Medical 166

Laboratorija CInMED – Inovativan pristup u borbi protiv falsifikovanih ljekova

Osteoartritis – kako bezbjedno i efikasno riješiti bol

Psorijaza kod djece

Trudnoća i pregestacijski dijabetes

Terapija insulinskom pumpom u trudnoći

Prevencija krvarenja u kardiologiji

Postkovid – Astma kao izazov

Seksualna funkcija i prostata

Mišićno koštani poremećaji

Psihofarmaci i saobraćaj

Standardi “dobre prakse”

za dom zdravlja

Intervju: dr Dušica Babović Vuksanović

5. FEBRUAR 2023. GODINA XIV BROJ 166

Renoviran Centar za zikalnu medicinu i rehabilitaciju KCCG

Studije pokazuju da serapeptaza u organizmu stimuliše proizvodnju antiin amatornih medijatora koji smanjuju otok, crvenilo i bol. Enzim doprinosi blokiranju oslobađanja amina koji izazivaju bol iz zapaljenog tkiva. Blokiranje amina dovodi do smanjenja otoka i drugih in amatornih odgovora.

Serapeptaza jako dobro prodire na mjesta in amacije, lizira nekrotizirajućee tkivo i produkte njihovog raspadanja, eliminiše hiperemiju i pojačava prodiranje i aktivnost antibiotika

Djelovanje serapeptaze takođe utiče na poboljšanu drenažu i prohodnost u respiratornom sistemu kod povećanog stvaranja mukusa koji se javlja kod respiratornih infekcija.

Studije sugerišu da serapeptaza može imati modulatorne efekte na speci čne proteine akutne faze koji su ukljuceni u in amatorni proces.

Proizv HC Clover Productos y Servicios S.L. Ctra. Comarcal 404, Km. 50.800, 28730 Chinchon, Madrid, Spain.

Serapeptaza je prot zolovan iz bakterije Serratia E15. Ovaj enzim se proizvodi u digestivnom traktu svilene bube. Serrapeptaze su prvi izolovali panu šezdesetih godina prošlog veka i ubrzo nakon toga postala je tamo najprodavaniji preparat, Kasnije se našao u upotrebi u Evropi i Severnoj Americi kao dodatak ishrani.

Da nos ponovo diše i miriše!

ksilometazolin

Lijek je namijenjen olakšanju simptoma kod:

zapušenog nosa

hroničnog i alergijskog rinitisa (alergijskog zapaljenja nosne sluznice)

sinuzitisa (zapaljenja sinusa)

SNUP (0.05%) sprej za nos, rastvor namijenjen je djeci uzrasta od 6 do 12 godina.

SNUP (0.1%) sprej za nos, rastvor namijenjen je odraslima i djeci starijoj od 12 godina.

Prije upotrebe detaljno pročitati uputstvo!

O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Renoviran Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KCCG

Presijecanjem vrpce ministar zdravlja u Vladi Crne Gore Dragoslav Šćekić, direktorica Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Radulović i doktroka Sonja Nejkov ozvaničili su početak rada Centra za zikalnu medicinu i rehabilitaciju (CFMR) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) nakon njegovog renoviranja. U renoviranje i opremanje Centra uloženo je preko 250.000€, a sredstva su obezbijeđena iz državnog budžeta i jedan manji iznos iz donacija.

- Posebnu važnost obnavljanje ovog segmenta naše najveće zdravstvene ustanove ima ako se zna u kakvim uslovima su do sada radili zaposleni i naši građani dobijali zdravstvene usluge iz ove oblasti, s obzirom Centar do danas praktično bio na istom nivou iz davnih sedamdesetih prošlog vijeka, kada je otvoren objekat Kliničkog centra, kazao je ministar Šćekić i zahvalio se zaposlenima CFMR što su uz, kako je rekao, velike napore, u takvim uslovima radili i pružali građanima potrebne zdravstvene

usluge. On se, takođe zahvalio i menadžmentu KCCG-a, na čelu sa dr Radulović i dr Terzićem, “na realizaciji ovog, kao i drugih brojnih infrastrukturnih i tehnoloških projekata koje su inicirali”.

- Zatekli su brojne probleme u ustanovi kojom rukovode, koje rešavaju sistematično i planski i zahvaljujući njihovom posvećenom i požrtvovanom radu rezultati i napredak su vidljivi u svim oblastima, kazao je minister Šćekić.

On je kazao da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja u proteklom periodu pokazali i dokazali da je zdravstvo oblast kojoj se posvećuje posebna pažnja, jer je očuvanje zdravlja naših građana od najveće važnosti.

- Ova Vlada ne daje prazna obećanje, već kao što vidite ozbiljno radi i realizuje velike projekte za dobrobit svih naših građana, naglasio je minister dodajući da su posebno vidljivi rezultati u KCCG-u.

- Podsjetiću vas da je tokom prošle godine iz budžeta

za nabavku medicinske opreme za Klinički centar opredijeljeno gotovo 800 hiljada eura, kao i da je kroz raspodjelu NKT sredstava za ovu zdravstvenu ustanovu opredijeljeno oko 655 hiljada eura. Svakako najvažnije investicije, ne samo za Klinički centar već za cijeli zdravstveni sistem i Crnu Goru, su izgradnja Klinike za mentalno zdravlje, Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju, dva objekta, ukupne vrijednosti preko 16 miliona eura, čija je izgradnja počela tokom prošle godine. Izgradnjom ovih klinika unaprijediće se infrastrukturni i tehničko-tehnološki kapaciteti Kliničkog centra Crne Gore, kao i zdravstvena zaštita stanovništva u ovim oblastima medicine, naglasio je Šćekić i dodao da je u toku procedura za početak rekonstrukcije energetskog bloka i pomoćnih izvora napajanja KCCG, kao i procedura za nabavku novog skenera i formiranje Centra PET CT sa Klinikom za hematologiju.

- Izuzetno značajan projekat na čijoj realizaciji se intenzivno radi je i izgradnja novog Urgentnog bloka u okviru Kliničkog centra, naglsio je minister i dodao da nije zanemareno ni stručno usavršavanje medicinskog kadra te da je Planom specijalizacija i užih specijalizacija za prošlu godinu predviđeno je 145 specijalizacija i 60 užih specijalizacija, dok će se za 2023. godinu odobriti 202 specijalizacije i 28 supspecijalizacija.

- Ono što je itekako važno i što želim da naglasim je da tokom ove godine očekujemo da se u sistem sa usavršavnja vrati 138 ljekara i to: 90 doktora medicine sa završenom specijalizacijom i 48 specijalista koji su završili usavršavanje iz užih specijalističkih oblasti, a od tog broja u Klinički centar Crne Gore dolazi njih 59, istakao je minister Šćekić.

On je poručio da su Vlada i resorno ministarstvo nedvosmisleno pokazali posvećenost ovoj ustanovi, a značajnim povećanjem plata svim zaposlenima u zdravstvenom sistemu dali dodatnu motivaciju da profesionalno obavljaju svoj posao, ali i postanu interesantni i za region.

- Želio bih upravo sa ovog mjesta, iz najveće kuće zdravlja naših građana, a nakon peticije i javnih istupa određenog broja ljekara, koji su negodovali zbog pojedinih zakonskih rešenja, prije svega vezano za njihov dopunski rad, još jednom ponovim da je dio menadžmenta i ljekara Kliničkog centra učestvovao u izradi novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i da smo zajednički usaglasili te zakonske norme. Od svih vas se očekuje da na pravi način odgovorite na sve bene te koje imate i budete odgovorni prema matičnim ustanovama i svojim pacijentima, koji s pravom očekuju da ovdje dobiju pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Svi mi, kao nosioci javnog zdravstvenog sistema moramo podići nivo pažnje i brige prema pacijentima, smanjiti vrijeme čekanja na preglede i zaustaviti preusmjeravanje na privatne zdravstvene ustanove, jer nemaju svi novca da ih plate. Pacijenti

se najlagodnije osjećaju upravo u javnim zdravstvenim ustanovama, zato ne smijemo iznevjeriti njihova očekivanja, moramo povratiti poljuljano povjerenje. Budimo humani! Budimo ljudi, poručio je ministar zdravlja.

Direktorica KCCG dr Ljiljana Radulović je kazala da je raduje što je Klinički centar Crne Gore postao mjesto koje nas, kako je navela “učestalo okuplja najpohvalnijim povodima i dobrim vijestima za zdravstveni sistem”.

- Rečeno-učinjeno. Ove dvije riječi najbolje i u najkraćem opisuju naše prioritete i njihovu realizaciju, naglasila je dr Radulović i dodala da je CFMR, na veliko zadovoljstvo naših pacijenata, i ne manje - svih zaposlenih, u novom ruhu.

- U međuvremenu moramo ostati posvećeni i centralnom objektu KCCG i svim pripadajućim centrima i odjeljenjima, kazala je ona i zahvalila se Ministarsvu zdravlja i svim institucijama i kompanijama, koje uvijek, bez zadrške, podržavaju sve razvojne projekte naše ustanove koja je okosnica crnogorskog zdravstvenog sistema.

- Dugo smo čekali i dočekali da naše kolege dobiju kvalitetan i dostojan prostor za svokodnevni rad, a naši pacijenti savremen i udoban prostor za sprovodjenje zikalne terapije i rehabilitacije, kazala je direktorica CFMR dr Sonja Nejkov.

- Posebno smo ponosi i zahvalni upravi i direktorici doktorki Radulović, koja je bez odlaganja omogućila kompletnu rekonstrukciju Centra za zikalnu medicinu i rehabilitaciju, prvi put poslije skoro 50 godina, naglasila je dr Nejkov.

- U CFMR koji se sastoji iz Odeljenja za ambulatnu rehabilitaciju i Odeljenja za ranu rehabilitaciju, tokom 2022. godine pruženo je blizu pola milona usluga, uradili smo 12.000 pregleda, oko 3.000 konzilijarnih pregleda i preko 3.500 konsultativnih pregleda. Sve ove usluge pružilo je pet doktora specijalista zikalne medicine i rehabilitacije, 45 visokih zioterapeuta, 8 zioteraputskih tehničara, 2 masera i 3 medicinske sestre, istakla je dr Nejkov i dodala da će se njihovom timu od 1. februara pridružiti još jedan ljekar specijalista zikalne medicine i rehabilitacije, i zahvalila se svima svima koji su pomogli da se Centar obnovi nakon skora pola vijeka.

- Na kraju želim da se zahvalim mom timu, svim doktorima, zioterapeutima i kompletnom medicinskom i nemedicnskom osoblju CFMR, koji su u veoma teškim uslovima, za vrijeme rekonstrukcije i adaptacije našeg Centra, u prostorijama zgrade stare „Medicinske škole“ ne štedeći se, našim pacijentima pružali adekevatnu zdravstvu zažtitu, što potvđuju zadovoljani pacijenti bez pritužbi zaštitniku prava pacijenata na naš rad, zaključila je dr Nejkov.

Ministarstvo zdravlja Crne Gore

Laboratorija Instituta za

ljekove i medicinska sredstva

Inovativan pristup u borbi protiv falsifikovanih ljekova

Ljekovi imaju izuzetno značajnu ulogu u liječenju, održavanju i poboljšanju zdravlja ljudi, te je stoga neophodno na pouzdan način osigurati njihovu e kasnost, bezbjednost i kvalitet. Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED), kao nezavisan regulatorni organ, u skladu sa najvišim evropskim i međunarodnim standardima, obavlja opsežne procjene dokumentacije o lijeku kojima se dokazuje da lijek ispunjava sve propisane uslove za stavljanje lijeka na naše tržište. Međutim, na tržištu se ilegalnim putevima mogu pojaviti proizvodi koji nijesu procijenjeni od strane Instituta, te ne zadovoljavaju propisane rigorozne standarde, tj. ljekovi koji su falsi kovani. Falsi kovani ljekovi su proizvodi koji su stavljeni u promet u cilju prevare, kako u pogledu pakovanja i porijekla, tako i u pogledu sastojaka lijeka. Dakle, u pitanju su proizvodi čije je porijeklo nepoznato, a kvalitet upitan jer u najvećem broju slučajeva ovi proizvodi imaju loš kvalitet ili nizak sadržaj aktivne supstance, a često uopšte ne sadrže aktivnu supstancu ili sadrže različite vrste supstanci, pa čak i otrovnih supstanci koje mogu biti opasne po zdravlje pa i život pacijenata. Pored toga, ovi ljekovi mogu biti isteklog roka upotrebe, hemijski ili mikrobiološki kontaminirani ili na neki drugi način oštećeni. Nameće se zaključak da falsi kovani ljekovi mogu značajno ugroziti život pacijenta, a u krajnjem slučaju dovesti i do smrtnog ishoda.

Ovo je problem globalnog karaktera, naročito u zemljama u razvoju, ali se sa njim suočavaju i najrazvijenije zemlje, te je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije zastup-

ljenost falsi kovanih ljekova na globalnom tržištu 10-30%, u zemljama u razvoju kreće se čak i do 50%, dok je u razvijenim zemljama ova pojava svedena na 1%.

Za borbu protiv ovog problema važno je imati e kasne kontrole kako bi se osigurali kvalitet i bezbjednost ljekova. Ovo uključuje mjere kao što su strogi propisi, redovne inspekcije i e kasno sprovođenje kazni za one koji ne poštuju pravila. Pored toga, kao globalno prepoznat problem, tema falsi kovanih ljekova predstavlja veliki fokus različitih međunarodnih organizacija. Postoje brojni mehanizmi zaštite tržišta i kontrole ljekova i medicinskih sredstava, koji smanjuju rizik od pojave ovih proizvoda u legalnom lancu snabdijevanja. Primjer ovakvog sistema su evropske Smjernice dobre prakse u distribuciji ljekova za humanu upotrebu (GDP), koje je Institut u potpunosti preuzeo i uveliko primjenjuje. Ove smjernice de nišu odgovarajuće alate koji pomažu veledrogerijama u obavljanju svoje djelatnosti i sprečavanju ulaska falsi kovanih ljekova u legalni lanac snabdijevanja.

Takođe, laboratorijska kontrola je najbolji mehanizam identi kacije i sprečavanja distribucije falsi kovanih ljekova. Laboratorijska kontrola uključuje upotrebu analitičkih metoda za ispitivanje autentičnosti farmaceutskih proizvoda, komparaciju sa referentnim materijalima, sprovođenje programa kontrole kvaliteta i obezbjeđenja kvaliteta, kao i robusnog sistema za prijavljivanje i dokumentovanje postojanja sumnje na substandardan, odnosno falsi kovan lijek.

Mr David Kočović Rukovodilac Laboratorije u Institutu za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore

U cilju identi kacije, praćenja i sprečavanja distribucije falsi kovanih ljekova, Laboratorija CInMED aktivno radi na uspostavljanju dodatnog nivoa zaštite naših pacijenata. Ova organizaciona jedinica Instituta ima za cilj detekciju falsi kovanih ljekova, a inovativnim izborom tehnika difrakcije X-zraka (XRD) i uorescencije X-zraka (XRF) pruža efektivnu i e kasnu kontrolu tržišta. Interakcijom X-zraka sa uzorkom lijeka, mjerenjem difrakcionih obrazaca i interpretacijom rezultata mogu se identi kovati i kvanti kovati speci čne kristalne strukture koje su sastojak lijeka. XRD analizom mogu se dobiti detaljne informacije o kristalnoj strukturi supstance, uključujući identi kaciju jedinjenja prisutnih u uzorku, polimorfnog oblika tih jedinjenja, veličine kristalita i parametara kristalne rešetke. Takođe, XRD predstavlja nedestruktivnu tehniku, što znači da se uzorak može analizirati više puta bez promjene njegovih hemijskih ili zičkih svojstava.

U ovom trenutku Institut veliku pažnju poklanja formiranju baze difraktograma svih registrovanih čvrstih formi ljekova koji su prisutni na našem tržištu, kao i sprovođenju analize rizika

i formiranju plana uzorkovanja, nakon čega će uslijediti procesi uzorkovanja i laboratorijske kontrole kvaliteta. Takođe, u narednom periodu biće realizovano dalje jačanje kapaciteta Laboratorije CInMED, kako bi se osposobila i za kontrolu kvaliteta drugih formi ljekova.

Planirano je da kontrola tržišta ljekova Crne Gore bude započeta na nivou veledrogerija, a zatim, u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, i u apotekama, kao i kontrola zaplijenjenih proizvoda u ilegalnim lancima distribucije kroz saradnju sa Upravom policije. Na ovaj način izvršiće se svojevrsni skrining tržišta kako ne bi postojala nikakva sumnja da su svi ljekovi u legalnom lancu snabdijevanja kvalitetni, bezbjedni i e kasni.

Laboratorija je nastavila i sa aktivnostima u domenu naučno-istraživačkog rada, gdje su primjene ovih tehnika brojne. Naime, XRD i XRF tehnike pronalaze svoju primjenu u skoro svim poljima nauke, pa su primjeri brojni, poput ispitivanja kvaliteta građevinskog materijala, procjene starosti i porijekla umjetničkih djela, procjena parametara bezbjednosti kod uzoraka

XRD – Difraktometar X-zraka

XRF – Fluorescentni spektrometar X-zraka

životne sredine, kontrole kvaliteta ljekova, a značajno je istaći i analize uzoraka bubrežnih i žučnih kamenaca, gdje rezultati ovih analiza ljekarima daju značajne informacije o prirodi i razlogu njihovog nastanka. Laboratorija CInMED nastoji da maksimalno iskoristi potencijale ove savremene opreme.

Jedan oblik falsi kovanih ljekova predstavljaju i kradeni ljekovi, i to u odnosu na njihovo porijeklo i sljedljivost. Iz tog razloga, važno je napomenuti da je CInMED jedan od partnera na međunarodnom projektu MEDI-THEFT. Projekat MEDITHEFT za zadatak ima formiranje platforme koja će prikupljati, dijeliti i analizirati podatke povezane sa krađom ljekova u cilju sprečavanja Modi operandi kriminalnih organizacija u domenu falsi kovanih ljekova. Pod vođstvom Italijanske agencije za ljekove, u saradnji sa partnerima iz Evropske unije, Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore daje značajan doprinos realizaciji ovog međunarodnog projekta i širenju svijesti u pogledu opasnosti koju predstavljaju ljekovi čije je porijeklo nepoznato ili upitno. Prepoznajući značaj ciljeva MEDI-THEFT projekta,

Institut planira da i nakon njegovog okončanja nastavi ove aktivnosti u okviru regionalnih partnerstava. Na ovaj način dodatno će se unaprijediti povezivanje i prekogranična saradnja sa drugim regulatornim tijelima.

Važno je naglasiti da je najveći izvor pojave falsi kovanih ljekova prodaja putem interneta, uključujući i društvene mreže. U našoj zemlji oglašavanje ljekova u medijima i putem internet uređeno je Zakonom o ljekovima koji propisuje da se na ovaj način mogu reklamirati samo ljekovi koji se izdaju bez ljekarskog recepta. Međutim, ovim zakonom prodaja ljekova putem interneta je zabranjena i svako suprotno postupanje je ilegalno, te je preporuka za naše pacijente da ljekove kupuju isključivo u apotekama.

Imajući u vidu činjenicu da je kontrola kvaliteta ljekova i sprečavanje ulaska falsi kovanih ljekova u legalni lanac snabdijevanja od najveće važnosti za javno zdravlje i zaštitu građana Crne Gore, planovi i prioriteti Instituta usmjereni su na aktivnosti koje garantuju da se našem tržištu mogu naći isključivo ljekovi koji su bezbjedni, kvalitetni i e kasni.

Posjeta studenata Fakulteta likovnih umjetnosti Laboratoriji CInMED

Posjeta studenata Medicinskog fakulteta Laboratoriji CInMED u sklopu događaja „Dani nauke i inovacija“

Tetive predstavljaju vezivna tkiva sastavljena od kolagenih vlakana preko kojih se mišići povezuju sa kostima, dok ligamenti povezuju dva koštana tkiva. Struktura ovih vezivnih vlakana je vrlo slična, ali im se uloge u našem tijelu razlikuju. Tetive prenose mehaničku energiju mišićne kontrakcije na kost, čime izazivaju određeni pokret. Sa druge strane, funkcija ligamenata je da stabilizuju zglob i dozvole mu pomjeranje u normalnom opsegu pokreta.

Do povreda tetiva i ligamenata najčešće dolazi u zički aktivnoj populaciji, što ne znači da su starije osobe pošteđene pojave istegnuća, uganuća ili naprslina, pogotovo ako govorimo o damama u menopauzi, kod kojih je smanjena sinteza kolagena.

Među rekreativcima i sportistima povrede se najčešće javljaju usljed loše tehnike izvođenja vježbi, neadekvatnih uslova treniranja ili prevelikog opterećenja. Preko 50% svih sportskih povreda odnosi se na povrede tetiva i ligamenata.

Primjena bioaktivnih kolagenih peptida u prevenciji i terapiji povreda tetiva i ligamenata je posljednjih nekoliko godina intenzivno ispitivana i pokazala je izuzetno dobre rezultate – kako u pogledu e kasnosti, tako i u segmentu bezbjednosti. Bioaktivni kolageni peptidi stimulišu stvaranje kolagena i elastina u tetivama i ligamentima, čime se obezbjeđuju čvrstina, pokretljivost i elastičnost ovih tkiva. Na ovaj način se ubrzava proces oporavka nakon povrede, a smanjuje rizik od nastanka novih povreda.

Kompanija Innventa pharm je ove godine na tržište plasirala proizvod Tendocolinn® koji sadrži bioaktivne kolagene peptide u patentiranoj formulaciji Tendofore®, vitamin C i vitamin B6, a namijenjen je osobama koje imaju povremeni ili hronični problem sa tetivama i ligamentima. U jednoj dozi Tendocolinn®-a se nalazi čak 5g bioaktivnih kolagenih peptida. Vitamin C je dobijen iz prirodnog izvora i doprinosi normalnoj sintezi kolagena potrebnog za obavljanje funkcije hrskavice, tetiva, ligamenata i kostiju. Nedostatak vitamina B6 uzrokuje povećanu sintezu pojedinih medijatora zapaljenja, pa je iz tog razloga važno održavati njegove optimalne količine u organizmu jer je svaka povreda vezivnog tkiva povezana sa razvojem zapaljenja.

Dovoljno je uzeti samo jednu kesicu Tendocolinn®-a dnevno, razmutiti sadržaj u čaši vode i popiti. Napravljeni napitak je prijatnog ukusa, sa aromom crvene narandže. Ljekari najčešće preporučuju primjenu 3 do 6 mjeseci, a kod pacijenata čije stanje zahtijeva dužu upotrebu važno je znati da je i dugotrajna kontinuirana primjena bezbjedna.

Osteoartritis - kako bezbjedno i efikasno riješiti bol

Dr

Hladniji period godine, u kojem smo već par mjeseci, sa sobom nosi pogoršanje brojnih hroničnih bolesti. Jedna od njih jeste i osteoartritis (OA) koji zavrijeđuje pažnju obzirom da 10% svjetske populacije boluje od ove hronične, sporoprogredirajuće, ireverzibilne bolesti. Slična situacija je i kod nas.

Osteoartritis je bolest od koje se ne umire ali koja značajno utiče na kvalitet života, sa tendencijom razvoja invaliditeta. Riječ je o degenerativnoj bolesti zglobova koja najčešće pogađa noseće zglobove kakvi su koljeno i kuk, zatim vratni i lumbalni dio kičme, zglobove šake, mada može zahvatiti i bilo koji drugi zglob. U osnovi bolesti je propadanje hrskavice na zglobnim okrajcima kostiju. Najprije dolazi do pucanja površinskih slojeva zglobne hrskavice sve do njenog potpunog nestajanja uz istovremeno bujanje koštanog tkiva. Sve ove promjene rezultiraju pojavom bola i otoka zgloba, pa pokreti postaju ograničeni i sve teži.

Ranije je važio stav da je OA bolest starijeg životnog doba obzirom da se znaci i simptomi pojavljuju češće kod osoba starijih od 50 godina. Danas znamo da se može javiti i u mlađoj populaciji, naročito kod onih koji su imali prethodnu povredu ili prelom zgloba. Tada se OA može razviti mnogo brže, u roku od samo nekoliko godina.

OA je često prisutan kod više članova jedne porodice, što ukazuje na jak uticaj genetike na njegov nastanak. Pol takođe ima snažan uticaj na razvoj ove bolesti, čemu svjedoči podatak da je OA dva puta više zastupljen u ženskoj populaciji. Među spoljašnjim faktorima koji djeluju negativno na zglob i mogu ubrzati nastanak OA jesu speci čne zičke aktivnosti, pretjerana ili nedovoljna zička aktivnost, gojaznost.

U zavisnosti od faze bolesti u kojoj se zglob nalazi zavisi i liječenje istog. Ukoliko je degenerativno oboljenje manje

sci med. Goran Pešić Spec. ortopedije i traumatologije Klinički centar Crne Gore

Dr Marko Borovinić Spec. ortopedije i traumatologije Klinički centar Crne Gore

Gra k 1. Individualni NSAIL i komplikacije u gornjim partijama gastrointestinalnog trakta.

Sistematski pregled i meta-analiza opservacionih studija (SOS projekat) Jordi Castellsague i dr., Drug Saf 2012; 35 (12): 1127-1146

izraženo, obično se primjenjuje konzervativno liječenje koje se ogleda u primjeni nesteroidnih antiin amatornih ljekova (NSAIL) i zikalne terapije. Kod pacijenata sa uznapredovalom bolešću neminovna je operacija - zamjena oštećenog zgloba implantatom ili vještačkim zglobom.

Kada se jednom uoče prve promjene na hrskavici zgloba, bolest više nije moguće zaustaviti, tako da je primarni cilj liječenja OA usporiti progresiju bolesti. Ovo podrazumijeva minimiziranje in amatorne komponente bolesti i kupiranje bola sa ciljem poboljšanja kvaliteta života pacijenta. Prva pomoć u ovoj fazi bolesti jeste terapija NSAIL-ima, tzv. antireumaticima koji su e kasni u kupiranju bola (analgetski efekat) i suzbijanju in amatorne komponente bolesti (antiin amatorni efekat). Analgetski efekat nastupa brzo, već u prvim satima od uzimanja lijeka. Svi NSAIL dostupni na tržištu slične su e kasnosti, ali se značajno međusobno razlikuju u pogledu bezbijednosti. Poznato je da pri primjeni NSAIL najčešće možemo očekivati gastrointestinalne neželjene efekte, dok se kardiovaskularni, hepatički i renalni neželjeni efekti javljaju nešto rjeđe. Svi navedeni neželjeni efekti su dozno zavisni. S obzirom da nam za ostvarivanje antiin amatornog efekta trebaju više doze lijeka i primjena u kontinuitetu od 3 nedjelje, naročito je važno izabrati lijek koji i u ovim dozama ima najbolji ukupni bezbjednosni pro l, kao što je A amil.

Aceklofenak je NSAIL koji je, pored još 26 drugih NSAIL, bio dio SOS meta-analize koja je za cilj imala da pronađe lijek sa najboljim ukupnim bezbjednosnim pro lom. U bazi od preko 8,5 miliona pacijenata, aceklofenak je pokazao najmanji relativni rizik za pojavu komplikacija u gornjim partijama digestivnog

trakta, što ga čini najbezbjednijim dostupnim NSAIL na tržištu (Gra k 1.)

SOS meta-analiza je takođe razmatrala i kardiovaskularni rizik i pokazala da A amil spada u grupu NSAIL sa najnižim rizikom za hospitalizaciju usljed infarkta miokarda i srčane insu cijencije.

Važno je napomenuti da i sami pacijenti imaju izvjesne rizike koji povećavaju šanse da se pri primjeni NSAIL jave neke od komplikacija. Rizici za nastanak gastrointestinalnih komplikacija su: starost preko 65 godina, konzumacija alkohola/duvana, ženski pol, ranije GIT kompliakcije, infekcija Helicobacter pylori, dijabetes, dislipidemija, primjena pridružene terapije (kortikosteroidi, acetilsalicilna kisjelina, SSRI). Većina naših pacijenata ima bar 3 od navedenih faktora rizika, zbog čega dodatno moramo voditi računa o izboru najbezbjednijeg, a e kasnog lijeka.

Umjesto zaključka, citiraćemo članak objavljen u Lancet-u 2021. godine: „Aceklofenak se generalno dobro podnosi i e kasan je u smanjenju bola i/ili poboljšanja funkcionalnosti hroničnih bolesti (osteoartritis, reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis) i akutnih muskuloskeletnih stanja. On je u najmanju ruku e kasan kao ostali NSAL uz to da ima značajno prihvatljiviji gastrointestinalni pro l. Dakle, aktuelni dokazi ukazuju da je aceklofenak korisna opcija u terapiji bola i in amacije u širokom rasponu bolnih stanja“.1

1 A review of Aceklofenak: Analgesic and Anti-In ammatory E ects on Musculoskeletal Disorders, J. Pain Res. 2021; 14:3651-3663.

Psorijaza kod djece: šta je to, koji su simptomi i kako je liječiti

Dr Snežana Vukadinović, spec. dermatovenerologije Klinički centar Crne Gore

Psorijaza je hronična zapaljenska, sistemska bolest koja je uslovljena genetskim i imunološkim karakteristikama osobe, a ima izrazito negativan efekat na kvalitet života. Manifestuje se prvenstveno na koži i/ili zglobovima, ali su mnogobrojne i druge pridružene bolesti, u prvom redu metaboličke i bolesti kardiovaskularnog sistema. 1

Psorijaza pogađa 2-4% populacije odnosno više od 125 miliona ljudi širom svijeta.2,3 Jedna trećina osoba sa psorijazom ima početak ove bolesti prije 20 godine starosti.2,4,5

Iako psorijaza može da se javi u bilo kojoj životnoj dobi, psorijaza kod djece se najčešce manifestuje između sedme i desete godine života, a prevalencija se povećava približno linearnom progresijom od prve ka osamnaestoj godini života.2

Faktor rizika za nastanak psorijaze kod pedijatrijske psorijaze je genetska podloga i česće su identi kovani nego kod odraslih. Ekstrinzični faktori rizika (mehanički stres, zagađen vazduh, droge, vakcinacija, infekcije, pušenje, alkohol) i intrinzični faktori rizika (metabolički sindrom, gojaznost, šećerna bolest, dislipidemija, hipertenzija, psihički stres) predstavljaju okidače.11

Psorijaza kod djece je česće pruriginozna nego kod odraslih, češća je kod djevojčica, a lezije su manje in ltrovane, sa manje skvame. Kod pedijatrijskih pacijenata sa psorijazom lezije mogu biti različite distribucije i morfologije, a klinički simptomi i znaci bolesti mogu takođe biti različiti od onih koji se javljaju

kod odraslih.1

Najčesći tip psorijaze je psorijaza plaka koji ima tendenciju da se prvo pojavi na koži glave, potom na licu i naborima kože u vidu crvenih, ljuskavih plakova koji svrbe. Drugi najčešći tip psorijaze je gutatna psorijaza kod djece u kojoj papule eruptiraju na trupu 2 nedelje nakon B-hemolitične streptokokne ili virusne infekcije. Treći tip je pustulozna psorijaza koja se javlja kod samo 1-5.4% djece sa psorijazom. Karakterišu je lokalizovane ili generalizovane površinske sterilne pustule i može biti praćena groznicom, malaksalošću i artralgijom u slučaju klasičnog von Zumbusch tipa (u Crnoj Gori jedan pacijent). Drugi manje uobičajeni podtipovi psorijaze su inverzna, palmoplantarna psorijaza, izolovana psorijaza lica, linearna psorijaza i eritrodermična psorijaza.6

Psorijaza kože može biti praćena promjenama nokatne ploče i nokatnog ležista. Najčešća promjena je udubljenje nokatne ploče, oniholiza (distalno odvajanje nokatne ploče od nokatnog kreveta), subungvalna hiperkeratoza, vonihodistro ja i krvarenja. Najčešće ih liječe pedijatri kao gljivične infekcije.7

Juvenilni psorijatični artritis je još jedna manifestacija psorijaze kod djece. Zbog poteškoća u postavljanju dijagnoze psorijatičnog artritisa, prevalenca se kreće u opsegu od 1-10% djece sa psorijazom.8,9

Emocionalni i socijalni uticaj psorijaze povećava se sa

godinama kod pedijatrijskih pacijenata. Iritirani su svrabom i tužni zbog vidljivih simptoma. Neugodno im je da pokažu kožu, depresivni su, sputani, postiđeni, nailaze na ruganje, imaju poteškoće u školi, dolazi do skrivanja naročito tokom ljeta, ljudi misle da su zarazni i sramota ih je da izađu napolje.10

Pedijatrijska psorijaza može imati dubok dugoročni uticaj na psihološko zdravlje pogođene djece. Pored toga, pedijatrijska psorijaza je povezana sa određenim komorbiditetima, kao što su gojaznost, hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes melitus i reumatoidni artritis.1

Pedijatrijska psorijaza takođe ima ogroman uticaj na roditelje. Većina roditelja osjeća umor, zbog poremećenog sna. Roditelji preživljavaju stres i tugu zbog nemogućnosti da pomognu djetetu kada pati, frustrirani su zbog onih koji ne razumiju psorijazu. Finansijski aspekt takođe zabrinjava zbog troškova liječenja, putnih troškova za više posjeta i ljekarsih naknada. Osjećaju se uznemireno, zabrinuto zbog doživotne terapije i dugoročnih negativnih efekta terapije na dijete.12

Psorijaza se dijagnosti kuje uglavnom na osnovu kliničkih karakteristika, ali biopsija može pomoći da se potvrdi dijagnoza

kod djece sa atipičnim prezentacijama. Kod djece koja imaju strah od uzimanja isječka koze, može se u novije vrijeme koristiti i dermatoskopija kože koja predstavlja mikroskopiju površine kože posebnim aparatom dermatoskopom (Lalas i saradnici su sugerisali da dermatoskopija može razlikovati psorijazu od drugih uobičajenih kožnih bolesti kao što je dermatitis).1

Nekoliko faktora treba uzeti u obzir pri izboru speci čnog liječenja kao na primjer, starost, kvalitet života, težina psorijaze, lokacija psorijaze, tip psorijaze, podnošljivost i bezbijednost izabrane terapijske opcije.1

Principi liječenja pacijenata sa psorijazom u Evropi i svijetu se baziraju na dugoročnoj kontroli bolesti, liječenju komorbiditeta i uticaju bolesti na kvalitet života pacijenata. Za liječenje blagih oblika psorijaze koriste se različite kombinacije lokalne terapije kao što su topikalni kortikosteroidi, analozi vitamina D, inhibitori kalcineurina i ditranol. U liječenju umjereno-teške i teške forme psorijaze neophodno je primijeniti fototerapiju, ili neki drugi vid sistemske terapije (metotreksat, ciklosporini, retinoidi). Ukoliko ova terapija nije dala zadovoljavajući efekat liječenja onda se uvodi biološka terapija.1

Psoriasis ung. Pustularis psoriasis

Reference:

1. Bronckers, I. M. G. J. et al. Psoriasis in children and adolescents: diagnosis, management and comorbidities. Pediatric Drugs, 2015:17(5), 373-384.

2. Augustin, M. et al. Schafer I. Epidemiology and comorbidity of psoriasis in children. Br J Dermat., 2010:162(3):633–6.

3. Christophers E. Psoriasis-epidemiology and clinical spectrum. Clin Exp Dermatol., 2001;26(4):314–20.

4. Gelfand, J. M. et al. Prevalence and treatment of psoriasis in the United Kingdom: a population-based study. Archives of dermatology, 2005: 141(12), 1537-1541.

5. Raychaudhuri, S. P. and Gross, J. A comparative study of pediatric onset psoriasis with adult-onset psoriasis. Pediatric dermatology, 2000:17(3), 174-178.

6. Hebert, A. A. et al. Managing pediatric psoriasis: Update on treatments and challenges—A review. Journal of Dermatological Treatment, 2022: 33(5), 2433-2442.

7. Schachner L.A. and Hansen R.C. Pediatric dermatology. 4th ed.Philadelphia: Elsevier Ltd; 2011.

8. Kumar, B. et al. Epidemiology of childhood psoriasis: a study of 419 patients from northern India. International journal of dermatology, 2004:43(9), 654-658.

9. Mercy, K. et al. Clinical manifestations of pediatric psoriasis: results of a multicenter study in the United States. Pediatric dermatology, 2013: 30(4), 424-428.

10. Strouphauer, E. et al. Manifestation of anxiety and depression among pediatric patients with psoriasis: A review. Pediatric Dermatology, 2022.

11. Relvas, M. and Torres, T. Pediatric psoriasis. American journal of clinical dermatology, 2017:18(6), 797-811.

12. Salman, A. et al. Impact of psoriasis in the quality of life of children, adolescents and their families: a cross-sectional study. Anais brasileiros de dermatologia, 2018: 93, 819-823.

P3 SM2301262594

Request Id: 585971

Tek nešto više od polovine muškaraca ne vjeruje da mogu biti prijatelji sa ženom bez seksualnih misli.

Fotografisanje ometa naše sjećanje o određenom događaju.

Ženske promjene raspoloženja i apetita su povezane s mjesečnim ciklusom. No postoji još nekoliko znakova koji pokazuju da je stiglo vrijeme ovulacije.

Muzika ima mogućnost da popravi štetu na mozgu i vrati izgubljeno pamćenje.

Psiholozi smatraju da ako neko ne želi da vam kaže šta tačno nije u redu, onda ta osoba smatra da je problem do vas i da je sve vaša krivica.

Manjak sna povećava želju za slatkišima.

Od svih gena u crijevima, čak 99% njih su bakterijski. Naučnici još uvijek ne znaju šta većina ovih bakterija radi u našem organizmu i čemu služe, iako znamo da su nam jako korisne i da bez njih ne bi mogli variti hranu i iz nje dobijati vitamine.

Istraživanja su pokazala da pretjerano razmišljanje može dovesti do problema koji zapravo nijesu ni postojali.

Zdrava kosa je jaka skoro kao aluminijum i raste brže u proljeće i ljeto, nego tokom jeseni i zime.

Kada od neke zaraze oboli veliki broj ljudi, govori se o epidemiji, a u životinjskom svijetu, naročito ako je u pitanju stočna zaraza većih razmjera, to se naziva epizootija.

Naučnici su otkrili da su neke bolesti, poput dijabetesa, anksioznosti, depresije, gojaznosti i alergija, dijelom povezane s gubitkom stranih organizama u našem tijelu zbog upotrebe antibiotika.

Istraživanja su pokazala da su ljudi koji provode mnogo vremena koristeći internet skloni depresivnosti, usamljenosti i mentalnoj nestabilnosti.

U Kini postoje parking mjesta za žene koja su znatno šira i mnogo lakša za parkiranje.

Drevni narodi nijesu smatrali zubobolju oboljenjem, već pojavom izazvanom višim silama. Po vjerovanju starih Egipćana od zubobolje su patile osobe na koje su se bogovi razljutili, a po vjerovanju starih Kineza ova bol i patnja bili su znak blagosti svevišnjih koji su ih poštedjeli smrtne kazne.

Trudnoća i pregestacijski dijabetes

Dr Emira Kalamperović Pelinković, ginekolog

Za što bolji ishod neophodno je planirati trudnoću.

Izostanak prekoncepcijske pripreme smatra se glavnim faktorom rizika za pojavu neželjenih ishoda trudnoće uz pet puta veći rizik za pojavu velikih malformacija novorođenčeta ili perinatalne smrti.

Planiranje trudnoće podrazumijeva da se reguliše nivo šećera u krvi unazad šest mjeseci, uz preporučene vrijednosti HbA1C 6,1-7%. Osim postizanja dobre metaboličke kontrole u prekoncepcijskoj fazi je potrebno uraditi sledeće preglede: laboratorijska obrada (KKS, parametri bubrežne funkcije - klirens kreatinina, proteinurija ili albuminurija, TSH, FT4), EKG, kao i pregled o almologa, nefrologa, neurologa, po potrebi i druge preglede, a radi uvida u stanje hroničnih komplikacija.

Takođe je neophodan i dodatak u ishrani preparatima folne kiseline (4 nedjelje prije koncepcije i što duže) 0,4 μg dnevno u cilju podrške neuralnom razvoju ploda, kao i dodatak i drugih suplementata kao što je riblje ulje, a iz istog razloga.

U cjelini, održavanje metaboličke kontrole dijabetesa u prekoncepcijskom periodu i tokom trudnoće ostaje neophodnost u cilju smanjenja rizika za pojavu neželjenih ishoda za majku

i dijete.

Praćenje dijabetesne trudnoće zahtijeva timski rad prije svega ginekologa, endokrinologa, pedijatra - neonatologa, kao i nefrologa, o almologa, neurologa i drugih specijalista u slučaju prisustva hroničnih komplikacija. Samo timski rad i aktivno učestvovanje trudnice u pridržavanju preporučenog od strane ljekara vode ka ispunjavanju cilja - roditeljstva i izbjegavanje ili smanjiivanje maternalnih i fetalnih komplikacija na minimum. Kod trudnice sa pregestacijskim dijabetesom moguće su sledeće komplikacije : - češća pojava povišenog krvnog pritiska u trudnoći (12%), - češće i teže infekcije (najčešće urinarne), asimptomatska bakteriurija (18%), - polihidramnion (povećana količina plodove vode) (3-32%), - spontani pobačaj, - prijevremeni porođaj (i komplikacije kod novorođenčeta usljed nezrelosti organa).

Moguće komplikacije kod ploda:

- poremećaj organogeneze: urođene anomalije centralnog nervnog sistema, srca, koštanog sistema,

- makrozomija - velik plod,

- RDS - respiratorni distress sindrom uslijed nezrelosti pluća,

- intrauterina smrt ploda (FMU),

- povišen perinatalni morbiditet i mortalitet,

- usporen psihomotorni razvoj.

Kontrola trudnoće kod trudnica sa pregestacijskim dijabetesom mora biti intenzivna, odgovorna, uvijek multidisciplinarna

Najbolje je trudnicu hospitalizovati što prije po dijagnozi trudnoće, a potom dalje mjesečne ambulantne kontrole uz najmanje tri hospitalizacije sa 12 n.g., 24 n.g. i 34 n.g. a po potrebi i češće, ako postoje internističke ili akušerske indikacije.

Trudnoću treba da prati akušer usko specijalizovan za visokorizične trudnoće, perinatolog, uz saradnju sa endokrinologom, a po potrebi i nefrologom, o almologom, kardiologom i dr.

Uloga ginekologa/perinatologa:

Nadzor fetusa u prvoj polovini trudnoće

Prvi pregled što prije – određivanje starosti trudnoće - gestaciona starost. Voditi računa o indeksima rasta ploda (intenzivan rast ploda – rano zaostajanje – simetrični zastoj u rastu i razvoju ploda).

Uvid u fetomaternalnu cirkulaciju: rano otkrivanje poremećaja cirkulacije kroz posteljicu -protoci kroz krvne sudove arterija koje snabdijevaju matericu -posteljicu i plod.

Rano otkrivanje mogućih anomalija: Ultrazvučni pregled prvog trimestra (10 – 14 n.g.) sagledavanje anatomije, nuhalnog nabora, prednjeg trbušnog zida, kontinuiteta kičemnog stuba, Double test (10-14 n.g.), test na rizik od preeklampsije (10 - 14 n.g.), Triple test (beta hCG, alfa FP, nekonj. estriol) (16 – 18 n.g.), pregled fetalnog srca - fetalna ehokardiogra ja od strane perinatologa i dječjeg kardiologa (24 n.g.)

Nadzor fetusa u drugoj polovini trudnoće Podrazumijeva se intenzivniji nadzor, češće preglede perinatologa na tri, potom na dvije sedmice: analiza bio zičkih parametara, analiza bio zičkog pro la ploda, kontrola fetomaternalne cirkulacije, po potrebi i analiza fetalne zrelosti.

Završetak trudnoće:

Trudnoću završiti najkasnije u vjerovatnom terminu porođaja, ukoliko je trudnoća bez komplikacija, nikako poslije 39 n.g.

Ukoliko postoje akušerski uslovi za bezbjedan porođaj indukovati ga, a ukoliko ne planirati carski rez.

ZAJEDNO MOŽEMO!

DIJABETES NIJE PREPREKA ZA TRUDNOĆU Izdavači:

NVO “Plavi krug”- Društvo za borbu protiv šećerne bolesti Savez dijabetičkih društava

Terapija insulinskom pumpom u trudnoći

Insulinska pumpa je oblik intenzivirane / bazalno bolusne terapije, koja se postiže kontniurainom subkutanom infuzijom insulina.

Indikacija RFZO za primjenu insulinske pumpe je nedovoljno regulisana šećerna bolest u periodu prije začeća - prekoncepcijski ili tokom trudnoće, pod uslovom da bolesnica ima minimalno dvije vrijednosti Hba1c preko 7% u posljednjih 6 mjeseci. Ovaj vid liječenja indikovan je za bolesnice sa pregestacijskim tipom 1 dijabetesa, dok nije indikovan za liječenje gestacijskog dijabetesa, niti pregestacijskog tipa 2 dijabetesa.

Najbolje vrijeme za plasiranje insulinske pumpe je prekoncepcijski period, minimalno 3 do 6 mjeseci prije planirane trudnoće, zbog perioda adaptacije na novi vid liječenja, koji uvijek nosi i rizik od prolaznog pogoršanja metaboličke kontrole, kao i zbog činjenice da je minimalno tri mjeseca prije začeća potrebno postići Hba1c od 6 do 6,5%. Cilj prekoncepcijskog savjetovanja i jeste da ukažemo na značaj dobre metaboličke kontrole prekoncepcijski, jer ona utiče na organogenezu i rizik od ranih komplikacija trudnoće. Pumpa se može plasirati i tokom trudnoće, ali najveća korist od njene primjene je prekoncepcijsko plasiranje ili pak eventualno u ranoj fazi trudnoće.

Nakon plasiranja insulinske pumpe (najbolje plasirati u hospitalnim uslovima radi adekvatne i edukacije), dalje kontrole se u početku obavljajaju jednom nedjeljno ambulantno, posebno ako je pumpa plasirana tokom trudnoće, a potom se interval kontrola produžava na II do IV nedjelje u zavisnosti od edukovanosti trudnice i metaboličke kontrole dijabetesa.

Prednost liječenja insulinskom pumpom bazira se upravo na kontinuiranoj subkutanoj isporuci brzodjelujućeg insulinskog

analoga tokom 24h, što omogućava daleko bolju bazalnu insulinizaciju, koja predstavlja osnov dobre metaboličke kontrole. Pumpa omogućava da se podesi veći broj bazalnih doza tokom 24h (najčešće 3 do 5, a i više), shodno aktuelnim potrebama za insulinom, čime se mogu značajno bolje riješiti i problemi noćnih hipoglikemija posebeno u I trimestru kada su i hipoglikemije češće (redukcija doze bazalnog insulina tokom noći), kao i problem jutarnje hiperglikemije usled dejstva brojnih hormona posteljice u II i III trimestru.

Mogućnost stopiranja insulinske pumpe, kao i primjena privremenih bazala, omogućava rješavanje problema hipoglikemije, kao i problema akutno nastalih hiperglikemija.

Bolusne doze brzodjelujućeg insulina prije obroka računaju se prema vrijednostima glikemije prije obroka i prema UH sastavu obroka, te je i preduslov uspjeha liječenja insulinskom pumpom svakodnevna kontrola glikemije prije svakog obroka i prije spavanja, a tokom trudnoće bar 2x nedjeljno i kontrole glikemije 1 do 2h poslije jela. Primjena korektivnih bolusa u uslovima hiperglikemije između dva obroka ili bolusa uz užine, predstavlja osnov za poboljšanje metaboličke kontrole tokom trudnoće.

Ciljne vrijednosti glikemije našte tokom trudnoće treba da budu do 5,3 mmol, 1h poslije jela do 7,8 mmol, a 2h posle jela do 6,7 mmol, uz preporučenu vrijednost Hba1c ispod 6,5%, maksimalno do 7% kod trudnica sa dugogodišnjim dijabetesom, hroničnim komplikacijama i problemom „neprepoznavanja hipoglikemija“.

Posljednjih godina sve više se govori o nedostacima mjerenja Hba1c tokom trudnoće, te se sve više preporučuje primjena „time in range“ (TIR) - vrijeme provedeno u terapijskom

Prof. dr Milena Mitrović, endokrinolog

opsegu, u proceni kvaliteta metaboličke kontrole šećerne bolesti kod bolesnica koje uz pumpu koriste i senzore za kontinuirano mjerenje nivoa glukoze (CGM). Smatra se da su trudnice dobro regulisane ako su provele više od 70 % vremena u „time in range“ (od 3,5 do 7,8 mmol/l ), manje od 25% vremena iznad 7,8 mmol/l, manje od 4% sa vrijednostima ispod 3,5 mmol/l, a manje od 1% vremena sa vrijednostima glikemije ispod 3 mmol/l.

Primjenom senzora za kontinuirani glukozni monitoring, trudnice u svakom momentu imaju uvid u kretanje glikemije, uz mogućnost intervencije u slučaju hipo ili hiperglikemija, što je od posebnog značaja kod trudnica koje zbog dugogodišnjeg dijabetesa nemaju mogućnost prepoznavanja hipoglikemije. Protrahovane, neprepoznate hipoglikemije tokom trudnoće, mogu imati i nepovoljne efekte i na plod, kako u ranoj fazi trudnoće, tako i u završnoj fazi trudnoće.

Zahvaljujući primjeni senzora tokom trudnoće, mogu se pravovremeno otkriti i neki od tehničkih problema u radu pumpe koji u kratkom vemenu mogu dovesti do akutno nastale hiperglikemije pa i ketoacidoze, kao što je npr. prekid isporuke insulina nastao zbog problema na mjestu gde je trudnica plasirala kateter (vazduh u sistemu, iskrivljena silikonska iglica, čvorići na mestu uboda, i dr).

Mjesto insercije katetera (mjesto uboda) može da bude kao i van trudnoće (stomak, nadlaktica, butina, gluteus), iako jedan dio trudnica izbjegava predio stomaka, posebno u završnim fazama trudnoće.

Porođaj kod trudnica sa pregestacijskim dijabetesom treba da bude planiran najkasnije do 38 gestacijske nedjelje, ako nema akušerskih indikacija za raniji završetak trudnoće. Kod trudnica sa gestacijskim dijabetesom optimalno je završiti trudnoću oko 39 GN, nikada poslije termina, čak i kada je dobro metabolički regulisana. Dijabetes sam po sebi nije indikacija za carski rez, osim ukoliko ne postoje neke od akušerskih indikacija ili internističko - o almoloških indikacija za takav način završetka trudnoće.

Kod bolesnica koje se nalaze na terapiji insulinskom pum-

pom, preporuka je da veče prije carskog reza urade promjene infuzionog seta i da mjesto aplikacije katetera ne bude predio u neposrednoj blizini operativnog polja. Sve dijabetesne trudnice koje idu na planirani caraski rez će uveče dobiti redovnu večeru uz nastavak glukoznog monitoringa prije spavanja i tokom noći. Vrijednosti bazalnog insulina se u dogovoru sa dijabetesnom trudnicom smanje za oko 30% u odnosu na dotadašnje doze insulina (individualni pristup), a jutro prije carskog reza se nakon uvida u glikemiju, stopira isporuka insulina putem insulinske pumpe. Za nastavak primjene insulinske pumpe i tokom samog carskog reza ili prirodnog porođaja, neophodan je uigran tim endokrinologa, ginekologa, anesteziologa i same trudnice. Poželjno je da dijabetesna trudnica bude ujutro prva na operativnom programu.

Ako se radi o prirodnom porođaju, terapija pumpom se može nastaviti sve do završne faze porođaja, naravno ukoliko je trudnica adekvatno edukovana i ukoliko postoji podrška ginekologa za nastavak ovog vida terapije.

Sve vrijeme porođaja neophodno je praćenje glikemije u intervalima od 1 do 2h, uz ordiniranje kratkodelujućeg insulina prema protokolima ustanove (kontinuirano i.v. ili s.c.)

Sve trudnice koje se nalaze na terapiji insulinskom pumpom su adekvatno edukovane da nakon carskog reza i oporavka od anestezije aktiviraju insulinsku pumpu, uz redukovanu dozu bazalnog insulina u odnosu na period prije porođaja, obzirom da se značajno smanjuje insulinska rezistencija i potreba za insulinom sa rađanjem ploda i posteljice. Bolusne doze insulina uvode se sa uspostavljanjem pune ishrane poslije carskog reza.

Naravno, sve vrijeme prije, tokom i poslije porođaja neophodna je komunikacija endokrinologa, ginekologa i anesteziologa u odnosu na glukozni monitoring i insulinsku terapiju.

DIJABETES NIJE PREPREKA ZA TRUDNOĆU

Izdavači:

NVO “Plavi krug”- Društvo za borbu protiv šećerne bolesti Savez dijabetičkih društava

Svi smo mi borci, ali najveće bitke vode rođeni prije vremena

Čak 15 miliona beba u svijetu rodi se prije vremena. U Crnoj Gori, od prosječno 7.000 novorođenčadi na godišnjem nivou, 6 do 10 odsto su prijevremeno rođene bebe.

Prema riječima načelnice Centra za neonatologiju Instituta za bolesti djece, doc. dr Lidije Banjac, od ukupnog broja preterminske novorođenčadi oko 60 odsto se hospitalizuje u Centru za neonatologiju. To je jedini tercijarni centar za tretman, njegu i liječenje prijevremno rođenih beba u Crnoj Gori. Centar ima 28 postelja i inkubatora, a popunjenost bi trebalo da bude do 70 odsto ukupnog kapaciteta. Nažalost, u većem dijelu godine popunjenost kapaciteta u Centru iznosi 100 ili čak 150 odsto.

se ispoljava nakon 28 dana i može da traje do djetetove 4. ili 5. godine, ali i drugi faktori speci čni samo za ovu populaciju - kazala je dr Banjac.

Posebno naglašava ulogu medicinskog kadra, ljekara i sestara u liječenju prijevremeno rođenih beba. Formalno obrazovanje, specijalizacija, supspecijalizacija i kontinuirana edukacija su imperativ kako bi svi mogli odgovoriti na zahtjeve struke. Osim toga, za uspjeh liječenja važna je i savremena i adekvatna oprema.

Tako su kroz akciju Velika ljubav za male heroje koju su realizovale IDEA i Jana, obezbijeđena tri monitora za praćenje zdravstvenog stanja novorođenčadi vrijednosti 10 hiljada eura, koji su, kako dodaje dr Banjac, od velikog značaja za svakodnevni

- Monitori su u savremenoj medicini neophodni, što znači da kada težak pacijent stiže na odjeljenje mi moramo za njega imati monitor. Bez monitora, kojima u svakom momentu možemo da pratimo vitalne parametre i adekvatno i na vrijeme odreagujemo, ne može se raditi na odjeljenju. Oni nas različitim alarmima, koje im mi zadamo, upozoravaju na vrijeme da treba nešto preduzeti, da nešto sa pacijentom nije u redu, tako da smo veoma zahvalni i nadamo se da nam nikada neće faliti monitora na odjeljenju, jer preterminski porođaj je nenajavljen i neočekivan, ali mi moramo uvijek biti spremni - ističe dr Banjac.

O faktorima rizika i uzrocima prijevremenog porođaja

Koji faktori utiču na stepen prijevremenih porođaja obdr Mira Rudanović Perović, koja u Centru svakodnevno vodi brigu o hospitalizovanim mališanima.

- Sva preterminska novorođenčad koja se kod nas hospitalizuju spadaju u kategoriju ugrožene novorođenčadi. U ovu kategoriju, između ostalog, spadaju i zbog postojanja speci čnog morbiditeta, što znači da se neke bolesti javljaju samo kod ove populacije. Među takvim su respiratorni distres sindrom koji se javlja zbog nezrelosti pluća, zatim hronična plućna bolest koja

- Uzroci su brojni. Tu spadaju faktori koji dolaze od same majke, zatim fetusa, ali ne treba zanemariti ni socio-ekonomske faktore. Nekada je bilo gotovo nezamislivo da žena koja boluje od nekog hroničnog oboljenja poput malignih, šećerne ili autoimune bolesti, uopšte može imati potomstvo. Međutim, one se danas ostvaruju kao majke, ali njihove trudnoće spadaju u visokorizične i najčešće se završavaju prijevremenim porođajem - kazala je dr Rudanović Perović.

Ipak, kako navodi dr Rudanović Perović, pored svih napredaka savremene medicine određen broj uzroka ostaje neotkriven. Buduće majke savjetuje da ulaganje u prevenciju treba da bude prioritet i kontinuirani zadatak, jer svako dijete

uticaje. Kada se začeće desi, naravno da su potrebne redovne kontrole kod ginekologa, ali i redovne kontrole osnovnog oboljenja ako postoji. Ono što nas dosta raduje je da je savremena medicina omogućila određene procedure koje se vrše tokom samih trudnoća, gdje postoji prijetnja od prijevremenog porođaja i koje smanjuju rizik i dalje komplikacije. Cilj savremene neonatologije nije samo da se poveća stopa preživljavanja prijevremeno rođene djece, već i da se poboljša kvalitet njihovog života, što znači da se komplikacije koje nosi rođenje prije vremena svedu na minimum - zaključuje dr Rudanović Perović.

IDEA i Jana, organizatori akcije, naglašavaju da je ova donacija značajna, jer pokazuje svu ljubav i podršku koju šalju malim herojima. Nadaju se da će monitori doprinijeti što boljoj njezi i liječenju mališana u Centru i zahvaljuju se potrošačima koji su bili dio akcije.

Podsjetimo, IDEA i Jana realizovale su kampanju Velika ljubav za male heroje od avgusta do decembra 2021. Kupovinom bilo kojeg proizvoda brenda Jana u svim IDEA prodavnicama potrošači su učestvovali u prikupljanju donacije za Centar za neonatologiju Instituta za bolesti djece u Podgorici.

- Samu prevenciju treba sprovesti još i prije začeća, a to znači voditi zdrave stilove života i eliminisati sve one štetne

Klinički centar Crne Gore Institut za bolesti djece Centar za neonatologiju

Male boginje (Morbilli)

Male boginje (Morbilli) su akutno, zarazno, virusno oboljenje koje izaziva virus malih boginja.

Ko obolijeva od malih boginja?

Rizik in ciranja virusom morbila imaju osobe koje nijesu preležale male boginje ili nijesu vakcinisane protiv malih boginja.

Morbili se uglavnom smatraju bolešću dječjeg uzrasta, ali se mogu javiti u bilo kom životnom dobu kod nevakcinisanih i osjetljivih osoba. Otpornost nakon preležane bolesti kao i kod potpuno vakcinisanih osoba se smatra doživotnom.

U kojim djelovima svijeta se javljaju male boginje?

Širom svijeta se svake godine prijavi 36 slučajeva malih boginja na milion osoba, dok oko 135 000 umre. Čak jedno od svakih 20-oro djece oboljele od morbila oboli od upale pluća, što je najčešći uzrok smrti od malih boginja. Otprilike jedno dijete od svakih 1000 oboljelih će razviti encefalitis (otok mozga) koji može dovesti do konvulzija i može ostaviti dijete gluvim ili s intelektualnim teškoćama.

Posebno su ugrožena pothranjena djeca čiji imuni sistem nije u stanju da se izbori sa infekcijom. Zbog toga se oko 98% smrtnih slučajeva dešava u zemljama u razvoju. Ipak, umiranje se registruje i u najrazvijenijim državama svijeta uključujući i države Evropske unije i Sjeverne Amerike. U mnogim zemljama Evrope male boginje su i dalje značajan narodnozdravstveni problem prvenstveno zbog slabog odziva na vakcinaciju. Zbog toga se epidemije morbila kontinuirano javljaju najčešće među nevakcinisanom djecom, djecom koja su previše mala da bi bila vakcinisana i djecom koja su nepotpuno vakcinisana i nijesu razvila dovoljan nivo imuniteta.

Kako se morbili šire?

Virus malih boginja se vrlo lako širi sa zaraznih na osjetljive osobe i to najčešće putem vazduha – preko kapljica koje nastaju prilikom kašljanja i kijanja ili direktnim kontaktom sa nosnim ili ždrijelnim sekretom zaraženih osoba. Rjeđe se bolest prenosi preko predmeta koji su svježe zagađeni nosno-ždrijelnim sekretom.

Koji su simptomi malih boginja?

Prvi simptomi infekcije virusom morbila se javljaju obično 7-18 dana nakon kontakta sa zaraznom osobom. Bolest u početku liči na običnu prehladu sa curenjem iz nosa i blago povišenom tjelesnom temperaturom. Oči mogu postati crvene i osjetljive na svijetlo. Kako bolest napreduje, obično 3-7 dana nakon početka, tjelesna temperatura može da poraste i do 39-40 stepeni Celzijusa. Javlja se ospa koja obično počinje na licu, iza ušiju, a odatle se širi po cijelom tijelu. Ospa traje 4-7 dana i najčešće je praćena malim bjelim tačkicama (Koplikove mrlje) koje se javljaju na sluznici usne duplje.

Kada su osobe oboljele od malih boginja zarazne?

Osobe oboljele od morbila su najzaraznije 2-4 dana prije i do 4 dana nakon izbijanja ospe.

Koje komplikacije se mogu javiti kod malih boginja?

Prava opasnost od malih boginja leži u činjenici da virus pored uobičajene kliničke slike izaziva opštu slabost organizma –anergiju praćenu izraženim padom imuniteta kod in ciranih, tako da se na male boginje često „nadovezuju“ druge bolesti i infekcije. Upravo ono što prati male boginje predstavlja najveću opasnost a to su su komplikacije – upale gornjih i donjih disajnih puteva, prije svega teške upale pluća, zatim upale uha, ali i najteže komplikacije koje mogu da se jave u vidu upale mozga – encefalitisa.

Komplikacije čine da se na oko hiljadu oboljele djece, bilježi u prosjeku jedan smrtni slučaj u razvijenim državama dok je u nerazvijenijim državama ova stopa višestruko veća i od sto oboljelih smrt će se registrovati kod 3-5 osoba.

Kako se male boginje mogu spriječiti?

Vakcinacija protiv morbila se sprovodi kod djece počev od 12 pa sve do navršenih 15 mjeseci života primjenom učinkovite i bezbjedne vakcine koja je u upotrebi širom svijeta više od tri decenije, a kod nas od 1994. godine. Druga doza vakcine daje se do navršenih sedam godina života odnosno prilikom polaska u osnovnu školu.

Vakcina se daje zajedno sa vakcinom protiv zaušaka i rubeole, a dvije doze vakcine su neophodne za adekvatnu zaštitu

koja podrazumijeva dugotrajan imunitet. To znači da svako dijete prije završene osnovne škole u zdravstvenoj dokumentaciji treba da ima upisane dvije doze ove vakcine. Imunitet nakon potpune vakcinacije stvara se u više od 95% vakcinisanih i smatra se doživotnim.

Da li je vakcina protiv malih boginja bezbjedna?

Vakcina protiv morbila je sigurna i učinkovita. Primjenom vakcine uz adekvatan imunološki odgovor, ostvaruje se zaštitni nivo antitijela kod 95% djece koja su vakcinisana jednom dozom sa navršenih 12 mjeseci života i gotovo kod 99% djece koja su primila dvije doze vakcine.

Tokom višedecenijskog praćenja upotrebe ove vakcine i nakon stotina miliona doza datih djeci širom svijeta jasno su utvrđene njene osobine i precizno se znaju neželjene reakcije koje mogu nastati jer kao i svi drugi ljekovi, i vakcina protiv malih boginja može dovesti do pojave neželjenih reakcija. Međutim, ni jedna od registrovanih neželjenih reakcija nema visoke razmjere niti po učestalosti niti po ozbiljnosti, a korist primjene vakcine jasno višestruko prevazilazi sve njene moguće neželjene reakcije.

Posebno bitno je da se neželjene reakcije neće javiti kod svih vakcinisanih već naprotiv – javiće se rijetko i samo kod pojedinih osoba. Ozbiljna alergija, kao najteža neželjena reakcija, može se javiti jednom na 100.000 datih doza ili čak i rijeđe, što s obzirom na broj datih doza u Crnoj Gori znači da će se takva reakcija vidjeti otprilike jednom u deset godina a ne postoje podaci da je do sada zabilježena kod nas.

Druga neželjena dejstva po pravilu su moguća i obuhvataju: bol i crvenilo na mjestu primjene vakcine, kratkotrajno povišenu tjelesnu temperaturu, otok na mjestu primjene, blagi prolazni osip, pojačanu sekreciju iz nosa ili kijanje, otok pljuvačnih žljezda lica i vrata, prolazni pad broja trombocita, bol u mišićima i zglobovima.

Gotovo sva nabrojana neželjena dejstva češća su kod starije djece koja kasne sa primanjem prve doze vakcine kao i kod odraslih, kratkog su trajanja i prolaze sama od sebe te najčešće ne zahtijevaju intenzivno praćenje od strane medicinskog osoblja.

Rizik od razvoja komlikacija nakon infekcije virusom

morbila je za određene entitete nekoliko desetina puta veći nego nakon primanja vakcine.

Danas sve zemlje svijeta sprovode sistemsku imunizaciju protiv malih boginja u cilju zaštite kako pojedinaca tako i populacije.

Kako da se ponašate ako mislite da Vaše dijete ima morbile?

Ako Vaše dijete razvije visoku tjelesnu temperaturu praćenu nabrojanim simptomima potrebno ga je odvesti na ljekarski pregled. Posjetu izabranom pedijatru je neophodno najaviti telefonskim putem, a prilikom dolaska u dom zdravlja sestri na šalteru je potrebno odmah objasniti da je dijete febrilno i da ima osip. Najava posjete je neophodna kako bi se pregled organizovao na način koji će spriječiti eventualno širenje virusa među drugom djecom koja se u tom trenutku mogu nalaziti u čekaonici doma zdravlja. Nakon pregleda ljekara neophodno je strogo pridržavati se savjeta koje dobijete. Ponekad će biti potrebno uzimanje uzoraka krvi kao i razgovor sa nadlježnim epidemiologom koji za cilj ima identi kaciju izvora zaraze ali i saopštavanje mjera za prekid širenja oboljevanja u okolini. Bolničko liječenje se sprovodi u slučaju komplikacija. Nekomplikovani slučajevi morbila liječe se ambulantno i u kućnim uslovima. Tada je potrebno:

- uzimati dovoljno tečnosti (mlaki i blagi čajevi),

- vlažiti vazduh prostorije u kući barem 2-3 nedjelje,

- pošto je jedan od simptoma morbila osjetljivost na svijetlo – zamračite prostoriju gdje se dijete nalazi,

- po potrebi i preporuci izabranog pedijatra koristiti ljekove za snižavanje tjelesne temperature i smirivanje bolova u mišićima,

- zbog pada imuniteta postoji povećan rizik od infekcija (proliv, respiratorne infekcije i slično). Ako se pojavi kašalj, konvulzije zbog visoke tjelesne temperature ili ako temperatura ponovo počne da raste iako se bila stabilizovala – ponovo se obavezno javite ljekaru bez ikakvog odlaganja.

Institut za javno zdravlje Crne Gore www.ijzcg,me

Hronika

05. januar - Otvoreno rekonstruisano odjeljenje kardiologije sa koronarnom jedinicom u opštoj bonici Berane

Otvoreno je rekonstruisano odjeljenje kardiologije sa koronarnom jediniciom u opštoj bolnici u Beranama. U rekonstrukciju i opremanje uloženo je oko 215 hiljada eura od čega je skoro 130 hiljada vrijednost savremene medicinske opreme, a oko 80 hiljada iznosi vrijednost radova na adaptaciji i rekonstrukciji.

09. januar - Crnogorsko zdravstvo će doživjeti kolaps bez stabilnog finansiranja

Uvođenjem programa ,,Evropa sad“ naše zdravstvo je pretrpjelo teški udar nakon čega smo sprovodili sveobuhvatne analize kao i uporedne prakse zemalja okruženja, koje su primjenjivale ovu poresku politiku koja je nakon kraćeg vremena, zbog ogromnih problema koje su imale u funkcionisanju zdravstva, sistem vratila na ,,staro“, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, koji je u intervjuu za Pobjedu poručio da jedino stabilni sistem nansiranja zdravstva omogućava normalno funkcionisanje ukoliko ne želimo dalje zaduživanje i kolaps.

Kazao je da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti planiraju da obezbijede što bolje usluge pacijentima, bez čekanja, regulisanje dopunskog rada ljekara, a novim investicijama u zdravstvu će se poboljšati i dijagnostika i liječenje.

Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić je kazao kako ovo ulaganje u beransku bolnicu predstavlja početak ulaganja u budući regionalni zdravstveni centar za sjever države, te da će taj ciklus biti nastavljen i u narednom periodu.

- Na ovaj način omogućićemo našim građanima bržu i dostupniju zdravstvenu zaštitu te rasteretiti Klinički centar Crne Gore, ali i pacijentima skratiti put do specijalista i supspecijalista iz oblasti koje će imati i ova ustanova - poručio je ministar.

On je dodao da je za bolnicu raspisan tender za rekonstrukciju starog infektivnog odjeljenja gdje će biti smješteni značajni uslužni kapaciteti, kao i da je u toku nabavka mamografa te da se radi i na stvaranju preduslova za angio salu. Kazao je i da je Vlada ulaganja u zdravstveni sistem stavila za prioritet uprkos brojnim izazovima sa kojima se susreće.

Direktor OB Berane dr Milorad Magdalinić zahvalio se premijeru Abazoviću i ministru Šćekiću što su od početka rada ove Vlade pokazali veliko interesovanje za razvoj cijelog zdravstvenog sistema, pa i zdravstvenih ustanova u Beranama.

- Pomogli su nam da projekte sprovedemo do kraja, a obezbijeđena su sredstva za projekte koji treba da se realizuju u toku 2023. godine, za koje su tenderi u toku. Nadam se da ćemo i ovog puta ispoštovati predviđene rokove i zajedno otvarati novu angio salu, kao i rekonstuisano infektivno odjeljenje, neurologiju, zikalnu medicinu, B blok internog odjeljenja i druge segmente bolnice - kazao je dr Magdalinić.

- Naš prioritetni zadatak i cilj je obezbjeđivanje kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite za sve građane - poručio je Šćekić. Posljedice teškog udara koji je pretrpio zdravstveni sistem primjenom programa „Evropa sad“, produkta prethodnog saziva Vlade, kojim su, između ostalog, ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i na taj način sistem zdravstva ostavljen bez sredstava, u proteklom periodu osjetili smo svi - i mi kao donosioci odluka i zdravstveni radnici i građani. Uprkos svim poteškoćama sa kojima smo se suočavali zbog ovog katastrofalnog projekta, Vlada, kojoj je zdravlje građana u vrhu prioriteta, obezbijedila je nedostajuća sredstva za redovno snabdijevanje ljekovima i medicinskim sredstvima i sve ostalo što je potrebno za održivost zdravstvenog sistema, a kroz do sada najviše opredijeljen budžet za zdravstvo omogućila i njegovo normalno funkcionisanje.

Jednostavno moramo kroz institucije sistema da riješimo ovaj veliki izazov kako bi obezbijedili održivost sistema zdravstva. Sve ostalo je neodrživo i vodi zdravstveni sistem u nova zaduživanja i kolaps, što ne smijemo i nećemo da dozvolimo. Oko stabilnog nansiranja zdravstvenog sistema danas imamo opšti konsenzus u državi. I oni koji su van sistema zdravstva, a znaju šta znači stabilan prihod ovih dana su jasno iznijeli svoj stav da je to jedini pravi način da javni zdravstveni sistem opstane – istakao je Šćekić. - Za kratak period od nekoliko mjeseci mapirali smo brojne nedostatke koji se uglavnom odnose na zastarjelost objekata, medicinske opreme, nepostojanje normativnih akata i procedura i mnoge druge, a sve to zajedno itekako utiče na dostupnost i kvalitet zdravstvene zaštite. Meni i mom timu jedina politika koja je važna je politika koja pacijenta i njegove potrebe stavlja u prvi plan. Zdravstveni radnici su neraskidivi dio tog sistema. Oni nikako nijesu izopšteni iz politika ministarstva zdravlja, kako to ovih dana neki od njih žele da predstave već su itekako pozvani da zajedno uređujemo sistem koji čine. Gotovo 24 miliona eura investicija trenutno je započeto u zdravstvenom sistemu, neke su u odmakloj fazi, a za neke je u

toku priprema dokumentacije i tenderskih postupaka za realizaciju.

Ljetos smo počeli izgradnju Klinike za mentalno zdravlje, a u toku je i izgradnja Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju. Pri Institutu za javno zdravlje nedavno je počela gradnja Operativnog centra za vanredne situacije vrijednosti preko tri miliona eura. Dalje, devet mikrobioloških laboratorija biće adaptirano i rekonstruisano. Vrijednost ovih radova uključujući i opremu iznosi oko dva miliona eura. U novembru su počeli radovi na rekonstrukciji Specijalne bolnice Dr Vaso Ćuković u Risnu. Ukupna vrijednost tih radova iznosi 2.313.000 eura.

Raspisani su i tenderi za dvije magnetne rezonance za bolnice u Bijelom Polju i Nikšiću kao i za nabavku skenera za KCCG, kao i tender za rekonstrukciju Opšte bolnice u Bijelom Polju.

Projekti kod kojih se očekuje raspisivanje konkursa za idejno arhitektonsko rješenje su: izgradnja objekta Opšte bolnice u Pljevljima, Urgentni blok KKCG, Dom zdravlja Siti kvart - poručio je Šćekić.

Pomenuti ciklus ulaganja pored sredstava iz budžeta, u značajnoj mjeri su pomognuta IPA projektima Evropske unije.

Pobjeda

10. januar - Ljekari Hitne pomoći protestovali zbog maltretiranja od strane građana

U Podgorici su se okupili brojni ljekari, a ispred zgrade Hitne pomoći su bile upaljene sirene na vozilima.

- U Hitnoj pomoći nema odlaganja i zaustavljanja procesa rada jer vrijeme ne čeka. I sada smo na svojim radnim mjestima i tražimo jedino da nam se omogući da radimo svoj posao s punom sviješću o odgovornosti koju imamo prema pacijentima - istakla je dr Davidović Ljumović.

Ona je kazala da od nadležnih traže da se zaposli obezbjeđenje u ustanovama hitne medicinske pomoći.

- Niko od nas nema da provocira niti pacijenta niti porodicu. Susrijećemo se sa raznim vrstama pratnje, koja zna često da bude agresivna. Postoji saradnja sa policijom, dogovor je da nas obilaze tokom noći. Po našem pozivu oni dolaze u jedinice hitne medicinske pomoći. Međutim, ovakva dešavanja govore da je neophodno obezbijediti obezbjeđenje. Nadamo se da ćemo konačno imati obezbjeđenje od strane policije - kazala je dr Davidović Ljumović.

Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković kazao je kako ljekari svakog dana na posao dolaze i sa njega odlaze pod stresom.

- Ovakve scene su se dešavale i prije 10-20 godina, ali su one gurane pod tepih. Molim građane da se takve scene više ne dešavaju, da ljekar ili bilo koji zaposlenih dobije batine, a da pritom očekujete da on vama postavi dijagnozu - istakao je dr Niković i kazao da napadi ugrožavaju i život pacijnta i život ljakara.

- Zamislite jednog skromnog mladog ljekara koji počne da radi u hitnoj medicinskoj pomoći, krene da nekome ukaže pomoć i bude pretučen. Zamislite da je taj kolega smrtno stradao, šta bi smo onda imali? Moramo da budemo društveno odgovorni - naglasio je dr Niković.

Na protest je govorio i odlazeći ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, koji je rekao kako je došao da bi podržao ljekare. Kazao je da će svi koji budu ugrožavali bezbjednost medicinskih radnika biti sankcionisani. Kazao je da u MUP-u fali zaposlenih i poručio Ministarstvu zdravlja da angažuju privatno obezbjeđenje. - Ono što je naša mogućnost je da intenziviramo obilaske - naveo je Adžić.

Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić poručila je da su radnici Hitne pomoći često na terenu gdje im je zaštitu nemoguće obezbijediti. Analitika

Dr Ana Davidović Ljumović istakla je kako su ljekari suočeni sa konstantnim pritiscima na zdravstvene radnike i nemilim događajima, kojima su izloženi ljekari, medicinski tehničari i zdravstveno osoblje, a koji su kulminirali i zičkim napadom na ljakara Hitne omoći - prinuđeni su, kazala je, da upute apel javnosti kako bi se zaustavilo maltretiranje zdravstvenih radnika koji su posvećeni spašavanju života u svakom trenutku i na svakom mjestu.

- Pozivamo na razumijevanje najodgovornijeg posla i prestanak linča zaposlenih Hitne pomoći koji su 24 sata dnevno 365 dana u godini na usluzi svim građanima kojima je medicinska pomoć potrebna. Mi nijesmo heroji, već u svim uslovima i okolnostima samo obavljamo svoj posao. Ovim putem i na ovaj način želimo da podignemo glas jer minut znači spašen život i svaki atak znači ugrožavanje kako naših, tako i života naših pacijenata - poručila je dr Davidović Ljumović.

Dodala je i kako bavljenje najodgovornijom profesijom zaslužuje "minimum uvažavanja od strane građana, a ne maltretiranje i poniženja".

U Poliklinici Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crene Gore (KCCG) predata je na upotrebu vertikalna invalidska platforma – li . Svečano presijecanje vrpce obavili su direktor IBD KCCG dr Velibor Majić i predsjednik NVO Prvo

11. januar - Predat na upotrebu lift u Poliklinici IBD-a

udruženje roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju Savo Knežević.

Projekat je, ukupne vrijednosti blizu 37.000 eura, realizovan zahvaljući donaciji blizu 24.000 eura NVO Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju iz Podgorice, dok je ostali dio nansijskih sredstava obezbijedio KCCG.

Jelena Raičević iz ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, istakla je da je u okviru sektorske analize za 2021. godinu Ministarstvo nansiralo projekte nevladinih organizacija iz oblasti zaštite lica sa invaliditetom. U tu svrhu ministarstvo je dobilo 80 hiljada eura i nansiralo je pet projekata.

Dr Velibor Majić, direktor IBD-a KCCG rekao je da mu je drago što su konačno dočekali realizaciju jedne ideje koja je stara, kako on kaže, bar 20-ak godina i koja je stalno odlagana, a ideja je bila toliko plemenita da je trebalo mnogo ranije da se realizuje.

12. januar - Dom zdravlja Glavnog grada obezbijedio 14 novih vozila

Menadžment Doma zdravlja Glavnog grada je sagledavajući racionalno potrebe funkcionisanja Doma zdravlja obezbijedio budžetska sredstva i kupio 14 novih vozila marke “Dacia” Novi Sandero Essential 2022.

Prilikom svečanog uručenja kljuceva ispred Zdravstvenog objekta Stari aerodrom, pušteno je 14 vozila u upotrebu cija je vrijednost 196.160 eura.

- Obnovili smo vozni park, imajući u vidu obim posla ova vozila doprinijeće e kasnijoj i kvalitetnijoj usluzi na svim nivoima i svim djelovima, a posebno Patronažnoj službi koja je jedna od ključnih službi Doma zdravlja. Tako da je ovo snažan doprinos kako za zaposlene, tako i za građane za sto bržu, dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – porućili su iz Doma zdravlja Podgorica.

Menadžment Doma zdravlja Glavnog grada je u prošloj godini pravio inicijativu za potrebe već dotrajalog voznog parka, prilikom čega su dobili punu podršku od strane Fonda za zdravstveno osiguranje.

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.

Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com

12. januar - Donirana medicinska oprema Klinici za ortopediju i traumatologiju KCCG

Kompanija Meridianbet donirala je medicinsku opremu Klinici za ortopediju i traumatologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) koju će medicinsko osoblje koristiti u svakodnevnom radu, naročito prilikom praćenja opšteg stanja pacijenata. Doniran je monitor za praćenje vitalnih parametara kod pacijenata, beskontaktni toplomjeri kao i ručni aparati za kontrolu krvnog pritiska.

nalnih i međunarodnih partnerskih institucija uspjeti da spriječimo epidemiju malih boginja u našoj zemlji i sačuvamo zdravlje najmlađih članova našeg društva – naglasili su iz IJZ.

Crna Gora najgore pozicionirana u svijetu kada je riječ o vakcinaciji MMR vakcinom.

13. januar - Radna posjeta Zavodu za zdravstveno osiguranje Slovenije

Vršilac dužnosti direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Vuk Kadić, sa članovima užeg rukovodstva boravi u radnoj posjeti Zavodu za zdravstveno zavarovanje Slovenije. U okviru posjete dr Kadić, sastao se sa direktoricom Zavoda za zdravstveno osiguranje Slovenije, Tatjanom Mlakar i njenim saradnicima.

Donaciju je u ime Klinike za ortopediju i traumatologiju KCCG primila glavna medicinska sestra Miranda Musić, koja se tom prilikom zahvalila kompaniji Meridianabet na ovom humanom činu.

- Želim da se zahvalim kompaniji Meredianbet u ime naše Klinike i naših pacijenata na ovoj donaciji koja će nam koristiti u praćenju zdravstvenog stanja pacijenata. Donacija je stigla u pravo vrijeme jer nam je bila potrebna zamjena monitora koji smo do sada koristili. Hvala Vam što ste ovu donaciju opredijeili baš našoj Klinici jer će nam olakšati svakodnevni rad sa veoma zahtjevnim pacijentima. U našoj Klinici se liječe pacijenti koji zahtijevaju, u najvećem broju slučajeva, poluintenzivni tretman za šta nam je, između ostalog, potreban upravo ovakav aparat - kazala je Musić.

Ovo je još jedna u nizu donacija kompanije Meridianbet Kliničkom centru Crne Gore koja je uvijek imala razumijevanje za potrebe pacijenata.

12. januar - Apel i poziv roditeljima da vakcinišu djecu MMR vakcinom

Institut za javno zdravlje Crne Gore ponovo je uputio apel i poziv roditeljima da vakcinišu svoju djecu MMR vakcinom.

- Učinak manje pokrivenosti vakcinacijom protiv malih boginja nas je doveo na prag izbijanja epidemije malih boginja. Naime, prvi potvrđeni slučajevi morbila su već registrovani u regionu, te stoga molimo roditelje da vakcinišu svoju djecu MMR vakcinom u periodu predviđenom za vakcinaciju, jer je to vrijeme kada su djeca najosjetljivija na zarazne bolesti koje se preveniraju ovom vakcinom i omoguće im zdravo djetinjstvo – poručili su iz IJZ.

Male boginje mogu uzrokovati izuzetno teške komplikacije kao što su: upala pluća i drugih djelova respiratornog sistema, upala srednjeg uva, encefalitis; kasne sekvele nakon više godina od infekcije, kao što je subakutni sklerozirajući panencefalitis i smrtne ishode.

- Nadamo se da ćemo zajedno uz pomoć roditelja, nacio-

Ovom prilikom predstavljeni su načini funkcionisanja obaveznog zdravstvenog osiguranja Slovenije, kao i razmjena iskustava u primjeni modela plaćanja primarne i sekundarne djelatnosti.

Kontrola i propisivanje ljekova, racionalizacija putnih troškova i naknade za bolovanja, kao i zaključivanje ugovora sa javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i modeli međunarodne saradnje, takođe su bili tema održanog sastanka. Glavni cilj radne posjete bila je analiza postojećeg stanja u zdravstvenom sistemu ove dvije države i utvrđivanje daljih koraka ka unaprijeđenju buduće saradnje i poboljšanju zdravstvene usluge na zadovoljstvo naših osiguranika.

15. januar - Davalaštvom krvi do luksuznog vikend aranžmana na moru

Doborovoljni davalac krvi iz Podgorice, koji je u decembru 2022. godine donirao krv u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore dobitnik je luksuznog vikend aranžmana za dvoje na crnogorskom primorju. To je ishod novog žrijeba u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici koji se organizuje mjesečno u okviru nagradne igre Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, koja je odlučila da pospiješi dobrovoljno davalaštvo vikend aranžmanima na moru naše države koji se, svakog mjeseca, bira nasumičnim izvlačenjem. Ovoga puta za novog dobitnika vikend aranžmana od srećne ruke bio je Danilo Bulatović, student Univerziteta Donja Gorica i organizator studentskih akcija dobrovoljnog davalaštva krvi. Iako mlad, Bulatović je već u Zavodu prepoznat kao redovni davalac ove dragocjene tečnosti.

- Do sada sam dao krv oko 10 puta, i mogu slobodno da

kažem da je doniranje krvi jednostavno, bez ikakvih poteškoća, a osoblje Zavoda je uvijek ljubazno i profesionalno - kazao je Bulatović.

On je pozvao mlade ljude, ali i sve građane da budu društveno odgovorni i humani, te da postanu dobrovoljni davaoci krvi.

- Jedno darivanje krvi može spasiti čak tri života, i to je razlog što smo mi na Univerzitetu počeli sa organizovanjem akcija kako bi osvijestili što veći broj studenata o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi - poručio je Bulatović.

Iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore zahvalni su na podršci Nacionalne turističke organizacije u promociji dobrovoljnog davalaštva, i pozivaju sve građane da postanu dobrovoljni davaoci krvi i učine humano djelo, jer njihovih nekoliko minuta daje nekome šansu za život. Krv se osim u Podgorici, može dati i u Nikšiću, Baru, Kotoru, Cetinju, Pljevljima, Beranama i Bijelom Polju.

Takođe, iz Zavod za transfuziju krvi Crne Gore pozivaju i na doniranje trombocita koji su terapija, prvenstveno, pacijentima koji su oboljeli od malignih bolesti.

16. januar - Pitanja žena s invaliditetom uključiti u politike iz oblasti rodne ravnopravnosti

Pitanja žena s invaliditetom treba da se uključe u politike iz oblasti rodne ravnopravnosti i politike iz oblasti invaliditeta jer je to jedini način da one budu dio svih procesa koji se tiču njih i njihovih prava, poručeno je na konferenciji Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

- Ima žena sa speci čnim potrebama koje vrlo često nijesu prepoznate i uvažene u zvaničnim dokumentima i politikama - kazala je Raičević.

Tokom konferencije predstavljeni su rezultati i preporuke iz Publikacije o rodnoj ravnopravnosti i uključivanju žena s invaliditetom u EU integracije. U opisu stanja brojnih strateških dokumenta konstatovano je da su OSI, uključujući i žene i djevojčice s invaliditetom trpe različite oblike diskrimiminacije i nasilja, ali nijednim dokumentom nije planiran dovoljan broja adekvatnih mjera za prevazilaženje navedenih problema i umanjenje posljedica koje one izazivaju zbog dugogodišnjeg nerješavanja. Jedan od zaključaka jeste i da se sektorske politike ne bave u dovoljnoj mjeri pitanjima žena s invaliditetom, a ne preduzimaju se nikakve dodatne (posebne) mjere za podsticanje njihovog uključivanja važnim društvenim procesima, uključujući i proces evropskih integracija.

U toku diskusije konstovano je da nije samo dovoljno formirati Direktorat za zaštitu OSI od diskriminacije, već da zaposleni u njemu moraju imati dovoljno iskustva u oblasti ljudskih prava. Podsjećaju da je Direktorat, dok je postojao, imao troje angažovanih, a da se nakon određenog vremena taj broj sveo na dvoje ljudi.

Učesnici u diskusiji saglasni su da nije bilo volje za poboljšanje prava OSI, kao ni u prihvatanju preporuka u kojima su predlagene konkretne mjere kako bi se poboljšao položaj žena s invaliditetom. Poručuju da je potrebno mijenjati zakone jer crnogorski zakonodvani sistem ne prepoznaje dosta toga što je već uveliko praksa u Evropi.

Konferencija je završna aktivnost projekta Jednakost - različite i vidljive (Equality-diverse and visible) koji se sprovodi uz podršku Reaktor-Istraživanje u akciji i partnera u okviru projekta Unapređivanje rodne ravnopravnosti u procesu pridruživanja EU, koji je nansiran od strane Evropske unije, a ko nansiran od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju. PR Centar

17. januar - Prijateljstvo i solidarnost neraskidive karike Crne Gore i Kine

Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom

Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić napomenula je da se u proteklom periodu bave pravima žena, sa posebnim akcentom na žene sa invaliditetom.

- Samo se vlasti u Crnoj Gori mijenjaju, ali se ne mijenja odnos prema ženama, prema rodnoj ravnopravnosti i odnos prema nasilju. Ispratićemo i ovu vlast bez rezultata, ali i sa nazadovanjem u ovim oblastima – smatra Vujačić.

Prema njenim riječima, politike iz oblasti rodne ravnopravnosti ne tretiraju, na pravi način, pitanja žena s invaliditetom.

- Jednako je problematično da u politikama u oblasti invaliditeta se adekvatno ne prepoznaju žene s invaliditetom, već se posmatraju kao homegena grupa, iako svi međunarodni dokumenti i njihovi komiteti konstatuju da su one u dodatno nepovoljnijem položaju i često višestruko dikriminisane - dodala je Vujačić.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević rekla je da žene nijesu homogne cijelina, već vrlo heterogena grupa.

Crna Gora i Kina njeguju tradicionalno prijateljske odnose, koji su dodatno osnaženi tokom COVID pandemije kada su dvije zemlje vrlo uspješno sarađivale, saopšteno je tokom sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i ambasadora NR Kine u Crnoj Gori, Nj.E. Fan Kuna.

Uz zahvalnost na srdačnom prijemu, kineski ambasador posebno je naglasio prijateljski odnos Crne Gore prema Kini i kineskom narodu,

naglašavajući značaj uzajamne pomoći koju

zemlje iskazuju tokom pandemijskog perioda, koji nažalost još nije završen.

Fan Kun je informisao ministra Šćekića o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Kini, koja je, prema njegovim riječima, značajno stabilizovana. Posebno je izrazio zadovoljstvo što Crna Gora koristi zvanične kanale komunikacije u cilju tačne informisanosti o epidemijskim prilikama u Kini.

Ministar zdravlja je zahvalio ambasadoru Fan Kunu na velikoj pomoći Kine, koja je tokom perioda pandemije donirala značajan broj vakcina protiv COVIDa, ali i druge medicinske opreme, u vremenu kada se cijeli svijet suočavao sa nestašicama na svim frontovima, a poseban izazov je bio pred zdravstvenim sistemima.

- Iako mnogoljudnija i razvijenija zemlja, Kina je u izazovnim vremenima pokazala kako prijatelji pomažu jedni drugima i kada se sami suočavaju sa poteškoćama. Takav gest Crna Gora neće zaboraviti - poručio je Šćekić.

On je kineskog ambasadora upoznao sa višemilionskim infrastrukturnim projektima koji se realizuju u crnogorskom zdravstvenom sistemu te reformom koja je u toku a čiji je cilj kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita za sve građane.

Sagovornici su se saglasili da postoji prostor za dalji nastavak ali i unaprjeđenje saradnje u oblasti zdravstva.

17. januar - Vakcine strogo kontrolisane

Sastav, proizvodnja, distribucija i primjena svih vakcina u Crnoj Gori strogo se kontrolišu, u skladu sa najvišim evropskim i međunarodnim standardima, saopštili su iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED).

Iz Instituta su se oglasili povodom sve većeg interesovanja građana za sastav vakcina, te njihovu bezbjednost i djelotvornost.

- Upravo zbog činjenice da se vakcine primjenjuju kod zdravih ljudi, najčešće kod djece, sa ciljem zaštite od zaraznih bolesti, posebna pažnja je posvećena poštovanju najviših standarda pri svakom koraku njihove proizvodnje, distribucije i primjene - navodi se u saopštenju.

Naglasili su da u sastav vakcina ulaze supstance koje imaju poznato djelovanje, koje odgovaraju međunarodnim standardima kvaliteta, a da su zastupljene u količinama koje dokazano nemaju štetan učinak na zdravlje ljudi.

Prije stavljanja u promet, dodaju iz Instituta, djelotvornost i bezbjednost vakcine mora biti dokazana kroz brojne pretkliničke i kliničke studije.

- U Crnoj Gori su u prometu vakcine koje se koriste u zemljama Evropske unije i zemljama okruženja, a svaku seriju vakcine (bez obzira na to da li je ona registrovana u Crnoj Gori ili je u prometu na osnovu saglasnosti za tzv. interventni uvoz) prilikom uvoza u Crnu Goru obavezno prati serti kat proizvođača, kao i dodatni serti kat jedne od nezavisnih akreditovanih laboratorija, koji potvrđuje odgovarajući kvalitet - saopštili su oni.

CInMED prati bezbjednost primjene vakcina, kao i ostalih ljekova u prometu, kroz aktivno učešće i međunarodnu saradnju u okviru internacionalnog programa praćenja bezbjednosti primjene ljekova. Bezbjednost vakcina u prometu se takođe, kako kažu, budno prati kroz sistem nadzora nad imunizacijom, koji zajednički vrše CInMED i Institut za javno zdravlje, kako bi svaki eventualni problem u vezi sa primjenom vakcina bio uočen što je moguće

ranije, a reakcija institucija bila blagovremena i adekvatna. Na portalu CInMED (www.cinmed.me), pretragom Registra ljekova, zdravstveni radnici i pacijenti mogu pronaći tačne i pouzdane informacije o vakcinama koje su registrovane u Crnoj Gori. Dostupni su Sažetak karakteristika lijeka (namijenjen zdravstvenim radnicima) i Uputstvo za lijek (namijenjeno pacijentima), koje CInMED odobrava prilikom registracije lijeka, a koji sadrže informacije o sastavu lijeka, načinu njegovog djelovanja, odobrenim indikacijama, kao i mogućim neželjenim reakcijama.

CInMED je pozvao pacijente da odluke o svom zdravlju i zdravlju svoje djece donose na osnovu pouzdanih i na dokazima zasnovanih informacija o vakcinama, u saradnji sa svojim izabranim doktorom i pedijatrom. Vijesti

18. januar - Vanredna vikend vakcinacija MMR vakcinom

Radi objektivnog informisanja javnosti i podizanja svijesti o značaju MMR vakcine i riziku obolijevanja od malih boginja (morbili) predviđena je obavezna vakcinacija ovom vakcinom, saopštili su iz Dom zdravlja Podgorica.

- Male boginje su akutno, zarazno, virusno oboljenje koje izaziva virus malih boginja. Rizik in ciranja virusom morbila imaju osobe koje nijesu preležale male boginje ili nijesu vakcinisane protiv malih boginja. Morbili se uglavnom smatraju bolešću dječijeg uzrasta, ali se mogu javiti u bilo kom životnom dobu, kod nevakcinisanih i osjetljivih osoba – naglasili su iz Doma zdravlja.

Virus malih boginja se vrlo lako širi sa zaraznih na osjetljive osobe, kazali su iz Doma zdravlja, i to najčešće putem vazduha, preko kapljica koje nastaju prilikom kašljanja i kijanja ili direktnim kontaktom sa nosnim ili ždrelnim sekretom zaraženih osoba.

- Više od million djece u svijetu svake godine umire od malih boginja. Nova ozbiljna zdravstvena kriza može da ugrozi živote djece u većoj mjeri nego korona – kazali su iz Doma zdravlja Glavnog grada.

S obzirom na statistiku o slabim obuhvatima MMR vakcinom u Crnoj Gori i pojavom prvih slučajeva pojave morbila u regionu, ukazuje se potreba za hitnom i neodložnom mobilizacijom svih društvenih činilaca, kako bi izbjegli teške scenarije kakve epidemija može donijeti. S tim u skladu, obavještavaju da će Dom zdravlja Glavnog grada u okviru organizacione jedinice Izabrani doktor za djecu, za dane vikenda 21 i 22 januara 2023. godine u prostorijama Doma zdravlja Stara Varos obavljati vanrednu vakcinaciju MMR vakcinom. Roditelji i staratelji čija djeca nijesu imunizovana mogu se javiti u intervalu od 9h do 17h bez prethodnog zakazivanja termina.

19. januar - Potvrđen prvi slučaj infekcije podsojem Omikrona XBB.1.5 - Kraken

Laboratorije Odjeljenja za molekularnu dijagnostiku Instituta za javno zdravlje Crne Gore potvrdile su prvi slučaj infekcije podsojem Omikrona BA.2 koji je medijski poznat kao Kraken. Crna Gora se tako pridružila spisku država kod kojih je registrovana mutacija visoko zaraznog soja.

XBB.1.5. je nova podvarijanta Omikrona nastala kombinacijom druge dvije podvarijante ovog soja. Prvi put je registrovan u oktobru u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), gdje trenutno

dominantno cirkuliše. Evropske zemlje koje su do sada prijavile slučajeve infekcije XBB.1.5 podvarijantom su Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Francuska, Austrija, Njemačka, Italija, Španija, Švedska, Island, Belgija, Republika Češka, Portugal.

- Napominjemo da se evolucija korona virusa nastavila u smjeru nastanka podvarijanti koje se lakše prenose, a koje na sreću u poređenju sa prethodnim ne daju češće teža oboljenja, posebno u poređenju sa Delta sojem SARS-CoV-2 virusa. Stoga koristimo ovu priliku da još jednom apelujemo na građane da se vakcinišu i prime svoju buster dozu bivalentnom vakcinom u preporučenim intervalima jer uredno vakcinisani imaju blažu kliničku sliku i povoljniji ishod bolesti - saopštili su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Istakli su da će nastaviti da prate situaciju vezano za pojavu novog soja korona virusa u Crnoj Gori i u skladu sa dobijenim podacima redovno će izvještavati javnost, zaključili su u saopštenju.

20. januar - Vrijedna donacija za OB Bar

- Već smo obezbijedili jednu u Beranama, tender je raspisan za OB Bijelo Polje i Nikšić, a u planu je i nabavka aparata i za OB Bar. Izgradnjom centra u Kotoru želimo da primorje konačno ima brzu i maksimalno dostupnu zdravstvenu uslugu - naveo je Šćekić.

Direktor OB Bar, Igor Karišik, napomenuo je da su sredstva raspoređena za prioritetne nabavke koje su već realizovane. - Nijesu Ahmet i Dina zaboravili sve ljude kojima je potrebna pomoć. Ovo nije prvi put da doniraju, a siguran sam da neće biti posljednji - rekao je dr Karišak.

Predsjednik opštine Bar, Dušan Raičević, rekao je da je porodica Kurmemaj dokazani humanitarac koji u kontinuitetu pomaže i pokreće donatorske projekte ka Crnoj Gori i njenom zdravstvenom sistemu. - Moram da istaknem i napore direktora Karišika koji je iskoristio pune kapacitete ove donacije. Zahvalan sam i ministru Šćekiću i njegovim saradnicima što su omogućili da donacija bude oslobođena plaćanja PDV-a - napomenuo je Raičević. Predsjednik opštine Ulcinj, Omer Barjaktari, rekao je da ova donacija dokaz patriotizma i vrijednosti koja danas i nije toliko česta.

Predstavnica Fondacije Vjolca Čobaj, kazala je da je fondacija željela da pomogne ljudima u Crnoj Gori. - Ovo nije prva donacija Dine i Ahmeta. Oni već 20 godina žele i hoće da doprinesu razvoju crnogorskih institucija, posebno zdravstvenom sistemu. Za njih, kao i za nas, je zdravlje na prvom mjestu - navela je Čobaj.

20. januar - Otvoren rekonstruisani prostor Doma zdravlja Glavnog grada u Novoj Varoši

Međunarodna Organizacija Albanian – American Humanitarian Fund Trojet Tona, čiji su osnivači Dina i Ahmet Kurmemaj donirali su Opštoj bolnici Blažo Orlandić Bar vrijednu medicinsku opremu i sanitesko vozilo u ukupnom iznosu od 149,991,65 eura.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić je tim povodom sa svojim saradnicima posjetio danas OB Bar.

- Zadovoljan sam što imamo priliku da vidimo značajne donacije koje su veliki podstrek za zdravstveni sistem Crne Gore. Mi smo ozbiljno krenuli u potpunu reformu zdravstvenog sistema, u ozbiljan pristup našim pacijentima, vraćanju empatije u zdravstveni system - naveo je Šćekić. Rekao da je siguran u posvećenost ljekara i medicinskog osoblja, ali da im je jako bitno obezbijediti uslove za nesmetan rad kako bi na najbolji način pružili kvalitetnu zaštitu i uslugu pacijentima. - Stoga je donacija porodice Kurmemaj poruka šta znači kad imate odgovornost prema zajednici i kada to pokažete ulaganjem sredstava tamo gdje je najpotrebnije - rekao je Šćekić. Donacija je, kako je dodao, mnogo važna za pacijente i građane.

- Želim da se donirani aparati što manje koriste, ali da u slučaju potrebe naši pacijenti budu zadovoljni njihovim radom - poručio je Ščekić.

Prema njegovim riječima, činjenica da su Ministarstvo zdravlja, OB Bar i predstavnici lokalnih samouprava Bara i Ulcinja na jednom mjestu samo je dokaz uspješnog timskog rada.

- Moram da naglasim da bez ovakvog pristupa i zajedničke akcije mi ne možemo postići rezultate koji su na najvećem nivou. Ja sam zadovoljan i ulaganjem lokalnih samouprava u zdravstveni sistem, ali i zbog najavljenih projekata koje ćemo zajedničkim snagama u budućem periodu realizovati - naglasio je Šćekić.

Ovaj svečani događaj ozvaničio je puštanjem u rad i presijecanjem vrpce zajedno sa direktorom ustanove dr Danilom Jokićem i ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

Direktor Doma zdravlja Glavnog grada dr Jokić pozdravio je prisutne i izrazio zadovoljstvo što je u prilici da zajedno sa ministrom zdravlja otvori jedan ovako značajan objekat kao što je Dom zdravlja Glavnog grada u Novoj Varoši.

Radovi objekta otpočeti su u 2017. godini, a sami građevinski radovi otpočeti su tokom 2019. godine, uporedo sa adaptacijom zdravstvenog objekta Stara Varoš. Zdravstveni objekat Nova Varoš ima izgled evropskih ustanova zdravstvene zaštite, i raspolaže površinom adaptiranog dijela 700 metara kvadratnih. Adaptacija je izvršena shodno ptojektnom zadatku, koji je predvidio prostor za Savjetovališta (za dojenje, školu za trudnice, za mlade, za reproduktivno zdravlje, za dijabet, populaciono savjetovalište), kao i prostor za Izabrane doktore za djecu. Ukupna vrijednost radova iznosi oko 500.000 eura, a sredstva su obezbijeđena iz Kapitalnog budžeta.

- Raduje me činjenica da je ovdje predviđen prostor za najmlađe pacijente. Iako želim da ga posjećuju što manje, kada se

ukaže potreba za ljekarskom pomoći, onda naši mališani zaslužuju poseban tretman. Takođe nam je važno da uslovi za zdravstvene radnike iz dana u dan postaju sve bolji. Njihove ordinacije i oprema sa kojom rade moraju im pružiti komfor i mogućnost da razviju najbolje prakse iz oblasti kojima se bave. Posebno je važno što je ovaj prostor namijenjen i Savjetovalištu za dojenje gdje će buduće majke dobijati savjete kako da se pravilno brinu o potomstvu - zaključio je Šćekić.

23. januar - Održan sastanak

Nacionalne komisije za imunizaciju

Še ca Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović podsjetila je da su morbile visoko zarazno i smrtonosno oboljenje, koje je u toku 2018.god odnijelo 140 hiljada dječjih života širom regiona Evrope.

23. januar - Počela gradnja Javno zdravstvenog operativnog centra za vanredne situacije

Niko nema pravo da neodgovornim odlukama ugrožava zdravlje i život djece, a statistika o slabim obuhvatima MMR vakcinom u Crnoj Gori i pojava prvih slučajeva morbila u regionu, ukazuje na hitnu i neodložnu mobilizaciju svih društvenih činilaca kako bi izbjegli teške scenarije kakve epidemija može donijeti, zajednička je poruka sa sastanka Nacionalne komisije za imunizaciju koji je danas održan u Ministarstvu zdravlja.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, kazao je da je situacija veoma složena i da država preduzima najurgentnije mjere kako bi se sačuvalo zdravlje najmlađih. On je kazao da je epidemija morbila praktično pred vratima i da više nema vremena za odugovlačenje i pozvao roditelje da što prije vakcinišu svoju djecu, što je kako je istakao i zakonska obaveza svakog od nas. - Djeca ne treba da se izlažu opasnosti zato što neko neodgovorno postupa, prije svega sa nepotrebnim porukama, a onda i nedovoljnom i nekvalitetnom informisanošću, slušajući one koji nijesu upućeni, koji ne poznaju problem, već su ad hoc protiv nečega - poručio je Šćekić.

On je naveo i pozitivne primjere pojedinih opština i domova zdravlja sa visokim procentom vakcinisine djece gdje roditelji nisu podlegli uticaju lažnih informacija već su sa punim povjerenjem prema zdravstvenim radnicima odlučili da zdravlje i bezbjednost svoje djece povjere nauci a ne neutemeljenim i neprovjerenim informcijama. - U svakom slučaju, ako građani, odnosno roditelji ne budu vakcinisali svoju djecu kako je zakonom predviđeno, pedijatri odnosno zdravstvene ustanove će biti dužne da podnose prijave protiv neodgovornih roditelja, koji ne vode računa prvo o svojoj, a onda i o ostaloj djeci. To znači da ćemo imati probleme u vrtićima, u školama, i nažalost možemo dovesti do toga da naša djeca imaju ozbiljne zdravstvene posljedice, a o konačnom ishodu neću ni da razmišljam...zato treba svi zajedno da preduzmemo mjere kako ne bi došlo do tog ishoda - naglasio je Šćekić.

Viši konsultant za zdravstvena pitanja u UNICEF-u dr Senad Begić, izrazio je zadovoljstvo zbog nedvosmislene saglasnosti o značaju imunizacije za zdravlje i dobrobit djece koja je postignuta tokom sastanka Komisije.

Ozvaničen je početak izgradnje Javno zdravstvenog operativnog centra za vanredne situacije (PHEOC) u okviru Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

- Nakon 45 godina Crna Gora pokazuje da je zdravstvena zaštita prioritet svih prioriteta, polaganjem trećeg kamena temeljca u okviru zdravstvenog sistema, u veoma kratkom vremenskom periodu. To potvrđuje i izgradnja Operativnog centra koji je pilot projekat u ovom dijelu svijeta, a koji će biti ključno mjesto za koordinaciju aktivnosti zdravstvenog sistema u vanrednim okolnostima

- kazao je predsjednik Vlade Dritan Abazović, na svečanosti upriličenoj povodom ozvaničenja početka radova na izgradnji PHEOC-a.

- On je istakao da ovo pokazuje da naš sistem, iako ne prevelik, može da bude dobar primjer drugim državama za ono što treba raditi u narednom periodu i da zajedničkim snagama stvaramo uslove da se ovakvi projekti razvijaju u svim djelovima Crne Gore. - Uz započete Klinike za mentalno zdravlje i Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, Operativni centar za vanredne situacije, koji će biti funkcionalna cjelina Instituta za javno zdravlje zaokružiće našu viziju jasne opredijeljenosti da bez ulaganja u zdravstveni sistem nema napretka jednog društva - kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić. Podsjetio je da se u periodu COVID pandemije Crna Gora suočila sa ozbiljnim nedostacima koji su skrenuli pažnju na neophodnost postojanja upravo jednog ovakvog centra za komunikaciju i koordinaciju upravljanja vanrednim situacijama u zdravstvu.

- Uz pomoć naših prijatelja iz Evropske Unije, koja u potpunosti, sa oko 3 miliona eura, nansira izgradnju Centra za vanredne situacije, već od naredne godine bićemo u prilici da sa manje zebnje čekamo eventualne epidemije i krize - poručio je ministar zdravlja, upućujući EU izraze zahvalnosti zbog ove, ali i pomoći za ulaganja u druge objekte u zdravstvenom sistemu.

Šef Sektora za saradnju delegacije EU Ingve Engstrom kazao je da EU donira 2,5 miliona eura za izgradnju Centra, za koji su prve strukture već postavljene, kao i da je obezbijeđen i dodatni milion eura za operativnost Urgentnog operativnog centra, u saradnji s partnerima iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić istakao je da je ovo jedini javno-zdravstveni operativni centar za vanredne situcije na Balkanu.

24. januar – Prof. dr Olivera Miljanović dobitnik priznanja Univerziteta Crne Gore

Profesorica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Olivera Miljanović, dobitnik je godišnje nagrade za poseban doprinos razvoju naučnoistraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore. Nagrađena je na predlog Vijeća Medicinskog fakulteta, a priznanje joj je uručio rektor UCG prof. dr Vladimir Božović na sjednici Senata UCG.

2014. godine članica je Internacionalnog Foruma predavača (IFT) UNESCO-ve katedre za bioetiku na Univerzitetu u Hai , a bila je i gostujući profesor na Univerzitetu Josip Štrosmajer u Osjeku za Poslediplomsku nastavu 2016/2017. godine. Članica je Komiteta za bioetiku Savjeta Evrope od 2013. godine.

Osnivač je i rukovodi Centrom za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici od 2000. godine. Bila je direktorica Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore u periodu od 1999. do 2005. godine, a direktorica Kliničkog centra Crne Gore u periodu od 2007. do 2011. godine.

25. januar - Evropska nedjelja prevencije raka grlića materice

Dosledan i dugogodišnji rad u oblasti pedijatrije i medicinske i kliničke genetike vanredne profesorke dr Olivere Miljanović, je odavno prepoznat izvan granica Crne Gore što se uočava kroz međunarodnu saradnju i rad na multicentričnim studijama.

Tokom 2022. godine objavila je četiri rada u vodećim i eminentnim (Q1 i Q2) međunarodnim časopisima sa omson Reuters SCI liste - kumulativni Impact Factor 15,28. Istraživački rezultati ovih radova proistekli su iz istraživačkih resursa na Medicinskom fakultetu i njegove nastavne baze Kliničkog centra Crne Gore. Objavljeni radovi u ovim časopisima, u oblasti pedijatrije i genetike nasljednih bolesti kod djece u Crnoj Gori, a rmativni su ne samo za autora već i širu naučnu zajednicu Crne Gore.

U radu Pandemija COVID-19 - Etičke dileme, objavljenom u monogra ji međunarodnog značaja, prof. Miljanović je dio svog naučnoistraživačkog opusa posvetila bioetici, dajući lični doprinos zaštiti autonomije pojedinca u vrijeme pandemije COVID-19.

U vezi sa njenim rastućim ugledom u međunarodnoj zajednici, Vijeće Fakulteta je u obrazloženju nagrade posebno istaklo i pozive da učestvuje u recenziji radova četiri časopisa SCI liste.

Miljanović je i rukovodilac jednog nacionalnog i jednog bilateralnog projekta sa Slovenijom Genetička epidemiologija kongenitalnih anomalija u Sloveniji i Crnoj Gori, kao i član timova tri međunarodna projekta. U nastavi Medicinskog fakultetu Univerziteta Crne Gore angažovana je od 2001. godine. Rukovodilac je Centra za naučnoistraživački rad od 2018. godine i predsjednica Komiteta za bioetiku i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta UCG od 2017. godine. Aktuelno je odgovorna za organizaciju nastave na predmetima; Pedijatrija, Bioetika i biomedicina i Klinička genetika na studijskim programima Medicina, Stomatologija i Visoka medicinska škola. U periodu 2013 - 2018. godina bila je prodekanica za nastavu na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

U dosadašnjem profesionalnom radu višekratno je angažovana u radu brojnih komisija i stručnih tijela Ministarstva zdravlja i drugih državnih institucija, kao stručnjak u oblasti medicinske genetike, pedijatrije i biomedicine. Bila je, a i dalje je članica brojnih stručnih tijela. Članica je Odbora za medicinska istraživanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti od 1998. godine. Od

U okviru obilježavanja Evropske nedjelje prevencije raka grlića materice Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje Crne Gore organizovali su sastanak sa direktorima zdrastvenih ustanova, koordinatorima HPV vakcinacije i koordinatorima skrining programa za rano otkrivanje raka grlića materice.

Na održanom sastanku u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, predstavnicima zdravstvenih ustanova obratio se ministar zdravlja Dragoslav Šćekić i tom prilikom istakao da je poznato da je u Crnoj Gori rak grlića materice jedan od vodećih uzroka obolijevanja i umiranja u ženskoj populaciji kada su u pitanju maligne bolesti, što veoma zabrinjava imajući u vidu da je je riječ o jednoj od najpreventabilnijih malignih bolesti.

- Učestalost javljanja i umiranja od ove bolesti u Crnoj Gori više nego jasno nam ukazuju da hitno moramo da preduzmemo sve preventivne aktivnosti koje u narednim godinama i decenijama mogu da promijene ovu, trenutno, alarmantnu sliku.

Ako Svjetska zdravstvena organizacija navodi u svojim posljednjim procjenama iz 2020. godine da Crna Gora ima najveću dobno standardizovanu stopu obolijevanja i najveću dobno standardizovanu stopu umiranja od karcinoma grlića materice u Evropskom regionu, skoro da nam ne treba nijedan drugi argument nego da naporno i kontinuirano radimo da tu sliku promjenimo.

Stoga je tim Ministarstva zdravlja na čijem sam čelu u saradnji sa timom Insitituta za javno zdravlje Crne Gore pokrenuo aktivnosti da se uspostave i pokrenu dva sistematski organizovana preventivna programa - redovna vakcinacija protiv HPV infekcija i sistematski organizovani skrining program karcinoma grlića materice. - Vrlo smo ponosni što smo uspjeli da pokrenemo ova dva preventivna programa. HPV vakcinaciju prvi put u istoriji našeg zdravstvenog sistema, a skrining program da nastavimo nakon prekida od više od dvije godine - zaključio je ministar Šćekić. Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Igor Galić, izrazio je svoje zadovoljstvo time što se Evropska nedjelje prevencije

raka grlića materice već tradicionalno obilježava u Institutu. - U posljendjih 12 mjeseci uradili smo dosta na pripremi za početak vakcinacije protiv humanih papiloma virusa u našoj zemlji i nastavku skrining programa raka grlića materice. Nastavićemo uporno i istrajno da koordinišemo ovim procesom pružajući svu neophodnu stručnu podršku našem Ministarstvu i svim našim kolegama, posebno u domovima zdravlja. U tome nećemo štedjeti svoje znanje, vrijeme, snagu, ni sve druge raspoložive resurse - zaključio je dr Galić.

26. januar - Odobrena primjena ljekova za cističnu fibrozu

Komisija Ministarstva zdravlja za odobravanje primjene ljekova van Liste ljekova je odobrila primjenu ljekova Ka rio i Kalydeco (Trika a), koji se koriste u terapiji cistične broze.

- Danas smo u Ministarstvu zdravlja, u ime Komisije koja se bavi rijetkim bolestima omogućili uvođenje lijeka trika a našim pacijentima oboljelim od cistične broze. Kao što je poznato radi se o lijeku koji nije registrovan u Crnoj Gori, tako da smo imali dosta poteškoća da pravno taj lijek dopremimo u našu zemlju“, kazala je državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić.

Terapija je odobrena za ukupno 18 pacijenata koji su prošli sve neophodne kontrolne preglede prije uvođenja lijeka u terapiju. Lijek je odobren za primjenu za sve pacijente uzrasta do 18 godina, njih 16 i za 2 odrasla pacijenta.

Dr Ćorić je podsjetila da su krajem prethodne godine svi pedijatrijski pacijenti koji boluju od cistične broze upućeni u Institut za majku i dijete, a odrasli u Centar za cističnu brozu, Klinike za plućne bolesti, Kliničkog centra Srbije u Beogradu, na kontrolne preglede i procjenu stanja bolesti i nakon što su dostavljeni svi neophodni nalazi i mišljenja odgovarajućih ljekara specijalista i konzilijuma, stvorili su se uslovi za uvođenje lijeka u terapiju.

- Dakle, stekli su se svi pravni uslovi, troškove liječenja snosi Fond za zdravstveno osiguranje, tako da je preostalo da dobavljači i Institut za ljekove i medicinska sredstva sprovedu neophodnu pravnu proceduru i lijek dopreme do krajnjih korisnika, odnosno naših pacijenata - istakla je dr Ćorić.

Komisija, koju je formiralo Ministarstvo zdravlja, koja je odobrila primjenu lijeka Trika a i u narednom periodu će biti zadužena za praćenje efekta terapije i nastavak liječenja pacijenata.

vanih lošom privatizacijom, bolnica Meljine trebalo je da do kraja mjeseca bude uključena u sistem javnog zdravstva Crne Gore, kao odjeljenje bolnice Kotor. U oglasu za radna mjesta objavljenom iz te ustanove traži se skoro duplo manje medicinskog i nemedicinskog kadra nego što je sada angažovano. To znači i da bi dio radnika ostao bez posla. Ovo uprkos činjenici da su osnovni zahtjevi bili da bolnica nastavi da radi u punom kapacitetu. Novosti

30. januar – dr sci Nemanja Turković najmlađi docent na Medicinskom fakultetu UCG

Foto: V.V.

U krugu bolnice Meljine počeo je protest zaposlenih, organizovan kako bi izrazili negodovanje zbog objavljenog konkursa za slobodna radna mjesta u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Dr sci Nemanja Turković je krajem 2022. sa navršene 33 godine postao najmlađi docent na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore za predmete iz oblasti Farmaceutska hemija. Rođen je 1989. godine u Baru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Bio je đak generacije u osnovnoj i srednjoj školi, student sa prosjekom deset. Diplomirao je na Farmaceutskom fakultetu u Podgorici 2013. godine, sa prosječnom ocjenom A (10.00). Doktorsku disertaciju pod nazivom „Dizajniranje, sinteza i in vitro ispitivanja derivata propiofenona kao potencijalnih inhibitora enzima HIV-1 proteaze“ odbranio je 2021. godine na Farmaceutskom fakultetu – Univerzitet u Beogradu. Odnosno, radi se na razvoju jedinjenja koja će možda nekada poslužiti za dobijanje ljekova protiv bolesti izazvane HIV virusom koje zapravo ciljaju na jedno speci čno mjesto dejstva, a to je jedan enzim koji igra ključnu ulogu u sazrijevanju virusnih čestica.

- To je jedan univerzalni pristup koji nam omogućava zapravo da razumijemo kako te supstance djeluju, odnosno ta jedinjenja, jer ne možemo još uvijek reći ljekovi, pošto oni nijesu prošli cjelokupan proces pretkliničkih i kliničkih ispitivanja, registracije od strane regulatornog organa, da bi mogli da se nađu u prometu. Generalno govoreći, to nam omogućava jedan širi aspekt dejstva i na druga ciljna mjesta, koja se ponašaju na sličan način – objasnio je Turković.

Dobitnik je više nagrada i stipendija, među kojima treba izdvojiti: najviše državno priznanje za svršene studente - Plaketu Univerziteta Crne Gore za najboljeg studenta iz oblasti tehničkih, prirodno-matematičkih i medicinskih nauka za 2013/2014. godinu, Studentsku nagradu glavnog grada Podgorice za najbolje studente 2009. godine, stipendiju Fondacije Ljubica i Tomo Lompar, Atlas stipendiju 2013, stipendiju Ministarstva prosvjete i nauke za talentovane studente, stipendiju grada Bara za talentovane studente...

Živi u Podgorici gdje radi u Institutu za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) u Odjeljenju za izdavanje dozvola za uvoz/izvoz. Kao predavač angažovan je na Medicinskom fakultetu u Podgorici – studijski program Farmacija, na predmetima Farmaceutska hemija I, II i III.

27. januar – Protest zaposlenih u bolnici Meljine

ZANIMLJIVOSTI

Najinteresantnije vijesti iz zdravstva u 2022. godini

Iako je u toku ove godine Evropa ukinula veći dio kovid restrikcija, objavljeno je mnogo studija i analiza o virusu koji je prije tri godine izazvao globalnu pandemiju. Ipak djeluje da u rubrikama posvećenim zdravstvu u proteklih 12 mjeseci je bilo mjesta i za druge teme.

Stručnjaci su izdvajili sedam najznačajnijih zdravstvenih vijesti u 2022.

1. Broj spermatozoida opada - Novo istraživanje pokazalo je da se broj spermatozoida širom svijeta upola smanjio u posljednjih 50 godina, kao i da se to opadanje sve više ubrzava. Pad bi, upozorili su autori studije, mogao potencijalno da "ugrozi opstanak čovječanstva". Iako studija nije istraživala uzroke ove pojave, autori kažu da je vjerovatno uzrokovano "modernim okruženjem i brzim načinom života". Oni ukazuju na ometajući ulogu hemikalija u našem hormonskom i reproduktivnom sistemu.

spermatozoida

2. Starost roditelja povezana sa rizikom da djeca budu bipolarna - Nova studija je otkrila da se žene koje su postale majke poslije 35 godine, suočavaju sa većim rizikom da imaju dijete sa bipolarnim poremećajem. Isto, kod muškaraca starijih od 45 godina šanse za zaj problem kod bebe je veća za 29 odsto, nego kod muškaraca od 25 do 29 godina.

3. Krvna grupa može uticati na rizik od moždanog udara - Za sve koji imaju krvnu grupu A, ovogodišnja studija je donijela loše vijesti. Naime, te osobe su pod većim rizikom, za oko 16 odsto, da imaju moždani udar prije svoje šesdesete godine. Istraživači su otkrili da je najmanja vjerovatnoća da će osobe sa nultom krvnog grupom imati rani moždani udar.

4. Ljudi konzerviraju svoje najdraže - U američkoj državi Arizoni u Fondaciji Alcor Life Ektension zamrznuta su tijela skoro 200 ljudi i oko 100 kućnih ljubimaca. Mnogi od njih bolovali su od trenutno neizlječivih bolesti, a njihova porodica se nada da će oni moći da ožive, kada zdravstvo bude dovoljno napredovalo i pronađe lijek za njihov problem.

5. Druga najsrećnija zemlja na svetu, a konzumira najviše antidepresiva - Island je bio druga najsrećnija zemlja na svijetu u 2020. godine, prema Svjetskom izvještaju o sreći, ali njeni stanovnici konzumiraju najviše antidepresiva u Evropi. Podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokazuju da je potrošnja antidepresiva porasla širom kontinenta u posljednje dvije decenije. U 14 evropskih zemalja korišćenje se udvostručilo. Od 2010. povećanje je najveće u Estoniji, Letoniji i Velikoj Britaniji.

6. Španija je prva zemlja u Evropi koja je uvela menstrualno bolovanje - Španija je u decembru postala prva zemlja u Evropi koja je uvela plaćeno menstrualno bolovanje, za žene koje pate od posebno bolnih menstruacija. Novi zakon zahtijeva od žena da pribave ljekarsku potvrdu, a odsustvo plaća državni sistem socijalnog osiguranja od prvog slobodnog dana na poslu.

7. Zelene banane su dobre za zdravlje - Ljudi koji više vole malo nezrele banane možda će imati neočekivane zdravstvene bene te. Dvadesetogodišnja studija je otkrila da skrob, vrsta ugljenog hidrata, u nezrelim bananama može smanjiti rizik od nekih karcinoma za više od 60 odsto. Studija je otkrila da skrob smanjuje učestalost karcinoma u gornjem dijelu crijeva, za koji ljekari kažu da je teško uočiti i dijagnostikovati. Svi koji više vole zrele ili prezrele banane, tu vrstu skroba mogu da unezu iz zoba, žitarica, tjestenina, pirinča, graška i pasulja. Euronews

Slatka gazirana pića mogu izazvati mnoge bolesti

Ako što duže želite da ostanete mladi onda slatka gazirana pića ne bi trebalo da pijete jer, kada je riječ o starenju, ova vrsta pića je najgora. Istraživanja pokazuju da redovna konzumacija

gaziranih sokova dovodi do povećanja rizika od dijabetesa, debljanja i srčanih bolesti. Generalno, dakle, doprinose lošem zdravlju, ali i bržem starenju, piše Eatthis.

Pijenje jednog ili više slatkih gaziranih pića dnevno povezano je s kardiovaskularnim bolestima i rizikom od moždanog udara, pokazalo je jedno od istraživanja posvećeno ovom problemu. Gazirani sokovi mogu prouzrokovati i prerano starenje na nivou ćelija. Naučnici su otkrili da su osobe koje su pile više slatkih gaziranih pića imale kraće djelove DNK na kraju hromozoma u bijelim krvnim zrncima. Skraćeni tjelomjeri u bijelim krvnim zrncima povezani su sa smanjenom dugovječnošću i povećanim rizikom od hroničnih bolesti. Konzumacija slatkih gaziranih pića povezana je i s promjenama u crijevnim bakterijama i crijevnoj mikro ori, upalom i oksidacijskim stresom, a sve to je povezano s preranim starenjem.

Stoga stručnajci savjetuju da gazirane sokove svakako zamijenite zdravijim pićima. N1

IZ MEDICINE

Neke osobe nikada neće vratiti čulo mirisa nakon preležanog kovida

Dobro je poznato da je kovid-19 kod mnogih izazvao gubitak čula mirisa. U nekim slučajevima taj problem se zadržao i nakon što su osobe preležale kovid. Novo istraživanje objašnjava zašto je to tako.

Infekcija virusom SARS-CoV-2 podstiče napad na nervne ćelije (neurone) imunološkog sistema u nosu, ističe se u novom istraživanju, a tada dolazi do pada u broju tih neurona zbog čega ljudi ne osjećaju miris kao što su ranije osjećali.

- Na sreću, veliki broj ljudi će nakon akutne faze bolesti i nestanka čula mirisa vratiti to čulo u roku od nekoliko nedjelja, ali neki neće nikada. Moramo bolje da shvatimo i zašto neki izgube čulo mirisa mjesecima, godinama nakon zaraze koronavirusom - rekao je neurobiolog dr Bredli Goldstejn sa Univerziteta Djuk u Severnoj Karolini.

Istraživanje je analiziralo uzorke papirnih maramica od 24 osobe od kojih je devet imalo iskustvo dugotrajnog gubitka čula mirisa nakon preležanog kovida-19. Na maramicama su bili uzorci neurona odgovornih za prepoznavanje mirisa. Nakon detaljne analize naučnici su utvrđivali prisutnost T ćelija koje čine dio stečenog imuniteta, odnosno ćelijski imunitet koji pomaže tijelu da se bori protiv infekcije. Upravo su ove T ćelije podsticale odgovor na upalu u nosu.

Ali, kao što je slučaj sa mnogim biološkim odgovorima, čini se da T ćelije prave više štete nego koristi tkivu mirisnog epitijela. Upalni procesi su bili vidljivi i na tkivu na kom SARS-CoV-2 nije bio potvrđen.

Osim odgovora na pitanje zašto se čulo mirisa nekim ljudima ne vrati, ovo istraživanje pomaže i u boljem razumijevanju produženog kovida i zašto se neki ljudi od njega nikada u potpunosti ne oporave.

- Otkrića su nevjerovatna. Ovo odgovara nekom obliku autoimunog procesa u nosu - rekao je dr Goldstejn. Istraživanje je objavljeno u časopisu Science Translational Medicine. N1

Svakodnevno tuširanje nije potrebno za održavanje higijene i dobro zdravlje

Na pitanje je li svakodnevno tuširanje kojim se rasipaju litre vode doista potrebno u vrijeme rasta troškova za potrošnju energije, dermatolozi odgovaraju ne, ali uz uslov da se poštuju neki higijenski propisi.

Prema studiji koju je nedavno objavio institut Ifop, tri četvrtine ispitanih Francuza (76 posto) odgovorilo je da svakodnevno peru cijelo tijelo, otprilike kao i njihovi susjedi Njemci (77 posto), a nešto manji čistunci su Englezi (68 posto) te Talijani (53 posto).

Međutim, svakodnevno tuširanje utiče na potrošnju vode i energije te na našu životnu okolinu. Prema podacima Informativnog centra za vodu (CIEAU), prosječnim tuširanjem potroši se oko 57 litara vode.

- Svakodnevno tuširanje nije obvezno za zdravu kožu i dobro zdravlje. Koža je organ koji se obnavlja: ona se na neki način sama čisti. Površina kože prekrivena je emulzijom vode i masnoće koja stvara hidrolipidni lm, prvi sloj zaštite od zaraznih agenasa i razne prljavštine. Taj zaštitni lm jednako je važan u sprječavanju dehidracije. Koža je ekosistem kao i svaki drugi i dobro je očuvati njezinu ravnotežu – objasnila je dermatološkinja iz Pariza dr Marie Jourdan.

Ako je koža "pretrpana agresijom" poput različite prljavštine i znojenja, treba je očististi. Ali uopšteno, "svakodnevno sapunjanje zona u kojima se najviše znojimo i koje su podobne za kolonije bakterija, a to su pazusi, prsti na nogama i intimni djelovi, trebalo bi biti dovoljno."

- Naprotiv, pretjerano pranje isušuje kožu, moguće je razviti ekceme i mnoge druge probleme – upozorila je dr Jouran.

Dermatolozi stoga preporučuju ljudima da zone tijela koje su najviše izložene znojenju peru koristeći minimalnu količinu hemijskih sredstava za tuširanje.

Kupanje u kadi bilo bi bolje zaboraviti. Za kupku je potrebno između 150 i 200 litara vode. To jeste neka praksa za opuštanje, no često je voda pretopla ili traje predugo, a to isušuje kožu i stvara neravnotežu u sastavu epiderme pa vremenom dolazi do mogih zdravstvenih problema, ističu stručnjaci. HINA

02. januar - Oko 350 parova i žena bez partnera se prijavilo za vantjelesnu oplodnju - Srbija

Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanja Radojević Škodrić izjavila je da se za vantjelesnu oplodnju s doniranim reproduktivnim materijalom od 10. decembra do kraja mjeseca u Srbiji prijavilo oko 350 parova i žena bez partnera.

- U ovom trenutku započeti su postupci sa domaćim doniranim materijalom, a sprovedena je i sva procedura i odobren uvoz jajnih ćelija iz Španije, tako da se čeka njihova isporuka Srbiji tokom januara - kazala je Radojević Škodrić.

Dodala je da se broj prijava povećava iz dana u dan i ocijenila da je to dokaz da postoji velika potreba za vantjelesnom oplodnjom.

Ona je navela da je do sada potpisan ugovor sa tri banke reproduktivnih ćelija, jednom iz Španije i dvije iz Danske, kao i da su u toku pregovori sa jednom češkom.

Govoreći o potrebi za „uvoz reproduktivnog materijala“, Radojević Škodrić je rekla da Srbija ima svoju banku, ali da je interesovanje bilo „gotovo nikakvo“, odnosno da je za tri i po godine njenog postojanja uzeto pet uzoraka od muškaraca i da nije uzeta nijedna jajna ćelija. Politika

04. januar - Samo tokom 2022. zdravstvo napustilo 205 mladih doktora - Kosovo

Samo u 2022. godini 205 mladih ljekara je napustilo Kosovo, dok je oko 60 specijalista napustilo Univerzitetsku kliničko bolničku službu da bi nastavili da rade u privatnim bolnicama u zemljama u kojima su im ponuđene mnogo bolje plate. Takođe, više od 630 medicinskih sestara je otišlo sa Kosova u potrazi za boljim uslovima rada, prenosi Reporteri.

Male plate i loši uslovi rada i dalje su glavni uzroci sve većeg broja odlazaka zdravstvenih radnika.

Predsjednik Ljekarske komore Kosova dr Pljeurat Sejdiu rekao je da je trend odlaska ljekara sa Kosova porastao za 35 odsto, dodajući da je sa Kosova najviše otišlo anesteziologa i pedijatara.

- Ove godine je sa Kosova otišlo 205 mladih ljekara, a prošle 159, što znači da je ovaj broj povećan za 30-35 odsto – kazao je dr Sejdiu.

Odlazak zdravstvenih radnika iz javnog zdravstvenog sistema Kosova prisutan je već nekoliko godina, a ljekari i medicinske sestre uglavnom odlaze u Njemačku. Telegraf.rs

05. januar – Povećan broj oboljelih i umrlih od kovida

- Hrvatska

Epidemiološkinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr Goranka Petrović, komentarisala je povratak i situaciju s kovidom.

- Mi ovaj virus gripe bilježimo praktički još od devetog mjeseca. Prije tri nedjelje je skočio broj oboljelih. Sad imamo preko četiri hiljade prijavljenih oboljelih. Realan broj stvarno oboljelih i zaraženih je višestruko veći - kazala je za N1, a potom je odgovorila na pitanje o tome koliko će gripa ove godine trajati.

- Mi smo tek u onoj ulaznoj fazi epidemije. Vrhunac se očekuje krajem januara, početkom februara. Do Uskrsa ćemo opet preći u tek sporadično oboljele. Najviše imamo prijava kod djece školske i predškolske dobi. No, starija dob je najrizičnija za razvoj komplikacija kao što su upala pluća, sepsa i slično - istakla je dr Petrović.

Potvrdila je i da se ljudi sve manje vakcinišu protiv kovida.

- Primjećujemo da je sada odaziv na vakcinaciju nešto manji nego prošlih godina, pogotovo onih prije pandemije - kazala je i pozvala sve rizične osobe da se odazovu na besplatnu vakcinaciju, dok oni koji nijesu rizični, ali žele primiti vakcinu, trebaju da plate šest eura.

-Broj novih pozitivnih od kovida je stabilan. No, ta brojka nije više pouzdana jer se ljudi više ne testiraju, ili ne prijavljuju da su pozitivni. Primjećujemo porast broja hospitalizovanih, kao i umrlih od kovida. Situacija je puno povoljnija, ali kovid je još uvijek ovdje. Prilično nam je slab interes za dovakcinalnim dozama. Stariji ljudi zbog slabljenja imunološkog sistema jednostavno trebaju te dodatne doze da im se imunosni odgovori osvježi, ojača i proširi - potvrdila je dr Petrović. Danas.hr

11. decembar – Prvi put urađena transplantacija pluća kod djeteta – Hrvatska

Još jedan veliki uspjeh zabilježio je KBC Zagreb. Nakon što su pacijentu transplantirali u isto vrijeme i srce i jetru, dječak je dobio nova pluća. U timovima KBC-a Zagreb je tridesetak ljekara i medicinskih sestara. Oni su u 11 dana ove godine obavili čak osam transplantacija, a dvije još traju.

Dječak je čekao pola godine na transpalntaciju pluća. I dočekao. Bila je to prva tranpslanacija pluća na djetetu obavljena u Hrvatskoj.

Dječak je dobio pluća donora iz Hrvatske, a sve do operacije bio je na respiratoru.

Tim KBC-a Zageb već je obavio 19 transplantacija pluća, ali su za svaki slučaj zbog složenosti pozvali i kolegu iz Beča. U istoj bolnici prvi put su odraslom muškarcu transplantirali dva organa - srce i jetru. Organi su stigli iz Njemačke, od istog donora. Pacijent je bolovao od nasljedne metaboličke bolesti.

- On se vrlo rano nakon operacije počeo da se oporavlja. Danas hoda, osjeća se jako dobro. Ima odličnu funkciju jetre i srca. To je jako rijetko i u svjetskim razmjerima. To su anegdotalni

slučajevi. Veliki poduhvat hrvatske medicine - kazao je načelnik Klinike za bolesti srca i krvnih sudova KBC-a Zagreb dr Davor Miličić.

Te su operacije bile složene, trajale su duže od 10 sati. Najprije se transplantiralo srce, a potom jetra. RTL

12. januar - Potvrđeni prvi slučajevi malih boginja

- Srbija

U Srbiju su stigle male boginje. Prvi slučajevi potvrđeni su kod troje djece, uzrasta do godinu i po dana. Njihovo zdravstveno stanje je za sada dobro.

Direktorka Instituta za javno zdravlje Milan Jovanović Batut dr Verica Jovnović kaže da je labaratorija u Torlaku potvrdila na uzorku uzetom od troje djece i jedne odrasle osobe iz Smedereva prisustvo morbila.

- Klinička slika se najčešće manifestuje visokom temperaturom, curenjem nosa i crvenilom očiju, a nakon par dana i pojave ospi. Četiri dan prije nego što se pojave ospe osoba je visoko infektivna kao i četiri dana poslije pojava osoba je takođe infektivna i može je preneti na druge. Zato apelujemo na sve roditelje čija su djeca napunila godinu dana da se jave na vakcinalni punkt i da vakcinišu svoju djecu - poručila je dr Jovanović.

Kada je riječ o obuhvatu vakcinisane djece MMR vakcinom u Srbiji ona je najniža u posljednjem periodu, i struka je najavljivala da je epidemija na pragu. Ona bi trebala da iznosi preko 95 odsto što u Srbiji nije slučaj.

- Prema podacima kojima raspolažemo obuhvat u prošloj godini je bio 71 odsto kada je riječ o uzrastu djece do dvije godine, dok je kod djece predškolskog uzrasta taj obuhvat oko 85 odsto, što nije dovoljno - navela je dr Jovanović. Nova.rs

13. januar - Potpisana Deklaracija

protiv raka grlića materice - Srbija

Srbija je neslavan rekorder u Evropi po broju oboljelih od raka grlića materice, od kojeg godišnje oboli oko 1.500 žena, dok više od 700 izgubi bitku od ove opake bolesti.

lja dr Danica Grujičić, direktorka RFZO dr Sanja Radojević Škodrić, direktorka Instituta za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut dr Verica Jovanović, Gorica Đokić iz Udruženja za borbu protiv raka grlića materice i jajnika Progovori i dr Mima Fazlagić iz Udruženja žena Naša Aska. Na ovaj način država i pacijenti, kao partneri, zajednički kažu NE strahu, NE bolesti, NE HPV, kako bi se smanjio broj oboljelih od raka grlića materice i povećao obuhvat imunizacije školske djece protiv HPV.

Svjetska zdravstvena organizacija je usvojila globalnu strategiju i akcioni plan za eliminaciju raka grlića materice sa jasnim ciljem „90-70-90" do 2030. godine; 90% djece uzrasta 15 godina vakcinisane protiv HPV – 70% žena obuhvaćenih skriningom na rano otkrivanje raka grlića materice – 90% žena koje su na vrijeme ušle u protokole liječenja.

- Rak grlića materice je maligna bolest koja se može spriječiti, prije svega redovnim ginekološkim pregledom, primanjem vakcine protiv HP virusa i skrining pregledom. Do sada je prvu dozu vakcine primilo oko 16.000 djece, preko 5.500 drugu, dok je treću dozu primilo 649 djece. Nešto više je imunizovano mlađe djece uzrasta od 9 do 14 godina - rekla je dr Jovanović. B92

14. januar - Imaju više ordinacija nego ljudi - Hrvatska

Kako je rekao predsjednik Koordinacije porodične medicine Primorsko-goranske županije Leonardo Bressan, od 157 ljekara porodične medicine u toj županiji 68 ih je starije od 60 godina te će morati najkasnije za pet godina raditi kao penzioneri. Već sada više od 40 ljekara u županiji radi kao penzioner jer im je odobren zahtjev za produženje rada.

Problem je, istaknuo je Bressan, što je privatnim ljekarima sve teže da pronađu mlade ljekare koji bi ih naslijedili u ordinacijama. - Uslovi rada za ljekare porodične medicine su sve teži, mnogo je administrativnog posla koji bi trebao biti u domenu HZZO-a. Kad bi bila riječ samo o medicinskom poslu, bilo bi lakše pronaći nove ljekare - dodao je Bressan.

Predlog Koordinacije porodične medicine jeste da se privatnim ljekarima porodične medicine omogući pristup novcu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako bi se pokrili troškovi specijalizacije mladih ljekara.

Drugi predlog je da jedinice lokalne samouprave u depriviranim područjima preuzmu teret su nansiranja rada ljekara porodične medicine kako bi se stimulisao njihov dolazak te da ljekari koji rade u tim krajevima, poput udaljenih djelova Gorskog kotara ili ostrva, imaju bolje materijalne uslove. Danas.hr

15. januar - Pacijenti s cističnom fibrozom traže osiguravanje nove terapije – Sjeverna Makedonija

Cistična broza je bolest koja zahvata više organa. Odrasli pacijenti imaju česte poteškoće koje utiču na njihovo kretanje i funkcionisanje u društvu.

U 99 odsto slučajeva rak grlića materice povezan je sa HPV infekcijom. Međutim, i pored toga što protiv ovog oboljenja postoji dvojaki način prevencije, imunizacija i redovni ginekološki pregledi, svakoga dana dvije žene umru od ovog karcinoma u Srbiji.

U susret evropskoj nedjelji prevencije raka grlića materice Deklaraciju protiv raka grlića materice potpisali su Ministarka zdrav-

Pacijenti s cističnom brozom iz Sjeverne Makedonije traže uvođenje terapije koja se već nekoliko godina koristi u evropskim državama, pa i u regionu.

Odgovorni u ministarstva zdravlja tim zahtjevima još nijesu udovoljili, ali u vladi kažu da pokušavaju da pronađu sistematsko rješenje za nabavku terapije koja po pacijentu iznosi i do 300.000 eura. Al Jazeera

23. januar - Od malignih bolesti prošle godine oboljelo više od 42.000 ljudi - Srbija

Poslije bolesti srca i krvnih sudova, građani Srbije najčešće obolijevaju i umiru od malignih bolesti. Najviše su to rak pluća, dojke, debelog crijeva, grlića materice i prostate, kazao je direktor Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije dr Milan Žegarac. Dodaje da svi moraju da krenenu od sebe u prevenciji, kao i da su dvije trećine faktora koji izazivaju karcinome faktori na koje možemo da utičemo.

Statistika je upozoravajuća u Srbiji. Prošle godine je preko

42.000 ljudi oboljelo od malignih bolesti, dok je oko 20.000 novodijagnosti kovanih pacijenata.

- Najčešće je karcinom pluća, otprilike oko 7.000 oboljelih, zatim karcinom dojke oko 4.600, karcinom debelog crijeva preko

4.000 oboljelih – istakao je dr Žegarac.

Kaže da statistički gledano svaka osma žena tokom života dobije karcinom dojke.

- Sa druge strane, život je produžen, tako da imamo veći broj onkoloških pacijenata. To je jedan od faktora isto koji utiče – dodao je dr Žegarac.

Naglasio je da se na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije godišnje liječi oko 12.000 pacijenata, od čega je 6.000 novootkrivenih malignih pacijenata.

- Prošle godine mi smo imali oko 4.500 operacija, ozračili smo preko 4.000 pacijenata, kod nas se dnevno zrači u prosjeku 350 pacijenata, a hemioterapiju dnevno primi oko 150 pacijenata, na godišnjem nivou preko 35.000 hemioterapija je primenjeno – kazao je dr Žegarac.

Navodi da je upravo primjena hemioterapija "usko grlo" na Institutu, kao i da na tome mora u budućnosti da se radi.

Prošle godine je oko sedamdesetoro djece liječeno na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije.

- Nama je najvažnije kada nađemo karcinom u pretkliničkoj fazi, u toj fazi kada ga otkrijemo maltene je izlječiv i to je ono na čemu moramo da radimo – zaključio je dr Žegarac. RTS

24. januar - Na listama čekanja u zdravstvu 70.000 građana - Srbija

Prema podacima sa sajta RFZO, trenutno na ugradnju vještačkog kuka ili operaciju koljena u pojedinim ustanovama čeka se i do deset godina, pregled magnetnom rezonancom zakazuje se za kraj 2023. godine, a pojedine kardiološke intervencije za 2024. Skoro 70.000 građana Srbije u ovom trenutku nalazi se na nekoj listi čekanja, pokazuju podaci RFZO.

Za ovakvo stanje krivi se pandemija, hroničan nedostatak kadra, veliki broj oboljelih stanovnika. Međutim, ako se malo bolje pogledaju liste, vidi se da bi se bar jedan dio problema mogao riješiti preraspodjelom pacijenata i njihovim upućivanjem u manje opterećene zdravstvene centre, piše list Danas.

Upitani da li pacijenti koji čekaju duže od ovog propisanog roka na listama čekanja mogu pregled ili operaciju uraditi privatno pa zatražiti refundaciju Fonda, iz RFZO-a kažu da refundacija nije predviđena za usluge za koje se formira lista čekanja.

- Osiguranici nemaju pravo na refundaciju za preglede i operacije za koje je propisana lista čekanja, kao što su magnetna rezonanca, skener, koronarogra ja srca, ugradnja vještačkog kuka

ili koljena i slično, kao i za redovne kontrole - kažu u RFZO.

Oni dalje objašnjavaju da je refundacija moguća za one usluge koje zdravstvena ustanova nije u mogućnosti da im pruži u roku od 30 dana, a tu spadaju različte laboratorijske nalaze, ultrazvuk, rentgen, specijalistički pregledi radi uspostavljanja dijagnoze.

Danas

29. januar - Zdravstvo može uštedjeti 100 miliona eura godišnje - Srbija

Nakon sedam mjeseci od uvođenja sistema robno materijalnog knjigovodstva u zdravstvu, mogle bi se postići velike uštede koje iznose oko 18 odsto u odnosu na ukupne troškove, izjavio je ministar nansija Siniša Mali. On je precizirao da je riječ o oko 13 milijardi dinara, odnosno oko 100 miliona eura godišnje. Ministarstvo nansija organizovalo je konferenciju na kojoj su bili prisutni direktori domova zdravlja u Srbiji, kao i ministarka zdravlja Danica Grujičić i direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić, a na skupu se razgovaralo o digitalizaciji u nansiranju zdravstvene zaštite. Mali je novinarima rekao da je u cilju racionalnijeg korišćenja novca koji država izdvaja za zdravstvo u proteklom periodu, osim robno materijalnog knjigovodstva, uveden koncept centralizovanih javnih nabavki, kao i e-recept.

- Ovogodišnji budžet za zdravstvo iznosi 490 milijardi dinara. Država je dakle odvojila najviše novca do sada za zdravstvo i želimo da se taj novac racionalno koristi i da se vodi računa o svakom utrošenom dinaru - istakao je Mali.

Dodao je da se uvođenjem sistema robnog materijalnog knjigovodstva, od juna prošle godine znaju tačne zalihe po domovima zdravlja, kada je i koliko nečega neophodno nabaviti a zna se i koliko je ljekova trošeno po pacijentu. Bizlife.rs

29. januar - Borba s listama čekanja jedno je od vječitih problema - Hrvatska

Doktorka porodične medicine svoju pacijentkinji je uspjela da zakaže ultrazvuk dojke tek u septembru.

- Ukazujemo na problem svakodnevni širom cijele Hrvatske, da se pacijenti sa šaltera bolnice vraćaju bez termina za svoj pregled za dijagnostičku pretragu da bismo im mi zakazali taj pregled – kazala je dr Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske porodične medicine za RTL.

U Ministarstvu zdravlja su pristigle brojne pritužbe pacijenata, pa je ministar poslao dopis svim direktorima: pacijentu kom se zakaže pregled treba dsti potvrdu.

- Na taj način se potstiče odgovornost pacijenata prema zdravstvenom sistemu ako ne mogu doći na taj pregled da ga na vrijeme otkažu. Isto tako potstiču zadovoljstvo pacijenata jer znaju kad su im pregledi zakazani, jer pacijent ne smije biti samo objekat u zdravstvenom sistemu – kazala je dr Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatskog udruženja za promociju prava pacijenata.

Iz KBC-a Sestre milosrdnice za RTL poručuju da starijim pacijentima potvrdu šalju SMS-om ili telefonskim pozivom. Ministar zdravlja naglašava važnost upisivanja termina u informativni sistem.

- Ne želimo zatvarati oči pred nepravilnostima koje se događaju u procesu dodjeljivanja termina za određene preglede i

postupke. Liječenje je nužan element svake terapije, no jednako je važna i komunikacija – naglasila je dr Zanetti.

Iz Hrvatskog udruženja bolničkih ljekara podržavaju zahtjeve pacijenata i čude se što već ne funkcioniše.

- Ministar Vili Beroš je osoba koja upravlja državnim ustanovama, dakle s bar 10-ak bolnica, a i više zdravstvenih institucija i ovu objavu mogao je mirne duše podijeliti direktorima koje je spomenuo jer ih je on i postavio na te pozicije - rekao je Ivan Bekavac iz Hrvatskog udruženja bolničkih ljekara. Dopis je iznenadio i ljekare porodične medicine - kažu da ono što ministar piše trebalo bi se podrazumijevati.

- Ovdje još jednom ponavljam našu inicijativu i predlog da svaki bolnički ljekar koji neku pretragu indicira, na licu mjesta odmah pacijentu osigura termin za tu pretragu, odnosno administrator u toj zdravstvenoj ustanovi – kazala je dr Ban Toskić.

- Bolnički ljekari nijesu u poziciji da znaju informacije o raspoloživim terminima svih specijalističkih pregleda, dijagnostike i drugih postupaka u zdravstvu, niti im je to u opisu radnog mjesta. Budemo li to radili – još ćemo manje vremena imati na raspolaganju za brigu pacijenata - dodaje Bekavac.

U dopisu poslatom svim bolnicama ministarstvo traži od bolnica prikazivanje realnog stanja broja dana čekanja, ali i pozivaju pacijente koji ne dobiju potvrdu o terminu pregleda da prijave direktno direktoru bolnice. Danas.hr

30. januar - Zdravi kupuju lijek za dijabetes da bi smršali - Srbija

Po društvenim mrežama šire se apeli dijabetičara koji već duže vrijeme nijesu u mogućnosti da pronađu lijek semaglutid u apotekama. Razlog nestašice ovog lijeka je prilično bizaran. Čitava pomama desila se zbog neželjenog dejstva koje mnogi priželjkuju, a to je mršavljenje.

nestašice lijeka u određenim područjima što znači da osobe kojima je zaista potreban ne mogu da dođu do svoje doze.

Na službenim stranicama tako stoji i lista upozorenja pa se među nuspojavama mogu naći povećan rizik pojave tumora na štitnoj žlijezdi, upala pankreasa, poremećaj vida, oštećenje bubrega i upala žuči.

Ljekari takođe upozoravaju da lijek ne bi smjele da koriste osobe koje su imale ili u porodici imaju medularni tiroidni karcinom ili multiplu endokrinu neoplaziju tip 2. Hayat.ba

31. januar - Objave HALMED-a o nestašici ljekova ne odražavaju realno stanje - Hrvatska

U Hrvatskoj trenutno nedostaje antibiotika koji se najčešće propisuju poput klavocina, što je problem u sezoni gripe zbog bakterijskih komplikacija, no stanje nije bitno drukčije nego prošlih godina, a uzroci su poznati, kaže predsjednica Hrvatske ljekarske komore dr Ana Soldo.

Trenutno nedostaju pedijatrijske formulacije antibiotika, što je veliki problem za pedijatre i roditelje u sezoni prehlada i gripa, kada su česte bakterijske komplikacije pa je i potrošnja antibiotika veća. Dodatni problem je nestašica penicilinskih antibiotika, koji se široko primjenjuju pa pedijatri moraju prepisivati terapije koje se inače koriste kao rezervni antibiotici.

- Na tržištu nemamo dovoljno amoksicilin sirupa i klavocina, povremeno dolaze neke manje količine, ali već skoro godinu dana je stalni problem s klavocinom. To je posljedica globalizacije proizvodnje, jer je proizvodni pogon u Indiji imao problema s kvalitetom proizvoda pa su na kraju svi proizvođači imali problema s klavocinom - javljalju iz Komore.

Agencija za ljekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je da bi do normalne distribucije klavocina trebalo doći u aprilu. Određene količine lijeka najavili su drugi proizvođači za sljedeću nedjelju, no nakon toga se opet najavljuju nestašice, tako da se situacija mijenja iz nedjelje u nedjelju, saopštila je predsjednica HLJK-a.

- Ključni je problem vezan uz nestašice ljekova za apotekare i ljekare porodične medicine to što situacija u svakodnevnom radu nije identična onome što je službeno objavljeno na stranicama HALMED-a, koja je prema zakonu o ljekovima odgovorna za praćenje nestašica. Te objave ne pokazuju realno stanje – istakla je dr Soldo.

Nestašice ljekova potstakle su i Evropsku komisiju na poteze kojima bi se proizvodnja ljekova vratila na evropsko tržište i tako osigurala nezavisnost o trećim zemljama.

Naime, taj lijek sadrži aktivnu supstancu semaglutid, koja pomaže organizmu da smanji koncentraciju šećera u krvi, samo kada je ona isuviše visoka. Međutim, ovaj lijek ima jedno često neželjeno dejstvo – smanjenje apetita, koje za posljedicu ima mršavljenje.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da ovakav gubitak kilograma ne dolazi bez rizika. Iako su ti ljekovi vrlo efektni te pomoću njih možemo izgubiti i do 15 odsto zičke mase, njihov učinak nije dugoročan.

Osim toga, alarmantan je podatak kako je korišćenje ovakvih ljekova u svrhu mršavljenja zdravih osoba dovelo do

- Globalizacija je dovela do toga da se većina aktivnih supstanci proizvodi u Kini, Indiji i nekim zemljama trećeg svijeta. Riječ je o malom broju fabrika koje proizvode aktivne supstance za neke ljekove i ako se u nekoj od njih pojavi problem onda cijeli svijet ostaje bez tog lijeka – naglasila je dr Soldo.

No, nestašice imaju uzrok i trend snižavanja cijena ljekova, pa često dolazi do povlačenja lijeka s tržišta zbog ekonomske neisplativosti njegove proizvodnje.

Istraživanje Evropskog udruženja apotekara pokazalo je da su nestašice ljekova puno veće nego prethodnih godina. Posebno je to vidljivo kod generičkih ljekova za liječenje hroničnih bolesti, a uglavnom se radi o ljekovima za kardiovaskularne bolesti i dijabetes te antibioticima. Hina

Na skupu kardiologa u Ulcinju razmatran rizik od krvarenja u kardiologiji. Prevencija je najbolji vid prevazilaženja.

Prevencija krvarenja u kardiologiji

Ljekari Kliničkog centra Crne Gore, dr Nikola Pavlović, mr sc. dr Nebojša Bulatović i prof. dr Ljilja Musić, bili su edukatori u okviru okruglog stola koji je upriličen u vezi s pitanjem prevencije krvarenja u kardiologiji. Skup je realizovan na sastanku kardiologa upriličenom povodom Svjetskog dana srca u Ulcinju.

Primjenjuju se komforniji antikoagulansi

Dr Nikola Pavlović, direktor Klinike za kardiologiju Kliničkog centra, ukazao je na činjenicu da godišnje u Evropi oko 2 miliona osoba oboli od ishemijskog moždanog udara. Za 20% njih se smatra da imaju veze sa atrijalnom brilacijom, tj. da su uzrokovani tromboembolizmom na terenu atrijalne brilacije. Ukoliko se ovi pacijenti tretiraju antikoagulantnom terapijom, tj. antagonistima vitamina K, što je, kako objašnjava dr Pavlović, bila standardna terapija do unazad nekoliko godina, relativna redukcija rizika je za 64% u odnosu na placebo. U odnosu na antiagregacionu terapiju, ovaj broj je značajno manji.

Značajan broj slučajeva krvarenja, oko 250.000, može se prevenirati oralnom antikoagulantnom terapijom. Od ovih pacijenata 62% uzima antikoagulantnu terapiju.

Antagonisti vitamina K su dugo vremena bili zlatni standard u liječenju, odn. jedino što je bilo na raspolaganju u sprečavanju krvarenja. - Sve to vrijeme mi smo bili potpuno svjesni i mana ovog pristupa, ali s obzirom da nijesmo imali nikakvu alternativu, ovo je bilo nešto sa čim smo se i mi i naši pacijenti borili. Znamo da ovi ljekovi ostvaruju pravi cilj samo ukoliko je INR u opsegu 2-3, a sve što je ispod 2 i iznad 3 ugrožava zdravlje pacijenta ili sa gledišta moždanog udara ili sa tačke gledišta nekog ozbiljnog krvarenja - objašnjava dr Pavlović.

Genetske varijacije, koje su individualne od osobe do osobe, dodatno su otežavale ovakav tretman zbog toga što je nekim pacijentima bila potrebna jako mala a nekima jako velika doza lijeka. Doza antagonista vitamina K je individualna, brojne su interakcije sa drugim ljekovima ili hranom, potrebno je dugo vremena dok se postigne efekat nakon tablete, produžen je i efekat

do prestanka dejstva lijeka. Ovo je, kako objašnjava dr Pavlović, dovodilo do rizika i od moždanog udara i krvarenja, a bile su potrebne i veoma česte kontrole INR-a. Situacija se dodatno komplikovala ukoliko je bilo potrebno „premošćivanje terapije” kada bi npr. pacijent trebalo da obavi neku hiruršku intervenciju. - Potpuno je jasno da iako smo se mi na ovaj lijek oslanjali godinama i decenijama, i iako je to bilo jedino što je bilo na raspolaganju za naše pacijente, da je taj pristup bio apsolutno opterećen i nekim manama i kompleksnošću samog uzimanja lijeka - kaže on.

Otprilike 70% antagonista vitamina K se smatra parametrom TTR-a1, kada se pacijent smatra zaštićenim od tromba i tromboembolijskog događaja ukoliko je 70% vremena u adekvatnom opsegu INR-a. - Ukoliko se samo malo spustimo ispod te granice, ispada da je možda bolje i da pacijent i ne uzima lijek jer je prisutan rizik od krvarenja, a pravi bene t nema - kaže dr Pavlović.

Dijabetes, hipertenzija, godine, istorija kardiovaskularnih događaja, istorija ranijeg moždanog udara su stanja koja preporučuju pacijenta za primjenu oralne antikoagulantne terapije. U zavisnosti od broja faktora rizika moguće je procijeniti koliki je godišnji rizik od moždanog udara.

Savremena terapija

U odnosu na ranije primjenjivani varfarin, kao lijek koji je razblaživao krv blokadom vitamina K, odnosno lijek iz grupe antagonista vitamina K, danas su dostupne 4 grupe ljekova od kojih su 3 na raspolaganju i kod nas u Crnoj Gori. U pitanju su komfornije opcije koje su jednako e kasne kao i varfarin. - U svojim registracionim studijama dokazano je da su oni u odnosu na varfarin neinferiorni, a u smislu vrijednosti generalno imaju bolje parametre u odnosu na varfarin. Praktično su svi pacijenti danas prevedeni na nove antikoagulantne i slobodno mogu da kažem da je to činjenica kojom možemo da se pohvalimo zato što i zemlje okruženja, pa i mnogo razvijenije zemlje nisu baš u mogućnosti da svim pacijentima s atrijalnom brilacijom ponude ovako savremenu terapiju - kaže dr Pavlović.

Savremeni oralni antikoagulansi su, kako svjedoči dr Pavlović, superiorni u odnosu na varfarin, a daju i mnogo manje ozbiljnih krvarenja. Njihov učinak kao veoma dobar opisuju stečena klinička iskustva, tako da je već sad, kako je ocijenjeno, moguće u potpunosti osloniti se na njih. Apiksaban je, kao novi oralni antikoagulans, pokazao superiornost u kategoriji prevencije moždanog udara (21%), smanjenja procenta velikog krvarenja (31%) i smanjenja svih smrtnih ishoda (11 %). Ipak, dr Pavlović je u vezi sa studijskim podacima napomenuo da ne postoje komparativna ispitivanja koja upoređuju NOAK2-e, te da podaci nijesu izvedeni iz randomizovanih studija, nego iz kliničkih registara. U crnogorskom zdravstvenom sistemu na raspolaganju su 3 nova oralna antikoagulansa. - Novi oralni antikoagulansi su ljekovi koji su već desetak godina unazad skoro u potpunosti zamijenili antagoniste vitamina K, kada je u pitanju prevencija ishemijskog moždanog udara i to je jasno uvršteno u smjernicama. Svi su oni u odnosu na antagoniste vitamina K neinferiorni, a u smislu bezbjednosti su čak i superiorni - poručuje dr Pavlović.

Ne lišavati pacijente terapije ukoliko je moguće kontrolisati bolest

Mr sc. dr Nebojša Bulatović, iz Kliničkog centra Crne Gore, istakao je da jako bitno poglavlje po ovom pitanju sekundarna prevencija. Pacijenti starije životne dobi predstavljaju veliki izazov u liječenju zbog toga što ih karakteriše ugroženost sa više aspekata, jer se obično radi o više komorbiditeta. Pored odmakle životne dobi, problem nerijetko predstavlja i hronična bubrežna bolest, često udružena sa rizikom od krvarenja, a samim tim i neupotrebe ili ograničene upotrebe ljekova. Samim tim, lakše dolazi do moždanog udara. To su pacijenti koji dobijaju dosta ljekova, a time je i adherenca upitna. Fragilnost kod indikovanih pacijenata karakteriše gubitak mišićne mase, subklinička višesistemska disfunkcija i postojanje kardiovaskularnih bolesti, sporost, slabost, neaktivnost i iscrpljenost. Oni često imaju veći CHA2DS2-VASc skor, ali i veće rizike od krvarenja.

U okviru prikaza rezultata registracionih i studija kliničke prakse dr Bulatović je objasnio da je uočena prednost NOAK-a, kako u odnosu na moždani udar, tako i u odnosu na rizike od

velikih i intrakranijalnih krvarenja, što je zbirno gledano u grupi NOAK-a u odnosu na varfarin. Posmatrano po registracionim studijama, koje su, svakako, bile randomizovane i dovele do preporuka o primjeni u liječenju atrijalne brilacije, kad se posmatra samo e kasnost za moždani udar i sistemsku emboliju svi ovi pacijenti imaju svoju prednost, a što se tiče rizika po pacijente starije od 75 godina ipak se izdvajaju dvije vrste ljekova.

Veliki broj pacijenata sa atrijalnom brilacijom (40-50%) karakteriše, saopštio je dr Bulatović, prisustvo hronične bubrežne insu cijencije. Nažalost, čak i ranija terapija je dovodila do toga da je oko 12% pacijenata dobije, a sama bubrežna insu cijencija ima svoje rizike povećane učestalosti krvarenja, kako intrakranijalnog, tako i gastrointestinalnog. Rizik od moždanog udara kod tih pacijenata značajno je veći. Upravo zbog toga važno je sprovoditi redovne kontrolne preglede pacijenata.

Iako je najveći komfor u doziranju primjetan kod apiksabana, bezbjednost ljekova nije identična u svim grupama NOAK-a. - Pogotovu oni koji imaju klirens preko bubrega nemaju bezbjedonosni pro l kao oni koji su manje zavisni od bubrežne eliminacije - upozorava dr Bulatović.

Još jednu veliku grupu pacijenata koji zahtijevaju pojačan oprez su oni koji imaju gastrointestinalna krvarenja. Studijski podaci pokazuju da je najmanji broj krvarenja prisutan u grupama ispitanika koji su tretirani niskodoznim apiksabanom i dabigatranom, a, svakako, manje ih je u svim grupama NOAK-a u odnosu na varfarin.

Budući da gastrointestinalno krvarenje ne mora da znači da je životno ugrožavajuće, ovi pacijenti ne moraju da budu tretirani da bi se preveli u ono stanje u kom se lijek može ponovo uključiti. Kontrola se, u zavisnosti od liječenja, može očekivati nakon mjesec do tri mjeseca. Sve te mjere moguće je sprovoditi u saradnji s gastroenterolozima, a, po preporuci dr Bulatovića, pacijenta ne treba lišavati primjene NOAK-a ako je moguće držati bolest pod kontrolom. - Smanjenjem relativnog rizika za ukupnu smrtnost za 11%, kao i za smanjenjem rizika od velikih krvarenja od 31%, i za 21% od moždanog udara, apiksaban je sebe stavio u lijek koji uvijek treba da razmotrimo za primjenu kod pacijenata koji imaju atrijalnu brilaciju, a koji su u grupi rizičnih pacijenata - poručio je dr Bulatović.

80% kardiovaskularnih događaja moglo se spriječiti prevencijom!

Prof. dr Ljilja Musić, profesorka Univerziteta Crne Gore i doktorka Kliničkog centra, istakla je značaj uključenja medija u prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Prema podacima SZO, godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire 18 miliona ljudi u Evropi. Za vrijeme pandemije, od posljedica kovid-infekcije umrlo je 5,5 miliona ljudi. - Kardiovaskularne bolesti su i dandanas u fokusu. Nezamisliv je trend rasta, a cifre pesimistički zvuče za naredni period. Prema statističkim proračunima, 80% kardiovaskularnih događaja se moglo spriječiti prevencijom - upozorava prof. dr Musić.

Povišeni krvni pritisak je drugi najvažniji faktor poremećene srčane cirkulacije i aritmija. - Poremećena srčana cirkulacija, ili koronarna bolest, udružena sa atrijalnom brilacijijom su danas značajne zato što značajan broj pacijenata istovremeno ima oba oboljenja. Računa se da atrijalnu brililaciju danas ima 8 miliona ljudi, i oni zahtijevaju zaista vrlo e kasnu, ali i vrlo ozbiljnu antikoagulantnu terapiju koja u prvom redu štiti od moždanog udara i velikog stepena invalidnosti ili moguće smrtnosti - naglasila je prof. dr Musić. Kada se poremećaju ritma pridruži koronarna bolest, indikovana je primjena najmanje jednog ili dva antiagregacionih ljekova, a to je, po ocjeni prof. dr Musić, prevelik atak na organizam u smislu postizanja prije svega bezbjednosti, a potom i e kasnosti. Trojna terapija predstavlja faktor značajnog rizika za nastanak krvarenja.

Velika krvarenja mogu biti u mozgu, u digestivnom traktu i mogu dovesti do smrtnog ishoda. Manja krvarenja mogu biti po koži, u urinarnom traktu, a i jedna i druga zahtijevaju praćenje i velika su opomena da pacijenti uzimaju ozbiljnu terapiju koja ih može ugroziti. Fatalna krvarenja mogu završiti smrtnim ishodom i najopasnija su ona koja su nezaustavljiva, intrakranijalna krvarenja.

Ocjenjujući da je farmaceutska industrija vrlo ozbiljno pristupila razvoju NOAK terapije, prof. dr Musić je navela i da je veoma ozbiljno pristupljeno tretmanu pacijenata koji pored poremećaja ritma imaju i pridruženu koronarnu bolest. Studije u vezi s njima su moderne, nove i započete su 2016. Opisujući karakteristike dostupnih terapijskih modela: rivaroksabana, dabigatrana i apiksabana, prof. dr Musić navodi da tri oralna antikoagulantna lijeka koje imamo u svakodnevnoj kliničkoj praksi imaju svoje mjesto svaki za određenu grupu pacijenata. Rivaroksaban je lijek koji je namijenjen populaciji pacijenata sa koronarnim sindromom. Danas se široko koristi kod pacijenata sa plućnom tromboembolijom, jednako kao i apiksaban, a posebno je popularan kod postkovid stanja. Rezultati studija pokazuju da je lijek, kada se kombinuje sa jednim ili dva antiagregaciona lijeka, e kasan u sprečavanju bilo moždanog udara, bilo naknadne periferne embolizacije. U slučajevima implantacije stenta u akutnom koronarnom sindromu sprečavana je i tromboza stenta superiornije nego kada je u kombinaciji sa ljekovima primjenjivan antagonist vitamina K. Novi lijek pokazao je da je najbezbjedniji kada se daje u manjoj dozi, a u kombinaciji sa jednim antiagregacionim lijekom.

Acetil-salicilna kiselina je negdje davala veća, negdje manja krvarenja, ali dvojna terapija bila je bezbjednija od kombinacije trojne terapije ili kombinacije sa antagonistima vitamina K. Studija pokazuje i da je bezbjednost lijeka dokazana, ali su tromboza stenta odn. ishemijski događaji zbog manje doze bili češće prisutni. Dabigatran je ispitivan u kombinaciji sa jednim ili dva antiagregaciona lijeka i u odnosu na antagonist vitamina K. Bezbjednost je bila apsolutno na strani novog lijeka, bez obzira na dozu, ali su novi tromboembolijski događaji bili učestaliji kod lijeka ako je bila primijenjena manja doza. Apiksaban je ispitivan i dodatno u kombinaciji sa acetil-salicilnom kiselinom i placebom. Podaci studije pokazuju da su krvarenja, bilo mala ili velika, bila manja sa apiksabanom, a sekundarni ciljevi odn. učestalost novog koronarnog događaja, novog ishemijskog događaja, hospitalizacija ili eventualno smrtni ishod, bili su značajno manji pri primjeni novog lijeka.

Aspirin ima značajno antiagregaciono dejstvo, posebno kod pacijenata koji imaju aterosklerozu.

U vezi s neprimjerenom upotrebom aspirina neophodno je da postoji prava medicinska indikacija jer je u suprotnom veća mogućnost da pacijent sebi naškodi nego da pomogne. Prof. dr Musić navodi da podaci pokazuju da aspirin zaista nije za „protjerivanje”, te da se može davati kod strogo selektovane grupe pacijenata.

Kombinacija antagonista i kalcijuma sa antiagregacionom terapijom povećava broj krvarenja. Učestalost smrtnog ishoda odn. hospitalizacija opet ide u prilog kombinacije ljekova sa novim oralnim antikoagulansom apiksabanom. Dokazana je i prednost u pogledu smanjenja rizika od moždanog udara. Njegova učestalost bila je dvostruko niža kao komplikacija kod pacijenata koji su primali apiksaban nego kada su bili na antagonistima vitamina K. Prof. dr Musić je posebno naglasila da kliničari treba da imaju u vidu kada uključuju antikoagulantnu terapiju kod pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom u kombinaciji sa potentnim antiagregacionim lijekom. Savremeni medicinski vodiči odobravaju njihovu kombinaciju sa NOAK-ima, ali je pritom najvažnije procijeniti rizik od krvarenja odn. izvršiti procjenu lezija i na osnovu toga kontrolisati rizik.

Na pitanje publike o nedavno aktuelnom nedostatku ljekova u kardiološkoj sferi dr Pavlović je objasnio da je riječ o problemu globalnog karaktera, ali se kod nas koriste predviđene mjere zamjenskog zbrinjavanja i dostupan je jednako efikasan lijek starije generacije. On je naveo da po pitanju ishoda po zdravlje pacijenta ne postoji značajnija razlika u odnosu na nedostajući lijek. Cilj je da, po protokolu, svim pacijentima bude dostupna primarna koronarna zaštita u roku od najviše sat vremena.

1 Time in Terapeutic Rang, engl.

2 NOAK - novi oralni antikoagulans, skr.

Anita Đurović

Postkovid simpozijum: dr Vladimir Jovanović, Klinički centar Crne Gore

ASTMA KAO IZAZOV

Podsjetivši da astma predstavlja hronično zapaljenje disajnih puteva u kom učestvuju mnoge ćelije i ćelijski elementi, dr Vladimir Jovanović je u okviru sesije pulmologa na Postkovid simpozijumu ukazao na savremene terapijske inovacije u domenu astme.

Hronično zapaljenje ili inflamaciju uzrokuje opstrukcija disajnih puteva koja dovodi do ponavljanih epizoda sviranja i stezanja u grudima.

Aktuelna klasi kacija astme na osnovu endotipova ukazuje na dva osnovna tipa: 1 i TH2. Pro li njihovih podtipova su brojni, pa se u tom spektru razlikuju: atopična astma, alergijska, aspirinom pogoršana astma, low T2 astma, nonatopijska astma, astma kod pušača, astma kod gojaznih ili starijih ljudi. - U astmi se gotovo svakodnevno iznalaze novi biomarkeri koji su prisutni u samoj patogenezi odn. pato ziološkoj kaskadi. U posljednje vrijeme to su razni interleukini, leukotrijeni, metaloproteinaze, a na osnovu toga prave se i nova monoklonska antitijela koja tretiraju tu kaskadu u pogoršanju astme - objašnjava dr Jovanović.

Stepeničasti pristup u terapiji

Terapija astme zahtijeva suptilan stepeničasti pristup. 4. i 5. stepen predstavljaju teški oblik toka bolesti. On se, po objašnjenju dr Jovanovića, tretira visokim dozama kortikosteroida

i dugodjelujućih bronhodilatatora u kombinaciji sa nekim dodatnim lijekom: bilo antihistaminskim preparatima ili monoklonskim antitijelima. - Već danas imamo razvijena monoklonska antitijela na imunoglobulin E, interleukin 5, interleukin 5 receptor i interleukin 4 - kaže dr Jovanović.

OPREZ! Svaki 3. pacijent sa astmom ima nekontrolisani tok bolesti, uprkos trenutno dostupnom liječenju inhalacionim ljekovima.

Nekontrolisana astma je, po riječima dr Jovanovića, veliki izazov u svakodnevnom radu pulmologa. Tu, nažalost, ne ide u korist ni mogućnost primjene moćnih ljekova, prije svega bronhodilatatora i kortikosteroida. U niz razloga za lošu kontrolu astme od strane pacijenta spadaju: pušenje, gojaznost, loša zička aktivnost, korišćenje nein amatornih ljekova, velika količina različitih unutrašnjih i spoljašnjih alergena, profesionalna ekspozitura u vidu izloženosti raznim štetnim agensima, adherenca, komplijansa pacijenta, komorbiditeti.

Alergijska i eozinofilna

Do lošeg toka bolesti može, nažalost, doći i nezavisno od ovih faktora. Tako se i dolazi u situaciju da pored toga što se pacijentu objasni šta treba da koristi, da savlada tehniku korišćenja inhalera, čak i ako ima dobru adherencu i redovno uzima terapiju,

ipak dolazi do pogoršanja bolesti i pojave egzacerbacije. Alergijska astma karakteriše se ranim početkom, povišenim IgE, nekada udruženim alergijskim rinitisom, i često manjim brojem eozino la u krvi. Eozini lna astma karakteriše se obično pojavom prvih simptoma u kasnijem uzrastu, može se prepoznati i po prisustvu nazalnih polipa, broj eozino la je povišen.

Inovacije

Podsjetivši da crnogorska pulmologija od prije godinu dana raspolaže moćnom biološkom terapijom za oba tipa astme, dostupnom za kliničku primjenu, dr Jovanović je najavio projekat primjene terapije kod pacijenata sa teškom astmom. Novina u Crnoj Gori je da je dodatno registrovan moćni trokomponentni lijek koji predstavlja kombinaciju dugodjelujućih beta-2 agonista, antagonista muskarinskih receptora i kortikosteroida. Posebna prednost njegove primjene ogleda se u činjenici da je omogućena primjena samo jedanput dnevno. Ovim je u značajnoj mjeri ostvaren komforan pristup terapiji, što kod ove grupe pacijenata ima posebno značajnu vrijednost.

Ovaj terapija, po objašnjenju dr Jovanovića, targetira bronhodilataciju i kontrolu upale, djelujući na nekoliko mehanizama koji su karakteristični za astmu. Studijske analize pokazuju da značajno djeluje na smanjenje broja napada astme: za 36% je

smanjena stopa umjerenih i teških egzacerbacija na godišnjem nivou u odnosu na ksnu kombinaciju koja se uzima dvaput dnevno. Za 42% uočeno je smanjenje stope na nivou teških egzacerbacija. Poboljšana je sposobnost pacijenata da dišu, FEV 1 je značajno poboljšan, a dejstvo lijeka počinje 5 minuta nakon momenta davanja. Po podacima iz studija, pokazano je da, u poređenju sa ksnim kombinacijama, dolazi do poboljšanja plućne funkcije, poboljšanja kontrole astme, poboljšanja kvaliteta života, a lijek je preporučen za pacijente starije od 12 godina. Po riječima dr Jovanovića, ovaj vid terapije pokazuje povoljan bezbjednosni pro l i uglavnom se dobro podnosi u svim grupama liječenja.

Tehnika inhalacije je osavremenjena. Postoji potvrda o isporučivanju doze, a i inhalacija je udobna. U tehničkom smislu, registrovano je najmanje kritičnih grešaka u odnosu na druge uređaje.

Terapija astmatskih tegoba je osavremenjena i, vrlo važno, dostupna je u kliničkom liječenju.

SEKSUALNA FUNKCIJA I PROSTATA (impotencija poslije operacije prostate - da ili ne)

Prof. dr sc. med. Bogdan Pajović Stojan Terzić

Treba prije svega reći da još uvijek nedovoljno poznajemo speci čne biološke funkcije pomoćnih polnih žlijezda, u koje spadaju prostata i sjemene kesice. Nije do sada utvrđeno da prostata luči neki hormon koji je neophodan za erekciju. Bolje je poznata žlijezdana funkcija prostate i sjemenih kesica. Sekret (sok) ovih žlijezda čini glavnu količinu ejakulata. U sjemenoj tečnosti se nalaze neke materije koje imaju biološko dejstvo. Tu spadaju: postaglandini, imunoglobulini, spermin, fruktoza i limunska kiselina, a od enzima (fermenata) fosfatoze, proteaze i esteraze. Iako su spermatozoidi sposobni da oplode jajnu ćeliju i bez kontakta sa sekretima prostate i sjemenih kesica, nema sumnje da sokovi ovih žlijezda stvaraju optimalni uslov za fertilizaciju (oplodnju jajne ćelije). U sjemenoj tečnosti spermatozoidi

imaju povoljne uslove za preživljavanje i razmjenu materija. Fruktoza (vrsta šećera) i lipidi (masne materije) predstavljaju erogetske i hranjive materije za spermatozoide. Sjemena tečnost neutrališe kiseli sadržaj vagine i olakšava preživljavanje i transport spermatozoida u polnim organima žene. Sekret prostate sadrži materije koje štite mokraćne puteve i reproduktivne organe od invazije bakterija iz uretre. Nepovoljno dejstvo na bakterije imaju metalni joni (Cink), proteaze (fermenti koji razlažu bijelančevine), lizozim i imunoglobulini. Čini se da ispiranje uretre sekretom prostate i sjemenih kesica, uspostavlja nepovoljnu sredinu za bakterije i direktno ih uništava, što predstavlja važnu funkciju "pomoćnih" polnih žlijezda.

Ukoliko imate uvećanu prostatu možete pored drugih

tegoba navesti smanjenu ili ugašenu potenciju. Prije svega uvećana prostata ide sa starenjem kada i prirodno dolazi do smanjenog lučenja testosterona (muškog polnog hormona) naročito poslije 70 godine života i opadanja seksualne funkcije. Zabrinutost zbog starenja, depresija, strah od bolesti, eventualne operacije, zastoj mokraće i poremećaj opšteg stanja, nepovoljno utiču na seksualni život muškarca.

Povlačenjem ovih poremećaja poslije operacije, kao i opšta rehabilitacija organizma su često dovoljni za uspostavljanje polne moći, koja može biti bolja nego prije operacije.

Poslije operacije uvećane prostate (adenoma prostate) seksualna funkcija je po pravilu očuvana, ukoliko je postojala prije operacije. Kod ovih operacija odstranjuje se tkivo uvećane prostate pristupom kroz trbušni zid, na način koji ne ugrožava živce i krvne sudove za penis, pa nema razloga za impotenciju. Transuretralna resekcija prostate je metoda kojom se zbrinjavaju prostate teške najmanje 60 gr. Neki bolesnici sa normalnom potencijom prije ove intervencije žale se na smanjeni libido i potenciju

poslije TURP. Pravilno izvedena TURP nema uticaja na polnu moć muškarca, pa je uzrok ovih poremećaja nejasan. Pošto učestalost impotencije poslije TURP jako varira, očigledan je uticaj psihogenih faktora. Bolesniku se zato može reći da će potencija biti očuvana ukoliko je postojala i prije operacije. Opasnost od impotencije mnogo je veća poslije tzv. radikalne prostatektomije, koja se izvodi kada je potrebno odstraniti karcinom prostate. Operacija se sastoji u potpunom uklanjanju prostate, sjemenih kesica, završnog dijela sjemenovoda i svih karličnih limfnih žlijezda. Ova operacija se bitno razlikuje od operacije prostate (adenom), kojim se ne odstranjuje cijela prostata u njenim anatomskim granicama. Operacija uvećane prostate (adenom) sastoji se u odstranjivanju samo uvećanog tkiva prostate oko uretre koja se odvaja (enukleira) od svoje čaure (kapsule). Kapsula prostate ostaje nepromijenjena, kao što se ne mijenja ni njen odnos sa okolnim organima i tkivima. Impotencija se javlja kod 90 % bolesnika poslije radikalne operacije prostate, koja je indikovana kod karcinoma prostate.

Predstavljamo:

ROMATEM MONTENEGRO

Romatem je zdravstveni brend u oblasti rehabilitacije. Započeo je sa radom 2005. godine otvaranjem Centra za zikalnu terapiju i rehabilitaciju u Samsunu u Turskoj. Potom se otvaraju klinike i bolnice specijalizovane u oblasti rehabilitiacije širom Turske (Kocaeli, Istanbul, Bursa, Izmir, Ankara), potom Azerbejdžan (Baku). Romatem biva prepoznat po multidisciplinarnom i sveobuhvatnom pristupu, timskom radu na polju zikalne medicine i rehabilitacije. Naša bolnica u Bursi ima kapacitet 50 mijesta za hospitalne pacijente, gdje se primjenjuju najsvremenije tehnologije, naročito na polju neuološke rehabilitacije, gdje pored konvencionalnih metoda kineziterapije primjenjujemo najsavremeniju robotsku rehabilitaciju (Arm robot, Amadeo - hand and ngers robot, Andago Gaint Training, Walking Robot, Wearable Walking Robot, C-Mill Gait Training).

Cilj je učiniti Romatem međunarodnim zdravstvenim

bredom. Zbog toga nastavljamo da razvijamo naš kvalitetan i human rad.

Centar za zikalnu terapiju i rehabilitaciju Romatem Montenegro je započeo sa radom u maju 2022. godine u Podgorici u ul. Šeika Zaida 2.

Terapije koje sprovodimo u cilju oporavka pacijenta rade se uz najsavremeniju tehnologiju - laser visokog intenziteta (HILT), terapija udarnim talasima (SHOCKWAVE), TECAR terapija, dekompresija, uz primjenu ostalih dobro poznatih modaliteta zikalne terapije.

Po prvi put u Crnoj Gori pacijenti sa neurološkim oboljenima kao što su moždani udar, povrede i oboljenja kičmene moždine, cerebralna paraliza mogu da sprovode robotsku rehabilitaciju pomoću robota za hod i robota za ruku, a sve pod nadzorom našeg iskusnog tima doktora i zioterapeuta.

Proces oporavka i oporavka funkcije može se ubrzati uz pomoć različitih robotskih uređaja. Bolji rezultati se mogu postići kada se ove robotske tehnologije koriste zajedno s klasičnom zikalnom terapijom i metodama rehabilitacije. Jedan od najčešćih uređaja koji se koriste u robotskoj rehabilitaciji su roboti za hod.

Nakon što se tjelesna težina u potpunosti prenese na uređaj, robotski uređaji za hodanje se pričvršćuju na noge pacijenta. Pacijent počinje hodati prenošenjem djelimičnog opterećenja na tredmil traku kako bi se stvorio normalan obrazac hodanja. Cilj je detektovati i stimulisati aktivne pokrete tokom hodanja uz pomoć senzora. Primarni cilj terapije robotskim hodanjem je poboljšati izgubljenu ili oštećenu sposobnost hodanja.

Robotska rehabilitacija za ruku je neurorehabilitacijska metoda koja se prmjenjuje u cilju vraćanja funkcije ruke kod oboljenja gdje je prisutna slabosti gornjeg ekstremiteta (nakon moždanog udara, povrede mozga, povrede vratnog dijela kičmene moždine, multiple skleroze).

Ova metoda rehabilitacije stimuliše i obnavlja motoričke sposobnosti tako što pacijent učestvuje u stimulaciji i razvija mogućnost ponovnog uspostavljanja pokreta.

Mnoge kliničke studije su pokazale da je aktivna metoda rada s robotskim uređajima za ruku učinkovitija od tradicionalnih

terapijskih sistema. Ponavljano izvođenje pokreta omogućavaja mozgu da razvije nove neuronske puteve i obnovi potpunu ili djelimičnu kontrolu motornih funkcija. Robotski sistem kompenzuje težinu ruke i olakšava povećanje aktivnog pokreta i smanjenje učinaka patološke sinergije mišića. Ova rehabilitacijska metoda povećava motivaciju i orijentisana je na izvođenje određenog zadatka.

Vizija Romatema

Na osnovu našeg uvjerenja u pravo svakoga da dobije visokokvalitetnu zdravstvenu zaštitu, namjeravamo raditi zajedno koristeći najnovije tehnologije i tehnike čija se primjena dokazala uspješna u praksi u zioterapiji, rehabilitaciji i u bliskoj saradnji sa lokalnim i međunarodnim medicinskim organizacijama i ustanovama.

Misija Romatema

Pružanje održivih i visokokvalitetnih medicinskih usluga u skladu sa najvišim standardima e kasnosti, uz trajnu posvećenost kontinuiranom razvoju naših medicinskih usluga i unapređenje stručnosti i vještina naših zaposlenih, imajući na umu željenu budućnost i oslanjajući se na inovacije i timski duh. Rehabilitacija je naša misija.

Posljedice zbog prisustva mišićno-koštanih poremećaja vezanih za rad u području donjeg dijela leđa i vratnog dijela kičme kod fizioterapeuta

Krsto Kovačević, doktor zdravstvenih nauka

U nastanku mišićno-koštanih poremećaja vezanih za rad mogu se uzeti u obzir tri osnovne grupe faktora rizika: zički, psihosocijalni i individualni faktori. Fizički faktori su dugotrajni ili neprikladni položaji, ponavljanje istih pokreta, snažni napori, vibracije šake i ruke, vibracije cijelog tijela, mehanička kompresija i hladnoća. Psihosocijalni faktori su tempo rada, autonomija, monotonija, ciklus rada/odmora, zahtjevi za zadacima, socijalna podrška kolega i menadžmenta i nesigurnost posla. Individualni faktori su starosna dob, pol, profesionalne aktivnosti, sportske aktivnosti, kućne aktivnosti, rekreativne aktivnosti, konzumacija alkohola/duvana i prethodno imanje mišićno-koštanog poremećaja. Faktor rizika koji utiče na sve faktore rizika je trajanje. Brojne studije pokazuju visoku stopu prevalencije mišićnokoštanih poremećaja vezanih za rad kod zdravstvenih radnika.

Fizioterapeuti su često izloženi velikom riziku od razvoja mišićnokoštanih poremećaja vezanih za rad, jer su uglavnom uključeni u zički zahtjevne i intenzivne, ponavljajuće zadatke u svojoj praksi. Rukovanje pacijentom, transfer zavisnih pacijenata, podizanje, repozicioniranje i izvođenje manuelne terapije, uz čestu eksiju i rotaciju trupa, kao i nezgodni položaji pri obavljanju zadataka, povećavaju rizik od mišićno-koštanih poremećaja vezanih za rad kod zioterapeuta.

Mišićno-koštani poremećaji vezani za rad su uzrokovani ili pojačani obavljanjem određene djelatnosti. Faktori rizika, poput stalnih ne zioloških položaja i snažnih ponavljajućih zadataka, koji su često rezultat lošeg ergonomskog dizajna radnih prostora i instrumenata i manifestuju se podmuklom boli koja može da rezultira privremenom ili trajnom radnom nesposobnošću.

Mišićno-koštani poremećaji vezani za rad i dalje su vrlo rašireni u Evropi, uprkos značajnim naporima da se to spriječi kao što je kampanja „Zdrava radna mjesta olakšavaju opterećenje 2020-22“ koju je pokrenula Evropska agencija za bezbjednost i zdravlje na radu.

Evaluacijom mišićno-koštanih poremećaja vezanih za rad i preciznom ergonomskom procjenom faktora rizika od ovih poremećaja, kao i upotrebom odgovarajućih metoda i instrumenata i obučavanjem radnika o principima ergonomije, radno mjesto se može poboljšati, smanjiti rizik i posljedice od razvoja ovih poremećaja.

Zaštita zdravlja i sigurnost na radu svakim danom poprimaju sve veću ulogu i značaj. Primarna prevencija se odnosi na prevenciju mišićno-koštanih poremećaja i kontrolisanje faktora rizika, a sekundarna prevencija se odnosi na prevenciju posljedica mišićno-koštanih poremećaja kroz njihovo rano otkrivanje i liječenje.

Stalna edukacija je potrebna u poznavanju sigurne i ekasne implementacije praktičnih, tehničkih i kliničkih vještina povezanih s različitim konceptima i pristupima koji se koriste u zioterapijskoj praksi.

Cilj rada je prikazati posljedice zbog prisustva mišićnokoštanih poremećaja vezanih za rad u području donjeg dijela leđa i vratnog dijela kičme kod zioterapeuta na osnovu istraživanja sprovedenog u Crnoj Gori kod 127 ispitanika u periodu od 05. novembra 2020. godine do 20. avgusta 2021. godine. Najučestalija bolna regija kod zioterapeuta je bila donji dio leđa (66.1%), a zatim vratni dio kičme (58.3%).

Zbog prisustva simptoma u području donjeg dijela leđa, 54.8% ispitanika je uzimalo terapiju, 50% ispitanika su smanjili aktivnosti, 10.7% ispitanika je propustilo jedan ili više radnih dana, dok je 3.6% ispitanika mijenjalo radno mjesto.

Zbog prisustva simptoma u području vratnog dijela kičme, 60.8% ispitanika je uzimalo terapiju, 35.1% ispitanika je smanjilo aktivnosti, 6.8% ispitanika je propustilo jedan ili više radnih dana, dok je 1.4% ispitanika mijenjalo radno mjesto.

Preporučljiva je primjena strategije prevencije koja treba biti oblikovana istovremeno na 3 nivoa: važećim zakonskim propisima i smjernicama za organizaciju radnog okruženja zioterapeuta, prilagođavanjem organizacije i ergonomije radnog mjesta i obrazovanjem zioterapeuta.

Intervju: dr Dušica Babović-Vuksanović

Dijaspora može pomoći savjetom i finansijskom podrškom u nauci

Svjetska imena u svijetu nauke, poput dr Dušice BabovićVuksanović koja dolazi sa čuvene klinike Mejo (Mayo), već sedam godina zaredom najbolje klinike u Americi, bili su predavači na nedavno održanom naučnom simpozijumu Univerziteta Crne Gore i Crnogorske Akademije nauka i umjetnosti. Ovaj događaj je bio povod da razgovaramo sa doktorkom Dušicom Babović-Vuksanović, koja je na prestižnoj klinici direktorka Multidisciplinarnog programa za neuro bromatozu, direktorka programa za specijalizaciju iz kliničke genetike i supspecijalizacije iz molekularne genetike, citogenetike i biohemijske genetike.

UCG: Tema naučnog simpozijuma na kojem ste učestvovali je bila: Nauka i male zemlje, Sinergija dijaspore, matice i prijatelja Crne Gore. U kojoj mjeri je po vašem mišljenju ona prisutna na ovim prostorima, pogotovo u oblasti medicine?

DR BABOVIĆ-VUKSANOVIĆ: Mislim da je ovaj naučni simpozijum bio odlična ideja jer dijaspora želi da dođe, ali se nekad ne osjeća pozvana. Divna je ideja da se pozovu ljudi koji hoće da pomognu i koji to stvarno žele. Lično, imam dosta kontakata sa kolegama iz Podgorice, Sarajeva, Beograda kojima pokušavam diskretno da pomognem, ako mogu, a bilo bi mi jako drago i ako bih mogla više da se uključim.

UCG: Na Mejo klinici je priličan broj uglednih ljekara sa ovih prostora. Šta je uslovilo njihov dolazak na kliniku, te da li su tome doprinijele upravo veze dijaspore?

DR BABOVIĆ-VUKSANOVIĆ: U Americi ta veza sa dijasporom može da pomogne sa savjetom ili nansijskom podrškom. Ali da se zaposli neko na klinici Mejo na osnovu toga što je nečiji prijatelj - to ne može da se desi. Razlog zašto je dosta naših ljudi s ovih prostora na Mejo klinici leži u tome što su ti ljudi jako vrijedni. Oni su pametni, obrazovani, a na klinici Mejo su dobili edukaciju koja je u samom vrhu obrazovanja na polju medicinskh nauka.

UCG: Kako je tekao vaš životni put od studija i rada u Sarajevu do klinike Mejo?

DR BABOVIĆ-VUKSANOVIĆ: Završila sam fakultet u Sarajevu – pedijatriju, specijalizaciju iz pedijatrije, magisterijum i praktično sam bila endokrinolog u to vrijeme. Onda je 1992. godine počeo rat i sve se počelo rušiti. Imala sam čast i sreću da su nas ovdje u Podgorici dočekali otvorenih ruku i otvorenog srca. Te iste godine sam dobila posao na endokrinologiji, u Kliničkom centru, na Pedijatriji. Moj profesor Dučić je bio veliki prijatelj s profesorom Božidarom Bojovićem, koji je tada bio šef Endokrinologije u Podgorci. Lično sam ga poznavala jer sam sa svojim profesorom Dučićem odlazila na seminare i kongrese, te smo se na jednom od njih i upoznali. Dr Bojović je smatrao da imam potencijala, a u to vrijeme im je bio i potreban neko na Endokrinologiji. To ljeto, 1992. godine, svima je teško padalo. Moj muž je tek u septembru mogao da izađe iz Sarajeva. Kao hirurg pomagao je ranjenicima, nije dao da im se rade amputacije, spašavao je ruke i noge. Mi smo radili u Podgorici i pomagali izbjeglicama onoliko koliko smo mogli. Sad sam vidjela jedan helikopter iznad Podgorice i vratilo me u vrijeme kad su istim tim helikopterom dovlačili ranjenike. U septembru smo saznali da smo dobili Fulbrajtovu stipendiju za koju smo aplicirali godinu ranije. U Kliničkom centru su nam dali mogućnost da odemo. Toliko su biili predusretljivi da su nam rekli da će nas čekati iste pozicije nakon osam mjeseci. Međutim, nakon osam mjeseci, rat se nije smirivao u Bosni i nama su automatski produžili još jednu godinu boravka u Americi. Nije nam to bila namjera, ali smo morali da ostanemo.

UCG: Iako Vam je život na jednoj strani, ratom, zatvorio vrata, sa druge strane Vam se otvorio put uspjeha na klinici Mejo?

DR BABOVIĆ-VUKSANOVIĆ: Moj i cilj mog supruga je bio da se usavršavamo u inostranstvu i da donesemo znanje kući. Nama nikad nije bio cilj da odemo u Ameriku i da živimo tamo.

Tada, devedestih godina nam nije bilo moguće da se vratimo. Kada je postalo moguće, bilo je prekasno jer su djeca već bila dio američkog sistema. Stvari su se dešavale jedne za drugom, polagali smo ispite, usavršavali se... Ubrzo sam dobila i posao i specijalizaciju na Mejo klinici. Bila sam šef odjeljenja 12 i po godina, imala razne funkcije, i to je otprilike taj put.

UCG: Šta vam je pružio rad na klinici Mejo, u ličnom i profesionalnom smislu?

DR BABOVIĆ-VUKSANOVIĆ: Klinika Mejo je jedna od najboljih klinika na svijetu. Dugo vremena je nominovana kao broj jedan u Americi, tako da je prvo velika čast biti dio klinike Mejo, a drugo, ja sam tamo imala mogućnost da radim istraživanja, da imam pacijente raznovrsnih kategorija, da se razvijam profesionalno.

Još jedan razlog prelaska iz Baltimora na kliniku Mejo je bilo i mjesto u kojem je smještena - Ročester, u Minesoti, sa nekih 200 000 stanovnika. Miran grad gdje su djeca sigurna, škole dobre, idealno mjesto za našu porodicu.

UCG: Vaša istraživačka interesovanja su različiti genetski sindromi i metabolički poremećaji. Koliko je danas genomika blizu tome da bude moderni predskazivač budućnosti?

DR BABOVIĆ-VUKSANOVIĆ: De nitivno je da se genomika, kao predskazivač budućnosti, uvodi u kliničku praksu svuda. Vi možete da sekvencirate genom i da „pročitate“ informacije koje

mogu da predvide budućnost pacijenta. Recimo, da imate predispoziciju za neke vrste tumora ili za srčane probleme i tako dalje. Ako imate tu informaciju, onda možete i da preduzmete neke preventivne mjere. To je predskazivač budućnosti čija upotreba će se vremenom samo povećavati.

Mi smo počeli da radimo i na sekvenciranju genoma kod novorođenčadi koji imaju medicinske probleme. Kroz takvu ubrzanu dijagnostiku možemo za par dana dobiti rezultate koji su spasonosni po život djeteta jer dolazimo do uzroka problema kroz speci čni skrining ili možemo da damo speci čne lijekove pacijentu koje njima odgovaraju.

UCG: Da li mislite da i male zemlje imaju potencijala da, u sinergiji sa dijasporom, mogu doseći sam vrh nauke i njenih dostignuća?

DR BABOVIĆ-VUKSANOVIĆ: Ova konferencija je bila odlična prilika da se ljudi upoznaju, da se počnu povezivati. Slične aktivnosti se realizuju i u Srbiji i do sada su se pokazale kao djelotvorne jer vas povezuju sa mladim, talentovanim ljudima kojima možete pomoći savjetom kako da dođu do specijalizacije, a potom da se vrate u svoju zemlju i donesu znanje. Mislim da je to način da i male zemlje dosegnu vrhove nauke, a ja sam lično spremna da u tome, ako kako mogu, pomognem. www.ucg.ac.me

Univerzitet Crne Gore

Savremeni ritam i tempo života u uslovima vezanim za bezbijednost saobraćaja važan je faktor stabilnosti svake društvene zajednice. Za pravilno (ispravno) upravljanje motornim vozilom neophodna je intaktnost psihičkih funkcija (dobro funkcionisanje). Ono podrazumijeva dobro funkcionisanje psihomotorike, čovjekovih čula i brzine reagovanja. Upravo to podrazumijeva psihičku stabilnost, odsustvo bolesti i drugih štetnih uticaja po integritet čovjekove ličnosti.

Medikamenti (psihotropni ljekovi) koji svojim raznovrsnim farmakološkim (medicinskim) svojstvima mijenjaju postojeće stanje svijesti, ako se uzimaju u toku vožnje nijesu bezopasni za

sigurnost i funkcionisanje vozača.

Savremeni psihotropni ljekovi koji se često nekritčki koroste i mogu naći u slobodnoj prodaji na „crno“ i slično, direktno utiču na čovjekove psihičke i motoričke funkcije i sposobnosti, kao i na pojedina čula. Smatra se da nijedna psihotropna susptanca (psihofarmak) nije bez nepovoljnog uticaja na sposobnost vozača. Ovaj problem treba da je u fokusu interesovanja saobraćajne medicine, što kod nas nije slučaj. Hipnotici i hipnotički sedativi se ponašaju kao narkotici i imaju veliku ulogu u saobraćaju jer izazivaju pospanost. Rizik za učešće u saobraćaju prilikom uzimanja ovih sredstava uslovljen je hipnotičkim efektom. Ako

Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihijatar

se istovremeno unese i mala doze alkohola, posebno u toku noći, onda se potencira anestetički efekat, odnosno opasnost po vozaća, a time i ostale učesnike u saobraćaju.

Neuroleptici su značajni za saobraćajnu medicinu jer imaju naglašen i snažan sedativni, a time i hipnotički efekat. Ta njihova svojstva naročito se ispoljavaju na početku medikalizacije, odnsno korišćenja lijeka, tim prije ako je riječ o osobama koje do tada nijesu koristile ove medikamente. Ovi medikementi pored ostalog direktno remete funkcije čula, naročito čula vida. Proces intenzivnog razmišljanja i brzog donošenja odluka je redukovan i kompromitovan, te je u kritičnim situacijama tzv. „psihička sekunda“ veoma produžena. Njihov sedativni i hipnotički efekat tiče se i motorike. Ovi medikamenti mogu dovesti i do hipotenzije, pada krvnog pritiska, što može imati za posljedicu vrtoglavicu, onesvješćenje ili kolapsno stanje.

Antidepresivi takođe utiču na upravljanje mtornim vozilom. Njihova upotreba može da izazove razdražljivost, dekoncetraciju i osjećanje straha. Oni takođe mogu ponekad da dovedu do povišene anksioznosti, koja je veoma opasna za stabilnost vozača, pa tako i za sigurnost u saobraćaju. Pored toga, ovi medikamenti imaju neželjene efekte koji se manifestvuju padom krvnog pritiska, smetnjama akomodacije te pojave tranzitorne konfuznodelirantne epizode.

Ataraktici, odnosno sedativi, zaslužuju ozbiljnu pažnju u saobraćajnoj medicini zbog njihove široke upotrebe, a često i

zloupotrebe u naše vrijeme. Ovi medikamenti imaju dvije nepoželjne osobenosti koje direktno utiču na vozačeve sposobnosti i upravljanje motornim vozilom. Prva se tiče u mioreraksantnom djelovanju (opuštanju mišića), a druga u hipnotičkom (pospanost) efektu. Treba pomenuti i njihovo sinergičko svojstvo kod upotrebe alkoholnih pića.

Stimulatori budnosti, odnosno psihotonici, varljivo utiču na vozačke sposobnosti. Naime, u prvoj fazi djelovanja izazivaju prividan osjećaj bodrosti i svježine, osjećaj sigurnosti i slično, a u narednoj fazi iznenada nastupa stanje psiho zičke iscrpljenosti.

Psihodisleptici ili halucinogeni predstavljau brojne droge koje mogu kod zdravih osoba pertubirati (izmijeniti) psihičko stanje, psihičku ravnotežu i izavati tranzitoirnu psihozu.

Antihistaminici su značajni u saobraćajnoj medicini zbog hiponosedativnog efekta. Tu spadaju analgetici, antiemetici i drugi, koji imaju veoma široku upotrebu.

Antihipertenzivna sredstva mogu da dovedu do naglih poremećaja u cirkulaciji krvi, što se ogleda u pojavi nesvjestica, vrtoglavica, sve do pojave sinkopa ili kolapsnih stanja. Ovo iz razloga što u ovim medikamentima ima komponenata sa sedativnim e tima.

Nepovoljan efekat na čovjekove vozačke sposobnosti i sigurnost u saobraćaju izazivaju određenu podozrivost prema naznačenim psihofarmacima, bez kojih ne može opstati savremena medicina.

Istine i zablude

Kako zima utiče na zdravlje

Hladno zimsko vrijeme može pozitivno i negativno da utiče na ljudski organizam - ali kada se sve sabere, štetnost je mnogo veća. Što je temperatura niža to imunitet više slabi. Hladnoća može da pokaže mnogobrojne zičke, ali i psihičke promjene. Kada su hladni dani i temperatura se spušti ispod nule ona utiče na sve glavne organe uključujući srce, pluća, mozak i krvne sudove, ali i zglobove.

Naravno, nešto niža temperatura vazduha ne predstavlja prijetnju kada je održavanje tjelesne temperature od oko 36,5 stepeni u pitanju, piše e Guardian.

Neki ljudi ne podnose hladnoću?

ISTINA - Naš metabolizam je taj koji nas održava toplim, odnosno količina energije koju proizvodimo. Postoje, međutim, ziološke razlike, neki ljudi moraju da rade više nego drugi da bi održali svoju tjelesnu temperaturu. Naravno, postoje izuzeci i drugi razlozi zašto je nekim ljudima hladnije u odnosu na druge. Starost je važan faktor, što smo stariji, to je i naš metabolizam sporiji.

Muškarci se brže zagrijavaju od žena?

ISTINA - Muškarci imaju veću mišićnu masu od žena i to im pomaže da ostanu topliji jer više mišića znači i povećan bazni metabolizam, odnosno sposobnost sagorijevanja energije iz hrane.

Hladnoća loše utiče samo na osobe već narušenog zdravlja?

ZABLUDA - Promjena vremena izaziva različite promjene u organizmu, jer tijelo pokušava da se na svaki način prilagodi uticaju spoljašnje temperature. Promjene u temperauri i atmosferskom pritisku utiču negativno kako na zdrave tako i na bolesne ljude, ali zdravi ljudi ipak lakše preguraju ovaj period godine. Najosjetljiviji su dijabetičari i ljudi koji boluju od reume.

Hladnoća je opasna za hronične bolesnike?

ISTINA - Hladnoća utiče na respiratorni sistem, što može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja osoba sa astmom ili plućnim bolestima, niska temperatura oštećuje kapilare i male krvne sudove što može dovesti do direktnog oštećenja ili dovesti do pogoršanja kardiovaskularnih bolesti jer srce mora raditi brže i jače da bi održalo cirkulaciju, pogotovo u vitalnim organima, što dovodi do smanjenja periferne cirkulacije i povećanja krvnog pritiska.

Prehlada nije povezana sa hladnim danima?

ZABLUDA - Nije slučajnost što je šansa za epidemiju prehlade i gripa baš za vrijeme hladnih dana. Niska temperatura izaziva pad imunog sistema što povećava rizik od infekcije. Takođe, zička barijera u nosu je oštećena, jer nos često “curi” što otvara vrata virusima u naš organizam.

Hladnoća može izazvati ozbiljne probleme sa sinusima i migrenom?

ISTINA - Hladan vazduh djeluje na krvne sudove nosa tako što ih sužava, što dovodi do “curenja nosa”. Takva pojava može dovesti do sinuzitisa što se može iskomlikovati problemima sa grlom i srednjim uhom. Pad temperature sa sobom dovodi i da vazdušnog pritiska. Ovakva promjena može izazvati pojavu simptoma migrene kod ljudi koji boluju od te bolesti.

Otežano disanje može biti povezano sa hladnim vazduhom?

ISTINA - Hladni dani imaju jak uticaj na respiratorni sistem, što znatno otežava kvalitet života ljudima koji boluju od astme ili alergija. Smjena hladnog vazduha koji dolazi do pluća sa toplim vazduhom koji napušta respiratorni sistem dovodi do spuštanja pluća i otežanog disanja čak i kod zdravih osoba, posebno kod ljudi sa respiratornim problemima.

Zima povećava učestalost moždanih i srčanih udara?

ISTINA - Rizik od infarkta miokarda je znatno veći za vrijeme hladnih dana, pogotovo kod starijih i ljudi koji već boluju od nekih kardiovaskularnih bolesti ili hipertenzije. Da bi se prilagodilo na hladnu spoljašnju, a održalo stabilnu unutrašnju temperaturu, srce mora da radi dosta jače i brže, što ga opterećuje i dodatno podiže krvni pritisak.

Bol u rukama i nogama su česta pojava tokom zime?

ISTINA - Epizode Rejnodovog sindroma se najčešće javljaju za vrijeme hladnih dana. Ovaj poremećaj dovodi do skupljanja arterija u prstima na rukama, a ponekad i nogama što za posljedicu ima pojavu bledila ili modrosti ovih djelova tijela. Niska temperatura i stres su najčešći okidači mani sestacije ove bolesti. Pored osoba sa Rejnodovim sindromom, potpuno zdrave osobe mogu imati neprijatne ojsećaje u prstima šake i stopala i ušima zbog nedostatka krvi izazvanog skupljanjem arterija i kapilara. Ovo ne predstavlja veliki problem jer je prolaznog karaktera, bol prestaje pri prelasku u zagrijanu prostoriju ili se može spriječiti nošenjem tople odjeće.

Promjena raspoloženja i depresija nijesu povezani sa hladnoćom?

ZABLUDA - Generalo loše raspoloženje zbog kraćih dana, manjka sunca i hladnog vremena je česta pojava. Mozak je veoma sklon uticaju hladnog vremena. Povećana incidenca depresivnih epizoda za vrijeme zime nije samo zbog nedostatka svjetlosti sunca već i zbog direktnog uticaja hladnoće na mozak.

San je zimi mnogo kvalitetniji?

ZABLUDA - Hladno vrijeme može poremetiti lučenje melatonina, hormona koji je bitan za iniciranje spavanja. Iako je zimi vrijeme obdanice znatno kraće, što utiče na pospanost, hladnoća izaziva suprotni efekat.

Hladno vrijeme pojačava senzitivnost na bol?

ISTINA - Hladno vrijeme pojačava senzitivnost receptora za bol što izaziva probleme kod osoba sa reumom. Pored hladnog vazduha, ove probleme pojačava i povećana vlažnost vazduha.

Crvenilo lica je česta pojava u hladnim danima?

ISTINA - Crvenilo lica je česta pojava pri prelasku iz mjesta hladne temperature u zagrijanu prostoriju. Ovo se objašnjava promjenom u cirkulaciji, gdje dok je spoljašnja temperatura hladna, krv odlazi iz periferije tijela da bi održala normalnu temperaturu srca, pluća i mozga. Kada nestane potreba za ovim održavanjem krv se sjuri u sve djelove tijela dovodeći do crvenila lica.

Zimi se najbrže stvara višak kilograma?

ISTINA - Zarad održavanja tJelesne temperature, organizmu je u zimskom periodu potrebno više kalorija. Takođe masne naslage jesu vaš prijatelj za vrijeme hladnih dana jer štite tijelo od hladnoće, ali to ne znači da bi trebalo da jedete koliko god hoćete.

Moguće je istrenirati organizam da manje osjeća hladnoću?

ISTINA – Potrebno je postepeno se prilagođavati hladnom vazduhu. Svakodnevne i kratke šetnje bez kape, šala i tople jakne mogu pomoći. Prvih nekoliko dana će vam biti zaista hladno, ali za manje od sedam dana postaće lakše, a nakon nekoliko nedjelja organizam će se prilagoditi hladnom vazduhu. Tuširanje hladnijom vodom takođe može organizam istrenirati da manje osjeća hladnoću. Potrebno je početi tuširanje hladnom vodom od 10 do 15 sekundi, pa se taj interval postepeno povećava dok se tijelo ne prilagodi. Nakon mjesec-dva, osjetićete da vam je manje hladno kada se nađete na hladnom vazduhu. Ovaj efekat uglavnom se svodi na prilagođavanje naše percepcije za opasnost usljed hladnoće.

Namjerno izlaganje hladnoći može biti koristno za naše zdravlje?

ISTINA - Korist je što izlaganje nižim temperaturama trenira tijelo da se e kasnije hrani, ubrza metabolizam i podiže kvalitet vazokonstrikcije.

Zima ima i pozitivni uticaj na zdravlje?

ISTINA - Hladnoća za čovjekovo zdravlje može da učini i mnogo dobrih stvari.

Sportske aktivnosti na snijegu nijesu samo zabavne već i korisne. Jačaju srčani mišić. Istovremeno, tokom zime, organizam troši više kalorija jer su mu potrebne da bi se ugrijao. Čak i tokom noći, potrošnja kalorija može da poraste i do 7% kad je prijatno hladno, odnosno, ako je temperatura u sobi ispod 18 stepeni.

Ukoliko nijeste u prilici da intenzivnije vježbate, bar šetajte. To će vam pomoći da, uz adekvatnu temperaturu sobe, lakše utonete u kvalitetan san. Ljepše ćete spavati i ujedno štititi mozak od Alchajmerove bolesti. Spavanje u sobi sa nižom temperaturom pomaže produkciju melatonina. Ovo indirektno utiče na odbranu od mnogih bolesti.

Ako dođe do prehlade, hladnoća pomaže u aktiviranju imunog sistema, što povećava sposobnost odbrane od infekcija. Hladnoća skuplja površinske krvne sudove, zbog čega ima manje znojenja i crvenila, kao i proizvodnje sebuma. Ujedno, ko ima problem sa izraženim venama na nogama, zna da je ovaj problem izraženiji tokom ljeta.

Standardi „dobre prakse“ za dom zdravlja

Mr Jovan Šofranac

Doktorant fakulteta inženjerskih nauka

1. Uvod

Istorijski gledano zdravstveni profesionalci su posmatrali pacijenta, kao pasivnog korisnika usluga, ne vodeći računa o njegovim zahtjevima. Za razliku od ovog pristupa danas, zdravstvene organizacije (domovi zdravlja) moraju biti orijentisani prema pacijentu i on treba da je u centru pažnje, s aspekta planiranja, implementacije i evaluacije pruženih usluga.

Danas je u zdravstvenoj zaštiti neophodno postići racionalnost i e kasnost u dijagnostici, terapiji i rehabilitaciji. To se može realizovati i kroz nove kvalitetne organizacione i tehnološke procese.

2. Uvođenje standarda kvaliteta u zdravstvu

Proces standarizacije u oblasti zdravstva je novina, te je prvo potrebno upoznati menadžment ustanove i sve zaposlenike o uvođenju sistema kvaliteta i njegovom značaju u realizaciji zdravstvene zaštite.

Kada se spomenu standardi u zdravstvu, nekako se nametne razmišljanje da li standardi: propisuju kvadraturu prostora, broj ljekara i sestara, broj timova, itd. dakle, neophodnu strukturu

za funkcionisanje zdravstvenog sistema kao preduslov za procese i ishode zdravstvene zaštite. Do skora, malo ko je razmišljao o standardima procesa i ishoda zaštite i na koji se način kvalitet rada (usluge) može mjeriti.

Komponente visokog kvaliteta podrazumijevaju visok stepen profesionalnosti i znanja u odnosu na raspoložive tehnologije, e kasnost u korišćenju resursa, minimalnog rizika za pacijente, zadovoljstvo pacijenata i konačan ishod pružene zdravstvene usluge. Standardi daju preporuke šta bi trebalo da bude, a ne propisuju načine i norme na koje to treba da se ostvari. Svako ima pravo da do kvalitetnih usluga dođe svojim putem, na način koji smatra najprikladnijim za date uslove, raspoloživo osoblje i novac.

Standardi medicinske prakse zahtijevaju konsenzus da bi se realizovali i adekvatno tumačili. Oni moraju biti kompatibilni i komplementarni.

Preporuka koju treba poštovati pri aktivnostima na denisanju standarda je da se radi veoma pažljivo i timski, tako da standardi budu rezultat odgovarajućeg kolektivnog mišljenja o prihvaćenom ili željenom nivou učinka (kvaliteta). Već je rečeno

da su oni dinamični i da se permanentno sprovodi njihovo preispitivanje, sa mogućnošću unapređenja.

Na osnovu ovih dokumenata, de nisani su standardi profesionalne prakse, koji bliže određuju organizaciju i način pružanja zdravstvene zaštite za bolesti, odnosno kategorije bolesnika. U tom smislu potrebno je da standardi povežu strukturu (prava osiguranika, uslove i način korišćenja službe), proces (sadržaj, obim i način pružanja usluga) i ishod zdravstvene zaštite. Sve to je u funkciji konkretnih zdravstvenih potreba, odnosno zdravstvenih problema i smanjuje mogućnost pružanja neadekvatne zdravstvene zaštite i probleme u praksi. Takođe je potrebno da standardi stimulišu odgovarajuće ponašanje davalaca zdravstvene zaštite kroz edukaciju i obuku.

Standardi treba da ispunjava sledeće zahtjeve:

da budu mjerljivi, što znači da je de nisan kao nivo izvršenja koji treba da se dostigne u odnosu na de nisanu mjeru ili indikator,

titi naročito oni koji ulaze u sistem (novi davalac usluge i novi korisnik);

da utiču na ponašanje, što znači da su de nisani tako da čine jasnim kakvo se ponašanje svih učesnika u zaštiti zahtijeva;

morališu učesnike u njihovom sprovođenju.

3. Standardi koji se koriste u zdravstvu

3.1 Primjena ISO standarda

Zahtjevi ISO standarda veoma su važni za proizvodne i uslužne organizacije, ali se na prvi pogled ne odnose na aktivnosti u zdravstvenim ustanovama. Ovo se posebno odnosilo na ranije verzije standarda serije ISO. Terminologija koja se koristila u tim standardima teško se «povezivala» sa zdravstvenom zaštitom i različite nacionalne asocijacije su je različito tumačile. Otuda i razlog što je u ovoj oblasti manje bilo manje certi kata nego u ostalim djelatnostima.

ISO 9000 standardi (verzija 2015) su prilagođeni, tako da ih je sada lakše primijeniti na zdravstvenu zaštitu i uključiti u procjenu ishoda i zadovoljstva pacijenta.

3.2 ISQua*- Medunarodni standardi za akreditaciju tijela za eksternu procjenu u zdravstvu

Međunarodno udruženje za kvalitet u zdravstvu –ISQua* (International Society for Quality in Health Care), je 1999. godine pokrenulo Program međunarodnog akreditovanja (IAP) pod akronimom ALPHA*

Ovaj program je nacionalnim tijelima za akreditaciju u zdravstvu dao preporuke za procjenu postojećeg rada i organizacionu kontrolu, da bi kasnije proširio svoj program akreditacije na druga tijela za eksternu procjenu i uspostavljanje standarda u zdravstvu.

Njegove aktivnosti su sada: Akreditacija timova (ustanova) za eksternu procjenu,

Akreditacija standarda u zdravstvu koji su u skladu sa ISQua Međunarodnim principima za te standarde.

obuke za ocjenjivače/ kontrolore/revizore.

ditaciju.

ISQua, je nepro tna, nezavisna organizacija u čijem sastavu je preko 70 zemalja članica. ISQua daje preporuke zdravstvenim profesionalcima, davaocima usluga, istraživačima, agencijama i korisnicima, kako bi postigli izvrsnost u pružanju zdravstvene zaštite i kako bi unapređivali kvalitet i sigurnost usluge. ISQua Međunarodni standardi za akreditaciju uspješnosti zdravstvenih ustanova obuhvataju zahtjeve Medunarodne organizacije za standarde (ISO) za tijela za certi kaciju, Baldrige kriterijume uspješnosti i Model uspješnosti Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM)

Glavni pravci djelovanja ISQua su:

litetnije njege,

uspješnosti akreditacije,

Postoji osam ISQua standarda i to:

Standard 1: upravljanje i strateške smjernice

Standard 2: organizacija i menadžment

Standard 3: upravljanje ljudskim resursima

Standard 4: izbor, razvoj i preraspodjela ocjenjivača

Standard 5: upravljanje nansijskim resursima

Standard 6: upravljanje informacijama

Standard 7: upravljanje ispitivanjem /ocjenjivanjem

Standard 8: proces akreditacije/certi kacije, i

Pet principa, koji su: obuhvataju zahtjeve za razvoj standarda koji su sadržani u pomenutih osam posebnih ISQua Međunarodnih standarda.

3.3

Standardi

„Dobre prakse“ za domove zdravlja

Standardi dobre prakse za dom zdravija mogu se dekomponovati u šest podsistema [6],[10]:

1. Upravljanje domom zdravija;

2. Upravljanje rizikom;

3. Upravljanje kvalitetom;

4. Usmjerenost na pacijenta;

5. Proces pružanja zdravstvenih usluga i

6. Procesi podrške.

Svaki od ovih podsistema može se dekomponovati na procese i aktivnosti, koje treba opisati procedurama i uputstvima. Navedeni podsistemi mogu se dekomponovati na sledeće ili slične

procese u zavisnosti od strukture doma zdravlja, kao što je prikazano na Slici 1.

Zbog prostornog ograničenja, osvrnućemo se ukratko na podsistem “Usmjerenost na pacijenta”, jer je on najvažniji od svih podsistema.

Jedno speci čno pitanje koje je od suštinskog značaja za ciljeve zdravstvene zaštite odnosi se na prava pacijenata. S obzirom da je jedna od jednostavnijih de nicija kvaliteta «ispunjenje očekivanja korisnika», e kasnost sistema mjeri se u odnosu na zadovoljstva ili iskustva pacijenata.

Ako se žele e kasno i ekonomično iskoristiti kompleksne dijagnostičke i terapeutske mogućnosti, svaki pristup Ijekara problemu pojedinca mora biti vrlo dobro organizovan i sistematičan. Bolesnik je danas i sam bolje informisan i više zainteresovan za nauku i medicinu nego prije. Ljekari su izloženi sve većim zahtjevima ne samo od strane pacijenta nego i cjelokupnog sistema zdravstva. Kriterijumi na nivou svjetskih standarda sve više naglašavju primjenu kvalitetnije usluge pacijentu kako na primarnom tako i na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite. Organizovani zdravstveni sistemi teže uvođenju i primjeni ISO sistema i drugih standarda u zdravstvu sa ciljem za stalno unapređivanje

svojih medicinskih usluga, postizanja e kasnijeg zdravstvenog sistema i zadovoljnijim korisnicima tj. pacijentima.

Ako se žele e kasno i ekonomično iskoristiti kompleksne dijagnostičke i terapeutske mogućnosti, svaki pristup ljekara problemu pojedinca mora biti vrlo dobro organizovan i sistematican. Bolesnik je danas i sam bolje informisan i više zainteresovan za nauku i medicinu nego prije. Ljekari su izloženi sve većim zahtjevima ne samo od strane pacijenta nego i cjelokupnog sistema zdravstva. Kriterijumi na nivou svjetskih standarda sve više naglašavaju primjenu kvalitetnije usluge pacijentu kako na primarnom tako i na sekundarnom nivou zdravstvene zaštite. Organizovani zdravstveni sistemi teže uvođenju i primjeni ISO sistema i drugih standarda u zdravstvu sa ciljem za stalno unapređivanje svojih medicinskih usluga, postizanja e kasnijeg zdravstvenog sistema i zadovoljnijim korisnicima tj. pacijentima. Neophodno je da svaki dom zdravlja prilagodi standarde svojim mogućnostima i uradi i usvoji dokumentovane procedure za sve aktivnosti koje se sprovode u domu zdravlja.

4. Zaključak

Slika 1. Struktura standarda „Dobre prakse“ za domove zdravlja

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Smanjenje posljedica zagađenja vazduha

Zagađenje vazduha - ambijentalnog ali i onog u prostorima za stanovanje predstavlja jedan od najznačajnijih rizika po zdravlje koji ugrožava sve kategorije stanovništva. Preduzimanje mjera za zaštitu i unaprijeđenje zdravlja kao i poboljšanje kvaliteta vazduha u životnoj i radnoj sredini kao i ambijentalnog vazduha je u domenu lične i društvene odgovornosti svih elemenata društva - pojedinaca ali i pravnih lica.

Ko je u posebnom riziku?

Rizk od narušavanja zdravlja kao posljedice udisanja i izloženosti praškastim česticama (PM česticama) u zagađenom vazduhu nije jednak za sve kategorije stanovništva – neke kategorije stanovništva su pod većim rizikom i one uključuju:

- osobe sa bolestima srca i krvnih sudova,

- osobe sa hroničnim bolestima pluća i organa za disanje,

- starije osobe i djecu koje su i pod najvećim rizikom od izloženosti ovim česticama,

- trudnice i novorođenčad,

- gojazni,

- osobe sa hroničnim bolestima kao što je dijabetes.

Posljedice kratkotrajnog izlaganja

Kao posljedica kratkotrajnog izlaganja zagađenom vazduhu i kod zdravih ljudi nastaju simptomi kao što su su iritacija sluzokože očiju, nosne šupljine i grla, kašljanje, stezanje u grudma, otežano disanje. Ovi simptomi nastaju privremeno i nestaju kada se popravi kvalitet vazduha.

Opasnosti za djecu

Kod djece postoji veća vjerovatnoća da će biti izložena zagađenom vazduhu, jer često provode više vremena na otvorenom, učestvuju u različitim aktvnostima i igri, a pritom udišu više vazduha po kilogramu tjelesne težine u odnosu na odrasle osobe. Djeca su takođe osjetljivija na zagađennje vazduha u odnosu na odrasle obzirom da su njihovi disajni putevi još u fazi razvoja. Osim toga, kod djece postoji veća vjerovatnoća za javljanja astme u odnosu na odrasle, što dodatno povećava rizik.

Opasnosti za hronično oboljele

Osobe s bolestima srca i krvnih sudova uključuju sve osobe s poznatim bolestima koronarnih arterija, ishemijske bolesti srca, osobe koje imaju ili su imale anginu i/ili srčani udar, operacije na srcu (npr. stent, bajpas), zatajenja srca, aritmije, periferne vaskularne bolesti, prolazne ishemijske napade ili cerebrovaskularne bolesti. Kod osoba sa bolestima srca i krvnih sudova, izlaganje zagađenom vazduhu će uzrokovati pogoršanje simptoma i bolesti čak i ako se simptomi ne osjećaju neposredno. Ova grupa uključuje i starije osobe, jer postoji vjerojatnoća da imaju nedijagnosti kovane bolesti srca i krvnih sudova, kao i osobe s višestrukim faktorima rizika, kao što su osobe sa šećernom bolesti, visokim krvnim pritiskom, povišenim holesterolom, osobe koje konzumiraju duvan i sl.

Osobe koje imaju neku bolest pluća i organa za disanje (uključujući astmu i hronične opstruktivne bolesti pluća), neće biti u mogućnosti da dišu duboko i snažno kao što to inače čine kada vazduh nije zagađen. Ove osobe mogu iskusiti simptome kao što su kašalj, bol u grudima, otežano disanje, zamor.

U slučaju javljanja navedenih simptoma potrebno je obratiti se izabranom ljekaru, kao i slijediti uputstva u pogledu uzimanja terapije i liječenja bolesti kod pacijenata koji su na terapiji.

U pogledu posljedica dugotrajnog izlaganja zagađenom vazduhu Institut za javno zdravlje je u saradnji sa ekspertima Svjetske zdravstvene organizacije i partnerskim institucijama u Crnoj Gori krajem 2015 i početkom 2016 godine sproveo studiju procjene uticaja zagađenja vazduha na zdravlje u Crnoj Gori koja je obuhvatila gradove Pljevlja, Podgoricu i Nikšić. Podaci iz studije ukazuju na to da su više od 250 prijevremenih smrtnih slučajeva i 140 prijema u bolnicu na godišnjem nivou u ova tri grada, kao i niz drugih zdravstvenih posljedica direktno povezani sa izlaganjem PM česticama čije su koncentracije premašivale preporučene koncentracije od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Znatan dio ovoga uticaja se može pripisati zagađenju vazduha koji se javlja u zimskim mjesecima usljed sagorijevanja kako čvrstih goriva (drveta i uglja) koja se koriste za grijanje u domaćinstvima, povećanim intezitetom saobraćaja, tako i meterološkim uslovima koji pogoršavaju zagađenje u zimskom periodu.

povišenog zagađenja vazduha

- Smanjite i održavajte zičku aktivnost na niskom nivou.

- Izbjegavajte aktivnosti na otvorenom pri kojima dišete brže ili dublje. Preferirajte šetnju umjesto trčanja ili aktivnosti u unutrašenjem prostoru.

- Izbjegavajte prometne ulice i saobraćajnice gdje je koncentracija respirabilnih čestica veća usljed zagađenja koja potiču od prevoznih sredstava (automobila, kamiona i sl.).

- Boravite u zatvorenom prostoru u području sa što je moguće čistijim vazduhom. Naročito je bitno obezbijediti da je prostorija za spavanje najmanje ugrožena spoljašnjim i unutrašnjim zagađenjem. Dobar izbor je da prostorija obavezno bude bez uređaja za grijanje prostora fosilnim gorivima. Ako soba ima prozore koji su okrenuti ka saobraćajnici treba ih držati zatvorene.

- Koristite klima uređaje ili sisteme grijanja koji imaju odgovarajuće ltere ili su dizajnirani tako da ne uvlače spoljašnji vazduh u prostorije za boravak. Ako grejno tijelo pruža mogućnost korišćenja svježeg spoljašnjeg vazduha, treba onemogućiti unos svježeg vazduha spolja.

- Redovno održavajte i čistite ltere vazduha, kako bi se omogućio dobar protok vazduha u zatvorenom prostoru. Uređaji za prečišćavanje vazduha mogu pomoći u popravljanju kvaliteta vaduha u zatvorenom prostoru, ali treba voditi računa da se ne koriste ovakvi uređaji koji proizvode ozon, jer će se u tom slučaju povećati zagađenje u stambenom prostoru.

- Smanjite zagađenje vazduha u vašem domu tako što ćete ukinuti pušenje u prostorijama u kojima boravite, sisteme grijanja prilagoditi i primjenjivati one koji ne stvaraju unutrašnje

prostorija, stoga treba po mogućnosti koristiti usisivače koji imaju ltere koji zadržavaju čestice u visokom procentu (npr. HEPA lter). Pri čišćenju treba dati prednost vlažnom čišćenju koje može pomoći u smanjenju količine prašine.

- Kada se kvalitet ambijentalnog vazduha poboljša, treba otvoriti prozore i provjetriti prostorije.

- Zaštitne maske za lice visoke ltracije mogu pomoći u zaštiti od respirabilnih čestica.

Maske visoke ltracije ekvivalente maskama sa oznakama N95, KN95, P2 i FFP2 ako se nose ispravno pomažu u zaštiti od respirabilnih čestica malog promjera, kao i COVID-19 i drugih infekcija koje se prenose vazduhom. Maske sa manjim procentom ltracije, kao što su hirurške maske i pamučne maske, kao i šalovi i marame, ne mogu u dovoljnoj mjeri zaštititi vaša pluća od respirabilnih čestica promjera 10 µm ili 2,5 µm.

- Pratite preporuke od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine kao i vremensku prognozu kako bi što bolje planirali aktivnosti za vrijeme kada se poboljša kvalitet vazduha, kao što je na primjer pojava vjetrova koji doprinose čišćenju vazduha. Kada se kvalitet ambijentalnog vazduha poboljša iskoristite ovo vrijeme da boravite na otvorenom.

Pratite uputstva lokalne higijensko-epidemiološke službe i Instituta za javno zdravlje u cilju prevencije i zaštite zdravlja u slučajevima povećanog zagađenja vazduha.

Institut za javno zdravlje Crne Gore

www.ijzcg.me

Bio je čitava institucija znanja, profesionalizma i plemenitosti

U prisustvu velikog broja građana 25. januara je na groblju Lješnica u Bijelom Polju sahranjen dr Asim Dizdarević. U velikoj sali Centra za kulturu održana je komemorativna sjednica povodom smrti uglednog ljekara, bivšeg potpredsjednika Skupštine Crne Gore i predsjednika Opštine Bijelo Polje, velikog humaniste Asima Dizdarevića.

svakog nevoljnika, bez obzira na porijeklo, pripadnost ili materijalni status - istakao je Smolović, uvjeren da će buduće generacije pamtiti ovakve moralne gorostase.

Generalna direktorica Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, podsjetila je da je dr Asim Dizdarević volonter Crvenog krsta bio od 1961. godine, a funkciju predsjednika Crvenog krsta obavljao je od 2002. do 2010. godine.

Veliki broj sugrađana, kolega i prijatelja minutom ćutanja odalo je posljednju poštu dr Dizdareviću.

Otvarajući komemorativnu sjednicu, predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović kazao je da je teško pronaći jake i dostojanstvene riječi da se opiše životni i radni put Dizdarevića.

- Dr Asim nije bio samo persona, već čitava institucija znanja i profesionalizma, plemenitosti i cijele gospoštine kojom je plijenio. Sam pomen njegovog imena izaziva kod svakog od nas duboko i uzvišeno poštovanje prema ljudskoj gromadi kakav je bio Asim Dizdarević. Bio je paradigma medicinske etike, jedan od onih ljekara zbog kojeg se medicina naziva humanim pozivom. Ugledna starogradska porodica iz koje je potekao prenijela mu je vaspitanjem visokomoralni kodeks, koji je on usvojio i primjenjivao, po kome je pomoć čovjekovih prostora, pogođenih nedaćama i bolestima, u uvijek oskudnim uslovima, najuzvišeniji zadatak koji visokomoralnom čovjeku i pripada. Pamte Bjelopoljci da je njegova kuća uvijek bila otvorena besplatna ordinacija za

- Naročitu ulogu sa potvrđenim senzibilitetom humaniste i crvenokrstaša, dr Dizdarević ima na planu međunarodne saradnje, građenja i njegovanja prijateljstava i solidarnosti sa nacionalnim društvima pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. Za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata Crveni krst Crne Gore obnavlja status nezavisnog nacionalnog društva u Crnoj Gori. Svojom etičnošću, humanizmom i najvišim moralnim osobinama, primarijus dr Asim Dizdarević ostavlja dubok ljudski trag u organizaciji Crvenog krsta Crne Gore. U našoj organizaciji će mnogo nedostajati, a njegovo ime, ne samo kao predsjednika, nego kao čovjeka, ostaće dugo da se pamti - navela je Dubak. Od doktora Dizdarevića oprostila se u ime kolega i prijatelja i dr Zilha Idrizović, koja je kazala da se ovaj ugledni sugrađanin pokazao kao izuzetan čovjek i humanista spreman da pomogne i svakom izađe u susret svojim velikim medicinskim znanjem.

- Ne samo u zdravstvenim ustanovama gdje je radio, takav je bio i kada je u pitanju bio njegov dom. Takvim radom, dr Asim Dizdarević je kod svojih sugrađana i kolega zaslužio kult nenametnutog autoriteta. Postoji proces pamćenja i zaborava, pamte se značajni a dobri ljudi, vrsni stručnjaci u svom poslu, a tom plemenitom skupu, bez svake sumnje, pripada vaš i naš dr Asim. Vrhunski stručnjak, omiljeni čovjek i ljekar koji nam je ostavio lijepe pouke o životu, koje je svojim životom i dokazao. Iako osjećam veliku tugu i prazninu zbog njegovog odlaska, opraštam se od njega sa osjećajem duboke i iskrene zahvalnosti, kao uzor generacijama ljekara, koliko je odricanja, pregalaštva, posvećenosti i ljudskosti potrebno u ljekarskoj profesiji - navela je dr Idrizović.

Izvor: Pobjeda

Hronika -

01. januar – Najsrećnije zemlje na svijetu - UN

Prema UN-ovom istraživanju sreće World Happiness Report na ljestvici sreće je postavljeno 146 zemalja svijeta za 2022. godinu od kojih je prvih osam mjesta Finska, Danska, Island, Nizozemska, Luksemburg, Švedska, Izrael i Novi Zeland.

UN je odredio listu najsrećnijih zemalja svijeta po nizu parametara, od BDP-a po glavi stanovnika, socijalne podrške, zdravog životnog vijeka, velikodušnosti, percepcije korupcije, slobode donošenja vlastitih odluka, bliske međuljudske odnose i druženja.

U Finskoj, koja je posljednjih godina najsretnija država svijeta, uz visoko povjerenje građana u vladu izražen je osjećaj građanske solidarnosti i povjerenja među ljudima.

Harvardska studija sreće najbolje pokazuje zašto raste depresija u zapadnom svijetu jer ljudi nemaju ono što je čovjeku za sreću najvažnije – kvalitetne i prisne međuljudske odnose sa porodicom, prijateljima i lokalnom zajednicom, objašnjavaju stručnjaci. Večernji list

02. januar - Smrtonosna bakterijska zaraza odnela živote najmanje 30 djece – Velika Britanija

U Engleskoj su od invazivnog oblika bakterijske infekcije umrle ukupno 122 osobe, pokazuju podaci britanske Agencije za zdravstvenu sigurnost (UKHSA). Od toga je 25 umrlih bilo mlađe od 18 godina.

Zabilježena su još tri smrtna slučaja djece u Sjevernoj Irskoj i Velsu zajedno. U posljednja 24 sata Javno zdravstvo Škotske je potvrdilo smrt dvoje djece.

Bakterije streptokoka grupe A mogu uzrokovati niz bolesti, uključujući šarlah i streptokok grla. UKHSA navodi da bilježe povećanje broja infekcija šarlahom i streptokokom grupe A izvan sezone te veći broj slučajeva nego što se vidi u tipičnoj godini.

Budući da su ograničenja zbog kovida popustila i ljudi se više miješaju, postoji više prilika za širenje ovakvih infekcija, piše BBC.

Dok je većina slučajeva relativno blaga, ponekad streptokok može uzrokovati po život opasnu invazivnu streptokoknu infekciju grupe A (iGAS), kada prođe kroz tjelesnu odbranu i pređe u područja u kojima se inače ne nalazi, kao što su krv, pluća i mišići.

Agencija je zabilježila 151 slučaj takve infekcije kod djece u dobi od jedne do četiri godine između 19. sepembra i 25. decembra.

Zdravstvena agencija je saopštila da su ove opasne infekcije i dalje rijetke i da je većina slučajeva i dalje u starijih od

45 godina. Dr Obaž Edežere iz agencije rekao je da je u toku porast slučajeva šarlaha i upale grla prouzrokovane streptokokom A "razumljivo zabrinjavajuća za roditelje". Naglasio je da se stanje "može lako liječiti antibioticima i vrlo je rijetko će dijete postati ozbiljnije bolesno".

- Tokom zime kruže mnoge bolesti od kojih djeca mogu biti bolesna i zato je važno izbjegavati kontakt s drugim ljudima ako se ne osjećate dobro, redovno i temeljno prati ruke i koristiti maramicu kod kašljanja i kijanja – objasnio je dr Edežere i upozorio roditelje da se s djetetom jave ljekaru ako ono jede manje od uobičajenog, ima visoku temperaturu koju ne mogu spustiti, budi znojavo, umorno i razdražljivije nego inače. Dnevnik.hr

03. januar - EU dogovorila zajednički pristup za putovanja iz Kine

Komitet Evropske unije za zdravstvenu bezbjednost saopštio je da su se zemlje članice EU složile o „koordinisanom pristupu“ promjenljivoj situaciji sa COVID-19, dodajući da će ta odluka imati posljedice i po putovanja iz Kine.

Še ca EU za zdravstvo Stela Kirijakides rekla je da je komitet radio na ciljanim mjerama, uključujući testiranje putnika iz Kine prije polaska i pojačan domaći nadzor. EU je ranije ponudila Kini besplatne vakcine protiv COVID-19 zbog širenja zaraze nakon što je Peking ublažio svoju politiku "nultog COVID-19".

Kina još nije odgovorila na ponudu, rekao je novinarima portparol Evropske komisije na redovnom bri ngu. On nije precizirao količinu vakcina koje EU nudi niti njihove proizvođače. Upitana da li će Peking prihvatiti ponudu EU, portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning je izbjegla direktan odgovor, rekavši Rojtersu da stopa vakcinacije i kapacitet liječenja u Kini nastavljaju da rastu i da su njene zalihe "adekvatne".

Ona je rekla da je Kina otvorena za "jačanje solidarnosti i saradnje sa međunarodnom zajednicom" kako bi bolje odgovorila na izazove pandemije, iako bi mogla" da zadovolji zahtjeve svakoga ko želi da bude vakcinisan".

Kina je do sada insistirala da se za sopstvenu populaciju koriste samo vakcine kineske proizvodnje - koje su tipa inaktiviranog virusa i nijesu zasnovane na zapadnoj tehnologiji mRNA. Prošlog mjeseca Njemačka je poslala 11.500 BioNTech COVID vakcina njemačkim kompanijama i lokacijama ambasada i konzulata u Kini za tamošnje njemačke državljane.

Zdravstveni stručnjaci EU kazali su da će predstavnici vlada EU odmjeriti koordinisan pristup bloka putnicima iz Kine. Države EU reagovale su neharmonizovano izdavajući niz nacionalnih mjera zbog krize u Kini, zanemarujući raniju obavezu da

djeluju prije svega jedinstveno. Italija je bila prva članica EU koja je od putnika iz Kine tražila testove na korona virus. Francuska, Španija i Italija već su najavile oštrije mjere, nevezano svaka za sebe. Francuska vlada zahtijeva negativne testove i poziva francuske građane da izbjegavaju putovanja u Kinu koja nijesu od posebne važnosti. Francuska ponovo uvodi i obavezno nošenje maski na letovima iz Kine za Francusku. Španska vlada je saopštila da će od svih putnika koji dolaze iz Kine zahtijevati negativne testove, ili dokaz o vakcinaciji.

SAD su objavile nova obavezna testiranja na korona virus za sve putnike iz Kine, pridruživši se nekim azijskim zemljama koje su uvele ograničenja zbog naleta infekcije.

Za to vrijeme, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti EU insistira da situacija u Kini ne predstavlja neposrednu opštu prijetnju po zdravlje.

Peking je osudio uvođenje obaveznog testiranja na Covid u desetak zemalja za putnike iz Kine i upozorio da bi mogao da uvede "kontra mjere". Reuters

04. januar - Najavljuju pobjedu nad koronom dok su bolnice i pogrebna preduzeća preopterećena – Kina

Kineski državni mediji objavili su da će kineski narod ostvariti "konačnu pobjedu" nad covidom-19 dok međunarodni zdravstveni stručnjaci istovremeno pokušavaju da utvrde razmjere epidemije u toj zemlji i kako da zaustave njezino širenje.

Naglo ukidanje kineske politike "nultog covida-19" prošlog mjeseca oslobodilo je virus na 1,4 milijarde ljudi u Kini s slabim imunitetom nakon što su bili pod strogim mjerama od pojave virusa u kineskom gradu Wuhanu prije tri godine. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) održava bri ng u Ženevi zbog sumnje u tačnost kineskih podataka o epidemiji.

Mnoga kineska pogrebna poduzeća i bolnice tvrde da su preopterećeni, a međunarodni zdravstveni stručnjaci prognoziraju najmanje milion smrti u Kini ove godine. Kina je potvrdila pet ili manje smrtnih slučajeva dnevno od promjene svoje covid politike. Kineska vlada saopštila je da će pojačati distribuciju ljekova i zadovoljiti potražnju medicinskih ustanova, domova za starije osobe i ruralnih područja, izvijestili su državni mediji.

Japan, Sjedinjene Države, Australija i nekoliko evropskih država su među zemljama koje traže da posjetioci iz Kine predoče negativan test na koronavirus. Peking je osudio te mjere kao nerazumne i naučno neutemeljene. Kina pak od 8. januara ukida obvezu karantina za putnike, ali se moraju testirati prije dolaska. WHO je od kineskih naučnika zatražio podatke o sekvencioniranju virusa, hospitalizacijama, broju mrtvih i vakcinaciji. Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da WHO nije dobio podatke o novim hospitalizacijama od promjene covid politike Pekinga.

Kina je u utorak potvrdila pet novih smrtnih slučajeva od covida19, čime se službeni broj umrlih popeo na 5258, što je vrlo malo prema globalnim standardima.

Britanska kompanija za zdravstvene podatke Air nity objavila je da od covida-19 u Kini vjerojatno umire oko 9000 ljudi dnevno. Reutersov izvjestilac izbrojao je u jednom danu sedam mrtvačkih kola na parkiralištu šangajske bolnice Tongji. Radnici su tada nosili najmanje 18 žutih vreća koje se koriste za premještanje tijela.

Kineski budžet vrijedan 17 biliona dolara rastao je naj-

sporije u gotovo pola stoljeća usred poremećaja uzrokovanih koronavirusom. Međutim, kineski juan je sada u najvišem porastu u četiri mjeseca u odnosu na dolar nakon što je ministar nansija Liu Kun obećao da će pojačati skalnu ekspanziju. Hina

07. januar - Sporazum o razvoju novih terapija protiv karcinoma – Velika Britanija

Britanska vlada i jedna od vodećih farmaceutskih kompanija sklopiće sporazum kojim će se ubrzati istraživanja na području novih terapija protiv karcinoma, saopštio je britanski ministar zdravlja Steve Barclay.

Barclay potpisuje sporazum o razumijevanju s njemačkom kompanijom BioNTech kako bi “najbolji ljekovi za karcinom bili ljudima dostupni što je prije moguće“. To znači da će britanskim pacijentima oboljelim od karcinoma možda već početkom ove jeseni biti dostupne personalizirane mRNa terapije, uključujući i vakcine protiv karcinoma.

BioNTech i P zer su zajednički razvili mRNA vakcine protiv novog korona virusa.

U partnerstvu s britanskom vladom ta bi kompanija do 2030. britanskim pacijentima mogla isporučiti gotovo 10.000 doza za liječenje karcinoma.

- Jednom kada se karcinom uoči, moramo biti spremni da ponudimo najbolji lijek i terapiju što je prije moguće, uključujući terapije za karcinom dojki, pluća i pankreasa - rekao je Barclay.

On smatra da je kompanija koja je pomogla svijetu u borbi protiv COVID-a 19 “savršen partner za sporazum o zajedničkom radu na vakcinama protiv karcinoma”.

Britanski pacijenti će među prvima učestvovati u ispitivanjima i testiranjima u cilju razvoja ciljanih, personaliziranih i preciznih vrsta liječenja korištenjem novih transformativnih terapija za liječenje postojećih karcinoma i sprječavanja povratka bolesti.

Ovaj sporazum, istakao je Barclay, nastavak je obećanja vlade da će u istraživanje i razvoj godišnje izdvajati 20 milijardi funti (22,58 milijardi eura), a sve kako bi se pacijenti učinkovitije liječili. Al Jazeera

09. januar - Državno zdravstvo na koljenima – Velika Britanija

Sudbina britanskog državnog zdravstva je u rukama vlade Rišija Sunaka. Dvije godine neumornog rada bez adekvatne zarade tokom pandemije i sve veće zdravstvene administracije dovele su do blokade ovog sektora. Na listama čekanja na medicinske intervencije je oko četiri miliona građana. Ako povećanje plata ne bude dogovoreno ubrzo, slijede novi štrajkovi i novi rizici za pacijente.

Na specijalističke preglede i operacije čeka se i do dvije godine, a u posljednje vrijeme na prijem u bolnicu i po nekoliko desetina sati zbog čega, procjenjuju hitne službe, nedeljno nepotrebno umre oko tri stotine ljudi.

Dr Omar Nafusi, šef urgentnog centra Kraljevske bolnice u Barkširu, ističe da je ovo uvijek najteži dio godine za zdravstvo. - Svake godine je sve teže i nešto mora da se promijeni, jer mi više ovako ne možemo – upozorio je dr Nafusi.

- Državno zdravstvo se ruši. Vlada ništa ne preduzima, jer ne ulaže u ljude - smatra predsjednica sindikata zdravstvenih radnika Unoson Kristin Mekena.

Medicinske sestre i osoblje hitne pomoći štrajkovali su u decembru i najavljuju nove štrajkove za drugu polovinu januara.

- Na početku je mnogo ljudi podržavalo štrajkove, ali pošto vlada odugovlači pregovore, i štrajkovi se nastavljaju, raspoloženje prema njima postaje negativno i to me prilično brine – kazao je advokat Džejms Pajper. Ministar zdravlja Stiv Barkli nije popustio ni za pedalj pred zahtjevima da se plate, već uvećane za 4,75 odsto, dodatno povećaju. Umiješao se i premijer koji je imao sastanak sa predstavnicima zdravstva.

Prof. dr Fil Ban ld, predsjednik britanske Ljekarske komore, smatra da "situacija ubrzano prerasta u vanredno stanje na nivou cijele države".

Svi se slažu da rješenje nije u novcu, već u dubokim korjenitim promjenama, debirokratizaciji i viziji, kojih trenutno nema.

Za to vrijeme građani se dijele na one koji mogu i one koji ne mogu da plate privatnog ljekara i sebi time često spasu život. RTS

11. januar - Nema više popusta na ljekove za djecu - Njemačka

U Njemačkoj već duže vrijeme vlada nestašica nekih vrsta ljekova, posebno onih za djecu. Sada ministar zdravlja najavljuje da će ti problemi biti riješeni. Za početak su predviđene vremenski ograničene mjere.

Zbog nestašice ljekova njemački savezni ministar zdravlja Karl Lauterbah našao se na meti kritika. Sada je predložio promjenu pravila za formiranje cijena najvažnijih ljekova za djecu. Zdravstvena osiguranja bi u skladu s tim trebalo da plaćaju i do 50 odsto više od sadašnjeg najvećeg propisanog iznosa.

- Efekti te mjere brzo će se osjetiti - kazao je ministar Lauterbah i time izazvao pomutnju.

Naime, udruženje zakonskih zdravstvenih osiguravajućih kuća GKV odmah je objavilo da ne postoji jasan pravni temelj za to da one snose povećane troškove ljekova za djecu. Najviši iznosi koje osiguravaoci plaćaju za pojedine ljekove utvrđuju se u postupku propisanom Zakonom o socijalnoj njezi koji ne može samo tako da se zaobiđe, saopštili su iz GKV.

No, ipak se nazire nekakavo rješenje. Prema informacijama javnog servisa ARD, od februara ove godine na tri mjeseca bi trebalo da bude ukinuto ograničenje cijene ljekova za djecu koji sadrže ibuprofen i paracetamol, kao i za antibiotike u obliku čepića ili sirupa. Deutsche Welle

13. januar - Najveća epidemija kolere u posljednje dvije decenije pogodila Malavi - Afrika

WHO opisuje Malavi kao jednu od najteže pogođenih zemalja usljed tekućih globalnih epidemija

Najveća epidemija kolere koja je pogodila Malavi u posljednje dvije decenije odnijela je 750 ljudskih života, saopštila je ministrica zdravlja te zemlje, dok je šef Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) opisao tu jugoistočnu afričku zemlju kao

jednu od najteže pogođenih usljed tekućih globalnih epidemija koje su “rasprostranjenije i smrtonosnije od normalnih”.

Ministrica zdravlja Malavija Khumbize Kandodo Chiponda je naredila zatvaranje mnogih kompanija koje nemaju čistu vodu, toalete i higijenske objekte za odlaganje smeća te je najavila ograničenja prodaje gotove hrane.

- Nastavljamo bilježiti sve veći broj slučajeva širom zemlje, uprkos znakovima smanjenog prenosa i smrti u nekoliko područja - rekla je Chiponda u saopštenju i pozvala na pridržavanje sanitarnih i higijenskih mjera, javlja Fena, pozivajući se na Associated Press.

Chiponda je rekla da je 17 ljudi umrlo od 589 novih slučajeva “u posljednja 24 sata”.

Dodala je da je u Malaviju registrovano 22.759 slučajeva od početka epidemije u martu prošle godine. Al Jazeera

14. januar - Ukidaju nošenje maske u međugradskim prevozima - Njemačka

Nošenje maske više neće biti obavezno u Njemačkoj od 2. februara u međugradskom prevozu – vozovima i autobusima, jer se smiruje širenje korona virusa, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

Ministar zdravlja Karl Lauterbah je osobe osjetljivog zdravlja pozvao da i dalje koriste masku na osnovu lične odluke. Po važećem zakonu o zaštiti od infekcija, maske FFP2 su obavezne u međugradskim autobusima i vozovima do 7. aprila. Međutim, epidemija se stabilizovala, rekao je ministar i istakao da je veliki dio stanovništva vakcinisan protiv korona virusa, a naveo je i da je stanje u bolnicama „napeto, ali se može upravljati“.

U koalicionoj vladi koju predvodi socijaldemokrata Olaf Šolc, liberalni saveznik (FDP) koji drži portfelj transporta, posljednjih nedelja se zalagao za ukidanje zahtjeva za nošenje maski u vozovima na dugačkim linijama.

Neki regioni, poput Bavarske, već su ukinuli zahtjev za korištenje maske u lokalnom prevozu, a drugi regioni, posebno glavni grad Berlin, spremaju se da to učine narednih nedjelja. Beta

Desetine hiljada zdravstvenih radnika su izašli na ulice Madrida da protestuju protiv uništavanja javnog zdravstva, za koje su okrivili vlasti oblasti Madrid koju predvodi Izabel Dijaz

15. januar - Protest desetina hiljada zdravstvenih radnika u Madridu - Španija

Ajuso iz Narodne partije (PP). Zdravstveni radnici tvrde da vlast oblasti Madrid ograničava dostupnost javnog zdravstva i favorizuje privatne ustanove.

WHO je upozorila na rizike od putovanja za praznike. Kina je otvorila svoje granice 8. januara. Hina

17. januar - Spremaju revizije zakona

koje će smanjiti nestašice ljekova - EU

Evropska komesarka za zdravstvo Stela Kirijakides je na sjednici Evropskog parlamenta rekla da će izmjene zakona o farmaciji u EU predviđati snabdjevanje većom količinom ljekova i ranija obavještenja o nestašicama.

- Naš cilj ostaje da obezbijedimo pristup ljekovima za sve pacijente kojima su potrebni, kao i da se izbjegne bilo kakav poremećaj na tržištu ljekova u EU - rekla je Kirijakides, govoreći o nedostatku antibiotika koji je sve veći problem za mnoge evropske zemlje, prenosi Rojters.

Mnogi demonstranti, obučeni u bijele mantile, uzvikivali su parolu Rezovi u javnom zdravstvu su zločin!

- Imamo 40 do 50 pacijenata dnevno i ja mogu svakom da posvetim samo šest minuta - izjavila je 62. godišnja učesnica protesta, dr Ana Ensinas.

Problem je što ne dozvoljavaju ljekarima da se adekvatno pobrinu za pacijente, zaključila je dr Ensinas.

Predsjednica oblasti Madrid Izabel Ajuso odbacuje kritike i zahtjeve demonstranata i tvrdi da proteste organizuju ljevičarske partije sa namjerom da podignu sopstveni rejting pred gradske i regionalne izbore, koji će se održati ove godine.

Rojters

15. januar - Čak 60.000 ljudi umrlo od covid 19 nakon ukidanja strogih mjera - Kina

Kina je objavila da je gotovo 60 hiljada osoba zaraženih covidom-19 umrlo u bolnici otkad je zemlja prošli mjesec ukinula stroge mjere, što je veliki porast u odnosu na ranije prijavljene brojke i nakon globalnih kritika o podacima zemlje o koronavirusu.

Početkom decembra, Peking je naglo ukinuo svoj strogi trogodišnji antivirusni režim čestog testiranja, zabrane putovanja i masovnih karantina nakon velikih protesta krajem novembra, a otad je došlo do porasta slučajeva u zemlji od 1.4 milijarde ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija, koja je ranije rekla da Kina ne prijavljuje tačan broj umrlih od virusa i pozvala je da podijeli još informacija, sada je pozdravila podatke Pekinga, istovremeno ponovivši poziv da objavi još detaljnije podatke.

Dok su međunarodni zdravstveni stručnjaci predvidjeli barem milion smrti od covida ove godine, Kina je ranije prijavila tek nešto više od 5000 smrti od početka pandemije, što je jedna od najnižih stopa smrtnosti u svijetu.

Kina je iznova branila vjerodostojnost svojih podataka.

Prošlog mjeseca, kineski zdravstveni stručnjak na vladinoj konferenciji za medije rekao je da će se samo smrti uzrokovane upalom pluća i respiratornim zatajenjem nakon zaraze covidom smatrati smrtima od te bolesti. Srčani udari ili kardiovaskularne bolesti koje uzrokuju smrt zaraženih ljudi neće se tako klasi kovati.

Nagli porast putovanja uoči Lunarne nove godine, kad se stotine miliona ljudi vraćaju kućama iz gradova u mala mjesta i ruralna područja, potstakao je zabrinutost da bi moglo doći do porasta broja slučajeva tokom blagdana koji počinju 21. januara.

Rani porast respiratornih infekcija u Evropi ove zime i nedovoljan kapacitet su osnovni uzroci nestašice, ocijenila je Kirijakides, i dodala da EU primjenjuje sve regulatorne opcije za povećanje proizvodnje ljekova i ublažavanje nestašice.

Ona je dodala da je predlog za reviziju zakona o farmaciji planiran za mart, prenosi Tanjug.

Nedostatak antibiotika je zabilježen u 26 evropskih zemalja, navodi Evropska agencija za ljekove. Politika

17. januar - Ljekovi više neće biti testirani na životinjama - SAD

Ljekovi u razvoju više ne moraju da se podvrgavaju testiranju na životinjama prije nego što dobiju odobrenje američke Uprave za hranu i ljekove (FDA), piše IFL Science. Prema novom zakonu, koji je potpisao predsjednik Džo Bajden krajem prošle godine, ukinut je mandat da se svi ljekovi testiraju na životinjama prije nego što pređu na ispitivanje na ljudima.

- Zakon o modernizaciji FDA 2.0 će ubrzati inovacije i brže plasirati na tržište sigurnije, e kasnije ljekove tako što će smanjiti birokratiju koja nije podržana trenutnom naukom - rekao je senator dr Rand Pol iz Kentakija, koji je predstavio zakon. On je dodao da je ovo „korak ka okončanju bespotrebne patnje i smrti životinja na kojima se rade ispitivanja“. To, međutim, ne znači da je testiranje novih ljekova na životinjama potpuno zabranjeno. Umjesto toga, to znači da farmaceutske kompanije mogu da izaberu da odstupe od testiranja na životinjama i testiraju ljekove koristeći druge metode ako žele koje se smatraju manje okrutnim.

Novi zakon mijenja i dopunjuje američki savezni zakon o hrani, ljekovima i kozmetici, koji je usvojen 1938. godine da bi se nadgledala bezbjednost hrane, ljekova, medicinskih uređaja i kozmetike. Prije revizije, FDA je zahtijevala da se lijek testira na jednoj vrsti glodara, kao što su miševi ili pacovi, i jednoj vrsti neglodara, poput majmuna, kako bi dobili odobrenje. Ali ovi životinjski modeli su skupi i često nee kasni. N1

22. januar - Očevi su stariji od majki već 250.000 godina - SAD

Naučnici su otkrili nov način da otkriju prosječni uzrast kada su muškarci i žene dobijali djecu tokom ljudske evolutivne

istorije. Proučavajući mutacije DNK kod modernih ljudi, otkrili su način da pogledaju 250.000 godina u prošlost.

- Kroz naše istraživanje modernih ljudi, primijetili smo da možemo da utvrdimo kada su ti ljudi počeli da dobijaju djecu na osnovu mutacija na DNK koje su prenijeli djeci. Onda smo primijenili isti model na naše pretke kako bismo odredili životna doba kada su se oni razmnožavali – kazao je koautor studije prof. dr Metju Han, stručnjak za ljudski genom sa Univerziteta Blumington u Indijani.

Naučnici su utvrdili da su, tokom prethodnih 250.000 godina, ljudi dobijali djecu sa 26,9 godina u prosjeku. Muškarci su postajali roditelji prosječno sa 30,7 godina, dok su žene homo sapijensa postajale majke sa 23,2 godine, pokazala je studija.

Starosna granica se pomjerila na gore u posljednjih 5.000 godina, a tokom tog perioda žene su postajale majke u prosjeku sa 28 godina.

Osim savremenog porasta prosječne starosti roditelja, studija je utvrdila izuzetnu konzistentnost u prosječnoj starosti roditelja tokom postojanja naše vrste. Nije se povećavala još od praistorije, mada je tokom vremena bilo blagog pomjeranja.

Prosječno doba začeća čini se da je opalo prije oko 10.000 godina. Pošto je oko tog perioda došlo do razvoja poljoprivrede i formiranja prvih civilizacija, naučnici kažu da je to povezano sa rapidnim porastom broja stanovništva.

Nova studija zasniva se na otkriću „de novo“ mutacija – promjena u DNK koje se spontano pojavljuju kod jednog člana porodice umjesto da budu naslijeđene kroz porodično stablo.

Dok su radili na drugom projektu koji je uključivao ove nove genetske promjene, istraživači su primijetili zanimljiv patern. Na osnovu podataka prikupljenih ispitivanjem hiljada djece, nove mutacije koje su nastale kod roditelja i onda prenijete na djecu zavisile su od starosti roditelja tokom začetka.

- Ove mutacije iz prošlosti akumuliraju se sa svakom generacijom i postoje i u današnjim ljudima – istakao je koautor studije, logenetičar prof. Ričard Vang. RTS

24. januar - FDA predlaže jednu dozu vakcine protiv kovida godišnje - SAD

Uprava za hranu i ljekove (FDA), agencija za regulativu u domenu zdravstva predložila je da se zdravim, odraslim Amerikancima preporuči da godišnje primaju jednu dozu najnovije vakcine protiv kovida 19, kao što se radi u zaštiti od gripa. Cilj je da se pojednostavi američka strategija vakcinacije protiv kovida 19.

Uprava za hranu i ljekove takođe je zatražila od komisije spoljnih savjetnika da razmotri upotrebu dvije vakcine godišnje kod neke djece mlađih uzrasta, starijih Amerikanaca i osoba sa ugroženim imunitetom.

Regulatorna agencija predložila je rutinsku selekciju sojeva virusa prilikom modi kacija vakcine, slično načinu na koji se soj na osnovu kojeg se pravi vakcina protiv gripa mijenja svake godine.

FDA se nada da će godišnja imunizacija dovesti do jednostavnije raspodjele vakcina i manje grešaka u davanju vakcina, što bi dovelo do veće stope pokrivenosti stanovništva.

Bajdenova administracija takođe planira da se svake jeseni sprovodi kampanja za primanje dodatnih, odnosno "buster" vakcina protiv kovida 19.

U ovom trenutku, većina ljudi u Sjedinjenim Državama prvo mora da dobije dvije doze originalne vakcine, u razmaku od tri do četiri nedelje u zavisnosti od vakcine, a nekoliko mjeseci kasnije i buster dozu.

Fajzerova primarna doza vakcine za djecu i odrasle uključuje tri injekcije, pri čemu je treća bivalentna vakcina koja se dobija oko dva mjeseca kasnije. Ako komisija glasa za predlog, bivalentne vakcine kompanija "Fajzer" i "Moderna", koje pružaju zaštitu od omikrona i originalnih sojeva virusa, koristile bi se za sve doze vakcina protiv kovida, a ne samo kao busteri. Rojters

24. januar - Desetine preminulih od ‘misteriozne’ bolesti - Avganistan

Najmanje 21 osoba preminula je od “misteriozne” bolesti u sjeveroistočnom Avganistanu, saopštili su lokalni zvaničnici. Bolest se proširila u oblasti Wakhan, u planinskoj regiji Pamira, gdje medicinski timovi rade na utvrđivanju tačne prirode bolesti, prenosi Tanjug.

U prethodne dvije sedmice preminula je 21 osoba, dok je talibansko Ministarstvo zdravlja objavilo da su medicinski timovi istražili i regiju u blizini susjednog Tadžikistana.

Najmanje 78 osoba je preminulo u raznim djelovima siromašnog Avganistana, gdje su ekstremno hladni vremenski uslovi, u kombinaciji s nedostatkom resursa za grijanje njihovih domova, uzeli danak, prenosi Anadolija.

Sha ullah Rahimi, potparol državnog Ministarstva za prirodne katastrofe privremene talibanske vlade, rekao je da se u posljednjih devet dana na smrt smrzlo 78 ljudi.

Afganistanski meteorološki zavod je naveo da je temperatura vazduha duplo niža u odnosu na prošlu godinu. Na području Gora zabilježena su minus 34 stepena, što je najniža temperatura u zemlji. Al Jazeera

26. januar – Gojaznost u porastu - Francuska

Gojaznost u Francuskoj je u porastu, pa je tako u periodu od 1997. do 2020. stopa gojaznih udvostručena na 17 procenata stanovništva, odnosno osam miliona ljudi.

Kako navodi Ekonomist, to je ipak znatno ispod stope gojaznih u Americi, koja iznosi 40 procenata, ili Meksiku (33 odsto) i Britaniji (26).

Bez obzira na to, ovaj trend zabrinjava stručnjake u francuskom zdravstvu, kako zbog posledica koje gojaznost ostavlja po mentalno zdravlje tako i zbog porasta dijabetesa.

Francuska vlada je zato formirala specijalnu radnu grupu čiji je zadatak borba protiv ove pojave, a vodiće je dr Martin Lavil, profesor nutricionizma u Lionu. Ova grupa podnijeće svoj izvještaj i zaključke u martu.

Gojaznost je više raširena među siromašnijim stanovništvom, kao i među ženama. Tanjug

28. januar – Predvodnice globalnih zdravstvenih napora trebaju da budu države a ne fondacije

Mark Suzman, izvršni direktor Fondacije Bila i Melinde Gejts, izjavio da nije u redu da ta fondacija igra tako važnu ulogu u nansiranju svjetskog zdravstva.

Baš ta fondacijama godinama je pod udarom kritika da je previše moćna i uticajna u globalnom zdravstvu, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, a da ne preuzima srazmjernu odgovornost.

U godišnjem pismu izvršni direktor fondacije odgovorio je na te kritike i istovremeno objavio da će ona ove godine potrošiti 8,3 milijarde dolara, što je najviše do sada.

- Nije u redu da je jedna privatna lantropska organizacija jedna od najvećih nansijera globalnih zdravstvenih napora. Ali, da ne bude zabune – tamo gdje postoje rješenja da se sačuvaju i unaprijede životi ljudi, mi ćemo biti tu. Nećemo prestati da koristimo svoj uticaj i svoj novac da bi pronašli rješenja - rekao je Suzman dodajući da bi predvodnice trebale biti države.

On je istakao da cilj fondacije nije da se SZO-u i drugim zdravstvenim organizacijama govori šta bi trebalo da rade, nego da im se ponude različite mogućnosti i podaci kako bi mogli da donose ključne odluke.

Bil Gejts, tehnološki milijarder koji je osnovao fondaciju, branio ju je od optužbi da joj ogroman novac daje neopravdani uticaj na razvoj svijeta. Prema zvaničnim podacima, uz ulaganja kojima je cilj iskorjenjivanje bolesti poput malarije i dječje paralize, Gejtsova fondacija je drugi najveći donator SZO-a.

- To je jedno od pitanja koje su kritičari redovno isticali, posebno tokom pandemije kovida-19. Volio bih kada bi nas na toj listi preteklo puno više vlada jer bi to značilo više spasenih života - naglasio je Suzman. Index.hr

30. januar - Istorijska prekretnica u Kini zbog koje po prvi put strahuju od budućnosti

Broj Kineza pao je prošle godine prvi put od 1961., istorijska prekretnica koja označava početak vjerovatno dugog razdoblja smanjenja kineskog stanovništva zahvaljujući kojem bi Indija u 2023. mogla postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Kina je na kraju 2022. imala 1.41175 milijardu stanovnika u odnosu na 1.41260 milijarde godinu ranije, objavio je državni zavod za statistiku. Stopa nataliteta bila je 6.77 novorođenih na 1000 ljudi, pad prema 7.52 u 2021. To je najniža stopa nataliteta dosad. Kina je takođe imala najveću stopu smrtnosti od 1976.

- 7.37 smrti na 1000 ljudi u odnosu na 7.18 u 2021.

Dugoročno, UN-ovi stručnjaci predviđaju da će broj Kineza do 2050. pasti za 109 miliona, triput više nego u prognozi iz 2019. Demografski pad je najvećim dijelom rezultat kineske politike jednog djeteta od 1980. do 2015., kao i golemih troškova obrazovanja zbog kojih velik broj Kineza ima samo jedno ili

uopšte nema djece. Iako su lokalne vlasti 2021. uvele mjere koje su ljude trebale motivirati na veći broj djece, uključujući porezne olakšice, duže porodiljsko bolovanje i subvencije za stanovanje, dugoročno se ne očekuje da će te mjere promijeniti trend smanjenja stanovništva. Hina

31. januar - Pola miliona ljudi umre prerano svake godine zbog nedostatka zdrave hrane

Globalni gubitak oprašivača uzrokuje oko 500.000 ranih smrti godišnje jer direktno utječe na smanjenje obezbjeđivanja zdravom hranom, pokazala je najnovija studija objavljena u časopisu Environmental Health Perspectives, piše e Guardian. Tri četvrtine usjeva zahtijeva oprašivanje, ali populacije mnogih insekata oprašivača u oštrom su padu. Posljedica toga je neadekvatno oprašivanje, što pak uzrokuje gubitak od 3 do 5 posto u proizvodnji voća, povrća i orašastih plodova.

Manja proizvodnja ovih vrsta plodova znači i njihovu manju potrošnju. Posljedično, manja konzumacija ove vrste hrane znači da se oko 1 posto svih smrti - odnosno oko 500.000 preranih smrti godišnje može pripisati padu populacije insekata oprašivača, tvrde naučnici.

Istraživači su proučavali smrtnost uzrokovanu srčanim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom i nekim vrstama raka odnosno, onim bolestima koje se mogu prevenirati zdravijom prehranom. Na osnovu toga izradili su prvu studiju koja kvanticira zdravlje ljudi na osnovu nedovoljne količine divljih oprašivača insekata.

- Kritični dio koji je nedostajao u raspravi o bioraznolikosti bio je nedostatak direktnih veza s ljudskim zdravljem. Ovo istraživanje utvrđuje da gubitak oprašivača već utiče na zdravlje ljudi u razmjeru s drugim globalnim činiocima rizika za zdravlje, poput raka prostate ili poremećaja zavisnosti - rekao je dr Samuel Myers, sa Univerziteta Harvard TH Chan School of Public Health i viši autor studije, te dodao da postoji rješenje - uvođenje praksi koje su pogodne za oprašivače.

U insekte oprašivače spadaju pčele (pčele medarice, samotne vrste, bumbari); polenske ose; mravi, muve, uključujući pčelinje muve, leptirice i komarci, lepidopteri, i leptiri moljci i cvjetne bube. Određene biljke oprašuju i slijepi miševi i ptice, ali i majmuni, lemuri, oposumi, glodavci i neki gušteri. Među oprašujućim pticama su kolibri i medarice.

- Procijenili smo da svijet trenutno gubi 4,7 posto ukupne proizvodnje voća, 3,2 posto povrća i 4,7 posto orašastih plodova - rekli su istraživači. Upotrijebili su zatim ekonomski model kako bi pratili na koji način će ti gubici uticati na prehranu ljudi širom svijeta.

- Globalno, konzumiramo previše usjeva oprašenih vjetrom, pšenice, riže, kukuruza, ječma koji su bogati ugljikohidrata, ali imaju relativno malo hranjivih materija, što dovodi do epidemije pretilosti i dijabetesa širom svijeta. Ne jedemo dovoljno voća i povrća, od kojih su većini potrebni insekti za oprašivanje – kazao je prof. David Goulson sa Univerziteta u Sussexu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji nije bio dio istraživačkog tima.

On je istakao da loše zdravlje, gubitak posla i invaliditet zbog lošije prehrane takođe bi imali velike uticaje na zdravstvene usluge i državne budžete. Danas.hr