Profesionalno sagorijevanje medicinskih radnika
Stres i trudnoća
Karcinom dojke kod muškaraca
Krv je lijek
Transfuziološka potpora kod bolesti jetre
Akutna trovanja beta blokatorima
Akreditacija zdravstvenih ustanova
Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti
www.medicalcg.me 1.50
5. MART 2023. GODINA XIV BROJ 167
Rijetke neurološke bolesti
Javni čas o rijetkim bolestima održan na Dan rijetkih bolesti
Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o. Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com
DERMATOLOZI IZMERILI SMANJUJE TAMNE FLEKE
-29 %
ZA -71% (1)
DO
NOVO
LIFTACTIV B3 DARK SPOTS SERUM
PROTIV TAMNIH FLEKA I BORA
13 %
obojenosti tamnih eka na 33% ispitanika
2 meseca – u proseku 29% kod 4 4 volontera.(2) Istraživanje na tržištu dermokozmetike koje su sproveliAplus A i drugi saradnici u periodu januar 2021 – jul 2021, a koje je uključivalo dermatologe u 34 zemlje, što predstavlja više od 82% svetskog BDP-a.
NIAC IN AMID [B3] + GLIKOLNA KISEL IN A + PILIN G SASTOJCI
BREN D PREPORU Č E N O D STRANE
VIŠE OD 50. 00 0 DERMATOLOGA (2)
ZDRAVLJE PRE SVEGA. POČNITE OD SVOJE KOŽE.
Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o.
Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125 Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: o ce@farmegra.com
(1) Kliničko ocenjivanje,prosečan rezultat intenziteta
posle
RIJETKE BOLESTI I RIJETKI LJUDI
Javni čas o rijetkim bolestima ove godine je realizovan 28. februara u Sali Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Poseban emocionalni ton ovom događaju dalo je učešće pacijenata i članova Nacionalne organizacije za rijetke bolesti Crne Gore. Oni su ličnim primjerom svjedočili o borbi koju prolaze, čime su podsjetili da čine posebno vrijednu kariku našeg društva.
Moderatorka Javnog časa bila je Nataša Bulatović, predsjednica NORBCG-a, udruženja čiji je slogan da rijetke bolesti, u stvari, nijesu tako rijetke. U ime suorganizatora, publici se obratio i Dženan Kajević predsjednik MoMSIC-a. Ovaj javni čas bio je zaista rijetka prilika da shvatimo koliku radost za pacijenta predstavlja blagovremeno primljena terapija, kao i to, koliko je njima, kao rijetkima, bitno ukazati takvu vrstu pomoći od strane društva.
Prema EU definiciji, rijetke bolesti obuhvataju manje od 5 slučajeva na 10.000 (1:2.000) osoba. 50% oboljelih ima simptome bolesti već u djetinjstvu. U neke od rijetkih bolesti zastupljenih u Crnoj Gori spadaju: Gošeova bolest, bulozna epidermoliza (djeca leptiri), Menkes sindrom, Morkijev sindrom, Fridrajhova ataksija i Aikardijev sindrom.
Borba za srećan dan
Veoma inspirativan segment Javnog časa o rijetkim bolestima održale su buduće novinarke Iva i Jana Vujisić. Ove mlade djevojke koje su 2000. godište, danas svjedoče kako izgleda suočiti se sa dijagnozom kao što je Morkijev sindrom, i, što je veoma važno, kako se boriti za svaki srećan dan. U okviru njihovog naizmjeničnog obraćanja publika je dobila jednistvenu priliku da shvati koliko su one zaista posebne osobe.
Kako objašnjavaju Iva i Jana, njihova bolest je genetička i endokrinološki uslovljena nesposobnošću razlaganja šećera u organizmu, a u optimalnom funkcionisanju od posebne važnosti im je blagovremena primjena terapije koja im je, na njihovu veliku radost, omogućena. - Mi smo jedini pacijenti koji boluju od ove dijagnoze u Crnoj Gori. Ima nas oko 6,000 u svijetu. U Turskoj ova bolest nije rijetka jer oni imaju preko 500 pacijenata - čuli smo ovom prilikom.
I pored najviše ocjene na rođenju, nakon 2,5 godine primijećeni su prvi simptomi bolesti: „padanje glave”, ispupčen grudni koš, uvećane čeone kosti, okrenutost stopala u stranu.
Nakon 3. godine, penzionisani endokrinolog iz Podgorice ustanovio je dijagnozu. Ukazujući na ziologiju bolesti, sestre Vujisić su posvjedočile kako je bilo teško utvrditi dijagnozu, što je usporavalo put ka terapiji. Poređenja radi, dječak iz Makedonije koji prima terapiju od 4. godine - sada skija.
Dobar odgovor društva
Na početku školovanja sestre Vujisić se nijesu razlikovale od vršnjaka, što se, zbog progresije bolesti, vremenom promijenilo. Ipak, dobri drugarski odnosi nastavili su se do kraja tog nivoa obrazovanja. Uz visoko izraženu svijest o važnosti prihvatanja od strane porodice i članova društva, one kažu: - O diskriminaciji baš i ne možemo da pričamo, a nijesmo ni primijetile da nas neko odbacuje ili izopštava - kažu one. Značajno im je druženje i kontakt sa asistentkinjom. - Trudimo se da održavamo komunikaciju. Poznajemo i pacijente iz regiona koji imaju našu dijagnozu. Neki od njih imaju terapiju duže nego što je mi imamo. Recimo, pacijent iz Hrvatske prima terapiju dvije godine duže, išla je svuda na liječenje i ima bolji medicinski tretman nego što smo mi imale, ali, eto, biću neskromna, ja sam naprednija od nje u fizičkom smislu - kaže Jana.
Jedan od najsrećnijih dana
Ljekari su upoznavali dijagnozu zajedno sa Janom i Ivom. Terapija je u svijetu odobrena 2014, ali su sestre Vujisić do 2019. uporno radile zikalnu terapiju i koristile određene vidove alternativne terapije i banjsko liječenje u Igalu. Plivanje im je, kako kažu, mnogo značilo. - Terapiju smo dobile 2019. i to nam je jedan od najsrećnijih dana u životu. To je početak nečeg novog. Recimo: duže su nam rečenice, bolje dišemo, ne budimo se uveče jer nam fali vazduha - kažu one. One su ovom prilikom pokazale i fotogra je sa prve terapije.
Enzimsku terapiju sestre Vujisić primaju jedanput nedjeljno i ona utiče na razlaganje šećera koji se onda ne talože na raznim mjestima u organizmu. Iščekuju je s radošću, a posebno im je važna redovna primjena. Terapija traje 4,5 sata i prima se u venu. Jedini problem predstavlja PCR testiranje. One su izračunale da su se do sada testirale po 150 puta. Sjajnu vijest za njih predstavlja mogućnost kućne terapije, pa joj se unaprijed raduju.
Javni čas o rijetkim bolestima održan na Dan rijetkih bolesti. Pacijenti, rijetko hrabri ljudi, održali čas borbenosti.
8
Ove hrabre i pametne djevojke danas studiraju treću godinu Novinarstva na Političkim naukama, 3. godina, izlaze na kafu, idu u pozorište, bioskop, vole da šetaju, da idu i Beograd, gdje obavezno prošetaju Knez Mihajlovom i Kalemegdanom, na Vučje, u Bar, Budvu, a posebno se raduju ljetnjim 42 dana boravka u Igalu.
- Važna je borba. Ne znam da kažem jedan razlog zašto smo mi ovakve: tu je i ljubav od strane porodice i prijatelja, a tu smo i jedna drugoj, ali važna je borba.
Trudimo se da živimo život kao i svi drugi i da ne zaostajemo za svojom generacijom - kažu sestre Vujisić.
- Istina je da rijetki pronađu rijetke, ali istina je i da treba da se potrudimo da nas pronađu oni koji su u većini i da se oni malo osjećaju kao da su rijetki, jer nas je mnogo, iako nas je malo, mnogo nas je, više nego što bi bilo potrebno za ovo naše podneblje - objasnile su dalje. Situacija u vezi s dostupnošću terapije u Crnoj Gori danas se, kako kažu, malo promijenila i „ako neko to može da mijenja to smo mi koji smo rijetki i vi svojim znanjem i trudom”. Jana kaže: - Niko ne može da zna kako je to biti u mojim cipelama ili u kolicima. Zato ja moram da se trudim da me nije stid ili da ne budem nervozna, već da kažem šta je problem i šta mi smeta, ali da ne budem ljuta što vi to ne razumijete. Da budem dovoljno uporna ili pasivno agresivna, da vam dosađujem dok ne nađete način da mi pomognete. Uz razumijevanje o tome da se niko naučen nije rodio, te i obrazloženje da od ljekara ne očekuju da će odmah znati sve o rijetkoj bolesti, sestre Vujisić srdačno pružaju ruku saradnje: - Zato sam ja tu da zajedno sa doktorom, ljekarom, saznam što više i da pokušamo da meni život bude bolji. Svoju buduću društvenu misiju vide u uticaju nalik onom koji danas imaju influenseri.
Iz ugla mame
Mama dječaka sa rijetkom bolešću Ćazima Cakana Hadžić opisala je trnoviti put do dobijanja dijagnoze svog tada dvogodišnjeg djeteta. Već sa osam mjeseci Ćazima je posumnjala da nešto nije u redu. - Moj instinkt je govorio da moje dijete ima nešto. Sa godinu i 6 mjeseci u Beogradu ustanovljen genetski uslovljen sindrom koji nije mogao da se otkrije prenatalno - kaže ona. Tokom svog potresnog svjedočanstva ova hrabra mama objasnila je da je njeno dijete prohodalo sa tri i po godine, da je svjesna kakva je bolest u pitanju, ali da njena borba traje. Uprkos tvrdnjama da neće biti u stanju da prepozna najbliže srodnike, dijete ih danas prepoznaje. Ima razvijeno fotografsko pamćenje, ali i burne reakcije koje je potrebno kanalisati terapijom. Veliki broj tretmana porodica i dalje snosi samostalno, nadajući se u pronalaženje lijeka jer se radi o jedinom pacijentu ne samo u Crnoj Gori već i u zemljama regiona.
Sreća zvana terapija
Maja Vlahović je posumnjala na prisustvo rijetke bolesti zbog pozitivne porodične anamneze. Spinalna mišićna atro ja joj je prilično kasno dijagnostikovana. - Imala sam rođenog brata koji je preminuo u 25. godini. Po rođenju je dobio dijagnozu koja nije bila odgovarajuća. Ja sam dijagnostiku uspostavila tek 2019.
putem genetike u Njemačkoj. Danas sa ponosom kažem da sam prva pacijentkinja u Crnoj Gori sa spinalnom mišićnom atrojom koja je dobila lijek i koja je prije 2 mjeseca počela sa liječenjem - kaže Maja.
Srećna zbog optimalnog podnošenja terapije, Maja kaže da je prvu terapiju dobila u Kliničkom centru, i da je ona trajala svega 2 sata. Sada je prima u kućnim uslovima i u pitanju je sirup jakog ukusa. Zahvaljujući optimalnom životnom okruženju nikada nije doživjela neku neprijatnost.
Od alergije do prve terapije
Kao pacijentkinja koja je decenijama liječena od alergije, jedanput bila klinički mrtva, a dvaput intubirana na Intenzivnoj njezi, Sonja Barac je danas pacijentkinja sa dijagnozom hronične rijetke bolesti hereditarnog angioedema. Dijagnoza joj je postavljena prije 10 godina, a prva je pacijentkinja sa tom dijagnozom u Crnoj Gori kojoj je primijenjena terapija. Sonja je 1955. godište, a samo taj podatak ilustrativno govori o borbi koju je svakodnevno imala sa svojom rijetkom bolešću. Kiseonik i terapija koja se daje za alergiju bili su Sonjina svakodnevnica.
- Borim se još kao dijete od 5 godina sa hereditarnim angioedemom, ali dijagnoza je uspostavljena tek 2012. godine - kaže Sonja. Ipak, teže od svih tegoba, čini se, pada joj pozitivna porodična anamneza. Teško je svakodnevno se suočavati sa simptomima ove rijetke bolesti kod potomstva, ali nadu i veliku olakšicu ovoj porodici daje dostupna terapija. - Otkako smo dobili lijek, mi smo se svi preporodili, pogotovu ja kod koje to najduže traje. Teško je što je to sad muči djecu našu, ali opet u svemu tome mi smo srećni jer reagujemo na lijek - kaže ona.
Terapija je dostupna u ampulama i svaka 3 mjeseca dobija se neophodni broj terapijskih jedinica. Sonja se nada da će komforniji oblik terapije u tabletama ubrzo doći i do nas. U odgovorima na pitanja publike objasnila je da djeca ne bi smjela da primaju lijek do 6. godine, ali postoje indikacije i za djecu starosti dvije godine. Prilikom primjene lijeka otok sporo prolazi. Nekad je potrebno i po 4-5 dana, ali najopasniju simptomatologiju nosi reakcija u grlu. Bolovi u želucu i hronični otok simptomi su ovog sindroma, a situacija se komplikuje time da se otok javlja bez specičnih provokacija. Organizmu nedostaje C1 inhibitor i u trenucima njegovog pada javlja se otok. Komplikacije bolesti prisutne su i u trudnoći, a postoji i bolnička terapija.
Anita Đurović
9
Rijetke neurološke bolesti
Dan rijetkih bolesti ustanovljen je 2008. kao posljednji dan februara i posvećen je podsticanju daljeg istraživanja dijagnostike i liječenja rijetkih oboljenja. Jedna takva inicijativa je identikacija pacijenata sa rijetkim poremećajima, za uklanjanje prepreka za pravovremenu dijagnozu i uključivanje različitih etničkih grupa u studije za gensku terapiju. Evropski akcioni plan o rijetkim bolestima do 2030. vodi nepro tabilna organizacija EURORDIS-Rare Diseases Europe.
U Evropskoj uniji, rijetka bolest se de niše prevalencom koja nije veća od 50 na 100 000 ljudi (uredba EU o ljekovima za rijetke bolesti 1999.). Ukupno ima oko 7000 rijetkih bolesti, a ljekovi su dostupni za oko 200 oboljenja.
Rijetke bolesti su često hronične, progresivne, degenerativne, ugrožavaju život i uzrokuju invaliditet. Oko 30% pacijenata umire do navršene pete godine, 12% do 15 godina života. Većina ovih bolesti su nasljedne (oko 80%) i ispoljavaju se odmah po rođenju. Nenasljedne rijetke bolesti su uslovljene infekcijama, alergijama ili drugim uticajima spoljnje sredine. Terapija je često samo potporna, a prognoza i tok su različiti.
U razvoj ljekova za rijetke bolesti 2021. farmaceutske kompanije uložile su ukupno od 22,9 milijardi USD, što je 28% više nego 2020. Istraživači su fokusirani na rano dijagnostikovanje i terapiju rijetkih bolesti.
Za ljekove za liječenje rijetkih bolesti koristi se izraz “ljekovi siročići” tj. ,,orphan drugs’’, što predstavlja medicinske proizvode koji su namijenjeni postavljanju dijagnoze, prevenciji i terapiju rijetkih bolesti. Naziv su dobili zato što u normalnim tržišnim uslovima za farmaceutsku industriju nije pro tabilno razvijati i prodavati ljekove namijenjene za liječenje malog broja ljudi oboljelih od rijetkih bolesti.
Problem su prvo prepoznali u Kongresu SAD donošenjem zakona Orphan drug act 1983, što predstavlja prekretnicu u razvoju ljekova za rijetke bolesti. Zakon farmaceutskim kompanijama stavlja niz olakšica kako nansijskih (i omogućava da povrate uložena sredstva u istraživanje i razvoj) tako i regulatornih.
Rijetke neurološke bolesti se teško dijagnostikuju i liječe. Za dijagnozu su najčešće potrebna genetska istraživanja i kliničari – eksperti, što u ovom trenutku nije široko dostupno. Ipak, ulaganja u ispitivanje ljekova za rijetke bolesti sve su veća.
Iako se de nišu kao ,,rijetke’’, na svijetu od njih boluje oko 300 miliona osoba. Od svih rijetkih oboljenja, 50% otpada na neurološka oboljenja, a 90% oboljelih u djetinjstvu ima značajna neurološka oštećenja: centralnog, perifernog nervnog sistema i mišića. Simptomi neuroloških rijetkih bolesti variraju od blagog tremora do značajnih motornih ispada i kognitivnih poremećaja. Terapija je često samo potporna.
Lista rijetkih oboljenja koja oštećuju nervni sistem i mišiće je duga: adrenoleukodistro ja, vertikalna paraliza, Kluver Bucy sindrom, Lance Adams, Tolosa Hunt sindrom, HTLV-1 udružena mielopatia, prionske bolesti. ALS (amiotro čna lateralna skleroza), cerebralna paraliza, Lenox-Gastaut sindrom, Dravein sindrom, Dišenova mišićna distro ja, Pompeova bolest, KleineLevin sindrom, spinalna mišićna distro ja (SMA), Charcot –Marie Tooth bolest, Rettov sindrom, Huntington-ova bolest, progresivna multifokalna leukoencefalopatija (PML), neuro bromatoza, tuberozna skleroza kompleks (TSC), neuromielitis optica (NMOSD) i mnoge druge.
Platforme kao što je ,,NeurologyLive’’ su izvor najnovijih informacija u saradnji sa brojnim udruženjima za rijetke bolesti kao što su: Udruženje za ALS, Cure SMA, Fondacija Dravet sindroma, Fondacija Lennox Gastaut sindroma, TSC savez i druge, sa ciljem da povećaju svijest o ovim bolestima i informišu kliničare o najnovijim dostignućima za ove rijetke i izazovne poremećaje. U daljem tekstu u najkraćem obimu daćemo informacije o četiri rijetka entiteta za koje su istraživači pronašli, a FDA (Američka uprava za hranu i ljekove) i EMA (evropska agencija za ljekove) odobrili ljekove.
NMOSD (Neuromijelitis optika spektar oboljenja) je rijetka (prijavljena prevalenca 0.05–13 na 100,000) autoimuna bolest CNS-a (centralnog nervnog sistema), koju karakterišu teški,
10
Prof. dr Slavica Vujisić, neurolog
nepredvidivi relapsi. Bolest se obično javlja između 30-40g. NMOSD je doživotna, onesposobljavajuća bolest, koju karakterišu in amatorne lezije primarno u očnim nervima i kičmenoj moždini. Liječenje bolesti primarno se odnosi na smanjenje učestalosti i težine relapsa, dok je balansiranje bezbjednosnih rizika povezano sa dugoročnom primjenom ljekova kod hronične bolesti. Jedan relaps može imati kao posljedicu trajnu onesposobljenost ili smrt, a mogu proći godine bez relapsa dok se aktivnost bolesti ponovo javi. Skoro 2/3 pacijenata prijavilo je inicijalnu pogrešnu dijagnozu (najčešće multiplu sklerozu ili optički neuritis). U većine bolesnika poremećaji iz spektra optičkoga neuromijelitisa (NMOSD) uzrokovani su proizvodnjom antitijela na protein akvaporin 4 (AQP4). Liječenje NMO uključuje primjenu kortikosteroida, terapijsku izmjenu plazme, imunosupresiva. Imunosupresivi se upotrebljavaju kao terapija održavanja, ali često ne postižu u potpunosti terpijski cilj. Napredak u terapiji predstavlja imunološka terapija iz grupe monoklonskih antitijela što je prema studijama dovelo do značajnog smanjenja protokolom de nisanih relapsa (PDR).
Spinalna Mišićna Atro ja (SMA) je rijetka, ali progresivna i smrtonosna neuromišićna bolest. Djeca sa SMA se rađaju bez SMN1 gena, a bolest se manifestuje postepenom, ali progresivnom atro jom mišića i gubitkom osnovnih životnih funkcija, kao što je hodanje, varenje hrane, gutanje i disanje. SMA ne utiče na mozak i kognitivne funkcije. SMA je broj jedan genetski ubica djece do dvije godine starosti. Nasljeđuje se autozomno recesivnim putem, što znači da oba biološka roditelja moraju biti nosioci recesivnog gena za SMA. Jedno od 10 000 novorođenčadi se rodi sa SMA. Pravovremena dijagnoza je bitna kod svih tipova SMA, jer uspjeh ljekova ili medicinskih intervencija može zavisiti od identikacije pacijenata što je ranije moguće da bi se započelo liječenje prije ireverzibilnog gubitka neurona. Bolest se javlja u 4 tipa, koji variraju po težini kliničke slike i prognozi, od tipa 1 ili WerdnigHo man, koji se javlja do 6 mjeseca i gdje je očekivan kratak životni vijek (<2 godine) do tipa 4 koji se javlja u dobu od 10-30 god, blage je kliničke slike i očekivan je normalni životni vijek.
Za razliku od mnogih drugih teških genetskih oboljenja, geni koji prouzrokuju SMA su poznati, kao i procesi u organizmu koji nastupaju kao posledica. To omogućava istraživačima da se fokusiraju upravo na modi kovanje genetskog de cita, da na taj način zaustave progresiju bolesti i poboljšaju funkcije tijela, te da pomognu oboljelima da imaju bolji kvalitet života i duži životni vijek. Najveći broj istraživanja se radi na stimulisanju SMN2 gena da proizvodi što veću količinu funkcionalnog proteina, i postoje odobreni ljekovi bazirani na tom mehanizmu.
Tuberozna skleroza kompleks (TSC) je multisistemski autozomno dominantni poremećaj koji pogađa djecu i odrasle, rezultat je mutacije u jednom od dva gena TSC1 (kodira hamartin) ili TSC2 (kodira tuberin). Često uzrokuje onesposobljavajuće neurološke poremećaje, uključujući epilepsiju, mentalnu retardaciju i autizam. Uz to bolest ima kožne manifestacije (angio bromi, renalni angiomiolipomi i plućna limfangiomatoza). Ključni prioriteti za buduća istraživanja fokusirani su na razjašnjenje odnosa između gena TSC1 i TSC2. Liječenje TSC-a je multidisciplinarno. U terapiji se koriste antiepileptici i ljekovi inhibitori transdukcije podstaknute rastom u odgovoru T-ćelija, koji se mogu koristiti za liječenje SEGA (subependimalnih tumora) koji nije pogodan za operaciju kod odraslih i djece i za liječenje AML (angiomiolipoma) kod odraslih. Jedan od takvih preparata se koristi i kod
nas sa nejednakim terapijskim učincima. Anderson-Fabryjeva bolest je nakon Gaucherove bolesti najčešća lizosomska bolest nakupljanja. Bolest je nasljedna, a nasljeđuje se X-vezano recesivno. Karakteriše se smanjenom aktivnošću enzima α-galaktozidaze (GLA) zbog čega dolazi do nakupljanja glikos ngolipida što dovodi do multisistemskog oštećenja organa. Javljaju se promjene na koži (teleangiektazije i angiokeratomi – nalaze se najčešće na preponama, glutealnoj regiji, pupku i bedrima) prevalenca bolesti u opštoj populaciji 1:117 000. Klinički se bolest može javiti u djetinjstvu ili adolescenciji, a simptomi koji se javljaju su: neuropatski bol u ekstremitetima (akroparestezije) koje provocira zamućenja rožnjače, poremećaji bubrežne funkcije, smanjeno ili pojačano preznojavanje. Kod odraslih pojavljuju se ozbiljnije cerebrovaskularne i srčane manifestacije koje dovode do povećane smrtnosti pacijenata s Fabryjevom bolesti. Pravilno i pravovremeno postavljanje dijagnoze je važno radi provođenja supstitucione enzimske terapije koja poboljšava kvalitet života pacijenata. Za dijagnozu pri sumnji na ovo oboljenje postoji tačan protokol dopunskih pretraga i genetsko ispitivanje. Za terapiju se koristi supstituciona enzimska terapija koja dovodi do smanjenja oštećenja organa i do smanjenja bola.
Na osnovu samo nekoliko oboljenja vidi se kompleksnost ovih oboljenja, kompleksnost postavljanja dijagnoze, različitost uzroka obolijevanja, a time i istraživanja različitih mehanizama liječenja. U nekim rijetkim bolestima postoji određena ciljana terapija što pruža mogućnost smanjenja napredovanja bolesti i poboljšanja kvaliteta života. Mnoge rijetke a teške i smrtonosne bolesti i oboljeli od njih čekaju da se nađu adekvatni ljekovi za njihovo liječenje.
Zbog svega navedenog bitno je da se ovo polje osvijetli, da se nagrade i podrže istraživači na ovom polju, da se u najvećoj mogućoj mjeri učine dostupnim dijagnostičke procedure i terapija oboljelima od rijetkih bolesti.
http://www.orphadata.org/cgi-bin/epidemio.html
https://www.neurologylive.com/view/rare-disease-day-updateson-rare-neurological-diseases
https://www.thelancet.com/journals/laneur/article/PIIS14744422(22)00046-1/fulltext#articleInformation
Reinhard et al.: Front Neurol 2021
Eur J Hum Gen 2020
Oh J Levy M. Neurol Res Int 2012;2012:460825
Kolb SJ & Kissel JT. Neurol Clin 2015;33:831–846;
Randle SC. Pediatr Ann. 2017
Di Toro et al.: J Cardiovasc Med (Hagerstown). 2018
11
Potpisan sporazum o saradnji između Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore i Agencije za ljekove Malte
Nakon podrške od Evropske agencije za ljekove, Agencije za ljekove Italije i Agencije za lijekove i medicinske proizvode Hrvatske, CInMED dobio novog partnera na evropskom putu
Direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) doc. dr med. spec. Snežana Mugoša i zamjenica direktora mr Mira Kontić boravile su u zvaničnoj posjeti Agenciji za ljekove Malte (Malta Medicines Authority – MMA). Na sastancima sa direktorom prof. dr Entonijem Seraćino Inglotom, kao i rukovodiocima MMA razmotrene su mogućnosti za saradnju, razmjenu znanja i iskustava, kao i zajedničke aktivnosti i projekte. Zaključeno je da su prilike za uspješnu saradnju raznovrsne, te da će brojne sličnosti između ovih institucija, ali i Crne Gore i
Malte, doprinijeti izgradnji stabilnog i plodonosnog partnerskog odnosa.
Ovo je samo jedan u nizu koraka koje je CInMED preduzeo u prethodnih godinu dana u cilju jačanja saradnje i partnerskih odnosa sa eminentnim institucijama Evrope, što predstavlja izvanrednu osnovu za dalji razvoj CInMED-a, kao i ključni preduslov za njegovo a rmisanje na nivou Evropske unije, ali i na međunarodnom planu.
Uspješni pregovori rezultirali su potpisivanjem Sporazuma
12
o saradnji između CInMED-a i MMA, kome je prisustvovao resorni ministar Malte dr Džo Etijen Abela, kao i brojni mediji.
Tom prilikom direktorica CInMED-a, dr Mugoša, izrazila je zahvalnost resornom ministru Malte, kao i direktoru MMA, na ukazanom povjerenju i nesebičnoj podršci.
- Bila nam je neizmjerna čast i zadovoljstvo što smo imali priliku da posjetimo vašu predivnu zemlju i da steknemo brojna, za našu instituciju značajna, poznanstva i uspostavimo kontakte. Zahvaljujem vam na gostoprimstvu i prilici da vam predstavim Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, naša dostignuća i planove za budućnost. Izuzetno nam je drago što smo mogli da steknemo uvid u rad, iskustva i unutrašnju organizaciju MMA. Kao jedna od najboljih malih agencija za ljekove u Evropi, a po brojnim aspektima slična nama, MMA će nam biti uzor i saputnik na putu prema Evropskoj uniji. Uspostavljanje partnerskog odnosa sa vama je od izuzetnog značaja za Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore i umnogome će doprinijeti uključivanju Instituta u evropsku porodicu regulatora. Uvjerena sam da će ovo biti izuzetno uspješna saradnja i radujem se novim susretima, iskustvima, saznanjima, a prije svega prijateljstvu - izjavila je dr Mugoša.
Ministar Abela: Malta pouzdan prijatelj Crne Gore na evropskom putu
Resorni ministar Malte, dr Džo Etijen Abela kazao je da će MMA imati ulogu mentora i oslonca na putu Crne Gore ka primjeni standarda uspostavljenih od strane Evropske komisije, te da su ti standardi značajan dio kriterijuma koje Crna Gora treba da zadovolji kako bi što je ranije moguće postala dio Evropske unije.
- Potpisivanjem sporazuma od strane ove dvije instutucije napravljen je temelj za mnogo šire okvire saradnje, ne samo na nivou samih institucija, već i na nivou država, posebno u oblastima zdravstva i nauke. Dakle, posjetom direktorice CInMED-a, dr Mugoše, iniciran je čitav spektar ideja za buduću saradnju, ne
samo u regulatornom kontekstu, već i u kontekstu zaštite javnog zdravlja i unapređenja obrazovanja - istakao je ministar Abela. Direktor MMA, Prof. dr Entoni Seraćino Inglot rekao je da smatra da će ova saradnja biti vrlo produktivna, te da će na ovaj način biti olakšana razmjena iskustava, kao i da će eksperti ove dvije institucije imati priliku da uče jedni od drugih.
„Budući da obje naše institucije imaju mali broj eksperata, ovo partnerstvo će kroz međusobnu podršku poduprijeti naše napore da tržišta Malte i Crne Gore budu uređena u smislu kvalitetnih, bezbjednih i e kasnih ljekova“. Posebno inspirativnim smatra dalekosežne i raznovrsne mogućnosti ove saradnje utemeljene, kako navodi, na činjenici da se ove dvije institucije podudaraju u brojnim segmentima. „Imajući u vidu da je i MMA nastavna baza fakulteta i naučna institucija, prilike za saradnju su raznolike, u smislu da povlastice razmjene kadrova neće biti ograničene na stručno usavršavanje, već će biti proširene i na naučni razvoj, kao i unapređenje obrazovanja“, zaključuje profesor Inglot.
Dr Mugoša ovaj novi vid partnerstva vidi kao novu priliku za sticanje znanja, prepoznavanje i implementaciju savremenih modela poslovanja i organizacije rada, kao i razvijanje i oblikovanje stručnosti eksperata CInMED-a.
- Ostajemo dosljedni svom cilju da iskoristimo, ali i da stvorimo prilike za učenje i razvijanje u svim aspektima. Veoma smo svjesni svoje uloge i odgovornosti u zdravstvenom sistemu i ozbiljno im pristupamo, te se vodimo imperativom da ne postavljamo granice unapređivanju znanja, obrazovanja, kompetencija i vještina, kako metodoloških, tako i socijalnih - navodi dr Mugoša. Sporazum sa Agencijom za ljekove Malte je proistekao kao nastavak saradnje koju je započela i utemeljila delegacija Vlade Crne Gore na čelu sa ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem, tokom posjete Malti u novembru prošle godine. Sporazum će omogućiti dvijema institucijama da uspostave saradnju, ali će istovremeno dodatno učvrstiti odnose dvije prijateljske zemlje.
13
Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore
Profesionalno sagorijevanje medicinskih radnika
Selman Repišti, MA psihologije Primijenjena psihologija, Fakultet Primijenjene nauke, Univerzitet
Profesionalno sagorijevanje (engl. burnout) medicinskih radnika nesumnjivo je važna ali i uvijek aktuelna tema. Ovaj pro l zaposlenika suočava se sa različitim izazovima na koje je, nerijetko, potrebno odgovoriti promptno, te je njihov nivo stresa očekivano visok. Takođe, određene procedure i intervencije zahtijevaju angažman koji je kako prolongiran tako i intenzivan u smislu zahtjeva koji se postavljaju u pogledu sposobnosti i vještina medicinskih radnika. Ne smijemo zaboraviti da napomenemo ni povećanje zahtjeva i različitih pritisaka na zdravstvene radnike tokom globalne zdravstvene krize izazvane pojavom i galopirajućim širenjem SARS-COV-2 virusa.
Sindrom sagorijevanja na poslu
Zdravstvena, ali i organizacijska psihologija su oblasti u kojima se, između ostalog, istražuje profesionalno sagorijevanje i njegovi efekti na zdravlje pomenute, izuzetno važne grupe zaposlenika. Sindrom sagorijevanja na poslu je psihološki koncept, koji, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) nastaje usljed hroničnog, prolongiranog stresa koji nije adekvatno ni blagovremeno kontrolisan i tretiran.
Simptomi (komponente) pomenutog sindroma
Po Christini Maslach, inače najpoznatijoj autorici u ovom području, pomenuti sindrom manifestuje se trojako:
(1) kao osjećaj iscrpljenosti ( zičke, emocionalne i kognitivne prirode),
(2) u vidu depresonalizacije (u smislu distanciranja od posla ili indiferentnog odnosa prema, u našem slučaju, pacijentima i radnim kolegama) i
(3) u smislu smanjenog nivoa ličnog postignuća (osjećaj da je naša radna e kasnost manja od onoga što možemo pružiti na radnom mjestu imajući u vidu nivo svojih sposobnosti, vještina, znanja i kompetencija).
Posljednja komponenta ili simptom odnosi se i na smanjeno profesionalno samopoštovanje, odnosno negativno vrednovanje sebe kao nedovoljno uspješnog i angažovanog zaposlenika.
Tipovi (oblici) pomenutog sindroma
Po istoj autorki, tri su tipa sindroma profesionalnog sagorijevanja:
(1) individualni (postavljanje visokih očekivanja samom sebi, negativno razmišljanje i nepovjerenje u vlastite sposobnosti i e kasnost),
(2) interpersonalni (nezadovoljavajući odnosi sa kolegama i nadređenima) i
(3) organizacioni (nastao usljed neodgovarajuće organizacije rada u nekoj instituciji, klinici i sl., te pretjeranih zahtjeva na radnom mjestu).
Donja Gorica
14
Vanjski i unutrašnji faktori koji mogu doprinijeti pojavi ovog sindroma
Glavni ili najčešći uzroci profesionalnog sagorijevanja zdravstvenih radnika su: prevelika količina posla, nedovoljna količina sna (jedan vid deprivacije spavanja), neadekvatni odnosi sa kolegama i nadređenima, iscrpljujući i često mijenjani raspored smjena, pritisak da se određena procedura završi u veoma kratkom vremenskom roku, pružanje njege pacijentima koji se nalaze u terminalnoj fazi bolesti, veće odgovornosti na poslu, loša organizacija rada i podjela posla, nerazumijevanje ili nerazumni zahtjevi od strane nadređenih, negativna atmosfera na poslu, administrativne nejasnoće (nedostatak protokola ili komplikovane procedure koje je teško pratiti) itd. Ovo su sve vanjski faktori koji primarno zavise od same institucije, a koji su odraz uobičajene radne politike i birokratije.
Međutim, postoje i bitni unutrašnji (personalni) faktori koji mogu pogodovati javljanju pomenutog sindroma. Neki od njih su: izražena potreba nekih zaposlenika za priznanjem i prepoznavanjem njihovog zalaganja, sklonost perfekcionizmu, nizak nivo opšteg samopoštovanja, visoka očekivanja od samih sebe u pogledu uspjeha i e kasnosti na poslu, potiskivanje vlastitih potreba uz snažnu želju da se udovolji potrebama ljudi u nevolji (tj. pacijentima) i slično. Ovi faktori, naravno, predstavljaju odraz ličnosti i motivacije samih zaposlenika.
Tretman sindroma profesionalnog sagorijevanja
U jednom radu analizirano je 17 studija u kojima su ispitivani efekti različitih psihoterapijskih i sličnih modaliteta u tretmanu ovog sindroma. Rezultati pokazuju da se samo kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pokazala kao dovoljno e kasan način za smanjivanje emocionalne iscrpljenosti u sklopu pomenutog sindroma. Dakle, za druge modalitete se nije moglo sa sigirunošću tvrditi da dovode do zadovoljavajućih efekata. Inače, osobama (uključujući i zdravstvene radnike) koje se suočavaju sa profesionalnim sagorijevanjem preporučuje se da traže socijalnu podršku, da se pokušaju redovno baviti nekom prijatnom zičkom i relaksirajućom aktivnošću, da pokušaju dovoljno i kvalitetno spavati, da osvijeste svoje potrebe i razmisle o svojim granicama, da uvježbavaju tzv. svjesnu fokusiranost (engl. mindfulness), kao i da nađu vremena da u miru razmisle o svojem poslu, životu i prioritetima. Naravno, ukoliko osoba doživljava intenzivne i ponavljajuće poštekoće pomenute vrste koje joj ometaju svakodnevno funkcionisanje u sferama profesionalnog i privatnog života, jedna od preporuka može biti da se obrati psihoterapeutu.
Literatura:
De Hert, S. (2020). Burnout in healthcare workers: Prevalence, impact and preventative strategies. Local and Regional Anesthesia, 13, 171–183. https://doi.org/10.2147/LRA.S240564
Korczak, D., Wastian, M. i Schneider, M. (2012). erapy of the burnout syndrome. GMS Health Technology Assessment, 8, Doc05. https://doi.org/10.3205/hta000103
Murthy, V. H. (2022). Confronting health worker burnout and well-being. e New England Journal of Medicine, 387, 577-579. doi:10.1056/NEJMp2207252
15
Na svakih 200 osoba rodi se po jedna sa dodatnim parom rebara.
Najstariji recept za pripremanje paste za zube star je 1.500 godina, a glavni sastojak ove paste bio je cvijet perunike.
Bakterije su toliko otprone na sve i sposobne da se prilagode svemu da su naučnici 2008. godine otkrili posebnu i potpuno novu vrstu bakterije koja živi u spreju za kosu.
Ginisov rekord za najviše sklekova urađenih za jedan sat iznosi 3.054 sklekova.
Pri samo jednom koraku čovjek aktivira preko 200 mišića u tijelu.
Stručan medicinski naziv borborimus je ime za pojavu koju mi nazivamo krčanje crijeva.
Prosječan ljudski mozak ima oko 86 milijardi aktivnih nervnih ćelija.
16
Dismorfofobija je strah od sopstvenog izgleda.
Do 18. vijeka bavljenje zemljoradnjom među kozacima je bilo kažnjavano smrću.
Mišići uzengije, smješteni u unutrašnjem uhu, najmanji su i najslabiji mišići u ljudskom tijelu.
Vjerovatnoća da se nađu dva ljudska bića sa istom DNК iznosi jedan prema hiljadu milijardi, što je mnogo više nego što (trenutno) ima stanovnika na Zemlji.
Spavanje duže od devet sati štetno je po zdravlje kao i manjak sna.
Pretjerana upotreba antibiotika izaziva bolesti crijeva.
Advokatica i programerka Rumejsa
Gelgi iz Turske visoka je čak 215 cm, a prema Ginisovoj knjizi rekorda, ona je najviša žena na svijetu. Rođena je sa vrlo rijetkim poremećajem - tzv. Viver (Weaver) sindromom koji karakteriše neprestani rast kostiju.
17
Kako se osloboditi stresa prije i tokom trudnoće?
Tatjana Koćalo, psiholog
Svaki životni period nosi zadatke i izazove. Da bi osoba ispunila određeni životni zadatak potrebne su joj određene sposobnosti i vještine. Na tom putu samospoznaje koji podrazumijeva razvijanje potrebnih vještina i sposobnosti, mogu vam pomoći stručna lica ili preciznije rečeno psiholozi i psihoterapeuti. Trudnoća predstavlja novu fazu u životnom ciklusu. To je početak nečeg novog, drugačijeg i nepoznatog. To kretanje u nepoznato može biti napeto jer zahtijeva dosta adaptacije, planiranja i donošenja odluka.
Trudnoća kod žena koje imaju dijabetes tip I (insulin zavisni tip) ili gestacijski (trudnički) dijabetes nosi sa sobom dodatne izazove, ona zahtijeva stabilan nivo šećera u krvi kako bi trudnoća protekla u najboljem redu i bila bezbijedna kako za majku tako i za bebu. Ovaj zahtjev može izazvati brigu i nesigurnost kod trudnice. Kada se tom speci čnom zahtjevu dodaju uobičajeni strahovi trudnica, kao štu su strah od porođaja ili strepnja od toga hoće li se dobro snaći u novoj roditeljskoj ulozi, jasno je da se radi o jednom periodu života koji i te kako može biti stresan.
Kako bi smanjili nivo stresa u trudnoći i umanjili rizik od komplikacija koje stres može donijeti važno je da trudnice vode računa o tome kako se osjećaju u toku trudnoće i da nauče da prepoznaju svoja osjećanja i izraze svoje potrebe.
Spoznaja o trudnoći je kompleksna i može izazvati raz-
ličite emocije koje mogu biti u suprotnosti. Trudnoća sa jedne strane donosi lijepo i radosno, a sa druge novo i nepoznato pa zbog toga osjećanja trudnica a narocito na početku trudnoće mogu biti promjenljiva i varirati od sreće do tuge, od ushićenosti do zabrinutosti. Sve to može biti izvor straha, brige i nesigurnosti. Sposobnost da budemo svjesni tih razlicitih i često suprotnih emocija oko iste pojave kao i da to prihvatimo, čini nas razboritom osobom, osobom koja realno sagledava stvarnost i uprkos tome što ništa nije savršeno ulaze energiju, emocije i trud u ostvarenju svojih ciljeva.
Neke od aktivnosti koje mogu biti od koristi za prevazilaženje stresa su:
- Informisanje o napredovanju trudnoće, kao i o svim zdravstvenim temama koje vas brinu. Od izuzetne je važnosti edukacija od strane ljekara i ostalog medicinskog osoblja. Izgradite odnos pun povjerenja sa stručnim licima koja su zadužena za vaše zdravstveno stanje. Ne ustručavajte se da postavljate pitanja i na taj način dobijete informacije iz pouzdanih izvora, to je jedan od načina sticanja osjećaja sigurnosti.
- Izdvojite vrijeme za odmor. Dnevni odmor je prilika da napravite pauzu od svojih dnevnih aktivnosti i budete u kontaktu sa sobom, kako bi se povezali sa svojim osjećanjima i potrebama.
- Kontakt sa bliskim ljudima je jedna od osnovnih ljudskih
18
potreba i pruža osjećaj pripadanja. Osim podrške od strane stručnjaka dragocjena je podrška porodice i bliskih ljudi narocito prilikom mijenjanja životnih navika. Članovi porodice i bliski ljudi koji pružaju podršku potrebno je da imaju dovoljno znanja o dijabetesu, razvijenu empatiju i prilagodljivost u pristupu.
- Pravilna ishrana po preporukama endokrinologa.
- Umjerena zička aktivnost (šetnja, ples, plivanje...). Um i tijelo treba posmatrati zajedno. Umjerena zička aktivnost dovešće do lučenja serotonina, endor na i dopamina (hormona sreće i zadovoljstva), a to dalje do opuštanja mišića, kvalitetnijeg sna, aktiviranja osjećaja korisnosti, a samim tim i jačanja samopouzdanja jer preuzimate odgovornost za brigu o sebi. Sve to skupa ima terapeutski relaksirajući efekat kod depresivno anksiozne simptomatologije koja se može pojaviti kao posljedica nagomilanog stresa.
- Tehnike relaksacije, od kojih posebno ističemo disanje. Disanje je korisna tehnika na putu ka samoregulaciji. U situacijama kada osjetite da ste uznemireni, da vas je preplavila neka emocija npr.emocija straha ili imate dozivljaj “to je jače od mene” predlažemo da za početak udahnete na nos lagano, udah neka traje 5 sekundi, a izdahnite na usta i izdah neka traje 10 sekundi.
Ova jednostavna i uvijek dostupna tehnika će vam omoguciti da “hladne glave” registrujete problem, zauzmete distancu od njega i na taj način ne dozvolite da vas problem obuzme. Tek nakon toga ste spremni da „hladne glave” planirate, promišljate i svoju energiju usmjerite na rešavanje problema i postizanje željenog cilja.
- Psihološko savjetovanje, između ostalog, utiče na podizanje nade i optimizma kada se čovjek nađe u stresnoj situaciji. Psiholog i psihoterapeut je neko ko kroz empatičan, prihvatajući i podržavajući odnos snaži vašu ličnost da razvijate sposobnosti i vještine koje su vam potrebne za ostvarenje životnih ciljeva i zadataka i na taj način ublaži napetost koja prati svako čovjekovo kretanje u novo i nepoznato.
Ono što je najvažnije jeste da postoje načini da poboljšate kvalitet svog života, a time i kvalitet života koje donosite na svijet.
DIJABETES NIJE PREPREKA ZA TRUDNOĆU
Izdavači:
NVO “Plavi krug”- Društvo za borbu protiv šećerne bolesti Savez dijabetičkih društava
19
Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti
Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se svake godine 15. februara. Maligne bolesti koje se javljaju u djetinjstvu predstavljaju nacionalni i globalni javnozdravstveni prioritet, pa se obilježavanjem ovog dana želi iskazati potreba za ulaganjem zajedničkih napora cjelokupne javnosti u poboljšanju tretmana i njege, kvaliteta života, emocionalnih i socijalnih potreba djece oboljele od malignih bolesti. Pored toga, datum skreće pažnju na potrebe podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od malignih bolesti.
Kao podrška obilježavanju Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, kreiran je simbol borbe protiv raka među djecom, u obliku zlatne vrpce, a ideja je nastala 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola i mobilisanja veće pažnje usmjerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod djece. Zlatnom bojom se želi prikazati koliko su djeca neprocjenjive vrijednosti. Osim toga, iskustva su pokazala da djeca na putu koji prolaze u borbi protiv raka, baš kao i zlato koje prolazi proces obrade i topljenja, postaju jača i snažnija. Ovi mali heroji se suočavaju se sa bolnim izazovima i teškoćama koje ova bolest nosi, a to im pomaže da budu snažniji, hrabriji i otporniji.
Slogan trogodišnje kampanje, koja je počela 2021. godine je Samo hrabri mogu sve i koristi univerzalni simbol rasta i obnove Drvo života sa raznobojnim otiscima dječjih šaka koje predstavljaju stope preživljavljavanja na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Ovim simbolom se šalje snažna poruka da je rak u djetinjstvu izlječiv jačanjem „korjena“ tj. ključnih ele-
menata boljeg preživljavanja i unapređenja kvaliteta života djece oboljele od malignih bolesti, a podrazumijeva zajednički napor i podršku donosilaca odluka i dobro organizovane zdravstvene zaštite i nevladinih organizacija, udruženja roditelja i građana, obezbjeđujući: odgovorne javno-zdravstvene politike, pravovremenu i tačnu dijagnozu, e kasan tretman, multidisciplinarnu njegu, palijativno i podržavajuće zbrinjavanje, podršku porodicama, kvali kovanu radnu snagu, dostupne i pristupačne neophodne lijekove, funkcionalan registar malignih bolesti kao i rehabilitaciju i reintegraciju.
Rana i tačna dijagnoza malignih bolesti kod djece, sa blagovremenim i efektivnim liječenjem, treba da bude cilj uspješnog pristupa u kontroli ovih bolesti.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se svake godine, postavi oko 400 000 dijagnoza malignih bolesti kod djece, starosti od 0-19 godina. U nisko i srednje razvijenim zemljama stopa izlječenja je manja od 30%. Ovaj podatak je u znatnom kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izlječenja od mnogih uobičajenih malignih bolesti kod djece prelazi 80%. Svjetska zdravstvena organizacija je de nisala osnovni cilj do 2030. godine, koji se odnosi na uklanjanje boli i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od malignih oboljenja, širom svijeta od bar 60%. Ovo predstavlja udvostručenje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječjih života u narednoj dekadi.
Prema procjeni IARC (Međunarodna agencija SZO za istraživanje raka) za 2020. godinu broj djece (0-19 godina starosti)
20
oboljele od raka u Crnoj Gori je 23. Od ukupnog broja oboljelih 15 je muškog pola. Najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori bile su leukemije, zatim maligni tumori mozga i limfomi.
Rani simptomi i znakovi
Rano prepoznavanje simptoma i znakova omogućava pravovremenu dijagnozu i uključivanje terapije što će pozitivno uticati na duže preživljavanje i unaprjeđenje kvaliteta života djece i adolescenata. Obratiti pažnju na sljedeće znakove i simptome:
- čvorići naročito bezbolni, bez groznice i drugih znakova infekcije, u predjelu glave i vrata, stomaka i karlice, udovima, testisima;
- neobjašnjivi gubitak težine, hronični umor, bledilo, pojava modrica, krvarenje;
- uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje;
- promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica, nova razrokost, izbočena očna jabučica;
- glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna;
- bolovi u kostima i zglobovima;
- vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije, promjena ili pogoršanje hoda.
Ukoliko roditelji uoče neki od znakova i simptoma, potrebno je da potraže stručnu medicinsku pomoć, kako bi ih uputio na adekvatna mjesta daljeg postupka zdravstvene zaštite.
Međunarodnim danom djece oboljele od malignih bolesti želi se ukazati i na značaj prevencije, kao najznačajnije dugoročne strategije za smanjenje učestalosti obolijevanja i umiranja djece od malignih bolesti. Zdravim životnim navikama tokom trudnoće, u djetinjstvu i tokom perioda adolescencije, znatno
Kako smanjiti rizik obolijevanja od malignih bolesti?
- Ne koristiti duvanske proizvode tokom perioda trudnoće i u kući, kako bi se izbjeglo pasivno izlaganje djece štetnim efektima dima iz duvanskih proizvoda.
- Tokom ljetnjeg perioda, zaštititi kožu djece od opekotina od sunca, koristiti zaštitni faktor, najmanje SPF 15 tokom cijelog dana i staviti im šešir ili kačket na glavu koji štiti lice. Izbjegavati izlaganje suncu i sunčanje u najtoplijem dijelu dana.
- Djeca treba da jedu raznovrsnu hranu sa što više vlakana, voća i povrća i izbjegavaju prerađevine od mesa, hranu sa puno soli i zaslađene napitke, kao što su industrijski sokovi. Zdrava ishrana pomaže jačanju imuniteta organizma.
- Aktivan način života, redovna zička aktivnost tokom perioda rasta i razvoja jer smanjuje rizik od pojedinih malignih bolesti i uz pravilnu ishranu omogućava održavanje normalne tjelesne mase. Gojaznost je povezana sa razvojem pojedinih malignih bolesti.
- Smanjiti izloženost djece kućnim hemikalijama za čišćenje, bojama i drugim sredstvima čuvajući ih na sigurnom mjestu, nedostupnom djeci.
- Ograničiti upotrebu alkohola.
- Štititi se od određenih vrsta infekcija koje povećavaju rizik za nastanak malignih bolesti (virusi hepatitisa: HBV, HCV, humani papiloma virus – HPV, Helicobacter pylori).
Postoje vakcine koje štite od navedenih virusa i dio su kalendara vakcinacije – Hepatitis B za novorođenčad i vakcina protiv HPV za djevojčice.
Institut za javno zdravlje Crne Gore
21
Vrijednom donacijom obilježen Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti
U Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u saradnji sa Intitutom za javno zdravlje Crne Gore i NVO Feniks Crna Gora obilježen je Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti. Naime, NLB banka je prepoznala dosadašnje aktivnosti NVO Feniks Crna Gora i donirala im nansijska sredstva u vrijednosti od 25.000 eura, a Udruženje je od tih sredstava doniralo Odjeljenju za hematologiju i onkologiju Instituta za bolesti djece (IBD) medicinski aparat citocentrifuga sa dodatkom za automatsko razmazivanje i farbanje pločica sa uzorkom koštane srži, periferne krvi i likvora čija ukupna vrijednost iznosi blizu 18.000 eura.
Dr Verica Osmanović, specijalista socijalne medicine i koordinatorka za zdravlje djece i mladih u IJZCG kazala je ovim povodom da 400.000 djece oboli od neke vrste maligniteta, s tim što je stopa preživljavanja u visoko razvijenim zemljama daleko veća nego u nisko razvijenim zemljama. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je jasno de nisala cilj da do 2030. godine ta stopa preživljavanja bude i do 60%.
- Danas smo se okupili ovdje povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti da damo podršku kako djeci, tako i porodicama koje se bore sa ovom bolešću. Osim podrške, želimo da ukažemo na potrebu da smo tu, ne samo 15.
februara, nego i svakog dana, kad god je to djeci i porodicama potrebno. Prema procjeni Međunarodne agencije za istraživanje raka SZO za 2020. godinu broj djece oboljele od raka u Crnoj Gori od 0 do 19. godina starosti, je bio 23 i od tog ukupnog broja 15 je bilo muškog pola. Najčešće dijagnoze malignih bolesti u Crnoj Gori su leukemije, maligni tumori mozga i limfomi - zaključila je dr Osmanović.
Dijana Stojanović, predstavnica NVO Feniks Crna Gora – Udruženje roditelja i djece oboljelih od malignih bolesti, kazala je da, osim obilježavanja Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, Udruženje danas obilježava i 10-ti rođendan i istakla da je jako ponosna na cijeli svoj tim zbog sveukupnog dosadašnjeg rada i doprinosu, kako kvalitetu boravka djece tokom liječenja, tako i na podizanju svijesti laičke i stručne javnosti. Današnji dan želim da posvetimo donacijama, da i dalje unaprjeđujemo uslove na odjeljenju. U decembru 2022. godine dobili smo poziv od NLB banke gdje nam je saopšteno da su prepoznali naš dugogodišnji rad i da su odlučili da našem Udruženju doniraju 25.000 eura - kazala je Stojanović i navela da su u saradnji sa ljekarima IBD-a odlučili da ta sredstva usmjere za kupovinu aparata pod nazivom citocentrifugae sa dijelom za automatsko razmazivanje i farbanje pločica sa uzorkom koštane
22
srži, periferne krvi i likvora. U pitanju je, kako je navela, veoma vrijedan aparat koji će koristiti ljekarima da unaprijede liječenje oboljele djece.
Veliku zahvalnost dugujemo NLB banci za ovo, jer je zaista aparat jako skup i bez njihove donacije ne bismo bili u mogućnsoti da ovo uradimo. Osim toga, radimo i na još nekim projektima. Trenutno smo u fazi izgradnje dječjeg igrališta i parking prostora ispred Odjeljenja dječje hemato-onkologije - zaključila je Stojanović, pojašnjavajući da se nada da ćemo do proljeća imati oplemenjeni prostor za djecu i njihove roditelje dok borave u bolnici.
Lana Đurašović, član upravnog odbora NLB banke kazala je da je briga za društvo njihova suštinska i temeljna vrijednost kojoj teže na svim poljima njihovog poslovanja. Imajući u vidu značaj jednog zdravstvenog sistema za društvo, pažljivo osluškuju njegove potrebe i značajan dio njihovih donacija usmjeren je poboljšanju uslova za rad, kao i uslova za liječenje u zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore.
- Posebno smo svjesni značaja i potrebe sveobuhvatne brige i podrške za djecu oboljelu od kancera za njihove porodice takođe i ovom prilikom želimo da im poručimo da nijesu sami. Najveći dio sredstava koje je NLB banka opredijelila ovogodišnjom donacijom je odlukom naših zaposlenih i njihovim glasovima otišlo upravo Udruženju roditelja djece oboljele od kancera NVO Feniks kao vid podrške i manji doprinos svakodnevnoj borbi. Drago nam je da smo bili u prilici da konačno doniramo ovaj vrijedan aparat koji će sigurno doprinijeti kvalitetnijem tretmanu bolesne djece koja se liječe ovdje na Odjeljenju dječije hematoonkologije KCCG. I to baš danas kada se obilježava Međunarodni dan djece oboljele od kancera - zaključila je Đurašović.
Dr Darja Ljubić, pedijatar-hematolog IBD kazala je da Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježavaju 15. februara svake godine sa ciljem da se podigne svijest o postojanju kancera u pedijatrijskoj populaciji radi suočavanja sa istim. Današnjim danom, kako ističe, žele da istaknu i skrenu pažnju da svi kao društvo moramo biti ujedinjeni u cilju liječenja kancera u dječjem uzrastu postane nacionalni i globalni zdrasvtveni prioritet.
- Danas skrećemo pažnju da u zemlji i u svijetu, bez obzira na stepen ekonomskog razvoja, je neophodno da budu dostupni za primjenu svi protokoli liječenja koji su aktuelni za bolesti sa kojima se suočavaju naši najmlađi pacijenti. Neophodno je svakoj zemlji i ustanovi koje se bave liječenjem malignih bolesti, da imaju dostupne dijagnostičke procedure i terapijske modalitete koji su predviđeni i naravno da stalno moramo raditi na poboljšanju njege u toku liječenja naših pacijenata i jedino tako možemo doći do zajedničkog cilja – do izlječenja i komplikacije liječenja i same bolesti svesti na minimum - rekla je dr Ljubić.
Na taj način, napominje ona, pokazaćemo ono što je već nekoliko godina slogan ove kampanje Samo hrabri mogu sve i da je bolje preživljavanje moguće.
- I ove, kao i prethodnih godina, slogan naše kampanje je Samo hrabri mogu sve, i mi na Odjeljenju hemato-onkologije svakodnevno smo uvjereni da su naši pacijenti i njihovi roditelji i porodice najhrabriji među nama. Ono čega smo mi apsolutno svjesni jeste da želimo da i javnost stalno podjećamo da kada se u momentu završi intenzivno liječenje, taj neki period praćenja od nekoliko godina, izazovi sa kojima se naši pacijenti suočavaju se ne završavaju - naglasila je dr Ljubić i istakla takođe da oboljela djeca se često suočavaju sa kasnijim posljedicama ne samo bolesti već i terapije koja je upotrijebljena tokom liječenja te mogu imati, kako je pojasnila, razne hronične i zičke i psihološke smetnje. - Tako da mi kao zdravstveni sistem jedne zemlje i društvo u cjelini moramo, između ostalog, omogućiti da preventivni pregledi budu maksimalno dostupni, da psihološka podrška koja je jako važna bude maksimalno dostupna naročito starijoj djeci i adolescentima koji se često suočavaju sa problemima nakon završenog liječenja. Za kraj bih htjela da se zahvalim u ime IBD-a i naravno hemato-onkološkog odjeljenja, našim iskrenim i dugogodišnjim prijateljima Udruženju Feniks na ovoj zaista vrijednoj donaciji. Oni su i danas, kao i svih prethodnih godina, pokazali da vjeruju u nas i da ne odustaju od nas i od pomoći da mi naš rad stalno unapređujemo i da pratimo evropske standarde u dijagnostici i liječenju naših pacijenata - zaključila je dr Ljubić.
Klinički centar Crne Gore
23
Obilježen 15. februar, Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, u IBD-u
KARCINOM DOJKE KOD MUŠKARACA
Prim. dr Jadranka Lakićević, spec onkologije Klinički centar Crne Gore
Smatra se da je karcinom dojke bolest žena i da muškarci ne oboljevaju od ovog tumora. Međutim, činjenica je da i kod osoba muškog pola postoji mala količina tkiva dojke iz kojeg može nastati karcinom. Karcinom dojke kod muškaraca čini oko 1% svih karcinoma dojke (na 100 žena, oboli 1 muškarac).
Zašto je karcinom dojke češći kod žena nego kod muškaraca?
Razlike u učestalosti karcinoma dojke uslovljene su građom dojke i različitim količinima hormona estrogena među polovima.
Dojka je parni organ čija je osnovna funkcija stvaranje mlijeka i dojenje. Građena je od lobula (žljezdanog tkiva) u kojima nastaje mlijeko. Lobuli su povezani sa kanalićima (duktusima) koji vode do bradavice. Lobuli i kanali su smješteni u vezivnom i masnom tkivu.Takođe, u dojci se nalazi i mreža limfnih i krvnih sudova i nerava.
Većina karcinoma dojke nastaje iz ćelija koje formiraju lobule i duktuse. Struktura muških dojki se razlikuje od ženskih: iako muške dojke imaju kanaliće, uopšte nemaju ili imaju samo nekoliko
lobula (jer ne postoji ziološka potreba za stvaranjem mlijeka).
Ćelije tkiva dojke rastu i dijele se kao odgovor na hormon estrogen, kojeg žene proizvode više nego muškarci.
Građa dojke kod muškaraca i žena
24
Faktori rizika za karcinom dojke kod muškaraca
Godine starosti: rizik raste sa godinama, mada se bolest može javiti u bilo kom dobu.
Porodična istorija karcinoma dojke: rizik je veći ukoliko postoji karcinom dojke u porodici.
Genetske mutacije: i muškarci i žene imaju BRCA1 i BRCA2 gene, koji su tumor supresorski geni (učestvuju u suzbijanju rasta tumora). Kada su izmijenjeni (mutirani), BRCA geni više ne mogu da obave svoju funkciju supresije tumorskog rasta. Mutirani BRCA geni ne izazivaju rak, oni ga više ne sprečavaju. Muškarci koji naslijede određene genetske mutacije od svojih majki ili očeva imaju veći rizik od razvoja karcinoma dojke, posebno ukoliko je BRCA 2 gen mutiran.
Visok nivo estrogena: testosteron je muški hormon, a estrogen ženski hormon. Činjenica je da muškarci i žene imaju različite nivoe i testosterona i estrogena. Muškarci imaju manje estrogena od žena, ali svi muškarci imaju i izvjesnu količinu estrogena u svom organizmu. Stanja koja kod muškaraca dovode do povišenih nivoa estrogena nastaju kao rezultat hormonske terapije za liječenje karcinoma prostate; prekomjerne tjelesne težine; izvjesna oboljenja, operacija ili povreda testisa; određene bolesti jetre (ciroza).
Klinefelterov sindrom je rijetko genetsko stanje kod kojeg može doći do poremećaja u razvoju testisa, a što može rezultirati višim nivoima estrogena. Takođe, kod muškaraca sa Klinefelterovim sindromom postoji povećan rizik od razvoja ginekomastije (nemaligno uvećanje tkiva dojke).
Izloženost zračenju: ukoliko je sprovedena zračna terapija grudnog koša (na pr. kod liječenja limfoma) rizik je povećan.
Simptomi i znaci
Simptomi karcinoma dojke kod muškaraca su slični onima kod žena, a manifestuju se kao:
- otvrdnuće u području dojke, obično iza areole (kružni, tamniji dio kože dojke sa bradavicom)
- promjene na koži dojke
- ranice na koži
- uvučene bradavice
- sukrvičav iscjedak iz bradavice
- uvećani limfni čvorovi u pazušnoj jami
- u uznapredovalom stadijumu se javljaju simptomi koji potiču od organa zahvaćenih metastazama.
Zbog činjenice da kod muškaraca postoji manje tkiva
dojke i da je ono lokalizovano bliže bradavici, najveći dio promjena se pojavljuje na bradavici ili oko nje.
Dijagnostička obrada
Fizikalni pregled dojki: većina muškaraca sa karcinomom dojke ima bezbolnu, retroareolarnu masu.
Radiološki pregledi dojke su mamogra jai ultrazvučni pregled dojki.
Prema važećim vodičima, kod muškaraca mlađih od 25 godina, koji imaju neodređenu palpabilnu masu, preporučuje se ultrazvučni pregled dojki. Za muškarce strarije od 25 godina i one sa sumnjivim nalazima na zikalnom pregledu, mamogra ja se preporučuje kao početni dijagnostički test, a ultrazvuk se radi ukoliko su mamografski nalazi nejasni. Na mamogramima, karcinom dojke kod muškaraca se često pojavljuje kao retroareolarna masa sa nepravilnim, spikuliranim ivicama.
Biopsija: kod promjena koje su sumnjive za karcinom, treba uraditi biopsiju tumora (uzimanje uzorka tkiva tumora) i patohistolški pregled, koji se radi i na materijalu dobijenom operacijom dojke.
Kod muškaraca se najčešće dijagnostukuje invazivni karcinom dojke, pri čemu je invazivni duktalni karcinom najčešći histološki tip. Manje uobičajeni histološki podtipovi kod muškaraca uključuju papilarni karcinom (2 - 3%) i mucinozni karcinom (1 - 2%). Iako lobularni karcinomi čine približno 12% invazivnih karcinoma kod žena, ovaj podtip je značajno manje rasprostranjen među muškarcima (1- 2%)).
Generalno, karcinom dojke kod muškaraca je najčešće pozitivan na hormonske receptore (receptore za estrogen, ER i receptore za progesteron PR), a negativan na receptor za humani epidermalni faktor rasta 2 (HER2).
Razlika između karcinoma dojke kod muškaraca i ginekomastije
Ginekomastija je najčešće nemaligno stanje dojke kod muškaraca, a predstavlja uvećanje žljezdanog tkiva dojke i obično se javlja obostrano. Pseudoginekomastija predstavlja izraženo masno tkivo oko bradavice.
Stadijum bolesti
Određivanje stadijuma karcinoma dojke kod muškaraca se radi kao i kod žena (ne postoje preporuke speci čne za muškarce). Stadijum označava stepen proširenosti bolesti. U tu svrhu se rade dodatni dijagnostički postupci (radiografski i/ili CT pregled pluća, UZ i /ili CT jetre, scintigra ja skeleta).
Liječenje
Tretman karcima dojke kod muškaraca je multidisciplinaran i uglavnom je ekstrapolisan sa liječenjem karcinoma dojke kod žena.
Tretman može biti lokalni (operacija, zračna terapija) ili sistemski (hormonska terapija, hemioterapija, ciljana terapija i imunoterapija).
25
Kod žena sa ranim karcinomom dojke često se rade poštedne operacije dojke (uklanjanje tumora i okolnog tkiva dojke), sa biopsijom “sentinel” limfnog čvora i/ ili disekcijom limfnih čvorova pazušne jame, dok se većina muškaraca podvrgava mastektomiji (uklanjanje dojke u cjelini). Čak i kod muškaraca sa ranim stadijumom bolesti očuvanje dojke nije uobičajeno, uprkos odsustvu bilo kakvih medicinskih kontraindikacija.
Adjuvantno liječenje (postoperativna zračna terapija ili sistemski vidovi liječenja) kao i/ili neoadjuvantna terapija indikuju se kod muškaraca sa karcinomom dojke koji su u povećanom riziku od ponovne bolesti ili smrtnog ishoda (kao i kod žena).
Pošto je većina karcinoma dojke kod muškaraca pozitivna na hormonske receptore (ER i/ili PR) endokrina terapija je važna komponenta liječenja. Standardna adjuvantna endokrina terapija za muškarce sa karcinomom dojke pozitivnim na hormonske receptore je 5 do 10 godina primjene tamoksifena. Odluke o trajanju terapije treba da budu individualizovane, kao i za žene: na osnovu rizika za relaps (ponovna bolest) i neželjenih efekata. Mogući neželjeni efekti tamoksifena kod muškaraca su venska tromboza, katarakata, seksualna disfunkcija, promjene raspoloženja, talasi vrućine i grčevi u nogama.
Za muškarce koji nisu kandidati za tamoksifen, kao što su oni sa prethodnom trombozom, indikujuju se inhibitori aromataze u kombinaciji sa LHRH agonistima.
Endokrina terapija kod muškaraca sa metastatskim karcinomom dojke obuhvata iste ljekove koji su indikovani za liječenje metastatskog karcinoma dojke kod žena: tamoksifen, inhibitore
aromataze plus analoge GnRH i fulvestrant. Fulvestrant je selektivni regulator estrogenskih receptora i e ksan je kod hormon zavisnog metastatskog karcinoma dojke kod muškaraca. Dokazano je da inhibitori ciklin zavisnih kinaza (CDK) ili mTOR inhibitori koji se koriste u kombinaciji sa endokrinom terapijom, u poređenju sa samo endokrinom terapijom, dovode do značajnog poboljšanja ishoda kod žena sa endokrino zavisnim metastastskim karcinomom dojke. NCCN smjernice preporučuju da se muškarci tretiraju istim pristupom kao postmenopauzne žene, uz napomenu da se inhibitori aromataze obavezno kombinuju sa analogom GnRH. Iz ovih razloga, primjena CDK inhibitora ili mTOR inhibitora kao dio kombinovane endokrine terapije je racionalni pristup za muškarce sa metastatskim karcinomom dojke. Takođe, sistemska anti HER2 terapija (kod HER2 pozitivnih tumora) i imunoterapija (kod trostruko negativnog karcinoma dojke) kod metastatkog karcinoma dojke se indikuju kao i kod žena sa ovim podtipovima tumora. Muškarcima se karcinom dojke češće dijagnostikuje u odmakloj fazi u odnosu na žene, što se objašnjava činjenicom da se u muškoj populaciji ne sprovode rutinske skrining mamogra je (kod žena se rade kako bi se bolest otkrila u ranoj fazi kada se postižu bolji rezultati liječenja). Sa druge strane, muškarci ne znaju da mogu oboljeti od karcinoma dojke, pa obično ne obraćaju pažnju na promjene u tkivu dojke, a kod pojave simptoma predugo čekaju da se jave ljekarima.
Zbog navedenog, u opštoj populaciji treba poboljšati informisanost o karcinomu dojke kod muškaraca, kako bi se bolest otkrila i liječila blagovremeno.
Literatura:
1. Giordano S. Breast cancer in Men. N Engl J Med 2018; 378:2311-2320
2. https://www.cancer.gov/types/breast/hp/male-breast-treatment-pdq
3. https://www.nccn.org/guidelines/nccn-guidelines
26
Hronika
01. februar - U toku značajna ulaganja za unaprjeđenje zdravstvenih kapaciteta u Baru
- Puna posvećenost razvoju i unaprjeđenju zdravstvenog sistema prioritet je svih prioriteta Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja. Ovoj Vladi je cilj da uradimo ono što je najbolje za naše građane, bilo na sjeveru, jugu ili centralnom dijelu Crne Gore. Tako će biti i ovdje u Baru, zato sam sa zadovoljstvom primio inicijativu lokalne samouprave da se razmotri mogućnost izgradnje novog objekta bolnice ili urgentnog centra, na lokalitetu u blizini centra grada - kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić tokom zvanične posjete Opštini Bar delegacije Vlade Crne Gore, koju je predvodio premijer Dritan Abazović.
ministar Šćekić.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević kazao je da je lokalna samouprava delegaciji Vlade Crne Gore kandidovala i inicirala određene projekte od opšteg interesa.
- Danas smo iskoristili priliku prisustva ministra zdravlja da pokrenemo temu izgradnje nove bolnice ili urgentnog bloka i inicijalno smo dobili podršku za ovu ideju koja je tako i koncipirana u samom strateškom planu razvoja opštine Bar, rekao je Raičević. On je pojasnio da je ova inicijativa stara više od tri godine, kada je upućena tadašnjem rukovodstvu Ministarstvu zdravlja da se na određenom lokalitetu, bliže centru grada može izgraditi adekvatan zdravstveni objekat i de nisati da li kao urgentni centar ili bolnica.
02. februar - Crna Gora ima potencijal da razvije elitni zdravstveni turizam
Crna Gora ima značajan potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, a Vlada intenzivno radi na usklađivanju i inkorporaciji najboljih parksi koje će konačan oblik dobiti kroz zakonska rješenja, zajednički je stav sa sastanka ministara zdravlja i ekonomskog razvoja i turizma, Dragoslava Šćekića i Gorana Đurovića, koji je održan u Ministarstvu zdravlja.
Ministar Šćekić je kazao da će se svakako, u međuvremenu nastaviti sa unaprjeđenjem postojećih zdravstvenih kapaciteta i podsjetio da je u toku tenderska procedura za nabavku nove magnetne rezonance za OB Bar, investicije vrijedne gotovo 760 hiljada eura. Takođe, kako je kazao, delegacija Vlade je obišla Dom zdravlja Bar i upoznala se sa aktivnostima koje menadžment ove ustanove sprovodi i zahvaljujući kojima se unaprjeđuje značajno zdravstvena usluga i zdravstvena zaštita.
- Cilj nam je kao Vladi da punu pažnju posvetimo unaprjeđenju zdravstvene zaštite prije svega primarnog nivoa i u tom pravcu se izdvajaju značajna sredstva i ulaže. Jako značajno za nas je da se, kako u infrastrukturnom i u kadrovskom pravcu ponašamo odgovorno i da su rezultati vidljivi svima kroz konkretne radove. Iz dana u dan unaprjeđuje se zdravstvena infrastruktura. Politika sadašnje Vlade je da gradimo nove zdravstvene ustanove koje će pružiti kvalitetne zdravstvene usluge. Nažalost, 40 godina do sada nijesmo imali priliku da vidimo izgradnju novih zdravstvenih ustanova, a u ovom momentu imamo već tri klinike koje se grade, a postoje i brojne inicijative lokalnih samuprava, kao što su Budva i Bar, za izgradnju novih zdravstvenih objekata. Pored toga, kroz nove specijalizacije i supspecijalizacije napredujemo i u pravcu stručnog osposobljavanja našeg medicinskog kadra, koji će pružiti najkvalitetnije zdravstvene usluge građanima. Dakle, ono što smo na početku mandata ove Vlade obećali i ostvarujemo, poručio je
Na sastanku je bilo riječi o konkretnim aktivnostima koje su u nadležnosti ovih resora, a tiču se, između ostalog, usaglašavanja Zakona o zdravstvenoj zaštiti sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu u oblasti zdravstvenog turizma.
Učesnici sastanka su se saglasili da Crna Gora ima potencijal da razvije elitni zdravstveni turizam, te da su geografski položaj i pogodna klima idealno podneblje za rehabilitaciju.
Ministri Šćekić i Đurović su ocijenili da, nakon usaglašavanja zakonskih normi, a prateći međunarodne standarde, uz adekvatnu infrastrukturu, kadar i opremu, Crna Gora, kao atraktivna turistička destinacija, ima dobru osnovu za razvoj zdravstvenog
27
turizma, koji će u krajnjem značajno doprinijeti ekonomskom prosperitetu države. Oni su naglasili da je adekvatna zdravstvena usluga neraskidivi dio turističke ponude, a naša zemlja ima veliki potencijal u određenim oblastima medicine, za koje turisti koji posjećuju našu zemlju imaju veliko interesovanje. Pored toga, banje i prirodna lječilišta, sa kojima je Crna Gora bogata, predstavljaju jedan od bitnijih faktora razvoja zdravstvenog turizma.
Tokom današnjeg sastanka, predstavnici dva ministarstva razgovarali su i o rješavanju statusa Instituta Igalo i jačanju kapaciteta ovog rehabilitacionog centra, koji je takođe značajan i već prepoznat činilac za pozicioniranje naše zemlje u oblasti zdravstvenog turizma
03. februar - Bolnica Meljine uskoro
dio Opšte bolnice Kotor
Bolnica Meljine od 01. marta biće organizacioni dio Opšte bolnice Kotor, dok se ne stvore uslovi i obezbijedi dovoljno kadra da samostalno funkcioniše u okviru javnog zdravstvenog sistema, zaključak je sa sastanka predstavnika Ministarstva zdravlja sa rukovodstvima kotorske i bolnice u Meljinama.
Moramo voditi računa o sistematizaciji, o normativima, a kapaciteti će se proširivati kako se budu stvarali uslovi - istakla je dr Ćorić. Direktorica bolnice Meljine u stečaju, dr Elez, kazala je da je dogovoren model organizacije bolnice Meljine koji će zadovoljiti potrebe zaposlenih, ali i građana Herceg Novog, te da će se nastaviti dogovori oko konačnog funkcionisanja ustanove u narednom periodu.
- Zaposleni u bolnici Meljine imaju do 01.marta ugovor po osnovu stečaja, a nakon toga zaposleni bi trebalo da pređu u javni zdravstveni sistem. Do tada ćemo obaviti još razgovora. Za početak, doktor Kumburović će doći u bolnicu Meljine da na licu mjesta pogledamo organizaciju bolnice, kao i de nitivnu sistematizaciju, tako da ćemo imati do 01.marta dovoljno vremena za sve moguće korekcije koje su neophodne - poručila je dr Elez. Ona je naglasila da su tokom stečajnog postupka svi zaposleni, kako medicinski tako i nemedicinski kadar, primali platu i da očekuje da će uskoro Fond za zdravstveno osiguranje uplatiti decembarsku zaradu.
03. februar - Vrijedna donacija UNDP-a Institutu za javno zdravlje
Institut za javno zdravlje Crne Gore od sada će koristiti najsavremeniju laboratorijsku opremu, za preciznu i brzu analizu uzoraka hrane, vode i vazduha, u cilju poboljšanja kvaliteta prehrambenih proizvoda i zdravlja ljudi u Crnoj Gori.
Sastanku su ispred Ministarstva zdravlja prisustvovali državna sekretarka dr Slađana Ćorić, generalni direktor Direktorata za projekte, inovacije i zdravstveni turizam Luka Đukanović i načelnik Direkcije za zdravstvenu zaštitu Radovan Nikolić, direktor OB Kotor dr Davor Kumburović i direktorica bolnice Meljine dr Olivera Elez sa saradnicima.
- Nama je interes, kao i svim građanima Herceg Novog, da Meljine bude samostalna bolnica, međutim u ovom trenutku zbog nedostatka kadra nije bilo moguće to organizovati na taj način. Našli smo prelazno rješenje kako bi bolnica nastavila da funkcioniše kao do sada. Pružaće usluge iz ginekologije, hirurgije i internog odjeljenja i kako se budu stvarali uslovi tako će se proširivati njeni kapaciteti - navela je dr Ćorić.
Ona je izrazila očekivanje da će građani Herceg Novog shvatiti koliko je napora Vlada Crne Gore uložila da ovaj problem bude riješen, naglašavajući da je u postojećim uslovima ovo najbolje rješenje i da će se nastaviti kontinuirano pružanje zdravstvene zaštite za djelatnosti koje je u ovom trenutku moguće ostvariti, što je, kako je istakla, u interesu svih građana Herceg Novog.
- Trudićemo se da kompletan medicinski kadar bude primljen, ali je trenutno ograničena mogućnost da se zaposle svi jer su raspisani predsjednički izbori, pa moramo imati komunikaciju sa Agencijom za sprječavanje korupcije i voditi računa da se postepeno sprovode konkursi, kako proces rada bude organizovan. U bolnici Meljine radi 11 ljekara, ne može se primiti 160 ljudi na 11 ljekara.
- Najnovija laboratorijska oprema, koja je obezbijeđena uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) osim što omogućava precizniju i bržu analizu kvaliteta uzoraka, doprinijeće i snaženju zdravstvenog sistema kroz povećanje produktivnosti u laboratorijskom radu i smanjenje operativnih troškova. Gasni hromatograf Agilent 7000E GC/TQ pruža nove mogućnosti veoma preciznih dijagnostičkih podešavanja i bržu analizu zagađivača u uzorcima hrane, vode i vazduha, analizu uzoraka iz životne sredine i humanih uzoraka. Ova analitička tehnika imaće veoma široku primjenu u svakodnevnom radu - saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Direktor Instituta, dr Igor Galić izrazio je veliku zahvalnost UNDP-u na ovoj veoma značajnoj donaciji.
- Sa ciljem jačanja zaštite javnog zdravlja, laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore svakodnevno izvode adekvatne kontrole kvaliteta i bezbjednosti hrane, vode i različitih segmenata životne sredine. Jačanje tehničkih kapaciteta, zajedno sa edukacijom kadra, omogućava pružanje pouzdanih rezultata priznatih i na evropskom tržištu, zadovoljavajući pri tom najstrožije kriterijume
28
pravilnika, regulativa i standarda. U savremenoj tehnologiji zahtjevi analitike su prošireni na znatno veći broj parametara, na nečistoće, na elemente u tragovima, na strukturnu i faznu analizu. Tehnologija stalno postavlja sve strožije zahtjeve koji uključuju tačnost i preciznost određivanja, osjetljivost analize, određivanje niskih koncentracija – tragova, vrijeme trajanja analize, mogućnost simultanog određivanja većeg broja analita pod istim eksperimentalnim uslovima, mikro analize, mogućnost automatizacije i kompjuterizacije ispitivanja - te nam je stoga čast što ćemo kroz ovu donaciju biti u mogućnosti da odgovorimo savremenim izazovima u radu - kazao je dr Galić. Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova izrazila je zadovoljstvo što je Program Ujedinjenih nacija za razvoj i na ovaj način dao svoj doprinos unaprjeđenju zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.
- UNDP sa zemljama širom svijeta radi ne samo na produženju životnog vijeka u tim zemljama, već želimo da ljudi vode dug i zdrav život. Nadam se da će ovaj instrument omogućiti Institutu za zdravlje Crne Gore rano otkrivanje i kasnije u saradnji sa relevantnim partnerima i prevenciju prisustva toksičnih hemikalija u zemljištu, vodi i vazduhu, što su sve preduslovi za proizvodnju zdrave hrane u Crnoj Gori. Svi mi želimo da ljudi konzumiraju, odnosno da imaju pristup zdravoj hrani tokom svog života, kako bi imali dugovječan i zdrav život. Uz ovaj doprinos, UNDP nastavlja da podržava zdravstveni sektor, što je dio naše šire strategije unaprjeđenja kvaliteta vašeg rada kroz podršku digitalizaciji uz uvođenje savremene digitalne opreme. Nadam se da će ovaj instrument doprinijeti brzini i preciznosti rada Instituta za javno zdravlje Crne Gore, kao i da će omogućiti i drugim institucijama, blagovremenu i brzu reakciju u procesu unaprjeđenja zdravlja i života ljudi u Crnoj Gori – kazala je Gašparikova.
05. februar – Za spas Instituta Igalo peticiju potpisalo preko 7700 građana
Da bi problemi Instituta Igalo bili razmatrani na sjednici Skupštine Crne Gore bilo je potrebno obezbijediti šest hiljada potpisa. Elektronsku peticiju koju je pokrenuo Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore potpisalo je u kratkom roku preko 7700 građana.
Za Vladu je rješenje privatizacija Instituta, a za zaposlene i građane to je neprihvatljivo. Kažu da ova ustanova mora ostati u državnom vlasništvu. Ne traže bespovratnu pomoć države već avans kojim bi prevazišli probleme, obezbijedili deblokadu računa i pripremili drugu fazu za otvaranje. Na nedavnom protestu predsjednica Sindikata Marija Obradović informisala je da je u toku 2022. god. u Institutu liječeno 19.222 pacijenata i ostvareno 210 hiljada noćenja.
Ona je istakla da Institut nije gubitnik već da ima vrijednost u ljudstvu i znanju, zemljištu, objektima, tehnici i programima. Zbog svega toga radnicima je neprihvatljivo da se aktuelizuje tema privatizacije, a posebno po apsurdnoj cijeni od „mizernih deset miliona eura za 228 hiljada kvadrata zemljišta na najatraktivnijoj lokaciji u gradu i građevinskih objekata površine oko 85 hiljada kvadrata“. Uz sve to Institut Igalo je noseća ustanova zdravstvenog turizma koji je jedna od strateških grana razvoja Crne Gore.
06. februar - Raste broj oboljelih od karcinoma pluća
Podaci o broju oboljelih od kancera pokazuju da svake godine više od 3.000 osoba oboli od ove teške i podmukle bolesti u Crnoj Gori. Mušku populaciju najviše pogađa karcinom pluća, a samo u prethodnoj godini Bolnica za plućne bolesti Dr Jovan Bulajić je zabilježila 350 slučajeva. U zdravstvenoj ustanovi u Brezoviku trenutno je 200 pacijenata na bolničkom liječenju. Bolnica u Brezoviku u prethodnih desetak godina bilježi više nego udvostručen broj oboljelih od karcinom pluća. Rizične grupe su pušači, gotovo u 80 odsto slučajeva, a vrh obolijevanja je u sedmoj deceniji života.
- Genetski činioci, odnosno nasljedna predispozicija udružena sa pušenjem je ta koja će povećati rizik od obolijevanja 14 puta. Dakle, osoba koja je sama pušač, a ima oboljelog bliskog krvnog srodnika u riziku je 14 puta da razvije ovo oboljenje u odnosu na nepušača koji nema bliskog krvnog srodnika - kazao je dr Predrag Pejović direktor Bolnice za plućne bolesti Dr Jovan Bulajić u Brezoviku.
Upravo ova vrsta karcinoma je najčešća kod muške populacije u Crnoj Gori.
- Na osnovu podataka dobijenih iz godišnjih sumara bolnice Brezovik vidimo da se nekad u stabilnih 28,1 na 100.000 stanovnika dolazi do cifre od 350 godišnje oboljelih od karcinoma pluća. S tim, značajan je i porast broja oboljelih ženskog pola - kazao je dr Pejović. A broj oboljelih od svih vrsta karcinoma u Crnoj Gori u 2020. godini je bio oko 3.200.
- Ako govorimo o muškom polu, dominiraju rak pluća, rak debelog crijeva i rak prostate. Ako govorimo o ženskom polu žene dominantno obolijevaju od raka dojke, zatim raka debelog crijeva, raka pluća i raka grlića materice - kazao je dr Pejović. Karcinom pluća najčešće se otkrije u četvrtoj fazi, sa već razvijenim sistemskim metastazama. Stopa smrtnosti je i dalje velika među ovim bolesnicima. Ipak, doktori napominju da što se prije krene u liječenje, šanse za opravak se povećavaju.
Predstavnici Instituta i Opštine Herceg Novi su krajem godine ponudili mogućnost kratkoročnog rješenja, avansnu uplatu Fonda za zdravstveno osiguranje sa 1,2 miliona eura, što je prihvatio i obećao i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i ta uplata je izostala.
- Trenutno se u Brezoviku liječi oko 200 aktivno oboljelih od karcinoma pluća i koji se liječe metodama hemioterapije, imunoterapije target terapija – objasnio je dr Pejović.
S obzirom na broj oboljelih koji se liječi od karcinoma pluća u Brezoviku, bolnici fali još onkologa i medicinskih sestara na ovom paviljonu. RTCG
29
februar – Sindikat zdravstva traži hitno rješavanje problema zaposlenih u zdravstvu
Sindikat zdravstva očekuje da nadležni hitno reaguju povodom niza problema zaposlenih u javnom zdravstvu, a u prvom redu su, kako su poručili, povećanje zarada medicinarima, rješavanje statusa zaposlenih u bolnici Meljine, i formiranje radne grupe koja će Granski kolektivni ugovor urediti da niko ne bude diskriminisan.
imaju velikih problema još od 2013. godine, kao i da su ušli u stečaj 2018. kako bi izbjegli određene probleme.
- Mislim da niko nije dovoljo dobro prepozano značaj bolnice Meljine na tom područuju. Mi kao Sindikat smo tražili razgovor kod premijera i ministra nansija još prije sedam dana, pozitivan odgovor nijesmo dobili. Lično smatram da se tu mnogo šta neće popraviti i da će mnogo radnika ostati će bez posla - rekla je dr Drobnjak.
09. februar - Raspisan javni konkurs za izradu projekta za gradnju opšte bolnice Pljevlja
Raspisivanjem konkursa za idejno arhitektonsko rješenje za izgradnju objekta Opšte bolnice u Pljevljima, više godina najavljivani projekat, konačno je počeo da se realizuje kroz konkretne aktivnosti.
Ovo je jedan u nizu vrijednih projekata koje je pokrenulo Ministarstvo zdravlja, a koji su predviđeni kapitalnim budžetom za oblast zdravstva.
Nakon što su nedavno uvećane zarade zaposlenima u državnoj upravi, isto očekuju i zdravstveni radnici. Kako su poručili iz Sindikata zdravstva, ako su u javnom sektoru zarade uvećane za najmanje 20 odsto, očekuju da se i njima uveća koe cijent na zarade za 7,5 odsto.
Predsjednik Sindikata zdravstva Crne Gore dr Vladimir Pavićević naveo je da o zahtjevu za korekciju koe cijenata nema pregovora.
- Ako su svi zaposleni u zdravstvenom sektoru dobili 20 odsto povećanje zarada, nikakvog smisla nema da zdravstveni radnici ostanu na 12,5 odsto - poručio je dr Pavićević.
Problem sa zaradama ogleda se i u nepravednom rasponu pojedinih nivoa kvali kacija. Kako je objasnio dr Pavićević, trenutno neko od nemedicinskog kadra, sa četvorogodišnjim fakultetskim obrazovanjem ima gotovo 200 eura veću platu od obrazovanog medicinskog radnika.
- U Vladi tvrde da je problem zaposlenih u bolnici Meljine riješen, međutim, ono što se dešava na terenu nimalo ne ukazuje na to. Kad raspišete konkurs za 89 zaposlenih, a imate 150 zaposlenih, to znači da će 60 ljudi ostati bez posla bez ikakvog socijalnog programa - rekao je dr Pavićević.
Da se već godinama obraćaju Vladi i nadležnom Ministarstvu sa zahtjevom da se formira velika radna grupa koja bi riješila problem nepravičnog obračuna zarada koji je napravio izmijenjen GKU, tvrdi predsjednica Sindikata zdravstvenih radnika Instituta za javno zdravlje, dr Biljana Popović Kolašinac.
- U posljednje dvije godine potpisivale su se dvije izmjene GKU, oba puta se jedna grupa zaposlenih dovodila u diskriminatorski položaj. Trenutna situacija je da je, nakon poravnanja keo cijenta nemedicinskom kadru, došlo do zapostavljanja grupe medicinskih radnika sa istim nivom obrazovanja. Jedini način da se trajno riješi ovaj problem je da se formira radna grupa koja će temeljno urediti ugovor, a ne kao što se radilo do sada, paušalno i "ad hok" - poručila je dr Kolašinac.
Kada je riječ o problemu u kojem su se našli zaposleni u bolnici Meljine, predsjednica sindikata te zdravstvene ustanove, dr Slavica Drobnjak, podsjetila je da u toj zdravstvenoj ustanovi
Ministarstvo zdravlja i Opšta bolnice Pljevlja ranije su pripremili projektni zadatak i obezbijedili neophodnu dokumentaciju za raspisivanje konkursa za idejno arhitektonsko rješenje, a Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma pripremilo Odluku o raspisivanju konkursa za idejno arhitektonsko rješenje objekta Opšte bolnice u Pljevljima.
Konkurs, koji je međunarodni, opšti, idejni, jednostepeni i anoniman, otvoren je od 09. februara do 14. aprila 2023. godine, dok je rok za objavu rezultata konkursa 09. maj 2023. godine. Konkursni fond iznosi 100.000,00 eura i obezbijeđen je u Kapitalnom budžetu za 2023. godinu.
Izgradnjom novog objekta bolnice u Pljevljima obezbijediće se bolji uslovi za rad medicinskog osoblja, omogućiti blagovremeno i sveobuhvatno pružanje zdravstvene zaštite građanima i stvoriti preduslovi kako za ostanak, tako i za dolazak ljekara i uopšte medicinskog kadra u najsjeverniju crnogorsku opštinu. Takođe, realizacijom ovog projekta stvoriće se pretpostavke za poboljšanje uslova života stanovnika opština Pljevlja i Žabljak i omogućiti njihov dalji razvoj.
10. februar - Kompanija Novartis donirala neinvazivne pacijent monitore Klinici za kardiologiju KCCG
07.
30
Kompanija Novartis Pharma Services AG DSD Podgorica donirala je četiri neinvazivna pacijent monitora za potrebe Klinike za kardiologiju Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), ukupne
vrijednosti blizu deset hiljada eura. Rad sa navedenim monitorima, osim što će značajno podići kvalitet zdravstvene zaštite koju Klinika pruža pacijentima, takođe će pomoći u smanjenju radnog opterećanja kliničara što će direktno uticati na kvalitet pruženih zdravstvenih usluga. Ovim povodom direktorica KCCG-a dr Ljiljana Radulović uručila je zahvalnicu pravnom zastupniku kompanije Novartis dr Jeleni Stojimirović.
11. februar - CINMED izdao saglasnost za uvoz ljekova za liječenje cistične fibroze
Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CINMED) izdao je saglasnost za uvoz ljekova namijenjenih za liječenje pacijenata oboljelih od cistične broze, čime je napravljen još jedan korak kako bi crnogorski osiguranici oboljeli od ove bolesti dobili potrebnu terapiju.
Postupajući po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za uvoz ljekova koji nemaju dozvolu za stavljenje u promet, a u skladu sa Zakonom o ljekovima, Institut je izdao saglasnost za ljekove Ka rio i Kalydeco (Trika a), koji se koriste u terapiji cistične broze.
Prethodno je Komisija Ministarstva zdravlja koja se bavi rijetkim bolestima omogućila uvođenje lijeka Trika a našim pacijentima oboljelim od cistične broze, budući da se radi se o lijeku koji nije registrovan u Crnoj Gori. Terapija je odobrena za ukupno 19 pacijenata koji su prošli sve neophodne kontrolne preglede prije uvođenja lijeka u terapiju.
Lijek je odobren za primjenu za sve pacijente uzrasta do 18 godina, njih 16 i za tri odrasla pacijenta.
14. februar - HPV vakcinu primilu 1.150 djevojčica
U Crnoj Gori je od početka HPV vakcinacije, vakcinu primilo 1.150 djevojčica uzrasta devet godina, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje.
Vakcinacija HPV vakcinom je počela 26. septembra prošle godine.
Trenutni obuhvat vakcinisanih djevojčica na nivou Crne Gore je 24,5 odsto, podaci su Instituta za javno zdravlje.
Najviše vakcinisanih djevojčica je u Beranama, i to 39.7 odsto, potom na Cetinju, gdje je vakcinu primilo 39.4 odsto djevojčica, slijedi Ulcinj sa 35.5 odsto, potom Herceg Novi 31.9 odsto, Kolašin 30.7 odsto, Danilovgrad 29.4 odsto, Rožaje 27.7 odsto, Podgorica 25.8 odsto. Analitika
15. februar - Poseban fokus na prevenciji malignih oboljenja kod djece
Odgovornom i odlučnom javno zdravstvenom politikom i primjenom najsavremenih medicinskih doktrina i donošenjem brojnih strateških dokumenata, Ministarstvo zdravlja rast i razvoj djece i prevenciju bolesti drži visoko na listi svojih prioriteta, saopštili sui z ministarstva zdravlja.
- Danas kada obilježavamo Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti, vrijedi podsjetiti da je cilj zdravstvenih vlasti rana i tačna dijagnoza malignih bolesti kod djece, sa blagovremenim i efektivnim liječenjem, kao i uspješan pristup u kontroli ovih oboljenja. Stoga je, kroz novu Strategiju za hronične nezarazne
bolesti, koju priprema stručni tim koji je formiralo Ministarstvo zdravlja, poseban segment opredijeljen upravo za prevenciju i liječenje malignih neoplazmi, s naglaskom na oboljele u dječjem uzrastu.
Kada je tretman djece oboljele od malignih bolesti u pitanju, na listi ljekova dostupna je i terapija za mališane sa najtežim oboljenjima, a u kontinuitetu radimo i na obezbjeđivanju savremenih dijagnostičkih i terapijskih procedura, u cilju pravovremenog otkrivanja i liječenja ovih bolesti – istakli sui z ministartsva.
Danas je prilika da svi kao društvo u cjelini shvatimo i doprinesemo podizanju svijesti o značaju i važnosti pravovremenog prepoznavanja ove bolesti i preventivi kao naje kasnijoj borbi protiv karcinoma.
Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti obilježava se svake godine 15. februara. Maligne bolesti koje se javljaju u djetinjstvu predstavljaju nacionalni i globalni javno-zdravstveni prioritet, pa se obilježavanjem ovog dana želi iskazati potreba za ulaganjem zajedničkih napora cjelokupne javnosti u poboljšanju tretmana i njege, kvaliteta života, emocionalnih i socijalnih potreba djece oboljele od malignih bolesti. Pored toga, datum skreće pažnju na potrebe podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od malignih bolesti.
Vladi Crne Gore i Ministarstvu zdravlja, kako su saopštili, u svojim politikama je zdravlje, s posebnim akcentom na najmlađu populaciju, u vrhu je agende i prioriteta djelovanja. Vjeruju da podršku na tom putu imaju od svih institucija sistema, civilnog, nevladinog sektora i cjelokupne javnosti.
16. februar - Reformisati sistem socijalne zaštite radi bolje podrške djeci i porodicama
Crna Gora je u posljednjoj deceniji ojačala sistem socijalne i dječje zaštite, ali materijalna davanja stižu do ograničenog broja najugroženijih, onih kojima su najpotrebnija, navodi se u novom izvještaju Svjetske banke i UNICEF-a, čiju je izradu nansirala Evropska unija.
U dokumentu Situaciona analiza: Socijalna zaštita u Crnoj Gori ocjenjuje se u kojoj mjeri sistem socijalne zaštite u Crnoj Gori ispunjava svoju svrhu i daju preporuke za budući razvoj politike u svakoj od kategorija socijalne i dječje zaštite. Preporuke se odnose na materijalna davanja, usluge socijalne i dječje zaštite, socijalno osiguranje – posebno penzije – i programe za uključivanje na tržište rada.
Analiza pokazuje da je troškovna e kasnost crnogorskog sistema socijalne i dječje zaštite u opasnosti od pogoršanja – procjenjuje se da će se izdvajanja za materijalna davanja udvostručiti do 2023. godine. Više investiranja u usluge koje podrazumijevaju ulaganje u ljudski kapital doprinijelo bi e kasnosti u smanjenju siromaštva i povećanju produktivnosti svih članova društva. Potrebna je kontinuirana posvećenost investicijama i reformama kako bi se poboljšala djelotvornost i pravičnost sistema.
- Učinkovita i prilagodljiva socijalna i dječja zaštita ostaje ključna za zaštitu siromašnih i ugroženih. Pandemija kovida-19 pokazala je nedostatke u otpornosti i eksibilnosti sistema u pogledu proširenja zaštite na ugrožene građane tokom krize. Nadamo se da će preporuke iz ovog izvještaja pomoći kreatorima politike pri osmišljavanju i usvajanju odgovora socijalne politike, dok istovremeno pronalaze pravu ravnotežu između promjena
31
politike i skalne stabilnosti - istakao je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Uprkos ekonomskom rastu koji je obilježio period do 2020. godine, siromaštvo u Crnoj Gori i dalje je značajno. Pokrivenost materijalnim obezbjeđenjem je niska, što dovodi do toga da su neki od najugroženijih članova društva isključeni iz socijalne zaštite. Ti nedostaci mogu se smanjiti reformom postojećih kriterijuma isključenja i ponovnom procjenom metode odabira korisnika materijalnog obezbjeđenja.
- Izvještaj poziva na poboljšanje zdravstvenih, obrazovnih i usluga iz domena socijalne i dječje zaštite za djecu i porodice. Takođe poziva na snažniju podršku porodicama u riziku kako bi se spriječilo razdvajanje porodice od djeteta, kao i na jačanje usluga hraniteljstva kako bi se osiguralo da svako dijete, uključujući i djecu sa smetnjama u razvoju, odrasta u porodičnom okruženju punom ljubavi. Na kraju, ovaj izvještaj ukazuje na potrebu da se razviju indikatori za praćenje i evaluaciju kvaliteta usluga za djecu i porodice, da se reformišu centri za socijalni rad kako bi podržali svoje osoblje da e kasnije radi na terenu, te da se ponovo procijene kriterijumi podobnosti za materijalna davanja kako bi se doprlo do svih onih kojima je ta pomoć potrebna - kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander. Ova publikacija je jedan u nizu dokumenata koji prikazuju izazove s kojima se suočavaju programi socijalne zaštite na Zapadnom Balkanu, a nastala je uz nansijsku podršku Evropske unije.
16. februar – Participacije se primjenjuju i obavezne su od 1991. godine
S obzirom na neprovjerene i netačne informacije koje se u posljednje vrijeme pojavljuju u javnosti o tome ko, za šta i koliko plaća participacije u zdravstvenom sistemu, Ministarstvo zdravlja u cilju pojašnjenja i preciznosti saopštilo da su participacije, kao sredstvo učešća osiguranika u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite, uvedene Odlukom iz 1991. godine i od tada pa do danas nijesu ukinute, već se u kontinuitetu primjenjuju i obavezne su. To je jedan od modela učešća osiguranika koji je prihvaćen u velikom broju država.
Članom 15 Zakona o obaveznom zdrastvenom osiguranju, propisano je da osigurano lice učestvuje u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite za:
- pregled, liječenje i dijagnostiku na primarnom nivou zdravstvene zaštite,
- izdavanje ljekova u apoteci,
- pregled, liječenje i dijagnostiku na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite,
- bolničko liječenje,
- medicinska sredstva koja se ugrađuju u ljudski organizam,
- medicinsko-tehnička pomagala,
- promjenu pola koja je izvršena u skladu sa ovim zakonom,
- specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju,
- liječenje hiperbaričnom oksigenom terapijom,
- prevoz sanitetskim kolima koji nije hitan;
- troškove smještaja i ishrane pratioca djeteta od 15 do 18 godina života, u bolnici ili u ustanovi za specijalizovanu medicinsku rehabilitaciju,
- liječenje u inostranstvu.
Nadalje, članom 17 Zakona o obaveznom zdravstvenom
osiguranju, propisano je da su oslobađeni od plaćanja participacije:
- djeca iz člana 10 ovog zakona,
- žene u toku trudnoće, porođaja i godinu dana nakon porođaja,
- osigurana lica starija od 65 godina života,
- davaoci organa, tkiva i ćelija u svrhu liječenja,
- dobrovoljni davaoci krvi, koji su krv dali više od deset puta,
- korisnici socijalno-zaštitnih prava i članovi njihovih porodica, ako nijesu osigurani po drugom osnovu,
- korisnici najniže penzije u Crnoj Gori za prethodnu kalendarsku godinu, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike i članovi njihovih porodica, ako nijesu osigurani po drugom osnovu,
- borci, vojni invalidi, civilni invalidi rata, korisnici prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja boraca, kao i članovi njihovih porodica, ako nijesu osigurani po drugom osnovu,
- osiguranici iz člana 6 stav 1 tač. 4 i 10 i stav 2 ovog zakona,
- slijepa i gluvonijema lica i lica sa autizmom,
- osigurana lica za liječenje osnovnog oboljenja i stanja i to: malignih bolesti, hemo lije, šećerne bolesti, cistične broze, intelektualnog invaliditeta sa IQ 69 i manje, psihoze, epilepsije, multiple skleroze, mišićne distro je, cerebralne paralize, paraplegije i kvadriplegije, hronične bubrežne insu cijencije (dijaliza), sistemskih autoimunih bolesti, HIV i zaraznih bolesti, Hepatitisa B i Hepatitisa C, urođenih nedostataka gornjih ili donjih ekstremiteta i smetnji u razvoju.
Dakle, sva druga lica, koja ne pripadaju gore navedenim kategorijama, dužna su da učestvuju u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite. Takođe, važno je naglasiti i da se participacija neće ukidati, jer je u ovom trenutku, to jedini oblik učešća osiguranika u troškovima korišćenja zdravstvene zaštite i po tome je Crna Gora jedinstvena u svijetu, s obzirom na to da u drugim državama osiguranici učestvuju u višestuko većem obimu, sopštili su iz ministarstva zdravlja.
17. februar - Crna Gora pokazala
kako se prijatelji pomažu u nevolji
Turska prolazi bolan i težak period usljed tragedije koju je donio razorni zemljotres, a pomoć prijatelja koji su pritekli, među kojima je i Crna Gora, doprinijeće prevazilaženju teških posljedica od kojih će se ova zemlja dugo oporavljati, saopšteno je nakon sastanka ministra zdravlja Dragoslava Šćekića i ambasador Turske u Crnoj Gori Bariša Kalkavana.
Ministar zdravlja je ambasadoru Kalkavanu uputio izraze
32
žaljenja i saučešća zbog velikog broja žrtava i ogromnog razaranja koje je pretrpjela Turska i iskazao punu spremnost crnogorskog zdravstvenog sistema za svaki vid pomoći shodno raspoloživim kapacitetima.
-Žao nam je zbog tolikog broja žrtava i mi smo kao država shodno svojim mogućnostima nesebično ponudili pomoć. Jedan dio spasilačkih ekipa je već bio tamo, a naše medicinske ekipe bile su spremne i još uvijek su spremne ako se ukaže potreba da pođu tamo i pruže pomoć - poručio je Šćekić
On je izrazio nadu, da će uprkos vremenu koje je proteklo, biti spašeno što više ljudi iz ruševina te da će se broj stradalih napon zaustaviti.
Ambasador Turske, nakon sastanka sa ministrom Šćekićem uputio je zahvalnost Ministarstvu zdravlja, svim zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ali i cjelokupnom crnogorskom narodu, koji je, kako je kazao, pokazao da je uz Tursku u ovom, za njih veoma teškom momentu.
- Prolazimo kroz jedan veoma težak period, a Crna Gora, sa svim svojim institucijama i crnogorski narod u cjelosti pokazali su da su uz Tursku. Na čelu svih ovih institucija, svakako, moram da istakem Ministarstvo zdravlja, te bih iskoristio ovu priliku da se i lično zahvalim ministru zdravlja - kazao je turski ambasador.
On je naglasio da će njegova zemlja zahvaljujući podršci i pomoći prijatelja, prevazići ovaj veoma težak period i da će turski narod će iz svega ovoga izaći još jači. Turski ambasador je uvjeren da ta pomoć i podrška neće izostati ni u narednom periodu, jer je, prema njegovim riječima, crnogorski narod pokazao da njegovo srce kuca za Tursku.
20. februar - U Kliničkom centru prvi put ugrađen pejsmejker Micre
U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) prvi put je izvedena procedura ugradnje pejsmejkera Micre. Uvođenje ove interventne procedure u liječenju kardioloških pacijenata dokaz je da KCCG sa uspjehom prati sva savremena medicinska dostignuća.
težine ispod dva grama. Ima sve funkcije kao i standardni, ugrađuje se kod pacijenata kod kojih je onemogućena implantacija standardnim postupkom. Naime, kod pacijenta koji nemaju prohodne krvne sudove ruku pribjegava se pristupu preko velikih vena nogu, kao i u slučaju kada se izvode kateter ablacije poremećaja srčanog ritma. Pejsmejker koji je u obliku kapsule preko katetera se pozicionira u središnji zid desne komore i ksira preko četiri kukice. Kada se provjeri da je pozicija stabilna i da su elektronski parametri optimalni kateter se odvaja od kapsule koja dalje vrši funkciju stimulacije srca. Micra pejsmejker će se ugrađivati i kod pacijenata koji imaju infekciju lože ranije ugrađenog pejsmejekera odnosno kod pacijenata koji su na hroničnom programu hemodijalize zbog očuvanja krvnih sudova ruku, neophodnih za navedeno nefrološko liječenje - pojasnio je doc. dr Vukmirović i dodao da je upravo pacijentkinja kod koje je danas ugrađena Micra imala neprohodne krvne sudove ruku. Uobičajno vrijeme trajanja ovog pejsmejkera je kao i kod standardnog, od 10 do 12 godina. Zamjena Micre se ne radi, već kada se potroši baterija ugrađuje se novi aparat, bez bojazni da će remetiti normalan srčani protok. Procedura je komforna, kratko traje i pacijenti narednog dana mogu ići kući, objasnio je doc. dr Vukmirović.
Za primjenu ove metode potrebna je adekvatna priprema pacijenta, kao i edukovan i utreniran stručni kadar.
Uvjereni smo da navedena metoda predstavlja novu eru u liječenju pacijenata sa poremećajem rada srčanog ritma, istakli sui z KCCG.
20. februar - Saradnja Francuske i Crne Gore u oblasti zdravstva stabilna i kontinuirana
Zahvat je izveo stručni tim KCCG na čelu sa doc. dr Mihailom Vukmirovićem, kardiologom aritmologom, načelnikom Odjeljenja za poremećaje srčanog ritma i elektro ziologiju srca Klinike za kardiologiju uz učešće prof. dr Przemyslaw Mitkowski predsjednika Udruženja kardiologa Poljske i jednog od vodećih evropskih stručnjaka iz ove oblasti.
- Prateći savremene trendove iz oblasti poremećaja ritma danas smo implantirali najmanji pejsmejker na svijetu, Micru. To je aparat jako malih dimenzija, kao što mu i samo ime govori,
Saradnja Crne Gore i Francuske u oblasti zdravstva stabilna je i kontinuirana, a kvalitetni odnosi dvije države pogoduju nastavku i unaprjeđenju kroz različite vidove pomoći i podrške, saopšteno je nakon sastanka ministra zdravlja, Dragoslava Šćekića i ambasadora Republike Francuske u Crnoj Gori, NJ.E. Kristijana Timonijea. Tokom sastanka, održanog u Ministarstvu zdravlja, Šćekić je upoznao francuskog ambasadora o aktivnostima i reformi koja se sprovodi u zdravstvenom sistemu Crne Gore s posebnim akcentom na višemilionska ulaganja u infrastrukturu, ali i tehničkotehnološko te kadrovsko jačanje kapaciteta sistema zdravlja koji su, kako je kazao, godinama bili zanemarivani.
- Pristup zdravstvenoj zaštiti za sve mora biti i jeste prioritet Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja. U tom smislu, želim da Vas informišem da resor zdravlja u saradnji sa svim zdravstvenim institucijama privodi kraju izradu Nacrta Zakona o zdravstvenoj
33
zaštiti, kojim će se u značajnoj mjeri unaprijediti zdravstvena zaštita za sve kategorije stanovništva i vratiti empatija prema pacijentu, koji će biti u centru Sistema - poručio je Šćekić, napominjući da je ovim zakonskim tekstom predviđeno formiranje dva regionalna zdravstvena centra za sjevernu i južnu regiju i to u Beranama i Kotoru, kako bi se građanima omogućilo da i kompleksne i so sticirane dijagnostičke i terapijske procedure dobiju u mjestu stanovanja.
Ministar Šćekić je dodao da je u završnoj fazi i izrada Stragije razvoja zdravstvenog sistema, koja će sadržati osnovne smjernice za kvalitetnije i sveobuhvatnije pružanje zdravstvene zaštite. On je ambasadoru Timonijeu uputio izraze iskrene zahvalnosti za vrijednu pomoć koju je Francuska tokom COVID19 pandemije opredijelila za zdravstveni sistem Crne Gore.
Ambasador Timonije pohvalio je i podržao napore zdravstvenih vlasti ka uspostavljanju višeg kvaliteta u pristupu zdravstvenoj zaštiti i poručio da na tom putu Francuska stoji otvorena i prijateljski opredijeljena da sa svoje strane pomogne u svim oblastima koje Crna Gora opredijeli kao prioritet, bilo da se radi o edukaciji kadrova ili pomoći koja podrazumijeva dopremanje medicinske opreme i aparata.
Na današnjem sastanku bilo je riječi i o projektu Svjetske banke „Fond za pandemiju“, vrijednom 300 miliona eura, na koji imaju pravo da apliciraju sve zaniteresovane zemlje sa projektima koji mogu da se nansiraju iz ovog Fonda.
21. februar - Ultrazvučnim talasima ljekari razbijaju kalcifikovane plakove u koronarnim arterijama
Stručni tim Kliničkog centra Crne Gore, na čelu sa interventnim kardiologom dr Sinišom Dragnićem uz podršku prof. dr Vladana Vukčevića iz Kliničkog centra Srbije, uspješno je izveo prvi put intravaskularnu litrotripisju (ILV) kod dva pacijenta. U pitanju je nova metoda u liječenju kardioloških, veoma kompleksnih pacijenata, sa kalci kovanim krvnim sudovima koji se ni na jedan drugi način ne mogu riješiti, koja se u Evropskoj uniji primjenjuje od 2019. dok je za rutinsku upotrebu u SAD-u uvedena 2021. godine.
kao i plasiranje stenta, pa su inžinjeri tragali za što adekvatnijim metodama uklanjanja tih kalci kovanih plakova (naslaga) u krvnom sudu.
- Metoda je jako slična metodi razbijanja kamena u bubregu. Zahvaljujući tehnološkom napretku inžinjeri su uspjeli da te emitere ultrazvučnih talasa, koji emituju udare ultrazvučnog talasa koji praktično lome kamenac u zidu krvnog suda, smjeste u taj mali balon koji mi plasiramo u lumen krvnog suda i na taj način se razbijanjem okamenjenog segmenta krvnog suda omogućava adekvatna ekspanzija, odnosno adekvatno širenje stenta i dobijanje dobrog lumena. Na taj način se sprječavaju komplikacije tokom procedura ugradnje stenta u koronarne arterije - pojasnio je prof. dr Vukčević i posebno istakao činjenicu da se metoda, iako relativno nova, već primjenjuje u KCCG.
- Metoda je relativno nova. Odobrena je za upotrebu u EU 2019. godine, FDA dozvolu američkog zakona da bude u rutinskoj upotrebi je dobila 2021. godine, a sada u februaru 2023. godine su počele da rade i kolege iz KCCG - naglasio je prof. dr Vukčević.
- U cilju liječenja pacijenata sa kompleksnom anatomijom, prije svega kalci kovanim krvnim sudovima, koji se ni na jedan drugi način ne mogu riješiti, danas smo, po prvi put u Crnoj Gori, uz podršku prof. dr Vladana Vukčevića iz Kliničkog centra Srbije, uspješno kod dva pacijenta uradili litotripsiju.
Za veliki broj pacijenata, obzirom na starosnu dob, stariji pacijenti sa koronarnom bolešću te sa velikim brojem komorbiditeta koji zahtijevaju neke dodatne metode liječenja, osobito kada imamo tako kalci kovane krvne sudove, do sad smo koristili rotoablatore, a danas smo, kao još jednu dodatnu metodu, upravo kod jednog pacijenta primijenili obje metode da bi mogli na adekvatan način da postavimo i implantiramo stent – objasnio je dr Dragnić i istakao da je ovo još jedan korak u unaprjeđenju rada interventne kardiologije u Crnoj Gori.
- Ovo je još jedan u nizu koraka u unaprjeđenju rada interventne kardiologije u Crnoj Gori i iskreno se radujem budućim susretima i saradnjom sa prof. Vladanom Vukčevićem - zaključio je dr Dragnić.
22. februar - Medicinski fakultet prednjači u regionu u oblasti obrazovanja u genetici čovjeka
Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore jedini je fakultet, među srodnim fakultetima u balkanskim zemljama sa slovenskim jezicima, koji nudi obrazovanje iz genetike čovjeka kroz dva obavezna predmeta na nivou studija medicine, i to bazično obrazovanje iz humane genetike na prvoj godini i kliničko obrazovanje iz medicinske genetike na petoj godini studija. To je pokazalo međunarodno istraživanje koje je realizovano u okviru 22 medicinska fakulteta, u šest balkanskih zemalja: Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Hrvatskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Sloveniji.
- Metoda introvaskularne litotripsije je metoda kojom se omogućava adekvatno stavljanje stenta u koronarne (srčane) arterije i širenja suženja u koronarnim arterijama koje u svom zidu imaju kalci kate, praktično okamenjene plakove - kazao je prof. dr Vukčević.
Kalci kacije predstavljaju veliki problem kod izvođenja interventnih procedura jer onemogućavaju prolaz žice i balona,
Istraživanje je objavljeno u međunarodnom časopisu Frontiers in Genetics, a pored prof. dr Olivere Miljanović, sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, potpisuju i profesori doktori Nina Pereza, Rifet Terzić, Dijana Plaseska-Karan lska, Ivana Novaković, Željka Poslon, Saša Ostojić i Borut Peterlin.
- Medicinska genetika je jedna od najsloženijih i najsveobuhvatnijih multidisciplinarnih medicinskih specijalnosti koja pokriva sve faze života čovjeka i sve organske sisteme, sa posebnim osvrtom na etičke, pravne i društvene implikacije koje nam donosi
34
fascinantni tehnološki napredak u analizi humanog genoma. Zemlje Zapadne Evrope odavno prepoznaju značaj podizanja nivoa genetičke pismenosti studenata medicine, kao budućih predstavnika zdravstvenog sistema koji će biti uključeni u brigu o pacijentima sa genetskim poremećajima – objasnila je prof. Miljanović, sa Medicinskog fakulteta u Podgorici.
U zemljama Zapadnog Balkana, navodi se u ovoj studiji, napredak medicinske genetike nije uvijek bio praćen adekvatnim nivoom primjena u kliničkoj praksi niti podizanjem genetske pismenosti među studentima medicine. Nadalje, većina zemalja još uvijek nije uvela medicinsku ili laboratorijsku genetiku kao medicinsku specijalnost, kao ni obavezne predmete iz bazične i kliničke/medicinske genetike u integrisanom sistemu dodiplomskog i postdiplomskog medicinskog obrazovanja. U svim ovim zemljama, pretežno se nudi ili jedan (osnovni – humana genetika) ili drugi (klinička genetika) predmet izučavanja. Jedino su na Medicinskom fakultetu u Podgorici zastupljena oba predmeta i ovaj se model u zaključku istraživanja navodi kao najbolji primjer za integrativni pristup sveobuhvatnom obrazovanju budučih doktora medicine iz oblasti genetike, koji nudi osnovno obrazovanje iz humane genetike na prvoj godini i kliničko obrazovanje iz medicinske genetike na petoj godini studija, sopštili su sa Medicinskog fakulteta.
Medicinska genetika je i osnovna nauka i klinička specijalnost, stoga je obrazovanje studenata medicine iz oblasti genetike čovjeka ključni preduslov za odgovarajući pristup i tretman pacijenata sa genetskim poremećajima u 21. vijeku. Imajući u vidu da se saznanja o humanom genomu prostiru u gotovo sve kliničke oblasti medicine, na Medicinskom fakultetu UCG je prilikom akreditacije 2016-2017. godine, uveden novi predmet kliničke genetike na petoj godini, pored prethodno postojećeg bazičnog predmeta humana genetika na prvoj godini.
Rezultati ove studije naglasili su potrebu za budućom saradnjom u postizanju konsenzusa o obrazovanju medicinske genetike u balkanskim zemljama sa slovenskim jezicima.
Ovo je prvo istraživanje o aktuelnom statusu edukacije iz bazične i kliničke genetike na integrisanim studijama medicine u šest balkanskih zemalja sa slovenskim jezicima. Realizovano je sredinom 2021. godine, a objavljeno početkom 2022. godine. Rezultiralo je zaključkom da su dalja istraživanja na ovu temu opravdana zbog analize uspješnosti osnovnih studijskih programa, kao i uvođenja kliničkih programa iz medicinske genetike u više godine studija širom zemalja Zapadnog Balkana, stoji u saopšenju Medicinskog fakulteta.
23. februar - Predstavništvo AstraZeneca doniralo medicinske aparate Kliničkom centru
Predstavništvo farmaceutske kompanije AstraZeneca UK doniralo je Internoj klinici i Klinici za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) po jedan 12-okanalni EKG aparat posljednje generacije. Takođe su za potrebe Klinike za kardiologiju, donirali i špric pumpe sa mjerenjem pritiska u sistemu i centralni monitor sa licencama za osam pacijenata. Ukupna vrijednost donacije iznosi preko 10.500 eura.
Interna klinika i Klinika za kardiologiju su među najopterećenijim organizacionim jedinicama KCCG i samim tim nabavka nove i zanavljanje postojeće opreme je od vitalnog značaja za njihovo redovno funkcionisanje.
- Donirani aparati će omogućiti zaposlenima e kasnije i bezbjednije zbrinjavanje veoma zahtjevnih pacijenata. Zato ova donacija zaslužuje pažnju i zahvalnost posebno ako znamo da se na Internoj klinici na godišnjem nivou bolnički liječi preko 13.500 pacijenata a na Klinici za kardiologiju preko 7.000 pacijenata. Navedene brojeke se odnose samo na hospitalizovane pacijente ove dvije klinike.
Za uspješno liječenje pacijenata nijesu dovoljne stručne vještine i znanje ljekara već je obavezna i tehnička podrška, odnosno savremena medicinska oprema kao što je ova koju smo danas dobili – sopštili su iz KCCG.
Direktor Interne klinike KCCG, dr Đorđije Krnjević, je prilikom primopredaje donacije uputio iskrenu zahvalnost predstavništvu kompanije AstraZeneca u ime KCCG, svoje lično i u ime pacijenata. Ističući ovom prilikom značaj doniranih aparata u svakodnevnoj borbi ljekara za život i zdravlje naših osiguranika, iskazao je nadu i uvjerenje da će se, u interesu pacijenata, uspješna saradnja nastaviti i ubuduće. On je takođe kazao da se nada da će i druge institucije i kompanije, koje su u mogućnosti, pokazati društvenu odgovornost i slijediti primjer kompanije AstraZeneca, naročito, kako je istakao, jer se u KCCG liječe najzahjtjevniji i najkompleksniji pacijenti ne samo iz Podgorice, već i iz cijele Crne Gore. Dr Krnjević je u ime KCCG predstavniku kompanije AstraZeneca Zoranu Rojeviću uručio zahvalicu.
25. februar - U Kliničkom centru uvedene nove hirurške metode
U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) uvedene su nove hirurške metode liječenja hijatus hernije (želudačne kile) i gojaznosti od kojih pati veliki broj ljudi. Kao standardne procedure uvedene su laparoskopska „Sleeve“ gastrektomija u liječenju gojaznosti i laparoskopske antire uksne operacije kod bolesnika sa GERB-om
35
i hiatus hernijama. Ove operacije uspješno izvode hirurzi Centra za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike mr sc. dr Predrag Bajić i dr sc. med. Miljan Zindović zahvaljujući višegodišnjoj uspješnoj saradnji i edukaciji od strane eksperta u minimalno invazivnoj hirurgiji prof. dr Miloša Bjelovića i njegovog saradnika dr Dragana Gunjića iz Beograda.
Prof. dr Bjelović je lider u oblasti minimalno invazivne hirurgije i konsultant u oblasti hirurgije gornjeg digestivnog trakta i hirurgije gojaznosti u nekoliko univerzitetskih i opštih bolnica u Srbiji i regionu, predsjednik je Udruženja endoskopskih hirurga Srbije, član Odbora za edukaciju Evropskog udruženja endoskopskih hirurga (EAES) i Odbora za komunikaciju Međunarodne federacije za hirurško liječenje gojaznosti (IFSO).
Dr Bajić je hirurg sa dugogodišnjim iskustvom koji se usavršavao za brojne minimalno invazivne procedure a dr Zindović, član EAES-a, je jedan od mlađe generacije hirurga sa velikim potencijalom u minimalno invazivnoj hirurgiji. On je prvi od crnogorskih hirurga samostalno izveo laparaskopsku “Sleeve” gastrektomiju (uklanjanje dijela želuca) u cilju liječenja gojaznih pacijenata koja je od sada uvedena kao standard u KCCG.
- Ovo je najbolji dokaz da ljekari KCCG-a prate sva medicinska dostignuća i uspješno usvajaju i primjenjuju nove vještine i znanja a sve u cilju unaprjeđenja kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga u našoj ustanovi čime doprinose boljem kvalitetu života naših. Raduje nas što hirurzi Centra za digestivnu hirurgiju sa velikim entuzijazmom idu u korak sa velikim centrima u regionu i Evropi i što će nastaviti sa trendom dalje edukacije i usvajanju savremenih procedura – saopštili su iz KCCG.
26. februar – U KCCG mjesečno prime 16 hiljada pacijenata
U cilju sprječavanja širenja dezinformacija, iz KCCG inforimišu javnost da je samo tokom ovoga mjeseca u Urgentnom centru ili prijemom u KCCG preko njega, pregledano oko 16 hiljada pacijenata.
- Sve to postižemo jer imamo i ljekara i tehničara i medicinskog materijala kog dobavljamo preko Montefarma jer KCCG, što je opšte poznato, ne vrši nabavke samostalno već, kao i sve ostale bolnice i domovi zdravlja, preko državne apoteke. Dakle, u UC svakog dana pregledamo oko 520 ljudi, a u svakom satu primimo po 20 pacijenata – saopštili su iz KCCG. Svako od pacijenata dobija kompletnu zdravstvenu zaštitu, kako navode iz KCCG, a UC je 24 sata dnevno na zadatku spašavanja ljudskih života bez izuzetaka i bez razlika i u kontinuitetu.
- U posljednje dvije godine, shodno prioritetima, nabavljamo nove aparate, obnavljamo u potpunsoti klinike i prvi put od 1974. godine gradimo i dvije nove zgrade. Sve u cilju pružanja e kasne zdravstvene zaštite i stvaranja uslova za rad i liječenje u okolnostima dostojnim čovjeka – naglasili su iz KCCG.
27. februar - Potpisan Memorandum o saradnji između ministarstava zdravlja Crne Gore i Albanije
Ministar zdravlja Crne Gore Dragoslav Šćekić i ministarka zdravlja i socijalne zaštite Republike Albanije Ogerta Manastirli potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka, kojim je predviđeno intenziviranje zajedničkih aktiv-
nosti i projekata u interesu unapređenja zdravlja građana dvije zemlje, razmjena iskustava, znanja i informacija u sferi medicinskih dostignuća.
Sporazum će doprinijeti kvalitetnijem upravljanju ljudskim resursima u zdravstvenom sektoru, kao i prevazilaženju izazova sa kojima se susreću kreatori zdravstvenih politika u težnji da odgovore na potrebe koje donose savremeni trendovi, sopšteno je iz ministarstva zdravlja.
- S obzirom na zajedničke prioritete koji podrazumijevaju primarnu prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti koje najviše opterećuju naše stanovništvo, kao i poboljšanje kvaliteta dijagnostike i liječenja, od posebnog značaja je saradnja referentnih zdravstvenih ustanova dvije zemlje. Stoga će u narednom periodu u fokusu biti jačanje istraživačkih kapaciteta i razmjena kadra u pojedinim medicinskim granama – istakli su iz ministarstva. Saradnja između dvije zemlje intenziviraće se i u oblasti telemedicine s obzirom da će Klinički centar Crne Gore biti regionalni centar za ovu oblast, što će biti prilika da se zdravstveni sistemi približe standardima Evropske unije. Uspostavljanje mreže referentnih kliničkih centara kroz ovaj projekat ojačaće odgovor javnog zdravlja na regionalne i ostale katastrofe što se u pandemiji koronavirusa pokazalo kao neminovnost u smanjenju rizika po zdravlje stanovništva u vanrednim situacijama.
28. februar - Karavan zdravlja u Nikšiću
U cilju što bolje zaštite zdravlja građana, brojni doktori i epidemiolozi u Crnoj Gori intenzivno promovišu vakcinaciju u borbi protiv COVID-19, ali i vakcinaciju HPV i MMR vakcinama. Sa tim ciljem, nedavno je pokrenuta inicijativa Karavan zdravlja, koja omogućava građanima da se vakcinišu bez zakazivanja, ali i bolje upoznaju sa značajem vakcinacije.
Karavan je organizovan u Nikšiću, a građani su bili u prilici
36
Foto: Media Biro
da se upoznaju sa značajem vakcinacije protiv zaraznih bolesti, vakcinišu se ili da dovedu svoju djecu da prime vakcine.
- Zdravlje je u vakcinaciji - poručio je direktor Instituta za javno zdravlje, dr Igor Galić.
On je istakao važnost i nepohodnost veze među građanima i cjelokupnog zdravstvenog sistema, dodajući da je sa tim ciljem pomenuti Karavan i organizovan.
- Na ovaj način omogućavamo protok informacija od strane stručnih ljudi ka građanima, kako bi upravo njima bili na usluzi po pitanju svih onih nedoumica zbog kojih su do sada odbijali vakcinaciju - kazao je je dr Galić.
On je poručio da imunizacija čuva zdravlje svih građana Crne Gore, odraslih a ponajviše djece.
Karavan imunizacije u Nikšiću je samo jedan u nizu koji će se organizovati u nekoliko gradova u Crnoj Gori, pod pokroviteljstvom Kancelarija SZO u Crnoj Gori, uz podršku SAD i u saradnji sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore, Institutom za javno zdravlje i domovima zdravlja, kazao je epidemiolog dr Rejdžeb Zejnelagić.
- Ovdje su prisutni pedijatri i izabrani ljekari koji će davati sve potrebne informacije građanima. Interesovanje je veliko, pored same imunizacije građani na ovom Karavanu mogu na brz i e kasan način izmjeriti šećer, krvni pritisak kao i da se posavjetuju sa ljekarima o nekim drugim zdravstvenim tegobama – naglasio je dr Zejnelagić.
Prema njegovim procjenama, stopa vakcinacije u Crnoj Gori je dosta niska, što predstavlja rizik po zdravlje nacije. Media Biro
28. februar - Savjetovališta za dojenje posjetilo oko 300 roditelja
Savjetovalište za dojenje je od sredine decembra 2022, kada je počelo sa radom u okviru domova zdravlja u Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu i Herceg Novom, posjetilo oko 300 roditelja - saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Ova savjetovališta su, podsjećaju, otvorena sa ciljem podizanja stope dojenja, u okviru projekta Jačanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti za izbjeglice, a uz podršku kancelarije UNICEF-a za Crnu Goru.
- Namjera je da se u narednom periodu ovaj vid podrške obezbijedi u svim domovima zdravlja na teritoriji Crne Gore - istakli su iz Ministarstva zdravlja.
Savjetovalište pruža majkama i očevima potrebne informacije, usluge savjetovanja, pomoć pri dojenju i razmjenu iskustava.
Dojenje je najbolji način za ishranu Vaše bebe. Savjetovalište za dojenje temelji se na činjenici da je dojenje prirodan proces i da većina problema pri uspostavljanju dojenja ne zahtijeva medicinske intervencije/postupke, navodi se u saopštenju.
Osnivanjem savjetovališta za dojenje pri domovima zdravlja, kako dodaju, pruža se kontinuirana podrška dojenju nakon optusta iz porodilišta, u skladu s inicijativom "Porodilišta po mjeri beba.
- Radionice koje se održavaju su besplatne i dostupne svima, a od početka rada savjetovališta je posjetilo oko 300 majki/ očeva - istakli su iz Ministarstva zdravlja.
Početak dojenja nije uvijek jednostavan i podrška partnera može biti od velikog značaja. Vrijeme dojenja se produržava ukoliko
žene imaju podršku svojih partnera. Stručne službe pri domovima zdravlja spremne su da budu podrška i praktičnim savjetima podrže majke da istraju u dojenju svoga djeteta, rekli su iz Ministarstva zdravlja.
Uključivanjem u savjetovalište za dojenje majka će:
- saznati najnovije relevantne informacije o bene tima dojenja (ishrane majčinim mlijekom), kao i o rizicima ukoliko se beba ne doji,
- saznati o dobrobitima kontakta koža na kožu i ranog započinjanja dojenja,
- dobiti praktične savjete o pravilnom prihvatu bebe na dojku, položajima bebe na dojci, tehnici izmlazanja itd.,
- dobiti praktične savjete o prevazilaženju poteškoća s dojkom i bradavicama usljed nepravilnog prihvata na dojku (ragade, bolne bradavice, pune i prepunjene dojke itd.),
- dobiti informacije o korištenju pomagala za dojenje (pumpice za izmlazanje, itd.),
- dobiti praktične savjete o izmlazanju i čuvanju majčinog mlijeka, kao i o alternativnim metodama hranjenja,
- u komunikaciji s drugim članicama u savjetovalištu razmjenjivati iskustva i zajednički rješavati probleme pri uspostavljanju dojenja,
- imati emocionalnu podršku za dojenje i razvijati samopouzdanje.
Ove aktivnosti pomoći će, dodaju, majci da bude uspješna u dojenju.
- Kako bi se ova oblast u potpunosti uredila, Ministarstvo zdravlja je u fazi izrade Zakona o dojenju, kojim će biti uspostavljena i Banka humanog mlijeka, koja će obezbjeđivati mlijeko djeci kojoj majčino mlijeko nije dostupno, kako bi im se obezbijedio najzdraviji i najprirodniji izvor ishrane - najavili su iz ovog resora.
Podaci o prijavi za ovaj vid podrške mogu se pronaći na zvaničnom sajtu/stranici doma zdravljau Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu i Herceg Novom.
37
ZANIMLJIVOSTI
Stalno hladne ruke mogu da ukažu na probleme sa zdravljem
Normalno je da vam ruke budu hladne s vremena na vrijeme, posebno kada je napolju hladno. Međutim, kada ovo stanje postane češće ili kada dođe i do promjene boje kože, može da se radi o bolesti koja ograničava dotok krvi u ruke, prenosi klinika Klivlend.
Simptomi koji se najčešće javljaju kod hladnih ruku, a mogu da ukažu na neke ozbiljnije zdravstvene probleme su hladna stopala, promjena boje kože na rukama u žutu ili crvenu, peckanje u šakama i stopalima, promrzline ili tvrda koža.
Rejnoov sindrom
Ovo je zapravo jedan od najčešćih poremećaja koji sve pogađa. Ovo je zapravo jedan od najčešćih poremećaja koji prvenstveno pogađa arterije koje prenose krv iz srca u druge djelove tijela. Postoji privremena konstrikcija ili sužavanje krvnih sudova, a protok krvi je ograničen. Najčešće su pogođeni prsti na rukama i nogama.
Ljekari upozoravaju da neki ljudi koji imaju autoimunu bolest lupus mogu imati i Rejnoov sindrom, a da toga nijesu ni svjesni. Anemija
Sa anemijom, osoba ima manje funkcionalnih i zdravih crvenih krvnih zrnaca, što često dovodi do nedostatka gvožđa. Ako naše tijelo nema dovoljno gvožđa, nemamo dovoljno hemoglobina, pa kiseonik teže stiže do pluća i drugih djelova tijela, što dovodi do toga da ruke budu hladne.
Pored hladnih ruku, anemija kod ljudi može da izazove umor, glavobolju, vrtoglavicu, kratak dah i blijedu kožu. U većini slučajeva, lako se liječi dodavanjem gvožđa.
Dijabetes
Slaba cirkulacija, kao i suženje arterija, zbog čega često možete da osjetite hladnoću u rukama ili stopalima, takođe su simptomi dijabetesa. Dijabetes ostavlja velike posljedice na naš krvotok, kao i na cijeli nervni sistem, pa je često praćen ovim pojavama. Ukoliko imate hladne ruke i osjećaj pojačane žeđi, jedete puno, ali se ne gojite i češće mokrite, ljekari upozoravaju da svakako treba da provjerite nivo šećera u krvi.
Hipotireoza
Uopšte nije neobično da imate hladne ruke ako imate problema sa štitnom žlijezdom. Kada je rad štitne žlijezde usporen, mnoge tjelesne funkcije u tijelu postaju slabe, a mogu da se jave i simptomi kao što su umor, zatvor, neobjašnjivo debljanje i stalno prisutan osjećaj hladnoće, koji uključuje i hladne ruke.
Hipotiroidizam je čest kod žena i muškaraca starijih od 50 godina, ali se javlja i kod mlađih osoba. Index.hr
Odlaganje alarma štetno za zdravlje
Ako često koristite opciju za odlaganje alarma, nijeste jedini. Nova studija je pokazala da 57 odsto odraslih obično ostaje u krevetu do tog drugog, trećeg, ili čak četvrtog alarma. Naučnici koji proučavaju spavanje tvrde da bi alarmi u teoriji mogli da prekinu naše cikluse spavanja, što otežava da se probudimo, piše Science alert. Odlaganje alarma na još nekoliko minuta samo uvodi naše tijelo u sljedeći ciklus spavanja, samo da bi se ponovo prekinuo.
Uprkos takvoj negativnosti prema odlaganju, čvrsti podaci o njegovim efektima su oskudni, a većina onoga što znamo o ovoj temi potiče iz studija o ponašanju povezanih sa spavanjem ili stresom.
- Medicinski establišment je generalno protiv upotrebe odlaganja alarma, ali kada smo otišli da pogledamo koji čvrsti
podaci postoje, nije ih bilo - kaže neuronaučnik dr Stiven Matingli sa Univerziteta Notr Dam u Indijani i dodaje da sada postoje podaci koji dokazuju koliko je to uobičajeno i da još uvijek ima toliko toga što je ostalo nepoznato.
Studija, u kojoj je učestvovalo 450 odraslih, bazirala se na podacima evidentiranim u dnevnim anketama o spavanju i sa nosivih uređaja, i otkrila je da je 50 odsto veća vjerovatnoća da će žene odspavati, odnosno koristiti odlaganje alarma nego muškarci. U međuvremenu, oni koji su koristili tu opciju imali su manje aktivnosti tokom dana i imali su obrasce spavanja koji su pokazivali više znakova poremećaja sna.
Glavni razlozi za odlaganje alarma bili su to što ne mogu da ustanu iz kreveta na prvi alarm, zato što mi je udobno u krevetu i zato što im je potrebno više sna. N1
38
IZ MEDICINE
Mediteranska dijeta opet najbolja na planeti
Mediteranska dijeta ponovo je osvojila titulu najbolje svjetske dijete i preporuka je nutricionista ali i drugih eksperata iz raznih oblasti zdravstva za 2023. godinu, objavio je U. S. News & World Report. Ova dijeta već pet godina je na prvom mjestu rang liste najboljih dijeta i stručnjaci širom planete je najčešće preporučuju. Kod nje nema brojanja kalorija niti mjerenja porcija, a što je najvažnije, ovakav način ishrane može da se koristi tokom cijelog života bez ikakvih posljedica po zdravlje.
masnih naslaga. U ovoj dijeti smije gotovo sve da se jede, način pripreme jela se prilagođava ukusu osobe koja je koristi, a glavni izvor masti u njoj je maslinovo ulje. Ona podrazumijeva i uzimanje sira i jogurta, takozvanog mršavog mesa (najčešće piletina), ali i morskih plodova koji bi češće trebalo da budu na jelovniku. U mediteranskoj dijeti preporučuje se korišćenje začinskog bilja kao što su bosiljak, menta, ruzmarin, peršun, kao i češća upotreba bijelog luka i limuna.
Naravno, kao i prilikom drugih posebnih režima ishrane, i u ovoj dijeti se ne preporučuje uzimanje gaziranih pića i velike količine slatkiša, brze hrane i namirnica sa visokim procentom masti, kao ni pretjerana konzumacija alkoholnih pića. Ipak, čaša vina dnevno uz obrok je najčešće i preporuka stručnjaka.
Drugo mjesto na ovoj listi dijele DASH dijeta koja se koristi u borbi protiv hipertenzije i eksitarijanska dijeta koja promoviše vegetarijanski način ishrane. Na trećem mjestu nalazi se takozvana MIND dijeta, koja se preporučuje u borbi protiv Alchajmerove bolesti.
Mediteranska dijeta se bazira prije svega na svježem povrću i voću, ali ima i posebne sastojke koji, kako su pokazale mnogobrojne studije, blagotvorno djeluju na zdravlje i produžavaju životni vijek.
Nastala je na osnovu tradicionalne ishrane koju koriste stanovnici mediteranskih zemalja poput Španije, Grčke, Italije... Zahvaljujući ovom načinu ishrane dolazi do postepenog gubljenja
Po ocjeni Gretel Šuler, koja je bila zadužena za kontrolu godišnje rang-liste ishrane U. S. News & World Reporta, i ovog puta prilikom rangiranja dijeta korišćeni su mnogobojni medicinski podaci i istraživanja koji su bili u vezi sa ishranom i zdravljem.
U izboru za najbolju dijetu u 2023. bila su 23 načina ishrane, što je znatno manje u odnosu na ranije periode kada ih je bilo više od 40. Politika
Naučnici potvrdili vezu između smanjenog libida i prerane smrti kod muškaraca
Prema nedavno objavljenoj studiji, nedostatak seksualnog interesa kod muškaraca može da ukaže na povećan rizik od rane smrti. Naučnici smatraju da smanjeni seksualni nagon može da ukaže na neke skrivene zdravstvene probleme, piše Science Alert. Japanski stručnjaci su analizirali podatke godišnjih zdravstvenih pregleda 20.969 stanovnika, 8.558 muškaraca i 12.411 žena starosti od 40 ili više godina iz regiona Jamagata, planinske regije Japana poznate po svojim toplim izvorima, hramovima i prirodnim ljepotama. Naučnici sa lokalnog Univerziteta posmatrali su samoprocijenjene količine seksualnog interesa ispitanika u početnom upitniku, pa u sljedećoj anketi sprovedenoj godinama kasnije. Od prvobitnih 20.969 ispitanika, 503 je u međuvremenu preminulo. Stručnjaci su uočili da je smrtnost od karcinoma i ostalih uzroka bila znatno viša kod muškaraca sa smanjenim libidom. Ta povezanost održala se čak i kada su razmotrili razne uticaje poput starosti, hipertenzije, dijabetesa, pušenja, konzumiranja alkohola, obrazovanja, bračnog statusa i mentalnog zdravlja.
- Iako je poznato da seksualna aktivnost i zadovoljstvo doprinose psihološkom zdravlju kod starije grupe ljudi, do sada nije istražena povezanost između seksualnog interesa i dugovječnosti. Ovo je prva studija koja ispituje vezu između seksualnog interesa i rizika od smrti - navode naučnici u istraživanju.
Studija je pokazala da žene češće prijavljuju nedostatak seksualnog interesa nego muškarci, ali kod njih nije uočena značajna povezanost između nižeg libida i smrtnosti. Budući da se radi o opažajnom istraživanju, ne može se zaključiti koji je od činioca uzrok, a koji posljedica.
Naučnici navode da bi nedostatak seksualnog interesa kod muškaraca mogao da bude povezan sa nezdravim stilom života. - Takođe, ako pretpostavimo da je seksualni interes povezan sa pozitivnim psihološkim činiocima, njegova odsutnost može da utiče na niz upala, neuroendokrinih i imunoloških odgovora. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi shvatili što se tačno događa, mada je i ovo otkriće potencijalne povezanosti važan korak - dodaju naučnici u izvještaju.
Ovo istraživanje je objavljeno je u časopisu PLOS One. City Magazine
39
REGION
01. februar - Nezapamćena eskalacija invazivne streptokoke - Hrvatska
Hrvatsku je ove zime pogodila bakterijska streptokokna infekcija u obliku angine ili šarlaha, koja je poprimila nivo epidemije, a od invazivnog oblika bolesti oboljelo je 15 osoba od kojih su četiri umrle, saopštili su u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
- Do sada imamo 15 slučajeva invazivne streptokoke, među kojima je i dvoje djece predškolske dobi. Umrle su četiri zaražene osobe u dobi od 35 do 65 godina - rekla je zamjenica direktora HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin. Ističe da u Hrvatskoj do sada nije zabilježena tolika eskalacija invazivne streptokokne infekcije. Situacija je slična širom Evrope, a prvi alarm krenuo je prije dva mjeseca iz Velike Britanije, gdje imaju i smrtne ishode oboljele djece.
- Za razliku od prethodnih godina, imamo pojavu invazivnog streptokoka. To znači da se bakterija ne zadržava u grlu ili na koži već može zahvatiti moždane ovojnice i izazvati meningitis ili pak ući u krvotok uzrokujući sepsu – upozorila je zamjenica direktora HZJZ-a.
Od decembra traje epidemijsko širenje streptokoke. Oko 4500 osoba je zatražilo od septembra ljekarsku pomoć zbog angine i oko 1500 zbog šarlaha. Simptomi su gubitak apetita i opšta slabost, otežano hodanje, promjena boje kože, bol kod gutanja i upala ždrijela, uz visoku temperaturu. Streptokokna bolest uspješno se liječi penicilinskim antibioticima, kojih ima u apotekama.
Nije uočena rezistencija cirkulirajućih streptokoka na tu vrstu antibiotika, važno je samo na vrijeme početi terapiju i uzimati je do kraja. U suprotnom, moguće su komplikacije poput reumatske groznice. Što se tiče gripe, i dalje se bilježi porast broja zaraženih, među kojima je do sada zabilježeno pet smrtnih slučajeva.
Po posljednjim podacima HZJZ-a, registrovano je 15.326 oboljelih od gripe, a samo u posljednjoj nedjelji 4123 novooboljele osobe.
- Još uvijek imamo porast oboljelih. Očekujemo da će taj broj i dalje rasti još a nakon toga slijedi stagnacija i pad broja oboljelih - rekla je Pavić Šimetin.
Ponovno je pozvala ljude da se vakcinišu protiv gripe, te poručila da vakcina ima dovoljno, nabavljeno je 600.000 doza, a do sada utrošeno oko 300.000. Vakcinisati se može kod porodičnog ljekara, na punktovima Zavoda za javno zdravstvo i u epidemiološkim ambulantama. Vezano uz covid, u januaru je od te bolesti umrla 281 osoba, u prosjeku oko sedam dnevno, što pokazuje "stabilnu situaciju koja ide na bolje". Hina
01. februar - Srbiju godišnje napusti oko 600 ljekara
Zajedničko istraživanje Centra za politike emancipacije i Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije koje je predstavljeno prošle
godine pokazuje da Srbiju godišnje napusti oko 600 ljekara jer “zaradu blizu plate koja je dovoljna za život koja iznosi u prosjeku 114.752 dinara jedino imaju ljekari specijaliste, dok ljekari bez specijalizacije, medicinske sestre i nemedicinsko osoblje nijesu ni blizu tolike zarade”. U istraživanju se pored niskih plata kao razlozi za odlazak ljekara iz zemlje navode i nesigurnost zaposlenja, mobing na radnom mjestu i izloženost nasilju.
Ministarka zdravlja Danica Grujičić prozvala je mlade ljekare da će radije da ostanu kod “tate i mame”, nego da idu da rade u Malom Zvoriku. Zašto, međutim, mladi, i ne tako mladi ljekari, lako napuštaju roditeljski dom da bi radili u Berlinu, Parizu ili Torontu? Čak nije riječ samo o platama nedovoljnim za iole pristojan život poslije teških i dugačkih studija i specijalizacije.
Ministarka je pokušala je da ih za ostanak u Srbiji motiviše pričom o "našim bakama“ koje bi morale da budu medicinski zaštićene.
Kao razlog mladih ljekara da napuste Srbiju studenti sa Medicinskog fakulteta u Beogradu navode da ih pored nedovoljnih plata obeshrabruje i manjak poštovanja na koje nailaze. Pored uslova za rad koji ne ispunjavaju očekivanja, problem su i slab kvalitet i loši uslovi specijalističkih studija, kao i da država ima veliku ulogu u zapošljavanju ljekara nakon studija.
Pored zaposlenja koja se ljekarima nude u selima, postoje, naravno, i radna mjesta u gradovima koja, međutim, istovremeno zauzimaju ljekari koji rade i u državnom i u privatnom sektoru, kao i ljekari koji su već otišli u penziju, ali i dalje zauzimaju radno mjesto, što takođe stvara veliki problem kod zapošljavanja mladih ljekara. Vreme
02. februar - Prvi po pretilosti i drugi po smrtnosti od raka u Evropskoj uniji - Hrvatska
Hrvatska je prva po pretilosti, druga po smrtnosti od raka i peta po pušenju u Evropskoj uniji, navodi se u izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Hrvatska je 2019. imala 311 slučajeva smrti od raka na 100.000 stanovnika, 25 posto više od prosjeka EU-a. Lošija je samo susjedna Mađarska.
Najčešći uzroci smrtnosti od raka među muškarcima 2019. bili su rak pluća, uključujući grlo (2013 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (1264) i prostate (809). Kod žena su najčešći uzroci bili rak pluća (870 smrtnih slučajeva), debelog crijeva (839) i dojke (757).
Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približno je jednaka prosjeku EU-a, ali Hrvati puno manje od prosjeka Unije učestvuju u programima za rano otkrivanje raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva. Na to se rjeđe odazivaju stanovnici u ruralnim
40
područjima te nižeg stepena obrazovanja i dohotka, kaže OECD. U izvještaju takođe piše da Hrvatska ima veću stopu pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine nego ijedna druga država članica EU-a, a u samom je vrhu i prema udjelu pušača.
Pušenje, prekomjerna tjelesna težina i pretilost te zagađeni vazduh veći su čimbenici rizika od raka u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU-a.
Kvalitet liječenja raka u Hrvatskoj niži je nego u drugim državama članicama EU-a. IHME procjenjuje da je 2019. zbog raka izgubljeno 282.113 godina života ili 6641 na 100.000 stanovnika, 15 posto više od prosjeka EU-a od 5717 u istoj godini, ističe se u saopštenju. Istovremeno su ukupni troškovi liječenja raka za 11 posto veći od prosjeka bloka.
U izvještaju se upozorava da "nedostatak zdravstvenih radnika i medicinske opreme ograničavaju pristup liječenju raka" u Hrvatskoj.
Hrvatska je u decembru 2020. predstavila Nacionalni strateški okvir protiv raka od 2020. do 2030. Iste godine je postala prva članica EU-a koja je uvela nacionalni probir za rano otkrivanje raka pluća. Napredovalo se u organizaciji palijativne zaštite, ali nedovoljno, navodi se u izvještaju.
Hrvatima su besplatno dostupne dvije vakcine za smanjenje incidencije infekcija povezanih s rakom: vakcina protiv virusa hepatitisa B, koji se povezuje s rakom jetre, i vakcina protiv humanog papiloma virusa (HPV), koji se povezuje s rakom grlića maternice i drugim vrstama raka, dodaje OECD. Hina
04. februar - Srbija u vrhu po smrtnosti u Evropi
Širom svijeta obilježava se Dan borbe protiv raka. U Srbiji godišnje oboli više od 40.000 ljudi, a rak odnese više od 20.000 života. Statistika je upozoravajuća - na 18. Su mjestu u Evropi po učestalosti obolijevanja od malignih bolesti, a na drugom mjestu po smrtnosti. Po broju umrlih od raka pluća su na prvom mjestu u Evropi. U samom vrhu su i po broju umrlih od raka dojke ili raka grlića materice, bolesti koje mogu i da se spriječe i na vrijeme otkriju i liječe.
Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se 4. februara, a ta borba je iz godine u godinu sve teža.
Prema statističkim podacima, raste broj oboljelih od malignih bolesti u svijetu, bez obzira na sve preventivne preglede, dijagnostiku, modele liječenja.
Životni vijek čoveka je sve duži, savremeni načini života utiču na to takođe. To su sve neki faktori rizika da raste broj oboljelih i u većini zemalja, poslije bolesti srca i krvnih sudova maligne bolesti su sve češće i po pojavljivanju i po smrtnosti. U svijetu više od 19 miliona ljudi godišnje dobije ovu dijagnozu, a blizu 10 miliona izgubi bitku.
I statistika za Srbiju je upozoravajuća, jer su visoko pozicionirani po učestalosti oboljevanja od raka u Evropi. Uz to, ova zemlja je na samom vrhu i po smrtnosti. Svake godine živote više od 20.000 ljudi, to je jedan manji grad, odnesu maligne bolesti.
Statistika kaže da će u budućnosti gotovo svakog na neki način pogoditi maligna bolest. Dobro je što otkriven na vrijeme može da bude potpuno izliječen, može da bude preveden u hroničnu bolest koja traje godinama i uz odgovarajuću terapiju omogućava dobar ili određen kvalitet života.
O zdravlju treba misliti na vrijeme. Svjetska zdravstvena
organizacija poziva na promjene loših životnih navika. Ako postanemo malo zički aktivniji, ako smanjimo tjelesnu masu, ako ne konzumiramo alkohol i duvanske proizvode, ne jedemo brzu hranu i mesne prerađevine - te izmjene u načinu života mogu da smanje 50 odsto mogućnost da u budućnosti obolimo od maligne bolesti. RTS
08. februar - Raste broj oboljelih od morbila – Srbija
Male boginje potvrđene su kod još jedne osobe, pa se broj zaraženih popeo na 26, pokazuju najnoviji podaci Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut.
- U Smederevu je rеgistrоvаno ukupnо 25 oboljelih od mоrbilа, оd kојih su 24 slučaja pоtvrđеnа u rеfеrеntnој lаbоrаtоriјi Institutа zа virusоlоgiјu, vаkcinе i sеrumе Tоrlаk, dок је јеdnа оbоljеlа оsоbа pоrоdični kоntаkt s lаbоrаtоriјsкi pоtvrđеnim slučајеm. Rаdi sе о 15 nеvаkcinisаnih оsоbа mlađih od dvijе gоdinе, tri оsоbе su prеdškоlsкоg uzrаstа i sedam je оdrаslih оsоbа s nеpоznаtim i nеpоtpunim vаkcinаlnim stаtusоm. Kоmplikаciја u vidu upаlе plućа bilа је prisutnа kоd dvоје оbоljеlе djеcе - navodi se u izvještaju Batuta.
Morbile su potvrđene i kod nevakcinisanog djeteta od devet godina iz Nоvоg Sаdа. Ono je nајprijе hоspitаlizоvаno u Institutu zа zdrаvstvеnu zаštitu djеcе i оmlаdinе Vојvоdinе, оdаklе је, zbоg kоmplikаciја оsnоvnоg оbоljеnjа, upućеno u Univеrzitеtsku djеčiјu kliniku u Tiršоvoj. Klinika је priјаvilа sumnju nа mоrbilе, а Grаdsкi zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Bеоgrаd sprоvео је еpidеmiоlоškо ispitivаnjе.
U Smederevu je 12. januara Zаvоd zа јаvnо zdrаvljе Pоžаrеvаc priјаviо еpidеmiјu. Оd 11. januara 2023. gоdinе nа snаzi su pооštrеnе mjеrе еpidеmiоlоškоg nаdzоrа nаd mаlim bоginjаmа nа tеritоriјi Srbiје. Alo
08. februar – Prijeti im potpuno urušavanje zdravstvenog sistema zbog nedostatka ljekara - Hrvatska
Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje i do 230 porodičnih ljekara te oko 170 primarnih pedijatara, ginekologa i logopeda, ocijenila je saborska zastupnica Socijaldemokrata Romana Nikolić. Čak 180 ljekara starije je od 65 godina i rade samo iz čistog entuzijazma jer nemaju kome ostaviti svoje pacijente, 750 ljekara je starije od 60 godina, a na specijalizaciji ih je trenutno samo 150, upozorila je Nikolić na konferenciji za novinare.
To znači da bi, kada bi oni ovog trenutka otišli u penziju, oko 300 hiljada građana ostalo bez svog izabranog ljekara porodične medicine, tvrdi ona napominjući da Hrvatskoj prijeti urušavanje čitavog zdravstvenog sistema. Smatra da mladi ljekari bježe iz porodične medicine, jer imaju najniže plate i dodatke na uslove rada u sistemu.
- To se najbolje vidi na primjeru Đakovštine, u Opštini Trnava koju čini šest sela, prema zadnjem popisu stanovništva broji oko 1300 stanovnika, koja godinu dana nema porodičnog ljekara - kaže Nikolić.
Takođe navodi da je svakom ljekaru potrebno pružili mogućnost da izabere hoće li raditi u domu zdravlja ili u privatnoj ordinaciji, ali da i dalje bude u ugovornoj obavezi s HZZO-om, uz jasno postavljena pravila i bez administrativnih prepreka.
41
Smatra da je potrbno da se tokom studija promoviše porodična medicina, a lokalna samouprava bi trebala, kaže, naći načina da stipendijama i subvencioniranjem stanovanja stimuliše mlade ljude da dođu kod njih da rade.
- Pedijatri odlaze u mirovinu, a adekvatne zamjene nemaju. Cijeli miholjački kraj zavisi o jednoj pedijatrici koja iz penzije radi pola radnog vremena - podsjeća saborski zastupnik i potpredsjednik stranke Domagoj Hajduković. 24sata.hr
10. februar - Ministarstvo zdravlja predlaže novi zakon o zabrani pušenja - Srbija
Ministarka zdravlja dr Danica Grujičić pozvala je javnost da podrži zabranu pušenja u zabranjenom prostoru.
Ona je govorila na konferenciji o raku pluća i izjavila da se povećao broj dijagnostikovanih slučajeva od početka pandemije korona virusa.
- Molim vas da podržite Ministarstvo zdravlja u donošenju zakona u vezi zabrane pušenja. Pritisak se mora izvršiti na Ministarstvo nansija, koje tvrdi da država od cigareta zarađuje novac. Zdravlje naših ljudi mora biti prioritet - rekla je ona.
Ministarka je ponovila da se može imati prevencija raka pluća, i da je u Srbiji povećan broj dijagnoza sa 5.000 na 7.000, što znači da je bolest otkrivena na vrijeme kod još 2.000 ljudi.
Podaci Udruženja za borbu protiv raka pluća pokazuju da svake godine u Srbiji prosječno 6.000 ljudi dobije dijagnozu karcinoma pluća, dok 4.600 njih premine od te bolesti. Tanjug.rs
13. februar - Počela edukacija o značaju HPV vakcine - BiH
Ministarstvo zdravlja BPK Goražde izdvojiće sredstva za nabavku HPV vakcina, čime će i BPK Goražde krenuti u ovaj proces imunizacije, dok je kantonalni Zavod za javno zdravstvo u osnovnim školama već započeo program edukacije o značaju HPV vakcinacije u prevenciji karcinoma grlića materice.
cjelokupne svjetske populacije dok je kod žena na četvrtom mjestu, što govori o visokoj incidenci bez obzira na sve dostupne oblike prevencije.
Dr Bičo je istakla da je globalna strategija WHO da se do 2030. godine preko 90 posto djevojčica vakciniše HPV vakcinom do 15 godine života, te da se zatim obave skrining pregledi. Ona je podsjetila da se u Kantonu Sarajevu već krenulo sa ovim vidom vakcinacije, dok će federalni Zavod za javno zdravstvo obezbijediti vakcine za pilot projekat u tri kantona, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i HNK-a.
- Cilj svih zavoda je da ta vakcina bude u obaveznom programu imunizacije. Poznato je da se naša djeca vakcinišu protiv deset zaraznih bolesti i mi smo kao kanton u vrhu što se tiče imunizacije djece. Vjerujemo da neće biti ni otpora kada je u pitanju ovaj vid vakcinacije jer HPV vakcina zaista sprječava jedno vrlo teško oboljenje. U BPK imamo svake godine od četiri do pet novooboljelih i uglavnom to su mlađe žene – naglasila je dr Bičo. Najavila je niz edukacija u narednom periodu kako bi proces HPV vakcinacije na području BPK Goražde započeo na najbolji mogući način. Klix.ba
16. februar - Majke u Srpskoj u prosjeku imaju 29 godina - BiH
Pri rođenju prvog djeteta u Republici Srpskoj, majke u prosjeku imaju 28,2 godine.
Zvanična statistika kaže da starosna granica žena prilikom rađanja djece raste, te da je ukupna prosječna starost majke u Srpskoj u 2021. godini bila 29,3 godine.
Skoro polovina porodilja u Republici Srpskoj te godine imala je između 19 i 29 godina. Iste godine bilo je registrovano i 0,9 odsto maloljetničkih porođaja, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.
Kada je riječ o prekidima trudnoće u Srpskoj, najviše ih je registrovano u starosnoj dobi od 29 do 38 godina – 52 odsto. K оd mаlоljеtnicа je ovaj procenat 1,2 odsto. Srpskainfo.
19. februar - Ljekari će biti plaćeni po učinku - Srbija
Po novim pravilnicima, čija izrada je pri samom kraju, hirurg koji uradi više operacija godišnje biće više i plaćen od kolege koji za isti period bude imao manje operacija. Kako objašnjava dr Mirsad Đerlek, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, cilj je da bude odvojen rad od nerada i, shodno tome, i nagrađen. – To neće biti ocjenjivanje rada, već nagrađivanje po učinku, pa koliko ko zaradi. Želimo da unaprijeđujemo zdravstveni sistem i zato, osim što upućujemo molbu kolegama, imamo zadatak i da tražimo da odrade ono što piše u njihovim ugovorima – kaže dr Đerlek.
- Cilj nam je da promovišemo značaj HPV vakcine i da kod roditelja podignemo svijest da bi, kada vakcine budu dostupne, vakcinisali svoju djecu. Za sada su to djevojčice uzrasta od 6 do 8 razreda, ali zavisno od dostupnosti vakcina ta se starosna granica može produžiti do 26. godine, s tim da je jako bitno da se vakcine daju prije stupanja u seksualne odnose. U nekim zemljama se vakcinišu i dječaci jer su muškarci prenosioci bolesti – pojasnila je dr Medina Bičo, direktorica zavoda. Rak grlića materice je deveti uzrok smrtnosti na nivou
Svaki zaposleni ima obaveze, a one su određene normama, odnosno brojem pregleda i operacija. Novi pravilnik zasad propisuje norme isključivo za hirurge.
Do polovine godine, a najkasnije do jeseni, i ostale specijalnosti će imati normative i stepenovanu težinu pregleda. Jer, kako kaže dr Đerlek, „nije isto lečiti infarkt miokarda i upalu grla.“
– Na osnovu ozbiljne analize na nivou cijele zemlje, ustanovili smo da pojedini hirurzi za godinu dana imaju 30 do 35 operacija, a njihove kolege po 280, a primaju istu platu. Na sreću,
42
to je manji broj. Većina profesionalno radi i tako zarađuje platu u državnom zdravstvenom sistemu. Naglašavam da nije tačno da ministarka zabranjuje privatnu praksu ljekarima. Njima to zakon omogućava. Želimo samo da kolege urade posao za koji su se obavezali ugovorom o radu i za koji su plaćeni, a poslije imaju pravo da rade privatno – pojasnio je dr Đerlek.
Kaže i da su norme hirurzima određene prema težini operacija koje izvode. Prema procjenama, 15 jednostavnih operacija vrijedi koliko jedna ekspertska i to je uzimano u obzir pri izrade normi. Osim što će sada hirurzi biti plaćeni prema učinku, dr Đerlek tvrdi da će dobit imati i pacijenti.
– Smanjićemo liste čekanja, jer više od 50 odsto lista se odnosi na hirurške procedure, invazivnu dijagnostiku i radiološke procedure. Smanjićemo ili potpuno ukinuti čekanje na operaciju kuka, koljena, ugradnju stenta, kolonoskopiju, gastroskopiju, snimanje magnetnom rezonancom i skenerom. Analiza je pokazala da za jedan dan mogu da se očitaju 24 magnetne rezonance. Dakle, ako radiolog u toku smjene očita 12, za šta prima punu platu, poslije može da radi privatno – kaže dr Đerlek.
Na pokušaje normiranja ljekari reaguju različito. Dok u Srpskom ljekarskom društvu i Regionalnoj ljekarskoj komori načelno ovu ideju pozdravljaju, pojedini hirurzi su skeptični. Budući da su ljekari de citarna profesija, pogotovo kada je o hirurzima riječ, plaše se da to ne dovede do novog odliva kadra. Ljekarska komora Srbije uputila je zahtjev Ministarstvu zdravlja da se i oni uključe u rad grupe za izradu pravilnika. Večernje novosti
21. februar - Kovid bolnice će pretvoriti u centre za palijativnu njegu - Srbija
Državni sekretar u ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek rekao je da će kovid bolnice u Batajnici, Novom Sadu i Kruševcu vjerovatno postati centri za palijativnu njegu, odnosno zbrinjavanje umirućih pacijenata, jer je, kako je rekao, postignuta prećutna saglasnost svih onih koji odlučuju o ovom pitanju.
- Mi imamo palijativne centre širom Srbije, ali oni ne zadovoljavaju potrebe. Nažalost, prava je epidemija ne samo malignih, već i hroničnih bolesti. Pacijenti kod kojih su iscrpljene sve mogućnosti liječenja ne mogu da ostanu u kliničkom centru, ali ni u kućnim uslovima, i moramo da ih zbrinjavamo u palijativnim bolnicama - rekao je Đerlek za Novosti.
On je naglasio da je plan da se samo jedan dio kovid bolnica upotrijebi za palijativno liječenje, jer su vrlo kvalitetno urađene, posebno, kako je rekao, Batajnica, koja ima cio kardiohirurški, ginekološki i hirurški dio.
- Tamo mogu da se rade sve vrste operacija, liječenja i invazivna dijagnostika. One će biti korisne i za liječenje, ali i za one pacijente kod kojih terapijskih mogućnosti više nema - rekao je Đerlek.
On je zaključio da je to od velikog značaja za porodice koje nijesu dovoljno stručne da bi nekom svom rođenom stavili nazogastričnu sondu, kateter, promijenili stomu i slično. Tanjug
23. februr - Ljekari protestuju tražeći povećanje plata – Sjeverna Makedonija
Dr Gordana Dimeska iz Sindikata Kliničkog centra obavijestila je da je veliki odliv medicinskih sestara i kako je rekla, pet
do šest hiljada je napustilo zemlju u poslednjih tri do pet godina. Prema podacima Ljekarske komore, kako je istaknuto na protestu ispred Kliničkog centra, u posljednje tri godine zemlju je napustilo 2.200 ljekara.
Dr Ruse Pečanoski iz ovog sindikata je naglasio da je protest izraz nezadovoljstva zbog činjenice da su za tri godine plate podignute samo za pet odsto. Kako je rekao, bilo je negodovanja i zbog penzionisanja oko 180 vrhunskih profesionalaca koji nijesu imali pravo da nastave da rade.
Na protest ispred GOB-a „8. septembar” poslate su poruke za povećanje plata.
- Izražavamo nezadovoljstvo zbog kašnjenja plata. Nastavljamo sa pritiscima, nezadovoljni što još nije potpisan aneks za povećanje plata u zdravstvu. To je osnova protesta, da skrenemo pažnju nadležnima - obavijestio je dr Ljubiša Karan lovski, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva, farmacije i socijalne zaštite Makedonije.
Sindikat Kliničkog centra zatražio je od Vlade sastanak na kojem bi se dogovorili naredni koraci i kako će biti sprovedena povećanja, s obzirom na najavljeno povećanje minimalca od marta. Nova Makedonija
24. februar - Medicinske sestre su upozorile da bez njih nema zdravstva - Slovenija
Sindikat medicinskih sestara je na protestnom skupu u Ljubljani zatražio otklanjanje nepravdi u platama. Zdravstveni radnici, uključujući medicinske sestre, medicinske tehničare, bolničare, babice i njegovateljice, izrazili su negodovanje glasnim zvižducima i brojnim transparentima.
U govorima ispred zgrade Vlade čulo se da bez medicinskih sestara nema zdravstva, a da bez njih neće biti ni reforme plata. Generalni sekretar sindikata Marjan Meglič bio je kritičan prema izjavama ministra zdravlja Danijela Bešiča Loredana da će „sve biti riješeno za stolom”.
- Sjedeli smo za stolom danima, nedjeljama, mjesecima, ali nijesmo stigli nigdje. Ne možemo da vjerujemo u ove riječi. Ovdje smo da pokažemo da smo ujedinjeni, da se držimo zajedno
- rekao je Meglič koji je uvjeren da bez medicinskih sestara nema i neće biti zdravstvene reforme.
Prema ocjeni predsjednice sindikata Slavice Menčingar, tužno je što su medicinske sestre morale da krenu u protest „na put dokazivanja ko smo, šta smo i koliko vrijedimo u ovom sistemu”.
43
I ona se osvrnula na ministrove izjave da zdravstvo treba posmatrati kao cjelinu.
-Medicinske sestre su dio ove cjeline, ali samo kada moramo da radimo 24 sata, svakog dana u godini. Bez nas nema zdravstva - rekla je Menčingar.
Istovremeno je bila kritična prema ignorantskom odnosu vlasti prema nagrađivanju njihovog rada i truda. Upozorila je da kada mladi zaposleni uđu u sistem, oni su na ili čak ispod minimalne zarade. Zbog toga se, prema njenim riječima, sve manje njih odlučuje da ostane u sistemu, iako ih svake godine dovoljno završi školovanje. Delo
25. februar - Prvi put objavljena Bijela knjiga o multiple sklerozi - Srbija
U Srbiji je prvi put biti objavljena Bijela knjiga o multiple sklerozi, koja predstavlja plod zajedničke saradnje ljekara i Društva multiple skleroze Srbije. Bijela knjiga o multiploj sklerozi cjelokupno sagledava zdravstvenu, socijalnu i psihološku problematiku osoba koje žive sa ovom teškom bolešću. Napredak u liječenju omogućio je promjenu odnosa ljekara i oboljelih prema multiple sklerozi, ali pojavili su se novi izazovi i problemi, rekla je Vesna Savić iz Društva multiple skleroze Srbije.
Bijela knjiga apostro ra te probleme i pokušava da pruži rješenja i strategiju za njihovo prevazilaženje. Takođe, ova publikacija opisuje i objašnjava situacije kako psihički, biološki i socijalni faktori utiču na kvalitet života osoba sa MS i ima za cilj poboljšanje statusa pacijenata, od strane različitih državnih institucija u Srbiji, kao i smjernice za unaprjeđenje u narednom period - rekla je Savić.
Prema njenim riječima, nakon dugog niza godina problemi pacijenata sa multiple sklerozom se rješavaju. Dodaje da je za posljednje četiri godine, učetvorostručen broj pacijenata koji se liječe o trošku zdravstvenog osiguranja, ljekovima koji modi kuju tok bolesti, od toga 40 odsto njih kod kojih je to indikovano, novim oralnim i visoko-efektivnim ljekovima.
- Pored toga, edukacijom neurologa i jačanjem kapaciteta u regionalnim zdravstvenim centrima, pacijenti dobijaju mrežu od gotovo 30 zdravstvenih ustanova, u kojima se multiple skleroza liječi na zadovoljavajućem nivou. Ovakvo ogromno unaprjeđenje tretmana, pored ostalog, omogućava da sve osobe kod kojih se postavi dijagnoza MS mogu odmah da započnu liječenje adekvatnim lijekom koji modi kuje tok bolesti, i na taj način im se omogući najkvalitetniji moguć život u privatnom i profesionalnom smislu, čime se obezbjeđuje njihova autonomija – objasnila je Savić. Broj oboljelih u Srbiji je u porastu, a prema podacima trenutno oko 9.000 pacijenata živi sa tom bolešću. Tanjug
26. febaruar - Ukidaju svakodnevna izvještavanja o oboljelim od kovida - Hrvatska
Epidemiološki podaci o koronavirusu od sada će se objavljivati jednom nedjeljno zbog povoljne epidemiološke situacije i smanjenog interesa javnosti, objavljeno je na službenoj Vladinoj stranici koronavirus.hr.
Objavljivani podaci odnosiće se na stanje iz prethodne nedjelje.
Na službenoj stranici koronavirus.hr i dalje će se izvještavati o broju novih, aktivnih, hospitaliziranih, preminulih, ukupno potvrđenih te ukupnih i dnevnih oporavljenih slučajeva, kao i o broju slučajeva na respiratoru, ukupnom i dnevnom broju testiranih osoba te osoba u samoizolaciji, uz podatke o vakcinaciji.
Ta odluka donesena je na Komisiji nakon pažljive analize epidemiološke situacije i razgovora s relevantnim zdravstvenim stručnjacima, ali ne znači i da je opasnost od covida-19 prošla, navodi se u sopštenju.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ostale javnozdravstvene institucije nastaviće da prate epidemiološku situaciju na dnevnom nivou te će javnost o svim novim podacima obaviještavati u skladu sa potrebama. Hina
27. februar – Ponovo ćemo imati epidemiju malih boginja - Srbija
Vakcinacija djece MMR vakcinom opala je za 30 odsto, a epidemiolozi kažu da je vrijeme da se hitno reaguje, jer samo ukoliko je vakcinisano više od 95 odsto mališana postoji mogućnost kolektivnog imuniteta.
Dr Dragoslav Popović, predsjednik Udruženja za javno zdravlje Srbije i savjetnik Unicefa za imunizaciju objasnio je zbog čega bi roditelji trebalo da vakcinišu decu.
- Male boginje su velika briga. Mi smo u situaciji kada imamo epidemiju koja je krenula iz Smedereva, međutim, imamo slučajeve i u Novom Sadu i u Beogradu. Posebno zabrinjava to što su boginje identi kovane u ovim urbanim centrima, jer se u toj populaciji male boginje brže i šire. Rješenje je na našu sreću jednostavno, a to je što prije vakcinisati onu djecu koja su starija od 12 mjeseci prvom dozom MMR vakcine. Time se smanjuje rizik od obolijevanja, ali i zaražavanja druge djece – kazao je dr Popović i dodao da epidemija iz 2017. godine nažalost može da se ponovi. Prema njegovim riječima, Srbija već tri godine zaredom ima jako loš odziv.
- Nama se epidemija malih boginja, ako pogledamo unazad, ponavlja svakih pet godina. Mi smo sada u situaciji da uradimo nešto što će nas izvući iz tog ciklusa na neki duži period, a nadam se i zauvijek. Naš cilj je, ali i cilj cijelog regiona, da se ova bolest eliminiše i da nema slučajeva obolijevanja među djecom. Vakcina postoji, ona je rješenje za to – istakao je dr Popović. Ukazao je da je situacija posebno alarmantna u Vojvodini, prevashodno u Novom Sadu, gdje je procenat vakcinisane djece MMR vakcinom najniži. Prema izvještajima Instituta za javno zdravlje Vojvodine u uzrastu od 12 do 15 mjeseci prvu dozu MMR vakcine primilo je svega 25 odsto mališana. Blic
44
KRV JE LIJEK Zašto treba da postanem i ostanem DAVALAC KRVI
Dr Nađa Bošković ZTKCG - OJ Pljevlja
KRV, osim što je tečno tkivo koje protičući kroz sistem krvnih sudova i organa obezbjedjuje funkcionisanje organizma, je i LIJEK. Najčešće predstavlja potpornu terapiju u okviru ukupnog liječenja teško oboljelog pacijenta, međutim, postoje i situacije kada je krv neizostavni dio u zbrinjavanju životno ugoženih i kada slobodno možemo reći SPAŠAVA ŽIVOT. Dakle, bez krvi nema života, ali ni adekvatnog funkcionisanja zdravstvenog sistema nijedne države.
Da sve u praksi nije tako lako i idealno ''potrudila'' se sama krv i njene komponente, kako zbog činjenice da ne postoji 100% sigurna transfuzija (nosi minimalan, ali prisutan rizik za nastanak akutnih i odloženih komplikacija koje mogu imati i smrtni ishod), tako i zbog efekta krvi kao lijeka, koji je vremenski ograničen na onaj period dok se u cirkulaciji primaoca nalaze transfundovane komponente.
KRV je PROIZVOD LJUDSKOG PORIJEKLA i da bi se obezbijedile dovoljne količine neophodni su LJUDI - DAVAOCI
KRVI, bilo da su oni dobrovoljni, namjenski (porodični) ili davaoci na poziv, ali i intelektualna i nansijska potpora. Otuda je prema preporukama SZO od 2016. godine 120 zemalja (od ukupno 160 zemalja članica SZO) prijavilo nacionalne politike vezane za krv (pa i Crna Gora), odnosno STRATEGIJU obezbjeđivanja adekvatne količine bezbjedne krvi i produkata od krvi.
Indikator koji govori o dostupnosti krvi u nekoj zemlji je BROJ DAVALACA na 1.000 stanovnika (broj prikupljenih
jedinica krvi, gdje je jedinica krvi količina dobijena od jednog davaoca i iznosi 400-450 ml pune krvi). Kod nas je taj broj negdje 34-35 (3,4-3,5%) donacija na 1.000 stanovnika, i sve aktivnosti koje se sprovode na polju davalaštva i motivacije imaju za cilj da se postigne brojka od 4% redovnih davalaca u našoj populaciji. Postizanjem te ''čarobne'' brojke obezbijedilo bi se kontinuirano snabdijevanje zdravstvenog sistema, odnosno pacijenata za najmanje 5 dana unaprijed i u vrijeme sezonskih varijacija. Iz navedenog je jasno zašto kažemo da je KRV OPŠTE DOBRO - NACIONALNO BLAGO i da svi građani imaju pravo da prime transfuzije krvi ili komponenata krvi uz MORALNU OBAVEZU da učestvuju u obezbjeđivanju dovoljnih količina krvi dok su zdravi.
Već sam naglasila koliko je broj davalaca krvi od opšteg društvenog značaja, a samim tim i PROMOCIJA DAVALAŠTVA, pa i ovaj tekst ide u tom pravcu - KONTINUIRANA MEDIJSKA PRISUTNOST o značaju i potrebi za transfuzijama krvi, odnosno komponenata krvi (eritrociti, plazma, trombociti, krioprecipitat).
DAVANJE KRVI je human gest, ali i građanska dužnost svakog zdravog, punoljetnog građanina bez obzira na njegov pol, nacionalnu, vjersku, socijalnu ili bilo koju drugu pripadnost. Istovremeno ovu ''dužnost'' treba doživljavati kao privilegiju, obzirom da jedino POTPUNO ZDRAVA OSOBA može biti IZVOR KRVI (ne postoji fabrika, niti bilo koja farmaceutska kuća koja je uspjela da proizvede vještačku krv iako odavno postoje pokušaji).
DONIRANJE KRVI se zasniva na DOBROVOLJNOSTI,
45
BESPLATNOSTI i ANONIMNOSTI - što znači da osoba koja donira ovu dragocjenu tečnost, ćelijske komponente (afereznim postupcima) ili plazmu, to čini svojom slobodnom voljom i da za to ne prima nikakvu materijalnu ili drugu nadokandu (prema Zakonu o radu dobijaju slobodan radni dan, upravo taj u kom su imali donaciju, osim ako njihovim kolektivnim ugovorima to nije drugačije regulisano). Doniranjem dijela rezerve svoje krvi (a količina koja se donira je od 8-13% ukupnog volumena pojedinca), davalac neće ugroziti zdravlje niti umanjiti sposobnost za normalne životne aktivnosti.
MOTIVI za davanje krvi su različiti, najčešće je to osjećaj društvene odgovornosti, ali i osjećaj svijesti o sopstvenoj vrijednosti (samo osoba koja zadovoljava medicinske kriterijume za davalaštvo može biti davalac krvi). Pojedine studije ističu da je osjećaj LIČNOG ZADOVOLJSTVA pri doniranju krvi veći MOTIVACIONI FAKTOR od same želje da se pomogne drugome (članu porodice, prijatelju, komšiji kolegi, bilo kome je u tom trenutku potreban takav vid liječenja).
Uvažena dr Vavic (iz ITKS) sa saradnicima je u svojim istraživanjima došla do zaključka da su mlađi davaoci, posebno oni mlađi od 20 godina bili manje odlučni da nakon prve donacije opet dođu i doniraju krv. Istraživanje je istaklo važnost (potrebu) da se upravo ovom dijelu populacije daju pravovremene i iscrpne informacije o samom činu doniranja krvi, jer od njihovog iskustva tokom prve donacije u velikoj mjeri zavisi odnos prema davalaštvu uopšte.
Međutim, osim motiva postoje i demotivacioni elementi, a STRAH je najčešći razlog za nedavanje krvi (ako se izuzmu medicinski kriterijumi za privremeno odlaganje ili trajnu eliminaciju osobe kao potencijalnog davaoca krvi). Upoznavanjem tj. pružanjem potrebnih informacija se otklanja bilo koji strah od nepoznatog, pa i ovaj od davanja krvi. U sklopu toga i odgovori na najčešća pitanja koja muče potencijalnog davaoca su:
1) DA LI JE DAVANJE KRVI ŠTETNO i ZA KOJE
SE VRIJEME NADOKNADI DATA KRV? - davanje krvi ne ostavlja nikakve ziološke, a ni psihološke posljedice na onoga ko je donira. Zdrav organizam vrlo brzo zahvaljujući kompenzatornim mehanizmima (kao i u slučaju krvarenja manjeg obima) nadoknadi izgubljenu količinu krvi - prvo se nadoknadi plazma (tečni dio krvi) već unutar prvih 48h, dok se uobličeni elementi nadoknade ubrzo zatim - trombociti za 3-5 dana, eritrociti za 4 nedjelje. Najsporije se nadoknadi gvožđe (potrebno je 8 nedjelja) i kako su depoi istog različiti kod muškaraca i žena otuda i razlike u tempu potencijalnih donacija – muškarci mogu donirati krv svaka 3 mjeseca (maksimalno 4 puta unutar jedne godine) dok žene tri puta unutar godinu dana, najviše svaka 4 mjeseca. Opšte su preporuke da bar jednom unutar 6 mjeseci je poželjno donirati krv, između ostalog i radi testova koji su redovan dio obrade krvi za pripremu.
2) DA LI JE DAVANJE KRVI KORISNO? – DA. Vaša kostna srž na donaciju reaguje tako što proizvodi nove, mlade, a time i potentnije ćelije uz poboljšanje cirkulacije (što davalac najčešće osjeća kao ''lakoću funkcionisanja'' nakon donacije, koju ne rijetko povezuju sa po njima ''matematičkim snižavanjem visokih vrijednosti hemoglobina'' - što nije tačno, ali ćemo o tome u nekom od narednih tekstova). Nije zanemarljiv ni već pomenuti psihološki efekat, da je davanjem krvi spašen jedan život, odnosno da su jednom donacijom tri osobe dobile
lijekv(iz jedne jedinice krvi se adekvatnim procesiranjem mogu dobiti tri komponente - eritrociti, plazma i trombociti).
3) DA LI JE DAVANJE KRVI BOLNO? – NE, sam ubod igle je neminovno osjetiti ,ali obzirom da su u salama za venepunkciju visoko kvali kovani transfuzeri to se ne smatra bolnom senzacijom.
4) KOLIKO TRAJE DAVANJE KRVI? - Klasično davanje krvi traje od 5-10 minuta. Ovaj vremenski period se smatra optimalnim za utok krvi nakon punkcije vene kroz sterilan sistem u za to specijalizovane kese koje sadrže određenu količinu tzv. Optimalnog aditivnog rastvora, čija je uloga da hrani eritrocite tokom perioda skladištenja, ali i održi krv u tečnom stanju.
5) DA LI DAVANJE KRVI STVARA NAVIKU? – NE, i sama sam tokom prakse bila iznenađena koliko često sam dobijala ovo pitanje i stekla utisak da je to jedna od ozbiljnih zabludarazlog ''zašto ne započinjem davanje''. Osim osjećaja zadovoljstva zbog humanog čina koji je sam po sebi prijatan, druga ''zavisnost'' ne postoji.
6) DA LI SE MOŽE DOBITI NEKA ZARAZNA BOLEST TOKOM DONACIJE? - NE. Pribor koji se koristi za uzi-
Nakon što sam, nadam se, bar djelimično otklonila neke nedoumice kroz odgovore na najčešća pitanja, navešću i KAKO SE
PRIPREMITI za samu donaciju, obzirom da se adekvatnom pripremom ista lakše izvodi uz prijatniji osjećaj. Naime, posle podne i veče pred donaciju ne bi trebalo konzumirati jaku hranu i alkohol već unijeti laganu večeru i dosta tečnosti, najbolje vode. Obavezan je san u kontinuitetu i trajanju od 6-8 h. Jutro pred donaciju lagan obrok i dosta tečnosti. Obavezno ponijeti lična dokumenta sa fotogra jom radi identi kacije i matičnog broja, bez čijeg unosa nije moguće dati krv. Ukoliko davalac koristi neku terapiju redovno ili je u posljednje vrijeme unosio a nije
46
siguran o kojoj je riječ, naje kasnije je da sa sobom ponese istu, kako bi ljekar koji vrši pregled i trijažu mogao da procijeni da li bi uzimanje iste dovelo u pitanje sigurnost samog davaoca, kao i donacije.
Medjutim, nekada ni Vaša dobra volja ni naša predusretljivost nisu dovoljni da realizujemo samu donaciju iz razloga što postoje jasno de nisani MEDICINSKI KRITERIJUMI za SELEKCIJU DAVALACA, odnosno KO MOŽE BITI DAVALAC, a to su:
1) Da je osoba bez obzira na pol, starosti između 18-65 godina;
2) Da je zdrava i dobrog opšteg stanja;
3) Da ima više od 50 kg (tjelesna težina utiče na ukupnu zapreminu krvi);
4) Da joj je tjelesna temperatura niža od 37C;
5) Mjerena arterijska tenzija ne viša od 180/100mmHg i ne niža od 100/60 mmH;
6) Da je puls u rasponu od 50-100/min;
7) Da je auskultacioni nalaz nad srcem i plućima uredan;
8) Da nije prisutna hiperemija ždrijela;
9) Da se ne palpiraju limfne žlijezde vrata, pazuha, kao i da jetra i slezina nisu palpabilne;
10) Vrijednosti Hemoglobina da su veće od 135 g/L za muškarce, odnosno 125g /L za žene (vrijednost hemoglobina kao obavezni dio pregleda se određuje u našim prostorijama i obavezan je dio pregleda kome podliježe potencijalni davalac krvi).
Osim što postoje kriterijumi ko može donirati krv, postoje i oni zbog kojih neko privremeno ne može donirati krv ili pak trajno.
PRIVREMENO/ODLAGANJE na određeno vrijeme donacije nastaje zbog:
1) Vrijednosti Hemoglobina koja je ispod de nisanih granica - do popravljanja iste, ukoliko ne postoje i drugi ograničavajući faktori;
2) U slučaju postojanja hipotenzije – do korekcije iste, kao i u slučaju benigne hipertenzije;
3) Respiratorne infekcije: Lakše; grip, prehlada, rinitis – 7 dana nakon izlječenja; kod nronhitisa može se donirati krv 14 dana nakon završenog liječenja i prestanka simptoma, dok u slučaju zapaljenja pluća donacija se odlaže na period od 90 dana po izlječenju;
4) Herpes simpleks odlaže donaciju na 14 dana, a Zoster na 4 mjeseca;
5) Gastrointestinalne infekcije -14 dana odlaganje;
6) Gnojna infekcija kože -14 dana odlaganje;
7) Infektivna mononukleoz – 360 dana odlaganje;
8) Zarazna žutica tip A - 360 dana odlaganje;
9) Lajamska bolest – 360 dana odlaganje;
10) Uzimanje ANTIBIOTIKA - 7 dana odlaganje;
11) Antikoagulansi - 14 dana odlaganje;
12) Brufen, Diklofen - 2 dana odlaganje;
13) Aspirin - 5 dana odlaganje;
14) Steroidi - 30 dana odlaganje;
15) Tetoviranje, pirsing - 180 dana odlaganje;
16) Seksulani kontakt sa oboljelim od HiV-a, Hepatitis B, C -180 dana odlaganje;
17) Seksualni kontakt sa oboljelim od si lisa - 90 dana odlaganje;
18) Ambulantna hiruška intervencija - 7 dana odlaganje;
19) Veće hirurške intervencije -180 dana odlaganje;
20) Vađenje zuba i manje stomatološke intervencije - 7 dana odlaganje;
21) Akutno pijanstvo - 1 dan odlaganje;
22) Menstruacija - 7 dana odlaganje;
23) Porođaj - 180 dana odlaganje;
24) Pobačaj - 180 dana odlaganje;
25) Endoskopski pregled sa biopsijom - 180 dana odlaganje;
26) Transfuzija krvi - 180 dana odlaganje;
27) Akutna alergija - 15 dana odlaganje;
28) Epilepsija bez terapije – 3 godine od prestanka uzimanja terapije odlaganje;
KRITERIJUMI za TRAJNO ODBIJANJE DK:
1) MALIGNA OBOLJENJA, bilo kog organa ili sistema;
2) HRONIČNA SISTEMSKA OBOLJENJA sa insu cijencijom organa;
3) SRCE: Angina pectoris, apsolutna aritmija i ventrikularne ekstrasistole, infarkt miokarda, operacije na srcu i srčane mane;
4) PLUĆA: Astma, Hronična opstruktivna bolest pluća, em zem pluća;
5) GIT: Hronična oštećenja jetre, neinfektivnog porijekla, hronična oštećenja pankreasa neinfektivnog porijekla, ulcerozni kolitis;
6) ENDOKRINI SISTEM: Hipo i Hipetireoidizam sa trajnom supstitucijom, šećerna bolest, akromegalija;
7) CNS: Epilepsija pod terapijom, stanja poslije insulta, psihoza, psihopatije, mentalna retardacija;
8) KRV i KRVNI SUDOVI: Koagulopatije - urođene i stečene, arterijske tromboze, ponavljajuće venske;
9) HRONIČNE AUTOIMUNE BOLESTI: Hronični ekcem, Multipla skleroza, reumatoidni artritis, sarkoidoza, sistemski lupus;
10) HRONIČNE INFEKTIVNE BOLESTI: Nosioci HIV-a, Hepatitisa B i C, si lis, Malarija, prionske bolesti;
11) RIZIČNE NAVIKE – stil života: hronični alkoholizam, narkomanija, visoko rizično seksualno ponašanje.
Dragi čitaoci i svi oni koji ćete do ovih informacija doći posredno, preko onog ko bude čitao - OVO JE SAMO DIO AKTIVNOSTI koje se preduzimaju na OBEZBJEĐIVANJU DOVOLJNIH KOLIČINA BEZBJEDNE KRVI za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali i svih KORISNIKA transfuzije krvi ili komponenata krvi – trudnice tokom trudnoće, porodilje, onkološki pacijenti, pacijenti kod kojih je neophodna hirurška operacija, osobe sa teškin anemijama, transplantiranim organima, djeca sa nekim urođenim poremećajima krvi i hemostaze, saobraćajni i drugi traumatizam.
Na kraju bih, uz želju da i dalje sarađujemo i, kako često volim da naglasim, da svi kao društvo igramo utakmicu u kojoj je PACIJENT POBJEDNIK, bih da naglasim da je NAJBOLJA TRANSFUZIJA ONA KOJA SE NE PRIMIJENI, ali ne zaboravite da i u ovom času dok čitate ovaj tekst negdje nekom ŽIVOT
SPAŠAVA VAŠIH 30-45 minuta u danu, i onda shvatiš da NIJE TEŠKO BITI NEČIJI HEROJ!
47
Transfuziološka potpora kod bolesti jetre
Dr Snežana Filipović, spec. transfuziolog
Zavod za transfuziju krvi Crne Gore, O.J. Kotor
Savremena transfuziološka medicina zasnovana je na korišćenju bezbjedne krvi i principu usmjerene terapije kada bolesnik prima samo onaj derivat krvi u dovoljnoj količini i za potrebno vrijeme kojim će njegove potrebe biti ciljano zadovoljene. Indikacije za transfuziološko liječenje zasnivaju se na kliničkom stanju bolesnika, analizama ali i indivudualnom pristupu i balansiranju između koristi transfuzije i rizika od komplikacija.
Uzroci koji doprinose krvarenju u slučaju bolesti jetre uključuju:
1. portalnu hipertenziju s varikozitetima
2. splenomegaliju s trombocitopenijom
3. smanjenu sintezu faktora koagulacije
4. manjak vitamina K
5. prisutnost aktiviranih inhibitora koagulacijskog faktora u cirkulaciji
6. prisutnost produkata razgradnje brina
7. stečenu dis brinogenemiju
8. uremijsku disfunkciju trombocita uzrokovanu hepatorenalnim sindromom.
Procjena krvarenja obuhvata lokalizaciju mjesta krvarenja, laboratorijske analize: kks, broj trombocita, PV, APTV, aktivnost faktora V, brinogen. Analiza sistema hemostaze vrši se metodom tromboelastometrije što omogućava ciljani, kalkulisani i pravovremeni tretman speci cnog hemostatskog poremećaja.
Promjene koje inhibiraju hemostazu:
- trombocitopenija/poremećaj funkcije trombocita
- snižen hematokrit
- povećana produkcija NO I PGI2
- snižena aktivnost FII, FV, FVII, FIX, FX, FXI
- de cit vitamina K
- dis bronogenemija
- sniženi nivoi inhibitora plazmina, FXIII i TAFI
- povišen nivo t-AP.
Promjene koje pospješuju hemostazu
- povišeni nivoi vWF i FVIII
- sniženi nivoi AT, PC, PS, HKII
- snižen nivo plazminogena
- snižena aktivnost ADAMTS13.
Nivo brinogena je varijabilan, aktivnosti FVIII i vWF su ekstremno povišene do 200%, a vitamin K zavisni faktori (II, VII, IX i X), FV, FXI, antithrombin i vitamin K zavisni antikoagulacioni proteini (PC i PS ) su sniženi.
Terapija obuhvata primjenu preparata eritrocita, svježe zamrznute plazme, trombocita.
Primarni cilj transfuzije eritrocita je održavanje adekvatnog intravaskularnog volumena i sposobnost transporta kiseonika.
Ciljni raspon hemoglobina je 8do10g/dl.
Eritrocitni preparati koji se primjenjuju:
1. Deplazmatisana krv - odstranjeno je 70% zapremine plazme iz cijele krvi centrifugiranjem. Vrijednost hematokrita u jednoj jedinici DK iznosi 50-60% od zapremine cijele krvi. Svaka jedinica DK dovodi do porasta hematokrita za oko 0,03 porasta vrijednosti hemoglobina za oko 10g/l. Jedan eritrocitni pripravak (koncentrat 250do300ml krvi ) može nadoknaditi gubitak od 500ml krvi.
2. DKRBL deplazmatisana krv sa redukovanim brojem
48
leukocita i trombocita se priprema upotrebom posebnih ltera za otklanjanje leukocita (redukcija leukocita za 99,99 %) sa kojima se odstranjuju mikroagregati i neke virusne partikule (citomegalovirus), smanjuje rizik od aloimunizacije na HLA antigene, imunosupresije i GVHD posttransfuzione bolesti kalema protiv domaćina.
3. Resuspendovani eritrociti koji se odlikuju većim volumenom sa manjom koncentracijom eritrocita u odnosu na deplazmatisane. Plazma je gotovo u potpunosti odstranjena i zamijenjena rastvorom sa aditivima koji produžavaju terapijsku upotrebu eritrocita.
4. Isprani eritrociti se primjenjuju kod ispoljavanja alergijske ili ana laktoidne reakcije poslije transfuzije DK I DKRBL. Ispiranjem eritrocita u 0,9% NaCl odstranjuju se imunoglobulini i ostali proteini plazme, smanjuje se broj leukocita i ćelijskih mikroagregata, koncentracija K i količina antikoagulantnokonzervišućeg rastvora. Koristi se kod bolesnika sa de citom IgA i stvorenim antitijelima na IgA. Ako se ne mogu ni ispiranjem spriječiti alergijske reakcije preporučuje se primjena recombinantnog eritropoetina, autologne krvi ili hemoprodukti IgA negativnog davaoca.
5. Koncentrovani eritrociti obogaćeni neocitima (mladi eritrociti koji sadrže manje gvožđa i duže preživljavaju u odnosu na stare eritrocite, čime se značajno produžava interval između dvije transfuzije) kod bolesnika koji su politransfundovani i kod komplikacija kao što su hemosideroza i hemohromatoza. Svrha transfuzije plazme (SSP) je osiguravanje dovoljne nadoknade koagulacijskih faktora da bi se spriječilo mikrovaskularno krvarenje. Svježe zamrznuta plazma (Fresh Frozen Plasma) je krvna komponenta koja se dobija iz cijele krvi centrifugiranjem ili metodom plazmafereze. Skladišti se u zamrznutom stanju i primjenjuje poslije odmrzavanja. Sadrži labilne i stabilne činioce koagulacijskog, brinoliznog i komplementarnog sistema uz onkontski efektne proteine i imunoglobuline. Transfuzija plazme je obično indicirana nakon 5 doza koncentrovanih eritrocita, u dozi od 10ml/kg do30ml/kg tjelesne mase. Pojava mikrovaskular-
nog krvarenja je indikacija za transfuzije trombocita. Transfuzija trombocita je često neučinkovita u slučaju bolesti jetre uzrokovane hipersplenizmom, zbog uticaja razgradnje brina i brinogena na funkciju trombocita i kod uremije. Transfuzija plazme obično ne može korigovati učinak dis brinogenemije niti u značajnoj mjeri korigovati vrijednosti PV-a i APTV-a. Pro laktička transfuzija SSP je bez rezultata. Opravdana je kod koagulopatija sa smanjenom sintezom faktora zgrušavanja. Učinkovitost transfuzije treba pratiti određivanjem PV i APTV unutar 4 sata nakon transfuzije.
Ako je broj trombocita veci od 50000 i PV I APTV unutar vrijednosti 1,5 puta od normalnih vrijednosti, moguće je uraditi invazivne zahvate kao što je biopsija jetre, paracenteza i uvođenje katetera. Uobičajena početna terapijska doza trombocita sadrži 3-4 mcg/l trombocita i označava se kao pul od 4-6 doza davalaca krvi ili jedan trombocitni koncentrat dobijen aferezom od jednog davaoca. Doziranje je 1 doza na 10kg tt, koje će podići broj trombocita za 10000 mcg/l, a u slučajevima veće potrošnje, sepse, diseminirane intravaskularne koagulacije, splenomegalije potrebno je transfundovati 2-3 doze trombocita na 10kgtt. Nema dokaza da pro laktička transfuzija trombocita i plazme u slučaju bolesti jetre smanjuje rizik od krvarenja. Broj trombocita nakon transfuzije treba odrediti u vremenu od 10 minuta do 1 sata. Korigovano povećanje broja trombocita obično je najbolja procjena transfuzijske učinkovitosti. Korigovani porast 1 sat nakon primjene veći od 5000 smatra se u većini slučajeva zadovoljavajućim terapijskim odgovorom.
Treba izbjegavati transfuzije velikih volumena zbog opterećenja kardiovaskularnog sistema i posljedičnog edema pluća, posebno velikih volumena ZSP (4 jedinice i više) zbog povećanja portnog pritiska. Nepovoljni efekti transfuzija su TRALI (transfuzijom izazvano oštećenje pluća), imunomodulacija i trostruko povećanje incidence nozokonijalnih infekcija.
Liječenje bolesnika sa oboljenjima jetre je veoma složeno i zahtijeva multidisciplinarni pristup i saradnju kliničara i transfuziologa.
49
Akutna trovanja beta blokatorima i terapijske mjere liječenja
Dr Sandra Đuranović, spec. urgentne medicine, subspec. kliničke toksikologije Institut za javno zdravlje Crne Gore
Beta blokatori su grupa ljekova koja se danas u kliničkoj praksi naširoko koristi sa različitim indikacijama. Pedesetih godina prošlog vijeka se tragalo za novim lijekom koji bi se koristio u liječenju ishemijskih bolesti srca pored glicerol trinitrata. Sir James Black i njegovi saradnici 1960 god. prijavljuju lijek pronetalol koji se nije dugo zadržao u kliničkoj praksi zbog loše podnošljivosti, izražene lipo lnosti i kancerogenosti. Prvi “pravi” beta blokator, propranolol je sintetisan 1964. godine, nakon čega je na tržište stiglo više od dvadesetak novih.
Prema podacima Američke asocijacije Centara za kontrolu trovanja, trovanje kardiovaskularnim ljekovima čini oko 20% fatalnih trovanja. Od 2006. godine pa na dalje u SAD-u mortalitet od trovanja beta blokatorima je skoro 2%, od čega je najčešće korišćen propranolol čiji se toksični efekti mogu povezati sa njegovom liposolubilnošću i sposobnošću stabilizacije membrane. Premda trovanja beta blokatorima, u odnosu na druge kardiovaskularne i psihotropne ljekove, nisu tako česta, ipak se navode kao značajan uzročnik smrtnih ishoda na godišnjem nivou. Posmatrajući period od 2006. godine pa nadalje, godišnje se prijavljuje 54-70 slučajeva trovanja teškog stepena sa oko 3-6 smrtnih ishoda.
Predoziranja beta blokatorima, posebno ako se radi o mladoj, prethodno zdravoj osobi, ne dovode do težih trovanja,
a čak jedna trećina slučajeva predoziranja iz više objavljenih serija trovanja protiče asimptomatski. Razlog tome je izražena aktivnost simpatičkog nervnog sistema. Trovanja su po pravilu znatno teža ukoliko su beta blokatori ingestirani zajedno sa drugim kardiovaskularnim ljekovima (posebno kalcijum antagonisti) i drugim vazoaktivnim ksenobioticima.
Farmakološke karakteristike betablokatora znajajno utiču na kliničku sliku u akutnim trovanjima. Tako je poznato da liposolubilni betablokatori kao što je propranolol izazivaju više neželjenih efekata na CNS. Interesatno je istaći da u akutnom trovanju atenololol koji je hidrosolubilan, izrazito visoke koncentracije u krvi ne dovode do bradikardije.
Farmakodinamske karakteristike kao što su kardioselektivnost i parcijalni agonizam u akutnim trovanjima većim dozama lijeka ne daju značajnu razliku u odnosu na druge betablokatore. Međutim, kada govorimo o beta blokatorima koji imaju efekat stabilizacije ćelijske membrane (efekat Ia grupe antiaritmika) kao i onima koji posjeduju alfa adrenergičku aktivnost, neželjeni efekti su značajno izraženiji. Posebno treba izdvojiti one beta blokatore koji su blokatori kalijumovih kanala i imaju svojstvo III antiaritmika zbog mogućnosti pojave torsade de pointes i drugih ventrikularnih disritmija.
50
Glavne manifestacije akutnog trovanja
beta blokatorima su:
- hipotenzija, poremećaji srčanog ritma, poremećaji u provođenju impulsa
- somnolencija, konfuzija, vrtoglavica, halucinacije, epi napadi i koma
- hiperkalemija, hipoglikemija i hipotermija
Značajno je istaći da su hipoglikemija i hipotermija više izažene u akutnim trovanjima djece u odnosu na odrasle.
Međutim, ono što treba naglasiti je da trovanje liposolubilnim beta blokatorima ozbiljnije neželjene komplikacije od strane CNS pa je i pristup liječenju ove vrste trovanja drugačiji.
Terapija
Jedan od osnovnih terapijskih principa kod trovanja beta blokatorima je kardiorespiratorna stabilizacija pacijenta, tj. obezbjeđenje disajnog puta, normalizacija disanja i očuvanje adekvatne cirkulacije.
Obezbjeđenje disajnih puteva prilikom endotrahealne intubacije je jedan od mogućih uzroka pogoršanja već prisutne bradikardije zbog aktivacije vagusa. Ovo se češće javlja kod djece pa je primjena atropina prioritet kod izražene bradikardije. Terapijski postupci zavise od simptoma i kliničke slike pacijenta i mogu biti opšte mjere koje obuhvataju: sprečavanje unosa ksenobiotika u organizam (lavaža želuca, aplikacija aktivnog uglja, forsirana
51
laksacija), smanjenje koncentracije ksenobiotika u organizmu (forsirana diureza kao prirodni put i hemodijaliza, hemoperfuzija, plazmafereza kao vještački put). Primjena ekstrakorporalnog uklanjanja beta blokatora je jedino indikovana kod hidrosolubilnih beta blokatora, a osim toga prisustvo hipotenzije i bradikardije je jedan od faktora koji utiče da li uopšte primijeniti ovaj postupak. Gastointestinalna dekontaminacija je jedan od bitnih postupaka prilikom trovanja. Orogastična lavaža se preporučuje kod pacijenata kod kojih se još nisu ispoljili efekti unijetog lijeka (hipotenzija, bradikardija, epileptični napadi) i kada je poznato vrijeme ingestiranog beta blokatora tako da je on još prisutan u želucu. Praktično to znači da se lavaža želuca primjenjuje u roku od sat vremena od ingestije, potencijalno smrtne doze ksenobiotika. Aktivni ugalj se preporučuje samostalno kod pacijenata sa blažim simptomima kao što su hidrosolubilni beta blokatori čiji se efekti ispoljavaju nakon jednog sata od ingestije. Forsirana laksacija primjenom polietilen glikola se može primijeniti kod onih beta blokatora koji imaju produženo dejstvo. Primjena izotoničnih ili hipertoničnih rastvora spada u nespeci čnu detoksikacionu terapiju u cilju poboljšanja hipotenzije. Najčešće primjenjivani su ziološki rastvor i Ringer laktata. Epileptični napadi koji se javljaju kod pacijenata sa relativno normalnim vitalnim znacima se tretiraju primjenom benzodiazepina, a u slučaju da oni ne deluju indikovana je primjena barbiturata.
Speci čne terapijske mere obuhvataju primjenu glukagona, kalcijuma, visokih doza insulina. Ukoliko ova terapija ne daje efekat onda se uvodi primjena kateholamina i inhibitora fosfodiesteraze. Emulzije masti se daju kod teških trovanja i cardiac arrest-a. Primjena ventrikularnog pejsinga, mehaničke životne potpore sa intraaortnom balon pumpom ili ekstrakorporalna cirkulacija se koristi kada primjena prethodno navedenih mjera nije dala efekat.
Glukagon ima pozitivno inotropno i hronotropno dejstvo. Povećanjem koncentracije cAMP-a poboljšavaju se: kontraktilnost, srčana frekvenca, krvni pritisak, kardijalni indeks, atrioventrikularno provođenje, bradisritmije, bradikardija. U kombinaciji sa inhibitorima fosfodiesteraze i kalcijumom, glukagon ostvaruje bolje efekte. Poluvrijeme eliminacije je 8-18 min. Nakon 45 minuta od primjene glukagona dolazi do iscrpljivanja glikogenskih depoa u jetri i njegovo dejstvo tada počinje da slabi. Kod pacijenata često dolazi do pojave tahi laksije pa je potrebno povećati dozu. Neželjeni efekti su pojava mučnine, povraćanja, kada je povećana mogućnost aspiracije i hiperglikemija i blaga hipokalcemija.
Soli kalcijuma (kalcijum glukonat, kalcijum hlorid) u trovanju beta blokatorima efektivno djeluju na hipotenziju, ali ne i na srčanu frekvencu. Pri ponovljenom davanju prati se koncentracija kalcijuma i fosfata. Neželjeni efekti iv datog Ca++ su: muka, povraćanje, aš, konfuzija, hiperkalcemija i hipofosfatemija.
Insulin euglikemija kao antidot u trovanju beta blokatorima ima bene t u liječenju kardiogenog šoka, bradikardije, hipotenzije i depresije kontraktilne funkcije miokard. U normalnim uslovima energija za miokard se primarno obezbjeđuje metabolizmom slobodnih masnih kiselina. U stresu dolazi do promjene metaboličkog puta - primarni energetski supstrat postaju ugljeni hidrati. Kod teške kardiotoksičnosti javlja se hiperglikemija. Cilj primjene je bolja perfuzija organa, porast arterijskog krvnog pritiska, oporavak svijesti, dobra satna diureza, korekcija acidoze.
U kliničkim studijama primjena visokih doza insulina sa glukozom dala je efekta na poboljšanje srčane frekvence i krvnog pritiska u trovanjima metoprololom, propranololom i nebivololom. U kombinovanom trovanju sa Ca-antagonistima ima takođe povoljan efekat. Primjena visokih doza insulina uz adekvatan monitoring glukoze i kalijuma ne zahtijeva invazivan monitoring. Neželjeni efekti su pojava hipoglikemije.
Vazopresori se primjenjuju kod pacijenata da bi poboljšali tkivnu perfuziju. Oni izazivaju vazokonstrikciju i poboljšavaju kontraktilnost miokarda. Uglavnom se koriste adrenalin, noradrenalin, dobutamin, dopamin, izoproterenol, vazopresin. Najčešće upotrebljavani su dobutamin i dopamin. Dopamin u malim dozama stimuliše D1 receptore u CNS, ali u krvnim sudovima bubrega. U velikim dozama stimuliše beta receptore u srcu djelujući pozitivno inotropno, što dovodi do rasta sistolnog i pulsnog pritiska, međutim dejstvom na alfa receptore, povećava perifernu vaskularnu rezistencu bez popravljanja kontaktilnosti što može dovesti do akutnog popuštanja srca. Poluvrijeme eliminacije je jako kratko, 2 min, a primjenjuje se u visokim dozama u kontinuiranoj infuziji oko 24h. Kontraindikacija za primjenu je feohromocitom, ventrikularne disritmije, hipertiroidizam. Atropin se primjenjuje da bi redukovao dejstvo vagusa i ubrzava sprovođenje impulsa kroz AV čvor, djelujući kao antagonist muskarinskih receptora. U trovanjima beta blokatorima služi u kupiranju bradikardije.
Emulzije masti (intralipid) se koriste kao antidot u predoziranju liposolubilnim ljekovima (ksenobioticima). Prvi mehanizam dejstva se ostvaruje kroz fenomen ,,Lipid sink/sponge“ tj, emulzije masti upijaju liposolubilni lijek i uklanjaju ga iz tkiva gdje ostvaruje toksične efekte (liposolubilni lijek je potopljen u lipidni odjeljak koji se proširio u okviru vaskularnog odjeljka). Na taj način se smanjuje volumen distribucije lijeka. Drugi mehanizam je povećanje mitohondrijalnog energetskog metabolizma jer se masti obezbeđuju kao osnovni izvor za proizvodnju ATP-a u miokardu. To se može vidjeti kroz praktično upoređenje: 1 mol Glukoze daje 38 mol ATP dok 1 mol stearinske kiseline daje 146 mol ATP. Treći mehanizam se ostvaruje aktivacijom voltažno zavisnih kalcijumskih kanala. Četvrti mehanizam je porast produkcije NO. Kod trovanja beta blokatorima, posebno kod onih sa efektom stabilizacije membrane primjena intralipida skraćuje QRS kompleks i povećava krvni pritisak. Međutim, ono što je bitno istaći je da nemaju efekat kod trovanja beta blokatorima koji su hidrosolubilni. Indikacije za primjenu intralipida: cardiac arest, teški poremećaji ritma, hipotenzija, konvulzije, koma. Neželjeni efekti: oštećenje pluća kod ARDS-a, alergija na proteine soje i jaja, teška hiperlipidemija. Kontraindikacije: ishemija i infarkt miokarda, bubrežna insu cijencija bez dijaliznog pristupa za HD i HF. Inhibitori fosfodiesteraze (amrinon, milrinon, enoximon). Dati antidoti svoj mehanizam dejstva ostvaruju inhibicijom enzima fosfodiesteraze tako da ne dolazi do razgradnje cAMP-a. Usljed toga dolazi do porasta cAMP-a, kalcijuma i pozitivnog inotropnog efekta. Terapija inhibitori fosfodiesteraze je često ograničena hipotenzijom koja nastaje kao posljedica periferne vazodilatacije. Pored toga ovi ljekovi su nezgodni za titraciju zbog relativno dugog poluživota.
Osim gore navedenih u eksperimentalnoj primjeni su i vazopresin, ljekovi koji povećavaju osjetljivost na kalcijum (levosimentadan, pimobendan) i fruktoza 1,6 difosfat.
52
Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! 0 indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom. Max Grip šumsko voće sa mentolom Nadmudrite prehladu Maksimalna snaga u samo jednoj dozi
Otvorena nova jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Gusinju
Novu jedinicu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Gusinju svečano su otvorili 23. februara ministar zdravlja Crne Gore Dragoslav Ščekić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković, ambasador Republike Turske u Crnoj Gori NJ. I. Bariš Kalkavan, kao i predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić. Otvaranju je prisustvovao koordinator Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA Abdurahman Toprak.
Ukupna vrijednost projekta adaptacije i opremanja nove jedinice Zavoda iznosi 120.000 eura. Zavod je obezbijedio sredstva za građevinske radove i novo u potpunosti opremljeno sanitetsko vozilo, dok je medicinsku i kancelarijsku opremu u vrijednosti od 25.000 eura donirala je TIKA.
Nova jedinica otvorena je saradnjom Ministarstva zdravlja, Zavoda i lokalne samouprave koja je sredstvima od 7.000 eura pomogla otvaranju nove savremene jedinice Hitne pomoći koja nikada ranije nije postojala u tom gradu.
- Hitna medicinska pomoć je speci čan dio zdravstvenog sistema i neophodno je da iza njega stoji država u punom kapacitetu. Zato je zadatak i cilj Ministarstva zdravlja, u saradnji sa menadžmentom Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, da se sve jedinice na teritoriji cijele države maksimalno pojačaju i unaprijede uslovi za rad i pružanje pomoći, kako bi građani imali bolju, kvalitetniju i prevashodno bržu zdravstvenu uslugu - rekao je na otvaranju ministar Šćekić.
On je podsjetio da je u proteklom periodu rekonstruisan glavni objekat u Podgorici, kao i jedinice hitne pomoći u Tuzima, Plužinama, na Cetinju, dok će se uskoro otvoriti rekonstruisana Hitna pomoć u Ulcinju, a u planu je rekonstrukcija i ostalih jedinica na cijeloj teritoriji Crne Gore.
- Pored jasne vizije države i Ministarstva zdravlja o unapređenju zdravstvenih usluga i servisa, rekonstrukcije objekata hitne pomoći, koje su završene u rekordnom roku, svakako nose potpis vještine, ažurnosti i znanja menadžmenta Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, na čelu sa doktorom Vukom Nikovićem. Svi ovi projekti uspješno su realizovani zahvaljujući i našim prijateljima i partnerima. Želim da uputim zahvalnost ambasadoru Turske i Agenciji TIKA, koji su posjvedočeni prijatelji crnogorskog zdravstvenog sistema, kao i lokalnoj samoupravi i predsjednici Čekić, koja je jasno prepoznala značaj ulaganja u zdravstvo na ovom području . naveo je ministar Šćekić.
On je rekao da su prioriteti Ministarstva infrastrukturno osavremenjavanje, kadrovsko jačanje, bolji uslovi za rad medicinskog osoblja i podizanje nivoa kvaliteta zdravstvenih usluga za građane i sve koji borave u Crnoj Gori.
- Da smo na pravom putu potvrđuju ulaganja od više desetina miliona eura, koja se trenutno realizuju u zdravstvenom sistemu. Pored jedinica hitne medicinske pomoći, u toku je izgradnja dva savremena objekta za tri klinike u okviru Kliničkog centra Crne Gore, zatim Operativnog centra za vanredne situacije pri Institutu za javno zdravlje, kao i rekontrukcija i adaptacija nekoliko bolnica i domova zdravlja. I kroz normativno uređivanje i zakonska rješenja želimo da zdravstvenom sistemu damo mjesto koje zaslužuje, a empatija i briga o pacijentu opet budu naš najvažniji zadatak - zaključio je ministar. Dr Niković istakao je da otvaraju jedinicu Hitne pomoći u gradu koji je nikad nije imao.
- Cilj nam je da svim građanima Crne Gore obezbijedimo adekvatnu uslugu hitne medicinske pomoći i da zdravstveni sistem podignemo na veći nivo. Ono što je vrlo karakteristično
54
za Zavod za hitnu medicinsku pomoć jeste da se jedinica po jedinica adaptira, izgrađuje i poprima standard savremene urgentne medicine - naveo je direktor Zavoda.
On je istakao da je ovo je primjer saradnje lokalne samouprave, Ministarstva zdravlja, Zavoda i međunarodne agencije TIKA, kojoj se zahvalio.
- Prilika je speci čna, nadam se da ćemo, kako oni nama vraćaju da ćemo i mi vraćati narodu Turske, zbog cijele situacije koja se tamo desila, izazvana katastrofalnim zemljotresom. Nadam se da će, građani Gusinja, što manje dolaziti u Hitnu pomoć, ali će morati da znaju da će uslugu Hitne pomoći imati u svakom momentu i to nam je i cilj. Iza nas ostaju djela - poručio je dr Niković.
Ambasador Turske u Crnoj Gori, Bariš Kalkavan kazao je da je Gusinje opština koju prvi put posjećuje, te da je na dužnost ambasadora stupio tek prije mjesec dana i nažalost počeo u jednom teškom periodu.
- Republika Turska prethodne dvije sedmice možda preživljava jedan najteži period u svojoj istoriji. Na hiljade života smo izgubili, hiljade života je povrijeđeno, ali smo povrijeđenim ljudima počeli da pomažemo. Od kad su čuli za katastrofu koja je pogodila Tursku, država Crna Gora i narod Turske su odmah ustali na noge i odmah su se dali na posao kako da se pomogne prijateljskoj državi. Vidjeli smo da je narod Crne Gore bio uz narod Turske i imamo to veoma pozitivno iskustvo u lošim
situacijama - kazao je ambasador Kalkavan. On je naveo da dok se i dalje šalje pomoć Turskoj od strane Crne Gore srećan što otvara novu jedinicu Hitne pomoći.
- Preko 150 tona pomoći je pošlo, oko deset velikih šlepera i kargo aviona je pošlo za Tursku kao pomoć, a sa druge strane, uz pomoć TIKE danas otvaramo ovu jedinicu Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Kada uporedimo ove dvije stvari vidimo da srca naroda Turske i Crne Gore kucaju isto za svoje države. Čast mi je i zadovoljstvo što sam na ovoj poziciji i da vidim kakvi su odnosi ove dvije države. Naravno, TIKA ima svoju ulogu u unaprjeđenju odnosa ove dvije države i sa sprovođenjem svojih aktivnosti. Do sada smo realizovali oko 500 projekata - kazao je ambasador dodavši da se ponosi odnosima Crne Gore i Turske.
Predsjednica Opštine Gusinje Anela Čekić obratila se prisutnima istakavši da je rad Hitne pomoći od velikog značaja za taj grad, kako za građane tako i za dijasporu koja dolazi u velikom broju u ljetnjim mjesecima, ali i za turiste naročito planinare koji posjećuju NP Prokletije i ostale turističke lokacije.
- Zapošljavanje mladih ljudi koji će ostati da žive i rade u ovoj sredini je cilj koji želimo da ostvarimo - kazala je predsjednica Čekić navodeći da Opština u skladu sa svojim mogućnostima nastoji da pomogne i investira u sve projekte koji su strateški važni za razvoj Gusinja, te su tako i u realizaciji ovog projekta dali svoj doprinos.
55
Predstavljamo:
Studio za oblikovanje tijela Banya Body and Soul
Podgorici.
Bavi se nehirurškim tretmanima za oblikovanje tijela gdje se kombinuju aparaturne metode (ultrazvuka, ESWT, RF, kavitacije, elektrostimulacije, presoterapije, lipo laseri) sa masažama (roll infrared, manuelna, maderoterapija) i vježbama.
Na ovaj način na jednom mjestu možete dobiti cjelokupni tretman i svoje tjelo dovesti do željenog oblika i dobre kondicije.
RF (radiofrekventni talasi)
Primjena RF u svrhu zatezanja kože i smanjenja celulita je bezbjedan i bezbolan metod kojim se postiže brža eliminacija masnih naslaga, koža zateže, dobija mlađi i zdraviji izgled.
tivno povećava temperaturu masnih ćelija, istovremeno i u dubokim i u površnim slojevima masnog tkiva. Dolazi do ubrzavanja metabolizma i eliminacije masnoća iz masnog tkiva. RF postiče obnavljanje i remodelaciju starog i proizvodnju novog kolagena, što dovodi do zatezanja kože, a vidljivost, dubina i širina strija postaje manja. RF tretmanom postiže se smanjenje bora, zateže opuštena koža lica i vrata, smanjuje podbradak.
RF se ne primjenjuje kod osoba koje imaju ugrađen pacemaker ili de brillator, koje imaju metalni implantat u regiji primjene, boluju od maligniteta ili su imunokompromitovani, kod osoba sa koagulopatijama, koje duži period dobijaju terapiju koritkosteroidima, imaju sklonost ka stvaranju keloidnih ožiljaka, kod trudnica i doilja.
56
Kavitacija
Kavitacija je neinvazivni, bezbjedan i bezbolan tretman uklanjanja celulita i masnih naslaga. Djeluje tako što stvara kavitacije, odnosno šupljine u masnom tkivu, koje destabilizuju masne ćelije i degradiraju ih.
Primjenom kavitacije stimuliše se površinska cirkulacija, stvaranje kolagena, koža postaje glatka i zategnuta. Rezultati postaju vidljivi nakon 2-3 tretmana, a za zadovoljavajući efekat obično je potrebno od 6-10 tretmana. Najbolje je primjenjivati tretmane na 2-3 dana, razmak duži od 5-7 dana smanjuje ekasnost metode. Preporučeno trajanje jednog tretmana je do 20 minuta.
Neposredno prije tretmana izbjegavajte depilaciju ili sunčanje, savjetuje s povećan unos vode (bar 2 l prije i nakon primjene), i izbjegavanje upotrebu alkohola i kofeinskih napitaka. Ne preporučuje se tuširanje vrelom vodom i upotreba saune nakon tretmana.
Dejstvo je značajno bolje ukoliko se tretman kombinuje sa vježbama u trajanju bar 20 minuta dnevno.
TAGenesis system
Je novi sistem oblikovanja tijela dizajniran za selektivnu eliminaciju lokalizovane masti. Nastao je iz potražnje klijenata koji već koriste EMS uređaje i traže "sistem" koji će upotpuniti sesiju elektrostimulacije i postići stvarno smanjenje lokalizovane masti.
Sistem koristi ekskluzivnu kombinaciju tri tehnologije: niskofrekventni, visokoenergetski ultrazvučni talasi koji razgrađuju i hidroliziraju trigliceride, ultrazvučne talase srednje frekvencije koji stimulišu lipolizu i niskoenergetski ESWT (ekstrakorporalna terapija udarnim talasima) koji promoviše drenažu i eliminaciju masnog tkiva na tretiranom području.
EMS trening
EMS ili elektromišićna stimulacija predstavlja izazivanje kontrakcija mišića pomoću električnih impulsa koje generiše EMS uređaj. Ovi impulsi se šalju direktno do mišića izazivajući njihovo kontrahovanje slično prirodnim kontrakcijama.
Lokalni efekat redukcije masti je još e kasniji kada je u kombinaciji sa treningom električne stimulacije mišića. To je zbog činjenice da stimulacija mišića sagorijeva masnoću koju oslobađa sistem. Na ovaj način je stvoren ekosistem za postizanje odličnih rezultata.
Ono što je glavna prednost EMS treninga jeste što u isto vlakana, pa za svega 20 minuta dobija se trening cijelog tijela. Kada treniramo sa električnim impulsima, prirodne kontrakcije mišića su samo ojačane eksternim kontrakcijama iz EMS uređaja.
Tokom cijelog treninga se radi core trening (ojačavanje svih mišića koji daju potporu kičmi i koji je svojim kontrakcijama održavaju ili vraćaju u neutralni položaj), što dovodi do popravljanja držanja cijelog tela.
Trening traje 20 minuta, dovoljna su svega 2 treninga nedjeljno od po 20 minuta. Mišići tako imaju dovoljno vremena da se oporave između treninga, kako bi se dobili optimalni rezultati. Prvi rezultati se osjećaju nakon 3-4 treninga, a prvi vidljivi rezultati su nakon mjesec dana.
Trening je bezbolan, nakon treninga se osjećate relaksirano i puni energije.
R.T. 57
Na 59-oj sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje potvrđeno da je učinjen značajan pomak, ali se očekuje kontinuitet u imunizaciji
UČINJEN ZNAČAJAN POMAK U VAKCINACIJI
Povećanje obuhvata imunizacije građana Crne Gore zauzelo je fokus interesovanja raznih aktera društva. Imajući u vidu dosta porazan pokazatelj da se Crna Gora, po pitanju vakcinacije MMR-om, našla na poziciji sa npr. Somalijom ili sličnim ratom obuhvaćenim područjima, a pod prijetnjom od ozbijanja epidemije morbila, postaje jasno zašto je ovo pitanje bilo tema sastanka predstavnika raznih aktera društva na najvišem nivou, u Skupštini Crne Gore. Sjednica posvećena ovom pitanju održana je 13-og februara, pod okriljem Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje. Skup je privukao značajnu pažnju javnosti.
Kontrolisan obuhvat djece vakcinisanacijom MMR vakcinom
59. sjednica Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore privukla je značajnu pažnju javnosti. Tema sjednice održane 13-og februara bila je kontrola obuhvata djece vakcinisanacijom MMR vakcinom u Crnoj Gori. Uz učešće predstavnika raznih grana zdravstva, sjednici su prisustvovali predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i visoki predstavnici najznačajnijih međunarodnih zdravstvenih organizacija: UNICEF-a i SZO-a.
Osvrt na stanje u oblasti imunizacije u Crnoj Gori dali su g. Huan Sentanderson, predstavnik Unicefa u Crnoj Gori, gđa Mina Brajović, predsjednica Kancelarije SZO u Crnoj Gori, predstavnice Ministarstva zdravlja dr Ivana Živković, direktorica Direktorata za javno zdravlja, i dr Slađana Račić, učesnica Nacionalne komisije za rutinsku imunizaciju, dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje, dr Adis Martinović, nacionalni koordinator za imunizaciju, dr Lidija Poček, predsjednica Udruženja pedijatara, doc. dr Nebojša Kavarić, predsjednik NVO Asocijacija za preventivnu pedijatriju, Ana Vujošević, v. d. direktora Uprave za inspekcijske poslove, članovi Odbora i poslanici u Skupšini Crne Gore dr Vladimir Dobričanin, Milosava Paunović, dr Tamara Vujović, mr Boris Mugoša i Adnan Striković, a situaciju na planu imunizacije HPV vakcinom ilustrovao je dr Milko Joksimović, koordinator ovog projekta. Moderator sjednice bio je dr Srđan Pavićević, predsjednik Odbora.
Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje je radno tijelo Skupštine Crne Gore. Predsjednik je Srđan
Pavićević, a čalnovi su poslanici i poslanice
Skupštine Crne Gore: Boris Mugoša, Maja Vukićević, Vladimir Dobričanin, Milosava Paunović, Albin Ćeman, Tamara Vujović, Jevto Eraković, Ivan Mitrović, Halil Duković, Adnan Striković, Janko Milatović i Lidija Kljajić. Prva sjednica Odbora u ovom sastavu održana je decembra 2020.
Uloženo 24 miliona eura
Predstavnica Ministarstva ždravlja dr Ivana Živković ocijenila je da Ministarstvo ulaže mnogo u sve preventivne metode (uvođenje HPV vakcine, povratak skrininga i postavljanje na nacionalni nivo i dr.). Tokom prošle godine uloženo je više od 24 miliona eura u projekte koji su pokrenuti i koji su u toku sa realizacijom, a što se tiče MMR vakcina učinjeno je „sve što je u njihovoj moći”. Dr Živković je podsjetila da je u cilju podsticanja imunizacije formirana Nacionalna komisija za rutinsku imunizaciju, izrađen Akcioni plan kojim se predviđa realizacija svih aktivnosti, obezbijeđene su vakcine, vodiči o postupku u slučaju epidemije, obezbijeđen svakodnevni rad timova za vakcinaciju u svim domovima zdravlja, urađene obuke timova, u toku je testiranje elektronskog programa obavještavanja roditelja putem SMS-a za rutinsku vakcinaciju i program sustizanja, pripremljen je i distribuiran zdravstveni informativni materijal, u toku su obilasci lokalnih samouprava, a predviđen je i program promocije vakcinacije od strane istaknutih članova društva.
Djelovati udruženo
- Moram priznati da se mi u zdravstvenom sistemu borimo sa opstrukcijama i od strane antivakserskih lobija i od strane neodgovornih pojedinaca koje, nažalost, nekad imamo čak i u zdravstvenom sistemu - napomenula je ona na kraju, apelujući da ovakve stvari nikada ne smiju biti predmet političkih nesuglasica. - Ovo su pitanja oko kojih moramo biti jednistveni, udruženi, zato što se radi o zdravlju i budućnosti generacija koje dolaze - istakla je dr Živković.
59
Zabilježen značajan porast
Dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje, ocijenio je da je u odnosu na posljednji sastanak ovog tijela zabilježen značajan porast obuhvata MMR vakcinom, naročito posljednjih nedjelja. Još uvijek nedovoljne cifre obuhvata, po njemu, ipak ukazuju na pozitivan trend i dinamiku.
Dr Galić je ovom prilikom podsjetio na ciljeve operativnog plana za povećanje obuhvata vakcinacijom i izdvojio značaj promocije i društvenog uticaja poslanika u cilju promocije vakcinacije, kao i izradu performansi vakcinacije u saradnji sa političkim akterima. Ovim bi se, po njegovoj ocjeni, izvršio širok društveni uticaj u cilju poboljšanja obuhvata vakcinacije. Apelu za društvenu akciju na najvišem nivou, dr Galić je dodao pregled aktivnosti Instituta preduzetih u cilju poboljšanja obuhvata imunizacije u Crnoj Gori.
Dr Adis Martinović, nacionalni koordinator za imunizaciju, predstavio je konkretne rezultate uticaja u posljednjih nekoliko nedjelja. Upoređujući stanje u odnosu između 13. januara i februara tekuće godine, dr Martinović je naglasio da je najmanji obuhvat bio u predškolksom uzrastu, i da je tu postignut najbolji uspjeh uz pomoć kampanje za sustizanje imunizacije MMR-om.
Tokom 2021. obuhvat MMR vakcinacijom u Crnoj Gori bio je 12%, a na dan podnošenja izvještaja taj broj je porastao na 27%. Za godišta 2020. godine obuhvat u januaru bio je 34%, a sad je 52%. Procenat vakcinisane djece 2019-og godišta sa 51,1% povećan je na 67%. Podgorica, Budva, Bar
i Berane, koji su bili ispod prosjeka, u posljednjim nedjeljama postigli su značajne rezultate. Uporedni podaci pokazuju da je u predškolskom uzrastu obuhvat sa 51% porastao na 61,03%. - Broj nevakcinisane djece u predškolskom uzrastu trenutno je 14,700, a do prije mjesec dana bilo je 18,000 nevakcinisane djece - rekao je dr Martinović. Od 16. januara, kada je krenuo rad vikendom u ambulantama, dato je 4,146 doza MMR vakcine. Od toga 3.795 prvih doza, a 351 drugih. Upoređujući ove podatke sa statistikom prošle godine, kada je ukupno dato 6.000 vakcina za čitavu godinu, dr Martinović je ocijenio da raduje tempo porasta obuhvata vakcinacijom ka cilju od 95%.
bolesti djece vakcinaciju organizuje u dogovoru sa IJZ-om i roditeljima. 5-7 pacijenata, tokom posljednjih sedmica, vakciniše se MMR vakcinom. Dr Poček je ovom prilikom posebno naglasila spremnost za saradnju s roditeljima, ali i istakla da je osjetan porast imunizacije.
Dr Slađana Račić, učesnica Nacionalne komisije, zahvalila na pažnji koja je aktuelizovana u posljednje vrijeme i pokušaju da se riješi veliki problem. U ime pedijatara primarne zdravstvene zaštite kazala je da se ulažu ogromni napori, a posebno raduje izuzetno dobar rezultat za posljednjih mjesec dana. Takođe, dr Račić je izrazila nadu da će se ovakav trend nastaviti.
Preventiva - drugo ime za pedijatriju
Ističući da je preventiva drugo ime za pedijatriju, dr Nebojša Kavarić, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju, naglasio je da se u Crnoj Gori mora uložiti u preventivu. - Ukidanjem doprinosa za zdravstvo nije mnogo napravljeno kad je u pitanju preventiva. Morate imati obezbijeđena obimna sredstva, obučene ljude i čitavo društvo koje stoji iza vas. Ukoliko se samo mi u zdravstvu budemo bavili imnizacijom, a ne cijelo društvo, neće dobro biti - naglasio je on. On je uputio molbu da se budžet drastično poveća i da se na ovome radi permanentno. Ocjenjujući da su novoregistrovani rezultati obuhvata vakcinacijom sjajni, te da je za dva vikenda vakcinisano oko pola generacije, dr Kavarić je rekao: - Imunizaciju i promociju zdravlja moraju da rade svi u društvu. Objasnio je i da su građani spremni da prime informaciju od nekoga ko je sličan njima, ko je uspješan, uzor, ko je vakcinisao svoju djecu.
Poslanik Adnan Striković izrazio je stav da crnogorsko zdravstvo ne ulaže mnogo u preventivu. Kada se priča o temi kao što je vakcinacija, ili vakcinacija MMR vakcinom, „jedini pravi problem”, kako je rekao, jeste autizam. - Moramo da objasnimo građanima da bilo koja vakcinacija se ne može dovesti u vezu s autizmom. To nije potvrdilo nijedno naučno istraživanje u svijetu. Nemamo toliko problema u vezi s vakcinacijom, koliko je problem da se građanima objasni o čemu se radi - istakao je on uz opasku da problem u vezi s vakcinacijom egzistira odavno.
Doktor koji ne vjeruje u vakcine, isto je kao sveštenik koji ne vjeruje u Boga
Ističući značaj vakcinacije u medicini, dr Srđan Pavićević je naveo da doktor koji ne vjeruje u vakcine, isto je kao sveštenik koji ne vjeruje u Boga. Dovodeći u vezi ovakav stav sa neprofesionalnim ponašanjem, dr Pavićević smatra da je potrebno distancirati se od tako retrogradnog i devijantnog stava.
- Mislim da je upitno pitanje čak i posjedovanje licence za rad sa takvim profesionalnim stavom - kazao je dalje on.
Sl. 1: Podaci Instituta za javno zdravlje o broju datih MMR vakcina
Dr Lidija Poček, predsjednica Udruženja pedijatara, ukazala je na situaciju na terenu. Ona je navela da Institut za
Mr Boris Mugoša izrazio je mišljenje da je veoma važno otvoriti sve izazove po pitanju imunizacije. Ukazujući na oscilacije u obuhvatu vakcinacijom još od 2013, kada je zabilježen drastičan pad obuhvata, mr Mugoša je sugerisao da je potrebno obezbijediti da pedijatri reaguju blagovremeno i sa pravim informacijama.
60
On je istakao značaj saradnje u trouglu: zdravstvo-roditelji-prosvjeta, kao i na lokalnom nivou. Takođe, iznio je stav da značajan broj populacije nije obuhvaćen sistemom: stranci i dr. Ukazao je na važnost reakcije represivnog mehanizma, pri čemu je, kako je podsjetio, obaveza pedijatra da Upravi za inspekcijski nadzor prijavi slučaj nevakcinacije. U vezi s problemom dovođenja u vezu MMR vakcina i autizma rekao je da treba svakodnevno raditi na osvjetljavanju tog pitanja, a ovom prilikom apelovao je da treba razmisliti o ideji pravljenja potencijalne edukativne platforme za pedijatre u kojoj bi im bile ponuđene kratke informacije o novim rezultatima istraživanja, kao i o formiranju lokalnih operativnih timova.
Prošle godine podnesena je 101 prekršajna prijava po osnovu nepoštovanja sistema imunizacije, od čega 40 u samo jednom gradu. Po mišljenju mr Mugoše, sudske odluke uglavnom su blage, jer „na sudu to rezultira uglavnom opomenama ili ispod minimalne kazne”.
Reakcija ad hoc
Pohvaljujući činjenicu da je obuhvat MMR vakcinacijom u zadnjih mjesec dana pojačan za čak 4.000, dr Tamara Vujović je upozorila na utisak da se na ovako ozbiljne situacije reaguje
tek ad hoc, odnosno tek po prisustvu epidemije u regionu, umjesto da je ovo pitanje kontinuiteta. Takav stav potkrijepila je iskazom da je Nacionalna komisija za rutinsku imunizaciju osnovana tek kad je nivo vakcinacije došao na nivo Somalije. Podsjetivši da problem postoji još od 2013, ona je iznijela i primjedbu da u ovoj komisiji nema predstavnika Uprave za inspekcijske poslove, kao ni predstavnika lokalnih samouprava.
Reagujući na informacije o prisustvu antivakcinalnog upliva u crnogorskom društvu, dr Vujović je izrazila uvjerenje da „građani Crne Gore jako vjeruju teorijama zavjere”. - Crnogorski primjer ilustruje da sva djeca koja borave u dnevnim centrima za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, a koja imaju autizam, nijesu vakcinisana MMR vakcinom - istakla je ona. Uz sugestiju da glasovi struke treba sve više da se čuju, pozvala je na provjeru učinka pedijatara u cilju podsticanja vakcinacije, ali i akcentovala značaj odluka roditelja na ugrožavanje djetetovog prava na zdravlje, kao i odnos prema drugoj djeci. U vezi s kontradiktornostima u crnogorskom sistemu imunizacije, dr Vujović je ukazala na rezultate referentnog istraživanja koje pokazuje da na pitanje da li bi vakcinisali svoje dijete 70% roditelja kaže da bi, što ne odgovara procentima u stvarnosti: 82% roditelja nije vakcinisalo djecu u prošloj godini.
Dr Vujović: - Svi se suočavaju s problemom niže vakcinacije, posebno otkad je korona. Dakle,
61
21 milion djece nije vakcinisano na svijetu u periodu kada nije bilo korone. 5 miliona manje nego što je drugih godina.
U nastavku sjednice dr Vujović istakla je da je evidentno nedovoljno povjerenje u zdravstveni sistem, upravo zbog nedostatka kontinuiteta. Ona je objavila namjeru Ženskog kluba Skupštine Crne Gore da jednu sjednicu posveti problemima prevencije i vakcinacije HPV vakcinom. Uz ocjenu da je obuhvat HPV vakcinacijom pohvalan, apelovala je na ujedinjenje snaga u tom cilju.
Prvo riječ, pa lijek
Dr Vladimir Dobričanin je izrazio stav da dio problema potiče od neadekvatne zdravstvene edukacije, što, po njemu, traje već decenijama. - Najvažnija je činjenica da su ljekari prestali da edukuju svoje pacijente. Prestali smo da budemo ono što je bio dio nas, a to je da budemo zdravstveni prosvetitelji. Upozoravajući da bez promocije nema prevencije ni dobrog zdravlja, dr Dobričanin se pozvao na Hipokratov propis: - Prvo riječ pa lijek. To je, po njemu, siguran put za uspjeh u animaciji roditelja za vakcinaciju djeteta.
Dr Dobričanin: - Kvalitetna zdravstvena politika vezana za promociju zdravlja, koja će biti u sklopu jednog multidisciplinarnog sveobuhvatnog društvenog pristupa, vidjeli smo da je lijek za ovu bolest: bolest neznanja i ignorisanje nekih zdravstvenih činjenica koje mogu da imaju nesagledive posljedice.
Poslanica Milosava Paunović je, kao pravnica, sugerisala da postoji nerazumijevanje pojmova obaveze i solidarnosti s društvom. Uprkos dobrim trenutnim parametrima imunizacije, ona je izrazila bojazan da će se problem vratiti nakon prestanka epidemije u okruženju. Stoga je istakla da je potrebno preduzeti konkretne mjere da bi se došlo do efekta, ali tek na nivou cijelog društva.
Uključen crveni alarm
Ocjenjujući da je problem niskih stopa imunizacije prisutan u Crnoj Gori već 10 godina Huan Santander iz Unicefa naglasio je da niska stopa imunizacije sada ima crveni alarm jer se njene posljedice mogu mjeriti dječjim životima. Pohvalivši opredijeljenost Odbora za zdravstvo za zaštitu prava djeteta, on je izrazio optimističan stav u vezi s nastavkom imunizacije. - Da je moguće izboriti se sa ovim problemom u Crnoj Gori govore nam opštine Mojkovac i Plav, u kojima su zdravstveni radnici i roditelji uspjeli da gotovo svako dijete vakcinišu i zaštite od opasnosti koje nose morbili, zauške i rubela - rekao je on.
- Unicef pozdravlja nedavne napore Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje, pedijatara i sestara u domovima zdravlja da se ubrza imunizacija djece. Čestitam svakom roditelju koji je svoje dijete odveo da primi vakcine i pozivam sve roditelje da to isto učine što prije - istakao je na kraju.
Alarmantno nizak nivo obuhvata
Še ca Kancelarije SZO dr Mina Brajović istakla je kao ključno da male boginje (morbili) predstavljaju eminentnu prijetnju u Crnoj Gori. - Gotovo je neizbježno da u Crnoj Gori registrujemo prve slučajeve obolijevanja, nakon čega bi se ona širila poput šumskog požara - upozorila je ona. Upozorivši da je tokom 2021, u odnosu na 2020, gotovo 6 puta porastao broj ovih oboljenja, te da se radi o izuzetno zaraznom oboljenju, dr Brajović je zatražila hitnu reakciju svih. Za alarmantno nizak nivo obuhvata imunizacijom, po njoj, dijelom je zaslužna zaposjednutost sistema pružanjem odgovora na kovid.
- Jaka odbrana traži jake temelje, pa je, s tim u vezi, zdravstveni sistem okosnica i temelj kojim se obezbjeđuju i vakcine i njihova dostupnost, edukacija zdravstvenih radnika. Najvažniji sastojak vakcine je povjerenje, ali se mora biti izuzetno realan u vezi s mogućnostima nekad preopterećenih pedijatara - navela je dalje še ca SZO Kancelarije. Uz isticanje značaja angažovanja lokalne samouprave, ona je istakla da je važno da se djeluje na svim nivoima: od nacionalnog prema lokalnom. Osvrćući se na aktuelno stanje na planu imunizacije ona je navela da je uslijedio ohrabrujući period u smislu da kao društvo imamo snage da se konsolidijemo i napravimo prvi korak i pokrenemo točak. U vezi s infodemijom, ona je rekla: - Rađene su brojne studije. Između ostalog i studija na preko pola miliona ispitanika. Nedvosmisleno je dokazano da autizam nema veze, niti je uzročno povezan sa malim boginjama. Isto tako, podaci SZO nedvosmisleno upućuju na jedno, a to je da je prevalenca učestalosti obolijevanja od ovih oboljenja jednaka u populaciji onih koji su vakcinisani i onih koji nisu vakcinisani. Ovom prilikom posebno je naglašen značaj udruženog djelovanja, te da na temeljima nauke i naučnih dokaza treba promovisati vakcinaciju kao mjeru i intervenciju koja čuva živote i zdravlje našeg društva. - Na temelju iskustva iz pandemije svjesni smo da virus lagano koristi svaku pukotinu koju identi kuje u našem kolektivnom sistemu odbrane. Ta pukotina je i onaj farmaceut koji ne vjeruje u vakcinu i onaj zdravstveni radnik pedijatar i ginekolog koji oklijeva i onaj roditelj koji ima dileme, ali takođe i prosvetni radnik. Ovo potenciram zato što želim da istaknem da je veoma važno da radimo na komunikaciji sa različitim segmentima društva - istakla je dr Brajović.
Po pitanju primjene restriktivnih i represivnih mjera dr Brajović je navela da je za SZO vanredno važno da svi segmenti društva mobilišu svoje resurse, da se komunicira sa građanima i različitim ciljnim grupama, ali, što se tiče primjene restriktivnih mjera u funkciji podizanja obuhvata, da je to suvereno pravo odlučivanja zemlje.
Neophodan je angažman cijelog društva
U posebnom segmentu Sjednice posvećenom pružanju odgovora na postavljena pitanja, uprkos raznovrsnim mišljenjima, objedinjujuća ideja bila je da je neophodna reakcija svih aspekata društva. Pomoćnica ministra zdravlja dr Ivana Živković istakla je da je do sada urađeno mnogo po pitanju zaštite zdravlja građana, te da će se rezultati vidjeti dugoročno. Otvoren je tender za nabavku novih vakcina, a već s proljeća će se ići na program sustizanja HPV vakcinacije u grupi djevojčica dobi 9-14 godina.
62
Na nivou opština lokalno se prave mikroplanovi, pozivaju roditelji i uvodi rad vikendom.
Dr Igor Galić je, u vezi s „antivakserskim ponašanjem” pojedinih pedijatara, koji, kako je rekao, „ne vjeruju u vakcine i ponašaju se kao antivakseri”, objasnio da se radi na donošenju odluka u okviru Akcionog plana. Svako ko želi da vakciniše dijete, kako je dalje objasnio, bez obzira što ono zbog nekog razloga nema izabranog pedijatra, može to učiniti bez uputa vikendom. Po pitanju kontakta sa djecom sa ratom zahvaćenih područja pokušaće se da se donesu mjere jer pogotovu pridošli iz Ukrajine imaju jako loš obuhvat vakcinacijom.
Dr Galić je istakao da se vrši kontinuirana obuka zdravstvenog kadra, a napomenuo je i roditeljima da na sajtu Instituta mogu pronaći najnovije informacije i odgovore na razna pitanja. On je dalje izrazio stav da je kampanja prevencije, u saradnji s medijima, jako prisutna, a propagandni materijali se mogu preuzeti i sa sajta Instituta.
Izražavajući nadu da se pozitivnim mjerama može djelovati na povećanje obuhvata, prije nego kaznenim mjerama, dr Galić je dalje rekao:
- Sve kaznene mjere koje su sprovedene mi bi dali samo za jednu mjeru, a to je, prije svega, uvođenje obavezne imunizacije za upis u predškolske ustanove i vanškolske aktivnosti. Direktor Instituta je napomenuo da je desetak evropskih zemalja već uvelo te mjere, pa je to možda i razlog zašto imaju bolji obuhvat nego što je to slučaj kod nas.
U vezi s nepodudarnim rezultatima istraživanja dr Galić je objasnio da je najmanji obuhvat vakcinacijom u populaciji starosti od prve do treće godine. Vakcinacija se, po njemu, ne sprovodi blagovremeno.
Male boginje, kako je upozoreno, predstavljaju vrlo zarazno oboljenje. Studije pokazuju da otprilike jedna osoba u pandemiji zarazi 18 osoba. Iskustvo iz 2018. pokazuje da je bilo oko 200 oboljelih bez težih posljedica, nasuprot poraznom iskustvu zemlje okruženja gdje je bilo 15 smrtnih ishoda oboljenja. U samom zaključku dr Galić je pozvao na doprinos po pitanju uticaja u svim političkim strankama, od međukadrovskog uticaja sve do unošenja pitanja vakcinacije u agende.
308 prekršajnih postupaka
Ana Vujošević, direktorica Uprave za inspekcijske poslove, izrazila je nadu u povraćaj povjerenja u zdravstveni sistem.
- Od januara 2023. bavimo se najviše ovim pitanjem. Obišli sve domova zdravlja i dobili 308 potvrda o roditeljima, starateljima ili usvojiocima koji su odbili da izvrše vakcinaciju djece i sproveli postupke u skladu sa zakonom.
Ona je objasnila da se ne radi samo o zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka, već da se vrši i izricanje prekršajnih naloga za lica koja su se prihvatila odgovornosti,
u okviru kojih je bilo i novčanih kazni u roku od 8 dana, kako je to zakonom predviđeno. - Uprava nije represivni organ već preventivni, a cilj je postizanje svrhe - naglasila je Vujošević. Put do postizanja svrhe je jačanje povjerenja u institucije i u struku. Ona je, na kraju, izrazila nadu da će roditelji poslušati savjete struke i izrazila spremnost da Zdravstveno-sanitarna inspekcija reaguje na terenu u cilju postizanja svrhe a ne kazne.
Šta je sa HPV vakcinacijom?
Po pitanju tekućeg programa HPV imunizacije dr Milko Joksimović je rekao: - Ne postoji država u kojoj je visok obuhvat HPV vakcinacijom, a nizak MMR vakcinacijom. Radi se o programu koji je vrlo specifičan. Do sada je za 4,5 mjeseca vakcinisano 25% djevojčica.
Podsjećajući da se krenulo od vakcinacije najmlađe ciljne grupe, djevojčica starosti 9 godina, on je ocijenio da dobijeni podaci, za one koji znaju kakvo je stanje na terenu, mogu biti zadovoljavajući. On je dalje ukazao da je jedan od ciljeva SZO da se do 2030. dostigne obuhvat 90% populacije mlađe od 15 godina. - Ako bismo radili kako treba, taj cilj je apsolutno dostižan. Neophodna je pomoć šire društvene zajednice, a što se tiče Instituta, zamah nas tek očekuje od marta - rekao je dr Joksimović. Problem karcinoma grlića materice u Crnoj Gori je, kako je rečeno, takav da SZO kaže da Crna Gora ima najveću dobno standardizovanu stopu obolijevanja i umiranja od raka grlića materice i dojke. Dr Joksimović je ovom prilikom apelovao da se i HPV imunizacija pridoda kao jedan od prioriteta kalendara vakcinacije, kako bi dobili željene rezultate.
Na kraju ovog presjeka stanja po pitanju jačanja obuhvata vakcinacijom u Crnoj Gori izdvaja se nekoliko utisaka. Nesumnjivo, i pohvalno, da je došlo do značajnog podsticaja obimnijem pokretanju ovog programa zaštite zdravlja građana, što je uspješno vođeno od strane zdravstvenih vlasti, a podržano od strane udruženih sektora društva u cjelini i međunarodno relevantnih organizacija. Nadamo se da će ovaj impuls ostvariti kontinuitet, te da će neophodna edukacija dobiti puni obim, a sama imunizacija, kao ozbiljan projekat preventive, nastaviti da se realizuje optimalnim tempom.
Anita Đurović 63
AKREDACIJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA
Prof. dr Rajko Šofranac1
Pojam i ciljevi akreditacije
Akreditacija prije svega ima za cilj da unaprijedi kvalitet zdravstvene zaštite koja se korisnicima usluga pruža u jednoj zdravstvenoj ustanovi.
Pored toga, kao suštinski cilj akreditacije izdvaja se podizanje bezbjednosti pacijenata na viši nivo.Akreditacija doprinosi obezbjeđivanju djelotvornog i isplativog pružanja zdravstvenih usluga i stvaranju jednakih ili približnih uslova za pružanje usluga u cijelom sisitemu zdravstvene zaštite.
Ona ima za cilj i uspostavljanje povjerenja korisnika u sistem zdravstvene zaštite, kao i unapređenje cjelokupnog menadžmenta u zdravstvu. Još je početkom ovoga vijeka zaključeno da akreditacijski model poput međunarodnog akreditacijskog programa omogućava okvir za integraciju svih modela u zajednički model za procjenu kvaliteta zdravstvenog sistema. Akreditacija podrazumijeva da svaka zdravstvena ustanova obavlja svoj posao na najbolji mogući način i da koristi sve postojeće resurse. Na početku pokreta za akreditaciju nekoliko faktora je uticalo na zdravstvene ustanove da traže više informacija o ovoj temi i da se potom podvrgnu evaluaciji. Jedna je bila briga za sigurnost pacijenata i poboljšanje njihovog sistema kvaliteta. Drugi motivacioni faktor bila je potraga
za serti katom kao načinom da se istakne konkurentska razlika institucije. U raznim zemljama akreditacijski programi provode se u organizacijama zdravstvene zaštite već decenijama. Postoji mnogo različitih sistema i načina akreditacije u zdravstvu.
Ciljevi akreditacije podrazumijevaju unapređenje kvaliteta, bezbjednost pacijenta, obezbjeđivanje djelotvornog i isplativog pružanja zdravstvenih usluga, stvaranje jednakih ili približnih uslova za pružanje zdravstvenih usluga u cijelom sistemu zdravstvene zaštite, uspostavljanje povjerenja korisnika u sistem zdravstvene zaštite i unapređnje menadžmenta u zdravstvu.
Kako je tekao evolutivni razvoj akreditacije zdravstvenih ustanova
Ukratko, smatra se da aktivnosti u vezi sa akreditacijom započinju 1917. godine, kada je Udruženje hirurga u SAD publikovalo Minimum standarda za bolnice. Zdravstvo je prolazio kroz sazrijevanje predloga za bezbjednost pacijenata i pojavu metodologija za standardizaciju bolničkih aktivnosti sa stvaranjem 1951. godine Zajedničke komisije za akreditaciju bolnica (JCAHO)
64
i Međunarodnog društva za kvalitet u zdravstvu (ISQua) 1985. godine. Kasniji razvoj je manje više poznat.
Koje su vodeće međunarodne organizacije za certifikaciju
U Sjedinjenim Američkim Državama vodeća organizacija za akreditaciju zdravstvenih organizacija je Joint Commission on Accreditation of Healthcare Organization (JCAHO), a među vodećima u svijetu su i kanadski Canadian Council on He alth Services Accreditation (CCHSA) i Australian Council for Healthcare Standards (ACHS). Panamerička zdravstvena organizacija (PAHO) izradila je standarde akreditacije za Latinsku Ameriku i Karibe.
Zajednički sadržalac navedenih organizacija, a i mnogih drugih koje aktivno djeluju, sačinjavaju standardi, pokazatelji, ocjene, akreditacijski izvještaji i konačni rezultati koji donose ili ne donose potvrdu o akreditaciji. Na međunarodnom nivou postoji već solidno iskustvo po pitanju akreditacije u zdravstvu, a osnivanje institucija poput International Society for Quality in Health Care (ISQua) i Agenda for Leadership in Programs in Healthcare Accreditation (ALPHA) i njihovo djelovanje omogućilo je bolju uporedivost različitih programa.
Da li su sprovođena istraživanja o važnosti akreditacije
Sprovođena su i istraživanja i urađene studije u kojima je konstatovano da većina zdravstvenih ustanova smatra akreditaciju vrijednom investicijom zbog njenog efekta na povećanje kvaliteta i kulture bezbjednosti. Druge studije smatraju da je akreditacija prvi korak ka postizanju izvrsnosti u zdravstvenoj zaštiti. Što se tiče nansijske dimenzije, akreditacija bi mogla da pruži priliku za smanjenje troškova.
Sva ova istraživanja bila su orjentisana na analizu sve većeg broja organizacija u zdravstvenom sektoru koje traže akredi-
taciju kao glavni mehanizam za poboljšanje kvaliteta. Istraživanja takođe pokazuju da ne postoji jedinstven pristup za uvođenje programa u različitim regionima svijeta. Takođe, i pripreme za dobijanje akreditacije se razlikuju.
Koliko traje ovaj proces
Većina istraživanih organizacija u svijetu (82,83%) izjavila je da su bile potrebne 3 godine da se pripreme za akreditaciju. Prosječan vremenski period od početka priprema za akreditaciju do dobijanja iste je bio 1 godina i 11 mjeseci.
Standardi koje je potrebno zadovoljiti da bi se prišlo procesu ocjenjivanja, naprimjer u bolnicama
Na osnovu zahtjeva osam standarda ISQua i pet principa mogu se de nisati «Standardi dobre prakse» za bolnice. Standardi „dobre prakse za bolnice“ saglasno zahtjevima dekomponovani su najčešće u sedam dijelova (podsistema):
l. Menadžment bolnicom
2. Menadžment rizikom
3. Usmjerenost na pacijenta (korisnika)
4. Put pacijenta
5. Upravljanje organizacionom jedinicom
6. Speci čne kliničke usluge
7. Procesi podrške
Svaki podsistem se dalje dekomponuje na procese. U svakom od ovih procesa «ugrađeni» su zahtjevi standarda na način koji je prihvatljiv i ostvariv u postojećoj praksi. Procesi su opisani procedurama i uputstvima koja se sprovode u praksi i koji su podložni kako samo-ocjeni (internoj provjeri), tako i eksternoj provjeri.
Kao što je već rečeno, svaka država kreira sopstvenu strukturu saglasno svojim potrebama. Na narednim slikama 1 i 2 prikazane su strukture standarda Argentine i Čilea.
Slika 1. Strukture standarda za bolnice u Argentini
65
Slika 2. trukture standarda za bolnice u Čileu
Nije suvišno naglasiti da ovaj model ima 7 standarda,13 komponenti, 35 karakteristika i 108 elemenata za veri kaciju. Vjerovatno ove strukture su se u međuvremenu promijenile, jer one nijesu statička kategorija.
Koraci koje je potrebno sprovesti da bi proces akreditacije zdravstvenih ustanova bio efikasniji
Veliki broj aktivnosti neophodnih za akreditaciju bolnica i uopšte zdravstvenih ustanova grupisan je i radi lakše realizacije podijeljen u sljedeće faze:
1. Stvaranje institucionalnog okvira
2. Priprema za promjene
3. Proučavanje i usvajanje standarda
4. Implementacija standarda
5. Samoocjenjivanje - Interna evaluacija
6. Eksterna evaluacija - Akreditacija
Svaka od ovih faza sadrži veliki broj procesa i aktivnosti, od kojih neki mogu da se odvijaju nezavisno, dok se drugi kontinuirano nastavljaju i međusobno su zavisni. Mislim da je od svih faza najvažnija prva, jer treba formirati subjekte odgovorne za sprovođenje, de nisati njihove nadležnosti i izraditi i usvajiti standarde.
Svaka država treba da usvoji sopstvene standarde za kvalitet u zdravstvu na osnovu smjernica i preporuka međunarodnih standarda uz očuvanje kulturnih, jezičkih, nacionalnih i ostalih speci čnosti. Namjena osnivanja nacionalne ustanove je povezivanje, usmjeravanje i stimulisanje neprestanog poboljšavanja kvaliteta u zdravstvu. Bez nje su djelatnosti za kvalitet usitnjene, nepovezane ili ih uopšte nema. Činjenica je da skoro sve države Evropske Unije imaju svoje samostalne nacionalne institucije za kvalitet. Nacionalne institucije uglavnom čine: nacionalni savjet, agencija za akreditaciju i provjeru kvaliteta i resorno
ministarstvo. Savjet i agencija treba da izrade standarde, kako bi akreditacija zdravstvenih ustanova bila u skladu sa preporučenim standardima i smjernicama za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite.
Posebno bih se osvrnuo na Agencija za kvalitet i akreditaciju. Ona treba da bude subjekt čija se nadležnost na području osiguranja i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite i akreditacije u zdravstvu utvrđuje zakonom. Pored podrške formiranju nacionalnih kliničkih smjernica i kliničkih puteva i pomoć pri njihovom uvođenju u svakodnevni rad, Agencija treba da obavlja i niz drugih aktivnosti. Prostor nam ne dozvoljava da ih nabrojimo, ali oni su detaljno prezentirani u knjizi. Konstituisanjem pomenutih subjekata u sastavu nacionalne institucije, de nisanjem njihovih nadležnosti, usvajanjem standarda i uputstava (koje priprema Agencija a usvaja Ministarstvo) stvoren je potreban institucionalni okvir za uspostavljanje kvaliteta u zdravstvu.
Šta je u Crnoj Gori urađeno iz ove oblasti
Crna Gora je dosta uložila u poboljšanje zdravstvene usluge. Ako napravimo paralelu sa devedesetim godinama prošlog vijeka osjeća se vidan napredak. Normalno, sa time ne možemo biti zadovoljni i lično smatram da je moglo da se uradi više. Što se tiče ove oblasti dovoljno je reći da smo jedna od rijetkih zemalja koja nema akreditovanu ni jednu ordinaciju, dom zdravlja a da ne govorimo o bolnicama. Evidentni su bili neki pokušaji, ali po mom dubokom ubjeđenju oni nijesu dali očekivane rezultate. Mora se shvatiti da je ovo proces za koji treba de nisati logički redosljed koraka i onda ići korak po korak. Preskakanje bilo kojeg koraka ili faze prouzrokuje disproporciju sa referentnim zahtjevima standarda. Nedavno su počele da se sprovode aktivnosti na ovom polju i to treba pohvaliti. Nadam se da će ovoga puta sve to ići e kasnije.
1 Prof. dr Rajko Šofranac, dipl. inžinjer, ekspert za kvalitet, prvi je u Crnoj Gori usaglasio poslovanje preduzeća prema standardu za kvalitet ISO 9001, kao i menadžment životnom sredinom prema standardu ISO 14001. Odbranio je prvu disertaciju iz ove oblasti u Crnoj Gori i de nisao referentni TQM model, koji se može analogijom primijeniti u raznim oblastima pa i medicini. Napisao je knjige iz oblasti menadžmenta kvalitetom u medicini; Menadžment kvalitetom u medicini, Menadžment kvalitetom u domovima zdravlja, Menadžment kvalitetom u bolnicama, Menadžment kvalitetom u farmaciji i Integrisani menadžment sistemi.
66
Hronika -
01. februar - Pronađeno rješenje za velik broj smrti današnjice - EU
Modeli su pokazali da bi povećanje pokrivenosti gradova drvećem na 30 posto prosječno smanjilo temperaturu 0,4 stepena Celzijusa u tim gradovima tokom vrućih ljetnjih mjeseci, izvijestili su u e Lancetu. Od 6700 preuranjenih smrti pripisanih višim temperaturama u 93 evropska grada tokom 2015., jedna trećina se mogla spriječiti, prema rezultatima istraživanja.
Trenutno je prosječno nešto manje od 15 posto urbanih sredina u Evropi pokriveno nekom vrstom rastinja. Studija je prva koja predviđa broj preuranjenih smrti zbog viših temperatura u gradovima koje bi se mogle spriječiti dodatnim zelenim 'pokrivačima', rekla je glavna autorica dr Tamara Iungman, naučnica na Barselonskom institutu za globalno zdravlje.
- Već znamo da su visoke temperature u urbanim sredinama povezane s negativnim zdravstvenim ishodima, poput kardiorespiratornog zatajenja, prijema u bolnicu i preuranjene smrti. Naš je cilj informisati lokalne vlasti i donosioce odluka o prednostima strateške integracije zelene infrastrukture u urbano planiranje kako bi promovisali održivije, otpornije i zdravije urbano okruženje - rekla je dr Iungman.
Gradovi bilježe više temperature od predgrađa ili sela zbog takozvanog efekta urbanog toplotnog ostrva. Ta dodatna toplina prije svega je uzrokovana nedostatkom vegetacije, ispušnim gasovima iz klimatizovanih sistema, zajedno s tamnim asfaltom i građevinskim materijalima koji apsorbiraju i zadržavaju toplotu. Klimatske promjene pojačale su problem. Prošle godine je Evropa doživjela najtoplije ljeto u istoriji i drugu najtopliju godinu.
Toplotni talasi širom svijeta dosežu rekordne vrhunce, a trajanje im se povećalo u posljednjim decenijama. Danas hladnoća još uvijek uzrokuje više smrti u Evropi nego vrućine. Ali klimatski modeli predviđaju da će bolesti i smrt povezani s vrućinom predstavljati veći teret zdravstvenim službama u roku od jedne decenije.
Ranije studije pokazale su da zelene površine mogu imati dodatne zdravstvene prednosti kao što su smanjenje kardiovaskularnih bolesti, demencije i lošeg mentalnog zdravlja, kao i poboljšanje kognitivnog funkcioniranja djece i starijih osoba.
Hina
02. februar - Nova vrsta imunoterapije uspješna u liječenju raka pankreasa i melanoma - SAD
Istraživači na Univerzitetu u San Francisku razvili su novu vrstu imunoterapije na bazi T-ćelija koja selektivno cilja ćelije raka, proizvodeći moćne antikancerogene citokine kada se susretnu sa tumorima. Nova terapija je bila e kasna u eliminisanju
melanoma i raka pankreasa kod miševa uz minimalne sporedne efekte.
Il-2, prirodni in amatorni molekul koji proizvodi imuni sistem sa jakim antikancerogenim svojstvima, pojačava T-ćelije imunog sistema koje mogu da eliminišu ćelije raka i bore se protiv infekcije. Moćni antikancerogeni efekti Il-2 odavno su poznati, ali je njegova široka upotreba bila ograničena zbog teških nusefekata koje može da izazove.
U novoj studiji, koja je nedavno objavljena u časopisu Science, stručnjaci su bili u stanju da progamiraju T-ćelije da proizvode sopstveni Il-2 molekul kad prepoznaju ćeliju raka.
- Iskoristili smo sposobnost ovih ćelija da budu lokalni kuriri Il-2. Mislim da je ovo model kojim možemo koristiti ćelijske terapije da precizno donosimo mnoge tipove potentnih, ali toksičnih terapeutskih agenata – kazao je stručnjak ćelijske i molekularne biologije, dr Vendel Lim.
Ćelijske terapije su veoma e kasne protiv brojnih tipova kancera krvi, gdje su ćelije kancera lako dostupne u tečnosti. Čvrsti tumori, međutim, grade brojne odbrambene prepreke koje sprečavaju terapeutske T-ćelije da uđu. Čak iako se probiju unutar tumora, do tada su već izgubile snagu.
Još od 80-ih godina, onkolozi su znali da visoke doze Il-2 molekula omogućavaju T-ćelijama da probiju barijere, a citokin je korišćen u okviru liječenja težih oblika raka. Međutim, prostim sistematskim ubrizgavanjem pacijenata sa Il-2 dovodilo je do jakih groznica, krvarenja i prestanka rada organa.
Vođa studije dr Greg Alen ciljao je da primiri efekte Il-2 molekula programirajući ćelije tako što pokreću svoj imuni odgovor samo kad je potreban - unutar tumora. Zbog toga su ciljali one najteže kancere za liječenje – pankreasa, jajnika, pluća – jer oni fomiraju jake barijere protiv T-ćelija. Uspjeli su da programiraju T-ćelije sa posebnim receptorima da osjete kada uđu u tumor, a onda se hvataju za ćelije kancera i počinju sa prizvodnjom Il-2. RTS
03. februar - Produžavaju obavezno testiranje na koronu za putnike iz Kine - Kanada
Kanada će produžiti period obaveznog testiranja na kovid-19 za putnike iz Kine, Hong Konga i Makaoa do 5. aprila ove godine, saopšteno je iz Agencije za javno zdravlje Kanade. Odluka o 30-dnevnom produženju obaveznog testiranja, zasnovana je, između ostalog i na stalnim izvještajima o dramatičnom porastu broja novozaraženih korona virusom u Kini, navodi se u saopštenju kanadske zdravstvene agencije. Rojters
67
- Nova oružja u borbi protiv karcinoma
Novija naučna i medicinska postignuća dodala su nova oružja ljudskom arsenalu u borbi protiv karcinoma, a među njima su personalizovana genska terapija, vještačka inteligencija, krvne analize, pa i vakcine.
Karcinom odnosi skoro deset miliona života godišnje. On je odgovoran za skoro svaku šestu smrt, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Povodom Svetskog dana borbe protiv karcinoma, agencija AFP objavila je pregled novijih obećavajućih postupaka u dijagnostikovanju i liječenju te bolesti.
Imunoterapija - Ljekovi koji mijenjaju imunske mehanizme, stimulišuu imuni sistem da uoči i ubije ćelije karcinoma, jedno su od najvećih napredaka u liječenju karcinoma u posljednjih deset godina. Primjena imunoterapije ima manje teških nuspojava u odnosu na hemoterapije i pokazala se e kasnom u liječenju nekoliko tipova karcinoma. Prije 2010. postotak preživljavanja oboljelih od težih oblika karcinoma kože bio je vrlo nizak. Ali zahvaljujući imunoterapiji, neki pacijeniti sada mogu da žive deset godina ili više.
Međutim, svi oblici tumora ne reaguju na imunoterapiju koja opet ima svoje nuspojave.
- Tek smo na početku imunoterapije - rekao je prof. Bruno Kesnel, naučnik i istraživač u francuskom Nacionalnom Centru za karcinom.
Dr Pjer Sentinji, onkolog u Centru za karcinom Leon Berard kaže da će biti potrebno kombinovanje različitih vrsta imunoterapijskih postupaka „koliko god je moguće“.
- Zahvaljujući imunoterapiji, ostvarili smo viši nivo u liječenju karcinoma, ali potrebno je preduzeti i druge korake da bi od nje korist mogli da imaju svi pacijenti - rekao je dr Sentinji.
CAR-T terapija - Ova terapija uključuje uzimanje T ćelija iz krvi pacijenta i njihovo modi kovanje u laboratoriji. Zatim se pacijentu ubrizgavaju te T ćelije, koje su dio imunog sistema, ali sada iznova „obučene“ da napadnu ćelije karcinoma. Drugi oblik je alogenska CAR-T terapija gdje se koriste ćelije zdravih donora. Do danas su se terapije CAR-T pokazale uglavnom e kasne u borbi protiv nekih oblika leukemije, ali je riječ o procesu koji je vrlo skup.
Vještačka inteligencija - Pokazalo se da pomoću vještačke inteligencije (AI) mogu da se identi kuju karcinom mozga i karconom dojke iz rutinskih snimaka preciznije nego što bi to ljudi uradili. U punom jeku su istraživanja primjene AI u brojnim područjima, pa se očekuje da će ona imati sve važniju ulogu u dijagnostikovanju karcinoma.
- Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji moći ćemo da identi kujemo kojim će pacijentima više odgovarati kraće terapije – kazao je dr Fabriće Andre, onkolog sa francuskog Instituta za karcinom Gustave Roussy. To će donijeti manje nuspojava za pacijente, ali i manji nansijski teret zdravstvenom sistemu.
Test tečnom biopsijom - Tečne biopsije mogu da detektuju karcinom u DNK iz jednostavnog krvnog testa i taj postupak je jednostavniji i manje je invazivan od tradicionalne biopsije koja zahtijeva uzorak tkiva.
Brže i jednostavnije testiranje moglo bi da pomogne ljekarima da otkriju karcinom i djeluju na njega prije nego on uopšte dobije priliku da se proširi. Ta nova tehnika, kaže dr Andre, se
već koristi u SAD, ali ima još mnogo „lažnih pozitivnih“ rezultata.
Vakcine - Odavno postoje vakcine koje štite od humanog papilomavirusa (HPV) koji izaziva kancer grlića maternice kao i vakcine protiv hepatitisa B koji može da dovede do razvoja kancera jetre. Ali, nakon desetogodišnjih neuspješnih napora kada je u pitanju pronalazak vakcine, rastu nade da bi tehnologija mRNK, prvi put primijenjena u razvoju vakcina protiv kovida mogla da bude prekretnica u borbi protiv karcinoma.
Vakcine koje liječe karcinom možda su sredstvo koje najviše obećava u budućnosti.
U decembru su farmaceutske kompanije Moderna i Merck najavile pozitivna prva ispitivanja svojih personalizovanih vakcina mRNK u liječenju pacijenata oboljelih od karcinoma kože. U januaru je njemačka farmaceutska laboratorija Bajontek objavila da će 10.000 stanovnika u Velikoj Britaniji biti dio ispitivanja za mRNA vakcinu koja bi se istraživala kod svakog tumora posebno. Personalizovana kombinacija – dr Stiven Le Gol, koji vodi bolničku grupu pri francuskom institutu Kiri rekao je da je optimističan kad je riječ o budućnosti liječenja karcinoma.
- Prešli smo prekretnicu u našem razumijevanju tumorske ćelije. Karcinom je i dalje veliko iskušenje, ali je napredak eksponencijalan – kazao je dr Le Gol. Hina
06. februar - Najveći štrajk zdravstvenih radnika u istoriji Velike Britanije
Velika Britanija se suočava s najvećim štrajkom zdravstvenih radnika u istoriji Nacionalne zdravstvene službe (NHS) pošto desetine hiljada medicinskih sestara i zaposlenih u Hitnoj pomoći izlaze na ulice nezadovoljni platama.
Zaposleni Nacionalne zdravstvene službe (NHS) počeli su niz štrajkova u decembru tražeći povećanje plata u vremenu kada in acija prelazi 10 odsto u zemlji. Ovo je prvi put da će i bolničarke i zaposleni u Hitnoj pomoći štrajkovati istog dana što dovodi do velikih poremećaja u bolnicama koje se već nalaze u vrlo zabrinjavajućoj situaciji.
Organizacija koja zastupa bolnice NHS Provajders pozvala je javnost da koristi hitne službe „razumno“ i upozorila da se služba približava „kritičnoj tački“.
- Uprkos uvedenim hitnim mjerama štrajkovi koje ove nedjelje održavaju sindikati hitne pomoći i bolničara će neizbježno dovesti do dodatnih kašnjenja za pacijente koji se već suočavaju sa dužim čekanjima zbog odlaganja vezanih za kovid - upozorio je ministar zdravlja Stiv Barli.
Zdravstveni radnici zahtevaju povećanje plata koje treba da prati in aciju u Britaniji, a britanska vlada tvrdi da bi povećanje
04.
februar
68
plata u dvocifrenom procentu u javnom sektoru dovelo do još veće in acije.
Sindikat medicinskih sestara tražio je povećanje plata od pet odsto iznad in acije, iako je saopšteno da bi prihvatili i nižu ponudu, ali dve strane nisu uspele da postignu dogovor uprkos nedeljama pregovora.
Međutim vlada izgleda ne želi da se pomjeri po pitanju plata.
- Guverner Banke Engleske upozorio je da će se situacija samo pogoršati ukoliko pokušamo da pobijedimo in aciju visokim povećanjima plata i ljudima neće biti bolje - rekao je Barli u saopštenju.
Direktor organizacije koja zastupa bolnice NHS Provajders Džulijan Hartli rekao je da razijume zašto su zaposleni stigli do „tačke bez povratka, i pozvao vladu da sjedne sa sindikatima i postigne dogovor“.
Oko 88.000 zakazanih pregleda već je otkazano zbog štrajkova, rekao je on. Beta
07. februar - Skoro 60 tužbi protiv L'Oreala na Saveznom sudu u Čikagu - SAD
Najmanje 57 tužbi je podnijeto federalnim sudovima širom SAD zbog proizvoda koji koriste hemikalije za trajno ispravljanje kose, navedeno je u sudskim spisima, prenio je Rojters
Do sada su zdravstvene vlasti, uglavnom ruralnog dijela države Durango, zabilježile 79 slučajeva u prethodnih nekoliko mjeseci. Prvi slučaj meningitisa u Durangu je potvrđen krajem prošle godine, kada su ljekari potvrdili da postoji nekoliko pacijenata oboljelih od aseptičnog meningitisa, izuzetno opasne upale mozga.
Zaraženi pacijenti u Durangu su bili na operacijama na kojima je korišćena spinalna anestezija u privatnim bolnicama u glavnom gradu te meksičke države, koji se takođe zove Durango, pokazali su podaci Svjetske zdravstvene organizacije.
Ove godine zdravstveni zvaničnici Duranga su zabilježili nove slučajeve skoro svakog dana, kao i hospitalizacije i smrtne slučajeve.
Vlada države Durango opisala je epidemiju meningitisa kao "neviđenu situaciju u svijetu", prema navodima na njihovom sajtu, naglašavajući da svi zdravstveni zvaničnici federalne meksičke vlade rade na rješavanju problema i otkrivanju najboljeg tretmana za pacijente.
Zvaničnici SZO su u decembru saopštili da prate i pomažu u utvrđivanju uzroka meningitisa, zajedno sa meksičkom vladom.
Nije poznato da li su infekcije počele u Durangu i koliko se pacijenata oporavilo od bolesti.
Meningits, odnosno, upala likvora ili moždanih ovojnica je uglavnom izazvana virusom, a u nekim slučajevima bakterijom ili gljivičnom infekcijom. Rojters.
09. februar – Svijetu prijeti novi smrtonosni virus - SZO
Dok svijet tek sada počinje da se oporavlja od koronavirusa, nazire se moguća pandemija daleko smrtonosnijeg patogena, javljaju mediji.
U tužbama se navodi da su kompanije znale da njihovi proizvodi sadrže opasne hemikalije, ali su ih svejedno plasirale i prodavale.
U predmetima je označena američka podružnica L'Oreal USA i lijale indijskih kompanija Godrej SON Holdings Inc i Dabur International Ltd.
U saopštenju objavljenom na Internetu nakon podnošenja prvih tužbi, L'Oreal je naveo da je uvjeren u bezbjednost njegovih proizvoda i da vjeruje da nedavne tužbe nemaju pravnu osnovu.
Tužbe su uslijedile nakon studije američkog Nacionalnog instituta za zdravlje u oktobru prošle godine, u kojoj je objavljeno da žene koje su koristile ove proizvode više puta godišnje imaju dvostruko veće šanse da dobiju rak materice. Tanjug
08. februar - Misteriozna epidemija
odnijela 35 života - Meksiko
Meksički državni zvaničnici u sjeverom dijelu zemlje saopštili su da je još jedna osoba preminula od misteriozne epidemije meningitisa, pa je sada broj umrlih od ove bolesti 35.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da planeti prijeti potencijalna opasnost pandemije ptičjeg gripa. Slučajevi zaraze virusom H5N1 već su zabilježeni kod vidri, lisica i lasica, što je podstaklo strahove da će preći i na ljude. Tokom virtuelnog bri nga, generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus apelovao je na nacije da pažljivo prate slučajeve infekcije kod životinja.
- Rizik da će virus ptičjeg gripa preći na ljude je nizak, ali ne smijemo da pretpostavimo da će ostati tako i moramo da budemo pripremljeni na bilo koju promjenu statusa kvo - rekao je Tedros.
Ptičiji grip već dugo vremena zabrinjava naučnike. Ovaj patogen, posebno soj H5N1, do sada nije često zaražavao ljude, ali kada bi se to dogodilo, 56 odsto onih za koje se zna da su bili
69
zaraženi, umrlo je. Njegova nesposobnost da se lako širi, s jedne osobe na drugu sprečilo ga je da do sada izazove pandemiju. Ali stvari se mijenjaju. Virus, koji je dugo izazivao epidemije među živinom, zaražava sve više ptica selica, što mu omogućuje širenje, čak i na razne sisare, povećavajući rizik da bi se nova varijanta mogla proširiti i na ljude i među ljude.
- Zabrinjavajuće je što je nedavno objavljeno da mutirani soj H5N1 ne samo da je in cirao kune na farmi krzna u Španiji, već se najvjerovatnije širi među njima. Što je još gore, gornji respiratorni trakt kune izuzetno je pogodan da djeluje kao "kanal" za prenos na ljude. Svijet mora da djeluje sada, prije nego što H5N1 ima ikakve šanse da postane razorna pandemija. Imamo mnoge alate koji su potrebni, uključujući vakcine. Ono što nedostaje je osjećaj hitnosti i trenutne akcije - rekao je naučnik prof. Tomas Pikok.
Najbolja obrana od novog smrtonosnog patogena je agresivno suzbijanje, što prvo zahtijeva njegovo brzo otkrivanje. Amerika, Svjetska zdravstvena organizacija i globalni zdravstveni naučnici već imaju mreže za nadzor gripa, ali mnogi stručnjaci za ptičiji grip rekli su da misle da mreže ne funkcionišu dovoljno dobro s obzirom na veličinu prijetnje.
Ljudi koji komuniciraju s divljim pticama i životinjama, kao i osjetljive vrste kućnih ljubimaca poput tvorova, takođe su izloženi većem riziku. Međutim, nije dovoljno otkriti: suzbijanje bi zahtijevalo velike napore i globalnu koordinaciju.
U Velikoj Britaniji prijavljeno je najveće žarište ptičjeg gripa do sada među sisarima, a na sjeverozapadu Španije infekcija je primijećena kod velikog broja lasica.
Decenijama unazad, stručnjaci su upozoravali da bi ptičji grip mogao da bude okidač sljedeće pandemije. Dnevnik.hr
10. februar - Uvode petu dozu vakcine protiv korone – Australija
Australija je među zemljama sa najvećim brojem vakcinisanih protiv koronavirusa, a sada je riješila da uvede i petu dozu vakcine.
- Australija će tokom ovog mjeseca uvesti petu dozu vakcina protiv koronavirusa svim građanima u uzrastu od 18 i više godina koji se nijesu zarazili koronavirusom ili se vakcinisali u posljednjih šest mjeseci - rekao je ministar zdravlja Mark Batler.
Odluka proširuje pravo na dodatno vakcinisanje na oko 14 miliona ljudi, više od polovine stanovništva zemlje, kojima će od 20. februara biti ponuđena vakcina speci čna za varijantu Omikron, rekao je Batler.
Samo se osobama sa ozbiljno oslabljenim imunitetom do sada preporučivalo da prime petu dozu, a savjet je bio da dodatnu vakcinu prime tri mjeseca nakon četvrte doze.
Australija, koja je među zemljama sa najvećim brojem vakcinisanih protiv koronavirusa, do sada je primijenila dvije doze vakcina na 95% osoba starijih od 16 godina. To je pomoglo Australiji da broj zaraženih održi relativno niskim u poređenju sa drugim razvijenim zemljama.
Ipak, došlo je do sporog prihvatanja dodatnih vakcina, a službeni podaci pokazuju da je oko 72% primilo treću dozu, a samo 44% četvrtu.
Batler je rekao da su ljudi stariji od 65 godina i dalje izloženi visokom riziku od teške bolesti i smrti od koronavirusa
te ih je stoga pozvao da prime petu vakcinu ako ispunjavaju uslove. Jutarnji.hr
12. februar - Stotine hiljada na ulicama
Madrida zbog javnog zdravstva - Španija
Stotine hiljada španskih zdravstvenih radnika protestovalo je u Madridu zbog poteza regionalne vlade konzervativaca, za koju trvde da uništava zdravstveni sistem.
Madridska vlada bila je meta kritika posljednjih godina, posebno otkako je 2020. godine počela pandemija Covid-19, zbog loših uslova i nedovoljno osoblja u bolnicama i centrima primarne zdravstvene zaštite. Demonstranti ističu da to vodi ka favorizovanju privatnih zdravstvenih ustanova.
- Smanjili su nam plate umjesto da ih povećaju. Zatrpani smo poslom i nemamo nikakvu podršku. U opasnosti smo od izumiranja - rekla je jedna od demonstrantkinja, medicinska sestra iz Madrida, prenosi Reuters.
Regionalne vlade u Španiji odgovorne su za veliki dio zdravstvenog budžeta, kao dio decentralizovanog političkog sistema zemlje. Regionalna vlada procijenila je da je u Madridu protestovalo oko 250.000 ljudi, dok organizatori navode da je bilo oko milion demonstranata.
Regionalna vlada negirala je optužbe da ukida javne zdravstvene usluge u korist privatnog sektora. Hiljade zdravstvenih radnika demonstriralo je i u Santjago de Komposteli na sjeverozapadu Španije. EUvijesti
13. februar – Turska i Sirija strahuju od epidemija
Spasioci koji pomažu na pogođenom području u Turskoj upozoravaju da će ljudi početi umirati od zaraza nakon što je turska osnovna zdravstvena infrastruktura uništena u zemljotresima, prenosi Sky News.
Vakcine protiv bjesnila i tetanusa poslane su u područja zemljotresa, rekao je Fahretin Koča, ministar zdravstva. Pokretne apoteke počele su u tim područjima s radom, kaže ministar, ali preživjeli strahuju od navale zaraznih bolesti. Nemaju WC-a, nema upotrebljivih sanitarnih čvorova i to je veliki problem.
Problem će se vjerovatno intenzivirati u Siriji, a Svjetska zdravstvena organizacija je izjavila da je sirijski zdravstveni sistem gotovo potpuno uništen godinama građanskog rata. Direktor SZO-a, izjavio je da su krize, sukobi, kovid, kolera, ekonomski pad, a sada i zemljotresi uzeli nepodnošljiv danak nad stanovništvom. Klix.ba
70
14. februar - Panika zbog smrtonosne bolesti za koju nema lijeka - Afrika
Devetero ljudi umrlo je u Ekvatorskoj Gvineji od jedne od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu. Riječ je o Marburg virusu koji ima stopu smrtnosti do 88 posto - slično kao srodna bolest ebola.
Patogen se prvi put pojavio u ovoj afričkoj državi, koja se sada bori da obuzda epidemiju. Stotine ljudi za koje se sumnja da su zaraženi virusom, a za koji trenutno nema lijeka, već su stavljene u karantin. A susjedne zemlje Kamerun i Gabon ograničile su kretanje duž svojih granica zbog zabrinutosti oko zaraze, piše Daily Mail.
Međunarodne humanitarne agencije poslale su timove na teren u Kie Ntem, gdje su uočeni slučajevi zaraze.
Takođe, šesnaestero osoba bilo je pozitivno na testu, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Lokalni zdravstveni kreatori politika prvobitno su oglasili alarm 7. februara, nakon što je otkriveno da misteriozna bolest uzrokuje hemoragijsku groznicu. No, stručnjaci su nakon preliminarnih testova, uz potporu WHO-a, ubrzo shvatili da je za to kriva virusna bolest Marburg.
UN je sazvao hitan sastanak konzorcija za vakcinu protiv virusa Marburg kako bi se raspravljalo o epidemiji.
Marburg se prvo prenosi na ljude s letipsa (voćnih šišmiša) i širi se među ljudima direktnim kontaktom sa tjelesnim tečnostima zaraženih ljudi, površinama i predmetima. Simptomi se pojavljuju naglo i uključuju jake glavobolje, temperaturu, proliv, bol u trbuhu i povraćanje te postaju sve teži. U ranim stadijima bolest je teško razlikovati od drugih tropskih zaraza, poput ebole i malarije.
Zaraženi pacijenti postaju 'poput duhova', često razvijaju duboko usađene oči i bezizražajna lica.To je obično popraćeno krvarenjem iz nosa, desni, očiju i vagine.
Prva epidemija zabilježena je 1967. godine u Njemačkoj i Srbiji. Danas.hr
15. februar - Nestašica ljekova širom Evrope
Njemačka, Italija, Austrija, ali i druge evropske zemlje već nekoliko mjeseci suočavaju se sa nestašicom ljekova, posebno onih namijenjenih djeci. Najteža je situacija sa antibioticima i ljekovima za ublažavanje bolova i snižavanje temperature.
Problemi u lancu snabdjevanja antibioticima u Evropi, prije svega amoksicilina, primorali su vlasti širom kontinenta da preduzmu vanredne mjere kako bi obezbijedile dovoljne količine ljekova za sve pacijente. Najveći problem je u snabdjevanju amoksicilinom, koji se koristi u liječenju niza bakterijskih oboljenja kod djece.
Globalni problem je što su najveći proizvođači sirovina za ljekove Indija, Kina i Pakistan i što je Evropa dislocirala proizvodnju u te zemlje. U vrijeme korone smo vidjeli da je najveći proizvođač paracetamola u svijetu Indija. U jeku epidemije nikom nijesu isporučivali paracetamol. Sada se polako ta bazna industrija seli u Evropu, ali za to je potrebno vrijeme.
Problem svake zemlje je ako domaći proizvođači ljekova ne proizvode sirovine već isključivo zavise od uvoza. U kriznim situacijama, poput ovih izazvanih koronom i ratom u Ukrajini,
to se odražava na snadbevanje tržišta ljekovima. Za stabiliciju tržišta neophodno je da države reaguju. Sve je poskupjelo - sirovine, energenti, radna snaga, što se automatski re ektuje i na cijenu nalnog proizvoda. Međutim, svuda u svijetu su ograničene maksimalne cijene ljekova. Paracetamol, određeni antibiotici spadaju u grupu je inih ljekova i proizvođačima se ne isplati da ih proizvode. Poremećaj je nastao na svjetskom nivou. Veliki proizvođači generičkih ljekova traže povećanje cijena, a države to nerado čine i upozoravaju da oni nemaju resurse u svojim fondovima. Euronews
16. februar - Evropska unija ukida testiranja na koronavirus za putnike iz Kine
Članice Evropske unije dogovorile su se da će ukinuti ograničenja zbog covida-19 prema putnicima izi Kine, a koja su bila uvedena kao zaštitna mjera protiv mogućih novih sojeva koronavirusa nakon kineskog otvaranja koje je potstaklo rast broja oboljelih.
Zdravstveni stručnjaci iz 27 zemalja članica EU-a dogovorili su se na sastanku u da će do kraja februara ukinuti uslov da putnici u dolasku iz Kine predoče negativan covid test prije ulaska u EU, reklo je švedsko predsjedništvo EU-a.
Takođe, dogovorili su se da će do sredine marta ukinuti nasumično testiranje putnika iz Kine. S potezima su se suglasile i države koje nijesu u EU, ali su u šengenskoj zoni slobodnog putovanja - Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska.
Članice EU-a su se 4. januara dogovorile da će sprovoditi nasumična testiranja za putnike iz Kine, nekoliko dana prije nego što je Kina ublažila mjere ograničenja u pandemiji koje su bile među najoštrijima u svijetu.
Mjere EU-a služile su samo kao preporuka zemljama članicama. Neke članice poput Francuske i Italije, nametnule su obavezne covid testove i sekvenciranje virusa za putnike iz Kine iako je Italija olakšala kontrole krajem januara. Hina
17. februar - Najveća prijetnja čovječanstvu krije se u opasnim bolestima - SAD
Najveća prijetnja čovječanstvu i dalje su zoonoze, patogeni koji prelaze sa životinja na ljude, smatraju stručnjaci sa Univerziteta Harvard i Univerziteta New York, piše Daily Mail. U uvodniku koji su objavili utvrdili su da je Amerika "u osnovi nepripremljena", uprkos tome što je pandemija koronavirusa tako svježa u glavama ljudi, kao i nedavni strahovi od ptičije gripe i epidemije virusa Marburg.
Afrika i Kina obično se smatraju mjestima koja će najvjerovatnije iznjedriti pandemiju, gdje su se pojavili ebola, Marburg, SARS i Covid. Ali najnoviji izvještaj tvrdi da je SAD takođe jedna od zemalja s najvećim rizikom od izbijanja zoonoza s pandemijskim potencijalom jer su jedan od najvećih svjetskih uvoznika živih životinja. SAD uvozi 200 miliona godišnje u vrijednosti od 3 milijarde dolara. Poređenja radi, u Kini se uvoz procjenjuje na 945 miliona dolara.
Postoje i "slijepe tačke" u američkim propisima, ostavljajući otvorene mogućnosti za bolesti životinja da uđu u zemlju i neotkriveno se prošire na ljude, potencijalno izazivajući epidemiju.
U uvodniku su optužili SAD da je previše opsjednut vanjskim
71
prijetnjama kao što su bioterorizam i curenje laboratorijskih podataka, dok propušta pažljivo pratiti rizike u vlastitom dvorištu. Pozvali su na reviziju regulatornih agencija, uključujući američko Ministarstvo poljoprivrede.
Virusi mogu skakati između vrsta ako pronađu slične receptore na stanicama nove vrste na koje se mogu vezati i izazvati infekciju. To je poseban rizik za ljude s virusima koji mogu zaraziti druge sisavce poput svinja, jer njihove ćelije imaju vrlo slične receptore onima kod ljudi.
Stručnjaci su već upozorili da bi se sljedeća epidemija zoonoza mogla dogoditi u Kini zbog njezinih tržišta mokre hrane te Ruandi i Brazilu gdje urbanizacija i širenje poljoprivrede dovode ljude u kontakt s divljim životinjama od kojih bi prije bili odvojeni. Ptičiji grip mogao bi mutirati i ubiti više od 50 posto ljudi koji se zaraze, strahuju stručnjaci. Slučajevi ubojitog soja H5N1, koji su na rekordnim razinama, već su prešli sa ptica na lisice, vidre i kune. Ali takođe upozoravaju da bi Teksas, jedan od vodećih svjetskih proizvođača mesa, takođe mogao biti leglo novih opasnih virusa. Danas.hr
18. novembar - Naučnici na dobrom putu da razviju prvu vakcinu protiv fatalnih gljivica - SAD
Za sada ne postoji odobrena vakcina za gljivične infekcije, ali se naučnici nadaju da će njihov rad uroditi plodom. Naučnici razvijaju vakcinu za koju se nadaju da bi mogla da bude prva imunizacija za borbu protiv invazivnih gljivičnih infekcija. Iako je do sada testirana samo na životinjama, istraživanje bi na kraju moglo da utaba put vakcini širokog spektra koja bi mogla da se uhvati u koštac sa rastućom prijetnjom gljivica otpornih na ljekove, piše IFL Science.
U nedavnoj studiji, eksperimentalna vakcina je dizajnirana da zaštiti od tri najčešća uzročnika gljivičnih infekcija – Aspergillus, Candida i Pneumocistis – koji su odgovorni za više od 80 procenata smrtonosnih gljivičnih infekcija.
Eksperimenti Univerziteta u Džordžiji su pokazali da glodari i primati, koji nijesu ljudi, a koji su primili vakcinu, imali znatno veće šanse za preživljavanje u poređenju sa nevakcinisanim životinjama. Ovaj uspeh je potkrijepljen dokazima koji su pokazali da je vakcina bila e kasna u razvoju zaštitnih antitijela protiv sva tri gljivična patogena.
- Kako cilja na tri različita patogena, vakcina ima potencijal da bude revolucionarna u pogledu invazivnih gljivičnih infekcija - rekla je prof. Karen Noris, vodeći istraživač i profesor na Fakultetu veterinarske medicine.
Ona je dodala da su u toku planovi za razvoj vakcine koja bi se koristila za ljude. U pitanju je prva faza u kojoj se ispituje njena bezbjednost.
Trenutno nema odobrenih vakcina za gljivične infekcije, a zabrinutost zbog prijetnje gljivičnih infekcija otpornih na ljekove raste.
Novi eksperimentalni tretmani su u toku, ali je jasno da svijet nije spreman za porast gljivičnih infekcija otpornih na ljekove.
Prva linija odbrane od ljudskih gljivičnih infekcija je obično liječenje azolima, koji su antifungalni ljekovi širokog spektra. Međutim, sve je veći broj slučajeva takozvanih supergljivica koje su razvile otpornost na ove ljekove zbog prekomjerne
upotrebe antifungalnih agenasa. Na primjer, 2021. godine, otkriveno je da se gljivične infekcije otporne na ljekove koje su bile potpuno otporne na sve glavne klase antifungalnih ljekova po prvi put šire među hospitalizovanim pacijentima u SAD. Naučnici širom svijeta su takođe prijavili porast „lukavih“ gljivičnih infekcija među pacijentima sa kovidom-19 tokom pandemije. Glavna grupa ljudi u riziku su oni sa oslabljenim imunološkim sistemom, posebno ako borave u bolničkom okruženju gdje infekcije mogu da se šire poput požara. Za ove ljude, vakcina koja štiti od invazivnih gljivičnih infekcija ima potencijal da bude spasonosna. Međutim, kako je tretman još uvijek u ranoj fazi testiranja, proći će neko vrijeme prije nego što ova vakcina postane korisna za pacijente.
- Ovo je oblast koja je dugo bila nedovoljno razvijena na istraživačkom frontu - dodala je prof. Noris, koja je takođe istaknuta naučnica iz Saveza za istraživanje u oblasti imunologije i translacione biomedicine u Džordžiji.
Ona je dodala da je velika populacija ljudi koji su u opasnosti od invazivnih gljivičnih infekcija, i iako su uloženi značajni napori da se razviju vakcine, nijedna još nije odobrena.
- Vjerujemo da je ovo veoma jak kandidat za vakcinu - rekla je naučnica. N1
19. februar - Učešće ljekara iz inostranstva skoro 40 odsto - Švajcarska
Tri od četiri novozaposlena ljekara u Švajcarskoj dolaze iz inostranstva i sa pacijentima govore na engleskom jeziku. Drastični manjak medicinskog kadra pravi ogroman problem i vladi u Bernu, a još više Švajcarcima koji u doktorskoj ordinaciji ne mogu da se na zdravstvene probleme požale na matičnom jeziku.
Kako su objavili švajcarski mediji, 2010. godine učešće stranaca u ovoj branši bilo je 25 odsto, dok se 2021. popelo na čak 38 procenata. Činjenica je, međutim, da su vlasti Švajcarske izabrale, zapravo, manje od dva zla, jer bez radne snage iz inostranstva, domaće zdravstvo ne bi uopšte moglo da funkcioniše. S druge strane, iz Švajcarske, kao i okolnih evropskih zemalja, godinama je prisutan veliki "odliv mozgova", a medicinska struka je u tome - jedna od vodećih.
Ljekari koji u ovoj alpskoj državi steknu diplomu, listom odlaze u Sjedinjene Države, ali i neke druge zemlje, van Evrope. Novosti.rs
22. februar - Svakodnevna upotreba kanabisa povećava rizik od srčanog udara - SAD
Istraživači na univerzitetu Stanford u Kaliforniji su objavili studiju prema kojoj svakodnevna upotreba marihuane povećava rizik od srčanih bolesti.
Prema istraživanju, osobe koje koriste kanabis svakodnevno imaju 34 odsto veću vjerovatnoću od bolesti srčanih arterija, odnosno najčešćeg oblika bolesti srca, u poređenju sa onima koji nikada nijesu koristili tu drogu, prenosi Blumberg.
Prethodne studije su pokazale da pušači kanabisa, posebno mlađi, mogu imati povećan rizik od moždanog udara ili drugih bolesti, a s druge strane, njegova upotreba je u porastu u mnogim djelovima svijeta zbog dejstva ublažavanja hroničnog
72
bola i toga što pomaže kod stanja kao što je mučnina izazvana hemioterapijom.
- Što se tiče javnog zdravlja, istraživanje pokazuje da vjerovatno postoje određene štete od upotrebe kanabisa koje ranije nijesu bile prepoznate, i ljudi bi to trebalo da uzmu u obzir - rekao je glavni autor istraživanja i stalni ljekar na Univerzitetu Stanford, dr Išan Parandžpe.
Blumberg podsjeća da sve više zemalja ublažava pravila u vezi sa drogom posljednjih godina, iako je ona i dalje ilegalna u većem dijelu svijeta. U SAD, rekreativna upotreba je porasla nakon što je legalizovana u mnogim državama, iako je i dalje zabranjena na saveznom nivou.
24. februar - Otkriven novi hormon u crijevima za preživljavanje gladi - Kina
Kineski stručnjaci otkrili su novi hormon u crijevima koji doprinosi prilagođavanju metabolizma tokom perioda umanjenog unosa hrane, poput gladovanja ili posta.
Ljudska crijeva, najvećim dijelom tanko, odgovorna su za apsorbciju i regulisanje metabolizma različitih organa tokom unosa i varenja hrane, a hormoni koji se u njima luče velikim dijelom kontrolišu taj proces.
Do sada, međutim, nije bilo jasno da li crijeva igraju ulogu u matabolizmu tokom posta ili gladovanja.
U studiji objavljenoj u magazinu Cell Research, istraživači sa Univerziteta Cinghua i Medicinskog fakulteta u Džeđangu, otkrili su novi hormon famsin, takođe nazvan i hormon za preživljanje gladi.
Utvrdili su da se tokom perioda smanjenog unosa hrane, on prvi odvaja od proteina HM11437 i vezuje za receptor OLFR796. Njihovo vezivanje podstiče stvaranje glukoze iz određenih ne-ugljenih hidrata i ketona tako što razlaže masti i smanjuje potrošnju energije. Osim toga, proces vezivanja famsina za receptor dovodi do popravljanja nivoa glukoze u krvi kod miševa sa dijabetesom, što znači da famsin može biti potencijalno sredstvo za liječenje dijabetesa.
Istraživači su otkrili da postoji veza sa učestalošću upotrebe kanabisa, pa tako korišćenje jednom mjesečno, a ne svakodnevno nije dovelo do značajnog povećanja rizika. Tanjug
23. februar - Epidemija koronavirusa nije u potpunosti gotova – Kina
U Kini je epidemija koronavirusa „u osnovi okončana”, ali nije u potpunosti gotova pošto je od 8. januara otkriveno sedam uvezenih slučajeva visoko prenosive varijante XBB.1.5, poznate kao kraken, saopštili su kineski zdravstveni zvaničnici.
Kineski stručnjaci zaključili su da je studija pokazala da je komunikacija između crijeva i drugih organa kritična za prilagođavanje metabolizma tokom perioda gladovanja. RTS
25. februar - Razvijaju vakcinu protiv raka - Njemačka
Kompanija BioNTech sa sedištem u Majncu želi da do 2030. godine na tržište stavi svoje nove vakcine protiv raka. Najavili su kako će ove godine vakcine testirati na nekoliko hiljada pacijenata.
Prva testiranja bi trebala početi u Ujedinjenom Kraljevstvu kasnije ove godine. Ono čemu se nadaju je da bi vakcinisanje uskoro trebalo postati dio svakodnevnog liječenja u borbi protiv raka.
Do 2030. godine injekcija protiv raka mogla bi biti dio svakodnevnog liječenja. Sa britanskim partnerima BioNTech želi da osigura brzi napredak procesa vakcina.
Šef BioNTecha Uğur Şahin rekao je za njemački Der Spiegel kako vjeruje da će vakcine biti moguće i pristupačne pacijentima i prije 2030. godine.
Njegova supruga, dr Özlem Türeci navela je kako postoje obećavajući pokazatelji učinkovitosti vakcina.
Kineski zvaničnici su na događaju organizovanom za medije rekli da je „velika odlučujuća pobjeda” Kine nad kovidom19 postavila primjer prevencije i kontrole za mnogoljudne nacije, prenosi Rojters.
Najviši kineski lideri proglasili su „odlučujuću pobjedu” nad koronavirusom prošle nedjelje, tvrdeći da imaju najnižu stopu smrtnosti na svijetu, iako su pojedini stručnjaci doveli u pitanje podatke pošto je virus nedavno počeo naglo da se širi u zemlji nakon što je u velikoj mjeri suzbijan u poslednje tri godine, prenosi Tanjug.
- Kompanija trenutno istražuje nekoliko mRNA vakcina protiv raka. Za neke od kandidata vidimo dokaze kliničke aktivnosti. Klinička aktivnost znači da se imunološki sastav aktivira, tako da se kod jednog dijela pacijenata rak vidno smanjuje ili nestaje, a recidivi su rjeđi – kazala je dr Tureci. Fenix.de
26. februar - 'Vječne hemikalije' opasne po zdravlje ljudi pronašli širom EU
Zagađivači poznati kao "vječne hemikalije", koji se ne razgrađuju u životnu okolinu, nakupljaju se u tijelu i mogu biti otrovni, pronađeni su u visokim nivoima na hiljadama lokacija
73
širom Evrope, piše e Guardian. Karta pokazuje da su per- i polifluoroalkilne materije (PFAS) dospjele u vodu, tlo i sedimente iz širokog spektra potrošačkih proizvoda, pjena za gašenje požara, otpada i industrijskih procesa.
Dva PFAS-a povezana su s nizom zdravstvenih problema. PFOA je povezana s rakom bubrega i testisa, bolešću štitne žlijezde, ulceroznim kolitisom, visokim holesterolom i hipertenzijom izazvanom trudnoćom. PFOS je povezan s reproduktivnim, razvojnim bolestima, bolestima jetre, bubrega i štitne žlijezde. Na nižim nivoima PFAS je povezan s imuno toksičnošću.
Opasne materije pronađene su na oko 17.000 mjesta širom Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope.
- Ovakve koncentracije izazivaju moju zabrinutost. Imate rizik da stoka dobije pristup tim vodama i tada je u mreži hrane za ljude - rekao je prof. Crispin Halsall, hemičar za životnu okolinu sa Univerziteta Lancaster.
Prema mapi, u Belgiji se nalazi najviši nivo zagađenja, i to oko 3M-ove proizvodne lokacije PFAS u Zwijndrechtu. Ljudima koji žive unutar 15 kilometara od lokacije rečeno je da ne jedu jaja živine iz svojih vrtova i da izbjegavaju domaće povrće. U Nizozemskoj je nesreća koja je uključivala PFAS u pjeni za gašenje požara kontaminirala zemljište oko vazdušne luke Schiphol u Amsterdamu, što je rezultiralo tlom koje sadrži izuzetno visok nivo PFOS-a. Utvrđeno je da neke vazdušne luke i vojne lokacije u Njemačkoj imaju slične probleme.
Opasne hemikalije pronađene su i na pojedinim lokacijama u Hrvatskoj. Većina kontaminiranih područja nalazi se u Slavoniji i Baranji, a jedno se nalazi kod Brežica na granici sa Slovenijom, samo nekoliko kilometara od Zagreba.
Prof. Ian Cousins, naučnik za životnu okolinu na Univerzitetu u Stockholmu, rekao je da bi lokacije s očitanjima iznad 1000 ng/kg trebalo "hitno procijeniti" kako bi se mogle sanirati.
- Na visoko kontaminiranim lokacijama, lokalne vlasti trebale bi razmotriti testiranje kako bi osigurale da su nivoi PFAS sigurne u lokalnim proizvodima. To bi pomoglo u određivanju jesu li potrebna lokalna zdravstvena savjetovanja i kampanje objavljivanja kako bi se obeshrabrila redovna konzumacija divlje ribe, školjkaša, jaja iz slobodnog uzgoja i dr - dodao je prof. Cousins.
- PFAS u podzemnoj vodi veliki je problem jer ako se ta podzemna voda crpi za poljoprivredu, ili što je još važnije za ljude kao izvor vode, tada imate PFAS u vodi za piće i vrlo ga je teško ukloniti - rekao je prof. Halsall. Danas.hr
28. februar - Zagađenje doprinosi širenju superbakterija otpornih na ljekove - UN
Smanjenje zagađenja izazvano farmaceutskim i poljoprivrednim sektorom ključno je u borbi protiv širenja superbakterija koje su otporne na ljekove i mogle bi do 2050. da odnesu do 10 miliona ljudskih života godišnje, upozoravaju Ujedinjene nacije (UN).
- Sve je očiglednije da životna sredina ima ključnu ulogu u razvoju, prenosu i širenju otpornosti na antimikrobe (AMR) - ističe UN u svom izvještaju.
Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su ranije bili osjetljivi.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra antibio-
otpornost prijetnjom i strahuje da se svijet kreće prema u već poznatom smjeru u kom će svakodnevne infekcije ponovno početi da odnose ljudske živote.
UN procjenjuje da je 1,27 miliona smrti u 2019. godini bilo direktno povezano sa infekcijama otpornim na ljekove. Očekuje se da bi do 2050. godine ta brojka mogla da poraste na čak 10 miliona novih smrti godišnje. Tu otpornost podstiče i pretjerana primjena antibiotika, ali UN ističe i druge faktore koji se rjeđe pominju. Tako napominje da je otpornost „ zički povezana sa trostrukom krizom naše planete: klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti i prirodnih staništa, kao i zagađenjem i otpadom“.
Zagađenje, posebno povezano sa farmaceutskom industrijom i poljoprivredom omogućava zapravo antimikrobima da uđu u životnu sredinu, najprije u rijeke.
- To je ozbiljan problem jer rijeke su često izvor pijaće vode – istakao je mikrobiolog prof. Džonatan Koks sa britanskog univerziteta Aston koji nije učestvovao u predmetnom izvještaju UN. Prof. Koks dodaje da već „možemo da govorimo o tihoj pandemiji“.
UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem.
Najprije stručnjaci UN traže da „farmaceutska industrija obezbijedi primjereno zbrinjavanje otpadnih voda“ i u tom smislu potrebno je donijeti oštrije propise.
Bolnice bi trebalo da ugrade speci čne sisteme za pročišćavanje korišćenih voda i obezbijede trajno uništavanje ljekova, ističu stručnjaci.
U poljoprivredi se savjetuje da „se ponovno procijene granice antimikroba“ i da se „smanji otpad“ kako bi se zaštitile rijeke. Hina
74