Hronika -

01. februar - Pronađeno rješenje za velik broj smrti današnjice - EU

Modeli su pokazali da bi povećanje pokrivenosti gradova drvećem na 30 posto prosječno smanjilo temperaturu 0,4 stepena Celzijusa u tim gradovima tokom vrućih ljetnjih mjeseci, izvijestili su u e Lancetu. Od 6700 preuranjenih smrti pripisanih višim temperaturama u 93 evropska grada tokom 2015., jedna trećina se mogla spriječiti, prema rezultatima istraživanja.

Trenutno je prosječno nešto manje od 15 posto urbanih sredina u Evropi pokriveno nekom vrstom rastinja. Studija je prva koja predviđa broj preuranjenih smrti zbog viših temperatura u gradovima koje bi se mogle spriječiti dodatnim zelenim 'pokrivačima', rekla je glavna autorica dr Tamara Iungman, naučnica na Barselonskom institutu za globalno zdravlje.

- Već znamo da su visoke temperature u urbanim sredinama povezane s negativnim zdravstvenim ishodima, poput kardiorespiratornog zatajenja, prijema u bolnicu i preuranjene smrti. Naš je cilj informisati lokalne vlasti i donosioce odluka o prednostima strateške integracije zelene infrastrukture u urbano planiranje kako bi promovisali održivije, otpornije i zdravije urbano okruženje - rekla je dr Iungman.

Gradovi bilježe više temperature od predgrađa ili sela zbog takozvanog efekta urbanog toplotnog ostrva. Ta dodatna toplina prije svega je uzrokovana nedostatkom vegetacije, ispušnim gasovima iz klimatizovanih sistema, zajedno s tamnim asfaltom i građevinskim materijalima koji apsorbiraju i zadržavaju toplotu. Klimatske promjene pojačale su problem. Prošle godine je Evropa doživjela najtoplije ljeto u istoriji i drugu najtopliju godinu.

Toplotni talasi širom svijeta dosežu rekordne vrhunce, a trajanje im se povećalo u posljednjim decenijama. Danas hladnoća još uvijek uzrokuje više smrti u Evropi nego vrućine. Ali klimatski modeli predviđaju da će bolesti i smrt povezani s vrućinom predstavljati veći teret zdravstvenim službama u roku od jedne decenije.

Ranije studije pokazale su da zelene površine mogu imati dodatne zdravstvene prednosti kao što su smanjenje kardiovaskularnih bolesti, demencije i lošeg mentalnog zdravlja, kao i poboljšanje kognitivnog funkcioniranja djece i starijih osoba.

Hina

02. februar - Nova vrsta imunoterapije uspješna u liječenju raka pankreasa i melanoma - SAD

Istraživači na Univerzitetu u San Francisku razvili su novu vrstu imunoterapije na bazi T-ćelija koja selektivno cilja ćelije raka, proizvodeći moćne antikancerogene citokine kada se susretnu sa tumorima. Nova terapija je bila e kasna u eliminisanju melanoma i raka pankreasa kod miševa uz minimalne sporedne efekte.

Il-2, prirodni in amatorni molekul koji proizvodi imuni sistem sa jakim antikancerogenim svojstvima, pojačava T-ćelije imunog sistema koje mogu da eliminišu ćelije raka i bore se protiv infekcije. Moćni antikancerogeni efekti Il-2 odavno su poznati, ali je njegova široka upotreba bila ograničena zbog teških nusefekata koje može da izazove.

U novoj studiji, koja je nedavno objavljena u časopisu Science, stručnjaci su bili u stanju da progamiraju T-ćelije da proizvode sopstveni Il-2 molekul kad prepoznaju ćeliju raka.

- Iskoristili smo sposobnost ovih ćelija da budu lokalni kuriri Il-2. Mislim da je ovo model kojim možemo koristiti ćelijske terapije da precizno donosimo mnoge tipove potentnih, ali toksičnih terapeutskih agenata – kazao je stručnjak ćelijske i molekularne biologije, dr Vendel Lim.

Ćelijske terapije su veoma e kasne protiv brojnih tipova kancera krvi, gdje su ćelije kancera lako dostupne u tečnosti. Čvrsti tumori, međutim, grade brojne odbrambene prepreke koje sprečavaju terapeutske T-ćelije da uđu. Čak iako se probiju unutar tumora, do tada su već izgubile snagu.

Još od 80-ih godina, onkolozi su znali da visoke doze Il-2 molekula omogućavaju T-ćelijama da probiju barijere, a citokin je korišćen u okviru liječenja težih oblika raka. Međutim, prostim sistematskim ubrizgavanjem pacijenata sa Il-2 dovodilo je do jakih groznica, krvarenja i prestanka rada organa.

Vođa studije dr Greg Alen ciljao je da primiri efekte Il-2 molekula programirajući ćelije tako što pokreću svoj imuni odgovor samo kad je potreban - unutar tumora. Zbog toga su ciljali one najteže kancere za liječenje – pankreasa, jajnika, pluća – jer oni fomiraju jake barijere protiv T-ćelija. Uspjeli su da programiraju T-ćelije sa posebnim receptorima da osjete kada uđu u tumor, a onda se hvataju za ćelije kancera i počinju sa prizvodnjom Il-2. RTS

03. februar - Produžavaju obavezno testiranje na koronu za putnike iz Kine - Kanada

Kanada će produžiti period obaveznog testiranja na kovid-19 za putnike iz Kine, Hong Konga i Makaoa do 5. aprila ove godine, saopšteno je iz Agencije za javno zdravlje Kanade. Odluka o 30-dnevnom produženju obaveznog testiranja, zasnovana je, između ostalog i na stalnim izvještajima o dramatičnom porastu broja novozaraženih korona virusom u Kini, navodi se u saopštenju kanadske zdravstvene agencije. Rojters

- Nova oružja u borbi protiv karcinoma

Novija naučna i medicinska postignuća dodala su nova oružja ljudskom arsenalu u borbi protiv karcinoma, a među njima su personalizovana genska terapija, vještačka inteligencija, krvne analize, pa i vakcine.

Karcinom odnosi skoro deset miliona života godišnje. On je odgovoran za skoro svaku šestu smrt, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Povodom Svetskog dana borbe protiv karcinoma, agencija AFP objavila je pregled novijih obećavajućih postupaka u dijagnostikovanju i liječenju te bolesti.

Imunoterapija - Ljekovi koji mijenjaju imunske mehanizme, stimulišuu imuni sistem da uoči i ubije ćelije karcinoma, jedno su od najvećih napredaka u liječenju karcinoma u posljednjih deset godina. Primjena imunoterapije ima manje teških nuspojava u odnosu na hemoterapije i pokazala se e kasnom u liječenju nekoliko tipova karcinoma. Prije 2010. postotak preživljavanja oboljelih od težih oblika karcinoma kože bio je vrlo nizak. Ali zahvaljujući imunoterapiji, neki pacijeniti sada mogu da žive deset godina ili više.

Međutim, svi oblici tumora ne reaguju na imunoterapiju koja opet ima svoje nuspojave.

- Tek smo na početku imunoterapije - rekao je prof. Bruno Kesnel, naučnik i istraživač u francuskom Nacionalnom Centru za karcinom.

Dr Pjer Sentinji, onkolog u Centru za karcinom Leon Berard kaže da će biti potrebno kombinovanje različitih vrsta imunoterapijskih postupaka „koliko god je moguće“.

- Zahvaljujući imunoterapiji, ostvarili smo viši nivo u liječenju karcinoma, ali potrebno je preduzeti i druge korake da bi od nje korist mogli da imaju svi pacijenti - rekao je dr Sentinji.

CAR-T terapija - Ova terapija uključuje uzimanje T ćelija iz krvi pacijenta i njihovo modi kovanje u laboratoriji. Zatim se pacijentu ubrizgavaju te T ćelije, koje su dio imunog sistema, ali sada iznova „obučene“ da napadnu ćelije karcinoma. Drugi oblik je alogenska CAR-T terapija gdje se koriste ćelije zdravih donora. Do danas su se terapije CAR-T pokazale uglavnom e kasne u borbi protiv nekih oblika leukemije, ali je riječ o procesu koji je vrlo skup.

Vještačka inteligencija - Pokazalo se da pomoću vještačke inteligencije (AI) mogu da se identi kuju karcinom mozga i karconom dojke iz rutinskih snimaka preciznije nego što bi to ljudi uradili. U punom jeku su istraživanja primjene AI u brojnim područjima, pa se očekuje da će ona imati sve važniju ulogu u dijagnostikovanju karcinoma.

- Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji moći ćemo da identi kujemo kojim će pacijentima više odgovarati kraće terapije – kazao je dr Fabriće Andre, onkolog sa francuskog Instituta za karcinom Gustave Roussy. To će donijeti manje nuspojava za pacijente, ali i manji nansijski teret zdravstvenom sistemu.

Test tečnom biopsijom - Tečne biopsije mogu da detektuju karcinom u DNK iz jednostavnog krvnog testa i taj postupak je jednostavniji i manje je invazivan od tradicionalne biopsije koja zahtijeva uzorak tkiva.

Brže i jednostavnije testiranje moglo bi da pomogne ljekarima da otkriju karcinom i djeluju na njega prije nego on uopšte dobije priliku da se proširi. Ta nova tehnika, kaže dr Andre, se već koristi u SAD, ali ima još mnogo „lažnih pozitivnih“ rezultata.

Vakcine - Odavno postoje vakcine koje štite od humanog papilomavirusa (HPV) koji izaziva kancer grlića maternice kao i vakcine protiv hepatitisa B koji može da dovede do razvoja kancera jetre. Ali, nakon desetogodišnjih neuspješnih napora kada je u pitanju pronalazak vakcine, rastu nade da bi tehnologija mRNK, prvi put primijenjena u razvoju vakcina protiv kovida mogla da bude prekretnica u borbi protiv karcinoma.

Vakcine koje liječe karcinom možda su sredstvo koje najviše obećava u budućnosti.

U decembru su farmaceutske kompanije Moderna i Merck najavile pozitivna prva ispitivanja svojih personalizovanih vakcina mRNK u liječenju pacijenata oboljelih od karcinoma kože. U januaru je njemačka farmaceutska laboratorija Bajontek objavila da će 10.000 stanovnika u Velikoj Britaniji biti dio ispitivanja za mRNA vakcinu koja bi se istraživala kod svakog tumora posebno. Personalizovana kombinacija – dr Stiven Le Gol, koji vodi bolničku grupu pri francuskom institutu Kiri rekao je da je optimističan kad je riječ o budućnosti liječenja karcinoma.

- Prešli smo prekretnicu u našem razumijevanju tumorske ćelije. Karcinom je i dalje veliko iskušenje, ali je napredak eksponencijalan – kazao je dr Le Gol. Hina

06. februar - Najveći štrajk zdravstvenih radnika u istoriji Velike Britanije

Velika Britanija se suočava s najvećim štrajkom zdravstvenih radnika u istoriji Nacionalne zdravstvene službe (NHS) pošto desetine hiljada medicinskih sestara i zaposlenih u Hitnoj pomoći izlaze na ulice nezadovoljni platama.

Zaposleni Nacionalne zdravstvene službe (NHS) počeli su niz štrajkova u decembru tražeći povećanje plata u vremenu kada in acija prelazi 10 odsto u zemlji. Ovo je prvi put da će i bolničarke i zaposleni u Hitnoj pomoći štrajkovati istog dana što dovodi do velikih poremećaja u bolnicama koje se već nalaze u vrlo zabrinjavajućoj situaciji.

Organizacija koja zastupa bolnice NHS Provajders pozvala je javnost da koristi hitne službe „razumno“ i upozorila da se služba približava „kritičnoj tački“.

- Uprkos uvedenim hitnim mjerama štrajkovi koje ove nedjelje održavaju sindikati hitne pomoći i bolničara će neizbježno dovesti do dodatnih kašnjenja za pacijente koji se već suočavaju sa dužim čekanjima zbog odlaganja vezanih za kovid - upozorio je ministar zdravlja Stiv Barli.

Zdravstveni radnici zahtevaju povećanje plata koje treba da prati in aciju u Britaniji, a britanska vlada tvrdi da bi povećanje plata u dvocifrenom procentu u javnom sektoru dovelo do još veće in acije.

Sindikat medicinskih sestara tražio je povećanje plata od pet odsto iznad in acije, iako je saopšteno da bi prihvatili i nižu ponudu, ali dve strane nisu uspele da postignu dogovor uprkos nedeljama pregovora.

Međutim vlada izgleda ne želi da se pomjeri po pitanju plata.

- Guverner Banke Engleske upozorio je da će se situacija samo pogoršati ukoliko pokušamo da pobijedimo in aciju visokim povećanjima plata i ljudima neće biti bolje - rekao je Barli u saopštenju.

Direktor organizacije koja zastupa bolnice NHS Provajders Džulijan Hartli rekao je da razijume zašto su zaposleni stigli do „tačke bez povratka, i pozvao vladu da sjedne sa sindikatima i postigne dogovor“.

Oko 88.000 zakazanih pregleda već je otkazano zbog štrajkova, rekao je on. Beta

07. februar - Skoro 60 tužbi protiv L'Oreala na Saveznom sudu u Čikagu - SAD

Najmanje 57 tužbi je podnijeto federalnim sudovima širom SAD zbog proizvoda koji koriste hemikalije za trajno ispravljanje kose, navedeno je u sudskim spisima, prenio je Rojters

Do sada su zdravstvene vlasti, uglavnom ruralnog dijela države Durango, zabilježile 79 slučajeva u prethodnih nekoliko mjeseci. Prvi slučaj meningitisa u Durangu je potvrđen krajem prošle godine, kada su ljekari potvrdili da postoji nekoliko pacijenata oboljelih od aseptičnog meningitisa, izuzetno opasne upale mozga.

Zaraženi pacijenti u Durangu su bili na operacijama na kojima je korišćena spinalna anestezija u privatnim bolnicama u glavnom gradu te meksičke države, koji se takođe zove Durango, pokazali su podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Ove godine zdravstveni zvaničnici Duranga su zabilježili nove slučajeve skoro svakog dana, kao i hospitalizacije i smrtne slučajeve.

Vlada države Durango opisala je epidemiju meningitisa kao "neviđenu situaciju u svijetu", prema navodima na njihovom sajtu, naglašavajući da svi zdravstveni zvaničnici federalne meksičke vlade rade na rješavanju problema i otkrivanju najboljeg tretmana za pacijente.

Zvaničnici SZO su u decembru saopštili da prate i pomažu u utvrđivanju uzroka meningitisa, zajedno sa meksičkom vladom.

Nije poznato da li su infekcije počele u Durangu i koliko se pacijenata oporavilo od bolesti.

Meningits, odnosno, upala likvora ili moždanih ovojnica je uglavnom izazvana virusom, a u nekim slučajevima bakterijom ili gljivičnom infekcijom. Rojters.

09. februar – Svijetu prijeti novi smrtonosni virus - SZO

Dok svijet tek sada počinje da se oporavlja od koronavirusa, nazire se moguća pandemija daleko smrtonosnijeg patogena, javljaju mediji.

U tužbama se navodi da su kompanije znale da njihovi proizvodi sadrže opasne hemikalije, ali su ih svejedno plasirale i prodavale.

U predmetima je označena američka podružnica L'Oreal USA i lijale indijskih kompanija Godrej SON Holdings Inc i Dabur International Ltd.

U saopštenju objavljenom na Internetu nakon podnošenja prvih tužbi, L'Oreal je naveo da je uvjeren u bezbjednost njegovih proizvoda i da vjeruje da nedavne tužbe nemaju pravnu osnovu.

Tužbe su uslijedile nakon studije američkog Nacionalnog instituta za zdravlje u oktobru prošle godine, u kojoj je objavljeno da žene koje su koristile ove proizvode više puta godišnje imaju dvostruko veće šanse da dobiju rak materice. Tanjug

08. februar - Misteriozna epidemija odnijela 35 života - Meksiko

Meksički državni zvaničnici u sjeverom dijelu zemlje saopštili su da je još jedna osoba preminula od misteriozne epidemije meningitisa, pa je sada broj umrlih od ove bolesti 35.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da planeti prijeti potencijalna opasnost pandemije ptičjeg gripa. Slučajevi zaraze virusom H5N1 već su zabilježeni kod vidri, lisica i lasica, što je podstaklo strahove da će preći i na ljude. Tokom virtuelnog bri nga, generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus apelovao je na nacije da pažljivo prate slučajeve infekcije kod životinja.

- Rizik da će virus ptičjeg gripa preći na ljude je nizak, ali ne smijemo da pretpostavimo da će ostati tako i moramo da budemo pripremljeni na bilo koju promjenu statusa kvo - rekao je Tedros.

Ptičiji grip već dugo vremena zabrinjava naučnike. Ovaj patogen, posebno soj H5N1, do sada nije često zaražavao ljude, ali kada bi se to dogodilo, 56 odsto onih za koje se zna da su bili zaraženi, umrlo je. Njegova nesposobnost da se lako širi, s jedne osobe na drugu sprečilo ga je da do sada izazove pandemiju. Ali stvari se mijenjaju. Virus, koji je dugo izazivao epidemije među živinom, zaražava sve više ptica selica, što mu omogućuje širenje, čak i na razne sisare, povećavajući rizik da bi se nova varijanta mogla proširiti i na ljude i među ljude.

- Zabrinjavajuće je što je nedavno objavljeno da mutirani soj H5N1 ne samo da je in cirao kune na farmi krzna u Španiji, već se najvjerovatnije širi među njima. Što je još gore, gornji respiratorni trakt kune izuzetno je pogodan da djeluje kao "kanal" za prenos na ljude. Svijet mora da djeluje sada, prije nego što H5N1 ima ikakve šanse da postane razorna pandemija. Imamo mnoge alate koji su potrebni, uključujući vakcine. Ono što nedostaje je osjećaj hitnosti i trenutne akcije - rekao je naučnik prof. Tomas Pikok.

Najbolja obrana od novog smrtonosnog patogena je agresivno suzbijanje, što prvo zahtijeva njegovo brzo otkrivanje. Amerika, Svjetska zdravstvena organizacija i globalni zdravstveni naučnici već imaju mreže za nadzor gripa, ali mnogi stručnjaci za ptičiji grip rekli su da misle da mreže ne funkcionišu dovoljno dobro s obzirom na veličinu prijetnje.

Ljudi koji komuniciraju s divljim pticama i životinjama, kao i osjetljive vrste kućnih ljubimaca poput tvorova, takođe su izloženi većem riziku. Međutim, nije dovoljno otkriti: suzbijanje bi zahtijevalo velike napore i globalnu koordinaciju.

U Velikoj Britaniji prijavljeno je najveće žarište ptičjeg gripa do sada među sisarima, a na sjeverozapadu Španije infekcija je primijećena kod velikog broja lasica.

Decenijama unazad, stručnjaci su upozoravali da bi ptičji grip mogao da bude okidač sljedeće pandemije. Dnevnik.hr

10. februar - Uvode petu dozu vakcine protiv korone – Australija

Australija je među zemljama sa najvećim brojem vakcinisanih protiv koronavirusa, a sada je riješila da uvede i petu dozu vakcine.

- Australija će tokom ovog mjeseca uvesti petu dozu vakcina protiv koronavirusa svim građanima u uzrastu od 18 i više godina koji se nijesu zarazili koronavirusom ili se vakcinisali u posljednjih šest mjeseci - rekao je ministar zdravlja Mark Batler.

Odluka proširuje pravo na dodatno vakcinisanje na oko 14 miliona ljudi, više od polovine stanovništva zemlje, kojima će od 20. februara biti ponuđena vakcina speci čna za varijantu Omikron, rekao je Batler.

Samo se osobama sa ozbiljno oslabljenim imunitetom do sada preporučivalo da prime petu dozu, a savjet je bio da dodatnu vakcinu prime tri mjeseca nakon četvrte doze.

Australija, koja je među zemljama sa najvećim brojem vakcinisanih protiv koronavirusa, do sada je primijenila dvije doze vakcina na 95% osoba starijih od 16 godina. To je pomoglo Australiji da broj zaraženih održi relativno niskim u poređenju sa drugim razvijenim zemljama.

Ipak, došlo je do sporog prihvatanja dodatnih vakcina, a službeni podaci pokazuju da je oko 72% primilo treću dozu, a samo 44% četvrtu.

Batler je rekao da su ljudi stariji od 65 godina i dalje izloženi visokom riziku od teške bolesti i smrti od koronavirusa te ih je stoga pozvao da prime petu vakcinu ako ispunjavaju uslove. Jutarnji.hr

12. februar - Stotine hiljada na ulicama

Madrida zbog javnog zdravstva - Španija

Stotine hiljada španskih zdravstvenih radnika protestovalo je u Madridu zbog poteza regionalne vlade konzervativaca, za koju trvde da uništava zdravstveni sistem.

Madridska vlada bila je meta kritika posljednjih godina, posebno otkako je 2020. godine počela pandemija Covid-19, zbog loših uslova i nedovoljno osoblja u bolnicama i centrima primarne zdravstvene zaštite. Demonstranti ističu da to vodi ka favorizovanju privatnih zdravstvenih ustanova.

- Smanjili su nam plate umjesto da ih povećaju. Zatrpani smo poslom i nemamo nikakvu podršku. U opasnosti smo od izumiranja - rekla je jedna od demonstrantkinja, medicinska sestra iz Madrida, prenosi Reuters.

Regionalne vlade u Španiji odgovorne su za veliki dio zdravstvenog budžeta, kao dio decentralizovanog političkog sistema zemlje. Regionalna vlada procijenila je da je u Madridu protestovalo oko 250.000 ljudi, dok organizatori navode da je bilo oko milion demonstranata.

Regionalna vlada negirala je optužbe da ukida javne zdravstvene usluge u korist privatnog sektora. Hiljade zdravstvenih radnika demonstriralo je i u Santjago de Komposteli na sjeverozapadu Španije. EUvijesti

13. februar – Turska i Sirija strahuju od epidemija

Spasioci koji pomažu na pogođenom području u Turskoj upozoravaju da će ljudi početi umirati od zaraza nakon što je turska osnovna zdravstvena infrastruktura uništena u zemljotresima, prenosi Sky News.

Vakcine protiv bjesnila i tetanusa poslane su u područja zemljotresa, rekao je Fahretin Koča, ministar zdravstva. Pokretne apoteke počele su u tim područjima s radom, kaže ministar, ali preživjeli strahuju od navale zaraznih bolesti. Nemaju WC-a, nema upotrebljivih sanitarnih čvorova i to je veliki problem.

Problem će se vjerovatno intenzivirati u Siriji, a Svjetska zdravstvena organizacija je izjavila da je sirijski zdravstveni sistem gotovo potpuno uništen godinama građanskog rata. Direktor SZO-a, izjavio je da su krize, sukobi, kovid, kolera, ekonomski pad, a sada i zemljotresi uzeli nepodnošljiv danak nad stanovništvom. Klix.ba

14. februar - Panika zbog smrtonosne bolesti za koju nema lijeka - Afrika

Devetero ljudi umrlo je u Ekvatorskoj Gvineji od jedne od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu. Riječ je o Marburg virusu koji ima stopu smrtnosti do 88 posto - slično kao srodna bolest ebola.

Patogen se prvi put pojavio u ovoj afričkoj državi, koja se sada bori da obuzda epidemiju. Stotine ljudi za koje se sumnja da su zaraženi virusom, a za koji trenutno nema lijeka, već su stavljene u karantin. A susjedne zemlje Kamerun i Gabon ograničile su kretanje duž svojih granica zbog zabrinutosti oko zaraze, piše Daily Mail.

Međunarodne humanitarne agencije poslale su timove na teren u Kie Ntem, gdje su uočeni slučajevi zaraze.

Takođe, šesnaestero osoba bilo je pozitivno na testu, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Lokalni zdravstveni kreatori politika prvobitno su oglasili alarm 7. februara, nakon što je otkriveno da misteriozna bolest uzrokuje hemoragijsku groznicu. No, stručnjaci su nakon preliminarnih testova, uz potporu WHO-a, ubrzo shvatili da je za to kriva virusna bolest Marburg.

UN je sazvao hitan sastanak konzorcija za vakcinu protiv virusa Marburg kako bi se raspravljalo o epidemiji.

Marburg se prvo prenosi na ljude s letipsa (voćnih šišmiša) i širi se među ljudima direktnim kontaktom sa tjelesnim tečnostima zaraženih ljudi, površinama i predmetima. Simptomi se pojavljuju naglo i uključuju jake glavobolje, temperaturu, proliv, bol u trbuhu i povraćanje te postaju sve teži. U ranim stadijima bolest je teško razlikovati od drugih tropskih zaraza, poput ebole i malarije.

Zaraženi pacijenti postaju 'poput duhova', često razvijaju duboko usađene oči i bezizražajna lica.To je obično popraćeno krvarenjem iz nosa, desni, očiju i vagine.

Prva epidemija zabilježena je 1967. godine u Njemačkoj i Srbiji. Danas.hr

15. februar - Nestašica ljekova širom Evrope

Njemačka, Italija, Austrija, ali i druge evropske zemlje već nekoliko mjeseci suočavaju se sa nestašicom ljekova, posebno onih namijenjenih djeci. Najteža je situacija sa antibioticima i ljekovima za ublažavanje bolova i snižavanje temperature.

Problemi u lancu snabdjevanja antibioticima u Evropi, prije svega amoksicilina, primorali su vlasti širom kontinenta da preduzmu vanredne mjere kako bi obezbijedile dovoljne količine ljekova za sve pacijente. Najveći problem je u snabdjevanju amoksicilinom, koji se koristi u liječenju niza bakterijskih oboljenja kod djece.

Globalni problem je što su najveći proizvođači sirovina za ljekove Indija, Kina i Pakistan i što je Evropa dislocirala proizvodnju u te zemlje. U vrijeme korone smo vidjeli da je najveći proizvođač paracetamola u svijetu Indija. U jeku epidemije nikom nijesu isporučivali paracetamol. Sada se polako ta bazna industrija seli u Evropu, ali za to je potrebno vrijeme.

Problem svake zemlje je ako domaći proizvođači ljekova ne proizvode sirovine već isključivo zavise od uvoza. U kriznim situacijama, poput ovih izazvanih koronom i ratom u Ukrajini, to se odražava na snadbevanje tržišta ljekovima. Za stabiliciju tržišta neophodno je da države reaguju. Sve je poskupjelo - sirovine, energenti, radna snaga, što se automatski re ektuje i na cijenu nalnog proizvoda. Međutim, svuda u svijetu su ograničene maksimalne cijene ljekova. Paracetamol, određeni antibiotici spadaju u grupu je inih ljekova i proizvođačima se ne isplati da ih proizvode. Poremećaj je nastao na svjetskom nivou. Veliki proizvođači generičkih ljekova traže povećanje cijena, a države to nerado čine i upozoravaju da oni nemaju resurse u svojim fondovima. Euronews

16. februar - Evropska unija ukida testiranja na koronavirus za putnike iz Kine

Članice Evropske unije dogovorile su se da će ukinuti ograničenja zbog covida-19 prema putnicima izi Kine, a koja su bila uvedena kao zaštitna mjera protiv mogućih novih sojeva koronavirusa nakon kineskog otvaranja koje je potstaklo rast broja oboljelih.

Zdravstveni stručnjaci iz 27 zemalja članica EU-a dogovorili su se na sastanku u da će do kraja februara ukinuti uslov da putnici u dolasku iz Kine predoče negativan covid test prije ulaska u EU, reklo je švedsko predsjedništvo EU-a.

Takođe, dogovorili su se da će do sredine marta ukinuti nasumično testiranje putnika iz Kine. S potezima su se suglasile i države koje nijesu u EU, ali su u šengenskoj zoni slobodnog putovanja - Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska.

Članice EU-a su se 4. januara dogovorile da će sprovoditi nasumična testiranja za putnike iz Kine, nekoliko dana prije nego što je Kina ublažila mjere ograničenja u pandemiji koje su bile među najoštrijima u svijetu.

Mjere EU-a služile su samo kao preporuka zemljama članicama. Neke članice poput Francuske i Italije, nametnule su obavezne covid testove i sekvenciranje virusa za putnike iz Kine iako je Italija olakšala kontrole krajem januara. Hina

17. februar - Najveća prijetnja čovječanstvu krije se u opasnim bolestima - SAD

Najveća prijetnja čovječanstvu i dalje su zoonoze, patogeni koji prelaze sa životinja na ljude, smatraju stručnjaci sa Univerziteta Harvard i Univerziteta New York, piše Daily Mail. U uvodniku koji su objavili utvrdili su da je Amerika "u osnovi nepripremljena", uprkos tome što je pandemija koronavirusa tako svježa u glavama ljudi, kao i nedavni strahovi od ptičije gripe i epidemije virusa Marburg.

Afrika i Kina obično se smatraju mjestima koja će najvjerovatnije iznjedriti pandemiju, gdje su se pojavili ebola, Marburg, SARS i Covid. Ali najnoviji izvještaj tvrdi da je SAD takođe jedna od zemalja s najvećim rizikom od izbijanja zoonoza s pandemijskim potencijalom jer su jedan od najvećih svjetskih uvoznika živih životinja. SAD uvozi 200 miliona godišnje u vrijednosti od 3 milijarde dolara. Poređenja radi, u Kini se uvoz procjenjuje na 945 miliona dolara.

Postoje i "slijepe tačke" u američkim propisima, ostavljajući otvorene mogućnosti za bolesti životinja da uđu u zemlju i neotkriveno se prošire na ljude, potencijalno izazivajući epidemiju.

U uvodniku su optužili SAD da je previše opsjednut vanjskim prijetnjama kao što su bioterorizam i curenje laboratorijskih podataka, dok propušta pažljivo pratiti rizike u vlastitom dvorištu. Pozvali su na reviziju regulatornih agencija, uključujući američko Ministarstvo poljoprivrede.

Virusi mogu skakati između vrsta ako pronađu slične receptore na stanicama nove vrste na koje se mogu vezati i izazvati infekciju. To je poseban rizik za ljude s virusima koji mogu zaraziti druge sisavce poput svinja, jer njihove ćelije imaju vrlo slične receptore onima kod ljudi.

Stručnjaci su već upozorili da bi se sljedeća epidemija zoonoza mogla dogoditi u Kini zbog njezinih tržišta mokre hrane te Ruandi i Brazilu gdje urbanizacija i širenje poljoprivrede dovode ljude u kontakt s divljim životinjama od kojih bi prije bili odvojeni. Ptičiji grip mogao bi mutirati i ubiti više od 50 posto ljudi koji se zaraze, strahuju stručnjaci. Slučajevi ubojitog soja H5N1, koji su na rekordnim razinama, već su prešli sa ptica na lisice, vidre i kune. Ali takođe upozoravaju da bi Teksas, jedan od vodećih svjetskih proizvođača mesa, takođe mogao biti leglo novih opasnih virusa. Danas.hr

18. novembar - Naučnici na dobrom putu da razviju prvu vakcinu protiv fatalnih gljivica - SAD

Za sada ne postoji odobrena vakcina za gljivične infekcije, ali se naučnici nadaju da će njihov rad uroditi plodom. Naučnici razvijaju vakcinu za koju se nadaju da bi mogla da bude prva imunizacija za borbu protiv invazivnih gljivičnih infekcija. Iako je do sada testirana samo na životinjama, istraživanje bi na kraju moglo da utaba put vakcini širokog spektra koja bi mogla da se uhvati u koštac sa rastućom prijetnjom gljivica otpornih na ljekove, piše IFL Science.

U nedavnoj studiji, eksperimentalna vakcina je dizajnirana da zaštiti od tri najčešća uzročnika gljivičnih infekcija – Aspergillus, Candida i Pneumocistis – koji su odgovorni za više od 80 procenata smrtonosnih gljivičnih infekcija.

Eksperimenti Univerziteta u Džordžiji su pokazali da glodari i primati, koji nijesu ljudi, a koji su primili vakcinu, imali znatno veće šanse za preživljavanje u poređenju sa nevakcinisanim životinjama. Ovaj uspeh je potkrijepljen dokazima koji su pokazali da je vakcina bila e kasna u razvoju zaštitnih antitijela protiv sva tri gljivična patogena.

- Kako cilja na tri različita patogena, vakcina ima potencijal da bude revolucionarna u pogledu invazivnih gljivičnih infekcija - rekla je prof. Karen Noris, vodeći istraživač i profesor na Fakultetu veterinarske medicine.

Ona je dodala da su u toku planovi za razvoj vakcine koja bi se koristila za ljude. U pitanju je prva faza u kojoj se ispituje njena bezbjednost.

Trenutno nema odobrenih vakcina za gljivične infekcije, a zabrinutost zbog prijetnje gljivičnih infekcija otpornih na ljekove raste.

Novi eksperimentalni tretmani su u toku, ali je jasno da svijet nije spreman za porast gljivičnih infekcija otpornih na ljekove.

Prva linija odbrane od ljudskih gljivičnih infekcija je obično liječenje azolima, koji su antifungalni ljekovi širokog spektra. Međutim, sve je veći broj slučajeva takozvanih supergljivica koje su razvile otpornost na ove ljekove zbog prekomjerne upotrebe antifungalnih agenasa. Na primjer, 2021. godine, otkriveno je da se gljivične infekcije otporne na ljekove koje su bile potpuno otporne na sve glavne klase antifungalnih ljekova po prvi put šire među hospitalizovanim pacijentima u SAD. Naučnici širom svijeta su takođe prijavili porast „lukavih“ gljivičnih infekcija među pacijentima sa kovidom-19 tokom pandemije. Glavna grupa ljudi u riziku su oni sa oslabljenim imunološkim sistemom, posebno ako borave u bolničkom okruženju gdje infekcije mogu da se šire poput požara. Za ove ljude, vakcina koja štiti od invazivnih gljivičnih infekcija ima potencijal da bude spasonosna. Međutim, kako je tretman još uvijek u ranoj fazi testiranja, proći će neko vrijeme prije nego što ova vakcina postane korisna za pacijente.

- Ovo je oblast koja je dugo bila nedovoljno razvijena na istraživačkom frontu - dodala je prof. Noris, koja je takođe istaknuta naučnica iz Saveza za istraživanje u oblasti imunologije i translacione biomedicine u Džordžiji.

Ona je dodala da je velika populacija ljudi koji su u opasnosti od invazivnih gljivičnih infekcija, i iako su uloženi značajni napori da se razviju vakcine, nijedna još nije odobrena.

- Vjerujemo da je ovo veoma jak kandidat za vakcinu - rekla je naučnica. N1

19. februar - Učešće ljekara iz inostranstva skoro 40 odsto - Švajcarska

Tri od četiri novozaposlena ljekara u Švajcarskoj dolaze iz inostranstva i sa pacijentima govore na engleskom jeziku. Drastični manjak medicinskog kadra pravi ogroman problem i vladi u Bernu, a još više Švajcarcima koji u doktorskoj ordinaciji ne mogu da se na zdravstvene probleme požale na matičnom jeziku.

Kako su objavili švajcarski mediji, 2010. godine učešće stranaca u ovoj branši bilo je 25 odsto, dok se 2021. popelo na čak 38 procenata. Činjenica je, međutim, da su vlasti Švajcarske izabrale, zapravo, manje od dva zla, jer bez radne snage iz inostranstva, domaće zdravstvo ne bi uopšte moglo da funkcioniše. S druge strane, iz Švajcarske, kao i okolnih evropskih zemalja, godinama je prisutan veliki "odliv mozgova", a medicinska struka je u tome - jedna od vodećih.

Ljekari koji u ovoj alpskoj državi steknu diplomu, listom odlaze u Sjedinjene Države, ali i neke druge zemlje, van Evrope. Novosti.rs

22. februar - Svakodnevna upotreba kanabisa povećava rizik od srčanog udara - SAD

Istraživači na univerzitetu Stanford u Kaliforniji su objavili studiju prema kojoj svakodnevna upotreba marihuane povećava rizik od srčanih bolesti.

Prema istraživanju, osobe koje koriste kanabis svakodnevno imaju 34 odsto veću vjerovatnoću od bolesti srčanih arterija, odnosno najčešćeg oblika bolesti srca, u poređenju sa onima koji nikada nijesu koristili tu drogu, prenosi Blumberg.

Prethodne studije su pokazale da pušači kanabisa, posebno mlađi, mogu imati povećan rizik od moždanog udara ili drugih bolesti, a s druge strane, njegova upotreba je u porastu u mnogim djelovima svijeta zbog dejstva ublažavanja hroničnog bola i toga što pomaže kod stanja kao što je mučnina izazvana hemioterapijom.

- Što se tiče javnog zdravlja, istraživanje pokazuje da vjerovatno postoje određene štete od upotrebe kanabisa koje ranije nijesu bile prepoznate, i ljudi bi to trebalo da uzmu u obzir - rekao je glavni autor istraživanja i stalni ljekar na Univerzitetu Stanford, dr Išan Parandžpe.

Blumberg podsjeća da sve više zemalja ublažava pravila u vezi sa drogom posljednjih godina, iako je ona i dalje ilegalna u većem dijelu svijeta. U SAD, rekreativna upotreba je porasla nakon što je legalizovana u mnogim državama, iako je i dalje zabranjena na saveznom nivou.

24. februar - Otkriven novi hormon u crijevima za preživljavanje gladi - Kina

Kineski stručnjaci otkrili su novi hormon u crijevima koji doprinosi prilagođavanju metabolizma tokom perioda umanjenog unosa hrane, poput gladovanja ili posta.

Ljudska crijeva, najvećim dijelom tanko, odgovorna su za apsorbciju i regulisanje metabolizma različitih organa tokom unosa i varenja hrane, a hormoni koji se u njima luče velikim dijelom kontrolišu taj proces.

Do sada, međutim, nije bilo jasno da li crijeva igraju ulogu u matabolizmu tokom posta ili gladovanja.

U studiji objavljenoj u magazinu Cell Research, istraživači sa Univerziteta Cinghua i Medicinskog fakulteta u Džeđangu, otkrili su novi hormon famsin, takođe nazvan i hormon za preživljanje gladi.

Utvrdili su da se tokom perioda smanjenog unosa hrane, on prvi odvaja od proteina HM11437 i vezuje za receptor OLFR796. Njihovo vezivanje podstiče stvaranje glukoze iz određenih ne-ugljenih hidrata i ketona tako što razlaže masti i smanjuje potrošnju energije. Osim toga, proces vezivanja famsina za receptor dovodi do popravljanja nivoa glukoze u krvi kod miševa sa dijabetesom, što znači da famsin može biti potencijalno sredstvo za liječenje dijabetesa.

Istraživači su otkrili da postoji veza sa učestalošću upotrebe kanabisa, pa tako korišćenje jednom mjesečno, a ne svakodnevno nije dovelo do značajnog povećanja rizika. Tanjug

23. februar - Epidemija koronavirusa nije u potpunosti gotova – Kina

U Kini je epidemija koronavirusa „u osnovi okončana”, ali nije u potpunosti gotova pošto je od 8. januara otkriveno sedam uvezenih slučajeva visoko prenosive varijante XBB.1.5, poznate kao kraken, saopštili su kineski zdravstveni zvaničnici.

Kineski stručnjaci zaključili su da je studija pokazala da je komunikacija između crijeva i drugih organa kritična za prilagođavanje metabolizma tokom perioda gladovanja. RTS

25. februar - Razvijaju vakcinu protiv raka - Njemačka

Kompanija BioNTech sa sedištem u Majncu želi da do 2030. godine na tržište stavi svoje nove vakcine protiv raka. Najavili su kako će ove godine vakcine testirati na nekoliko hiljada pacijenata.

Prva testiranja bi trebala početi u Ujedinjenom Kraljevstvu kasnije ove godine. Ono čemu se nadaju je da bi vakcinisanje uskoro trebalo postati dio svakodnevnog liječenja u borbi protiv raka.

Do 2030. godine injekcija protiv raka mogla bi biti dio svakodnevnog liječenja. Sa britanskim partnerima BioNTech želi da osigura brzi napredak procesa vakcina.

Šef BioNTecha Uğur Şahin rekao je za njemački Der Spiegel kako vjeruje da će vakcine biti moguće i pristupačne pacijentima i prije 2030. godine.

Njegova supruga, dr Özlem Türeci navela je kako postoje obećavajući pokazatelji učinkovitosti vakcina.

Kineski zvaničnici su na događaju organizovanom za medije rekli da je „velika odlučujuća pobjeda” Kine nad kovidom19 postavila primjer prevencije i kontrole za mnogoljudne nacije, prenosi Rojters.

Najviši kineski lideri proglasili su „odlučujuću pobjedu” nad koronavirusom prošle nedjelje, tvrdeći da imaju najnižu stopu smrtnosti na svijetu, iako su pojedini stručnjaci doveli u pitanje podatke pošto je virus nedavno počeo naglo da se širi u zemlji nakon što je u velikoj mjeri suzbijan u poslednje tri godine, prenosi Tanjug.

- Kompanija trenutno istražuje nekoliko mRNA vakcina protiv raka. Za neke od kandidata vidimo dokaze kliničke aktivnosti. Klinička aktivnost znači da se imunološki sastav aktivira, tako da se kod jednog dijela pacijenata rak vidno smanjuje ili nestaje, a recidivi su rjeđi – kazala je dr Tureci. Fenix.de

26. februar - 'Vječne hemikalije' opasne po zdravlje ljudi pronašli širom EU

Zagađivači poznati kao "vječne hemikalije", koji se ne razgrađuju u životnu okolinu, nakupljaju se u tijelu i mogu biti otrovni, pronađeni su u visokim nivoima na hiljadama lokacija širom Evrope, piše e Guardian. Karta pokazuje da su per- i polifluoroalkilne materije (PFAS) dospjele u vodu, tlo i sedimente iz širokog spektra potrošačkih proizvoda, pjena za gašenje požara, otpada i industrijskih procesa.

Dva PFAS-a povezana su s nizom zdravstvenih problema. PFOA je povezana s rakom bubrega i testisa, bolešću štitne žlijezde, ulceroznim kolitisom, visokim holesterolom i hipertenzijom izazvanom trudnoćom. PFOS je povezan s reproduktivnim, razvojnim bolestima, bolestima jetre, bubrega i štitne žlijezde. Na nižim nivoima PFAS je povezan s imuno toksičnošću.

Opasne materije pronađene su na oko 17.000 mjesta širom Ujedinjenog Kraljevstva i Evrope.

- Ovakve koncentracije izazivaju moju zabrinutost. Imate rizik da stoka dobije pristup tim vodama i tada je u mreži hrane za ljude - rekao je prof. Crispin Halsall, hemičar za životnu okolinu sa Univerziteta Lancaster.

Prema mapi, u Belgiji se nalazi najviši nivo zagađenja, i to oko 3M-ove proizvodne lokacije PFAS u Zwijndrechtu. Ljudima koji žive unutar 15 kilometara od lokacije rečeno je da ne jedu jaja živine iz svojih vrtova i da izbjegavaju domaće povrće. U Nizozemskoj je nesreća koja je uključivala PFAS u pjeni za gašenje požara kontaminirala zemljište oko vazdušne luke Schiphol u Amsterdamu, što je rezultiralo tlom koje sadrži izuzetno visok nivo PFOS-a. Utvrđeno je da neke vazdušne luke i vojne lokacije u Njemačkoj imaju slične probleme.

Opasne hemikalije pronađene su i na pojedinim lokacijama u Hrvatskoj. Većina kontaminiranih područja nalazi se u Slavoniji i Baranji, a jedno se nalazi kod Brežica na granici sa Slovenijom, samo nekoliko kilometara od Zagreba.

Prof. Ian Cousins, naučnik za životnu okolinu na Univerzitetu u Stockholmu, rekao je da bi lokacije s očitanjima iznad 1000 ng/kg trebalo "hitno procijeniti" kako bi se mogle sanirati.

- Na visoko kontaminiranim lokacijama, lokalne vlasti trebale bi razmotriti testiranje kako bi osigurale da su nivoi PFAS sigurne u lokalnim proizvodima. To bi pomoglo u određivanju jesu li potrebna lokalna zdravstvena savjetovanja i kampanje objavljivanja kako bi se obeshrabrila redovna konzumacija divlje ribe, školjkaša, jaja iz slobodnog uzgoja i dr - dodao je prof. Cousins.

- PFAS u podzemnoj vodi veliki je problem jer ako se ta podzemna voda crpi za poljoprivredu, ili što je još važnije za ljude kao izvor vode, tada imate PFAS u vodi za piće i vrlo ga je teško ukloniti - rekao je prof. Halsall. Danas.hr

28. februar - Zagađenje doprinosi širenju superbakterija otpornih na ljekove - UN

Smanjenje zagađenja izazvano farmaceutskim i poljoprivrednim sektorom ključno je u borbi protiv širenja superbakterija koje su otporne na ljekove i mogle bi do 2050. da odnesu do 10 miliona ljudskih života godišnje, upozoravaju Ujedinjene nacije (UN).

- Sve je očiglednije da životna sredina ima ključnu ulogu u razvoju, prenosu i širenju otpornosti na antimikrobe (AMR) - ističe UN u svom izvještaju.

Ta otpornost razvija se kada mikroorganizmi kao što su bakterije, virusi, paraziti ili gljivice postaju otporni na antimikrobne terapije na koje su ranije bili osjetljivi.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra antibio- otpornost prijetnjom i strahuje da se svijet kreće prema u već poznatom smjeru u kom će svakodnevne infekcije ponovno početi da odnose ljudske živote.

UN procjenjuje da je 1,27 miliona smrti u 2019. godini bilo direktno povezano sa infekcijama otpornim na ljekove. Očekuje se da bi do 2050. godine ta brojka mogla da poraste na čak 10 miliona novih smrti godišnje. Tu otpornost podstiče i pretjerana primjena antibiotika, ali UN ističe i druge faktore koji se rjeđe pominju. Tako napominje da je otpornost „ zički povezana sa trostrukom krizom naše planete: klimatskom krizom, gubitkom bioraznolikosti i prirodnih staništa, kao i zagađenjem i otpadom“.

Zagađenje, posebno povezano sa farmaceutskom industrijom i poljoprivredom omogućava zapravo antimikrobima da uđu u životnu sredinu, najprije u rijeke.

- To je ozbiljan problem jer rijeke su često izvor pijaće vode – istakao je mikrobiolog prof. Džonatan Koks sa britanskog univerziteta Aston koji nije učestvovao u predmetnom izvještaju UN. Prof. Koks dodaje da već „možemo da govorimo o tihoj pandemiji“.

UN predlaže sklop rješenja koja ciljaju sektore koji povećavaju taj problem.

Najprije stručnjaci UN traže da „farmaceutska industrija obezbijedi primjereno zbrinjavanje otpadnih voda“ i u tom smislu potrebno je donijeti oštrije propise.

Bolnice bi trebalo da ugrade speci čne sisteme za pročišćavanje korišćenih voda i obezbijede trajno uništavanje ljekova, ističu stručnjaci.

U poljoprivredi se savjetuje da „se ponovno procijene granice antimikroba“ i da se „smanji otpad“ kako bi se zaštitile rijeke. Hina