farme 34 2str.qxd
27.4.2009
4:33
Page 1
ishrana Vertikalna farma
Poljoprivreda na nebu Hidroponski metropolis u kojemu se hrana gaji u istim zgradama u kojima ljudi `ive mo`da zvu~i neverovatno ali ova ideja dobija sve {iru podr{ku brojnih korporacija i medija; u poslednje dve godine, o vertikalnim farmama su pisali i Wired Magazine, Scientific American, Science, Popular Science, BBC i CNN... S obzirom da }e broj ljudi dosti}i 9,2 milijarde do 2050. (od kojih }e 80% `iveti u gradovima), dakle pove}a}e se za tre}inu od sada{njih 6,7 milijardi, a ve} koristimo 80% zemlje povoljne za ratarstvo, odnosno 41% od ukupne povr{ine kopna, nasta}e potra`nja za vertikalnim farmama po{to za druga~ije farme ne}e biti mesta.
D
o 2050. bi}e potrebno dodatnih milijardu ha zemlje za poljoprivredu (povr{ina Brazila) - a te zemlje jednostavno nema. “Ne radi se o tome da bi bilo lepo imati urbane farme”, ka`e Piter Hed, direktor dizajn firme Arup koja gradi eko-grad Dongtan u Kini, “ve} o tome ho}emo li pre`iveti.” Matemati~ar Tomas Maltus je jo{ pre dvesta godina predvideo da }e prenaseljenost pridoneti slomu civilizacije zbog nedostatka hrane. Do sada nas je napredak u poljoprivrednoj tehnologiji hranio, ali }emo uskoro zaista ostati bez sredstava za ishranu toliko ljudi. Princip urbanih farmi je sli~an principu oblakodera za `ivot: vertikalnim gra|enjem se dobija vi{e prostora nego {to bi to ina~e bilo mogu}e. Recimo, zgrada od 21 sprata bi mogla da proizvede 12 miliona glavica zelene salate godi{nje, isto kao i 238 ha poljoprivredne zemlje. Takva zgrada bi ko{tala oko 84 milion dolara, odr`avanje bi iznosilo 5 miliona godi{nje, a od prodaje proizvoda zara|ivalo bi se 18 miliona godi{nje. Dostava do potro{a~a je obi~no najve}i tro{ak - sa|enjem u samim centrima potro{nje, gradovima, taj bi tro{ak bio eliminisan. To tako|e zna~i manje zaga|ivanja i proizvodnje ugljen-dioksida od strane prevoznih sredstava. Despomie isti~e da je radikalna promena na~ina ratarstva nu`na. Jedna vertikalna farma bi hranila do 50.000 ljudi, 160 zgrada bi hranilo grad veli~ine Njujorka, tako da bi se gradovi mogli samoodr`avati. Odr`ivi razvoj je glavni bonus ove ideje. Despomie je 1999. upitao svoje studente kako bi pobolj{ali razvoj gradova. Oni su
do{li na ideju da se prostori na vrhu zgrada u gradovima pretvore u farme, {to bi omogu}ilo proizvodnju hrane za 2% gra|ana. Motivisan idejom studenata, ali nezadovoljan postotkom, Despomie je do{ao na ideju da se farme, umesto na krovove, postave u napu{tene zgrade, kakvih je u Njujorku preko 1.700. Potom je odlu~io da dizajnira zgradu koja bi hranila i pojila 50.000 ljudi (pod pretpostavkom da ljudi unose 2000 kl dnevno i 100 kg sve`eg povr}a godi{nje). Osim hrane te farme bi proizvodile i vodu evapotranspiracijom. Jedna farma bi godi{nje mogla da proizvede 200 miliona litara vode. Naime, farme bi se navodnjavale iz kanalizacije po{to bi se voda pre~i{}avala raznim filtracijskim biljkama i `ivotinjama (kao {to su dagnje). Sli~an na~in pre~i{}avanja vode ve} se koristi u eko-zgradi Solaire u Njujorku. Kanalizacija bi se tako reciklirala pru`aju}i vodu farmama ali i ljudima, {to je va`no kada se uzmu u obzir sve ~e{}e nesta{ice vode. Ostali elementi neophodni za rast biljaka i minerali dobijali bi se iz organskih ostataka iz kanalizacije, ~ime se zatvara krug prozivodnje i potro{nje i smanjuje otpad. Na primer, Njujork proizvede preko 4 milijarde litara otpadne vode svakog dana. Takva voda se jednostavno baci u prirodu; vertikalne farme bi smanjile koli~inu otpadnih voda i reciklirale razne elemente.
Po uzoru sa Marsa Vi{e od stotinu vrsta vo}a i povr}a mogu se uzgajati u zgradama, uklju~u-
Pozitivne strane vertikalnih farmi: • celogodi{nja proizvodnja vo}a i povr}a u kontrolisanim uslovima • svi produkti su organski, prirodni, bez upotrebe pesticida • nema zaga|ivanje okoline otpadnim vodama • hrana je proizvedena lokalno, bez potrebe za transportom • sada{nje farme se mogu vratiti prirodi Negative strane: • zgrade su sada skupe za proizvodnju • najam prostora u gradu je skup. 52
52