Green pack bih bs by miso

PriruÄ?nik za nastavnike

Priručnik za nastavnike pripremio je Regionalni centar za okoliš za srednju i istočnu Evropu (REC) u saradnji s prosvjetnim radnicima i ekolozima iz Bugarske, Mađarske i Poljske. Priručnik za nastavnike dio je obrazovnog materijala o okolišu — Zeleni paket, čija je izrada podržana sredstvima Programa razvojne saradnje Holandije/Regionalni program okoliša za Balkan. Autori nastavnih oblasti: Agnes Boddi Schroth ■ Andras Keri ■ Anna Gajer ■ Anna Schindler ■ Anna Talik ■ Atanaska Margaritiva ■ Barbara Kekusz ■ Elena Usheva ■ Gyorgy Bertalan ■ Honorata Waszkiewicz ■ Ivelina Angelova ■ Izabela Majstruk ■ Jacek Schindler ■ Jerzy Sadowski ■ Jozefa Magdalena Ciszkowska ■ Judit Heszlenyi Szaszne ■ Justyna Jedrzejewska ■ Katarína Baleková ■ Kliment Mindjov ■ Malgorzata Cydeyko ■ Malgorzata Podkanska ■ Maria Pirgova ■ Mihajlo Marković ■ Miroslawa Sliwka ■ Rijad Tikveša ■ Robert Atkinson ■ Tatyana Miteva ■ Urszula Osmolska-Jung. Autor dilema igara: Robert Atkinson. Adaptacija: prof. dr. Azra Jaganjac ■ prof. dr. Mihajlo Marković ■ Rijad Tikveša ■ Tatjana Suhajček. Prijevod s engleskog na bosanski/hrvatski/srpski: grupa prevodilaca (Srbija) ■ Abdulah Kabaš (BiH). Lektura bh. izdanja: Ismail Palić (bosanski jezik) ■ Nataša Mandić (hrvatski jezik) ■ Vesna Vulin (srpski jezik). Ilustracije: Laszlo Falvay ■ Nelly Marinova. Dizajn: Sylvia Magyar Prelom: Krisztina Andre ■ Sylvia Magyar. Projektni menadžeri: Christelle Kapoen ■ Kliment Mindjov. Koordinacija projekta u Bosni i Hercegovini: Jasna Draganić ■ Inka Peršić ■ Sunita Selak (REC Bosne i Hercegovine). Štampa: Typonova Kft. Mađarska. Za neke dijelove priručnika materijali i informacije pozajmljeni su od: Connections, Teachers manual, ECO Education, Saint Paul, MN, USA. ■ The Green School Program, Center for Environmental Education, Pacific Palisades, CA, USA. ■ Environment and Development Kit — the Global Perspective, Visual inform, A.S., Oslo, Norway. ■ State of the World, Lester Brown, World Watch Institute Reports, 1995-2000. ■ 101 Ideas for Environmental Activities, Borrowed Nature, Bulgaria, 2000. ■ The Frog and the Ox, Borrowed Nature and Living Earth (UK), 1999. ■ Caring for our Future, Action for Europe’s Environment, European Commission, 1999. ■ Europe’s Environment: the Dobris Assessment, European Environmental Agency, 1995. ■ Europe’s Environment: the Second Assessment, European Environmental Agency, 1998. ■ Environment in the European Union at the Turn of the Century, European Environmental Agency, 1999. ■ Living in the Environment, Ninth Edition, G. Tyler Miller, Jr., 1996. ■

Sadržaj

Predgovor Zahvala Upotreba priručnika Komponente okoliša

4 6 7 9

Zrak

Voda

Zemljište

Biodiverzitet

Prijetnje i izazovi

Urbanizacija

Buka

Otpad

Hemikalije

Mine i okoliš

Ljudske aktivnosti

101

Energija

103

Saobraćaj

112

Industrija

120

Poljoprivreda

124

Šumarstvo

139

Turizam

143

Globalni izazovi

149

Klimatske promjene

151

Oštećivanje ozonskog omotača

156

Zakiseljavanje

161

Mora i okeani

164

Vrijednosti

175

Potrošačko društvo

177

Zdravlje i okoliš

195

Ljudska prava

208

Budućnost naše planete

212

Sažetak tabele nastavnih oblasti i tema Diploma

218 219

Predgovor

■ Zadovoljstvo mi je što sam svojim učešćem u pripremi obrazovnog materijala „Zeleni paket” dao doprinos stvaranju obrazovnog multimedijalnog materijala koji će, nadam se, biti uključen u nastavni program za učenike osnovnih škola u Bosni i Hercegovini. Ekološko obrazovanje ima za cilj podizanje svijesti o zaštiti životne sredine, koju je potrebno razvijati i njegovati od malih nogu, pa u tom smislu „Zeleni paket” predstavlja novinu i dobru osnovu za početak obrazovanja osnovaca u našoj državi. Obrazovanje mladih ljudi je prioritet svakog društva koje želi dostići vrijednosti razvijenog demokratskog društva zasnovanog na održivom korišćenju prirodnih resursa koji nas okružuju. Uvođenjem u nastavni proces multimedijalnog materijala „Zeleni paket” upoznaćemo mlade ljude sa resursima koji nas okružuju, sa sredstvima pomoću kojih ćemo pronaći mjeru u njihovom korišćenju i upravljanju, da bismo bili u korak s globalnim kretanjima. Veoma važno je razvijati ekološku svijest mladih ljudi tako da svaki pojedinac preuzme odgovornost za dostizanje održive budućnosti društva u kome živimo. „Zeleni paket” predstavlja dio programa zajedničkih aktivnosti koje se sprovode za očuvanje životne sredine Bosne i Hercegovine i kao takav pedagoški i popularistički uticaće na oblikovanje svijesti o životnoj sredini. Prof. dr. Mihajlo Marković Univerzitet u Banjoj Luci

■ Pred vama je multimedijalni okolišni edukativni program za osnovne škole „Zeleni paket”, koji predstavlja dobar i koristan materijal na našem jeziku neophodan svim nastavnicima osnovnih škola za ispunjavanje zahtjeva „Strategije obrazovanja za održivi razvoj” UNECE-a. Cilj je ove strategije da potakne članice UNECE-a da razviju i uključe obrazovanje za održivi razvoj u sistem formalnog i neformalnog obrazovanja, i to u sve predmete u nastavnim planovima. Zeleni je paket nastao angažmanom velikog broja stručnjaka koji su ga pripremili s velikim entuzijazmom. Danas kad se nalazimo na polovini „Desetljeća obrazovanja za održivi razvoj (2005–2014)” UNa, bilo je krajnje vrijeme da naši nastavnici osnovnih škola dobiju ovakav zanimljiv, moderan, fleksibilan i lako primjenljiv materijal u svojoj svakodnevnoj pedagoškoj praksi. S ponosom mogu istaknuti da je do sada u BiH provedeno mnogo projekata i akcija u cilju podizanja svijesti o okolišu, od kojih je najveći doprinos nedavno dala EU CARDS serija projekata na polju obrazovanja aktualnih i budućih nastavnika osnovnih i srednjih škola, aktivista nevladinih organizacija i medija. Sada je u pripremi uključivanje „Zelene hemije” i „Zelenog inženjerstva” u tokove reforme našeg visokog obrazovanja po tzv. bolonjskom procesu. Tako se sa „Zelenim paketom“ zaokružuje ciklus obrazovanja u BiH i u ranom djetinjstvu. Saglasno čuvenom okolišnom dokumentu „Agenda 21”, donesenom na samitu Ujedinjenih naroda koji se održao u Rio de Žaneiru 1992. godine, obrazovanje je ključni element za promociju održivog razvoja i poboljšanja sposobnosti ljudi za rješavanje okolišnih i razvojnih pitanja. To je nova vizija obrazovanja koja će pomoći ljudima svih generacija da bolje razumiju svijet u kojem žive, prepoznajući kompleksnost i međusobnu povezanost problema koji predstavljaju opasnost po našu budućnost, kao što su siromaštvo, neekonomična i prekomjerna potrošnja resursa i degradacija okoliša, rast populacije, ugrožavanje ljudskog zdravlja i prava itd. Ova vizija podržava cjelovit, interdisciplinarni pristup razvoju znanja i sposobnosti koje su potrebne za održivu budućnost, kao i promjene u vrijednostima, ponašanju i stilu života.To zahtijeva preorijentaciju obrazovnog sistema, politika i praksi kako bi se ljudi svih uzrasta osposobili da kompetentno donose odluke o okolišnim problemima i alternativama u budućnosti i u međusobnoj saradnji. U „Zelenom paketu” predviđeno je da učenici budu partneri s nastavnicima i imaju aktivnu ulogu u aktivnostima, diskusijama, igrama, kvizu i donošenju odluka. Tako ohrabreni, postaju aktivni u izazovima okoliša, pa će kroz stečeno znanje moći čuvati svoje i zdravlje budućih generacija. Prof. dr. Azra Jaganjac Univerzitet u Sarajevu

■ Regionalni centar za okoliš (REC) s ponosom vam predstavlja izdanje „Zelenog paketa” za Bosnu i Hercegovinu. Ovaj inovativni multimedijalni obrazovni paket dio je većeg projekta koji je podržalo holandsko Ministarstvo za međunarodni razvoj i saradnju u okviru svoga Regionalnog programa za zaštitu okoliša na zapadnom Balkanu. Tim stručnjaka koji čine predstavnici nacionalnih institucija, nevladinih organizacija i drugih stručnih tijela, zajedno sa REC-ovim stručnjacima, radio je temeljito na pripremi „Zelenog paketa” za BiH i njegovom prilagođavanju bh. obrazovnom sistemu. Do danas je preko 2,5 miliona djece i 22.000 nastavnika iz petnaest zemalja srednje i istočne Evrope i šire imalo priliku koristiti „Zeleni paket” i usvojiti nova znanja i oblike ponašanja koji vode održivoj budućnosti, zdravom okolišu, stabilnoj ekonomiji i pravednom društvu. Posebno nam je zadovoljstvo što će od danas i BiH biti u mogućnosti koristiti ovo priznato i moćno obrazovno sredstvo u svom programu. Marta Szigeti Bonifert Izvršna direktorica REC-a

■ Održivi razvoj, kao model razvoja savremenog društva, omogućava zadovoljenje današnjih potreba bez dovođenja u pitanje mogućnosti zadovoljenja potreba budućih generacija; istovremeno on omogućava ekonomsku, ekološku i društvenu održivost utemeljenu na racionalnom korištenju neobnovljivih izvora i prirodnih resursa. Kako bi se zadovoljili principi održivosti u oblasti zaštite okoliša, neophodna je spoznaja šire javnosti o važnosti ove problematike. Obrazovanje o zaštiti okoliša važan je instrument senzibiliziranja javnosti, posebno djece školskog uzrasta. Bosna i Hercegovina susreće se s brojnim izazovima u vezi s reformom sektora obrazovanja, uključujući i politike o obrazovanju o okolišu/održivom razvoju i njihovoj primjeni. Iako su učinjeni izvjesni napori na integriranju pitanja okoliša/održivog razvoja u predmete u školama, još uvijek postoji potreba za jačanjem kapaciteta nastavnog osoblja kako bi se razumjeli novi pristupi i metodologije održivog obrazovanja i kako bi se efikasno prenijela stečena znanja. Obrazovanje o okolišu/održivom razvoju podrazumijeva i nove oblike podučavanja i učenja nastavnika i učenika, a koji za cilj imaju ne samo prenos znanja već podstiču timski rad i motiviraju na aktivnije bavljenje tematikom zaštite okoliša. U cilju pružanja podrške provođenju reformi u sektoru obrazovanja i promoviranja održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, Regionalni centar za okoliš za srednju i istočnu Evropu (REC) pripremio je inovativni multimedijalni edukativni paket, tzv. „Zeleni paket”, koji putem različitih mehanizama omogućava sticanje znanja i prenošenja informacija interaktivnim učešćem u različitim aktivnostima, dijalogu i donošenju odluka. Iskreno se nadamo da će nastavnici i učenici uživati u primjeni ovog edukativnog paketa u nastavnom procesu te da će on doprinijeti stvaranju novih modela obrazovanja budućih generacija o okolišu/održivom razvoju putem elektronskih medija i multimedijskih tehnologija. Ovim putem željeli bismo se najsrdačnije zahvaliti na saradnji i razumijevanju svima koji su učestvovali u pripremi „Zelenog paketa” za Bosnu i Hercegovinu. Posebnu zahvalnost željeli bismo iskazati Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske, bez čije finansijske podrške realizacija ovog programa ne bi bila moguća. Jasna Draganić REC Ured u Bosni i Hercegovini

Zahvala

■ Razvoj Zelenog paketa ostvaren je kroz saradnju i dobru volju brojnih pojedinaca i organizacija koji su doprinijeli njegovom nastajanju. ■ Želimo zahvaliti bh. timu prosvjetnih radnika i ekologa koji je radio na prilagođavanju materijala: Azri Jaganjac, Mihajlu Markoviću, Tatjani Suhajček i Rijadu Tikveši za stručni doprinos u izradi materijala. ■ Zahvaljujemo i resornim ministarstvima i institucijama na entitetskom, državnom i kantonalnom nivou te Distriktu Brčko na podršci tokom izvedbe projekta u Bosni i Hercegovini. ■ Laszlo Falvay (Mađarska) i Nelly Marinova (Bugarska), čije su nam ilustracije pomogle u vizuelnom predstavljanju naših briga i poruka budućim korisnicima Zelenog paketa, zaslužuju našu veliku zahvalnost. ■ Želimo izraziti našu najsrdačniju zahvalnost organizacijama i institucijama koje su nam osigurale različite obrazovne i dokumentarne filmove: •

Fondu televizije za okoliš (TVE — International) — za vrijedne edukativne filmove Eden Shorts i videoklipove koje smo koristili za DVD i CD-ROM;

•

Asocijaciji Ekoideja u Vroclavu (The Eko Idea Associationa in Wroclaw) — za seriju obrazovnih filmova, Više (More);

•

Ekološkom videocentru bugarske asocijacije Pozajmljena priroda (Environmental Video Centre of Borrowed Nature Association of Bulgaria) — za videosnimke;

•

Resursnom centru — pomoćna komponenta Instituta za okoliš i zaštitu na radu i Univerziteta za medicinu i stomatologiju u New Jerseyu — Školi za javno zdravlje (The Resource Centre — an outreach component of the Environmental and Occupational Health Sciences Institute (EOHSI) and the University of Medicine and Dentistry of New Jersey — School for Public Health (UMDNJSPH)) — za vrijedne obrazovne filmove Život s toksinima (Living with Toxins) i Grad u nedoumici: radna mjesta ili zdravlje (Town’s Dilemma: Jobs or Health?);

•

WWF televiziji i film centru za film Kraljevstvo (The Kingdom); i

•

Centru za uklanjanje mina BiH (BHMAC) i Handicap International Sarajevo.

■ Najsrdačnije se zahvaljujemo donatoru ovog projekta Programu razvojne saradnje Holandije/Regionalni program okoliša za zapadni Balkan. Njihovo razumijevanje i povjerenje predstavljali su podršku u mjesecima napornog rada na izradi Zelenog paketa. Hvala!

Upotreba priručnika

Ovaj priručnik dio je Zelenog paketa i prvenstveno je namijenjen nastavnicima osnovne škole i njihovim učenicima, ali se također može koristiti i na drugim obrazovnim nivoima. Fokus je na određenim aspektima zaštite okoliša i održivog razvoja, i preporučujemo da se koristi u kombinaciji s drugim komponentama Zelenog paketa: DVD-om, CD-ROM-om i Dilema igrom. Priručnik je podijeljen na pet poglavlja: ■ Komponente okoliša — zrak, voda, zemljište i biodiverzitet; ■ Prijetnje i izazovi — urbanizacija, buka, otpad, hemikalije i mine i okoliš; ■ Ljudske aktivnosti — energija, saobraćaj, industrija, poljoprivreda, šumarstvo i turizam; ■ Globalni izazovi — klimatske promjene, oštećivanje ozonskog omotača, zakiseljavanje i mora i okeani; ■ Vrijednosti — potrošačko društvo, zdravlje i okoliš, ljudska prava i budućnost naše planete. Svaka od tema okoliša pokrivena je jednim lekcijskim planom ili s više njih. Planovi imaju takvu strukturu koja korisnicima nudi informacije o glavnim pojmovima, relevantnim temama, potrebnim materijalima, vremenu i mjestu, ciljevima i metodologiji. Uvod pruža osnovne informacije o određenoj temi i preporučuje korisnicima da potraže još informacija u odgovarajućem dijelu CDROM-a. Aktivnosti čine ključni dio planova za lekcije. One su više smjernice nego obaveza. Namjera je da se podstakne mašta nastavnika kako bi organiziro nešto slično onome što je predloženo imajući na umu konkretne potrebe i sposobnosti učenika. Korisnici mogu pronaći različite informativne listove i sheme za učenike na kraju svake lekcije koji se mogu fotokopirati i podijeliti prije nego što neka aktivnost počne. Na kraju ovog priručnika nalazi se tabela u kojoj su shematski predstavljene informacije o temama iz oblasti okoliša, planovima lekcija i njihovoj kompatibilnosti s različitim predmetima u školi, kao i preporučeni videoklipovi i filmovi. Ovaj priručnik naglašava stvaranje novih vrijednosti kod učenika i uspostavljanje novog modela ponašanja u školi, kod kuće i u društvu, umjesto samo sakupljanja znanja iz neke od oblasti zaštite okoliša. U ovom su kontekstu učenici, prije svega, partneri nastavnika u obavljanju raznolikih aktivnosti, diskusijama, igranju uloga i procesu donošenja odluka. Preko nastavnika i učenika glavne poruke ovog priručnika poslate su i drugim članovima porodice i društva. Kliment Mindjov Regionalni centar za okoliš za srednju i istočnu Evropu

Zrak Voda Komponente okoliša Zemljište Biodiverzitet

Zrak Kvalitet zraka 11 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Naš zrak” • „Kako očuvati naš zrak čistim?”

Voda Voda: suština života 17 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Slatka voda” • „Kako štedjeti vodu?”

Zemljište Zemljište: naše blago 27 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Zemljište: naše blago”

Biodiverzitet Potreba za prirodom 32 Biološka raznovrsnost riječnih dolina Bogatstva šuma 44 Livadski živi svijet 50 Jesmo li sami u velikom gradu? 56

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Nestanak biološke raznovrsnosti i vrsta” • „Vrijeme nam ističe”

Informativni list Atmosfera 16 Slana i slatka voda 24 Kako uštedjeti vodu kod kuće 25 Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda 26 Stanje biodiverziteta vodenih ekosistema 38 Kvalitet vode 40 Biodiverzitet na rijeci 41 Životinjski diverzitet u riječnom području 42 Utjecaj ljudskih aktivnosti 43 Ekološki faktori 48 Diverzitet šumskih biljaka 48 Diverzitet šumskih životinja 49 Preduzmite akciju 53 Važni činioci 54 Livadski biljni diverzitet 54 Životinjska raznovrsnost 55 Stanje urbanog okoliša 59 Stanje biodiverziteta u urbanom okolišu 60 Biodiverzitet u kući 61

Zrak

Kvalitet zraka Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Ključni koncept Trajanje Period u godini Mjesto

Kvalitet zraka važan je za zdravlje ljudi. 2–3 nastavne jedinice Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri i videokaseta Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave

• Pružiti informacije i obavijestiti o praktičnim postupcima za poboljšanje kvaliteta zraka na otvorenom i u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi.

Nastavna metodologija

Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

Uvod Zrak je mješavina azota (78%), kisika (21%), ugljendioksida (CO2) i nekih inertnih gasova. Sastoji se još i od vodenih isparenja u varirajućim količinama. Zrak sadrži mnogobrojne štetne supstance: prirodne zagađujuće materije, kao što su prašina i vulkanski pepeo, kao i zagađujuće materije koje predstavljaju nusproizvod ljudskih aktivnosti. Ljudi misle da je čist zrak od suštinske važnosti za dobro zdravlje. I potpuno su u pravu! Ipak, pažnja javnosti češće je usmjerena na značaj kvaliteta zraka na otvorenom, dok je važnost kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima u kojima ljudi borave potcijenjena ili zaboravljena.

Kvalitet zraka

Zrak

Naučnici danas vjeruju da je zrak u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi češće zagađen nego zrak na otvorenom, čak i u slučaju velikih industrijskih gradova. Činjenica je i da ljudi provode više vremena u zatvorenim prostorima. Čist je zrak posebno važan za djecu, zato što ona udišu veću količinu zraka u odnosu na svoju tjelesnu težinu nego odrasli, pa su tako izloženija riziku akumulacije viših koncentracija zagađujućih materija u organizmu.

Aktivnosti

Počnite postavljanjem pitanja učenicima: Koliko dugo čovjek može živjeti bez disanja? Tražite od nekoliko dobrovoljaca da duboko udahnu i zadrže zrak 30 sekundi. Neka izvijeste razred kako se osjećaju poslije ove vježbe.

Izložite učenicima informacije o gasovima od kojih se sastoji zrak. Podsjetite ih da se sadržaj zraka u procesu disanja mijenja. Nivo se kisika smanjuje, a ugljendioksida (CO2) raste. Mnoge aktivnosti mijenjaju sadržaj zraka, ne samo disanje. Ljudske aktivnosti, naprimjer, mogu uzrokovati ispuštanje različitih hemijskih supstanci u atmosferu. Nađite više informacija u poglavlju Zrak na CD-ROM-u.

Zagađenje zraka na otvorenom

Objasnite učenicima da se, kada sija sunce, ispušni gasovi iz automobila, naprimjer azotni oksidi (NOx) i isparljivi organski spojevi, spajaju obrazujući ozon. Iako je Zemlji neophodan ozon u gornjem sloju atmosfere, njegov je učinak na manjim visinama izuzetno štetan. Ovaj se efekt naziva „ljetni smog” i negativno utječe na više od 100 miliona ljudi samo u Evropi. „Zimski smog” javlja se kada su zagađujuće materije zarobljene masama hladnog zraka koji lebdi iznad grada (naročito sumpordioksid [SO2], NOx i štetne čestice). Najgora zagađenja javljaju se u urbanim sredinama, što je danas životno okruženje dvije trećine Evropljana. Drastični slučajevi zimskog smoga često predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva u dijelovima srednje i istočne Evrope, naprimjer u gusto naseljenim područjima Češke, na istoku Njemačke i u Poljskoj. Procesi sagorijevanja, kao što su grijanje stanova, proizvodnja električne energije i industrijska proizvodnja, glavni su izvor zimskog smoga.

Prezentirajte razredu poglavlje Naš zrak iz videomaterijala.

Pokrenite diskusiju o uzrocima smoga: procesi sagorijevanja goriva, saobraćaj, grijanje domaćinstava, industrija, proizvodnja energije. Upotrijebite dodatne informacije iz teksta Tipovi zagađenja zraka.

Prikažite učenicima videoisječak Kako očuvati naš zrak čistim. Objasnite da je u pitanju samo jedan mogući način kako se zrak održava čistim. Tražite da predlože još rješenja.

Objasnite da je glavni uzrok zagađenja zraka u srednjoj i istočnoj Evropi sagorijevanje fosilnih goriva iz motornih vozila i proizvodnja energije. Da bi se adekvatno odgovorilo na posljedice zagađenja iz ovih izvora, nacionalne vlade usvajaju stroge zakone i pooštravaju mjere koje reguliraju zagađujuće materije. Zadatak je vlada, također, da redovno informiraju javnost o strogim standardima i preduvjetima koji od preduzeća u industrijskim i energetskim sektorima zahtijevaju uvođenje novih, čistijih tehnologija.

Kvalitet zraka

Zrak

Zagađenje zraka u zatvorenim prostorima

1 2

Objasnite da mnogi materijali oslobađaju opasna isparenja i čestice. Duhanski je dim jedan od najraširenijih uzroka zagađenja zraka u zatvorenim prostorima.

Tema za razmišljanje/diskutiranje: Koje su moguće posljedice ponovljenog izlaganja ovim hemikalijama? (Problemi s respiratornim sistemom, pojačana osjetljivost ili alergijske reakcije, neurotoksične reakcije, oslabljeni imuni sistem.). Napišite odgovore na tabli.

Predstavite neke od manje poznatih zagađivača zraka, kao što su formaldehid, radon, azbest, olovo i elektromagnetna polja. Koristite tekst Opasne supstance sa strane 15.

Tema za slobodnu diskusiju: Koji materijali i/ili aktivnosti mogu izazvati zagađenje zraka u zatvorenoj prostoriji? (Razna sredstva za čišćenje domaćinstva, boje, razrjeđivači, parfemi i kozmetika, hemikalije koje koriste uređaji za štampanje i kopiranje, različiti sintetički materijali, laboratorijska sredstva i hemijski reaktanti, materijali za crtanje/slikanje/modeliranje itd.). Napišite odgovore na tabli.

Kako odgovoriti? Pokrenite slobodnu diskusiju o temi: Kako se zdravstveni rizici koje izaziva zagađenje zraka mogu umanjiti? (Korištenje čistijih i prirodnijih supstanci kod kuće, stroge kontrole zagađenja zraka i dostupnost relevantnih informacija, redovno provjetravanje zatvorenih prostorija.). Napišite odgovore na tabli.

U nastavku... •

Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja o zagađenju zraka u zatvorenim prostorima podijele sa svojim porodicama. Tražite da pripreme spisak prijedloga za poboljšanje kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima i za smanjenje vlastitih zdravstvenih rizika. Koji od ovih prijedloga može biti iskorišten u samoj učionici? Najbolje prijedloge napišite na tabli. Izaberite najbolja predložena rješenja, napravite poster i okačite ga u učionici.

Kvalitet zraka

Zrak

Tipovi zagađenja zraka Zagađenje zraka u urbanim okolišima Urbane aglomeracije rastu širom svijeta, a s njima i nivo zagađenja zraka. Evropa je, naprimjer, visokourbaniziran kontinent, na kojem više od 70% stanovništva živi u urbanim sredinama. Saobraćaj, sagorijevanje i industrijska proizvodnja oslobađaju emisije koje se prenose zrakom, a koje sadrže povećane koncentracije zagađivača. Ova zagađenja sa sobom nose niz problema, kao što su zdravstveni rizici, ubrzano propadanje građevinskih materijala, šteta koja se nanosi historijskim spomenicima i vegetaciji u gradovima i oko njih.

Zračno zagađenje od saobraćaja Učestalost pojavljivanja smoga i dugotrajne prosječne koncentracije štetnih spojeva, kao što su olovo, benzen, suspendirane čestice i benzopiren, značajno su povišene usljed emisija iz saobraćaja. Drumski je saobraćaj, također, uzrok više od polovine emisija NOx i 35% emisija isparljivih organskih spojeva. Vozila koja koriste dizel također proizvode veoma sitne suspendirane čestice, koje su izuzetno opasne za ljudsko zdravlje. S obzirom na starost vozila, te loše održavanje tehničke ispravnosti i slabu kontrolu, saobraćaj u Bosni i Hercegovini mnogo je veći zagađivač zraka nego u zemljama Evrope. Nedostatak zakonske odluke o kvalitetu tečnih goriva povećava zagađenost zraka olovom koje potječe upravo iz automobila. Dok je u cijeloj Evropi zabranjeno prodavati gorivo koje u sebi sadrži olovo, u Bosni i Hercegovini još se uvozi i prodaje benzin koji sadrži olovo, koje se pri vožnji ispušta u zrak i predstavlja prijetnju za zdravlje ljudi. Osim što emitiraju štetne materije NOx, CO i CO2, motorna vozila su i značajan izvor drugih riskantnih zagađivača koji se emitiraju u relativno manjim količinama, a nekad samo u tragovima. Neki od njih otporni su na prirodno raspadanje, pa se akumuliraju u atmosferi ili materijalu u koji dospiju, izazivajući na taj način trajna zagađenja (olovo, kadmij...). Iako mnoge od ovih materija nisu regulirane propisima, one izazivaju niz zdravstvenih tegoba, kao što su rak i dišne tegobe zajedno sa štetnim utjecajem na krv. Transportni kapaciteti kao izvori zagađenja jedna su od najvažnijih, ako ne i najvažnija kategorija koja doprinosi zdravstvenom riziku povezanom s otrovnim zagađenjem zraka.

Zračno zagađenje od industrije Industrijska proizvodnja, također, proizvodi zagađenje zraka. Stepen negativnih posljedica zavisit će od visine dimnjaka i pravca vjetra. Tako se, naprimjer, dešava da mjerni uređaji pokažu značajno povećanu koncentraciju SO2 na planinama gdje nema industrije (Ivan-sedlo), jer je vjetar nanio zagađenje iz TE Kakanj. Primarne zagađujuće materije s dužim periodom zadržavanja uključuju zakiseljene spojeve (naprimjer sumpordioksid, NOx i amonijak) i raspršive zagađivače (kao što su prašina, teški metali i postojane organske zagađujuće materije).

Crne tačke „Crna tačka” je termin kojim se označava oblast s visokim stepenom kratkoročnog zagađenja. Stanovništvo koje naseljava oblasti u blizini izvora zagađenja pod velikim je rizikom izlaganja posljedicama zagađenja. Crne tačke javljaju se u urbanim saobraćajnicama s gustim prometom i u gradovima blizu industrijskih postrojenja (dimnjaka). Primjer: raskrsnice kod Higijenskog zavoda i na Otoci u Sarajevu, gdje se svake godine zabilježe višestruka prekoračenja dozvoljenih koncentracija opasnih materija.

Kvalitet zraka

Zrak

Opasne supstance

Formaldehid je vodorastvorljivi bezbojni otrovni gas koji posjeduje specifičan miris. Koristi se u mnogim dezinfektantima, konzervansima i poljoprivrednim hemikalijama, kao lijepak pri sastavljanju namještaja i kao protivpožarni sastojak u nekim kompleksnim materijalima. Tragovi formaldehida nalaze se i u sredstvima za poliranje, uljima, šamponu, zubnoj pasti, pivu, vinu, tapetama, bojama, duhanu, pa čak i u unutrašnjoj opremi za vozila. Budući da formaldehid nikada ne formira stabilnu hemijsku vezu, može se ispuštati godinama, dugo nakon što je svaki karakteristični miris nestao. Njegova isparenja najviše utječu na respiratorni sistem, kožu i srce. Jedan od načina da se izbjegnu štetne posljedice formaldehida jeste taj da se koriste zeoliti — minerali koji imaju ogromnu moć apsorpcije. Oni će apsorbirti isparenja formaldehida, kao i prašinu, mirise, dim i ostale zagađujuće materije.

Radon je prirodni radioaktivni gas bez mirisa, bezokusan i nevidljiv. Proizvod je raspada uranija ili radija i može se naći u podzemnim vodama ili može prodrijeti u kuću kroz pukotine u podu i zidovima. Radon može izazvati rak. Začepljavanje pukotina i poboljšavanje ventilacije jesu dva načina za borbu protiv radona. Olovo je teški metal koji u zrak dospijeva kroz ispušne gasove automobila. Olovo se ne raspada i ne mijenja formu, nego se pri dospijevanju u organizam taloži u kostima. Izaziva oštećenja mozga, a u većim količinama trovanje i smrt. Ukoliko imamo drvo pored ceste koje upija ispušne gasove (uključujući olovo u tim gasovima), ako se drvo posiječe, te upotrijebi za ogrjev, olovo koje je to drvo primilo kroz svoj životni vijek neće nestati, nego će se ponovo osloboditi kroz proces sagorijevanja. Azbest predstavlja grupu minerala koji se prirodno nalaze u određenim formacijama stijena. Azbest je materijal izuzetno otporan na vatru i korozivne procese i koristi se kao odličan toplotni izolator. Ova svojstva učinila su da se nekada smatrao idealnim materijalom i osigurala su njegovu široku primjenu. Međutim, ubrzo su otkriveni zdravstveni rizici koji prate udisanje azbestnih vlakana. Jednom udahnute, azbestne čestice ostaju zauvijek zarobljene u plućima i probavnom sistemu, izazivajući ozbiljne zdravstvene posljedice, kao što je rak. Efekti mogu ostati neprimijećeni godinama poslije izlaganja. Uprkos ovim posljedicama, materijali koji sadrže azbest predstavljaju neznatan zdravstveni rizik ukoliko se njima rukuje i ukoliko se održavaju na odgovarajući način. Elektromagnetna polja jesu nevidljiva polja energije koja proizvodi protok električne struje. Elektromagnetna polja postoje u svim živim bićima i prožimaju prirodu. Zagađenje se javlja u slučaju kada snaga polja prelazi granicu sigurnosti. Provođenje previše vremena kod kuće u takvim uvjetima — rad za kompjuterom, sjedenje preblizu televizijskom aparatu ili pokrivanje električnim ćebetom (dekom/pokrivačem) — može rezultirati neželjenim posljedicama po zdravlje. Sve je više dokaza da dugoročno izlaganje elektromagnetnom zagađenju može izazvati rak, leukemiju, poremećaje imunog sistema, pobačaje i druge probleme. Najugroženija su djeca, zato što naučnici sumnjaju da elektromagnetna radijacija utječe na tjelesne mehanizme koji reguliraju rast ćelija. Opreznost je od velikog značaja. Postoji nekoliko jednostavnih mjera za izbjegavanje zdravstvenih rizika: • ne koristiti električnu ćebad/pokrivače; • držati uređaje kao što su TV-aparati, električni satovi i kompjuteri na najmanje metar udaljenosti od tijela; • gledati TV-aparat s razdaljine od najmanje 2 metra; • sjediti najmanje 60 cm udaljeno od kompjuterskog monitora; • koristiti zaštitni ekran ili naočare; • raditi i odmarati se u pravilnim razmacima.

Kvalitet zraka

Informativni list

Zrak

Atmosfera

Atmosfera se sastoji od četiri sloja zraka koji okružuju Zemlju. Najniži sloj zove se troposfera. Iako je samo 8–11 km iznad Zemlje, troposfera sadrži 95% gasova atmosfere. U ovom se sloju zagađujuće materije miješaju i reagiraju s komponentama atmosfere. Troposfera igra izuzetno značajnu ulogu u održavanju života na Zemlji.

Sljedeći sloj zove se stratosfera i proteže se na oko 30–50 km iznad Zemljine površine. Dvije trećine njenog vanjskog sloja sastoje se od ozona, čija je uloga filtriranje ultraljubičastih zraka koji dolaze sa Sunca. Bez ovog sloja život na Zemlji ne bi postojao. Neki zagađujući gasovi podižu se iz troposfere u stratosferu i uništavaju ozonski omotač.

Dva najudaljenija sloja zovu se mezosfera i termosfera. Iako su prirodni atmosferski procesi samoregulirajući, supstance i hemikalije koje se ispuštaju usljed ljudskih aktivnosti mogu izazvati negativne neotklonjive promjene u atmosferi i dovesti do značajne promjene klimatskih uvjeta na Zemlji.

Voda

Voda: suština života Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Azra Jaganjac

Ključni koncept

Trajanje

Period u godini Mjesto

Svi mi koristimo vodu, pa je tako svako od nas djelimično odgovoran za njeno čuvanje i zaštitu od zagađenja. 7 nastavnih jedinica (prve su dvije aktivnosti kraće i pogodne za mlađe uzraste učenika) Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Čaša pitke vode, podmetač, pijesak, mala količina napitka u prahu (ili nekoliko kristala kalijpermanganata), dva suda kapaciteta 3 litra (sudovi ili boce), lijevak, plastična boca od 1,5 litara, kamenčići ili šljunak, filc, papiri za pisanje

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Fizika, Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

Voda: suština života

• Predočiti značaj vode. • Demonstrirati kako jednostavne promjene navika mogu smanjiti potrošnju vode. • Unaprijediti znanje o zagađenju vode i prikazati kućne metode za njegovu prevenciju. Predavanje, demonstracioni ogledi ili eksperimenti, diskusija, slobodna diskusija

Voda

Uvod Voda je jedinstveni dio površine Zemlje i njeno je obilje isključivi razlog zašto se naš svijet naziva još i „Plava planeta”. Uprkos ovom obilju, većina vode pripada okeanima i morima, a samo je 0,6 posto ukupne vodene količine pogodno za piće. Površinske i podzemne vode važan su element hidrološkog ciklusa Zemlje. U površinske vode spadaju rijeke, jezera i lednici (glečeri). Podzemne vode opstaju kao najmanje proučen i najteže utvrdiv vodeni resurs. Voda se koristi u poljoprivredi (za navodnjavanje), u industriji (kao medij za prijenos toplote) i za domaće potrebe (za piće, ličnu higijenu, pranje, rekreaciju itd.). U današnje vrijeme nenamjensko trošenje vode i njeno zagađivanje predstavljaju veoma ozbiljne probleme koji mogu čovječanstvo dovesti na ivicu katastrofe. Zato što svi koristimo vodu, svi smo i odgovorni za njeno čuvanje. Dva glavna principa za svrsishodno održavanje vodenih resursa jesu očuvanje i zaštita.

Aktivnosti Vodeni ciklus — ciklus kruženja vode u prirodi (za učenike mlađeg uzrasta) Iznesite čašu vode i pozovite dobrovoljca da uzme gutljaj i pogodi koliko je voda stara. Objasnite razredu da je starost vode približno 4,5 milijardi godina (koliko je stara i naša planeta), i da se nalazi u stalnom kretanju između zemlje i atmosfere. Sunce i vjetar uzrokuju njeno isparavanje iz zemlje, listova vegetacije, životinjskih organizama, površina rijeka, jezera i okeana. Na taj se način voda iz tečnog stanja preobražava u paru. Pod određenim uvjetima para se kondenzira i pada na zemlju u obliku kiše, susnježice ili snijega. Ovaj proces, u kojem voda nanovo puni rijeke i jezera — često noseći druge materije sa sobom — naziva se „izlivanje vode” (tj. padavine). Upravo na ovaj način „hrane” se rijeke i jezera, a rijeke zatim teku u okeane. Određena količina padavina odlazi ispod zemljine površine, pa tako nastaju podzemne (ispotpovršinske) akumulacije. Za demonstraciju koristite interaktivnu prezentaciju vodenog ciklusa koja se nalazi na CD-ROM-u.

Slana i slatka voda (za učenike mlađeg uzrasta) Podijelite učenicima primjerke informativnog lista Slana i slatka voda sa strane 24 i analizirajte sličnosti i razlike između ova dva tipa vode. Naglasite da iako voda pokriva više od 70 posto površine Zemlje, salinitet morske vode čini je neupotrebljivom za piće, kuhanje ili navodnjavanje. Slatka voda čini neznatnih 2% ukupnih vodenih rezervi na planeti, i zato je treba štititi od zagađivanja.

Ne možemo živjeti bez vode

1 2

Predstavite informacije koje su sadržane u uvodnom dijelu ove nastavne jedinice, zajedno s dodatnim podacima iz poglavlja Vode na CD-ROM-u. Predočite učenicima da se svijet suočava s globalnom krizom nestašice vodenih resursa: •

više od milijardu ljudi nema pristup čistoj, pitkoj vodi;

•

više od 2,4 milijarde ljudi živi u lošim sanitarnim uvjetima (tj. bez kanalizacionog sistema, savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda iz domaćinstava);

•

prognoze predviđaju da će dvije trećine stanovništva Zemlje trpjeti nestašice vode od 2025. godine.

Prikažite učenicima videosnimak Slatka voda, koji je uključen u videomaterijal. Poslije projekcije pokrenite diskusiju o sljedećim temama: •

Koliko vode koristi odrasla jedinka dnevno? (približno 80 litara na dan)

•

Koliko ljudi umre dnevno zbog upotrebe zagađene pitke vode? (približno 25.000 — većinu čine djeca)

Voda: suština života

Voda

Pokušajte odgovoriti na pitanja postavljena na kraju prikazanog videomaterijala: •

Zašto je toliko važno pravilno upravljati vodenim resursima?

•

Koje probleme stvara zagađena voda?

•

Kako možemo zaštititi vodene resurse?

•

Kako možemo pomoći? (Koristite informacije prezentirane u tekstu Kako štedjeti vodu.)

Kako uštedjeti potrošnju vode kod kuće Objasnite razredu da čak i male promjene u našim svakodnevnim životnim navikama mogu dovesti do uštede vode. Pranje zuba

Upitajte đake koliko često peru zube. Zatim zamolite dobrovoljca da demonstrira njegovu ili njenu tehniku pranja zuba. Najvjerovatnije će učenik otići do umivaonika, otvoriti česmu i početi prati zube dok voda teče. Ako učenik to zaista i uradi, mogućnosti za uštedu vode potpuno su jasne. Ako ne, time je učenik pružio pozitivan primjer. Napomena: Ako umivaonik nije pri ruci, dobrovoljac može pružiti i jednostavnije objašnjenje.

Razmotrite postoji li još neki, ekonomičniji način pranja zuba. Naprimjer, česma se otvara samo kad se pere četkica ili ispiraju usta, i zatvara dok se peru zubi. Koliko se vode može uštedjeti na ovaj način?

Demonstrirajte da se zubi mogu oprati s pola čaše vode, jer su paste za zube kvalitete prehrambenih proizvoda i ne moraju se potpuno isprati.

Brijanje

Zamolite učenika iz razreda da pokaže kako se njegov otac ili brat briju (u slučaju da se on još ne brije). Učenik odlazi do umivaonika, otvara česmu i pretvara se da se brije. Ako pusti da voda teče tokom demonstracije, poenta će biti jasna. I u ovom slučaju učenik može jednostavno objasniti proces brijanja.

Razmotrite postoje li drugi, ekonomičniji načini brijanja: naprimjer, kvašenje četke ili pranje brijača u čaši ili sudu s vodom. Upitajte učenike jesu li ikad vidjeli da se neko od njihovih starijih brije na ovaj način.

Objasnite razredu da se obje pokazane vježbe na prvi pogled možda i ne čine efikasnim načinom za uštedu vode. Pa ipak, male promjene navika kao što je ova mogu imati ogroman učinak kada uđu u široku upotrebu. Da biste uvjerili sumnjičave, podijelite informacioni list Kako uštedjeti vodu kod kuće i predložite učenicima da riješe matematičke zadatke koji se tamo nalaze. Možete organizirati takmičenje da utvrdite ko će najbrže doći do rješenja i usto nagraditi i sve druge koji su došli do tačnog rješenja. Odgovori: Kako perem zube? A: 131.400.000 litara; B: 21.900.000 litara; C: 109.500.000 litara. Kako se brijem? A: 43.800.000 litara; B: 3.650.000 litara; C: 40.150.000 litara.

4 5

Dajte učenicima vremena da razmijene utiske i komentare poslije završenog računanja.

Ohrabrite učenike da uključe svoje ukućane u:

Organizirajte slobodnu diskusiju o različitim načinima na koje domaćinstva mogu štedljivije koristiti vodu. Razmotrite prijedloge za štednju vode u domaćinstvu na strani 22. Napišite sve prijedloge na tabli, a zatim utvrdite koji su od njih realni i mogu se dalje razviti u planove za uštedu vode u domaćinstvu.

•

rješavanje matematičkih zadataka s informacionih listova;

•

učenje o načinima štednje vode u domaćinstvu iz teksta na strani 22;

•

kreiranje porodičnog plana za uštedu vode.

Voda: suština života

Voda

Kako zaštititi vodu iz domaćinstva od zagađivanja

Neka učenici sakupljaju ambalažu i pakovanja (s etiketama) različitih deterdženata za čišćenje i preparata za održavanje domaćinstva u periodu od jednog do dva mjeseca. Poslije tog perioda učenici mogu donijeti na čas to što su sakupili.

2 3

Pokrenite slobodnu diskusiju s radnim naslovom Kako zagađujemo vodu kod kuće? (Koristeći toalet, perući i čisteći po kući uz upotrebu najrazličitijih hemikalija itd.)

Pažljivo pregledajte sredstva za pranje i čišćenje koje su učenici donijeli na čas i prostudirajte sadržaj etiketa. Ima li na njima „ekoloških” oznaka? Upitajte roditelje i stručnjake za dodatna pojašnjenja. Obratite učenicima pažnju na činjenicu da su različiti naftni derivati (maziva za automobile i goriva) posebno opasni. Direktno je ispuštanje ovih proizvoda u kanalizacioni sistem neprihvatljivo i treba se obaviti na za to naročito određenim mjestima (autoservisi ili pumpne stanice), gdje su njihovo sakupljanje, transport i prerada strogo regulirani.

Objasnite da kanalizacija iz domaćinstva zapravo i ne predstavlja veliku prijetnju prirodi. Brojni mikroorganizmi adaptirali su se za procesuiranje ljudskog kanalizacionog otpada. Ustvari, najveće probleme uzrokuju savremene hemijske supstance koje se u domaćinstvu koriste za pranje i čišćenje. Pošto dospiju u vodu, one se miješaju s kanalizacionim otpadom i prodiru u mrežu za otpadne vode (u septičke jame ili — putem kanalizacije — u postrojenja za tretman otpadnih voda). Hemikalije ubijaju mikroorganizme koji rastvaraju organski ljudski otpad; ovaj proces, dalje, vodi uništavanju pažljivo izbalansiranog sistema. Naglasite da u upotrebi još nema sredstva za čišćenje i pranje koje je potpuno sigurno za okoliš. Sve takve hemikalije doprinose zagađivanju u različitoj mjeri i zato je bitno da ih koristimo na odgovarajući i razložan način i da radije koristimo one proizvode koji su označeni kao sigurniji i koji sadrže supstance koje ne škode okolišu. Druga mogućnost jeste da se neke, uglavnom stare i zaboravljene, preporuke kod čišćenja ponovo uvedu u upotrebu. (Pogledajte tekst Kako zaštititi vodu od zagađivanja).

Ko zagađuje vodu

Organizirajte diskutiranje o temi kako ljudske aktivnosti zagađuju vodene resurse. (Poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, slučajevi ispuštanja otpada i iscurivanja opasnih supstanci, neregulirano odlaganje otpada iz domaćinstva itd.). Napišite sve odgovore na tabli. Tražite od učenika da podvuku one koji mogu biti stvarni uzroci zagađivanja izvora vode u vašoj zajednici.

Objasnite razredu da je odlaganje smeća ispod površine zemlje dugoročna praksa. Mnoga od ovih mjesta odlaganja postaju „tačkasti izvori zagađenja” podzemnih i površinskih voda. Izvedite sljedeću demonstraciju da dočarate proces: •

na dno plastičnog podmetača pospite 2–3 cm suhog pijeska;

•

načinite malu rupu u pijesku na jednoj strani podmetača i napunite je malom količinom soka u prahu (suh, bojeni koncentrat) ili kristalima kalijpermanganata; objasnite da simulirate podzemni otpad na odlagalištu otpada; takva se lokacija zove „izvor zagađenja”;

•

podignite podmetač na strani na kojoj se nalazi vaš „otpad” i objasnite da tok vode nije uvijek u pravcu nadolje, kroz zemlju;

•

simulirajte kišu prskanjem „tačke na kojoj je odložen otpad” vodom.

Skrenite pažnju učenicima na to kako se boja pijeska mijenja. Šta se iz ovog može zaključiti?

Ukažite na činjenicu da se zagađenje u okolišu širi na sličan način. Zagađujuće materije pokupi voda koja prolazi kroz zemlju i nosi ih do podvodnih akumulacija, bunara, rijeka, jezera i drugih mjesta odakle se crpi voda za piće.

Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja podijele s ukućanima i da razgovaraju s njima o odlaganju starih ili beskorisnih hemikalija.

Voda: suština života

Voda

Tretman otpadne vode iz domaćinstva Nastanak i pročišćavanje

Ilustrirajte nastanak otpadne vode iz domaćinstva miješanjem malih količina različitih tipova sredstava za čišćenje, deterdženata, taloga od kahve i upotrijebljenih kesica čaja, komada toalet-papira, vodenih boja itd. s jednim litrom vode u posudi koja prima 3 litra.

Pripremite filter koristeći sljedeći metod (pogledajte crtež ispod): isijecite dno plastične boce od 1,5 litara i iskoristite njen gornji dio. Okrenite je naopačke, pretvarajući je u lijevak. Načinite filter u lijevku slažući uzastopno slojeve kamenčića, kamenja, šljunka, filca i konačno pijeska.

Postavite lijevak u otvor drugog suda od 3 litra (kao što je prikazano na slici). Sada ste spremni da simulirate mehanički tretman otpadnih voda iz domaćinstva pretačući sadržaj prvog suda u drugi.

Pošto ste pažljivo posmatrali proces filtriranja vode, zamolite učenike da odgovore na sljedeća pitanja: •

Koji je stepen pročišćenja ove vode poslije filtriranja?

•

Da li ju je moguće piti neposredno poslije filtriranja?

Teme za diskusiju

Objasnite da voda za piće sprovedena u naše domove putem vodovodnog sistema prethodno prolazi kroz višestepeni sistem postrojenja za tretman vode. Ovi tretmani uključuju filtriranje kroz pijesak, poslije čega na red dolazi dezinfekcija (tj. hlorisanje). Nakon toga voda je spremna za dostavljanje krajnjim korisnicima.

Podijelite informacioni list Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda (kanalizacioni sistem). Objasnite da se u ruralnim i periferijskim područjima otpadne vode iz domaćinstva prikupljaju u septičke jame. Kako bi se izbjeglo zagađivanje podzemnih voda, ove jame treba redovno prazniti i čistiti na period od 3 do 4 godine, što je zadatak specijaliziranih preduzeća. U velikim gradovima otpadne vode sistemima kanalizacione mreže sprovode se do postrojenja za tretman otpadnih voda. U ovom slučaju voda prvo prolazi kroz proces mehaničke obrade, u kojem se uklanja krupniji, čvrst otpad. Zatim slijedi druga, biološka etapa, u kojoj se provodi aerobna degradacija organskog otpada korištenjem mikroorganizama i kisika. Poslije ove etape otpadne vode još sadrže organske spojeve, suspendirane čestice, fosfate, nitrate i teške metale. Iz tog razloga u nekim se zemljama koristi i treći metod: on se sastoji od niza hemijskih i fizičkih procesa kojima se uklanjaju zagađivači preostali iza prethodne dvije etape. Ovako tretirana voda relativno je čista, pa se usmjerava nazad u akumulacije. Ovaj metod troetapnog tretmana daleko je od onih koji se koriste u svim evropskim zemljama, ali se zato broj postrojenja iz dana u dan povećava. Naglasite učenicima da je jedan od najvažnijih zadataka zemalja srednje i istočne Evrope u procesu pristupanja Evropskoj uniji izgradnja savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda u svim naseljima čija populacija prelazi 10.000 žitelja.

Ispitajte i prodiskutirajte sljedeće teme s razredom: •

Odakle dolazi voda za piće u tvom gradu? Kako se tretira?

•

Jesu li u tvom mjestu izgrađeni kanalizacioni sistem i postrojenja za preradu otpadnih voda?

•

Ako se voda ne tretira, postoje li planovi za izgradnju postrojenja za preradu vode?

Voda: suština života

Voda

U nastavku... •

•

Organizirajte posjetu postrojenju za prečišćavanje vode i postrojenju za preradu otpadnih voda. Susretnite se s gradskim stručnjacima nadležnim za vodoopskrbu i prevenciju zagađenja vode. Razgovarajte s njima o opredjeljenju svoje porodice za uštedu vode i njenu zaštitu od zagađivanja. Pokušajte se raspitati o planovima nadležnih službi za poboljšanje kvaliteta vode za piće i mjera za sprečavanje zagađenja. Istražite moguće izvore zagađenja u vašem području i saznajte koje mjere preduzima lokalna vlast. Osigurajte „zeleni” (ekološki) oglasni i informativni pano na vidljivoj lokaciji u svojoj školi. Dogovorite s upravom škole obilježavanje „Dana vode” ili „Nedjelje vode”, kako biste naglasili potrebu uštede i zaštite vodenih resursa. Kontaktirajte lokalne medije i upoznajte članove vaše lokalne zajednice s ovom inicijativom.

Čuvanje vode kod kuće •

• •

• • • •

Prije nego što operete suđe, uklonite veće ostatke hrane sa sudova. • Ne perite sudove pod tekućom vodom, već napunite sudoper i zatvorite odvod vode. Ovako ćete uštedjeti polovinu vode koju biste iskoristili za pranje. • Zatvorite odvod vode u sudoperu kada perete voće i povrće. • Hlađenje pregrijanih stvari ispod mlaza tekuće vode nepotrebno je trošenje vode. • Mašinu za pranje veša ili suđa uključujte samo kada je puna. Ako su komadi odjeće pretjerano isprljani, potopite ih u lavor vode s deterdžentom prije nego što ih ubacite u mašinu za pranje veša. Za pranje automobila koristite sredstvo za pranje i kantu vode: crijevo koristite samo za spiranje sapunice na samom kraju. Terase i balkone perite samo kada pada kiša. Opalo lišće skupljajte grabljama, umjesto da ga spirate crijevom. Ne zalijevajte bašču vodom za piće. Koristite bunarsku vodu ili sakupljenu kišnicu. Izbjegavajte zalijevanje za vrijeme jakog vjetra ili jakog sunca: u ovakvim uvjetima voda najbrže isparava.

Rijeka Bosna Izvire ispod planine Igman kod Sarajeva i teče do Save. Sve bi bilo lijepo da je građani i industrija ne zagađuju, tako da se na svom putu do Save pretvara u kanal. Obale ove rijeke pretrpane su plastičnim kesama i drugum čvrstim otpadom, najčešće plastikom i gumom te drugim kabastim otpadom koji nije biorazgradiv. Nakon završetka rata u akciji čišćenja Vrela Bosne od ratnih djelovanja izvučeno je 28 kamiona raznog smeća. Potvrda ovoj činjenici je u 2008. godini poduzeta akcija čišćenja korita rijeke Bosne kod Visokog, u toku koje je odvezeno 18 kamiona mulja i kabastog otpada. Dodatni je problem što još uvijek nije riješeno prečišćavanje svih otpadnih voda (sanitarne i industrijske otpadne vode), pa se one direktno izlijevaju u rijeku.

Voda: suština života

Voda

Kako zaštititi vodu od zagađivanja

Tečnosti i praškovi za pranje suđa Proizvodi za pranje suđa koji su danas u prodaji toksični su i korozivni. Sirće, voda ili rastvorena soda bikarbona mogu se koristiti umjesto njih. Sredstva za čišćenje prozora Sredstva za čišćenje prozora koja su u prodaji također su otrovna i korozivna. Uobičajena kućna sredstva kao što su topla voda i sirće (u odnosu 11:1) sigurnija su alternativa. Sredstva za pročišćavanje odvoda Ovi proizvodi obično sadrže jake baze, s korozivnim i otrovnim supstancama koje mogu prouzrokovati opekotine. Za otčepljivanje odvoda mogu se koristiti pumpe ili sajle. Za redovne potrebe čišćenja mogu se koristiti i četvrtina čaše sirćeta i četvrtina čaše sode bikarbone; ispiranje se vrši toplom vodom.

Sredstva za izbjeljivanje Otrovna su i korozivna. Umjesto njih možete koristiti polovinu čaše sirćeta ili sode bikarbone. Gelovi i praškovi za čišćenje šporeta Obično sadrže jake baze, otrovni su i korozivni. Umjesto toga šporet redovno čistite sodom bikarbonom.

Kako štedjeti vodu Naučnici tvrde da se upotrebom savremenih tehnologija potrošnja vode u kući smanjuje za jednu trećinu, u poljoprivredi za polovinu, a u industriji čak za 90%! Jedino je neophodno preduzeti sljedeće: • popravljati i održavati vodovodne cijevi kako bi se gubitak vode u protoku sveo na minimum; • sprovesti metod „kapljične” irigacije u poljoprivredi kako bi se povećala efikasnost upotrebe vode umanjivanjem gubitaka koji nastaju isparavanjem; • izgraditi sisteme za pročišćavanje vode gdje god je to moguće; • uvesti „kružni/ciklični” metod korištenja vode u industriji; • pristati na ekološko oporezivanje vode kojim bi se pokrili troškovi isporučivanja, upravljanja i prečišćavanja otpadnih voda.

Voda: suština života

Informativni list

Voda

Slana i slatka voda

Dovršite rečenice Slana voda

Slatka voda

pokriva ____ % Zemljine površine.

čini samo ____ % ukupnih rezervi vode.

može se naći u

sadrži

ne sadrži

Navedite najvažnije svjetske okeane:

Navedite nekoliko obližnjih rijeka, jezera ili akumulacija:

Koja su mora najbliža vašem mjestu stanovanja?

Tabelu popunite s DA ili NE Slana voda Da Ova vrsta vode koristi se za plovidbu saobraćaj pecanje odmor i rekreaciju vađenje soli i drugih minerala u rudnicima navodnjavanje piće i pripremanje hrane Ovu vodu zagađuju otpadne vode čvrsti otpad hemikalije/teški metali pesticidi/đubriva muljevi (talozi) radioaktivni otpad ribarske mreže i druga oprema za ribarenje plastika i proizvodi od plastike nanosi nastali erozijom (izlokavanje) ostalo

Slatka voda Ne

Voda

Zadatak: Kako perem zube? Uvjeti U tvom gradu živi 30.000 stanovnika. Pretpostavimo da većina pere zube dok voda teče iz česme, a manji broj njih česmu otvara samo za ispiranje četkice i usta. Za jednu minutu isteče prosječno 2 litra vode, a većini je ljudi za pranje zuba potrebno 3 minute. Drugi pristup (povremeno otvaranje/zatvaranje česme, uz korištenje vode samo za ispiranje) rezultira potrošnjom približno jednog litra vode, što predstavlja značajnu uštedu. Pitanja A: Koliko bi se godišnje utrošilo vode ukoliko bi svi stanovnici grada držali česmu otvorenu za sve vrijeme pranja zuba, ako bi zube prali dva puta dnevno? B: Koliko bi se godišnje utrošilo vode ukoliko bi se voda koristila samo za ispiranje četkice i usta? C: Kolika je godišnja ušteda vode ako bi se svi u gradu pridržavali druge prakse?

Informativni list

Kako uštedjeti vodu kod kuće

Zadatak: Kako se brijem? Uvjeti Pretpostavimo da vaš grad ima 40.000 stanovnika. Uzmimo da su polovina stanovnika muškarci i da se polovina njih brije svakog jutra. Većina onih koji se briju čine to uz česmu koja je sve vrijeme otvorena, dok manji broj njih pušta vodu samo da ispere brijač i lice. Prosječno brijanje traje 6 minuta. Voda iz česme istječe kroz napola otvorenu česmu brzinom od 2 litra u minuti. Prosječna količina vode potrebne za ispiranje iznosi samo 1 litar u minuti. Pitanja A: Koliko se godišnje vode troši ako svakog jutra svi oni koji se briju za vrijeme brijanja imaju sve vrijeme otvorenu česmu? B: Koliko se vode utroši ako oni koji se briju vodu puštaju samo da isperu brijač i lice? C: Koliko se godišnje vode može uštedjeti ako oni koji se briju slijede drugi primjer?

Informativni list

Voda

Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda

Sekundarni tretman biološki je proces u kojem se koriste aerobne bakterije za uklanjanje do 90% biorazgradivog organskog otpada i organskog otpada kojem je neophodan kisik. Voda iz kanalizacije najčešće se upumpava u velike cisterne i miješa nekoliko sati s bakterijski obogaćenim talogom i finim mjehurićima obogaćenim kisikom kako bi se omogućila degradacija mikroorganizama. Voda zatim odlazi u postrojenje za taloženje, gdje se većina suspendiranih čvrstih materija i mikroorganizama taloži na dno u vidu mulja/taloga. Talog dobijen primarnom i sekundarnom obradom razlaže se anaerobnom digestijom, a zatim se spaljuje, odlaže na deponije ili se koristi za đubrenje zemljišta. Čak i poslije sekundarnog tretmana otpadne vode sadrže određeni postotak organskog otpada koji troši kisik u vodi, zatim suspendirane čvrste materije, 70% svog sastava fosfora (najčešće u obliku fosfata), nešto nitrata i toksične spojeve metala.

Napredni tretman kanalizacionog otpada predstavlja niz specijaliziranih hemijskih i fizičkih postupaka koji uklanjaju specifične zagađujuće materije preostale u vodi poslije primarne i sekundarne obrade.

1 26

Primarni tretman mehanički je proces u kojem se koriste mrežasti filteri kako bi se izdvojili otpaci kao što su kamenje, granje i komadi tkanina.

Napredni se tretmani koriste u rijetkim slučajevima usljed visokih troškova izgradnje i održavanja ovakvih postrojenja. Uprkos izdacima, napredne tretmane koristi više od trećine stanovništva Finske, Njemačke, Švicarske i Švedske, a u manjoj mjeri stanovništvo Danske i Norveške.

Zemljište

Zemljište: naše blago Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Ključni koncept Trajanje Period u godini Mjesto

Zemljište je osnov života na planeti. 2–3 nastavne jedinice Bilo koji Učionica, laboratorija

Nastavni materijali

Četiri staklena cilindra, dva đevđira/cjediljke s malim rupama, uzorci zemlje, materija za bojenje i videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Pomoći učenicima da razumiju značaj i različite uloge koje zemljište igra u prirodi. Predavanje, eksperiment, diskusija

Uvod Zemljište je površinski sloj Zemljine kore i osnov na kojem se razvio život na planeti. Zemljište je u tom smislu živo, jer ga nastanjuje mnoštvo živih organizama. Štaviše, ono je u stalnom procesu nastajanja i nestajanja (erozija). Zemljište je suštinski sastojak svih ekosistema na Zemlji. Za razliku od zabrinutosti koja prati atmosferu i hidrosferu, potreba za zaštitom zemljišta tek je nedavno postala predmet ozbiljne pažnje. Zemljište je statično, pa se zato ponaša kao ogromno prihvatilište svih tipova zagađujućih materija koje mogu aktivirati različiti „okidači” (npr. zakiseljavanje) i koje se zatim ispuštaju u okoliš. Budući da se ove materije duže zadržavaju u zemljištu nego u zraku ili vodi, negativni efekti mogu ostati skriveni dugo vremena.

Zemljište: naše blago

Zemljište

Za razliku od zraka i vode, zemljište može biti u privatnom vlasništvu, što znači da se s mjerama očuvanja i zaštite zemljišta moraju složiti njegovi vlasnici i oni koji upravljaju njime, pa se ove mjere nekada teško sprovode u djelo. Zemljište je: • osnov za proizvodnju biomase i izvor hrane za životinje, biljke i čovjeka (ono je, također, mjesto na kojem se vrši razgradnja biljnog i životinjskog materijala); • filter, pufer i transformator (zemljište obnavlja i pročišćava podzemne vode i igra ulogu prirodnog filtera i stabilizatora); • stanište i rezervoar gena (mnoge biljke i životinje žive i razvijaju se u zemljištu); • čvrsto tlo (tj. površina na kojoj se podižu zgrade i infrastrukturne mreže); • izvor sirovina za gradnju i opremanje; također, izvor obnovljive energije (npr. sijeno, slama, treset, drvo); • kolijevka arhitektonskog i historijskog naslijeđa. Nažalost, debljina sloja zemljišta Planete stalno se smanjuje i na mnogim mjestima njegov kvalitet opada. Mnogo brige i napora potrebno je da bi se zaustavio proces uništavanja (devastacije) zemljišta, kako bi se osiguralo njegovo normalno dalje funkcioniranje. Najozbiljniji problemi i prijetnje zemljištu jesu erozija, zakiseljavanje, zagađivanje, zbijanje i salinizacija.

Aktivnosti Uvod

Počnite čas tražeći od učenika da na tabli napišu imena nekih od organizama koji žive u zemlji. Koliko učenici znaju o tome šta živi u zemlji, u poređenju sa znanjem o oblicima života koji imaju druga staništa?

Upoznajte razred s informacijama prezentiranim na CD-ROM-u. Naglasite činjenicu da je, za razliku od zaštite zraka i vode, potreba za zaštitom zemljišta tek odnedavno postala tema o kojoj se brine. Također, ukažite na to da je, zato što je često u privatnom vlasništvu, veoma teško regulirati i sprovesti mjere zaštite zemljišta, teže nego u slučaju vode i zraka.

Prikažite razredu videomaterijal Zemljište: naše blago i tražite od njih da objasne kako nastaje zemljište. Koje su njegove glavne funkcije? Šta najviše ugrožava zemljište?

Funkcije zemljišta: filter i pufer (vježba)

1 2 3 4 5

Stavite dvije cjediljke s malim rupama (umjesto cjediljki može koristiti i komad fine tkanine) na dva staklena cilindra. Učvrstite cjediljke ili tkaninu gumicama. U jednu cjediljku stavite šaku glinovite zemlje, a u drugu jednaku količinu pjeskovite zemlje (ili krupnozrnasti pijesak). Sipajte jednaku količinu vode u cilindre.

Dodajte po jednu kap neke uočljive boje (npr. mastilo) u svaki od cilindara.

Uključite hronometar i pažljivo lijevajte obojene rastvore na uzorke zemljišta.

Zemljište: naše blago

Zemljište

Tražite od učenika da mjere period filtriranja dok posmatraju promjenu boje u većem cilindru.

Obojena voda prolazi brzo kroz pijesak, zadržavajući svoju boju. Tečnosti je potrebno više vremena da prodre kroz glinovito zemljište, ali na drugu stranu izlazi većim dijelom obezbojena. Zemljišta koja sadrže više gline (ilovača, blato — teška zemljišta) ponašaju se kao prirodni filteri, dok pjeskovita, kamenita i šljunkovita zemljišta doprinose obnavljanju podzemnih voda. U isto vrijeme, usljed svoje gustine, zbijenosti i sposobnosti da zadrže različite materije, glinovita su zemljišta vitalnija i bogatija mineralnim materijama. Zemljište ima svoju mineralnu podlogu na kojoj je nastalo i njegova svojstva dosta zavise od svojstava podloge od koje je relativno odvojivo. Skrenite pažnju učenicima na to da mali broj biljnih vrsta raste na, naprimjer, stjenovitoj površini planina, gdje je zemljište pliće. Mnogo je više vrsta zastupljeno u podnožjima planina i u ravnicama, na dubljim zemljištima. Izdržljive vrste koje nastanjuju planinske oblasti prilagođene su oštrijoj klimi i lošem kvalitetu zemljišta, a većina njih zaštićena je zakonom.

Slobodna diskusija Upitajte učenike sljedeće: Koji se svakodnevni predmeti prave od gline (cigle, crijep, saksije) i šta se još može od njih napraviti (porcelan od bijele gline, „kaolin” ili „kineska glina”, glina koja se koristi u grnčarstvu i vajarstvu)? Obratite pažnju na izbor gline i kaolina za različite namjene, kao i na metode koje se koriste za rad s ovim materijalima (modeliranje — sušenje — pečenje; sušenje — pečenje — glaziranje).

Diskusija Pročitajte dio iz Platonovog dijaloga Kritija i pokrenite diskusiju o njegovoj relevantnosti danas. Upitajte učenike sljedeće: • Je li erozija i uništavanje zemljišta problem koji se javlja tek u posljednjih 100 godina? • Uništava li se zemljište prirodnim putem ili usljed aktivnosti ljudi? • U staroj Grčkoj, prije 2.500 godina, postojala je zabrana obrađivanja zemljišta koje se nalazilo na kosim terenima. U isto vrijeme seljacima su nuđene stimulacije za sađenje drveća masline. Koji je razlog za usvajanje ovih mjera? • Kakav utjecaj ima uništenje zemljišta na rezerve vode? • Mislite li da je paralela koju je napravio Platon između Zemlje i bolesnika ilustracija koja odgovara istini? • Koja biste poređenja upotrijebili da opišete neke od industrijskih pejzaža današnjice? • S kojim se opasnostima za opstanak zemljišta suočavamo danas? Postoji li tendencija degradacije i dezertifikacije određenih regiona u našoj zemlji? • Kako možemo pomoći u suprotstavljanju progresivnom uništavanju zemljišta?

U nastavku... •

Podijelite učenicima tekst Gatačko polje, ravno sa strane 31 i zamolite ih da kratko zabilježe svoje utiske ili napišu kratak esej nakon čitanja teksta. Ohrabrite učenike da pročitaju razredu zapisane utiske.

Zemljište: naše blago

Zemljište

Odlomak iz Kritije Uništavanje okoliša bila je važna tema za vladaoce stare Grčke već u šestom stoljeću prije nove ere. Zakonodavac Solon predložio je zabranu obrađivanja zemljišta na obroncima brda kako bi spriječio eroziju zemljišta. Vladalac Pizistrat (Pisistratus) nagrađivao je seljake koji su uzgajali masline, umjesto da sijeku šume i napasaju stoku. Dvije stotine godina kasnije Platon je pisao o devastaciji zemljišta koje se dešavalo na Atici: „I tako, kao da je na majušnim otocima, naša je zemlja danas počela ličiti na kosti na tijelu bolesnika ako se uporedi s prošlim vremenima: debela i plodna zemlja istopila se i ostao je samo goli skelet. U tim prošlim vremenima naša je zemlja bila nevina i nedodirnuta, a današnje takozvane kamenite ravnice obilovale su plodnom zemljom, planine su bile pokrivene širokim pojasevima šuma. (...) Između naših planina ima takvih koje danas mogu biti samo hrana za pčele, ali su zato krovovi načinjeni od drveća posječenog ne prije mnogo vremena dobro sačuvani (...), a zemlja je davala izobilne pašnjake stadima. Voda koju je slao Zeus donosila je plodnost, ne kao danas kada propada bez svrhe, utječući u polja iz gole zemlje.” Platon, iz Kritije

Zaštita zemljišta Svako od nas može doprinijeti zaštiti zemljišta pridržavajući se ovih jednostavnih primjera: • prvo, pomozite da se smanji količina otpada; kupujte proizvode pakovane u ambalažu koja ili ima višekratnu upotrebu ili se može reciklirati — tako možete vratiti ambalažu na ponovnu upotrebu ili je dati na recikliranje; • kada idete na odmor ili na kratak put, ponesite posuđe i čaše za više upotreba, umjesto predmeta za jednokratnu upotrebu od papira, plastike i kartona; • kada ste na izletu u prirodi, pokupite smeće iza sebe; • kada ste u zaštićenim područjima, držite se markiranih staza i ne pravite nove; • ložite vatru samo u područjima u kojima je to posebno dopušteno.

Zemljište: naše blago

Zemljište

Gatačko polje, ravno

Na jugoistoku naše zemlje, među visokim planinama smješteno je jedno od najvećih i nekada najljepše kraško polje, nadaleko poznato Gatačko polje. Od davnina se iz njegove utrobe površinskim kopovima vadio ugljen, lignit. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme ekspanzije industrijskog razvoja naše zemlje, i u Gacku je pokrenuta inicijativa izgradnje rudnika relativno velikog kapaciteta i izgradnje termoelektrane. Inicijativa se polahko razvijala, i 10–15 godina nakon prvog javljanja došlo je do realizacije i izgradnje termoelektrane u Gacku. Potencijali od preko 300 miliona tona rudnih rezervi ugljena bili su dobra garancija sigurnog ekonomskog prosperiteta, ali i nesigurna ekološka budućnost ovoga kraja. Riječi Ćamila Sijarića ostale su zapisane da svjedoče o prirodnoj ljepoti i čistoći jednog polja, koje danas ni sam pisac ne bi prepoznao, a njegovim izgledom zasigurno ne bi bio inspiriran da ih ponovo napiše. Zapisao je (navod iz zbirke „Zapis o gradovima” preuzet iz lista Svijet 1996. godine): „Nešto ljepše kao da čovjek nije vidio — ma koliko polja vidio, ma koliko prirodnih ljepota! Ravno je kao dlan, kao sofra — kao da ga je neko uhvatio za krajeve sa sve četiri njegove strane i zategao — da ni udolice na njemu nema, ni nabora, ni brežuljka koliko krtičnjak. Liči na vodu u jezeru, koju ni ptica krilma ne dotiče da je namreska. I ako je čovjek ikad jahao konja, spopadne ga želja da ga opet pojaše ovim poljem, i ako je ikad kosom kosio, obuzme ga volja da se kose dohvati i razmahne niz ovo polje. Ako je brave čuvao, poželi sad, kad je u ovom polju, da ponovo pred sobom vidi stado! Oni koji su stari zažele da još jednom budu mladi, pođu, razmahnu se niz ovo polje, a poslije nek bude sa njima šta im je drago. Oni mladi zažele da postanu djeca. Jer ovo polje mami na želje da se postane ono što se više ne može i ponovo bude mlad i dijete. Takve želje spopadnu i nas koji ga prvi put vidimo, a kako li je tek onima koji su ga gledali kad je bilo puno cvijeća, trave, ovaca i po njemu hodali kad su mladi bili.” Od ove ljepote i čistoće vrlo je malo ostalo, jer danas ponosno Gatačko polje prekriveno je bijelim „čadorima” — odlagališta šljake i pepela — koje stvaraju rudnik i termoelektrana. Nego, ovi „čadori” mnogo su veći od onih o kojima je pisao Ivan Mažuranić u svojim djelima Smrt Smail-age Čengića i Harač, i oni predstavljaju veliku opasnost za okoliš. Velike površine ravnog i plodnog zemljišta zapadnog dijela Gatačkog polja raskopane su, uništene, trava i cvijeće iskorijenjeni, stoka rastjerana i rasprodana. Umjesto mirisa cvijeća „košute”, bijele boje cvijeta, sada po polju i okolini pada bijeli prah, koji, kažu, donosi finansijsku podršku narodu ovoga kraja i hljeb koji su uvijek teško i oskudno zarađivali. Stanovništvo Gacka i njegove okoline ostalo je bez svoje cvjetne i zelene poljane. U njoj je napravljena velika rana, a obaveza je rudnika i TE da te rane zacijele. Od početka rada TE, 1982. godine, pa do 1992. godine pepeo se kamionskim transportom odlagao na deponiji Dražljevo udaljenoj 7 km od lokacije TE. Deponija Dražljevo zapunjena je i na njoj je odloženo oko 3,5 miliona tona pepela. Zauzima površinu oko 18 ha. Primjetni su erozioni kanali koji usmjeravaju vodu od vrha do podnožja deponije, pri čemu se tim kanalima odnosi znatan sloj humusa. Od 1992. godine odlaganje pepela vrši se u eksploatirani dio rudnika. Deponovani je pepeo hazardni materijal s visokom sadržajem CaO (oko 70%), zbog čega kontaminira vodu ako je s njom u kontaktu i čini baznu sredinu pH 13. To je evidentan ekološki problem, s obzirom da se viškovi voda izbacuju u recipijent rijeka Gračanice i Mušnice, pa dalje u slivno područje akumulacije Bileća rijeke Trebišnjice. Akumulacija Bileća najveća je vještačka akumulacija na Balkanu, a rijeka Trebišnjica najveća ponornica u Evropi i taj je sliv osnovni rezervoar pitke vode u regionu. Trenutno se deponovanje pepela vrši na improvizovani način, koji nije usaglašen niti odobren od institucija Bosne i Hercegovine i potrebno je izvršiti implementaciju projekta odlaganja pepela u vidu guste hidromješavine koji zadovoljava sve zakonske i tehnološke zahtjeve i kojim se u potpunosti ispunjavaju traženi ekološki standardi. Pretpostavlja se da je rasipanjem pepela od strane zračnih masa ugrožen prostor 15 puta veći od deponije. Stanovništvo Gacka samo želi da se posveti veća briga i zauzme odgovorniji odnos prema okolišu, koji je doživio i trpi veliki pritisak od strane procesa rada termoelektrane.

Zemljište: naše blago

Biodiverzitet

Potreba za prirodom Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Svaka vrsta ima pravo na život, ili barem na borbu za život, zbog jednostavne činjenice da postoji. 1–2 nastavne jedinice Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Geografija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Shvatiti izuzetan značaj biodiverziteta i opasnosti od ubrzanog nestajanja vrsta. Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

Uvod Sva živa bića na Zemlji mogu se grupirati u vrste — grupe organizama koji nalikuju jedni drugima, imaju slične životne navike i ponašanje i koje dijele sličan hemijski sastav i genetsku strukturu. Organizmi koji pripadaju određenoj vrsti razmnožavaju se / reproduciraju i moraju imati uvjete za stvaranje brojnog potomstva. Jedan od najvažnijih i najdragocjenijih resursa na planeti jest raznovrsnost bioloških vrsta poznata pod terminom biodiverzitet ili biološka raznovrsnost. Ovaj resurs čine tri komponente: • genetska raznovrsnost, u koju spadaju raznolike i mnogobrojne jedinke koje pripadaju istoj vrsti;

Potreba za prirodom

Biodiverzitet

• •

diverzitet vrsta, u koji se trenutno ubraja, prema mišljenju biologa, između 15 i 40 miliona vrsta na Zemlji (iako su naučnici do današnjeg dana uspjeli klasificirati samo 1,75 miliona); diverzitet ekosistema, u koji spada mnoštvo šumskih, pustinjskih, poljskih, morskih, riječnih, okeanskih i drugih biozajednica koje su u stalnoj međusobnoj interakciji i interakciji s neživim okruženjem.

Svaki je živi organizam po sebi resurs genetskih informacija koje mu omogućavaju da se prilagodi promjenama u svojoj okolici. Milionima godina nastajale su nove vrste, dok su one koje se nisu uspjele prilagoditi nestajale. Nestanak vrsta prirodan je proces. Brzina ovog procesa ipak je drastično ubrzana porastom urbanog razvoja i usložnjavanjem ljudskih aktivnosti.

Aktivnosti Potreba za prirodom

Objasnite razredu izuzetan značaj životinjskog i biljnog diverziteta. Koristite tekst Čovjek i biodiverzitet i dodatne informacije s CD-ROM-a.

Predstavite načine na koje su ljudi zavisni od biodiverziteta. Biljke i životinje osiguravaju brojne vrste hrane, materijala, energije i hemikalija.

Pokrenite slobodnu diskusiju o temi kako priroda osigurava osnov za privređivanje i društvo čovjeka. Napišite različite primjere na tabli. Kada je vježba završena, prodiskutirajte tekst u nastavku Priroda nam pruža.

Pogledajte videomaterijal Nestanak biološke raznovrsnosti i vrsta. Organizirajte diskusiju o pitanjima postavljenim na njegovom kraju:

•

Zašto je biodiverzitet važan za ljudsku vrstu?

•

Šta uzrokuje nestanak vrsta?

•

Šta možemo učiniti da zaštitimo biljke i životinje?

Prikažite videomaterijal Vrijeme nam ističe i razgovarajte o njegovoj poruci. Tražite od učenika da napišu kratak esej na osnovu videomaterijala i diskusije koja je uslijedila.

U nastavku... •

Zadajte učenicima obavezu da potraže dopunske informacije o specifičnim prijetnjama biodiverzitetu u vašoj zemlji. Dozvolite im da koriste CD-ROM, kao i različite izvore s interneta.

Priroda nam pruža • • • • • • • •

Priroda nam pruža sirovine — hranu, ribu, drvnu građu i građevinske materijale, šumske proizvode, stočnu hranu, genetske resurse, lijekove, boje, gumu itd. Priroda nam pruža prirodno stanište. Priroda osigurava oprašivanje. Priroda osigurava biološku kontrolu bolesti i štetočina. Priroda reciklira prirodne otpade, ublažava zagađenje i održava zemljište. Priroda regulira kruženje hranjivih materija i organskih supstanci. Priroda uređuje atmosferske procese, hidrološki ciklus (kruženje vode) i prirodne katastrofe. Priroda je mjesto odmora i rekreacije, kao i izvor kulture, obrazovanja i naučnih otkrića.

Potreba za prirodom

Biodiverzitet

Čovjek i biodiverzitet

Danas, kao nikada ranije, prirodni ekosistemi i biološka raznovrsnost suočavaju se s ozbiljnim opasnostima: • oko 50.000 bioloških vrsta izumire godišnje. Prvi put u historiji svijeta jedna jedina specifična vrsta — čovjek — postao je ključni faktor u procesu uništavanja ekosistema; • tropske prašume i drugi prirodni ekosistemi nestaju ili se oštećuju usljed širenja poljoprivrednog zemljišta, razvoja transporta, urbanog razvoja, izmještanja riječnih tokova za potrebe navodnjavanja i zagađenja; • broj ptičijih vrsta širom svijeta u opadanju je, dok je jedna četvrtina svih sisara u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja. Tokom cijele historije evolucije biljne i životinjske vrste nastajale su i nestajale — neke su ostale relativno nepromijenjene, dok su druge evoluirale ili se podijelile u podvrste. Klimatske promjene, naročito ledena doba, najvjerovatnije su odgovorne za razvoj endemskih evropskih podvrsta. S izuzetkom najkrupnijih geoloških ili kosmičkih događaja (kao npr. vulkanske erupcije ili udari meteora), proces opadanja i pojave novih vrsta uglavnom se odvija postupno i tokom dugog perioda. Tokom posljednjih 10.000 godina najdramatičniji utjecaj na prirodno okruženje javio se iz relativno brzih i sveprisutnih promjena izazvanih ljudskom aktivnošću. Pod velikim je znakom pitanja postoji li u današnje vrijeme uopće jedna jedina tačka u Evropi na nadmorskoj visini ispod 2.000 metara na koju nisu, na neki zamisliv način, utjecale ljudske aktivnosti. Utjecaj ljudskih aktivnosti proizvodi drastične promjene u okolišu. Mnoge od ovih promjena dešavaju se prebrzo i vrste se ne stignu prilagoditi, što rezultira neprekinutim smanjivanjem broja biljnih i životinjskih vrsta. Mnogo veći broj vrsta doživio je promjene ili je nestao na teritoriji Evrope nego u drugim dijelovima svijeta. Naprimjer, 80–90% evropskog kontinenta nekad je bilo prekriveno šumom. Danas je taj postotak smanjen na 30. Evropske su rijeke, također, pod ekstremnim pritiskom. Veliki broj kopnenih močvara i tresetišta postepeno nestaje. Iberijski poluotok, naprimjer, izgubilo je oko 60% svojih močvarnih područja. Otprilike 6% površine kontinenta je zaštićeno, ali preduzete mjere nisu na svim mjestima podjednako oštre niti efikasne. Trenutno sljedeće taskonomske grupe nestaju ili im prijeti izumiranje: 53% ribljih vrsta, 45% gmizavaca, 40% ptica, 40% sisara i 21% od ukupnih 12.500 vrsta viših biljaka. Gubitak prirodnih staništa, fragmentacija zemljišta, zagađenje, pretjerana eksploatacija i uvođenje stranih vrsta najveće su prijetnje biodiverzitetu.

Potreba za prirodom

Biodiverzitet

Biološka raznovrsnost riječnih dolina

Autori: Malgorzata Cydeyko, Izabela Majstruk, Barbara Kekusz, Honorata Waszkiewicz, Tatyana Miteva Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje

Period u godini Mjesto

Neodgovorno ponašanje ljudi može ozbiljno narušiti riječne ekosisteme. • Uvodni čas — 1–2 nastavne jedinice • Čas u prirodi (na lokaciji) — 2–4 nastavne jedinice • Završni čas — 1–2 nastavne jedinice Proljeće (od aprila do juna) • Učionica • Dvije lokacije za prikupljanje uzoraka pored rijeke: prva, dobro očuvano područje, daleko od izvora zagađenja od domaćinstava ili industrije, i druga, u močvarnom području drastično narušenom ljudskim aktivnostima (blizu kanala, duž betoniranih obala rijeke ili blizu mjesta ispuštanja otpadnih voda) • Biolaboratorija

Nastavni materijali

Pribor za pisanje i crtanje, topografske mape, lupe, dvogledi, snimač zvuka, fotoaparat, vodiči za prepoznavanje biljaka i životinja, staklene tegle/posude, epruvete, mrežice, sita i cjediljke, pincete, rastvor metilplavog za testiranje, trakasti metar, kratki komadi kanapa za označavanje lokacija testiranja u razmjeru 1 metar kvadratni, radni listovi

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Upoznati se s biodiverzitetom rijeke i pomoći učenicima da razumiju značaj njegovog očuvanja. • Razumjeti kompleksnu i dinamičku međuzavisnost biodiverziteta i stanja okoliša. • Razviti vještine za primjenu praktičnih metoda procjene stanja okoliša i biodiverziteta. • Razumjeti potrebu za zaštitom biodiverziteta i njegovog korištenja na održivi način. Igra asocijacija, predavanje, diskusija, opservacija, istraživanje na terenu (na lokaciji), rad u malim grupama

Uvod Biološka raznovrsnost Evrope pod stalnim je pritiskom procesa urbanizacije. Jedno od područja pod izuzetnim pritiskom koje se često zaboravlja ili zaobilazi jesu močvarna/vlažna područja — močvare, bare, plitka priobalja i zalivi. Veliki broj kontinentalnih močvara i bara u Evropi postepeno nestaju. Močvarna područja i rijeke od suštinskog su značaja za prirodnu ravnotežu, igrajući ulogu pravih uzgajališta za mnoge vodene životinjske i biljne vrste. Ona su, također, prirodno okruženje algi i planktona, najvažnije hrane mnogih životinja, uključujući ribe, kornjače, rakove i čaplje.

Biološka raznovrsnost riječnih dolina

Biodiverzitet

Aktivnosti Uvodni čas

2 3

Neka učenici popune praznine u datim rečenicama: •

Da sam drvo pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..

•

Da sam vlat trave pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..

•

Da sam riba u rijeci, bio bih ………….. zato što ……………..

•

Da sam vodozemac pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..

•

Da sam gmizavac pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..

•

Da sam ptica pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..

•

Da sam sisar pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..

Zamolite učenike da obrazlože svoje odgovore. Razjasnite kako se svaka od izabranih biljaka i životinja adaptirala na život u/pokraj rijeke. Prodiskutirajte s razredom o sljedećim temama: •

Koji faktori određuju biodiverzitet? Od kojih faktora on zavisi? (Dostupnost hrane, vode, kisika, staništa.)

•

Zašto granične zone između vodenih i kopnenih staništa (ekosistemi u močvarnim područjima) imaju veći diverzitet vrsta nego ostala staništa?

•

Koje su prijetnje biodiverzitetu riječnih sistema? (Uništavanje staništa, zagađivanje vode i zemljišta, građevinski radovi i betoniranje riječnih obala.)

•

Koji značaj za prirodu predstavlja biodiverzitet rijeka? A za čovjeka?

Naglasite činjenicu da su različiti organizmi jednog ekosistema povezani. Utjecanje na jednog od njih može imati posljedice po druge. Koristite dodatne informacije iz poglavlja Biodiverzitet na CD-ROM-u.

Pripremite razred za predstojeći čas u prirodi: •

upoznajte ih s planom časa;

•

podijelite učenike u navedene manje grupe: – stručnjaci za kvalitet vode; – stručnjaci za vodeni biodiverzitet; – stručnjaci za biljni svijet (floru) močvarnih područja; – stručnjaci za životinjski svijet (faunu) močvarnih područja; – ekopolicija;

•

podijelite odgovarajuće informativne listove svakoj grupi i objasnite svaki proces;

•

osigurajte neophodna uputstva, radne listove, materijale, alatke i pomoćnu literaturu (pravilnike i vodiče za prepoznavanje vrsta).

Čas u prirodi (na lokaciji) Organizirajte čas u prirodi na dvije različite lokacije duž rijeke koje pružaju priliku za upoznavanje različitih vidova biodiverziteta, pejzaža i nivoa zagađenosti voda. Primijenite istu metodologiju za procjenu: • biodiverziteta; • kvaliteta vode (baziranu na opservaciji); • biljnog diverziteta; • životinjskog diverziteta; • utjecaja ljudskih aktivnosti.

Biološka raznovrsnost riječnih dolina

Biodiverzitet

Završni čas

Neka timovi prezentiraju rezultate istraživanja u prirodi. Izvucite zaključke o stanju biodiverziteta u riječnim ekosistemima i o njihovoj zavisnosti od kvaliteta vode i ljudskih aktivnosti. Formulirajte prijedloge za poboljšanje čistoće vodenih bazena i očuvanje njihovog biodiverziteta. Radove učenika poduprite informacijama iz teksta Svako od nas može..., navedenog u nastavku.

Razmislite o načinu za informiranje okoline o rezultatima vježbi.

U nastavku... • •

• • •

Organizirajte akciju čišćenja dijelova riječne obale ili učvršćivanja erodiranih dijelova obale akcijom sađenja stabala. Pošaljite sažetak rezultata vježbi i prikupljene informacije relevantnim organizacijama i institucijama (npr. nadležnim gradskim službama za zaštitu okoliša i/ili gradonačelniku, nadležnom savjetu za zaštitu okoliša, ministarstvu za zaštitu okoliša). Organizirajte izložbu kao što je „zeleni” informativni zid ili mobilne panoe. Stupite u kontakt s lokalnim novinarima i organizirajte radio ili TV-gostovanja. Postavite izvještaj o stanju lokalnog biodiverziteta na internetsku stranicu.

Svako od nas može... Svako od nas može štititi močvarna područja pazeći da: • štedi vodu; • ne baca otpad u vodu; • ne siječe drveće i grmlje na obalama; • ne spaljuje vegetaciju na obalama; • ne koristi nepotrebne i štetne hemijske proizvode u vlastitom domu; • ne narušava i ne uznemirava živi svijet močvarnih područja; • ne koristi resurse močvarnih područja nebrižljivo; • ne čeka da neko drugi posadi drvo na obali. Zajedno možemo: • zahtijevati novu politiku prema zaštiti močvarnih područja, uključujući usvajanje zakonodavnih mjera i bolju ekonomsku politiku; • zahtijevati strogu kontrolu korištenja vodenih resursa i zagađivanja vode; • apelirati na hitno obnavljanje ugroženih i nestalih močvarnih područja. BirdLife International, 2002.

Biološka raznovrsnost riječnih dolina

Informativni list

Biodiverzitet

Stanje biodiverziteta vodenih ekosistema (za stručnjake za vodeni biodiverzitet)

A. Sakupite i proučite neke od organizama koji žive na riječnom dnu, u mulju i na površini vode. Primijenite sistem bioloških indikatora za procjenu kvaliteta površinske vode:

Sakupite primjerke životinja koje pronađete ispod i na površini nekoliko (3–5) krupnog kamenja, koristeći mrežice, sita i pincete. Stavite ih u staklene tegle/posude. Posmatrajte svaki uzorak pojedinačno i utvrdite njegovu taksonomiju. Pažljivo vratite sve identificirane i neidentificirane organizme u rijeku.

Uzmite tri do pet uzoraka mulja s riječnog dna. Ispirite uzorke u situ sve dok u njemu ne ostanu samo prikupljeni organizmi i veći komadi kamena. Zabilježite rezultate i vratite sve u rijeku.

Sakupite životinje s riječne površine, praveći „osmice” mrežicama na površini vode (usta mrežice trebaju biti pod pravim uglom u odnosu na riječno dno). Uzmite tri do pet uzoraka. Identificirajte organizme pošto ste ih smjestili u teglu/sud, a zatim ih vratite u vodu. Biološki metod za utvrđivanje kvaliteta površinske vode

Životinje

Grupni indeks

Podjela prema sklonosti ka određenom kvalitetu vode* Čista voda

Približno čista voda

■

●

2. Larve svica (Cantharididae)

▲

3. Larve vodenih cvjetova (Ephemeroptera)

■

4. Riječni rak (Astacus sp.)

■

5. Trepljasti crvi/planarije (Tricladida)

6. Larve mrežokrilaca (Megaloptera)

▲

7. Vodene stjenice (Hydrometridae)

▲

8. Vodene buhe (Cladocera)

▲

1. Larve vilinskog konjica (Odonata)

■ ■ ●

■

9. Larve krznokrilaca (Trichoptera)

●

■

10. Školjke (Bivalvia)

●

■

11. Vodeni insekti

▲

12. Slatkovodni račići (Gammarus sp.)

▲

13. Glibnjače (Tubifex sp.)

●

■

14. Pijavice (Hirudinea)

●

■

15. Puževi (Gastropoda) — Barski puževi (Limnaeidae)

●

■

16. Ravnonogi račići (Asellus aquaticus)

●

■

*Napomena: Simboli ukazuju na vjerovatnoću pronalaženja date vrste u određenom tipu vode. ● mala vjerovatnoća ■ srednja vjerovatnoća ▲ velika vjerovatnoća

Zagađena voda

Biodiverzitet

(nastavak)

B. Odredite kvalitet vode prema sljedećim kriterijima: • Koja je grupa organizama najprisutnija? • Koje su sve grupe zastupljene? • Koliko ste primjeraka sakupili po pojedinačnoj grupi i u kojim su tipovima vode pronađeni? C. Izračunajte biotički indeks, koji se utvrđuje množenjem broja organizama svake pojedine grupe s odgovarajućim indeksom grupe iz tabele. Izračunajte ukupan rezultat i utvrdite srednju vrijednost dijeleći ukupan rezultat s brojem organizama koji su činili uzorak. Biotički indeks varira od 0 (nije pronađen nijedan uzorak živog svijeta) do 10 (raznovrstan živi svijet). Viši indeks ukazuje na čistu vodu, srednji indeks na vodu u prirodnom stanju, a nizak indeks na postojanje zagađenja. Vrijednost jednaka nuli je rijetkost.

Ko živi u vodi

Larve vilinog konjica (Odonata)

Larve svica (Cantharididae)

Larve vodenih cvjetova (Ephemeroptera)

Riječni rak (Astacus sp.)

Trepljasti crvi (Tricladida)

Larve mrežokrilaca (Megaloptera)

Vodene stjenice (Hydrometridae)

Vodene buhe (Cladocera)

Larve kožnokrilaca (Trichoptera)

Školjke (Bivalvia)

Vodeni insekti

Slatkovodni račići (Gammarus sp.)

Pijavice (Hirudinea)

Puževi (Gastropoda) — Barski puževi (Limnaeidae)

Ravnonogi račići (Asellus aquaticus)

Glibnjače (Tubifex sp.)

Informativni list

Stanje biodiverziteta vodenih ekosistema

Informativni list

Biodiverzitet

Kvalitet vode (utvrđuje se posmatranjem)

A. Načinite kvalitativnu procjenu stanja vode posmatrajući i ocjenjujući njene vanjske karakteristike. Na upitniku za posmatranje vode obilježite polja koja najbolje opisuju uočljive karakteristike vode koju posmatrate. Broj pozitivnih odgovora u svakoj pojedinačnoj koloni odredit će kategoriju vode — čista, prirodna ili zagađena.

Upitnik za posmatranje vode Rezultati

čista

prirodna

zagađena

Ukupno Stanje vode (izvana) Očekivano prisustvo biodiverziteta

prosječno

visoko

nisko

Očekivan broj pojedinih vrsta (zastupljenost populacije)

nizak

prosječan

visok

Upitnik 1. Voda je čista/prozirna. 2. Voda je srednje prozirna. 3. Voda je veoma mutna. 4. Voda je bezbojna. 5. Voda je plavozelene boje. 6. Voda je tamno siva ili žutomrka. 7. Nema mirisa. 8. Osjeća se miris zemljišta ili vodene vegetacije/algi. 9. Miriše na truhlež ili kanalizaciju. 10. Dno je čisto. 11. Dno je prekriveno klizavim muljem ili muljem svjetlijeg tona. 12. Dno je prekriveno tamnim ili crnim muljem. 13. Na kamenju ne raste bilje. 14. Na nekom kamenju ima slojeva plavičaste, zelene ili zelenomrke mahovine. 15. Na nekom kamenju ima slojeva sivozelene ili žutomrke mahovine, i njihova je donja strana crna. 16. Površina je vode čista/prozirna. 17. Na površini ima lišća, insekata i larvi. 18. Površina vode pokrivena je smećem, otpacima, masnim mrljama i pjenom.

B. Uzmite uzorak vode i stavite ga u epruvetu. Dodajte rastvor metilplavo. Ako se boja promijeni iz plave u prozirnu, to je siguran znak prisustva organskih spojeva. Bjeličasta pjena na obalama rijeke također ukazuje na reakcije organskih materija.

Biodiverzitet

(za stručnjake za biljni svijet/floru močvarnih područja)

A. Ispitajte različita biljna staništa — ivice korita, obale, polja, plavne šume, kanale (obalske nasipe) itd., kako biste utvrdili karakteristike ispitivanog sektora. B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet biljnih zajednica na radnim površinama od jednog kvadratnog metra za travne zajednice na otvorenom i deset kvadratnih metara za travne zajednice u šumama ili u područjima sa žbunastom vegetacijom.

No.

Tip zajednice

Biljne vrste

Broj uzoraka

Ukupno

Prosječan broj vrsta

Prosječan broj po kvadratnom metru

1. 2. 3.

Informativni list

Biodiverzitet na rijeci

2. 3. ......

Uputstva • Koristite vodiče za prepoznavanje različitih biljnih vrsta. • Pripremite topografsku mapu prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije na kojima ste vršili istraživanja (vaše kvadratne metre). • Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno je ubilježite kao travu, grmlje ili drvo i ubilježite njene prirodne karakteristike. • Fotografirajte različita biljna staništa i pojedinačne primjerke.

C. Analizirajte biljnu raznovrsnost utvrđivanjem broja vrsta u svakoj zajednici. Izračunajte prosječan broj vrsta za cijelo ispitano područje. Utvrdite najdominantniju (najbrojniju) biljnu vrstu. Izračunajte prosječan broj biljaka po kvadratnom metru i po zajednici. Uporedite rezultate koji su dobijeni ispitivanjem različitih zajednica.

Informativni list

Biodiverzitet

Životinjski diverzitet u riječnom području (za stručnjake za životinjski svijet/faunu močvarnih područja)

A. Ispitajte različita staništa u riječnom sektoru koji je predmet vašeg posmatranja — ivice korita, obale, polja, plavne šume, kanale (obalske nasipe) itd. B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet životinjskih vrsta i ubilježite svoja saznanja u tabelu.

No.

Tip zajednice

Uočene životinjske vrste

Tačan ili približan broj uzoraka

Ukupno

Prosječan broj vrsta

Prosječan broj po metru kvadratnom

1. 2. 3.

1. 2. 3. ......

Uputstva • Koristite vodiče za prepoznavanje životinjskih vrsta. • Pripremite topografsku mapu prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije na kojima ste vršili istraživanja (vaše kvadratne metre). • Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno zabilježite njene prirodne karakteristike, kako biste je naknadno mogli identificirati. • Fotografirajte pojedine zajednice i neke karakteristične primjerke životinja. • Opišite zvuke koje ispuštaju različite životinje i zabilježite ih snimačem zvuka. Ovo će vam pomoći u naknadnoj identifikaciji. • Pretražite teren sa životinjskim tragovima. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove našli. Nacrtajte otiske tragova u prirodnoj veličini — to će vam, također, pomoći u naknadnoj identifikaciji.

C. Analizirajte životinjski diverzitet prebrojavajući broj vrsta u svakoj zajednici. Izračunajte prosječan broj vrsta za cijelu proučavanu oblast. Odredite dominantnu (najbrojniju) životinjsku vrstu. Izračunajte približan prosječan broj životinja po zajednici. Uporedite rezultate koje ste dobili iz proučavanja različitih zajednica.

Biodiverzitet

(za ekopoliciju)

Istražite područje oko rijeke i zabilježite zapažanja.

Prisustvo ljudi i njihove trenutne aktivnosti.

Znakovi nedvosmislenog ljudskog utjecaja (zabilježite aktivnosti — lov, ribolov, ispaša, loženje vatre, sječa šume itd. i prikupite postojeći dokazni materijal).

Znakovi indirektnog ljudskog utjecaja (npr. odlaganje kućnog ili drugog otpada).

Mrtve i ranjene životinje (vrste, broj i uzrok).

Uništena vegetacija (vrste, broj i uzrok).

Jesu li voda i obale zagađene otpadom iz domaćinstava? Ako jesu, koji je stepen zagađenja — nizak, srednji ili visok?

Opća ocjena istraživanog područja.

Informativni list

Utjecaj ljudskih aktivnosti

Pripremite izvještaj.

Biodiverzitet

Bogatstva šuma Autori: Anna Gajer, Miroslawa Sliwka, Honorata Waszkiewicz, Tatyana Miteva Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje

Period u godini Mjesto

Osim što daju staništa za divlje biljne i životinjske vrste, šume igraju ključnu ulogu u održavanju opće ekološke ravnoteže. • Uvodni čas — 2 nastavne jedinice • Čas u prirodi (na lokaciji) — 2–4 nastavne jedinice • Završni čas — 2 nastavne jedinice Proljeće, ljeto, jesen • Učionica • 2 istraživačke lokacije — jedna u prirodnom šumskom ekosistemu, druga na vještački pošumljenoj lokaciji • Državno šumsko gazdinstvo

Nastavni materijali

Topografska mapa područja, dvogled, snimač zvuka, fotoaparat, vodiči za prepoznavanje biljaka i životinja, trakasti metar, radni listovi

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Geografija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Proučavanje biodiverziteta i ekosistema obližnjih šuma. • Razvijanje praktičnih vještina za proučavanje okoliša. • Pomaganje u očuvanju i obnavljanju šumskih resursa, uzimajući u obzir potrebu zaštite biodiverziteta. Predavanje, diskusija, posmatranje, terensko istraživanje, dramska radionica

Uvod Šume nam svakodnevno pružaju neophodne proizvode kao što su drvna građa, gorivo, hrana i sirovine za farmaceutsku industriju. Osiguravajući staništa za biljke i životinje prirodne šume, također, igraju nezamjenjivu ulogu u održavanju biološkog diverziteta i zdravih ekosistema. Drveće, uobičajeni element šume, od neprocjenjive je vrijednosti za okoliš. Ono predstavlja filter za zagađenje i patogene mikroorganizme iz zraka, regulira kretanje vode u prirodi, proizvodi kisik i baktericide te opskrbljuje atmosferu ozonom. Pa ipak, šuma nije prosti zbir drveća — šume su dinamični, složeni ekosistemi kojima je potrebno nekoliko ljudskih stoljeća da bi se formirali. Njihova je zaštita mudro ulaganje u budućnost našeg okoliša.

Aktivnosti Uvodni čas

1 2

Predstavite materijal u uvodu časa, zajedno s dopunskom informacijom iz poglavlja Biodiverzitet i šumarstvo s CD-ROM-a, kao i tekst Šuma na kraju časa. Organizirajte dramsku radionicu s učenicima. Neka upriliče i odigraju scenu u šumi u kojoj se sukobi oko šumskih resursa razrješavaju. Neka učenici napišu scenarij i odigraju komad za razred. Podjela uloga treba uključiti: •

lovca (lovokradicu);

•

berača bilja čije se korijenje koristi;

•

skupljača pečurki koji kida gljive umjesto da ih siječe;

•

turiste;

•

novinara;

•

državnog šumara.

Bogatstva šuma

Biodiverzitet

Diskutirajte o temama na koje se odnosi komad i kako su likovi reagirali. Je li komad bio realističan? Kako su prikazani likovi (tj. da li je šumar bio pun razumijevanja ili je više djelovao kao predstavnik vlasti)?

Pripremite razred za čas u prirodi: •

predstavite učenicima plan časova i informativne listove;

•

podijelite učenike u sljedeće manje grupe (timove): – stručnjaci za ekosisteme; – stručnjaci za biljni svijet/floru; – stručnjaci za životinjski svijet/faunu; – ekopolicija.

•

Osigurajte učenicima neophodna uputstva, radne listove, materijale, pribor i vodiče za prepoznavanje biljaka i životinja.

Časovi u prirodi

1 2

Organizirajte ekspediciju u šumsko područje u kojem ima i prirodnih i vještački uzgajanih šuma za industrijsku proizvodnju drvene građe.

Neka učenici pronađu biljke koje ukazuju na:

Prošetajte prirodnom šumom. Identificirajte neke uobičajene biljne vrste u datom ekosistemu. Obratite pažnju na šarolikost biljnih zajednica i utvrdite njihovu ulogu u očuvanju prirodnog pejzaža, kao i u održanju biološkog balansa ekosistema. Objasnite da nekoliko biljnih vrsta igraju ulogu bioindikatora, pružajući informacije o živom okruženju. Neka učenici nabroje uvjete koji utječu na razvoj biljnih zajednica. Ove biljke rastu u skladu s uvjetima i prema svojim potrebama, u smislu hranjivih spojeva, razmjene vode, oprašivanja itd.

•

četiri strane svijeta (tj. sjever, jug, istok i zapad);

•

uobičajeni pravac vjetra;

•

osunčanu stranu (prisojnu);

•

stranu u sjenci (osojnu);

•

godišnje doba;

•

dolazeću kišu;

•

vlažno zemljište;

•

jalovo zemljište;

•

vrijeme kada pčele počinju sakupljanje nektara.

Upoznajte učenike s nekim biljnim vrstama koje su bioindikatori: •

kiseljak (Rumex acetosa), crvena djetelina (Trifolium pratense), koljenika (Spergula vernalia), mirišljava trava (Anthoxanthum odoratum), kadifica (Holcus mollis) i maćuhica (Viola wittrockiana) — sve ove biljke ukazuju na kiselo zemljište;

•

kopriva (Urtica) ukazuje da je zemljište bogato azotom;

•

žednjak (Sedum) ukazuje na suho zemljište;

•

joha (Alnus) ukazuje na vlažno zemljište.

Neka učenici samostalno naprave pojedinačne spiskove biljaka bioindikatora.

Bogatstva šuma

Biodiverzitet

Organizirajte terensko istraživanje prirodne šume i vještački pošumljenih područja. Primijenite uobičajenu metodologiju za ispunjavanje informativnih listova o: •

ekološkim faktorima (za stručnjake za ekosisteme) na strani 48;

•

raznovrsnosti šumskog biljnog svijeta (za stručnjake za floru) na strani 48;

•

raznovrsnosti šumskog životinjskog svijeta (za stručnjake za faunu) na strani 49;

•

ljudskom utjecaju (za ekopoliciju) na strani 43.

Završni čas

Diskutirajte s razredom o sljedećim temama, koristeći rezultate dobijene tokom terenskog istraživanja: •

Koji činioci određuju i reguliraju biodiverzitet? (Dostupnost hrane, vode, kisika, odgovarajućeg staništa).

•

Zašto je diverzitet vrsta veći u obodnim pojasevima šume?

•

Zašto su prirodne šume bogatije vrstama nego uzgajane šume?

•

Koje opasnosti prijete biodiverzitetu u šumskim ekosistemima? (Uništavanje staništa, zagađenje, šumski požari, nekontrolirana sječa itd.)

•

Koji je značaj šumskog biodiverziteta za prirodu i čovjeka? (Šume proizvode 100 milijardi tona kisika i apsorbiraju 160 milijardi tona ugljendioksida godišnje.)

•

Naglasite da su različiti organizmi u ekosistemu međusobno povezani. Šteta nanijeta jednoj vrsti može ugroziti druge vrste. Koristite dopunske informacije s CD-ROM-a iz poglavlja Biodiverzitet.

Pokrenite slobodnu diskusiju o tome šta se može učiniti kako bi se sačuvao šumski biodiverzitet, koristeći informacije u tekstu na dnu strane 47.

U nastavku... Podijelite učenicima individualna zaduženja ili zadatke u manjim grupama kako bi naučili više o praktičnim stranama ovog problema. Naprimjer: • posjetite najbliže državno šumsko gazdinstvo i saznajte koje su najveće prepreke očuvanju šumskog biodiverziteta u regionu; upoznajte razred s rezultatima vaše posjete; učestvujte u akcijama pošumljavanja; istražite mogućnosti za priključivanje drugim praktičnim aktivnostima; • posjetite instituciju u kojoj se vrši razmnožavanje i odgoj šumskih kultura ili laboratoriju za selekciju sjemena; upoznajte se s praktičnim aktivnostima i metodama za selekciju i očuvanje sjemena biljaka koje su genetski značajne za šumske ekosisteme; pratite put biljaka od laboratorije preko staklenika do šume; • napravite izložbu fotografija i informativnog materijala.

Bogatstva šuma

Biodiverzitet

Šuma

Iako je većina drevnih šuma uništena ljudskim aktivnostima, pošumljavanje i sađenje novih šuma veoma su zastupljeni. Drvna industrija pretvorila je mnoge prirodne šume u područja za proizvodnju sirovine. One vrste koje nisu profitabilne eliminiraju se. Brzorastuće vrste, koje donose profit, sade se umjesto njih. Stanje šuma u Njemačkoj pruža odličan primjer. Prije samo 150 godina širokolisne listopadne vrste činile su dvije trećine svih šuma. Četinarske vrste činile su preostalu trećinu. Danas je srazmjera obrnuta, zato što četinari rastu brže. U mediteranskom regionu, da navedemo još jedan primjer, neke vrste topole zasađene su u tropske šume eukaliptusa i tika kako bi služile proizvodnji drvnih sirovina. Neželjene vrste insekata u ovim homogenim okruženjima prskane su pesticidima. Na kraju se desilo to da je preostalo toliko malo životinjskih vrsta da je nemoguće ozbiljno govoriti o postojanju biodiverziteta. Uprkos tome, postoje alternativni metodi pošumljavanja. U nekoliko posljednjih godina zasađivanje mješovitih šuma, s različitim vrstama drveća, postaje sve popularnije. Iako se šume sijeku i spaljuju sedam puta brže nego što se adekvatno zamjenjuju novim šumama, još ima nade. Ljudi širom svijeta sve više shvataju da su drveće i voda osnov plodnosti zemljišta i osnov života uopće i da zaustavljanje pustošenja šuma ima blagotvoran učinak na klimu, tako da se nove šume sade svuda. Barbara Veit — Christine Wolfrum, Knjiga o šumi (A Book about the Forest, PKE, Krakow, 1995)

Zaštita biodiverziteta šuma Sljedeće smjernice mogu pomoći zaštiti šumskog biodiverziteta: • pri sađenju i obnavljanju šuma prednost uvijek davati domaćim vrstama; • eliminirati, koliko je god to moguće, grubu sječu i primjenjivati metode koji su slični prirodnim šumskim procesima; • omogućavati šumama da se obnavljaju prirodno; • ostavljati mrtvo drveće, stajaće ili oboreno, da ostane gdje jeste; • koristiti samo one metode industrijske proizvodnje drveta koje uzimaju u obzir zaštitu biodiverziteta; • koristiti manje osjetljiva šumska područja za odmaranje i turizam; • ograničiti masovni turizam u šumama; • promovirati one tehnološke procese koji proizvode manje otpada. BirdLife International, Zaštita prirodnih staništa (Conservation of Natural Habitats, 2002)

Bogatstva šuma

Informativni list

Biodiverzitet

Ekološki faktori (za stručnjake za ekosisteme) A. Uporedite faktore koji određuju životno okruženje u prirodnim i vještački uzgojenim šumama. Popunite datu tabelu svojim odgovorima. Br.

Ekološki faktori

Prirodna šuma

Svjetlo/toplota

Kretanje zraka (vjetar)

Vlaga

Hranjiva osnova

Staništa

Drugo

Vještački uzgajana šuma

B. Uzmite u obzir značaj ekoloških faktora za nastanak i očuvanje šumskog biodiverziteta.

Diverzitet šumskih biljaka (za stručnjake za biljni svijet/floru) A. Utvrdite broj i tip šumskih spratova u svakom od istraživanih područja. B. Istražite biodiverzitet biljaka po spratovima i popunite datu tabelu.

Br.

Sprat

Biljne vrste

Tačan ili približan broj uzoraka

Ukupno

Prosječan broj vrsta

Prosječan broj po metru kvadratnom

Uputstva • Identificirajte biljke uz pomoć terenskog vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete prepoznati vrstu, ubilježite je kao travu, grmlje ili drvo (ali u svakom slučaju upišite njene karakteristike zbog naknadne identifikacije). • Zabilježite istraživane lokacije na topografskoj mapi. • Fotografirajte različite zajednice i neke karakteristične biljke.

C. Ako ste već ispitali druge ekosisteme, uporedite rezultate.

Biodiverzitet

(za stručnjake za životinjski svijet/faunu) A. Utvrdite broj i tip šumskih spratova u svakom od istraživanih područja. B. Istražite biodiverzitet životinja po spratovima i popunite datu tabelu.

Br.

Sprat

Životinjske vrste

Tačan ili približan broj uzoraka

Ukupno

Prosječan broj vrsta

Prosječan broj po metru kvadratnom

Uputstva • Identificirajte životinje uz pomoć terenskih vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete prepoznati vrstu, zabilježite njene opće karakteristike i pokušajte je identificirati kasnije. • Ubilježite ispitivana područja na topografsku mapu. • Fotografirajte različite životinje.

Informativni list

Diverzitet šumskih životinja

C. Identificirajte životinje prema zvucima koje ispuštaju. Zabilježite neke karakteristične zvuke životinja na snimaču zvuka, za kasnije korištenje. D. Potražite životinjske tragove. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove pronašli. Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini. E. Ako ste već ispitali druge ekosisteme, uporedite rezultate.

Biodiverzitet

Livadski živi svijet Autor: Tatyana Miteva Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje

Period u godini Mjesto

Prekomjerna eksploatacija pašnjaka i polja prijeti životinjama i biljkama čije je to prirodno stanište. • Uvodni čas — 2 nastavne jedinice • Čas u prirodi (na lokaciji) — 2–4 nastavne jedinice • Završni čas — 2 nastavne jedinice Proljeće i ljeto • Učionica • 2 ispitne lokacije — jedna u prirodnom livadskom ekosistemu, i druga na vještačkom ekosistemu koji se koristi u poljoprivredne svrhe

Nastavni materijali

Pribor za crtanje i pisanje, topografska mapa područja, lupe, dvogledi, snimač zvuka, fotoaparat, terenski vodiči za prepoznavanje biljaka i životinja, trakasti metar, radni listovi

Nastavni predmeti

Biologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Upoznati učenike s biološkim diverzitetom livada i pašnjaka, kao i s principima funkcioniranja ovakvih ekosistema. • Razviti praktične vještine za proučavanje okoliša. • Razumjeti značaj zaštite travnatih zajednica. • Uporediti biodiverzitet prirodnih ekosistema s onim u vještački uzgajanim ekosistemima. • Njegovanje odgovornog ponašanja za zaštitu i korištenje travnatih zajednica. Predavanje, diskusija, posmatranje, terensko istraživanje, studija slučaja

Uvod Šumska se vegetacija smanjuje širom svijeta. Umjesto nje javljaju se zonske travnate zajednice. U istočnoj Evropi ovi regioni zauzimaju značajne površine i poznati su kao stepe. Njeni najjugoistočniji obronci idu duž granice Bugarske i Rumunije, dijelova dunavske ravnice i južne Dobrudže.

•

Kontaktne tačke ove granične zone s vegetacijom drveća, u kombinaciji mnoštva lokalnih osobenosti, odredili su razvoj prijelaznih šumsko-stepskih ekosistema s jedinstvenim diverzitetom vrsta. Osim ovih graničnih zajednica postoje i velika područja dobro razvijenih travnatih ekosistema polja i pašnjaka koji čine dvije velike grupe: primarni — među šumskim ekosistemima ima mjesta gdje mikrouvjeti ne odgovaraju razvoju drveća, pa su umjesto toga prekriveni travom. Ovakve oblasti susreću se i na pješčanim obalama mora i rijeka; sekundarni — ovi se ekosistemi obično javljaju na mjestima uništenih, spaljenih, iskorijenjenih i nepovratno isječenih šuma, ili napuštenih, ali nekada obradivih polja.

Livadski živi svijet

Biodiverzitet

Aktivnosti

Upoznavanje s travnatim zajednicama

Obavijestite učenike o svojstvima travnatih zajednica i mjestima gdje se javljaju. Koristite informacije iz uvoda i tekst Pašnjaci sa strane 52. Naglasite da prekomjerna eksploatacija pašnjaka i polja prijeti istrebljenju njenih ekosistema neposredno (fizičko uništenje) i posredno (gubitak staništa, mjesta za sakrivanje i hranjive osnove).

Neka četiri dobrovoljca odaberu po jednu od studija slučaja datih na strani 53. Neka svaki pročita naglas odabranu studiju i neka s razredom razgovara o mogućim rješenjima. Tražite od učenika da svoja rješenja argumentiraju.

Čas u prirodi (na lokaciji) Pripremite razred za čas u prirodi.

1 2 3 4

Upoznajte učenike s aktivnostima i informativnim listovima na stranama 43, 54 i 55.

Podijelite razred u sljedeće manje grupe (timove): •

stručnjaci za travnate ekosisteme;

•

stručnjaci za biljni svijet/floru;

•

stručnjaci za životinjski svijet/faunu;

•

ekopolicija.

Osigurajte učenicima važna uputstva, radne listove, materijale, pribor i pomoćnu litereturu (priručnike i vodiče za raspoznavanje biljaka i životinja). Organizirajte terensko istraživanje na dvije lokacije: jedno u prirodnom travnatom ekosistemu i drugo u vještački uzgojenom ekosistemu (poljoprivredno zemljište), koristeći sljedeće informativne listove: •

važni činioci (za stručnjake za travnate ekosisteme);

•

raznovrsnost travnatih zajednica (za stručnjake za biljni svijet/floru);

•

životinjska raznovrsnost (za stručnjake za životinjski svijet/faunu);

•

utjecaj ljudskih aktivnosti (za ekopoliciju).

Završni čas

Prodiskutirajte s učenicima o sljedećim temama, koristeći rezultate koje ste prikupili tokom terenskog istraživanja: •

Koji činioci određuju i reguliraju biodiverzitet? (Dostupnost hrane, vode, kisika, odgovarajuće stanište.)

•

Opišite biološku raznovrsnost travnatih ekosistema. Neka učenici nabroje imena drugih biljaka i životinja za koje znaju da naseljavaju polja. Zašto su prirodne travnate zajednice bogatije vrstama nego uzgojeni ekosistemi (poljoprivredno zemljište)?

•

Ko/šta prijeti biodiverzitetu travnatih ekosistema? Koristite informacije iz tabele Ljudske aktivnosti i livadski biodiverzitet sa strane 52;

•

Kakav je značaj livadskog biodiverziteta za prirodu i čovjeka?

Nabrojite odgovore na tabli. Pokrenite slobodnu diskusiju o temi Šta možemo učiniti za zaštitu biodiverziteta livada i pašnjaka? Koristite tekst s dna 52. strane.

Livadski živi svijet

Biodiverzitet

U nastavku... •

•

Dodijelite sljedeće zadatke: - ispitajte lokalne ugrožene i/ili rijetke biljke i životinje koje naseljavaju livade i polja; - načinite spisak biljaka koje imaju medicinski značaj i rastu u regionu; - ispitajte postojeće slučajeve neposrednog ili posrednog nanošenja štete travnatim zajednicama. Mogući izvori informacija mogu biti članci iz lokalnih novina, stručne osobe (ekolozi, biolozi itd.), vatrogasci, novinari i lokalno stanovništvo. Pripremite „zeleni” informacioni pano s rezultatima.

Pašnjaci Prekomjerna eksploatacija degradira pašnjake. Približno dva puta veće površine od površine obradive zemlje svijeta, pašnjaci i livade hrane 1,32 milijarde grla krupne stoke i 1,72 milijarde ovaca i koza. Iscrpljivanje pašnjaka dovodi do povećanja broja vještački ishranjivane stoke, što podstiče širenje i korištenje obradivog zemljišta na globalnom nivou. Preuzeto iz knjige: L.R. Brown et al., Stanje planete (State of the Planet, 1998)

Ljudske aktivnosti i livadski biodiverzitet Ljudska aktivnost

Stepe

Planinska livada

intenzivna poljoprivreda

◆

●

■

upotreba pesticida

◆

●

napuštena zemlja

◆

■

●

gubitak mozaičkih elemenata

▲

■

●

pošumljavanje

▲

●

obrada zemlje

■

●

poljoprivredne aktivnosti

●

odmor i turizam

●

nadzemna postrojenja

●

urbanizacija

■

●

mjere za regulaciju suše i navodnjavanje

●

■

Legenda: ● zanemariv utjecaj

■ mali utjecaj

▲ srednji utjecaj

Mokra livada

◆ snažan utjecaj

Očuvanje travnatih staništa Sljedeće mjere pomažu očuvanju travnatih staništa: • izbjegavajte rizike izazivanja požara, prekomjernu upotrebu pašnjaka, masovno prikupljanje bilja i druge aktivnosti koje imaju jak utjecaj; • izbjegavajte upotrebu hemijskih supstanci (đubriva, pesticida itd.); • održavajte i obnavljajte elemente koji osiguravaju mozaičku strukturu travnatih ekosistema (međe na poljima, šumske pojaseve, mala jezera itd.) i pomažu očuvanju biodiverziteta; • podržavajte razvoj neintenzivne (organske, tradicionalne) poljoprivrede. BirdLife International, Zaštita prirodnih staništa (Conservation of Natural Habitats, 2002)

Livadski živi svijet

Biodiverzitet

Slučaj 1: Paljenje Dok šetate u blizini kuće, primijetite da poljoprivrednici pale polje strnjike pored šume i polja. Šta biste uradili? • Zaustavili se i objasnili im da paljenje strnjike izaziva loše posljedice po zemlju i da vatra može zahvatiti obližnje polje ili šumu. • Zvali biste policiju ili vatrogasce. • Pozvali biste gradonačelnika. • Negodovali biste na njihovo neodgovorno ponašanje, ali ne biste preduzeli ništa. • Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 2: Bilje Sreli ste sakupljača bilja koji bere medicinske biljke (npr. kantarion, čije se grančice, lišće i cvjetovi koriste u farmaceutskoj industriji). Berač vadi biljke s korijenom, da bi uštedio vrijeme i trud. Šta biste uradili? • Objasnili mu da tako uništava dragocjene višegodišnje biljke. • Upitali ga misli li da će moći brati te biljke ponovo sljedeće godine. • Pozvali biste policiju ili gradonačelnika najbližeg grada. • Napisali biste članak za lokalne novine sa smjernicama za primjerene načine sakupljanja biljaka. • Negodovali biste zbog takvog neodgovornog ponašanja, ali ne biste uradili ništa osim požalili se prijateljima i porodici. • Nešto drugo (objasnite).

Informativni list

Preduzmite akciju

Slučaj 3: Pesticidi Vidite svog susjeda kako upotrebljava jak pesticid na gredicama zasađenog krompira koji je napala krompirova zlatica. Polje se nalazi pored prirodne livade s košnicama. Šta biste uradili? • Objasnili mu da pesticid koji upotrebljava ne uništava samo krompirovu zlaticu već prijeti i svim insektima i drugim životinjama u blizini. • Podsjetili ga da zagađuje zemljište, što može utjecati kako na poljoprivredni proizvod, tako i na ljudsko zdravlje. • Predložili mu drugi, sigurniji način uništavanja štetočine. • Napisali biste članak za lokalne novine u kojem biste opisali alternativne tehnike za kontrolu štetočina. • Ne biste učinili ništa. • Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 4: Poljoprivredno zemljište U procesu vraćanja zemljišta (poljoprivredna restitucija) dobijete komad zemlje — 5 hektara planinskog pašnjaka. Šta biste učinili u tom slučaju? • Prodali ili dali zemlju u najam. • Preorali biste livadu i pretvorili je u obradivo zemljište. • Iskoristili biste je za proizvodnju sijena i/ili postavili nekoliko košnica. • Izgradili biste malu vikendicu za sebe i koristili zemlju za odmor. • Trenutno ne biste učinili ništa, samo biste čekali da dođu neka bolja vremena. • Nešto drugo (objasnite).

Informativni list

Biodiverzitet

Važni činioci (za stručnjake za ekosisteme) A. Uporedite činioce okoliša na obje ispitivane lokacije — na prirodnoj livadi i poljoprivrednoj zemlji — i popunite tabelu. Br.

Ekološki činioci

Svjetlo/toplota

Kretanje zraka (vjetar)

Vlaga

Hranjiva osnova

Pristupačnost staništima

Drugo

Prirodna livada

Poljoprivredna zemlja

B. Uzmite u obzir ulogu koju igraju ekološki činioci u nastanku i održavanju biodiverziteta travnatih ekosistema.

Livadski biljni diverzitet (za stručnjake za biljni svijet/floru) A. Ispitajte biljni diverzitet popunjavajući datu tabelu.

Br.

Vrste biljaka

Tačan ili približan broj uzoraka

Prosječan broj vrsta

Prosječan broj po metru kvadratnom

Uputstva • Identificirajte biljke uz pomoć terenskog vodiča. Ako ne možete prepoznati određenu vrstu, jednostavno je zabilježite kao travu, grmlje ili drvo (ali ipak upišite njene karakteristike, da biste mogli izvršiti naknadnu identifikaciju). • Ubilježite istraživana područja na topografsku mapu. • Fotografirajte pojedine zajednice i neke karakteristične biljke.

B. Odredite spratove vegetacije u travnatom ekosistemu. C. Ako ste završili sa sličnim ispitivanjima u drugim ekosistemima, uporedite rezultate.

Biodiverzitet

(za stručnjake za životinjski svijet) A. Ispitajte raznovrsnost životinjskog svijeta popunjavajući datu tabelu.

Br.

Životinjske vrste

Tačan ili približan broj uzoraka

Prosječan broj vrsta

Prosječan broj po metru kvadratnom

Uputstva • Koristite terenske vodiče za prepoznavanje životinja. Ako vam je preteško prepoznati određenu vrstu, jednostavno zabilježite njeno prisustvo (ali ipak zabilježite njena tipična svojstva zbog naknadne identifikacije). • Obilježite ispitivane lokacije na topografsku mapu. • Fotografirajte određene životinje.

Informativni list

Životinjska raznovrsnost

B. Identificirajte životinje po zvucima koje ispuštaju. Zabilježite neke od zvukova na snimaču da vam pomognu u prepoznavanju različitih vrsta. C. Pretražite teren s ciljem pronalaska životinjskih tragova. Zapišite broj životinja i vrsta koje su ostavile tragove. Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini — ovo će vam pomoći u daljoj identifikaciji. D. Ako ste već završili slična istraživanja u drugim ekosistemima, uporedite rezultate.

Biodiverzitet

Jesmo li sami u velikom gradu? Autori: Anna Talik, Honorata Waszkiewicz, Tatyana Miteva Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept Trajanje

Period u godini Mjesto

Životinje i biljke žive svuda, pa čak i u velikim gradovima. • Uvodne aktivnosti — 2 nastavne jedinice • Čas u prirodi (na lokaciji) — 2–4 nastavne jedinice • Završne aktivnosti — 2 nastavne jedinice Bilo koji • Učionica • 4 lokaliteta — park, ulica s gustim saobraćajem, stambeno naselje i stambena zgrada

Nastavni materijali

Pribor za crtanje i pisanje, topografska karta naselja, dvogled, snimač zvuka, fotoaparat, terenski vodiči za prepoznavanje biljaka i životinja, pinceta, trakasti metar, radni listovi, samoljepljiva traka, kartonska kutija

Nastavni predmeti

Biologija, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Otkriti biološki diverzitet velikog grada i shvatiti važnost njegovog očuvanja. • Razumjeti složen i dinamičan odnos između biodiverziteta i stanja okoliša. • Razviti vještine za procjenu biološke raznovrsnosti i okoliša. Predavanje, diskusija, posmatranje, terensko istraživanje, slobodna diskusija, igra asocijacija

Uvod Ljudska društva u velikoj su mjeri potisnula prirodu, koja je zauzimala mjesto današnjih velikih gradova. Iako su mnoge biljke i životinje nestale ili protjerane u nova staništa, neki su se organizmi uspjeli prilagoditi promijenjenim uvjetima života i sada koegzistiraju s ljudima. Ovi organizmi pokazuju nevjerovatnu spretnost u pronalaženju staništa, vode i hrane.

Aktivnosti Prepoznajte urbane vrste Organizirajte s učenicima igru „Ko sam ja?”.

1 2 3 4

Na komadu papira napišite ime životinje ili biljke koja živi u urbanoj sredini.

Neka dobrovoljac stane ispred razreda i cedulju s imenom biljke/životinje pričvrsti na svoja leđa. Dobrovoljac treba postavljati pitanja na koja će razred odgovarati s da ili ne, i na osnovu odgovora pokušati pogoditi ime životinje ili biljke. Ponavljajte igru dok god postoji interesovanje učenika.

Jesmo li sami u velikom gradu?

Biodiverzitet

Čas u prirodi (na lokaciji)

1 2 3 4

Pripremite razred za predstojeće aktivnosti u prirodi. Upoznajte učenike s aktivnostima i informativnim listovima na stranicama 59, 60 i 61.

Podijelite razred u manje grupe (timove): •

stručnjake za urbani razvoj;

•

stručnjake za biološku raznovrsnost;

•

ekopoliciju.

Osigurajte učenicima neophodna uputstva, informativne listove, pribor, alatke i pomoćnu literaturu (uputstva i vodiče za prepoznavanje). Organizirajte terensko istraživanje na četiri različite lokacije u naselju — u gradskom parku, ulici s gustim saobraćajem, stambenom naselju i stambenoj zgradi (istraživanje u zgradi može se zadati u formi domaćeg zadatka, kao razgovor sa susjedima). Važno je da se časovi u prirodi odvijaju tokom različitih godišnjih doba. Primijenite jedinstvenu metodologiju na svakoj od lokacija, koristeći informativne listove: •

Stanje urbanog okoliša, strana 59;

•

Stanje biodiverziteta u urbanom okolišu, strana 60;

•

Biodiverzitet u kući, strana 61.

Završne aktivnosti

1 2

Neka timovi predstave rezultate terenskih istraživanja. Izvedite opći zaključak o stanju urbanog biodiverziteta, njegovoj zavisnosti od kvaliteta okoliša i ljudskih aktivnosti. Organizirajte slobodnu diskusiju ili rad u malim grupama o sljedećim temama: •

Koje životinje i biljke možemo sresti u ljudskim naseljima? Koristite dopunske informacije iz teksta Sinantropske biljke (one čija su staništa u blizini ljudi), sa strane 48.

•

Koji činioci utječu na urbani biodiverzitet?

•

Ko/šta prijeti biljkama i životinjama u gradu?

•

Kako urbani biodiverzitet utječe (pozitivno i negativno) na ljude? Uzmite u obzir tekst Urbano zelenilo. Pokušajte obuhvatiti više aspekata (tj. ekološki, estetski, emocionalni, moralni).

•

Je li moguće izgraditi održiva naselja budućnosti koja bi naseljavao samo čovjek?

Definirajte moralni kodeks urbanog građanina završavajući sljedeće rečenice: •

Ljudi dijele okoliš grada sa...

•

Biljke i životinje imaju prava...

•

Bez drugih živih bića/organizama…

•

Buduće generacije imaju pravo…

•

Da bismo živjeli harmonično i složno, ...

Jesmo li sami u velikom gradu?

Biodiverzitet

U nastavku... • •

• •

Pronađite i istražite slučajeve nanošenja štete lokalnom biodiverzitetu. Razgovarajte s predstavnicima štampe, stručnjacima, gradskim službenicima i stanovništvom. Istražite konfliktne slučajeve suživota/koegzistencije ljudi i urbanih biljaka i životinja, kao što su, naprimjer, biljke ili drveće koje izaziva alergijske reakcije, psi i mačke lutalice, komarci, bubašvabe i krpelji. Neka se učenici obavijeste o mogućim rješenjima ovih problema u zajednicama gdje žive ili drugdje. Proizvode li neke od ovih metoda negativne posljedice? Je li moguće predložiti druga rješenja? Ponudite projekte/ideje za predviđeno obnavljanje, očuvanje i jačanje urbanog biodiverziteta u održivim zajednicama. Koristite rezultate koje ste dobili tokom terenskog istraživanja, kao i predložene ideje, i postavite ih na „zeleni” informacioni pano u školi.

Sinantropske biljke Biljke nezastrašene ljudskim prisustvom javljaju se u blizini naselja ili drugih lokacija izmijenjenih ljudskim aktivnostima. Zato ih zovemo sinantropskim biljkama (na grčkom syn = sa, i anthropos = čovjek). Članice sinantropske grupe uključuju mnogo domaćih vrsta koje su pronašle odgovarajuća staništa, ne samo u poljima i živicama već i blizu ljudskih naselja. Sinantropske biljke sposobne su zauzeti svaki komad zemlje, čak i najmanji. Od aerodroma i željezničkih pruga, šire se preko obližnjih ulica i trgova. One „putuju” duž pruga i riječnih obala, nastanjuju se u jarkovima, oko ograda, na deponijama, u baščama i parkovima. Takva su mjesta obično bogata organskim spojevima, naročito supstancama koje sadrže azot, i ubrzo ih okupiraju bezbrojne vrste kojima je velika količina takvih supstanci neophodna za razvoj... S ekonomskim napretkom, otkrićem novih teritorija, razvojem vodenih puteva i poboljšanjima u kopnenom saobraćaju dolazi do promjena u primarnom spektru vegetacije. Mnoge vrste domaće flore, i čak cijele zajednice, istrijebljene su usljed djelovanja ljudi. Nove vrste zauzimaju njihovo mjesto, napadajući iz svih pravaca. One koriste sve oblike transporta, lijepeći se za cipele putnika, krijući se u prtljagu i kačeći se za odjeću. Zajedno s čovjekom, one prelaze beskrajne okeane. Privijaju se i uz tovare citrusa, ptice, materijal i opremu za sjetvu, plodove i sjeme uljanih kultura, svinjsku čekinju, ovčiju vunu i trupce drveta. Szofia Schwartz — Janina Schober, Biljni susjedi čovjeka (Plant Neighbours of Man, VS and P, Warsaw)

Urbano zelenilo Oblak od čestica prašine i gasova, koji sprečava vertikalno kretanje zraka, obrazuje se visoko (80 do 90 metara) iznad grada, naročito za vrijeme ljetnih vrućina. Proračuni kažu da normalno zasićenje prašinom po kvadratnom kilometru iznosi 7,6 tona, ali je u velikim gradovima ova vrijednost znatno viša. Postojeća tehnička rješenja i metodi koji se primjenjuju za čišćenje zraka u nekim su slučajevima neefikasni. U tim situacijama urbano zelenilo postaje vrlo značajan faktor. Ono nam pomaže proizvodnjom kisika, povećanjem vlažnosti zraka, prihvatanjem čestica prašine na listove i apsorbiranjem štetnih gasova koji se dalje transformiraju u organske spojeve neophodne za ljudsku populaciju. Jedno jedino desetogodišnje drvo (breza ili topola) proizvodi kisik neophodan jednom čovjeku. U slučajevima pojave prašine i štetnih emisija u veoma velikim koncentracijama, vegetacija umire. Osjetljivost na zagađenje zraka varira, pa se i koristi za procjenu stanja okoliša. Ove biljke zovu se još i bioindikatori. Naprimjer, lišajevi, koji rastu na drveću, naročito su osjetljivi na koncentracije sumpordioksida u zraku, pa nam tako mogu jasno predočiti kvalitet zraka u određenoj oblasti.

Jesmo li sami u velikom gradu?

Biodiverzitet

(za stručnjake za urbani razvoj) A. Prašina 1. Pripremite uzorke za testiranje količine prašine u zraku isijecajući komade samoljepljive trake i postavljajući ih horizontalno na čiode ili štapiće, s ljepljivom površinom okrenutom nagore. Postavite ih na različite tačke površine na kojoj uzimate uzorke. Svaki uzorak treba biti obilježen. 2. Ostavite uzorke jedan ili dva sata. Zatim osigurajte uzorke lijepljenjem čistog komada samoljepljive trake, iste dužine i vrste, na uzorke kako biste spriječili njihovo oštećivanje za vrijeme transporta. Sakupite ih u kutiju. 3. Postavite komade trake na staklene pločice i neka njihova ljepljiva površina bude okrenuta nagore. Pogledajte uzorke kroz mikroskop i prebrojite čestice prašine. 4. Pomjerajte staklene pločice kako biste se usredsrijedili na preostale dijelove trake i ponovite ovaj proces. Ubilježite rezultate u datu tabelu.

Br.

Istraživana lokacija

Broj čestica prašine Uzorak I

Gradski park

Ulica s gustim saobraćajem

Stambeno naselje — napolju ili na zajedničkom prostoru

Stambena zgrada — učionica ili dnevna soba

Uzorak II

Uzorak III

Informativni list

Stanje urbanog okoliša

5. Uporedite dobijene rezultate i objasnite njihovo variranje.

B. 1. 2. 3. Br.

Zagađenje bukom Utvrdite izvore zagađenja bukom na istraživanim lokacijama. Izvršite brojanje izvora u periodu od 10 minuta i utvrdite njihov tip. Procijenite nivo buke, određujući ga kao nizak, srednji ili visok. Unesite rezultate u datu tabelu: Istraživana lokacija

Izvori buke tip

Gradski park

Ulica s gustim saobraćajem

Stambeno naselje — napolju ili na zajedničkom prostoru

Stambena zgrada — učionica ili dnevna soba

broj

Zagađenje bukom (nisko, srednje, visoko)

5. Sastavite kratku listu zaključaka na osnovu proučavanja zagađenja prašinom i bukom u vašem naselju. Predstavite rezultate u završnoj aktivnosti.

Stanje biodiverziteta u urbanom okolišu (za stručnjake za biološku raznovrsnost) A. Istraživanje urbanog okoliša 1. Istražite biodiverzitet na tri različite lokacije u svojoj zajednici. Obavite posmatranje direktno na lokaciji i procijenite stepen ugroženosti svake vrste u uvjetima urbanog života, kao i stepen njenog utjecaja na okoliš. Popunite datu tabelu. Životinje i biljke

... ... ... ... Ulica s gustim saobraćajem

... ... ... ... ...

Stambeno naselje — napolju ili na zajedničkom prostoru

... ... ... ... ...

2. Potražite povrijeđene ili mrtve životinje i biljke, posječeno drveće ili granje, ili spaljena područja. Fotografirajte karakteristične primjere.

B. U susjedstvu 1. Ispitajte komšiluk o broju životinjskih vrsta u njihovim domovima (osim kućnih ljubimaca). Postarajte se da osigurate veći uzorak.

Velika

Srednja

...

Utjecaj vrste na okoliš

Mala

Gradski park

Opasnost od istrebljenja

Broj

Velika

Vrste

Srednja

Istraživana lokacija

Mala

Informativni list

Biodiverzitet

A. Koje ste životinjske vrste vidjeli u svom domu ili oko njega? Koliko njih? Gdje se one mogu najčešće uočiti?

Životinje

B. • • • • •

Približan broj i/ili koliko često se vide

Gdje se najčešće javljaju?

Informativni list

Biodiverzitet u kući

Koje mjere preduzimate protiv neželjenih životinja u svom domu: zaštitne mreže na prozorima/vratima; mehaničko uništavanje; hemijske supstance za direktno uništavanje; hemijska sredstva za odbijanje; držanje bioloških neprijatelja (domaćih mačaka ili drugih životinja)?

C. Ocjena 1. Uporedite dobijene rezultate. Kako procjenjujete biološku raznovrsnost u svom gradu: nezadovoljavajuća, pristojna, dobra ili veoma dobra? Ponovite svoja istraživanja u drugom godišnjem dobu. 2. Pripremite kratak zaključak na osnovu istraživanja biodiverziteta sprovedenih u vašoj zajednici. Predstavite svoj izvještaj i zaključak u završnoj aktivnosti.

Urbanizacija Buka Prijetnje i izazovi Otpad Hemikalije Mine i okoliš

Urbanizacija Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Sjene grada” „Ekvilibrijum/Ravnoteža”

Buka Buka u modi

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Buka”

Otpad Sirovine i otpad 75 Upravljanje otpadom

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Zagađenje i otpad” „Zagađenje završava u moru”

Hemikalije Hemikalije u našem okruženju

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Život s toksinima” „Homo chemicus”

Mine i okoliš Mine u našem okruženju

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Na putu od kuće do škole” „Školski izlet”

Informativni list Na stazi čovjeka 69 Mjere za smanjivanje zagađenja okoliša bukom 73 Različiti nivoi buke 74 Sto Julijan Tuvim (1894-1953) 80 Kojim materijalima davati prednost? 81 Začarani krug 89 Kompostiranje 90 Svakodnevni proizvodi koji sadrže opasne supstance

Urbanizacija

Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak Autori: Atanaska Margaritova, Elena Usheva, Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Ključni koncept Trajanje

Period u godini Mjesto

Ljudske aktivnosti utječu na urbani okoliš. 4 odvojene aktivnosti u učionici, svaka u trajanju od oko sat vremena, i ekskurzija u trajanju 2–3 nastavna časa Bilo koji Učionica, gradsko/seosko područje

Nastavni materijali

Fotografije, slike, videoisječak Ekvilibrijum/Ravnoteža, radni listovi 1 i 2

Nastavni predmeti

Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Likovno, Poznavanje prirode

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Istražiti i procijeniti procese transformacije zajednica. • Predložiti rješenja za uljepšavanje zajednice. Diskusija, slobodna diskusija, grupni rad, igre, videoprezentacija

Uvod Dostupnost hrane, vode, kisika i raspoloživo sklonište čine mjesto pogodnim za život. Odsustvo neprijatelja, divljih životinja i prirodnih katastrofa čine mjesto pogodnim za zasnivanje doma. Ovo je način na koji su razmišljali naši daleki preci kada su naseljavali nove teritorije. Postepeno je nekoliko kuća formiralo selo, a zatim su sela rasla u gradove, gradovi u velegradove. U današnje vrijeme više od dvije trećine svih Evropljana žive u velegradovima.

Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak

Urbanizacija

Na mnogo načina velegrad je sličan ekosistemu, s vlastitom strukturom, dinamikom i metabolizmom. Kao što su zrak, zemljište i šume, odnosno njihov kvalitet, pod utjecajem biljaka i životinja koje ih nastanjuju, tako su i promjene u urbanom okolišu ukorijenjene u matricu urbanih aktivnosti. Gustina naseljenosti, pokretljivost i životni stilovi neposredno utječu na zahtjeve za prostorom i saobraćajem dobara. Veća koncentracija ljudi i aktivnosti na ograničenom prostoru znači i veliki pritisak na lokalna prirodna staništa. Nijedan grad ne održava se resursima koji se nalaze samo u okviru njegovih granica već iz okruženja pa i dalje. Energija, voda i drugi resursi dovode se u urbani sistem za procesiranje ili potrošnju. Velika koncentracija ljudi i aktivnosti u velegradovima čini ih glavnim uzrocima lokalnih, regionalnih i globalnih izazova okoliša. S druge strane javljaju se jedinstvene mogućnosti za efikasno korištenje energije i resursa. Na taj način mnogi ekološki problemi mogu biti efikasno registrirani i riješeni baš u gradovima. Za više informacija pogledajte radni list Urbana mjesta danas.

Aktivnosti Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak

1 2 3

Tražite od učenika da od svojih roditelja i rođaka prikupe stare fotografije svog mjesta i da ih donesu na čas. Za zagrijavanje, pitajte učenike koliko dugo žive u sadašnjoj zajednici.

Organizirajte diskusiju o sljedećim pitanjima: • • • • •

Jeste li u skorije vrijeme primijetili neke promjene u svom okruženju — pojavu novih zgrada, slučajeve restauracije starih zdanja ili uzgajanje zelenih površina? Šta je na starim slikama? Komentirajte vidljive promjene. Dopadaju li vam se promjene nastale u međuvremenu? Koje od promjena podstiču, a koje otežavaju rekreativne aktivnosti i igru? Ima li promjena koje smatrate jako lošim? Zašto? Šta se može preduzeti kako bi se greške u budućnosti sprečavale i kako možemo sačuvati ljepotu svoje zajednice?

Slobodna diskusija „Gdje se igrati”

Podijelite razred u grupe i svakoj dajte jednu temu za slobodnu diskusiju o temi „Gdje se možemo rekreirati u svojoj zajednici?”. Tražite od grupa da analiziraju i opišu na listu papira prednosti i mahane svakog od mjesta za rekreaciju.

Saopćite rezultate i razgovarajte o temama: • • •

Ima li dovoljno mjesta za rekreaciju? Ako ne, zašto? Ko koristi ovakva mjesta i ko pokušava promijeniti namjenu ovakvih mjesta? Ako su u pitanju odrasli, koriste li oni zaista mjesta za rekreaciju? Šta se može učiniti?

Reklamni agenti Verzija I (uzrast: 10–12 godina)

1 2 66

Podijelite učesnike u tri grupe.

Jedna grupa posmatra ruralno područje/ruralni pejzaž, a druga urbano područje/urbani pejzaž.

Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak

Urbanizacija

3 4

Grupe trebaju reklamirati svoje područje/pejzaž kao moguće turističko odredište.

Neka treća grupa presudi ko je pobjednik, uz opravdavanje svoje odluke argumentima. Koje je od ova dva područja/pejzaža privlačnije i zašto?

Verzija II (uzrast: 13–14 godina)

Neka se učenici odluče za svoje omiljeno mjesto u gradu ili regionu. Zatim neka popune tabelu s dvije kolone u kojima će nabrojati: • prirodna svojstva (biljke, voda, stijene, životinjski svijet, zvuci, mirisi); • vještačka svojstva, tvorevine i pojave koje je kreirao čovjek (industrija, poljoprivreda, kapaciteti za odmor, spomenici, putna mreža, vozila, buka).

2 3 4

Šta bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšali uvjeti okoliša i šta oni sami mogu uraditi, bez ičije pomoći. Svaki učenik treba samostalno odlučiti kako promovirati prednosti svog omiljenog mjesta.

Pošto su promotivne kampanje prodiskutirane, napravite sažetak prijedloga za poboljšanje situacije.

Na stazi čovjeka (aktivnosti koje se mogu sprovoditi ako je na raspolaganju rijeka)

1 2 3

Organizirajte ekskurziju u područje gdje rijeka prolazi kroz grad.

Prekinite šetnju na odgovarajućem mjestu i prodiskutirajte:

Pogledajte kartu područja i, zajedno s učenicima, saznajte gdje rijeka izvire. Kroz koliko naseljenih mjesta protječe rijeka? Organizirajte šetnju pokraj rijeke (prođite kroz neka naselja). Posmatrajte riječno dno, vodu u naseljima i vodu van naselja. Neka učenici vode zabilješke o: • postojanju preduzeća i kako ona zagađuju vodu; • otpadu iz domaćinstva koje su ljudi odložili na obalu ili bacili u vodu; • prisustvu vodenog bilja, životinja itd.

• • •

5 6

kako se mijenja kvalitet vode s prolaskom kroz svako naselje; ima li razlike u kvalitetu vode prije i poslije prolaska kroz urbana područja; jesu li ljudi zagadili rijeku većim dijelom.

Poslije povratka u učionicu pitajte učenike da popune upitnik Na stazi čovjeka, strana 69.

Podijelite razred u tri grupe i recite im da: • • •

grupa 1 — nacrta sve što su zapazili; grupa 2 — predloži aktivnosti kojima će se zagađenje rijeke smanjiti; grupa 3 — predloži osobu/instituciju kojoj se treba obratiti za podršku.

Ekvilibrijum — ravnoteža, stabilnost Prikažite videoisječak Ekvilibrijum/Ravnoteža, koji je uključen u videomaterijal. Održite otvorenu diskusiju o porukama u prikazanom materijalu ili recite učenicima da napišu kratak esej u kojem će navesti svoje utiske.

Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak

Urbanizacija

U nastavku... • • • • • • • •

Neka se učenici raspitaju kod svojih roditelja kako se njihovo mjesto (zajednica) mijenjalo tokom godina. Organizirajte posebnu večer posvećenu vašoj zajednici. Pozovite lokalne stanovnike i predstavnike lokalnih vlasti. Prije sastanka organizirajte izložbu fotografija i slika koje ste sakupili. Ispričajte kratko o svojim zapažanjima i diskusijama, kao i stvarima koje ste naučili od roditelja. Neka neko od vremešnijih starosjedilaca podijeli svoja sjećanja vezana za zajednicu. Pročitajte gostima neke od najboljih eseja inspiriranih videomaterijalom. Predstavite svoju viziju zajednice s predstavnicima lokalnih vlasti. Izradite akcioni plan i pronađite način da uključite lokalne medije.

Urbana mjesta danas BiH je u predratnom periodu bila pod snažnim djelovanjem tri istovremena procesa: industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije, koji su prouzrokovali njenu neravnomjernu urbanizaciju te snažna i konstantna migraciona kretanja stanovništva, koja su se manifestirala u: • demografskom pražnjenju sela i pojedinih prostora i • stvaranju većih centara u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine, što je kao posljedicu imalo visoke troškove funkcioniranja gradova, propadanje sela i neracionalnu organizaciju prostora. Guste koncentracije stanovništva oformljene su uglavnom oko velikih gradova, u dolinama rijeka i u kotlinama planinskih područja. Najviše stanovnika živi u dolinama rijeka i u pripanonskom području, dok su ogromni prostori u istočnoj, jugoistočnoj i jugozapadnoj i dijelom u sjevernoj Bosni i Hercegovini ostali prazni, bez gradova i adekvatnog privrednog razvoja. Rat i poslijeratni period doprinijeli su da se prekinu neke veze, a infrastruktura prostora (vodni, elektroenergetski, saobraćajni sistemi itd.) u velikoj je mjeri porušena i prekinuta; ratnim vihorom uništena su brojna seoska naselja i dijelovi gradova, prirodna dobra i graditeljsko naslijeđe u velikoj su mjeri upropašteni ili ozbiljno oštećeni, povećan je stepen zagađenosti okoliša izazvan kako aktivnošću čovjeka (otpad u šumarstvu i drvnoj industriji, deponije, „groblja starih automobila”, starih autoguma itd.), tako i aktivnošću industrije (zagađenje industrijskim otpadom usljed zastarjelih tehnologija, zastarjele opreme itd.). Obnova je seoskih naselja usporena, ili se uopće ne ostvaruje, tako da prijeti opasnost od potpunog nestanka sela u nekim brdskim područjima. Radi savladavanja uočenih problema u oblasti urbanog razvoja neophodno je preduzeti mjere: • stvaranje uvjeta za skladan ekonomski, socijalni i prostorno uravnotežen i održiv razvoj cjelokupnog (urbanog i ruralnog) područja BiH; • obnova, zaštita i unapređenje prirodnih dobara, objekata i infrastrukture i poboljšavanje stanja na demografski najugroženijim područjima; • očuvanje i zaštita čovjekova okoliša, uz povećanje njegove vrijednosti i odgovorno upravljanje prirodnim resursima; • promoviranje i zaštita historijskog i kulturnog naslijeđa; • uređenje i korištenje prostora na način potpunog uključivanja u integracione regionalne, evropske i šire procese.

Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak

Urbanizacija

Češće smo u potrazi za životinjskim tragovima. Sada tražimo ljudske otiske. Pogledajte date primjere koji su štetni po rijeku i potražite druge u svom okruženju. Opišite ih.*

Izgradnja:

most

nova zgrada

Industrija:

postrojenje

farma za uzgoj svinja

pilana

Saobraćaj:

garaža

benzinska stanica

Turizam:

hotel

restoran

Drugo:

Informativni list

Na stazi čovjeka

* Zagađuje li čovjek samo rijeke?

Buka

Buka u modi Autori: Maria Pirgova, Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Ljudi su stalno izloženi različitim tipovima buke, a neki od njih mogu biti opasni po zdravlje. 2 nastavne jedinice Bilo koji Učionica, na otvorenom

Nastavni materijali

Tabla, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Fizika

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Razumjeti sveprisutnost buke. • Naučiti o nivoima različitih tipova buke, njihovim izvorima i pristupima za smanjivanje zagađenja bukom. Predavanje, videoprezentacija, diskusija, ekskurzija, slobodna diskusija

Uvod Sposobnost registriranja zvuka funkcija je od vitalnog značaja za ljudski opstanak i komunikaciju. Pa ipak, nisu svi zvuci poželjni. Neželjeni zvuci, za koje se obično koristi izraz „buka”, potječu od ljudskih aktivnosti kao što su saobraćaj, industrija i poslovi u domaćinstvu.

Buka u modi

Buka

Najčešća je posljedica buke nervoza. Ovo se osjećanje očituje ne samo u ometanju komunikacije i spavanja već i uznemiravanju i ometanju za vrijeme obavljanja raznih drugih aktivnosti.

Ometanje sna Ometanje sna vjerovatno je najuočljivija posljedica buke u okruženju, odgovorna za slabljenje kvaliteta spavanja. Da bi se osigurao neometan san, pojedinačni incident buke (naprimjer prolazak aviona ili automobila) ne smije prekoračiti jačinu od 55 decibela (dB). Ometanje komunikacije Nivo ometanja govorom ili muzikom zavisi od nivoa buke u odnosu na nivo kojim se prenosi željena informacija. Povišen stepen buke zahtijeva od sagovornika da povise glasove i/ili da se fizički približe kako bi se razumjeli. Nivoi buke od oko 35 dB ometaju govornu komunikaciju. Normalna govorna komunikacija postaje nemoguća u pratnji buke od oko 70 dB. Psihofiziološke posljedice Najuobičajenije posljedice na ljude jesu psihološki stres i, u slučajevima viših nivoa buke, kardiovaskularni problemi. Negativni utjecaji na mentalno zdravlje, radni učinak i produktivnost također su uočeni i zabilježeni u istraživanjima. Može se zaključiti da izlaganje buci stresno utječe na zdravlje, zato što proizvodi mjerljive promjene u krvnom pritisku i brzini otkucaja srca. Posljedice buke po divlji životinjski svijet još nisu u potpunosti sagledane.

Aktivnosti Uvod

Postavite sljedeća pitanja: • • •

•

2 3 4

Možemo li slušati zvuke u svojoj okolini? Zašto ih nekad opisujemo kao „muziku za uši”, a nekad kao „zaglušujuću buku”? Šta podrazumijevamo pod „zvukom”, a šta pod „bukom”? (Zvuk je vid energije koji putuje u valovima. Buka se može definirati kao neželjen, uznemiravajući ili bolan zvuk koji ometa proces slušanja, razbija koncentraciju i umanjuje učinkovitost osobe za vrijeme obavljanja neke aktivnosti, ili proizvodi stres ili bolesti.) Koji zvuci ili koja buka vas plaše?

Pustite učenicima videomaterijal Buka i tražite da ukratko, u jednoj rečenici, rezimiraju poruku filma. Neke od najboljih odgovora napišite na tabli. Ukratko rezimirajte informacije iz uvoda i poglavlja Buka s CD-ROM-a.

Podijelite informacioni list Različiti nivoi buke i pokušajte utvrditi jasniju razliku između nivoa buke koju izazivaju različiti izvori u našoj okolini. Objasnite da se jačina (glasnoća) buke mjeri u decibelima. Osim toga, zvuci imaju i frekvenciju (zvuci iste jačine s višom frekvencijom neprijatniji su od onih s nižom). Jačina zvuka od 75 dB može biti opasna za ljudski sluh. Oštećenja slušnog aparata registrirana su u slučajevima produženog izlaganja buci veće jačine od 85 dB. Buka od 120 dB bolna je, a zvuci koji prekoračuju 180 dB mogu biti smrtonosni.

Aktivnosti van učionice

Prošetajte do raskrsnice ili drugog mjesta u svom gradu/selu koje je opterećeno saobraćajem. Obratite pažnju na osobenosti različitih zvukova i specifičnu atmosferu mjesta. Posmatrajte koliko vozača koristi sirenu i stvara buku zvučnim signalima.

Napravite šetnju u prirodi (tihi park ili mjesto van grada/sela, najbolje u šumi).

Buka u modi

Buka

Tražite od učenika da zatvore oči i da se koncentriraju na zvuke. Neka komentiraju harmoniju zvukova.

Šta činiti

Poslije povratka u učionicu pokrenite slobodnu diskusiju: • • •

Koji su glavi izvori buke? (Saobraćaj, željeznica, industrijske aktvinosti, neke aktivnosti povezane sa slobodnim vremenom — koncerti, diskoteke, autotrke, skuteri na vodi itd.) Napišite odgovore na tabli. Koje su lokacije najbučnije u vašem gradu/selu i zašto su bučne? Napišite odgovore na tabli.

2 3

Objasnite da je broj ljudi koji je izložen negativnim posljedicama buke preveliki. Koristite primjere iz teksta Buka u Evropi i s CD-ROM-a.

Neka učenici predlože sredstva za smanjenje buke. Pomozite im informacijama iz teksta Mjere za smanjivanje zagađenja okoliša bukom. Napišite odgovore na tabli.

Naglasite da je buka često zanemarena kao ekološki problem. Jedan od razloga jest i činjenica da se ljudsko uho prilagođava različitim nivoima buke. Ova karakteristika ipak dovodi postepeno do gluhoće i nemogućnosti uočavanja širokog spektra zvukova.

U nastavku... •

Neka učenici podijele svoje utiske s lokacija s različitim nivoima buke: – učenici nadareni za glumu mogu odigrati „zvučne slike” za razred koristeći pantomimu, performans itd.; – učenici nadareni za pisanje mogu svoje utiske pretočiti u sastave; – oni koji vole crtati mogu likovno predstaviti zvuke i buku; – muzikalni učenici mogu komponirati pjesme.

•

Organizirajte priredbu za javnost gdje će učenici predstaviti svoje radove. Pozovite roditelje, predstavnike lokalnih vlasti i novinare i prodiskutirajte o ovoj temi. Procijenite možete li napraviti akcioni plan.

Buka u Evropi Buka je postojan i ozbiljan ekološki problem u Evropi. Procijenjeno je: • da je oko 450 miliona ljudi u Evropi (65% stanovništva) izloženo visokim nivoima buke (tokom 24 sata 55 dB), što izaziva nervozu i uznemirenje; • da je oko 113 miliona ljudi (17%) izloženo buci od preko 65 dB, jačini na kojoj su opasne posljedice buke uočljive; • oko 10 miliona ljudi izloženo je neprihvatljivim nivoima buke (tokom 24 sata 75 dB). U velegradovima je postotak ljudi izloženih neprihvatljivim nivoima buke dva do tri puta veći od nacionalnog prosjeka. Općeusvojeno je mišljenje da nivo vanjske buke ne treba prelaziti 65 dB tokom dana, a u stambenim naseljima treba biti ispod 55 dB.

Buka u modi

Buka

Inženjersko-tehnološka rješenja • •

•

• • •

Zakonske mjere • • • • • •

Planski pristup upotrebi zemljišta i izgradnji. Smanjivanje emisija buke poboljšanim rješenjima izvora (razvoj proizvoda koji ne emitiraju buku). Mjere za ometanje puteva koji prenose buku (pregrade, zvučna izolacija oko mašina). Mjere za zaštitu javnosti od buke (upotreba dvoslojnog ili troslojnog stakla, projektiranje fasada). Razvoj novih putnih površina i guma koje smanjuju buku. Nove tehnologije automotora. Efikasniji planovi upravljanja saobraćajem.

Utvrđivanje graničnih vrijednosti buke. Uvođenje zona buke duž saobraćajnica i oko aerodroma. Zakonom utvrđene granične vrijednosti emisije buke za proizvode. Opći zahtjevi za sve akustične pojave. Kontrola iz rekreacionih izvora na lokalnom nivou putem izdavanja dozvola. Ograničavanje brzine.

Informativni list

Mjere za smanjivanje zagađenja okoliša bukom

Obrazovanje i informiranje • • • • •

Poboljšan monitoring/nadzor buke u urbanim područjima. Povećan broj kvalificiranih stručnih osoba. Pokretanje odgovarajućih istraživačkih i razvojnih projekata. Jačanje svijesti javnosti osiguravanjem mjerodavnih informacija. Utjecati na promjene ponašnja koje vode smanjenju buke.

Informativni list

Buka

Različiti nivoi buke

Potpuna tišina

0-20 dB

Šuštanje lišća

30 dB

Mirna urbana područja u gradovima između 2:00 i 4:00 ujutru

40 dB

Normalna konverzacija u zatvorenom

50 dB

Auto koji se ne kreće

50 dB

Auto u prolazu, brzine 50 km/h

60-80 dB

Kamion koji se kreće brzinom 50 km/h

78-92 dB

Motocikl koji se kreće brzinom 50 km/h

75-100 dB

Voz koji se kreće brzinom 100 km/h

100 dB

Diskoteka

85-103 dB

Najveća buka koju proizvodi brzi voz brzine 300 km/h

110 dB

Mlazni avion pri polijetanju

110 dB

Vojni sukobi niskog intenziteta

105-120 dB

Moguće oštećenje sluha

120-140 dB

100

Jačina zvuka u decibelima (dB)

110

120

130

140

150

Otpad

Sirovine i otpad Autori: Jacek Schindler, Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Ključni koncepti

Trajanje Period u godini Mjesto

Zagađujuće tvari i otpad ne smiju se ispuštati u okoliš brže no što ih on može rastvoriti, reciklirati ili učiniti bezopasnim. 4 nezavisne aktivnosti, po jedan nastavni čas za svaku Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Videomaterijal Zeleni paket, razni predmeti ili ambalaža napravljeni od jednostavnih ili višeslojnih materijala

Nastavni predmeti

Biologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Razumjeti ozbiljnost problema povezanih s otpadom. • Izučavanje životnih ciklusa različitih materijala. • Izučavanje svojstava jednostavnih i višeslojnih materijala koji su u svakodnevnoj upotrebi. Predavanje, diskusija, videoprezentacija

Uvod Otpadni materijal koji proizvode organizmi u prirodi obično postaje hrana ili resurs za druge organizme. Naprimjer, ptice će koristiti mrtvo granje ili lišće za pravljenje gnijezda; mikroorganizmi i crvi u zemlji pretvaraju mrtve životinje u humus, koji postaje hrana za biljke; organske supstance u vodi, kao što su životinjski otpad ili truhlo lišće, predstavljaju hranu za vodene mikroorganizme.

Sirovine i otpad

Otpad

Ogromne količine energije i sirovina koje ljudska društva troše proizvode toliko otpada da zagađenje zraka i kisele kiše, koje su rezultat ovog procesa, predstavljaju ozbiljnu prijetnju za okoliš na globalnom nivou. Ljudi su akumulirali toliko otpada da više ne mogu njime adekvatno upravljati, pa se uskoro može desiti da se u njemu počnu i daviti. U modernom društvu 80% ukupnog otpada potječe od poljoprivrednih, industrijskih ili rudarskih aktivnosti. Ostalih 20% potječe iz domaćinstava. Veliki dio onoga što izbacimo iz kuće (plastika, metal, papir, staklo i organski materijali) može biti reciklirano.

Aktivnosti Istraživanje otpada

Prezentirajte razredu informacije iz uvoda. Objasnite da ljudske aktivnosti proizvode ogromne količine čvrstog otpada. Nebriga i zanemarivanje često izazivaju dodatne probleme. Osim toga, otpad je prijenosnik bolesti i narušava izgled okolice.

Neka učenici istraže zagađenje u školskom dvorištu i u susjedstvu na sljedeći način: • • •

•

podijelite učenicima plastične ili papirne vrećice i gumene rukavice; neka prikupljaju otpatke iz školskog dvorišta i obližnjeg susjedstva u trajanju od 20 minuta (ili više, ako je potrebno); prikupite sve otpatke na jednu gomilu. Dodajte smeće iz korpe u učionici i podijelite hrpu na tipove: papir, metal, staklo, plastični otpaci, organski otpaci itd. Izmjerite ih. Koji je odnos različitih tipova otpada? Pokrenite diskusiju: Ko bi mogao biti odgovoran za različite tipove otpada?

Životni ciklus materijala

Objasnite da se problem otpada može bolje sagledati ispitivanjem životnog ciklusa materijala koji ga sačinjavaju, od nastanka do konačnog odlaganja. Materijali postaju otpad kao rezultat raznih proizvodnih i potrošačkih procesa. Emisije su zaostali nusproizvod ovih transformacija i one se ispuštaju direktno u zrak i vodu. Oni ostaci procesa koji idu u dalju obradu prije ispuštanja nazivaju se otpad.

Podijelite pjesmu Sto Juliana Tuwima na strani 80. Pročitajte je zajedno i ispitajte različite etape koje su neophodne da se napravi sto. Dodajte informacije o postupcima koji nisu spomenuti u pjesmi.

Napravite sličnu vježbu sa stolovima u učionici. Većina škola opremljena je stolovima koji se sastoje od metalne konstukcije prekrivene laminiranim drvetom. Drveni je dio najčešće od presovane drvene građe (iverice) povezane nekim tipom lijepka. Površina ovako dobijene ploče ne farba se, već se prekriva laminatom, tj. nekom vrstom vještačkog materijala, najčešće PVC-om, što uljepšava izgled i produžava životni vijek.

Prikažite razredu obrazovni film Zagađenje i otpad, koji se nalazi u videomaterijalu. Pokrenite diskusiju. Pokušajte odgovoriti na sljedeća pitanja: • Zašto se količina akumuliranog otpada stalno povećava? • Ko to omogućava? • Ko, prema filmu, može pomoći da se ovaj problem riješi?

Sirovine i otpad

Otpad

Kojim materijalima davati prednost?

Sedmicu prije planiranog časa zadužite učenike da procijene broj plastičnih kesa za kupovinu koje sedmično prođu kroz njihovo domaćinstvo.

Izračunajte broj plastičnih kesa za kupovinu koji se na godišnjem nivou koristi u vašem gradu ili selu, koristeći informacije koje ste dobili od učenika, kao i broj stanovnika. Pokušajte pronaći sličnu informaciju u radnjama i iskoristiti je za svoje proračune.

Razgovarajte s učenicima o metodologiji koju ste primijenili. Velika cifra u razultatu vaše računice trebala bi iznenaditi učenike kad saznaju koliko se kesa za kupovinu iskoristi za jednokratnu upotrebu.

4 5

Pitajte učenike šta bi trebalo uraditi da se ovaj broj smanji.

Podijelite informativni list Kojim materijalima davati prednost. Objasnite upotrijebljene simbole. Neka učenici ispitaju od kojih su materijala načinjeni predmeti na početku informativnog lista (ili od kojih bi mogli biti načinjeni). U dnu informativnog lista popišite imena ostalih predmeta koje su naveli učenici i dozvolite im da nastave diskusiju u malim grupama. Rješenje nekih slučajeva neće biti problem, ali neki mogu biti prilično komplicirani.

Objasnite da u slučajevima kada trebamo birati između predmeta izrađenih od različitih sirovina i kada nismo sigurni koji je od njih sigurniji za okoliš, dobro je upamtiti da je uglavnom najbolje koristiti onaj proizvod koji je napravljen od prirodnih materijala. Ovaj način razmišljanja ne može promijeniti ni notorna činjenica da je naš današnji život nezamisliv bez vještačkih materijala. Mnogi predmeti koje svakodnevno koristimo mogu biti napravljeni samo od vještačkih materijala. U mnogim slučajevima ovakvi predmeti imaju prednost u odnosu na tradicionalne, ili zato što je njihova upotreba higijenski opravdana (npr. špricevi), ili zato što je sigurnija za okoliš. Umjesto upotrebe jednostavnih i pogrešnih stereotipa potrebna je procjena ne samih sirovina već njihove namjene. Koristite tekst Otpad i... otpad.

Pažnja: Laminati!

Neka učenici donesu na čas različite ambalaže za mlijeko: staklenu bocu, plastičnu bocu; kartonsko pakovanje za pasterizirano mlijeko (koje je s unutrašnje strane postavljeno aluminijskom folijom); kartonsko pakovanje sa znakom UHT (izvana: obična folija, aluminijska folija, sivi karton, bijeli papir, folija koja se pravi od vještačkih materijala). Analizirajte strukturu višeslojnih pakovanja. Sve slojeve kartonskog pakovanja lakše ćete uočiti ako ih razrežete dijagonalno.

Počnite čas takmičenjem nekoliko učenika u brzom razdvajanju slojeva kartonskog pakovanja sa simbolom UHT (više o ovom simbolu nađite u primjeru Stranica i ambalaža). Ovo je takmičenje bez pobjednika.

Objasnite da se jednostavni materijali, kao što su drvo, metal, papir i plastika, sve češće zamjenjuju materijalima koji se sastoje od nekoliko različitih slojeva. Tako se dobija konačni proizvod koji je kvalitetniji. Jedan od primjera jesu i ploče stolova koje smo maloprije spomenuli. Kada se površina drveta pokrije lijepkom i slojem vještačkog materijala, rezultat je površina čvrsta kao drvo, ali glatka kao vještački materijal. Slučaj sa UHT-ambalažom za mlijeko je sličan. Ona je napravljena od nekoliko slojeva: karton, papir, aluminijska folija i folija koja se pravi od vještačkih materijala. Rezultat je proizvod sa svojstvima svih ovih materijala: čvrst kao karton, neproziran kao alumnijska folija, otporan na toplotu i vodonepropusan kao sintetički materijal, a na njemu se još može i štampati, kao na papiru.

Sirovine i otpad

Otpad

Naglasite da, uz očigledne prednosti, ima i nekoliko mahana. Ovakvi višeslojni (laminirani) materijali ne recikliraju se, i to zato što je tehnologija neophodna za tu svrhu skupa i mnogo manje isplativa nego tehnologija za recikliranje jednostavnih materijala. Predstavite razredu dodatne informacije iz teksta Stranica i ambalaža. Recite učenicima da uporede kartonsku ambalažu za mlijeko s laminiranim pločama svojih stolova. Ukažite na činjenicu da su kartonske ambalaže za mlijeko i sokove svakodnevni otpad, zato što su u širokoj upotrebi, dok je udio stolova u svakodnevnom otpadu zanemarljiv. U oba primjera laminiranje produžava životni vijek predmeta. U slučaju mlijeka, pakovanje osigurava njegov vijek trajanja i omogućava konzumaciju u roku od 1–2 dana. U slučaju školskih stolova, laminat dodaje godine njegovom trajanju.

U nastavku… •

•

Zadajte učenicima zadatak da ispitaju životne cikluse raznih materijala: papira, stakla, organskih proizvoda, različitih metala i plastike. Ohrabrite ih da podijele svoja nova saznanja sa svojim ukućanima. Pogledajte film Zagađenje završava u moru na DVD.

Otpad i... otpad U jednoj školi nastao je problem oko ocjene jednostavnog školskog pribora. Učitelj se žalio da iako njegovi učenici znaju da su drveni linijari manje štetni za okoliš, oni ipak daju prednost plastičnim linijarima, zato što im se više dopadaju. Hajde da, na časak, promislimo i uporedimo ova dva predmeta. Upotreba drveta za pravljenje jednostavnih stvari, kao što su linijari, ne predstavlja problem u smislu otpada. Čak iako bacimo drveni linijar, on se u prirodi raspada brzo i bez štete. S druge strane, broj plastičnih linijara koji se bace godišnje toliko je zanemarljiv da ne predstavlja nikakav problem u smislu otpada. Linijari se mogu koristiti godinama. Međutim, kada uzmemo u obzir plastične boce u kojima se pakuju najrazličitiji napici, onda imamo potpuno drugačiju situaciju. Ovo se može jednostavno utvrditi ako pogledamo bilo koji kontejner. Traženje plastičnog linijara u hrpi plastičnih boca isto je kao traženje igle u plastu sijena. Sljedeći argument kojim se opravdava kupovina plastičnog pribora za školu često je u opticaju: kada kupujemo linijare, flomastere i druge predmete od plastike mi zapravo čuvamo šume. Takav je argument veoma kontroverzan jer pretpostavlja da se plastika pojavljuje niotkud i da eksploatacija nafte uopće ne šteti prirodi. Iako plastični linijari nisu problem u smislu otpada, to ne znači da bi trebalo potpuno zanemariti upotrebu drveta i drugih prirodnih materijala. Činjenica da u datim primjerima nema velike razlike u smislu otpada ne mijenja činjenicu da korištenje predmeta napravljenih od drveta i drugih materijala biljnog porijekla predstavlja značajan činilac podrške za životno okruženje sigurnijeg načina života. Ovim hoćemo kazati da je bitno formiranje ne samo stavova i vjerovanja već i ukusa za koje će drveni linijar biti privlačniji.

Sirovine i otpad

Otpad

Stranica i ambalaža

UHT UHT-znak na pakovanjima mlijeka jeste skraćenica engleskog termina „ultra high temperature” (ultravisoka temperatura). To znači da je mlijeko pakovano u ambalažu na temperaturi od oko 130oC i pod pritiskom. Visoke temperature ubijaju sve mikroorganizme koji bi mogli pokvariti mlijeko. Pritisak sprečava prodor bakterija iz vanjske sredine u mlijeko i pakovanje. Ova tehnologija produžava životni vijek mlijeka.

Ekološki (ne)siguran papir Termin ekološki siguran papir koristi se toliko često da se može zaboraviti koji je papir zaista ekološki siguran (onaj čiji procesi proizvodnje, korištenja i reciklaže ni u jednoj etapi ne ugrožavaju okoliš). Neki od procesa za proizvodnju papira potpuno su bezopasni. Otpad Otpad u proizvodnji papira najštetniji je „proizvod” za okoliš koji potječe iz fabrika celuloze i papira. Bijeljenje Papir koji nije bijeljen smatra se „sivim”. Proces bijeljenja čisto je estetska korekcija. U prošlosti korišteni su spojevi hlora, ali se danas umjesto njih koristi kisik (u obliku hidrogenperoksida), koji je neuporedivo manje štetan za okoliš. Veoma je važno da papir koji se koristi kao ambalaža za hranu (tj. papir za pakovanje sendviča, filteri za kafu i dr.) nije bijeljen. Punjenje, peglanje Neprerađeni papir ima grubu, neravnu površinu. Da bi se ispeglao, dodaju mu se aditivi/punila (tj. kaolin) i pušta se kroz valjak. Ponekad ovi procesi izostaju zato što su veoma štetni za okoliš, pa je proizvedeni papir grublji, s vidljivim pukotinama, i štampari ga zovu „porozni”. Premazivanje Premazivanjem papira dobija se glađa površina. Ovakav papir omiljen je kod reklamnih izdavačkih kuća. Zove se još i „težak papir” i zahtijeva specijalne tehnologije. Poliranje Poslije štampe papir se polira ili čak laminira (prekriva se vještačkim materijalima) kao dodatni završni proces. Uljepšavanje papira čini ga nereciklabilnim nakon njegove upotrebe.

Sirovine i otpad

Informativni list

Otpad

Sto Julian Tuwim (1894-1953) U šumi je izraslo drvo toliko visoko, da je njegova moćna krošnja dotakla nebo. Ali, drvosječe su posjekle ovog kralja šume, na tom poslu izgubili su cio jedan dan. Njihovi konji jedva su ga izvukli, i najzad jednom stigoše do radionice u gradu. Škrgutave testere glodale su meso kore, grizle su i grizle dugo, sve do zore. Drvo postade građa, a daske dovoljno dobre, da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata. Rodom iz Varšave, Adam Višnjevski ime mu bilo, kao majstor stolar bješe poznat silno. S osobitim poletom on mjerio je i sjeko, dok nije nasto novi sto, nije se usekno. Kol’ko truda, znoja i straćenih sati, da se jedan kukavan sto naplati.

ISJEĆI OVDJE!

Otpad

Proizvod

Staklo

Vještački materijali (uključujući i sintetička vlakna)

Metali

Materijali biljnog porijekla

povratna ambalaža od stakla nepovratna ambalaža od stakla

PET??

aluminij

čaša

staklo

drugo staklo

prozor

staklo

drugi materijali???

linijar

drugi materijali

aluminij, čelik

drvo

staklo (+metal)???

plastika

čelik (+staklo)

staklo

PET

aluminij, čelik

pakovanje za motorno ulje

LP ploča

osvježavajući napitak

špricevi pakovanje za pesticide

Informativni list

Kojim materijalima davati prednost?

sokovnik biciklistička guma posuđe za kampovanje kesa za kupovinu košulja, pantalone sportski triko kada

Podvučeno ime materijala

Najpogodniji materijal za tu svrhu.

??? Upitnici poslije imena materijala

Upotreba materijala nije najprihvatljivija.

Ime materijala precrtano

Potpuno nepogodan materijal.

Ime nije navedeno

Izbor materijala nevažan, u smislu utjecaja na okoliš.

Ime sirovine (+ još neka sirovina)

Proizvod sadrži elemente načinjene od različitih sirovina.

Upotreba materijala nemoguća (npr., upotreba materijala biljnog porijekla za špriceve).

Moguće je koristiti ovaj materijal, ali se to izbjegava u praksi zato što su u upotrebi materijali koji više odgovaraju svrsi.

Otpad

Upravljanje otpadom Autori: Jacek Schindler, Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Proces pridruživanja Evropskoj uniji zahtijeva radikalne promjene u stavovima o upravljanju otpadom u srednjoj i istočnoj Evropi. 5 nezavisnih aktivnosti, po 1 nastavni čas za svaku Bilo koji Učionica, gradska deponija (ako je moguće)

Nastavni materijali

Posteri

Nastavni predmeti

Biologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Upoznati učenike s principima i metodama upravljanja otpadom. Predavanje, diskusija, slobodna diskusija

Uvod Dinamični razvoj industrije i povećanje potrošnje doveli su do drastičnog povećanja količine otpada. Oko 80% ukupnog otpada rezultat je poljoprivrednih, industrijskih i rudarskih aktivnosti. Ostalih 20% čini otpad iz domaćinstava, čiji je veliki dio moguće ponovo iskoristiti (plastika, metal, papir, staklo) ili je biorazgradiv (organske materije). Efikasno upravljanje otpadom predstavlja alternativu zlokobnim izgledima za budućnost u kojoj će buduće generacije „plivati” u hrpama smeća. Evropska unija donijela je stroge zakone koji se tiču tretmana otpada. Otpad se ne može tek tako bacati na deponije. Ako se prethodno ne tretira, mora se preraditi u postrojenjima. Samo ono što ne može biti reciklirano odvozi se na deponiju. U Bosni i Hercegovini, na nivoima entiteta, postoje zakoni koji također predviđaju odvojeno sakupljanje otpada, te njegovo tretiranje i reciklažu. Nedostatak finansijskih sredstava za osiguranje uvjeta za odvojeno sakupljanje otpada (kontejneri za papir, plastiku i sl.) te visoka cijena zasebnog odvoza otpada, ali i nedostatak kapaciteta za preradu, faktori su koji onemogućavaju primjenu ovih zakona. Osim zakona postoji i strategija upravljanja otpadom, koja predviđa izgradnju regionalnih sanitarnih deponija. U mnogim slučajevima građani se protive takvim gradnjama jer nisu informirani o prednostima sanitarnih deponija nad običnim.

Aktivnosti Principi i načini tretmana otpada

Započnite čas pojašnjavajući životni značaj problema eksploatacije sirovina i odlaganja otpada. Koristite informacije iz uvoda i poglavlja Otpad na CD-ROM-u, kao i plan časa Materijali i otpad.

Predstavite četiri principa dobrog upravljanja otpadom, koristeći informacije sa stranice 89 i poduprite ih odgovarajućim primjerima.

Upravljanje otpadom

Otpad

Objasnite da postoji nekoliko načina za tretman otpada: •

• • • •

•

ograničavanje energetske i sirovinske potrošnje — ovo je daleko najefikasniji pristup jer vodi smanjenju količine generiranog otpada i na taj način smanjenju sredstava i truda koje treba uložiti u tretman otpada; ponovno korištenje — također štedi novac, uz sve ostale koristi koje donosi; separacija kod prikupljanja — mnogi korisni materijali mogu se ponovo koristiti, a upotreba recikliranih materijala zahtijeva manje energije nego korištenje sirovina; kompostiranje — važne organske materije vraćaju se u prirodni ciklus; incineracija — spaljivanjem otpada iskorištava se njegova potencijalna energija i smanjuje se njegova količina (spaljivanje u incineratorima) — metod koji je u širokoj primjeni u razvijenim zemljama, ali koji ima neke mahane; polaganje na deponiju — otpad se odlaže ispod zemlje, obično u napuštene kamenolome.

Prije časa napišite svaki od sljedećih izraza štampanim slovima na list papira (svaku riječ na odvojenom listu): otpad, đubre, smeće, upravljanje otpadom, smetljište, zakoni i regulative, tretman otpada, incinerator, separacija, deponija, reciklaža, kompostiranje, odlaganje otpada, spaljivanje otpada i zagađivač plaća.

Neka petnaest dobrovoljaca izabere po jedan list papira. Kažite im da se podijele u dvije grupe: u prvoj grupi neka budu oni termini koji su vezani za stare prakse, a u drugoj termini koji su vezani za moderno postupanje s otpadom. Ima li nekih termina koji se odnose na obje grupe?

6 7

Kažite dobrovoljcima da otkriju kojoj grupi pripadaju.

Neka i ostatak razreda učestvuje u ovoj diskusiji.

Biti ili ne biti…

Izložite razredu sljedeći slučaj: hoćete da kupite novi televizor iako imate stari koji još radi. Šta možete uraditi sa starim televizorom?

Neka dobrovoljac napiše prijedloge na tabli. Evo nekih uobičajenih prijedloga: • • • • • • • • •

odložiti kupovinu novog televizora dok god stari radi; dajte stari televizor nekome ko ga nema ili ga ne može priuštiti; oglasite da ga poklanjate ili da ga prodajete u bescjenje; odnesite stari televizor u radnju koja prodaje polovnu robu; napravite terarijum od kutije, a dijelove odnesite u servis za popravljanje televizora; prekrijte ga i koristite kao stočić ispred novog televizora; odnesite ga u podrum i čuvajte „za svaki slučaj”; postavite ga u drugoj sobi i koristite paralelno s novim aparatom; odnesite ga na smetljište.

Pošto ste zabilježili sve sugestije, pitajte učenike da ih ocijene prema sljedećim kriterijima: •

hoćete li spriječiti odlaganje otpada ograničavanjem potrošnje (odluka je da ne kupite novu stvar) — 1 poen; • hoćete li spriječiti odlaganje otpada produžavajući životni vijek stvari koja vam više ne treba — 2–4 poena; • hoćete li naći novu namjenu predmetu — 5–6 poena; • doprinosi li nepotreban predmet povećanju potrošnje (više vremena provedenog ispred televizora, čineći vas zavisnijim) — 7–8 poena; • razmišljate li o starom televizoru kao o otpadu — 9–10 poena ako je vaš odgovor „da”. Najbolji su prijedlozi oni koji imaju najmanje poena.

Upravljanje otpadom

Otpad

Skrenite pažnju učenicima na naredna dva kriterija (bez davanja poena). Jesu li prijedlozi izvodljivi u lokalnim uvjetima (npr. postoji li u blizini radnja koja otkupljuje stare televizore)? Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu možete istaći bilo koje slobodne, netradicionalne ideje koje su interesantne i kreativne.

Na kraju, poredajte prijedloge prema njihovoj sigurnosti za okoliš, praktičnosti i originalnosti. Smislite još neki sličan problem i predstavite ga razredu.

Organski otpad — poklon prirodi

Predstavite učenicima sljedeći slučaj: obrezivanje voćki ili vinove loze ostavlja iza sebe mnogo organskog otpada. Šta možemo učiniti s njim?

Neka dobrovoljci napišu prijedloge na tabli. Evo nekih praktičnih prijedloga. Organski otpad može biti: • prebačen na nepristupačno mjesto, gdje neće nikom smetati (npr. duboko u šumu); • prebačen na smetljište; • usitnjen i iskorišten za pokrivanje/posipanje (npr. pokrivanje zemlje slamom, posipanje prirodnim đubrivom, tresetom ili posebnim papirom — ovako se zadržava vlaga i štiti zemlja od suše ili smrzavanja); • usitnjen, upakovan, stavljen u vreće i prodavan kao sredstvo za posipanje/pokrivanje; • usitnjen i kompostiran; • osušen i iskorišten kao drvo za potpalu.

Pošto ste zabilježili sve ideje na tabli, neka ih učenici ocijene prema sljedećim kriterijima; kako je otpad tretiran — kao smeće (1–2 poena), kao biorazgradljivi materijal (3–5 poena) ili kao industrijska sirovina (6–8 poena). Najbolji su prijedlozi oni s najviše poena. Istaknite još dva kriterija (bez bodova): • Jesu li prijedlozi izvodljivi u lokalnim uvjetima (tj. ima li u okruženju fabrika koja koristi drveni otpad ili radnja koja prodaje kompost itd.)? • Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu možete istaći bilo koje slobodne, netradicionalne ideje koje su interesantne i kreativne.

Na samom kraju poredajte prijedloge prema tome koliko su sigurni za okoliš, prema praktičnosti pristupa i originalnosti. Smislite još nekoliko sličnih slučajeva. Objasnite da organski otpad sačinjava značajan dio smeća iz domaćinstva. Ono je važno zbog budućeg tretmana — najviše kompostiranjem. Ispravno kompostiranje ne proizvodi negativne utjecaje na okoliš; baš suprotno, ono vraća prirodi izuzetno značajne organske materije koje bi inače ostale neiskorištene na deponiji. Kvalitet komposta zavisi od preliminarnog razdvajanja đubreta. Ako se organske supstance bace u isti kontejner s drugim otpadom, postaju beskorisne. S jedne strane, ne mogu se koristiti u održavanju bašče, jer su pomiješane s polomljenim staklom ili toksinima, a s druge, propast će kvalitet ostatka otpada koji se može iskoristiti za neku drugu namjenu. Predstavite razredu načine pripreme komposta, koristeći informativni list Kompostiranje. Ohrabrite one učenike koji žive u kućama s baščom da sprovedu kompostiranje organskog otpada koji se baca iz njihovog domaćinstva.

Otpad u našem gradu ili selu

Pošaljite nekoliko učenika u lokalno preduzeće za upravljanje otpadom, pozovite nekog od njihovih zaposlenih da posjeti vaš čas ili organizirajte posjetu preduzeću. Napravite razgovor sa službenikom lokalnog komunalnog preduzeća o upravljanju otpadom.

Upravljanje otpadom

Otpad

Razgovarajte o načinima prerade otpada u vašem regionu. Pokrenite sljedeće teme: • Jesu li troškovi transporta otpada pokriveni, jesu li uključeni u cijenu? • Naplaćuju li se usluge prema količini otpada? • Sakuplja li se reciklabilni otpad odvojeno? Ako da, utječu li ovi troškovi na cijenu transporta? • Postoje li divlje deponije?

Upoznajte učenike sa slučajem Neodgovorni grad na strani 87. Uporedite sa situacijom u svom gradu ili selu. Razmotrite je li uspostavljeni sistem efikasan.

Stimulira li taj sistem građane da smanje količine otpada koji nastaje? Kako se on može poboljšati? Osmislite prijedloge za poboljšanje upravljanja otpadom u vašem regionu. Napišite ih na tabli. Odaberite nekoliko učenika koji će uputiti pismo komunalnom preduzeću u ime razreda.

Spaljivanje ili incineracija Objasnite da mnogi ljudi smatraju paljenje ili incineraciju efikasnim rješenjem za problem otpada. Evo nekoliko najčešće spominjanih argumenata u prilog incineraciji: • u domaćinstvima se smeće spaljuje kako bi se izbjegli troškovi za njegov transport; osim toga, paljenjem smeća u peći osigurava se grijanje tokom zime; • spaljivanjem industrijskog otpada u fabrikama štedi se novac koji bi se utrošio za njegov tretman; • spaljivanjem slame u poljima rješava se problem njenog sakupljanja i transporta.

Kutija cigareta

Tokom odmora prije časa uzmite pepeljaru s nekoliko ugašenih pikavaca. Zamolite učitelja koji koristi plastične cigaret-filtere da vam ih posudi. (Može se koristiti i neko drugo rješenje za filtraciju dima iz cigareta — neka od njih koriste čak i vodu). Također, za ovaj čas trebat će vam kutija filter-cigareta.

Pretpostavite da je kutija cigareta bačena u smeće. Naravno da niko ne baca neispušene cigarete, da ne spominjemo cijelu kutiju. Ali, u našem slučaju bacanje pune kutije dobar je primjer, jer je ona napravljena od različitih materijala (papir, celofan, folija i duhan), od različitih komponenti po sastavu sličnih smeću koje se izbacuje iz domaćinstva.

„Secirajte” kutiju cigareta. Podijelite je na sastavne materije. Pitajte učenike šta se može uraditi s njima. Trebalo bi da znaju da papir i karton mogu ići na reciklažu; celofan i folija također; duhan se može kompostirati. Ono što preostaje jesu filteri od cigareta, koji se danas prave od acetatnih vlakana. Ako niko ne zna kako se oni mogu iskoristiti, treba ih odnijeti na deponiju.

Zamislite da u vašem regionu postoji peć za spaljivanje kućnog otpada, tako da nemate problema s njegovim upravljanjem, jer će ići direktno u peć. Analizirajući sadržaj pepeljare, plastične filtere ili neka druga sredstva za filtraciju, i procjenjujući kvalitet zraka u prostoriji u kojoj se puši, skrenite pažnju učenicima na zagađenje koje proizvodi spaljivanje otpada.

Utvrdite razlike između kućnog smeća i smeća koje je nastalo „seciranjem” kutije cigareta. Naglasite da netretirano smeće koje bacamo u kućni otpad sadrži puno vode. Za njegovo spaljivanje potrebno nam je mnogo energije zato što: 1. treba ukloniti vodu, i 2. smeće gori (tj. njegova heterogena masa) na različitim temperaturama.

Upravljanje otpadom

Otpad

Začarani krug

1 2

Koristite za primjer selo ili grad koji spaljuju svoj otpad. Prije časa zamolite šest dobrovoljaca da se upoznaju sa stavovima građanina, privrednika, radnika, susjeda, seljaka i vatrogasca. Napravite raspravu koristeći argumente za i protiv spaljivanja otpada i zapišite ih na tabli. Ovo bi mogli biti: argumenti „ZA” spaljivanje: • spaljivanjem otpada smanjuje se njegova količina; • redukcijom otpada na pepeo u velikoj se mjeri smanjuju troškovi za njegov transport na deponiju; • spaljivanje je prirodan proces; sagorijevanje je proces koji se odigrava i u našem tijelu, kao dio njegovih normalnih funkcija; samim tim incineracija je proces koji ne ugrožava okoliš; • spaljivanje kućnog otpada vrsta je reciklaže; razlika je samo u tome što spaljivanjem dobijamo energiju, a reciklažom sirovine; spaljivanje je neka vrsta „energetske reciklaže”; argumenti „PROTIV” spaljivanja: • spaljivanje polja ubija životinje i mikroorganizme, zemlja postaje manje plodna, postoji rizik od požara i, ako ima put u blizini, postoji mogućnost da se izazove nesreća; ova praksa često je izraz neznanja ili, u najboljem slučaju, nedostatka mašte; bilo bi mnogo isplativije ako bi se polja obrađivala i slama sakupljala za neke druge namjene; • bacanjem otpada koji sadrži neke vještačke supstance (naročito PVC), tutkala ili druge hemikalije u peć, ili njegovim spaljivanjem na otvorenom, peć se pretvara u reaktor koji proizvodi opasne hemijske spojeve, uključujući i otrovne dioksine; isto obrazloženje odnosi se i na spaljivanje industrijskog otpada u fabrikama; ove količine mogu se umanjiti korištenjem modernih tehnologija; otpad može biti apsorbiran ili recikliran.

Učenici će najvjerovatnije doći do zaključka da ovaj metod nije ni najmanje siguran za okoliš. Istaknite da spaljivanje ne uništava otpad. U pitanju je, ustvari, proces kojim nastaju nove supstance i, samim tim, novi problemi.

Podijelite tabelu koja prikazuje Emisije i otpad iz teksta Najrašireniji procesi za tretiranje otpada.

U nastavku... • •

• • •

Potražite informacije i materijale za čas o separaciji i recikliranju otpada — oni se mogu naći u mnogim udžbenicima. Predložite razredu da osmisli plan za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje različitih tipova otpada. Ovaj se plan može štampati u školskom listu ili okačiti kao poster na odgovarajućem panou ili zidu u školi. Pišite o svojoj inicijativi i razgovarajte s lokalnim novinarima da vam pomognu da je objavite u novinama. Upoznajte javnost s inicijativom putem lokalnih radiostanica. Provjerite gdje se odlaže otpad iz vašeg grada/naselja. Koliko je njegovo odlaganje sigurno za podzemne vode, zrak, živi svijet? Koliko ima divljih deponija otpada u vašem gradu/naselju?

Upravljanje otpadom

Otpad

Emisije i otpad

Emisije i otpad iz najčešće primjenjivanih procesa spaljivanja Proces

Šljaka (kg/t)

Prašina (kg/t)

Proizvod neutralizacije (kg/t)

Otpadne vode (kg/t)

Gasovi (m3)

Suhi

267

22,5

32,5

–

5.280

Polusuhi

295

9,2

41,1

–

4.500

Vlažni

296

25,0

3,0

500

5.000

Zaključak: Spaljivanje ne uništava otpad. Njime se čak proizvode nove supstance, a time i novi problemi.

Neodgovorni grad

U gradu neodgovornih građana donesena je odluka da se unište divlje deponije i građanima osiguraju sredstva za efikasno zbirnjavanje otpada. Gradska vlast postavila je brojne kontejnere, rasporedila ih na primjerene lokacije i potpisala ugovor s gradskim preduzećem za obavljanje ove usluge. Ukidanje naplaćivanja za prikupljanje smeća ohrabrilo je javnost na saradnju i na primjereno odlaganje smeća. Divlje su deponije nestale. Poslije određenog vremena ispostavilo se da količine smeća premašuju očekivana predviđanja. Građani su neodgovorno bacali u kontejnere sve što im nije bilo potrebno, pa čak i poljoprivredni otpad kao što je lišće, slama i granje koje se nekad kompostiralo. Gradske vlasti odlučile su naplaćivati porez prema broju kontejnera koje su punili. Poslije uvođenja ove mjere količina se otpada smanjila. Možda je u pitanju rezultat dobrog upravljanja otpadom. S druge strane, možda su građani počeli spaljivati višak smeća. Kao prijelazno rješenje donesena je odluka da se postave kontejneri za odvojeno prikupljanje otpada koji se može reciklirati, koje bi građani mogli koristiti besplatno.

Upravljanje otpadom

Otpad

Principi u borbi protiv otpada

Prevencija Efikasnije je smanjiti količine otpada nego poboljšavati metode njegova tretmana. Primjer: Mnoga čvrsta i tečna goriva sadrže mješavine sumpornih spojeva. Bilo bi jeftinije i isplativije ako bi se goriva unaprijed podvrgla tretmanu desumporizacije (proces uklanjanja sumpora), nego opremati elektrane, fabrike i vozila sredstvima za apsorpciju sumpordioksida koji se ispušta u procesu sagorijevanja.

Zagađivač plaća Oni koji su odgovorni za ispuštanje otpada dužni su pokriti troškove tretmana otpada. Primjer: Ako u blizini vašeg grada ili sela postoji postrojenje koje proizvodi otpad, troškove njegova tretmana treba pokriti zagađivač, a ne poreski obveznici.

Princip predostrožnosti Treba predvidjeti sve mogućnosti i posljedice proizvođenja otpada. Primjer: Ovo se može postići kreiranjem i razmatranjem projekata novogradnje i aktivnosti koje mogu ugroziti okoliš, i to sprovođenjem studije utjecaja na okoliš. Građani imaju pravo učestvovati u javnim diskusijama i izraziti svoje mišljenje.

Princip blizine Proizvodnja dobara i pružanje usluga trebaju biti tako organizirane da se najveće količine otpada odlažu što je bliže moguće mjestu odakle se crpe sirovine i energija. Primjer: Ekstrakcija sirovina iz ruda i minerala najefikasnija je ako se preduzima u blizini rudnika/jama, a otpad bi trebalo odlagati na istom mjestu. Štaviše, ovo će pomoći smanjenju troškova transporta do postrojenja za proizvodnju.

Upravljanje otpadom

Otpad

Građanin Koristim industrijski otpad iz obližnje fabrike namještaja. Najviše ivericu i šperploče. Iako malo smrdi dok ložim, barem ne plaćam grijanje. Ugljen je veoma skup, pa je bilo jednostavno donijeti ovakvu odluku. Poslovan čovjek Cijena za transport otpada porasla je u nekoliko posljednjih godina. Spaljivanjem otpada smanjujem svoje izdatke za transport i odlaganje otpada. Radnik Tačno je da šef spaljuje ovaj plastični otpad, ali osigurava i radna mjesta. Komšija Moj komšija u svojoj peći spaljuje smeće koje sadrži plastiku i tutkala. To je potpuno nepodnošljivo! Moramo zatvoriti prozore zato što iz njegovog dimnjaka izlazi gust dim. Ali šta da radimo? To je njegova kuća i svaki put kad hoću razgovarati s njim on mi kaže da ne zabadam nos u tuđe poslove. Seljanin Svake godine palim suhu travu u polju i korov u jarkovima. Ovo je brz i jeftin način da se riješim nepotrebne trave i da spriječim širenje korova.

Informativni list

Začarani krug

Vatrogasac Naravno, paljenje polja i korova u jarkovima, kao i loženje otpada kod kuće je nezakonito. I mi imamo obavezu tužiti ljude koji krše taj zakon ili poslati policiju. Ali, ja živim ovdje. Ne mogu tužakati policiji ljude koje svakodnevno srećem.

Informativni list

Otpad

Kompostiranje

Kompost se može napraviti od zdravih biljnih ostataka, slame, kore od krompira, lišća, korova (bez sjemena), trave, ostataka od hrane, prirodnog đubriva, treseta, životinjskog otpada, drveta ili tresetne čađi. Kvalitet komposta ne zavisi neposredno od sastojaka, odnosa i kvaliteta sirovina već zavisi i od načina procesiranja. Kompostiranje organskog otpada u pravougaonom kontejneru jeste najjednostavniji i najefikasniji način. Ako sami pravite mjesto za kompost od daski, mreže, cigli i drugih materijala sigurnih za okoliš, zapamtite da trebate napraviti najbolju moguću ventilaciju za kompostnu masu. Mjesto za kompostiranje treba biti suho, u sjenci, oko 1–1,5 metara široko i dugo koliko god je potrebno. Pošto ste uklonili gornji sloj zemlje (oko 20 cm), zemlju ispod komposta treba prekriti zaštitnom folijom, a zatim slojem treseta debelim oko 20 cm. Na ovu površinu, koja će zadržavati hranjive supstance koje zalijeva kompost, stavljaju se materijali za kompostiranje u slojevima debelim 20 cm, a svaki sloj miješa se sa zemljom. Kada piramida dostigne visinu 1–1,5 m, pokriva se slojem zemlje debljine 10 cm. Oko piramide se kopa mali kanal, koji se povremeno puni vodom kako bi se osigurala neophodna vlaga za postepeno razgrađivanje kompostiranih materija. Sadržaj komposta treba prekopavati nekoliko puta godišnje, ali ne češće od svaka dva mjeseca. Poslije miješanja gornji i donji slojevi postaju srednji sloj. Poslije posljednjeg jesenjeg miješanja kompost treba prekriti lišćem ili sijenom da bi se zaštitio od smrzavanja. Ovako ćete za godinu dobiti humus. Osim kompostiranja na otvorenom ono se može raditi i u dobro izoliranim kontejnerima. Ovaj tip kompostiranja koristi prirodnu toplotu koja se ispušta usljed fermentacije komposta. Otpad koji se ovako kompostira sazrijeva neuporedivo brže. „Dozreli” kompost predstavlja homogenu masu. Ovo đubrivo djeluje brže nego prirodni humus i biljke mnogo lakše apsorbiraju njegov sadržaj. Koristi se u jesen ili ljeto — od 20 do 40 kg po zasađenom kvadratnom metru.

Hemikalije

Hemikalije u našem okruženju Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Azra Jaganjac

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Naš savremeni život bio bi nezamisliv bez hemikalija, ali bi njihova proizvodnja i upotreba morale biti praćene stalnom brigom i odgovornošću za okoliš i ljudsko zdravlje. 2–3 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zeleni paket, razni prijenosni uređaji koji koriste baterije

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

Hemikalije u našem okruženju

• Istražiti načine na koje hemikalije utječu na okoliš i ljudsko zdravlje. • Naučiti kako se sigurno pohranjuju i koriste hemikalije za kućnu upotrebu. Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

Hemikalije

Uvod Naučnici su identificirali više od 10 miliona hemijskih spojeva (prirodnih ili onih koje je stvorio čovjek). Oko 100.000 njih proizvode se za komercijalne potrebe, a 200–300 novih hemikalija svake godine pronađu put do tržišta. Predviđanja pokazuju da trenutna proizvodnja hemikalija u svijetu iznosi oko 400 miliona tona. Evropa je jedan od najvećih proizvođačkih regiona u svijetu, koji isporučuje 38% ukupnog svjetskog prometa hemikalijama. Hemikalije su predmet velike brige. Značajan broj njih pronađe put do miliona potrošačkih i drugih proizvoda, a odatle odlaze u okoliš. Mnoge hemikalije ispuštaju se direktno u okoliš ili se bacaju poslije upotrebe. Toksični proizvodi mogu se naći u zraku, vodi, zemljištu, biosferi i u hrani koju jedemo.

Aktivnosti Šta znamo?

1 2

Predstavite informacije o hemikalijama koje su danas u širokoj upotrebi, koristeći tekst iz uvoda i poglavlje Hemikalije s CD-ROM-a.

Iskoristite informacije s CD-ROM-a i dopunite još neke cifre i podatke kako biste kompletirali sliku. Naglasite činjenicu da je savremeni život nezamisliv bez hemikalija. Objasnite razredu da, osim njihovih nesumnjivih prednosti, mnogo hemikalija posjeduje suštinsku mahanu — njihov negativan učinak na okoliš i zdravlje ljudi.

Pokrenite slobodnu diskusiju o tipovima hemijskih supstanci koje se najčešće koriste (lijekovi i farmakološki proizvodi, kozmetika, plastika, sapuni, deterdženti, sintetička đubriva i poljoprivredne hemikalije, sintetička vlakna, sintetička guma, boje, lakovi itd.). Popišite odgovore na tabli.

Baterije: pozitivne i negativne strane

1 2

Neka učenici donesu na čas različite prijenosne uređaje (tranzistore, videoigrice, CD-plejere, baterijske lampe itd.). Tokom zagrijavanja postavite sljedeće pitanje: • •

Koliko je sati? Je li vaš sat mehanički ili radi na baterije? Kojih ima više u razredu i u kojem omjeru? Iz kojeg izvora svi prijenosni uređaji dobijaju energiju?

Objasnite da su baterije u širokoj upotrebi kao izvor energije i da mogu biti opasne za ljudsko zdravlje i okoliš. Dok još rade, nisu problem, ali kada se isprazne i bace, postaju vrlo opasne. Određene baterije sadrže neke teške metale koji mogu ugroziti ljudsko zdravlje čak i u malim koncentracijama. To su kadmij, olovo, živa i drugi metali. Kada se baterije bace, njihov se vanjski metalni omotač razgradi i one hrđaju, ispuštajući teške metale u okoliš. Voda koja prolazi kroz zemlju kad pada kiša može prenijeti ove metale u rijeke i jezera ili do podzemnih bunara koje koriste domaćinstva. Jedan od najopasnijih metala — živa — može ući u tijelo direktno, kroz vodu za piće, ili indirektno, taloženjem u životinjama ili biljkama koje koristimo u ishrani.

4 5 6

Pitajte učenike šta njihovi roditelji rade sa starim akumulatorima. Koji su dijelovi akumulatora opasni za okoliš (kiselina, olovo i plastika)? Pogledajte neke od baterija koje su donijeli učenici i pokrenite slobodnu diskusiju: „Za šta koristimo baterije u svakodnevnom životu?” Napišite odgovore na tabli ili na posteru. Objasnite kada baterije postaju opasne. Građani bi morali biti svjesni da ovi proizvodi u svakodnevnoj upotrebi sadrže otrovne supstance.

Hemikalije u našem okruženju

Hemikalije

Prodiskutirajte s učenicima šta bi oni mogli učiniti da riješe problem štetnih baterija. Napišite odgovore na tabli ili posteru. Neki od odgovora mogu biti: a) koristiti baterije koje se mogu ponovo puniti; tako će biti manje baterija u opticaju i manje na smetljištu; b) ako u mjestu postoji specijalizirano preduzeće koje obavlja tretman baterija, sakupite sve baterije i odnesite ih njima. Objasnite razredu da ako takvih preduzeća nema u vašoj oblasti, učenici mogu inicirati i započeti (makar na svojoj općini) sakupljanje i pohranjivanje baterija.

Hemikalije u domaćinstvu Predstavite različite hemijske proizvode za domaćinstvo koji se koriste svakodnevno. Verzija 1 Koristite interaktivno poglavlje Hemikalije u domaćinstvu s CD-ROM-a kako biste počeli diskusiju. Razmislite koje se od opasnih hemikalija mogu pohranjivati na posebnim mjestima zajedno sa starim baterijama. Usmjerite se na sljedeća pitanja: • Koje se hemikalije najčešće koriste? • Kako su hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i okoliš? • Koje preventivne mjere treba preduzeti? Verzija 2

1 2

Prikažite videomaterijal Život s toksinima i Homo chemicus.

Postavite sljedeća pitanja i pokrenite diskusiju:

Tražite od učenika da prodiskutiraju tri dijela videomaterijala u pravilnom redoslijedu. • hemikalije u garaži; • hemikalije u kozmetici; • hemikalije u domaćinstvu.

• • •

Koje su hemikalije najuobičajenije u upotrebi? U kojoj su mjeri hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i okoliš? Koje se preventivne mjere mogu preduzeti?

U nastavku... • • •

Organizirajte sastanak s predstavnicima lokalnih vlasti ili inspekcijskih službi na lokalnom, regionalnom ili nekom drugom nivou. Prenesite im svoju inicijativu za prikupljanje starih baterija i zamolite da utvrde mjesto u regionu na kojem bi se vršilo njihovo odlaganje ili tretman. Napišite tekst o svojoj inicijativi i kontaktirajte novinare u svim vrstama medija (pisanim i elektronskim) da vam pomognu da obavijestite javnost o njoj tako što ćete je objaviti u novinama.

Uništavanje hemikalija Hemikalije spadaju u opasni otpad. Iako u BiH postoji hemijska industrija, ne postoji ni jedno postrojenje za uništavanje hemikalija. Fabrike iz BiH moraju svoj hemijski otpad izvoziti u Sloveniju ili Austriju na uništavanje, što iziskuje veliku količinu novca i vremena. Primjer je takve fabrike Bosnalijek, koji sav svoj hemijski i medicinski otpad mora odvoziti vam granica BiH. To mu povećava troškove i smanjuje profit. Za hemijsku industriju u BiH bilo bi dobro da se ta postrojenja naprave radi smanjenja troškova i zagađenja okoliša.

Hemikalije u našem okruženju

Informativni list

Hemikalije

Svakodnevni proizvodi koji sadrže opasne supstance

Neke vrste plastike sadrže organohlorne spojeve i organske rastvarače.

Većina pesticida sadrži organohlorne i organofosfatne spojeve.

Neki lijekovi sadrže organske rastvarače i ostatke kao i primjese teških metala.

Mnoge boje sadrže teške metale, pigmente, rastvarače i organske ostatke.

Baterije sadrže teške metale.

Benzin i drugi naftni derivati sadrže ulja, fenole i druge organske spojeve, teške metale, amonijak i kiseline.

Mnogi proizvodi od metala sadrže teške metale, pigmente, ulja i fenole.

Koža može sadržavati teške metale.

Neki tekstilni materijali sadrže teške metale.

Koje vrste hemikalija i opasnih proizvoda možemo sresti u domaćinstvu? Br.

Hemikalija/proizvod

Koristi se za

Mine i okoliš

Mine u našem okruženju Autori: Mihajlo Marković, Rijad Tikveša (Izvor informacija: BHMAC i Handicap International)

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Znanje o minama i NUS-u daje vam sposobnost da ih izbjegnete i ne postanete dio statistike o žrtvama mina. 2-3 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zeleni paket, (filmovi: Od kuće do škole i Školski izlet), Dodatne informacije na CD-ROM-u

Nastavni predmeti

Ekologija, Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Odjeljenska zajednica

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

Mine u našem okruženju

• Istražiti načine na koje minsko-eksplozivna sredstva utječu na okoliš i ljudsko zdravlje. • Naučiti opća pravila zaštite od minsko-eksplozivnih sredstava. Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

Mine i okoliš

Uvod Bosna i Hercegovina je i dalje jedna od najzagađenijih zemalja u regionu jugoistočne Evrope. Ukupna sumnjiva površina iznosi oko 1.755 km2 — približno 3,42% teritorije, od koje je veći dio poljoprivredno zemljište. Mine ne samo da izuzimaju zemljište iz poljoprivredne ili šumske proizvodnje već su i opasne po ljudske živote. U 2007. godini, nakon potpisivanja Konvencije o zabrani prozvodnje, upotrebe, stvaranja zaliha i transfera protivpješadijskih (PP) mina, vršena je procjena postojeće strategije protivminskog djelovanja i izrada novog strateškog plana za period od narednih deset godina. Teži se da se Bosna i Hercegovina očisti od mina do 2019. Cilj je uspostavljanje sigurnog okruženja za normalan i prosperitetan život svih građana BiH i vraćanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u proizvodnju.

Aktivnosti Šta znamo?

Predstavite informacije o minama i aktivnostima koje se provode za njihovo uklanjanje. U periodu 1996-2007. u Bosni i Hercegovini očišćeno je oko 85 km2 površine, gdje je pronađeno 46.487 PP (protivpješadijskih) mina, 7.077 PT (protivtenkovskih) mina i 39.919 NUS-a (neeksplodiranih ubojnih sredstava). Opća je opasnost značajno smanjena ali, i dalje predstoji još mnogo rada na daljem smanjenju i uklanjanju opasnosti od mina.

Pokrenite slobodnu diskusiju o minsko-eksplozivnim sredstvima, tipovima sredstava i posljedicama koje one izazivaju. Popišite odgovore na tabli.

Iskoristite informacije s CD-ROM-a i dopunite još neke podatke kao biste kompletirali sliku. Naglasite činjenicu da je siguran život nezamisliv s minsko-eksplozivnim sredstvima u okruženju. Istaknite da i ako se nađemo u blizini ovih sredstava, ne približavamo im se i odmah obavijestimo nadležne organe. Treba prikazati kartu BiH s ucrtanim minskim poljima da se predstavi stepen zagađenja i veličina problema.

Mine: negativne strane i posljedice

1 2

Neka učenici na tabli napišu vrste minsko-eksplozivnih sredstava koje znaju.

Tokom uvoda postavite sljedeće pitanje: •

•

Da li ste nekada vidjeli u prirodi ovakvo sredstvo? U koje se svrhe koriste minsko-eksplozivna sredstva? Poslužite se tekstom sa slikama o tipovima mina i NUS-a na CD ROM-u. (Donošenje plastičnih modela mina u školsku učionicu zabranjeno je zbog kontradiktornih poruka koje izgovaramo i onog što radimo. Ako držite model mine u ruci i govorite da se ne smiju približavati mini, pravite konfuziju u dječijem umu.) Bitnije je od upoznavanja s oblicima i izgledom mina upoznati djecu s činjenicom da su mine u većini slučajeva kamuflirane, da nije tako jednostavno naći ih te da mogu promijeniti oblik i boju usljed vremenskih prilika, vremena i vegetacije.

Objasnite da se neka od minko-eksplozivnih sredstava koriste i u humane svrhe (najčešće u rudarstvu i građevinarstvu), osim u ratnim djelovanjima. Ako obučene osobe pravilno rukuju njima, imaju velikog značaja i koristi na gradilištima u uštedi vremena, radne snage, mašinerije i sl. Međutim, nehumana primjena ovih sredstava, kao u ratnim djelovanjima, ostavlja velike i teške posljedice na stanovništvo i okoliš.

Mine u našem okruženju

Mine i okoliš

4 5 6

Pitajte učenike koje negativne posljedice imaju mine na stanovništvo, a koje na okoliš.

Bilježite odgovore na pitanje da li bi zabranili upotrebu takvih sredstava i zašto? Pitajte učenike da li su upoznati da državne organizacije vode brigu o skidanju mina na terenu i drugim pitanjima iz ove oblasti. Koji ljudi mogu vršiti deminiranje i da li oni možda znaju nekoga iz njihovog okruženja ko obavlja te poslove? Objasnite učenicima da je deminiranje jako kompliciran, opasan i veoma skup posao, da na državnom nivou Zakon o humanitarnom deminiranju postavlja Komisiju za deminiranje kao centralno tijelo odgovorno za deminiranje i sprovođenje dugoročnog zadatka uklanjanja mina u BiH (BHMAC). Komisija je dio Ministarstva civilnih poslova i sastoji se od tri člana. Postoje dva glavna ureda/kancelarije (Sarajevo i Banja Luka) i osam regionalnih ureda osnovanih širom zemlje koji omogućavaju lokalno obavljanje većine operativnih aktivnosti. Njihove su glavne odgovornosti lociranje i obilježavanje miniranih oblasti, te održavanje baze podataka o minskim poljima, deminiranju i žrtvama mina.

Mine u okruženju

Predstavite učenicima posljedice koje mine ostavljaju na obradivo zemljište (nemogućnost pristupa i upotrebe zemljišta koje je zagađeno minama za poljoprivrednu proizvodnju, ispašu stoke i sl.). Objasnite posljedice koje mine ostavljaju na šumska područja (opasnost od ulaska u ta područja sprečava sječu šume, odnosno iskorištavanje šumskih bogatstava, održavanje, zaštitu šuma od parazita i štetočina kao što je, npr., potkornjak, insekt koji može uništiti velike površine šuma).

Koristite interaktivno poglavlje Degradacija zemljišta s CD-ROM-a kako biste počeli diskusiju. Razmislite koje sve opasnosti mine mogu prouzrokovati za okoliš i čovjeka. Usmjerite se na sljedeća pitanja: • Kako su mine opasne za okoliš i ljudsko zdravlje? • Koje protivminske akcije treba preduzeti? • Kako mine mogu imati negativan utjecaj na divlje životinje.

Mine u našem okruženju

Mine i okoliš

Protivminske akcije

Objasnite učenicima da su protivminske akcije složen i kompleksan posao koji se sastoji od različitih koraka koje preduzimaju za to ovlašćene institucije, organizacije i kompanije. Kako bismo bili zaštićeni od negativnih posljedica mina, jako je važno da se preduzmu svi ovi koraci. Također je bitno biti svjestan da mine postoje i da trebamo biti na oprezu kako ne bismo postali njihova žrtva. • Humanitarno deminiranje • Pomoć žrtvama mina • Upozoravanje na mine • Zastupanje • Uništavanje mina

Humanitarno deminiranje, kao jedna od komponenti protivminskih akcija, podrazumijeva radnje kojima se uklanja opasnost od mina i NUS-a u BiH. Ovom aktivnošću obuhvaćeno je sistematsko i generalno izviđanje te izdrada projektne dokumentacije koje sprovodi BHMAC, dok operacije tehničkog izviđanja, čišćenja površina i objekata kao i operacije podvodnog čišćenja i uklanjanja eksplozivnih sredstava zaostalih nakon rata obavljaju akreditirane deminerske organizacije.

Upozoravanje na mine jako je bitna komponenta. Podizanje svijesti i edukacija o načinima zaštite od mina aktivnost je koju mogu provoditi akreditirane organizacije od strane BiH MAC-a. Upozoravanjem na mine učenici i građani informiraju se o načinima obilježavanja minskih polja i upozoravaju da ne odlaze tamo, kako ne bi slučajno postali žrtva.

U nastavku... •

•

Pogledajte slike načina obilježavanja minskih polja i pitajte učenike da li su negdje vidjeli slične znakove. Prije odlaska na školski izlet pošaljite jednu ekipu učenika u lokalni štab civilne zaštite da se raspitaju o postojanju mina u području gdje planirate ići, te ih uputite da svoja iskustva i informacije podijele s ostalima. Pogledajte slike mina i sumnjivih predmeta na CD-u i prodiskutirajte o tome. Pitajte učenike da li su negdje u okolini vidjeli slične predmete. Napomenite i ponovite proceduru ponašanja kod otkrivanja sličnih predmeta.

Mine u našem okruženju

Mine i okoliš

Problem mina u svijetu i okruženju

Ne zna se koliko je još neuklonjenih mina preostalih iz starih i novijih sukoba. Tačnost prijašnjih procjena, koje su govorile o broju od 100 miliona ili više postavljenih mina u svijetu, dovode se u sumnju, i jako je teško, ako ne i nemoguće, napraviti čvrstu procjenu. Također, teško je procijeniti i ukupan broj žrtava. Sigurno je da mine nastavljaju uzimati ljudske žrtve, kako tokom, tako i nakon sukoba. U velikom broju riječ je o civilnim žrtvama. Međunarodna kampanja za zabranu mina (ICBL), mreža od više od 1.400 nevladinih organizacija, prijavila je smrt i povrede izazvane minama i NUS-om u 65 zemalja tokom 2002. godine i do sredine 2003. godine. Tokom 2002. i do juna 2003. godine u 65 zemalja zabilježene su nove žrtve mina; većina ovih zemalja (41) jesu zemlje u miru, a ne u ratu. Samo 15 posto od zabilježenih žrtava tokom 2002. godine bile su vojne osobe. Tokom 2002. najveći broj prijavljenih novih žrtava zabilježen je u Čečeniji (zabilježeno 5.695 žrtava), Afganistanu (1.286), Kambodži (834), Kolumbiji (530), Indiji (523), Iraku (457), Angoli (287), Čadu (200), Nepalu (177), Vijetnamu (166), Šri Lanki (142), Burundiju (114), Burmi/Myanmaru (114) i Pakistanu (111). Značajan broj (preko 50) novih žrtava zabilježen je u Bosni i Hercegovini, Demokratskoj Republici Kongo, Eritreji, Etiopiji, Gruziji, Laosu, Palestini, Senegalu, Somaliji i Sudanu. Ali opasnost od mina šira je od pukog ubijanja, osakaćivanja i ranjavanja hiljada pojedinaca godišnje. Društveno-ekonomski utjecaj koji ova sredstva imaju na okoliš dugotrajan je i veoma često težak. Tako je jedna od najozbiljnijih posljedica za ruralne zajednice u razvoju gubitak plodnog obradivog zemljišta i nemogućnost pristupa vodama. Kako je nemoguće procijeniti broj neuklonjenih mina, takva je situacija i s NUS-om. Jedino što se sa sigurnošću može reći jest da ukupan broj NUS-a širom svijeta koliki god da je, premašuje broj mina. NUS sredstva i dalje se u značajnim količinama već više od 50 godina, a u nekim slučajevima i više od 80 godina nakon što su ispaljena, otkrivaju na ratištima širom Evrope. U nerazvijenim ekonomijama civili NUS smatraju vrijednim otpadnim materijalom ili materijalom za gradnju, a djeca bivaju ubijena ili ozlijeđena pri igri s NUS-om na koji nailaze i koji sakupljaju svakodnevno. Posljedice ovakvih sakupljanja prečesto su bile fatalne. U evropskom kontekstu zagađenost okoliša minama prijavljena je u Danskoj i Francuskoj (mada se Francuska prijava odnosi na koloniju Džibuti, koja je postala neovisna 1977. god.). Zemlje istočne Evrope (Poljska, Estonija, Latvija, Litvanija) prijavlju da postoji zagađenost od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a). Najugroženije zemlje na evropskom kontinetu od ovih vrsta zagađenja upravo su zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, odnosno južnoevropske zemlje s nedavnim sukobima (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija), ali i neke od zemalja u kojima odavno nije bilo sukoba, kao npr. Albanija i Grčka.

Mine u našem okruženju

Energija SaobraÄ&#x2021;aj Industrija Ljudske aktivnosti Poljoprivreda Ĺ umarstvo Turizam

Energija Ne možemo bez energije 103 Sijalice koje štede struju 108 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Komercijalni vidovi energije” • „Kako štedjeti grijanje?” „Kako štedjeti struju?” • „Obnovljiva energija”

Saobraćaj Ljudi i automobili 112 Biciklom u budućnost 118 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Vidovi transporta, energija i okoliš” • „Čišći prijevoz”

Industrija „Ozelenjavanje” industrije

120

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Ekološka revizija” • „Industrijsko zagađenje”

Poljoprivreda Od zrna do hljeba 124 Od mlijeka do sira 129 Pčele: uvijek u poslu 132 Naše odluke i životinje 136 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Poljoprivreda i evolucija” • „Fred i stablo jabuke”

Šumarstvo Moja šumo, moja ljepotice!

139

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Šumarstvo: sječa drveća” • „Drvo: recikliranje”

Turizam Invazija turista

143

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Vikend”

Informativni list Obnovljivi izvori energije 107 Poređenje različitih vrsta sijalica 111 Matematički zadatak 111 Uputstva za istraživačke grupe 115 Ekoautomobili sutrašnjice? 116 Odlomak iz knjige Mali Princ Antoinea de Saint-Exuperya 117 Aleksa Šantić: O klasje moje 128 Vlašićki sir 131 Pčelarski proizvodi 135 Dok šetam šumom 142 Poređenje masovnog i seoskog turizma 147

Energija

Ne možemo bez energije Autori: Kliment Mindjov, Andras Keri Za BiH prilagodila: Azra Jaganjac

Ključni koncepti

Trajanje Period u godini Mjesto

Ljudska su društva danas zavisna od izvora energije, ali njena proizvodnja može ugrožavati okoliš. Zato se energetski izvori moraju koristiti razumno i ekonomično. 3 nezavisne aktivnosti, 1–2 nastavna časa za svaku Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Fizika, Hemija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Tehnički odgoj

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

Ne možemo bez energije

• Pokazati kako eksploatacija izvora energije i njena proizvodnja mogu imati negativan utjecaj na okoliš. • Približiti učenicima pojam obnovljivih energetskih izvora, i razviti vještine za kritičku ocjenu njihovih prednosti i mahana. • Naglasiti ekonomična i efikasna sredstva eksploatacije i upotrebe energije. Debata, slobodna diskusija, grupni rad, igre, videoprezentacija

103

Energija

Uvod Energija utječe na gotovo sve ljudske aktivnosti: njome grijemo domove, ona je pogon za naše automobile, uz njenu pomoć obrađujemo zemlju i ona pokreće sve naše mašine. Eksploatacija svjetskih izvora energije podigla je naše standarde života do neslućenih visina. Toliko smo navikli na upotrebu energije da je preživljavanje prije njenog otkrivanja jedva moguće i zamisliti. Solarna je energija jedan od prvih izvora energije koji je uočen i bez kojeg bi moderan život bio nezamisliv. Postoji nekoliko tipova izvora energije: • • •

fosilna goriva (ugljen, prirodni gas i nafta); nuklearna energija; obnovljivi izvori energije (hidroenergija, vjetar, sunce, geotermalna energija, biomasa itd.).

Proizvodnja energije uzrokuje značajne negativne posljedice za okoliš. Spaljivanje fosilnih goriva propraćeno je oslobađanjem kiselih gasova, pepela, čađi i drugih materija. Rudarstvo dovodi do promjene i uništenja krajolika. Nuklearna je energija rizična, a odlaganje i tretman radioaktivnog otpada tehnički je problem koji tek treba riješiti. U proteklim godinama ljudi su postajali sve više zabrinuti zbog globalnih klimatskih promjena i dugoročnog zagađivanja okoliša. Iako se energija može proizvoditi na manje štetne načine po okoliš (korištenjem obnovljivih izvora, kao što su sunce, vjetar, voda, geotermalna voda i biomasa), ne postoje metodi koji imaju potpuno neutralno djelovanje na okoliš. Zbog toga je jedan od najvećih izazova današnjice efikasnije korištenje i štednja energije u svakodnevnom životu, kao i u proizvodnji dobara i usluga.

Aktivnosti Proizvodnja energije i okoliš

Pitajte učenike sljedeće: P: Odakle dolazi energija kada šetate, trčite ili vozite bicikl? O: Energija dolazi od „sagorijevanja” hrane u organizmu. P: Koji su vam izvori energije poznati? O: Neki su od primjera ugljen, nafta, električna struja, drvo, hidroenergija (voda), sunce i vjetar. P: Koji je najvažniji uzrok svih tipova energije? O: Sunčeva energija, tj. sunce.

104

Objasnite da je u današnje vrijeme energija sastavni dio svih ljudskih aktivnosti i da je moderan život nezamisliv bez nje. Tokom cijelog proizvodnog ciklusa energije — od ekstrakcije do potrošnje — svi tipovi energije na neki način utječu na okoliš.

3 4

Prikažite videomaterijal Komercijalni vidovi energije i diskutirajte o njemu.

Pokrenite slobodnu diskusiju o negativnim učincima na okoliš mnoštva aktivnosti koje prate proizvodnju energije, uključujući: • rudarstvo (mijenja i uništava krajolik); • vađenje fosilnih goriva (ispuštanje kiselih gasova, pepela, čađi i drugih zagađujućih materija); • nuklearne elektrane (NE) (postoji veliki rizik od nesreća — primjer havarija u NE Černobil — a radioaktivni otpad, njegovo skladištenje i tretman još predstavljaju neriješen problem); • velike brane i hidroelektrane (u izgradnji dolazi do preseljenja i gubitka doma za mnoge ljude, uništavaju se šume i obradiva zemlja, utjecaj na ribe i životinjski svijet negativan je, uništava se obližnji krajolik). Napišite odgovore na tabli. Pomozite učenicima dopunjujući informacije prikazivanjem poglavlja Energija s CD-ROM-a.

Ne možemo bez energije

Energija

Naglasite da su načini za redukciju negativnih učinaka po okoliš eksploatacije i proizvodnje energije povezani sa: • eksploatacijom obnovljivih izvora energije; • ekonomičnom i efikasnom eksploatacijom; • štednjom energije.

Kojem izvoru energije dajete prednost? Priprema

Sedmicu dana prije časa objasnite da je cilj predstojeće debate predstaviti i prodiskutirati različite poglede o tome koji su obnovljivi izvori energije najprimjenjiviji u vašoj zemlji.

2 3

Neka pet dobrovoljaca predstavlja vladu, a drugih pet neka brani stavove organizacije „zelenih”. Podijelite razred u četiri grupe i dajte svakoj grupi informacije o jednom od ponuđena četiri izvora obnovljive energije (vjetar, solarna energija, geotermalna energija i biomasa) iz teksta Obnovljivi izvori energije. Zadatak je obje grupe da uvjere građane i vladu da je neophodno investirati u korištenje određenog izvora energije koji se zastupa, i da se na taj način utječe na kreiranje buduće nacionalne energetske strategije. Ohrabrite ih da potraže dodatne informacije i činjenice kojima će poduprijeti svoje argumente u debati. Zadatak organizacije „zelenih” jeste da predstavi činjenice koje idu u prilog zahtjevu zamjene tradicionalnih energetskih izvora obnovljivim izvorima energije. Zadatak vlade, s druge strane, jeste da usvoji realističnu i održivu energetsku strategiju. Od nadležnih u vladi mogu se zatražiti podaci o bilansnim potrebama i potrošnji energije za državu, regiju ili mjesto u kojem je škola. Osigurajte informacije iz teksta Nedostaci obnovljivih izvora energije predstavnicima vlade i organizacije „zelenih”.

Neka grupe razmisle o odgovarajućim promotivnim informacijama i materijalima (logotipi, crteži, slike, fotografije), kako bi ih svrsishodno upotrijebili u debatama.

Debata

1 2 3

Premjestite školske stolove da formiraju krug. Podsjetite učenike da pravila debate zahtijevaju učtivo ponašanje za vrijeme diskusije.

Neka predstavnici vlade i organizacije „zelenih” glasaju za prijedlog koji najviše odgovara situaciji u zemlji. Ohrabrite ih da se slože i o zahtjevnijim rješenjima, koja bi uključivala i kombinaciju energetskih resursa, ali bi u tom slučaju trebalo utvrditi koji se izvori obnovljive energije mogu efikasno koristiti u određenim regionima zemlje.

Unaprijed odredite po kojem će redu grupe predstavljati svoje argumente (izvlačenjem slamke, kockom). Dajte svakoj grupi pet minuta za pripremu. Poslije prezentacija predstavnici vlade i organizacije „zelenih” mogu postaviti dodatna pitanja. Odgovori trebaju biti kratki i jezgroviti.

Ne možemo bez energije

105

Energija

Kako štedjeti energiju

1 2

Pitajte učenike koji način grijanja koriste kod kuće. Napravite spisak različitih načina grijanja. Pokrenite diskusiju o sljedećim temama: • • • •

Koje su prednosti i mahane raspoloživih vrsta grijanja? Je li grijanje doma, učionice ili radnog mjesta povezano s velikim izdacima? Koji su loši načini za podešavanje temperature (npr. otvaranje prozora)? Koja je uloga izolacije objekata?

Pokrenite slobodnu diskusiju o najčešće upotrebljavanim materijalima za izgradnju objekata. Koji su od njih termoizolacioni (drvo, plastika, tekstilni materijali, nepomičan zrak)? Koji od njih zadržavaju toplotu (beton, cigla, staklo, zrak koji cirkulira)?

Postavite pitanja i prodiskutirajte o sljedećim temama: • • •

5 6

Koja je svrha duplih prozora s prostorom za zrak ostavljenim između dva stakla? Čemu služe zavjese? Koji su dijelovi učionice prenatrpani (namještajem, učilima itd.)? Kako se može poboljšati izolacija?

Prezentirajte dva videoisječka: Kako štedjeti električnu struju i Kako štedjeti grijanje.

Razmotrite glavne ideje iz videomaterijala. Pitajte učenike da opišu kako se ono što su vidjeli odnosi na prakse koje se primjenjuju u njihovim domovima.

U nastavku... • • •

Neka učenici naprave plan za uštedu grijanja i poboljšanje izolacije u školi i u svom domaćinstvu. Ovaj se plan može nazvati „Energetska efikasnost u školi i u domaćinstvu”. Razmotrite najbolje planove i sugestije. Neka učenici podijele svoja razmišljanja s upravom škole i sa svojim ukućanima. Načinite poster na kojem će biti najbolje ideje, ili ih objavite u školskim novinama.

Nedostaci obnovljivih izvora energije Uprkos svim svojim prednostima korištenje obnovljivih izvora proizvodi i neke negativne učinke po okoliš. U budućnosti korištenje elektrana koje energiju crpe iz obnovljivih izvora zahtijevat će velike površine i imat će negativan vizuelni utjecaj (solarne ploče, elektrane na vjetar itd.), proizvodit će buku (elektrane na vjetar) ili će ugrožavati kvalitet zraka (geotermalna energija, spaljivanje biomase). Sve će imati utjecaj na izmjenu biološke raznolikosti u neposrednoj okolici.

106

Ne možemo bez energije

Energija

Energija vjetra je mehanička (kinetička) energija i njeno je porijeklo u solarnoj energiji. U upotrebi je od srednjeg vijeka u vjetrenjačama i brodovima jedrenjacima. Savremene elektrane na vjetar efikasno pretvaraju mehaničku energiju u električnu. Električna energija koja se dobija na ovaj način malo je skuplja od one koja se proizvede u termoelektranama. Od 1980. godine kapaciteti elektrana na vjetar povećani su za više od 3.000 puta, naročito u Sjevernoj Americi i zapadnoj Evropi. Elektrane na vjetar ne zagađuju zrak hemikalijama, ali su veoma bučne. Postavljanje više elektrana na manjem prostoru daje bolje i efikasnije rezultate eksploatacije (mnogi ljudi, ipak, smatraju da je ovo ružan prizor). Ove elektrane rade efikasnije s vjetrovima većih brzina, ali mogu stradati ako su vjetrovi prejaki (npr. u slučaju orkanskih vjetrova).

Solarna energija je najmoćniji izvor energije. Široka upotreba solarne energije ograničena je potrebom velikih površina za postavljanje ploča, kao i stalnom promjenom količine sunčeve svjetlosti. Dva su osnovna načina za eksploataciju ovog izvora. Prvi je putem izgradnje bojlera. Voda u njima ključa i zatim isparava usljed djelovanja solarne energije koja se usmjerava ogledalima, a zatim para pokreće turbine. Ovi bojleri zahtijevaju velike površine; naprimjer, jedna elektrana od 80 megavata sastoji se od 852 bojlera, a svaki je od njih prečnika 100 metara. Drugi je metod korištenje solarnih ploča koje direktno pretvaraju solarnu energiju u elektricitet. Ove ploče ne zagađuju okoliš, ali predstavljaju ozbiljan ekološki problem zato što su ploče potrošne i postaju otpad. Solarne ploče izrađuju se u više varijanti, što ih čini veoma pogodnim za podmirivanje potreba za strujom pojedinačnog domaćinstva. Najbolje učinke imaju u pustinjskim područjima. Još nije ispitano jonizirajuće zračenje solarnih ploča u neposrednoj okolici i njegov utjecaj na biološku raznolikost.

Informativni list

Obnovljivi izvori energije

Geotermalna energija nastaje kada se energija tople vode transformira u elektricitet preko generatora koje pokreću turbine. Eksploatacija geotermalne energije proizvodi termalno zagađenje. Štaviše, korištenje tople vode izaziva velike probleme zbog korodiranja opreme, što predstavlja dodatne troškove.

Energija biomase može se proizvoditi spaljivanjem biljne mase. Ovaj metod ne ugrožava okoliš zato što se emitira manje ugljendioksida u atmosferu. Razlog za ovo jeste taj što je količina ugljendioksida koji apsorbiraju biljke u procesu fotosinteze ista kao količina koja se oslobađa u spaljivanju biomase. Spaljivanje je biomase ipak propraćeno oslobađanjem ugljenmonoksida i čađi. Štaviše, efikasnost turbina nije dovoljno visoka, što ovaj metod čini skupim, a potrošnju biomase neopravdano visokom. Jedno od mogućih rješenja jeste razlaganje biljne mase u gas (kao što je metan), koji se zatim spaljuje u turbinama, dajući efikasnije rezultate. Za ovaj metod ima budućnosti na mjestima koja proizvode mnogo poljoprivrednog otpada. Metanol i etanol koji se dobijaju iz procesa fermentacije biomase mogu se koristiti direktno kao gorivo za automobile. U Brazilu, naprimjer, otpad od prerade šećerne trske ostavlja se da fermentira, a alkohol koji se dobija ovim procesom koristi se za pogon vozila koja imaju motore posebno modificirane za ovu svrhu.

107

Energija

Sijalice koje štede struju Autor: Justina Jedrzejewska Za BiH prilagodila: Azra Jaganjac

Ključni koncepti

Trajanje Period u godini Mesto

Sijalice koje štede struju najekonomičniji su i po okoliš najsigurniji način da osvijetlite svoj dom. 30 minuta pripreme učenika prije časa; 1–2 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Digitroni, posteri, pribor za likovne aktivnosti

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Fizika, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave Nastavna metodologija

Naglasiti efikasnost i isplativost sijalica koje štede struju. Terenski rad, matematički zadaci, diskusija, dramska radionica

Uvod Tradicionalni je tip sijalice u najširoj upotrebi zbog povoljne cijene, te zato što je u širokoj prodaji, ali su, uprkos tome, sijalice koje štede struju održivo rješenje. Ova vrsta sijalica (koje izgledaju skoro isto kao „normalne” sijalice) rade na sličan način kao sijalice koje koriste tinjajuće pražnjenje, ali su efikasnije i duže traju. Kako su sijalice koje štede struju nove na tržištu i skuplje, one još uvijek nisu dovoljno popularne u srednjoj i istočnoj Evropi. Ali bi svakako više ljudi bilo spremno da u njih investira kada bi razumjeli njihove prednosti. Obične sijalice troše 95 posto energije na usijano vlakno, dok se samo 5 posto pretvara u svjetlo. Sijalica koja štedi struju troši šest puta manje energije i traje osam puta duže od normalne sijalice i, što je veoma važno, daje istu količinu svjetlosti. Kupovina sijalice koja štedi struju samo je jedan od načina za smanjenje energetske potrošnje, koja je najveći uzrok zagađenja planete. Većina ljudi ipak ostaje nesvjesna prednosti i kupuje normalne sijalice ili zbog ustaljenih navika ili zbog brige oko izdataka. Ali ovakva se štednja u nekim slučajevima može pokazati dugoročno skupljom — kako za novčanik, tako i za okoliš, jer klasične sijalice lahko pucaju i moraju se često mijenjati.

108

Sijalice koje štede struju

Energija

Aktivnosti

Upitnik

Sedmicu dana prije planiranih časova podijelite učenicima upitnik Sijalice i proizvođači. Podijelite razred u grupe i zadajte im da sprovedu istraživanje. Njihov je zadatak da sakupe informacije iz radnji o različitim vrstama sijalica koje se prodaju na tržištu.

Neka učenici razmotre rezultate istraživanja, dajući odgovore na sljedeća pitanja: • • •

•

Koje su sijalice skuplje? Koliko skuplje? Koje su sijalice ekonomičnije? Koje su sijalice najpopularnije i koje su bolje reklamirane (atraktivno pakovanje, korisne informacije, poznate tržišne marke)? Da li pakovanje nosi informaciju o njihovim prednostima za uštedu energije? Da li porodice učenika, njihovi poznanici i komšije koriste sijalice koje štede struju?

Prodiskutirajte sljedeće: zašto su tradicionalne sijalice popularnije od onih koje štede struju. Neka učenici zapišu odgovore na tabli. Među ovim razlozima nalaze se: ustaljenost navika, nedostatak informacija o efikasnosti sijalica koje štede struju, zanemarivanje ekoloških problema i izdaci.

Prodiskutirajte kako se ovi stavovi mogu prevladati i kojim argumentima.

Promotivna vježba

Neka učenici naprave reklamnu kampanju za sijalice koje štede struju. Podijelite razred u grupe i neka svaka grupa pripremi reklame koje će imati posebnu ciljnu grupu potencijalnih kupaca (tj. oprezne, štedljive, neobaviještene itd.). Ove reklame mogu se napraviti kao vizuelni ili likovni radovi, ili mogu biti odglumljeni kao skeč.

Pošto su grupe prezentirale svoj rad, razmotrite koje su reklame najefektnije i/ili najuvjerljivije.

Matematički zadatak

1 2 3

Neka učenici riješe sljedeće matematičke zadatke, koristeći podatke iz upitnika i formule iz primjera Matematički zadatak. Razgovarajte o rezultatima. Koja je sijalica isplativija i efikasnija? Koliko puta isplativija i efikasnija? Predstavite razredu primjer Principi ekonomične upotrebe svjetla.

Sijalice koje štede struju

109

Energija

U nastavku... • • •

Neka učenici nabroje sve izvore svjetla u svom domaćinstvu. Neka izračunaju količinu energije koja se utroši za ove potrebe. Uporedite rezultate sa zamišljenom situacijom u kojoj bi sve sijalice u kući bile zamijenjene onima koje štede struju. Koliko se tradicionalnih sijalica može koristiti na račun struje ušteđene korištenjem sijalica koje štede struju?

Principi ekonomične upotrebe svjetla • • • • • • •

110

Koristite „štedljive” sijalice kad god je to moguće. Izbjegavajte sijalice u boji, jer troše više energije. Koristite sijalice koje dobro odražavaju svjetlo (abažuri, lusteri). Kada radite, koristite radije direktno svjetlo od izvora iznad glave. Brišite redovno prašinu s lampi. Maksimalno iskoristite sunčevo svjetlo, bojeći zidove u svijetle boje i postavljajući odgovarajući nameštaj (radni sto i sl.) blizu prozora. Gasite svjetla kad god je to moguće, čak i na kratke periode vremena, s izuzetkom u slučaju štedljivih, tzv. fluorescentnih sijalica, koje se ne trebaju gasiti 2 do 3 sata nakon što se upale.

Sijalice koje štede struju

Energija

Proizvođač

Tip sijalice

Cijena

Efikasnost

Informacije u reklami i na pakovanju

Informativni list

Poređenje različitih vrsta sijalica

Matematički zadatak p1 – p2 – t1 – t2 – t – c1 – c2 – a – S –

snaga štedljive sijalice [W] snaga tradicionalne sijalice [W] životni vijek štedljive sijalice [h] životni vijek tradicionalne sijalice[h] vrijeme mjerenja (za potrebe zadatka: t = t1) cijena štedljive sijalice [KM] cijena tradicionalne sijalice [KM] cijena 1kWh [KM/kWh] efikasnost štedljive sijalice

S = 0.001 ta (p2 – p1) + —t c2 – —tt c1 2

Statistika Tip

Prosječna cijena (u KM)

Prosječna snaga

Prosječan životni vijek

Tradicionalna sijalica

1 KM

60 vati

1.000 sati

Svjetiljka što štedi energiju

10 KM

11 vati

8.000 sati

111

Saobraćaj

Ljudi i automobili Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Ključni koncept

Trajanje

Period u godini Mjesto

• 3 nastavne jedinice u trajanju od sat vremena. • Terensko istraživanje u trajanju od 2 do 3 sata. Bilo koji Učionica, područja s gustim saobraćajem i dobrim uvjetima za posmatranje

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zelen paket, računar i pristup internetu

Nastavni predmeti

Ekologija, Geografija, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

112

Moderna prijevozna sredstva od suštinskog su značaja za naš savremeni život, ali je upotreba automobila često potpuno nepraktično rješenje koje proizvodi ozbiljne posljedice po okoliš.

• Razumjeti negativne učinke saobraćaja na okoliša. • Naučiti više o mogućnostima za poboljšavanje ekološke sigurnosti automobila putem tehničkih i organizacionih rješenja. Predavanje, diskusija, terenski rad, slobodno razmišljanje, videoprezentacija

Ljudi i automobili

Saobraćaj

Uvod

Svijet kakav poznajemo i standard života koji uživamo bio bi nemoguć bez savremenih prijevoznih sredstava. Efikasan saobraćajni sistem od suštinskog je značaja za ekonomski razvoj. Lična pokretljivost/mobilnost zbog posla, učenja ili odmora jesu suštinski aspekt modernog života. Integracija nacionalnih tržišta, opći ekonomski razvoj i veći dohoci doprinijeli su da saobraćaj postane sektor s najvišim rastom. Iako su koristi modernog saobraćaja nesumnjive, njihova je cijena visoka. Jedan od najvećih problema modernog, motoriziranog saobraćaja jeste taj što potrošači plaćaju samo dio ukupnog troška, dok se ostatak naplaćuje društvu posrednim negativnim posljedicama, kao što su zagađenje zraka i saobraćajne nesreće, koje se tretiraju kao nepoželjni, prateći efekti. Saobraćaj se često navodi kao veći faktor ekološkog pritiska od svih drugih nacionalnih sektora. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture predstavlja značajan udio vladinih rashoda. Visoki troškovi koji se nagomilavaju usljed saobraćajnih nesreća, buke, zagađenja zraka, potrošnje energije i prirodnih dobara moraju se ubrojati u ove neželjene efekte. Ne postoji vid motoriziranog saobraćaja koji je siguran za okoliš.

Aktivnosti Saobraćaj, energija i okoliš

1 2

Prikažite obrazovni film Vidovi transporta, energija i okoliš, koji se nalazi u videomaterijalu. Porazgovarajte o sljedećim pitanjima: • • • • • •

Zašto je svijet danas toliko zavisan od prijevoznih sredstava? U koje se svrhe koristi saobraćaj? Kako se saobraćajni sektor razlikuje od zemlje do zemlje? Koliko se dnevno proizvede novih automobila? (oko 100.000) Može li se očekivati da će proizvodnja automobila rasti iz godine u godinu? Koji su izgledi javnog prijevoza?

Poboljšajte diskusiju predstavljanjem dodatnih informacija, koristeći podatke iz uvoda i poglavlja Saobraćaj na CD-ROM-u.

3 4

Pripremite učenike za predstojeće terensko istraživanje.

Podijelite razred u četiri ekspertske grupe i objasnite im zadatke. Nazovite ih: • • • •

saobraćajna komisija; komisija za parking; komisija za otpad i sanitarna pitanja; komisija za okoliš.

Terenski rad Podijelite informativni list Uputstva za istraživačke grupe i prema njima sprovedite terensko istraživanje.

Ravnoteža

Neka predstavnici grupa saopće rezultate svog istraživanja. Dajte svakoj grupi po pet minuta za kratak izvještaj i dvije do tri minute za dodatna pitanja ostalih grupa. Koristite podatke o okolišu i druge specifične informacije koje ćete pronaći na CD-ROM-u, kako biste ojačali argumente grupa.

Ljudi i automobili

113

Saobraćaj

Pokrenite slobodnu diskusiju o sljedećoj temi: „Kako možemo poboljšati uvjete saobraćaja u svom gradu?” Napišite odgovore na tabli. Neka učenici naprave sažetak rezultata ispitivanja; u međuvremenu, dodajte prijedloge za poboljšanje situacije i kreirajte akcioni plan.

„Samo djeca znaju šta traže...”

Objasnite učenicima da saobraćaj vrši utjecaje na okoliš (prirodni i urbani), kao i na ljudsko zdravlje. Otvaranje regiona srednje i istočne Evrope i razvijanje veza trgovinske razmjene povećalo je zahtjev za teretnim i putničkim saobraćajem. Kopneni će saobraćaj između zapadne i istočne Evrope, prema predviđanjima, porasti otprilike četiri puta, a željeznički tri.

Podijelite informativni list Mali Princ sa strane 117. Neka učenici daju svoje viđenje Sent-Egziperijevog teksta i uporede njegove opservacije o tome kako se prijevozna sredstva koriste u današnje vrijeme na cijelom svijetu.

Pokrenite diskusiju pitanjima: • • •

4 5

Je li izbor dugog putovanja do posla uvijek neophodan? Kako bi utjecalo na okoliš to kad bi svi bili zaposleni u neposrednoj blizini mjesta gdje žive? Šta bi se desilo ako bi potrošači kupovali jabuke gajene u njihovom području umjesto nekih drugih vrsta koje se dovoze izdaleka?

Ohrabrite učenike da daju druge primjere neisplativog transporta robe i putnika u njihovom regionu ili gradu. Napišite ih na tabli ili posteru. Ohrabrite učenike da pročitaju Malog Princa. Koje se još ekološke ili etičke poruke mogu iščitati iz knjige? Napišite ih na posteru.

U potrazi za ekoautomobilom sutrašnjice

1 2

Koristeći CD-ROM demonstrirajte neefikasnost većine popularnih modela automobila, pokazujući interaktivnu ilustraciju gubitka energije iz različitih dijelova vozila.

Otvorite internetsku stranicu na adresi: www.youtube.com/watch?v=aeSzFtqLxQ4 ili www.infonegocio.com/xeron/bruno/yesno.swf i pogledajte zabavni i ironični NEedukativni video Da i ne.

Pokrenite diskusiju o sljedećoj temi: „Kako možemo umanjiti štetne utjecaje automobila na okoliš?”. Pomozite učenicima upoznajući ih s tekstom Ekoautomobili sutrašnjice?. Naglasite činjenicu da tehnička poboljšanja neće biti dovoljna da se prevladaju problemi koje izaziva moderni saobraćaj. Mnogo toga, također, zavisi od ponašanja vozača, kao i od drugih činilaca koji utječu na saobraćaj.

U nastavku... • •

114

Neka učenici podijele s ukućanima svoja nova saznanja iz učionice i s terenskog istraživanja. Organizirajte sastanak učenika, njihovih roditelja, predstavnika lokalne vlasti i medija kako biste razmijenili poglede o tome koje se pozitivne ekološke promjene u vezi sa saobraćajem mogu uvesti u vašu zajednicu.

Ljudi i automobili

Saobraćaj

Saobraćajna komisija treba posmatrati raskrsnicu s gustim saobraćajem u trajanju od 30 minuta i odgovoriti na sljedeća pitanja: • Koliko je vozila (automobila, kamiona, autobusa) prošlo raskrsnicom za tih 30 minuta? • Koji postotak vozila čine automobili? • Koliko je ovih automobila prevozilo samo jednog putnika (samo vozač u kolima)? U koliko je automobila bilo dvoje ili više putnika? Neka grupa izrazi svoje mišljenje o razumnijem i efikasnijem korištenju automobila.

Komisija za parking treba posmatrati situaciju oko parkiranja vozila u obližnjem središnjem gradskom području. Neka pokušaju naći odgovore na sljedeća pitanja: • Gdje i kako su automobili parkirani? • Ometaju li mjesta za parkiranje prolaz pješacima, uzrokuju li probleme motornom saobraćaju ili zauzimaju li površine parkova, dječijih igrališta itd.? Neka učenici opišu neke primjere. • Jesu li na nekim mjestima automobili parkirani nepropisno? Koliko vozača poštuje propisana pravila parkiranja?

• •

Informativni list

Uputstva za istraživačke grupe

Komisija za otpad i sanitarna pitanja treba posjetiti urbano područje u blizini škole i utvrditi sljedeće: • Koliko napuštenih vozila ima u tom području? • U kakvom su stanju? Kakav vizuelni utisak ostavljaju? (Snimite nekoliko fotografija ili napravite skice svojih utisaka.) • Postoje li mjesta van grada ili sela na kojima se mogu naći napuštena vozila? • Postoji li preduzeće ili služba koja je odgovorna za uklanjanje i/ili popravku starih vozila? Čini li vaš grad sve što je moguće da riješi problem napuštenih ili slupanih vozila? • Koliko ima odbačenih automobilskih guma u tom području? Koliko ima odbačenih kutija od ulja iz automobila i sličnih potrošnih dijelova? Ukoliko u blizini ima rijeka, koliko sugrađana pere automobile na obali rijeke? Koliko ima autopraonica u tom području?

Komisija za okoliš treba posjetiti raskrsnicu s gustim saobraćajem, autobusku stanicu i garažu i utvrditi sljedeće: • kvalitet zraka; • broj automobila koji pri vožnji ispuštaju crni dim; • nivo buke; • ugroženost koju predstavljaju za motocikliste, bicikliste, pješake i putnike u javnom saobraćaju. Neka grupa sastavi zaključak svojih posmatranja.

115

Informativni list

Saobraćaj

Ekoautomobili sutrašnjice? Švicarska isprobava uvođenje zajedničkih vozila U Švicarskoj 36.000 ljudi drži u zajedničkom vlasništvu oko 1.400 automobila i 800 rezerviranih parking-mjesta. Oko 250 ovih automobila nalazi se u blizini željezničkih stanica. Ova privlačna inicijativa nastala je saradnjom javnosti i željeznice

Hibridni automobili Proizvodnja novih generacija hibridnih automobila jeste mogućnost koja obećava. Hibridni automobil kombinira upotrebu motora s unutrašnjim sagorijevanjem s električnim motorom, što povećava iskoristivost goriva, a smanjuje značajno emisije ispušnih gasova. Kada automobil stane, motor se automatski gasi. Prilikom kretanja ili kočenja koristi se kinetička energija za punjenje baterija. Jedna od najvećih prednosti hibridnog automobila jeste ta što nije potrebno graditi novu infrastrukturu za punjenje goriva.

Nova goriva Korištenje novih goriva, kao što su etanol ili vodik, ima za cilj pronalaženje sigurnijeg pogonskog sredstva. Etanol stvara ispušne gasove koji se sastoje od vodene pare i ugljendioksida; vodik proizvodi samo vodenu paru. Najveća mahana ovih goriva jeste ta što se mora podizati nova infrastruktura za tankovanje goriva. Sigurno korištenje vodika u motorima problem je koji još nije riješen. Motori koji rade na prirodni gas, koji uspješno zamjenjuju štetne dizelske motore, koriste se u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope i na mnogo mjesta postali su standard u javnom prijevozu.

Ekonomično korištenje goriva Još do prije nekoliko godina nevjerovatno bi zvučala tvrdnja da je moguće napraviti automobil koji troši tri litra goriva na 100 kilometara. Članovi pokreta Greenpeace dokazali su suprotno, kada su tehničkim poboljšanjima uspjeli smanjiti potrošnju goriva za polovinu. Danas je nekoliko modela na tržištu — svaki od njih koristi gorivo vrlo efikasno.

116

Saobraćaj

Informativni list

Odlomak iz knjige Mali Princ Antoinea de Saint-Exuperya „Dobro jutro”, poželio je Mali Princ. „Dobro jutro”, odgovorio je skretničar na željeznici. „Šta vi radite ovdje?”, pitao je Mali Princ. „Razvrstavam putnike u hrpe od po hiljadu”, rekao je skretničar. „Usmjeravam vozove koji ih odvoze, sad lijevo, sad desno” Blještav i osvijetljen brzi voz u prolazu, grmeći kao oluja, zatresao je skretničarevu kućicu. „Baš žure”, rekao je Mali Princ. „Traže nešto?” „E, to ne zna ni sam mašinovođa”, rekao je skretničar. A onda je drugi blještav i osvijetljen brzi voz progrmio u suprotnom pravcu. „Šta, već se vraćaju?” pitao je Mali Princ. „Nisu to oni isti”, rekao je skretničar. „To je razmjena”. „Nije im se dopalo tamo gdje su bili?” „Niko nije zadovoljan onim gdje je”, rekao je skretničar. A onda su čuli grmljavinu blještavog i osvijetljenog brzog voza. „Je l' on to juri one prve putnike?” upita Mali Princ. „Ne jure oni ništa”, objasnio je skretničar. „Spavaju unutra ili zijevaju. Samo djeca pritiskaju noseve uz staklo”. „Samo djeca znaju šta traže”, kazao je Mali Princ. „Zavole svoju krpenu igračku i ona im postane strašno važna, i ako im je oduzmu, djeca plaču.” „Blago djeci”, rekao je skretničar.

117

Saobraćaj

Biciklom u budućnost Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Ključni koncept Trajanje Period od godinata Mjesto

Bicikl je najčistije prijevozno sredstvo. 2 nastavna časa Proljeće, ljeto, jesen U učionici i van učionice

Nastavni materijali

Tabla, posteri ili listovi papira

Nastavni predmeti

Fizika, Poznavanje prirode, Sport

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Objasniti kako je „ljudski pogon” razuman vid prijevoza za većinu privatnih potreba. • Objasniti značaj bicikla za putovanje na kratke razdaljine. Eksperiment, slobodna diskusija, diskusija o zadatim temama

Uvod Pojava automobila toliko je izmijenila svijet da je malo ljudi svjesno koliko ljudske mobilnosti još zavisi od fizičke aktivnosti, tj. od pješačenja i vožnje bicikla. Prije trideset godina proizvođači automobila predvidjeli su da će automobili zamijeniti bicikle kao lično prijevozno sredstvo broj jedan u svijetu, ali se desilo nešto sasvim suprotno. Danas je u svijetu dva puta više bicikala nego automobila, i gotovo tri puta više njih proizvodi se godišnje. Samo u Aziji bicikl prevozi više ljudi nego automobili na cijelom svijetu. U Danskoj, Francuskoj, Švedskoj i Holandiji voženje bicikla u gradu promovira se još od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Danas 33% Holanđana daje prednost biciklu kao prijevoznom sredstvu. Broj biciklista u gradovima kao što su Odenze ili Kopenhagen (Danska), Bazel (Švajcarska) i Hanover (Njemačka) predstavlja 20–25% ukupne populacije. U uvjetima gradskog saobraćaja automobili i bicikli kreću se približno istom prosječnom brzinom. Kada se koriste posebne staze za bicikle, biciklisti često putuju brže nego automobili na razdaljinama ispod 10 km.

Aktivnosti Šta znamo o biciklu?

Za zagrijavanje postavite sljedeća pitanja: • • •

118

Vozite li bicikl? Koliko često i u kojim prilikama vozite bicikl? Je li potrebna energija za pokretanje bicikla? Odakle dolazi ta energija?

Biciklom u budućnost

Saobraćaj

Objasnite da svaka vrsta transporta zahtijeva utrošak nekog vida energije. Pitajte sljedeće: • • • •

Koja goriva koriste automobili? (benzin, dizel) Šta pokreće tramvaje i trolejbuse? (elektricitet) Šta pokreće vozove? (ugljen, dizel, struja) Koje gorivo koriste avioni? (kerozin)

Objasnite da hodanje također zahtijeva energiju koja dolazi iz hrane.

Odaberite tačku u svom mjestu na udaljenosti od dva ili tri kilometra i pitajte dobrovoljce da zamisle različite vidove transporta kojim bi mogli doći do te tačke (pješke, biciklom, autobusom ili helikopterom). Objasnite da u svakom pojedinačnom slučaju kretanje zahtijeva utrošak energije. Pitajte učenike da pobroje prijevozna sredstva redajući ih po količini energije koju troše.

Naučni proračuni prikazani u datoj tabeli pokazuju količinu energije koja je neophodna za prelaženje dužine jednog kilometra. (Proračuni su u kalorijama, ali možete ih prezentirati figurativno, kao komade hljeba). Koji se zaključak može izvući?

Kako da pomognemo biciklistima?

Prodiskutirajte sljedeće teme i zapišite odgovore na tabli: Koji faktori ometaju vožnju bicikla? (Loši vremenski uvjeti, gust saobraćaj, nedostatak biciklističkih staza, zagađenje zraka, cijena bicikla itd.)

2 3

Vožnja biciklom ima veliki broj prednosti koje ljudi rijetko cijene. Koje su to prednosti? Zapišite prijedloge učenika na tabli. Pokrenite slobodnu diskusiju o tome šta se može učiniti da se ove prepreke uklone. Zapišite odgovore na tabli. Razmotrite neke sigurne i zdrave biciklističke putanje u svojoj zajednici.

U nastavku... •

•

Izađite u prirodu i organizirajte trku „zeca i kornjače”. Tražite dobrovoljce koji će se uobičajenom brzinom hoda uputiti do nekog odredišta. Druga će grupa na isto odredište krenuti biciklima. Pokušajte otkriti koliko puta biciklisti mogu prijeći određenu razdaljinu za vrijeme koje pješacima treba da istu razdaljinu prijeđu samo jedanput. Organizirajte ekskurziju na biciklima do obližnjeg grada. Zabilježite i opišite sve promjene na putevima ili u gradu koje mogu učiniti vožnju biciklom sigurnijom i praktičnijom. Napravite sažetak prijedloga i pošaljite ga lokalnim vlastima ili organizirajte sastanak s njima, gdje možete predstaviti svoje prijedloge.

Energija potrebna da se prijeđe jedan kilometar Prijevozna sredstva

Potrebna energija Kalorije

U zalogajima hljeba

Bicikl

Pješice

Autobus/voz

550

1.200

170.000+

7.800+

Automobil Helikopter/avion

Biciklom u budućnost

119

Industrija

„Ozelenjavanje” industrije Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Azra Jaganjac

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Ima mnogo načina da se industrija „ozeleni”, i ljudi mogu odigrati ključnu ulogu u ovom procesu. 2 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Fizika, Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Hemija, Tehnički odgoj,

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Potražiti rješenja koja bi učinila industrijske aktivnosti sigurnijim za okoliš. • Razumjeti važnu ulogu pojedinca u ovom procesu. Predavanje, diskusija, videoprezentacija, slobodna diskusija

Uvod Industrijska revolucija promijenila je tok ljudske historije. Odomaćena upotreba mašina dovela je do ubrzanog otvaranja fabrika, do nastanka vozila i uređaja koji zamjenjuju manuelni rad. Ljudi sa sela pohrlili su u gradove u potrazi za boljom nadnicom, jer su poljoprivredne mašine njihov dotadašnji posao obavljale brže i bolje. Životni je standard porastao. U većini evropskih zemalja industrija proizvodi gotovo polovinu nacionalnog dohotka.

120

„Ozelenjavanje” industrije

Industrija

Svrha industrijskih aktivnosti jeste proizvodnja finalnih ili međuproizvoda. Svaka industrijska aktivnost utječe na okoliš u određenom stepenu korištenjem energije i sirovina. Utjecaj na okoliš je veći je ako su predmetne sirovine neobnovljive.

Emisije iz industrijskih aktivnosti utječu na okoliš. Ova zagađenja, ipak, mogu biti smanjena upotrebom „zelenog inženjerstva” (tehnologije koje radije sprečavaju zagađenje nego što ga kasnije uklanjaju) ili tehnologije za smanjenje emisija (poznate kao „end-of-pipe” tehnologije, tj. tehnologije prečišćavanja dimnih gasova, otpadnih voda ili čvrstih otpadaka na kraju procesa).

Aktivnosti

Aktivnosti Uvod

Počnite čas postavljanjem sljedećih pitanja: • •

Koji su predmeti u vašoj učionici industrijski proizvodi? Koliko nas ima roditelje koji rade ili su radili u fabrici?

Kombinirajte informacije iz uvoda s korisnim informacijama iz poglavlja Industrija s CD-ROM-a.

Diskusija

Pogledajte film Ekološka revizija industrije, koji je uključen u videomaterijal. Pokrenite diskusiju i odgovorite na sljedeća pitanja: • Koje vrste utjecaja na okoliš imaju industrijske aktivnosti? (Zagađenje zraka, zemljišta, vode, proizvodnja otpada, velika potrošnja vode, zauzimanje velikih površina itd.). Napišite odgovore na tabli. • Mogu li pojedini industrijski akcidenti/havarije ugroziti zdravlje i život ljudi? Neka učenici navedu primjere. Razmotrite situaciju prikazanu u filmu, uključujući i nesreću s rijekom Sprečom, koja je opisana na narednoj stranici.

Objasnite da različite proizvodne industrije predstavljaju značajan faktor u promjeni klime: samo evropska industrija proizvodi oko 30% svjetskih emisija ugljendioksida i oko 7% svjetskih emisija azotnih oksida. Nekoliko industrijskih aktivnosti doprinosi povećanju kiselosti u okolišu, što proizvodi kisele kiše. Evropa je odgovorna za jednu četvrtinu svjetskih emisija sumpordioksida i više od jedne petine svjetskih emisija azotnih oksida. Evropa je odgovorna za otprilike trećinu emisija hlorofluorugljenika i drugih hemikalija koje uništavaju ozonski omotač. Industrija, također, utječe na okoliš i na druge načine: njen udio u potrošnji vode iznosi oko 57%, a zbog ispuštanja fosfata i nitrata u otpadne vode doprinosi zagađenju vode. Blizu 30% ukupnog otpada u Evropi proizvede industrija. I konačno, ali ne manje važno, industrija je izvor oko 10% buke koja nas okružuje.

„Ozelenjavanje” industrije

121

Industrija

Slobodne asocijacije

Naglasite značajnu ulogu industrije u rješavanju ekoloških problema primjenom principa „zelenog” inženjerstva i recite učenicima da postoji veliki broj načina na koje industrija postaje „zelena” (svaki radnik, počevši od čistača pa do direktora, mora uložiti sve napore za prevenciju zagađivanja).

Pokrenite slobodnu diskusiju o mogućim načinima za poboljšanje ekološke sigurnosti industrijskih aktivnosti. (Otkriće čistijih tehnologija i proizvoda; naučnici i poslovni ljudi podstaknuti da traže ekološka tehnološka rješenja; poboljšano upravljanje i kontrola proizvodnih procesa; mnoge banke i osiguravajuća preduzeća biraju „čistije” fabrike i industrije kao svoje saradnike; potrošači kupuju ekološki čiste proizvode itd.) Napišite odgovore na tabli.

Objasnite učenicima da svaki pojedinac (uključujući i potrošača) može igrati veoma važnu ulogu u preobražaju industrije u ekološki sigurniju aktivnost, i to putem: • davanja prednosti onim proizvođačima koji isporučuju ekoproizvode (tj. prašak za pranje bez fosfata, aerosole bez CFC-a, reciklirani papir, druge reciklabilne proizvode itd.); • aktivnog učešća na lokalnom nivou u procjeni utjecaja industrijskih aktivnosti na okoliš regiona; • obavještavanja lokalnih vlasti i vlasnika postrojenja o bilo kojoj ekološkoj ili zdravstvenoj opasnosti koja je u toku ili će se vjerovatno desiti.

U nastavku... • •

•

122

Načinite spisak najvažnijih fabrika u vašem gradu ili mjestu. Pokušajte saznati da li bilo koja od njih ugrožava okoliš. Je li neko od vaših članova zaposlen u fabrici? Kontaktirajte službu za odnose s javnošću jedne ili nekoliko fabrika i zakažite sastanak s njima. Prethodno napravite pripreme za sastanak. Imajte na umu da su predstavnici velikih zagađivača vrlo vješti u odbrani svojih argumenata i nebrige. Na ove argumente možete odgovoriti informacijama koje ste pronašli o zagađivačima i predložiti načine rješavanja ovih problema. Istaknite da se s njima sastajete kao dobronamjeran partner koji im želi pomoći da riješe svoje ali i probleme stanovnika i drugih živih bića u njihovoj okolini. Tražite da budu sponzor nekih vaših aktivnosti koje mogu biti obostrano korisne. Ne treba tražiti novac; u mnogim slučajevima materijali ili transportne usluge koje vam osiguraju lokalni poslovni ljudi bit će dovoljni.

„Ozelenjavanje” industrije

Industrija

Rijeka Spreča

Rijeka Spreča mala je rijeka u sjeveroistočnoj Bosni u koju se izlijevaju otpadne vode hemijske industrije iz Tuzle. Vrlo česte nesreće dešavaju se na toj rijeci koje rezultiraju pomorom ribe. Da je industrija tome uzrok, pokazuje činjenica da je rijeka Spreča u periodu rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. i nakon rata do 2005. godine postala „živa”, i na njoj su čak instalirana i ribogojilišta. U toku rata i deset godina poslije po međunarodnim zakonima bazna hemijska industrija u Tuzli zaustavila je svoje pogone te nije ni ispuštala otpadne vode. Čim je prestala ta zakonska prepreka, postrojenja su puštena u pogon, ali bez tretmana otpadnih voda. Posljedica je toga masovni pomor ribe i gašenje rada ribogojilišta. Ovo je rješiv problem, što dokazuje primjer termoelektrane Kakanj, koja je instalirala postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i sada ispušta prečišćene vode koje „popravljaju” kvalitet rijeke Bosne iza Kaknja (zato što oni uzimaju zagađenu vodu, a ispuštaju čistu).

„Ozelenjavanje” industrije

123

Poljoprivreda

Od zrna do hljeba Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

2 nastavna časa Bilo koji Učionica, likovni kabinet ili laboratorija

Nastavni materijali

Etikete s različitih pakovanja hljeba, videomaterijal Zeleni paket. Za časove likovnog: kolaž/mozaik: mekinje; 150 grama izabranih zrna žitarica (pšenica, raž, zob, proso, ječam, kukuruz, pirinač); žitarice (heljda, proso, ječam, pšenica i kukuruz) sa zrnima različite veličine; ovsene pahuljice, prekrupa, kus-kus, mekinje, slačice itd.; svjež lijepak od brašna; oko 20 tabli kartona; bezbojni, na vodi bazirani akrilni lak. Ekonakit i predmeti: različita zrna žitarica i mahunarki; plastelin, papir-maše ili kaolin (ima ih u radnjama za umjetnički pribor); tanki štapići (za oblikovanje ogrlica ili dugmeta); zihernadle za broševe, „štipaljke” za minđuše, akrilni lak na bazi vode.

Nastavni predmeti

Biologija, Historija, Likovno, Vjeronauka/Etika

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

124

Hljeb i proizvodi od žitarica svakodnevni su izvor hrane za ljude širom svijeta.

• Predstaviti ulogu, historiju i običaje u ljudskoj kulturi koji su povezani s hljebom. • Upoznati učenike s tipovima hljeba i vrstama žitarica koje se koriste za njegovo pripremanje. • Objasniti ulogu hljeba i tjestenine. Diskusija, čitanje, čas likovnog, videoprezentacija

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

Uvod Hljeb, egzistencijalni i najpopularniji vid hrane na svijetu, javljao se u nekoj varijanti u svakoj kulturi i na svim kontinentima. Historija hljeba počinje prije 12.000 godina. Pretpostavlja se da su u drevna vremena, u periodu kada su se počela osnivati naselja, ljudi naučili i kako gajiti žitarice, koristiti ih u ishrani i pohranjivati ih. Žita su se mljela između dva ovalna kamena u meljiva koja su najsličnija današnjim mekinjama. Samljeveno žito miješalo se s vodom i mijesilo; tijesto se oblikovalo u pljosnate vekne i peklo na kamenju koje je bilo unaprijed zagrijano. Ovaj način pečenja hljeba, u vidu tvrdih, pljosnatih vekni i bez kvasca, može se i dan-danas sresti u mnogim zemljama Azije i Afrike. Brašno koje se koristi za njegovu pripremu uglavnom dolazi od ječma, prosa, kukuruza ili heljde. Nijedna od ovih žitarica ne sadrži gluten.

Prototip današnjeg hljeba pravi se dodavanjem pekarskog kvasca ili hljebnog kvasca onim brašnima koja sadrže gluten (pšenično ili raženo brašno), i čije se tijesto ostavlja da fermentira (da se digne). Ovu tehniku izmislili su Egipćani, koji su takav hljeb počeli peći prije 4.500 godina, iako se on pripremao od manje dozrelih žita koja nisu bila tako fino mljevena kao danas. Stari Egipćani su, također, bili prvi koji su počeli graditi pećnice, a arheološka iskopavanja pokazala su da su pravili i oko 50 vrsta tjestenina, koje su se pripremale s različitim dodacima. U nekim zemljama hljebna žita čine polovinu dnevne ishrane ljudi. Kukuruzne tortilje iz Latinske Amerike, okrugle arapske vekne, indijski čapati i ostale varijante pljosnatih hljebova, sve su to nasljednici prahljeba, dok je hljeb s kvascem, u svoj svojoj različitosti — od raženog do bijelog, krckavog hljeba — egipatskog porijekla. Uprkos vremenskim i prostornim razlikama, hljeb i žitarice oduvijek su bili, i još jesu, simbol života i prosperiteta. U drevnim mediteranskim civilizacijama hljeb je bio osnovna hrana i u isto vrijeme sinonim za ishranu. Muslimani imaju dobru poslovicu: „Možeš stati na Kur’an da dohvatiš hljeb, ali ne smiješ stati na hljeb da dohvatiš Kur’an.” S druge strane, kršćanska kultura dodijelila je hljebu simboličnu ulogu. Hljeb se smatrao svetim i bilo je zabranjeno njime hraniti životinje; zatim je uslijedila tradicija da se hljeb ne smije sjeći nožem, već se mora lomiti. Ovaj običaj danas je sačuvan samo za obrede vezane za Badnju večer. U Bugarskoj božićni hljeb naziva se bogovica (Božiji) i obično je okrugao, s ukrasima na površini u vidu krsta. Božićna pogača kod Srba u BiH najčešće se zove česnica, a hljeb pravljen za krsne slave krsnica, i oba su okrugla, ukrašena obilježjima pravoslavlja. Kako je pisano u Bibliji: „I uzevši hljeb dade hvalu, i prelomivši ga dade im, govoreći: ’Ovo je tijelo moje koje se daje za vas; ovo činite za moj spomen.’ ” (Evanđelje po Luki, 22:19). U patrijarhalnim sredinama u Francuskoj domaćin lomi hljeb i daje ga svakome za stolom, prije i za vrijeme obroka. Ovaj se običaj i danas može sresti u našoj sredini. Žita se mogu jesti i cijela (kuhana ili pržena), kao pirinač, koji je osnovna hrana na Dalekom istoku; mogu se peći, kao kukuruz, u našem narodu poznat pod nazivom pečenjak, ili poslije dodatne prerade mogu se jesti kao kaše, kao heljda, koja je tipična za poljsku kuhinju; ili ruska grečina, italijanski homini ili španska polenta, koji se prave od kukuruznog brašna; kus-kus sa sjevera Afrike, tabule od bulgura; turski pilav. Zrnevlje se može jesti i živo, u vidu popularne alpske poslastice musli. Žitarice posjeduju nekoliko kvaliteta koje dozvoljavaju poređenja s drugim prehrambenim proizvodima: • nakon sušenja mogu se držati pohranjene na dug period, kao zrnevlje ili brašno; • mala količina zrnevlja ili brašna dovoljna je za pripremu hranjivog obroka; • hrana pripremljena od žitarica sadrži mnoge prijeko potrebne hranjive materije, kao i celulozu; • žitarice se mogu jesti sirove, kuhane, pržene ili se mogu dodati različitim tipovima kaša ili koštunjavog voća; pečena i samljevena žita mogu se koristiti i za proizvodnju kahve od žita (npr. popularna poljska kafa „Inka”). Nakon mljevenja žitarice se mogu koristiti za pravljenje različitih proizvoda — od hljeba i pasti do slatkiša.

Od zrna do hljeba

125

Poljoprivreda

Ljudi iskorištavaju prednosti koje daju žitarice, ali, nažalost, pokušaji da se te prednosti iskoriste još bolje vrlo su rijetki. Pa ipak, kao što veoma dobro znamo iz iskustva, svaka masovna proizvodnja prehrambenih proizvoda, čiji je cilj da određene produkte učini dostupnim za sve, izvodi se na račun kvaliteta tog proizvoda. Hljeb koji danas kupujemo, bez obzira na širok izbor koji se nudi, ne liči previše na hljeb koji se proizvodio nekada. Mnogi proizvodi od hljeba, kao i tjestenina, prave se od brašna koje je toliko fino samljeveno da od žitarica ne ostane praktično ništa osim glutena. Takvi proizvodi imaju kratak vijek trajanja i vrlo su siromašna prehrana, jer su najvažnije hranjive materije izgubljene u procesu rafiniranja brašna. Sve u svemu, što finije i bjelje mljeveno brašno, to siromašnije hranjivim sastojcima kao što su celuloza, vitamini i minerali. Prema nekim istraživanjima, dramatičan porast pojave raka u probavnom traktu među ruralnom populacijom u Evropi u drugoj polovini 20. stoljeća u velikoj se mjeri pripisuje promjenama u prehrambenim navikama i dostupnosti peciva i hljeba koji se prave od fino mljevenog brašna. U siromašnijim zemljama hljeb predstavlja blizu 50% dnevnog unosa hrane, a proizvodi od bijelog brašna posmatraju se kao simbol imućnosti i bogatstva već stoljećima. Tako je došlo do toga da ljudi danas ishranom unose manje celuloze, budući da je gotovo jedini njen izvor upotreba crnog hljeba u ishrani.

Aktivnosti Kako se pravi hljeb?

1 2 3

Upoznajte učenike s informacijama koje se nalaze u uvodu. Pokrenite diskusiju o prehrambenim navikama učenika i o tome šta najradije jedu, propitujući ih koju vrstu hljeba najviše vole, koju vrstu jedu, a koju bi vrstu voljeli jesti i zašto. Hljeb se pravi miješanjem brašna, vode, kvasca i soli. Uporedite etikete s nekoliko vrsta pakovanih hljebova. Ima li u njima dodataka koji se ne nalaze u tradicionalnom receptu? Naglasite da se dodavanje drugih žitarica (npr. suncokretovog sjemena ili maka) ne posmatra kao štetno i neprirodno. Dodaci, tj. aditivi, predstavljaju različita „poboljšanja” i sredstva za bojenje, zatim šećer i vitamini. Pitajte učenike za mišljenje zašto se ove supstance dodaju tijestu.

Predstavite dva teksta: Samo hljeb i O klasje moje sa strana 127 i 128. Započnite diskusiju o hljebu, postavljajući sljedeća pitanja: • Koje uloge brašno i hljeb igraju u vašem životu? • Koliko ih često koristimo? • Možemo li zamisliti dnevnu ishranu bez hljeba, tjestenine, slatkiša i kaša?

Čas Likovnog odgoja

126

Prikupite potrebne materijale nabrojane na početku plana časa. Zadajte učenicima da načine kolaž/mozaik od zrnevlja različitih žitarica. Trebalo bi predstaviti nešto što je na neki način povezano s temom časa.

Za pravljenje ekonakita i predmeta pogledajte početak plana časa i nabavite neophodne materijale. Učenici mogu praviti ogrlice, dugmad, broševe, minđuše (sa i bez „štipaljke”) i razne ukrase, imitirajući prirodne oblike, koristeći mekinje, lišće, sjemenje i neke plastične materijale (kaolin, plastelin). Mogu ih ukrasiti različitim zrnevljem žitarica.

Napravite izložbu radova u školi.

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

U nastavku… •

Prikažite videoisječak Poljoprivreda i evolucija iz videomaterijala Zeleni paket.

•

Pitajte učenike: – Kako se poljoprivreda razvijala kroz stoljeća? – Koje su prednosti i mahane savremene poljoprivrede? – Koje su karakteristike poljoprivredne proizvodnje i potrošnje u različitim zemljama svijeta?

• •

Objasnite stanje poljoprivrede u vašoj zemlji. (Pronađite odgovarajuće informacije.). Pogledajte film Fred i stablo jabuke na DVD.

Samo hljeb U mnogim zemljama hljeb predstavlja polovinu ukupne količine hrane koju dnevno utroši stanovništvo. U bogatijim zemljama ima više izbora, i hljeb čini tek 15% dnevnog unosa hrane. Pa čak i u tako ograničenim količinama hljeb sadrži 20% proteina, 26% tiamina (vitamina B1), 24% niacina (vitamina B3), 14% riboflavina (vitamina B2), 34% željeza i 17% kalcija od dnevnih potreba u ljudskom organizmu, od kojih svaki predstavlja suštinsku prehrambenu supstancu.

Dragocjena umjetnost pravljenja hljeba Pravljenje hljeba tradicionalno je veoma važan posao žena na našim područjima. Ovaj posao u našim porodicama obavljale su najčešće najstarije žene, koje su još bile sposobne za rad i svoje umijeće prenosile na mlađe ženske potomke. Brašno koje se koristilo za pravljenje hljeba bilo je najčešće od raži i kukuruza, a u novije vrijeme prioritet je dat pšenišnom brašnu. Hljeb koji se pravio od kukuruza u našem narodu poznatiji je pod nazivom „kukuruza” i u njega se ne dodaju kvasci, samo voda i so. Ponekad se u kukuruzno brašno u posebnim prilikama dodavalo i brašno od pšenice, jaja, kajmak i tako napravljeno pecivo zove se „proha”. U tijesto od raževog, a kasnije i od pšeničnog brašna, dodavan je i kvasac da bi se tijesto diglo. Naše prabake nisu imale prilike da koriste industrijski kvasac, tradicionalni način pripremanja hljeba u njihovo vrijeme bio je od kvasnog tijesta. U procesu pripreme hljeba, odnosno miješenja, koristile su se najčešće drvene posude (naćva), drvene kašike, razne korpice i tkanine za čuvanje hljeba. Najčešće se hljeb u seoskim domaćinstvima pekao na ognjištu ispod metalnih sačeva, a kasnije u pećima koje su bile napravljene od zemlje (pečene gline). Od tijesta koje se pripremalo za hljeb prazničnim danima pravili su se somuni i uštipci. Somuni su se pekli ispod sača ili u pećima i rado jeli sa slanim ili slatkim dodacima. Uštipci su prženi na ulju ili masti i jeli su se sami, s kajmakom ili sirom, nekada pošećereni ili s nekim džemom.

Od zrna do hljeba

127

Informativni list

Poljoprivreda

128

Aleksa Šantić: O klasje moje O klasje moje ispod golih brda, Moj crni hljebe, krvlju poštrapani, Ko mi te štedi, ko li mi te brani Od gladnih tica, moja muko tvrda? Skoro će žetva... jedro zrnje zrije... U suncu trepti moje rodno selo. Na mutni oblak pritiska mi čelo, I u dno duše grom pada i bije, Sjutra, kad oštri zablistaju srpi i snop do snopa kao zlato pane, Snova će teći krv iz moje rane I snova pati seljače i trpi..

I niko neće čuti jad ni vapaj Niti će ganuti bol pjanu gospodu... Seljače, goljo ti si prah na podu, Tegli i vuci i u jarmu skapaj!

Svu muku tvoju, napor crnog roba, Pojest će silni pri gozbi i piru... A tebi samo, ko psu u sindžiru Bacit će mrve... O, sram i grdoba!

O klasje moje ispod golih brda, Moj crni hljebe, krvlju poštrapani, Ko mi te štedi, ko li mi te brani Od gladnih tica moja muko tvrda?!

Poljoprivreda

Od mlijeka do sira

Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Mlijeko i mliječni proizvodi osnovne su namirnice u svakodnevnoj ishrani. Današnji mliječni proizvodi sve više gube na kvalitetu i sigurnosti korištenja. 1–2 nastavna časa Bilo koji Hemijska laboratorija, tehnički kabinet

Nastavni materijali

Litar mlijeka, čaša pasteriziranog mlijeka (UHT — tretiranog ultravisokom temperaturom), kvasac (ili neki prirodni jogurt), staklene tegle, gaza, posuda za zagrijavanje mlijeka, gusto sito/cjediljka, različita pakovanja jogurta i mliječnih proizvoda

Nastavni predmeti

Biologija, Hemija, Historija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Naglasiti ulogu mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnom životu i predstaviti prednosti tradicionalnih načina proizvodnje korištenjem male količine industrijski prerađenog mlijeka. Vježba, eksperiment, diskusija, analiza teksta

Uvod Kada govorimo o mlijeku, većina nas govori o kravljem mlijeku; krave se najviše uzgajaju za ovu svrhu, pogotovo u nas. Međutim, u različitim zemljama vrsta mliječnih proizvoda na tržištu najviše zavisi od postojećih životinjskih vrsta. U Italiji ili Indiji, naprimjer, značajan dio mliječnih proizvoda dolazi od bizona. Ovčije mlijeko i sir popularni su u cijeloj Evropi, dok se na Mediteranu češće upotrebljavaju kozije mlijeko i sir. Ljudi u Laponiji piju mlijeko irvasa; mlijeko lame pije se u Peruu; neka arapska pustinjska plemena piju kamilje mlijeko, a Mongoli piju kobilje. Proizvodi od mlijeka različitih vrsta životinja različitog su sastava i sadrže promjenjive količine vode, masti, ugljikohidrata, proteina i minerala. Ova razlika sadržaja čini da su i njihov okus i hranjiva vrijednost različiti.

Aktivnosti Vrste mlijeka

Objasnite učenicima da je životinjsko mlijeko postalo dio ljudske ishrane prije otprilike 11.000 godina — u vrijeme kada su ljudi počeli uzgajati životinje: krave, ovce i koze. Vjerovatno je u to vrijeme slučajno otkriven i proces kiseljenja mlijeka. Također je otkriveno da se zagrijavanjem mlijeko zgrušava, što je dovelo do novih mogućnosti u proizvodnji mliječnih proizvoda. Tokom vremena bijeli sirevi čuvani su u rasolu, ostavljani su da ubuđave, topljeni su, sušeni i dimljeni (pogledajte historiju sira brie na kraju časa). Čini se nevjerovatno, ali Tatari su pronašli način da kobilje mlijeko pretvore u čvrstu masu (kondenzirano mlijeko) još u 13. stoljeću.

Pripremite četiri tegle kapaciteta 0,3–0,5 litara. Nalijte čašu sljedećih tekućina u različite tegle i obilježite ih: • tegla 1 (nekuhano mlijeko); • tegla 2 (mlijeko s dodatim kvascem ili kašičicom jogurta); • tegla 3 (mlijeko s kefirom*); • tegla 4 (pasterizirano mlijeko).

Od mlijeka do sira

129

Poljoprivreda

3 4 5

Pokrijte tegle gazom i ostavite ih u toploj zamračenoj prostoriji tri dana.

Sada uporedite sadržaje tegli. Kakvi su mirisi i tekstura kiselog mlijeka, jogurta, kefira i pasteriziranog mlijeka? Koje su razlike? Kuhajte kiselo mlijeko na tihoj vatri dok se ne formiraju ugrušci. Koje efekte proizvodi toplota na kiselo mlijeko?

Činjenice o mlijeku

Objasnite razredu da su mlijeko i mliječni proizvodi postali suštinski sastojak ljudske ishrane širom svijeta. Za neke narode (npr. za Masai Afrikance) mlijeko je osnovna hrana. Drugi narodi, kao Kinezi i Japanci, drže da je mlijeko odvratno i smatraju ga neželjenim proizvodom životinjske sekrecije (izlučevina). Američki Indijanci, starosjedioci američkog kontinenta, nisu koristili mlijeko; ovaj običaj donijeli su evropski osvajači. Za mnoge ratarske nacije mlijeko je simbol prosperiteta, naprimjer biblijska zemlja „u kojoj teče med i mlijeko”. Istaknite da i pored širokog prodora na tržište mlijeko i mliječni proizvodi, sveukupno, gube svoje hranjive sastojke. Industrijsko gajenje životinja, njihova prehrana vještačkim stočnim hranama, kao i transport, skidanje kajmaka, homogenizacija, pasterizacija i hemijski aditivi neophodni za produžavanje životnog vijeka mlijeka — svi ovi faktori doveli su do isporučivanja sve manje adekvatnih proizvoda i pojavu mnogih alergijskih reakcija. Jedno od rješenja jeste što manje korištenje industrijski obrađenog mlijeka, a najbolje je kupovati mlijeko na organskoj farmi.

Pokažite učenicima različita pakovanja jogurta, kefira i drugih mliječnih proizvoda. Neka ispitaju etikete i odgovore na sljedeća pitanja: • Koji se sastojci mogu nazvati aditivima? • Ima li u jogurtu skroba ili želatina? • Koje su prednosti pravljenja jogurta, kefira i usirenog mlijeka kod kuće u odnosu na kupovinu mlijeka na organskoj farmi? Koje su prednosti izbjegavanja upotrebe pasteriziranog mlijeka? • Koji je praktičan razlog kupovanja jogurta u radnji? (Ušteda vremena, pakovanje dozvoljava lakši transport itd.) • Spomenite da danas sve više ljudi zamjenjuje kravlje mlijeko i industrijski proizveden sir ovčijim, kozijim i sirom od bufala/bizona, da upotrebljava mliječne proizvode porijeklom s organskih farmi ili zamjenjuje kravlje mlijeko sojinim, a sir tofu sirom. • Objasnite da neki vegetarijanci ne jedu žuti sir. Znaju li učenici zašto? (Enzim koji se dobiva iz stomaka teleta koristi se kao kvasac za proizvodnju ove vrste sira.)

Pitajte razred: • • •

Prave li učenici razliku između različitih vrsta sireva (buđavi, bijeli, homogenizirani, topljeni, žuti itd.)? U koji se od njih aditivi ne dodaju? Od čega zavise njihove nutricione/prehrambene vrijednosti? Pročitajte tekst Historija briea. S obzirom na ovu pričicu, šta se može zaključiti o značaju proizvodnje sira za historiju čovječanstva?

U nastavku... • •

Predložite učenicima da pokušaju proizvesti jogurt i kiselo mlijeko kod svoje kuće, a zatim ih i pojesti. Posjetite obližnju organsku mliječnu farmu, ako je to izvodljivo.

*Kefir: napitak od fermentiranog mlijeka koji sadrži 1% mliječne kiseline, veliku količinu ugljendioksida i zanemarljivu količinu alkohola (0,1–0,6%).

130

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

Bosna i Hercegovina, odnosno njen središnji dio smješten u području planine Vlašić poznat je po proizvodnji veoma kvalitetnog bijelog sira, koji je po mjestu nastanka i dobio naziv „vlašićki sir”. Neki ga još nazivaju i travnički sir zbog toga što su mještani sela s Vlašića svoj sir nosili na pijacu u Travnik i tu ga prodavali. Vlašićki sir spada među najbolje bijele sireve u salamuri (sirutki). Pretpostavlja se da su tehniku pravljenja sira u salamuri u ove krajeve donijeli stočari nomadi s istoka, koji su se nazivali Vlasima. Važna je karakteristika prozvodnje sira i podneblje, u siru se mora osjetiti regionalna vegetacija, travka iz tog kraja i uvažavati domaća tradicija proizvodnje. Kod nas u ovim krajevima kao rijetko gdje postoje uvjeti za proizvodnju vrhunskog sira, što su nekada davno uvidjeli stari nomadi. Sir se isključivo proizvodi od nepasteriziranog, svježeg ovčijeg mlijeka, odmah poslije muže. Pravi se uglavnom na planini u kolibama (katunima) i tamo se čuva 2–3 mjeseca da zrije najčešće u drvenim kacama. Sir se poslije zrenja tradicionalno reže u kriške i pakuje u ambalažu za distribuciju. Za one kojima je aroma ovčijeg sira prejaka on se pravi i od kravljeg mlijeka. Tradiciju proizvodnje vlašićkog sira kasnije su preuzeli i stočari iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, tako da se danas vlašićki sir proizvodi širom naše zemlje i šire regije.

Informativni list

Vlašićki sir

131

Poljoprivreda

Pčele: uvijek u poslu Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Pčele ne mogu opstati bez biljnog svijeta, a ni biljni svijet bez pčela. Njihova je uloga za održanje zdravog okoliša velika. 2 nastavna časa April — juni; septembar Učionica, zelena površina ili bašča blizu škole

Nastavni materijali

Izvan učionice: uveličavajuće staklo, kasetofon, kaseta. U učionici: snimiti Bumbarov let Rimskog — Korsakova, nabaviti prazan ram za košnicu sa saćem, svijeću voštanicu, uzorke meda, propolis (pčelinju smolu) u čvrstom i tečnom stanju, polen.

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Muzički odgoj

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Istaknuti raznolikost pčelinjih vrsta i korisnu ulogu koju igraju u prirodi i objasniti razlog smanjivanja populacije pčela. Predstavljanje različitih pčelarskih proizvoda i njihove višestruke upotrebe. Predavanje, posmatranje, diskusija, upoznavanje

Uvod Osim proizvodnje meda i pčelinjeg voska jedna od najznačajnijih aktivnosti pčele jeste i oprašivanje gajenih biljaka. Prema procjeni napravljenoj u Sjedinjenim Američkim Državama 1984. godine, pčele i drugi slični insekti oprašuju jednu trećinu ukupne poljoprivredne proizvodnje. Vrijednost proizvoda (19 milijardi USD) dobijenih kao rezultat oprašivanja 140 puta prelazi prihod pčelara dobijen prodajom meda i pčelinjeg voska. Brojke su u Kanadi i Evropi slične; pčele donose dvije milijarde CAD (kanadskih dolara) i 4,7 milijardi eura poljoprivredi, što je 12 puta veći prihod od prihoda koje ostvaruju pčelari. Pčela se proslavila ne samo zato što proizvodi med već i zbog organizacije, čistoće, hrabrosti i nevjerovatne aktivnosti (vidi tekst Čistoća u košnici). Pčela je jedini insekt koji se nalazi na heraldičkim grbovima evropskih aristokratskih porodica, a Napoleon Bonaparta ukazao joj je još veću čast postavljajući je na carski grb. Jeste li znali da je med bio jedini široko dostupan zaslađivač sve do 18. stoljeća?

Aktivnosti Diskusija

Uprkos koristi od pčela, njihov se broj smanjuje svake godine. Dešava se da izumru čitave vrste, a mnogima prijeti istrebljenje. Pogledajte navedena pitanja i prodiskutirajte o njima s razredom. P: Zašto se populacija pčela smanjuje? O: Izvori hrane koje pčele koriste nestaju; sve je manje zelenih površina u gradovima i mjestima, zagađenje zraka raste kao i širenje putnih mreža. U poljoprivredi sve je manje živica koje razgraničavaju polja, polja se sve češće spaljuju, upotreba insekticida i pesticida porasla je, kao i raširena praksa gajenja monokultura. Pčele su, također, lovina drugih invazivnih insekata.

132

Pčele: uvijek u poslu

Poljoprivreda

P: Koje su moguće posljedice nestajanja pčela? O: U mnogim regionima ima premalo pčela za adekvatno oprašivanje. Određene gajene kulture također se suočavaju s rizikom (npr. uljana repica, lucerka i djetelina), kao i mnogi drugi tipovi ukrasnog bilja. Nestanak određenih biljnih vrsta koje zavise od oprašivanja također predstavlja naknadni problem za okoliš.

P: Šta se može učiniti? O: Neke kulture koje se gaje u staklenicima (naročito paprike i paradajz) mogu se prekriti polietilenom, da bi se zatim upriličilo oprašivanje radom pčela. Uzgajivači i poljoprivrednici mogu kontaktirati pčelinjak i ugovoriti isporuku pčela na njihova polja ili u bašče u periodu cvjetanja. U određenim periodima godine pčelari mogu transportirati porodice pčela do područja u kojima ima medonosnog bilja.

Pobrinite se da učenici razumiju izuzetno važnu ulogu koju pčele igraju u poljoprivredi. Istaknite da cijeli ekosistem ima koristi od pčela, jer one doprinose razmnožavanju velikog broja biljaka kao i biološkoj raznovrsnosti. One su nezamjenjiv dio prirodnog ciklusa i bez njih bismo bili znatno siromašniji.

Šta znamo o pčelama Poslije uvoda i diskusije tražite od učenika da prenesu neke svoje utiske i iskustva u vezi s pčelama. Pitajte sljedeće: P: Gde i kada se pčele najčešće vide? P: Jeste li ikada vidjeli pčele drvenarice, koje gnijezda prave ispod zemlje, u šupljim panjevima ili deblima, u sjenicima ili stajama, ispod streha? Kako izgledaju? Ko su prirodni neprijatelji ove porodice pčela? O: Insekti koji važe za prirodne neprijatelje jesu obadi i ose. Ptice i sisari također su prijetnja. Uopće govoreći, veće životinje predstavljaju veću opasnost za košnice. P: Je li neko od učenika ikad bio u posjeti pčelinjaku, vidio šta je u košnici ili posmatrao kako pčele ulaze u košnicu? (Na ulazu su čuvari, a pčelinji „ples” ukazuje na to da je košnica puna nektara). Jeste li vidjeli kako se uljezi izbacuju iz košnice ili kako pčelari sakupljaju (vrcaju) med?

U polju

Izaberite sunčani proljetni dan da posjetite polje u cvatu, prirodnu zelenu površinu, bašču ili park — negdje gdje raste divlja zova, drveće oraha, limuna ili bagrema. Upozorite učenike da ne uznemiravaju ili ne hvataju pčele u poslu. Podijelite ih u parove ili grupe od po troje. Odaberite mjesta za posmatranje. Pažljivo posmatrajte kako pčele prikupljaju polen i nektar; koristite uveličavajuće staklo samo da biste kratko i iz blizine pogledali njihova tijela. Pokušajte prepoznati što više pčela, razlikujući medonosne od drvenarica (razlikuju se po veličini, obliku i boji). Pokušajte izbrojiti pčele koje su aktivne u vašoj zoni posmatranja. Koje biljke najradije posjećuju? Imaju li cvjetovi ovih biljaka jak „meden” miris ili im je pak boja upadljiva? Pogledajte pažljivo korpice na stražnjim nožicama pčele. Jesu li prazne ili imaju tačkice polena? Pokušajte snimiti različite vrste zujanja koje pčele proizvode.

Kada se vratite u učionicu, pustite zvuke insekata koje ste snimili, a zatim poslušajte kompoziciju Bumbarov let. Koliko je vremena potrebno učenicima da prepoznaju koje zvukove proizvode insekti, a šta je muzička kompozicija? Neka učenici usporede ova dva snimka i neka podijele svoje utiske.

Pčele: uvijek u poslu

133

Poljoprivreda

Imaš li oštro oko?

Osmotrite unutrašnjost košnice i pitajte učenike: • •

•

Koliko ćelija ima unutar 100 kvadratnih centimetara košnice? Kojeg su oblika ćelije? Zašto je u presjeku ćelije šestougao, a ne, naprimjer, kvadrat ili krug? Je li ovo primjer optimalne upotrebe prostora i materijala u košnici i olakšava li pristup samoj ćeliji? Kako su povezane ove dvije okolnosti? Napravite crtež površine saća. Pored njega nacrtajte kako bi ono izgledalo ako bi ćelije bile kvadratnog ili kružnog oblika. Bi li pčelama trebalo manje ili više materijala da bi dobile identičnu zapreminu prostora?

Pogledajte tekst Čistoća u košnici, a zatim podijelite informativni list Pčelarski proizvodi sa strane 135.

U nastavku... •

Ako je izvodljivo, organizirajte posjetu obližnjem pčelinjaku.

Čistoća u košnici Porodicu pčela čini približno 50.000 jedinki koje žive zajedno u koncentracijama koje nisu uporedive ni s čim u ljudskom okruženju. Pa ipak, pčelama uspijeva svoje okruženje održavati u vrlo dobrom redu. Zajednica regulira toplotu i vlagu u košnici, uklanja uginule pčele i ne dozvoljava razvijanje mikroba, koji napadaju i pčele i njihove rezerve hrane. Pčele skladište med kao rezervu za period kada nema cvjetanja i nektara. Med je osnovna hrana pčela, pa uobičajena kolonija uvijek ima na raspolaganju između 7 i 45 kilograma meda u rezervi. Pčelama je potrebno između 20 i 25 kg meda da prežive zimu. Izvor je proteina polen, čije su rezerve 0,5–7 kg. Med i polen jedina su hrana koja se skladišti u ćelijama saća. Med, koji se uglavnom sastoji od šećera i polena, bogat je mastima i proteinima, a predstavlja i vrlo primamljiv izvor prehrane za mnoge druge životinje. Zato je za zajednicu pčela zaštita od velikih životinja i parazita od ključnog značaja. Jedno od sredstava zaštite jeste pčelinja žaoka. Čak i zimi, kada je previše hladno za letenje, pčele mogu izbaciti svoje žaoke. Masa pčela, sklupčana u loptu i sa izbačenim žaokama kao bodljama ježa, natjerat će i najgladnijeg napadača da odstupi i razmisli još jednom. Ako ubacimo vlat trave ili slamčicu u košnicu, ona će biti izbačena za najduže pet minuta. Štaviše, ako je „uljez” dovoljno mali da ga pčela može sama iznijeti i letjeti s njim, ona će ga odnijeti na udaljenost od 15 do 20 m i tamo ga se osloboditi. Ako je previše težak, pokušat će ga pomjeriti makar nekoliko metara dalje, vukući ga po zemlji. Obično će na izbacivanju stranog tijela raditi nekoliko pčela, i to na smjenu. Za pčele je održavanje čistoće u košnici prioritet, i ako je potrebno nešto počistiti, prekida se svaka aktivnost. Pčele također preduzimaju sve sanitarne mjere predostrožnosti; one sakupljaju smolu četinara. Ova supstanca, zvana propolis, služi zaštiti košnice na nekoliko načina. Prvo, smole sadrže terpene koji ubijaju mikrobe ili zaustavljaju njihovo razmnožavanje. Drugo, propolis se koristi za začepljivanje pukotina i uglačavanje grubih površina u košnicama gdje se mogu zavući bakterije, gljive ili mali insekti. Ova tehnika također čini životni prostor mnogo udobnijim. Životni je vijek pčele radilice otprilike šest mjeseci. Smrtnost u koloniji u aktivnoj sezoni može premašiti broj od 1.000 pčela dnevno. Ipak, ni na zemlji ni blizu ulaza u košnicu nećemo naći više od jedne ili dvije mrtve pčele. Najveći broj pčela umire na otvorenom; one naprosto rade dok ne padnu. Laboratorijska istraživanja pokazuju da odrasle pčele mogu oboljeti od raznih bolesti, uključujući i one zarazne. Činjenica da toliki broj pčela umire daleko od košnice vjerovatno predstavlja još jedan od mehanizama odbrane košnice. Kada se dogodi da pčela umre u košnici, ona postaje strano tijelo; radilice je odvlače do izlaza, a zatim se odnosi na sigurnu udaljenost od košnice. Pčele nisu pretjerano zainteresirane za uvođenje reda oko košnice, već isključivo za situaciji u samoj košnici. Tako se košnica održava stalno čistom. Wladislaw Kopalynski, Mačke u vreći, ili izvodi iz historije i predstava koji se tiču predmeta (Cats in a Bag; or, extracts from History and Notions Concerning Objects, WP, Warsaw, 1993, str. 439-441)

134

Pčele: uvijek u poslu

Poljoprivreda

Pčelinji je vosak proizvod žlijezda pčela radilica i drvenarica. On je osnovni sastojak saća. Ovaj se vosak koristio za pravljenje svijeća stotinama godina; njime se štiti površinski sloj namještaja, a koristi se i u procesu konzervacije historijskih spomenika. Med može biti monoflorni (od jedne vrste biljaka) ili poliflorni (od više vrsta biljaka). Heljda, uljana repica i bagrem primjeri su monoflornog meda. Cvjetni nektar nije jedina sirovina za proizvodnju meda. Pčele proizvode dragocjeni vid meda od medljike (medne rose) — slatkih kapi soka koje se formiraju na lišću ili drugim dijelovima određenih biljaka kada je toplo. „Mana” se na biljkama formira posredstvom biljnih ušiju koje sisaju slatki sok biljaka, ali ne uspijevajući ga iskoristiti u potpunosti, ostatak izbacuju na latice u vidu slatkih kapi. „Brzi” med dobiva se uz malu ljudsku pomoć; određene porodice pčela navikavaju se koristiti šećerni sirup i razne biljne mješavine. Kvalitet meda ne zavisi samo od tipa nektara već i od sadržaja propolisa i polena koji se rastvaraju u vodi. Da bi sačuvao okus i hranjive vrijednosti, med ne treba pregrijavati iznad 55oC. Kada se doda u vruće napitke, med gubi mnoge vitamine i enzime i, zapravo, igra ulogu običnog zaslađivača.

Propolis (pčelinja smola) je smolasta masa, obično žućkastozelene ili braon boje, rastvorljiva u vodi. Ako kojim slučajem žaba ili miš uginu u košnici, pčele će prekriti leš ovom posebnom supstancom (propolis znači „za zaštitu ljudi”) prije nego što tijelo istruhne. Ovako se uklanjaju svi neprijatni mirisi i sprečava razmnožavanje bakterija u populaciji pčela. Ako iskapate nekoliko kapi propolisa u čašu ili na list papira i ostavite ih da se osuše, poslije nekog vremena i čaša i papir izgledat će kao da su prekriveni tankim slojem žućkastobraonkastog laka. Pokušajte ga oprati vodom. Šta se dešava sa slojem propolisa? Ljudi propolis koriste kao prirodni antibiotik; nerastvorljiv je u vodi, pogodan za obloge ili ispod zavoja za površinske rane, ogrebotine, opekotine, ujede insekata itd. Ne preporučuje se ljudima koji su alergični na pčelinje proizvode.

Informativni list

Pčelarski proizvodi

Pčelinji prašak formira se od tačkica polena koje se zadržavaju na tijelu i nožicama pčela. Pčele miješaju ove tačkice s medom i nektarom, prave kuglice smjese i ubacuju ih u korpice na svojim stražnjim nogama. Bogat je proteinima i vitaminima, ali je njegov biološki utjecaj na ljude još predmet diskusija među stručnjacima.

Matična mliječ je sekret koji se ispušta iz žlijezde u gornjoj vilici pčela koje vode brigu o uzgoju novih pčela (pčele od 5 do 15 dana starosti koje još ne lete). Ima veliku hranjivu vrijednost i sadrži vitamine i hormone. Pčele koje hrane leglo osiguravaju hranu larvama radilica i trutova prvih dana njihova života, kao i larvi matice (kraljice pčela) tokom prvih pet dana. Hranjenje matice nastavlja se čak i kada izleže jaja.

135

Poljoprivreda

Naše odluke i životinje Autor: Katarína Baleková Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Kada donosi odluke u svakodnevnom životu, čovjek je odgovoran ne samo za sebe već i za svoju okolinu, a to su drugi ljudi i živa bića na našoj planeti. 1–2 lekcije Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Pribor za pisanje, umjetnički instrumenti, omoti od raznih proizvoda, videosnimak Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Shvatiti utjecaj naših svakodnevnih odluka na okolinu koja nas okružuje i žive organizme. • Cijeniti izvor svakodnevnih potrošačkih proizvoda kao i alternativne opcije hranjivih sastojaka. • Prikupiti informacije o alternativama u poljoprivrednom uzgoju, prednostima ekopoljoprivrede i bioproizvoda (organskih proizvoda). Igra kroz uloge, diskusija, vježba, videoprezentacija

Uvod Naše odluke utječu ne samo na nas već i na našu okolinu. Može se reći da mi ne možemo napraviti nijedan korak a da ne utječemo na živote drugih, da ne dotaknemo sudbinu mnogih drugih na planeti. Svaki proizvod koji kupimo mora se prvo napraviti, procesirati od hiljadu drugih života, mašina, životinja ili biljaka. Svaki proces zahtijeva energiju, sunce, zrak, vodu. Svaka trunka, čak i ona najmanja, jeste dio veće slike koju zovemo univerzum. Jedan smo dio univerzuma mi, ljudska bića, i zato moramo imati na umu nužnost poštovanja svih stvari, i živih i neživih, svih bića koja nas okružuju. Trebali bismo biti sposobni napraviti pravi izbor kada nešto kupujemo ili kada nešto odlučujemo. Jedan od osnovnih čovjekovih prioriteta jeste hrana. U današnje vrijeme poljoprivreda se oslanja na potrošne djelatnosti koje su možda jeftinije i ekonomičnije, ali daleko od toga da su ekološke. Zašto? Povećanje poljoprivredne proizvodnje vodi ka degradaciji biotopa i ekosistema u predjelima gdje se obrađuje zemlja, smanjuje biološku raznovrsnost, izaziva eroziju i degradaciju zemljišta, zagađuje vodu (industrijska đubriva i pesticidi), mijenja hidrološki ciklus, ugrožava okoliš i odnos prema životinjama itd. U posljednjih nekoliko godina forsira se povratak na ranije poljoprivredne kultivacione sisteme, što je dovelo do nastanka mnogih takozvanih ekofarmi. Ekološka poljoprivreda jeste povratak našoj prirodi, što nam garantira bolji kvalitet hrane. Ovaj metod koristi prirodne tehnološke procese i poštuje prirodno ograničenje flore, faune i ekosistema. Ekološka poljoprivreda koristi uglavnom biološke i mehaničke metode zaštite biljaka koji zahtijevaju ručni rad, što onda znači i veću cijenu. U cijenu je, osim garantirano dobrog kvaliteta hrane, uključen i obazriviji odnos ekopoljoprivrednika prema prirodi i životinjama. Šta su to bioproizvodi? Bioproizvodi su ekološki kultivirani proizvodi, što znači da su proizvedeni na način koji ne ugrožava okoliš. Žitarice od kojih su napravljeni proizvodi uzgajaju se bez vještačkih đubriva i hemijskih pesticida. Zemlja gdje se uzgajaju i dalje ima prirodnu plodnost. Staklene bašče rade na energiju koja se crpi iz obnovljivih izvora.

136

Naše odluke i životinje

Poljoprivreda

Aktivnosti Za šta se sve koristi drvo?

1 2

Zamolite učenike da sastave listu aktivnosti koje uobičajeno rade od jutra do mraka (uključiti i spisak hrane) u roku od dvije minute. Objasnite im da listu organiziraju u kratke i jasne pasuse. Poslije prve aktivnosti ispričajte im priču. Zamolite ih da hvataju bilješke dok slušaju o aktivnostima i situacijama koje smatraju utjecajnim na okolinu, na druge ljude i životinje. Uključio se budilnik i sada je jutro, kao i svako drugo. Budim se, protežem se kao mačka, sklanjam pokrivač i sjedim u krevetu. Osjećam sunčeve zrake i prijatan osjećaj vunenih papuča na svojim stopalima. Ustajem, odlazim u toalet i tuširam se. Sjetim se da operem kosu šamponom da bi bila sjajna, perem tijelo gelom za tuširanje i brijem noge brijačem. Onda se brišem pamučnim peškirom, sušim kosu fenom i stavljam mlijeko za tijelo da mi koža bude glatka. Perem zube. Brzo ali pažljivo stavljam šminku i oblačim se. Danas nosim svilenu bluzu, teksas suknju i pamučni džemper. Doručkujem. Stavljam džezvu da skuham kahvu, volim je piti s mlijekom. Kuham jaja, napravim sendvič sa šunkom i uzmem jednu bananu. Dok doručkujem, čitam novine, slušam radio i držim uključen televizor za slučaj da se nešto veoma bitno dešava u svijetu. Kada završim, vrijeme je da krenem na posao. Oblačim kožne čizme i najnoviji model krzna od lisice, stežem vuneni šal oko vrata i stavljam kožne rukavice. Palim kola, jer, iako danas radim u susjednom bloku, malo je hladno i ne čeka mi se na autobuskoj stanici.

Kada završite s čitanjem priče, recite učenicima da pročitaju svoje bilješke. Prodiskutirajte njihovu listu dnevnih aktivnosti i ostalih stvari koje su zapisali. Pričajte o tome kako te stvari, aktivnosti i odluke koje svakodnevno pravimo utječu na druge ljude, a najviše na prirodu i životinje.

Kasnije porazgovarajte o čovjekovoj osnovnoj potrebi — hrani. Ukratko objasnite učenicima princip lanca ishrane i zamolite ih da nacrtaju u obliku piramide kako oni vide lanac ishrane. Prodiskutirajte njihove crteže i pokažite im standardnu piramidu ishrane u prirodi, te kako se razlikuje od čovjekove. Potražite sličnosti i razlike. Na kraju popričajte o efikasnosti čovjekovog lanca ishrane Čovjekov lanac ishrane Ljudi su na vrhu lanca ishrane. Ako jedemo hljeb, stižemo do kraja veoma kratkog lanca ishrane. Mi dobijamo energiju iz pšenice, koju je ona dobila od Sunca za vrijeme fotosinteze. Ako jedemo meso, stižemo na kraj dužeg lanca ishrane (npr. ako jedemo piletinu, energiju dobijamo iz pileta, koje dobija energiju iz pšenice, koja je apsorbirala energiju od Sunca). Ti si ono što jedeš! Možda ste čuli izreku: “Ti si ono što jedeš”. U toku svog života prosječna osoba pojede nekoliko tona hrane. Srećom, niko nije toliko težak. Šta se dešava sa svom tom hranom? Prvo, mi ne svarimo sve što pojedemo. Polovina hrane koju pojedemo završi u kanalizaciji, jer je izbacimo u vidu stolice. Ostatak energije koristi se za održavanje našeg organizma u životu, za proizvodnju toplote, kinetičke energije itd. Disanje pretvara hranu u ugljendioksid i vodu, koje izdišemo. Samo mali dio ostaje u organizmu – u mišićima, kostima i ostalim tkivima. Ako želite nahraniti mase, mnogo je efektnije jesti hranu biljnog porijekla, kao što su žitarice/ cerealije, voće i povrće, nego hranu životinjskog porijekla, kao što su meso, mlijeko i jaja.

Naše odluke i životinje

137

Poljoprivreda

Postavite učenicima sljedeća pitanja: • Šta redovno jedete? Koja vrsta hrane prevladava u vašoj ishrani? • Ima li među vama vegetarijanaca ili vegana? • Možete li objasniti šta je to fabrički uzgoj i šta je intenzivna poljoprivreda? • Jesu li vam poznati termini ekološka poljoprivreda i bioproizvodi (organski proizvodi)? • Jeste li ikada vidjeli ove proizvode, jedete li ih redovno? Definirajte i uporedite principe ekouzgoja i fabričkog uzgoja. Objasnite učenicima da u vašoj zemlji nema dovoljno bioproizvoda i da promjene zavise od potrošača (kupaca).

Igra kroz uloge: Reklamiranje bioproizvoda (10–15 minuta). Podijelite učenike u sljedeće grupe: • obični proizvođači hrane; • industrijski poljoprivredni proizvođači; • ekopoljoprivrednici; • predstavnici supermarketa; • vlasnik STR-a; • potrošač • potrošači; • zaštitari okoliša; • usjevi; • životinje. Pojasnite principe. Zaštitari, usjevi i životinje moraju uvjeriti ostale u važnost ekološke poljoprivrede, tj. kako je ovaj način obrađivanja zemlje bolji za prirodu, biljke i životinje. Moraju uvjeriti suprotnu stranu da počne prodavati više bioproizvoda u svojim prodavnicama. Svaka strana treba izložiti svoje argumente i o tome diskutirati. Na kraju igre analizirajte osnovnu ideju ove vježbe. Postavite učenicima sljedeća pitanja: • Kako ste se osjećali u svojoj ulozi? • Jeste li se željeli s nekim mijenjati? • Smatrate li da je zahtjev da se promoviraju bioproizvodi koristan ili beskoristan? • Kako mislite da se slične diskusije vode u stvarnom svijetu? • Šta biste vi promijenili?

Nastavite sa zadatim aktivnostima. • •

•

138

Zamolite učenike da pokupe sve omote koje iskoriste kod kuće u toku jednog dana (omote od hrane, toalet papira itd.) i donesu ih na čas određenog dana. Prije svega, učenici trebaju shvatiti koliko stvari iskoriste u toku dana i koliko otpada to proizvede. Prodiskutirajte na času o mogućnostima da se ponašamo bolje prema okolišu (izbjegavati gomilanje proizvoda, uzimati proizvode koji nisu dodatno upakovani itd.). Dajte im zadatak da otkriju koje je proizvode donio neki drugi učenik i zamolite ih da poredaju proizvode po tome koliko su sigurni za okoliš. Zamolite učenike da naprave prodavnicu stvari koje su donijeli i da poredaju robu po želji. Zatim trebaju staviti cijene na sve proizvode na sljedeći način: ekološki proizvod najvišeg stepena treba biti najskuplji, a proizvod ekološki najniži treba biti najjeftiniji. Uz cijenu trebaju stajati i detalji o utjecaju proizvoda na prirodnu okolicu, i to na sljedeći način: ekološki proizvod treba imati znak zelenog lista, najmanje ekološki proizvod treba imati znak pocijepanog zelenog lista itd. U toku igre učenici trebaju razgovarati o ovim principima u stvarnom životu, zašto potrošači plaćaju manje za proizvode koji štete okolišu. Pitajte ih šta misle o tome što takve prodavnice prave profit. Poslije diskusije zamolite ih da promijene izgled prodavnice, raspored proizvoda i/ili cijene onako kako oni smatraju da treba. Hoće li i dalje imati zaradu? Šta privlači kupce? (Reklama.) Zamolite učenike da osmisle etiketu za bioproizvod. Da biste ih motivirali, predložite im da najbolju ideju pošalju Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i da uz to pošalju zahtjev za praktičnu primjenu proizvoda.

Naše odluke i životinje

Šumarstvo

Moja šumo, moja ljepotice! Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Šume obavljaju mnoge značajne funkcije za okoliš i čovjeka, zato bi društvo moralo obratiti posebnu pažnju na upravljanje njima i njihovu zaštitu. 3 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

Moja šumo, moja ljepotice!

• Obogatiti znanje učenika o ulozi i važnosti šuma. • Obratiti pažnju učenicima na opasnosti koje prijete okolišu od eksploatiranja šuma u ekonomske i rekreativne svrhe. Predavanje, diskusija o temi, slobodna diskusija, videoprezentacija

139

Šumarstvo

Uvod Šume ispunjavaju brojne funkcije. Na prvom mjestu one štite i stvaraju prirodne sirovine. U procesu fotosinteze šume obnavljaju zalihe kisika u atmosferi apsorbiranjem atmosferskog ugljendioksida i ublažavajući efekt zelene bašče. Šume osiguravaju životne uvjete za mnoge vrste biljaka i životinja i na taj način štite i održavaju raznovrsnost prirode. Šume su barijera zagađenju od buke, zaštita od jakog vjetra, prašine i gasova. One reguliraju izlijevanje rijeka, ublažavaju utjecaj visokih i niskih temperatura i sprečavaju eroziju zemljišta. U obavljanju ovih funkcija šume stabiliziraju klimatske uvjete i uobličavaju pejzaž. Šume su popularna područja za odmor i rekreaciju.

Aktivnosti Za šta se sve koristi drvo?

1 2

Neka učenici na tabli nacrtaju stablo s lijepo razvijenom krošnjom. Zatim neka nacrtaju i njegovo korijenje. Odgovorite zajednički na sljedeća pitanja: • • •

Podsjetite učenike na sljedeće: •

• • • •

Šta dobivamo od drveća? (Voće, koštunjavo voće, med, puter, lijekove itd.) Za šta se sve koristi drvo? (Za građevinski materijal, potpalu, izradu alata, kao stanište životinja, u kulturi i ceremonijama nekih naroda itd.) Šta smo zaboravili? (Drveće osigurava mjesto za odmor ili sklonište, u jesen lišće opada i pretvara se u treset.)

procesom fotosinteze zelene biljke apsorbiraju ugljendioksid i proizvode nam kisik neophodan za disanje; manje stabala značit će više ugljendioksida u atmosferi i jačanje efekta staklene bašče; korijenski sistem drveta, manjeg rastinja i trave štiti zemlju od erozije i sprečava nastanak pustinje; biljke upijaju višak vode i tako sprečavaju poplave; njihovo korijenje zadržava vodu, hranjive materije, čestice zemljišta i tako sprečava eroziju zemljišta; prisustvo vegetacije određuje udio vlage u nekom regionu.

U zaključku istaknite da je čuvanje i proširivanje zelenih površina najvažniji način borbe protiv dezertifikacije i erozije. Ovaj postupak, također, usporava klimatske promjene.

Šume i industrijske aktivnosti

Objasnite da šume donose ogromne prihode od drvne mase za izgradnju, biomase za goriva, kaše za papir, sastojke za lijekove i mnoge druge proizvode. Mnoge šume se, također, koriste za potrebe rudarstva, ispaše i gajenja stoke. Oko polovine godišnje isječene šume širom svijeta koristi se za potpalu, grijanje i kuhanje, naročito u manje razvijenim zemljama. Dio drveta spaljuje se direktno, a dio se pretvara u ugljen, koji je u širokoj upotrebi u urbanim naseljima i u nekim tipovima proizvodnje. Trećina godišnje sječe drveta u svijetu koristi se za preradu u građevinske materijale, kao što su drvna građa, šperploče, slojevite table, furniri i iverice. Jedna šestina pretvara se u kašu i koristi za proizvodnju papira.

2 3

140

Prikažite videomaterijal Šumarstvo: sječa drveća.

Razmotrite film u svjetlu nezakonite sječe. Pitajte učenike za slične slučajeve koji su im poznati iz ličnog iskustva ili o kojima su saznali putem medija. Pomozite učenicima da uvide da iako neodrživo korištenje šuma može trenutno donijeti veliki profit, ipak će uništiti mogućnost za postepen i dugoročan priliv prihoda u budućnosti.

Moja šumo, moja ljepotice!

Šumarstvo

Prodiskutirajte i napišite na tabli koje bi druge gubitke ljudi pretrpjeli usljed nerazumnog korištenja šuma. (Povećana erozija zemljišta, gubitak ljepote pejzaža, smanjivanje turističkih sadržaja, negativan utjecaj na biodiverzitet itd.) Pogledajte informacije ponuđene u poglavlju Šumarstvo na CD-ROM-u.

Prikažite razredu videoisječak Recikliranje i razgovarajte o značaju drvene kaše za proizvodnju papira.

Šume i rekreacija

Objasnite da je značaj šume kao izvora rekreacije izrazito porastao u posljednje dvije decenije širom cijele Evrope. Šume pružaju mnoge koristi koje su ljudima neophodne, a koje se ne mogu izraziti novcem, naročito za one ljude koji žive u stresnim okruženjima modernih industrijaliziranih zemalja. Utjecaj rekreacionih aktivnosti išao je kako na ruku, tako i na štetu šuma. Uopćeno govoreći, javila se tendencija za brigom i očuvanjem šuma s visokim biodiverzitetom, što je ohrabrilo pokušaje očuvanja i zaštite divljeg svijeta i pomoglo smanjenju gubitka šuma usljed urbanizacije i razvijanja putnih mreža. Pa ipak, kada učestalost posjetilaca i turista postane prevelika, javljaju se problemi erozije duž pješačkih staza. Divlji životinjski svijet uznemirava se, biljke i se izdanci gaze, a otpad se akumulira.

Prošetajte u mislima nekim od najznamenitijih planinskih oblasti u vašoj zemlji. Nabrojte njihova imena na tabli i zabilježite njihove karakteristike i utjecaje na šumske ekosisteme drvne industrije, turizma, zimskih sportova, ispaše stoke, izgradnje objekata ili puteva itd.

3 4

Pokrenite slobodnu diskusiju o šteti koja se nanosi okolišu šetnjom šumom. Napišite odgovore na tabli. Podijelite radni list Dok šetam šumom.

U nastavku... •

Održite takmičenje za najbolji poster koji predstavlja ulogu i utjecaj drveća ili šume u okolišu. Organizirajte izložbu najboljih postera.

Moja šumo, moja ljepotice!

141

Informativni list

Šumarstvo

142

Dok šetam šumom Dok šetate šumom, trebate se pridržavati nekoliko jednostavnih pravila kako biste umanjili svoj utjecaj na okoliš.

• •

Ostanite na obilježenim stazama i u malim grupama. Izbjegavajte osjetljiva područja, naročito močvarna, kao i nestabilne padine.

•

Odmarajte se samo na onim površinama gdje vaše prisustvo neće oštetiti vegetaciju.

•

Kampujte na samo za to određenim površinama, po mogućnosti u kampovima.

• • •

Naučite koje su životinje autohtone i izbjegavajte njihovo uznemiravanje. Ne približavajte se životinjama pošto su postale svjesne vašeg prisustva. Ostavite životinje da se hrane svojom prirodnom hranom. Dajući im ljudsku hranu možete poremetiti njihovu ishranu i ponašanje.

• •

Pažljivo rukujte vatrom. Neka vatra izgori u potpunosti, tako da ostane samo bijeli pepeo, i sačekajte da se potpuno ohladi.

• •

Sve što je za pranje perite na najmanje 100 metara udaljenosti od najbližeg izvora. Sapune i deterdžente koristite što manje.

• •

Na odgovarajući način odlažite smeće i otpadnu vodu. Otpatke koje ste napravili ponesite kući ili do kontejnera za smeće.

• •

Uzdržite se od branja cvijeća. Nemojte lomiti grane i mlado pruće.

Turizam

Invazija turista Autori: Anna Schindler, Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje

Period u godini Mjesto

Turisti koji se nepažljivo ponašaju mogu, na koncu, uništiti samu prirodu koju su došli posjetiti. • Nekoliko nastavnih časova, u zavisnosti od ciljeva ekskurzije • Jedan nastavni čas u učionici Vedar i lijep dan u bilo koje doba godine Planine, šuma ili park; učionica

Nastavni materijali

Plastične kese, listovi papira, fotoaparat, isječci iz novina i brošura turističkih agencija, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Geografija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

Invazija turista

• Naučiti o šteti koju turizam može nanijeti okolišu. • Naučiti kako s pažnjom stupati prirodom za vrijeme ekskurzije. Ekskurzija, posmatranje, diskusija

143

Turizam

Uvod Turistička su odredišta obično koncentrirana u blizini planina, vodenih površina ili u gradovima sa značajnim historijskim spomenicima. Veliki broj hotela, gostionica, restorana, kafana i prodavnica suvenira predstavljaju pravu turističku infrastrukturu na ovim mjestima. Ovakvo stanje stvari, u cjelini, vodi degradaciji okoliša u planinskim i obalskim regionima (duž mora) i u mnogim slučajevima počinje ličiti onom uništenju kojem smo svjedoci u gradovima i velegradima. Masovni turizam povećava zahtjeve za električnom energijom, vodom, proizvodima široke potrošnje i za kapacitetima kao što su aerodromi, putevi, parkirališta, kao i za razvijenom mrežom turističkih destinacija. Rezultat su ovog trenda povišeni nivoi opasnih supstanci, buke i uništenja okoliša. Zbog svega navedenog masovni turizam smatra se agresivnim vidom turizma, pa termini kao „invazija” ili „horde”, koji se često koriste u svakodnevnom govoru, zapravo vjerno oslikavaju atmosferu koja prevladava u popularnim odmaralištima za vrijeme sezone. Za dodatne informacije koristite poglavlje Turizam s CD-ROM-a.

Aktivnosti Šetnja

144

Organizirajte šetnju u obližnjem seoskom području. Objasnite učenicima da je odmor u prirodi veoma važan dio u životima mnogih ljudi. Evropljani troše značajan dio vremena i novca na putovanja. Tako je turizam postao veoma važan ekonomski sektor i izvor prihoda za veliki broj ljudi koji žive u turističkim regionima. Napomenite da mnogim turistima, nažalost, nedostaje odgovoran stav prema prirodi, iz čega proizlazi značajna šteta.

2 3

Uberite vlat trave i zgužvajte list papira. Bacite ih na zemlju. Pitajte učenike ima li ovakvo ponašanje utjecaja na okoliš.

4 5

Neka učenici otvore svoje rance i opišu njihov sadržaj jedni drugima. Pitajte ih šta im od toga neće biti potrebno poslije ekskurzije i šta će uraditi s tim.

6 7

Tokom ekskurzije recite učenicima da obrate pažnju na stanje područja i nivo njegove zagađenosti. Najizrazitiji primjeri mogu se slikati fotoaparatom ili se nacrtati.

Predstavite učenicima neke od najozbiljnijih opasnosti koje prijete zaštićenim područjima, koristeći informacije iz teksta Tragovi sa strane 146. Diskutirajte o nekim mogućim rješenjima.

Recite učenicima da se rastrče u svim pravcima u razdaljini oko 100 metara i da pronađu primjere zagađenja okoliša. Neka opišu rezultate istraživanja i odgovore na sljedeća pitanja: • Ko je kriv za zagađenje? • Šta se može učiniti da se ono spriječi?

Tokom ekskurzije kažite učenicima da obrate pažnju i zaključe koje je smeće najčešće. Ko ga je bacio? • Neka učenici pokupe sve smeće koje primijete duž puta. • Pitajte učenike šta će uraditi sa smećem nakon što su ga sakupili. Hoće li ga baciti u kante ispred svojih kuća? Recite im da je to upravo ono što mladi ljudi u mnogim evropskim zemljama rade.

Pokrenite diskusiju na osnovu njihovih posmatranja i organizirajte izložbu. Razgovarajte o mogućnostima postavljanja informacija ili uputstava na početnim tačkama turističkih odredišta s obavještenjima o zanimljivim prirodnim ljepotama, vidovima javnog saobraćaja, kao i informacijama o radnjama, restoranima i drugim stvarima koje mogu biti interesantne za turiste.

Invazija turista

Turizam

Masovni međunarodni i seoski turizam

1 2

Sedmicu unaprijed kažite učenicima da potraže turističke oglase u novinama — oglase koji reklamiraju poznata odmarališta u zemlji ili inozemstvu.

3 4

Podijelite informativni list Poređenje masovnog i seoskog turizma i zamolite učenike da podijele svoje utiske.

Za vrijeme časa analizirajte brošure koje su prikupili studenti. Zapazite šta učenici smatraju turističkom atrakcijom. Jesu li odredišta primamljiva zbog prirodnih ljepota ili predstavljaju standarde masovnog turizma, koje definira broj zvjezdica hotela i kvalitet usluge? Obratite pažnju na razlike (ako uopće postoje) između brošura.

Započnite slobodnu diskusiju o sljedećim temama: • •

Koji je učinak masovnog turizma na okoliš? Šta učiniti kako bi se umanjili negativni utjecaji?

Vikend Prikažite videomaterijal Vikend. Prodiskutirajte njegov sadržaj i pokušajte formulirati glavne poruke filma.

U nastavku... •

Objavite letak ili brošuru s tekstovima, fotografijama ili crtežima koji izražavaju poruke naučene na prethodnom času.

Invazija turista

145

Turizam

Tragovi

Opasnosti s kojima se suočavaju zaštićena područja Priroda i parkovi prirode ugroženi su povećanim brojem posjetilaca, njihovim zahtjevima za odmor na otvorenim površinama i širenjem turističkih uslužnih objekata. Broj turista naročito je visok u špici sezone (obično u julu i augustu). Većina posjetilaca zaštićenih područja dolazi u dnevnu posjetu autima. To rezultira problemima s parkingom, kilometarskim saobraćajnim gužvama i izrazitim povećanjem zagađenosti. Nedirnuta priroda privlači turiste. Ovo, međutim, vodi uznemiravanju životinjskog svijeta (smanjuju se mirni prostori za odgajanje mladih) i njihovom nestajanju. Drugi ozbiljan problem jeste erozija, a zatim i uništenje biljnih vrsta usljed planinarenja i planinskog biciklizma.

Turistička industrija — činjenice i brojke Svake godine više od 500 miliona ljudi putuje u inozemstvo na odmor, što je otprilike 8% ukupne svjetske populacije. Blizu 7% stanovništva zaposleno je u turističkom sektoru. Turizam generira 6% ukupnih svjetskih prihoda.

Benidormizacija Ovaj novi izraz koristi se za pojavu patološke komercijalizacije mirnih, skrovitih područja koja su poznata zbog svojih prirodnih i klimatskih karakteristika. Ime potječe od španskog ribarskog sela Benidorm u provinciji Alicante, koje se nalazi u zalivu Costa Blanca na Mediteranu. Zahtjevi masovnog turizma ovo su mjestašce pretvorili u čudovišno urbanizirano odmaralište s višespratnim hotelima, tržnim centrima, barovima, diskotekama, štandovima brze hrane i besmisleno nakrcanim plažama. Wladislaw Kopalinski, Rječnik događaja i izraza XX stoljeća (Slownik Wydarzen I pojec XX wieku, Wydawnictwo Naukowe PWN, Varšava, 1999)

146

Invazija turista

Turizam

MASOVNI TURIZAM

SEOSKI TURIZAM Putovanje na odredište

• Udaljenost od nekoliko stotina do nekoliko hiljada km. U najvećem broju slučajeva — stotinjak.

• Prijevoz: automobil ili voz.

• Prijevoz: avion, automobil, voz.

Smještaj • U većini slučajeva hoteli s klimatskim uređajima van grada.

• Smještaj u seljačkim kućama. • Jeftiniji.

• Skup.

Hrana • Transportirana do mjesta iz udaljenih regiona.

• Dio hrane lokalne je proizvodnje, vrlo često prema pravilima organske poljoprivrede.

Turističko odredište/destinacija • Područje načinjeno prema urbanističkim zahtjevima. Najvrednija područja, u smislu prirodnih ljepota, uništena su infrastrukturom koja omogućava ostanak i brojne aktivnosti (štetne po ekosisteme — npr. skijanje, sportovi na vodi) velikom broju ljudi.

• Prirodna ruralna sredina s jedinstvenim ekološkim i socijalnim karakterom sela.

Informativni list

Poređenje masovnog i seoskog turizma

Načini provođenja slobodnog vremena • Razlikuju se prema lokaciji.

• Odmor, biciklizam, jahanje, branje pečurki, poljoprivredne aktivnosti.

Organizator • Hoteli i objekti su u većini slučajeva u vlasništvu velikih korporacija. Učešće lokalnog stanovništva u dobiti je ograničeno. Putničke agencije također žive od masovnog turizma.

• Investitor je i vlasnik turističkog objekta gazda. Prihod ne odlazi van određenog regiona.

Kontakti s lokalnim stanovništvom • Turisti su klijenti.

• Turisti su gosti.

Saznajne prednosti • Bliže upoznavanje s prirodom i lokalnim običajima i navikama.

147

Klimatske promjene OĹĄteÄ&#x2021;ivanje ozonskog omotaÄ?a Globalni izazovi Zakiseljavanje Mora i okeani

Klimatske promjene Stepen više 151 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Klimatske promjene”

Oštećivanje ozonskog omotača Pripazite

156

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Ozzy ozone”

Zakiseljavanje Kisele kiše 161 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Kisela kiša” „Lordi Nelson”

Mora i okeani Spasimo Jadransko more Ratovi riba 168

164

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Morski ratnici” „Odbranimo okeane” „Dah”

Informativni list Tuvalu: prva žrtva klimatskih promjena 155 Sunce i zdravstveni rizici 160 Šta može učiniti jedno društvo 163 Podaci o Jadranskom moru 167 Ratovi riba — Ilustrirane strane 172

Klimatske promjene

Stepen više Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Azra Jaganjac

Ključni koncepti

Trajanje Period u godini Mjesto

Hemijske supstance koje se ispuštaju u atmosferu usljed ljudskih aktivnosti mogu dovesti do nepopravljivih negativnih promjena klime na planeti. 2–3 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Tabla s papirima za pisanje, videomaterijal Zeleni paket; za eksperiment: dvije velike plastične čaše ili suda, kocke leda, dva termometra, tanka polietilenska folija/najlon ili celofan, dvije lampe sa sijalicama jednake snage

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Fizika, Hemija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

Stepen više

• Predstaviti i prodiskutirati kako atmosfera regulira temperaturu Zemlje. • Naučiti više o klimatskim promjenama i posljedicama koje ovaj proces ima na ljude i okoliš. • Razumijevanje uloge koju svaki pojedinac ima u prevladavanju ove opasnosti. Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

151

Klimatske promjene

Uvod Efekt staklene bašče oduvijek je prisutan. Zbog njega je klima na Zemlji toplija nego što bi bila da nema atmosfere. Energija Sunca dolazi do Zemlje i zagrijava je. Zemlja reflektira ovu energiju i pretvara je u infracrveno zračenje (toplotu). Usljed djelovanja gasova staklene bašče (ugljendioksid, azotni oksidi, metan, hlorofluorougljenici, ugljikheksafluorid i ozon) u atmosferi koja okružuje našu planetu kao pokrivač dio reflektirane energije ostaje zarobljen i nikada ne napušta Zemlju. Na taj način Zemlja ostaje mnogo toplija nego slične planete koje nemaju atmosferu. Godine 1896. švedski hemičar Svante Arrhenius predvidio je da će industrijske aktivnosti imati utjecaja na globalne klimatske prilike. Od tog vremena brojni laboratorijski eksperimenti, kao i atmosferska mjerenja, potvrdili su ovu prognozu. Prije industrijske revolucije, koja je počela sredinom 18. stoljeća, privrede su većinom zavisile od poljoprivrednih i trgovačkih djelatnosti nižeg intenziteta. U kasnijim su vremenima procesi tehnoloških otkrića, izgradnje fabrika za masovnu proizvodnju te mehanizacija poljoprivrede s ogromnom proizvodnjom doveli do pojačanog zagađenja i proizvodnje gasova staklene bašče, kao što su ugljendioksid, azotni oksidi, freon i metan. Ovi gasovi zarobljavaju Sunčevu energiju i povisuju temperaturu Zemljine atmosfere. Ovaj efekt naziva se „efekt staklene bašče”.

Aktivnosti Efekat staklene bašče Objasnite učenicima efekt staklene bašče koristeći informacije iz uvoda i iz poglavlja Klimatske promjene s CD-ROM-a.

Model Zemlje Načinite model Zemlje osvijetljen suncem, kada se reflektirana toplota apsorbira u dijelovima atmosfere.

152

1 2

Nabavite predmete potrebne za eksperiment: tegle, lampu i polietilensku foliju/najlon.

3 4

Osvijetlite obje tegle na isti način, koristeći dvije podjednako snažne sijalice koje ćete postaviti na udaljenosti od 20 do 30 cm (one će predstavljati Sunce).

Diskutirajte o razlikama koje ste uočili u dvjema teglama. Ovaj eksperiment prepisan je iz uputstva za učitelje Connections (Veze), Saint Paul, SAD.

Postavite termometar u svaku teglu. Prekrijte jednu od tegli najlonom (ovako ćemo dobiti povećanu koncentraciju gasova staklene bašče koji prekrivaju Zemlju).

Bilježite rast temperature na svakih pet minuta u trajanju od pola sata. Uporedite i komentirajte rezultate. Ponovite eksperiment pošto ste u tegle stavili isti broj kocki leda. Možete dodati i nekoliko kamenčića kako biste simulirali podizanje nivoa vode, čiji je uzrok topljenje polova.

Stepen više

Klimatske promjene

Gledanje videosnimka

Prikažite film Klimatske promjene, koji je uključen u videomaterijal. Postavite učenicima sljedeće pitanje i zajedno nađite odgovor: • Koje su vjerovatne posljedice po Zemlju ako se globalno zagrijavanje nastavi? (Topljenje leda na Sjevernom i Južnom polu i glečera na visokim planinama, podizanje nivoa okeana i mora, učestale poplave, prirodne katastrofe itd.)

Napišite odgovore na tabli.

Podijelite učenicima primjerke informativnog lista Klimatske promjene. Neka dobrovoljac pročita tekst naglas. Nakon toga zamolite učenike da podijele svoje utiske i osjećanja.

Šta da radim?

Organizirajte slobodnu diskusiju. Koji su mogući načini za umanjenje opasnosti od globalnog zagrijavanja i promjene klime? (Obnova šuma radi upijanja ugljendioksida, pretvaranje organskog otpada u kompost umjesto njegovog spaljivanja, razumno korištenje automobila i davanje prednosti biciklima i javnom transportu, efikasna upotreba i štednja energije na radnom mjestu i u domaćinstvu itd.)

Više informacija potražite na CD-ROM-u. Napišite sugestije na tabli.

U nastavku... •

•

Recite učenicima da svoja nova saznanja podijele s ukućanima. Neka porodice samostalno razmisle o načinima za poboljšanje energetske efikasnosti domaćinstva, razumnoj kupovini, upotrebi javnog prijevoza itd. Organizirajte aktivnosti (npr. sađenje stabala) i pobrinite se da napravite plan njihovog održavanja u budućnosti.

Stepen više

153

Klimatske promjene

Klimatske promjene Činjenice • • • •

• • •

Prosječna temperatura Zemljine površine porasla je od 0,4 do 0,6oC od kraja 19. stoljeća. Deset najtoplijih godina 20. stoljeća zabilježene su u 15 posljednjih godina prošlog stoljeća. Godina 1998. najtoplija je godina otkad se bilježi temperatura. Naučnici razmatraju različite scenarije do kraja ovog stoljeća, koji već sada upozoravaju na moguće dodatno zagrijavanje od 1,4 do 5,8oC, što vodi najbržem mijenjanju klime na Zemlji u posljednjih 1.100 godina. Padavine na svjetskom nivou (iznad kopna) povećane su za oko 1%. Snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi i sante leda na Arktiku smanjuju se. Nivo svjetskog mora porastao je za 15–20 centimetara tokom prošlog stoljeća. Otprilike 2–5 centimetara ovog rasta ima uzrok u topljenju glečera, a 2–7 centimetara u širenju morske vode usljed povišenih temperatura vode.

Utjecaj na zdravlje Povećanje temperature na globalnom nivou može imati negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. Više su temperature odlična podloga za širenje populacija komaraca koji prenose infektivne bolesti kao što su encefalitis, malarija i denga groznica u nova područja. Dodatno, više temperature u ljetnjim mjesecima sigurno bi uzrokovale veći broj smrti usljed vrućine. Prirodne bi katastrofe poput poplava učestale. U siromašnijim bi zemljama neishranjenost i glad mogle porasti zbog suša i drugih nepovoljnih klimatskih promjena za uzgoj žitarica.

Utjecaji na okoliš Promjena temperature i količine padavina najvjerovatnije bi promijenile sastav šuma. Neki šumski ekosistemi mogu nestati, što bi dovelo do iskorjenjivanja nekih vrsta. Mnoge biljne i životinjske vrste koje se ne bi mogle brzo prilagoditi promjenama postale bi ugrožene ili bi nestale. Dodatno se predviđa da će klimatske promjene dovesti do porasta nivoa svjetskih mora. Više temperature doprinose topljenju glečera i santi, kao i ekspanziji okeana, što će sve dovesti do rasta nivoa svjetskog mora. Porast nivoa mora može dovesti do erozija plaža, stvaranja olujnih vjetrova, nestanka močvarnih područja i ugrožavanja kvaliteta vode za piće. Neke bi otočke vrste nestale. Utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu mogu biti različiti. Produktivnost će u nekim sektorima porasti, u drugima opasti. Direktan učinak povećanog uzgoja žitarica mogao bi kompenzirati negativne promjene u drugim oblastima. Pa ipak, velike oblasti Zemlje mogu se suočiti sa sušama različitog intenziteta.

Ekonomski utjecaji Ekonomske utjecaje klimatskih promjena teško je predvidjeti, i oni će veoma varirati od regiona do regiona i od zemlje do zemlje. U nekim će se regionima možda prinosi od poljoprivrede povećati, u drugima smanjiti. Negativan ekonomski utjecaj može proizići od skupih operacija čišćenja koje bi učestale usljed vremenskih nepogoda, kao i od štete nekretninama koje bi nanio rast nivoa mora.

Politički utjecaji Pokazatelji promjena buduće klime na Zemlji moraju se tretirati s najvećom ozbiljnošću imajući u vidu sve predostrožnosti. Ekstenzivne promjene klime mogu izmijeniti i ugroziti životne uvjete većeg dijela čovječanstva. One mogu izazvati masovne migracije stanovništva i dovesti do velike utrke za zemaljskim resursima. Ovakve promjene posebno će opteretiti najranjivije zemlje u svijetu, a to su zemlje u razvoju, kao što je Bosna i Hercegovina. Mogu porasti opasnosti od nasilnih sukoba i ratova, kako unutar jedne, tako i između više država.

154

Stepen više

Klimatske promjene

HONOLULU — Prekasno je za Tuvalu, mali otočki narod u Pacifiku. Deset hiljada stanovnika, ukupna populacija Tuvalua, pakuje svoje stvari dok im domove guta more. Ovo su životne činjenice: Zemlja se zagrijava, nivo mora raste i Tuvalu su tiho izbrisani sa Zemljine površine. Tuvalu otoci tek su prva žrtva klimatskih promjena. Međuvladina rasprava o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, što predstavlja posebno tijelo UN-a tzv. IPCC) predvidjela je rast mora u visini od 50 cm do jednog metra u narednom stoljeću. Porast mora od jednog metra znači da bi 17,5% Bangladeša, 6% Holandije i 80% koralnog grebena Majuro Maršalskih otoka otišli pod vodu — prema predviđanjima Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija. Niske obalske zone razvijenih zemalja i mali otoci također mogu biti ozbiljno ugroženi. Porast nivoa mora samo je dio problema koje proizvode klimatske promjene. Porast temperature od 1,4–5,8oC u sljedećem stoljeću dovest će do učestalih pojava poplava, jakih oluja i suša u Aziji i Africi. Distribucija će se padavina promijeniti. Ovo je samo, slikovito rečeno, vrh jednog brzo topećeg ledenog brijega, tj. ozbiljnog problema za sve nas. Nestanak Tuvalua postavlja pred nas niz drugih pitanja na koja treba odgovoriti, i to brzo. Šta će se desiti kada više ovih otočkih nacija nestane, i kada iza njih ostane sedam miliona raseljenih? Može li postojati kompenzacija za gubitak zemlje, njene historije, kulture, načina života? Ima li to cijenu? I, ko će je platiti? Dok se razvijene nacije ne mogu dogovoriti oko detalja Kyoto protokola, Tuvalu otočani bukvalno gube svoj zavičaj. Za Sjedinjene Američke Države i druge razvijene zemlje to je pitanje poštenja. Usredsrijeđeni su na to kako da raspodijele teret i odgovore na prijetnju. Razvijene nacije dokazuju kako će zemlje u razvoju, kao Indija i Kina, biti vodeći proizvođači gasova staklene bašče za deceniju ili dvije. Za pregovarače iz SAD-a svaka šira slika koja ovo ne uzima u obzir nije pravedna.

Informativni list

Tuvalu: prva žrtva klimatskih promjena

Klimatske promjene nisu problem s kojim ćemo se suočiti tek u budućnosti; to je postojeća prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Od naroda nastaju dijaspore. Nije jednostavno shvatiti značenje tog procesa. Ljudi Tuvalua trebaju izgraditi svoj život u novoj zemlji. Australija i Novi Zeland prihvataju ove ekološke izbjeglice, ali će se oni svakako morati prilagoditi kulturi koja ih prima. Kako su živjeli u relativnoj izolaciji, teškoće su neizbježne. Tuvalu je mala, relativno homogena nacija. Njenu populaciju čini oko 96% Polinežana, od kojih 97% pripadaju Tuvalu crkvi. Nema mobilnih telefona, postoji jedna radiostanica i jedan internet provajder. Najfascinantnije jeste to što ova nacija nije imala vojsku ili neke druge regularne oružane formacije. Zemlja je bila toliko mala i sigurna da nikom nije palo na pamet da će morati braniti svoju teritoriju. Oni će stupiti u svijet koji nije njihov. Teret očuvanja kulture i religije bez geografskog centra bit će na njima. S druge strane, Tuvaluanci će morati sačuvati svoju prošlost. Kolektivno pamćenje ovog malog društva istopit će se raseljavanjem ovih ljudi u druge zemlje. A pamćenje je sve što će im ostati od domovine. Njihova groblja, škole, kuće, crkve progutat će okean. Tuvaluanci više nikada neće imati kuću kojoj bi se vratili. Moramo učiniti nešto kako bi Tuvalu ostao jedina žrtva. Klimatske promjene i porast nivoa mora moraju sve nas natjerati da se suočimo s vlastitim udjelom i krivicom u nestajanju kultura i moraju nas natjerati da preuzmemo odgovornost za stvaranje sigurnosti ljudima. Trebalo bi osnovati fondove za one koji gube svoje domove. Vrijeme je da shvatimo: „Klimatske promjene nisu ništa drugo doli vid sporog umiranja.” Eun Jung Cahill Che, The Japan Times, 26. august 2001. godine

155

Oštećivanje ozonskog omotača

Pripazite Autori: Kliment Mindjov, Ivelina Angelova Za BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Nestajanje ozonskog omotača predstavlja veliku prijetnju za ljudsko zdravlje. 2–3 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Predstaviti informacije o problemima koje izaziva tanjenje ozonskog omotača, kao i potrebne zaštitne mjere. Predavanje, diskusija, test, videoprezentacija

Uvod Ozonski omotač nalazi se na visini od 20 do 40 km iznad Zemljine površine. Njegova najvažnija uloga jeste zaštita biljaka, životinja i ljudi od ultraljubičastog (UV) zračenja. Godine 1985. naučnici su otkrili da se ozonski omotač tanji. Ova pojava bila je naročito ispoljena na Antarktiku, iznad koga se pojavila ozonska rupa. Ovo je dovelo do opasnog porasta UV-zračenja.

156

Pripazite

Oštećivanje ozonskog omotača

Na srednjim nadmorskim visinama u Evropi gubitak ozonskog omotača iznosi od 6 do 8%. Posmatranja obavljena sa Zemlje i iz satelita pokazala su smanjenje ozona u zimskom periodu iznad sjeverne hemisfere.

Oštećenje ozonskog omotača izazivaju supstance koje ugrožavaju ozon (ODS — ozone-depleting substances), a koje su proizvod ljudske aktivnosti. To su: freon (koristi se u frižiderima i rashladnim uređajima), haloni (koriste se u preparatima za gašenje požara), metilbromid (koristi se u poljoprivredi), kao i različite vrste razrjeđivača i pesticida. Jednom ispuštene u atmosferu, ODS lagano se podižu i, u kontaktu s ozonskim omotačem, razlažu ga. Jedan molekul ODS-a uništava hiljade molekula ozona. Ovaj je proces spor i zahtijeva dosta vremena, ali se vremenom barijera prema UV-zračenju uništava.

Aktivnosti Sunčanje

1 2

Pitajte učenike da li se rado sunčaju ljeti. Gdje se sunčaju: u planinama, na moru, u parkovima? Je li moguće potamnjeti iza prozorskog stakla, kod vlastite kuće? Objasnite da se ozonski omotač, lociran u stratosferi, ponaša kao prozorsko staklo koje odbija UV-zračenje, dopuštajući samo malom postotku da stigne do Zemljine površine. Život na Zemlji nije u stanju preživjeti nivoe zračenja koji bi pogodili planetu u slučaju da nema ozonskog omotača.

Oštećenje ozonskog omotača

1 2

Prikažite film Ozzy ozone, koji je uključen u videomaterijal.

Postavite sljedeća pitanja: • • •

Koju ulogu igra ozonski omotač? Šta označava izraz „ozonska rupa”? Šta izaziva oštećivanje ozonskog omotača?

Objasnite da je većina ODS-a potpuno neškodljiva na površini Zemlje (npr., različiti tipovi freona i halona). Štavište, njihova upotreba povezana je s nekim uređajima koji su od suštinskog značaja za savremeni život, kao što su frižideri, klima-uređaji i aparati za gašenje požara. Pa ipak, kada se ODS podignu u atmosferu i dospiju u stratosferu, oni reagiraju s molekulima ozona. Kao rezultat, ozonski se omotač postepeno uništava i opasno UV-zračenje dopire do površine Zemlje bez ikakve prepreke.

Zdravstveni rizici

Skrenite pažnju učenicima na opasne posljedice povećanog UV-zračenja i štetne posljedice po zdravlje ljudi i okoliš. Zabilježite na tabli posljedice koje se pojavljuju u filmu. Pomozite učenicima s više informacija iz teksta Posljedice za ljude i iz poglavlja s CD-ROM-a o uništavanju ozonskog omotača.

Naglasite da svako treba zapamtiti i znati sljedeće činjenice: •

•

Pripazite

U sljedećih deset do 15 godina, uprkos preduzetim mjerama, ozonski omotač istanjit će se do kritične tačke. Tek poslije ove krize možemo predvidjeti postepeno obnavljanje, koje će vjerovatno trajati do sredine 21. stoljeća. Za vrijeme ovog perioda bit će veoma važno zaštititi kožu od opekotina od sunca, naročito ljeti, a morat ćemo se naviknuti i na naočare za sunce koje štite od UV-zračenja.

157

Oštećivanje ozonskog omotača

Podijelite upitnik Sunce i zdravstveni rizici. U njemu je objašnjeno koje kategorije ljudi imaju veće šanse dobiti rak kože od pretjerane izloženosti suncu. Obavezno objasnite učenicima (naročito onima koji u zbiru imaju najviše bodova) da su u upitniku predstavljeni indikatori rizika, i da ne postoje razlozi za strah i ozbiljnu uzbunu.

Hajde da sačuvamo ozon

Objasnite razredu da je međunarodna zajednica poduzela mjere za obnavljanje ozonskog omotača. Naučnici, poslovni ljudi, političari, predstavnici javnih organizacija i mediji sjeli su za isti sto i započeli pregovore. Važni dokumenti, kao što je Bečka konvencija i Protokol iz Montreala, usvojeni su da reguliraju, postepeno smanjuju i, na koncu, eliminiraju upotrebu ODS-a. Više od 160 zemalja pristupilo je ovim ugovorima. Naša je zemlja također potpisnica ovog ugovora. Godine 1991. razvijene i bogate zemlje osnovale su međunarodni fond pod imenom Globalni fond za okoliš (GEF — Global Environmental Facility) kako bi podržali napore zemalja u razvoju. Napori GEF-a uključuju klasifikaciju proizvoda na osnovu sadržaja i tipa ODS-a. Mnoge zemlje već sprovode nacionalne programe za ograničavanje upotrebe ODS-a. Saznajte postoji li u vašoj zemlji sličan program. Istaknite da svako može pomoći ovoj inicijativi birajući proizvode koji ne ugrožavaju ozonski omotač.

Napišite na tabli najčešće upotrebljavane termine koji se odnose na ekološki sigurne prakse (npr. „ne ugrožava ozon”, „ne sadrži CFC” itd.).

U nastavku… •

158

Kažite učenicima da naprave malo istraživanje proizvoda koji se prodaju u radnjama u blizini škole ili kuće. Neka provjere razne dezodoranse i sprejeve u vlastitom domaćinstvu i evidentiraju koliko ih ima oznake da ne sadrže ODS. Jesu li označeni simbolima koji ukazuju na to da ne sadrže ODS? Ohrabrite učenike da razgovaraju o tome sa zaposlenima u prodavnicama ili s vlasnicima radnji, kao i sa svojim roditeljima.

Pripazite

Oštećivanje ozonskog omotača

Posljedice za ljude

Rezultat tanjenja ozonskog omotača i njegovog postepenog nestajanja ozbiljne su posljedice za ljudsko zdravlje. UV-zračenje može izazvati rak, katarakte na oku, opekotine, snježno sljepilo, starenje kože i slabljenje imunog sistema. Nemelanomski tumori kože najčešći su oblik raka kod ljudi, a utvrđena je njegova sigurna povezanost s UV-zračenjem. Neki individualni faktori rizika za rak kože jesu: • blijeda put; • plave, zelene ili kestenjaste oči; • svijetla kosa; • tendencija da na suncu izgorite, a ne da dobijete boju; • prethodna iskustva s težim opekotinama od sunca; • veliki broj mladeža; • pjegice; • naslijeđe — neko u porodici već je imao rak kože. Različite populacije imaju različitu osjetljivost na UV-zračenje. U Evropi su najosjetljiviji ljudi na sjeveru, dok su najotporniji ljudi iz mediteranskih zemalja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje: • djecu ispod 12 mjeseci starosti ne izvoditi iz sjene; • ograničiti vrijeme koje djeca provode na suncu, naročito u doba dana kad je sunce jako; • nositi zaštitu, šešir i naočare za sunce. • izdašno koristiti kreme za sunce sa zaštitnim faktorom 15 i višim; • izbjegavati kvarcanje; • zapamtiti da je zaštita od sunca neophodna kad god ste na otvorenom.

Pripazite

159

Informativni list

Oštećivanje ozonskog omotača

Sunce i zdravstveni rizici (Koje kategorije ljudi predstavljaju rizičnu grupu za dobijanje raka kože)

Odgovorite na pitanja i saberite poene: 1. Koje je boje tvoja kosa? ■ plava/riđa

■ smeđa

■ crna

2. Koje su boje vaše oči? ■ plave/zelene

■ kestenjaste

■ braon

3. Ako ljeti sjediš sat vremena na suncu: ■ izgoriš i pojave ti se mali plikovi na koži

■ prvo izgoriš, pa dobiješ boju

■ odmah dobiješ boju

4. Da li imate pjega/benova? ■ mnogo

■ srednje

■ nemam pjegice

5. Da li radite: ■ napolju

■ napolju i unutra

■ unutra

6. Je li neko u tvojoj porodici imao rak kože? ■ da

■ ne

7. Gdje živiš? ■ u regionu s hladnijom klimom

■ u regionu s umjerenom klimom

■ u regionu s toplom klimom

Rizik dobijanja raka kože: minimalan - 10-15 p. • srednji - 16-22 p. • visok - 23-25 p. • veoma visok - 26-30 p.

160

Zakiseljavanje

Kisele kiše Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Zakiseljavanje je ozbiljan ekološki problem i izazov za savremeno društvo koji se može suzbijati na različite načine. 2 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Pružiti više informacija o karakteru i razlozima zakiseljavanja okoliša. • Podići svijest o mjerama suzbijanja zakiseljavanja. Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

Uvod Zagađenjem zraka smatra se prisutvo hemikalija u atmosferi u količinama i periodima koji su štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. U modernim, industrijaliziranim zemljama zagađenje zraka izazivaju tri glavne grupe zagađujućih materija: ugljendioksid, sumporni oksidi i azotni oksidi.

Kisele kiše

161

Zakiseljavanje

Čist zrak u pokretu iznad Zemljine površine skuplja primarne zagađujuće materije, kao što su prašina (od oluja i vulkanskih erupcija) i emisija od ljudskih aktivnosti (automobili, industrijska proizvodnja, proizvodnja energije itd.). Primarne zagađujuće materije često se miješaju s valovima zraka i u tom procesu nastaje reakcija ili između ova dva elementa ili s osnovnim sastojcima zraka (kisika, azota, vodene pare itd.), pa tako nastaju novi zagađivači poznati i kao sekundarni. Jedan je od najpoznatijih kisela kiša.

Aktivnosti Više o zakiseljavanju

Objasnite da se kisele materije, kao sumporni i azotni oksidi, mogu zadržavati u zraku danima i prelaziti velike razdaljine (nekada i hiljade kilometara). U međuvremenu reagiraju s vlagom iz zraka, formirajući kiseline (sumpornu i azotnu). Bez obzira u kom obliku, kiseline ili praha, dopiru do zemlje, mijenjaju hemijski sastav zemlje i vode. Povećavaju kiselost zemljišnog rastvora, koji je štetan za biljni i životinjski svijet. Osim kiselih kiša zakiseljavanje zemljišta i vode izazivaju i drugi faktori. Prisustvo azota, koji je proizvod prirodnih đubriva, ima isti efekt na zemlju i vodu. Ovaj proces ima utjecaja na ekosisteme i dovodi do zakiseljavanja. Mrtve šume u srednjoj i istočnoj Evropi, mrtva jezera u Skandinaviji i Alpama žrtve su zakiseljavanja. Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća zakiseljavanje je prepoznato kao pojava koja ozbiljno ugrožava okoliš. Zbog toga su pokrenuta mnoga istraživanja

Prikažite obrazovni film Kisele kiše, koji se nalazi u videomaterijalu. Pitajte sljedeće: • Koje su posljedice kiselih kiša? (Trovanje izvorske vode, propadanje objekata itd.) Koristite dopunske informacije iz teksta Više o zakiseljavanju. • Šta je uzrok kisele kiše? (Sumporni i azotni oksidi iz saobraćaja, industrije i procesa proizvodnje energije.) • Zašto je potrebno suzbijanje zakiseljavanja? (Zaštita zdravlja ljudi i životinja, spomenika kulture, objekata, metalnih konstrukcija itd.)

Kako prevladati problem

Objasnite da se moraju preduzeti aktivne mjere za ograničavanje kiselih zagađivača iz automobila, zračnog saobraćaja, proizvodnje energije, industrijskih aktivnosti i intenzivne poljoprivrede. Širenje informacija o ovoj važnoj temi potaknut će promjene navika i voditi efikasnijoj upotrebi energije i industrijskih kapaciteta. Također, pomoći će pristupu održivoj poljoprivredi.

2 3

Podijelite informativni list Šta može učiniti jedno društvo.

Pokrenite slobodnu diskusiju o tome šta se može učiniti da bi se suzbilo zakiseljavanje. Napišite odgovore na tabli.

U nastavku... • • •

162

Ilustrirajte nastanak kiselih kiša i njihov utjecaj na različite činioce okoliša i ljudsko zdravlje prikazivanjem interaktivne ilustracije o kiselim kišama koja se nalazi na CD-ROM-u. Neka učenici obrate pažnju na znakove štete koje je proizvelo zakiseljavanje u njihovom gradu, selu ili okolici (oštećena stabla drveća, objekti, spomenici kulture, metalne konstrukcije itd.). Ohrabrite učenike da podijele svoja saznanja i zapažanja sa svojim ukućanima.

Kisele kiše

Zakiseljavanje

Sljedeće mjere pomažu suzbijanje pojave kiselih kiša:

•

oprezno korištenje amonijačnih đubriva i njihovo brižljivo skladištenje;

•

promocija i razvoj elektronskih i hibridnih vozila za smanjenje ispušnih gasova;

•

korištenje prirodnog gasa kad god je moguće, a ne čvrstih goriva;

•

poboljšanje izolacije u objektima i na opremi;

•

širenje upotrebe obnovljivih izvora energije — sunčeve, energije vjetra, vode, biomase, geotermalnih izvora, plima itd.;

•

ugrađivanje katalitičkih pretvarača (konvertora) u motorna vozila i opremanje industrijskih postrojenja i termoelektrana sistemima za pročišćavanje kako bi se smanjilo zagađivanje atmosfere;

•

uklanjanje sumpora iz goriva prije njegovog korištenja;

•

promocija tehnologija koje štede energiju i javnog transporta;

•

primjena strogih zakona za prijevozna sredstva;

•

promocija upotrebe željezničkog ili brodskog saobraćaja kao manje škodljive alternative drumskom saobraćaju;

•

promocija upotrebe bicikla za kraće i srednje razdaljine u urbanim područjima;

•

usvajanje graničnih vrijednosti emisija za zračni saobraćaj na međunarodnom nivou (fosilna goriva koja koriste letjelice proizvode značajne količine azotnih oksida i sumpordioksida u gornjem sloju atmosfere).

Informativni list

Šta može učiniti jedno društvo

163

Mora i okeani

Spasimo Jadransko more Autori: Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

2–3 časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Geografija, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

164

„Samo preživljavanje ljudske vrste zavisi od održavanja okeana čistim i živim, i pod uvjetom da se prostiru oko cijelog svijeta. Okean je pojas za spasavanje naše planete” — Jacques Cousteau.

• Naučiti koje su prirodne prijetnje morima i okeanima. • Prodiskutirati o ekološkoj situaciji u Jadranskom moru i naglasiti potrebu za međunarodnom saradnjom o ovom pitanju. Predavanje, diskusija, razmjena ideja, igra kroz uloge, videoprezentacija

Spasimo Jadransko more

Mora i okeani

Uvod

Voda u okeanima neprekidno je u pokretu zbog solarne toplote, rotacije Zemlje i gravitacionog utjecaja Sunca i Mjeseca. Okeanske struje miješaju toplu vodu iz tropskih krajeva s ledenom vodom polarnih mora. Miješanje tople i hladne vode veoma je važno za klimu Zemlje, sisteme koji održavaju život u morima i za svjetske zalihe ribe. Interakcija atmosfere s okeanima i morima ima veliki utjecaj na klimu i vremenske prilike. Okeani pomažu da se smanji efekt staklene bašče tako što apsorbiraju ogromne količine gasova, posebno ugljendioksida. Okeani godišnje proizvedu oko 200 milijardi tona planktona, posebno u priobalnim regionima. Plankton je ključna veza u lancu ishrane i hrani između 200 i 400 miliona tona ribe godišnje. Neživi elementi u okeanu također su veoma bitni. Morska voda i morsko dno bogati su mineralima. Slana voda može se destilirati i koristiti za piće. Hiljadama godina ljudi su koristili mora za pecanje, transport i trgovinu. Sada, također, vade naftu, gas i minerale iz priobalnih voda. Nažalost, okeani su postali i đubrišta za naš otpad, uključujući odvodne vode, kućni krš i opasne uzgredne proizvode kao što je nuklearni otpad.

Aktivnosti Informacije o Jadranskom moru

1 2

Ovu temu započnite informacijama iz uvoda i poglavlja o morima i okeanima s CD-ROM-a o općoj ulozi mora i okeana.

Poslije prezentacije ukažite im na to da ekološko stanje Jadranskog mora ne može potpuno popraviti samo jedna zemlja. Potreban je zajednički napor vlada i pojedinaca koji na to mogu utjecati.

Objasnite da je Jadransko more dio većeg svjetskog okeanskog sistema koji ima specifične ekološke probleme. Zamolite tri dobrovoljca da glume stručnjake za Jadransko more. Dajte im papir s činjenicama o Jadranskom moru i zamolite ih da te informacije prezentiraju ostalim učenicima. Svakome od njih dodijelite posebni dio prezentacije.

Školska konferencija o Jadranskom moru Priprema konferencije

Učenici će učestvovati na međunarodnoj konferenciji „Spasimo Jadransko more”. Popričajte o tome je li potrebno pozvati predstavnike: • zemalja koje izlaze na Jadransku obalu; • zemalja koje doprinose zagađenju, a to su one zemlje čije se rijeke ulijevaju u Jadransko more: Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija; • evropskih i svjetskih organizacija koje se bave očuvanjem okoliša, pticama selicama itd.; • kompanija koje se bave morskim prijevozom, turizmom, proizvodnjom đubriva i ulja itd.

2 3

Na tabli napišite imena svih predstavnika koje treba pozvati.

Zamolite učenike da izaberu volontere koji će imati ulogu ovih predstavnika i braniti njihova stanovišta i interese. Među zvanicama trebaju se naći i eksperti, kao i predstavnici nevladinih organizacija koji brane interese zaštitara okoliša, pecaroša, malih hotela i restorana i ostalih kojih se ovo pitanje tiče.

Prva runda diskusija

1 2 3

Stolove postavite ukrug, jer to ukazuje na činjenicu da će svim učesnicima biti pružena jednaka šansa da učestvuju. Nacrtajte tri paralelne kolone na tabli i zamolite dva volontera da glume sekretare koji će bilježiti glavne iskaze učesnika. Postavite sljedeća pitanja, kao uvod u diskusiju u prvom dijelu konferencije:

Spasimo Jadransko more

165

Mora i okeani

•

Koje su specifične karakteristike Jadranskog mora? (Koristiti informacije koje su iznijeli eksperti.) • Za šta se koristi Jadransko more? (Turizam i rekreacija, prijevoz, ribolov, pijesak i nafta, deponije itd.) • Koji su izvori i oblik zagađenja Jadranskog mora? (Naftni proizvodi, teški metali, razni hemijski zagađivači, pesticidi, hranjive supstance i otpad iz gradova i sela, lučke djelatnosti, industrijske fabrike, prijevoz ljudi i robe, ribogojilišta itd.). Obavezno prodiskutirajte kako rijeke koje se ulijevaju u more utječu na zagađenje. • Koje još konkretne aktivnosti mogu ugroziti biodiverzitet Jadranskog mora? (Pretjeran ribolov, ilegalni metodi — lov mrežom, unos nepoznatih vrsta, isušivanje vlažnih priobalnih zona itd.) Zamolite sekretare da zapišu ove informacije u prvu kolonu. Druga runda diskusija

Pređite na drugi dio konferencije tako što ćete u drugoj koloni zapisati koje su to mjere koje mogu umanjiti probleme zapisane u prvoj koloni. Odgovarajuću mjeru zapišite nasuprot odgovarajućem uzroku ekološkog stanja Jadranskog mora.

Popričajte o svim predloženim mjerama, dopuštajući da svi učesnici izraze svoje mišljenje, bez obzira na to jesu li oni predstavnici drugih zemalja, međunarodnih i poslovnih organizacija ili nevladinih organizacija. Upozorite učesnike da pronalaženje jasnih i prihvatljivih rješenja nije jednostavan zadatak. To zahtijeva vrijeme, strpljenje i međusobno poštovanje svih učesnika.

Na kraju konferencije pozovite sve učesnike da odgovore na pitanje: „Šta ja mogu učiniti kao pojedinac, kada sam na moru, da pomognem očuvanju Jadranskog mora?” Zapišite najčešće odgovore u treću kolonu. Porazgovarajte o tome kako su oni slični prijedlozima u drugoj koloni ili različiti od njih.

Završni dio • •

166

Učenicima pustite snimak Morski ratnici, koji se nalazi na videomaterijalu. Potaknite učesnike da smisle odgovarajući apel koji prati poruku filma. Najbolje prijedloge zapišite na tabli.

Spasimo Jadransko more

Mora i okeani

Opći podaci Jadransko je more najugroženiji region u Mediteranu — to je veoma osjetljiva morska oblast koja se suočava s ozbiljnim ekološkim izazovima. Ovo je more dom nekim od najznačajnijih blaga svjetske baštine. Jadranska je oblast ekonomski važna za turizam i rekreaciju, glavni transportni čvor energetskih resursa i jedna od najrazvijenijih evropskih industrijskih zona. Latinsko ime „Mare Hadriaticum” ili „Mare Adriaticum” vodi porijeklo od naziva etrurske kolonije, koja je u početku bila obilježena samo do gornjih dijelova mora. Jadran, odnosno Adria, vjerovatno vodi porijeklo od ilirskog „adur”, što znači voda ili more. Šest jadranskih zemalja jesu Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Slovenija i Crna Gora. Kako Jadransko more dijeli šest povezanih zemalja, mjere koje su potrebne da bi se more zaštitilo također moraju biti međunarodne po svojoj prirodi. Vlade ovih zemalja imaju obavezu i odgovornost razvijati ove mjere i poštovati zajednički okoliš.

Fizičke i biološke odlike Jadransko je more dio većeg Sredozemnog mora. U najdužem dijelu dugo je 770 kilometara, a u prosjeku je široko 160 km. Povezano je s Jonskim morem i ostatkom Mediterana preko moreuza Otranto, koji je širok samo 85 km. Njegova ukupna površina iznosi 160.000 km².

Informativni list

Podaci o Jadranskom moru

Zapadna je obala mora istočna obala Italije, a istočna obala uglavnom se prostire duž Hrvatske i njenih brojnih otoka. Manji dio ove obale pripada Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji (od sjevera ka jugu). Zapadna obala uglavnom je niska, na sjeverozapadu se spaja s močvarama i lagunama, dok je istočna obala uglavnom gola i stjenovita, s mnogo otoka. Nekoliko velikih rijeka ulijeva se u Jadran, a najvažnije su: Adiđe, Brenta, Isonco, Neretva, Pijave, Po i Reno. Jadransko je more zbog toga manje slano i razvodnjeno, za razliku od ostatka Mediterana. Sjeverni je dio mora veoma plitak — sjeverno od linije između Rimina i Istre more je rijetko dublje od 45 m. Ka jugu, između Ortone i Šibenika, nalazi se veliko ulegnuće, koje je na nekim mjestima dublje od 180 m. Najdublji dio mora od oko 900 m nalazi se istočno od Monte Gargana, južno od Dubrovnika i zapadno od Drača, mada na jednom mjestu čak dostiže dubinu od 1.460 m. Procjenjuje se da je prosječna dubina mora 240 m. Postoji mnogo ugroženih i zaštićenih vrsta flore i faune u Jadranu, kao i njihova važna staništa. Tu spadaju: dugokljuni delfin Bottlenose dolphin, morska kornjača Loggerhead turtle, morska trava pri dnu, korali i mjesta gdje se gnijezde ptice. Osim toga, ribolov je važna djelatnost na Jadranskom moru: jastozi, sardine i tune glavni su ulov.

167

Mora i okeani

Ratovi riba Autori: Robert Atkinson Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Zaliha ribe prirodni je resurs koji se u prošlosti činio neograničenim. Sada, međutim, zalihe ribe širom svijeta smanjuju se alarmantnom brzinom. Šta nam upravljanje ovim općim resursom govori o održavanju ostalih resursa? 1–2 časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijal

Stolovi, tabla, dijelovi igrice Ratovi riba (pogledaj papir s podacima)

Nastavni predmeti

Biologija, Ekonomija, Geografija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Saznati za probleme u upravljanju zajedničkim općim resursima. • Prodiskutirati o razlikama među zainteresiranim stranama i praktičnim teškoćama održivog upravljanja resursima. • Razviti neke opcije kako voditi međunarodni ribolov. Predavanje, diskusija, simulacija, igra kroz uloge, razmjena ideja, videoprezentacija

Uvod Kada neko doživi razočarenje u ljubavi, postoji izreka koja kaže: „Ima puno riba u moru.” Ali, da li ih zaista ima? U posljednjih trideset godina širom svijeta nekoliko je lovišta riba presušilo, kako biološki, tako i ekonomski, i to zbog prekomjernog ulova izazvanog tehnološkim razvojem u ribolovu i povećanom potražnjom ribe. Tu spadaju lovišta sjevernomorske haringe (1970-ih), lovište u Grand Benksu (1990) i u Beringovom moru (1999). Ovo je velika šteta jer riba pruža važan izvor hrane koja se može održivim upravljanjem eksploatirati bez posljedica. U zemljama u razvoju gubitak trenutno održivih lovišta zbog nekontroliranog ribolova može dovesti do ozbiljnih nestašica u priobalnim zajednicama. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća sjevernoevropska otočka zemlja Island suprotstavila se Ujedinjenom Kraljevstvu zbog pristupa njihovim ribolovnim oblastima. Ekonomija Islanda oslanja se gotovo isključivo na ribolov, i svako smanjenje zaliha značilo bi propast njihove ekonomije. Island je želio zaustaviti ostale zemlje da love blizu njegovih obala, da bi zaštitio zalihe ribe, i označio su to ekskluzivnom zonom. U Ujedinjenom Kraljevstvu željeli je podržati svoju flotu morskih ribolovaca (kao i godišnji prihod, radna mjesta i zajednice koje su od toga zavisile) i suprotstavili su se unilateralnoj objavi Islanda o jurisdikciji nad morima izvan njihovih teritorijalnih voda. Serija konfrontacija dobila je nadimak „riblji rat” (što je u engleskom jeziku igra riječi i asocira na hladni rat), iako nije došlo do pravih borbi (bilo je nekoliko okršaja između islandskih i britanskih ratnih brodova u pokušajima da se primijene ribolovna ograničenja, odnosno da se zaštite od onih koji love pomoću mreže). Na kraju su uspjeli napraviti kompromis. Ujedinjenom Kraljevstvu dozvoljeno je da pošalje ograničen broj čamaca za ribolov u islandsku samoproglašenu ograničenu zonu za ribolov. Svađa je bila nepotrebna, jer je dva saveznika dovela u takav ružan položaj. Ipak, pokazalo se da je Island bio u pravu kada je zaštita prirodnih zaliha u pitanju, jer je Cod fishery sada jedno od rijetkih lovišta koje se nastavlja razvijati, i to legalno, jer je 1976. godine UN Konvencija o morskom pravu potvrdila unilateralnu deklaraciju o granici od 200 nm, što je 1994. ohrabrilo sve obalne nacije da objave ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ) od 200 nm.

168

Ratovi riba

Mora i okeani

Problemi u vezi s „ribljim ratom” i održivim upravljanjem zalihama ribe tema su istraživanja u ovoj lekciji. Učenici se susreću s problemima upravljanja ovim resursom i pokušavaju smisliti načine racionalnog upravljanja.

Aktivnosti Uvod u probleme ribolova

Koristeći podatke o problemima u ribolovu i poglavlje o ribolovu u morima i okeanima na CD-ROM-u, napravite uvod u predavanje o problemima s ribljim resursima. Naglasite da su zalihe sjevernomorske haringe nestale i prodiskutirajte odakle dolazi riba koju i oni jedu.

Započnite diskusiju o tome kome pripadaju mora i okeani i kome pripadaju resursi u tim vodama. Pojasnite da svi resursi imaju neku vrijednost i da je vlasništvo nad nekim resursom važno ekonomsko pitanje. Popričajte o tome ko ima korist od eksploatacije lovišta ribe.

Ratovi riba – simulacija

Osnovna ideja ove lekcije jeste da s učenicima prođete jednostavnu simulaciju „ratovi riba”. Svrha ove vježbe jeste pokazati učenicima šta se može dogoditi međunarodnim lovištima ako se nedozvoljeno i nekontrolirano eksploatiraju. Simulacija se sastoji iz pet krugova. Za simulaciju vam je potrebno: • 50 riba isječenih iz ilustriranih strana; • 20 čamaca za ribolov isječenih iz ilustriranih strana; • tabla za pisanje rezultata; • četiri velika stola postavljena na sljedeći način: Sto A (zemlja A)

Sto B (zemlja B)

Čamac za pecanje

Sto D (podloga za mriješćenje)

Sto C (zemlja C)

50 riba

Čamac za pecanje

Razred treba podijeliti u tri grupe: zemlja A, zemlja B i zemlja C, i svaka grupa treba sjediti blizu odgovarajućeg stola. Svaka zemlja dobija jedan čamac za pecanje na početku. U prvom je krugu 40 riba postavljeno na sto D (podlogu za mriješćenje). Ovo se jato riba pomjera (na papiru ili poslužavniku) u smjeru kazaljke na satu preko svakog stola (predstavljajući vode svake od zemalja). Za svaki čamac za pecanje svaka zemlja može uzeti po 4 ribe u svakom krugu. Na kraju svakog kruga preostala se riba vraća na sto D. Na svake dvije ribe na gomili može se dodati još po jedna riba. Naprimjer, ako je ostalo 28 riba, dodajte još 14 riba na gomilu (jedino je ograničenje da na gomili može biti maksimalno 50 riba, jer to predstavlja broj riba koji mogu održati njihovi izvori hrane). Na kraju svakog kruga za svakih osam riba koje jedna grupa posjeduje može kupiti još jedan čamac za pecanje i postaviti ga u svoje teritorijalno more (sto). U tabeli na tabli možete zapisivati rezultat i cijeli se ciklus nastavlja devet krugova ili dok ne nestane sva riba. Ovo je, naravno, pojednostavljena simulacija i može se zakomplicirati uvodeći u igru međunarodne vode i promjenjive količine nove ribe koja pristiže zbog različitih prirodnih uzroka, ali poruka ostaje ista.

Otvorite diskusiju o tome šta se dogodilo lovištima ribe poslije pet krugova. Šta se desilo s lovištima? Ima li više ili manje ribe nego na početku? Je li nestalo ili i dalje postoji? Na koji biste način izvukli najviše resursa (i radna mjesta) iz tih lovišta, a da ga ne uništite? Kako možemo osigurati da sve zemlje imaju podjednaku korist? Zapišite otvorena pitanja na tabli.

Ratovi riba

169

Mora i okeani

Održivo upravljanje lovištima

Podijelite razred u četiri ‘interesne grupe’ koje imaju konkretan interes: • • • •

ribolovci — osiguranje dovoljno poslova za ribolovce — mnogo čamaca; zaštitare okoliša — osiguranje da se zalihe ribe ne smanjuju pecanjem; vlada — osiguranje da je ulov ribe najviši mogući (prihodi); nadleštvo lovišta — održavanje ravnoteže ribljih resursa na duži period.

Zamolite svaku grupu da radi u timu na donošenju principa i metoda koje oni smatraju korisnim u održivom upravljanju ribljim lovištima, tako da njihova interesna grupa ima korist od toga.

Svaka interesna grupa treba prezentirati svoje principe razredu. Na osnovu tih principa počinju pregovori između različitih grupa koji trebaju dovesti do „Sporazuma o ribolovu”. Ovaj bi sporazum trebao posjedovati nova pravila koja će im pomoći da vode simulaciju na najbolji način. Trebalo bi se fokusirati na povećanje prihoda i radnih mjesta, ali ne po cijenu osiromašenja zaliha do tačke kada se više ne mogu obnoviti.

Prateći pravila sporazuma ponovite simulaciju „Ratovi riba” i vidite mogu li učenici doći do još boljih rješenja.

Završni dio • •

•

170

Pustite učenicima snimak Morski ratnici, koji se nalazi u videomaterijalu. Potaknite učenike da zapišu probleme o kojima ste diskutirali i da se raspitaju jesu li slični problemima u nekom konkretnom lovištu (naprimjer na Jadranu) ili u nekom drugom živom resursu, kao što su, naprimjer, šume ili međunarodne rijeke. Koje su tu lekcije ili razlike? Zamolite učenike da u prodavnicama pronađu proizvode kojim se održivo upravlja (obično postoji oznaka). Koliko im je teško pronaći nešto od toga? Razumiju li sada bolje kako se hrana proizvodi i kako se upravlja njenom proizvodnjom?

Ratovi riba

Mora i okeani

Problemi ribolova

Kome pripada riba? Nacionalne teritorijalne vode jedne zemlje ograničene su na 12 nm (nautičkih milja). Međutim, posljednjih godina zemljama je dozvoljeno da kontroliraju zonu lovišta riba do 200 nm. Ovo proširenje nacionalne kontrole nad okeanima (posebno biološki produktivnog kontinentalnog dijela) pojasnilo je pitanje jurisdikcije nad zalihama ribe. Međutim, u mnogim ribolovnim oblastima koje se sada nalaze u okviru nacionalnih granica ranije su lovili ribolovci iz drugih država, i ovi zahtjevi i prava ribolovaca moraju se uzeti u obzir. Osim toga, ribe se kreću i upravljanje je komplicirano kada one stalno prelaze granice. Uopće nije jednostavno reći ko posjeduje ribu i pravo da je lovi, a usto i odgovornost da njome upravlja. U pokušaju da riješe ove probleme, vlade mnogih država napravile su sporazume o ribolovu kako bi se dogovorile o najboljem načinu eksploatacije lovišta, a da ih ne unište.

Dinamika zaliha ribe Osnovni problem održavanja zaliha ribe jeste kako odlučiti koliko riba i kada se može loviti. Ako izuzmemo brojanje konkretnog ulova, očigledno je veoma teško odrediti koliko ribe ima u morima. Osim toga, morsko okruženje veoma je kompleksno i teško je predvidjeti interakciju između različitih vrsta, njihove izvore hrane, struje i klimu. S ograničenim znanjem morskog ekosistema i dinamike zaliha ribe, naučnicima je veoma teško savjetovati vlade da zabrane prekomjernu eksploataciju svjetskih lovišta ribe. Mnogi naučnici, biolozi, fizičari i matematičari zajedno su pokušavali napraviti model dinamike zaliha ribe i donekle su imali uspjeha. Međutim, često se dešava da čak i ako je nauka u pravu, savjeti naučnika ne idu u tom pravcu jer se priklanjaju ekonomskim i društvenim interesima.

Ribarske zajednice Iako smo skloni tome da ribu vidimo samo kao hranu na svom tanjiru, a ribolov kao industrijsku granu, trebalo bi uzeti u obzir i to da ribolov zavisi od zajednica koje žive pored mora. Tradicionalno, muškarci se bave lovom, često u opasnim uvjetima, dok su žene u ovim zajednicama imale veliku ulogu u procesiranju ulova. Postoji bogata tradicija i naslijeđe vezano za ove zajednice. Radne ribarske luke turistima često djeluju kao zanimljiva atrakcija, više nego satanizirane jahting marine. Oni, kao i ostale interesne grupe, imaju jednak interes u održivom upravljanju zaliha ribe od kojih žive, i mogu doživjeti teške ekonomske probleme zbog kontrole nad ribolovom. Oni također zaslužuju pošten i siguran život.

Kontroliranje ulova Zbog kolapsa koji se desio ili radi kolapsa koji prijeti mnogim lovištima širom svijeta, vlade traže načine da osiguraju održivu eksploataciju resursa ribe. Ovo je posebno teško u predjelima gdje ne postoji nacionalna jurisdikcija — u zemljama trećeg svijeta. To je teško i u predjelima gdje ribolovci iz različitih zemalja pokušavaju eksploatirati ista lovišta, bilo u istim predjelima ili iste zalihe ribe koje migriraju. Ako zemlje ne mogu naći način za održivo upravljanje zalihama ribe, odgovorne su za dvije vrste prekomjernog ribolova: biološkog prekomjernog lova i komercijalnog prekomjernog lova. Biološki prekomjeran ribolov nastaje kada se ulovi toliko riba da nastaje kolaps u zalihama ribe (nema dovoljno zrelih riba da zamijene one koje su ulovljene), dok komercijalni prekomjerni ribolov znači da je vrijednost ulova toliko opala da više nije profitabilno loviti ih (prihodi ne pokrivaju troškove uloženog — čamci, mreže, plaće, procesiranje). Obje vrste znak su lošeg upravljanja ribljim resursima. Postoji nekoliko načina reguliranja prekomjernog ribolova, i tu spadaju: • kvote — kontrolirati broj ulovljenih riba; • izdavanje licenci — ograničiti opremu ili broj ljudi kojima je dozvoljeno da love; • restrikcija opreme — zabraniti određenu vrstu opreme ili definirati odgovarajuće razmjere mreža (što bi dozvolilo manjim ili nezrelim ribama da pobjegnu); • zatvorene sezone — skratiti otvorene sezone lova i/ili prekinuti ribolov za vrijeme parenja riba; • zatvorena oblast — zaštititi osjetljive oblasti za parenje od ribarskih aktivnosti. Međutim, svaki od ovih načina ima problem praktične implementacije i primjene. Odluke o kontroliranju prekomjernog ribolova često su politički određene (ekonomskim stanjem, radnim mjestima, nacionalnim ponosom) i biološki problemi često su zanemareni zbog toga.

Ratovi riba

171

Informativni list

Mora i okeani

172

Ratovi riba â&#x20AC;&#x201D; Ilustrirane strane

Mora i okeani

(nastavak)

Informativni list

Ratovi riba â&#x20AC;&#x201D; Ilustrirane strane

173

Potrošačko društvo Zdravlje i okoliš Vrijednosti Ljudska prava Budućnost naše planete

Potrošačko društvo Čemu bespotrebno trošenje? 177 Pakovanje 181 Etikete i reklame 185 Privatno vlasništvo 188 Psi i ljudi 191 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Više” • „Izbori” • „Kobajagi reklama” • „Potrošnja i životni stil ” • „Kupujmo racionalno” • „Promjena navika pri kupovini” • „Ponovna upotreba i odvojeno prikupljanje”

Zdravlje i okoliš Je li hrana uvijek zdrava? 195 Ljekovito bilje 199 Hemikalije koje zagađuju vodu 204 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Zdravlje i voda”

Ljudska prava Može li pojedinac mijenjati svijet? 208 FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Grad u nedoumici: radna mjesta ili zdravlje” • „Pažljivo pristupiti”

Budućnost naše planete Naše dužnosti prema generacijama koje dolaze

212

FILM VEZAN UZ OVU TEMU: „Kraljevstvo” • „Balans i sklad”

Informativni list Kupujemo li zaista ono što nam je potrebno? 180 Ocjenjivanje pakovanja 183 Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja 184 Trutovi i pčele (ljudi štetočine i odgovorni, koji rješavaju probleme) Čovjekov najbolji prijatelj? 193 Metodi prirodnog liječenja 202 Svojstva vode 207 Uskršnji otok 215 Osnovni principi održivog razvoja 216 Samit u Johannesburgu 2002. godine 217

190

Potrošačko društvo

Čemu bespotrebno trošenje? Autor: Jacek Schindler Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Konzumerističko ponašanje ima veliki utjecaj na kvalitet života ljudi, kao i na okoliš. 1–2 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Pokazati kako potrošačko ponašanje ima negativan utjecaj na ljudsko zdravlje i okoliš. Videoprezentacija, diskusija, takmičenje

Uvod Za većinu ljudi kupovina je postala dio svakodnevnog života. Uprkos tome, ljudi imaju potrebu da od obične, svakodnevne aktivnosti načine nesvakidašnji događaj, posebno zbog dodavanja određenog začina ili smisla vlastitom životu. Naprimjer, ako nam je potreban hljeb, olovka, sijalica ili bilo šta drugo, jednostavno odlazimo do radnje i te potrepštine kupimo; vrlo često, ipak, prednost se daje samom činu kupovine, a ne toliko onome što nam je zaista potrebno.

Čemu bespotrebno trošenje?

177

Potrošačko društvo

Koliko često kupujemo masovno proizvedeni hljeb u supermarketu umjesto u svojoj omiljenoj pekari? Ako svratite u papirnicu blizu svoje kuće, možete pronaći divne komplete olovaka ili pera koje ne biste pronašli nigdje drugdje. Ili, da budemo jasniji, ako se odlučite potrošiti vrijeme i novac na kupovinu „štedljivih” sijalica kad god je to moguće, napravili ste odlučujući korak za zaštitu okoliša. U većini slučajeva, ipak, ne razmatramo tako pažljivo odluke o tome šta ćemo kupiti. Veoma često stupamo u radnju ili supermarket bez prethodne odluke šta ćemo zapravo kupiti. Možda idemo u kupovinu da bismo se opustili, porazgovarali, istražili nove trendove, ili prosto zadovoljili potrebu da kupimo bilo šta. Kada ova vrsta ponašanja postane bitan faktor u našem životu, suočavamo se s raširenim pojmom potrošačkog ponašanja. Jednom kada kupovina postane važna i bazična aktivnost, ona uobličava način na koji vidimo svijet oko sebe i svoje mjesto u tom svijetu. Svi smo imali iskustva s ovakvim ponašanjem, u manjoj ili većoj mjeri. Predmeti i kupovna moć za mnoge su ljude važni statusni i klasni simboli, a pripadnost „višim” slojevima vrlo često znači posjedovati neki popularan i široko prihvaćen proizvod. Ovaj stav ima negativne posljedice po kvalitet našeg života. Umjesto kupovine onoga što nam zaista treba (i što je često zapravo najzdravije i najkvalitetnije), mi pokušavamo zadovoljiti psihološku potrebu predajući se nepotrebnoj, nezdravoj i rasipničkoj kupovini. Ovakvo ponašanje ima fatalne posljedice i po okoliš. Kada je većina populacije zaražena konzumerizmom, stvara se čitava infrastruktura čiji je temelj proizvodnja i prodaja što veće količine proizvoda što većem broju ljudi.

Aktivnosti

1 2 3

Upoznajte razred s konceptom potrošačkog društva koristeći informacije iz uvoda i iz poglavlja Potrošačko društvo na CD-ROM-u.

Podijelite radni list Kupujemo li zaista ono što nam je potrebno. Razgovarajte o sljedećem:

Pogledajte film Više, koji je uključen u videomaterijal.

Nastavite čas otvorenom diskusijom i zamolite učenike da podijele iskustva koja ilustriraju stereotip „što više, to bolje”. Koje su posljedice po okoliš kada se ljudi motiviraju da kupuju i troše što je moguće više?

• •

Kako se oduprijeti nametnutoj potrebi da kupujemo bespotrebne stvari? Kakav utjecaj na okoliš ima pridržavanje principa pobrojanih u radnom listu?

Takmičenje

178

1 2

Organizirajte takmičenje učenika u nabrajanju najskupljeg i najbesmislenijeg poklona za koji su ikada čuli.

U drugoj rundi takmičenja pitajte učenike da navedu primjere najljepših poklona za koje su ikad čuli, a koji se ne mogu dobiti za novac — kao npr. izlet, pjesma na poklon, čestitka koju je neko sam napravio itd. Izaberite najbolje primjere i upišite ih u drugu kolonu.

Uporedite primjere pobrojane u obje kolone. Šta ih razlikuje?

Predložite učenicima da opišu određeni upotrebni predmet pantomimom ili drugim neverbalnim metodama. Šta tačno neki poklon ili neku stvar čini besmislenom? Odaberite najbolje primjere i upišite ih u kolonu.

Čemu bespotrebno trošenje?

Potrošačko društvo

U nastavku... •

•

Neka učenici od kuće donesu jednu jaču kesu za kupovinu. Ako roditelji obavljaju kupovinu poslije posla, neka ih učenici zamole da kesu ponesu sa sobom kad krenu na posao. Uvjerite učenike da je prethodna izrada spiska za kupovinu korisna praksa. Na ovaj način porodice mogu lakše prevladati naviku bespotrebne kupovine. Pogledajte filmove Potrošnja i životni stil, Kupujmo racionalno i Promjena navika pri kupovini na DVD.

Principi odgovorne kupovine • • • • •

Prije odlaska u kupovinu pripremam spisak. Ovo nije samo podsjetnik stvari koje su mi neophodne, već me sprečava da potrošim novac na bilo šta što vidim. Kada idem u kupovinu, sa sobom nosim platnenu torbu ili korpu. One su sigurnije za okoliš i traju mnogo duže od plastičnih kesa. Obavezno pogledam šta piše na pakovanju proizvoda. Biram proizvode iza kojih će ostati najmanje otpada. Kupujem proizvode koji su sigurni za okoliš, ne samo one koji se najviše reklamiraju i koji su najpopularniji. Ne dopuštam da se djeca prepuste kupovini kao vidu zabave. Ako ih zaista želim nečim častiti, odvest ću ih da vide ili rade nešto zanimljivo, naprimjer u kino, na bazen, u park, ili ću ih izvesti u šetnju.

Čemu bespotrebno trošenje?

179

Informativni list

Potrošačko društvo

Kupujemo li zaista ono što nam je potrebno? Potrošačima se na tržištu nude različiti proizvodi. Neki se nalaze u izlozima radnji, neke reklamiraju u medijima, a neke u poštanskim sandučićima. To su načini na koje dolazimo do informacija o proizvodu koji nam treba. Nekada smo zaista zadovoljni, ali nekad i razočarani. Proizvod ne ispunjava naša očekivanja, brzo se pokvari, nije kvalitetan i osjećamo se prevarenim.... U takvim slučajevima možemo se obratiti organizacijama koje se bave zaštitom potrošača. U BiH postoji i Zakon o zaštiti potrošača. On se, između ostalog, bavi informiranjem o pravima potrošača i načinima njihovog obeštećenja u slučaju kupovine nekvalitetnih proizvoda ili nezadovoljavajućih usluga. Međutim, korisno je razmisliti šta su naše potrebe, a šta potrebe proizvođača. Proizvođač ima samo jedan cilj — da proizvod ponudi na što privlačniji način da bi ga prodao. Ali, da li nam zaista treba sve što se nudi: mehanička sprava za ljuštenje jabuka, namjenski masažer za tjeme glave, sušilica za zelenu salatu, specijalne makaze za odsijecanje vrha na kuhanom jajetu? Čime se mi rukovodimo kada biramo: potrebama, količinom novca kojom raspolažemo, funkcionalnošću, kvalitetom proizvoda koji kupujemo? Ko donosi odluku šta ćemo kupiti? Oni koji nam nude proizvode ili mi sami?

180

Potrošačko društvo

Pakovanje

Autor: Jacek Schindler Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncepti

Trajanje Period u godini Mjesto

Ambalaža koja ostaje iza proizvoda osnovni je izvor otpada iz domaćinstva i glavni razlog zbog kojeg se odlučujemo za kupovinu određenog proizvoda. 1–2 nastavna časa Bilo koji Prodavnice, dom, učionica

Nastavni materijali

Videomaterijal Zeleni paket, proizvodi široke potrošnje

Nastavni predmeti

Društvene nauke, Ekologija

Ciljevi nastave Nastavna metodologija

• Istražiti kako potrošački zahtjevi utječu na okoliš. Marketing, slobodna diskusija, videoprezentacija, ocjena vježbe

Uvod Industrija pakovanja i ambalaže jedna je od najdinamičnijih razvojnih grana privrede. Proizvodi u modernom pakovanju imaju duži rok trajanja i lakše se prenose. Ona ispunjavaju svoju svrhu na najbolji mogući način — predstavljaju proizvod i privlače pažnju potrošačima; pakovanje je često privlačnije od proizvoda koji sadrži. Pa ipak, glamurozna sudbina pakovanja ponekad je propraćena vrlo neprijateljskim pojavama prema okolišu. Pakovanje je odgovorno za proizvodnju više od polovine kućnog otpada. (Ovo vam može biti dobar pokazatelj količine sirovina i energije koja se koristi za proizvodnju pakovanja i problema koji nastaju u procesu upravljanja otpadom — štaviše, ambalaža spada u veoma „izdržljiv” i „otporan” vid otpada.) Prirodno razgrađivanje ambalaže od vještačkih materijala u prirodi može trajati stotinama godina.

Aktivnosti Prikupljanje informacija

Sedmicu unaprijed podijelite razred u osam grupa i dajte svakoj od njih spisak različitih proizvoda, uključujući: • mlijeko; • slatkiše, čokoladu; • mekinje i pirinač; • makaze, hemijske ili drvene olovke; • deterdžent i tečne sapune; • pastu za zube i losion poslije brijanja.

Neka se učenici raspitaju kod kuće i u prodavnicama o pakovanju ovih proizvoda.

Pakovanje

181

Potrošačko društvo

Slobodna diskusija

1 2 3

Pokrenite diskusiju o tome ima li izbor proizvoda u određenoj vrsti pakovanja utjecaja na okoliš. Napišite mišljenja učenika na tabli.

Prikažite obrazovni film Izbori i recite učenicima da prodiskutiraju o svrhama pakovanja. Može li izgled pakovanja manipulirati odlukama kupca? Koja je ekološka cijena te odluke, ukoliko se predamo isključivo prvom utisku i šarmu ambalaže?

Ocjenjivanje ambalaže

Neka predstavnici osam grupa predstave rezultate svojih istraživanja. Napišite na tabli imena ispitivanih proizvoda; nasuprot njima zabilježite različite vrste pakovanja u kojima su prisutni na tržištu.

Podijelite radni list Ocjenjivanje pakovanja i predstavite sljedeće činjenice: • •

•

• •

sve može biti upakovano, čak i pakovanje, ali u slučajevima kada ono nije potrebno, u pitanju je čisto opterećivanje okoliša; u slučaju pakovanja koje se može ponovo upotrijebiti — kod pojedinačnog ili više pakovanja — problem otpada sveden je na najmanju mjeru; ovaj vid pakovanja, također, znači podršku potrošačkom modelu prema kojem zadovoljstvo zbog posjedovanja nekog predmeta nije u direktnom odnosu s količinom kupljenog; postoje četiri načina na koja se poboljšava odnos između količine kupljenog i pakovanja: 1) načiniti jedno veće pakovanje umjesto više manjih; 2) optimizirati prostor kod pakovanja; 3) ne razdvajati proizvode pojedinačnim pakovanjem svake kupljene stvari — izbjegavati „unutrašnje pakovanje”; 4) koristiti trajnija pakovanja, jednostavna za korištenje i koja mogu biti ponovo iskorištena; najveći broj materijala može se nanovo upotrijebiti ili reciklirati, ali ovo nije uvijek razumno rješenje; reciklaža je dobro rješenje za slučaj kada je otpad već nastao, ali tek pošto se više ne može tretirati ili staviti u ponovnu upotrebu; reciklaža je dug proces koji zahtijeva trošenje energije i drugih sirovina; biološka degradacija pakovanja isplativa je tamo gdje nema sistema za upravljanje otpadom; materijal koji se koristi, kao i konstrukcija pakovanja, moraju biti jednostavni. Odličan primjer jeste pakovanje koje se obično koristi za suhe dezodoranse. Pakovanje je jednostavno i obično se pravi od materijala sličnog porijekla.

Nastavite s ocjenjivanjem pakovanja svih osam vrsta proizvoda. Ako naiđete na neku teškoću, koristite informacije iz teksta Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja.

U nastavku... • •

182

Recite učenicima da novostečena saznanja koriste kod kuće i da sa svojim ukućanima diskutiraju i planiraju kupovinu, kako bi proizvodi koje nabavljaju bili sigurniji za okoliš. Pogledajte film Ponovna upotreba i odvojeno prikupljanje na DVD.

Pakovanje

Potrošačko društvo

Ocijenite pakovanje svakog proizvoda prema dolje navedenoj shemi. Počnite s prvim pitanjem. Ako je odgovor NE, nastavite do sljedećeg pitanja. Što prije odgovorite s DA, u pitanju je ambalaža proizvoda sigurnija za okoliš. Više informacija o ocjenama za najčešće korištene ambalaže možete naći na stranici 184, u tekstu Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja.

1. Može li se proizvod prodavati bez ambalaže?

Najbolje je pakovanje kada pakovanja nema.

2. Može li se proizvod prodavati u pakovanju koje se može ponovo upotrijebiti?

Pakovanja koja se mogu ponovo upotrijebiti umanjuju troškove, kao i utjecaj na okoliš svaki sljedeći put kada se vraćaju u upotrebu.

3. Je li pakovanje načinjeno od jednog ili malog broja materijala?

Informativni list

Ocjenjivanje pakovanja

Što je manji broj materijala upotrijebljen za pakovanje određene količine proizvoda, to bolje.

4. Je li ambalaža načinjena od recikliranog materijala i je li reciklabilna?

Reciklirani materijal smanjuje upotrebu sirovina i količinu otpada.

5. Je li pakovanje biorazgradivo?

Pakovanja koja su biološki razgradiva imaju mnogo manji utjecaj na okoliš.

6. Je li model pakovanja relativno jednostavan?

Jednostavnija pakovanja koriste manje materijala i energije.

183

Informativni list

Potrošačko društvo

Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja

SLATKIŠI Ako možemo birati između slatkiša koji se prodaju u refuzi (tj. u radnji se spakuju u plastičnu ili papirnu kesu), slatkiša u plastičnom pakovanju, najlonu ili kartonskoj kutiji, onda svi ovi tipovi odgovaraju pitanju 2 iz upitnika.

MEKINJE, RIŽA Ako poredimo mekinje u najlonu s onima u kartonskoj kutiji ili platnenoj vrećici, onda u slučaju kartonske kutije imamo jedno pakovanje previše. Tako je u slučaju kese, najlonske ili platnene, zadovoljen zahtjev iz pitanja 2. Mekinje možemo kupiti u kesi, a bez kartonske kutije (osim toga, ako se kuhaju na tradicionalan način, bit će ukusnije i zdravije). Ako uporedimo mekinje i pirinač pakovane u plastične i papirne kese, onda je u oba slučaja zadovoljen kriterij iz pitanja 4, ali u pitanju 5 samo papirne kese zadovoljavaju kriterij koji je tu postavljen.

HEMIJSKE I DRVENE OLOVKE, PERA Već u prvom pitanju odgovor je DA — ovi proizvodi mogu se prodavati bez pakovanja.

SOKOVI Ako možemo birati između boce, koja se može ponovo upotrijebiti, staklene boce s voćnim sirupom, koja se može nanovo upotrijebiti, i kartonske ambalaže, u prvom slučaju odgovor će biti DA za pitanje 2, u drugom za pitanje 3, a u slučaju boca za pitanja 4 ili 6.

DETERDŽENT Ako uporedimo pakovanja od istih materijala, ali različite veličine (male i velike kartonske kutije, male i velike kese), onda će pitanje 3 razdvojiti tipove pakovanja na one sigurne i one koji ugrožavaju okoliš; ako poredimo kartonske kutije deterdženta s pakovanjem u najlonske kese, onda će na pitanje odgovor biti DA u slučaju kesa, i NE u slučaju kartonskih kutija.

ZUBNA PASTA Već od pitanja 1 razdvojit ćemo paste pakovane samo u tubu, od onih gdje je tuba dodatno upakovana u kartonsku kutiju. U ovom je slučaju kartonsko pakovanje nepotrebno i suvišno.

184

Potrošačko društvo

Etikete i reklame

Autor: Jacek Schindler Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Etikete i reklame faktori su koji promoviraju konzumerizam kao način života. 2–3 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Isječci iz novina i časopisa, etikete, posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Ekologija, Građansko obrazovanje/ Demokratija i ljudska prava, Likovno

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Pomoći učenicima da nazru prave činjenice iza primamljivih tvrdnji reklama. • Razviti kritički pristup prema informacijama na etiketama. Diskusija, videoprezentacija, pravljenje kolaža

Uvod Reklame za proizvode svuda su oko nas. Na bilbordima, televiziji, na pakovanjima, radiju, u novinama, radnjama i autobuskim stanicama, pa čak i u našem domu. One oživljavaju ulice, iznenađuju nas, a njihovi slogani postaju dio našeg svakodnevnog govora. Naljepnice/etikete na pakovanjima obavještavaju potrošača o sadržaju proizvoda. S tačke gledišta proizvođača ipak je važnije da one privlače pažnju potrošača i uvjere njega ili nju da je njihov proizvod bolji od konkurentskih. Često se dešava da informativna funkcija etikete ostane u pozadini, a u nekim ekstremnim slučajevima data informacija više dezinformira nego što informira. Cilj dezinformacije jeste da natjera kupca da proizvod zgrabi i kupi istog momenta, a već poslije toga na njemu je da odluči hoće li vjerovati datoj informaciji ili će potražiti drugi proizvod. S druge strane, mušterije su žrtve ne samo manipulacije koja dolazi od reklama i etiketa. Reklame, etikete, kao i ukupan proizvod nalaze se u vlasti istog, sveobuhvatnog pravila da ukusi i očekivanja kupaca moraju biti zadovoljeni. Ako mušterija želi kupiti stopostotni prirodni sok od narandže, etiketa treba slovima navesti „100%” i pakovanje treba krasiti slika lijepe sočne narandže. Ljudi daju prednost proizvodima u primamljivim pakovanjima, koji su nedvosmisleno obilježeni i lijepim slikama, ne razmišljajući mnogo o njihovom sadržaju, a zadatak proizvođača je da ova očekivanja zadovolji. Posebnu pažnju treba posvetiti informaciji kojom se u reklamama ili na etiketama, kroz logoe i naslove, oglašavaju proizvodi prihvatljivi za okoliš. Ne bi trebalo biti ravnodušan prema tome je li ovo urađeno s pravom brigom za zaštitu prirode ili je u pitanju prosto zlonamjerno preuzimanje ovih simbola kako bi se apeliralo na društvenu svijest i obzire kupca

Etikete i reklame

185

Potrošačko društvo

Aktivnosti Etikete i reklame

Sedmicu prije časa zamolite učenike da pronalaze i isijecaju oglase iz novina i časopisa koje zapaze (u pozitivnom ili negativnom smislu). Recite im da obrate pažnju prije svega na oglase koji su usmjereni na mlade ljude, kao i na oglase koji reklamiraju elektronske uređaje. Također, recite im da sakupljaju etikete i pakovanja s tekstualnom i grafičkom informacijom (slike, fotografije) koje apeliraju direktno (tj. s naslovima „ekološki proizvod”) ili indirektno (sa slikom prirodnog krajolika) na očuvanje prirode. Predložite učenicima da osim etiketa i pakovanja koje imaju kod kuće obrate pažnju i na sličan tip koji mogu naći u radnjama, te da ih upamte, pokušaju zabilježiti ili opisati.

Prikažite film Kobajagi reklama, koji je uključen u videomaterijal. Započnite diskusiju sljedećim pitanjima: • Zašto je zabranjeno praviti komercijalne reklame koje se obraćaju maloj djeci? • Zašto postoje određena ograničenja kod pravljenja reklama, naprimjer u slučaju reklamiranja alkohola i cigareta?

Napravite na tabli tabelu s dvije kolone i napišite odgovore na gore postavljena pitanja u lijevoj koloni. Zatim postavite sljedeća pitanja: • Reagiraju li odrasle osobe ponekad na reklame kao mala djeca? • Koja je posljedica agresivnog reklamiranja na odrasle i na prirodu? Upišite zaključke u desnu kolonu.

Recite učenicima da pogledaju etikete koje su sakupili. Ima li znakova ili informacija u vezi s očuvanjem okoliša? Neka ih dobrovoljci nacrtaju na tabli.

Biramo „zvijezdu”

Kažite učenicima da na odvojenom listu i samostalno napišu koga smatraju svojim najboljim prijateljem i zašto? (Vježbanje je anonimno.) Kažite im da navedu dva ili tri razloga koji će podržati njihovu tvrdnju i izbor, i da se ne ograničavaju na izjave tipa „Meni se on/ona dopada zato što je kul”, već da daju primjere i objasne zašto je on/ona kul. Sakupite radove i saznajte ko je dobio najviše glasova. Na tabli napravite tabelu s dvije kolone i u desnu nabrojite osobine najpopularnijeg učenika, u skladu s glasanjem.

186

Sada prođite kroz reklame koje se obraćaju mladim ljudima, a koje su učenici prikupili. U desnoj koloni tabele nabrojite osobine koje krase idealnog predstavnika mlade generacije, prema porukama koje odašilju reklame (npr. pije Moka-kolu, žvaće Rebit žvake, dijeli Mikers s prijateljem).

Uporedite osobine nabrojane na tabli. Kako se zvijezda razreda uklapa u sliku idealnog mladog čovjeka koju grade reklame? Biste li voljeli da najpopularniji učenik/učenica manje ili više liči na idealni karakter mlade osobe?

Etikete i reklame

Potrošačko društvo

Kolaž

1 2

Podijelite učenike u grupe.

Isijecite prikupljene reklame i etikete tako da slike budu odvojene od reklamnih slogana i naslova. Kombinirajte slogane i naslove sa slikama tako da spajate nespojivo i da dobijete upadljiv kontrast. Možete, također, sjeći i slogane i kombinirati ih u nove, apsurdne ili iščašene reklamne poruke.

Učvrstite ljepilom proizvod svog rada na komad kartona i postavite ga u razredu ili negdje u školi. Jesu li „oglasi” koje ste kreirali apsurdniji od originala? Dopadaju li vam se više ove nepodudarne tvorevine? Da li neke reklame zapravo koriste isti ovaj fenomen?

U nastavku... •

Dok pregledaju novine i časopise u potrazi za reklamama, kažite učenicima da procijene koji je uopće postotak reklama u njima. Pitajte ih sljedeće: – Zašto novine ohrabruju oglašavanje i reklamiranje? – Je li vam poznato koji izdavači žive isključivo od oglasnog prostora? – Jesu li vam poznati slučajevi kada kupci određene proizvode dobiju besplatno ili po sniženoj cijeni zbog specijalnih reklama ili kupona koje prikupe? – I proizvodi i časopisi izdržavaju se od reklama, ali otkud oglašivačima novac da plate reklamu?

•

Pomozite učenicima da shvate da je reklamirani proizvod skuplji ne zato što je kvalitetniji, već zato što je cijena reklame uključena u njegovu ukupnu cijenu.

Etikete i reklame

187

Potrošačko društvo

Privatno vlasništvo Autor: Jacek Schindler Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Vlasništvo, naročito nad zemljom, igra važnu ulogu u određivanju odnosa jednog društva prema okolišu. 1–2 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Bez materijala

Nastavni predmeti

Biologija, Društvene nauke, Vjeronauka/Etika

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Razumjeti ulogu koju privatno vlasništvo igra u našim stavovima prema prirodi. Diskusija, slobodna diskusija

Uvod Savremena društva uglavnom se zasnivaju na precizno definiranim zakonima koji reguliraju pitanja privatnog vlasništva. Za mnoge ljude stvari koje posjeduju predstavljaju mjeru njihovog uspjeha. Tako je trka za materijalnim dobrima glavni motiv u ljudskim stavovima prema okolišu i bogatstvima koja pruža. Neke sirovine, kao što su nafta i drvo, služe praktičnoj svrsi u životima ljudi, pa su vlasnička prava ključni element tržišnog sistema koji ih isporučuje pred naša vrata. Ipak, veliki je dio ljudskog bogatstva nepotreban. Čitave vrste i ekosistemi uništavaju se u potrazi ljudi za materijalima koji služe za razmetanje, kao što su, naprimjer, slonovača ili dijamanti. Koncept privatnog vlasništva prilično je „škakljivo” područje. S jedne strane, kada društvo prizna „vlasnika”, ta je osoba više ili manje slobodna da vlastitim imanjem raspolaže kako nađe za shodno. S druge strane, dobra bez vlasnika izlažu se još većem riziku, jer niko nema pravo da ih štiti od zloupotrebe.

Aktivnosti Nekada davno...

1 2

Upoznajte učenike s kratkom pričom Polje.

Podijelite učenike u četiri grupe. Neka prva grupa dobije ulogu polja; druga — ulogu čovjeka; treća — ulogu krtice; četvrta — ulogu ptice koja živi na drvetu lipe. Kažite svakoj grupi da opiše svoje vlasništvo i da se zatim dogovore i urede svoje odnose spram vlasništva.

Privatno vlasništvo i odgovornost

1 2

188

Neka dva dobrovoljca predstave razredu studije slučaja u tekstovima: U našoj stambenoj zgradi i U našem susjedstvu. Razgovarajte o tome šta se dešava u oba ova slučaja. Pokušajte uvjeriti učenike da je razlog nedostatka odgovornosti ljudi u oba primjera taj što ne postoje odgovorni vlasnici mjesta i što ona nikom ne pripadaju.

Privatno vlasništvo

Potrošačko društvo

Šta raditi sa šumom?

Objasnite da se u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope vodi žustra debata o tome šta uraditi sa šumama koje su nacionalizirane poslije Drugog svjetskog rata. Njihov povratak pravim vlasnicima opravdan je sa zakonske tačke gledišta; imanja koja su vlade oduzele trebalo bi vratiti njihovim pravim vlasnicima. Najglasniji u suprotnom taboru izražavaju svoje strahove za šume, koje će, tvrde oni, poslije povratka u privatne ruke biti isječene za drvnu građu.

Recite učenicima da zamisle situaciju u kojoj se njima, kao pravim vlasnicima, šuma vraća u procesu povratka imovine (restitucije). Neka zamisle da je vraćena šuma daleko od mjesta na kojem oni žive. Evo nekoliko mogućnosti koje se mogu pojaviti u diskusiji: • šuma se može koristiti za rekreaciju i turizam; • šuma će se prodati nekome ko je zainteresiran za samu šumu, a ne drvo i profit koji se iz nje može dobiti; • šuma se neće prodavati i uživat će se u bogatstvima ekosistema zbog njihove estetske vrijednosti; • stvara se emotivna veza prema šumi zbog činjenice da se ona generacijama nalazila u vlasništvu porodice; • drva se sijeku i prodaju.

Pitajte učenike šta, i pod kojim uvjetima, može sačuvati šumu od propasti? Do kojih zaključaka možemo doći?

U nastavku... • •

Ako u blizini škole postoji divlja deponija, odvedite razred do nje i razmislite kako se njen status može promijeniti. Može li se utvrditi vlasnik ove „ničije zemlje”? Prvo treba pronaći zakonskog vlasnika. Uzmite u obzir snažan stereotip: „Ako je državno, nije ničije”, kao i činjenicu da se u očima jednog dijela društva zemlja, koja je zajedničko vlasništvo, posmatra kao napušteno i bezvlasno mjesto, koje može biti upotrijebljeno po bilo čijoj slobodnoj volji i bez posljedica zagađeno i uništeno.

Privatno vlasništvo

189

Informativni list

Potrošačko društvo

Trutovi i pčele (ljudi štetočine i odgovorni, koji rješavaju probleme) Polje Nekada davno bilo jedno divno polje. Na njegovom središtu rasla je stara lipa — pravi raj za porodice ptica. Onda je neki čovjek kupio polje, jer je želio slobodno vrijeme provoditi daleko od buke, u srcu prirode i u svojoj vlastitoj kući, gdje niko i ništa ne bi remetilo njegov mir. Kupio je novu kosačicu, posjekao korov i posadio najfinije bilje. Njegov najveći problem bile su krtice, koje su upropaštavale njegov krasni travnjak. Podigao je sjenicu direktno na krtičnjacima, jer se želio odmarati u sjenci, a trebalo mu je i sklonište od kiše.

U našoj stambenoj zgradi U našem bloku neko je ukrao sijalicu iz lifta. Koristiti mračan i prljav lift svaki je put bilo strašno iskustvo. Ali, kako pronaći lopova između 40 ljudi koji tu žive i od kojih svi koriste isti ulaz? Novu sijalicu zaštitili smo metalnom rešetkom, pa smo neko vrijeme imali mira. I tako je to išlo do popravki, kada smo dobili divan novi lift, s ogledalima u kabini, klupom za sjedenje i dugmetima koja su u mraku svijetlila zeleno. A sijalica? Ona je sada iza snježnobijele kugle koju još niko nije pokušao slomiti i ukrasti sijalicu.

U našem susjedstvu U našem susjedstvu postoji ćorsokak, a odmah pored njega je polje. Niko ne zna kada i kako, ali neko je tu izbacio svoje smeće — šljaku s građevine, prazne konzerve, prljave krpe i ostalo smeće. Zvali smo lokalne vlasti i policiju, ali nije bilo nikakvog odgovora. Jednog dana pojavio se vlasnik, počistio mjesto i počeo graditi nov objekt. Problem divljeg smetljišta bio je riješen.

190

Potrošačko društvo

Psi i ljudi

Autori: Kliment Mindjov, Judit Heszlenyi Szaszne Za BiH prilagodili: Jordan Lukarevski, Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Broj pasa lutalica u stalnom je porastu i što se više ovaj problem bude ignorirao, njegovo rješavanje bit će sve skuplje. Jedan nastavni čas Period u godini Učionica

Nastavni materijali

Bez materijala

Nastavni predmeti

Biologija

Ciljevi nastave

Metodi

• Upoznati učenike s brojnim problemima u vezi s psima lutalicama. • Naučiti o problemima koje uzrokuju životinje koje žive u ljudskoj sredini. • Razgovarati o dužnostima vlasnika pasa. Diskusija, praktično rješavanje problema

Uvod Širom svijeta slučajevi ekonomskih nedaća primorali su mnoge porodice da na ulicu izbace svoje ljubimce. Problem pasa lutalica postao je vrlo ozbiljan, naročito u urbanim područjima; oni utječu na rast socijalnih tenzija, izazivaju probleme u saobraćaju i ugrožavaju ljudsko zdravlje. Što se duže ovaj problem bude ignorirao, to će njegovo rješavanje biti sve skuplje.

Aktivnosti Psi lutalice

1 2

Recite učenicima da pročitaju tekst Psi lutalice iz informativnog lista Čovjekov najbolji prijatelj. Razmotrite sljedeća pitanja: • • • • •

3 4

Zašto je problem pasa lutalica svake godine sve ozbiljniji? Šta dovodi do rasta broja pasa lutalica? Ko je odgovoran za ovaj problem? Šta se može učiniti u ovoj situaciji? (Izgradnja skloništa za životinje, sterilizacija, organizirano uklanjanje.) Koje su prednosti i mahane predloženih mjera?

Neka učenici pročitaju i prodiskutiraju dileme opisane u tekstu Pseći problem u BiH.

Zatim neka učenici pročitaju članak o dva psa Foj i Vili Sigmund — nenadmašni detektori žive. Razmislite o tome kako psi pomažu ljudima. (Psi vodiči za slijepe, psi čuvari, psi spasioci itd.)

Psi i ljudi

191

Potrošačko društvo

Razmislite kako možemo pomoći lutalicama. Koje korake možemo preduzeti u tom smislu? Napišite odgovore na tabli.

Objasnite učenicima da i veterinarski centri rade na rješavanju ovog problema. Na ovim se mjestima psi steriliziraju, vakciniraju i liječe. Planirajte kampanju podrške na osnovu onoga što ste do sada naučili. Podijelite učenike u grupe i recite im da pripreme postere o izabranim temama.

Situacija

Diskutirajte u razredu o sljedećem scenariju: Idete duž prazne ulice. Iznenada pored vas prolaze kola koja se kreću velikom brzinom. Automobil udara u psa. Vozač ne koči i čak ne usporava da vidi je li pas živ ili mrtav. Šta biste uradili pod pretpostavkom da vam roditelji nikada ne bi dozvolili da držite psa: • odveli biste povrijeđenog psa kući i riskirali da vas roditelji izgrde; • odveli biste psa u sklonište za životinje i tamo ga ostavili; • odveli biste psa u kuću vašeg prijatelja, jer će ona ili on možda preuzeti brigu o psu; • ostavili biste psa tu gdje jeste. Uostalom, niste vi krivi što ga je udario auto.

Odigrajte svaki od ovih scenarija. (Bolje je podijeliti se u grupe, kako bi svako mogao odigrati po jednu od datih situacija.).

U nastavku... • • • •

Ohrabrite učenike da svoje stavove o ovoj temi podijele sa svojim ukućanima. Sretnite se s lokalnim NVO i razgovarajte s njima o ovom problemu. Sakupite informacije o različitim rasama pasa i saznajte odakle potječu. Koje su poznate rase porijeklom iz vaše zemlje? Predstavite ih na posteru.

Dužnosti prema životinjama Životinje se najbolje osjećaju kada ne pate od nedostatka hrane, vode ili skloništa, kada im životi nisu ugroženi, kada nisu bolesne ili u bolovima, kada nisu nervozne ili uplašene i kada se mogu ponašati prirodno. Držite ljubimce samo ako ste spremni preuzeti odgovornost za njih tokom cijelog njihovog života. Razmišljajte o njihovim problemima i imajte na umu da se sve one vole slobodno kretati po okolici. Pustite ih da se istrče koliko je god to moguće. Svaka životinja ima svoju ličnost; prihvatite njihove navike i osobine i nemojte ih vrijeđati ili ponižavati. I nemojte zapostavljati ljubimce koji su bolesni ili stari. Reka Konczey — Andrea S. Nagy, Svakodnevni zeleni vodič (Zoldkoznapi kalauz, Fold Napja Alapitvany, 1997, str. 259-260)

192

Psi i ljudi

Potrošačko društvo

Psi lutalice Stručnjaci za okoliš tvrde da su za rješavanje problema pasa lutalica gradu prosječne veličine potrebna dva do tri skloništa za životinje, od kojih bi svako moglo prihvatiti 50 pasa. Također, zakoni o zaštiti životinja moraju se ozbiljno uzeti u obzir. Protivnici kažu da mnogi ljudi gladuju, da lutalice mogu ugristi prolaznika ili dijete i da psi lutalice laju po cijelu noć, što je vrlo uznemiravajuće. Psi, također, izazivaju saobraćajne nesreće. Uprkos tome, stručnjaci za okoliš žele zaštititi pse. Niko ne može zaobići problem pasa lutalica, ali niko ne želi preuzeti odgovornost za njegovo rješavanje. Društvo se suočava sa sljedećom dilemom: treba li ove pse uspavati ili ne? Trebamo li ih prezirati ili žaliti? Trebamo li ih hraniti ili ih prepustiti njihovoj sudbini, što može značiti i gladovanje do smrti? Ove dileme jasno pokazuju da je problem pasa lutalica društveni problem. Ako odlažemo njegovo rješavanje, upravljanje ovim problemom bit će sve skuplje. Vlasnici pasa, ekolozi i filozofi širom svijeta slažu se da postoji samo jedno etičko i humano rješenje problema rasta populacije pasa lutalica: oni preporučuju sterilizaciju.

Informativni list

Čovjekov najbolji prijatelj?

Pseći problem u BiH I na ulicama bh. gradova mogu se naći mnogobrojni psi lutalice, kao i mačke. Nažalost, sudbina većine ovih životinja daleko je od sretne Naprimjer, u Sarajevskom kantonu godišnje se ubije, odnosno, kako popularno kažemo, uspava, od sedam do osam hiljada napuštenih životinja, najvećim dijelom pasa. One koje ne budu uhvaćene, a bude ih još oko hiljadu, ostanu na ulici prepuštene same sebi. U ovom kantonu ne postoji azil za napuštene životinje, tako da se one trenutno smještaju u sabirni centar koji se nalazi u sklopu javnog komunalnog preduzeća, gdje se nakon 24 sata, ako ih u međuvremenu neko ne usvoji, usmrćuju. S druge strane, u Banjoj Luci već zadnjih nekoliko godina radi azil za zbrinjavanje pasa lutalica u kojem trenutno boravi 100 pasa, dok ovaj azil može primiti samo 30 životinja. Ovo govori mnogo o neuvjetnom stanju u kojem se ove životinje nalaze. Tome u prilog ide i činjenica da zakon o zaštiti ovih životinja još uvijek nije definiran. Trenutno je u pripremi izgradnja novog smještajnog kapaciteta za životinje lutalice. Prema podacima azila, prošle je godine udomljeno 161, a ove godine 85 pasa.

193

Informativni list

Potrošačko društvo

194

Čovjekov najbolji prijatelj? (nastavak) Froy i Villy Sigmund — nenadmašni detektori žive Živa je jedan od najopasnijih zagađivača na svijetu i predstavlja dugoročnu opasnost za okoliš. Ne može se razložiti i ne postoji hemijska reakcija koja je može uništiti. Mikroorganizmi u zemljištu pretvaraju otrovni metal u još opasniji spoj koji pronalazi put do lanca ishrane. Jedini način da se okoliš zaštiti od žive jeste njeno pronalaženje, prikupljanje i sigurno skladištenje. Dva po mnogo čemu izuzetna psa u Švedskoj igraju značajnu ulogu u borbi protiv zagađenja živom. Froy je njemački ovčar, a Villy Sigmund labrador. Oni su prošli mnoge bolnice, zubarske ordinacije, industrijske zone, kroz sve škole u Švedskoj, univerzitete i internate. Ovi psi prepoznaju miris žive u cijevima, pukotinama u podu, odbačenom laboratorijskom priboru, u kanalizacionom sistemu. Zato što mogu pretresti nekoliko lokacija dnevno, i zato što na zadatak idu samo na mjesta za koja se sumnja da bi mogla biti kontaminirana, oni predstavljaju veliku uštedu. Ne postoji tehnička oprema koja bi se mogla takmičiti s psećim nosom. U periodu od tri godine ovi su psi pronašli ukupno tri tone žive i uštedjeli Švedskoj oko 20.000.000 SEK (švedskih kruna). Pronalaženje žive psima je zabavno; oni se zapravo takmiče ko će je prvi pronaći. Odlični rezultati koje su psi postigli načinili su ih pravom senzacijom; priče o njima vrte se na radiju, televiziji i mogu se pročitati u novinama i na internetu.

Zdravlje i okoliš

Je li hrana uvijek zdrava? Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Prednost treba davati „zdravoj” i hrani proizvedenoj na organski način. 1–2 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Proizvodi iz supermarketa i iz prodavnice organske hrane

Nastavni predmeti

Biologija, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Upoznati učenike s razlikom između organske i zdrave hrane. • Približiti učenicima potrošački proces. Diskusija, izložba s uzorcima, slobodna diskusija, videoprezentacija

Uvod Termin „organska” koristi se za onu hranu koja je uzgajana u prirodnom i čistom okolišu. Zemljište je nezagađeno hemikalijama i sadrži brojne hranjive sastojke koji se pojavljuju u okolišu bez negativnih utjecaja ljudskih aktivnosti.

Je li hrana uvijek zdrava?

195

Zdravlje i okoliš

Nisu svi proizvodi koji se označavaju kao „zdravi” u isto vrijeme i organski. Neki proizvodi koji se obično smatraju zdravim, kao što su pšenično zrno i proizvodi od minimalno tretiranog žita (mekinje, žitarice, hljebovi od cijelog zrna), crni hljebovi, voće i povrće, mliječni proizvodi i med, nemaju uvijek blagotvoran utjecaj na naše zdravlje. Nekad se dešava upravo suprotno — kada su izloženi negativnom utjecaju zagađenog okoliša, oni se mogu pretvoriti u pravi otrov za naš organizam.

• • •

U hrani biljnog porijekla koja se proizvodi od kultura koje se intenzivno tretiraju pesticidima ili uzgajaju u zagađenim područjima, blizu preopterećenih saobraćajnica ili industrijskih zona, može se otkriti nekoliko uznemirujućih stvari: teški metali koji su prodrli u zemljište; visoki nivoi vještačkih đubriva koja se nisu u potpunosti razgradila; različiti hemijski konzervansi.

Mnogi činioci kvare kvalitet hrane koju koristimo: • uzgoj žitarica i stoke za masovnu proizvodnju često prati dodavanje antibiotika i hormona; • sumnjivi metodi ishrane stoke (tj. epidemija ludih krava izazvana je kada su životinje hranjene koštanim brašnom, koje je životinjskog porijekla, dok su goveda isključivo herbivore); • intenzivno uzgajanje žitarica; • pretjerana upotreba đubriva i pesticida; • kisele kiše; • industrijsko zagađenje zraka. Dopunski izvori opasnosti, čije posljedice nisu u potpunosti proučene, genetički su modificirane biljke i životinje, čija se opravdanost obrazlaže potrebom rješavanja problema nestašice hrane.

Aktivnosti Homo Chemicus

196

Prikažite videoisječak Homo Chemicus i pokrenite otvorenu diskusiju. Koristite informacije s CD-ROM-a (poglavlje Zdravlje i okoliš) kako biste osigurali dublji uvid u vezu između zdravlja i stanja okoliša.

Pitajte učenike obraćaju li ljudi u njihovoj najbližoj okolini pažnju na hranu koju koriste, ne uzimajući u obzir samo njen okus ili trenutnu modu, već i zdravlje. Koji nas motivi pokreću pri izboru hrane?

Upoznajte učenike s terminima iz Rječnika prehrambenih navika. Pitajte učenike da li je neko koga poznaju vegetarijanac, vegan itd.

Pokrenite slobodnu diskusiju o izreci: „Ono si što jedeš.” Podijelite učenike u nekoliko grupa, prema tome kojim tipovima hrane daju prednost. Trebalo bi da razumiju da ljudi imaju vrlo različite ukuse. Obratite pažnju ne samo na neposredne ili raširene stavove već i one filozofske, estetske i kulturne.

Objasnite da je porast zanimanja za kvalitet hrane, koji je počeo s promocijom makrobiotike i vegetarijanstva i prebacivanjem ishrane na voće, povrće i žitarice u različitim vidovima, doveo do stvaranja lobističkih grupa potrošača u brojnim zemljama svijeta. Kao rezultat ovih kretanja došlo je do pojave brojnih proizvođača koji su isporučivali hranu u skladu sa strogim standardima okoliša. Iako je ova hrana skuplja, ona posjeduje certifikat porijekla i kvaliteta koji potvrđuje da je proizvod potekao iz regiona bez ljudskih utjecaja i da je proizveden u skladu s poljoprivrednim praksama koje su sigurne za okoliš. Proizvođači također dokazuju da ne koriste hemijska đubriva, pesticide, konzervanse i aditive.

Je li hrana uvijek zdrava?

Zdravlje i okoliš

Nacrtajte na tabli Piramidu zdrave ishrane, shemu koju je razvila Služba za hranu i lijekove Vlade Sjedinjenih Američkih Država, a koju je usvojila većina nutricionista. Ovo je vid ishrane na koji se ljudski organizam stoljećima adaptirao: • U osnovi je piramide korištenje velike količine žitarica u različitim vidovima i crnih hljebova od cijelog zrna. • Na drugom nivou piramide nalazi se sirovo, pečeno ili kuhano voće i povrće. Kako su proizvodi biljnog porijekla osnovna hrana za mnoge ljude, od velikog je značaja da potječu iz potpuno zdravih područja i od kontroliranih kultura. • Treći nivo sadrži različite proizvode bogate proteinima — mlijeko i mliječne proizvode, jaja, meso i ribu. • Na vrhu su piramide masti, ulja i slatkiši. Ima i dodatnih elemenata ishrani, kao što su različito bilje, začini i so. Njihova upotreba zavisi od individualnih sklonosti koje formiraju ukus. Objasnite da izbalansirana ishrana uključuje upotrebu hrane sa svih nivoa, ali da se hrana s donjih nivoa mora jesti u većim količinama nego hrana s gornjih nivoa piramide.

Prodavnice organske hrane i supermarketi

Recite učenicima da na čas donesu hranu koju vole (vrste voća, povrća, zemičke, čokolade, jogurt itd.). Neka proizvode donesu od kuće ili ih kupe na različitim mjestima, naprimjer iz obližnje radnje, supermarketa, specijalne prodavnice organske hrane ili iz porodične bašče.

Organizirajte dvije tezge u učionici — prodavnicu organskih proizvoda i supermarket — i razdijelite proizvode prema načinu proizvodnje i porijeklu. Učenici su podijeljeni u dvije grupe i stoje iza štanda na kojem su izloženi njihovi omiljeni proizvodi. Neka svaka grupa podijeli svoje utiske o proizvodima i neka izloži argumente u prilog svoje odluke da kupi baš njih, a ne neke druge.

Uporedite proizvode — neka svaka grupa proba proizvode druge grupe. Šta možete zaključiti? (Proizvodi koje nudi ekoradnja možda nisu toliko privlačni, ali sigurno ne sadrže hemijske aditive, potječu iz kontroliranih žitarica koje su uzgajane u nezagađenim i čistim regionima.)

Podsjetite razred na zlatno pravilo: „Što je hrana manje obrađena, to je zdravija.”

U nastavku... •

Recite učenicima da zabilježe šta su jeli tri dana zaredom. Koliko je njihova ishrana uravnotežena i je li u saglasnosti s Piramidom zdrave ishrane?

Je li hrana uvijek zdrava?

197

Zdravlje i okoliš

Rječnik prehrambenih navika Genetski modificirani organizmi (GMO) i hrana koja se od njih proizvodi potencijalne su opasnosti za okoliš i zdravlje. Istina je da naučnici još nisu u potpunosti istražili dugoročne efekte upotrebe GMO-proizvoda, ali nije ni dokazano da je ovakva hrana u potpunosti sigurna za zdravlje ljudi. Makrobiotika — balansirana ishrana koja se zasniva na upotrebi prirodnih proizvoda — minimalno obrađenih žitarica, voća i povrća — u skladu s potrebama pojedinca. Vegetarijanstvo — tip ishrane u kojem se ne koristi meso ili iz zdravstvenih razloga ili usljed ličnog izbora. Vegetarijanstvo se raširilo u Evropi i SAD-u usljed povećanog interesovanja za istočnjačke kulture, protesta protiv zapadnjačke, materijalističke civilizacije, razvoja ekoloških pokreta i općeg trenda okretanja ka životu koji je u harmoniji s prirodom. Veganstvo — ekstremni je vid vegetarijanstva u kojem se izbjegava ne samo upotreba mesa i ribe već i sve hrane životinjskog porijekla (npr. mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja i meda). Ovaj termin nastao je za potrebe razlikovanja vegana od običnih vegetarijanaca. U skladu sa strogim principima i vjerovanjima, vegani ne nose krznene kapute ili odjeću i predmete od kože.

198

Je li hrana uvijek zdrava?

Zdravlje i okoliš

Ljekovito bilje

Autor: Judit Heszlenyi Szaszne Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

Prirodni metodi liječenja i, samim tim, ljekovito bilje postaju sve više popularni. Jedan dan u šumi ili kampu Bilo koji Na otvorenom, u šumi

Nastavni materijali

Papir, drvene i hemijske olovke, karton, ljepilo, slike za isijecanje, papir u boji, materijali za prepoznavanje biljaka, mape ispitivanog područja, makaze

Nastavni predmeti

Biologija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Naučiti o ljekovitom bilju i njegovoj upotrebi. • Uputiti se u prepoznavanje jestivih biljaka i proučiti odnos divljih biljaka i njihovih gajenih parnjaka. • Predstaviti tipove jestivih biljaka i objasniti kako sve gajene biljke vode porijeklo iz divljine. Predavanje, kreativan rad u različitim medijima, diskusija

Uvod Danas se sve više ljudi interesira za jestive biljke koje pronalazimo u divljini. Zabrinutost zbog nezdravih aditiva i vještački proizvedene hrane natjerala je velik broj ljudi da se okrenu proizvodima prirode. Jestive biljke u prirodi donose svoj plod bez vještačkih đubriva, hemikalija i ljudskog utjecaja. Nekoliko njih nekada davno igralo je važnu ulogu u ljudskoj ishrani. Neka istraživanja pokazala su da jestive biljke iz divljine posjeduju korisne hranjive sastojke koji su potpuno nestali iz naše današnje ishrane. Divlje biljke igraju važnu ulogu u ishrani onih ljudi koji čak i danas žive u skladu s prirodom. Botaničari i istraživači biljaka često koriste genetski materijal iz divljih biljaka kako bi unaprijedili karakteristike vještački uzgajanih kultura. Divlje biljke mogu postati osnovni materijal nove ishrane i medicine. Ubrzan proces nestanka biljnih i životinjskih vrsta predstavlja prijetnju za ove biljke. Divlje bilje ne koristi se samo za proizvodnju novih prehrambenih proizvoda i lijekova već proizvodi i nekoliko drugih korisnih materijala. Težište ovog časa bit će biljke koje rastu u divljini i koje ljudi mogu koristiti u ishrani. Za vrijeme terenskog istraživanja budite vrlo oprezni i skupljajte samo one biljke za koje ste potpuno sigurni da su jestive. U polju uvijek ima otrovnih ili opasnih biljaka. Također, vodite računa da ne ugrozite rijetke ili zaštićene biljne vrste. Razmislite koje životinje u ishrani koriste direktno, a koje indirektno (tj. kada je životinja za stepen više u lancu ishrane) biljke koje beremo.

Ljekovito bilje

199

Zdravlje i okoliš

Aktivnosti Prehranjivanje u šumi

1 2

Pripremite se za čas prikupljajući fotografije jestivih biljaka.

Neka grupe na posterima pripreme kalendare koji će prikazivati godišnja doba. Neka učenici na postere zalijepe fotografije biljaka prema tome kada biljka, ili neki njen dio, postaje podobna za ljudsku upotrebu (kada sazrijeva). Neke su vrste biljaka jestive tokom cijele godine. Ako slike nisu na raspolaganju, tražite od učenika da nacrtaju biljku. Pored fotografije ili crteža učenici trebaju dopisati što je moguće više informacija: • u kojim se područjima biljka najčešće pronalazi; • koji su dijelovi jestivi; • koje efekte ima na ljudski organizam (na ovaj način najbolje se određuju otrovne biljke); • koje životinje koriste biljku u ishrani (ima li među njima opasnih životinja); • koje su savremene biljke odgajene iz divljih vrsta; • kako se koriste biljke (u ishrani, medicini, za pripremu napitaka itd.).

Neka grupe saopće svoje rezultate. Neka istaknu upotrebne vrijednosti divljih biljaka i njihov značaj za ljude i životinje.

Podijelite razred u grupe od po pet ili šest učenika. Neka svaka grupa napravi spisak divljih i jestivih biljaka na lokaciji, a zatim neka pronađe informaciju koji se dijelovi biljaka koriste u različitim godišnjim dobima.

Šumski jelovnik

1 2 3

200

Prikupite sljedeće materijale: karton, ljepilo, pisaći pribor, makaze, knjige i neophodnu literaturu. Neka se učenici pretvaraju da su zalutali i da moraju preživjeti nekoliko dana. Dajte im zadatak da potraže jestivo bilje i da ga popišu. Neka grupe naprave jelovnik od biljaka, uključujući supe, glavna jela, salate i desert. Neka grupe predstave svoje jelovnike.

Ljekovito bilje

Zdravlje i okoliš

Priroda kao iscjelitelj

Sakupite sljedeće materijale: neophodnu literaturu, slike ljekovitog bilja i proizvoda od ljekovitog bilja, čaj, čajnik i šolje.

Razdijelite učenike u grupe. Neka provedu istraživanje o tome koje se ljekovito bilje može pronaći u okolici i neka naprave spisak. Grupirajte biljke prema: • njihovim efektima; • dijelovima koji se koriste; • taksinomiji.

Recite grupama da saopće svoja otkrića.

Pripremite različite vrste čajeva za probu i poslužite ga učenicima dok su još zaposleni radom u grupama — ovo može pomoći popularizaciji ljekovitog bilja.

Medicinska eterična ulja

1 2 3 4

Prikupite razne vrste eteričnih ulja; pripremite svijeće i vaporizatore.

Podijelite učenike u grupe. Podijelite im informativni list sa strane 202 i dajte im da pročitaju tekst Metodi prirodnog liječenja. Svakoj grupi dajte vaporizator i jedno eterično ulje, a zatim im predočite opis ulja i njegove učinke. Tražite od grupa da pripreme izlaganje o biljci od koje potječe eterično ulje koje su dobili. Neka grupe saopće svoje rezultate drugim grupama.

U nastavku... •

Neka učenici pripreme javno saopćenje o jestivim ili na drugi način upotrebljivim biljkama u području. Neka zabilježe porijeklo biljke, i obavezno se pobrinite da daju informacije o sličnim biljkama koje su opasne ili otrovne. Neka obrazlože kakve efekte imaju jestive biljke na ljudski organizam. Također, recite im da tekst dopune drugim raspoloživim korisnim informacijama.

Ljekovito bilje

201

Informativni list

Zdravlje i okoliš

Metodi prirodnog liječenja

Aromaterapija Aromaterapija je tip fizikalne terapije koji koristi eterična ulja u svrhu liječenja. Eterična ulja dobijena različitim metodama iz određenih vrsta biljaka na sobnoj temperaturi ispuštaju mirise. Eterična ulja dobijaju se iz različitih dijelova biljke: cvijeta, lišća, korijena, voća i sjemena. Biljke skladište eterična ulja na različite načine: u šupljinama, mahunama, uljnim šupljinama, žljezdanim folikulima, otvorima u tkivu itd. Ulja dobijena iz različitih dijelova biljke imaju različite efekte. Naprimjer, eterična ulja dobijena iz narandže, cvijeta narandžinog drveta i lišća s drveta imaju različite efekte. Gabriella Temesvari, Ljekovita pčela: Eterična ulja i zdrvalje (A gyogyito mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert, BioTer Bt, 2000, str. 36)

Kako djeluju eterična ulja? Nazalni nervi idu od nozdrva direktno u evolutivno najstariji dio mozga, limbički sistem, koji značajno određuje naše životne funkcije, osjećaj dobrobiti i naše ponašanje. Eterična ulja pokazala su se i kao antiseptici, jer nas štite od unutrašnjih i vanjskih infekcija. Sva eterična ulja ubijaju bakterije, ali postoje vrste koje ubijaju i viruse (eukaliptus) i gljive (nana/menta, majčina dušica). Neka utječu i na hormone (anis, kim, lavanda), dok neka, uzeta u velikim količinama, izazivaju grčeve, pa se ne preporučuju ljudima koji pate od epilepsije (majčina dušica, ruzmarin, žalfija). Gabriella Temesvari, Ljekovita pčela: Eterična ulja i zdrvalje (A gyogyito mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert, BioTer Bt, 2000, str. 36)

202

Zdravlje i okoliš

(nastavak) Korisni kućni recepti Recept 1: protiv prehlada i sličnih bolesti Majčina dušica (Thymus serpilifolium), korijen zove (Radix sambuci nigri), cvijet limunovog drveta (Flores tilia), mladica pelina (Herba absinthii), lišće maline (Folia Rubus idaeus), korijenje omana (Radix inula helenium), korijenje jagorčevine (Radix primulae officinalis), listovi uske bokvice (Folia plantago lanceolata), listovi podbjela (Folia tussilago farfara), lišće i korijenje koprive (Folia, Rhizoma urtica dioica), latice lepuha (Flores Verbascum thapsiforme), nadzemni dijelovi stabljike origana (Origanum vulgarae). Stavite po jednu kašičicu listova za čaj od svake vrste u čajnik i sipajte litar kipuće vode. Poklopite i ostavite da stoji 20-ak minuta. Procijedite i koristite na sljedeći način: Novorođenčad i djeca do godinu

7 x 1 supena kašika

1 do 3 godine

7 x 2 supene kašike

3 do 7 godina

5 x 0,5 decilitara

7 do 14 godina

5 x 1 decilitar

14 godina i stariji

5 x 2 decilitra (služi se zagrijan, 50–60°C, u periodu od sedmicu)

Informativni list

Metodi prirodnog liječenja

Recept 2: protiv bubuljica na adolescentima Cvijet, cvast i mladica hajdučke trave (Herba achillea millefolium), bosiljak (Ocimum basilicum), rastavić (Herba equisetum arvense), trobojna ljubičica (Viola tricolor). Stavite po dvije kašičice listova za čaj od svake vrste u čajnik i prelijte s 2 decilitra votke. Promiješajte, sipajte u teglu i dobro je zatvorite. Pohranite na tamno mjesto u periodu od 6 dana, a zatim procijedite. Upotreba

Mažite akne na licu i u području lica 3 puta dnevno u periodu od 3 mjeseca.

Recept 3: protiv gnojnih akni kod adolescenata Cvijet, cvast i mladica hajdučke trave (Herba achillea millefolium), bosiljak (Ocimum basilicum), rastavić (Herba equisetum arvense), trobojna ljubičica (Viola tricolor). Stavite po dvije kašičice listova za čaj od svake vrste u čajnik i prelijte s 2 decilitra votke. Promiješajte, sipajte u teglu i dobro je zatvorite. Pohranite na tamno mjesto u periodu od 6 dana, a zatim procijedite. Upotreba

Mažite akne na licu i u području lica 3 puta dnevno u periodu od 3 mjeseca.

Miklos Vaszonyi, Siguran put ka zdravlju (Biztos ut az egeszseghez, Termeszetgyogyaszati Kiado, Kečkemet, Mađarska, 1995)

203

Zdravlje i okoliš

Hemikalije koje zagađuju vodu Autor: Agnes Schroth Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini

Mjesto

Ljudske aktivnosti (industrijska i poljoprivredna proizvodnja, kao i održavanje domaćinstva) proizvode veliki broj hemikalija i patogena koji nalaze svoj put do podzemnih i nadzemnih izvora vode. Usljed toga voda postaje nepodobna za ljudsku upotrebu. Štaviše, uvjeti za prirodan život i procese u vodi također su ozbiljno ugroženi. 2–3 nastavna časa Bilo koji za čas u učionici; za čas u prirodi period od proljeća do jeseni Učionica, laboratorija, na terenu

Nastavni materijali

Sveske, hemikalije za testiranje vode, test-trake, brzi testovi, tabela za procjenu kvaliteta vode

Nastavni predmeti

Biologija, Hemija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Naučiti o ljudskim aktivnostima koje mogu dovesti do zagađivanja vode opasnim hemikalijama i zašto su te hemikalije opasne za ljude i okoliš. • Sprovesti jednostavne testove hemijskih svojstava vode i utvrditi kvalitet vode prema hemijskim parametrima prirodne vode. Eksperiment, terenski rad, diskusija, slobodna diskusija

Uvod Prirodna voda zagađuje se industrijskim i poljoprivrednim aktivnostima (uglavnom putem vještačkih đubriva i pesticida /insekticida, herbicida itd./), kao i aktivnostima u domaćinstvu (pranjem, čišćenjem, septičkim sistemom i ljudski izmetom). Tri problema koja izaziva zagađivanje vode jesu: • količina kisika u vodi pada ispod optimalnog nivoa (zbog povišenih temperatura, hemijskih đubriva, deterdženata koji sadrže fosfate itd.), pa je usljed tog procesa manje organizama sposobno preživjeti u vodi; • voda postaje uzrok različitih vrsta bolesti kada, naprimjer, bakterije, virusi, metali, azot ili pesticidi nađu svoj put do vode; • rekreaciona vrijednost vode smanjuje se zbog boje, mirisa i toksina koji se u njoj nalaze. Površinska voda može se klasificirati prema sadržaju kisika (sadržaj kisika, zahtjev za kisikom), zatim prema svojim hranjivim vrijednostima (azot i fosfor), mikrobiološkim karakteristikama, mikrozagađenju (metali, sredstva za čišćenje, fenoli) i prema drugim karakteristikama (pH vrijednost, nivoi zasićenja, sadržaj željeza). Tako se voda može klasificirati u sljedeće kategorije: izvrsna, dobra, upotrebljiva, zagađena ili veoma zagađena. Količina prirodne vode konstantno se mjeri i nadzire.

204

Hemikalije koje zagađuju vodu

Zdravlje i okoliš

Aktivnosti

Testiranje vode

Nadopunjujući znanje koje su učenici već stekli recite im da u obzir uzmu: • • •

koje vrste zagađivača prijete našim prirodnim vodama; kako se takvo zagađivanje može spriječiti; kako tačno zagađujuće materije pronalaze put do vode i kako utječu na živi svijet.

Neka učenici provedu testove i eksperimente kako bi utvrdili kvalitet uzoraka vode prema hemijskim parametrima. Najbolje je ovu aktivnost provesti na terenu, ali ona se može provesti i u učionici, jer su uzorci vode sakupljeni.

Razmatranje

1 2 3 4

Neka učenici razmotre odjeljak Put kućne kanalizacije — od izvora do tretmana i Kako možemo štedjeti vodu. Podijelite učenike u grupe od po tri člana. Zabilježite teme koje se javljaju u navedenim tekstovima na kartice (potrebno je onoliko kartica koliko ima grupa). Neka svaka grupa izabere karticu i neka smisli tri pitanja vezana za svoju temu. Nasumice birajte učenike kojima će grupe postavljati pitanja. Bodujte odgovore na pitanja i prema konačnom rezultatu podijelite nagrade za ovo takmičenje (opisne/vrijednosne ili prave). Jedna od grupa može igrati ulogu sudije koji će brojiti poene.

Brza pitanja

Na osnovu lekcije Svojstva vode i drugih izvora informacija sastavite bilješku o komponentama vode koje ćete ispitivati (stil, dužina i nivo detalja u ovoj bilješci zavisit će od uzrasta i nivoa znanja učenika).

2 3

Prije nego što počnete s ispitivanjem vode, razgovarajte o najvažnijim fizičkim i hemijskim parametrima prirodne vode. Recite grupama da pročitaju bilješku koju ste pripremili i da je predstave ostatku razreda. Neka učenici pribilježe najvažnije tačke ovih izlaganja.

Posmatranje obala i fizički parametri vode

Recite učenicima da pročitaju tekst Jesmo li sami u velikom gradu i da pogledaju svoj list za testiranje vode (Grupni list za utvrđivanje kvaliteta vode). Neka učenici pojedinačno urade ovaj zadatak.

Prije hemijskih mjerenja recite učenicima da provedu malo istraživanje na osnovu materijala u tekstu Jesmo li sami u velikom gradu. Dopunite istraživanje mjerenjima temperature i širenjem uzorka (tj. mijenjanje lokacija, stajaća voda, tekuća voda, karakteristike itd.) i karakteristikama obale (tj. prirodna, napravljena ljudskim radom, stjenovita, pješčana, pošumljena itd.). Svoja zapažanja rezimirajte u sljedećoj tabeli.

Ispitivanje hemijskih parametara vode

1 2

U pripremi vježbe sakupite potrebne hemikalije i instrumente.

Neka učenici rade u grupama. Ako lokacija sadrži veći broj mjernih mjesta, neka učenici mjere različite parametre na različitim mjernim mjestima.

Hemikalije koje zagađuju vodu

205

Zdravlje i okoliš

Rezime svojstava lokacije Vrijeme

Lokacija

Okruženje lokacije

Obala

Kretanje

Prozirnost

Izvor zagađenja

Rezime fizičkih parametara Boja

Miris

Temperatura

Neka učenici koriste raspoloživi pribor (laboratorijske hemikalije, test-trake, mjerne instrumente) kako bi utvrdili prisustvo jona u vodi. Neka utvrde koncentracije. (U učionici se ovo može upriličiti provođenjem različitih pokaznih eksperimenata.) Stepen detaljnosti koji ćete zahtijevati od učenika u ovoj vježbi mjerenja zavisit će od njihovog uzrasta i nivoa znanja. Rezimirajte rezultate u datoj tabeli.

Spoj

Jedinica mjere

Količina

Metodologija

Kvalitet

pH slobodni kisik zasićenost kisikom amonijak nitriti azot fosfati tvrdoća Mjerenja pokazuju da je voda……………………. kvaliteta.

Diskusija o zaključcima

Završite čas diskusijom o zaključcima. Pomozite učenicima da analiziraju rezultate mjerenja, uključujući i odgovor na pitanje: koji su vjerovatni izvori zagađujućih materija koje ste pronašli?

Prikupite prijedloge o tome kako da se zagađivanje zaustavi. Napišite prijedloge na tabli. Razmotrite opće mogućnosti sprečavanja zagađenja prirodnih voda. U zaključku, sastavite spisak osoba koje mogu spriječiti zagađivanje vode.

U nastavku... • • •

206

Ova lekcija bliska je lekcijama: Biodiverzitet u riječnim dolinama, Jesmo li sami u velikom gradu, Kako možemo štedjeti vodu i Tretman otpadnih voda iz domaćinstva. Provedite periodična mjerenja na istoj lokaciji. Uporedite prikupljene rezultate i uočite promjene.

Hemikalije koje zagađuju vodu

Zdravlje i okoliš

Temperatura Rast temperature vode može izazvati smanjivanje nivoa slobodnog kisika, koji je značajan faktor za ribe, biljke i bakterije. Porast temperature uglavnom je rezultat aktivnosti obližnjih postrojenja za proizvodnju energije.

pH Prirodna voda može postati kisela od kiselih kiša koje izazivaju industrijske aktivnosti u području. Porast koncentracije jona vodika može dovesti do pomora ribe, nestajanja mehkušaca i glavonožaca koje ribe jedu. Kisela područja vode ne mogu upijati jone metala i fosfata iz zemlje, koji su toksični za ljude. Slobodni kisik Nivo slobodnog kisika u vodi uglavnom određuje koje vrste životinja i biljaka mogu u njoj preživjeti. Sadržaj slobodnog kisika utječe na kretanje vode, njenu temperaturu i atmosferski pritisak. On također utječe i na vodenu vegetaciju. Ako je kisika premalo u vodi, započinje proces truhljenja, što samim tim vodu čini neupotrebljivom za piće ili rekreaciju.

Informativni list

Svojstva vode

Sadržaj fosfora Sadržaj fosfora prirodnih voda može porasti zbog vještačkih đubriva, velike količine deterdženta u kanalizaciji i povećane kiselosti vode. Visoke koncentracije fosfora mogu dovesti do prekomjernog rasta vegetacije (većinom algi) u vodi (eutrofikacija). Usljed zatvaranja vodene površine dolazi do smanjenja transfera kisika, pa voda postaje neupotrebljiva za ljude.

Sadržaj azota Hemikalije koje sadrže azot u vodu dolaze ili upotrebom vještačkih đubriva ili iz kanalizacije. Neke od njih (npr. amonijak) otrovne su za ljude. Velike koncentracije azota u vodi za piće mogu dovesti do bolesti zvane metamoglobinemija kod male djece. Velike koncentracije u prirodnoj vodi mogu dovesti do eutrofikacije.

Tvrdoća Tvrdoća vode proizvod je koncentracije slobodnog magnezija i kalcija. Neki od njih (npr. joni kiselina) mogu se neutralizirati kuhanjem vode, dok neki drugi (hloridi, sulfati, nitrati i fosfati) ne mogu. Tvrdoća vode također utječe na zemlju (kamen). Krečnjačkim organizmima, kao i ljudima, potreban je određen nivo spojeva kalcija u vodi. Sposobnost vode da zasićuje jone metala opada s povećanom tvrdoćom vode. Veoma tvrda voda nepogodna je za industrijsku ili kućnu upotrebu zato što se kreč taloži u uređajima/mašinama i može biti veoma opasan.

207

Ljudska prava

Može li pojedinac mijenjati svijet? Autor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

U demokratskim društvima ljudi imaju pravo na slobodan pristup informacijama, kao i pravo učestvovanja u procesima donošenja odluka o pitanjima koja se tiču okoliša. 2–3 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

• Upoznati učenike s pravom učešća u procesima donošenja odluka koje se tiču okoliša. Diskusija, slobodna diskusija, dramska radionica

Uvod Vi kao član društva imate pravo odlučivati o stanju vašeg okoliša. Bez obzira na to jeste li državni činovnik, poljoprivrednik, učitelj, vozač autobusa ili student, vi, kao i bilo ko drugi, okruženi ste i živite u okolišu čije stanje utječe na vaše zdravlje, radne sposobnosti i estetske stavove. Osim u određenim, izuzetnim slučajevima, imate pravo na slobodan pristup informacijama o okolišu, na učešće u donošenju odluka koje utječu na okoliš, kao i na preduzimanje zakonskih akcija ako osjetite da su vam ova prava uskraćena.

208

Može li pojedinac mijenjati svijet?

Ljudska prava

Imate pravo znati, naprimjer, ako određena privredna aktivnost u vašem okruženju utječe na vaše zdravlje, a kada se donose odluke koje mogu utjecati na okoliš, vi imate pravo učestvovati u tom procesu.

U Arhusu u Danskoj 1998. godine ministri za okoliš evropskih zemalja potpisali su konvenciju koja građanima garantira pravo na slobodan pristup informacijama, učešće u donošenju odluka i pristup pravosuđu u pitanjima koja se tiču okoliša. Arhuska konvencija predstavlja značajan instrument u rukama javnosti za formuliranje i provođenje odgovarajućih politika/mjera u oblasti okoliša. Ona također poboljšava socijalnu stabilnost i povjerenje, garantirajući građanima učešće u procesima donošenja odluka.

Aktivnosti Pravo na znanje

Objasnite razredu da u demokratskim društvima ljudi imaju pravo na slobodan pristup informacijama iz oblasti okoliša. Pa ipak, tokom dugog niza godina stanje okoliša, kao i utjecaj raznih aktivnosti držali su se u tajnosti. Danas zakonodavstvo u mnogim evropskim zemljama garantira građanima pravo slobodnog pristupa takvim informacijama. Štaviše, vlade su odgovorne da taj pristup što više olakšaju. Bosna i Hercegovina nije potpisala, ali ni ratificirala Arhusku konvenciju. Međutim, donošenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama u RS-u i FBiH omogućen je jedan od mehanizama primjene Arhuske konvencije. Također, Okvirni zakoni o zaštiti okoliša i u RS-u i FBiH, kao i Zakon o vodama, definiraju učešće javnosti u donošenju odluka u oblasti zaštite okoliša.

Recite učenicima da prezentiraju studiju slučaja Alergije i zagađenje okoliša. Objasnite da prema Arhuskoj konvenciji lokalne vlasti moraju osigurati dr. Petroviću postojeće informacije o prirodi i količinama emisija iz fabrike u propisanom roku od jednog mjeseca. Ako gradske vlasti nemaju ove informacije, one su ga makar dužne uputiti na adresu druge javne institucije koja ove informacije posjeduje. Postoji nekoliko izuzetaka koji se uglavnom svode na to da je informacija povjerljiva i povezana s pitanjima nacionalne sigurnosti ili vanjskih poslova. U svakom slučaju, ovo se mora obrazložiti dr. Petroviću, zajedno s napomenom da, ukoliko je on nezadovoljan odgovorom dobijenim od vlasti, ima prava svoj zahtjev iznijeti pred sud.

Kada su u pitanju informacije iz susjednih zemalja, Konvencija također garantira pristup i ovim informacijama, pod pretpostavkom da su obje zemlje potpisnice Konvencije. Konvencija zabranjuje diskriminaciju ljudi ili organizacija na osnovu njihovog državljanstva, nacionalnosti ili mjesta boravišta.

Lokalne vlasti imaju obavezu prikupljati informacije iz oblasti okoliša, i to s ciljem zaštite zdravlja ljudi. One moraju blagovremeno širiti ove informacije putem lokalnih medija. Objavljivanje periodičnog informatora ili dnevne emisije o ekološkim parametrima trebalo bi postati stalna praksa lokalnih i nacionalnih vlasti.

Pravo na učešće

Objasnite učenicima da je u prošlosti bilo mnogo razloga — političke, privredne ili socijalne prirode — zbog kojih se sprečavalo učešće javnosti u procesima odlučivanja u oblasti okoliša. Danas je princip učešća javnosti jedan od glavnih preduvjeta za postizanje održivog razvoja, jer se tako osiguravaju mehanizmi za donošenje onih odluka koje na bolji način ispunjavaju potrebe ljudi i okoliša. Građani i građanske organizacije moraju imati priliku izraziti svoje interese i poglede o pitanjima okoliša prije vlasti, koje moraju uzeti u obzir potrebe građana. Neka jedan učenik predstavi studiju slučaja Novi autoput.

Može li pojedinac mijenjati svijet?

209

Ljudska prava

Objasnite razredu da su u slučajevima projekata i aktivnosti u oblasti metalurgije upravljanja otpadom, industrijske proizvodnje, izgradnje brana i puteva, rudarstva, prizvodnje energije i hemikalija, kao i drugih aktivnosti, vlasti obavezne uključiti javnost u proces donošenja odluka. Da bi se to osiguralo, vlasti trebaju obavijestiti javnost o svojim namjerama i planovima, šireći informacije u obliku koji je svakome razumljiv, i šireći ih blagovremeno kako bi se ostavilo dovoljno vremena za pripremu odgovora. Ove informacije trebaju sadržati detaljne analize mogućih utjecaja predloženih aktivnosti na okoliš. Procedura za pripremu takve informacije naziva se studija slučaja za okoliš. Štaviše, vlasti su obavezne organizirati javnu debatu za svaki pojedinačni predloženi projekt. Mjesto, datum i vrijeme održavanja ovog sastanka trebaju biti objavljeni blagovremeno. Javna debata mora se organizirati prije donošenja odluke. Vlasti su, zatim, u obavezi poglede i interese javnosti iskazane na sastanku uzeti ozbiljno u obzir. Sama odluka mora se zasnivati na principu općeg konsenzusa, mora odražavati najveći broj iskazanih pogleda i mora na najmanju mjeru smanjiti mogući utjecaj budućih aktivnosti na zdravlje ljudi i okoliš. Učešće javnosti ne odnosi se samo na projekte izgradnje objekata i proizvodne procese već i na razvoj planova, programa ili mjera koje se tiču okoliša.

Objasnite razredu da je pravu na slobodan pristup informacijama i pravu učešća u procesima donošenja odluka o pitanjima koja se tiču okoliša potrebno dodati još jedno pravo — pravo da se, kada je god to potrebno, stupi u kontakt s institucijama vlasti i nadležnom administracijom. Ako građani osjećaju da im nije omogućen slobodan pristup potrebnim informacijama ili učešće u donošenju odluka, oni mogu svoja prava potražiti na sudu. U tom slučaju vlasti moraju osigurati besplatan ili vrlo otvoren pristup pravosuđu.

Radno mjesto ili zdravlje? Pogledajte obrazovni film Grad u nedoumici: radna mjesta ili zdravlje? Pokrenite razgovor o sljedećim pitanjima: • Koje neposredne opasnosti za prirodu i ljudsko zdravlje proizlaze izgradnjom nove fabrike? • Koje su koristi za građane od otvaranja nove fabrike? • Kako učesnici u filmu koriste svoje pravo na slobodan pristup informacijama i aktivno učešće u donošenju odluka?

U nastavku... • • •

210

Raspitajte se ima li u vašoj okolini sličnih slučajeva. Razmotrite te slučajeve i pokušajte približiti učenicima situaciju u kojoj su sukobljeni različiti interesi javnosti. Pokušajte uvjeriti razred da je rješenje konsenzusom, koje uzima u obzir sva navedena mišljenja i interese, iako teško, ipak najbolje rješenje u ovakvim slučajevima.

Može li pojedinac mijenjati svijet

Ljudska prava

Alergije i zagađenje okoliša

Dr. Avdić radi u malom mjestu u čijoj se blizini nalazi fabrika hemijskih proizvoda. On je pažljivo posmatrao zdravstveno stanje svojih pacijenata tokom dugog niza godina. Dr. Avdić kaže: „Poslije detaljnih ispitivanja konačno sam otkrio vezu između alergijskih smetnji svojih pacijenata i zagađenja koje proizvodi obližnja fabrika hemijskih proizvoda. Priča se da bi uskoro moglo doći do proširenja njenih kapaciteta, i lokalna je zajednica već izrazila veliku zabrinutost zbog te vijesti. Volio bih pomoći, ali da bih došao do preciznijih zaključaka, moram imati više informacija o emisijama iz fabrike i njihovim koncentracijama. Potreban mi je pristup određenim informacijama. Štaviše, u susjednoj zemlji, na samoj granici, nalazi se još jedna fabrika, i njena aktivnost također ima utjecaja na naše mjesto. Da bih izveo tačne zaključke, također mi trebaju najnovije informacije o zagađenju koje proizvodi i ta fabrika. Ipak, rečeno mi je da takvu informaciju ne mogu dobiti jer sam stranac. Ne mogu razumjeti kakve uopće veze ima moje državljanstvo kada granice svakako ne štite od zagađenja...”

Novi autoput Porodica Kovačević vlasnik je poljoprivrednog dobra koje se nalazi u blizini saobraćajnice. Oni su planirali uložiti novac u kapacitete za uzgoj stoke baš oko saobraćajnice, ali su dobili informaciju da postoje planovi za infrastrukturne radove i proširenja, što je kod njih izazvalo ozbiljnu zabrinutost. G. Kovačević kaže: „Veoma sam zabrinut količinom i brzinom kojom se okolo gradi. Malo je ostalo od nekada mirnog i tihog seoskog puta. Sada planiraju njegovu rekonstrukciju, a onda i izgradnju autoputa. Ovo će značajno povećati saobraćaj i voditi porastu buke i zagađenja, što će imati negativan utjecaj na uzgoj stoke.” „Također, planovi za izgradnju električnih releja vrlo su uznemirujući”, dodaje gospođa Kalinovska. „Čula sam da elektromagnetni valovi imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja, i da čak sprečavaju normalan rast biljaka. Šta će poslije svega biti s našom farmom?”

Može li pojedinac mijenjati svijet

211

Budućnost naše planete

Naše dužnosti prema generacijama koje dolaze Avtor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept

Trajanje Period u godini Mjesto

2–3 nastavna časa Bilo koji Učionica

Nastavni materijali

Videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti

Biologija, Ekologija, Geografija

Ciljevi nastave

Nastavna metodologija

212

Očuvanje okoliša trebalo bi postati sastavni dio svih razvojnih projekata.

• Razmotriti posebne slučajeve održivog razvoja. • Približiti učenicima osnovne pojmove održivog razvoja. • Razmisliti o izazovima s kojima se suočavaju okoliš i razvoj u nastupajućem periodu. Predavanje, diskusija, videoprezentacija

Naše dužnosti prema generacijama koje dolaze

Budućnost naše planete

Uvod

Međunarodna konferencija UN-a „Okoliš i razvoj” održana u Rio de Žaneiru u junu 1992. godine predstavljala je nesvakidašnji događaj. Okupljene su činili predsjednici 179 država i predstavnici brojnih zemalja, međunarodne organizacije i NVO sektor. Konferencija je jasno pokazala da čovječanstvo više ne može posmatrati okoliš i ekonomski razvoj kao dva odvojena problema. Na ovoj konferenciji usvojen je globalni akcioni plan pod imenom Agenda 21, program aktivnosti koji se proteže na idućih 100 godina. Agenda 21 stara se da postigne dva cilja na globalnom nivou: visok kvalitet stanja okoliša i održivu ekonomiju za sve zemlje svijeta. Ovaj historijski dokument predstavlja iscrpan pristup problemu održivog razvoja. Deklaracija sadrži osnovne principe i mjere kojih se države moraju pridržavati u budućnosti u donošenju odluka. Ovi principi nalaze se na strani 216. Deset godina kasnije na Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johannesburgu okupilo se više od 50.000 učesnika, uključujući predsjednike država, vođe i predstavnike NVO-a i biznisa. Pažnja je bila usmjerena na potrebu uklanjanja barijera održivom razvoju u modernim društvima, na smanjenje siromaštva i bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima i korištenje prednosti globalizacije za stvaranje ravnoteže između potreba za razvojem i potreba za zdravim okolišom.

Aktivnosti Uskršnji otok

Objasnite da prirodni procesi na planeti reguliraju jedni druge, i da se sama priroda na taj način obnavlja. Agresivne i nepromišljene aktivnosti ljudi mogu narušiti ravnotežu prirodnih procesa, uzrokujući neotklonjive promjene ekosistemima.

2 3 4

Pročitajte i prodiskutirajte studiju slučaja Uskršnji otok na času.

Objasnite da je u pitanju ekosistem koji je potpuno izoliran od ostatka svijeta i da se to društvo urušilo zato što je populacija premašila količinu raspoloživih resursa. Povucite paralele između Uskršnjeg otoka i trenutnog stanja okoliša na planeti.

Generacije koje dolaze

Objasnite da održivi razvoj znači korištenje resursa na način koji će omogućiti njihovo potpuno obnavljanje (regeneraciju), i to s ciljem osiguranja budućim generacijama iste količine resursa kojima mi danas raspolažemo. U suštini, to znači ostaviti u naslijeđe potomcima isti onakav svijet kakav smo mi naslijedili.

Recite učenicima da smisle svoju definiciju održivog razvoja. Pomozite njihovu slobodnu diskusiju predstavljajući sljedeće stavove: • ukupan ulov ribe ne smije premašivati količine koje bi ugrozile obnavljanje ribljeg fonda; • količina vode koja se crpi iz podzemnih akumulacija ne smije premašivati količinu kojom se akumulacije prirodno obnavljaju; • erozija zemlje ne smije premašivati stopu kojom se formira novo zemljište; • broj posječenih stabala ne smije premašivati broj novozasađenih stabala; • emisije ugljenika ne smiju premašivati kapacitete prirode za preradu atmosferskog ugljendioksida; • biljke i životinje ne smiju se uništavati brzinom koja premašuje stvaranje novih.

3 4

Smislite i prodiskutirajte stavove koji su slični navedenima.

U nastavku, recite učenicima da osmisle definiciju koncepta održivog razvoja. Napišite neke od njih na tabli i prodiskutirajte ih.

Naše dužnosti prema generacijama koje dolaze

213

Budućnost naše planete

Principi održivog razvoja

1 2

Podijelite učenicima radni list Osnovni principi održivog razvoja i prodiskutirajte teme koje ste izdvojili.

Razgovarajte o svakom izazovu koji se spominje u tekstu i odlučite koji su relevantni za vašu zemlju ili će to postati u godinama koje dolaze. Koristite dodatne informacije s CD-ROM-a.

Proučite informacije o Svjetskom samitu u Johannesburgu koje se javljaju u tekstu. Razgovarajte o osnovnim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava u 21. stoljeću, kao i najvažnije mjere koje su posebno naglasili predstavnici vlada, NVO-sektora, međunarodnih organizacija i biznisa.

Rukovati s pažnjom (za učenike mlađih uzrasta)

1 2

Prikažite videoisječak Pažljivo pristupiti i razgovarajte o njemu u svjetlu prethodnih aktivnosti. Zadajte učenicima da napišu sastav, nacrtaju crtež, napišu kratku pjesmu ili rimu koristeći teme iz videoisječka i iz diskusije o ekološkoj odgovornosti prema budućim generacijama.

Lanac života (za starije učenike)

1 2

Prikažite videoisječak Kraljevstvo.

3 4 5

Šta starac želi kazati kada izjavi: „... raskinuti lanac”? Kako ljudske aktivnosti utječu na to?

Razmotrite ovu dobro poznatu englesku pjesmu u kontekstu održivog razvoja: „Izgubi se ekser, ode potkovica; Izgubi se potkovica, ode konj; Izgubi se konj, ode konjanik; Izgubi se konjanik, ode bitka; Izgubi se bitka, ode kraljevstvo; I sve zbog toga što izgubismo ekser.”

Je li starac u pravu kada kaže: „Zašto nam je mudrost data po tako visokoj cijeni?” Pošto ste pogledali videomaterijal, ohrabrite učenike da napišu esej o svojim utiscima, razmišljanjima ili osjećanjima.

U nastavku... • •

214

Recite učenicima da pronađu dopunske informacije o budućnosti Zemlje i izazovima s kojima se suočavaju okoliš i razvoj. Omogućite im pristup CD-ROM-u i internetu. Pogledajte film Balans i sklad na DVD.

Naše dužnosti prema generacijama koje dolaze

Budućnost naše planete

Informativni list

Uskršnji otok Uskršnji otok nalazi se u Tihom okeanu, Pacifiku, oko 3.200 km zapadno od Južne Amerike. Prvi doseljenici koji su naselili otok, prije otprilike 15 stoljeća, bili su Polinežani. Otok ima polusuhe klimatske uvjete, koje je znatno ublažavala raskošna šuma koja je upijala i zadržavala vodu. Njenih 7.000 stanovnika uzgajalo je žitarice i živinu, lovilo ribu i živjelo u malim selima. Kultura naroda najuočljivija je u masivnim, osam metara visokim statuama od opsidijana, koje su vučene preko cijelog otoka uz pomoć posječenih stabala drveća korištenih kao valjci. Do trenutka kada su evropski naseljenici stupili na Uskršnji otok u 17. stoljeću ove kamene statue, poznate kao Moai, bile su jedini ostatak nekada impresivne civilizacije — civilizacije koja se urušila i nestala za samo nekoliko desetljeća. Propast ovog društva pokrenulo je desetkovanje njihovih ionako ograničenih resursa. Kako se populacija otoka povećavala, njegovi stanovnici sjekli su šume i pretvarali sve više površina u obradivu zemlju. Stabla su korištena za grijanje, gradnju kuća i brodova i u religiozne svrhe (prebacivanje Moai statua). Jednog dana nestalo je posljednje drvo s otoka. Više nije bilo građe za brodove, pa je količina hrane postala nedovoljna. Uništavanje šume dovelo je do erozije i dalje nestašice hrane. Ljudi su se postepeno selili u pećine. Uslijedili su oružani sukobi, oživio je robovlasnički sistem, a javili su se i slučajevi kanibalizma, kojem su ljudi pribjegavali kako bi preživjeli.

215

Informativni list

Budućnost naše planete

216

Osnovni principi održivog razvoja (Rijska deklaracija o okolišu i razvoju, 1992) • • • • • • • • • • • • • •

Svako ima neotuđivo pravo na zdrav i produktivan život u harmoniji s prirodom. Sadašnje i buduće generacije polažu podjednako neotuđivo pravo na ovaj zahtjev. Zaštita okoliša mora postati neodvojiv dio svih razvojnih procesa i projekata. Svaka zemlja ima pravo koristiti vlastite resurse, bez prava da ugrožava okoliš van svojih granica. Zagađivač mora nadoknaditi štetu koju je nanio okolišu — princip „zagađivač plaća”. Privredne aktivnosti uključuju i princip preduzimanja mjera opreza za zaštitu okoliša. Države moraju sarađivati na polju zaštite okoliša. Smanjenje siromaštva i neujednačenosti životnog standarda u različitim dijelovima svijeta sastavni su dio održivog razvoja. Države moraju ograničiti i ukinuti neodržive modele proizvodnje i potrošnje i provoditi odgovarajuće demografske mjere. Najefikasniji način rješavanja problema iz oblasti okoliša jeste učešće svih zainteresiranih strana. Države moraju razviti i ohrabriti obaviješteno učešće građana u procesima donošenja odluka. Države moraju razviti i provoditi efikasan zakonodavni sistem za zaštitu okoliša. Zaštita okoliša mora uključiti sve društvene grupe. Mir, razvoj i zaštita okoliša međuzavisni su i neodjeljivi.

Budućnost naše planete

Svjetski samit o održivom razvoju okupio je desetke hiljada učesnika, uključujući i lidere država i vlada, nacionalne delegacije i lidere NVO-sektora, biznis sektora i druge predstavnike najvažnijih grupa. Pažnja je usmjerena na uklanjanje barijera održivom razvoju u modernim društvima, smanjenje siromaštva i bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima, promociju odgovorne potrošnje i proizvodnje, kao i korištenje dobrobiti globalizacije za uspostavljanje ravnoteže između razvoja i okoliša. Glavni izazovi i njihove posljedice: • Zagađenje Na početku 21. stoljeća populacija Zemlje dostigla je šest milijardi, a očekuje se da će dostići između deset i 11 milijardi u toku narednih 50 godina. Glavne izazove predstavljat će nestašica vode za piće i obradive zemlje za proizvodnju hrane. • Siromaštvo i nejednakost Gotovo 25% svjetske populacije preživljava s manje od jednog dolara dnevno. Kako je nejednakost uporna barijera održivom razvoju, Samit je apelirao da se ovaj postotak smanji na 12 do 13%, zajedno s brojem ljudi koji pate od neishranjenosti. • Hrana i poljoprivreda Pad cijena hrane za posljednjih 30 godina doprinio je povećanju njene potrošnje, ali su u mnogim područjima svijeta obradive površine ograničene, a stvaranje novih uništava preostale ekosisteme. U budućnosti rast proizvodnje hrane ne smije biti nauštrb prirode. Do 2010. godine trenutni tempo nestajanja ekosistema morao bi biti značajno usporen. • Pitka voda Nestašica pitke vode u mnogim regionima svijeta predstavlja najveću barijeru održivom razvoju. Očekuje se da će, prema trenutnom tempu, svaka druga osoba patiti od nestašice vode do 2025. godine. Samit je apelirao da se do 2015. godine prepolovi broj ljudi koji nema pristup čistoj pitkoj vodi i osnovnim higijenskim uvjetima. • Zdravlje ljudi Smrtan ishod u zemljama u razvoju često bi se mogao izbjeći. Čovječanstvo mora u narednim godinama usmjeriti više pažnje i sredstava u borbu protiv bolesti. Najpreči zadatak jeste smanjiti smrtnost djece ispod pet godina života za dvije trećine i smrtnost mladih majki za 75% do 2015. godine. • Energija: Potrošnja svih vidova energije u stalnom je porastu. Poboljšanje pristupa stabilnim, održivim i ekološki sigurnim izvorima energije i usluga, kao i razvoj nacionalnih programa za energetsku efikasnost naročito je važan zadatak u narednih 10 do 15 godina. • Šume Šume u svijetu nestaju uglavnom zbog poljoprivrede. U narednim godinama poboljšanje obnavljanja i upravljanja šumama bit će od izuzetnog značaja. • Klimatske promjene Potrošnja goriva stalno raste. Na Samitu je naglašena potreba realizacije Kyoto protokola za postizanje dogovora o dozvoljenim emisijama gasova staklene bašče u razvijenim zemljama.

Informativni list

Samit u Johannesburgu 2002. godine

Samit je za čovječanstvo proglasio obaveznim sljedeće zadatke: • potrebu boljeg razumijevanja koncepta održivog razvoja i stabilizaciju relevantnih institucija na međunarodnom, regionalnom i nacionalnom nivou; • dalje potvrđivanje uloge građanskog društva i promociju partnerskih inicijativa između privatnog i javnog sektora.

217