@MRTME @MORiT.me
Časopis Ministarstva održivog razvoja i turizma
TURIZAM I PROSTOR
Novembar 2016.
Sva cuda
CRNE GORE KAKO LEGALIZOVATI OBJEKAT (CIJENA (CIJENA II KORISTI KORISTI REGULARIZACIJE REGULARIZACIJE –– PRVI PRVI DIO) DIO)
PROJEKAT 1000+ još pristupačniji građanima CENTRALNA TEMA:
Poslovni turizam u Podgorici @MRTME
MORiT.me
1
TURIZAM I PROSTOR
SADRŽAJ
Novembar 2016. 38.
8.
18.
40. 32.
54.
26.
Fotografija sa naslovnice: Radoje Burzan
UVOD
5
TURISTIČKE AKTUELNOSTI
6-7
CENTRALNA TEMA: Poslovni MICE turizam u Podgorici
8 - 17
Razgovor sa Danicom Banjević, direktoricom Kongresnog biroa i pomoćnicom direktora Nacionalne turističke organizacije Crne Gore: VELIKA ŠANSA ZA PODGORICU 9 - 11 Intervju: Haluk Bilgili, direktor hotela „Hilton Crna Gora“: SVJETSKI BRENDOVI ZA PRODUŽETAK SEZONE Maja Kovačević, samostalna savjetnica u Direktoratu za turistički razvoj i standarde: AVIO DOSTUPNOST I NJEN ZNAČAJ ZA CRNU GORU
11 - 12
18 - 19
Intervju: Gil Stav, potpredsjednik za marketing i prodaju u kompaniji „Israir Travel & Tourism“: JOŠ VIŠE LETOVA U PLANU 19 - 20
Marko Mirović, savjetnik u PR sektoru: DIGITALNI MARKETING I CRNOGORSKI TURIZAM
Tatjana Jelić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, Opština Tivat: TIVATSKA SOLILA 32 - 37 Vasilije Prelević, savjetnik u Direktoratu za upravljanje turističkom destinacijom: SPOZNAJMO SEBE KAKO BI PRIVUKLI DRUGE
38 - 41
Dragica Mirjačić, poljoprivredna proizvođačica iz Nikšića: DRIJEN - I LIJEK I HRANA
42 - 43
GALERIJA ZOR - SPOJ TRADICIONALNOG I MODERNOG
44 - 47
MANIFESTACIJE U NOVEMBRU
48 - 51
NOVOOTVORENI VISOKOKVALITETNI HOTELI U 2016. GODINI 52 - 53 AVANTURISTIČKI PARK GORICA
Intervju: Radmila Lainović, rukovoditeljka Direkcije za stanovanje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma: NA DUŽE STAZE LEGALIZACIJA SE SVIMA ISPLATI 21 - 25 Marko Čanović, generalni direktor Direktorata za razvoj i stanovanje: U PONUDI 1000+ BIĆE I STARI STANOVI
26 - 27
PRESS CLIPPING: O Crnoj Gori u stranim medijima
28 - 29
Pratite nas na društvenim mrežama:
@MRTME
30 - 31
54 - 55
STR. 21.
MORiT.me
3
CRNA GORA M I N I S TA R S T V O O D R Ž I V O G R A Z V O J A I TURIZMA
MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA MINISTAR:
Branimir Gvozdenović ADRESA:
IV Proleterske brigade 19. 81000 Podgorica, Crna Gora TELEFON:
+382 (0)20 446 346 +382 (0)20 446 347 +382 (0)20 446 341 FAX:
+382 (0)20 446 215 REDAKCIJA TURISTIČKOG BILTENA: Marina Miketić Nikolić marina.miketic@mrt.gov.me Milica Lekić milica.lekic@mrt.gov.me Ivana Radoman ivana.radoman@mrt.gov.me Marko Mirović marko.mirovic@mrt.gov.me DIZAJN: Ana Đurković VEB-SAJT:
www.mrt.gov.me MORiT.me
@MRTME
NACIONALNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA CRNE GORE DIREKTORICA:
Željka Radak Kukavičić ADRESA:
Marka Miljanova 17. 81000 Podgorica, Crna Gora TELEFON:
+382 077 100 001 FAX:
+382 077 100 009 E-ADRESA:
info@montenegro.travel VEB-SAJT:
www.montenegro.travel ntocg
@SeeMontenegro
CALL CENTAR :
0 8000 1300
Dragi citaoci, „Turizam i prostor“ je novi naziv našeg nekadašnjeg „Turističkog biltena“. Odlučili smo se za promjenu naziva zato što se ovo Ministarstvo, iako značajnim kapacitetima vezano za turizam, bavi i temama koje su vezane za prostor oko nas, njegovo prilagođavanje čovjeku i nastojanje da ga očuvamo. U pitanju su dakle oblasti koje na direktan način utiču na živote svih crnogorskih građana, te kao takve zaslužuju i da budu direktno, detaljno i objektivno, obrađene i u ovoj publikaciji. U novembraskom broju možete pročitati šta donosi novi Zakon o regularizaciji neformalnih objekata, kakva je procedura koju će morati da prođe svaki građanin koji bude dio ovog projekta i koliki su benefiti ove inicijative koju pokreće Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Centralna tema broja je poslovni, tzv. MICE turizam. Fokus je ovog puta bio na Podgorici, u kojoj je u posljednjih par mjeseci otvoreno nekoliko hotela visoke kategorije, a za šta se očekuje da će imati značajan uticaj na kreiranje dobre turističke ponude centralnog dijela. Kroz razgovor sa dokazanim profesionalcima iz ove oblasti pokušali smo da otkrijemo šta bi Glavni grad, turistički predstavnici ali i građani trebalo da urade kako bi sezona trajala 12 mjeseci, a Podgorica zaista postala centar ove vrste turizma. No, ni jedna turistička ponuda ne može biti potpuna ako nemate mogućnost da brzo i lako dođete do destinacije. Stoga je, u današnjem vremenu, aviodostupnost za razvoj turizma isto što i internet za protok informacija. Naše privatne, a posebno poslovne sfere života, sve više određuje faktor vremena, koga ima sve manje. Dolazak niskobudžetnih kompanija imao veliki udio u rastu broja turista posljednjih godina, a sve više je i onih koji dolaze iz zapadnoevropskih zemalja. Na stranicama koje su pred vama, možete pročitati kako aviodostupnost utiče na pozicio-
@MRTME
MORiT.me
niranost Crne Gore kao turističke destinacije, ali i o benefitima za građane, koji odnedavno imaju priliku da iz svoje zemlje direktno putuju na različite destinacije po cijenama koje su mnogostruko povoljnije od ranijih. Predstavili smo takođe i rezultate projekta „1000+“, kojim je veliki broj građana bio u prilici da po povoljnim uslovima riješi stambeno ili jedno od najvažnijih životnih pitanja. Donosimo vam i priču o tivatskim Solilima, koje osim rijetkih, čarobnih ptica, sve više posjećuju turisti - ljubitelji flore i faune. Tu su i razmišljanja o značaju digitalnog marketinga u promociji turizma; životni put ljudi koji specifičnim zanimanjima – koristeći prirodu i tradiciju, pokušavaju da naprave ozbiljne poslovne priče, te još mnogo „pitkih“ osvrta na važne teme, koje su od interesovanja za sve nas. Putujte, budite dobri domaćini i čuvajte prirodu i prostor!
Redakcijski tim Marina Miketić Nikolić Milica Lekić Ivana Radoman Marko Mirović
5
TURISTIČKE AKTUELNOSTI
OTVOREN HOTEL „VERDE“ Kompanija ,,Čelebić” otvorila je u Donjoj Gorici hotelsko-rekreativni kompleks „Verde“, kategorije četiri plus zvjezdice. Ono po čemu se ovaj kompleks izdvaja jeste izuzetno opremljena sportska dvorana kapaciteta 2100 mjesta, te poluolimpijski zatvoreni bazen i Wellness & Spa centar. Osim toga, hotel ,,Verde“ raspolaže i sa tri konferencijske sale kapaciteta 250 mjesta i 81 smještajnom jedinicom.
U PRVOJ POLOVINI NAREDNE GODINE DIREKTAN LET DUBAI - CRNA GORA Na sastanku ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića i izvršnog direktora niskobudžetne avio kompanije “Flydubai“ Gait Al Gaitom, utvrđeno je uspostavljanje direktne avio linije Dubai-Crna Gora u prvoj polovini naredne godine. Sa namjerom da otkriju prirodne ljepote, ali i mnogobrojne turističke prednosti Crne Gore, nadležne resorne institucije u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Ujedinjenim 6
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
TURISTIČKA PONUDA CRNE GORE PREDSTAVLJENA NA SAJMOVIMA TURIZMA U JAPANU, PARIZU I NOVOM SADU Nacionalna turistička organizacija Crne Gore predstavila je aktuelnu ponudu na sajmu „JATA Tourism EXPO Japan 2016“, na zajedničkom štandu sa Turističkom organizacijom Srbije i Nacionalnom turističkom agencijom Albanije. Sajam je održan u Tokiju u periodu od 22. do 25. septembra. Predstavnicima turističke privrede i strateškim partnerima Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, predstavila je turističku ponudu Crne Gore na 38. Međunarodnom sajmu turizma u Parizu „IFTM Top Resa 2016“, održanom od 20. do 23. septembra. Četrdeset deveti Međunarodni sajam turizma u Novom Sadu, održan u periodu od 29. septembra do 1. oktobra. obilježila je saradnja Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih udruženja.
Arapskim Emiratima, niskobudžetnom avio kompanijom „Flydubai“ i marinom „Porto Montenegro“ - organizovali su studijski boravak za 148 agenata, turističkih poslenika i novinara iz zemalja Bliskog istoka. Dio pomenute studijske posjete bili su i predstavnici uglednih kompanija iz privatnog sektora, te članovi menadžmenta same kompanije „Flydubai“. Kako je posjeta rezultirala pomenutim dogovorom o direktnoj liniji, saopšteno je da se očekuje da ona ima za posljedicu povećanje broja turista i produženje sezone, kao i otvaranje novih tržišta.
SVEČANO OTVOREN „HILTON“ U Podgorici je svečano otvoren hotel „Hilton“, premda je sa probnim radom počeo još početkom septembra. U izgradnju ovog superluksuznog hotela uloženo je 47 miliona eura. Takođe, „Hilton“ je otvorio 142 nova radna mjesta, a do kraja godine taj broj bi trebalo da se poveća na 170 zaposlenih.
OMOGUĆEN POČETAK IZGRADNJE ŽIČARE KOLAŠIN 1600 Predstavnici Direkcije javnih radova i konzorcijuma „EminentDoppelmayr“ potpisali su ugovor o uslugama projektovanja i izvođenja radova na izgradnji šestosjedne žičare K8, na lokalitetu „Kolašin 1600“. Potpisivanjem ovog ugovora stvoreni su svi preduslovi da se ski-centar Kolašin stavi u funkciju u sezoni 2017/2018 godine.
SKI-CENTAR KOLAŠIN 1600 U FUNKCIJI NAREDNE GODINE, OTVARANJE REBRENDIRANE LIPKE U DECEMBRU Tokom posjete premijera Mila Đukanovića i ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića Opštini Kolašin saopšteno je da će ribrendirani hotel „Lipka“ biti otvoren u decembru ove godine, dok se očekuje da će žičara i ski- staza „Kolašin 1600“ biti u funkciji za sezonu 2017/2018. Tom prilikom organizovan je obilazak ski-lokaliteta „Kolašin 1600” na kome se planira izgradnja ski centra. Na ovom lokalitetu su već u toku radovi Direkcije javnih radova Ministarstva. Održana je prezentacija „ARNN“ grupe koja je novi vlasnik hotela „Lipka“. Operator za ovaj hotel će biti „Four points by Sheraton“. Isti investitor upriličio je i obilazak lokaliteta „Kolašin 1450“, gdje će izgraditi novi hotel brenda „Westin“. Hotel „Lipka“, čije se otvaranje očekuje u decembru, raspolagaće sa 72 sobe uključujući 12 apartmana. Za „The Westin Kolašin“, čije otvaranje je planirano za 2020. godinu, investitor predviđa 106 smještajnih jedinica. Tim povodom ministar Branimir Gvozdenović izjavio je : „Pored podrške za svako radno mjesto, planiramo da porez na usluge za sve ugostiteljske objekte na sjeveru bude 7 odsto. Uz naša ulaganja u turističku infrastrukturu, u pitanju je ozbiljna prilika da se urade biznis planovi, otvore preduzeća i zaposle ljudi koji imaju kapaciteta da vode takva preduzeća“.
@MRTME
MORiT.me
PLANIRAMO DA POREZ NA USLUGE ZA SVE UGOSTITELJSKE OBJEKTE NA SJEVERU BUDE 7%
7
Centralna tema:
POSLOVNI (MICE) TURIZAM U PODGORICI Podgorica postaje domaćin sve većeg broja hotela visoke kategorije. Da bi se u budućnosti popunili njihovi kapaciteti, potreban je dodatan trud ne samo hotelijera već i cjelokupne zajednice. Naši sagovornici iz različitih oblasti turizma, biznisa i umjetnosti objašnjavaju šta je potrebno da Podgorica postane centar poslovnog turizma, čija će „sezona“ trajati cijele godine
8
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
O razvoju kongresnog turizma u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na Podgoricu, razgovarali smo sa Danicom Banjević, direktoricom Kongresnog biroa i pomoćnicom direktora Nacionalne turističke organizacije Crne Gore
Poslovni turizam
(Mice - Meetings, Incentives, Conferences and Events)
VELIKA ŠANSA PODGORICE Otvaranjem novih hotela u posljednje vrijeme, značajno je povećan hotelski smještajni kapacitet glavnog grada. Na osnovu broja turista koji posjećuju Podgoricu i broja manifestacija i poslovnih događaja koji se organizuju, da li je realno očekivati da ostvare željeni profit, odnosno popune kapacitete? - Ponuda formira potražnju. Većom ponudom povećavaju se šanse realizacije većeg profita i bolje konkurentnosti. Postojanje hotelskih kapaciteta i kvaliteta koje zahtijevaju gosti različitih struktura koji dolaze u glavni grad - najtranzitniji u državi, je nesporno morao biti ispunjen. Jedan od preduslova za uspostavljanje «cjelogodišnjeg turizma» jeste postojanje hotela koji raspolažu kvalitetnim kapacitetima i ispunjavaju potrebe turista tokom različitih godišnjih doba i potrebe raznih ciljnih grupa. Analiza „Horwath“-a o poslovanju hotelijerstva u Crnoj Gori pokazuje da hoteli središnjeg dijela, uključujući Podgoricu, koja ima i najveći broj hotelskih kapaciteta u središnjem dijelu, posluju uglavnom tokom cijele godine. Zato je poslovni prihod hotela te regije
@MRTME
MORiT.me
veći od nacionalnog prosjeka. U periodu od 2005. do 2014. godine anketirani hotelijeri tog regiona povećali su prosječne godišnje poslovne prihode po sobi 4,3 puta. Hotelijeri te regije ostvaruju najveću profitabilnost od svih anketiranih hotela u Crnoj Gori. Hotelski i slični smještajni kapaciteti čine okosnicu turističke privrede. To nameće potrebu za izgradnjom hotelskih kapaciteta boljih kategorija, što jeste jedan od ciljeva definisanih strategijom razvoja turizma. Ujedno, neophodno je da hoteli imaju diverzifikovanu ponudu i sadržaje za cjelogodišnji rad. Dolaskom prestižnih hotelskih brendova Crna Gora će dobiti nov kvalitet hotelske ponude i privući nova ciljna tržišta, jer posjetioci imaju tendenciju da rezervišu brendirane hotele sa kojima su već upoznati. U sastavu Nacionalne turističke organizacije funkcioniše i Kongresni biro. Na koji način doprinosite organizovanju događaja u našim hotelima? - Kongresni biro posluje od 2008. godine i za sada broji 27 članova - hoteli sa 4 i 5 zvjezdica koji raspolažu potrebnom infrastrukturom i agencije specijalizo-
9
I u narednom periodu cilj Kongresnog biroa će biti da se identifikuju, podstaknu i podrže nacionalne asocijacije i udruženja koja su spremna i sposobna da istaknu kandidaturu za organizaciju međunarodnih kongresa i događaja u Crnoj Gori
vane za tu vrstu turizma. Crna Gora je kao MICE destinacija do sada bila prepoznata po organizaciji motivacionih („incentive”) putovanja, kao i manjih događaja upravo zbog atraktivnosti svoje ponude. Međutim, sa rastućim kapacitetima i neophodnom kongresnom infrastrukturom u hotelima, imamo mogućnosti da budemo domaćin i jednom broju međunarodnih kongresa. Osim brojnih promotivnih aktivnosti koje realizujemo zajedno sa članovima Biroa poput: učešća na međunarodnim sajmovima MICE turizma; organizacije studijskih posjeta za donosioce odluka u međunarodnim korporacijama i asocijacijama; posjeta specijalizovanih medija - u narednom periodu Kongresni biro biće fokusiran i na domaće asocijacije. Naime „Program asocijacija”, koji trenutno razvijamo, usmjeren je na razvoj partnerskih odnosa između privatnog i javnog sektora sa nacionalnim asocijacijama, udruže-
Dolaskom prestižnih hotelskih brendova Crna Gora će dobiti nov kvalitet hotelske ponude a i privući nova ciljna tržišta, jer posjetioci imaju tendenciju da rezervišu brendirane hotele sa kojima su već upoznati 10
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
njima i institucijama. Cilj je da se izgradi organizovani pristup međunarodnom kongresnom tržištu. Program je usmjeren na asocijacije koje su sposobne da privuku međunarodne kongrese i poslovne događaje. I u narednom periodu cilj će biti da se identifikuju, podstaknu i podrže nacionalne asocijacije i udruženja koja su spremna i sposobna da istaknu kandidaturu za organizaciju međunarodnih kongresa i događaja u Crnoj Gori. Jedan od primjera je Udruženje dermatologa Crne Gore koje je dobilo organizaciju proljećnjeg simpozijuma Evropske dermatološke asocijacije (EADV) početkom maja 2018. godine na kojem se očekuje oko 1 500 delegata. Kongres će zbog smještajnih i kongresnih kapaciteta biti organizovan u Budvi. Kongresni biro je član međunarodnog udruženja kongresa i konvencija ICCA (International Congress and Convention Association). Koliko Podgorica ima hotela i koliki je njihov smještajni kapacitet? Na koji način se njihovi kongresni kapaciteti najčešće promovišu? Koji je model saradnje Biroa sa njima? - Trenutno u Podgorici raspolažemo sa 40 kategorisanih hotela i ukupno 1.992 ležaja. (može i ne mora). Većina hotela je kategorisana sa 4 zvjezdice. Kongresni kapaciteti koji trenutno postoje u Crnoj Gori su većinom u sastavu hotela. Svi oni, ukoliko su katego-
destinacijama kao što je Crna Gora jedan od najvažnijih faktora razvoja cjelogodišnjeg turizma. Podstiče i razvoj ostalih vidova turizma neophodnih da bi posjetioci na poslovnim putovanjima na poseban način doživjeli destinaciju. MICE turizam je za Crnu Goru velika šansa, imajući u vidu da se radi o platežnim gostima koji borave u hotelima visoke kategorije i činjenicu da se ova putovanja odvijaju van sezone (gotovo 60% događaja se održava u maju, junu, septembru, oktobru i novembru).
Jedan od primjera je Udruženje dermatologa Crne Gore koje je dobilo organizaciju proljećnjeg simpozijuma Evropske dermatološke asocijacije (EADV) početkom maja 2018. godine na kojem se očekuje oko 1500 delegata. Kongres će zbog smještajnih i kongresnih kapaciteta biti organizovan u Budvi. Kongresni biro je član međunarodnog udruženja kongresa i konvencija ICCA (International Congress and Convention Association) risani od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma sa 4 ili 5 zvjezdica, što zahtijeva međunarodna tražnja, mogu postati članovi Kongresnog biroa Crne Gore. Sa njima se potpisuje „program partnerstva” kojim su definisana prava i obaveze potpisnica. Kongresni biro kroz mrežu svojih promotivnih kanala promoviše kongresne kapacitete i to kroz nastupe na sajmovima, radionice, organizaciju studijskih posjeta, promotivne materijale, „online“ kanale itd. Ujedno, članovi Kongresnog biroa su i lokacije van hotelskih kapaciteta u kojima je moguće organizovati događaje iz oblasti MICE turizma. Ali te lokacije moraju biti autentične poput Citadele u Budvi, vinskog podruma Šipčanik, Zetskog doma na Cetinju i drugo. I oni su sastavni dio MICE ponude i promocije. Šta izdvaja Crnu Goru kao destinaciju za MICE turizam? - Crna Gora raspolaže svim onim što može privući tu ciljnu grupu: atraktivna nova destinacija, širok opseg prirodnih i kulturnih raznolikosti na relativno malom prostoru. Većina popularnih lokacija se može obići tokom jednog dana. Raspolaže objektima i uslugama za tu ponudu, i relativno je blizu svim većim evropskim gradovima. Sve to je čini odličnim izborom za novu popularnu destinaciju MICE turizma. Poslovni, odnosno MICE turizam, je u svijetu jedan od najzahvalnijih i najprofitabilnijih vidova selektivnog turizma. Utiče na smanjenje sezonalnosti, što je
@MRTME
MORiT.me
Da li podgorički hoteli raspolažu kongresnim salama koje zadovoljavaju potrebe organizacije većih kongresa? - U Crnoj Gori ne postoji veliki kongresni centar, osposobljen za organizaciju velikih međunarodnih događaja. Trenutno nemamo dovoljno kapaciteta u hotelima. I dalje se intezivno mora raditi na unapređenju avio-linija u periodu vansezone da bi bili konkurentniji na MICE tržištu. Veoma je značajno što međunarodni investitori prepoznaju značaj te vrste turizma i u svojim objektima imaju i planiraju i kongresne kapacitete. Oko 50% svjetskih događaja broji do 250 učesnika, što znači da naši hoteli koji posjeduju taj kapacitet mogu pokriti organizaciju manjih konferencija i kongresa. Podgorica ima veći broj posjetilaca u odnosu na isti period prošle godine, ali se i dalje najveći dio ukupnih posjeta Crnoj Gori koncentriše na sjever i jug. Šta je to u ponudi glavnog grada na šta se treba fokusirati i kako parirati ponudom u odnosu na te dvije regije? Glavni grad posjetiocima zavisno od njihovih interesovanja i vremena koje imaju na raspolaganju može ponuditi mnogo: osim trenutnih repertoara kulturnih i zabavnih programa gradskih institucija, tu su izleti na teritoriji grada (mini-izleti do Kučkih korita, Meduna, Duklje, Nemanjinog grada...) koji su iz godine u godinu sve sadržajniji i inovativniji. Gastronomsko-ugostiteljska scena Podgorice je izuzetno interesantna. Šoping ture su uvijek privlačne gostima. Nezaobilazne posjete vinogradima Plantaža i podrumu Šipčanik, kao i malim vinskim podrumima i seoskim domaćinstvima, manastirima. Aktivnosti poput kajaka u ljetnjem periodu, posjeta Vranjini, krstarenja Skadarskim jezerom... Sadržaj Podgorice je zaista raznolik. Treba jasno formirati ponudu gostima, na čemu se posljednjih godina dosta uradilo. Dakle, fokus je na uobličavanju ponude sadržaja koje glavni grad zaista posjeduje, te korišćenju svih njegovih kapaciteta 11
CENTRALNA TEMA Intervju sa Halukom Bilgilijem, direktorom hotela „Hilton Crna Gora“
SVJETSKI BRENDOVI ZA PRODUŽETAK SEZONE
12
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Koliko se Crna Gora i „Hilton Podgorica“ razlikuju od destinacija i tržišta na kojima ste do sada radili? - Svako otvaranje hotela nosi svoju priču i karakteristike, kao i različite izazove i prilike. Crna Gora i region Balkana imaju veliki potencijal da privuku više turista prelijepom prirodom, bogatom kulturom i sjajnim ljudima. Ove ljepote su vrijedne istraživanja. Koje ponude će biti fokus hotela „Hilton Crna Gora“? - „Hilton Crna Gora“ ima u ponudi razne vrste usluga, zadovoljavajući potrebe poslovnih ljudi kao i turista. Toplo dočekujemo goste koji su zainteresovani za smještaj, konferencijske prostore, SPA ili kulinarske specijalitete. Takođe, radujemo se obnavljanju snažnih veza sa lokalnom zajednicom i gostima koji ponovo mogu uživati u domaćim poslasticama. Koji su, po Vama, najveći izazovi hotelskog biznisa u Podgorici i Crnoj Gori? - Otvaranjem novih hotela i projektima koji se tek rade, kapaciteti destinacije se povećavaju. Veoma je važno imati kvalitetan kadar koji će voditi poslovanje novih hotela. I naravno, marketing, koji predstavlja jedan od osnovnih alata u budućnosti ove industrije. Crna Gora radi naporno na razvoju turizma jer je to glavni stub ekonomije države, pa će i „Hilton Crna Gora“ uložiti maksimalan napor da doprinese cilju. Kako vidite budućnost kongresnog turizma u Podgorici i da li mislite da ona može postati glavna turistička ponuda grada? - Kongresni turizam je bitan, kao uostalom i svi drugi segmenti turističke ponude. Sjajan podsticaj za turizam bilo bi produženje sezone na cijelu godinu, a sada je glavni grad sa hotelom „Hilton“ dobio novo mjesto na kome se mogu organizovati veće konferencije i događaji. Koliko su poznati hotelski brendovi bitni za kongresni turizam?
@MRTME
MORiT.me
- Brendovi privlače ljude, pogotovo oni svjetski poznati. Brend predstavlja standard i posvećenost pružanju usluga visokog nivoa gostima. Ako turisti žele da iskuse nove, manje poznate destinacije, hotelski brendovi čine da se osjećaju sigurno i opušteno. Sam brend vam najavljuje da će vaša očekivanja biti ispunjena, da ne morate da brinete i da znate da ćete imati posla sa profesionalcima. Da li imate definisanu strategiju kada je riječ o kongresnom turizmu? - „Hilton Crna Gora“ će u narednom periodu ugostiti kako male, tako i velike događaje. Promovisaćemo naše usluge, prostore, sposobnosti i mogućnosti kako bi privukli i taj poslovni segment. Koliko su drugi svjetski poznati hotelski brendovi koji ulaze na tržište Crne Gore važni za vas? - Drugi brendovi su nam veoma bitni, prvenstveno zbog toga što to predstavlja znak da investitori imaju pozitivna očekivanja. Povećanje broja internacionalnih brendova u Crnoj Gori privući će još posjetilaca i otvoriti nova tržišta, uzimajući u obzir da će hoteli promovisati svoj brend ali i Crnu Goru kao destinaciju. Konkurencija koja će postojati među hotelima biće dobra za turizam, jer će se povećati i standard kvaliteta usluga. Hoteli koji budu investirali u timove i osoblje definitivno će imati veliki broj benefita. Sve ovo sigurno će u velikoj mjeri pozitivno uticati na imidž Crne Gore kao turističke destinacije 13
CENTRALNA TEMA
Milena Brajović, izvršna direktorica hotela „Verde“
14
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
„Za uspješno poslovanje u okviru MICE segmenta, neophodni su kvalitetni sadržaji kao što su kongresni i „event“ kapaciteti, odlična tehnička opremljenost, te kvalitetan ketering. Ono što pravi razliku između objekata svakako jeste profesionalna usluga, a stručno osoblje, u svakom dijelu ponude (tehnika, ketering, smještaj i sl.), učiniće da svaki događaj teče nesmetano. Takođe, MICE segment zahtijeva ažurnost i maksimalnu fleksibilnost, te spremnost domaćina da izađe u susret svakom zahtjevu klijenta. Iako je hotel „Verde” nedavno počeo sa radom, iza nas je već nekoliko uspješno realizovanih seminara, a najave za oktobar i novembar su već zadovoljavajuće. Naime, konferencije se kreću u okvirima između 30 i 150 učesnika. Podgorica, konačno, dobija obrise administrativnog centra Crne Gore sa potencijalom da postane sjedište kongresnih dešavanja, zahvaljujući ozbiljnim hotelskim sadržajima. Ipak, grad mora dodatno raditi na razvoju ponude za goste (lokalne atrakcije, dešavanja, kulturno-istorijski spomenici), kao i na poboljšanju putne infrastrukture, kako bi svi djelovi grada bili funkcionalno povezani i lako dostupni. Glavnom gradu je takođe potreban jedan ozbiljan kongresni (expo) centar, sa kojim bi bio domaćin ozbiljnim dešavanjima poput sajmova, izložbi i kongresa, čime bi nesumnjivo benefite osjetili svi pripradnici hotelsko-ugostiteljske branše.”
@MRTME
MORiT.me
15
CENTRALNA TEMA
PAF
FESTIVALI OŽIVLJAVAJU GRAD Podgorica art festival je jedinstveni podgorički i crnogorski festival sa muzičkim, dramskim i filmskim programom, izložbama iz sfere lijepe i primijenjene umjetnosti i Sajmom starih knjiga, koji se već dvije godine održava u centru Glavnog grada, u osobenom ambijentu Bokeške i Njegoševe ulice. Ove godine, 23, 24. i 25. septembra na PAF-u je nastupilo oko 200 umjetnika i izlagača iz Crne Gore i regiona, čije je radove vidjelo nekoliko hiljada posjetilaca. „Naša je želja da kroz koncept otvorenih vrata pružimo priliku mladim umjetnicima, muzičarima, glumcima, slikarima, vajarima, arhitektama, dizajnerima, piscima, knjižarima, kako neafirmisanim tako i onima koji su se već pozicionirali na kulturnoj sceni - da predstave svoje stvaralaštvo, svoje intelektualne i estetičke preokupacije i izraze, da dođu u neposredan kontakt sa publikom i povežu se sa drugim stvaraocima. Vjerujem da je riječ o 16
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Sava Rakočević, osnivač i organizator PAF–a
konceptu koji ima veliku važnost za afirmaciju kako umjetničkog stvaralaštva, tako i kulturne ponude same Podgorice, što će dalje neizostavno uticati i na bolje oslikavanje turističkog portreta Glavnog grada i na njegovo pozicioniranje na mapi regiona i uopšte Evrope. Jer istinska kultura i umjetnost uvijek na kraju podrazumijevaju autentičnost, a autentičnost je najbolji garant pažnje i primamljivosti bilo da je riječ o pojedincu ili kolektivu. Napori da se naš grad bolje profiliše ne samo kao institucionalni centar Crne Gore, već i kulturni epicentar koji će svojim građanima i gostima pružiti sadržaj koji svaki grad, uostalom, i čini gradom, a to je sve ono što je definisano i objedinjeno pojmom kultura - koncertima, predstavama, izložbama, književnim programom i performansima - dakle samo na taj način možemo očekivati da postignemo „bolje danas za bolje sjutra“ i u domenu kulture i na polju turističke ponude Podgorice.“
Mladen Krekić, arhitekta
Tatjana Popović, direktorica Turističke organizacije Podgorica
Ove godine u glavnom gradu zabilježen je porast broja posjeta turista za 18 posto, u odnosu na isti period prošle godine, a dužina trajanja boravka povećala se sa 1,9 na 2,9 posto. „Imajući u vidu da je Podgorica profilisana za razvoj MICE turizma, odnosno kongresne destinacije i da nema izraženu sezonalnost posjeta, za popunjenost novootvorenih hotelskih kapaciteta potrebno je organizovati veći broj događaja kao što su kongresi, seminari, radionice, forumi, sportska takmičenja, koncerti, sajmovi, te i dinamičniju promociju turističke ponude grada kroz učešće na sajmovima, berzi, „roadshow“, u regionu i šire. Takođe, s obzirom na to da je dominantan profil posjetilaca u gradu biznis turista, čije zadržavanje u prosjeku traje 2 dana, neophodno je produžiti njihov boravak kroz dodatne sadržaje - izletničke programe/aktivan odmor u prirodi, upoznavanje sa kulturnom, gastro i vinskom ponudom, što ujedno najbolje oslikava duh jednog grada“, tvrdi Popović. Prema njenim riječima, neophodno je raditi i na boljoj uvezanosti hotelijera i turističkih agencija kroz kreiranje izletničkih programa za biznis turiste (kulturni, vinski, eko, zdravstveni i avanturistički turizam). @MRTME
MORiT.me
Polazeći od dugogodišnjeg internacionalnog iskustva u radu, arhitekta Mladen Krekić upozorava na postojeće nedostatke Podgorice kao centra kongresnog turizma i predlaže provjerena rješenja već osvojenih gradova Evrope. Prema Krekićevom viđenju, Podgorica može postati centar odgovornog turizma, odnosno onog koji se razvija u skladu sa načelima socijalne i ekonomske pravde i uz puno poštovanje okoline i kulture. Popunjavanje hotelskih kapaciteta glavnog grada, ali i pozitivan uticaj na sve privredne grane, najprije vidi kroz razvoj kongresnog, avanturističkog, kulturnog, zatim fair trade turizma, ali i ekoturizma. Podgoricu Krekić može zamisliti kao novi centar kongresnog turizma, kao centar sajmova posebne namjene, takođe i kao kamp bazu turizma za vikend avanture. “Podgorica trenutno razvija potencijale za velike kapacitete. Danas pruža neznatnu seriju turističkih aktivnosti ili bolje rečeno nikakvu. Stranac ili domaći turista se u Podgorici zadržava u prosjeku manje od 24 sata. Stoga Glavni grad ima veliku šansu za poziciju kao interesantna destinacija u regionu, ukoliko se usklade svi razvojni planovi i resursi, među kojima smještajni kapaciteti zauzimaju važno mjesto. Takođe, model održivog turizma način je da Glavni grad, uđe u trku i konkurenciju već osvojenih gradova Evrope.” Za razvoj ove oblasti Krekić izuzetno važnim cijeni marketing novim kanalima i alatima komunikacije: društvenim mrežama, mobilnim aplikacijama, sa virtuelnim prikazima avanturistickih aktivnosti i sl. 17
AVIO-DOSTUPNOST i njen značaj za Crnu Goru
vjedoci smo kontinuiranog rasta i razvoja naše destinacije, o čemu svjedoče izvještaji Svjetskog savjeta za putovanja i turizam koji nas već nekoliko godina unazad rangira kao jednu od najbrže rastućih turističkih destinacija na svijetu, ali i članci u mnogobrojnim inostranim medijima. Ono što smo prepoznali kao put ka još većoj ekspanziji destinacije je svakako potreba za unapređenjem dostupnosti - bilo drumskim, pomorskim ili pak vazdušnim putem. Zbog udaljenosti Crne Gore od emitivnih tržišta koja se smatraju važnim i koja želimo privući u Crnu Goru – Zapadna i Sjeverna Evropa, ali udaljena tržišta, posebno se pridaje pažnja boljoj avio-povezanosti. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) 54% putnika je u 2014. godini na svoje odredište doputovalo avionom što potvrđuje značaj avio-saobraćaja i avio-dostupnosti ne samo za turizam, nego za cjelokupnu privredu i društvo jedne
S
Maja Kovačević, samostalna savjetnica u Direktoratu za turistički razvoj i standarde 18
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
destinacije. Prema zvaničnim statistikama u prvih osam mjeseci 2016. godine ka aerodromima Podgorica i Tivat realizovano je 8 559 rotacija što je 8,66% više, a doputovalo je 1.323.623 putnika što je 10% više u odnosu na isti period prošle godine. Godine 2013. je ka Crnoj Gori letove otpočela prva niskobudžetna aviokompanija – irski „Ryanair“, a onda u veoma kratkom roku još dvije – britanski „EasyJet“ i mađarski „Wizz Air“ (2016), koje nas danas povezuju sa šest destinacija - Londonom, Briselom, Mančesterom, Minhenom, Milanom i Berlinom, a posredstvom sedam aerodroma. Riječ je o višegodišnjim projektima pa se očekuje dalje širenje saradnje kroz povećanje frekventnosti na postojećim rutama, ali i uvođenje letova od nekih novih destinacija ka Crnoj Gori.
4,86% više turista zaključno sa avgustom ove godine
8,26% više turista koji su boravili u hotelima zaključno sa avgustom
9,9% povećanje prometa
aviona zaključno sa septembrom
13,02% povećanje broja
motornih vozila na graničnim prelazima zaključno sa septembrom
15,5% povećanje prometa vozila kroz tunel Sozina zaključno sa septembrom 2,98% povećanje broja
posjetilaca Nacionalnih parkova zaključno sa septembrom
@MRTME
MORiT.me
O značaju ovih linija govori činjenica da je popunjenost na letovima na izuzetno visokom nivou. Tako je u 2016. godini „Ryanair“ realizovao 173 rotacije iz Brisela, Londona (aerodrom Stansted) i Berlina i prevezao 56 197 putnika (prosječan „load faktor“ – 90,12%). „EasyJet“ je realizovao 84 rotacije iz Mančestera i Londona (aerodrom Getvik) i prevezao 25 432 putnika (prosječan „load faktor“ – 82,37%). „Wizz Air“ koji je otpočeo letove 20. avgusta do kraja septembra realizovao je 24 rotacije iz Minhena i Milana i prevezao 15 287 putnika (prosječan „load faktor“ – 77,72%). Želeći da preispitamo značaj uvođenja letova niskotarifnih aviokompanija za Crnu Goru u toku je izrada „Istraživanja uticaja poslovanja niskotarifnih avio-kompanija (LCC) u Crnoj Gori“, u saradnji UNDP-a u Crnoj Gori, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. Završetak analize očekuje se krajem oktobra ove godine, a cilj je da se napravi pregled aktuelnih i budućih efekata koje uvođenje LCC-a može imati na Crnu Goru kao destinaciju i njenu ekonomiju, te da se formulišu smjernice za dalje aktivnosti i podsticaje u ovoj oblasti. Značajnu novinu predstavlja najava izvršnog direktora „Fly Dubai“, Gait al Gaita, o uvođenju direktnih avio letova iz Dubaija za Crnu Goru u 2017. godini. Ovim letovima Crna Gora dobiće direktnu vezu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima u cjelini, a što je posebno značajno ako imamo na umu veličinu i potencijale tog tržišta. Sa druge strane, „Fly Dubai“ je u 2016. godini proglašen najboljom niskobudžetnom avio-kompanijom Srednjeg istoka. Potpisivanjem ugovora o saradnji („code share“) „Montenegro Airlines“-a sa „Air Serbia“-om biće dostupne još 32 nove destinacije u Sjevernoj Americi, na Bliskom istoku, te u Sjevernoj, Zapadnoj i Srednjoj Evropi, Rusiji i Istočnom Mediteranu, čime će biti dodatno unaprijeđena dostupnost Crne Gore kao turističke destinacije već dostupnim ali i nekim novim tržištima. Uz sve navedeno, te druge direktne i čarter letove ka Tivtu i Podgorici Crna Gora se sve bolje pozicionira i sve više otvara ka Evropi i svijetu, a time postaje sve poželjnija turistička ali i investiciona destinacija na mapi svijeta 19
INTERVJU Intervju sa Gilom Stavom, potpredsjednikom za marketing i prodaju u kompaniji „ISRAIR TRAVEL & TOURISM“
JOŠ VIŠE LETOVA U PLANU Izrael je država srednjeg Istoka koja prema statistikama Svjetske banke iz 2013. godine ima nešto više od 8 miliona stanovnika, a naseljavaju je pripadnici tri religije – jevreji, hrišćani i muslimani. Poznati su kao visoko platežni turisti. Po prvi put ove godine, a počev od 20. aprila, realizovani su direktni letovi iz Tel Aviva ka Crnoj Gori, odnosno aerodromima Tivat i Podgorica, posredstvom turoperatora Israir Travel & Tourism. Prema statistikama AD “Aerodromi” Crne Gore, do 2. oktobra o.g Israir je realizovao 51 rotaciju, prevezavši 7659 dolaznih i 7628 odlaznih putnika, a popunjenost kabine je na nivou od 82.45% 20
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Recite nam ukratko nešto više o kompaniji Israir Travel & Tourism. - Israir je najveći touroperator u Izraelu, koji pritom posjeduje i svoje avione. Promjena u kompaniji je počela prije 5 godina kada se aviokompanija Israir ujedinila sa tour operatorima Natour i UNITAL. Tokom 2016. godine Israir realizuje letove ka više od 25 destinacija, kao i organizovane ture na dodatnih 50 destinacija. Kako ste odlučili da započnete projekat organizovanih letova ka Crnoj Gori? - Crna Gora je predivna zemlja sa veoma ljubaznim ljudima. Čim smo dobili priliku da započnemo direktne letove i pritom dogovorili razumne cijene sa hotelijerima, odlučili smo da otpočnemo letove. Takođe smo dobili značajnu pomoć i podršku od gospodina Nimrod Rinota, počasnog konzula Crne Gore u državi Izrael, koji nam je pomogao da pronađemo pravi put za realizaciju ovog projekta. Kada ste otpočeli realizaciju letova i do kada će trajati? Da li ste zadovoljni dosadašnjom realizacijom? - Počeli smo sa realizacijom letova krajem aprila 2016. godine a poslednji letovi u 2016. godini su planirani krajem oktobra ove godine. Počeli smo sa jednim letom nedeljno, a ubrzo došli i do 3 leta nedeljno. Da li sprovedite neke marketinške aktivnosti u Izraelu i možete li nam reći nešto više o aktivnostima u cilju promocije letove ka Crnoj Gori. - Uložili smo mnogo napora ali i novca kada je riječ o tržištu Crne Gore. Iako se Crna Gora nalazi na svega 2 sata leta od Izraela, većina ljudi u Izraelu nije nikada čula za Crnu Goru i šta to ona ima da ponudi. Da bi se to promijenilo, doveli smo brojne novinare u Crnu Goru, ali i organizovali mnoštvo oglašavanja u Izraelu, na televiziji, radiju, u štampanim medijima, bioskopima pa čak i tokom košarkaških i fudbalskih utakmica. Među medijima posebno želim spomenuti TV Channel 2, Israel Hayum, Yediot Aharonot, Globes Magazine, ali objave su rađene i u mnogim drugim.
@MRTME
MORiT.me
Kakva su Vaša zapažanja kada je riječ o starosnim grupama koje su posjetile Crnu Goru posredstvom Vaše kompanije? - Mislim da smo uspeli da dovedemo raznovrsne grupe turista u Crnu Goru - porodice, parove koji su došli da se opuste na plaži, ali i mnoštvo drugih raznolikih organizovanih grupa. U prosjeku, koliko dugo su boravili u Crnoj Gori i šta su najviše posjećivali? - U prosjeku su boravili u Crnoj Gori oko 4 noćenja, a najčešće su posjećivali crnogorsku obalu, no broj turista iz Izraela je posjetio i planinske predjele, kao i vjerske objekte i istorijske znamenitosti u Crnoj Gori. Tokom boravka u Crnoj Gori realizovane su autobuski izleti, i to prema dva različita programa. Oba programa su uključivala posjete Boki Kotorskoj, Lovćenu i Njegušima, Cetinju, kao i Skadarskom jezeru. Jedan program je uključivao i niz drugih lokacija od Herceg Novog do Petrovca a svi oni koji su se odlučili za ovaj program bili su smješteni u Budvi ili negdje u Boki. Drugi program je uključivao i posjete Biogradskoj gori, Tari i Durmitorskom području, a svi oni koji su se odlučili na ovaj program imali su organizovana noćenja na Žabljaku i u Kolašinu. Neke od grupa su posjetile i manastir Ostrog. Šta im se posebno dopalo, a šta ne toliko u Crnoj Gori? - Turistima iz Izraela su se dopale lijepe plaže, planinski predjeli i gostoprimstvo lokalnog stanovništva. Kritike ljudi koji su posjetili Crnu Goru su veoma dobre i nema sumnje da će ponovo doći. Kakvi su planovi Vaše kompanije za Crnu Goru u narednom periodu? - Kada je riječ o planovima za 2017. godinu, planiramo da realizujemo još više letova, prema trenutnim planovima riječ je od 3 do 4 leta nedeljno. Učinili smo značajne napore kada je riječ o marketingu Crne Gore u Izraelu, ali još uvijek nas očekuje dosta posla na tom planu
21
INTERVJU
ŠTA JE LEGALIZACIJA neformalnih objekata? Šta je CIJENA, a šta BENEFITI legalizacije? KAKO LEGALIZOVATI objekat? (prvi dio)
22
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Radmila Lainović, rukovoditeljka Direkcije za stanovanje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma
NA DUŽE STAZE LEGALIZACIJA SE SVIMA ISPLATI Kada će se krenuti u proces regularizacije u Crnoj Gori? - Zakon je stupio na snagu 31. avgusta 2016. godine, a počinje da se primjenjuje od 1. marta 2017. godine. S obzirom na njegov opseg i činjenicu da zahtijeva kvalitetnu koordinaciju opštinskih i državnih organa, zatim uspostavljanje evidencije neformalnih objekata uvezanu sa podacima Uprave za nekretnine i potpuno jasan sistem apliciranja i rješavanja zahtjeva, bilo je potrebno vrijeme za adekvatnu pripremu. Kolika će biti prosječna naknada koja će morati da se plati, i na koji način se očekuje da građani te obaveze finansiraju? - Visina naknade će zavisiti, kao prvo, od opštine u kojoj se nalazi objekat, jer sve opštine imaju posebne propise o obračunu komunalnih naknada. Ona se obračunava u zavisnosti od površine objekta, zone u
@MRTME
MORiT.me
kojoj je izgrađen, namjene i drugih kriterijuma koji su utvrđeni odlukama. Dakle, za objekte osnovnog stanovanja plaćanje naknade za komunalno opremanje će se vršiti u 240 rata, ukoliko to zahtijeva nelegalni graditelj, a za ostale u 120 rata. Pored ove obaveze predviđeno je plaćanje naknade za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanja u opštinama crnogorskog primorja. Osim toga, predviđena je i naknada za legalizaciju, koja iznosi 20% od utvrđene visine iznosa komunalne naknade i koja se takođe ne plaća za objekte osnovnog stanovanja. Važno je naglasiti da je objekat osnovnog stanovanja stambeni objekat, bruto građevinske površine do 200 m2, u kojem stanuje vlasnik neformalnog objekta i članovi njegovog porodičnog domaćinstva, koji imaju prebivalište u mjestu u kojem je izgrađen neformalni objekat, i to ako vlasnik i članovi porodičnog domaćinstva nemaju u svojini ili susvojini drugi stambeni objekat, odnosno stambenu jedinicu na teritoriji Crne Gore. Naime, svi uslovi su kumulativni i svi mo23
raju biti ispunjeni da bi se objekat smatrao objektom osnovnog stanovanja. Visina naknade za komunalno opremanje na okvirnom primjeru objekta od 150 m2 u Podgorici, u prvoj zoni prema preliminarnom obračunu iznosi oko 21 hiljadu eura, koja podijeljena na 240 mjesečnih rata iznosi oko 88 eura mjesečno, dok za četvrtu zonu za objekat iste površine visina komunalne naknade iznosi oko oko 9 i po hiljada eura, dok bi mjesečna rata na 20 godina iznosila oko 40 eura. Da bi se u procesu legalizacije obezbijedila sigurnost rasta vrijednosti legalizovanih objekata, što je takođe jedan od ciljeva procesa, propisano je da se prikupljena sredstva sa jednog područja, odnosno jednog neformalnog naselja, ulažu upravo u taj prostor. Ovo rješenje je značajno sa stanovišta motivacije nelegalnih graditelja da uđu u proces regularizacije, za šta je osim zakonske prinude, potrebno predočiti i osigurati benefite samog procesa, koji, u krajnjem, treba da budu izgradnja nedostajuće infrastrukture i poboljšanje uslova života. Šta će se dešavati ako neko odbije da uđe u proces regularizacije? - Predlogom Zakona predviđen je rok od 270 dana za podnošenje zahtjeva, što je vjerujemo, više nego dovoljno. Za očekivati je da se određeni broj građana neće prijaviti, a u tim slučajevima zaprijećeno je pri-
Za objekte osnovnog stanovanja plaćanje naknade za komunalno opremanje će se vršiti u 240 rata, ukoliko to zahtijeva nelegalni graditelj, a za ostale u 120 rata. Pored ove obaveze predviđeno je plaćanje naknade za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanja u opštinama crnogorskog primorja. Osim toga, predviđena je i naknada za legalizaciju, koja iznosi 20% od utvrđene visine iznosa komunalne naknade i koja se takođe ne plaća za objekte osnovnog stanovanja
24
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
mjenom kaznenih odredbi Zakona, odnosno predviđena je kazna za pravno i/ili fizičko lice koje nije podnijelo zahtjev za legalizaciju neformalnog objekta. Pored prekršajne odgovornosti, vlasnici objekta koji ne žele da podnesu zahtjev plaćaće godišnju naknadu, čija visina neće biti manja od iznosa zakonom predviđenih naknada. Takođe, shodno Zakonu o porezu na nepokretnosti, opštine su dužne da sprovode mjere poreske destimulacije nelegalnih graditelja da zadrže status kvo svojih objekata. Tačnije, predviđeno je uvećanje poreske stope za objekte izgrađene suprotno zakonu: 50% za objekte osnovnog stanovanja i čak do 100% uvećanje poreske stope za sekundarne objekte - rezidencijalne ili poslovne. Primjenom ovih mjera nelegalni graditelji će se stimulisati da uđu u proces, jer će visina poreza i predviđene godišnje naknade kumulativno biti veće od iznosa predviđenog procesom regularizacije. Kako je regulisan status neformalnih objekata u zaštićenim zonama? Kakav je postupak legalizacije tih objekata? - Neformalni objekti izgrađeni u zaštićenim zonama, kroz plan privremenih neformalnih objekata, dobijaju privremeni status, što znači da će ograničeno vrijeme egzistirati u prostoru, plaćati godišnje naknade za korišćenje prostora, i to do privođenja prostora namjeni, odnosno donošenja planskog dokumenta. Naime, ovo je prelazna faza, jer se konačna odluka o statusu objekta donosi planskim dokumentom. Ključno je što se na ovaj način svi neformalni objekti evidentiraju i uključuju u sistem, to jest eliminiše se status kvo koji ne odgovara državi ni jedinicama lokalne samouprave. Da li regularizaciju vidite kao amnestiranje nelegalnih graditelja od odgovornosti? - Naprotiv. Ako ste do sada imali veliki broj nelegalnih objekata, koji pritom nijesu državi plaćali ono što su dužni, a sada ćete dobar dio tih objekata uvesti u sistem obaveza u kome će platiti naknade za komunalno opremanje, dio njih će platiti i posebnu naknadu za legalizaciju, a svi će plaćati porez, mislim da nikako ne možemo govoriti o amnestiranju. U pitanju je sasvim suprotan cilj – nedozvoljavanje daljeg amnestiranja bilo koga, uz omogućavanje svima da svoje obaveze ispune na racionalan način i u skladu sa budžetima crnogorskih građana.
Predlogom Zakona predviđen je ROK OD 270 DANA za podnošenje zahtjeva, što je vjerujemo, više nego dovoljno. Za očekivati je da se određeni broj građana neće prijaviti, a u tim slučajevima zaprijećeno je primjenom kaznenih odredbi Zakona, odnosno predviđena je kazna za pravno i/ili fizičko lice koje nije podnijelo zahtjev za legalizaciju neformalnog objekta. Pored prekršajne odgovornosti, vlasnici objekta koji ne žele da podnesu zahtjev plaćaće godišnju naknadu, čija visina neće biti manja od iznosa zakonom predviđenih naknada
Kakva je situacija u drugim zemljama kada je riječ o legalizaciji objekata? - Što se tiče zemalja u okruženju, odnosno Srbije, Hrvatske, Makedonije, iste se takođe dugi niz godina suočavaju sa ovim problemom. Prema našim saznanjima, u Srbiji se postupak legalizacije bespravno sagrađenih objekata sprovodi, uz različita zakonska rješenja u posljednjih 15 godina. Karakteristika predviđenih rješenja jeste uvođenje svih nelegalno sagrađenih objekata u sistem, ali i niske cijene naknada za komunalno opremanje. U Hrvatskoj je proces započet 2011. godine i sprovodi na nivou čitave države, s tim što je pitanje institucionalne organizacije drugačije. Makedonija, takođe, dugi niz godina pokušava da riješi problem nelegalne gradnje, s tim što je njihovim zakonskim rješenjima težište na upisu objekata u katastar nepokretnosti a iznos
@MRTME
MORiT.me
komunalnih naknada je zanemarljiv. Većina zemalja u okruženju mijenjala je zakonsku regulativu u ovoj objasti više puta pokušavajući da poboljša efikasnost i primjenljivost predviđenih rješenja. U odnosu na uporedna rješenja, Zakonom o regularizaciji uvode se značajne novine, poput uvođenja postupka regularizacije koji podrazumijeva uklapanje objekta sa smjernicama planskog dokumenta. Značajno je pomenuti obavezu obezbjeđivanja alternativnog smještaja za vlasnike neformalnih objekata osnovnog stanovanja koji ne ispunjavaju uslove legalizacije te će biti uklonjeni, što je jedan od postulata Bečke deklaracije. Ova deklaracija promoviše princip socijalne uključenosti i kohezije, kao i obavezu, za zemlje potpisnice, rješavanja problema neformalne gradnje na nivou regiona i sadrži niz preporuka, koje su najvećim dijelom inkorporirane u Zakon o regularizaciji neformalnih objekata
25
INTERVJU
Marko Čanović, generalni direktor Direktorata za razvoj i stanovanje
PROJEKAT 1000+: Prioritet penzionerima, mladim bračnim parovima, licima sa invaliditetom i građanima sjevera Crne Gore
U PONUDI 1000+ BIĆE I STARI STANOVI Projekat „1000+“ u kome učestvuju čak 674 crnogorska domaćinstva, ocijenjen je kao jedan od najuspješnijih Vladinih projekata. Koje će biti novine projekta „1000+“ koji će se realizovati i sljedeće godine? - U susret novoj fazi projekta „1000+“ pripremamo platformu koja će omogućiti da proces aplikacije bude dodatno pojednostavljen, bankarske procedure jednostavnije i efikasnije, kreditna sredstva dostupnija, a ponuda stanova raznovrsnija i jeftinija kroz uključivanje ranije izgrađenih stanova u okviru ponude projekta. To bi moglo da utiče i na cijenu novogradnje, što bi bila velika olakšica za građane, a sa druge strane moglo bi i da poveća potražnju za njima. To smo zaključili nakon višegodišnjeg iskustva na ovom projektu. Na sastanku sa predstavnicima Banke 26
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
za razvoj Savjeta Evrope (CEB) analizirani su rezultati aktuelne faze projekta „1000+“, izazovi sa kojima smo se suočavali, kao i modeli njihovog prevazilaženja. Građani koji su korisnici projekta „1000+“ ili tek namjeravaju da budu, nijesu visoke platežne moći. Da li Ministarstvo planira da dodatno pregovara sa bankama za manje kamatne stope? -Dosadašnja realizacija ovog projekta uticala je na pad kamatnih stopa na stambene kredite, tako da očekujemo da kamate dugoročno i u kontinuitetu bilježe trend pada. U okviru pripremnih aktivnosti i studije izvodljivosti narednog projekta, analiziraćemo mogućnosti dodatnog smanjenja kamatne stope na dugoročne stambene kredite banaka koje će učestvovati u projektu.
674 VAUČERA
PODIJELJENA GRAĐANIMA VIŠE OD
1000 GRAĐANA
ĆE RIJEŠITI STAMBENO PITANJE BANKE SMANJILE KAMATNE STOPE SA 6% - 8% NA VARIJABILNU
3,99%
ODNOSNO FIKSNU STOPU OD
4,99%
U OVOM TRENUTKU Kojim ciljnim grupama će projekat biti namijenjen? - Jedan od glavnih ciljeva nove faze projekta „1000+“ je rješavanje stambenih pitanja penzionera, mladih bračnih parova, lica sa invaliditetom i građana koji žive na sjeveru Crne Gore. Pravni osnov za donošenje podzakonskog akta koji će definisati prioritetne ciljne grupe nalazi se u u članu 4 Zakona o socijalnom stanovanju, u kojem su, između ostalih, samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, lica preko 67 godina života, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja i porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju. Koji je uspjeh ovogodišnjeg projekta? - Aktuelna faza projekta rezultirala je sa 674 vaučera podijeljenih građanima koji su po osnovu Javnog poziva ispunili uslove. Ispunjen je glavni cilj, odnosno više od 1 000 građana, članova domaćinstava koja su dobila vaučere riješiće stambeno pitanje. Projekat je uticao na banke da smanje kamatne stope na stambene kredite sa 6% do 8% na početku projekta krajem prošle godine, na varijabilnu 3,99% odnosno fiksnu kamatnu stopu od 4,99% u ovom trenutku. Prvi vaučeri podijeljeni su prioritetnim ciljnim grupama, a zatim su dvije grupe vaučera podijeljene mladim bračnim parovima, zaposlenim u javnom sektoru i ostalima, a tri grupe vaučera građanima sa liste čeka-
@MRTME
MORiT.me
nja. Dobitnici vaučera do sada su potpisali 370 predugovora sa građevinskim kompanijama u iznosu od preko 19 miliona eura, dok je sa bankama sklopljeno 275 ugovora o kreditu, čija vrijednost iznosi blizu 11,5 miliona eura. Prosječna vrijednost kredita je 41,5 hiljada eura, a prosječna vrijednost predugovora 51,4 hiljada eura. U kategoriji Javni sektor dodijeljeno je 205 vaučera, od kojih je realizovano 104 (50,73%). Od 156 mladih bračnih parova njih 76 (48,71%) realizovalo je vaučere, a u kategoriji ostali, od ukupno 126 dodijeljenih vaučera realizovano je 55 (43,65%). Primarni cilj projekta koji se odnosi na stambeno obezbjeđenje građana Crne Gore ostvaren je kako u prethodnom projektu realizovanom u periodu 20102011. godine, tako i u ovogodišnjem projektu. Značajan broj građana sa nižim i srednjim primanjima su zahvaljujući uslovima projekta, odnosno fiksnoj kamatnoj stopi od 3,99% na period od 20 godina, dobili priliku da riješe stambeno pitanje, što po tržišnim uslovima na početku projekta ne bi mogli. Posebnim uspjehom smatramo transparentnost projekta i neznatan broj primjedbi učesnika projekta, na koje je Projektni odbor reagovao u roku od 48 sati u korist građana korisnika vaučera. Projekat je takođe doprinio izlasku građevinskog sektora iz višegodišnje krize, što će rezultirati dinamičnijem i obimnijem prilivu sredstava u državni budžet kroz plaćanje doprinosa i poreza od strane građevinskih kompanija 27
PRESS CLIPPING
O CRNOJ GORI u stranim medijima
28
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
@MRTME
MORiT.me
29
Marko Mirović, savjetnik u PR sektoru Ministarstva održivog razvoja i turizma
DIGITALNI MARKETING i crnogorski turizam igitalno doba unijelo je revoluciju u mnoge industrije i privredne grane, iz korijena mijenjajući način poslovanja i djelovanja kupaca, komunikaciju i marketing. Uticaj digitalnog doba nije zaobišao ni turizam, u kome je promijenjeno mnogo stvari, od toga kako ljudi biraju destinaciju ili hotel, do novih standarda u komunikaciji sa turistima. Danas imamo situaciju da je onlajn nastup kompanije neophodan koliko i postojanje broja telefona na kome se ljudi mogu informisati o ponudama. Preko 83% turista pretražuje informacije o mjestu koje planira da posjeti, hotelima i restoranima preko interneta, odnosno društvenih mreža, dok se veliki broj odlučuje za posjetu određenoj destinaciji ili hotelu upravo na osnovu onoga što drugi turisti kažu o njima na društvenim mrežama i specijalizovanim sajtovima (Trip Advisor, Booking.com itd). Preko 75% turista danas koristi društvene mreže tokom putovanja i „uživo“ prenosi svoje iskustvo destinacije, a kasnije i ostavlja „review“ na društvenim mrežama ili specijalizovanim sajtovima. Ovo daje mogućnost turističkim biznisima da počnu da komuniciraju sa potencijalnim posjetiocima i prije nego što oni dođu, ali i da dobrom uslugom i komunikacijom od svojih posjetilaca naprave promotere. Gledajući ove brojke, logično je da za dobru onlajn reputaciju nije dovoljno samo imati onlajn nastup,
D
30
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
već je neophodno kvalitetno komunicirati i predstavljati ono što nudite. Jer, onlajn svijet će komentarima stvoriti vašu reputaciju, bili vi prisutni u u njemu ili ne. Društvene mreže i specijalizovani turistički sadržaji su velike oglasne table na kojima svi mogu iskazati svoje mišljenje. Istraživanja pokazuju da 97% ljudi vjeruje da su recenzije na društvenim mrežama i specijalizovanim sajtovima tačne, pa tako loše recenzije i loša iskustva mogu da imaju vrlo štetne efekte po turistički biznis. S druge strane, podsticanje posjetilaca da prenesu pozitivna iskustva dovodi nove turiste, povećava prihode ali i stvara svijest o brendu i bolju povezanost između destinacije i onoga ko je posjetio. Koliko su online recenzije turista danas važne, govori i činjenica da je Abu Dabi uveo „online reviews“ kao kriterijum u kategorizaciji hotela. Na ovu neiscrpnu temu razgovarali smo na Digitalizuj.me panel diskusiji pod nazivom „Digitalni marketing i crnogorski turizam“, koja je održana PREKO 29. septembra u Podgorici. Na panelu su 75% TURISTA govorili: Danilo KaleDANAS KORISTI zić, PR menadžer DRUŠTVENE MREŽE „Porto Montenegra“, Maja Jaredić, direktoTOKOM PUTOVANJA rica digitalnog marke-
97% LJUDI VJERUJE DA SU RECENZIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA I SPECIJALIZOVANIM SAJTOVIMA TAČNE
tinga u američkoj kompaniji „Flight Media“, Milan Perović, marketing menadžer hotela „Astoria“ i „Hemera“ i moja malenkost, dok je moderator bila Sanja Gardašević iz organizacije Digitalizuj.me. U uvodnom dijelu panela razgovarali smo o stanju u digitalnom marketingu turističkog sektora u Crnoj Gori, nakon čega je zaključeno da postoji veliki prostor za dalji napredak i potencijal koji se može iskoristiti. Naglašeno je i postojanje određenih barijera koje se moraju prevazići, poput nepoznavanja osnova samog digitalnog marketinga i mogućnosti koje pruža, ali i bojazni od negativnih komentara. Ipak, dobrom prezentacijom mogućnosti i odnosa ulaganja i koristi ove vrste marketinga otvorena pitanja mogu se pretvoriti u komparativnu prednost. Ono što je konstatovano kao dobra stvar jeste činjenica da sve više turističkih subjekata u Crnoj Gori ima kvalitetniji nastup na društvenim mrežama i koristi digitalni marketing u promotivne svrhe. Maja Jaredić je, na pitanje koji su ključni koraci u formulisanju digitalne strategije hotela, napomenula da je osnovni korak od koga se polazi jasno definisanje „idealnog“ gosta za hotel (odakle dolazi, čime se bavi, koliki su mu prihodi, šta želi, itd), pa samim tim i ciljne grupe na koju bi bile usmjerene marketinške aktivnosti. Danilo i Milan predstavili su razliku u marketing strategijama nautičkog naselja i hotela. Ono što je istaknuto je i da danas glavnu ulogu ne igra samo promocija, već sadržaj relevantan našoj ciljnoj grupi, kao sredstvo za držanje pažnje korisnika na društvenim mrežama u vrijeme kada su „bombardovani“ mnogim promotivnim sadržajima. Pored sadržaja,
@MRTME
MORiT.me
ono što pravi razliku je i način komunikacije koja mora biti dvosmjerna i posvećena turistima, unapređenju njihovog iskustva ili rješavanju eventualnih problema. Kada je riječ o ulozi države u privlačenju turista, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija intenzivno rade na tome, kroz kampanje klasičnog ali i digitalnog marketinga. U digitalnom marketingu, odnosno nastupu na društvenim mrežama, kampanja Crne Gore zasniva se uglavnom na „user-generated content“-u (pogotovo Instagram), jer su upravo turisti ti koji najbolje promovišu destinaciju dijeleći svoje iskustvo. Ovakav pristup za sada daje odlične rezultate. Postovi na zvaničnim nalozima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore na društvenim mrežama su u posljednjih 12 mjeseci zavrijedili preko 24 miliona impresija, uz preko 250 hiljada komentara drugih korisnika na društvenim mrežama. Ovakve brojke postignute su izborom pravog sadržaja, konstantnom komunikacijom na više od 5 jezika, kao i dobrom promocijom. Zvanični heštegovi na Instagramu su #MontenegroWildBeauty i #GoMontenegro koji su do sada generisali preko 20 000 fotografija na ovoj mreži. Zvanične profile Nacionalne turističke organizacije Crne Gore možete pratiti na Fejsbuku – Montenegro Wild Beauty, na Instagramu – GoMontenegro, i na Tviteru - @SeeMontenegro, dok sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma možete komunicirati na Fejsbuku – Ministarstvo održivog razvoja i turizma i na Tviteru - @MRTME 31
Vodomar
tivatska
SOLILA 32
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Tatjana Jelić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, Opština Tivat
ozeći se od pravca aerodroma Tivat prema južnom dijelu tivatske opštine područja Krtola, sa desne strane puta, tik uz more, uočićete kapiju sa natpisom Rezervat prirode Solila. Za one koji znaju kako je ovaj lokalitet izgledao prije ne tako davnih desetak godina, posjeta rezervatu prirode budi istinska osjećanja zadovoljnog posjetioca, vjerujući da smo, i nakon dugogodišnjeg nelegalnog odlaganja otpada na području ovog prirodnog rariteta, ipak pokazali da kao društvo imamo još uvijek dovoljno savjesnosti i odgovornosti prema sopstvenom okuženju i da se najveće lekcije uče iz sopstvenih grešaka.Na ulazu montažna kućica sa, zamislite, još i solarnim panelom, te kompletno uređeno okruženje sa mjestom za odmorište. Mora se priznati, pravo osvježenje za oči. A onda još jedno iznenađenje: „Dobar dan dragi gosti, dobro došli u poseban rezervat prirode „Tivatska solila“, mio glas drage Petre, vodiča rezervata, vas prosto zatiče u izuzetnom osjećaju da nijeste sami i da ćete na putu današnje avanture imati i riječ stručnjaka da vas provede kroz sve ono što ovaj lokalitet nudi. Solila se nalaze u Bokokotorskom, odnosno u Tivat-
V
skom zalivu. Okruženi su rtom Brdišta i Obalom Đuraševića, sa jedne strane odnosno Jadranskim morem i planinom Lovćen sa druge strane. Cijelo područje okružuju Mala i Široka rijeka. Posjetioci Solila mogu da uživaju u impresivnom pogledu na Bokokotorski zaliv i susjedna ostrva (Sveti Marko, Gospa od Milosti). Rješenjem iz 2008. ovo podruje zaštićeno je kao poseban, specijalan prirodni rezervat radi očuvanja biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune. Što zapravo znaši poseban rezervat prirode? To znači da je na ovom području strogo kontrolisano korišćenje prirodnih vrijednosti, te da se aktivnosti u ovom rezervatu mogu vršiti u mjeri koja omogućava unapređenje stanja bez degradiranja životne sredine koja se nalazi u samom rezervatu. Nalazi se na Jadransko migratornom koridoru i služi kao posljednje odmaralište i hranilište pticama selicama, na njihovom putu ka jugu. Za određen broj vrsta ptica Solila predstavljaju i zimovalište. Od ukupno registrovanih 342 vrste ptica u Crnoj Gori, 114 vrsta je registrovano na samim Solilima. A čak 109 primijećenih vrsta uživa neki vid zaštite. Pored ptica i biljaka, registrovano je i 14
Osim glavne kulturnoistorijske vrijednosti, ovdje se nalaze i bogata arheološka nalazišta, odnosno fragmenti keramike iz helenističkorimskog perioda, što ukazuje da je ovo područje bilo značajno i u ostalim istorijskim periodima. Detaljne analize ovog segmenta tek treba da se istraže @MRTME
MORiT.me
33
Morski zalar
vrsta vodozemaca i gmizavaca, od kojih su tri vrste ugrožene na globalnom nivou. Takođe, 2013. godine Tivatska solila upisana su na Ramsar listu svjetski zaštićenih područja. Pored toga, Solila su i IBA područje od međunarodnog značaja za ptice. Pored svih vrijednosti gore pomenutih Solila imaju i posebnu kulturno-istorijsku vrijednost. Već na prvoj tački ornitološke staze dočekuje vas kula za posmatranje ptica, a istu ovakvu možete vidjeti i na drugom kraju Solila. Ove dvije kule izgrađene su u okviru ORNIBA projekta, finansiranog od strane Evropske komisije. Ovdje često možemo sresti vrste kao što su galebovi, patka zviždara, divlja patka, siva čaplja, kobac, mali gnjurac i druge. Oni uporniji kroz uređaj za posmatranje ptica, inače doniran od strane preduzeća „Adriatic Marinas“ mogu uživati i u igri morskog zalara, vodomara ili pak crvene i male bijele čaplje. Na području Solila nema velikih prirodnih predatora za ptice, međutim, veliku prijetnju pticama i živom svijetu, uopšte, predstavlja krivolov, koji je ranijih godina bio izražen u većoj mjeri. Na Solilima je sve podređeno pticama, naime, dok stojite na središnjm nasipu, pogled vam zaokuplja ostrvo koje, kada se gleda iz ptičje perspektive, ima
34
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
oblik srca. Ovo ostrvo još zovu i Ostrvo ljubavi i ono je pravo ljubavno gnjezdilište za ptice. Svakako da simbolike na manjka na ovom području i da svjedočiti velikom broju zaljubljenih ptičjih parova koji svoje ljubavne zavjete daju upravo na ovom ostrvu, čini da doživljaj rezervata bude još potpuniji. Ukoliko pak vidite neku pticu, a ne znate koja je to vrsta, pored vodiča Petre, koja nesebično dijeli svoje znanje, često na Solilima borave i ornitolozi iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica koji sa posebnim entuzijazmom oplemenjuju znanje posjetiocima. Pod uticajem mora, možete vidjeti halofitno-močvarnu vegetaciju koja egzistira na slanoj muljevito-glinovitoj podlozi. Ovakav tip vegetacije čine biljke koje su se prilagodile slanoj i zaslanjenoj podlozi. I zbog toga su jako specifične. Najznačajnija od njih je biljka Salikornija koja ukrašava Solila crvenom bojom. U periodu jeseni, ova biljka ima jako crvenu boju koja cijeli ovaj ambijent čini još ljepšim i atraktivnijim. Sa druge strane, a nasuprot moru i slanoj muljevito-glinovitoj podlozi, nalazi se područje koje je pod uticajem slatke vode okolnih rijeka. Slana voda slabije prodire u ove djelove pa je vegetacija na ovom području više pod uticajem slatke vode. Ova slatkovod-
Siva čaplja
KAKO SE ZAPRAVO BRALA SO? Berba soli se obično vršila od aprila do oktobra, odnosno u sunčanom periodu godine, kada je jako toplo. Slana voda je ulazila kanalima, kanali bi se zatim zatvarali drvenim preprekama i pod uticajem sunčanih zraka dolazilo bi do isparavanja vode. Na nepropusnom glinovitom tlu kad voda ispari, sol bi se sakupljala odnosno bere. Prvi sloj soli, površinski, zvao se cvijet soli i ima posebnu aromu i ukus
@MRTME
MORiT.me
35
TIVATSKA SOLILA predstavljaju oazu mira, ne samo za ptice, već i za ljude. Danas su prepoznata eko-destinacija sa potencijalom razvoja različitih vidova turizma (na primjer: posmatranje ptica kao jedan od najpopularnijih vidova turizma u svijetu). Mora se priznati da su Solila to postala zahvaljujući zajedničkom djelovanju Opštine Tivat, Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i Centra za zaštitu i proučavanje ptica, uz podršku pojedinih nevladinih organizacija i svakako, vrlo bitnih donacija od strane prvenstveno Evropske unije, kroz više projekata na vegetacija takođe daje posebnu draž Solilima, naročito u toku proljeća i ljeta, kad sve ozeleni i procvjeta. U tom periodu česti su prizori žutih polja žukve, koja mami oko svakog prolaznika. Brda u okolini Solila dekoriše specifična mediteranska makija i mješovita šikara. Na sljedećoj osmatračnici ukazuje se Široka rijeka koja je karakteristična jer se uliva u more, te se tu miješaju slatka i slana voda, koja je pogodna za mriješćenje određenih vrsta riba. Postojeći podaci govore da je upravo ova rijeka jedno od ključnih mrestilišta cipola na ovom prostoru. Postoje planovi da se upravo na ovoj rijeci vrše ispitivanja kako bi se znalo koje se još vrste riba nalaze ovdje i mrijeste. Široka rijeka je svakako idealna za razvijanje raznih sportsko-rekreativnih aktivnosti. Inače, sam rezervat prirode obiluje nasipima stare solane, otuda i naziv Solila. Naime, u srednjem vijeku, na Tivatskim solilima postojala je solana. U tom periodu Solana je bila dio grada Kotora. Znajući da je sol jedna od glavnih životnih namirnica, ista je imala i trgovinski značaj. Prilikom razmjene roba, sol je imala najvecu vrijednost. Ljudi koji su radili u ovoj solani smatrali su se vrlo bogatim, jer su sa donešenom solju mogli da dobiju najviše drugih namirnica za svoju porodicu. Solana je najveći procvat imala u doba Otomanske imperije. U 17. vijeku je čak 81% ukupnog prihoda lokalnog stanovništva bilo iz ove solane, gdje je radilo oko 300 solara, a gotovo svo lokalno stanovništvo živjelo od branja soli. Navedenom svjedoče današnji ostaci bazena solane 36
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Crvena čaplja
Muljača
Mala bijela čaplja
Bukavac nebogled
@MRTME
MORiT.me
37
Vasilije Prelević, savjetnik u Direktoratu za upravljanje turističkom destinacijom
Projekat ,,Sva čuda Crne Gore” obogaćuje turistički proizvod
Spoznajmo sebe
KAKO BI PRIVUKLI DRUGE Da li smo se pitali koliko neotkrivenih tajni i razvojnih potencijala ima veliki broj pećina, skrivenih uvala, šuma i prašuma? Ogromno bogatstvo flore i faune na malom prostoru nije nešto čime se može pohvaliti veliki broj država
rojekat ,,Sva čuda Crne Gore”, doprinijeće diverzifikaciji crnogorskog turističkog proizvoda, kako u sadržajnom tako i u geografskom smislu, pružiće priliku za pokretanje novih malih biznisa, otvaranju novih radnih mjesta u sektoru turizma i poljoprivrede, aktiviraće ruralna područja i dati dodatnu šansu mnogim poljoprivrednim domaćinstvima da domaće proizvode prodaju na svom pragu. Uspješnom realizacijom projekta biće obezbijeđen sadržaj (softver) koji će upotpuniti još jedan projekat koji se priprema u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, a to je ,,Dobar domaćin”. Ideja je da svi turistički poslenici koji rade u ,,prvoj liniji” sa turistima budu obučeni da im prenesu najljepše crnogorske priče, koje će kod gosta probuditi emociju i učiniti da posjeti neke od novoafirmisanih lokaliteta.
P
38
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Upravo je to jedan od ciljeva ovog projekta – pričom, legendom, probuditi emociju kod turiste, kako bi ponovo posjetio našu zemlju i, naravno, preporučio Crnu Goru kao turističku destinaciju. Jesmo li svjesni kolika je kulturna vrijednost bogomolja triju velikih religija, koje je istorija spojila na jednom malom mjestu? Kolika je njihova sociološka vrijednost? Da li smo se pitali koliko neotkrivenih tajni i razvojnih potencijala ima veliki broj pećina, skrivenih uvala, šuma i prašuma? Ovoliko bogatstvo flore i faune, na malom prostoru, nije nešto čime se može pohvaliti veliki broj država.
PLANIRANE I SPROVEDENE AKTIVNOSTI
Javni poziv za projekat ,,Sva čuda Crne Gore” raspisan je 17. jula ove godine, a do sada je pristiglo više od 130
Sa prezentacije u Plavu
aplikacija. Veći dio pristiglih aplikacija je sa sjevera, što posebno raduje, jer je turistički razvoj ovog dijela države jedan od glavnih prioriteta Ministarstva održivog razvoja i turizma i Vlade Crne Gore. Zapravo, skoro svako crnogorsko selo, šuma - ima svoj specifikum i svoju priču. Tamo gdje priče nema, ili je nema ko ispričati, treba pomoći da ona nastane, odnosno da se ispriča. Uostalom, sve legende su nekad nastale, pa što ne bi i u našem vremenu ? Prvi rok za otvaranje ponuda bio je 15. avgust. S obzirom na to da su u tom periodu trajali godišnji odmori i raspusti, te mnogi potencijalni aplikanti, uključujući studente, nijesu imali vremena ili nijesu bili dovoljno informisani o projektu, rok je produžen do 27. oktobra. Jedna od mogućnosti je i da konkurs bude stalno otvoren, kako bi se lista
2090 Šuplja vrata nalaze se napre voju koji na metara nadmorske visine, Karanfila ove vrh i k nja Oč vrh ja spa
@MRTME
MORiT.me
,,Sva čuda Crne Gore” iz godine u godinu dopunjavala, a kompletan turistički proizvod Crne Gore kontinuirano unapređivao. Nakon raspisivanja javnog poziva i produženja roka za dostavljanje ponuda, promotivni karavan ,,Sva čuda Crne Gore” posjetio je veliki broj crnogorskih opština, gdje su održane prezentacije, kojima su prisustvovali predstavnici obrazovnih institucija, lokalnih turističkih organizacija, turistički poslenici, te predstavnici medija.
PROMOTIVNI KARAVAN
Do sada, karavan je boravio na Žabljaku, Cetinju, u Mojkovcu, Šavniku, Nikšiću, Herceg Novom, Budvi, Podgorici, Bijelom Polju, Plavu, Rožajama, a stručni tim Ministarstva održivog razvoja i turizma imao je priliku da prisutne dodatno upozna sa projektom i benefitima koje on donosi. Promotivni karavan naišao je na više nego pozitivan stav prisutnih, koji su pokazali odlučnost i želju da, svojim idejama, doprinesu što boljoj i uspješnijoj realizaciji projekta. Na prezentacijama su se mogle čuti ideje za valorizaciju raznih lokaliteta, kao što su Legenda o Mirištu u Herceg Novom, Ivanov grad na Cetinju, kanjona Mrtvice i ,,Kapije želja” u Kolašinu, prirodni portret Džona Kenedija na stijenama uz obalu rijeke Morače, priča o Vezirovoj džamiji, legenda o Derman Dolu u Rožajama, kao i jedno od prirodnih čuda Crne Gore- jedinstvena formacija stijena Šuplja vrata (ponekad zvana Mačiji poljubac), na Prokletija39
Legenda o Mirištu
Prema legendi, na prostorima Boke, kada se vrijeme drugačije računalo, živjelo je mnogo malih plemena, koja su neprekidno ratovala. Boginja Dijana – zaštitnica Boke, umorila se od neprekidnog i bespotrebnog sukoba, pa je prizvala oluju koja je svako plovilo u Boki satjerala u malu, lijepu uvalu. Oluja nije prestala, dok se svi do jednog nijesu pomirili, te prelijepi zaliv dobija ime Mirište. Od tada, kako legenda kaže, ko se u Mirištu izmiri, više se svađati neće.
Investiciono-razvojni fond će, u skladu sa svojim procedurama, odabrane biznis ideje kreditno podržati, u skladu sa kreditnom linijom koja je kreirana za ovu svrhu. Iznos kreditnih sredstava, iznosio bi do 5 000 eura u zavisnosti od biznis ideje, sa rokom i uslovima koji se kreću u intervalu:
Promovisanje projekta u Mojkovcu
ma. Promotivni karavan ,,Sva čuda Crne Gore” svoje aktivnosti završiće u Nikšiću, nakon čega će uslijediti imenovanje stručnog žirija od 11 članova, kojim će predsjedavati istaknuti crnogorski istoričar Živko Andrijašević. Novoformiranom stručnom žiriju biće povjeren veoma zahtjevan zadatak, a to je da od pristiglih prijava izabere najbolje, čime će se stvoriti pretpostavke za uspješnu realizaciju novih projekata u turizmu.
NAGRADE I PODRŠKA
Predviđene nagrade su: za prvo mjesto 2 000 eura, za drugo 1 500 i za treće 1 000 eura. Osim ovih, za sve prihvaćene aplikacije biće uručene otkupne nagrade u iznosu od 100, 300 i 500 eura, u zavisnosti od kategorije za koju je aplicirano. 40
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
- kamatna stopa od 1 do 1,5 odsto (za subjekte koji projekte realizuju u opštinama sjeverne regije i u manje razvijenim gradovima kamatna stopa će iznositi 1 procenat, a za one koji projekte realizuju u ostalim opštinama, kamatna stopa će iznositi 1,5 odsto na godišnjem nivou) - rok otplate do 6 godina uključujući grejs period od 12 mjeseci. Treba imati u vidu da ovaj projekat nije tipičan, komercijalna projektna komponenta nije dominantna, jer on treba da predstavlja mehanizam za motivisanje i za buđenje inicijativnosti građana u dijelu valorizacije vrijednosti Crne Gore. Životna istina stara koliko i svijet - tek kada spoznamo sebe u stanju smo da se učinimo privlačnim za druge. Otkrijmo tajne koje nas okružuju, upotrijebimo maštu i izaberimo prave riječi. Sve legende su nekad nastale, pa zašto ne bi i u našem vremenu
@MRTME
MORiT.me
41
Dragica Mirjačić, poljoprivredna proizvođačica iz Nikšića
i lijek i hrana DRIJEN tara, duga, dobra porodična tradicija da se za dugu zimu pripremi dobra zimnica krasila je moj dom, oduvijek. Vitalna svekrva spremala je dosta toga iako tada nije bilo zamrzivača, hladnjača a u selu ni prodavnica. Nešto od svoje majke, a nešto od nje sam naučila, a kasnije širila svoja znanja sa namjerom da djecu podižem zdravom, organskom hranom kojom obiluje naša ekološka domovina. Spremala sam zimnicu za svoju porodicu i pomalo za prijatelje, dok nijesam shvatila da bi se određena količina mogla i prodati i time pojačati porodični budžet. Pošto se ne može svaštariti, porodično smo se opredijelili da oprobamo prodaju proizvoda od drenjina, jer smo na imanju u selu Bršnu, 12 km udaljenom od Nikšića, imali 50-tak starih, ekstenzivnih stabala. Suprug
S
42
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
je i prije 10 godina bio ubijeđen da proizvodi od tog nepravedno zaboravljenog voća imaju perspektivu u ljudskoj ishrani. Kako su godine prolazile tako se i naša proizvodnja širila, a samim tim i potreba za nabavkom specijalizovanih mašina, stvaranjem adekvatnog prostora za radionicu, skladištem za gotove proizvode, ambalažu, hladnjače za čuvanje sirovine i sl. Veoma teško kao i svaki početak, ali vjera u dobru ideju nas je gurala naprijed. Drenjina je i lijek i hrana, i to zdrava, vrhunska. Saznanje da se u farmaceutskoj industriji koristi korjen, kora, list, plod pa čak i koštica garancija je kvaliteta. Poznato je da se u Kini i 2000 godina prije nove ere spravljao od drenjina preparat za dugovječnost njihovih vladara. Bogu Kronu drenjina je bila zaštitni znak,
faraoni su je nazivali božanskim voćem, a Romul je kada je odlučio da pravi Rim u zemlju zabio drenjinovu granu. Kad je proizvodnja počela da raste sve se više i broj potrošača širio, počinju da se ređaju sajmovi, prodajne izložbe... Dobijanjem sertifikata za organsku proizvodnju postala sam prepoznatljivija u državi pa i izvan. U Nikšiću 10-tak kafića i restorana prodaje moje sokove. U Podgorici u „Boneli“ u Atlas Capital Centru i „Volijevim“ prodavnicama ima proizvoda od drenjina, kao i u nekoliko prodajnih objekata na primorju. Navešću i dva odlična primjera: „Paradiso“ iz Podgorice i „Kamelija“ iz Kotora koji kupuju moje proizvode i prave odlične prezentacije posvećene isključivo drenjini. Ono što zabrinjava je da u hotelima ama baš niko ne kupuje organske sokove, iako mnogi tvrde da prodaju gostima organsku hranu. Čak mi je jedan menadžer u Budvi rekao da njemu ne trebaju zdravi organski sokovi jer mu odlično prolaze Kokakola i Fanta. Sa druge strane, neki trgovački centri za organizaciju sajma zdrave hrane traže za sto 90x90cm da se plati 100 eura kotizacije. Znači, ja bih trebala da prodam 30 litara soka da platim sto. Ovo su rijetki i loši primjeri i uvjerena sam da će se priča o zdravoj hrani brzo širiti. Prepoznajem odlične aktivnosti u Ministarstvu održivog razvoja I turizma i Nacionalnoj turističkoj organizaciji koje doprinose bržem i boljem sazrijevanju svijesti da uz turističku ponudu Crne Gore mora ići ponuda poljoprivrednih proizvoda i zdrave hrane sa naših prostora. Dobro iz Crne Gore - za dobro u Crnoj Gori. Deset godina u pripremanju, preradi i prodaji proizvoda od drenjina me ispunjava zadovoljstvom. Sin i ja od ove djelatnosti možemo solidno da živimo. Nadam se da će u narednom periodu biti još bolje, pa zato svake godine zasadimo po desetak novih stabala. Na nedavnoj manifestaciji „Dani drenjina“ u Nikšiću, vidjela sam natpis na štandu jedne domaćice „Gdje god nađeš zgodno mjesto tu drijen posadi“. Drenjina se klasifikuje kao šumsko voće, ali vrijeme je da se to promijeni jer u svijetu ima mnogo država u kojima se plantažno uzgaja. Dok i kod nas drenjina nalazi svoj put do trpeza, kroz širom otvorena vrata turističke ponude Crne Gore, želim svima da mi budete „Zdravi kao drijen”
@MRTME
MORiT.me
Recept za džem od drenjina Čiste, zdrave i zrele drenjine propasirati i sa 20% šećera povremeno miješati 24 sata. U staklene tegle sipati i čuvati na hladnom mjestu. Ovakav nekuvani džem zahvaljujući hemijskom sastavu drenjine može da traje tri godine ako se čuva na tamnom i hladnom mjestu.
43
INTERVJU MARA VUKANIĆ, GALERIJA „ZOR”
GALERIJA ZOR spoj tradicionalnog i modernog
44
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Stare vještine, poput pletenja, heklanja ili tkanja, čini se kao da žive još samo u sjećanjima na naše bake... Oživjeti ih, komercijalizovati tradiciju na način da se približi mladima ali i onima koji ne žele da je se odreknu i zaborave, danas predstavlja pravi podvig. O tome nam govori Mara Vukanić, čija nas je odvažnost da u Njegoševoj ulici prodaje ručno rađene tradicionalne umjetnine i predmete, podstakla na razgovor
Kako ste došli na ideju da otvorite galeriju? Otvoriti jednu ovakvu galeriju nije bio jednostavan poduhvat, ali smo se na taj korak ipak odlučili prije dvije i po godine. Već smo imali neke izrađene predmete a namjeravali smo da uključimo i druge ljude budući da ovo nije posao za jednu osobu jer ima 100 proizvoda i deset različitih vrsta veza. Naime, zastupljen je veliki broj zanata, te je potreban knjigovezac, slikar za staklo, za svilu, a to su sve zanati kojima se ja ne bavim. Kada smo otvorili galeriju, u početku je bilo zanimljivo, svi su dolazili i bili zainteresovani, ali je proces tekao malo sporije od očekivanog. Međutim, ljudi su počeli da kupuju, a da bi „pogurali prodaju” počeli smo da radimo i tematski program. Tako, na primjer imamo novogodišni program koji uključuje posebne bombice i ukrase, vjenčiće za vrata, dekoracije za stolove, te escajg. Da li su mušterije više zainteresovane za tradicionalne motive ili pak za nešto moderno, i šta imate od tradicionalnih predmeta? Poslije pola godine iskustva, razmišljali smo o tome šta je najpovoljnije da imamo u radnji. Počeli smo sa
@MRTME
MORiT.me
45
46
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
prodajom crnogorskih motiva i na naše zadovoljstvo, oni su preovladali i bili traženiji. Oni čine 90 odsto prodaje u odnosu na luksuznije predmete koje imamo. Od tradicionalnih odjevnih predmeta imamo djelove crnogorske nošnje, predmete koji su više namijenjeni za poklone kao što su kape, pojasevi, ešarpe, ručno tkane marame od svile, futrole za naočare i torbice koje su nekad bile poznate pod imenom tobolci, manje i veće, za sitan novac itd. Važno je napomenuti da se košulje izrađuju od tri vrste materijala a to su pamuk, viskoza i ćenar. Pamučne košulje izrađujem ja dok ostale izrađuju saradnici, jer teže nabavljam zlatni konac i to može samo neko ko se duži niz godina bavi tim poslom. Za jednu košulju potrebno je od četiri do pet metara ćenara. Kakav je profil Vaših kupaca? Takođe, smatrate li da ovakav posao ima budućnost i koliko ste zadovoljni? Vjerovali smo da će to biti ljudi od četrdesetak godina i stariji, ali dolaze nam i mladi ljudi koji su oduševljeni stvarima koje vide u radnji, a naročito nas oduševljava to što se mlade djevojke uzrasta 15-16 godina interesuju za ovakve predmete. Zasad to predstavlja „preživljavanje“, odnosno održavanje radnje. Već je dvije godine prošlo i, naravno, ima pomaka, odnosno, veći je izbor kao i interesovanje. Osim toga, veći broj ljudi zna za nas, ali nijesmo
@MRTME
MORiT.me
mnogo novca potrošili na marketing i reklame s obzirom na to da je za taj segment potrebno izdvojiti veću sumu novca. Najveći uticaj imale su preporuke, flajeri, te zadovoljne mušterije. Naravno, to je najsporiji način ali, po našem mišljenju, i najbolji. Kada vas mušterija preporuči to znači da posjedujete i kvalitet i lijep dizajn. Posjećuju li Vas stranci? Kada je riječ o strancima, oni dođu kada vide galeriju u ulici, ali vjerujem da bi bilo više posjetilaca da se galerija nalazi na primorju. Kazali ste mi da pokušavate da stari crnogorski dizajn utkate u nešto novo, čineći ga modernijim a samim tim i privlačnijim mlađim generacijama? Upravo sada radimo na jednom takvom jedinstvenom projektu, a riječ je o rokovnicima. Naš knjigovezac se trenutno bavi nekim interesantnim detaljima i monogramima. Takođe, bavimo se vezom azbuke i pokrstica, čiji je dizajn vrlo lijep. Vezena azbuka je jedan zaista unikatan i fantastičan predmet te smatramo da bi tako nešto na poklon trebalo da dobije svaki prvak ili da bude na zidu svake učionice. Bilo bi lijepo da postoji prostor, škole ili državne ustanove gdje bi predmeti iz naše bogate istorije i kulture bili izloženi 47
MANIFESTACIJE u novembru
Južni region: KOŠTANJADA
KOŠTANIJADA
MJESTO ODRŽAVANJA: Kotor
MJESTO ODRŽAVANJA: Ostros, Bar
VRIJEME ODRŽAVANJA: 6. novembar
VRIJEME ODRŽAVANJA: prva polovina novembra
Ova manifestacija od značaja je za promovisanje poljoprivrede, turizma i kulturne baštine Krajine koja raspolaže sa preko 20 000 stabala kestena, a kestenova šuma je zakonom zaštićena.
48
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Koštanjada u Kotoru
x
Susreti pod maslinom u Baru
MASLINIJADA MJESTO ODRŽAVANJA: Stari Bar VRIJEME ODRŽAVANJA: druga polovina novembra
Predstavlja smotru čuvenih proizvoda sa ovog područja: maslina, maslinovog ulja i agruma, upotpunjenu izložbom narodnih nošnji i kulturno-zabavnim programom.
SUSRETI POD STAROM MASLINOM MJESTO ODRŽAVANJA: Bar VRIJEME ODRŽAVANJA: 28 i 29. novembar druga polovina novembra
Tradicionalna manifestacija, koja se održava od 1987. godine u novembru, a posvećena je dječjem stvaralaštvu. Naime, djeca se predstavljaju literarnim i likovnim radovima na temu „Maslina, mir, prijateljstvo“.
@MRTME
MORiT.me
49
Najbolje iz CG Delta City
x
Pet Vet
dani ljepote
Pet Vet Počinje DEUS
Centralni region NAJBOLJE IZ CRNE GORE MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, Delta City
MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, Delta City
VRIJEME ODRŽAVANJA: 5 i 6. novembar
VRIJEME ODRŽAVANJA: 12 i 13. novembar
Tokom manifestacije biće predstavljeni s domaći proizvođači: vina, maslina i maslinovog ulja, meda, pršuta, mlijeka i mliječnih proizvoda, ljekovitog bilja, organskih proizvoda, s ciljem promocije i očuvanja domaćih proizvoda.
VI ANTIKO BAZAR
50
DANI LJEPOTE
Sajam kozmetike, njege i estetike, pod nazivom „Dani ljepote”, biće pravo mjesto za one koji vode računa o svom izgledu, a okupiće proizvođače, predstavnike i distributere najpoznatijih svjetskih brendova kozmetičkih i frizerskih kuća. Izlagači iz zemlje i inostranstva predstaviće posjetiocima festivala proizvode i usluge.
III BAZAR LIJEPIH STVARI
MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, tržni centar „Bazar“
MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, tržni centar „Bazar“
VRIJEME ODRŽAVANJA: 5 i 6. novembar
VRIJEME ODRŽAVANJA: 12 i 13. novembar
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
PET&VET
mobilnih telefona, kompjutera i druge digitalne opreme, kao i rješenja za pametne kuće i hotele.
MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, Delta City VRIJEME ODRŽAVANJA: 19 i 20. novembar
BOŽIDAR VUKOVIĆ PODGORIČANIN MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, Moderna galerija Muzeji i galerije ili KIC Budo Tomović
Tokom sajma opreme, hrane, kozmetike i njege za kućne ljubimce, pod nazivom „Pet&Vet“ biće organizovani i zanimljivi prateći sadržaji što će biti prilika da svi posjetioci sajma dobiju sve informacije o kućnim ljubimcima, ostvare popuste i osvoje nagrade, ali i udome ljubimce. Poseban fokus biće na edukaciji o brizi o kućnim ljubimcima i to uz detaljne instrukcije stručnih lica koji će posjetiocima davati savjete o njezi, ali im i predočiti šta sve podrazumijeva vlasništvo nad kućnim ljubimcem.
SVJETSKI DAN PRAVA DJETETA MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, tržni centar „Bazar“ i dječja igraonica „Zujalica” VRIJEME ODRŽAVANJA: 20. novembar
SAJAM TELEKOMUNIKACIJA, INFORMATIKE I DIGITALNE OPREME MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, Delta City
VRIJEME ODRŽAVANJA: kraj novembra
Imajući u vidu značaj postojanja štamparije i ličnosti Božidara Vukovića Podgoričanina, Sekretarijat za kulturu i sport po prvi put organizuje manifestaciju, sa ciljem podsjećanja na štamparsku djelatnost Crne Gore.
DECEMBARSKA UMJETNIČKA SCENA - DEUS MJESTO ODRŽAVANJA: Podgorica, KIC Budo Tomović, KIC Zeta, KIC Golubovci i KIC Malesija; Narodna biblioteka Radosav Ljumović; Moderna galerija - Muzeji i galerije; Kusleova kuća; Galerija „Art“ VRIJEME ODRŽAVANJA: kraj novembra- decembar
Program DEUS-a čine sadržaji sa likovne scene, muzički sadržaji, dramski, filmski, multimedijalni projekti i književne večeri. Sadržajna raznolikost programske šeme manifestacije DEUS, ostvaruje se u saradnji sa predstavnicima kulturnih centara izvan Crne Gore.
VRIJEME ODRŽAVANJA: 26 i 27. novembar
Na trećem Sajmu telekomunikacija, informatike i digitalne opreme biće predstavljene inovacije u oblasti savremenih tehnologija, a posjetioci će biti u mogućnosti da se upoznaju sa najnovijim modelima @MRTME
MORiT.me
NAPOMENA: Organizatori manifestacija zadržavaju pravo izmjene datuma i otkazivanja održavanja manifestacije usljed nepovoljnih vremenskih uslova i drugih razloga 51
NOVOOTVORENI VISOKOKVALITETNI HOTELI U 2016. GODINI „CENTREVILLE HOTEL & EXPERIENCES” Hotel „CentreVille Hotel & Experiences“ otvoren je u okviru kompleksa mješovite namjene, poznatog kao „The Capital Plaza“. Dio grupacije „Abu Dhabi Financial Group“ i „Abu Dhabi Capital Group“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uspješno je realizovao hotelski kompleks „CentreVille Hotel & Experiences“ Podgorica koji pripada hotelskoj grupaciji „H Hospitality Collection“. Hotel je kategorije 4 zvjezdice i posjeduje specijalizaciju za „Poslovni ugostiteljski objekat“. Ovaj hotel raspolaže sa 122 smještajne jedinice, odnosno 246 ležaja. U svom sastavu nudi restoranske sadržaje „Living room“ i „Di-
ning room“, tri kongresne sale, sale za sastanke, usluge Spa i Wellness centra, te Fitness centra koji posluje u okviru kompleksa „The Capital Plaza“ a koji gostima pruža nezaboravan doživljaj.
„HILTON“ Hotel „Hilton“ kategorije 5 zvjezdica, nalazi se u administrativnom centru glavnog grada Podgorica i sagrađen je na mjestu nekadašnjeg hotela „Crna Gora“. Hotel raspolaže sa 180 smještajnih jedinica, a ukupno 360 ležaja. Gosti mogu uživati u raznim ponudama hrane i pića u hotelu, u „Sky Bar“-u koji se nalazi na osmom spratu hotela sa pogledom na grad, restoranu „Crna Gora“, na terasi Fontana kao i u „Cigar“ klubu. Za sastanke i druge događaje, uključujući vjenčanja, hotel nudi jedan od najvećih prostora u Podgorici koji sadrži pet sala za sastanke i konferencije. U ponudi hotela je i Kristalna dvorana, koja se prostire na 425 kvadratnih metara i koja prima do 435 gostiju. „Hilton“ nudi jedan od najvećih
„VERDE“ Hotel „Verde“ kategorije 4+ zvjezdice, nalazi se na obali rijeke Sitnice, nedaleko od centra grada i kombinuje komfor, luksuz te nesvakidašnju uslugu. Udobna atmosfera moderno opremljenih soba, tradicionalna crnogorska i internacionalna kuhinja, kao i ljubazno osoblje gostima su na raspolaganju za vrijeme boravka u hotelu. Hotel „Verde” raspolaze sa 81 smještajnom jedinicom. U sklopu kompleksa gosti imaju mogućnost i korišćenja Spa & Wellness centra, restorana, sportske dvorane kao i korišćenja konferencijskih sadržaja. 52
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
spa centara u gradu, Duklja Spa, koji se prostire na 1 300 metara kvadratnih, na prizemlju, međuspratu i prvom spratu, i dizajniran je u skladu sa najnovijim fitnes trendovima i sadrži, između ostalog, unutrašnji bazen. Većina ovih sadržaja dostupna je i građanima koji nijesu korisnici smještaja.
„LA ROCHE“ „La Roche“ je luksuzni hotel kategorije 5 zvjezdica, smješten u Tivtu. Nalazi se na idealnom mjestu, tri kilometra od internacionalnog aerodroma Tivat i 150 metara od luksuznog kompleksa „Porto Montenegro“, na gradskom šetalistu i na samoj obali sa sopstvenom plažom. Izgrađen je u klasičnom stilu sa izuzetno komfornih devet soba, dizajniranih da impresioniraju i najzahtjevnije goste. Svaka soba je luksuzno opremljena, te ima sopstveni balkon, pogled na more, ili na planinu.
Gostima je na raspolaganju i spa centar u okviru kog se nalaze tursko kupatilo, sauna, topla klupa, masaža. Hotel raspolaže i otvorenim bazenom koji je smješten na krovu hotela sa kog se pruža prelijep pogled na zaliv. U sklopu hotela nalazi se i Koktel bar je rezervisan samo za goste hotela i vlasnike membership kartice. Restoran je internacionalan, sa proširenom ponudom jela od mesa, sa fokusom na prirodne i organske sastojke. Specijalno kreirana vinska lista upotpunjuje i zadovoljava sve ukuse. Posjeduje i elegantno opremljen café bar i plažni bar.
„SOKOLINE” Ovaj mali hotel sa 4 zvjezdice, koji se nalazi na novoj trasi puta od Danilovgrada i u neposrednoj blizini manastira Ostrog na mjestu „Sokoline“, odakle se pruža panoramski pogled na bjelopavlićku ravnicu i dolinu rijeke Zete, i sa druge strane na gornji i donji manastir Ostrog. Hotel raspolaže sa 8 smještajnih jedinica (18 ležaja), restoranom i predivnom restoranskom terasom. U restoranu se pretežno služe nacionalna jela crnogorske kuhinje a kapacitet restorana sa terasom je za ukupno 250 osoba. Pored navedenog, gostima su na raspolaganju suvenirnica i prodavnica zdrave hrane sa nacionalnim proizvodima. Takođe, u pripremi su i sadržaji za igru i zabavu za najmlađe goste. Hotel takođe @MRTME
MORiT.me
raspolaže dovoljnim kapacitetom parking prostora kao i sadržajem za lica sa posebnim potrebama. 53
AVANTURISTIČKI PARK „GORICA” U srcu Gorice, nedaleko od centra grada, u oazi mira i tišine otvoren je avanturistički park „Gorica“, mjesto za uživanje, odmor, relaksaciju i rekreaciju. Avanturistički park namijenjen je svim uzrastima i nivoima fizičke kondicije. SVAKI IZAZOV TRAJE DO 90 MINUTA Avanturistički park sadrži pet staza, počev od žute staze koja je namijenjena uzrastima od pet i više godina na visini od dva metra, pa sve do crne staze na visini od 12 metara. Pored staza u avanturističkom parku napravljena je i vještačka stijena za penjanje, za sve koji žele da isprobaju još jednu novu avanturu. Takođe, u sklopu parka izgrađena je teretana za slobodno korišćenje, kao i igralište koje je tek u izgradnji. Park posjeduje novu opremu koja se sastoji od pojaseva, kaciga i rukavica, a tu su i kvalifikovani i licencirani instruktori da opreme i isprate posjetioce na stazama. Projekat avanturističkog parka Gorica u najvećem dijelu finansirala je firma „Explorer“ doo – Kolašin, dok je jedan dio finansiran iz kreditne linije IRF-a Crne Gore. 54
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.
Radno vrijeme avanturističkog parka je OD 08:00 DO 23:00 časova
CIJENE Za mališane je oformljena izvanredna cijena od 5 EURA, dok karte za uzrast od 9 do 14 godina koštaju 8 EURA. @MRTME
MORiT.me
Za starije koji bi se upustili u avanturu mnogo većeg izazova cijena iznosi samo 10 EURA. 55
56
TURIZAM I PROSTOR - Novembar 2016.