Turizam i prostor, decembar 2016

Časopis Ministarstva održivog razvoja i turizma

TURIZAM I PROSTOR

Decembar 2016.

UĐITE U ĐALOVIĆA PEĆINU STJEPAN HAUSER 2CELLOS

Investitor Romi Havat

BYBLOS 2 U STAROJ VAROŠI

ŠTA SMO U VENECIJI NAUČILI O SOLANI?

Nova godina NAJLUĐA NOĆ KAO ZABAVA I ZARADA MORiT.me

@MRTME

1

TURIZAM I PROSTOR

SADRŽAJ

Decembar 2016.

38.

10. .

58.

56.

44.

26.

2

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

18.

@MRTME @MORiT.me

Časopis Ministarstva održivog razvoja i turizma

TURIZAM I PROSTOR Decembar 2016.

Fotografija sa naslovnice: Michael Kaminski

UĐITE U

Dalovica pecinu STJEPAN HAUSER 2CELLOS

Investitor Romi Havat

BYBLOS 2 U STAROJ VAROŠI

ŠTA SMO U VENECIJI NAUČILI O SOLANI?

Nova godina

NAJLUĐA NOĆ KAO ZABAVA I ZARADA

UVOD

3

TURISTIČKE AKTUELNOSTI

4 - 7

Svečana ceremonija uručivanja nagrada za javni poziv ,,Sva čuda Crne Gore“: PROJEKAT KOJI STVARA KREATIVNU ENERGIJU

8-9

Investitor Romi Havat, „Riana Group Montenegro“: UVEZIVANJEM BIZNISA DO POTPUNOG KOMFORA KLIJENATA 10 - 13 Maja Kovačević i Milica Lekić SMANJENJE PDV-A NIJE CILJ VEĆ SREDSTVO

14 - 17

Milica Lekić DESETINE HILJADA POSJETILACA TOKOM NOVOGODIŠNJIH PRAZNIKA

18 - 25

Stjepan Hauser, 2CELLOS: CRNA GORA JE PREDIVNA, DOLAZIMO PONOVO

26 - 29

Zatvoreno XV Bijanale u Veneciji: VENECIJA OŽIVJELA DEBATU O SOLANI

30 - 37

Intervju sa Ivanom Vojinović: ZA INFRASTRUKTURU TOPLIFIKACIJE OPŠTINE PLJEVLJA 21 MILION EURA

48 - 49

PRESS CLIPPING: O Crnoj Gori u stranim medijima

50 - 53

Marko Mirović, savjetnik u PR sektoru: TURISTIČKI OBILAZAK KROZ VIRTUELNU REALNOST

54 - 55

ZANIMLJIVOSTI ~ DA LI STE ZNALI?

56 - 57

Intervju sa Danilom Vukmirovićem, vinarem i pčelarom: VINSKI TURIZAM U CEKLINU 58 - 61 MANIFESTACIJE U DECEMBRU

62 - 65

STR. 62.

Ivana Radoman: Veliki potencijali za speleološki turizam u Crnoj Gori: ĐALOVIĆA PEĆINA - SPELEOLOŠKI DRAGULJ CRNE GORE 38 - 43 Intervju sa Markom Slokarom: ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE NAJZAHTJEVNIJI PROCES, ALI PUN BENEFITA

Pratite nas na društvenim mrežama:

44 - 47

@MRTME

MORiT.me

3

CRNA GORA M I N I S TA R S T V O O D R Ž I V O G R A Z V O J A I TURIZMA

MINISTARSTVO ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA MINISTAR:

Pavle Radulović ADRESA:

IV Proleterske brigade 19.

81000 Podgorica, Crna Gora TELEFON:

+382 (0)20 446 346 +382 (0)20 446 347 +382 (0)20 446 341 FAX:

+382 (0)20 446 215 REDAKCIJA ČASOPISA TURIZAM I PROSTOR: Marina Miketić Nikolić marina.miketic@mrt.gov.me Milica Lekić milica.lekic@mrt.gov.me Ivana Radoman ivana.radoman@mrt.gov.me Marko Mirović marko.mirovic@mrt.gov.me DIZAJN: Ana Đurković VEB-SAJT:

www.mrt.gov.me MORiT.me

@MRTME

NACIONALNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA CRNE GORE DIREKTORICA:

Željka Radak Kukavičić ADRESA:

Marka Miljanova 17.

81000 Podgorica, Crna Gora TELEFON:

+382 077 100 001 FAX:

+382 077 100 009 E-ADRESA:

info@montenegro.travel VEB-SAJT:

www.montenegro.travel ntocg

@SeeMontenegro

CALL CENTAR :

0 8000 1300

Uvažene citateljke i citaoci, svjetskih eksperata iz ove oblasti, u čemu će aktivno participirati i svi zainteresovani lokalni subjekti i šira javnost.

Turizam je najznačajnija privredna grana ove države, tako da ćemo, kao i u oblasti životne sredine, usmjeriti sve snage na razvoj i rast održivog turizma. Dok će namu životnoj sredini prevashodni cilj biti čuvanje prirode i prostora za buduća pokoljenja, u turizmu je to rast ostvaren kroz ponudu prepoznatljivu za naše prostore.

Dozvolite mi da vas prije svega pozdravim, poželim ugodne praznike i uspješnu predstojeću godinu.

Od obnove nezavisnosti do danas, a usuđujem se da kažem i decenijama prije toga, generacije koje su upravljale našom zemljom imale su kompleksne, velike i, zašto ne reći, istorijske nacionalne ciljeve, bilo da je riječ o unutrašnjoj ili vanjskoj politici. Ova Vlada je, vjerujem, kao ni jedna do sada, dobila šansu da se skoncentriše na unapređenje životnog standarda.

Ključ svakog održivog razvoja je primjerena i efikasna zaštita životne sredine. Cilj nam je da prije svega sačuvamo prirodne ljepote koje su bez sumnje najveća dragocjenost Crne Gore i da ih razvijamo do one mjereu kojoj to neće neprihvatljivo uticati na eko sisteme u njima. Istovremeno, na takav način želimo da ih stavimo u službu turizma i promocije Crne Gore kao ekološke države. Životnu sredinu, sa posebnim akcentom na Nacionalne parkove i ostale zaštićene zone, razvijaćemo uz smjernice i vođstvo najvećih

MORiT.me

@MRTME

Svi mjereni ovogodišnji indeksi, kada je o turizmu riječ, bolji su od prošlogodišnjih. Ali ne smijemo dozvoliti da se zaustavimo zadovoljni postignutim. Činjenica da smo bolji nego što smo bili ne znači da smo dovoljno dobri, a posebno ne znači da smo bolji od drugih sa kojima se na tržištu nadmećemo.

Dakle, u svakom segmentu svog djelovanja oslanjaćemo se kako na sopstvene tako i na resurse van naše zemlje, odnosno na one koji najbolje znaju, umiju i mogu. Motivisanost i profesionalizam trebalo bi da budu ključne osobine službenika koji žele da svoj rad utkaju u održivu viziju rada ovog Ministarstva.

Vjerujem da zajedničkom predanošću poslu koji nam je povjeren možemo prirodu i prostor sačuvati i razvijati na način koji će biti jednako udoban i građanima i neprocjenjljivo vrijednim eko sistemima naše zemlje - zemlje koju smo od predaka naslijedili i koju smo obavezni ostaviti budućim generacijama kao zaostavštinu na koju će biti ponosni.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović

5

TURISTIČKE AKTUELNOSTI

PONUDA CRNE GORE ZA NOVOGODIŠNJE PRAZNIKE I ZIMSKU SEZONU PREDSTAVLJENA U BEOGRADU, TREBINJU I DUBROVNIKU Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i predstavnicima turističke privrede predstavila je ponudu za novogodišnje praznike i zimsku sezonu u Beogradu, Trebinju i Dubrovniku. Prisutne je najviše interesovala ponuda za predstojeće novogodišnje praznike, kao i program Praznika mimoze koji se održava u februaru. Ponudu svojih gradova predstavile su lokalne turističke organizacije Bara, Budve, Tivta, Herceg Novog, Podgorice, Žabljaka, kao i ski-centar „Vučje“ i hotel „Bianca Resort and Spa“.

TURISTIČKA PONUDA CRNE GORE NA SAJMU TURIZMA CITM 2016 U ŠANGAJU Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) predstavila je turističku ponudu Crne Gore na međunarodnoj berzi turizma CITM 2016 koja je održana u Šangaju u periodu od 11. do 13 novembra ove godine. Imajući u vidu i specifičnost ovog za Crnu Goru udaljenog tržišta i navika kineskih turista da prilikom svog putovanja posjete što veći broj zemalja koje su geografski bliske, na štandu kao i prethodnih godina NTO CG nastupila je u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije. Na zajedničkom štandu svoju ponudu predstavili su turoperator „Fly Montenegro“ i hotel „Maestral“.

6

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

9,02%

više turista u hotelima zaključno sa septembrom

CRNA GORA SVE INTERESANTNIJA ZA DALEKA TRŽIŠTA U organizaciji NTO CG, a na inicijativu Ambasade Crne Gore u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u periodu od 7 - 11. novembra, u Crnoj Gori boravio je Ibrahim Tutanji, glavni i odgovorni urednik magazina „Albayan”, zvaničnog lista Vlade Dubaija, koji prati preko 20 000 000 čitalaca i Talal Alaršed, vlasnik jedne od vodećih kompanija za PR i marketing u Dubaiju. Takođe, u trodnevnoj studijskoj posjeti Crnoj Gori boravili su i predstavnici turoperatora iz Gruzije koji su pored obilaska poznatih turističkih lokaliteta imali priliku da se sastanu sa predstavnicima lokalnih turističkih organizacija i udruženja agenata Crne Gore (ATA) sa kojima je razgovarano o mogućnostima uspostavljanja zajedničke saradnje.

5,24%

više turista zaključno sa septembrom TURISTIČKA PONUDA CRNE GORE NA MEĐUNARODNOJ TURISTIČKOJ BERZI „WTM“ U LONDONU Crna Gora se i ove godine, predstavila sa svojom turističkom ponudom na najznačajnijoj međunarodnoj turističkoj berzi „World Travel Market“ (WTM), koja je održana od 7. do 9. novembra u Londonu.

Na štandu Crne Gore svoju ponudu predstavile su lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Kotora, Podgorice, hoteli HG „Budvanska rivijera“, „Montenegro Stars Hotel Group“, „Beppler and Jacobson“, „The Queen of Montenegro“, „CentreVille Hotel and Experiences“, „Dukley Hotels and Resorts“, „Regent Porto Montenegro“, i Aerodromi Crne Gore.

MORiT.me

@MRTME

7

TURISTIČKE AKTUELNOSTI

MICE PONUDA BUDVE PREDSTAVLJENA NA SAJMU KONGRESNOG TURIZMA U BARSELONI Turistička organizacija Budve (TO) predstavila je turističku ponudu Crne Gore i budvanske rivijere sa posebnim akcentom na ponudu iz sfere kongresnog turizma na specijalizovanom sajmu „Incentives, Business Travel & Meeteing Expo - IBTM World“, koji je održan od 29. novembra do 1. decembra u Barseloni. Pored TO Budva, svoju ponudu predstavili su i: hoteli „Regent – Porto Montenegro“, „Avala“ i „Bjanka“, kompanija „Bepler&Jacobson“ te agencije DMC „Talas M“, „Luminalis“, „Terranautica“ i „Gorbis“.

3,55%

povećanje broja posjetilaca Nacionalnih parkova zaključno sa oktobrom

8

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

9,56%

RELI „GUMBALL“ PROLAZI KROZ CRNU GORU

povećanje prometa aviona zaključno sa oktobrom

ĐALOVIĆA PEĆINA CRNOGORSKI BISER U KOJI ĆE BITI ULOŽENO 12 MILIONA EURA

Đalovića pećina je biser crnogorske, ne samo speleološke već i kompletne turističke ponude, u koji će u narednim godinama biti uloženo oko 12 milona eura i to uz strogo poštovanje njenih prirodnih vrijednosti i na način da se montažno-demontažnim kontrukcijama sačuva svaki pećinski ukras – saopšteno je na održanoj prezentaciji u vezi sa planovima njene valorizacije. Naime, završena je izrada Studije ekonomske opravdanosti turističke valorizacije Đalovića pećine sa idejnim rješenjem uređenja dijela pećine o čemu su na prezentaciji održanoj 16. novembra govorili ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i rukovodilac tima koji je izradio Studiju prof. dr Rifat Alihodžić. Tokom prezentacije istaknuto je da je Đalovića pećina ispitana u dužini oko 17,5 kilometara te da je Studijom predloženo da uređeni turistički dio bude nešto preko 814 metara sa devet dvorana i deset platoa za posjetioce, kao i da se izgradi i stavi u funkciju žičara od manastira Podvrh do same pećine.

MORiT.me

@MRTME

Devetnaesti godišnji reli „Gumball 3000“ biće održan u periodu od 1. do 8. jula 2017. godine, a 120 super-automobila voziće od Rige (Letonija) do grčkog ostrva Mikonos u Egejskom moru. Jedna od stanica relija biće i Crna Gora, odnosno marina „Porto Montenegro“.

U srijedu, 5. jula učesnici relija „Gumball“ biće u „Porto Montenegro“, gdje će publika biti u prilici da uživa u spektakularnoj izložbi automobila kao što su pagani, bugati, ferari, lamborgini, porše, aston martin, keniseg, BAC mono, AMG mercedes, jaguar, bentli i rols rojs te drugi futuristički konceptualni automobili. Učesnici relija dolaze iz više od 30 zemalja, među kojima će biti zvijezde rok muzike, pripadnici kraljevskih porodica, kao i poznati DJevi, ličnosti iz svijeta sporta, filma i televizije te preduzetnici i automobliski entuzijasti.

11,22%

povećanje broja motornih vozila na graničnim prelazima zaključno sa oktobrom

15,40%

povećanje prometa vozila kroz tunel Sozina zaključno sa oktobrom

9

ODRŽANA SVEČANA CEREMONIJA URUČIVANJA NAGRADA ZA JAVNI POZIV ,,SVA ČUDA CRNE GORE“

Projekat koji stvara

kreativnu energiju U kategoriji A, prva nagrada dodijeljena je NVO ,,Green Home“ za ,,Legendu o 365 crkava u starom gradu Svaču“. Nacionalni parkovi pokazali su se kao jedni od najboljih aplikanata, a njihov rad primijetio je stručni žiri i dodijelio im prvu nagradu u kategoriji B za projekat ,,Valorizacija parobroda Skenderbeg u NP Skadarsko jezero”.

Piše: Vasilije Prelević

večanom ceremonijom dodjele nagrada završena je prva faza projekta ,,Sva čuda Crne Gore“. Do ovog momenta na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma pristiglo je 255 veoma kvalitetnih aplikacija, a stručni žiri izabrao je najboljih stotinu.

Ceremonija je odražana hotelu Hilton, a nagrade su uručili ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, predsjednik stručnog žirija Živko Andrijašević i direktor Investiciono Razvojnog Fonda Zoran Vukčević.

U kategoriji A - prijedlog za uvrštenje na listu Sva čuda Crne Gore, prva nagrada od 2.000 eura dodijeljena je NVO ,,Green Home“, za projekat ,,Legenda o 365 crkava u starom gradu Svaču“. Drugu nagradu od 1.500 eura, dobili su Jovana Milović i Haris Bajramović koji su dostavili aplikaciju pod nazivom ,,Putevima

S

10

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Vladimira i Kosare“. Za projekat ,,Valorizacija praistorijskih crteža u Nacionalnom parku Prokletije”, treća nagrada od 1.000 eura, uručena je Javnom preduzeću Nacionalni parkovi.

Nacionalni parkovi pokazali su se kao jedni od najboljih aplikanata, a njihov vrijedan rad primijetio je stručni žiri, koji im je, svojim glasovima, dodijelio i prvu nagradu u kategoriji B za projekat ,,Valorizacija parobroda Skenderbeg u NP Skadarsko jezero”. Drugu nagradu dobio je Centar za održivi razvoj UNDP za projekat ,,Botaničke bašte Crne Gore”, a treću Centar za kulturu Kolašin za alikaciju ,,Valorizacija kanjona Mrtvice”.

U kategoriji C - biznis inicijative, otkupne nagrade od 500 eura dobilo je deset projekata, koji će kod IRF-a, potrebnom dokumentacijom, aplicirati za dodjelu kreditnih sredstava:

BROJ PROJEKAT IME APLIKANTA 2 3 4 5 6 7 8 9 10

”Katalog Jezera Crne Gore – Mitovi i legend” „Vranjina – srce Jezera“ ‘’Biznis inicijativa-Agro-eko-katun Rikavačko jezero’’ ”Osnivanje Hostela za smještaj posjetilaca Kanjona Mrtvice” “Izgradnja Planinarskog doma ‘’Maganik” ‘’Čudo na Njegovuđi’’ ”Biogradsko jezero primjer održivog transporta” ”Ljubišnja – legenda i mogućnosti za razvoj turizma” “Topovnik – Biznis inicijativa za valorizaciju”

Uručujući nagrade ministar održivog razvoja I turizma Pavle Radulović zahvalio se prisutnima I istakao zadovoljstvo, jer je bio u u prilici da podijeli pozitivno iskustvo u pogledu realizacije jednog od, kako je rekao, najinteresantnijih projekata u prethodnom periodu.

-Htio bih da čestitam svim učesnicima konkursa, jer je ovo fantastična prilika za sve kreativne ljude, da pokažu šta mi u Crnoj Gori imamo da pokažemo, a zaista, imamo mnogo toga sa čim turisti treba da se upoznaju. Šteta je, što su mnogi od nas vidjeli mnoga čuda svijeta, a nisu vidjeli čuda Crne Gore. Zahvalio bih se predanom timu ljudi, koji je imao puno posla, da od 255 aplikacija izabere stotinu, koje su danas nagrađene – kazao je ministar Radulović.

Predsjednik stručnog žirija, istoričar Živko Andrijašević upoznao je prisutne sa načinom vrjednovanja svih pristiglih aplikacija, zahvalio se svima koji su aplicirali, a onima nagrađenima čestitao.

-Sve pristigle aplikacije, žiri je ocjenjivao shodno kulturno – istorijskom, ekološkom i turističkom aspektu.

Nakon bodovanja koje je obavljeno na online platformi, došli smo do poretka, koji je rezultat prostog zbrajanja bodova u pomenute tri kategorije – istakao je Andrijašević.

Kako kaže, ono što je najvažnije je da je ovim konkursom dobijen ozbiljan broj kreativnih ideja, značajnih prijedloga, koji pokazuju sve vrijednosti Crne Gore, koje su pred nama, a nisu dovoljno primijećene.

-Mogu slobodno reći da smo izazvali jedan kreativni pokret. Žiri izražava zadovoljsto kvalitetom I sadržajem ideja I prijedloga pristiglih na ovaj konkurs – zaključio je Andrijašević.

Direktor Investiciono – razvojnog fonda Zoran Vukčević kazao je da je projekat ,,Sva čuda Crne Gore” pokazao da naša zemlja ima potencijala za biznis.

-Vjerujem da veliki broj ideja, sa kojima smo se upoznali, zaista mogu da predstavljaju čudo od biznisa u

MORiT.me

@MRTME

Ognjen Đurišić DOO Interbrand Vedrana Rašović JU OŠ ,,Međuriječje“ PK ,,Visokogorci Crne Gore” DOO ,,Točak” NP ,,Biogradska Gora” Asim Kuhinja Milun Tomović

Crnoj Gori i da mogu da se valorizuju na pravi način.

IRF je obezbijedio posebnu kreditnu liniju za realizaciju svih onih biznis ideja koje predstavljaju održivi razvoj i koje zadovoljavaju sve neophodne uslove. Obezbijedili smo kranje povoljne uslove. Kamatna stopa kreće se od jedan do 1,5 odsto, što predstavlja dodatni izazov za sve koji imaju potencijala da se bave biznisom – kazao je Vukčević.

Kreditna linija u okviru ovog projekta predstavlja dodatni impuls za dalji podsticaj za nova zapošljavanja.

U skladu sa svojim Procedurama, IRF će podržati odabrane biznis ideje po sljedećim uslovima: Iznos kredita do 5.000 € u zavisnosti od biznis ideje, Kamatna stopa: od 1% do 1,5%, Rok otplate: do 6 godina, uključujući grejs period od 12 mjeseci.

Javni poziv za projekat raspisan je 17. jula ove godine.

Nakon toga je ,,promotivni karavan Sva čuda Crne Gore”, posjetio sve crnogorske opštine, gdje su održane prezentacije i konstruktivni razgovori sa pojedincima, turističkim poslenicima, . Projekat je naišao na više nego pozitivan odziv, kako građana, tako i institucija, ali i medija, koji su mu pružili kvalitetnu medijsku pažnju, a rezultat svega toga je broj i kvalitet pristiglih aplikacija.

Veoma predani tim Ministarstva održivog razvoja I turizma, Direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Marko Petričević, savjetnik za međunarodne odnose Ivana Bulatović, sekretar projekta Suad Đelović i samostalni savjetnik Vasilije Prelević imaju razloga da budu zadovoljni.

Prvi korak je napravljen, a tek slijede pravi izazovi 11

Investitor Romy Hawatt, Riana Group Montenegro

Uvezivanjem biznisa

DO POTPUNOG KOMFORA KLIJENATA

12

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

INTERVJU

Nakon prvog promotivnog čarter leta za Crnu Goru aviokompanije „FlyDubai“ kojim je doputovalo više od 150 uticajnih biznismena i medija iz UAE, Kuvajta, i Bahreina, investitor Romi Havat, australijanac sa crnogorskim državljanstvom je napravio još jedan korak u cilju promocije Crne Gore. Biznise ovog Libanca koji godinama živi i posluje u Australiji, uokvireni su u „Riana Group Montenegro“ i lokalno su komplementarni. Havat je odlučio da „Discover Montenegro“ kancelariju nakon Porto Montenegra otvori i u Dubaiju, gde se nalazi centrala holdinga ovog investirota. Na taj način će Crna Gora biti adekvatno predstavljena zemljama iz regiona Persijskog zaliva Razgovarala: Marina Miketić Nikolić

Na osnovu Vašeg iskustva u Crnoj Gori, šta vidite kao prednosti ove destinacije, a šta su poteškoće sa kojima se najčešće suočava investitor?

Godinama sam pratio prilike u Crnoj Gori, čak još prije obnove nezavisnosti jer je ova zemlja nevjerovatno lijepa. Primijetio sam da ne postoji adekvatna transportna infrastruktura za zahtjevne investitore ili turiste koji dolaze u Crnu Goru, pa sam odmah investirao i uspostavio prvi međunarodni helihopterski servis i letove. Ja već imam razvijen globalni biznis u avijaciji iz Australije pa sam otvorio i centre za školovanje avionskih i helihopterskih pilota, što je pokrenulo i lokalno tržište.

Poruka svim investitorima je da su Crna Gora i Balkan na neki način još uvijek neistražena područja koja su otvorena za nove ideje, inovacije i riješenja. Savjetovao bih im da dođu i pogledaju potencijal i mnogi renomirani investitori će znati na šta mislim. To je na mnogo načina očigledno. U Crnu Goru iz Australije stiže i Ted Kabot, koji je sa mnom na globalnom nivou u biznisima, sa ciljem da zajedno razvijamo projekte u balkanskim zemljama.

Vlasnik ste restorana Byblos u Porto Montenegru, a Vaš novi restoran biće otvoren u Staroj varoši u Podgorici. Možete li mi reći nešto o Vašoj viziji razvoja ovog najstarijeg dijela grada na čiju se volarizaciju u turističkom i privrednom smislu čeka godinama?

U gradovima uvijek postoje kvartovi koji su na neki način nepravedno zapostavljeni i kojima je potrebna 13

MORiT.me

@MRTME

nova energija da ponovo postanu atraktivni. Tako i u Staru Varoš treba unijeti život. Počeli smo da radimo na tome, jer će naš autentični libanski restoran Byblos otvoriti vrata nakon Porto Montenegra, i Podgoričanima baš na ovom lokalitetu, kome ćemo dati i turistički značaj. Čitaocima i budućim privrednicima bi bilo korisno da kažete nešto o uvezivanju poslova u Crnoj Gori i integrisanju bisnisa, na osnovu Vašeg posla sa avio čarterima, iznajmljivanjem jedrenjaka turistima i na kraju ugostiteljstva.

Svi moji biznisi su komplementarni, što znači da su podrška jedni drugima i računaju jedni na druge. Na taj način klijenti dobijaju sve pod jednim krovom.

Trenutno ste jedina kompanija koja nudi helikopterske I avio-čartere u Crnoj Gori. Kolika je potražnja za tim vidom usluge?

Putovanje od Tivta do Podgorice nije dugačko, no ipak je jedno sporo drumsko putovanje. Većina ljudi izdrži ali puno klijenata radije ne bi. Helihopter je savršen za planinsku zemlju. Sada regularno letimo ovom destinacijom 15 minuta, umjesto dva sata automobilom! Takođe letimo za Dubrovnik, Tiranu, Beograd i Sarajevo. Svi gradovi su na dohvat ruke. Turiste vodimo do Kolašina za 20 minuta, umjesto vožnje od četiri ili pet sati, a uživanje je obostrano. Suština je u jednostavnosti pristupa i pogodnosti. Mi sada nudimo sve, od jahte, helihopterskih tura, tura na zemlji ali i podršku onima koji žele da kupe nekretnine. Ubr 13

zao sam proces i kupio čarter jahtu i avion.

Danas je zaista potrebno da brzo donosite odluke i pokrećete tržište.

Osnovali ste i specijalizovanu turističku agenciju „Discover Montenegro“. Kako izgleda helikopterska tura kojom otkrivate crnogorske predjele?

Da li su, pored turista za ovakve ture zainteresovani i crnogorski građani?

Crna Gora demografski privlači sve šire grupe međunarodnih posjetilaca. Mi ugađamo posjetiocima iz cijelog sveta, od smještaja do panoramskih tura helikopterom, pa do vožnji luksuznom jahtom. Takođe, sve veći broj Crnogoraca koji, u želji za novim iskustvima, bukiraju ture. Na primjer, raste interesovanje za slijetanje u srce nacionalnog parka Durmitor nadomak Crnog jezera kao i razgledanje Boko kotorskog zaliva iz vazduha.

Koliko je Crna Gora atraktivna i isplativa destinacija za takvu vrstu posla. Koliko košta i koliko traju ture?

Helikopterske ture mogu da traju od 15 minuta do 2 sata. Od razgledanja Boke, Svetog Stefana, cijelog crnogorskog primorja, pa do razgledanja manastira Ostrog, koje traje 40 minuta, gdje klijentima koji žele da vide najposjećeniju crnogorsku svetinju, mi to i omogućimo. Cijene helikopterskog razgledanja se kreću od 100 eura po osobi, ali cijena varira u skladu sa zahtjevima klijenta. Šta još čini ponudu Vaše agencije?

U 2016. najpopularniji turistički proizvodi agencije Discover Montenegro su bili: razgledanje Boke Kotor 14

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

ske helikopterom i gliserom, rafting Tarom i vođena tura - otkrivanje čari najvećeg crnogorskog poluostrva Luštica uz degustaciju lokalnih proizvoda od maslina do vina.

Dolazite iz Libana, zemlje koja u geografskom smislu ima dosta zajedničkog sa Crnom Gorom, ako uzmemo u obzir planine i dužinu morske obale. Iako kulturološki i istorijski različite, možete li izvući paralelu između turističke ponude ove dvije zemlje?

Jednistvene na svoj način, Crna Gora i Liban imaju more i planine na jako maloj razdaljini, što nema baš veliki broj zemalja u Evropi. To je velika prednost koja se mora pametno iskoristiti.

Na temeljima feničanske civilizacije, Liban ima bogatu istoriju i u pomorstvu i u trgovini. Koliko su danas Libanci okrenuti tim zanimanjima i smatrate li da to treba da budu glavni profesionalni orjentiri za stanovništvo primorske zemlje?

Svaku zemlju u mnogome obilježi njena geografska pozicija i istorija. Bogata istorija Libana u pomorstvu i trgovini je dovela do toga da to zapravo i jesu pretežna zanimanja koja zemlji donose prosperitet. Treba ih razvijati na dobrobit stanovništva kao i same države

AUTENTIÄŒNI LIBANSKI RESTORAN BYBLOS U PORTO MONTENEGRU

MORiT.me

@MRTME

15

SMANJENJE PDV-a

NIJE CILJ VEĆ SREDSTVO Crnoj Gori nedavno je smanjen PDV na usluge za određene kategorije hotela. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koji je Skupština Crne Gore usvojila u julu 2016. godine propisana je primjena snižene stope PDV-a od 7% na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka i to za hotele sa pet zvjezdica u južnom i centralnom dijelu i četiri i više zvjezdica na Sjeveru, a primjena je planirana od 1. januara 2018. godine.

U

I prije samog usvajanja Zakona, ideja o smanjenju PDV-a za navedene kategorije hotela izazvala je lavinu oprečnih komentara: od toga da će se ovim odredbama značajno unaprijediti stanje u turističkom sektoru Crne Gore, do onih da nije potrebno dodatno smanjivati opterećenja hotelskoj industriji,

16

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Pišu: Milica Lekić

Maja Kovačevič

te da je ovakva odredba neustavna jer u neravnopravan položaj stavlja vlasnike hotela, u zavisnosti od kategorije kojoj pripadaju.

Sa druge strane, opšta je ocjena da su nedostajući hotelski kapaciteti kategorije 4 i 5 zvjezdica, pa se ova mjera može posmatrati i kao podsticaj investitorima da otvaraju nove hotele sa 4 i 5 zvjezdica visoke kategorije, posebno na Sjeveru, održavaju kvalitet već postojećih hotela, kao i da aktiviraju dugi niz godina neaktivne hotele, te podignu kvalitet hotela sa 3 i manje zvjezdica. Uz napomenu da je Sami povrat na investiciju u hotel u Crnoj Gori je prilično dug. Upravo zbog toga širom Evrope i svijeta destinacije koje žele dalji rast u turizmu formulišu podsticaje hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Istovremeno, Evropa je relativno skupa destinacija, a čemu u prilog ide i Indeks kompetitivnosti putovanja i turizma Evropskog ekonomskog foruma za 2015, gdje je među 138 država najbolje rangirana evropska država Poljska i to na 38 mjestu. Crna Gora se prema Indeksu kompetitivnosti nalazi na 84 mjestu.

Upravo mnoge EU države su niže rangirane zbog kriterijuma kompetitivnost cijena u turizmu. A na formiranje cijena u turizmu u značajnom dijelu utiče upravo stopa PDV. Uz gore navedene logične motive ulaska u procese u vezi sa smanjenjem poreza na usluge za određene kategorije hotela, neophodno je dati odgovore na nekoliko pitanja, koji su zapravo osnova informisanosti javnosti na ovu temu:

Može li turizam ostvariti rast i bez ovakvih rizika od gubitka prihoda za državu kakav je smanjenje PDV-a na usluge za određene kategorije hotela?

Da li je uopšte u pitanju kalkulisani, proračunati rizik?

Da li postoje analize koje bi potvrdile stanovište da je u pitanju potez koji na srednje i/ili duže staze donosi benefit?

MORiT.me

@MRTME

Zašto je baš Crna Gora ta koja daje ovu vrstu podsticaja? Da li su druge, posebno zemlje EU, donijele slične odluke?

Kada je riječ o prvom da li su takvi potezi države i odricanja od prihoda neophodni, odgovor je sljedeći: turizam neće ostvarivati kontinuirani rast sam od sebe neograničeno dugo. U njega se mora ulagati. Tačno je da statistika pokazuje rast parametara u turizmu u poslednjim godinama, ali i dalje ne na način i do nivoa koji se cijeni optimalnim.

Ako pretendujete na velike investicije čiji vlasnici ulaze u kalkulisani rizik sa vama, logično je da budete spremni na određene podsticaje. Svakako, oni moraju biti takvi da se onome ko ulaže omogući racionalno smanjenje rizika u koji ulazi, a onome koji daje podsticaj omogući povrat na sopstvenu “investiciju” tj. na podsticaj koji je odobren. Odnosno: Da biste dobili, morate i da date. Proračunato naravno.

Kako je tokom bilo koje debate potrebno, ako su debatnici konstruktivni, tražiti najmanji zajedničiki imenilac, u ovakvim slučajevima to bi vjerovatno bila konstatcija da proračunati rizik sa racionalno procijenjenim povratom nije problem.

Tu dolazimo do drugog pitanja: da li je zaista u pitanju proračunati rizik? Da li je procijenjeno koliko dobijamo, a koliko gubimo smanjenjem PDV-a na usluge za određene kategorije hotela? Upravo sa tim ciljem izrađena je Analiza uticaja poreza na dodatu vrijednost na konkurentnost turističkog sektora Crne Gore.

Fali objekata visoke kategorije Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine kao jedan od glavnih ciljeva postavljen je razvoj novih visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta koji bi do do 2020. godine dostigli brojku od 300.000 ležajeva, od čega oko 110.000 ležajeva u hotelskim kapacitetima.

Zaključno sa novembrom 2016. godine, u Crnoj Gori je registrovan 391 objekat u grupi hoteli i sličan smještaj sa 40.184 ležajeva, od čega je u objektima visoke kategorije - 4 i 5 zvjezdica, 43,1% od ukupnog broja ležajeva, što je evidentno niže od projektovanog broja.

17

U dokumentu su razmotrene tri varijante: VARIJANTA 1 - smanjenje stope PDV-a na 7% za cijeli sektor turizma u Crnoj Gori, u kojoj budžetski prihodi, nakon početnog pada od 19%, rastu po prosječnoj godišnjoj stopi od 18,4%, tako da će u 2019. godini, u odnosu na 2014. godinu, biti veći za 59%; VARIJANTA 2 - smanjenje stope PDV-a na 7% samo u sjevernom regionu Crne Gore, u kojoj nema pada budžetskih prihoda, gdje nakon početnog rasta od 58%, prihodi rastu prosječno po stopi od 15,5% godišnje, tako da bi, u odnosu na 2014. godinu, u 2019. godini bili veći za 181%; VARIJANTA 3 - smanjenje stope PDV-a na 7% samo u hotelima sa 4* i 5* u Crnoj Gori, u kojoj budžetski prihodi, nakon početnog pada od 16%, rastu prosječno po stopi od 18% godišnje, tako da su u odnosu na 2014. u 2019. godini veći za 61%.

U svakoj od navedenih varijanti procjenjuje se povećanje broja novozaposlenih u rasponu od 3.239 do 3.637, zavisno od varijante.

turizam je jedan od ključnih sektora Evropske ekonomije u pogledu doprinosa BDP-u i broju zaposlenih; u slučaju primjene različitih stopa PDV na turizam i ugostiteljstvo stvara se veliki jaz u konurentnosti među državama na jedinstvenom EU tržištu; turizam je sektor osjetljiv na cijene, pa analize pokazuju da primjena snižene stope PDV rezultira I nižim cijenama i povećanjem tražnje u određenoj oblasti. Sem toga, EU dozvoljava članicama primjenu sniženog PDV-a na radno intenzivne usluge u koje spade turizam, jer se smatra da smanjenje PDV-a u turizmu predstavlja vrlo efikasno sredstvo u promociji zaposlenosti u EU.

Dakle, smanjenje PDV-a, često se, kako se čini, percipira kao cilj, a zapravo je u pitanju sredstvo za dalji rast u turizmu.

Stanje je zapravo kako slijedi: prema Izvještaju Evropske komisije iz januara 2016. godine stopa PDV-a na restoranske usluge u Crnoj Gori viša je nego u 15 zemalja EU, dok smo po ovom pitanju pretposljednji na Mediteranu. Od 2017. godine sniženu stopu na hranu u restoranima će primjenjivati i Mađarska i Češka.

Da li su druge zemlje donijele slične odluke? Da li mi pravimo “korak više” kada je riječ o podsticajima investitorima? Veliki broj država EU primjenjuje sniženu stopu PDV na turizam i ugostiteljstvo iz više razloga:

18

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

U namjeri da podstaknu ekonomsku aktivnost i doprinesu ravnomjernom regionalnom razvoju određene regije, EU države članice primjenjuju čak i praksu uvođenja snižene stope PDV-a u određenim područjima unutar države, koja se razlikuje od stopa na nivou države.

Izvor: Evropska komisija – stopa PDV-a primijenjena u državama koje su članice EU, januar 2016. godine

Efekti umanjenja PDV-a U Francuskoj je sa 19,6% PDV za turizam i ugostiteljstvo smanjen na jedinstvenu stopu od 5,5%. Prema podacima iz Nacionalnog udruženja hotelijera i ugostitelja efekti smanjenja su sljedeći: pad cijena u svim uslugama za 2,5%, spašeno oko 50 hiljada radnih mjesta i zaposleno novih 52 hiljade ljudi u turizmu.

U Irskoj je sredinom 2011. godine smanjena stopa PDV-a sa 13.5% na 9% na turističke usluge, koja je rezultirala stvaranjem novih 45.000 radnih mjesta.

Portugal je od 1. jula 2016. godine ponovo uveo smanjenu stopu PDV-a sa 23% na 10% za ishranu u restoranima i kafeima. I do 2013. godine je bila na snazi snižena stopa koja je 2013. povećana na 23% (standardna stopa), u cilju stabilizovanja državnih finansija.

U Velikoj Britaniji se sprovodi kampanja “Smanjenje PDV-a u turizmu, rast britanskih radnih mjesta” kako bi stopu PDV-a u turizmu doveli do nivoa konkurentskih destinacija u Evropi. Analize pokazuju da bi redukcija poreza u turizmu na 5.5% rezultirala povećanjem GDP od 4.5 milijarde funti na godišnjem nivou i 120.000 radnih mjesta.

Sa druge strane, imamo primjer Hrvatske koja je 2014. godine za usluge u restoranima uvela sniženu stopu PDV od 13%. No ove godine je ipak donešena odluka da počev od 1. januara 2017. godine na ove usluge bude ponovo u primjeni standardna PDV stopa od 25%.

Kapital u turizmu, kao vrlo volatilna kategorija, posebno onaj koji se ulaže u osjetljivi hotelski sektor gdje je rok povrata investicije jako dug, traži sigurnost i podsticaje. Istovremeno, turisti traže prihvatljivu cjenovnu politiku. Jedan od najznačajnih faktora za oboje je upravo povoljna poreska politika.

Sa druge strane, država mora ispuniti određene preduslove da bi se njena odluka mogla nazvati racionalnom i svrsishodnom. Jedan bi, između ostalog, trebalo da bude odgovor na pitanja koje smo ranije postavili: zašto se donosi određena odluka, da li joj prethodi procjena rizika i kakva su uporedna iskustva? Odgovor na ta pitanja pokušali smo da sumiramo u ovom tekstu. Drugi preduslov - postojanje transparentnih institucionalnih mehanizama implementacije i kontrole te odluke - država takođe ima obavezu da iznese u punom kapacitetu.

Vrijeme zaista jeste majstorsko rešeto. Samo ono na kraju stavi na pravo mjesto određenu ideju ili odluku i da joj pozitivan, negativan ili neutralan predznak.

Do tada, svi zajedno imamo obavezu da je sagledamo sa svih aspekata i u kontekstu informacija i analiza koje su nam trenutno dostupne, tako u najvećoj mo-

MORiT.me

@MRTME

gućoj mjeri osiguravajući njen uspjeh. U svijetlu rečenog, cijenimo da odluka u vezi sa PDV-om koja je predmet ovog teksta ima preduslove da bude ona koja će biti označena pozitivnim predznakom

Kako dalje

Dodatno, stvaranje ambijenta u kom će se doći do odluke da se na sve ugostiteljske usluge primijeni snižena stopa PDV od 7% tj. bez ograničavanja na određene kategorije hotela, u skladu je sa ključnim smjernicama na nivou EU. Istovremeno, analize pokazuju da je neophodno da se, paralelno sa uvođenjem snižene stope PDV, uvede elektronska fiskalizacija. Odnosno, da bi se priječio odliv prihoda, smanjenje poreza mora biti praćeno elektronskom fiskalizacijom kao boljom kontrolom prometa. Pozitivan primjer predstavlja Hrvatska, gdje je u prvoj godini primjene fiskalizacije, u djelatnosti pružanje usluga smještaja i djelatnosti ugostiteljstvo došlo do povećanja prijavljenog prometa koji se kretao u rasponu od 30-55%, u odnosu na godinu koja je prethodila fiskalizaciji.

19

20

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

DESETINE HILJADA POSJETILACA TOKOM NOVOGODIŠNJIH PRAZNIKA

Sunce, snijeg i more

CRNA GORA Priredila: Milica Lekić

D

obro organizovani dočeci Nove godine čine značajan dio turističkih sadržaja destinacije, a posebno one koja pretenduje da bude kvalitetna destinacija sa cjelogodišnjom ponudom. Tako je prošle godine tokom novogodišnjih praznika u Crnoj Gori boravilo oko 40 000 turista, a ove godine se očekuje da taj broj bude premašen.

Nacionalna turistička organizacija na nedavno održanoj pres konferenciji predstavila je, zajedno sa resornim institucijama i organizacijama, na čemu se to u prethodnom periodu radilo kako bi se omogućili nezaboravni praznici.

Kampanja će se sprovoditi pod sloganom „Sunce, snijeg i more – Crna Gora”. Uzevši u obzir važnost kreiranja cjelogodišnje turističke ponude, organizacija dočeka nema samo trenutni efekat, već je i nezaobilazan segment u slanju poruke turistima da je Crna Gora više od lijepih plaza i provoda nekoliko mjeseci godišnje.

MORiT.me

@MRTME

21

Očekujemo da i ove godine Crna Gora potvrdi imidž hit destinacije u regionu kada su u pitanju novogodišnji praznici.

Imajući u vidu da ove godine u kontinuitetu bilježimo povećanje broja turista, očekujemo da se ti trendovi nastave i tokom novogodišnjih praznika. To potvrđuju i podaci hotelsko-turističke privrede koji najavljuju odličan buking, te sasvim sigurno da ćemo premašiti prošlogodišnju brojku od 40 000 turista koji su za novogodišnje praznike posjetili Crnu Goru. Pored toga, najavljeni božićni koncerti, prateći kulturni i zabavni program, kao i posebne povoljnosti u hotelima nakon praznika doprinijeće da se turisti duže zadrže u Crnoj Gori.

Najavljen je i dolazak brojnih novinarskih ekipa, kako domaćih tako i iz regiona, koje će ispratiti planirane dočeke na našim trgovima, a što će imati i izuzetan efekat na ukupnu promociju.

Nina Vukčević, PR Nacionalne turističke organizacije

Kao posebno važna činjenica ističe se i to da lokalne uprave sve više uviđaju potrebu ne samo za organizacijom dočeka, već i za kreiranjem pratećih programa koji će podržati centralno dešavanje, te privući turiste da svoj boravak u Crnoj Gori produže. Tako je Turistička organizacija Bar organizovala tzv. sedmodnevni Barski novogodišnji hepening.

Takođe, Organizacija će, u saradnji sa hotelima i turističkim agencijama, pripremiti sedmodnevni, petodnevni i trodnevni aranžman koji će biti dostupan svima koji žele novogodišnje praznike da provedu u ovoj opštini, te očekuju veliki broj gostiju iz Crne Gore i regiona.

22

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Barski novogodišnji hepening će trajati 7 dana: od 26.12.2016. 02.01.2017. godine. Prvih pet dana program će počinjati u 19h i trajaće do 22h, a 31. decembra program za najmlađe počeće u 13h, a koncerti u 21h. Radi se o izuzetno složenoj manifestaciji za koju želimo da postane tradicionalna. Pored muzičkog dijela, na Trgu koji će biti okićen i ukrašen, biće postavljeno 30-ak štandova na kojima će posjetioci moći da degustiraju i kupe barske specijalitete, tako da će naši sugrađani imati i direktne benefite, kao i hotelsko ugostiteljski objekti i subjekti koji su direktno povezani sa turizmom.

Neda Ivanović, direktorica Turističke organizacije Bar

Tri miliona eura prometa u Budvi Budva je postala prepoznatljva kao centar dobre zabave ne samo ljeti, već i u toku novogodišnjih praznika. Tako se samo u novogodišnjoj noći očekuje oko 20 000 posjetilaca. Intenzivna medijska kampanja pod nazivom “Vidimo se u Budvi” sprovodi se u Crnoj Gori i ostalim djelovima regiona i iz lokalne turističke organizacije očekuju da se i ove godine Budva izdvoji kao najatraktivnija destinacija za doček Nove godine.

Na pitanje koliko je zahtjevna organizacija jednog ovakvog dešavanja, iz turističke organizacije naglašavaju da je u pitanju jedan od najzahtjevnijih projekata koje pripremaju, kao i da se sa formiranjem programa manifestacije kreće već tokom ljetnjih mjeseci, nakon čega počinju pripreme za medijsku kampanju i organizaciju dočeka.

MORiT.me

@MRTME

DARJA MAROVIĆ: Ulaganje u program dočeka Nove godine Turističke organizacije opštine Budva na trgu kao i turističke privrede Budve u hotelima i restoranima, višestruko se isplati. Primjera radi, za doček Nove 2016. godine na trgu ispred Starog grada izdvojeno je 215 000 €, dok je procijenjeno da je promet tokom novogodišnjih praznika u Budvi iznosio oko 3 000 000 €.

Bogat program dočeka na trgu ispred Starog grada prilagođen je različitim muzičkim ukusima, interesovanjima i uzrastu. Snaga brenda - Nova godina u Budvi, intenzivan rad na kampanji “Vidimo se u Budvi” kao i iskustvo od prethodnih godina, govore nam da i ove godine možemo očekivati između 40 i 50 000 posjetilaca tokom novogodišnjih praznika, a u samoj novogodišnjoj noći oko 20 000 posjetilaca.

Darja Marović, menadžerka za odnose s javnošću Turističke organizacije Budva

23

Zanimljivo je da se u Tivtu po prvi put ove godine doček organizuje na gradskoj rivi Pine. Tivćani su takođe prepoznali značaj produženja novogodišnje ponude na sedam dana. Tako će program biti održan u periodu od 26.12. do 02.01.2017. godine. Prema riječima predstavnika lokalne turističke organizacije, u organizaciji privrednika grada Tivta gosti će imati priliku da prisustvuju nastupima: 26.12. Tropiko benda, 27.12. Edija Medoševića i Novih spomenara, 28.12. Klape Stari kapetan, 29.12. Pljevaljskih tamburaša, a 29.12.

TO Tivat organizovaće i Dječiji program proslave Nove godine kroz manifestaciju U susret Djeda Mrazu, u izvođenju Happy Teatra iz Beograda. 30.12. biće organizovan koncert Tivćanina Gorana Vukošića, a 1. januara koncert Harisa Džinovića koga će najaviti Vanja Radovanović. Drugog januara manifestacija se zatvara uz grupu Teška industrija i bend Toć uz podršku nekoliko drugih grupa.

31.12. posjetioci će imati prilike da uživaju u popodnevnom koncertu poznate čelistkinje Ane Rucner, a centralna manifestacija je svakako svečani doček Nove godine. Turistička organizacija Tivat uz podršku Opštine Tivat i preduzeća Brand New Tivat Novogodišnju noć dočekuje odbrojavanjem uz Prljavo kazalište, koje će najaviti naša draga sugrađanka Nina Petković i bend Dan poslije, a uz podršku DJ Perry-a. Cijeli događaj biće propraćen velikim vatrometom. Treba naglasiti i to da će u realizaciji Udruženja privrednika cjelokupni program biti propraćen širokom gastro i suvenirskom ponudom koja će biti predstavljena na štandovima postavljenih tipskih kućica, baš kao u svim većim evropskim gradovima za vrijeme novogodišnjih praznika.

Sandra Kilibarda, Turistička organizacija Tivat 24

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

U Podgorici prvi put Novogodišnji bazar, program za djecu, koncerti klasične i zabavne muzike

Tatjana Popović, direktorica Turističke organizacije Podgorica

U Podgorici je, nakon duže od decenije, organizovan doček Nove 2016. godine na otvorenom, a zadovoljstvo nam je što ćemo i za ove novogodišnje praznike uveseliti sve Podgoričane i turiste koji se odluče da 2017. godinu dočekaju u Glavnom gradu. Program je osmišljen sa idejom da traje duže u odnosu na prošlu godinu, namijenjen je svim generacijama, uz angažovanje brojnih domaćih muzičara.

Tako će 30. decembra na Trgu biti organizovan koncert ozbiljne muzike, a nastupiće sopran Aleksandra Vojvodić Jovović, dok će u noći uoči Nove godine nastupiti Nenad Knežević – Knez i Zoran Kalezić, a njihovim koncertima prethodiće nastupi Kaje Milačić, Stefana Filipovića, Monike Knezović i Nede Papović.

Prve večeri 2017. godine uz crnogorske muzičare Andrijanu Božović, Andreu Demirović, Evu Papović i Stevana Faddyja nastupiće popularna regionalna grupa Miligram, a njihov član i kompozitor, Aleksandar Milić – Mili, je takođe podgoričko dijete.

Tokom dana 31. decembra biće organizovan Dječiji novogodišnji koncert. Mališane će zabavljati MORiT.me

@MRTME

hor „Zvjezdice“ i solisti: Jovan Aleksić, Sara Asanović, Anja Jestrović, Jana Trifunović, dok će se za zabavni dio dječijeg programa pobrinuti dječiji animatori Davor Dragojević i Žarko Žabac, a biće i Djeda Mraz, koji će djeci dijeliti poklone i slatkiše.

No, novogodišnji program počinje već 19. decembra, na Dan Podgorice, kada će biti organizovano svečano kićenje novogodišnje jelke na Trgu, a već sljedećeg dana, pa sve do 31. decembra, biće otvoren „Novogodišnji bazar“, na kojem će se, pored novogodišnjih suvenira, razglednica i nakita, naći i razni topli napici (čajevi, kafe, kuvana vina), medenjaci, koštanji i drugo...

Ugostiteljski objekti otvoreni čitave večeri Moram istaći i dobru saradnju sa našim ugostiteljima, čiji će objekti tokom novogodišnjih praznika biti otvoreni tokom cijele večeri. Benefite od organizacije ovakvih manifestacije imaće cijela privreda grada (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovina, mali preduzetnici...).

Raduje nas činjenica da su i naši hotelijeri osmislili bogat program, za sve one posjetioce Podgorice, koji preferiraju slavlja u zatvorenom. Svečane večere, uz bogat zabavni program, organizovaće hotel Hilton Podgorica Crna Gora i kompleks Verde, dok će ostali hotelijeri sniziti cijene svojih usluga, te se očekuje velika popunjenost hotelskih kapaciteta u tom periodu.

25

Gdje za Novu ŽABLJAK U funkciji će biti 13 hotela, a u ponudi će pored staze za hodanje na krpljama od Savinog kuka do Crnog jezera biti i staza za nordijsko skijanje. Cijene će ove godine biti na nivou prošlogodišnjih, a novitet u ski centru Javorovača je i noćno skijanje.

Kontakt TO Žabljak: 052 361 802, e-mail: vkrgovic@t-com.me, durmitor1@t-com.me

BUDVA Uveče 31. decembra program počinje nastupom crnogorske grupe „Perper“, nakon kojih ima koncert Željko Joksimović. Prvog januara preko dana će se održati tradicionalni svečani koncert Mediteranskog revijskog orkestra, a uveče će nastupiti grupa Highway Trio, Sergej Ćetković i grupa Parni valjak. Drugog januara će goste uveseljavati Vanja Radovanović, grupa Frajle i Neno Belan.

U hotelu “Splendid Resort&SPA” goste će zabavljati Hari Mata Hari, Jelena Tomašević, Haris Džinović, kao i orkestar Žutog Serhatlića, a u hotelu Palas za atmosferu su zaduženi Dragana Mirković, Sergej Ćetković, Petar Grašo, Danijela Martinović i orkestar Ace Sofronijevića.

Kontakt TO Budva: 033 402 814, e-mail: info@budva.travel, tob@t-com.me

TIVAT 31. decembra goste će zabavljati DJ Perry, Nina Petković i grupe Dan poslije i Prljavo kazalište.

26

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Prvog januara koncert u podne održaće Ana Rucner, a uveče će goste zabavljati DJ Perry, Vanja Radovanović i Haris Džinović.

Udruženje privrednika u sklopu organizacije dočeka Nove godine u periodu od 27. decembra do 3. januara će na gradskoj rivi Pine postaviti montažne kućice nu kojima će se služiti hrana i piće.

Kontakt TO Tivat: 032 671 324, e-mail: totivat@-com.me

HERCEG NOVI Već 30. januara Herceg Novi će imati zagrijavanje za najluđu noć na Trgu Nikole Đurkovića, gdje će u 21 sat nastupiti ansambl Toć i Tropico band.

Doček Nove godine 31. decembra organizovan je na trgu i za najmlađe - Dječija nova godina (od 1114h), a zabavljaće ih Šanta Panta i klovnovi.

Program će biti nastavljen nastupom Perpetumobile benda u 21 sat, a potom Dženana Lončarevića.

Predviđeno je i spuštanje Djeda Mraza niz Sat kulu tačno u ponoć.

Prvog januara nove, 2017. godine, na Trgu će sa početkom od 21 sat nastupiti grupe St.Luis band i Lexington band.

Svečani doček Nove godine biće organizovan i u hotelu Palmon bay kao i u Gradskoj kafani i mnogobrojnim lokalima na Škveru.

Kontakt TO Herceg Novi: 031 350 820, e-mail: info@hercegnovi.travel

PODGORICA I Podgorica ove godine priprema bogat program. 31. decembra će biti organizovan dječiji novogodišnji koncert i zabavni program, a u večernjim satima koncert Kneza i Zorana Kalezića, kao i crnogorskih muzičara.

na trgu Vladimira i Kosare, od 26.12.2016. - 02.01.2017. godine. U programu će učestvovati izvođači različitih muzičkih žanrova: etno, narodne, rep, pop i rok muzike iz Bara, Crne Gore i regiona. Pored muzičkog dijela, na trgu koji će biti okićen i ukrašen, biće postavljeni i brojni štandovi na kojima će posjetioci moći da degustiraju i kupe barske specijalitete.

1. januara biće održan koncert grupe Miligram i crnogorskih muzičara.

31. decembra goste će zabavljati Severina, a 1. januara Bajaga.

Od 19. do 31. decembra biće organizovan Novogodišnji bazar na Trgu nezavisnosti. U hotelu Hilton Podgorica 31. decembra i 1. januara gostovaće Lepa Lukić, Mogul Bend i Bane Nedović sa bendom. U Verde complex-u 31. decembra sve goste će zabavljati Marija Šerifović i Danijel Alibabić, a 1. januara Željko Joksimović i Danijel Alibabić.

Kontakt TO Bar: 030 311 633, e-mail: tobar@t-com.me

NIKŠIĆ

Kontakt TO Podgorica: 020 667 536, e-mail: info@podgorica.travel, pgto@t-com.me

U ponudi ski centra Vučje biće škola skijanja te ski vrtić. Ovaj ski centar će organizovati svakodnevni autobuski prevoz iz Nikšića do ski centra, a svakog vikenda i iz Podgorice.

ULCINJ

Biće organizovan i bogat novogodišnji program u hotelu Onogošt.

Predstavnik turističke organizacije Ulcinja Armend Milla informisao je da će u Ulcinju već od 17. decembra biti organizovan Novogodišnji bazar.

Kontakt TO Nikšić: 040 213 262, e-mail: toniksic@t-com.me

Kontakt TO Ulcinj: 030 412 333, e-mail: info@ulcinj.travel

BAR Turistička organizacija Bar i Opština Bar organizuju drugu godinu za redom Barski novogodišnji hepening

MORiT.me

@MRTME

27

INTERVJU

STJEPAN HAUSER, 2CELLOS

Crna Gora je predivna

DOLAZIMO PONOVO

28

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Razgovarao: Marko Mirović

Kada su 2011. godine Stjepan Hauser i Luka Šulić odlučili da na violončelima obrade Smooth Criminal od Michaela Jacksona, vjerovatno nisu ni sanjali da će samo posle par mjeseci ići na turneju sa Eltonom Johnom ili da će postati planetarno popularni. Upravo je pomenuti video imao viralan odjek na YouTube-u sa preko 3 miliona pregleda u prve dvije sedmice od objave, pa su ubrzo potpisali ugovor za produkcijsku kuću Sony Masterworks i počeli da sviraju kao predgrupa na turneji Eltona Johna. Sastav 2Cellos puni koncertne dvorane širom svijeta, prenoseći sjajnu energiju svojim svirkama i obradama poznatih hitova. Welcome to the Jungle, Thunderstruck, Highway to Hell, Smells Like Teen Spirit, samo su neki od vanvremenskih hitova koje ovaj duo izvodi. Prije obrade Smooth Criminala, obojica su završili muzičke akademije u Engleskoj – Stjepan na Kraljevskom muzičkom koledžu u Mančesteru, a Luka na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu. Sastav je do sada objavio tri albuma – 2Cellos, In2ition i Celloverse.

U pauzama turneje, sastav snima novi album na kome će obrađivati filmsku muziku, i to sa Londonskim simfonijskim orkestrom. Upravo su početkom novembra snimili spot u Crnoj Gori za jednu od numera sa novog albuma. Ovo je bio sjajan povod za razgovor sa Stjepanom Hauserom o snimanju u Crnoj Gori, putovanjima i novom albumu MORiT.me

@MRTME

29

Obišao sam čitav svijet i shvatio da je kod nas najljepše i da nismo ni svjesni kakvo bogatstvo imamo u regionu

Da li je ovo prvi put da ste bili u Crnoj Gori i kako vam se svidjelo?

Stjepan Hauser: Ja sam dolazio i ranije, a ovo je prvi put da smo bili u Crnoj Gori kao 2Cellos, i prekrasno je. Crna Gora je poznata po ljepotama, lijepa je priroda, a bogami i Crnogorke. A Durmitor je savršeno mjesto sa mnogo prekrasnih lokacija za snimanje spotova, filmova, svega. Pravo je otkriće i mislim da ćemo se vraćati tamo da snimimo još neki spot.

Kako ste odlučili da snimate baš u Crnoj Gori?

SH: Pošto za novi album radimo filmsku muziku, htjeli smo da pronađemo lokacije koje idu uz te filmove i muziku, a Durmitor nam se odlično uklopio u to pa smo odlučili da tamo snimamo.

Da li možemo otkriti o kojoj se pjesmi radi i kada izlazi spot?

30

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

SH: Ne bih sad otkrivao detalje o pjesmi, neka to bude tajna. Samo mogu reći da bi spot trebao da izađe početkom naredne godine.

Da li nekad nalazite inspiraciju u putovanjima, odnosno mjestima koja posjećujete i da li se desilo da na osnovu posjete nekom mjestu odlučite da obradite neku pjesmu ili kompoziciju?

SH: Naravno, jako volimo prirodu i ona nas inspiriše.

Kad vidimo nešto lijepo, to nam je dodatna inspiracija za stvaralaštvo. Svakako, nikad ne znamo kad će inspiracija doći i šta će nas asocirati na nešto, to se može desiti u bilo kom trenutku i na bilo kom mjestu.

Kako birate pjesme koje obrađujete?

SH: Uglavnom obrađujemo pjesme koje se nama sviđaju, a u isto vrijeme odgovaraju izvedbi na violončelu. To nam je najjednostavnija formula.

Brojiš li koliko ste zemalja obišli do sada?

SH: Ajme! Ne znam, nisam brojao, sigurno više od pedeset.

Imate li vremena da posjetite turističke atrakcije i znamenitosti u mjestima na kojima nastupate i da li se nekad vratite na neko mjesto kad imate vremena?

SH: Nažalost, uglavnom su turneje koncipirane tako da se svaki dan ide u drugi grad, svira, nastupa, tako da najčešće nemamo vremena za to. Jako bi voljeli da to bude drugačije i da možemo bolje da upoznamo neka mjesta, ali kad budemo imali vremena sigurno ćemo se vratiti tamo gdje nam se svidjelo. Šta ti je najbitnije da bi ti se neka destinacija svijdjela ili da bi poželio da je posjetiš?

SH: Smatram da je čovjeku uglavnom svejedno gdje se nalazi i svuda mu je lijepo ako je srećan sa sobom.

Naljepše mi je, ipak, upravo na ovim prostorima. Obišao sam čitav svijet i shvatio da je kod nas najljepše i da nismo ni svjesni kakvo bogatstvo imamo u regionu. Hrana, priroda, sve mi je ovdje fenomenalno. Nažalost, najčešće nismo ni svjesni koliko je to dobro.

SH: Pa trenutno me nigdje posebno ne vuče. Uglavnom smo mnogo toga prošli, trenutno mi je lijepo tamo gdje jesam.

Kao turista, kakav vid turizma ti je najdraži. Da li si neko ko voli više aktivni turizam ili neko ko više voli odmaranje?

SH: Pa ja u životu nisam bio turista (smijeh), sve posjete su bile „poslovne“. Zbog obaveza još nisam imao priliku, ali išao bih negdje gdje je priroda, mir i tišina.

Ipak, volim da šetam, planinarim, razgledam, pa bi to bila neka kombinacija odmora i aktivnog turizma.

Uglavnom, nešto sa lijepom prirodom.

Kada vas ponovo možemo očekivati u Crnoj Gori?

SH: Ja se nadam uskoro, pošto nam se mnogo svidjelo. Nismo još svirali kod vas, a stvarno bi bio red da konačno sviramo i u Crnoj Gori

Kako istražuješ i doživljavaš neku destinaciju? Gdje prvo ideš, šta prvo radiš?

SH: Sve zavisi od destinacije, ali nikad nemam isplanirano gdje moram ići. Pošto volim da šetam puno, izađem i šetam gdje god me noge odvedu u tom trenutku. Ne volim da planiram i mislim da planiranje nije dobro, jer se najljepše stvari dese spontano. Ako planira, čovjek sebi kaže da mora to i to i ima očekivanja i drži se nekog plana. I onda, ako to ne ide po planu, previše se razočara. Zato je najljepše prepustiti se upoznavanju destinacije bez plana.

Da li te je do sad neka destinacija razočarala, ili premašila očekivanja?

SH: Da, i jedno i drugo se desilo mnogo puta. Uglavnom tamo gdje sam očekivao da će biti sjajno razočarao sam se, a tamo gdje nisam imao velika očekivanja oduševio sam se.

Postoji li neka destinacija koju baš želiš da posjetiš a da to nisi uspio do sad?

MORiT.me

@MRTME

31

Zatvoreno XV Bijanale u Veneciji

VENECIJA OŽIVILA DEBATU O SOLANI

Pripremila: Marina Miketić Nikolić

lcinjska Solana, sa nepreglednom plavozelenom površinom »uznemirena« trskom, rijetkom pticom i ostacima nekad čuvene fabrike »Bajo Sekulić«, zaslužila je da bude ideja vodilja XV Venecijanskog bijanala arhitekture. No korak dalje od ideje bilo je predstavljanje četiri gotovo potpuno različita projekta o tome kako dalje iskoristiti potencijal Solane, odnosno cijelog prostora neobično dragocjenog za Crnu Goru. Uspjeh ovakvog koncepta potrvrđen je kroz više od četiri hiljade posjeta našem paviljonu u Veneciji; jedan od najpoznatijih svjetskih portala iz oblasti arhitekture i dizajna Dezeen uvrstio je crnogorski paviljon u Top 10 paviljona na XV Venecijanskom bijenalu arhitekture, dok

U

32

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

je LiveStream trećeg simpozijuma THE DEBATE, održanog u Kotoru, na portalu Archidaily zabilježio više od 45 hiljada pregleda.

Ipak, možda najznačajnije što je porodio ovakav angažman, jeste otvorna debata oko sudbine ovog staništa za rijetke ptice, rješavanje verbalnog konflikta i stavljanje Solane u fokus javnosti. Da, sa mrtve stečajne tačke, Solana je kroz promociju na Bijenalu direktno posolila i Veneciju i crnogorsku javnost.

XV Venecijansko bijenale „Reporting from the front“ (direktor: Paolo Barata; umjetnički direktor: Alehandro Aravena), zatvoren je u nedjelju, 27. novembra.

Tokom šestomjesečnog trajanja imalo je 260 hiljada posjeta. Direktor Bijenala je izrazio veliku zahvalnost zemljama učesnicama,

ukazujući na visok nivo razmjene, istraživanja i međunarodnog dijaloga. „Bijenale će biti upamćeno po mnogo inspirativnih momenata za pažljivo razmišljanje o tome kako društvo može organizovati prostore u kojima ljudi žive, bez obzira da li su u srcu grada ili na njegovim marginama“, kazao je Barata.

Crna Gora se na XV Venecijanskom bijenalu arhitekture predstavila temom Projekat Solana Ulcinj, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma. Komesar crnogorskog paviljona bila je Dijana Vučinić, a kustosi su bili prof. Bart Locma i Katarina Vajnberger.

Naš nacionalni paviljon je 27. maja u Palati Malipjero u prisustvu 300 gostiju otvorio tadašnji ministar

Početkom 20. vijeka, lokalitet današnje Solane je izabran za izgradnju nove fabrike. Ubrzo je Solana Ulcinj postala veoma profitabilna i u nekim periodima je zapošljavala 300 do 400 radnika. Osim toga, metod koji je odabran za proizvodnju soli je imao iznenađujući efekat: doveo je do razvoja novog segmenta prirode na ovom lokalitetu. Slanija voda je privukla mikroorganizme koji sada naseljavaju bazene soli. Kao posljedica toga, podstaknut je razvoj drugih, većih organizama. S obzirom na to da se Solana Ulcinj već nalazila na migratornim putevima ptica, sada je postala pravi ptičji aerodrom. Na taj način je industrija pomogla prirodi da postane raznovrsnija i bogatija. Solana je bila prilično uspješna u periodu kada je Crna Gora bila članica bivše Jugoslavije. Privatizovana je 2003. godine. Nastavila je sa radom do 2013. godine, kada je zvanično prestala sa radom. Mnogo ljudi je ostalo bez posla, a broj ptica svake godine opada. Ekosistem će biti ozbiljno ugrožen ako se morska voda uskoro ne dovede na ovaj lokalitet.

MORiT.me

@MRTME

33

Kako je kraljica Milena istrijebila komarce

mjena između Projekta Solana Ulcinj, regionalne, nacionalne i međunarodne javnosti, crnogorsko učešće na XV Venecijanskom Mnogo prije nego što je postalo bijenalu pratila su tri javna simsolana, Zoganjsko jezero u blizini pozijuma: prvi simpozijum THE Ulcinja je bilo močvara i stanište BRIEF je održan 12. i 13. februara malaričnog komarca. U nastojanjima u Ulcinju, drugi simpozijum REda riješi ovaj problem, kraljica Milena PORTING FROM MONTENEje naredila iskopavanje kanala Port GRO se održao u crnogorskom Milena da bi se jezero isušilo, a voda paviljonu u Veneciji 29. maja, iz jezera odvela u Jadransko more. kada je projekat predstavljen međunarodnoj publici, dok se treći Takvo rješenje se smatralo adekvatsimpozijum THE DEBATE odrnim: ne samo da bi komarci nestali žao u Kotoru 24. jula u okviru sa te lokacije, već da bi se dobilo manifestacije KotorAPSS kada su novo plodno zemljište na lokalitetu se domaćoj i međunarodnoj pubivšeg jezera. Ali, inženjeri nijesu blici predstavili i izložili rezultati znali da je Zoganjsko jezero bilo u Projekta Solana. kripto depresiji, što znači da je dno Međunarodna javnost je bila obajezera bilo ispod nivoa mora. Stoga, viještena o događajima vezanim jezero nije isušeno, već je kanal za crnogorsko učešće i na oficijalomogućio ulivanje slane morske nim stranicama partnera Univervode u močvaru. Međutim, sticajem sity of Innsbruck, Bartlett okolnosti, kako nijesu bili tolerantni School of Architecture, Arhina morsku vodu, komarci su nestali. tektskolen Aarhus, na portalima Archdaily, Domus, Il giornale del Architettura, MONU magaodrživog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. „Najbolju ilu- zinu i dr. koji su objavljivali inforstraciju uslovnog konflikta želja i macije odnosno ocjene crnogorpaviljona.

Venecijanski odgovornosti predstavlja pitanje skog ulcinjske solane, a arhitektonska bijenale je i ove godine obnovio vizija te budućnosti je jedan od saradnju sa Google-om kako bi i objektiva kroz koji hoćemo da tu XV Venecijanski bijenale arhitekbudućnost sagledamo«, kazao je ture napravio dostupnim u okviru Google Arts and Culture platforGvozdenović.

Crnogorski paviljon je prikazao me, kako bi selekcija nacionalnih četiri projekta, od kojih svaki paviljona i pratećih događaja i daukratko opisuje četiri različite lje bila otvorena za sve posjetioce. održive verzije budućnosti Solane Sljedeći koraci razvoja Projekta Ulcinj, a koja su četiri prakse ra- Solana Ulcinj su i učešće u međuzvile posebno za Bijenale ar¬hi- narodnoj aplikaciji za Projekat tekture: Solana Open Aviary eco- istraživanja mediteranskih solana LogicStudio-a iz Londona, sa italijanskim Institutom za tehPyramid of species LOLA Lands- nologije primijenjene u kulturcape Architects iz Roterdama, noj baštini (ITABC-CNR), a u COEXISTENCE LAAC Architects toku je izrada istraživačkog proiz Inzbruka i The Trigger 50/50 jekta čiji će dio biti i ulcinjska solaMarka Stjepčevića i Nemanje na, u saradnji sa RMIT Europe, Politecnico di Milano, UCL BarMilićevića iz Podgorice.

Da bi se omogućila optimalna raz- tlet i Univerzitetom u Talinu

Crnogorski paviljon možete posjetiti na linku www.google.com/culturalinstitute/beta/exhibit/hgLC7jtzL-DsLA dok na oficijalnom vebsajtu svi posjetiocia mogu imati virtuelni obilazak 360otour sve četiri prostorije crnogorskog paviljona www.projectsolana.me/360tour 34

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Nakon Crnogorskog paviljona na Bijenalu 2014. godine kada smo hrabro izašli sa pričom o ruinama poslijeratne jugoslovenske arhitekture, ova internacionalna prezentacija nam je otvorila prostor da se u Crnoj Gori još intezivnije bavimo ovim temama. To znači preispitivanje dosadašnjih stavova i odluka u vezi sa ovim zapuštenim prostorima. Tako smo nastavili koristiti događaje kao što je Venecijansko Bijenale, ne samo za promociju Crne Gore već i kao priliku da se iznova bavimo ključnim temama i problemima u prostoru oko nas.

Ovo su teme koje su proizišle iz akademskog okvira KotorAPSS 2013. godine kada smo predložili održivi model za Hotel Fjord i odlučili da nastavimo da se bavimo RE-USE konceptom. ”Izvještavanje sa fronta” - tema koju je postavio Alehandro Aravena ove

MORiT.me

@MRTME

godine bila je povod da, osim što ćemo se baviti još jednim devastiranim prostorom poslijeratnog perioda, preispitamo i kako arhitektura može poslužiti kao katalizator promjene. Dakle, preispitujemo kako arhitektura može spojiti naizgled nespojive interese održivog razvoja, životne sredine i održivog ekonomskog razvoja. Nastojimo da na pravi način prepoznamo i evaluiramo potencijale jednog veoma specifičnog prostora i jedinstvenog kulturnog pejzaža, kao i društvene, socijološke interese koji se vezuju za ovu lokaciju.

Dijana Vučinić, osnivač i programski direktor Kotor APSS-a

35

Kratko predstavljanje projekata prikazanih na Bijanalu (tekstovi su preuzeti iz Kataloga Montenegro pavilion, Biennale Athitettura 2016; www.projectsolana.me)

THE TRIGGER 50/50 Marko Stjepčević & Nemanja Milićević Okidač, koji je prvi od tri koraka projekta, trebalo da spasi ekosistem, oslanjajući se na postojeće objekte u Solani Ulcinj. So nije profitabilna, ali je neophodna za ovaj ekosistem. Upumpaćemo vodu i proizvoditi so u mnogo manjim količinama: konkretnije, samo 10% od nekadašnjeg kapaciteta Solane. Umjesto 30.000 tona soli godišnje, možemo proizvoditi 3.000 tona soli visokog kvaliteta. U tu svrhu ćemo zadržati postojeće objekte koji su neophodni i specijalizovani za proizvodnju soli. Ostali objekti će biti pretvoreni u spa sadržaje za koje se koriste so i blato, a manji objekti se mogu koristiti za potrebe Nova Solana Parka za prodaju karata i slične usluge.

Nova Solana Park bi omogućio posjetiocima da uživaju u bogatstvu flore i faune, što bi ovaj lokalitet pretvorilo u jedinstvenu destinaciju za ovu vrstu turizma. Postojeći šinski transport soli će se koristiti kao veza sa Velikom plažom. Smanjenjem proizvodnje soli se kapacitet glavnog hangara za skladištenje soli može smanjiti na 20% ranijeg kapaciteta. Ostatak hangara se može pretvoriti u pijacu, distributivni centar za organske proizvode iz regiona, kao što su riba, sir, povrće, voće i med. Tu se može prodavati i autentična so i blato iz Solane Ulcinj.

Nova Solana Park će voditi računa da ova pijaca bude zasnovana na prirodnom ali i komercijalna, pri čemu se garantuje kvalitet svih proizvoda. Štandovi će zauzima-

36

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

ti oko 2000 m2 hangara, sa dnevnom cijenom zakupa od oko 2.00 €/m2. Na taj način, Solana Ulcinj postaje opet finansijski održiva, a zajedno sa drugim objektima na lokalitetu zapošljavaće gotovo isti broj radnika koji je nekada, u svojoj boljoj prošlosti, zapošljavala. “La pan folie” Ovo je možda najformalnija intervencija u Solani I obuhvata male, modularne objekte, koji će biti postavljene u ortogonalnoj mreži. Zavisno od lokacije na kojoj se nalaze, mogli bi postati generatori različitih djelatnosti: jednostavna osmatračnica za ptice, jednostavno sklonište od sunca i vjetra, kiosk ili mjesto za iznajmljivanje bicikala ili kajaka.

“The crypto pipe”- Prilikom pregledavanja satelitskih snimaka drugih bazena soli na Jadranskom moru, jedna činjenica nam je privukla pažnju: svi bazeni imaju direktan kontakt sa morem. Kanal Port Milena se nalazi u blizini Solane Ulcinj. Njime se voda vraća u more po završetku procesa proizvodnje soli. Nekada su se tu nalazila najveća mrijestilišta na Jadranu. Danas, zahvaljujući kanalizacionom otpadu, kanal predstavlja ekološku bombu. Angažovala se i međun - arodna zajednica u cilju hitnog rješavanja ovog pitan - ja. Ako se nađe rješenje za čišćenje Port Milene, slana voda se može cijevima dovoditi do najdubljih bazena solane (po sistemu spojenih sudova, ispod nivoa mora), a zatim lako i jeftino transportovati dalje. Na taj način bi Solana Ulcinj mogla da ima određenu količinu svježe morske vode tokom cijele godine, potencijalno privuče različite vrste životinja i postane održivija.

Trenutno je najvažnije obezbijediti finansijsku isplativost ovog loka - liteta kroz povezivanje sa okolinom i prodajom prirod - nih proizvoda iz blizine, kao i vratiti ljude koje je Solana nekada zapošljavala, njihove rođake, unuke, komšije ponovo u ovaj proces. Solana Ulcinj je naše nasljeđe i moramo se izboriti kako bi prirodu ostavili narednim generacijama

COEXISTENCE LAAC Architects u saradnji sa ARTFABRIK Koegzistencija podrazumijeva istovremenu pojavu i prisustvo različitih elemenata, kao što su bića, vrste i sistemi, na određenoj lokaciji. Ovaj koncept pokazuje kako postojanje i topos, grčki naziv za mjesto, stoje zajedno i međusobno su zavisni. Prema tome, Solana Ulcinj nije teritorija, već predio koji karakteriše koegzistencija i raznolikost. Solana Ulcinj je primjer zamagljivanja granice između prirodnog i vještačkog. Ona naglašava pejzaž kao spoj prirodnih elemenata i društveno-kulturne ideje. Prema tome, namjera ovog projekta nije da donosi presudu između prirodnog i vještačkog, već da sagleda kvalitete ove ujedinjene strukture u okviru koje je koegzistencija prirodnih i vještačkih sistema stvorila posebno okruženje. Ovim projektom se Solana Ulcinj posmatra kao narativni međusobni odnos utopije i tragedije, realnosti i fikcije, koji navodi na dalje ispitivanje.

TIPOLOGIJA ISTOVREMENOSTI Tipologija se ne odnosi samo na deskriptivnu geometriju i ne bavi se samo tehničkim pitanjima neprekidnih površina, već posvećuje veću pažnju dubljem poetskom i filozofskom značenju pejzaža, te nam tako pomaže da saznamo o njegovom nastanku koliko i o njegovoj prirodnoj ljepoti.

Razumijevanje pejzaža nam omogućava da izađemo iz okvira morfologije i fizičkog stanja lokaliteta, da izdvojimo njegove kvalitete i istražujemo ih na različitim nivoima. Pokazni oblaci, s obzirom na to da se dobijaju laserskim skeniranjem, sadrže integrisane podatke o po-

MORiT.me

@MRTME

stojećem okruženju. Oni se javljaju kao kontinuirana topologija podataka bez razdvajanja različitih elemenata kao takvih. Prirodni i vještački elementi se pojavljuju sa istom šifrom prema karakteristikama samog pokaznog oblaka. MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI I PRIRODE Debate o arhitekturi i prirodi generalno skrivaju šira pitanja koja se nalaze u osnovi i pokreću takve debate. Želimo da razgovaramo o koegzistenciji prirodnog i vještačkog kao o kulturnoj pojavi pomoću arhitektonske intervencije u pejzažu, koja uključuje muzej savremene umjetnosti i prirode. Projekat predlaže reaktiviranje postojećeg skladišnog prostora kao dijela muzeja. Brdo soli će se očuvati kao vajarski relikt iz prošlosti. Bivši sistem za berbu soli se transformiše u rutu koja preko pumpnih postrojenja vodi od skladišnog prostora do glavne zgrade muzeja. Ovaj dio muzeja se nalazi na jednom od bivših slaništa. Pumpa treba da ostane aktivna da bi se omogućila berba soli manjeg obima, čime se osigurava očuvanje ekološkog sistema. Kao proizvod simbioze između vještačkog i prirodnog, so se može prodavati u prodavnici muzeja.

37

THE PYRAMID OF SPECIES LOLA Landscape Architects

Postojanje Solane Ulcinj se veže za proizvodnju soli, ali ona takođe predstavlja poznati prirodni rezervat u Crnoj Gori. Činjenica da je slaništa napravila ljudska ruka ih čini jedinstvenim, ali i osjetljivim na promjene.

Dani značaja Solane za redovnu proizvodnju soli su davno prošli, jer najveći dio soli dolazi iz Kine. Gubitak proizvodnje soli čini neizvjesnim dalji opstanak Solane Ulcinj kao utočišta za životinje. Pumpe su prestale da upumpavaju slanu vodu u slaništa, a slatka voda sada razlaže sirovu so. Značaj Solane Ulcinj je i dalje nesumnjiv, kako za brojne vrste ptica koje u velikom broju prelaze Jadransko more na migratornom putu. Cijeli jadranski migratorni put bi mogao da doživi kolaps bez Solane Ulcinj. Zbog toga je njeno prisustvo značajno i za Evropu. Mnogi ljudi, a posebno posmatrači ptica, uživaju u bogatom životinjskom svijetu i dolaze u Ulcinj na odmor. To definiše Ekološku Piramidu Solane Ulcinj. Da bi ova piramida bila čvrsta, stabilna i operativna, ključno je da voda opet utiče u Solanu. Potrebno je pokrenuti pumpe! Vlada treba da intenzivira aktivnosti, jer ovo je pitanje od državnog značaja. Jedino se tako može garantovati osnovni biodiverzitet Solane Ulcinj. Struktura Solane se već raspada. Neformalna naselja u njenoj blizini i na obali će u kratkom roku uništiti atraktivni pejzaž.

Cijelo područje može nestati prije nego što primijetimo 38

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

da nestaje. Gubitak Solane Ulcinj bi bila ogromna šteta. Solana bi mogla da bude raznobojnija, da ima više životinja, više posjetilaca i bolju ekonomiju. Način da se sve to ostvari jeste da se kreira hiperdiverzitet. To je novi koncept pomoću kojeg se može stvoriti mnoštvo alternativnih uslova u širem okviru osnovnog biodiverziteta Solane Ulcinj. Ako neko želi da izgradi hotel da bi privukao posmatrače ptica, ta osoba treba da bude odgovorna za dobro stanje Solane Ulcinj. Međutim, ulaganja ne treba vršiti iz poreza: treba vršiti ulaganje sa ciljem stvaranja alternativnih uslova u okviru Solane Ulcinj. Kako se mogu stvoriti alternativni uslovi? Na primjer, vlasnik hotela može da napravi osmatračnicu za posmatrače ptica u okviru jednog od bazena Solane Ulcinj, a ne van tog područja. Njena osnova će vremenom uticati na protok vode u bazenu. Voda će stagnirati iza nje, javiće se sedimentacija i biljke će početi da rastu.

Turizam na području Solane Ulcinj nije samo posmatranje ptica. Solana Ulcinj je takođe veoma atraktivna za wellness. Pristupačan bazen sa blatom bi privukao osobe koje vole blato, a isto tako i faunu koja živi u blatu.

Farmeri bi mogli da uzgajaju račiće ili povrće u uslovima slane vode na području Solane i da ih prodaju u ribljim restoranima u Ulcinju i u okolnom području.

SOLANA OPEN AVIARY EcoLogicStudio

Projekat se bavi obnovom Solane u Ulcinju. EcoLogicStudio je započeo rad otkrivanjem, mjerenjem i evaluacijom skrivenih potencijala na području delte rijeke Bojane, uključujući i područje Solane. Projekat predlaže metod i odgovarajući proces rada kako bi produktivno razvili niz bio-digitalnih pilot projekata, koji mogu imati efekat katalizatora aktivnosti na više nivoa. Na osnovu naše analize i posjete lokacije uvidjeli smo da postoji socijalna razjedinjenost između urbanog razvoja i razumijevanja lokalnog pejzaža, sa očiglednim negativnim posljedicama u oba segmenta. Shodno tome, urađen je katalog proto-vrtova pod nazivom Otvoreni avijariji, kao i pilot projekti sa ciljem stimulisanja ponovnog povezivanja i intenziviranja zajedničkog djelovanja društveno-ekonomskih grupa i pejzaža u njihovom neposrednom okruženju. Otvoreni avijarij je doslovce avijarij bez mreže, gdje ptice i ljudi ispituju blisku interakciju, a da pritom nijesu prisilno ograđeni u zatvorenom prostoru. Ovo je omogućeno tehnologijama digitalnog praćenja ptica, satelitima visoke rezolucije za praćenje zemlje i robotski navođenim oblikovanjem zemljišta. U našem predlogu, integrisani dizajn digitalnih tehnologija i pejzažne ekologije daju pojmu „otvoreno” višestruka značenja u fizičkoj i virtuelnoj sferi, u smislu ornitološke baze podataka „otvorenog” koda, „otvorene” mreže migratornih lokaliteta i stanište „otvorenih” sistema. Ovo je ključni koncept dizajna pomoću kojeg bi projekat promovisao novi koncept prirodnog rezervata: neograničeni, otvoreni i umreženi vještački ekosistem. Projekat Solana Open Aviary predlaže da se ponovo razvije vještačka teritorija na kojoj se nekada nalazio pogon za proizvodnju soli u blizini Ulcinja i da se pretvori u prvi otvoreni avijarij na svijetu, prošireni ornitološki park u kojem se može proučavati, doživjeti i uticati na zajedničku evoluciju ljudi i ptica.

MORiT.me

@MRTME

39

VELIKI POTENCIJALI ZA SPELEOLOŠKI TURIZAM U CRNOJ GORI

Piše: Ivana Radoman

Dalovica pecina

SPELEOLOŠKI DRAGULJ CRNE GORE Da li možete zamisliti da slušate koncert u dvorani okićenoj stalaktitima i stalagmitima? Upravo će jedna takva nesvakidašnja zamisao biti sprovedena u djelo u Đalovića pećini. Naime, nakon više od 25 godina istraživanja ovog čuda prirode, biće realizovana ideja da se ovaj prostor valorizuje u turističke svrhe

40

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

41 Foto: Michael Kaminski

Foto: Saša Popović

otencijali za razvoj speleološkog turizma u Crnoj Gori su ogromni, naročito u vrijeme kada turisti sve više traže netaknutu prirodu kakvom naša zemlja obiluje. Do danas je u svijetu turistički valorizovano 1 260 pećina, dok je u Crnoj Gori prvi valorizovani speleološki objekat Lipska pećina, koja je otvorena prošle godine i za kratak vremenski period svrstala se u red najznačajnijih crnogorskih turističkih atrakcija. Pored Lipske pećine, ubrzo će i Đalovića pećina, zahtjevnija od Lipske, ali i sa većim potencijalima, biti uključena u turističku ponudu naše zemlje. S obzirom na to da je poznato da speleološki turizam u svijetu donosi velike prihode (oko 2,2 milijarde dolara), samim tim značaj razvoja jednog prirodnog bisera na području Bijelog Polja, kakav je Đalovića pećina, za Crnu Goru je ogroman.

P

Pećina nad Vražjim firovima ili Đalovića pećina nalazi se 40-tak kilometara od Bijelog Polja, u Đalovića klisuri, u kanjonu rijeke Bistrice, i jedna je od najdužih i najljepših u Evropi. Ispitana je u dužini od oko 17,5 kilometara, a ono po čemu je karakteristična jeste veliki broj prolaza, galerija, jedinstven pećinski nakit te činjenica da se može podijeliti na četiri dijela, i to: Kanal sa jezerima, Veliki lavirint, Dugi kanal te na prolaze koji spajaju donje i gornje galerije.

Priča o njenoj valorizaciji konačno je započeta izra-

42

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Foto: Branislav Strugar

Pogodna i za organizaciju koncerata Kako je kazao Željko Madžgalj, speleolog i stručni konsultant na projektu, s obzirom na nepristupačnost pećine idejnim rješenjem predviđeno je otvaranje starog zarušenog ulaza koji vodi u suvi i najljepši dio pećine, a to je Veliki lavirint, za koji je i planirano da bude turistički valorizovan.

Bitne segmente turističke ponude predstavljaće i Dvorana svijećnjaka u okviru Velikog lavirinta, izuzetnih kapaciteta i pećinskog nakita, predviđena kao koncertna dvorana, gdje će biti dva platoa a u okviru kojih će moći da se organizuju koncerti, zatim Prolaz u bijelom, gejziri sa pećinskim nakitom, Dvorana stalagmita, Bunar duhova, Velika raskrsnica, te veliki stalagmit visine 10 metara, Slijepa odaja sa draperijama, Sniježni dvorac, Dvorana crvenog saliva...

Budući da su pećine ranjivi ekosistemi, bilo je potrebno voditi računa o tome da pećina ne bude devastirana, da njen pećinski ukras bude u cjelosti sačuvan pa je shodno tome napravljen plan da se postavi „plivajuća staza“ montažno-demontažnog karaktera te da svi elementi budu naslonjeni, obješeni ili konzolno postavljeni uz stijene. Kako je profesor Alihodžić kazao, istraživanja su pokazala da su u ovakvim uslovima jedini ekološki pogodni kompozitni materijali koji apsolutno ne reaguju na vlagu, ne raspadaju se, ne vare se, već se montiraju „suvim“ postupkom.

MORiT.me

@MRTME

43 Foto: Željko Madžgalj

Foto: Stefan Vukićević

Za sada do pećine samo u pratnji vodiča Ova pećina sastoji se od većeg broja kanala, hodnika i dvorana koji se prema položaju, i opštim morfološkim karakteristikama mogu podijeliti na više cjelina: „Kanal sa jezerima“ (odlikuje se velikim brojem jezera, kako stalnih (oko 15), tako i povremenih (20-30), a takođe i stalaktitima i stalagmitima malih dimenzija), „Veliki lavirint”, „Veliki kanal” i dio pećine u nastavku Velikog kanala koji je odvojen sifonima – „Kanal iza sifona”.

Do pećine se najlakše može doći iz dva pravca. Jedan je dolinom Bistrice do manastira Podvrh koji je od Bijelog Polja udaljen 24 kilometra. Staza, zatim, ide uzvodno rijekom Bistricom i suvim koritom klisure u dužini od tri kilometra a pješačenje traje oko dva sata.

Drugi pravac je od sela Đalovići koje je od Bijelog Polja udaljeno 48 kilometara. Pješačka staza od sela vodi u suvi dio Đalovića klisure a visinska razlika između klisure i površi na kojoj se nalazi selo Đalovići iznosi oko 450 metara.

Uzvodno kroz Đalovića klisuru, na lijevoj strani doline, na mjestu gdje se dolina spaja sa klancem, najniže od četiri jezera, nalaze se Vražji firovi. Za sada je moguće ući u pećinu jedino u pratnji stručnih vodiča, uz upotrebu kompletne opreme. Takođe, moguće je organizovati ulazak za najviše 10-13 osoba u istom vremenskom intervalu.

Foto: Pavel Ruda

dom Studije ekonomske opravdanosti turističke valorizacije sa idejnim rješenjem uređenja dijela pećine, koju je uradio „ARHINGinženjering“ na čelu sa prof. dr Rifatom Alihodžićem, a koja je nedavno predstavljena javnosti. Kako je saopšteno, u ovaj projekat biće uloženo 12 miliona eura a sredstva su obezbijeđena iz Kapitalnog budžeta. Takođe, rezultati navedene studije pokazali su da je projekat isplativ u svakom segmentu i predloženo je da uređeni turistički dio bude nešto duži od 814 metara sa devet dvorana i deset platoa za posjetioce, kao i da se izgradi i stavi u funkciju žičara od manastira Podvrh do same pećine.

Osim toga, u planu je pješačka staza duž klisure do pećine, koja će prolaziti pored Juriškog vrela i Glave Bistrice te avanturistički park sa zip-lajnom.

Ono što je do sada završeno jeste izrada glavnog projekta za izgradnju putra Bistrica-manastir Podvrh dužine 5,5 km. Njegova procijenjena vrijednost je gotovo četiri miliona eura a početak radova očekuje se nared-

44

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

ne godine. Kada je riječ o žičari, planiran je prevoz do 75 putnika na sat. Procijenjena vrijednost žičare iznosi blizu četiri miliona eura dok je raspisivanje tendera za žičaru planirano naredne godine. Razlog zbog kojeg je odlučeno da je potrebna veza žičarom leži u tome da je cijelo područje teško prohodno, odnosno nepristupačno, što je na neki način i spasilo pećinu, kao i to da bi ulazak automobila u tu zonu poremetio prirodne vrijednosti kanjona.

Jedan od najtežih zadataka predstavljao je i izvor adekvatne rasvjete u pećini imajući u vidu da sve dvorane uključuju projektovanje na nivou operskih dvorana.

Stoga je angažovan tim njemačkih stručnjaka, kao konsultanata na projektu, a koji su radili na rasvjeti u nekim od 50 najboljih pećina u svijetu. Prema Alihodžićevim riječima, njihovo mišljenje je potvrdilo da je ovo projekat na kome zaista treba raditi.

Planirano je da kompletan projekat bude završen za

Foto: Michael Kaminski

Do sada evidentirano 130 speleoloških objekata u Crnoj Gori Prema riječima profesora Alihodžića u našoj zemlji postoje uslovi za speleološki turizam budući da je do sada evidentirano oko 130 speleoloških objekata, i mada svi nijesu komercijalno aktivirani u turističke svrhe i možda neki ne posjeduju takve kapacitete, ipak speleološki turizam može biti značajan dio naše ponude ukoliko se pećine promovišu na pravi način. četiri godine, a samo uređenje pećine biće završeno za nešto više od godinu dana. Pored oživljavanje ovog područja i stvaranja nove ponude na turističkom planu, značajno je to da će ovom investicijom biti otvorena nova radna mjesta (projekcija broja direktno zaposlenih na ovom projektu iznosi oko 60 ljudi). S obzirom na planirano vrijeme rada pećine, kapaciteti za osmomjesečnu sezonu u toku godine procjenjuju se na 158 000 posjetilaca, ali analize pokazuju ekonomsku opravdanost već sa oko 55 000. Đalovića pećina mogla bi biti generator razloga posjete Bijelom Polju jer se na ovom području nalaze značajni objekti vjerskog turizma, a jedna od bitnih tačaka, prije svega, jeste manastir Podvrh iz 1606. godine te Crkva Svetog Petra (XII vijek) i Crkva Svetog Nikole (XIII-XIV vijek), crkva u Voljavcu (XII vijek), i manastir Kumanica (XIII-XIV vijek). Takođe, krucijalan je seoski turizam i potencijali Bistrice, jedne od najljepših dolina u Crnoj Gori, zatim razvoj lova i ribolova a neizostavne su i vri-

MORiT.me

@MRTME

jednosti Vražjih firova i Juriških vrela. Svemu tome treba dodati i podatak da se u regionu Bistrice nalazi posljednji originalni primjerak dinarske kuće.

Iako je projekat valorizacije Đalovića pećine vrlo zahtjevan kako s ekološkog, tako i finansijskog aspekta njime bi, ne samo Bijelo Polje, već cijeli sjeverni region naše zemlje nesumnjivo dobio izuzetan turistički proizvod koji bi generisao ostale segmente turizma (kao što su kulturni, vjerski, seoski, itd.), privredne grane te uvezao turističke sadržaje na sjeveru i jugu Crne Gore.

I gdje će bolje biti uklopljen citat „Pogledaj duboko u prirodu i onda ćeš sve razumjeti“, ako ne u priču kojm se predstavlja vrhunac impozantnosti utrobe crnogorske zemlje. Uz pametan proces valorizacije kojim će se u potpunosti očuvati vrijednost ove pećine i kojom će joj se dati novi sjaj, naša zemlja će sigurno dobiti još jedan simbol svoje ljepote, u kome će uživati ljudi koji žive u Crnoj Gori, turisti, i generacije koje dolaze

45

INTERVJU SLOKAR: CRNA GORA OSTVARILA DOBAR NAPREDAK, OČEKUJE NAS NAJZAHTJEVNIJI DIO

ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

najzahtjevniji proces ali pun benefita 46

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Slovenački ekspert Marko Slokar, dugi niz godina je angažovan od strane Evropske unije na zadacima u oblasti životne sredine, u zemljama koje se pripremaju za ulazak u evropsku zajednicu. U Crnoj Gori je radio na IPA projektu “Izrada nacionalne strategije aproksimacije za oblast životne sredine” (NEAS). Slokar je bio glavni pregovarač Slovenije za Poglavlje 27, direktor slovenačkog Eko-fonda i veliki je zaljubljenik u prirodu. U intervjuu za “Turizam i prostor”, ocjenjuje pripremljenost Crne Gore za pregovore u oblasti životne sredine, savjetuje šta bi bili dobri potezi za napredak države kroz održivi razvoj i ukazuje na poteškoće sa kojima se na ovom polju suočavaju zemlje pristupnice

Pripremile: Marija Vukčević, direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju Marina Miketić Nikolić, rukovoditeljka Odjeljenja za komunikaciju i PR

Koliko je CG u ovom trenutku usklađena sa standardima EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena?

Najkompetentniju ocjenu trenutne usklađenosti Crne Gore sa standardima EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena možete pročitati u najnovijem Izvještaju Evropske komisije za 2016. godinu, koji je bio objavljen početkom novembra. Evropska komisija je u tom izvještaju ocjenila trenutnu usklađenost Crne Gore u oblasti životne sredine i klimatskih promjena sa izrazom «Određen nivo pripremljenosti», međutim mnogo značajnija je druga ocjena Evropske komisije, koja se odnosi na postignuti napredak u odnosu na proteklu godinu gdje je Crna Gora ocjenjena sa «Dobar napredak», u oblasti životne sredine i klimatskih promjena u protekloj godini. Tako dobra ocjena je i poslijedica usvajanja Nacionalne strategije aproksimacije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena sa Akcionim planom do 2020. godine, što je bio i zahtjev Evropske komisije, postavljen kao uslov, odnosno takozvano «početno mjerilo» za otvaranje

MORiT.me

@MRTME

poglavlja 27 za pregovaranje.

Za značajan napredak Crne Gore u oblasti životne sredine i klimatskih promjena u protekloj godini zaslužni su državni službenici, zaposleni u nadležnim institucijama Vlade Crne Gore, koji su pod vođstvom predpostavljenih intenzivno radili na unaprijeđenju normativnog okvira i na izradi strateškog dokumenta aproksimacije. Ali posebno bi naglasio ključni doprinos kojeg je čitavom procesu dao tadašnji ministar Ministarstva održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović svojim ličnim angažovanjem i usmjeravanjem procesa izrade i usvajanja Nacionalne strategije aproksimacije i Akcionog plana.

Kako ocjenjujete spremnost Crne Gore za sam proces pregovaranja u ovom poglavlju?

Kao što sam već na početku razgovora naglasio, Poglavlje 27 je u stručno-tehničkom i finansijskom smislu jedno od najtežih poglavlja u procesu EU aproksimacije, zato je u ovom trenutku vrlo teško ocjeniti spremnost Crne Gore za sam proces pregovaranja.

47

Na osnovu ličnog iskustva koje sam stekao u procesu pregovaranja Slovenije sa EU u ovoj oblasti ocjenjujem, da Crnoj Gori još nedostaje nekoliko ključnih stvari za uspješno pregovaranje u ovom poglavlju.

Usvojena Strategija aproksimacije sa Akcionim planom je tek osnova za detaljnu analizu i izradu specifičnih planova implementacije pojedinih EU propisa (direktiva), koji kada budu izrađeni mogu poslužiti kao solidna osnova za pregovore. Nedostaje detaljnija funkcionalna analiza nadležnih institucija sa programom reorganizacije i jačanja kapaciteta za primjenu i nadzor nad primjenom sa EU propisima usklađenih domaćih propisa. I na kraju treba imati i jasniji finansijski okvir za finansiranje potpune implementacije.

Jer o ćemu se zapravo pregovara? Pregovara se samo o mogućim prelaznim rokovima za potpunu implementaciju pojedinih propisa, o finansijskim aranžmanima za podršku implementaciji i o mogućim tehničkim adaptacijama nekih EU propisa, posebno u oblasti zaštite prirode.

Pregovori oko mogućih permanentnih odstupanja od pravne tekovine EU su u oblasti životne sredine i klimatskih promjena skoro nemogući. Sve ostalo je samo «polaganje računa» Evropskoj komisiji o završenom «domaćem zadatku» usklađivanja nacionalnih propisa sa pravnom tekovinom EU. Koji ce biti ključni izazovi za CG u narednih nekoliko godina i šta smatrate da će Crnoj Gori biti najteže da riješava?

Po mom mišljenju ključni izazovi za Crnu Goru u narednih nekoliko godina će biti: uspostaviti relativno mali ali dovoljno efikasan i stručno dobro osposobljen institucionalni i administrativni aparat, koji će biti sposoban uspješno završiti proces pregovaranja sa EU i dalje u uslovima članstva implementirati pravnu tekovinu EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena; uspostaviti adekvatne domaće finansijske instrumente i osigurati dovoljno finansijskih sredstava za finansiranje implementacije pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena; uspostaviti potrebnu infrastrukturu za potpunu primjenu EU propisa (direktiva), koje traže visoka investiciona ulaganja, prvenstveno u oblasti upravljanja vodama i upravljanja otpadom; prestruktuirati industrijske i energetske objekte u skladu sa propisima o industrijskim emisijama; odrediti zaštićena područja u okviru Natura 2000; Sve su to teški izazovi za Crnu Goru i teško bi se opredjelio, šta će biti najteže riješavati.

U kojoj mjeri se razlikuje proces pristupanja u

48

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

odnosu na period kada je Slovenija bila u pristupanju konkretno za poglavlje 27?

Poglavlje 27 «Životna sredina i klimatske promjene» predstavlja čak jednu trećinu ukupne pravne tekovine EU (EU acquis), a u stručno-tehničkom i finansijskom pogledu jedno je od najtežih i najzahtjevnijih poglavlja za primjenu i to ne samo u fazi pristupanja i pregovaranja sa EU, nego i u uslovima punopravnog članstva. Proces pristupanja država kandidata za punopravno članstvo u EU sličan je procesu, kroz kojeg je prošla Slovenija. Međutim, ima i dosta značajnih promjena, koje su taj proces učinile još složenijim i zahtjevnijim, kroz koji je prošla Slovenija zajedno sa još devet drugih država, koje su se priključile EU 1. maja 2004. godine.

Zaoštreni su kriteriumi za procjenu pripremljenosti države kandidata za otvaranje poglavlja 27 za pregovore. U tu procjenu uključuje se sa svojim mišljenjem i EU Savjet ministara država članica, što u procesu pristupanja Slovenije nije bio slučaj.

U proteklih 12 godina od kako je Slovenija postala članica EU povečao se broj novih propisa EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, sa kojima se država kandidat mora u potpunosti uskladiti. Zaoštrili su se standardi politike životne sredine u nekim podoblastima, kao što su kvalitet vazduha, upravljanje i kvalitet voda, upravljane otpadom, industrijsko zagađenje, hemikalije, a pogotovo se jako razvio korpus propisa u oblasti klimatskih promjena.

Neke podoblasti i propisi, kao što je naprimjer nukle-

Šta je tačno Natura 2000 u praksi? Šta će uspostavljanje te mreže značiti za CG i možete li nam na konkretnim slučajevima iz Slovenije prikazati šta znači Natura?

Natura 2000 je evropska mreža odabranih zaštićenih područja kako bi se osiguralo dugoročno preživljavanje najvrjednijih i ugroženih evropskih vrsta i staništa. Svaka država članica EU dužna je, da na osnovu propisanih kriteriuma i poštujući dvije ključne EU direktive o pticama i staništima odredi i zaštiti dijelove nacionalne teritorije, koji ispunjavaju propisane kriteriume. Na zaštićenim područjima pod Natura 2000 primjenjuju se posebne mjere zaštite i u tom pogledu i specifične mjere održivog razvoja. U Sloveniji je čak 37% teritorije države uključeno u zaštitu Natura 2000.

U 55 od ukupno 210 opština zaštićena područja u okviru Natura 2000 predstavljaju preko 50% teritorije opštine. Na tim područjima Slovenija podržava aktivnosti održivog razvoja, koje su u skladu sa posebnim mjerama zaštite ovih područja.

U Sloveniji je čak 37% teritorije države uključeno u zaštitu Natura 2000. U 55 OD UKUPNO 210 opština zaštićena područja u okviru Natura 2000 predstavljaju preko 50% TERITORIJE opštine arna bezbjednost i zaštita od zračenja i genetsko modifikovani organizmi prebačeni su u druga pregovaračka poglavlja.

Evropska komisija već u fazi pristupanja od država kandidata traži pored institucionalne reorganizacije i pravne harmonizacije propisa i njihovu konkretnu primjenu. Zbog toga se zahtjeva detaljno, dugoročno i strateško sektorsko planiranje sa vrlo konkretnim planovima primjene, u kojima su jasno definisani rokovi, izvori i načini finansiranja, kao i nadležne institucije države kandidata, koje su osposobljene za primjenu i nadzor nad primjenom harmonizovanih propisa, odnosno adekvatnih sektorskih planova. Šta su benefiti za građane i turizam od Natura 2000 mreže?

Vrlo teško je opredjeliti sve koristi mreže Nature 2000. One mogu biti i privredne i društvene. Privredne koristi su vezane za specifičan održivi razvoj turizma, proizvodnju zdrave hrane, dugoročno obezbjeđivanje prirodnih resursa zdrave vode za piće, održivo upravljanje i korišćenje šuma, smanjenje rizika od poplava, u globalnom smislu i za akumulaciju CO2.

MORiT.me

@MRTME

Kako će se, na primjer, usklađivanje sa propisima EU za industrijsko zagađenje odraziti na industriju Crne Gore?

Kao što sam već naglasio, usklađivanje sa propisima EU u oblasti industrijskog zagađenja predstavlja za Crnu Goru poseban izazov, povezan sa neophodnim prestruktuiranjem industrijskih i energetskih objekata. I Crna Gora mora početi razmišljati o prelasku sa linearne u cirkularnu ekonomiju što podrazumjeva promjenu paradigme dosadašnjeg upravljanja resursima na efikasniji i pametniji način uvođenjem eko-inovacija, eko-dizajna, naprednih tehnologija, korišćenja otpada kao resursa za ponovnu upotrebu, energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Upravo taj izazov može biti prilika za razvoj malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori

49

INTERVJU

IVANA VOJINOVIĆ

ZA INFRASTRUKTURU TOPLIFIKACIJE OPŠTINE PLJEVLJA 21 MILION EURA Šta se dešava sa novom toplanom u Pljevljima?

Da li je to priča koja je realna i oročena?

imati efekta ako se narednih sezona sprovede blagovremeno i da li će se sa njome nastaviti?

Projekat izgradnje nove toplane u Pljevljima je realna i oročena priča i na njemu vrlo predano i kvalitetno radi opštinska vlast u Pljevljima. Ključni napori na stvaranju pretpostavki za realizaciju ovog projekta učinjeni su tokom 2016, pa je nakon izrade projektne dokumentacije, opština Pljevlja nedavno i raspisala tender za izgradnju prve faze gradske toplane. Otvaranje ponuda je 15. decembra.

Sa akcijom subvencionisane nabavke peleta i briketa nastavlja se i tokom sezone grijanja 2016/17. Budući da su neke od ocjena bile da prošlogodišnja akcija nije dala značajne rezultate, mora se napomenuti da se u prošlogodišnju akciju koja je realizovana samo tokom drugog dijela sezone uključilo 1176 domaćinstava, od 6621 domaćinstva koja se po popisu iz 2013. vode kao gradska domaćinstva u opštini Pljevlja. Od januara 2016, kada je završena distribucija briketa i peleta, primjetan je trend pada srednje vrijednosti prosječne dnevne koncentracije suspendovanih čestica PM10 u Pljevljima. Takođe je primjetan pad broja prekoračenja, kojih je u januaru bilo 28, u februaru i martu po 25, u aprilu 17, a u maju na kraju sezone grijanja 6.

Decembar 2015. je mjesec kada su prekoračenja bilježena svakodnevno – 31 dan.

Izgradnjom nove toplane zatvoriće se kotlarnica u Skerlićevoj ulici, koja je označena kao jedan od najvećih zagađivača vazduha u Pljevljima tokom zime. Izmještanje jednog od glavnih zagađivača iz užeg gradskog jezgra veoma je bitan iskorak u poboljšanju kvaliteta vazduha. Kako će nova toplana biti dio jedinstvenog sistema toplifikacije grada, projektom je predviđena i izgradnja dijela magistralnog nadzemnog cjevovoda od mini toplane do Skerlićeve ulice, kao i podstanica koja će biti u centru grada. Ova infrastruktura koja će povezivati gradsku toplanu sa korisnicima predstavljaće i jezgro sekundarne infrastrukture za toplifikaciju grada koje će kasnije biti povezano za izvorom toplotne energije koji će se obezbjediti izgradnjom II bloka TE Pljevlja. Nova toplana u momentu toplifikacije služiće i kao rezervni izvor za grijanje grada. Na bazi svega rečenog jasno je da je u pitanju bitan kapitalni projekat od važnosti za unaprijeđenje kvaliteta života građana Pljevalja. Šta se dešava sa isporukom peleta i briketa za ovu godinu? Da li se smatra da ova mjera može 50

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Iako se kroz ovu mjeru ne očekuje dovođenje nivoa zagađenja vazduha ispod zakonom dozvoljene granice, sa njom treba nastaviti i sprovoditi je kontinuirano, jer iskustvo prije svega evropskih zemalja koje su se susretale sa ovim problemom govori da se zamjenom energenata, tj. korišćenjem briketa i peleta kao ekološki prihvatljivijih goriva za grijanje domaćinstava, umjesto tradicionalno korišćenog uglja, problem zagađenja vazduha može znatno ublažiti. Mjera zahtijeva kontinuirano sprovođenje, kao i podizanje javne svijesti i masovnije učešće domaćinstava koje bi trebalo iz godine u godinu da raste.

Kako će građani ove zime biti obavještavani o

stanju zagađenja vazduha u ovoj opštini? Prošlih su se mogle čuti različite informacije od institucija i civilnog sektora?

Zakonska obaveza Agencije za zaštitu životne sredine je da blagovremeno i na propisan način izvještava javnost o stanju kvaliteta vazduha. Informacije iz mreže za praćenje kvaliteta vazduha dostupne su na web stranici Agencije za zaštitu životne sredine u realnom vremenu i praćene su saopštenjima.

Iako se mogu čuti različita tumačenja rezultata mjerenja, istakla bih da u skladu sa propisima i usvojenim evropskim standardima zvanične podatke o kvalitetu vazduha nakon njihove validacije može da pruži isključivo akreditovana laboratorija za praćenje kvaliteta vazduha, što je u ovom slučaju Centar za ekotoksikološka ispitivanja. Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine aktuelna su izvjesna unaprijeđenja koja podrazumijevaju preliminarnu primjenu indeksa kvaliteta vazduha koji je označen spektrom boja od zelene do crvene, odnosno od dobrog ka lošem kvalitetu vazduha. U pitanju je probna primjena koja se paralelno sprovodi i u brojnim zemljama članicama EU, a u narednom periodu, nakon testiranja ovog sistema, očekuje se zajednički indeks kvaliteta vazduha na evropskom nivou koji će utvrditi Evropska komisija odgovarajućim propisom. Crna Gora samim učešćem u preliminarnoj fazi ovog novog načina izvještavanja pokazuje spremnost da preuzme evropski indeks kvaliteta vazduha čim on bude zvanično odobren u Evropi.

Da li pitanje zagađenja u Pljevljima ima rješenje i da li mu se nazire kraj? Ukoliko da, kako i kada?

Problem zagađenja vazduha u Pljevljima izuzetno je kompleksan, jer pored korišćenja čvrstog goriva u domaćinstvima i javnim objektima, kao i u privredne svrhe, dominantan nepovoljan uticaj na kvalitet vazduha imaju ekstremni meteorološki uslovi u pljevaljskoj kotlini, a koji su nažalost konstanta i pojavljuju se dugi niz godina.

Studija koju su nedavno izradili Agencija za zaštitu životne sredine i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju ukazuje na prirodne uticaje kao što su geomorfologija pljevaljske kotline i nepovoljni mikroklimatski uslovi (neprovjetrenost, česte pojave magle, zimski periodi sa čestim temperaturnim inverzijama, itd.). Ovakvi klimatski i geomorfološki uslovi utiču na to da se zagađenje umjesto da se razređuje idući ka

MORiT.me

@MRTME

gornjim slojevima atmosfere, koncentriše u prizemnom sloju gdje ima najviše uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Naime, najveći doprinos u prizemnim koncentracijama daju emiteri koji emisiju zagađujućih čestica vrše upravo u prizemnim slojevima, a to su niski dimnjaci stambenih i poslovnih objekata sa individualnim ložištima i kotlarnicama.

Ipak, iako veoma složen problem i u velikom dijelu uzrokovan ekstremnim meteorološkim uslovima, ohrabruje to da je problem zagađenja vazduha u Pljevljima rješiv uz kompleksna i investiciono zahtjevna rješenja. Ovakvi slučajevi nisu karakteristični jedino za Pljevlja, poznati su širom svijeta i uglavnom su rješavani eliminisanjem iz upotrebe čvrstih goriva za grijanje domaćinstava i prelaskom na daljinsko, odnosno centralno grijanje

U narednih 5-6 godina zajedno ćemo se izboriti za čist vazduh u Pljevljima radom na toplifikaciji Prema riječima Vojinović sve do sada rađene stručne studije pokazuju da je toplifikacija Pljevalja trajno rješenje i jedini racionalan, opravdan i moguć model rješenja problema zagađenja vazduha u Pljevljima.

Procijenjena sredstva za kompletnu izgradnju infrastrukture za toplifikaciju su oko 21.4 miliona eura.

Toplifikacija Pljevalja, kroz uključivanje postojećih individualnih ložišta u toplovodnu mrežu, vezuje se za izgradnju II bloka TE za koji je ugovor potpisan u oktobru 2016, tako da će se i narednih godina permanentno raditi na rekonstrukciji postojeće i izgradnji nove sekundarne mreže, a sve u funkciji realizacije projekta toplifikacije. Navela je i da raduje činjenica da smo potpisivanjem ugovora i početkom administrativnih radnji za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja značajno bliže ovom trajnom rješenju.

Konačno, kada je riječ o rokovima, istakla je da možemo govoriti o narednih 5-6 godina tokom kojih će se građani Pljevalja korišćenjem ekološki prihvatljivijih goriva, modernih i energetski efikasnijih uređaja za grijanje i prihvatanjem sistema za daljinsko (centralno) grijanje izboriti za čist vazduh.

51

PRESS CLIPPING

O CRNOJ GORI u stranim medijima

Pripremio: Marko Mirović

52

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

MORiT.me

@MRTME

53

54

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

MORiT.me

@MRTME

55

TURIZAM I TEHNOLOGIJA – ŠTA NAS ČEKA U BUDUĆNOSTI

Piše: Marko Mirović

Turistički obilazak KROZ VIRTUELNU REALNOST amislite da prije odluke o tome gdje ćete putovati možete razgledati neku zemlju ili grad, prošetati ulicama ili stazama, iz topline svog doma.

Ili da u roku od desetak minuta možete provjeriti da li je obilazak koji vam nudi turistička agencija stvarno toliko spektakularan kao što stoji u ponudi, tako što ćete razgledati to mjesto. Zamislite da tokom obilaska nekog grada konstantno dobijate informacije o onome što vidite oko sebe, a da ne morate da plaćate vodiča. Kao što utiče na sve privredne grane, tehnologija utiče i na turizam, način na koji razmišljamo o putovanjima, biramo destinacije, doživaljavamo ih, dijelimo te doživljaje, pravimo rezervacije, itd. Biznis i same destinacije tehnologija je uslovila postavljanjem njihovog novog marketinškog koncepta, te potpuno drugačijim načinom pristupa potencijalnim i stvarnim turistima, konkurenciji i pogledom na standard usluge. Tehnološke inovacije su omogućile da danas upravo turista bude najbolji promoter neke destinacije ili turistič-

Z

56

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

kog biznisa, olakšavajući mu mogućnost da podijeli svoje iskustvo i da to dopre do velikog broja ljudi kao i da, nerijetko, ima više odjeka od dugo smišljane reklamne kampanje. Danas lakše biramo, rezervišemo, komuniciramo sa drugim turistima i biznisima koji su nam potrebni za dobro putovanje.

VIRTUELNA I AUGMENTOVANA REALNOST

Trenutno je aktuelan trend „iskustva“ destinacije, jer turisti žele da dožive ono što destinacija nudi, ne samo da odmaraju u hotelima. Ipak, tehnologija virtuelne realnosti (VR) uzima sve više maha i omogućava nam da praktično iz našeg doma prošetamo ulicama Firence, Pariza, Praga, Njujorka itd.

Google svojim Earth VR servisom planira da ponudi

mogućnost virtuelne realnosti obilaska planete, odnosno mnogih svjetskih destinacija. Sve ovo biće dostupno u bilo kom domu, na bilo kom mjestu u svijetu. U nekim Marriott hotelima dostupan je i VRoom servis, gdje možete iznajmiti VR naočare, kako bi iz svoje sobe „obišli“ mjesto u kome je hotel, bez izlaska.

Pored virtuelne realnosti, koncept za koji se predviđa da će biti sve zastupljeniji je i „augmented reality“, odnosno augmentovana stvarnost. On je sličan virtuelnoj stvarnosti, s tim što se može koristiti i u realnom vremenu, tj prilikom šetnje i razgledanja. Aplikacije za augmentovanu stvarnost predviđaju

upotrebu naočara sa ugrađenim kamerama, koje vide sve što mi vidimo, pa nam na osnovu toga daju grafički prikaz sa informacijama o onome u šta pogledamo.

Augmentovana stvarnost može biti alat koji će promijeniti doživljaj i predstavljanje destinacije, jer će moći da ponudi ljudima koji obilaze neku destinaciju dodatne relevantne informacije o svemu što vide. Na taj način, doživljaj posjetilaca neće biti umanjen, samo će dobiti mnogo više informacija o mjestima koja posjećuju, i to kastomizovanih informacija koje se prikazuju u skladu sa preferencijama posjetilaca, za svakog posebno.

MOGUĆA PRIMJENA

Da li će ove tehnolohije donijeti novi način doživljaja destinacija i da li će realni sadžaji izgubiti smisao? Za sada smo daleko od toga, što nam govori i podatak da broj turista u svijetu raste iz godine u godinu. U 2015. godini, u svijetu je bilo oko 1,2 milijarde turista, dok je za prvih 9 mjeseci 2016. godine već bilo milijardu turista, sa procjenama da do kraja godine taj broj poraste na preko 1,3 milijarde.

Nove tehnologije više utiču na želju da se iskusi neka dobro prikazana destinacija, i pomažu u inspiraciji turista. Na primjer VR ili AR naočarima se može prikazati šetnja Kotorom, krstarenje Skadarskim jezerom, vožnja bicikla u Nacionalnom parku Durmitor, ali preko njih se ne može osjetiti hladnoća vode u kanjonu Nevidio, napor penjanja na Bobotov Kuk ili neki od vrhova Prokletija, ljuljanje broda tokom krstarenja Bokom...

Ipak, VR i AR mogu biti među novim najbitnijim marketinškim alatima u turizmu, i mogu biti pametno iskorišćeni za privlačenje turista iz cijelog svijeta.

Na ovaj način turistima možemo prikazati ono što mogu vidjeti i iskusiti na određenoj destinaciji.

Ovakav vid promocije nam može

MORiT.me

@MRTME

U 2015. godini, u svijetu je bilo oko 1,2 milijarde turista, dok je za prvih 9 mjeseci 2016. godine već bilo milijardu turista, sa procjenama da do kraja godine taj broj poraste na preko 1,3 milijarde

pomoći da, pravom prezentacijom, dopremo i do turista koji uopšte nemaju u planu našu destinaciju..

Neke nacionalne turističke organizacije, poput irske, već koriste ovakav vid promocije, koji je naišao na odobravanje publike. Takođe, lanac hotela Marriott je već radio reklamnu kampanju pomoću virtuelne realnosti, prikazujući ljudima ono što mogu iskusiti ukoliko dođu na odmor kod njih. Predstavljanje destinacije može biti značajno poboljšano upotrebom augmentovane stvarnosti, tj prikazivanjem više informacija relevantnih za turiste. Zamislite kako turista u Kotoru samo pogledom na vrata Starog grada dobija informacije o zidinama, a kada podigne pogled, informacije o tvrđavi San Đovani, visini, dobu i načinu izgradnje, mogućnosti za dobar pogled i sjajne fotogfije.. Takođe, ovakve aplikacije mogu prikazati turistima koji se teže kreću mjesta koja su im nedostupna. Upravo one mogu omogućiti bilo kome da se popne na tvrđavu iznad Kotora, da posjeti mauzolej na Lovćenu ili da gleda vrhove Durmitora ili Prokletija.

Tokom novembra, vlasti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima su objavile „Strategiju autonomnog transporta u Dubaiju“ kojom predviđaju da do 2030. godine 25% vožnji u Dubaiju bude prevoznim

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA Prije promjene načina doživljaja destinacije, vjerovatnije je da će se promijeniti način na koji nam hoteli pružaju usluge. Pomenuti lanac hotela Marriott, već je predstavio novi koncept hotela budućnosti, koji svoje usluge prilagođava u realnom vremenu, u skladu sa stalnim povratnim informacijama korisnika preko interaktivnih ekrana koji su postavljeni po cijelom hotelu. U hotelu Hena, u Nagasakiju, goste dočekuju roboti, dok hotel Jotel u Njujorku ima robote koji nose prtljag. Tako vještačka inteligencija može biti još jedan tehnološki novitet u turizmu, sa tendencijom da iz korijena promijeni hotelsko poslovanje, ali i poboljša doživljaj turista. sredstvima bez vozača. Očekuje se da i drugi veliki gradovi počnu da usvajaju slične strategije, koje bi, uz augmentovanu realnost, mogle doprinijeti mnogo lakšem razgledanju gradova i informisanju turista o svemu što vide i posjećuju.

Razvoj i primjena novih tehnologija može u mnogome promijeniti svijet turizma, a putovanja, ponude i doživljaji će biti još više individualizovani i podređeni turistima, dok ćemo tokom putovanja moći da učimo mnogo više nego do sada, ukoliko to budemo željeli

57

ZANIMLJIVOSTI

Da li ste znali?

Pripremila: Ivana Radoman

LANFERPULGVINGILGOGERIHVERNDROBULANDISILIOGOGOGOHU U Velikoj Britaniji nalazi se grad čije je ime i zvanično najduže ime jednog evropskog grada. Naime, riječ je o Lanferpulgvingilgogerihverndrobulandisiliogogogohu, velškom gradu, čije ime u prevodu znači: „Crkva Svete Marije u dolini bijelih kestenova kod brzog vira Crkve Sv. Tisilija sa crvenom pećinom“

Hong Kong je poznat kao grad koji ima najviše oblakodera na svijetu, čak 315

Becicka plaza

Prvi turistički vodič kroz Crnu Goru izdat je 1904. godine. Objavljen je u Herceg Novom na njemačkom jeziku. Bila je to brošura pod nazivom „Kružno putovanje od Zelenike kroz Boku kotorsku, Skadar i Crnu Goru za pet dana“

Najviša zgrada na svijetu je

Burz Kalifa u Dubaiju,

visoka 828 metara sa 163 sprata 58

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Najveći hotel na svijetu po broju soba jeste „First World Hotel“, kategorije tri zvjezdice, koji se nalazi u Gentingu, Malezija.

Ovo upečatljivo zdanje sastoji se od dva tornja, od kojih jedan ima 24 a drugi 28 spratova, dok se u njemu nalazi 7 351 soba.

Hotel je prepoznatljiv po fasadi šarenih boja (crvene, zelene, žute, plave itd.)

nedaleko od Budve, proglašena je 1935. godine u Parizu za najljepšu plažu u Evropi

Davne 1902. godine podignut je prvi hotel na južnom Jadranu, danas poznat i kao hotel „Plaža Zelenika“.

Hotel je prvobitno nazvan

Pansion na zelenoj plazi

i imao je 30 soba sa 60 kreveta, kuhinju te veliku svečanu salu

Najposjećenija država na svijetu je Francuska, sa 84,5 miliona posjetilaca, a prate je SAD sa 77.5 miliona i Španija sa 68.2 miliona posjetilaca FRANCUSKA 84,5 miliona

Crna Gora se kao Montenegro prvi put pominje u jednom dokumentu iz 1397. godine, a na crnogorskom jeziku u dokumentu od 26. jula 1458. godine

Skadarsko jezero ŠPANIJA 68,2 miliona

SAD 77,5 miliona

je pravi geografski fenomen - ima četrdeset ostrva i ostrvaca

Najposjećeniji grad na svijetu je Bangkok, Tajland, sa 21.47 milion noćenja, a zatim slijede London, sa 19.88 miliona i Pariz sa 18.03 miliona noćenja

Obala Australije proteže se na gotovo 50 000 kilometara i povezana je sa više od 10 000 plaža, više od ijedne zemlje u svijetu

BANGKOK 21.47 miliona PARIZ 18.03 miliona LONDON 19.88 miliona

Čak jedna trećina od ukupnog broja aerodroma na svijetu nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama

MORiT.me

@MRTME

59

INTERVJU DANILO VUKMIROVIĆ, VINAR I PČELAR

Vinski turizam

U CEKLINU Piše: Ivana Radoman

Danilo Vukmirović iz Gornjeg Ceklina već dugi niz godina bavi se vinogradarstvom, pčelarstvom i voćarstvom a sve to uspio je da spoji sa turizmom. Tako sada njegovu vinariju „Vukmirović – Podrum Ceklin“ posjećuju brojni turisti iz raznih zemalja koji prilikom obilaska vinarije mogu da čuju pregršt priča i legendi te kako se nekada živjelo u staroj Crnoj Gori, a sve uz čašicu dobrog vina i domaću hranu. „Sve je počelo iz hobija i ljubavi prema selu i poljoprivredi. Početkom devedesetih imali smo oko 500-600 čokota vinove loze, dvadesetak košnica i pedesetak stabala raznog voća. U to vrijeme bio sam zaposlen u preduzeću „Obod”, a sa suprugom sam otvorio i prodavnicu prehrane, koja je poslovala sedam godina.

Međutim, sve to nije bilo dovoljno da izdržavamo po-

60

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

rodicu pa smo morali da počnemo sa nečim novim.

Tako smo prije petnaestak godina došli na ideju da napravimo porodični biznis i da se počnemo baviti turizmom“, počinje svoju priču Danilo Vukmirović.

Vukmirovići su tada kapacitete svog vinograda proširili na 2 000 čokota, ali i broj košnica i stabala voćaka te polako počeli da rade na uređenju podruma. Sve to pratilo je i predstavljanje njihovih proizvoda na sajmovima od Skadra, Republike Srpske do Beograda te Novog Sada, što je doprinijelo plasmanu proizvoda.

Kao nagrada za sav trud i napor ubrzo su počela da pristižu i priznanja u Crnoj Gori i inostranstvu.

Posebna priča jeste vinski turizam koji posljednjih godina privlači sve više turista a u kome su Vukmirovići

Vinarija Vukmirović nalazi se u selu Gornji Ceklin na 11 kilometara od Cetinja, prema Rijeci Crnojevića

„Sva naša vina vrhunskog su kvaliteta i proizvedena po starom tradicionalnom receptu koji se prenosi generacijama od 1912. godine.

Veoma smo zadovoljni kako proizvodnjom tako i prodajom vina a uspijemo da prodamo gotovo cijelu količinu koju proizvedemo. Godišnje proizvedemo oko 1 500 litara, prije svega Vranca, Kratošije i Rozea, kao i Barika te „ispečemo“ i oko 500 litara rakije. Kao što možete vidjeti, naša vinarija nije velika, odnosno posjeduje male kapacitete ali je prepoznatljiva po kvalitetu. Za nju se može reći da je muzejskog karaktera jer su tu izložene razne alatke koje su se koristile u prošlosti te predmeti ali i staro vino“, kaže Danilo.

vidjeli svoju šansu, pa je već par godina „Vinarija Vukmirović“ registrovana u Turističkoj organizaciji Cetinje za prijem gostiju na degustacije u sklopu „Vinskih puteva“. Kako kažu imaju individualne posjete turista ali i grupne sa kruzera, a broj posjeta raste iz godine u godinu čime su naročito zadovoljni. Naime, samo prošle godine njihovo domaćinstvo posjetilo je oko 600, a ove godine preko 800 turista. Tokom posjete turisti imaju priliku da obiđu vinograde i podrum, upoznaju se sa tradicijama crnogorskog vinogradarstva, čuju priče i legende iz ovih krajeva uz degustaciju vina i i jela koja idu uz dotično vino, što sve zajedno predstavlja poseban doživljaj. Osim toga, posjete i degustacije odlična su prilika za prodaju njihovih proizvoda. „Najvažnije od svega je da su turisti oduševljeni i zadovoljni a veliki broj njih ponovo se vraća i preporučuje nas drugima“, kaže Danilo. Uz sve navedeno, Vukmirovići nude i usluge smještaja za pet do šest osoba, a u narednom periodu planiraju proširenje kapaciteta. Prema Danilovim riječima sobe nijesu luksuzno opremljene ali se uklapaju u seoski ambijent. Za noćenje sa doručkom u ovom domaćinstvu potrebno je izdvojiti 20-25 eura.“

MORiT.me

@MRTME

61

U porodici Vukmirović proizvodnja vina tradicija je od 1912. godine Umjerena kontinentalna klima, bogatstvo biljnog svijeta te čist i svjež vazduh u ovom kraju odlični su uslovi za pčelarstvo čime se, između ostalog, bave Vukmirovići i to već četrdesetak godina. Proizvedu oko tonu meda godišnje, dok košnice sele na Lovćen te u ponudi imaju lovćenski i ceklinski med. Kako kažu, u pčelinjaku uvijek ima posla, a već sada vrše se pripreme za proljeće kao što su: opravka košnica, mijenjanje ramova, postavljanje voska, prihrana pčela... Proizvodi od meda su u tečnom stanju, a imaju i med u saću, kristalisani med, kandirano voće u medu, te medenu rakiju sa koprivom i propolisom i propolis kapi (kao prirodni antibiotik).

62

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Vukmirovići u ponudi imaju i ljekovite rakije od lincure, trave ive, srčanika, bosiljka, plavog i crvenog gloga te likere od dunje, borovnice, maline, drenjine i oraha sa dodatkom meda

Knjiga utisaka puna je lijepih riječi, opisa i sličica oduševljenih turista „Život na selu jeste težak i mada je ponekad potrebno raditi od jutra od mraka, lijepo je kada plodovi tvog rada premaše njegovu vrijednost. U selu vidim perspektivu jer pruža veliki broj mogućnosti za uspjeh a moj primjer to najbolje potvrđuje“ poručuje Danilo.

MORiT.me

@MRTME

63

MANIFESTACIJE u decembru Južni region FESTIVAL VINA I UKLJEVE MJESTO ODRŽAVANJA: Virpazar, Bar

DOČEK NOVE GODINE NA OTVORENOM

VRIJEME ODRŽAVANJA: decembar

Ova zabavna manifestacija održava se u čast Skadarskog jezera, njegove ribe i čuvenog crmničkog vina.

OD BOŽIĆA DO BOŽIĆA MJESTO ODRŽAVANJA: Stari grad, Kotor VRIJEME ODRŽAVANJA: od 23. decembra do 8. januara 2017.

Program manifestacije uključuje klapske večeri te priganice, papaladu, tombolu i dječju Novu godinu koja je planirana za 30. decembar u popodnevnim časovima.

BARSKI NOVOGODIŠNJI HEPENING

64

MJESTO ODRŽAVANJA: glavni gradski trg, Tivat VRIJEME ODRŽAVANJA: 31. decembar

MJESTO ODRŽAVANJA: Bar, Trg Vladimira i Kosare

PROGRAM DOČEKA NOVE GODINE

VRIJEME ODRŽAVANJA: od 26. decembra do 2. januara 2017.

MJESTO ODRŽAVANJA: Budva

Smotra čuvenih proizvoda sa ovog područja: maslina, maslinovog ulja i agruma, upotpunjenu izložbom narodnih nošnji i kulturno-zabavnim programom.

VRIJEME ODRŽAVANJA: 31. decembar - 2. januar 2017.

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

trpeza

Novogodišnje manifestacije za djecu u Podgorici

x Početak barskog hepeninga

x

Kićenje jelke na Žabljaku

x

DOČEK!!!

Sjeverni region KIĆENJE JELKE I UKRAŠAVANJE GRADA MJESTO ODRŽAVANJA: glavni gradski trg, Žabljak VRIJEME ODRŽAVANJA: 30. decembar

Turistička organizacija Žabljak, u saradnji sa učenicima osnovne škole na Žabljaku i polaznicima lokalnog vrtića, organizovaće kićenje jelke i ukrašavanje grada na glavnom gradskom trgu. Djeca će sama izraditi novogodišnji nakit dok će za njih biti upriličena i podjela novogodišnjih paketića sa Djeda Mrazom, što će biti upotpunjeno DJ žurkom.

MORiT.me

@MRTME

NOVOGODIŠNJI BAZAR MJESTO ODRŽAVANJA: glavni gradski trg, Bijelo Polje VRIJEME ODRŽAVANJA: 29. decembar

Organizatori ove manifestacije su Turistička organizacija Bijelo Polje, Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo, turistička agencija „Rams“ i Centar za kulturu. Ova manifestacija zamišljena je na taj način da se kroz muziku, pjesmu, igru, vino i rakiju isprati stara godina i sa pozitivnom energijom dočeka nova. Uz bogat kulturni program izlagači na ovom bazaru biće lokalni proizvođači, a akcenat će biti stavljen na domaće proizvode i domaću kuhinju uz promociju koncepta „Slow Food“ jer je od ove godine Crna Gora zvanično postala član ovog svjetskog pokreta.

65

Centralni region PODGORIČKA NOĆ 2016 MJESTO ODRŽAVANJA: Hotel „Hilton“, Podgorica

MJESTO ODRŽAVANJA: „Mall of Montenegro“, Podgorica

VRIJEME ODRŽAVANJA: 16. decembar

VRIJEME ODRŽAVANJA: 18. decembar

ZIMSKA ČAROLIJA MJESTO ODRŽAVANJA: „Mall of Montenegro“, Podgorica VRIJEME ODRŽAVANJA: 17. decembar

Ova manifestacija obuhvataće nastupe mališana iz četiri gradska vrtića.

SAJAM „PRAZNIČNA TRPEZA“ MJESTO ODRŽAVANJA: tržni centar „Bazar“, Podgorica VRIJEME ODRŽAVANJA: 17. i 18. decembar

Napomena: U pitanju je novi sajam, a datum je podložan promjenama, zavisno od datuma održavanja sajma u Virpazaru.

66

BABY SANTA

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.

Ovaj događaj predviđen je za one najmlađe koji će imati priliku da učestvuju u izboru najljepšeg kostimiranog malog Djeda Mraza, a tu su i modna revija i muzički program.

NOVOGODIŠNJI BAZAR MJESTO ODRŽAVANJA: Trg nezavisnosti, Podgorica VRIJEME ODRŽAVANJA: 19-31. decembar

NOVOGODIŠNJE ZUJANJE MJESTO ODRŽAVANJA: dječja igraonica „Zujalica“, Podgorica VRIJEME ODRŽAVANJA: 24. decembar

U okviru ovog događaja predviđena je novogodišnja žurka za djecu i posjeta Djeda Mraza.

NOVOGODIŠNJI POKLON BAZAR MJESTO ODRŽAVANJA: „Mall of Montenegro“, Podgorica VRIJEME ODRŽAVANJA: 24. i 25. decembar

NOVOGODIŠNJA FEŠTA MJESTO ODRŽAVANJA: tržni centar „Bazar“, Podgorica VRIJEME ODRŽAVANJA: 25. decembar

Programom manifetacija predviđena je novogodišnja predstava za djecu i posjeta Deda Mraza.

NOVOGODIŠNJA ČAROLIJA MJESTO ODRŽAVANJA: „Mall of Montenegro“, Podgorica VRIJEME ODRŽAVANJA: 26. decembar

Ova dječja manifestacija biće upriličena povodom novogodišnjih praznika a za njene učesnike tu su i pokloni.

NAPOMENA: Organizatori manifestacija zadržavaju pravo izmjene datuma i otkazivanja održavanja manifestacije usljed nepovoljnih vremenskih uslova i drugih razloga

MORiT.me

@MRTME

67

68

TURIZAM I PROSTOR - Decembar 2016.