Eckhart Tolle Govor tisine by Miro Pandur

>)Govor tiSine<< je novi dragutj

autora bestsetera >Moi sadainjeg trenutka<< i >>Nova Zemtja<! SuStina Totleovog udenja je vrto jednostavna

z o o

ako se spojimo sa svojom unutarnjom ti6inom, moii iemo postojati onkraj naSih prezaposLenih umova i spojiti se sa svojim izvorom, distim postojanjem; moii iemo doista biti prisutni u sada5njem trenutku! Sa svojim iznimnim ranijim knjigama "Moi sada5njeg trenutka< >Nova Zemtja<, Totl.e je dotaknuo mitijune Ljudi 5irom svijeta, objainjavajuii jednako duboko kao i jednostavno kako postiii trajan mir. Za raztiku od brojnih novokomponiranih duhovnih tehnika koje nude instant-rjeienja, ToLte poziva na temetjit i predan odnos prema sebi jer mi kao najbogatija biia ovog svemira zas[uZujemo vrhunski Zivot! ToLte je jedan od rijetkih istinskih suvremenih uditeLja koji nas zaista pribLiZavaju tom svetom citju.

IJJ

z >tn

tr E

o o (9

LIJ

o F lz kn.yige.

SLledeii korak u ljudskoj evoLucili transcendiranje je misti To 1e n'e zrrolr ^-r^ ^^: a;l^^ -^f,^+^r' r\g vrJg rrg znadi u6 da viSe ne trebamo LrEuoilrL razmi5|.iati. nego samo da se ne trebamo viSe potpuno poistovjeiivati s mi5L1u, znadi da misao viie ne treba vladat, nama

-:< LIJ

Ako paZnju usmjerite na Sadainjitrenutak, to nije nijekanje onoga 5to vam je u Zrvotu potrebno, nego prepornavanje onoga najvaZ. nijeg Tada se mnogo Lakie moZete uhvatiti u koitac s manje vainim stvarima To ne znadi da kaZete: >Vi6e se ne bavim problemima, jer postoji samo SadaSnji trenutak < Nije tako Najprije otkrijte ono na.1vaZni.ye, pretvorite Sada5njitrenutak u svojega prijateLja, a ne u neprijateLja Priznajte ga i poitujte ga Kad je Sadainji trenutak teme[j i najvaZnila ZariSna todka va5ega Zivota, tada se iivot odvija s Lakoiom

39.90 kn

CVJETOVA

t0o0

cvlETov^

Eckhart Tolle 10010 zooEb, Dr.d.v cka

Govor tiSine

or/4fl5-110, i.r: 01/6215-41A

sadrtaj:

Uvod

Prvo poglavlie: Tisina i mimo6a Drugo poglavlje: S onu stranu uma koii razmislia Tre6e poglavlje: Egoidno ra Cetvrto poglavlje: Sada5nii trenutak Peto poglavlie: Tko vi uistinu ieste Sesto poglavlje: Prihvadanie i prepustanls Sedmo poglavlje: Ptiroda Ogmo poglavlle: Odnoai Deveto poglavlje: Smrt i vlocnosi Deseto poglavlje: Patn a i okonaanie patnie

49 t000 cvjETova

knjiga

86.

Eckh6rr Toll6 STILLNESS SPEAKS copyrlght @ 2003 Eckhart Tolle Fkst publlshed in ths unitod slates ol Am6rlca by Nâ&#x201A;Źw Wo d Library. All dghb rossrvsd Copyrlghr O 2009 za hrvatsko izdanje:

V8.2. d.o.o. ZaOr6b

CIP zapis dostupan u racunalnom katalogu Nacionalnâ&#x201A;Ź i sveudilisne knjirn|ce u Zagrebu pod brojem 689893.

ISBN: 978-953-304-004'2

105

O piscu

Uvod

Istinski duhovni uiitelj nema

5to podudavati u uobiiaje-

nom smislu rijedi, nema ni5ta Sto bi vam mogao dati ili dodati, kao 5to su nove informacije, uvjerenja ili pravila pona5anja. jedina funkcija takvog uditelja jest u tome Sto vam treba pomoii da otklonite ono Sto vas razdvaja od istine o tome tko vi vei jeste i 5to ve(. znate u dubini svojeg biia. Uloga duhovnog uditelja je u tome da vam razotkrije i pokaZe onu dimenziju unutarnje dubine koja je ujedno i mir.

- ili ovoj knjizi - pristupite u potrazi za poticajnim idejama, teorijama, uvjerenjima ili intelektualnim raspravama, razotarat iete se. Drugim Ako duhovnom uditelju

rijedima, ako traZite hranu za razmliljanje, neiete je pronaii, a uz to iete propustiti samu bit udenja, bit ove knjige; koja se ne skriva u rijeiima, nego u vama samima. Dobro je prisjetiti se toga i to osjetiti dok ditate. Rijeti su tek puki znakovi pokraj puta. Ono na 5to ukazuju ne moZe se

pronaii u carstvu misli, nego u dimenziji

vaSe

nutrine

koja je dublja i beskonaino prostranija od misli. ]edna od

karakteristika te dimenzije jest i Zivahan, Zivotan mir, zato kad god osjetite da se tijekom iitanja u vama budi unutarnji mir, znajte da knjiga radi svoj posao i ispunjava svoju ulogu vaSeg uditelja: podsjeia vas na to tko jeste i ukazuje vam na put koji vodi vaSem domu.

Uvod

GOVOR TISINE

Ovu knjigu ne trebate proiitati od korica do korica,

onda je odloZiti. Zirrite s njom, testo je uzimajte u ruke i, 5to je jo5 vaZnije, iesto je odloZite ili je duZe samo drZite

u rukama. Mnogi ie iitatelji prirodno osjetiti potrebu da prestanu titati nakon svakog odlomka, da zastanu, razmisle i smire se. Uviiek ie korisnije i vaZnije prestati iitati" nego nastaviti s time. Dopustite knjizi da obavi svoj posao, da vas probudiizzarasllhguitara va5eg uvjetovanog razmiSljanja koje se neprestano ponavlja.

Oblik zapisa u ovoj knjizi moZemo smatrati ponovnim budenjem najstarijeg oblika zabiljeZenih duhovnih udenja u rlirr.rain jc-rn dobu, a to su sutre drevne Indije. Sutre snaZno

rrkirztrjtr

islit.rt-t

r-r

obliku aforizama ili kratkih rzreka,

golovo bt'z ik.rkva korrct'ptlralnog razjaSnjavanja. Vede i Uparril.rrlt'starl stt svcta ut:cnia z'abilie:zena u obliku sutri, kao i u tJucldhir.rc riicii. I lsustlve izreke i parabole, kad ih izvutemo iz njihova pripovjednog konteksta, trebamo smatrati sutrama, kao i dubokoumna utenja sadrZana u drevnoj kineskoj knjizi mudrosti. Prednost leZi u njegovoj kratkoii. Sutre ne okupiraju oblika sutre viSe nego 5to je to potrebno taj um koji razmiSlja. Ono Sto ne kaZu, ono na 5to samo ukazuju, vaZnije je od onoga

cjelini dovjeianstva. U njima se osjeia i svojevrsna hitnost. Preobrazba ljudske svijesti, da tako kaZem, viSe nije luksuz, dostupan samo nekolicini pojedinaca koji su se povukli od svijeta, nego nuZnost, ako ne Zelimo da tovjedanstvo uniSti samo sebe. U dana5nje vrijeme dolazi do ubrzavanja i nefunkcionalnosti stare svi;'esti te budenja nove. Paradoksalno, stvari istodobno postaju

i sve bolje iako je "lo5i1'e< uoiljivije, zbog toga podiZe vecu praiinu.

sve loSije 5to

U ovoj su knjizi, dakako, zapisane rijeii koje se tijekom iitanja pretvaraju u vabe misli. No, to nisu obitne misli one koje se ponavljaju, budne, bezobzirne, koje Zude za paLnjorn. Poput svakog istinskog duhovnog uiitelja, poput drevnih sutri, misli u ovoj knjizi ne govore "Pogledaj me(, nego 5to ti pokazujem". Buduii da te misli "Pogledaj izviru iz tiSine, one imaju mod da vas odvedu do one iste tiSine iz koje su izronile. Ta je tiSina istodobno i unutarnji mir, a tiSina i mir bit su vabeg Bica. Upravo je ti5ina ono 5to ie spasiti i preobraziti svijet.

Tao Te Chingu,

5to govore. Svojstva zapisa u ovoj

knjizi koji podsjeiaju

na sutre osobito su naglaicni u prvom poglavlju ("Ti5ina

i mirnota.), koic sadrZi samo iznimno kratke odlomke. 'lb poglavljc sadrZi bit iitave knjige i nekim ie iitateljima biti posve dovoljno. Druga su poglavlja za orre kojima je potrebno viSe "putokaza.. Upravo poput drevnih sutri, i zapisi sadrZani u ovoj knjizi su sveti, izroniliiz stanja svijesti koje bismo mogli nazvati tiSinom. No, za razliku od sutri, ne pripadaju ni jednoj

religiji niti duhovnoj tradiciji, nego su izravno dostupni

Eckhart Tolle

Prvo poglavlje

Ti5ina je va5a istinska priroda. Sto je tiSina? Unutarnji prostor ili svijest u kojoj opai.ate rijeii na ovoj stranici i u kojoj one postaju misli. Kad ne bi bilo te svijesti, ne bi bilo ni opaL,aja, ni misli, ni svijeta.

Vi ste ta svijest preruSena u osobu.

<r\> Kad izgubite dodir s unutarnjom tiSinom, izgubili ste i dodir sa sobom. Kad izgubite dodir sa sobom, izgubili ste sebe u svijetu. Va5 najskriveniji osjeiaj vlastitog

ja, onog tko vi jeste,

neodvojiv je od tiSine. To je onaj fa fesam koji leZi dublje od imena i oblika.

<r\> Unutarnja buka razmiSljanja ekvivalent je vanjske buke. Ekvivalent vanjske tiSine unutarnji je mir.

GOVOR TISINE

Kari gotl vas okrulujc tiSina, ttsluhnite je. Jednostavno jc zanrijctitt,. Obratitc pllnju na nju. Oslu5kivanje ti5ine

dimcnz.iju mira, jer tiSine moZete postati svjt'sni samo kad ste mirni. br-rcli r-r vnrnir

TiSina i mirnoca

Svjesnosti moZete postati svjesni kao pozadine svih svojih

osjetilnih opai.aja i sveukupnog svog razmiSljanja. Kad postanete svjesni svjesnosti, budi se vaS unutarnji mir.

<r\) Obratite paLnju na to da u trenutku opaZanja tiSine koja vas okruZuje vi ne razmiSljate. Svjesni ste, ali ne razmiSljate.

<r\)

Svaka buka moze biti iednako korisna kao i tiSina. Kako?

Ako odbacite unutarnji otpor prema buci, ako joj dopustite da bude takva kakva jes! to vas prihvaianje takoder odvodi u carstvo unutarnjeg mira.

Kad postanete svjesni tiSine, tu je odmah i stanie unutarnje, mirne budnosti. Prisutni ste. Iskoradili ste iz tisuiu

Kad uistinu prihvatite ovaj trenutak takvim kakav jest, bez obzfta na to u kakvom se obliku pojavio, tada ste

godina starog kolektivnog ljudskog uvjetovanja.

mirni, tada

ste u

miru.

(t\) Pogledajte stablq cvijet biljku. Usmjerite svijest prema njima. Koliko su samo mirni, koliko duboko ukorijenjeni u Postojanju! Dopustite prirodi da vas poduti miru.

<;\) Dok promatrate stablo i opaZate njegov mir, i sami postajete mirni. Povezujete se s njim na jako dubokoj razini. U

tiSini i kroz tiSinu osjeiate jedinstvo s onim 5to opaZate. Osjeiaj sjedinjenosti sa svime jest ljubav.

<r\) TiSina je korisna, ali vam nije potrebna da biste pronabli

mir. eak i kad je oko vas buinq moZete biti svjesni mira u temelju buke, prostora u kojemu se iuje buka. To je unutarnji prostor diste svijesti, sama svjesnost.

6;\) Obratite paLnjuna prazninu izmedu dviju misli, na onaj kratki, tihi prostor izmedu rijedi u raz1ovorv, izmedu nota glasovira ili flaute, na prazninu izmedu udaha i izdaha. Kad obratite paLnju na te praznine, svijest o >>neiemu<< postaje tek svijest sama za sebe. Iz vaSe nutrine izrania

bezoblidna dimenzija iiste svijesti

i poistovjeienost

zamjenjuje oblikom.

<rv Istinska inteligencija djeluje u ti5ini. Tek u tiSini moZete otkriti stvaralatku silu i rjeSenje problema.

6\)

GOVOR TISINE

TiSina

]e li mir samo odsutnost buke i sadrZ.aja? Ne, on je iista inteligencija, temeljna svijest iz koje se rada svaki oblik. Kako bi takva svijest mogla biti odvojena od onog tko vi jeste?

Oblik kakvim

se smatrate izronio je

nje

i ona ga

podrZava. Taj je

5to je to mudrost i gdje je moZemo pronaii? Mudrost izvire iz sposobnosti da budemo mirni. Samo gledajte, samo

sludajte. NiSta drugo nije potrebno. Mirnoda, promatranje i osluSkivanje u vama bude nekonceptualnu inteligenciju.

Neka va5im rijedima i djelima upravlja mirnoia.

mir bit svih galaksija i vlati trave, svega cvijeia,

stabala, ptica i svih drugih oblika.

(;\) Mir je ono jedino na ovome svijetu Sto nema oblika. No, on zapravo i nije stvar, a nije ni od ovog svijeta.

<r\> Kad u miru pogledate stablo ili ljudsko biie, tko to gleda? Neka dublja razina od osobne. Svijest promatra vlastitu

tvorevinu. U Bibliji piSe da je Bog stvorio svijet i vidio da je to dobro. To je ono 5to

i mirnoda

i vi vidite kad pogledate s mirom, oslobo-

deni misli.

<r\) li vam potrebno viSe znanja? Hoie li veia kolidina informacija spasiti svijet, hoie li ga spasiti brL,araiunala,

veii broj znanstvenih ili intelektualnih analiza? Nije Ii mudrost ono Sto je u ovom razdoblju najpotrebnije doviedanstvu?

<r\)

Drugo poglavlje

Vecina ljudi ditav Zivot provede zarobljena unutar zidina vlastitih misli. Nikada ne zalaze s onu stranu uskog, personaliziranog osjeiaja vlastitog ja koje je stvorio um, a

uvjetovala pro5lost.

U vama se, kao u svakom ljudskom biiu, skriva dimenzija

svijesti daleko dublja od misli.

je sama bit onog tko

jeste. MoZemo je nazvati prisutnost, svijest neuvjetovana

svjesnost. U drevnim utenjima govori Kristu ili o Buddhinoj prirodi.

se o unutarnjem

Otkrivanje te dimenzije oslobada i vas i svijet od patnje koju nanosite sebi i drugima dok je ono >malo fa<, stvoreno umom, sve Sto poznajete,jedino 5to upravlja vaSim Zivotom. Ljubav, radost, kreiranje, trajni unutarnji mir ne mogu proZeti vai Zivot osim kroz tu neuvietovanu dimenziju svijesti. Ako makar i povremeno misli koje vam prolaze glavom moZete prepoznati kao puke misli" ako moZete postati svjesni vlastitih mentalno-emocionalni[ reaktivnih obrazaca dok se odvijaju, tada se ta dimenzija vei pojavljuje u vama kao svijest u kojoj se dogadaju misli i emocije, kao bezvremeni unutarnji prostor u kojemu se otkriva sadri.aj va5eg Zivota.

GOVOR TISINE

(;\j) Struja razmiSljanja posjeduje golemu mod koja vas lako moZe povudi sa sobom. Svaka misao se pretvara da je osobito znaiajna. Zeli potpuno obuzeti vabu paZnju. Evo nove duhovne metode zavas'. vlastite misli ne shvacajte previSe ozbiljno.

Mudrost nije proizvod misli. Duboka spoznaja stvarne mudrosti izvire iz jednostavnog dina kad nekome ili nedemu posvetite potpunu paLnju. P aLnja je praiskonska inteligencija, sama svijest. Ona rastvara prepreke koje stvara konceptualna misao, a prati je spoznaja da niSta ne postoji samo za sebe. PaLnjaudruLuje onoga koji promatra

i ono promatrano u sjedinjenom polju stvarnosti. PaZnja iscjeljuje odvojenost.

<;\)

4;\) Kako li je samo ljudima lako pasti u zamku svog misaonog zatvora!

Kad god vas obuzme kompulzivno razmiSljanje, tada izbjegavate stvarnost. Ne Zelite biti gdje jeste. Ovdje i Sada.

U svojoj Leliza znanjem, razumijevanjem i kontrolom, ljudski um svoja miSljenja i stavove pogre5no smatra istinom. TVrdi: eto, tako stoje stvari. Morate biti veii od misli dabiste shvatili da kako god protumaiili "svoj Zivot<, neiiji tudi Zivot ili ponaSanje, kako god prosudivali bilo koju situaciju, to nije ni5ta drugo nego gledi5te, jedna od mnoStva mogucih perspektiva. To je samo puka gomila misli. No, stvarnost je sjedinjena cjelina u kojoj je sve medusobno isprepletenq gdje ni5ta ne postoji samo za sebe. RazmiSljanje razbija stvarnost u fragmente, rasijeca

je na konceptualne djelite.

(;\) religijske, politiike, znanstvene - izraslaju iz pogreSnog uvjerenja da misao moZe obuhvatiti stvarnost ili istinu. Dogme su kolektivni konceptualni zatvori. Neobitno je to 5to ljudi vole svoje zatvorske ielije jer im pruiaju osjeiaj sigurnosti ilai.an osjeiaj ,ja znam". Dogme

iovjedanstvu ni5ta nije nanijelo veiu patnju od njegovih dogmi. Istina je da se svaka dogma prije ili poslije raspada, jer stvarnost ie naposljetku razotkriti njezinu laZnost. No,

Um koji razmiSlja koristan je i moian instrument, ali vas ujedno jako ograniiava kad potpuno preuzme va5 Zivot,

ako ne prepoznamo njezinu temeljnu zabludt, zamijenit

ie je neka druga.

kad ne shvaiate da predstavlja samo mali dio svijesti Koja je to temeljna zabluda? Poistovjedenost

koia jeste.

<r\)

(;-)

miSlju.

GOVOR TISINE

<;\) Duhovno budenje je budenje iz sna misli.

4;\) Carstvo svjesnosti mnogo je prostranije nego 5to ga misao moZe obuhvatiti. Kad viSe ne vjerujete u sve 5to mislite,

Otkrivate da vi niste ta >osoba kojoj je dosadno.. Dosada je jednostavno uvjetovano kretanje energije u vama. Niti ste vi osoba koja je bijesna, tuZna ili ustraSena. Dosada, bijes, tuga ili strah nisu >va5i<, nisu ne5to osobno. To su stanja ljudskoga uma. Ti osjeiaji dolaze i prolaze. Ni5ta od onoga 5to dolazi iprolazi niste vi. ,Dosadno mi je." Tko je svjestan toga?

iskoradujete iz misli i jasno uvidate da vi niste mislilac.

<r\)

"Bijesan

sam, tuZan, upla5en." Tko je svjestan toga?

Vi ste spoznaja, Um postoji u stanju ,oskudice* i zato uvijek Ludi za joi neiim. Kad se poistovjetite s umom, lako vas obuzima dosada i nemir. Dosada ukazuje na to da um Zudi za dodatnim poticajima i za dodatnom hranom za misli te da njegova glad nije zadovoljena. Kad vam je dosadno, glad uma moZete zadovoljiti prelistavanjem dasopisa, telefonskim pozivom, gledanjem televizijg pregledavanjem internetskih stranic4 kupnjom

Predrasude bilo koje vrste podrazumijevaju da ste poisto-

vjeieni s umom koji razmiSlja. To znadi da viSe ne vidite drugo ljudsko biie, nego samo vlastito mi5ljenje o tom ljudskom biiu. Svodenje Zivotnosti drugog ljudskog biia na ideju vet je samo po sebi oblik nasilja.

6\) RazmiSljanje koje nije ukorijenjeno u svijesti sluZi samom

sebi No, moZete ostati u stanju dosade i nemira, promatrajuii

kako to izgleda kad vam je dosadno i kad ste nemirni. Dok u taj osjeiaj unosite svijest, nenadano se oko vas otvara prostor ispunjen ti5inom. Kako se osjeiaj unutarnjeg prostora 5iri, osjeiaj dosade ie poieti slabiti u svom intenzitetu i znaienju. Tako vas dak i dosada moZe poduditi tome tko ieste, a tko niste.

stanje koje spoznajete.

<;\)

ili - 5to nije neuobitajeno - preno5enjem mentalnog osjeiaja praznine i potrebe za nedim na tijelq a tada je nakratko moZete zadovoljiti hranom.

a ne

i nefunkcionalno je. Pamet u kojoj nema mudrosti

To je trenutaino stanje veiine pripadnika ljudske rase. Jadanje misli u obliku znanosti i tehnologije, iako samo po sebi nije ni dobro ni

iznimno je opasna i destruktivna.

lo5e, takoder je postalo destruktivno, jer razmiSljanje koje

iz njih proizlazi nije ukorijenjeno u svjesnosti.

GOVOR TISINE

Transcendiranje misli sljedeci je korak u ljudskoj evoluciji. To je sada na5 hitan zadatak. Ne znaii da vi5e ne trebamo razmiSljati, nego samo da se ne trebamo viSe

potpuno poistovjecivati

miSlju, da misao vi5e ne treba

vladati nama.

MoZda niste zamijetili da se kratka nzdoblja u kojima ste >svjesni bez misli" sasvim prirodno i spontano vee pojavljuju u vaSem Zivotu. MoZda se bavite nekom tjelesnom aktivnoS6u, jednostavno hodate, mol'da dekate na Salteru u zrainoj luci i toliko ste PotPuno prisutni da se

<;\) Osjetite energiju svog unutarnjeg tijela. Mentalna buka istog se trenutka usporava ili prestaje. Osjeiajte energiju u svojim rukama, nogama, trbuhu i prsima. Osjetite Zivot koji jeste, Zivot koji oZivljuje tijelo. Tijelo tada postaje staza koja vodi u dublji osjeiaj Zivotnosti

uobiiajena mentalna statidna buka povlaii, a na njezino mjesto dolazi svjesna prisutnost. MoZda promatrate nebo ili slubate nekoga bez ikakvih unutarnjih mentalnih primjedbi. OpaL,anje vam je savrSeno jasno i misao ga ne zamagljuje.

Umu niSta od toga nije vaZno, jer on ima >pametnijih< stvarizarazmiSljanje. Osim toga, i ne pamti takve stvari i zbogtogamoZda niste ni zamijetili da se to vei dogada.

ispod kolebljivih emocija i razmi5ljanja. Istina je da je to najznatajnije 5to vam se mole dogoditi. To je podetak pomaka od razmiSljanja prema svjesnoj

<;\)

prisutnosli.

U vama postoji Zivotnost koju moZete osjetiti ditavim svojim Biiem,

a ne

6;\)

samo glavom. U toj prisutnosti u kojoj

ne morate razmiSljati, Livaje svaka va5a stanica. Pa ipak, ako vam je u takvom stanju misao potrebna zbog nekog

praktiinog zadalka, na raspolaganju vam je. Um i dalje moZe djelovati i djeluje prekrasno kad se njime koristi obuhvatnija inteligencija onoga 5to vi jeste, i kad to izrai.ava.

<r\)

kroz

Neka vam u stanju >neznania< postane ugodno. Ono ie vas odnijeti s onu stranu uma, jer um uvijek poku5ava

zakljuiivati i tumaiiti. PlaSi se neznanja. Zato, ako se moZete ugodno osjeiati u neznanju, ved ste nadrasli um' Iz tog stanja tada rzranjaju dublje spoznaje koje nisu konceptualne.

<;\)

GOVOR TISINE

Umjetnidko stvaranje, sportovi, ples, podudavanje, savjetovanje - vjeStina na bilo kojem podruiju podrazumijeva ili da um koji razmiSlja viSe uopie nije ukljuden ili da je barem smjeSten na drugo mjesto. Stvari u svoje ruke preuzimaju moi i inteligencija koji su veii od vas, ali u biti jedno s vama. ViSe se ne odvija proces dono5enja odluka, nego se spontano dogada ispravno djelovanje, kojim ne upravljate >vk. Majstorstvo Zivota ne zahtjeva kontroliranje. Uskladujete se s obuhvatnijom svijeSiu, a ona djeluje, govori, obavlja poslove.

6;\) Trenutak opasnosti moZe donijeti privremeni prekid u struji razmiSljanja i tako vam dopustiti da iskudate bto to znaii biti prisutary budan, svjestan.

(r\j) Istina je daleko obuhvatnija nego 5to bi um to ikada mogao shvatiti. Nijedna misao ne moZe obuhvatiti Istinu. U naj-

boljem sludaju moZe ukazivati na nju. Prim;'erice, mogla bi reii: ,Sve su stvari u biti jedno.< To je ukazivanje, a ne objaSnjenje. Razumijevanje tih rijedi znadilo bi duboko u sebi osjetiti istinu na koju te rijeii ukazuju.

<r\)

Um neprestano traga ne samo za hranom za :,azmilljai za hranom svog identitet4 osjeiaja vlastitog la. Na taj nadin nastaje ego i neprestano ponovno stvara nie, nego

samog sebe.

<r\> ili govorite o sebi, kad kaZete najdebie "ja", govorite o i svojoj pridi<. To je ono vabih sklo"sebi "ja< nosti i nesklonosti, strahova i i.elja, >ja< koje nikada nije dugo zadovoljno. To je osjeiaj onog tko vi jeste, stvoren Kad razmiSljate

umom/ uvjetovan proSloSiu, koji za svojim ispunjenjem traga u buduinosti. MoZete li uvidjeti da je taj \a" prolazan, privremen oblik, poput vala na povrbini vode?

Tko je taj tko to uvida? Tko je taj koji je sajestan prolaznosti vaSeg tjelesnog i psihololkog oblika? fa Jesam. To je ono dublje koje nema nikakve veze s pro5lo5iu i

buduinoSiu.

"ja"

<;\)

Egoibno la

GOVOR TISINE

ie ostati od svih va5ih strahovail,elja povezanih

Kad postanete svjesni sebe dok >>Zivite za sljedeii trenutak<,

vaSom problematiinom Zivotnom situacijom koja svakog

vei ste iskoradili iz umnog obrasca ega, a istodobno se pojavljuje moguinost izbora da svu svoju paZnju posvetite

Sto

dana zaokuplja najvedi dio vaSe paLnje? Nekoliko centimetara dugaika crtica izmedu datuma rodenja i datuma

ovom trenutku.

smrti na vabem nadgrobnom spomeniku. Egoitnom

ja je depresivna

Ako svu svoju paZnju posvetite ovom trenutku, u va5 Livot ulazi inteligencija daleko obuhvatnija od egoistid-

ta pomisao. Vama donosi

nog uma.

oslobodenie.

<;\)

4;\)

Kad svaka misao potpuno obuzme vaSu paZnju, to znaii da ste se poistovjetili s miSlju. Misao je tada ispunjena

osjeiajem ja. To je ego, ,ja* stvoreno umom. Mislima stvoreno ja osjeh se nepotpunim i nesigurnim. Zbog toga su njegove prevladavajuie emocije i pokretadke sile strah i Zeljenje.

Kad prepoznate glas u svojoj glavi koji se pretvara da ste vi i nikada ne prestaje govoriti, tada se budite iz svog nesvjesnog poistovjeiivanja sa strujom misli. Kad zami-

Dok Zivite kroz ego, sadabnji trenutak uvijek svodite na sredstvo za ostvarenje cilja. Zivite za buduinost, a kad ostvarite svoje ciljeve, oni vas ne zadovoljavaju, barem ne zadugo.

Kad viSe paZnje posveiujete djelovanju umjesto buduiem rezultatu koji Zelite postiii djelovanjem, tada raskidate stara uvjetovanja ega. Tada vaSe djelovanje ne samo 5to postaje daleko udinkovitije, nego vas beskonadno viSe

ispunjava i raduje.

jetite taj glas, shvacate da ort mislilac, nije ono 5to vi jeste, nego da ste vi onaj koji je njega svjestan.

Slobodni ste kad sebe spoznate kao svijest u pozadini glasa.

6;\)

6;\) Gotovo svaki ego sadrZi barem jedan element onog Sto bismo mogli nazvati >identitetom Zrtve<. Neki ljudi o sebi

imaju tako ivrstu sliku Zrtve da ona postaje srediSnja j

ezgra njihov a ega. Zamjeranje i prigovaranje tvore kljudni

dio njihova osjeiaja vlastitog fa. Egoidno ia uvijek je zaokupljeno traZenjem. Traga za Sto viSe stvari koje bi moglo dodati sebi kako bi se osje6alo

potpunijim. To objaSnjava kompulzivnu zaokupljenost ega buduinoS6u.

GOVOR TISINE

Cak i ako su vaSi prigovori potpuno ,opravdani., za sebe ste osmislili identitet uvelike slidan zatvoru, iije su reSetke napravljene od misaonih oblika. Pogledajte samo

radite sebi ili, bolje reieno, 5to vam radi vlastiti um. Osjetite emocionalnu vezanost koju osjeiate prema svojoj priii o Zrtvi i postanite svjesni da vas nebto prisiljava da

Egoidno

Plemena, narodi i religije ojaiani osjecaj kolektivnog identiteta nerijetko crpeiz iinjenice 5to imaju neprijatelje. Tko bi bili >vjernici. kad ne bi bilo "nevjernika.?

Sto to

razmiSljate

ili govorite o tome. Budite prisutni kao svjedok

vlastitog unutarnjeg stanja. NiSta ne morate utiniti. Kad ste svjesni, preobrazba i oslobodenje slijede sami od sebe.

o\r) MoZete li u svojim odnosima s ljudima otkriti tanane osje-

iaje nadmodnosti ego, koji

ili manje vrijednosti?

Tada promatrate

Livikroz usporedivanje.

(r\) Zavist je popratni proizvod ega, koji osjeia da mu je ne5to Prigovaranje i reaktivnost omiljeni su obrasci uma, kroz koje ego jaia samog sebe. Velik dio mentalno-emocionalne

aktivnosti mnogih ljudi sastoji se od prigovaranja i pukog reagiranja. Takvim postupanjem pokuSavate dokazati drugim ljudima ili nekoj situaciji da "grije5e", a da ste vi "u pravu.. Kad ste )u pravu(, osjeiate se nadmodni, a osjeiajem nadmoii jadate osjecaj vlastitog/. U stvarnosti, dakako, samo jaiate prividnost ega.

oduzeto ako se nekom drugom dogodi ne5to dobro ili ako netko ima vi5e, zna viSe ili moZe napraviti vi5e od vas. Identitet ega ovisi o usporedivanju i hrani se uvjerenjem da ima ili zna zti\e. Hvata se za slamke. Ako sve ostalo doZivi neuspjeh, svoj izmiSljeni osjeiaj ja moiete ojaiati tako 5to smatrate da se Zivot prema vama odnosi nepoStenije

ili

loSije nego prema nekome drugome.

Koje su to pride i izmiSljotine iz kojih crpite osje6aj vlastitog ja?

MoZete Ii promatrati te obrasce u sebi i prepoznati Sto je

<;\j)

uistinu taj glas u vaSoj glavi koji prigovara?

6;\) Egoidnom osjeiaju vlastitog fa potreban je sukob, jer se

njegov osjeiaj odvojenog identiteta jata u borbi protiv netega

U samo ustrojstvo egoiinog fa utisnuta je potreba da se suprotstavlja, odupire i iskljutuje ostale, kako bi zadri.ao osjeiaj odvojenosti o kojemu ovisi njegov opstanak. Stoga >ja< protiv >mi" protiv >njih".

uvijek postojim

ili nekoga, kao i u potvrdivanju da ovo jesam .ja.,

a ovo nlsam )>ta<.

"drugih",

Ego mora biti u sukobu s nedim

ili nekim.

To objabnjava

za{to ftagate za mirom, radoSiu i ljubavlju, ali ih ne moZete

dugo udomiti. KaZete da Zelite biti sretni, ali ste ovisni o vlastitoj nesreii.

Egoidno./e

GOVOR TISINE

VaSa nesreia u konadnici ne proizlazi iz okolnosti vaSeg

Livota, nego iz uvjetovanosti vaSeg uma.

<;\) Nosite li u sebi osjeiaje krivnje o netemu 5to ste udinili ili ste propustili uiiniti - u proSlosti? Sigurno je da ste u

Odredite ciljeve, ali budite svjesni da ostvarenje cilja uopie nije osobito valno. Kad neSto proistjeie iz prisutnosti, to znaii da ovaj trenutak nije samo sredstvo za ostvarenje

nekog cilja: djelovanje se u svakom trenutku ispunjava samo u sebi. Sada5nji trenutak viSe ne svodite na sredstvo za ostvarenje nekog cilja, jer to pripada svijesti ega.

<r\)

to doba djelovali u skladu sa svojom razinom svjesnosti, bolje reteno, nesvjesnosti. Da ste bili svjesniji, drukiije

nema7/ nema ni problema., rekao je budistidki uditelj kad su ga zamolili da objasni dublji smisao budizma. >,Ako

biste postupili. Osjeiaj krivnje jo5 je jedan pokuSaj ega da stvori identitet, osjeiaj vlastitog fa. Egu nije vaZno je li to ja pozltivno ili

negativno. Ono Sto ste udinili ili propustili uiiniti bilo je oiitovanje va5eg nesvjesnog stanja, odnosno nesvjesnog stanja svih ljudi. No, ego to pretvara u ne5to osobno i kaZe: ,rJa sam to utinio", i zato u sebi nosite mentalnu slike sebe kao ,lo5e" osobe.

Tijekom povijesti ljudska su biia poiinila bezbrojna nasilna, okrutna i Stetna djela jedna drugima,

tako rade

i danas. Zar ih sve treba osuditi? Jesu li svi krivi? Ili su ta djela jednost avno izrataji nesvjesnog; evolucijski stupanj iz kojeg sada izrastamo? Isusove rijeii: "Oprosti im, jer ne znaju dto dine., odnose se r na vas.

6;\) Ako odaberete ciljeve svog ega da biste vas nede

oslobodili, da

ili ojatali osjeiaj vlastite vaZnosti, oni zadovoliiti iak ni ako ih ostvarite.

biste poboljbali sebe

<;\j)

Oetvrto poglavlje

Na prvi se pogled doima da je sada5nji trenutak. samo jedan od mnoStva trenutaka. Svaki se dan vaSeg Zivota naizgled sastoji od tisuia trenutaka u kojima se dogadaju

razliilte stvari. Nq ako

malo bolje zagledate, zar uvijek ne postoji samo jedan jedini trenutak? Zar Zivotnije uvijek se

samo ,ovaj trenutak<?

- SadaSnji trenutak - jedino je od iega nikada ne moZete pobjeii, jedini stalan timbenik vaSeg Zivota. Sto god se dogadalo, kako god vam se Zivot mijenjao, jedno je sigumo: uvijek je SadaSnji trenutak. Ovaj trenutak

Buduii da ne moZete pobjeii od Sada5njeg trenutka, za5to ga ne biste srdaino dodekali, zaSto se ne biste sprija-

teljili s njime?

6;\)

Posioji ralika izmedu Sadasnjeg trenutka (engl, Now) u smislu sveobuhvatne Sadasnjosti, a zbog svoje vetnosti pi$e se velikim slovom, i sadasnjeg trenutka (engl., present moment) koji se odnosi na bilo koji sadasnji trenutak, a pise se malim slovom (prim prev)

GoVoR TISINE

SadaSnji

Kad se sprijateljite sa sadadnjim trenutkom, osjeiat iete se kao kod kuie gdje god se nalazili. Ako se ne osjeiate ugodno u Sada5njem trenutku, nelagodu iete nositi sa sobom kamo god po5li.

sam rad ili rezultat koji Zelite postiii djelovanjem? Ovaj ili neki buduii trenutak?

6\) Podjela Livota na proSlost, sadaSnjost i buduinost proizvod je uma, i u konadnici puki privid. ProSlost i buduinost su misaoni oblici, mentalne apstrakcije. ProSlosti se moZemo prisjedati samo u SadaSnjem trenutku. Pamtite dogadaj koji se dogodio u SadaSnjem trenutku i pamtite ga u sada5njosti. Buduinost je, kad se dogodi, SadaSnji

trenutak. Stoga je SadaSnji trenutak jedini stvaran, jedino 5to uvijek postoji.

<;\> Ako paZnju usmjerite na Sada5nji trenutak, to nije nijekanje onog 5to vam je u Zivotu potrebno, nego prepoznavanje onog najvaZnijeg. Tada se mnogo lakSe moZete uhvatiti uko5tac s manie vaZnim stvarima. To ne znadi

reii: "Vi5e

bavim problemima, jer postosamo SadaSnji trenutak.< Nije tako. Najprije otkrijte se ne

ono najvaZnije, pretvorite SadaSnji trenutak u svog prijatelja, a ne u neprijatelja. Priznajte ga i poitujte. Kad je

i najvaLnija ZariSna todka vaSeg Livota, tada se Zivot odviia s lakoiom.

SadaSnji trenutak temelj

Sto je vaZnije u poslovima kao 5to su pospremanje posu-

ga takvim prihvatiti?

da trebate

6;\)

da, sastavljanje poslovne strategije, planiranje putovanja

tu) SadaSnji je trenutak takav kakav jest. Uvijek. MoZete

trenutak

Odnosite li se prema ovom trenutku kao da je prepreka koju morate nadvladati? Imate li osjecaj da morate stici do nekog buduieg trenutka koji je mnogo vaLnljl? Gotovo svaki tovjek Zivi tako veiinu svog Zivota. S obzirom na to da buduinost nikada ne stiZe, osim u obliku sadaSnjosti, takav

je nadin Zivota nefunkcionalan. U

njemu se stvara trajna atmosfera nelagode, napetosti i nezadovoljstva. Tu nema poStovanja Livota, koji jest Sada5nji trenutak i nikadane moZebitini5ta osim SadaSnjeg trenutka.

<r\) Osjetite Zivotnost u vlastitom tijelu. To vas usidruje u SadaSnji trenutak.

<;\) U konainici ne preuzimate odgovomost za Zivot sve dok ne preuzmete odgovornost za ovaj trenutak - Sada5nji. To je zbog toga 6to je Sadadnji trenutak ledini u ko;'emu moZete pronaci Zivot.

GOVOR TISINE

SadaSnji trenutak

Preuzimanje odgovornosti za ovaj trenutak znaii da se ne suprotstavljate >takvosti" SadaSnjeg trenutka, ne sukobljavate se s onim 5to on jest. To znaii da ste usklade-

sa Zivotom.

6;\) Veiina ljudi SadaSnji trenutak zamjenjuje s onim Sto se

Sada5nji je trenutak takav kakav je, jer ne moZe biti druk-

diji. Ono 5to su budisti oduvijek znal| sada potvrduju fizi(ari: ne postoji izdvojena stvar ili dogadaj. Ispod povrSine sve su stvari medusobno povezane, sve su dio sveukupnosti kozmosa koji je stvorio oblik ovog trenutka. Kad prihvatite ono 5to jest, tada se uskladujete s moii i inteligencijom samog Zivota. Tek tada moZete postati pokretai pozitivnih promjena u svijetu. jednostavna, ali radikalna duhovna metoda jest i prihvaianje svega onog 5to izroni u Sadabnjem trenutku kako iznutra, tako i rzvana.

(;\) Kad vam se paZnja prebaci na Sadabnji trenutak, javlja se osjeiaj budnosti. Kao da se budite iz sna, iz sna o misli, iz sna o proilosti i buduinosti. Ispunjeni ste jasnocom i jednostavnoSiu. ViSe nema prostora za stvaranje problema. Postoji samo ovaj trenutak, takav kakav jest.

6;\) Onog trenutka kad paLnju usmjerite na SadaSnji trenutak, spoznajete da je Zivot svet. Kad ste prisutni, sve Sto zamjecujete postaje sveto. Sto vi5e Zivite u Sadabnjem trenutku, to viSe osjeiate jednostavnu, ali duboku radost Postojanja i svetosti sveukupnog Livota.

dogada u Sada5njem trenutku, ali toje pogreSno. SadaSnji trenutak obuhvatniji je od onog 5to se u njemu dogada. SadaSnji trenutak je prostor u kojemu se odvijaju dogadaji.

Zato nemojte pomijeSati sadri,aj ovog trenutka sa SadaSnjim trenutkom. Sada6nji je trenutak obuhvatniji od bilo kojeg sadrZaja koji se u njemu pojavljuje.

6;\) Kad zakoratite u SadaSnji trenutak, iskoradili ste iz sadrLaja svog uma. Usporava se neprestana bujica razmiSljanja. Misli vi5e ne vladaju vama, ne uvlade vas do kraja u

javljaju praznine - prostranost, ti5ina. Podinjete spoznavati da ste prostraniji i dublji od vlastitih misli. sebe. Izmedu

misli

6;\' Misli, emocije, osjetilni opai.aji i sve ono 5to doZivljavate sadinjava sadri.aj va5eg Zivota. >Moj Zivot< je ono iz tega crpite osje6aj vlastitog ja; >moj Zivot< je sadri.aj, ili vi barem u to vjerujete.

GOVOR TISINE

Nikako da uvidite najodigledniju dinjenicu: va5 najskriveniji osjetaj Ja Jesam ni na koji nadin nije povezan s onim 5to se dogada u vaSem Livotu,

ni na koji nadin nije povezan

sa sadrZajem. Osjeiaj Ja Jesam sjedinjen je sa SadaSnjim

trenutkom. Uvijek ostaje isti. U djetinjstvu i starosti, u zdravlju ili bolesti, u uspjehu ili neuspjehu, Ja Jesam prostor Sada5njeg trenutka - na svojoj najdubljoj razini uvijek ostaje nepromjenjiv. Cesto ga pogre5no smatramo sadrZajem i stoga ]a Jesam ili SadaSnji trenutak doZivljavate samo blijedo i neizravng kroz sadrl,aj svog Zivota. Drugim rijetima: vab osjeiaj postojanja zamagljuju okolnosti, bujica razmiSljanja i mnoStvo stvari ovog svijeta. SadaSnji trenutak biva zarnagljen vremenom.

I zato zaboravljate da

Peto poglavlje

u i.este*

ste ukorijenjeni u Postojanju, zabo-

ravljate svoju boZansku stvarnost i izgublli ste se u svijetu. Kad ljudska bi(a zaborave tko su, pojavljuje se zbunjenost,

bijes, depresija, nasilje i sukobi. No, kako je samo lako prisjetiti se istine i tako se vratiti svom domu:

svodim na svoje misli, emocije, osjetilne opai,aje i iskustva. Ja se ne mogu svesti na sadrZaj svog Zivota. ]a jesam Zivot. ja jesam prostor u kojemu se sve dogada. ]a jesam svijest. ja jesam SadaSnji trenutak. Ja Jesam. se ne

6\)

],rl

,i:lai

i::

SadaSnji trenutak se ne moZe odvojiti od onog tko vi jeste

na svojoj najdubljoj razini.

4;\j) Mnoge su stvari u vaSem Zivotu vaLne, ali samo je jedna

apsolutno vaLna.

li uspjeSni ili neuspjeSni u otima svijeta. li zdravi ili bolesni jeste li obrazovani ili neobrazovani. VaZno je jeste li bogati ili siroma5ni - to VaZno je jeste VaZno je jeste

svakako uvelike mijenja vab Zivot. Te su stvari relativno,

ali ne i apsolutno vaZne. Postoji neSto 5to je vaZnije od bilo koje od tih stvari, a to je otkrivanje biti onog tko jeste s onu stranu ovog biia

kratkog Zivotnog vijeka, ovog kratkotrajnog personaliziranog osjeiaja vlastitog fa.

Mir neiete pronaii preoblikovanjem okolnosti svog Zivota" nego spoznajom tko jeste na najdubljoj moguioj razini.

GOVOR TISINE

Za veiinu stvari u Zivotu potrebno vam je vrijeme: da biste

(;\)

razvlli novu vjeStinu, sagradili kuiu, postali strutnjak,

Reinkarnacija vam neie pomo6i ako ni u sljedeiem utjelovljenju ne spoznate tko jeste. Sveukupna bijeda na ovom planetu proizlazi iz perso-

naliziranog osjeiaja

>>ja"

ili

>nas... Taj osjedaj

pripremili Salicu taja... No, vrijeme je beskorisno kad je rijed o najvaZnijoj stvari u Livotu, o jedinom Sto je uistinu valno, a to ie samospoznaja, 5to znaii spoznaja tko jeste s onu stranu povrbinskog ia, s onu stranu svog imena, fizidkog oblika, osobne poviiesti i priie.

prikriva bit

onog tko jeste. Ako niste svjesni te unutarnje biti, na kraju

uvijek stvarate bijedu. To je posve jednostavno. Ako viSe ne znate tko ste, mislima stvarate ja kao zamjenu za svoje prekrasno, boZansko biie i dvrsto se drLrtelogzastraSenog ia prepunog potreba. Tada vam glavna pokretadka sila postaje za5tita i poveianje

laLnog osjeiaja vlastitog fa.

pronaii ni u problosti niti u bududnosti. ]edino mjesto na kojemu se moZete pronaii jest SadaSnji Sebe ne moZete

trenutak. Duhovni trag aii tragaju za samospoznajom ili prosvjetljenjem ubuduinosti. Ako tragate zanetim, to podrazumijeva da vam je potrebna buduinost. Ako u to vjerujete, to za vas postaje i istina: uistinu ie vam biti potrebno vrijeme dok ne shvatite da vam nije potrebno vrijeme kako biste

6\)

bili ono 5to jeste.

6;\)

Mnogi izrazi u uobidajenoj upotrebi, a ponekad i samo ustrojstvo jezika, razotkrivaju iinjenicu da ljudi ne znaju tko jesu. KaZete: >Izgubio je Livot", ili "Moj Livol<, kao da je Zivot neSto 5to moZete posjedovati ili izgubiti. Istina glasi: vi nemate Zivot, vi jeste Livot. Vi ste Zivot svijest koja

proLirna iitav svemir i preuzima privremen oblik kako bi sebe doZivjela kao kamen, vlat trave, Zivotinju, osobu, zv ljezdu

MoZete

ili

galaksiju.

li duboko u sebi osjetiti da to ve( znate? MoZete

li osjetiti da to ved jeste?

<r\)

Dok promatrate stablg svjesni ste stabla' Dok imate misao

misli ili osjeiaja. Dok proZivljavate ugodno ili bolno iskustvo, svjesni ste tog iskustva.

ili osjeiaj, svjesni

ste te

istinitima i samorazumljivima ali ako ih pomnije promotrite, otkrit 6ete da i samo njihovo

Te se izjave doimaju

ustrojstvo na neki jedva primjetan nadin sadtLi temeljni privid, koji ne mozemo izbieci dok se koristimo jezikom. Misao i jezik stvaraju odiglednu dvojnost i odvojenost osobe 5to zapravo ne postoji. Istina glasi: vi niste netko tko je svjestan stabla, misli, osjeiaja ili iskustva. Vi ste svjesnost ili svijest u kojoj se te stvari pojavljuju.

GOVOB TISINE

MoZete li, dok Zivite, biti svjesni sebe kao svijesti u kojoj se odvija ditav sadrZaj vaSeg Zivota?

<r\)

Kad znate tko uistinu jeste, u vama seiavljatraian, Zivahan osjeiaj mira. Mogli biste ga smatrati i rado5iu, jer radost je

upravo to: Zivahan i Zivotan mir. To je radost spoznavanja vlastitogia kao same Zivotne biti kakva jest prije nego 5to preuzme oblik. To je radost Postojanja - postojanja kao

Zelim spoznati sebe.< Vi jeste >ja<. Vifesle spoznavanje. Yi jeste svijest kroz koju se sve spoznaje. A ta svijest ne moZe spoznati sebe. Ona fesf sama svijest.

onog 5to uistinu jeste.

Nema nitega 5to bi se osim tog moglo spoznati, pa ipak iz svijesti izranja sveukupno znanje. >,Ja< ne moZe sebe pretvoriti u objekt spoznaje, odnosno svijesti.

Upravo kao 5to voda moZe biti kruta, tekuda ili plinovita, svijest moZemo smatrati >smrznutom" u obliku fiziike

KaZete:

>Ja

Vi, stoga, ne moZete postati vlastiti objekt. Upravo je to razlog zbog kojeg se pojavljuje privid identiteta ega, jer sebe u mislima pretvarate u objekt. >To sam ja,., kai,ete. A tada poiinjete zasnivati odnos sa sobom te drugima i sebi pridate svoju

priiu.

<;\r> Spoznajuii sebe kao svjesnost u kojoj se odvija pojavna egzistencija, oslobadate se ovisnosti o pojavama, kao i traganjaza sobom u situacijama, na mjestima i u stanjima.

Drugim rijeiima: viSe nije vaL,no bto se dogada ili ne dogada. Stvari viSe nisu onako tebke i ozbiljne. Zivot vam postaje zaigran. Svijet prepoznajete kao kozmiiki ples, kao ples oblika - ni viSe ni manje.

6\r)

6;\)

tvari, >teku6om(< u obliku uma i misli ili bezoblidnom u obliku iiste svijesti.

iista svijest jest Zivot prije nego 5to se oiituje , a tai Zivot promatra svijet oblika kroz 'va5e. odi, jer vi jeste svijest. Kad spoznate sebe kao svijest, tada se prepoznajete u svemu. To je stanje potpune jasnoie opai.anja. ViSe niste biie s teSkom proSlo5iu koja postaje ekran ispunjen idejama kroz koje tumadite svako iskustvo. Kad opaZate bez tumaienja, Iada moZete osjetiti 5to je to Sto opaZa. SluZeii se ljudskim jezikom, najviSe 5to moZemo reii jest da postoji polje budne tiSine u kojemu se dogadaju opai,aji. Bezoblidna svijest kroz ,vas* postaje svjesna sebe.

<;\'

Zivotom veiine ljudi upravljaju Zudnje i strah. lurdnja je potreba

neito sebi kako biste 5to viSe bili vi sami. Sveukupni strah jest strah da iete izgubiti nelto, zbogtoga se umanjiti ibiti manje nego 5to jeste. d.a dodate

Ta dva kretanja zamagljuju dinjenicu da Postojanju ni5tane moZete ni dati ni oduzeti. Postojanje u svoj svojoj punini

vei je ovog trenutka u vama.

(;\)

Sesto poglavlje

Kad god ste u moguinosti, "zagledajte< se u sebe da biste vidjeli stvarate li nesvjesno sukob izmedu vanjskog i unutarnjeg, izmedu vaSih vanjskih okolnosti u tom trenutku gdje se nalazite, s kim ste u dru5tvu ili 5to radite - te svojih misli i osjeiaja. MoZete li osjetiti koliko je bolno

iznrttra se suprotstavljati onome ito iest? Kad to uvidite, spoznat iete i to da ste sada slobodni i da se moZete odreii tog uzaludnog sukoba, tog unutarnjeg

ratnog stanja.

6;\) Kadbiste svoju unutarnju stvarnost u tom trenutku pretodili u rijedi, koliko biste puta dnevno morali reii: ,Ne Zelim biti ovdje gdje jesam.. Kako se osjeiate kad ne Zelite biti Sdje jeste

- u prometnoj guZvi,

na radnom mjestu, u iekaonici

u zradnoj luci, u druStvu ljudi s kojima ste sada?

Istina je, dakako, da je dobro otiii s nekih mjesta, a ponekad bi to moglo biti i najprikladnije. Nq u mnogim drugim sludajevimaniste sposobni otiii. Utim sludajevima pomisao "Ne Zelim biti ovdje" ne samo 5to je beskorisna, nego i nefunkcionalna. Zbog nje ste nesretni i vi sami i

drugi oko vas.

GOVOR TISINE

lzrekakai,e: kamo god pobli, ondje jeste. Drugim riiedima: ovdje ste. Uvijek. Zar je to tako tebko prihvatiti?

Ako u sebi moZete otkriti nesklonost, moZete li ie boditi i potpuno se predati onom 5to radite?

tu) Zar uistinu morate pridavati mentalnu etiketu svakom osjetilnom opaL.aju i iskustvu? Zar uistinu morate imati reaktivan odnos svidanja i nesvidanja sa Zivotom i biti u gotovo neprekidnom sukobu sa situacijama i lfudima? Ili je to samo duboko ukorijenjena mentalna navika koje se moZete osloboditi? Neiete je se osloboditi djelovanjem, nego tako 5to ovom trenutku dopuState da bude takav

Kad ga izgovarate po navici i reaktivno, >ne* jada ego. >Da< ga slabi. Ego va5 oblik identitet4 ne moZe preZivjeti prepuitanje.

6;\) >Imam jako mnogo posla.. Da, ali 5to je s kvalitetom vaSega ruda? YoLnjana posao, tazgovor s klijentima, rad

na raiunalu, obavljanje kuinih poslova, bezbroj stvari koje dine va5 svakodnevni Zivot - koliko ste prisutni u onom Sto radite? Jeste li se prepustili svom radu ili niste? Prepu5tanje odreduje vaS uspjeh u Zivotu, a ne to koliko

trudite. Nastojanje podrazumijeva stres i napetost, potrebu da dosegnete odredenu totku u buduinosti ili da se

Prema jednom za

uiitelju definicija zena glasi:

To znadi da ste potpuno predani onom 5to radite, da mu

posvecujete svoju potpunu paZnju. To je predano dielovanje - djelovanje ispunjeno snagom.

<;-) prihva6anje onog Stoiesf odnosi vas do dublje razine, gdje vabe unutarnje stanje, a ni va5 osjeiaj vlastitogin viSe ne ovisi o prosudbama uma, o ,dobrom. ili "lo5em". VaSe

Kad kaZete "da< biti Livota, kad prihvatite ovaj trenutak takvim kakav jest, tada u sebi moZete osjetiti prostor

ispunjen dubokom mirnoiom.

Na povrbini i dalje moZete biti sretni dok sja sunce, i malo manje sretni dok ki5i. MoZete biti sretni kad osvojite milijune dolara i nesretni kad izgubite sve

5to posjedujete.

No, ni sreia ni nesreia viSe ne dotiiu vaSu dubinu. To su samo valovi na povrSini vaSeg Postojanja. NiSta ne moZe

uznemiriti dubinski mir u vama, bez obzita na Prirodu vanjskih okolnosti.

"Da<

uspjeian ishod nije mogui.

,rledan posao

drugim..

postignete odredeni r ezultat. MoZete li u sebi otkriti barem najsitniji element nesklonosti radu kojim se bavite? To je nijekanj e Livota, stoga uistinu

oslo-

<;\)

kakav iest.

onome ito jest razotkriva dimenziju dubine u vama

kojane ovisi niti o vanjskim okolnostim4 niti o unutarnjim uvjetima neprestano promjenjivih misli i emocija.

6\r)

GOVOR TISINE

PrepuStanje postaje mnogo jednostavnije kad spoznate prolaznu prirodu svih iskustava, kad shvatite da vam svijet ne moZe pruZiti ni5ta jto ima trajnu vrijednost. I nakon toga upoznajete ljude, proZivljavate iskustva i bavite se raznim aktivnostima, ali ste se oslobodili Zudnje i strahova svog ega. Drugim rijeiima, od situacije osobe, mjesta ili dogadaja viie ne zahtijevate da vas zadovolje ili usreie. Njihovoj prolaznoj i nesavrSenoj naravi dopubtate da bude takva kakva jest.

Prihva6anje i PrePustanje

Dopustite >takvost< ovog trenutka. To je dovoljno.

<;\) Prepubtanje oznaiava prepuStanje oalm trenutku, a ne pridi kojom tumatite ovaj trenutak i koju tada poku6avate

prihvatiti. Primjerice, moZda ste oduzeti i viSe ne moZete hodati. To

Kad viSe ne postavljate neostvarive zahtjeve, dogada se iudo: ne samo 5to vam svaka situacija, osoba, mjesto ili dogadaj donose zadovoljstvq nego su ujedno i skladniii i spokojniji.

6;\) Kad posve prihvatite ovaj trenutak, kad se vile ne sukobljavate s onim Eto jest, smanjuje se kompulzivna potreba

za razmilljanjem, a zamjenjuje ju budna tibina. posve ste svjesni, ali vaS um vi5e ni na koji natin ne postavlja etikete ovom trenutku. To stanje unutarnjeg neodupira_ nja otvara vas neuvjetovanoj svijesti koja je beskonadno obuhvatnija od ljudskog uma. Tada se ta obuhvatna inteligencija moi.e izraziti kroz vas i pomoii vam, kako iznutra, tako i izvana. Drugim rijedim4 ako se oslobodite unutarnjeg otpor4 nerijetko iete otkriti da su se okolnosti

promijenile nabolje.

<;\r> Zar vam govorim: sretni?< Ne.

"UZivaite u ovom trenutku. Budite

je stanje takvo kakvo jest.

Stvara li va5 um sada

priiu koja kaZe: ,,Eto, zar se moj Zi-

vot sveo nato? Zavriio sam u kolicima. Zivot je bio grub i nepo5ten prema meni. Nisam to zasluZio." MoZete li prihvatiti takuost ovog trenutka i ne brkati je

onim

5to je um ispleo oko njega?

6;\) Prepustili ste

kad viSe ne postavljate pitanje: >Zaito se

to dogada ba5 meni?"

6;\) eak i u naizgled najneprihvatljivijim i najbolnijim situacijama skrivena je dublja dobrobit, a u svakoj nesreii sadrZano je sjeme milosti. Tijekom povijesti bilo je Zena i muSkaraca koji su, suodivSi

gubitkom, bole5iu, zatvorom ili neminovnom smriu, prihvatili naizgled neprihvatljivo i tako prona5li koji nadrasta sveukupno razumijevanje". se s teSkim

"mir

F GOVOR TISINE

Prihvadanje i PrePuStanie

Prihvaianje neprihvatljivog najveii je izvor milosti na

Mogli bismo reii da je prepuStanje unutarnji prijelaz od

ovom svijetu.

otpora prema prihvaianju od >ne* u ,da'. Kad

6;\) Ima situacija za koje ne moZemo pronaii ni odgovore ni objaSnjenja. Zivotienaizgled izgubio smisao. Dogodi se da vam se osoba u nevolji obrati za pomoi a vi ne znate 5to biste

napravili ili rekli.

Kad u potpunosti prihvatite dinjenicu da ne znate, odriiete se pokuSaja da odgovore pronadete uz pomoi ogranide-

nog uma koji razmiSlja i u tom trenutku kroz vas moZe djelovati uzviSenija inteligencija. Od nje tak i misao moZe

imati koristi, buduii da je ta obuhvatnija inteligencija moL,e proleti i nadahnuti.

jevanja i da se u tom stanju neznanja osjeiate ugodno.

<;-) Poznajete li osobu dija je naizgled glavna zadacau Livotu da i sebe i druge udini nesretnima, da Siri nesreiu? Oprostite

takvoj osobi, jer i ona je dio budenja dovjeianstva. Uloga koju igra predstavlja pojaiavanje noine more svijest ega, stanja neprepu5tanja. U tom nema nideg osobnog. To nije

niezina prava osobnost.

<;->

prepustite

va5 osjecaj vlastitogfa viSe nije poistovjeien reakcijom ili mentalnim prosudbam4 nego postaje ptostot koii okruluie s

reakciju

ili prosudbu. To je pomak od poistovjeiivanja

oblikom - miSlju ili emocijom - Prema Prepoznavanju sebe kao onog 5to nema oblika, a to je prostrana svijest'

6;\) Sto god u potpunosti prihvatite, donijet

ie vam mir,

ukljudujuci i prihvaianje da ne moZete prihvatiti, da ste ispunjeni otPorom.

6\) Pustite Zivotnamiru. Pustite neka bude'

Prepubtanje ponekad znadi da se odriiete pokuSaja razumi-

(;\)

O prirodi ovisimo ne samo u pogledu naSeg fizidkog preZivljavanja. Priroda nam je takoder potrebna da bi nam pokazala put prema naSem domu, izlaz iz zatvora vlastita uma. Skloni smo izgubiti se u djelovanju, razmiSljanju, prisjeianju, predvidanju, u labirintu sloZenosti i ditavom nizu problema. Zaboravili smo da stijene, biljke i Zivotinje znaiu.Zaboravili smo kako biti -blri mirni" biti ono 5to jesmq biti ondje gdje je Zivot: Ovdje i Sada.

6;-) Kad god paLnju usmjerite na neSto prirodno, ne6to 5to je nastalo bez pomoti ljudskog djelovanja, iskoradujete iz zatvora konceptualnog razmiSljanja i, do odredene mjere, sudjelujete u stanju povezanosti s Postojanjem u kojem je sve prirodno.

Usmjeriti paLnju na kamen, stablo ili Zivotinju ne znaii razmiiliati o njima, nego ih jednostavno zamje6ivati, biti

ih sviestan.

Priroda

GOVOR TISINE

Tada se neSto od njihove biti prenosi na vas. MoZete osjetiti

kako su mirni, a samim tim dio njihova mira budi

vama. Osjeiate kako duboko podivaju u Postojanju, kako su potpuno sjedinjeni s onim Sto jesu i gdje jesu. Kad to spoznate, i sami se moZete naii na mjestu dubokog spo-

kojstva u vlastitoj nutrini.

Vi niste stvorili svoje tijelo, niti ste u stanju kontrolirati tjelesne funkcije. Tu je na djelu inteligencija veda od ljudskoga uma. To 1'e ona ista inteligencija koja podrZava sveukupnu prirodu. Toj se inteligenciji najvi5e moZete pribliziti kad postanete svjesni svog unutarnjeg energetskog polja, kad osjetite Zivotnost, oZivljujucu Prisutnost u tijelu.

<r\)

<;\) Dok Seiete prirodom

ili

se odmarate, po6tujte to carstvo

tako 5to iete potpuno boraviti u njemu. Budite mirni. Promatrajte. Oslubkujte. Promatrajte kako je svaka Zivotinja i svaka biljka u potpunosti to 5to iest. Za razllku od

ljudi, Zivotinje i biljke se nisu raspolovile. Ne Zive kroz mentalne slike samih sebe, stoga im nije potrebno da pokuSavaju zaStititi Sunovrat

Tesf

i pobolj5ati te slike. Jelen iesf jelen.

Zaigranost

i radost psa, njegova bezuvjetna ljubav i

spremnost da slavi Zivot u bilo kojem trenutku, desto je u o5troj suprotnosti s unutarnjim stanjem vlasnika ps4 koji moZe

biti depresivan, tjeskobary optereien problemima,

izgubljen u mislima, nimalo prisutan na jedinom mjestu i u jedinom vremenu koje postoji: Ovdje i Sada. Moramo se zapitati: buduii da Livi s takvom osobom, kako pas uspijeva ostati vedar i radostan?

sunovrat.

Ne samo 5to je sve u prirodi sjedinjeno sa sobom, nego je sjedinjeno i s cjelinom. Zivotinje i biljke nisu se odvojile od tkanja cjeline tvrdedi da postoje odvojeno: "ja" i ostatak svemira.

Razmatranje prirode moZe vas osloboditi tog "ja<, tog bi6a koje neprestano stvara nevolje.

<;\r> Postanite svjesni mnobtva jedva dujnih zvukova prirode

Sudtanja li5ia na vjetru, Suma kiSnih kapi, zujanja kukaca,

prvog ptitjeg cvrkuta u zoru. Potpuno

se predajte

iinu

slu5anja. S onu stranu zvukova skriva se neSto obuhvatnije:

svetost koju ne moZete razumjeti miSlju.

<r->

6\) Kad prirodu opaZate samoumom, razmiSljanjem, nemoZete osjetiti njezinu Zivotnost i njezino bi(e. ZapaLate samo

oblik i niste svjesni Zivota unutar oblika, svetog misterija. Misao prirodu svodi na robu kojom se koristite upottazi za zaradom, znanjem ili nekom drugom korisnom svrhom. Drevna Suma postaje samo drvo za prodaju, ptica projekt istraZivanja, a planina mjesto iskapanja ili osvajanja. Dok promatrate prirodu, neka u vama postoji prostorbez misli i uma. Kad se na taj naiin pribliZite prirodi, ona 6e reagirati

i sudjelovati u evoluciji ljudske i planetarne

svijesti.

(r\)

GOVOR TISINE

Priroda

Obratite paLnju na to koliko je cvijet prisutary koliko je predan Zivotu.

Kad postajete svjesni svog disanja i nautite zadri.atipaLnju

<;\)

na njemu, ponovno se povezujete s prirodom na najinti-

mniji i najsnaZniji nadin. To iscjeljuje i daje vam snagu. Donosi pomak u svijesti od konceptualnog svijeta misli prema unutarnjem carstvu neuvjetovane svijesti.

Jeste li ikada istinski pogledalibiljku koju imate kod kuie? jeste li dopustili tom poznatom, ali i tajanstvenom bicu koje nazivamo biljkom da vas poduii svojim tajnama? Jeste li zamijetili koliko je duboko smirena? Da je okruZena poljem tiSine? Onog trenutka kad postanete svjesni ti5ine i mira koji zrade iz n1e, ta biljka vam postaje uiiteljem.

6;\) Promatrajte Zivotinju cvijef stablo i zamijetite da poiivaju u Postojanju. Oni su samo oni. Posjeduju nevjerojatno dosto;'anstvo, nevinost i svetost. Medutim, da biste to mogli se osloboditi mentalne navike pridavanja imena i etiketa. Onog trenutka kad zanemarite mentalne

uvidjeti, morate

etikete, osjetit iete tu neopisivu dimenziju prirode koju

niti opaziti osjetilima. To je proZima samo sveukupnu prirodu,

ne moZete razumjeti mislima,

sklad, svetost koja ne

<r\) Priroda vam je potrebna kao uditelj da bi vam pomogla da se ponovno poveZete s Postojanjem. No, ne samo Sto je priroda potrebna vama, nego ste i vi potrebni njoj. Niste odvojeni od prirode. Svi smo mi dio Jedinog Zivota koji se odituje ubezbrojnim oblicima u iitavom svemiru,

oblicima koji su svi medusobno potpuno povezani. Kad prepoznate svetost, ljepotu, nevjerojatno spokojstvo i dostojanstvo u kojemu postoje cvijet ili stablo, tada cvijetu i stablu neSto dodajete. Zahvaljujuii vaSem prepoznavanju, vaSoj svjesnosti, i priroda spoznaje sebe. Kroz vas spoznaje vlastitu ljepotu i svetost!

6;\)

negoprebivajuvama.

6;\)

Velik, tih prostor drZi sveukupnu prirodu u svom zagrljaju. Isto tako obuhvaia i vas.

Zrak koji udiSete je priroda, kao i sam proces disanja. Obratite paZnju na disanje i spoznajte da vi ne upravljate njime. To je dah prirode. Da se morate podsjecati na disanje, ubrzo biste umrli, a ako biste pokuSali prestati disati, priroda bi prevladala.

6\) Tek kad ste u nutrini potpuno mirni, moZete zakoraditi u

carstvo tiSine u kojemu prebivaju stijene, biljke i Zivotinje. Tek kad se umiri vab buian um, moZete se na dubokoj

razinipovezati

prirodom i osloboditi

se osjedaja odvo-

jenosti kojeg je stvorilo pretjerano razmi5ljanje.

GOVOR TISINE

RazmiSljanje je stupanj Zivotne evolucije. Priroda postoji u nevinoj tiSini koja prethodi pojavi misli. Stablq cvijet, ptica i stijena nisu svjesni vlastite ljepote i svetosti. Kad ljudska biia postanu mirna, oslobadaju se misli. U tiSini s onu stranu misli postoji dodatna dimenzija spoznavanja

i sviiesti. Priroda vas moZe odvesti u tiSinu. To je njezin dar vama. Kad opaZate prirodu u polju tiSine i zdruZite se s njom, to je polje proZeto vaSom svijediu. To je va5 dar prirodi.

Zahvaljujuti vama, priroda postaje svjesna sebe. Na vas je iekala milijune godina.

<;\)

Osmo poglavlje

Kako smo samo brzopleti u donoSenju miSljenja i zakljudka o nekoj osobi! Egoitan um nalazi zadovoljstvo u pridavanju etiketa drugom ljudskom biiu, u pridavanju konceptualnog

identiteta, u dono5enju pravedniikih prosudbi. Svako je ljudsko bi6e uvjetovano da razmi6lja i PostuPa na

odredene nadine, kako genetski, tako i svojim iskustvima iz djetinjstva i kulturom koja ga okruZuje. To nije prava osobnost dovjek4 neSo samo vanjski

oblik'

Kad donosite prosudbu o nekom, pogreSno smatrate da su ti uvjetovani obrasci miSljenja njegova prava osobnost. I sam je din prosudivanja u biti duboko uvjetovan i nesvjestan obrazac. Vi ljudima pridajete konceptualni identitet, a taj laZni identitet postaje zatvor ne samo drugoj osobi, nego i vama.

Ako se oslobodite prosudivanja, ne znaii da niste svjesni 5to drugi ljudi rade. To znaii da njihovo ponaSanje Prepoznajele kao oblik uvjetovanja, da ga opaL'ate i prihvaiate takvim kakav jest. Na temelju toga ne stvarate identitet te osobe.

GOVOR TISINE

i vas i drugu osobu od poistovjeiivanja s uvjetovanjem, s oblikom, s umom. Tada ego vi5e ne upravlia vaSim odnosima. To oslobada

Sve dok ego upravlja vaSim Zivotom, vedina

vaiih misli,

emocija i postupaka izrast aiz Ludnje i straha. U odnosima

ili ielite

nebto od druge osobe

Kad je sadaSnji trenutak Zari5na todka vabe paZnje

a ne

kad

tada se oslobadate ega i nesvjesne prisile da ljude koristite kao sredstva za ostvarenje c1lja, zauzdizanje sebe na raiun

drugih. Kad svu svoju paZnju usmjerite na osobu

biti reaktivan

i "pravedniiki.., gubi snagu

<;\)

njim koristite kao sredstvom za ostvarenje nekog cilja,

kojom

iz odnosa izbacujete proSlost i buduinosf osim u praktiine svrhe. Kad ste potpuno prisutni sa svakom jeste,

osobom koju upoznate, odbacujete konceptualni identitet koji ste osmislili za njih, odnosno svoje tumadenje njihove osobnosti i njihovih postupaka u proSlosti, te stdu stanju s njima komunicirati bez Ludnje i straha kojiptoizlaze iz ega. Kljuina je paLnja, odnosno budna mirnoia. Kako je samo prekrasno osloboditi se Zudnji i strahova u odnosima! Ljubav niSta ne Zeli i niteg se ne pla5i.

6;\)

Ego to ne voli ni duti, jer ako viSe ne moZe

ili je se plabite.

Od druge osobe mogli biste Zeljeti uLltak, materijalni dobitak, priznanje, pohvalu ili paZnju, kao i jatanje osjeiaja vlastitog japutem usporedbe i zakljuika da ste neito viSe od nje, da viSe imate ili viSe znate. PlaSite se da bi istina mogla biti posve suprotna i da bi druga osoba na neki naiin mogla umanjiti vaS osjeiaj vlastitog ia.

patnja va5a, njezina razina svijesti va5a, tada biste razmiSljali i postupali upravo kao i ona. Takvu spoznaju prati opra5tanje, suosjeianje, mir.

<;\r> tada

Kad bi proSlost neke osobe bila vaba proSlost, njezina

Kad svaku osobtl tko god ona bil4 koja zakoradi u prostor Sada6njeg trenutka, prihvatite kao plemenitog gosta, kad svakoj osobi dopustite da bude takva kakva jest, tada se ona podinje mijenjati.

<r\) drugo ljudsko bi6e spoznali u njegovoj biti, zaPravo niSta ne morate znati o njemtl o njegovoj problosti, povijesti i prlti. Znanje onekome pogreino smatramo dubljim, nekonDa biste

ceptualnim znanjem. Znanje o i znanje posve su drukiije stvari. fedno se odnosi na oblik, a drugo na bezoblidno. jedno djeluje razmiSljanjem, a drugo kroz ti5inu. Znanje o nekome korisno je za praktiine svrhe. Na toj razini ne moZemo bez njega. No, kad takvo znanje prevladava u odnosima, oni su jako ogranideni, pa dak i destruktivni. Misli i ideje stvaraju umjetnu prepreku i razdvajaju ljudska bita. Tada vabi odnosi nisu ukorijenjeni u Postojanju, nego se temelje na umu. Kad konceptualne prepreke ne postoje, ljubav je prirodno prisutna u svim meduljudski m interakcijama.

6;\)

GOVOR TISINE

Veiina je ljudskih odnosa ogranidena na razmjenu rijedi, odnosno na carstvo misli. Prijeko je potrebno u odnose, osobito bliske, unijeti malo ti5ine.

Istinsko slu5anje mnogo je obuhvatnije od sluSnih opaZaja. To je izranjanje budne paZnje, prostor prisutnosti u kojemu se

primaju rijeti. Tada rijedi postaju manje vaZne. Mogu

biti znadajne ili besmislene. Od onoga Nijedan odnos ne moZe napredovati ako ne postoji osje6aj prostora koji prati ti5inu. Zajedno meditirajte ili ne razgovanju(i boravite u prirodi. Dok Sedete ili sjedite u automobilu ili kod kuie, otkrijte ugodu u zajednidkoj tiSini. TiSinu ne moZete i ne trebate stvarati. Samo budite otvoreni za ti5inu koja vei postojr, ali nju najde5ie prikriva mentalna buka.

Ako ne postoji tiSina slobodnog prostora, odnosom

vladati um, pa ga lako mogu prevladati problemi i sukobi. Ako tiSina postojl odnos moZe sadrZavati sve.

(;\> Drugi nadin unobenja tiSine u odnos jest istinsko sluSanje. Kad uistinu slu5ate nekoga, budi se dimenzija ti5ine koja postaje bitan dio odnosa. Nq istinsko je sluianje rijetka vjeStina. Veii dio paLnje druge osobe najdeSie zaokuplja njezino vlastito razmi5ljanje. U najboljem sluiaju osoba procjenjuje va5e rijedi ili priprema Sto ie re6i. Izgubljena \ u vlastitim mislima, moZda vas uopie ne slu5a.

5fo slu5ate daleko

je vaZniji sam din slu5anja prostor svjesne prisutnosti

koji

u vama raste dok sluSate. Taj je prostor sjedinjujuie polje svijesti u kojemu se susreiete s drugom osobom, oslobodeni prepreka koje vasrazdvajajtt a stvorene su konceptualnim razmi5ljanjem. Tada druga osoba viSe nije >druga<. U tom se prostoru sjedinjujete kao jedna svijest.

6\) li

u vaSim bliskim odnosima drame koje se ponavljaju? Dogada li se da relativno beznadajna neslaganja Dogadaju

desto potidu nasilne svade i emocionalnu patnju?

U korijenu takvih iskustava skrivaju se temeljni obrasci ega: potreba da budete u pravu, a netko drugi, dakakq u krivu. Tu je rijedopoistovjecivanju s mentalnim stavovima. Prisutna je i potreba ega da se povremeno sukobljava s nekim ili nedim kako bi ojadao svoj osjeiaj odvojenosti izmedu >drugoga",bez kojeg ne moZe preZivjeti. "ja" i

Odnosi

GOVOR TISINE

Osim toga, postoji i nagomilana emocionalna patnja iz pro5losti koju vi, kao i svako drugo ljudsko bice, nosite u sebi, kako iz osobne prodlosti, tako i iz kolektivne patnje

tovjeianstva koja potjeie iz davnih vremena. To "tijelo boli" energetsko je polje u vama koje vas povremeno prevlada, jer mora doZivjeti emocionalnu bol kojom se hrani i obnavlja. PokuSat ie ovladati vaSim razmiSljanjem, koje tada postaje duboko negativno. Tijelo boli voli vaSe negativne misli, buduii da su u skladu s niegovom frekvencijom i moZe se hraniti njima. Takoder ce izazivati negativne emocionalne reakcije kod ljudi bliskih vama, osobito kod vaSeg partnera, kako bi se hranilo dramom i emocionalnom patnjom.

Kako se moZete osloboditi te duboko ukorijenjene, nesvjesne identifikacije s patnjom koja vam u Zivotu stvara nesreiu? Postanite je svjesni. Spoznajte da to niste vi i prepoznajte o temu je rijet: o bolu iz proSlosti. Budite svjesni dok se

budi u vaSem partneru i u vama. Kad raskinete svoju nesvjesnu poistovjeienost s tijelom boli, kad ste sposobni promatrati ga u sebi, tada mu viSe ne dajete hranu te ie postupno izgubiti svoj energetski naboj.

<;\) Meduljudski odnosi mogu biti pravi pakao. Ali mogu biti i izvrsna duhovna praksa.

6\)

Kad pogledate drugo ljudsko biie i osjetite duboku ljubav prema njemu ili kad gledate ljepotu prirode i neki dio vas duboko reagira na nju, na trenutak sklopite odi i bit te ljubavi ili ljepote osjetite u svojoj nutrini, jer je ona neodvojiva do vas, od vaie istinske prirode. Vanjski oblik privremeni je odraz onog 5to vi jeste u svojoj nutrini, u svojoj biri. Zbog

toga vas ljubav i ljepota nikada ne mogu napustiti, iako vas mogu napustiti svi vanjski oblici.

<;\) Kakav je va5 odnos sa svijetom predmeta, s bezbrojnim stvarima koje vas okruZuju i s kojima se svakodnevno bavite? Sa stolcem na kojem sjedite, s olovkom, automobilom, Salicom? Jesu Ii ti predmeti zavas samo sredstva

ili povremeno priznajete njihovu egzistenciju njihovo postojanjg makar i nakratko, zamjeiujuii ih i pruZajuii im paZnju? za ostvarenje cilja

Kad se veZete za predmete, kad ih koristite kako biste poveiali svoju vrijednost u vlastitim odima i u oiima drugih, briga o stvarima lako moZe ovladati ditavim vaSim Zivotom. Ako se poistovjeiujete sa stvarima, ne poStujete ih zbog toga 5to jesu, jer u njima traZite sebe. Kad cijeniteneki predmetzbog njega samog, kad priznajete njegovo postojanje bez mentalnih projekcija, ne moZete ne osjetiti zahvalnost zbog njegova postojanja. Takoder

moZete osjetiti da predmet zaPravo nije neZiv, neSo se samo tako doima na5im osjetilima. Fiziiari potvrduju da je na molekularnoj razini predmet uistinu Zivo energetsko polje.

GOVOH TISINE

svijet Kroz nesebiino poStovanje prema carstvu stvari ne moZete oko vas 6e oZivjeti onako kako to umom nikad

shvatiti.

4;\) priznajete Kad god nekog susretnete, makar i nakratko' paZniu? svoju joj svu li postolanje te osobe posvecujuii

Ili je svodite na sredstvo

za ostvarenje cilja' na puku

funkciiu ili ulogu?

Deveto Poglavlje

u suPerKakva je kvaliteta vabeg odnosa s blagajnicom s )mumarketu, s iuvarem na parkiraliStu' s majstorom'

QFir+

Steriiom"? sluSate' Dovolian ie i trenutak paLnie' Dok ih gledate ili sekundi' javlja se budna tiSina, moZda samo na nekoliko da izroni neSto stvara moZda i malo duZe. To je dovolino

nego svog imena i oblika. ViSe ne odigravate scenanl/ to dimenziia' ta postajete stvarni. Kad se u vama pojavi se isto budi i u drugoi osobi' jer uviiek susreiete U konainici, dakako, ne postoji drugi'

samo sebe.

<r\t

r)lllt I

\t iI rri urec

ost

Dok hodate neukrotenom 5umom, u koju se nije umijeSao dovjek, zapaziL iete oko sebe ne samo obilje Zivota, nego

iete na svakom koraku naiii i na srudena stabla, debla koja propadaju, trulo liSie i raspadnute tvari. Kamo god pogledatg okruZuje vas Zivot ali i smrt.

ako bolje pogledate, otkrit iete da deblo koje se raspada

i trulo liSie radaju nov Zivot ali i da su sami prepuni Zivota.

Tu su na djelu mikroorganizmi. Molekule se preslaguju. Zato nigdje nema smrti. Samo se odvija preobrazba Zivot-

nih oblika.

Sto iz toga moZete nauditi?

Smrt nije suprotnost Zivotu. Zivot nema suprotnosti. Suprotnost smrti je radanje, a Zivot je vjedan.

tu) Mudraci i pjesnici stoljeiima su prepoznavali snovitu kvalitetu ljudskog postojanja, naizgled tako dvrstu i stvarnu, a ipak tako prolaznu, da u bilo kojem trenutku moZe nestati.

GOVOB IISINE

Smrt ivjednosl

U trenutku vlastite smrti moZe vam se udiniti da je prida va5eg Zivota poput sna koji dolazi svome kraiu. No, dak

U zapadnjadkoj kulturi jo5 se posvuda poriie smrt. iak o njoj, a mrtva se tijela skrivaju. Kultura koja nijede smrt nemi_ novno postaje plitka i povrina, zabavljena samo vanjskim oblikom stvari. Akonijeiete smrt, Zivotgubi svoju dubinu.

i stari ljudi poku5avaju ne govoriti i ne misliti

l u snu mora postojati stvarna bit. Mora postojati svijest u kojoj se san odvija, inate ga ne bi ni bilo.

Stvara

li tu

svijest tijelo

ili

svijest stvara nediii san o

Iz naSeg Zivota nestaje mogudnost spoznavanja dimenzije transcendentnosti, tko jesmo s onu stranu imena i oblika, jer smrt predstavlja dveri koje vode u tu dimenziiu.

tijelu?

ZaEto je veiina ljudi koja je proZiviela iskustvo tik do

smrti

<r\i>

izgubtla strah od smrti? Razmislite o tome.

Ljudi

se nelagodno osjecaju kad je rijed o okondanju, jer svaki je kraj mala smrt. Zbog toga u mnogim jezicima rijei >dovidenja" znadi >vidimo se opet<.

al-) Vi, dakako, znate da iete umrijeti, ali ta spoznaja ostaje puka apstraktna ideja sve dok se prvi put >osobno< ne susretnete sa smriu: zbogozbiljnebolesti ili nesreie koja

Kad god se zavr5i neko iskustvo prijateljsko okupljanje, odmor, kad djeca napuste dom - vi umirete malom smriu. Rastvara se "oblik" koji se u va5oj svijesti pojavio kao to iskustvo. Nakon toga nerijetko osjeiate prazninu, a mnogi se itekako trude da je izbjegnu.

dogodila vama ili nekom vama bliskom, ili kroz gubi_ tak voljene osobe, kad smrt u va5 Zivot ulazi kao svijest o vlastitoj smrtnosti. se

\ Veiina ljudi sa strahom okrete leda smrti, ali ako ne ustuknete i ako se suoiite sa dinjenicom da je vade tijelo prolazno i da bi moglo nestati u bilo kojem trenutktl dolazi do djelomidnog oslobadanja od poistovjeienosti, koliko god bilo slabq od vlastitog tjelesnog i psiholobkog oblika, od >>ja<.

Ako moZete nauditi prihvatiti, pa iak i radosno dodekati, zavrietke u svom Livotu, mogli biste otkriti da se osjecaj praznine, koji ste u podetku osjetili kao nelagodu, pre_ tvara u osjeiaj unutarnjeg prostora ispunjenog dubokim

mrrom.

Kad uvidite i prihvatite prolaznu narav svih Zivotnih

oblika, osjetit iete neobidan osjeiaj spokojstva.

Dok svakoga dana udite umirati na taj nadin, otvarate Zivotu.

Suoiiv5i

se sa

smrtu, vaba

oslobada poistovjeienosti

svijest do odredenog stupnja s oblikom . Zbogtoga u nekim

budistiikim tradicijama redovnici redovito posieiuju mrtvainicu kako bi meditirali medu mrtvim tiielima.

tu)

GOVOF TISINE

Smrt

Ve6ina ljudi ima osjecaj da je njihov identitet, njihov osje6aj vlastitog fa, neSto neizmjerno dragocjeno Sto ne Zele izgubiti. Zbogtoga se toliko plabe smrti.

iini

se nezamislivim

i zastrabujuiim

da bi >ja. mogao

prestati postojati. No, to dragocjeno )ia( pogresno smatrate svojim imenom, oblikom i priiom koja je uz njih vezana. je tek privremeni oblik u polju svijesti. "Ja"

oblik identiteta, niste svjesni da je ono dragocjeno vaSa vlastita bit, va5 najskriveniji osjeiaj ,,ja Jesam<, sama svijest. To je ono vjedno u vama Sve dok poznajete samo taj

tjelesnih sposobnosti" ne5to u vama umire. Osjeiate umanjenim u svom osjeiaju onog Sto jeste. Mogao bi javiti i osjeiaj izgubljenosti. ,jlko sam ja bez toga?< rastvori oblik

uma prema smiSljanju pride o gubitku, u kojoj sebi pridajete

ulogu Zrtve. Stra[ bijes, negodovanje ili samosaZaljenje emocije su koje prate tu ulogu. Tada postanite svjesni onoga 5to se skriva iza tih emocija, kao i iza priie koju je smislio um, a to je rupa, prazan prostor. MoZete li se suoditi s neobidnim osjeiajem praznine i prihvatiti ga? Ako moZete, moZda otkrijete da to i nije tako straino. MoZda iete se iznenaditi kad shvatite da iz te praznine izvire mir.

ostavio za sobom. Zbogtoga je smrt jedna od najsvetijih stvari u Zivotu. Zbogtoga se na vas, kroz razmatranje i

Kad god u Zivotu osjetite velik gubitak, kao 5to je gubitak onoga sto imate, doma, bliskog odnosa, ugleda, posla ili

Kad se to dogodi, nemojte zanijekati ili zanemariti bol i tugu koje osjeiate. Prihvatite ih. Budite svjesni sklonosti

Bog, bezobliian i neoditovan, blista kroz otvor koji je oblik

6\r)

ili

Kad god netko umre, kad god se rastvori Zivotni oblik,

- i jedino Eto ne moZete izgubiti.

Kad vas napusti

ivjednosl

kojim ste

prihvaianje smrti" moZe spustiti BoZji mir.

6\)

nesvje-

Koliko li je samo kratkotrajno svako ljudsko iskustvo, koliko su prolazni naSi Zivoti! Postoji li ne5to 5to nije podvrgnuto radanju i smrti, neSto 5to je vjeino?

sno poistovjetili kao s dijelom sebe, to moZe biti iznimno

bolno. U tkanju vaieg postojanja nastaje rupa.

Razmislite o ovome: kad bi postojala samo jedna boja, primjerice plava, i kad bi iitav svijet i sve u tom svijetu bilo plavo, tada zapravo ne bi bilo plave boje. Mora postojati neSto 5to nije plavo, kako bismo mogli prepoznati plavu

boju, inaie se ona ne bi >isticala., ne bi ni postojala.

Smrt

GOVOR TISINE

Zar na isti nadin nije potrebno neSto Sto nije prolazno i netrajno da bismo prepoznali prolaznost sviju stvari? Drugim rijedim4 kad bi sve, ukljuiujuii i vas, bilo netrajns kako bismo to ikada mogli spoznati? Zar tinjenica da moZete biti svjesni kratkotrajne prirode svih oblika, ukljuiujuii i vlastiti, ne znaii da u vama postoji ne6to 5to nije podloZno propadanju? Kad imate dvadeset godina, svjesni ste da vam je tijelo snaZno i Zivahno. Sezdeset godina poslije svjesni ste da vam je tijelo oslabilo i ostarjelo. MoZda se i va5 nadin razmiSljanja promijenio od onda kad ste imali dvadeset godina, ali nije se promijenila svijest koja zna da vam je tijelo mlado ili staro ili da vam se natin razmiSljanja promijenio. Ta svijest je ono vjeino u vama/ sama svjesnost. To je onaj bezoblidan ]edan jedini Zivot. MoZete Ii ga izgubitr? Ne moZete, jer vi jeste taj Zivot.

<r\) se

rastvara. (

Ponekad se dogodi da su tijekom nekoliko posljednjih tjedana, mjeseci ili dak godina svog Zivota jako bolesni ili

stari ljudi gotovo prozirni. Dok vas promatraju, moZete vidjeti kako im iz oiiju zraii svjetlost. U njima viSe nema duSevnih patnji. Prepustili su se i njihova se osoba, 'ja. stvoreno umom, vei rastvorilo. "Umrli su prije same smrtk i pronaSli dubok unutarnji mir, spoznaju o vlastitoj besmrtnosti.

<r-)

U svakoj nesreii i katastrofi krije se potencijalna dimenzija spasa kojeg najde5ie nismo svjesni. StraSan 6ok izazvanposve neodekivanom, neminovnom

smrdu moZe vas prisiliti da se do kraja oslobodite poistovjeienosti s oblikom. U posljednjih nekoliko trenutaka prije

fizitke smrti i tijekom nje, sebe doZivljavate kao svijest oslobodenu oblika. Iznenada viSe nema straha, obuzima vas mir i spoznaja da je ,sve dobro* te da je smrt samo rastvaranje oblika. Tada smrt prepoznajte kao posve pri-

vidnu, kao

5to je

i oblik s kojim ste se poistovjetili.

6;-) Smrt nije anomalija niti najstra5niji od svih dogadaja, kako nas udi moderna kultura, nego najprirodnija stvar na svijetu, neodvojiva od svoje suprotnosti, rodenja, i isto toliko prirodna. Podsjetite se na to dok sjedite pokraj

umiruie osobe.

Neke ljude neposredno prije smrti obuzima duboka smirenost i gotovo zrate svjetloSiu, kao da neSto prosijava

kroz oblik koii

i vjeCnosi

Velika je iast i sveti din dok kao svjedok i sudrug prisustvujete smrti druge osobe.

GOVOR TISINE

Kad sjedite pokraj umiruie osobe, nemojte poricati niti jedan vid tog iskustva. Ne poridite ono 5to se dogada i ne poriiite vlastite osjeiaje. Moida ie spoznaja da niSta ne moZete napraviti u vama izazvati osjeiaj bespomoinosti, tuge ili bijesa. Prihvatite ono 5to osjeiate. Tada napravite korak dalje: prihvatite da niSta ne moZete utiniti. Potpuno prigrlite tu spoznaju. Vi ne vladate tim dogadajem. Iz dubine se prepustite svakom vidu toga iskustv4 prepustite se svojim osjeiajima, kao i patnji ili nelagodi koju moZda osjeia umiruca osoba. PrepuSteno stanje svijesti i ti5ina koja ga prati uvelike ce pomoii umiruioj osobi i olakSati joj prijelaz. Ako su potrebne rijedi, one ie izroniti iz tiSine u vaSoj nutrini. No, one su manje vaZne.

Deseto poglavlje !t.....,.

ncanf e r:ll l:

TiSinu prati blagoslov: mir.

<;\)

stvari medusobno povezane: budisti su to oduvijek znal| a sada to potvrduju i fiziiari. NiSta se ne dogada

Sve su

izdvojenq samo

takvim doima.

Sto viSe procjenjujemo

neki dogadaj i pridajemo mu etikete, to ga viSe izdvajamo. NaSe razmiSljanje cjelinu Livota razdvaja na fragmente. No, svaki dogadaj potaknula je sveukupnost Zivota. On je dio mreZe medusobne povezanosti, odnosno kozmosa. To znaii:

(

ito

god jest, ne moZe

biti drukdije.

U veiini sludajeva ne moZemo ni pribliZno razumjetiulogu

koju naizgled besmislen dogadaj moZe imati u okvirima sveukupnosti svemira, ali ako prepoznamo njegovu ne-

minovnost u prostranosti cjeline, to moZe biti podetak unutarnjeg prihvaianja onog 5to jesf a time i ponovnog povezivanja

cjelinom Livota.

<r\) Istinsku slobodu i okondanje patnje doZivjet iete ako Zivite kao da ste svojevoljno odabrali sve ono Sto osieiate ili proZivljavate u ovom trenutku.

GOVOR TISINE

Takvo unutarnje povezivanje sa SadaSnjim trenutkom okonianje je patnje.

Kad svaku misao koja vam se nade u glavi smatrate distom istinom, tada nastaje velika patnja i nesreta. Niste nesretni

zbog neke situacije. Ona vam rnoi,e izazvati tjelesnu bol, ali zbog nje neiete biti nesretni. Nesretni postajete zbog

<r\) ]e li patnja uistinu neophodna? I iest i nije.

svojih misli. Nesretni postajete zbog svojih tumadenja, zbog prita koje pripovijedate sebi.

Da niste patili kao 5to jeste, ne biste posjedovali dubinu ljudskog bi6a, kao ni poniznost i suosjetanje. Ne biste sada iitali ovu knjigu. Patnja raskida ljusku ega, i time

"Nesretan sam zbog misli koje sada mislim.< Ta spoznaja raskida vabu nesvjesnu poistovje6enost s takvim mislima.

ispunjava svoju svrhu.

c\r)

Patnja je neophodna sve dok ne spoznate da nije neopho-

,Kakav nesretan dan.<

dna.

<;\)

>Nije bio dovoljno pristojan tak ni da mi uzvrati poziv.,,

>Iznevjerila me je.<

Za nesreiu je potreban ,,ja. stvoren umom i njegova

priia,

konceptualni identitet. Potrebno joj je vrijeme - proSlost i buduinost. Kad otklonite vrijeme iz svoje nevolje, Sto onda preostaje? >iTakvost< ovog trenutka. To moZe bijesa

ili

biti osjecaj teZine, uznemirenosti, uZurbanosti,

dak i mudnine. To nije nesreia i nije

rijei

osobnom

problemu. U ljudskoj patnji nema niieg osobnog. Ona je jednostavno intenzivan pritisak ili intenzivna energija koju osjeiate negdje u tijelu. Posvetite Ii joj paZnju, osjeiaj se neie pretvoriti u razmi5ljanje i zato neie ponovno

probuditi nesretno

>>ja..

pritamo sebi i drugima, nerijetko u obliku prigovora. Nesvjesno su osmiSljene da uvetaju na5 To su samo pridice kdie

uvijek nedostatan osjeiaj vlastitogfa tako Sto smatramo da smo mi ))u pravu<, a druge prikazujemo kako

"grije5e". Kad smo >u pravu<<, stavljamo se na poloZaj zamiiljene nadmoinosti i tako jaiamo laZni osjeiaj vlastitog fa ego. Time ujedno stvaramo i svojevrsne neprijatelje: da bi definirao svoje granice, egu su potrebni neprijatelji, a u tu svrhu mogu posluZiti iak i vremenski uvjeti. Zbog navike mentalnog prosudivanja i emocionalnog drugi[ s ljudima i dogadajima u svom Zivotu imate personaliziran, reaktivan odnos. Sve su to oblici umanjivanja

Pogledajte 5to se dogada kad osjecaju jednostavno dopustite da bude takav kakav iest.

<r-)

sarnoizazvane patnje, ali ih ne prepoznajete kao takve, jer zadovoljavaju ego. Ego sebe uveiava reaktivnobiu i sukobom.

GOVOR TISINE

Patnja

i okondanje

Kako bi samo Zivot bio jednostavanbez tih priia!

Oni su pojeli plodove

"Ki5i."

Zakoraiite onkraj dobrog

"Nije

me nazvao.<<

na sastanak. Ona nije." 'Do5ao sam

patnje

sa stabla spoznaje dobra

i zla.

i lo5eg, suzdrZavajuii

se od

mentalnog pridavanja imena. Kad se oslobodite navike imenovanja, kroz vas djeluje moi svemira. Ako niste u reaktivnom odnosu s iskustvima, ono 5to biste prije smatrali "lo5im" nerijetko sebrzo, a moi.da i istog trenutka, mijenja, zahvaljujuii moii samog Zivota.

Kad osjeiate patnju, kad ste nesretni, u potpunosti ostanite usredotoieni na ono dto je Sada. U SadaSnjem trenutku

Promatrajte 5to se dogada kad iskustvo ne smatrate ,rlo5im",

ne mogu preZivjeti ni nesreia ni problemi.

nego ga prihvatite, u nutrini mu kaZete >da"

<r\)

i tako mu

dopu5tate da bude takvo kakvo jest.

(;\)

Patnja poiinje kad u mislima imenujete ili etiketirate situaciju kao nepoZeljnu ili lo5u. Negodujete protiv nje, a to negodo-

Kakva god bila vaSa Zivotna situacija, kako biste

vanje je personalizira i uvodi u igru reaktivno >ja"'

kad biste je upravo ovog trenutka

osjeiali

prihvatili potpunq

baS

takvu kakva iest? te se navike mornedavanje imena' sa Zemo osloboditi. Potnite vjeZbati sitnicama. Ako zakasnite na zrakoplov, ispustite i razbljete

Navikli smo pridavati imena i etikete, ali

6;\)

pokliznete i padnete u blato, moZete li se suzdrZati da to iskustvune imenuiete loSim ilibolnim? MoZete li istog trenutka prihvatiti >takvost< tog trenutka?

Mnogo je manje uodljivijih oblika patnje koji su toliko ,normalni. da ih najdeSie ni ne prepoznajemo kao patnju, a ego mogu tak i zadovoljavati - razdraLljivost nestrpljenje, bijes, sukob s nedim ili nekim, negodovanje,

Ako neSto imenujete lo5im, to u vama izaziva emocionalno grdenje. Ako mu dopustite da bude takvo kakvo jest ne

pngovaranJe.

pridajuii mu imena, iznenada vam je na raspolaganju

MoZete nauditi prepoznati te oblike patnje dok se dogadaju

golema moc.

a tada budite svjesni: u ovom trenutku ja sam stvaram

Salicu,

ili

svoju patnju. Grdenje vas odvaja od te

moii, a to je moi samog Zivota'

6;\)

103

GOVOR TISINE

102

Ako imate naviku stvaranja patnje samom sebi, vjerojatno stvarate patnju i za druge. Ti nesvjesni obrasci uma mogu se jednostavno okoniati tako da ih osvijestite, da

Da. U svoje neprihvaianje unesi prihvaianje. U svoju nesklonost prepuStanju unesi prepubtanje. Vidjet ie5 5to ie se tada dogoditi.

ih postanete svjesni dok se dogadaju.

<;\)

Ne moZete biti svjesni i istodobno stvarati patnju.

4;\)

Se.<(

eudesno je to 5to se u pozadini svakog stanja, osobe ili situacije koji se doimaju "lo5ima. ili >zlima< skriva obuhvatnije dobro. To vam se obuhvatnije dobro razotkriva

- i u vaSoj nutrini i u vanjskom svijetu prihvatite ono

Kroniina tjelesna bol jedan je od najstroZih uditelja koje moZete imati. Njezina pouka glasi: ,Uzaludno je opirati

kad iznutra

5to iesf.

jedna je od najuzviSenijih istina "Ne odupiri se zlu*, iovietanstva.

<;\j) Razgovor:

NiSta ne bi moglo biti prirodnije od nespremnosti za patnju.

No, ako se moZete osloboditi te nesklonosti, i umjesto toga dopustiti boli da bude takva kakva jest mogli biste zamijetiti da se iznutra jedva primjetno odvajate od boli, da se izmedu vas i boli, da tako kaZemo, stvara prostor. To znadi svjesno i voljno patiti. Kad svjesno patite, fizidka

bol moZe vrlo brzo sagorjeti ego u vama, buduii da se ego uglavnom sastoji od otpora. Isto vrijedi i za teSku fiziiku nesposobnost.

Drugi nadin izraLavanja te istine glasi: "Prepustite svoju patnju Bogu."

Prihvati ono

Sto iest.

Uistinu ne mogu. To me uznemiruje i ljuti. Tada prihvati ono 5to jest.

Da prihaatim to ito sam uznemiren i ljut? Da prihoatim kako ne mogu prihztatiti?

6;\) Ne morate biti kr5ianin da biste razumjeli duboku, univerzalnu istinu simbolidki sadrZanu u slici kriZa.

GOVOF TISINE

Krii. je instrument mudenja. Simbolizira najekstremniju patnju, ograniienje i bespomocnost s kojim se ljudsko biie moZe susresti. Tada se to ljudsko biie iznenada prepusti, pati od svoje volje i svjesno, Sto izrai.ava rijeiima: ne moja, nego TVoja volja." U tom trenutku "Neka bude

kriZ, sredstvo mutenja, pokazuje svoje skriveno lice: on je ujedno i sveti simbol, simbol boZanskog. Kroz prepubtanje

ono 5to je naizgled poricalo postojanje

bilo kakve transcendentalne dimenzije Zivota pretvara u vrata koja vode u tu dimenziju.

6;\)

O piscu

c\j) Eckhart Tolle roden je u Njemadkoj gdje je proveo prvih trinaest godina tivola. Nakon 5to je diplomirao na Londonskom sveudiliStu postao je znanstveni istraZivad i mentor na sveudili5tu Cambridge. U dvadeset devetoj godini duboka duhovna preobrazba doslovceje razruSila njegov stari identitet i radikalno promijenila tijek njegova Livota. Sljededih nekoliko godina posvetio je razumijevanju, inte-

griranju i produbljivanju te preobrazbe, koja je oznaiavala podetak intenzivnog unutarnjeg putovanja. Eckhart nije povezan ni s jednom religijom ili tradicijom. U svojim uienjima bezvremenom, jasnom jednostavo5iu drevnih duhovnih uiitelja prenosi razumljivu, ali duboku

poruku: postoji put koji vodi iz patnje u mir. Eckhart mnogo putuje pronoseii svoja uienja i svoju prisutnost Sirom svijeta. Od7996. godine Zivi u Vancouveru u Kanadi.

(t\)