Klub brbljavica posrnuli lord

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Predgovor Maris je bila zahvalna zbog svog braka sa starijim grofom od Kelbya koji je spasao od toga da ostane usedelica. Iako je njihov brak bio miran a ne tako strastven, ona i grof proveli su deset sretnih godina zajedno. Ali njegovo zdravstveno stanje brzo se pogoršavalo, a pošto sa Maris nije imao naslednika, imetak Kelyia naslediće njegov nećak. A pošto grof nije mogao da sebi obezbedi naslednika, naći će nekoga ko može....

Kapetan Reynold Durant bio je poznat po dve stvari i za njegovu odanost kraljevoj kruni i po njegovom ne promišljenim postupcima. Ipak i pored svoje finansijske krize, razmišlja da odbije primamljivu ponudu grofa Kelbya – sve dok nesretne lepu, razdraganu Maris. Podstaknut dužnošću i željom, kapetan je bio čovek kakvog traže. Ali dok je sa Maris vešto dosezao do vrhova ekstaze ona je čeznula, da ga nauči nečem vrednijem i neočekivanom....

Drage naše evo nas dalje, u novoj avanturi koju nam daje jedan oglas The London Lista.

Pa da vidimo gde će nas odvesti. Uživajte.

Za prevod ove knjige veliko hvala našoj Kontesi, sliku nam je našla naša Slatkica, a obrada kao i uvek do sada Prstić.

VAŠ KLUB BRBLJIVICA SEXY, ŠEFICA, ZVONČICA, ALEX I PRSTIĆ

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 1.

London, prosinac 1820.

- Ne možete gore, madam!- butler, koji je zbog svog rascvjetanog nosa izgledao kao da se nekada borio za novac – pritom često gubio – pokušavao je blokirati stepenište.

Nije joj želio dopustiti ulazak u kuću a Maris zapravo nije ni željela ući. Ono što mora učiniti je više nego skandalozno, a ona je provela cijeli život – dobro, gotovo cijeli život – izbjegavajući skandale poput kuge. Nijedan pogrešan korak, prekršeno pravilo ili zauzimanje za sebe.

Osim jednom, kako li je samo požalila zbog toga.

Hoće li i danas žaliti? Pokušala je nagovoriti stranca da pođe s njom doma i... i... zaustavi se prije nego li pomisli na išta više.

Maris izbjegne butlera i stane na dno velikih mramornih stepenica. Jedno dobro guranje s vrha i netko bi mogao lako pasti, bez ikakve nade da će se od pada oporaviti. Mramor je tvrd.

Tako tvrdo je trebalo biti i njeno srce.

- Mogu i hoću. Sigurna sam da nećete udariti damu.- Grofica od Kelbya odmakne veo i nasmiješi se. Bio je to skoro bolan pokušaj jer joj se obrazi nisu navikli na takvu vježbu. Provela je posljednjih 10 godina brineći se o svojem starijem suprugu i robijajući nad njegovim drevnim tekstovima, te nije imala puno prilika kad je mogla podići kuteve usana prema strancu. A sada je grof još nešto trebao i odabrao je za to neposlušnog muškarca koji je bio negdje gore u rupi kranje grešnosti.

Mora razgovarati s njim. To je pitanje života i smrti – njegove smrti ukoliko ne bude surađivao, bila je ljuta. Pustila bi ga da padne niz stepenice i slomi vrat. Henry je računao na

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord njega. Dao mu svoje povjerenje. Tjednima mu je pisala bez ikakvog odgovora. Prošlo je vrijeme kad je je trebao obaviti svoju dužnost, otići u Kelby Hall i započeti s poslom za koji je unajmljen.

I plaćen.

Maris je stajala u predvorju najozlogašenije adrese u Londonu – Reining Monarchs Society. Čak je i na selu čula o tom mjestu i muškarcima – i, nevjerojatno, ženama – koje su pripadale tom tajnom klubu.

Nije to bila neka tajna. Trebala je nekoliko šilinga i jedan od svojih rijetkih osmijeha kako bi nagovorila sobara Reynolda Duranta da joj otkrije gdje njegov poslodavac provodi svoja nezakonita popodneva.

Zanimljivo, prije dva mjeseca, si Reynold Durant nije mogao priuštiti sobara niti članstvo u tajnom klubu.

Butler prekriži mišićave ruke ispred sebe. – Njega se ne uznemirava, madam. Izgubit ću posao.

Maris se ponovno pokuša nasmiješiti. – Onda ću čekati. Ovdje pri dnu stepenica. Kapetan Durant će se morati jednom spustiti. Čovjekovo odbijanje je bilo smješno. – Ne možete to! Vi ste... vi ste dama! Nije pristojno za nekoga poput vas da bude ovdje.

- Nije pristojno ostaviti nekoga ovdje. Zasigurno ste očajni kad ste se odlučili raditi u ovakvom okruženju.

Butlerove krvave plave oči pogledaju u tepih. – Nije tako loše. Naviknete se.

Maris nije mogla zamisliti nevjerojatniju stvar. Naviknuti se na beskrajnu tjelesnu izopačenost jednostavno nije moguće. Radije bi skočila s Tower of London nego otkrila svoje grudi poput tih besramnih žena koje su prolazile kroz otvorena vrata salona. Prije nego li je skrenula pogled, Maris se mogla zakleti da je vidjela dragulje na bradavicama žena – rubine, ili barem garnete.

Ona otvori torbicu i pokaže nešto novca za potkupljivanje. Ukoliko da išta više od toga morat će hodati do hotela koji nije tako daleko. Reining Monarchs Society se nalazilo točno u srcu Mayfaira, nevjerojatno blizu najboljim kućama. Momačke sobe kapetana Duranta su se nalazile odmah iza ugla. Osoba je morala imati mnogo energije kad je griješila pod tako spektakularnom cijenom.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Henry se odrekao svoje gradske kuće prije nekoliko godina. Maris nije bila u Londonu od svoje neuspješne sezone. Tada ju je preplavio ali se sad nije imala vremena bojati. Ona je bila ta koja bi trebala zastrašiti.

Da butleru nekoliko kovanica. – Obećajem da neću nikoga uznemiravati. Sjedit ću u tišini na toj stolici pored zida. Možete li mi opisati kapetana Duranta kako bi ga mogla prepoznati kad siđe?

Njen novac nestane iznenađujućom brzinom. – Ne poznajete ga?

- Ne.- željela je da se ne moraju upoznati. Muškarac koji je vezao i bičevao svoje žene nije netko koga bi voljela upoznati za stolom tijekom doručka u Kelby Hallu. Možda je on bio taj kojeg su vezali i tukli? Zadrhti na tu sliku.

- Visok je. Tamna kosa i oči. Ima ožiljak od sablje na obrazu ali osim toga mislim da bi ga nazvali zgodnim. Imao je na sebi žuti prsluk iako pretpostavljam da ga sada nema.

Ona se od te vijesti spotakne na tepih i smjesti na stolicu. – Hvala vam. Vidite? Sjedim.Maris preklopi ruke u rukavicama na krilu. – Pretpostavljam da nema nikakvog štiva kojeg bi mogla čitati dok čekam?

- Ništa što bi vam se svidjelo, moja gospo. Imamo veliku knjižnicu ali su knjige, kako bi ih vi nazvali, zločeste. Više slika nego riječi, ako me razumijete.

U pravilu, Maris je uživala u širenju svojeg znanja, ali ne i ovaj put. – Razumijem vas jako dobro. Pomogli ste mi, gospodine...?

- Mick Fisher, vama na uslugu. Nemojte da požalim što sam vas ostavio da čekate.

Maris prekriži prste u naborima suknje. – Biti ću pravi primjer diskrecije. Možete ići.

Brojala je do 100 nakon što je gosp. Fisher otišao niz hodnik, ostavivši ju. Namještaj u klubu je bio po posljednjoj modi. Debeli turski tepih, stolica udobno postavljena, slike uokvirene pozlatom jezivo a opet bujno izvedene. Kuća je za raj grijeha bila nevjerojatno mirna. Maris je dovoljno dugo živjela na selu da bi znala kako sexualni čin, bilo da je ljudski ili životinjski, nije nikad tih.

Ali bila su tek dva sata popodne. Možda je društvo noću postajalo glasnije.

Njen ju suprug nije nikad taknuo ako nije bio vani potpuni mrak... a i unutra. Henry je bio tjeskoban jednako kao i ona tako da bi ugasila sve svijeće kako bi ih oboje spriječila da vide ono što se događalo.

Ili ono što nije.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Njihov bračni krevet mu je pružao malo zadovoljstva, ali je bio prazan godinama. Ona se na tu situaciju navikla i neće si dopustiti sažalijevati nad njom. Sad je bila žena od akcije, a stepenice su ju zvale. Vrijeme je ključno, na tako mnogo načina. Tko zna kada bi se gosp. Fisher mogao vratiti kako bi ju provjerio, ili bi sluga mogao proći hodnikom? Ili, Bože oslobodi, da skandalozno gola žena odluči prošetati duž turskog tepiha sjajnih bradavica?

Koliko bi njen voljeni Henry još mogao živjeti.

Maris je doslovno trčala uz stepenice do sljedećeg kata, imala je na umu sklizak mramor.

Prema njenom iskustvu, kad je netko nekome želio zlo, zlo je imalo druge ideje. Nije planirala pasti kad joj je objekt potrage tako blizu.

Sudeći prema otvorenim vratima kroz koja je provirila, pronašla je spavaće sobe, čudne spavaće sobe. Da, u njima su bili kreveti – ogromni, u koje bi mogla stati cijela obitelj – ali su sobe bile pune opreme kojoj bi mjesto prije bilo u štali nego u obiteljskom domu. Izbor bičeva i različito uže koje je bilo uredno složeno po zidova su bili zaprepaščujući. Gdje nije bilo tapeta zidovi su prekriveni ogledalima, i Maris se brzo pokrene kako se njena obična siva haljina i blijeda poput mlijeka koža oslikale u njima. Puno je važnije fokusirati se na svoj mozak nego na nepostojeću ljepotu koju je imala otkad je postala ženom, i obično bi ogledala izbjegavala u širokom luku. Dovoljno je da je čista i uredna.

Zastane kad je stigla do zatvorenih vrata. Usudi li se pokucati ili samo otvoriti? Čula je mrmljajuće zvukove iza debela oslikana drva. Čvrst zvižduk i tren kasnije tiho stenjanje.

Odvratno. Tko god da je iza njih zaslužuje biti prekinut.

Maris okrene kvaku. Otključana. Otškrine vrata.

Prvo što je vidjela je bio kaput muškarca prebačen preko naslona stolice. Žut, s nečim što se činilo poput velikih narančastih krizantema našlinganih na svili. Vulgaran kaput, u potpunosti neprimjeren odlikovanom ratnom heroju, što je Reynold Durant bio, potpuni nedostatak dužnosti prema novim odgovornostima. Od nedavno se provodio i lutao Londonom novcem njena supruga.

Otvori još malo vrata i otkrije stojeće ogledalo nagnuto prema krevetu, široka ramena i čvrstu stražnjicu spektakularnog primjerka muškarca zarobljenog na njegovoj površini.

Dvostruka slika stvarnosti i odraza od koje Maris gutne i zatetura. Možda ovo i nije bila tako dobra ideja.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Želiš nam se pridružiti?-

upita primjerak, odašiljajući drhtaje niz njenu kralježnicu.

Zasigurno je imao oči na potiljku, jer se nije okrenuo, samo je nastavio dirati ženu raširenu na krevetu crnim baršunastim bičem. Glas mu je zvučao poput okusa topla tamna meda s najboljim francuskim brendijem. Jedna hrapava riječ i žena ne bi nikada otišla, ostala bi zarobljena u tekućim jantarnim dubinama.

- Kapetane Durant?- Maris uspije protisnuti.

- Tko pita?- okrene se, u potpunosti izložen pogledu.

Cijeli.

Koža mu je bila glatka, a njegov kurac nabrekao i usmjeren prema gore.

Maris na tren sklopi oči. Izuzev kipova i crteža u drvenim spisima nije nikada vidjela potpuno golog muškarca, a ovaj se muškarac činio utisnutim unutar njenih kapaka nakon samo par sekundi. Ona otvori oči i namjesti neutralan izraz lica. Ne želi da on pomisli kako se ona zanima za njega.

- Ja sam lady Kelby. Zasigurno se sjećate da ste primili barem dva tuceta pisama od mene.željela je zvučati oholo iako se bojala da je otkrila istinu. Sebi je zvučala poput očajne budale, koja je i bila.

- Jedno skoro svaki dan prošlog mjeseca.- Durant baci bič na pod, gdje se otkotrljao ispod kreveta za ispitivanje. – Patsy, ljubavi, možda se želiš pokriti pred lady Kerby. Čini se da sam konačno uhvaćen.

Maris je tiho gledala u nevjerici dok je prilazio noćnom ormariću. Otvori ladicu i izvuće nož. Dragi Bože, neće ju napasti, zar ne? Ona nema ništa čime bi se obranila, osim igle za šešir.

Gosp. Fisheru se vjerojatno neće žuriti spasiti ju ukoliko bude vrištala, no ona svejedno otvori usta kako bi to učinila.

Na njeno olakšanje, Durant nije primjetio njenu paniku dok je rezao uže koje je sputavalo njegovu družicu. Ženska stražnjica je bila crvena poput maline, a ostatak prčast i sniježno bijel.

On prebaci plahte preko nje, ali je on bio taj kojeg je trebalo prekriti. Zasigurno nije očekivao razgovarati s Maris u tom stanju?

Bio je go.

I onoliko besraman koliko se pribojavala.

- Hoće li joj dugo trebati ili mogu ići, Reyn?- upita žena.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Durant uzdahne. – Možda možemo nastaviti sutra, draga. Ali ako si u velikoj potrebi, mislim da sam vidio Blivensa u blagovaonici.

Patsy napuči usne. – Ali on nije ti, Reyn.

- Bilo koja luka u oluji, ljubavi. Nisam služio u mornarici ali toliko znam.

Sve su mačke sive u mraku, pomisli Maris. Sudeći prema Patsynom izrazu licam možda je to izrekla na glas.

- U redu, - uzdahne Patsy. – Pričekat ću te do sutra. Isto vrijeme, ista soba. Dogovorit ću sve s Fisherom.- I dalje umotana u plahtu, spusti se s kreveta i pokupi odjeću.

- Sjajno.- Durant poljubi izloženo Patsyno rame i pljesne ju po stražnjici. Maris osjeti ubod iritiranosti od njegova prisna pozdrava.

- Dakle, - reče nakon što je Patsy otišla i zalupila vrata za sobom. – Završimo s ovim. Što želite?

- Jako dobro znate što želim! Napisala sam vam to dovoljno puta!

Muškarac – i dalje gol – slegne. – Ali ih nisam sve pročitao. Osvježite mi sjećanje.

- Trebate doći u Kerby Hall... kao što ste prvotno pristali. Moj suprug nije dobro.- ovo nije u potpunosti ono što je planirala reći i to nije sakrilo sve detalje koji su joj se motali po glavi.

On odmahne glavom i sjedne na krevet. Može li staviti nešto preko svog međunožja? Po prekrivaču je bilo rašireno barem pola tuceta jastuka.

- Ali ne želim napustiti sada grad, niti u skorije vrijeme. Vidio sam dosta sela. Od svoje šesnaeste prešao sam preko Europe i Amerika. Dvanaest godina tijekom kojih su pucali u mene a ja sam spavao u rupama i blatu izgladnjujući se kako bi služio kralju. Otkrio sam kako je život u Londonu zabavan.

Maris je vidjela koliko je još uvijek zabavljen. Njegov bujan kurac nije ni najmanje splasnuo dok se ona raspravljala s njim. Ipak je bio još uvijek jako mlad, šest godina mlađi od nje ako je dobro izračunala.

- Morate doći! To vam je dužnost!

- Ne govorite mi o dužnosti, madam. Ja sam svoje dao i imam ožiljke koji to dokazuju.

Marisin je pogled pratio njegovu veliku smeđu ruku koja je dotaknula mišićavo bedro prerezano dugom crvenom linijom.

Primjetio je. – Rana od bajunete. Zrno je još uvijek u mojem ramenu. Boli ko sam vrag kad je vlažno vrijeme, što je gotovo svaki dan u Engleskoj. Pun sam ožiljaka i kvrga. Ni moje lijepo

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord lice nije pobjeglo Francuzima. Doduše, nekim se damama sviđa.- nemarno se osmjehne, ožiljak od sablje mu produbi rubicu u obrazu.

Maris je vidjela gdje su neke dame gledale.

Nije mu bilo ni trideset, na sebi je imao iznošen izgled koji je nadilazio sve ozlijede koje su ga zadobile. Rasipnost, pomisli, ali i još nešto. Gledala je kako lupka prstima o bedro, i onda brzo shvati gdje joj je pogled usmjeren.

Nekoliko minuta u ovoj odvratnoj kući i bila je uništena. No to je bilo potrebno, nije li, ako će nastaviti s Henryevim planom?

- Morate doći u Kerby Hall, barem na kratko. Sigurna sam da neće... dugo trajati.- osjeti kako joj boja nailazi u obraze.

- Rekao sam vašem suprugu da sam se predomislio. Sada sam u to siguran.

Proklet bio on i njegova uvreda koja se podrazumijeva. Znala je da je obična i stara, ali nije u potpunosti odbojna. – Uzeli ste njegov novac.

- I napisao da ću ga vratiti.- Durant ustane, uputi se prema stolici na kojoj je bila njegova odjeća i posegne u džep. – Evo. Imao sam nešto sreće za stolovima. Zabunom je ispalo da sam se složio kad je gosp. Ramsey predložio... uh... jedinstvenu priliku za mene. Zna biti uvjeravajuć, znate. Strastven. Nikad nisam upoznao čovjeka poput njega, i to je istina. Čudna sorta. Jeste li ga upoznali?

Maris odmahne glavo. Henry je sam došao do te ideje unutar svoje šuplje glave i sve namjestio. Ona odmakne ponuđeni novac.

- S njim nešto nije u redu. Mislim da nije u potpunosti ono za što se predstavlja. Ali kad sam ga upoznao, mislio sam – pa, nije bitno. Moja potreba za položajem za koji ste me unajmili više ne postoji.

Naglasivši riječ položaj Maris se ponovno zacrveni. Osjetila je toplinu kako klizi niz ovratnik njene haljine visoka vrata. Podigne tkaninu za još jedan centimetar.

Muškarac je imao drskosti uhvatiti ju u tome i nasmiješiti se. Bilo je očaravajuće kao i ostatak njega. – Nije potrebno reći da mi je žao što sam ikad odgovorio na oglas u The London Listu prošlu jesen i stavio nas oboje u ovu situaciju. To je bila pogreška. Nakon što sam upoznao vašeg supruga, imao sam krizu i shvatio da to neće uspjeti.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Maris nije bila prisutna tijekom intervjua za posao. Henry je inzistirao da sam obavi sastanak, i ona je na to pristala, nadajući se da će odgoditi njenu užasnutost. Nije si dopustila baciti pogled na kapetana Duranta kad je ujahao kameni prilaz Kerby Halla.

- Moj suprug umire,- reče naglo. Hvala Bogu da kapetan Durant oblači svoje hlače od jelenje kože. Čini se da ne nosi gaće.

- Žao mi je to čuti, lady Kelby. Ali to neće promijeniti moj stav. Uvjeravam vas da ću vratiti svaki novčić sad kad mi je sreća okrenula.

- Ne želimo novac! Želimo... vas!- bilo je prekasno proći ponovno kroz cijeli proces. Gosp.

Ramseyu su trebale godine da dođe ovako daleko. Nejasni oglasi. Nejasni intervjui s nekoliko kandidata koji su bili tako očajni da ih nije brinula neodređenost.

Henry je bio izrazito određen. Iako su sve mačke u mraku bile sive, lord Kelby se brinuo o svojoj ženi i nasljeđu. Očito se ostala dvojica muškaraca koje mu je poslao gosp. Ramsey nisu mogla usporediti s kapetanom Durantom, jer je Henry inzistirao da nitko drugi ni neće.

Iako Henry možda ne bi bio tako impresioniran kad bi znao gdje ga je Maris pronašla. Morat će se posavjetovati s Henryevim doktorom u Londonu ako Reynold Durant pristane nastaviti s tim ludilom. Ona se neće izložiti boginjama.

- Na kraju nisam na prodaju.

- Svatko ima svoju cijenu, kapetane Durant.- znala je da ju ona ima, i bila je iznenađujuće niska. Zbog krova nad glavom nakon smrti oca i prilike da nastavi raditi na Kelbyevoj kolekciji pristala se udati za muškarca koji je bio dovoljno star da joj bude djed.

I impotentan.

Ali ga je ona oduvijek voljela, još dok je bila djevojčica. Henry je bio dobar, brinuo se o njoj na sve načine i oni su bili sretni... sve do pretprošle godine kad je postao ljut i odlučan izbaciti svojeg ludog nećaka iz grofovije. Njegova je ideja bila čista glupost. Dobro, nečista. Na Henrya se nije moglo utjecati a ona nije nikada bila jedna od onih žena koje su koristile svoju ženstvenost kako bi promjenile mišljenje muškarca.

Kao u ovom trenu. Durant se činio odlučnim.

- Molim vas, kapetane Durant. Znate za naše poteškoće. Znam da vam se Henry u potpunosti povjerio i da vam očito vjeruje. Priznajem da ne vidim zašto.- reče Maris, nije mogla oprostiti muškarcu njegovu ležernu drskost. – Nećak mojeg supruga je najgora vrsta zločinca.

Zakleo se da će uništiti životni znanstveni rad mojeg supruga. Sve knjige u knjižnici – uništiti će

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord svaku. Zgužvati svaki papir. I... on je libertinac. Pretvoriti će Kelby Hall u... mjesto zlo poput njega.

Durant podigne crnu obrvu kad je zakopčao dugme za manšetu. Maris je bilo drago vidjeti da se nastavio odijevati dok je gledala preko njegove glave u sliku koja je prikazivala nekoliko tijela kako se previja u ekstazi. Ili od loše probave. Nije bilo moguće razaznati koje je točno prema njihovom izrazu lica.

- To bi me trebalo uvjeriti? Nemam vremena za čitanje, lady Kelby. Nije mi stalo do toga što će nastati od knjižnice Kelby Halla.

Maris je željela vrištati, ali ne bi joj pomoglo izgubiti mirnoću. – Važno je mojem suprugu.

Prema zakonu o naslijeđu sve što se nalazi unutar Kelby Halla mora ostati na posjedu i predati se sljedećem grofu, ali se ne definira stanje.- Grofovi Kelby Halla su bili ekcentrični. I skupljači.

Bilo je opasno prolaziti tavanima kroz kolekcije spremljenih antikviteta koji su skupile generacije aristokrata dok su lutali svijetom. Henryev je san bio dio kuće pretvoriti u muzej, a Maris bi bila kustos. Njegovo djelo bi bilo središnji dio, ali bi se izložile i stvari iz ostalih stoljeća.

- Prokrijumčarite neke papire.

- Nisu to samo papiri. To su stvari koje nemaju cijenu. Prema zakonu, Henryev nećak ih ne može prodati ali je prijetio da će ih jednostavno baciti u jezero. Tako bi i dalje bili na zemljištu, zar ne?- upita gorko. – David zna kako povrijediti Henrya. Moj je suprug proveo mnoge godine u Toskani na iskopinama. On je najveći stručnjak za etrušćansku civilizaciju u Engleskoj.

- Vrijedan trud, siguran sam, lady Kelby. Etrušćani su, kao i Rimljani i Grci, mrtvi, hvala bogovima. Kao školarac uvijek sam klasične studije smatrao odvratnima. Silovanja i labudovi i gutanje nečije žene. Kćeri koje iskaču iz glave. Gluposti. Zašto bi meni... ili bilo kome drugome... stalo?

Kelbyeva kolekcija je bila od velike važnosti cijeli Marisin život. Njen otac je bio grofov tajnik i glavni asistent. Slijedila je dvojicu muškaraca na njihova iskapanja čim je postala dovoljno velika da bude korisna, i bila je stručnjak za Etrušćane. Kako je vid njena supruga slabio ona je bila ta koja je prevodila, koja je pripremala papire za njegova predavanja i publikacije.

Ono što mu nije mogla napraviti je roditi sina.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Ionako je vjerojatno prekasno. Ima trideset četiri godine, i upravo je jutros iščupala sijedu vlas iz svojih smeđih kovrča.

- Čini mi se da možeš spremiti ono što je vrijedno i negdje sakriti. Kako će njegov nećak znati? On nije stručnjak, nije li?

- David sve zna. I još više od onoga što sam upravo rekla.- Maris nije planirala otkriti ono najgore... i neće. Čak ni Henry ne zna što je učinila prije pet godina. Ispala je budala unatoč svom ponosu i inteligenciji, i plaćala je krivnjom svaki put kad bi pogledala ponosno naborano lice svojeg supruga.

Vidjela je da neće zapaliti Duranta inteligencijom. Čak se hvalio kako je skoro pa nepismen.

Zašto je Henry tako zapeo na Duranta? Henry je bio briljantan muškarac, pomalo svojeglav.

Riskirao bi predajom Kelby Halla sinu ovog neznalice.

Iako dijete koje se začne ne mora biti sin. Henryev željeni nasljednik s prvom ženom je bila kćer. Jadna Jane. Jadna mrtva Jane.

- Moj suprug vjeruje kako je njegov nećak David odgovoran za smrt njegove kćeri.

Ah, to je zaustavilo ovog čovjeka da gurne ruku u grozan kaput. – Zašto nije rekao vlastima?- Komplicirano je.- Istina je da se Jane ubila, ali je David mogao sašiti kamenje u njenu podsuknju. Jane je bila žrtva jednako kao i Maris, ali je ona i dalje bila živa.

- Počinjete me interesirati, lady Kelby. Ono što govorite je da je ovaj ludi plan zapravo plemeniti cilj. Trebao bi spriječiti ubojicu da naslijedi.

- Upravo to.

- Zašto ne unajmite nekoga da ubije ubojicu? Ne mene. Ja sam završio s ubijanjem za život.

Unajmite pravog ubojicu. Zasigurno negdje postoji drugi muški Kelby koji je zakopan poput Etrušćanskih artefakta kojima ste tako skloni.

- Obitelj mojeg supruga je radije skupljala stvari nego djecu. Nema nikoga osim Davida.

Naslov i imanje će se vratiti Kruni.

- Zar bi to bilo tako strašno? Zasigurno je napravljena neka mjera za vas.

- Ne brinem se za sebe.- Koja laž.

David se uvijek nalazio na rubu njena života. Marie nije bila u potpunosti sigurna da će se moći zaštititi od njega ako se nešto dogodi Henryu. Neće biti sigurna sama u kući udovice, to je sigurno. Nije bila sigurna od njegovih namjera u Kelby Hallu prije pet godina. Živjela je u

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord velikoj elizabetanskoj kući od malih nogu. Nedostajat će joj, ali će morati otići negdje daleko kad David postane grof.

Osim ako neće imati dijete o kojem će se brinuti. Što ako ona i dijete i dalje ne budu sigurni?

- Blijedi ste, lady Kelby. Zašto ne sjednete?

Ne može sjesti na krevet nakon onog što se upravo dogodilo na njemu a njegova jakna i marama su i dalje bli složeni na jedinoj stolici u sobi. Ona podigne bradu puna lažne hrabrosti. – U potpunosti sam dobro, kapetane Durant.

- Ne izgledate tako.- on makne odjeću na pod i gurne stolicu prema njoj. – Izvolite.

Sjednite.

- Ja nisam jedan od vaših novaka kojem možete zapovijedati.- Unatoč tome, ona zahvalno uroni u stolicu. Dan je postajao previše za nju.

Ili premalo.

- Ne, vi ste oholi poput kraljice. Priznajem da bi vi bili ta koja bi izdavala zapovijedi. Istraži Novi Svijet, Waltere. Napiši mi dramu, Wille. Ubij mojeg naslijednika. To bi bila Mary, kraljica Škota, ne David.

- Ja nisam Elizabeta, gospodaru.-

reče Maris, iritirana i nekako iznenađena njegovim

znanjem.

- Djevičanska Kraljica,- sanjario je Durant. – I dalje imate djevičanski izgled, lady Kelby.

Lord Kelby je bio antički stara ptica kad ste se vjenčali, nije li?

Marisina kralježnica se ispravi. Ona, nažalost, nije bila djevica. – Prešli ste granicu, kapetane Durant. Vidim da je bilo uzaludno trošiti svoje cijenjeno vrijeme i novac kako bi vas pronašla. Čovjek poput vas nema osjećaja za čast ni za odgovornost. Ne mogu vjerovati da razgovaram s vama u vašem trenutnom stanju. VI ste... vi ste... riječi su nedovoljne.

Durantove usne se uviju, netaknute njenim uvredama. – Čemu razgovor kad postoje druge stvari koje možemo raditi?

Zadirkivao ju je, ali je ona i dalje bila užasnuta. – Ovdje? Jeste li ludi? Sanjajte o tome, izrode! Čak i da ste posljednji čovjek u kraljevstvu ne bi vam dozvolila da stavite ruku na mene u ovoj odvratnoj sobi!

- A opet nekako to želim. Zapravo, ne mogu misliti na ništa što bi me više zadovoljilo.

Zadovoljite nas oboje.- prelazio je preko tepiha poput divlje mačke.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Maris ustane sa stolice i udari leđima u zid, predmet mučenja ju je ubadao u leđa. Stavi ruku iza sebe, rukavicama klizne oko meka kožna biča. Nije ga mogla skinuti s kuke i udariti Durantovu tamnu glavu prije nego je osjetila njegov topli dah na obrazu.

- Samo jedno malo kušanje, mislim. Da vidim što ću propustiti.- promrmljao je prije nego li su se njegove usne spustile na njene.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 2.

Reyn Durant je bio pseto. Pravo kopile čak i da su se njegovi roditelji oženili. Njegovo je ponašanje zbog toga bilo nečuveno. Znao je, ali kako je mogao prepoznati pravu groficu od Kelbya? Ona je bila posljednja osoba na svijetu koju je očekivao vidjeti u Reining Monarchs Društvu.

Nije bio neuobičajeno da zainteresirana osoba doluta na disciplinsku seansu i ta ga je nepredvidivost mjesta zabavljala određeno vrijeme. Ipak, nakon što se predstavila, trebao je inzistirati na tome da odmah ode, a zatim ju odvući u krevet kako bi ju dodatno šokirao ako ne ode. Ili se ogrnuti zavjesom. Barem, pozvati Fishera.

Nije učinio ništa od toga. Ponašao se poput glumca na sceni u svojem oholom pokušaju da ju otjera. I umjesto da čvrsto odbije njenu ponudu i otprati ju do vrata on se privio uz nju, dok su ga njeni trnci ogorčenja nevjerojatno dražili.

Prokletstvo, ženi je bilo potrebno ljubljenje. Reyn je bio u dovoljno situacija s nesigurnim izlaskom da zna iskoristiti priliku, te on dotakne njene usne u namjeri da joj održi lekciju i uplaši ju zbog njena dobra.

Bio je nagrađen oštrim koljenom u preponama.

Na sreću je imao izvrsne reflekse i najgore je izbjegao. Ostatak je i dalje bio bolan. Duboko uzdahne i nasloni se uz zid.

Kreten. Trebao bi između sebe i lady Kelby postaviti metre udaljenosti, ali je njena borba samo pojačala njegovu želju da ju ukroti.

Nije znao zašto. Unatoč tome što ga je pronašla u tako kompromitirajućem položaju, inače nije morao podčiniti ženu. Društvo Reining Monarch je za njega bila još jedna luka u oluji,

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord zabava, ništa više. Nije namjeravao nastaviti s ne zanimljivim prijedlogom i pokušati oploditi ženu koja ga je očito prezirala. Obična, smežurana učena žena koja je udarala nogama.

To je loše. Možda nije tako obična pomisli nakon što joj rumenilo oblije obraze i ljutnja zasja u očima. Od gore uoči kako su joj trepavice duge i trepću poput leptira zarobljenog u staklu. Ispod njene ružne sive haljine nalazile su se zanosne obline, i da ga nije djelomično lišila muškosti, možda je malo više cijenio njen stas.

Bila je dovoljno zgodna ali potpuno neprikladna za ono što je njen muž imao na umu. Nije mogla podnijeti njegov poljubac, kako će ostalo?

Reyn je bio blizu toga da siđe s uma kad se javio na čudan oglas u The London Listu.

Vlasnik novina, Mr. Ramsey, dvosmislen ali ga je kritični pogledao, postavio mu mnogo pitanja.

Osjećao se kao da sjedi na ispitima koje je redovito padao u školi. Čudan tip Ramsey je o njemu znao više od njegove vlastite majke. Štogod da mu je Reyn rekao zadovoljilo ga je, i novinar dogovori sastanak sa statim grofom prije 2 mjeseca. Nije mogao vjerovati svojoj sreći kad mu je uručen novac samo zbog dolaska u Kelby Hall.

Troškovi puta – i ono što mu je obećano ako intervju bude uspješan – su bili nadasve velikodušni. Reyn je odmah znao da nešto nije u redu, ali je njegova sestra Virginia trebala njegovu pomoć, a on je za to trebao novac. Zakasnio je s trudom, ali je barem poslijednje dane provela u ono malo luksuza koje joj je mogao pružiti. Unajmio je medicinsku sestru i kolibu s čistim zrakom izvan Richmonda. Dao joj je psa, jer ga je Ginny oduvijek željela. Njihovi roditelji nisu nigdje ostali dovoljno dugo da bi ga mogli imati. Životinja je bila trošak, nešto što si Anthony i Corrine Durant nisu mogli priuštiti nakon situacija za stolovima.

Ni Reyn nije bio drugačiji. Živio je svugdje i nigdje, napustio odgovornost prema sestri dok je hodao Europom i Kanadom. Ali je i dalje imao principe. Nikad nije namjeravao ozbiljno nastaviti dogovor s grofom od Kelbya nakon što je doznao što starac želi.

Najgore što se može reći je da je posudio novac pod lažnim predstavljanjem. I što ako se toga nije držao. Grof ga neće moći zbog toga zakonski goniti. Skandal bi starca odmah ubio i okrenuo društvo protiv drthtajuće grofice.

Reyn će mu nekako vratiti novac. Sreća mu se osmijehnula za stolovima u poslijednje vrijeme kao da ga nagrađuje za loše ponašanje. Da su još uvijek živi roditelji bi mu zavidjeli na tome.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Nešto mu se dogodilo nakon što se prodao, nešto što nije želio proučiti na danjem svijetlu. Štogod da je to – dosada? Očaj? – učinili su ga nesmotrenim. Oduvijek je bio nemirna duša, nije se mogao držati ničega osim vojske dovoljno dugo. No, rat je gotov, gotov je godinama.

Dosadna rutina mira mu nije donijela komfort. Zapravo, učinila ga je luđim. Sve što je radio prošle godine nakon što se vratio u London je šepurenje u uniformi poput lutke za kraljevo zadovoljstvo. Za njega u vojsci više nije bilo mjesta.

Ništa bolji nije bio ni civilan život. Čak je kupio pretplatu na tromjesječje u Reining Monarch Society kako bi vidio u čemu je frka oko tog mjesta. I dalje nije znao. Čak i nakon što mu je dana potpuna vlast nad drugim bićem osjećao se bespomoćno. Rekao si je kako je uskraćivanje zahtjeva grofa na smrtnoj postelji dobra stvar. Nije bio rasipnik kakvim su ga smatrali pristojni ljudi. Nekada je posjedovao karakter. Možda ga povrati.

- Makni se s mene!!!

Lady Kelby nije vikala. Ionako joj nitko ne bi došao u pomoć. Vika je bila ovdje uobičajena stvar. Taj dio je bio zabavan.

- Nisam točno na vama, lady Kelby. Da jesam znali bi, i mislim da se ne bi protivili. Niste li zato ovdje?

Bila je visoka za ženu, ali nekako sagnuta ispod ruke koja ju je pritisnula uz zid. Šešir joj je bio nakrenut pod čudnim kutom zbog čega je djelovala manje ukočeno ali nimalo manje ljuto. K vragu, želio je uspjeti u naumu da ju poljubi. Sad za to nema previše nade.

- Odvratni ste! Ne znam zašto je moj muž mislio da bi mogli biti zadovoljavajući.

Ni Reyn nije bio siguran. Nije bio nitko, bez titule, obrazovanja, uspjeha. Njegov je otac bio rođak markiza koji je bankrotirao, a njegova majka najmlađa kćer nečasne vikontese koja je pobjegla sa svojom sobaricom. Bilo mu je zanimljivo razmišljati kako je njegova stara baka bila sljedbenica Sappho, ali se sjećao nje i njene družice Grace kao vrlo drage osobe.

Skandal i lijenost su bili urođeni u njega od najranije dobi, izbačen je iz više škola nego što ih je pamtio. Oba su mu roditelja bili zgodni, i on se nije žalio kad je ugledao svoj odraz u zrcalu.

Možda ga je grof odabrao poput punokrvnog pastuha koji bi prekrio običnu kobilu. Bio je raskošan i pun duha, i dolazio je iz dobre obitelji iako nitko nije u poslijednje vrijeme osvojio novac u trkama.

On podigne svoju maramu s tepiha i počne ju vezati. – Ne znam, lady Kelby. Niste s njim razgovarali o cijeloj ovoj situaciji?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Rekla sam vam da nije dobro.- reče. – Toliko se brine da ne mogu vjerovati kako je i dalje pri sebi, inače vas nikada ne bi odabrao.

- Smatrajte me van odabira. Vratit ću vam novac u najkraćem roku.

- Zašto ste uzeli novac ako niste planirali održati svoju riječ? Smatrate me neprivlačnom?

Reyn osjeti ubod iritiranosti. Neće s njom lijepo nakon što ga je udarila u prepone. – Ne pecajte komplimente, lady Kelby. Teško da možete očekivati da vam kažem kako vas želim kad me očito prezirete. Novac mi je bio potreban. I dalje je. Moja sestra – pa, ona umire, kao i vaš suprug – samo što ona ne živi unutar tisuću jutara parka s tisuću slugu koji ju paze zajedno s požrtvovnim suprugom koji bi učinio sve, bez obzira na to koliko je odbojno, samo da ju usreći.

Zasigurno volite svojeg supruga kad ste došli ovamo potražiti me.

Lady Kelby se zacrveni. – Ja..da. On... on je divan muškarac. Henry mi je jako drag.

- Žao mi je onda. I meni je draga moja sestra, i ja sam ju godinama zapostavljao. Bio sam poprilično očajan kad sam upoznao gosp. Ramseya. Radio bi što god mi je ponudio kako bi svojoj sestri olakšao posljednje mjesece. Ali ne i ovo.

- Ne. I meni je žao zbog vas.

Reyn se nasmiješi. – Baš smo par, nismo li? Ja sam lopov a vi bi mi dopustili da vam ukradem čednost, ako je išta ostalo za ukrasti.

O, s tim je prešao granicu. Ljupko rumenilo koje je bilo na njenim obrazima se povuče.

Očekivao je da ga opsuje, udari, ili ljutito izađe iz sobe poput Patsy.

Umjesto toga njene su usne drhtale a velike smeđe oči se napune suzama. – Kako se usuđujete,- šapne. – Ne znate agoniju..- njen jecaj uguši ostatak riječi.

Suze nisu bile uobičajene u Reining Monarchs Society kao na prijemjer vika, ali Reyn nije nikada uspio očvrsnuti srce na njih. Prišao je Maris, u namjeri da joj pruži rupčić i izravna šešir, ali je nekako stavio ruke oko nje i nos uronio u sive vrpce od organdija. Morat će umiroviti svoju kravatu jer se Lady Kelby za nju držala kao da joj o tome ovisi život.

- U redu je, žao mi je.- reče i potapša gumbe na leđima zasigurno najneprivlačnije haljine koju je vidio na jednoj plemkinji. Zar joj je muž izgubio vid? Možda nije, iako mu se činio poprilično oštra uma kad ga je posljednji put vidio.

Oči Henrya Kelbya su bile crne poput vrane, slične Reyevim. Reyn je vidio portret grofa u dotjeranoj odori iz prošla stoljeća u knjižnici, kose prekrivene perikom. Možda je grof of Kelbya u njemu vidio mlađu verziju sebe. Nije to mogao znati.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Molim vas ne plačite.

Lady Kelby drhtavo štucne i nastavi močiti prednji dio Reynove košulje. Ova nemoguća situacija ju je gurnula preko ruba.

Bilo ga je sram što je sve pogoršao. – Nisam mislio, lady Kelby. Uvijek kažem prvu glupost koja mi padne na um. Treba mi čuvar, doista. Ili brnjica.

Cijeli je svoj život govorio bez razmišljanja, isto tako i djelovao. Posljednje je bilo korisno u borbi, ali ne uvijek dobrodošlo u civilnom životu. Nekad bi ga svrbila koža iznutra. Čuo bi pčele.

Ne bi mogao mirno sjediti. Niti čitati knjigu a da ne zaspi ili ju baci u zid.

Također nije mogao odšetati od izazova. Da ima mozga u glavi otpratio bi ju van i zatvorio vrata za njom. Pronašao Patsy i izjebao ju ako to Blivens nije već učinio.

Reyn nije imao mozga. Barem ne korisnog. Držao je lady Kelby dok se nije smirila u njegovom naručju, podigao joj bradu. Njene su tamne trepavice bile mokre i bodljikave, ali su se mala jezera u smeđim očima osušila. Gledala je u njega takvom snagom da je skoro zaboravio što želi učiniti.

- Oprosti.- reče i poljubi ju.

Nije bilo udarca niti borbe. Njene se usne iznenađeno otvore i on uleti. Imala je okus po suzama i čaju. I nevinosti. Nije mu znala uzvratiti poljubac i zbog toga je još više žalio što je započeo cijelu stvar. Što nije u redu s njim? Lady Kelby nije bila njegov tip, takva blijeda, siva i smeđa. Bila je udana i voljela je svojeg starog grofa. Reyn se nije petljao s udanim ženama osim ako nisu bile zaljubljene. Patsy i ostale su u njemu tražile zamjenu s malo zločesta začina za dosadu u svojim dogovorenim brakovima. Rado bi im udovoljio, čak i ako je morao koristiti bič, štap ili mahati kurcem kao oružjem dobrodošlice. Nije zavodio nevine.

Nevoljki jezik lady Kelby dotakne njegov i odasla munju u njegove prepone.

Namršti se. Nije joj znao ni ime. Toliko toga nije znao a ipak se uspio jako dobro snaći u životu. Dovoljno dobro, u svakom slučaju.

Možda je u ovom trenu imao prazninu u glavi ali mu je tijelo bilo u potpunosti spremno na ženu u njegovom naručju, čije su ruke u rukavicama drhtale uz njegov vrat. Zapravo, svaki djelić njena šoka je bio uronjen u kanadski snijeg koji je pokretao lavinu odgovora u njemu. Usta su joj bila meka i podatna, dopuštala njegovo temeljito istraživanje.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn ju privuče, prsti su mu bili zaposleni na rubu tkaninom prekrivenih gumba na njenim leđima, njene obilne grudi stisnute uz njegovu košulju. Okrzne prstima preko tkanine do dijela tople kože koji se pokazao iznad njene haljine, nadajući se da će joj strastveni poljubac probuditi žudnju.

Dodir njegovih prstiju na njenoj koži ju upozori na njegove namjere, i njene jezik zastane.

Reyn otvori oči i ugleda njene, tamne poput kave. Trepnu i on osjeti kako se odgurnula od njega.

I dalje je bio uglavnom džentlemen, te ju pusti, odmakne se od nje i udari lošim koljenom od stolicu.

- Što radite, kapetane Durant?- ona obriše vlagu sa svojih natečenih usana.

Slegne. – Žao mi je, i zbog toga, ako vam se nije svidjelo.

Nije ništa rekla.

Nije bio toliko uobražen da je vjerovao kako jedan njegov poljubac može nekoga ostaviti bez teksta ali je to bio jako dobar poljubac kad bi se žena opustila. Pitao se ljubi li ona i dalje svojeg supruga... ili nekog drugog. Nekako je sumnjao u to.

- Je li... znači li to da ste promijenili mišljenje oko dolaska u Kelby Hall?

Trebao joj je reći ne. Kakav bi on bio muškarac ako bi napravio dijete i otišao? Cijela ideja nije bila razumna. Reyn nije imao želje za brakom i očinstvom ali to nije značilo da je potpuno bez časti, bez obzira na to što je lady Kelby rekla. Koje je zlo manje – uzeti nezarađeni novac ili napustiti dijete? Otvori usta a zatim ih zatvori.

Stajala je ponosno, dignute brade unatoč drhtaju u kostima. Uskoro će izgubiti kontrolu. Oči su ju izdavale. Bile su mokre i pune očaja. Nije bio siguran je li željela da on kaže da ili ne.

Reyn je bio siguran da nije odobravala mužev plan, bez obzira na to koliko je zao David Kelby. Spašavanje knjiga i ludih kipova nije dovoljno da se prepusti preljubu s potpunim strancem. Lady Kelby se nije činila tipom koji krši bilo koju vrstu zapovijedi.

- Dopusti mi da te zakopčam.

- Niste mi odgovorili.- okrene mu leđa.

- Nisam.- Reyn nije nikada bio mislioc, ali je osjetio dužnosti dovesti u red svoje rasute misli. Koncentrirao se na svaki sivi gumb, prekrivao centimentre sniježno bijele kože i potkošulje. Želi li ju u budćnosti osloboditi jednako ružne haljine? Nije znao. Stavi ruke na njena ramena i nježno ju okrene.

- Daj mi dan da ponovno razmislim. Gdje si odsjela?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Hotel Mivart u ulici Brook.

- Pretpostavljam da je tvoj suprug s tobom.

Ona odmahne glavom i užasan šešir padne na njeno rame. – Ne zna da sam ovdje.

- Ovdje u Londonu? Ili ovdje?

Lady Kelby se borila otpetljati dupli čvor na sivoj organdi vrpci. Ruke su joj se i dalje tresle i Reyn osjeti potrebu pomoći joj. Bio je vješt s rukama, volio ih je držati zaposlenima, čak i ako bi to značilo glumiti sluškinju dami.

Stajala je u tišini dok je on brzo razvezao i maknuo šešir. – Zna da sam u Londonu. Rekla sam mu da sam došla u kupovinu.

Dobro. Trebala joj je nova odjeća. Izgledala je kao da je već u žalosti.

- Znači ne zna da si me došla pronaći?

- Nije me poslao. Nisam sigurna bi li to odobrio.

- Trebala si reći ne. Šokantno je da si ovdje.- odgovori Reyn. – Imaš li pratnju koja gleda negdje dolje sa stepenica?

- Poslala sam svoju sluškinju natrag u hotel nakon što sam doznala da si ovdje. Dovoljno je loše što jedna od nas mora ući ovdje,- reče grubo Maris, uzme šešir i osigura ga na mjesto opasno oštrom iglom.

Reyn podigne svoj žuti svileni sako. I njemu je potrebna kupnja. Sad kad više nije bio ograničen uniformnom, tek je morao otkriti svoj stil. Bojao se da je sako nedvojbena pogreška. – Bilo je glupo što si došla a ne vjerujem da si inače budalasta žena.

- Pisala sam.- podsjeti ga. – A to nije donijelo nikakva dobra.

Nije joj planirao objasniti muku koju je imao kako bi pročitao njen rukopis. Bio je savršeno oblikovan ali je od njega imao glavobolje. Bilo mu je dovoljno teško s otisnutim stranicama na kojima nije morao odgonetnuti lijepe krivulje lady Kelby.

Mogao je čitati. Jedva, i nije mu pružalo zadovoljstvo. Broj knjiga u knjižnici grofa Kelbya ga nisu impresionirale.

- Dopustite da vas otpratim natrag u Mivart.

- Nećete li nedostajati Patsy?

Zasigurno lady Kelby nije bila ljubomorna. – Siguran sam da je pronašla odgovarajuću zamjenu.- reče, ugurajući se u kaput. Vidio je njeno oklijevanje, a zatim je odbacila veo.

- U redu. Što prije izađem odavde to bolje.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Ponudi joj ruku i napuste sobu. – Kako si prošla pored Micka Fishera?

- Lagala sam, gospodine. Kao što ste i vi.

- Au. Pretpostavljam da ti ne treba nož jer svoju večeru režeš oštrim jezikom. Smatram i da ti laganje nije prirodno?

U dugom hodniku, ona krivo zakorači, zbog čega se nagnu prema mramornom stolu.

- Polako, lady Kelby. Jedna noga ispred druge. Ne brinite se da će nas netko vidjeti.

Monarchi su diskretno društvo, vjerovali ili ne.

- Koristite li sve te čudne stvarčice na zidu...- riječi joj utihnu. Želio joj je vidjeti lice. Sigurno o njemu misli najgore. Nasmiješi se. – Za izvedbu? Ne morate se bojati, lady Kelby. Kupio sam pretplatu iz šale. Izazova.-

bilo mu je više nego

dosadno, i tad se to činilo dobrom idejom. Bio je normalan kao i bilo koji čovjek, više ili manje, s nekoliko iznimka.

- Nije li trebao novac koji ste potrošili otići vašoj sestri?

Da, trebao je staviti više novca za Ginny, ali je ona smještena na sigurno na selu prije nego li mu se osmjehnula sreća. Zlato grofa Kelbya se pobrinulo za to. Reyna je od odgovora spasio pogled na Micka Fishera na dnu stepenica.

Butler se počne ispričavati iz hodnika ispod njih čim je vidio Reyna i lady Kelby na mramornim stepenicama. – Oprostite mi, kapetane. Rekao sam joj da vas ne uznemirava.

Obećala mi je da će ovdje ostati.- Fisher uputi Maris ratoboran pogled.

- Ne uznemiravajte se, Mick. Doista, bilo je divno od nje što mi se pridružila.

Lady Kelby se ukoči pod njegovom rukom, ali mu nije proturiječila.

- Gospođi Rumford nije bilo drago što su ju prekinuli, kapetane, mogu vam to reći. Trebate postaviti određene granice. Lady Kelby, vjerujem da je gđa. R rekla kako je to njeno ime?

Proklet on i Patsy. Grofičina reputacija će patiti ako se otkrije da je ušla u društvo Reining Monarchs čak i na tren zbog kratkog razgovora.

Pogotovo nakon poljupca.

- Mislim da ste krivo čuli Mick.- Reyn gurne ruku u džep i izvadi kovanice koje je lady Kelby odbila, položi ih na butlerov otvoren dlan moleći se da će on šutjeti. Čovjek se zasigurno obogatio radeći ovdje, a bilo je lakše od tučnjave noću u boksačkom ringu. – Je li gđa. Rumford još uvijek ovdje?-

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Otiša je doma. Pozvao sam joj kočiju. Da sam na vašem mjestu otišao bih joj odmah s mirovnom ponudom.

- Hvala, Mick. Odmah ću to napraviti. Lady Trilby, hoćemo li?

U trenu se Mick našao pored glavnih vrata prije njih i otvorio ih. – Ugodan dan, kapetane Durant. Ugodan dan, lady Trilby.

Reyn krene u lijevo na ulici.

- Mivart je u drugom smjeru.- suprostavi mu se lady Kelby.

- Znam. Dajemo Micku krivi smjer. Možda se čini kao da je u glavu dobio previše udaraca ali je oštar. Je li ti vidio lice?

- Oh. O dragi.

- Shvatiti ću to kao da. Nadam se da je moj mali mito bio dovoljan. Patsy će biti teže utišati ali nju ostavi meni.- Reyn samopouzdano potapša Marisinu ruku, nadajući se da su njegove riječi točne.

- Imaš li lopaticu u džepu kojom bi ju uvjerio?

- Lady Kelby, imate vrlo lascivne misli. Pouzdajem se u svoj prirodni šarm koji je dovoljan da umiri gđa. Rumford.

Maris pomiriši zrak dok su prolazili zatvorene prednje vrtove s ošišanom živicom i teglama mačuhica. Susjedstvo je bilo ljupko, za one koji vole jednostavno i svakodnevno – s iznimkom u Reining Monarchs u sredini, naravno.

Reyn pogleda oko sebe. – Nije li divan dan?

- Neću trošiti svoje vrijeme razgovarajući s vama, kapetane Durant, o vremenu.

Ha. To je bila njegova uobičajena reakcija na takav razgovor, nije li? Razgovori o vremenu su ga uspavljivali, osim ako nije na smjeni u Halifaxu, gdje je bio plaćen da nosi nekoliko dodatnih slojeva odjeće i redovito se žali. – Kako ćemo se bolje upoznati, lady Kelby?

- Ne želim te upoznati.

Njegov mu je poljubac rekao nešto drugo. –Ako pristanem na plan tvojeg supruga – a to je velika stvar, poput planine Olimp – biti će lakše ako budemo prijatelji.

- Prijatelji!- Maris stane na ulici i ispusti njegovu ruku. Sitni cvjetovi našlingani preko čipke koja je prekrivala njeno lice su skrivali njen izraz lica, ali ga je Reyn mogao zamisliti. – Ako se predomisliš, ne očekujem ništa doli značajnog truda s tvoje strane. Prijateljstvo nije potrebno.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Imate najčudniju ideu o sjedinjavanju, lady Kelby. Ja nisam medvjed koji pleše i kojeg ste doveli u cirkus da izvodi točku a zatim se vrati u kavez.

- Nitko vas nije nazvao nijednom vrstom životinje! Biti će vam dobro plaćeno. Već je, ako vas mogu podsjetiti. Imat ćete hrane i sve što poželite, unutar razuma. Ali ne moje prijateljstvo.

Nije poduhvat činila ništa primamljivijim. Reynu ne bi smetalo malo flerta ili laskanja, dvije stvari koje nije mogla lady Kelby.

- Kako ćete objasniti moje prisustvo u Kelby Hallu?

Maris nastavi hodati, koraka dugih poput njegovih. Ona nije bila izvještačena debitantica.

Zamišljao ju je kako se utrkuje niz dugi, ravni prilaz koji je vodio do Kelby Halla, valovita smeđa kosa leti iza nje. Vjerojatno ju je uvijek držala u punđi. Sve u vezi nje je bilo stisnuto, zakopčano i usko.

Mogao bi to promijeniti.

Ako mu dopusti.

- Moj će suprug reći kako ste kolega ljubitelj u antikvitete, da ste mi došli katalogizirati ono što je složeno u kutije na tavanu. Njegov otac i djed – zapravo, svi grofovi Kelbya – su bili strastveni skupljači, iako nisu bili učenjaci poput Henrya. Da nema Etrušćana njega to ne bi zanimalo. Sada je znatiželjan. Htio bi znati što je točno gore prije nego umre. Sve što trebate je imati nekoliko bilježnica i par naočala, prašinu u kosi i ljudi će pretpostaviti da ste stručnjak.

Sad je Reyn prestao hodati. – Šalite se. Očekujete da katalogiziram to smeće?- nije se mogao sjetiti ničega strašnijeg, jedino da ga pita da odmota mumiju. Vjerojatno se neka skriva u kutijama na tavanu.

- Ja ću katalogizirati. Nikad ne bi očekivala da muškarac poput vas cijeni drevnu povijest i civilizacije. Ali to će nam biti izgovor da vrijeme provedemo skupa. Nitko nam neće smetati dok radimo.

- Zašto, lady Kelby. Predlažete mi da vas kompromitiram pri danjem svjetlu.

- Moje će oči biti zatvorene, kapetane Durant. Očekujem i da vi zatvorite svoje.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 3.

Reyn je imao tešku večer. Patsy Rumford nije mogao nasamariti s nekoliko zagrljaja i poljubaca, i nikad mu nije bilo draže što joj se muž ranije vratio iz kluba te nije morao nastaviti s tim. Možda je bila bludnica u društvu ali je doma bila uzorna supruga. Nije imao pojma kako će objasniti njegov posjet suprugu, ali će vjerojatno u budućnosti imati ograničenije kretanje.

To će biti još jedna stvar koju će mu zamjeriti. Reyn nije bio uvjeren da će šutjeti o lady Kelby, unatoč tome što joj je obećao beskonačne kazne i užitke na sljedećem druženju.

Još gore, lady Kelby ga je progonila. Doma ga je dočekala poruka od gosp. Ramseya iz uredništva London Lista, koji ga je podsjetio da održi obećanje dano Kelbyima. Nije trebao biti genije da pročita između uredno napisanih redova. Prijetio je otkrićem Reynovog nedavnog učlanjenja u monarhe u jednoj od njegovih opakih tračerskih kolumni – nije da bi ikome osim njegovoj sestri Ginny stalo do toga.

Reyn je već požalio što se učlanio u društvo, od njega se osjećao budalastim, udarao je žene – i neke muškarce – poput zlog negativca iz jedne od poremećenih gotičkih novela Kurtizanina dvora koje je Ginny voljela čitati. Da nije bio na samom rubu... ali i za to postoji rješenje. Mogao bi otići u Kelby Hall i utjeloviti prokletog profesora klasike.

Kelbyevi su bili kolektivno ludi. Možda su oboje bili stručnjaci za etrušćansku civilizaciju ali nisu znali ništa o Reynoldu Durantu u 19. stoljeću. Nikad ne bi mogao izvesti takvu prevaru.

Osim njegove mladosti, tu je njegovo neznanje i nemogućnost proučavati išta duže vrijeme prije nego izgubi zanimanje. Pomisao na to da bude zatočen na tavanu s groficom Kelby i ostacima drevnih stvari mrtvih ljudi koje su skupili nedavno mrtvi ljudi ga nije nimalo privlačila.

Rekla mu je da se ne očekuje od njega da napravi išta od znanstvenog rada, tako da mora postojati kauč ili stari pernati madrac koji planira iskoristiti za svoje sexualne aktivnosti. Reyn se

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord pitao koliko puta dnevno očekuje da ju obradi. To mu je dalo temu za razmišljanje prija spavanja.

Sljedeće jutro kad se probudio – a nije spavao ni dovoljno dugo ni dobro – bio je skoro uvjeren učiniti ono za što je unajmljen, ili barem otići u Kelby Hall na dan ili dva i vidjeti gdje će ga to odvesti, iako je bio malo uznemiren Ramseyem. Nije želio misliti na njega i lady Kelby kako se udružuju protiv njega poput dvoje strogih učitelja koji pod nadzorom imaju zločestog dečka. Nije čak bio ni tako zločest, kad malo bolje promisli.

K vragu. To je ono što se dogodi kad se pokušaš prilagoditi civilnom životu bez prikladnog dohodka ili zanimacije. Ubaci u to sve jadnu Ginny i bio je između kamena i jako čvrstog mjesta.

Ima dovoljno vremena odjahati u Riychmond i vidjeti svoju sestru prije nego donese konačnu odluku. Ginny ga ne bi osuđivala, iako joj ne bi rekao što je radio u posljednje vrijeme.

I dalje ga je smatrala herojem, i nije joj želio uništiti tu zabludu, pogotovo ne na prednjoj stranici The London Lista. Ono što je učinio na belgijskoj ratnoj fronti prije pet godina je bilo skriveno u magli vremena da se jedva sjećao. Dobio je titulu kapetana nakon toga ali mu je karijera krenula nizbrdo.

Uspio se održati na svojem starom konju Fantomu untoč svemu, i Reyn se uputi prema stajama gdje mu se konj nalazio. Nakon nekoliko riječi s timariteljem, pronašao je svojeg konja kako čeka, dugog nosa prebačenog preko ograde. Uštrojenom konju je bilo drago što ga vidi, zabacivao je i mahao grubom sivom grivom na pozdrav. Reyn izvuče jabuku iz džepa kaputa i Fantom ju pojede s entuzijazmom. Konju nije stalo do svijeta. Bio je topao, nahranjen i suh, više nije izbjegavao metke i sablje.

Niti se suočio s moralnom dilemom.

Reyn se sam nosio s zadatkom i lutao kroz londonski jutarnji promet. Prosinački dan je bio sjajan i čist, s dovoljno reskosti u zraku da mu jahanje do Richmunda bude užitak.

Nije mu dugo trebalo do Ginnyne kolibe. Nekoliko kasnih ruža je raslo pored vrata. Kuća je bila šarmatna, puno ljepša od svih mjesta na kojima je Ginny živjela. Financijske okolnosti njihovih roditelja su ih tjerale da iz godine iz godine njegova udobnost bude smanjena i ograničena susjedstvom.

Kad se Reyn vratio u London iz Kanade, pronašao je svoju mlađu sestru blijedu kako kašlje, živjela je iznad mesarnice koja je pripadala bratu njihovog starog kuhara. Učinio je što je mogao,

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord preselio ju je na bolje mjesto zajedno s kuharicom gđa. Clark. Zahvaljujući grofu Kelbyu, koliba i dodatna posluga su bili značajno unaprijeđenje.

Nakon što je zavezao Fantoma za golu mladicu pred kućom, uputio se niz puteljak i pokucao na vrata. Ginny ga nije očekivala jer bi ju inače posjećivao nedjeljom. Većinu vremena je bila previše bolesna da bi pohodila crkvu ali bi mladi vikar došao nedjeljom popodne i činilo se da joj njegovi posjeti pašu.

Reyn je izdržao propovijedi i plitkosti tijekom čaja zbog sestre ali nije bio uvjeren da Bog čuva ikoga od njih. Ako ništa drugo, Stari Dečko je izgubio strpljenje s njim prije par godina kad nije mogao sjediti mirno u crkvi ni da mu život ovisi o tome. Majka ga je ispljuskala nakon što je jedne nedjelje pogledao u strop i tijekom tišine rekao „Dosta je, Bože, želim doma.“. Dio kongregacije je progunđao ali većina nije. No nije prošlo dugo nakon čega su njegovi roditelji izbačeni iz glavne kuće koju su unajmili i preselili se u novu župu gdje je Reyn govorio samo „Amen.“.

Molly, sluškinja koju je unajmio, otvori vrata i iznenađeno trepne. – Dobro jutro, kapetane.

Nije nedjelja.

Reyn skine šešir. – Vjerujem da ćete me svejedno pustiti unutra, Molly. Je li u blizini gđa.

Beecham?

- Gore je s gospođicom Virginiom. Bojim se da nijedna nije provela mirnu noć.

- Koliko loše?- upita, bojeći se odgovora.

- Gđa. B. Se bojala da bi mogla početi kašljati krv, ali nije, hvala Bogu. Kuharica je otišla po odrezak kako bi obnovila snagu gospođice Virginie.

Odrezak vjerojatno neće pomoću, ali je Reyn bio zahvalan njihovoj obiteljskoj staroj odanoj kuharici i drugim dvjema ženama koje su se brinule o njegovoj sestri. Imao je sreću pronaći ih preko London Lista gosp. Ramseya. Kad je objasnio uredniku zašto se prijavljuje za posao kod Kelbya, čovjek je učinio čudo, pronašao je kolibu, kuharicu i sluškinju. Ramseyu je bilo žao njega ali sad nije sretan s njim.

Slijedio je Moolly gore po uskim stepenicama i spustio glavu. Koliba je bila čvrsta iako je bila sagrađena prošlog stoljeća kad su ljudi bili značajno niži – ili često u nesvjesti zbog uobičajeno niskih greda. Reyn začuje kako njegova sestra traži zrak, a zatim utješni žamor gđa.

Beecham prije nego li je ušao u malenu sobu.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Ginny je bila naslonjena na pola tuceta jastuka, sivog lica, mokrih tamnih kovrči ispod čipkaste kape. U njegovom umu, bila je premlada da bi nosila kapu usidjelice ali vjerojatno neće živjeti dovoljno dugo da postan nečija mladenka.

Jadna Ginny. Imala je 22 godine, a pola života je provela u siromaštvu i bolesti. On je pobjegao kad je bio jedva nešto više od dječaka, ali joj je trebao reći prije nego li je to učinio.

- Reynold!- lice joj se osvijetli čim ga je vidjela, a onda napadaj kašlja počne. Njen maleni terijer Rufus je udarao svojim repom ali je ostao u Ginnynom krilu.

- Kapetane Durant, koje iznenađenje. Ali dobrodošlo.- Gđa. Beecham potapša Ginnyno lice suhim ručnikom. Unatoč otvorenom prozoru i povjetarcu koji je ulazio unutra grašci znoja su se sjajili na licu i grlu njegove sestre. – Želite li da vas ostavim nasamo?

- Ako nemate ništa protiv. Obećajem da ju neću previše umoriti.- Reyn privuče stolicu uskom krevetu i pomazi pseće uši. – Dobro jutro, dušo. Nemoj pokušavati govoriti. Obećaješ?

Ginny se ugrize za usnu i klimne. Oči su joj bile sjajne od vrućice ispod zastrašujućih obrva kakve je imao i Reyn. Sličila mu je, od valovitosti i boje kose preko njena duga, ravna nosa do rupice u obrazu. On je bio zgodan ali je ona bila zgodnija, ili bi bila da ju njeno bljedilo nije izdavalo. Nije imala sezonu u kojoj bi mogla pokazati svoj tamni dobar izgled, nije nikada plesala, niti flertala.

I nikada neće. Reyn se suzdrži od toga da udari jedan od njenih jastuka. Nije bilo fer. Nije ničime zaslužila svoju sudbinu. Njhovi su roditelji poginuli u kućnom požaru prije 2 godine dok je on još bio u Novoj Škotskoj. Ginny nije poginula ali su njena pluća pretrpjela takvu štetu da doktori koji su ju liječili nisu bili optimistični glede toga hoće li se ikada u potpunosti oporaviti. Čudo je što je i dalje živa. Nikad nije bila snažna, čak niti prije nesreće, prehladila bi se sa svakom promjenom vremena, borila za zrak u londonskoj mokroj žutoj magli. Bio je budalast što je mislio da će selidbom u Richomond biti promjena.

Prošla su tek dva mjeseca. Sad je imao novaca za bolje doktore, bolju hranu i bolju njegu.

Njihova stara kuharica gđa. Clark je dala sve od sebe s ograničenim prihodima sve dok se on prošle godine nije vratio. Žena je bila svetac, bolja majka Ginny nego što je Corrine Durant ikada bila.

- Možda ću morati otići zbog posla na neko vrijeme, Gin. Ne daleko, odmah izvan Guildforda. Ako me budeš trebala, vratit ću se u tren oka.

- Posla?- šapne. – Kakvog posla?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Rekao sam ti da ne govoriš.

Nasmiješi mu se. – Nikada ne slijedim naredbe.

Ne, nikada. Reyn je imao u svojoj sestri partnera u zločinu kad god su napravili neki neposluh svojim roditeljima. Bila je živahna djevojčica prije nego li je otišao. Prije nego li je njena astma postala problem. Šteta na njenim plućima je učinila prijašnje poteškoće u disanju dječjom igrom.

- Obećan ti je pravi posao?- Ginny nije bila sretna sa spoznajom da je Reyn zarađivao za život kockajući poput njihovih roditelja. U njenim je očima, Reyn trebao imati pošten posao kao službenik plemića ili tražiti posao nadzornika. Nije znala da mu je bilo teško zbrajati brojeve koji su veći od bodova koje mora pratiti u svojoj ruci tijekom kartanja. Bio je dobar s brojevima u glavi, ono što ga je uništavalo je posložiti ih u uredne redove. Prokleti brojevi nisu ostajali ondje gdje ih je stavio unatoč tome što je bio pažljiv.

Dobro je raspolagao s novcem, sad kad ga je imao, osim što je kupio taj nesretni kaput.

Morat će se pobrinuti da mu potraje i nadati se sreći, jer izgleda da mu je bilo kakvo džentlemensko zaposlenje bilo blokirano njegovom glupošću.

Ne. On nije bio glup. Samo... drugačiji.

- Da. Pravi posao. Pomoći ću starom grofu očistiti tavane. Štipnula je rukav njegova kaputa. – Nemoj me zezati, Reyn.

- To je istina. Čovjek želi prebrojati blaga koja ima prije nego li umre.

- Zvuči sjajno! Zanima me što ćeš pronaći.

- Puno prašine i vjerojatno mrtvog miša, ljubavi. Tijekom stoljeća, njegovi su preci donijeli sve što su mogli iz tri kontinenta. Možda otkrijem Sveti Gral.

- Kad bi ti barem mogla pomoći. Voljela bi vidjeti takve stvari.- uputi mu čeznutljiv pogled, a onda skrene pozornost na Rufusa, koji je sretno hrkao na prekrivaču dok mu je češkala trbuh.

- Možda prokrijumčarim nešto za tvoju inspekciju.

- Nemoj me zadirkivati. Ne želiš izgubiti posao, Reyn. Možda te grof trajno zadrži.

Reyn nije mogao tako nešto zamisliti, ali klimne i pridruži joj se u maženju Rufusa. Isprva se brinuo hoće li joj pas otežati disanje ali je utjeha koju je pružala malena životinja bila vrijedna rizika.

- Rufus se nije pošteno istrčao od tvojeg dolaska u nedjelju.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn shvati mig i uzme psa. – Obojici će nam koristiti malo svježeg zraka.- reče i poljubi sestru u mokro čelo. Bilo je dana kad je bila dovoljno dobro da napusti krevet i sama izvede životinju, ali danas to nije bio slučaj.

Kad je izašao u ograđeni stražnji vrt pusti Rufusa na travu kako bi obavio što treba i primi šaku žireva, vrteći ih u dlanu. Hrast u centru travnjaka je bilo gol, smeđih listova skvrčenih na tlu.

Reyn nije bio oduševljen engleskom jeseni. Nedostajalo mu je prekrasno jesensko ruho Nove Škotske. Nakon Waterlooa, proveo je skoro 4 godine s ostatkom svoje regimente u Kanadi.

Nije mu stalo do prelaska oceana ali jednom kad je tamo stigao oduševila ga je prirodna ljepota mjesta. Drevne šume, gruba obala Atlantika i obilna divljina – čak i po najgoroj zimi – dotaknule su nešto u njemu.

Kanada nije imala ništa s uređenim selom Kelby Halla. Civilizirano mjesto je učinilo da se osjeća poput divljaka. Sve na imanju je bilo uređeno, od službenih vrtova do geometrijski oblikovanih živica i uniformnih kamenčića na prilazu. Kao i duga fasada kuće, s sjajnim kamenom boje meda i partiturama prozora, bila je dizajnirana da zastraši. Kružila je glasina da je jedan od Kelbyevih grofova obnovio prvotno zdanje kako bi udovoljio kraljici Elizabeti, koja je bila česti gost.

Reyn nije vidio ništa osim ogromnog predvorja i knjižnice. Osjećao se poput patuljka ispod visokih stropova i dugih prozora. Nekako ga oštre litice i režanje oceana na Cape Brendotnu nisu plašile poput tišine, elegancije Kelby Halla.

Okrene se prema maloj kolibi sestre i baci žir u njen prozor kao što je to činio kad su bili djeca. U starim danima to je bio signal da izađe iz kreveta i pridruži mu se u avanturi. Sad je dobio samo Rufusov zbunjeni pogled.

- Znam dečko. Želiš da ti nešto bacim.- baci pogled oko sebe u potrazi za štapom i pronađe jedan dobar među opalim lišćem. Proveo je sljedećih deset minuta istrčavajući psa od jednog kraja vrta do drugog sve dok ga nije zaboljela ruka. Kad je pogledao gore, Ginny je stajala na prozoru, tanke bijele ruke je prislonila uz staklo. Samouvjereno joj je mahnuo, kao da nije izgledala poput aveti.

- U redu, Rufus. Zabava je gotova. Vrijeme je da se vratim u grad i suočim s Gorgonom.iako lady Kelby nije imala ništa s njom. Prema onome što je vidio nakon što joj je pao šešir, kosa joj nije bila poput zmija već smeđa poput melase. Nije bila prekrasna, ali nijedna crta lica nije

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord bila upitna. Bila je visoka i dobre građe, skoro savršeno ovalna lica s tamnim očima i punim ustima. Nije ju vidio kako se smije ali je to želio. Što do vraga nije u redu s njim?

O, a što je? Bilo mu je više nego dosadno. Mrtvo. I očajnički je trebao avanturu. Zasigurno je očajan ako mu je pomisao na uzjahivanje mrgodne lady Kelby neka vrsta pustolovine. Gdje je Napoleon kada ga trebaš?

Možda ništa ne proizađe iz puta na selo i to mu je savršeno odgovaralo. Bilo mu je odvratno misliti na sebe kao cirkuskog medvjeda koji pleše. Ako je stručnjaku za antivitete dozvoljeno držati moderan pištolj možda bude uživao u svježem zraku i pucnjavi.

Reyn protrlja rame, želeći da može izvući kuglu unutra. Bila je tako neuobičajeno uglavljena da su vojni liječnici odbili dublje kopati. Nakon 6 godina, bila je dio njega, zapetljana u krv i mišiće.

Svatko je u sebi nosio neku tajnu, zar ne? Reyn se pitao koja je tajna lady Kelby.

Pretpostavljao je da će ju brzo otkriti.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 4.

Maris je sjedila na divanu hotelske sobe, razmišljajući o prošloj noći. Kapetan Durant je osobno došao u Mivart kako bi joj rekao da se predomislio. Ponovno. I ona je imala dodatan zahtjev. Bilo je teško natjerati ga na suradnju, i užasno čudan razgovor, ali je bila odlučna, inzistirajući da posjeti Henryeva doktora u Londonu prije nego li napusti grad.

Vidjela je da je Durant rastrgan između poniženja i apopleksije. Mišić u njegovom obrazu s ožiljkom poskoči. U njegovu je korist to što nije izgubio mirnoću, iako su se crne obrve borile s ostajanjem na miru. Bile su doista užasna stvar, poput sjajnih, pretilih gusjenica.

Bila je impresionirana kontrolom koju je pokazao ali ipak je on bio vojnik. Vojnici su trebali biti mirni kod zapovijedi u koje su sumnjali, zar ne? Otvorio je usta i brzo ih zatvorio, klimnu i pružio ruku kako bi mu dala adresu koju je zapisala na komadu papira.

Na njeno olakšanje, nije rekao ništa o njenom susretu s gosp. Ramseyem. Možda je bilo nepošteno od nje što je potražila pomoć urednika ali je Henry ovisio o diskreciji čovjeka. Maris ga je zamolila da nastavi tražiti odgovarajućeg kandidata, u slučaju da, ne daj Bože, kapetan Durant zbriše nakon male Ramseyeve prijetnje. Možda bi neki drugi gospodnim mogao umjesto njega izvesti traženo.

Ali to nije bilo potrebno. Reynold Durant će im se za nekoliko dana pridružiti ukoliko nije pogođen nekom odvratnom bolesti. Kapetan je bio točan na njhovom sastanku u sobi hotela noćas, bez znaka da želi ukrasti poljupce ili potražiti ˝prijateljstvo˝. Maris je to smatrala dobrim znakom. Ono što je između njih nije ništa do li poslovne transakcije – neuobičajen posao, zasigurno – ali između njih nije bilo ništa osobne prirode, niti će ikada biti.

Maris ustane. S obećanjem nasljednika Kelby Halla sve je izgledalo nekako svjetlije, i ona odgodi svoj povratak doma. Henry je mislio da je u gradu zbog kupnje i ona će u nju i krenuti.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Nije bilo vremena za stajanje u donjem rublju dok te netko bode i mjeri, ali ako pronađe već gotovu odjeću zašto ne? Nije si naručila novu haljinu godinama.

U posljednje vrijeme nije bilo važno što je nosila – kapnula bi joj tinta na suknju ili bi prešla rukom preko fiksativa. Navikla je krpati komade tkanine i kamenja mirnim rukama. Bila je ponosna na svoje ruke. Bile su snažne i njezina jedina prava ljepota s dugim tankim prstima i glatkom bijelom kožom. Držala ih je prekrivene bijelim pamučnim rukavicama dok je radila s artefaktima, a jarećom kožom i svilom kad nije. Maris odluči kupiti nove rukavice koje će joj ići s novim haljinama.

Pozvala je svoju sluškinju Betsy i one se upute do Madame Millet, no u dućanu je sad bila prodavaonica vina. Doista je prošlo puno vremena. Pomisli Maris. Planirala je odustati i vratiti se natrag u hotel kad osjeti tapšaj na ramenu. Okrene se ali joj oštri odgovor zamre na usnama.

- Dobar dan, lady Kelby. Krasan dan za kupovinu zar ne?- kapetan Durant je držao nekoliko paketa povezanih tkaninom. Maris se samo mogla nadati da jedan od njih sadrži pristojan kaput.

Nije bila spremna tako ga brzo ponovno vidjeti. Nije imao šešir, crna kosa mu je sijala poput vranina krila na sjajnom prosinačkom suncu. Trevezno odjeven, bez šešira, izgledao je razumno pristojno, nimalo poput zločestog čovjeka koji maše bičem kojeg je vidjela prekjučer.

- N- ne bi znala.- Prokletstvo, od njega je uvijek mucala. Dobra stvar je što će morati vrlo malo pričati. Ako bude inzistirala na tome da on ima zatvorene oči dok budu opčili, učinit će isto s njegovim ustima. Nije trebala njegove laskajuće laži.

Niti da ju ljubi. Doista, nema nikakve potrebe za poljupcima.

- Dućan s odjećom koju sam planirala posjetiti je nestalo.- nastavi, i osjeti crvenilo. – I dobar dan, gospodine.- zvučala je poput jadne pastorke Jane koja nije mogla sastaviti rečenicu bez da se zaplete jezikom. Zavjet šutnje u prisustvu kapetana Durant je definitivno bio nužan.

- Madame Millet? Preselila se u veće zdanje prije 6 mjeseci. Ali ne želite ići tamo.

- Ne želim?- Ne želite. Ona odjeva samo one koje nemaju stila i poprilično je neželjena među onima koje imaju.

- Ako je tako loša, zašto je morala proširiti svoju radnju?- upita Maris, prelazći preko uvrede. Madame Millet joj je napravila savršeno dobre prigodne haljine i odgovarajuće sakoe koje je nosila. Prije 6 godina. Šavovi su se dobro držali i podstava je izgledala dovoljno dobro.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Uvijek je više loše odjevenih žena u Engleskoj nego što bi trebalo biti, pretpostavljam. Ali vi ne trebate biti jedna od njih, lady Kelby. Dopustite da vas otpratim do puno bolje krojačice.

Nije daleko.

Kako bi on to mogao znati? Koliko je Maris mogla vidjeti Patsy i ostale žene s kojima je petljao u društvu Reining Monarch nisu nosile ništa odjeće.

- Smatrate se stručnjakom za žensku modu kao i za antikvitete, kapetane Durant?- najbolje je da uvjeri Betsy kako je Durant onaj za kojeg će ga predstaviti.

- Ne baš. Znate da su moja prva ljubav te stare povijesne gluposti, kako bi neki rekli.odgovori kapetan, shvaćajući mig. – Ali sam dao nekoliko stvari napraviti za svoju sestru kod Madame Bernard. Bila je suosjećajna i nije preskupa. Iako pretpostavljam da troškovi nisu bitni grofici od Kelbya. Čini se da ste spremni platiti više za ono što želite.

- Ne ispred moje sluškinje.- promrmlja Maris, prihvati kapetanovu ruku i stavi distancu između njih i Betsy. – Ne možete govoriti tako vulgarne stvari kad dođete u Kelby Hall. Postat ćete sumnjivi.

- Pa, pretpostavljam da ćete reći ljudima kako ste me unajmili da vam očistim tavane.

Nijedan čovjek ne radi besplatno.

- Ne znate ništa o onima koji su opsjednuti povješću. Neki bi nama platili da dobiju priliku proći kroz Kelbyevu kolekciju.Henry je godinama odbijao osobe.

- U pravu ste. Ne znam ništa. To bi mogla biti prepreka.

- Mogu vam dati neke knjige. Možete malo pročitati, baciti neke fraze, i posluga će biti zadovoljna.- Bila je zadovoljna što je uspjela razgovarati bez mucanja riječi. Uvijek je bila sigurna kad bi razgovarala o Kelbyevoj kolekciji.

Kapetan Durant nije ništa reko dok su prelazili skoro pola kvarta, a onda skrene i zastane ispred prozora radnje. Kolekcija malih srebrnih stvarčica je sjajila na zadivljujućem stalku. Čak je i Maris, koja, za razliku od generacija čistokrvnih Kelbya, nije imala nijednu crtu svrake u sebi bila impresionirana.

On uperi prst u pladanj uokviren bašrunom.– Trebali bi ovdje kupiti par igli za šešir. Čuo sam da su korisne za odbijanje neželjenih muškaraca. Kad smo kod toga, što je sa zločincem Davidom? Kako ću njega uvjeriti u svoju stručnost?

Maris je željela imati tucet igli kojima bi prije 5 godina odbila Davida Kelbya. Ali ne bi bile dovoljne. Istina je, nije ga željela odbiti, kakav je bila idiot. – On ne živi u Kelby Hallu. Ali nas

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord posjećuje kada nešto želi, što nije prečesto. Morat ćete biti na oprezu s njim.- s oklijevanjem se okrene od leptira napravljenog poput čipke.

- Je li služio?

- Što? O, mislite na vojsku? O, nebesa mi ne. Previše voli samog sebe da bi se našao na putu ozlijedi.- Maris pokuša zamisliti Davida kako ubija nekoga s oružjem koje nije njegov zao jezik i shvati da nema ništa. Henry je vjerovao kako je njegov nećak bio uzrok Janine smrti, ali David nikad ne bi doslovno stavio svoje ruke oko nečijeg vrata. On bi uvjerio neprijatelje da se sami udave.

Pa, to neće uspjeti, zar ne? Čim bi osoba ostala bez kisika u mozgu, ruke bi mu pale i...

O, Bože. Kuda su joj to misli krenule? Kapetan Durant ju je uznemirio čak i dok su nastavili hodati niz pomodnu ulicu.

- Evo nas. Rekao sam vam da nije daleko.- on otvori vrata, i nježno zvono zazvoni. Dućan je bio prazan, hvala bogovima, jer je uznemirujuć muškarac i dalje bio uz nju. Gospodin nije pratio damu u dućan s odjećom osim ako nije bio njen zaštitnik ili suprug. Zasigurno je bio svjestan toga.

- Hvala vam, kapetane. Možete nas sada ostaviti.- Maris se nadala da je hladnoća u njenom glasu dovoljno jasna.

- Što, i uskratim si svu zabavu? Hajde, hajde, kako se zove vaša sluškinja, lady Kelby?

Maris je bila u prevelikom šoku da bi progovorila.

- Betsy, gospodine.- odgovori njena sluškinja. Ako vrijedi djelić onog koliko ju je Henry plaćao, gurnut će kapetana Duranta kroz vrata kako bi zaštitila svoju gospodaricu. Ali, Betsy je imala čudan izraz lica kad je pogledala impresivni stas nitkova i blješteći osmijeh.

- Ne brinite oko indiskrecije, dame. Madame Bernard ima stražnju sobu za svoje najbolje mušterije, a vi ćete upravo postati jedna od njih. Ja ću se smjestiti u kut i ponuditi nekoliko savjeta. A, Fleur, ma cher! Ovdje si. Vidi koga sam doveo. Groficu od Kelbya koja je u očajničkoj – netko bi rekao kobnoj – potrebi za tobom.

Zvono je pozvalo veliku, zastrašujuću Francuskinju koja nije izgledala kao ničija ˝cher˝, niti cvijet, kad smo kod toga. Kose i očiju željezno sive boje dok je ostatak nje podsjećao na borbeni brod koji je spreman lansirati stotinu smrtonosnih topovskih kugli. Pogleda Maris s neodobravanjem.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Pah. Ne vjerujem da bi ovo mogla biti grofica od Kelbya. Ne oblačim tvoje žene na kredit, Reyn, tako da se okreni i pokušaj šarmirati neku drugu nesretnu modisticu.

- Časti mi, Fleur. Moraš se odmah ispričati.

Maris je gledala u olujni ton kapetana Duranta. On je bio savršeni primjer lijenog šarmera bez brige od prvog trena kad su se sreli na ulici, a sad je iznenada bio zastrašujuć. Te crne obrve Što ako njena beba naslijedi te obrve? Morat će nabaviti posebnu četku.

Fleur Bernard se tako duboko nakloni da se Maris pitala hoće li starija žena moći ustati.

- Isprike, vaša milosti. Ovaj fićfirić uvijek izvodi trikove na meni. On i njegovi prijatelji vojnici – pa, poštedit ću vas priča. Vi ste plemenita dama, zar ne? Neugodno mi je. Molim vas da mi oprostitie.

Kako nije bila rođena plemkinja, Maris je uvijek bilo neugodno kad se stvarala strka oko njene titule. Smatrala se više muževljevom tajnicom nego njegovom groficom. – U... u redu je.

Molim vas ustanite.

Reyn pruži ruku i pomogne madame Bernard da se ispravi. Bila je izvanredno odjevena.

Crne haljine, ali u njoj nije bilo ništa za sprovod, porubljena debelim azurnim i srebrnim pletenicama koje su sjajile na svijetlu radnje. Ako je odjeća madame reflektirala ono što može učiniti za svoje mušterije, Maris je spremna zaboraviti njenu prijašnju nepristojnosti i podvrgnuti se njenom intenzivnom sivom pogledu.

- Dođite u moje privatne odaje, moja gospo. Yvonne! Donesi čaja i keksa za naše posebne mušterije,- pozvala je svoju asistenticu.

K vragu. Još jedan svjedok njenoj gluposti. Ali uskoro će ju ljudi u Kelby Hallu vidjeti s kapetanom Durantom. Maris se molila da ako bude uspješan, njena posluga i još važnije, David neće brojati.

- Nije potrebno, madame Bernardt. Nisam ni najmanje gladna.

- C'est rien. Biranje odjeće je težak posao, lady Klby. Osoba mora biti namirena. Kapetane Durant, hoće li čaj biti dovoljan, ili da Yvonne donese brandy?- krojačica izgovori njegovo ime na francuski način. Maris pomisli kako je imao Normanske ili Keltske krvi zbog tamne puti.

Henry je imao oboje. Je li to razlog zbog kojeg je Durant odabran? Ili nijedan od muškaraca koje je Henry intervjuirao bio dovoljno očajan da se podvrgne takvom zadatku?

Ne, to nije u redu. Henry nije objasnio prirodu svoje potrebe ostaloj dvojici. Rekao joj je da se odlučio za kapetana Duranta istog trena kad ga je špijunirajući vidio kako jaše niz prilaz.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Imate loše mišljenje o meni, madame, ako mi u ovaj sat nudite brandy. Nije ni sumrak.

Zapravo sunce još sija.

- Negdje je sumrak, kapetane, i vi ste poznati po tome da ne slijedite konvencije.

Kapetan se hrapavo nasmije, što se Marisinim ušima činilo poprilično čudno. – Ne, nisam.

Ali odustajem od trošnog načina života. Grofičin muž me odlučio zaposliti na nekoliko mjeseci, i odlučio sam se dolično ponašati.

- U tom slučaju,- reče madame oholo. – molim vas da odmah napustite moju radnju. Hvala vam na tome što ste ju doveli do mene, ali ne želite ugroziti njenu reputaciju niti razljutiti njena supruga. Mogli biste ostati bez poželjne uloge.

Maris se suzdrži osmijehnuti na očito otpuštanje kapetana Duranta. Udaljen je na najučinkovitiji način. Nije bio njen ljubavnik – zasada – i nije imao pravo sjediti i gledati ju kako isprobava haljine.

- Naravno. Što mi je bilo na umu? Ah! Nikad ne promislim do kraja, madame. Lady Kelby oprostite što sam bio tako nesmotren. Betsy, prepuštam brigu o grofici u tvoje sposobne ruke.

Oh! Samo još nešto. Biti će vam drago znati, lady Kelby, da je susret koji ste mi dogovorili bio uspješan. Jutros sam posjetio gospodina. Nema nikakvih prepreka mojem uspješnom radu na novoj poziciji. Čist sam kao suza. Što bi to moglo značiti? Netko bi pomislio da su suze prljave.

Zbog svega. Bientot.- dotaknuo je zamišljeni šešir i otišao.

Nešto zraka je nestalo iz sobe zajedno s njim. Maris stavi ruku u rukavici na izložbeni pult kako bi se smirila. Kapetanovo usputno priznanje da nema sifilis je bilo dobrodošlo, naravno, ali je nečuveno objaviti to na ovakav način.

Bio je tako neprikladan. Impulzivan. Indiskretan. Maris nije upoznala nikoga sličnog njemu.

- Lijepo uklanjanje, oui? U ovom smjeru, gospo. Kapetan je prepun dječačkog šarma. Trés charmant. Moglo bi se oprostiti ženi koja izgubi čast zbog njega. Morate mi oprostiti što sam došla do potpuno krivog zaključka ranije. Trebala sam odmah prepoznati da niste nimalo njegov tip.

Klatno se zanjihalo u jednako uvredljivom smjeru. Prvo je, madam Bernard mislila da je laka, sad misli da je neprivlačna i ne može uhvatiti pažnju kapetana kao ljubavnika.

Maris zažali što je odlučila popraviti svoju odjeću. Bila je u iskušenju otići ali je nekako ušla u privatnu sobu i sjela na meki baršunasti stolac.

- Sad mi recite što imate na umu, moja gospo.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Nemam vremena za sve to.- reče Maris, mahnuvši rukama preka zamotajima tkanine i knjigama uzoraka koji su bili vješto složeni na veliki stol. – Nadala sam se pronaći nešto što je već napravljeno. Moj me suprug očekuje sutra doma. I ja ne volim... previše strke oko svoje odjeće. Volim jednostavne stvari.

- Ah. Vidim da ste praktična žena, ali imate krasnu figuru.- Madame Bernadt se zamišljeno udalji jedan korak s prstom na bradi. – Možda imam jednu ili dvoje haljine iza koje bi vam mogle odgovarati. Ali bi bili sretniji – i više a la mode – ako bi vam uzela mjere i napravila novu odjeću za vas.

- O, ne. To nije potrebno.- Maris nije trebala potpuno novu garderobu, samo nekoliko stvari kako ne bi bila tako bez stila. Iako joj nije ni najmanje stalo do toga što kapetan Durant misli o njoj. On će uskoro, i tako, skidati te haljine s nje.

Začuje se kucanje na vratima, i Yvonne uđe s osvježenjima.

- U redu. Ali udovoljite mi, moja gospo. Dopustite da vam pošaljem jednu posebnu haljinu.

Imam vaše povjerenje pri biranju tkanine i boje, zar ne? Mislite na to kao na primjer što mogu učiniti. Kada se vratite u London i budete imali vremena, možemo sjesti s modnim katalozima.

Yvonne će vas izmjeriti u trenu. Vrlo je učinkovita. Molim vas da se raskomotite. Vratit ću se s haljinama koje imam spremne, i Yvonne vas može izmjeriti nakon što ih probate.

- Ja... u redu.- Maris osjeti kako je prekrasno ugurana u dogovor. Madame Bernardt je bila vještija od nje sa svilom i škarama. – Platit ću vam za oglednu haljinu, naravno.

Madame Bernard se nasmiješi. – Naturellement.- slijedila je Yvonne iz sobe i brzo govorila na francuskom koji je prelazio Marisino školsko razumijevanje.

Maris ulije mirisan čaj u dvoje šalice i jednu doda Betsy. Mlada sluškinja uzme komad torte, ali je Maris bila previše nervozna da bi jela. Uvijek se osjećala čudno kod krojačica. Da je imala ikakve vještine s iglom i koncem sama bi si šivala odjeću, ali je bila bespomoćna.

- Ovo je luksuzno mjesto.- šapne Betsy. – Zamislite kako kapetan zna za njega.

- Kapetan Durant je krajnje neobičan gospodin. Lord Kelby željno čeka da krene s postavom što ranije. Mogao bi kod nas ostati mjesec dana.

- Oooh. Vrlo je zgodan, nije li?

Maris slegne. – Pretpostavljam da je. Ali je unajmljen zbog svoje povijesne stručnosti, a ne lijepa lica.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - A ono je lijepo. Puno je ljepši od mojeg Johna.- Betsy zagrize tortu, i radosno pomisli na slugu s kojim je hodala. Maris nije trebala imati nikakvih saznanja o Betsynom ljubavnom životu, ali njena sluškinja nije mogla ništa zadržati za sebe. Ponekad se osjećala kao djevojčina majka. Bila je dovoljno stara.

Do vraga. Sluškinje će vjerojatno uzdisati svaki put kad kapetan Durant prođe hodnicima.

Ali su na kraju svega bile zahvalne što rade u grofovom kućanstvu, znale su svoje mjesto i držat će se toga. Henry je bio velikodušan poslodavac, dokle god se nije petljalo u njegovu knjižnicu.

Kućanstvo je radilo poput sata pod nadzorom Amersburya, butlera, i gđa. O'Neill, domaćice.

Maris jedva da je morala podignuti prst, što je bila dobra stvar. Iako je odrasla u Kelby Hallu, ponekad je izbjegavala biti prava grofica. Sigurna je da prava grofica ne bi nosila hlače i kopala po brežuljcima, znojeći se pod vrelim suncem Toskane.

Ili uzela sexualne usluge od potpunog stranca kako bi sprovela obmanu.

Ne, on nije bio potpuni stranac. Počela ga je pomalo upoznavati, iako ju je uznemiravao.

Maris otpije čaj i nije morala dugo čekati prije nego li su se žene vratile, svaka noseći tri haljine.

Maris odmah primjeti raznolikost boja. – Inače nosim sivo ili smeđe, madame Bernard.

- Kad bi mogla zadržati svoje mušterije s takvim stvarima.- reče krojačica sarkastično. – Još ste mladi, iako niste u prvom naletu mladosti. Hvala Bogu, jer bi vas bijela boja isprala.

Maris se složi. Njena haljina za debi je učinila da izgleda poput bolesnog duha. Grof je financirao njen debi, zamolio svoju sad preminulu neudanu sestru da bude sponzor njoj i Jane. U dvadesetoj Maris je već bila na polici i smrtno sramežljiva u društvu. Sedamnaestogodišnja Jane nije bila bolja. Unatoč tome što je bila kćer bogatog grofa, bila je povučenija od Maris, ograničena mucanjem koje bi i najjednostavniji razgovor učinilo nemogućim.

Vratile su se podvučena repa u Kelby Hall, zaklinjući se da ga nikad više neće napustiti. Za 4 godine, Maris je postala neočekivano njena mačeha. Njena prijateljica Jane je ostala usidjelica sve dok ju David Kelby nije zaveo i napustio.

- Prvo ćemo probati svilu boje vina, mislim.- reče madam Bernard, raspršivši Marisine nesretne uspomene. – Vaša je koža pomodno bijela, tako da ne trebate puder. Ali malo ruža i sjajila na usnama ne bi bilo na odmet. Yvonne, pokaži sluškinji lady Kelby naše posude i kistove. Mislim da bi vas dvije trebale pronaći savršene boje.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Betsy ustane, otresajući mrvice torte s crne suknje. Ona neće razlikovati jednu boju od druge. Maris od nje nije puno tražila, samo da joj zakopča gumbe do kojih nije mogla i raščešlja kosu boje blata. Nije bila prava grofica, stoga nije trebala pravu sobaricu. Betsy je pomagala monsieur Richardu u kuhinji sve dok joj nije palo previše tanjura i Maris joj se sažali i uzme ju kod sebe.

- Rekla sam vam da volim jednostavne stvari.- reče Maris.

- Jednostavno je jedno – nešto drugo je ružno. Nema razloga da se dama vašeg ranga prikazuje tako obično. Vi ste la comtesse. Ova haljina? Bah! Ne pristaje ni malom mišu vaše sluškinje. Skinite taj užasan šešir.

Istog trena, Maris poželi društvo kapetana Duranta. Sigurno ne bi dopustio madame Bernard da se tako odnosi prema njoj? Ali nije imala pratnju, čak ni svog „malog miša od sluškinje“.

Maris izvuče iglu iz kose i stavi šešir na vrh hrpe na stolu.

- Ah. Kao što sam i mislila. Vi ste brineta, lady Kelby, i sretnica što možete nositi jarke boje bez da vas preplave. Žena bi trebala nositi odjeću a ne ona nju. Bordo, smaragdna, brončana – te će vam odgovarati. Ne pastelne. Ni plave, osim možda tamno plave.- Madame Bernard brzo otkopča Marisine gumbe i ona se nađe u jednostavnom donjem rublju, zaradivši coktaj nezadovoljstva od krojačice.

- Čak iako nitko ne vidi ono što je ispod, saznanje da je kvaliteta uz njenu kožu popravlja samopouzdanje žene. Reći ću Yvonne da sam spakira lijepe potkošulje. I pravi korzet. Ovaj neće valjati.

Bilo koji odgovor koji je Maris mogla imati blokirao je val tamno crvene svile preko njene glave. Kad joj je lice izronilo, ruke su joj bile ugurane u duge uske rukave. Kad je ušla u haljinu, većina njenih grudi je bila izložena niskim dekolteom. Dizajn je bio jednostavan – kao što je tražila – ali zasigurno nije očekivala pokazati toliko kože?

- Vidim po vama da niste sretni. Ali zar se vaš suprug ne želi diviti svojoj ženi?- upita madame Bernard.

- On... ja... mi vodimo vrlo tih život. On je učenjak, madam, i vrlo se malo družimo. On se također ne osjeća dobro.- Henry ne bi bio očaran ovom haljinom, niti ikojom drugom.

- Jadna duša. Više razloga da ga razveselite, n'est pas? Vaše grudi, one su pune, čak i u ovom žalosnom korzetu. Ali ako želite, možemo dodati mali volan na nju. Imam neke ostatke

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord tkanine i Yvonne će trebati par minuta da napravi nešto što će zaštititi vašu čednost. Ostajete u gradu do sutra?

- Planiram otići rano ujutro.

- Bien. Uspjet ćemo. Sljedeća je zelena, mislim.

Maris izdrži oblačenje u još tri haljine. Morala je priznati da izgleda neobično dobro u njima, ili će izgledati kad se naprave manje izmjene. Betsy se vratila s Yvonne i pažljivo gledala kad je pripravnica stavila malo boje na Marisine usne i obraze. Nešto je učinjeno s njenom kosom, zbog čega je Maris nevoljko stavila ponovno šešir.

Nije joj dan taj izbor. Nakon što je izmjerena, Madame odluči da ljubičasta haljina za šetnju i odgovarajući sako ne trebaju izmjene i da će ih Maris nositi na izlasku iz radnje. Malena hrpa odgovarajućeg baršuna i perja je pronađena u stražnoj sobi i smještena na njenu glavu. Maris je mogla samo treptati u svoj odraz. Nikad nije izgledala tako sređeno.

Niti tako ljubičasto.

- Et voila! Sad ste spremni pomesti grad. Večeras ću poslati sve spremno u vaš hotel. Kao i vaše osobne stvari, iako se nadam da ih više nećete nositi.

Nekako je Maris pristala na rukavice i čarape kao i druge drangulije kao dodatak njenim novim haljinama. Popodne će biti skupo i potpuna je besmislica učiniti napraviti janje od ovce.

Imala je 34, prošla je svoje najbolje, i nikoga nije bilo briga kako je obučena.

- Oh, lady Kelby.- uzdahne Betsy. – Izgledate opasno!

- Zgodan si onoliko koliko se zgodno osjećaš.- promrmlja Maris. Osjećala se budalasto, izađe iz radnje s Betsy za petama. Barem su njene polučizme bile i dalje na njoj i udobne. Nije prešla ni pola kvarta kad začuje zvižduk iza sebe.

- To je onaj kapetan, moja gospo!

Zviždi za mnom na ulici? – Nastavi hodati, Betsy, i ne okreći se.

- Ali on trči niz ulicu za nama.

Prokletstvo. Još gore. Zviždanje i trčanje. Što je s tim čovjekom? Privući će pažnju. Nitko ne zna da je u Londonu i želi da tako ostane.

U trenu je bio pored njena lakta. – Skoro vas nisam prepoznao, lady Kelby.- reče, glatko primi njenu ruku i uskladi korak s njom. – Da nema male Betsy, mogli ste pobjeći mojoj pažnji.

- Zašto ste i dalje ovdje?- sikne Maris.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Potrebno je više od jedne opasne Francuskinje da bi me se riješili. Priznajem, madame Bernard je nadmašila samu sebe. Izgledate veličanstveno.

- O, zašutite.- Maris osjeti kako joj se prirodno rumenilo probija kroz rumenilo.

- Ispravno je otpratiti vas natrag do Mivarta kad sam vas skrenuo s vašeg puta.

- Mogu sama pronaći put natrag, uvjravam vas.- pronašla je da je nemoguće izvući ruku iz njegove.

- Također sam želio priliku dati vam ovo.- on stavi malu kutiju u njenu ruku.

- Što je to? Ne bi mi trebali poklanjati stvari. To nije u redu.

- Budite upozoreni. Svatko vam može reći da ja nikad ne radim ispravne stvari.

Do sada je to bilo točno. Kapetan prestane hodati i Maris zatetura.

Betsy je jedva izbjegla zabiti se u njih, bila je previše okupirana kutijom.

- Betsy, mislim da sam ostavila rupčić u radnji gospođe Bernard. Možeš li mi ga, molim te, donijeti?

Razočaranje sluškinje je bilo očito ali ih je ostavila same.

- Otvori.

- Na ulici? Ludi ste.

- Nedvojbeno. Ovdje sam s vama, nisam li? Evo, ja ću ako to ne želite.- brzo je otvorio kutiju. Igla s leptirom je sjajila na postelji od ponoćno plavog baršuna.

- Kako ste...

Nije mogao znati da joj je ta igla zapela za oko osim ako ne čita misli. A ako ih čita, nadala se da nije otpetljao njene zbunjene misli.

Nije navikla primati ikakve darove. Henry joj je davao neograničeni džeparac ali nikad nije dao nikave sentimentalne stvari. Rođendan i Božići su prolazili neprimjećenima.

Maris zatvori kutiju. – Niste trebali. Ne mogu prihvatiti.

Nasmiješio joj se, neuznemireno. – Da, možete. Smatrajte to isprikom. Upoznali smo se pod neobičnim okolnostima. Bio sam, iskreno, gad. Jedan mali dar ne može ni početi pokazati moj sram.

Gledala je u njega. Teško. Definitivno je bilo iskre nestašnosti u njegovim očima. – Niste ništa više posramljeni nego što sam ja kraljica Elizabeta.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Osmijeh Reynold Duranta se raširi. – Vidim da vas ne mogu nasamariti, lady Kelby. Ali to je lijepa mala stvarčica, i pristaje vam. Evo, dopustite mi.- uzeo je paketić iz njene ruke i izvukao iglu iz baršuna. Prije nego li je primjetila stavio je leptir u ljubičasti šešir na njenoj kosi.

Na ulici. Gdje ih svi mogu vidjeti. Čin je bio intiman. Maris je izgubila dar govora, što je bilo ponavljajuće stanje u kapetanovom društvu. Betsy bi buljila u njih, ali bi joj oči ispale iz glave na cestu da je ovdje.

Durant se udalji. – Evo. Sad ste doista u trendu.- stavio je kutiju u džep i stavio njenu tromu ruku u udubinu svojeg ramena. – Sredit ću da vam se pridružim u Kelby Hallu početkom sljedećeg tjedna.

Bio je četvrtak. Maris će provesti cijeli sljedeći dan putujući. Hvala nebesima što kapetan neće biti u kočiji do Kelbya s njom. Treba dan ili dva samo da se oporavi od današnjih događaja.

Kako će ovo funkcionirati? Treba razgovarati s Henryem. Što da mu kaže da ga ne zabrine?

Očajnički je želio Davidu uskratiti njegovo pravo. Prokleti prvorođenici i nasljedstva. Kao da su muškarci mudriji od žena po pitanju nekretnina. Maris je prepustila vođenje kuće svojem sposobnom osoblju, ali je pomagala Henryu i gosp. Woodleyu oko vođenja imanja. Henry je bio velikodušan zemljoposjednik i poslodavac, ali više iz ravnodušnosti nego iz ičega drugog.

Pretpostavljao je da će novac sve riješiti tako da se ne mora brinuti o sitnicama oko domaćinstva.

Pa, o ovoj će sitnici morati razgovarati. Nedolično ponašanje kapetana Reynolda Duranta je bila komplikacija koju si ne mogu dopustiti ignorirati.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 5.

Kad je kočija ukrašena vijencem stala i zašla na dugu aveniju bakrenih bukvi bila je skoro ponoć. Maris je napokon zaspala prije nekoliko kilometara ali ju je nježno probudila Betsy.

- Doma smo, moja gospo.

Baklje su bile upaljene i sluge izjure u mrak, pridruže se ostalima u oslobađanju kočije njenih putnika i prtljage. Prosinački noćni zrak je bio hladan i Maris čvršće omota krzno u kočiji prije nego ih je napustila. Sigurno užasno izgleda. Prije nekoliko sati je skinula šešir, i njeno sivo putno odijelo je bilo zgužvano. Nova odjeća je bila sigurno spakirana u kovčegu ali je uzela knjigu koju je kupila za Henrya. Budan je unatoč svemu. Činilo se da u zadnje vrijeme sve manje i manje spava, ali nije izgubio ni dijelić svoje inteligencije unatoč tome.

Maris je znala gdje će ga pronaći, ali nije znala hoće li naći riječi kojima će mu reći što je učinila. Odmahnula je na Betsynu ponudu da se osvježi i uputi se ravno do knjižnice. Soba je bila osvijetljena svijećama na svim ravnim površinama kao da je dan. Lice supruga osvijetli osmijeh kad mu je prišla i on ustane iz stolice.

Nekad je bio visok – visok poput kapetana Duranta – ali je sad bio pogrbljen. Njegova je crna kosa posijedila prije nego li se Maris udala za njega ali je i dalje bio zgodan muškarac. Kad je bila dijete ponašao se prema njoj kao prema kćeri, a ona ga je obožavala, zbog čega je njen otac bio malo ljubomoran.

Osim poteškoća u krevetu, njihov je brak bio sve što je Maris željela. Dijelili su interese, i on je bio jedini muškarac pored kojeg nije bila nervozna. Sedmi grof od Kelbya je poštovao njen stav i ponašao se prema njoj kao prema jednakoj. Henry ju je poznavao bolje nego li je ona poznavala sebe i to je odmah dokazao.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Maris, draga, što si napravila? Izgledaš krivo. I nemoj me pokušati podmititi knjigom, čak iako je ona koju dugo želim držati u rukama.

Maris odloži knjigu na stol i zaobiđe ga, uronivši u Henryevo naručje. Tamo je bila sigurna, oduvijek. Primi njegov tanki obraz i poljubi ga. Iako nije mogao odraditi svoje na određenom polju njihov brak nije uvijek bio hladan. Unatoč njenoj nelagodi, Henry se brinuo za nju u ranim fazama braka i ona je znala kako je to osjetiti plamen pod muškarčevim dodirom.

David Kelby joj je uništio taj užitak.

Ona pregleda Henryevo lice, sretna što vidi njegove tamne oči sjajne i nezamućene.

- Kako se osjećaš? Jedeš li?

- Gđa. O'Neill je zastrašujuća od tebe. Ponašao sam se kako treba u tvojoj odsutnosti.

Nedostajala si mi.

- I ti si meni.

On podigne bijelu obrvu. – Ali? - Oh, Henry. Možda sam učinila glupost.

- Sjedni, ljubavi, i reci mi sve o tome. Da pozvonim za čaj?

Ona odmahne glavom i nevoljko napusti toplinu njegova naručja. Njeni prsti u rukavicama nervozno prime sive suknje. Nije mogla sjesti i susresti se s Henryevim suosjećajnim pogledom, nije zaslužila njegovu ljubav. Jednom ga je, na svoju žalost, izdala i sad će to ponoviti. Ovog puta na njegov nagovor.

Maris je boljelo srce ali je znala koliko bi dijete koje bi nastavilo misiju Kelby Halla značilo Henryu. David nije bio primjeren nadzornik za blaga unutar njega.

Hoće li sin kapetana Duranta cijeniti njegovu povijest?

- O- otišla sam u London, kao što znaš,- počne, kad je njen suprug sjeo natrag u svoju stolicu.

Odgurnuo je papire na kojima je radio i sklopio ruke čekajući. – Da. Nadam se da nisi štedjela prilikom svoje kupnje. U posljednje vrijeme si naporno radila.

Maris je bila sigurna da će račun madame Bernard biti astronomski. – Kupila sam nekoliko stvari. Ali to nije bio pravi razlog odlaska.- udahne. – Pronašla sam kapetana Duranta.

Jedini zvuk u sobi je bilo tiho pucketanje vatre. Soba je bila pretopla, ali je Henry rekao da njegove stare kosti žude za vrelinom suncem Toskane. Intenzivno je gledao u kožno piskaralo.

Maris ga pogleda. – Nećeš ništa reći?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord On podigne crne oči prema njoj. – Rekao sam ti da to ostaviš meni, Maris. Taj posao nije primjeren dami. Možda ima vremena da pronađem nekog drugog.

- Henry! Zaboravljaš da sam ja dio ˝tog posla˝- zanemariti će njegovu tvrdnju o dostatnom vremenu. Gosp. Ramsey nije bio posebno ohrabljujuće oko toga da će osigurati novog gospodina za zadatak. – K- kapetan Durant je pristao doći u Kelby Hall za par dana.

- Kako si ga uvjerila? Njegovo je posljednje pismo bilo konačno. Na kraju nije želio posao.

- Nisam ga zavela, ako na to ciljaš.- pogođeno reće Maris.

Henry se nasmije. – Ne, nemaš ni zrnce zavodljivosti u sebi, ljubavi. Ti si dobra cura, zbog čega je još veća šteta. Da smo se sreli kad sam bio mladić stvari bi bile drugačije. Oduvijek si bila pogodan učenik.- uzdahne i primi naočale. – Znači Durant je promijenio mišljenje. Ne želi više novca, želi li?

- Mislim da ne.

- Rekao je nešto o bolesnoj sestri.

- Da, tako mi je rekao. Zabrinut je za njeno dobro, pretpostavljam.- Na neki je način objasnio zašto je uopće pristao na taj skandalozan plan.

- Što misliš o njemu, Maris?

Osjetila je kako tone u živi pijesak. Voljela je Henrya, ali nije mogla poreći da je kapetan Durant bio privlačan muškarac. Henry će znati ako bude lagala. Njegova bolest i starost nisu smanjile njegovo zapažanje. Odustane od hodanja i sjedne u stolicu. – Jako je zgodan.

- To bi ti trebalo olakšati stvar. Intimnost.-

razjasni Henry, kao da joj je potrebno

objašnjenje. – U potpunosti cijenim žrtvu koju si spremna napraviti za mene Maris. Ovo ide dalje od ugađanja starcu. Bila si mi dobra žena, sjajna pomoć. Neki bi mogli reći da si svoju mladost potrošila na mene, propustila prilike. Kapetan Durant će ti bar malo nadoknaditi.

- Ne trebam nadoknade! Ti si bio sva dobrota i ugoda. Čak i kad si obuzet svojim proučavanjem, ja sam bila obuzeta zajedno s tobom!

- Moja mala učena ženo,- zahihoće Henry. – Život je više od knjiga i komadića polupane lončarije. Čak i ja to znam.- stavi naočale na nos i složi papire koje je čitao natrag u red. – Sigurno si iscrpljena. Idi u krevet. Razgovarati ćemo o tome ujutro.

- N- nećeš sa mnom u krevet?- više nisu dijelili sobu ali ako žele očuvati privid da stvaraju dijete moraju se ponovno činiti bliskima.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Mislim da si u pravu. Kasno je, nije li? Ali znaš kako sam nemiran, Maris. Nećeš ni oka sklopiti.

- Briga me za san. Želim da me držiš u naručju, Henry. Kao što si nekada.

- Biti će mi čast.- reče meko. – Odi gore, uskoro ću ti se pridružiti.

Ali kad se probudila u zoru, bila je sama. ★★★ Reynu su trebala dva dana da dođe kod Kelbya. Kao i inače, posjetio je sestru u nedjelju ali je ostao preko noći kako bi prelomio put i odmorio starog Fantoma. Kupio je dva umjerena, kaputa za učenjake i par naočala s čistim staklom, sebi nije izgledao ništa pametnije. Ali ako pomognu prevariti poslugu Kelby Halla – i negativca Davida – biti će to mala cijena koju je platio svojim loše zarađenim novcem.

Još je bilo poslijepodne kad je dojahao na aveniju bukvi, zlatna fasada Kelby Halla je sjajila na suncu. Unatoč nevoljkosti pročitao je nešto o kući u jednoj od onih „velike obitelji Britanije“ knjizi. Preci starog grofa su ukrali kamen boje meda iz bližnjeg samostana. Zdanje je i dalje imalo nebeski izgled s kamenim anđelima iznad izrezbarenih hrastovih glavnih vrata i dugim gotičkim prozorima na donjim katovima. Ono što Reyn planira učiniti ispod njenih krovova bio je udarac u lice većini Zapovijedi.

Masivna vrata je otvorilo nekoliko slugu u srebrnim i zelenim livrejama prije nego li im je uopće prišao. Odmah se pojavi timaritelj koji je odveo Fantoma, a Reyna u prostrano prazno predvorje uvede butler Amesbury, star i uštogljen skoro kao i grof.

Nekada je soba dočekivala putnike s banketom i pićem, ali je sad bila prazna izuzev ogromnih slika, napadnih tapiserija i nekoliko neudobnih stolica posloženih pred ognjištem na dalekom kraju. Šteta. Tko bi sjedio ovdje čekajući nekoga da pokuca na vrata? Nije da je potrebno kucanje. Osoblje Kelby Halla se činilo zastrašujuće uređenim.

To bi mogao biti problem. Reyn izvadi naočale iz džepa i stavi ih na nos, nadajući se da će ih njegova dužina držati. Duranti su imali duge noseve, davali su im kontinentalni izgled. Dok je bio u vojsci zadirkivali bi ga da podsjeća na neprijatelja. Iza uha ga je već svrbilo od metalnih držaka.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Amesbury se lagano nagne u struku. – Očekivali smo vas, kapetane. Ukoliko krenete za mnom pokazat ću vam vašu sobu. Vjerujem da će vam sve odgovarati.

Reyn krene za njih uz široke hrastove stepenice, zasigurno će biti zadovoljan smještajem.

Mogao bi ispričati butleru koju o spavanju na tlu, i biti na tome zahvalan – zahvala na tome što si živ.

Reynove nove londoske odaje su bile dovoljno ugodne, ali ništa u usporedbi s elegantnim sobama u koje je vođen, nakon što su se popeli po još jednom setu stepenica i došli do kraja beskonačnog hodnika. Stari je Amesbury bio bez daha, ali je pokazao na stol u kutu primaće sobe, potpuno opremljenim za čovjeka koji voli pisati. Pun olovaka, posuda s tintom, tabaka papira i bilježnica. Otvorena su vrata vodila do svijetlom ispunjene spavaće sobe, koja je gledala na trostruki drvored. Kroz sljedeća vrata se išlo do ormara s lavaboem i sluga donese Reynove dobro napunjene bisage.

- Vjerujem da će uskoro stići vaši kovčezi?- upita Amesbury.

Reyn je većinu svojih potrepština spakirao u izlizanu kožnu torbu. Pretpostavljao je da izgleda neprimjereno ostanku od mjesec dana ali on i dalje nije bio siguran hoće li toliko ostati.

Ukoliko ostane, Božić će provesti na selu.

- Moj sobar ih ima kod sebe.- slegne Reyn. Srećom je Gratton pio od sreće što nije dobio otkaz. Skoro je došlo do toga nakon što je Reyn doznao da je uputio lady Kelby u društvo Reining Monarchs. Ukoliko mu išta zatreba tijekom „posjeta“ javit će mu. Platio je sobara i svoju stanarinu do kraja godine.

U siječnju će možda imati bolju ideju kako provesti vrijeme kao civil. Katalogiziranje se možda pokaže zanimljivim ukoliko se ne mora čitati.

- Lord Kelby vas čeka u knjižnici nakon što se osvježite. Večera će vam biti dostavljena u sobu u 8 sati, ako vam to odgovara.

Znači neće večerati s obitelji. Još bolje. Reyn nije ovdje kao časni gost i zasigurno nema večenju odjeću sa sobom. On je zaposlenik, ništa više.

Ne jedina nada klana Kelby.

- Savšeno mi odgovara, Amesbury. Mislim da se sjećam gdje je knjižniva.

- Ukoliko vam je potrebna pomoć, gospodine, samo pozvonite. Posluga vam je na usluzi.

Kad dođe vrijeme za početak vaših obaveza, stepenice koje vode do tavana su iza vrata preko vaših odaja. Ne trebate se mučiti kretanjem kroz kuću.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Pametno od lorda Kelbya što ga drži na drugom kraju kuće poput ludog ujaka. Ali zasigurno postoji još puteva do tavana, inače će lady Kelby privući neželjenu pažnju kretanjem blizu njegove sobe.

Njegove stvari su bile brzo raspakirane i složene, lice i ruke čisti od prašine s puta, kaput očetkan, nije imao izgovora ne pronaći knjižnicu. Arhitektura kuće je bila jednostavna. Kelby Hall je bio dugi pravokutnik od žutog kamena podijeljen u sredini glavnim hodnikom i mnoštvom stubišta. Sve je na kraju vodilo do ulaza u sredini kuće.

Reyn se nađe u njemu po drugi put, primjećujući njegovu prazninu. Sve ostale sobe u prizemlju su bile pretjerano namještene. Kao da Kelby Hall namjerno ne želi ostaviti snažan dojam, osim u veličini sobe i velikom kaminu. Mogao bi smjestiti skoro sve svoje prijatelje – a bilo ih je dosta, jer je on bio dobar lik – u njegovu unutrašnjost i oni se ne bi morali ni sagnuti.

Jednom je sigurno cijela životinja bila pečena unutra ali je sad soba odašiljala nedobrodošlu hladnoću.

Prošao je pored mnogo slugu, koji su stajali uspravni u hodnicima poput njegove regimente na paradi. Nevjerojatno uredno. Poludio bi stajući u krutoj livreju i čekajući da ga se pozove. Žurba i čekanje vojske bili su dovoljno loši. Najsretniji je bio u jeku borbe ili kad bi istraživao šumu očekujući domoroce da iskoče iza drveta. U tom trenutku je bio najfokusiraniji.

Imao je jasan cilj – spasiti svoj skalp i sačuvati ono što je ostalo od njegove kože, držati svoje ljude na sigunom. Slične aktivnosti nisu bile umirovljene. Obični ljudi bi njegov užitak smatrali neprikladnim.

On pokuca na vrata knjižnice i shvati da nije uplašen, ali je imao neočekivanu knedlu u grlu.

Napala je očekivao da jedan od slugu skoči i otvori vrata ali je uspio sam stisnuti kvaku.

Grof od Kelbya je bio zgrbljen nad masivnim stolom, prekrivenim papirima od jednog kuta do drugog. Držao je povećalo u ruci i imao polumjesečaste naočale. Pretpostavi da one nisu zbog izgleda. Reynovi prsti odmah krenu prema vlastitm naočalama i skine ih. Grof ga primjeti i nesigurno ustane iz stolice.

- Kamuflaža, kapetane Durant? Pretpostavljam da je to bila Marisina idea.

Maris. Do tog trena, Reyn nije znao njeno ime. Nekako joj je odgovaralo, čvrsto ime, ali meko na ustima. Neobično, kao i ona.

- Da, moj gospodaru, je. Ali je potrebno više od naočala da bi postao učenjak.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Mi nismo zainteresirani u vaše knjiške preference, kao što znate. Dovoljno je da se predstavite kao da radite za mene. Sjedni, dečko, sjedni.- Grof klizne natrag u kožno sjedalo.

- Nisam siguran zašto sam promijenio mišljenje oko cijele stvari.- izjavi Reyn. Ostao je stajati, pitajući se trebali izjuriti kroz vrata pored vojske slugu.

Kelby mu se osmjehne. – Kriza savjesti? Tako si to nazvao u pismu.

Reyn je naporno radio nad tim pismo kako ne bi pokazao svoje neznanje. Trebali su mu sati da ga napiše. – Morate priznati da je vaša ponuda bila jedinstvena.

- Bila je. Još uvijek je. Jasno mi je da je Maris situaciju objasnila bolje od mene na intrevjuu.

Grof se namršti. – Kapetane, dobit ću grč u vratu ako ne sjednete na stolicu iza vas.

- Oprostite, gospodine. Moj gospodaru,-

reče Reyn. Nije bio vičan razgovoru s tako

uzvišenim osobama. Srušio se u stolicu i pokušao izgledati sabrano, ali nije mogao sakriti da ga cijela situacija čini nervoznim. Odsutno je prelazio rukom duž dugogo ožiljka na bedru.

- Maris će nam se uskoro pridružiti. Želim maknuti bilo kakvu nelagodu. Odrasli smo, nismo li? S zajedničkim ciljem. Jasno mi je zašto je ova pozicija nekako neukusna za vas i spreman sam vam ponuditi dodatnu plaću, van onog što smo se ranije dogovorili, ukoliko budete uspješni.

Imate bolesnu sestru, znam, i osim kockanja nikakve prihode.

Reyn teško proguta. Bilo je to mito a grof je bio dobar u njemu.

- Naš prvotni dogovor je bio dostatan mojim potrebama.

- Nikad ne možete imati previše novaca, kapetane. Nemojte uskraćivati sebi i sestri zbog ponosa.

Reyn shvati kako je uzaludno svađati se sa starcem. – U redu, ali možda neću biti uspješan.

- Molit ću se da budete. Moj nećak David je ubio moju kćer, ili je učinio da to napravi.

Utopila se u jezeru zbog njega.- grofove ruke su se tresle dok je govorio. – To je naravno povjerljivo. Još jedna tajna s kojom smo vas naoružali da nas uništite.

- Ne bi to učinio!- Reyn je bio u iskušenju ustati i otići, odjahati natrag u London.

- Ne, ne vjerujem da bi. Zapravo, siguran sam u to. Vjerujem vam.- blago mu se nasmiješi grof. – Bila je to nesreća. Dopustiti Davidu da dođe na moje mjesto, - Kelby odmahne glavom, ne, ne mogu to dopustiti. Sama pomisao na to bi me mogla odmah sad ubiti. Čak i ako Maris bude blagoslovljena kćerkom nakon vašeg sjedinjenja, barem će imati nekoga da ju utješi kad odem.

- Može se ponovno udati.- Reyn se poželi ugristi za impulsivni jezik.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Grof klimne. – Mogla bi. Dovoljno je mlada, i njen dio imovine koji joj pripada kao udovici je dovoljno velik da namami svakog lovca na miraz u Engleskoj. Ali je Maris sramežljiva.

Reyn je pristjeti osvetoljubivog anđela koji ga ulovio u društvu Reining Monarchs.

Sramežljiva nije riječ kojom bi ju opisao, tako da nije ništa rekao.

- Trebate biti pažljivi s njom.- nastavi grof.

Osjetio je kako mu gore uši. Nikad u životu nije vodio tako čudan razgovor. Grof je bio začuđujuće samouvjeren oko davanja uputstva drugom muškarcu kako leći s njegovom ženom.

Iz tona glasa i pažljivih riječi bilo mu je jasno da je grofu stalo do Maris.

Reyn naglo ustane. – Kako možete sjediti i davati mi takve savjete?

- Što želite da napravim, kapetane? Umirem, nemam vremena za okolišanje. Potreban mi je nasljednik, ali nisam bez srca. Maris je posebna žena. Želio bi da ima malo uživanja oko toga što tražim od nje. Ona... je neiskusna. U potpunosti mojom krivnjom. Pristajući na ovo ide protiv svih pravila koja je slijedila, i vjerujte mi, ona je pravi sljedbenik. Bila je od malih nogu, osim kad je obukla hlače kako bi mi pomogla pri iskopavanjima.- grof se nasmiješi na sjećanje i Reyn odmah zamisli duge noge visoke lady Kelby u uskim muškim hlačama.

- Ali zna da me voli, ili misli da me voli.- nastavi Kelby. – Ona je vjerna. Odana. Ne želim da joj se nešto loše dogodi.

- Ne bi nikad- Reyn se zaustavi. Prije tjedan dana je udarao bičem od bijelu stražnjicu Patsy Rumford i sve o čemu je mislio je da je to pomalo dosadno. – Odnosit ću se prema vašoj ženi s punim poštovanjem i razumijevanje.

- Dobro. Onda se razumijemo. Nadam se da će se sjeme primiti i da ćemo se brzo razići.

Pretpostavljam da je to ono što vi želite. Sjednite, kapetane, i pokušajte se smiriti.

Kad bi mogao. – Zašto ste odabrali mene? Jeste li me smatrali čovjekom koji bi učinio sve – čak i ovo – za novac?

- Provjerio sam vas, kapetane Durant. Van preporuke gosp. Ramseya. Vi ste vrlo izvanredno pošteni, čak i na svoju štetu. Poštovan. Bili ste hrabri u službi, možda i malo ludo odvažni.

Nemirni. Spremni na akciju. Želim da moje dijete bude znatiželjno po pitanju svijeta, a ne da samo sjedi i čeka da se nešto dogodi. Znate, nisam uvijek bio zakopan iza hrpe knjiga u knjižnici.

Bio sam vrlo aktivan kao mladić. Puno sam vremena proveo na Kontinentu. Pogotovo u Italiji.

Grof stavi blijedu široku ruku na ukrašen kamen koji je držao hrpu papira. – Etrušćanska civilizacija je moja struka. Iskopao sam ovu cistu kad sam bio otprilike vaših godina. Pogledajte

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord detalje! To je bio moj prvi veliki pronalazak, ali ne i posljednji. Planiram održati seriju predavanja o svim mojim otkrićima sljedeće proljeće na Oxfordu, ako budem još uvijek živ.

Objaviti knjigu. Maris je neprocjenjiva pomoć u organiziranju mojih bilješki i rađenju ilustracija.

- Vaše iskustvo na kontinentu je u potpunosti drugačije od mojeg.- podsjeti ga Reyn. – Pridružio sam se vojsci u šesnaestoj. Ali to nije bio veliki obilazak.

Kelby zahihoće. – Usuđujem se reći da nije. Ali ste naučiti neke stvari, niste li?

- Ništa o čemu bi mogao napisati knjigu.- Ništa što bi netko pročitao.

Ali ako je grof istražio njegovu povijesti sigurno je otkrio poteškoće tijekom školovanja.

- Moj nemir koji cijenite – moram vam reći, nije došao iz intelektualne znatiželje. Učenje mi je dosadno. Izbačen sam od šestorice ravnatelja.

- Možda niste pronašli ono što vas interesira. Neki ljudi sazriju kasnije.

- Bojim se da je moj vrt trenutno prerastao u korov.

Grof preklopi prste. – Gluposti. Učenje je cijeloživotna stvar. Skoro sam u 8. Desetljeću na zemlji i svaki dan donese nove informacije.

Reyn slegne i promijeni temu. – Inventar s kojim želite da počnem – neće li posao lady Kelby udaljiti od vaših nastojanja?

- Skoro sam gotov s posljednjim poglavljem. Imat će puno vremena urediti sve za mene. I kad smo kod novih informacija. Zbilja bih volio znati što je gore u svim tim kutijama prije nego li umrem. U mojim očima ćete ubiti dvije muhe jednim udarcem.- zahihoće grof. – Bojim se da su moj otac i djed... gotovo svaki drugi Kelby skupili više nego što se može izložiti kako treba.

Znam da se sluškinje žale oko brisanja prašine sa svih objets d'art. Zato je važno dodati Kelby Hallu krilo koje će biti galerija i izložiti doista vrijedne komade. Još jedan projekt za proljeće.

Ako Bog da.

- Pretvorit ćete kuću u muzej?- upita Reyn sumnjičavo. Nije mogao zamisliti strance kako lutaju dugim hodnicima, sobe zavezane užetom koje brane sluge.

- Ne cijelu, naravno, ali neke od najvećih kuća u zemlji su otvorene za javnost. Previše je blaga koje stoji na prašnjavim tavanima i u kutijama.

- Zašto ih jednostavno ne donirate?

- Mislio sam da vam je moja žena objasnila neobične uvjete nasljedstva.

Je li? Bio je previše zauzet pokušavanjem šokiranja lady Kelby da bi se sjetio svega što je rekla.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Sjećao se poljupca i osjećaja nje u svojem naručju. Mekoće njenih usana. Mirisa sapuna i ružine vodice. Svile izložene kože. Načina na koji je njeno tijelo drhtalo uz njegovo, iako samo na tren.

- U budućnosti ću obraćat pažnju na lady Kelby. Obećajem vam da ako ovo napravim da nećete imati razloga za brigu. Odnosti ću se prema njoj s iznimnom pažnjom.

Grof podigne paperjastu bijelu obrvu. – Ako? - Pokušat ću, grofe Kelby. To je sve što mogu obećati. Na kraju vaša žena možda neće pristati.

Od prvog trena mu je Maris Kelby dala do znanja da želi da se Reyn drži na razumnoj udaljenosti.

Grof klimne i pokaže na zvono koje je bilo nedaleko od mjesta gdje je sjedio. – Hoćete li pozvoniti lady Kelby? Čeka nas. Zajedno ćemo popiti čaj. Pretpostavljam da ste umorni od puta i da će vam dobro doći osvježenje prije večere.

- Istina je da bi radije brandy.- reče Reyn i ustane.

- Nizozemska hrabrost? Moji izvještaji nisu rekli ništa od tome da volite piti, kapetane.

Trebalo bi mu smetati što se Kelby uhvatio za taj dio njegova života ali je Reyn pretpostavljao da je razumljivo. Krv nije voda.

Ne volim. Uvijek sam više volio biti priseban.- Razbacan posvuda.

Situacija je bila prokleto neugodna. Reynu bi dobro došlo malo zamućenja osjeta.

Pretpostavio je da bi Maris Kelby željela se riješiti svojeg straha.

Nije ga željela bolje poznavati niti mu biti prijatelj. Mogao je to razumijeti, ali nek je proklet ako ona misli da će si odgovarati kao drvene puzzle. Morat će ju zavesti na način koji ju neće uzbuniti, i zavesti sebe, pošto je ona bila daleo od žena na koje je u posljednje vrijeme navikao.

- Onda se poslužite pićem.- Stakleni dekanteri su se sjajili na suncu.

Reyn ustane, želeći da ne mora sjesti i voditi razgovor s Kelbyima. Koliko dugo čaj traje? I kada očekuju da krene sa svojim poslom? Sve je ovo jako loše.

Sipao je jantarnu tekućinu u čašu bez da je pročitao srebrni natpis na boci. Nije mu stalo do vrste alkohola. Neće biti dovoljno.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 6.

Maris zagladi nabore boje vina na novoj haljini, duboko uzdahne i krene za slugama koji su vozili čaj u knjižnicu njenog muža. Obojica muškaraca ustanu na njen ulazak. Henry sporije od kapetana Duranta. Gledala je u grofovo lice tako da je Durant bio tamna mrlja na periferiji njenog vidnog polja.

Grof se nasmiješi. – Ah! Dobar dan, draga. Hoćeš li nam ukazati časti i sipati čaj? Ili želite još jedan wiskey kapetane?

- Ne hvala, gospodaru. Dobar dan lady Kelby. Činilo se da je kapetan podčinjen što je dobra stvar. Kelby Hall je imao zastrašujuć utjecaj na najsabranije posjetitelje, a kapetan Durant je bio nitko. Maris sjedne na kožnu sofu u sredini sobe i pričeka sluškinju i slugu da poslože čaj na stol ispred nje. Kad su otišli, muškarci pređu sobu. Henry se teško oslanjao na svoj štap dok je hodao prema njoj. Pitala se gdje je njegova stolica za kupanje. U posljednje vrijeme ju je sve više koristio, žaleći se kako svaki put kad zakorači čuje svoja koljena i zglobove kako pucaju. Bez sumnje se nije htio prikazati u tom svjetlu pred kapetanom Durantom. Nekoć je Henry bio snažan muškarac i bilo mu je teško prihvatiti svoja ograničenja. Kad je bila mala on je bio vrlo zgodan.

Pripremila je Henryevu šalicu dok je kapetan Durant sjeo njoj s desna. To je možda bilo nepristojno prema njenom gostu ali je to bio njen glupi način da mu da do znanja kako je njen muž uvijek na prvom mjestu, bez obzira na to što je između njih. – Kakav čaj pijete, kapetane?upita, nakon što je Henryu dala tanjurić malih sendvića i keksa.

- Samo malo šećera, moja gospo.

Njene su se ruke malo zatresle kad je stavila šećer u kapetanovu šalicu. Njoj ne treba šećer.

Danas je nespretna s hvataljama.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Durant se ponudi komadom voćne torte dok se ona naslonila i progutala gutljaj snažnog indijskog čaja. Henry je odgurnuo svoj netaknuti tanjur na stol pored sebe. Neće mu prigovarati ali se nada da će kasnije večerati.

- Vaš put u Surrey je bio bez događaja, kapetane?- upita pristojno.

- Poprilično. Jučer sam stao kako bi vidio sestru i prenoćio.

- Je li joj bolje?

- To je moja najdublja želja iako je još prerano da bi se reklo. Pronašao sam ju dobre volje, i kako zabavlja vikara. Počinjem misliti kako čovjek ne posjećuje svake nedjelje samo zbog brige za njenu besmrtnu dušu.

Maris se nasmiješi na kapetanovu grimasu. – Znači da sumnjate na romansu?

- Nakon jučer da. Možda sam bio slijep i nisam vidio ranije.- Durant nije izgledao pretjerao sretno činjenicom da za šogora ima čovjeka u mantiji. Zanimljivo nakon nedavnih aktivnosti i onog što će učiniti.

- Želim vašoj sestri svu sreću. Sigurna sam da ju zaslužuje.- Maris prouči dno svoje šalice, nadajući se da može protumačiti talog poput ciganki. Što ju čeka u budućnosti, i koliko brzo će proći kroz ovu čudnu stvarnost?

Pa, uvijek je tu vrijeme, posljednje utočište razgovora. – Danas je idealno za putovanje na konju. Prosinac zna biti riskantan.- željela je da Henry kaže nešto, bilo što.

Njegov je tamni pogled preko čaja prelazio s nje na kapetana ali je bio izluđujuće tih.

- Bilo je ugodno. Jahanje selom je užitak.- Durant se okrene prema Kelbyu. – Jašete li, gospodaru?

Henry ispusti šalicu. – Povremeno. Nedovoljno da se zadovoljnim ali se moja supruga brine.

Priznajem da mi kondicija nije kao nekada. Maris je jako dobra jahačica. Sam sam ju naučio kad je bila malena djevojčica. Nju i Jane, iako je Maris bolje naučila od moje kćeri. Možda bi oboje trebali provesti neko vrijeme zajedno istražujući područje prije nego li padne snijeg Bože, Henry glumi provodadžiju. Nije to mogla podnijeti. – Nemamo vremena za to, Henry. Što je s inventarom?- izrekla je to sa značenjem oko kojeg su se složili, ali je Henry ignorirao.

- Cijeli život čekam vidjeti što je gore. Nekoliko sati u društvu kapetana Duranta na sviježem zraku ti neće škoditi, draga. Doći će zima, i onda ćete biti gore zatvoreni. Dopusti si nekoliko zanimacija.

- Savršeno sam zabavljena pomaganjem tebi, Henry.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - I kakav je to život za mladu ženu, unutar četiri zida, iz dana u dan?

- Jedva da sam mlada žena.- promrmlja Maris.

- Još uvijek nisi u starosti. I vrlo si zgodna žena, ne mislite li, kapetane Duran?

- Henry!- njegovo ime izleti. Zbog nečega. Sigurno da bi zaustavila razgovor. Obrazi su joj bili tako crveni da su odgovarali haljini. Bila je pogreška odjenuti ju. Pokazati se. Sve je užasna, užasna pogreška.

- Vi ste sretan čovjek, lorde Kelby.- reče Durant, nije pao u Henryevu zamku. Što god da kaže ne može pobijediti u toj poraznoj igri.

- Maris, zašto ne pokažeš kapetanu tavane nakon čaja? Mogli bi početi dok još ima svjetla.

- D- danas?- nije očekivala početi danas. Možda sutra. Ili sljedeći tjedan.

Ili nikada.

- Samo malo pokaži kapetanu. Danas ne moraš napraviti više od toga, Maris.- reče Henry meka tona.

- Ja...ja... K vragu, Henry! Ovo je... sve ovo je tako odvratno!

Henryeve tamne oči su bile mrine i bistre. – Znam, ljubavi. Ali to je jedini način. Složili smo se.

Doista, je, očajna olaškati njegovu uzrujanost Davidom. No, sad ju je nekoliko minuta dijelilo od toga da ju gurne kapetanu Durantu, i ona shvati da ne može uništiti svoju hrabrost.

Njeno je srce bilo vezano uz njenog muža, kojeg je voljela otkad je bila djevojčica.

Nije željela laskanje niti prazne komplimente. To joj je pružio David tijekom par tjedana kad je izgubila glavu i ušla u aferu s njim. Kako će biti intimna s ovim strancem, bez obzira na to koliko je šarmantan i zgodan?

- Čuo sam da su nekim damama rekli da misle na Englesku.- tiho reče kapetan Durant. – U vašem slučaju, lady Kelby, mislite na kolekciju Kelby, Kelby Hall. Generacije ludih starih grofova – osim prisutnog, naravno – koji su doma donosili blaga kojima se budući naraštaji mogu diviti. Hajdemo gore vidjeti što je u tim kutijama, lady Kelby. Mogli biste biti ugodno iznenađeni.- izvuče rupčić iz džepa. – Molim vas, nemojte plakati. Ne mogu se obraniti od ženskih suza.

Maris šmrcne i obriše obraze. –Ž- žao mi je što sam takva kukavica.- reče suprugu. Zapravo obojici.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Glupost, draga. Ti si najhrabrija žena i najbolja supruga u Engleskoj. Zapravo mi se sviđa kapetanov savjet. Više nećemo razgovarati o dogovoru. Zadovoljan sam što sam odabrao pravog čovjeka za posao, Maris, i ti mi ne trebaš reći detalje onoga što se događa između vas. Zapravo ti to zabranjujem. Mislim da sam posesivniji nego što sam mislio da ću biti, smješno s obzirom da sam ja smislio cijeli plan. Želio bi biti obaviješten, naravno, ukoliko naiđete na artefakte za koje mislite da bi mogli biti važni.

- N- naravno.- kao da bi mogla reći Henryu...

- Vidimo se za večerom, Maris. Kapetane, uputio sam osoblje da vam donosi obroke u vaše odaje. Nadam se da niste uvrijeđeni, ali stvari u pravilu postaju čudnovatije što duže ostajete.

Mislio sam da za svaki slučaj nepotrebno zbližavanje održimo na minimumu.

- Razumijem, moj lorde. Na kraju, ja sam samo zaposlenik.- nije bilo traga osjećajima u Durantovom glasu ali Maris pomisli kako se bori održati neutralan izraz lica.

- Dobro,- Henry se odgurne o stolicu. – Vraćam se poslu. Predlažemo da i vi učinite isto.- i samo tako otetura do svojeg stola i otpusti Maris i kapetana.

Maris vrati šalicu i tanjurić na kolica s čajem. – Hoćemo li početi, kapetane?

- Spreman sam kad i vi.

Maris nije bila spremna. Možda nikada ni neće. Pokupi suknje boje vina i brzo krene duž glavnog hodnika koji je išao dužinom Kelby Halla, uz strme srepenice na kraju koje su vodile do odaja kapetana Duranta. Kapetan ju je slijedio na pristojnoj udaljenosti.

Pitala se o čemu zamišlja? Što će učiniti kada se uspnu niz zadnji dio stepenica?

Naredila je da se svi tavani pometu i prozori operu nakon što se vratila iz Londona. U jednoj od odaja blizu ulaza odbačeni namještaj je namješten u ured, dugi stol je poslužio kao radni s dvije čvrst stolice koje su donešene od dolje. Bile su tamo posude tinte i arci papira. Red rabljenih povijsnih knjiga. Pribor, krpe i sredstva za čišćenje. Mali štednjak za kuhanje čaja.

Dnevni krevet iza poderanog paravana koji je logično mjesto za leći kad je glava puna mjera i opisa.

Bio je to pravi radni prostor za izrazito neprikladan posao koji trebaju obaviti. Tko god bude proučavao sobu biti će uvjeren da je to nov ured kapetana Duranta, ali je Maris uputila poslugu da ih se ne uznemirava. Čim prije završe inventar to će prije grof biti zadovoljan onim što sadrži cijela kolekcija Kelby Halla. Osoblje je znalo da Henryevo loše zdravlje, i što mu saznanje od sadržaja kutija znači, tako da su bili za to.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Pomalo bez zraka, Maris se uspne niz posljednje stepenice i otvori teška vrata. Pozdravi ih nalet hladnog zraka.

- Kamin je u sobi... u sobi koju ćete koristiti.- odgovori Maris. – Trebalo bi vam biti ugodno.

- Ne brinem se oko mene.

- Ide oko sebe.

- Što?

- Glagol biti – mislite na to kao na znak jednako. Subjekt i glagol se moraju slagati.

- Ah. Prestavli ste me kao povjesničara. Ne mogu biti odgovoran i za gramatiku i matematiku.

Znači, nije bio u potpunosti glup, imao je i malo drskosti.

Ali je ona odbila nasmiješiti mu se. – Želite li da vas prvo provedem po tavanima ili... ili...

- Neću skočiti na vas lady Kelby. Ne danas. Možda čak ni sutra. Kad vam je bio ciklus?

Maris zastane. – Oprostite?

- Vaša menstruacija. Mislim da je to točan naziv. Tijekom stoljeća se vodila rasprava oko toga kad je najbolje vrijeme za ženu da zanese. Augustin od Hippa je razmatrao o tome. Sveti Augustin. Bojim se da sam zajedno s mojim školskim kolegama ignorirao njegovu filozofiju ali smo bili zainteresirani u njegove stavove o začeću. Svi smo željeli putene odnose ali nitko od nas nije želio biti otac, kao što možete i očekivati. Bili smo i sami djeca. Vjerujem da je vodeća teorija kako je žena najplodnija odmah nakon što ciklus prestane, ali ne možete biti sigurni kad se radi o tajnovitosti žene.

Maris zastane. – Pa, onda je uzaludno. Prošlo je više od tjedan dana. Ne vjerujem da razgovaramo o tome. To je... neprikladno.

- Bojim se da ćemo postati neprikladniji kako dani prolaze. Previše razmišljate, lady Elby.

Ne trebate se bojati. Snošaj je u suštini smiješan. Vođenje ljubavi, imati odnos, krenuti Kupidovim putem, sve su to eufemizmi za ono što je znojno, neuredno i potrebno za nastavak ljudske rase. Ali otmjeno. Možete zaboraviti slike anđela i zaljubljenih ljudi u cvjetnim sjenicama. Kupid nam se smije, skida nas do gola sa svim našim bradavicama, krvgama i udubinama na izlogu.

Ako je to Durantov pokušaj da se ona opusti, propao je.

- Zaboravljate da sam vas već vidjela golog.- ukaže mu Maris.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - I je li vam se svidjelo to što ste vidjeli?

Odvratan čovjek. – Sigurna sam da ste prikladni za situaciju.Kapetan prasne u smijeh. – Vidim da ćete biti teška planina za osvojiti, lady Kelby. Vi ste tvrdoglavi – granit – s mnoštvom ledenih puteva koji me drže van ravnoteže. Vjerujem da će biti poduhvat vrijedan truda doći do vrha. Povjerena mi je vaša sigurnost... i vaš užitak.

- M- moj užitak!- Maris nije planirala imati ijedan trenutak užitka tijekom sljedećih nekolko tjedana. – Misliš da će usporedba s kamenom ugladiti tvoj put?

- Samo sam iskren. Mislim da si to dugujemo.

- Ne dugujemo si ništa.- Osim dodatnog novca kojeg će dobiti kad sve završi. Maris nije odobravala Henryev darežljiv nagon da ušećeri ionako slatki dogovor, ali nije se moglo raspravljati s Henryem i pobijediti.

- Pretpostavljam da bi trebali prestati s neslaganjem. Zašto me ne provedeš kroz sve ovo?

Jesu li sve kutije koje trebamo otvoriti na istom mjestu?

Maris odmahne glavom. – Ne baš, ali su jasno označene. Većina skladišnih soba sadrži uobičajene stvari – stare igračke, haljine za bal i loše slike. Na drugom kraju tavana su odaje posluge.

- Neće se izmjenjivati s ušima pritisnutim uz zid?

Maris se zacrveni. – Imat ćemo potpunu privatnost. Znate koliko je dug Kelby Hall. Ima puno prostora između naseljenog dijela tavana i radnog prostora. Koji je odmah iza vrata.

Kapetan ispusti tihi zvižduk kad je vidio raspored koji je napravila. – Jako lijepo. Mislili ste na sve.

Pravokutnici jarka sunca probijali su se kroz svježe oprane prozore na zapadu. – Pokušala sam. Na kraju ja ću raditi sav pravi posao ovdje.- pomisli na jastuke i deke uredno složene na dnevnom krevetu iza paravana, moleći se da neće ići pogledati taj kut.

- Oh, ne znam. Siguran sam da će moja snaga biti dobra za nošenje kutija i otvaranje. Tebi ću prepustiti sve povijesne detalje. Ne razlikujem rimski friz od grčkog. Da zapalim vatru?

Duž južnog zida nalazio se običan kamin od cigle. Jedan od slugu je već stavio sve porebno.

Košaru drva, kao i nekoliko komada ugljena.

- Nemam kutiju s kresivom kod sebe.

- Imam ja. U sobi. Raskomoti se dok odem po to.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Drhtala je unatoč tome što je stajala na suncu. Osjećala se kao da joj nikad više neće biti toplo.

Možda se neće morati do kraja skinuti, samo podignuti suknju kao što je s Davidom.

Njihovih par susreta je bilo na brzinu i nekako brutalno. Cijela je stvar bila nekako prljava od čega je on još više uživao. Bila je u smrtnom strahu da će ih otkriti i nikad nije osjetila ono što je Henry uspio učiniti svojom rukom u ranim godinama njihova braka.

Ona i Jane su bile iskorištene za Davidovu korist. Igrao se s njima – zaštićena žena i kćer čovjeka koji je čvrsto držao uzde. Henry prema Davidu nije bio darežljiv kao prema svojim namoprimcima i poslugom, i to s punim pravom. David je u trenu ostao bez svojeg nasljedstva.

Iako je znao biti šarmantan, Maris je upoznala njegovu okrutnost. Janino samoubojstvo ga je otrijeznilo na tren, ali je nastavio prijetiti Maris da će otkriti njihovu aferu. Tijekom godina je davala većinu svojeg džeparca za njegovu šutnju. Za razliku od Davida ona je imala više nego što je mogla potrošiti.

Jesu li muškarci rođeni zli ili su to naučili? Može li netko učiniti zlo i i dalje ostati dobar?

Maris osjeti početak glavobolje ali se okrene od prozora na zvuk kapetanovih koraka. Gledala je kako svlači svoj kaput i kleči pred ognjištem, preslagujući pažljivo posloženu vatru.

Znači volio je ostaviti svoj trag na stvarima. Kao i većina muškaraca. Zbog toga je Henry skupljao artefakte tisuće godina nakon što su njihovi stvaratelji bili u grobovima.

Kapetan je pikao i gurkao dok veseli mali kameni nisu oživjeli. – Evo. Trebalo bi istjerati hladnoću.- Odmaknuo se i zavrnuo rukavima. – Idemo po kutije. Kreni, Macduff.- primi polugu sa stola.

- Većina ljudi kaže „vodi“.- reče iznenađeno Maris. – To je jedna od najčešće krivo citiranih rečenica Shakespearea.

- Dobro je znati da je nešto sjelo nakon svih kazni.

Maris je znala da je grupna kazna bila česta. – Vidim da nisi volio školu.

- Niti je ona voljela mene. Izbačen sam 6 puta, ako znam dobro brojiti.

- Izbačen si iz svoje škole šest puta?- to je sigurno neki rekord. Maris ga zamisli kao zločestog dječaka, nimalo drugačijeg od toga kakav je sad.

- Samo jednom u svakoj instituciji, ali je bilo njih šest. Na kraju me vojska zadržala.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Bože. Sigurno je bio problematičan. – Vidim. Mislim da dana nećemo ništa otvarati, tako da možeš ostaviti polugu. Samo ću pokazati kutije. Kao što sam rekla označene su, ali ti možda želiš dodati neke svoje oznake.- pruži mu komad ugljena iz kutije na stolu.

- Čekaj.- izvuče rupčić iz kaputa i Maris ostane bez riječi dok je brisao crnu prašinu s njenih prstiju... uzeo je malo više vremena nego što je bilo potrebno.

Dirao je samo njenu ruku, ništa više. Ruke su mu bile mirne. Žuljevite. Imao je meke crne dlake na zglobovima i podlaktici, drugačije od njena svijetla tijela s zlatnim kovrčama. Čistih noktiju i tako blizu stojeći, osjetila je miris viskija, kože i posebnog sapuna koji je naručila za Kelby Hall.

- Kao nova.- nije ispustio njenu ruku, već ju držao među svojima, lagano prelazeći palcem preko njena dlana.

- Inače, su zamrljane tintom. Ali h- hvala.- Nije se udaljila od njega ni izvukla ruku. Njihov dogovor je bio početak, i nije imalo smisla svađati se. Zanimalo ju je kako će se uhvatiti s obvezom da ju zadovolji. Zasigurno mu to Henry nije rekao, nije li? Pomisao na njih kako razgovaraju o njoj na taj način je bila uznemirujuća.

- Jasno mi je da si velika pomoć svojem suprugu. Rekao mi je kako mu pomažeš s knjigom.

To je pomalo neobično za groficu.

Ona ga pogleda u oči pokušavajući ne pokazati svoju nervozu. Bile su skoro pa crne, slične Henryevima. Na čudan je način to bilo umirujuće. – Nisam odgojena za groficu. Moj je otac bio Henryev tajnik i ja sam im „pomagala“ čim sam mogla čitati. Obojica su me poticala, i kad sam bila dovoljno stara, odveli me na svoja iskapanja. Bilo je to neobično.

Durant se nagne i šapne. – Čuo sam da su ti dopustili nositi hlače. Volio bi to vidjeti.

- Riješila sam ih se.

- Šteta.

- Zar je važno što imam na sebi? Ti si ovdje zbog samo jedne stvari.- reče uništavajući njihov flert.

- Jesam li? Onda krenimo na posao.- on privuče njenu ruku usnama i poljubi vrh prstiju.

Usta su mu bila topla, skoro vrela.

Već ju je poljubio. Zapamtila je taj poljubac. Gotovo ju je ošamutio tako da je došla k sebi tek kad je shvatila da ju pokušava razodjenuti. Ruka mu je kliznula pod njenu haljinu, nježno ju mazeći kao da je ljubimac. Tko bi znao da se koža na potiljku može naježiti od želje? Nečija leđa

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord ne mogu biti izvor užitka, mogu li? Bila je upoznata s klasičnik mjestima, iako se nije pokušala zadovoljiti pet godina.

Krivnja. Bila je puna i uskoro bi se mogla preliti. Izdala je svojeg supruga, koji je prema njoj cijeli život bio drag, koji ju je odgojio s istom pažnjom koju je pokazivao svojoj kćeri Jane. I koji ju je spasio od usedjelištva time što ju je oženio i učinio punim partnerom u akademskim pohvatima.

Dugovala mu je sve. Ako to uključuje vezu s kapetanom Durantom bolje joj je da se navikne na to.

Kutije mogu pričekati nekoliko minuta. Maris podigne lice. –P- poljubi me.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 7.

Ne bi bio iznenađeniji ni da ga je grofica od Kelbya pitala da konjugira latinske glagole.

Reyn osjeti kao da je pod testom, i nikad nije bio dobar kad je morao o nečemu dugo razmišljati.

Da je nastavila šutjeti ionako bi ju poljubio. Tamo je vodio nježan ples.

Ali je ona ukočeno stajala zatvorenih velikih smeđih očiju i usana stisnutih kao da je neka vrsta ribe.

On očisti grlo. – Gdje?

Oči joj se širom otvore. – Molim?

- Gdje želite da vas poljubim, grofice? U ruku? Usta ili možda negdje intimnije?

- Kako to mislite? Klasična vrsta poljupca kapetane. Ništa p- posebno.

- Ali složili smo se da ste neobični. I kada smo sami trebali bi me zvati Reyn.

- Mislim da to nije dobra ideja.

- Nitko vas ne može čuti. Reci. To je samo jedan slog.

Grofica od Kelbya je izgledala kao da se želi okrenuti i izletjeti iz udobne radne sobe. Ali duboko udahne. – Reyn.

- Hvala. Imam li dozvolu zvati te Maris kada smo ovdje gore?

Zacrvenila se ali klimnula.

Nikad nije vidio odraslu ženu kako tako često crveni. Grof je bio u pravu. Njegova je žena doista bila sramežljiva. – Čak je i tvoje ime neobično.

- Moj je otac bio lud za Etrušćanima skoro koliko i Henry. Tako je dobio posao. Moji su se roditelji kasno oženili i nije bilo nade da će imati sina tako da su mi dali ime Maris, etrušćanska verzija Marsa.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Nimalo se se činiš ratnicom.- osim kad je uletjela u društvo Reining Monarchs. On osjeti da bi trebao temeljno objasniti sve to u jednom trenu, ali ne sada.

- Mars je također bog poljoprivrede. U Etruriji je značio i plodnost. Ironično, nije li?

On dotakne njen obraz palcem. – Možda nije.

- Bolje se nadajmo da sam plodna tako da ovaj užasan posao može imati završetak.

- Užasan posao? A prije par trenutaka si me pitala – ne rekla mi – da te poljubim.

- Bila je to pogreška. Neće se ponoviti.

Osjetio je kako se povlači u sebe. Kakva je bila kao mlada žena, prije nego li se udala za čovjeka starijeg od svojeg oca? Grof je rekao da slijedi pravila. Dobra djevojka. Nije bilo ni zrno lakomislenosti i zlobe u njoj. Bila je tako prokleto ozbiljna oko obavljanje svoje dužnosti.

- Što radiš iz zabave, Maris, kada se ne patiš ovdje gore?

- Iz zabave?- izgovori riječ kao da joj je strana. – I ne patim. Moraš priznati da smo u nemogućoj situaciji.

- Ništa nije nemoguće. Tvoj je suprug rekao da jašeš. Što te nasmijava?

Gledala je u njega, smeđih šarenica uokvirenih s plavom i sivom, i iskrom zlata oko zjenica.

Ukoliko bude djeteta, on ili ona će vjerojatno imati tamne oči.

- Znaš. Smijanje. Ha- ha.

- Neko vrijeme stvari ovdje nisu bile smiješne, kapetane. Moja pastorka – moja najbolja prijateljica – je umrla i zdravlje mojeg supruga je ozbiljno pogođeno. Bili smo zauzeti pokušavanjem oživljavanja njegova životnog djela u tisku. Nisam imala vremena ili sklonosti zabavi.

- Šteta. Trebaš vidjeti što ja mogu učiniti po tom pitanju.

- Ne moraš ništa učiniti! Moj je život savršen na ovaj način.

- Ako ti tako kažeš.- trenutak za ljubljenje je bio izgubljen, i bila je to njegova krivnja. – Idemo vidjeti te kutije?

Tavan je bio podijeljen u odaje, jedna je vodila u drugu. Neke su sobe imale kamine, ali je većina bila obložena daskama. Drveni podovi pretrpani sanducima, starim namještajem i kutijama. Dok je prolazila uskim putem između njih, crvena haljina lady Kelby zapne na umivaonik i ona ju povuče kako bi ju oslobodila.

- Kao što sam objasnila, od grofova Kelbya se očekuje da čuvaju svaku stvar koju su skupili čak i ako joj je potreban popravak.- reče Maris i pokaže na slomljenu stolicu. – Ali ono što mi

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord tražimo – ili da budem točnija, ono što ja tražim – su kutije s bijelim vrpcama na sebi. One su poslane kući iz svih dijelova Europe i Azije tijekom posljednjih nekoliko stoljeća. Henryev je otac prije smrti uspio povezati vrpce na njima. Kelbyevi imaju vrlo eklektičan ukus što možeš i vidjeti po namještaju kroz cijelu kuću. Henry je uvjeren da ima skrivenih blaga koje treba pronaći.

- Ne mislim da je pravo blago gore u kutijama.- Bože, to je bilo jadno čak i njemu. Maris Kelby nije tip žene koju može osvojiti nekoliko medenih riječi.

Dokaz tome, ona zarokće na njegov pokušaj laskanja, gurne prastarog konjića za ljuljanje s puta i nastavi putem sve dok nije stigla u posljednji skladišni prostor. – Možemo odvesti kutije do radne sobe s tačkama. Neke su od njih preteške, čak i za tebe. Ne očekujem od tebe da radiš previše osim pomicanja stvari okolo.

- Dobro.- Reyn primi ugljen pitajući se što je naumila da on napravi s tim. Vidio je dovoljno bijelih vrpca. Pretpostavio je da ih ima barem 60- tak različitih veličina.

To je to. Prebrojati će ih i redom otvarati. To je jedan od načina na koji će projekt imati smisao. Počeo je pisanjem velikog crnog 1 na kutiju.

- Oh! To je dobra ideja. Ali kad počnemo s raspakiravanjem krenimo sa sobom koja je najbliža tvojem uredu. Biti će nam toplije.

- Kako god kažeš.- iako je imala duge rukave sigurno se smrzavala u toj slaboj svilenoj haljini, iako je izgledala slatko na njoj. – Je li to jedna od tvojih novih haljina madame Bernard?

- Da. - Pristaje ti. To je jako lijepa boja.

Lice i usne su bili bez ruža koji je nosila posljednji put kad ju je vidio, ali joj nije trebalo umjetno naglašavanje. Usne su bile roze poput ruže i crvenila se cijelo poslijepodne.

- Hvala ti.

Tako, oboje su prebrodili njegov blagi kompliment.

- Možda nije prigodna za rad ovdje gore. Sigurno ti je hladno. Neću te više danas zadržavati.

Nastavit ću označavati kutije i možemo krenuti ujutro.

Očekivao je da ode, ali je ona nesigurno stajala kuckajući dugim prstima pred sobom. – Tebi je jasno koliko mi je ovo teško, zar ne?- tiho upita.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Mislim da da. Ni meni cijela ova situacija nije nešto na što sam navikao. Mislim da ćemo se snaći. Obećajem da neću učiniti ništa što ne želiš.- ispruži lijevu ruku. – Uzet ću sad onaj poljubac, ako mi ga i dalje želiš dati. Da zatvorimo dogovor.

Oklijevala je, a zatim stavi desnu ruku u njegovu. Zakorači naprijed. Podigne lice. Nije zatvorila oči niti izgledala poput ribe. Prokletstvo, tu su ponovno bile suze, prijeteći razliti se niz njene obraze.

- Bez suza. Zabranjujem ih.

- Ja... ne mogu si pomoći.

Reyn osjeti nagon da dotakne jezikom njenu kožu, okusi sol i tugu. Bila je žena koja je imala gotovo sve – zadivljujuću veličanstvenu kuću, zanimanje, supruga koji ju voli. Reyn joj možda može dati jedinu stvar koju nema i teret da to učini pažljivo je bio preplavljujuć. Osjećao se kao da joj nešto duguje i nije bio siguran zašto.

Nije smatrao da je to bio novac koji mu je grof već dao ili udobnost koju je osigurao sestri Ginny. Maris Kelby ga je povukla u svoju orbitu čak i dok se trudila odgurnuti ga.

Nije bila nikakva sirena. Nije bio osvojen njenim izgledom, iako je bila privlačna na svoj tihi način, pogotovo sad kad je bila odgovarajuće odjevena. Želio je skinuti haljinu, osloboditi kosu iz zatvora ukosnica, ali za to će doći vrijeme. Bilo je prerano, ali je bilo vrijeme za poljubac. Ispusti ugljen iz desne ruke na pod gdje se razbio, a zatim obriše ruku od hlače.

Pokušat će ne taknuti ju s njom iako nije siguran je li to moguće.

Nakrivivši usne nad njene, ruku koju je držao ohrabrujući stisne.

Ona mu uzvrati.

Poljubac je bio baršun i bojna mekoća. Njen je jezik od nesigurnog postao odlučan, kao da dekonstruira umjeće njegova poljupca i radi svoje. Nestala je nesigurnost, sramežljivost i nadao se suze. Nije moguće plakati tijekom proživljavanja udara strasti tako snažnog da te skoro obori s nogu, nije li?

Možda je bio sam u tom udaru, iako mu se nije tako činilo. Njene grudi se ogrebu od njegova prsa kad ju je privukao bliže, i mogao bi se zakleti da je osjetio njene bradavice kako se ukrućuju uz njega. Mogao bi provjeriti ali ju nije želio uplašiti, ne kad je tako malaksala u njegovim rukama, dodiruje njegov potiljak svojim dugim bijelim prstima. Reyn osjeti drhtaj niz kralježnicu i to nije imalo veze s hladnoćom u sobi.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord S druge strane zida su bile sluge. Ali je malo vjerojatno da su imali popodnevni odmor u sobama. Bilo je puno posla u kući ove veličine.. od rane zore do ponoći. I on može provesti svo to vrijeme s Maris Kelby na drugoj strani tavana. Sam, neometan. Prepleteni ispred vatre, njena bjelokosna koža sjajna od sunca i znoja.

Ostaviti kutije, papire i olovke. Jedina stvar koju je Reyn želio istražiti i katalogizirati su tajne Marisina tijela.

Ispustila je tihi zvuk – zadovoljan zvuk tako tih da ga je jedva mogao čuti, ali ga je osjetio unutar sebe. Otvarala se i iskreno, Reyn je morao jako malo učiniti oko toga. Osjećao se tako bezumnim da je zaboravio iskoristiti svoj pokušaj- i- iskrenost metode zavođenja i poljubac mu je bio željan i nevješt poput školarca. Imala je tako dobar okus i još bolje odgovarala, njena visina savršena za njegovu, dodirujući ga na svim pravim mjestima. Stisnuo je u šaku svoju ruku zamrljanu ugljenom na dnu njenih leđa i privukao ju, u glavi ih oboje skidajući tako da su koža na koži... u njegovom unu. Bradavice bi joj bile smeđe na bijeloj koži, boje kakaa. Male? Velike?

Nije ga bilo briga. Želio ih je sisati, ali bi to značilo da mora napustiti njene usne, što bi bilo šteta. Njegov se kurac priljubio uz donji dio njenog trbuha, i mogao bi se zakleti da se malo nabila na njega. Trenje je bilo izvanredno ali i izluđujuće. Previše slojeva tkanine je među njima.

Ali bi on ostao pri ljubljenju na „uobičajen- nimalo poseban“ način. Čudno da ga je tako jednostavan čin skoro oborio s nogu. Nevino uživanje lady Kleby je bilo plahovito, i Reyn je uživao u svakom dijelu i grickao. To mu je dalo nadu da će naći neki stupanj kompatibilnosti.

Nikad nije i ne bi mogao uzeti ženu na silu, ali to Reynu nikad nije predstavljalo problem. Žene su se bacale na njega od njegove 14. I on se smiješio i uhvatio svaku. Toliko mu je podiglo samopouzdanje da je dok je bio užas u školi znao da je u krevetu jako jako dobar.

Zapravo tako dobar da mu je postalo pomalo dosadno. Otuda Reining Monarchs. Na svoju žalost je otkrio da nema potreban grijeh u sebi da dugo „vlada“. Pri povratku u London neće obnoviti članarinu.

London je bio daleko i misli na to da bude s ikim osim s Maris ga nisu privlačile. Lagano otvori oči i ugleda smeđu kovrču koja je pobjegla i pala na njen obraz. Odmaknuo ju je palcem, diveći se mekoći, a zatim zatvorio oči i pustio da ga poljubac odvede. Nije znao kamo, znao je samo da nije pod njegovim nadzorom.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Niti pod grofičinim. Činila se očaranom kao i on. Reyn isputi svoju krhku kontrolu i snažnije ju primi. Među njima nije bilo ni trunka zraka, i on je bio zapaljen senzacijom, kurca tvrdog poput mramora. Nije ju želio uzbuditi ali je želio još.

Više za nju.

Njegovo zadovoljstvo može čekati.

Nevoljko prekine poljubac ali ne i zagrljaj. – Želim da odemo u radnu sobu, Maris.- šapne joj u uho.

Uznemirila se i odmah odmaknula. – Ali rekao si...

- Neću leći s tobom, još ne. Učinit ću to kad budeš spremna. Ali bi se želio nastaviti ljubiti s tobom. Gdje možemo biti na toplome i nasamo.- nadao se da može učiniti da vrišti i nije želo riskirati da se neka služavka nalazi odmah iza vrata i leži zbog zubobolje.

Namršti se. – Zbilja bi trebala ići.

- Daj mi još pet minuta. Najviše deset.

- To je dugo vrijeme za ljubljenje, kapetane.

- Reyn.- podsjeti ju. – i ako se oduži i postane ti dosadno odmah ću prestati.

- T- ti se jako dobro ljubiš. To nije vjerojatno.

- Maris, nećeš mi vjerovati ali se osjećam kao da nikada ranije nisam ljubio ženu. I ti se jako dobro ljubiš.

Skeptično ga pogleda, a zatim krene kroz zavojit put na tavanu.

Dok ju je slijedio, mislio je kako Maris Kelby vjerojatno nije ljubio nitko osim grofa. Bilo je očito da im je stalo jedno do drugog. Ali fizička strast nije bila prisutna. Bože. Je li njen brak ikada bio konzumiran? Grof je morao biti u šezdesetima kad su se vjenčali. Reyn je znao da ljudi drugačije stare. Nadao se da će on kad bude stariji mušaraci dalje moći imati odnose. Iz onog što mu je Kelby natuknuo trenutno je to među njima bilo nemoguće.

Reyn definitivno nije bio spreman odvesti 34 godina staru djevicu u krevet. Kad smo već kod toga, bilo koju djevicu. Nije siguran je li ikada jebao potpuno neiskusnu ženu u životu. Ako je Maris Kelby i dalje netaknuta, to bi objasnilo njenu sramežljivost, i učinilo sljedećih 10 minuta ključnima.

Nije ju mogao pitati . Nije ju dovoljno dobro znao. A ako ju ne zna dovoljno dobro da postavi to pitanje, sigurno ju ne zna dovoljno dobro da ju sljedećih 5 minuta ljubi na mjestu na kojem je planirao. Skoro se nasmijao zbog apsurda situacije.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 8.

Maris je mogla osjetiti kapetanove tamne oči na leđima. Reyn. Trebale su joj godine da se sjeti zvati svojeg supruga njegovim krsnim imenom umjesto grofe Kelby. Nije bila sigurna da može koristiti kapetanovo prvo ime. Nije bilo dolično.

O, koji jad. Bila je prvoklasni idiot. Zašto se zamarala razmišljanjem o doličnosti? Oboje su to prešli. Bila je sprema tako snažno sagriješiti da će ju zauvijek otjerati iz raja, ako tako nešto postoji. Čak iako to radi kako bi udovoljila Henryu i osigurala grofoviju, Bog će ju zasigurno kazniti.

A ona je odrasla na dugom spisku bogova i božica. Etrušćani su imali popis dug poput njene ruke, i vjerovali da oni upravljaju svim događajima na zemlji. Možda joj je suđeno imati tjelesni odnos s kapetanom Durantom. Možda nije bio njen niti Henryev izbor, već nekog davno zaboravljenog boštva.

Maris prisloni ruku na usne, koje su i dalje bile nabrekle. Nešto je postalo vrelo i tekuće unutar nje. Naravno, Durant je bio vješt bludnik koji je znao raditi ženama svakakve strašne stvari. Zavezao je Patsy Rumford, iako se činilo da ona nema ništa protiv. Zavezao ju i bičevao.

Kako to itko može smatrati ugodnim? Svim je srcem željela zaboraviti prvi susret s čovjekom koji će postati njen ljubavnik bez ljubavi.

Bio je tako velik. Nije bio mesnat već lijepo oblikovan, ruku izrezbarenih mišićima, tamnog i definiranog tijela punog ožiljaka. Kad je bila u tom naručju uz to tijelo, osjećala se vižljastom.

Nježnom.

A njegova muškost – pa, nije bila ni najmanje nježna. Željela je ubaciti prekidač i ugasiti mozak tijekom sljedećih nekoliko tjedana. Biti više poput kapetana, koji, čini se, nije davao dublji značaj mislima. Šest škola!

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Nije bila poštena. Durant nije bio učenjak – hvalio se time – ali se činilo da posjeduje prirodnu inteligenciju i oštroumnost. Održao se živim tijekom vojne karijere koja se rastegla na više od 10 godina, to je nešto značilo. Bio je blag prema svojoj sestri i kad nije vezao žene i udarao ih, znao je biti poprilično šarmantan.

Trebala je spomenuti društvo Reining Monarchs Henryu, ali ju je njena hrabrost napustila.

Henry nije pitao gdje je pronašla kapetana, i ona nije rekla istinu. Bio bi ljut – gore, razočaran njome – što se spustila tako nisko i ušla u tu ustanovu.

Ušli su u toplu radnu sobu. Maris je stajala pred vatrom i trljala smrznute prste, pitajući se treba li pomaknuti dnevni krevet pred nju. Mogu se ljubiti stojeći. U tome su već bili vješti.

Reynold Durant je stajao iza nje. Mogla je osjetiti njegov dah na svojem vratu, i ona se naježi. Činilo se da je hladnije na tavanu nego vani što nije imalo smisla.

Ništa nije imalo smisla.

Polako se okrenula prema njemu. – Što čekaš?

Uhvatio ju je nespremnu i stavio ruke na njena ramena, palčevima prelazeći preko izložene ključne kosti. Nije rekao ništa, samo ju pritisnuo kao da želi da sjedne na pod. U tom trenu su njegove usne dotaknule njeno čelo. – Lezi pored vatre sa mnom, Maris.

Trebala bi spomenuti ležaj i njegove jastuke i deke, ali je sama činjenica otkrivala kako je kapitulirala prije nekoliko dana. Lagani pritisak njegovih velikih ruku i prelazak njegovih usana preko njena desnog oka su uzrokovali za se zanjiše, i on ju stisne dolje na pojeden od moljaca tepih pred kaminom. Oboje su bili na koljenima, nos u ravnini nosa. Njegov izraz lica nije mogla pročitati.

- Obećao si...

- Tiho. Ja održavam svoja obećanja.- nagnuo ju je unatrag, šireći svilu njene suknje pod njom kako joj kosa ne bi dotaknula tepih. Prednji dio haljine se također podigao i Maris se pokušala prekriti.

Odmaknuo joj je ruku. – Ne. Pusti da vidim. Okusim.

O čemu je on to govorio? Lagano su se pohrvali kad je kliznuo rukom pod njenu haljinu i pokušao joj razdvojiti noge.

- Ne! Ne ovako! Poboga, na podu smo!

- Pretpostavljam da bi te mogao posjesti na radni stol. Moglo bi ti biti udobnije. Ovaj tepih nije previše čist. Da, genijalni ste, lady Kelby.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - A ti! Ti si...

- Ja sam čovjek koji će vas usrećiti.- povukao ju je na noge, očistio i smjestio na rub priručnog stola.

- Lud si! Rekao si da ćeš me ljubiti, a ne baciti me poput krpen lutke!

- I hoću. Smiri se, molim te. Kunem se da te neću ozlijediti.- privukao je stolicu i sjeo ispred nje.

Njegove usne nisu bile prikladne za ljubljenje već je na njima bio glupi osmijeh. Odvratan, odvratan čovjek.

Da ne zna bolje pomislila bi da će on poljubiti njenu... Dragi Bože.

Skupio je njenu haljinu i podsuknje u šaku i dotaknuo njene kovrče rukom. – Samo malo mi se približi.

- Š- što?

Posegnuo je za njenom stražnjicom i pogurnuo ju. Maris se primi za rub stola prije nego li je pala.

- Prekrasno. Ruže i tvoj vlastiti miris. Mirišeš tako dobro da bi te pojeo, Maris.- a onda je njegovo lice nestalo i sve što je mogla vidjeti je bila njegova sjajna crna kosa među njenim bedrima.

A sve što je mogla osjetiti... trgnula se na prvi dodir njegova vrela topla jezika duž njena proreza. Blagi Bože. Što to on radi? Spustio je njenu haljinu na jednu stranu i objema rukama držao njene nabore otvorenima za svoj tihi ozbiljan napad na njen razum. Nije mogla ništa doli susresti njegove napade svojim nježnim grčenjem. Noge su joj se raspale – poput lutke – i ona si dopusti fokusirati se na njegove prste i izvanredan jezik.

Nikad nije u svojih 34 godine zamislila tako nešto. Pohotan čin koji je izvodio Reynold Durant bi ju trebao ispuniti gađenjem. Kao i njega. A ipak je njegov dugi nos bio ukopan u njene kovrče i jezik kružio unutar nje, a njegove ruke – oh, njegove su ruke činile stvari koje su ju dovodile do ludila.

Nekoć davno, Henry ju je dirao na taj način, iako nikad s takvom marljivošću i preciznošću.

Ali ju nikad nije ljubio poput Reynolda Duranta, nikad nije uzeo ključni dio njena bića nježno među svoje zube, a onda snažno sisao dok su prsti uronili u nju. Maris poleti sa stola i uzdahne, držeći se za rub kako ne bi odletjela.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Bespomoćno se zabacivala svakim valom koji ju je pogađao. Bila je gotova. To je znao. Ali je nastavio ljubiti njen centar kao da ju je smatrao ukusnom. Slatkom. Nije imao milosti. Svršila je iznova i iznova, šapćući mu hrapavo da prestane.

No je li to ono što je tražila od njega? Trenutno nije bila prisebna. Nepouzdana. Možda mu je rekla da nastavi. Štogod da je čuo, nije joj udovoljio, što je vodilo do više zadovoljstva nego što je ikad zaslužila.

Bila je vrela i u nekoj vrsti raja za koji je sumnjala da bi kršćansko- židovsi Bog odobrio.

- Moraš prestati.- sikne. Neće moći ni minutu više ostati uspravnom niti relativno tihom.

Istog trena njegov jezik nestane iza njegovih usana i ruke se smire na njenim koljenima.

Reynold Durant – Reyn – ju pogleda sjajnim crnim očima.

- Moram li? U redu. Je li ti se svidjelo?

Usne su mu bile hrapave. Crvene. Kapljice znoja na čelu i crna kosa raščupana. Izgledao je kao da je pretrčao milju.

Nije imala riječi kojima bi mu odgovorila. Nijednu.

- Vidim da si bez teksta. Znači da je bilo uspješno.- smiješio se, izgledajući kao jako zločesti dečko.

Maris klimne, skoro protiv svoje volje. Bila je jednako lišena svega kao i Patsy Rumford, jedino nju nije trebao vezati lancem za stol kako bi stekao kontrolu nad njom.

- Nitko ti to nije prije radio?

- Ne. - A. U redu. Čast mi je biti prvi.

Osjetila je kako prst prati uzorak na njenom desnom bedru. Nekoliko je puta primjetila kako su mu ruke često zaposlene. Mislila je da je to osobina nervoze, ali je smatrala taj kružan dodir ugodnim. Pokuša umiriti disanje kako bi pratila liniju koju je njegov prst prelazio.

Sekundu kasnije taj prst i još dva uđu u nju, vodeći ju skoro do ludila. Sada je Reyn slovkao nešto s njenom vlastitom vlagom na njenoj koži na jeziku koji nije nikada naučila.

Ali to što rade ju neće dovesti do djeteta, tako da je sve gubitak vremena, nije li?

Iako se nikad nije tako dobro osjećala, polako je dolazila k sebi, mišići leđa se ukoče, njena gola stražnjica je boljela od trenja po grubom drvetu starog stola. Njenoj zgužvanoj novoj haljini treba peglanje, vratila je misli s mjesta kamo ih je poslao Reynold Durant. Obećala si je da neće

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord uživati u njihovom dogovoru i taj je zavjet već prekršila, prvog popodneva u Kelby Hallu. Bila je gora od Patsy Rumford.

Odgurnula je njegove ruke sa svojeg tijela i zagladila suknju preko nogu u čarapama.

- Kasno je.- soba više nije bila okupana jarkim suncem, i sjene su produbile kuteve.

- Ne idi.- nije bio zadovoljan.

Zar je želio da mu uzvrati uslugu? Znala je da žene mogu ljubiti tamo dolje muškarce iako nikad nije sumnjala da može biti obrnuto. David ju je pokušao natjerati da to učini, i bilo je to grozno.

- Z- zbilja moram. Moram obaviti tisuću stvari prije nego se odjenem za večeru.- nije se mogla sjetiti nijedne.

Njegova ruka klizne u njenu raščupanu kosu i izvule olabavljenu ukosnicu. – Osjećam krivnju, Maris. Prevario sam te. Očekivala si potpuno drugačiju vrstu poljupca, nisi li? Nešto „uobičajeno“. Iako mislim da ništa među nama neće biti uobičajeno.

- Nema „nas“ kapetane Durant.- planirala je zvučati superiorno ali su joj riječi bile šuplje.

- Oh, biti će „nas“, ako samo na par minuta svaki dan. Možda nekoliko puta dnevno kako bi bili sigurni da smo dali sve od sebe. Spreman sam se žrtvovati.

Zadirkivao ju je! Zar prokletnik nije znao svoje mjesto?

A ono nije bilo među njenim nogama, ni pod kojim oblikom da izabere.

- Moram ići.- reče odlučno.

- Poljubac za odlazak. Za sreću.- podigao je crnu obrvu prema njoj. Trebalo joj je malo uglađivanja nakon njegovih nedavnih aktivnosti.

- Idem samo dolje u svoje odaje, kapetane, ne u rat.

- Sreća je uvijek dobrodošla. Trebat će nam što više tijekom sljedećih tjedana. Dođi, Maris, samo brzi poljubac i onda možeš otići dok ja nastavim numerirati kutije.

Ona klizne s radnog stola, iznenađena što su joj noge dovoljno snažne da ju održe. Prije nego li je uspjela odbiti njegovu ponudu bila je ponovno u njegovim rukama, kušajući sebe na njegovim usnama. Bila je šokirana – i nešto više.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Poljubac nije bio dugod trajanja ali ni kratkog užitka. Reyn je bio vrlo nježan, ponovno ju zadirkujući, ali ne riječima. Poljubac leptira, tako se zove. Negdje je čitala o njemu, ali ga nije razumjela.

Sada je.

I znala je da je u nevolji.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 9.

Reynova stolica pred vatrom je bila udobna, večera ukusna a prateće vino doista spektakularno. Čovjek poput grofa od Kelbya zasigurno ima vinski podrum na kojem mu se može zavidjeti i kuhinjsko osoblje iz Francuske. Nije bio osoba koja je patila na fine stvari ali kada su bile oko i unutar njega veselo ih je probavljao. Čak i osoba poput njega može cijeniti novu poziciju.

Pogotovo otkad uključuje zavođenje grofice.

Maris.

Poslijepodne je bilo obećavajuće. Bio je hrabar u naporima da ona svrši, i ona je svršila.

Nekoliko puta. Njen je okus i dalje odjekivao kroz stari port koji je držao u ruci. Oduvijek je uživao pružati ženama užitak. Nikada nije bio sebičan ljubavnik. Prema njegovo iskustvu, što više netko da, više dobije.

Bio je spreman sve probati – otuda Reining Monarchs – osjećati se opijeno. Pronaći mir u životu iza bajuneta i računa mora imati zabavu. Bio je dobar u trima stvarima – kartama, nasmijavanju muškaraca i ostavljanju žena bez daha. Koliko god da je uvrijeđen grofovom istragom, njegova reputacija kao ljubavnika je zasigurno pronađena i prihvaćena.

Maris nije bila u potpunosti zakopčana do grla uštogljenica kakvom se na prvu učinila.

Zasigurno je, sad kad nije odjevena u sivo i smeđe, bila više nego prolazno zgodna. S opuštenom valovitom kosom, rumenih obraza, natečenih usana, mogla je zapaliti želju u muškarcu. Reyn je ostao u takvoj agoniji nakon njenog odlaska da je sjeo u stolicu i izdrkao, zamišljajući te natečene usne oko svojeg kurca.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Iako, podučavanje nje kako da to napravi nije dio plana. Na kraju nisu u uobičajenoj aferi.

On je ovdje zbog samo jednog razloga. Njegov užitak je ključan ali je želio i da Maris Kelby pronađe svoj... pomoći joj olakšati žaljenje zbog njihove veze i sve to smatra manje prljavim.

Malo manje hladnim.

Bila je žena puna vrlina. Takve se danas teško nalaze. Prema onome što je čuo ona je odrasla u ovoj kući a grof se ponašao kao da joj je drugi otac. Nije mogao shvatiti kako se na kraju udala za njega. Koja bi mlada žena bacila svoju mladost zbog impotentnog starca? Reyn pretpostavi da je budalast. Mnogo je djevojaka udano zbog novca i statusa. Iako se činilo da njoj te stvari nisu važne. Možda je pristup kolekciji Kelby Halla to što ju je navelo da se poda Henryu Kelbyu.

Možda joj je draža nauka od seksualnog zadovoljstva. Ako je, on ju žali.

On vrati nepopijeni port na pladanj. Što da radi s ostatkom svoje večeri? Ima još nekoliko sati do svojeg uobičajenog počinka, ali nije imao prijatelje iz vojske s kojima se može zabaviti, samo punu policu klasika u tamnim kožnim koricama koje nije pročitao ni kad je trebao prije 12 godina. Nema smisla da se primi jedne večeras, iako bi ga to moglo uspavati. Trebao bi biti umoran. Pola je dana proveo jašući i gurajući okolo kutije te se koprcao pod oštrim grofovim ispitivanjem.

Olakšanje je biti ispričan od daljnjeg kontakta s njim ako bi to moglo posluzi postati sumnjivo jer je ipak unajmljen kako bi njemu pomagao. Jadna će Maris biti njihov potrčko koji će davati izvještaje o kakvom god pronađenom smeću u 67 kutija. Bilo je premračno i hladno da bi otišao na tavan i počeo, ali je uspio unijeti neke od manjih kutija u radnu sobu za sutrašnju inspekciju.

Ionako ne bi znao kako početi. Zasigurno je postojala neka metoda koja se koristi prilkom opisivanja artefakta. Uzme se metar i izmjeri? Zapišu boje i zemlja podrijetla? Razumio se u brojeve i razlikovao crvenu od zelene. Prednost Reyna.

Pozvoni nekome da dođe po ostatke večere. Osjećao se poput princeze koja je zatvorena u tornju dvorca jer nije imao slobodu lutati kućom i tražiti zabavu. Nije izvjesno da će Maris doći k njemu kako bi počeli s njegovim drugim projektom. Već se doveo do blaženog stanja, tako da se čak i samozadovoljavanje činilo suvišnim. Što da radi sa sobom sljedećih nekoliko sati?

Mladi sluga dođe po poslužavnik s večerom. Reynu je skoro bilo toliko dosadno da uključi dečka u razgovor, ali bi se to smatralo čudnim. Svatko je imao svoje mjesto u Kelby Hallu. Reyn

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord možda nije dovoljno dobar da objeduje s grofom i groficom ali je bio previše uzvišen da bi tračao s poslugom.

I tako je sjedio. Gurkao vatru i obrisao prašinu s čizme od tepih. Svrbile su ga ruke za špilom karata, čak i da samo igra solitaire. Ustane, pretraži ladice i bude nagrađen prazninom, nije našao ni predviđenu hrpu prašine.

Vjerojatno ništa nije predviđeno u Kelby Hallu. Mjestom je upravljano učinkovitošću kakvu bi svaki vojni zapovijednik želio u svojim trupama. Stari je butler Amesbury bio hladniji od grofa. Njih dvojica zasigurno plaše sve u krugu od 10 kilometara.

Možda je Reyn trebao izaći iz njihovog vidokruga. Bila je ugodna, reska noć s mjesecom u tričetvrti. Nije bilo razloga zbog kojeg ne bi mogao otići u šetnju i uživati u svježem zraku.

Prošetati vrtom kojeg je vidio kroz prozor knjižnice.

Njegov je stari vojni kaput visio u garderobi, rukavice i šal su bili ugurani u džepovima.

Neće tražiti fenjer. Njegov je noćni vid oduvijek bio dobar – koristan u prijašnjem poslu. Obukao se i krenuo „svojim“ stepeništem dolje niz nekoliko katova do prizemlja. Grofova je knjižnica bila na drugom kraju kuće i Reyn se zapita proučava li starac još uvijek svoje papire ili i dalje večera s groficom. Kuća je bila tiha, ali su baklje bile upaljenje duž duga hodnika i nekoliko je slugu bilo vidljivo na njihovim pozicijama dolje niz hodnik.

Jedan od njih podigne ruku prema Reynu i požuri niz orijentalnu stazu koja se, činilo se, protezala miljama.

- Mogu li vam pomoći, gospodine?

- Gdje su najbliža vrata do vrta?- Reyn osjeti da je to već trebao znati. Dobro izviđanje je uvijek bila navika.

- Želite izaći van, gospodine?- sluga je zvučao kao da je to nevjerojatan plan.

Istina bilo je prohladno, ali je Reyn očvrsnuo u Kanadi. – Želim.

- Želite li pratnju i baklju, gospodine?

- Za šetnju vrtom? Ne budite bedasti. Ne istražujem piramide. Samo mi pokažite vrata i pobrinite se da ih nitko ne zaključa kako bi se mogao vratiti unutra za sat ili dva.

- Jeste li sigurni, gospodine? Mogu vam donijeti brandy u sobu.

- Dovoljno sam popio.- Reyn nije nikada pretjerivao. Volio je biti bistre glave, pogovoto otkad je svijet tako zbunjujuće mjesto. – Ali mi možete donijeti cigaru. Bojim se da sam svoju zaboravio gore.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Odmah, gospodine. Pričekajte ovdje, gospodine.

Reyn se nasloni na zid i krene zuriti u odvratnu sliku nepoznate alegorije. Svo ovo gospodine mu je budilo nostalgiju za vojnom službom. Možda nije trebao raspustiti službu već tražiti premještaj. Možda bi u ovom trenu igrao vingt- et- un s nakićenim maharadžom. No gdje bi onda bila jadna Ginny? Ne, učinio sam pravu stvar, odluči.

Sluga se vratio za manje od dvije minute. – Ukoliko krenete za mnom, gospodine, tamo su francuska vrata koja vode iz glazbene sobe u vrt i možemo vas tamo uputiti.

Glazbena je soba bila mračna ali se mjesečina razlila kroz zid od prozora. Sluga otvori staklena vrata, pruži Reynu cigaru i upali mu je.

- Hvala vam. Kako se zovete?

- Joh, gospodine. Svi su sluge u Kelby Hallu nazvane John.

- Doista? Što tvoja majka misli o tome, John?

- Mrtva je, gospodine. Ali sam siguran da joj ne bi smetalo.

Kakva koještarija. Kakva su to vrsta ljudi bili Kelbyevi kad su ukrali posluzi vlastita imena zbog jednostavnosti? Zaboravio je raniju odluku da se ne sprijateljuje s poslugom. – Onda si sretan što si zaposlen ovdje?

- O, da, gospodine.- John nastavi držati vrata, ali je Reyn oklijevao izaći na kamenu terasu.

- Lagani posao, nije li?

- Oh, ne, gospodine! Imamo puno posla i dugo traje. Ali mi ne smeta. Gospodar je pošten čovjek.

- A lady Kelby?

- Ona... ona je draga, doista je.

Doista je.

- Hvala ti, Johne, na pomoći.- Reyn stavi ruku u džep kako bi uzeo novčić koji je brzo nestao. – Reci mi, koje je tvoje pravo ime?

- Aloysius, gospodine. Gosp. Amesbury kaže da je to teret, ali mi je žao zbog Williama i Roberta koji rade ovdje. Nije ništa loše s tim imenima.

- Nije ni tvoje loše. Ugodna večer, Aloysius.

- I vama gospodine.

Reyn uđe u noć. Mjesec je bio nisko i zvijezde su sjajile na nebu. Nakon što se priviknuo mogao je vidjeti svjetlucavi put od smrvljena kamena koji je vodio od otvorenog dvorišta do

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord službenog vrta. Put nije bio izazovan. Vidio je kvadrate i pravokutnike, uredne, ošišane i spremne za proljeće. Mogao bi hodati oko njihovih ograda kao da je na paradi ali to ne bi ništa učinilo neobjašnjivoj čežnji koju je osjećao. Ruka mu je bila na ogradi i on uzme dim svoje fine cigare.

Ljudi koji tvrde da je na selu tiho nikad ne slušaju. Reyn je čuo lepet krila – vjerojatno šišmiš – i udaljen huk sove. Grmlje je šuštalo na laganom vjetru. Čuo je vodu u jezeru na imanju, mjestu gdje je jadna grofova kćer okončala svoj život.

Vidio je njegovu sliku u vodiču koji je kupio kako bi saznao više o Kelby Hallu. Uvijek biti spreman, to mu je moto, ali je mjesto nadmašivalo sve njegove pripreme. Bila je to vrlo, vrlo velika kuća. Reyn je pretpostavljao da takva mjesta posjeduju ljude koji žive u njima a ne obrnuto. Vlastelini su bili privremeni brižnici za buduće generacije privremenih brižnika. Kad razmisliš o tome smiješno.

I njegov bi sin mogao biti jedan od njih. Sišao je s terase na debelu travu. Na jedan je ludi trenutak Reyn želio izuti čizme i uroniti prste u taj jastuka, ali je ga je reski noćni zrak odvratio od toga. Uputio se u smjeru vode koja teče a put su mu osvjetljavale mjesečina i žar cigare.

Smrt djeteta mora biti nepremostiva tuga. Maris je rekla da se njen suprug promijenio, i to je objašnjavalo dio žurbe oko njegova zadatka. Jane Kelby ne bi mogla naslijediti Kelby Hall ali bi barem grof iza sebe ostavio nešto osim knjige koju piše. Nasljedstvo od mesa i krvi. Reyn nije nikada tako daleko razmišljao o tome kakav bi trag mogli ostaviti njegovi potomci. Kad je nečiji život u stalnoj opasnosti nema vremena razmišljati o ničemu osim o sadašnjosti.

Previše je razmišljao. Namjerno će – uz puno grofovo odobravanje – pokušati u Kelbyevo gnijezdo ostaviti Durantovo kukavičje jaje. Njegov dugi nos – k vragu, guste obrve – mogli bi biti preneseni dalje.

I on ne bi bio tu da to vidi. Nešto je užasno krivo oko toga.

Stavi cigaru između zuba i odmakne grm s puta. Prošlo je neko vrijeme otkad je bio na noćnoj patroli, i instinkti su mu se opustili. Ali je bilo vrijeme mira, i neće biti napadnut na uređenim poljima Kelby Halla.

Prošao je pored uredno ošišanih živica i došao do prostranstva praznog travnjaka. Tlo pod njegovim nogama se lagano spuštalo do jezera, koje je bilo osvijetljeno sjajnom trakom mjesečine.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Skupina stupova prekrivenih lozom stajali su poput kamena duha na malenom otoku usred crna jezera. Čamac je bio privezan za odgovarajući kameni stup na rubu vode. U jednom su trenu ljudi veslali do otoka za ljetnih dana i imali piknike, ali je to njemu bilo besmisleno. Umjetno jezero, umjetna ruševina, vrlo pitoreskno ali i lažno. Čak i da nije znao tragediju koja se dogodila ovdje, aura tuge je okruživala mjesto. Žalosne vrce su drhtale svuda oko njega, iščekujući dolazak zime. Je li se jezero smrzavalo? Pitao se kliže li grofica, njene duge noge kližu od obale do obale. Vjerojatno ne. Kao što je naglašavala, nema vremena za rekreaciju, i ne bi bilo zabavno posjetiti mjesto gdje joj je prijateljica umrla.

Sudeći prema stanju malena broda, prošle su godine otkad je korišten. Lišće je plutalo na vodi koja je prekrivala dno nakon posljednje kiše. Veslanje bi moglo biti dobro za njegovu lošu ruku. Unatoč boli, Reyn nije želio izgubiti ostatak mobilnosti. Vježba je važna.

Razbibriga u krevetu može biti vrlo izazovna, ali je Reyn očekivao da će on i grofica biti suzdržani, koliko se to može biti pod danim okolnostima. Čak i u privatnosti radne sobe, mogli bi biti otkriveni a onda bi se cijeli plan rasuo u komade.

Sagnuo se i cigaru ugasio nogom u tlo. Uskoro će doći sutra i testirati njegove ljubavne vještine. Dovoljno je otežao danas – barem je Maris Kelby bila zadovoljena. Čak su i njena vitka bijela bedra porumenjela, ljupko poput njenih obraza.

Reyn se okrene natrag prema kući i zastane nakon što je vidio kretnju između rupe u živici koja je okruživala službeni vrt. Još je netko uživao u seoskom zraku i mjesečini. Razaznao je da je njegov kolega ljubitelj prirode žena.

Visoka žena tamne kose i bijele puti koja je sjajila poput vile na mjesečini.

Nije ju želio uzbuniti te je napravio puno buke dok je hodao travnjakom, zvižao ispod glasa i vukao čizme po palom lišću i grančicama raštrkanim po travnjaku. Čuo je njene stope na puteljku od smrvljena kamena. Pokušavala se brzo vratiti.

Da ju pusti? Moglo bi biti manje neugodno. Što si imaju na kraju svega reći?

Reyn se uhvati kako juri niz travnjak kroz rupu u grmlju. – Lady Kelby!

Maris Kelby zastane i okrene se, nervozno prtljajući po čvoru na svijetlom šalu koji je prvi privukao njegovu pozornost. Nije nosila rukavice, i ruke su joj bile bijele poput visokog obeliska koji je bio ni metar od nje. Sigurno se smrzavala.

- Dobra večer, kapetane. Nisam očekivala nikoga vani u ovo doba.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Implicirala je da on zalazi u njenu privatnost, što i je, ali ga nije bilo briga. – Prekrasna je noć, slažete se? Izašao sam van kako bi uživao u jednoj od cigara vašeg supruga.

- Pušenje je prljava navika.

Reyn pređe jezikom preko zuba. Duhan, poput kože, viskija, i konja je bio savršeno prihvatljiv muški miris. Ali bi se mogao odreći pušenja ako bi to smetalo grofici. Ima dovoljno poroka bez toga.

- Svi trebaju s vremena na vrijeme uživati u pušenju. To je velika ratarska kultura duž Amerika. Sada se uzgaja čak i u Kanadi. Duhan je financirao Američku revoluciju.

- Tim više razloga za izbjegavanje. Ne želimo više ratova.

- Amen.- reče Reyn iako srcem nije bio u potpunosti u tome. Rat ga je oblikovao. – Vi ste premladi da bi se sjećali rata kralja Georgea.

- Moj je suprug povjesničar, kapetane.

Reyn nije navikao raspravljati o povijesti i revolucijama s ljupkom ženom u mraku. Noć je bila namjenjena za druge stvari. – Sjednite sa mnom na tren, lady Kelby.

Tišina je bila u zraku između njih prije nego li je progovorila. – Trebala bi se vratiti.

- Imate običaj hodati po vrtu noću?

Lady Kelby – Maris – uzdahne. – Ako vam kažem da imam, hoćete li me tražiti i uznemiravati moj mir?

- Ne želim vas ničime uznemiravati.- tiho reče Reyn.

- Uznemirena sam! Nikad nisam bila u ovom stanju! Ne mogu misliti. Ne mogu jesti. Ne mogu se odmoriti.

Njene su riječi bile tihe poput njegovih ali je čuo drhtaj u njenom glasu. Reyn stavi ruku na njeno rame. – Trebali bi razgovarati sa svojim suprugom. Brine za vas. Siguran sam da će razumijeti ako vam je sve ovo previše. Znam da ja bi.

- Moram.- šapne Maris. – Obećala sam mu. Sve mu dugujem.

- Ne dugujete mu – niti ikome – svoju dušu, Maris. Otiđite od toga. Otiđite od mene.

Ona isprekidano uzdahne. –N- ne mogu.

- U redu onda. Mislite na sve ovo kao na loš lijek koji morate progutati kako bi vam bilo bolje.

Ona odmakne njegovu ruku i nagne se na mramorni obelisk. – Kako se možeš šaliti?

- Bojim se da je to ono što radim. Podižem ti moral. Uspjeva li?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Nije bilo traga osmijehu na njenom licu osvijetljenom mjesečinom, ali barem nije bilo suza.

– Ne, ne baš.

- Sutra ću biti bolji. Ostavit ću vas vašim mislima. Laku noć, lady Kelby.

- Čekaj! Ne idi.

Reyn stane. Zbilja bi trebao otići ravno do grofa i reći mu da odlazi ujutro. Još je uvijek bio budan. Svjetla u knjižnici su bacala svijetle pravokutnike na travu ispod vrtne živica. Reyn se počeo osjećati poput ribe na udici koja je doznala da je najlon labav.

- Mislim da si u pravu.

On podigne obrvu, upitno vragolastog izgleda, koji je potračen u mraku. – Glede čega?

- Mi... trebali bi biti prijatelji. To bi olakšalo.

- U redu.- on ispružu ruku. – Rukujmo se.

Njena je ruka bila hladna kao led. Reyn ju prinese usnama i puhne topli zrak preko njenih zglobova. Drhtala je i približila se korak.

Još jedan poljubac bi bio puno ljepši način za zatvaranje njihova nova prijateljstva. On prekrije njene usne i nježno uđe u zapletaj. Bez ludosti, žudna pritiska, samo meki dodir kože i jezika koji je donio svoj nevini užitak. Mogao bi se naviknuti na ljubljenje Maris Kelby.

Napredovala je od njihova prva susreta u društvu Reining Monarchs prije nekoliko dana. Tko koliko će postati vješta kad završe jedan s drugim?

Obelisk u sredini živice ih je štitio od znatiželjnih očiju, tako da se nije žurio završiti njihov prijateljski poljubac. Nije ni, čini se, Maris. Nije se izvukla iz njegova zagrljaja. Barem je, pomisli, značajno opuštenija, prsti su joj bili na njegovoj čeljusti, disanje stidljivo odmjereno.

Reynove prepone se napnu kao odgovor na neočekivani razvoj događaja.

A zatim osjeti lagano guranje. S ogromnim oklijevanjem on se povuče iz poljupca i zagleda u njeno blijedo lice.

Oči su joj bile velike i tamne, usne i dalje razdvojene. Lizne ih, od čega Reyn zatvori svoja.

Riječi su joj bile neočekivanije od poljupca. – Ne mogu čekati do sutra. Ionako neću spavati, brinut ću se oko toga. Je li u redu da dođem k tebi večeras?

Reyn odveže jezik. – Je li to mudro, lady Kelby?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Ništa od ovoga nije mudro. Želim završiti s tim. Barem s početkom. Jednom kad znam što da očekujem, biti ću više..- ona odmahne glavom. – Ne znam što ću osjećati. Nadam se da ću se manje bojati.

- Nemaš se čega bojati. Obećajem.- nadao se da govori istinu.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 10.

Uzmi moj lijek. Završi s tim. Pređi preko toga. Što je više razmišljala o tome to joj je bilo teže. Da, puno je bolje otići večeras u kapetanovu sobu i učiniti to što trebaju.

Bila je sigurna da će Reynold Durant biti bolji ljubavnik od Davida. Durantovi su poljupci bili majstorski. Nije ni čudo što je žena čekala da ju bičuje. Maris bi možda i razmislila da ju zaveže.

Dragi Bože. Što se to događalo u njenoj glavi? Od Londona, bila je potpuno beskorisna Henryu. Njena je uzrujanost danima rasla, uništavala koncentraciju u komadiće. Dobra je stvar što je njen suprug bio u konačnim fazama završavanja svoje knjige, jer mu nije bila od nikakve pomoći nakon povratka iz grada s glupim haljinama.

Nijednu od njih neće nositi večeras. Otpustila je Betsy nakon što joj je djevojka raščešljala zapetljanu valovitu kosu i uplela ju. Dobro se je oprala u drugoj kupki i namirisala tijelo ružinom vodicom. Odjevena u jednostavu bijelu spavaćicu stavi na sebe tamno plavi ogrtač od brokata.

Madame Bernard joj je rekla da joj mornarsko plava odgovara, nije li? Nije ga odabrala zbog boje već da bi prošla kroz tamne hodnike bez da ju se primjeti.

Kapetan je bio na katu iznad nje, nekoliko koraka uz uske stepenice na kraju kuće. Napustila je odaje grofice na drugom kraju hodnika prije 5 godina, kad nije mogla spavati u sobi pored Henrya zbog njegova noćna nemira.

U neku je ruku to bilo točno. Henry je hodao od i do knjižnice i svoje sobe cijelu noć, a kako je bio muškarac, nije bio tih. Njegov je stari sobar Chambers zbog toga napustio službu. Čovjek je bio tako umoran da se na kraju zabijao u zidove. Sad je Henry imao mladog bivšeg vojnika

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord koji j bio zahvalan što ima posao. Sullivan je tvrdio da spava dok je grof satima zauzet za stolom.

Pametan je dečko izvukao najbolje iz Henryeva kaotičnog rasporeda.

Neće uzeti svijeću; znala je svaki kutak Kelby Halla. Bilo je to samo par vrata niz stepenice, nekoliko koraka do napuštena krila u koji je smjestila kapetana Duranta. No neće noćne izlete pretvoriti u naviku. Sreća ju neće dugo služiti. Kuća je bila prepuna posluge, iako je većina njih spavala u ovo doba.

U vrtu je idea zvučala dobro, ali se dok je jurila uz stepenice pitala što je zapravo Reynold Durant mislio. Naravno da ju nije odbio, samo je primio njen obraz i gledao u nju dok nije osjetila da može pročitati sve misli u njenoj glavi. Klimnuo je, a zatim apsurdno poljubio u čelo kao da je dijete.

Kao što je Henry radio. Ali joj kapetanov poljubac nije donio isti mir.

Na tren je oklijevala pred vratima ali prije nego li je pokucala on ih otvori i povuče ju u dobro osvijetljenu sobu. Nadala se mraku. Mrkom mraku.

Durant zaključa vrata za njom. Još je uvijek bio odjeven, vatra je gorjela. Nabavio je bocu vina koja je stajala pored jedne staklene čaše na borovom stolu.

- Nisam se usudio zatražiti još jednu čašu. Morat ćemo podijeliti.- reče smiješeći se.

- Ne trebam vina, hvala ti.- grlo joj je bilo tako suho da su joj riječi zvučale kao škripanje.

- Nervozna si. Priznajem da sam i ja, malo.

- TI? Ne vjerujem.- vidjela je kako izgleda gol i pohotan... i što je sposoban.

Možda mu se nije sviđala.

Prišao je stolu i napunio čašu skoro do vrha, a zatim prvi otpio. – Vjeruj, lady Kelby. Vidiš?

Imam problem zvati te tvojim krsnim imenom. Imam strahopoštovanje.

Maris mu uzme čašu ali ju ispusti. – Ne budi smiješan.

- Ti si grofica. Ja sam nitko.

- Moj je otac bio tajnik grofa. Moja je majka bila kćer vikara. I ja sam nitko.- ona duboko uzdahne. – Nisam došla ovdje kako bi razgovarali o podrijetlu, kapetane Durant. Nisam došla razgovarati o ničemu.

On otpije još jedan gutljaj vina. – Hoćemo li onda položiti zavjet tišine?

- Mislim da je to sjajna idea.- biti će puno manje sramotno od vođenja ugodnog razgovora tijekom toga.

- U redu. Ali ćeš mi reći ako ti se nešto ne svidi, hoćeš li? Nemoj samo ležati i trpiti.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Maris slegne. Upravo je to bio njen plan.

Slijedila ga je preko tepiha do spavaće sobe. I tamo je vatra gorjela, prekrivači su bili povučeni, samo je jedna svijeća gorjela. Maris puhne u nju bez razmišljanja. Draža joj je bila siva mračnina ove prostorije od primaće iako još uvijek nije bila tjeskobna oko odvezivanja svojeg ogrtača.

Reynold je to učinio umjesto nje. Spustio ga je s njenih ramena, palcima prešao preko ruku prije nego li ga je bacio na stolicu.

- Uđi u krevet, draga. Spremit ću se u garderobi.

Rekla je sama sebi kako nije razočarana što se neće skinuti pred njom. Ionako je bilo previše mračno da bi išta vidjela, a to je bio i bit, nije li? Mrak je dobrodošao.

Nužan.

Popela se u kapetanov krevet. Podigne se oblak lavande i štirke, kao sa svih plahta u Kelby Hallu. Povukla je prekrivače do brade i pokušavala se prestati tresti. Tava za grijanje je nedavno prešla preko madraca. To je učinio kapetan? Znala je da pokušava učiniti da joj bude ugodno, beznadno.

Maris zatvori oči i počne brojati, ne od nestrpljivosti, već kao nešto da joj smiri divlje misli.

Bakreni sat iznad ogrtača otkuca jedan sat, od čega je poskočila. Počne iznova, došla je do 236 prije nego li je čula klik kvake na vratima garderobe.

Madrac nije bio čvrst koliko treba, te je potonuo pod kapetanovom težinom. Kao dobra domaćica trebala je sama provjeriti krevet. Nije mislila da će leći na njega već na dnevni krevet na tavanu. Ali evo je.

A evo i kapetana, i bio je gol. Nema spavaćice za njega. Kosa mu je bila blago razbarušena i mirisao je na pastu za zube i sandalovinu. Je li ona oprala svoje zube? Nije se mogla sjetiti. On podigne deku s nje, lagano povuče prije nego li ju je pustila.

- Maris.

Nije se mogla ničega sjetiti. A onda se sjeti da nije mislila ništa reći.

Njegov je poljubac riječi učinio nebitnima. Ponovno je bio nježan. Mek. Njegovi pokreti nisu bili nagli ni iznenadni. Jedva da ju je dotaknuo i držao je svoje tijelo dalje od nje.

Bio je dovoljno blizu da ga dotakne, iako nije. Osjetila je njegovu vrelinu, bila je svjesna svakog lijenog liza njegovoj jezika i prstiju. Činilo se da slovka nešto na njenom lanom

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord prekrivenom ramenu, ali nije mogla prepoznati slova. Koncentrirala se na blage pokrete kao da su neka vrsta koda.

Očekivala je da diranje i ljubljenje brzo prestane. Kapetan se nije žurio na glavni događaj.

Inventar. Računanje njena tijela. Nadala se da će joj dopustiti da zadrži svoju spavaćicu na sebi.

Nije bila spremna za istraživanje, sa ili bez prigušena svijetla.

Ljubljenje je bilo doista lijepo. Gotovo opuštajuće. Pokušala se prepustiti, prihvatiti njegovo pravo na nju ali je previše razmišljala.

O čemu on razmišlja? Može li se muškarcu samo tako dignuti?

Učili su ju da je njihov apetit nezasitan. Grofica ili mljekarica, nije važno. Njihova muška oprema nije znala za prepreke, niti klasne razlike. Sve su mačke u mraku sive. Srela je kapetana usred njegova najvećeg stanja uzbuđenja. Hoće li ova siva tama biti dovoljna da ga napali?

Nebesa. Zašto se brinula oko njega? Dobro mu je plaćeno za noć i sve ostale dane koji će slijediti.

Njegovi su prsti prestali kružiti. S zakašnjenjem Maris shvati da su njegova usta i dalje na njenim ali je njegov jezik prestao plesati.

Povukao se. – Gotovo mogu čuti kotače kako se vrte u tvojoj glavi. Neće funkcionirati ako nećeš moći prihvatiti. Fokusiraj se na tjelesno. Na užitak. Prestani misliti.

- Ne mogu prestati misliti, kapetane.- sama je sebi zvučala gunđavo.

- Reyn.

- Kako god.

- Sjeti se, ovo je bila tvoja idea. Ja sam bio spreman čekati do sutra.

U pravu je, prokletnik. Maris se nije trudila. Nije znala kako se potruditi, nije imala pravo iskustvo kako bi to trebalo biti između muškarca i žene. Dok je njoj Henry pružio zadovoljstvo ona nije mogla učiniti isto za njega.

A David nije razmišljao o tome.

- Žao mi je, kapetane. Reyn. Ne znam što da radim.

Stisnuo joj je rame. – Ti ne trebaš znati. Samo ja trebam.

- Žao mi je ne mogu razdvojiti to dvoje.

- Nisam te bar malo oborio s nogu?

Maris shvati da još uvije ima špičaste papuče na sebi. – Očito, nisam na nogama.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - I u mojem krevetu da. Ima napretka, obećajem. Ali si napeta kao žica. Ne uzvraćaš mi poljubac.

- Jesam!- što je njen jezik radio ako nije dirao njegov? Okusio vino, pastu za zube i njegovu Durantnost? Ljubljenje je intima s kojoj je imala malo prakse. Gotovo se činilo važnijim od druge stvari koju će napraviti nakon što se prestane svađati s njom.

- Znam kad me zbilja ljubiš, kad se opustiš. Kad zbaciš sva pravila s kojima si živjela i kad pustiš svojem prekrasnom tijelu da radi po svome.

Lijepe riječi. Nije ih mislio.

Maris sjedne. – Možda si u pravu glede vina. Donesi ga. Molim te.- doda. Zvučala je točno kao grofica od Kelbya koja naređuje podređenom. Maris to nije radila i nitko ne bi razuman pomislio da je Reynold Durant dobar za potrčka, iako je bio zaposlenik njena muža.

Duboko je u sebi znala da vino neće pomoći, ali će ga se riješiti na par sekundi. Mučila ju je njegova bliskost. Želio je nešto što mu ne može dati.

Prešao je preko sobe i otvorio vrata primaće odaje. Kad se vratio s čašom vina – bez boce, nije li optimističan? – njegovo je čvrsto tijelo bilo uokvireno svijetlom, uočljive erekcije.

Kapetan zatvori vrata golom guzicom i soba se ponovno zamrači.

- Evo te.- Maris uzme čašu od njega, rukom dotakne njegovu. – H- hvala ti.- otpije probni gutljaj. Bilo je jako dobro, ali je sve u Kelby Hallu bilo najbolje kvalitete. Čak i kapetan Durant.

On pročisti grlo. – Možda bi nakon što malo otpiješ trebala otići.

- Želiš da odem?

- Ne, Maris, ne želim.- reče nervozno. – Ali te neću tjerati. Čini se da si previše zaokupljena da bi uživala.

- Samo nisam navikla na...- nije mogla završiti rečenicu. Kojim bi riječima mogla opisati ono što – što nije- među njima?

- Znam. Vjeruj mi, znam. Skoro je toliko čudno i meni, Maris. Nisam se nikad prije iznajmio.- zvučao je gorko, nimalo poput zadirkujućeg bludnika koji je bio.

- Onda oboje previše mislimo. Optužio si mene al si jednako kriv.- pruži mu čašu.

- Neće uspjeti. Nije ostalo dovoljno vina za oboje.

- Onda donesi bocu. Možemo... neko vrijeme razgovarati.- I ode njen zavjet tišine.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Stavio je čašu na noćni ormarić i otišao do vatre, protrljao rame. Doista je bio prekrasan muškarac unatoč ožiljcima na tijelu i činilo se nevjerojatno mirnim u prirodnom obliku.

Zavidjela mu je.

- Maris, imao sam naporan dan. Umoran sam. Zaboravljaš da sam satima jahao kako bi došao ovdje. Možda bi se sutra trebao vratiti u London.

- Ne!- iznenadila je samu sebe žestinom. Nije željela da ode.

Nije znala što želi, ali je znala da ne bi mogla ovo podnijeti s drugim strancem.

Nije bila poštena prema njemu. Nije mogla pomoći. Ona je bila ta koja je napravila prvi korak u vrtu, koja se pozvala u njegovu sobu. Koja mu je uzvratila poljubac, bez obzira na to što on misli. Nije se mislila zezati s njim. Znala je da nije jedina upletena u ovu situaciju.

Ako se mogla podati onom glodavcu Davidu, sigurno može i Reynoldu Durantu. Bio je superioran po svakom pitanju.

I s njim je osjetila stvari koje nije nikada prije.

To je dio problema. Maris osjeti kako se njena odanost – stari život – odvaja od nje nakon manje od jednog dana. Bila je to nepoznata situacija. Jedan pogrešan korak i mogla bi pasti u nepoznato i nikada se više vratiti.

Reyn je bio u pravu. Mora prestati razmišljati. Nije joj to donijelo dobra. Istina, suočavala se s moralnom dilemom, ali ga je njena neodlučnost samo zbunjivala. Zasigurno ju je smatrao jednom od onih glupačica iz ljubavnih romana, žena koje su mislile da je zlikovac heroj a heroj zlikovac.

Uvijek je bila iskrena žena. Čvrsta morala ali je vrijeme da olabavi. Prtljala je s tkaninom spavaćice a onda ju prevukla preko glave.

- Spremna sam. Ako me želiš.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 11.

Reyn se smirivao pored kamina. Kako god da je očekivao da će se večer odviti, ovo nije bilo to. Grlo mu se osušilo. Maris Kelby je sjedila na njegovom krevetu, opuštena pletenica je prekrivala njenu lijevu dojku. Kakva li je to samo dojka ako odgovara desnoj. Njena je odjeća zajedno s njegovim istraživanjem samo najavila što se nalazi ispod. Bila je bujna, vitka ali čvrsta, širokih ramena. Mogao ju je vidjeti kako pretražuje talijansko gorje i kopa, smiješeći se na žarkom suncu svakim novim otkrićem.

Bila je božica, ili blizu njihovom prikazu u glupim knjigama o mitogoliji. Pomalo ozbiljna, točno kakva treba biti. Beskopromisna. Njeno je unutrašnje samopouzdanje bilo vraćeno pod svijetlom kamina. Nije se spotaknula preko riječi poziva – kao da napokon zna koliko vrijedi.

Nije ju ponovno upitao je li sigurna, i zasigurno ju ne želi zatražiti da ode. Nije ju mogao otpremiti nakon što mu se otkrila u izvanrednoj ranjivosti.

Nema smisla biti pretjerano ljubazan. Zabrinut. Sve što je želio je nasrnuti na njeno bijelo tijelo. Udahnuti teški miris ruža i sexa. Uroniti se gdje mu je mjesto.

Neće se previše povezati s groficom od Kelbya. Nije za njega, iako je noćas njegova.

Gledala je u njega svojim velikim smeđim očima, doista ga je gledala. Čak i pri prigušenom svjetlu je morala vidjeti da je tvrd poput mramora na koji je naslonjen.

Bolje da ne govori, samo djeluje, i neće biti teško pokazati želju.

U trenu je prešao sobu. Drhtala je kad ju je povukao pod deke, grijući ju grubim rukama. Želja da ju dira posvuda je bila snažna. Približio je dojku ustima, proždirući slatku naboranu bradavicu jezikom. Uzdahnula je i zarila nokte u njegovo ozlijeđeno rame. Nije ga bilo briga.

Osjećao se kao da ima vrijedno otkriće, otkrivajući svakim grickanjem senzualnost Maris Kelby. Dojka je bila teška u njegovoj ruci, glatka i meka poput jastuka. Mogao bi staviti glavu na

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord nju i razmišljati o tajnama života kad bi mogao prestati ljubiti ju, što nije mogao. Imala je okus po ružinim laticama, iako nijednu nije probao. Znao je da je neko cvijeće jestivo – ušećerene ljubičice. Potočarka. Zašto je mislio na jedenje cvijeća kad je mogao uživati u ovoj divnoj ženi?

Mogao bi ponovno polizati njenu tajnu šupljinu i okusiti njen med. Mogao bi ali ne dok mu kurac divlja. Dok ju je sisao rukom je prešao preko trbuha. Dah joj ubrza i ona raširi bedra bez da ju je tražio. Prsti mu skliznu među njene nabore.

Nije bila u potpunosti spremna, unatoč uvjeravajućem odgovoru. Palcem dotakne mali pupoljak ispod svilenih kovrči. Želio je da ona dira njega kao on nju, ali se rukama držala za ramena kao da se boji da će ustati i otići. Nema šanse. Snažno je povukao bradavicu dok je okružio rozo tkivo u njenoj stidnoj kosti, natjeravši ju da tiho zaplače.

Kažiprst klizne u njeni uski kanal i ona se stisne oko njega. Tako mu svega što je sveto, ona bi izvukla život iz njega i on bi umro kao sretan čovjek. Dirao ju je dok se nije grčila i migoljila, nesmotrena svojeg dostojanstva.

Dobro. Sad nije bila grofica, samo žena. Posljednji put povuće dojku i onda usnama pređe put preko njenog vrata do razdvojenih usana. Očajnički je želio biti u njoj, ali je želio da ju ljubi dok ulazi, ujedinjeni od glave do pete. Za njihov prvi put nije želio ništa posebno, kako bi Maris rekla, samo osnovno. Jednostavno. Prekrasne osnove. Činilo se da se slaže kad se izvila prema njemu, rukama prelazeći preko njegovih leđa. Prst mu je bio prekriven njenom skliskom vlagom, i on doda još jedan kako bi ju pripremio, sve to dok je kružio preko njena natečena pupoljka. Znao je točni trenutak kad je počela svršavati i on to iskoristi kako bi zamijenio prste svojim kurcem.

Na vlastitu sramotu nije bio nježan, samo je snažno uronio. Zastane, čekajući njen prigovor.

Umjesto toga osjeti kako su joj se pete zarile u mali dio njegovih leđa i stisnule ga. Nije bila tiha, stenjala je u njegova usta dok je produbljivao poljubac, produbljivao njihovu povezanost.

Polako. Odmjereno. Klizeći unutra i van kao da jutro neće doći.

Sve dok nije počela moliti, ne riječima. I dalje nisu progovorili nijednu. Molila ga je tijelom.

Ti njeni nesretni nokti zabili su se u njegova leđa ali on će nositi njene tragove kao još jedan ožiljak iz borbe. Pobijedio ju je, zasada.

Penjali su se i zajedno dosezali vrhunce sve dok Reyn više nije mogao izdržati. Nije trebao.

Ona je svoje zadovoljstvo dobila – i dalje potresena njima – i željela je njegovo sjeme. Bila je

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord blagoslovljena sloboda isprazniti se u nju, izgubiti njihov krhki ritam u njegovoj proždirućoj snazi. Progutao je pobjedu i utišao njene jecaje poljupcem, vodeći ju doma.

Označivši ju.

Bila je njegova. Ovog trena. U ovom krevetu.

I to možda neće biti dovoljno. ★★★ Maris neće plakati. Dobila je što je željela. Više, zapravo, nego što je tražila.

Puno više.

Koža joj je gorjela, njena toplina divljala. Reynold Durant je ležao na njoj, svojeg dugog nosa ukopanog između njena vrata i ramena. Imala je želju zbacti ga unatoč mošusnom znoju koji je visio na njihovim tijelima. Njegova je muškost postajala sve mekšom unutar nje ali nije željela da se pomakne ni centimetar.

Oko ovoga je sva strka.

Bila je načitana, iako joj je nedostajalo odgovarajućeg iskustva. Nije nikad očekivala pronaći zadovoljstvo u tom dogovoru unatoč tome što je kapetan obećao.

Bila je u krivu.

Nekako je njen razuzdan odgovor cijelu stvar učinio težom. Kako će se sutra suočiti s Henryem – danas – za vrijeme doručka? Znat će što je učinila.

I koliko joj se svidjelo. Svaka znojna, neuredna minuta.

Osjećala se kao da leti, doista nesputana, po prvi put u životu. Osjećaj još uvijek nije do kraja prošao. Njeni su unutarnji zidovi udarali tetovažu koja je odzvanjala cijelim njenim tijelom.

Tražila je to s Davidom. Bila je blizu tridesete i bilo joj je žao same sebe. Prazna.

Neženstvena. Primio je sve njene signale iako mu ih nije željela poslati. Laskao je, nagovarao, zadirkivao. Afera je trajala nekoliko krivnjom prekrivenih tjedana prije nego li je shvatila da radi najveću moguću pogrešku. Imala je sreće što nije bila uhvaćena poput jadne Jane.

Trudna. Napuštena. David je odbio oženiti se rođakinjom, iako Henry nije dočekao dobrodošlo tu vezu.

S Davidom se nije nikad ovako osjećala. U manje od 24 sata, Reynold Durant je ušao u njen uredan svijet i okončao ga. Poslijepodne je bilo otkriće. Noć je bila neopisiva.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Maris je željela sve iznova započeti i oni ne bi razmijenili nijednu riječ. Čekala je da ju preplavi krivnja. Nije. Kako može žaliti nešto od čega se osjećala nevjerovatnom? Živom?

Bila je zločesta. I nije ju bilo briga.

Iako nije željela povrijediti Henrya. Brinuo se o njoj. Predobro. Reynold Durant je bio sjajan ljubavnik. Bila je sigurna da iako ga nema s čime usporediti da bi bio na vrhu bilo čije liste. Nije ni čudo da je Patsy Rumford bila tako mrzovoljna.

Završnim poljupcem u njenu ključnu kost, on podigne glavu. – Mogu li sad govoriti?

- Željela bi da ne.- njegove bi je hladne riječi mogle spustiti na zemlju i sve uništiti.

On klimne, nenasmiješen, i udalji se, dohvati pokrivač s poda. Bili su energični i krevet je propisno razbacan. Maris nije bilo hladno, ali je ležala mirno dok ju je ušuškao, iako je prošla sram. Bacio se na leđa i zagledao u sjenoviti strop i dalje gol. Njegov je dio smanjio u gnijezdo od ebanovine, iako je smanjenje bilo relativan pojam. Smatrala je da je i spušten jako dobro obdaren. Vatra je osvjetlila široke ravnice njegovih prsa i brončanost kože. Sjetila se da ima ranu u uglu

ramena i bilo joj je neugodno što ga je tako snažno stisnula da je mogla vidjeti

polumjesece od njenih noktiju.

Okrenula je glavu od njegove ljepote. Imat će prilika vidjeti ga pri danjem svjetlu, proučavati srebrne i ljuto crvene ožiljke na njegovom isklesanom tijelu. A mislila je da će držati oči zatvorenima. Glumiti da se to ne događa.

Opsjela ju je nepoznata klonulost. Ne bi bilo dobro da zaspi. Trebala bi ustati i odjenuti se.

Vratiti se u svoj prazan krevet. Ali kad je pokušala sjesti Reynova ju ruka zaustavi.

- Ne idi.

Odmaknula je ruku i izašla iz kreveta. Na njen je užas njegova tekućina pojurila niz njeno bedro. Je li primjetio? Je li bitno? Možda je trebala ležati na mjestu i čekati da se čudo dogodi.

- M- moram. Hvala kap- Reyn.

On zatvori oči. – Ne misli na to.

Teško moguće. Ono što su napravili je sve o čemu je mogla misliti.

Za nekoliko sati to će možda ponoviti.

Maris zakopča svoju spavaćicu i stavi ogrtač. U jednom je trenu izula papuče i nije ih mogla naći na tamnom tepihu. Grofica od Kelbya ne može lutati Kelby Hallom bosa a ona je bila

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord preponosna da bi sametala Reynu i pitala ga da joj ih pomogne pronaći. Djelovao je mirno, crne trepavice su odmarale uz jagodice. Nije već mogao zaspati, nije li?

Bila je u iskušenju sagnuti se i poljubiti ga kako bi doznala. Kako god, dovoljno su se ljubili za jedan dan i ona se zbilja željala vratiti u svoje odaje, obuvena ili ne. Kliznula je kroz vrata njegove spavaće sobe u primaću. Prije nego li je ugasila svijeće koje su još uvijek gorile, uredila se pred ogledalom između prozora. Usne su joj bile zamrljane kao da je jela maline, i pletenica se rasplela. Tko god da ju vidi bi posumnjao što je radila.

Stoga ne može dopustiti da ju se vidi. Izvirila je glavom kroz kapetanova vrata poput nevjerne žene na zločestoj kućnoj zabavi i osluhnula. Hodnik je bio prazan... ili bi trebao biti.

Nitko osim Reynolda Duranta nije bio u tom krilu kuće.

Noćna tišina Kelby Halla je bila skoro vlastita buka i tome de pridružilo Marisino bubnjajuće srce. Pojurila je niz stepenice i odahnula od olakšanja kad je ušla u svoje odaje i zatvorila vrata za sobom.

Njena je primaća soba zajedno sa spavaćom bila u mraku. Željela se prikazati umornom od večeri te je poslala Betssy u krevet prije nekoliko sati. Maris sjedne pred svoj kamin i ponovno krene češljati svoju kosu, raspetljavajući čvorove koje su Reynovi zaposleni prsti stvorili. Ostale čvorove u svojem životu neće biti tako lako riješiti.

Reynold Durant. Reyn. Nije bio komplicirani čovjek, no ipak će sve zakomplicirati.

Ne može dopustiti da ju lepršanje koje je prouzročio obuzme. Imaju drigih stvari za raditi osim bludničenja.

Kako gruba riječ. Ono što su upravo učinili nije zaslužilo takavu biblijsku sramotu. Iako je sagriješila nije se nikada bolje osjećala.

Apsurd. Imala je 34 godine, odrasla žena, koja je dopustila da ju nekoliko minuta fizičkog opuštanja obuzme. Njen je nedostatak iskustva doista bio hendikep. Možda se osoba kad redovito liježe s nekim navikne na osjećaj euforije. Nije dugo trajalo, nije li?

Okusila je jabuku. Željela je još.

Udari se po glavi četkom. – Dosta, Maris.- promrmlja. – U pravu je. Previše razmišljam.

Morat će postaviti pravila dok rade zajedno, jer je i njihov drugi projekt trebao pozornost. Je li bolje da prvo brzo to obave pa onda otvaraju kutije ili posao pa igra? Kako god hoće li se moć koncentrirati s kapetanom pored sebe, koji zrači muževnošću i nestašlucima?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Bila je preumorna da bi razumno razmišljala, a kamo li previše. Jutro pred njom će otkriti kao što i treba... odlukom poganih bogova ili izazivajućih poljubaca Reynolda Duranta. Maris odbaci četku i uvuče se u pernati krevet moleći se za san i oproštenje, ne nužno tim redom.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 12.

Bio je Reynov rođendan, iako više nije slavio tako nešto. Tog ledenog prosinačkog dana navršio je 29 godina, dob koju nije mislio doživjeti.

Svoj je poklon dobio u ranim satima. Očekivao je barem još jedan tako da se pažljivo obrijao i obukao prije nego li je došao u svoj novi „ured“. Tek je prošlo 9, a lady Kelby nije bila tamo kako bi mu zapovijedila što da uradi. Vatra koju je netko zapalio je otjerala hladnoću iz sobe. Maris je obećala da ih se neće ometati i on se nadao da će se osoblje Kelby Halla suzdržati od provjeravanja njegovih potreba.

U svom životu nije susreo tako uslužnu poslugu, od sobara koji se ponudio da mu pomogne pri odjevanju – otpustio ga je, Reyn se sam može obući – do sluge i sluškinje koji su mu donijeli tako obilan doručak da su ga oboje morali nositi.

Radije bi duže odspavao nego se petljao s ljudima i kašom. Zanimalo ga je je li Maris uspjela zaspati. Ležao je u krevetu satima nakon što je otišla, vrteći u glavi njihov susret sve dok se nije morao ponovno zadovoljiti i prosuti u plahte.

Noć je prošla bolje nego li se nadao. Jednom kad se Maris odvažila na neke stvari, bila je više nego prijemljiva. Van svake usporedbe. Zbog pristune nevinosti Reyn se zapitao za njenu povijest.

U jednom su trenu ona i njn suprug morali imati pravi brak. Hvala Bogu, nije bila djevica.

Bio je siguran da bi to primjetio, bila je uska ali ne i netaknuta. Stisnula ga je iznenađujućom snagom da mu je skoro glava eksplodirala. Kao član Reining Monarchs, nije prošlo toliko dugo otkad je bio s ženom da bi na njega tjelesni čin imao takav utjecaj.

Ali je imao.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord On odmahne glavom preko uredno složenih naoštrenih pera u držaću. Ukoliko ne bude oprezan, završit će pod činima sretno udane žene, a gdje će onda? Ovdje je bio zbog posla, ne zbog mladenačke ljubavi prema Maris Kelby.

Odakle li se stvorila riječ ljubav, od strane nezrelog mladića ili? Nisu se poznavali, i on nije mogao zamisliti ženu koja bi mu lošije odgovarala. Bila je pretjerano pristojna, suzdržana, presramežljiva kad nije šefovala. Pogotovo kad je zabola pete u njegova leđa kako bi ga vodila.

Sve u svemu bila je strašna. Grofica koja je pomagala suprugu pisati knjige nema ništa zajedničko s bivšim vojnikom koji ih ne može pročitati.

Odmakne se od radnog stola i krene prema prozoru. Službeni vrt je bio ispod, njegova obrezana živica je razdvajala svaki dio. Dvojica u radnim odijelima su iskopavala biljke čija je sezona prošla, što je kvarilo neprirodno savršenstvo imanja, njihov dah su bili mali oblaci bijelog zraka. Reyn pronađe obelisk kod kojeg je poljubio groficu i shvati da moraju biti pažljivi ako su vani po danu. Bilo koji sluga koji s nađe na tavanima ima savršeni pogled na vrt i sjajno jezero u pozadini. Mali je čamac udarao o obalu dok je oštri vjetar prelazio preko površine jezera. Činilo se da će biti vedar dan, i njemu je bilo žao što ne mož izaći.

Napeo se kad je čuo škripu stepenica i okrene se prema ulazu. Marisini koraci su bili nečujni dok je prolazila prvom sobom tavana i otvorila vrata. Njeno iznenadno rumenilo mu je reklo da ga nije očekivala tako rano.

- Dobro jutro, lady Kelby.- glas mu je bio odmjeren, prekrivao iznenadnu ukočenost u grlu.

- Dobro jutro, kapetane Durant. Nisam vas očekivala tako rano.

Vratili su se na lady Kelby i kapetan Durant. Možda je tako bolje. Neće se poskliznuti u intimnost pred drugima.

- Rana ptica, crv, i ostalo. Nisam ništa započeo. Nisam bio siguran što želite prvo raditi.

Prema njenom pogledu prvo će posao. Imala je na sebi tamno smeđu haljinu prekrivenu pregačom, odjeća koju bi nosio bilo tko za kretanje po prašnjavim tavanima. Kosa joj je bila skrivena pod običnom lanenom kapom. Da nije znao da je grofica, zamijenio bi ju za glavnu sluškinju. Zasigurno nije zavodnica svilene kože koja je došla donijeti još jedan rođendanski dar.

- Vjerujem da ste doručkovali.- reče, i uputi se prema kaminu. Njene smeđe oči u sjeni su se fokusirale na točku desno od njegova lijevog uha, ne na tepih na kojem su započeli svoju aferu.

Dakle ni ona nije spavala. – Doista. Nisam ga mogao cijelog pojesti. Navikao sam na jednostavnije obroke.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Reci im što želiš i to ćeš dobiti. Posluga je upućena da izvršava tvoje želje.

- Previše ste darežljivi, lady Kelby.

- Vi ste naš gost kapetane.

- Ja sam vaš zaposlenik. Ne želim zaboraviti svoje mjesto.- Zbog kojeg sam doveden i za koje sam plaćen, nahranjen poput svinje koju su naumili zaklati. Pun trbuh neće smrt učiniti slađom. Bez obzira koliko mu budu ugađali neće nikada biti miran.

Maris nervozno prekriži prste.

Prisjeća li se gdje su bili i što su radili prije nekoliko sati? Reyn odmahne glavom. Najbolje je prestati misliti o tome. Primio je kutiju s hrpe i stavio ju na stol. – Hoćemo li započeti s ovim?

Ovo je broj 12.

- Ne bi li trebali započeti s jedinicom?

- Ta je kutija preteška da bi ju sam donio. Morat će se otvoriti u sobi u kojoj se nalazi ili prenijeti na tačkama koje si spomenula. Kako ćemo, lady Kelby?

Namrštila se. – Pretpostavljam da je najbolji način raspakirati svaku kutiju, označiti i opisati sadržaj, a zatim vratiti sve osim onog što bi moglo zanimati Henrya.

Cijela mu je stvar zvučala smiješno. Ako će sve stvari vratiti u njihove tamne male kutije, koja je bit svega? Za jednu generaciju netko bi mogao odlučiti sve baciti u vatru, iako bi njihov sadržaj mogao biti vrijedan.

Maris se primakne stolici za dugim stolom i pruži Reynu velike vrtlarske rukavice. – Molim te nosi ih.

- Biti ću dobro.

- Ne brinem se za tebe. Neki od artefakata bi mogli biti prenježni za ljudski dodir.- ona izvuče par bijelih pamučnih rukavica iz džepa pregače i stavi ih.

Reyn ju slijedi, a zatim uzme polugu i otvori kutiju broj dvanaest. Prva mu je pomisao bila da se unutra nalazi mumija, trake pohabanog lana su bili omotani oko ogromne hrpe. Iako kutija nije smrdila kao da se u njoj nalazi raspadnuto tijelo tako da je nevoljko uzeo hrpu iz kutije i stavio ju pred groficu. – Izvolite.

Njena je stručnost bila očita. Svaki je komad tkanine skidala pincetom koju je izvukla iz džepa. Pitao se kako otvara svoje rođendanske poklone. Je li bila pažljiva ili bi razderala pakiranje poput pohlepnog djeteta? Kladio se u ono prvo.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Nije bio ništa pametniji kad je otkrila objekt. Hrpa lanenih krpa na stolu je izgledala vrijednije. – Što li je to?

- Kip iz Južne Amerike, mislim. Vjerujem da ga je ovdje poslao Henryev brat. Njegov je brod pratio portugalski dvor u Brazil kamo su pobjegli od Napoleonove invazije 1808.

- Davidov otac?

Maris klimne. – Da. Bio je u Kraljevskoj mornarici. Poginuo je u povratku, jadan čovjek.

Nije bio nimalo poput svog sina.

- Zašto nije glinena stvar u vlasništvu Davida?

- Ako je ovdje dostavljena namjenjena je Henryu. Bio je zainteresiran u usporedne civilizacije. To je u rangu s njegovim etrušćanskim blagom iz istog doba. Mislim da ćemo to staviti sa strane, iako ju je morao vidjeti.- Maris napravi krevet od tkanine i polegne kipić na njega.

Po Reynovom mišljenju izgledalo je poput torte od pite koju bi i dijete napravilo. Gledao je kako Maris skida rukavice i piše po jednom od praznih papira. Prislonila je ravnalo uz kipić i zaškiljila, a zatim izvukla naočale iz istog džepa. Pitao se što se sve nalazi u njemu.

S naočalama je grofica izgledala poput guvernate, iako ju on nije imao. Poslan je u školu u ranoj dobi čim je lokalni učitelj digao ruke od njega. On je bio prvi u dugoj liniji učenjaka koji su oprali ruke nakon što su radli s mladim Reynoldom Durantom.

Lady Kelby je trošila prekomjernu količinu vremena na tu crveno- smeđu stvar. Zapisala je njen opis, a zatim zastala kako bi ju izmerila i dodala još nešto. Što bi on trebao raditi između „pronalazaka“? Reyn gurne ruku u kutiju broj 12, ali se činilo da nije našao ništa osim još tkanine... sve dok nije dotaknuo nešto tvrdo. Čekaj. Reyn izvuče uglađen zeleni kamen veličine crvendačeva jajeta. Njegove mnogobrojne stranice su sjajile na njegovom dlanu. – Maris.

- Hmmm?

- Pogledaj.

Njena je glava i dalje bila nagnuta nad ravnalo. – Moram prvo završiti s ovom starinom.

Morat ćeš se naučiti strpljenju. Temeljita sam.

To je bila. – Mislim da ćeš željeti ovo vidjeti.

- Oh, dobro. Što je?- Vratila je pero u držać i pogledala preko naočala. Smeđe oči joj se rašire i usta otvore. Nije mogao tražiti bolju reakciju.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Mislim da je smaragd.- reče Reyn samouvjereno. Nedavno je okrznuo ramena s nekima od okićenih žena. Ponekad je nakit bio sve što su nosile. Grofica od Stithama je imala smaragdni komplet koji je redovito nosila u Reining Monarchs Society, tiara i sve. Ali nijedan od kamena se nije mogao usporediti s bojom, rezom i čistoćom ogromnog kamena u njegovoj ruci.

- Dragi Bože. Ogroman je.

Reyn stavi kamen pred nju. – Bio je na dnu kutije.

Ona ga podigne kao da bi ju mogao ugristi. – Pretpostavljam da doista pripada Davidu.

- Zašto? Rekla si da je kutija bila namjenjena tvojem suprugu.

- Henryev brat ju je sigurno sakrio zbog transporta. Sigurna sam da bi ju da je poživio sam raspakirao.

- Ne vjeruješ da je to od onog koji pronađe?

Usne joj se podignu u polusmijeh. – Da vjerujem, smaragd bi bio tvoj, ne bi li?

- Uopće ne. Ja sam samo unajmljena pomoć.Smaragd te veličine sigurno vrijedi cijelo bogatstvo. Da Reyn ima malo mozga i manje poštenja, spremio bi to u džep dok je Maris pisala i nitko ne bi bio pametniji. Ginny bi svoje dane provela u luksuzu i ne bi više nikada morao misliti o poslu.

Maris ga pogleda kao da mu može pročitati misli. – Hvala ti na tvojoj iskrenosti.

Reyn slegne. – Ja sam pošteni mladić. Uglavnom. Što ćeš učiniti s tim?

Marisine obrve se skupe. – Ne znam. Mislim da ne želim uznemiravati Henrya s tim.

Sigurna sam da će reći kako je Davidovo i da neće dvaput razmisliti kako bi mu dao taj vrijedan kamen.

- Volio bi upoznati tu štetočinu Davida.

- Ne ne bi. Iako mislim da bi mogao stići svakog terna. Uvijek se pojavi kad ga najmanje želiš.

- Ponovno mi pričaj o njemu kako bi se mogao pripremiti.- Reyn sjedne na rub stola promatrajući kako se njeni obrazi rumene. Smatrao je kako mu nikada neće dosaditi njeno rumenjenje.

- On je Henryev nasljednik, naravno. Nekoliko godina stariji od mene. Zna biti jako šarmantan.- reče gorko.

- Jeste li skupa odrasli?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - O, ne. Njegovi su roditelji živjeli na drugim imanjima Kelbya u Hampshireu. Blizu Portsmoutha, u blizini admiraliteta. Njegov je otac većinu vremena proveo na moru.

Pretpostavljam da zbog toga ne poznaje granice. Njegova ga je majka strašno razmazila. David misli da mu je dozvoljeno raditi što god želi, bez obzira na to tko će biti povrijeđen.

- Pretpostavljam da bi njegov brak s lady Jane bio neprihvatljiv.

- Rođaci se žene. Henry bi progutao knedlu i dozvolio brak. Ali je David odbio, iako...Maris stane.

- Žao mi je. Nepristojno od mene što pitam.

- Ne. Trebaš znati. Pomoći će ti razumjeti zašto je moj suprug toliko protiv Davidova nasljeđivanja. U pravu si. Ne radi se samo o povijesnim artefaktima Kelbya i knjigama, ili o tome što se David igrao s Janinim osjećajima.- Maris duboko udahne. – Bila je trudna kad si je oduzela život. Nisam znala koliko je bila očajna, nije ni Henry. Krivimo se zbog neznanja što je proživljavala.

Reyn odmahne glavom. Nešto nije odgovaralo. – Meni to nema smisla. Sigurno bi Davidu bilo osigurano mjesto da je oženio grofovu kćer usidjelicu. Zašto je odbio?

- Jer je mogao. Rekla sam ti da voli napraviti što više štete.

- Pa, onda nije zaslužio smaragd, nije li?- Reyn ga pokupi i okrene prema prozoru. Čak je i njegovom neznalačkom oku bio izvanredan.

- Ne, nije.- ona pruži ruku. – Spremit ću ga pod ključ sve dok ne odlučimo što ćemo učiniti.

Reyn stavi kamen na njen dlan. – Mi? Ona se ponovno zacrveni. – Da nisi prčkao po kutiji, nikad ne bi znala da je tamo, zar ne?ona stavi kamen u džep pregače, ponovo uzme olovku i baci se na posao.

Većina bi žena bila očarana zelenim kamenom, stavila ga poput zamišljenog prstena na prst ali ne Maris Kelby. Ona se vratila mjerenju i analiziranju, i prošlo je dobih 10 minuta prije nego li je završila s pretkolumbovskom kvrgom. Reyn si je skratio vrijeme hodom do prozora. Vrtlari su se pomaknuli do drugog mjesta i sadili nešto umjesto da rade van.

To je karijera za njega. Naravno da nije ništa znao o biljkama, ali je to bio dobar pošten posao i vani umjesto da je zatvoren u sive sobe prekrivene knjigama. Svježi zrak. Sunce. Nije mu smetala ni kiša. Njegova bi snaga bila od koristi a i znao je s lopatom, u svoje vrijeme je iskopao rov ili dva. Ginny je mislila da mu je bilo lako, ali kad joj je objasnio svoje poteškoće...

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Prokletstvo. Nikad ne bi zapamtio sve latinske nazive biljaka i cvijeća. Možda mu ne bi trebalo. Nije bio preponosan. Mogao bi biti pomoćni vrtlar.

Reyn shvati da ne čuje pero kako grebe iza sebe i okrene se. Maris mu se nasmiješi i on osjeti kako mu se srce malo okrenulo.

- Činio si se izgubljenim u mislima da ti nisam željela reći kako sam spremna za sljedeću kutiju.

- Oprostite mi na sanjarenju, gospo.- Prešao je preko sobe i podigao kutiju broj šest. Ako je bilo udaljenosti među njima, kada bi postao pomoćni vrtlar to bi bila ogromna provalija. Sad je barem bio bivši vojni zapovjdnik, sin gentlemena.

I nije bio lopov. Tako je lako mogao ukrasti smaragd.

Sljedeće dvije kutije nisu imale nakita niti bilo kakvog blaga. Reyn potakne vatru dok je Maris popisivala čudnu količinu stvari koje su zapale Kelbyima za oko tijekom godina. Objasnila mu je što radi, ali Reyn nije mogao razviti interes za okrhnutom lončarijom i crnim svjećnjacima.

Kad je završila i sve stvari odbacila, Reyn je zamotao sve osim kineskog tanjura i vratio u kutije.

Prešao je cijelu dužinu tavana vraćajući kutije na njihova mjesta i donio nekoliko novih u radnu sobu.

Maris je vraćala neposlušnu smeđu kovrču pod kapu i uspjela razmazati malo tinte po obrazu. Njene ruke i bijele rukavice više nisu bile bijele, a naočale su se spustile do vrha nosa.

Nije si mogao pomoći. Skinuo ih je, skinuo kapu i razmrsio kosu. – Vrijeme je za pauzu, lady Kelby.

- Prošli smo samo 3 kutije!- usprotivi mu se.

- Da, i ti si ispunila pola knjige. Izgubit ćeš vid. Prsti su ti se sigurno ukočili, zar ne? A i meni je dosadno stajati sa strane i gledati te kako radiš.

- Pa, sad kad si promatrao proceduru, možda bi ti se mogao povjeriti samostalni rad na kutiji.

Ne bi išlo. – Imam bolju ideju. Vrijeme je za naš drugi zadatak.

- S- sad?

Ne bi trebala izgledati tako privlačno. Kapa joj je bila nakrenuta, lice prljavo. Borio se s erekcijom pola sata.

Pa, zbog toga je ovdje, nije li?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Uzeo je njene prašnjave prste u ruku. – Sad. Što češće imamo odnose, veće su šanse da zatrudniš.- nadao se da zvuči razumno, iako je osjećao sve osim toga.

Nešto s njim nije bilo u redu... van uobičajenog. Bio je zatvoren s lady Kelby cijelo jutro i od toga je izgubio ono malo koncentracije koju je imao. Morat će početi nešto rezbariti ili slično dok ona radi. Ludio je.

- Ja... iza pregrade je dnevni ležaj.

Nasmiješio joj se. – Znam.- Jučer ga je primjetio dok je organizirao kutije. Izvezene jastučnice je doživio kao šarmantan dodatak.

- Ustat ćemo i onda...- njeno se rumenilo pojača.

- O, biti će malo predigre, bez brige. Neću pasti na tebe poput lude životinje.- nadao se.

Njena je ruka i dalje bila u njegovoj i on se sagne kako bi ju poljubio. Ona lagano zadrhti.

Kako zadovoljstvo što je bila osjetljiva na njegov dodir. Sve što je trebao je pobrinuti se da zadrhti i ostali dio nje.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 13.

Maris je željela ostati odjevena ali je bila nadvladana. Začudo, i dalje je na sebi imala haltere, čarape i jednu cipelu. Ostatak njene odjeće – kapa, pregača, osjetljiva smeđa haljina, njen kaputić, korzet i potkošulja – je skinut sloj po sloj.

Reynold Durant se pokazao vrlo učinkovitim u skidanju, slažući svaki dio preciznošću najbolje sobarice, šapćući nad njenom kožom sve dok nije gorjela od nervoze. Bilo je sporih poljubaca. Posvuda. Ponovio je ono što je učinio na radnom stolu, ali je bila raširena u udobnosti dnevnog kreveta, omamljena i napeta dok ju je lizao kao da je najslađi slatkiš.

Okrunio je taj sladak napad snažnim, jakim ulaskom u njeno tijelo, što je rezultiralo njenim trzajem zbog kojeg je izgubila drugu cipelu. Gubitak obuće u blizini muškarca je postala opasna navika.

Kao i gubitak razuma. Natjerao ju je da prisloni svoje prste između njih i dira se do orgazma dok je uranjao u nju.

Bila je ispod njega, srce joj je mahnito udaralo. Nije mogla zamisliti povratak za stol i rad.

Ponašajući se kao da je sve normalno. Reynold Durant je zapalio nešto u njoj za što nije ni znala da postoji.

Doživjela je užitak u prošlosti ali je bila znatiželjna oko primanja dodatnog. Otuda njena nesretna afera s Davidom. Ali doista nije imala pojma.

Neće napisati pjesmu jer ovo nije ljubav. Ipak, sviđao joj se kapetan Durant – Reyn, podsjeti se – jako. Imao je smisao za humor kod posla i oko nje kad bi joj se pridružio u igri. Po prvi se put u životu osjećala se vrijednom. Henry je uvijek bio pažljiv, više poput oca nego ljubavnika, iako je znala da mu je stalo do nje koliko je to moguće. David ju je iskoristio za svoju zabavu – kako bi nabio rogove svojem ujaku i napunio džepove njenim džeparcem.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Možda će ju ostaviti na miru ako mu da smaragd.

- Što je? To nije bio uzdah zadovoljstva. Jesi li dobro?- Reyn se podigne i pogleda ju, i njoj je odmah nedostajala njegova toplina.

Nabrekli ožiljak na njegovu ramenu privuče njenu pozornost i ona ga lagano dotakne. – Rekao si da te boli kada pada kiša?

- I snijeg. Mjenjaš temu. Što nije u redu? Bio sam pregrub, zar ne?

Maris osjeti toplinu u obrazima. Bio je divno grub. I nježan. – Bio si savršen. Moram li hvatiti tvoju izvedbu poput učiteljice? Trebao bi znati da si ti učitelj.

Reyn se nasmiješi. – Nije nikada na odmet za muškarca čuti kako je zadovoljio svoju damu.

- Zadovoljna sam. Koliko mogu biti s obzirom na okolnosti.

- To je onda u redu.- okrenuo se prema zidu i uzeo ju sa sobom. Odjednom se našla ugniježđena pored njega, potpuno nepoznata, a opet udobna poza. To je ono što većina parova radi poslije odnosa, nije li? Nije osjetila potrebu skočiti s ležaja i obući se, vratiti hrpi knjiga.

Zapravo, vjerojatno ne bi mogla stajati.

- Čemu onda taj uzdah?

- Nikad ne odustaješ, zar ne?

- Oh, odustao sam od puno toga. Samo pitaj prave profesore. Rješavanje problema mi nije jača strana. Ali ću za tebe napraviti iznimku.- poljubio ju je u nos. Apsurdno. Ali je u isto vrijeme bilo slatko.

- Ne želim uništiti ono što je trenutno između nas. Nije važno.

Privukao ju je bliže. – Učinila si to. Moja sestra Ginny ima terijera, jesam li ti to rekao? Ime mu je Rufus. Ima tipičnu terijersku upornost ali mi nije ni do koljena kad je u pitanju istjerivanje tajni poput lasica.

- Može li pas zapravo istjerivati lasice? Nije mi to u redu. To su dvije različite vrste.- kako je bila budalasta ali je morala razgovarati o nečem s njim.

- Nemoj ovaj razgovor zbunjivati znanošću. Mogao bi umrijeti od dosade i onda ćeš morati moje tijelo sakriti u jedan od onih kovčega.

- Mislim da ne bi uspjela. Prevelik si.

Zločesto joj namigne.– Reče djevojka vojniku. Hvala, madam.

- Oh! Mislila sam na tvoju visinu, ti pokvareni čovječe.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Bio je i dalje velik, čak i dok je spušten. S čistog umjetničkog stajališta Reynold Durant je bio izvanedno građen.

- Reci mi što nije u redu. Možda mogu pomoći.

- Sve je u redu. Samo sam disala. Jesi li našao moje papuče? Nisam ih noćas uspjela pronaći u mraku.

- Da. Trebao sam ti to reći i skratiti ti muke. Sakrio sam ih u svoje bisage. Nitko od posluge neće tamo tražiti. Moram ti reći da nisam navikao na takvu uslugu. Parada posluge i sobarica je jutros došla s doručkom i oceanom tople vode i čiste posteljine. Do kraja ovoga ću biti potpuno razmažen. Uništen za život na cesti.

Maris se bojala da će i on uništiti nju. Izvukla se iz njegova naručja i osjeti kako joj ukosnice padaju iz kose kad je ustala. – Gnjavaža.

Reyn uhvati kovrču dok je padala od njene obrve. – Imaš lijepu kosu.

- Nije ništa posebno, samo je smeđa.

- Meka je. I miriše na ruže.- zatakne odlutali pramen iza uha.

Mora se podsjetiti sljedeći put uzeti četku i češalj kako bi se mogla urediti nakon njihovih susreta. Pretpostavljala je da je nered neizbježan kod seljenja i raspakiravanja kutija ali je sumnjala da bi njihova nedavna aktivnost bila očita svakome tko ima oči.

Osjetila je vrućinu.

Sreću.

- Bolje da mi pomogneš oko haljine. Zasigurno je vrijeme ručka.- stane na hladni pod i posegne prma potkošulji. – Možeš pozvoniti da ti nšto donesu u tvoju sobu. Nađemo se ovdje za dva sata kako bi još malo radili prije nego završimo za danas. Svjetlo nas neće služiti zauvijek.navukla je potkošulju preko glave i borila se s gumbima.

Reyn je to primjetio i preuzeo posao. Nekako je uspio svojim velikim dlanovima natjerati sitne komade kosti i tkanine na bolju suradnju od nje. – Hoćeš li se pridružiti grofu?

- O, ne. Njega će posluži u knjižnici kako bi mogao i dalje pisati i čitati dok jede. Posvećen je svojem poslu.- Imala je više sreće s vezicama korzeta i kaputa.

- Zasigurno si usamljena.

- To je jedan od razloga zašto sam mu pomagala sve ove godine, inače ga nikada ne bi vidjela.- prizna Maris. Bilo je avanturističko slijediti ga na iskopavanja, ali organiziranje i pisanje o njihovim otkrićima je puno manje stimulativno.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Zašto ne možemo pozvati nekoga da nam se ovdje gore pošalje hrana?- upita Reyn.

- Rekla sam posluzi da nas ne ometa i ne želim riskirati da oni shvate što se događa.

Pogledaj me!

- Gledam. I sviđa mi se to što vidim.

Maris odmahne rukom. – Moraš prestati s laskanjem. Kosa mi je kao gnijezdo.

- Dopusti da to popravim. Obuci haljinu i pusti me da obavim posao tvoje sluškinje.

Nije imala drugog izbora. Nije imala ogledalo izuzev onog razbijenog u lijepom okviru u trećoj sobi odavde. Još jedna stvar koju treba ponijeti gore uz četku i češalj.

Reyn pokupi opale ukosnice među jastucima i natjera ju da sjedne na radni stol. A zatim je učinio izvanrednu stvar. Dirao joj je glavu, prošao čvrstim prstima kroz njenu rasutu kosu, pritiskajući njeno tjeme hipnotičkim pokretima. Na tren se Maris pitala hoće li napraviti još gore od njene zapetljane kose ali je masaža bila tako divna da se suzdržala. Napetost koju je osjetila jer nije više u njegovim rukama je nestala i ona osjeti kako se opruge u njenoj kralježnici opuštaju. Činilo se da je toga svjestan, prislonio je lagani poljubac iza njena lijeva uha. A zatim je počeo plesti i podizati kosu.

- S najvećim oklijevanjem ti dajem ovu abominaciju.- reče i pruži joj kapu. – Zašto žene nose takve stvari? Ne možeš muškarca zamisliti s tim. Jednako bi mogla nositi noćnu kapu na glavi.

Maris slegne dok ju je vezala pod bradom. Nije bila sigurna zašto je običaj da se nose kape.

Možda je to nešto što bi u budućnosti mogla istražiti. Postojali su biblijski temelji u prekrivanju glave i ona pretpostavi da je moda možda potekla iz straha od Boga kao i od nečeg drugog.

Nije slijedila modu, nije čak nosila ni jednu od novih haljina. Osjeti se budalastom dok je razmišljala je li bilo potrebno kupiti ih kako bi bila privlačnija kapetanu Durantu. Činilo se da mu se sviđa ovakvom kakva je.

Zar je važno što misli o njoj? Rekao je da želi da budu prijatelji, i činilo se da su dosegli neku vrstu razumjevanja. Barem dovoljno za njega kako bi njegov posao sličio užitku.

Nije zatvorila oči, ali on je, kad ga je to pitala prvi dan. Bio je prekrasan dok se nadvio nad nju, svaki savršeni, snažni poticaj praćen gotovo pobožnim izrazom lica.

Da je otvorio oči i pogledao dolje uhvatio bi ju kako špijunira.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Te su oči bile tako tamne. Prodirujuće. Bojala se da vidi njenu unutrašnjost, nekako zna tajne koje je čuvala. Pretpostavljala je da ne bi morao puno njuškati. Nešto je oko njega priznanje činilo neizbježnim.

- Izgledate prezentabilno, madam.- počeo se odjevati dostojanstvenošću koju Maris nikada neće imati. – U redu, pretpostavljam da ćemo onda zajedno ručati. Ne u toj okićenoj štali koju nazivaš blagavaonicom, naravno. Pretpostavljam da Kelby Hall ima nešto skromnije – treću ili četvrtu najbolju blagovaonicu.

Maris zamisli sjedenje preko puta njega u udobnoj postavljenoj sobi gdje je inače ručala, sunčane zrake kako prolaze kroz prozore. Unatoč relativnoj neformalnosti uvijek su bile pristune sluge koji su čekali skočiti na njenu svaku riječ. – M- mislim da to nije mudro. Ne želim potaknuti govorkanja među poslugom.

- Misliš da se ne mogu suzdržati? Kunem se da ti neću uputiti nijedan pogled žudnje u javnosti. Ništa od toga.- napravio je izraz lica koji je bio sličan pogledu slatkog, psa punog obožavanja.

Nasmiješi se. – Možda se brinem da bi ja mogla.

- Gluposti. Ti ćeš žvakati svoju hranu, dodati grašak i biti savršena grofica.

Nije ju poznavao. Kao prvo ona je mrzila grašak. – Oh, Reyn. Nikad nisam bila savršena grofica. Mislim da Henry ne bi odobrio naš zajednički ručak.- uhvatila je njegov pogled i požuri.

– Znam da se čini apsurdnim nakon ono što smo učinili. Onog što ćemo ponoviti. Intimnosti. Ali je bio izričit oko toga da večeraš u svojim odajama.

Izgledao je više iziritiran nego povrijeđen ali klimne. – U redu. Nađemo se u pola 3. Nisu mi potrebna dva sata da bi ručao.

- Posluzi je potrebno vrijeme za pripremu i posluživanje obroka. Kuhar je specifičan.

- Malo kruha i sira, par krastavaca i ja sam zadovoljan. Marširao sam na puno manje hrane.bio je odjeven i nije izgledao onoliko zgužvano koliko se ona osjećala.

- Traži što god želiš.

- Mislim da ne mogu imati ono što želim.- reče tiho i nestane kroz vrata.

Gutne. K vragu. Posljednju rečenicu nije rekao s nikakvom vrstom zadirkivanja i flerta.

Nije bila spremna da on bude ozbiljan. Ona je razmišljala dovoljno za oboje. S njim se bilo lakše nositi kad je glumio dječarca koji ne razmišlja o ničemu.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Ona posegne za rupčićem u džep kako bi obrisala tragove njegovih poljubaca i pronađe smaragd. Nevjerojatno kako je zaboravila tako nevjerojatan pronalazak, ali je. Reyn je ispraznio njen um od svega osim mirisa svoje kože i osjeta svojeg dodira. Što da radi s tim? Zasigurno je neprocjenjiv. Stavit će ga u svoj sef prije nego li se spusti dolje.

Sama.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 14.

Reyn pogleda na sat četvrti put u 10 minuta. Sjedio je za malim stolom u svojoj dnevnoj sobi zasigurno cijeli sat, gledajući u prazne zlatom obrubljne tanjure. Skupo posuđe za njegov skroman obrok, ali nije navikao na težak obrok usred dana, pogotovo nakon tako obilnog doručka. Ovim tempom će ga morati otkotrljati iz Kelby Halla. Jadan stari Fantom će ga odmah zbaciti.

Pitao se kako je konju u stajama. Vjerojatno puno jede. U Kelby Hallu je sve bilo prvorazredno za ljude i životinje. Možda jednom kad on i grofica završe dnevni posao, sebi i svom konju priušti malo vježbe i odjaše kako bi istražio okolicu Surreya. Nekoliko minuta ševe nije dovoljno da zadovolji potrebu njegova tijela za opuštanjem.

Namršti se. Zasigurno mora biti bolja riječ od onog što se događa s Maris Kelby. Nešto ne tako grubo. Bilo je sve osim toga.

Hoće li željeti da to ponove popodne? On zasigurno nema ništa protiv.

Osjetio je kako nije navikla na takvu aktivnost. Vjerojatno ju sve boli. Bila je visoka i dobro građena ali je u njoj bilo nježnosti zbog koje se on osjećao zaštitnički. Želio je iskreno razgovarati s njom, ali nije želio biti zabadalo. Mora se zadovoljiti onim što mu kaže njeno tijelo.

Lako je svršavala, rijetkost kod žena, što je znao iz iskustva. Često se morao više potruditi – što mu nije smetalo, naravno – kako bi postigao taj odgovor.

Nije se suzdržavala kad je bila u njegovim rukama. Van njegova naručja je bila naoružana oklopom od oklijevanja i posjedovanja.

Tako je vjerojatno najbolje. On će otići za mjesec dana, i ona će moći nastaviti sa svojim privilegovanim životom. Zamišljao ju je kako odmara u svojem budoaru, dugi prsti zauzeti iglom i koncem rade uredne šavove na dječjoj kapici. Šivaju li grofice uopće?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Biti će pažljiva majka, u to je bio siguran. Nimalo poput njegove. Corrine Durant je bila previše zauzeta kartama i druženjima da bi obratila previše pažnje na svoju djecu. Kad su dugovi porasli i pozivnice prestale pristizati njegovi bi roditelji kliznuli u društvo koje je odmah ispod, sve dok nije ostalo jako malo prostora između pakla i njihovih neplaćenih cipela.

Ah. To ga je podsjetilo. Ode u garderobu, svi tragovi njegova ranijeg pranja su uklonile učinkovite sluge. Njegove su bisage visile na kuki na tapetama prekrivenom zidu i on posegne u njih. Mora vratiti Marisine izvezene papuče. Bile su zanimljivije od većine stvari koju je vidio toga jutra, osim smaragda. Pomalo iznošene, bile su izvanredno sašivene malim ne zaboravi me šavovima i valovitom vrpcom. Je li ih Maris sama napravila?

Imala je malo velika stopala – iako joj to neće reći – ali je uspio savinuti papuče s tankim dnom u svoj džep. Otići će gore iako još nije vrijeme, očajnički je trebao nešto da ga okupira.

Mogao bi pomaknuti još nekoliko kutija u sobu.

Preostaje mu još čekanja, dok je Maris nagnuta nad stolom proučavajući ružne objekte umjetnosti na naočalama koje klize niz njen nos. Nije bio dobar u čekanju ali će se potruditi.

Zbog nje. Što li mu se događa? Nije pametno zaluditi se groficom od Kelbya.

On pozvoni kako bi mu se posuđe maknulo. Jedan od Johnova – ne Alojzije – se odmah pojavi. Čekao je dok hodnik nije ostao prazan a onda krenuo gore. Skinuo je jaknu i kravatu te zasukao rukave. Imao je osjećaj da Maris nije vidjela puno muških podlaktica. Čak su i vrtlari koje je ranije vidio bili prekriveni dugim rukavima zbog hladnoće. Gospodin nije skidao svoj sako kako bi radio pred damom. Zapravo gospoda, prema pravilu, nisu fizički radili, osim ako nisu željeli impresionirati zakupce. Čak je i Reynov otac zaprljao ruke u prilikama kad je trebao impresionirati zakupce kad bi osvojio – zatim izgubio – jedan posjed za drugim.

Razmišljao je o glupostima. Naravno da je Maris vidjela svojeg supruga kako radi.

Vjerojatno grof od Kelbya nije nosio svoju večernju odjeću dok je iskapao Toskansa brda. Prema onome što je Reyn povezao, u svojim najboljim godinama, bio je sila s kojom si se teško nosio.

Reyn osjeti ubod ljubomore, ne zbog muškarčeva položaja i posjeda, već zbog odanosti njegove grofice... kojoj se zakleo da će ju ostaviti ovo popodne nasamo koliko god to nije želio.

Hodao je sve dok nije donio skoro sve što je bilo dovoljno lagano da sam donse. Puževim korakom kojim se kretala Maris biti će gotovi tek za nekoliko tjedana. Uzeo je knjigu i divio se njenom rukopisu. Nije mogao pola toga pročitati ali je bilo jako lijepo. Nacrtala je ilustracije

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord dekorativnijih stvari na rubovima, i njen umjetnički talent je bio impresivan. Udubine na kaležu, rezbarine na dršci noža – detaljno i precizno. Točno. Baci pogled na toranj kutija i zareži.

Posao je imao svoje draži, draži koje su nadomještale dosadu. Razvedri se kad je čuo njne korake. Prema njegovom je pojmu dosta kasnila.

- Radim poput roba.- počeo je, a onda vidio njeno blijedo lice. – Što je? Nešto se dogodilo?Je li stari grof...

- D- David je ovdje.

Očito je bila prestrašena i on ju krene umiriti. – Rekla si da bi se mogao pojaviti. Iznenađen sam što to tvoj suprug dozvoljava.

- Henry još ne zna da je ovdje. David zna da ga je bolje ne uznemiravati. Došao je vidjeti mene. Netko je rekao Davidu da si u Kelby Hallu. Sigurno ima špijuna na imanju koji mu prenosi tračeve.- reče ona gorko.

- Čekaj tren. Zabranjeno mu je dolaziti?- Reyn će imati zadovoljstvo izbaciti ga.

Maris odmahne glavom. – Prima džeparac svaka 3 mjeseca prema uvjetima oporuke njegova oca. Navikao je osobno dolaziti kako bi ga preuzeo, i češće, kako bi smetao. Otkad je Jane umrla, prepametan je da bi vidio Henrya, ali mu je pisao. Prijetnje...- Maris duboko uzdahne. – Ne želim da uznemiri mojeg supruga svojim posjetom. Kada bi znao da je David ovdje ne mogu ni zamisliti što bi učinio.

Reyn pretpostavi kako je savršeno moguće u kući ove veličine imati gosta mjesecima prije nego li ga vidiš. Unatoč tome činilo se čudno da grof nije obaviješten o nećakovoj prisutnosti.

Stari bi sigurno naredio nekolicini Johnova da ga izbace na guzicu.

- Je li došao po novac?

- Dala sam mu ga prošli mjesec.

- U redu. Onda ga otpremi - N- ne mogu. Rekao je da će ostati dok se ne uvjeri da nećeš otići s nekim od Kelbyevih blaga.

Reyn je bio zatečen. – Ja? Pobjeći s takvim glupostima? Trebao bi biti uvrijeđen što me smatra tako glupim. A i mislio sam da njemu nije stalo do Kelbyeve kolekcije.

- I nije, ali on ne zna što bi moglo biti na tavanima. Nitko ne zna. Moram li te podsjetiti da je tamo bio smaragd.

- Za kojeg se nadam da mu nećeš predati. Što si učinila s njim?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - U sefu je u mojoj sobi.

- Dobro. Ostavi ga tamo. Nemam ništa protiv toga da upoznam čovjeka, Maris. Pusti ga da pronjuška okolo i onda otpravi.

- Ne možeš me zvati Maris. David je oštrouman. Ako otkrije da nisi onaj za kojeg se predstavljaš...- zadrhti.

Reyn je isti tren prešao sobu, a u sljedećem je Maris bila u njegovom naručju. – Neću učiniti ništa čime bi potaknuo njegove sumnje. Čak ću nositi i proklete naočale.- za svaki su se slučaj nalazile u njegovom džepu.

- Oh, Reyn! Mislila sam da imamo više vremena pripremiti se za njega. Što ako ti postavi pitanja?

- Ovdje sam tek jedan dan, nisam li? Nije da smo imali vremena puno toga pronaći. I to ću mu i reći.- Namirisao je ruže i štirku kad ju je uronio u svoj naručje. – Kada želiš da ga vidim?

- Odmah, ako možeš. Čeka te u mojoj primaćoj sobi. Rezervirao je krevet u selu Kelby za ovu noć ali možda ode sutra ukoliko bude zadovoljan.

Zasmetalo mu je što je drugi muškarac u njenom osobnom prostoru, ali će barem vidjeti kako ona živi. Male su šanse da će ikada dobiti pozivnicu u njene odaje.

Brzo se odjenuo, posvetio pažnju kosi i stavio naočale na nos prije nego li je slijedio Maris niz stepenice. Odlučio se za izgled rastrsenog učenjaka. Vidio je dovoljno profesora tako uronjenih u svoja učenja da nekad nisu ni primjetili tamnokosog dječaka u pozadini sobe kako im plazi jezik i pljuje.

Ruke su mu bile prljave, tako da ih je stavio u džepove zajedno s Marisinim papučama, moleći se da David Kelby nije nikada čuo za kapetana Reynolda Duranta, pripadnika vojske Njegova Veličanstva. Najbolje je da što manje kaže, što je i najlakše jer nije imao pravog znanja o smeću na tavanu.

Vrata njenih odaja su bila otvorena. Njena je sobarica Betsy nervozno stajala na ulazu kao da sprječava njihova neželjena gosta da ode.

- Evo vas, moja lady. Rekla sam gospodinu Kelbyu da ćete odmah biti dolje i da nema potrebe da ide za vama.

David Kelby je izgledao kao da ne planira nikuda ići u skorije vrijeme. Bio je raširen na prugastoj rozoj stolici i polako ustao grofici kad je ušla u sobu. – Teta Maris, počeo sam očajavati hoću li ikada više vidjeti tvoje lice. Zašto ti je trebalo tako dugo?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn je želio da mu naočale nisu tako zamuljane iako je mogao dovoljno jasno vidjeti Kelbya. Čovjek je podsjećao na svojeg ujaka, ista građa, tamne oči i nos poput orla. Kosa je bila smeđa a ne srebrna, iako su mu sljepoočnice bile prekrivene sijedima.

Njegov je ton glasa Reyna doveo do ruba. Bio je zavaravajuće ugodan, a opet je Reyn mogao čuti bodlju iza riječi. Istog je trena zbunjeni profesor nestao i on s uspravi. – Bojim se da nemam vremena zabavljati vaše goste, lady Kelby. Odgovaram jedino lordu Kelbyu. O čemu želite da vam govorim?

Možda je pretjerao. Davidovo je lice prelilo crvenilo. – Dragi Bože, Maris. Čovjek je grubi divljak. Gdje ga je ujak Henry iskopao?

- Ima nevjerojatne preporuke. Kapetane Durant mogu li vam predstaviti nećeka mojeg supruga, David Kelby. Kao nasljednik mojeg supruga, smatra da ima pravo zabadati nos gdje mu nije mjesto.

- Hajde, Maris. Nije ti smetalo zabadanje mojeg... nosa prije.

Maris se uz Reyna ukoči.

Bože. Reyn skupi šake, um mu je divljao od Kelbyevih insinuacija. Ali kao obična unajmljena pomoć nije ništa znao o lady Kelby. Bio bi budala kada bi branio njenu čast.

Kad ju možda ni nema.

Ne. Maris Kelby nije raspuštenica. Zakleo bi se na hrpi Biblija koje nije mogao pročitati. Što se dogodilo među njima? Bio je siguran da nije ništa dobro. Nekoliko sekundi u Kelbyevoj pristunosti i Reyn j bio spreman zakucati čovjeka. Bio je... mastan, iako je bio zgodan. Pretpostavljao je da bi neke žene takav stav mogao šarmirati, ali nije mogao zamisliti Maris kako pada na to.

- Zauzet sam, Kelby. Iako je tvoja zabrinutost za ujaka hvale vrijedna, uvjeravam te da neću pobjeći s obiteljskim srebrom. Moj je interes čisto akademski. Nakon što inventar bude potpun, možda ga grofica podijeli s tobom. Ako je to sve, moja gospo, vratit ću se gore dok ima dovoljno svjetla kako bi nastavio svoj rad.

- Ne tako brzo, Durant. Kapetan, nije li? Kako si pronašao vremena studirati drevnu povijest dok si bio u vojsci?

- Nisam rođen u čizmama. Išao sam u školu, naravno.- Molim te nemoj me pitati u koliko njih.

- Cambridge ili Oxford?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Nijedno.- Reyn je to rekao kao da ga nijedna institucija nije bila vrijedna, a ne da ga ne bi pimila. – Imao sam privatne učitelje.

Njegovo Veličanstvo mu je osiguralo Veliku turneju na neka od najboljih mjesta Europe.

- Dijeliš li maniju mojeg ujaka prema etrušćanskim ostacima?

- To nije moje područje stručnosti.- Molim te nemoj me pitati što je.

- David.- reče Maris nervozno. – Kapetan Durant je došao s visokim preporukama. Henry je zadovoljan njegovom iskrenošću i integritetom. Njegovo zaposljenje zbilja nije tvoja stvar.

- Moj je ujak stari čovjek, Maris. Neću dopustiti da ga iskoristi. Tko zna što čovjek zapravo radi gore?

- Nije tebi stalo do Henrya! Da je ne bi došao u Kelby Hall.- Maris je bila ogorčena kao što je bila kad je pronašla Reyna u Reining Monarchs. Ljutnja joj je odgovarala, donijela boje u njene obraze i zasjala oči.

- Ne možeš me nastaviti kriviti za Jane. Nikad joj nisam ništa obećao. Niti jedno.

Reyn se osjeti kao da je nevoljki glumac u drami. Razgovor je bio previše osoban i nabijen da bi ga čuo stranac koji bi on trebao biti. – Ako je to sve, lady Kelby. Vas dvoje možete o osobnim stvarima razgovarati nasamo.

- Nema nikakvih osobnih stvari za razgovor. Želim da odmah odeš, Davide. Vidio si to što si došao vidjeti.

Kelby je Reyna dobro promotrio.

Reyn osjeti kako mu se kosa na stražnjoj strani vrata nakostriješila. Čovjek je bio opasan, pogotovo za groficu.

- Da, vjerujem da jesam. Upozoren si, Durant. Možda bi trebao volontirati kako bi ti pomogao u zadatku, ubrzao proces i zaštitio svoje interese.

- Ne!- vikne Maris.

- To neće biti potrebno. Posao je monoton, Kelby. Sumnjam da bi čovjek poput tebe uživao.Reyn zasigurno nije, osim onog vremena koje je imao s groficom.

- Vjerojatno si u pravu. Čuo sam da već ionako imate vrijednog radnika. Moja je ujna takva divlja učena žena da zasigurno nasamo s tobom pretražuje tavan.

Prokletstvo. Kelby je učinio da zvučio kao da rade točno to što rade. Pravio se da ne razumije. – Lady Kelby je zasada bila od velike pomoći. Za običnu ženu je puna znanja.- Reyn se molio da ga neće pogoditi laktom pod rebro.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Uskoro ću se vratiti kako bi provjerio tvoj napredak. Maris, riječ.

Reyn je bio otpušten. Ono što je zbilja želio napraviti je odvući Maris gore van Kelbyeva dometa. Kako god, morat će sama izvojevati svoju bitku ako planiraju nastaviti sa svojim planom.

Ali kada dođe gore i on želi porazgovarati s njom.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 15.

- Tko je on? Ne sviđa mi se.-

David je ponovno bio raširen u stolici. Njegova je

neformalnost bila drska, namjerna.

Maris mu neće dopustiti da ju ponovno uznemiri. Jednom riječju bi mogla pozvati cijelu svitu slugu koja bi ga izbacila odvde ali prvo je željela znati kako je saznao da je Reyn ovdje.

- Henryev prijatelj u Londonu ga je pronašao.- David ne mora znati o gosp. Ramseyu i The London Listu.

- Ne izgleda poput učenjaka, zakopana nosa u knjigu. Svi ti mišići. I mlad je.

- Nisam primjetila njegov izgled.- slaže. – Imali smo previše posla. Uključeno je puno podizanja. Neke od kutija su jako teške.

- Jeste li već pronašli neka blaga?

- Ništa što bi te zanimalo. Dao si svima na znanje svoje mišljenje o obiteljskim artefaktima, nisi li?- Nikad mu neće dati smaragd. Nikada.

- Ne isključuj me, Maris. Kao nasljednik imam pravo znati što se događa.

- Čudo bi to moglo spriječiti.- uzvrati Maris.

Greška. Davidove brončane obrve se podignu. – Jesi li u drugom stanju, teta Maris? Prema mojim saznanjima ti i ujak Henry više ne dijelite sobu.

- Ne mora se dijeliti soba da bi došlo do odnosa, kao što dobro znaš, Davide. Odakle ti ta informacija? I nije točna. Tvoj te doušnik zavarava.

- Mislim da ne.- nasmiješi se. – U tvojim sam odajama. U njima je bez strasti kao i u časninoj odaji. Pogledaj se, sva obična u smeđoj vreći. Nije ni čudo da ne privlačiš mojeg ujaka.

Mars se podsjeti da ju David želi povrijediti, spotaknuti ju, zatrovati njen život. Kako li ga je mogla smatrati privlačnim? Fizički je bio dovoljno zgodan, ali mu je jezik bio otrovan. Kad je

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord širio govorkanja o društvu smatrala ga je zabavnim, bila je zatvorena u Kelby Hallu daleko od društva. Više ju nije zabavljao.

- I poput časne, na koljenima zahvaljujem Bogu što više nemaš interesa za mnom.- reče ukočeno.

- Nisam to rekao. Ne bi mi smetalo nastaviti gdje smo stali, draga. Prije nego li ti se javila ta nezgodna savijest. Puno te toga mogu naučiti.

- Prije bi umrla nego ti dopustila da me ponovno takneš.- Maris nikada ne bi ponovila gluposti s njim, pogotovo sada kad zna kako može biti između muškarca i žene. Ako treba skočiti će kroz tavanski prozor.

- Hrabre riječi, ali ćeš promijeniti svoj ton ako odlučim reći tvojem suprugu o našoj maloj aferi.

Nekoć bi ju njegove prijetnje obasule užasnom. Čula ih je dovoljno puta ali su danas bile bez svoje snage. – Oh, Davide. Razočarao si me. Ponovno. Tako si predvidiv. Koliko novaca ovaj put želiš?

Nasmiješio se bez topline. – Sumnjaš da bi rekao ujaka Henryu? Ne bi trebala, znaš. Nemam time ništa za izgubiti. Ne može učiniti ništa glede nasljedstva i poštedi me pričama da ti je ovako kasno napravio dijete. Vjenčani ste dugih 10 godina, Maris.

Hvala Bogu da ne zna kako joj je on uzeo nevinost. To bi bio konačan užas za nju. Nije bilo krvi, niti boli. Sve te godine jahanja i penjanja po planinama Tolfa su se sigurno pobrinule za taj detalj.

Znao je da je bila osjetljiva. Laka meta za njegova laskanja i pristojnu zabrinutost. Kako je ispalo na kraju, sve je bilo lažno, ali je Maris bila potrebita, voljna žrtva. Henry ju je ostavio doma dok je bio na simpoziju na sveučilištu u Edinburgh, i ona je bila jadna. Sav njen rad za njega, godine rada, a ona je bila „obična žena“, kako je Reyn rekao, nepozvana u njegov učenjački krug. David je bocnuo a ona se nije udaljila.

Henry je bio odsutan cijeli mjesec. Tijekom prvog tjedna, Maris je znala da je napravila neoprostivu pogrešku, ali joj je bio potreban još jedan tjedan kako bi se izvukla iz naručja Davida Kelbya. Imala je sreće što je izbjegla trudnoću.

Nije mogla zamisliti goru sudbinu od toga da nosi dijete Davida Kelbya. Jane je bila dokaz toga.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Ja ne bi trčala pred rudo, Davide. Čudnije stvari su se događale.- trgnula se od njegova crna pogleda.

- Nešto smjeraš, zar ne? Možda s tim Durantom? Dam se kladiti kako misliš da možeš podvaliti kopile mojem ujaku. Reći ću mu i to.

Maris osjeti kako njena hrabrost nestaje. Bio je preblizu istini iako nije vjerovao da je Henry uključen u to. – Smiješan si! Nikad ne bi prekršila svoje zavjete dane Henryu!

- Jesi sa mnom, Maris. Zašto ne bi ponovno?

- Jednostavno ne bi.- vlastite su joj riječi zvučale prazno. – Kapetan Durant je samo zaposlenik. Ni ne poznajem ga. Neću ga pozvati u svoj krevet.- pokušala se nasmiješiti ali nije bila pretjerano uspješna.

- Bolje nemoj. Jer ja ću doznati, Maris. Dobro plaćam nekoga u srcu tvojeg kućanstva.reće.

- Ako doznam koga...

- Nećeš.

Dragi Bože. Ovo je ozbiljno. Planirala je biti oprezna s Reynom ali sad ima dodatnih razloga za brigu.

Ako David posumnja, što li će učiniti kada dozna? Mislio je prenijeti glasine do Henrya.

Neće li biti iznenađen kad dozna da je njen suprug bio tvorac cijelog plana? David bi mogao izazvati probleme djetetu, glasine u društvu i uništiti ime Kelby. Istina, dijete koje Maris rodi bi bilo priznato kao Henryev zakonski nasljednik. Mnogo je djece prihvaćeno a da u sebi nemaju kap „očeve“ krvi. Neka su izbjegla govorkanja društva, ali je druge taj oblak pratio kroz život.

Društvo je imalo dugo sjećanje.

- Očajan si. Hvataš se za slamke. Imao si priliku učvrstiti svoj položaj u obitelji kad si uništio Jane. Zašto ju nisi oženio? Uvjeravam te, Henryu se ne bi svidjelo ali bi vas podržao.

Davidovo blijedo lice se zarumeni. – Kao što sam ranije rekao, nisam nikada obećao brak.

Ako ti je to rekla lagala je.

- Nije ti uopće stalo do nje, zar ne.

- Ljubomorna, Maris?

- Naravno da ne! Ne mogu pomisliti na ništa gore od toga da budem tvoja žena ili majka tvojeg djeteta.

- Vjerojatno si u ovom trenu previše smežurana da bi bila ičija majka.- uzvrati joj.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Maris je gledala tešku kinesku vazu na stolu, ali odluči da je previše vrijedna da bi ju se bacilo na njegovu glavu. Bio je savršeni zlikovac, pomalo cliché. Ako je uvijek imao šarmante riječi kojima bi se ulagivao nekome, još je bolji bio u rezanju, ubojitim odgovorima.

- Ne sviđam ti se. Ne sviđaš se ni ti meni. A znamo da te moj suprug prezire. Kad razmislim o tome, sumnjam da bi vjerovao ičemu što kažeš. Dogovoriti su izmjene oko tvojeg džeparca kako ne bi morao doći u Kelby Hall i preuzimati ga.- Trebala je to učiniti prije 5 godina.

- Ne tako brzo, draga. Što je s tvojim novcem? Dobro mi dođe. Moram održavati određeni izgled kao nasljednik grofa.

Maris priđe svojem radnom stoli i otvori ladicu. – Ucjena je tako nedomišljat zločin. Tako je... banalan, ne misliš li to? Ovo je posljednje, Davide.- reče i baci mu baršunastu torbicu punu novaca. – Reci Henryu što god želiš. Nije me briga.

Njegov izraz lica je bio skoro vrijedan svega ovoga. Čekala je da ju kasnije uhvati strah. U tom je trenutku, uživala u sebi.

- Nisi ozbiljna.

- Ali jesam. Što misliš kome će Henry vjerovati, svojoj posvećenoj ženi ili ozloglašenom nećaku? Misli da si ubojica, Davide. Tvoja su djela dovela do smrti njegova jedinog djeteta. Kad bi mogao, zatvorio bi te do kraja tvojeg života.

David ustane, blijed u licu. – Ovo ćeš požaliti, Maris.

- Mislim da neću. I nemoj se vraćati ovdje dok je Henry živ. Zabraniti ću ti ulazak.

Bio je ljući nego što ga je ikada vidjela. Na tren je pomislila da će preći sobu i udariti ju. Na njeno olakšanje okrenuo se i zalupio vratima, dovoljno snažno da probudi mrtve.

Nije se mogla prestati tresti. Isprva je vrtila svaku izgovorenu riječ sigurna da je njena najnovija tajna otkrivena Davidu. Oduvijek je bila loš lažljivac. Henry ju je zadirkivao da je svjestan svake njene tajne od djetinjstva. A to su bile bijele laži – Ne, Jane i ja nismo ukrale posljednju pitu od jagoda; Da, naša nam je guvernata dopustila da učimo u vrtu – ali je sada budućnost Kelby Halla ovisila o njenoj umijeću obmane. Zahvali nebesima što se oprala i namirisala prije nego li je David došao. Miris sexa, miris Reyna je čak i njenom neiskusnom nosu bio očit.

Stekla je velikog neprijatelja, a u domaćinstvu ima špijuna, nekoga koga David plaća. Koje ironije da njeni novci plaćaju izdajnika da govori o njoj. Davidov džeparac je bio pojačan njenim novce od krivnje tijekom pet godina. Dala mu je posljednje novce.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Može li ostati ustrajna i ponovno ga odbiti? Ucjena neće prestati osim ako ona ne pronađe i zadrži hrabrost.

Kada bi priznala Henryu, bi li ju razumio i oprostio joj?

Nije to mogla učiniti. Nije ga mogla povrijediti. Možda joj je dao svoju dozvolu za aferom s Reynoldom Durantom ali bi ono što je učinila s Davidom bila izdaja.

Maris osjeti kako se njeni pažljvii šavovi počinju otvarati, malo po malo. Nije se mogla vratiti na tavane i raditi reda. Treba joj svježi zrak.

Ruke su joj se presnažno tresle da bi pravilno svezala vrpce na kaputu, ali je uspjela, o čvoru će se brinuti kasnije. Požuri se niz mnogobrojne stepenice do prizemlja i izađe van kroz sobu za doručak.

Oštar vjetar joj podigne ogrtač. Uskoro će pasti snijeg na dijamante i pravokutnik strogo uređenih biljaka. Proširenje prvobitnog elizabetijanskog vrta je bio uređen od strane Henryeve prve žene. Nije bio po Marisinu ukusu iako je pretpostavljala da je dovoljno impresivan.

Ono što joj se najviše sviđalo je skupina kipova koji su bdjeli u svakoj cigli prostora okruženog živicom. Došli su iz svih djelova svijeta i neki su bili u boljem stanju od ostalig. Tu je bio obelisk, fontana s dulpinima, nekoliko drevnih stubova, mrzovoljan kameni lav i mladi grčki bog, među ostalima. Nije joj smetao ud koji nedostaje niti mahovina na kamenim očima. Kipovi su bili njeni izmišljeni prijatelji dok je odrastala, i ona se uputi prema vrtu najudaljenijem od kuće gdje se nalazio njen najdražio dio.

Kraljičina kruna se sjajila na suncu. Osim kamenja – prvo je ukradeno prije nekoliko stoljeća – sjajila je na uglačanom mramoru. Zemlja podrijetla kraljice je bila nepoznata. Henry je odrastao s njom, kao i njegov otac i djed prije njega. Obiteljska je legenda tvrdila da je vladala ovim kutem vrta prije nego li je Kelby Hall obnovljen za kraljicu Elizabetu. Njena je povijest bila izgubljena.

Zbog toga je Henry želio sve katalogizirati. Za buduće generacije, ukoliko ih bude. Kako bi podijelio svoje znanje i obiteljsku kolekciju sa svijetom. Vrtovi Kelby Halla su jednom godišnje bili otvoreni za lokalno stanovništvo. Henryeva je namjera da i kuća bude otvorena, i to ne na jedan dan nego na više njih. Toliko se toga može naučiti iz proučavanja drevnih ostataka, a Kelby Hall je imao zatrpane tavane njima.

Maris zaškilji prema krovu jedinog doma koji je znala. Kapetan Durant je do sada digao ruke od nje. Nije se željela s njim suočiti. Nisu mu mogle promaknuti Davidove insinuacije.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Zasigurno ju je smatrao hipokritom. Svo njeno oklijevanje, neodlučnost, borba sa saviješću, suze – sve mu se sigurno činilo lažnim. Izgubila je svoju čast zbog puno nečasnijih razloga prije pet godina.

Krenule su suze, vrele na njenim hladnim obrazima. Osim kraljice koja je stajala u sredini vrta nitko nije mogao vidjeti njene suze, a ona je prestala slušati Marisine djevojačke nade prije puno godina.

Nije čula šuštanje čizama kapetana Duranta na kamenom putu sve dok nije bio iza nje, stavio joj rupčić pred lice. Zahvalno ga je uzela, obrisala mokro lice a zatim ispuhala nos s gracioznošću slona. Još jedan razlog za granuće.

- Bolje ti je da mi kažeš.- reće tiho. – Iako mislim da mogu pogoditi.

- Sram me.

- Sjedni na klupu. U slučaju da netko gleda. Ako te ja mogu ovdje vidjeti mogu i ostali. Dođi do zraka.

Uz njega se pretvorila u posudu punu vod. Osim Jane nije imala pravog prijatelja kojem bi se mogla povjeriti i zbog očitih razloga nije joj mogla reći što je učinila s Davidom. Ponekad se pitala je li Jane otkrila njihovu vezu i je li to doprinjelo njenoj odluci da uđe u jezero. Maris se ne bi kladila da joj David nije rekao i mučio ju time.

Slojevi krivnje. Čudo što je mogla pod njima još uvijek uspravno stajati.

- Slušam. Uzmi si vremena.

Teško da je poznavala Reynolda Duranta. Apsurdno. Dopustila mu je da uđe u njeno tijelo protekla dva dana. Zgodni stranac koji je sjedio pored nje znao je više o njoj od njena vlastita supruga nakon 10 godina braka. Ograničeno znanje, da, ali duboko. Štucnula je kako bi zadržala val uzaludnog smijeha. Postajala je histerična od apsurdnosti situacije u kojoj se našla. – Ako si pogodio, reci mi.

On podigne gustu obrvu. – Nema potrebe. Neću ti olakšati. Priznanje je dobro za dušu, barem sam tako čuo. Neću ti to ukrasti. Bilo ti je teško to držati za sebe, nije li?

Prokletnik. Namjerno je bio takav, nije li?

- Nemam ništa za reći.- ponovno ispuše nos, ovaj put s malo više diskrecije.

- Tvoje je lice sve reklo gore. Ali mi reci riječima. Neću te osuđivati, obećajem.

- Nećeš? Ne misliš da sam najgora vrsta žene? Ja sam nevjerna žena. Lažljivac.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Nisi toliko lagala koliko si rekla istinu. Nisam jedan od onih koji pretjerano vjeruje u grijeh propusta. Većina ljudi ima valjane razloge zbog kojeg kažemo riječ ili dvije te nastave šutjeti. Ti imaš najbolji razlog za to. Željela si zašitit supruga. Zato što ga voliš.

Jednostavno razumijevanje je otpustilo dodatnu količinu suza. Reyn je strpljivo čekao dok se jecala i šmrcala u rupčić. Mirisao je na sandalovinu i štirku i bio nekako utješan.

- J- ja sam napravila groznu pogrešku.- posegnula je za još riječi ali one nisu izašle.

Pokušala si je sve objasniti tijekom pet godina ali nije nikada uspjela. Kako li će to objasniti njemu?

Ispalo je da ne treba. – Bila si usamljena, Maris. Voliš svojeg supruga ali je on puno stariji od tebe – u neku vrstu očinska figura, ali ako želiš moje iskreno mišljenje. On je opsjednut svojim proučavanjima a ne mladom suprugom. Tražila si nešto od čega ćeš se osjećati živom.

Važnom. Šteta što si to tražila u Davidu Kelbyu.

Skoro se nasmiješila. – Mislila sam da ćeš me pustiti da priznam.

- Siguran sam da sam izostavio neke detalje. Nemam umijeće čitanja misli.

- Poprilično si blizu.- gledala je u mramornu kraljicu, kraljevsku i suzdržanu, i duboko uzdahne. – Kad sam se udala za Henrya, on je već bio pogođen... ne znam kako bi to rekla.

- Nije mogao izvršiti svoje bračne dužnosti.

Znala je da se crveni. – Da. Pokušao je... ali- nije željela otkriti najveće razočaranje i slegne.

– Zadovoljio me na druge načine, ali nismo mogli konzumirati naš brak unatoč njegovoj želji za sinom. Isprva mi je to sve bilo u redu. Nisam očekivala da ću se udati i nisam nikada bila domaćica. Uvijek sam za knjigu umjesto košare za šivanje. Bila sam sretna što pratim Henrya u Italiju i provodim vrijeme s njim u knjižnici. Ali je on postajao sve slabiji i naša putovanja su postajala rijeđa. Bila sam na rubu. David je tada bio stalan posjetitelj, laskao je. Previše je laskao. Trebala sam znati bolje. Učinio je da se osjećam... grešnom. I to mi se i svidjelo.

Reyn je bio u krivu. Isprika neće ništa poboljšati. Užasna tišina je bila među njima. Iznenada je postalo važno čuti kako ju ne on drži krivom. Ako nastavi zasigurno bude.

Ustane s klupe. – Moram se vratiti.

- Sjedni, Maris. Nisi završila.

- Jesam! Ne mogu o tome razgovarati s tobom! Nije pristojno i m- mrzim razgovarati o tome.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord I on ustane. – Ostavili smo pristojnost iza sebe prije nekog vremena, ne slažeš se s time?

Ono što si osjećala – što osjećaš – je prirodno. Ti si žena od krvi i mesa a ne poput ovog kipa.

Dođi, prošećimo. Prekrasno je poslijepodne, previše lijepo da bi bili zatvoreni na tavanima.

- N- netko će primjetiti.- osjećala je kako su oči posvuda. David joj je ukrao sigurnost u vlastitom domu.

- Ponašaj se kao da me educiraš o kipovima. Maši rukama i pokazuj. Siguran sam da bi da sam pravi učenjak bio zainteresiran, ne bi li?- nasmiješio joj se. Reynold je imao jednostavan odgovor na sve, čak i kad su pitanja bila nemoguća.

- Zbilja nemam što reći. Izdala sam svojeg supruga zbog nekoliko tjedana nečeg što je na kraju ispalo loše. Kada je završilo, znala sam više o tjelesnim užicima nego na početku.

Reynov osmijeh se raširi. – Znači, David nije dobar ljubavnik?

Htjela je propasti u zemlju. – Bila sam samo trofej. Izazov. David je presebičan da bi mu stalo do mene.

- Znači, nimalo kao ja.

- Oh! Nepopravljiv si.- Kako ju je mogao zadirkivati oko nečeg tako ozbiljnog?

- Uvijek. Pogriješila si. To se događa češće nego što možeš zamisliti. David je igrao na tvoju nevinost.

- Bila sam dovoljno stara. Dvadeset i devet godina!

- Koje li slučajnosti i ja sam. Danas mi je rođendan. I mislim da sam dovoljno mlad da padnem na lijepo lice i slatke laži.

Nije mu povjerovala ni na tren. – Rekao si to samo da bi bio dobar. I sretan rođendan. Ovo i nije baš dan za slavlje, nije li.

- Ne znam. Jutro je bilo vrlo ugodno.- namigne joj i dalje držeći se na udaljenosti.

Sjetila se gestikulirati prema crnom mramornom stubu dok su prolazili pored njega. – Kako možeš biti tako ležeran oko svega?

Reyn zastane. – Što želiš da učinim? Bičujem te jednim od onih bičeva iz Reining Monarchs? Dovoljno dugo si se sama kažnjavala. Koliko ono, pet godina? Ne možeš promijeniti pogrešku koju si učinila, samo naučiti iz nje. Od tada nisi isto učinila s vrtlarom ili vikarom? Ili možda s jednim od Johnova? I ozbiljno Maris, bi li bilo previše dopustiti posluzi da zadrže svoja imena?

- Što?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Nije bitno. Ono što sam htio reći je da nisi serijska preljubnica. Pala si od strane profesionalnog zavodnika. Prepoznajem taj tip. Da si imala više iskustva – da nisi odrasla zaštićena ovdje u drugom svijetu – možda bi se bolje mogla nositi s muškarcima. Pretpostavljam da bi tvoj suprug čak razumio i oprostio ti kad bi mu rekla.

- Ne! Molim te nemoj ništa reći.

Izgledao je uvrijeđeno. – Kao da bi inače rekao. Nije moja stvar petljati se u tuđe veze onih koji su iznad mene.

- Jako dobro znaš da si isti kao i drugi. Vjerojatno, superiorniji.

- Jeste li jakobinka, lady Kelby? Revolucija nije dobro završila. A i ako ti vjeruješ u demokraciju možeš li mi objasniti situaciju s poslugom?

- Ovo je drugi put da si ih spomenuo.- reče Maris zbunjeno.

- Oni se svi zovu John.

- Hm, da.

- Zašto?

Maris nikada prije nije mislila na to. Od djetinjstva je okružena Johnovima s perikama i u zlenim livrejama. – Ne znam. Zar je važno?

- Kako bi ti se svidjelo kada bi te zvao Harriet? Ili Griselda? Antigona? Filomena?

Usne su joj se lagano podigle. – Ne bi mi se to nimalo svidjelo.

- Naravno da ne bi. Maris je lijepo ime, i kao što si rekla, tvoji su ga roditelji pažljivo odabrali. Imaš kućanstvo puno Alojzija, Timotija i Williama koji se skrivaju pod lažnim imenima.

- Nema više od jednog Alojzija.

- Možda nema, ali bi li bilo previše naučiti imena koja su im dana? Nema veze. Mislim da bi. Ovdje je toliko proklete posluge da je vjerojatno lakše viknuti „John“ i sigurno znati da će se netko pojaviti. Koji je to vrag?

Došli su do kamenog sarkofaga. Niski je vitez mirno ležao, mač je bio s njim a pas neodređena podrijetla kod noga.

- To je prvi grof od Kelbya. Bez brige, nije unutra. Pokopan je negdje u Svetoj Zemlji.

- Kako sretno. Mrzio bi kada bi me brinulo svaki put kad se ukopa lukovica da će se mrtvi predak otkriti.- Skretao joj je pažnju, bio je u tome jako dobar. Nemoguće je osjećati se melankolično u njegovoj pristunosti.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Je li u pravu? Treba li si oprostiti vlastitu glupost? Dugih je pet godina samu sebe kritizirala.

Uskraćivala si užitak u svakodnevnim stvarima. Osjećala se nepriklatnom i nevrijednom. Bože, bila je zastrašujuće dosadna čak i samoj sebi. Henry nije primjetio, naravno, ali ona nije osjetila iskru osjećaja godinama.

Osim ljutnje prema kapetanu Reynoldu kad je odbio održati svoju riječ. I dalje je od njega nešto osjećala, ali to nije bila ljutnja.

Ako uspije naći hrabrosti i reći Henryu istinu onda bi Davidovi stalni zahtjevi za novcem bili ulzaludni. Nije povjerovala da neće tražiti još unatoč tome što mu je rekla. Nešto je puklo kad mu je bacila torbicu s novcem. Ali nije bila dovoljno naivna da povjeruje kako će ju prestari tražiti još novaca jer će prije ili kasnije shvatiti da je blefirala.

Danas je bila hrabra. I hladna. Maris je pronašla riječi za koje nije znala ni da posjeduje.

Može li ih pronaći još kako bi rekla Henryu?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 16.

Reyn je bio ljubomoran. Nije trebao, a ipak je. Nije pokazao svoju iziritiranost Maris, kakvog dobra to donijelo, brbljala je na klupi kao da joj je pas upravo umro? Kad smo kod pasa kako je mogla postati žrtvom tipa poput Davida Kelbya?

Dobro, sam joj je objasnio. Iako mu to nije olakšalo cijelu stvar progutati. Nije bio ljut na nju, već zbog nje. Unatoč svom školskom znanju bila je tako naivna.

Bila je dvadesetdevetogodišnja djevica do loše afere s nećakom svoga supruga. Bilo je žalosno, i nekako tužno. Jadna žena nije nikada uživala u onome što joj je pripalo brakom. Stari se grof od Kelbya nadao nečemu kad je stavio taj veliki dijamant na prst mlade supruge ali je sigurno znao svoja ograničenja.

Provela je 5 godina u dvoje i s ljubavlju ali bez odnosa. To je možda nekim ženama dovoljno. Maris se vjerojatno uvjerila da je dovoljno i njoj sve dok u vrt nije ugmizala zmija i došla ravno k njoj.

Reyn je bio čvrsto uvjeren kako žene zaslužuju u krevetu jednako zadovoljstvo kao i njihovi partneri, no očito David Kelby nije dijelio isti velikodušni nagon.

Profit od njene nevinosti – njena znatiželja i voljnost su neprocjenjive – je samo Reynov.

Nijedan drugi muškarac nije vidio njen plamen, čak ni njen suprug, tako da će se Reyn morati time zadovoljiti. Prema svemu što je uračunao on je Marisin prvi ljubavnik.

Bilo je to obeshrabljujuće. Osjećao je odgovornost, kao da na njemu počiva sva muška čast.

Instinktivno je znao da se Maris ne bi upustila u drugu ljubavnu aferu. Ako budu uspješni zna da će ona ostatak svojeg života posvetiti njihovom djetetu. A to bi zbilja bila sramota. Već je žrtvovala svoju mladost starijem suprugu a svoja nadanja bezvrijednom partneru. Neće nikada odvojiti vrijeme za svoje potrebe. Nije ni čudo što je tako ukočena.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Barem više nije plakala. Njihova je šetnja vrtom bila skoro pa normalna. Doista je opisivala kamene objekte u centru svakog dijela vrta. Reyn je bio svjestan kako su unatoč ciglenim zidovima i orezanim živicama njihove kretnje vidljive s gornjih katova kuće. Primjetio ju je s tavanskog prozora – usamljena osoba koja se uputila što dalje od Kelby Halla. Moraju biti oprezniji nego ikad.

Ona ne može promijeniti svoju prošlost, već se samo pomiriti s njom. Slušao ju je s pola uha dok su prolazili kroz željezna vrata do travnjaka iznad vode. Pričala je o malenoj rotundi koja se nalazila na otoku usred jezera. Njen se dizajn temeljio na nekoj nepoznatoj ruševini do koje Reynu nije ni najmanje stalo.

- Dovoljno, lady Kelby. Da sam htio diplomu iz arhitekture ili povijesti imao bi ju.

Maris se zarumeni.

Navikao je na njene lijepe roze obraze.

- Žao mi je. Imam običaj nastaviti bez stanke.

- Je li taj čamac funkcionalan?

- Ne misliš sigurno veslati do tamo. Ljudi će nas zbilja primjetiti.

- U pravu si. Ionako je previše hladno. Vratimo se kući. Vjerojatno ti je hladno do kostiju.

Imaš li ikakvu ideju koga bi Kelby mogao plaćati da te špijunira?

- Ne. Henry je vrlo darežljiv poslodavac. Ne mogu zamisliti zašto bi netko bio u iskušenju izdati ga.

- Hajde. Novac je univerzalan jezik, nije li? Sam je po sebi dovoljno iskušenje. Možda je netko kome je draže vlastito ime od Johna i to radi iz osvete.

- Prestani zezati oko toga. Nisam imala ništa s preimenovanjem posluge. Mislim da to čak nije bila ni Henryeva ideja. To je samo Kelbyev običaj.

- Neki običaji trbaju izumrijeti, ne misliš li tako? Očekuješ li da tvoj sin putuje svijetom i donosi još smeća u Kelby Hall? Ovdje je već dovoljno.- Nije vidio vrijednost u onome što je vidio protekla dva dana.

- Ako se on... ili ona... odluči na povijest ja se neću protiviti.- reče pristojno Maris.

- Što je sa sadašnjošću?- raspravljao se Reyn. – Sigurno se treba uživati sam sa sobom ovdje i sada.

- Kako ti uživaš sam sa sobom, kapetane Durant? Bičujući žene?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Rekao sam ti da to nije ono što svakodnevno radim!- izjavi Reyn. Što li je točno rekao o Reining Monarchs? – Ja... bilo mi je dosadno. Krajnje. Prijatelj me preporučio za članstvo i nisam u tom vidio ništa loše.

- Nisi vidio ništa loše? Možda ti zbilja trebaju te naočale. Čekaj malo. Kako su došli od toga da ju on pokušava razvedriti do napada na njegov karakter? Ona je ta koja je prekršila zapovijed.

Umjesto da joj propisno vrati ugrizao se za jezik skoro do krvi. Ona je bila u očajnoj potrebi a on je, srećom, bio spretan dečko koji zna bičevati.

Od pomisli na nju kako bičuje njega se počeo smijati na glas.

- Što je tako zabavno?

- Ne bi razumjela, Maris. Nisam siguran ni da ja razumijem. Ajmo prijateljice. Vratimo se natrag gore na posao.

- S- sad?

- Još dugo neće biti mrak.

- U redu.- reče s vrlo malo uvjerenja i još bi bila manje entuzijastična kad bi znala što joj planira raditi kad se popnu gore.

Reyn je unajmljen zbog posla i on će posao obaviti. Može postići da Maris na par minuta zaboravi Davida Kelbya, grofa od Kelbya i sve Kelbye koji su došli prije njih. Do bola su mu išli na živce Kelbyevi, muškarci koji su čini se radije cijenili nežive stvari nego se odnosili s poštenjem prema živima, pogotovo s ženama Kelbya. ★★★

Nije puno trebalo, okrzaj njegovih usana na njenom potiljku i ona nagnuta preko stola, njegova ruka kako joj stišće rame. Podigla je pogled, njene smeđe oči pune pitanja povećane naočalama. Reyn nije morao reći ni riječ da ona pusti pero, ustane i ode iza pregrade. Skinuli su se, polakim i sigurnim rukama, ne prekidajući kontakt očima.

Bila je to najiskrenija interakcija s ženom koju je ikada imao. Marisino povjerenje je bilo živa stvar, dar kojem neće naći ravna. Ono što je dao njenom tijelu je ništa prema onome što je ona dala njegovoj duši – prihvaćanje, vjeru i poštovanje. Nije bio vrijedan, ali je dao sve da bude.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Pustio ju je da preuzme kontrolu, stavio ju na sebe. Kad je shvatila što se može raditi, smijala se od užitka i nastavila brisati sve njegove misli osim jedne. Volio ju je.

To je sigurno dokazalo kakva je budala. Nije imao naviku zaljubljivati se. Da, uživao je u velikom broju žena. Tko ne bi, kad mu se pruži prilika? Ali u tome njegovo srce nije nikada bilo uključeno. Ne bi trebalo ni sada. Maris Kelby je potpuno kriva za njega i to nije samo zato što je udana ili što je grofica. Njen je intelekt bio superiorniji u odnosu na njegov. Bi li joj se i dalje sviđao kad bi doznala da ne može pročitati ono što je pisala u bilježnicu? Bio je gori od djeteta, ono je barem imalo nadu u budućnost.

Reyn zatvori oči pred ljepotom nje dok se izvija nad njim, njenim bujnim grudima koje poskakuju dok se glatko i čvrsto spušta na njegov kurac. Koncentrirat će se na ono što je, a ne na ono što ne mož biti. Bio je unutar... ne, privremeno izvan... grofice od Kelbya.. ah, dragi Isuse.

Kliznuo je rukom među njih, dirajući ju tamo gdje ju treba dirati.

Maris suzdrži jecaj i izgubi ritam, ali je to Reyn ispravio namještajući ju i dublje zabijajući.

Neće joj dopustiti da ga izgubi kad je tako blizu svršetku. Stisnuo je i protrljao palac o nju i osjetio kako snažni drhtaji počinju, pomeli su ga kad i nju. Želio je otvoriti oči i gledati ju kako se raspada, ali ga je bio strah. Ne treba mu ta izazovna slika u glavi, prigovarajući partner koji će ga podsjećati na ono što nije njegovo. Je li ga Maris gledala ili se izgubila u svojem tajnom svijetu? Pitao se izgleda li onoliko mahnito koliko se osjeća. Stavio je na lice krinku mirnoće i zario se posljednji put, ostavljajući zadnju kap sperme u njoj.

Pala je na njega drhteći. Njena je koža bila topli vlažan baršun. Prešao je preko njenih leđa, i smirio se na njenoj mekoj stražnjici. Sljedeći će ju put uzeti s leđa. Zakleo se sam sebi da će joj dati što više različitih opcija prije nego ode. I dalje je nosio teret časti svih muškaraca, nije mu to smetalo. Barem, je to nešto u čemu se smatrao stručnjakom.

- Bolje?

- Bolje nego što imam pravo.- reče meko. – Je li ti vruće? Gorim.

Reyn ju prekrene malo u stranu. – Živimo samo jednom, Maris. Imaš se pravo osjećati što bolje, svaki dan. I svaku noć.- dotaknuo joj je vrat.

- Onda ti nisi promicatelj samoodricanja?

- Samoodricanja? To nije u mom riječniku.

Ona uzdahne. – Ponekad mislim da je jedina riječ u mojem.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Onda moramo uzeti tintu i umrljati ju. Ne možeš usrećiti druge ljude ako sama nisi sretna.naučio je to na teži način. Kad je počeo slijediti vlastitog bubnjara stvari su sjele na svoje mjesto.

- Kako to da si tako mudar?

- Ja sam star čovjek. Dvadeset devet danas, da te podsjetim.

- Još jednom sretan rođendan. Trebala bi reći kuharu da ti spremi tortu.- Zašto? Da ju sam pojedem?- rekao si je kako je bolje da ne večeraju zajedno. Njihova bliskost koja raste bi izazvala sumnju. A što više vremena provedu skupa, teže će mu biti otići.

- Ž- žao mi je što se osjećaš izoliranim. Ali sada kad znamo da netko radi za Davida, moramo biti dodatno oprezni.

Poljubio ju je u nos. Na njemu se nalazilo nekoliko pjegica koje nije prije primjetio. – Vidjet ću što mogu učiniti kako bi doznao tko je to.

Podigla se na lakat, imala je svoje sumnje. – Kako ćeš to učiniti?

- Ne brini. Neću reći ni učiniti ništa kako bi se odao. Bilo koji novi zaposlenik bi trebao biti znatiželjan u vezi obitelji, zar ne? Mogu postaviti nekoliko pitanja.- Noćas je daleko došao s Alojzijm, i sigurno je bio još netko u osoblju tko je bio pričljiv.

Maris se namršti. – Ne znam. Moglo bi biti opasno.

- Nemaš povjerenja u moju sposobnost da budem rastrojen, a ipak znatiželjan, profesor?

- David je u pravu. Ne izgledaš kao učenjak.

- Pa, ni ti. Previše si lijepa da bi bila učena žena.

- L- lijepa?

- Hajde, grofice. Ne traži još komplimenata. Prekrasna si.

Udari ga u prsa. – Zadirkuješ me!

Reyn ustane. – Ne. Kad te netko pogleda – doista te pogleda – ne može reći da nisi jako zgodna žena.

- Oh. Zgodna nije lijepa.- zvučala je malo razočarano.

Dragi Bože, ona je pecala komplimente, i on bi joj ih cijelo popodne mogao dijeliti ako želi slomiti vlastito srce.

Tijelo joj je bilo božanstveno. Zločin je što je tako zanemareno. Njeno lice – pjegice i sve ostalo – bilo je ljupko u pokretu, kosa joj je bila prekrasna kad je bila zapetljana. Kako žalosno što ne zna vlastitu vrijednost.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Poljubio ju je, pustio da njegov poljubac govori jasnije od njegovih riječi. Opustila se u njegovim rukama i uzvratila mu poljubac. Ako nastave morat će ju ponovno uzeti a već je lagano postajalo kasno. Bez daha pogleda dolje u njeno ozareno lice. – Prekrasna,- šapne, i ustane s ležaja i odjene se.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 17.

Nema šanse da se nađe sa svojom groficom večeras u vrtu. Završio je svoju večeru, pozvonio da mu se odnese pladanj, i zbilja uzeo jednu od knjiga koju je Maris stavila u njegovu sobu radi obrazovanja. Nije puno trebalo da mu se oči sklope i glava zaljulja. Ali ako ode u krevet, u sred noći će biti budan i neće imati ništa da mu skrene misli.

Najbolje da napusti odaje, možda isprosi još jednu cigaru, proluta, i popriča s poslugom.

Možda čak odšeta do seoske gostionice. Uvijek se nađe dobar trač u njoj.

Stavio je zamuljane naočale, a zatim ih skinuo kako bi ih mogao očistiti s rupčićm. Postajale su mu sve draže, iako mu ni najmanje nisu popravljale vid. Dale su mu nešto iza čega se može sakriti.

Koliko je često netko procjenjen prema izgledu? Mislio je na Maris, koja je došla k njemu zakopčana do grla i bez mrlje – promatrao je njen izgled s poštovanjem. Draža mu je bila čupava i rumena od dobre ševe.

Dosta toga. Imao je sreće što je dva puta danas spavao s njom. Sad kad mu je skoro trideset – dobro, sljedeće će godine biti – mora očeivati da će mu se mogućnosti smanjiti, kao i jadnom starom grofu. Reyn se nadao da pred sobom ima još par dobih desetljeća, ali nikad se ne zna.

Zasada je imao sreće, ako izuzmemo kuglu uglavljenu u ramenu i ožiljke od sablji. Sutra može ubosti palac na trn u Marisinu vrtu i umrijeti od sepse, ili slomiti vrat u padu s Fantoma, ili ga može ustrijeliti u dvoboju David Kelby.

Nije li Maris rekla da je odsjeo u selu? Cigara je postajala sve manja opcija kad je Reyn stavio šešir na glavu, pojurio niz stepenice i izašao kroz masivna prednja vrata koja je John držao otvorenima.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Projahao je Kelbyem. Nije bio velik niti daleko od kuće, lagani izlet za muškarca koji je navikao marširati kroz većinu Europe i istočne Kanade. Tisuću je zvijezda gorilo u čistom noćnom nebu dok je Reyn hodao izmđu bakrenih bukvi, slušajući sove i kako gole grančice šuškaju.

Bila mu je draža samoća noći. Nikad nije imao problema ostati budan tijekom straže. Svaki bi mu osjet oživio i on je mogao skoro pa čuti svemir kako se okreće oko njga. U mraku, nitko nije mogao čitati i druge su vještine bile korisnije.

Nije očekivao da će susresti neprijatelja na cesti, ali kad uđe u gostionicu mora biti pažljiv.

Bio je nervozan zbog onog što lokalno stanovništvo ima za reći o obitelji Kelby. I ako bude imao sreće, možda pronađe grofovog nećaka za šankom sa svojim doušnikom.

Oblak dima udari ga u oči kad je prišao malom selu. Kelby je uglavnom bio u mraku, ali su svratište i prednja soba gostionice bili osvjetljeni kao da je Božić. Mogao je osjetiti pečeno meso i godine sipanja kiselog piva u ulici.

Otvorio je vrata i sav je razgovor prestao. Trebao je to očeivati, i ostati na mjestu, pokušati što više izgledati kao rastrojen stručnjak za antikvitete.

Nije bilo ni znaka Davida Kelbya. Reyn se smjesti u kut i naruči pivo od vrlo zgodne konobarice. Razgovor se nastavio i on se pitao koji će mu od muškaraca prvi prići i tražiti mu životopis.

Nije morao dugo čekati. Prišla su mu dvojica, obojica su mu izgledala poznato.

- Sir, vi ste čovjek kojeg je grof unajmio kako bi mu pregledao tavane, niste li?

- Jesam. Poznajem li vas?

- Ja sam Bob Hastings. Preuzeo sam vašeg konja kad se neki dan došli. Divna životinja. Ovo je John.

- Francis Smith.- reče drugi čovjek s mračnim pogledom prema svojem prijatelju.

- Dobra večer, gospodo. Slobodna večer?

- Redovito ih dobivamo. Grof je na taj način dobar.- Bob otpije gutljaj pića kojeg je donio sa sobom.

- Čini se kao vrlo drag stari gospodin.- složi se Reyn.

- Za razliku od njegovog nećaka.

- Začepi gubicu, Bob! To je rezultiralo time da se timeritelj Bob bespomoćno nasmije.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Pitao se koliko je pio. Ovo je sve skupa prelako. Okrenuo se prema Francisu. – Upoznao sam gosp. Kelbya ovog popodneva. Činilo se da ima dojam kako ću pobjeći s bogatstvom Kelbya. Priznajem, bio sam malo uvrijeđen. U mojem je poslu, reputacija sve.- Nadao se da zvučio prikadno frktavo, podigao je naočale s vrha nosa.

- Brojao je svoje kokoši prije nego li su se izlegle, nije li.- reče Bob. – Uvijek se mota oko kuće špijunirajući. Grof ga više ne viđa. Zla je krv među njima.

- Bob! - Samo iznosim činjenice, Frank.

- Ako bude htio zadržati ljenčinu poput tebe uskoro ćeš raditi za Davida Kelbya. Da sam na tvojem mjestu, ja bi šutio.- Francis Smith se vrati do napučenog stola pred kaminom.

Reyn je vidio još nekoliko poznati lica, ako je u pravu još Johnova.

- Hoćete li mi se pridružiti, gosp. Hastings?- Reyn mahne konobarici i pokaže prema Bobovoj krigli.

- U redu. Pristojno od vas gospodine.

- Nisam pristojan. Znatiželjan sam. Ostati ću u Kelby Hallu barem mjesec dana i atmosfera je nekako obeshrabljujuća. Navikao sam raditi u velikim kućama, kroz...- Reyn brzo doda. – prelazeći kroz njihova obiteljska bogatstva. Uglavnom kako bi ih procijenio zbog prodaje.mislio je kako svatko u „u njegovoj vrsti posla“ to radi. – Ali koliko sam razumio sve treba ostati u Kelby Hallu.

- Ne znam ništa o kući. Osim u kuhinju nisam nikada ušao u nju.- reče Bob. – Radim tamo cijeli svoj život. Otkako sam bio dječak.

To nije bilo tako davno. Bobova korist Davidu Kelbyu je bila značajno manja ako mladi čovjek nije imao slobodan pristup kući, iako ga Reyn još uvijek nije izuzeo iz mogućih izdajica.

– Sviđa li ti se tvoj posao?

- U redu je. Više nitko puno ne jaše, ali je i dalje puno konja o kojima se vodi briga. Dobar sam s konjima, jesam.

- I ja sam. Smatram ih puno ugodnijima od puno ljudi koje sam susreo.

Bobu je trebalo nekoliko dugih sekundi dok nije shvatio šalu ali se onda nasmijao.

- Osoblje je vrlo kompetentno.

- Komp...?

- Vješto. Dobro u onom što rade.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - O, da. Grof ne bi ni volio da je drugačiji, iako je zapravo stara pećina Amesbury taj koji sve radi. Butler. Vodi strogo kućanstvo. Drago mi je da nije moj šef.

Amesbury je vjerojatno strašniji od grofa. Ako je itko imao prst na bilu kućanstva to je bio Amesbury. Ali Reyn nije mogao vidjeti oholog butlera kako odobrava Davida Kelbya i na neki mu način pomaže.

Reyn je proveo sljedećih pola sata razgovarajući o konjima umjesto o mogućim zavjerama.

Uhođenje je bilo zeznuto, pogotovo kad se ne želite odati. Mladi je timaritelj bio skoro poput pjesnika u svojem cijenjenju životinja, i Reyn otkrije kako s dječakom ima zajedničkog više nego što je očekivao. Razgovor mu je dao ideju, koju je brzo maknuo. Nije imao vremena brinuti se o svojoj budućnosti van Kelby Halla, samo o sljedećih nekoliko tjedana dok se bude udvarao grofici.

Ne. Udvaranje nije točno. Usluživanje. Reyn treba svoje osjećaje koji postaju sve veći držati na mjestu, koji je smisao željeti nešto što nikada neće moć imati?

Previše je popio ali ne toliko da bi mogao propustiti pozivnicu u lijepim konobaričinim očima kad je ustao za odlazak. Prije nego li je došao u Surrey, ne bi ju odbio, ali je bio umoran i on napusti gostionicu. Primio je dovoljno poklona za jedan dan.

Mjesec je izašao iznad krošnji stabala, okupao cestu srebrnim svjetlom. Zvijezde su u usporedbi s njim ostale zamagljene, a temperatura je pala dovoljno da poželi svoj vojni veliki kaput.

Stao je prije krivulje na cesti, svjestan buke pred sobom. Koraci, ne konjski, ipak se stisnuo uz grmlje, razmišljajući koliko je mudro zazvati. Na kraju je odlučio bez sluha zviždati neku pijanu pjesmu ali ostati na mjestu. Ako njegov noćni putnik ima ne tako časne namjere mogao bi podcijeniti Reynovu sposobnost samoobrane. Škripa čizama zastane. – Tko je tamo?

Reyn prekine visoku notu.

- Dođi i pokaži se! Čovjek je zvučao carski ali j Reyn ipak čuo lagani drhtaj u njegovu glasu. Odlučio je doći sa drugog kuta ali prvo izvući nož iz čizme.

Nosi li stručnjak za antikvitete nož u čizmi? Bilo koji razuman čovjek bi, odluči Reyn, očekujući nešto slično kad izađe iza grmlja.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Dobra večer!- reče veselo. – Krenuo sam prema Kelby Hallu. Ostatak je družine iza mene.- nadao se.

- Ti. - Da, to sam ja.- složi se.

- Durant.

Reyn je znao tko je pred njim. Sakrio je nož u rukavu, i krenuo naprijed, nastavivši zviždati.

David Kelby je stajao nasred mjesečinom okupane ceste. – Zašto, gosp. Kelby! Nisam očekivao vidjeti vas ponovno. Ljupka večer, nije li?- Reyn je namjerno frfljao.

- Pijani ste! Siguran sam da mojem ujaku neće biti drago.

- Oh, nemojte me odati, molim vas. Bojim se da ne podnosim prigovore. Ali bilo mi je tako p- prokleto dosadno u velikoj kući. Ne mogu raditi pošteni posao kada je mrak a tako nema duše koja mi je jednaka za razgovor.- To je bilo točno.

Bolje da Kelby misli kako je nadmeni idiot nego netko tko je rob grofice.

- Što te dovodi van večeras?- upita Reyn.

- Šetnja.- reče Kelby. – Kao što ste rekli, ljupka je večer.

Je li se susreo sa špijunom? Reynu je bilo žao što nije odlučio šetati vrtom. Možda bi naišao na njih kako šapuću i snuju ali je znao da neće puno doznati od Kelbya. Škiljeći, Reyn primjeti kako je Kelbyeva kravata olabavljena, zbog čega pomisli da špijun kojeg traži nije John već Mary. Naravno.

Kelby je bio ljubitelj žena. Ako je uspio zavesti nježnju, puno vrlina Maris, neku jadnu neimpresivnu sluškinju je sigurno pomeo s nogu.

Reyn se pokuša sjetiti djevojaka koje su mu donijele obrok i očistile ognjište. Nisu ga ne posebno dojmile, ali će otvoriti oči i upotrijebite malo šarma koji mu je ostao. ★★★ Sljedeće je jutro Reyn bio spreman na flert s pokojom sluškinjom, ali doručak nije došao u dogovoreni sat, niti je bilo odgovora kad je povukao svoje zvono nakon strpljivog čekanja.

Možda je sustav zvonjenja pokvaren, ili su zaboravili luđaka na tavanu.

Već se umio i obrijao u mlakoj vodi na svom stolu i bio u potpunosti odjeven. Hoće li ga ustrijeliti ako uđe u sobu za doručak, preidajući grofovo očinsko pravilo?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn odluči da mu nije stalo. Trebao j hranu nakon svog piva koje je popio s Bobom. Nije mu bilo teško glumiti pijanca s Kelbyem. Zbog svoje žtrve nije naučio ništa bitno, ali barem nije u sobi sanjario o Maris.

Kuća je bila neobično tiha. Primjetio je odsutstvo zelenog zida od ljudi. Posluga nije bila na svojem mjestu duž glavnom hodnika. Planirao ih je pitati za smjer, ali poput psa u lovu, njegov će nos namirisati trag slanine i pečenog kruha.

Bio je u krivu. Reyn je stajao u ogromnom ulaznom hodniku, nesiguran u kojem smjeru treba krenuti.

Trebao je ponijeti džepni vodič po velikim kućama Engleske. Nadao se da je na njemu tloct, jer nije mogao pročitati ono što je pisalo na stranicama posvećenim Kelby Hallu. Znao je samo nekoliko mjesta u kući – grofovu knjižnicu, u koju se neće usuditi ući, Marisinu primaću sobu, svoju spavaću sobu, i tavane.

Nije bio dan za šetnju vani. Čisto plavo nebo od prošlih dana je postalo sivo. Lagana kiša je padala po rasvjeti koja je okruživala teška hrastova glavna vrata. Čudno što nema sluge da ih otvori čak iako nije želio izaći van. Bili su poput klauna u kutiji, uvijek iskakali kad si se najmanje nadao, samo sa bi te uslužili nečim za što nisi ni znao da ti treba.

Možda štrajkaju, pomisli s cerekom. Inspiriran francuskom revolucijom, prosvjedujući protiv nepravde na jedinoj ulici u Kelbyu – iako se nadao da će grof i grofica zadržati svoje glave.

Reyn osjeti kako mu hladnoća prostorije prodire do kostiju. Biti će teško raditi gore. Morat će zapaliti još svijeća, donijeti još lampi, održavati kamin. Bilo bi ugodno leći s Maris na ležaj i slušati kišu kako rominja po krovu. Možda u potpunosti zaborave kutije.

Odluči krenuti lijevo, provirujući glavom kroz otvorena vrata putem. Nigdje traga posluzi ni hrani. Pitao se je li mu promakao keks u torbi, upravo se planirao uputiti prema gore kad je sreo Amesburya koji je silazio.

- Oh! Upravo sam bio u vašim odajama.- reče stari butler pomalo bez zraka. – Lady Kelby želi razgovarati s vama. Molim vas da me slijedite.

- Je li sve u redu?

- Ne, nije, gospodine. Grof od Kelbya je mrtav.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 18.

Maris je bila umrtvljena. Znala je da bi trebala nešto osjetiti, trebala je očekivati kako će se sojećati kad ovaj dan dođe, a znala je da bude. Prije puno godina se zaklela da neće plakati, niti jednom. Henryu se ne bi svidjelo. Ali ona se osjećala kao da je umotana u vunu, gluha za Betsy i ostalu poslugu koja je dolazila u njenu sobu otkad je pronašla Henryevo tijelo u knjižnici kad mu je otišla poželjeti dobro jutro.

Bio je tamo cijelu noć, licem okrenut prema tepihu. Umro je sam i bez pomoći. Sramota toga je bila užasna.

Sluge su znale da ga ne uznemiravaju, bez obzira na to koliko je kasno. Nema sumnje da su mislili kako radi cijelu noć, kao što je nekada znao, i čekali da ih pozove. Ali je Maris trebala inzistirati da ga sama odvede u krevet, čak i ako ne bi htio podijeliti njen. Što je radila umjesto toga? Jahala kapetana Duranta, dirala se kao što je on nju dirao, žudjela za sljedećim danom i onome što će se dogoditi među njima na tavanu. Osim što se neće dogoditi... nikad više.

Mora ga poslati odavde. Pustiti inventar. Više nije bitan. David sam može pretražiti utij.

Rekla je posluzi da ukloni sve tragove njihovog ureda. Uklone i taj ležaj. David bi bacio jedan pogled na njega i njena bi opasna igra bila gotova. Vjerojatno je na putu, probudili su ga tračevi posluge u Kelby Armsu koji su u selo letjeli poput ptice.

Poslala je Amesburya po Reyna i otpustila sve koji su se kretali oko nje. U kratkom će vremenu, Henryev odvjetnik gosp. Woodley biti ovdje, i ona može urediti da se Reynova plaća pošalje njemu u London.

Posegnula je džep na crnoj haljini. Smaragd je bio hladan i tvrd, točno takva i ona treba biti.

Amesbury pokuca i uđe. – Kapetan Durant, moja gospo.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn je ušao za njim, blijed. – Primite moju iskrenu sućut, lady Kelby.

Reyn stoji na dobroj udaljenosti, hvala nebesima. – Hvala vam, kapetane. Amesbury to je sve. Molim vas javite mi kad stigne gosp. Woodley. Kao i gosp. Kelby.- Maris zadrhti. Morat će zvati Davida ˝moj gospodine˝i nakloniti se kad dođe po svoje blago.

- Naravno, moja gospo.- Amesbury ode, i zatvori vrata za sobom. Je li sumnjao u nešto?

Ako i je, ona će ukinuti govorkanja. Kapetan Durant će nekoliko minuta nakon njihova razgovora biti spakiran.

Brzo je prešao preko sobe. - O, moj Bože, Maris. Žao mi je.

Dopustila mu je da ju drži nekoliko vrijednih minuta, a zatim izašla iz njegova naručja. – Moraš odmah otići.

Tamne se obrve podignu i ona ih poželi spustiti. – Zašto? Mogu ti pomoći.

- Ne treba mi tvoja pomoć. Kako ću objasniti tvoj ostanak? Nisi rodbina. Ti... ti mi ne bi trebao ništa predstavlajti. Tvoj je posao gotov. Davida nije briga što je gore. Ionako ne može prodati, zašto da onda prelazi preko toga?

- Što ako David neće naslijediti?

Maris se zarumeni. – Uskoro ću znati. Mislim da je teško nakon samo dva dana što smo...nije mogla reći. Nije se usudila nadati.

Privukao ju je k sebi, držeći njene ruke tako čvrsto da je boljelo. – Reći ćeš mi, nećeš li?

- Kakva korist od toga da znaš?- zaplače, i odgurne se.

- Reći ćeš mi. Molim te.

Nije to mogla podnijeti. Reyn Durant je morao otići, i to odmah. Uzela je smaragd iz svojeg džepa. – Gosp. Woodley – Henryev odvjetnik – pobrinuti će se za tvoju plaću bez obzira na sve.

Ali želim da uzmeš ovo.- Maris mu gurne kamen u ruku.

Reyn pogleda prema dolje kao da mu je dala otrovnicu. – Trebalo bi me se samo tako kupiti?

- Henry te unajmio zbog tvojeg karaktera. Znam da te ne trebam potkupljivati. Želim da bude tvoj. Pobrini se za svoju sestru. Kupi si bogatstvo.

- Ne želim ga.

- Ne budi ponosan. Zašto ga ne bi imao? Ti si ga našao. Misliš da ga David Kelby zaslužuje nakon svega što je učinio?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn okrene kamen u ruci. – Je li smrt tvojeg supruga bila prirodna? Naletio sam na Kelbya na putu iz sela noćas. Dolazio je iz ovog smjera.

Maris osjeti vrtoglavicu. – Što? Što hoćeš reći?

- Jeste li zvali doktora?

- Dr. Crandall je ovdje.- Maris ga je namjerno ostavila samog, bila je kukavica.

- Razgovarat ću s njim.

- Ne možeš! Što god da kažeš će se činiti čudnim. Trebao bi biti stranac. Samo privremeni zaposlenik.

Reyn je ostao tvrdoglav. – Trebao bi znati potražiti van očitog.

- Reyn, Henry je bio starac. Godinama mu je slabo srce. Ovaj sam dan dugo očekivala.- a ipak je i dalje bila nepripremljena.

Osjeti olakšanje kad je vidjela kako je Reyn stavio kamen u svoj džep.

- Kada želiš da odem?

- Sada pakiraju tvoje stvari. Trebao bi otići gore i pobrinuti se da nisu ništa zaboravili.- bio je to jedini način, doista. Ako ostane, neće biti odgovorna zbog toga što će mu poletjeti u naručje i isplakati se.

Može li se voljeti istovremeno dvojica muškaraca? Činilo se da može.

To je suludo. Ne može biti zaljubljena u Reynolda Duranta. Jedva da ga je poznavala. Bio je stranac. Samo je ostala zbunjena okolnostima u kojima se našla. Prošlih je par dana bilo previše za nju, izgubila je svoj razum.

Ryn je izgledao poput stranca, mirna izraza lica, praznih crnih očiju. Osjetila je njegovo povlačenje kao fizičku stvar, dok je zrak među njima postajao tanji.

- Reći ćeš mi.- više nije bilo pitanje nego zapovijed.

- H- hoću. Ali se ne smiješ vratiti.- Morat će se sama nositi s Davidom Kelbyem.

- Kako želite, grofice.

A onda je otišao. Nije bilo poljupca, ni u ruku a ni u drugi dio nje, niti riječi. To je željela, nije li? Nužan prekid.

Otišla je do kamina. Bez obzira koliko je ugljena gorilo, mislila je da se više nikada neće zagrijati.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord ★★★ Reyn se uputi ravno do knjižnice. Falanga posluge je ponovno bila na svojim mjestima, zelene uniforme s crnim korotnim povezima. To je brzo, ali je pretpostavio da su u trenutku objave bili spremni na sve u Kelby Hallu.

Otići će – nije mogao dočekati da ode – ali će prvo učiniti suprotno od Marisine želje i razgovarati s doktorom Crandallom. Pronašao je čovjeka kako šapuće s Amesburyem van knjižnice. Obojica ga pogledaju kad ih je prekinuo i Reyn se smiri.

- Dobro jutro. Mogu li porazgovarati s vama, dr. Crandall?

- Tko ste vi?- Doktor je bio naočit gospodin kojem je očito smetalo što su ga u rani sat odvojili od njegovog doručka.

- Kapetan Durant je stručnjak za antikvitete kojeg je posljednji grof unajmio.- objasni Amesbury.

- Što želite?

- Samo sam želio znati je li uzrok smrti grofa prirodnog uzroka.

Amesbury postane lagano siv. Doktor otvori usta, ali je pričekao prije nego li je „Što?“ izletilo.

- Jasno mi je da je grof od Kelbya bio starac narušena zdravlja. Ali mi se činio dosta dobro kad sam s njim neki dan razgovarao.

- Siguran sam da je. Grof je uživao u dobrim danima, osim kad nije.- prešutno odgovori dr.

Crandall. – Uvjeravam vas da nema ništa sumnjivog u grofovoj smrti. Iskreno, šokiran sam što to mislite.

- To je... samo osjećaj.- odgovori Reyn. – U svojoj vrsti posla ih imam, zbog toga sam bio u mogućnosti imati tako vrijedna otkrića.- Istina je da je uvijek imao nešto intuicije, što mu je nekoliko puta spasilo život. – Pitao sam se, Amesbury, je li grof noćas primio posjetitelje?

- Koliko znam nije, kapetane. Brzo nakon večere s groficom je otišao u knjižnicu. Vi ste jedini koji je noćas hodao, prema Johnu.- Amesbury je mislio Alojziju.

Dobro, sam sam stao pred taj metak. Reyn je imao kratak razgovor s mladim slugom kad ga je ovaj pustio u kuću. Namršti se i razmisli o tome da zatraži vidjeti truplo, ali to bi doista moglo izazvati neugodnosti. A i što je on znao o pregledu grofa? Da, vidio je mnogo mrtvih muškaraca

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord – stotine, tisuće ako misli o Waterloou, što je pokušavao izbjeći – ali nije znao prepoznati tragove ubojstva.

Ali ne može ni otići bez da zna. – Ima li ikakvih indikacija borbe?

Doktorovo lice postane crveno. – Kapetane, prelazite svoje granice. Vjerujm da vas ljudi unajmljuju zbog vašeg diskrecije i povjerenja. Da sam na vašem mjestu, prestao bi tako blatiti obiteljsko ime. Grof od Kelbya je živio dug, uspješan život i njegov ga Stvoritelj napokon zove.

- Hvala vam na mišljenu, doktore Crandall.- reće Reyn.

Taj čovjek nikad ne bi dvaput pogledao. Ionako se ništa ne mož dokazati. Osim ako Henry Kelby nema ranu od metka, nema razloga da se posumnja u razlog njegove smrti.

Ali Reyn se ne bi kladio da nije David iskočio iz grmlja i uplašio starog grofa kroz prozore knjižnice. Možda čak ušao kroz francuska vrata i posvađao se s njim. Kelby se na mjesečini činio rastresnim. Reyn je to pripisao aferi, iako je moglo biti nešto puno grešnije.

Nije mu ništa ostalo osim da ode gore i pokupi svoje stvari. Nije znao koliko će dugo ostati kad se pakirao. Ispalo je da ne predugo.

Nije joj bio ništa. Podsjeti se. Tako je rekla. Mora to zapamtiti. Reyn je bio samo sredstvo.

Biti će čudo ako su uspjeli u onome što je stari grof od Kelbya želio, no opet i čudnije su se stvari događale.

Maris je bila slobodna, ali ga nije željela. Zašto i bi?

On je ništa.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 19.

Udovičina kuća, Kelby Hall, travanj 1821 - Po meni nema nikakve sumnje, lady Kleby.- reče dr. Crandall, smiješeći se dobrohotno prema njoj. – Već je prošlo puno vremena. Čudo da biste posumnjali ranije, iako pretpostavljam da ste u posljednje vrijeme pod stresom. Koliko bi vašem suprugu bilo drago.Betsy joj se pobjednički nasmiješi. Kakvo poniženje da joj je dokazala da je u krivu djevojka koja je skoro 2 desetljeća mlađa od nje.

- Da,- reče tiho Maris. Nije mogla vjerovati. Proteklih je par mjeseci bilo pravi pakao.

Odlučila je održati sve običaje Kelby Halla dok se zapravo htjela uvući u krevet i samosažaljevati.

Henryev je pogreb bio velik. Došao je i sam kralj, što je uzrokovalo dodatnu zbrku. Ona je sve organizirala iz udovičine kuće jer ju je David iz glavne istog trena istjerao.

Sa sobom je povela Betsy i nekoliko slugu – Betsyna Johna, čije je ime na kraju ispalo Phillip, njegova prijatelja Alojzija i nećakinju gosp. O'Neill Margaret, koja je bila domaćica i kuharica. Nekoliko dječaka i sluškinju koja je mlađa od Betsy su bili dodatak kućanstvu. Mogla je po potrebi „posuditi“ osoblje iz velike kuće ali je žena u koroti malo toga trebala.

Božić je bio tmuran događaj, ali je ona odradila svoju dužnost i podijelila košare potrebitima, uredila crkvu u selu Kelby, naštrikala kvrgave kape i čarape za djecu zakupnika.

Ništa nije mogla ostaviti Davidu. Što se njega tiče njegovim ljudima može biti hladno i bez hrane.

Novogodnišnji ples je prošao prema rasporedu – posluga i zakupci su mu se svake godine veselili – i ona je organizirala sve u detalje u pauzama između plakanja i željenja da je mrtva.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Betsy je rekla da je jako dobro prošlo uz minutu šutnje za sedmog grofa od Kelbya prije nego li je druženje počelo.

Maris se nije loše osjećala ali je bila umorna i depresivna. Borbe s Davidom kad bi došao u udovičinu kuću maltretirati ju bi svakoga iscrpile. Srećom je većinu vremena provodio u gradu, trošeći svoje bogatstvo.

- Sigurni ste? Nisam izbacila svoj doručak niti imala druge simptome trudnoće.- krivila je svoje godine što joj je u posljednje vrijeme ciklus točkast i lagan, nije imala snage nadati se ničemu boljem.

- Svaka je žena drugačija, draga, barem mi tako babice govore. Neke i dalje lagano krvare u početku, kao što ste i vi, ali ste sada u sigurnoj fazi.

Maris se nije ni najmanje osjećala sigurnom.

- Pred vama je neugodan zadatak, nije li?- nastavi dr. Crandall. – Ne zavidim vam, lady Kleby. Lordu Kelbyu – ili bi trebao reći gosp. Kelbyu se vijesti neće svidjeti.

- Možda je djevojčica.- reče Maris. Bože, nadala se tome. Koliko god je David grozan, nije mu htjela na prevaru uzeti pravo dano rođenjem. Ono što je učinila je bilo zbog Henrya, ali njega sada nema, i kakve će to razlike donijeti? Nije imala srca izvesti obmanu.

- Želite da budem prisutan kada mu kažete?- doktorove oči se teško prebace na sliku janjadi na zelenom polju.

Nije ga mogla u to uplesti. – Lijepo od vas ali ne. Nekako ću sama uspjeti.- možda će urediti da to napravi gosp. Woodley. Trebala bi mu pisati. Woodley je upozorio Davida da bi titula mogla čekati dok se ne čuje s groficom od Kelbya ali je on to odbacio i naredio da izađe iz kuće.

Bilo joj je drago što će otići, što ju je iznenadilo. Živjela je u Kelby Hallu cijeli svoj život ali je to sada bilo zamagljeno u njenim mislima, i nije joj ni najmanje nedostajalo. Odgovaralo joj je biti u manjoj kući s puno manjim osobljem. Mora podsjetiti gospođu O'Neill da više nije na njoj da odlučuje o situacijama u kući, iako je Maris vjerovala kako joj žena dolazi nekoliko puta tjedno samo da bi bila draga. Amesbury i gđa. O'Neill su bili savršeno sposobni voditi kuću u odsutnosti vlasnika, nešto što Maris nije nikada bila.

Henry je kupio za nju manju kuću izvan sela Shere, ukoliko ne bude željela provesti ostatak života u udovičinoj kući. Ako bude željela može ju iznajmiti zbog dodatnog prihoda a i mogao bi

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord biti miraz njene kćeri. Nije se osjećala spremnom preseliti se u Hazel Grange zimus ali bi možda bilo mudro to sad učiniti.

Kuću je vidjela samo jednom i to prije osam godina kad ju je Henry kupio. Bila je od dozrivene cigle, uredna i kockasta, s valovitim krovom i ulazom uokvirenim jonskim stupovima.

Trebala bi ju namjestiti, što će biti izazov. Shvatila je da ne zna ni kakav joj je ukus. Bila je godinama okružena generacijama Kelbyeva izbora. Pomisao na vlastiti dom s vlastitim stvarima – vlastitim djetetom – izazove joj vrtoglavicu.

Pogleda okolo po drvenoj sobi s pastoralnim prikazima ovaca, konja i krava koje je odabrala jedna od prošlih grofica udovica Kelbya. Kontrast je bilo mnoštvo zemlje spremno za prave životinje i prvorazredne staje na Hazel Grangeu. Mogla bi svaki dan jahati.

Možda ne. Treba porazgovarati s doktorom o tome kad joj se misli smire. Maris sveže haljinu i sama isprati doktora do vrata.

Kad se vratila u sobu, Betsy je skakala gore dolje. – Vidite? Rekla sam vam, moja gospo!

- Da, jesi.- I Maris joj nije željela vjerovati. Morat će pisati Reynu, nešto od čega joj se želudac okrenuo. Od Henryeve se smrti okupiirala poslom noć i dan. Nije bila dovoljno zaokupljena da bi zaboravila kapetana, pogotovo dok je sama ležala u krevetu.

Možda mu još neće reći. Vijesti su bile izvanredne i ona ih je željela još malo zadržati za sebe. Kad se preseli u Hazel Grange i smjesti, imat će dovoljno vremena obavijestiti ga. Mjesece.

Nije da on može išta učiniti a i posjet u udovičinu kuću bi samo potaknuo tračeve.

Možda ju ionako neće htjeti vidjeti. Jasno ga je poslala iz Kelb Halla. Odgurnula. Tako je bilo najbolje. Među njima nema šanse za išta trajnije.

Maris ode do stola i počne pisati. Gosp. Woodley će se pobrinuti oko detalja vezanih uz priopčavanje Davidu vijesti o djetetu i dogovoriti da se ona preseli dvadeset milja dalje u Shere.

Ako budu željeli povest će sa sobom svoje malo društvo. Betsy i ona bi mogle provesti nekoliko dana u Guilfordu, kupujući namještaj i ostale potrepštine za novu kuću. Morat će se savjetovati s Margaret oko kuhinjske opreme; i ona bi trebala poći s njima.

Zapravo, Maris pretpostavi da bi svi trebali prvo provjeriti kuću. Nije joj bilo ugodno prilikom puta tamo. Sama pomisao na Henryevu smrt i to da će ju ostaviti ju je plašilo. Bili su u braku tek dvije godine i on je i dalje bio vitalan muškarac unatoč poteškoćama u krevetu. Ona se nadala... ali od toga nije bilo ništa.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Sad je imala razlog za sreću. Ukoliko bude sin, trebat će svaki gram snage koji posjeduje kako bi ga zaštitila od ogorčena Davida.

Neće moći podići sina u Grangeu. Morat će naučiti sve o svojoj očevštini, razumijeti što je Henry naumio za svoju obitelj. Muzej koji je želio će se morati nastaviti, s Maris na čelu.

Nekoć bi ju to razveselilo van svih granica. Začudo, više joj ni najmanje nije stalo do velikih Henryevih planova. Trudna je! Dotakne vlastite usne kako bi se uvjerila da se doista smije.

Da, vrijeme je za selidbu, novi početak. Okružit će vlastitim stvarima i ljudima. Više se smijati. Čak i samo na par mjeseci. Sve je oko nje raslo i cvjetalo. Divlji narcisi raštrkani po šumi, žutih glava pognutih pod suncem. Otići će u šetnju kako bi se pozdravila s njima, dobila boje u obrazima.

Henry. Nadala se da ju gleda odozgora i smiješi joj se.

Selidba je prošla bez velikih problema. Hazel Grande je bio doličan, napola namješten i dobro održavan. Stariji kućepazitelj, gosp. Prall, je živio u kolibi na imanju sa svojom dvojicom sinova. Unajmio je djevojke iz sela kako bi održavale kuću čistom nakon što su se prošli vlasnici stanovnici odselili. Stoga se Maris nije ugušila u prašini onog dana kad je došla.

Prespavala je u Guildfordu. Zgodan prugasti i valoviti papir je prekrivao zidove crtaće sobe, meke sofe i stolice su bile na mjestu za sjest, posuđe u kuhinji, a kolijevka u njenoj garderobi.

Kupila je slike za vlastitu sobu – bez goveda i konja na ulju, već pastelne arhitektualne prikaze poznatih talijanskih građevina da ju podsjete na njenu mladost u inozemstvu. U vrtu nije bilo kipova, već je bio bujno zasađen od strane gosp. Pralla i njegove dvojice sinova i trenutno u sjajnom cvatu. Kuća i okolne zgrade su doista bile savršene.

Dr. Crandall je negodvao oko konja ali je Maris kupila dva i svaki dan odlazila na jahanje s mlađim sinom gosp. Pralla, Stephenom. Odlazili su na smirene, tihe izlete po njenoj zemlji, bez ludih galopa, koji su odgovarali njenom trenutno stanju. Maris je postajala krupnija. Nije bilo druge riječi za to. Bila je poprilično debela u struku. Kada netko ne bi znao za njeno stanje mogao bi ju smatrati jednostavnom debljom udovicom.

Nije tražila društvo susjeda niti su oni došli k njoj. Posluga je odmah dala do znanja da je u koroti i da odbija posjetitelje. Stoga je bila pošteđena malih razgovora s lokalnim ljudima.

Zapravo, hvala nebesima, nije čak ni odlazila na misu. Nije morala lutati mislima dok neki dobrohotni pastor objašnjava svemir prema loše prevedenoj dravnoj knjizi. Neka misle o njoj što

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord god žele. Znala je da joj je Bog podario čudo i ona mu je zahvaljivala u privatnosti svojeg vrta i spavaće sobe svaki dan.

Jedan sivi oblak je i dalje bio na njenom obzoru. Još uvijek nije pisala Reynoldu Durantu.

Koliko zna on možda više nije u Londonu. Smaragd mu je mogao otvoriti svijet. Možda se vratio u Kanadu i sa sobom poveo sestru. Nadala se. Ocean među njima je dobrodošao.

Barem si je tako govorila. Nikakav skandal neće biti povezan s djetetom sedmog grofa od Kelbya.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 20.

Svibanj 1821.

Koje li su šanse? Reyn se promeškolji u svojem sjedalu u crkvi sv. Jamesa i Ginnynom mladom vikaru uputi gorki pogled. Čovjek je nekako uspio dobiti preseljenje u Shere i njegova sestra nije nikada o tome ništa rekla, lukavica. Rumenila se kad su sjeli u pozadini crkve na dio gdje je sunce prolazilo kroz prozore, boljeg zdravlja no što je bila tjednima i slušajući svaku riječ novog klera.

Preseljenje je bilo teško za nju. Bilo je teško i za njega. Da je znao koliko će smaragd uzrokovati problema bacio bi ga pred Marisine ne- tako- nježne noge.

Bilo je pravo prokletstvo prodati ga kad se vratio u London. Napola je očekivao da će ga zatvoriti kao lopova dok je išao od draguljara do draguljara. Nije imao potvrdu o podrijetlu niti račun o kupnji. Njegova objašnjenja koja je nekako sročio su i njemu samome bila tanka, ali je napokon pronašao trgovca draguljima koji nije bio tako sumnjičav.

A još manje darežljiv. Reyn je znao da ga je prevario, ali nije imao izbora, pristao je na ono što mu je čovjek nudio. Na sreću, to je bilo dovoljno da kupi Merrywood Farm, loše stojeće uzgajalište konja od gospodina koji također nije bio izbirljiv, već željan što prije se maknuti od posla pred bankrotom. Prodaja je obavljena rekordnom brznom od koje se Reynu zavrtilo u glavi od zakonske legislative i hrpe papirologije, ali je do kraja siječnja bio zemljoposjednik.

Ako netko nije baš točan.

Sjajan svima koji su imali niske standarde. Reyn je bio vlasnik oronule kuće, trošnih staja i s dovoljno hektara da podnese dva tuceta grla različitog pedigrea. Fantom, stari ratni konj, je vladao posjedom, iako bi da nije bio uštrojen bio puno sretniji u novom okruženju.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn je i sebe uštrojio. Nije se imao vremena vratiti flertovima s mladim i ne- tako- mladim damama Sherea, koje bi lagano zadrhtale svaki put kad bi ušao nedjeljom u St. James ili došao u selo kad je bio natjeran ostaviti svoje poslove za sobom. Do grla je bio u sijenu, prljavštini i popravkama ali je volio svaku minutu toga. Znao je da će u konačnici morati unajmiti još ljudi ali je trenutno uživao u teškom radu koji je bio potreban kako bi pokrenuo posao. Pomoć mu je bio pjegavi dječak koji je očito došao s posjedom. Rad rukama mu je okupirao misli, gotovo dovoljno da zaboravi nekoliko dana prošlog prosinca.

Gotovo.

Nije bio dovoljno glup da posjed nazove uzgajalištem. Još ne. Za to prvo mora pronaći pastuha kojeg će si moći priuštiti. Mislio je pisati mladom Bobu Hastingsu, namamiti ga iz Kelby Halla i ponuditi mu poziciju glavnog timaritelja. Reyn možda neće moći parirati njegovoj plaći ali je Bob mogao biti sam svoj čovjek. Veliki je stan iznad staja bio savršen za mladića da osnuje obitelj ukoliko im ne smeta miris konja.

Reynova je kuća bila dovoljna za obiteljske potrebe. Ginny je puno toga odredila iz svojeg kreveta i stara je kuća bila oribana i jednostavno namještena. Podovi su možda izgledali kao olujom išibani brod ali je kuća bila topla. Za svojih boljih dana, zasadila je vrt, Rufus joj je pomagao kopati nasumične rupe među salatom. Gospođa Clark se smjestila u kuhinju, niti jednom se ne požaleći za jednostavno uređenje. Sve u svemu, Reynovo malo domaćinstvo je išlo van njegovih skromnih očekivanja.

Dani su bili ispunjeni poslom. Dok su noći bile prostran ocean budnosti, dok je njegova ruka izazivala valove žudnje. Činilo se da ne može učiniti ništa kako bi prestao žudjeti za svojom groficom. To ga je nagnalo da kupi imanje u Surreyu. Uvjeravao je sam sebe da je Merrywood Farm dobra kupovina i da je Kelby Hall dovoljno daleko.

Ali je dovoljno blizu da ga se pozove ukoliko bude potreban.

Kao da je potreban. Njegov je posao gotov, nije li? Zarokče, od čega se starac pred njim okrene i kiselo ga pogleda. Nema roktanja u crkvi, Reyn se podsjeti. Nema razgovora osim ako nije pravilan molitveni odgovor, nema migoljenja, niti roktanja, Bože oprosti. Ginnyn vikar je bio ozbiljan mladić koji je, čini se, davao sve od sebe da bude zanimljiv, iako je to imalo loš prolazak kod Reyna. On je tamo bio samo kao podrška mlađoj sestri, koja je očito pronalazila utjehu u odlasku u crkvu.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Ili je to cijelo vrijeme bilo zbog vikara. Zahihoće, i doda hihotanje na listu zabranjenih stvari nakon Ginnyna oštrog lakta.

Ostatak je mise porevao relativno miran, mislima lutajući poprilično daleko od nebeskih stvari sve dok se nije kretao niz crkvu kako bi se rukovao s vikarom.

Ginny se lijepo zarumeni. – Nadam se da ćete nam se pridružiti na nedjeljnom ručku, gospodine Swift.

Swift. Nekako je Reyn blokirao njegovo ime u svojoj glavi. Nije da je to čovjek zaslužio.

Služba je toliko dugo očito potrajala, pretpostavi.

Gospodin Swift odgovori. – Biti će mi čast, ali mogu li odgoditi taj posjet do sljedećeg tjedna, gospođice Durant. Imamo novog člana zajednice kojem bi želio zaželjeti dobrodošlicu u susjedstvo, iako moram priznati osjećam malo straha. Ona je lady. Velika dama. Preuzela je Hazel Grange, ali se uopće ne kreće u našem skromnom društvu. Nedavna udovica. Bojim se da nisam dorastao razgovoru s groficom.

Reyn se ukoči. Koje su šanse? To si je pitanje postavio dvaput ovog jutra?

- Ah! Grofica! Kako uzbudljivo unatoč njenoj nedavnoj nesreći. Znate li, gospodine Swift, moj je brat proveo neko vrijeme u grofovom kućanstvu jesenas? Možda bi on trebao otići s vama kako bi vam olakšao.- zadirkivala je.

- Teško da sam stručnjak za grofice.- reče grubo Reyn. – Jedva da sam vidio groficu od Kelbya.- Nek je prokleta do pakla i natrag. Zaboravio je sestru i njen ples na dovratku s vikarom. Činio se dovoljno dobrim čovjekom, no ako je mislio da će Ginny biti dobra pastorova žena, čeka ga iznenađenje.

Swiftovo se lice razvedri. – Kapetane Durant. To je sjajno! Ovo popodne idem grofici od Kelbya. Ako nije spremna prisustvovati obredu moja je kršćanska dužnost dovesti crkvu k njoj.

Kao što sam rado prije nekog vremena činio za vas, gospođice Durant. Pravo je zadovoljstvo vidjeti vas dovoljno dobro da prisustvujete obredu.

- Ne bi za ništa propustila.- reče Ginny.

Maris je ovdje.

Dio zemlje Hazel Grangea je graničio s njegovom. Sjeća se da je čuo ime od svojeg prodavača. Koje li su šanse? Pomisli po treći put.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord U posljednje vrijeme nije ničemu pridavao pažnje, osim popravku ograde, krova na stajama i hranjenju konja, koji su uvijek bili gladni. Je li prošao pored Maris na ulicama Sherea a da ju nije primjetio?

Ne. Swift je rekao da je povučena. Zamislio ju je ogrnutu u najtamniju crnu, nosa pritisnutog o prozor. Hazel Grange je zvučao kao veliko spuštanje na zemlju nakon velebnosti Kelby Halla.

Zbog čega li se preselila. Zasigurno joj je David Kelby dozvolio da ostane u udovičinoj kući.

Osim ako ju nije ponovno napao i ona je osjetila potrebu za bijegom. Reyn osjeti kako mu žuć raste u grlu.

- Reyn jesi li dobro? Iznenada izgledaš bijesno.

- Dobro sam, Gin. Savršeno dobro.- Biti će kad dođe doma i dohvati brandy. Unatoč navikama otkrio je kako brandy može blokirati zamišljeni miris i viziju smeđe valovite kose Maris Kelby kako se preljeva preko njegovih prsa.

- Hoću li grofici proslijediti vaše pozdrave, kapetane Durant?

- Vjerojatno neće znati tko sam ja. Dobro jutro i vama gospodine Smith. Očekujemo vas sljedeće nedjelje, ako ne i prije.- Reyn se natjera na osmijeh i namigne vikaru, od čega je mladić problijedio.

Možda Reynove oči i usta nisu bili sinkronizirani. Činilo mu se da ništa ne radi kako treba dok je pomagao Ginny da uđe u njihova prastara kola – došla su zajedno s starom kućom – i on uzme uzde u ruke. Maris je ovdje i on to nije znao, nije osjetio. Ako mu je suđeno biti s njom, sigurno bi mu se trebao trzati poput glazbene vilice u njegovoj blizini.

Koja trulež. Dopustio je da ga tijekom dva dana zanese. Dva dana.

Reynova je pošta bila preusmjeravana iz Londona preko Grattona, koji je ostao u njegovom starom staru s novim gospodinom o kojem se brine. Nije primio nikakve vijesti od nje, tako da je njihova misija bila promašaj. Nije iznenađujuće ako uzmemo u obzir ograničeno vrijeme koje su imali.

Osim ako Gratton nije počeo opet s bradyem i zaboravio mu poslati pismo.

Ne, grofica ga nije kontaktirala jer mu nema ništa za reći. Unatoč svom njenom uvjeravanju da nije nitko poseban, ona je udovica grofa. Velika dama, kako je Swift rekao. Zašto bi ona išta imala s nepismenim vojnikom, čak i da je slobodna?

Reyn je znao da je Maris najdoličnija žena. Ona bi ustrajala na dužem periodu korote ne samo zbog doličnosti, već i zbog poštovanja prema suprugu. Voljela ga je, voljela ga je dovoljno

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord da krene protiv vlastitih nagona i legne sa savršenim – pa, nesavršenim – strancem. Do vremena kad izađe iz crnine, Reyn će joj biti samo blijedo sijećanje, ako i to. Nije ni čudo da je željela izbaciti neugodan interludij iz glave.

- Vrlo si tih. Jesi li sigurno dobro?- upita Ginny.

- Dobro sam. Nije li lijepi proljetni dan?

Bilo je Ginnyno vrijeme za roktanje. – Nešto te muči ako razgovaraš o vremenu. Je li Arthur?

- Tko? - Gospodin Swift, Reyn. Mislim biti s njim, znaš. Vrlo je drag i ne smeta mu što možda neću ži...

- Hoćeš.- prekine Reyn. – Svakog si dana sve bolje. Selo ti odgovara. Nisi imala napadaj kašlja već dva mjeseca. Cijelu noć spavaš. Zarumenila si se. Izgledaš lijepo. Prelijepo da bi bila žena običnog vikara.

- On nije običan! Trebao bi posvetiti pažnju njegovim propovjedima. Arthur kaže vrlo korisne stvari u jako kratkom vremenu.

- Arthur. Koliko to dugo traje.

- Od Richmonda, naravno. Zbilja bi trebao posvetiti više pažnje svemu.

Nedvojbeno je to bilo točno, ali ona će naići na glavni problem u njegovom životu.

Prokletstvo. Kakav je on to brat?

- Je li te poljubio?

- Neću ti reći ako ćeš napraviti frku. Trebao bi vidjeti svoje lice.- reče tiho Ginny. – Sjeti se, i ja imam te obrve i ne bojim se tvojih. Iako ja svoje čupam.

Neće biti smeten njenim uređivanjima. – To znači da je, nitkov.

- Reyn, nisam mala curica. Upravo sam navršila 23. U mojoj dobi si ti bio u vojsci sedam goina. Sjeti se stvari koje si radio miljama daleko od kuće i reci mi da se nemam pravo udati kad poželim.

- Prokletstvo, Ginny! Nisam rekao da se ne možeš udati!

- Dobro. Onda je riješeno. Ljetna vjenčanja su divna, tako mi je rečeno.

Bože, ona ga je izmanevrirala. – Jesi li sigurna?

Ginny klimne. – Želim dobro iskoristiti vrijeme koje imam.

- Ne govori gluposti.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Nije glupost. Svatko bi trebao iskoristiti dan, čak i oni čije je zdravlje dobro.

- Carpe diem.

- Vidiš? A uvijek govoriš kako ti je škola bila gubitak vremena. Puno si pametniji nego misliš.

Nije ju želio razuvjeriti. Znao je točno koliko je pametan. Ne baš, ako je njegova sestra petljala s Arthurom Swiftom pred njegovim nosem.

Znao je da se nešto događa. Ali vjenčanje? – Je li te zaprosio?

- Na neki način je, ali ne točno. Nije bilo ništa slično padanju na koljena i ostalo.

Razgovarali smo o tome, dogovarajući se oko detalja. Vjerujem da ti želi zatražiti dopuštenje prije i da skuplja hrabrost prije nego li me službeno zaprosi. Imaš određenu reputaciju, znaš.

Ratni heroj i to sve.

Bože. Nadao se da vikar nikad neće doznati o Reynovom kratkom članstvu u Reining Monarchs. – Hoćeš li biti sretna, Gin? - Vikarstvo je lijepo, znaš. Arthur kaže da mogu povesti sa sobom gđa. Beecham i Molly.

On već ima domaćicu- kuharicu, tako da je gđa. Molly sretna što će ostati s tobom.

Gđa. Clark je to sve znala? Napoleon bi mogao koristiti sposobnosti njegove sestre za strategiju. Njegovo je cijelo domaćinstvo bilo uključeno u njene bračne planove, ali je on bio previše okupiran podizanjem posla i bježanjem, inače bi mu bilo očito.

Nasmiješila mu se, izgledajući kao da ima 6 godina.

- Ne govorim o kući.- zadirkivao ju je.- Nakon što si nas smjestila u Merrywood svjestaan sam da možeš učiniti čuda. Mislio sam je li dobar čovjek? Odnosi li se dobro prema tebi? Je li ti stalo do njega? Da li te..

Iskreno što s njim nije bilo u redu? Upravo je planirao pitati Ginny je li legla s njim. Zbilja se nadao da tako daleko nije otišla. Inače će prvo upucati Swifta a zatim sebe. – Nasmijava?doda.

Njeno rumenilo nije imalo ništa sa svježim proljetnim povjetarcem. – Jako mi se sviđa, Reyn. I da, on je dobar čovjek, ali tako dobar da ne zna kako se poljubiti.

- Dovraga Gin! - Ne na nedjelju.- hihotala je, zatim se okrenula prema njemu, puno pribranija. – Molim te da ti je drago za mene. Nisam nikada mislila da ću biti tako sretna.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Tvoja je sreća sve što sam ikada želio.- Pa, skoro sve. – Ako si se zaljubila u njega pretpostavljam da će mi se morati svidjeti.

Sva sretna i ne razmišljajući Ginny stisne njegovo loše rame. – Voljet ćeš ga, znam!

Reyn zamisli dolične nedjeljne ručkove – godine njih, ako njegova sestra bude blagoslovljena poživjeti. Morat će se uvjeriti i razgovarati s njenim doktorom, iako nije previše znao o čovjeku kada su se ranije sreli. Ako nije dovoljno snažna za bračne dužnosti, Reyn će zabraniti brak.

Ah. Poprilično je neugodno razmišljati o svojoj sestri u tom stanju s revnim gospodinom Swiftom koji je jako daleko od propovijedaonice. Trebao mu je jako sapun da si očisti misli.

Napola uha je slušao kako Ginny nabraja brojne vrline Swifta, i nikada nije bio sretniji što vidi Merrywood na kraju prilaza.

Kobile su vani uživale u svježe pokošenom sijenu, dlaka im se sjajila na suncu. Dim lagano dizao iz kuhinjskog dimnjaka. Gđa. Clark, urotnica kuharica, je nesumljivo bila unutra, pekla veliku kokoš za ručak. Nebo je bilo plavo, oblaci mekani.

A grofica od Kelbya odmah vrata do.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 21.

- Vjerujem da će padati kiša, lady Kelby. Zar i dalje izlazite van?

- Pooh. Betsy, previše brineš za nekoga svojih godina.- Maris namjesti zastrašujuć crni šešir i poželi da ne izgleda koliko slična vrani. Godinama neće biti u stanju nositi odjeću madam Bernard, a do onda će njena linja možda biti drugačija. Možda neće imati figuru.

Ne bi joj trebalo smetati. Nikada nije vodila brigu o onome što nosi, ali se činilo da ona prekrasna odjeća neće nikada biti nošena.

- Dr. Crandall je rekao...

- Dr. Crandall više nije uključen, nije li? Novome liječniku ne smeta moje jahanje ako budem pažljiva.

- Novi je doktor pijanac.- podsjeti ju Betsy. – Ne bi mu povjerila ni mačiće.

Istina je da se dr. Sherman činio malo zanesenim kad je poslala po njega. Toliki su doktori imali nesretnu naviku opijati se. To im je sigurno bio bijeg od ružnih stvari koje su vidjeli prilikom svoje prakse. Ali bebe nisu ružna stvar. Maris je upoznala lokalnu babicu gđa. Lynch, mirnu bakicu koja je porađala bebe u i okolo Sherea više od 30 godina. Maris je bila savršeno zadovoljna svojim trenutnim dogovorima.

Očekivala je da David neće biti. Očekivala je da će ju progoniti sve dok se dijete ne rodi.

Dojahao je prekjučer ali je bio spriječen u potpunosti ju terorizirati prisustvom sramežljivog mladog vikara gospodina Swifta. Nije imala prevelike koristi od većine muškaraca u mantijama ali joj je bilo drago na vikarovom nenadanom društvu. Sigurno je osjetio njezinu nelagodu, jer je prekinuo sa svojom uobičajenom dvadesetomnutnom kurtoaznošću i do suza dosađivao Davidu s nasumičnim bibliskijm dijelovima. Maris se na kraju pozvala na glavobolju i obojicu ih ostavila same.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Prije nego li se gospodin Swift pojavio, David je navaljivao da bude prisutan prilikom poroda, tako da ne bude prevaren. – Jer tko zna?- reče. – Mogla bi se riješiti djevojčice i staviti cigansko kopile u kolijevku.

Da se samo toga Henry odmah sjetio. Pomisli kisela osmijeha. Ne bi se pronašla u ovakvoj situaciji, žudeći za onim što ne može imati.

Znala je da odgađa javljanje Reynu iznenađujućih vijesti. Puno je puta tijekom proteklih dana podigla olovku, ali nekako riječi nisu dolazile. Ona, koja nije imala poteškoća prilikom pisanja o drevnom društvu Etrušćana, nije mogla opisati trenutno stanje čovjeku koji je tome doprinjeo.

Možda kad se vrati s jahanja – njena kišna jahanja ako je Betsy u pravu – se natjera učiniti to. Pismo možda ni ne dođe do njega. Reynold Durant može biti bilo gdje u svijetu.

Zadrhti. Možda stoji gol nad nekim s bičem.

Nebo se uistinu naoblačilo i vlaga je bila u zraku. Stephen Prall ju je čekao na prilazu s njenom lijepom bijelom kobilom Pearl. Kobila je bila skoro prenametljiva. Bila je grofičin konj, kupljen od strane Henrya za njenu zabavu. Maris ju je tijekom posljednjih par godina zanemarila, jedva napuštajući kuću dok se Henryevo zdravlje pogoršavalo a njegov posao postajao glavni.

Pearl je bilo drago zbog novih okolnosti i vježbe. Zabacila je grivu i zatapkala na pozdrav.

- Dobro jutro, Stephen! Dobro jutro, Pearl!

- Jeste li sigurni da želite danas jahati, moja gospo? Padat će kiša.- On je bio spreman, u nepropusnoj jakni i podstavljenoj kapi. Kada bi to imala, i ona bi ih nosila. Njena je crna jahača oprema popustila na šavovima i raširila se koliko je mogla pod Betsynim nespretnim prstima, a šešir je bio pravi užas.

- Tako mi je i Betsy rekla. Sigurna sam. Neće vam smetati da se malo smočimo ako se ne vratimo na vrijeme, zar ne? Neće dugo trajati, obećajem.

- Ne smeta mi, moja gospo. Vi ste gazdarica.

Nije zvučao sretno, ali se Maris na njegove riječi nasmiješi. U Kelby Hallu se nije nikada osjećala poput nečijeg šefa.

Pomogao joj je uzjahati. Zahvaljujući njemu se nije osjećala kao vreća krumpira kad je sjela na sedlo. Duboko udahne teški zrak i zapita se koliko će dugo trebati da padne kiša. Ne predugo, pretpostavljala je. Odjahat će do lijepog šumarka koji j graničio s njenim imanjem i onda natrag.

U tom smjeru nije jahala tjedan ako ne i više dana.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Bila je prezauzeta promatranjem crnih oblaka da bi prvo vidjela čovjeka iza gustih hrastova.

Podigla je ruku na prijateljski pozdrav, a zatim se sledila. Nije mogao biti. Jednostavno nije. Prve kapi kiše padnu na njene obraze i u otvorena usta. ★★★ Reyn je jučer došao do granice imanja kada više nije mogao ignorirati nagon. Dvaput, zapravo. Jednom ujutro, pretpostavljajući da bi plemenita dama mogla jahati, a zatim u sumrak, kad je bio skoro pa iscrpljen. Sjedio je na Fantomu poput zaljubljenog školarca gledajući u prazan zeleni prostor na drugoj strani drevnih hrastova, slušajući kao da očekuje bandu Indijanaca da izađu iza stabala i svakog trena napadnu.

Ponovno je odjahao toga jutra i čuo konje, odjenom paraliziran od nade i straha. Fantom je bio uzbunjen, i uplašen pri progledu na kobilu kojoj je nedostajao samo jednorogov rog.

Maris – jer to je bila ona, crna poput tinte na bijelom konju – mahne.

Grlo mu se osuši i njegova hrabrost ga odmah napusti. Sve što joj je planirao reći kad na nju „slučajno“ naiđe je pobjeglo od njega poput uplašenih ptica.

Bila je blijeda poput svojeg konja, izgledajući šokirano od pogleda na njega kao i on.

Iznenadna kap kiše u njegovo oko zamagli prizor nje, a onda je njeno društvo ušlo u vidokrug.

Reyn je čovjeka već prije vidio u Shereu. Bilo ga je teško promašiti, viši od Reyna i puno širi. Neka vrsta radnika. Dobro. Barem ju ne prati svinja, ili jaše sama poput budale. Svašta se može dogoditi nezaštićenoj ženi.

Potjerao je Fantoma nakon što mu je postalo jasno da se Maris ne miče. Gledao je kako se muškarac nagnuo prema grofici i nešto rekao. Maris odmahne glavom.

Kad je bio udaljen nekoliko metara, zastane. – Dobro jutro, nisam vas mislio prstrašiti.

Pretpostavljam da smo susjedi.- riječi nisu odavale nikakvu sumnju. Normalne. Sigurno ima Boga.

Ali ona nije skočila s konja u njegove ruke i odbzanila da je on njena davno izgubljena ljubav. Zapravo je u njega gledala kao da ga nikad prije nije vidjela.

- S- susjedi?- Šok u njenom glasu je bio čist.

Znači nije znala. Nije se skrivala od njega.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Dopustite da se predstavim. Ja sam Reynold Durant. Moje imanje ovdje graniči s vašim.

Moja smo sestra i ja napravili svoj dom na Merrywood Farm.

- Kap- gosp. Durant. D- drago mi je što sam vas upoznala.- nastavila je s glumom pred svojim kršim društvom. Jedno drugome su bili potpuni stranci – što je doista bilo točno.

- U siječnju sam kupio Merrywood Farm. Čuo sam da ste nedavno došli u Hazel Grange, lady Kelby.- Ne bi bilo čudno da zna njeno ime. Vjerojatno je na usnama svih u selu, jedino što on nije slušao.

- D- da.

Kiša je odlučno padala i Marisin se sluga neugodno premjesti.

- Oprostite što vas zadržavam u jahanju. Grozno vrijeme, nije li? Morate krenuti prije nego li se prehladite. Ugodan vam dan, lady Kelby. Veselim se susretu pod ljepšim nebom.- I Reyn okrene Fantoma prije nego li je uspjela odgovoriti.

Srce mu je udaralo. Mogao je posegnuti i dotaknuti joj kožu. Bila je jako blijeda, kao što je i bila kad ga je pronašla u Reining Monarchu. Šokirao ju je tada jednako kao i sad.

Kako li je moguće da su susjedi? Hoće li misliti da ju je uhodio? Glupost. On je došao prvi u ovo susjedstvo, nije imao pojma da Hazel Grange pripada pokojnom grofu od Kelbya. Kad je prvi put razgledavao po okolici, rečeno mu je da je na Grangeu mlada obitelj, ali da je trenutno prazan. Imao je previše posla da bi brinuo o susjedima i pustio Ginny da se brine za posjete i ostalo.

Marisino iznenađenje je bilo tako snažno da nije mogao razaznati je li joj drago što ga vidi.

Nije znao hoće li joj biti drago susresti se s njim kad ne bude straha od kiše. Swift je rekao da ne prima posjete. Hoće li za njega napraviti iznimku?

Mora. Trebao ju je. Njegova je potreba bila opipljiva, spriječavala ga da misli čiste glave.

Jednu je stvar jasno vidio. Na obodu ružnog crnog šešira je nosila njegovu iglu u obliku leptira. Svijetlila je pod kapima kiše. Potpuno neprikladno za udovicu. Kad bi barem nada imala krila...

Stisnuo je svoju nadu. Vjerojatno je to bila prva stvar koja joj se našla pod rukom kad je stavila taj užas na glavu. Trebala ga je da joj pomogne prilikom kupnje, čak i odjeće za korotu.

Možda i trebao pisati madam Bernard.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Usne mu se podignu. Bože, smiješio se. Zamislio je Marisino lice kad bi otvorila kutije na Hazel Grangeu i pronašla najljepše korotne haljine koje su stigle ravno iz Londona. Možda bi onda imala razlog za izlazak iz kuće. Lijepe haljine uvijek podignu ženi samopouzdanje.

Odmah bi znala tko je poslao. Reyn zamisli njenu poruku zahvale. Trebao bi se potruditi kako bi pročitao njene krivulje i zavijutke. Pozvala bi ga u Grange, možda na čaj, bez ogromnog sluge na vidiku. Rekla bi mu da ne može prihvatiti njegove darove a onda mu pala u naručje i poljubila ga.

Poljubila ga svim žarom i nevinošću koje je posjedovala. Previše je vremena prošlo otkad je Reyn okusio poljubac svoje grofice. Digao mu se od same pomisli na njene rumene usne kako drhte pod njegovima... sve dok se hladna kiša nije slila niz njegov vrat.

Zašto se ne mogu upustiti u tajnu aferu? Ne bi izazvalo nikakve priče ako bi ju neoliko puta posjetio. Na kraju ipak su susjedi. Mogao bi ju posjetiti kako bi ju savjetovao oko drenaže polja ili noge njena konja ili cijene proljetne janjadi. Za godinu – manje od godine – možda će razmisliti o tome da se ponovno uda, a on će biti tamo, poštovan gospodin s uspješnim poslom odmah do nje.

Počeo je zviždati. Neće madam Bernarnd poslati pismo upute. Otići će u London – zašto ne bi krenuo za sat vremena? Navikao je tako putovati. Mogao bi posjetiti Tattersall dok ostane dan ili dva i iskombinirati posao sa zadovoljstvom. Ginny će biti dobro. Mladi će timaritelj Jack imati probuđenu svijest kad pomisli kako mu Reyn dovoljno vjeruje da ga ostavi samog s „curama“.

Reynovo zviždanje postane veselije dok je ulazio u tapetama obložen ulaz. Tijekom zime, sam je popravio vrata kako bi se propisno zatvorila, ali je drveni pod i dalje nosio dokaz godina prokišnjavanja unatoč tome što ga je Ginny prekrila turskim sagom pojedenim od moljaca kojeg je našla na tavanu. Bacio je jahaće rukavice u udubljenu ali ispoliranu bakrenu zdjelu na stolu i ostresao ostatak kiše sa sebe poput mokrog mastifa. – Hej, sestrice! Doma sam, ali ne zadugo.. vikne. – Gdje si?

- U salonu s gđa. Beecham.

Reyn je pronašao dvije žene sagnute nad hrpom tkanina za zavjese. Ginny ga pogleda, rumenih obraza. – Ludi čovječe, mokar si do kože! I prije nego li mi održiš lekciju, ove su za vikarstvo, Reyn, tako da ne moj misliti da trošim tvoj novac na stvari koje nam ne trebaju.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Zapravo bi većini prozora na Merrywoodo dobrodošle nove zavjese, ali se on nasmiješi sestri, nije mario za svoju košulju koja je bila zaljepljena za njegova prsa. – Već se seliš? Moram li te podsjetiti da te čovjek nije formalno pitao – točnije mene?

Ginny odgrize nešto konca. – Hoće. Šivaći krug župe obnavlja vikariju. Potrebno joj je.

Mislila sam da ako pomognem da ću moći nešto reći o uređenju. Trebao bi skinuti tu mokru odjeću.

- Ti prepredena. Jadni gospodin Swift.

- Njemu se sviđam ovakva kakva jesam.- odgovori Ginny.

- On te uopće ne poznaje.- zadirkivao ju je. – Gin, imam nekog posla u Londonu i neće me biti nekoliko dana. Znam da ćeš ti moći bez mene držati sve na mjestu.- na njegovu vječnu sramotu ona je skoro cijeli život prošla bez njegove skrbi.

- London? Mogu li s tobom?

Reyn je o tome razmišljao samo na tren. – Dobro ti je. Zašto to riskirati? A i pada iša, u slučaju da želiš još malo vikati na mene. Neću ići poštanskom kočijom. Stari Fantom će noćas zaraditi svoju zob.

- Oh, vjerojatno si u pravu.

- Sigurno će me nešto koštati kad to kažeš, sestrice. Znam da sam u pravu. Jesi li zaboravila prljavi zrak? Mirise?- Reynu nisu ni najmanje smetali. Bili su miris civilizacije. Industrije.

Novca.

A sad kad ga je imao planira ga potrošiti na groficu koju želi zavesti.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 22.

Maris se nije mogla prestati tresti kad je ušla unutra. Kuća je bila dovoljno topla. Vatre zapaljene unatoč kiši i hladnoći, čak i u spavaćoj sobi. Betsy je očito trudnoću smatrala nekom vrstom bolesti i da može zamotala bi Maris u krznene deke i tople obloge cijeli dan.

Kad je izašla iz mokre odjeće, Betsy je nastavila prigovarati i govoriti da je bila u pravu kako bi otklonila Maris od njene navike, a ona se uputi prema krevetu i legne. Nije bila umorna, samo zbunjena.

Kapetan Reynold Durant je bio njen susjed.

Kako to nije znala?

Pa, to je lako. Nije upoznala nikog osim gosp. Pralla, njegove sinove i vikara Swifta.

Namjerno se zatvorila – čak je na vratima imala crni vijenac – i raširila glase da ne želi da ju se ometa.

To je bilo oslobađajuće. Nije zapovijedala legiji posluge niti bila odgovorna za male razgovore s ljudima prema kojima je potpuno ravnodušna. Henry je ignorirao svoje susjede većinu vremena, ali se Maris osjećala obavezno primiti ih kad bi se usudili doći. I bilo je iznenađujuće koliko su si neki dopuštali, bili su željni pogledati unutar Kelby Halla i proučiti njegova blaga.

Kad se povukla u udovičinu kuću, oni su i dalje dolazili, vjerojatno iz simpatičnosti, ali se ona osjećala poput mrava pod povećalom, osvjetljenog suncem. Nikad se nije lagano snalazila u društvenim situacijama, čak ni nakon što je bila grofica 10 godina. Uzrokovala je trač. Bila je mlada zavodnica koja je zavela velikog čovjeka, Henrya Kelbya. Kćer tajnika. Henryeva je ekscentričnost mogla biti zaboravljena zbog njegova plemenita rođenja ali je ona bila nitko.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Činjenica da se nije sukobila s nikim oko ideje da je femme fatale nije zaustavilo tračeve.

Nekako je svojom običnom smeđom kosom i jednostavnim smeđim očima navela Henrya da izgubi svoj razum i sklopi neprikladan brak. Sve zbog nasljednika, i kad ga nije uspjela roditi, tračevi su se samo pojačali.

Znala je da je bila Henryu korisna van spavaće sobe i da je njihovo partnerstvo bilo iskreno, njihova ljubav prava. On nije bio stara budala. Nitko joj ne može uzeti njenih sretnih deset godina s Henryem Kelbyem.

Osim Reyna.

On je bio skrupulozno pristojan zbog Stepehenova dobra, razgovarao s njom kao da je stranac. Ali je bio prijetnja. David će smatrati vrlo čudnim da njen stručnjak za starine uzgaja konje odmah do nje. Što će učiniti? Vjerovala je svojem malenom osoblju, ali to ne znači da David nije imao špijune oko nje. Mogao je podmititi sobara Alojzija jedno nedjeljno popodne kad je otišla u krevet s izmišljenom glavoboljom.

Nije pobjegla – u svoje utočište – u Hazel Grange, nego skočila iz vruće tave u goruću vatru.

Sada mora pisati Reynu; nije imala izbora. Mora se udaljiti, pogotovo tijekom sljedećih mjeseci.

Mogla ga je vidjeti kako je oko nje, brižan, nosi joj mekane jastuke i slatkiše. Njegova bi briga za njeno dobro bila propast.

Može li riskirati susret s njim? Napisati mu o svojem stanju je još opasnije ako pismo dođe u krive ruke. Gdje bi se mogla naći s njim? Grange se nije činio sigurnim.

Nijedno mjesto nije bilo sigurno do špijunirajućih očiju i tračerskih jezika. Maris zatvori oči kako bi suzdržala suze. Nije mogla provesti preostale mjesece plačući. To nije dobro za dijete, niti bi išta postigla. Bilo joj je ionako dosta suza; treba biti hrabra zbog puta koji je odabrala.

Reyn ju možda ne želi ni vidjeti. Možda je njegova pristojnost bila samo to – pristojna fasada, socijalna vještina. A ona je bila skoro pa nijema.

Izgledao je... prekrasno. Koža mu je potamnila na suncu, kosa narasla, divlja. Nije imao šešir i vlaga je nakovrčala njegovu kosu na potiljku.

Maris ustane s kreveta i priđe malom stolu. Napisati će poruku što neutralniju i dati Stephenu da mu preda.

Pisat će njegovoj sestri. Oboje ih sutra pozvati na čaj. Nekako dobiti Reyna nasamo i reći mu...

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Što?

Morat će nešto smisliti. Mora. Možda će pokušati s istinom. ★★★ Kad je Bettsy uvela posjetitelje s Merrywooda u salon Maris podigne pogled s izvježbanim osmijehom. Sledila se kad je vidjela odsutnost njenog nekadašnjeg ljubavnika. Nije došao. Nije želio.

Djevojka, nesumljivo Reynova sestra se duboko nakloni, kao i njena pratnja. Miss Durant je imala istu crnu kosu i oči. Isti dugi nos, koji bi trebao pokvariti njen izgled ali ju je nekako učinio privlačnijom.

- Puno vam hvala na pozivu, lady Kelby. Duboko sam počašćena. Mogu li vas upoznati sa svojom prijateljicom i bolničarkom gđa. Beecham?

- D- dobrodošli. Hoćete li sjesti?

Gđica Durant pogleda okolo dok je graciozno sjedala u stolicu. – Kako krasna kuća!

- Hvala.- Marisin je jezik izgleda bio zaljepljen za nepce. Bolje da se uskoro odlijepi ili će mlada žena i gđa. Beecham misliti da je neprijateljska, ili da nema pojma o ničemu i mogla bi uništiti reputaciju grofice.

- Pretpostavljam da niste dugo ovdje. I mi smo novi u ovom području. Moj je otac kupio Merrywood u siječnju, i bio je pravi izazov sve organizirati. Bio je u tako šokantnom stanju.

Kuća je godinama bila zanemarena, ali Reyn – to je moj brat, zbog svojih poroka – je bio zainteresiraniji za staje. To je čovjek za vas. Naravno, bio je u vojsci skoro polovicu svojeg života. Rekao mi je da može spavati poput bebe u prljavim rupama, tako da mu krevet ništa ne predstavlja. Gđa. Beecham trebam li sjesti pored vas na kauč kako bi me lupnuli da zašutim. Žao mi je, lady Kelby. Brbljam poput glupače, ali moram priznati da sam malo nervozna. Nisam nikada prije upoznala groficu. Vjerujem da ste upoznali mojeg brata, niste li? Obavljao je neki posao za vašeg supruga prije njegove smrti. Primite moje duboko saučešće zbog svojeg gubitka.

Maris je nervozni govor gđica Durant bio šarmantan. – Hvala vam. Nitko ne treba udarce, osim mene. Jedva da sam progovorila.

- Kako ste mogli?- Ginnyn je osmijeh bio isti kao i njena brata – širok i iskren, s zrncem nepodopština. – Nisam vam dopustila.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Trebala bi biti bolja. Kako pijete svoj čaj gđice Durant, gđa. Beecham?-

Maris se

okupirala sipanjem i dodavanjem šećera dok je gđica Durant komentirala uređenje.

Maris je bila ponosna kako Hazel Grange izgleda. U njemu nije bilo ničega užasno vrijednog, ali s bebom na putu, kao da i je. Duboko udahne. – Jeste li bliski sa svojim bratom?

- O, da! Reyn je najbolji brat. Zbog mene je prodao svoj časnički čin, znate, kako bi se brinuo o meni. Prije sam bila jako bolesna ali sam sada puno bolje. Nije li tako gđa. Beecham?

To je najmanje što je učinio za svoju sestru.

- Doista je. I zahvalna sam što to mogu reći. Jedva da sam više potrebna. – bolničarka se nasmiješi svojoj štićenici.

- Gluposti! Nadam se da ćeš zauvijek živjeti s nama. Uskoro ću se udati, lady Kelby, ali to je još uvijek tajna. Čak ni moj budući nije svjestan toga.

Maris se nasmiješi. Gđica Maris je pravi užitak, jednako zabavna kao i nejn brat. – Što o tome svemu kaže kapetan Durant?

- Oh, malo je negodovao. Ali zna da me ne može zaustaviti kada nešto odlučim. Po tom sam mu pitanju slična. Jeste li ga upoznali za vrijeme njegova boravka u Kelby Hallu?

- Malo. Nakon smrti mojeg supruga, nije više bilo potrebe za njegovim uslugama. Kako je on? O- očekivala sam ga danas s vama.

- O, on je otišao u London. Nešto u vezi konja. Nema sumnje da će mu biti žao što je propustio ovo poslijepodne. Ekstremno smo počašćeni biti ovdje. Čula sam da ste imali malo posjeta, lady Kelby.

- Nijedan, zapravo. Ostala sam iznenađena kad sam jučer srela kapetana Duranta prilikom jahanja. Činilo se prikladno pozvati susjede na čaj.

Konj. Toliko o tome da ga je očarala.

- Ako nije nepristojno pitati, lady Kelby, kada vam je termin?- upita gđa. Beecham. – Čast bi mi bilo pomoći vam na bilo koji način. Radila sam u kućanstvo vikonta Leitha dugo godina dok mu je obitelj bila mlada.

Lice gospođice Durant se razvedri. – Imat ćete dijete? Kako sjajno! Ali i žalosno što vaš suprug neće biti ovdje.

Prokletstvo. Prokletstvo. Prokletstvo.

Prokleta gospođa Beecham i njene oštre oči. To je bilo vrlo nepristojno od nje, bila ona sestra ili ne, spomenuti tako nešto, ali je Marisino susjedstvo čini se bilo puno nepristojnih ljudi,

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord pogotovo ona sama. Marisina voluminozna crna haljina s visokim strukom bi trebala spriječiti takve špekulacije. Sigurno se nije toliko jako vidjelo, barem je tako mislila, što ju je nekad brinulo. Što ako se dijete rodi premaleno? Što ako nešto nije u redu s njim a ona to ne može popraviti ljubavlju i požrtvovnošću? Bez obzira na sve, pomisli hrabro, o svojem će dijetetu brinuti svakim atomom snage.

- Nije javno poznato da sam trudna.- oprezno reče Maris. – Pod okolnostima, željela bi zaržati svoju privatnost. Žalosno je, gospođice Durant. Henry bi bio presretan.

Padne joj na um užasna stvar. Reyn ne smije doznati za njeno stanje od svoje sestre. – Voljela bi kad o tome ne bi ništa govorili, čak ni svojem bratu. Ja...- Maris odmahne glavom. – Važno i je da ne postanem najnovija vijest dana. Ne želim da me ljudi sažaljevaju više nego što se sama sažaljevam.

- Dijete će biti veselje koje će vam skrenuti misli s vaše tuge.- uvjeri ju gđa. Beecham. – Sigurna sam da bi stanovnici Sherea bili sretni zbog vas. Prema našem su iskustvu svi bili vrlo gostoljubivi. I čini se da svi vole djecu.

- Unatoč tome.

Gđa. Beecham se trgne od čelika koji se skrivao iza jedne Marisine riječi.

- Naravno da ćemo poštovati vaše želje.- reče brzo gospođica Durant. – Reynu ionako nije stalo. Sve što želi je brinuti se o svojim konjima. Lud je za njima, otkad je bio dječak. Lijepo je vidjeti da ga nešto zanima. Da je tako smiren. Moj je veliki brat odrastao.- smijala se. – Znate brinula sam se za njega. Uvijek je bio nemiran. Spreman na prvi znak. Možda mu je kratko vrijeme u Kelby Hallu ukazalo kako griješi. Postao je vrlo ozbiljan.

Maris to nije mogla zamisliti. Ali ako bude imala sreće neće ga vidjeti. Mora ga uvjeriti da se drži postrani, jer je njen plan za danas postao prava propast.

Da budemo iskreni, gospođica Durant je ugodno društvo. Za mladu ženu koja je većinu svojeg života provela u bolesničkoj postelji, bila je vesela i druželjubiva, i nekoliko je puta nasmijala Maris tijekom skoro pola sata koje su provele zajedno. U paralelnom svemiru joj je Ginny mogla biti šogorica, koja jedva čeka postati tetom.

Maris osjeti ubod krivnje kako raste na hrpi optužbi. Njena grižnja savijesti je imala grižnju savijesti. No to neće ništa pomoći kod greške koju je napravila s Reynoldom Durantom. Rezultat je bio dijete, a ono sigurno nije greška, bez obzira na to kako je začeto. Dijete je blagoslov, tako je gđa. Beecham govorila, bez obzira na to u koga vjeruješ i kako ga štuješ. Čudo.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Maris pozdravi svoje gošće, pomalo teško odbivši, poziv na čaj sljedeći tjedan u Merrywoodu. Ginnyna životopisna prisutnost je podsjetila Maris da nije imala prijateljicu od Jane, a posljednje godine njihova prijateljstva su bile narušene prvo Marisinom teškom tajnom, a zatim Janinom.

Dobro. Imala je i dalje problem kako reći Reynu. Nije znala ni kada će se vratiti doma.

Možda bi mogla otići sljedeći tjedan u Merrywood. Ili bolje pozvati ponovno Durante. Nije se očekivalo od žene u njenom stanju da izlazi, a Ginny će nesumnjivo biti drago baciti još jedan pogled na Hazel Grange.

Sedam dana neće puno značiti; čekala je ovoliko dugo. Maris priđe svojem stolu i počne pisati.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 23.

Maris bi sada trebala pregledavati kutije od madam Bernard, pomisli Reyn, sedlući Fantoma. Nije mogao dočekati sljedeći tjedan kako bi ju vidio. Da nije otišao u London, možda bi ju vidio kada je pozvala njegovu sestru na čaj, iako da nije otišao u London ona ne bi imala najljepše haljine za korotu koje je madam Bernard ikada skrojila.

Zbog slabe šanse da će toliko biti obuzeta veseljem da će dojahati do posljednjeg mjesta gdje su se sreli, on ode do hrastova i sjaše, pritom zgazivši trule žireve pod osobom.

Dan je bio personificirano proljeće – zeleni, topli, sunčani i mirisao na slatko. Malo prerano za ruže, ali je Maris mirisala po tom cvijetu. Reyn je želio uroniti nos u njenu puštenu kosu i udahnuti ju kao da mu o tome ovisi život.

Možda je to previše nakon svih ovih mjeseci. Hoće li mu dopustiti da ju poljubi? Neće ukoliko joj pratnja bude ogroman sluga, nadao se da će dojahati sama – nenapadnuta, naravno – kliznuti sa svojeg lijepog bijelog konja u njegovo naručje.

Nije spavao s nijednom drugom poslije Maris. Njegove prilike, a bilo ih je, je lako odbacio dječačkim osmijehom i slijeganjem. Mrzio je povrijediti tuđe osjećaje, tako da je možda dao pokoji nemarni poljubac i prijateljski udarac po stražnjici. Njegovi su pravi poljupci bili sačuvani za njegovu groficu. Jednostavno nije mogao zamisliti da bude s ijednom drugom.

Ako odbije obnoviti vezu s njim, pretpostavljao je da će se morati naviknuti na celibat, ili promijeniti standarde i slomiti si srce. Koje li ironije da se zaljubio u učenu ženu koja je bila stroga poput guvernate i bujna poput prve ljetne ruže.

Hodao je naprijed natrag dovoljno dugo da ostavi tragove u travi. Možda je trebao ostati doma i pričekati poziv. Oduvijek je bio brzoplet. Zašto bi došla? Maris ne bi očekivala njegovu stražu za njenoj granici.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Pogleda u konja, pitajući se trebaju li se vratiti doma. Fantom se činio sretnim što pronalazi žireve koji nisu previše truli. Konj je ionako imao želudac od željeza. Bio je savršen ratni konj, miran pratitelj u mirnom dobu, i Reyn ga je volio.

Volim tog konja skoro jednako koliko Maris, pomisli s iznenadnim osmijehom. Život mu je bio dobar – najbolji što je imao otkad je bio dječak. Ginny je bila dobro, nitko nije iskakao iz grmlja kako bi ga ustrijelio, a posao će mu krenuti sada kad je pronašao dobrog pastuha za svoje kobile.

U sadašnjosti, Reyn je čekao odobrenje uljeza, dorata imena Brutus, tako da stvari nisu bile jednako pitome kao s ostalim konjima u staji. Uskoro će Ginny otići, a onda – Reyn neće razmišljati toliko unaprijed. Bio je toliko zaokupljen razmišljanjem i guranjem žireva, čestitanjem samom sebi da na svojoj dobroj sreći da mu je promakao Marisin dolazak. Srce mu je poskočilo. Onaj lik Prall – pitao je za njegovo ime u gradu – nije bio nigdje u blizini. Hvala Bogu. Reyn baci žireve na tlo i obriše ruke od hlače.

Nije bilo moguće prema njenom blijedom licu reći je li zadovoljna svojim poklonima.

Ostala je sjediti na svojoj bajno- bijeloj kobili, čvrsto stiščući uzde. Reyn prođe kroz stabala i podigne ruke kako bi joj pomogao sjahati.

Ona odmahne glavom. - Ne mogu ostati. Ali moramo razgovarati.

To je zvučalo loše. Pripremio se na lekciju. Znao je da je nepristojno od njega što joj je poslao haljine, ali k vragu, bile su samo tri, prekrasno napravljene kako je samo madam Bernard znala. Šešir koji je odabrao je bio ogroman napredak u odnosu na ovo što je trenutno nosila. Ostao je razočaran što nije opet vidio sjajnoj leptira.

- Tako je dobro ponovno te vidjeti, ali će mi se ukočiti vrat gledajući gore u tebe, lady Kelby. Kunem se da neću iskoristiti slobodu dok ti budem pomagao sići s konja.

Na tren je pomislio kako vidi paniku u njenim očima, ali je ona vratila kontrolu. - Neće biti potrebno. Ono što imam za reći neće dugo trajati.

Nije dobro, iako Volim te su samo dvije riječi. Koliko je sekundi za to potrebno?

- Onda sam na raspolaganju, Maris. Kao i uvijek. Što se događa? Izgledaš... prekrasno.

I je, iako je bila jako blijeda, lice joj je bilo malo punije, i njene su grudi natekle pod crnom jahačom haljinom.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Dovoljno sam dobro. Pretpostavljam da želiš da ti se zahvalim na haljinama, Reyn. Što li si mislio? Ako itko otkrije da si mi ih ti poslao onda...

- Zašto bi? Gđa. Bernard i njeni zaposlenici čuvaju tajne poput sefova u bankama. Njima se može u potpunosti vjerovati. Kutije su došle direktno od same gđe. Bernard. Moj dio u njihovom plaćanju se nikada neće otkriti.

- David je bio ovdje. On sumnja na sve. Mislim da me ponovno špijunira.

Reyn osjeti ubog ljutnja. - Da li te i dalje proganja? Ako želiš razgovarati ću s njim.

Zapravo, želim razgovarati s njim čak i ako ti ne želiš. Dobio je što je želio. Zašto te gnjavi?

- Ali nije. Ja... oh, ne znam kako ti to reći, Reyn. V- vježbala sam i vježbala.- tresla se kao da se nalaze na snježnoj oluji.

Bez razmišljanja, Reyn otpetlja njene ruke iz uzdi i podigne ju s konja. Nije ju želio držati, niti ju je približio sebi. Postavio ju je na pristojnoj udaljenosti od sebe, pitajući se zašto se njene oči pune suzama. - Što je? Znaš da mi možeš reći sve.

- Ja... trudna sam.- primjetila je njegov izraz lica i požurila se nastaviti. - Nisam ti rekla ranije jer nisam znala. Mislila sam... pa nije bitno što sam mislila. Dr. Crandall mi je rekao početkom travnja da sam trudna i onda smo se požurili ovdje preseliti. Nisam te očekivala odmah vrata do sebe.

- Početkom travnja?- Prije više od mjesec dana. Što li je on tada radio? Bojio ogradu u bijelo i lopatao đubre. Mišić u njegovom obrazu poskoči. - Znaš duže od mjesec dana. Da nisam odmah do tebe, bi li mi ikada rekla?

- Da. Namjeravala sam, zbilja jesam. Ali nisam znala kako i...

- Čini se poprilično jednostavno. Olovka. Papir.- pokušavao je smiriti svoju ljutnju. - Malo voska za pisma nakon što završiš. "Dragi kapetane Durant, trudna sam s vašim djetetom."

- Ali on... ili ona... nije tvoje dijete, Reyn.

- Ah.- naravno da je to znao. Pristao je na to, iako nevoljko. - Obećala si mi reći, Maris.reče tvrdoglavo.

Njegovo dijete, ali nije njegovo. Teorija je postala stvarnost i on nije bio za to.

- Znam. I sada ti govorim. I ne smiješ mi prići. David misli da ga planiram prevariti.

- I jesi.- Reyn pređe pogledom od njena lica do tijela. Činila mu se težom nego što je očekivao kad ju je spustio s konja ali ne toliko težom da bi njegov šuplji mozak posumnjao. Bila je visoka za ženu. Puna oblina. Dodatna težina joj je pristajala. - Jesi li dobro?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Savršeno. To je dio zbog kojeg nisam pomislila da sam začela. Nikada- zarumeni se. nisam bila bolesna, čak niti jedan dan. Čak su mi i ciklusi došli, iako jako slabi. Plakala sam danima zbog toga što nema djeteta, Reyn. Kada su napokon prestale, jednostavno sam pomislila da sam prestara. A onda kada sam doznala... činilo mi se nevjerovatnim.

- Željela si zadržati tajnu za sebe.- nije si mogao pomoći, osjećao se uvrijeđeno, ali je na neki način razumio.

Ona klimne. - Znam da sam ti trebala pisati, ali sam se bojala... toliko toga.

- Dogovorili smo se, Maris. I ja planiram održati svoju riječ.- biti će to najteža stvar koju je ikada učinio. - tako da bi Kelbya možda izbacili iz nasljeđivanja. Nije ni čudo što je ljut.

- On vjeruje da ću nekako prokrijumčariti dječaka ako ispadne da je dijete curica. Rekao je da će ostati u Shereu kada mi dođe termin. Rekao je puno gluposti.

- Nisi sigurna.- Što Reyn može učiniti oko toga? Leći poput nekog dlakavog psa čuvara pred vrata njene sobe? Nije imao prava na nju ili njihovo dijete. Još gore, nikada ju više ne bi trebao vidjeti.

- Ne bi li se trebala vratiti u Kelby Hall?

- Ne želim. Sviđa mi se ovdje. Po prvi put u životu imam dom koji je samo moj, onakav kakvim ga želim. Znam da zvuči glupo.

Zvuči li? Slično je on osjećao oko Merrywooda. - Morat ćeš ako bude dečko.

Izgledala je žalosno. - Znam.

- To je suludo, Maris. Henry je mrtav, a s njim i njegovi planovi. Pusti Davida da naslijedi.

Koga briga za hrpe gluposti u kolekciji Kelby? Udaj se za mene. Možemo zajedno podići naše dijete.

- U- udati se? Ne mogu to učiniti. Moram li te podsjetiti da sam upravo pokopala supruga.

Prije ni 6 mjeseci.

- Pa, prkosi pravilu. Zašto bi se zaključala poput princeze u toranj? Život ide dalje, Maris. Znao je da zvuči očajno. Bio je očajan. Do tog trena, nije znao koliko su duboki njegovi osjećaji – njegov nagon za posjedovanjem. K vragu Henry Kelby i svi grofovi prije njega. Reyn je želio Maris. Želio je svoje dijete.

- Ne. Ne mogu. Čak se ni ne poznajemo.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - To se može promijeniti. Dopusti da ti se udvaram. Doznati ću tvoj najdraži cvijet, juhu, što god da je potrebno kako bi pomislila da se dovoljno dobro poznajemo. Mislim da nakon onog među nama u Kelby Hallu imamo više zajedničkog od većina parova.

Obrazi su joj postali crveni. - To... to nije sve.

Rukovodio je svime krivo. Maris se udaljila u sjenu hrastova, gledajući ga kao da je poremećen – što je zapravo i bio. Ali nije nikada prije nikoga zaprosio, niti osjetio paniku da mu budućnost klizi iz ruku.

- Znam. Oprosti mi na nepristojnosti. Maris molim te razmisli o mojoj ponudi. Mogu te zaštititi od Davida Kelbya. Mogu se brinuti za tebe i dijete.

- Ne treba mi briga! Ja sam starija od tebe!

- Ali ne toliko puno. To je ono što te smeta? Jadnih četiri ili pet godina? Grof je bio nekoliko desetljeća stariji od tebe.

- Ne mogu više razgovarati o tome. Molim te pomozi mi da se popnem na konja.

- Vidiš, trebaš me, barem za ovo što je tako jednostavno. Žudim da te poljubim, Maris.

Držim te. Otpisala si me u potpunosti bez da si pokušala. Tvoj sam.- Bože, zvučao je poput nekog napola pečenog heroja iz gotičkih novela, ali si nije mogao pomoći. Maris mu je učinila nešto što dosada nitko nije.

- Onda me ostavi na miru, Reyn. Ostavi me.- tresao joj je glas.

U srcu je znao da ona to ne misli. Nije mogla misliti. Mora ju uvjeriti da je on čovjek za nju, bez ukrašenih ljubavnih pisama, skupih darova i titule koju nije niti će ikada imati.

Iznenada se sjetio malenog oružja u svojem arsenalu. - Ne mogu. Pozvan sam na čaj sljedeći tjedan, nisam li? Bilo bi nepristojno odbiti, a Ginny bi bila neutješna. Samo je o tome govorila otkad sam se vratio iz grada.

Gledala je u njega s nevjericom. - Hoćeš reći da ćeš svejedno doći, unatoč mojim željama jer ne želiš razočarati svoju sestru?

- Govorim da želim taj poljubac. Zagrljaj. Šalicu čaja koju samo ti možeš skuhati. Planiram to imati, Maris, i promijeni mišljenje.

- Nemoguć si.

- Jesam. Pitaj koga hoćeš.

- O, Reyn.- uzdahnula je njegovo ime i on nije nikada čuo ništa tako slatko.

- Možemo to riješiti, Maris.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Već je riješeno, Reyn. Dijete će nositi Kelbyevo ime. Ne mogu uništiti njegov život skandalom, bez obzira na to što ja želim.

- Što ti želiš?- upita meko.

- Ne znam! Ne mogu pored tebe razmišljati.

Namiješio se. - To je jako dobar znak, znaš.

On je osjećao isto. Uštogljena grofica od Kelbya ga je djelovala na njega na svim pravim mjestima.

- Moram se vratiti. Brinut će se o meni.

- I trebali bi. Ne bi trebala jahati bez pratnje, iako mi je drago na vremenu nasamo s tobom.

Dopusti da te otpratim do Grangea.

- Ne! Što će ljudi reći?

- Siguran sam da tijekom puta neće biti ljudi koji bi išta rekli, a ako bude, trebali bi ih upucati zbog nalaženja na tuđem posjedu. Ah, previše krvoločno za tebe? Jako dobro, možemo tim zamišljenim ljudima reći istinu. Pronašao sam te bez pratnja, možda lagano blijedu, i odradio sam svoju gentlemansku dužnost i otpratio te doma. Nema ništa čudno u tome. Mi smo susjedi.

Izgledala je zabrinuto. - Ako David čuje za to...

- Proklet David i sve njegove sluge! Nevini smo, barem ovaj put. Ne mogu obećati za budućnost.- primio ju je za ruku i krenuo prema njenom konju. - Obećajem ti da neću iskoristiti priliku. Maris, ali ti mogu reći da želim. Želim osjetiti nabreknuće od djeteta pod tvojim suknjama i znati da sam po prvi put učinio nešto ispravno u životu.

Bila je tiha dok joj je pomogao popeti se ponovno na njenu kobilu i skoro cijelim putem doma. Nadao se da razmišlja o njegovoj nespretnoj prosidbi, pretvarajući ju u svojoj glavi u riječi koje ne može odbiti.

Imati će priliku za ponovnu prošnju. Mogao bi biti bolji – ili gori – sljedeći put, ali će na kraju Maris biti njegova, čak i ako bude morao čitati poeziju.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 24.

Bila je dobro i potpuno uništena. Krhki mir koji je složila od ostataka svojeg starog života i zakrpala je bio rastrgan u komade. Znala je da si skreće pažnju tijekom prošlih mjeseci s Henryevim radom i useljavanjam u dvije nove kuće, ali je vrijeme da se suoči s istinom. Osjećala je nešto prema Reynoldu Durantu. Nedolične osjećaje. Najnedoličnije osjećaje.

I nije znala što s njima.

Prošli ju je tjedan zaprosio, taj bijedan čovjek, iz vedra neba. Udovica je trebala ostati udovicom, barem dve godine. A ona je bila grofova, očekivalo se od nje da možda ostane udovicom do kraja života. Imala je izuzetno darežljiv džeparac, ljupku kuću i mogućnost povratka u Kelby Hall ukoliko rodi sina. Neće željeti nikakve materijalne stvari. Njen bi život bio potpun.

Ali je tu bio Reyn, preko puta poslužavnika, iskušenje. Njegova poduga crna kosa je bila zalizana, kaput boje hrđe napet na njegovim širokim leđima, uske hlače nisu ostavljale mjesta njenoj mašti. On i njegova sestra su činili privlačan par, i njihov lagani odnos ju je činio malo ljubomornom. Odrasla je s Jane, ali su njih dvije bile prirodno povučene, čak i jedna s drugom.

Maris je pazila da nikad ne stavi krivu nogu, svjesna da ima privilegiju odrasti u grofovom kućanstvu. Jane je bila bolno sramežljiva, više ili manje ignorirana od strane svih osim njene guvernate gospođice Holley. Davidu je bilo lagano iskoristiti njenu slatku prirodu.

Gđa. Beecham nije došla s Durantima. Maris nije namjeravala raspravljati o budućem porodu u pristunosti gospodina, pogotovo ovog. Bila je potpuno užasnuta što je dvaputa razgovarala o svojoj mjesečnici s Reynom, pogotovo što je sve u njenoj vezi s njim rezultiralo užasom na najvišoj razini. Nije bila lady čak ni nakon cijelog života guranja na crtu.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord U njegovu korist ide to što se prema njoj odnosio kao da je dama koja mu je više ili manje strana. Jednom je spomenuo njihov susret u vrtu Kelby Halla ali nije ništa rekao o njihovom radu na tavanima.

Nije mogla zaboraviti te dane, a pokušala je, osjećala se nelojalnom prema Henryu svaki put kad bi se Reyn, gol i gladan nje, pojavio u njenoj glavi. Divila se svojem suprugu, držala na pijedestalu otkad je bila djevojčica.

Henry nije mogao biti različitiji od Reyna. Dok je Henry bio sav intelekt, Reyn je bio uglavnom fizički. Bio je pun suzdržane energije čije je valove mogla osjetiti na drugom kraju sobe dok je katalogizirala stvari iz kutija, energije koja se brzo koristila kad bi ju odveo u krevet.

Njegova se žena po tom pitanju ne bi mogla žaliti, ali što li si imaju za reći nakon što se želja potroši?

Zašto je tako kritična? Ona i Reyn nisu imali poteškoća u razgovoru. Istina, on je bio samokritičan glede svojeg obrazovanja, ali je bio šarmantan, obazriv i simpatičan. Bio je zbilja dobar dok je ona bila hrpa nervoze.

Pristojno ju je gledao, i jedna mu se obrva podigne. Što li je propustila u razgovoru? - Žao mi je. Rasijana sam. Rekli ste?

- Moja je sestra pitala može li vam donijeti nešto iz seoskih dućana. Ona i gđa. Beecham idu sutra. Vjerujem da je to sve izgovor kako bi mogla naletjeti na gospodina Swifta prije nedjelje.

- Gospodin Swift je vikar? Nedavno me došao posjetiti.

- Ginny ga planira uvući u brak. Dakako, ja još nisam dao svoj pristanak.- zadirkivao je.

- Ali hoćeš ako znaš što je dobro za tebe.- uzvrati mu Ginny. - Nadam se da nas ne smatrate nepristojnima, lady Kelby. Sada kad je moj brat ponovno na engleskom tlu moram mu vratiti za sve godine kada ga nisam mogla mučiti. To je ono što mlađe sestre trebaju raditi.

Maris se nasmiješi. - Je li? Bojim se da nisam imala braće ni sestara, tako da mogu zamisliti kako sam puno toga propustila. Hvala vam na ponudi, gospođice Durant – točnije, Ginny – ali ne mogu se sjetiti ničega što mi treba.- Ono što joj je zapravo potrebno nije moguće pronaći u dućanima Sherea. - Jeste li odredili datum vjenčanja?

- Što prije to bolje. Jedva se čekam riješiti ovog malog tereta. Pustimo jadnog Swifta da se nosi s njom.- reče Reyn, i posegne za torticom punjenom džemom od malina.

- Znaš da ću ti nedostajati.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Kao što nedostaje izvađeni zub, iako ne znam kako je to. I dalje imam sve svoje, hvala Gospodinu Swifta.

- Ako nastaviš jesti tortice s džemom nećeš. Neću ni spomenuti da ćeš se udebljati.- Ginny se zacrveni, shvativši da možda ne treba biti toliko slobodna u govoru u prisutnosti grofice. Ali je Maris uživala u zamišljajući Reyna s pivskim trbuhom i bez zuba. Ne bi bio tako savršeni primjerak i izgledao bi više poput smrtnika a manje poput grčkog boga.

- Dosta, derište.- vrati Reyn. - Lady Kelby je sigurno dosadno od našeg zadirkivanja.

Trebali bi krenuti i obećati joj da ćemo drugi put biti bolji.

Sljedeći put? - Kakav obraz! Pozivate li se sami, kapetane Durant?- upita Maris, u duhu zadirkivanja.

- Nipošto. Nadamo se da ćete nas počastiti svojim prisustvom na večeri uskoro. Predvečer.

Sada smo poput seoskih miševa. Mogu dovesti kočiju i vratiti vas. Volio bi da vidite Merrywood.

Nije ništa u usporedbi s Kelby Hallom, naravno, ili Hazel Grange. Ali je Ginny učinila čudo. Sve je krivnja moje seste, ona je izvrstna domaćica.

- Ne znam trebam li biti polaskana ili uvrijeđena, dragi brate. Naravno, voljeli bi da dođete, lady Kelby. Mirna večer, bez strke. Znam da nakon nedavnog teškog gubitka ne volite biti u društvu.

Maris osjeti ubod nelagode. Ali je bilo nemoguće podnijeti šarm Durantovih, i ona nije bila sigurna želi li to.

Ako pristane, hoće li Reyn pomisliti da će pristati na sve ostalo?

Nije se mogla udati za njega. To je bila apsurdna pomisao. Nije mogla ni nastaviti s aferom.

Nijedan ju muškarac ne bi smatrao privlačnom s njenjim iznenadnim punim grudima i natečenim trbuhom. Nije ni čudo da su supruzi, vragovi, tražili zabavu drugdje dok su njihove žene ostajale doma i štrikale dječje kapice. Bila je potpuna krivnja muškaraca što su njihove jadne žene bile napuhnute i pune plinova poput Vauxhallova balona. Prokleti nek su.

Reyn prekine njene misli. - Doći ćete, lady Kelby?

- B- biti će mi drago.- Kako li je lagano laž prešla preko njenih usana. Iako je željela vidjeti Reynovo imanje. Zanimali su je konji sad kad se više ne mora brinuti o Henryu. Uskoro će morati razgovarati s Pears umjesto da ju jaše. Iako je s njom išla najsporijim korakom, Stephen se počeo uzrujavati da će se ozlijediti tijekom dnevnih izleta. Postajao je gori od Betsy, ako je to moguće. Vjerojatno mu je bilo neugodno, dirati ju u tom stanju. Sinovi gospodina Pralla su se

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord činili poprilično sramežljivima za svoj rod. - Voljela bi doći malo ranije kako bi mogla vidjeti vaše konje.Reyn se razvedri, od čega se ona preplaši da samo dodaje njegovim željama. - Volio bi vam pokazati svoje cure. I mladog gospodina, naravno. Brutus je najnoviji dodatak. Trenutno je pun sebe, šepuri se pred svojim haremom.

Kao i ti, pomisli Maris. Divna, viralna životinja, mlada i dotjerana. Ona osjeti kako se crveni i bori protiv zbunjenosti koju je uvijek osjećala u Reynovoj prisutnosti. Barem nije ponovno mucala.

Obuzela ju je žudnja, nju koja bi trebala znati bolje. Žudnja ne traje. Je li prijateljstvo, poput onog koje je imala s Henryem, moguće s muškarcem poput Reynolda Duranta? Zamislila ga je nad budućim pladnjevima čaja, njegova crna kosa puna sijedih, bore od smijeha produbljene, uzdrmale su ugodno stanje njenih misli. Nije u poziciji iščekivati budućnost s ikim osim sa svojim djetetom.

- Onda je dogovoreno. Recimo sljedeći utorak? Doći ću po vas u pet sati. Biti će puno dnevnog svjetla kako bi mogli posjetiti staje.

Mislila je proturiječiti. Imala je savršeno dobru kočiju, i Stephen i njegov brat Samuel ju mogu odvesti u Merrywood. Ali ako Reyn dođe po nju, imati će nešto vremena nasamo s njim, nekoliko minuta jer su im imanja blizu. Nije si željela uskratiti blaženstvo sjedenja pored njega, udisanja sandalovine i kože. Mogla bi, ako je glupa, dopustiti mu poljubac kojeg je neki dan spomenuo. Samo jedan. Kušanje, poput amuse- bouche1 kako bi svoju žudnju zadržala.

Bila je pokvarena žena – udovica, trudna i nezgrapna – koja je željela nešto što nije mogla imati. Nikada. Na tren je proklela Henrya što ju je stavio u ovu nepodnošljivu situaciju. Sigurno

1

Amuse- bouche (fr.) - nešto ugodno za nepce.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord je znao kako će joj biti, probuđena i sama, a ipak je njegov plan za Davida Kelby osujetio sve.

Suočila se s životnim žrtvovanjem za ime Kelby i kolekciju ako rodi sina. Ono što se činilo prirodnim, davalo joj poštovanje prema Henryu, iznenada je postalo težak teret, uskraćivalo joj užitak koji je mogla otkriti kao neometana žena.

Ozlojađenost prema Henryu i svojoj naivnosti joj neće pomoći tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. Mora si razvedriti misli jednako kao što pazi što jede i kako vježba. Jadna je beba protrpjela dovoljno tuge u svojem početku života, ali su Marisine suze bile čvrsto iza nje. Morale su.

- Da, kapetane Durant. Biti ću spremna.- spustila je pogled kako ne bi vidjela bljesak veselja u njegovima.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 25.

Utorak je sporo dolazio. Nije da se nije imao čime okupirati. Reyn je bio zauzet, gotovo preplavljen izračunima u vezi svake kobile. Vodio je bilješke i veliki kalendar za sve njih, imajući razuma da ne želi biti do laktova u ždrijebljenju svih u istoj noći. Brutus je željno želio početi svoj posao, ali će se morati zadovoljiti s nekoliko kobila umjesto da ih ima sve odjednom.

Neki su njegovi konji već bili pareni prije nego li je kupito Merrywood, i Reyn je željno iščekivao nove pridošlice. Čak se natjerao sjesti i proći kroz većinu monografa u vezi ždrijebljenja, mučeći se nad svakom rečenicom.

Neće vidjeti nikakav profit cijelu godinu, ali mu je ostalo dovoljno novca od smaragda da preživi na kruhu i siru a da konji imaju sijena. Kad se Ginny uda, na Merrywoodu će biti manje izdataka. Mogao bi živjeti s potrganim podovima i poderanim zavjesama.

Neće pomisliti da bi se Maris mogla useliti.

Ako se ipak pristane udati za njega, mogli bi napraviti svoj dom na Hazel Grange. Ne bi mogao svojoj grofici priuštiti manji komfor od onog na koji je navikla. Grange je bila vrlo lijepa kuća, prekrasno postavljena, lijepo mjesto za podići obitelj. Kombinirani hektari oba imanja bi bili dovoljni za poduprijeti nekoliko tuceta konja.... i djece.

Bah. Što li je radio, sanjario? Nije mogla pustiti grofa od Kelbya da odraste daleko od onoga što mu pripada rođenjem, čak iako je Kelby Hall bio samo 20 milja udaljen. A on nije bio prikladan biti "očuh" za tako uzdignutu mladu osobu.

Reyn frustrirano primi uzde, proklinjući dan kada je vidio oglas u London Listu. Bio je svezan, želio ono što ne može imati. Vrijeme je sve i on i Maris su bili žrtve. Da su se upoznali nekoliko mjeseci kasnije, nakon što je ona postala udovica i uselila se u Hazel Grange.... ali on onda sigurno ne bi bio vlasnik Merrywooda. Bio bi u Londonu, prosipajući svoj život, radeći

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord jednu glupost za drugom i pitajući se gdje će mu biti sljedeći obrok. Ostajući cijele noći za kartaškim stolovima, ili spavajući s nečijom ženom. Nikad mu se ne bi susreo put s čednom groficom od Kelbya.

I ona ne bi nosila njegovo dijete.

Reyn se zaustavi kod stubovima uokvirenog ulaza u Hazel Grange. Prije nego li je timaritelj došao kako bi pridržao njegove konje, Maris izađe i spusti se niz stepenice. Nosila je jednu od kreacija madam Bernard, crni moire koji je svjetlucao u ponoćno plavoj i ljubičastoj boji na suncu, providan je šal vidio na ramenima. Šešir kojeg je Reyn odabrao, malu krunu od crnog perla koje je sjajilo u duginim bojama, je stajao na njenoj glavi poput nepredvidive ptice.

Oduzela mu je dah.

- Dobar dan, kapetane Durant.

Reyn poželi da je stara kočija kočija od stakla iz bajki, ali je barem sjedište bilo nedavno tapecirano i čisto. Reyn ga je napunio konjskom dlakom i sam zabio čavle u kožu koju je kupio u Shereu kada je doznao da će prevesti Maris.

- Dobar dan, moja gospo.- skočio je dolje i zaobišao timaritelja kako bi pomogao Maris.

- Lijep dan, nije li? Skoro pa vruć.

Pretopao za svibanj i sparan. Rame ga je boljelo kao sam vrag, nagovjestitelj kiše koja će doći. Nadao se da je razgovor o vremenu zbog dječaka koji je stajao na prilazu Hazela Grangea.

Morati će pronaći banalnije teme za razgovor tijekom večere i ne potrošiti ih sve na putu do Merrywood.

- Doista, lijep. Moja je sestra u strci cijeli dan pripremajući se za vas.

- Nadam se da joj to nije uzrokovalo puno problema.- reče Maris mršteći se. - Savršeno sam zadovoljna najjednostavnijim stvarima.

- Tako sam joj i rekao, ali me ona često ne sluša.

Maris namjesti svoj lagani šal. - Kako napreduje udvaranje vikara?

- Moći ćete sami vidjeti. Gospodin Swift je također gost na večeri. Nadam se da nemate ništa protiv. Znam da trenutno ne žudite za društvom.- Reyn se svađao s Ginny oko pozivnice ali je nekako ona pobijedila.

- Čini se kao neprigovorljiv mladić. Mislim da ga je David uplašio. Nije me došao ponovno posjetiti nakon prvog posjeta.

Reyn zaškripi zubima. - Je li te David ponovno gnjavio?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Samo poštom. Ne otvaram njegova pisma, već ih bacam u vatru. Veliko se zadovoljstvo krije u gledanju kako ih prožimaju plamenovi, mala je vjerojatnost da prilaže bankovne izvadke.

Reynu se sviđao šešir. Njen je profil bio potpuno vidljiv i on uči laganu krivulju usana.

- Mislio sam ono što sam rekao, Maris. Razgovarati ću s njim u tvoje ime.

Okrenula se prema njemu, perja su treperila dok se kočija kretala uskim putem koji je povezivao njihova imanja. - Kako ćeš objasniti svoj zaštitnički interes, Reyn? Prošla sam kroz veliku dramu kuneći se da mi ne značiš ništa. Negirajući da sam razgovarala s tobom van pristojne kurtoazije u Kelby Hallu. Dovoljno će čudno biti ako otkrije da smo susjedi.- ugrize se za usnu. - Nisi nikada trebao doći k meni. Pogriješila sam prihvativši poziv na večeru.

- Osoba mora nešto jesti.- reče, pokušavajući ju zadirkivati.

- Imam savršeno dobru kuharicu.

Prokletstvo. Nije želio njihovo kratko zajedničko vrijeme započeti svadljivim tonom. Večeras, dogovorimo se kako ćemo se pretvarati da David Kelby ne postoji. Neće iskočiti iz naših ograda i uhvatiti nas zajedno, zar ne? Kako god gledajući, ne radimo ništa loše. Večeraš s novim susjedima i vikarom. Ne može biti dosadnije od toga.

Ona podigne obrvu ali ne reče ništa. Dosada nije riječ kojom bi opisao kako se osjeća u vezi nje i ona je to znala.

Napokon uzdahne. - Ljudi će tračati.

- Znaš što? Ljudi uvijek tračaju. Izmisle ono što ne znaju. Bojim se da si ti najuzbudljivija stvar koja se ikada dogodila Shereu. Prava grofica u njihovom mjestu. Ako si željela potpunu privatnost trebala si otići negdje drugdje. Možda na mjesec. Arktički krug. Ali ti ne mogu reći koliko mi je drago da si ovdje pored mene.

- Nemoj očekivati puno od toga.- Maris prigovori, iako se nije pomaknula.

- Čak ni grofica ne može uskratiti muškarcu da sanja.-

približavali su se vratima

Merrywooda. Reyn je to popodne popravio natpis, boja je vjerojatno još uvijek mokra. - Jesi li razmislila o našem poljupcu?

- To je drsko pitanje, kapetane.

- Drskost mi je drugo ime. Ili bi trebalo biti samouvjerenost? Čini se da sam propustio svoju priliku putem ali će nam staje pružiti dovoljno privatnosti, dokle god ti ne smeta što će nas kobile gledati.

- Smiješna si, Reyn.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Nije rekla ne. Mora biti pažljiv da ne bude zgužvana, uvjeriti se da nema slame na njenoj stražnjici. Naravno da neće biti. Nije ju mogao namamiti u staju i podići joj suknje, koliko god da to želi. Morati će se suzdržati da ne prođe prstima kroz njenu podignutu kosu, otkopča gumbe na njenom prsluku, grickati joj dugi bijeli vrat. I oslobodi njene bujne grudi, koje su se činile malo većima nego što se sjećao.

A sjećao se svega.

- Evo nas. Ugodan prizor, nije li?- svaki put kad bi dojahao niz put osjetio bi iskru ponosa.

Bijeli kamen na kraju je počeo svoj život kao skromna seljačka kuća te se nekoliko preinaka dodalo tijekom prošlog stoljeća. Krov je bio nakrivljen i grm ranih ruža se penjao uz ulazna vrata. Istina, morao se sagnuti kako bi ušao kroz njih, na što se nekako navikao. Vanjske zgrade su obojane kako bi odgovarale kući, tako da je sve sjajilo bijelo i sviježe. Znao je da se treba činiti bogatim iako još nije. Njegovi će potencijalni kupci biti impresionirani.

Njegov je težak posao bio vrijedan osmijeha na Marisinom licu.

- O! Ovo je lijepo, Reyn!

- Ovo je više- manje moj prvi dom. Roditelji nisu dugo ostajali na jednom mjestu. Znaš, uvijek su bježali od kreditora. Ali mislim da me mobilnost pripremila na vojsku. Nikada nisam znao gdje ću se sljedeć put probuditi.

- To je moralo biti teško za malog dječaka. Nikada nisam živjela drugdje osim u Kelby Hallu.

- Nedostaje li ti?

- Nimalo.

Reyn se iznenađeno okrene prema njoj.

- Istina je. Zadovoljna sam u Grangeu. Rekla sam ti da sam sretna s jednostavnim stvarima.

Sjajno. Ima nade za njega. On je bio jednostavan.

- Krenimo do staja prije nego li te se dočepala Ginny.

- Ne želim ispasti nepristojna.

- Nimalo. Ona zna da ćeš prvo proći sa mnom kroz staje. Jedva čekam čuti što misliš.

Ušli su u dvorište i mladi Jack je došao pomoći. Trenutno je on bio jedina njegova pomoć, što će se uskoro morati promijeniti. Reyn skoči i pomogne Maris, natjeravši se da ne zadrži ruke na njoj. Ušli su u veliku hladnu tamnu prostoriju, konji su zanjištali na pozdrav. Miris konjskoj gnojiva je bio skoro u potpunosti odsutan. Jack je bio zauzet kao što mu je i rečeno.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Daj mi nekoliko minuta da mi se oči naviknu na svjetlo prije nego li počnem s ooh i aahh.reče Maris.

- Ne trebaš biti pristojna. Znam koja su ograničenja Merrywooda.- radio je poput crnca da većinu njih popravi.

- Reyn već sad mogu reći da si učinio sjajan posao. Sve... sjaji. Odjeljci su veći nego inače, nisu li?

- Za ždrijebad, kada dođe. Uznemirujuće je za konje seliti ih u veće prostore nakon poroda.

Najbolje je da se počne u većem prostoru.- Sam je srušio sve prvobitne odjeljke i tijekom zime pažljivo izmjerio nove.

Maris posegne za velikom njuškom boje cimeta i pomazi ju. - Lijepa cura.- šapne. Otvorila je svoj džep i iz njega izvukla kocku šećera.

- Sad si nešto započela. Trebala si ponijeti veliku količinu ako ne želiš izazvati pobunu.

- Budem sljedeći put.

Njene su riječi bile melem. Nadao se da će se vratiti ponovno i ponovno. Šećer nestane i ona se okrene prema ostatku staja. Došla je do svake kobile s jednom riječju ili nježnim tapšanjem. Prirodno je imala dar za konje i nije ni trepnula kad je jedna od kobila ispustila vrlo nedamski nered priliko njene inspekcije.

Prešli su nekoliko travnatih koraka do druge staje koja je imala odaje za gospodu i Reynov ured. Jednog će dana prazni odjeljci biti puni, no sada su samo dva bila zauzeta. Brutus se počeo šepuriti dok je Fantom napravi konjsku verziju kolutanja očima.

- Prekrasan je, nije li?- reče Maris i udalji se kako bi se divila doratu okupanom suncem.

Jack je učinio sjajan posao pranjem prozora. Reyn će mu morati dati povišicu.

- Je. Nadam se da će njegovi potomci biti vrijedne cijene koju sam platio.

Maris pokaže prstom na unutarnji prozor sa zavjesom na kraju odjeljaka. - Je li to tvoj ured?

Reyn klimne. Nije joj planiro pokazati sobu. Nedostajale su mu dobre organizacijske vještine. No nije bio dovoljno brz da ju zaustavi te ona otvori vrata i pogleda unutra.

Bilo je to jedino mjesto koje nije sjajilo. Računi su bili nabacani u gajbi, dnevnici o svakom konju razbacani po stolu.

Maris primi jedan svojom rukom u crnoj rukavici. Majko Božja.

- Je li ovo neka vrsta koda da zbuniš svoju konkurenciju?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Pružila mu je savršeni izlazak ali je Reyn znao da joj ne može lagati. Neće. Bio je častan čovjek unatoč svojim nedavnim izletima u raznim porocima.

Vjerojatnost braka s Maris je bio prekrasan, nemogući san dok je trajao. Vrijeme je da se probudi. Prizna. Što li je mislio kad joj je ponudio život s čovjekom poput njega? Prosidba je bila neplanska, nesmotrena kao i inače. Bila je daleko ispred njega i uvijek će biti bez obzira na to koliko se on utvrdi u poslu.

- Nije Maris, iako mislim da se to može i tako gledati.- duboko udahne, pitajući se kako će zvučati kada joj prizna svoju najveću manu. - Ne mogu dobro čitati. Još gore pišem. Svi profesorovi udarci na svijetu nisu pomogli. Rezultat vidiš u svojim rukama.

Njene smeđe oči nisu nikada napustile njegove. Mora joj priznati da ima trenutno više hrabrosti od njega. Čak mu je i glas lagano drhtao kao kad je bio mlad. Reyn joj se čudno nasmiješi. - Uspio sam daleko doći svojim šarmom i dobrim izgledom, ali si me na kraju otkrila. Neke dane jedva mogu razumijeti svoje bilješke. Sada vidiš koliko je uzaludno bilo od tvojeg muža da mene angažira za katalogiziranje sadržaja Kelby Halla.

- Nije te unajmio zbog toga.- reče meko. - Zašto mi nisi rekao?

- Kako sam mogao? Mislio sam da je dovoljno reći ti kako nisam učenjak. Nitko ne zna moja ograničenja, čak ni Ginny. Ona misli da sam samo lijen. Ponekad kada se koncentriram mogu ući u suštinu onoga što čitam. Hvala Bogu pa imam dobro pamćenje. Ako nešto čujem odmah zapamtim. No kao dječak nisam bio dovoljno dugo miran da bi čuo puno toga.

Reynu je bilo teško stajati na miru, čekati Maris da se ispriča i ode prije Ginnyne revno isplanirane večere. Čuo si je puls u ušima, osjetio kako mu srce juri i borio se s nagonom da pobjegne iz ureda. Od svojeg života. Bio je glup što je mislio da može uvesti nešto reda u svoje postojanje. Pronaći malo sreće. Nije bio vrijedan. Njegova obiteljska povezanost s visokim društvom je bila zasjenjena njegovom lošom krvi. Što ako se dijete ugleda na njega, ima njegove nedostatke? Osudio je Maris na problem koji se ne može riješiti. Reyn nikada ne bi pristao na tu ponudu ali je sada bilo kasno za žaljenje.

Držala je otvoreni dnevnik, njena drhatjuća ruka je otkrivala učinak njegovih riječi. Želio se sjetiti nečega što bi ju moglo utješiti, ali je istina da je bio proklet i da bi i njegovo dijete moglo biti.

- Trebao si nešto reći. Ako ne Henryu onda meni.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Znam. Bio sam kukavica. A ti si bila tako ljupka te nisam želio otići. Ako dijete bude pogođeno time mogu ga uzeti sa sobom i osloboditi te jada koji su imali moji roditelji.

- Nećeš!- Maris je bila poprilično bijesna, obrve su joj bile jednako zastrašujuće kao i Durantove. - Godinama se neće znati ima li dijete poteškoće. Je li tvoj otac...

- Normalan? Da. Čak je bio igrač. Nije gubio zato što nije znao čitati brojeve na kartama, nije imao sreće a ni volje prestati. Po tom polju nemam problema. Brojeve mi je lakše čitati od slova. I tiskana stranica je jasnija od nečijeg rukopisa.Njene se oči rašire. - Nisi pročitao sva ona očajna pisma koja sam ti napisala jer nisi mogao.

Reyn osjeti kako se crveni. - Kriv sam. Nadam se da ćeš prestati pisati nakon što te suprug obavijesti kako sam promijenio mišljenje. I jesam. Nisam želio napustiti dijete, pogotovo ono koje treba moju pomoć, koliko god ona mala bila.

Maris utone u njegovu drvenu rasnu stolicu. - Oh. - Učinio sam ti užasnu, neoprostivu stvar. Sljedeći grof of Kelbya možda bude glup kao i ja.

- Ti zbilja jesi glup.

- Rekao sam ti da mi je žao...

- Zašuti Reyn! Nitko ne zna što mu budućnost nosi. Mogla bi sutra oslijepiti i kakav bi značaj onda imala moja sposobnost čitanja? Imaš druge vještine, kvalitete koje su te dovoljno dobro služile. Učinio si najbolje od loše situacije. Pomisao da su te tukli zbog nečeg što nije tvoja krivnja. To je užasno. Pogledaj. Vidiš ovo d? Očito si mislio da bude b.

Reyn pogleda u liniju na koju je pokazala. - Zar nije?

- Tako ti to vidiš?

Reyn zaškilji, osjetio je početak glavobolje. - Da, pretpostavljam.

- Čitanje za tebe izgleda kao gledanje u ogledalo u kući zabave. Ništa nije onakvo kako se nama ostalima čini.- Ona ispusti knjigu i primi ga za ruke, podigne palce i stisne mu prste u dlan. - Pogledaj. Moja me guvernata gospođica Holley naučila ovaj trik kada sam bila djevojčica.

Jane je imala iste probleme kao i ti kada je počela učiti pisati ali ih je riješila. Tvoja lijeva ruka čini malo b.- Pratila je krivulju jednog slova a zatim drugog. - Desna je d. Vidiš li?

Reyn prouči svoje ruke. Je! - Kako čudnovato.

- Nije li? Sigurno ima puno trikova koje možeš naučiti kako bi ti pomogli. Gospođica Holley je i dalje u kolibi na Kelby Hallu, umirovljena naravno. Sigurna sam da bi ti voljela pomoći.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Mogu ju pozvati da dođe i ostane sa mnom. Nitko ne bi smatrao čudnim što sam u ovom trenu zaželjea svoju staru guvernatu.

- Učiti me u mojim godinama? Ne budi smiješna.

- Nije nikada kasno za učenje. Divim ti se što si se tako dobro nosio, ali sigurno ima mjesta za napredak.

Očekivao je odbijanje. Prijezir. Žaljenje. Ali nikada nije mogao zamisliti da bi grofica od Kelbya gledala u njega s iskrenim poticanjem kad joj je on samo lagao. - Ja...

- Da nisi usudio reći da ne možeš. Ili da nećeš. Što imaš za izgubiti osim sat ili dva na dan u društvu slatke starice koja bi se voljela ponovno osjećati korisnom? Mogla bi ti i ja pomoći.

Dragi Bože. Još mu je ostalo nešto ponosa, i nikad ne bi želio da Maris sazna za njegovu sramotu i frustraciju. Poludio bi sjedeći i gledajući u hrpu početnica. Nije to bio prvi put. Zašto bi sada bilo drugačije? Imao je dvadeset devet godina, na pola puta do trideset, daleko van ičije pomoći. Imao je apsurdnu sliku sebe uguranog u dječjem stolu, koljenima razdvajajući drvo. Razmislit ću.- Upravo je i to neće ići.

- Učiniti ćeš više od toga ako znaš što je dobro za tebe.

Podigao je pogled sa svojih stisnutih šaka. To je bila grofica od Kelbya koju je upoznao prije nekoliko mjeseci u Reining Monarchs Society. Šteta što on nije mogao pozvati muškarca kojemu nije stalo do ničega, kakav je prije bio.

Jer je njemu stalo i previše, i to bi mogao biti njegov kraj.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 26.

Reyn se sekirao. Nije bilo druge riječi za njegovo stanje dok se mrštio i mrmljao preko stola tijekom Ginnyna pravilna obroka. Jednom kad je prešao Merrywoodova ulazna vrata, bio je potpuno pristojna verzija sebe, nije davao nikakve indikacije da poznaje Maris van njihovih nedavnih susreta. Pogotovo ne da ona zna njegovu tužnu, tamnu tajnu.

Ali kako se razgovor među ženama nastavljao njegova je tišina postala živa, i povremeno gunđanje koje bi ju prekinulo nije nikako učinilo da Maris bude udobnije. Nije se potrudio izvući svoj uobičajeni dječački šarm, gledao je u svoj komad pečene teletine kao da bi mogla ustati i ugristi ga. Sva pitanja koja mu je postavila Maris u vezi njegovih nada za farmu su popračena kratkim odgovorima. Ginny je postajala sve više posramljena nepristojnošću svojeg brata te nastupi olakšanje kada su se dame pokupile na lijepi prednji trijem.

Jadna Ginny. Njezin dragi nije bio u mogućnosti doći na večeru zbog hitnog slučaja u župi a njen je brat bio neotesan. Nasmiješila se i dodala Maris šalicu indijskog čaja iz sjajnog ali udubljenog srebrnog servisa za čaj.

Maris prihvati šalicu, želeći da joj listići čaja kažu gdje je pogriješila s Reynom. Nije pokazala užas niti gađenje kada joj je priznao svoje nedostatke, iskreno nije ni pomislila što bi njegov problem mogao značiti za dijete. Sada kad joj je tu misao stavio u glavu, ona se nije prestala zlosutno motati. Može li se takva osobina naslijediti, poput obiteljskog nosa ili sklonosti ka ćelavljenju?

Maris nikada nije upoznala nekoga kao Reynold Durant. On je bio čovjek koji se zamaskirao dobrim smislom za humor i sexualnim junaštvom. Bio je nježan prema njoj kao da je jedna od njegovih voljenih kobila, vješt u dobivanju onoga što želi, doslovno ju šarmirao da skine svoje prsluke. Takva je snažna osobnost govorila da je prirodno inteligentan. Tijekom njihova kratka

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord odnosa, iznova bi ju iznenađivao veličinom svojeg znanja za nekoga tko se hvalio kako mrzi školi.

Ali rekao je da ne može čitati, a ne da ne voli. Ne može. Rukopis u njegovim poslovnim spisima je skoro pa bio nečitljiv. Kako li je uspijevao sve ove godine? I kako je Henryevoj pažljivoj istrazi promaklo otkriti Reynovu dilemu?

Pa, pretpostavlja da osoba ne mora citirati Shakespeareovu dramu kako bi nekoga ubila.

Reyn je bio visoko odlikovan za hrabrost na dva kontinenta. Henry se divio njegovoj spolnoj zrelosti i neustrašivosti. Jednom joj je rekao kako kapetan Durant posjeduje šesto čulo za otkrivanje opasnosti. Možda je to Božji način ispravljanja stvari.

Maris shvati kako je ona ta koja je bila nepristojna, dok su Ginny i gđa. Beecham u nju nervozno gledale. - Žao mi je. Propustila sam vaš komentar.

- Nije ni čudo. Taj je udar groma bio dovoljno glasan da svi oglušimo.

Groma? Maris spusti šalicu i ona se zatrese na stolu nakon što je još jedan udar potresao Merrywoood do temelja. - Nebesa. Proljetna oluja? Bilo je tako lijepo kad smo se dovezli iz Grangea.- Cijeli je dan bila neobična vlaga u zraku ali Maris nije očekivala kišu.

Ginny ustane i priđe prozoru. Nebo iznad njih se rano zacrnilo, ne od noći već od hrpe prijetećih sivih oblaka. Ona poskoči unatrag od iznenadna bljeska munje.

- Lady Kelby ne možete doći na vrijeme doma kako bi izbjegli oluju. Reyn je brz ali ni on vas se ne bi usudio voziti u vašem stanju. Pristajete li provesti noć s nama. Imamo rezervnu sobu, nije prema vašim standardima, naravno, ali je čista i Molly ju može pripremiti za tren.

- P- provesti noć?- Marisino osoblje će se zabrinuti ako se ne vrati, ali ne želi tražiti Ginny da nekoga pošalje na Hazel Grange i obavijesti ih po ovakvom vremenu, čak i da ima koga poslati. Znala je iz razgovora s njegovom sestrom da je Reyn većinu posla na Merrywoodu napravio sam. U hodnicima nije bilo sluge koji bi čekao da prenese poruku. - Ne mogu. Moji će se ljudi brinuti.

Ona ustane i pridruži se Ginny kod prozora te vidi iznenadni pljusak na zakrivljenom staklu.

- O Bože.

- Vidite, nemoguće je otići.- Ginny se nasmiješi i stavi ruku oko Maris. - Obećajem da ćemo se dobro pobinuti za vas. Vaši će ljudi zbrojiti dva i dva i neće očekivati da se vraćate doma po ovakvom vremenu. Nije li tako, Reyn?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Stajao je na vratima, izgledajući tamnije od neba vani. Ako je uživao u cigari i čaši porta čini se da ga nije smirilo.

- Reyn, reci grofici da mora prenoćiti. Možeš ju odvesti doma odmah ujutro.- nagovarala je Ginny.

- Naravno.

Nije zvučao spremno raditi ništa s njom. Možda je tako bolje. Njegov će govor o braku prestati i to je dobra stvar, nije li?

- Hoćeš li nam se pridružiti na šalici čaja, Reyn?

- Mislim da ne. Uputio sam se prema stajama. Oluje plaše konje, pogotovo Brutusa. Ne želim da udara o svoj box.

- Nebesa, nećeš spavati tamo, zar ne?- upita Ginny.

- Mogao bi. Ispričajte me grofice. Vratit ću vas u Hazel Grange, sutra.

Još jedna grmljavina doda točku na njegove riječi i on ode s dovratka prije nego li je Maris mogla odgovoriti.

K vragu. Kada je bila djevojčica, ona i Jane su imale zajedničkog ljubimca, čupavog malog terijera sličnog Ginnynom Rufusu. Psu se nekako zabio trn u šapu i kada ga je Maris držala kako bi mu Jane pokušala to izvaditi on ih je obje dobro izgrizao. Henry im je strpljivo objasnio kako ranjene životinje često napadaju one koji im pokušavaju pomoći ali je svejedno dao uspavati psa.

Maris je danima plakala i to je bilo jedino vrijeme kada je mrzila grofa od Kelbya.

Reyn ju je podsjetio na tu davno izgubljenu životinju. Nekako će mu ipak pomoći i moliti se da ju ne odluči ugristi.

Oluja je prestala bijesniti ali je kiša odlučno padala po krovu staje, podsjećajući Reyna na besprekidni vojni marš. Konji su se napokon umirili i on pošalje Jacka u krevet iznad staje kobila, on je legao na kvrgavu slamaricu u uredu a fitilj fenjera se smanji. Nered na stolu je bio prijekor za njegovu glupost. Da je barem pospremio prije nego li ga je Maris posjetila. Budala kakva je čistio je sebe, kupao se i češljao, glancao čizme, četkao novi kaput.

Pozornost nije trebalo njegovo tijelo već um. Sada je Maris znala istinu o njemu, i nije imalo smisla pustiti se da misli o njihovoj budućnosti. Nje nije bilo.

Biti će sve u redu, ili barem dovoljno dobro. Imao je korisnu zanimaciju a Ginny se oporavljala. Gledajući ju nitko ne bi pomislio da je bila teško bolesna. Pluća joj nikada neće biti snažna ali ako bude oprezna, stari pijanac dr. Sherman je rekao da bi mogla jednog dana roditi

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord djecu. Nedostajat će mu kada se jednog dana preseli u vikaruju ali je uspio većinu života biti sam, čak i u gužvi.

U žarištu svoje čete, on je čuvao sebe, maskirajući svoju sramotu manjkavošću. Nitko nije znao. Bio je vješt u varanju. Trebao je lagati Maris ali je njegov izdajnički jezik izlanuo istinu.

Okrene se i povije složene konjske deke koje su služile kao jastuk. Trebat će mu još jedna kupka prije nego li odvede Maris doma. I to će biti posljednji put da se vide. Neće biti čajeva ni večera, nema prilika za susret na granici zemljišta. Ona će u jednom trenu otići u Kelby Hall roditi dijete a on će ih oboje pokušati zaboraviti.

Okrenuo se, znajući da neće udobnost pronaći ni u svojem krevetu, tako je bio budan kada je čuo vrata i lagane korake preko nabijena drvena poda. Reyn ustane i zagladi svoju podugu kosu.

Vidio je kako je provirila kroz rupu na zavjesama koje su mu davale privatnost u malenom uredu. Što želi? Sigurno nije ponijela knjigu kako bi ga večeras podučavala.

Pokuca na vrata i oklijevajući mu mahne. Borio se sa svojom željom da stavi deku preko glave i pravi se da ju ne vidi.

- Mogu li ući?

Mogao je reći ne. Trebao je. Ali je samo klimnuo i gledao kako nestaje iza kuta i ulazi u ured. Šarke zacvile i ona uđe, stojeći pred njim poput izgubljena anđela, duge smeđe kose upletene u pletenicu koja je padala preko jednog ramena. Njena posuđena bijela spavaćica je pokazivala dobar dio gležnja i još malo. Smočila se na putu do staja i spavaćica se zalijepila na pravim mjestima. Mogao je vidjeti nebreknuće trbuha ispod nervozno sklopljenih ruku. I njene bradavice. Teško gutne.

- Što hoćeš?- znao je da zvuči nabrusito, ali si nije mogao pomoći. Želio je da ode.

- D- došla sam razgovarati s tobom.

- Dovoljno smo razgovarali, ne misliš li tako? Tvoja nada u moju transformaciju je divna ali beznadna,grofice. Ja sam taj koji jesam. Ne trebam dadilju koja će me sažaljevati.

- Ne, ne trebaš.- nije se pomakla s vrata.

- Probudit ćeš konje. Ili Jacka. Vrati se u krevet.

- Ne. - Dobri Bože, ženo! Zar ne vidiš da nisi željena? Ostavi me na miru.- njen mu je suprug jednom rekao da bude pažljiv s njom ali je nekad potrebno biti grub.

- Ne.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Zvučiš kao papiga.

Na njegovu uzbunu njene usne zatitraju a onda se nasmije. - Da, pretpostavljam da zvučim.

Pusti me da kažem nešto drugo. Želim da večeras vodiš ljubav sa mnom.

Njegov bijes se prelije. - Ševa iz sažaljenja? Ne hvala, Maris. Imam ruke i maštu.- Ništa nije moglo ni blizu ublažiti njegovu želju za njom sve ove mjesece.

- Možda želim da se ti meni sažališ, Reyn. Poprilično sam nezgrapna trenutno. Neprivlačna Zareži. - Ne moli komplimente, moja damo. Veličanstvena si i ti to znaš?

- Jesam li?

On ustane sa slamarice i sjedne na stolu okrenuvši joj leđa tako da ne može vidjeti ni nju ni njenu veličanstvenost. - Prokletstvo, Maris, nemojmo se igrati. Znaš da te želim i da te ne mogu imati. Nemamo ništa zajedničko. Pogriješio sam kada sam te zaprosio i da dijete izgubi sve svoje povlastice. Ali ja sam često u krivu. To ti svi mogu reći.

Zadrhtao je kada mu je prišla s leđa i stavila dugu bijelu ruku na njegovo loše rame.

- Ovo nije igra, Reyn. Želim da me držiš. Želim ja tebe držati. Ako mi daš samo ovu noć razumjet ću.

- Ne. - Tko je sada papiga? Zašto?- Zato... zato, prokleta nek si! Nije u redu.

- Nikada nije bilo u redu, Reyn. Od početka smo to znali, ali smo svejedno učinilo. I bilo je... sjajno.

Bože. Mučenje. Napokon je vratio svoje principe i ona se vratila dovoditi ga u kušnju.

Naravno da ju je želio. Ako pogleda u njene smeđe oči pune povjerenje, više neće moći reći ne.

S razlogom je mučio svoj mozak. - Mogao bi te ozlijediti. Ozlijediti dijete.

- M- mislim da to nije istina.- bilo je sumnje u njenom glasu.

Možda dovoljno da ju vrati otkuda je došla. - Ako žudiš za olakšanjem Maris preporučujem ti da koristiš svoju ruku kao što sam te naučio.- Ovoga je jutra mislio o njenoj ruci među njima, njegov partner u njenom užitku. Osjeti njen dah na svojem vratu.

- Možda te nisam trebala da me naučiš taj trik.

Još jedna izazovna slika na kojoj se može zadržati.

- Vidiš? Potpuno si sposobna pobrinuti se za vlastite protrebe.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Ona stisne njegovo rame i on pomisli da će skočiti iz stolice. - Smiješan si. To nije isto. Ako više nećemo biti prijatelji suočit ću se s ostatkom svog života sama. Sigurno mi možeš priuštiti posljednju noć.

Nije si mogao pomoći. Okrenuo se prema njoj. - Prijatelji, lady Kelby? Koliko se sjećam odbili ste moje prijateljstvo.

- Samo na početku, Reyn. Postali smo više od prijatelja. Postali smo ljubavnici. Čudo se dogodilo u samo dva dana. Pomisli na to. Sve je moguće.

Evo nje opet. Namršti se. - Ako me misliš pretvoriti u neku vrstu učenjaka...

- Tiho.- reče i nagne se nad njega. - Ne želim učenjaka. Hoću ljubavnika.

Nije se mogao odmaknuti kada su se njene usne spustile na njegove. Tople. Zahtjevne.

Naređujuće. Njegova grofica nije prihvaćala ne kao odgovor, i iskreno Reyn nije mogao progovoriti čak i da su mu usne i jezik slobodni.

Prokletstvo. Nije bio dovoljno jak da pobjegne mirisu ruža ni mekoći njenih usana.

Dovoljno je dugo bio u celibatu. - Samo večeras.- mrmljao je kada mu je dala trenutak da udahne.

- Vidjet ćemo.

Nije mogao potrošiti više vremena na svađu. Možda se sažalila nad njim ali nije mogao ne cijeniti način na koji je to odlučila izraziti.

Ona uroni u kvrgavu slamaricu, povuče pokisnutu spavaćicu preko koljena i zastane.

Trepavice joj zadrhte. - Možda bolje da ostavim prekriveno. Ne želim ti se zgaditi.

Glupača. U dva je koraka podigao spavaćicu preko njene glave, raspetljao joj tešku pletenicu. Njena koža je sjajila poput bjelokosti na prigušenom svjetlu, pune grudi, trbuh napet i okrugao. Ostao je bez riječi od njene ljepote. Bez misli je stavio ruku na krivulju koja je držala dijete.

Bila je skoro šest mjeseci trudna, i dalje ne prevelika. Nije znao ništa od trudnoći do li da je uvijek bio pažljiv ne uzrokovati ju.

- Sve u redu?

- Mislim da je. Osjetila sam dijete kako se rita. Nevjerojatan osjećaj, Reyn. Ne mogu ti to opisati.

- Smiješ li još uvijek jahati?- O čemu li je on govorio, uništavao ugođaj zavodljivog poljupca?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Zvučiš kao dr. Crandall. U redu sam, Reyn. Nisam bolesna, samo trudna. I željna imati te u sebi ako ćeš moći izvesti to.

Dobro. Nije nikada mogao odolijeti izazovu. Sutra će se brinuti o sutra. Večeras više neće razmišljati.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 27.

Maris nije mogla zaspati od grmljavine i teške kiše koja je padala nad njom. Sve o čemu je mogla misliti je bio Reyn u svojem jadu. Nije ni čudo da mu je bilo dosadno i da je ismijavao njenu fanatičnost glede svega povijesnog. Bože, ona mu je dala knjige koje nije mogao pročitati kako bi se educirao o antikvitetima. Ipak bio je uvjerljiv, čak s Davidom. Bio je elastičan, majstor prevare. Pitala se kako je izbjegao da postane špijun tijekom rata.

Naravno, tajni kodovi bi bili prava tajna za njega.

Nije bio glup, bez obzira na to što on tvrdi. Što je više razmišljala o tome više mu se divila na nošenju s tako teškim teretom. Da nije podigla taj dnevnik nikada ne bi pogodila.

Ležala je budna u stranom krevetu sve dok se nisu svjetla ugasila i svi zvukovi u kući ugasili. Nemirna, ona ustane i ode do prozora promatrati oluju kako puše preko noćnog neba.

Staja za kobile je bila mračna, ali je nešto svjetlosti osvjetljavalo prozore gdje su bili Brutus i Fantom. Tamo je bio i Reyn, budan, promatrajući.

Pitajući se.

Skoro se nasmijala od njene promjene mišljenje.

Odbijala se pitati zašto joj je bilo važno spustiti se niz stepenice bosa, nadajući se da vrata koja vode prema stajama nisu zaključana. Skoro pa je likovala kada su se vrata otvorila slobodno na vjetru.

Pažljivo iz zatvori za soobom i poleti kroz lokve i kišne kapi do Reyna. Nije u potpunosti formulirala što mu želi reći, zapravo, nije željela puno razgovarati kada mu napokon kaže što ima.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Večeras je bila zločesta, i krivila jadnog Henrya zbog namještanja toga. Da nije upoznala Reynolda Duranta, ne bi željela njegove usne ni ruke na svojem tijelu. Možda se ne želi udati za njega – zasada – ali ležati pored njega je sve o čemu je mogla misliti otkad je ugasila svijeću.

Otkad ga je srela na konju prije nekoliko dana.

Otkad ga je prvi put vidjela u Reining Monarchs Society.

Morao je znati da joj se ne gadi. On je, pomisli, bio nevjerojatna dosljedna osoba koje je došla daleko u životu. Na takvoj upornosti treba čestitati. Henry ju je vidio, čak iako nije znao što je izvor Reynova tvrdoglava uspjeha.

Vidjela ga je kroz prorez na kockastoj zavjesi prozora njegova ureda. Prema mrštenju ona pomisli kako bi joj mogao uskratiti ulazak ali je klimnuo suzdržano prema njoj.

A sada je bila u njegovim rukama, gdje je savršeno pristajala unatoč trbuhu. Gledao je u nju s divljenjem, dodirujući mjesto gdje beba raste, od čega se osjećala prekrasno. Ne, to nije prikladna riječ. Poput blaga. Po prvi je put u životu živjela u skladu sa svojim imenom. Osjećala se kao da može biti božica plodnosti.

Bila je dovoljno hrabra prva ga poljubiti. Bila je pohlepna, krv joj je pjevala od žudnje.

Ova je noć njegova. Dati će mu se, bez drugog motiva, osim da mu da na znanje kako ga cijeni. On je to zvao ševom iz sažaljenja a to je bilo grubo i nefer. Pružit će mu prijateljstvo koje je bez buke osvojio kod nje svojim šarmom i dobrotom.

Njegovi bi problem nekog drugog muškarca sravnio sa zemljom, nekog tko bi odustao i izgubio se u neznanju. Ali on je bio borac, čak i u civiliziranom životu. Primila je njegove prste i povela ih do svoje srži. Već je bila vlažna. Bez srama. Prije nego li ga pusti dalje, ona će razgovarati s njim.

- Diraj me.- šapne. - Nije isto kada ja to sama sebi radim i zamišljam da si to ti.

- Misliš na mene?- kroz promuklost ona je čula njegovu čežnju. Kako li su bili zapetljani.

- Svake noći. Kao i svakog dana. Prvo sam mislila da su me tuga i usamljenost doveli do sanjarenja. Znaš...- glas joj se trzne, ali ona nastavi. - Voljela sam Henrya, bez obzira na to što je učinio. Njegova mi je smrt bila šok iako sam znala da bi se mogla dogoditi. A on je umro sam u knjižnici. Ne možeš zamisliti moju krivnju. Pogoršalo ju je to što si mi nedostajao. I dalje mi to nema smisla – jedva sam te poznavala kada si napustio Kelby Hall.

- Kako si zatražila.- podsjeti ju, njegovi su prsti i dalje kružili između njih.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Bila je to najveličanstveniji razgovor u njenom životu. Bila je gola u staji, dopuštajući mu da ju dira. Trebala je njegov dodir. Prije nego li ga skine, reći će mu ono što je naumila.

Maris uzdahne. - Što sam trebala učiniti? Nije bilo razloga da ostaneš. Preselila sam se u udovičinu kuću skoro odmah nakon toga i nastavila sa svojim životom, oplakujući mnoge stvari.

- I onda si doznala da si trudna.

- Činilo se nemoguće. Kunem ti se da bi ti rekla. Sada znaš. Ne igram se s tobom Reyn. Želim te iako ne mogu zamisliti kako to izvesti.

Uzdahne kad je kliznuo prstom u nju.

- Mislim da jako dobro uspjevate, moja lady.

- Možemo ovako. Ako smo pažljivi. Bojim se što će David učiniti kad dozna, ali me nekako nije briga.

On podigne tamnu obrvu. - Skoro? Ponudio sam ti brak, Maris, iako te nisam vrijedan. Ali svoju ću ljubavnicu noćas rado uzeti. prekrila je njegove usne svojojm rukom, i on na nju nastavi ljubiti i lickati. - Vrijedan si. Ja sam ta koja te nije vrijedna. Kukavica sam, Reyn. Ponudio si mi da ostavim svoju prošlost iza sebe, ali se ne usudim. Prerano je.

- Mrvice.- rekao je kada je maknula ruku.

- Molim?

- Dala si mi mrvice ali nisam preponosan da ih ne poližem. Dala si mi nadu.

I to je točno ono što je došla napraviti.

Paradirajući kao lady Kelby joj nikad nije značilo. Nije joj bilo mrsko biti obična gospođa Durant. Reynovo priznanje ju je natjeralo da shvati koliko je plemenit.

Na tako mnogo načina bi bilo lakše biti žena seoskog gospodina koji uzgaja konje. Njihova su imanja bila povezana, mogla bi biti spojena. Njihovo fizičko sjedinjenje joj je uvijek bila stvar kojoj se čudila, različito od svega što je iskusila sa svojim suprugom i Davidom. Hoće li joj sin oprostiti kada sazna da je odbacila bogatstvo Kelbya?

Neće mislititi o tome prije vremena, barem zasada, dok je kiša udarala po krovu, i smirivala joj osjete. Reyn je lizanje mrvica shvatio ozbiljno, jezikom je zadirkivao njenu ušku, vrat, prolaz između grudi. Primio je jednu slobodnom rukom i ona se izvije pod njim, nježnost kojom ju je mazio je išla ravno u njeno srce. Njegov je put vodio preko njena trbuha do mjesta gdje je druga ruka strastveno radila.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord A ona je mislila da je noć namjenjena njemu.

Usta su mu bila vrela, radeći zajedno s njegovim od rada ogrubljelim rukama. Maris se prepusti osjetima, svakom oslobađajućem potezu jezika, povlačenje usnama njene srži, klizanje njegovih prstiju u njoj. Trenutno na svijetu nije ništa drugo postojalo, ništa nije više značilo.

Imat će život za uživanje u sexualnim zadovoljstvima. Sigurno nije previše grešno željeti malo prije nego li se okrene dužnosti? Društvo bi moglo reći da je, ali je Maris je željela da vrag odnese društvo koje ju je natjeralo da sumnja u svoje pravo na određenu radost. Ne bi mogla zaustaviti svoju reakciju na Reyna čak i da sve patronate Almanacka uđu u staju i protive se njenoj razvratnosti.

Maris se raspala prije nego li je uspjela skinuti Reynovu odjeću. Suze zahvalnosti su se skupljale u njenim očima, ali ona nesigurno sjedne i skine njegovu košulju preko njegove glave.

Presvukao se iz večernje odjeće, ali njoj nije bilo važno što ima na sebi. Bio je prelijep da bi se pokrio.

- Moj red.- ruke su joj se tresle dok je otkapčala njegove hlače. S osmijehom joj je pomogao. Isti je osmijeh nestao kada je shvatio što namjerava učiniti. - Maris.- upozori ju.

Pogledala ga je ravno u njegove grešno tamne oči. - Želim.

Prije nije bilo vremena za to, ne kada njegovo sjeme mora biti prosipano u njenu utrobu.

Nije bila iskusna. Uzela ga je nježno u ruku ali on stavi svoju široku preko njene i stisne, pokazujući joj da se ne može slomiti. Bio je tvrd i vrlo topao, prekrasan. Nagnula se kako bi ga prekrila svojim usnama, njena raspletena pletenica je pala na njegovo bedro.

Reynovo se cijelo tijelo streslo kada ga je primila. Imala ga je točno gdje je željela – na leđima, u njenoj milosti, za promjenu. Ona, obična Maris Kelby, je mogla raditi što god želi ovom prekrasnom mladiću a sve što je on mogao je stenjati od zadovoljstva.

Bio je velik, ona raspodjeli svoju pažnju na koplje i glavu, pulsirajuću venu i teško kamenje.

Reynove oči se zatvore, debele obrve skupe u ono što je izgledalo poput agonije. Maris je znala bolje. Primala ga je što je više mogla u usta dok ju je on držao za njen potiljak, nježno vodeći njeno kretanje sve dok nje osjetila početak soli i grijeha.

Uspio se odmaknuti od nje na vrijeme, a zatim ju okrenuo na bok, kliznuvši iza nje kao da su taj pokret puno puta uvježbavali. Bio je zabrinut, sjeti se, da neće zgniječiti dijete i ova je poza bila sigurna. Njegova je ruka posesivno prešla preko njenih grudi i trbuha dok je gubio

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord kontrolu, šapčući molitvene riječi koje nije uhvatila. Nevjerojatnom je preciznošću pronašao njen natečeni centar i ponovno ju doveo do klimaksa. Čula je kako konji njište, kiša udara i Reynov isprekidani dah iza nje. Bila je na podu staje poput obične raspuštenice, svrbež i miris konjskih deka nisu bili afrodizijak. Nekako, nije joj uopće smetalo.

Reyn ju je držao uz sebe, koža im je bila mokra i vrela. - Jesi li dobro, grofice?Promeškoljila se uz njega. - Ne bi moglo biti bolje, osim kada bi ti mogla vidjeti lice.

- Ovo staro lice s ožiljkom?- smijao se. - Mogu to riješiti, ali nisam se spreman odreći tvojih slatkih korica. Priroda će mi ih uskoro uskratiti.

Napetost je napustila njegovo lice, i ona se nadala i um. Njena su mu djela govorila, nisu li? Željela je da bude sretna, da zna...

Dragi Bože. Zaljubila se u njega i nije mogla više negirati.

Kada je Henry umro, izgubila je supruga i najdražeg prijatelja. Također je poslala od sebe svojeg ljubavnika, čovjeka koji je u kratkom vremenu razbio njenu suzdržanost i osvjestio njene mogućnosti za... što?

Morala je razmišljati o djetetu. I Davidu. I svojoj savijesti. Došla je utješti Reyna ali je iznenada bila ljuta poput mrava pod staklom osvjetljenim suncem.

Mogli su se upustiti u aferu, koliko joj dugo njena trudnoća bude dopuštala. Nije bilo idealno riješenje. To bi bio potpuni prekid, ali Maris nije bila dovoljno hrabra za to. Željela je Reyna. Želi li i dalje grofoviju za svojeg sina? To nije bio njen san već Henryev.

Uzeti nečiju tortu i pojesti ju. Maris do sada nije u potpunosti razumjela izraz. Bila je kockar na velike uloge, i to nije bio ugodan osjećaj. Frustrirano uzdahne.

- Što je?- Reyn se povuče i okrene ju na leđa. Gledala je u drvodjelski rad na gredama stropa.

- Ništa. Sve. Poljubio je vrhove njenih prstiju. - Moramo biti skromni. Nemojmo dodatno zakompliciravati stvari. Znam da se ne možeš udati za mene. Ne bi ti odgovaralo. Bilo je nepristojno to pitati, ako uzmemo u obzir naš status i situaciju. Željela ga je udariti. - Prestani. To nema nikakve veze s tobom.

- Ništa? Zašto si onda ovdje?-

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - To je to. Ne bi trebala... ali ja... i ne želim otići. Ne želim biti nigdje drugdje.

Reyn je imao drskosti nasmijati se. - Kao što sam rekao, prestati misliti. Uživajmo u onome što imamo koliko god to trajalo. Morat će biti dovoljno. Ali kada ovo ponovimo, trebali bi ciljati krevet.

Bilo joj je drago čuti kad. Je li dovoljno? Može li imati jednostavnu aferu s Reynoldom Durantom? Maris nije znala. Stvari već dugo nisu bile jednostavne. Provela je veći dio života pod olujnim oblakom krivnje, i željela je hodati pod suncem.

Barem neću ostati trudna, pomisli. A zatim se nasmiješi.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 28.

Reyn pokupi komad slame iz Marisine kose. Ponašanje poput ženske sobarice je uvijek bilo zabavno iako je večeras bilo važno ozbiljno odraditi svoj posao. Ako Maris otkriju dok bude ponovno ulazila u Merrywood, ne smije ostati nijedan trag kako su proveli proteklih sat vremena.

- Mirno. Kako ću ti uplesti kosu ako skačeš poput zeca?

- Oprosti. Znaš, mogu to i sama.

- I uskratiti mi dodir tvoje svilene kose? Okrutni ste, madam.- Napuštajući svoj posao on se nagne kako bi poljubio mjesto iza njena lijeva uha.

- Prestani ili ćemo morati iznova početi. Gdje li je otišla vrpca?

- U mojem je džepu. Uzet ću ju kao zalog tako da ju mogu povezati na svoju kobilu kada sljedeći put odem jahati.

- Lud si.- iako je zvučala zadovoljno.

Stavio je ruke na njena ramena i okrenuo ju prema sebi. Obrazi su joj bili rumeni na prigušenom svjetlu a oči sjajile. Izgledala je kao dobro potrošena žena unatoč djevičansko bijeloj spavačici i čak i pletenici.

- Više ne pada tako jako. Trebala bi ići.

- Znam.

No on ju nije želio pustiti. Večer je bila puna iznenađenja za oboje. Čuda. Maris ga je prihvatila kao onog kakav je.

Svejedno ga je željela.

Malo su govorili u budućnosti. Reyn je razumio njeno oklijevanje za upuštanje u bilo što osim afere. Kako bi mogla izdati sjećanje na Henrya brzim brakom? Što bi se dogodilo s djetetom za koje su svi mislili da je od njegog preminulog supruga?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn ne bi mogao doći u Kelby Hall i gledati kako njegov sin odrasta kao grof od Kelbya.

Nikada nije tamo pripadao, bio bi beskorisno društvo Maris i neprikladan očuh vlastitiom djetetu.

Reyn se svim srcem nadao curici, curici koja nije prokleta dugim Durantovim nosom i čupavim obrvama. Djevojčica s kosom boje karamele i velikim smeđim očima, koja je bila pametna i lijepa kao njena mama. Stari je grof djevojčici ostavio Hazel Grange i veliki džeparac.

Reyn će se morati potruditi kako bi odbio lovce na blaga.

Da, curica bi bila idealna. Maris bi se mogla riješiti svoje krivnje i prokleti David Kelby bi ju zauvijek ostavio na miru. Reyn i Maris bi se mogli vjenčati nakon određenog vremena korote i sve bi moglo biti dobro. Da piše knjigu točno bi takvu radnju složio.

Ha. Piše knjigu? Ne baš. Reyn je počeo maštati, razmišljati daleko u budućnost i mora se smisliti. Zasada je imao tajnu aferu sa svojom susjedom udovicom, zahvalan na tome.

Zakopčao je gornji gumb njene spavačice. - Evo. Sva uredna i pristojna. Osim tvojih bosih nogu. Što li si mislila kada si došla bez cipela?

- Nisam željela proizvesti nikakvu buku.

- Vi ste skandalozni, lady Kelby.

Maris trepne. - O, nadam se da nisam. Moramo biti diskretni, Reyn. Ne želim da David shvati što radimo.

- Gledaj, ljubavi, čak i da otkrije našu vezu, to ništa ne znači. Udovica si. Susjed. Nudim ti utjehu.

- Mogao bi uzeti dijete nakon što se rodi, Reyn. Reći da sam neprikladna. Bludnica.

- Kako bi to mogao? Sigurno ga Henry nije učinio nikakvih zaštitnikom ili povjerenikom.

- Ne, naravno da nije. Ali on je najbliži muški rođak. Sudovi su susretljivi prema željama muškaraca, ne žena. Mogao bi tvrditi da je privremena glava obitelji sve dok naš sin se postane punoljetan. Ne bi imala pravo glasa kod odgoja svojeg djeteta.

- To se ne može dogoditi, Maris. Tražiš nevolju.

Isuse, nije ni čudo da se boji. Ako se uda za njega, to bi sigurno moglo osujetiti Davidove planove?

Bilo je prerano ponuditi joj ponovno brak. Učinio bi sve kako bi zaštitio nju i njihovo dijete, na ovaj ili onaj način. Bio bi njen vitez na bijelom konju, s vrpcom ili ne.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Čvršće ju je zagrlio, želeći da se njen raniji sjaj vrati. Netko bi trebao zgaziti Davida Kelbya i poštedjeti ih njegovih zloba.

- Žao mi je što sam takva skupina nervoze. Ali imala sam mjesec za razmisliti o svemu što može krenuti po zlu. Nisam te nikada očekivala pronaći ovdje, Reyn, i mislim da te se ne mogu ponovno odreći.

- Neću pustiti da me se odrekneš. Smisliti ćemo nešto, obećajem.- bio je sebičan gad.

Najbolja stvar koju je mogao napraviti za groficu od Kelbya je odvesti ju u Hazel Grange i nikada ju više ne vidjeti.

Nije to mogao. Trebao je vidjeti kako odrasta njihovo dijete, dotaknuti ju kad se raspadne, slušati njene brige, i riješiti ih najbolje što je mogao. Nadao se da je dovoljan muškarac za to.

Poljubio ju je u čelo. - Daj da te otpratim do kuće.

- Netko bi mogao vidjeti.

- Zaspali su. Bilo je vremena kada je Ginny provodila nemirne noći ali se čini da je opasnost prošla.

Proučavala je njegovo lice. - Prihvatio si Henryev posao zbog sestre, i sada je ona zdrava. Je li ti žao?

- Što sam te upoznao i zaljubio se? Ne budi smiješna. Možda nam trenutno nije lako ali i to će se završiti.

- Voljela bi da mogu vjerovati u to. Ne vidim kako.

Nije ni on imao ideja, ali to ga neće spriječiti. - Vjeruj mi.

Nasmiješila se. - Vjerujem. Nisam ni ja planirala.

- Sjećam se i tko bi te mogao kriviti? Upoznali smo se pod čudnim okolnostima. Ali sam zbog tebe postao bolji, grofice. Tko zna? Možda bi me mogla naučiti čitati.

- Sutra ću pisati gospođici Holley.

- Dobro.- Učiniti će sve kako bi joj skrenuo misli s problema. Podvrgnuti će se učionici i stajati na glavi ako će joj to skrenuti misli. - Kreni onda. Pazi na kamenje. Ne želim da zapneš na jedan svojim lijepim prstom.

- Laku noć, Reyn.- popela se na prste i poljubila ga – poljubac pračen suzdržanošću, imala je na umu da mu možda ne treba puno da ju ponovno spusti na slamaricu.

Stajao je na vratim staje kada je nestala kroz maglovito dvorište i kroz vrata. Kuća je u bila u potpunom mraku i on se nadao da će joj prsti biti sigurni na putu po stepenicama i do njene sobe.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord K vragu. Trebao bi razgovarati s odvjetnikom, vidjeti koja prava ima David nad Marisinim djetetom. Nije mu nikada palo na pamet da bi on mogao išta reći. Ali to bi izazvalo sumnju i to je posljednja stvar koju je Reyn želio.

Sjeo je na zgužvane deke. Njen je miris nadvladao miris konja i sijena. Rekao joj je da ju voli i osim drhtaja njenih trepavica, ona nije ništa rekla. Željela ga je. Ali može li ga voljeti? Nije ga bila briga. Dovoljno će mu biti da mu bude u blizini.

Mrvice. Pomoću sreće i Božje milosti dobiti će cijelu tortu sa šlagom. ★★★ Doručak je prošao kao što je trebao, Maris i Reyn su se ponašali civiliirano i suzdržano. Tost je pojeden, kava popijena, jaja i slanina pojedene tijekom pristojna razgovora. Ginny je bila značajno vedrija sada kada nije bio nepristojni gad. Reyn shvati da je bio manji od gospodina tijekom večere i mora se pristojno ponašati. Nitko prema njegovom ponašanju ne bi pogodio da su se nekoliko sati ranije on i Maris kotrljali po podu njegova ureda pružajući jedno drugome veliko zadovoljstvo.

Namjeravao je ostaviti Maris doma i nastaviti prema Shere, i kada su rano krenuli teška vlaga je i dalje bila na lišću i travi. Za manje od dvadeset minuta, Reyn je prošao kroz ulaz Hazel Grangea. Marisina kuća je bila na laganom brežuljku, kockasta i uredna. Čim je kočija uočena na prilazu, Stepher Prall je izjurio iz njenih staja zajedno s jednim slugom – koji je sada imao svoje ime – spustivši se niz prilaz.

- Dobro jutro, lady Kelby. Drago nam je da ste se vratili sigurni.

- Žao mi je što sam vas zabrinula, Philip. Zbog oluje je gospođica Durant zahtjevala da ostanem preko noći a kapetan je bio dovoljno drag da me doveze natrag.

- Imate posjetitelja, moja gospo. Grof od Kelbya je došao nakon što ste jučer otišli. Rekao sam mu da večerate sa susjedima. Smjestili smo ga u plavu sobu nakon što nije otišao. Bio je ljut što vas nije pronašao doma.

Maris problijedi. Reyn nije mogao ništa učiniti kako bi ju umirio bez da izazove sumnju.

- Nadam se da vam nije priuštio puno problema.- rečeč Maris tiho.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Ne više nego inače, moja lady. Dali smo mu najbolji porto. Alojzije i ja smo mislili kako je to najbolji način da ga razoružamo.

- G- dje je sada?

- I dalje u krevetu, moja gospo. Pretpostavljam da je jutros mamuran.

Maris se okrene prema Reynu. - Bolje da odeš.

- Neću te ostaviti samu s tim zločincem.

Maris stisne njegovu ruku kada joj je pomogao spustiti se s kočije. - Ali moraš! Zna da sam provela noć na Merrywoodu, ali možda ne zna da ti živiš tamo. Ako nas vidi zajedno to će samo potaknuti njegov bijes.

- Nisi ga očekivala?

- Naravno da ne! David uvijek dođe i ode kako želi. Nekako misli da ću ga čekati kao školarka koju može kritizirati i maltretirati.- pokušavala se nasmiješiti i mahati prstom pred njim. - Ne brini, založit ću se za sebe i poslati ga odavde odmah nakon pristojnog doručka.

Barem nema više potrebe tražiti mi novce. Računi Kelbya su mu dostupni na korištenje, iako mu je titula na čekanju. Možda možeš poslati poruku gospodinu Swift da me posjeti. Činilo se da je išao na živce Davidu kada su se prije susreli.

- Mislim da bi trebao ostati.- reče Reyn, nemoguć preći preko tvrdoglava osjećaja da bi trebao ostati na Marisinoj strani. Što ako ju Kelby bude pokušao ozlijediti s nečim drugim osim jezikom? Reyn nije mogao otresti osjećaj da je čovjek nekako odgovoran za grofovu smrt te noći iako nikada ne bi priznao svoje sumnje Maris. Nije ju trebalo još više plašiti.

Prema doktoru, nije bilo znakova ubojstva. Ali nije se trebala podići ruka na bolesnog starca kada ga je moglo riječima dovesti do ruba, Davidu ne bi ništa promaklo.

Ucjenjivao je godinama Maris, držeći ju u šaci, uništavao njen mir, i bacao tamnu sjenu na posljednje godine njena života sa suprugom. Napravila je veliku pogrešku što mu je ikada vjerovala, ali je njena kazna bila gora od njenog zločina.

- Ostajem.

- Ne smiješ!- Ako je moguće bila je još blijeđa nego kad joj je sluga Philip rekao da ima nepozvana gosta.

- Uputio sam se prema vašim stajama, grofice. Nije li istina da želite imati još konja?

Zainteresiran sam za prodaju svojih grla. Nazovite me čudnim. Mislim da ću proučiti vaše staje.

Ako me budete trebali znate gdje sam.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Oh, Reyn.- govorila je dovoljno tiho da ju Philip i Stephen ne čuju. - U redu. Ali mislim da je nepotrebno.

- Nadam se. Ti tamo! Stephen, nije li?- Reyn pozove čovjeka koji je držao konja privezanog za kočiju. - Bacit ću pogled na grofičine staje. Namjerava ih obnoviti prije nego li kupi nove konje i želi moje mišljenje. Hoćemo li pogledati?

Maris ga upozoravajući pogleda a zatim nestane.

Sljedećih je petnaest minuta proveo gledajući u svaki kut svakog boksa, postavljao ono za što se nadao da su značajna pitanja Stephenu dok su mu misli bile na Maris i kakvim god nevoljama da koje joj je David Kelby planirao. Bilo mu je teško utišati pčele u glavi, ali je gubio bitku. Kada je bilo očito da njegova nekoncentriranost uznemiruje timaritelj, Reyn slegne s osmijhom, ispriča se i uputi prema kući.

Samo je bio dobar susjed, uvjerio se. Izvještavao svoje pronalaske. Pozdravio se s groficom nakon provjere. Vrhunac nepristojnosti bi bio samo tako otići, nije li?

Philip ga pogleda i uzme njegov šešir, prijteljski namigne te se pojavi i Alojzije. Bujna zelena livreja Kelbya i visoke perike su zamjenile jednostavnija odijela i njihova vlastita kratka kosa.

- Je li Kelby gore?

- Da, gospodine. On i grofica su u sobi za doručak.

- Odvedi me tamo, Alojzije.- Maris se neće svidjeti ali dvojica mladih slugu, bez obzira koliko su posvećeni svojoj grofici, ne mogu se nositi s čovjekom poput Davida Kelbya.

Marisina šalica padne na tanjurić kada ga je Alojzije najavio.

- K- kapetan Durant! Očekivala sam da ste na putu prema Shereu do sada.

Reyn se duboko nakloni. - Moje isprike, gospo. Iskoristio sam priliku provjeriti vaše staje kao što smo i razgovarali, ali vidim da sam došao u nezgodno vrijeme. Dobro jutro gospodine Kelby.

- Za vas sam vaša milosti, Durant. Što on radi ovdje?

Kelby je bio blijed kao i Maris, krvavih očiju. Reyn primjeti kako je na njegovom tanjuru samo običan tost, iako je u zraku bio težak miris bubrega, jaja i lososa. Marisina je kuharica dala sve do sebe da ne uznemiri grofov želudac.

- Nevjerojatna stvar, Kelby.-

reče glatko Reyn. - Došao sam u posjed nasljedstvom

nevjerojatan dragulj i bio sam u mogućnosti ostaviti neprofitno akademsko zaposlenje iza sebe.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Kupio sam konjsku farmu koja graniči s grofičinom zapadnom granicom prošle zime. Kako je mali svijet, nije li? Mogli su me srušiti perom kada sam otkrio da je lady Kelby moj novi susjed.

Savjetovala se sa mnom oko kupnje novih konja i proširenja bloka staja i došao sam joj dati svoje mišljenje.

- Poznajete konje jednako dobro kao i antikvitete? Niste li pravi renesansni čovjek.zadirkivao je Kelby.

- Nadam se da jesam. Moje mi je iskustvo u vojsci dalo uvid što tražiti u grlu. Rado ću vam dati svoj savjet ako želite.

Kelbyeva usta se iskrive od ogorčenja. - Savršeno sam zadovoljan sa svojim konjima. Staje mojeg ujaka su jedne od najboljih u Surreyu.

- Da, imao sam priliku vidjeti ih prilikom mojeg kratkog boravka u Kelby Hallu. Što vas dovodi u Hazel Grange?

- To nije vaša stvar, ali moram se brinuti za dobro moje ujne.- Kelby otrgne komad svojeg tosta, vjerojatno želeći učiniti isto s Reynovom glavom.

Preko stola Maris zakoluta očima ali nije progovorila otkad se složila da Reyn uđe u sobu.

- Vrlo lijepo od vas, siguran sam. Svi susjedi naravno smatraju joj najvišim članom i svi se brinemo za njeno dobro. Moglo bi se reći da se držimo zajedno u našem malom kutku svijeta.

Svi znaju svačiji posao. Siguran sam da znate kako je to u malom selu. Grofica je trenutno centar pozornosti svih.

Koliko je Reyn znao, nitko nije vidio nedostižnu groficu osim nekolicine ljudi, iako je bilo točno da je dio tračeva. Diskutabilno je bi li dobri ljudi Sherea podigli prst kako bi joj pomogli ali pomislio da bi se premišljali. Zamislio je seljane kako podižu svoje vile te su spremni izbaciti Davida na njegovu stražnjicu.

- Žao mi je ako smo vas jučer uplašili.- nastavi Reyn. - Lady Kelby je bila sigurna. Kao što znate oluja je brzo došla te je bila tako strašna da je moja sestra inzistirala da grofica provede noć na Merrywoodu.

Kelbyeve oči se suze. - A gdje ste vi bili, kapetane?

- Bojim se u stajama. Jedan od konja je posebno osjetljiv na buku i to je sve što sam mogao učiniti kako bi ga smirio. Kakav li je show priuštio. Mislio sam da bi se mogao prestrašiti na smrt. Polažem velike nade u Brutusa kao pastuha, ali bi bio jadan vojni konj. Moj stari Fantom je potpuna suprotnost.-

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn je promatrao kako Kelbyeve oči postaju staklaste dok je nabrajao vrline i mane svojih konja. Najbolje da čovjek pomisli kako je Reyn preokupiran svojim životinjama da bi uopće primjetio kako je Maris Kelby žena. - Dobro, neću vas više zadržavati. Grofice, vama na usluzi.

Znate da možete u svakoj situaciji računati na mene i moju sestru Virginiu. Samo javite.

Razgovarati ćemo drugi put. Reći ću gospodinu Swiftu da žudite za njegovim društvom kada ga danas sretnem. Dobar vam dan gosp.- lorde Kelby.

Nadao se da je dao dojam prijateljskog susjeda, susretljiva gospodina. Ali je isto želio uvjeriti Kelbya da grofica nije izolirana. Imala je zaštitnike, čak iako su bili mladi sluge, seoski žuonik i lažni učenjak i njegova sestra.

- Drži oko na Kelbyu.- reče Reyn Alojziju kada je otišao. - Imam čudan osjećaj u vezi njega. Mislim da ne želi dobro grofici.

- Naravno, gospodine! Izbacio me iz sobe za doručak, doista je, rekao je da ima osobne stvari za razgovarati s gospom. Ali ću za svaki slučaj biti odmah vani. Sjećamo se kakav je, uvijek se motao oko Kelby Halla. Nije dostojan zamijeniti starog grofa. Nadajmo se da će uskoro grofica roditi zdrava dječaka. To će ga popraviti.

Ili pogoršati situaciju.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 29.

Maris se grizla za obraz dok je Reyn mrsio Davidovo perje svojim susjedskim namjerama.

Nije se mogla ljuti na njega zbog nepoštivanja njenih želja i dolaska u kuću. Poput zaštitnički nastrojenog ovčara, jasno je dao do znanja Davidu da nijesama, iako je dobrano rastegnuo istinu.

Nije upoznala druge susjede osim onih na Merrywoodu.

- Kakav dosadnjaković.- reče David nakon što je Reyn otišao.

Maris stavi maslac na komad tosta koji nije željela pojesti. Trbuh joj je i dalje bio stisnut. Misliš? Čini se posvećenim svojim konjima. Ne poznajem ga dobro, ali je njegova sestra draga otkad sam se ovdje prošli mjesec preselila.

- Penjač po društvenoj ljestvici. I on je u potrazi.

- Uzgajanje konja je dovoljno respektabilno za gospodina. I vjerujem da je na neki način povezan s markizom od Waynefleta, iako o tome ne govore.-

Henry je napravio veliko

obiteljsko stablo Reynolda Duranta kako bi se uvjerio da ima kap plave krvi, nije bitno koliko razvodnjene, u budućem grofu od Kelbya.

David zareži. - Wayneflete je do grla u Rriver Ticku koliko može biti bez da se utopi.

- Hvala nebesima da se ne može suditi ljudima prema ponašanju njegove rodbine.- reče Maris s lažnom slatkoćom. - Dođimo do biti, David. Zašto si se tako brzo vratio?

- Mislio sam da bi ti mogao nedostajati.

Maris nedamski zareži. - Prekini, Davide. Je li novac? Gospodin Woodley me uvjerio da primaš darežljivi džeparac dok čekaš.- Nesvjesno je stavila ruku preko trbuha. - Nisi ga mogao već potrošiti.

- Nisam li?- promrmlja David. - Nije u vezi novca. Ovog puta.- premjestio se u svojoj stolici, zračio je neugodom. Maris ga još nije vidjela da nije u savršenoj kontroli nad svojim

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord osjećajima, iako nije pokazivao ništa osim lukavosti i razdražene dosade. Što li je moglo uzrokovati iznenadnim prikazom njegove ljudskosti? Tko bi pomislio da on čak ima ljudskost.

Bila je znatiželjna. - Slušam.

- Ne znam kako bi počeo.

Maris se zaustavi kako bi rekla "od početka". Odlučila je ne olakšati čovjeku koji je donio tešku tugu u kuću Kelby.

Tišina se rastegnula. Maris doda džem na svoj tost. Napokon David uzdahne.

- Postoji žena.

Morala je postojati. David je ostavljao trag slomljenih srca iza sebe cijeli život. Maris je čekajući podigla pogled sa svojg tanjura.

- Možda te dođe vidjeti.

- Vidjeti me? Zbog čega?- Maris nije željela upoznavati jednu od Davidovih odbačenih žena, iako je suosjećala s ženinim jadom.

- Stvar je da sam joj objasnio proklete okolnosti oko prokletog nasljedstva ali mi ona ne vjeruje.

- Zamisli to. Netko te smatra neiskrenim.

- Ne uživaj toliko u mojoj propasti. Žena se zakačila za mene i ne vidim izlaz.

Izgledao je progonjeno, puno manje drzak i nadmen. Je li moguće da mu se riđa kosa počela stanjivati? - Jesi li joj obećao brak?

- Ne u posljednje vrijeme.- Zvučao je skoro... zabavljeno.

- Ne vidim kako ti mogu pomoći, Davide. Niti želim. Gospodin Woodely također može objasniti trenutnu situaciju. Ako te tuži zbog kršenja obećanja, on je čovjek s kojim trebaš razgovarati.

- Napravio sam zbrku, nisam li? Evo u čemu je stvar... kad sam imao jedva dvadeset jednu godinu napravio sam najveću pogrešku u životu. I ona ima dokaz.

Maris se pokušala sjetiti Davida kada je bio mladić. Nikada nije obraćao pozornost na nju tijekom posjeta u Kelby Hall, niti je ona željela to. - O čemu govoriš?

- Ova žena tvrdi da mi je žena. Dobro, da budemo iskreni, ona je moja žena. Bio sam dozvoljene dobi i vjenčali smo se u crkvi od strane njena oca, koji je očito dao pristanak.

Maris potisne napadaj smijeha. - Ti si oženjen pastorovom kćeri?- Nevjerovatno. Što god da je očekivala to nije to.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Nije bio moj odabir, uvjeravam te. Bila je trudna, i pastor je znao s pištoljima. Za čovjeka mira imao je nevjerojatno agresivan nastup kada se radilo o Catherine. Ponudio sam im novac, ali se nisu dali potkupiti. Morao sam se oženiti ako sam htio sačuvati golu kožu.

David se igrao svojim nekorištenim nožem čekajući da Maris progovori. Kada nije pronašla riječi – zasigurno je kasno za "Čestitam" – on nastavi. - Sada vidiš zašto nisam mogao oženiti Jane prije dvije godine kada se našla u istoj situaciji. Bigamija je zločin. Ironično je to da sam samo malo čekao s umakanjem svojeg kurca svi bi se moji problemi riješili. Brak sa slatkom, malom rođakinjom koja muca, novac, i sigurna titula.

David je bio oženjen. Koliko je Maris znala nikada se nije držao svojih zavjeta. - Je li Jane znala? Henry?

- Jadna Jane je. Morao sam joj reći zašto ju ne mogu oženiti, zar ne? I pogledaj što se dogodilo. Znam da me držiš odgovornim i priznajem da jesam. Nikada nisam očekivao da si oduzme život. Mislio sam da će ju ujak Henry poslati u Italiju ili negdje drugdje na neko vrijeme. Ali je nju bilo strah reći mu.

A Maris nije primjetila da joj se prijateljica promijenila. Nikada si to neće oprostiti. - Ali Henry nije znao za tvoj brak.

- Ne. Bila je to jedina stvar koju sam uspio sakriti od njega ali ušutkivanje Maris sve ove godine nije bio lagani zadatak, uvjeravam te. Tvoj je džeparac malo pomogao. Čudno nije li?

Novac za šutnju od jedne žene prenesen drugoj. Tvoj je suprug poput jazavca kopao po mojim aferama. Imao je popis svih mojih veza i čitao mi ga svaki put kada bi se pojavio. Jesi li to znala?

Pozvan pred stol poput nevaljala školarca svaki put kada bi se pojavio na njegovim vratima. Ne moram ni reći da to nisam volio.- proučavao je manžetu. - Možda sam mu rekao nekoliko stvari kako bi ga uznemirio.

Henry je bio skoro pa apoplektičan nakon posljednjeg susreta lice u lice s nećakom. Prijetio si uništenjem kolekcije Kelby.

David slegne. - Priznajem da mi nije stalo do toga. Nije mi jasno zašto je bio obuzet svim tim starim smećem. Ali znam koja mi je dužnost. Kao grof, sve moram ostaviti sljedećoj generaciji.

Sljedećoj generaciji. Maris odgurne svoj tanjur i ustane, bila je previše uznemirena da bi sjedila minutu dulje. Prišla je prozoru. Reyn je davno nestao niz cestu. - Rekao si da je Catherine bila trudna kada si se oženio.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Da. Imam kršnog sina. Vjerujem da mu je 16 godina.

Sin. Okrenula se prema Davidu, pokušavajući se suzdržati. - Ne znaš koliko je star?

- Pa, znam brojati. Moj je, u redu. Njegova je prokleta majka bila djevica i rodila je devet mjeseci nakon prve noći kada sam ju uzeo. Imali smo poprilično vrelu aferu tijekom mjeseca koji sam proveo na selu. Sreli bi se svaki dan, šuljala se iz župe poput malog špijuna.- cerio se i Maris skrene pogled. - Nema do toga kad potpuno nevinu osobu zastraniš, Maris, iako ne očekujem da djeliš moje mišljenje. Vjerujem da se smatraš jednom od mojih žrtava, zar ne? Za razliku od tebe Catherine me se nije mogla zasititi, ali više ne. Oduvijek smo živjeli odvojeno.

Ne slažemo se dobro.

Tako je i očekivala. Tko bi mogao zatvoriti oči dok mu muž ulazi u afere kao da je slobodan?

Znači Henry je imao još jednog nasljednika pored svojeg nepažljivog nećaka. To bi ga saznanje umirilo oko ambicija za titulu. Da je znao, ponudio bi Catherine i njenom sinu dom u Kelby Hallu. Volio bi vidjeti kako dječak tamo odrasta!

- Nekako je Catherine čula za smrt ujaka Henrya. Mjesecima me proganja želeći se preseliti u drevno sjedište, postaviti se kao grofica i odgajati mladog Petera za nasljednika. Rekao sam joj da još uvijek nije moj, da ćeš me možda izbaciti iz nasljedstva s derištem u trbuhu. Iskreno, sada ne bi imao ništa protiv da rodiš sina i uštediš me muke oko gušenja žene. Uopće nije lijepo ostarila.

Maris se ugrize za usnu kako se ne bi smijala. Pomisao na uglađena, milozvučna Davida Kelbya zauvijek zarobljenog u užasnom braku. Iako je možda bio negativac, nekako nije mogla vidjeti njegove duge bijele prste oko ženina vrata. Previše bi se trebao potruditi za to.

- Reci Catherine da ću se susresti s njom. Neka povede sina. Ide li u školu?

- Tko ima novaca za školarinu? Ne mogu ga poslati i pritom plaćati svojeg krojača. Njegov ga djed podučava u vukojebini u kojoj žive. Catherine se hvali kako je bistar. Nema ništa drugo za raditi nego učiti. Nema zabava. Zbog tog sam se razloga i spetljao s njom. Bio sam u posjetu starom prijatelju Montagueu i tamo je bila ona, 15 godina stara, rumena i plava. Prava Eva. A sada je zmija u mojem vrtu.

Razdjevičio je petnaestogodišnju djevojku. Tko li je zmija? - Jadan David.- reče Maris s prizvukom ismijavanja.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Siguran sam kako misliš da sam dobio što sam zaslužio za sve probleme koje sam ti priuštio. Šteta što ujak Henry nije živ da mi se smije.- Davidovo lice se vrati u standardni neugodan izraz. - Upozoravam te, ako me pokušaš prevariti i podvaliti dijete neke lokalne mljekarice kao svojeg sina, znati ću. Gledat ću. Mislim da će i Catherine. Ništa ju neće spriječiti da napokon vidi svoje dijete na mjestu koje mu pripada.

- Nebesa. Tresem se.- i doista je. Od suzdržana smijeha. Riješenje njene trenutne agonije je bilo jednostavno kao podsmijeh na Davidovom licu. Olakšanje njene sveprisutne savijesti. Ali prije nego li donese neopozivu odluku mora se prvo susresti s gospođom Catherine Kelby i njenim sinom.

Neće ništa reći Reynu. Još ne. Ali nakon prošle noći, pomisao na život bez njega je bila nemoguća. Briga ju ako izazove užasan skandal. Biti će nova grofica od Kelbya, novi nasljednik.

Kako je David krenuo sigurno će ga upucati neki ljubomoran suprug ili pokupiti jednu od neizbježnih bolesti koje su kružile među muškarcima takvih sklonosti. Čak i da poživi dug život i bude neodgovoran grof, imao je sina koji bi mogao biti vrijedan.

- Kakav je Peter?

- Nemam pojma.- unatoč njegovu mirnom tonu glasa, vrhovi ušiju su mu pocrvenili.

- Ne poznaješ svojeg sina?- upita Maris.

- Ne možeš očekivati od mene da se zakopam na selo kako bi razgovarao s prištavim dječakom. Vidio sam ga prije nekoliko godina i nije mi imao za reći dvije reći. Njegova majka vjerojatno laže kada kaže da je pametan. Ja nisam vidio dokaz.

Jadan Peter. Ili možda nije. Nitko ne bi pomislio da je David Kelby dobar utjecaj za mladića.

Možda je milost što je živio sa svojom majkom i bratom.

- Kako god, možeš sama provjeriti. Catherine bi trebala svaki dan stići u Kelby Hall.

Pokušao sam ju spriječiti ali uzaludno. Misli da je tvoja trudnoća neka vrsta trika kojim ju pokušavam izbaciti ali jedan pogled na tebe će ju ušutkati. Osim ako nemaš jastuk ispod haljine i natjerala si idiota Crandalla da laže za tebe. Jesi li znala da je imao drskosti optužiti me da sam imao nešto s ujakovom smrću? Samo zato što sam posjetio prijatelja u Hallu te noći kada je umro.

- Pretpostavljam, prijateljicu.- Njegov špijun.

- Ljubomorna?- David podigne smeđu obrvu. - Imali smo dobrih vremena, nismo li, draga?

Iako si brzo izgubila volju. Nisam te imao prilike podučiti onome što žena treba znati kako bi

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord zadovoljila muškarca. Pitam se kako si uspjela vratiti mojeg starog ujaka u svoj krevet. Koliko sam znao nije bio u mogućnosti obavljati bračne dužnosti.

Maris se ispravi. - Tvoj je doušnik bio netočan, Davide.

- Je li? Pitam se. Možda si imala aferu s vrtlarom ili slugom, možda čak uz ujakovu dozvolu.

Stari bi učinio bilo što da me izbaci. Možda je gledao sa strane.

- Davide! Odvratan si!

Bio je opasno blizu istini, ali to nije mogao znati.

- Moja mi se žena javi čim uhvati priliku, što, hvala Bogu nije često. Dogovoriti ću da ju pošalju ovdje kada stigne na vrata Kelby Halla. Što se mene tiče, ovih sam dana vezan uz London. Sezona je. Možda bude lijepih cura koje treba namamiti u grmlje. Grofovstvo dodaje sjaj na sve. Majke imaju velike nade za svoje kćeri kada me vide kako dolazim.

Bio je u zabludi. Sa skoro 38 godina, pokazivao je znakove godina razvratnog života.

Njegova tamno crvena kosa je postajala sijeda, usta uokvirena dubokim borama, struk mu je bio deblji nego li se sjećala. Nekoć ga je smatrala zgodnim, prekasno je shvatila da je i njegov šarm lažan.

- Sretno u lovu, onda.- reče. - Kako li će biti razočarane kada otkriju da imaš ženu i dijete.

- Nema razloga da to itko zasada dozna. Ako budem imao sreće Catherinina kočija će se prekrenuti u provaliju i ja ću biti ožalošćeni udovac. Ne gledaj me tako! Ubojstvo nije moj stil, Maris, inače bi davnih dana ugušio ujaka Henrya.

- Kako utješno..- priđe zvonu i Ajolzije se odmah pojavi. - Molim te isprati mojeg nećaka, Alojzije.

Mladi sluga mračno pogleda Davida. - Sa zadovoljstvom, gospodarice.

David zabaci glavu i nasmije se. - Kakva lojalnost. Odlazim. Zasada. Ali ovo nije posljednji put da me vidiš.

Maris se sruši u stolicu kada je otišao. Možda neće proći dugo do trena kada će biti savršeno sigurna od njega. Da se ne boji kako neće moći ustati bez pomoći, mogla bi se spustitit na koljena i moliti.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Poglavlje 30.

Lipanj 1821.

Reyn je bio sagnut nad bilježnicama tražeći informacije. Bilo mu je teško sjesti za stol jer se sjećao što se dogodilo na podu ureda prije tjedan dana. Sve što je mogao vidjeti u glavi je Maris, njena glava nad njegovom, ljupke usne oko njegova kurca, tamne trepavice kako drhte dok ga uzima najdublje što može.

Bilo je božanstveno, a sada je u paklu. Nije čuo ništa o njoj otkad ju je ostavio s Davidom.

Maris je poslala Ginny propisnu zahvalu za njenu gostoljubivost sljedećeg dana ali nije u njoj bilo tajne poruke za Reyna. Nije mogao prestati odlaziti do šumarka svaki dan, ponekad dva puta. Nije bilo nikakvog njenog zaloga zavezanog za granu drveta, niti pisama u kojem mu govorio o svojoj ljubavi uguranog u duplju, niti rasporeda kada bi ga mogla podučavati žena, gospođica Holley. Provjerio je, gledajući u travu dok se nije osjetio poput potpune budale.

Gospodin Swift ju je posjetio i do trena kad je stigao, David Kelby je otišao. Otišao za London. Barem Maris nije uznemiravao čovjek.

Sve do sljedećeg susreta.

K vragu. Mora biti nešto što može učiniti kako bi ju zaštitio od Kelbya. Reyn baci pero i pošprica tintu po stranicama. Pogleda u svoje od rada ogrubljele ruke, i skupi prste u dlanove, podigne palčeve i okrene ih dok mu se zglobovi nisu sreli. B je bilo na lijevo a d na desno – ili obrnuto? Bio je beznadan.

Možda bi zauvijek ostao gledati u ruke ali začuje kucanje na vratima ureda. Brzo zatvori bilježnicu. - Uđi.

Bio je to mladi Jack, noseći čisto bijeli papir, preklopljen ali ne zapečaćen. Duplo sranje.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Što to imaš?

- Poruku s Hazel Grangea, kapetane. Donio ju je jedan od slugu. Nije mogao ostati nakon što ju je dostavio. Morao je otići do sela prije nego li se nešto drugo dogodi.

Reynu se osuši grlo. Bilo je prerano za dijete. - Nešto drugo? Nije to rekao?

- Ne, gospodine. Bio je u žurbi. Otišao je kao da mu život ovisi o tome. Nećete pročitati? Čisti ja papir na sebi imao Jackov zamuljan otisak prsta. Reyn ga otvori i mučio se pročitati.

Njemu je izgledalo kao Najdolje ba obmah bođeš. Grofica te treda. A. Reyn pređe kroz riječi u glavi prevodeći ono što je vidio u ono što znači. - Alojzije je to donio?

- Nije rekao svoje ime, gospodine. Bio je sluga. Ali nije imao bijelu periku niti pletenicu.Jack šmrcne odbacujući.

- Osedlaj Brutusa.

- Toga vraga?

- Da, vraga. Učini kako sam ti rekao, brzo.- Reyn je prošao tintom zaprljanom rukom kroz dugu kosu. Maris će ga morati pirmiti takvoga. Ako je u nevolji, neće ju biti briga je li njegova kosa neuredna a kravata odsutna. Spustio je rukave, primio staru jaknu od tvida sa stolice i otišao pomoći Jacku.

Jack je rekao da je Alojzije otišao cestom, ali je Reyn jahao preko polja. Kada je uočio Hazel Grange, sve se činilo normalno. Pastoralno. Lijeni dim je izlazio iz kuhinjskog dimnjaka.

Kuća je izgledala kako treba izgledati kuća jedne plemenite dame, i Reyn u trenutnom stanju nije bio primjeren za ući kroz prednja vrata.

Nije važno. Odjahao je do kuhinje, Stephen Prall je teško držao korak s njim i uzeo Brutusove uzde.

- Je li grofica dobro?- upita kad je sjahao. - Primio sam poruku.

Obrve muškarca se spoje. - Koliko znam je. Oni u kući će više znati.

Reyn uđe u kuhinju i uznemiri prisutne dame. Činilo se da slažu pladanj za čaj s mnoštvo poslastica, podsjetivši Reyna da je bio previše zauzet za doručak ili ručak. - Dobar dan. Došao sam razgovarati s Alojzijem. Je li ovdje?

Sluškinje pogledaju Margaret, Marisinu domaćicu. - Mislim da je otišao poslom, kapetane Durant.- reče

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Da, po mene.- reče, pokušavajući se nasmiješiti. - Znate li što o tome? Njegova je poruka dala do znanja da je hitno.

- Pa, ne bi nazvala hitnim, ali mi je drago da ste ovdje. Moja gospodarica ima goste.

- Goste?

- Da. Osobu koja tvrdi da je grofica od Kelbya, koja čini se misli kako bi ova kuća trebala biti njena. I dječak. Jadničak ima takvu majku.

Znači nije David Kelby. Reyn si dopusti opustiti se na tren. - Je li poslano po gospodina Woodleya?

Reyn je imao vrlo diskretan odnos s odvjetnikom starog grofa. Smaragd nije bio njegova jedina plaća za kratko vrijeme u Kelby Hallu. Woodley je tvrdio da ne zna detalje privatnog dogovora u koji je Reyn ušao s Henryem Kelbyem, ali mu je u potpunosti platio.

- Da. Alojzije je odjahao u Shere nakon Merrywooda kako bi mu poslao poziv poštom. Ali tko zna kada će gospodin Woodley doći s papirima posjeda?

- Možda ja mogu pomoći. Ta žena nije luda, zar ne? Opasna?

- Nije izvukla pištolj. Ali diže frku. Jadnoj grofici se ne smije smetati u njenom osjetljivom stanju.- Margaret se zacrveni, shvaćajući da ne bi trebala razgovarati o tako nečemu sa strancem.

- Slijedit ću vas s pladnjem čaja, može?

- Čekajte.- Čim je Margaret počela hodati na rubu nepristojnosti zagladi Reynovu vjetrom išibanu kosu i doda mu laneni rupčić da obriše znoj s lica. - Mislim da će to biti dovoljno.

- Hvala, madam.

Tko li je gošća koja misli da se može useliti u Hazel Grange? Nešto se vrlo čudno događalo.

Slijedio je Margaret i jednu od sluškinja uz kratke stepenice do glavna kata. Vrata Marisine primaće sobe su bila otvorena i ženski je glas odmah počeo bunjati u njegovim ušima.

- Ako ne mogu imati Kelby Hall, ne vidim razloga zašto Peter i ja ne bi imali ovu kuću.

- Gospođo Kelby.- reče mirno Maris, a zatim prestane kada su Reyn i sluge ušli u sobu. Ona istog trena ustane. - Kapetane! Ovo je neočekivani posjet.

Reyn joj priđe i poljubi ruku, nešto što ne bi inače učinio. Nije bilo tajnog stiska niti dodira jezika. - Lady Kelby, molim vas oprostite na mojoj priljavštini. Prolazio sam i sjetio se kako sam želio s vama razgovarati o preuređenju vaših staja što prije. Jesam li došao u nezgodno vrijeme?

- O, ne. Uvijek ste dobrodošli. Znam koliko je vrijedno vaše vrijeme. Ako mi se pridružite na čaju sigurna sam da možemo porazgovarati nakon što moja gošća i njen sin odu.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Reyn pogleda ostale osobe u sobi. Mladić je ustao na njegov ulazak, dječk koji nije imao više od 15 ili 16 godina i čiji obrazi još nisu vidjeli britvu. Iako nije izgubio dječako salo dječak je bio visok, s hrpom tamno crvene kose i tamnih očiju. Nešto mu je u vezi njega bilo jako poznato.

Njegova je majka ostala sjediti. Bila je izblijedljela plavuša koja je imala previše uvojaka za ženu svoje dobi i imala neosobitu figuru. Njene su ga plave oči lukavo gledale. Osjećao se poput komada mesa u mesnici.

- Tko je to, Maris?

Reyn primjeti kako se Maris trgnula na korištenje svojeg krsnog imena. - Mogu li vas upoznati s mojim susjedom, kapetanom Reynoldom Durantom? Kapetane, žena mojeg nećaka, gospođa Kelby i njen sin, Peter. Žena i sin Davida Kelbya, nećaka mojeg muža.

Reyn osjeti kako se soba okreće- Drago mi vas je upoznati,- reče učtivo. Pronašao je stolicu a zatim se spustio u nju. - Nisam znao da je gospodin Kelby oženjen.

- Poznajete mojeg supruga?- Prema njenom tonu glasa bio je jasno da je bilo koji Davidov prijatelj njen neprijatelj.

- Samo u prolazu. Upoznao sam ga u Kelby Hallu kada sam radio neke poslove za starog grofa.

- Kakav je to bio posao? Obnova staja? Nisam vidjela trag nove gradnje kada sam bila ondje.

- Popisivao sam njegovu kolekciju starina. Žao mi je što moram reći da nisam završio posao prije nego li je grof preminuo. Pojavila se prilika koje je promjenila put moje karijere i tako sam postao vlasnik Merrywood farme. Uzgajam konje.

Iako lagano blijeda, Maris je sipala čaj i dodavala tanjure kao da zabavlja Davidovu ženu svaki dan u tjednu. Reyn otpije veliki gutljaj.

- Peter je lud za konjima, nisi li, dragi?- Dječak se zacrveni kada je zagrizao u svoju torticu.

- Nismo mu uspjevali naći odgovarajućeg konja ali to će se promijeniti sada kada će David biti grof. Ako Bog da. Bez uvrede, Maris, ali sigurno shvaćaš da se nadamo rođenju zdrave djevojčice.

- Gospođo Kelby – Catherine – i ja se nadam da će se vaše nade obistiniti.- reče Maris meka glasa.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Dobro, pripada mi nešto nakon načina na koji se David ponio prema meni. Prema nama.reče kada se njen sin još jače zacrvenio. - I ako se moje nade uruše uvijek se mogu ovdje useliti.

Nije kao Kelby Hall, naravno, ali bolje od parohije, nije li Peter? Moj je otac pastor.- dodala je zbog Reyna. - Nema sumnje da ćemo mu nedostajati ali je krajnje vrijeme da imamo svoje imanje.

Jadni Peter nije ništa rekao, izgledao je poput debeljka kojeg je uhvatila lisica.

Reyn vidi priliku za svoje sudjelovanje. - Bio sam pod dojmom, grofice kako Hazel Grange nije dio nasljedstva. Nije li ga vaš suprug kupio vama i vašim kćerima koje bi mogle biti iz toga braka?

- Je, i to je ono što pokušavam objasniti C- Catherine. Hazel Grange je moj. Gospodin Woodley joj se može objasniti.

- Ta stara žena?- siktala je Catherine Kelby. - Pokušao me jučer izbaciti iz Halla, ali ja znam svoja prava. To je Davidova obiteljska kuća a mi smo Davidova obitelj, priznao on nas ili ne. Imam vjenčani list. Nitko neće reći da je moj dječak kopile.

- Mama!- Peter Kelby je bio u agoniji.

- Prestani prekidati, Petere. Nisi ništa napravio do li mi kontrirao na svakom koraku danas. Što li će grofica misliti? Bio si nepristojan, govorio van svojeg reda.

Lonac je našao poklopac. Reyn je Catherine Kelby smatrao nevjerojatno pričljivom. Kao pastorova kćer nije bila mlaka niti blaga.

- Želiš li još jedan keks, Petere?- upita pristojno Maris.

Dječak klime, tih i jadan.

Kakva li je muka imati takva dva loša roditelja, pomisli Reyn. Butler Kelby Halla će imati što je želio ako Maris rodi kćer a David i Catherine se usele i unište njegovo kućanstvo.

Reyn uhvati Marisin pogled. Osmijeh koji mu je uputila je bio tako očaravajući – pun ljubavi – te se on nasloni u stolici.

Možda je željela prevariti Davida, ali uskratiti mladom Peteru njegovu budućnost je potpuno druga stvar. Časna žena poput Maris to nikada ne bi učinila.

Maris spusti šalicu. - Kapetane sjećate li se ponude koju ste mi dali neki dan?

- Ponuda?- upita Reyn ali mu se jezik iznenada zadebljao.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Da. Puno sam razmišljala o tome, i shvatila da previše razmišljam. Prihvaćam vašu ponudu. Zapravo, što prije budemo mogli planirati renovaciju to bolje. Prije nego dijete dođe, sigurno. Neću imati vremena napraviti sve potrebne dogovore nakon što se dijete rodi.

Reyn je znao da su mu usta otvorena.

- Zašto vam je stalo do preinaka u Hazel Grangeu ako možda završite u Kelby Hallu?- upita Catherine, uzimajući si komad ušećerenog đumbira.

- Nemam se namjeru vratiti u Kelby Hall.

Catherine se pridruži Reynu otvorenih usta. Jednom je ona bila bez riječi.

- Nećete se vratiti?- upita Peter nakon što se umalo ugušio u keksu od vanilije. - Što je s tim veličanstvenim artefaktima? Etrušćanskim pronalascima praujaka Henrya? Knjižnicom? Svemu je mjesto u muzeju. Nisam nikada vidio ništa slično.

- Znaš li, Peter, da je najiskrenija želja mojeg supruga bila pretvoriti dio Halla u muzej i otvoriti ga javnosti. Želio je da budem voditelj, možeš li vjerovati? Većinu sam života radila prema toj ideju ali sada me druge stvari zanimaju. Vrijeme je da Kelby kolekcija pronađe novog voditelja. Henryu bi bilo drago vidjeti tvoj interes. Tvoj mi je otac rekao da si učenjak.

Peter trepne. - Je li? Moj je otac govorio o meni?

Maris klimne. - Došao je upo- obavijestiti me da ćete me oboje posjetiti i meni je drago da jeste. U Kelby Hallu ima dovoljno toga da te okupira i tijekom cijelog života širi tvoje znanje o klasičnom obrazovanju. Do trena kad postaneš grof, mogao bi sve organizirati.

Catherine spusti šalicu uz tresak. - Bojim se da vas ne razumijem lady Kelby.

- Ne, ni ne očekujem da razumiješ. Nekih dana ni samu sebe ne razumijem. Molim vas uživajte u čaju i ako vam ne smeta ispratite se sami kada završite. Sigurno se želite vratiti u Hall prije mraka, postoje neke stvari koje moram raspraviti s kapetanom. Znate jako je zauzet. Jako puno, zato i jaše selom napola odjeven i bez ogrtača, ali nema veze. Postoji problem s jednim od mojih konja. Kapetane hoćete li me otpratiti do staja?

Reyn ustane, pomalo nesiguran. - Naravno.

Ustane i Maris govoreći direktno Catherine. - Sigurna sam da će vam se gospodin Woodley javiti s detaljima oko ovog imanja. Pozdravite Davida kada ga vidite. Peter je krasan mladić. Onoboje- bi trebali biti ponosni.

Dječak je bio crven. - Hvala vam, moja gospo.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Bilo je jasno da Catherine Kelby nije znala što s Marisinim malim govorom. Kada ju je Reyn posljednji put vidio mrštila se posežući za torticom od jagoda. Žurio je za Maris kada su napustili sobu. - Što...?

- Tiho. Još ne.

Sluga Philip otvori prednja vrata i Reyn krene za njom van. Nebo je bilo plavo i bez oblaka.

Marisina mala crna kapica je treperila na toplom povjetarcu dok je vodila Reyna do stražnjeg dijela kuće i ograđenog vrta. Okrenula je ključ u željeznoj bravi, i brzo prešla preko pokošena travnatog puta kako bi sjela na zasjenjenu klupu.

Reyn je ostao stajati. - Ne vidim konje.

- Lagala sam. Hvala na dolasku. Tko je poslao po tebe? Betsy?

- Alojzije.

- Blagoslovljen. Ta je žena nepodnošljiva. Ali vidim veliki potencijal u njenom sinu.

- Njegova mu majka nije dala da dođe do riječi.

- Imala sam priliku nasamo razgovarati s njim dok je Margaret njegovu majku vodila u obilazak. Dugi obilazak ili koliko dugi može biti u kući umjerene veličine. Izvukla sam se.Maris klimne, stavi ruku na crnu tkaninu koja je prekrivala njen trbuh. - Prenaporno za ženu u mojem stanju. Tako da sam sjedila u udobnoj stolici i razgovarala s njim dok je njegova gramzljiva majka vjerojatno prčkala po mojoj kutiji s nakitom, iako tamo nema puno toga.

Dječak je jako pametan i čini se da nije naslijedio ništa od roditelja.

- Što hoćeš reći Maris?

- Udat ću se za tebe... ako me još uvijek želiš. Moram razgovarati s gospodinom Woodleyem oko zakona ali vjerujem da se bilo koje dijete rođeno u braku smatra kao dijete mojeg muža, bez obzira koliko je kratak brak. Možemo zajedno podići naše dijete, Reyn. Nema više obmana.

Henryu bi se svidio Peter, sigurna sam. Ako uspije ostati čist uz takvu harpiju od majke možemo samo zamisliti kakav će postati uz obrazovanje i gospodina Woodleya koji se brine o njegovim interesima.

- Što je s Davidom?

Maris slegne. - Mogao bi biti u skladu s ulogom. Ako ne, koliko štete može učiniti? Imat će pune ruke držeći svoju ženu pod kontrolom. Jadnik.

Reyn sjedne pored nje i primi ju za ruku. - Ne slažem se. Kako možeš osjećati simpatiju prema njemu? Tajni brak? Napustiti svoje dijete tijekom svih ovih godina?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord - Upravo to. Nikada se ne smije napustiti dijete. To je bila tvoja briga cijelo vrijeme, nije li?

Zato nisi htio nastaviti sa Henryevim planom.

- Isprva. Ali je sad tu mala stvar da sam se zaljubio u tebe i da ne mogu pomisliti na život bez tebe.

Pogledala ga je suznih očiju. Njene su su suze uvijek utjecale na njega. - Nećeš morati.

- Jesi li sigurna, Maris?

- Jesam.

Poljubac se činio ispravnom stvari. Jedina stvar za učiniti. Vjenčati će se, nakon svega, i ako ih itko vidi kroz kovanu ogradu kakve ima veze? Reyn dotakne svojim usnama njene i izgubi se.

Bilo je predobro- poljubac, vrijeme, jednostavno riješenje za njihovu nedoumicu. Ali on je uvijek pazio na nevolju. A ona bi ga inače pronašla... ako dovoljno dugo čeka. Ako Maris misli da bi mogla ostaviti svoj stari život iza sebe i udati se za njega, on ju neće odgovarati.

Niti razgovarati s njom – samo poljubac – iako da bude iskren, tu nema samo.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Epilog 1.

Rujan 1821.

- Ne mogu podnijeti. Kako je ona?

- Kapetane Durant vašoj ženi ide sjajno.- babica, gospođa Lynch, mu doda čisti mokri ručnik.

Reyn je prestao brojati koliko mu je čistih vlažnih ručnika dala tijekom prosteklih dvadeset sati.

- Ako želite ostati, iako je to nepristojno, čini se da vas gospođa Durant želi, iako se svi pitaju zašto jer ste vi svoj dio odradili i doveli nas u ovaj nered – morate staviti osmijeh na svoje lice i obrisati njeno.

Reyn je dao svoj najbolji pokušaj, što je bilo više grimasa a manje osmijeh.

- Ne tako. Izgledate kao da ste pojeli nešto loše. Budite hrabri zbog djevojke kao što je ona hrabra za vas.

Nakon karijere u vojsci, Reyn je mislio da zna što je hrabrost, ali je bio u krivu. Maris je bila hrabrija od ostalih. Nakon skoro cijelog dana trudova, dijete nije lako dolazilo na svijet, unatoč naporima gospođe Lynch.

S razlogom su muškarci bili maknuti od svojih žena tijekom toga. Razlog zbog kojeg su se opijali čekajući dolje i slušajući jauke. Maris je učinila svoj dio jauka i svaki je sjekao Reynovo srce.

- Trebali bi poslati po dr. Crandalla.- šapne Reyn dok je zaglađivao Marisinu obrvu. Oči su joj bile zatvorene a ona je bila blijeda poput plahti na kojima je ležala, smeđa pletenica je bila

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord morka. Odustala je od vrištanja prije nekog vremena i bila je tiha. On pomisli kako mu je draže vrištanje.

- Predaleko je. Neće stići na vrijeme. Neće još dugo trajati.

- Dr. Sherman onda.

Gospođa Lynch reče - On je pijanac. Budite strpljivi kapetane. To je moja cura. Mislim da ćemo vas podići da prošetate, draga. Kako vam to zvuči?

Marisine bijele usne su se jedva micale na odgovor. - Što god smatrate najboljim.

- Osloni se ta tog snažnog, zgodnog supruga. Jako dobro, draga. Samo do stolice i natrag. I onda opet. I opet.

Reyn se osjećao kao da hodaju naprijed natrag do svoje propasti. Njegova se žena naslonila na njega, cijelo tijelo joj se treslo. Svaki je korak bio ogroman napor. Nikada se nije osjećao tako beskorisnim. Ako se dijete ikada rodi više ju nikada neće dotaknuti.

- Lakše će biti sa sljedećim djeteom.- reče Maris, od čega Reyn zatetura.

- Planirate veliku obitelj, zar ne?- upita gospođa Lynch.

- Da. - Ne!- zareži Reyn.

- Barem još jedno nakon ovoga. Ne želimo da bude usamljen.- Maris mu uputi izbijedljeli osmijeh.

- Nemoguća si, ženo.

- Tako si mi rekao! Oh! Oh! Počeo je paničariti od njena oštra udaha ali se gđa. Lynch nasmiješi. - A, jako dobro gđa Duranta. Ponovno smo počeli. Još nekoliko okreta i vratiti ćemo se u krevet i sjesti. Kapetane, podignite jastuke i dajte joj ruku. Nemojte se iznenaditi ako slomi neke kosti, a i u svakom slučaju imate drugu ruku, zar ne?

Reyn zaklopi oči kako ne bi vidio Marisine usne koje su se izvile od boli. Trudovi su bili pravilni i vrlo blizu. Ponovno je počela stenjati a zatim vrištati. Gđa. Lynch je mrmljala ohrabruljuće riječi, usmjeravala Betsy koja se skupila u kutu sobe da joj pomogne.

Nikada si neće oprostiti ako se nešto dogodi njegovoj ženi.

Vjenčani su posebnom dozvolom gospodina Swifta, koji je bio negdje dolje s Ginny i gospođom Holley, vjerojatno nisu uživali u brandyu dok su čekali. Bilo je to malo vjenčanje u ograđenom vrtu Hazel Grangea, pristuni su bili samo njihova posluga i njegova sestra kao

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord svjedok. Niti Reyn niti Maris nisu marili što njihovi susjedi misle o iznenadno, skandaloznom braku. Jednom će tračevi nestati i možda ljudi zaborave da je Maris grofica.

Reyn još uvijek nije znao što će reći sinu ili kćeri. Nadao se da će biti dorastao zadatku kada dođe vrijeme za to.

Durantovi su odlučili svoj dom napraviti na Hazel Grangeu. Kada se Ginny uda za vikara, Swiftovi su dobrodošli živjeti na Merrywoodu, ako budu mogli podnijeti dolaske i odlaske konja i ždrijebadi u svakakvo vrijeme. Što li je mislio kada se javio za ovu dužnost? Samo zato što je oždrijebio nekoliko ždrijebadi nije bio stručnjak. Ali Maris ga je zamolila, velikih i suznih očiju. Nikada nije mogao oduprijeti se njenim suzama, od prvog dana kako su se sreli.

- Lijepo, draga, jako lijepo. Tiskaj, tako treba. Da, samo tako. Ne radi li sjajan posao, kapetane?- Sjajan.- Reyn osjeti izmaglicu u glavi.

- Pogledajte. Beba dolazi, kapetane.

Navikao je slijediti zapovijedi, ali se bojao da će ga prizor djeteta kako dolazi uništiti.

Umjesto toga je pogledao u svoju suprugu. - Volim te, Maris.

- I... ja... tebe... oh.

U kutu oka je vidio nešto tamno i krvavo kako je kliznulo na krevet. Srce mu je stalo.

- Reyn, nanosiš mi bol.

Gđa. Lynch pomakne ruku na Marisinom trbuhu. - Betsy, uže i škare, molim vas. Imate lijepu malenu djevojčicu, gđa. Durant. Još jedan snažan tisak i izaći će vam placenta i vaša će djevojčica biti spremna za držanje. Nije li slatka, kapetane?

Njegova kćer proizvede mali šmrkavi zvuk. Reyn je mislio kako se bebe treba pljesnuti preko stražnjice kako bi snažno zaplakali. Malo je biće izgledalo jedva živo.

- Je li u redu?- upita Reyn.

- Naravno da je. Obje su. Sredite se gospodine. Blijedi ste poput duha.

Bilo je još krvi i nereda. Bio je nebrojeno puta u bitkama ali ga ništa nije pripremilo na ovo.

Gđa. Lynch je masirala pupčanu vrpcu sve dok nije bila zadovoljna, a zatim ju je zavezala na dva mjesta i presjeka. Dala je dijete Betsy da ga očisti i zamota dok se ona pobrine za Maris. Prošla je cijela vječnost prije nego li je mu je predstavljena kćer.

- Kćer. Jane. Tako sam sretna, Reyn.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord I on je bio. Uvijek bi bilo nešto žaljenja i zbunjenosti da je Maris rodila sina.

- Sljedeći će biti sin.- namigne mu gđa. Lynch, i Reyn odluči kako bi bilo neprilično udariti ju. Nije želio zamisliti kako Maris ponovno prolazi kroz sve to.

- Evo je, moja gospodarice.- reče Betsy. Prema njoj pomagala je mami prilikom nekoliko poroda i znala je sve o bebama.

Reyn je gledao kako se Jane smjestila u udubinu Marisine ruke.

- Pretpostavljam da je dojilja dolje.- reče gđa. Lynch.

- Je, ali bi prvo ja sama željela probati.

Bio je užasnut kada mu je njegova grofica rekla da inzistira na tome da sama hrani svoje dijete ali ga Maris podsjeti da više nije grofica. Prsti su joj se tresli dok je pokušavala otkopčati spavačicu.

- Pusti mene, ljubavi. Skidanje dama je moja specijalnost.

- Bolje ti je da ne skidaš nikoga osim mene.

Poljubio je njeno mokro čelo. - Ne bi ni pomislio. Jesi li sigurno dobro?

- Kako možeš sumnjati? Pogledaj Jane i reci mi da ona nije najljepša stvorena stvar.

Reyn se nije u potpunosti slagao sa svojom ženo, ali je bio dovoljno mudar da klimne. Nema sumnje da će Jane jednog dana bili ljepotica i da će svima skretati pažnju, pogotovo svojem ocu.

Već ga je prestrašila na smrt.

- Idemo dolje reći ostalima i dati vam malo privatnosti.- reče gđa. Lynch. - Ali gđa. Durant će trebati odmor, kapetane. Nemojte ju gnjaviti.- babica i Betsy ih ostave same u sunčanoj sobi.

Nije morao znati koliko je sati. - Šefica je kao i ti.

Njegova su žena i dijete počeli svoje druženje. Janina mala usta se otvore a zatim snažno priljube. - Tiho. Znaš da sam ti uvijek od srca željela najbolje. Kako je ovo čudan osjećaj, Reyn.

Nije nimalo nalik kada me ti tamo poljubiš.

Reyn potisne stenjanje. Kako će podnijeti apstiniranje? Ali kako ne bi mogao?

Uvijek mu ostanu francuska pisma (kondomi?). I povlačenje. Cijeli je život uspijevao nikoga ne oploditi.

- Reyn o čemu je riječ? Izgledaš tmurno - Ništa. Sve je u redu. Najsretniji sam čovjek na svijetu.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Epilog 2.

Siječanj 1822.

Maris je bila tako sretna da joj se činilo krši zakon. Proučavala je svaki mali prst i nokat nakon što je njena kćer popila drugi doručak. Jane je bila svršena, Durantova rupica na obrazu je već bila vidljiva a glava puna ponoćno crne kose. Puno nje. Reyn ju je zvao svojim malim majmunom, što se Jane nimalo neće sviđati kada odraste, i to mu je rekla.

Njen suprug. Nekoć nije očekivala da će se udati. Nekako je pronašla dva dobra muškarca koji su ju voljeli. Njen se život odvijao neočekivanim putevima.

Gospodin Woodley nije ni trepnuo kada mu je prošlo ljeto objasnila svoje planove. Uvjerio ju je kako su Henryeve financijske odluke u vezi nje sigurne i da njena udovičina ostavština – uključujući Hazel Grange – nova grofica od Kelbya ne može dirati. Slegnuo je ramenima kada je spomenuo njeno ime ali se razvedrio na spomen mladog Petera. Dječak je upisao Eton i imao dobru glavu na ramenima, sigurno ne zahvaljujući svojim roditeljima.

Gosp. Woodley ju je nekoliko puta od tada posjetio. Rekao je da se Catherinin otac umirovio i da živi na Kelby Hallu. Bio je učenjak koji se javio pretražiti tavane i biti koristan sada kada više ne podučava svojeg unuka. Što li će pronaći u napuštenim kutijama? Shvati da ju nije briga.

Novi je grof više volio boraviti u Londonu, što je za sve bilo najbolje, osim možda za neku mladu damu čije bi srce mogao slomiti. Svi su se pitali koliko će dugo David glumiti Casanovu sada kada se zna da je oženjen.

- Tvoj će te otac čuvati od muškaraca poput njega.- reče Maris bebi u naručju. - Usuđujem se reći da je on pravi muškarac za prepoznati razvratnika, jer je bio takav prije mene.

- Kakve to gluposti pričaš našoj kćeri?

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Maris podigne pogled i ugleda Reyn na dovratku. Bio je prekriven blatom i krvlju, crvenih obraza od hladnoće.

- Kako je prošlo?

Reyn se nasmiješi. - Imamo lijepo ždrijebe.

- Drugo ovaj tjedan! Brutus je sigurno ponosan.- Ne toliko koliko ja na našu malu ždrijebicu. Kako je danas gospođica Jane? Neću doći sam provjeriti.

- Prerano je ali mislim da joj izbija zub.- Jane je fanatično žvakala sve na vidu uključujući Marisine jadne dojke.

- Naravno. Napredna je za svoje godine. Ugledala se na majku.

- Ali je slika svojeg oca.

- Jadan majmunčić. Nadajmo se da Durantov nos preskače generaciju. Dobro ženo, budan sam cijelu noć i jedva stojim. Naredio sam kupku u garderobi. Misliš li da mi se možeš pridružiti jutros na drijemanju nakon što se očistim?

- Drijemanje, kapetane Durant?

- Rekla si to kao da imam skriveni motiv leći sa svojom ženo.- zjevne. Maris nije bila ni najmanje prevarena.

- Priznajem da sam i ja umorna. Jane je noćas bila nemirna.

- Sjajno. Neću dugo.

- Dobro. Zato što sam jako umorna.

- Nepopravljiva si, znaš?

Maris se nasmiješi. - Učila sam od najboljeg.

Reyn nestane niz hodnik, zviždeći. Pozvonila je Janinoj dojilji, ustala sa stolice i otišla do svojeg toaletnog stolića.

- Prokletstvo.-

Nova sijeda vlas se probijala kroz opuštene kovrče na njenim

sljepoočnicama. Iščupala ju je i rasplela kosu, češljala ju dok joj ruke nisu postale slabe. Zašto je Reynu tako dugo trebalo? Zbilja je bila umorna i s zadovoljstvom će zaspati u muževljim rukama. Nakon što završe s vođenjem ljubavi.

Bio je budalast nakon Janina rođenja. Jadnik si je utuvio u glavu kako ona više ne smije prolaziti kroz porod. Trebalo je nešto uvjeravanja i konzultiranja s dr. Crandallom i Reyn se prije mjesec dana vratio svojim bračnim dužnostima. Nedostajala joj je njihova intima više nego li je

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord mogla izraziti. Za ženu koja je uglavnom živjela unutar pristojnih granica, bojala se da je zastranila u razvratan teritorij.

I bilo joj je drago.

U ogledalu ga je vidjela iza sebe, mokre i zalizane kose. Mirisao je na sapun i muškarca, ni traga konjima. Reyn podigne jednu zločestu crnu obrvu i pruži ruku. Maris nije oklijevala ni na tren.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord

Epilog 3.

Rujan 1826.

Bolje je ovako. Reyn je tmurno gledao u čašu viskija. I dalje mu je bila prva iako je trebala biti barem sedma. Jedna za svaki sat agonije na katu iznad.

Bio je pas. Pravo kopile iako su mu roditelji bili vjenčani. Nekako nije uspio održati zavijet koji si je dao. Po četvrti put u pet godina, čekao je da se rodi novo dijete. Jane i njena dva brata će se uskoro – Bože, kada bi barem bilo uskoro – u dječjoj sobi pridružiti još jedan mali Durant.

To će dijete biti posljednje. Iako mu ne bi dopustila da to kaže ali Maris je postajala prestara za takve stvari. Morat će biti pažljiviji u budućnosti.

Reyn uzdahne. Sretno s tim. Činilo se da je sve što takne razultiralo plodnošću. Njegova konjska farma je bila veliki uspjeh. Njegovi su radnici gradili novu staju na Merrywoodu dok je on sjedio i nije pio svoj viski.

Porod nije postajao lakši s povećanjem iskustva, iako se Maris nijednom riječju nije požalila. Ona je bila ta koja ga je zavela i skrenula s njegovih dobrih namjera, a on je morao priznati da je bila prekrasna majka, kao što je bila krasna u svemu. U dobi od četiri godine Jane je već mogla čitati, zahvaljujući majčinim lekcijama, nije imala očeve poteškoće. Ostalo je vidjeti kakvi će biti Henry i Matthew, ali se činilo da su obojica bistri dečki. Nadao se zbog njihove budućosti.

Možda bi trebao otići gore. Nije njegova krivnja što se onesvijestio kada se Matthew rodio.

Propustio je doručak i ručak i bio je gladan. Gđa. Lynch ga je ovaj put izbacila ali to je njegov dom. Sigurno ima pravo biti prisutan na porodu svojeg djeteta.

- Reyn! Maris te treba.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord Njegova je sestra bila na vratima njegove radne sobe, bila je blizu vlastitog termina. Željela je biti s Maris kako bi znala što ju čeka za dva mjeseca. Ona i Arthur su napokon bili uspješni u začeću. Nije izgledala ništa lošije ali je Reyn imao svoje uobičajene strijepnje.

- Je li dobro? Je li dijete došlo?

- Možeš sam vidjeti nakon što prestaneš postavljati tako glupa pitanja.- Isplazila mu je jezik.

Reyn se penjao po dvije stepenice odjednom. Dijete je plakalo, najljepši zvuk na svijetu za njegove uši.

Maris je sjedila u krevetu, njena je sjajna kosa bila skupljena pod noćnom kapicom. Obrazi su joj bili rumeni a oči sjajile. Nitko ne bi rekao da je sedam sati bila u agoniji. - Ovog puta djevojčica, Reyn. Nije li lijepa?

Reyn pogleda u mali zamotuljak u kolijevki. Bila je čista i ružičasti, i Reyn osjeti napadaj krivnje. Maris je znala kako ga prizor krvi i sukrvice na njegovoj djeci plaši. Čudo da mu to nije smetalo kod ždrijebadi.

- Lijepa je, kao njena majka.-

Reyn sjedne na krevet, primječujući kako su i plahte

promjenjene. Bio je patetičan, zbilja je, ali ga je pomisao na Maris u boli paralizirala.

Postojala je riječ za njega – uxorious. Naišao je na nju u knjizi dok je pokušavao čitati, i isprva nije znao koje je značenje. Znači da je netko pretjerano posvećen svojoj ženi. Kriv sam.

Sjajila je, a njegovo je srce bilo veliko. - Hvala ti Maris, na svemu.

- Trebala bi ja tebi zahvaljivati.- smiješila se, izgledajući duplo mlađa. - Jedva čekam da budem dovoljno dobro kako bi mogli...

- Ne!- Reyn je podigao ruku u zrak. - Ne govori to! Nemoj ni pomisliti!

- Imati piknit u vrtu s djecom? Sigurno nemaš ništa protiv toga. Lišće će mjenjati boju i ako se svi toplo obučemo, trebalo bi biti dobro, čak i malenoj Juliet. Možemo ju povesti s nama u košari. Tako volim jesen.

Reyn zatvori oči. Svaki ga je dan njegova žena iznenađivala lukavošću. Bio je siguran kako to uopće nije mislila reći.

Dobro. Kasnije će se brinuti. U ovom će trenutku poljubiti svoju groficu.

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

NASTAVIĆE SE.....

Obrada i prevod : Klub Brbljivica

Posrnuli Lord