Posebni prilog MEĐIMURSKIH NOVINA u suradnji s MEĐIMURSKOM PRIRODOM Siniša Golub Biti vrtlar zelenog tozavičaja,nijemala stvar Matija Posavec Priroda, kultura i prepoznatljivostčinemarljivostnašu Revitalizacija Perivoja Zrinski: Čakovec ima i imat će Perivoj kakav zaslužuje Zelena tranzicija Murskog Središća Teška industrija samo u interpretaciji, a veličanstvena priroda u stvarnosti Projekt Aqua Adventures Upoznajmo floru i faunu ČuvariMarine ZELENOG MEĐIMURJA Crna žuna (Dryocopus martius) tajanstvena je stanarica naših starih šuma. Iako ugrožena, još uvijek je dosta česta u međimurskih šumama. Naša je najveća djetlovka. (foto: Siniša Golub)
Razgovaram ovih da na s biovrtlarkom Silvijom Kolar-Fodor i dolazimo do istog zaključka. Najbolja zaštita prirode postiže se na komadu zemljišta kojim upravlja zemljoposjednik razvijene ekološke svijesti. Drugim riječima, na vlasti tom komadiću zemljišta na kojem se prakticira stvarna održivost. Još konkretnije, u mozaičnom krajobrazu šu me, livade, oranice i vrta, po kojem djeluje „zelena ruka“ ekološki svjesnog pojedinca. Onak' kak' su delali naši japi ce i mamice pred stotinu i vi še godina, dok im tehnologija nije uneređivala zemljište. Da skratim. Ako otvore ni prostor Međimurja ima ičeg vrijednog, onda je to taj mozaični krajobraz na stao interakcijom čovjeka i izvorne divljine tijekom sto ljeća. Kako ćemo se prema tom fenomenu odnositi svi skupa kao kolektivni vrtlari zavičaja? To ja pitam vas, jer u svoj odnos prema prirodi zavičaja ne dvojim. Petnaest godina zajedno s ekipom vr snih stručnjaka predano ra dimo na uspostavi sustava i mehanizama zaštite prirode Međimurja, i neki su rezulta ti u rangu najboljih postignu ća u sektoru zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Ali još je puno posla pred nama, to ga smo svjesni. Sve radimo s ciljem ekološki boljeg zaviča ja za našu djecu. I za svijet prirode koji govori jezikom drukčijim od ljudskog.
2 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA 15 GODINA DJELOVANJA MEĐIMURSKE PRIRODE Biti vrtlar ZELENOG zavičaja, to nije mala stvar
DRUGO
Međimurju već obrađena u ranijim izdanjima isto ga nakladnika (od kojih se posebno izdvaja naslov Na početku bijaše stablo – 50 godina zaštite priro de u Međimurju, 2013.), u ovom novom II. izdanju knjige precizno su opisana i fotografijom dočarana sva zaštićena područja te poje dinačna stabla, njih devet na sedam lokaliteta. Troje autora tom se temom bavi više od dvaju desetljeća, što se vidi iz pomno odabranih fotografskih priloga u knji zi. Iako je riječ o fotomo nografiji, prateći tekstovi upotpunjuju sliku zaštićene međimurske prirode u mje ri u kojoj se današnji čitatelj voljan posvetiti čitanju. Posebnost je knjige i njena dvojezičnost; naj važnije činjenice i zapaža nja objavljene su i na en gleskom jeziku. Knjiga je upotpunjena citatima ame ričkoga prirodoslovca Alda Leopolda (1887. – 1948.) iz njegove kultne knjige Lje topis Pješčanog Okruga koja je u hrvatskom izdanju objavljena u ožujku 2021., u prijevodu Siniše Goluba. Takva nam je literatu ra nasušno potrebna, iako jako rijetka u Hrvatskoj. Svaka hrvatska županija ima svoju javnu ustanovu za zaštićena područja pri rode, ali svaka ustanova ne ma nakladnički potencijal poput ovoga u Međimurju. Jer, koliko je važno čuvati prirodu, toliko je važno i publicirati teme iz domene zaštite prirode. Pritom je isticanje prirodnih ljepota i njihovih vrijednosti važno koliko i ljudske aktivnosti u zaštiti prirode. A upravo se u županijskim javnim ustanovama generiraju ogromno znanje i spoznaje o prirodi naše domovine, samo što to znanje nije uvi jek prikladno opisano ni zapisano. Utoliko ova knji ga ima svoju težinu koja uvelike nadilazi regionalne okvireDrugoMeđimurja.izdanjeknjige ti skano je u nakladi od 1000 primjeraka i dostupno je u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu kod Murskog Središća.
OBJAVLJENO IZMIJENJENO IZDANJE Međimurska PRIRODA: Iz blata i zlata
Vrijedni dijelovi pri rode Međimurja službeno se štite od 1963., no tek je 2007. počela raditi za konom propisana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim
rodozaštitarskemeđimurskomMeđunarodnaVrstenalniobrazvićeveSpomenikstabla,idudošenja,premaobjekte,naobrađujedamprvomknjigeizmijenjenoradana,gom,stalnumasvojeubrzo1500iđimurskaknjigarujnusetuustanovati,brošuregitalizacijegrađatomecijemisličajnijihvanjaTakotemuvitinastojerodeviteskoj.vrstenajaktivnijihprirodeJavnabenoupoznatbilokakozaštićenovrijednostiojavnostinagodina,“rupe”UpravojuvrijednostimaprirodnimnapodručMeđimurskežupanije.zbogtevremenskeodprekočetrdesetdanaspostojistalpotrebainformiranjaiedukacijedionikatomeštojeodprirodnihuopćeslužbenouMeđimurju.Jer,danarodštitiičuvašto,akoprethodnonijesonimštojeslužzaštićeno?Međimurskapriroda–ustanovazazaštitudanasjejednaodustanovateuRepubliciHrvatPoredopsežneredodjelatnosti,čuvaripriposlužbenojdužnostisvakegodineobjabaremjedannaslovnaprirodeMeđimurja.jeu15godinadjeloobjavljeno15znaedicija,pričemusenaukoričenepublikasISBNbrojem.Kadsepridodaiefemerna(osobitousvjetludiknjižničarstva),iumjetničkiplakabrojnaslovapunojeveći.Godine2017.Javnaobilježilajedegodišnjicurada,autegodinetiskanajepodnaslovomMepriroda:Izblatazlata.Tadaunakladiodprimjeraka,knjigajenestala–pronašlajemjestouumuisrcičitatelja.Sobziromnapotražnjuzaknjisvedodanašnjegadaupovodu15.godišnjiceustanove,tiskanojeII.izdanje.Sadržajikonceptostaojeistovjetanizdanju;krozsepoglavljatrojeautorazaštićenaprirodpodručjaipojedinačneitokronološkiredoslijeduproglapočevšiod1963.parujna2021.Poglavljaredom:PojedinačnaPerivojZrinski(h),prirodeBedekograbe,ZnačajnikrajrijekeMure,RegioparkMura–Drava,–važnostizaštitatezaštitanadprirodom.Iakojeevolucijaprimisliu
postao mjerilo svega? Imaju li bitke u zaštiti prirode smisla? To su, vidite, prava pita nja koja si zaštitari prirode diljem svijeta svakodnevno postavljaju. Svakog radnog dana, a posebno vikendima, ulažemo milijune radnih sati u zaštitu fenomena bez kojih nema života na ovom plane tu, a opet... Silnice koje vuku Zemlju u ambis još su uvijek moćnije. I taman kad EU počne govoriti o „Zelenom planu“, nadođe opet novi rat s globalnim implikacijama, a sve ideje poželjne tranzicije padnu u deseti plan. I onda, nakon dvadeset godina u zaštiti prirode, te ukupno trideset godina u sektoru prirode i okoliša, shvatim ono što je veliki Al do Leopold (1887. – 1948.) napisao već u prvoj polovici 20. stoljeća: Naša su oruđa bolja od nas, te stasaju brže i bolje od nas samih. Mogu razbijati atome, upravljati plimama, ali nisu dostatna ispuniti najstariju zadaću ljudske povijesti – da žive na komadiću zemlje bez da ga unerede.
U našem zavičaju još uvijek možemo čuti, opaziti i fotografirati crnu žunu kao što je ova s naslovnice priloga. Trenuci su to ponosa i ushićenja zbog međusobnog postojanja ljudi i prirode
Najbolja zaštita prirode postiže se na komadu zemljišta kojim upravlja zemljoposjednik razvijene ekološke svijesti Petnaest godina zajedno s ekipom vrsnih stručnjaka predano radimo na uspostavi sustava i zaštitemehanizamaprirode Međimurja, i neki su rezultati u rangu najboljih postignuća u sektoru zaštite prirode u HrvatskojRepublici “ Tekst: mr. sc. Siniša Golub, ravnatelj Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu Foto:prirodeDavorin Mance Tijekom tekstova,napisaodvadesetakproteklihgodinasamtolikoobjavai prikaza stanja (zaštite) pri rode u Međimurju, da imam osjećaj da baš svi u mojem dosegu djelovanja znaju sve što bi o tome trebalo znati. Međutim, brus! Ili ne znaju, ili ih zaboli grana na kojoj sjede. Pogledajte, primjerice, samo što se dogodilo u po slednja dva mjeseca u našem zavičaju. Još nisu plaćeni svi računi vezani za kolektiv ne akcije čišćenja smeća iz prirode tijekom travnja, a već su u svibnju istovarene nove količine smeća diljem prirode Međimurja. Privatno smeće odloženo na kolektiv ni trošak. Da i ne spominjem milijune stradalih pčela, do gađaj u čijem je sankcioni ranju počinitelja nemoćan čak i cijeli državni aparat. To mi dokazuje i zorno po kazuje da ljudski rod nikad neće postati jedno s priro dom. Ili, kako to lijepo piše u Murphyjevom zakoniku: Ljudi i narodi postupat će ra zumno kad iscrpe sve druge mogućnosti.Zato,ne želim ponovno ponavljati kako u Međimur ju, unatoč nekoliko stoljeća rapidnog širenja ljudskih na selja, još uvijek imamo vrijed ne prirodne predjele dostojne zaštite. Taj pojam „dostojno zaštite“ bazično je antropo centričan jer stavlja čovjekov svjetonazor u prvi plan i u glavnu ulogu u odlučivanju što vrijedi, a što ne vrijedi zaštite. Ali, što je sa živim bi ćima koja nisu ljudi i s neome tanim odvijanjem procesa u toj vrijednoj prirodi? Zar oni nemaju pravo na postojanje? U kojem je to trenutku čovjek
Priroda, kultura i marljivost
320. svibnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA RIJEČ MATIJE POSAVCA, ŽUPANA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
djeli na čak četvrtini terito rija županije. Na području Međimurja nalazi se dva naest zaštićenih područja, a kruna dosadašnjih napora u zaštiti prirode je potvrdioskeSlovenije,izmeđubiosferePrekograničnogproglašenjerezervataMura-Drava-Dunavpetdržava–Austrije,Mađarske,HrvatiSrbijekojijeUNESCOurujnu2021.godi ne i koji je prvi takav rezer vat biosfere u svijetu. Ljubav prema međimur skoj baštini i potrebu njenog očuvanja pretočili smo u Centar za posjetitelje Med dvemi vodami u samom srcu Međimurja, u Križovcu, gdje je objedinjena i interpreti rana naša prirodna baština. Od dravskih zlatara i fljojsa ra, mlinova na Muri i legendi o dravskom vodenjaku, do leptira plavca i kockavice, sve to i mnogo više od toga predstavljeno je u jednom od najmodernijih edukacijskih centara u Europi. Ispreple tenost prirodne i kulturne baštine, prirodnih ljepota i marljivih međimurskih ruku vidljiva je diljem naše županije, u kulturno-etno grafskim i povijesnim zna menitostima, centrima za posjetitelje i u pažljivo ure đenim okućnicama zahvalju jući kojima Međimurje nosi epitet hrvatski cvjetnjak. Čuvajmo i baštinimo zajedno taj naš prekrasan cvjetnjak, naše brežuljke, šume i po lja na ponos svih nas, naših predaka koji su nam stvorili prekrasan falačec zemlje, ali i naših mladih kojima mora mo usaditi da ga i dalje njegu ju i razvijaju. ŽUPAN Matija Posavec
županijeMeđimurskenaprirodnepodručja,zaštićenihizaštitu,potvrdilaaktivnostimadjelovanjemkojihpostojanjavelikihprirode,ustanovaprirodaMeđimurska–Javnazazaštituobilježava15godinatijekomjesvojimiznačajzaodržavanjepromicanjedobaraiizvornostiprostoru “
čine našu PREPOZNATLJIVOST
Najsjeverniji kutak Hrvatske, Međi murje, s razlogom se ponosi prirod nim ljepotama i bogatstvom flore i faune. Smješteno izme đu dviju rijeka, na mjestu gdje se spajaju obronci Alpa i Pa nonska ravnica, Međimurje je svojim jedinstvenim krajo likom raj za ljubitelje prirode, kulturne baštine i tradicije. Rijeke Mura i Drava pod ručja su izuzetnih prirodnih vrijednosti na regionalnom, nacionalnom i europskom nivou, a kako bi se bogat stvo rijeka, livada, oranica, voćnjaka, šumarka, gajeva, jezerca te svih vrijednih ge olokaliteta i ekosustava oču vala, 2007. godine s radom je započela Javna ustanova za upravljanje zaštićenim pri rodnim vrijednostima na području Međimurske žu panije. Upravo u 2022. godi ni spomenuta ustanova, koja danas djeluje pod nazivom Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, obilježava velikih 15 godina postojanja tijekom kojih je svojim djelovanjem i aktiv nostima potvrdila značaj za zaštitu, održavanje i promi canje zaštićenih područja, dobara i prirodne izvornosti na prostoru Međimurske županije. Prvi prirodni objekt u Međimurju zaštićen je da leke 1963. godine, odnosno 4. veljače 1963. zaštićena je platana u Nedelišću kao spomenik parkovne arhi tekture. Točno 45 godina kasnije, 4. veljače 2008. go dine, Ministarstvo kulture je pod preventivnu zaštitu stavilo prostrano prirodno područje Regionalnog parka Mura-Drava kojim se trajno štite vrijedni prirodni pre
Piše: Zoran Šardi, magistar geografije, stručni savjetnik za projekte Županijske javne usta nove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima gotovo u svim dijelovima Hrvatske imale su isti početak. Naime, većina njih nije osnovana kao plod proaktivnog promišljanja i namjere lokalne zajednice da očuva i zaštiti dijelove zavi čaja u što izvornijem stanju, čast izuzecima, već kao na metnuta zakonska obaveza. Naime, zakoni o zaštiti pri rode do 2005. godine pro pisivali su da jedinice regio nalne ili lokalne samouprave “mogu” osnovati ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na svojem području. Međutim, Zakon o zaštiti prirode iz 2005. godine taj je “mogu” pretvorio u “moraju” te pro pisao obvezu osnivanja. Po četna pozicija za većinu osno vanih ustanova bila je ista: go tovo nikakvi infrastrukturni i ljudski kapaciteti te minimal na sredstva osigurana kroz proračun. U istim uvjetima je sa svojim djelovanjem 2007.
Velimir Bašek, glavni čuvar prirode u nadzoru terena Piše: Velimir Bašek, dipl. kriminalist, glavni čuvar prirode Čuvari prirode svakod nevno se susreću s mnogim primjerima gdje ljudi iz neznanja ili obi jesti čine razna štetna djela po prirodu. Iako nadležni zakon čuvarima prirode daje mnoge ovlasti, pa i one za kažnjavanje takvih pona šanja, oni se primarno bave edukacijom, prije svega lo kalnog stanovništva. Eduka cijom se postižu dugoročniji ciljevi, ljudi nauče koja su to prihvatljiva ponašanja za pri rodu te kasnije i sami utječu na druge da promijene neke svoje običaje koji su štetni po prirodu. Na taj se način pri roda štiti, ali i promiče važ nost njene zaštite i širi svijest o prirodnim vrijednostima koje nas okružuju. Osnovna zadaća čuvara prirode je ne posredni nadzor zaštićenih područja kojima upravlja jav na ustanova čiji su čuvari pri rode zaposlenici. Nadzorom se kontrolira odnosno pro vjerava pridržavaju li se svi relevantni subjekti odredbi zakona, uredbi, pravilnika, dopuštenja, uvjeta i mjera. Svrha nadzora je spriječiti da se dogodi štetna radnja po prirodu, a ako do štetne rad nje ipak dođe, da se popravi šteta, tj. vrati u prvobitno stanje. Naglasak se stavlja na preventivno djelovanje kako bi se potencijalnog prekrši telja odvratilo od počinjenja štetne radnje. Upozorenja, obavijesti, upute i svakod nevni kontakt s dionicima na terenu neki su od alata kojima se čuvari prirode služe kako bi podučili ljude o radnjama koje su zakonom zabranjene i kažnjive. Doja ve građana koristan su alat putem kojeg čuvari prirode dobivaju informacije s tere na te mogu pravovremeno reagirati i spriječiti neku ne poželjnu aktivnost ili spasiti potencijalno ugroženu divlju životinju. Na internetskim stranicama Međimurske prirode dostupan je obrazac za dojavu čuvarima prirode.
tlukakotuacijipostupitičešćeNajjednostavnijipoletaraca.inajnajboljisavjetkakoištopoduzetiusikadnaiđetenaptićaskakućeilisamsjedinaje–ništa!
PROJEKTI kao važan zamašnjak u formativnim godinama
4 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA MEĐIMURSKA PRIRODA - JAVNA USTANOVA ZA ZAŠTITU PRIRODE: 15 GODINA DJELOVANJA
jeđenim pticama ili općenito o pticama koje trebaju našu pomoć. Pojava da su mladi ptići sami je sasvim nor malna u prirodi i u većini slučajeva ne zahtijeva po sebne ljudske intervencije. Mladunci namjerno napu štaju svoja gnijezda i prije nego su sposobni letjeti, a takvi opernaćeni mladunci nazivaju se poletarci. Pole tarci izlijeću iz gnijezda na okolnu vegetaciju ili na tlo dok osjete da im je gnijez do pretijesno, ali ih njihovi roditelji i dalje nastavljaju hraniti do trenutka kad počinju sami tražiti hranu. Radi se o sasvim uobičaje noj pojavi u proljeće i ljeto kada poletarci uče letjeti i u tome imaju pomoć i podršku svojih roditelja koji se sasvim sigurno nalaze negdje u blizi ni i stoga im naša pomoć nije potrebna. Dakako da postoje situacije kada ptičice treba zbrinuti, ali to su vrlo rijetki slučajevi kod
godine započela Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode. Jedan djelat nik bez ureda s registratorom akata. Doslovno. Ali s vizijom i poznavanjem mehanizama kako viziju pretvoriti u stvar nost.Međimurska priroda –Javna ustanova za zaštitu prirode u svoju misiju star tala je progresivno. Prvih petnaest godina djelovanja iskoristila je prvenstveno za izgradnju čvrstih temelja, odnosno za stvaranje infra strukturnih i ljudskih kapa citeta koji će ustanovi omo gućiti dugoročni rast i razvoj te zauzimanje ravnopravnog položaja u kolopletu institu cija koje sada zajedničkim prostorom upravljaju pu no duže, a stvorile su neke obrasce djelovanja i pona šanja koji su proglašenjem zaštite nad područjem te pojavom ustanove za uprav ljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima morali biti modificirani, u potpunosti promijenjeni ili čak odbače ni. Danas, u 16. godini djelo vanja Međimurska priroda važan je dionik u prostoru, posjeduje nekretnine čija je vrijednost preko 10 milijuna kuna, pokretnine čija je vri jednost više od milijun kuna, a kolektiv od 11 djelatnika sposoban je uhvatiti se uko štac s najvećim izazovima. Rad Međimurske prirode prepoznat je na nacionalnoj razini pa danas u Međimurje na temelju primjera dobre prakse dolaze učiti kolege iz drugih dijelova Hrvatske. Strelovit rast leži u činjeni ci što su osnovni proračuni ustanove osigurani od osni vača Međimurske županije u prvih petnaest godina više nego udvostručeni vanjskim izvorima financiranja, ponaj više EU sredstvima. Znanje i sposobnost privlačenja EU sredstava od samih poče taka djelovanja ustanove dali su razvojnom progresu dodatni impuls i omogućili razvoj u sferama koje bi bile nezamislive samo u okviri ma osnovnih proračuna. Osim većih infrastrukturnih zahvata, zahvaljujući projektnom financiranju provede se i konkretne aktivnosti zaštite te poboljšanja uvjeta vrijednih staništa. Kroz projekt Tri rijeke = jedan cilj oformljen je pogon Pašnjak međimurskog konja u općini Sveti Martin na Muri na kojem grla kritično ugrožene autohtone pasmine međimurski konj održavaju 8 ha poplavnog pašnjaka uz rijeku Muru u povoljnom stanju očuvanosti.
SURADNJA
Jedan od najvažnijih koraka u razvoju ustanove bio je pronalazak nekretnine koja će u budućnosti postati centar promicanja zaštite prirode u Međimurju. Već u prvoj godini djelovanja ustanova je u vlasništvo dobila nekretninu tzv. stare škole u Križovcu od 3000 m2 gruntišta sa zgradom tlocrtne površine 300 m2 u poluruševnom stanju koja je 2007. procijenjena na oko 500 tisuća kuna. Danas, nakon nekoliko projektnih ciklusa, vrijednost nekretnine procjenjuje se na 8 milijuna kuna.
Poletarac male ušare preuzet od dojavitelja
čuvara prirode i lokalnog stanovništva
NAJVIŠE DOJAVA O POLETARCIMA,ALI… Tijekom svibnja i lipnja dobivamo najviše dojava o mladim ptićima koji su pro nađeni izvan gnijezda, kako sjede na tlu ili skakuću bez roditelja u blizini, a najčešća dijagnoza od strane dojavi telja je da su ptići napušteni, bolesni ili ozlijeđeni. Među tim, vrlo se rijetko radi o ozli
Putem tog obrasca, svi za interesirani mogu prijaviti uočeni problem u prirodi, a prijava se nakon klika “Poša lji prijavu” upućuje direktno čuvarima prirode koji onda dalje postupaju po službenoj dužnosti. Time je rad javne ustanove još više približen svima onima koji žele do prinijeti očuvanju prirode u Međimurju. Dakako, osim dojava o potencijalnim pro blemima, žitelji Međimurja mogu prijaviti i neki poziti van uočeni fenomen, prona lazak rijetke vrste ili stani šta, poslati fotografiju dijela međimurske prirode kojeg smatraju vrijednim pažnje, ali isto tako i ponuditi savjet kako pridonijeti očuvanju prirode u našem Međimurju.
Treći dokazano veliki izazov jest ishođenje po trebnih dokumenata prije bilo kakvih radova. Jer, prije dozvola, treba izraditi pro jektnu dokumentaciju na temelju koje će se dozvola izdati. Proces raspisivanja natječaja, odabira izvođača
520. svibnja 2022. www.mnovine.hr
Izazovi upravljanja spomenikom parkovne
nalni obrazac upravljanja tim područjem iz više razloga.
i voćara. Osoba koja je o sve mu brinula 365 dana u godini i imala pregled nad svim ra dovima. Danas takva praksa gotovo da i ne postoji. Skrb za gradske zelene površine raspršena je među različitim gradskim odjelima i uprav nim tijelima među kojima (u pravilu) ne postoji zajednič ka vizija i cilj oko uređenja određenog perivoja ili parka.
DOKUMENTACIJAOBIMNA
prirodu, poruka posjetitelji koju s osmijehom na licu ponesu kući iz Centra Med dvemi vodami Cityof Čakovec Cityutilitycompany ČakomLtd. hTe ČkaovecMuseumofMeđjimure CfoyrtsiniMultureandMedia oftheRepublicofCroatiaeMđ Njrumieature–Public InstitutionforNatureProtection eMđ jimureCounty- AdministrativeDepartment foytiniMsrEconomyand SustainableDevelopmentInterested public Grad Čakovec Muzej MeđimurjaČakovec GKP Čakom d.o.o. MeđimurskažupanijaUpravniodjel JU Međimurska priroda gospodarstvaMinistarstvo i održivog razvoja Ministarstvokultureimedija Zainteresiranajavnost Komunikacijski izazovi prilikom upravljanja Perivojem Zrinski Piše: Sara Srša, mag. ing. silv. Autorica ilustracije: Mirjana Mandić
Drugi izazov jest nedo voljan broj stručnih kadrova u gradskoj upravi zaduženoj za održavanje zelenih povr šina i sektoru zaštite prirode. Vraćajući se u prošlost, sva ki javni gradski park imao je svog vrtlara. Vrtlar je bio osoba koja je imala znanja botaničara, krajobraznog arhitekta, šumara, povrtlara
• redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA
i izrada višegodišnje stra teške dokumentacije za cilj imaju uređenje zelene povr šine sa jasnom namjenom u budućnosti. Uz to potrebno je saznati želje građana, kako tijekom provedbe projekata ne bi postojao otpor. Građane je potrebno različitim kanali ma informirati te javnim tri binama i anketama uključiti u donošenje odluka.
ARHITEKTURE
Zašto je učenje o PRIRODI važno?
NEDOSTATAK STRUČNIH KADROVA
Perivoj Zrinski iz Centra izađe s nekim no vim znanjem i spoznajama o prirodi. To je pravo mjesto za podizanje građanske svijesti i o uslugama koje nam priroda pruža o kojima danas Međi murci ni ne razmišljaju. Samo kao jedan primjer može se iz dvojiti činjenica kako danas u Međimurju nemamo dovoljno šuma koje bi nas mogle opskr biti kisikom. Pošumljujemo li dovoljno ili pak moramo biti sretni što priroda ne pozna je ljudske granice? U Centru osim ozbiljnih tema možete čuti i mnogo zanimljivih priča. Saznajte gdje se nalazi najve ća populacija jelenka u Hr vatskoj, zašto su štrige dobre mame, koje pčele su nam naj važnije, koja je veza između leptira i mrava te još mnogo interesantnih priča koje krije naša priroda Međimurja. No, ljubav prema prirodi ne staje samo na pričama. Svatko od nas može se i aktivno uklju čiti.
ŠTO SVE NUDI CENTAR MED DVEMI VODAMI? Ove godine Centar je po sjetilo više od 2000 osoba, a više od 600 djece prisustvo valo je na radionicama koje se održavaju na Trgu međi murske prirode u Križovcu ili po terenima u prirodi diljem Međimurja. No, naše edukacije ne staju samo u Križovcu. Ove godine pokre nula se zajednica UNESCO škola na području Međimur ske županije u sklopu kojih dovodimo djelić prirode i u školska dvorišta. U Centru za posjetitelje Med dvemi vodami ne nude se samo edukacije i radioni ce. Tijekom cijele godine u Centru se organiziraju ra zne aktivnosti i za lokalno stanovništvo. Od Ekokotlića na Trgu međimurske prirode gdje se u veselom tonu uz ku hanje okupljaju sve ekološke i srodne udruge Međimurja do predstavljanja knjiga i putopisa vezanih za prirodu i sličnih manifestacija. Centar je dobro prihvatila i lokalna zajednica pa se svake godine na Trgu održava svibanjsko proštenje. Lokalne udruge i mjesni odbor rado su se pri ključili i ovogodišnjoj organi zaciji Noći muzeja. Naravno, djeca iz Križovca i okolnih mjesta rado se poigraju na velikom dječjem igralištu, a mame obavezno popiju kavu na proljetnom suncu uz brv naru Moj hrast Adam. Posjetite nas i vi na Trgu međimurske prirode u Kri žovcu i potražite svoju inspi raciju u Centru za posjetitelje Med dvemi vodami! Na Trg međimurske prirode rado dolaze biciklisti radi okrepe. Nedavno je stiglo i troje biciklista iz Ljubljane i Ptuja koji bicikliraju stazama Amazon of Europe Bike Trail
Upoznaj, zavoli i čuvaj
NAŠA MISIJA Misija svakog našeg vodi ča interpretatora je da se do življajem i emocijom dotakne svaki posjetitelj te da svatko
Piše: Ivana Rojko, mag. educ. bi ol., stručna suradnica za eduka ciju, interpretaciju i promidžbu Foto: Davorin Mance, arhiva Međimurske prirode Posao čuvara prirode nije uvijek samo na te renu: među zmijama i žabama, na promatranju ptica ili na brojanju jelenaka. Jedna od važnih uloga čuvara prirode je i u edukaciji i onih koji često borave u prirodi, a i onih koji tek povremeno zavire u prirodno okruženje. Jer priroda je važna i neop hodna za život za sve nas. I zato danas na svima leži ve lika odgovornost pravilnog ophođenja s prirodom. Pri rodu volimo svi, no pitanje je znamo li ju voljeti na pravi način. Šetnje i boravak u priro di odličan su način za prvo upoznavanje s prirodom. A kako bismo se na pravilan način brinuli o prirodi i još više je zavoljeli, o prirodi treba i učiti. Upravo zato u Križovcu, naselju nadomak Murskog Središća, već je skoro dvije godine otvoren Centar za posjetitelje Med dvemi vodami. Centar nije namijenjen samo onima koji su u školi, već za sve koji žele naučiti više o prirodi ili pak znaju toliko da dođu tek na “čašicu razgovora” s našim interpretatorima.
Spomenici jedanaestipojedinaca,zajednice,suarhitektureparkovnezaštićeninapoticajlokalnegradskevlastiilivlasnikastabalaparkova.DanasodukupnozaštićenihpodručjaprirodeuMeđimurskojžupaniji,njihčaksedampripadakategorijispomenikaparkovnearhitekture.IzuzevPerivojaZrinskičijajeveličinatekneštomanjeod14hektara,ostatakspomenikaparkovnearhitekturezauzimatekonolikometarakvadratnihkolikoimkrošnjaprekrivatlotepokrivajuzanemarivupovršinuuukupnojpovršinizaštićenihpodručjauMeđimurskojžupaniji.Premdasuveličinommala,područjapredstavljajuizazovuupravljanju.Morasepriznatidaupravljačispomenicimaparkovnearhitektureispredsebeimajutvrdorahispodčijeljuskesenazirenezrelajezgra.Nezrelausmisludanepostojiutvrđeninacio
SURADNJA DIONICIMAS Prvi izazov jest uprav ljačka komunikacija. Temelji se na uključivanju i suradnji što više dionika s ciljem po stizanja vidljivih rezultata. To je jednostavno kada ste vlasnik, kada imate izvor fi nancija i kada imate stručne kadrove. Međutim, u slučaju Perivoja Zrinski izazov uspo stave komunikacijskog ka nala između zainteresiranih i bazičnih dionika pokazuje stvarnu sliku višeslojnosti u radu javnih službi. Prvi razlog koji se može navesti jest nadležnost. Vla snik parcela Perivoja Zrin ski jest Grad. Grad time što je vlasnik zemljišta donosi konačne odluke oko smjera upravljanja područjem, ali kao vlasnik ima i obavezu financirati najveći dio neop hodnih radova održavanja. Zatim, drugi razlog je što su spomenici parkovne arhitek ture prema Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni na regional noj razini što znači da njima upravljaju županijske javne ustanove za zaštitu prirode. Čim su županijske, to znači da se javne ustanove financira ju iz županijskog proračuna. Posljedično, izdvajanje župa nijskog novca za brigu oko jav nog prostora kojem je vlasnik jedinica lokalne samouprave nije uobičajena praksa. Uz na vedeno, javne ustanove kroz nadzornu službu i poslove ču vara prirode obavljaju nadzor područja i kontroliraju (ne) pravilnosti u obavljanju poslo va svih koji nešto rade ili žele raditi u zaštićenom parku.
6 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA MEĐIMURSKI ČUVARI PRIRODE u suradnji s učenicima postavili hotele za kukce
pet zvjezdica čekaju svoje prve GOSTE
Međimurska priroda –Javna ustanova za zaštitu prirode pripremila je eduka tivnu radnu bilježnicu Mladi čuvar prirode. Namijenjena je vrtićarcima i osnovnoškol cima, u dobi od 4 do 12 godi na. U rješavanju kreativnih i poučnih zadataka kao što su Spoji i oboji, Budi mali detek tiv, Životinjski tragovi, Složni susjedi, Bonton boravka u prirodi… zabavit će se tako đer starija djeca i mladež, ali i odrasli. Cilj je riješiti zadatke, osvojiti određen broj bedže va, pronaći tri pečata u Kri žovcu, Frkanovcu i Žabniku i time osvojiti potvrdu Mladi čuvar prirode. Donosi i odgo vor na pitanje zašto djetlića ne boli glava: - Kod većine ptica kosti lubanje i kljuna su povezane, ali kod djetlića su odvojene spužvastim tkivom koje ublažava udarce poput amortizera na automobilu ili biciklu. I sama lubanja je vrlo čvrsta, poput kacige za bicikl. Na početku radne biljež nice korisnike pozdravlja mudra sova riječima: - Na pravom si mjestu! Želim ti dobrodošlicu u čaroban svijet prirode. Međimurska priroda pripremila je zadat ke. Prati moje upute i lako ćeš doći do rješenja. Uživaj u zadacima, istražuj prirodu! Na dvadeset stranica osim radnih zadataka mo gu se pronaći i mudre misli posvećene zaštiti prirode te školski raspored sati. Il Radna bilježnica rado se koristi na terenskim radionicama za djecu u provedbi Javne ustanove Međimurska priroda ustratorica radne bilježnice Mladi čuvar prirode je Ro berta Radović, a tekstove i zadatke osmislile su Mihae la Mesarić, Sara Kočiš i Sara Srša. Radna bilježnica Mladi čuvar prirode dostupna je u suvenirnici Centru za posje titelje Med dvemi vodami u Križovcu.
Piše: Roberta Radović Foto: Monika Cindrić Usrcu Međimurja, u naselju Frkanovec na kućnom broju 30, nalazi se Matulov grunt. Kra jem sedmog mjeseca prošle godine na tom je gruntištu Javna ustanova Međimur ska priroda u suradnji s Hr vatskom gorskom službom spašavanja – Stanica Ča kovec prigodno 31. srpnja, kada se obilježava Svjetski dan rendžera, organizirala prvi Kamp mladih čuvara prirode. Idealno prirodno okruženje Matulova grunta u Frkanovcu pokazalo se kao odličan odabir za održavanje kampa. I ove godine nastav lja se koristiti taj prostor s ci ljem edukacije mladih nara štaja o ljepotama i prirodnim vrijednostima međimurskog kraja.Prvi ovogodišnji dan otvorenih vrata na Matulovu gruntu održan je 24. travnja i bio je prigoda za predstav ljanje radne bilježnice za učenike Mladi čuvar priro de, a program na Matulovu gruntu pratila je krilatica “Rešavlemo dečije listine na Matulovu gruntu‟. Nova se zona događanja, rezidencijal nih gostovanja i programa na Matulovu gruntu otvorila se povodom obilježavanja Noći knjige 2022. (23. travnja), ali i Dana planeta Zemlje (22. travnja).
Zašto DJETLIĆA ne boli glava? kukci u svojim sobama u ho telu provedu cijelu zimu. Jedna od aktivnosti Javne ustanove Međimurska priro da jest postavljanje hotela za kukce u suradnji s vrtićkim i osnovnoškolskim instituci jama. U tjednu obilježavanja zaštite prirode hoteli za kuk ce postavljeni su u Osnovnoj školi Tomaša Goričanca u Maloj Subotici te u Područnoj školiŽeljkaPeklenica.Štampar Zamu da, ravnateljica OŠ Tomaša Goričanca tom je prigodom istakla:-Postavljanje hotela za kukce odlična je uvertira za početak planiranja aktivno sti sljedeće školske godine kada smo se odlučili orijenti rati na ekologiju i održivi ra zvoj. Smatram da smo u ovo digitalno doba neke stvari zapostavili, a to je upravo ta ekologija.Postaviti hotel za kukce pomogli su učenici četvrtog i sedmog razreda. Istakli su kako vole ići u prirodu gdje opažaju ptice i veseli ih što je njihovo školsko dvorište obogaćeno korisnim hote lima za kukce. Učenici ove škole izradili su također drvene kućice i hranilice za ptice.Učenici Područne škole Peklenica također su već prije postavili svoje drvene kućice za ptice u svom škol skom dvorištu. U tjednu zaštite prirode s čuvarima prirode iz Javne ustanove Međimurska priroda posta vili su novi hotel za kukce. U akciji su sudjelovali učenici nižih razreda, a osobito su bili marljivi učenici četvrtog razreda. Elvis Šarić, ravnatelj PŠ Peklenica i učitelji razred ne nastave Tajana Rihtarec Višnić, Marinko Pintarić i Željka Repalust istakli su kako je to hvalevrijedna, za nimljiva i dinamična akcija. Svi joj se u školi vesele, a dje cu potiče shvatiti da su i ona dio prirode. Učiteljica Lidija Škvorc kazala je : - Imam radoznale i zain teresirane učenike za svijet oko nas. Ponijeli smo lijepe uspomene s ovogodišnjeg posjeta Centru Med dvemi vodami. Ponosni smo i čuvat ćemo ovaj hotel za kukce. On će nam biti stalni podsjetnik koliko su nam važni kukci, osobito pčele jer, eto, vidimo što im se nedavno dogodilo ovdje u Međimurju. Imamo privilegiju da kad otvorimo prozore na našoj školi, čuje mo cvrkut ptica i to su sve vrijednosti naše prirodne baštine koje trebamo čuvati. Na kraju akcije učenik Kristijan je poslao je iskrenu poruku svima: - Pomažite kukcima!
Učenici su izradili kućice za ptice
Sudionici postavljanja hotela za kukce u PŠ Peklenica Školsko dvorište malosubotičke osnovne škole dobilo je uz poučnu stazu i hotel za kukceHotel za kukce ponosno čeka svoje nove stanare
Novi apartmani s
Piše: Roberta Radović Zašto su važni hoteli za kukce? Odgovor na to pitanje daju Velimir Bašek, glavni čuvar prirode i biologinja Ivana Rojko: - Kukci su najbrojnija ži votinjska skupina na našem planetu. Unatoč njihovoj velikoj brojnosti sve većom brzinom nestaju upravo ljudima najvažniji kukci –oprašivači. U hotele za kuk ce zalaze važni kukci kao što su bubamare, solitarne pčele, osolike muhe, mravi, uholaže, stjenice, gusjenice koje se dolaze zakukuljiti te druge vrste kukaca. U ho tele zalaze i pauci. U toplim mjesecima ovdje kukci mogu pronaći utočište, lijegati jaja i potražiti hranu na obližnjim cvjetovima i stablima. A kad nastupe hladniji mjeseci, NOVA PUBLIKACIJA ZA VRTIĆARCE I OSNOVNOŠKOLCE
720. svibnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA REVITALIZACIJA PERIVOJA ZRINSKI
Čakovec ima i imat će PERIVOJ kakav zaslužuje
U ČAKOVEC Taj isti spomenik našao se u nezavidnoj situaciji gdje su mnogi građani i danas zgro ženi sječom stabala koje je za počelo već za vrijeme bivšeg gradonačelnika, no problema tika se polako rješava. - Ovo su važne i konkret ne radnje koje poduzimamo u razvoju zelenog Čakovca, jer smatramo kako je svako nečinjenje najlošiji mogući odabir, posebice kada gle damo što se i kako radilo ili nije radilo proteklih 20 go dina. Pritom je ključan glas građanki i građana Čakovca, njihovo je uključivanje neop hodno za svaki novi korak revitalizacije i obnove našeg grada, kako bismo zajedno trajno zaštitili graditeljsku baštinu te potaknuli razvoj grada kao centra Međimur ske županije.
RAZVOJ ZELENOG ČAKOVCA Osim aktivnosti u okviru revitalizacije Perivoja, dvo struko veći dio sredstava u projektu Eco Bridge uložit će se u uređenje parka na pro storu bivše vojarne gdje će se urediti nove pješačke staze, zasaditi novo zelenilo i cvije će, a u pripremi su i radovi za akcije kojima će se poboljšati stanje staništa. Sve to uz re dovne konferencije, istraži vanja, edukacije i niz drugih aktivnosti te već pokrenute projekte i planove sadnje. Građani stoga izravno sudjeluju u donošenju svih odluka o sadnji, obnovi ili uklanjanju zelenih površina i stabala na čakovečkom po dručju s naglaskom na ukla njanje dotrajalih, bolesnih ili opasnih drveća, predlažu na čine kako povećati biološku raznolikost te površinu pod stablima na području Grada, ali su i direktno uključeni u provedbu projekta Eco Brid ge u sklopu kojeg se provodi prva faza revitalizacija Peri voja Zrinski u Čakovcu. - Ča kovčani su vrlo zainteresira ni za kvalitetu životne sredi ne, te za to kako će naš park, ali i ostale zelene površine u Čakovcu na kraju izgledati, stoga od Suradničkog vijeća očekujem mnogo i zasad to svi i dobivamo. Ono što im je najvažnije je obnova i re vitalizacija Perivoja, uz pri mjerenu prezentaciju našeg spomenika kulture i prirode.
VEGETACIJEBOGATSTVOPROLJETNOŠARENILOIMAME
Nakon dugogodišnjeg zanemarivanja, o Perivoju Zrinski na inicijativu nove gradske vlasti odlučuju građani i struka –pomaci su evidentni Više od dva desetlje ća čakovečki park, Perivoj Zrinski, nije održavan na ade kvatan način. Tome je kumo vala neodgovarajuća komu nikacija Grada Čakovca kao vlasnika parka, Međimurske prirode kao upravitelja i Ča koma kao održavatelja par ka. Odrazilo se to na izgledu Perivoja, ali i nezadovoljstvu građana. Ipak, evidentno je da novi vjetrovi pušu Ča kovcem, posebice nakon što je dolaskom gradonačelnice Ljerke Cividini formirano Su radničko vijeće za zelene po vršine Grada Čakovca. - Cilj je bio u prvom redu struku te građanke i građane uključiti u proces uređenja Perivoja. Oni su vrlo važni za njegovo provođenje i realizaciju, a do sad nisu imali prilike odluči vati o ovim ključnim temama za naš grad. Samim time, na kon održanih nekoliko sjed nica vijeća projekt je doživio promjene i revizije, reći ću poboljšanja, za što možemo zahvaliti nizu stručnjaka, krajobraznih arhitekata i šumara, ali i predstavnici ma građana okupljenima u inicijativu “Park je naš, a ne samo vaš”, objasnila nam je gradonačelnica koja ističe da je kao građanka godinama promatrala kako Čakovec ima sve manje uređenih ze lenih površina, što smatra nedopustivim i dodaje kako će se o tome u narednom razdoblju posebno voditi računa.
8 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA ZELENA TRANZICIJA MURSKOG SREDIŠĆA Teška industrija samo u interpretaciji, a veličanstvena
Osim što se teška indu strija pretvara u turistički proizvod, turizam se gradi i na ponudi predivnog krajo braza uz rijeku Muru. Biser Murskog Središća, Šetnica svete Barbare, svake godi ne plijeni novim sadržajima i produžena je do Svetog Martina na Muri. Izletište Fusek postaje stalno mjesto okupljanja, a izletnicima i po sjetiteljima nudi još jedan je dinstveni doživljaj stoljetnog murskog zanata – skelarenja. Skela na Fuseku svakodnev no besplatno prevozi turiste, posjetitelje, ili u konačnici –lovce i ribolovce na drugu obalu Mure. Ako nekoga zanima nešto više o divnom krajobrazu, tu je Centar za posjetitelje Med dvemi voda mi u Križovcu, gdje možete saznati sve o tom prirodnom biseru. Šetnica je i dom spor taša i Murskorekreativaca.Središće ponosi se i svojim manifestacija ma i kulturnom ponudom. Ljeto uz Muru okuplja broj ne ljude iz Međimurja, ali i okolnih zemalja, Slovenije, Mađarske i Austrije te nudi najveće hrvatske estradne zvijezde. Tradicionalne ma nifestacije poput Martinja, Fašnika i Adventa okupljaju sve veći broj ljudi, a Nova se godina po novome dočeku je u podne, što se pokazalo kao pun pogodak. Grad se ponosi i novouređenim i bo gato opremljenim centrom za kulturu, koji postaje dom državne kazališne smotre,
PRIRODA u stvarnosti
Biser Murskog Središća, Šetnica svete Barbare, svake godine plijeni do Svetog Martina na Muri “
produženasadržajimanovimije
dječjeg kazališnog festivala, glazbenog i folklornog okup ljanja i brojnih pojedinačnih priredaba.Mursko Središću pola ko, ali sigurno dovršava i zaokružuje svoju turističku ponudu, gradi svoj kulturni identitet i donosi pregršt zabavnih događaja, za svoje građane, žitelje Međimurja i okolnih krajeva i zemalja. Pokraj rudarskomizgrađenoseetnokućesamenalazidječjeigrališteustilu
Grad Mursko Sredi šće i okolna mjesta svoj razvoj i rast u 20. stoljeću duguju ponajprije teškoj industriji – rudarenju mrkog ugljena, a još prije toga i crpljenju crnog zlata – nafte. Iako su ti zanati već za nekoliko ge neracija prošlost, mjestu su ostavili trajni identitet, a u posljednje vrijeme upravo se na njima gradi novi turistički proizvod. Ili bolje rečeno, do građuje, jer razvija se i postoji više od desetak godina. Pre ko prekograničnog projekta Energy tour Mursko Središće je u potpunosti uredilo Spo men-park naftaštva u Pekle nici, a u atraktivni interpre tacijski centar pretvorilo Spo men-dom rudarstva – Cimper u Murskom Središću. Te dvije lokacije objedinjuju priču o rudarenju ugljena i nafte, razvoju Murskog Središća i okolnih naselja. Bogatom multimedijalnom opremom, vizualnim i audioefektima posjetitelju je približen život središćanskih rudara, sve koristi, ali i teške posljedice posla koji s pravom nosi epi tet jednog od najtežih. Kako bi dobili uvid u svakodnevni život središćanskih rudara, uređuje se rudarska etnoku ća, čija se prijava opremanja planira na jedan od natječaja koji dolaze u bližoj budućno sti. Pokraj same etnokuće nalazi se dječje igralište iz građeno u rudarskom stilu – s vlakićem, tunelima i oknima. Postoji još planova za inter pretaciju industrijske baštine, kao i za interpretaciju poslova koji su se obavljali prije rudar stva, za što su idealna lokacija dva novovjekovna majura, u Štrukovcu i Hlapičini.
“
Grad
Prelog u surad nji s unapređenje2020.Mađarska-HrvatskaV-AskaRESakronimacsopćinommađarskomKistolmáprovodiprojektAQUAADVENTUkojisufinanciraEuropunijausklopuINTERREGProgramasuradnje2014.–Glavniciljprojektajeturističkepo
nude na jezerima uz Prelog i Kistolmács. No, ne radi se samo o razvoju turizma, sa stavni su dio ovog projekta i radionice o lokalnoj flori i fauni, dvodnevna škola u prirodi te izgradnja drvene promatračnice za ptice. Na prvoj od ukupno planiranih pet radionica o lokalnoj flori i fauni dvade setak je učenika osnovnih i srednjih škola saznalo što se sve krije u sedimentu rijeke Drave. Nakon kratke potra ge pronašli su desetke dobro skrivenih beskralježnjaka različitih oblika i veličina. Na drugoj su radionici zainteresirani učenici naučili razlikovati skakavce i zrikav ce te su se upoznali s različi tim vrstama skakavaca koje se mogu pronaći u našim kra jevima. Osobitu je pozornost izazvao Tetrix transsylvani ca hypsocorypha za kojeg se donedavno smatralo da je izumro u Hrvatskoj. Od preostalih triju radi onica, dvije će biti posvećene pticama koje možemo opa ziti u našim krajevima, a po sljednja lokalnoj flori. Radio nice vode iskusni nastavnik biologije i kemije iz Srednje škole Prelog Mišo Rašan te fotograf prirode i član udru ge Biom Luka Hercigonja. Krajem ljeta planirana je dvodnevna škola u prirodi za četrdesetak učenika osnov noškolske dobi, uključujući i desetak učenika iz Mađar ske. Osim što će se međusob no družiti i tako pridonijeti povezivanju i izgradnji budu ćih dobrosusjedskih odnosa, učenici iz obiju zemalja bolje će upoznati prirodu koja nas okružuje, ali i lokalnu kultu ru, običaje i vjerovanja veza na za rijeku DrvenaDravu.promatračni ca za promatranje brojnih vrsta ptica postavit će se u zapadnom dijelu Sport sko-rekreacijske zone Prelog koja se nalazi u Regionalnom parku Mura-Drava, odnosno na području Nature 2000. S promatračnice će se pružati pogled na Dubravsko jezero koje zimi služi kao zimovali šte za brojne vrste ptica koje se ne sele u južnije krajeve. Projekt akronima AQUA ADVENTURES nije jedini projekt sa zelenom kompo nentom koji provodi Grad Prelog. Nedavno dovršenim projektom akronima HA PPY BIKE promoviran je bi ciklizam u suradnji s gradom Ludbregom i mađarskim gradom Letenye, a uz sufi nanciranje Europske unije također u sklopu progra ma INTERREG V-A Mađar ska-Hrvatska 2014. – 2020. Projektom akronima ENES-CE Grad Prelog nastoji potaknuti osnivanje lokalnih energetskih zadruga i gra đanskih energetskih grupa. Projekt provodi 10 projek tnih partnera iz 6 zemalja središnje Europe, a sufinan cira Europska unija iz pro grama INTERREG Central Europe. Važan rezultat tog projekta je osnivanje udruge Zeleni Prelog koja je snažno orijentirana na obnovljive izvore energije, smanjenje emisije stakleničkih plinova i druge zelene ideje. Sadržaj je isključiva od govornost Grada Preloga i ni pod kojim uvjetima ne odra žava stav Europske unije i/ili Upravljačkog tijela. Na prvoj od ukupno planiranih pet radionica o lokalnoj flori i fauni dvadesetak je učenika osnovnih i srednjih škola saznalo što se sve krije u sedimentu rijeke Drave. Nakon kratke dobropronašlipotragesudesetkeskrivenih veličinarazličitihbeskralježnjakaoblikai “
Upoznajmo floru i faunu MARINE
920. svibnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA PROJEKT AQUA ADVENTURES
OPĆINA SVETI MARTIN NA MURI ŽIVOT
Najsjevernija točka CLDT Sveti Martin na Muri također je i najsjevernija točka nacionalne, krajobrazne staze za hodanje. Staza se proteže cijelom Republikom Hrvatskom od krajnjeg istoka, preko najsjevernije i najzapadnije točke, pa sve do krajnjeg juga.
Promatračnica za ptice u funkciji je sve popularnije rekreacije u prirodi – promatranja ptica Skelarska kuća idealna je za odmor u prirodi
uređenatarambijentuseSvetomartinskapješačko-biciklističkapoučnastazaMura,kojauidiličnomprirodnomnastavljanaCenzaposjetiteljeŽabnik,ajezašetnju,bicikli
Na najsjevernijoj turi stičkoj točki Hrvatske nala zi se ekoturistička ranje, ribolov i druge rekre ativne aktivnosti prilagođe ne svim dobnim skupinama. Duž same staze postavljeno je 20 edukativnih tabli koje poučavaju o rijeci Muri, nje noj važnosti tijekom povije sti i bioraznolikosti koja se nalazi uz nju. Na samoj stazi postavljene su tri šumske učionice, a rekonstruiran je i drveni mostić preko rukav ca rijeke Mure. Šetnjom kroz mozaičnu prirodu u dužini od skoro 5 km, ta poučna sta za nudi i mnoštvo zanimlji vih podataka o prirodnoj i tradicijskoj baštini prostora značajnog krajobraza rijeke Mure, a posjetiteljima nudi na raspolaganje Skelarsku hižu koja u funkciji interpre tacijskog centra govori o dje latnostima uz rijeku Muru, Mlinarsku hižu u kojoj se na lazi muzej mlinarstva i vrlo interesantna multimedijalna etnografska zbirka, riječnu skelu, plovilo koje s jedne na drugu riječnu obalu prevozi ljude i vozila, a bez motora, jedara ili vesala te jedini plovni mlin na ovim područ jima u kojem možete saznati sve o tradiciji mljevenja žita rica i dobivanja brašna. Staza prolazi kroz pre krasan prirodni ambijent Re gionalnog parka Mura-Drava koji je ujedno dio ljepotijezanja,seabiosferePrekograničnogUNESCO-varezervataMura-Drava-Dunav,uneposrednojblizininalazepašnjakmeđimurskogkoribolovnestaze,prostorpiknikiodmor.Lokacijatokojapripovijedapričuomeđimurskeprirode.
10 20. svibnja 2022.
Foto: arhiva TZ Sveti Martin na Muri, Roberta Radović Općina Sveti Martin na Muri jedna je od najatraktivnijih tu rističkih destinaci ja u kontinentalnoj Hrvatskoj i zasigurno najzanimljivija rubna točka Lijepe Naše. Car stvo termomineralne vode i wellnessa, restorani s nagra đivanim kuhinjama, vinske ceste, mnoštvo biciklističkih staza i ostalih mogućnosti za aktivan odmor samo su neki od razloga što se tom kraju turisti rado vraćaju.
Lokacija je to koja pripovijeda priču o međimurskeljepoti prirode “
Croatian Long Distance Trail je plod ljubavi i rada Udruge Long Distance Trail Hrvatska koja djeluje na području međunarodne suradnje te zaštite okoliša i prirode. uz Muru priča je Europske destinacije izvrsnosti
Duž staze Svetomartinska Mura postavljeno je 20 edukativnih tabli koje poučavaju o rijeci Muri, njenoj važnosti tijekom povijesti i bioraznolikosti koja se nalazi uz nju
SVETOMARTINSKAMURA
Duž staze Svetomartinska Mura postavljeno je 20 edukativnih tabli, kaže Martin Srša načelnik općine Sveti Martin na Muri Mlin i skela atrakcije su Žabnika Labirint ljubavi i Mlinarska hiža oaza su kulturnih programa
IZLET U PRIRODU Rijeka Mura idealna je za odmor u prirodi. Okolica Mure uz Žabnik obiluje lo kacijama na kojima možete provesti vrijeme s voljenima šetajući ili uživajući u pikniku. Osim što na Mlinarevu gruntu možete prošetati Labirintom ljubavi i Labirintom energije, otamo možete i krenuti na razgledavanje Svetomartin ske Mure. Riječ je o kružnoj stazi na kojoj možete pješice ili biciklom upoznati prirodne posebnosti ovoga kraja.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA
JEDAN DAN U ŽIVOTU MLINARA Želite li saznati više o mlinarenju, posjetite Mli narev grunt u Žabniku. Ta mo se nalazi plutajući mlin koji će uvelike dočarati taj tradicijski zanat. Nakon što razgledate mlin, posjetite Mlinarsku hižu i na trenutak se vratite u prošlost. Kroz multimedijalnu izložbu Jen den v živleju mlinara Franca Žalara saznajte kako je izgle dao život mlinara i na jedan se dan pretvorite u pravog radišnog Međimurca.
SKELARSKA KUĆA Sveti Martin na Muri razvio se kao zaista respek tabilna destinacija aktivnog odmora i kvalitetnog života pa u današnje vrijeme može ponuditi različiti spektar tu rističkih resursa, atrakcija i proizvoda. Jedna od najno vijih turističkih atrakcija je Skelarska kuća koja u funkciji interpretacijskog centra za zadatak ima sačuvati tradici ju skelarenja i života uz rijeku Muru te pružati prihvat, in formacije i upućivanje turista u samu destinaciju. Saznajte sve o skelarenju, povijesti tog jedinstvenog i zanimljivog, stotinama godinama starim načinom transporta ljudi i robe između dvije strane rijeke Mure, pribavite lokal ni suvenir ili se podružite s najmilijima na otvorenom prostoru Skelarske kuće!
Provedbu volonterskih akcija u Selnici uvijek obiđe i načelnik Vičević S2022. na PG Geler u Malom Mihaljevcu održava se festival Hog race. Hog race je zamišljen kao slavlje zdravog i aktivnog života u skladu s prirodom, pa je sve tome prilagođeno. Broj natjecatelja bit će ograničen, a start će biti u razmaku od jedne minute između natje catelja, kako bismo ispošto vali sve epidemiološke mjere. Svaki natjecatelj će dobiti uz startni broj i čip uz upute prije starta. Start je dana 22. 5. 2022. s početkom u 10 sa ti. Pri preuzimanju startnog paketa potrebno je obavezno potpisati suglasnost na utrci. Ove godine trasa staze je izmi jenjena, kao i same prepreke. Staza će biti duljine cca 6 km s 14 zadanih blatnih prepreka. Staza se proteže kroz livade i šume te potocima uz blage uspone i nizbrdice. I ove go dine bit će potrebna hrabrost, snaga, izdržljivost, sreća, spre mnost pomoći drugome, kao i primiti pomoć druge osobe. Dakle, pomaganje je dopušte no, štoviše i poželjno. Svaku
POMAKNI GRANICE HOG RACE WWW.HOGRACE.PG-GELER.HR MALI 21.-22.5.2022.MIHALJEVEC PROGRAM: SUBOTA, 21. 5. 2022. 13:00 – 19:00 sati –podizanje startnih paketa 13:00 – 21:00 sati –otvoren adrenalinski park 20:00 sati – štala party NEDJELJA.22.5.2022. 9:30 – službeni program i 10:00najava–pojedinačni start glavne utrke uz čip 12:00 – elite supersprint 12:40 – utrka poznatih 13:00 – dječja utrka 14:00 – igra za 14:14posjetitelje–igra za hrabre 19:00natjecatelje18:00pobjednika17:00Spidermana15:00posjetitelje–spustzip-lineom–proglašenje–tombolaza–zabava nog drijemovca ili zvončića. Njegov je dom na selničkom području u Bukovcu, uz isto imeni potok.
• redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA
Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance, arhiva Međimurske prirode
Prometni znak upozore nja “Žabe na cesti‟ jed na je od posebnosti ko ja se opaža u Selnici. Naime, Općina Selnica od samih je početaka uključena u volon tersku akciju Spašavanje vo dozemaca od stradavanja na prometnicama. Lokalno sta novništvo, brojni motivirani pojedinci i udruge, učenici i učitelji Osnovne škole Selnica i Područne škole Zebanec s Međimurskom prirodom –Javnom ustanovom za zašti tu prirode koja je nositelj ove volonterske akcije, značajno pridonose smanjenju strada vanja vodozemaca, ali i samoj sigurnosti prometa u Selnici. Značaj ove volonterske akcije koja se već deset go dina provodi svakog prolje ća tim je veća što zahtijeva
izazovBirajte,ili zabava! kontinuitet i svakodnevnu aktivnost tijekom mjesec dana. Tako je ove 2022. go dine u Selnici i na preostalim dvjema lokacijama (reten cija Križopotje u Dragoslav cu i relacija migracijuri?volontera.utarakcijazaštitekalneulogusvijestnovodišnji3805maodČrečan-Macinec)prometnicespašenostradavanjapodkotačiautomobilasveukupnovodozemaca.Ovogoodazivnaakcijupoukazujenasvevišuvolonteraiznačajnusvakogpojedincalozajedniceupodručjuprirode.VolonterskaorganiziranajeunuprojektaRiversidetejenjojsudjelovalopreko200ŠtozapravoradevolonteToplidaniuožujkupotičuvodozemaca.Oni kante odakle ih volonteri nom projektu, kao i općinski selnički komunalni redari. Potporu akciji daje i Oldtimer muzej Šardi. ČEŠNJAČA U SELNICI Na selničkoj prometni ci ovog su proljeća ukupno prenesena 732 vodozemca. Značajan je nalaz češnjače. Ta se žaba rijetko pronalazi na drugim lokacijama, čime je
1120. svibnja 2022. www.mnovine.hr
OPĆINA
ne
svakog jutra i večeri vade te prenose preko prometnice do obližnjih močvara i bara. Svijest građana o potre bi zaštite okoliša iz godine u godinu sve je izraženija, a načelnik općine Selnice Er vin Vičević, uvijek vlastitim dolaskom i obilaskom akcije, daje obol ovom hvalevrijed
SELNICA NIZ GODINA ODLIČAN DOMAĆIN VOLONTERSKIM AKCIJAMA
Miljenko Vrančić Serđo jedan je od najmarljivijih volontera
Selničani ZNAJU kako se brinuti o vodozemcima
Bedekovićevih graba
LJUBAVLEPTIRIMAPREMA Biologinja Željka već je kao djevojčica u sebi prepo znala ljubav prema prirodi i zavičaju: - U djetinjstvu mi je na tim grabama najljepše bilo vidjeti male kaćune (Orchis morio L.). Kad je ta mala or hidejica procvala, silno sam se tome veselila. Leptire sam obožavala oduvijek. Fotogra
Zagasiti livadni plavac firala sam ih odmah kako sam nabavila fotoaparat. Ta moja ljubav prema prirodi me i odvela na studij biolo gije i kemije na ručja.jakotojakododekovićevetomjerkono-matematičkiPrirodoslovfakultet.Tasamibiraladiplomskiradsamželjelaostavititragupodručju.IstražujućiBegrabedošlasamspoznajedajeMeđimurjemaloistraženoidajeuvrijemebilouMeđimurjumalozaštićenihpod
"BUBA U UHU" Priča je počela gotovo prije trideset godina, od nosno akademske godine
1992./1993. kad je pripre mala diplomski rad: - Istraživala sam floru okolice svog mjesta Pleško vec. Utvrdila sam 470 biljnih vrsta, među njima pojedine rijetke vrste kao što je pri mjerice biljka ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis) koja je ugrožena zbog isušivanja vlažnih staništa. Moja mento rica prof. dr. sc. Zinka Pavletić i znanstvenik koji je radio s nama, dr. sc. Ivo Trinajstić, naglasili su kako se uz ljeko vitu krvaru veže određena simbioza. Bila je to "buba u mom uhu". U zimsko doba 2001. godine naišla sam na stručni članak koji je govorio
Vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe zaštićene su kao spomenik prirode od prosinca 2002. godine, ponajprije zahvaljujući prethodnim istraživanjima dviju biologinja i sestara, Željke Kadi i Jelene Pavlic. Veliki i zagasiti livadni plavac pripadaju najugroženijim europskim vrstama danjih leptira, stoga su čudesno blago Bedekovićevih graba, ali i biološki biser na području Republike Hrvatske
Vlažne livade košanice na lokalitetu Bedekovićeve grabe
Biologinja Željka Kadi jedna je od autorica brošure Livadni plavci
20 PONOSAgodinavlasnika
12 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA OPĆINA SVETI JURAJ NA BREGU
TRADICIONALNEZNAČAJKOŠNJE
Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance, rr Dvadeset je go dina od progla šenja Bedeko vićevih graba spomenikom prirode. Nalaze se na po dručju općine Sveti Juraj na Bregu. Uz vlažne livade u Zovju kraj Đelekovca vlažne livade na lokalitetu Bedeko vićeve grabe predstavljaju jedino poznato stanište u Hrvatskoj na kojem nala zimo obje vrste velikog i zagasitog livadnog plavca. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, od samog početka svog dje lovanja, odnosno od 2007. godine vodi aktivnu brigu o Bedekovićevim grabama. U godini kada Međimurje, a osobito općina Sveti Juraj na Bregu slavi bogatstvo svoje bioraznolikosti, drugi dan otvorenih vrata na Matulo vu gruntu bit će posvećen upravo jubilarnoj obljetnici službene zaštite Bedekovi ćevih graba. Gošća na Ma tulovu gruntu u Frkanovcu u nedjelju 22. svibnja bit će biologinja Željka Kadi, jedna od najzaslužnijih osoba koja je dala neizmjeran doprinos zaštiti tog lokaliteta.
Željka Kadi i njezina se stra Jelena Pavlic opazile su prisutnost livadnih plavca, što je rezultiralo zaštitom 13 hektara livada na kojima njihovi korisnici još uvijek redovno vrše otkos sijena i otave te tako tako čuvaju kvalitetu staništa potrebnu za život leptira plavaca: - Sjećam se osmijeha na licima i njihova ponosa kada sam vlasnicima tih livada pojasnila kako su upravo oni ti koji su tradicionalnom košnjom sačuvali te leptire i njihov životni ciklus. Pojedini vlasnici odlučili su zapustiti svoja polja koja su bila unutar livada, a sve u cilju očuvanja ovog vrijednog staništa. U većem dijelu Europe ti su lep tiri izumrli. I sad sam ganuta kad se sjetim tih trenutaka, prisjeća se Željka Kadi prvih godina pripreme i progla šenja Bedekovićevih graba spomenikom prirode.
Maja Klarić sa svojim Boo kmobilom, prevoditeljica i spisateljica Dimana Miteva, storytellerica i prevodite ljica Srebrenka Peregrin i operna pjevačica i autorica bloga knjigesumojsvijet. com Ana Jembrek. Na sa mom gruntu boravili su i istraživači udruge Hyla koji su tijekom ljeta 2021. godine istraživali noćne leptire na području Međi murske županije. Ovogo dišnji prvi rezident je pisac Sven Popović iz Zagreba. Diplomirao je komparativ nu književnost, engleski jezik i književnost i ameri kanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za časopise i portale. Jedan je od osnivača “TKO ČITA?”, programa namijenjenog mladim autorima. Autor je romana "Uvjerljivo drugi". Kao desetogodišnjak imao je cilj postati rock'n'roll zvi jezda i u tom pokušaju imao je u mladenačkim danima nekoliko bendova, u kojima je, kako kaže, bilo zabavno raditi i svirati. Ipak, književ nost i pisanje postali su mu glavna profesija. "MALI I LEVIJATAN" Prva priča objavljena mu je 2011. godine, a 2015. godine objavljuje knjigu priča Nebo u kaljuži o kojoj govori:-Protagonist je Elias koji jednog dana izgubi svoju sje nu i u potrazi za njom dolazi do spoznaje da mora odra sti. Knjiga sadrži dvadese tak priča čiji soundtrack čini glazba Iggyja Popa, Clasha i Ramonesa, do Modest Mou sea, Libertinesa i Strokesa. Drago mi je što je ta zbirka dobro prihvaćena među kri tikom i publikom. Paralelno s tom zbirkom počeo sam pi sati roman Uvjerljivo drugi. Naslov mi je dao sjajan pi sac Neven Ušumović 2015. godine kad sam bio finalist Književne nagrade Edo Bu diša, koju dodjeljuje Kuća za pisce – Hiža od besid. Rekao mi je: - Čuj, Sven, nisi pobije dio, ali si bio uvjerljivo drugi. Upravo je taj neki luzerski mentalitet ljudi u kasnim dvadesetima, te generacije milenijalaca potka mog ro mana. Toj generaciji je obe ćano ako će učiti i raditi da će biti uspješni. Međutim to se nije dogodilo, pa smo ostali u toj nekoj pukotini. Bijesni smo, naš humor je vrlo autoironičan, skloni smo depresiji, anksioznosti. Ali knjiga, osim što pokazu je tu rezignaciju, pokazuje i nadu da možemo kroz svoj talent i svoj rad ipak nešto ostvariti. Treća knjiga mi je pri kraju. Zove se Mali i Le vijatan i riječ je o fantastici. U knjizi se dotičem tematike odrastanja.
PISAC SVEN POPOVIĆ prvi ovogodišnji
- Očarala me magija i mir na Matulovu gruntu, ističe Sven Popović
DRUGI DAN OTVORENIH VRATA
PRIRODA Frkanovca savršena je za umjetnost
U rekordnom roku "planule" prijave za Dodir leptira Matulov grunt otvorit će svoja vrata za javnost u ne djelju 22. svibnja od 14 do 18 sati. Osmišljen je program prigodno uz 22. svibnja kada se obilježava Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodni dan biološ ke raznolikosti. Gošća drugog dana otvorenih vrata na Matulovu gruntu je fitoaromaterapeutkinja i voditeljica učeničke zadruge Terra Economica Ekonomske i trgo vačke škole Čakovec, Željka Kadi, prof. Vodit će besplatnu radionicu izrade hidratantne kreme za lice Dodir leptira o kojoj govori: – Dodir leptira je krema za lice originalnog sastava iz linije prirodne kozmetike ZAK, učeničke zadruge Terra Economica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec. Nastala je s namjerom senzibilizacije javnosti povodom obilježa vanja 20. obljetnice zaštite Bedekovićevih graba, staništa rijetkih i ugroženih danjih leptira livadnih plavaca u Me đimurju. Među biosastojcima kreme nalaze se hidrolati i eterična ulja vlastite proizvodnje od sirovina iz školskog Mirisnog vrta Ekonomske i trgovačke škole. Radujem se svakom gostu i suradnji s Javnom ustanovom Međimurska priroda. Interes za radionicu bio je izniman, tako da su planira na mjesta za radionicu "planula" vrlo brzo nakon objave prijava. Svi koji nisu uspjeli dohvatiti svoj termin radioni ce, moći će uz stručno vodstvo upoznati tajne Matulova grunta. o toj temi. Posvetila sam se prikupljanju literature, a izvo ri su bili ponajviše francuski i njemački jer u Hrvatskoj se o tome gotovo ništa nije pisa lo. Tako sam saznala o tom čudesnom životnom ciklusu leptira plavaca i krenula u potragu za njima na Bedeko vićem grabama. Tada sam ra dila u Gimnaziji Josip Slaven ski i doktoricarazrednijavrlouključilaterenskeisamuključujemškoliEkonomsko-trgovačkojuČakovcu.Kakousvesvojeučenike,jerprijesveganastavnicauživamuradusdjecom,uistraživačkeradovesamiučenike.JednaposebnadjevojčicaMelaPosavec,tadajebilaprviGimnazije(danasjegenetike),bilaje posebno zainteresirana. Upravo je ona determinirala prvog velikog leptira plavca. To je bila ogromna radost, jer smo znali da je ta vrsta već upisana u Crvenu knjigu ugroženih vrsta Europe i svi jeta. Uskoro sam i ja opazila sestrinsku vrstu, zagasitog livadnog plavca.
• 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA
Osnovna svrha Matulova grunta je edukacija vrijednostimaznanjaprodubljivanjeio očuvanih izvornih livada i pripadajućih leptira)(ponajprijekukacakoji već stoljećima obitavaju uz čovjeka na prijelazu iz gornjeg u središnje Međimurje
1320. svibnja 2022. www.mnovine.hr redakcija@mnovine.hr
•
UMJETNICIGRUNTUNA Prvi “gazda” grunta bio je pisac, novinar i teolog Tomislav Šovagović, zatim
Druženje na Matulovu gruntu bit će u nedjelju 22. svibnja od 14 do 18 sati - Istraživala sam floru okolice svog mjesta biljnihUtvrdilaPleškovec.sam470vrsta
“
Biologinja Kadi u razgo voru je spomenula još ne koliko osoba koje su imala značajnu ulogu u zaštiti Be dekovićevih graba. Između ostalog profesorica i vodite ljica udruge Ekološka škola Barbara Markač Despinić, potom znanstvenik mr. sc. Franjo Perović koji je po tvrdio determinaciju dviju vrsta livadnih plavaca što je rezultiralo brzom zaštitom tih vrijednih vlažnih livada. Javna ustanova Međimur ska priroda podsjeća kako će upravo u ovoj obljetničkoj godini Bedekovićeve grabe dobiti svoj plan upravljanja.
Piše: Roberta Radović Matulov grunt naziv je za po sjed na Frkanovecadresi30. Matul znači po gornjeme đimurskom leptir, a grunt posjed. Naziv je kreiran ti jekom prijave projekta Med dvemi vodami 2017. godine. Današnji kompleks sastoji se od stare hiže, pomoćnog objekta u kojem je stara preša kubusa koji imitira brajde koje su se tu nalazi le, zdenca, hotela za kukce te interpretacijskih ploča i klupa. Investiciju je provela Međimurska županija kroz projekt Med dvemi vodami od 2019. do 2021. godine, a uloženo je oko 2 milijuna kuna. Objekt je formalno otvoren 10. ožujka 2021. go dine, na 106. rođendan Jože Horvata, a njime upravlja Javna ustanova Međimur ska priroda. Osnovna svrha je edukacija i produbljiva nje znanja o vrijednostima očuvanih izvornih livada i pripadajućih kukaca (ponaj prije leptira) koji već stolje ćima obitavaju uz čovjeka na prijelazu iz gornjeg u središ nje Međimurje. Ujedno, Ma tulov grunt je mjesto prve međimurske rezidencije za umjetnike, znanstvenike i istraživače.
rezident na Matulovu gruntu
DIVAN KRAJOLIK I ŽENSKA RUKA Popović je na Matulovu gruntu boravio dva tjedna. Upoznavajući Frkanovec i gruntište, uhvatio je i vrije me za pisanje: - Dobra je ovdje ener gija. Evo, u samo dva sata napisao sam dvije karti ce teksta što je za mene mnogo. Volim taj bijeg iz Zagreba. Dovršavam di jelove romana Mali i Levi jatan. Odlično je što mogu koristiti električni bicikl. Bicikliram dosta, jer me to puni energijom. Ljudi su ov dje vrlo pristojni i ljubazni. Ako im mahnem s bicikla, oni mi uzvrate. Nadam se da sam zanimljiva pojava. Divan je krajolik. Odlično se spava. Tiho je i mirno. Pisanje me čini sretnim, to je ono što volim raditi. Ako u jednom trenutku osjetim da više nemam o čemu pi sati, prestat ću pisati. Ta svoja promišljanjima često komentiram s ocem (otac, Edo Popović, također je pi sac, o. a.). Na kraju razgovora Sven nam je uz osmijeh na licu ka zao:- Sve na Matulovu grun tu je fenomenalno. Podsjeća me na kuću mojih roditelja. Moderno, a opet rustikalno. Radna soba je prekrasna, pogotovo jer je pozicionira na ispod tavanskog prozora. Ovo je najbolja kuhinja koju sam kao rezident imao. Ima moje najdraže noževe. Vo lim kuhati i to mi je bitno. Bio sam rezident u Pazinu, Beogradu, Rijeci, jednom mjestu kod Barcelone… Naj češće rezidencije imaju tupe noževe. Dakle, ovdje se vidi da je ženska ruka uređivala rezidenciju.
Djeci treba dopustiti ZEMLJU i blato na rukama te zaprljati tenisice
Prošlog je ljeta Ekološ ka udruga Platana iz Nedelišća organizi rala 1. Prirodoslovni kamp za djecu. Održan je u Pretetincu sredinom kolo voza, a vodile su ga Monika Cindrić, profesorica biologi je i kemije uz pomoć Marine Trstenjak Petran, profesorice fizike. U aktivnostima kam pa sudjelovali su učenici ni žih razreda Područne škole Dunjkovec, a program je proveden u prirodi na terenu zvanom Ladićev breg. Opći na Nedelišće i Turistička za jednica općine Nedelišće već su pri samom predstavljanju ideje organizacije aktivnosti za djecu u prirodi, dale “zele no svjetlo‟ projektu te finan cijski pomogle pri njegovoj provedbi. Kamp je bio orga niziran u pet dana po četiri školska sata i sudjelovalo je 18-ero učenika nižih razreda većinom iz Područne škole Dunjkovec. Okosnica i tema radionica bile su prepozna vanje lišća, prepoznavanje strana svijeta, određivanje starosti panjeva i upoznava nje mjernih jedinica koje su se upotrebljavale u povijesti. Ostvarena je i suradnja s Jav nom ustanovom Međimur ska priroda, pa je diplome za sudjelovanje na Prirodoslov nom kampu uručio glavni čuvar prirode iz Javne usta nove Međimurska priroda, Velimir Bašek, koji je ujedno i predsjednik Ekološke udru ge Platana Nedelišće. Za ovo ljeto u pripremi su nove teme i aktivnosti, a naravno sve će biti osmišljeno s ciljem očuvanja prirode i poticanja boravka djece na svježem zraku. Za ovu je godinu osi gurano dvostruko više finan cijskih sredstava nego prošle godine. Općina Nedelišće je s udrugom Platana potpisala sporazum o suradnji. Kamp je prije svega namijenjen Ponosna dama Zaštita prirode u Međimurju službeno je započela pro glašenjem zaštite jednog jedinog stabla – ogromne stare platane. Ta golema platana u središtu mjesta Nedelišća za štićena je davne 1963. godine i otad do danas najvrjednija prirodna područja u Međimurju malo-pomalo bivala su zaštićena. Tako se sljedeće, 2023. godine obilježava punih šezdeset godina otkako je zaštićen prvi objekt prirode u Međimurskoj županiji, čime je počela i službena zaštita prirode u Međimurskoj županiji.
godišnjeg kampa, tako da će mo jedan održati sredinom srpnja, a drugi sredinom ko lovoza, svaki u trajanju od pet dana. Vjerujem da će se i ovog ljeta potvrditi kako je doista vrijedilo organizirati takvu aktivnost u prirodi, jer kao što sam već naglasila, djecu želimo upoznati s prirodom, njezinim zanimljivostima i blagodatima koje nam bora vak u prirodi daje.
Sudionici 1. Prirodoslovnog kampa
učenicima Osnovne škole Nedelišće, uzrastu od prvog do četvrtog razreda. Monika Cindrić, biologi nja, najavljuje ovogodišnje aktivnosti:-Odjeci prošlogodišnjeg kampa toliko su pozitivni da smo odlučili nastaviti s nje govom organizacijom i ove godine. Opaža se kako dje ca premalo svog slobodnog vremena provode u prirodi. U svom radu svakodnevno se susrećemo s djecom koja se boje kukaca, boje se prljavih cipela i tenisica. Cilj nam je to promijeniti i djecu približiti prirodi. Samim time želimo potaknuti i njihove roditelje da s djecom provode više vremena u prirodi. Općina Nedelišće nam je osigurala potporu za organizaciju ovo Prirodoslovni kamp vodile su Monika Cindrić i Marina Trstenjak Petran Opaža se kako djeca premalo svog uvremenaslobodnogprovodeprirodi “
Nedelišćanska platana popularno se naziva i “birov hrast‟. Iako nije hrast, taj je naziv dobila jer raste kraj kuće u kojoj je nekad živio “birov‟, predsjednik mjesta odnosno seoski starješina. U proljeće 2019. godine dotjerivali su ju obučeni penjači – arboristi – orezivanjem suhih grana i sidrenjem krošnje. Time je poboljšan vitalitet stabla i produžen očekivani životni vijek. Ta ponosna dama danas ima prsni opseg više od 627 cm.
Djeca su učila koristiti se mjernim jedinicama u prirodi Učenici su doznali brojne zanimljivosti o stablima i šumama Nedelišćanska platana druga je najveća platana u Hrvatskoj
14 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA OPĆINA NEDELIŠĆE
Provedba prirodoslovnog kampa dobra je praksa u radu s mladima, ističe općinski načelnik Nikola Novak Piše: Roberta Radović Foto: Davorin Mance, arhiva Međimurske prirode
GornjikojafestacijipoznatMihaljevecjepomaniDanilipesesvakegodi ne obilježava krajem lipnja, a ove će godine trajati čitav lipanj. Već u nedjelju 29. svib nja sve počinje programom otvorenja Sportskog parka Mladost. Tijekom lipnja or ganiziraju niz zabavnih, kulturnih i sportskih doga đaja, a najzanimljiviji su sva kako sportsko-rekreativni sadržaji, poput revijalnih nogometnih utakmica, bici klijada stazama općine te re kreativno nordijsko hodanje u kojima sudjeluje velik broj mještana.Napreko 4 hektara pro stire se nogometni travnjak, malonogometno igralište s umjetnom travom, tenisko igralište, igralište za košar ku i rukomet, dječje igrali šte uz odbojku na pijesku, streljana sa šest polja te novi objekt, svlačionica s pripada jućim sadržajima. Radi se još trim staza, vanjska teretana i viseća kuglana, te kafić s čak trima terasama kako bi u svakom dijelu dana mogli uživati. Prostori će biti dani na korištenje svim mještani ma, udrugama i školskoj dje ci. Tako će sport u Gornjem Mihaljevcu moći živjeti pu nim plućima. Nasreću, sve se poklopilo s ukidanjem mjera, pa će naša djeca, mještani i svi željni rekreacije i pitore sne prirode, na najmoderni jim terenima doći na svoje, kaže nam Goran Lovrec, načelnik općine. - Do sada nismo imali previše moguć nosti. Ako su se htjeli aktivno se baviti nečim, morali smo ih vozili ili u okolne općine ili u Čakovec. To je sve bilo jako teško uskladiti, posebice ako oba roditelja rade. Na otvorenju parka sve prisutne zabavljat će grupa Casino. (S. Zorković)
Zašto se u Gornjem Mihaljevcu slave Dani lipe? Kako kažu, uz crkvu je nekad bila jako stara lipa, koja je bila tako velika da su ju jedna obujmili rukama dva veća muža ili četvero veće djece. U dane oko Tijelova bilo je ve liko nevrijeme, koje je srušilo lipu. Da bi ju nekako sačuvali od zaborava, mještani su od lipe dali napraviti križ i “farkašića” koji se i danas nalazi ispred crkve. Uz njega je i ploča za hrvatske branitelje. Kulturno-umjetnička udruga Lipa, koja je nekad bi la izrazito aktivna (osmislili i održavali 1. Sajam zdrave hrane), pokrenula je ideju o održavanju Dana lipe, koji se održavaju od početka ovog stoljeća. Osim kulturnih do gađanja, tu su i seoske igre koje su uvijek dobro posjećene i zanimljive kako mještanima, tako i putnicima namjer nicima.
1520. svibnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA DANI LIPE I OTVORENJE SPORTSKOG PARKA MLADOST U GORNJEM MIHALJEVCU Novo mjesto DRUŽENJA za mještanedjecu, i sportaše 29.5.2022. 10.7.2022. 29.5.2022.u15:00sati SRCMLADOSTGornjiMihaljevec–OTVORENJE 11.6.2022.u15:00sati SRCMladostGornjiMihaljevec–STUNTbyDEJANŠPOLJAR–CRAZYSHOW–UdrugaLuna GornjiMihaljevec Nastupklubazastarijeosobe Varaždin 18.6.2022.u14:00sati GORNJADUBRAVA–vatrogasni kupOpćineGornjiMihaljevec DRUŠTVENIDOMGORNJI MIHALJEVEC–turnirustolnom tenisuspočetkomu 16:00satiUdrugasportzasve 19.6.2022.u9:00sati SRCMLADOSTGORNJI MIHALJEVEC–BICIKLIJADA–prijavedo 9:00sati, uapočetak 9:30sati GornjiMihaljevec–MUMŽpodružnica Turnirustreljaštvu–STRELJAČKI KLUB6.TRAVNJAGORNJI MIHALJEVEC 25.6.2022.u15:00sati SRCMLADOSTGORNJI MIHALJEVEC–45godinaNK Jedinstvo GornjiMihaljevec VečeruzATOMILIVEBAND 26.6.2022.u10:00sati LovačkidomGornjiMihaljevec–GULAŠIJADAzasve–MUMŽ podružnicaGornjiMihaljevec 3.7.2022.u10:00sati 9.7.2022.u16sati LovačkidomGornjiMihaljevec–ŠahovskiklubGornjiMihaljevec–otvorenobrzopoteznoprvenstvo GornjegMihaljevca 2.7.2022.u16:00sati MeđunarodniTurnirnogometnih VeteranaSlovenija,Mađarskai HrvatskauGornjemMihaljevcu GORNJADUBRAVA–turnirumalom nogometumjesnihodboraOpćine GornjiMihaljevec–NK Dubravčan 5.6.2022.u15:00sati DOMKULTUREGORNJI MIHALJEVEC–predstava rajiAdamovkraj–Eva,vura, KUD-a JeronimSveti Štrigova,nastupmuške vokalneskupinePjevačkogzbora SvetiJurajnaBregu dramskeskupineimažoretkinja,nastupdječje Udruge Luna GornjiMihaljevec Revijalnanogometnautakmica međimurskihpolitičara VečeruzCASINOBAND 4.6.2022.u15:00sati SportskidomDragoslavecBreg OTVORENJESportskogdoma DragoslavecBreg DRUŠTVENIDOMPRESEKA–nastupAleksandarLaziću 20:00sati
ODMOR D
73 godine brinemo
i sve one koji vole boravak u prirodi.Podsjetimo se da su još nedavno brojne posade iz Austrije, Mađarske, Sloveni je i Hrvatske sudjelovale na tradicionalnim spustu rije kom Murom od austrijskog Mureka do međimurskog Dekanovca došle su do De kanovca i lokaliteta Pre jaki glavi. Tada je ribička kućica ŠRD Mura iz Dekanovca bila krajnja točka 13. međuna rodnog spusta murskih ladji MURA 2015. godine. Nakon što su sudionici spusta uživali u prirodnim ljepotama rijeke Mure, De kanovčani su pokazali svo ju gostoljubivost upriličivši doček uz domjenak i zabavu u prirodi. Također, u smjeru ove lokacije organiziraju se i biciklijade u kojima sudjeluju sve generacije. Naravno, ovaj dio Mure na brizi imaju i lo kalni ribiči okupljeni u ŠRD-u Mura Dekanovec koji ovdje često organiziraju i ribička natjecanja. Načelnik općine Ivan Hajdarović ističe kako se upravo ovaj prostor uz rijeku Muru nastoji brendi rati kao ugodno mjesto za druženje, odmor, rekreaciju i sport. I u ovom prirodnom okruženju bit će prilika da se oda i glazbena počast još jednom brendu Dekanovca, Florijanu maznakova1962.)IV.Andrašecglazbeosnivačmitelj,melograf,sakupljačHrvatskiAndrašecu.pučkipjesnik,narodnogblaga,kipar,bačvar,izuzborovođa,orguljaš,ikapelnikLimeneuDekanovcuFlorijan(Dekanovec,28.1888.–Dekanovec,9.VII.jedanjeodzaštitnihDekanovca.Zapisipučkihpjesama,običaja
te stvarnih događaja i aneg dota zadužio je Andrašec De kanovec i svoje Međimurje. Andrašec je svirao gotovo sve instrumente, pisao pjesme, pripovijesti i članke, bilježio narodne običaje i skladao. Radove je objavljivao u novi nama i kalendarima, pa tako između ostalog i u Međimur skim novinama (1919, 1920, 1921). Ispred zgrade Općine Dekanovec stoji Andrašecov kip na koji su svi mještani i više nego ponosni. Krajem če tvrtog mjeseca u godini, toč nije 28. travnja, Općina Deka novec organizira programe prigodom obljetnice njegova rođenja u kojima često sudje luju općinske udruge Limena glazba Dekanovec, DVD De kanovec, NK Mladost Deka novec, SRD Mura Dekanovec, LD Fazan Dekanovec-Podtu ren i KUU Florijan Andrašec Dekanovec, a Područna škola Florijana Andrašeca Dekano vec provodi školski projekt “Florijan i Neospornoja”.
Jeste li znali da u Međi murju postoji tvrtka ko ja se već 73 godine bavi zbrinjavanjem sekundarnih sirovina? Poduzeće Unimer, društvo s ograničenom od govornošću iz Čakovca, na adresi Rudolfa Steinera 3, osnovano je 1949. godine pod nazivom Čakovečki ot pad. Preseljenjem na novu lo kaciju 1985. godine tvrtka je promijenila ime u Unimer, a sredinom 1992. godine zapo slenici postaju 100-postotni vlasniciSvihpoduzeća.tihgodina u Unime ru se brinu o zaštiti okoliša za dobrobit svih stanovnika Međimurja.Osnovna djelatnost druš tva je sakupljanje i primar Jeste li znali? Za proizvodnju 1 tone papira treba posjeći 4 stabla i potrošiti 200 000 l vode “ na prerada sekundarnih sirovina te maloprodaja i veleprodaja robe široke po trošnje osim prehrane. Na oko 28.000 m2 izgrađeni su objekti za otkup sekun darnih sirovina, sortiranje i pripremu metala, pogon za sortiranje i prešanje papira te dva maloprodajna mjesta i otkupnu stanicu za otkup na malo.Danas Unimer ima 54 zaposlenika. Za sada se uglavnom sve radi ručno, ali se ulaže i u nove modernije tehnologije i standarde pa se mogu pohvaliti da su no sioci standarda ISO 9001 za kontrolu kvalitete i 14001 za zaštituNedavnookoliša.su obnovili sor tirnicu za prešanje papira i opremili se novom prešom te nabavili pres kontejnere za lakše i jednostavnije de poniranje otpadnog papira i kartona.Godinama organiziraju akcije prikupljanja sekun darnih sirovina. Pod geslom “Papir nije smeće” održa vaju tradicionalnu akciju prikupljanja starog papira
je da je pri roda i život uz rijeku Muru Andrašeca inspirirao na sva djela koja je ostavio u glazbe noj i kulturnoj baštini Međi murja. Bicikliranje uz Muru uvijek je atraktivno jer se mogu vidjeti i rijetke ptice
Za recikliranje 1 tone papira ne treba posjeći ni jedno stablo i treba samo 160 l vode “ organiziranu za osnovne ško le i vrtiće Međimurske župa nije. Na taj način educiraju najmlađe o važnosti zaštite okoliša, razvrstavanju otpa da, sortiranju i ponovnom recikliranju, kako bi izrasli u ekološki savjesne osobe. Uz novčanu naknadu koja se dobiva za svaki kilogram prikupljenog papira na kraju akcije tri najuspješnije škole i tri dječja vrtića, koji skupe najviše papira po djetetu, dobivaju i dodatnu novčanu stimulaciju. Najboljima pri pada nagrada od 3000 kuna, drugoplasirani dobiva 2000 tisuće, dok je treća nagrada 1000 kuna, kako za najbolje škole, tako i za najbolje vrtiće. U akcije sakupljanja se kundarnih sirovina uključuju se i mnogobrojne međimur ske udruge. One s najdužom tradicijom su Vidovski zlata ri, ŠRD Som Kotoriba, KUD Seljačka sloga Donja Dubra va, nogometni klubovi, udru ge žena…Akcija
16 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA DEKANOVEC, OPĆINA U ZAŠTIĆENOM KRAJOBRAZU RIJEKE MURE
ekanovčanima je Mura i više nego pri srcu. Florijan Andra šec, zbog kojeg su mnogi prvi put čuli za Dekanovec, Muru je opjevao riječima: “Mura, Mura, globoka si voda ti…”. Mnogi ju obilaze svakodnev no i znaju sve promjene koje se događaju zbog djelovanja prirode, ali i ljudskih aktiv nosti na njoj te uz njezinu obalu. Posebice kad je riječ o lokalitetu u Dekanovcu popularno zvanom Pre jaki glavi. Može se reći da je to malo izletište, koje mještani Dekanovca uređuju s ljubav lju, privlači brojne posjeti telje rekreativce, bicikliste D.O.O. ČAKOVEC o ZAŠTITI okoliša
“Papir nije smeće” ima i mnogobrojne sponzore koji podržavaju taj vid edu kacije najmlađih naraštaja, a to su: Međimurska županija, Grad Čakovec, Letis, Printex, te općine iz kojih dolaze škole i vrtići, a od ove godine i po duzeće Tehnix koje je donira lo kontejner za papir. U akciji se svake godine prikupi od 130 do 150 tona papira, koji se u Unimeru ba lira i šalje na hvalevrijednelaznicimagodinamaškolamamije,održavalaZanimljivoreciklažu.ještoseakcijaiuvrijemepandezahvaljujućivrtićimaikojeskupljajupapirpasusvojimpousadilivažnostteakcije.
Papir se može reciklirati do 7 puta. Recikliranjem čuvamo naše šume. 1 stablo treba 30 i više godina da naraste do pune visine “
Nezaobilazno mjesto za druženje i
Nadaju se da će se naći entuzijasti koji će ponovo pokrenutu Spust murskih ladji Vrtić Stonoga natječe se svake godine i jako je uspješan u sakupljanju papira
UNIMER
1720. svibnja 2022. Na POUČNOJ stazi Murščak
Veliki dunavski vodenjak nađen na lokalitetu u Domašincu (foto: Sara Srša)
još se i danas nalazi pet većih pčelinjaka s domaćim sivim pčelama. Poseban biosustav predstavljaju livade košanice s nizom leptira, kukaca i pri lagođenih biljnih vrsta koje u današnje vrijeme, kad više nema mnogo stoke, sve više zarastaju. Može vas iznena diti i jelen, srna, divlja svinja, zec, jazavac, kuna zlatica, a vidra u vodi će prije vidjeti vas nego vi nju.
U Murščaku živi i veliki vodenjak Veliki vodenjaci zabilježeni su u Međimurskoj županiji na više lokacija uz rijeku Muru u meandrima s mnoštvo ve getacije. Jedan od lokaliteta nalazi se i u općini Domašinec.
je za posjet prirodi i njenim lje potama. Jedno od najljepših mjesta u našem kraju nalazi se uz ri jeku Muru, nekad prašuma, a danas šuma Murščak. U op ćini Domašinec je prije dese tak i više godina za ljubitelje prirode i turiste uređena prva poučna staza Murščak. Dužine je 6300 metara, koji se biciklom mogu prijeći la ganom vožnjom za pola sata, a pješke za oko dva sata s ra zgledavanjem. Staza obuhvaća oko 1500 hektara površine, uz dvana est stajališta s podacima o fenomenima Murščaka. Po sebno je interesantna za mla de jer se tu mogu upoznati s biosustavima u prirodi, ali i kulturno-povijesnim i tra dicionalnim vrijednostima kraja. Murščak je od davnine poznat pojam za veliki kom pleks višestoljetne hrastove šume uz rijeku Muru po ko joj je dobio i naziv. Do velike sječe 1927. on je bio u najve ćem dijelu pokriven hrasto vim šumama. Te se šume spominju u Međimurju još 1672. godine na popisu po sjeda Ugarske komore i na sljednika Nikole Zrinskog na međimurskom vlastelinstvu. Uz bogate hrastove šume Zrinski su u Murščaku imali i svoj veliki ribnjak u blizini Vrbulje, danas zvanom Mura – Hrkelica, čiji se tragovi i da nas vide. Mali dio prvotnih hrastovih šuma Murščaka još je sačuvan i može se ra zgledati i uživati pod hladom hrastova. Šuma Murščak, koja se nekad prostirala na dvadesetak i više kilometara kvadratnih, velikim je dije lom iskrčena u dvadesetim godinama prošlog stoljeća, a danas su tu ispresijecanoPodručjeoranice.Murščakajeputovima, pogotovo nakon geodetske izmjere u prošlom stoljeću radi krčenja šume. Već prije Uspješna Zelena čistka Općina Domašinec i udruge koje djeluju, posebno lovci i ribolovci, ali i druge udruge, svake godine organiziraju više većih ili manjih radnih akcija uređenja okoliša i čišćenja prirode od nesavjesno odloženog otpada. Tako je bilo i ove godine, jedna od prvih akcija, Zelena čistka, održana je 30. travnja i okupila je članove udruga iz općine. Mještani su se najprije okupili kod lovačkog doma u Domašincu i ribičkog doma u Turčišću odakle su krenuli po grupama obilaziti poljske putove i čistiti nesavjesno odbačeni otpad. Prikupljeno je ukupno 1260 kilograma glomaznog otpada, 1100 kilograma otpadnog tekstila i oko 600 kilo grama ostalog otpada. Otpad i korisne sirovine preuzela je tvrtka GKP PRE-KOM iz Preloga. Osim udruga, u akciji su sudjelovali i vijećnici Općinskog vijeća Općine Domašinec i članovi Mjesnog odbora Turčišće.
formirani su glavni šumski putovi, koje narod od davni na zove staroslavenskim na zivom leš. Tako imamo: Glav ni leš, koji je iz Domašinca vodio do lugarnice Podnova u blizini prijelaza preko Mure kod Letinskog mosta, Ivanski leš, Senokoški leš, Hrenovski leš, koji su paralelni, a dok su okomiti Hraščanski leš, Pod novski leš, Novi leš, Žerjavin ski leš i drugi leševi. Od davnina se u područ ju Murščak napasala stoka, zbog čega je tu nekad bilo vi še čiga, zdenaca za napajanje stoke i ljudi. Čiga se i danas može razgledati na poučnoj staziPodručjeMurščak.Murščaka do bilo je 2001. godine status zaštićenog krajolika, što je ostavština za budućnost o kojoj se danas brine Općina Domašinec, ali i Javna usta nova Međimurska priroda, kao i o cijelom zaštićenom području Mure i Drave na prostoru Međimurja.
pravu ribičku priču s Mure ili koju legendu. U bari Fučič ki možete sresti zelembaća, najljepšeg guštera Europe, barsku kornjaču, žabe, ali i lokvanje, močvarnu peru niku i drugo bilje, više vrsta vretenaca i ravnokrilce. Za samo prepoznavanje više stotina biljnih vrsta tre balo bi vam mnogo više vre mena, a možda i koji botani čar. Na prostoru Murščaka
Ti vodenjaci smatraju se ugroženom vrstom na po dručju Hrvatske zbog nestanka pogodnih staništa. Na stanjuju područja koja su pod velikim utjecajem čovjeka, bilo zbog izgradnje infrastrukture, gradnje akumulacija i brana bilo kanaliziranja nizinskih rijeka. Takvim djelo vanjem se utječe na vodni režim gdje se pogodna stani šta za vodenjake potencijalno mogu smanjiti ili potpuno nestati. Veliki problem za vrstu predstavlja i negativan utjecaj kemikalija kao što su pesticidi koji završavaju u kopnenom ili vodenom staništu. Veliki vodenjak je zbog svoje osjetljivosti na zagađenja postao jedan od indikatora čistoće prirode.
Vrijeme
ŽIVOTINJSKOGBOGATSTVOPTIČJEGISVIJETA
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA OPĆINA DOMAŠINEC
U Murščaku živi više sto tina ptica i životinja, manjih kukaca i vodozemaca, riba, uz bogat biljni svijet među kojima je i niz zaštićenih bi ljaka.
Uz malo pažljivije pogle de možete doživjeti susret s pticama močvarnog staništa i susresti se s bijelom rodom. Ako imate sreće, srest ćete rijetku crnu rodu, doživjeti susret s crnom liskom, si vom čapljom, vodomarom, divljom patkom ili divljom guskom, obalnom lastavi com koja se gnijezdi na pje skovitim obalama Mure ili pak labudom. U šumama i livadama srest ćete sovu vra nu, goluba grivnjaša, škanjca mišara, fazana, divlju grlicu, sivog ćuka, šumsku sovu, malu ušaru ili velikog djetlića kojeg možete čuti nadaleko kad kljuca drvo, traži kukce ili gradi duplju za gnijezdo. Na putu će vas pratiti ptice koje žive u grmlju kao što su poljska ševa, bijela pastirica, mali slavuj, crvendać, šum ska crvenrepka, kos, grmu ša, brgljez, zeba, češljugar i druge.
Uz Muru i u lokvama i baricama možete sresti pjegavog daždevnjaka, više vrsta kukaca, leptire, više vrsta vretenaca, ali i pokojeg mještanina, zaljubljenika u Muru ili Fučičku, koji će vam u najmanju ruku ispričati
dine organizira edukativne skupove za učenike osnovnih škola Donji Kraljevec i Hodo šan i provodi akciju “Kam se koje smeće meće”, ali organi zira i susrete na svojem pro storu u Hodošanu za učenike i lijepa druženja. Dio aktivnosti udruge je i uređenje zelenih povr šina kod svojeg doma koji su izgradili sami uz manju pomoć Općine Donji Kralje vec, a kojim se danas koriste i umirovljenici. Nekad je na tom prostoru bilo smetlište i trebale su godine da se pro stor uredi. Nedavno su na prostoru veličine dva hektara koji odr
OPĆINA KOTORIBA OAZA lovaca, ribiča i svih zaljubljenika u prirodu
18 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA
Franjo Vuk uređuje zelene površine udruge Prode Kotoriba, mjesto na sa mom jugoistoku Me đimurja, nalazi se uz granicu s Mađarskom te je okružena vodama, šumama, livadama i oranicama. Rijeka Mura, čiji je cije li tok u Hrvatskoj progla šen Regionalnim parkom Mura-Drava, značajna je po visokoj razini biološke razno likosti. Vlažna staništa nude dom mnogobrojnim zaštiće nim pticama. Od 50 stanišnih tipova zabilježenih u regio nalnom parku, 27 je rijetko i ugroženo te je zaštićeno Za konom o zaštiti prirode, kao na primjer divlja patka, lasta vica, bregunica, kulik sljep čić, čigra i vodomar. Još jedna ptica, bijela roda, specifična je za ovo područje. U Kotoribi je prošlih godina uočen naj
žavaju uređeni i manje dječje igralište i klupice te zasađe ne autohtone vrste drveća, vrbe, jasena i drugih vrsta, dok je hrast već izrastao. Na prostoru od nekoliko hek tara uz cestu u Hodošanu u prirodnoj oazi uz naselje, u posljednjih desetak i više godina niknuli su domovi i prostori za lovce, hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, ribiče i udrugu Prode. Očekuje se da će taj lije pi prostor uz pomoć Općine Donji Kraljevec u narednim godinama dobiti dodatne sadržaje koji će još više privlačiti ljubitelje prirode i mlade.Dom ZEU Prode ima i svojeg domara, to je Franjo Vuk iz Hodošana koji se brine o domu i prostoru te sudjelu je u organizaciji događanja, a sad u ljetno doba najviše je posla s travom. Predsjednik Kristian Vuk pak zaključuje: - Danas je ipak mnogo bolje nego prije, društvena svijest o zaštiti prirode je bolja, no još uvijek ima nesavjesnih pojedinaca. (J)
Članovi udruge također samoinicijativno pregleda vaju prostore uz prometnice i putove, ne bi li uočili neovla šteno odbacivanje otpada.
Kristian Vuk: - Još uvijek ima NESAVJESNIH pojedinaca
Tako je bilo i ovog prolje ća, nađen je niz odbačenih predmeta uz ceste i putove kojima tamo nije mjesto, naj češće limenke od piva, staklo, plastične vrećice i drugo.
Zaštitarsko-ekološka udruga Prode Hodošan godine slavi dvadesetu obljetnicu osnutka
dobila ime po dijelu naselja koje se u Hodošanu nazi va Prode, slavi dvadesetu obljetnicu svojeg rada. U posljednjih osam godina udrugu vrlo uspješno vodi predsjednik Kristian Vuk, kojem ove godine ističe drugiUdrugamandat.danas broji 77 članova iz Hodošana i općine Donji Kraljevec, no poznata je po tome što su njezini članovi dijelom i iz drugih općina. Razlog je jednosta van, udruga već godinama organizira akcije koje naziva “zelene čistke” u proljeće i u jesen, što je samo jedna u nizu aktivnosti, ne samo u općini Donji Kraljevec već i uz Muru.
veći broj aktivnih gnijezda, a 2017. i 2018. godine je u jednom gnijezdu bilo čak pet mladih roda, što je rekordni broj otkad se prati populacija te ptice u Hrvatskoj. Općina Kotoriba je 2019. godinu pro glasila Godinom bijele rode čime se dalo na važnosti ovoj prekrasnoj ptici. Mrtvi rukavci rijeke Mure također obiluju kako biljnim tako i životinjskim vrstama. Upravo jedna ta kva “mrtvica” je Žužička u kojoj i oko koje se mogu naći, uz impozantan broj riba i ža ba, i neke vrlo rijetke vrste kao što su riječni rak, bar ska kornjača, lokvanj, rogoz i trska. Uz njih na Žužički se mogu vidjeti i labudovi, sive čaplje i vodomari, kao i dabrovi i rode. Uz sve to, tamo se može i predahnu ti i odmoriti u prekrasnom objektu u vlasništvu SRD-a Žužička.Veći dio obale rijeke Mure, kao i spomenuti mrtvi rukavci, uređen je za pješake i bicikliste. Velik broj divljači i riba te postojanje lovačkog i dvaju ribičkih društva pre duvjet su razvoja lovnog i ribolovnog turizma.
Ove godine gasko-ekološkaZaštitarudruProde,kojaje
ove
Kristian Vuk, predsjednik udruge Prode
Predsjednik udruge Kri stian Vuk kaže: - Ako se na đe veća količina odbačenog otpada, a bilo je već primjera da je jedan kafić iz Nedelišća dovezao gomilu otpada kod stare Mure, sve se prijavljuje komunalnom redaru Općine Donji Kraljevec koji onda po duzima određene korake ili redarima drugih općina. Kod većih količina odbačenog ot pada uvijek se traži vlasnik otpada. Članovi udruge pak sami u akcijama pokupe ma nje količine otpada uz ceste. S godinama se situacija malo popravila, sad se naku pilo nešto više otpada zbog pandemije. Još smo daleko od toga da možemo reći da svi skupa čuvamo prirodu kako to ona zaslužuje. U vrijeme pandemije ak tivnosti je bilo nešto manje, zbog nemogućnosti okup ljanja. U prvoj ovogodišnjoj proljetnoj akciji detektiranja otpada uz putove nakon pan demije ustanovljeno je da se mnogo toga nije promijeni lo, i dalje se uz putove bacaju limenke i drugo što smeta prirodi.ZEU Prode kao jednu od najvažnijih zadaća svake go
Tekst i foto: Goran Čižmešija Poštovani ljubitelji prirode, moručneMurežutnitološkipoplavnujebiciklističkinasmjeru.laganog1750stazataPoučnuposjetitelji,ši,rekreativci,veslači,sportaizletniciiostalidobrodošlinašumskustazuVraPažuta!ŠumskapoučnaVrataPažutaduljinejemetara.OkopolasatapješačenjaujednomStazajenamijenjeisključivozapješačkiipromet.StazajedanodulazauzaštićenušumuiPosebniorrezervatVelikiPasmještennaušćurijekaiDrave.Ciljuređenjašumskepostazejeomogućitiodirekreacijuuprirodiuz
udrugaZaštitarsko-ekološkaSenjar
Zaštitarsko-ekološ ka udruga Senjar (ZEUS) osnovana je 7. ožujka 1999. godine kao nevla dina, neprofitna organi zacija s područja zaštite okoliša. U regionalnim okvirima posebno je ak tivna udruga na poljima promocije zaštite okoliša, boravka u prirodi, kulture i umjetnosti te projektagijeekolozima,fotografima,APPRRR-om,ma,priroda,županijom,Dubrava,partnerima,njeturizmaedukacijskogzadobardecijubrave.bogatogvatmoviralidoveslajunovisamihtetnijaikanuanuUdrugaoniceizložbe,biciklijada,našimzimskidogađajiprojekte.uspješnosrodnimUmrežavanjemodrživosti.sostalimorganizacijamaprovodibrojneTradicionalnisudobrotvorni,iproljetnispustovirijekama,BIGJUMP,umjetničkeedukacijskeradiiorganiziraniizleti.posjedujezavidflotuplovilaodkajaka,dorafting-čamacadodatneopreme,kvaliveslaiprsluke.OdzačetakaideječlaudrugetradicionalnoodDonjeDubraveAljmašakakobiproBiosfernirezerMura-Drava-Dunav.sadržajaDonjeDuOvajprojektimafunkedukacijeizaštitepriroikaotakavpredstavljaidugoočekivanitemeljrazvojkontinentalnog,irekreacijskoguDonjojDubravi.ProjektjeplodsuradudrugeZEUSsbrojnimOpćinomDonjaMeđimurskomJUMeđimurskaHrvatskimšumaHrvatskimvodama,kaoibrojnimstručnjacima,biolozimaizreišire.Ukupnavrijednostje523.448,75kuna.
Želite se voziti na biciklu Johna Lennona? Ove godine 10. srpnja, za Dane općine u Donjoj Dubra vi pripremaju specijalnu atrakciju. Priprema se vožnja po novoasfaltiranim ulicama Donje Dubrave na čak 50 oldtajmer bicikala. Bit će svakakvih atraktivnih bicikala, a među njima najskuplji bicikl Johna Lennona, na kojem su se vozili Lennon i Yoko Ono. Nakon revijalne vožnje uzvanika, biciklima će se moći provozati svi koji će to željeti po jednostavnom ključu: iz šešira će svatko izvući broj svog oldtajmer bicikla, pa tko sretniji, ali doživljaj će za sve biti jedinstven.
1920. svibnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA OPĆINA DONJA DUBRAVA, NOVA TURISTIČKA MEKA ŠUMSKA poučna staza Vrata Pažuta
edukaciju o zaštiti prirodnih ljepota autohtonog riječnog i šumskog krajolika. Na šum skoj poučnoj stazi su dva ula zna info-panoa i pet poučnih tabli, dvanaest klupa, četiri ekonadstrešnice sa zelenim krovovima i s ukupno četiri ma stolovima i osam klupa. Da bismo sačuvali sve ljepote i blagodati prirode na Šum skoj poučnoj stazi Vrata Pa žuta, molimo Vas da prilikom korištenja stazom poštujete javni red. Ova poučna staza smje štena je na jugoistočnom di jelu općine Donje Dubrave, započinje ispod Dubravskog mosta s prvom nadstrešni com i ulaznim panoom na kojem se mogu iščitati svi tehnički detalji, lokacija, orijentacija staze te osnov ne informacije. Slijedi ulaz u šumu koji prati lijevu obalu Drave nizvodno prema Oto ku ljubavi. Tu su i prve dvije od ukupno pet poučnih tabli koje redom obrađuju važnost i funkciju prostora Veliki Pa žut, kao i floru i faunu te šum sku pedagogiju i povijesne obrte na Dravi. Kod svake od 4 nadstrešnica ili kako ih već lokalni klinci nazivaju, kod svake “kućice” postavljen je stol s dvjema klupama, koš za smeće i po dva hotela za kukce.Staza je idealna za školu u prirodi pa se u udruzi ZEUS nadaju da će postati dijelom školskih programa okolnih mjesta, kao i baza za eduka cijske izlete kao jedan dio od
od
smo
u
20 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA OPĆINA GORIČAN
Emanuel
na
istaknuo je
Općina ridoruprometnomizuzetnonalaziGoričansenavažnokokojipo
u
“ prirode u skladu s utvrđenim potrebama.Načelnik općine
U Goričanu natječu se ribolovu malih nogu što posebno ponosni kaže Emanuel Sinković, Goričan Mario Golenko U lipnju 2022. bit će smart-bikebicikliste,odmorištenatkrivenocentar,ialitočkaposlužitićeŠudericanamjenedruštvenecentrarekreacijskogturističko-otvorenjeizgradeuzribnjakkojiistovremenoikaoinfo-zaturiste,ikaoizložbeniinterpretacijskikaozatzv.point Goričan Sinković da Goričan 2021. i 2022. godini uložila 2 milijuna kuna uređenje i razvoj kavu.hladnimnašunudomnamniktitidatneŠudericimještanimožeuzričanujeotvorenniparkirnihjedanačijeipunjačđimurjubiciklističkimbicikala,nosmart-bikeodmorištecijskiiikojinamjenecentraturističko-rekreacijskoglipnjujeobogatitiresursima.ćimponudairazvojaktivnostimaZahvaljujućiskasuradnjeprogramaribnjaksko-rekreacijskogturističko-sportcentrauzuGoričanu,usklopuprekograničneMađarska-Hrvat2014.–2020.INTERREG.spomenutimosiguratćesenovog,konkurentnogodrživogturizmačijaćesebaziratinapostojeprirodnimikulturnimAktivnostićeatraktivnostregiipovećatibrojturista.U2022.bitćeotvorenjeizgradedruštveneuzribnjakŠudericaćeistovremenoposlužitikaoinfo-točkazaturiste,alikaoizložbeniiinterpretacentar,kaonatkrivenozabicikliste,tzv.point.TojeujedipunktzamanjepopravkealiiWIFI-konekcijasrutamapoMeiokolici,kaoiUSBzapotrebebiciklistaturista.Uzturističkukuću,ćeotvorenjebitiusklopuopćineulipnju,uizradiparkiralištenovih20-akmjestakaoijavsanitarničvorkojićebiti0–24sata.NedavnonaprostoruŠudericeuGopostavljenjavniroštiljstol,klupeikoš.Roštiljseslobodnokoristitipamoguuživatinaunovimsadržajima.-Trudimoseuvestidosadržajeitakoobogaponudu,poručiojenačelEmanuelSinković.Željajeobogatitisadržajepopića,kakobisteseuzŠudericumogliosvježitinapicimailipopiti
Foto:
vezuje Republiku Hrvatsku sa srednjom i zapadnom Eu ropom. Upravo autocesta A4 Goričan-Zagreb, koja prolazi teritorijem općine Goričan, predstavlja poveznicu među državama srednje Europe, hrvatske metropole i jadran ske KaoHrvatske.važna grana gospo darstva izdvaja se i turizam, za koji na području općine Goričan postoji izuzetan razvojni potencijal. Glavne turističke odrednice općine njezine su prirodne posebno sti i kulturne atrakcije. Naj značajniju prirodnu baštinu općine predstavlja područje koje ulazi u prostor Regio nalnog parka Mura-Drava i u sklopu njega, Zaštićenog krajobraza rijeke Mure. Na vedeni su prirodni lokaliteti u sustavu zaštite prirode zbog čega općina kontinui rano ulaže u područje zaštite
je Općina
načelnik općine
u
preko
ŠUDERICA je naš turistički adut
2120. svibnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA
ZGorčan je udruga za vježbanje, pješačenje, nor dijsko hodanje, bicikliranje i organizaciju sportskih dru ženja i putovanja. Planiraju do kraja ljeta izgraditi na Šu derici svoju kućicu, boćalište i neke druge sadržaje, kako bi i oni imali svoje mjesto okup ljanja u prirodi.
U neposrednoj blizini Šuderice u Goričanu nalazi se Nekropola pod tumuli ma iz keltskih vremena kao prva hrvatska certificirana kulturna ruta Vijeća Europe. Za dobivanje certifikata kul turna ruta mora zadovoljiti niz kriterija, koji uključuju prije svega znanstveni pri stup, promidžbu europskog nasljeđa, unapređenje obra zovanja i kulturnog razvoja mladih, rad na suvremenoj umjetnosti i kulturi te spoj kulture i turizma. Certifikat Kulturna ruta Vijeća Europe dokaz je jamstva izvrsnosti. Dobivanje certifikata rezul tat je velikog truda i kvalitet nog partnerstva, istaknuo je načelnik Emanuel Sinković. ŠPORTSKORIBOLOVNO DRUŠTVO SMUĐ Na Šuderici se često odr žavaju ribička takmičenja. Sav ulov je na principu “ulo vi i pusti” . U ŠRD-u Smuđ Goričan znaju da ribe imaju važnu ulogu u ekosustavu voda. One su glavni pokaza telj i važan čimbenik u odr žavanju čistoće voda. Ljudi svojim djelovanjima naru šavaju njihova prirodna sta ništa i svjedoci smo da ribe ima sve manje i manje. I zato mole sve da poštuju mjere zabrane ribolova, lovostaja, dnevno dozvoljenog ulova, najmanje mjere i ostale pro pise. Da bi sačuvali riblji fond i ljepotu Šuderice, apeliraju:Ponekad kada i imamo pravo na uzimanje ulova, budimo velikodušni i pustimo dio ili cijeli ulov (ne moraju to biti samo kapitalci, već i obična bijela riba). Isto tako pozivaju sve da se učlane u klub “ulovi i pusti”. SPORTSKOUDRUGAREKREACIJSKAUDRUGAPRIJATELJI
ZA SVE – ZGORČAN
naš najveći
Korijeni ove udruge na stali su prije tridesetak go dina, točnije 1998. godine, kada je nekolicina mladih mještana Goričana orga nizirala druženje uz mali nogomet nedjeljom poslije jutarnje svete mise. Mladi malonogometaši prozvali su se “ikedašeki”, a svoje uta Udruga ZGorčan na jednom od svojih pješačenja
Načelnik općine Goričan Emanuel Sinković istaknuo je da je Općina Goričan u 2021. i 2022. godini uložila preko 2 milijuna kuna u uređenje i razvoj turističko-sportsko-rekreacijskog centra uz ribnjak u Goričanu Dom Udruge Prijatelji na Šuderici kmice odigravali su na liva di ispred zgrade “Zadruge” na spoju Murske i Trnavske ulice.Sredinom devedesetih godina svoje utakmice pre selili su na prostor kod Šude rice, gdje je umjetno jezero nastalo vađenjem šljunka za potrebe navoza poljskih putova i građevinske djelat nosti. Kako je za neko orga nizirano i javno djelovanje trebalo osnovati udrugu, tako su i malonogometaši iz Goričana osnovali svoju udrugu pod nazivom Prija telji. U početku rada udruge druženje je bilo vezano samo za sportske aktivnosti člano va nedjeljom. Veće aktivnosti članova udruge započele su kada su dobili od Općine Go ričan zemljište na korištenje i izgradili dom, nogometno igralište i popratne sadržaje.
REKREACIJESPORTSKEUDRUGASPORT
U blizinineposrednojŠuderice u Goričanu nalazi se podNekropolatumulima iz keltskih vremena kao prva VijećakulturnacertificiranahrvatskarutaEurope “
uključuje i brigu o cvjetnim sadnicama koje se posade svake godine, u jesenskom i proljetnom periodu sadnje, Kako li izgleda komunalno vozilo iznutra, pitala su se djeca
Komunalno podu zeće Murs-ekom u vlasništvu je Grada Mursko Središće te općina Sveti Martin na Muri, Vratišinec i Selnica. Osnovna djelatnost tvrtke je pružanje javne usluge skupljanja ko munalnog otpada za pod ručje JLS-ova u čijem smo vlasništvu. Ostale djelatnosti sve više razvijamo te uprav ljanje grobljima i uređenje zelenih površina uzimaju sve više udjela u ukupnom poslovanju. Između osta log pokrivamo i djelatnosti održavanja komunalne in frastrukture (javne rasvje te, vertikalne signalizacije, zimska služba, hortikulturno uređenje cvjetnih gredica, či šćenje ureda i poslovnih pro stora te upravljanje tržnicom u MurskomStandardSredišću).ISO9001 uve den je u poslovanje tvrtke, a ove godine planiramo uvo đenje standarda ISO 14 001. Murs-ekom d.o.o. svoje poslovanje uskladilo je s me đunarodnim standardom ISO 9001. S ciljem nepresta nog poboljšanja kvalitete po slovanja i smanjenja utjecaja na okoliš tvrtka ulaže u sve segmente gospodarenja ot padom, dijelom samostalno, dijelom preko EU fondova. Sakupljanje otpada riješeno je na način da se gotovo sve frakcije otpada sakupljaju na kućnom pragu korisnika bez obzira na to radi li se o korisniku u obiteljskoj kući ili višestambenom objektu. Korisnicima je dostupno fik sno i mobilno reciklažno dvo rište, a krajem prošle godine
Godina REALIZIRANIHuspješnihprojekata
22 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA KOMUNALNO PODUZEĆE MURS-EKOM IZ MURSKOG SREDIŠĆA
Raskošne cvjetne gredice u
puštena je u rad Kompostana MurskoZavršiliSredišće.smo dva velika EU projekta, i to “Izgradnja i opremanje Kompostane Mursko Središće” te “Nabava 2 komunalna vozila za odvo jeno sakupljanje otpada za Murs-ekom d.o.o.”. Cilj pro vedbe navedenih projekata je povećanje udjela odvojeno prikupljenog biootpada ot pada u ukupnom komunal nom otpadu, što dugoročno doprinosi ponovnoj uporabi i smanjenju količine komu nalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. Provođenjem projekata želimo unaprijedi ti sustav gospodarenja otpa dom i to posebno u području sakupljanja komunalnogbiorazgradivogotpada.Mo dernizacijom, stalnim ula ganjem i opremanjem komu nalnog poduzeća povećat će se efikasnost, unaprijediti komunalni standard, podići razina komunalne usluge za građane Murskog Središća i mještane općina Sveti Mar tin na Muri, Selnica i Vrati šinec.Planiramo nastaviti ula gati u opreme i ljude, tako da prijavljujemo projekt zavr šetka kompostane, planira mo nabaviti kamion za sku pljanje granja s kućnog praga i krupnog otpada te daljnja ulaganja u komunalni stan dard i opremu. - Dolazak proljeća i lije pih sunčanih dana označuje i početak proljetnog uređe nja grada koje, među ostalim, Kompost je planuo među građanima gradu
a o kojima se tijekom cijele godine brinu vrijedne ruke naših hortikulturnih djelat nika, rekao nam je Josip Sr šan, direktor Murs-ekoma, te nastavio: - Velika pažnja poklanja se izgledu grada Murskog Središća i okolnih naselja tako da se uređuju, održavaju i kose zelene povr šine, brine se o čistoći grada, groblja, uređuju se cvjetne gredice i sadi cvijeće u grad skim parkovima i zelenim površinama.Djelatnici komunalnog poduzeća Murs-ekom d.o.o. trenutno su angažirani na poslovima proljetnog ure đenja grada te održavanja i čišćenja javnih gradskih po vršina. Nakon zimskih ak tivnosti započelo je proljet no uređenje javnih gradskih površina. Poslovi održavanja grada obavljaju se u skladu
s utvrđenim godišnjim pla nom.U sklopu proljetnih rado va vrši se okopavanje, plijev ljenje, orezivanje i uređenje ukrasnog bilja po šetnici, gradskim parkovima, zele nim površinama i drugim lokacijama gdje je bilje posa đeno te se tijekom cijele go dine održavaju nerazvrstani poljski putovi da ostanu pro hodni i Uređenječisti. grada i prigrad skih naselja zajednička je mi sija djelatnika Murs-ekoma i svih građana našeg grada. Želimo da naš grad i sva naselja koje održava komu nalno poduzeće budu uredna i čista, stoga moram skrenuti i pozornost našim mještani ma da za čistoću i uređenost nije dovoljna samo briga na ših djelatnika, već je to zajed nička zadaća i svih građana.
MEĐIMURJARIZNICA
međimursku pokladnu ma sku “pikač”, hologram Nikole Zrinskog Sigetskog, zatvore nike u tamnicama, tajni labi rint i poučne animacije. Postav je u potpunosti prilagođen osobama s in validitetom s posebnim na Muri, repliku dravske šajke (čamca), autorsku kiparsku izvedbu dekonstruirane le gende o čakovečkom zmaju Pozoju, svjetleće stablo svije ta, hiperrealistične skulpture povijesnih likova u prirodnoj ljudskoj veličini, tradicijsku glaskom na osobe smanjene pokretljivosti te slijepe i sla bovidne osobe.
Obilazak muzeja može te upotpuniti i opuštajućim sadržajima: u kafiću uz ori ginalnu međimursku kavu, u restoranu s domaćim spe cijalitetima, a u suvenirnici možete izabrati mali muzej ski suvenir za trajnu uspo menu.Posjetite Stari grad Zrin skih u Čakovcu i upoznajte se s jednom od najslavnijih stranica hrvatske povijesti i kulture.
Nedavno otvoren mu zejski sklop u obnovljenom dijelu utvrde Staroga grada. Riznica se sastoji od dvaju za sebnih postava: Minijature – postav na katu prezentira sva zaštićena nematerijalna kulturna dobra koja nalazi mo na području Međimurja te vjerovanja i predaje kao oblik usmeno-predajne ba štine ovog područja; Stoljeća utvrde – postav u prizemlju prezentira razvoj oružja i opreme te sustav obrane čakovečke utvrde od 13. do 17. stoljeća, zatvorenike u čakovečkom Starom gra du i slično. Postavi Riznice koriste se novim tehnolo gijama poput 3D mappin ga, hologramskog prikaza, multimedijskih ekrana, 4D tehnologije doživljaja vibra cija, zvukova i svjetlosnih efekata. Posjetitelji mogu vi djeti repliku čardaka na rijeci
RESTORANKAFIĆSUVENIRNICA,BEDEM,STARIGRAD
2320. svibnja 2022. www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA JESTE LI VEĆ POSJETILI MUZEJ MEĐIMURJA? Međimurje je da nas jedna postava.modernijihjednomNašenajsjevernijegakulturnorinajposjećenijikojihturno-turističkiposebnostigastronomskihUkontinentalnihjihnajposjećeniodhrvatskihdestinacija.nišibrojnihprirodnih,ienološkihizdvajajusekulsadržajiodjesvakakonajpoznatijiičakovečkiStagradZrinski.CjelokupnoitradicijskoblagokutkaLijepemožeserazgledatinamjestu,uforminajmultimedijskih
Stari grad Zrinskih u SRCU Čakovca
Upoznajte jednu od naj slavnijih hrvatskih velikaš kih obitelji. Obitelj Zrinski stolovala je tijekom 16. i 17. stoljeća u Čakovcu. Palača je bila glavna rezidencija hrvatskih banova Zrinski, središnjica intelektualnog, književnog i kulturnog života tadašnjeOvdjeHrvatske.možeteupoznati i etnografske te likovne zbir ke, posjetiti Izložbeni salon i razgledati atrij s lapidarijem.
SKLOPUPOSTAVZAVIČAJNIKLASIČNIMUZEJAMEĐIMURJAČAKOVECUPALAČE
24 20. svibnja 2022.www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601Čuvari ZELENOG MEĐIMURJA HOTEL PANORAMA U PRELOGU ODMOR s pogledom na “Međimursko more” Na samom kraju ili pak kojePreloga,početkuovisnosnamstrane dolazite, uz predivnu pre lošku Marinu, uz koju se proteže šetnica dugačka 14 kilometara, smjestio se ho tel Panorama ****. Dolazite li sami ili u društvu, poslom ili odmorom, uvjereni smo da ćete ovdje naći upravo ono što tražite – odličnu hra nu, vrhunska vina, ljubazno osoblje, moderno opremljen ambijent, mir i odmor s po gledom na naše Međimursko more. Hotel Panorama Matije Gupca 102, Prelog T: +385 40 648 panorama@dg-sport.com090
