23 minute read
I vijećnici HDZ-a podržali županov proračun str
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hrTihi rekvijem za kunu GLOBALNO I LOKALNO U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske Sveti gral u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti energije službena valuta. NajzadoVeć šest desetljeća voljniji su izvoznici jer će znanstvenici iz cijelog svijeta traže Sveti gral energije – nuklearnu fuziju. Da je nuklearna fuzija moguća, svi znamo, svakog nas dana grije Sunce. No kako napraviti umjetno sunce na Zemlji? Za sada je riječ tek o eksperimentima u kojima se želi pokazati da je fuziju moguće upotrebljavati u proizvodnji energije, odnosno da je moguće proizvesti prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina. Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih više energije nego se ulaže. promjena u Hrvatskoj do Čini se da su to ovih danas, kuna je od gotovo dana ostvarili američki neželjene valute kojoj su znanstvenici u Nacionalnom suprostavljali i političke laboratoriju Lawrence Liverprimisli postala cijenjeni more u Kaliforniji. novac. Eksperimentalno su Sad kad odlazi u zasluproizveli više energije neženu mirovinu, mnogi će s go što je uloženo, pa je na emocijama pomalo žaliti za taj način po prvi put u svinjom, s odlaskom kune gujetu dokazano da je fuzija bi se i jedan dio državnog i ekonomski isplativa. Svi suvereniteta. dosadašnji pokusi propali Hrvatska i kuna povesu jer je uvijek proizvedena zani su stoljećima. Ta dugoenergija bila manja od uložetrajna veza zapravo mnogo ne. Osim toga, upotrijebljen govori o nama samima. U je vodik koji ne zagađuje srednjem vijeku ubirao se okoliš. Podrazumijeva se porez kunovina, a mnogo da će budućnost energije prije, davanja gospodarima biti u korištenju vodikom i kraljevstvima mogla su se kojeg ima u vodi, ali i cijelom platiti i kuninim krznom. svemiru. Tek su u posljednjih desetak godina započeli veći proboji na planu fuzije. Pokusima u Njemačkoj na takozvanom steloratoru W7 X je 2016. godine dokazano da je moguće stvoriti jako magnetno polje koje će zadržati plazmu koju minutu, a cilj je bio barem pola sata. U Francuskoj je konačno počelo sklapanje pokusnog No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša. Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna mafuzijskog reaktora ITER, koji gijska tehnološka tajna. U bi trebao punu snagu dostići 2035. godine te dokazati da su moguće fuzijske elektrane. ITER zajednički gradi 35 zemalja. Najnovije američko postignuće pomoću laserske tehnologije sigurno će ubrpradavna vremena svaki je zati ulaganja u istraživanja mladić hrvatskih plemena fuzije i ne samo to. Već odavmorao uhvatiti kunu, time no traje znanstvena utakmije dokazivao da je sposoca između Amerike, Kine i ban za ženidbu, točnije da Europe tko će biti prvi, a je sposoban donijeti sreću sigurno je da će se uključiti svojoj izabranici. Stari su i drugi. Nije to samo pitanje nekad, pa čak i u novije ekonomije. Razvojem novih doba, uzgajali kune za lov tehnologija u nuklearnoj funa kuniće i zečeve. ziji pokusi, koji su godinama Simbolična tajna kune zabranjivani jer su u slučaju je staro vjerovanje alkemiatomske fuzije bili opasni, čara da ona može uhvatiti postat će mogući. Opasnosti zeca, odnosno kunića. Kuna po prirodu kad je riječ spai kunić nisu slučajno u jejanju atoma, odnosno fuziji, zičnoj vezi. Latinski naziv zapravo i nema. Prema tvrdza zeca je lapis, u davno njama znanstvenika, jedna vrijeme to se nekako povečaša vode, iz koje se dobije zivalo s kamenom mudrosti deuterij vodika, može dati i alkemijom pretvorbe u energiju za jednu kuću koju srednjem vijeku. ona potroši za godinu dana. Za sada je riječ tek o pokusima, nove tehnologije za veće snage fuzijskih reaktora moraju biti tek pronađene. Prije američkog otkrića očekivalo se da će prve komercijalne fuzijske elektrane biti u funkciji za oko četrdeset godina, odnosno oko 2060. godine. S obzirom na znanstveni proboj, to će sigurno biti prije, Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku. Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko svi će željeti biti prvi. Prve kaže da Hrvati ne vole poprocjene govore da fuzijske vijest i magiju? elektrane ne možemo očekivati još najmanje dvadeset i više godina.
I U VARAŽDINU, Gajeva 5
Advertisement
*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne lećeVaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće PRORAČUN MEĐIMURSKE županije težak 125.317.728,33 eura (944.206.424,11 kuna) Podršku proračunu dali i vijećnici oporbenog HDZ-a
- Oko statusa bolnice HDZ-ovi vijećnici bili su suzdržani jer smatraju da pacijentima nije važno tko upravlja bolnicom, Županija ili država
Proračun Međimurske županije usvojen je praktički jednoglasno. Podržali su ga i vijećnici HDZ-a. Protiv proračuna je bio Elvis Kralj, predstavnik nacionalne manjine, nezadovoljan izdvajanjima iz proračuna za Rome. Župan mu je poručio da nema davanja bjanko sredstva, već da od njih očekuje konkretne aktivnosti. Jedini amandman iz redova oporbe, iz redova HDZ-a, predlagač je proračuna, župan Posavec, prihvatio. Ivan Borović, vijećnik HDZ-a, predložio je da se potpore za poljoprivrednike povećaju za 30.000 eura.
Zauzvrat je dobio dobio njihovu podršku pri usvajanju proračuna. Proračun za 2023. godinu planiran je u iznosu od 125.317.728,33 eura (944.206.424,11 kuna). - Proračun je održiv, razvojni, socijalan i usmjeren prema temeljnoj strategiji razvoja Međimurja: postati i ostati vodeća regija u gospodarskom razvoju, digitalnoj tranziciji, a da pri tome imamo stanovništvo koje je zdravo uključivo i otporno, kazao je župan Posa-
Sloga oko podrške proračunu u Skupš� ni
vec. Istaknuo je da je najveća podrška u proračunu i dalje usmjerena na ulaganje u obrazovanje i zdravstvo. Umirovljenicima su na raspolaganju su�inancirani javni prijevoz, potpore za umirovljenike s najnižim mirovinama i podrška udrugama umirovljenika. Za poduzetnike su spremne potpore subvencioniranja kamate za kredite.
Glavna rasprava o statusu Županijske bolnice Čakovec vodila se između vijećnika HDZ-a i vladajućih vijećnika koalicije koju okuplja Matija Posavec. HDZ-ovi vijećnici branili su tezu Vlade i resornog ministra Beroša da pacijentima nije važno tko je vlasnik bolnice, nego kvaliteta usluge.
Međimurski župan i vijećnici njegove koalicije pak su upozoravali da je itekako važno tko upravlja bolnicom. Župan je upozorio: - Preuzme li država upravljanje bolnicom, netko drugi će umjesto nas odlučiti što je nama potrebno: koji odjeli, koja oprema i koje usluge pacijentima.
Naglasio je da opće bolnice nisu generatori gubitaka u zdravstvu i da je država već jednom preuzela vlasništvo nad našom bolnicom i nakon nekoliko godina “sanacije” vratila ju s dugovima.
Većina podržala zaključak da Županija upravlja bolnicom
Pozvan za govornicu, ravnatelj Bolnice Igor Šegović, potvrdio je da pacijentima “nije važno tko je vlasnik bolnice”, nego kakva je usluga, ali upravo u tome je kvaka. Bude li država funkcionalno spajala bolnice, to će odvlačiti specijaliste u druge ustanove gdje će se moći razvijati i pitanje je kamo će onda na liječnje odlaziti naši građani i koja razina usluge će ostati u našoj bolnici. Na inicijativu vijećnice Andreje Marić, saborske zastupnice SDP-a, Skupština je “ažurirala “ zaključak kako ga je predložio vijećnik Željko Pavlic. - Bilo bi bolje da se ne zahtijeva promjena članaka zakona koji se odnose na de�iniranje osnivača bolnice, već da se predlože amandmani kojima se omogućuju izuzeci prema kojima bi i regionala samouprava (županija) mogla biti osnivač bolnice, kazala je Andreja Marić. Župan Posavec istaknuo je da je to na tragu razmišljanja i ustupaka na koje je spreman i ministar Beroš, koji je otvoren za tu mogućnost. Nakon stanke zaključak o očuvanju regionalnog statusa Županijske bolnice Čakovec usvojen je u spomenutom, modi�iciranom obliku. Nitko od vijećnika nije bio protiv njega, osim što su vijećnici HDZ-a i Mladen Novak (Socijaldemokrat) bili suzdržani oko statusa Bolnice. (BMO)
ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA!
Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi.
Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.
SITNICE
Izgorio kombi vrijedan 31 tisuću kuna
Piše: Sanja Heric
Unedjelju, 11. prosinca, u ranim jutarnjim satima, točnije oko 4 sata u Murskom Središću, u dvorištu obiteljske kuće u Ulici Sitnice, došlo je do požara teretnog vozila (renault master), čakovečkih registarskih oznaka, vlasništvo 46-godišnjaka, kojim se trenutno koristi 54-godišnjak. Požar su ugasili pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Mursko Središće, dok je vozilo u potpunosti izgorjelo. Ujedno, u požaru je oštećeno i prozorsko staklo na obiteljskoj kući, vlasništvo 52-godišnjaka, u čijoj je blizini bio parkiran kombi.
Očevidom uz prisustvo inspektorice za zaštitu od
Kombiju nije bilo spasa te je u potpunosti izgorio
požara i eksplozija utvrđeno je da se kao uzrok požara vozila ne može isključiti tehnički kvar na električnim instalacijama. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na 31.000 kuna. Kriminalistička istraživanja se nastavljaju kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti tog događaja.
REKORDER VIKENDA uhvaćen u Nedelišću Uhićen zbog 2,36 promila za volanom
Prošlog tjedna, od 5. do 11. prosinca 2022. godine, na području Policijske uprave međimurske provedena je akcija Alkohol i droga. Ta je akcija bila usklađena s akcijama Europske unije za 2022. godinu, a u skladu s navedenim terminom provodila se na području svih policijskih uprava u Republici Hrvatskoj.
Tijekom akcije na području Policijske uprave međimurske ukupno je utvrđeno 199 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega 19 prekršaja upravljanja vozilima dok je u krvi prisutan alkohol.
Najveća koncentracija alkohola od 2,36 g/kg utvrđena je u petak, 9. prosinca, u 21:30 sati u Nedelišću, u Čakovečkoj ulici, kod 59-godišnjeg vozača osobnog automobila, koji je uhićen zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama te priveden u policijsku postaju.
Nakon provedenog kriminalističkog istraživanja vozaču je prekršajnim nalogom izrečena novčana kazna u iznosu od 10.000 kuna te zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima kategorije B u trajanju od tri mjeseca.
Nakon pravomoćnosti prekršajnog naloga 59-godišnjaku u evidenciju vozača i vozačkih dozvola upisat će se šest negativnih podova.
(sh)
USVOJENA žalba Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu Zatvor za 29-godišnjaka koji je u Ivanovcu usmrtio pješakinju Mariju
Županijski sud u Slavonskom Brodu usvojio je žalbu Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu i preinačio odluku o kazni iz prvostupanjske presude Općinskog suda u Čakovcu kojom je okrivljeni hrvatski državljanin (1993.) proglašen krivim zbog počinjenog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.
Okrivljenik je proglašen krivim jer je 15. ožujka 2020. u Ivanovcu upravljao osobnim automobilom s neispravnim prednjim svjetlima te suviše velikom brzinom za noćne uvjete, zbog čega je udario vozilom u 78-godišnju pješakinju koja je prelazila kolnik i koja je pritom zadobila teške ozljede od kojih je preminula istog dana. Podsjećamo, riječ je bila o 78-godišnjoj Mariji V. iz Ivanovca. Općinski sud u Čakovcu osudio je okrivljenika uvjetnom osudom s utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od jedne godine i rokom kušnje od četiri godine. Županijski sud u Slavonskom Brodu je prihvaćanjem argumenata državnog odvjetništva osudio okrivljenika na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, utvrdivši kako uvjetna osuda ne može biti sankcija primjerena težini počinjenog kaznenog djela.
KRAĐE
NEDELIŠĆE
Ukrala novčanik pa se počastila za 630 kuna
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 22-godišnjakinja s područja Nedelišća počinila kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako je u subotu 10. prosinca ove godine na čakovečkom Trgu Eugena Kvaternika, s uslužnog pulta smještenog neposredno do blagajne u trgovini mješovitim robom, ukrala novčanik u kojem su se nalazili novac, osobni dokumenti i bankovne kartice, vlasništvo 70-godišnjaka. Nakon toga je pomoću ukradene bankovne kartice u nekoliko trgovina beskontaktnim plaćanjem kupila razne proizvode. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na 630 kuna.
Protiv 22-godišnje osumnjičene podnijet će se posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, kao dopuna prethodno dostavljenoj kaznenoj prijavi protiv nepoznatog počinitelja. (sh)
DONJI VIDOVEC
Iz ljekarne ukraden novac
U noći s četvrtka na petak (8./9. prosinca 2022.) u Donjem Vidovcu, u Ulici Rade Končara, nepoznati počinitelj provalio je u privatnu ljekarnu, odakle je ukrao novac. Materijalna šteta procijenjena je na nekoliko tisuća kuna.
DONJI KRALJEVEC
Opljačkao staricu
U srijedu, 14. prosinca, u ranim prijepodnevnim satima u Donjem Kraljevcu, u Ulici Gornji kraj, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 78-godišnjakinje, odakle je ukrao novac. Materijalna šteta procijenjena je na više desetaka tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
VUKANOVEC
Nije uspio u kuću pa provalio u zgradu pored
Između 28. studenoga i 13. prosinca u Vukanovcu je nepoznati počinitelj pokušao provaliti u obiteljsku kuću, vlasništvo 53-godišnjakinje, ali u tome nije uspio. Nakon toga provalio je u obližnji gospodarski objekt, odakle je ukrao razni alat i druge predmete. Materijalna šteta procijenjena je na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
ČAKOVEC
Ukrao torbicu iz kafića
U nedjelju, 4. prosinca 2022. u ranim jutarnjim satima u Čakovcu, iz ugostiteljskog objekta u Cvjetnoj ulici, nepoznati počinitelj ukrao je dvije ženske torbice, vlasništvo 25-godišnjakinje i 32-godišnjakinje. U torbicama su se nalazili novac, osobni dokumenti, mobitel i drugi predmeti. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na više tisuća kuna. (sh)
OREHOVICA
Iz kafića ukrao pića
U noći sa subote na nedjelju (3./4. prosinca 2022.) u Orehovici je nepoznati počinitelj iz ugostiteljskog objekta u Ulici Antuna Gustava Matoša, vlasništvo poduzeća iz Male Subotice, ukrao razna alkoholnih pića. Materijalna šteta procijenjena je na više tisuća kuna. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
MONOGRAFIJA Stoljeće bolnice u Čakovcu otkrila i neke šokantne detalje o zdravlju Međimuraca u prošlosti Strašan pomor dojenčadi još pedesetih
- Smrtnost dojenčadi bila je 1951. godine preko 140 na tisuću novorođenih. Naporom zdravstvenih djelatnika i edukacijom stanovnika do 70-ih je prepolovljena, a danas svedena u zapadnoeuropske okvire, kazao je dr. Sven Pal, urednik monografije
Prof. dr. sc. Amir Mazur, recenzent; Sven Pal, glavni urednik; Dragu� n Feletar, akademik i recenzent te Zoran Turk, pisac povijesnog dijela iz monografi je
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Mario Golenko
Monogra�ija Stoljeće bolnice u Čakovcu prva je knjiga koja obuhvaća povijest bolnice i zdravstva u Međimurju od 1922. do 2022. godine. Ona nije samo knjiga o bolnici već je i slika socijalnog, društvenog i zdravstvenog stanja Međimurja tijekom sto godina. Bolnica u Čakovcu otvorena je četiri godine nakon što se Međimurje našlo u novoj južnoslavenskoj kraljevini, nakon 1. svjetskog rata. Tek je izašlo iz Austro-Ugarske Monarhije koja je bila razvijenija tvorevina od nove u koju su ušli. No, paradoksalno je da u razvijenijoj tvorevini, zato što su bili jezično inferiorni, nisu imali elitu pri vlasti i nisu bili prosvijećeni, posljedično nisu imali ni vlastitu bolnicu, pojasnio je Zoran Turk, jedan od autora povijesnog dijela monogra�ije. Zbog toga je od iznimne važnost za regionalni razvoj ulaganje u zdravstvo i obrazovanje. Ti međimurski prioriteti upravo su kasnije doprinijeli razvoju socijalnog, zdravstvenog, gospodarskog i društvenog razvoja Međimurja.
Pomor novorođenčadi prepolovljen tek 70-ih
Ono što je zaboravljeno ili potisnuto, a ova je knjiga iznijela na vidjelo, je da je u Međimurju do prve polovice prošlog stoljeća vladala velika smrtnost dojenčadi, otkrio je zanimljivosti iz knjige glavni urednik Sven Pal. - Godine 1951. je smrtnost dojenčadi bila preko 140 na tisuću novorođenih. Upravo velikim naporom zdravstvenih djelatnika i edukacijom stanovnika ta smrtnost je do 70-ih prepolovljena, a danas svedena u zapadnoeuropske okvire, kazao je dr. Sven Pal, urednik, ali i zamjenik ravnatelja za kvalitetu.
Igor Šegović, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec, naglasio da je važno zapisati povijest jedne takve ustanove. - Presretni smo što smo imali mogućnost i čast napisati monogra�iju bolnice. Dali smo sve od sebe da napravimo nešto što će ostati zapisano za buduće generacije. Bit će temelj iz kojeg će mnogi učiti, ali smo ostavili i mogućnost nadogradnje. Liječnici i zdravstveno osoblje značajno su utjecali na razvoj Međimurja, posebice na smanjenje zaraznih bolesti u našem kraju, a još važnije na smanjenje smrtnosti dojenčadi. Djeca ne smiju umirati od bolesti za koje postoji lijek, istaknuo je ravnatelj Šegović, inače pedijatar.
Međimurjem su harale tuberkuloza i difterija
Podsjetio je da su liječnici u Međimurje donosili različita saznanja. Tako su ju zahvaljujući cjepivu protiv tuberkuloze i liječenju tuberkuloze gotovo iskorijenili, kao i difteriju i trahom, nekada raširene zarazne bolesti u Međimurju.
Cjepiva su uz rad zdravstvenih djelatnika odigrala ključnu ulogu u tome. - Jako smo ponosni na našu bolnicu koja je rasla, nadograđivala se. Obnavljaju se stari i grade novi odjeli. Trenutno imamo 977 zaposlenih, od toga 777 zdravstvenih djelatnika. To se možda nekome čini kao velika brojka, ali zdravstveni standardi rastu i zbog toga stalno zapošljavamo nove djelatnike, kazao je ravnatelj Šegović. Za usporedbu, u Međimurju je prije sto godina djelovala tek nekolicina liječnika, koji su se mogli izbrojati na prste jedne ruke. - Proslavili smo sto godina od osnutka naše bolnice, kazao je župan Posavec, ali ja se volim prisjetiti riječi ondašnjih vlastodržaca izgovorenih prilikom izgradnje bolnice: - Međimurci, u mislima vam predajemo ovu bolnicu, vama, vašoj djeci, čuvajte ju, neka vam ona bude hram čovječnosti.
I tako je ona rasla, posebice su značajne 70-e, kada je 1973. otvoreno novo krilo bolnice, tada jedne od najmodernijih u državi. Razvoj se nastavio do današnjih dana, kazao je župan.
Monogra�ija Stoljeće bolnice u Čakovcu sastoji se dvaju poglavlja: opće povijesti bolnice koju su pisali povjesničari Mirna Ladišić Turk i Zoran Turk i drugog dijela koji se odnosi na razvoj odjela u bolnici o čemu su pisali djelatnici bolnice, a sve je uredio glavni urednik Sven Pal.
Nakladnik je Županijska bolnica Čakovec, sunakladnik Matica hrvatska u Čakovcu, a recenzenti prof. dr. sc. Amir Mazur, dr. med. i prof. dr. sc. Dragutin Feletar, akademik. Likovno i gra�ički monogra�iju su obradile Dvije lije, a mnoge fotogra�ije u monogra�iji izradio je i fotograf Međimurskih novina Zlatko Vrzan.
INTERVJU S ADMINISTRATOROM KIGOM
povodom 10. rođendana FB grupe Čakovčanke i Čakovčanci
Uvijek stremimo prema urbanom štihu Čakovca
Piše i foto: Sven Tomašić
Grupa Čakovčanke i Čakovčanci na Facebooku proslavila je 10. obljetnicu postojanja. Grupa danas broji preko 28 tisuća članova i nekoliko je puta utjecala na smjer društvenog i političkog života u Međimurju. Tim povodom razgovarali smo s Danielom Hampamerom Kigom, dugogodišnjim i najpoznatijim administratorom.
- Koji su bili počeci i ideja za grupu Čakovčanke i Čakovčanci na Facebooku?
- Na dan 12. 12. 2012. godine Damir Peras, koji trenutno živi u Münchenu, pokrenuo je grupu, a ja sam vjerojatno bio među prvima koji se učlanio. Nitko nije bio ni svjestan u što će se ta grupa pretvoriti, ali od samog početka ljudi su objavljivali stare fotogra�ije Čakovca. U startu u grupi smo se svi znali i to je bila mala zajednica u kojoj smo otvarali razne uspomene i razgovore o starim čakovečkim vremenima.
Sadržaj nije imao limita, od dogovaranja kamo idemo na kavu i pivo, dijeljenja uspomena, pa sve do raznih problema lokalne zajednice. U roku od pola godine, kad sam ja počeo biti glavni administrator, došlo se do brojke od tri tisuće pratitelja, ali sve je to bilo unutar nas Čakovčanaca.
S vremenom se počelo stvarno svašta objavljivati i sve je to postalo preširoko i pretjerano.
Bilo je više administratora, ali nije bilo kontrole ni granica u grupi. Tijekom nekog vremena dogovorili smo gabarite, čega ćemo se držati, što ćemo najviše pratiti i to je taj neki gradski, urbani štih.
- Kako ste doskočili političkim razlikama među članovima grupe?
- Naravno, bilo je prepucavanja među korisnicima kontrastnih stranaka. Bilo je čestih političkih tema, ali jasno smo odredili da nema politike u grupi. Čak smo za izbore 2014. organizirali sučeljavanje kandidata van Facebooka u ka�iću Big Ben. Svi kandidati su se odazvali i napravili smo u prvom krugu direktno sučeljavanje, da ne moramo to rješavati preko Facebooka. Članovi grupe mogli su direktno postavljati pitanja kandidatima uživo.
- Što je grupu učinilo naročito popularnom?
- De�initivno snimanje spota Happy koji nas je lansirao u orbitu i postali smo prepoznatljivi u cijelom svijetu. Ljudi su masovno počeli dolaziti u grupu Čakovčanke i Čakovčanci. I tako se grupa počela širiti, danas brojimo preko 28 tisuća članova. Brojka i dalje raste te novi korisnici aktualno osvježavaju grupu raznim sadržajem.
- Koje su danas glavne vodilje grupe?
- Teško je sve sadržaje svrstati u neki okvir, ali svakako su to stare fotogra�ije koji korisnici objavljuju. Zatim su tu povijesne objave poput Dogodilo se na današnji dan ili objave o izgubljenim ljubimcima. Također, nekad smo subotom imali uspomene na stari diskač koji je bio naš Klub mladih pa smo u grupi imali objave Disko ČIČ. Ljudi su objavljivali razne spotove, ali smo s vremenom shvatili da kako se širi grupa, tako se šire i interesi. Nikad ne možete svima udovoljiti. Ovim putem se svim izbačenim i blokiranim članovima ispri-
Admin grupe Daniel Hampamer Kiga
čavam, možda i nisam svaki put bio realan, ali smatram da je tako najbolje za kolektiv.
- Grupa je često i u aktivističkim vodama?
- Svakako, organiziramo razne humanitarne akcije, javno ukazujemo na gradske probleme, nekoć smo se jednom mjesečno špancirali po gradu, čak smo imali i prosvjed za očuvanje parka. Ono što ja stalno ponavljam, od preko 28 tisuća korisnika koji sigurno nisu svi Čakovčanke i Čakovčanci, oni svi nemaju takav osjećaj prema gradu, ne znaju što je aktualno i koji su problemi.
I tako se grupa i zajednica previše širi te s vremenom postane previše svega, a ono najbitnije blijedi, zaključio je Kiga.
Vlasnici u njihovoj najdražoj prostoriji gdje se druže s obitelji
MEĐIMURSKA HIŽA starina obitelji Murk iz Podturna Restaurirali kuću staru preko 150 godina
Piše i foto: Sven Tomašić
- Godine 2012. umro je moj otac Antun Strahija u 89. godini života. Njegova je posljednja želja, koju mi je uvijek ponavljao, da to bude moje jer smo mi tu i da nikad to ne prodam. Imam još četvero braće koja su mi na kraju darovala cijeli kompleks, tako da sam ispunila posljednju želju svom ocu i sa svojim mužem počela sam restaurirati dio po dio, na samom početku istaknula je vlasnica Marina Murk.
Marina i Vlado Murk sve su obnovili svojim sredstvima
Kako su godine prolazile, tako je i Međimurska hiža starina dobila svoje novo ruho. Restauriran je čitav kompleks od jedne cijele kuće s šest prostorija i dvama podrumima. Vlado Murk rukovodio je većinom posla uz vrhunske stare majstore. Restauracija je pri samom kraju, još nedostaje hidroizolacija cijele kuće, što je podosta veliki �inancijski zalogaj. Kuća je stara preko 150 godina, u njoj je živjelo pet generacija obitelji i kako nam je Marina spomenula, u dvama se navratima obraćala Općini Podturen za �inancijsku pomoć, ali nažalost, pomoć je izostala. - Prvenstveno to radim da sačuvam svoju djedovinu i da u Podturnu ostane dio naše međimurske povijesti, istaknula je Marina Murk.
Mnogo ljudi ju u selu sureće i čestita joj na velikom trudu i zalaganju što međimursku baštinu održavaju sami svojim sredstvima i trude se da ju restauriraju u što realnijem izdanju.
Već se 10 godina aktualno brinu o kući svojim trudom i zalaganjem. Bitno je za napomenuti da je kuća otvorena za javnost.
Posjetio ih se samo jedan razred
Dosad ih je posjetio samo jedan školski razred učiteljice Ljiljane Ovčar. Ovim putem pozivaju i ostalu školsku djecu
Međimurska hiža starina u Podturnu
da slobodno dođu i posjete kuću. Ljudi nisu ni svjesni da je to međimurski muzej baštine, unutra su stvari stare preko 100 godina, od pisaćih mašina, radija, šivaćih mašina, korita, zipka, ružđeka, ormara, odjeće, kuhinjskog pribora, fotogra�ija, dokumenata itd., napominje Marina.
Danas djeca nisu upućena u to kako je izgledao život nekad, kako su ljudi živjeli i čime su se sve služili.
Na pitanje koja im je najemotivnija stvar koju čuvaju u kući, Marina je potvrdila da je to de�initivno mamina šivaća mašina. Njezina majka bila je 1925. godište i u mladosti je svaki dan putovala biciklom na relaciji Podturen-Mačkovec gdje je učila kako šivati. U to vrijeme nije bilo škola, već se hodalo kod nekog tko je počavao određeni zanat. Tako je njezina majka šivala za cijelu obitelj, za petero djece.
Marina je u nekoliko navrata pohvalila svog muža koji je skromno sa strane šutio i nije se pohvalio ni za jednu restauraciju prostora, a napravio ih je većinu. Ako je skromnost vrlina, Vlado je svakako zaslužio veliku pohvalu.
Obitelj im je velika podrška, podržavaju ih u radu i vesele se zajedničkim druženjima u starom kompleksu kuće. Imaju djecu, kćer Maju Murk Gotal i sina Luku Murka te unuke Jakova, Janju Gotal i Matiju Murka.
NEDELIŠĆE
Ulica Antuna Mutvara
U Nedelišću se nakon dugo godina otvara nova ulica koja je dobila ime po poginulom branitelju, Nedelišćancu Antunu Mutvaru. Izvedeni su radovi na izgradnji vodovodne, kanalizacijske i električne mreže te će se nakon izgradnje plinske mreže pristupiti asfaltiranju kolnika i pješačke staze. Istovremeno s tim radovima ići će se i u produžetak Trnavske ulice. (dv)
Izložba malih životinja
Udruga uzgajivača malih životinja iz Nedelišća ovoga vikenda, od petka do nedjelje, organizira svoju izložbu. Posjetitelji će moći razgledati više od tisuću životinja koje će u dvorani MESAP-a predstaviti vrhunski uzgajivači iz cijele Hrvatske, a i šire.
Na izložbi će biti prikazane 42 rase golubova, 26 rasa peradi, 15 vrsta ptica te 10 različitih rasa kunića. Izložba je za posjetitelje otvorena u petak od 13 do 18 sati, u subotu od 8 do 18 te nedjelju od 7 do 13 sati. Dođite, prošećite, uživajte u još jednoj manifestaciji koji je priredila Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće, članica Hrvatskog saveza uzgajatelja, golubova, peradi, kunića, ptica i zamorčića! (vv)
DUNJKOVEC
Cignelicama igralište
Započela je izgradnja dvaju dječjih igrališta. U Dunjkovcu u dijelu naselja Ciglenice izgradit će se moderno igralište u vrijednosti 190.000 kuna koje će sigurno obradovati brojnu djecu koje u tom dijelu Dunjkovca ima sve više.
TRNOVEC
Mališanima novo igralište
Drugo igralište u vrijednosti 160.000 kuna gradi se u Trnovcu kod novoobnovljene kapelice Majke Božje Snježne. Mališani će tako u centru Trnovca imati svoje mjesto za igru, a to je novi korak u daljnjem razvoju središta naselja. Naime, uz već obnovljeni Dom kulture, sljedeće godine kreće se u rekonstrukciju prostorija NK-a Trnovec.
ČREČAN
Novo grijanje u Domu kulture
U Črečanu je zamijenjen dotrajali sustav grijanja s pomoću samostojećih peći novim centralnim sustavom vrijednosti 60.000 kuna. U tijeku su soboslikarski radovi vrijednosti gotovo 30.000 kuna te će time Dom kulture u Črečanu biti potpuno spreman za predstojeće zimsko razdoblje.
MACINEC
Dvije prostorije za mlade
U Macincu se nakon dugo vremena ulaže u Dom kulture. U prizemlju se uređuje prazan prostor koji će se ponuditi u najam, dok se na katu obnavljaju četiri prostorije kojima se koriste Udruga Maxenca i Mjesni odbor. Uređuju se i dvije prostorije koje će biti dane na uporabu mladima. U zahvatu su podopolagački, soboslikarski i elektroinstalaterski radovi ukupne vrijednosti 330.000 kuna koje uz Općinu Nedelišće su�inancira i Međimurska županija. To ulaganje početak je revitalizacije Doma kulture Macinec koji već dugi niz godina vapi za obnovom. (dv)
PUŠĆINE
Novi videonadzor brzine
U Pušćinama traju veliki radovi, rekonstruira se nasip, a započela je i rekonstrukcija Vatrogasnog doma u središtu naselja. Na igralištu Peski izvršeni su radovi na planiranju, humusiranju i zatravljenju u vrijednosti od gotovo 80.000 kuna, a predstoji još sadnja drveća. U Dravskoj će se ulici postaviti kamera za nadzor brzine kako bi se zaštitili svi sudionici u prometu. (dv)
