13 minute read
str
GOSPODARSKO SOCIJALNO vijeće Međimurske županije obilježava 20 godina rada Za slavlje nemamo čas, idemo delati
Advertisement
Prije dvadeset godina uspostavljen je socijalni dijalog u Međimurskoj županiji između triju partnera: poslodavaca, sindikata i županijske politike. Tada je pri Županiji formirano Gospodarsko socijalno vijeće (GSV) na regionalnoj razini, a nakon što je formiran GSV na nacionalnoj razini.
Gospodarsko socijalno vijeće nema neke formalne ovlasti, već je savjetodavnog karaktera i njegova najveća uloga je u uspostavljanju socijalnog dijaloga među partnerima.
Teme njihovih sastanaka su aktualni socijalni, gospodarski i društveni problemi. GSV donosi zaključke koje, nakon što se usuglase među partnerima, upućuju prema Vladi, lokalnoj ili regionalnoj samoupravi.
Predsjednici GSV-a se ciklički izmjenjuju iz redova svih triju partnera. Trenutno je predsjednik GSV-a Ivan Senčar iz redova poslodavaca.
Do sada samo u dvama slučajevima nisu bili jednoglasni oko zaključaka.
Prepoznali važnost dijaloga
- Prepoznali smo da jedino socijalnim dijalogom možemo doći do kvalitetnih rješenja i što se tiče gospodarstva i socijalne politike u Međimurju. Nismo se odlučili ovu obljetnicu obilježiti proslavama jer nije vrijeme za to. Slavit ćemo kad budemo imali “časa”, a sada idemo delati, to je međimurska izreka, koja opravdava to da međimurski čovjek uvijek razmišlja kako će mu biti bolje, kazao je predsjednik Senčar.
Zahvalio je svima koji su u ovih 20 godina sudjelovali u radu GSV-a Međimurske županije, ali i suradnicima, Gospodarskoj i Obrtničkoj komori i Zavodu za zapošljavanje koji je stalno prisutan u radu GSV-a i redovito izvještava o trendovima na tržištu rada
Ivan Senčar istaknuo je da GSV Međimurske županije slovi kao jedan od najaktivnijih na nacionalnoj razini. - Tijekom svog rada dotaknuli smo gotovo sve teme pa i one “škakljive”, kazao je Senčar. Time smo dokazali da ne postoji tabu-tema kojom se ne bismo trebali baviti i otvoriti, kazao je.
Bavili se i “škakljivim” temama
Tako smo otvorili i teme o moralnoj i političkoj odgovornosti političara, jer to ima utjecaj na radnog čovjeka i gospodarstvo u cjelini. - Naoko izgleda da Međimurje dosta dobro živi, ali ispod površine to nije tako. Demografska slika nije dobra, a poslodavce najviše muči odljev radne snage, o čemu smo raspravljali na prošloj sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća. No za lošu demografsku sliku i odljev radnika ne možemo optužiti nekoga na lokalnom nivou, nego prstom moramo pokazati na politiku na nacionalnoj razini jer zakoni i porezna pravila nisu sređeni tako kako bi trebali biti, a to utječe na stanje u našoj županiji, kazao je Ivan Senčar, predsjednik GSV-a Međimurske županije. (BMO) JOSIP NOVAK Pajdo, strojobravar obrtnik iz Preloga, dobitnik je nagrade za životno djelo Obrtničke komore Međimurja Veseli smo kad zaradimo dobre plaće
- Danas je dobra plaća do 15 tisuća kuna, kaže Novak. Specijalizirao se za hidrauličke sisteme s kojima je partner i renomiranim firmama koje posluju na svjetskom tržištu
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan
Josip Novak, ovogodišnji dobitnik nagrade za životno djelo Obrtničke komore Međimurja, poznat je ne samo kao vrsni majstor, obrtnik već i kao čovjek iznimno angažiran u svojoj zajednici u Prelogu i šire. Mnogi ga ipak više poznaju pod nadimkom Pajdo, prije nego po imenu i prezimenu Josip Novak.
Pitali smo ga kako je dobio taj prijemčiv nadimak, koji u međimurskom žargonu znači puno toga. To je riječ koja u sebi objedinjuje pajdaša prijatelja, koji ti je uvijek pri ruci, koji će riješiti problem koji imaš, popraviti ono što nitko drugi neće, kojem ćeš se obratiti s povjerenjem.
Nadimak Pajdo nosio mu je posao
- Sam sebi sam dao taj nadimak. Otvorio sam vlastiti obrt i nije u početku baš bilo posla pa sam razmišljao po čemu će me drugi prepoznati, što radim. Sinulo mi je da bi Pajdo dobro zvučalo: - Tko ti bude kaj napravio? - Pajdo. - Pajdo ti to složi i u tom stilu. Čak sam i poticao ljude da me tako zovu. Bilo je više nego dobro prihvaćeno, donijelo mi je posao i tako sam ostao Pajdo, otkrio nam je.
Da je dobro odabrao, potvrđuje činjenica da je poznatiji po nadimku nego po krštenom imenu. Kad je krenuo u obrtničke vode, nije bilo ni približno posla kao danas. - Sada radim na sve strane, ali posao ne odbijam jer znam kako je bilo teško u početku doći do njega. Kaže da je danas lijepo biti obrtnik. - Zadovoljan sam. Ako pošteno radiš, previše ne možeš imati. Moj čovjek (zaposlenik) i ja ne možemo zaraditi “brda”, ali bitno je da zaradimo za dobre plaće i onda smo veseli, kazao je Novak.
Pitali smo ga što je za njega dobra plaća? Odgovorio je: - Danas je dobra plaća do 15 tisuća kuna.
Za sebe kaže da je pomalo ziheraš, nikad nije uzimao kredit, sve je stvarao vlastitim sredstvima i rukama. - Pomalo se bojim većih ulaganja, možda sam i pogriješio, ali takav sam.
No, ističe: - U obrtništvu ima perspektive za mlade. Jako smo traženi i ne stignemo puno stvari raditi, a ja prakticiram ne odbijati posao, to je kobno, jer znam kako sam se na početku borio za posao. Danas poslovno surađuje i sa svim �irmama na području Preloga, među kojima su i renomirane koje posluju na svjetskom tržištu.
Josip Novak Pajdo s nagradom za životno djelo, statuom Obrtnik Međimurja
- Iznenađen sam što sam dobio nagradu, puno mi to znači, posebno jer je to nagrada koju sam dobio odlukom svojih kolega, kazao je Josip Novak Pajdo.
Čime se sve bavi
Josip Novak
Josip Novak Pajdo, strojobravar iz Preloga, nakon 27 godina rada u obrtništvu kao ugledni, uspješni i časni obrtnik za izuzetan doprinos u osnivanju i razvoju obrtničkih institucija te za dugogodišnji uspješan rad na promidžbi obrtništva primio je nagradu za životno djelo Obrtničke komore Međimurja u obliku statue Obrtnik Međimurja.
Josip Novak Pajdo rođen je 1961. godine. Nakon završene srednje škole i stjecanja zvanja strojobravar zanat brusi u poduzeću Polet u Prelogu na poslovima alatničara i održavanja. Vlastiti obrt Strojobravarski servis Novak otvara 1995. godine. U početku obrt djeluje kombinirano kao strojobravarski servis i autopraonica, no posljednjih dvadesetak godina specijaliziran je za hidraulične sisteme čime se nametnuo kao lider sjeverozapadne Hrvatske, ali se njihovi proizvodi mogu naći i u Engleskoj, Indoneziji i na Karibima.
No, on se ne zadovoljava samo poduzetništvom, već je izuzetno aktivan i u radu Obrtničke komore i društvenom životu zajednice. U više mandata bio je član Skupštine Udruženja obrtnika Međimurske županije i Obrtničke komore Međimurske županije i član i predsjednik Nadzornog odbora Udruženja obrtnika Međimurske županije. Dobitnik je plakete Majstor godine 2019. godine.
Vrlo je aktivan i u društvenom životu svog Preloga i kao gradski vijećnik u trećem mandatu i kao osnivač brojnih udruga. Za svoje nesebično zalaganje u zajednici Grad Prelog ga je još 2015. godine nagradio Plaketom grada Preloga. Član je Upravnog odbora Zajednice tehničke kulture Međimurske županije. Član je Zrinske garde Čakovec, ali i Crvenog križa.
POGLED ODOZDO
S vidikovca Markova trga podcjenjuju se građani izvan Zagreba
Karakteristika autoritarnih sistema je da pod kontrolom drže svoje građane. Prema njima se odnose kao prema podanicima. Bez obzira na ideologiju, autokratski režimi svoje građene ne tretiraju kao ravnopravne partnere. Prema njima se ne odnose kao servis, nego kao da su iznad njih. Sve što rade s njihovim novcem prikazuju kao da su im “oni dali” i oni “omogućili”. Kao da su im učinili milost. Sistemi koji funkcioniraju tako u nekom trenutku prestanu se razvijati, stagniraju, a potom nazaduju.
Najbolje funkcioniraju oni koji se koriste svim raspoloživim kapacitetima svojih građana i imaju povjerenje u njih i njihove inicijative.
To su države spremne decentralizirati svoju moć, svjesne da su društvo i država snažni koliko je snažna njegova najslabija karika, građanin ili najniža jedinica lokalne samouprave. Nažalost, za svoju državu ne možemo reći da je decentralizirana. Naprotiv, sklona je jačanju centralizacije.
Smiješno je da predstojnici, direktori lokalnih ispostava državnih institucija ili državnih poduzeća ne smiju samostalno davati izjave, bez odobrenja svoje središnjice. A jednako su obrazovani i kvali�icirani kao njihovi pandani u središnjici, ako ne i više. Tragikomično je da ih se tretira kao “domoroce u vrijeme imperijalizma”.
Kao da smo zaboravili da su samo prije nekoliko godina ljudi na tim istim pozicijama na lokalnoj razini bili slobodni izražavati svoje mišljenje, dok im u jednom trenutku nije stigla drugačija direktiva.
No, to je još najmanji problem. Bolnica je najnoviji primjer centralizacije i ma kako se govorilo da je srž reforme u tome da pacijent bude na prvom mjestu, itekako moramo puhati i na hladno. U protivnom nam se može dogoditi provincijalizacija bolnice i usluga pacijentima. Sindrom vidikovca s Markova trga, s kojeg se pogrešno gleda da ne mora “svako selo imati sve”.
Zaboravili su da je takva politika dovela do depopulacije i iseljavanja iz Hrvatske. Građani su napustili sela i gradove u kojima nema kvalitete života ni perspektive.
Dobitnici priznanja Obrtničke komore Međimurja. Na uručenje je došao samo dio nagrađenih, mnogi su prednost dali poslovnim obvezama tog dana
OBRTNIČKA KOMORA Međimurja proslavila 28 godina djelovanja Nikad toliko obrta kao sada
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan
Obrtnička komora Međimurja proslavila je 28. godišnjicu djelovanja, a tu prigodu su iskoristili za podjelu priznanja zaslužnim obrtnicima koji su svojim radom doprinijeli razvoju obrtništva i poboljšali život građana u našoj županiji, istaknuo je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. - Unatoč svim problemima koji nas prate u poslovanju, želim istaknuti kako su naši obrtnici marljivi, odgovorni i uporni, a upravo takvi su potrebni međimurskom obrtništvu, rekao je Dražen Novak te istaknuo da su nagrađeni obrtnici primjer ljudi s vizijom svoje obrtničke budućnosti. - Posebno veseli rast broja obrtnika iz godine u godinu, kazao je župan Posavec za 1.553 obrta, koliko nismo imali od 2015. godine, a i tada je gornja granica bila do 1.500 obrtnika. Danas obrtnici zapošljavaju 3.346 osoba.
Županija pomaže pri stipendiranju učenika za obrtnička zanimanja
Župan je naglasio: - Protekle dvije godine bile su neizvjesne, no unatoč tome vi ste pokazali svoju odlučnost i spremnost preuzimanja rizika. U ovoj godini bilježimo porast broja obrta, a razlog je, uz državne potpore, svakako niz poticajnih modela iniciranih iz Međimurske županije. Intenzivno izdvajamo novac u razvoj i unapređenje poduzetništva pri čemu dužnu pažnju poklanjamo obrtništvu. Još od 2003. godine Međimurska županija i Obrtnička komora Međimurske županije s dijelom jedinica lokalne samouprave stipendiraju učenike koji se obrazuju za de�icitarna obrtnička zanimanja. Ove godine pristiglo je čak 179 molbi zbog čega je Međimurska županija povećala iznos za stipendije sa 72.000 na 300.000 kuna, rekao je župan Matija Posavec te čestitao svim nagrađenim obrtnicima.
Najsvečaniji dio bila je dodjela nagrada zaslužnim obrtnicima. Čast da dodjeljuju priznanja uz Dražena Novaka, predsjednika Komore, pripala je Ljerki Cividini, gradonačelnici Čakovca, Ljubomiru Kolareku, gradonačelniku Preloga, županu Matiji Posavcu i predsjedniku Skupštine Dragutinu Glavini. Nagradu za životno djelo u obliku statue Obrtnik Međimurja dobio je Josip Novak Pajdo, strojobravar iz Preloga, renomirani obrtnik koji surađuje s brojnim renomiranim metalskim �irmama, iznimno aktivan u društvenom životu i omiljen u društvu zbog svog angažmana i vesele prirode.
Plaketu Majstor godine dobili su Radovan Škrobar, strojobravar iz Stanetinca, Alen Kontrec, automehaničar iz Selnice i Vlado Janković, rukovatelj građevinskim strojevima iz Svete Marije. Diplome za izniman doprinos u
Mirela Kordić Horvat, kozme� čarka iz Čakovca, dobila je diplomu za izniman doprinos u promidžbi, po� canju i unapređenju obrtništva koju su joj uručili Dražen Novak, predsjednik OKM-a i župan Ma� ja Posavec
promidžbi, poticanju i unapređenju obrtništva i obrtničkog komorskog sustava dobili su Stjepan Podgorelec, tokar iz Preloga, Mirela Kordić Horvat, kozmetičarka iz Čakovca, Davorin Labazan, trgovac iz Mihovljana, Ružica Korent, frizerka iz Čakovca i Siniša Srnec, bačvar iz Nedelišća.
Priznanje za 20-godišnji marljiv i ustrajan rad u obrtu i razvoj obrtništva dobili su Nenad Šimunić, informatičar iz Čakovca, Darko Mihalic, ugostitelj iz Čakovca, Nataša Korunić, knjigovotkinja iz Čakovca, Boris Odlak, vlasnik poljoprivrednog gospodarstva iz Vratišinca, Damir Horvat, elektroinstalater iz Preloga, Dražen Zobović, autoprijevoznik iz Nedelišća, Ivica Mihalec, autoprijevoznik iz Domašinca, Janja Novak, trgovkinja iz Brezovca, Mladen Matić, vlasnik autootpada iz Strelca, Lidija Vukalović, vlasnica salona vjenčanica iz Čakovca, Radovan Ladić, ugostitelj iz Gornjeg Mihaljevca, Robert Šestak, građevinar iz Savske Vesi, Monika Tivadar, ugostiteljica iz Železne Gore, Tihomir Vitković, krojač iz Donje Dubrave, Dem Osmanolaj, pekar iz Nedelišća, Drago Šegović, autolimar iz Šenkovca, Dragutin Ceilinger, zdenčar iz Dunjkovca, Dragutin Varga, poljoprivredni proizvođač iz Pribislavca, Zlatko Božanić, tesar iz Strahoninca i Tomislav Solak, dizajner iz Čakovca.
Dobitnici priznanja
Hrvatske obrtničke komore
Povelje Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos u razvoju obrtništva i unapređenju rada obrtničkih asocijacija dobili su Dušan Jambrović i Melko Žalar. Zahvalnice Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos u razvoju obrtništva i unapređenju rada obrtničkih asocijacija dobili su Mladen Obadić, Ivan Novak, Biserka Horvat, Mladen Novak i Milenko Špiranec. Ono što je za istaknuti, mnogi obrtnici i na svoj dan, umjesto da dođu na uručivanje priznanja, dali su prednost poslu i poslovnim obvezama.
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA
www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati) CIMERMAN
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
U STUDENOM blagi porast nezaposlenosti Sezonci stigli prezimiti na burzi
Krajem studenog 2022. godine u evidenciji su bile 2.022 nezaposlene osobe, što je porast nezaposlenosti u odnosu na listopad za 2,8 posto, odnosno za 55 osoba više nego prošli mjesec. - To nije ništa neuobičajeno, već se radi o povratku sezonskih radnika u evidenciju Zavoda za zapošljavanje, komentirao je Nikola Hren, predstojnik Ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Čakovec na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća Međimurske županije.
Dodao je: - Ono što je jako dobro je rast broja zaposlenih. U odnosu na lani broj zaposlenih se povećao za 1.073 osobe. Pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje prijavljena je 43.381 osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti za studeni u Međimurskoj županiji je 4,5 posto.
Poslodavci u studenom preko Zavoda tražili 409 radnika
U studenom su poslodavci prijavili potrebe za 409 radnika. Potrebe su iskazane u prerađivačkoj industriji (88), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (82), obrazovanju (63) i građevinarstvu (46).
Tijekom studenog iz evidencije nezaposlenih izišle su 242 osobe, od čega 182 osobe zbog zaposlenja, a ostali su brisani zbog drugih razloga, najčešće nejavljanja na burzu.
Na temelju radnog odnosa zaposlene su 163 osobe, od čega najviše u prerađivačkoj industriji – 43, trgovini – 28, građevinarstvu -18, ugostiteljstvu – 17, socijalnoj skrbi i zdravstvenoj zaštiti – 17, dok je 19 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti: registriranja trgovačkog društva ili obrta, ugovora o djelu ili zapošljavanja prema posebnim propisima.
Tijekom studenog u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 297 osoba. Novoprijavljeni su najvećim udjelom osobe izravno iz radnog odnosa – 186 osoba. Nadalje, 89 osoba evidentirano je iz neaktivnosti, 21 osoba direktno iz redovnog obrazovanja te 1 osoba iz ostalih oblika rada.
Uz potpore svoj posao pokrenulo 137 osoba
U ukupnom broju nezaposlenih osoba prevladavaju žene (1.109) u odnosu na nezaposlene muškarce (913).
Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, duže od godinu dana na posao čekaju 642 osobe. Prvi put posao je tražilo 599 nezaposlenih osoba.
U studenome su se novčanom naknadom koristile 372 nezaposlene osobe ili 18,4 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Tijekom 2022. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključene su 1.042 osobe i to pretežito u potpore za zapošljavanje – 384 osoba, a obrazovanje – 400 osoba. Korištenjem potporom za samozapošljavanje svoje poslovne projekte pokrenulo je 137 osoba, 70 osoba uključeno je u javne radove i 51 osoba u potpore za usavršavanje. (BMO)
