Raspni ga, raspni!

- To što se događa oko mene je politički proces. Postupali su sa mnom kao sa psom, normalno da se osjećam uvrijeđeno nakon što sam toliko godina razvijao tehnologije, zapošljavao, investirao, poručio je Horvat

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Đuro Horvat, lider međimurskog gospodarstva, predvodnik međimurskih metalaca, vlasnik inovativne tvrtke Tehnix koja razvija ekoindustriju, dobitnik brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja našao se u ponedjeljak pod istragom europskih istražitelja iz Ureda europskog javnog tužitelja.

Istražitelji sumnjaju da je Horvatova tvrtka Tehnix posao gradnje sortirnice dobila na namještenom natječaju koji je EU su�inancirala s 31 milijunom kuna. Sumnja se da je projekt ukupno vrijedan oko 37 milijuna kuna preplaćen za čak pola milijuna eura.

Zašto su Horvata priveli europski istražitelji?

Najprije da pojasnimo zašto je Đuru Horvata istraživao Ured europskog javnog tužitelja. Taj ured je zadužen za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se narušavaju �inancijski interesi Unije: npr. prijevare, korupcija, prekogranične prijevare povezane s PDV-om u iznosu višem od 10 milijuna eura.

EPPO u tom pogledu provodi istrage i kazneni progon te vrši funkcije tužitelja na nadležnim sudovima država članica.

Osnovali su ga Vijeće i Europski parlament 2019., kada su 2019. imenovali Lauru Codruţu Kövesi prvom glavnom europskom tužiteljicom.

U EPPO-u sudjeluju 22 države članice: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Španjolska.

EPPO (Croatia - European Public Prosecutor’s Of�ice - Ured europskog javnog tužitelja) započeo je s radom prije dvije godine, a sjedište mu je u Luxembourgu. Na čelu našeg ureda je Tamara Laptoš. Đuro Horvat našao se pod lupom istražitelja jer je sudjelovao u izgradnji sortirnice otpada za Rijeku. Ugovor za izgradnju i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnice) u Mihačevoj Dragi potpisali su ga tadašnji gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i direktor tvrtke Tehnix d.o.o Đuro Horvat, u ime zajednice ponuditelja Tehnix d.o.o. i GP Krk.

Postrojenje je prema

Horvatovim tvrdnjama najsuvremenije u ovom dijelu Europe. GP Krk bio je zadužen za građevinski dio, a za tehnički dio Tehnix. Ukupna vrijednost projekta iznosi

37.301.045,00 kuna, od čega bespovratna sredstva iznose

Darko Žagar zadržan u pritvoru

Među petoricom privedenih od strane europskih tužitelja u slučaju riječke sortirnice je i čakovečki poduzetnik Darko Žagar koji se bavi graditeljstvom i projektiranjem. Darko Žagar je radio na projektiranju i projektantskom nadzoru sortirnice. On je zadržan u pritvoru, premda je njegov odvjetnik smatrao to nepravednim obzirom na njegovu dob od 70 godina.

31.284.318,09 kuna putem Ministarstva zaštite okoliša i energetike preko strukturnih i kohezijskih fondova. Preostala sredstva do ukupne vrijednosti projekta iznose

6.016.726,91 kuna i snose ih Grad Rijeka i jedinice lokalne samouprave oko Rijeke.

EPPO je nakon pokretanja akcije izvijestio kako provjeravaju sumnje da su uhićeni počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti vezano uz postupke javne nabave u okviru projekta izgradnje postrojenja u Mihačevoj Dragi. Dokumentacija o javnoj nabavi za sortirnicu pokazuje kako je u studenom 2020. jedna tvrtka poslala primjedbe na tehnologiju koja će se upotrebljavati za obradu otpada. Pritom je tvrtka, čiji naziv nije naveden, istaknula kako su tehničke speci�ikacije doslovno prepisane iz kataloga Tehnixa. Tražene karakteristike u natječajnoj dokumentaciji na tržištu može ponuditi isključivo proizvođač Tehnix iz Donjeg Kraljevca. Zbog ograničavanja stavke nije nam omogućen jednak pristup javnoj nabavi i stvorene su neopravdane prepreke za otvaranje javne nabave tržišnom natjecanju, navodi taj ponuđač u dopisu, te poziva Grad Rijeku da izmjeni natječajnu dokumentaciju. U suprotnom ćemo morati koristiti sve zakonske okvire i mogućnosti prema zakonima Republike Hrvatske, te obavijestiti Europsku uniju o zlouporabi Europskih fondova, upozorava se u dopisu. No, Gradska uprava Grada Rijeke dokumentaciju nije promijenila uz argumente kako nije dokazano da tehnologiju može isporučiti samo Tehnix. Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović poručio je kako je sve u slučaju izgradnje sortirnice bilo ispunjeno u zadanim rokovima i da nije bilo ‘’primjedbi ni penala’’.

Kako ću patent pustiti na tržište ako investitoru ne objasnim o čemu se radi?

Đuro Horvat u izjavi za Međimurske novine opovrgava da se radi o bilo kakvom pogodovanju.

- Pa morao sam pojasniti potencijalnom investitoru o kakvoj je tehnologiji riječ. Ono što smo ponudili Rijeci je najnovija tehnologija sortiranja otpada koju sam zaštitio patentom, nešto najmodernije, pa ne mogu to dati na uvid konkurentu koji nema ni zaposlene ni rezervne dijelove. Puno sortirnica smo već izgradili od Ukrajine, Srbije, Rumunjske, BIH. Ova u Rijeci je najmodernija, zaštićena patentom. Pa kako ću patent pustiti na tržište ako investitoru ne objasnim o čemu se radi. O tome je riječ. Nikakvog izvlačenja novca nije bilo. Svatko tko zna kako su cijene divljale, zna što znači da je ugovaranje trajalo dvije godine.

- To što se događa oko mene je politički proces. Postupali su sa mnom kao sa psom, normalno da se osjećam uvrijeđeno nakon što sam toliko godina razvijao tehnologije, zapošljavao, investirao, poručio je. Đuro Horvat, dan nakon što je priveden, pušten je iz pritvora “zbog svojih godina.” Pitali smo ga za glasine o tome da je morao odustati od upravljanja firmom. Kazao je da je to nonsens. - Ja sam vlasnik te kompanije, kaže. Odlučan je da od svoje borbe da dokaže kako nije kriv, neće odustati.

- Samo sam želio donijeti dobrobit i pružiti najmoderniju tehnologiju zbrinjavanja otpada u ovom dijelu Europe, naglašava.

Na javne natječaje hrvatski poduzetnici se već dugo žale kao izuzetno loše. Građevinskom sektoru u prošlom razdoblju veliku štetu i propast mnogih firmi donijela je takozvana zloglasna odredba

ČESTITKA ŽUPANA Matije Posavca povodom blagdana Uskrsa

Međimurska županija brine o svakom građaninu

o odabiru najjeftinije ponude na javnim natječajima. Zbog toga su poslove uzimale firme bez ijednog radnika, pokupile vrhnje, a za izvođenje uzimale kooperante koji po ugovorenim vrijednostima nisu mogli izvesti radove, a da sami ne propadnu. Hoće li se sada to događati i na natječajima za europske projekte? Kako će se do tržišta probijati novo i inovativno, a ponuđeno mora biti najjeftinije? Čak i kad kupujemo novi kućanski aparat, educiramo se kod prodavača o novim tehnologijama i prođemo blic-edukaciju, a kako onda zaobići upoznavanje s novim tehnologijama kada je u pitanju izbor sortirnice kojom određujete kvalitetu zbrinjavanja otpada za idućih 50 godina. Ali kako biznisi i politika žive u istom svemiru, politika uvijek može biznis staviti u svoj škrip.

I za kraj na stranicama Ureda europskog tužitelja stoji da: - Prijavljivanje kaznenog djela može imati ozbiljne posljedice. Prijava kaznenog djela za koju se kasnije dokaže da je namjerno lažna ili zavaravajuća ili namjerno podnesena u nezakonitu svrhu može imati pravne posljedice za podnositelja, uključujući, među ostalim, upravne i/ili kaznene sankcije. To je važno da se europski tužitelji ne bi zloupotrebljavali u domaće političke svrhe. Krenulo se i s kalkuiranjem o njegovoj suspenziji iz SDP-a, na što je on novinarima kazao da on nije član nijedne stranke. Đuro Horvat na slobodi čeka hoće li protiv njega podići optužnicu ili ne.

Kako god završio ovaj slučaj, zbog njegovog angažmana i na socijalnom dijalogu te zagovaranju prosječne plaće od 1000 eura za radnike još u vrijeme kad je to još bila znanstvena fantastika, Horvat ne zaslužuje da ga javno rasteže razjarena svjetina baš kao prije dva tisućljeća u ovo vrijeme zazivajući: Raspni ga raspni!

Poštovani i dragi stanovnici našeg Međimurja, predahnimo nakratko u blagdanskom ozračju, u okrilju svojih obitelji i bližnjih, kako bismo ponosni na sve uspjehe nastavili graditi svoj, međimurski put probitka i razvoja.

Ušli smo u još jednu izazovnu godinu koja od nas traži da se jasno odredimo prema vlastitim interesima i za njih izborimo. Nije to ništa novo kada je o povijesti Međimurja riječ, no nije nova ni činjenica da nikada nismo odustajali od težnje da najbolja rješenja sami implementiramo u naše društvo te da se pri tome oslanjamo isključivo na svoje snage. Simbolika ovoga blagdana sadržana u Kristovu uskrsnuću neka nas podsjeti da se vjerom i izdržljivošću daleko može stići. Pripadamo kraju u kojem su se ljudi oduvijek oslanjali na vlastite snage i to je odlika našega mentaliteta, pripadamo kraju u kojem ubiremo postignuća vlastitih ruku.

Uskrs je blagdan koji kršćanima simbolizira i duboku humanost društva i usredotočenost na duhovne vrijednosti, a upravo takva je zajednica koju gradimo pokazujući to djelom - brigom o svakom građaninu. Međimurska županija okrenuta je svojim ljudima, svakom čovjeku ponaosob koji će u potporama koje provodimo naći podršku po svojoj mjeri.

U duhu Uskrsa, krenimo dalje ovom našom slavljeničkom godinom u kojoj ćemo obilježiti 30 godina puta prema najuspješnijoj županiji Hrvatske!

Vama i vašim bližnjima, u osobno ime i u ime Međimurske županije želim obilje mira i blagodati te sretan i blagoslovljen Uskrs!

Župan Matija Posavec

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Život piše razne priče i ne znamo kakva nas sudbina čeka. No, nakon što pobijedimo, vraćamo se jači. To dobro zna Monika Baranić iz Gardinovca, simpatična 29-godišnja samohrana majka koja je prije četiri godine oboljela od opake bolesti. Sa samo 25 godina dijagnosticiran joj je rak debelog crijeva.

Ta zloćudna bolest jedna je od najučestalijih u Hrvatskoj, a to potvrđuje i brojka od 3600 osoba, većinom starije životne dobi. Skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina, a u toj se statistici pronašla i Monika.

Ugostila nas je u svojoj obiteljskoj kući u Gardinovcu i s nama podijelila životnu priču u kojoj je kao superheroina pobijedila rak. U četiri godine prošla je sito i rešeto. A život ju je prisilio da odraste vrlo rano, jer je već sa 17 godina postala majka, dok je borba protiv bolesti krenula u studenom 2019. godine.

Osjetila sam prasak u trbuhu

- Par dana prije Svih svetih liječila sam upalu mjehura. Bila sam redovno kod svoje doktorice opće prakse koja mi je prepisala antibiotik, no meni je bilo sve gore i gore. Najgore mi je bilo na sam 1. studenog, imala sam temperaturu, povraćala. Taj dan sam još ustala, uspjela sam čak nešto i pojesti i onda sam odjednom osjetila prasak u trbuhu i počelo me strašno boljeti. Moji su se vratili s groblja i odvezli me na hitnu pomoć, prisjeća se tog kobnog dana Monika.

Poslali su me na OHB, bila sam u invalidskim kolicima jer više nisam mogla hodati od bolova. Usnice su mi počele plaviti. Brzo su me poslali u ambulantu, točno se sjećam te strke koja je vladala oko mene. Od medicinskih sestri do tri ili četiri doktora koji su me pregledavali. Bila je potrebna brza operacija jer su sumnjali na zapetljaj crijeva, govori nam naša hrabra sugovornica.

Nakon vađenja krvi, CT-a i ginekološkog pregleda vidjelo se da nešto nije u redu sa stolicom te su odmah posumnjali na zapetljaj crijeva.

- Sjećam se da sam pitala nakon što je snimanje bilo gotovo: “Pa nemam vam ja valjda raka.” Pogledao me, šutio jedno vrijeme i odgovorio: “Bude vam doktor rekao.” Stigli su potom i moji roditelji i moj sin Karlo. I onda su mi rekli da nažalost imaju loše vijesti, da imam tumor na debelom crijevu velik 5,5 centimetara s promjenama na jetri. Tata je počeo plakati, a ja sam kao od šuba pitala: “Doktore, je li to loše?” Na to je on odgovorio da je to rak, no ja sam u sebi osjećala da će to biti dobro i rekla sam da idemo to operirati, da budem nakon toga zdrava. U tom trenutku nisam uopće registrirala što me sve čeka i što to uopće znači, kaže. Nakon toga Monika se za 20 minuta našla na operacijskom stolu. Doktor Ostojić naglasio je kako postoji mogućnost da uopće neće preživjeti operaciju.

MONIKA BARANIĆ (29) iz Gardinovca uz brojne pobijedila i rak debelog crijeva