Pomama za mladim lukom!

Klupe naših prodavača na čakovečkoj tržnici ovoga su tjedna naprosto stenjale pod snopovima mladog luka, pušlekima rotkvica, hrena. Dakle, jasno je da je pred nama blagdan Uskrsa i obilje na stolu. Luk se nudio na pušleke po 1 euro ili pak po kilogramu za od 2 do 2,5 eura. S obzirom na to koliko ga je bilo, prodavači su se dobro pripremili. Ista situacija bila je i s hrenom. Pušlek tankih korijena bio je 1 euro, dok je onaj krupni bio po 5 eura. Kupovala se i zelena salata, domaća tjestenina, mrkva, grincajg te rezano cvijeće za vazu. No, tko je htio jaja, trebao je požuriti i doći u ranim jutarnjim satima jer ih je poslije 10 sati već bilo teško naći. Nudila pak su se od 0,23 do 0,3 eura, ovisno o veličini ili pak jesu li kokice pasle po dvorištu ili su iz organiziranog uzgoja. Solidan izbor nudili su i prodavači voća i to od domaćih jabuka do skupih uvoznih jagoda. Jedino, ovoga tjedna nešto

Mladi luk (pušlek): 1 euro

Mladi luk (kg): 2 eura

Rotkvica (pušlek): 1 euro

Matovilac (kg): 13 eura

Rajčica (kg): 5 eura

Paprika (kg): 6 eura

Zelena salata (kg): 3 – 4 eura

Hren (kg): 5 eura

Poriluk (kg): 3 eura

Bučino ulje (l): 11 eura

Jagode (500 g): 4 eura

Naranče (kg): 2 eura

Jaglaci (kom): 1 euro

Maćuhice (kom): 0,7 – 0,8 eura

Pelargonije (kom): 2 eura

Jaja (10 kom): 2,3 – 3 eura 1 euro

Presadnice povrća (kom): 0,18 – 0,8 eura nije išla prodaja presadnica kako zbog vremena, tako i zbog blagdanskog ugođaja. (vv)

Mladi luk (pušlek): 1 euro

Mladi luk (kg): 2 eura

Rotkvica (pušlek): 1 euro

Matovilac (kg): 13 eura

Grah (kg): 4 eura

Zelena salata (kg): 2,65 – 3 eura

Hren (kg): 5 eura

Poriluk (kg): 3 eura

Jabuke (kg). 1,3 eura

Naranče (kg): 1 euro

Sir (kom): 4,5 – 7 eura

Jaglaci (kom): 1,2 – 1,5 eura

Presadnice povrća: 0,13 – 0,14 eura

Sadnice voćki (kom): 4 – 6 eura

Drva (kubik): 68 – 73 eura

Žitarice (kg): 0,4 eura

Drva (kubik): 11 – 14 eura

Međutim, neonikotinoidi su povezani sa značajnim ekološkim i zdravstvenim problemima. Jedan od glavnih razloga za zabrinutost je njihov utjecaj na pčele i druge oprašivače. Smatra se da imaju izravan utjecaj na pad populacije pčela, koje su ključni oprašivači za mnoge usjeve. Pokazalo se da neonikotinoidi štete pčelama ometajući njihov živčani sustav, smanjujući njihovu sposobnost snalaženja i traženja hrane te slabeći njihov imunološki sustav, čineći ih osjetljivijima na bolesti i parazite. To u konačnici može dovesti do smanjenja veličine kolonije i produktivnosti.

Neonikotinoidi također mogu štetiti neciljanim vrstama kao što su ptice, ribe te korisnim kukcima poput leptira, moljaca i bubamara. Ti kukci igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže ekosustava tako što kontroliraju populacije štetočina i služe kao hrana drugim životinjama.

S obzirom na to da su neonikotinoidi dobro topljive molekule u vodi, lako završe u tlu i vodenim tokovima, gdje mogu naštetiti vodenim organizmima kao što su ribe i vodozemci. Neki neonikotinoidi mogu postojati u okolišu mjesecima ili čak godinama, potencijalno se nakupljajući u hranidbenom lancu.

Kao i drugi insekticidi, neonikotinoidi mogu dovesti do razvoja otpornosti kod ciljnih štetnika. To može dovesti do povećane upotrebe ovih kemikalija, potencijalno pogoršavajući njihov utjecaj na okoliš.

Općenito, utjecaj neonikotinoida na okoliš područje je aktivnih istraživanja i rasprava. Iako mogu biti učinkoviti u kontroli štetočina, postoji zabrinutost zbog njihove potencijalne štete za oprašivače i druge vrste, kao i njihove dugoročne postojanosti u okolišu.

Neki od najčešće korištenih neonikotinoidnih proizvoda uključuju:

• Imidakloprid: najčešće korišteni neonikotinoid, a upotrebljava se za kontrolu raznih štetnika u usjevima kao što su pamuk, kukuruz i soja.

• Klotianidin: upotrebljava se za tretiranje sjemena za usjeve poput kukuruza i uljane repice, kao i za upravljanje travnjacima i kućnim vrtovima.

• Tiametoksam: upotrebljava se u poljoprivredi za suzbijanje štetnika kao što su lisne uši i bijele mušice, a često se primjenjuje kao tretman sjemena ili folijarno prskanje.

• Acetamiprid: upotrebljava se za suzbijanje štetnika u raznim usjevima, uključujući povrće, voće i ukrasno bilje.

Nakon što je utvrđeno štetno djelovanje pojedinih neonikotinoida na pčele, Europska komisija 2013. godine Uredbom (EZ) br. 485/2013 zabranila je korištenje triju pesticida koji pripadaju u skupinu neonikotinoida (klotianidina, tiametoksama i imidakloprida). Njihova upotreba prvo je bila zabranjena isključivo za usjeve koje oprašuju pčele. Naposljetku, 2018. godine zabranjena je njihova upotreba za sve usjeve na polju, čime se ona ograničila isključivo na uzgoj u zatvorenim prostorima (staklenicima).

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2021. godine Hrvatskoj je odobrila zahtjev za korištenjem tiametoksama u hitne svrhe za tretiranje šećerne repe protiv štetnika Agriotes sp., Atomaria linearis, Bothynoderes punctiventris i Chaetocnema sp. EFSA je zaključila da je zahtjev za odobrenjem korištenja tiametoksama u hitne svrhe opravdan zbog toga što ne postoji adekvatna alternativna metoda za suzbijanje navedenih štetnika kao i zbog toga što postoji rizik da štetnici postanu otporni na dostupne alternativne proizvode.

Iako zabrana najčešće korištenih neonikotinoida predstavlja važan korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi, i dalje se vode brojne rasprave oko uporabe tih tvari i u ne postojanju alternative koja bi pokazala jednaku djelotvornost za brojne kombinacije usjeva i štetnika. Stoga postoje sumnje kako određeni broj poljoprivrednika i dalje upotrebljava zabranjene tvari uvozom istih iz zemalja koje nisu članice EU-a i gdje su ti proizvodi i dalje dostupni u slobodnoj prodaji. Kako bi se zaštitila bioraznolikost i zdravlje ljudi, vrlo je bitno pratiti rezidue insekticida rabljenih u poljoprivrednoj proizvodnji.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sati

MURSKO SREDIŠĆE

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Jesmo li poludjeli s (pre)ranom košnjom?

Mjesec je travanj, a njegovo ima jasno ukazuje da je to mjesec kada raste trava. Međutim, i prije nego naraste trava, otvaraju se prvi cvjetovi maslačaka, tratinčica, čestoslavice, crvene mrtve koprive, dobričice, mišjakinje… Sve savršeno usklađeno da procvatu taman kad izlaze i prvi oprašivači.

I onda, kreću kosilice. I krenu se kresati one prve rascvale tratinčice i maslačci, da bi ostala samo „lijepa“ i „uredna“ zelena površina. A sav taj „korov“ treba eliminirati da nam ne smeta u postizanju savršenog travnjaka. Pa se onda košnja ponavlja svaki tjedan najmanje jednom, a u gorim slučajevima, kreće i paljba herbicidima da se iskorijene ti „korovi“.

Istovremeno, imamo situaciju da je u zadnjih

30 godina izumrlo preko

75 % letećih kukaca. Za njima krenule su izumirati i ptice koje se njima hrane…. Koga briga što u Kini na puno površina ljudi moraju i oprašivati voćke ručno kistovima – jer su sami uzrokovali drastični nestanak oprašivača? Zar stvarno?

Nestanak oprašivača i osiguranje uvjeta za opstanak nije samo na pčelarima ili pak na poljoprivrednicima koji uzgajaju voće i povrće, nego je zadatak i obaveza svih nas – jer svi konzumiramo i trošimo te prirodne resurse – bilo direktno bilo indirektno. I postupci svakog od nas itekako su važni.

Ponekad si mislim, pa zar je homo sapiens – čovjek koji bi trebao biti razuman uistinu poludio da veliki dio