Kao kauboj špricao repicu u cvatu!

Ovog je puta stradalo oko 300 pčelinjih zajednica, odnosno 18 milijuna pčela, a šteta prema prvim procjenama iznosi ugrubo oko 90.000 eura

Piše i foto: Sanja Heric

- U nedjelju prijepodne primjetio sam da se pčele grče i popodne ih je bilo već na stotine uginulih, a sada već i na tisuće. Imam 13 košnica, nije puno, ali treba se za svaku košnicu boriti, ispričao nam je s tužnim izrazom lica Zdravko Ladić, pčelar iz Bogdanovca u općini Gornji

Mihaljevec, koji nas je odveo do svog pčelinjaka i pokazao hrpe uginulih pčela proteklog

Nastala Teta

ponedjeljka, 24. travnja, u popodnevnim satima.

Na tisuće pčela se grči i ugiba novca, Gornjeg Mihaljevca do Vugrišinca i okolica tih mjesta.

- Sada da vi vidite kako to izgleda unutra. Jadno. Morat ću sve baciti, i med i sve. Inspektor je odmah kad je došao rekao da je ovdje bio najveći udar na pčele. Ja mislim da će šteta na kraju biti 100 posto, da od pčelinjaka neće ništa ostati, dodao je u nastavku Ladić, koji se pčelarstvom bavi najmanje 45.000 tisuća kuna. Računa 1500 kuna gubitka po košnicu plus još med koji bi prodao.

Na imanju pčelara Mladena Mikulana u Gornjem Mihaljevcu održana je presica za novinare na temu pomora pčela u četvrtak, 27. travnja. Predsjednik Udruge pčela Agacija Željko Trupković istaknuo je da je u prvom redu nastala nemjerljiva emocionalna šteta za pčelare, a kada se govori o novčanoj šteti, onda se može reći da je otišlo po 300 eura po pčelinjoj zajednici. Dodajmo, da je stradalo ovog puta oko 300-njak pčelinjih zajednica u Gornjem Mihaljevcu.

- Nažalost, prvi smo u Hrvatskoj koji smo to okusili. Imali smo postupak inspektorata, sastanak u Ministarstvu, bila je tu u policija, ali iz ta dva prethodna trovanja dobili smo jedan hodogram koje je Ministarstvo napravila, dobili smo odgovore kolika je zakonska kazna za počinitelje, a najvažnije što smo dobili jest ovo treće trovanje. Je li to ispravan put tih institucija, ja mislim da nije! Ovi pčelari su zaslužili da se o tome povede malo više računa o tome. Mislim da Ministarstvo, inspektorat i policija ne čine dovoljno, zavapio je pčelar Trupković.

- Materijalna šteta će se sanirati i naravno da ćemo

Željko Trupković, predsjednik Udruge pčela Agacija pomoći svi, općina i županija, nadam se i da Ministarstvo. A institucije koje su zakazala, poručio bih im nek se trgnu i počnu raditi svoj posao, dodao je na to župa Matija

Posavec.

Zanimljivo je i to da se uopće ne zna jesu li prethodni počinitelji pomora pčela dobili ikakvu kaznu, ni jesu li je platili.

- Informacije o kaznama nemamo, kad pitamo o kaznama kažu nam da je to zakonska odredba, ne znamo dali je uopće do sad i netko platio tu kaznu. Mislim da bi to i javnost trebala imati, ne samo pčelari, istaknuo je Željko Trupković. (sh)

Svakog dana ugiba mu sve više i više pčela. Boji se da na kraju neće ostati nijedna živa. Nada se da je kiša, koja je padala u ponedjeljak popodne, uspjela donekle oslabiti i isprati taj otrov s uljane repice.

- Pogledajte, samo padaju dolje i dosta su agresivne. Prije sam gledao u košnice i uopće ne znam hoće li što od košnica ostati. Sad se one međusobno trovaju i padaju dolje non-stop. One pčele koje su bile na cvijetu, one će sve propasti, rekao nam je Mladen Mikulan, koji se pčelarstvom bavi osam godina i trenutno ima 24 košnica.

Obojica se pitaju kako se to uopće moglo dogoditi s obzirom na pomor pčela koji se dogodio 2020. godine i 2022. godine. Izgleda kao da iz tih fatalnih pogrešaka ratari ništa nisu naučili. Prije su stradali pčelinjaci na području donjeg Međimurja, a sada po prvi put u gornjem Međimurju.

Kako je došlo do pomora pčela?

- Teško je reći kolika je šteta. Ne znamo koliko će dugo još ugibati. Sve pčele izletnice su stradale i košnica je oslabljena za glavnu pašu. Sve pčele koje su van hodale po nektar, pelud i vodu sada su stradale. Ostale su samo

Kako smo saznali, krivac za ovaj pomor pčela je tamo svima poznati poljoprivrednik M.M. s područja Gornjeg Mihaljevca, koji je i priznao svoju krivnju.

- Došli smo do njega i rekli mu što se događa s našim pčelama. Vidjeli smo mu da mu je teško. Inače radi u Njemačkoj i doma se bavi poljoprivredom. Ovog puta prekasno je došao doma i sad je špricao dok je uljana repica cvala, rekli su nam pčelari.

Navedeni poljoprivrednik je ove subote tijekom dana špricao uljanu repicu s dozvoljenim sredstvom, ali u pogrešno vrijeme. Trebao je to učiniti dva tjedna prije cvatnje, a ne dok je repica u punom cvatu. Dodatan je problem što je to kontaktni otrov koji se zadržao na biljkama uljane repice pa se u slučaju lijepog vremena pčele mogu trovati čak do sedam dana.

Veterinarska i poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata su po zaprimanju informacije o povećanom uginuću pčela na pčelinjaku u općini Gornji Mihaljevec obavile koordinirani inspekcijski nadzor. Utvrđeno je da je u neposrednoj blizini obavljeno prskanje uljane repice u cvatu kontaktnim insekticidom aktivne tvari lambda cihalotrin iz skupine piretroida. Kako su nam rekli, poljoprivredna inspekcija će pokrenuti upravni i prekršajni postupak protiv osumnjičenog. Pokušali smo doći i do osumnjičenog poljoprivrednika, ali se na naše pozive nije javljao.

Kakva se kazna predviđa?

Pčelari nakon svega ne očekuju ništa dobro, samo se nadaju da se takvo što neće dogoditi u sljedećim godinama . Valjda će zaista napokon zaživjeti uzrečica “Povijest je učiteljica života.”

Upitali smo Državni inspektorat i kakve su kazne predviđene za prethodno opisano kazneno djelo.

- Prema Zakonu o provedbi Uredbe 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja propisane su novčane kazne za pravnu osobu u rasponu od 30.000 do 50.000 kn, (od 3.981 do

6.636 eura), za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 5.000 do 10.000 kn (od 663 do 1.327 eura) i za �izičku osobu (samostalni poduzetnik ili pojedinac) u rasponu od 15.000 do 25.000 kn (od 1.990,97 do 3.318,29 eura) za sljedeći počinjeni prekršaj: upotreba sredstva za zaštitu bilja u suprotnosti s rješenjem o registraciji sredstva za zaštitu bilja.

Kaznu će dobiti i za to što je propustio obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka za obavljanje tretiranja pesticidom opasnim za pčele. Za to su propisane novčane kazne za pravnu osobu u rasponu od 50.000 do 100.000 kn, (od 6.636 do 13.273eura) i za �izičku osobu 5.000 kn do 10.000 (od 663.61 do 1.327 eura).

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Kao dobitak na lutriji, tako danas doslovno izgleda pronalazak majstora. I to majstora svih zanata. Bilo da je riječ o manjim kućnim zahvatima, recimo da želite izraditi malu komodu za cipele ispred ulaznih vratiju, bilo da vam netko treba izrezati gredu, odnosno neka dasku, bilo da vam je pukla cijev u kupaonici i pod hitno ju morate zamijeniti. Ako je riječ o potonjoj situaciji, onda vas zaista žalim, jer imati havariju s vodom u kući ne bih poželjela ni najgorem neprijatelju.

Ne daj Bože da ste pomislili i o nekim većim zahvatima u kući, recimo o postavljanju pločica na vanjskoj terasi, natkrivanju terase ili pak preuređenju kuhinje, kupaonice, i ono najgore, preuređenju cijelog kata kuće. Ako je tako, onda ste zasigurno na sto muka jer šansa da od prve nađete majstora za samo neki od gore navedenih poslova jednaka je ravno nuli.

U to se ama baš svatko mogao uvjeriti ako je u za- dnje vrijeme dogovarao bilo kakav posao za koji mu je potreban neki majstor. Ako ne poznaješ nikoga iz tog kruga ljudi, prvo se raspitaš kod prijatelja, potom kod poznanika i kad napokon dođeš do majstorova broja, s velikim uzbuđenjem okreneš taj broj i onda te zapljusne val surove majstorske stvarnosti. Odbijenica, i tako ponovno, ponovno i ponovno…

U iščekivanju majstora

Prema dosadašnjem iskustvu, dobro možeš proći u traženju majstora samo u slučaju ako imaš veze i poznanstva s majstorima ili ako je majstor glavom i bradom netko od ukućana ili bliže rodbine. Ako to nije slučaj, onda pak ćete biti osuđeni na višemjesečno čekanje na red ili pak na majstore koji svoj rad i masno naplaćuju. Najlošije pak prolaze oni koji su silom prilika nabasali na “fušara” koji je položio pločice u kupaonici na način da će vas još godinama nakon tog zahvata boljeti glava prilikom svakog dolaska na WC. Ili vam je sifon koji bi trebao biti najniža točka u kući, visok kao Mont Everest i nikada u životu nije bio namočen