3 minute read

Tihi rekvijem za kunu

Proljeće mrkve i batine

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Advertisement

Prema izvješću poznatog švedskog instituta SIPRI koji već godinama prati trgovinu oružjem i izdvajanja za obranu u svijetu, prošla je godina bila rekordna. Za obranu su potrošena 2,24 trilijuna dolara, odnosno 3,4 posto više nego prethodne godine. Takav tempo naoružavanja nije viđen još od Hladnog rata.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Samo Sjedinjene Američke Države su prošle godine izdvojile 877 milijardi dolara za vojsku, blizu 40 posto globalne potrošnje za obranu u svijetu.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Slijedi Kina s potrošenim 292 milijardama dolara, s velikom vojskom i vojnim potencijalima.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Europske zemlje potrošile su čak 13 posto više za oružje nego godinu dana prije zbog rata u Ukrajini, ukupno preko 300 milijardi dolara, a samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka potrošili su oko 180 milijardi dolara na vojne izdatke.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Prema procjenama, Rusija je za vojsku i oružje izdvojila oko 4 posto BDP-a (nedostaju podaci). Indija je s 80 milijardi dolara četvrta u svijetu po ulaganju u vojsku.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Podaci međutim možda ne daju punu sliku. Tako na primjer, Rusi su u Donbasu u Ukrajini za dva dana potrošili više granata od ukupne britanske zalihe, a za tjedan dana više granata nego francuske haubice Caesar u ratovima u zadnjih

VARAŽDINU, Gajeva 5 pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

13 godina. Ukrajina je pak povećala izdatke za obranu za 600 posto. Zbog rata u Ukrajini koji je postao prijelomna točka novog svjetskog poretka, iako se tako ne čini, svijet se opasno naoružava, što daje veću mogućnost ratova s ozbiljnim posljedicama. Razlog zveckanja oružjem i opasne utrke u naoružanju o kojemu se mnogo ne govori je raspad dosadašnjeg svjetskog poretka s dominacijom SAD i dolara. Zapravo je senzacionalna vijest da danas dolar čini manje od polovice svjetskih rezervi, točnije 47 posto, prema analitičaru Stephenu Jenu, dok je još 2001. godine iznosio 73 posto rezervnih svjetskih valuta, a 2021. godine 55 posto. Konkretno, zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) postale su ukupno u rezervnim svjetskim valutama jače od G7, odnosno dolara. To se događa po prvi put u novijoj povijesti svijeta. No Zapad još ima mnogo prednosti, koje će izgubiti ako ne ponudi svijetu alternativu, mrkvu umjesto batine, razvoj umjesto oružja. Zbog toga završetak rata u Ukrajini postaje sve važniji ne samo za Europu već i za Zapad, ali i svijet u očekivanju ukrajinskih ofenziva.

PREDSTAVLJEN PROGRAM za Urbanovo

This article is from: