Kameleonske hortenzije trenutni su hit

- Cvjetanje počinje s bijelom, prelazi u zelenu, potom u svijetlu i završava s tamnoroza bojom. I tako od lipnja do listopada, otkriva Marijana Vidović

Piše: Vlasta Vugrinec

Trodnevna cvjetna manifestacija u Prelogu ponovno je okupila veliki broj ljubitelja bilja. Tradicionalno, sad već 22. izdanje Sajma cvijeća u organizaciji preloške Turističke zajednice i Grada, okupilo je 40-ak izlagača, proizvođača cvijeća, začinskog bilja i povrća koji su posjetiteljima ponudili doista veliki izbor svoje robe.

Vidljiva promjena vrsta cvijeća

I u svijetu cvijeća postoji moda koja se mijenja tijekom godina. Ako smo posljednjih godina uglavnom svi sadili sur�inije, niske karan�ile, salvije, kadi�ice, piceke i slične sezonske cvjetnice koje su krasile naše balkone, prozorske daske i cvjetne gredice, ove sezone te vrste kao da su nestale s lica zemlje. Ili ih ima jako malo. Ponovno se pojavljuju razne pelargonije, samostojeće i viseće, među kojima su najpopularnije tzv. zonalke, kaliope, limunske… Azaleje, odnosno rododendroni, četkovac, bugenvilije, hoste te različite niske i visoke ukrasne trave, novine su koje sve više zauzimaju mjesta u našim dvorištima. Tome treba dodati, naravno, i vrlo popularno i traženo ukrasno grmlje i drveće.

Dendrološko ukrasno bilje je najtraženije

Ljubitelji cvijeća su bili, slobodno se može reći, na velikim mukama što izabrati i što kupiti. Jedini ograničavajući faktor bila je cijena pojedinih biljaka, no ipak je i to najskuplje išlo. A to najskuplje bilo je ukrasno grmlje i ukrasne trajnice, pretežno crnogorica koja se danas najviše traži.

- Crnogorica ili zimzeleno bilje je skuplje, no omjer uloženog i dobivenog se isplati, ističe Marijana Vidović iz čakovečkog rasadnika Stella Floris.To bilje traje duže od sezonskog, a može se i formirati u različite oblike.

Sezonsko cvijeće treba kupovati svake godine pa se s vremenom i tu nakupi znatna svota. Osim toga, puno je i zahtjevnije jer za samo mjesec ili dva daje svoj maksimum. S druge strane, zimzelene trajnice mogu se čak nazvati i “stalni postav” jer traju i traju, neke čak i po nekoliko desetljeća.

- Današnji tempo života je takav da rijetko koja zaposlena osoba ima previše slobodnog vremena koje bi posvetila svom bilju, dodaje Marijana. Stoga su trajnice idealno rješenje za njih.

Naime, neke vrste sporo rastu, zimzelene su, neke čak cvatu po zimi ili im lišće dobiva plamene boje. Zajednički pak im je nazivnik da ne traže puno brige i lake su za održavanje. Eventualno ih treba, s vremena na vrijeme, orezivati, odnosno obustaviti njihovo preveliko širenje. I tu onda dolazimo do sljedećeg izazova koji se zove oblikovanje.

- Naši ljudi su već spretni i u tom poslu, dodaje naša sugovornica. Pa se tako mogu po dvorištima vidjeti kugle, kocke, piramide i ostala geometrijska tijela od bilja. Tu su topiariji, pendule, životinjski oblici, što kome padne na pamet ili pak, kako rast biljke zahtijeva.

To je i jedna vrsta razonode, opuštanja, a u konačnici i ukras dvorišta ili balkona.

Za takvu vrstu oblikovanja pogodne su primjerice lavande, oleandri, razne četinjače, pa biljke za živicu poput kaline, hibiskusa, ili u novije doba, fotinije…. Kupuju se i tzv. pokrivači tla koji guše korov i također ostaju zeleni tijekom zime, dok je popularnost cedrova nadaleko poznata.

Ljudi su vizualni tipovi

Naravno, to ne znači da svaka osoba mora znati ime svake biljke jer se ipak kupuje ono što nam se sviđa.

Loropetalum je prekrasan zimski cvjetni grm koji je također novitet

Pri tome je dragom Bogu svejedno kako je biljci ime i iz koje obitelji dolazi.

- Ljudi su vizualni tipovi i k novoj biljci prvenstveno ih vodi oko, naglašava Marijana. Onda se raspituju o svojstvima biljke s time da je najvažniji moment jednostavnost održavanja.

A ove godine, oko posjetitelja mahom se zaustavljalo na hortenzijama. No, ne onim “običnim” različitih boja i oblika cvjetova. Naime, tvorci novih vrsta izbacili su na tržište tzv. kameleonsku vrstu koja tijekom sezone mijenja boju, odnosno svaki mjesec je drugačija.

- Cvjetanje počinje s bijelom, prelazi u zelenu, potom u svijetlu i završava s tamnoroza bojom. I tako od lipnja do listopada, otkrila nam je naša sugovornica.

Dakle, hortenziji nisu potrebne posebne promjene pH tla kako bi promijenila boju, već se ona mijenja prirodno, kao posljedica starenja.

Redovi pred štandom Anice Kovačić iz Vidovca

Velika potražnja za flancima

Gužve su i oko klupa s cvijećem, kako sezonskim, tako i trajnicama, naročito sukulentima. I tu su cijene različite pa nije zgorega sve pregledati. Naravno, najviše se traže pe-

Rajčica (kg): 4 €

Paprika (kg): 5 €

Mladi krumpir (kg): 2 €

Blitva (pušlek): 1 €

Maslačak (vrećica): 1 €

Potočarka (vrećica): 1,5 €

Mrkva (kg): 2 €

Peršin (kg): 4,5 €

Šparoge (pušlek): 3 €

Salata (kg): 3 €

Brokula (kg): 5 €

Mravi

Piše: Maja Zrna, mag. sanit. ing. Služba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

M largonije i ostalo balkonsko bilje. Od ostale ponude, sve je standardno s time da su stigle i prve šparoge, one naše međimurske i nude se po 3 eura za popularni pušlek. (vv)

CIJENE SAJAM ravi postoje već više od 130 mil. godina i nastanjuju gotovo sva područja Zemlje. Pripadaju carstvu Animalia, koljenu Arthropoda (člankonošci), razredu Insecta, redu Hymenoptera (opnokrilci) i porodici Formicidae. Znanost koja se bavi proučavanjem mrava zove se mirmekologija. U porodicu mrava ubraja se 16 podporodica s 296 poznatih rodova u koje spada 12.445 do sada opisanih vrsta mrava. U Republici Hrvatskoj zabilježene su ukupno 143 vrste mrava.primjerice šumski mrav (Formica rufa) gradi velike nadzemne mravinjake od iglica po crnogoričnim šumama, dok veliki mravalj (Camponotus herculeanus) gradi u panjevima, a mali drvotočni mrav (Lasius flavus) u drvu. Mravi imaju potpunu preobrazbu pa tijekom svog života imaju četiri stadija: jaje, ličinka, kukuljica i odrasla jedinka. Neke kraljice mogu živjeti i više od 15 godina, dok radnici žive od 6 do 7 godina. hranu, predmete, površine te potencijalno mogu uzrokovati prijenos zaraznih bolesti ili alergijske reakcije.

Željko Herman iz Strelca sa svojim presadnicama

Mravi izgrađuju složena društva, žive zadružno i grade nastambe, mravinjake u kojima živi nekoliko stotina do po nekoliko tisuća jedinki. Svaka mravlja kolonija sastoji se od kraljice, radnika, vojnika i mužjaka. Većinu zajednice sačinjavaju spolno zakržljale ženke: radnici i vojnici koji žive oko 6 godina. Mužjaci i ženke posjeduju krila, koja kod mrava radnika izostaju. Zadaća radnika je prikupljanje hrane, hranjenje, obrana mravlje kolonije te izgradnja i povećanje gnijezda. Vojnici su veliki radnici koji brane koloniju i često napadaju druge kolonije. Mravi su uglavnom omnivori, hrane se mješovitom ili čistom biljnom hranom, no postoje vrste koje se hrane na posebno organizirane načine, primjerice uzgajanjem gljivica na prerađenim biljnim podlogama u mravinjaku ili iskorištavanjem ekskreta biljnih ušiju koje posebno uzgajaju u koloniji. Zanimljivo je da mravi ne pohranjuju hranu za zimu, već se zimi zavuku u dublje dijelove mravinjaka gdje prezimljuju. Mravi se također razlikuju i po načinu građenja mravinjaka pa

U poljoprivredi i šumarstvu mravi su se pokazali kao iznimno korisni kukci, zbog njihove uloge u raznošenju i prijenosu sjemenki. Vrlo su značajni u hranidbenoj mreži jer se hrane organskim otpadom. U domaćinstvima su mravi vrlo česta pojava jer imaju pristup hrani, a nemaju prirodnih neprijatelja. Nemaju izraženo javnozdravstveno značenje poput komaraca, krpelja ili buha, no s obzirom na to da u potrazi za hranom dolaze u čovjekovu blizinu, mogu mehaničkim putem onečistiti

Učinkovito suzbijanje mrava moguće je samo ako se uništi cijela mravlja kolonija, a posebno je važno uništiti kraljicu. Pri suzbijanju je potrebno provoditi cjeloviti pristup koji obuhvaća primjenu svih onih postupaka koji će smanjiti povoljne uvjete za razmnožavanje, rast i prehranu vrste. U Republici Hrvatskoj neke su vrste mrava zaštićene zakonom, primjerice šumski, veliki crveni ili rusi mrav koji se najčešće nalazi u crnogoričnim šumama pa onda hrastovim te vrlo rijetko bukovim. Jedna je od najkorisnijih vrsta mrava zbog uništavanja šumskih štetnika. Ta je vrsta strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96, 79/02).

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr

Ambulanta Za Male Ivotinje

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

MURSKO SREDIŠĆE

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”