Gram pripravaka sadrži 500 milijuna mikroorganizama

- To nije gnojivo, već dinamički aktivator i upotrebljava se samo 88 grama na jedan hektar. To je dovoljno za jedno ili dva prskanja godišnje uz zelenu gnojidbu, ističe Dijana Posavec

Piše: Vlasta Vugrinec po tome što uglavnom sadi stare sorte pa je poznata i kao čuvarica sjemena. Kravlji rogovi se nisu prvi put kod nje organizirano zakapali i otkapali, već je to rađeno nekoliko puta, kao edukativne radionice za sve zainteresirane poklonike takvog načina uzgoja. Osim kod nje, po terenu je zakopano oko 2000 rogova. Inače, Slavica rogove zakapa svake godine i obavezno na svom imanju upotrebljava sve biodinamičke pripravke i 500 i 501.

Minule nedjelje na imanju Slavice Šegović u Ivanovcu bila je održana radionica biodinamičke poljoprivrede.

Konkretnije, iskapali su se kravlji rogovi koji su se prošle jeseni napunili svježom kravljom balegom kako bi se dobio poznati biodinamički pripravak 500, temelj poljoprivrede koju je osmislio dr. Rudolf Steiner. Stoga su radionicu i organizirali predstavnici njegova Centra iz Donjeg Kraljevca te Udruga Duga iz Čakovca.

Sedmolist, jarčevac (Aegopodium podagraria) je "korov" dobro poznat mnogim vrtlarima koji vode bitku s njime i pokušavaju ga istrijebiti s vrta ili pak cvjetnih gredica. Naime, gdje se pojavi ta biljka vrlo brzo kreće u invaziju i guši sve pred sobom. I k meni je došla slučajno, sitni je korjenčić ostao na korijenju ribizla koje mi je kolega poklonio pred 15 godina – i od onda se borim s njime na vrtu. Prvih par godina ga zapravo nisam shvatila ozbiljno, a onda kad se je pošteno proširio – jao.

Ima razgranato, rizomatsko bijelo korijenje, kao konce – sitnije i deblje – i nevjerojatno se dobro širi ako mu uvjeti odgovaraju.

Voli vlažna staništa, polusjenovita i bogato tlo. Kad ga iskopavate, redovito se to korijenje odlomi jer je jako krhko, pa rijetko kad uspijete povaditi sve. Ne možete vi biti toliko temeljiti koliko on može biti uporan. A kako se on širi – tako polako guši biljke. Vrtlarima pričinjava velike muke kad završi u vrtu i cvjetnjaku.

Tek zadnjih nekoliko godina, nakon što sam pročitala u knjizi "Vrtlarski trikovi iz starih vremena" Andree Kern, gdje se preporučuje između ostalog jesti ga da bi ga se zauzdalo, počela sam ga malo ozbiljnije uvoditi u jelovnik. I sad mi je žao što nisam radila prije jer je jako �ini i imate mlado povrće u vrijeme kad zapravo nemate baš nešto drugog povrća na vrtu – tijekom ožujka i travnja. Štoviše, do 17. stoljeća to je bilo povrće koje se uzgajalo u europskim vrtovima. Sedmolist je i jestiva i ljekovita biljka. Zanimljivo – ima puno više vitamina C od limuna, a upotrebljavao se je i kod reume i gihta te iznutra, ali i izvana kao oblog. Mladi listovi se na proljeće mogu jesti i sirovi i kuhani. Kako je to biljka iz obitelji štitarki, dakle srodnik peršina, mrkve, celera i on okusom podsjeća na peršin. Za jelo se jedu sasvim mladi listovi dok se oni stariji kasnije mogu osušiti i upotrebljavati kao začin kao peršin.

Kod identi�ikacije trebate biti jako oprezni, pogotovo s biljkama iz obitelji štitarki, jer postoje i otrovni srodnici. Ako niste sigurni, uvijek biljku pratite barem godinu dana, od prvog lista do cvijeta, usporedite sve dijelove i stanište biljke i tek ju onda slobodno upotrebljavate. Kod sedmolista je karakteristično što nema okrugle stapke listova, nego trokutaste, pa je to još jedan način kako sigurnije identi�icirati biljku.

Još više o sedmolistu pogledajte u mom novom videu na www.biovrt.com.

Prerano otkapanje Slavica Šegović biodinamičkom poljoprivredom bavi se još od 2009. godine i uzgaja razne vrste graha i žitarica te uobičajene vrste povrća za naše podneblje. Posebna je i

Zašto krava, a ne neka druga životinja?

Prema učenju dr. Steinera, jedna krava daje sve ono što je potrebno za jedan hektar poljoprivredne životinje i obratno. Dakle, hektar zemlje može bez problema osigurati sve potrebno za jednu kravu, a upravo je ona životinja koja ima sve za biodinamičku proizvodnju.

- Jesenas, sredinom listopada, zakopali smo 40-ak rogova, a kako je ova nedjelja dan korijena, odlučili smo ih otkopati, ističe biodinamičarka Slavica.

Rogovi se inače, po sjetvenom kalendaru, zakapaju oko Miholja, odnosno blagdana svetog Mihovila i iskapaju oko Uskrsa. Ako Uskrs urani, tada se pričeka koji tjedan.

Kako su se rogovi zakopali sredinom listopada, dakle, dva ili tri tjedana kasnije, Slavica je bila sumnjičava prema otkapanju.

A njena sumnja se i obistinila jer se nakon iskapanja par primjeraka došlo do zaključka da se balega ipak nije do kraja razgradila i da se gnoj još uvijek nazire. Stoga su se ponovno zakopali i zaključili da će u zemlji ostati još dva ili tri tjedna.

Gnoj iz rogova osnovni je biodinamički pripravak

Preparat koji se dobiva iz rogova krava je živ, pun mikroorganizama. Naime, jedan gram ih sadrži oko 500 milijuna pa je stoga i dobio ime, pripravak 500.

- Prema Alexu Sergeu de Podolinskom, jednom od najvećih biodinamičara na svijetu, jednu vrstu mikroorganizama čak se ni ne može pronaći nigdje drugdje osim u tom preparatu, naglašava Slavica. Sam pripravak snažno strukturira tlo, odnosno promiče rast korijenja, stvara humus i mikrobiološku aktivnost.

- Ovo nije gnojivo. To je dinamički aktivator i upotrebljava se samo 88 grama na jedan ha, dodaje Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner. To je dovoljno za jedno ili dva prskanja godišnje uz zelenu gnojidbu. Prskanjem pripravkom duboko se prorahljuje tlo kako bi se ono transformiralo iz zbijenog, mrtvog u dobro strukturirano, humusom obogaćeno i biodinamički aktivno tlo.

S druge strane, kaže, umjetno gnojivo okamenjuje tlo pa ni kišnica ne može prodrijeti u dublje slojeve, već se zadržava na površini.

Gnoj iz rogova treba dobro čuvati kako bi ostao živ, stoga se presipava u posebne bakrene posude i, prema potrebi, radi svježi pripravak na bazi vode tzv. dinamiziranjem.

Dinamiziranje pripravka Iako nije dobiven svježi humus iz rogova, Slavica je ipak sačuvala lanjski koji se potom dinamizirao kako bi se napravio svježi pripravak. - Riječ je o postupku gdje se sadržaj jednog roga otopi u 10 litara kišnice i potom miješa sve dok se ne stvori vodeni vrtlog, objasnila je Nevenka Belak, predsjednica Udruge Duga.

Kad je vrtlog na vrhuncu, „razbija se“ mijenjanjem smjera kretanja vode i vrti u suprotnu stranu. I tako sat vremena s time da se ne smije biti u čučećem položaju, već naklonjen prema zemlji.Nakon „dinamiziranja“ pripravak je spreman za primjenu.

Deset litara takvog pripravka dostatno je za oko 2500 m². Prskanje treba obaviti tijekom popodneva, pred sam sumrak, i to golo tlo. Ako je riječ o vrtnim gredicama, to se može napraviti običnom sirkovom metlicom, dok se za veće površine upotrebljava prskalica.

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT