Logopedi pomažu da vratite dobar glas i govor

Logopedija je spoj više disciplina te obuhvaća prirodne i društvene znanosti, povezuje znanja iz područja medicine, lingvistike, psihologije i obrazovanja. Logopedi se bave prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom poremećaja u jezično-govorno-glasovnoj komunikaciji kod osoba svih dobnih skupina, pojasnila je Helena Glumac, logoped na odjelu otorinolaringologije Županijske bolnice Čakovec.

U logopedske kabinete dolazi puno djece s jezično-govornim teškoćama, najčešće artikulacijsko-fonološkim poremećajima (teškoće percepcije i izgovora određenog glasa ili skupine glasova), jezičnim teškoćama (ekspresivnim ili receptivnim) ili početnim teškoćama s usvajanjem čitanja i pisanja koje se kasnije nerijetko pro�iliraju u speci�ične teškoće učenja (disleksiju, disgra�iju, diskalkuliju). Nastavlja: - U starijoj i odrasloj populaciji radimo s pacijentima nakon moždanih udara ili drugih trauma mozga, tumora ili bolesti, oštećenjima sluha, poremećajima glasa.

Zašto nastaju problemi

S Glasom

Poremećaji glasa mogu nastati kao rezultat dugotraj- nije zloupotrebe ili krive upotrebe glasa, zbog organskih promjena na glasnicama ili uslijed različitih neuroloških stanja (pr. multipla skleroza, Parkinsonova bolest), a mogu se javiti u dječjoj i odrasloj dobi.

Vokalni profesionalci (nastavnici, odgojitelji, glumci, pjevači, treneri, spikeri…) najpodložnija su skupina za pojavu problema s glasom jer svoj glas koriste kao osnovno sredstvo za rad. Također, povećani rizik postoji kod žena starijih od 50 godina zbog hormonalnih promjena.

Formiranje dječjeg glasa ovisi o djetetovoj okolini. Djeca koja su sklonija vikanju, glasnom govorenju, galami i vodstvu za vrijeme igara i sportskih aktivnosti u većem su riziku od nastanka poremećaja glasa. Važno je raditi na osvještavanju i redukciji zloupotrebe glasa da takvi pogrešni fonatorni mehanizmi ne bi uzrokovali organske promjene na glasnicama.

Problemi s glasom mogu stvarati značajne poteškoće u svakodnevnoj komunikaciji i negativno utjecati na socijalno i radno okruženje osobe. To intenzivno osjete osobe koje ostanu bez glasa ili kada kvaliteta glasa bude narušena u mjeri da ozbiljno smeta, pa čak i onemogućava rad i svakodnevne aktivnosti.

Svjetski dan za zdraviji glas

Svjetski dan glasa

(World Voice Day) obilježava se 16. travnja. Cilj je podići svjesnost društva o prevenciji, liječenju i vokalnoj terapiji poremećaja glasa te se ističe nužnost provedbe interdisciplinarnih znanstveno-istraživačkih aktivnosti radi kontinuiranog prikupljanja novih spoznaja o glasu i vokalnoj patologiji. Ideja o obilježavanju Dana glasa krenula je od liječnika otorinolaringologa u Brazilu jer su htjeli upozoriti da promukli glas može značiti i tumor glasnica te da rano prepoznavanje može pružiti veću šansu izlječenju.

Važno je naglasiti da postoji veza između vokalne higijene glasa i opće higijene tijela. Tako na kvalitetu glasa utječu loše životne navike, primjerice stil života, stres, prehrana, cigarete, alkohol, gazirana pića.

Jedan od vodećih simptoma problema s glasom je promuklost koja traje duže od tri tjedna ili promjena u jačini ili boji glasa. Javlja se još i otežano gutanje, poteškoće s disanjem, bol u vratu, osjećaj knedle u grlu te gubitak tjelesne mase u kraćem vremenskom razdoblju.

Promuklost može biti znak neke prolazne bolesti, primjerice upale grla, ali i znak ozbiljne bolesti kao što je tumor. Zato je potrebno na vrijeme posjetiti liječnika i potražiti stručni savjet otorinolaringologa ili fonijatra.

Kako očuvati kvalitetu glasa

Provođenje vokalne higijene učinkovit je oblik prevencije poremećaja glasa ili eliminiranja zloupotrebe/ krive upotrebe glasa, a podrazumijeva smjernice za pravilno vokalno ponašanje.

Treba izbjegavati već ranije navedene loše životne navike poput pušenja, alkohola, kofeina, jela i pića koja iritiraju sluznicu larinksa (ljuto, kiselo, previše začinjeno), vikanje, govorenje u bučnom prostoru, pročišćavanje grla, govor na kraju izdaha, zagušljive prostorije, stres i napetost, dulje govorenje na većoj udaljenosti ili otvorenim prostorima, boravak u prostorijama loše kvalitete zraka, šaptanje kada je osoba promukla, pretjerano korištenje glasa kada je osoba bolesna ili umorna.

Važno je piti dovoljno tekućine, češće disati na nos uz pravilno držanje tijela, svakodnevno glas odmoriti šutnjom, praviti češće pauze prilikom govorenja, smanjiti stres i napetost, koristiti pravilnu tehniku disanja, održavati radni prostor čistim i provjetrenim, povećati konzumaciju vode (6-8 čaša dnevno), paziti na začinjenost hrane.

Sve veća potreba za logopedima

Posljednjih se godina bilježi porast komunikacijskih i jezično-govornih poremećaja. Jedan od razloga je veća informiranost društva te porast opće osviještenosti roditelja i stručnjaka koji prate i sudjeluju u djetetovom razvoju što omogućava rano i pravovremeno otkrivanje poremećaja. Također, napretkom medicine sve je veći broj neurorizične djece koju je potrebno sustavno pratiti. Važno je naglasiti i utjecaj promjene u načinu svakodnevnog življenja te sve češća i pretjerana izloženost djece ekranima. Kad je mozak još u razvoju, prevelika stimulacija, brze izmjene slika i boja na ekranu negativno utječu na njegov razvoj. Dijete traži te stimulanse u okruženju, no oni ne postoje jer se u stvarnom svijetu sve mirnije i sporije događa. Pretjeranim izlaganjem djece pametnim telefonima, tabletima, računalima i sličnim uređajima uskraćujemo dvosmjernu komunikaciju koja je ključna za cjelokupni razvoj i učenje.

Županijska bolnica Čakovec prepoznaje važnost i doprinos naše struke te podržava naš rad. Tako je logopedska djelatnost u bolnici proširena otvaranjem novog radnog mjesta i opremanjem sva tri kabineta. Zajedno s kolegicama težim kontinuiranom stručnom usavršavanju stoga pratimo dodat-

Helena Glumac, logopedinja, Odjel otorinolaringologije

Rođena je u Čakovcu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer Logopedija upisala je 2013. godine. Tijekom studija stjecala je iskustvo praktičnog rada u sklopu različitih kolegija te neposrednog logopedskog rada u Udruzi „Postojim“ ne edukacije i trudimo se biti u koraku s najnovijim saznanjima. Zbog važnosti interdisciplinarnog pristupa ostvarujemo dobru suradnju s ostalim stručnjacima u našoj ustanovi i izvan nje.

Važnost

Prevencije I Rane Intervencije

Danas se sve češće naglašava potreba za prevencijom u različitim područjima pa tako i u logopediji. Logopedski rad treba usmjeriti i na informiranje i educiranje zajednice, primjerice o razvoju jezičnih, govornih i komunikacijskih vještina, važnosti interakcije od najranije dobi, poticanju predvještina potrebnih za uspješno ovladavanje čitanjem i pisanjem, očuvanju glasovne kvalitete, održavanju pravilne vokalne higijene i slično.

U praksi često susrećemo roditelje koji su zabrinuti jer dijete još nije progovorilo prvu riječ, nije počelo producirati rečenice ili jer je govor nerazumljiv. Da bi dijete ovladalo govorom treba postojati organska osnova za razvoj govora, a to prije svega podrazumijeva dobar sluh, urednu inteligenciju, govornu motoriku, zvukovno zahvaćanje glasova, međusobno razlikovanje uz stručno mentorsko vođenje. Po završetku diplomskog studija vratila se u Čakovec i zaposlila se u predškolskoj ustanovi te položila stručni ispit za zvanje stručnog suradnika logopeda, a nakon četiri godine rada prelazi u sustav zdravstva. pojedinih glasova i jezične sposobnosti. Primjerice, među djecom u dobi od dvije godine postoje razlike u pogledu ovladavanja govorom.

Neka djeca s godinu dana već govore kratkim rečenicama, dok druga to isto ne čine niti s dvije godine.

Svako dijete, posebice u ranom razvoju, ima svoju individualnu razvojnu liniju. Neka odstupanja zahtijevaju tek praćenje i poticanje, dok veća odstupanja nazivamo poremećajem te je u tom slučaju potrebno intervenirati.

Zbog toga je poželjno obratiti se logopedu s ciljem procjene trenutačnog komunikacijskog i jezično-govornog statusa te eventualnog upućivanja drugim specijalistima kako bi se otklonile sumnje koje mogu biti uzrok kasnijem progovaranju. Osim toga, roditelji će dobiti informacije i savjete za daljnje postupke.

Uključivanjem u terapijski proces neizmjerno je važna uloga roditelja kao partnera s krajnjim ciljem uvježbavanja usvojenih vještina u svakodnevnoj sredini i svakodnevnim situacijama. Važno je da su odlučni i redoviti u radu kod kuće jer je tada terapija najučinkovitija. (foto: Z. Vrzan)