Međimurske novine 669

DARKO SRPAK, novi direktor čakovečke Elektre

Bit ćemo blagi prema neplatišama, ali nema str. 5 oprosta dugova www.mnovine.hr

U Draškovcu uskoro vile i dvorci, tropski vrtovi i vodeni parkovi

str. 2

PRED ISKORIŠTAVANJEM druga međimurska bušotina s geotermalnom vodom

Godina XIII. Broj 669.

^akovec, UTORAK, 1. srpnja 2008.

Cijena 6 kuna

MEĐU TISUĆU NAJVEĆIH tvrtki u Hrvatskoj 22 međimurske

str. 5

Dobit 22 najveće međimurske tvrtke prelazi 260 milijuna! IVICA PERHOČ, direktor Čakoma:

Opet će šumarci i vodotoci biti puni odbačenih perilica str. 3 i štednjaka VOZILO ČEŠKIH OZNAKA sletjelo s autoceste kod Svetog Križa i udarilo u ogradu

Teško stradao vozač i dvoje djece str. 6 ODRŽAN TRADICIONALAN SPUST murskih ladji

Murom plovilo 200 štovatelja prirode svih generacija str. 57

DONJA DUBRAVA: Održana 15. smotra međimurskog folklora

Bogatstvo međimurske pjesme, str. 50 plesa i nošnji RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59

A LNO

PRED ISKORIŠTAVANJEM DRUGA me imurska bušotina s geotermalnom vodom

24. lipnja 2008.

POVODOM 26. LIPNJA, Me unarodnog dana borbe protiv zlouporabe droge

Uskoro u Draškovcu vile Narkomanija se ne doga a i dvorci, tropski vrtovi i samo “nekom drugom”! vodeni parkovi Josip Kobal, idejni za etnik ideje o iskorištavanju termalnog izvora kod Draškovca u svrhu lje ilišnog turizma, i dalje šuti o projektu budu ih Termi Hortus Croatia i opsegu ulaganja švicarskih i slovenskih partnera. Za razliku od njega, slovenska skupina poduze a Hosting na svojim Internet stranicama na sav glas objavljuje kako je ulaskom u vlasništvo poduze a Aqua Aera Terra d.o.o. postalo inicijator i idejni vo a u planiranju, izvo enju i upravljanju projekta kojim se na izvanredno atraktivnoj lokaciji u Draškovcu želi izgraditi turisti ke objekte. - Planiramo izgradnju termalnog kompleksa koji je zasnovan kao etnonaselje s izrazito atraktivno ure enim hortikulturnim parkom i vodenim površinama. Planirana je izgradnja hotela s etiri zvjezdice, etnovile i dvorca Draškovec koji e imati pet zvjezdica te apartmane s tri i etiri zvjezdice. U planu je i izgradnja wellness & spa centra, konferencijskog centra, centra za posebne zdravstvene usluge, velikoga vodenog parka, hortikulturnog parka s tropskim vrtom i sportsko - rekreacijskom ponudom, uklju uju i i golf terene koji se planiraju graditi u drugoj fazi projekta, pišu Slovenci, naglašavaju i da se budu e terme nalaze na izrazito atraktivnoj i dostupnoj lokaciji u Me imurskoj županiji koja ima izdašan izvor termalne vode temperature 75 stupnjeva Celzijevih, a k tome i etnološku tradiciju te izrazito lijepu prirodu.

Vode i ljudi županijskog Povjerenstva za borbu protiv ovisnosti o drogama povodom 26. lipnja, Me unarodnog dana borbe protiv zlouporabe droge i nezakonitog prometa drogama, govorili su o tome što se sve poduzima u prevenciji i borbi protiv te pošasti u Me imurskoj županiji. Kako je rekao zamjenik župana Mladen Križai , s problemom ovisnosti o drogama trebamo se otvoreno suo iti, jer se taj problem ne doga a samo nekome drugome nego je tu oko nas. Stoga se ne smije od njega bježati, ve treba reagirati kako bi se isti barem mogao kontrolirati. Županija poduzima najviše u inanciranju preventivnih programa me u osnovnoškolskom i srednjoškolskom populacijom u kojima se upozorava na štetnost alkohola, pušenja i droge. Županijsko povjerenstvo radi na osnovu Nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe opojnih droga, te koordinira suradnju nadležnih tijela, udruga gra ana, stru nih osoba i ostalih koji se bave tom problematikom. Osnovni ciljevi mjera i aktivnost vezani su smanjivanje potraženje i smanjivanje ponude droga Tako se radi na smanjivanju zdravstvenih i socijalnih posljedica zlouporabe droga, djelovanje na smanjenje trendova uporabe droga me u djecom i mladi-

ma, unapre enje mjera zaštite obitelji, osvješ ivanje problema ovisnosti, kao i smanjivanje stigmatizacije ovisnika i lanova njihove obitelji, rekao je Križai kad je u pitanju rad Povjerenstva. Kako je istakla Snježana Petek, voditeljica akove kog Centra za borbu protiv ovisnosti i izvan bolni ko lije enje, problem droge u Me imurju, posebice me u mla om populacijom, postoji i dalje u zna ajnom obimu, te se u Centar sprošle godine javilo oko 140 osoba s tim problem. ažalost me u njima je bilo i 5 koji su bili na najtežoj mogu oj drogi - heroinu. ito je heroin i dalje nažalost prisutan na me imurskom “tržištu” droge, a da se može lako nabaviti govori i anketa me u srednjoškolcima.

tkako postoji Centar kroz njega je prošlo oko 770 osoba koje su se suo ile s problemom droge. aravno, ta brojka nije i kona na, jer se konzumenti droge iz našeg krajeva

javljaju i u drugim centrima, kao i terapijskim zajednicima. Iako je Me imurska županija prema broju stanovnika, na žalost, u hrvatskom vrhu (na nezahvalno visokom 6. mjestu) što se ti e problema ovisnosti o drogama, naše brojke su možda ve e i zbog toga jer se na vrijeme reagira, pa postoji dobri rezultati u rješavanju problema, te vjerojatno i zbog toga prošle godine nije bilo, sre om, tzv. overdosea, odnosno ni jednoga smrtnog slu aja, istakla je Petek. Andrea Zadravec - Baranaši predstavila je pak je projekt “ djek” iz Cards programa na osnovu njema kih iskustava koji se provodi zajedno s osnovnim i srednjim školama, te u eni kim domovima koji je informativnog i preventivnog karaktera kako bi se smanjili trendovi koketiranja s tom opasnom pošasti. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

Županija prodaje svoj udio u Hidrotehnici

Iz arhive Me imurskih novina: Prvo predstavljanje toplovodnog izvora u Draškovcu prije nekoliko godina, slijeva Josip Kobal Grad Prelog vrlo je sklon ideji turisti ko - lje ilišnog kompleksa u Draškovcu pa ulaže zna ajne napore kako bi investitoru stvorio potrebne preduvjete za ulaganja.

Križai , Petek i Zadravec - Baranaši govorili su o borbi protiv ovisnosti o drogama u Me imurskoj županiji

Me imurska županija prodaje svoj poslovni udio u tvrtki Hidrotehnika. Radi se o udjelu od 26 posto u temeljnom kapitalu te tvrtke koji iznosi gotovo 3,7 milijuna kuna.

Tako se upravo sada izra uje detaljni plan ure enja podru ja budu ih termi zbog kojih su neizbježne izmjene prostornog plana grada Preloga. (D.Mihoci)

ominalna vrijednost poslovnog udjela koji drži Me imurska županija iznosi gotovo 956 tisu a kuna. Svoj poslovni udio Me imurska županija namjerava prodati onome tko ponudi najviše, a po etna cije-

na poslovnih udjela bit e odre ena na temelju procjene njihove tržišne vrijednosti. Treba kazati da pravo prvokupa imaju ostali dioni ari u Hidrotehnici. (D.M.)

Kamo na godišnji odmor Dolaskom ljeta i nesnošljivih vru ina svi su po eli razmišljati o godišnjem odmoru. Da li na more ili samo u toplice na kupanje, glavna

je preokupacija svih. o, naravno, to ovisi o slobodnom vremenu i inancijskoj situaciji koja se razlikuje od gra ana do gra ana. eki zbog

posla, neki zbog inancija odmor e potražiti u obližnjim toplicama ili kupalištima, dok e ostatak na naše lijepo more ili nekamo u ino-

zemstvo. Tu su i oni koji e ugodno i korisno pokušati spojiti pa e se okušati u sezonskom radu na moru. Kako bilo da bilo, godišnji

odmor svi nestrpljivo iš ekuju i namjeravaju ga iskoristiti najbolje kako mogu s obzirom na svoje mogu nosti. (H. Ze ar)

Anketa pod vurom Radenko Dvanajš ak, Bukovec - a godišnji odmor idem u mjesecu srpnju i idem s obitelji na naše more, na otok Pag, na sedam dana. Što se ti e cijena na našoj obali, mišljenja sam da one variraju od mjesta do mjesta. o, u svakom slu aju, mogle bi biti nešto manje. Zadnjih desetak godina svake godine na godišnji odmor idemo na more, no uvijek na neko drugo mjesto. Tako smo prošle godine bili u Biogradu.

Tihomir Kr mar, Mala Subotica aravno da idem na godišnji odmor. Prvo emo se zaputiti na naše more, negdje okolica Zadra, na tjedan dana. A onda idemo na dva - tri tjedna u Hamburg, nakon ega se vra amo u Hrvatsku, možda opet nekamo još na tjedan dana na more. Ina e radim u Hamburgu, ali sada imam dva mjeseca iznenadnoga godišnjeg odmora i imam namjeru zasluženo uživati i odmarati se.

Milojka Cicatelli, Dekanovec Idem na godišnji odmor, ako se to može tako nazvati. Svake godine ve tradicionalno idem u Rijeku jer tamo imam obitelj. visno koliko slobodnog vremena imam, no esto to moje putovanje traje i po mjesec dana. Zapravo je moj godišnji odmor u Rijeci prvenstveno posjet obitelji.

Božidar Antolovi , Podturen ve godine ne emo i i na godišnji odmor jer sam imao povredu prsta i bio sam na bolovanju skoro šest mjeseci. Tako da inancijski nije baš mogu e da odemo negdje na opuštanje i odmor. Ina e, skoro svake godine idemo na more i svaki put je to neko drugo mjesto na našoj obali. Preferiramo mjesta južnije od Zadra, to nije, Dalmaciju. Kada idemo, iznajmimo apartman, naj eš e s još jednom obitelji, obi no kumovima, tako da nas sve skupa do e jeftinije.

Vera Vidovi , Šenkovec - Svoje slobodno vrijeme s obitelji iskoristit u za odlazak na kupanje u Varaždinske toplice jer zbog posla nismo u mogu nosti oti i na pravi godišnji odmor. Razlog tome je što imamo farmu muznih krava i vezani smo poslom za svoj dom. Ako e se kojim slu ajem i i na godišnji odmor, to e biti u smjenama. Zajedno ne možemo nikako svi oti i i odmoriti se. Jedino e k i sigurno oti i na tjedan dana na zasluženi odmor.

Marina Kranjec, Novi Marof - Pošto sam studentica, nemam još uvijek onaj pravi godišnji odmor. o svoje slobodno vrijeme namjeravam provesti na moru, ali ne odmaraju i se ve rade i. To nije, idem na Bol na Bra u na sezonski rad preko student servisa. Ali ja se nadam da u uspjeti spojiti rad i odmor. Kre em 15. srpnja i vra am se krajem mjeseca kolovoza. Ina e, to je prvi put da idem raditi na more. Do sada sam svake godine išla samo na odmor. (H. Ze ar)

AKTU LNO

1. srpnja 2008.

IVICA PERHO , DIREKTOR AKOMA, upozorava da nova rjeĹĄenja gospodarenja elektri nim i elektronskim otpadom Me imurje vra aju pet godina unatrag

Opet e ĹĄumarci i vodotoci biti puni odba enih perilica i ĹĄtednjaka - Godinama smo ulagali u odvojeno odlaganje otpada putem zelenih otoka i putem vre a za odvojeno skupljanje otpada. ovim rjeĹĄenjima Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa i Fonda za energetsku u inkovitost u naĹĄem slu aju svi ovi napori i dobra praksa odvojenog odlaganja otpada na ku nom pragu bit e vra eni barem pet godina unatrag, upozorio je Ivica Perho , direktor akoma, najve ega komunalnog poduze a u Me imurju, na nedavnom Gradskom vije u u akovcu. akom uz to gospodari i jedinim legalnim odlagaliĹĄtem komunalnog otpada u Me imurju, onim u otovcu, na kojem zavrĹĄava komunalni otpad iz 70 posto op ina i gradova u Me imurju. no uskoro ulazi i u drugu fazu sanacije, koja ja potpomognuta i sredstvima spomenutog Ministarstva i Fonda. Dakle, Ivici Perho u jako je dobro poznata stvarnost vezana uz prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada, jer je akom posljednjih godina jako puno uloĹžio i radio na edukaciji gra ana i djece o prihvatljivom i odvojenom odlaganju otpada. RjeĹĄenja koja je u posljednje vrijeme uvelo Ministarstvo u praksi e opet napuniti naĹĄe ĹĄumarke i vodotoke odba enim perilicama rublja, ĹĄtednjacima, televizorima i elektroni kim otpadom. Zadnje rjeĹĄenje Ministarstva vezano uz zbrinjavanje elektroni kog

Kamo sada sa starom demontiranom veĹĄmaĹĄinom? otpada, uklju uju i i stare ku anske aparate, stvari vra a unatrag. Prije su se gra ani tog otpada rjeĹĄavali tako da je akom gra anima davao kupone za odvoz krupnog otpada, koji je gra anima davao pravo da se njima koriste za odvoz otpada od ku e. Sada akom to viĹĄe ne moĹže odvoziti, nego je za tu vrstu otpada odre en koncesionar iz VaraĹždina koji ima koncesiju za zbrinjavanje tog otpada na podru ju sjeverozapadne Hrvatske. jegov uvjet je da imate minimalno trideset kilogra-

ma elektroni kog otpada da bi vas ga on rijeĹĄio. o zna i da ne moĹžete staviti jedno ra unalo ili televizor ispred ku e i o ekivati da koncesionar do e po njega. Jer televizor ili ra unalo nema 30 kilograma. jihova obveza je da po otpad do u u roku od 30 dana.

Nova rjeĹĄenja radio netko u kabinetu ova rjeĹĄenja u zbrinjavanju te vrste otpada radio je netko u kabinetu, tko dovoljno ne poznaje sva-

kodnevnu praksu i tko si o ito nije dao truda da primjere dobre prakse koja je u Me imurju dobro zaĹživjela preto i u zakonske okvire. aime, zaĹĄto komunalna poduze a ne bi i dalje bila nadleĹžna za odvoz i te vrste otpada kada imaju razra enu bolju mreĹžu odvoza iz svakog ku anstva ili poslovnog objekta na svom uĹžem lokalnom podru ju. oncesionari su odre eni na nacionalnoj razini i nemaju tako razvijenu mreĹžu i u estalost pristupa svakom ku anstvu iz kojih e dolaziti sve viĹĄe takvog otpada. z to, elektri ni aparati i elektroni ka oprema trebali bi biti cijeli, a ne demontirani, primjerice, iz perilice rublja ne bi smio biti izva en bubanj i sli no. Ho e li gra ani iznijeti perilicu na ulicu i kraj nje drĹžati straĹžu da nitko niĹĄta ne izvadi iz nje?

Svi osim koncesionara isklju eni? aziv koncesionara, te njihov besplatni broj na koji gra anin moĹže nazvati, moĹžda je samo rijetkima poznat. A, na kraju, koncesionaru e viĹĄe biti u interesu da prikupi ĹĄto viĹĄe korisnog otpada koji se moĹže pretvoriti u neku drugu vrstu korisne sirovine i zasigurno e mu biti interesantnije prikupljati elektroni ki otpad po irmama koje e se rjeĹĄavati stare elektroni ke opreme

KAKO SE ZAĹ TITITI OD VRU INA da izbjegnete toplotni udar

Sklonite se sa sunca i pijte teku inu alendarski ljeto sa svojim vru inama dolazi na vrata. Vru ine su posebno opasne za ljude starije Ĺživotne dobi i za kroni ne bolesnike. ije nici uvijek u ovakvim prigodama daju savjete kako biti ĹĄto manje izloĹžen pogubnim posljedicama vru ine. Podsje amo vas na neke korisne savjete kako se uvati neprilika izazvanih toplotnim udarom,dr. evenke r mar, ravnateljica Doma zdravlja, koje nam je dala za proĹĄle sezone velikih vru ina. Za vru ih i sparnih dana nipoĹĄto se ne smije zaboraviti na unos teku ine, pogotovo ako je vani visoka temperatura u kombinaciji sa suhim vjetrom. ada dolazi do poja anog isparavanja s povrĹĄine koĹže i na taj se na in joĹĄ viĹĄe gubi vlaga iz tijela. o od nas traĹži kontinuirano unoĹĄenje teku ine u tijelo polako, preko cijelog dana, najmanje u koli ini od dvije litre pa i viĹĄe.

Sr ani bolesnici od 9 do 16 najbolje da ne izlaze Podjednako teku inu moraju unositi mladi, a posebice stariji ljudi. Po ovim vru inama moĹže nam se dogoditi pad tlaka zato ĹĄto nam za vrijeme velike toplote topli zrak proĹĄiruje krvne Ĺžile i krv nam zaostaje u donjim dijelovima tijela, dakle, nogama i rukama i u tom trenutku dolazi do pada tlaka automatski. Mogu nam se privremeno pojaviti otoci oko gleĹžnjeva nogu. koliko ljudi ne boluju od kroni nih sr anih bolesti, onda te otoke ne moramo shvatiti kao posebnu ozbiljnost. VaĹžno je odmoriti se, ne izlaziti. vrijeme velikih vru ina zabrana izlaska za sve osobe iznad ĹĄezdesete, ĹĄezdeset i pete godine Ĺživota vrijedila bi ve ujutro iza devet sati do petnaest - ĹĄesnaest sati popodne, kada se ne bi smjelo biti na otvorenom. a se zabrana ne odnosi samo na vanjske radove ve i na ĹĄetnju. vremenu od devet do petnaest - ĹĄesnaest sati potrebno je biti

u zatvorenom prostoru u ku i, u stanu, po mogu nosti spustiti rolete, navu i zastore da sunce ne ulazi direktno u prostor i mirno se odmarati. koliko se mora izlaziti zbog kakvih poslova, onda svakako to obaviti u jutarnjim satima ili iza sedamnaest sati. Ĺ to se ti e same prehrane, ljeto uz visoke temperature traĹži i smanjenje unosa hrane. Hrana mora biti juĹĄna, lagana, u obliku juhe ili variva i ne smije biti visoko kalori na. Mora sadrĹžavati dosta teku ine i vitamina. S obzirom na godiĹĄnje doba, imamo ve dosta povr a i vo a te ne bi trebalo biti problema oko nabave namirnica pogodnih za ljetnu ishranu. jeto donosi i odre ene probleme s probavom, dolazi do eĹĄ ih proljevastih stolica, povra anja. eĹĄ e proljevaste stolice ne moraju uvijek biti vezane uz pojavu bolesti, ve i uz pove ani unos teku ine. reba, dakle, odmjeriti situaciju i, ukoliko se pojave i neki drugi simptomi kao ĹĄto je i povra anje, poviĹĄena temperatura, tek tada treba traĹžiti pomo lije nika.

Pokrijte glavu i lagano se obucite Ako se kre emo po vani, potrebno je zaĹĄtititi se od djelovanja sunca, staviti pokri-

Ove dame poĹĄtuju pravila kako se zaĹĄtiti za ljetnih vru ina. Ĺ eĹĄiri ne smo ĹĄto su dobar modni detalj ve i ĹĄtite od sun evih zraka

valo na glavu u obliku marame, slamnatog ĹĄeĹĄira, kape, posebice se toga trebaju pridrĹžavati stariji. Potrebno se obla iti lagano, obuti u natika e ili lagodne papu e. Ako nam se dogodi da se iznenada pojavi gubitak svijesti, gr evi u miĹĄi ima, a prije toga smo neko vrijeme boravili na suncu, osoba koja to doĹživi mora se brzo smjestiti u rashla eni prostor. bavezno je potrebno staviti na gornji dio tijela, oglavak, prsiĹĄte oblog s vodom i po eti se rehidrirati, pojiti. Ako se simptomi ne po nu smirivati, potrebno je odmah pozvati hitnu pomo . Svako ljeto u ambulante dolaze osobe koje su doĹživjele posljedice zbog neugodnih vru ina, a to su one koje zanemaruju lije ni ke savjete i molbe kako se treba ponaĹĄati za ljetnih vru ina. Mnogi zanemaruju svoju dob i precjenjuju svoje mogu nosti i upuĹĄtaju se u aktivnosti na otvorenom na visokim temperaturama i u nezgodno vrijeme, poslije devet ujutro do petnaest - ĹĄesnaest popodne.

esti su slu ajevi da takvi ljudi doĹžive nagli pad tlaka koji je vezan uz druge simptome, izraĹženu jaku vrtoglavicu, koju moĹže pratiti glavobolja i smetnje vida. Javljaju se u ambulante i zbog jakih glavobolja, smetnji s disanjem, asmati nih napadaja, posebice kroni ni bolesnici. Posebno je potrebno malu djecu zaĹĄtititi od sunca i pobrinuti se da piju dosta teku ine. spomenutim intervalima kada su sunce i vru ine najja i nije potrebno s njima izlaziti na sunce. Djeca moraju biti vrlo lagano obu ena, ali zaĹĄti ena od sunca, s kapicama na glavi. Potrebno ih je uvati od opekotina od sunca. Izlaganje suncu rizi no je i zbog niza koĹžnih problema, od samih alergija do ostalih primjena na koĹži prema malignitetu. Posebno pak oprezni trebaju biti kroni ni bolesnici koji boluju od dvije - tri kroni ne bolesti. (BM )

nego skupljati kompjutor po kompjutor po ku ama. I dok je skupljanje krupnog otpada do sada bilo u sustavu brige komunalnog poduze a, sada je ono izdvojeno iz tog sustava, nitko o tome sustavno i viĹĄekratno ne govori gra anima i poslovnim subjektima, tako da je prijaĹĄnji trud na edukaciju i usvajanje navika gra ana ba en u vjetar. Je li Hrvatska tako bogata da stalno mora zapo injati iznova? o postoji joĹĄ jedno nedore eno rjeĹĄenje. aime, nitko nema obvezu preuzimati demontirani elektroni ki i elektronski otpad. p ine i gradovi imaju joĹĄ rok od nekoliko mjeseci da urede reciklaĹžna dvoriĹĄta u koja bi, primjerice, gra ani dovozili takav glomazni otpad po koji bi onda dolazili koncesionari. o zna i da e sve naĹĄe op ine i gradove nagra ivati gomile otpada koje su do sada naĹĄa komunalna poduze a rjeĹĄavala postupno i promptno. ako e naĹĄe lijepo Me imurje silom prilika biti nagr eno reciklaĹžnim dvoriĹĄtima u kojima e kao u korpi za veĹĄ uvijek biti hrpa otpada na ekanju za odvoz. ako pak izgleda dil s koncesionarima na drĹžavnoj razini u praksi na primjeru ambalaĹžnog otpada za pet ambalaĹžu, opisao je Ivica Perho iz dosadaĹĄnje prakse.

akom je koncesionar za zbrinjavanje pet ambalaĹžnog otpada na podru ju Ĺžupanije zajedno s konce-

Novim rjeĹĄenjima Me imurje se vra a pet godina unatrag sionarom niverzalom iz Zagreba. o on pokupi ono ĹĄto mu je interesantno. n nema obvezu sve pokupiti, nego samo ono ĹĄto mu je zanimljivo. de u trgova ke centre, onzum, au land, Mercator, a akomu onda ostaje skupljanje ambalaĹžnog otpada (pet ambalaĹže) po Prhovcu, Gornjem Mihaljevcu, otoribi ... Pa tako ispada da se kao komunalno poduze e bave zbrinjavanjem onog otpada koji nitko drugi ne e. Ivica Perho najavio je da e

akom organizirati predstavnike Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa, Fonda za energetsku u inkovitost i sve direktore komunalnih poduze a da bi ukazali na probleme koji nastaju na terenu, jer e u protivnom elektri ni i elektronski otpad zavrĹĄavati u ĹĄumama i jarcima, koji smo prije iz ĹĄuma vukli van. omunalna poduze a viĹĄe ga ne smiju viĹĄe zbrinjavati, ĹĄto je sa stajaliĹĄta situacije na terenu povratak unatrag. (BM )

ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA I HEP â&#x20AC;&#x201C; ESCO spremni za izvedbu projekta energetske u inkovitosti u osam osnovnih i ĹĄest srednjih ĹĄkola

Po etno ulaganje 1,7 milijuna kuna, o ekivana godiĹĄnja uĹĄteda 110 tisu a kuna

Ĺ kolska zgrada u PuĹĄ inama uskoro e biti napuĹĄtena i zamijenjena novom, u iju e izgradnju biti uloĹženo 3,8 milijuna kuna Ĺželji da se postigne trajna uĹĄteda u potroĹĄnji energije u me imurskim ĹĄkolama, Poglavarstvo Me imurske Ĺžupanije prihvatilo je ugovor za izvedbu projekta energetske u inkovitosti za osam osnovnih i ĹĄest srednjih ĹĄkola. - izom elektrostrojarskih i gra evinskih mjera koje bi proveo HEP - ESC

postigle bi se zna ajne energetske, a time i inancijske uĹĄtede, naglaĹĄava Dijana Pahek ova i , pro elnica pravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske Ĺžupanije. prvoj fazi provele bi se elektrostrojarske mjere poput rekonstrukcije kotlovnica, prelaska na grijanje plinom, rekonstrukcije elektroinstalacija, ugradnje termostatskih ventila i sli no. a taj na in u 14 me imurskih ĹĄkola uĹĄtedilo bi se godiĹĄnje oko 110 tisu a kuna. Predvi eno je da e ulaganja u provo enje elektrostrojarskih mjera dose i iznos od 1,7 milijuna kuna. ovaj projekt uklju ene su sve srednje ĹĄkole te osnovne ĹĄkole u

Donjem raljevcu, DomaĹĄincu, Gornjem Mihaljevcu, Gori anu, Ĺ enkovcu, Strahonincu, kao i podru ne ĹĄkole u Dekanovcu i ur iĹĄ u. Gra evinske mjere, koje zahtijevaju zna ajnija ulaganja, bit e provedene u drugoj fazi.

VaraĹždinci e graditi PĹ u PuĹĄ inama Spomenimo ovdje da je Ĺ˝upanijsko poglavarstvo odabralo najpovoljnijeg ponu a a za izvo enje radova na izgradnji podru ne ĹĄkole u PuĹĄ inama. Iako je me u petoricom ponu a a bilo ak njih etiri iz Me imurja, posao je dan varaĹždinskoj tvrtki Hidroing koja je dala najpovoljniju ponudu, odnosno najniĹžu cijenu. Ĺ kolu e graditi za iznos od 3,8 milijuna kuna. Poglavar zaduĹžen za inancije, nezadovoljan ovim izborom, istaknuo je kako Ĺžupanija nije dobar gospodar, budu i da je posao ponovno dodijeljen jednoj tvrtki sa sjediĹĄtem izvan Me imurja. (D.Mihoci)

GOSPODARSTVO

4 PREDAVANJE: Hrvatska izvozna inicijativa

Bespovratni poticaji za male i srednje poduzetnike U dvorani ME -a u Nedeliš u u petak 27. lipnja održana su zanimljiva predavanja za male i srednje poduzetnike u organizaciji H Z-a op ine Nedeliš e. Za koji dan istje e rok za prijavu na natje aj za državne poticaje za male i srednje poduzetnike koje je raspisalo Ministarstvo gospodarstva, pa treba požuriti s papirima. Nakon uvodnih rije i predsjednice p inskog odbora H Z-a lasta Knezi , koja je najavila niz predavanja na gospodarske i druge teme, predsjednika H Z-a Me imurja ladimira Ivkovi a, koji je nazna io da se županija ubrzano razvija makar nekima to ne izgledalo tako, te da je na razini Hrvatske prihva en model H Z-a Me imurja o predavanjima za poduzetnike, i dožupana Mladena Križai a, koji je upoznao gospodarstvenike s ukupnim razvojem Me imurske županije, o državnim poticajima govorili su državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Leo Begovi i arko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt, te sveu ilišni profesor Marijan Cingula, dok je direktor azvojne agencije E E Matija erk govorio o prakti nim aspektima prijava na natje aje. redavanju je bilo nazo no šezdesetak gospodarstvenika iz op ine Nedeliš e te gosti. a skupa je poslana poruka svim gospodarstvenicima Me imurja da se prijave na natje-

aje koje raspisuje Ministarstvo gospodarstva što prije. Manje je poznato da se mogu dobiti i bespovratni poticaji za uvo enje europskih normi, a da se može dobiti i do 400.000 kuna za kupnju stroja i edukaciju zaposlenika, ako je u pitanju izvozna proizvodnja. ržava tako er bespovratno pomaže usluge znanstvenih institucija. ve je to manje poznato poduzetnicima, pa e Ministarstvo gospodarstva ovih dana zapo eti s predstavljanjem projekta hrvatske izvozne inicijative koja ima za cilj pove anje hrvatskog izvoza. Uz ostalo, Ministarstvo e poticati i poti e dolazak na inosajmove bespovratnim poticajima od 65 posto za manje i s 35 posto za ve e poduzetnike, a samostalne nastupe poticajima od 45 posto. Zanimljiva je i nova praksa, Ministarstvo gospodarstva organizira zajedni ki posjet gospodarstvenika u druge države na na in da osigurava zrakoplov u koji stane 90 poduzetnika, te prevoditelje i drugu logistiku, a sve radi pove anja izvoza. Zanimljivo je da Hrvatska ima oko 200.000 gospodarskih subjekata, a da ih samo 12.000 aktivno izvozi. ve o poticajima i raznim državnim mjerama može se na i na www: izvoz.hr, a bilo bi dobro da poduzetnici eš e posje uju web stranice Ministarstva i Uprave za obrt. (JŠ)

EKONOMSKI BREVIJAR

SJEDOKOSA EKONOMIJA U ve ini oglasa za radna mjesta, izravno ili prikriveno traže se mladi i dinami ni kadrovi. Kult mladosti sve je prisutniji i u mnogim tvrtkama je sve o itiji. o je u redu dok ima dovoljno kvali iciranih mladih ljudi, ali potrebe za zapošljavanjem stalno rastu. ustav redovnog i cjeloživotnog obrazovanja treba poboljšavati da bi i postignu a mladih bila što ve a i bolja, ali trendovi neminovno ukazuju na starenje društva i na sve ve i udio starijeg stanovništva. Istovremeno se iskustva starijih, njihova smirenost i objektivniji pogled na stvarnost nepravedno zanemaruju, zbog ega nastaje velika rupa u mnogim kadrovskim strukturama. rije deset godina, anci su zapo eli sa ( ponovnim ) zapošljavanjem radnika starijih od 45 godina, ime su dali primjer odgovornog i sustavnog bavljenja generacijskim povezivanjem. anska danas ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti, a model “ leksigurnosti“ tako er je njihov izum. iše od polovice danskih tvrtki danas ima politiku „seniora“ s ciljem da se iskustva starijih što duže koriste. sim toga, stariji zaposlenici su lojalniji jer im je manje stalo do neprekidnih promjena i napredovanja po svaku cijenu, pa se s njima ( paradoksalno, ali istinito ) bolje planirati na duže staze.

Manjak radne snage i demografska kretanja sve više utje u na potrebu produžavanja radnog vijeka. ome u prilog idu i poboljšanje kvalitete života i sve duži o ekivani životni vijek ljudi. Gospodarstvo danas treba inancirati veliki broj ljudi koji nisu više aktivni. u neravnotežu teško je nadoknaditi samo rastom produktivnosti – bit e potrebno stvarati sve više dodane vrijednosti. ruštvo koje stari treba biti prihva eno kao injenica i nova šansa. jedne strane ono otvara nove tržišne potrebe, dok s druge strane predstavlja stalan izvor znanja i iskustava. eliki svjetski koncerni sve više pažnje posve uju takvim kretanjima, pa je uputno pratiti njihove poteze ( npr. Ford u Njema koj ima proizvodne linije prilago ene starijim radnicima – na taj na in se pripremaju za vrijeme kada e stariji radnici biti u ve ini ). e inu onoga što znamo, nau ili smo od starijih i na osnovi toga stvaramo nova znanja. Isto tako, mnogo toga možemo nau iti od mladih.Uvažavajmo, dakle, znanja i iskustva jednih i drugih te ih uklju imo u svakodnevne procese da bismo stvorili nove sinergije i ostvarili napredak. Zlatko Boži , dipl.oec.

1. srpnja 2008.

KONFERENCIJA o mogu nostima ulaganja u Me imurje

Prizivanje novih investicija oplice veti Martin 18. i 19. lipnja bile su doma in gospodarske konferencije o mogu nostima ulaganja u Me imurje. Konferencija je dio projekta Inve timulation, su inanciranog putem programa Interreg IIIa. držana je kako bi na jednom mjestu, kroz prezentacije lokalnih i nacionalnih institucija i gospodarstvenika, te predstavljanjem novoga promocijskog paketa, ponudila pregled mogu nosti i po-

Wolfgang Kniejski, direktor IniGraphicsNet Stiftung, govorio je o suradnji sa sveu ilištima i plasmanu znanja na tržište

godnosti koje Me imurska županija nudi doma im i stranim investitorima. Konferenciju je organizirala egionalna razvojna agencija Me imurje - E E , uz partnersku podršku Me imurske županije i državne gencije za promicanje izvoza i ulaganja - IU. Na po etku konferencije predstavljen je novi promocijski paket ulaga kih potencijala Me imurske županije. Naglasak konferencije stavljen je na inovacije i ljudske resurse kao smjernicu i odrednicu me imurskih ulaga kih potencijala. Mogu nosti korištenja državnih subvencija za inanciranje poduze a usmjerenih istraživanju i inovacijama putem programa BIC -a ( oslovno inovacijski centar Hrvatske) predstavio je direktor programa K NC

Žarko Mer ep, a direktor sektora za strateško planiranje gencije za poticanje izvoza i ulaganja Željko Holik predstavio je internetski portal o tržištu rada u Hrvatskoj. Najve e zanimanje sudionika konferencije pobudile su prezentacije o budu im ulaganjima u Me imurje. ije je osnivanju CI ECH-a - centra za & i komercijalizaciju inovacija, u emu e partner županiji biti INI-GraphicsNet tiftung koji je na konferenciji predstavljao direktor Wolfgang Kniejski, te o ula-

ganju tvrtke IN I I d.o.o. koja e u Me imurju obavljati obradu visoko legiranih materijala i specijalnih legura za potrebe industrije plinskih turbina. voja iskustva vezana uz ulaganja u Me imurje prezentirali su predstavnici tvrtki L , H IX

bu a i oplice veti Martin. ve tri investicije u Me imurje imaju za zajedni ko kontinuirani rast ukupnog prihoda te namjeru daljnjeg širenja poslovanja i novog zapošljavanja. oslovne zone spremne za prihvat novih ulaga a predstavili su predstavnici op ina.

rugi dan konferencije održana je prezentacija novog Zakona o poticanju ulaganja na temelju kojeg novi ulaga i mogu ostvariti znatne koristi i poticaje. rezentaciju je održao ani Ljubun i , na elnik Uprave za poticanje izvoza i ulaganja pri MING -u, dok je Nino rstec, stariji savjetnik u IU za predstavnike jedinica lokalne samouprave, održao predavanje o upravljanju odnosima s postoje im i budu im ulaga ima. Navedenim predavanjem i službeno je zatvorena konferencija o mogu nostima ulaganja u Me imurje.

PO DRUGI PUT Me imurska županija izlazi iz Razvojne agencije Sjever - Dan

Agencija nije zadovoljila interese Me imurja Me imurska županija ponovno se povla i iz azvojne agencije jever - an d.o.o.. Nju su osnovali gradovi araždin, Bjelovar i irovitica, trgova ko društvo Koprivni ki poduzetnik te Me imurska županija s ciljem privla enja investicija, stvaranja novih radnih mjesta, izrade projekata za privla enje

sredstava iz fondova EU i sli nog. Kako je objašnjeno, razlog tomu je nezadovoljstvo razinom ostvarenih rezultata zbog kojih je agencija bila osnovana, a osobito u odnosu na one koji bi zadovoljavali interese Me imurske županije. o isto bio je razlog što je kupština Me imurske županije još u studenom 2005. godine do-

nijela odluku o istupanju iz agencije. Me utim, zbog odre enih promjena u radu i odnosu agencije prema Me imurskoj županiji kupština Me imurske županije u ožujku 2006. godine povukla je svoju odluku. U me uvremenu je Županija osnovala vlastitu razvojnu agenciju E E -u koja je osposobljena

za obavljanje istih poslova kao i azvojna agencija jever - an d.o.o. pa je inanciranje rada te agencije postalo nepotreban trošak. Županijsko poglavarstvo na elu sa županom Josipom osavcom tražit e da se Županiji vrati upla eni osniva ki ulog u iznosu od 280 tisu a kuna. ( .Mihoci)

POGLED ODOZDO POGLED ODOZDO

Obrazovanje je najbolji miraz za budu nost rijeme je upisa u srednje škole i fakultete. Nakon desetlje a što smo imali samo isoku u iteljsku školu, odnosno ranije edagošku akademiju, do ove godine svršeni srednjoškolci mogu se po prvi put upisati i na Me imursko veleu ilište koje je skrojeno prema potrebama gospodarstva za studije gra evine, strojarstva i ra unarstva. akle, širi se lepeza mogu nosti nastavka školovanja na visokom obrazovanju za puno širi krug mladih. U Me imurju to bi trebao biti po etak novog razvoja kadrovske infrastrukture, nakon što smo desetlje ima ulagali u cestovnu, plinsku i vodovodnu mrežu. Me imurje bi sada napokon trebalo naputiti mentalni sklop kraja vrijednih radnika i u initi prvi korak k društvu

znanja. Neka to ne budu škole za dobre poslovo e, pa makar i s visokom spremom, nego škole koje e stvarati kreativne ljude koji e se nametnuti kreativnim idejama i proizvoditi znanje. vaki me imurski roditelj ije e dijete na jesen tek kro iti u školske klupe, u prvi razred osnovne škole, trebao bi, ako ve nije, promijeniti na in razmišljanja. Mnogi roditelji misle u tom trenutku kako je odluka o tome što e njihovo dijete raditi u životu daleko. I jest i nije. d najmanjih nogu treba ih usmjeravati k znanju i u enju. Cjeloživotno u enje više nije nikakva loskula nego stvarnost. no što e dijete nau iti u školi ve je zastarjelo im ono iz nje iza e. a prema tome treba razmišljati kako i

na koji na in biti u koraku s potrebnim znanjima desetlje ima unaprijed, koliko e trajati radni vijek tog školarca kad iza e iz škole. Me imurci su platili ceh zaostajanju u razvoju i pla ama upravo zato što su svoju djecu što je ranije mogu e tjerali od knjige u svijet rada, daju i im im prije kruh u ruke. ako je kvali ikacijska struktura Me imurja jako loša, najlošija u državi. u poziciju trebamo napustiti i shvatiti da je najve i kapital za život koji možemo dati djeci obrazovanje, im više i im kvalitetnije - tim bolje. ako e se mo i bolje pozicionirati u društvu. ko mu kupite najluksuzniji i najmoderniji auto, on e ve za

Piše: Božena Malekoci-Oleti

pet godina biti potpuno zastarjeli. Za pet godina školovanja na fakultetu dali ste mu dobre životne dionice. ko mu uz to usadite spremnost i sklonost da bude otvoren prema u enju, nau i strane jezike, osposobili ste ga za život znatno bolje nego da ste mu ostavili golem novac na ra unu da ne mora ništa. ko ne mora ništa, novac e brzo istopiti, a od njega baš kao što ste i željeli ne e biti ništa, jer ništa nije ni morao.

GOSPODARSTVO

1. srpnja 2008.

ME U TISU U NAJVE IH TVRTKI u Hrvatskoj 22 me imurske tvrtke

5 INFOPIS 7

Dobit 22 najve e me imurske Europa tvrtke prelazi 260 milijuna kuna! znanja Ljeto nije samo vrijeme kada se biraju ljepotice i razne missice. ano ljeto tradicionalno je vrijeme kada se rade i analize prošlogodišnjih rezultata poslovanja: Fina i Lider napravili su zajedni ku top listu tisu u najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj, tako smo temeljem te liste napravili izvadak najuspješnijih me imurskih tvrtki u nacionalnim okvirima. Na listi me u tisu u najve ih tvrtki u Hrvatskoj nalaze se 22 me imurske tvrtke, i to 7 me u 500 najve ih i još 8 tvrtki pozicioniranih u drugom dijelu liste izme u 500. i 1000. mjesta. Najuspješnije me imurske tvrtke prema ukupno prihodu jesu Metss, erutnina tuj ipo akovec, Me imurje graditeljstvo, Me imurska banka, eam, Eko Me imurje, Mesna industrija ajda, koje su se smjestile me u 500 najve ih, i još 15 tvrtki od 500. do 1000. mjesta. Na donjem dijelu ljestvice, od 500. do 1000. mjesta, jesu ubla tekstil, vornica sto ne hrane, akove ki mlinovi, L iz reloga, ehnix iz onjeg Kraljevca, Centrometal iz Macinca, egra, C Jesenovi , M , Heplast - pipe, Ferro - reis, Me imurje - plin, Me imurske vode, urkin i Betex trgovina. Me u sedmoricom najve ih prema ukupnom prihodu, koji su se smjestili me u prvih 500 tvrtki u Hrvatskoj, najviše je pozicioniran

Preko 50 milijuna kuna u državnu blagajnu na ime dobiti

no što je najzanimljivije, te 22 me imurske irme ostvarile su preko 260 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja,od ega je preko 50 milijuna kuna otišlo u državnu blagajnu na ime poreza na dobit. a je barem pola od toga ostalo u Me imurju, mogli smo staviti bar dvije škole u jednosmjensku nastavu. Lavovski dio otišao je izvan Me imurja zbog toga što dio irmi ima vlasnike izvan Me imurja. ni dobit ostvarenu u Me imurju mogu povu i iz Me imurja. Samo 22 najve e tvrtke ostvarile su dobit od preko 260 milijuna kuna, od kojih e samo dio ostati u Me imurju, jer porez na dobit ide u državnu blagajnu, ali i svi vlasnici firmi nisu u Me imurju

Metss na 314. mjestu, slijedi erutnina tuj - ipo na 324. mjestu. Zatim slijedi Me imurje graditeljstvo na 376. mjestu. o prvi put me u naše zvijezde vinula se i Me imurska banka koja je na 396. mjestu. Iza nje je eam na 411. mjestu, pa Eko Me imurje na 414. mjestu, a sedmi iz me imurske sedmorice u prvom dijelu liste je Mesna industrija ajda

akovec na 460. mjestu. U drugom dijelu top liste onih me imurskih tvrtki koje su se smjestile ispod 500. mjesta jesu

ubla tekstil na 531. mjestu, zatim vornica sto ne hrane na 539. mjestu, akove ki mlinovi na 587. mjestu, L iz reloga na 592. mjestu, ehnix iz onjeg Kraljevca na 769. mjestu, Centrometal na 774. mjestu, egra na 787. mjestu, C Jesenovi na 809. mjestu, M na 865. mjestu, Heplast pipe na 872. mjestu, Ferro - reis na 888. mjestu, Me imurje - plin na 889. mjestu, Me imurske vode na 935. mjestu, urkin na 936. mjestu i Betex trgovina na 957. mjestu.

Paradoks: velika dobit male pla e

no što žalosti jest i injenica da me u irmama koje ostvaruju veliku dobit zaposlenici imaju niske pla e, jer su vodstva tih irmi premalo socijalno senzibilizirana za društveno odgovorno poslovanje, i još se rukovode politikom cije enja radnika. U ostvarenoj dobiti neke od irmi imaju i te kako puno prostora za pove anje standarda radnika. stvarenjem nešto niže dobiti manje bi platili porez državi i ostavili joj manje prostora za troškarenje, a podigli bi op i standard svojih radnika. (BM )

PREDSTAVLJAMO DARKA SRPAKA, novog direktora akove ke Elektre

Bit emo blagi prema neplatišama, ali nema oprosta dugova o etkom lipnja dužnost direktora akove ke Elektre preuzeo je dipl. ing. elektrotehnike amir rpak, iji bi etverogodišnji mandat trebao biti potvr en upravo danas 1. srpnja. Novi direktor akove ke Elektre lan je H Z-a, pa je i sam svjestan da je ta injenica bila važna za njegovo imenovanje. Jednako presudno bilo je i to što dolazi iz redova zaposlenika akove ke Elektre u kojoj radi od 1997. godine. - o eo sam raditi na poslovima projektiranja, s vremenom sam stekao status ovlaštenog inženjera, a posljednje dvije godine bio sam na elu lužbe za izgradnju, otkriva rpak. rednju školu i fakultet završio je u loveniji, u Ljubljani, poput mnogih Me imuraca njegove generacije. amir rpak ro en je 1970. godine. - U to vrijeme bilo je interesantno školovati se u loveniji, a kako sam ja imao rodbinu u Ljubljani, odlu ili smo da se tamo školujem. Završio sam srednju školu za elektroenergetiku, a potom i fakultet, tako da sam potpuni “elektri ar”. Kad sam trebao odlu iti kamo u u srednju školu, nisam imao neku ideju. U to vrijeme ure ivali smo potkrovlje, pa me zainteresiralo kako je svoj posao obavljao naš majstor elektri ar. I tako sam odlu io i sam postati elektri ar smatraju i i danas da je to vrlo zanimljiv posao, pripovijeda amir rpak, koji je odnedavno u sretnom braku sa uzanom s kojom eka svoje prvo

dijete. irektor akove ke Elektre zet je u ivici, voli nogomet kojim se aktivno bavio punih 20 godina, a sada se više okrenuo šahu.

Pri dovršetku dvije kapitalne investicije Budu i da je za direktora imenovan usred godine kada su svi planovi ve zacrtani, pa i oni inancijski, novom direktoru Elektre ne preostaje drugo nego da nastavi zapo ete projekte. U Me imurju se trenutno radi na dva kapitalna objekta. Jedan od njih je izgradnja dalekovoda Gornja ubrava - u etinec. Investicija vrijedna 3,5 milijuna kuna u završnoj je fazi, pred isho enjem uporabne dozvole. osebnost ovog projekta je ta što se po prvi put u Hrvatskoj, pa i srednjoj Europi, dalekovod gradi trožilnim izoliranim kablom koji je mogu e polagati i u zrak i u zemlju i u vodu te postoji mogu nost da se unutar njega integriraju opti ke niti, što je u ovom slu aju i u injeno. ruga bitna investicija akove ke Elektre od posebnog je zna aja za grad akovec. adi se o trafostanici

akovec istok. Gra evinski radovi na tom objektu, vrijedni 2 milijuna kuna, pri dovršetku su, a sada predstoji njeno opremanje, što e koštati 9,5 milijuna kuna. ekuje se da e taj kapitalni objekt biti dovršen u sljede e dvije godine.

va trafostanica je bitna za akove ko gospodarstvo, poduze a u Gospodarskoj zoni istok kojima je potrebna velika snaga koju u Elek-

tri ne mogu osigurati sa svojim postoje im kapacitetima. sim toga, zahvaljuju i ovoj novoj trafostanici, mogu i ispadi više ne e imati utjecaj na proizvodnju. Za idu u godinu direktor rpak najavljuje revitalizaciju trafostanica u akovcu i relogu.

akove koj Elektri nedostaje fakultetski obrazovan kadar

akove ka Elektra trenutno zapošljava 181 djelatnika, a budu i da dugo nije bilo novog zapošljavanja, osim nešto neznatno u vrijeme rpakova prethodnika arka Horvata, zanimalo nas je što je tomu razlog te ima li uop e potrebe za novim zapošljavanjem u Elektri. - Školovanog, fakultetski obrazovanog, stru nog kadra nedostaje nam, me utim, politika HE -a je takva da nam se ne dopušta novo zapošljavanje. Kriteriji zapošljavanja izri ito su strogi, tako da esto dobivamo odbijenice kada pokušavamo zaposliti nekoga, pa makar nam je takav kadar jako potreban. Nama fale mladi monteri, inženjeri i drugi. Ja sam posljednji diplomirani inženjer kojega su zaposlili u akove koj Elektri, a to je bilo prije 11 godina, isti e amir rpak. jelatnici Elektre puni su hvale na ra un svoga novog direktora. - o je lijepo znati. Moram priznati da sam dobio veliku podršku djelatnika Elektre prilikom svoje kandidature za direktora. Izme u ostalog, tu sam na ovoj poziciji i nji-

Zamisli ve je došao doma, a još nije ni 1.7. a ja sam bila u Zagrebu do 15.7. i to sam u ila punom parom za zadnje rokove. Nitko nije ni pomišljao da ide doma, nikakav produženi vikend Piše: mr. sc. Sonja Toši -Grla plus blagdan i malo mora. Nije da Bogu dušu griješim, nisam ja neBolonjski proces naziv je za zahvalna. a dijete je moje, naše! Mi se ponosimo našim sinom, pa- reformu visokog obrazovanja u metan je, dao je prvu godinu bez Europi, kojoj je osnovni cilj proproblema, skroman, ali zamisli, micanje mobilnosti studenata i gotov je i sad e tri mjeseca ležati profesora uspostavljanjem tzv. na kau u i gledati televiziju. ka- Europskog prostora visokog u a e se prebacivati do kompju- obrazovanja do 2010. godine. Natora, a s kompjutora do kuhinj- ziv ‘Bolonjski proces’ dolazi od Boskog stola. pavat e dobar dio lonjske deklaracije koju su 19. lipprijepodneva i onda treba s njim nja 1999. potpisali ministri zadui mužem preživjeti do ve eri. I ženi za visoko obrazovanje iz 29 tako, draga moja, tri mjeseca. vi europskih država. Formalni naziv emo biti doma u ovoj nesnosnoj Bolonjske deklaracije je ‘Europski vru ini bez klime. Nemam pojma prostor visokog obrazovanja’. zašto se studenti i roditelji žale Hrvatska je Bolonjsku deklaracina Bolonju. Moj je sve ispite po- ju potpisala na ektorskoj konfeložio kroz kolokvije. talno je bio renciji 2001. u ragu i nakon toga „pod naponom“, isto kao da ide u Bolonjski proces postaje obavegimnaziju, ali bile su to skripte zan u Hrvatskoj. U ovoj projekciji od 150 stranica. o bih mogla i obrazovanja napušta se usvajaja riješiti u rekordnome roku u nje velikih koli ina injenica ve svojim godinama pod ruku sa ži- se naglašava sposobnost u enja votnim stresom. Kako sam samo kao temeljnog na ela obrazovnih procesa. intagma „learning dobro izabrala fakultet! Malo ovako lijepih pri a u- to learn“ ili „u iti kako u iti“ pojemo u ovo doba godine. bi - drazumijeva sposobnost pretrano su to stravi ne pri e glede živanja informacija i samostalnog Bolonje, organizacije fakulteta, stjecanja znanja. Europska unija ludih profesora, stalnog u enja i želi postati najkonkurentnijim i prozivanja na seminarima tako najdinami nijim društvom zada se ni na kavicu ne može, admi- snovanim na znanju s održivim nistracije koja uvijek, ali uistinu ekonomskim rastom. U Hrvatskoj uvijek u našoj državi zakaže. Ma- su se tek po eli ra ati strateški hom pri e imaju završetak crne (politi ki) dokumenti vezani uz kronike pa student odleži jednu informacijsko društvo. Lako stugodinu duže. Ministar prosvjete, dentu s po etka pri e, njega tjera gospodin rimorac, ve nas duže sustav, ali što je s ljudima koji ravrijeme uvjerava da svi putovi de, a nisu informacijski pismeni, hrvatskog društva vode ravno koji nikada nisu ni uli da postoji Memorandum o cjeloživotnome u društvo znanja. ažnost obrazovanja za u enju. Informacijska pismenost svakog pojedinca isticana je još trebala bi postati dio politi ke od stare Gr ke. anas obrazov- težnje. okazalo se da slabije ni sustavi održavaju društveni razvijene zemlje unato razvoju kontekst. Zahtjevi društva i informacijsko-komunikacijske gospodarstva preusmjeravaju infrastrukture ( vaka, i oto ka obrazovne tokove. Glavne me- škola, imat e Internet!), malo ko unarodne organizacije koje riste informacije kao najvažniji se bave obrazovanjem donose resurs današnjice koji donosi promnoge dokumente koji ga stav- duktivnost u svim sferama života ljaju u središte politi kog djelo- i gospodarstva. Nemojte biti samo ukras u vanja Europske unije, ali i svake Europi znanja! države posebno. www.suncica.hr; sonja.tosic-grlac@ck.t-com.hr

AKOM dobio zeleno svjetlo za ure enje tržnice Damir Srpak, direktor Elektre: - U kratko vrijeme dogodile su mi se tri važne stvari u životu, napredovanje u karijeri, ženidba i dijete na putu

Rekonstrukcija tržnice vrijedna 10 milijuna kuna

hovom zaslugom. Ja izrazito cijenim svakog djelatnika i spreman sam saslušati sva ije mišljenje. osebno cijenim naše ljude koji možda nemaju fakultet, ali imaju veliko iskustvo u svom poslu. Nadam se da emo i dalje lijepo sura ivati, naglašava rpak. Novoizabranog direktora Elektre jako brine što njegov mandat zapo inje poskupljenjem struje, na što on, naravno, ne može utjecati.

be aje kako e akove ka Elektra i dalje biti ekspeditivna u opskrbi elektri nom energijom i uklanjanju kvarova, zbog ega je i do sad bila hvaljena. ako er e nastojati biti blagi s neplatišama, me utim, opraštanja dugovanja ne e biti. ( .Mihoci)

Gradsko vije e dalo je akomu zeleno svjetlo da zapo ne s rekonstrukcijom akove ke tržnice.

akom prakti ki o ekuje rješenje gra evinske dozvole da bi mogao po eti s provo enjem natje aja za njezinu rekonstrukciju. Najvažnija promjena u ure enju tržnice jest stavljanje prodajnih prostora pod zajedni ki krov, ime bi se poboljšali uvjeti rada prodava a na tržnici, jer bi bili bolje zašti eni od vremenskih prilika, jakog sunca ili kišnih pljuskova, odnosno vjetra te snijega zimi. ržnica bi dobila i hladnja u za pravilno skladištenje lako pokvarljive robe. uredio bi se i parter tržnice. ekonstrukcijom bi se druga ije riješilo pitanje prostora za

prodaju prehrambenih namirnica: mesa, mlijeka i mlije nih prera evina, koji su sada smješteni u kioscima. Nakon rekonstrukcije kiosci bi se maknuli. Za sada se obuhvat radova procjenjuje na 10 milijuna kuna, a stvarna vrijednost radova vidjet e se tek po izradi izvedbenih projekata i troškovnika. rema rije ima Ivica erho a, direktora akoma, radovi bi mogli zapo eti najranije na jesen, jer se ovih dana o ekuje dobivanje gra evinske dozvole. akom e se za ure enje tržnici morati zadužiti, ali sredstva za otplatu osigurala bi se s osnova naknade za naplatu parkiranja. (BM )

CRNA KRONIKA TEŠKA NESRE A NA AUTOCESTI kod vora Sveti Križ

Vozilo eških oznaka svom silinom udarilo u zaštitnu ogradu SVETI KRIŽ - Teška saobra ajna nesre a dogodila se na 14. kilometru autoceste oko 15

Na ljetovanje s marihuanom GORI AN – Carinici i policajci na grani nom prijelazu Gori an proteklih godina bilježe sve ve i broj zapljena droge koju strani turisti prevoze kako bi se “opustili” na jadranskoj obali. Tako je prošle subote, prilikom grani ne kontrole, kod eških mladi a starima 22 i 23 godine prona eno 0,7 grama marihuane. Plod je to detaljnog pregleda vozila. Testiranjem je prona eno prisustvo THC-a. eški vlasnik droge proglašen je krivim i kažnjen nov anom kaznom. Za hrvatske državljane takav se prekršaj kazneno kažnjava, dok strancima ide tek prekršajna prijava.

Kaznili ga iako ima recept GORI AN – Na me unarodni cestovni grani ni prijelaz Gori an prošle subote oko 4,10 sati, kao ulazni putnik u Hrvatsku, pristupio je 22-godišnji Slovak. U suradnji s djelatnicima carine izvršen je detaljan pregled osobe, vozila i prtljage. U pretincu suvoza eva sjedala policija je pronašla originalnu kutiju lijeka “xanax”. Pošto spomenuti lijek troši uz lije ni ki recept, a nije ga prijavio carini, priveden je dežurnome sucu Prekršajnog suda u Prelogu. Nakon saslušanja proglašen je krivim i kažnjen nov anom kaznom.

Bezuspješna provala MALA SUBOTICA – Prošli petak nepoznati po initelj provalio je u skladište trgovine “Dorena”. Podesnim alatom slomio je lokot na vratima objekta, no iz skladišta nije ništa ukrao. Materijalna šteta procijenjena je na pedesetak kuna.

Teška kra a AKOVEC - U vremenu od 23. do 24. lipnja u ulici Dr. Ivana Novaka u akovcu nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz ogra enog skladiš-

sati u ponedjeljak 30. lipnja kod vora Sveti Križ za akovec. Vozilo eških oznaka “opel ascona”, u

kojemu se nalazilo više putnika, sletjelo je s kolnika autoceste, prevrnulo se i svom silinom udarilo u zaštitnu ogradu. Prema prvim podacima, u akove ku bolnicu odvezeno je troje putnika iz automobila, voza i dvoje djece. Do zaklju enja broja još uvijek su bili na lije ni koj obradi, tako da je bila nepoznata težina ozljeda. No s obzirom na brzine koje se postižu na autocesti, sigurno ozljede nisu lake. Prvi podaci govore da je do tragedije došlo zbog puknu a gume na eškom vozilu, no dok smo ovo pisali o evid je još trajao. Za trajanja o evida promet se odvijao usporeno, no ve ih zastoja nije bilo.

nog prostora poduze a “ akove ki mlinovi” d.d. na na in da je prerezao lanac s lokotom na uzlaznim vratima te ušao u ogra eni prostor. Iz ogra enog prostora nepoznati je po initelj tom prilikom otu io jedan stariji stroj i više komada metalnih cijevi raznih promjera. Materijalna šteta cijeni se na oko 1.000 kuna.

je raspleo ži anu ogradu kojom je ogra eno parkiralište, te ušao na parkiralište gdje je teretnom vozilu registarske oznake K 584-ED nasilno skinuo ep rezervoara iz kojeg je otu io na tu. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 4.000 kuna.

Provalio u ku u i otu io novac i dokumente HODOŠAN -U vremenu od 24. do 25. lipnja u Glavnoj ulici u Hodošanu nepoznati po initelj iskoristio je nepažnju vlasnika ku e ro enog 1933. godine, s iste adrese, te ušao u otklju anu garažu gdje je pronašao klju ulaznih vrata ku e kojim je ista otklju ao i ušao u ku u. Iz ku e je nepoznati po initelj tom prilikom otu io doma i novac i razne dokumente. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 1.800 kuna.

Ukrao alkoholna pi a TOTOVEC - U vremenu od 25. do 26. lipnja u Totovcu bb iz ugostiteljskog objekta “Toto more”, vlasništvo poduze a “Betaplast” iz Donjeg Kraljevca, nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u na na in da je tjelesnom snagom nasilno otvorio vrata objekta, te ušao u isti, odakle je otu io razna alkoholna pi a. Materijalna šteta cijeni se na oko 1.500 kuna.

Nasilno skinuo ep rezervoara i ukrao naftu PRIBISLAVEC - U vremenu od 20. do 26. lipnja u Industrijskoj ulici u Pribislavcu nepoznati je po initelj izvršio tešku kra u iz ogra enog parkirališta, vlasništvo muške osobe ro ene 1956. godine iz akovca. Tešku kra u izvršio je na na in da

Provalili u prostorije nogometnog kluba i ukrali pi a TUR IŠ E - Dana 27./28. lipnja u Tur iš u nepoznati po initelj, ili više njih, izvršio je tešku kra u iz prostorija nogometnog kluba “PMP Borac” Tur iš e. Nepoznati po initelj je podesnim alatom razbio staklo na prozoru objekta, provukao ruku kroz rešetku, te je podesnim alatom otkinuo lokot na prozoru i isti otvorio. Iz unutrašnjosti je otu io 6 sanduka piva “Pan”, 60 komada sokova od 0,5 litara, 2 litre žestokog pi a “Amaro” i 2 litre “Mentola”. Nakon toga se udaljio u nepoznatog pravcu. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 1.500 kuna. Protiv nepoznatih po initelja slijede kaznene prijave nadležnom ODO-u.

Bacio ga na tlo i ukrao novac AKOVEC - Dana 27. lipnja osobno je u prostorije Policijske postaje

akovec pristupila muška osoba ro ena 1963. godine iz Pretetinca, koja je prijavila da je u no i s 23./24. lipnja 2008. godine u akovcu napadnuta od strane nepoznate osobe, kojom prilikom joj je otu en novac. Policijskim izvidima utvr eno je da je dana 24. lipnja u vremenu od 00,00 do 00,10 sati u

akovcu u Zrinsko - rankopanskoj ulici, na parkiralištu pored objekta “Japa”, od strane nepoznatog po-

Izrezao si žiletom vene na rukama pred prodava icom KNEZOVEC - Mladi ro en 1972. godine iz Knezovca u utorak 24. lipnja sam sebi nanio je teške tjelesne ozljede. I prije je navodno prijetio samoozlje ivanjem u kafi u “Central”, no ovaj je put ostvario prijetnju u istoimenoj trgovini pokraj kafi a. Ušao je u trgovinu te najprije sasvim normalno razgovarao s djelatnicom, da bi odjednom izvadio žilet i izrezao si vene na rukama. Djelatnica je odmah pozvala hitnu i policiju, a po initelj je zbrinut u akove koj bolnici. initelja izvršeno razbojništvo nad dojaviteljem, muškom osobom ro enom 1963. godine iz Pretetinca. Nepoznati po initelj prišao je ošte enom s le a, bacio ga na tlo, izudarao rukama i nogama, nakon ega mu je iz džepa hla a otu io nov anik u kojom se nalazilo oko 700 kuna i kartica teku eg ra una. Dana 27. lipnja ošte eni je zatražio lije ni ku pomo na Odjelu hitne medicinske pomo i, kojoj prilikom su kod istog utvr ene lake tjelesne ozljede. Materijalna šteta cijeni na iznos od oko 700 kuna, a protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Zlouporaba opojne droge AKOVEC - Dana 27. lipnja u 23,05 sati u akovcu u Ulici Tomaša Gori anca zate ena je muška osoba ro ena 1979. godine iz akovca, koja je prilikom pristupanja policijskih službenika od sebe odbacila jedan papirnati smotuljak sa sadržajem zelene biljne materije

nalik na opojnu drogu marihuanu neto težine 0,4 grama. Preliminarnim testiranjem utvr ena je prisutnost THC-a, te protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu i podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu u akovcu.

THC-a. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODOu u akovcu, kao i podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu u Prelogu.

Nizozemac i droga

DRAGOSLAVEC SELO - Dana 27. lipnja u 20,15 sati ophodnja Policijske postaje Štrigova na ribnjacima poduze a “Ribnjaci” iz akovca u Dragoslavec Selu, na ribnjaku “Križopotje” u protuzakonitom ribolovu zatekla je tri muške osobe ro ene 1989. godine iz Trnovca, 1990. godine iz Paraga i 1984. godine iz Trnovca, koje su bez dozvole i svaka s jednim štapom lovili ribe. Od navedenih su oduzeti ribolovni štapovi i 11 kilograma mla i šarana “vretena”, te su na mjestu doga aja predani ribo uvaru poduze a “Ribnjaci”. Protiv po initelja slijedi podnošenje obavijesti o po injenom prekršaju prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu, Upravi ribarstva, Ribarskoj inspekciji u

akovcu.

GRANI NI PRIJELAZ GORI AN - Dana 29. lipnja u 16,10 sati na me unarodni cestovni grani ni prijelaz Gori an kao ulazni putnik iz Republike Ma arske osobnim vozilom nizozemskih nacionalnih oznaka RV-TL-45 grani noj kontroli pristupio je nizozemski državljanin ro en 1988. godine. U suradnji sa službenicima carine izvršen je pregled osoba, vozila i prtljage, kojom prilikom je u pretincu ispod upravlja a prona ena jedna PVC vre ica ispunjena zelenom biljnom materijom nalik na opojnu drogu marihuanu neto težine 4,9 grama. Preliminarnim testiranjem materije izazvana je pozitivna reakcija na prisustvo

Ulovili 11 kilograma šarana za objed

KROZ ME I URJE

1. srpnja 2008.

DANI MJESTA Ivanovca 2008.

Slavlju se pridruĹžili i gosti iz Petribe Prije deset godina vanovec je zapo eo s obiljeĹžavanjem Dana mjesta. samom po etku Dani su zamiĹĄljeni kao zajedni ko druĹženje i prezentiranje svega onog ime su se

Predsjednik VMO-a Ivanovec Josip Car

mjeĹĄtani vanovca bavili u proteklih godinu dana. Ta se tradicija zadrĹžala i danas, a slavlju su se pridruĹžili i gosti iz ma arskog mjesta prijatelja vanovca Petribe. ako se proteklih godina program protezao kroz skoro tjedan dana, ovaj put Mjesni odbor vanovec odlu io se samo za vikend, ali zato koncentriran doga anjima. Sve je zapo elo u subotu 21. lipnja sportskim doga anjima - malonogometnim turnirom i koĹĄarkaĹĄkom utakmicom, a nastavilo se u kulturnom tonu i izloĹžbom u zadruĹžnom domu vanovec. ndje su se predstavile druga za promicanje kvalitete Ĺživota â&#x20AC;&#x153; zvorâ&#x20AC;? vanovec, druga â&#x20AC;&#x153;Caritasâ&#x20AC;? vanovec i Fotokino klub vanovec. a Dane vanovca tradicionalno su se druĹžili i umirovljenici u organizaciji druge umirovljenika vanovca, dok je DruĹĄtvo osip Broz Tito s ostalim uzvanicima obiĹĄlo spomen - obiljeĹžja poginulima u Drugom svjet-

KUD â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? svake godine uljepĹĄa Dane Ivanovca skom ratu, kao i spomen - park â&#x20AC;&#x153;88 stabala za . B. Titaâ&#x20AC;?. ste ve eri odrĹžana je i sve ana sjednica Vije a M -a, na kojoj je predsjednik VM -a vanovec osip Car prisutne uzvanike, me u kojima su bili i zamjenik gradona elnika akovca Veselin BiĹĄevac i gosti iz Petribe, obavijestio o proĹĄloj godini. NajvaĹžnija vijest iz proĹĄle godine je da je vanovec bogatiji za jednu kapitalnu investiciju, tako je zapo eta izgradnja kanalizacije. Po zavrĹĄetku njene izgradnje slijedit e rekonstrukcija cesta i izgradnja biciklisti kih i pjeĹĄa kih staza.

sim toga, pokrenuli su aktivnosti za izradu detaljnoga urbanisti kog plana za formiranje centra na prostoru Trga hrvatskih

Ove godine u goste je doĹĄao KUD iz Petribe

velikana, a koji bi trebao objediniti sportske, ĹĄkolske i stambeno - poslovne sadrĹžaje. Krenuli su i u izradu projekata izmjena i dopuna urbanisti kog plana, ime se stvara mogu nost otvaranja stotinjak novih gradiliĹĄta. Sve ana sjednica zavrĹĄena je kulturno - umjetni kim programom ivanove kih â&#x20AC;&#x153;KatruĹžaâ&#x20AC;? te kulturno - umjetni kog druĹĄtva iz Petribe. nedjelju ve u jutarnjim satima odrĹžan je tradicionalni mimohod, nakon kojeg su na spomen - obiljeĹžjima poginulima u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu poloĹženi vijenci. popodnevnim satima odrĹžan je konji ki turnir, a zajedni ko je druĹženje nastavljeno do kasno u no . (mn)

SPORTSKO NATJECANJE dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

Doma ini najbolji Povodom Dana drĹžavnosti druga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata klub Mihovljan pod pokroviteljstvom Me imurske Ĺžupanije, Grada akovca i Mjesnog odbora Mihovljan organizirala je 25. lipnja 14. sportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije. jutarnjim satima 20 ekipa okupilo se na nogometnom igraliĹĄtu â&#x20AC;&#x153;Slobodaâ&#x20AC;? Mihovljan, odakle je krenuo mimohod ekipa do stare ĹĄkole. kipe su se natjecale u osam disciplina. kuglanju je najbolji bio latko Turk iz vanovca, dok je ekipno prvo mjesto osvojila Donja Dubrava. Vlado Dokleja iz Belice osvojio je prvo mjesto u streljaĹĄtvu pojedina no, a ekipa iz Belice ekipno. ĹĄahu je najbo-

Udruga â&#x20AC;&#x153;Izvorâ&#x20AC;? Ivanovec prezentirala je ru ne radove svojih lanova

OP INA Ĺ ENKOVEC

Uredili gredice i cvjetnjake u mjestu Kako su po Ĺ enkvocu radovi na ure enju trga u centru u punom jeku, red je bio i da se poduzme neĹĄto u pogledu ure enja travnjaka i cvjetnih gredica. Tako je na trokutu, ispred op inske zgrade i kod ĹĄenkove ke crkve Ambijenta uredila cvjetne gredice i zelene povrĹĄine. Kako bi im mjesto bilo ljepĹĄe i ure enije, akcija ure enja zelenih povrĹĄina stalni je zadatak op ine, a

UDVDR Mala Subotica bio je najbolji u malom nogometu lja bila ekipa Gornjeg Mihaljevca, a pojedina no njihov lan Branko e-

sman. Mladen Vidovi iz Mihovljana i ekipa Mihovljan osvojili su zlato u

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata klub Mihovljan osvojila je zlato u ukupnom poretku

stolnom tenisu, dok je Savska Ves bila najbolja u bo anju. povla enju konopca pobijedila je ekipa vanovec, a u malom nogometu ekipa iz Male Subotice. krosu najbolji je bio DraĹžen Polak iz Ĺ enkovca. ukupnom poretku ekipa zlato je otiĹĄlo u ruke doma ina, ekipe Mihovljan, dok je druga bila ekipa iz Gori ana. NiĹĄta manje vaĹžno tre e mjesto osvojila je ekipa vanovec. Nakon proglaĹĄenja rezultata i uru enja nagrada nastavila se zabava i druĹženje veterana i dragovoljaca Me imurske Ĺžupanije. (H. e ar)

posebno je lijepo po vedrim ljetnim danima vidjeti vesele, ĹĄarene cvjetne nasade. S obzirom na ljetne vru ine, potrebno je svakodnevno zalijevanje pa je nabavljen i prijenosni vodomjer za zalijevanje cvjetnjaka i trave. no ĹĄto sad joĹĄ samo preostaje jest da se zelena povrĹĄina i cvije e uvaju i njeguju, tako se pozivaju svi mjeĹĄtani Ĺ enkovca da to i u ine.

KROZ ME I URJE

8 OBITELJSKI SPORTSKI DAN u Podbrestu

Sportski duh pokazali i u enici i roditelji etvrtak 19. lipnja odrĹžan je obiteljsko - sportski dan u Podbrestu. Na susretu su sudjelovali u enici i u itelji Podru ne ĹĄkole Podbrest, kao i roditelji te budu i u enici prvog razreda. enici i roditelji nadmetali su se u igrama: vise a kuglana, ga anje unjeva, skakanje u vre i, pikado te grani ari djevoj ice protiv mama i nogomet dje aci

protiv tata. Nakon igara podijeljene su zasluĹžene medalje. gre su proĹĄle u pravom sportskom duhu, a kasnije i u ugodnom druĹženju. ahvaljuju i vrijednim roditeljima, spremnima za pomo i suradnju i aktivno sudjelovanje, igre su u potpunosti uspjele. Pao je i dogovor - sljede e godine na istom mjestu u sportskom duhu. (Tamara Vadlja)

1. srpnja 2008.

SJEDNICA Vije a Op ine Strahoninec

Nastavak pri e oko tuĹžbe odgajateljica etvrtak 26. lipnja na 29. sjednici Vije a op ine Strahoninec najviĹĄe se raspravljalo o tuĹžbi djelatnica Dje jeg vrti a Strahoninec. Naime, odgajateljice traĹže pove anje pla a prema koe icijentu osnovnog ĹĄkolstva, odnosno traĹže koe icijent koji imaju mentori u itelji u osnovnom ĹĄkolstvu. z to, traĹže i zaostatke unatrag tri godine, to nije, od 3. svibnja 2005. Stoga su podigle tuĹžbu kako protiv op ine, tako i protiv Dje jeg vrti a. Kada bi im samo porasle pla e, op ina bi morala za predĹĄkolsku djelatnost godiĹĄnje izdvajati 600.000 kuna, a i boravak djece u dje jem vrti u poskupio bi za 35 kuna po djetetu. No, op ina zbog svojih dugova nije u inancijskoj mogu nosti udovoljiti djelatnicama Dje jeg vrti a, stoga je usvojen zaklju ak da u roku od 15 dana djelatnice odlu e oko mogu eg povla enja tuĹžbe i traĹženja manjeg rasta pla a. Na sjednici je jednoglasno prihva ena odluka o izradi urbanisti -

Sjednici Vije a op ine Strahoninec prisustvovala je i ravnateljica Dje jeg vrti a Strahoninec kog plana ure enja sjeverozapadnog dijela poslovne zone u Strahonincu uz juĹžnu akove ku obilaznicu. P e inancirati vlasnik zemljiĹĄta, koje se planira urbanisti ki rijeĹĄiti, uplatom iznosa troĹĄkova izrade plana u op inski prora un, a temeljem me usobnog sporazuma. dluka o pove anju cijena dimnja arske

usluge s 45 na 50 kuna tako er je jednoglasno prihva ena. Na 29. sjednici usvojena je jednoglasno odluka o imenovanju lanova StoĹžera zaĹĄtite i spaĹĄavanja op ine Strahoninec. StoĹžer zaĹĄtite i spaĹĄavanja stru no je i operativno tijelo koje pruĹža pomo i priprema akcije zaĹĄtite i spaĹĄavanja, a aktivira se

kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesre e. Na elnik stoĹžera op ine je Vladimir ur ec, a lanovima su imenovani Vladimir ur ec, Branka Ben ik, Dalibor Ĺ tajerec, asna Kreslin - Cmre njak, Nenad Topli anec, Franjo Dolar, Predrag Topli anec te Franjo Lehkec, mla i. (H. e ar)

OP INSKO VIJE E Gornji Mihaljevec

Osnovan Savjet potroĹĄa a Na svojoj 20. sjednici p insko vije e Gornji Mihaljevec osnovalo je Savjet potroĹĄa a javnih usluga za podru je op ine Gornji Mihaljevec. Predsjednikom Savjeta imenovan je osip Cvetkovi , dok su lanovi Darko Horvati , osip Petkovi , vonko aklin i Marina elinek.

skladu sa zakonskim izmjenama, Vije e je za na elnika StoĹžera zaĹĄtite i spaĹĄavanja imenovalo Borisa esmana, zamjenika op inskog na elnika.

p ina prihva a pokroviteljstvo nad susretom oldtimer klubova koji e se 26. srpnja jednim dijelom odrĹžati i u Dragoslavec Bregu. (sm)

OP INA Kotoriba

PoloĹžili vijence i zapalili svije e

lanovi kotoripskog Poglavarstva i Vije a poloĹžili su vijence i zapalili svije e za Ĺžrtve stradale u N B-u i Domovinskom ratu. Sje anje na Ĺžrtve obnovili su povodom Dana antifaĹĄisti ke borbe i Dana drĹžavnosti. a Ĺžrtve faĹĄisti kog terora vijenac je poloĹžen podno Spomen plo e koja se nalazi na zgradi KnjiĹžnice i itaonice Kotoriba. Tamo

su vijenac poloĹžili i lanovi Foruma mladih SDP-a Kotoribe. Dan prije Dana drĹžavnosti, vijenac je poloĹžen na grob BoĹžidara Mar etka. n je Ĺžrtva Domovinskog rata, a Ĺživot je izgubio u dvadeset drugoj godini Ĺživota. Svoj Ĺživot za Domovinu dao je u rujnu 1995. godine na ratiĹĄtu kod gulina. A.FuĹĄ

OBILJEĹ˝AVANJE Dana antifaĹĄisti ke borbe u NedeliĹĄ u

PoloĹženi vijenci povodu obiljeĹžavanja Dana antifaĹĄisti ke borbe, 22. lipnja, Savez boraca op ine NedeliĹĄ e, druga umirovljenika NedeliĹĄ e i izaslanstavo p inskog vije a i Poglavarstva poloĹžili su vijenac kod spomenika borcima stradalima u Drugom svjetskom ratu, koji se nalazi u srediĹĄtu NedeliĹĄ a. Franjo Pintari , jedan od preĹživjelih boraca i antifaĹĄista, obratio se prisutnima i kazao kako je nakon rata s podru ja op ine NedeliĹĄ e u Savez boraca bilo uklju eno 46 lanova, i da je svake godine sve manje onih koji se prisje aju doga aja koji su zapo eli u ĹĄumi Brezovica kod Siska prije 57 godina. Nakon toga okupljeni su poloĹžili vijenac i kod spomen - biste Mirka Bukovca, narodnog heroja iz NedeliĹĄ a.

Povodom obiljeĹžavanja Dana antifaĹĄisti ke borbe poloĹžen je vijenac kod spomenika borcima stradalima u Drugom svjetskom ratu

OBILJEĹ˝EN DAN DRĹ˝AVNOSTI u NedeliĹĄ u

DJE JI VRTI Bambi

Malene P elice na prvom izletu

PoloĹžen vijenac i zapaljene svije e

Topli ljetni dan skupina djece P elice iz Dje jeg vrti a Bambi, vo ena odgajateljicom vanom Pe arko, iskoristila je za izlet u o aravaju i okolicu seoskog turizma Gori anec u Svetom Martinu na Muri. Djeca su uĹživala u

povodu Dana drĹžavnosti 25. lipnja u NedeliĹĄ u je poloĹžen vijenac te su zapaljene svije e kod spomenika poginulima i stradalima u Domovinskom ratu. Vijenac je poloĹžilo izaslanstvo

p inskog vije a predvo eno pred-

razgledavanju Ĺživotinja, divila se vodi, a kad su se umorila, sakrila su se u hladu restorana te uĹživala u blagodatima starinske hrane. Na kraju su ih doma ini po astili sladoledom. Puni novih doĹživljaja krenuli su ku i. (BM )

Nakon igre slijedio je odmor u hladovini i slikanje za uspomenu

sjednikom Mladenom Horvatom i njegovim zamjenicima Ĺ˝eljkom Kacunom i Laslom Taka em te

p inskog poglavarstva na elu sa zamjenikom na elnika Vitomirom Kiri em i lanovima Vladimirom Topolnjakom i Stjepanom Novakom.

z njih, polaganju su bili nazo ni i predstavnici braniteljske udruge Saveza antifaĹĄisti kih boraca i politi kih stranaka. Predsjednik p inskog vije a Mladen Horvat pozvao je nazo ne da ne zaborave Ĺžrtvu hrvatskih

branitelja i stradalnika i svih onih koji su se suprotstavili pokuĹĄaju oduzimanja slobode samostalnoj i nezavisnoj epublici Hrvatskoj. Po ast hrvatskim braniteljima nazo ni su iskazali i minutom ĹĄutnje.

Predsjednik Op inskog vije a Mladen Horvat pozvao je nazo ne da ne zaborave Ĺžrtvu hrvatskih branitelja i stradalnika

KROZ ME I URJE

1. srpnja 2008.

NK RUDAR Mursko SrediĹĄ e

NASTAVLJENO SLAVLJE u povodu Dana op ine Dekanovec

Udruge zahvalile Op ini izloĹžbom, kulturnim i sportskim priredbama nedjelju 22. lipnja nastavljena je sredinom svibnja zapo eta proslava Dana op ine Dekanovec koja je utemeljena prije jedanaest godina te je jedna od najmanjih op ina u Hrvatskoj kako prostorno, zauzima svega 6 kilometara kvadratnih, tako i po broju stanovnika, kojih je trenutno 832. TamoĹĄnja udruga Ĺžena u Domu kulture u Dekanovcu uprili ila je izloĹžbu vrijednih rukotvorina svojih lanica. Bilo je tu raznih naĹĄivenih i heklanih stolnjaka, slika, skulpturica, minijatura izra enih od slame i drva. Posebno su dojmile lutke koje je u me imursku narodnu noĹĄnju odjenula Ana Mesarek, a nisu neopaĹženo proĹĄle ni maske poznatih Hrvata i Hrvatica koje su djelo Stjepana Krnjaka. istom prostoru odrĹžana je i priredba u povodu proslave Dana op ine, a ujedno i 120. obljetnice ro enja Florijana AndraĹĄeca. Nastupili su u enici PĹ Dekanovec, MaĹžoretkinje iz Do-

Donatori pomogli klubu

vih dana vrlo je Ĺživo u Ĺ oderki kod igraliĹĄta NK udar. Dok lopte i mreĹže miruju, a igra i su na odmoru, agilna prava kluba na elu s predsjednikom DraĹženom Srpakom, latkom Bekom i Damirom Cilarom okupila je ekipu koja je postavila nadstreĹĄnicu te tlakovce ispred svla ionica i klupskih prosto-

rija. Tvrtke Te Prom, Quadro i Neimar donirale su materijal i radnike i tako klubu podarile skoro etrdeset tisu a kuna vrijedne i funkcionalne stvari. prava vjeruje kako e nogometaĹĄi i publika to znati prepoznati i pruĹžati bolju igru i u ve em broju dolaziti na utakmice, sada u znatno kvalitetnije okruĹženje. (S. Mesari )

FolkloraĹĄi i tamburaĹĄi KUU-a â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? iz NedeliĹĄ a u punoj spremi, bez obzira na vru inu maĹĄinca, Dekanovske golubice, Stjepan Krnjak, Milan Miri i Cecilija Marka . Publici se predstavio i Gusti Draksar u pratnji Limene glazbe iz Dekanovca, a nastupili su i gosti iz NedeliĹĄ a â&#x20AC;&#x201C; folkloraĹĄi i tamburaĹĄi K -a â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;?.

MjeĹĄtani su se unato velikoj vru ini u velikom broju odazvali ovoj priredbi. Svoj doprinos slavlju dale su mjeĹĄtanke Dekanovca sklone sportu. kasno popodnevnim satima odigrale su prijateljsku nogometnu

GRAD MURSKO SREDIĹ E posve uju ulicu hrvatskom branitelju

Ulica Dragutinu Kodbi - Gecu Nova ulica spojit e ulice Marka Kova a (kod obiteljske ku e MoĹĄmondor) i Rade Kon ara (kod obiteljske ku e Mijulkov), a prolazit e poljem i livadama iza Poljske ulice i Kolodvorske ulice. Nakon osipa Ĺ ajnovi a, joĹĄ jedan poginuli hrvatski branitelj Domovinskog rata, iz Murskog SrediĹĄ a, dobit e ulicu. edna nova ulica koja bi se uskoro trebala otvoriti nosit e ime po Dragutinu Kodbi - Gecu, vitezu koji je brane i

domovinu od srpskih pobunjenika i NA poginuo 12. srpnja 1992. godine u Bosanskoj posavini kod Donjih Andrijevaca u 32. godini Ĺživota.

otvaranju nove ulice s vlasnicima parcela razgovarali su zamjenik gradona elnika DraĹžen

Srpak, predsjednik VM -a Mursko SrediĹĄ e Marijan Kutnjak i pro elnik pravnog odjela za komunalne djelatnosti gor DvanajĹĄ ak. Vlasnicima je dana mogu nost ustupanja dijel(ov)a svoje privatne parcele, s naglaskom da ako gube cijelu ili ve i

utakmicu s poznanicama iz ma arskog Muraszmenyea.

drĹžana je i pokazna vatrogasna vjeĹžba kojom je DVD Dekanovec ponovno uvjerio mjeĹĄtane kako je spreman za svaku intervenciju. (D.Mihoci)

dio parcele bit e inancijski obeĹĄte eni. Na trasi budu e ulice nalazi se 66 parcela koje su u vlasniĹĄtvu 139 vlasnika. Do sada je suglasnost dalo tridesetak vlasnika, a akcija prikupljanja se nastavlja. potrebi i na inu otvorenja, odnosno izgradnje nove ulice u ponedjeljak je raspravljalo i Gradsko poglavarstvo. druga hrvatskih branitelja i veterana Domovinskog rata ogranak Mursko SrediĹĄ e podupire prijedlog imenovanje ulice po njihovom poginulom braniteljsku, a gra ani pak Ĺžele novu ulicu kojom bi se rasteretio dio prometa u isto nom dijelu grada. (S. Mesari )

GRADSKI KOTLI Grada Mursko SrediĹĄ e

Lova ki bogra i Kalinkin borĹĄĹž najtraĹženiji Ĺ D Mura Mursko SrediĹĄ e na Dan hrvatske drĹžavnosti organizirao je kuhanje â&#x20AC;&#x153;gradskog koltli aâ&#x20AC;?, koje je odrĹžano pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva, iji je predstavnik latko Bek sudionicima podijelio namirnice i â&#x20AC;&#x153;fortofeâ&#x20AC;? te nadgledao priredbu. z jezerce na ribnjaku aleĹĄ e posloĹžilo se 14 ekipa, od LD-a ec, DruĹĄtva Ĺžena, PD-a Bundek, druge Kalinka, Ĺ D-a Mura, Ĺ K-a Mursko SrediĹĄ e i drugih.

Udruga Kalinka kuhala je klasi no, na drva i uz votku

Lovci su kuhali gulaĹĄ od divlja i

Kako nije bilo sluĹžbenog izbora ili proglaĹĄenja pobjednika a, ako je suditi po praznim koltli ima na kraju priredbe, moĹže se ustvrditi da je sve jelo bilo jako ukusno. NajviĹĄe ljudi okupljalo se oko Kalinki - prelijepih uskinja i krajinki, kod DruĹĄtva Ĺžela i lovaca. Ĺ D Mu-

ra i njegovi elnici Branko Vrtari , Nenad urini , Stjepan Lisjak i Ĺ˝eljko ob zasluĹžuju sve pohvale za ideju i realizaciju â&#x20AC;&#x153;gradskog kotli aâ&#x20AC;?, a uz Dan hrvatske drĹžavnosti bio je to jedini organizirani skup u gradu. (S. Mesari )

FINANCIJSKA POMO Ĺžupanije

Za teku e pomo i namijenjeno gotovo 2 milijuna kuna

d 25 jedinica lokalne uprave i samouprave, ak njih 14 zadovoljava kriterije za dodjelu sredstava teku e pomo i koje je Poglavarstvo Me imurske Ĺžupanije duĹžno raspodijeliti op inama i gradovima iji prora unski prihod po stanovniku ostvaren u 2006. godini ne prelazi iznos od tisu u kuna. Ĺ˝upanija e tako op inama i gradovima na ime teku e pomo i isplatiti ukupno 1,987.460 kuna. NajviĹĄe od tog iznosa, neĹĄto viĹĄe od 266 tisu a kuna, bit e upla eno Gradu Mursko SrediĹĄ e, a

najmanje, neĹĄto viĹĄe od 64 tisu e kuna, dobit e op ina Donji Vidovec. Na sredstva teku e pomo i mogu ra unati joĹĄ i op ina Belica, DomaĹĄinec, Donja Dubrava, Kotoriba, Mala Subotica, rehovica, Podturen, Selnica, Sveta Marija, Sveti uraj na Bregu, Sveti Martin na Muri te VratiĹĄinec.

ne su duĹžne pravnom odjelu za gospodarstvo Me imurske Ĺžupanije dostaviti zahtjeve i programe za koje e potroĹĄiti odobrena sredstva. (D.Mihoci)

K "# M$ % '$

1. srpnja 2008.

PROSLAVLJEN Dan op ine Gori an

Gori an ide naprijed Sve anom sjednicom Op inskog Vije a i Poglavarstva u petak 27. lipnja po elo je trodnevno slavlje u povodu Dana op ine Gori an. Tim povodom u op inskoj vije nici okupio se velik broj uzvanika, me u kojima saborske zastupnice Dragica Zgrebec i Nadica Jelaš. Sve anosti su nazo ili na elnici donjome imurskih op ina, gradona elnik Preloga te po prvi put gradona elnik Gori anu susjednoga ma arskog gradi a Letenya s kojim se ponovno uspostavlja prisnija suradnja. Na dugu povijest Gori ana, mjesta koje se u povijesnim vrelima prvi put spominje 1478. godine, upozorio je predsjednik Op inskog vije a Stjepan Ribari , naglašavaju i da je Gori an danas mjesto koje stoji uz bok razvijenijih op ina u Me imurju. - U protekle tri godine zajedni kim snagama izgradili smo naše mjesto koje iz dana u dan postaje

sve ljepše. Nastojimo to u initi besprijekorno savjesno, te vjerujemo da emo i u budu nosti mo i ra unati jedni na druge te doprinijeti još boljem radu, poru io je Ribari . Nabrajaju i u injeno u protekle tri godine, istaknuo je uz ostalo da je Op ina kupila poslovni prostor na grani nom prijelazu, te poslovni prostor u sklopu Doma kulture, da je osnovano op insko komunalno poduze e GORINKA koje održava 13 grani nih prijelaza na podru ju RH, trenutno zapošljava 22 ljudi te je svoj prvi ro endan do ekalo s pozitivnim poslovanjem. Kazao je da je izra en glavni projekt za kanalizaciju, te je prihva en idejni projekt za izgradnju sportske dvorane. - Op ina Gori an ima razloga slaviti jer ovogodišnje Ivaje do ekujemo u još ljepšem, ugodnijem i naprednijem Gori anu. U godinu dana uspjeli smo realizirati mnogobrojne projekte koje smo uvrstili u program rada Op inskog pogla-

varstva. Prilago avamo se željama i potrebama naših gra ana. U tom pogledu držimo se na ela da život piše naše programe, a ne programi život, te je istodobno svaki problem ili poteško a naših gra ana naša zajedni ka briga. Imamo razloga za zadovoljstvo, ali jednako i za nezadovoljstvo. esto se borimo s nerazumijevanjem, birokracijom, politikanstvom, neradom, koje svojom upornoš u ipak savladavamo. Posebno sam ponosan što smo u proteklih godinu dana uspješno nastavili s našom socijalnom politikom, gospodarskim, komunalnim i prometnim investicijama, poru io je op inski na elnik Mario Mohari .

Dodijeljena priznanja op ine Na sve anoj sjednici zaslužnim pojedincima dodijeljene su godišnje nagrade, visoka javna priznanja op ine Gori an.

Sve anoj sjednici prvi put nazo io je gradona elnik ma arskog Letenya s kojim Gori an obnavlja prijateljstvo (sjedi tre i slijeva)

Priznanje je primila Marijana Hranjec, znanstvena novakinja na Fakultetu za kemijsko inženjerstvo u Zagrebu. Predstavljaju i je, predsjednik Op inskog vije a Stjepan Ribari kazao je da je ta doktorica znanosti u posljednje dvije godine sintetizirala ak 29 novih kemijskih spojeva te je otkrila kemijski spoj koji zaustavlja diobu stanica tumora, pa je na tragu lijeku za rak, posebice kad je posrijedi rak debelog crijeva i guštera e, ali i dojke, te grli a maternice. Godišnja nagrada op ine Gori an dodijeljena je i Jurici Pavlicu, najmla em seniorskom prvaku u povijesti speedwaya, za osobit doprinos u promicanju sporta i rodnog Gori ana. Budu i da mladi zbog svojih natjecateljskih obveza nije mogao osobno primiti ovo priznanje, njega je preuzela njegova majka Marija. Osobno godišnju nagradu op ine Gori an primila je Jelena Ribi , aktivna lanica HKUD-a Gori an u kojemu djeluje od 1976. godine. Donedavno je bila i njegova dopredsjednica. Svoju veliku ljubav prema kulturnoj baštini Gori ana godinama prenosi na mlade naraštaje i zato je zaslužila ovo priznanje. Najve e od svih priznanja – nagrada za životno djelo – ove je godine dodijeljeno Katarini Vahtari - Lovren ak, u iteljici iz Gori ana koja je mnoge generacije podu avala ruskom jeziku, ali i plesu. Od 1998. godine predano djeluje u Udruzi Mažoretkinje ija je umjetni ka voditeljica, trenerica, koreografkinja, scenografkinja i kostimografkinja. - Svojim predanim radom Katarina Vahtari - Lovren ak pronijela

na obe ao da e ulica biti as altirana. S obzirom na to da je tada najavio da e se to dogoditi najkasnije do 1. svibnja, a obe anje, doduše, zbog objektivnih razloga, nije ispunjeno, stanari tog dijela Oporovca glasno su negodovali. Valja kazati da je Grad Prelog uložio 330 tisu a kuna u izgradnju prometnice širine 5 metara, a dužine 361 metar. Radove je izvela akove ka Tegra iji su djelatnici uredili i kolne prilaze, a djelomi no i odvodnju oborinskih voda. (d.m.)

mise položeni su vijenci i zapaljene svije e kod spomenika branitelju Krešimiru Madi u u ukovcu, iju je obitelj obišao gradona elnik Glavina. Vijenci su položeni i podno spomenika Domovinskom ratu u

Izložba, koncerti, priredbe Ovogodišnja proslava Dana op ine Gori an bila je ispunjena

Prelogu, te u Oporovcu uz spomen - plo u branitelju Ivanu Soka u. Gradona elnik Glavina prigodno je govorio o zna aju Dana državnosti i o Domovinskom ratu, prisje aju i

mnogobrojnim doga anjima. U op inskoj vije nici izlagali su likovni umjetnici iz Gori ana, HKUD Gori an poklonio je mjestu priredbu, priredba na kojoj su se predstavile mnoge mjesne udruge održana je nakon sve ane sjednice u petak, a u subotu 28. lipnja održana je Smotra mažoretkinja. Budu i da je DVD Gori an istodobno obilježavao 120. obljetnicu osnutka i djelovanja, i on se svojim slavljem uklju io u proslavu Dana op ine. Tijekom proslave Dana op ine održano je i niz nastupa glazbenika, a sve je završeno zanimljivim koncertom sjevera i juga, popularnoga me imurskog Žige s Bandistima i dalmatinskog Mucala. (D.Mihoci)

Zbor HKUD-a Gori an uveli ao je sve ano slavlje u povodu Dana op ine

U enike osnovnih i srednjih škola koji su na županijskim natjecanjima i smotrama tijekom ove školske godine osvajali prva mjesta Me imurska županija nagradila je sada ve tradicionalnim jednodnevnim izletom. Put Plitvi kih jezera i Rastoka po etkom lip-

Obilježen Dan državnosti

U povodu Dana državnosti izaslanstvo Grada Preloga sudjelovalo je na svetoj misi zahvalnici u župnoj crkvi Svetog Roka u Draškovcu gdje je misno slavlje predvodio draškove ki župnik vl . Mato Voni . Nakon

je ime Gori ana cijelom Hrvatskom, Europom, pa ak i svijetom. Svoj rad okitila je mnogim peharima i medaljama, a cijeli svoj život posvetila je radu s djecom, istaknuto je u obrazloženju. U ime laureata na primljenim priznanjima rije i zahvale uputila je dobitnica nagrade za životno djelo. Osvr u i se na priznanje koje je sama primila, naglasila je da svih njezinih postignu a u mažoret plesu ne bi bilo da nije mnoštva djece koja su ga zavoljela i predano trenirala. Istaknula je i nesebi nu potporu njihovih roditelja, ali i cijelog mjesta, a posebice podršku svoga supruga.

Županija izletom po astila najbolje u enike

Asfaltirana ulica u Oporovcu Nakon desetlje a ekanja, moljakanja, inzistiranja, pa ak i prijete ih tonova mještana Oporovca, stanari ulice na ulazu u mjesto iz smjera Draškovca napokon su do ekali njeno as altiranje. Donedavno makadamski put u utorak 24. lipnja presvu en je as altnim zastorom, zbog ega se u Oporovcu slavilo te se naveliko hvalilo prelošku gradsku vlast na elu s gradona elnikom Dragutinom Glavinom. On je stanarima na prošlogodišnjem zboru gra a-

Laureati godišnjih priznanja u društvu na elnika (slijeva) i predsjednika Op inskog vije a (zdesna)

se svih branitelja koji su dali živote u razdoblju stvaranja Hrvatske. Dirljivim rije ima utjehe obratio se i obiteljima i rodbini poginule dvojice branitelja s podru ja Grada Preloga. (D.M.)

nja uputilo se više od 250 u enika i 40-ak mentora. Izlet je organizirao Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport Me imurske županije, a Me imurska županija za to je izdvojila 70 tisu a kuna. (D.M.)

K "# M$ I '$

1. srpnja 2008.

11 DANI op ine Donji Vidovec

GRADSKI VIJE NICI odbacili i poslali na doradu odluku o komunalnom redu

Odluka je loĹĄa i teĹĄko provediva Na sjednici Gradskog vije a Grada Preloga, odrĹžanoj u ponedjeljak 23. lipnja, povela se zanimljiva i opĹĄirna rasprava vezana uz prijedlog odluke o komunalnom redu. - OduĹĄevljen sam ĹĄto imate toliko primjedbi i odli nih ideja, poru io je Ljubomir Kolarek, predsjednik Gradskog vije a Grada Preloga, predlaĹžu i vije nicima da sve svoje primjedbe dostave u Ured Grada kako bi ova odluka ponovno proĹĄla potrebnu proceduri i stigla na jednu od sljede ih sjednica Vije a. Vije nici su opravdano naglaĹĄavali kako neke odredbe iz preloĹžene odluke o komunalnom redu nemaju smisla, niti pak puno veze sa stvarnoĹĄ u. Tako je, primjerice, vije nik Marijan Glavina me u ostalim upozorio na jedan od lanaka odluke koji govori da e komunalni redar narediti obnovu pro elja koja su u derutnom stanju a, ukoliko vlasnik ku e ne uredi fasadu, to e u initi Grad o njegovu troĹĄku. Vije nik Glavina je upozorio da ljudi ne obnavljaju fasade ku a ne zato jer im to odgovara ve zato ĹĄto za to nemaju novca. - A ako ga nemaju, kako emo onda mi naplatiti ure enje njihovih fasada, pitao je vije nik Glavina, kojega je zanimalo kako e se to primijeniti na zgradu koja je u susjedstvu Gradske uprave, a koja

je u fazi raspadanja. Pritom je Grad njen vlasnik. Vije nik je joĹĄ dodao da je provedba velikog dijela odluke o komunalnom redu na klimavim nogama, a da je sama odluka loĹĄa jer je teĹĄko provediva. S njim se sloĹžilo mnoĹĄtvo vije nika, od kojih je zapravo Dejan Ro ak potaknuo ovu raspravu.

za to nije dobio potrebnu suglasnost nadleĹžnog Ministarstva. Gradona elnik je to opovrgnuo isti u i pritom kako je poslovanje Grada solventno i da je proĹĄla godina zavrĹĄena s milijun kuna viĹĄka prihoda.

Prihva en prvi rebalans

Gradskoj tvrtki â&#x20AC;&#x153;Gospodarske zoneâ&#x20AC;? dana suglasnost i jamstvo za kredit

Gradsko vije e Grada Preloga prihvatilo je predloĹženi rebalans prora una. Nakon ovih prvih izmjena i dopuna prora un ostaje jednak po etnom planu od 26,840.000 kuna, no predloĹžene su promjene unutar prihoda i rashoda. Tako se, primjerice, planirani prihodi od poreza smanjuju za 50 tisu a kuna, u odnosu na ukupno planiranih 5,4 milijuna kuna. Me utim, izmjenama je planirano pove anje dotacija iz drĹžavnog i Ĺžupanijskog prora una te fondova, i to za 400 tisu a kuna. Za ak 3,4 milijuna kuna pove ana je stavka planiranih prihoda od prodaje imovine, dok je planirano zaduĹživanje od 4 milijuna kuna izbrisano iz prora una. - Ovo prihvatite kao jednu vrstu tehni kog rebalansa, poru io je vije nicima gradona elnik Glavina. Oporbenog vije nika Milana LogoĹžara zanimalo je zbog ega je Grad odustao od kreditnog zaduĹživanja, daju i na znanje kako misli da Grad

Na sjednici je dana suglasnost i jamstvo na kreditno zaduĹživanje gradske tvrtke â&#x20AC;&#x153;Gospodarske zoneâ&#x20AC;?. Ta e tvrtka uzeti kredit u iznosu od 3 milijuna kuna za potrebe izgradnje komunalne infrastrukture i ure enje Gospodarske zone Sjever. U raspravi o ovoj temi vije nik Milan LogoĹžar pitao je zbog ega tvrtki â&#x20AC;&#x153;Gospodarske zoneâ&#x20AC;? nedostaju sredstva te je naglasio kako ga smeta ĹĄto prilikom donoĹĄenja ovako vaĹžne odluke sjednici Vije a ne prisustvuje osoba koja zastupa tu tvrtku. Gradona elnik Glavina je objasnio: - Odlu ili smo da se ne emo zaduĹživati kroz prora un Grada, odbacili smo mogu nost uzimanja planiranog kredita jer smo uspjeli podmiriti sve svoje obveze. Tako smo, primjerice, u cijelosti isplatili vatrogasno vozilo, zbog ega smo, me u ostalim, namjeravali uzeti kredit. Budu i da se ne emo kreditno zaduĹživati, da smo sredstva koja smo imali, a koja bismo dali za ure-

Vije nik Marijan Glavina odluku o komunalnom redu nazvao je loĹĄom i teĹĄko provedivom enje Gospodarske zone Sjever, angaĹžirali u spomenute obveze, naĹĄa se tvrtka mora kreditno zaduĹžiti. Naravno, Ĺželimo li zapo eti projekt ure enja Gospodarske zone Sjever privesti kraju. U toj zoni imamo joĹĄ etiri gradiliĹĄta ukupne povrĹĄine 55 tisu a metara kvadratnih koja emo prodati, pa kreditnim zaduĹženjem baĹĄ niĹĄta ne dovodimo u pitanje. Osim toga, o ekujemo i dodatna sredstva iz Ministarstva gospodarstva, poru io je Glavina. (D.Mihoci)

Idu e godine nova ĹĄkola i proĹĄirenje ceste D. Vidovec â&#x20AC;&#x201C; D. Dubrava Uz katoli ku svetkovinu Svetog Vida, op ina Donji Vidovec slavi Dane op ine i svoga zaĹĄtitnika. OvogodiĹĄnje aktivnosti protkane su nizom sadrĹžajima vezanim uz sport, kulturu i vjerski karakter. U organizaciju manifestacije uklju ile su se donjovidovske udruge uz potporu op ine. Dani op ine zavrĹĄili su sve anom sjednicom Op inskog vije a i Poglavarstva koja je odrĹžana u Hotelu Golf. Na elnik op ine Josip Grivec tom je prigodom naglasio da op ina samostalno radi 15 godina. Pobrojao je najvaĹžnije investicije. U tih petnaest godina izvrĹĄena je sanacija crkve, izgra ena je pjeĹĄa ko-biciklisti ka staza kroz mjesto, otvoreno je 40 novih radnih mjesta u prostorijama Vatrogasnog doma, a po etkom godine Donji Vidovec proglaĹĄen je turisti kim mjestom ĹĄto otvara nove razvojne putove i osnivanje Turisti ke zajednice. Unatrag godinu dana izvrĹĄena je modernizacija cestovne infrastrukture i to uz potporu Fonda za regionalni razvoj. Radovi e koĹĄtati viĹĄe od 700 tisu a kuna. ProĹĄle je godine sanirano kompletno kroviĹĄte Doma kulture, a gotovi su i

idejni projekti za izgradnju kanalizacijske mreĹže. Grivec je istaknuo da projekte podupiru me imurski i drĹžavni prora un, spomenuvĹĄi vrlo dobru suradnju s donjome imurskim op inama i Gradom Prelogom. Planirati treba dugoro no, rekao je na elnik, a ove godine je prioritet ure enje Poduzetni ke zone Jug. Cesta prema zoni postoji, no potrebno je rijeĹĄiti imovinsko â&#x20AC;&#x201C; pravne odnose. Sve anoj sjednici nazo ila je potpredsjednica Vlade RH ur a AdleĹĄi . Potvrdila je da je drĹžavna cesta D-20 dionica Donji Vidovec â&#x20AC;&#x201C; Donja Dubrava ove godine uĹĄla u program, o ekuje se izrada projekata i idu e bi se godine krenulo u proĹĄirenje spomenute dionice. Me imurski Ĺžupan Josip Posavec najavio je ove godine projektnu dokumentaciju za izgradnju nove podru ne ĹĄkole u Donjem Vidovcu jer je Ĺžupanija osigurala sredstva za taj projekat. U novu ĹĄkolu mali Donjovidov ani, prema najvama Ĺžupana, trebali bi krenuti po etkom ĹĄkolske godine 2009./2010. Za zabavni dio programa bio je zaduĹžen akademski glazbenik Martin Srpak. (A.FuĹĄ)

DONJI VIDOVEC

POGLAVARSTVO op ine Kotoriba

Vrti do daljnjega ne e poskupjeti Pred kotoripskim poglavarima naĹĄla su se izvjeĹĄ a o radu i poslovanju Dje jeg vrti a i KnjiĹžnice i itaonice Kotoriba za 2007. godinu. Na kraju protekle godine u Dje ji vrti bilo je upisano 54 djece. Rad u vrti u organiziran je u dvije skupine, mla u i stariju. Ekonomska cijena boravka djece u vrti u je za 6-satni boravak 800,00 kuna, a za 10-satni program 1.000,00 kuna. Omjer inanciranja nije se mijenjao od osnivanja vrti a i iznosa 60% ekonomske cijene pla a op ina, a 40% roditelji. Vrti je proteklu godinu poslovao pozitivno, pa na elnica BlaĹženka ZvoĹĄec najavljuje da nema potrebe mijenjati omjer inanciranja ili pak pove ati ekonomsku cijenu vrti a jer se i ove godine o ekuje jednak broj djece. Od ve ih investicija treba napomenuti da su proĹĄle godine izvrĹĄeni soboslikarski radovi na obnovi fasade i stolarije te je obavljeno bruĹĄe-

nje i lakiranje parketa. Za te je radove iz vrti kog prora una izdvojeno neĹĄto manje od 30 tisu a kuna. Pozitivno poslovanje u 2007. godini ostvarila je i KnjiĹžnica i i taonica Kotoriba. U izvjeĹĄ u je vidljivo da je u knjiĹžnicu u lanjeno 263 lana, od ega je njih 182 u enika i studenata, a brojka od 81 lana otpada na odrasle osobe. ProĹĄle je godine za nabavu knjiĹžnog fonda od Ministarstva kulture dobiveno 30 tisu a kuna, a isti iznos za tu namjenu dala je i op ina Kotoriba. zvrĹĄena je adaptacija sanitarnog vora za koju je resorno ministarstvo dalo 100 tisu a kuna, op ina Kotoriba 35 tisu a. JoĹĄ 30 tisu a od strane ministarstva utroĹĄeno je za nabavu namjeĹĄtaja i potrebnih aparata i 5 tisu a kuna za kupnju informati ke opreme. Ovakva izvjeĹĄ a proslije ena su Op inskom vije u na prihva anje.

Nakon provedenog postupka javne nabave, lanovi Poglavarstva odabrali su najpovoljniju ponudu za izgradnju prometnice u Poduzetni koj zoni Jug. Pristigle su tri ponude, a najpovoljniju je bila ponuda Bistre d.o.o. iz ur evca u iznosu od 157.880,00 kuna plus pdv. Radi se dijelu prometnice u duĹžini oko 100 metara, a novac za spomenute radove osiguralo je Ministarstvo gospodarstva. Op ina Kotoriba raspisala je natje aj za dodjelu subvencija u poljoprivredi na podru ju op ine Kotoriba u 2008. godini. Dodjela bespovratnih nov anih sredstava(subvencije) za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljiĹĄta, nabavu sistema za navodnjavanje poljoprivrednih kultura te nabavu vo nih sadnica bit e prema odre enom pravilniku. Radi se o 1.500,00 kuna po jednom hektaru zemljiĹĄta kupljenog u svrhu okrup-

njavanja postoje ih parcela kupnjom susjednog zemljiĹĄta ili zamjenom susjednog zemljiĹĄta, subvencionirat e se 30% vrijednosti sistema za navodnjavanje ÂŤkap po kap%, odnosno 20% vrijednosti sistema za navodnjavanje ÂŤtifonÂť i dvije kune po komadu sadnica, osim za sadnice oraha za koju subvenciju iznosi 20,00 kuna po komadu. Krajni rok za prijavu na natje aj s potrebnom papirologijom je 15. studeni ove godine, a za te je namjene u prora unu osigurano 50 tisu a kuna. Poglavari Kotoribe raspravljali su i o prvim ovogodiĹĄnjim izmjenama i dopunama prora una. Prihodovna strana smanjena je za skoro 6 milijuna kuna. Smanjenje se odnosi najve im dijelom na planirano kreditno zaduĹživanje u iznosu od 5 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije koje je bilo planirano putem SAPARD programa. Novi prora un sada iznosi 9.989.348,00 kuna. (A.FuĹĄ)

ur a AdleĹĄi za slobodu op inskim ograncima u biranju partnera Potpredsjednica hrvatske Vlade i predsjednica liberala ur a AdleĹĄi boravila je u ponedjeljak 23. lipnja u Me imurskoj Ĺžupaniji te uveli ala sve anu sjednicu Op inskog vije a Donjeg Vidovca koji obiljeĹžava Dane op ine. Govore i o predstoje im izborima, ona je najavila da e srediĹĄnjica HSLS-a na sljede im lokalnim izborima, u duhu liberalizma, Ĺžupanijskim, op inskim i gradskim strana kim ograncima prepustiti odluku o mogu im koalicijama.

DAN OĹ Kotoriba

DRUĹ TVO NaĹĄa djeca Donji Vidovec

Kad se male ruke sloĹže

Proslavili deseti ro endan

U Domu kulture u Kotoribi odrĹžana je zavrĹĄna priredba OĹ Kotoriba povodom Dana ĹĄkole. Na oproĹĄtaju od joĹĄ jedne ĹĄkolske godine u enici i njihovi u itelji prikazali su kolaĹžni zabavni program u kojem su sudjelovali: mali i veliki zbor, folklorna, dramska,

recitatorsko â&#x20AC;&#x201C; scenska i ritmi ka grupa. Nagrada za prikazano bio im je pljesak njihovih roditelja, baka, djedova i svih koji vole dje je stvaralaĹĄtvo. Ravnateljica ĹĄkole SnjeĹžana MatoĹĄ,prof. iznijela je presjek ĹĄkolskog rada, aktivnosti i uspjeha u enika i njihovih mentora na u eni -

kim natjecanjima. Za svoje uspjehe prigodnim poklonima nagra eni su u enici i mentori, a ravnateljica je rekla da je svima najve a nagrada nova ĹĄkola i sportska dvorana koje su dobile uporabnu dozvolu te se eka raspisivanje natje aja za opremanje. (A. FuĹĄ)

Na sve anoj sjednici koja je odrĹžana u Domu kulture, donjovidovsko DruĹĄtvo naĹĄa djeca proslavilo je desetu godiĹĄnjicu aktivnog rada. Prema rije ima predsjednice Darinke Ĺ˝emli druĹĄtvo je osnovano 1998. godine, a idejni za etnik bio je u itelj Ljudevit Fundak koji je na sjednici proglaĹĄen po asnim predsjednikom. Danas u druĹĄtvu radi 80 aktivnih lanova. Kroz razne aktivnosti, radionice i manifestacije u tih deset godina okupljali su djecu i roditelje osmiĹĄljavaju i raznolike sdrĹžaje. Sudjeluju u ljetnim dje jim igrama u koje su uklju ena djeca iz etiri najisto nije op ine Me imurja, organiziraju kestenijadu, dje ji faĹĄenk, boĹži nu priredbu, izlete i druĹženja, akcije sakupljanja starog papira i stakla te kroz radionice poti u dje je stvaralaĹĄtvo. Pred-

sjednica isti e vrlo dobru suradnju s djecom iz ma arskog FiĹžehaza, PĹ Donji Vidovec, tamoĹĄnjim dje jim vrti em, svim udrugama i op inom Donji Vidovec. Posebna priznanja uru ena su lanovima koji su u druĹĄtvu od samog po etka: Ljudevitu i Katarini Fundak, Ĺ tefaniji Matulin, Katarini Matulin, Josipu

Op inski na elnik Josip Grivec izjavio je kako unato malom prora unu i broju stanovnika op ina uspijeva realizirati sve kapitalne projekte, pri emu je prioritet ure enje prometne i komunalne infrastrukture, ure enje gospodarske zone jug i osnivanje lokalne turisti ke zajednice. Grivec je jedan od rijetkih op inskih na elnika u Hrvatskoj koji je joĹĄ od po etka hrvatske samostalnosti na duĹžnosti elnika jedinice lokalne samouprave. (VH)

Grivecu i Miri Pongrac. Zahvalnice su predane sponzorima, dok je odlukom druĹĄtva Dje jem vrti u Donji Vidovec dodjeljena nov ana donacija u iznosu od dvije tisu e kuna. Nakon sve ane sjednice u Sportskom parku Kalanica odrĹžani su sportski susreti lanova, djece i roditelja. (A.FuĹĄ )

K "# M$ % '$

1. srpnja 2008.

DVD DONJA DUBRAVA

Obilježena 120. obljetnica Stolje e i dvadeset ljeta u radu jedne udruge veliki je doga aj, a kada je on protkan humanoš u tada njegova obljetnica dobiva svu svoju veli inu. Upravo 120 godina rada proslavili su u dva dana donjodubravski vatrogasci. Program proslave zapo eo je svetom misom i sve anom sjednicom. Društvo je osnovano 15. Pomali, kaj si roditelji primeju vože v roke

OSNOVNA ŠKOLA Mursko Središ e

Mali maturalac U enici 4. a razreda Osnovne škole Mursko Središ e, ija je razrednica Lidija Vuri, posljednji su dan školske godine 2007./08. proveli na središ anskom ribnjaku Zaleš e. Posljednji put bili su kao jedan razred, jer od jeseni kre u u razli ita odjeljenja 5. razreda. Igrali su se, družili i uživali u roštilju i kola ima koje su im pripremili njihovi roditelji. Mali maturalac ugodnijim su im u inili Bojan, Rajko, Robert i

Dražen, dio ekipe roditelja koji su na roštilju pripremili jela koja je donirala mesnica “Hoblaj Tradde” iz Murskog Središ a. Nije roditeljima to bilo naporno jer su se stalno krijepili Stubi arovim i Ben ikovim odli nim vinima. Je li bilo previše, ne znamo. Znamo samo da su ih djeca u povla enju užeta pobijedila. S lijepim uspomenama djeca kre u u viši razred, a u iteljica Lidija pak do ekuje neke nove klince iz vrti a. (S. Mesari )

velja e 1888. godine na poticaj bra e Hirschler. Osnovano je pod geslom «Vatru gasi – brata spasi». Uz veliku potporu mještana, ali i privrednih subjekata, sagra en je 1975. godine novi Vatrogasni dom koji je ove godine temeljito obnovljen. DVD Donja Dubrava danas u svojim redovima okuplja 72 aktivna odrasla lana i 40 lanova vatrogasne mladeži i svi su

oni u svakom trenutku spremni prisko iti u pomo . Predsjednik društva je Zlatko Ljubek, zapovjednik je Vladimir Žini , poslove tajnika obnaša Tihomir urni , dok je za blagajnu zadužen Mario Lisjak. Vatrogasci Donje Dubrave posjeduju odgovaraju u opremu, a treba izdvojiti dva navalna i jedno transportno vozilo i 22 kompleta zaštitnih odijela. Prošle je godine

društvo proglašeno najboljim u županiji u svojoj kategoriji, što je prvi takav slu aj otkako se bodovanje obavlja. U nedjelju je održan

mimohod i sve ana proslava uz kulturno umjetni ki program u kojem su sudjelovali lanovi KUDa Selja ka sloga iz Donje Dubrave. estitara je bilo mnogo ak i iz njema kog Hardegsena, došli su predstavnici 26 vatrogasnih društava i elnici VZMŽ, a lanovima, sponzorima i svima koji pomažu rad društva uru ena su priznanja i zahvalnice. Od strane HVZ dopredsjednik Ivica Glas uru io je donjodubravskim vatrogascima Povelju Mirka Kolari a, dok je dugogodišnji lan uro Hraš anec primio nagradu za životno djelo Povelju ure Deželi a. A. Fuš

KULTURNI DOM u Lendavi

Priznanja polaznicima škole hrvatskog jezika Na prigodnoj sve anosti u Kulturnom domu u Lendavi (Slovenija), održanoj u petak 21. lipnja, me imurski župan Josip Posavec podijelio je priznanja polaznicima fakultativne nastave iz hrvatskog jezika u Lendavi. Priznanja je primilo 23 u enika dvojezi ne Osnovne škole i dvojezi ne Srednje škole Lendava, koji su uspješno prošli školu koju je vodila profesorica Sonja Vrši iz OŠ Mursko Središ e.

Škola hrvatskog jezika, koju su polazila djeca Hrvata, Slovenaca i Ma ara, provedena je u sklopu zajedni kog projekta Me imurske županije i Hrvatskoga kulturnog društva Pomurje iz Lendave. Priznanja o uspješno završenom fakultativnom hrvatskom jeziku primili su: Nina Vrhunc, Miha Gabor, Anamarija Na , Lucija Kutnjak, Laura Vörös, Tjaša Doma, Katja Kevri , Nataša

Kotnjek, Saša Jureti i Vesna Šermek iz dvojezi ne Osnovne škole Lendava. Iz dvojezi ne Srednje škole Lendava priznanja su primili: Tanja Tratnjek, Csila Kepe, Patrik Kepe, Nikola Lisjak, Belkisa Kova evi , Iva Luka , Andrej Pohajda, Alen Horvat, Tadej Jalšovec, Lars Zver, Sanja Sobo an, Andreja Havoj, Tomislav Magdaleni , Sonja Kiši , Klara Kepe i Emanuel Vida.

Polaznici i uglednici nakon predaje priznanja

Prvi javni nastup na hrvatskom jeziku

Knjige za pomurske Hrvate Uz podjelu priznanja, na prigodnoj sve anosti su Matica hrvatska akovec i Školska knjiga Zagreb predali oko 130 knjiga HKD-u Pomurje. Knjige je primio anino Kutnjak, predsjednik društva. Govore i u enicima, roditeljima i ostalim sudionicima sve anosti, prof. dr. Zvonimir Bartoli istaknuo je kako su Hrvati, Slovenci i Ma ari kao mali narodi upu eni jedni na druge i da je nakon raspada bivše države omogu eno studiranje jezika ovih naroda na visokim u ilištima u sve tri države. anino Kutnjak pak je izrazio zadovoljstvo što je završen veliki projekt u kojem su djeca vrlo dobro nau ila hrvatski jezik, te je zahvalio na knjigama koje e obogatiti HKD Pomurje i pomo i mu u daljnjem radu. Profesorica Sonja Vrši i njezina suradnica Klara Kepe

zahvalile su svima koji su pomogli u provo enju projekta, te najavile novi ciklus u jesen. U kulturno - umjetni kom programu nastupili su akademski glazbenik Martin Srpak iz Zagreba, rodom iz Donjeg Vidovca, i polaznici škole. Za-

mjenik gradona elnika Grada Mursko Središ e Dražen Srpak na kraju priredbe u enicima je podario navija ke kape i šalove s hrvatskim obilježjima, što je izazvalo oduševljenje svih nazo nih. (Stjepan Mesari )

Zadovoljni roditelji polaznika škole

K "# M$ % '$

1. srpnja 2008.

UDRUGA ZA POMO osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a

Osvrnuli se na godinu bogatu aktivnostima

Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom djeluje ve 39 godina Svoju redovnu godišnju izvještajnu skupštinu u ponedjeljak 16. lipnja održala je Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije. Uz skupštinu održano je i stru no izlaganje na temu Statusa roditelja hranitelja. Predava i su bili Ivanka Špalj i Ljerka Begi ispred Saveza udruga za osobe s mentalnom retardacijom iz Zagreba, dok je iskustva Centra za socijalnu skrb akovec dala Janja Balent. Kao i na svakoj godišnjoj skupštini, osvrnuli su se i na prošlu godinu koja je, kao i sve prijašnje, bila bogata aktivnostima. Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije djeluje kontinuirano 39 godina, te danas ima 431 nominalnog lana (osobe s mentalnom retardacijom) i 259 redovnih lanova (roditelja, volontera i stru njaka). Suradnici u Udruzi su profesori defektolozi, u itelji, profesori tjelesnog odgoja, lije nici, roditelji i volonteri.

Unutar Udruge prije18 godina osnovan je Klub “Mura” za neposredan rad s djecom s teško ama u razvoju i osobama s intelektualnim teško ama i njihovim obiteljima. Klub uz stru nu podršku djeluje u akovcu, a u njegov je rad uklju eno 42 stalnih lanova i 71 povremeni lan. Radionice koje se rade u sklopu kluba “Mura” jesu: Radionica samostalnog življenja, Kreativna radionica, Sportsko rekreativna radionica – plivanje, Terapijsko jahanje, Radno - proizvodne aktivnosti, Samozastupanje ... Od kraja 2003. godine u Prelogu, u sklopu Udruge, djeluje još i Klub “Duga”. Od aktivnosti Udruga svakodnevno provodi i poludnevni boravak od 8 do 13 sati. Kao najvažniji program koji provode je stanovanje uz podršku za osobe s intelektualnim teško ama u sklopu kojeg su osnovali tri stambene zajednice u kojima žive njihovi lanovi. Neke od ostalih aktivnosti jesu:

redovito posje ivanje obitelji lanova, ve tre u godinu za redom uspješno provo enje trogodišnjeg programa “Kretanjem i ljubavlju do zdravlja”. Uspješno provode i program integracije Roma. Na kraju godine štampali su list Mura, kao glasilo udruge i pregled godišnjih aktivnosti. Me unarodnu su suradnju nastavili s udrugom Sožitje iz Lendave, a dobro sura uju i sa srodnim Udrugama iz susjednih županija te udrugama invalida. U Udruzi je danas zaposleno 8 osoba, a u njoj djeluje i 14 koordinatora za stanovanje uz podršku. Ogroman je i doprinos volonterskog rada. U ovoj hvale vrijednoj Udruzi sve se aktivnosti odvijaju u cilju poboljšanja kvalitete življenja osoba s mentalnom retardacijom, stvaranjem službi podrške u lokalnoj zajednici, prevencijom institucionalizacije te senzibilizacijom lokalne zajednice za potrebe osoba s invaliditetom.

DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE Me imurske županije

Predstavili svoje ru ne radove na MESAP-u Društvo multiple skleroze Me imurske županije sastaje se jednom tjedno, a ta druženja osmišljena su kao kreativne radionice na kojima lanovi Društva izra uju ru ne radove, s kojima kasnije sudjeluju na svim manifestacijama gdje su izložbe prodajne. Tako su i ove godine od Uprave MESAP-a d.o.o Nedeliš e dobili besplatan prostor za svoj štand na MESAP-u 2008. Štand im je donirao Stjepan Serec, vlasnik Stolarije SEREC iz Nedeliš a, dok su tendu za štand dobili od irme IMCO d.o.o iz akovca.

DJE JI VRTI BELICA

Izložba dje jih radova U sklopu proslave Dana op ine Belica, najmla i Beli anci iz dje jeg vrti a Belica priredili su vije nicima op ine Belica malu izložbu radova. Ponešto su napravili sami, a ponešto uz pomo mama i tata, baka i djedova.

Društvo multiple skleroze Me imurske županije izra uju ru ne radove s kojima sudjeluju na raznim manifestacijama Pošto im mnogo zna i što imaju izložbeni prostor za svoje radove, a i sama donacija štanda nije zanemariva, s obzirom na ci-

jenu izrade takvog štanda, ovom prigodom Društvo multiple skleroze Me imurske županije željelo bi zahvaliti svim donatorima.

1. srpnja 2008.

Thompson, militantno domoljublje Pojednostavljena, svakom razumljiva definicija domoljublja je, da ljubi svoju domovinu i ini joj dobro. Tako iz te ljubavi, dobro se može initi na sto i sto na ina. Od tih na ina mnogi su pravilni i pozitivni, ali mnogo je i takvih, koji su štetni i negativni, te srozavaju ugled domovine. Takvih se je potrebno kloniti. Ali, mnoge ljudske zajednice, politi ke stranke, grupe pa i pojedinci ak u svojim programima po kojima djeluju, imaju zacrtane baš takve, štetne i negativne na ine ispoljavanja svojega domoljublja. Od štetnih i negativnih na ina ispoljavanja svojega domoljublja jedan na in je i tako zvani “militantni” na in odnosno “militantno domoljublje”. Puno je ratobornosti (najviše lažne ratobornosti), šovinizma, mržnje, prijetnji netolerantnosti prema drugim narodima. Veoma je opasno u državama, u kojima pored konstitutivnog naroda, žive i drugi narodi (iako možda tako er konstitutuvni), te nacionalne manjine. Ti drugi narodi i nacionalne manjine su gotovo uvijek tar a “militantnih domoljuba”, koji svoje niske strasti ispoljavaju prema njima. “Militantno domoljublje” je esto upereno i prema drugim narodima u susjedstvu pa i šire, ali i prema drugim ljudskim rasama u svojoj sredini, ili uopšte, prema raznim rizi nim skupinama i sli no.

Od ljudskih zajednica naj eš e su pojedine vjerske zajednice, koje u imenu domoljublja, a za svoje interese, upražnjavaju netoleranciju, prezir, ignoranciju prema drugim i druga ijim vjerskim zajednicama u svojoj domovini ili uopšte. Od politi kih stranaka gotovo po pravilu desni arske stranke, pogotovo one krajnje veoma rado i sa žarom, u svakoj prilici iskazuju svoje domoljublje. Na njemu temelji velik dio ak njihovog programa djelovanja. U mnogo emu je to domoljublje “militantno”, naro ito uo i predizbornih kampanji. Grupe, koje upražnjavaju domoljublje u svojem djelovanju mogu biti neke akademske, prosvjetne, glazbene, pro esijske itd. I me u takvim grupama može nicati “militantno domoljublje”. Pojedinaca, koji izpoljavaju domoljublje je mnogo, ali je razli ito, od posvem pozitivnom do izrazito negativnog i štetnog. Kao primjer najrazumljivijeg pozitivnog domoljublja može biti kritika pojedinog novinara u medijima, koja je uperena ak i protiv, recimo, desni arske vlade, za koju smatra, da svojim odlukama i djelovanjem, pa makar i u korist države, ini loše svome narodu. Time on ne kritizira svoju domovinu i ne mrzi svoju domovinu, ve naprotiv, iz svojega domoljublja želi, da vlada svome narodu ne ini loše. Me u najizrazitijim primjerima je primjer potpisivanja ugovora izme u Hrvatske i Vatikana, koji

je bio koristan za desni arsku vladu, ali je zauvijek štetan za narod. Samo poneki hrabar, novinar, ga je kriti ki spomenuo, te iskazao svoje pozitivno domoljublje. Od pojedinaca, koji iskazuju suprotno, negativno, militantno domoljublje je, po iskazivanju, pjeva Thompson. Tko je uopšte taj Thompson i što to pjeva? Nije mi poznat niti on, niti njegov glazbeni repertoar, jer prelazim na drugu TV-postaju, ili na drugu RADIO-postaju, ukoliko naletim na njega. A njegove eventualne žive koncerte daleko zaobilazim. No, ako se njegovih glazbenih koncerata zaista udjelježuju ljudi u zabranjenim ustaškim odorama, s zabranjenim ustaškim obilježjima, a on se ne ogra uje od njih, onda ve samo to ukazuje na njegovo koketiranje s zloglasnim ustaškim režimom, i njegovo domoljublje ve ima obilježje militantnog, negativnog, i, za R. Hrvatsku, štetnog domoljublja. I ako u njegovim pjesmama ima sadržaja, koji poti e ljudi na militantno domoljublje, a on ga još za injava s uzvicima ustaškog pozdrava, time on širi i u mase zasa uje klice militantnog domoljublja. Pa, ako se još u masi oglasuju prijetnje poput “ubi Srbina”, a on se ni od ega ne ogra uje, a što to onda drugo vlada njime, nego militantno domoljublje? Militantno domoljublje veoma je opasno i potrebno ga je sužavati i suzbijati s preventiv-

SOCIJALNI PROGRAM op ine Vratišinec

Za socijalne potrebe 86 tisu a kuna Op ina Vratišinec ove e godine iz prora una za Socijalni program izdvojiti 86 tisu a kuna. Socijalno e op ina pomagati u školskoj prehrani, u sufinanciranju troškova prijevoza u enika osnovne škole i srednjih škola, podupirati ustanove i udruge socijalne i zdravstvene skrbi, te davati jednokratne nov ane pomo i. (sm)

ukaže neka nova potreba, ali uz prethodnu najavu. (S. Mesari )

PLANINARSKO DRUŠTVO Bundek M. Središ e

Prvi planinarski vodi i U Daruvaru je minulog vikenda održano ispitivanje za stjecanje zvanja Planinarski vodi za društvene izlete. Na ispitima je bila i pro . Sonja Vrši , predsjednica PD Bundek iz Murskog Središ a. - Bilo je naporno, ali zanimljivo i pou no. Uspjela sam položiti sve što je trebalo, a uspjelo je to i mojemu suprugu te smo tako dobili prve Planinarske vodi e za društvene izlete - ponosno i zadovoljno kaže Vrši eva, dodavši kako e nakon kra eg odmora krenuti snažnije aktivnosti u Bundeku, ali i u gradu. (S. Mesari )

akovec je grad koji obiluje kulturnim i povijesnim doga ajima. Dok svakodnevno prolazim perivojem Zrinskih razmišljam o prošlosti kad je grad bio prijestolnica obitelji Zrinskih. Danas još uvijek sve odiše ljepotama krajolika kojim su stanovnici grada akovca svakodnevno prolazili i šetali. Zelene površine prekrivene su cvije em koje je marljivo pretvoreno u razne oblike u kojem su stopljene raznobojne cvjetne vrste. Sa svakim godišnjim dobom mijenjaju se i boje i vrste. Puno truda daje se i održavanju kulturnih doga aja koji su prilago eni za sve ukuse gra ana. Povijesni doga aji uglavnom služe za prisje anje Zrinskih i njihov zna aj što danas postoji ovaj grad. Najviše programa ima za djecu i zaista je lijepo da najmla i imaju pažnju da budu uvijek radosni i uzbu eni dok mogu sudjelovati u doga ajima koji su namijenjeni njima. Mladi imaju najviše potrebu za izlascima i provodom, no nema zanimljivih mjesta u kojima bi zadovoljili svoju potrebu za za-

bavu. Zato se oni usmjeravaju alkoholu kojeg konzumiraju kako bi se opustili i prepustili se ludostima. Ve ina mladih redovno pije alkohol i to ve od ranog jutra pa sve do sljede eg jutra tako da su konstantno u pijanom stanju. Nisu svjesni posljedica ve svoju dosadu onda usmjere na gluposti kojima štete sebi ali i drugima. Postaju bezobzirni i esto grubi pa to izaziva me usobne sukobe. Žalosno je što se dobna granica kada mladi po inju isprobavati loše stvari i njihovi ponašanje postaje grubo, sve niža. Djeca oponašaju odrasle i umjesto bezazlenih igara oni isprobavaju štetne stvari koje su pogubne za njihov razvoj. Zaprepastim se dok vidim djecu od nekih 7 godina kako puše cigarete i odlaze u kafi e za vrijeme odmora kako bi postajali ovisnici ve u djetinjstvu. I njihova seksualna aktivnost po inje sve ranije nego što bi bilo prihvatljivo. Zaista bi bilo potrebno poduzeti velike mjere da se djeci pruži primjer zdravog odgoja i zaštitilo od štetnih utjecaja. (S.P.)

Zapo elo rušenje mlina

Ponovno plovi

Prema rije ima središ anskoga gradona elnika Josipa Dobrani a, skela e biti dostupna ako se

Nema zanimljivih mjesta za izlaske mladih

MURSKO SREDIŠ E

SKELA FUSEK u Murskom Središ u

Nakon što je duže vrijeme bila privezana uz obalu, a potom stavljena na raspolaganje ribi ima, skela na rijeci Muri kod Murskog Središ a u njegovom dijelu Fusek ponovno je u unkciji. Od 1. srpnja skela je na raspolaganju gra anima prije podne od 5,30 do 8 sati i od 10 do 11 sati. Poslije podne skela je u prometovanju od 16 do 18 sati, te od 20,30 do 21,30 sati. Skelari su Franjo Podgorelec kojeg se može dobiti na broj mobitela 099/3370-770 i Darko Rob koji e se javljati na broj 098/1972-197.

nim edukacijama ljudi, koji su zahva eni njime. Vlada mora s ozbiljnim potezima, a ne s figom u džepu, djelovati u cilju ubje ivanja militatnih domoljuba, da to nije ni za koju domovinu. Koliko mi je poznato, Njema ka i neke druge strane države zabranile su održanje koncerta pjeva a Thompsona, jer su valjda nešto nau ile ih historije. Je li mogu e, da je naša vlada ne poznaje barem naše historije, u kojoj su premnoge suprotnosti, mržnje, osvete, ratovi zapo injale ispoljavanjem militantnog domoljuba. Zato vjerujte, mnogo ve i domoljub od Thompsona je svaki onaj ovjek, koji gasi televizor ili radio, kada naleti na emitiranje njega, ili pak daleko zaobilazi njegove eventualne koncerte u živo, na kojima on o ito manipulira s nekim nedovoljno osvješ enim masama, koje nisu svjesne koliko negativnu sliku o R. Hrvatskoj šalju na izvan, i kako loš imidž o njoj predo uju svijetu, prvenstveno EU, u koju se R. Hrvatska nastoji uklju iti. Zar im nije dovoljno jasno, da EU temelji na anti ašisti kim temeljima i na elima, i ne na ustaškim odnosno ašisti kim opredjeljenjima, koje na Thompsonovim nastupima, s svojim militantnim domoljubljem iskazuju, a on se nikada i nigdje ne ogra uje od toga, što zna i da ih prihva a i poistovjetuje se s njima. (Feno)

Zadnjeg dana lipnja u Murskom Središ u zapo elo je rušenje zgrade nekadašnjeg mlina, gra evine koja je niz godina zbog svog izgleda zgražavala gra ane ali i strance koji su prolazili ili dolazili u Mursko Središ e. Radovi su povjereni poduze u “Bager cop” iz Novog Sela Rok i trebaju biti obavljeni do po etka priredbe Ljeto uz Muru. Treba re i kako se pitanje starog mlina niz godina povla ilo kroz sjednice Gradskog vije a i Poglavarstva, a tek dolaskom Josipa Dobrani a na elo grada povu en je potez koji odobrava ve ina gra ana. Kad ve nitko nije želio ili mogao obnoviti gra evinu za neku primjernu namjenu. (S. Mesari )

Zauvijek nestaje gra evina koja je zgražavala javnost

OP INSKO VIJE E Selnice

Dragutin Debelec predsjednik Povjerenstva za natje aje Prof. Sonja Vrši , predsjednica PD Bundek

Na svojoj 17. sjednici Op insko vije e Selnice za predsjednika Povjerenstva za natje aje imenovalo je Dragutina Debelca, predsjednika Op inskog vije a Selnice. Vije e je imenovalo Stožer zaštite i sigurnosti, te donijelo pro-

gram javnih potreba u socijalnoj zaštiti. Isto tako, Vije e je donijelo program javnih potreba u sportu i kulturi, kao i plan gospodarenja otpadom. Na aktualnom satu predsjedniku Vije a postavljena su

pitanja u vezi s prometnim znakovima u Merhatovcu, o zaposlenju grobara, o Gospodarskoj zoni, autobusnim nadstrešnicama, Gmajni i reviziji poslovanja op ine. (sm)

R$L%G%JA

1. srpnja 2008. UDRUGA â&#x20AC;&#x153;TURENâ&#x20AC;? iz Podturna

15 BOG mojih detalja

Primjer Petra i Pavla U druĹĄtvu onih koje su oltarnik izmislile i izradile

Mladomisniku podarili ru no izra en oltarnik Na 12. nedjelju kroz godinu u Podturnu je svoju prvu - mladu svetu misu odsluĹžio vele asni Marko Zadravec iz Podturna. U ponedjeljak isti tjedan udruga â&#x20AC;&#x153;Turenâ&#x20AC;? u DruĹĄ-

tvenom domu u Podturnu priredila je mali program i prijem za mladomisnika Marka, pritom mu darovavĹĄi ru no izra en oltarnik koji e biti na oltaru prigodom mlade mise.

Obitelj nakon Markove prve mise

Marko s majkom Nadom i sestrom Martinom (tata je bio na poslu)

- Dragi naĹĄ Marko, sretni smo i srca nam radosno kucaju ĹĄto si postao sve enik i tako ispunio Ĺželju koju si izrazio kao dje ak, poĹĄavĹĄi se ĹĄkolovati za sve enika. Mi lanice udruge â&#x20AC;&#x153;Turenâ&#x20AC;? poklanjamo ti ovaj ru no izra eni oltarnik kao naĹĄ poklon, da te podsje a na sve nas okupljene oko tebe, rekla je jubica Kolari , predsjednica udruge â&#x20AC;&#x153;Turenâ&#x20AC;?, predaju i mladom sve eniku Marku oltarnik.

Oltarnik se sastoji od 45 motiva, a svaki motiv izra ivao se jedan dan. Njegova je snaga i vrijednost ĹĄto je u njega svaka od lanica ugradila dio svog vremena, znanja i umije a. Stoga je, prema rije ima Ĺžena, oltarnik neprocjenjivo vrijedan.

U gotovo svim naĹĄim crkvama moĹžemo prona i kipove koji predstavljaju dvojicu najvaĹžnijih apostola Kristove Crkve: Petra i Pavla. ProĹĄle nedjelje smo proslavili njihovu svetkovinu. Petra se prikazuje sa knjigom i klju evima u ruci, a Pavla sa ma em. Znakovi su to njihovog sluĹženja u Crkvi. Isus je Petra i Pavla poslao propovijedati evan elje. I Ĺživot svakoga od njih svjedo i da ih ;ospodin nikada nije ostavio na cjedilu. U eruzalemu su Petra zatvorili zbog propovijedanja ali ga je ;ospodin izvukao iz tamnice. Pavao, obra enik na putu u Damask, e tako er zbog Isusa biti proganjan i zatvoren. I jedan i drugi zavrĹĄit e u Rimu, gdje e svoju vjernost Isusu posvjedo iti mu eniĹĄtvom. Vjera i ljubav prema Isusu vodit e ovu dvojicu apostola najprije iz njihovog rodnog kraja prema eruzalemu, zatim putovima zemalja Mediterana, sve do Rima. Njihov Ĺživotni put je model duhovnog iskustva svakog krĹĄ anina: put obra enja,

Sudbonosna tre a godina Vele asni Marko od srca i dna duĹĄe zahvalio je Ĺženama za poklon,

Oltarnik iznimne vrijednosti i detalja

Mladomisni ki blagoslov sa sve anog oltara

te im je ukratko prepri ao svoj put do sve enika. - Ispo etka nisam Ĺželio biti ni ministrant, a kamoli misliti na sve eni ko zvanje. Tek kasnije sam se priklju io ostalima, koji su pak polako napuĹĄtali ministrantstvo. Tako sam ja ostao najdulje i bilo je to vrijeme premiĹĄljavanja, po i li u sjemeniĹĄte ili ne. Kad sam zavrĹĄio osmi razred, rekao sam sebi, a potom i roditeljima: â&#x20AC;&#x2DC;Idem probati.â&#x20AC;&#x2122; I uspjelo je. Isto tako sam krenuo na bogosloviju. U tre oj godini nastala je mala kriza i bila je to godina â&#x20AC;&#x2DC;izazovaâ&#x20AC;&#x2122;, to nije, â&#x20AC;&#x2DC;sudbonosna godinaâ&#x20AC;&#x2122;, no sve sam ja to prebrodio i kasnije je bilo lakĹĄe. Za uspjeh najviĹĄe zahvaljujem prvo Bogu, a odmah zatim svom ro aku vele asnom Nikoli Sanjkovi u koji me hrabrio i bio mi uzor, ispri ao je kratko svoj put do Kristovog sljedbenika vele asni Marko Zadravec. DruĹženje je proteklo u pjesmi, ugodnom razgovoru, da bi na kraju svi nazo ni nazdravili mladomisniku, iji su roditelji Nada i Branko, koji uz Marka imaju i k erku Martinu. Preko ĹĄezdeset godina je naselje Podturen ekalo na svog mladomisnika, s kojim se ponosi. Bio je odli an u enik i student. ME IMURSKE NOVINE Ĺžele da bude i takav sve enik. (Stjepan Mesari )

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 1. srpnja Oliver, Martin, Predrag srijeda, 2. srpnja Oton, ViĹĄnja, Ostoja etvrtak, 3. srpnja Toma apostol, Tomislav, Rajmund petak, 4. srpnja Elizabeta, Elza, Berta, aura subota, 5. srpnja +iril i Metod, ntun, Toni nedjelja, 6. srpnja Marija ;oretti, Bogumila ponedjeljak, 7. srpnja Vilko, Benedikt, Odon, ;oran

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan

te vjere i ljubavi prema Kristu koja zapo inje kad ga osobno susretnemo. To ĹĄto je Isus izabrao Dvanaestoricu, a posebno ovu dvojicu, da budu stupovi Crkve, pokazuje nam tako er da Isus nije zamislio svoju Crkvu kao monarhiju. Naprotiv, zajednica Isusovih u enika je zajednica dijaloga i me usobnog uvaĹžavanja. Crkva od po etaka oblikuje svoje jedinstvo u razli itosti. I Petar i Pavao bili su bili nesavrĹĄeni ljudi, ali su u njihovom predanju Isusu i poslanju koje im je povjerio, neprestano rasli. I tako su postajali apostoli narodĂ˘. Iako greĹĄnici, dosegli su takav stupanj oduĹĄevljenja za Isusa, da su umrli za Njega kao mu enici. I zato su nam svijetli primjeri. Rekli bismo da je ak sre a ĹĄto su bili greĹĄni. er da su odmah postali savrĹĄeni, njihov bi nas primjer mogao i obeshrabriti. Ovako znamo da se savrĹĄenost nalazi na kraju puta, da je savrĹĄenost dar koji nam je obe an, a ne dobro koje posjedujemo. Da se samo ustrajnim nasljedovanjem Isusa, postaje heroj. Tako nas primjeri Petra i Pavla poti u da se me usobno hrabrimo u zajedni kom â&#x20AC;&#x2DC;hodu prema savrĹĄenostiâ&#x20AC;&#x2122;, da ljubimo Isusa i njegovu Crkvu!

DUHOVNI velikan

Elizabeta Portugalska, 4. srpnja P r a ne a k i nja je svete Elizabete Ugarske kraljevne, grofice tirinĹĄke, po kojoj je i dobila ime. Ro ena je u Ĺ panjolskoj kao k i aragonskog kralja Petra III., a udana je bila za Dionizija Portugalskog. Sveta kraljica Elizabeta Portugalska rodila je dvoje djece. Kasnije je morala biti izmiriteljica izme u svoga sina i oca mu kralja Dionizija, zato je i zaĹĄtitnica u ratnim nevoljama. Poslije muĹževe smrti povukla se u samostan klarisa koji je sagradila u Coimbri. Kanonizirana je 1625. godine. (sm)

RIJE I MUDRE â&#x20AC;&#x153;Ni jedan krĹĄtenik ne moĹže ljen ariti. Ne obeshrabrujte se pred sloĹženoĹĄ u prilika.â&#x20AC;? (Ivan Pavao II., papa)

POLJODJELSTVO

PROIZVO A I MESA upozoravaju

S AKOVE KOG sajma

DrĹžavni praznik bez trgovanja U srijedu 25. lipnja bio je an drĹžavnosti i sajam sluĹžbeno nije radio. Ipak, bilo je onih koji su â&#x20AC;&#x153;naluknuliâ&#x20AC;?, no trgovanja nije bilo. toga i mi koji redovito pratimo zbivanja na sajmu ne donosimo nove vijesti i cijene, ali koristimo prigodu i objavljujemo fotogra iju od prethodne srijede koju ina e ne stavljamo u izvjeĹĄ e,

ali je zanimljiva. Naime, ljudi na razne na ine pokuĹĄavaju do i do onoga ĹĄto im treba, a da ipak ne pla aju radijske ili novinske oglase. I ova fotogra ija pokazuje kako je na sajam uvijek dobro do i, pa makar se niĹĄta ne kupi. ajam je kao â&#x20AC;&#x153;burzaâ&#x20AC;? na kojoj se izmjenjuju i cijene i podaci. ( . Mesari )

Otvoreno do popune

S AKOVE KOG placa

Vitamini posvuda, i to svjeĹži

akove ki plac ve je mjesec dana prepun vo a i povr a s doma ih me imurskih vrtova, njiva i sadovnjaka. vaki dan potroĹĄa i se mogu snabdjeti svjeĹžim vo em i povr em koje je zasigurno na razini kvalitete europskih zemalja, s kojima se volimo uspore ivati. Kvaliteta je europska, no cijene su primjerene naĹĄim dĹžepovima, a k tome joĹĄ se moĹže poga ati s prodava em, tako da cijena na kraju postaje sitnica u usporedbi s onim ĹĄto se kupilo. Za dvadeset kuna moĹže se kupiti objed, naravno, bez mesa. sim povrtlarskih proizvoda, vrlo je dobra ponuda

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - marelice 16 kn/kg - viĹĄnje 10 do 12 kn/kg - jabuke 10 kn/kg - kruĹĄke 10 do 14 kn/kg - mahune 10 do 14 kn/kg -krastavci 8 do 10 kn/kg - paradajz 12 kn/kg - med 25 do 30 kn/bo ica - ĹĄampinjoni 20 do 25 kn/kg meda, marelica te viĹĄanja. reĹĄnje i jagode nestale su s polica, a njihovo mjesto zauzimaju rane jabuke i kruĹĄke. ( . Mesari )

- Svakoga mi nekaj dajte, kaj bu juhica fina

TRIPARTITNI SPORAZUM o obrani od tu e

Obrana od tu e od 1. srpnja do 30. rujna Me imurska i araĹždinska Ĺžupanija te rĹžavni hidrometeoroloĹĄki zavod potpisali su ugovor o provo enju projekta pokusne obrane od tu e zrakoplovnim generatorima na podru ju Me imurske i araĹždinske Ĺžupanije u 2008. godini. Ugovorom se utvr uje da e se obrana od tu e zrakoplovnim generatorima provoditi od 1. srpnja do 30. rujna ove godine, odnosno u razdoblju za koje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izda svoju suglasnost.

brana od tu e povjerena je Zra noj luci Me imurje iz Pribislavca, tvrtki koja je izabrana putem natje aja. HidrometeoroloĹĄki zavod obvezuje se da na vrijeme, kontinuirano i

1. srpnja 2008.

prema pravilima struke, osigurava organizatoru, odnosno neposrednom izvrĹĄitelju obrane od tu e sve potrebne meteoroloĹĄke informacije, radarske slike ili pristup radarskom centru te druge potrebne informacije. Isto tako Zavod e dvjema Ĺžupanijama dostaviti veri ikaciju rezultata projekta za predmetno razdoblje. Za ovu namjenu araĹždinska je Ĺžupanija u svom prora unu osigurala 460, a Me imurska Ĺžupanija 350 tisu a kuna. bje e Ĺžupanije HidrometeoroloĹĄkom zavodu Hrvatske transferirati 200 tisu a kuna potrebnih za â&#x20AC;&#x153;hladan pogonâ&#x20AC;?, odnosno za pla e raketarima te za druge potrebe, odnosno troĹĄkove. ( . Mesari )

Treba nam pogon za preradu biootpada Zbrinjavanje organskog otpada odavno je problem Me imurske Ĺžupanije, a manje je poznato da se kvalitetnim zbrinjavanjem organskog otpada moĹže rijeĹĄiti cijeli niz drugih problema koji proizlaze iz nezbrinutog otpada. vako prolje e na poljima i ĹĄumama u naĹĄem kraju na e se zna ajan broj leĹĄina Ĺživotinja, ĹĄto je opasno po zdravlje. druge strane, ako se ra una da oko jedan posto Ĺživotinja ugine, a koje se negdje treba neĹĄkodljivo po ljude i prirodu zbrinuti, ispada da je rije o zna ajnim koli inama takozvanoga animalnog otpada. ako, na primjer, u Me imurju se uzgaja oko 8.000 krava, oko 40.000 svinja i oko pola milijuna peradi, tu su zatim i druge Ĺživotinje, psi, pa i divlje Ĺživotinje koje treba zbrinuti nakon uginu a. Prema jednoj ra unici, treba zbrinuti otpad od oko 6.000 Ĺživotinja koje uginu godiĹĄnje, no to je zapravo i najmanji dio. ve mesne industrije u Me imurju svakodnevno proizvode animalni otpad koji tako er valja zbrinuti, a nije rije samo o tome ve i o bioloĹĄkom otpadu.

muznih krava u Ivankovu, itaj: pogonu za preradu animalnog otpada. Razlog nije poljoprivredni turizam ve potreba da se neĹĄto poduzme i u Me imurju. irektorica â&#x20AC;&#x153;Agrome imurjaâ&#x20AC;? Zlata GaĹĄpari tada je na sastanku rekla da kao veliki proizvo a sto-

Treba li pogon za preradu animalnog otpada?

ke planira izgradnju postrojenja za zbrinjavanje otpada, te bi se s tim projektom sljede e godine javili na natje aj za sredstva pretpristupnih fondova jer smatraju da bi tako uĹĄtedjeli. Nije slu ajno ĹĄto Mihaela Pancer iz Regionalne razvojna agencije

Zbog toga je nedavno ladimir Mesari , direktor â&#x20AC;&#x153; ajdeâ&#x20AC;?, izvijestio lanove trukovne grupe poljoprivrede HGK-a Ĺ˝upanijske komore

akovec o posjetu organiziranom od strane Me imurske Ĺžupanije jednom energetskom projektu na gospodarstvu PZ setina na farmi

Predsjednik Strukovne grupe poljoprivrede Ĺ˝upanijske komore akovec Vladimir Mesari kaĹže da za gradnju pogona kogeneracije ima viĹĄe zainteresiranih u Me imurju

Zlata GaĹĄpari , direktorica â&#x20AC;&#x153;Agrome imurjaâ&#x20AC;? akovec: Pripremamo se za izgradnju postrojenja za zbrinjavanje animalnog i biljnog otpada

Mihaela Pancer, Razvojna agencija Redea: - Projektom â&#x20AC;&#x153;Zelena energijaâ&#x20AC;? mogu se privu i sredstva iz europskih fondova, konkretno iz programa INTEREG 3A, no prije toga potrebno je na initi analizu koliko je otpada u Ĺžupaniji

R A trenutno radi na projektu iz programa Interreg IIIA pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Zelena energijaâ&#x20AC;?. Projekt je trenutno u fazi formiranja ekipe eksperata koji e za cijelu Ĺžupaniju izvrĹĄiti analizu potencijala biomase i otpada animalnog podrijetla. Interes za podru je zbrinjavanja otpada od strane uzgajiva a peradi velik je. Me utim, potrebno je prvo provjeriti ima li sirovine uop e dovoljno i isplati li se izgradnja takvog objekta. Upravo bi prva faza projekta â&#x20AC;&#x153;Zelena energijaâ&#x20AC;? mogla dati odgovor na pitanje potencijala u Me imurju u pogledu otpada Ĺživotinjskog podrijetla i biomase. HB R ima kreditnu liniju orijentiranu isklju ivo za izgradnju takvih pogona, za inanciranje izrade projektne dokumentacije i za inanciranje samog projekta, a izgradnja centara za prikupljanje otpada obuhva ena je mjerom II. APAR programa. Razvojna agencija zaprimila je nekoliko upita vezanih za takve objekte, me utim, injenica je da na terenu postoje veliki problemi prilikom dobivanja lokacijske i gra evinske dozvole, jer ni jedna op ina ne Ĺželi imati centar za prikupljanje biootpada. Ĺ˝upanijski inspektor jubomir Kolarek naveo je pak primjer Njema ke koja ima dva sustava zbrinjavanja otpada: za selekcionirani otpad gdje se ne dozvoljava dovoz otpada druge vrste nego za ĹĄto je sustav namijenjen. rugi sustav jesu regionalne spalionice koje su izgra ene na osnovi podataka o koli ini otpada odre ene regije. U Njema koj su razli iti i omjeri inanciranja zbrinjavanja otpada, vlasnik pla a 30 posto, Ĺžupanija ili regija pla a 30 posto, a ostalo pla a drĹžava. amo gdje je svinjogojstvo razvijeno dio koji pla a uzgajiva svinja je mali, s ciljem da se ĹĄto viĹĄe poti e na zbrinjavanje otpada na na in koji bi sprije io ĹĄirenje raznih bolesti, a u dijelovima u kojima svinjogojstvo nije razvijeno vlasnici pla aju viĹĄe, oko 70 posto. Kod nas je troĹĄak koji mora podnijeti proizvo a prevelik te bi tu drĹžava, bar trenutno, trebala preuzeti na sebe troĹĄkove zbrinjavanja otpada, barem u dijelu Hrvatske gdje su veliki problemi sa svinjskom kugom

Nezbrinute leĹĄine postaju ekoloĹĄki incidenti

i gusto om svinjogojske proizvodnje, kao ĹĄto je to u Me imurju.

Stari krumpir ne bi smio u zemlju Problem nije samo u animalnom otpadu nego i otpadu biljnog podrijetla. e je bilo viĹĄe negativnih primjera kako su se poljoprivrednici rjeĹĄavali viĹĄka krumpira bacanjem na zemlju, ili zakopavanjem, a tu su i drugi poljoprivredni proizvodi koje nije mogu e iz raznih razloga pretvoriti u hranu. Proizvo a i mesa i prera iva i zbog toga i smatraju da u naĹĄoj regiji treba izgraditi pogon za neĹĄkodljivo uklanjanje animalnog otpada. Zna i, ne samo zbog uropske unije nego i zbog nas. Gospodarski subjekti prera iva i mesa ve su danas svjesni da takvo stanje kakvo je sad ne moĹže duĹže opstati zbog propisa U, ali ne samo zbog toga. Naime, odvoz otpada i uklanjanje veoma je skup, pa se postavlja isto ekonomsko pitanje zaĹĄto pogon ne bi bio u regiji te se tako smanjili troĹĄkovi i zaposlili ljudi te time pove ala konkurentnost doma e mesne industrije. Za po etak prihva anja takozvane â&#x20AC;&#x153;Zelene energijeâ&#x20AC;? smatra se da je dovoljno organizirati predavanja, radionice i seminare na temu zbrinjavanja otpada na koja bi bili pozvani predstavnici Fonda za energetsku u inkovitost, Uprave za veterinarstvo i predstavnici HB R-a. U sve aktivnosti potrebno je uklju iti i lokalnu samoupravu, razvojne agencije, komunalna i ostala zainteresirana trgova ka druĹĄtva u Me imurju. Predavanja i radionice su, smatra se, nuĹžni kako bi uvjerili javnost da je rije o neĹĄkodljivoj tehnologiji koja pomaĹže prirodi. No, tko se jednom ope e, puĹĄe i na hladno. eoma e teĹĄko biti uvjeriti gra ane da se neki pogon gradi negdje u njihovom dvoriĹĄtu zbog stalno prisutnog NIMBY efekta (Ne u mom dvoriĹĄtu). Zbog toga se i ne precizira vrsta objekta ve se traĹže najbolji na ini prerade tog otpada. Zatim, postavlja se pitanje ima li dovoljno ograni enja i na koji na in sprije iti da se ne prera uje ili spaljuje otpad drugih, ĹĄto se moĹže rijeĹĄiti kapacitiranjem objekta na razini Ĺžupanije ili regije. tru njaci tvrde da su ekonomski isplativi objekti takve vrste ako prera uju oko 25 tona otpada dnevno, ĹĄto bi zna ilo oko 5.000 tona godiĹĄnje. Prilikom nedavne prezentacije stru njaka iz insituta â&#x20AC;&#x153;Hrvoje PoĹžarâ&#x20AC;? u akovcu nazna eno je da se u uropi najviĹĄe energije iz biomase proizvodi iz drvnog otpada te sirovinama biljnog i Ĺživotinjskog porijekla. U Hrvatskoj je biomasa zastupljena s proizvodnjom instalirane toplinske snage od 512 megawata, a ra una se da bi do 2030. godine udio energije iz biomase i ostataka, bilo kogeneracijom, bilo na drugi na in, iznosio i do 10 posto. Kako se, me utim, ulo na jednom od sastanaka trukovne grupe poljoprivrede Ĺ˝upanijske komore, da bi se uop e pogon za kogeneraciju mogao graditi, treba za to promjena u prostornom planu Ĺžupanije, ali i suglasnost svih subjekata, kako se ponovno ne bi dogodio slu aj HodoĹĄan. ( Ĺ )

POLJODJELSTVO

1. srpnja 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT Ĺ˝eli od Vas biti maĹžen i paĹžen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

TRAVE su stepske biljke (II)

Zna aj sanitacije u objektima za proizvodnju hrane Na samom po etku Ĺželio bi istaknuti da nije isto neĹĄto po istiti i provesti postupak sanitacije. anitacija u prehrambenoj industriji ima vrlo vaĹžan zna aj. anitacija podrazumijeva primjenu planiranih inĹženjerskih metoda u svrhu osiguranja sigurnih i prikladnih uvjeta proizvodnje hrane. NamnoĹženi mikroorganizmi na povrĹĄinama opreme (odnosno na ne isto ama na opremi) predstavljaju zna ajnu opasnost za rekontaminaciju sirovina, odnosno gotove hrane. reba spomenuti i injenicu da se u R. Hrvatskoj godiĹĄnje registrira oko 10 000 slu ajeva otrovanja hranom.

drĹživost i zdravst vena ispravnost samog proizvoda uzna ajnoj mjeri ovisi o higijenskim uvjetima proizvodnje, tj. rukovanja s hranom. Zdravstveno neispravan proizvod na trĹžiĹĄtu tvrtki koja ga je proizvela moĹže nanijeti velike ĹĄtete; inancijske gubitke, gubitak ugleda i povjerenja kod potroĹĄa a, negativnu medijsku ekspozituru itd. higi-

jenskim uvjetima mogu ovisti i senzorska svojstva gotovog proizvoda (boja, okus, miris, izgled, konzistencija). Prije provo enja postupaka sanitacije potrebno je de inirati optimalne higijenske uvjete, te metode kako te uvjete posti i. U praksi se esto deĹĄava da higijenski uvjeti uop e nisu de inirani, ili su postavljeni preniski ili ponakad ak i previsoki kriteriji. a bi se higijenski uvjeti de inirali potrebno je dobro poznavanje tehnologije proizvodnje, dinamike proizvodnje, karakteristike proizvoda, zahtjeve odre enih standarda, normi, sustava, kupaca itd. Kada se de iniraju optimalni higijenski uvjeti, potrebno je de inirati metode postizanja tih uvjeta. Naj eĹĄ i problemi u praksi se deĹĄavaju jer nema dovoljno resursi za postizanje takvih uvjeta: nedostatak stru nog kadra, nedostatak radne snage, manjak opreme, manjak slobodnog vremena za sanitaciju, a najve i problem nedostatak prakti nog iskustva â&#x20AC;&#x201C; kako to posti i!?

Naravno da je nemog e posti i sterilnost cjelog prehrambenog pogona, ali u postupcima pripreme tj. analize i organizacije sanitacije potrebno je de inirati kriti ne to ke, koje moraju imati odre eni stupanj isto e, jednako tako treba razlikovati isti i ne isti dio proizvodnje. U novije vrijeme sve prehrmbene industrije uvode brojne standarde i/ili sustave (certi icirane ili necerti icirane),djelomi no zati jer to od njih traĹže veliki kupci, trgova ki lanci i distributeri, a djelomi no jer im to daje odre enu sigurnost proizvodnje. U takvom sustavu esto se proveode auditi (ocjene) pogona i proizvodnje, a kada ocjenu provode tre e strane, (potencijalni ili trenutni kupci) vrlo veliku paĹžnju posve uju upravo higijeni i sanitaciji. Zbog prethodno navedenog ozbiljne prehrambene tvrtke za poslove sanitacije angaĹžiraju specijalizirane organizacije koje posjeduju stru ni i radni kadar, potrebnu opremu, ovlaĹĄtenja za obavljanje odre enih djelatnosti i upotrebu ĹĄtetnih kemikalija itd. cjena je vrlo esta

i od strane raznih inspekcijskih tijela, o ijem nalazu moĹže ovisiti i budu nost opstanka odnoso odr ene mjere restrukcije (kazne). Kako bi subjekt u poslovanju sa hranom proizvodio sigurne proizvode i bio siguran u prolaz svih audita (ocjena prve, druge ili tre e strane) neophodno je da organizira i redovito provodi postupke sanitacije, ukoliko plan i organizacija ne postoji ili ako ne postoji kontrola i stru ni nadzor provedenih postupaka tada je rije o obi nom iĹĄ enju, a ne o postupcima sanitacije. Andrija esar, dipl.san.ing.

DEĹ˝URNI VETERINARI

AK C: BI IN I U d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, radi svakim radnim danom od 8 do 12 sati i 16 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. Po potrebi nazvati ete-

rinarsku ambulantu akovec, telefon 390-896 ili 390-859, radnim danom od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 9 sati. eterinarska ambulanta UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota

8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R IĹ + : eterinarska ambulanta Mursko rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG A: eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava,

tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAĹ IN C: Ambulanta omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Ĺ venda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruĹžanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. Ĺ˝URNI F N: 040 645 058.

Nije da mi je teĹĄko radi . Za Me imurce je rad na in Ĺživota. Ali kad mi do e praznik, ne mogu se ne veseli . Hvala na kalendaru na prazniku iza nas! A vi? Nemojte re i da ne volite praznike jer vam je onda dosadno. Ta dosada, to je u stvari bolest. Radimo sve viĹĄe i sve e kasnije da bismo imali viĹĄe slobodnog vremena, i onda nam je dosadno! Za VaĹĄe slobodno vrijeme u vrtu je mnogo prostora. MoĹžete nau i imena svih trava koje ste tamo uzgojili a moĹžete i samo uĹživa u njihovom ĹĄaputanju. Naravno, ako niste zaboravili uĹživa . Nabrojat emo neke od trava koje su naj eĹĄ e u naĹĄem podneblju i da osnovne karakteris ke za uzgoj. Krenimo redom: Alopecurus pratensis â&#x20AC;&#x2DC;Aureusâ&#x20AC;&#x2122; formira busen Ĺžu h i Ĺžutozelenih listova. Naraste do visine od 30 cm . Odli an je u blizini kamenjara ili vodenih povrĹĄina. Arundo donax je ekstremno otporna vrsta pa kad Ĺželimo ograni iti njegovo ĹĄirenje po vrtu to je vrlo zahtjevan posao zbog rizoma kojima se rapidno ĹĄiri. Ima elegantne sabljaste listove savinute na polovici duĹžine u obliku luka. Zbog agresivnos moĹže ugrozi ostale biljke koje rastu u blizini pa se preporu a kontrolirani uzgoj. Naraste do 3 m pa se koris za pravljenje barijera prema susjednim parcelama. Kod kul vara Arundo donax â&#x20AC;&#x2DC;Versicolorâ&#x20AC;&#x2122; listovi su lijepe krem bijele boje uz rub, a maslinasto-zeleni po sredini. Carex rma je ukrasna trava svjetlozelenih listova oĹĄtrih rubova. Odli no se prilago ava svim terenima i daje izvrstan efekt u kamenjarima. Nevelike je visine ( 20 cm ) pa predstavlja njeĹžan detalj u vrtu. Cortaderia selloana poznatija je kao pampas trava. To je vrsta koja je u proĹĄlos esto uzgajana, a danas pomalo pada u zaborav. Svejedno zasluĹžuje svu naĹĄu paĹžnju. Formira busen visok i ĹĄirok do 2,5 metara . Zbog svoje robusnos i veli ine potrebno joj je dosta prostora za ĹĄirenje da bi dala maksimalan efekt. NajljepĹĄa je kao samostalna biljka nasred travnjaka ili u kombinaciji s drugim travama. Zimzelena je, a najljepĹĄa je upravo u doba cvatnje velikim metlicama raznih boja, ovisno o kul varu kojih danas ima zaista puno. Cvate krajem ljeta, a metlice ostaju lijepe do zime pa je ukras u vrtu

u vrijeme kad ostale biljke ve pomalo gube na ljepo . Festuca cinerea je vrlo simpa na i dekora vna vrsta. Idealna je za manje povrĹĄine ili vrtove manjih razmjera. Izvrsno se uklapa u kamenjare, ali formira i lijepe skupine. Lijepa je i kao podrast drugim viĹĄim biljkama. Niskog je kompaktnog busena visine 10- 20 cm , njeĹžnih srebrnastoplavih listova. Otporna je na mraz, ali kod duĹže suĹĄe poĹžu kao svaka druga trava. Festuca amethysina je zimzelena vrsta tako er plavi as h listova, ali lijepih ljubi as h cvjetova. Njen busen je visine 30 cm i vrlo se lijepo slaĹže s ostalim niĹžim vrstama ukrasnih trava. Festuca punctoria - evo jedne zanimljive vrste pogodne za uzgoj u ekstremno suĹĄnim uvjetima u kombinaciji s drugim ksero tnim vrstama (vrste koje vole suĹĄna staniĹĄta). Njen je list plavozelen, a visine je oko 15 cm. Festuca scoparia formira pravi zeleni tepih, zanimljive diskretne cvatnje. Visine je 15 cm. Miscantus sinensis â&#x20AC;&#x2DC;Variegatusâ&#x20AC;&#x2122; je prekrasna dekora vna trava, njeĹžnih zelenih listova bijelog ruba. Busen je visine 1 m. Miscantus sinensis â&#x20AC;&#x2DC;Zebrinusâ&#x20AC;&#x2122; ima barĹĄunaste listove s nali ja, ĹĄto predstavlja rijetkost u ovoj skupini biljaka. Zelene su boje u kontrastu s bijelo-Ĺžutim popre nim prugama, po emu je i dobila ime. Cvatnja je gracilna i podsje a na perje. Visine je oko 1 m. Phalaris arundinacea â&#x20AC;&#x2DC;Pictaâ&#x20AC;&#x2122; je zimzelena vrlo otporna trava. Ĺ iri se vrijeĹžama velikom brzinom pa je kao i Arundo donax treba kontrolira da ne bi ugrozila vrste u svojoj neposrednoj blizini. Listovi su elegantni s rubno uzduĹžnim bijelim linijama. Voli tako er umjerenu sjenu, cvjeta njeĹžnim cvatom. Visine je jedan metar. Ima h ukrasnih travki joĹĄ, ali bi to bilo pretjerivanje da ih sve nabrajamo. Vole Vas u IVI!

NOVI Ĺ˝IVOT SE RA A

DraĹžen (26) i Ana (23) Ostrugnjaj iz Kotoribe dobili su Bornu, ro enog 19. lipnja u 7,15 sati.

Josip (31) i Martina (27) Novak iz Dunjkovca dobili su sina Frana, ro enog 24. lipnja u 8,51 sat. Imaju i k erkicu Hanu (5).

1. srpnja 2008.

Mario (28) i Mirjana (26) Herman iz Belice dobili su Davida, ro enog 24. lipnja u 8,50 sati. Imaju i Nikol (6,5).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRI â&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek

Senad Bogdan (17) i Mirjana KalanjoĹĄ (16) iz Trnovca dobili su sina po imenu Sandro, ro enog 20. lipnja u 23 sata.

Nikola (25) i Ivna (24) Krznar iz Novakovca dobili su Matiju, ro enog 19. lipnja u 13,30 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se ra aâ&#x20AC;? M MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.

MEDIA MODEL LJETA

Tamara Rumi (23) Martinuševec

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

PO EO PRVI DIO Ljeta u gradu Zrinskih

Ni kiša nije omela publiku Postrojavanjem povijesne postrojbe Zrinske garde i pozdravnim govorom predsjednika Gradskog vije a Veselina Biševca u petak 27. lipnja zapo eo je prvi dio programa Ljeta u gradu Zrinskih. Iako je kiša nemilice padala, sve anost se ipak održala. Smesti se nisu dali ni organizatori, a ni publika koja se odazvala u, za ove vremenske prilike, uistinu velikom broju.

ast otvoriti kulturna doga anja ove je godine dopala legendu Vinka Cocea koji je damatinskim napjevima Me imurju donio dašak mora. Coce je ovaj put pred akove kom publikom nastupio sa svojom klapom Sveti Ante. U subotu je igrala predstava “Romanca o tri ljubavi” kazališne grupe Lectirum, a tjedan je u nedjelju svirkom zatvorio Dixieland band akovec.

Program Ljeta u gradu Zrinskih 1. - 8. srpnja etvrtak, 3. srpnja u 21 sat, Atrij Staroga grada Zrinskih: filmska ve er – Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. I ove godine na filmskim ve erima u programu Ljeta u gradu Zrinskih predstavljaju se najzna ajniji hrvatski filmovi starije proizvodnje. Program otvara film proslavljenog redatelja Krste Papi a, koji je nastao po glasovitom dramskom predlošku Ive Brešana. U slu aju lošeg vremena film e se prikazati na Maloj sceni CZK-a. Petak, 4. srpnja, u 20,30 sati, Atrij Staroga grada Zrinskih: koncert Zagreba koga gitaristi kog kvarteta. Intenzivno nastupaju i u Hrvatskoj i inozemstvu, ovaj se kvartet uspjehom iskušao i na nekoliko me unarodnih

Nema otvorenja Ljeta bez Zrinske garde natjecanja, a na trima je bio i apsolutni pobjednik. Kvartet je utemeljio Ante agalj, dok danas u njemu djeluju Tomislav Vasilj, Krunoslav Pehar, Melita Ivkovi i Mak Grgi . Posebno za ovu priliku u goste dolazi i sopranistica Klasja Modrušan. Subota, 5. srpnja, u 20,30 sati, Centar za kulturu akovec: predstava “Smisao života gospodina Lojtrice” u izvedbi Knap teatra. Napravljena u stilu humora legendarne britanske skupine Monty Python, ova predstava u režiji Saše Ano i a donosi pri u o vrijednom i poštenom ovjeku koji je bio svasvim sretan s onim skromnim što je imao od života sve dok ga administrativna pogreška nije odvela putem bez povratka. Nedjelja, 6. srpnja, u 20,30 sati, Stari grad Zrinskih: koncert The Beat Fleeta. Mnoštvo nagrada koje su TBF-ovci do-

bili za sve svoje albume, videospotove, aranžmane, produkciju, tekstove ..., a posebice nezaboravni i nenadmašni koncertni nastupi - injenice su koje najbolje govore kakva nas glazbena lud-

Kulturna doga anja otvorio je Vinko Coce nica o ekuje u dvorištu Staroga grada. Do ite, opustite se, zaplešite, smijte se i veselite s jednim od najboljih hrvatskih bendova.

U nedjelju u akovec dolazi The Beat Fleet

Posjetitelje nije mogao omesti ni ljetni pljusak

Izložba koja poziva na suradnju gradova PRELOG - U ka i u “Art” u Prelogu u petak je otvorena dvostruka izložba, zapravo umjetni ka instalacija slikarice Milene Petkovi iz Murskog Središ a i kipara Željka Petkovi a iz Preloga. Njih dvoje nisu u rodu, iako tako izgleda na prvi pogled. Cilj izložbe je suradnja gradova Mursko Središ e i Prelog, kao i poticanje druženja ljudi koji se bave umjetnoš u

Instalacija stare kase, aše i ekspresivnog kipi a “Deda” kipara Željka Petkovi a

bilo koje vrste, a kako bi se unijela duhovna živost u oba grada. Zanimljivu paralelu povukao je novinar Josip Šimunko koji je ujedno predstavio umjetnike, govore i o ka i u “Art” kao mjestu okupljanja mladih i starih autora, rekavši da je ambijent ka i a nalik nekadašnjem zagreba kom kultnom ka i u “Tingl-tanglu”, gdje su se godinama okupljali umjetnici svih vrsta. Milena Petkovi poznata je i kao pisac i pjesnikinja, napisala je etiri knjige, no ovom se prigodom predstavila kao nadrealisti ka slikarica. Ona svojim poeti kim darom iskazuje ono pomalo nesvjesno, osje aje koje joj donosi život, te ih transportira u apstrakcije u svojim traganjima za ljudskim. Njezin na in slikanja usporediv je s klasikom svjetskog slikarstva J. Miroa. No dok Miro postaje nadrealist zbog gladi i zbog seksualnosti, Milena Petkovi je nadrealist zbog osje aja neljubavi. Kipar Željko Petkovi poznat je široj javnosti desetak godina. Izradio je preko sto skulptura, te ve ima nekoliko ciklusa iza sebe. Prve skulpture, kipi i doma ih ljudi, seljaka, ribara, visine oko pola metra, bile su

Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a Murskog Središ a otvara izložbu dva umjetnika mu izrazito ekspresivne, no bez ironi kog otklona. Njega u prvom redu zanima unutarnja reakcija malog ovjeka na sam doga aj, te je po modeliranju na granici izme u impresionisti kog i ekspresivnog. Veoma snažan dojam koji njegove skulpture ostavljaju na posjetitelja postiže volumenom i otvorenoš u samih skulptura koje nikad nisu stati ne. U novije doba sve se više izražava putem simbola i oblika, nastoje i u doma u tradiciju unijeti moderna svjetska kretanja, uz okre-

tanje prema apstrakciji. U zadnje je vrijeme asciniran odnosom prostora i volumena te radi na velikim, nekoliko tona teškim kamenim, blokovima. Izložbu je proglasio otvorenom Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a Mursko Središ e, uz nazo nost kulturnih djelatnika Grada Preloga, te pozvao umjetnike da izložbu prenesu i u Grad Mursko Središ e. U otvorenju izložbe sudjelovale su svojim programom i lanice Književnog kluba Prelog te mladi sakso onist Jurica Recek. (JŠ)

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

IZLOŽBA U DVORANI Graditeljske škole akovec

AKTUALNE IZLOŽBE

Prvi Hrvatski triennale keramike U predvorju sportske dvorane Graditeljske škole akovec u utorak 24. lipnja otvorena je izložba 1. Hrvatski triennale keramike. Izložba, iji su organizatori zagreba ka galerija “Zvonimir” i Likovni art design studio Ladica, okuplja etrdeset izabranih autora te desetak gostiju izvan konkurencije, iji radovi pokazuju kojim se pravcima razvija suvremena hrvatska keramika. Uglednim doma im kerami arima na izložbi u akovcu pridružili su se i talentirani u enici Gra-

diteljske škole, tako se pedesetorici umjetnika pridružuju i radovi Manuele Babi , Ane Marije Bra ko, Tamare Hamer, Nevenke Horvat, Janje Liptak, Valerije Salaj i Ines Šafari . Umjetnici koji stižu iz svih dijelova Hrvatske i predstavljaju razli ite generacije, od onih iznad sedamdeset, do onih ispod trideset godina, složno pokazuju da se keramikom mogu iskazati i likovi i krajolici, simboli, atmosfere, osje aji i uspomene, ozbiljne teme i zaigrane forme. U katalogu uz izložbu Saša Pavkovi

Izložbeni salon Muzeja Me imurja akovec – dokumentarno - likovna izložba povodom 40. obljetnice osnutka Likovne galerije Muzeja Me imurja. Ovom izložbom javnosti je izložen onaj dio fundusa koji nije svakodnevno dostupan oku javnosti poput stalnog postava. Danas Likovna galerija ima skoro 3.000 eksponata, koji su najve im dijelom priskrbljeni osobnim darivanjem umjetnika.

Izložba obuhva a preko pedeset uglednih hrvatskih kerami ara

U enica Nevenka Horvat s mentoricom Darijom Juras

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” Ljetne radionice u Igraonici Bamblek zapo ele su prošlog tjedna, a za po etak djeca su dobila prilike nau iti nešto više o izradi lutaka za predstave, ako i o samoj glumi u njima. Ovog tjedna od 30. lipnja do 4. srpnja održavat e se Engleska radionica – “Igrajmo se uz engleski” koju e voditi stru ni predava iz Jezi nog u ilišta Barbare Mo nik . Radionica je namijenejna djecu od 7 do 10 godina. U ostatku ljeta slijedit e radionice: 7.7. - 11.7.: Kompjutorska radionica – Želim znati!, Dijana Drvoderi (prof. Inf.) (8 - 12 g.); 14.7. - 18.7.: Likovna radionica - Igrajmo se bojama, Helena Andrašec (voditeljica igraonice “Bamblek”) (7 - 10 g.); 21.7. - 25.7: Modelarska radionica - Letjelice, dipl. ing. Leonardo Belovi (8 - 12 g.); 28.7. - 1.8.: Glazbena radionica – Zapjevajmo složno, glazbeni pedagog Manuela Hren (7 - 10 g.); 4.8. - 8.8.: itateljska radionica - “Putovanje patuljka Zvon i a”, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice “Bamblek”) (7 - 10 g.); 11.8. - 15.8.: Plesna radionica – U imo plesati..., Plesni studio “Teuta” (7 - 12 g.); 18.8. - 22.8.: Žonglerska radionica – Pokušaj i ovo!, Tasjenka Štrek (studentica VUŠ-a) (8 - 12 g.); 25.8. - 29.8.:Španjolska radionica – Buenos dias!, Jezi no u ilište Barbare Mo nik (7 - 10 g.).

piše: - Akademski umjetnici u toj nepredvidljivoj igri vatre, zemlje, gline i drugih materijala nalaze sve više izazova, izložbe keramike sve se više približavaju ideji odre ene multimedijalnosti, što podrazumijeva i sve složenije na ine izlaganja samih artefakata. Zato na ovoj izložbi imamo radove koji su izra eni od šamo-

tirane, pe ene i paljene gline, terakote, majolike, porculana, metala, žica, gipsa, kamenite, u kombiniranim tehnikama; oni su izloženi na postamentima, obješeni na zidove kao slike ili reljefne skulpture, odloženi na pod ili prislonjeni uza zid. Otvorenje izložbe u akovcu došao je podržati i njen autor,

umjetnik Hanibal Salvaro, koji je kazao kako izložba obuhva a veoma razli ite radove, me u kojima je u natjecateljskom dijelu bilo teško odabrati najbolje. Otvorenje je bilo popra eno i glazbom, svoje obrade me imurskih popevki odsvirao je ve svima dobro znani dvojac: Marko Žerjav i Ladislav Varga. (mn)

KONCERT Krešimira Lazara i Srebrenke Poljak

akove koj publici približili hrvatske skladatelje Svoju zajedni ku koncertnu miniturneju po Hrvatskoj prošli je utorak u akovcu kraju priveo glazbeni dvojac - violon elist Krešimir Lazar i pijanistica Srebrenka Poljak. Koncert je održan uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Na programu u akovcu dvojac je odsvirao djela cijenjenih hrvatskih skladatelja: “Sonatu za violon elo i glasovir, op. 35” Dore Peja evi , “Intradu i capriccio za violon elo i glasovir” Davora Bobi a i “Sonatu za violon elo i glasovir” Ive Ma eka. O kvaliteti umjetnika koji su nam se predstavili najbolje govore njihove biogra ije prepune uspjeha i suradnji s velikim glazbenicima. Varaždinac Krešimir

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba fotogra ija Ivana i ina-Mašanskera. Iako se može re i da je fotogra ija za i ina bila «nusprodukt» njegova primarna posla kao novinara, dakle majstora pisane rije i, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koli inu speci i nog jezi nog potencijala i da poruka slike može biti udarnija i snažnija od pripadaju eg teksta ili legende. Svaka, ili – bolje re i – gotovo svaka i inova fotogra ija može se o itati kao metafora.

Lazar osvajao je nagrade u zemlji i inozemstvu, te je održavao koncerte u više europskih te latinoameri kih zemalja. Kao solist nastupao je uz Zagreba ku ilharmoniju, Varaždinski komorni orkestar, Hrvatski komorni orkestar i HGM Jazz orkestar. Srebrenka Poljak kao lanica renomiranoga Zagreba kog klavirskog trija, uz violinisticu Vlatku Peljhan i violon elista Pavla Zajceva, ostvaruje brojne nastupe u Norveškoj, Nizozemskoj, Njema koj, Austriji, Sloveniji, Italiji i Izraelu, te osvaja nagrade i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao komorna glazbenica uspješno sura uje s brojnim doma im i inozemnim umjetnicima.

U akovcu su Krešimir Lazar i Srebrenka Poljak završili svoju miniturneju po Hrvatskoj

Na prodajnoj izložbi izlaže 24 polaznika Škole slikanja i crtanja

IZLOŽBA SLIKA polaznika LU -ove Škole slikanja i crtanja

Dvadesetak polaznika prezentiralo svoje slike Likovno udruženje akovec organiziralo je u utorak 24. lipnja u zgradi “Scheier” u akovcu prodajnu izložbu slika polaznika Škole slikanja i crtanja. Škola slikanja i crtanja, koja je djelovala u prvoj polovici 2008. godine, završila je s prvim dijelom predavanja, a u želji da ovaj dio završe na dostojan na in, LU je organizirao ovu izložbu slika nastalih tijekom ovih nekoliko mjeseci. Slikanju su polaznike podu avale Gabrijela Binder, u iteljica likovne kulture, i akademska slikarica Viktorija Balog, koja je o mjesecima koje je provela s polaznicima Škole kazala: - Svima njima je zajedni ka bila želja za otkrivanjem novih svjetova, novih tehnika, novih spoznaja, ali i novih poznanstava. Kroz razli ite tehnike, crta e i slikarske, polaznici su uz razgovore, promatranja, igre pokušali stvarati vlastiti izraz na papiru. U tom stvaranju potrebno ih je bilo usmjeravati, poticati na promatranje i stvaranje vlastitog mišljenja i vlastite ideje kako vid-

ljivo preto iti osjetilno i spoznajno. Kako svatko ima svoj vlastiti svijet u kojem djeluje, tako i izložena djela ocrtavaju te svjetove. Na izložbi izlaže 24 polaznika Škole, tako se ondje mogu vidjeti radovi: Marije Biber, Marijana Branilovi a, Marte Fažon, Josipe Flac, Klare Grošani , Ljiljane Horvat, Renate Hrasti , Emilije Ivkovi , Lidije Jr e, Kristine Kavran, Mirjane Klobu ari , Dorijana Kova evi a, Nikole Mihinja a, Zlatka Novaka, Margarete i Nade Patafta, Lene Perho , Leonarda Perho a i Klaudije Perho , Marte Vabec, Pere Vidovi a, Juraja Vrmara – Lipeja i Rozalije Žganec. Izložba koja je preseljena u hotel “Aurora” u akovcu ima humanitarni karakter, a sva e se sredstva skupljena od prodaje slika, koje koštaju svaka 300 kuna, donirati Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma. Za kraj spomenimo i da su otvorenje izložbe svojom plesnom to kom podržale i lanice Plesnog studija Teuta. (mn)

Graditeljska škola akovec - godišnja izložba u enika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn Graditeljske škole akovec: dizajnera unutrašnje arhitekture i dizajnera keramike. Hotel Aurora - prodajna izložba slika polaznika Škole slikanja i crtanja. Škola slikanja i crtanja u organizaciji LU -a, koja je djelovala u prvoj polovici 2008. godine završila je s prvim dijelom predavanja, a kako bi ga obilježili na dostojan na in, na izložbi se prezentiraju radovi nastali tijekom ovih nekoliko mjeseci. Izložba ima humanitarni karakter, a sva e se sredstva skupljena od prodaje slika donirati Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma. Župa Sv. Antuna Padovanskog u akovcu – prodajna izložba slika Ljube Laha. Ponovo su izloženi radovi jednog od najpoznatijih hrvatskih suvremenih umjetnika u Bosni i Hercegovini ljube Laha. I ovog puta prihodi od prodaje Lahovih umjetnina idu u dobru svrhu, za izgradnju crkve u Žeravcu - Bosanska Posavina, te za školovanje siromašnih u enika i studenata. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je skoro 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja, stare od 50 do 100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. PRELOG – Caffe bar “Art” - izložba slikarice Milene Petkovi iz Murskog Središ a i kipara Željka Petkovi a iz Preloga. Cilj izložbe je suradnja gradova Mursko Središ e i Prelog, kao i poticanje druženja ljudi koji se bave umjetnoš u bilo koje vrste, a kako bi se unijela duhovna živost u oba grada. Riblji restoran – izlaže Franjo Ružman Brko iz Preloga, predsjednik LUDM-a. Rije je o doajenu me imurske naive iz Preloga, koji je izložio najviše radova na staklu, ali i na platnu te nekoliko radova u obojenom tušu, koji su nastali zadnjih godina. Franjo Ružman Brko stvorio je svoj simboli ki svijet naive, koji pršti bojama i radostima života.

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

MUZEJ ME IMURJA organizirao prvi Festival rane glazbe

Još jedna uspjela priredba u svrhu revitalizacije Staroga grada U posljednje se vrijeme puno govori o potrebi dinami nije obnove Staroga grada Zrinskih, a s obnovom toga našeg najvaž-

nijeg, najljepšeg i najposje enijeg spomenika nulte kategorije svakako moraju i i i dodatni kulturni sadržaji koji e na neki na in revi-

talizirati taj prostor. Upravo je zato u atriju Staroga grada Zrinskih u subotu 21. i nedjelju 22. lipnja po prvi put održana nova kulturna

Festival rane glazbe okupio je dosta posjetitelja

KUU “Veseli Me imurci”

Na Festivalu je nastupila harfistica Tajana Vukeli

OKRUGLI STOL o maloj me imurskoj popevki

UDRUGA “Likovni krug” akovec

Radionica s glinom za najmla e KUU gVeseli Me imurci g pokušava svake godine animirati svoje male lanove i nagraditi ih nekom tradicionalnom radionicom. Za kraj školske godine, i kao nagradu za predan i uporan rad, dje joj plesnoj skupini Veselih Me imuraca organizirana je radionica s glinom. Pridružili su se im i mali folkloraši OŠ gIvan Goran Kova i h, Sveti Juraj na Bregu. Uz pomo ur ice Horvat i gTerakote g iz Ma kovca, djeca su pokušala izraditi neki svoj suvenir. Od tradicionalnih, koje su izra ivali na originalnom stolu, tanjuri a, upova, zdjelica, svije njaka, do oblika iz njihove mašte. U dvosatnoj radionici sudjelo-

priredba u našoj županiji – Festival rane glazbe. Festival rane glazbe samo je jedna od kulturnih priredbi koje su u Muzeju osmislili unutar akcije Kultura d.d., koja za cilj ima što bolje povezivanje ustanove s gospodarstvenicima putem sponzoriranja odre enih akcija kao što je bila i ova. Upravo je Festival rane glazbe jedna od najperspektivnijih kulturnih priredbi. U dva dana, koliko je Festival trajao, dobili smo lijep pregled srednjovjekovne glazbe, a nastupili su ponajbolji hrvatski izvo a i za ranu glazbu: Renesansni ansambl Vatroslav Lisinski, Vokalno instrumentalni ansambl za ranu glazbu Minstrel iz Zagreba, ansambl Ad gloriam brass i har istica Tajana Vukeli . Kako se na Festivalu okupilo dosta posjetitelja, vjerujemo da e ova manifestacija iz godine u godinu samo napredovati. (mn)

Po inje Ljetni likovni atelje

valo je oko 40 djece i svatko je dobio priliku pokušati izraditi neki oblik na stolu, a uz pomo g e ur ice glinene su kugle poprimale pravi oblik. Radoznali i zaigrani, radišni i marljivi folkloraši zaželjeli su još jednu ovakvu radionicu, a obe ali da e idu i put radovi biti još bolji i maštovitiji.

Udruga za kreativni rad s djecom i mladima “Likovni krug” akovec i ove e godine, tijekom ljetnih školskih praznika, uz potporu Me imurske županije, provoditi radionice u sklopu “Ljetnog likovnog ateljea”. Na radionicama djeca e se baviti crtanjem olovkom i tušem, slikanjem akvarelom, temperom i akrilikom. Pod vodstvom Paule Zuzel, oni e u ozra ju zajedništva razvijati stvarala ku percepciju i kvalitetnu interakciju sa svijetom. Radionice su besplatne, te su namijenjene u enicima me imurskih osnovnih i srednjih škola. Prva radionica održat e se ove srijede 2. srpnja u 17,30 sati u Katoli kom domu u akovcu, a na istom mjestu i u isto

Prošle godine nakon radionica organizirana je zajedni ka izložba vrijeme radionice e se održavati svaki tjedan. Svi zainteresirani za besplat-

ni likovni atelje mogu se javiti na brojeve telefona: 040/311-013 ili 099 408 5263.

ŽUPNA CRKVA u Podturnu

IZLOŽBA u Centru za kulturu

Fotografije Ivana i ina - Mašanskera Nova scena oko krstionice U izložbenom prostoru Centra za kulturu tijekom ljeta bit e postavljena izložba fotogra ija Ivana i ina - Mašanskera. Ivan i in - Mašansker ro en je u Višnjevcu kraj Bjelovara 28. kolovoza 1942. godine. Od 1945. živi u Koprivnici, gdje je završio osmogodišnju školu i gimnaziju. Za gimnazijskih dana radio je u redakciji gimnazijskog lista Osvit i u Glasu Podravine, sura ivao u Studentskom listu, tadašnjem Ve ernjem vjesniku, Plavom vjesniku i drugim novinama, crtao karikature koje su objavljivane u Poletu. Fotoaparatom je obišao cijelu Europu, od Islanda do Toljattija i Volgograda u Rusiji, od Osla do Madeire, Portugala, Španjolske, Rumunjske, Turske, Malte. Posjeduje više od 20.000 negativa i fotogra ija u crno - bijeloj i kolor tehnici. Dio njegova opusa bit e

tijekom ljeta izložen u izložbenom prostoru Centra za kulturu.

Fotografije kao ogledalo života Iz predgovora Želimira Koš evi a: - Ma koliko da grad Koprivnica na svoj na in kontekstualno odre uje opus Ive i ina - Mašanskera, njegove fotogra ije nadilaze ograni enja koja proizlaze iz lokalnih ili regionalnih speci i nosti. i in nije dokumentarist i njegov fotografski opus samo je u jednom manjem svojem segmentu dokumentaran te je danas ili sutra bez sumnje zanimljiv lokalnoj muzejskoj ili arhivskoj službi. Premda je fotogra ija umjetnost uo ena trenutka, ona je istodobno fascinantno ogledalo kroz koje današnjica, bez smetnji dodatnih šumova koje proizvodi suvremeni život, ulazi u duhovni

prostor op e i osobne memorije. Iako se može re i da je fotogra ija za i ina bila “nusprodukt” njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rije i, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koli inu speci i noga jezi nog potencijala i da poruka slike može biti udarnija i snažnija od pripadaju eg teksta ili legende. Svaka, ili – bolje re i – gotovo svaka i inova fotogra ija može se o itati kao metafora.

i inov se opus može smatrati i baštinom pa tako ve samim time zaslužuje svaku pažnju, život u njegovim slikama živi i danas, tako da je spomeni ka vrijednost

i inovih fotogra ija samo jedan manji segment njihova kriti kog vrednovanja. Sve ostalo, upravo zbog spomenuta aktivnog na ela pretvorbe stvarnosti u metaforu, pripada umjetnosti, umjetnosti u mediju fotogra ije.

Akademski slikar Stjepan uki - Pišta u župnoj crkvi Svetog Martina biskupa u Podturnu izradio je scenu oko krstionice. Rije je o kiparevoj vlastitoj tehnici koja povezuje kiparenje i naslikavanje te instalaciju boja i plastike. Na sceni je prikazano Isusovo krštenje, varaždinska katedrala te etiri portreta znamenitih ljudi. Tu je donator koji želi ostati anoniman, zatim papa Benedikt XVI., biskup Josip Mrzljak i sadašnji župnik vele asni Josip Pivar.

- Ovo je dinami na kompozicija s lepezastim završetkom i silinom koja kre e od Duha Svetoga, isprepli u i se i u ukupnosti daje dinamiku. Nema stati nosti. Plastika ovdje daje impresiju, scenu opisuje autor, koji je do sada ukrasio varaždinsku katedralu, Sve eni ki dom u Varaždinu, oltar u Orehovici i mnoge druge sakralne i kulturne objekte. Vrijednost scene iznosi oko 10 tisu a eura, a blagoslov bi trebao biti 21. rujna, kada e u Podturnu biti proštenje Gospe Žalosne. (S. Mesari )

Scena Isusova krštenja koju je izradio kipar uki

Ne harmonici, špagi i modernom nakitu Organizacijski odbor 1. smotre me imurske dje je popevke i Stru na komisija te voditelji KUD-ova, udruga i vrti a, ija su djeca u svibnju nastupila na toj smotri u Toplicama Sveti Martin, u etvrtak su u PUB-u “Potkova” u Toplicama Sveti Martin održali okrugli stol. Stru na komisija ukazala je na odre ene nedostatke i propuste, iznesena su zapažanja organizatora te samih voditelja. Zaklju eno je kako se smotra me imurske dje je popevke mora nastaviti, prvenstveno iz razloga da se doma e tradicionalne rije i i pjesme u mlade usade ve na po etku njihovog života. Prof. dr. Stjepan Hranjec naglasio je kako je unato nedostacima prva mala popevka bila dobra i da je treba nastaviti, jer kroz nju e se djeci usaditi ljubav prema me imurskoj popevki. Dragica Karolina Šimunkovi smatra kako voditelji grupa koje su nastupile trebaju voditi ra una o mogu nostima pjeva a. Prof. Miroslav Novak pak upozorava na preveliku prisutnost harmonike u pratnji pjeva a te preporu uje izbjegavanje tog instrumenta. Rekao je i da djeca ne bi na rukama smjela imati nekakve špage i drugi moderni nakit. Tako er je ukazano na problem s imenima djece koja izvode me imursku popevku, a imena nisu me imurska, poput: Leon, Borna, Daria, Tea, Lea, Melani ... Svi nazo ni složili su se kako se 2. smotra male me imurske popevke mora organizirati, te su pohvalili Ljudevita Boš aka i Franju Preložnjaka, idejne za etnike ovakve smotre. (S. Mesari )

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Slobodni Ovnovi bi posredstvom prijatelja mogli upozna osobu koja e ih zaintrigirati i vrlo brzo osvojiti svojom duhovitoš u. Odnosi s bra nim partnerom bit e nešto napetiji potkraj tjedna. Optere eni ste poslovnim problemima koje ne uspijevate dovoljno brzo riješiti. Iako ete se maksimalno trudi da napravite najbolje što znate, ljude s kojima sura ujete ne ete lako zadovolji . Loši me uljudski odnosi u radnoj sredini sve vas više ispunjavaju nezadovoljstvom. Razvedrite se: najkasnije do srijede mnogi e problemi bi riješeni. Oko srijede e se smanji mnogobrojni pri sci te ete si kona no mo i priuštiti više druženja, zabave, smijeha i opuštanja. VAGA (24.9.-23.10.) Nemir, napetost, kao i este razmirice unutar obitelji obilježit e tjedan pred vama. Imat ete potrebu za kontrolom situacije, ali teško da ete u tome uspje . Na žalost, mnogo toga je izvan vašeg utjecaja. Pred vama je vrijeme velikih promjena. Napetost koju zbog toga osje ate ne ete umanji prigovaranjima ili sukobima sa suradnicima. Pokušajte stvari prihva a više racionalno, a manje emocionalno. Bit ete nagliji nego što je uobi ajeno za vas, stoga se uvajte ljubomore i ne izazivajte sva e. Posebice u nedjelju i ponedjeljak držite ponašanje pod kontrolom. Iskoris te svaki slobodan trenutak za održavanje i podizanje kondicije, njegu lica i jela, ili se opus te uz neku egzo nu masažu - godit e vam.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Nerazumijevanje s partnerom je daleko iza vas pa e i osje aj napetos bi manji. Ve ete se u subotu opus i uživa jedno u drugom. Obiteljske prilike, kao i odnosi s djecom, krenut e nabolje. Vra la vam se želja za radom, što je važna promjena u odnosu na prethodni tjedan. Odnosi u radnoj okolini su dobri i nakon duljeg vremena ne e biti problema pa biste ubrzo mogli krenu s realizacijom zahtjevnijih projekata. Iako su vam otvorene mnoge poslovne mogu nos , može do i do manjih zastoja po etkom tjedna. Ne prelazite olako preko savjeta iskusnijih i starijih kolega. Imate li djecu, posve te im više svog slobodnog vremena. Vikend pred vama bit e idealan za neko kratko putovanje, izlet u prirodu ili obiteljsko druženje.

Vrijeme je da se u potpunosti posvetite voljenoj osobi i ne raspršujete svoje vrijeme i pažnju na nevažne sadržaje. Blizanci koji nisu u vezi, ne e bi raspoloženi za novu ljubav ni za promjene. Trenutak je zreo da svoje znanje pretvorite u konkretnu nancijsku dobit. Ne dopus te da vas neodlu nost ili nesigurnost sprije i u tome da pos gnete ono što želite. Budite energi ni i više vjerujte u sebe. Zbog davnih ljubavnih uspomena nije dobro riskira sklad u sadašnjoj emocionalnoj vezi. Na poslu se malo više usredoto ite na ono što inite. Ovaj je tjedan odli an za po etak vježbanja pilatesa ili, možda, joge. Tjelesna savitljivost pomo i e vam da pos gnete ve u emocionalnu i umnu eksibilnost.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Možete se opustiti i uživa u ljubavnom skladu s osobom koja vam je veoma privržena. Komunika vni ste i raspoloženi za druženja, pa ako ste bez stalnog partnera, zanimljiva poznanstva o ekujte potkraj tjedna. Uz malo dobre volje, diplomacije i šarma možete pos i mnogo toga. Vaša snaga leži u mo i uvjeravanja odgovornih ljudi u isplativost vaših poslovnih ideja. Držite se podalje od tu ih problema i pazite na svoje ponašanje, posebice u ponedjeljak. Jedna nespretno izgovorena re enica mogla bi znatno naruši neke prijateljske odnose. Posvetite se stvarima koje volite, a za koje dugo niste našli vremena. Pro itajte dobru knjigu ili si priuš te odlazak na omiljeno mjesto za šetnju.

Pretjerano name ete svoju volju, što se ne e dopas vašem partneru. Rasprave, nesuglasice i sukobi me u vama bit e svakodnevni, sve dok se ne povu ete i zatražite oproštaj za nervozu i pri sak kojima ste ga izložili. Iako imate dovoljno snage odraditi sve što se od vas zah jeva, dinami an poslovni ritam može poja a stres i tako umanji koncentraciju. Mudrije je smanji pri sak i radi nešto laganijim tempom. U ponedjeljak se po inju mijenja okolnos pa ete mora preoblikova dosadašnji pristup poslu. Uz više eksibilnos uspješno ete riješi sve probleme. U subotu i nedjelju bit ete puni pozitivne energije, stoga iskoristite svaki povoljan trenutak za razgovore s najbližima i smirivanje postoje ih nesuglasica.

RAK (22.6.-22.7.) Osje at ete se ugodno u vlastitoj koži, a vaše e odli no raspoloženje e osje partner i najbliža okolina. Prepus te se ljubavnim užicima jer e se zbivanja odvijati upravo onako kako ste zamislili. O ekuju vas vrlo dobri rezulta po etkom sljede eg tjedna. Iskoris te svoje prilike jer ovo je pravi trenutak da poboljšate imidž u javnos te na taj na in unaprijedite poslovni status. U utorak ete bi preosjetljivi i suviše se uživljava u zbivanja. Na sve što vam se doga a, reagirate s mnogo emocija. Više pripazite na svoje zdravlje. Prijatelj bi vam se mogao zate i u neprilici potkraj tjedna, a vaša e mu podrška biti izuzetno bitna. Osje aj da ste pomogli bit e vam najve a nagrada. JARAC (22.12.-20.1.) Uporno pokušavate promijeni i poboljša odnos s partnerom. Iako se sve ne e odvija željenom brzinom ni u potpunosti glatko, pred vama je ugodan i uzbudljiv tjedan. Ako ste slobodni, eš e izlazite. Odlu ni ste u namjeri da ostvarite svoje planove, ali vam okolnos ne e i i previše na ruku. Strpite se, jer e razilaženje sa suradnicima traja još neko vrijeme. Budite spremni na prilagodbe i ustupke poslovnim partnerima. Zdravlje e vam bi vrlo osjetljivo. Mogu i su manji problemi, primjerice viroza ili neugodnos sa sinusima. Budite oprezni u prometu. Zahvaljuju i prvenstveno dobrim poslovnim i prijateljskim vezama, mogu e je da jekom ovog tjedna budete nagra eni nekim pogodnos ma i privilegijima.

LAV (23.7.-23.8.) Odnos s partnerom bit e mnogo bolji ako spremno ‘otrpite’ primjedbe na svoje ponašanje. Mnogo je jednostavnije odmah prizna po injenu pogrešku nego da vam vikend protekne u diskusijama bez kraja. Zbivanja u radnoj sredini postala su previše kaoti na za vaš ukus pa ete bi izloženi ve em pri sku nego ina e. Budete li ikako mogli, priuštite si nekoliko dana odmora i odmaknite se od svega. U ponedjeljak i utorak budite oprezni i klonite se sukoba u radnoj sredini. Dobro bi bilo da pod kontrolu stavite svoje izjave jer neumjerenost brzo dolazi na naplatu. Ovaj vikend mogla bi vam se pruži prilika za sklapanje posla. Do toga e vjerojatno do i jekom jednog slu ajnog susreta ili neobveznog razgovora s poznanikom. VODENJAK (21.1.-19.2.) Sklad u ljubavi i braku ne ete posti i o ekujete li od partnera da na sebe preuzme teret svih obiteljskih obveza. Ako ste u vezi s osobom s kojom radite, povucite granicu izme u posla i privatnog života. Ono što ste pokrenuli, ne e se razvija planiranim tempom ako zadatke prepustite drugima da ih obavljaju. Želite li biti sigurni da e sve bi u redu, sve faze rada trebaju bi pod vašom kontrolom. Iako vas trenuta no ne krasi veliko strpljenje, pokušajte bi tolerantni, saslušajte što vam drugi ljudi govore i vjerojatno ete se iznenadi što ste sve propus li. Petak je pravi dan za emocionalne po etke. Zapo nite ga dobrim raspoloženjem, dogovorite sastanak s osobom koju smatrate ugodnom ili vam mnogo zna i.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Ne e bi promjena ni problema, posebno ako ste u duljoj vezi ili braku. Više pozornos posve te obiteljskim odnosima i obe anjima koja ste možda lako dali, ali ih niste ispunili. Trudit ete se raditi više nego obi no i ostavlja dojam otvorene i pristupa ne osobe koja sa svima može uspješno sura iva . Nastavite li m smjerom, nov ane nagrade i pohvale suradnika ne e vas mimoi i. U ponedjeljak pazite na me uljudske odnose zbog razvoja doga aja koji bi vas mogao prili no uznemiri . Ne poklanjajte svoje povjerenje onima koji to ne zaslužuju. Na i ete vremena da se odmorite i opustite od napornog radnog tjedna. O i ete u prirodu ili si kona no priuš vikend u obližnjem wellness centru. RIBE (20.2.-20.3.) Bit ete i više nego zadovoljni jer vam osoba koja vam se svi a sve otvorenije pokazuje svoju naklonost. Ako ste u braku, raspolaganje nekretninama ili zajedni kim nancijama moglo bi bi izvor nesuglasica. Iako vam se ne e svidje komentari nekih suradnika na vaš ra un, mudrije je da se na njih ne obazirete. Nezadovoljstvo nancijskom situacijom e prije bi rezultat vaših impulzivnih kupnji nego slabih primanja. Optere uje vas osje aj da se od vas zahtijeva previše žrtvovanja ne biste li ispunili tu a o ekivanja. Po nite više uga a sebi, a manje drugima. Zabave i ljubavi ne e vam nedostaja , stoga se opus te i uživajte u skladnom tjednu. Nedjelja e se pokaza kao pravi dan za roman ne susrete.

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Strah da ne oboli od fobije Moja k erka ima osam godina. Od prvog razreda škole stalno je moram voditi u školu i dolaziti po nju. Još uvijek spava s nama u krevetu. Kada nam do u nepoznati ljudi u posjetu stalno je uz nas. Istina, ona je to imala i prije škole ali ne tako jako izraženo. Interesira nas o kakvim strahovima se kod naše k erke radi, je li bi kasnije kada odraste, mogla imati fobijske poreme aje? Što nam je initi? Kod vaše k erke radi se o tzv. anksioznosti-straha zbog separacije -odvajanja. Po etak ovog poreme aja je u predškolskoj dobi do adolescencije. Anksiozni poreme aj zbog sepracije javlja se u nekim obiteljima, ali je na in genetskog prijenosa nepoznat. To je razvojno neprimjerena i pretjerana anksioznost vezana uz separaciju od ku e ili od onih za koju je osoba vezana. Ovaj poreme aj se o ituje kao najmanje tri od sljede ih simptoma: · povratni pretjerani distres prilikom separacije ili kad se predvi a separacija od ku e ili onih za koje osoba jako vezana · trajna briga da e izgubiti ili da e se nešto dogoditi onima za koje je osoba vezana · trajna briga da e neki nepovoljni doga aj dovesti do separacije

od onoga za koga je osoba vezana · trajno ne kanje ili odbijanje odlaska u školu ili nekamo drugamo · trajan strah ili odbijanje da budu sami ili bez onih za koje su se vezali · trajno odbijanje da odu spavati bez onih za koje je ta osoba vezana Radi lije enja preporu a se, da se obratite dje jem psihijatru koji e procijeniti dubinu smetnji kod vaše djevoj ice i primijeniti farmalošku terapiju (antidepresivi i dr.) i jednu od psihoterapijskih metoda (individualna psihoterapija ili obiteljska terapija i savjetovanje roditelja). Što se ti e postavljenog pitanja u svezi kasnijeg razvoja fobijskih poreme aja, ne može se sa sigurnoš u re i, da dje ji separacijski strahovi su riziko faktor za pojavu fobijskih poreme aja ali postoji sklonost za razvoj smetnji kao što su socijalna fobija, opsesivno-kompulzivne smetnje, ili pojava napadaja panike te straha od otvorenog prostora (agorafobija).), pa vam stoga kao prevenciju od kasnijih javljanja takvih poreme aja, preporu am gore navedenu terapiju te e se tako na vrijeme ispraviti ono što vašu k erku ometa u zdravom razvoju.

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Znam kako se osje aš...

ovje anstvo je jedinstveno u tome kako izražava emocije, tvrdio je Darwin a suvremeni psiholozi potvrdili komparativnim istraživanjima razli itih ljudskih zajednica. Ameri ki studenti nemaju nikakvih teško a u prepoznavanju emocionalnog izraza lica uro enika s Nove Gvineje i obrnuto. Sve što mi ljudi osje amo može se pro itati na našem licu i iz govora našeg tijela, iako to iš itavanje nije uvijek ni lako ni jednozna no, pogotovo kod složenijih i miješanih emocija. Osim što postoji univerzalnost u izražavanju emocija, postoji i univerzalnost u doga ajima ili situacijama koje izazivaju emocije. Zna ajan gubitak e kod onih koji su njime pogo eni uvijek izazvati tugu i bol, a tko je ili što je taj gubitak varira od kulture do kulture i od osobe do osobe. Kod svih emocionalnih doživljaja uvijek postoji kontekst i situacija koji ih stvara. Univerzalnost postoji i u onome što se zbiva u ljudskom tijelu kod osjetimo emociju. Kod svake se emocije doga aju promjene na tjelesnim organima, pa tako npr. kod ljutnje i straha dolazi do ubrzavanja pulsa i znojenja, ali kod ljutnje ruke postanu vru e, dok se kod straha ohlade. Razlika u temperaturi kože je univerzalna za ljude sa svih meridijana... Za sva osnovna emocionalna stanja svejedno je tko smo i odakle smo jer je na našim licima

vidljivo kako se osje amo. Svaka se emocija može mapirati u terminima pokretanja miši a lica, što zna i da je prakti ki mogu e precizno ispisati formulu za odre enu emociju. Znanstvenici danas mogu to no izmjeriti ne ije emocije jednostavnim prou avanjem pomaka facijalne muskulature iz trenutka u trenutak i rade na automatiziranju sustava kodiranja facijalnih pokreta. Uskoro e biti mogu e dobiti o itanje ak i za najslabije emocionalne promjene kroz koje osoba prolazi. Naravno, svi emo mi i dalje mo i lagati i pretvarati se, ali e to biti egzaktno mjerljivo, barem u vrhunskim neuro iziološkim laboratorijima. U svakodnevnom e nam životu i dalje ostati da se domišljamo i dvojimo koliko je ne iji smiješak bio iskren i jesmo li u ne ijem pogledu zaista prepoznali divljenje... Tek jedan posto ljudi iznimno dobro slušaju i promatraju, te mogu razlikovati istinu od laži, tj. iskrenost od pretvaranja s to noš u sadašnjih mjernih instrumenata u ovom podru ju. Problem je što mi koji inimo preostalih 99 posto populacije esto ne sumnjamo u svoje prosudbe i vjerujemo da ispravno iš itavamo osje aje drugih ljudi. I možda nam je bolje što nismo znalci. Jedna meni draga slabovidna osoba kad izlazi bez nao ala u grad kaže da joj je tako bolje jer joj tad ljudi ljepše izgledaju...

Piše dr. med. Branko Vr i , spec. anestezije i intenzivnog lije enja

Nedostatak željeza Simptomi nedostatka željeza su esti umor, nestajanje daha, blijede konjuktive, glatki ili upaljen jezik, krhki nokti i kosa, gubitak teka, sklonost infekcijama, razdražljivost, podbuhlo lice, snižen krvni tlak, osjetljivost na hladno u. Željezo je element bez kojeg se ne može održati zdravlje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije jedan od naj eš ih nedostataka u ljudskom organizmu je nedostatak željeza. Može ga izazvati nedovoljan unos hranom, naime koli ine koje se nalaze u normalnoj prehrani, jedva su dovoljne potrebama žena u reproduktivnoj dobi te kod djece koja rastu. Loša apsorpcija iz probavnog sustava, pove an gubitak (kroni na krvarenja), te pove ane potrebe (trudno a, dojenje, rast ) su razlozi nedostatka u organizmu. Kao sastavni dio hemoglobina prenosi kisik do stanica. Nedostatak željeza tijekom dužeg razdoblja može uzrokovati sideropeni nu anemiju. Vegeterijanci su posebno izloženi opasnosti ovog tipa anemije. Iznutrice koje su posebno bogate željezom , ne bi trebale jesti trudnice ili žene koje pokušavaju za eti zbog opasnosti od prevelike koli ine vitamina A, koji je toksi an za bebu.

Glavni prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, meso, jaja, lisnato povr e, mahunarke. Me u žitaricama željeza najviše ima u pšeni nom zrnu i brašnu. Jedan od bogatijih izvora ipak su pšeni ne mekinje i peršin, pogotovo sušeni listovi peršina. Preporu ene dnevne koli ine željeza su 10-20 mg ili 8 mg/1000 kcal. Žene zbog menstrualnih gubitaka imaju ve e potrebe od muškaraca, naro ito trudnice (25-30mg. dnevno) i babinja e (15 mg. dnevno). Hranom se unese oko 10- 20 mg. dnevno ali se resorbira samo manji dio. Uz željezo se obavezno daje vitamin C radi bolje apsorpcije, jer vitamin mijenja feri, u fero-oblik, koji se jedino može apsorbirati. Nadoknada željeza na usta je sigurna, samo u iznimnim slu ajevima, kada uzimanje željeza oralnim putem nije mogu e (proljev, povra aje i sl.) daje se venskim putem. Pomaga i u apsorbciji željeza su vitamin C, želu ana kiselina, folna kiselina, fosfor. Otežavaju apsorbciju cink, ajevi, špinat, gazirana pi a, pšeni ne mekinje. Obi no se po inje manjim dozama radi mogu e iritacije probavnog sustava.

WEB PREPORUKA

Izra unajte Vašu idealnu tjelesnu težinu www.pliva.hr Na internet stranicama može se o zdravlju na i mnogo toga. Tako na primjer, Pliva na svojim stranicama nudi izrta un omjera težine i visine, takozvani indeks tjelesne mase (eng. Body Mass Index - BMI) je popularni alat koji koriste lije nici za brzu procjenu optimalnosti tjelesne težine pojedinca. Vrlo je jednostavan i temelji se na odnosu tjelesne težine i visine osobe. Što je ve i indeks, to je ve i i rizik od oboljenja od raznih sr anih bolesti, dijabetesa i problema sa visokim tlakom. Naravno, ovo je samo

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

jedna od metoda za procjenu je li Vaša težina u granicama poželjne i ne može se primijeniti jednozna no za cijelu populaciju. Za potpunu i sigurnu procjenu, obratite se Vašem lije niku koji za razliku od ovog kalkulatora u obzir uzima i sve speci i ne faktore, te može poduzeti dodatne testove, koji su relevantni za svaki individualni slu aj. Zanimljivo je da onima koji su predebeli, nakon izra una BMI, ra unalo savjetuje: “Vaš indeks tjelesne mase ne može se izra unati, mogli bi imati ozbiljne zdravstvene probleme”.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI+, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Darko Prebeg, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, Mario Naran a, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjese na 75 kn (s naznakom za pretplatu); godišnja pretplata za inozemstvo: AUD 200, EUR 100, CHF 160 DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

06.40 06.55 07.00 07.25 07.50 08.20

TV ku e imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Crtana serija Zlurad, crtana serija Žutokljunac Crtana serija

00.40 00.50 01.35 02.20 03.05 03.15 04.00 05.10 05.55

17.05 17.10 17.20 17.25 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.10 21.05 21.40 22.15 22.30 22.35

14.35 14.44 14.50 15.40 16.35

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Buda, p ele i kraljica divovskog stršljena, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Doma a dramska serija antologija: Kapelski kresovi Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija Overland, dok. serija Hrvatska speleološka ekspedicija Chiapas ‘99: Tragovima Maja Danas na Zagreba koj burzi Vijes HPB t Luda ku a, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Kratki susre Potroša ki kod Dnevnik 3 Burzovno izvješ e G.I.Jane, (Uloge: Demi Moore, Viggo Mortensen, Anne Bancro , Jason Beghe, Lucinda Jenny, Sco Wilson, David Vadim, Morris Chestnut, Josh Hopkins, James Caviezel, Boyd Kestner, Angel David, Stephen Ramsey; Scenaris : David Twohy i Danielle Alexandra (prema pri i Danielle Alexandra); Redatelj: Ridley Sco ) Vijes iz kulture Sestre, serija Sestre, serija Obavještajci, serija Reprizni program Oprah show Razglednice iz Hrvatske Strast, telenovela McLeodove k eri, serija

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

Ice Cube, Mike Epps, John Witherspoon, Don „DC“ Curry, Anna Maria Horsford, Clifton Powell) 22.55 Heroji iz strasti, dramska serija 23.55 Vijesti, informativna emisija 00.10 Kunolovac, kviz

19.15 20.05

14:00 14:40 16:40 16:45

13:30

13:00

12:15

08:00 08:02 09:00 11:15

16:20 16:50 17:50 18:40

15:02 15:10 15:15

NAJAVA PROGRAMA reportaža ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA jutarnji program VTV-a VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe EUROMAXX TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije, ponavljanje, Gillete svijet sporta Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga

5.35 Jutarnji program 8.00 Reprize serija 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 Rad 18.40 Stažis , hum. serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.30 Koncert 21.30 Film 23.05 Koncert 00.05 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Bijeg u Ameriku, lm 16.115 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.05 JAG, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Posljednji križari, lm 21.40 Spašeni!, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.45 Berlinski anarhis , lm

5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Oprah show 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.50 Provjereno 21.35 Zaveden i izdan, lm 22.35 24 sata 23.10 Zaveden i izdan, nastavak lma 23.25 Ekipa za o evid, serija 0.55 Predsjednica, serija 1.45 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 8. srpnja 2008.

Serija za djecu i mlade Veliki odmor Kino informator Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Ružna Be y, serija Ususret Olimpijskim igrama Prijatelji, hum. serija Dva i pol muškarca, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove k eri, serija Vijes na Drugom EP u vaterpolu, Malaga: Hrvatska - Gr ka, prijenos Beverly Hills, serija Bitange i princeze, hum. serija Obavještajci, serija Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas Odmori se, zaslužio si, TV serija Dr.House, serija (12) Kino informator Kineska plaža, serija CSI: Las Vegas, serija TV raspored

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 20.40 08:00 Nova lova 21.35 10:00 Naši najbolji dani, serija 21.44 10:45 Naša mala klinika, serija 21.45 11:35 Zauvijek susjedi, serija 21.50 12:15 Cosby show, serija 12:45 Svi vole Raymonda, serija 22.30 13:15 Vijes 23.15 13:30 Putovanje života, (Kanada, 23.20 SAD, 2004., drama; 00.10 Redatelj: Lisa Cholodenko; 00.55 Glume: Kyra Sedgwick, Aidan Quinn, Sherilyn Fenn, Jill Sco ) 15:20 Dani groma, igrani lm 17:20 Vijes 06.35 Magnum, akcijska serija ® 17:35 Naša mala klinika, serija 07.25 Krava i pili , crtana serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 07.50 SpužvaBob Skockani, 19:15 Dnevnik Nove TV crtana serija 19:50 10 do 8, informa vna 08.15 Sam svoj majstor, hum. emisija serija 20:00 Ve ernja škola - EU 08.45 Korak po korak, hum. 21:00 Dragi moji Amerikanci, serija ® (1996., SAD, komedija; 09.10 Puna ku a, hum. serija ® Redatelj: Peter Segal; 09.55 Kunolovac, kviz Glume: Jack Lemmon, 10.40 Malcolm u sredini, hum. James Garner, Dan serija ® Aykroyd, John Heard) 11.05 Dadilja, hum. serija ® 22:45 Pod nož, serija 11.30 Rat u ku i, hum. serija ® 23:40 Vijes 12.05 Vijesti, informativna 23:55 Ubojita Jane, serija emisija 00:45 Putovanje života, igrani 12.10 Ve era za 5, lifestyle lm emisija ® 02:25 Šaljivi ku ni video 12.40 Exploziv, magazin ® 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, 02:50 Kraj programa krimi serija ® 13.15 Za istim stolom, dramska serija 14.10 Magnum, akcijska serija 15.05 Cobra 11, krimi serija 16.00 Korak po korak, hum. serija 16.30 Puna ku a, hum. serija 17.00 Malcolm u sredini, hum. serija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO 17.30 Dadilja, hum. serija DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 17.55 Rat u ku i, hum. serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK 18.30 Vijesti, informativna INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 emisija TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 18.55 Exploziv, magazin VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 19.05 Ve era za 5, lifestyle 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA emisija KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLA19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, FON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJEkrimi serija STI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMUR20.00 Bibin svijet, hum. serija SKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 (dvije epizode) RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS 21.20 Petak nakon petka, BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; (komedija, 2002.; Redatelj: 00.00 Music Special: JUDAS PRIEST; 01.00 Marcus Raboy; Uloge: NO NI PROGRAM

16.50 17.40 17.55

16.00

15.05 15.25

13.35 14.25

08.45 09.10 09.55 10.00

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

17:15

19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:20 22:10 22:30 23:00 23:10 23:25 23:30 automobilizmu PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Nepobjedivi, serijski lm Me imurje danas Mutan , serijski lm Obzori, emisija o kulturi Auto moto nautic Vision, emisija o nauti arstvu Poslovne vijes Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Sutra na programu

8.30 Nogomet 11.00 Speedway 13.00 Biljar 15.00 Kra sport 16.00 Nogomet 18.00 Eurogoals 19.40 Polo 20.10 Springreiten 21.15 Golf 22.50 Segeln

6.00 Poker 9.00 Bundesliga pur Klassiker 11.00 Reklamni program 14.00 Bundesliga Hits 17.30 DSF Reportaža 18.00 Bundesliga pur Klassiker 21.00 DSF Reportaža 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

7.00 Jutarnji program 11.45 Dje ji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet pro v Jima, hum. serija 17.30 Humoris na serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Heirate mich! 22.15 Exklusiv 0.15 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Me u nama ® 7.30 Dobra vremena... ® 8.05 RTL Shop 9.00 To no u 9 9.30 Moje dijete ® 10.00 Dr. Stefan Frank 11.00 Obiteljski dvoboj 12.00 To no u 12 13.00 Oliver Geissen Show 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Slušaj, tko to lupa? 17.30 Me u nama 18.00 Regionalni program 18.30 Exclusiv 18.45 RTL aktuell 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22.15 Monk, serija 23.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

5.30 Program za doru ak 9.00 Home Shopping Europe 11.00 Franklin 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja B. Salesch 16.00 Sudac A. Hold 17.00 Quiz re 17.30 live 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Vijes 18.50 Blitz 19.30 Kviz show 20.15 Owning Mahowny, lm 22.20 Akte 08 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

5.20 Jutarnji program 6.05 SAM 7.00 ta 9.25 Andreas Türck 11.25 Zacherl 12.00 Avenzio 13.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Naša zemlja 21.15 Elton vs. Simon 22.15 Dr. Psycho, serija 23.15 No ni program

i vrijeme 20.15 Soko Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

od 2.7.2008. do 8.7.2008.

PREGLED

TV (2.7. u 15.45 h, HRT 1)

Casablanca

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20 14.40 14.49 14.55 15.45

17.30 17.35 17.45 17.55 18.30 18.35 19.15 19.30 19.57 20.02 20.10 21.10 22.10 22.15 22.30 22.35

00.10 00.15 00.20 01.05 01.50 02.35 03.20 03.45 04.25 05.10 05.55

17.30

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PAUL SIMON; 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Naši najbolji dani, serija 10:50 Naša mala klinika, serija 11:40 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Vijes 12:30 Kralj Queensa, serija 12:55 Cosby show, serija 13:30 Svi vole Raymonda, serija 13:55 Zoeyin tajni život, drama 15:30 Brak na brzaka, igrani lm 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Navy CIS, serija 20:55 Zakon brojeva, serija 21:50 Grof Monte Cristo, (2002., SAD, Kanada, Irska, avantura; Redatelj: Kevin Reynolds; Glume: James Caviezel, Guy Pearce, Richard) 00:10 Vijes 00:25 Ubojita Jane, serija 01:15 Zoeyin tajni život, igrani lm 02:45 Šaljivi ku ni video 03:10 Kraj programa

17.55 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.55 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 21.50 Ženski klan, krimi serija 22.50 Reži me, dramska serija 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.10 No pokera, show 01.10 Kunolovac, kviz

15:02 15:05 15:10 15:30 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 22:10 23:10 23:20 23:30 23:35

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Auto moto nau c vision, ponavljanje Mutan , ponavljanje Serijski lm, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Pravi Rodrigo, serijski lm Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

7.15 Crtani lmovi 9.20 Humoris ne serije 13.00 Dje ji program 15.05 Simpsoni 15.25 Reba 15.50 Moja obitelj, hum. serija 16.15 Ujak Charlie, hum. serija 16.35 Charmed

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.55 Koncert 19.30 Zabavni program 20.00 Koncert 22.00 Film 00.00 U dobrom društvu 00.50 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.25 Dugi put doma, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Promjene, dok. serija 20.55 Vražja kuhinja 21.45 Spašeni!, serija 22.25 Seinfeld, hum. serija 23.05 Ja sam Earl, hum. serija 23.35 Vru a knjižara, serja 0.00 More duša, lm

5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Oprah show 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Ukradena sre a, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Bogataševa smrt, lm 21.25 Zapleteni um, serija 22.15 24 sata 22.35 Ekipa za o evid, serija 23.25 Seks i grad, serija 0.00 Predsjednica, serija 0.50 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:40 Talijanski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 2. srpnja 2008.

06.40 TEST Najava programa 06.55 Najava programa TV kalendar 07.00 Pustolovine Marka i Goge, Dobro jutro, Hrvatska crtana serija Vijes 07.25 Zlurad, crtana serija Dobro jutro, Hrvatska 07.50 Žutokljunac Vijes 08.20 Silvestar i i i, crtana Dobro jutro, Hrvatska serija Vijes 08.45 Školarci obavještajci, serija Dobro jutro, Hrvatska za djecu i mlade arolija, serija 09.10 Veliki odmor Vijes 09.55 Kino informator Vrijeme danas 10.00 Prijenos sjednica Vijes iz kulture Hrvatskog sabora Rat pro v raka, dok. lm 13.35 Ružna Be y, serija Oprah show 14.20 Ususret Olimpijskim Burzovno izvješ e igrama Dnevnik 15.00 Na rubu znanos : Kulture Interneta Vrijeme 15.55 Prijatelji, hum. serija TV kalendar 16.15 Dva i pol muškarca, hum. Strast, telenovela serija Doma a dramska serija antologija: Prosjaci i sinovi 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija Vijes + prijevod za gluhe 17.30 McLeodove k eri, serija Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Narodna medicina, dok. Filmovi Humphreyja serija Bogarta: Casablanca, (Uloge: 19.10 Beverly Hills, serija Humphrey Bogart, Ingrid 19.55 Crtani lm Bergman, Claude Rains, 20.05 Bitange i princeze, hum. Paul Henreid, Conrad Veidt, serija Peter Lorre, Dooley Wilson; 20.40 Obavještajci, serija Redatelj: Michael Cur z) 21.35 Vijes na Drugom Danas na Zagreba koj burzi 21.44 Vrijeme Vijes 21.45 Promet danas HPB t 21.50 Odmori se, zaslužio si, TV Luda ku a, TV serija serija 22.30 Dr.House , serija Promet danas 23.15 Kino informator Idemo na Sjever 23.20 Kineska plaža, serija Loto 7/39 00.10 CSI: Las Vegas, serija Dnevnik 00.55 TV raspored Sport Vrijeme arolija, serija Boje turizma Kulturni info 06.35 Magnum, akcijska serija ® Dnevnik 3 07.25 Krava i pili , crtana serija Burzovno izvješ e 07.50 SpužvaBob Skockani, Boiling Point, (Uloge: crtana serija Wesley Snipes, Dennis 08.15 Sam svoj majstor, hum. Hopper, Lolita Davidovich, serija Viggo Mortensen, Dan 08.45 Korak po korak, hum. Hedaya, Valerie Perrine, serija ® Seymour Cassel, Jonathan 09.10 Puna ku a, hum. serija ® Banks, Chris ne Elise, Tony 09.55 Kunolovac, kviz Lo Bianco, James Tolkan, 10.40 Malcolm u sredini, hum. Paul Gleason, Stephanie serija ® Mercer; Scenarist: James 11.05 Dadilja, hum. serija ® B. Harris (prema romanu 11.30 Rat u ku i, hum. serija ® Money Man Geralda 12.05 Vijes , informa vna Pe evicha); Redatelj: James emisija B. Harris) 12.10 Ve era za 5, lifestyle Vijes iz kulture emisija ® Kulturni info 12.40 Exploziv, magazin ® Sestre, serija 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, Sestre, serija krimi serija ® Obavještajci, serija 13.15 Za is m stolom, dramska Kineska plaža, serija serija Reprizni program 14.10 Magnum, akcijska serija Idemo na Sjever 15.05 Cobra 11, krimi serija Oprah show 16.00 Korak po korak, hum. Strast, telenovela serija McLeodove k eri, serija 16.30 Puna ku a, hum. serija 17.00 Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija TV ku e imaju pravo promjene programa

17.20 Stažist, hum. serija 17.45 ZiB Flash 18.10 Simpsoni 18.35 O.C., serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.00 Wiener Blut 21.25 ZiB Flash 21.30 Komm, süßer Tod, lm 23.15 Vatreni de ki, serija 0.00 No ni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Unschulding 21.35 Zaboravljeni slu aj, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.15 Tv Total 0.05 No ni program

5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 19.45 K11 20.15 Die Abzocker 21.15 Der Bulle von Tölz, lm 23.20 24 Studen 0.20 No ni program

6.00 To no u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 To no u 9 10.30 Dje ji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch… 17.30 Izme u nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Dokumentarna serija 21.15 Unser neues Zuhause 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Dje ji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Andromeda, serija 23.00 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.15 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits 18.00 Bundesliga pur Klassiker 20.00 DSF Motor 21.00 Autopro s 21.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima

IROSKOP talk show ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A EUROPSKI DNEVNIK TV magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A DR. MYKO SAN - ZDRAVLJE IZ GLJIVA emisija pod pokroviteljstvom GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija TRZALICA glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Nogomet 11.00 Speedway 13.00 Biljar 15.00 Kra sport 16.00 Nogomet 18.00 Eurogoals 19.40 Polo 20.10 Springreiten 21.15 Golf 22.50 Segeln

08:58 09:00 11:15 12:15 13:15 14:15 14:40 16:40 16:45 17:20 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20 14.35 14.44 14.50 15.40 16.35 17.05 17.10 17.20 17.25 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.10 21.10 22.05 22.20 22.25

00.20 00.30 01.15 02.00 02.45 03.10 04.00 05.10 05.55

06.35 06.50 06.55 07.20 07.45 08.15 08.40 09.05 09.50

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Naši najbolji dani, serija 10:50 Naša mala klinika, serija 11:40 Zauvijek susjedi, serija 12:20 Kralj Queensa, serija 12:45 Cosby show, serija 13:10 Svi vole Raymonda, serija 13:40 Vijes 13:55 Luckas profesor, komedija (Glume: Stella Stevens, Del Moore, Kathleen Freeman, Med Flory, Norman Alden, Howard Morris, Elvia Allman) 15:55 Vragolas Denis 2, igrani lm 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:00 Dani groma, (SAD, 1990., akcija; Redatelj: Tony Sco ; Glume: Tom Cruise, Robert Duvall, Nicole Kidman, Randy Quaid, Cary Elwes, Michael Rooker) 23:00 Samo je jedan pravi, reality serija (12) 23:35 Vijes 23:50 Ubojita Jane, serija 00:40 Dva Jakea, kriminalis ki lm 02:50 Šaljivi ku ni video 03:15 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PETULA CLARK; 01.00 NO NI PROGRAM

15:12 15:15 15:20 16:50 17:20

17:50 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:15 22:30 23:00 23:10 23:25 23:30

Danas pogledajte... Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Opasna spašavanja, ponavljanje Iz arhive akove ke televizije, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas Snimka kulturne manifestacije Gillete svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Stažis , hum. serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Dnevnik doktora 21.45 ZiB Flash 21.55 Men in Trees 22.40 Damages 23.20 Las Vegas, serija 0.05 No ni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam

6.00 To no u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 To no u 9 10.30 Dje ji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch… 17.30 Izme u nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Reckless, lm 21.15 Umzug in ein neues Leben 22.10 Extra 23.30 No ni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Dje ji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Reqzardt 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 Dog 0.10 No ni program

15:10 15:11

15:40 16:35 17:00

18:00 18:30 18:55 19:00

19:30

20:05 20:50

21:00

22:00 23:00 --------

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom TV ORDINACIJA emisija o zdravlju VJERA I NADA vjerski program VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima EUROMAXX TV magazin YU-GI-OH animirana serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi GEOTEHNI KI FAKULTET promidžbeni lm IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA

8.30 Motorrad 10.00 Beachvolleyball, prijenos 11.00 Volleyball 15.00 Rad, prijenos 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova 17.00 Volleyball 19.30 Viking 20.00 Kampfsza djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba port 23.00 Nogomet

6.00 Poker 9.00 Volleyball 11.00 Reklamni program 14.00 Bundesliga Hits 14.30 10.00 TV vodi + turis ka središta Sportquiz 17.30 Stoke 18.00 Bundesliga Hits Hrvatske 16.00 Dok. lm 16.30 Zabavni 20.00 Bundesliga pur Klassiker 22.00 Boks program 17.00 Emisija za djecu i mlade 23.00 Sportquiz 17.35 Glazbena emisija 18.05 Koncert 19.30 Dokumentarna emisija 20.00 TOP 40 20.40 Film 22.10 Glazbeni program 22.40 Koncert 00.05 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Djevojka koju sam volio, lm 16.15 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.45 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Univerzalni vojnik, lm 21.45 Spašeni!, serija 22.35 Seinfeld, hum. serija 23.05 Ja sam Earl, hum. serija 23.30 Vru a knjižara 0.00 Pandorina škrinja, lm

5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Oprah show 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.50 Brak na brzaka, lm 22.30 24 sata 22.45 Ekipa za o evid, serija 23.40 Seks i grad, serija 0.50 Predsjednica, serija 1.05 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twist- Tjelohranitelj, lm 21.10 Eureka 22.10 24, ovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Vid- serija 0.05 No ni program eospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Video- 5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alstranice ® exander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 20.15 Echt blond, lm 22.55 Toto & Harry 23.25 Spiegel Tv Reportage 23.55 No ni program

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 7. srpnja 2008.

Magnum, akcijska serija ® Krava i pili , crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Puna ku a, hum. serija ® Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Rat u ku i, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exkluziv, magazin K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za is m stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija Nježna obmana, (akcijski, 1994.; Redatelj: Jorge Montesi; Uloge: Patrick Bergin, Kate Vernon, John Wesley Shipp, Gwynyth Walsh, Damir Andrei) Najbolji od najboljih 2, (akcijski, 1993.; Redatelj: Robert Radler; Uloge: Eric Roberts, Phillip Rhee, Chris

10.50 Kino informator Penn, Edan Gross, Meg 10.55 Malaga: EP u vaterpolu: Foster, Ralf Moeller) Hrvatska - Slova ka, 23.45 Vijes , informa vna emisija prijenos 00.00 Kunolovac, kviz Tree Hill, serija Ružna Be y, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos Prijatelji, hum. serija Dva i pol muškarca, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove k eri, serija Vijes na Drugom Brodovi, dok.ni lm Beverly Hills, serija Crtani lm Bitange i princeze, hum. serija Obavještajci, serija Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas Odmori se, zaslužio si, TV serija Dr.House, serija Kino informator Kineska plaža, serija CSI: Las Vegas, serija TV raspored Najava programa TV kalendar 12.15 Dobro jutro, Hrvatska 13.05 Vijes 13.55 Dobro jutro, Hrvatska 14.35 Vijes 15.45 Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Vijes Dobro jutro, Hrvatska 16.40 arolija, serija Vijes 17.30 Vrijeme danas 18.20 Vijes iz kulture 18.35 Prirodni svijet: Oko za 19.10 slona, dok. serija 19.55 Oprah show 20.05 Burzovno izvješ e Dnevnik 20.40 Vrijeme 21.35 TV kalendar 21.44 Strast, telenovela 21.45 Doma a dramska serija 21.50 antologija: Kapelski kresovi Vijes + prijevod za gluhe 22.30 Vrijeme sutra 23.15 Ubojstvo, napisala je 23.20 serija 00.10 Normalan život - emisija o 00.55 osobama s invaliditetom Hrvatska speleološka ekspedicija Chiapas ‘99: Otkrivanje meksi koj juga Danas na Zagreba koj burzi 06.10 Vijes 07.00 HPB t 07.25 Luda ku a, TV serija Promet danas 07.50 Razglednice iz Hrvatske Dnevnik 08.15 Sport Vrijeme 08.40 arolija, serija 09.25 Fokus 10.10 Dnevnik 3 Burzovno izvješ e 10.35 Veliki hakleri, (Uloge: 11.05 Wesley Snipes (Sidney 11.35 Deane), Woody Harrelson 11.40 (Billy Hoyle), Rosie Perez (Gloria Clemente); 12.10 Scenarist: Ron Shelton; 12.55 Redatelj: Ron Shelton) Vijes iz kulture 13.15 Sestre, serija Sestre, serija 14.10 Obavještajci, serija 15.05 Reprizni program 16.00 Fokus 16.30 Razglednice iz Hrvatske 17.00 Strast, telenovela McLeodove k er, serija 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 TEST 19.35 Najava programa Pustolovine Marka i Goge, 20.00 crtana serija Zlurad, crtana serija Žutokljunac Silvestar i i i, crtana serija Serija za djecu i mlade Veliki odmor 21.45 Razgovor sa sjenama Slavko Kolar: Kriza TV ku e imaju pravo promjene programa

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Goni zmajeva

Hancock

drama Režija: Marc Forster Uloge: Khalid Abdalla, Atossa Leoni, Shaun Toub, Zekeria Ebrahimi, Ahmad Khan Mahmidzada. Nagrada BAFTA (2008) - Najbolji strani film: Marc Forster

akcija, komedija, drama, antazija Režija: Peter Berg Uloge: Will Smith, Charlize Theron, Jason Bateman, Eddie Marsan

“Goni zmajeva”, roman Khaleda Hosseinija – me unarodni bestseller – s radnjom smještenom u A ganistanu sedamdesetih godina prošlog stolje a i današnjoj Americi, holivudska filmska industrija prenijela je na velike ekrane. Amir, rodom iz A ganistana, živi u Kali orniji, i upravo je nedavno objavio knjigu. No, tele onski poziv jednoga starog prijatelja njegove obitelji vra a ga u djetinjstvo, u Kabul sedamdesetih godina. To su sretne uspomene iz vremena prije nego što su grad razorile bitke protiv sovjetske okupacije, a potom dolazak na

vlast talibana; sretne uspomene na djecu koja podižu na krilima vjetra živopisne zmajeve visoko iznad gradskih krovova. “Amir, podi i u tog plavog zmaja za tebe,” kaže njegov najdraži prijatelj iz djetinjstva, Hassan. Dok Hassan po inje tr ati ulicama za zmajem koji pada, okre e se Amiru i kaže: “... za tebe i tisu u puta”. To je sudbonosan dan koji e promijeniti živote njih obojice zauvijek: Amira, sina bogatog intelektualca, i Hassana, sina njihove doma ice. Trajanje: 122 minute; preporu ujemo starijima od 12 godina.

Do sada smo u filmovima imali priliku vidjeti raznorazne heroje i superjunake, ali ni jedan od njih se ne može usporediti s Hancockom. On je razdražljiv, neodlu an, sarkasti an i neshva en, a njegovi dobronamjerni pokušaji junaštva možda i spašavaju brojne živote,

ali nekako uvijek za sobom ostavljaju nevjerojatno uništenje i razaranje. Sigurni smo da e ovaj netipi ni junak i poznati šarm i humor Willa Smitha privu i brojne gledatelje u kinodvorane. Trajanje: 92 minute; preporu ujemo starijima od 12 godina.

C ha rlie Wi lson ( Tom Hanks) ameri ki je kongresmen koji živi za dobru zabavu i lude provode. Iako ima nezgodnu naviku da se esto pojavljuje na partijima koji su prepuni kokaina, prostitutki i alkohola, njegov imidž zasjenjuje velik intelekt, snažan osje aj patriotizma i nevjerojatan ‘njuh’ za uspjeh i prosperitet. Upravo se jedna od takvih prilika ukazala ranih 1980-ih u A ganistanu. Naime, Hladni rat se zakuhtava i Rusi brutalno preuzimaju kontrolu u toj bliskoito noj zemlji. Charlieva dugogodišnja prijateljica, poslovna suradnica i ljubavnica, Joanne Herring (Julia Roberts) jedna je od najbogatijih žena u Texasu te zakleta protivnica komunizma. Ona smatra kako je ameri ka reakcija na rusku invaziju A ganistana, u najmanju ruku slaba te uvjerava Charliea kako je potrebno u initi mnogo više za a ganistanske borce za slobodu, Mudžahedine. U zavjeri im se pridružuje agent CIA-e Gust Avarkotos (Philip Seymour Ho man) i njih troje putuju svijetom skupljaju i novac kako bi financirali svoj poduhvat. Uskoro ormiraju saveze izme u Egip ana, Pakistanaca, Izraelaca, te izme u raznih prodava a oružja i politi ara. Sakupljeni novac raste iz tjedna u tjedan, a njihov rad i trud utje u na sam tok i završetak Hladnog rata.

JA SAM LEGENDA Neville (Will Smith) je posljednji ovjek koji se na e usred opustošenog New Yorka sa ‘Zaraženima’, susjedima koje ni obitelj Adams ne bi poželila. Oni vrebaju u mraku i o ekuju prvu priliku kako bi se do epali Nevillove krvi (i bubrega, buta, vratine, tripica ...). Upravo se u njegovim genima i krvnoj slici krije tajna imuniteta i mogu nosti za otkrivanje lijeka. Tri godine usamljeni znanstvenik preživljava skupljaju i hranu, a za to vrijeme odašilje radioporuku u nadi da e prona i još kojeg preživjelog. No, uskoro shva a da ima još malo vremena za pronalazak lijeka prije nego što ga se do epaju ‘Zaraženi’.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

Film: “Solsticij” je: 1. SF 2. horor 3. komedija DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Milivoj Srpak, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 1.7. 19,00 Dvije sestre za kralja

The Other Boleyn Girl povijesna romansa Režija: Justin Chadwick Uloge: Natalie Portman, Scarlett Johansson, Eric Bana, Kristin Scott Thomas

21,00 Seks i grad Sex And The City

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

TOP LISTA

VIDEO IZLOG RAT CHARLIEJA WILSONA

(tri besplatne posudbe)

DOLINA NESTALIH Po povratku na prvi slobodni vikend u SAD, nakon samo tjedan dana provedenih na bojištu u Iraku, Mikeu Deerfieldu (Jonathan Tucker) gubi se svaki trag te ga proglase nestalim i dezerterom. Kada uznemiruju e vijesti do u do njegovih roditelja, bivšeg vojnog policajca Hanka (Tommy Lee Jones) i Joan (Susan Sarandon), Hank odlu i aktivno sudjelovati u istrazi te se zaputi u New Mexico, na lokaciju gdje je njegov sin zadnji put vi en. Emily Sanders (Charlize Theron) je policijska istražiteljica zadužena za slu ajeve nestalih osoba koja prihva a Hankovu pomo u istrazi. Kako se dokazi gomilaju, ona shva a da se iza Mikeovog nestanka krije nešto puno kompliciranije te se ona i Hank ubrzo na u u sukobu s vojnom in rastrukturom koja, ini se, želi zataškati cijeli slu aj. Kad istina o Mikeovom boravku u Iraku po inje izlaziti na vidjelo, u pokušaju da razriješi misterij sinova nestanka, Hank, bivše vojno lice, mora preispitati sva svoja dugogodišnja uvjerenja …

UBOJSTVO JESSEA JAMESA

RUSKA OBE ANJA

POSLJEDNJA LEGIJA

AGENT 47

SOLSTICIJ

srijeda, 2.7.

CONTROL

RAT CHARLIE WILSONA

nema filmskog programa u dvorani CZK-a

JA SAM LEGENDA

etvrtak, 3.7.

IZMIŠLJENI KRIVAC

18,30 Seks i grad

AGENT 47

romanti na komedija

10. IZGUBLJENO VRIJEME

1880. godine u Americi svatko je znao tko je Jesse James. On je najozloglašeniji zlo inac nacije, kojeg zakon traži u deset država. Jesse James je najve i kriminalac i ujedno najve i junak nacije, kojeg ljudi slave kao suvremenog Robina Hooda. Robert Ford? Nitko ne zna tko je on. Ne još. No, ambiciozni devetnaestogodišnjak vrsto je odlu io to promijeniti. Sprijateljit e se s Jessejem, jahati s njegovom bandom. A ako tako ne postane slavan, Ford e morati na i smrtonosniji na in. Prijateljstvo postaje rivalstvo, a potraga za slavom postaje opsesijom u ovom energi nom epu koji je producirao Ridley Scott, a koji predstavlja gr evitu izvedbu Brada Pitta (nagra enog na filmskom estivalu u Veneciji za najbolju mušku ulogu) kao Jessea i Caseya A flecka kao mladi a koji se grozni avo približava svom cilju … i udaljava od vlastite ljudskosti.

romanti na komedija Režija: Michael Patrick King Uloge: Sarah Jesica Parker, Kim Cattrall, Cyntia Nixon, Cheis Noth

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

petak, 4.7. 18,30 Seks i grad romanti na komedija

SEKS I GRAD

22,00 Goni zmajeva

DŽINGIS KAN

The Kite Runner

BIT E KRVI

DVIJE SESTRE ZA KRALJA

HORTON

PORTAL SMRTI

LJUBAV I OSTALE KATASTROFE

IRON MAN

21 - RASPAD LAS VEGASA

10. STEP UP 2

drama Režija: Marc Forster Uloge: Khalid Abdalla, Atossa Leoni, Shaun Toub

subota, 5.7. nema filmske predstave

nedjelja, 6.7. 18,30 Seks i grad romanti na komedija

US BOX OFFICE 1.

THE INCREDIBLE HULK

KUNG FU PANDA

21,00 Hancock akcija, komedija, drama, antazija Režija: Peter Berg Uloge: Will Smith, Charlize Theron, Jason Bateman

THE HAPPENING

YOU DON’T MESS WITH...

INDIANA JONES &…

SEKS & THE CITY

18,30 Seks i grad

IRON MAN

romanti na komedija

THE STRANGERS

THE CHRONICLES OF NARNIA…

10. WHAT HAPPENS IN VEGAS…

ponedjeljak, 7.7.

21,00 Hancock akcija, komedija, drama, antazija

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

TRI DRAVSKA JEZERA postala me unarodno stanište ptica

Priroda stvorila sekundarni vodeni biotop Jezera kao zimovalište ptica svih vrsta Dugo je trebalo, no kona no se i to dogodilo. Uredbom o proglašenju Ekološke mreže Republike Hrvatske, (NN 109/07) jezera HE Varaždin, HE akovec i HE Dubrava, odnosno podru ja uz Dravu, pa i Muru, proglašena su sastavnim dijelom Nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske te me unarodnim staništem ptica. Ta su jezera postala me unarodno europski važna podru ja za ptice (SPA) nakon što se uvidjelo da podru je rijeke Drave obilježava visoka razina krajobrazne raznolikosti s posebno zna ajnim vlažnim staništima, koja su ina e najugroženija u Europi. Takva su vlažna staništa poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtv i rukavci, napuštena korita i meandri, rije ni sprudovi, strme odronjene obale. Na nacionalnoj razini, ta su staništa zašti ena Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova (NN 7/06). Zbog izgradnje hidroakomu-

lacija i gospodarskog i kulturnog razvoja kraja te guste naseljenosti, došlo je do preoblikovanja biotopa, takao da je nastao takozvani sekundarni vodeni biotop, kaže Ivan ica Somo i, dipl. ing. biologije, zadužena u HEP - proizvodnji PP HE Sjever za ekološku i biološku problematiku Taj sekundarni vodeni biotop na jezerima postao je s godinama veoma zna ajan za pti ji, pa i biljni i životinjski svijet. Jezera su postala zimovalištima i staništa zašti enim pti jim vrstama, no pravih istraživanja još nema. Jezera se navode kao staništa male prutke (Actitis hypoleucos) , koja nastanjuje obale, te brezovog zviždaka (Phylloscopus trochilus), koji nastanjuje okolne šume i šikare. Svakodevno se na obalama jezra mogu vidjeti sive aplje, (Ardea cinarea), koje se zadržavaju tijekom cijele godine, te mala bijela aplja (Egretta garzetta) za proljetne i jesenske seobe. Nakon što je okoliš jezera zarastao u šaš, to je podru je postalo sklonište i gnjezdište mnogim pti jim vrstama. Tu zimuju mali vranac (Phalacrosarax pygmeus), ukavica (Burhinus oedicnemus), divlje patke, divlje guske, rije ni galebovi, labudovi i druge vrste ptica. Slovenski ornitolozi i biolozi procjenjuju da na Ormoškom jezeru (akumulacija HE Varaždin) zimuje polovica od oko 40.000 ptica vodenih staništa, koliko ih zimuje u Republici Sloveniji. Slovenija je svoj dio Ormoškog jezera proglasila ornitološkim rezervatom, a Hrvatska svoj dio uvrstila u Nacionalnu ekološku mrežu. Za detaljnije sagledavanje bogate ornitofaune i biljaka , valjalo bi provesti dodatna istraživanja.

50 kilometara kvadratnih, objekti hidroelektrana se prostiru u dužinu od nekih 60 kilometara. Sura ujemo s nizom državnih tijela. Mnoge su se stvari promijenile kad je rije o zaštiti okoliša, danas se mnogo bolje gleda na to podru je. Prije deset godina na jezerima su lovili talijanski lovci. Sad više toga nema, nema tako velike lova ke aktivnosti kao prije, mnogo se toga promijenilo.

Održivi razvoj kao osnovni cilj Dipl. ing. biologije Ivan ica Somo i o tome što konkretno zna i održivi razvoj za hidroakomulacije, kaže: - Danas su sustavi i ciljevi zaštite okoliša na našim jezerima usmjereni na uspostavljanje održivog razvoja, što podrazumijeva trajno i cjelovito o uvanje kakvo e okoliša , biološke raznolikosti prirodnih zajednica i unapre enje njihova života, te racionalno korištenje energetskih vodenih resursa u zadovoljavanju potreba suvremenog ovjeka. Istovremeno se skrbimo i o vodnom režimu te o zaštiti okoliša i prirode, uz osnovnu djelatnost, proizvodnju elektri ne energije. Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave jezera potrebno je sa uvati u najve oj mogu oj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje prepoznatljivosti i identiteta županije. Jezera predstavljaju prostornu i strukturnu cjelinu, te je namjeravane zahvate potrebno uskladiti uz

uvažavanje mjera zaštite i o uvanje sklada i cjelovitosti vodenog krajolika.

gospodarenja prirodnim dobrom, a Ministarstvo kulture mora izdati uvjete zaštite prirode.

Pastrve i ptice pokazatelji zdravlja biotopa

Zbog velikog kapaciteta jezera, vode sve iš e

Ptice spadaju me u najvažnije pokazatelje stanja prirode, no potrebno je zaštititi cjelovit ekosustav vezan uz akumulacije. Pazi se na regulaciju visine vode na podru jima mrijesta riba, a usko se sura uje s ribolovnim i lova kim društvima. Tako Savez sportsko ribolovnih društava Me imurske županije ve godinama poribljava lijevi drenažni jarak HE Dubrava pastrvama, ime se potvr uje održivi razvoj. - Na podru ju jezera imamo vidre, dabrove, a sve to treba uskladiti s težnjama ljudi za rekreacijom i turisti kim razvojem kraja. Postoje i lokaliteti na kojima rastu zašti ene vrste biljaka, kao npr. orhideje. Zbog toga se name e više pitanja - kaže Ivan ica Somo i i nastavlja - Što se više promoviramo u javnosti, to postoji ve i interes, što ne mora biti uvijek dobro. Tako na primjer: treba li javnosti otkriti to ne lokalitete ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Ako stavimo table, to je kao da zovemo i dobronamjerene, ali i one druge koji ne moraju biti tako dobronamjerni. Nisam sigurna da je ekološka svijest tako visoka da to ne e pro i bez posljedica. Staništa ugroženih vrsta postoje i mi smo ih kartirali, dužni smo napraviti plan

Mnoge su se stvari promijenile Ivan ica Somo i: - Stanje na jezerima je dobro usprkos pojedinim kritikama, to se vidi i po naseljavanju ptica, dabrova, a ve imamo i vidre te više nalazišta rijetkih zašti enih biljaka, te pastrve, a ima i rije nih rakova. Cilj nam je o uvati novonastali biotop i što manje naštetiti prirodi, a u cilju održivog razvoja proizvoditi struju. Smatram da pretjerana promocija usmjerena na rijetke vrste može škoditi zbog pove anog interesa gra ana, što je za njih opasnost. Zbog o uvanja ptica koje gnijezde, travu smo na nasipima ostavili i kosili kasnije.

Direktor HE Dubrava Damir Magi kaže: - Na energetskom tržištu raste potražnja energije iz obnovljivih izvora, pa je porastao interes nas proizvo a a elektri ne energije iz hidroelektrana za dobivanjem certi ikata. Tako su sve tri hidroelektrane PP HE Sjever još 2003. godine dobile “zeleni” certi ikat, što je potvrda da se elektri na energija zaista proizvodi iz obnovljivih izvora. Uvedeni su i sustavi ISO 9001 i sustav upravljanja okolišem ISO 14001, a naše se elektrane neprekidno prilago avaju najsuvremenijim europskim i svjetskim ekološkim normama. Sustavno vodimo brigu o zaštiti okoliša na oko

Dabar na jezeru HE akovec

Svake godine provodi se izikalno - kemijska, biološka i ihtiološka analiza vode jezera, to radi PMF u Zagrebu i Bioinstitut akovec. Ono što je važno je podatak da usprkos svemu raste kvaliteta vode, zbog velikog kapaciteta voda doga a se samopro iš avanje, što je normalna biološka aktivnost . Zaga enja ipak ima, no smatra se da nisu alarmantna . Ustanovljeno je da su podzemne vode gornjeg dijela Me imurja zaga ene sulfatima, a donjeg dijela Me imurja nitratima. Rije je o tome da se u gornjem dijelu Me imurja mnogo prska modrom galicom i drugim bakrenim sredstvima jer se štite vinogradi, a ljudi ne znaju da to utje e na zaga enja podzemnih voda ili nisu toga svjesni dovoljno. Ako jedan ovjek prska modrom galicom ili sredstvom na bazi bakra, to se mnogo ne bi primijetilo, no ako odjednom prskaju svi koji imaju vinograde, to se itekako primjeti u kvaliteti podzemne vode. U donjem dijelu Me imurja problem su nitrati, opet zbog poljoprivrede i umjetnih gnojiva. Ovo su samo osnovni parametri, ima ih još mnogo no to je posebna tema, koji ukazuju da je itekako nužan suživot ovjeka i prirode.

ak niti lanovi ekoloških i drugih društava nemaju dovoljno visoku ekološku svijest, vjerojatno zbog neznanja. esto se uje kako je neka udruga lijepo uredila neki prostor uz Dravu ili Muru ili uz neki potok na neprimjerenom mjestu. Što zna i lijepo urediti? To prema ljudskoj de iniciji zna i da je pokošena trava i iskr ena šikara te napravljena neka koliba. Pticama je ta ljudska de inicija sasvim nerazumljiva i štetna, za njih je prirodno životno okruženje šikara i visoki šaš. Je li gradnja betoniziranih vikendica na dravskim jezerima dobra ili loša za ptice? Tu e se prije ili kasnije morati prona i neki zajedni ki jezik s vikendašima, a u cilju održivog razvoja i odre ene umjerene mjere ekoturisti ke ponude, koja ne smije biti na uštrb kvalitete biotopa. Jedno je zalagati se za održivi razvoj, a drugo donositi mjere da se pomire ljudske djelatnosti i priroda, to nije jednostavno niti po jednom pitanju.

Damir Magi , direktor HE Dubrava: - Sve tri hidrocentrale PP HE Sjever još 2003. godine dobile “zeleni” certifikat, što je potvrda da se elektri na energija zaista proizvodi iz obnovljivih izvora. Uvedeni su i sustavi ISO EN 14001 i ISO 9001 kao sustavi upravljanja okolišem, a naše se elektrane neprekidno prilago avaju najsuvremenijim europskim i svjetskim ekološkim normama. Prije deset godina na jezerima su lovili talijanski lovci. Sad više toga nema, nema tako velike lova ke aktivnosti kao prije, mnogo se toga promijenilo.

Zbog zaštite ptica, donesena je odluka da se na jezerima nasipi kose mnogo kasnije nego ina e, kako bi se sa uvala gnijezda. Prema najnovijim europskim propisima trend je da se livade ne kose ako ne moraju, a da se u parkovima gradova ostavlja dio nepokošen zbog zaštite kukaca. Priroda je ugrožena i treba joj pomo i, sve više vrsta nestaje, a pada i broj jedinki po vrstama, kaže Ivan ica Somo i. Dobra je vijest što su se hidroenergeti ari napokon otvorili prema udrugama zaštite prirode i prema medijima, a prema usvojenoj ekološkoj normi ISO 14001. To zna i da bi ubudu e trebalo biti manje problema izme u udruga i proizvo a a elektri ne energije, ili e se oni jednostavnije i lakše rješavati, barem se tako o ekuje od strane javnosti. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ZA POTPORU BIOSFERNOM REZERVATU pod geslom “Mura nas fura” preveslali 132 km

Naše prirodne rijeke su najve e bogatstvo • Skupina ljubitelja prirode iz Me imurja duže je vrijeme planirala podvig spusta po rijeci Muri od njene najsjevernije plovne to ke do uš a u Dravu Lorand, Denis, Daniel, Damir i Goran u estalo odlaze na spusteve vlastitim amcima po našim rijekama. Najduži do sada bio je onaj iz 2000. godine kada su u osam dana veslali punih 240 km rijeke Drave od Legrada do Aljmaša na Dunavu. To je bila akcija više zaštitara prirode i uz apel zaštite rije Drave. Od tada prolaze kra e dionice, naj eš e stare tokove Drave uz hidroelektrane i prirodni tok Drave od Donje Dubrave prema Podravini. Tako er, Muru u Me imurju. Sudjelovali su u akciji 8 država protiv hidroelektrana,

na spustu Murom u Sloveniji i u pratnji svjetski poznate maratonke pliva ice Mimi Hughes kada je u lipnju 2007. plivala tok Drave od Bad Radkesburga do Dunava.

Murš ak obiluje bogastvom biljnih i životinjskih vrsta Mura je u Me imurju i djelu Podravine posljednja europska prirodno meandrirana rijeka. Njene obale nisu u potpunosti kanalizirane, obiluje prirodnim rukavcima i specifi nim biotopom. Najpoznatije stanište velikog broja rijetkih biljnih i živo-

tinjskih vrsta je Murš ak u Domašincu, no Mura zaista obiluje bogatstvom flore i aune. U gornjem toku je prava alpska brza i opasna rijeka, u Pomurju hitra nizinska rijeka, a u Me imurju se razlije i ima mnoštvo rije nih ada, šljun anih sprudova i rukavaca. Tu je i utok rije ice Krke koji je posebno interesantan. Do iznad Spiel elda u Austriji Mura je, nažalost, pretvorena u niz od tridesetak hidroelektrana i samim time sjevernije od te pozicije nije mogu e ploviti njome. Prošle subote, 21. lipnja, 2008. naši akteri su se, uz po-

vremeno uklju ivanje prijatelja Simone, Nenada i Zlatka, upustili u ekspediciju - ra t Murom u duljini 132 km. Pod geslom “Mura nas ura” krenuli su sjeverno od Spiel elda i nakon etiri dana stigli u Legrad. Cilj ove akcije je upozoriti na prirodne ljepote Mure koja ne uživa dovoljno zaštite u nijednoj od zemalja kojima prolazi - Austrija, Slovenija, Ma arska, Hrvatska. Još uvijek su “živi” projekti izgradnje vodenih stuba odnosno hidroelektrana koje bi imale zna ajni negativan utjecaj na život rijeke, tako er brojni projekti kanaliziranja i odsijecanja rukavaca Mure od njenog glavnog toka prijetnja su održanju zdrave dinamike.

Velike hidrocentrale i štetne i korisne Prirodne rijeke postaju naše najve e bogatstvo, isto kao što slatka voda u globalnim razmjerima postaje najtraženiji i najskuplji resurs. Stoga, ova ša ica hrabrih i upornih želi prenijeti široj masi ljudi poruku da su projekti izgradnje hidroelektrana i tome sli ni zahvati velikih razmjera opasni po o uvanje zdravog okoliša. Može se re i da su spoznaje poražavaju e. Naime, prema svjetski poznatim znanstvenicima, hidroelektrane imaju više negativnih utjecaja nego pozitivnih.

lanovi ekspedicije u potpunosti podupiru ideju o osniva-

nju bios ernog rezervata MuraDrava-Dunav koji e obuhvatiti Austriju, Sloveniju, Ma arsku, Hrvatsku i Srbiju. Ta ideja u svojoj konstrukciji predvi a park prirode Mura-Drava koji bi u cjelovitosti obuhvatio podru je Me imurja. Prednosti su što bismo na taj na in dugoro no zaštitili izvore slatke vode, zdrav okoliš i neponovljive prirodne ljepote našeg kraja po kojima smo prepoznatljivi u svijetu i koje su se stvarale tisu ama godina. Naše prirodne rijeke ili ono što je od njih ostalo, najve e su bogatstvo koje treba konkretno zakonski zaštititi i tako sa uvati za naraštaje koji slijede poslije nas. (G )

VELIKI SPEKTAKL povodom 15 godina Radija 105

Više tisu a ljudi slavilo radijski jubilej u Murskom Središ u Radio 105 iz Selnice proslavio je svoju 15. godišnjicu uspješnog emitiranja velikim koncertom i eštom koja je održana u Murskom Središ u. Naime, popularni gornjome i-

Direktor Radija 105 Ivan Mezga

murski radio ima koncesiju Grada Mursko Središ e. Iako je nevrijeme jedno vrijeme opasno prijetilo, na kraju je vrijeme izdržalo te nije uvelike poremetilo program koji je potrajao od popodneva do duboko u no . Ina e, ime radija potje e od rekvencije na kojoj je po eo raditi, ali nakon što je na istoj valnoj dužini po ela “smetati” jedan ma arska radiopostaja, sada se Radio 105 emitira zapravo na 104 MHz. Ivan Mezga, direktor Radija 105, povodom ovoga zna ajnog jubileja rekao je kako je Radio 105 po eo s radom na entuzijasti kim osnovama, pa se u startu nisu ni nadali da e opstati i doživjeti 15. godišnjicu rada. Me utim, kvalitetan program prepoznat je kako diljem Me imurja, tako i puno šire, u Zagorju i Podravini. - Dugogodišnju popularnost imamo i u Sloveniji, posebice kraju “naslonjenom” na Me imurje - Prekmurju gdje smo najslušanija radiopostaja prema svim njihovim anketama, ponosno je istaknuo direktor Radija 105. Povodom velikog jubileja u

Murskom Središ u održan je bogati zabavni program, te višesatni koncert koji je kroz cijeli dan i no okupio desetak tisu a ljudi. Nastupila su poznata imena hrvatske zabavne glazbe poput: Dražena Ze i a, Karme, Lea, Vajte, Zdrav-

Ekipa Radija 105 s dijelom izvo a a

Dražen Ze i , izvo a kojeg vole Me imurci

ka Škendera, Mile Hrni a, Davora Borne, Dine Jelusi a, zatim mnogobrojni me imurski glazbenici i bendovi, te slovenski gosti: Saše Lendero i Tanje Žagar. Zvijezda ve eri bila je poznata ex-yu glazbena zvijezda Neda

Ukraden koja je održala koncert koji je potrajao više od 2 sata s nekoliko biseva. Radijski “ro endan” proslavljen je uglavnom “ludo nezaboravno”, eštom koja e se pamtiti u Murskom Središ u i cijelom kraju. Koncert se mogao

pratiti diljem svijeta i uživo putem Interneta, u suradnji s me imurskim providerom: Novi-net Internetom. (D. Zrna, oto: Vjeran Žganec Rogulja)

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

Novitec Rosso: 717 KS i 348 km/h

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info TRŽIŠTE MARKE Opel Renault Volkswagen Peugeot Škoda Ford Citroen Toyota Fiat Suzuki Mazda Hyundai Chevrolet Seat Honda Mercedes Kia Audi BMW Nissan Dacia Volvo Alfa Romeo Lada Mitsubishi Jeep Subaru Lexus Smart Land Rover Mini SsangYong Lancia Zastava Porsche Jaguar Chrysler Ostali Ukupno Izvor: Promocija Plus

Novitec Rosso

Auto godine 2009. – kandidati

SPORT Koli ina 5449 3778 3391 2922 2907 2405 2324 1714 1650 1650 1480 1457 1150 1044 817 807 800 795 641 634 383 241 234 232 213 94 93 86 79 67 56 53 40 38 35 32 31 57 39879

Udio, % 13,66 9,47 8,50 7,33 7,29 6,03 5,83 4,30 4,14 4,14 3,71 3,65 2,88 2,62 2,05 2,02 2,01 1,99 1,61 1,59 0,96 0,60 0,59 0,58 0,53 0,24 0,23 0,22 0,20 0,17 0,14 0,13 0,10 0,10 0,09 0,08 0,08 0,14 100

Poredak nakon 8 od 18 utrka 1. Felipe Massa 2. Robert Kubica 3. Kimi Räikkönen 4. Lewis Hamilton 5. Nick Heidfeld 6. Heikki Kovalainen 7. Jarno Trulli 8. Mark Webber 9. Fernando Alonso 10. Nico Rosberg

48 46 43 38 28 20 18 18 10 8 Poredak nakon 8 od 18 utrka

1. Valen no Rossi 2. Dani Pedrosa 3. Casey Stoner 4. Jorge Lorenzo 5. Colin Edwards 6. Andrea Dovizioso 7. Nicky Hayden 8. James Toseland 9. Loris Capirossi 10. Shinya Nakano

162 151 117 104 82 68 57 53 51 49

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 Eurodiesel GPL Auto plin

9,65 9,75 9,84 3,35

Cijene vrijede na dan 23. lipnja 2008.

9,65 9,99 9,84 3,35

Objavljena je šira lista kandidata za Europski auto godine 2009. 59 novinara iz 23 zemlje odabrat e Europski auto godine me u 38 novih automobila koji zadovoljavaju kriterije za izbor. Pobjednik e biti poznat 17. studenog. Kandidati su abecednim redom: Alfa Romeo Mi.To Audi A4 Audi Q5 BMW X6 BMW serije 7 Chevrolet HHR Chrysler Grand Voyager Citroen Berlingo / Peugeot Partner Citroën C5 Dacia Sandero Dodge Journey Fiat Linea Ford Fiesta Ford Kuga Honda Accord Honda Jazz Hyundai H1 Hyundai i10 Hyundai i20 Hyundai i55

Za one kojima serijski model Ferrarija F430 Scuderia nije dovoljno brz i snažan pobrinuli su se stru njaci iz tunerske garaže Nivteca. Vode i svjetski tuner ionako ve vrhunskih automobila uspio je snagu Ferrarija F430 Scuderia sa standardnih 510 KS pove ati na ak 717 KS pri 8.350 o/min, a brzinu sa 320 na ak 348 km/h. Novi izvor snage prona en je ugradnjom bi-kompresora iji

je pritisak limitiran na 0,48 bara. Od 0 do 100 km/h potrebno mu je 3,5 sekundi, do 200 km/h stiže za 10,1 sekundu, a arobnu brojku 300 km/h probija ve za 26,1 sekundu. Naravno da su i sve ostale komponente automobila prera ene i uskla ene s novom snagom i performansama. Gume sprijeda su dimenzija 235/30 ZR 20, a straga 325/25 ZR 20. Cijena ove prerade je oko 47.000 eura, emu naravno treba pridodati samu cijenu serijskog modela Ferrarija F430 Scuderia.

Jaguar XF Jeep Cherokee Lancia Delta Mazda6 Mercedes-Benz GLK Mitsubishi Lancer Opel Agila / Suzuki Splash Opel Insignia Renault Kangoo Renault Koleos Renault Mégane Seat Ibiza Skoda Superb Subaru Forester Toyota Land Cruiser 200 Volkswagen Golf Volkswagen Scirocco Volvo XC60

S Nissanom besplatno gorivo do Kine i natrag Nissan je za svoje kupce pripremio posebnu akciju pod nazivom «Besplatno gorivo do Kine i natrag». Pri kupnji vozila u akciji svaki kupac dobiva INA kar cu s kunskim iznosom koji pokriva trošak goriva dostatnog za putovanje na drugi kraj svijeta. Tako na primjer kupci Micre, Micre C+C, Notea i Tiide dobivaju besplatnih 7.500 kilometara, a kupci X-traila, Path ndera, Patrola, Murana ili Navare besplatnih 15.000 kilometara. Navedena kilometraža je obra unata prema prosje noj potrošnji goriva u mješovitoj vožnji na najprodavanijim verzijama pojedinog modela i to na osnovi cijene goriva od 9,65 kn/l za Eurosuper 95 i 9,84 kn/l za Eurodizel na dan 24. 6. 2008. Ponuda vrijedi samo za vozila sa zalihe (godište 2008.) i traje od 1. srpnja do 31. kolovoza 2008.

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

PREDSTAVLJAMO

Autocentar Jesenovi

Kvaliteta na prvom mjestu bacc.ing.mech. Augustin Jesenovi

Predstavljamo tvrtku AC Jesenovi , vode eg dealera Škode u Hrvatskoj, najboljeg prodavatelja rabljenih vozila u Hrvatskoj te najja eg Volkswagen partnera u Hrvatskoj Autocentar Jesenovi dobro je poznata tvrtka ne samo u Me imurju ve širom Hrvatske, a i preko granica naše države. Poslovna sposobnost bra nog para Jesenovi krenula je s tvrtkom iz Domašinca koja se bavila distribucijom auto dijelova te prodajom uglavnom rabljenih automobila. Prvi velik i zna ajan korak u poslovanju je potpisivanje ugovora o prodaji te servisu vozila Škoda u 1999. godini ime je tvrtka postala ovlašteni partner uvoznika za Hrvatsku ovih vozila, tvrtke PZ Auto. Odli ni poslovni tj. prodajni rezultati te veliko zadovoljstvo u poslu s obiju strana bili su više nego odli an temelj daljnjoj suradnji te napretku obiju tvrtki.

EKO KUTAK

Toyota - Eurelectric nagrada za plug-in hibridnu tehnologiju 17. lipnja Toyota je prilila prvu Eurelectric nagradu za njen rad na polju hibridnih tehnologija. Nagrada je predana na Eurelectric 2008 godišnjoj konferenciji u Barceloni, a predaje ju udruženje koje predstavlja elektri nu industriju na paneuropskoj razini, kako bi se odalo priznanje kompanijama ili pojedincima koji su dali zna ajan doprinos elektri noj energiji i njenoj uporabi. Toyota je predstavila prvi masovno proizvedeni hibridni model, Prius, 1997. godine, te je do danas u cijelom svijetu prodala 1,5 milijuna hibridnih vozila. Eurelectric je glas Europske elektri ke industrije. S osnovnom zada om promocije elektri ne energije u napretku društva te doprinosom razvoju i konkurentnosti elektri ke industrije, udruga radi na osiguravanju uravnoteženog okvira ulaganja u sigurnu i konkurentnu opskrbu energije s niskim udjelom ugljika. Otprilike 3.500 kompanija unutar Eurelectric lanstva opslužuju 275 milijuna kupaca i zapošljavaju 800.000 osoba u cijeloj Europe. S prosje nim godišnjim planom ulaganja u postrojenja i infrastrukturu od preko 45 milijardi eura, ove elektri ke kompanije danas imaju kapacitet instalirane snage od 850 GW, te generiraju oko 3.500 TWh elektri ne energije godišnje, koja se prenosi i distribuira preko ukupne površine od 5,4 milijuna km2 populaciji od 570 milijuna ljudi, što rezultira u godišnjem prometu od 300 milijardi eura.

Drugi velik iskorak predstavljala je izgradnja Volkswagen centra u akovcu, na odli noj i dobro poznatoj lokaciji u Zrinsko Frankopanskoj ulici. 2002. godine napravljen je spomenut veliki prodajni salon s impozantnim servisom koji pruža sve usluge, a njegovo otvorenje i po etak rada uslijedili su tijekom 2003. godine, od kada je AC Jesenovi i ovlašteni VW partner. Uspješni prodajni rezultati s markom Škoda su se nastavili, a jednako tako i prenijeli na marku Volkswagen koja tako er bilježi stalni rast prodaje u Županiji. Poslovni je entuzijazam odveo g. Augustina Jesenovi a i u Koprivnicu gdje je 2007. godine otvoren prodajno servisni centar

Škode za tamošnje tržište. U susjednoj županiji ambicije tako er nisu zaokružene. Od nedavno AC Jesenovi u Koprivnici nudi i usluge ovlaštenog VW servisa. Tijekom protekle godine u sklopu AC Jesenovi u akovcu niknuo je i novi reprezentativni Škoda centar s pripadaju im prodajnim salonom, servisnim radionicama te svim ostalim potrebitim popratnim sadržajima. Kvaliteta usluge na najvišem je nivou, a kontrola se sustavno prati. AC Jesenovi posjeduje i ISO 9001 certi ikat za prodaju vozila Volkswagen i Škoda, te tako er ISO 9001 certi ikat za servis vozila Volkswagen, Škoda i Audi. Zna ajan udio u poslovanju

tvrtke AC Jesenovi predstavljaju i rabljena vozila. Rabljena vozila nude su u sustavu Weltauto koji ima postavljene oštre kriterije pri kupnji odnosno daljnjoj prodaji rabljenih vozila. Weltauto u svom sustavu kontinuirano provodi i tzv. blic kontrole kojima se prati kvaliteta rada trgovaca rabljenim vozilima. Upravo poštivanje tih strogih kriterija Weltauta tvrtku AC Jesenovi svrstava i u toj prodaji na prvo mjesto. Rezultati ukupne prodaje vozila tvrtke AC Jesenovi su impozantni

i ine na godišnjoj razini brojku izme u 1.300 i 1.500 vozila. Stalna ulaganja u razvoj tvrtke i zaposlene ljude u primjeru tvrtke AC Jesenovi rezultirali su najboljim prodajnim rezultatima u Hrvatskoj. Od po etnih desetak zaposlenih u 1999. godini danas AC Jesenovi ukupno broji 90 zaposlenika od ega ih je ak 50 u akovcu. Brojne nagrade i priznanja koje su dodijeljene g. Augustinu Jesenovi u samo su dio priznanja njegovom radu te doprinosu razvoja tvrtki Škoda i Volkswagen, a i same tvrtke AC Jesenovi na svim razinama. Stalni rast prodaje gospodarskih vozila bilježi AC Jesenovi ,a trenutno je u Me imurskoj županiji na razini 28 – 30% što ga naravno svrstava na vode u poziciju i u tom segmentu. Prva mjesta AC Jesenovi bilježi osim u VW gospodarskom programu u rabljenim vozilima te ga time ini najja im VW parterom u Hrvatskoj, za što je g. Jesenovi u uru ena i Zlatna zna ka. Program prodaje Škoda vozila je tako er višestruko nagra ivan, a posljednja nagrada

u nizu je “Najbolji Škoda dealer u 2007.” koja je g. Jesenovi u dodijeljena nedavno na 10. Dealer Eventu u Ateni, me u trgovcima iz cijelog svijeta. G. Jesenovi isti e da je recept za uspjeh kod njega jednostavan, a to je kontinuirani rad na kvaliteti koju on sam stavlja na prvo mjesto, dakle ispred samih koli ina. Planovi za budu nost postoje, a ciljani su na daljnji rast prodaje u svim segmentima, stalno podizanje kvalitete usluga te nadopuna u programu novim markama vozila.

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: THE OFFSPRING; 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Šaljivi ku ni video 06:50 Power rangers Mys c Force, 07:15 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Winx, crtana serija 08:30 Automo v, auto moto magazin 09:00 Novac, business magazin 09:35 U sedmom nebu, serija 10:25 Smallville, serija 11:20 arobnice, serija 12:20 Ku anice iz visokog društva, serija 13:20 Svjedok, (1985., SAD, triler; Režija: Peter Weir; Glume: Harrison Ford, Kelly McGillis, Danny Glover, Lukas Haas, Josef Sommer, Viggo Mortensen) 15:15 Holywoodski murjaci, igrani lm 17:10 Vijes 17:15 Sljedbenik, (SAD, 1989., kriminalis ki; Redatelj: Joseph Ruben; Glume: James Woods, Robert Downey Jr., Margaret Colin, Yuji Okumoto, Kurtwood Smith) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no glazbeni show 21:10 Vragolas Denis 2, (1998., SAD, obiteljska komedija; Redatelj: Charles T. Kanganis; Glume: Don Rickles, George Kennedy, Jus n Cooper, Be y White, Brian DoyleMurray) 22:30 Red Carpet, showbiz magazin 23:50 Svi mrze Chrisa, serija 00:45 Sljedbenik, igrani lm 02:30 Svjedok, igrani lm 04:20 Kraj programa

23.15

Glenn, Dennis Haysbert, E.G. Marshall, Melora Hardin) Kunolovac, kviz

6.20 Jutarnji dje ji program 10.45 Hercules, serija 11.40 Xena, serija 12.35 Gut zu wissen 13.05 Vrijeme u slici 14.00 X-Factor, serija 16.00 Schau dich schlau! 17.00 MythBusters 18.00 Grip 19.00 Vrijeme u slici 20.00 Vijes 20.15 Der Sandmann, lm 22.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23.05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program

23:10 23:40

21:05 22:40

20:00 20:35

19:00

15:40 16:25 17:00 18:00

14:52 14:55 15:00

Danas pogledajte… Mali oglasi Me imurske škole, ponavljanje Mitska potraga, ponavljanje Pat pozicija, ponavljanje Europa, europski magazin Me imurje od A do Ž, ponavljanje 100% Me imursko, ponavljanje Tjedna kronika Iz arhive akove ke televizije Igrani lm Opasna spašavanja, dokumentarna serija Tjedna kronika Sutra na programu 21:05 21:40 -------22:00 --------

16:10 17:10 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00 11:30 12:00 12:30 14:00 15:10

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija

IROSKOP talk show U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obi ajima EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

9.00 Volleyball, prijenos 12.00 Superbike 15.00 Volleyball, prijenos 19.00 Beachvolleyball, prijenos 19.30 Wa s 20.15 6.00 Jutarnji program 9.00 Dje ji program Volleyball 21.30 Boks 23.30 Hrvanje

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Volleyball, prijenos 13.30 Poker 15.30 Beachvolleyball, prijenos 17.30 DSF Reportaža 18.00 Motorsport 19.30 10.00 TV vodi + turis ka središta DSF Motor 20.30 Männer Tv 21.00 DSF Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 17.25 Reportaža 22.30 Sportquiz Dok. emisija 18.10 Obrazovna emisija 18.35 Koncert ozbiljne glazbe 20.00 Glazbena emisija 21.00 Film 22.45 Koncert 23.30 TV raspored za ponedjeljak 23.35 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 K eri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.35 Ubojstvo u toplicama, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Živje s opeklinama, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Kad do u stranci, lm 21.50 Život na Marsu, serija 22.40 Rupa na srcu, lm 0.30 Vatreni de ki, serija

12.30 Dje ji program 13.50 Nights ck, lm 15.15 Der Cop, lm 18.00 Sport nedjeljom 18.30 Noch 20 Tage 19.10 Vojna 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 ekipa za o evid, serija 20.00 Vijes 20.15 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za 1 pro v sto 21.05 ZiB Flash 21.45 Ekipa za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 o evid, serija 22.30 No ni program Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 5.10 Jutarnji program 9.15 CineTipp 9.25 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Dje ji program 11.25 Schlag den Raab 13.55 Das Dschungelbuch, lm 15.30 Switch Reloaded 18.00 Vijes 18.10 Simpsoni 19.10 Galileo 20.15 Gladijator, lm 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 23.00 Okay, lm 0.45 No ni program TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 5.30 Jutarnji program 8.00 Weck Up Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 9.05 Genial daneben 11.05 Deich Tv 11.35 Dnevnik pograni ne TV 23.15 VideoDie Comedy Falle 12.35 Inspektor Rex, stranice serija 14.35 Der Bulle von Tölz, lm 16.40 Repriza lma 18.30 Vijes 19.05 Nur die Liebe zählt 20.15 Vojna ekipa za o evid, serija 21.15 Numb3rs, serija 22.15 Sechserpack 23.35 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Život u divljini, serija 12.00 Tajni put, serija 12.55 Policajci, hum. serija 13.30 Formula 1, prijenos utrke 16.15 Sedmo nebo, serija 17.05 Kongo, lm 5.00 Jutarnji dje ji program 12.40 Serije 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Pod za djecu i mladež 14.00 Upps 15.40 suncem, lm 21.55 Zvijezde na sudu, Endlich Urlaub! 16.45 Mein Garten 17.45 serija 22.50 Vrhunci VN Velike Britanije Exclusiv 18.45 RTL Aktuell 19.05 Vermist 23.10 Stepfordske žene, lm 0.45 Ju20.15 Lucky Luciano, lm 22.35 Spiegel Tv nakinje mjesta, hum. serija 1.15 No na Magazin 23.20 No ni program panorama

NEDJELJA 6. srpnja 2008.

09.05 Dinosapien, serija za djecu 09.35 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 07.40 Najava programa 10.05 Dje je lmsko jutro: 07.45 TV kalendar Kanjon opasnih igara, 08.00 Vijes serija za djecu 08.10 Koncert: Tondalova vizija u izvedbi ansambla Dialogos 10.35 Kino informator 10.40 Biblija 10.00 Vijes 10.50 Portret Crkve i mjesta 10.09 Vrijeme danas 11.00 Jalžabet: Misa - izravni 10.10 Vijes iz kulture prijenos 10.20 Nebrušeni dijamant, mini12.05 Mijenjam svijet serija 12.30 Savršena katastrofa, dok. 11.55 Burzovno izvješ e serija 12.00 Dnevnik 13.25 Studio F1 12.13 Vrijeme 13.50 Silverstone: Formula 1, VN 12.15 TV kalendar Velike Britanije - prijenos 12.27 Mali savje za 15.50 Studio F1 poljoprivrednike 16.15 Tenis, Grand Slam, 12.30 Plodovi zemlje Wimbledon - nale (M) 13.25 Split: More 17.55 EP u vaterpolu, Malaga: 14.00 Nedjeljom u dva Hrvatska - Crna Gora, 15.02 Kulturni info prijenos 15.04 Promet danas 19.15 Beverly Hills, serija 15.10 Mir i dobro 20.05 Ciklus James Bond: 15.45 Lijepom našom: Koprivnica Dr. No, (Uloge: Sean 16.35 Vijes Connery, Ursula Andress, 16.44 Vrijeme sutra Joseph Wiseman, Jack 16.50 Otkad si o šla, hum. serija Lord, Bernard Lee, John 17.25 Sje anja nevidljivog ovjeka, Kitzmiller; Scenaris : igrani lm Richard Maibaum, 19.00 Crtani lm Johanna Harwood i 19.15 Loto 6/45 Berkely Mather (prema 19.30 Dnevnik romanu Iana Fleminga); 19.57 Sport Redatelj:Terence Young) 20.02 Vrijeme 20.10 Duga mra na no , dramska 21.55 Izbor Miss i Mistera Hrvatske 2008., prijenos serija 23.40 Promet danas 21.05 Trešeta, (Uloge: Josip 23.45 Sportske vijes Genda, Žarko Poto njak, 23.50 Kino informator Trpimir Juki , Bruna Bebi -Tudor, Siniša Braj i , 23.55 Sta s , hum. serija Marinko Prga, Ivica Vidovi , 00.25 Urednica tabloida, serija 01.10 Deadwood, serija Ksenija Prohaska, edo 01.55 TV raspored Mar ni , Milan Štrlji , Josip Zovko, Elvis Bošnjak; Scenarist i koredatelj: Pavo Marinkovi ; Redatelj: Dražen Žarkovi ) 06.55 Blizanke, hum. serija ® 22.30 Burzovno izvješ e 07.20 Ulica Sezam, crtana serija 22.35 Dnevnik 3 08.20 Di-gata, crtana serija ® 22.50 Vijes iz kulture 08.45 Povratak u plavu lagunu, 23.00 Ciklus europskog lma: pustolovna ljubavna Tanguy, (Uloge: Sabine drama Azéma, André Dussollier, 10.35 Red Bull Air Race 2008.Eric Berger, Hélne Duc, San Diego, sportsko-dok. Aurore Clément, Jean-Paul emisija Rouve ; Scenaris : E enne Cha liez, Laurent Couchan 11.00 Mjenjam ženu, dok. sapunica ® i Yolande Zauberman; Redatelj: E enne Cha liez) 12.20 Bibin svijet, hum. serija ® 13.45 Vijes , informa vna 00.45 Sestre, serija emisija 01.30 Sestre, serija 02.15 Nebrušeni dijamant, mini- 13.50 Smiješni rat u Belfastu, (komedija, 2000.; Uloge: serija Barry McEvoy, Brian F. 03.50 Savršena katastrofa, dok. O’Byrne, Anna Friel) serija 04.40 Lijepom našom: Koprivnica 15.40 Istjeriva i duhova, znanstveno- fantas na 05.25 Plodovi zemlje komedija 06.15 Split: More 17.35 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Salto, zabavna emisija 20.00 CSI: Miami, krimi serija 20.55 Neograni ena mo , 07.00 TV vodi + panorame (triler, 1997.; Redatelj: turis kih središta Hrvatske Clint Eastwood; Uloge: 08.05 Najava programa Clint Eastwood, Gene 08.10 Lilo i S tch, crtana serija Hackman, Ed Harris, Laura 08.35 Lilo i S tch, crtana serija Linney, Judy Davis, Sco TV ku e imaju pravo promjene programa 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: RICHIE VALENS; 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Naši najbolji dani, serija 11:00 Naša mala klinika, serija 11:50 Zauvijek susjedi, serija 12:30 Vijes 12:45 Kralj Queensa, serija 13:15 Cosby show, serija 13:45 Svi vole Raymonda, serija 14:15 Žene Kennedyjevih 1, mini serija/ drama 15:45 Žene Kennedyjevih 2, mini serija/ drama 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Navy CIS, serija 20:55 Zakon brojeva, serija 21:50 Hanibal, (VB, SAD, 2001., triler; Redatelj: Ridley Sco ; Glume: Anthony Hopkins, Julianne Moore, Gary Oldman, Ray Lio a) 00:10 Vijes 00:25 Ubojita Jane, serija 01:15 Enigma, triler 03:15 Šaljivi ku ni video 03:40 Kraj programa

20.00 Mjenjam ženu, dok. sapunica 21.15 Teksaška pravila, (krimi komedija, 2002.; Redatelj: David Semel; Uloge: Joshua Jackson, Jamie King, Ma hew Davis, Ryan Hurst, John Mellencamp) 22.55 Heroji iz stras , dramska serija 23.55 Vijes , informa vna emisija 00.10 Uboji nagon, krimi serija 00.40 Kunolovac, kviz 5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Sarah i Marc, lm 22.30 Das Model und der Freak 23.30 No ni program

za djecu 11.45 Dje ji program 15.00 Sabrina, serija 15.30 Reba 15.50 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Magic 22.25 Sommerkabare 23.30 No ni program

5.20 Jutarnji program 12.40 Dje ji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet pro v Jima, hum. serija 17.30 Humoris na serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15

08:00 08:02

14:57 15:00 15:05 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00

17:45 18:35 18:40 19:00 NAJAVA PROGRAMA 19:10 U DOBROM DRUŠTVU zabavna 20:00 emisija 20:05 VEKERICA jutarnji program VTV-a 21:00 NARODNO VESELJE zabavna emisija 21:45 GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin 22:45 PULS TV magazin 23:15 OPASNE VEZE talk show -------VEKERICA 23:35 VIJESTI VTV-A -------NINJA KORNJA E animirana serija LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija --------

Danas pogledajte... Mali oglasi Trzalica, ponavljanje Pravi Rodrigo, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga za svaki dan Me imurje danas

19:15 19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 22:15 22.45 23:15 23:25 23:35 23:38

RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija GEOTEHNI KI FAKULTET promidžbeni lm HR TOP 20 glazbena emisija BOJA NOVCA TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Policajka, serijski lm Me imurje danas, informa vna emisija Sport i zabava, zabavna emisija Ženske teme, zabavna emisija Zov prirode Boja novca Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Stoke 14.30 Sportquiz 10.00 TV vodi + turis ka središta 17.30 Bundesliga Hits 18.00 Bundesliga pur Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Klassiker 21.00 Boks 23.00 Sportquiz emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 18.25 Koncert 22.00 Film 00.25 U dobrom društvu 01.15 TEST 8.30 Wa s 9.00 Springreiten 11.00 Speedway 13.00 Volleyball 14.00 Nogomet 16.00 Speedway 18.15 Rad, prijenos 20.15 Biljar 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova 21.15 Boks 23.00 Kampfsport

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.20 Lijek, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Šetnja po oblacima, lm 21.35 Spašeni!, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.30 Vru a knjižara, serija 23.55 Prazno obe anje, lm

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glasbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce Die Quiz Show 20.15 Wie die Karnickel, lm koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, 22.15 Matrix 23.15 R.I.S., serija 0.15 No ni serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine program Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Oprah show 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Ukradena sre a, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala 5.30 Jutarnji program 12.00 To no u 12 klinika 21.45 Hitna služba, serija 22.35 24 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud UR 22.55 Posljednji svjedok 1, serija 23.45 16.00 Omladinski sud 17.00 Humoris ne Seks i grad, serija 0.15 Predsjednica, serija serije 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Do1.05 No na panorama bra vremena, loša vremena 20.15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.10 Dr. Leo, lm 0.10 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 3. srpnja 2008. crtana serija 07.25 Zlurad, crtana serija 07.50 Žutokljunac 06.40 Najava programa 08.20 Silvestar i i i, crtana serija 06.45 TV kalendar 08.45 Školarci obavještajci, serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska za djecu i mlade 07.05 Vijes 09.10 Veliki odmor 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 09.55 Kino informator 07.35 Vijes 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog 07.40 Dobro jutro, Hrvatska sabora 08.35 Vijes 13.35 Ružna Be y, serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 14.20 Ususret Olimpijskim igrama 09.05 arolija, serija --------Wimbledon, tenis - polu nale 10.00 Vijes (Ž) 10.09 Vrijeme danas 15.00 Na rubu znanos : Na rubu 10.10 Vijes iz kulture znanos : NLO u vijes ma 10.15 Prirodni svijet: Bonobo 15.55 Prijatelji, hum. serija nestao u akciji, dok, serija 16.15 Dva i pol muškarca, hum. 11.10 Oprah show serija 11.55 Burzovno izvješ e 16.40 Zvjezdane staze: Nova 12.00 Dnevnik generacija, serija 12.13 Vrijeme 17.30 McLeodove k eri, serija 12.15 TV kalendar 18.20 Vijes na Drugom 12.30 Strast, telenovela 18.35 Narodna medicina, dok. 13.20 Doma a dramska serija serija antologija: Prosjaci i sinovi 19.10 Beverly Hills, serija 14.15 Hrvatska kulturna baš na: 19.55 Crtani lm Nikola Firen nac u Trogiru 20.05 Bitange i princeze, hum. 14.40 Vijes + prijevod za gluhe serija 14.49 Vrijeme sutra 20.40 Obavještajci, serija 14.55 Ubojstvo, napisala je 21.35 Vijes na Drugom serija 21.44 Vrijeme 15.45 Filmovi Humphreyja 21.45 Promet danas Bogarta: Mra an prolaz, 21.50 Odmori se, zaslužio si, TV igrani lm serija 17.30 Danas na Zagreba koj 22.30 Dr.House, serija burzi 23.15 Kino informator 17.35 Vijes 23.20 Kineska plaža, serija 17.45 HPB t 00.10 CSI: Las Vegas, serija 17.55 Luda ku a, TV serija 00.55 TV raspored 18.30 Promet danas 18.35 Idemo na Sjever 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 06.35 Magnum, akcijska serija ® 20.02 Vrijeme 07.25 Krava i pili , crtana serija 20.10 arolija, serija 07.50 SpužvaBob Skockani, crtana 21.10 Magazin serija 22.00 Kulturni info 08.15 Sam svoj majstor, hum. 22.05 Dnevnik 3 serija 22.20 Burzovno izvješ e 22.25 Hotel Rwanda, (Uloge: Don 08.45 Korak po korak, hum. serija ® Cheadle, Sophie Okonedo, 09.10 Puna ku a, hum. serija ® Xolani Mali, Desmond Dube, Hakeem Kae-Kazim, 09.55 Kunolovac, kviz 10.40 Malcolm u sredini, hum. Tony Kgoroge, Rosie serija ® Motene, Neil McCarthy, 11.05 Dadilja, hum. serija ® Nick Nolte, Joaquin Phoenix, Mabutho Sithole, 11.30 Rat u ku i, hum. serija ® Fana Mokoena, Jeremiah 12.05 Vijes , informa vna emisija Ndlovu, Jean Reno; 12.10 Ve era za 5, lifestyle emisija Scenaris : Keir Pearon i ® Terry George; Redatelj: 12.40 Exploziv, magazin ® Terry George) 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, 00.25 Vijes iz kulture krimi serija ® 00.35 Sestre, serija 13.15 Za is m stolom, dramska 01.20 Sestre, serija serija 02.05 Obavještajci, serija 14.10 Magnum, akcijska serija 02.50 Kineska plaža, serija 15.05 Cobra 11, krimi serija 03.35 Magazin 16.00 Korak po korak, hum. serija 04.25 Oprah show 16.30 Puna ku a, hum. serija 05.10 Strast, telenovela 17.00 Malcolm u sredini, hum. 05.55 McLeodove k eri, serija serija 17.30 Dadilja, hum. serija 17.55 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 06.40 TEST 18.55 Exploziv, magazin 06.55 Najava programa 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 07.00 Pustolovine Marka i Goge, 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Prirodni svijet: Medvjedi velikog neba, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Doma a dramska serija antologija: Kapelski kresovi 14.35 Vijes + prijevod za gluhe 14.44 Vrijeme sutra 14.50 Ubojstvo, napisala je - serija 15.35 Hrvatska kulturna baš na: Dvorac Orši - Gornja Stubica 15.55 Filmovi Humphreyja Bogarta: Visoka Sierra, (Uloge: Humphrey Bogart, Ida Lupino i Joan Leslie Scenaris : John Huston i R. W. Burne (prema romanu R. W. Burne a); Redatelj: Raoul Walsh) 17.30 Danas na Zagreba koj burzi 17.35 Vijes 17.45 HPB t 17.55 Luda ku a, TV serija 18.30 Promet danas 18.40 Idemo na Sjever 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.10 Piramida extra 21.50 HPB t 21.55 Dnevnik 3 22.10 Burzovno izvješ e 22.15 Film 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Filmski maraton: Sretni bijeg, igrani lm 01.55 Filmski maraton: Kralj, igrani lm Obavještajci, serija Kineska plaža, serija Strast, telenovela McLeodove k eri, serija Oprah show Reprizni program 03.40 04.25 05.10 05.55 06.40 07.25

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 07.25 Zlurad, crtana serija 07.50 Žutokljunac 08.20 Silvestar i i i, crtana serija 08.45 Školarci obavještajci, serija za djecu i mlade 09.10 Veliki odmor 09.55 Kino informator

06:00 Ružna ljepo ca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomo nici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Naši najbolji dani, serija 11:00 Naša mala klinika, serija 11:50 Zauvijek susjedi, serija 12:30 Vijes 12:45 Kralj Queensa, serija 13:15 Cosby show, serija 13:45 Svi vole Raymonda, serija 14:15 Samo ljubav 1, igrani lm 15:45 Samo ljubav 2, igrani lm 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informa vna emisija 20:00 Ubojstvo i margarite, (2005., SAD, Njema ka, Irska, kriminalis ki/ komedija; Redatelj: Richard Shepard; Glume: Pierce Brosnan, Arlin Miller, Azucena Medina, Jonah Meyerson, Wiveca Bonerais) 21:45 Grimizne rijeke 2, (2004., Francuska, Italija, VB, akcija; Redatelj: Olivier Dahan; Glume: Jean Reno, Benoît Magimel, Christopher Lee, Camille Na a, Johnny Hallyday) 23:25 Vijes 23:40 Merlin - potraga za sve m gralom, 1. dio avantura 01:15 Merlin - potraga za sve m gralom, 2. dio avantura 02:50 Ubojstvo i margarite, igrani lm 04:25 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: LIL WAYNE; 01.00 NO NI PROGRAM

08:00 08:02 09:00 11:15 11:45 12:30 13:30 14:40 16:40 16:45 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJA E animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM HR TOP 20 glazbena emisija ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života VEKERICA VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija EUROPA TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA emisija o zdravlju LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN magazin METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Volleyball, prijenos 14.00 Beachvolleyball, prijenos 15.00 Volleyball, prijenos 17.00 Beachvolleyball, prijenos 19.30 Kra sport 20.30 Volleyball, prijenos 22.30 Poker

6.00 Poker 10.10 DSF Reportaža 11.00 Formula 1, prijenos 14.00 Sportquiz 15.00 Formula 1, prijenos 16.35 DSF Aktuell 16.40 Sportquiz 17.30 Bundesliga Hits 18.00 Bundesliga pur Klassiker 20.00 Formula 1 22.00 Boks, prijenos

5.10 Jutarnji program 11.00 Big Brother 12.00 Dje ji program 15.40 Naruto, crtani lm 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Rodney, hum. serija 18.00 Humoris na serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Show me, lm 22.15 Duboko plavo more, lm 0.15 No ni program

5.30 Jutarnji program 12.00 To no u 12 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Humoris ne serije 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Die ul ma ve Chart Show 23.15 Alles Atze 0.00 No ni program

ja 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 1 pro v 100 21.10 ZiB 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program Flash 22.00 Venus, lm 23.30 Krila, serija 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 0.00 No ni program Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija Pono ni klub 0.20 No ni program 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Die purpurnen 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Flüsse, lm 23.15 Galileo Mystery 0.10 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji No ni program program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nue3.20 Videostranice drig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 Die Quiz Show 20.15 Das weiß doch jedes Kind! 22.45 Ku ni majstor 23.15 No ni program

14:07 14:10 14:15 14:40 15:10 15:35 16:05 16:50 17:55 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 23:15 23:25 23:40 23:45

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ženske teme, ponavljanje Sport i zabava, ponavljanje Policajka, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozai na emisija Me imurje danas, informa vna emisija Dom na kvadrat, emisija o unutarnjem ure enju Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova za djecu 11.45 Dje ji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet pro v Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., seri-

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.15 Juha od tor lla, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Sva snaga, lm 21.40 Uvod u anatomiju, serija 22.30 Izlet do oceana, lm 0.25 Reži me, serija

5.55 24 UR 6.55 Dje ji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Oprah show 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Ja, špijun, lm 21.30 Zaboravljani slu aj, serija 22.40 Epizoda IV - Nova nada, lm 1.10 Starci, hum. serija 1.45 No na panorama

PETAK 4. srpnja 2008.

Magnum, akcijska serija ® Krava i pili , crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Puna ku a, hum. serija ® Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Rat u ku i, hum. serija ® Vijes , informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija ® Exploziv, magazin ® K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za is m stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija Staklena ku a, (triler, 2001.; Redatelj: Daniel Sackheim; Uloge: Leelee Sobieski, Diane Lane, Stellan Skarsgard, Bruce Dern, Kathy Baker, Trevor Morgan) Opasnost u dubini, (akcijski, 2002.; Redatelj:

Daniel Knauf; Uloge: Dean 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog Cain, Sco Wiper, Maxim sabora Gentchev, Biliana Petrinska, 13.35 Ružna Be y, serija Julian Vergov) 14.20 Ususret Olimpijskim igrama --------Wimbledon, tenis - polu nale 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Prisiljen na otpor, akcijski (M) lm 15.00 Na rubu znanos : Ajurveda 01.40 Kunolovac, kviz - nauk o životu 15.55 Prijatelji, hum. serija 16.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 17.30 McLeodove k eri, serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Narodna medicina, dok. serija 19.25 Malaga: EP u vaterpolu: Ma arska - Hrvatska, prijenos 20.45 Obavještajci, serija 21.40 Vijes na Drugom 21.49 Vrijeme 21.50 Promet danas 21.55 Dr.House, serija --------Nijemi svjedok, serija --------Nijemi svjedok, serija 00.30 Kino informator 00.35 Kineska plaža, serija 01.25 CSI: Las Vegas, serija 02.10 TV raspored

06.35 07.25 07.50 08.15 08.45 09.10 09.55 10.40 11.05 11.30 12.05 12.10 12.40 12.55 13.15 14.10 15.05 16.00 16.30 17.00 17.30 17.55 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

21.55

07.40 Najava programa 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka: Laura, igrani lm 09.40 Hrvatska kulturna baš na 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 10.55 Fotogra ja u Hrvatskoj 11.10 S nga: Templari, dok. serija 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Svirci moji, zabavnoglazbena emisija 13.50 Prizma, mul nacionalni magazin 14.35 Duhovni izazovi 14.55 Znanstvene vijes 15.00 Reporteri 16.00 Euromagazin 16.35 Vijes 16.44 Vrijeme sutra 16.50 Sumorna ku a, serija 17.40 Praskozorje, serija 18.30 Promet danas 18.35 TV Bingo show 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Duga mra na no , dramska serija 21.15 Fes val zabavne glazbe Split 2008., prijenos 23.15 Burzovno izvješ e 23.20 Dnevnik 3 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Filmski klub: Divlja horda, (Uloge: William Holden, Ernest Borgnine, Robert Ryan, Emilio Fernandez, Edmond O’Brien, Warren Oates, Strother Mar n; Redatelj: Sam Peckinpah) 02.05 Fes val zabavne glazbe Split 2008., proglašenje pobjednika 02.25 Filmski maraton - vestern: Crni ubojica, igrani lm 03.55 Filmski maraton - vestern: Cjamango, igrani lm 05.20 Strast, telenovela 06.05 Praskozorje, serija 07.00 Euromagazin

07.00 07.25 07.30 08.15 08.45 09.20 09.40 10.10

TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske Najava programa Dobre namjere, TV serija Chris nin vrt, dok. serija Žutokljunac Disneyjevi cr i: Miki i prijatelji Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova škola Dr. Who, serija za djecu i mlade Kino informator Briljanteen Mijenjam svijet TV ku e imaju pravo promjene programa

10.55 11.00 11.55

08:00 08:01 09:00 11:15 11:45

14:22 14:25 14:30 16:00 16:50 17:35

Danas pogledajte… Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Mitska potraga, serijski lm za mlade Me imurske škole

14:40 16:40 16:45

12:15 12:45 13:15 13:45

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA emisija o zdravlju VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu

5.15 Jutarnji program 8.50 Crtani filmovi 11.45 Chakde! 14.25 Richie Rich, film 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijesti 20.15 Hijakers, film 22.15 Virus, film 0.15 No ni program

20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

19:10

17:15 18:35 18:40 19:00

18:10 19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 21:05 22:05 22:35 00:00 00:05

ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A GEOTEHNI KI FAKULTET promidžbeni lm GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Zagrljaj ljepote, emisija o zdravlju Vijes Dom na kvadrat, ponavljanje Glazba Me imurje od A do Ž Vijes 100% Me imursko Pat pozicija Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

6.00 Poker 10.15 Rallye 11.45 Normal 10.00 TV vodi + turisti ka središta 12.15 Bundesliga Pur Klassiker 14.15 Poker Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena 16.15 DSF Reportaža 17.30 Poker 19.30 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade Košarka, prijenos 22.00 SmackDown 23.00 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija Sportquiz 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST 9.00 Volleyball 9.45 Motorrad, prijenos 15.00 Volleyball, prijenos 17.00 Beachvolleyball, prijenos 18.15 Volleyball, prijenos 6.00 Dje ji program 12.00 Reprize serija 20.30 Springreiten, prijenos 22.00 Boks 14.10 Jack i Jill, serija 14.50 Hallo Holly, 23.00 Euro 2008

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 K eri i sinovi, hum. serija 12.00 Živjeti s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.25 Mala pomo , film 18.10 Pazi kamera 18.40 Dokumentarna serija 19.30 Pazi kamera 20.00 Pala a straha, film 21.25 Što je s Brianom, serija 22.15 Mudge odrasta, film 23.50 Vatreni de ki, serija

hum. serija 15.10 Lijepi ljudi, serija 15.55 O.C., serija 16.40 Uvod u anatomiju, serija 18.15 Ku anice, serija 19.00 Srednja škola, 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu serija 19.25 Newton 19.50 Vrijeme u slici, i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 sport i vrijeme 20.15 Tko želi biti milijunaš? Vijesti 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka 21.45 ZiB Flash 21.50 Roter Drache, film humoristi na serija 14.55 Caroline u 23.50 Untreu, film 1.45 No ni program metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijesti 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani film 19.00 TV 5.20 Dje ji program 9.00 Reprize serija Dnevnik 20.05 Ameri ki film 21.40 Velika 11.40 Futurama 12.10 Simpsoni 12.40 Die imena maloga ekrana 22.45 Vijesti 22.55 Welt und Andy Richter, hum. serija 13.10 Serija 23.40 No ni program Što je, tata? 13.40 Malcom u sredini, hum. serija 15.00 Stažist, hum. serija 16.00 Strike, film 18.00 Newstime 18.10 Charmed 19.05 talk talk talk 20.00 Die Tudors, film 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 22.30 Direktna akcija, film 0.15 No ni pro8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 gram Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 6.00 Jutarnji program 12.00 Vera u 20.00 Ameri ki film 21.40 Oliver Twist, podne 13.00 Britt 14.00 Dvoje kod serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Dnevnik prekograni ne TV 1.10 VideoSalesch 16.00 Sudac Alexander Hold stranice 17.00 Automagazin 17.30 K 11 18.00 Partneri 18.30 Vijesti 18.45 blitz 19.15 Deal or no Deal 20.15 Asterix i Obelix, film 22.15 Genial daneben 23.45 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.30 Kukci napadaju, dok. serija 12.35 Popravljena krivnja, serija 13.30 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Tajne, film 17.05 Mjese ina, film 18.55 Vrijeme 19.00 24 5.30 Dje ji program 7.05 Jutarnji program sata 20.00 Joe Black, film 23.05 Kaznion12.15 Dudly Do-Right, serija 13.50 Höllisica, film 1.40 No na panorama che Nachbarn 14.50 Harry Potter 15.50 Die 70er Show 17.15 Entern oder Kentern 18.45 Vijesti 19.05 Explosiv 20.15 etvrti kat, film 22.15 Factotum, film 23.30 No ni program

SUBOTA 5. srpnja 2008.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: DONNA SUMMER; 01.00 NO NI PROGRAM

12.25 Garaža Katsulas, Jeroen Krabbé) 13.00 Prirodni svijet: Slonovi 22.25 Špijun i dama, (triler, 1992.; nomadi pus nje Namib, Uloge: Michael Douglas, dok. lm Meleanie Gri th, Liam 13.55 Silverstone: Formula 1, VN Neeson) Velike Britanije - prijenos 01.00 Kunolovac, kviz kvali kacijske utrke 15.10 Tenis, Grand Slam, Wimbledon - nale (Ž) 17.45 Filmski klasici 20.05 Nostradamus - Is na, dok. ni lm 20.50 Promet danas 06:20 Šaljivi ku ni video 20.55 EP u vaterpolu, Malaga: 06:45 Power Rangers Mys c Hrvatska - Španjolska, Force, serija prijenos 07:10 Tomica i prijatelji, crtana 22.10 Gospodar prstenova: serija Dvije kule, (Uloge: Elijah 07:35 Winx, crtana serija Wood, Ian McKellen, Liv 08:00 Nova lova Tyler, Viggo Mortensen, 10:00 Deseto kraljevstvo, mini Sean As n, Cate Blanche , serija John Rhys-Davies, Bernard 11:40 Merlin - potraga za sve m Hill, Christopher Lee, Billy gralom, 1. dio Boyd, Dominic Monaghan, 13:15 Merlin potraga za sve m Orlando Bloom; Redatelj: gralom, 2. dio Peter Jackson) 15:20 Ve ernja škola - EU 01.10 Kino informator 16:20 Lud, zbunjen, normalan, 01.15 Sportske vijes serija 01.25 Zvjezdane staze: Nova 17:05 Vijes generacija, serija 17:10 Kod Ane, kulinarski show 02.10 Zvjezdane staze: Nova 17:50 Nad lipom 35, generacija, serija humoris no glazbeni 02.55 Zvjezdane staze: Nova show generacija, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 03.40 Zvjezdane staze: Nova 20:00 Holywoodski murjaci, generacija, serija (SAD, 2003., akcija; 04.25 Zvjezdane staze: Nova Redatelj: Ron Shelton; generacija, serija Glume: Harrison Ford, 05.10 TV raspored Josh Hartne , Lena Olin, Bruce Greenwood, Isaiah Washington) 22:00 Ralje, (1975., SAD, avantura, akcija; Redatelj: 06.40 Steven Spielberg; Glume: 07.25 Roy Scheider, Robert 07.55 Shaw, Richard Dreyfuss, 08.55 Lorraine Gary, Murray 09.20 Hamilton) 10.15 00:25 Tajno društvo 2, triler 11.10 02:10 Na rubu zakona, kriminalis ki lm 03:45 Grimizne rijeke 2, igrani lm 05:20 Kraj programa 13.15

13.25

15.35

17.15

18.30 19.05 19.30 20.00

Salto, zabavna emisija ® Dan D, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Di-gata, crtana serija Jednom lopov, akcijska serija Ritam srca, dramska serija Jedina šansa, (komedija, 1997.; Uloge: Diane Keaton, Sam Shepard, Diane Lane) Vijes uz ru ak, informa vna emisija On kaže, ona kaže, (roman na komedija, 1991.; Redatelj: Ken Kwapis, Marisa Silver; Uloge: Kevin Bacon, Elizabeth Perkins, Nathan Lane, Anthony LaPaglia, Sharon Stone, Stanley Anderson, Danton Stone, Phil Leeds) Teksaška pravila, (krimi komedija, 2002.; Redatelj: David Semel; Uloge: Joshua Jackson, Jamie King, Ma hew Davis, Ryan Hurst, John Mellencamp) Zvijezde Ekstra: Ubojstvo na holivudski na in, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv vikend, magazin Žuta minuta, zabavna emisija Bjegunac, (akcijski triler, 1993.; Redatelj: Andrew Davis; Uloge: Harrison Ford, Tommy Lee Jones, Sela Ward, Julianne Moore, Joe Pantoliano, Andreas

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Stigla nova Honda Accord s diesel motorom

Ponuda nove Honde Accord na hrvatskom je tržištu ovih dana oboga ena, uz dva benzinska agregata, i s novim dizelskim 2.2 agregatom. Novi Hondin dizelski agregat koji nosi oznaku i-DTEC jedan je od prvih agregata koji je uskla en s Euro 5 normom emisije štetnih plinova. Novi 2.2 litreni, aluminijski agregat osloba a snagu od 150 KS te ima okretni moment od 350 Nm. Novi sustav ubrizgavanja goriva daje agregatu konstantnu prilagodljivost uvjetima vožnje, a ujedno ga ini ugla enijim i tišim u radu od tradicionalnih dizel agregata kako bi omogu io nezaboravno iskustvo u vožnji. Razlika u cijeni izme u benzinskih i dizel agregata sada je bitno manja nego što je to bio slu aj s prethodnom generacijom Accorda. Cijena nove Honde Accord s dizel agregatom kre e od 229.900 kn. Prve koli ine ove prekrasne Honda limuzine su spremne za isporuku.

INFORMAC%JE ZAHVALA

REPUBLIKA HRVATKA ME IMURSKA ŽUPANIJA

U dubokoj boli koja nas je pogodila gubitkom našeg dragog supruga, oca i djeda

GRAD MURSKO SREDIŠ E Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaš tu okoliša, stambene i komunalne poslove Klasa: 363-01/08-01/9/8 Ur. broj: 2109/11-08-01

STJEPANA ZOR ECA iz Novog Sela Rok koji je blago u Gospodinu preminuo 21. lipnja 2008. godine u 82. života ISK I Z HV L U =

svim ro acima, kumi ima, prijateljima, susjedima i znancima na pruženoj svesrdnoj pomo i i podršci u našim teškim trenucima, te na izrazima su uti. Zahvaljujemo svima koji su odar okitili vijencima, cvije em i svije ama, te svojom prisutnoš u dragog nam pokojnika ispratili na vje ni po inak. Posebno hvala svima koji su umjesto kupnje cvije a i svije a uplatili priloge za >aritas akovec, dr. ntun Bogdan. Iskreno hvala vl . n elku na toplim rije ima ispra aja i utjehe. Hvala i Udruzi umirovljenika ovo Selo ok – Krištanovec na ispra aju i gospo i Sabini alšovec na dirljivim rije ima oproštaja. Posebno velika zahvalnost Hitnoj medicinskoj pomo i i glavnoj sestri Dragici Koleni , dr. Doroteji Lebar, dr. evenki Kr mar, dr. Stjepanu Šimuni u i prim. mr. sc. Krunoslavu Ben i u. Hvala i djelatnicima =e imurskih voda d.o.o. i rste banke na ispra aju, te djelatnicima akoma, a posebno gospo i =ariji Šopar koji su dragog nam pokojnika ispratili na vje ni po inak. Ožaloš eni: supruga Ana, sin Josip, snaha Jasenka, unuke Bosiljka i Vedrana

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

dragom suprugu

STJEPANU ZOR ECU iz Novog Sela Rok

Uvijek emo te voljeti, a uspomena na tebe živjet e vje no u našim srcima.

Hvala Ti na ljubavi i dobroti koju si mi pružio.

d zaborava u te uvati i zauvijek voljeti.

Hvala ti na svemu i neka te uva dragi Bog.

Tvoja supruga Ana

Tvoj sin Josip, snaha Jasenka, unuke Bosiljka i Vedrana

SJE ANJE

ZAHVALA

na drage roditelje

U dubokoj boli koja nas je pogodila gubitkom supruga i oca

MARIJU TUKSAR i

IVANA MAR ECA iz Šenkovca

IVANA TUKSAR iz Vratišinca Uvijek ete mi ostati u sje anju

koji je nakon duge i teške bolesti preminuo u 78. godini života

Sin Franjo

NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: MARKOTOMŠI ,sinGordaneiTomislava;JULIJALON ARI , k i Dušanke i Josipa; TEO BRATKOVI , sin Sanje i Krunoslava; LORENA MEZGA, k i Snježane i Alena; KIARA IVANUŠA, k i Sanele i Tomice; PETAR PINTARI , sin Mihaele i Dražena; LIAM ROK, sin Maje i Dejana; RUTA KONTREC, k i Janje i Nikole; FRAN STOJKO, sin Valentine i Tomislava; DENIS HAN I , sin Ivane i Brune; DINO BLAGUS, sin Paule i Jerka; ERIK KODBA, sin Željke i Danijela; LEA I LEON ORŠUŠ, djeca Mirjane i Nedeljka; VILIM JANKOVI , sin Diane i Velimira; IVAN BRIZO, sin Mirjane i Ma je; MATIJA KRZNAR, sin Ivane i Nikole; FRANKA STRNAD, k i Suzane i Zlatka; EMA KOLARI , k i Irene i Igora.

VJEN ANI: Sanja Hadela i Mihael Kukec; Lana Koruni i Igor Križari ; Milena Vidovi i Darko Dolovi ; Mar na Jambroši i Goran Radikovi ; Snježana Živko i Dragu n Kiri ; Maja Miljan i i DejanBogdan;Mar naBeliDanijelDobrani ( akovec).Dragica Gašpari i Mario Košak; Ines Pongrac i Eduard Špoljari ; NikolinaGadaneciMarioHreš (Kotoriba).IvanaTomaškovi i Kris jan Drvenkar (Mala Subo ca). Annemarie Topolovec i

Alan Pani ; Tamara Toplek i Zoran Pintari ; Blaženka Caf i Krešimir Kolac (Mursko Središ e). Željka Majeri i Bojan Kodba; Aleksandra Novak i Ivica Lajtman; Sandra ekunec i Teodor Novak (Nedeliš e). Kris na Jagoš i Petar Posavec; Jasmina Subo i Damir Furundžija; Darinka Bogdan i Mijo Posedi (Prelog). Darja Barat i Nikola Zamuda (Štrigova).

UMRLI: JosipaJagec,r.Magdaleni ,ro .1929.;MarijaMagdalenaKerkez, r. Cilar, ro . 1928.; Slavica Kova i , r. Dolovi , ro . 1952.; Jus na Šinko, r. Novak, ro . 1917.; Treza Kosma , r. Lon ari , ro . 1923.; Stjepan Barat, ro . 1931.; Ana Nada Pintari , r. Grula, ro . 1935.; Stjepan Zor ec, ro . 1926.; Amalija Filakovi , r. S pan, ro . 1933.; Marta Car, r. Srnec, ro . 1928.; Kata Jaluši , ro . 1921.; Vladimir Logožar, ro . 1939.; Zvonimir Ganzer, ro . 1937. ( akovec). Boško Amidži , ro . 1938.; Dragu n Šipoš, ro . 1927. (Mala Subo ca). Ivan Posavec, ro . 1955.; Julijana Žigni , r. Šajnovi , ro . 1921.; Terezija Vugrinec, r. Štefulj, ro . 1923.; Ivan Horvat, ro . 1930. (MurskoSrediš e).StjepanKlanfar,ro .1939.(Nedeliš e).Marija Ma , r. Hranjec, ro . 1921.; Magdalena Vuk, r. Mar etko, ro . 1917.; Lucija Kranjec, r. Zadravec, ro . 1925.; Valen n Horvat, ro . 1920.;IvanMar ec,ro .1930.;StjepanHoblaj,ro .1933.(Prelog). Agata Modlic, ro . 1924. (Štrigova).

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

svoj rodbini, prijateljima obitelji, susjedima i znancima na su uti. Zahvaljujemo svima koji su odar okitili vijencima, svje ama i cvije em. Posebno zahvaljujemo cjelokupnom osoblju Doma za starije i nemo ne osobe u Hodošanu na njezi i brizi u zadnjim mjesecima te posebno obitelji Strahija i župniku župe Šenkovec Vladimiru Kolari u na lijepim rije ima ispra aja, kao i djelatnicima Porezne uprave u akovcu i Središnjem uredu porezne uprave =inistarstva financija u Zagrebu na podršci. U žalosti: Supruga Katarina, k erka Vesna s obitelji

Temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu («Narodne novine», 26/03 – pro iš eni tekst i Uredbi 82/04 i 110/04), temeljem lanka 6. Odluke o komunalnom redu Grada Mursko Središ e («Službeni glasnik Me imurske županije» broj 4/05), te Zaklju ka sa 2. Sjednice Gradskog poglavarstva Klasa: 021-05/07-01/589, Ur. broj 2109/11-07-01 za raspisivanje javnog natje aja za obavljanje gra evinskih radova na podru ju Grada Mursko Središ e, Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaš tu okoliša, stambene i komunalne poslove Grada Mursko Središ e raspisuje:

JAVNI NATJE AJ za obavljanje gra evinskih poslova na podru ju Grada Mursko Središ e 1. Podru je obavljanja gra evinskih poslova obuhva a naselja Mursko Središ e, Hlapi ina, Štrukovec, Peklenica i Križovec. 2. Ugovor o obavljanju gra evinskih poslova sklapa se s najpovoljnijim ponu a em obrtni ka radnja ili poduze e) na vrijeme od e ri godine uz mogu nost produljenja. 3. Djelatnost obavljanja gra evinskih radova obuhva a slijede e poslove: - održavanje šljun anih putova, - izrada kanalizacijskih priklju aka, - iskop zemljanog materijala, - doprema i razas ranje šljunka, - planiranje i izbijanje posteljice, - iskop kanala do dubine 1,0 m - izrada prekopa i - ostali gra evinski radovi manjeg obujma vezani uz održavanje javnih putova. 4. Podnositelji ponude moraju dostavi slijede e: a) dokaz o registraciji za obavljanje gra evinskih radova, licencu za obavljanje gra evinskih poslova ili dokaz da su podnijeli zahtjev za istu. b) dokaze o poslovnom ugledu podnositelja ponude, (reference, BON-1, BON-2, te potvrda nadležne Porezne uprave o pla enim porezima i doprinosima), c) dokaz o sposobnosti podnositelja ponude, (broj stalno zaposlenih, raspoloživost sredstava za rad i potrebne kvali kacije), d) dokaz o povoljnos ponude koja mora sadržava cijenu za: - iskopanog materijala u tlu 3. kategorije i odvoz na deponiju udaljenu do 3,0 km te razas ranje materijala (m3), - dovoz i razas ranje humusa sa planiranjem (m3), - dovoz i razas ranje šljunka (m3), - dovoz i razas ranje šljunka u frakciji (m3), - produbljenje i iš enje postoje ih jaraka (m1), - iskop kanala u tlu 3. kategorije, dubina iskopa do 1,0 (m3), - zbijanje šljun anog materijala (m2), - izrada kanalizacijskih priklju aka od betonskih cijevi na pero i utor promjera 600 mm sa betoniranim dnom betonom MB 15 te priklju nom alkatenkom 160-200 mm dužine do 10,0 m dužine na postoje u kanalizaciju i to prema povima: 1. dubina okna 1,0 – 1,5 m, lijevano željezni poklopac nosivos 5,0 t 2. dubina okna 1,0 – 1,5 m, betonski poklopac 3. dubina okna 1,5 – 2,5 m, lijevano željezni poklopac nosivos 5,0 t 4. dubina okna 1,5 – 2,5 m, betonski poklopac - usluga rada stroja, pa utovariva , bager i buldožer (sat efek vnog rada) - izrada prekopa za provjeru položaja postoje ih instalacija, kombinacija strojno ili ru no (m3), - usluga prijevoza kamionom nosivos 10 t i to materijala po potrebi (km) e) tehni ki i nancijski uvje , na in obra una i uvje pla anja, f) izjavu da prihva a sve uvjete iz Odluke o komunalnom redu na podru ju Grada Mursko Središ e. 5. Ponu a i mogu da ponudu za pojedino naselje s m da e prednost pri odabiru ima ponu a i koji ponude obavljanje usluga za sva naselja u sklopu grada te zadovoljavaju ostale zadane kriterije. 6. Najpovoljniji ponu a odabrat e se na temelju slijede ih kriterija: a) najpovoljnija cijena usluga, b) tehni ke mogu nos obavljanja poslova, c) na in obra una i uvje pla anja i d) poslovni ugled i nancijska stabilnost, e) ponu eni rad za cijelo podru je grada (naselja Mursko Središ e, Hlapi ina, Štrukovec, Peklenica i Križovec). 7. S najpovoljnijim ponu a em koji ispunjava sve uvjete Gradsko poglavarstvo zaklju it e Ugovor o obavljanju gra evinskih radova. 8. Pismene ponude i tražena dokumentacija dostavljaju se na adresu: Grad Mursko Središ e, Trg bana Josipa Jela i a 10, 40315 Mursko Središ e, s naznakom «NE OTVARAJ – PONUDA ZA OBAVLJANJE GRA EVINSKIH RADOVA», najkasnije do 11. 07. 2008. godine, do 11,00 sa . 9. U slu aju bilo kakvih nejasno a i potrebnih dodatnih informacija molimo vas da kontak rate Upravi odjel za gospodarstvo, graditeljstvo, zaš tu okoliša, komunalne i stambene poslove Grada Mursko Središ e, kontakt osoba g. Igor Dvanajš ak, telefon 040/370-781. PRO ELNIK Upravnog odjela Dvanajš ak Igor, dip. ing. v.r.

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

INFORMAC%JE SLOBODNA RADNA MJESTA

Najdraži naši slušatelji !!!

U utorak smo zajedno proslavili 15-i ro endan i veselili se do ranih jutarnjih sa . Svi vi koji ste izdvojili 10 kuna i kupili tombolu korak ste bliže osvajanju vrijednih nagrada. Izvukli smo 105 nagrada i u nastavku možete provjeri da li je i Vaša sre ka me u dobitnim. Ako imate dobitnu sre ku, sa istom od ponedjeljka 30.06. pa nadalje u vremenu od 8 do 15 sa možete do i u naš marke ng i podi i vašu nagradu. No to nije sve, kad do ete po nagradu sa Vašom dobitnom sre kom dobit ete i jedan klju koji Vam ukoliko imate sre e može osigura vrata u vrijednos od 6.000,00 kuna Alu-el PVC-a iz Pribislavca. S obzirom na vjernost koju ste nam pokazali za naš 15-i ro endan izvu i emo još 15 dodatnih nagrada u našem programu kao zahvalu na podršci koju ste nam pružili.

Dobitni brojevi su sljede i: 1. nagrada “SKUTER” – 944 2. nagrada “LJETOVANJE NA MORU” – 1049 3. nagrada “LJETOVANJE NA MORU” – 1516 4. nagrada “LJETOVANJE NA MORU” - 0060 5-a do 105-a nagrada: 958, 1046, 1726, 176, 757, 1078, 715, 1749, 185, 1054, 737, 1029, 1621, 109, 951, 1730, 173, 728, 1732, 961, 183, 1614, 1729, 40, 151, 148, 90, 795, 1739, 965, 1507, 53, 790, 121, 1604, 1721, 42, 788, 187, 1005, 968, 88, 1605, 753, 1619, 948, 1708, 1008, 1503, 789, 766, 774, 25, 194, 141, 918, 1030, 193, 1709, 780, 1100, 1009, 1010, 1610, 115,1104, 811, 63, 1131, 545, 472, 546, 523, 554, 1219, 1778, 1117, 1124, 611, 898, 593, 1106, 1123, 1109, 975, 977, 1205, 1143, 562, 1119, 557, 1206, 814, 821, 525, 2506, 1753, 1642, 1144, 606, 2509

LIMING akove ka 76, 40305 NEDELIŠ E tel. 040/822-205

TRAŽIMO Više nau nika I, II ili III godine, zanimanje limar bravar

Nudimo: - nau ni ku nagradu - topli obrok - naukovanje od iskusnih i stru nih majstora Sve informacije možete dobi na telefon 091/123-45-05.

1. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE B. J. Jela i a 1, AKOVEC, tražimo zainteresirane djelatnike za sezonske poslove na moru - djelatnost u ugos teljstvu, svi zainteresirani mogu se javi u sobu 9 ili na telefon 396-802 (Zdenka Pigac). 2. HEPLAST-PIPE d.o.o., K. Zvonimira 38, Prelog, traži ZAMJENIKA VODITELJA SKLADIŠTA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 091/646-3353. Natje aj otvoren do 8.7. 3. S-SE AN d.o.o. Kalni ka 7, Ivanovec, traži VOZA A C i E kategorije za me unarodni transport na odre eno, javi se na 337-148 ili 091/1211-103. Natje aj otvoren do 6.7. 4. Stolarija Serec NEDELIŠ E, Vrtna 9, traži RADNIK NA LAKIRANJU STOLARIJE na odre eno vrijeme, javiti se na tel.822-426, ili mob.098-600-297. Natje aj otvoren do 05.07.2008. 5. Autoprijevoznik Meznari Vladimir K. Racina 5, akovec, traži VOZA C I E KAT. ZA DOMA I PRIJ. SA 2 GOD. ISKU. NA ŠLEPERU ILI KAMIONU SA PRIKOLICOM na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098-426-840. Natje aj otvoren do 03.07.2008. 6. Kavana KLUB 114 Grani ni prijelaz Gori an, traži KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi senamob.091-26-46-001.Natje ajotvorendo 05.07.2008. 7. Hema d.o.o. Donji Kraljevec, traži KV VOZA ZA ME UNARODNI TRANSPORT na neodre eno vrijeme, javi se na tel 608-282. Natje aj otvoren do 04.07.2008. 8. Mar etko d.o.o. Hemuševec, traži GRA EVINSKE RADNIKE, ZIDAR na neodre eno vrijeme, javi se na mob.095-807-72-72. Natje aj otvoren 04.07.2008. 9. Tesarski obrt PONGRAC Kolodvorska 4/d, Kotoriba, traži POMO NI ZIDAR na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098-178-3279. Natje aj otvoren do 05.07.2008. 10. Zvonko gradnja d.o.o. J. B. Jela i a 25, Kotoriba, traži TESAR, ZIDAR na neodre eno vrijeme, javiti se na br.mob.099-516-75-04. Natje aj otvoren do 03.07.2008. 11. Art-interijeri Danijel Turk Cirkovljan, traži KERAMI AR na neodre eno vrijeme, javi se na tel.641-298, mob.098-183-13-62. Natje aj otvoren do 03.07.2008. 12. MEI D.O.O. K. P. Krešimira IV/29, Kotoriba, tražiPLINOINSTALTER,VODOINSTALATER,INS. GRIJANJA na neodre eno vrijeme, javi se na br.mob.098-905-1948. Natje aj otvoren do 02.07.2008. 13. Ca e bar “ONIX” M. Središ e, J. B. Tita 3, traži KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi

ELEKTRA AKOVEC

40000 akovec, Žrtava fašizma 2

Poštovani kupci, Odlukom Vlade Republike Hrvatske, od 12.lipnja 2008. godine, promijenjena je visina tarifnih stavki u tarifnim sustavima za proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu elektri nom energijom, s po etkom primjene 1. srpnja 2008. godine. Poskupljenje elektri ne energije rezultat je globalnih kretanja na tržištu, kako elektri ne energije tako i energenata op enito. Od 2005. godine, kada je bilo zadnje poskupljenje, ulagali smo maksimalne napore, iscrpljuju i vlastite rezerve, kako bismo odgodili ovu promjenu cijena. Kako bismo nove cijene primijenili na stvarnu potrošnju, pozivamo vas da o itate i dostavite nam stanje vašeg brojila na:

- besplatni telefon 0800-0555 - putem web stranice: www.hep.hr - ili na telefone Elektre akovec: 371-712, 9820

371-877,

Napomena: Dostava o itanja se odnosi na kategoriju ku anstvo, a o itanje je mogu e dostaviti najkasnije do 10.07.2008. u vremenu od 7:00-15:00 sati Kupcima koji ne dostave stanje brojila izvršit e se procjena stanja brojila na dan 01.07.2008. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA

se na mob.095-900-3396. Natje aj otvoren do 02.07.2008. 14. “FILIUS-TAR”d.o.o. AKOVEC,I.G.Kova i a bb,traži2KONOBARICE/PRIPREMABRZEHRANE na neodre eno vrijeme-ulaz u Županijsku bolnicu, javi se na 091-795-2233 ili osobno. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g. 15. STRUCTURA d.o.o. SIVICA, Mirogojska 3, traži 2 DJELATNIKA NA MONTAŽI NASTREŠNICA I OSTALI POMO NI POSLOVI u metalnoj ind. na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-329-430. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g. 16. Štefulj MS d.o.o. PUŠ INE, Školska 19, traži 2 ZIDARA,2GRA EVINSKARADNIKAnaneodre enovrijeme,javi sena098-241-573.Natje aj otvoren do 09.07.2008.g. 17. Ca ebar“BACARDI” AKOVEC,Mihovljanska 49, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-186-7118. Natje aj otvoren do 08.07.2008.g. 18. Crea v-farbe STRAHONINEC, Kalni ka 9, traži 1 SOBOSLIKAR na neodre eno vrijeme, javiti se osobno na 091-253-9106. Natje aj otvoren do 01.07.2008.g. 19. RestoranLIPANEDELIŠ E, akove ka2,traži 1 POM. KUHARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-802-273. Natje aj otvoren do 01.07.2008.g. 20. ALZAS ALARMS d.o.o. AKOVEC, Kalni ka 58, traži ZAŠTITAR OSOBA I IMOVINE-više izvršitelja mogu se javi i osobe bez licence - postoji mogu nost osposobljavanja za taj posao, javi se osobno ili 384-100. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g. 21. ALLIANZ ZAGREB d.d. AKOVEC, traži 5 SAVJETNIKA ZA PRODAJU OSIGURANJA najmanje SSS, da posjedujete vlas auto (nije uvjet), poznavanje rada na ra unalu, ambicioznost, komunika vnost, samoinicija vnost, nazovite na mob. 098-460-294, 099-3133-729, kontakt osoba Ivan Sinkovi , ili e-mail: ivan.sinkovic@ allianz.hr s naznakom ‘za natje aj - SAVJETNIK’. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g. 22. Autoprijevoznik Marodi Stjepan DOMAŠINEC, traži 1 VOZA C KAT. na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, javi se na 098-241-187. Natje aj otvoren do 01.07.2008.g. 23. TEHNOMETAL AKOVEC, Gajeva 27, traži 3 BRAVARA, VARIOCA na neodre eno vrijeme, poželjnoradnoiskustvo,javi seosobnonagornju adresu. Natje aj otvoren do 11.07.2008.g. 24. MOTO MEHANIKA MISER DONJA DUBRAVA, traži 1 AUTOMEHANI AR KV automehani ar ili autoelektri ar, PKV automehani ar s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, jutarnja smjena, javi se na 688-501,098-723-335. Natje aj otvoren do 16.07.2008.g. 25. Kroja ki obrt “ANNA” M. Središ e, Frankopanska 62, traži 5 ŠIVA A na neodre eno vrijeme, javi se na 543-153. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 26. Auto servis “IVANOVI ” GORI AN, Dr. V. Žganca 16, traži 2 AUTOMEHANI ARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 601-314, 098-242-585. Natje aj otvoren do 09.07.2008.g. 27. PLAMEN Peklenica, Zrinskih 9, traži 1 MONTER CENTRALNOG, PLINA, VODOINSTALATER na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-242-834. Natje aj otvoren do 31.07.2008. 28. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIŠ E, traži 2 KONOBARICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-295-019. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 29. METRAS d.o.o. M. SREDIŠ E, K. Zvonimira 25, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 543-466, 091-3022-867, mjesto rada u sklopu Trgova kog centra BETEX-natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 30. NEORES d.o.o. MURSKO SREDIŠ E, traži 2 RUKOVATELJA STROJEM ZA FORMIRANJE ARAPA na neodre eno vrijeme, muške osobe, javi se na 099-698-3642. Natje aj otvoren do 05.07.2008.g. 31. Obiteljski dom za starije i nemo ne KOLONI D. Kraljevec, Kolodvorska 7, traži 1 NJEGOVATELJ STARIJIH I NEMO NIH OSOBA završen te aj za njegovatelja ili SSS med. sestra ali struka nije uvjet, na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo nije potrebno, javi se na 655-040, 098-992-9699. Natje aj otvoren do 12.07.2008.g. 32. KOS d.o.o. KOTORIBA, K. Tomislava 139, traži 1 INŽ. STROJARSTVA (inž. elektrotehnike, inž. gra evine) VSS, VŠS na neodre eno vrijeme, javi se na 683-010, 098-242-139. Natje aj otvoren do 05.07.2008.g. 33. MIDA d.o.o. AKOVEC, traži 2 ŽENSKE OSOBE ZA PRODAJU U SLASTI ARNI I PEKARI na neodre eno vrijeme, povrat putnih troškova , rad u centru akovca, javi se na 091-582-8639. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 34. Usluge gra . mehanizacijom BLAŽON M. Središ e, Mar nska 106, traži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-784-951. Natje aj otvoren do 15.07.2008.g. 35. ZIT d.o.o.Dunavska53, akovec,tražiPUNILACAPARATAZAKAVUnaneodre enovrijeme, mjesto rada akovec, javi se na 091-1116-010. Natje aj otvoren do 10.07.2008. 36. Europod akovec, M. Magdaleni a 1, akovec, traži PARKTEAR na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098-1705496. Natje aj otvo-

ren do 10.07.2008. 37. Smith, akovec, Obrtni ka 4, akovec, traži ELEKTROMEHANI AR, STR. TEHNI AR, AUTOMEHANI AR na neodre eno vrijeme, natje aj otvoren do 05.07.2008., javi se na tel. 328-476 ili 098-936-7259. 38. Trgo-tim, Križovec, Križovec 91, traži PRODAVA na neodre eno vrijeme, natje aj otvoren do 05.07.2008., javiti se na mob. 098/992-7816. 39. Kolag-trade d.o.o. akovec, L. Bezeredija 41, traži ZIDAR na neodre eno vrijeme, natje aj otvoren do 15.07.2008., javi se na mob. 098-241-964. 40. Frizerski salon Adrijana, E.Kardelja 15, Lopa nec, traži FRIZER na odre eno vrijeme, natje aj otvoren do 05.07.2008., javi se osobno ili na tel. 855-865. 41. MIK d.o.o. Ž.Fašizma 3, akovec, traži ŠIVA na odre eno vrijeme, natje aj otvoren do 05.07.2008., javi se na tel. 390-980. 42. Ferro Preis d.o.o. , Dr. T. Bratkovi a 2, akovec, traži RADNIKE ZA BOJANJE I SORTIRANJE CIJEVI, rad u jednoj smjeni, mogu se javi i ženske osobe, ELEKTRI AR ZA UPRAVLJANJE AUTOMATSKOM LINIJOM, RADNIKE ZA RU NU MANIPULACIJU TERETOM na odre eno uz mogu nost stalnog r.o., javiti se osobno na adresu poduze a. Natje aj otvoren do 17.07.2008. 43. Stolarija A.Jurkovi V. Žganca 18.Pribislavec, traži STOLAR, POMO NI STOLARSKI RADNIK na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.098-242-255. Natje aj otvoren do 17.07.2008. 44. Grawe d.o.o. Zagreb, traži ZASTUPNIK OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec, javi se na mob. 091-521-9127. 45. Expert, Ž. Fašizma 2 ,Strahoninec, traži MONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javiti se na tel.333-751 ili na mob.099-2165150. Natje aj otvoren do 20.07.2008. 46. Dodlek d.o.o. K. Tomislava 25, Belica, traži DIPL. EKONOMIST na neodre eno vrijeme, sla pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 05.07.2008. 47. Dom za starije i nemo ne osobe Slakovec, Slakovec 70, traži NJEGOVATELJ-ICA, MEDICINSKA SESTRA VIŠA MEDICINSKA SESTRA na neodre eno vrijeme, javi se na tel.829-181. Natje aj otvoren do 05.07.2008. 48. Min d.o.o. , Ca e bar “Mar ”, akove ka 105, Prelog, traži KONOBAR na odre eno vrijeme, javi se na mob. 099-229-1197. Natje aj otvoren do 19.07.2008. 49. Kosd.o.o.R.Boškovi a60,Kotoriba,tražiINSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098-242-139. Natje aj otvoren do 16.07.2008. 50. Tekeli projekt-inženjering Marka Kova a 72, Mursko Središ e, traži GRA EVINSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.098-240-131. Natje aj otvoren do 15.07.2008. 51. Soit, E. Kardelja 15, Lopa nec, traži STROJOBRAVAR na neodre eno vrijeme, javi se na mob.091-518-5698 ili na tel.855-060. Natje aj otvoren do 19.07.2008. 52. DUGA TIM d.o.o. Žiškovec 120, traži SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 865-395 ili 091/581-5708. Natje aj otvoren do 13.07. 53. Delta d.o.o Dr. I. Novaka 38, akovec, traži 5 zaštitara-ke sa ili bez licence, spasioc iz vode sa licencom na neodre eno vrijeme. Natje aj otvoren do 13.07.2008., javi se na mob.098-980-7588. 54. Dolenec instalaterski obrt, J. Slugara 6, akovec,instalatergrijanja ivodovoda na neodre eno vrijeme, natje aj otvoren do 13.07.2008., javi se na mob.091-554-9323. 55. SENKO d.o.o. ŠTEFANEC, V. Nazora 22, traži 2 BRAVARA, 2 RADNIKA U MONTAŽI na neodre eno vrijeme, javi se na 337-344. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g. 56. AM Akustik montaža AKOVEC, Mihovljanska 70, traži 1 MONTER SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-011. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g. 57. Acapulco d.o.o. Mihovljan, Zvir 24, traži KONOBAR, ISTA ICA na neodre eno vrijeme, mjesto rada Ivanovec, javi se na 337-035. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g. 58. SLK d.o.o. STRAHONINEC, P. Miškine 39, traži 1 VOZA ZA DOMA I PRIJEVOZ “E” kat. na neodre enovrijeme,javi sena099-215-1846. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g. 59. MI -Styling d.o.o.-Simple AKOVEC, J. Gotovca 2, traži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme, javi se na 310-478. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g. 60. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traži 3 LIMARA, IZOLATERA na neodre eno vrijeme, javi se na 643-205,rad u Njema koj. Natje aj otvoren do 10.07.2008.g. 61. ALU-TEHNIKAd.o.o.D.Vidovec,traži1GRA EVINSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme znanje rada u AUTOCAD-u, radno iskustvo 3 godine, javi se na 098-180-3139. Natje aj otvoren do 24.07.2008.g. 62. LOGOŽAR INST d.o.o. PRELOG, Branimirova 2, traži 2 ELEKTROINSTALATERA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098-644-313. Natje aj otvoren do

19.07.2008.g. 63. Ca e bar LIDO PRELOG, Glavna 29, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 646-897, 099-213-3522. Natje aj otvoren do 22.07.2008. 64. Udruga slijepih Me imurske županije AKOVEC, K. Tomislava 34, traži 1 DIPL. SOCIJALNI RADNIK na odre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 05.07.2008.g. 65. Caffe bar “PRIMADONA” M. SREDIŠ E, Teks lna 2, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-443. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 66. Ca e bar “OLIMP” M. Središ e, R. Kon ara 73, traži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-544-221. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 67. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traži 1 KUHAR, 1 PIZZA PEKAR na neodre eno vrijeme, javiti se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 20.07.2008.g. 68. Ugos teljski obrt “BAROK” AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-215-1930. Natje aj otvoren do 20.07.2008.g. 69. Autoprijevoznik Milan Todorovi PEKLENICA, Glavna 34, traži 2 VOZA A C, E kat. na neodre eno vrijeme, javi se na 099-3502-344. Natje aj otvoren do 31.07.2008.g. 70. Autolimarski obrt “ABART” D. Mihaljevec, akove ka35,traži1AUTOLIMAR,1AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 660-500. Natje aj otvoren do 30.07.2008.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 Radna mjesta Varaždinske županije 1. UGOSTITELJSKI OBRT MEA CULPA, Ivana Padovca 1, Varaždin, traži 2 KONOBARA/ICE - posluživanje pi a u lounge baru na neodre eno, OŠ, PKV, KV, SSS, ukoliko osoba ima iskustvazvanjenijebitno,javi sena095/902-5589 (Darko Luk i ) do 4.7. 2. HIRŽIN COMMERCE d.o.o., Hercegova ka 31, Varaždin, traži 1 SKLADIŠTARA na neodre eno, SSS, strojarski smjer, voza ki B kategorije, pismene zamolbe na gornju adresu do 3.7. 3. DIAMOND AIRCRAFT CROATIA d.o.o. Varaždin, M. P. Miškine 72, traži 1 KUHARA -priprema jela po narudžbi na odre eno, uz mogu nost na neodre eno, KV, SSS kuhar, u obzir dolaze i priu eni kuhari, mjesto rada Varaždinski aerodrom, najava na 042/352-120 ili 099/215-1331 (gdin Auker) do 10.7. 4. “TARA” Varaždin, F. Galovi a 7, traži 1 TELEFONISTA NA TAROT LINIJI na neodre eno, OŠ, PKV, KV, SSS bez obzira na školu, poželjno radno iskustvo na m poslovima, komunika vne osobe, dob i spol nebitni, pismena zamolba poštom na gornju adresu do 4.7. 5. CAFFE BAR “CHARME”, Varaždin, Ka i eva 4a, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno, minimalno SSS, potrebno radno iskustvo (3 mjeseca), do 30 godina staros , znanje rada na PC-u, osobni dolazak na gornju adresu uz najavu na 098/446-566 (g a Šarman) do 24.7. 6. UGOSTITELJSKI OBRT “MISTER X”, Gornji Kneginec, Topli ka 180, traži 2 KUHAR/ICE roš lj, pizza na neodre eno, KV, SSS, u obzir dolazi i priu eni kuhar; 4 KONOBARICE - posluživanje jela i pi a na neodre eno, KV, SSS bez obzira na školu i radno iskustvo, ženske osobe, mogu nost zaposlenja iz bilo koje županije RH poslodavac osigurava smještaj, najava na 099/215-1325 (Vladimir Kefelja) do 23.7. 7. AMAWA d.o.o., Me imurska 16, Varaždin, traži 1 FIZIOTERAPEUTA na neodre eno SSS, VŠS, VSS - zioterapeut, viši zioterapeut, znanje engleskog i njema kog jezika, poznavanje rada na ra unalu; 1 KOZMETI ARA na neodre eno KV, SSS kozme ar, osobno na adresu ili najava na 042/215-350 (g a Kos) ili na e-mail: amawa@amawa.hr do 31.8. 8. GASTROCOM d.o.o. Varaždin, J. Habdeli a 6, traži 2 KONOBARA/ICE - posluživanje gos ju na odre eno (mogu nost na neodre eno), KV, SSS bez obzira na zvanje i radno iskustvo, osobno na adresu od 7 do 15 sa ili najava na 042/211-466 (Ksenija Sme ško) do 31.7. 9. UGOSTITELJSKI OBRT, Caffe bar “Filip”, Petrijanec, V. Nazora 124, traži 1 KONOBARICU - posluživanje pi a na neodre eno, OŠ, PKV, KV, SSS radno iskustvo nije bitno, ženska osoba do 40-tak godina staros , radi se svaki drugi dan od 13,00 do 24,00, vrši se povrat putnih troškova ili poslodavac vrši prijevoz na i s posla, najava na 098/413-448 (Tajana Hohnjec) do 15.7. 10. UGOSTITELJSKI OBRT “DIJANA” Trnovec, Dravska bb, traži 2 KONOBARICE - posluživanje pi a, rad za šankom na neodre eno, OŠ, PKV, KV, SSS, radno iskustvo nije bitno, ženska osoba do 35 godina staros , najava na 042/683-980 ili 091/202-2860 (gdin. Videc) do 31.8. 11. GRADITELJSTVO POFUK, vl. Ivan Pofuk, Salinovec 131, 42240 Ivanec, traži 2 RADNIKA ZA SOBOSLIKARSKE POSLOVE na odre eno, KV soboslikar ili priu eni soboslikarski radnici s godinu dana radnog iskustva na is m poslovima, potrebna je najava na 098/186-6916 (Ivan Pofuk) do 10.7.

INFORMAC%JE

ME\IMURSKE NOVINE 1. srpnja 2008.

PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, Podružnica Varaždin, Varaždin, Kukuljevi eva 17 UGOSTITELJSKI OBRT «VRBANI » I. G. KOVA I A 6, AKOVEC Tel. 040/311-207

OGLAS Za radno mjesto:

PICOPEKAR – KUHAR PONUDE SLATI ILI SE OSOBNO JAVITI NA GORNJU ADRESU.

Me imurski graditeljski grozd – GIU osnovan je 2003. godine kao gospodarsko interesno udruženje - klaster za gra enje, projek ranje i nadzor nad gra enjem, sa svrhom zajedni kog djelovanja i nastupanja svih lanica. lanice udruženja su: TEAM d.d. akovec, TEGRA d.d. akovec, ME IMURJE-GRADITELJSTVO d.o.o. akovec, D.G. COMMERCE d.o.o. Prelog, VODOINSTALATERI d.o.o. akovec, URKIN d.o.o. akovec, KNEGRA d.o.o. Strahoninec i ENERGOPLAN d.o.o. Zagreb. U cilju provedbe Strategije razvoja i Plana poslovanja Me imurskog graditeljskog grozda – GIU,

ME IMURSKI GRADITELJSKI GROZD – GIU akovec, Mihovljanska 70, MB 1777963 raspisuje

NATJE AJ za prijem u radni odnos 1. VODITELJ KLASTERA Uvje : - VSS ili VŠS (prednost imaju kandida gra evinskog ili ekonomskog smjera) - poznavanje minimalno jednog stranog jezika - prednost imaju kandida sa radnim stažem Dodatne osobine: - samostalnost u radu - komunika vnost - menadžerske sposobnos (provo enje strategije razvoja i poslovanja MGG-a) Dokumentacija koju treba priloži : - životopisom - pismo mo vacije - domovnica - dokaz o završenoj stru noj spremi i dodatnom obrazovanju (diplome i cer ka /potvrde) - preslika radne knjižice (ukoliko kandidat ima radno iskustvo) - uvjerenje o nekažnjavanju Radni odnos: na neodre eno uz probni rad od 6 mjeseci

Prijave za raspisani natje aj dostavljaju se najkasnije do 08. 07 .2008. godine, na adresu Me imurskog graditeljskog grozda - GIU, 40 000 akovec, Mihovljanska 70, preporu enom pošiljkom ili osobnom dostavom, s naznakom na vanjskom omotu prijave „ZA NATJE AJ ZA PRIJEM U RADNI ODNOS“. Nepotpune i nepravovremen prijave ne e se razmatra . O rezulta ma natje aja prijavnici e bi obaviješteni pismenim putem, u roku od 15 dana od izvršenog izbora. Dodatne informacije o ovome natje aju mogu se dobi na tel. broj Razvojne agencije grada akovca – akra d.o.o.: 040/311-230. ME IMURSKI GRADITELJSKI GROZD - GIU Uprava

oglašava drugu

JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 10. srpnja 2008. godine u 9.10 sa , na drugoj javnoj prodaji kod Op inskog suda u akovcu prodaje se obiteljska ku a, gospodarske zgrade, dvorište i vrt u Maloj Subo ci, Glavna 71, ukupno 350 hv, za po etnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednos što iznosi oko 400.000,00 kuna. Za sve informacije pogleda oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu ili nazva 042 214 104

1. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

TJEDNI KALORIFER Jose

TOP 20

10. ET PRAZAN STAN

02. LETEĹ I Ĺ AMPION -

09. MLADEN GRDOVI

SONGKILLERS

RECI MI RECI Ĺ˝IVOTE

03. SAMO JE JEDNO -

TOP STAVROS LISTA DOMA IH 08. JASMIN Ĺ TO BI JA S TOBOM

CONNECT feat ZAPREĹ I BOYS

07. NENAD VETMA LJUBAV

04. POKUĹ AJ - LAKA

06. MATE BULI KADA PIJEM

05. VATRENO LUDILO - RAWBAU

05. ZAPREĹ I BOYS SAMO JE JEDNO

06. PLANETA - HLADNO PIVO

04. DAVOR BORNO

07. Ĺ PRICER - STAMPEDO

LJUDI

08. PORED MENE - JINX

03. TONY CETINSKI

09. NEBU POD OBLAK -

UMIREM 100X DNEVNO

ANTONIJA Ĺ OLA

02. ZDRAVKO Ĺ KENDER

10. STAKLENI GRAD -

POLETI SRCE

NOXIN feat MIRO ODAK

01. DRAĹ˝EN ZE I IDI

FORMULA 13

Monique

MEDIA MODEL LJETA

TOP LISTA DOMA IH

01. JASON DONOVAN - Ĺ AJETA

TOP LISTA STRANIH

01. VIOLET HILL - COLDPLAY

10. COLDPLAY VIOLET HILL

02. LOVE IN THIS CLUB -

09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

USHER feat YOUNG JEEZY

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

03. LOVE SONG - SARA BAREILLES

TOPSTRET LISTA DOMA IH 08. MANIC PREACHERS UMBRELLA

04. THIS BOYâ&#x20AC;&#x2122; S FIRE -

07. CHRIS BROWN WITH YOU

SANTANA feat JENNIFER LOPEZ & BABY BASH

06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME

05.WEMADEIT-BUSTARHYMESvsLINKINâ&#x20AC;&#x2122;PARK

05. ALICIA KEYS

06. SUPERNATURAL SUPERSERIOUS - R.E.M.

TEENAGE LOVE AFFAIR

07. GAINED THE WORLD - MORCHEBA

04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

08. Iâ&#x20AC;&#x2122; M A FIRE - DONNA SUMMER

4 MINUTES

09. AMERICAN BOY -

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

ESTELLE feat KANYE WEST

LOVE IN THIS CLUB

10. RUNNING FREE -

02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE

ALI CAMPBELL & BEVERLY KNIGHT

01. RIHANAN TAKE A BOW

Tamara Rumi - MartinuĹĄevec 23-godiĹĄnja Tamara Rumi dolazi iz MartinuĹĄevca. Zaposlenica je akove ke Parco Alfe, a u slobodno vrijeme studira promet na varaĹždinskom Veleu iliĹĄtu. OboĹžava doma u i stranu glazbu s top lista. Kad je slobodna vikendom, izlazi uglavnom

u subotu u dobrom druĹĄtvu. Styling za ovaj fotosession â&#x20AC;&#x153;potpisujuâ&#x20AC;?: Marinka & Martina Kostanjevi , tj. za frizuru se pobrinuo Frizerski salon â&#x20AC;&#x153;Hebaâ&#x20AC;? iz G. Mihaljevca, a za make up Salon za njegu tijela i lica akovec. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

TOP LISTA DOMA IH

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

01. SHAGGY -

02. SMS MOJA ULICA

FEEL THE RUSH (TRIX & FLIX)

03. COLONIA

02. DUFFY - WARWICK AVENUE

TOP LISTA DOMA IH POD SRETNOM ZVIJEZDOM

TOP LISTA DOMA IH 03. COLDPLAY - VIOLET HILL

04. VLADO JANEVSKI

04. ESTELLE -

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

AMERICAN BOY (feat KANYE WEST)

05. KINGS ZAKUNI SE

05. ONE REPUBLIC - SAY (ALL I NEED)

06. BORIS NOVKOVI

06. ALEX GAUDINO -

RUĹ˝O SNENA

WATCH OUT (feat SHENA)

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM

07. SCOOTER - Iâ&#x20AC;&#x2122; M LONELY

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. RIHANNA - TAKE A BOW

09. LEO DVIJE VATRE

09. WILL I AM -

10. BORIS BABAROVI

HEARTBREAKER (feat CHERYL COLE)

TI NISI VIĹ E MALENA

10. DJ BOBO - OLE OLE!

Prijavite se za fotosession ! Me imurske novine i ove godine rade ljetni serijal me imurskih ljepotica koji je krenuo u ovom broju. Prijave za fotosession primaju se i nadalje. Mogu se prijavite sve djevojke koje

su navrĹĄile 18 godina sa ili bez iskustva u fotosessionu. Prijaviti se moĹžete na brojeve mobitela: 098-920-56-20 ili 091-561-57-93, kao i e-mailom: redakcija@mnovine.hr.

D"[ " '$ #\ %

1. srpnja 2008.

ME IMURSKI INOVATORI razvili protezu koja je potpuno istovjetna kao i zdrava noga

Nova proteza nastaje u 3D animaciji Dvoje Me imuraca, Ivan Jur evi iz akovca i Vladimir Sever iz Pribislavca, nedavno su se vratili iz Moskve ovjen ani zlatnom medaljom za inovaciju s me unarodnog sajma inovacija “Arhimed” u Moskvi. Takva je vijest nedavno objavljena u medijima, no ona iza sebe krije cijelu jednu životnu pri u. Sve je zapo elo još prije pola stolje a kad je Ivan Jur evi iz akovca, kao etverogodišnji dje ak, stradao u teškoj nesre i. Pregazio ga je kamion te je ostao bez obje potkoljenice. Od tada teški invalid, Ivan Jur evi pronašao je svoj životni poziv bave i se digitalnom grafikom i tiskom. Nose i godinama teške proteze bez kojih bi bio nepokretan, Ivan Jur evi je dugo razmišljao kako bi sebi i drugim invalidnim osobama olakšao muke s protezama, bez kojih se ne može kretati.

Zrcalna projekcija zdrave noge Napokon je prije pet godina došao na ideju da bi prakti na i kvalitetnija proteza za noge trebala izgledati znatno druga ije nego se danas izra uje. Naumio je, naime, protezu izraditi uz pomo kompjutorske grafike i 3D programa, a na na in da proteza bude potpuno istovjetna zdravoj nozi invalida, samo u “zrcalnoj” projekciji. Na taj na in nakon dugog niza izra una dobilo se mnogo na statici proteze, što je za invalide veoma važno, uz mnoge druge prednosti. Ivan Jur evi potom obilazi hrvatske akultete, nitko mu ni u Zagrebu na elitnim akultetima, FER- u i Strojarstva i brodogradnje, nije znao pomo i. Nitko se, naime, nije htio prihvatiti mu nog posla projektiranja proteze u 3D animaciji u posebnim programima koji su iznimno teški za savla ivanje, a on sam nije imao dovoljno predznanja. Tada upoznaje mladog Vladimira Severa iz Pribislavca, zaljubljenika u kompjutore, koji prihva a okušati se u novim programima, a koji je ve iza sebe imao pet razli itih zanimanja vezanih uz in ormatiku. Za oko godinu dana vježbanja Vladimir Sever savla uje programe Solid Works i Rapid orm, za skeniranje i printanje originala u tri dimenzije. Takve tehnologije još nema u Hrvatskoj, prije kra eg vremena u Zagrebu je jedna tvrtka nabavila 3D printer, no samo za svoje potrebe. Vladimir Sever kaže: - U io sam na na in da sam zamolio vlasnike programa u Kanadi i Koreji mogu li raditi na njihovim programima. Odgovorili su mi da mogu te omogu ili rad od nekoliko mjeseci, što nam je znatno pomoglo, te smo napokon dobili željenu kvalitetu proteze. No za pravi posao koji mislimo razviti nužno je kupiti programe koji su skupi, programi i skener stoje oko 60.000 eura, a sam 3D printer oko 400.000 eura, a to najje tiniji. Rije je o novoj tehnologiji koja postiže maksimalnu 100-postotnu to nost. Primjerice, ako treba jedna proteza, skenira se druga noga i zatim se dobije zrcalna 3D slika, koja se zatim pomo u printera za izradu prototipa “isprinta”, to jest proizvede od certificiranog materijala za proteze. Cijeli proces skeniranja i printanja ne traje duže od dva dana kad je rije o protezi, a godišnje se

višak temperature, što nije dobro zbog toga jer olabave miši i. Ovih dana Ivan Jur evi i Vladimir Sever dovršavaju elaborat koji e ponuditi BICRO-u i drugim hrvatskim agencijama, te zatražiti pomo ministarstva za realizaciju inovacije, a ujedno traže i suinvestitora koji bi bio spreman uložiti u posao. Rije

Inovator Ivan Jur evi s prototipom nove proteze nastale uz pomo 3D programa i kompjutorske grafike tako može izraditi oko 2.000 vrhunskih proteza. Ako netko nema obje potkoljenice, nužni su posebni izra uni da bi se dobio najbolji mogu i rezultat. Sli ne tehnologije koriste se pri dizajniranju automobila, koji se najprije na ine od gline, a zatim se skeniraju da bi se dobio prototip. Prednosti su nove proteze mnogostruke, od kojih su neke prednosti skrivene i pokrivene zaštitom. Nova je proteza zašti ena kao prototip u Hrvatskoj, a pokrenut je proces intelektualne zaštite patenta za cijeli svijet. Recimo samo to da stara proteza koja se danas izra uje u Europi, koja slovi kao najbolja, teži oko 2,2 kilograma, dok nova proteza iz akovca i Pribislavca teži samo 600 grama, te više djeluje kao sandala. Inovacija ima još, no ti u se zašti enog patenta, pa ih ne možemo otkriti. Inovator i autor ideje nove proteze Ivan Jur evi napominje da proteze u Hrvatskoj stoje od 7.000 do 36.000 kuna. Treba ih godišnje nekoliko tisu a samo u Hrvatskoj, jer djeca mijenjaju proteze kako noga raste, a ima i nekoliko tisu a nositelja proteza. Kada bi se akove ka proteza prodavala po nekoj srednjoj cijeni, on smatra da bi se ulaganja vratila za dvije ili tri godine.

Mogu i razvoj zdravstvenog turizma Još i više, smatra on, uz Me imurju bi se mogao razviti zdravstveni turizam jer u Njema koj sli ne manje kvalitetne proteze stoje oko 5.000 eura. Mogu e je da netko do e u akovec i za dva dana dobije novu protezu, a mogu e je i to da de ki iz akovca s mobilnim ure ajem za snimanje i skeniranje obilaze invalide, skeniraju noge, i potom za dva dana pošalju gotovu originalnu protezu. injenica je da zdravstveni turizam i te kako postoji, tako, na primjer, odlasci zubaru u drugu državu. Proteza iz akovca ima mnoge prednosti i specifi nosti. Recimo samo to da kroz nju struji zrak, što je naro ito važno za invalide koji boluju od še erne bolesti, a kojima stari tip proteza stvara rane koje ne mogu zarasti. Stari tip proteza je zatvoren, te se za pješa enja od nekoliko desetaka metara stvara

je o najmanje oko sto tisu a eura, koliko je potrebno za nabavku skenera i programa, a znatno više ako se želi nabaviti i 3D printer kako bi se zaokružila proizvodnja. O ekuje se da e ministarstva prepoznati visoku razinu inovacije koja se ve potvrdila u Moskvi i da e inovatori iz akovca dobiti barem dio sredstava kako bi odmah mogli zapo eti s poslom. U protivnom, može se dogoditi da stvorena prilika i znanje propadnu i da netko drugi do e prije ili kasnije na istu ideju. (J. Šimunko)

Ivan Jur evi , autor nove proteze: Proizvod bi se isplatio za vrlo kratko vrijeme, a u odnosu na konkurenciju ima niz prednosti

Vladimir Sever: - Za savla ivanje 3D programa i izradu prototipa uz pomo grafike trebalo mi je oko godinu dana neprekidnog rada

Svaštice

Što je to baka Vera u inila za svoje unuke Bake mogu svašta u initi za svoje unuke. Puno više, nego mame. Tako barem kažu sve bake. Na slici pak se može vidjeti što je baka

Svaštice Malo lane Ja sam bio malo sretno lane. Skakutao sam po rosnoj šumici i mirisao šareno cvije e. Tr ao sam za leptirima i preskakivao bistre potoke. Iz daljine sam promatrao veselu dje icu kako bezbrižno beru cvije e na livadi. Veselio sam se svakom novom danu i cvrkutu ptica koji me je jutrom budio. Sun ane zrake škakljale su me po njuškici i pozivale me na veselu igru. Ska u i po svojoj najdražoj šumici poznavao sam svako stablo i svaki grm, isto kao što i vi poznajete svoj voljeni dom i drage ljude. Veselite se svojoj djeci i štitite ih cijeli život. Nažalost, mene moja majka nije mogla zaštitit od okrutne zamke koju ste mi postavili. Sada ležim tu, sam u šumi, iz noge mi kaplje krv. Još uvijek se nadam da ete me na i, dobri ljudi, i osloboditi da potr im natrag u sretnu budu nost. Pomozite!

Vera iz Murskog Središ a u inila za svoje unuke. Ona je jednostavno oplela šibom stari bicikl i sada je na dvorištu jedan novi ukras. Ne

•

Svaštice Hrvatska, ljubavi moja kaj bi jo bez tebe? Bez tebe mi srce ozebe… V srco boš mi zanavek ostala kak i ono sve kaj si mi dala. I dok zvezde gledim, zmislim se kak v tvojem srcu živim. Siniša Kocen, 5.r OŠ G. MIHALJEVEC

Zagrli svijet

- Što možemo u initi za svoju zajednicu - naš otisak srca. Na svijetu je 5 milijardi ljudi. Pet milijardi ljudi svakog se jutra budi, svakog jutra nastoji prona i odgovor na najteže pitanje: Zašto živjeti? Je li vrijedno i koji je smisao toga? Pet milijardi ljudi! Ve ina ih se budi nevoljko. Ve ina ih odlazi na posao koji ne vole. Gotovo svi prožive u samo jednom danu toliko stresnih situacija da se zaista zapitaš što nas to eka “tamo negdje iza” u Igor Šipek, 3.b nedefiniranom vremenu i prostoru, poslije smrti? Što to može biti toliko OŠ STRAHONINEC dobro da je vrijedno svega ovoga? Ljudi su zaista zanimljiva vrsta. Dobro je rekao jedan pjesnik: “ udno je kako je malo potrebno za sre u i još udnije kako nam upravo to malo uvijek nedostaje!” Težimo nedostižnome! Nastojimo pobijediti Hrvatska, ljubavi moja svijet, svemir, prirodu… Postoje li ti si kak najlepši cvet oni uop e? Je li to samo vizija naše keroga svi znajo vrste? i šteli bi da ga i oni imajo. Ljudi! Ionako vidimo samo jako malen djeli , malen postotak ovog Z svojimi zelenim bregi neobjašnjivog svemira. Stalno vrkeroga v zimi pokrijejo snegi šimo na tisu e istraživanja na svim zoveš uda ljudi.

Hrvatska, ljubavi moja

treba ni posebno spominjati koliko se tome raduju unuci, Kristina i Benjamin Grubi te Erik urica i Edin Topolko.

•

Svaštice

podru jima. U želji za pobjedom. U želji za beskona noš u, a na kraju e svemir uzeti nas. Mislimo da vladamo svijetom, ali zapravo on vlada nama. Osje amo… Osje aji… Tehnologija ih želi zatomiti, nastoji ih uništiti… Velik je rizik voljeti, ali je najve a sre a prona i ljubav. Možda je to klju i rješenje svega. I možda je to razlog zbog kojeg opstajemo. … Možda bi trebali na tome poraditi, a ne da se zamaramo kojekakvim složenijim pitanjima, jer ovo je najsloženiji zadatak. Ne postoji rješenje toga zadatka, osje aje ne možemo staviti pod mikroskop i promatrati ih, ne možemo im mijenjati agregatno stanje i promatrati što se doga a molekulama, atomima, ionima. Znam da je najve a sre a voljeti i biti voljen. Samo je to stanje u kojem misliš da posjeduješ sve. itav svijet je tvoj. I nastojiš ga mijenjati. Na bolje! Ljubav je jedini pozitivni atom svijeta! Poklonimo je i pokažimo to stiskom ruke, osmijehom ili darovanjem malo svoga vremena onima kojima je to najpotrebnije. Ivan ica Sklepi , 8.r OŠ G. MIHALJEVEC

Za arana plo a Za Boži , pod boži nim drvcem, dobio sam plo u za pisanje. Bio sam najsretniji na svijetu! Odmah sam potrgao omot, izvadio je iz kutije i po eo šarati po njoj. U jednom trenutku, slova i brojke same su klizile po plo i. Po ela je pisati, crtati, razgovarati… Pozvao sam tatu da vidi što se doga a. Bio je iznena en. Na-

•

zvao ju je udovištem. Izbezumljeni, tako stoje i ispred nje, ona re e: “Dobar dan! Ja sam Vanja. Po meni se prolila jedna kemikalija - XC. Od tada znam govoriti, pisati, plesati… Radnik me bacio na otpad. Tamo sam se razboljela. Bilo mi je grozno. Bila sam usamljena i prljava. Nadala sam se da e me netko na i. I onda je došao ovaj gospodin i spasio mi život! Hvala vam!” “Ne, to nije mogu e!”, rekao je tata i samo što nije pao u nesvijest. A ja sam se pribrao i prihvatio posla: o istio sam je, obrisao po licu, promijenio odje u i stavio u udoban naslonja blizu mog radnog stola. Svakog me dana budila u školu, pisala važna pravila iz matematike. Zauzvrat ja sam je nau io služiti se ra unalom i igrati igrice. Ubrzo me pobje ivala u svemu. Kad sam bio u školi, odmarala se na mom krevetu. Postali smo pravi prijatelji. Jedne subote, kad je vani bilo ružno vrijeme, uzeo sam krede u boji i stao šarati po plo i. Nju je to jako škakljalo, pa se smijala do iznemoglosti. Da ju smirim, upitao sam je: “Vanja, znaš li se ti igrati skriva a?” Nije znala. Nau io sam je pa smo se igrali cijeli dan i cijelu ve er zaboravivši da je ve vrijeme za spavanje. Zaželjeli smo si laku no i utonuli u san. Sutra nas eka novi dan. Uh, što se veselim! Matija Hatlak, 4.r OŠ G. MIHALJEVEC

Lijepa moja jedina Moja domovina je jako lijepa. Ima puno rijeka, gora i najljepše Jadransko more. Bogata je šumama i plodnim poljima. Zato je moramo uvati da i dalje bude tako lijepa. Samo je jedna jedina moja domovina Hrvatska! Daniel Horvat, 2.a OŠ PRELOG

Od uzbu enja nisam mogla zaspati Kasni su ve ernji sati. Ležim u krevetu. Pokušavam zaspati. Zaklopim o i. Jastuk stavljam na glavu i želim ispod njega zaspati. Opet ga protresam, oblikujem rukama, za spavanje. Kona no me prevario san. spavala sam tu no poput an ela. Toplina sun evih zraka grijala mi je tabane, gole noge virile su ispod pokriva a. Osje am miris jutra, slušam pjesmu crkvenog zvona. Dižem se nakon dugog protezanja. Slijedi nedjeljna euharistija. Ve sam pred vratima seoske crkve. Kad u eš, to je kao da ulaziš u svoje srce, u vrt prepun cvije a. Božja rije , propovijedanje, ovjeka ispunjuju. Srce mu brže kuca i ispunjava prazninu koja nastaje tijekom minulih dana. Sve svoje nemire, razmišljanja

Svaštice prikazivala sam Gospodinu. Sva ustreptala ljubavlju, srela sam se s djedom. Skakala sam od sre e. Nakon jutarnje kavice i druženja (jer nas se okupilo više) idemo na pripremu doma eg ru ka. Sje am se nedjelje koja nije bila obi na. Bila je zima 2006. godine. Te zime rodio se moj brat. I eto, radosti! Kad dublje zavirim u svoje srce shvatim da mi je ta ista zima donijela i tugu. Više nema, nakon nedjeljne euharistije, jutarnje kavice ni druženja. Nedjeljna popodneva su obi na i sumorna. Odlasci u bolnicu k bolesnom djedu. Kad ne bi ležao u bolnici, ležao bi kod ku e. I tako sve do 1. svibnja. Svake se ve eri prisje am tog dana. Bio je to njegov odlazaka. Znao je kome odlazi! Lucija Toma, 7.b OŠ I. G. KOVA I A SV. JURAJ NA BREGU

“Smiri se Kristina” sva a! Svi se ljudi na svijetu sva aju, i oni veliki, i oni mali. Dje je sva e nastaju obi no u igri, a oni veliki prire uju velike u raznim odraslim situacijama. No, ne postoji bezazlena sva a. I najmanja nepravda može izrasti u veliku stvar. Nikad se nije lijepo sva ati! Sje am se jednog doga aja. Bilo je to prije tri do etiri godine. Prolje e je utoplilo zemlju. Sunce nas je mamilo na naš “ rni as alt”. Naše omiljeno mjesto igre. U predve erja smo sjedili dolje uokrug. Automobili su nas zaobilazili. A danju, osobito blagdanom, dobivali smo goste. Tako je bilo i ovoga puta. Bilo nas je šestero, a dva para reketa. Kupili smo ih dan dva prije. Uvijek su dvojica ekala na igru. esto su oni koji igraju va-

•

Svaštice

rali i produživali igru. Uživali su u kra i. I tako su po ele naše sva e. Teško podnosim nepravdu. Bilo je tu mrkih lica, zlo estih pogleda, a katkad je “skliznula i neželjena rije , po ela su i naguravanja, sve dok netko nije gurnut s “ rnog as alta” … pljus … “Auuu! Bljak!” Bila sam, nažalost, ja. Sjedim u lokvi blata. Od ljutnje zaboravih tko me gurnuo. Razbjesnila sam se kao ris. Obrisala sam blato sa sebe. Odjurila u ku u kao muha bez glave. Da su mi barem pomogli ustati? Ne, nisu me ni pogledali! Preobukla sam se, ali prozor me privla io. Samo malo da ih gledam! Toliko sam željela dalje igrati, a nitko nije pitao za me. Slu ajni pad novog reketa na as alt razljutio me, na neki na in i razveselio. Imala sam razlog za iza i. Reket je u ruci držala moja sestri na Sara. Povukla sam reket, ali ona nije puštala. Ljutito smo se gledale kao prave protivnice. Podigla sam ruku i pljusnula je, uzela reket i pobjegla opet u ku u. Saru nije previše zaboljela moja pljuska. I dalje je s užitkom igrala. Ljubomorno sam hodala od prozora do prozora. Kada sam se “ohladila”, svi su se ve razišli. Ni danas se još nisam ispri ala za pljusku. Ni meni nitko za kupku u blatu. Unato tome, Sara mi je i dalje najbolja sestri na i prijateljica. Ponekad, šutnja sve izlije i. Nikad sva u nismo spominjale. U mom srcu bila je zapisana poruka za cijeli život. “Smiri se, Kristina, i ne ljuti se! Razmisli! Oprosti!”

esto sam takve situacije znala prirediti i svojoj sestri. “Razmisli, Kristina!” esto, tu re enicu, ujem u sebi! Kristina Medved, 7.b OŠ I. G. KOVA I A SV. JURAJ NA BREGU

Naš strip • Naš strip • Naš strip Sanja Ignac, 8.b, OŠ Domašinec

13. svibnja 2008.

sport@mnovine.hr

U PRELOGU održana tradicionalna speedway utrka “Nagrada Grada Preloga”

U TERENZANU ITALIJA, najbolji hrvatski spidvejist vozi polufinale GP kvalifikacija

Smolinski svladao Pavlica u finalu U nedjelju je u Parku Mladosti u Prelogu vožena speedway utrka za Nagradu Grada Preloga, tradicionalna utrka u organizaciji Speedway kluba Prelog. Unato vru em i sparnom vremenu okupio se, kao i uvijek u Prelog, lijepi broj ljubitelja speedwaya njih oko 1.000 koji su uživali u vrlo dobroj utrci, sa voza ima iz Austrije, Slovenije, Ma arske, Njema ke, Danske, Poljske i Hrvatske. Hrvatske boje predstavljali su Jurica Pavlic, Dino Kova i i Renato Cvetko iz Speedway kluba Unija te Krešo Petkovi , jedini voza iz doma eg kluba, Speedway kluba Prelog. Šteta što nije nastupio i Nikola

Rezultati FINALE: 1.Martin Smolinski (Njema ka), 2. Jurica Pavlic (Hrvatska), 3. Manuel Hauzinger (Austrija), 4. Thomas Stange (Njema ka). REZULTATI (nakon 20. vožnji): 1. Jurica Pavlic (Hrvatska) – 14, 2. Thomas Stange (Njema ka) – 13, 3. Robert Mikolajczak (Poljska) – 12, 4. Martin Smolinski (Njema ka) – 11, 5. Manuel Hauzinger (Austrija) – 11, 6. Dino Kova i (Hrvatska) – 10, 7. Johannes Kikkenborg (Danska) – 9, 8. Josze Tabaka (Ma arska) – 8...12. Krešo Petkovi (Hrvatska) – 4...16. Renato Cvetko (Hrvatska) 1.

Martinec, jedno vrijeme velika nada preloškog i hrvatskog speedwaya, ija je speedway budu nost trenutno pod velikim upitnikom. Kova i je u svim vožnjama osvajao bodove, na kraju s visokog 6. mjesta ušao u završnicu. Cvetko i Petkovi vozili su prema svojim mogu nostima, Jurica Pavlic standardno siguran na «svojoj» stazi, a iznenadio je odli nim nastupima Dino Kova i , mladi od kojeg svi hrvatski ljubitelji speedwaya puno o ekuju. Nakon 20 vožnji u polufinalne obra une plasirali su se prema o ekivanju Nijemci Smolinski i Stange, Poljak Mikolajczak, Austrijanac Hauzinger, Danac Kikkenborg, Ma ar Tabaka te hrvatski voza i Kova i i Pavlic. Pavlic siguran u svojoj

Pobjedni ka trojka

polufinalnoj grupi, no sre a mu je okrenula le a prilikom biranja startnih pozicija – izvukao je vanjsku žutu poziciju. Pavlic se nakon starta uspio riješiti Hauzingera i Stangea, no Smolinski je pobjegao, napravio prednost

koju Jurica više nije mogao uloviti. Nijemac poljskog podrijetla vozi ove godine tako er u odli noj ormi i zamalo mu je izmakao proboj u polufinale GP kvalifikacija. Bit e rezerva u švedskoj Motoli. Šteta što se

Pavlic nije uspio popeti na najvišu stepenicu pobjedni kog postolja, jer je želja da obrani naslov pobjednika Nagrade Grada Preloga bila velika. (Ž. Soka i D. Zrna, oto: Z. Vrzan i VIPRO Prelog)

Pohvala i kritika organizatorima Pohvala organizatorima za solidnu startnu listu s obzirom na standardne probleme sa financijama, te utrci reprezentacija koja se u isto vrijeme vozila u Sloveniji. Šteta što je u posljednji trenutak otkazao odli an Slovak, njihov nacionalni prvak Martin Vaculik.

Velika prašina Ali, tako er i jedna kritika. Unato vru em i sparnom vremenu staza je ostavljena bez vode u najgore vrijeme od 15 do 16 i 30 sati. Zbog toga je utrka prekinuta ve nakon druge vožnje, kako bi se staza natopila vodom, ali svejedno je tijekom cijele utrke bilo je itekako “prašnato”. Naravno najviše su negodovali gledatelji, posebice na po etku utrke. (dz)

Pavlica u nastavku sezone o ekuju dvije itekako zanimljive utrke. Prva, ve predstoje e subote 5. srpnja, polufinalna utrka kvalifikacija za Grand Prix 2009. u talijanskom Terenzanu. Drugo polufinale vozi se u švedskom gradu Motala, a finale je na rasporedu u poljskoj Zielenoj Gori u rujnu. Ako se analiziraju startne liste obje utrke, Pavlic vozi po svemu sude i u objektivno ja oj skupini. Tako e s njim u konkurenciji biti izme u ostalih i majstori poput Mateja Žagara, Lukasa Drymla, Ryana Sullivana, Leea Ruchardsona, Ra ala Dobruckog i Charliea Gjeddea. Prvih osam voza a plasirat e se u finale iz kojeg e trojica najboljih dobiti Grand Prix “ulaznice” za 2009. godinu. Speedway klub Unija organizira i prijevoz na ovu utrku kako bi svojim navijanjem ponogli najboljem hrvatskom speedway voza u. 19. srpnja pak je stadionu Speedway kluba Unija na rasporedu polufinale Svjetskog juniorskog prvenstva za voza e do 21 godine. Juricu i ovdje o ekuje težak posao, no doma a staza trebala bi biti velika prednost. (žs, dz) Startna lista u Terenzanu: 1. Sebastian ULAMEK POL 2. Matej ŽAGAR SLO 3. Guglielmo FRANCHETTI ITA 4. Lukas DRYML EŠ 5. Ryan SULLIVAN AUS 6. Kevin WÖLBERT NJEM 7. Lee RICHARDSON VBR 8. Ra al DOBRUCKI POLJ 9. Jesper B. MONBERG DAN 10. David HOWE VBR 11. Charlie GJEDDE DAN 12. Adrian MIEDZI]SKI POLJ 13. Peter LJUNG ŠVE 14. Mikael MAX ŠVE 15. Christian HEFENBROCK NJEM 16. Jurica PAVLIC HRV Rezerve: 17. Mattia CARPANESE ITA 18. Emil SAIFUTDINOV RUS

Ovogodišnja preloška utrka bila je dugotrajna, ali napeta

KVALIFIKACIJSKI turnir za nastup na OI u Pekingu održan je u Boe-u

Štrukelj i Kova nisu uspjeli U sklopu Svjetskog kupa u rancuskom gradi u Boe održan je i posljednji kvalifikacijski turnir za nastup na OI u Pekingu. Nastupila su dva me imurska streli ara lanovi SK Katarina Zrinska akovec. S velikim ambicijama na turnir je otputovao Krešimir Štrukelj, dok mu se pridružio sve uspješniji Nikola Kova . Niti jedan niti drugi nisu uspjeli u posljednjem pokušaju da uhvate nastup na olimpijsku turniru. Velika o ekivanja imao je Štrukelj koji je vjerovao u uspjeh, ali nije išlo. Oba su uspjela u i u

Pavlic u lovu za finale u Zielenoj Gori

finalno natjecanje u koje su krenula 64 od 73 koji su nastupili u kvalifikacijama. Me utim, oba su ispala ve u prvom kolu. Kova je naišao na puno ja eg protivnika predstavnika Kazahstana koji je sjajno ga ao i postigao ak 110 krugova. Štrukelj je totalno podbacio. Ispao je neo ekivano ve u prvom krugu. Prvi dio natjecanja ga ao je vrlo dobro, imao je 5 krugova prednosti pred Ma arem Nagyem. Ali, u potpunosti je podbacio u drugom dijelu natjecanja i ispao iz daljnjeg natjecanja ve u prvoj rundi. Oba su nastupila i u natjecanju Svjetskog kupa, ali nisu se proslavili. (dz)

FILIP UDE imao predolimpijsku provjeru u Luksemburgu

Drugo mjesto na tlu i konju s hvataljkama Minuli vikend u Luksemburgu je održan 9. FLGym Open Trophy Marc Zanussi prvenstvo za gimnasti are, na kojem se naš olimpijac Filip Ude odmjerio s natjecateljima iz Belgije, Švicarske i zemlje doma ina koji e tako er nastupiti na OI u Pekingu. Filipu je ovo prvo natjecanje nakon 20-dnevnih priprema u novoj gimnasti koj dvorani Aton u Nedeliš u, gdje je radio na izdržljivosti i snazi. Na obje sprave nije odradio kako zna svoje najbolje vježbe, tako da je na kraju zauzeo drugo mjesto. Me utim, u ovom trenutku prioritet nije bio rezultat.

- Cilj s kojim smo otišli u Luksemburgu je bio da Filip odradi svoj program i u tome smo uspjeli. Vježbu na tlu uspio je odraditi ak osam sekundi brže nego na Europskom prvenstvu, a na konju je sve izveo bez pauze iako je nastupao prvi, a na Olimpijskim igrama u Pekingu e nastupati drugi. Plasman je dobar, ali moram re i i to da nam nije bio primaran. Važnije je bilo da se Filip odmjeri s gimnasti arima koji e nastupati i u Pekingu - isti e glavni trener Igor Kriajimskii.

Filip Ude bio je zadovoljan s nastupom, posebice na tlu… - Obje vježbe sam izveo za ocjenu 6.4, dok za Dessau planiram tlo izvesti za 6.5. Na tlu sam dobio 15.175 što mi je, na toj spravi, najviša ocjena sezone. S konja sam pao jer se hvataljka olabavila i na flopu mi se okrenula ruka, no vježba je bila i više nego dobro izvedena pa sam dobio ocjenu 14.775 usprkos padu, rekao je Filip Ude. Tako er sprave Gymnova, umjesto Spietha, na kojima je do sad vježbao nisu odgovarale, što je

ujedno bio i razlog zbog ega su mnogi otkazali ovaj turnir.

U Solunu provjera za Olimpijadu - U Solunu emo biti od 6. do 17. srpnja, a nakon toga idemo za Dessau od 18. do 21. srpnja na zadnju provjeru. U Gr koj emo doraditi vježbe do savršenstva, te isprobati sprave na kojima e se vježbati na Olimpijadi. To je i najvažniji razlog odlaska u Solun, kad su u pitanju planovi do odlaska u Peking rekao je direktor Gimnasti kog kluba Marijan Zadravec Macan Mario Vukoja. (dz)

1. srpnja 2008.

46 ODRŽAN VELIKI streli arski turnir - “Vitez Grada akovca”

Pobjeda Slovenca, pehar za “Malog viteza” ostaje u akovcu Minule nedjelje u akovcu je održan tradicionalni 15. po redu streli arski turnir za “Viteza Grada

akovca” u organizaciji Streli arskog kluba Katarina Zrinska. Na prelijepom, ure enom prostoru ispod zidina grada Zrinskih, po sun anom i mirnom vremenu održan je turnir s laskavim ocjenama za kvalitetu organizacije. Pravi “streli arski Wimbeldon” odvijao se u dva dijela. Prvi kvalifikacijski je službeni, 2 x 70 metara, zatim se odvijao onaj tradicionalni, a ga enjem jabuke za one najbolje. Upravo taj dio privla i u akovec svake godine sve više natjecatelja, jer se titula viteza grada akovca svake godine na e u drugim rukama. Ga anje jabuke postalo je sinonim za streli arski doga aj u akovcu, na po etku akove kog ljeta. Streli ari

iz Slovenije, Bosne i Hercegoine, te iz Hrvatske najbrojniji, uživali su u natjecanju koje svake godine iznenadi završnicom. Ukupno 52 natjecatelja došlo je u akovec na turnir kojeg je otvorio zamjenik gradona elnika g. Goran Kova i , a sudac, Alen Ki emet ocijenio ga najvišom ocjenom.

akove ki streli ari “Katarine Zrinski” ponovo su briljirali u prvom dijelu natjecanja. U FITA-i 2 x 70 m, postignuti su sljede i rezultati: senior M. Štebih srebro u olimp. luku; veteran Branko Grabar zlato u golom luku; kao i Martin Bani broncu za seniore (goli luk). Najmla i su slijedili odrasle, dje aci do 12 godina osvajaju prva tri mjesta, Vinko Kova zlato, Nikola Geršak srebro, a Ra ael Luka i broncu. Dje aci do 14 godina, Jura Cmre ak srebro, a Luka Leva i etvrto mjesto.

“Mali vitez” akov anin Geršak, “Veliki vitez” Slovenac U drugom dijelu natjecanja, za titulu Viteza grada akovca, prvo su ga ali najmla i. Od dvanaest streli ara Nikola Geršak iz akovca bio je najprecizniji, nepogrešivo je poga ao jabuku i zasluženo osvojio titulu “Mali vitez Grada akovca” za 2008. godinu. Radosti nije bilo kraja unato umoru, jer titula malog Viteza i dalje ostaje u akovcu (2007. titulu je odnio Jura Cmre ak). U natjecanju seniora najbolji su ubrzo isplivali na površinu. U standardnom luku M. Strelec, u golom luku D. Oštrek, u tradicionalnom T. Kra un, u olimpijskom J. Lukan i i u složenom luku legendarni Kamenko Klo utar. Upravo se u toj

grupu vodila najteža i najduža bitka. Naime, Gregec i Kameni su osam puta za redom poga ali jabuku na 40 metara. Ipak, bolje živce imao je Kameni koji je ušao u finale. Me utim, u velikom finalu Jadranko Lukan i iz Sloveniju imao je više preciznosti, mira i sre e, pa je titula “Viteza” po prvi puta u petnaest godina, zasluženo otišla u Sloveniju. Prelazni pehar i prigodnu nagradu pokrovitelja turnira, Grada akovca, s velikim ponosom i zadovoljstvom, primio je mladi slovenski streli ar, ne vjeruju i do kraja proglašenja u svoj uspjeh. Ipak je trebao nadvisiti vrlo raspoloženog Kamenog i naro ito istaknutog Vedrana Orli a iz Ogulina. Najbolji akove ki streli ari Štrukelj i Kova nisu nastupili jer su bili na Svjetskom kupu u Francuskoj. (D. Zrna)

ZAPO INJU sportski kampovi

“Svaki tjedan - sport jedan” Zajednica sportskih udruga grada akovca i ove godine organizirat e tijekom ljetnih praznika za u enike osnovnih škola sportske kampove „SVAKI TJEDAN – SPORT JEDAN”. Pokrovitelj sportskih kampova je Gradsko poglavarstvo akovca, a tehni ki organizatori klubovi – udruge grada akovca. Kampovi se održavaju od ponedjeljka do petka, od 9 – 13 sati, a uz sportske sadržaje djeca e imati stru nu

edukaciju o raznim temama. Svaki sudionik dobiva majicu kampa, napitke i prehranu tijekom kampa. U kampovima e raditi pro esori TZK, apsolventi i studenti Kineziološkog akulteta te treneri s kvalifikacijom. O ekujemo da e ove godine u kampovima sudjelovati više od 800 sudionika (svaki drugi u enik osnovnih škola s podru ja grada akovca). Sve ano otvorenje je u srijedu 2. srpnja u 10 sati na Gradskim bazenm akovec.

1. srpnja 2008.

SKUPŠTINA NK Nedeliš e

“SLU AJ Kolar”

Nove Trate spremne za sezonu 2009./2010. Tre eligaši iz Nedeliš a nakon odli ne sezone imaju velik poticaj da i ovu koja je pred nama odigraju što je mogu e bolje. Naime, na godišnjoj je Skupštini kluba predstavljeno idejno rješenje po kojem e biti izgra en novi stadion, a iz Op ine stižu vrsta obe anja kako e biti spreman za jesen 2009. Ve smo prije pisali kako su Nedeliš ani iza sebe ostavili još jednu dobru sezonu, a krajnje peto mjesto (nakon titule jesenskog prvaka) posljedica je lova na pehar me imurskog Kupa. To je na sjednici Skupštine potvrdio predsjednik kluba Alen Novak: “Sad nam se smiješi hrvatski Kup, ako ždrijeb bude povoljan možda emo uspjeti i daleko dogurati, a kod nas bi mogao gostovati i koji renomirani prvoligaš.” Nenad Mar ec, koji je vodio ekipu kroz sezonu, kazao je kako je to najbolja mom ad u 62 godine postojanja kluba: “Sezonu smo zapo eli s osam novih igra a, od kojih su etiri bila odli na, i ostat e s nama i u novoj sezoni. Prvo okupljanje mom adi zakazano je za 16. srpnja,

a ve 19. srpnja igramo na turniru u Trnovcu.” Podneseno je i inancijsko izvješ e za 2007. godinu, u kojem stoji da je prihoda bilo 488 tisu a kuna, a rashoda 484 tisu e, dok je u prvih 6 mjeseci ove godine prihodovano ve 320 tisu a, a potrošeno 316 tisu a kuna. Financijsko stanje, kazao je Marijan Kacun, nije loše, no zbog op enitih pove anja troškova treba prona i više sponzora. No, to ka dnevnog reda koju su svi s nestrpljenjem o ekivali bila je prezentacija idejnog rješenja novog stadiona, kojeg se op ina obvezala izgraditi kad su nogometaši svoje stare Trate pristali dati za izgradnju SGC Aton i dvorane MESAP-a. Izgled novih Trata predstavio je arhitekt Bojan Perho , uz napomenu kako je u osmišljavanju rješenja sudjelovala Op ina, kao i predstavnici atletskog te nogometnog kluba, koji su obišli nekoliko stadiona u Hrvatskoj i inozemstvu i jasno odlu ili što žele za sebe. Nove Trate (odnosno Turisti ko rekreacijsko sportski park) e na jednom prostoru objediniti sve

ono što je potrebno nogometašima i atleti arima. Dvojni kompleks e s jedne strane imati veliko nogometno igralište, a s druge pomo no igralište okruženo atletskom stazom i borilištima, dok e zajedni ka poveznica biti tribine, koje e sa strane koja gleda na nogometno igralište imati 300 natkrivenih sjede ih mjesta. Osmišljeno je i mjesto za ka i te dovoljno parkirališta, uz posebno stajalište za autobuse. Izme u dva sportska terena, i ispod gledališta, nalazit e se popratne prostorije, poput ureda za atletski i nogometni klub te sobe za sastanke, spremišta za sprave i rekvizite, ak šest svla ionica i popratnih sanitarija te sobe za masažu, a hodnik je dodatno proširen kako bi u njega stale tri atletske staze za zimski trening dužine 60 metara. Jasno je kako je kompleks koncipiran po pravilniku UEFA-e i Europskog atletskog saveza, a zadovoljava kriterije potrebne za natjecanje u 2. HNL. Predvi ena cijena je 20 milijuna kuna, što zvu i mnogo: “Kom-

pleks možemo graditi po fazama, a atleti ari e pri ekati ukoliko bude potrebno, ekati može i kanalizacija koju želimo izgraditi na podru ju Op ine. Jasno nam je kako imamo dug prema NK Nedeliš u i garantiramo da e oni sezonu 2009/2010 do ekati na novom stadionu”, kazao nam je predsjednik Op inskog vije a Nedeliš a Marijan Horvat. Recimo za kraj kako su najviše problema zbog nedostatka igrališta imali mali nogometaši Nedeliš a, iji je trener Dražen Novak kazao: “2. mjesto kadeta i 5. mjesto juniora, uz 5. mla ih pionira i 4. pionira, velik je uspjeh, jer smo treninge održavali na livadi bez golova, više paze i na ozljede nego u e i djecu nogometnoj tehnici. Naš je rezultat ravan umjetnosti, a djeca su bila toliko vesela kad su vidjela golove prilikom gostovanja da su valjda zato tako dobro igrala.” No, i njihovim e mukama do i kraj, jer se ubrzano radi na osposobljavanju pomo nog terena preko Trnave, na kojem e mladi mo i trenirati – s pravim golovima. (Ivana Strahija)

Croatia Orehovica i Kolar bez sankcija!? Nogometni savez Me imurja nakon tuma enja Hrvatskog nogometnog saveza po svemu sude i ne e sankcionirati Croatiju iz Orehovicu, prvaka III. ŽNL-istok i njihovog igra a Stefana Kolara, bez obzira što je valjda jedini igra u Europi koji je “uredno” registriran i igra u dvije države: Švicarskoj i Hrvatskoj. HNS i njegov “pravnik” Iveta ponudio je tuma enje koje se ukratko može opisati kao da je nastupila zastara za bilo kakvi postupak kad je u pitanju registracija doti nog igra a. Kolar je ina e bio jedan od klju nih obrambenih igra a Croatije u osvajanju naslova prvaka III. ŽNL-istok. Ina e, postupak za ispitivanje pravo nastupa doti nog igra a ve ranije je pokrenuo Eko iz Sv. Križa, te u svibnju Hodošan. Prikupljena je dokumentacija iz Švicarske, te predana NSM kojom je dokazano da je Stefan Kolar uredno registriran punih 17 godina u Švicarskoj, te je posljednji put za svoj švicarski klub nastupio u mjesecu listopadu 2007. godine. Nakon toga igrao je u Hrvatskoj, gdje je ina e registriran od 2001. godine sve do prolje a 2008. godine Kolar je naizmjeni no igrao u Hrvatskoj i Švicarskoj. Švicarski nogometni savez je nakon po-

kretanja postupka, Hrvatskom nogometnom savezu potvrdio da je igra registriran i nastupao u netom minuloj sezoni i u Švicarskoj. O ito su Kolar i klub pred 7 godina zatajili njegovu švicarsku registraciju prilikom prijave registracije u Nogometnom savezu Me imurja (ina e su bi morali donijeti istupnicu švicarskog kluba i preko HN S-a zatražiti brisovnicu švicarskog nogometnog saveza), budu i da je registriran po lanku kao da mu je to prva registracija. U pitanju je ina e težak prekršaj (iznošenje lažnih podataka, obmana itd.) za koji su predvi ene žestoke kazne po Disciplinskom pravilniku. Budu i da izgleda ne e biti pokrenut Disciplinski postupak od strane NSM (!?), to zna i da Stefan Kolar i dalje može bez problema igrati u Švicarskoj i Hrvatskoj, valjda kao jedini igra trenuta no u Europi, ako se izuzme one koji igraju “na crno”, jer su postupili na sli an na in, ali za to se nije saznalo. Ostaje za vidjeti što e se zapravo dalje doga ati, koje poteze e poduzeti zainteresirani u ovom slu aju, dok e svakako njegov daljnji nastup za Croatiju koji je ovim potezom zapravo legaliziran sigurno donositi nove kontroverze. (dz)

UKRATKO iz NSM ODIGRANI TURNIRI nogometnih prvaka mla ih uzrasta

Pobjednici: Dubrav an, Mladost (Prelog) i Vidov an Protekli tjedan održane su završnice u sve tri kategorije natjecanja mla ih uzrasta u ligama koje se igraju pod okriljem NSM. Pobjedni ki pehari otišli su put donjeg Me imurja. Naime prvaci su postali: Dubrav an D. Dubrava (mla i pioniri), Mladost Prelog (pioniri) i Vidov an D. Vidovec (juniori.). Kod mla ih pionira doma in turnira bila je Donja Dubrava. Troje prvaka Mladost Ivanovec, Strahoninec i Dubrav an meðusobnim susretima su razigravali za ukupnog pobjednika. Prije po etka turnira pehare za pobjednike u svojoj skupini uru io je dopredsjednik NSM Josip Koroš. U prvoj

utakmici Dubrav an je sa 3-0 pobijedio Strahoninca, ali je sjenu na organizaciju bacila mom ad Strahoninca koja je kod rezultata 3-0 nezadovoljna su enjem povukla svoju mom ad s terena i što je još gore slijede u utakmicu koju su trebali igrati sa Mladosti iz Ivanovca nisu igrali. Tako je me usobni susret doma eg Dubrav ana i Mladosti odluševio o ukupnom pobjedniku turnira. Sa glatkih 3-0 doma ini su osvojili turnir. Za Dubrav an su igrali: T. Me imurec, Rafael, A. Šte i ar, Ribi , M. Šte i , Pahek, ižmešija, Varga, Tišler, Novoselec, Hraš anec, Horvat, I. Hajdinjak, Ž. Me imurec, Pongrac, Bali, erneli i L. Hajdinjak. Vodio ih je Mario Vrdoljak.

Turnir pionirskih prvaka odigran je u Novom Selu Rok. U polu inalnim utakmicama Mladost Ivanovec pobijedila je Dinamo iz Palovca 4-0, a Mladost iz Preloga pobijedila je doma i Omladinac nakon izvo enja jedanaesteraca. U inalnoj utakmici igrale su dvije Mladosti. Bolja rezultatom 5-1 bila je ona iz Preloga. Pobjednicima skupina kao i kona nom pobjedniku turnira pehare je ispred NSM uru io Darko Jambroviæ. Za pobjedni ku pionirsku mom ad Mladosti iz Preloga nastupali su: Jur ec, Hali , Sušec, Turk, Major ik, Kalšan, Vadlja, Domini , Balent, Vrhovski, Božek, Lepoglavec, Križaj i Filipi pod vodstvom Danijela Mar eca.

U juniorskoj konkurenciji turnir je održan u Zasadbregu. Najprije je pobjednicima skupina pehare uru io povjerenik za natjecanje Igor Križari . Potom su odigrane polu inalne utakmice. U prvoj su igrali Vidov an i Bratstvo iz Savske Vesi. Pobiiedili su sa 3-0 de ki iz Donjeg Vidovca. Doma i Zasadbreg pak je poražen od Plavih iz Peklenice sa 5-3. Uvjerljivi pobjednici bili su igra i Vidov ana koji su sa 7-1 pobijedili Plave. Za Vidov an su igrali: Šubaša, Herman, I. Friš i , Lukša, Ku an, Varga, H. Škoda, D. Friš i , Lovrek, Grozdek, Šlibar, Kranjec, Šlibar, L. Škoda, Nestiæ, Nemet i Petriæ. Vodio ih je Tomislav Zvošec.

MALONOGOMETNI TURNIR “Memorijal ing. Vladimir Skok”

ZAPO ELE PRIPREME NK Me imurje

Prijave u tri konkurencije do desetog srpnja

Na probi dvadesetak igra a

Zapo inju prijave za najve i malonogometni turnir u Me imurju koji se igra na otvorenom u Sportskom parku Mladosti u organizaciji NK Mladost Prelog i Grada Preloga u sklopu Ljetnih no i Preloga. Turnir se kao i svake godine igra u tri konkurencije: seniorskoj, veteranskoj i pionirskoj. Turnir je kao i svake godine bogatog nov anog nagradnog fonda u svim konkurencijama. Prijave uz

uplatu kotizacija primaju se u popularnoj preloškoj pizzeriji Ro-Sa svaki dan. Zaklju ni dan prijava je 10. srpnja ( etvrtak) do 20 h kad e se u Ro-Si održati i izvla enje skupina. Ve je postala tradicija i organizacija odbojkaškog turnira na pijesku koji organizira Zajednica sportskih udruga Preloga. Uz sportski program kao i svake godine organizator priprema i bogati zabavni program. (dz)

Ve od petka živo je u redovima NK Me imurje. Naime, na probu je stigao veliki broj igra a iz cijele Hrvatske od kojih e trener ordaš i sportski direktor Dove er pokušati vidjeti ima li me u njima “materijala” za drugoligaško natjecanje. Odigrana je i utakmica protiv Galeba iz Oporovca koja je tako er trebala poslužiti u svrhu da se vidi nešto više. Od ponedjeljka pak su na okupu svi

igra i. Me u njima je desetak igra a iz prošle sezone koji su pod ugovorom i koji e po svemu sude i braniti boje Me imurja u sljede oj sezoni u nastojanju da se osigura prvoligaški povratak. Slijedi pripremna faza i naravno odigravanje velikog broja utakmica. Tu je i organizacija velikog me unarodnog turnira koji bi u

akovcu trebao postati tradicionalan. (dz)

Omladinac u I. županijskoj ligi Odlukom Izvršnog odbora NK Omladinac iz Novog Sela Rok istupio je iz IV. HNL-sjever skupina A i od slijede e sezone 2008./2009.

natjecat e se u I. me imurskoj ligi. Tim potezom Trnavi iz Gori ana pružena je prigoda da zadrži status etvrtoligaša.

Veterani Omladinac uvjerljivi prvaci Me imurja Razigravanje za veteranskog prvaka. Prvaci isto ne skupine momèad Podturna i zapadne Omladinac iz Novog Sela Rok u dvije su utakmice razigravali za ukupnog prvaka. U prvoj utakmici koja je igrana u Novom Selu Rok doma i su pobijedili sa 3-0. U uzvratnoj utakmici igranoj u Podturnu tako er je pobjeda pripala

mom adi Omladinca sa rezultatom od 3-1. Pehare pobjednicima skupina i ukupnom prvaku Omladincu uru io je tajnik NSM Darko Jambrovi . Za prvake mom ad Omladinca nastupali su: Grahovec, Skoliber, Turk, Jaklin, Bel, Fric, Jurinec, A. Varga, Ratajec, B. Varga, Kova evi , Šantl, Vinko, Kržina, Srnec, Kolari i Ilekovi .

Dva poraza U-21 selekcije Me imurja Povodom Dana državnosti u Virovitici je odigran turnir županijskih selekcija Središta Varaždin U-21. Me imurska selekcija nije briljirala. U prvoj utakmici poraženi su od doma ina mom adi Virovitièko-podravske županije sa 1-0. Potom su u drugoj utakmici poraženi od Koprivni ko-križeva ke županije sa 2-0. U

razigravanju za peto mjesto bili su bolji od Bjelovarsko-bilogorske županije rezultatom 3-0. Pod vodstvo trenera Dušana Srake boje Me imurske županije branili su: Dolenec, Radikovi , Zanjko, Sabol, Zavrtnik, Pavlekovi , Treska, Obadi , rep, Horvat, Vlah, Ladi , I. Vugrinec, D. Vugrinec, Carevi i Jakši ..

NO NI MALONOGOMETNI turnir u Pleškovcu

U punom jeku Venera 2008. Zapo ela je Venera 2008. 15. puta po redu na športskom terenu u Pleškovcu odigrava se malonogometni no ni turnir. Natjecanje se odvija po skupinama. Seniorske mom adi razvrstane su u pet skupina po

etiri momèadi. Pioniri se natje u u dvije skupine po etiri momèadi. Veterani ine jednu skupinu od šest mom adi. Igra se svaki dan od 20 sati. Finalne utakmice predvi aju se 12. srpnja.

DOBRO JE ZNATI

48 IN MEMORIAM

Ivan Mar ec (17.12.1930. - 24.6.2008.) U etvrtak 26. lipnja na akove kom groblju Mihovljan na posljednji po inak ispra en je van Mar ec iz Ĺ enkovca. o en je u Knezovcu, a nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja zavrĹĄava konomski fakultet u

sijeku. Prvo radno mjesto bilo mu je u nekadaĹĄnjem Kotaru akovec, gdje od 1962. godine radi kao inspektor uprave prihoda. GaĹĄenjem kotara akovec nakratko se 1963. godine zapoĹĄljava u arodnoj banci u akovcu kao ekonomist i inspektor. akon toga viĹĄe od jednog desetlje a radi u Upravi prihoda u akovcu na mjestu inspektora, sve do 1976. godine, kada odlazi u bivĹĄu Zajednicu op ina VaraĹždin.

d 1986. godine radi u Upravi prihoda Porezne uprave Ministarstva inancija u Zagrebu. U vrijeme demokratskih promjena i Vlade demokratskog jedinstva aktivno se uklju uje u stvaranje nove Hrvatske, kao viĹĄi savjetnik u Poreznoj upravi Ministarstva inancija. U zasluĹženu mirovinu odlazi 1994. godine, a od tada Ĺživi obiteljskim Ĺživotom u Ĺ enkovcu. Mnogi ga pamte i po politi kom radu u lokalnoj zajednici, po angaĹžmanu u nekadaĹĄnjoj mjesnoj zajednici, a danas op ini Ĺ enkovec, te po stru noj pomo i Savezu slijepih Me imurske Ĺžupanije, vatrogascima Ĺ enkovca i nepro itnim udrugama Me imurja i

svima koji su to zatraĹžili. sobno, bio je vesele naravi, uvijek spreman pomo i, znaju i da ni jedan problem nije tako teĹžak a da ga nije mogu e rijeĹĄiti.

1. srpnja 2008.

ME IMURSKI ATLETI ARI na Atletskom kupu Europu u Carigradu

Postigli najbolje rezultate sezone Ni najbolji rezultat sezone u skoku u vis Blanke Vlaši od 206 cm nije bio dovoljan da se Hrvatska plasira na bolju poziciju od osmog mjesta kako kod žena tako i u muškoj konkurenciji. Atleti ari iz me imurskih klubova, lanovi hrvatske reprezentacije ostvarili su svoje najbolje ovosezonske rezultate, dali svoj maksimalni doprinos u borbi Hrvatske za što bolju poziciju, te opravdali izbornikom poziv. Prvog dana natjecanja, u subotu, na zaletištu skoka u vis bio je Aleksandar Puklavec, lan AK Nedeliš e, koji je presko io 210 cm što je i njegov najbolji rezultat sezone. Iako su istu visinu presko ili i predstavnici Turske, Ukrajine i Madžarske, Puklavec je to u inio sa ve im brojem pokušaja i podijelio sedmo mjesto osvojivši pritom jedan i pol bod za Hrvatsku. U štafetama 4 x 400 m u muškoj i ženskoj konkurenciji nastupili su Marija i Mirko Hižman sa sli nim uspjehom. Marija je kao tre a trka ica u sastavu sa Vanjom Periši , Sandrom Parlov i Nikolinom Horvat bila sedma ispred

Reprezentativci iz Me imurja reprezentacije Srbije sa rezultatom 3:42,05. Muška štafeta 4 x 400 m bila je osma a uz Mirka Hižmana koji je tr ao prvu dionicu nastupili su još Igor Jankovi , Jure Božinovi i Željko Vincek. etvrti Me imurec

koji je otputovao u Istanbul, Siniša Gori anec, nije nastupio u disciplini 3.000 m za koju je bio prijavljen, ve je prema odluci izbornika umjesto njega nastupio Slavko Petrovi i utrku završio na etvrtom mjestu.

U AKOVCU PH za kadete i kadetkinje u Hrvatskoj

LJETNA SPORTSKA KOLUMNA - Kako i zašto u profesionalnom tenisu !?

Puno medalja trebalo bi ostati “kod ku e”

Odgovor na pritisak

Pojedina no atletsko prvenstvo Hrvatske za kadetkinje i kadete održat e se u akovcu na stadionu SRC Mladost sljede i vikend 5. i 6. srpnja 2008. Na ovom e se natjecanju okupi najbolji kade i kadetkinje iz etrdesetak klubova cijele Hrvatske sa oko 400 atleti ara i atleti arki, koji su razvrstani u tri starosne kategorije: starije kadetkinje i kade ro eni 1993. i ‘94. godine, mla e kadetkinje i kade ro eni 1995.-’96. i lima i ro eni 1997.-’98. godine. Me imurski atletski klubovi dobro rade sa mla im uzras ma, koji se ravnopravno mogu nosi sa vršnjacima iz cijele Hrvatske pa se na ovom natjecanju u svim navedenim kategorijama može o ekiva osvajanje velikog broja medalja. Prošlogodišnje prvenstvo u Makarskoj bilo je vrlo uspješno jer je osvojeno preko deset medalja, a ove godine u akovcu broj osvojenih medalja mogao bi bi još i ve i. Natjecanje zapo inje oba dana u 15 sa , a zbog velikog broja natjecanja potrajat e sve do 20 sa . Ulaz je slobodan.

TRADICIONALNI 7. golf turnir “TEAM OPEN - 2008”.

Nastupilo etrdesetak igra a iz Hrvatske i Slovenije Prema godišnjem programu Golf kluba Me imurje održan je veliki tradicionalni turnir “TEAM Open 2008.”, kojem je doma in i sponzor bio najve a tvrtka u Me imurskoj županiji - TEAM d.d. Turnir je održan na prekrasnim terenima golf igrališta u Ptuju - Slovenija. Igralište koje je jedno od najljepših, ali najzahtjevnijih u Europi, sa lijepo ure enim i kultiviranim

golf - livadama, jezerima, ukrašenih sa mnogo cvije a. Prava poslastica za zaljubljenike golfa i za gledatelje koji su sudjelovali u pratnji svojih igra a. Upravo takav teren, dao je pravi poticaj za etrdesetak igra a, što lanova Golf kluba Me imurje, ali i ostalih klubova iz Hrvatske, te iz Slovenije, kao i poslovnih partnera i prijatelja tvrtke, da bi i na tom sportskom

- golf nadmetanju proslavili dan tvrtke TEAM, te 17. godina njezinog uzornog djelovanja. Postignuti su veoma dobri rezultati, no osnovni cilj je ipak bio, da se provede divan dan sa poslovnim partnerima i prijateljima tvrtke TEAM i akove kog golf kluba Me imurje. Pobjednik turnira u bruto bodovima postao je Tomislav Galovi , a kod dama Ana Gulin.

U neto bodovima u “A” skupini 1. je bio Gregor Fric, drugi Josip Švenda, a tre a Marija Vu emil. U B. skupini najbolji je bio Robert Polgar, drugi Branko op, a tre i Branko Grabar.Najduži udarac postignuo Branimir Novak (226 m), a naj bliže zastavici Milan Horvat. Svi najbolji natjecatelji nagra eni su sa prekrasnim peharima i drugim vrijednim nagradama. (dz)

PADOBRANSKO NATJECANJE u Lu kom

Me imurski padobranci ponovo najbolji Minule subote na aerodromu u Lu kom kraj Zagreba, održano je tradicionalno natjecanje u izvo enju likovnih skokova (relative work) pod nazivom “3 way grip change”. Prvo mjesto osvojila je ekipa me imurskih padobranaca, ina e lanova Parakluba “Maksimir” iz Zagreba, u sastavu Martina Bene, Ivana Babi i Draško Jambre i te Vanja Šiljak kao snimatelj. Uspjeh je tim ve i što je ovo prvi

put u povijesti ovog natjecanja da je neka ekipa obranila naslov. Uspjeh me imurskih padobranaca je tim ve i što je drugo mjesto zauzela tako er ekipa me imurskih padobranaca, lanovi Padobranskog kluba “Ludus” iz akovca, u sastavu: Ana Kralj, Davor Lovren i , Emanuel Val i i Romeo Novak kao snimatelj. Ovaj uspjeh je još jedna potvrda kvalitete me imurskih padobranaca.

Natjecanje je, možemo re i, serija problema; protivnik, vjetar, vru ina, loši tereni... Svaki put kad igra napravi duplu grešku, izgubi servis, promaši zicer, istegne miši , to je problem. Klju mentalne snage je kakav je emocionalni odgovor na probleme. Natjecanje stavlja naš ponos na kocku, esto preuzimamo psihološki rizik kad se natje emo. Riskiramo da emo izgledati loše, da emo izgubiti od nekoga od koga ne bi smjeli, da emo razo arati trenere, roditelje, prijatelje itd. Problemi tijekom me a esto pobu uju jake emocije. Postoje etiri generalna tipa odgovora na pritisak tijekom me a: 1. «Tankiranje» - jedan od prvih na ina koji igra i nau e kao odgovor na problem je da jednostavno tankiraju me . Igraju bez truda i prednosti i na taj na in se psihološki distanciraju od igre i doživljavaju manje boli i stresa, a i njihov ponos je manje zapažen. Igra i obi no u takvim situacijama objašnjavaju poraz ovako: danas jednostavno nisam bio u me u, da sam se potrudio sigurno bih pobijedio. Ako dajete manje od 100 posto i izgubite, vi imate psihološki izgovor. Niste izgubili jer ste slabiji, nego se niste dovoljno trudili. Tako dugo dok igra i dopuštaju sebi opciju «tankiranje», njihov napredak je stopiran. 2. «Bijes» - kada igra i završe psihološki bijeg, tzv. «tankiranje», slijede a prepreka s kojom se moraju suo iti je bijes. Igra i esto objašnjavaju poraz govore i da su izgubili emocionalno, da ih je obuzela srdžba i kao rezultat toga nisu pokazali ono što mogu. Na taj se na in igra i opet ogra uju od neugodne i neprihvatljive stvarnosti. Bijes se esto koristi i u komunikaciji s onima koji gledaju, da bi im se «objasnilo» kako ina e niste tako loši, ve je ovo samo loš dan. U slu aju da nastavite igrati bez pokazivanja negativnih emocija, ljudi bi mogli pomisliti da ste stvarno tako loši. Pokazivanje bijesa je jedan korak iznad «tankiranja», ali igra nikad ne e dosti i svoj potencijal ako tu opciju ne ukloni. 3. «Uzbu enje – skra ena ruka» - kada igra i presko e

Piše: Nikola Horvat, profesionalni teniski trener psihološke prepreke «tankiranja» i nervoze, slijede a s kojom se susre u je uzbu enje. Uzbu enje je indikacija ne eg jako pozitivnog. To je dva koraka ispred tankiranja i jedan korak ispred nervoze u razvoju mentalne snage. Igra i, kada su uzbu eni, ustvari pokazuju da im je jako stalo do onoga što slijedi. Oni riskiraju, stavljaju svoj ponos na kocku. Za igra e koji su u prošlosti tankirali i bili nervozni ovo je pravi napredak. Oni e zasigurno s vremenom nau iti kako se nositi s takvim osje ajima ukoliko se ponovo ne vrate na stare staze tankiranja i bijesa. Drugim rije ima, što više prilika igra i pruže sami sebi da bi nau ili kako se uspješno nositi s uzbu enjem, to e brže probiti led. Tako dugo dok tankiranje i bijes dolaze u obzir, savladavanje uzbu enja je prolongirano. 4. «Izazov» - to je posljednja stanica u postizanju mentalne snage. To je stanje u kojem dajete više pozitivne energije kako situacija postaje teža. To je stanje u kojem probleme u me u ne doživljavate kao prijetnju ve kao stimulaciju. Otišli ste puno dalje od same želje za pobjedom. Po injete uživati u borbi. Kao rezultat takvog emocionalnog pristupa po injete s lako om rješavati probleme. Kada se protivnik mu i u raznim situacijama vi se u sebi smijete, jer znate da ste ja i!

OTVOREN “Pribislavec Open” ME IMURSKI športski savez za osobe s invaliditetom

Sjajna padobranska ekipa: Tomica Ganzer, Davor Lovren i , Romeo Novak, Draško Jambre i , Vanja Šiljak (stoje), te Emanuel Vla i , Ana Kralj, Martina Bene, Ivana Babi ( u e)

Nastupilo pedesetak

Prijavite se za sudjelovanje tenisa (ic)a u tri konkurencije u aktivnostima Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine Me imurske županije odobrio je inicijalna sredstva za provedbu projekta “Sportom, rekreacijom i kineziterapijom u vodi poboljšajmo kvalitetu života osoba s invaliditetom u Me imurskoj županiji”. Temeljem toga pozivaj se lanice Saveza za šport invalida Me imurske županije, Savez udruga invalida Me imurske županije, ostale udruge osoba s invaliditetom u Me imurskoj županiji kao i sve osobe s invaliditetom da se prijave kao željeni korisnici ovog projekta. Po inje se sa sportsko rekreacijskim aktivnostima u vodi, 10. srpnja 2008. ( etvrtak) u 17 sati

u Gradskim bazenima akovec. Projekt e se provoditi kontinuirano, etvrtkom od 17 do 19 sati, pod stru nim vo enjem profesora tjelesne i zdravstvene kulture i u itelja plivanja. U Projektu e se provoditi programi: obuka nepliva a, usavršavanje tehnika plivanja i kinezioterapijske aktivnosti u vodi. Savez snosi troškove ulaza u bazene, stru ni rad izvoditelja projekta i troškove završne pokazne priredbe. Prijave korisnika dostaviti na adresu: Me imurski športski savez osoba s invaliditetom, 40 000 akovec, Perivoj Zrinski 2. Kontakt osoba i voditelj Projekta: Valent Purgar, tel. 098/181-0346.

Teniski klub Pribislavec pod pokroviteljstvom Op ine Pribislavec organizirao je Otvoreno prvenstvo Pribislavca - „Pribislavec Open“ za dame, seniore i veterane. Pozivu se odazvalo sveukupno 50-tak igra ica i igra a iz naše i susjednih županija koji su tijekom dva dana imali priliku uživa u dobroj organizaciji jela, pi a i druženja. Nakon dvodnevnih borbi u finale su se od dama plasirale Ana

Mihalic i Kristina Vrtari . U seniorskoj konkurenciji naslov pobjednika odnio je Preložanin Mario Kljaji „TK Varteks“ pobijedivši doma ina Igora Pukleka, dok se nalna borba me u veteranima odigrala izme u doma ina Antuna Cara i Zdravka Bari a od kojih je potonji osvojio naslov prvaka ove 2008. godine. Uprava kluba ovom prilikom zahvaljuje sponzorima koji su pomogli uprili i sportski doga aj.

DOBRO JE ZNATI

50 PROSLAVLJEN Dan op ine Belica

1. srpnja 2008.

DONJA DUBRAVA - odrĹžana 15. smotra me imurskog folklora

RaskoĹĄ me imurske pjesme, plesa i noĹĄnji Vije nici i gosti na plus etrdeset

Zna ajni razvojni pomaci U subotu i nedjelju proslavljen je u êlici Dan op ine. Sve ana sjednica odrĹžana je u subotu u prostorima op ine êlica, a u nedjelju ujutro nastavljena je proslava budnicom Limene glazbe êlica i drugim doga anjima. - U proteklih godinu dana u êlici je doĹĄlo do zna ajnih pomaka u svim segmentima razvoja, rekao je na sve anoj sjednici, kojom je predsjedao predsjednik

p inskog vije a Franjo Mesari , na elnik op ine Zvonimir aradi. Donesen je detaljan plan gospodarske zone Jug, otvorena gospodarska farma â&#x20AC;&#x153; grome imurjaâ&#x20AC;? prema europskim standardima, a donesen je i detaljan plan zone Jug - Zapad. a je zona zaĹživjela s doma im investitorom, tvrtkom â&#x20AC;&#x153;Dodlekâ&#x20AC;? iz êlice. U naselju êlica izgra ena je pjeĹĄa ko biciklisti ka staza, ime je postignuta ve a sigurnost u prometu, a u êlici i Gardinovcu zacijevljeni su kanali za oborinske vode. Ure ene su prostorije zadruĹžnog doma za udruge, a ove godine nastavit e se ure enje, ure uju se groblja i grobne ku e u êlici i Gardinovcu, a ubrzano je i ure enje sportskog parka u Gardinovcu.

p ina êlica pomogla je uz pomo udruga organizirati FaĹĄnik, do ek ove godine, Dane kruha i Festival krumpira koji e ove godine zadobiti joĹĄ ve i zna aj, a podignut je i prvi spomenik krumpiru. Kompletno je obnovljen Dje ji vrti u Gardinovcu, te nabavljen novi namjeĹĄtaj, oprema za dje ji vrti u êlici, a inancijski je pomognuto i Dje jem vrti u sestara milosrdnica u êlici. bavljene su sve predradnje za dobivanje gra evinske dozvole, tako da se do kraja godine o ekuje po etak dogradnje snovne ĹĄkole êlica.

Zvonimir Taradi: - Za godinu dana zna ajni su razvojni pomaci ktivan je bio i tim za zdravlje, kupljen je KG aparat, uz besplatno mjerenje tlaka i ĹĄe era za gra ane op ine. Studentima je op ina êlica dodijelila etiri stipendije, te joĹĄ jednokratnu pomo za dva studenta, a inancira se i prijevoz u enika s 45.000 kuna godiĹĄnje. Zatim, potpisan je ugovor s Ministarstvom zaĹĄtite okoliĹĄa za ure enje divljih deponija u op ini, a pred zavrĹĄetkom je projekt za niskonaponsku mreĹžu od êlice prema Maloj Subotici. a elnik Zvonimir aradi zahvalio je ministarstvima ĹĄto su prepoznala projekte op ine êlica, kao i javnim poduze ima te medijima na pra enju. Priznanja op ine êlica primili su ili e primiti na sve anostima koje e uslijediti: DVD Gardinovec za osvojeno prvo mjesto na drĹžavnom natjecanju, KUD êlica za osvojeno prvo mjesto na natjecanju u Pe uhu i dvadesetpetogodiĹĄnji uspjeĹĄan rad, UMPMK za podizanje standarda proizvodnje krumpira u op ini i napore u organizaciji centralne proslave Me unarodne godine krumpira u êlici, Limena glazba êlica za osvojeno prvo mjesto u ovom Vinodolskom, Dodlek d.o.o. za iznimne uspjehe u modernizaciji proizvodnje krumpira, Kolari ôĹžidar, Gardinovec 218, za osvojeno 1. mjesto u kategoriji zra nog piĹĄtolja na kupu Hrvatske. (jĹĄ)

Nastup najmla ih iz Dje jeg vrti a Belica

KUD â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? Donja Dubrava u suradnji sa ZHKUUMĹ˝-om i op inom Donja Dubrava bio je 28. i 29. lipnja doma in i organizator tradicionalne 15. Smotre me imurskog folklora u izvornom obliku. Sve ano otvorenje smotre bilo je u centru Donje Dubrave. om prilikom prigodne rije i uputili su predsjednica donjodubravskih SlogaĹĄa vana KardoĹĄ, na elnik op ine Marijan Varga i predsjednik zajednice Dejan ^uva , dok je smotru tradicionalnim puĹĄtanjem goluba otvorio tajnik Hrvatskog sabora kulture Mirko Kova evi . U oba dana odrĹžan je mimohod, a sam program smotre odrĹžavao se u sportskoj ĹĄkolskoj dvorani. a smotri je sudjelovalo osamnaest kulturno - umjetni kih udruga iz Me imurske Ĺžupanije, a bili su tu i gosti iz epuĹĄnice, ntunovca i ma arskog Sumartona. Smotra je okupila sva aktivna druĹĄtva Me imurja koja su kroz ta dva dana prezentirala svu raskoĹĄ izvorne me imurske pjesme, plesa i narodnih noĹĄnji. ve godine svoj nastup na smotri imali su: KUD KatruĹže vanovec, KUD Selja ka sloga Donja Dubrava, KUD Ĺ andorovec, KUD Kotoriba, KUD Donji Vidovec, KUD op ine Donji Kraljevec, KUD van Musta Kantor Sveta Marija, KU Selja ka sloga Prelog, KUD Dr. Vinko Ĺ˝ganec VratiĹĄinec, HKUD Gori an, KUU Zasadbreg, KUU Zvon Ĺžupne zajednice Mala Subotica, KUD â&#x20AC;&#x153;Strahoninecâ&#x20AC;?, KUD Mihovljan, KUD DomaĹĄinec, KUD KaĹĄtel Pri-

Smotra je svaki dan po injala mimohodom kroz Donju Dubravu bislavec, KUD Mura Mursko SrediĹĄ e i KUU Selja ka sloga edeliĹĄ e. Smotru je pratila stru na tro lana komisija u sastavu van van an, Jasenka ^laĹžon â&#x20AC;&#x201C; van an i ^oris ovak. drĹžani su okrugli stolovi

Ĺ˝iri i publika paĹžljivo su pratili izvedbe

na kojima su iznijeta miĹĄljenja o nastupima svakog druĹĄtva, dok e se komisija naknadno o itovati koja e druĹĄtva predstavljati Me imurje na drĹžavnoj razini. Vo enje programa smotre bilo je povjereno diti Far-

kaĹĄ â&#x20AC;&#x201C; iki koja je svoj posao obavila besprijekorno. Svim sudionicima smotre uru ene su zahvalnice, a ona je i ovaj put pokazala tradiciju njegovanja kulturne baĹĄtine Me imurja. ( .FuĹĄ, foto Z. Vrzan)

Ples KUU-a â&#x20AC;&#x153;Zvonâ&#x20AC;? iz Male Subotice

PLESOVI I PJESME na 15. smotri Me imurske popevke i sami su spomenici nematerijalne kulture kraja

Pjesme kao uvari me imurskog govora a 15. Smotri me imurskog foklora u Donjoj Dubravi izvedeno je stotinjak plesova i pjesama, od kojih neke eĹĄ e ujemo, a neke i ne. Svaka od njih je spomenik nematerijalne kulture naĹĄeg kraja. astupili su: KUD â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? vanovec: urski robe, rne iĹžme, ak veliju stara mama, Janica je fajn sneĹĄica, DoĹĄla sem vam japa dimo; KUD â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? Donja Dubrava: âruĹĄ, oj ârice, Ljepe naĹĄe senokoĹĄe, Me imurski ljepi de ki, Ĺ tiri snehe; KUD â&#x20AC;&#x153;Ĺ andorovecâ&#x20AC;? Ĺ andorovec: Zginula je pikuĹĄa, am pri naĹĄoj staroj Muri, Sejala je baba lena, grajte nam japa, SenokoĹĄa; KUD â&#x20AC;&#x153;Kotoribaâ&#x20AC;? Kotoriba: Pomo ôĹžja i Marija, Prsten je zvenjknol, ega, Ĺ tiri snehe, Ljepe naĹĄe sinokoĹĄe, Janica je fajn

sneĹĄica; KUD â&#x20AC;&#x153;Donji Vidovecâ&#x20AC;? Donji Vidovec: urski robe, am pri naĹĄi stori Muri, Mlinar, Ljepe naĹĄe sinokoĹĄe, Me imurski ljepi de ki, DoĹĄla sem vam japa dimo, rnina; KUD

p ine Donji Kraljevec: DoĹĄla sem vam japa dimo, Lepe naĹĄe senokoĹĄe, Janica je fajn sneĹĄica, ardaĹĄ, Ĺ tiri snehe; KUD â&#x20AC;&#x153; van Musta kantorâ&#x20AC;? Sveta Marija: Da bi se zruĹĄile, Pijte mi je te, j kupine kupine, Vulica, vulica, ibica si plava; KU â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? Prelog: Klin ec, DoĹĄla sem vam japa dimo, Mamica su ĹĄtrukle pekli, Me imurski lepi de ki, Sirota; KUD â&#x20AC;&#x153; epuĹĄnicaâ&#x20AC;? epuĹĄnica: bi aj pranja robe na rijeci Lonji, Veselje po doma i - repuĹĄni ki. KUD â&#x20AC;&#x153;Dr. Vinko Ĺ˝ganecâ&#x20AC;? VratiĹĄinec: ak veliju stara mama, Kaj se s Jelkom pripetilo, Sejala je baba

lena, Zimske su nam duge no i, Me imurski ardaĹĄ; HKUD â&#x20AC;&#x153;Gori anâ&#x20AC;? Gori an: a vaje v Gor eni proĹĄ eje, rlja, Zimske so nam duge no i, Jonica, Ĺ tiri snehe so se spominale; KUU â&#x20AC;&#x153;Zasadbregâ&#x20AC;? Zasadbreg: Kroglojnsko kolo - Jurjevsko, kolo â&#x20AC;&#x153;Prepelovajeâ&#x20AC;? - Mesec je sveti, Mamica su ĹĄtrukle pekli, aca plova, ardaĹĄ; KUU â&#x20AC;&#x153;Zvonâ&#x20AC;? Ĺžupne zajednice Mala Subotica: e povem, nit ne smem, âruĹĄ oj ârica, edjelja faĹĄjenska, Ĺ kolnik, Posko nica, Ĺ oltiĹĄ; KUD â&#x20AC;&#x153;Strahoninecâ&#x20AC;? Strahoninec: Cibeli Macko, Kaj se pripetilo, Ĺ˝ena iĹĄla v melin, ak velijo stara mama, i si baba nora, Ja sam sirota; KUD â&#x20AC;&#x153;Klasje Slavonijeâ&#x20AC;? ntunovac: âranjska kola, an e, odore, Sitne bole, jde care, ĹĄla snaĹĄa sa salaĹĄa; KUD â&#x20AC;&#x153;Mihovljanâ&#x20AC;? Mihovljan: Klin ec, Jelka,

Mamica su ĹĄtrukle pekli, Ĺ tiri snehe, Me imurski lepi de ki, Ciben Macko; KUD â&#x20AC;&#x153;DomaĹĄinecâ&#x20AC;? DomaĹĄinec: Protuletje se otpira, Mura, Sijala je baba lena, Jonica je prosu Ĺžela, DudaĹĄ, acek; KUD â&#x20AC;&#x153;KaĹĄtelâ&#x20AC;? Pribislavec: Pokotni nam JezujĹĄ jabuku, ri djevojke proso Ĺžele, egica je nesla koscom zajtreka, Lepe naĹĄe senokoĹĄe, Kosec kosi; KUD â&#x20AC;&#x153;Muraâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e: Klin ek stoji, aca plava, ^aroĹĄ joj ^arice, aĹĄa ega, Ĺ otiĹĄ; KUU â&#x20AC;&#x153;Selja ka slogaâ&#x20AC;? edeliĹĄ e: Klin ek stoji pod oblokom, i si baba nora, Me imurski lepi de ki, Ĺ kolnik ide kak po drotu, Jamborova ega; dok je KUD â&#x20AC;&#x153;Sumartonâ&#x20AC;? iz Sumartona (Ma arska) izveo koreogra iju Pomurski ugo aji. (J)

MOZAIK

1. srpnja 2008.

51 DVA ZNA AJNA DOGA AJA u Murskom SrediĹĄ u

ZAVRĹ ENI DANI LIPE u Gornjem Mihaljevcu

Kultura i sport mogu zajedno Sjetili se tenkova i

otkrili spomen - plo u

Seoskim igrama mjesnih odbora op ine Gornji Mihaljevec posljednje nedjelje u lipnju zavrĹĄeni su ovogodiĹĄnji Dani lipe u Gornjem Mihaljevcu.

d petka do subote velik broj Ĺžitelja ove gornjome imurske op ine uĹživao je u kulturno - umjetni kim i zabavnim te na kraju sportskim priredbama, koje su izveli lanovi UU-a Lipa te mnogih udruga. Najve i broj posjetitelja bio je na seoskim igrama u Sportskom centru mla-

od zgrade Veterinarske stanice u Murskom SrediĹĄ u u subotu je obiljeĹžena 17. obljetnica od zaustavljanja tenkova na putu prema Sloveniji. Tim povodom je na spomen - plo u poloĹžen vijenac te odrĹžan kra i sat povijesti, na kojem su nazo ne na doga aje vru eg ljeta 1991. podsjetili izravni sudionici i pregovara i s oficirima okupatorske vojske Marijan Barat, tadaĹĄnji predsjednik Mjesne zajednice Mursko SrediĹĄ e, i vonimir Rihtarec, ondaĹĄnji zapovjednik Policijske postaje Mursko SrediĹĄ e. Nakon toga je kod Gradske trĹžnice na tenkovskoj piramidi otkrivena spomen plo a na Domovinski rat i hrvatske branitelje. ratak govor odrĹžao je Stjepan Tarandek - Sirek, predsjednik granka UHVDDRa Grada Mursko SrediĹĄ e i idejni za etnik Sve anost otvorenja Dana lipe

IzloĹžba starih slika i predmeta

dosti, gdje su odrĹžana natjecanja u viĹĄe tradicionalnih disciplina. Ukupni pobjednik igara je Mjesni odbor Bogdanovec, ispred M -a Gornji Mihaljevec i Gornja Dubrava. Posebni gosti igara bili

Atrakcija priredbe, Josip JambroĹĄi i Ĺ tefica Megli na BMW-u iz 1960. godine

su lanovi ld timer kluba Me imurje, koji su sudjelovali u igrama, ali joĹĄ su viĹĄe oduĹĄevili svojom panoramskom voĹžnjom. p inski na elnik Franjo ova i i ĹĄe svih zbivanja Boris Resman kaĹžu kako je najbitnije da se ljudi druĹže, a kultura i sport su najbolje poveznice.

vo su bili 14. po redu Dani lipe, koji su se po eli obiljeĹžavati na inicijativu u iteljice nice Puklavec, u vrijeme kada je Gornji Mihaljevec pripadao op ini Ĺ trigova. Danas su Dani lipe jedna od najeminentnijih priredbi ovakve vrste u Me imurskoj Ĺžupaniji. (Stjepan Mesari )

Spomen - plo a hrvatskim braniteljima podizanja spomen - plo e, koju je blagoslovio doma i Ĺžupnik vele asni mr. sc. Mario opjar. Na oba skupa bili su predsjednik Ĺ˝upanijske skupĹĄtine Vladimir vkovi , elnici udruga proizaĹĄlih iz Domovinskog rata, predsjednik Gradskog vije a Mursko SrediĹĄ e van Le ek, zamjenik gradona elnika DraĹžen Srpak, lan Gradskog poglavarstva latko Bek, te nekolicina gra ana. (S. Mesari )

Rihtarec i Barat govorili su o pregovorima s JNA

Kamen s ramena za najsnaĹžnije Polaganje vijenca na spomen - plo u doga anja iz 1991.

DOBRO JE ZNATI

1. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

1. srpnja 2008.

NATJECANJE Vatrogasne zajednice Grada akovca

U AKOVCU održane 24. sportske igre lije enih alkoholi ara sjeverozapadne Hrvatske

Snage odmjerilo 26 ekipa

Ljepota druženja i zabave bez alkohola

U Šandorovcu je u srijedu 25. lipnja održano natjecanje lanova i lanica Vatrogasne zajednice Grada akovca. Unato vru ini, ukupno 26 muških i ženskih ekipa pokazalo je svoju spretnost, brzinu i izdržljivost. U kategoriji muški ^, od ukupno 7 ekipa, najbolji rezultat postigla je ekipa DVD-a Ma kovec, slijede DVD Žiškovec na drugom mjestu i DVD Strahoninec. U kategoriji žene ^ natjecale su se

samo dvije ekipe, od kojih je DVD Kuršanec osvojilo prvo mjesto, a drugo DVD Savska Ves. Me u muškim ekipama bilo je najviše sudionika, njih 11, a najbolje su rezultate postigli DVD Krištanovec zauzevši prvo mjesto, DVD akovec na drugom i DVD Strahoninec na tre em mjestu. DVD Žiškovec pokazao je nadmo u kategoriji žene , a slijede ih lanice DVD-a akovec i DVDa Savska Ves.

DVD GORI AN proslavio 120. obljetnicu osnutka

Okupljeni lanovi Klubova lije enih alkoholi ara na smotri prilikom po etka igara

Novo navalno vozilo, ro endanski poklon vrijedan gotovo 350 tisu a kuna

Za ro endan dobili na dar navalno vatrogasno vozilo Prošli vikend Dobrovoljno vatrogasno društvo Gori an proslavilo je 120. obljetnicu osnutka i uspješnog djelovanja. Središnje sve ano slavlje održano je u nedjeljno popodne 29. lipnja kada su mjestom prode ilirali gori ki vatrogasci predvo eni svojim zapovjednikom Slavkom Lopari em i predsjednikom Christijanom Plakalovi em. U de ileu su sudjelovali i vatrogasci iz susjednih te prijateljskih vatrogasnih društava, ali i mnogobrojni gosti. Me u njima bili su predstavnici Vatrogasne zajednice Me imurske županije te op inski elnici koji su pomogli nabavu navalnoga vatrogasnog vozila vrijednog gotovo 350 tisu a kuna. - Prvo navalno vatrogasno vozilo kupljeno je 1985. godine.

Predsjednik slavljeni kog DVD-a Christijan Plakalovi potpisao je povelju o prijateljstvu s Miroslavom Komarom, predsjednikom DVD-a Vukosavljevica Zahvaljujemo op ini Gori an što nam je pomogla kupiti ovo vozilo neophodno za našu bolju operativnost. Zahvaljuju i poštivanju Zakona o vatrogastvu, danas je naš DVD dobro opremljen. Sada imamo dva navalna i jedno kombi vozilo. Posje-

U Hrvatskoj ne postoji registar lije enih alkoholi ara, ugašen je prije rata, tako da ne postoji ni prava slika stvarnosti. Postoje samo procjene o broju alkoholi ara, iji se broj procjenjuje na 250 tisu a u Hrvatskoj, a alkoholizam se smatra najraširenijom ovisnoš u. U Me imurju se godišnje na bolni kom lije enju zbog alkoholizma na e od 160 do 200 osoba, a 2006. godine od alkoholizma je umrlo 46 osoba. Uz smanjeni radni potencijal, alkoholi ari imaju deset godina kra i o ekivani životni vijek, a uz probleme koje donosi alkoholizam je i disfunkcionalna obitelj.

Država se, kad je ovaj problem u pitanju, ponaša licemjerno. S jedne strane porezom na alkohol puni prora un, ali na duži rok dvostruko više troši na lije enje bolesti izazvanih alkoholizmom. o budu i da novac od poreza završava u jednom resoru, a novac koji se troši na lije enje od posljedica alkohola u drugom je resoru, država pred tim problemom zabija glavu u pijesak. , prema procjenama, ak 2 do 4 posto ^DP-a troši se na lije enje od alkohola. a žalost, radi se o ovisnosti koja je društveno prihva ena i sveprisutna. uzmi li se u obzir da uz alkoholi are pate i njihove obitelji,

barem milijun ljudi u Hrvatskoj pogo eno je posljedicama koje donosi alkoholizam. Sve to izre eno je na okruglom stolu koji je održan prilikom 24. sportskih igara lije enih alkoholi ara sjeverozapadne Hrvatske, održanim na sportskim terenima S C-a Mladost u akovcu.

ni koji su izašli iz pakla te ovisnosti otkrili su novu ljepotu života, apstinenciju je najlakše održavati druženjem u klubovima, gdje se nekadašnji supatnici najbolje razumiju i kroz druženja doživljavaju novu kvalitetu života. Klub lije enih alkoholi ara “Dr. Mato Golubi ” iz akovca i Savez

dujemo 450 metara tla nih cijevi, potopne pumpe raznih kapaciteta, dva agregata za struju, hidrauli ne škare s razupira em i razuporom, agregat, te ostalu propisanu opremu. Dobra opremljenost izuzetno je važna, no od toga važniji su nam ljudi koji požrtvovno humanitarno djeluju u sklopu DVD-a, poru io je zapovjednik DVD-a Gori an. Slavljeni ko društvo okuplja 70 lanova, od ega je 27 pripadnika vatrogasne mladeži. perativnu postrojbu ini 21 školovani vatrogasac. ovonabavljeno navalno vatrogasno vozilo blagoslovio je p. ikola

^ašnec, a klju eve vozila vatrogascima je predao na elnik Mario Mohari . Povodom slavlja zaslužnim vatrogascima uru ena su priznanja Vatrogasne zajednice Me imurske županije, ali i DVD-a Gori an. ^udu i da je nagra eno gotovo etrdesetak vatrogasaca, odustali smo od njihova poimeni nog nabrajanja, što laureati, vjerujem, ne e zamjeriti. a nedjeljnoj sve anosti potpisana je povelja prijateljstva izme u slavljeni kog DVD-a i DVD-a Vukosavljevica. ako je dugogodišnje prijateljstvo izme u ova dva vatro-

gasna društva dobilo i službeni pe at. om poveljom dva vatrogasna društva obvezala su se na prijatelj-

klubova lije enih alkoholi ara Me imurja bio je ovogodišnji doma in 24. sportskih igara klubova lije enih alkoholi ara sjeverozapadne Hrvatske u subotu 28. lipnja na terenima S C-a Mladost u akovcu. Druženje lanova klubova lije enih alkoholi ara i lanova obitelji tradicionalno su susreti oboga eni pozitivnim emocijama prijateljstva, podrške i me usobne tolerancije i primjer cjelokupnoj zajednici da je mogu e stjecati prijateljstva, družiti se i baviti sportom bez konzumiranja alkoholnih pi a. (^M )

Defile gori kih vatrogasaca predvodio je zapovjednik Slavko Lopari sku suradnju, uzajamnu pomo i podršku u svim oblicima humanitarne aktivnosti. (D.Mihoci;D.^.Costa)

OGLASNIK

54 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Escort 1.4, 1999.g, ; Ford Galaxy 2.3,7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1,6 16V 2002 reg.08/08; Ford Focus 1.8 TDDI, 2002.,; Fiat Punto 1,4, 2004.reg.02/09; Ford Escort 1,3, 1996.; Ford Mondeo 2.0 TDCI, 2005.g,REG.05/09; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g.,; Peugeot 206, 1.4, 2000. g.REG.04/09¸Opel Astra G 1,4 16V, 2006.g.REG.11/08 SVA VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889, www.autousluga.hr AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: BMW 320 D ‘03. karavan; BMW 320 D ‘01., TOYOTA RAV-4 2.0D ‘03.; MERCEDES C-220 CDI ‘00.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02. karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘01.; FIAT PUNTO 1.2 ‘04.; FORD FIESTA 1.3 ‘05.; REN. CLIO 1.5DCI ‘03.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL ASTRA 1.7 DTI ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; MAZDA 626 2.0 TDVI ‘99.; VOLVO V-40 1.8 ‘98. karavan; AUDI A-4 1.9TDI mod. ‘96.; ROVER 400 2.0D ‘98.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; ŠKODA FAVORIT 1.3i ‘94.; RENAULT 19 ‘92.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eš a, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podiza i stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odli nom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261. AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim kože, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t-lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334 PRODAJE SE MAZDA MPV 2001.g., reg. do 4./09. Mob. 098/214-107 OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382 PRODAJE SE LAND ROVER Freelander 1999.g., full oprema, može zamjena za skuplje. Tel. 341-216 FORD SIERA 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815 REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400 PRODAJE SE OPEL ASTRA 1.6 1996.g., plavoljubi aste boje, registr. do 2./09.g.. Tel. 584-166

IVECO TURBO DELI 35- 10 ot voreni, B kat., dužina sanduka 4 m, registriran. Tel: 098/598-323 KUPUJEM TERETNO VOZILO ukupne mase do 7.5T. Tel : 098/598-323. PRODAJE SE MOTOR KOTA marke IŽ 350 s prikolicom, cijena 3.000 kn. Info: Horvat Branko, Brezje 152c PRODAJU SE GUME Dunlop 205x60x15 sa crnim felgama 5 rupa i ratkapama orig. BMW linija E36, 4kom, cijena 1.500 kn. Tel. 343-350 GOLF II dizel 1987.g., reg. do 11./08., radio cd, felge 14’’ + 4 felge s ljetnim gumama, dobar, hitno – cijena 1.450 eura. Mob. 099/321-2246 PRODA JEM VESPU 198 m3 1988.g. Tel. 098/463-583 PRODAJEM AUDI 80 b-4, 1993., reg. do 10.2008. centralno, ser vo, el. stakla, retrovizori, spušten, remus, telefon 098/9186-286 FIAT BRAVA 1.4 ,97 god., abs, servio, centr. zaklju avanje, el. podiza i stakala, o uvan. 16000 kn. Telefon: 091/8931-313 HYUNDAI MATRIX 1,5 GLS, 2002. godina, reg. 08/2008, 118000 km, servisna. Upit na 091/5052-725. VW PASSAT karavan, 1.9 diesel, 1993. god., registriran do 02/09. Cijena po dogovoru. Telefon 098/306-676. GOLF 1.6D, 84g., garažiran, prvi vlasnik, neregistriran, povoljno, 098/9580-727 VW POLO 1.2, 2002 g, reg do 5/2009, klima, servo, el. podiza i, 098/814-141 PRODAJEM RENAULT SCENIC 5. mj. 2001. godište, upit na tel. 091/2380-950 KOMBI LT DUPLA KABINA b kat nerg 2,4 diesel 950 eura, Ford escort reg 12 mj 1,3 benz odli an 95. god. 1650 eura punto 96. god. reg. 9. mj. 1.2 benz el. prozori 2 air bag 1990 eura. telefon: 098/777-095 GOLF 1 1.6 diesel nereg. loša limarija 150 eura, Fiesta 93. god. karambolirana nereg. 250 eura. Telefon: 092/2022-717 RENAULT 5, dijelove, prodajem, telefon 091/513-0939 AUDI A4 1.8 T, avant, 2002. god., puno dodatne opreme, uredno servisiran, cijena 11900 eura, telefon 095/877-6538 PRODAJE SE Lada riva, 1988., neregistrirana, u voznom stanju, može i u dijelovima, telefon 098/901-8412 FIAT PANDA 750 L re, crvena metalic, regis rana do 5. mjeseca 2009. godine za 1350 eura, prodajem, telefon 098/136-1712 MEGANE 1.6I, ‘97.g, reg. 04/09, servo, ABS, dalj. zaklj, šiber, eurokuka,airbag, el. pod., cijena 3800 eura, tel. 098/9074-790 BMW 316I 1989.g. reg. 2009.g. nova limarija, 1100 EUR 098/355-070

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE PRESA za visokotla na crijeva do 1,5 cola, profesionalna, nova. Tel. 341-216 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJE SE VADILICA ZA KRUMPIR 1-redna, baca na stranu. Mob. 098/861-898 KUPUJEM TRAKTOR s duplom vu om do 100 KS. Tel. 341-216 PRODAJEM: kosa stražnja traktorska, plug dvobrazni 10’’, klima prijenosna. Telefon 098/581-986 PRODAJE SE bera kukuruza troredni samohodni sa frezom i bunkerom, traktor Štajer 45 KS i traktor IMT 539 39 KS, kombajn za kve golice. Telefon 965-208. KOMBAJN ZA KRUMPIR «Ana», sortira za krumpir 2007 novi, bera kukuruza 2 reda, SIP TORNADO 80-2004, telefon 098/241-627. KUPUJE SE krunja kukuruza na traktorski pogon, rabljeni, telefon 099/415-7171

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove bolesti, o ne mrene, bolesti uha, sinusi, štitnja a, astma, crijeva, želudac, žu , jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, ki ma, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031 PVC STOLARIJA – SALAMANDER « KOZAR d.o.o. « Prozori, vrata - ulazna i balkonska, s jene i zimski vrtovi, rolete , grilje ( pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040 / 396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVA KI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi : GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasi no), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE «KLJU U RUKE» . Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040 / 396-056 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 NUDIMO VAM NAJBOLJU ZABAVU ZA VAŠE MOMA KO VE E – atraktivne plesa ice plešu samo za Vas i vaše društvo. Mob. 099/6299-299 BRA NO POSREDOVANJE «DVOJE» posreduje za usamljene i slobodne pri odabiru partnera za ozbiljnu vezu, brak. Tel. 040/822-362 ili 099/516-6780 NUDIM USLUGE košenja trave, dvorišta, povoljno. Mob. 095/800-6638.

NAMJEŠTENJA USPJEŠNA ME UNARODNA TVRTKA traži suradnike s iskustvom u direktnoj prodaji. Nudimo siguran posao, bez ulaganja, koji donosi natprosje na primanja. Svoje ponude šaljite na posao@ parnad.com ili zovite na 051/336-052 TRAŽE SE GRA EVINSKI RADNICI: zidari, tesari i armira i. Rad na podru ju akovca i Varaždina. Prijevoz i hrana osigurani. Redovita primanja. Telefon 098/533-189. TRAŽI SE STARIJA ŽENA za pomo u ku i starijoj muškoj osobi. Stan i hrana osigurani. Tel. 334-172

669

1. srpnja 2008.

KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja kerami kih plo ica. Tel. 098/626-876 TRAŽIM OSOBE ZA RAD KOD KU E na internetu. Vrhunska zarada bez ulaganja. Tel. 099/5155-064 TRAŽIM HONORARNI POSAO adm. poslovi ili iš enje ureda, 4-5 sa dnevno, poslijepodne, mob.098/9785-992 TRAŽIM SURADNIKA/CU za posao u financijskom posredovanju. Mogu nost stalnog zaposlenja ili honorarno. Telefon: 091/3360-005 TEKSTURA d.o.o. Mala Subotica, traži ve i broj radnika (PKV, NKV, KV) za rad na pilani, stolariji, graditeljstvu, telefon 091/384-0666

KREDITI OVLAŠTENA ZALAGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova gra ana i automobila, telefon 040/390-560, 099/213-6279.

NEKRETNINE PRODAJE SE KU A u Hodošanu, useljiva, Vukov Gaj 31. Mob. 099/6655-331 PRODAJE SE KU A U SELNICI sa 100 m2 stamb. prostora + 70 m2 podrumskog prostora, vinograd i vo njak površine 1500 hv, struja, telefon, voda. Tel. 328-245 ili 098/176-0060 NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 URBANA VILA, ispod «Šafrana» Mihovljan, 3 x stan, 3 x garaža, 3 x parking, luksuzno opremljeno, novogradnja, prodajem, telefon 098/241-559 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podru ju Me imurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podru ja Me imurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veli ina na cijelom podru ju akovca i Me imurja.

O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE! SMS NEKRETNINE akovec, Ru era Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 e-mail: sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRILIKA - PRODAJEMO NOVI TROSOBNI S TAN u Š enkovcu od 63 m2 . Tel. 099/325-5230 PRODAJE SE NOVIJA KU A u Gornjoj Dubravi. Tel. 098/9695-865 P R O D A J E S E T R O S O B N I KO M F O R N I STAN u M. Središ u, Istarsko naselje. Tel. 095/90-44-506 PRODAJEM GRADILIŠTE od 1200 hv u Krištanovcu. Tel. 853-520, Mrazovi IZNAJMLJUJU SE DVIJE PROSTORIJE za bravarske i mehani arske poslove, s autograbom i alatom. Tel. 333-253 GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE -ZAVNOH-a od 2100 m2 prodajemo. Tel. (091) 507-0683 KU A U NIZU vel. 180 m2, pripadaju e oku nice od cca. 100 m2, sastoji se od prizemlja, kata, potkrovlja, terase s vrtom, te dvorišta. Komunalno u potpunos opremljena. Mob. 098/393-170 PRODAJEM VINOGRAD od 1200 hv u Železnoj Gori. Tel. 098/913-0007 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studen ma, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 ili 091/729-5803 KU A ROHBAU od 120 m 2 , svi priklju ci (struja, voda, plin, tel., kabelska) mijenjam za stan ili prodajem vrlo povoljno. Mob. 098/698-381 PRODAJE SE POSL. PROSTOR u centru Šenkovca od 120 m2 + 60 m2 skladišnog prost., može i odvojeno. Tel. 098/245-540

PARKIRALIŠTE ZA KAMIONE 2800 m2 u akovcu – prodajemo, cijena 7 E/m2. Tel: (091) 507-0683 PRODAJE SE STAN u Dekanovcu od 40 m2. Tel. 098/905-1051 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, poseban ulaz, Jug akovec. Tel. 098/861-898 PRODAJEM KU U u M. Središ u od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vo njak, sve na zemljištu od 2018 m2, priklju ci (gradski plin, kanalizacija, vodovod, tel., struja) ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka. fricŽck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 PRODA JE SE TROSOBNI STAN 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, novoure en. Tel. 098/361-401 GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE, po GUP-u odre eno za trgova ku i uslužnu namjenu, pokraj benzinske pumpe u akovcu – prodajemo. Tel. (091) 507-0683 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN od 45 m2 u Zagrebu (Lanište), novogradnja, prvo useljenje, novo i moderno namješteno, + rezervirano parkirno mjesto, cijena 380 eur + režije. Mob. 098/9823-713 ili 091/655-4461 KUPUJEM KU U, APARTMAN ili VIKENDICU na moru. Tel. 098/598-323 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, s garažom i oku nicom. Tel. 363-018 IZNA JML JUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca. Tel. 099/2426-087 POSLOVNI PROSTOR od 50 m2 u akovcu na Jugu, N. Pavi a 25, iznajmljujem. Tel. 098/241-767 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENE SOBE U AKOVCU. Mob. 095/900-6675 PRODAJEM POSLOVNI OBJEKAT u ulici Ante Star evi a 16.Tel. 0043/3144-44332 e-mail: dbeck@inode.at KUPUJE SE GRADILIŠTE u široj okolici akovca. Cijenjene ponude na 091/254-8220 PRODAJE SE KU A sa gradilištem u Zebanec Selu, povoljno. tel.099/5027203 PRODAJEM dvosobni stan u akovcu 46 m2, brojila etažna. Telefon 091/572-4557 IZNAJMLJUJE se poslovni prostor, K. Tomislava 36 45 m2, telefon 098/393-030. IZNAJMLJUJE se poslovni prostor od 90 m2, novogradnja, prva ku a do Županijskog poglavarstva, pogodno za hi obrt (kancelarije), telefon 091/318-6117 AKOVEC – prodajem gradilište 720 m 2, predvi eno za izgradnju samostoje e ku e, Vojni vrtovi, telefon 098/242-414 GRADILIŠTE U AKOVCU uz zaobilaznicu. Zva iza 16h na 092/1208-405 PRODAJEM šumu u Bukovcu kraj Selnice, površine 7108m2, šuma je za sje u, ima 100 m3 ogrijeva i 20 m3, tehnika I i II, zva poslije 16 sa na telefon 040/645-272. PRODAJEMO 2 GRADILIŠTA u Mihovljanu, u ulici I. G. Kova i a, gradilišta su od 290 hv, jedno do drugoga, cijena 120 eura za hv, komunalna infrastruktura prisutna, telefon 098/260-955 ili 347-092. U STATENINCU prodajem manju ku u u izgradnji 7,60 x 8 m te svezano željezo za betonske stupove, grede raznih dimenzija, telefon 099/488-4888. IZNAJMLJUJE SE POTPUNO namješteni stan od 85 m2 u akovcu, klima, jacuzzi i centralno grijanje, telefon 098/749-131 PRODAJE SE gradilište u Martanama od 160 hv, telefon 098/913-6884 PRDAJE SE KU A na Mihovljanu – šafran od 144 m 2 stambenog prostora + 100 m 2 podrum ispod cijele ku e, oku nica sa malim vo njakom, useljivo odmah, telefon 098/933-1645 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 40 m2 u akovcu, Istarska 1 sa parkiralištem, veoma povoljno, telefon 095/802-6939. IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan 40 m2 u centru grada, mla oj ženskoj osobi (studen ci), telefon 091/973-2577 PRODAJEM POSLOVNI prostor u akovcu od 200 m2, samostoje i, telefon 091/573-1604 PRODAJEMO STAN od 42,6 m2 + podrum i garaža, dvorišna strana kod Sloginog igrališta. telefon 098/446-654, 098/926-2154 PRODA JEM DVOSOBAN stan u akovcu.Blizina svih kola i opskrbnih centara. 098 1846 898 IZNAJMLJUJEM NOVOURE ENE stanove za studente. 098/303-550 IZNAJMLJUJEM NOVOURE ENU garsonijeru u akovcu, 1000 Kn/mj. 098/303-550 Iznajmljuje se soba s upotrebom kuhinje i kupaone. tel 390-094

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u središtu Podturna od 120 m2, pogodan za sve namjene, te dodatnih 200 m2 skladišnog prostora. Informacije na tel: 098/9776685, 0041/078-698-8116 ili 0041/071-744-5529

PRODAJEM FRIZERSKI SALON, novi, akovec, namješten, klima, LCD, kuhinja, mogu i kredit, telefon 098/241-559. PAN ADRIA nekretnine: T. Masarika 21, akovec Tel: 040 313 655, mob: 098 698 369, 098 211 084 1. STAN 43 m2, sa LO OM, akovec – JUG, super pozicija, prodajemo HITNO, 098 – 698 369 2. Stan u CENTRU, hitno i povoljno, od 42 i 48 m2, visoko prizemlje, 098 698 369 3. Ku a u CENTRU akovca – pješa ka zona, pogodno za poslovnu namjenu 098 698 369 4. STAN 60 m2, preko parka, odli ne pozicije, 1000 E/m2, dva balkona, HITNO, 098 – 211 084 5. STAN na dvije etaže, trosoban, 76 m2, 1100 E/m2, blizina parka, prodajemo hitno i povoljno, 098 – 211 084

MARAS NEKRETNINE Uska bb, (Tržnica akovec) tel. 040/390-770, mob: 098/331-535 www.nekretnine-maras.hr Prodajemo i potražujemo sve vrste nekretnina! NAJVE A PONUDA GRADILIŠTA NA PODRU JU CIJELOG ME IMURJA! IZDVOJENO: KU E: Žiškovec - 75.000E; Dragoslavec Selo – 55.000E; STANOVI: akovec-PRILIKA! 60m2/60.000E, 2. kat; Jug 40,80m2/51.000E, 2. kat

TURIZAM U cilju promidžbe turizma nudimo Vam 7- dnevni besplatni boravak za dvi je ili više osoba na TENERIFIMA. Mob. 098/1347-031 IZNAJMLJUJU SE APARTMANI u Loparu na otoku Rabu od 2-6 osoba, 6. i 9.mj. povoljno. Mob. 091/543-4828 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora, vrlo povoljno. Tel. 098/226-928 ili 098/805-186 IZDAJE SE DVOSOBNI apartman blizu gradske plaže, cijena povoljna može i za više obitelji 092/1263-669. IZNAJMLJUJEMO APARTMAN za 6 -8 osoba NA PAŠMANU – pješ ana plaža, parking, tv sat, klima. Tel. 333-167 ili 091/525-0495 IZNAJMLJUJEM KAMP ku icu za 4 osobe. Novalja, auto kamp Straško. Od 22.08. na dalje. 040/895-081, 098/2184-424 APARTMANI NIN-Zukve, povoljno, telefon 360-456, 091/171-9261 IZNAJMLJUJE SE apartman u Biogradu na Moru, je ino i povoljno, telefon 095/8139-785 VODICE- TOP PONUDA APARTMANA***Povoljno iznajmljujem apartmane u blizini plaže i hotel Olimpije i to: A1 (4+1) -2 spava e sobe, dnevni boravak sa pomo nim ležajem, kupa lo, kuhinja, balkon i velika terasa, TVsatelit, grill, klima ,vlas parking; A2 (3+1) isto kao i A1 samo 1 spava a soba sa 3 ležaja i dnevni boravak sa pomo nim ležajem za 1-2 osobe. TEL:022/442-514. IZNAJMLJUJEM LJETI I ZIMI!!

ŽIVOTINJE

KUPUJE SE TELAD SIMENTALSKE PASMINE od 10 dana starosti, do 140 kg. Mob. 098/916-1042 PRODA JEM ŠTENCE MALTEZERA istokrvni bez rodovnice, stari 7 tjedana. Tel. 098/562-938 PRODAJEM DVIJE KOZE. Upita na 091 580 1102. PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD njema kog ov ara, štenci su istokrvni, cijepljeni i tetovirani s rodovnicom, telefon 395-031 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, pjevaju e, personate, crvene i plave rozele, srebrne i divlje fazane, telefon 098/912-3938. PRODAJEM ZE EVE žive ili o iš ene. Cijena povoljna. Mob: 095/9038-509

ELEKTRONIKA DIGITALNI FOTOAPARAT Olympus E-500 SLR. Mob. 099/325-4267 PRODAJE SE MOBITEL Siemens C75 (098) za 400 kn. Tel. 095/846-7011 PRODAJEM ILI MIJENJAM satelitski receiver digisat sam vr klju eve AU, motor, tanjur može posebno. Mob. 0919082329

RAZNO IZRA UJEMO ZAVJESE ZA VRATA svih dimenzija, prodajemo laku prikolicu i mreže za golove, Bistrovi . Tel. 390-291 PRODAJU SE STARE NOV ANICE IZ 1955. godine (od 100 dinara). tel. 098/944-3338

OGLASNIK

1. srpnja 2008.

PRODA JEM vinske hrastove ba ve od 300-1200 lit. (7kom). Tel. 040/822-500 ili 098/1753-660 PRODAJU SE KUPINE i vino od kupina. Tel. 098/908-5674 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant 80lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, kutna brusilica Bosch 2200W, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol. Tel. 858-424 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO garderobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau na razvla enje. Mob. 091/158-5598 THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan doma i uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šiva a mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 PRODAJE SE: rabljeni trosjed na razvla enje, dovratnik sa 2-krilnim sobnim vra ma, maxi pony rabljeni i ba va za crno vino od 200 lit. Tel. 364-537 PRODAJEM: razne plinske pe i, mlado vino cijep i doma u rakiju. Tel. 360-019 PRODAJE SE VINO, može i u ve im koli inama, povoljno. Tel. 098/913-0007 PRODAJE SE vino, rakija i šiva a mašina. Mob. 098/176-0060 PRODAJE SE VINO OD KUPINE - povoljno. Mob. 098/191-6659 PRODAJEM PERILICU RUBLJA I SU A. Mob. 095/823-4563 PRODAJEM RABLJENU KUHINJU, štednjak, radna plo a i sudoper novi. Tel. 364-554 i 091/581-9429 KUPUJE SE KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE, može i neispravan. Tel. 098/643-597 ili 044/668-106 PRODAJEM INVALIDSKA KOLICA o uvana. Mob. 091/908-2329 VINO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 KUPUJE SE BUBANJ od 10 in a (tom). Telefon: 099/2165-145 PRODAJE SE KANATSKA topola u trupcu. Telefon: 091/3843-359 PRODAJU SE PELENE, ga ice i ulošci za odrasle osobe, veli ina Large , više komada 098/933-0118 PRODAJEM UGOST. OPREMU za kuhinju i šank, police, vagu, mesoreznicu samoposlušna kolica (sve sa uvano). Telefon: 098/9211-929 PRODAJEM 250 VRHUNSKIH dokumentarci svi za 250 kuna, odli na slika i titlovi na svima, bbc, national geographic, itd… Telefon 095/8766-048 PRODAJEM lova ku malokalibarsku pušku 5,6 mm s optikom – povoljno. Telefon 091/572-4557 PRODAJEM PARKET HRAST masiv 250 x 55 «S» klasa, suh 18 m2 (27 vezova) 130 kn/m2, telefon 098/9200-938 PRODAJEM dje ji bicikl MTB muški author matrix 24 ‘’, telefon 098/241-223 PRODAJEM STROJ za štrikanje, telefon 311-638 Tv color «Philips» 70 cm, stereo, teletekst… digitalne klavijature «Yamaha!, nove kopa ke «Adidas» br. 43, komoda sa vitrinom – puno drvo (hrast), veš-mašina manja «Eudora», madraci po 100 kn/kom, el. ugradbeni štednjak «AES», kožna i obi na kutna garnitura – fotelja, telefon 328-106. PRODAJEM monitor Samsung Syncmaster 955 B 19’’ – povoljno, novu staklenu s jenu 2 x 2,20 m – drvenu, telefon 095/876-9524 PRODAJE SE GORENJE štednjak K273 W, bijeli, 3+1, 1600 kn nazva na 098/1792-815 PRODAJE SE PHILIPS DVD player DVP5100, S (VCD), MPE64 DIVX3.11/4.X/5.X CD, MP3CD, WMA, JPEG, 250 kn, nazva na 098/134-7411 PRODAJEM XENON svijetla svih vrsta, centralno zaklju avanje, alarmi, parkirni senzori. 095/8006-638. PRODAJU SE KUHINJSKI elemen sa sudoperom i štednjakom na plin, te štednjak Calorex, vrlo povoljno, telefon 095/813-8133. PRODAJE SE: tenda za terasu (ne prokišnjava), regal masivni, garderobni ormar, kuhinja, vitrina za blagavaonu, drvena soba, hladnjak, štednjak, telefon 099/336-1032, 098/978-8078 PRODAJU SE 29 euro paleta, 9 obi nih paleta i 12 foslina 4 m, povoljno, telefon 333-251. PRODAJEM NOVI MOBITEL Motorola w377 (450 kn) i rabljeni mobitel Ericsson k750i (500 kn) na broj telefona 099-191-2811 ili 099-310-9424 PRODAJE SE PLINSKA pe Maja 8 i Ikom 10. Tel: 822- 362 OTKUPLJUJEM RABLJENA motorna i jes va ulja, telefon 098/426-996.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

POSAO - Ponuda 1. 126062 :AKO ste zainteresirani za rad u ku i, zarada do 200 kn/dan, javi se od 08-20 sa . Šifra:126062. Tel. 060/523-641. 2. 125488 :AKTIVNE suradnike za širenje nove poslovne mogu nos , odli na zarada s konstantnim rastom isplata u eurima, www.noni-darprirode.com. Šifra:125488. Tel. 060/523-641. 3. 130602 :BRODOVI, platforme, naftovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju ve i broj mornara, NKV, KV radnika, tehni ko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641. 4. 159470 :DJELATNICE za rad na zabavnim telefonima i kompjuteru, rad od ku e, tražim. Šifra:159470. Tel. 060/523-641. 5. 159445 :DJELATNICU za rad u caffe baru u Zadru, tražim. Šifra:159445. Tel. 060/523-641. 6. 156574 :DJELATNIKE za izradu nakita, siguran otkup, tražim. Šifra:156574. Tel. 060/523-641. 7. 149089 :HONORARNI POSAO tražite, nazovite. Šifra:149089. Tel. 060/523-641. 8. 153936 :ISKLJU IVO poduzetne i samostalne osobe za vrhunski pla en posao.Mogu a zarada 5000-10 000 kn ve drugi mjesec rada.Bez mudrovanja u poslu gdje je topla voda odavno izmišljena.Ozbiljnim (su)radnicima mogu nost prijave u eminentnoj kompaniji. Šifra:153936. Tel. 060/523-641. 9. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu važni, odli na pla a, za rad s kredi ma, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641. 10. 159453 :KOMUNIKATIVNE žene s ugodnim glasom za rad kod ku e na tarot i zabavnoj liniji, tražim. Šifra:159453. Tel. 060/523-641. 11. 125423 :LJETNA PREDSEZONA U EU.Radnike, ugostitelje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje vo a, povr a, njegovateljice, uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641. 12. 159464 :Osobe za honoraran rad u vlastitom domu tražimo, isplata odmah po u inku. Šifra:159464. Tel. 060/523-641. 13. 159467 :OSOBE za rad kod ku e (ku na radinost) iz svih županija, molim ne sla SMS. Šifra:159467. Tel. 060/523-641. 14. 159465 :OSOBE za slaganje nakita u vlas tom domu, zarada 2000 kn, tražim. Šifra:159465. Tel. 060/523-641. 15. 159182 :OSOBU za iš enje apartmana, može sa smještajem, tražim. Šifra:159182. Tel. 060/523-641.

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MA KE: Udruga za zaš tu živo nja “Prijatelji” poklanja 95 pasa i 10 ma i a - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogleda svaki dan od 10 - 12 sa ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/. Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba enih živo nja Me imurja! Na mjesto udomljene živo nje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogu e smr . Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 REDEA (bivši MPC), R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 310-350 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA, J. Gotovca 7, tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e, tel. 311-790 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5, tel. 313-499 SSSH, POVJERENIŠTVO AKOVEC, Trg Republike 1, tel. 312-331 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1, tel. 396-800 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1, tel. 314-080 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, Vl. Nazora 16, tel. 390-977 UPRAVA ZA OBRANU, J. Gotovca 5, tel. 313-114 HGK, ŽUPANIJSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2, tel: 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME .ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1, tel. 313-971 FINA, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 CENTAR ZA SOC. SKRB AKOVEC, Vl. Nazora 16, tel. 391-920 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70, tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, Mihovljanska 68, tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Žrtava fašizma 2, tel. 371-700 - prijava kvara tel. 371-600 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 ME IMURSKA ŽUPANIJA tel: 374-111 VETERINARSKA AMBULANTA tel: 390-859 INSPEKCIJE INSPEKCIJA RADA AKOVEC, Stari grad, Per. Zrinskih bb tel. 391-970 GOSPODARSKA INSPEKCIJA AKOVEC, tel. 391-970 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 tel. 374-111 DRŽAVNE INSPEKCIJE tel. 042/301-707 HRVATSKE POŠTE - CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 T centar, Ma ce hrvatske 6 tel. 0800-9000 POREZNA UPRAVA , Podru ni ured AKOVEC, O. Keršovanija 11, tel. 371-200 Ispostava PRELOG tel. 645-135 Ispostava MURSKO SREDIŠ E tel. 543-003 URED DRŽAVNE UPRAVE tel. 374-111 - Predstojnik tel. 374-212 - Služba za gospodarstvo tel. 374-102 - Služba za društvene djelatnos tel. 374-112 - Služba za op u upravu tel. 374-190 - Ma ni ured AKOVEC tel. 374-176 - Ma ni ured PRELOG tel. 374-055 - Ma ni ured M. SREDIŠ E tel. 374-057 - Ma ni ured M. SUBOTICA tel. 374-054 - Ma ni ured NEDELIŠ E tel. 374-059 - Ma ni ured ŠTRIGOVA tel. 374-058 - Ma ni ured KOTORIBA tel. 374-056 - Ma ni ured DEKANOVEC tel. 374-060 - Ispostava PRELOG tel. 646-716

RAZBIB IGA

Ĺ ALA mala

PREMIĹ LAVANJE JOĹ˝EKA RADNIKA

Gde je tu pravica??? ^

oĹžek je i to ve zdavnja, stvoriv sveta, to vsi znamo sam jeni verjejo, a drugi ne verjejo i dauv ga nam ljudima kaj bodemo gospodarili Ĺžnjim. li morem vam re i kak smo mi ljudi, rez tulikĹĄa leta, nikĹĄo pamet nej dobili i nikaj smo se nej nav ili tak gda smo brez ôĹžekove pomo i istam za nikaj. To vam morem dopovedati na cirkvi, o em re i turno, pre Svetomo ur o na ^rego. Najme kaj, ôĹžek je pet dni drĹžav turna tak otkopanoga z vse ĹĄtiri strane, a unda je ve , ĹĄesti den, nej mogev zdrĹžati i sam si je deset minot predremav i ljudima se turen vruhnuv. Kak vidimo, niti je ôĹžek nej ftegnuv poprajti kaj so ludbreĹĄki meĹĄtri z drĹžavnom licencom zahuzali. Kaj re i na vse to: ljucka je glupost, na naĹĄo nevolo i Ĺžalost, bila jakĹĄa i cirkva, a isto tak i verniki, so ostali brez turna.

ej znati jeli se to tak potre ilo ili pak je vu pitajnju nekĹĄa viĹĄeĹĄa i jakĹĄa sila, ali je pre naĹĄaj sosedaj VaraĹždincaj i agorcaj, pred tjeden dni, curela to a, ĹĄtera je hajdig toga potukla. to se pripetilo sam je-

den den posle od kak so naĹĄi sosedi zmenili Ĺžupana. Verjem gda znate gda je odiĹĄev narodnjak a i , a na jegovo mesto je doĹĄevâ&#x20AC;&#x153;seljakâ&#x20AC;&#x153; Sabati, a za jim je doĹĄla i to nevola z to om i vihorom.

topram sam ovo leto zazvediv gda mi i naĹĄi sosedi Janezi istoga dneva slavimo Den drĹžavnosti. Verjem gda je istam slu ajno dojĹĄlo do toga i prosiv bi lejpo ove vu Evropi kaj nebi nekom na pamet palo kajbi nas, zbog toga svetka, pak znova rivali vu jeno drĹžavo. a nas je dostig velika kaĹĄtiga kaj jiv imamo za sosede, a ne kaj bi joĹĄ morali Ĺžnjimi Ĺživeti vu zajedni kom doma instvu. Oni morejo dojti k nam sam za zeta.

e sam vam zadjipot sprepovedav kak smo ziĹĄli na labodoritaĹĄkomo prvenstvo Evrope i kak so nas Tur ini natirali pakerat kufre za dimo. To je jedna strana medalje, a istam druga zgledi ona druga strana na ĹĄteroj se naĹĄi labodoritaĹĄi i jivi gazde z labodoritaĹĄkoga saveza delijo z penezi ĹĄtere smo vu

1. srpnja 2008.

ê o i Klagrnfurto zasluĹžili. LabodoritaĹĄki elniki so odlu ili gda se penezi bodo delili pol-pol ili pak ti ifti- ifti, to zna i gda bodo vekĹĄo polovico dobili funkcioneri, a z menĹĄom bodo se, po u inko ili pak po inko, delili labodoritaĹĄi. Treneri bodo rekli kuliko tre komo dati i kuliko uĹĄora se bode doli jemalo onima ĹĄteri so z penala nej mogli vritnuti do gola. NaĹĄi stru njaki so zra unali gda bode îli dobiv tristo jezer oerov, a isto tuliko bi morali dobiti oni labodoritaĹĄi ĹĄteri so furt igrali i drkali po celomo igraliĹĄ o. Ve mi re ite, prosim vas lejpo, gde je tu pravica: neĹĄterni naĹĄi labodoritaĹĄi bodo dobili tristo jezer oeri, a ĹĄvabski labodoritaĹĄi bodo zasluĹžili po dvestopedeset jezer, ali sam unda ak bodo prvaki Evrope? Ne vupam se niti zmisliti kuliko pak bi naĹĄi dobili gda so, nedaj ôĹžek, pobedili Tur ine i posle bili nejbolĹĄi vu Evropi.

to bi rekev gda je naĹĄ Ĺžupan tak prefrigani. Najme kaj, Ĺžupan je jako spametno napraviv to kaj je

asni koga doma prodav grado

akovco kaj bode on nutri mev knjiĹžnico. Nikaj to nej bilo udno gda je, prema naĹĄaj zakonaj, nej Ĺ˝upanija duĹžna organizerati i pla ati knjiĹžnico. Ve vidite kak je to spametno napravleno: Ĺ˝upanija je prodala doma, kaserala je peneze, ĹĄteri bodo zakrpali lukje vu Ĺžupaniski kasi, a kniĹžnica bode i dale delala i to na grba i akoskoga gradona elnika. Rekli so mi gda je to nekĹĄi perpetum mobile, ali ja vam tu nikaj ne razmem, a ĹĄto mi je kriv kaj sam se nej ĹĄkolav za politi ara, pak bi mi unda vse bilo jasno.

ejsam znauv gda je Me imorje fala ec zemle, ĹĄteri po ne vu Priloko i zavrĹĄavle vu Doljnjoj Dobravi. Najte me nikaj udno gledati, tak je neĹĄ i precedniko Mesi o rekev dok je odlikovanja deliv. Nej znati jeli se posel vu doljnjemo Me imorjo bole vidi zato kaj ga nega breĹĄ ajkov, goric, sadovjakov i ĹĄumi ili pak ovi vu akovco, a i dale vu bregaj, pravzaprav nikaj spametnoga i vrednoga ne delajo.

Dva plus dva

JoĹža i Ĺ tef

Pita u iteljica malog Mujicu: - Reci koliko je dva plus dva? - Pet. - Ma, dva viĹĄe dva? - Pet! U iteljica pokazuje prste i ponavlja: - Dva plus dva!!? kaĹže Mujica: - Pa pet, ĹĄto si gluha!!!

JoĹža i Ĺ tef, lije eni alkoholi ari, godinu dana nakon lije enja odlaze vlakom u posjet svom lije niku kako bi mu se zahvalili, a na poklon su mu ponijeli dvije litre vina. Me utim, Ĺ tefu se to u inilo previĹĄe, pa predloĹži JoĹži da jednu popiju sami. JoĹži to baĹĄ nije bilo pravo, pa predloĹži: - Daj, uzet u ja jednu laĹĄu iza le a, pa ti pogodi u kojoj je ruci drĹžim. ko pogodiĹĄ, ispit emo je. JoĹža uzme laĹĄu i sakrije je iza le a. Veli Ĺ tef: - Evo, ja mislim da ti je u lijevoj ruci. - Ĺ tef, daj se, molim te, malo skoncentriraj!

Adam i Eva Razgovaraju dam i Eva: - dame, voliĹĄ li me? - koga bih drugog?

Gatanje - Pedeset godina Ĺživjet ete vrlo siromaĹĄno i bijedno - veli baba gatara JoĹži. - poslije? - Poslije ete se priviknuti!

Lude krave Mujo, njegova Ĺžena i punica u restoranu, dolazi konobar i pita: - Ĺ to Ĺželite? Mujo odgovori: - Ja Ĺželim teletinu. - lude krave? - upita konobar. Mujo: - Pitaj njih.

Kod doktora Do e Mujo kod doktora i kaĹže: - Doktore, boli me cijelo tijelo. Kad dotaknem glavu - boli, kad dotaknem trbuh - boli, kad dotaknem noge - boli, kad dotaknem prsa - boli. Ĺ to dotaknem - boli, ĹĄto da radim? Doktor ga pregleda i kaĹže: - Tijelo vam je u redu - samo vam je slomljen prst.

Vampir Uleti vampir u zgradu i kuca na prva vrata. Pita ovjek otuda: - Tko je...? KaĹže vampir: - Vampir plavo oko!

ovjek odmah sko i kroz prozor. Kuca vampir na druga vrata. - Tko je...? - pita ovjek. - Vampir plavo oko!

ovjek si prereĹže vene. Kuca sad vampir na Mujina vrata. - Ko je? - pita Mujo. - Vampir plavo oko! Mujo e: - ko ti ja do em tamo, bit e ti i drugo plavo!

Studenti KaĹže student prijatelju, drugom studentu: - Jesi li primijetio kako sada i prezervativi pri dnu imaju serijski broj kao i cigarete? - Nemogu e, to joĹĄ nikad nisam vidio. - Jasno da nisi vidio, kad ga nikada nisi morao odmatati do kraja!

Novi du an Razgovaraju dvojica poznanika: - U onu novu radnju na uglu stigli su novi satovi i piĹĄtolji. Ne znam ĹĄto od tih dviju stvari da kupim? - Kupi piĹĄtolj... S njim u svako doba moĹžeĹĄ nabaviti i sat!

Igra ka KaĹže u iteljica vici: - Reci jednu re enicu gdje eĹĄ upotrijebiti rije igra ka! - Volim kad mi roditelji kupe kinder jaje. - gdje ti je tu igra ka? - Pa u kinder jajetu!

Dva plus dva U iteljica pita malog Mujicu: - Koliko je dva i dva? Mujica ko iz topa odgovara: - etiri! Na to e u iteljica: - Sjedni, pet. Mujica: - aaaaaa, da, da pet, pet!

Zec i klokan Sastali se medo i zec pa pri aju. Kad, dolazi klokan i stane malo dalje od njih. KaĹže medo zecu: - Hajde pitaj klokana gdje mu je kapa, ako je ne bude imao, dobro ga namlati. do e zeko do klokana i kaĹže: - ^ok, klokane, gdje ti je kapa? KaĹže ovaj: - Nemam. zeko ga namlati kao vola. Sutradan opet do e klokan. KaĹže medo zeki: - Hajde ga sad pitaj im li cigaretu. ko ne bude imao, opet ga namlati. Do e zeko do klokana i pita: - ^ok, kloki, imaĹĄ li cigaretu? - mam, koje ti trebaju? - maĹĄ Marlboro? - mam. - maĹĄ Ronhill? - mam. - maĹĄ Opatiju? - mam. - gdje ti je kapa...?

Samo prijatelji Razgovaraju dvije bliske prijateljice: - Reci mi Petra, da li ti se ikad dogodilo da te muĹž zatekne s nepoznatim muĹĄkarcem u krevetu? - , ne, uvijek su to bili njegovi prijatelji!

Mali Ivica Mali vica stoji ispred haustora, nailazi neki gospodin pa mu mali vica kaĹže: - ;ospodine, ja sam mali, ho ete mi molim Vas, pozvoniti? - Kako da ne, kaĹže gospodin i pozvoni. - sad bjeĹžimo obojica! - kaĹže vica.

Tvor Ĺ vercali Mujo i Fata tvora preko granice. Vidi Fata da carinici pregledavaju aute i sva u panici pita Muju: - jme Mujo, ĹĄto emo sa tvorom? Mujo: - ^rzo, stavi ga u ga ice. Fata: - li, Mujo, smrdi. Mujo: - Ma neka krepa!

M"Z IK

1. srpnja 2008.

Gužva na Muri

Zaštita od sunca murskom trstikom

Najstarija i najoriginalnija ladja, iz TZ-a Sveti Martin na Muri

ODRŽAN SPUST Murskih ladji

Murom plovilo 200 odvažnih svih dobnih skupina Na ciljnom mjestu kod Dekanovca u nedjelju poslijepodne završen je ovogodišnji Spust murskih ladji, me unarodna priredba koja šest godina za redom bilježi sve ve i broj sudionika, a u organizacijskom je dijelu postala besprijekorna. Od subotnjeg starta u Mureku u Austriji do nedjeljnog cilja kod Dekanovca u tradicionalnim murskim

ladjama te ponekom modernijem plovilu, na žalost, prljavom rijekom Murom plovilo je 200-tinjak odvažnih ljudi svih dobnih skupina. Branko Polanec, alfa i omega ove priredbe, kaže kako cijelim tokom Mure te u pristaništima nije bilo nikakvih problema i da su sudionici bili na razini kakva se o ekuje na ovakvoj priredbi. Doma ini u

svim naseljima uz Muru potrudili su se biti što bolji, a mnogi su to dobro iskoristili, posebice Žabnik i Dekanovec. Publike uz Muru i pristaništima bilo je kao nikada do sada, te se može re i kako je Spust murskim ladjama priredba koja mora i dalje postojati. (S. Mesari )

Austrijancima je hrvatska Mura velik izazov

VREMENSKA PROGNOZA

1. srpnja 2008.

PROGNOZA VREMENA za idu ih 7 dana

ME IMURSKA JELA u hrvatskoj kulinarskoj baĹĄtini

Vru e i obilje sunca

Od pretepene juhe do odreska s kalapajsanim krumpirom

VREMENSKA SLIKA: I ve i dio ovog tjedna nastavit e se vru e ljeto vrijeme, a samo povremeno bi do naĹĄih krajeva, uglavnom sjevernih, mogla do i manja koli ina vlaĹžnog zraka iz alpskog podru ja koja bi mogla uzrokovati nastanak lokalnih grmljavinskih pljuskova. VREMENSK A PROGNOZA: U utorak, nakon promjenjive no i, o ekujemo djelomi no sun ano vrijeme, povremeno s umjerenom naoblakom. Iako e postojati mala mogu nost za koju kap kiĹĄe ili kratkotrajan popodnevni pljusak ipak o ekujemo da e dan prote i uglavnom suho. Puhat e slab do umjeren sjeveroisto njak s kojim e dnevna temperatura zraka biti ugodnija nego proteklih dana â&#x20AC;&#x201C; oko 28 Celzijevaca. U srijedu e vrijeme biti sun ano i vru e. U ranim jutarnjim satima ponegdje je mogu a kratkotrajna magla, osobito uz Dubravsko jezero, a popodne mala naoblaka. Vjetar e biti ve inom slab. ajniĹža jutarnja temperatura zraka bit e izme u 15 i 17, a najviĹĄa dnevna oko 30 Celzijevih stupnjeva. I u etvrtak o ekujemo ve inom sun ano i vru e vrijeme. estabilan zrak nalazit e se sjevernije od

Hrvatske. Vjetar e biti slab, a temperatura zraka e nakon ugodne jutarnje svjeĹžine uz 17Â°C popodne biti iznadprosje nih 32, ponegdje i 33 Celzijeva stupnja. U petak e se dio tog vlaĹžnog zraka sa sjevera pribliĹžiti naĹĄim krajevima pa o ekujemo umjerenu naoblaku s kojom mjestimice moĹže biti kratkotrajnih grmljavinskih pljuskova, a ponegdje je mogu e i ja e nevrijeme. apuhat e slab do umjeren sjeverni vjetar s kojim e dnevna temperatura pasti za nekoliko stupnjeva u odnosu na etvrtak. ubota bi nam ponovno trebala donijeti stabilnije vrijeme. Prevladavat e sun ano i vrlo toplo, sredinom dana i popodne uz slab do umjeren razvoj dnevne naoblake, no mogu nost za kratkotrajan pljusak bit e gotovo zanemariva. Jutro e biti ugodno s temperaturom oko 16 ili 17, a najviĹĄa dnevna ponovno e se vratiti na vrijednosti oko 30Â°C. I nedjelja bi trebala biti sli na â&#x20AC;&#x201C; sun ana i vru a uz ve inom slab dnevni vjetar, a i temperatura zraka bit e sli na ili stupanj-dva viĹĄa nego u subotu. Prema meteoroloĹĄkim kartama po etak novog radnog tjedna

Ĺ˝IVJETI na ekstremno toplo

O ekuje li nas i ove godine toplinski udar? ProĹĄle godine toplinski udar trajao je od 19. do 22. srpnja, a 2007. godina bila je najtoplija u proteklih 146 godina, objavio je DH= , dok je srednja globalna temperatura porasla za 0,41 stupanj Celzijevih. Hrvatska se naĹĄla u klasi ÂŤekstremno toploÂť. Premda lani u Hrvatskoj nije dosegnuta dosadaĹĄnja apsolutna maksimalna temperatura od 42,8 stupnjeva Celzijevih, izmjerenih 1981. u Plo ama za ljetoĹĄnjega toplinskog udara od 19. do 22. srpnja, zabiljeĹženi su novi apsolutni rekordi najviĹĄe temperature: u Pazinu

(39 stupnjeva), ijeci (40), Daruvaru (39) i Bjelovaru (38,5), a u mnogim mjestima bile su blizu apsolutnih maksimuma. PovrĹĄina morskog leda na rktiku bila je rekordno malena, i prvi put je omogu ila prolaz kroz kanadski jeverozapadni tjesnac.

d po etka 20. st. srednja globalna prizemna temperatura porasla je za 0,74 stupnja Celzijevih, a linearni trend zagrijavanja u posljednjih 50 godina skoro je dva puta ve i od onog za posljednjih 100 godina. (J)

mogao bi nam donijeti destabilizaciju atmosfere uz mogu nost za grmljavinske pljuskove, osobito u popodnevnim i ve ernjim satima. njima bi se i temperatura zraka mogla malo sniziti. (prognoza izra ena 29.6. u 19h)

METEOROLOĹ KI KALENDAR 4.7.1989. god. u =ariji Bistrici palo 180 mm oborine 5.7.1950. god. dosad najtopliji srpanjski dan u Hrvatskoj, u agrebu temperatura 41Â°C

U Omanu indeks topline 71 Â°C Iako visoke temperature u ljetnim mjesecima na Bliskom istoku nisu iznena enje, proteklih dana na tom podru ju traju neuobi ajeno jake vru ine. U petak je u gradu =itribahu ( uvajt) drugi dan zaredom izmjerena temperatura od ak 50Â°C. U Bagdadu je izmjereno 47Â°C. ydah u audijskoj rabiji je dva dana zaredom mjerio 46Â°C, ĹĄto je 4 stupnja viĹĄe od prosje nih temperatura. U Dohi je temperatura u proteklih ĹĄest dana dosegnula 45Â°C, a prosje na maksimalna u ovo doba godine je 41Â°C. i no ne donosi bitnije osvjeĹženje.

=inimalna temperatura u Dohi je proteklih no i iznosila 34Â°C, ĹĄto je 6 stupnjeva viĹĄe od normalne minimalne temperature. eugodna toplina vlada i duĹž obala rapskog mora te u Perzijskom zaljevu. a ljude je me utim najopasnija kombinacija visokih temperatura i visoke vlaĹžnosti zraka. Tako je u petak u =uscatu ( man) kombinacija temperature od 47Â°C i to ke rosiĹĄta od 31Â°C rezultirala indeksom topline tj. osjetom topline od ak 71Â°C. Indeks topline koji je ve i od 54 Â°C ekstremno je opasan za ljudsko zdravlje.

OSNOVNA Ĺ KOLA Selnica

Petnaest godina male mature U enici snovne ĹĄkole elnica, generacija 92./93. god., koji su 8. razred zavrĹĄili prije 15 godina, minulog su vikenda ponovno za trenutak sjeli u ĹĄkolske klupe i tako se vratili u vrijeme kada su bili osnovnoĹĄkolci koji ekaju kraj ĹĄkolske godine i odlu uju kamo i kako dalje. akon ĹĄto su s razrednicima

Jadrankom =arkuĹĄ i =iloradom arapom razmijenili podatke, krenuli su u restoran ristal u akovcu, gdje su obnovili uspomene, razmijenili adrese i telefonske brojeve te se obvezali na ĹĄto skoriji susret. ko ne prije, onda za pet godina. =alo i puno. li vrijedi zbog prijatelja starih ekati i do i.

U VaraĹždinskim je toplicama odrĹžan drugi ongres hrvatskoga kuharskog saveza, na kojem je izme u ostalog predstavljena knjiga pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Hrvatska kulinarska baĹĄtinaâ&#x20AC;?, u kojoj se nalazi 50 tradicijskih i autohtonih jela (recepata) u odabiru i obradi Ĺžupanijskih udruga kuhara. =e u pravim biserima najboljih hrvatskih jela nalaze se i izvorna me imurska. Jela, odnosno recepte predstavlja Dalibor ova i (na slici), predsjednik uharskog saveza =e imurske Ĺžupanije i kuhar u restoranu â&#x20AC;&#x153; tridonâ&#x20AC;? u Ĺ trigovi. Priredba u VaraĹždinskim toplicama u orbitu je lansirala me imursku izvornu kuhinju, koja se odlikuje

po posebnostima koja se ne nalaze u jelima nekih drugih sredina. Pred najve im majstorima kulinarstva me imurska kuhinja bila je zastupljena s pretepenom juhom, me imurskim predjelom, me imurskim odreskom i me imurskom gibanicom. Daliborom ova i em u pripremi jela sudjelovao je Danijel =ar ec. vim povodom izdana je lijepa i zanimljiva knjiga pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Hrvatska kulinarska baĹĄtinaâ&#x20AC;? u kojoj se nalaze recepti me imurskih jela. aĹĄim itateljima predlaĹžemo me imurski odrezak s kalapajsanim krumpirom. Uz dobar tek i dobar vlastiti uradak po receptu me imurskih kuharskih zvijezda. ( tjepan =esari )

Me imurski odrezak

Kalapajsani krumpir

NAMIRNICE ZA 1 OSOBU -18 dag svinjskog buta - 0,2 dag braĹĄna - 0,2 l kiselog vrhnja - sol, papar, Vegeta, eĹĄnjak

NAMIRNICE ZA 1 OSOBU - 35 dag krumpira

PRIPREMA

d svinjskog mesa izreĹžemo odrezak, istu emo ga, za inimo i prĹžimo na masno i do rumene boje. alijemo temeljcom od svinjskih kosti. Pirjamo dok odrezak ne omekĹĄa. a kraju zgusnemo vrhnjem uz dodatak eĹĄnjaka. drezak naj eĹĄ e posluĹžujemo uz kalapajsani krumpir ili hajdinsku kaĹĄu.

- 0,2 dag luka - 0,2 dag crvene mljevene paprike - lovorov list, sol, papar, Vegeta

PRIPREMA rumpir ogulimo i nareĹžemo na ploĹĄke. tavimo ga na pirjani luk, podlijemo temeljcom od juhe. Dodamo crvenu papriku, lovorov list, za ine i pirjamo dok ne omekĹĄa.

DO[RO '$ #\ %

1. srpnja 2008.

S REGIONALNE SMOTRE U eni kih domova u Križevcima

U enici Graditeljske škole dominantni u umjetnosti U enici iz U eni kog doma Graditeljske škole akovec uspješno su se natjecali na nedavno održanoj regionalnoj Domijadi. To je nadmetanje u enika smještenih u sedam u eni kih domova u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u radno – tehni kom i

kulturno – umjetni kom stvaralaštvu te sportskim disciplinama. Doma in ovogodišnje regionalne Domijade je bio U eni ki dom Križevci. Program je bio podijeljen u dva dijela. U sportskom dijelu naši su se u enici natjecali u gotovo

Proljetne plitice u enice Tatjane Grivi

svim disciplinama. Nogometaši su tako bili etvrti, a stolnotenisa i i košarkaši tre i. Tomislav Halusek iz akove koga u eni koga doma proglašen je najboljim košarkašem cijelog turnira. Druga mjesta pripala su našim djevojkama u odbojci i perspektivnim šahistima. U drugom dijelu natjecanja, radno – tehni kom i kulturno – umjetni kom stvaralaštvu, koji se odvijao u križeva kom Hrvatskom domu, naši su u enici ostvarili dobar uspjeh u radno – tehni kim dostignu ima. U enica Tatjana Grivi bila je najbolja u keramici s Proljetnim pliticama (mentorica prof. Jelena Valkaj, a voditeljica prof. Spomen-

ka Gavranovi ), ime je za tri tjedna otputovala u Umag na državnu Domijadu. U kategoriji crteža najbolji su sa svojim Stilskim vježbama – vodi-

teljica doma kao kompozicijom od sedam crteža bili u enici Ana Benko, Gordan Bogdan, Josipa Ma ek, Tatjana Grivi , Ivica Lazar i Elvis Balog. Voditeljica im je bila prof.

Katarina Brekalo. Naši u enici još su se predstavili i u primijenjenoj umjetnosti, fotogra iji, slikarstvu, instalacijama te po prvi put u videozapisu. Zapaženi su i nastupi plesne skupine i recitatora koji su bili najbolji po u eni kom žiriju te domskog rock sastava i dramske družine … (Irena Sabolovi )

U enici iz U eni kog doma Graditeljske škole akovec bili su uspješni na Domijadi u Križevcima

ZAVRŠNE PRIPREME ME IMURSKOG OLIMPIJCA PRED ODLAZAK U PEKING

PROPALA POSLJEDNJA PRILIKA DA DOBIJEMO JOŠ JEDNOG OLIMPIJCA

Smolinski slavio pobjedu u finalu pred Pavlicom

Ude drugi na spravama na kojima e vježbati na OI

Krešimir Štrukelj i Nikola Kova nisu uspjeli u Boeu

www.mnovine.hr

U PRELOGU VOŽENA SPEEDWAY UTRKA “NAGRADA GRADA PRELOGA”

U DONJOJ DUBRAVI održana promocija CD-a Teta Liza i Lado

Na svijetu postoje samo dvije Lize – pariška Mona Lisa i dobravska Teta Liza U sportskoj dvorani u Donjoj Dubravi održana je promocija CDa Teta Liza i Lado. Mnogi zaljubljenici me imurske glazbe došli su se pokloniti dobravskoj umjetnici, uvarici i legendi me imurske popevke Elizabeti Toplek – Teti Lizi i ansamblu Lado koji uživa svjetsku slavu i pozornost. Promoviran je njihov zajedni ki glazbeni projekt koji se prvi put u me imurskoj povijesti okitio najve im glazbenim priznanjem u Hrvatskoj, nagradom Porin, i to u tri kategorije. Teta Liza i Lado zajedni kim su umije em i ljubavlju prema me imurskoj pjesmi

ostvarili uspjeh koji e zauvijek biti upisan velikim slovima u me imurskoj povijesti. Ovo je bio posebno emotivan trenutak za Tetu Lizu jer je promocija održana u njezinoj Donjoj Dubravi, a u programu su sudjelovali njezini prijatelji. Suradnja s folklornim ansamblom Lado, o kojoj su progovorili Ivan Ivan an, umjetni ki voditelj Lada i Branko Meglajec, urednik i jedan od elnih ljudi na Hrvatskom radiju za narodnu glazbu, posebna je pri a o prijateljstvu i druženju s pjesmom koja u svakom srcu ostavlja trag. Teta Liza pak kaže da se osje a me u lanovi-

ma Lada kao da je došla doma. Ona uvijek pjeva o Me imurju, veli a me imursku rije i ambasadorica je me imurske pjesme i kulture, za što je primila brojna priznanja i nagrade. Umjetni ku konferansu promocije osmislila je Zinka ituš

ižmešija koja u svojoj pjesmi, izme u ostalog, o Teti Lizi piše: - Me imurje je smeh i soza, moje srce zbliza, Me imurje je me imurska pesma i dobravska Teta Liza. Da su Dobrav ani ponosni na svoj me imurski biser, rekao je op inski na elnik Marijan Varga, uru ivši Teti Lizi poklon.

Ivan Ivan an mla i: - lanovi Lada u ili su od Tete Lize kako se pjeva me imurska popevka

Ova ve er mnogima e ostati u trajnom sje anju a, prema rije ima poznatoga me imurskog fotografa Zlatka Vrzana, na svijetu postoje samo dvije Lize, ona pariška Mona Lisa i naša dobravska Teta Liza.

Primem pero svojo ruko desno, Dok ja dojdem v Me imurje, Po elo se protuletje tpirati, Nega sonca nit meseca, Dok sam sno ka išla dimo, Dober ve er z mega srca ružica, Pro-

tuletje se otpira, Vuprem jo i vu to nebo visoko, Vu Dubravi ima jedna vulica, Sedi si kraj mene, dragi moj pajdaš, Do kirija vuska steza, širok pot, Julijuša deneka dvanajstoga i Ribica mi plava. (A.Fuš)

Na albumu šesnaest pjesama

Oduševljenje na licima mještana Donje Dubrave sve govori

Cvije e i mornarske pruge omiljeni ljetni motivi Vje iti ljetni motivi koji nikada ne e iza i iz mode jesu cvjetni motivi i mornarske pruge. Ponekih sezona malo se povuku, da bi se u punoj slavi vratili idu e sezone. Mijenjaju se krojevi, materijali, uzorci, ali tema je vje na. Mornarske pruge asociraju na svježinu i ugodu ljetnog kupanja u moru plavog beskraja. A cvije e na mirisne ljetne livade, na romantiku ljetnog dana, na ugodne mirise, na vedrinu ljetnog dana u prirodi. Na najljepše uspomene. I zašto onda

tu pozitivu ne preseliti u odje u da nas sve to drži i veseli tijekom ljetnih dana, kad nas ni najve e sparine ne mogu oneraspoložiti. Potrebno je samo biti ugodno obu en, pravodobno se rashla ivati i tražiti hlad kad postane prevru e. Ovi zaljubljeni zaru nici s terase za kratkotrajnog zahla enja odstupaju od ovotjedne teme cvjetnih i mornarskih motiva, ali toliko su uskla eno obu eni da i njihova odje a govori o skladu osje aja koji ih spaja. (BMO)

Pjesme koje je Teta Liza na albumu otpjevala vuku na one pjesme koje su nastale baš u Donjoj Dubravi. Neke su sa uvane usmenom predajom, a neke su zapisane. Na CD-u se nalazi šesnaest pjesama: Da nam pak dojde to vreme, Deca, moja deca, Me imurje, kak si lepo zeleno,

Teta Liza i bandisti