Međimurske novine 721

HOĆE LI HRVATSKE VODE konačno ispuniti obećanje?

Gordana Barila: Dva puta pjevali bit će krvi str. 7 klat ćemo Hrvate

Jedino nasip može zaštititi Malu Kanjižu i Lončarevo www.mnovine.hr

str. 7

PRIJETNJE romskih nasilnika u Pribislavcu

Godina XIV. Broj 721.

^akovec, UTORAK, 30. lipnja 2009.

Cijena 7 kuna

U MEĐIMURJU napad na novinarsku struku i slobodu medija

str. 2

Pretučen naš novinar Stjepan Mesarić Počinitelj alkoholizirani poduzetnikov sin (24) iz Murskog Središća nezadovoljan objavljenim tekstom

str. 56 MEDIA str. 5

Fanovska histerija za Bojanom Jambrošićem

UDAR GROMA u vratišinečku crkvu

str. 6

Snalažljivi župnik i susjed Šafarić spriječili veću katastrofu

NOVO GRAĐEVINSKO spajanje u Međimurju

str. 3

MEĐIMURSKO DEČKO koji obećava

Za spas u zadnji čas M-Inženjeringa Ivica Zanjko, direktor Međimurje Inženjeringa

Stiže najjača konzultantska-projektantska kuća u srednjoj i jugoistočnoj Europi Komunikacija bez granice

PRELOG

vrata prozori keramika

bijela tehnika

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 55

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

I U ME IMURJU NAPAD na novinarsku struku i slobodu medija

IZ TJEDNA u tjedan

Alkoholizirani poduzetnikov sin pretukao našeg novinara

Vrijeme izazova, ali i odgovornosti !

Htio sam zapo eti s ovim: Jeste li možda uli ili pro itali govor mog kolege Hrvoja Appelta, nažalost bivšeg zaposlenika medijske ku e EPH – ponajboljeg hrvatskog novinara kad je u pitanju istraživa ko novinarstvo pred Nacionalnim odborom za pra enje i provedbu Strategije suzbijanja korupcije? Dobio je pljesak na kraju, ali..

Me utim, u etvrtak se dogodio još drasti niji slu aj, jer je fizi ki napadnut i prebijen naš novinar “Me imurskih novina” Stjepan Mesari zbog napisanog kriti kog teksta na zahtjev itatelja.

Morali bi se svi skupa dobro zamisliti, što se to zapravo doga a u našem društvu.

Ne samo zbog toga što su oni napisali, ve zbog situacije u kojoj su otkazi i fizi ki napadi na novinare, pa ak i u našem kao mirnom kraju postali naša stvarnost.

Tako er je strašna injenica što govor Appelta u kojem ne govori samo o korupciji, ve i o tome što se doga a unutar njegove bivše tvrkte, gotovo nigdje u Hrvatskoj - niste mogli vidjeti ili pro itati. Niti u jednom tiskanom i elektronskom mediju, pa niti u konkurentskom. Oni koji su ga i objavili brže-bolje su ga maknuli. Sre om, postoji You Tube. Pitam se u kakvoj mi to zemlji zapravo živimo ?

ODGOVORNOST Stoga, prihva anje mjesta glavnog urednika u nekom mediju u ovoj situaciji, kada su svima usta puna temeljnog na ela u našem radu koje glasi „kako su novinari u svojem radu dužni branit ljudska prava, dostojanstvo i slobodu, uvažavati pluralizam ideja i nazora, pridonositi ja anju pravne države i kao demokratski dio javnosti sudjelovati u kontroli nad djelovanjem vlasti i politike“, a isto posebice veliki nakladnici sve manje poštuju ili pak potpuno ignoriraju - nije nimalo jednostavna odluka.

Bez obzira što je za svakog novinara posebice nakon više od 15 godina karijere poput moje, to zasigurno novi izazov i zasigurno korak naprijed. Me utim, taj korak zna i i veliku odgovornost. Odgovornost je zapravo klju na rije zašto sam prihvatio mjesto gl. i odg. urednika „Me imurskih novina“.

Odgovornost se ina e na uredni koj poziciji barem kako osobno razmišljam sama po sebi podrazumijeva. Kako „unutarnja“ u sklopu redakcije i pro esije, tako i „vanjska“ koja je danas upravo zbog uvodno navedenog, pod dodatnim „pove alom“, ak više nego u godinama koje su iza nas. Prvenstveno zbog na ina na koji i najja i mediji nažalost unkcioniraju, te kreiraju ili pak utje u na javno mijenje.

BRAND „Me imurske novine“ nakon „poro ajnih muka“ u svezi identiteta koji nam je uglavnom zbog nametnute „hdzovske stigme“ bio posebice u po etku „rak rana“, ve desetak godina unatrag, a posebice pod vodstvom ex-urednika Tomislava Novaka novinarski posao rade vrlo pro esionalno. Prepoznala je to i javnost, slobodno mogu re i postali smo brand.

Postigli smo to prvenstveno zahvaljuju i tome što smo promovirali aktualne trendove u svakom pogledu kad je u pitanju izgled i ure ivanje novina, istovremeno pokušavaju i slijediti temeljni postulat struke da nam je vijest - novinarska „majka i dadilja“, a zauzeti stav u tekstovima prepoznatljiv u društvenoj zajednici.

Naša „misija“ nastavlja se i dalje bez dosadašnjeg urednika koji je prihvatio novi osobni izazov. Ona ak dobiva dimenziju više, u vremenu kad su mediji ušli u duboku višeslojnu krizu. Posebice kad su u pitanju nacionalni dnevnici koji do sad nisu bili tabloidi, ali ih cjelokupna nezdrava situacija u koju su se velikom mjerom i sami doveli „tjera“ da to zaista postanu.

Za nas na lokalnom nivou u ovom trenutku to je zapravo prednost koja otvara prostor za daljnji razvoj novina koje e promovirati što iskreniji odnos kako prema itateljima, tako i cjelokupnoj zajednici iji smo sastavni dio. Tu je i širenje „vidika“ kroz razvoj drugih medija kao što je naš portal: www.mnovine.hr koji je postao prepoznatljiva „produžena

Piše: Dejan Zrna

ruka“ „Me imurskih novina“. Dolazak Interneta i op a globalizacija nosi žestoku konkurenciju na medijskom tržištu. Ali, kombiniraju i dva medija: novine i portal uspjeli smo na vrijeme spojiti korak s vremenom i trendovima, u stilu dobro poznate sintagme: „razmišljaj globalno, djeluj lokalno“.

ITATELJ Nema ve eg zadovoljstva kad nam itatelji „tepaju“ da smo izgradili prepoznatljiv stil novina na gotovo svim podru jima koja pokrivamo od politike, gospodarstva, poljoprivrede i turizma, religije, kulture, showbusinesa, zabave i sporta prvenstveno jer smo godinama unatrag aktualniji, brži, inovativniji, kvalitetniji, to niji i zanimljiviji od konkurencije. I ne samo to, itatelju i javnosti, svaki naš novinar iznosi samostalni i kriti ki stav u traganju za istinom, ali drže i se novinarskih eti kih kodeksa. Stoga nam je još bolji kontakt upravo s našim itateljima u danima, tjednima i mjesecima koji su pred nama jedan od prioriteta.

Posebice nam je drago da smo to ve uvelike postigli na portalu, jer nema ve eg zadovoljstva kad nam se javljaju Me imurci koji su razasuti diljem svijeta od Rusije, Izraela, Kine do Australije, Argentine do SAD-a, te naravno Europe, Hrvatske, Me imurja. Oni mogu iz sata u sat pro itati naj riškije vijesti na našem portalu i ne mora više ekati tjedne da saznaju što se doga a u njihovom zavi aju koji su napustili tragaju i za boljom vlastitom egzistencijom. I ne samo oni, ve i svi iz našeg bližeg i daljnjeg okruženja koji žele biti in ormirani brzo i to no. A njih nije mali broj. Gotovo 200.000 ljudi mjese no posjeti naš portal, odnosno web stranicu što je zasigurno respektabilna brojka. Brojka koja raste iz dana u dan.

Pred nama i dalje stoji nimalo jednostavan zadatak u ovim turbulentnim financijskim vremenima koja za nas nisu novost. Me utim, zahvaljuju i zalaganju svih u tvrtki i dalje „plivamo“, ne „tonemo“ poput nekih drugih. Nije problem samo recesija koja je udno, ali istinito najviše pogodila najsnažnije, jer oni uvijek i najviše o ekuju, ali i najviše pružaju svojim zaposlenicima. Još ve i problem kod velikih medijskih ku a zasigurno je i u krizi identiteta, te vjerodostojnosti.

IZAZOV Ve ina njih kriti ko i analiti ko novinarstvo kako bi opstali na tržištu pokušavaju zamijeniti tabloizacijom ili „robovlasni kim odnosom“. Pristup kojim se sigurno ne emo povoditi.

Naime, kad su naše novine u pitanju uvijek smo pokušavali biti što iskreniji kako prema sebi i našoj pro esiji, tako i prema itateljima, javnosti i oglašiva ima. Vjerojatno je to i jedan od najvažnijih razloga našeg opstanka na ina e tradicionalnom tržištu na kojem ipak sve više dobivamo „satis akciju“.

Ipak, i ju er i danas i sutra name u se dva pitanja koja u lokalnim medijima bez obzira tko sjedio u uredni koj otelji ukoliko želi odgovorno raditi ovaj posao – traže kvalitetan odgovor.

Prvo, možemo li zadržati ulogu koju su oni ak i puno mo niji, te utjecajniji od nas svojevoljno izgubili ? I drugo, možemo li zadržati „prihvatljiv“ balans izme u kriti kog i analiti kog pisanja, tj. neovisnosti i „druge strane“ ? Kriza, recesija kažu analiti ari ne donosi samo nevolje, nego itekako može raš istiti situaciju. Stoga je aktualna situacija možda i prava prilika za pravi odgovor ovom izazovu.

30. lipnja 2009.

Novinara “Me imurskih novina” Stjepana Mesari a u etvrtak nave er u znatno alkoholiziranom stanju pretukao je Josip Žganec (24) sin gra evinskog poduzetnika Branka Žganca iz Murskog Središ a zbog teksta koji je objavljen o loše obavljenim radovima tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja” u tom me imurskom gradu. Žganec mla i zadao mu je etiri žestoka udarca šakom o glavu. Tom prilikom nanio mu je ozljede ušne šupljine i lica zbog ega je zatražio pomo na Hitnoj u Županijskoj bolnici u akovcu.

Ozljede su za sad okvalificirane kao “lake”, jer tada mu se “samo” klimao zub, uz brojna natu enja po licu zbog ega je završio na prisilnom bolovanju…

Stigao sam kasno nave er s puta i odmah se uputio na rijeku Muru da vidim kakva je situacija oko nabujale rijeke. Tada mi je prišao meni nepoznati muškarac koji me je verbalno napao rekavši ho u li i o njemu pisati kao i njegovom “japi”. Rekao sam mu da se najprije predstavi, a nakon što je rekao tko je, da o njemu ne u pisati, jer nema razloga. Nakon toga povišenim tonom i dalje je inzistirao na razgovoru, da bi mi nakon toga rastrgao košulju i potom zadao etiri žestoka udarca u glavu, rekao nam je naš novinar koji je završio na Hitnoj pomo i.

Tamo su mu ozljede okvalificirane kao “lake”, iako mu je prakti ki izbijen zub. Cijeli slu aj Mesari je odmah prijavio i policiji.

t

Policija je reagirala pro esionalno i odmah obradila slu aj ovog brutalnog napada i za sad prekršajno procesuirila nasilnika, iako se naš novinar žali da su ozljede teže od kvalificiranih, jer je prakti ki ostao bez zuba, da ne govorimo o pretrpljenom strahu.

- Mislio sam da je nakon što je izašla njegova strana pri e u našim novinama sve završeno, no 1. svibnja, kad sam Žganeca htio pozdraviti i rukovati se s njim, zavrnuo mi je ruku. - Prijavio sam policiji, ali nisam ga htio tužiti, jer mislim da svoj novinarski posao više od 20 godina pošteno obavljam i da nisam prešao granicu pro esionalnosti - isti e Mesari .

Redakcija “Me imurskih novina” u ovom teškom trenutku izražava duboku solidarnost sa svojim kolegom, te je u petak pozvala sve hrvatske redakcije da u ine isto, te žestoko osude još jedan napad na slobodu medija.

Me utim, ve sad možemo re i da nas taj napad sigurno

ne e zastrašiti i sprije iti u obavljanju novinarskih zada a, ve dapa e, bit emo još analiti niji i kriti niji posebice kad su u pitanju konkretni problemi koji mu e gra ane. (Dejan Zrna)

Za sad (samo) prekršajna prijava !?

Policijska uprava Me imurska u svojem priop enju o napadu na našeg novinara kaže da je Josip Žganec, iz Murskog Središ a ro en 1985. godine u 23,40 h pod znatnim utjecajem alkohola 1.34 g/kg bez ikakvog razloga prišao našem novinaru Stjepanu Mesari u i bez razloga ga nogom udario po potkoljenici. Potom ga je više puta stisnutom šakom u predjelu lica, nakon ega ga još bacio na tlo, te mu pritom prilikom potrgao košulju. Na HMP u akovcu

ustanovljeno je da su u pitanju lakše tjelesne ozljede (natu enje desne strane lica, ogrebotina lijevog koljena i uganu e ru nog zgloba), me utim, savjetuje se odlazak zubaru jer su znatno rasklimana dva zuba. Policija je podnijela optužni prijedlog protiv Josipa Žganca koja je za sad samo prekršajne naravi.

“Me imurske novine” zatražile su od PU me imurske da prati navedeni slu aj i poduzme dodatne mjere ukoliko iste budu potrebne. (dz)

Gra ani se žalili zbog loše obavljenih radova Mesari je ina e pred otprilike tri mjeseca pisao o loše obavljenim radovima tvrtke “Autoprijevoz niskogradnja” u vlasništvu Branka Žganca na koje su se “Me imurskim novinama” žalili stanari Frankopanske ulice u Murskom Središ u. Tvrtka je u toj ulici izvodila radove na izgradnji pješa ko biciklisti ke staze. Gra ani su tom prilikom rekli da su oštetili svoja vozila na previsoko podignutim rubnicima, iskopanim jamama i ostavljenim gra evinskim materijalom. Upozoravali su na nestru no obavljene radove, te izrekli niz drugih optužbi i zamjerki na ra un izvo a a radova.

Nakon što se Branko Žganec našoj redakciji požalio da su navodi iz teksta neto ni obavljen je razgovor naše novinarke s njim, te objavljena njegova strana pri a.

Ono što je najstrašnije u ovom cijelom nemilom doga aju zasigurno je injenica što smo pisali o problemu koji je mu io gra ane, a ne o nekakvoj “krupnoj” a eri, pa su se prozvani ipak odlu ili da se “fizi ki obra unaju s novinarima”. Tako er je prema pravilima struke i Zakona o medijima druga strana tako er dobila mogu nost da kaže svoju stranu pri e.

Me utim, to o ito nije bilo dovoljno. Isto najbolje govori o svijesti, ali i “bolesti” koja je zahvatila naše društvo u kojem se kritika doživljava kao neprijateljski in, što je u potpunosti neprihvatljivo ponašanje posebice kad je u pitanju sloboda medija. (dz)

Tko e propitkivati o problemima budu li novinari napadani? ma na novinare koji su slobodno izvještavali i izražavali svoje mišljenje takvo što, iskreno re eno, u Me imurju ili ako želite u redakciji Me imurskih novina zapravo i nismo doživjeli. Sve do prošlotjednog fizi kog napada na Anketa “Pod vurom” kolegu koji je premla en jer je svoIako smo godinama jedobno izvijestio o nezadovoljslušali o pritiscima, šikani- stvu gra ana Murskog Središ a ranjima i fizi kim napadi- izvo enjem radova na izgradnji Mladen Trbuhovi , Lopa nec – Mislim da je opasno i strašno to što si neki dopuštaju napada novinare.

Meni je takvo što nepojmljivo, ma grozno. To je napad na slobodu govora i izvještavanja. Napad na novinara nije samo napad na odre enu osobu, ve na is nu, na sve koji pišu.

Ja mislim da novinari u Me imurju, osobito u vašem listu, objektivno izvješ uju i pišu.

Snježana Mar etko, Kotoriba – Ništa dobro ne vidim u tome kada ujem da je napadnut neki novinar. Novinari samo obavljaju svoj posao i mislim da to uglavnom ine u skladu s normama profesije. Nije u njima problem, ve u onima o kojima se piše i koji imaju odre enog putra na glavi. Osu ujem napad na novinare jer to je napad na slobodu govora i na sve nas. Takvim se doga ajima želi zastraši novinare i sprije i ih da ukazuju na probleme.

pješa ko-biciklisti ke staze. Taj doga aj ponukao nas je da vas u ovotjednoj anketi “Pod vurom” pitamo što mislite o napadima na novinare koji i nisu tako rijetka pojava u Hrvatskoj. Anketirani, ali i oni ije izjave ne donosimo, a s kojima smo razgovarali redom se zgražaju nad doga ajem osu uju i pritom napad i isti u i kako svatko ima pravo slobodno Marija Marciuš, Brezje – Država nam je takva kakva je. Nitko ni za što ne odgovara i zato nam se to doga a. Danas je problem govori is nu ili eprka traže i je. Tako je lako sta ljudima na žulj i bi zbog toga kažnjen. esto stradavaju ni krivi ni dužni samo zato jer govore u ime javnos . Nemam komentara. Napada novinare je gnjusno. Mislim da se novinari trude najviše što mogu kako bismo mi pro itali izme u redova ono što mo nici ne žele da do e do javnos .

izražavati svoje mišljenje, osobito oni koji govore u ime javnosti.

Sloboda govora trebala bi biti jedan od stupova demokratskog društva, a ukoliko se nekome ne svi a što drugi misle protiv toga bi se trebali boriti argumentima, a ne šakama, zaklju uju i pitaju se tko e u ime javnosti propitkivati o problemima budu li novinari napadani.

(D.Mihoci)

Zvijezdana Hali , Orehovica – Pa to je strašno, nikako nije u redu. Osu ujem svaki napad na novinare jer mislim da je sloboda govora nešto sveto. Javnost ima pravo znati što se doga a, a ovinari bi trebali imati pristup informacijama i o svakoj temi slobodno pisa . Dakako argumen rano, ali slobodno. Ti napadi su usmjereni na sve nas itatelje, to govori o slobodi medija. Tko e u ime nas pitati o problemima budu li novinari napadani? Tko e otvara bolne teme?

30. lipnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

MO NI gra evinski institut uskoro postaje strateški partner MI-inženjeringa

Spas u zadnji as pod sigurni kišobran Radi eve IGH grupe Uskoro najverojatnije ve u srpnju IGH iz Zagreba postat e strateški partner Me imurje inženjeringa. IGH e dokapitalizirati Me imurje inženjering, o emu e ugovor biti potpisan ve u srpnju ove godine i službeno nam je potvrdio Ivica Zanjko, direktor Me imurje inženjeringa.

- Kad se udružite s nekim koji je sigurno u struci lider, i izvan hrvatskih okvira, biti dio te grupe velika je stvar, kazao je Zanjko. Ulazak Me imurje inženjeringa u grupu IGH zna i dobivanje ve e nancijske i pravne stabilnosti što u ovim recesijskim vremenima izuzetno bitno, ne samo radi preživljavanja ve i daljnjeg razvoja kako Me imurje inženjeringa, tako i za itav niz izvo a a radova - kooperanata kojima je Me imurje inženjering bio nositelj posla na projektima u i izvan Me imurja. -Financijski gledano bolje biti s manjim u eš em u velikom sustavu, nego s velikim u eš em u malom sustavu pa preživljavati, kazao je Ivica Zanjko.

Tako da mislim da dobivamo mi, ali posredno i cijelo Me imurje.

S druge strane IGH je jako dobro svjestan što dobiva s nama, kazao je Ivica Zanjko. Me imurje inženjering raspolaže s 30-tak inženjera projektanata svih pro la, ali i iskustvom na izvo enju radova u visokogradnji na brojnim projektima na kojima je oko sebe okupljao manje kooperantske rme.

IGH je rma koja je sa svojim komitentima specijalizirana za niskogradnju, ceste, mostove, a mi bi u partnerstvu s njim prakti ki pokrivali visokogradnju. Ve dvije godine smo u odre enoj poslovnoj suradnji s IGH-om, kazao je Ivica Zanjko te dodao da je i osobno jako dobar s gospodinom Jurom Radi em, direktorom IGH. Tako je i ova suradnja koja e prerasti u dokapitalizaciju intenzivirana na njegovu inicijativu, jer je IGH preslabo zastupljen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Potrebna im je jaka rma na ovom podru ju. Bilo bi šteta da su tu konkuriramo, pa je pao prijed-

Najja a konzultantskoprojektantska ku a u srednjoj i jugoisto noj Europi IGH je tijekom šest desetlje a postojanja izrastao u najve u konzultantsko-projektantsku ku u u Srednjoj i Jugoisto noj Europi. Direktor tog mo nog instituta je Jure Radi . S devetsto zaposlenih inženjera i arhitekata, a više od tre ine njih ugledni su lanovi Hrvatske komore arhitekata i inženjera u gra evinarstvu, te s licencom za projektiranje i nadzor, sedmerostruko su ve i od prve sljede e tvrtke u Hrvatskoj. U IGH-a su 1024 zaposlena u Institutu IGH d.d., a 1350 u IGH Grupi, od toga je dvije tre ine visokoobrazovanih, 82 s titulom magistra, a 30 s titulom doktora znanosti. IGH je u protekle tri godine godine zapošljavao prosje no stotinu mladih inženjera godišnje, a to namjerava i dalje. Gotovo da nema niti jednog objekta, ceste, tunela ili mosta u Hrvatskoj za koji upravo IGH nije radio pro-

Jure Radi jektiranje ili nadzor, kontrolirao kvalitetu gradnje, izra ivao studije ili davao stru na mišljenja i vješta enja. Osim sudjelovanja u ve ini graditeljskih poslova u Zagrebu i Hrvatskoj, IGH je snažno iskora io i prema zemljama našega okružja (BiH, Srbija, Kosovo, Albanija i Bugarska), ali i šire, sve do Kazahstana. Ciljano se šire na podru ja gra evinski najpropulzivnijih regija Isto ne Europe, Rusije, Sjeverne A rike, Bliskog istoka. (BMO)

log da na emo zajedni ki interes, pojasnio je Zanjko. Tako smo došli do toga da to bude dokapitalizacija Me imurje inženjeringa.

Ne radi se on nikakvom preuzimanju, nego dokapitalizaciji. Ne radi se o tome da se netko obogati na dionicama, nego o ulasku svježeg kapital i da se unutar toga mi možemo sanirati stare dugove i godinu dvije pri ekati i normalno funkcionirati.

Tvornica rakije i MTC ubrzali dokapitalizaciju Proces oko dokapitalizacije ubrzali su i neki poslovni doga aji koji su završili nepovoljno za Me imurje inženjering. Jedan je vezan uz neslavnu izgradnju tvornice rakije u Štrigovi, gdje je upravo okon an sudski spor.

Mi smo sada taj spor pavomo no dobili, ali je dug je na našu žalost jako velik, 4 milijuna kuna, kazao je Zanjko. Me utim mi od te firme ne možemo ništa naplatiti, osim da postanemo vlasnici objekta i da ga prodamo. Razgovaramo o tome sa Vindijom i Agrokorom i pokušamo to plasirati na tržište, ak i s tim talijanskim partnerima koji su se tu pojavljivali. Me utim, oprezni smo zbog toga što su bili u kombinaciji s ovim investitorom, pa ih sada nakon svega moramo i na njih gledamo s rezervom. No da bi to mogli prodavati, trebali bi riješiti problem sa zemljištem koje nije bilo preneseno na firmu, nego na osobu, gospodina Anton i a, navodno pokojnog i tiho pokopanog u Nedeliš u.

A to je drugi sudski spor, u kojem op ina mora vratiti zemljište koje mu je poklonila i prodati ga nama. No, nužno je da do emo u posjed zemljišta na kojem se nalazi zapo eta investicija kako bismo sve to skupa prodali i umanjili štetu.

Drugi takav slu aj gdje trpimo financijsku štetu je MTC, za koji smo ak dobili i projektantske nagrade i bili nositelj izvo enja radova po kvalitetnim, originalnim metodama po kojima nas sad zovu i u druge centre. Ali tamna strana tog projekta je tako er je višemilijunski nenapla eni dug. Vlasnik je u blokadi , imamo nekakvo hipotekarno pokri e, ali smo u drugom

Vlasnik MTC u blokadi, a Me imurje inženjeringu višemilijunski nepla eni dugovi

Ivica Zanjko, direktor Me imurje inženjeringa: Ulazak Me imurje inženjeringa u grupu IGH zna i dobivanje ve e financijske i pravne stabilnosti u ovim recesijskim vremenima naplatnom redu iza banke, tako da se. nadamo se sporazumu izme u vlasnika i banke. Ukoliko se sporazum ne postigne, prijeti ste aj MTC-a, a onda emo se mi teško naplatiti, jer banka ima pravo prvenstva, kazao je Zanjko. Zbog ta dva predmeta, nesu ene tvornice rakije u Štrigovi i MTC-a ošte eni smo za deset milijuna kuna.

Ni predsjednik države, ni direktor banke nisu više garancija To je za nas velik novac i zbog toga imamo odre ene poteško e. No s druge strane izvodimo velike turisti ke projekte koji nisu tipi ni za ovo vrijeme krize, ali ne možemo tim projektima pla ati stare grijehe. Neki nam predbacuju da nismo bili dovoljno oprezni. Ali da se vratim na tvornicu rakije kad vam do e i predsjednik države i kad imate garancije o strane direktora banke da kredit samo što nije riješen, pa da su ak i pla anja u po etku kvalitetna, onda se jednostavno i me u poduzetnicima ra una ne neko povjerenje na investiciji.

Me utim kad do e do problema, svi govore niste se dovoljno osigurali bili ste neoprezni, pojašnjava Zanjko. Upravo sa strateškim partnerom kakav je IGH, Me imurje inženjering bi trebao do i po kišobran ve e financijske i pravne sigurnosti.

Me imurje inženjering izrastao je kao Projektni biro unutar nekadašnjeg GK Me imurje. Raspadom sustava samo od projektiranja teško bi se živjelo tako su kroz, djelatnost inženjeringa izvodili poslove s kooperanitima. Iz nekadašnjeg sustava GK nastalo je 50-tak novih rmi, koje su im bile kooperanti i od kojih mnoge ne bi bile sposobne raditi izvan Me imurja, a mi smo s njima zajedno uspjeli odraditi dosta velikih poslova na hrvatskom podru ju i na taj na in i njih smo

ju ti poslovi. U recesiji nije lako do i do posla pa je to jako dobro. S druge strane IGH je jako dobro svjestan da na ovom podru ju imamo jako dobre operativce. Imamo mi dvadesetak zna ajnih rmi koje zapošljavaju 50-tak ljudi, koje su interesantne i s kojima bi mi pokrivali zagreba ko podru je. IGH je firma koja je sa svojim komitentima specijalizirana za niskogradnju, ceste, mostove, a mi bi u partnerstvu s njim prakti ki pokrivali visokogradnju.

U tom smislu mi emo se morati još malo pove ati, da bi od projektiranja koje na ovom tržištu pokrivamo, pokrivali poslove koji e nam se u okviru sustava ponuditi da odradimo. Ne treba smetnuti s uma da se ugovara cestogradnja od Crne Gore i ruskog podru ja, a uz auto ceste ide puno prate ih objekata, hotela i motela. U okviru sustava imat emo prioritet to projektirati, ali i da objedinimo me imursko graditeljstvo i da se ozbiljnije ponudimo na tržištu. Zaposleni se ne moraju bojati za svoj posao, a sigurno je da emo Me imurje inženjering morati i kadrovski poja ati, jer nas o ekuje i kadrovsko pomla ivanje, kazao je Ivica Zanjko.

Božena Malekoci -Oleti

plasirali na širem podru ju, kazao je Zanjko.

Ambicija ovog spajanja, odnosno dokapitalizacije s Institutom gra evinarstva Hrvatske je u tome da mi prije svega unutar sustava IGH za ove velike poslove koji se rade u inozemstvu za veliko rusko tržište gdje smo mi bili prije i koje jako dobro poznajemo projektantski da se unutar sustava dijele i odra u-

Neslavna izgradnja tvornice rakije u Štrigovi, završila je upravo pravomo no okon anim sudskim presudom u korist Me imurje inženjeringa, ali i dugom od 4 milijuna kuna

Kišobran sigurnosti Kad do e do problema, s naplatom izvedenih radova svi govore niste se dovoljno osigurali bili ste neoprezni, rekao je Zanjko. Me utim treba znati da gra evinari stalno žive s tim rizikom. U poslovima u kojim jedna mjese na situacija iznosi etiri, pet milijuna kuna, ako vas samo jedan mjesec prevare, to vas može uvu i u dubioze, a danas se ništa se ne pla a unaprijed.

Nekad su bili na snazi zakoni o osiguranim sredstvima koji su štitili od takvih situacija, a danas toga nema. Pa i kod

državnih investicija postoje rizici. Gra evinar mjesec dana radi, mjesec dana se kontroliraju ra uni i do e se do šezdeset dana, zna i 120 dana trebaš raditi da dobiješ prve novce, a banke su gra evinarima okrenule le a. Njima su gra evinari rizi na skupina.

A kad etiri mjeseca ekaš novce, firma s više od 30 ljudi bez banke ne može. Upravo sa strateškim partenerom kakav je IGH, Me imurje inženjering bi trebao do i po kišobran ve e financijske i pravne sigurnosti. (BMO)

4

Gospodarstvo

ME IMURSKE PLA E

U prosjeku tisu u kuna manje nego u ostatku Hrvatske Prosje na neto pla a u Me imurju za tisu u kuna je manja od državnog prosjeka.

Tu neslavnu statistiku pokazala je i publikacija Me imurje u brojkama 2008. Uspore uju i situaciju u etiri godine unazad, pla e u Me imurju rastu, ali ni u ostatku Hrvatske ne stoje u mjestu, pa Me imurje ne uspijeva uhvatiti korak s ostatkom Hrvatske.

Prosje na pla a u Me imurju je u roku od etiri godine, u razdoblju koje prati publikacija od 2003. do kraja 2007. godine pove ana je za

700 kuna, na državnoj razini zabilježen je nešto ve i rast u tom razdoblju, za 900 kuna.

Prosje na pla a u državi iznosila je 3949 kuna. a u Me imurju 3221 kunu. etiri godine kasnije, prosje na pla a na razini države iznosila je 4817 kuna. a u Me imurju 3807 kuna. Publikacija zbog službenih izvora kojima se služi ne može dati trenuta ne podatke, ali usporedbom podatka ukazuje na odre ene tendencije.

Ni unutar Me imurja zaposleni u razli itim djelatnostima nisu u jednakoj poziciji. Treba re i da neke djelatnosti u Me imurju ispla uju natprosje ne pla e i u odnosu na državni prosjek. To su energeti ari: struja, plin, voda s prosjekom pla a od 5530 kuna, inancijsko posredovanje, dakle bankari i ostale nov arske institucije s prosjekom pla a od 5871 kunom, javna uprava i obvezno socijalno osiguranje je s prosjekom od 5252 kune i zdravstvena zaštita i osciajlna skrb s projekom pla a od 5655 kuna.

S druge strane prosje ne pla e u ugostiteljstvu iznose svega 2862 kune, u gra evinarstvu 3030 kune, a prera iva ka industriji koje je perjanica izvoza 3448 kuna. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRI KRAJU izgradnja SPA&GOLFER hotela u Toplicama Sveti Martin

Županijska podrška ulaganju u turizam !

Novi hotel nalazi se iznad kupališnog kompleksa

- Vrlo sam zadovoljan onime što sam uo i vidio. Ovakve investitore i investije osobno, a i županija snažno podržavamo, rekao je župan Perho prilikom obilaska gradilišta U Toplicama “Sveti Martin”, dovršava se izgradnja i ure enje velebnog i modernog SPA&GOLFER hotela, te golf igrališta. Novi me imurski župan Ivica Perho posjetio je prošli tjedan gradilište i dao podršku ulaganju u me imurske turisti ke kapacitete.

Direktor Toplica Rudi Radikovi , župana je upoznao s trenutnim stanjem vezanim uz spomenute objekte, te mu iznio planove i programe. Župan Perho vrlo je zadovoljan onime što je uo i vidio te rekao kako Me imurska županija podupire

ovako vrijedne i konkretne projekte, ija je planirana vrijednost 25 milijuna eura.

- Sretan sam, iskreno, što je takav investitor došao u Me imurje. Želimo i dalje ovakve ljude i projekte koji imaju jasne projekte, viziju i što je vrlo važno osigurane izvore nanciranja. estitam gospodinu Radikovi u i partnerima.

Me imurska županija e pomagati u svemu što god bude trebalo kako bi toplice dobro radile. Toplice su mjesto i prilika za sve subjekte u proizvodnji da svoje proizvode plasiraju upravo ovdje, gdje se novac vrlo brzo oplo uje. Pozivam sve su-

Elektroni ki marketing, najjeftiniji marketing !

Znamo da treba prona i put do svakog korisnika i do svakog kupca. Jedan od najuvjerljivijih, najjeftinijih, najmjerljivijih i najizravnijih na ina je komuniciranje, oglašavanje i marketing putem e-mail poruka. E-mail marketing je prvi, dakle i najstariji, oblik promocije na Internetu. E-mail marketing ima dvije skupine adresa na koje se šalju poruke, pa se tako možemo obra ati ve postoje im kupcima radi održavanja kontakata, prikupljanja informacija o njihovim mišljenjima, željama i potrebama, a s druge strane možemo slati komercijalne poruke potencijalnim novim korisnicima. I uop e nije sporno, kupci i potroša i vole biti informirani. Samo se treba jasno predstaviti, navesti osnovne podatke o ponudi i treba biti kratak, jasan i pouzdan! E-mailom možemo slati novosti, pozivnice, predstavljanja postoje ih i novih proizvoda i usluga, najave posebnih ponuda i popusta, ali važno je ostvarivati stalan kontakt. To pove ava vjernost kupaca, gradi odnose sa strankama i daje im osje aj važnosti. E-mail marketing može pove ati prodaju, ali treba poštovati odre ena pravila.

Mora se upoznati medij, poruke trebaju biti prilago ene i lako prenosive elektroni kim putem. Poruka mora biti sadržajna i dobro oblikovana, a naslov mora privu i primatelja pošte, jer najvažnije je da poruka do e do primatelja.

Najbolje je zapo eti s postoje im kupcima, jer e oni najprije uo iti sve prednosti i nedostatke ove marketinške kampanje. A njihova reakcija e biti dragocjena!

Elektroni ki marketing je jeftin jer ne zahtijeva ispis, ne troši papir ( doprinos ekološkim nastojanjima ), nema troškova pakiranja, slanja , poštarine, distribucije. Izrazito je brz, a korisnik ga komforno može pogledati u vrijeme koje njemu najviše odgovara.

Pra enje odziva ( pozitivni ili negativni odgovori, reakcije i kona na kupovina ) vrlo je jednostavno i lako mjerljivo. Važnost ovog segmenta marketinga prepoznale su i obrazovne institucije, pa su uvele program obrazovanja za voditelje marketinga u elektroni kom poslovanju koji se upisuje u radnu knjižicu. U svijetu postoji više od 400 sustava za e-mail marketing, a i kod nas ga nude specijalizirane tvrtke Slanje e-mail poruka regulira Zakon o telekomunikacijama, pa i njega treba prou iti prije postavljanja sustava.

Suvremeno doba i sve više korisnika ra unala upu uju na nužnost uspostave elektroni kog marketinga, jer njegove su mogu nosti zaista bez granica. Tu su i poruke na mobitele kojima je e-mail opcija sve dostupnija. A razvoj je tek po eo...

Zlatko Boži , dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

30. lipnja 2009.

Radikovi , Perho i Makovec, vrlo zadovoljni o ekuju skoro otvorenje hotela

bjekte da koriste objekte i sadržaje toplica jer sada na jednom mjestu imaju sve što im treba, kaže župan Ivica Perho .

Otvorenje krajem srpnja Novi hotel Spa&Golf Resort biti e službeno otvoren za sve korisnike i turiste 24. ili 25. srpnja ove godine, dok e sve ano otvorenje za uzvanike i poslovne partnere biti po etkom rujna.

- Do kašnjenja dolazi zbog vremenskih (ne)prilika koje utje u na odvijanje radova. Hotel kao gra evina je završen, no sada predstoje radovi na njegovom povezivanju s ostalim sadržajima, te ure enje okoliša. A sve je to vani pod sve manje vedrim nebom. Do jeseni e biti zavšeni i golf tereni te drugi sadržaji im e e biti zaokružena ova faza izgradnje i ulaganja, zadovoljno isti e direktor Rudi Radikovi . Hotel ima 151 dvokrevetnu i 6 suite soba iz kojih se pruža pogled na prekrasnu prirodu. Velika vrijednost hotela je kongresni centar (dvorana) za 500 osoba. Tu su još no ni klub, caffe

bar, pansionski restoran i a-la-carte restoran. Unutar hotela nalazi se moderan wellnes centar s hotelskim bazenom koji je tunelom spojen s glavnim zatvorenim bazenima.

Gosti i turisti mogu koristiti sauna centar s 8 vrsti sauna, zatim privatni VIP wellness prostore, salon ljepote s hollywoodskom kozmetikom dr.

Murada, te širok asortiman masaža i druge novitete sa svjetske wellness scene.

- Golf tereni imaju 9 rupa i prvi su u Hrvatskoj. Na njima se golf može igrati skoro cijelu godinu.

Tereni su opremljeni greenovima od umjetne trave s grijanjem i golf simulatorom u zatvorenom prostoru. Upravo je dovršena sportska dvorana, te ure ena igrališta za košarku, mali nogomet, tenis, odbojku, rukomet....

Po obilasku gradilišta župan Perho je ostao u Restoranu Zrin na zajedni kom objedu s direktorom Radikovi em, njegovom suprugom Heinom, Franjom Makovcem, op inskim na elnikom i Dragutinom Matotekom, nadzornim inženjerom. (Stjepan Mesari )

POGLED ODOZDO

Paukova mreže oluje njišu, ali ne ruše Ofucno je govoriti o tome da je svijet postalo jedno veliko selo. Pa kad je svijet postao jedno veliko selo, niti naše malo selo ne može biti zatvoreno samo u sebe i poslovati kao da je udaljeno tri dana jahanja od drugih.

Kad je tome tako, postalo je jako važno, ne što se radi i gradi u drugoj županiji, ve , primjerice u Kazahstanu, jer otvaranje investicija u toj zemlji moglo bi imati odraza na to da li e neki gra evinac i njegova obitelj primati pla u narednih mjeseci.

To naravno ne zna i da e svi naši gra evinci pohrliti tamo na posao, ve se radi o lan anoj reakciji u kojoj prihodi naših izvo a a, projektanata, inženjera, ulaga a primjerice u toj zemlji putuju doma i pokre u naš gospodarski krvotok. To je nešto poput infuzije, ako infuzijsku lašu zamislimo kao prihod

ostvaren na inozemnom tršištu.

Iz te laše prihodi se kap po kap kao u infuzijskoj cijevi spuštaju i slijevaju u doma u blagajnu i kao u krvotoku putuju do razli iti odredišta u tijelu, odnosno zemlji od državne blagajne do gra anskih pla a koje opet završavaju u potrošnji i pokretanju gospodarskog ciklusa. emu sva ta cifrasta pri a.

Pri a je važna zbog toga što se nastavlja okrupnjavanje u gra evinarstvu, a u te procese uklju uje se i me imursko gra evinarstvo, nakon Tegre koja je ušla u sustav Eurovie, i Me imurje inženjering trebao bi u i u sastav mo nog IGH. Zasigurno tu se procesi ne e zaustaviti. Vidjeli smo to na primjeru banaka i trgovina. Pitanje je vremena kad e sazrijeti odluke o tome i u drugim djelatnostima i granama o takvom povezivanju. Za

Me imurje to bi imalo još jednu važnu dimenziju. Prekinulo bi onu psihološku zatvorenost Me imurja u sebe, koje nas sada ve pomalo ko i.

Procesi koji se da odvijaju pred našim o ima su svojevrsna umrežavanja i povezivanja manjih s ve im sustavima, ime svi u tom lancu stvaraju ve u zajedni ku snagu i zajedni ki kišobran ve e pravne i inancijske sigurnosti. Apsolutna sigurnost ne postoji, nagledali smo se propasti dinosaurusa.

No nije svejedno kako je sustav gra en da li kao monolitna gra evina koju kakav ja i udar može srušiti kao kulu od karata ili je sustav gra en kao ino protkana paukova mreža, koju oluje njišu, ali ne ruše. I kada se potrgaju pojedine niti mogu e ih je krpati, a da pri tom sustav nije životno ugrožen.

Piše: Božena Malekoci-Oleti

Unato svim krizama, recesijama, neda ama, ratu, pretvorbama naše gospodarstvo je ipak pokazalo znatnu žilavost, a doma i gospodarstvenici izdržljivost i nevjerojatne talente za improvizaciju koji su im omogu ili preživljavanje. U tom pogledu jesu odre eno udo koje itav sustav zajednice drži na nogama. No ni iju izdržljivost ne treba rastezati do krajnjih granica, pa ni izdržljivost gospodarstva.

Krajnje je vrijeme da se i tu napetost malo popusti.

Božena Malekoci - Oleti

30. lipnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

KRENULA DRUGA TRANŠA povrata poreza u Me imurskoj županiji

Do kraja srpnja bit e realiziran povrat 95 posto prepla enog poreza Na ra une Me imuraca ovih dana stiže druga tranša povrata poreza za proteklu godinu. Ukupno je ove godine, a za proteklu godinu, bilo zaprimljeno 25.477 poreznih prijava. Od toga broja verificirano je i obra eno do sada 21.554 prijava, kako u akovcu, tako i u Prelogu i Murskom Središ u. Od tog broja, na svoje je ku ne adrese rješenja o obradi prijave primilo je 20.067 Me imuraca.

No nisu svi primili rješenja o povratu poreza, za jedan dio gra ana došlo je rješenje da još trebaju doplatiti porez. To nije, ukupno 19.668 gra ana Me imurja ostvarilo je po pozitivnim poreznim propisima povrat poreza i ti su ve dobili novac na svoje ra une.

Ukupan iznos vra enog poreza gra anima u Me imurskoj županiji iznosi 27.585.978 milijuna kuna i taj je novac biti vra en do kraja srpnja. S druge strane, ukupan iznos doplate poreza za Me imursku županiju iznosi 2.835.978 kuna.

Umirovljenici najveseliji povratom Pro elnik Porezne uprave Podru nog ureda akovec Damir Habuš iznio je za “Me imurske novine” cijelu lepezu podataka o temi povrata i pla anja poreza. Na takozvani povrat poreza gra ani su se ve navikli i mnogi s njim ra unaju u svojim skromnim ku nim budžetima.

Za mnoge je i svojevrsna “nagrada” od države, koja zapravo honorira ideju dobrog državljanina, koja ujedno prezentira nešto još nedosegnuto, državu koja se pošteno odnosi na sve gra ane.

Prije dvije godine izmijenjen je Zakon o porezu na dohodak, pa je došlo do zna ajnih promjena. Danas najve i broj onih koji pla aju porez ima ve u imovinu, pa prelaze s pla anje poreza na dohodak na pla anje poreza na dobit i to kao fizi ke osobe. Taj e se trend nastaviti i idu ih godina, drugim rije ima, do i e do zna ajnih promjena. To je i razlog što su visine i prosje ni iznosi prijav-

ljenih dohodaka nešto niži nego prijašnjih godina. To zna i da e manji vlasnici tvrtki s manjim brojem zaposlenih pla ati porez na dohodak, a ve i bi polako mogli prije i na porez na dobit. Na kraju e porez na dohodak pla ati samo klasi ne uslužne djelatnosti.

PLA E, honorari, otpremnine…

Najve i dohodak 1,4 milijuna kuna

Bogati i samozatajni Me imurci Me u prvih pedeset gra ana fizi kih osoba, raspon prihoda je poprili an i to od 4,5 milijuna do 40 milijuna kuna. Kad je rije o pro esijama, ne isti e se niti jedna posebno, pojedina no, tu ulaze gra evinari, trgovci, galanterijske djelatnosti, ljekarnici, drvoprera iva i, mesna industrija i drugo.

Damir Habuš kaže: - Povrat poreza više nije novost, a najviše veseli populaciju umirovljenika, naravno samo one ije mirovine premašuju neoporezovani dio i na koje se zbog toga pla a porez pa onda ima i povrata. U zadnje vrijeme, veliki

Gotovo sve isplate povrata poreza u Me imurju bit e obavljene do kraja srpnja Prakse u drugim zemljama broj gra ana ostvari povrat poreza s osnovice dopunskog zdrav- su razli ite, negdje se porezne stvenog osiguranja ili životnog prijave mogu predati tijekom ciosiguranja, ili s osnovice stam- jele godine pa se onda i povrati benih olakšica. Prema drugim poreza dobivaju tijekom cijele zemljama u okruženju, mi smo godine. Neke zemlje ne vra aju u povratu poreza brzi. Nakon porez, ve ga ostavljaju za idu e prijava poreza do 28. velja e, ve razdoblje.

Kod nas je tako er sli na do kraja srpnja realizirat emo i vratiti oko 95 posto poreza, tako praksa no kod obrtnika. Ako je barem u Poreznoj upravi, Po- obrtnik plati putem predujma dru nom uredu akovec. više nego što treba, onda on može zatražiti da mu se povrat poreza prizna kao predujam za idu u godinu. Ako pak gra anin ME IMURSKI milijunaši ima bilo kakav dug prema državi, tako na primjer s osnove porezne ili nov ane kazne, onda se od povrata poreza odbijaju ti dugovi.

Zaprimanje poreznih prijaNajve i prihod ostvarila je kon odbitka troškova) od 5,5 va i povrat poreza su s fiskalnog u prošloj godini fizi ka osoba milijuna kuna, na što je platila gledišta mjere koje donose vekoja je prijavila 40 milijuna 1,1 milijuna kuna poreza, po oma malo državi, no s pozicije gra anina su dobro primljene kuna prihoda. Nakon odbitka stopi od 20 posto. Ako me ui na odre eni na in govore o troškova od prihoda, na ostva- tim izvu e dobit odnosno zasocijalnoj osjetljivosti države. renu zaradu pla a se porez. radu iz svoje tvrtke, platit e S pozicije poreznih službi proFizi ka osoba koja je ostvarila i dodatnih 15 posto poreza, ces poreznih prijava i povrata najve i prihod od 40 milijuna po ukupnoj stopi od 35 posto poreza je veliko optere enje u kuna, ostvarila je i najve u pa joj je bolje da zadrži dobit u prvih šest mjeseci teku e godizaradu (ostatak prihoda na- tvrtci. ne. Zbog toga su u Podru nom

Najve i prihod fizi ke osobe 40 milijuna kuna

Pro elnik Porezne uprave Podru nog ureda akovec Damir Habuš

Najve i iskazani dohodak od svih zaprimljenih prijava iskazao je gra anin koji je iskazao dohodak od 1.499.601 kuna. Taj je gra anin pla ao velike predujmove, pa mu je u stvarnosti vra eno vrlo malo. Dolazi iz slobodnih zanimanja, nekad su takve djelatnosti zvali pro esionalne (lije nici, advokati i sli no). Najve i iskazani gubitak nekog gra anina iznosi 342.741 kuna.

Najve i povrat poreza ostvarili su oni gra ani koji koji su uz pla u dobili i otpreminu. Takvih je gra ana veoma malo, a odnosi se na one djelatnike dobrostoje ih tvrtki koji dobiju otkaz i otpreminu i iznad one koja se zakonski ne oporezuje. Na taj ve i dio od zakonski dozvoljene otpremine oni pla aju porez, a prigodom povrata poreza im se to vra a. Damir Habuš napominje da podatak najve eg povrata poreza Porezna uprava ne vodi. uredu akovec specijalizirali tri djelatnika za zaprimanje poreznih prijava gra ana, kako se ostale porezne službe ne bi pretjerano optere ivale jer imaju mnogobrojne druge poslove, a najvažnija je u ovom trenutku naplata poreza.

(J. Šimunko)

ZAPOŠLJAVANJE uglavnom na kra i vremenski rok

Na odre eno vrijeme ili sezonski Stanje na tržištu radne snage se stabiliziralo i ponovno je po ela potražnja za radnicima.

Najviše radnika tražili su poslodavci iz prera iva ke industrije, trgovine, i gra evinarstva, nešto manje uslužne djelatnosti i to u djelatnostima smještaj te priprema i usluživanja hrane. Ovaj zadnji podatak govori o tome da se kod nas polako razvija turisti ka djelatnost i da u tom segmentu rastu potrebe za radnicima. Od ostalih uslužnih djelatnosti novi zaposlenici tražili su se u javnog upravi, djelatnosti zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovanju i ostalim uslužnim djelatnostima kao što je prijevoz, in ormacije i komunikacije, stru nim i tehni kim djelatnostima, administrativnim i pomo nim uslužnim djelatnostima, opskrbi vodom, poljoprivredi, te svega jedan u poslovanju nekretninama.

Poslodavci su tijekom prošlog mjeseca tražili 347 radnika, ali unato broj ano velikoj ponudi nezaposlenih na burzi, nisu

uspjeli zaposliti traženi broj radnika. S burze je zaposleno 249 djelatnika.

No poslodavci su oprezni u zapošljavanju. Najve i broj djelatnika zapošljavaju na odre eno vrijeme. Na taj na in osiguravaju se od svih mogu ih rizika.

Prvi je brzo ispravljanje mogu e pogrešne odluke u izboru djelatnika. Drugi je lakše otpuštanje radnika, smanji li se opseg posla. Tre e ne manje važno, radnici zaposleni na odre eno, poslodavcu su uvijek je tiniji do onih koji su na neodre eno vrijeme.

U recesiji mnogi sada mogu radnike koji su radili na odre eno na burzi zamijeniti s novima radnicima na odre eno vrijeme koji su im još je tiniji kao trošak, jer država sufinancira zapošljavanje odre enih kategorija teško zapošljivih.

Ako nisu u pitanju neke specifi ne vještine, poslodavci e se uvijek radije odlu iti za onog radnika koji manje košta

pod uvjetom da ne trpi radni proces.

Ve sada imamo imamo signala s tržišta radne snage da odre eni poslodavci radnicima na odre eno ne produžuju ugovore, iz razloga što na burzi mogu dobiti druge iju pla u sufinancira država. Ne krše nikakvu zakonsku regulativu, ve samo smanjuju troškove poslovanja.

No ovime je stvorena svojevrsna nelojalna konkurencija me u radnom snagom, jer oni ije zapošljavanje sufinancira država postaju tržišno konkurentniji i prihvatljiviji za poslodavca od onih radno sposobnih ije zapošljavanje država ne sufinancira.

Tako da ni na tržištu radne snage nema iste pravice ve je na djelu pozitivna diskriminacija. Naime radnih mjesta nema dovoljno za sve pa se odre enim kategorijama uz pomo subvencija omogu ava subvencionirani i privilegirani dolazak do radnih mjesta: to su pripadnici romske nacionalne manjine, dugotrajno nezaposle-

ni, te stariji od 50 godina. Najnekonkurentnija radna snaga su trenutno oni koji su izgubili posao zbog smanjenog obima

posla i direktno iz radnog odnosa došli na burzu. Zbog kratko e staža na burzi i neuklapanja u kategorije za subvencionirano

zapošljavanje, poslodavcima su najmanje interesantni jer na njih ne dobivaju subvencije za zapošljavanje. (BMO)

6

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKA NIJE NIZOZEMSKA pa se strancima pretražuju i ga e u potrazi za drogom

Uz marihuanu i Hrvatska u ljepšem sje anju!?

S dolaskom ljeta i zahuktavanjem špice turisti ke sezone me imurska policija sve u estalije izvještava o zapljenama droge na GP Gori an. Uglavnom se radi o manjim koli inama marihuane koju sa sobom na ljetovanje donose turisti, naj eš e esi. Tako je nedavno kod jednog 29-godišnjeg eškog državljanina zapljenjeno 1,3 grama marihuane. On je radi posjedovanja droge kazneno prijavljen Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu, a na Prekršajnom sudu u Prelogu platio je nov anu kaznu u iznosu od 700 kuna. Nekako istodobno u posjedovanju droge uhva en je i jedan Britanac koji je posjedovao etiri jointa radi ega mu je na Prekršajnom sudu opaljena kazna od 1.700 kuna. Tako er je i kazneno prijavljen.

Obzirom na to da eški mediji izvještavaju da se marihuana udoma ila u toj zemlji i da se njeno konzumiranje tolerira više nego bilo gdje u Europi ne udi što eški turisti u Hrvatsku dolaze s ovim opijatom za, kako isti u, podizanje raspoloženja.

Uz pokoji joint, opravdavaju se, ljetovanje postaje zanimljivije i ljepše, što onda utje e i na dojam o Hrvatskoj kao poželjnoj turisti koj destinaciji.

U eškoj, prema najkonzervativnijim procjenama, najmanje 200 tisu a ljudi redovito, barem jednom tjedno puši marihuanu.

Gotovo polovica je mladih u dobi od 15 do 16 godina, a ostali su u dobi kod koje naša revna policija i

carina redovito nalaze marihuanu.

Me u njima je i mnogo tzv. “rekreacijskih korisnika” koji povremeno, naj eš e na godišnjem konzumira opijate.

Hrvatska nije spremna za dekriminalizaciju droga Stranci izgleda ne shva aju da Hrvatska nije Nizozemska u kojoj se za razliku od ostatka Europe nesmetano puši marihuana, bez straha da e vas netko za to kazniti. Makar u novije vrijeme Nizozemci su u nekim gradovima krenuli zatvarati coffee-shopove u kojima je dopušteno pušenje marihuane jer se pokazalo da turisti koji radi toga dolaze u tu zemlju remete život u tim pitoresknim gradi ima. Izazivaju prometne kolapse, a pokazalo se da s njima ozbiljno raste i broj kriminalnih radnji.

Zato Nizozemci otvoreno govore da je njihov cilj iskorijeniti tu-

riste koji u tu zemlju dolaze samo radi konzumiranja lakih droga.

Konzervativna Hrvatska, barem se meni tako ini, u ovom trenutku nikako nije spremna postati novom Nizozemskom, bez obzira na mogu i pro it od takve vrste turizma. No trebamo li zaista rigorozno pretraživati prtljažnike i ga e turista ne bismo li u njima našli makar i jedan joint? Smatram

Lani 24 turista uhva eno s drogom Me imurska policija je lani, tijekom turisti ke sezone, zabilježila 24 slu aja zapljene opojnih droga s kojima su turisti pokušali u i u RH. Sve zapljene dogodile su se na GP Gori an. Zapljenjeno je 55 grama marihuane, 22 grama hašiša i 130 grama sinteti kih droga kao što su xanax, psihocybin i ekstazi. Turiste koji neovlašteno posjeduju

ZLOUPORABA OPOJNIH DROGA u Me imurju u padu

Za maricu 100, a koku 500 kuna Zlouporaba opojnih droga u Me imurju posljednjih je godina u padu. Od ovisnos od drogama godišnje se lije e 132 osobe na 100 su a radno ak vnih Me imuraca, ali zabrinjava što mladi u sve ranijoj dobi, naj eš e ve sa 16 godina, po inju eksperimen ra s drogom.

Od prvog konzumiranja pa do javljanja na lije enje pro e i deset godina. Roditelji ovisnika naj eš e tek nakon dvije-tri godine od po etka uzimanja opijata doznaju da im se dijete drogira, a svaki dese ovisnik priznaje da mu roditelji ne znaju da uzima opijate, obznanila je dr.med. Diana Uvodi - uri iz Zavoda za javno zdravstvo u povodu prošlotjednog obilježavanja Me unarodnog dana borbe pro v zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama.

Droga u Me imurje dolazi iz ve ih gradova Zagreba i Varaždina, naj eš e preko osoba koje je preprodaju studentima. Lako je dostupna, a istraživanje me u u enicima me imurskih srednjih i osnovnih škola pokazalo je da je mogu nabavi u roku od 15 minuta.

Najraširenija je marihuana, odmah iza nje su heroin i kokain, ali oni gube na popularnosti. Me u me imurskom mladeži najpopularnija je sintetska droga, poput amfetamina ili ecstasya.

Gram marihuane u Me imurju se može nabavi za 100 kuna, što je zapravo puno ako se zna da se za taj is novac prijašnjih godina moglo kupi 10 grama marihuane. Isto toliko novaca dileri traže za gram am-

fetamina, dok za gram heroina treba izdvoji 400 kuna. Kokain, popularan me u imu nijima prodaje se po cijeni od 500 kuna za gram. Zanimljivo je da istodobno s rastom cijene marihuane pada cijena droge za bogate - kokaina. Gram kokaina danas je za ak 200 kuna je iniji negoli je bio prijašnjih godina.

Ivica Jurak iz Policijske uprave me imurske obznanio je da je 2007. godine broj kaznenih djela vezanih uz zlouporabu droga bio u porastu, no da posljednje dvije godine zna ajno opada te je zlouporaba dovedena u tzv. kontrolni okvir.

Me imurska županija je na 13. mjestu u Hrvatskoj po broju ovisnika.

Me u ovisnicima više je muškaraca, pa tako na jednu ovisnicu dolazi pet ovisnika, koji u prosjeku imaju 29 godina.

U sklopu Tima za zdravlje i drugih projekata u Me imurskoj županiji provodi se niz eduka vnih ak vnos kojima se želi ukaza na štetnost ovisnos , a pozi vno je to što se uz institucije u njih sve više uklju uju i udruge mladih. U Me imurju u

da nije pravedno da se mladi ljudi zbog jednog jointa, ili izleta u pušenje marihuane kriminaliziraju.

Trebali bismo možda o tome ipak razmisliti, biti snošljiviji prema lakim drogama, možda ak i prihvatiti dekriminalizaciju marihuane.

Zašto ne? Marihuana je samo zabava, dakako ako se puši u malim koli inama. U suprotnom štetno djeluje na rad mozga, plu a, srca, želuca, crijeva, reproduktivnih organa, a loše djeluje i na psihu. S time se slažu ak i stru njaci koji naglašavaju da je povremena konzumacija marihuane štetna koliko otprilike i cigareta. U tom slu aju ona djeluje sli no kao i konzumiranje manjih koli ina alkohola, podiže raspoloženje. Milijuni ljudi koriste alkohol upravo iz tog razloga, pa vjerojatno i milijuni mladih ljudi koriste marihuanu iz istih razloga. Pa zašto onda od njih raditi kriminalce? (D.Mihoci)

Me u me imurskom mladeži najpopularnija je sintetska droga, poput amfetamina ili ecstasya sklopu Zavoda za javno zdravstvo, Službe za prevenciju i izvanbolni ko lije enje djeluje Savjetovalište koje radi na prevenciji ovisnosti. Kako je obznanila ravnateljica Zavoda dr.med. Marina Payern Pal ono radi svakodnevno u poslijepodnevnim sa ma, osim subotom. (D.Mihoci)

drogu, a za vlastite potrebe, goni se prekršajno i kazneno u skladu sa l. 173 st. 1 Kaznenog zakona. Naj eš e im se izri u nov ane kazne, što ovisi o procjeni prekršajnih sudaca, a temeljem zakona mogu e je izre i i kaznu zatvora u trajanju do godinu dana. Državi iz koje dolazi prekršitelj ustupa se kazneni progon.

(D.M.)

Policija na tragu razbojniku koji je oplja kao Metss VRATIŠINEC – Maskirani muškarac s kapom na glavi s prorezima za o i u petak 26. lipnja oko 19,50 sati po inio je razbojstvo u trgovini Metss u ulici dr. Vinka Žganca u Vratišincu. U to vrijeme u trgovini nije bilo kupaca, pa je uz verbalnu prijetnju i prijetnju nožem od 31-godišnje prodava ice iz Vratišinca zatražio novac. Ona mu je dala sav novac koji se nalazio u kasi nakon ega se biciklom udaljio u nepoznatom smjeru. Još nije utvr eno o kojem se to no iznosu radi, a nastala šteta bit e utvr ena nakon podnošenja odštetnog zahtjeva. Policijski službenici PU me imurske provode kriminalisti ku obradu nad više osoba koje se dovode u vezu s izvršenjem razbojništva, te su zatražena vješta enja odre enih tragova prona enih na mjestu doga aja. U istrazi su dosad od velike koristi bili gra ani koji su policiji dali mnoge korisne informacije vezane na okolnosti po injenja ovog kaznenog djela, na emu u ime PU me imurske iskreno zahvaljuje Vladimir Pintar, iz Ureda na elnika.

30. lipnja 2009.

SNAŽAN GROM udario u vratišine ku crkvu

Snalažljivi župnik i susjed Šafari sprije ili ve u katastrofu Strahovit bljesak, a potom snažan udar groma vidio se i uo diljem Me imurja u petak u 17 sa u trenutku kada je udario u župnu crkvu Uzvišenja Svetog Križa u Vra šincu.

Grom je prošao kroz sve elektri ne instalacije, te udario i u plinski priklju ak na fasadi crkve koji se pri tom zapalio.

Sre e u nesre i da se u tom trenutku župnik Pavao Mesari zatekao u dvorištu ispred crkve, te je brzo pogasio požar i pozvao vatrogasce.

Susjed Stjepan Šafari , majstor za centralno grijanje i plinske instalacije brzo je dotr ao i zatvorio dovod plina i me sprije io još ve u štetu.

Vele asni Pavao Mesari vra o se sa sprovoda koji je imao u 16 sa u Križovcu, mjestu koje pripada župi, natrag u župnu crkvu kako bi vra o hos je od pri es nakon sprovodne mise te sve drugo što mu je trebalo za obred sprovoda, kao i cvije e.

Obi aj je župljana da dio cvije a kao što je aranžman i cvije e za vaze nakon sprovoda poklone za ure enje oltara župne crkve. Župnik je najprije u crkvu unio cvije e, a potom se vra o u auto po hos je kako bi ih unio u crkvu. Po njegovu izlasku iz crkve nakon što je ostavio cvije e, izašao iz crkve i ušao u autu gdje je uzimao hos je kako bi ih unio u crkvu, udario je snažan grom.

Bila je to dvostruka sre a ili Božja pomo , prva, da se nije zatekao u crkvi u trenutku snažnog udara

Župnik Pavao Mesari daje izjavu policijskom službeniku o nastalim štetama

Od udara groma u crkvu ošte ene su elektri ne i plinske popucala stakla na prozorima

groma, a druga da je bio u blizini i odmah mogao djelova na ublažavanju posljedica od udara groma.

Na mjesto nevjerojatnog doga aja došli smo baš u trenutku kada je po eo uvi aj oko nastalih šteta, a župnik Pavao Mesari policijskom službeniku davao izvješ e o nastaloj šte . Grom je prošao kroz sve elektri ne instalacije, te udario i plinski priklju ak na crkvi. Od udara groma popucala su stakla na crkvi. Pored dva lustera otpao je dio žbuke ime je nastala šteta na stropnim freskama, a ošte ena je i fasada oko plinskog priklju ka. Uništene su strujne i plinske instalacije, ošte en jedna motor crkvenih zvona, razglas u crkvi. Odmah po dojavi o udaru groma s gli su i vra šine ki vatrogasci koji na svu sre u nisu imali što gasi , jer je župnik pravodobno intervenirao s aparatom za gašenje tako da nije došlo do još ve e tragedije.

U nedjelju je u crkvi kada se na misama okuplja najve i broj vjernika bila osigurana i rasvjeta i razglas i zvonjava crkvenih zvona unato tome što popravak instalacija tek slijedi. (BMO)

Varaždinki izgorio automobil PUŠ INE - Snježani Pavlovi iz Varaždina srijeda 24. lipnja zasigurno nije bio najsretniji dan u životu. U akove koj ulici u Puš inama, ispred ku e njene sestre, kojoj je išla u posjetu, iz ista mira zapalio joj se automobil marke ford escort.

Ona se baš bila parkirala ispred ku e i ugasila automobil kad li je primije la da je ispod volana nešto zaiskrilo, po elo smrdjeti te se pojavio plamen. Žena je uspjela iza i iz zapaljenog automobila, kojeg su pokušali spasi susjedi. Vatru su krenuli gasi S aparatom, no nisu mogli puno u ini jer je u dvije minute automobil potpuno izgorio. Na mjesto doga aja

izašla je dežurna ekipa Javne vatrogasne postrojbe grada akovca, no oni više ništa nisu mogli u ini . Kako doznajemo od Zdravka Orehovca, jednog od vatrogasaca oni su tek lokalizirali požar i otpojili akumulator te u inili sve kako se vatra ne bi proširila do spremnika za gorivo. Šteta na automobilu je velika, a prve procjene govore o iznosu od oko 10 su a kuna. Procjenjuje se da su neispravne elektri ne instalacije uzrok zapaljenju.

U JVP-u grada akovca kažu da imaju nekoliko takvih intervencija jekom godine i to uglavnom na starijim automobilima baš radi neispravnih elektro instalacija.(D.Mihoci)

30. lipnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

MURA nakon etiri godine opet opasno zaprijetila

Samo su nasip i utvr ena obala sigurna zaštita od poplave - Do sada su sanirani glavni murski nasipi na potezu od osam kilometara u što je uloženo preko 53 milijuna kuna, preostaje još 18 kilometara do uš a u Dravu u što e se uložiti još 42 milijuna kuna Iskustva ste ena 2005. godine u obrani od poplave bila su dragocjena zbog ega su su i posljedice izlijevanja Mure na kriti nim mjestima bila puno bezbolnija nego 2005.godine. Izgradnja obrambenog nasipa kod Križovca, kao i utvr ivanje obale kod Murskog Središ a najbolje je pokazalo da je to to najbolja zaštita života i imovine gra ana od izlijevanja rijeke Mure. Premda u Podturnu nije bilo tako katastrofalnih posljedica kao 2005. godine, izlijevanje Mure u dijelu Podturna zvanom Mala Kanjiža i romskom naselju Lon erevo kod Podturna nažalost nije mogu e obraniti nikako druga ije osim izgradnjom nasipa. Tu vre e s pijeskom nažalost na pomažu. Ipak

dobra priprema te pravodobno sklanjanje namirnica, i imovine na mjesta koja ne može dohvatiti voda i te kako može ublažiti neželjene posljedice od poplave.

Vremenske prilike sve su udljivije i zbog toga emo morati biti sve spremniji i spremniji na ovakve hirove prirode.

Obilne oborine u Austriji i Sloveniji podigle vodostaj Zbog obilnih oborina u Austiji i Sloveniji po etkom prošlog tjedna došlo je do porasta vodostaja rijeke Mure. Stoga je Centar za obranu od poplava Varaždin u srijedu, 24. lipnja u 21 sat donio rješenje o uspostavi redovne obrane od poplava, kada je vodo-

staj rijeke Mure narastao na 360 centimetara. Županijski centar 112 akovec je po proglašenju redovne obrane od poplava dostavio rješenja op ini Sveti Martin na Muri, gradu Mursko Središ e i op ini Podturen. Op ine i grad Mursko Središ e odmah su uveli stalna dežurstva i stavili u pripravnost pripadnike dobrovoljnih vatrogasnih društava i civilne zaštite, te pripremili vre e i pijesak za izradu nasipa.

Vodostaj je i dalje rastao tako da je Ivica Perho , me imurski župan u no i s Dana državnosti u etvrtak na petak, 26. lipnja u 02 sata donio rješenje o uspostavi izvanrednog stanja za dionicu Mure od Gibine do Podturna.

Dobra priprema bila je rezultat iskustva iz 2005. godine

HO E li Hrvatske vode kona no ispuniti obe anje?

Jedino nasip može zaštiti Malu Kanjižu i Lon arevo Izgleda da se kod nas stvari nikad ne po nu rješavati prije nego što eskaliraju, tako je i izgradnja nasipa uz Muru po ela nakon velike poplave 2005. godine, kada su materijalne štete bile daleko ve e nego sada. O procjenama ovih šteta na usjevima i imovini na podru jima gdje se izlila voda te e se mo i govoriti kad se voda povu e. Križovec koji u prošloj poplavi pretrpio velike štete sada je zbog izgradnje nasipa bio zašti en. Tu sre u nisu imali mještani Male Knjiže i Lon areva, koji izgradnju nasipa ekaju ve etiri godine. Za njih druge obrane osim izgradnja nasipa nema, jer vre-

Vre e za pijesak Podturen od poplave ne mogu obraniti

e s pijeskom njih od poplave ne mogu obraniti. Jadranko Husari obe ao je dovršenje nasipa do kraja ove godine.

Kazao je da su se radovi zapo eti ove godien sporo odvijali zbog stalno povišnog vodostaja, iznad 250 centimetara što je ometalo radove.

No druga je injenica da su i pripreme, odnosno izrada dokumentacije za izgradnju trajale neuobi ajeno dugo tri i pol godine. Na novinarsko pitanje zašto se tako dugo ekalo na studiju utjecaja na okoliš, rekao je da ne zna odgovoriti na to pitanje te dodao, znate ponekad su od ljudskih života važniji ptice i gmazovi, pa to onda treba dobro procijeniti odgovorio je Ivan Cerovec kome je Husari prebacio odgovor na to pitanje, kazavši da je odgovoran za dovršenje tog nasipa.

(BMO)

Op ina Sveti Martin na Muri, grad Mursko Središ e i op ina Podturen preuzeli su sve mjere da sprije e prodor vodnog vala i plavljenja ku a. Najkriti nija mjesta su bila podru je oko grani nog prijelaza Sveti Martin na Muri koji je poplavljen, a kriti no je bilo sve do nasipa, kao i u naselju Mala Kanjiža i romskom naselju Lon arevo u Podturnu.

Vodostaj rijeke Mure nastavio je rasti i tijekom petka 26. lipnja Najviši vodostaj je zabilježen kod Murskog Središ a u 10 sati kada je iznosio 469 centimetara. A ta visina vodenog vala opasno se približavala onoj granici od 507 centimetara iz 2005. godine koji je bio najviši ikad zabilježen vodostaj do sada. Tada je poplavljen dio Murskog Središ a, naselja Križovec, te Mala Kanjiža i Lon erevo u Podturnu, te ugrožen nasip u cijeloj dužini rijeke Mure do uš a u rijeku Dravu. No u petak je tijekom dana vodostaj po eo opadati, pa kad je najve a napetost prošla sazvana je na Županiji izvanredna konferencija za novinare,u 13, 30 sati . Na konferenciji su bili nazo ni uz me imurskog župana Ivicu

Perho a, Jadranko Husari , generalni direktor, Hrvatskih voda koji je obišao ugrožena podru ja, Ivan Cerovec, voditelj Vodnogospodarskog odsjeka Hrvatskih voda Varaždin, Ferid Kašmo, na elnik Odjela pri Podru nom uredu za zaštitu i spašavanje i Stjepan Huzjak, glavni zapovjednik Civilne zaštite Republike Hrvatske. Zajedni ki stav svih sudionika s te konferencije za novinare može se svesti pod nazivnik da su iskustva ste ena u obrani od poplave 2005. godine bila presudna za bolju pripremu obrane od poplave koje je prijetila ove godine.

U drugom dijelu dana u petak došlo je do odre enog olakšanja jer je vodostaj po eo padati, a svi oni koji su sudjelovali u obrani od poplave, mogli su malo odahnuti.

Treba pri tome ista i da su i ovaj put vatrogasci pokazali veliku spremnost u obrani od poplave.

U subotu, 27. lipnja vodostaj Mure kod Murskog Središ a je pao na 420 centimetara pa je me imurski župan Ivica Perho u 6 sati ujutro donio rješenje o prekidu izvanrednog stanja obrane od poplave. (BMO)

PREDSTAVNICI UDRUGE “Roditeljsko krilo” iz Pribislavca

NASILNICI romske nacionalnosti ve dva puta pjevali:

ak 148 djece ne e u jesen sjesti u školske klupe

“Bit e mesa, biti e mesa, klat emo Hrvate”

Prema anketi me u roditeljima školske djece u Pribislavcu koju je provela udruga “Roditeljsko krilo”, ak 148 roditelja djece izjasnilo se da njihova djeca ne e u jesen sjesti u školske klupe u OŠ Pribislavec. To je na konferenciji za novinare u ponedjeljak, 29. lipnja izjavila Gordana Barila u ime udruge. Uz nju, konferenciji za novinare bili su nazo ni i lanovi vodstva udruge Zrinka Ba i Šolti i Sreten Barlovi .

Udruga ima 170 lanova, te se zalaže za nastavu u školi u mirnom okruženju.

Gordana Barila je uz ostalo rekla: - Udruga “Roditeljsko krilo” osnovana je 10. lipnja 2009. godine, a kao slijed doga aja od 26. svibnja, kad su roditelji odlu ili ne slati svoju djecu u školu

zbog izi kog i psihi kog nasilja, koje je nad njima provodila nekolicina djece romske nacionalnosti. Ciljevi udruge su edukacijsko i preventivno društveno djelovanje, s ciljem stabilnog i sigurnog društvenog okruženja u Pribislavcu, pružanje pomo i od obiteljskog te svakog drugog nasilja me u djecom i žiteljima lokalne zajednice, pronalaženje kvalitetnih edukativnih sadržaja za djecu i mladež, zalaganje za kvalitetna zakonska rješenja, te podizanje kvalitete življenja.

Udruga e se prvenstveno boriti za to da djeca poha aju školu u mirnom okruženju, bez batina, pljuvanja, prijetnji, te ostalih oblika psihi kog i izi kog maltretiranja, a uz stru ne djelatnike koje škola mora imati.

Roditelji školske djece udruženi u udrugu traže smjenu odgovornih osoba u školi, a tu se prije svega misli na ravnatelja škole i pedagogice, te postavljanje kompetentnih osoba u školu koje e mo i garantirati sigurnost djece i provo enje obrazovnog programa.

- Svjesni smo toga da e opet biti pitanja da li roditelji znaju da po zakonu djecu moraju slati u školu, ili e za to krivi no odgovarati. Roditelji to znaju, ali je pitanje i to da li roditelji prema zakonu moraju slati u školu gdje ih netko tu e, davi pljuje, seksulano zlostavlja i prijeti nožem.

Ho e li pred zakonom odgovarati i osobe koje su u to vrijeme bile odgovorne za našu djecu, a nisu sprije ile njihovo zlostav-

ljanje, ak stoviše u cilju uvanja dobrog glasa škole, to su zlostavljanje i zataškavale, rrekla je Gordana Barila.

Uz zaštitare u školi, po dva u svakoj smjeni, udruga roditelja traži i to da za vrijeme odmora tri nastavnika budu dežurna.

Zanimljivo je da je nedavno ravanatelj škole Šipek izjavio da nastavnici ne e dežurati za vrijeme odmora, brane i interese nastavnika.

O ito je da je samo kraj školske godine smanjio tenzije u Pribislavcu, te ih samo odgodio za jesen. Ono što tako er valja re i je i to da su roditelji u enika udruženih u udrugu “Roditeljsko krilo” doista spremni i i do kraja traže i odgovornost.

(J. Šimunko)

Gordana Barila je rekla: - Pribislavcem ovih dana kruže is maloljetni nasilnici romske nacionalnos koji su uzrokovali probleme u školi te pjevaju na sav glas “Bit e mesa, bi e mesa, klat emo Hrvate”. Policija je reagirala na dojavu gra ana, ali se pitamo kakav je rezultat djelovanja ako se to isto ponavlja nakon otprilike tri tjedna, a to se upravo dogodilo prije tri dana (oko Dana državnos ).

Ovajseve dvostrukiincidentuPribislavcu ne može druga ije protuma iti nego kao izaziva ko ponašanje nekolicine maloljetnika romske nacionalnosti, kojisusvjesnitogadaihkaomaloljetnike štiti zakon. No pravo je pitanje što rade njihovi roditelji, znaju li da na taj na in njihova djeca samo izazivaju budu e šovinisti keispadeisjedneisdrugestrane.

Oni isto tako nisu svjesni da e ti ispadi pogoditi najprije njih same i njihovu zajednicu jer su oni manjina.

- Gordana Barila: - ak 148 roditelja ne želi na jesen slati svoju djecu u OŠ Pribislavec Osim toga, što rade romske udruge u Pribislavcu, kakvo je to djelovanje kad im ispred nosa ta nekolicina djece pjeva pjesme mržnje.

Sad e netko re i da djeca ne znaju što pjevaju. No nije tako, djeca od 13, 14 i 15 godina sigurno znaju što i zašto baš to pjevaju.

8

Kroz Međimurje

HDZ se osvrnuo na protekle izbore

Kandidatu za na elnika izbušili gume na autu Vladimir Ivkovi , predsjednik županijskog HDZ-a je priznao izborni neuspjeh svoje stranke u izboru za župana, ali su unato tome zadovoljni izbornim rezultatima uzme li se u obzir broj osvojenih vije ni kih mandata na proteklim lokalnim izborima. Prema broju osvojenih glasova i vije ni kih mandata svrstali su se na drugo mjesto po redu ako politi ka stanka, odmah iza SDP-a. što je pomak jer su ranije bili tre e, odnosno etvrto plasirna politi ka stranka po snazi u Županiji i to, odmah iza SDP-a kazao je u osvrtu na izborne rezultate lokalnih izbora Vladimir Ivkovi , predsjednik županijske organizacije HDZ-a. Na proteklim lokalnim izborima HDZ je osvojio 84 mandata, za razliku od 67 koliko su imali u prošlom sazivu lokalne vlasti. HDZ sada ima ima etiri na elnika, šest zamjenika na elnika i dva zamjenika gradona elnika.

Ono što ih je pomalo razo aralo i iznenadilo je apstinencija bira a koji su u prvom izbornom krugu glasali za Josipa Posavca. O ekivali su da e ti

bira i u drugom krugu glasati za Mladena Križai a. Da se to dogodilo HDZ bi imao župana, kazao je Vladimir Ivkovi .

Zoran Radmani , predsjednik op inskog odbora HDZ-a Kotoribe kazao je da se u Kotoribi dešavalo niz stvari koje šira me imurska javnost niti ne zna, a koje nisu primjerene demokratskim na inima unkcioniranja. Tako je naveo da je HDZ-ov kandidata za na elnika doživio no no bušenje guma na svojem automobilu, te da se dogodilo no no uništavanje asade za koje ne vjeruju da nemaju veze s politikom.

Radmani je pozvao kotoripski SDP da se ogradi do ovakvih nedjela, kako ne bi proizašlo da iza svega toga stoje upravo oni, kazao je Radmani .

Me u ostalim najavio je i da se ovih dana o ekuje i povrat policije u Kotoribu. Iz ravnateljstva policije u Zagrebu došao je naputak za ustroj policije u Kotoribi, a ve ranije su za njihov smještaj ure ene tri prostorije u staroj policijskoj zgradi.

(BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SPEEDWAY KLUB PRELOG seli iz Parka Mladosti

Nova staza i stadion na preloškom Jugu

Stara spidvej staza na kojoj su se vozile trke punih 45 godina

• Nakon 45 godina podstanarstva i suživota sa preloškim nogometašima spidvejaši sele izvan grada gdje e u slijede ih godinu dana izgraditi novu stazu, a u slijede ih pet godina i novi stadion Speedway klub Prelog seli iz Parka Mladosti. Svoju dosadašnju adresu preloški spidvejaši zamijenit e novom nedaleko preloškog kvarta Jug, isto no od grada.

Sele na prostor izme u šljun are “Cirkovljanska” i makadamskog puta koji sa županijske ceste uz jezero HE Dubrava vodi prema staroj Industrijskoj zoni.

Ova velika prekretnica doga a se u godini jubileja. Naime, ove se godine obilježava 45 godina osnutka Speedway kluba Prelog i prve službene utrke koja je vožena na stadionu u Parku Mladosti.

Zbog cijene zemljišta tajili o preseljenju

Najkra a sjednica u Me imurju trajala je samo pet minuta

PRIBISLAVEC

Sjednica prekinuta za pet minuta Op insko vije e u Pribislavcu nije konstituirano, pa e sjednica biti ponovljena ovih dana. Ve pri prvom glasovanju, za sastav mandatno - imunitetne komisije, rezultat glasovanja bio je pet prema pet, tako da se dalje nije moglo i opunomo enik državne uprave Milorad Novkovi završio je sjednicu u roku od pet minuta. Nedostajao je jedanaesti vije nik Miro Perši , koji je na poslovnom putu u Rusiji.

Problem je u tome što je datum konstituiraju e sjednice odredila Državna uprava O ito je da e i u ovom mandatu, kao i u prošlom, jednu od glavnih rije i u op ini Pribislavec voditi Miroslav Perši , bez kojega se, ini se, ništa ne možed dogoditi u Pribislavcu.

Op ina Pribislavec je na žalost bremenita politi kim problemima ve dugi niz godina, a cijelo vrijeme traju sukobi dvije najja e stranke SDP-a i HDZ-a,

no uz specifi nu politi ku situaciju u kojoj se i sve druge stranke postavljaju dosta kruto u odnosu na op insku vlast. Barem je tako bilo do sada.

Osnovni problem svih do sada op inskih vlasti je odre eno lutanje. Tako na primjer, još i danas, a nakon više godina, nije to no sigurno gdje e biti nova škola. Kako je poznato, država je darovala zemljište za novu školu op ini Pribislavec, no onda se ispostavilo da vodstvo op ine želi školu na drugom mjestu, kod dvorca u Pribislavcu. Natezanje traje ve nekoliko godina, a strada razvoj. No to je samo jedan od problema u op ini Pribislavec.

Da je vodstvo Pribislavca, a rije je o idealnoj situaciji u kojoj je jedno mjesto ujedno i op ina, bilo složnije, veoma je vjerojatno da bi ve danas u Pribislavcu postojala nova osnovna škola.

(J. Šimunko)

30. lipnja 2009.

O seobi preloških spidvejaša u kuloarima se ve neko vrijeme pripovijedalo, no te pri e nitko službeno nije želio potvrditi, niti u Speedway klubu Prelog, niti u Gradskoj upravi, niti pak su o tome željeli govoriti u NK Mladost koji živi u suživotu sa spidvejašima otkako je taj moto sport došao u Prelog.

Me utim, sada kada je potpisana ve ina predugovora o kupoprodaji zemljišta na spomenutoj lokaciji, koja je Prostornim planom grada namijenjena moto

sportovima, svi spremno potvr uju kuloarske pri e.

— Tajili smo tu in ormaciju o preseljenju spidveja na novu lokaciju jer nismo željeli da ona utje e na otkupnu cijenu zemljišta. Sada kada smo sa vlasnicima zemljišta postigli dogovor možemo je potvrditi, otkriva Siniša Radikovi , predsjednik Speedway kluba Prelog.

Grad Prelog e o svom trošku otkupiti oko 30 parcela odnosno oko 5 hektara zemljišta za potrebe ure enja prostora za moto sportove uklju uju i i spidvej. Za to e izdvojiti oko 56 tisu a eura budu i da je s vlasnicima zemljišta dogovorena otkupna cijena od 4 eura za hv zemljišta.

Za 50. obljetnicu stadion — Sretni smo što emo odseliti iz parka Mladosti. Tako emo i mi i nogometaši dobiti bolje uvijete za rad. Dosad ni mi ni oni nismo imali dovoljno prostornih uvjeta za djelovanje, niti pak smo imali dovoljno termina za treninge. Mi smo trenirali tek svaki drugi tjedan, nedovoljno za postizanje ozbiljnih rezultata. Uostalom zbog tih razloga smo bez licence. Dvije godine

štedjeli smo za novu ogradu, vrijednu oko 140 tisu a kuna, koju smo trebali postaviti kako bismo mogli organizirati trke.

Upravo je to bio razlog što su se stvari napokon po ele rješavati. Speedway klub Prelog 45 godina bio je gost ili ako ho ete podstanar NK Mladosti, sada smo napokon dobili priliku da se sku imo, kazuje Radikovi .

U Speedwey klubu Prelog za po etak namjeravaju izgraditi spidvej stazu, a tijekom slijede ih pet godina do proslave 50. obljetnice djelovanja kluba planiraju izgraditi stadion. Ne e to biti megalomanski projekt ve mali unkcionalni stadion koji e zadovoljiti uvijete potrebne za sudjelovanje i organizaciju natjecanja. Sve to ine kako bi se o uvala davnih dana zapo eta spidvej tradicija.

— Evo u petak smo po eli dizati materijal sa postoje e spidvej staze kojega emo upotrijebiti za izgradnju nove. Za izgradnju staze trebamo još nešto materijala, odnosno oko 50 tisu a kuna, iskop staze obavit e volonterski neki naši lanovi, ogradu imamo samo je trebamo postaviti, izgradit emo staja e tribine i to je sve. Do prolje a

Preseljenje spidveja san generacija preloških nogometaša

Ivan Radikovi , predsjednik NK “Mladost” Prelog

U NK Mladost u Prelogu oduševljeni su viješ u i postignutim dogovorom o preseljenju Speedway kluba Prelog sa prostora u parku Mladosti kojega su dijelili tijekom minulih 45 godina.

- Iskreno re eno tijekom tih dugih godina koliko smo živjeli na istom prostoru sa spidvejašima bilo je i trzavica i netrpeljivosti. Preseljenje Speedway kluba Prelog sa stadiona koji je u vlasništvu NK Mladost san je svih generacija preloških nogometaša. Zbog spidveja mi smo jedini klub koji nema kornere, mi nemamo licencu za igranje u tre oj lizi, a

sada je bilo upitno ho emo li se uop e mo i natjecati u lizi za koju ne ispunjavamo potrebne uvjete. I zato smo presretni zbog ovog rješenja. Mi imamo 130 registriranih igra a koji e sada napokon dobiti uvjete za treninge i natjecanja. Kad spidvejaši odsele uredit emo nanovo nogometne terene i napokon dobiti i pomo no igralište. O ekujemo da emo s time po eti ve u prolje e idu e godine. Svjesni smo da emo se zbog toga jednu sezonu morati natjecati negdje u gostima, komentirao je Ivan Radikovi , predsjednik NK “Mladost” Prelog.(D.M.)

Siniša Radikovi , predsjednik Speedway kluba Prelog bismo mogli urediti novu stazu i na njoj organizirati treninge i utrke. Prvu utrku planiramo organizirati u jesen idu e godine, obznanjuje predsjednik Speedway kluba Prelog.

Prelogu u interesu zadržati epitet grad speedwaya Preloški spidvejaši u me uvremenu e trenirati i voziti utrke na spidvej stadionu u Gori anu. Tu e organizirati i tradicinalnu utrku “Nagrada grada Preloga”.

U gradu Prelogu isti u da im je svakako u interesu zadržati spidvej u gradu budu i je taj moto sport u svoje zlatno doba pronio ime ovoga grada i izvan granica Hrvatske. Danas spidvej u Prelogu nije na svom vrhuncu, no u gradu vjeruju da e s novim uvjetima do i i novi, bolji rezultat i uzlet.

— Mi razvijamo spidvej koliko možemo, a to prvenstveno ovisi o financijskim sredstvima.

Jasno nam je da se ne možemo povesti za primjerom susjednog spidvej kluba, jer tu se radi o velikim ulaganjima i pro esionalizmu, dok smo svi mi u ovom klubu volonteri. Voza i i dalje pla aju polovicu troškova svojih treninga, a ne dobivaju nikakvu pla u.

To rade iz iste ljubavi prema ovom sportu. Mi godišnje imamo prihode od oko 370 tisu a kuna od ega polovicu ostvarujemo zahvaljuju i dotaciji grada Preloga, otkriva Radikovi koji je posljednje dvije godine prvi ovjek kluba.

(D.Mihoci)

30. lipnja 2009.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

POTVR EN naš napis o neto nom istraživanju Agencije za odgoj i obrazovanje

UPISI u srednje škole

akove ka Gimnazija najbolja u Hrvatskoj

Više upisnih mjesta, nego osmaša

- Na Me imurce u javnosti do sada gledalo kao na “dobre radnike na bauštelama”, pa je uspjeh škole i dokaz da su takve pri e najobi nije predrasude Prije nekoliko brojeva pisali smo o tome kako su me imurske srednje škole zakinute u vrednovanju kvalitete školovanja koje je odradila Agencija za odgoj i obrazovanje. Naime, prema provedenom istraživanju Jutarnjeg lista akove ka Gimnazija proglašena je najboljom srednjom školom u Hrvatskoj.

Ina e, pravu pomutnju izazvali podaci Agencije za odgoj i obrazovanje o najboljim srednjim školama u Hrvatskoj koji su procurili u javnost, a nisu smjeli.

Naime, rije je bila o tek inicijalnom prikupljanju podataka, odnosno škole su se tek morale o itovati na rezultate, no jedne su se nacionalne novine brže - bolje požurile objaviti podatke, pa makar i neto ne, barem prema onome što tvrde iz me imurskih srednjih škola.

No krenimo od po etka.

Agencija za odgoj i obrazovanje odlu ila je napraviti popis najboljih srednjih škola u Hrvatskoj, i to prema kriteriju: ukupnom zbroju osvojenih medalja na državnim natjecanjima u posljednje tri godine. Pritom su sve škole strpali u isti koš - gimnazije, ekonomske, tehni ke i ostale stru ne škole, a me imurske škole bila vrlo loše rangirane.

Me utim, prema istraživanju Jutarnjeg lista koje je objavljeno prošli tjedan - Gimnazija akovec najbolja je srednja škola u Hrvatskoj! Do sada se uvijek mislilo da je najbolja neka od zagreba kih gimnazija, no istraživanje koje je proteklih mjeseci proveo taj list pokazalo je da Gimnazija akovec kvalitetom odska e od svih hrvatskih srednjih škola. Priznanje koje zasigurno godi.

- Mi smo uvijek dobro radili, ali nismo bili javno prezentirani i razvikani kao neke škole. Iza uspjeha stoji golem trud, rad i odgovornost i u enika i nastavnika te iznimno dobro ozra je u školi. Mi radimo kao tim - rekla je Tea Dragi Runjak za Jutarnji kad su joj priop ili lijepu vijest.

Dodala je da se na Me imurce u javnosti do sada gledalo kao na “dobre radnike na bauštelama”, pa je uspjeh škole i dokaz da su takve pri e najobi nije predrasude, piše JL. - U Me imurju postoji puno nadarene i talentirane djece.

Mnogi naši bivši u enici danas su uspješni znanstvenici, menadžeri i biznismeni. Primjerice, moj bivši

u enik Mario Hali , molekularni biolog, trenuta no predaje na Harvardu, no nije on jedini istakla je Dragi Runjak nove momente koji se doga aju u našem kraju, a koji nisu dovoljno medijski eksponirani u ostatku Hrvatske. Rangiranje škola koje je proveo Jutarnji napravljeno je na temelju rezultata nacionalnih ispita koje je Centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja proveo 2006., 2007. i 2008. godine kao pripremu za državnu maturu.

Kada su sve zbrojili, na prvo je mjesto s najviše bodova izbila Gimnazija akovec. Slijede tri prirodoslovno-matemati ke gimanzije: V. i XV. u Zagrebu te III. gimnazija u Splitu. V. i XV. gimnazija prema rezultatima na nacionalnim ispitima gotovo su identi ne, no V. ima više medalja s državnih natjecanja i zato ima bolji rang.

(D. Zrna, M. Novosel, foto: Z. Vrzan)

Ne trebaju nikakve analize da bi znali kako smo kvalitetni!

- Van su tada izašli neprovjereni podaci. Ono što mi znamo jest da smo jako dobra i kvalitetna škola. Ne treba nam nikakva analiza da bismo to znali. Jedini komentar koji mogu dati jest da sam ponosna na u enike i njihove mentore, na trud profesora i interes u enika, zbog kojih smo u samom vrhu hrvatskih škola, rekla je ravnateljica Gimnazije Tea Runjak Dragi , prof., a najve a

satisfakcija je zasigurno istraživanje koje je odradio JL. (mn)

Hrvatsko-romski rje nik donio bi i njima kvalitetu više - Romska djeca se u ovom slu aju na po etku obrazovanja susre u sa stranim jezikom koji do tada nisu u ili i prve spoznaje dobivaju upravo u prostorima ove škole, rekla je ravnateljica Dogša godina. S obzirom na to da uvjeti u kojima se kroz povijest odvijalo obrazovanje nisu zadovoljavali potrebe suvremenog školstva, prišlo se izgradnji zgade, odnosno škole koja radi sada ve 20 godina. - Speci i na smo škola. Imamo preko 60 posto u enika Roma, odnosno od 499 u enika, 321 u enik je Rom. U sastavu škole djeluje i Podru na škola koju poha a 41 u enik.

Bez Podru ne škole u Macincu je 72 posto u enika Roma od 1. do 8. razreda. To zna i da mi spadamo u rang škola s pretežito romskom nacionalnom manjinom i zbog toga smo škola sa speci i nim uvjetima, odnosno malo otežanim uvjetima. Naime, u enici Romi nemaju službeni jezik, stoga ne postoji ni jedan udžbenik na njihovom jeziku, a

Ekonomska i trgova ka škola 196, Graditeljska škola 290, Gospodarska škola 238, TIOŠ 283 i Srednja škola Prelog 186 u enika.

Objava rezultata, ljestvice poretka objaviti e se na oglasnim plo ama i web stranicama škola u srijedu 01. srpnja, najkasnije do 14 sati, a upisi u enika su u etvrtak, 2. srpnja od 8 do 16 sati; Za sve one koji nisu uspjeli u prvom roku upisati željeno zanimanje, prijave za drugi upisni rok su u ponedjeljak, 06. srpnja u vremenu od 8 do 16 sati, a upisi u utorak, 7. srpnja.

No zbog odnosa broja u enika i upisnih mjesta i ove godine e biti praznih mjesta u pojedinim smjerovima. (BMO)

RAVNATELJICA Gimnazije, Tea Dragi Runjak

DVADESET godina rada Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec

MACINEC-Kulturno - umjetni kim programom te izložbom literarnih, likovnih, lutkarskih i matemati kih radova i uratka Osnovna škola dr. Ivana Novaka Macinec proslavila je Dan škole, a ujedno i 20. godišnjicu kontinuiranog rada u ovoj ustanovi.

Svojim pjeva kim, plesnim i recitatorskim programom u enici su pokazali što su sve nau ili tijekom svog školovanja u Osnovnoj školi Macinec. Osim 20. obljetnice rada i djelovanja, škola ove godine obilježava i 10 godina izlaženja školskog lista Maksenca, na koji su veoma ponosni. Obilježavanje zna ajnog jubileja uveli ao je zbor “Josip Vrhovski” koji je, otpjevavši himnu, otvorio sve anost.

Po eci obrazovanja u ovom podru ju datiraju unazad 150

U ponedjeljak, 29. lipnja podnošenjem prijava po ele su formalnosti za upis u enika u srednje škole. Ve od osam sati kada je zaprimanje prijava po elo u enici su stajali ispred srednji škola i ekali da zapo ne zaprimanje prijava, premda se prijave zaprimaju dva dna 29. i 30. lipnja od 8 do 16 sati.

Bez mjesta u srednjoj školi ne bi trebao ostati nitko,jer upisnih mjesta ima više nego osmaša .

Osnovnu školu završilo je 1253 u enika, a samo u me imurskim srednjim školama eka iz 1389 mjesta.

U enici školovanje mogu nastaviti u šest srednjih škola u Me imurskoj županiji, koje upisuju slijede i broj u enika:Gimnazija 196, u

upravo iz nepoznavanja hrvatskog jezika proizlaze svi problemi. Djeca se u ovom slu aju na po etku obrazovanja susre u sa stranim jezikom koji do tada nisu u ili i prve spoznaje dobivaju upravo u prostorima ove škole.

Doduše, radimo i predškolu, ali u minimalnom programu od tri mjeseca, što je premalo za nekog tko do tada nije previše baratao ni didakti kim materijalom ni službenim hrvatskim jezikom, kazala je Božena Dogša, ravnateljica Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec.

Može se zaklju iti da bi i njima hrvatsko-romski rje nik, ali romskog jezika kojeg ovdašnji Romi razumiju itekako dobrodošao.

Trenutno se radi u dvije smjene i tek pove anjem prostora u i-

OSNOVNA ŠKOLA Štrigova

Posjetili svoje prijatelje u Kogu ŠTRIGOVA - Nakon što su im 27. svibnja prigodom boravka u njihovoj školi u itelji i u enici Podru ne škole Kog iz Slovenije uputili poziv za gostovanje, posjet je ostvaren vrlo brzo. U petak 30. svibnja u enici Podru ne škole Stanetinec sa svojim u iteljicama i ravnateljem mati ne Osnovne škole Štrigova Stanislavom Rebernikom posjetili su Podru nu školu Kog u Republici Sloveniji. Škole su udaljene oko 3 kilometra, razdvaja ih potok Šantovec koji je i granica izme u dviju država. Ravnatelj Rebernik kaže: - Želja da upoznamo svoje susjede ostvarila se. Podru na škola Kog pozvala nas je u goste. Naime, toga dana u Kogu se održavala priredba s temom ‘Me udržavni dijalog’ i mi smo bili po asni gosti.

Ovom prigodom su pušteni baloni prijateljstva, prelazio se ‘potok ‘ koji nas dijeli i mnoga druga iznena enja. Jednu od to aka priredbe pripremili smo i mi.

Scensku igru ‘Zrno pšenice’ izveli smo na zavi ajnom govoru Stanetinca, što je posebno oduševilo slovensku publiku (u enike, roditelje, župana Ormoža i mještane).

Izmijenili smo prigodne darove, rezultat vrijednih hrvatskih i slovenskih ruku.

Dogovorena je daljnja dobrosusjedska suradnja. Sljede i susret zakazan je idu e godine u PŠ Stanetinec, zadovoljno kaže ravnatelj Rebernik, dodaju i kako se nada da je škola ovim primjerom potaknula na razmišljanje o vrijednosti dobrosusjedskih odnosa. U rujnu e mali Stanetin ani ponovno u Kog na sve anost otvorenja sportske dvorane.

(S. Mesari , AR)

POSJET Dje jeg vrti a “Bambi” ETŠ akovec

- Želja nam je da u idu em periodu dobijemo jedan sportski prostor kako bi se djeca mogla razvijati i u tom podru ju, kazala je Božena Dogša oni kog tipa moglo bi se prije i u jednosmjensku nastavu. Sportsku dvoranu tako er, na žalost, nemaju. - Želja nam je da u idu em periodu dobijemo što prije jedan takav sportski prostor kako bi se djeca mogla razvijati i u tom podru ju, zaklju ila je Božena Dogša. (H. Ze ar)

Maleni “Mravi i” u velikoj školi AKOVEC - Djeca iz skupine “Mravi i” Dje jeg vrti a “Bambi” akovec kroz cijelu proteklu godinu sura ivali su s u enicima i profesoricom Biserkom Mihajlovom iz Ekonomske i trgova ke škole akovec. U enici Ekonomske i trgova ke škole akovec posje ivali su Dje ji vrti “Bambi” gdje su s djecom radili na projektu “Prava djece”.

No djeca koja poha aju skupinu “Mravi i” tako er su sa svojim odgajateljicama Ivanom Pe arko i Martinom Brezovec posjetila Ekonomsku i trgova ku školu koju su zajedni ki razgledali, kao i informati ku radionicu te sportsku dvoranu. Puni novih spoznaja vratili su se u svoj vrti gdje su prepri avali svoje dojmove.

10

Kroz Međimurje

30. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROMJENE u op inskim strukturama Sv. Marije

Nova vlast, novi ljudi SVETA MARIJA - Nakon konstituiraju e sjednice, vrlo brzo na svojoj drugoj sjednici sastali su se lanovi Op inskog vije a op ine Sveta Marija. Na dnevnom redu našlo se ak 18 to aka. Ve ina to aka odnosila se na izbor novih lanova op inskih odbora, povjerenstava i upravnih vije a.

U rad svih povjerenstava uklju ilo se dosta novih ljudi koji e svoj rad trebati dokazati kroz razne projekte koji e biti najbolji za mještane op ine Sveta Marija.

Izabrani su novi lanovi Odbora za inancije, prora un i unutarnji nadzor, Socijalnog vije a, Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja, Uprave groblja, Upravnog

vije a dje jeg vrti a, Komunalne komisije, Odbora za gospodarstvo, Povjerenstva za izdavanje Svetomarskog lista i Odbora za turizam. Na sjednici je donijeta odluka o isplati naknade stalnim lanovima i proširenom sastavu Izbornog povjerenstva op ine Sveta Marija. Stalnim lanovima bit e ispla eno 3 tisu e kuna, a lanovima proširenog sastava tisu u petsto kuna za dva kruga nedavno održanih lokalnih izbora. Odlukom vije nika KUD-u Ivan Musta Kantor odobreno je tri tisu e kuna za koncert Laure Vadjon i Hrvatskog baroknog ansambla koji je bio posve en 90. obljetnici KUD-a i njegovu za etniku Ivanu Musta u. (af)

GORI AN slavi Dan op ine

Najavljena prekretnica u komunikaciji sa Županijom Ivica Perho prvi je župan u povijesti op ine Gori an koji se odazvao pozivu na sve anu sjednicu Op inskog vije a koja je uprili ena u petak 26. lipnja u povodu proslave Dana op ine. Naglasio je to Stjepan Blagus, predsjednik Op inskog vije a op ine Gori an.

Pojavljivanje župana Perho a na ovom doga aju, u Gori anu smatraju prekretnicom u komunikaciji sa županijskim strukturama te se nadaju konkretnoj pomo i nove županijske vlasti njihovim kapitalnim projek ma.

- Mi dosad nismo imali nikakvu podršku bivših županijskih struktura i bivšeg župana kada su bili u pitanju naši projekti. Zato mještani Gori ana o ekuju da nova županijska vlast ponogne da se u ovoj op ini pokrenu neki od planiranih kapitalnih projekata. Prije svega o ekujemo žurnu podršku Županije u po etku izgradnje toliko potrebne školske sportske dvorane za koju smo ishodili kompletnu

dokumentaciju sa svim potrebnim dozvolama za po etak gradnje, u što smo uložili nemali trud i 200 tisu a kuna iz našeg prora una, poru io je na elnik Mario Mohari ..

U Gori anu imaju pripremljene i projekte za izgradnju kanalizacije i niz drugih projekata u iju su izradu uložili oko 900 su a kuna. Župan Perho održao je pred okupljenim donjeme imurskim na elnicima i gori kim vije nicima predizborni govor u kojemu niti jednom nije obe ao konkretnu pomo što je predsjedavaju i Blagus prokomentirao rije ima: - Mislio sam da ete bi konkretniji.

Na sve anosti je nastupila pjeva ka skupina HKUD-a Gori an te mlada tamburaška skupina koju ini 16 mladih glazbenika. Tijekom minulog vikenda održan je sijaset raznih doga aja uprili enih u povodu proslave Dana op ine. Više o tome u slijede em broju Me imurskih novina.(D.Mihoci)

PREDSTAVLJAMO: Ivan Hajdarovi dobio po etvrti put mandat na elnika op ine Dekanovec

Glave skup za Dekanovec Na nedavnim lokalnim izborima Ivan Hajdarovi osvojio je etvrti mandat na elnika op ine Dekanovec, pa je jedan od dvojice ili trojice me imurskih na elnika koji su uspjeli održati se toliko dugo na elnoj poziciji.

Op inu Dekanovec vodi gotovo od njenog osnutka i njegovi sumještani o ito smatraju da svoj posao dobro obavlja. U prilog tomu govori i injenica da na ovim izborima ak nije imao ni protukandidata koji bi pretendirao za mjesto na elnika.

- U Dekanovcu imamo i obrazovanije, možda ak i sposobnije ljude od mene koji bi mogli jednako kvalitetno voditi op inu. To što nisam imao protukandidate doživljavam kao priznanje svome radu, kao potvrdu da dobro radim i da to ne treba mijenjati, isti e Hajdarovi , koji sebe smatra jednostavnim, obi nim ovjekom iz naroda.

kraju smo s ure enjem društvenih objekata i nizom drugih projekata pa emo se sada u sljede e etiri godine okrenuti razvoju eko - etno turizma u našoj op ini. Željeli bismo urediti etnoselo kod Mure. Mi se ne možemo baviti nekom industrijom, niti možemo razvijati gospodarstvo i zato je, ini mi se, mudro okrenuti se turizmu i ekološkoj proizvodnji. Za to imamo mogu nosti. Planiramo osnovati Turisti ku zajednicu koja e na tome raditi, otkriva Hajdarovi .

U Dekanovcu, op ini koja je od posebne državne skrbi, namjeravaju i ubudu e obilno koristiti sredstva iz državnog prora una i fondova kako bi realizirali svoje planove. Kažu da ih država lijepo inancijski prati i podržava njihove projekte, zbog ega su izuzetno zadovoljni, za razliku od nekih drugih op ina.

Op ina se okre e turizmu

Žele ve i Dekanovec

U Dekanovcu e u sljede e etiri godine nastaviti s realizacijom ve zapo etih projekata.

- Ako smo rekli da trebamo Dom zdravlja, onda emo na tome i raditi, ako smo rekli da je potrebno modernizirati prometnice, onda emo i to u initi.

Poduzetni ku zonu, iako u njoj još ima nešto malo posla, smatram dovršenim ulaganjem. Pri

Glavna težnja na elnika Hajdarovi a i vlasti u op ini Dekanovec je u initi tu op inu poželjnom sredinom za život.

Dekanovec broji negdje oko 960 stanovnika i želja je da se taj broj pove a. Zato op ina nizom malih stvari pokušava utjecati na mlade obitelji da ostanu živjeti ili da dosele u Dekanovec. Jedna je od tih mjera najpovoljnija cijena gradilišta u Me imurju.

Op ina pomaže i rodilje, ulaže u predškolski odgoj, a misli i na starije mještane.

- Poduzetnik sam ve gotovo 20 godina. Teško je voditi jednu tvrtku i istodobno biti na elnik jedne male op ine koja ima tako male prihode kao naša. To ponekad zna biti frustriraju e. Željeli bismo više, ali esto nam je novac ograni enje. Primjerice, voljeli bismo s više novca sudjelovati u su inanciranju boravka djece u vrti u, ali jednostavno si ne možemo priuštiti dati više od 20 posto ukupnog iznosa. Eto, sada tražimo od države da nam pomogne u tome. esto se puta i sam znam pitati odakle mi volje, energije, ak i mudrosti za vo enje op ine i suo avanje s milijun problema. Moram priznati da imam veliku podršku u mojim suradnicima na poslu i prije svega moje obitelji koja puno trpi zbog moga angažmana. Da njih nema,

sigurno ne bih uspio, priznaje Hajdarovi , koji usprkos svemu nije nikada požalio zbog svoga društvenog i politi kog angažmana. Hajdarovi je od 1997. godine lan HDZ-a, kako tvrdi, jer mu je HDZ kao politi ka opcija najbliži.

- Svi mi navijamo za neki nogometni klub, svi nekoga simpatiziramo, meni je HDZ oduvijek blizak, kazuje Hajdarovi , kojemu e u vo enju op ine, baš kao i u prethodnom mandatu, pomagati njegov zamjenik Vladimir Jambroši (HSP). (D.Mihoci)

Govori što misli Za sebe kaže da je veliki entuzijast i domoljub koji voli slobodu komunikacije i izražavanja. Naglašava da voli jasno kazati što misli, a jednako tako voli saslušati tu a mišljenja i da je uvijek spreman razmotriti tu e mišljenje, na i neko kompromisno rješenje.

Možda je u tome klju njegove

dobre suradnje kako s pozicijom, tako i opozicijom.

- Ja sam jedan od onih na elnika koji je u ranijim mandatima pa i u ovom sada uspio staviti glave skupa i posti i da svi, sve opcije, radimo za dobrobit Dekanovca. Nema nekakvih trzavica kod nas, otkriva Hajdarovi .

TRADICIONALNI koncert Limene glazbe Belica u znaku oproštaja sjajnog dirigenta

Stjepanu Taradiju Uteku najviše priznanje Hrvatskog sabora kulture BELICA - Godišnji koncert Limene glazbe Belica održan u novoure enoj dvorani u Belici u nedjelju, 21. lipnja, mnogi e pamtiti po najemotivnijem trenutku, oproštaju Stjepana Taradija Uteka od dirigentske palice. Za njegov 53-godišnji rad, Hrvatski sabor kulture dodijelio mu je najviše priznanje, Povelju za izuzetna dostignu a, koje mu je predao Dejan Buva , predsjednik HSK, a

primio je i priznanje me imurske zajednice amatera.

Na elnik op ine Zvonimir Taradi je Uteku poklonio umjetni ku sliku, te zbrojio da je Utek vodio najmanje 2000 proba i nastupa u dvadeset godina Limene glazbe Belica. Stjepan Taradi Utek zahvalio je svim glazbenicima od kojih su neki danas ve profesori glazbe, a bili su mala djeca kad su po eli, te Darku Navoju,

Novi dirigent Danijel Požgaj uvodi ekspresivnost u zvuk glazbe

profesoru Glazbene škole u Varaždinu za promociju i podršku me imurskim glazbenicima pri školovanju.

Koncert Limene glazbe Belica zapo eo je pod ravnanjem mladog dirigenta Danijela Požgaja. U prvom djelu izvedene su skladbe The King Across the Wather, The New Vilage, te me imurska narodna “Mura, Mura”, koju su glazbenici ovaj put posvetili svojem kolegi Matiji koji je nesretno završio život. U Solu za tri trombona solisti su bili Ivan Mu i , Jelena Škvorc i Ivan Magdaleni .

U drugom dijelu nastupili su rogisti, sastavljeni od glazbenika Limene glazbe Belica koje predvodi Stjepan Taradi Utek. Oni su izveli pet skladbi za rog, pozdrave lovcima za dobar ulov.

Na kraju, Limena glazba Belica izvela je skladbe O sole mio, My Sekret love Song, Pepe, a dirigirao je Stjepan Taradi Utek koje e ubudu e svirati u sastavu Limene glazbe Belica.

Novi dirigent Davor Požgaj potom je dirigirao izvedbama skladbi za orkestar Beautiful

Oproštaj od Stjepana Taradija Uteka kao dirigenta Maria of My Soul te Santana a portrait, te na kraju zaslužio i bis.

Mještani Belice toplo su pozdravili svoje glazbenike koji su još nominalno prvaci Hrvatske, a mladi dirigent Danijel Požgaj pred kojim je budu nost, pokazao je da e voditi beli ke glazbenike prema zahtjevnim programima. ini se da e se promijeniti i pojedini glazbeni naglasci, tako da e zvuk cijelog orkestra ubudu e biti više ekspresivniji.

O ekuje se da e Danijel Požgaj na repertoar uvrstiti više obra enih me imurskih narodnih skladbi koje spadaju u sam vrh europske glazbe, te time doprinjeti o uvanju baštine.

(J. Šimunko)

U repertoaru sve više me imurske glazbe Osnovni problem limenih glazbi u Me imurju je repertoar u kojemu prevladavaju glazbeni aranžmani s drugih kontinenata, dok je premalo me imurske glazbe, aranžirane za limenu glazbu. To osje a i publika, koja se još dobro sje a starih me imurskih limenih glazbi. Limena glazba Belica polako uvodi me imursku glazbu, zahvaljuju i i mladom dirigentu Danijelu Požgaju,

te dugogodišnjoj repertoarnoj politici Stjepana Taradija Uteka.

Tako da je Ladislav Varga iz akovca, koji ve duže vrijeme piše aranžmane na me imurske pjesme, dobio kolegu i istomišljenika. To zna i da polako stasa jedna mla a generacija glazbenika kojima je stalo do me imurske narodne pjesme i svega onoga što ona predstavlja.

30. lipnja 2009.

Aktualno 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROSLAVA DANA državnosti u Me imurju

Zahvalni braniteljima za slobodu AKOVEC: Dan državnosti, 25. lipnja, u Me imurskoj županiji proslavljen je u cijelom Me imurju polaganjem vijenaca, igrama branitelja te nizom manifestacija. Vijence i svije e je na sam Dan državnosti 25. lipnja, na spomenik poginulim braniteljimauDomovinskomratuu Perivoju Zrinski u akovcu i ispred Spomen zida poginulim braniteljima. Vijence je položilo vodstvo Me imurske županije, vodstvo Grada akovca, Koordinacije udruge proisteklih iz Domovinskog rata, Policijske uprave me imurske i Uprave za obranu. Župan Ivica Perho u svojem je govoru naglasio da su hrvatski branitelji u Domovinskom ratu ostvarili vjekovni san, slobodnuidemokratskudržavuHrvatsku.

25. lipnja 1991.

Sabor donio odluku o suverenosti Na temelju takvog o itovanja volje gra ana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopoliti ke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedni koj sjednici sva tri saborska vije a 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvr uje da “ovim inom Republika Hrvatska pokre e postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokre e postupak za me unarodno priznavanje”.

Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka gra ana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Mnogi od njih dali su za slobodu domovine svoje živote, sve ono što su imali,avlastonoštonajmanjemože i mora, je sa uvati sje anja na njih i njihovu borbu za slobodu.

Vodstvo Me imurske županije potom se zaputilo u Belicu, gdje su održavane ve petnaeste igre branitelja i dragovoljaca Domovinskog rataMe imurskežupanije.Okupljenimbraniteljimaseuimedoma ina obratio su se Drago Horvat, predsjednik ogranka UDVDR Belica, na elnikZvonimirTaradiuimeop ine Belica, Dragutin Pintari , dopredsjednik UDVDR (predsjednik Josip Horvat bio je službeno odsutan) te župan Ivica Perho , a bili su nazo ni i dožupani An elko Horvat i Matija Posavec. (jš)

SJE ANJE na dva mlada hrvatska branitelja iz Hodošana

Položili vijence poginulim braniteljima

Polaganje vijenaca na spomenik poginulim braniteljima u Perivoju Zrinskih, župan i dva dožupana

HODOŠAN - Proslava Dana državnosti održana je i u Hodošanu, 25. lipnja. Uz sve anu misu u crkvi Svetog Ivana Nepomuka, izaslanstva op ine Donji Kraljevec na elu s na elnikom Zlatkom Horvatom i položila su vijence na spomenik braniteljima u Hodošanu. Rije je o Darku Tišljari u branitelju Vukovara, mu ki ubijenom na Ov ari 1991. godine i Zvonku Zrni poginulom u akciji “Mae-

stral” 1995. godine. Druženje sudionika proslave, me u njima i branitelja, održano je potom u prostorima nogometnog igrališta, a na kraju je odigrana nogometna utakmica izme u Županijskog i Op inskog odbora HDZ-a.I u drugim sredinama Me imurja položeni su vijenci i zapaljene svije e za branitelje, a na više mjesta prire ena su druženja branitelja. (jš)

OBILJEŽEN dan koji e se pamtiti

TRADICIONALNE sportske igre i druženje branitelja i dragovoljaca

Spomen plo a povodom zaustavljanja tenkova

Na igrama u Belici oko tisu u branitelja i gra ana

M. SREDIŠ E - Kod zgrade Veterinarske stanice u Murskom Središ u u subotu je obilježena 17. obljetnica od zaustavljanja tenkova na putu prema Sloveniji. Tim povodom je na spomen plo u položen vijenac te održan kra i sat povijesti, na kojem su nazo ne na doga aje vru eg ljeta 1991. podsjetili izravni sudionici i pregovara i s o icirima okupatorske vojske Marijan Barat, tadašnji predsjednik Mjesne zajednice Mursko Središ e, i Zvonimir Rihtarec, ondašnji zapovjednik Policijske postaje Mursko Središ e.

Nakon toga je kod Gradske tržnice na tenkovskoj piramidi otkrivena spomen - plo a

na Domovinski rat i hrvatske branitelje.

Kratak govor održao je Stjepan Tarandek - Sirek, predsjednik Ogranka UHVDDR-a Grada Mursko Središ e i idejni za etnik podizanja spomen - plo e, koju je blagoslovio doma i župnik vele asni mr. sc. Mario Kopjar.

Na oba skupa bili su predsjednik Županijske skupštine Vladimir Ivkovi , elnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, predsjednik Gradskog vije a Mursko Središ e Ivan Le ek, zamjenik gradona elnika Dražen Srpak, lan Gradskog poglavarstva Zlatko Bek, te nekolicina gra ana.

(S. Mesari )

Polaganje vijenca na spomen - plo u doga anja iz 1991.

BELICA - Na igrama i na druženjima je bilo nazo no oko tisu u gra ana, a samih je natjecatelja branitelja iz op ina i gradova bilo oko 700 što je doista velik broj. Druženje branitelja i dragovoljaca trajalo je cijeli dan, uz natjecanja u malom nogometu, šahu, streljaštvu, povla enju konopca, bo anju i stolnom tenisu, a nagrade je podijelio i estitao pobjednicima Slavko Marka , dopredsjednik UDVDR Me imurske županije, te tajnik udruge Dražen Tkalec.

Iako su rezultati na takvim manifestacijama najmanje važni, oni vesele sudionike i branitelje, pa ih i objavljujemo.

Najbolja ekipa je bila ekipa branitelja i dragovoljaca iz Svetog Jurja na Bregu, druga je bila ekipa Gori ana, tre a Mihovljana, zatim Gornjeg Mihaljevca, pa Preloga. Zatim slijede ekipe: Štrigova, Ivanovec, Savska Ves, Strahoninec, Mala Subotica, Belica, Kotoriba, Šenkovec, Donja

Natjecanje u ga anju zra nom puškom Dubrava, Podturen-Dekanovec, tenisu prvi je bio Alen Veseli iz Donji Kraljevec, Mursko Središ e, Mihovljana, drugi Damir DomiNedeliš e, akovec, Pribislavec te ni iz Donjeg Kraljevca, a tre i Stanko Balent iz Donjeg KraSveti Martin na Muri.

U kuglanju su najbolji bili Ne- ljevca. U elektreonskom pikadu bojša Žnidari iz Ivanovca, Zvo- najbolji je bio uro Bogomolec nimir Plevnjak iz Svetog Jurja na iz Donje Dubrave, zatim Ivan Bregu te Ivan Ro ak iz Ivanovca. Kranj ec iz Ivanovca i Dejan U straljaštvu je najbo,lje oko imao Polanec iz Mihovljana.

Ukupan broj branitelja u Zvonimir Špiranec iz Strahoninca, potom Mladen Ro ak iz Stra- Me imurskoj županiji iznosi honinca i Mirko Košir iz Nedeli- oko devet tisu a, što zna i da je š a. U šahu je najbolji bio Tihomir u Belici bilo oko osam posto svih Železnjak iz Mihovljana, drugi je branitelja, što je doista zna ajna bio Miroslav Nagraisilovi iz Mi- brojka i govori o dobroj organihovljana a tre i Branko Resman ziranosti UDVDR Me imurske iz Gornjeg Mihaljevca. U stolnom županije. (J. Šimunko)

OBILJEŽAVANJE Dana antifašisti ke borbe u Nedeliš u

Položeni vijenci i zapaljene svije e

OBILJEŽEN DAN antifašisti ke borbe u Me imurskoj županiji

Zvonimir Golob: Tito nije bio ratni zlo inac SVETI JURAJ U TRNJU - U Perivoju Zrinski u akovcu i na groblju u Svetom Jurju u Trnju u ponedjeljak, na Dan antifašisti ke borbe položeni su vijenci na spomen oblježja poginulim borcima Drugog svjetskog rata. Sve anost u Svetom Jurju u Trnju održana je po kiši, a uz pratnju truba a i Puha kog orkestra Donji Kraljevec položeni

su vijenci Me imurske županije, op ine Donji Kraljevec, Udruge antifašisti kih boraca Me imurske županije, udruge “Josip Broz Tito” te stranke SDP. Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat u svojem je obra anju napomenuo da je antifašizam utkan u hrvatsku državnost borbama na strani sila pobjednica i o uvanjem tradicija

Sabora. Me imurski župan Ivica Perho istakao je veliki doprinos antifašista u borbi za slobodu te estitao svima Dan antifašisti ke borbe, a prisjetio se i boraca iz Domovinskog rata.

Zvonimir Golob se u ime Udruge antifašista Me imurske županije oštro okomio na sve one koji nekriti ki iskapavaju jame, rekavši da su se antifašisti

borili pod vodstvom partizana, ali za slobodu i protiv fašista, te da Tito nije ratni zlo inac, kako mu pripisuju “nedou eni” povjesni ari. Polaganju vijenaca bili su nazo ni i Ljubo Jur i , Dragica Zgrebec i drugi dužnosnici SDP-a. Vijenci na spomenike antifašisti kim borcima položeni su na više mjesta u Me imurskoj županiji.

U povodu obilježavanja Dana antifašisti ke borbe, 22. lipnja, Savez boraca op ine Nedeliš e, Udruga umirovljenika Nedeliš e, lanovi Op inskog vije a i na elnik Op ine Mladen Horvat položili su vijenac i zapalili svije e kod spomenika borcima stradalima u Drugom svjetskom ratu, koji se nalazi

u središtu Nedeliš a. Franjo Pintari , jedan od preživjelih boraca i antifašista, obratio se prisutnima prisjetivši se doga aja iz Drugoga svjetskog rata. Nakon toga okupljeni su položili vijenac te zapalili svije e i kod spomen - biste Mirka Bukovca, narodnog heroja iz Nedeliš a.

Franjo Pintari , jedan od preživjelih boraca i antifašista, obratio se prisutnima

12

Vaš dom

30. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Podjela studentske sobe Postovani, u stražnjem dijelu ku e imamo jednu prostoriju koju bi eventualno željeli prenamjeniti u sobu za dva studenta, odnosno studentice. Ispred ulaza u tu sobu

je jedna manja prostorija u kojoj se nalazi ajna kuhinjica koja je ve tamo i to nebi dirali. Soba je veli ine 31 m2 i tu bi htjeli smjestiti i malu kupaonicu sa WC-om, pošto

je u tom djelu ku e nema. Kuhinja, kao i odvod/dovod vode je smješten sa lijeve strane ulaznih vrata.

Visina prostorije je 2,6 m.

Unaprijed hvala!

Poštovani, ovaj sam put malo druga ije izveo cijelu tlocrtnu dispoziciju nego u prijašnjim slu ajevima, i to stoga što mislim da bi bilo vrlo interesantno da se prostorija razdvoji na dva dijela kako bi studenti/ce imale svaka svoj dio sa zajedni kim prostorijama – kuhinjom, te toaletom i WC-om. De inicija je posložena

na na in kako su posložene jednokrevetne sobe u studentskim domovima.

Cijela je prostorija simetri na s obzirom na položaj prozora i na taj na in sam de inirao i pregradni zid – to no po sredini. U nišu koju sam dobio postavio sam radni stol koji je velikih dimenzija kako bi bilo dovoljno radnog

prostora. Sa strane od stola je postavljen element koji sa donje strane ima ladice, a iznad zatvorene ormari e za knjige. Izme u gornjih i donjih elemenata može se postaviti televizor.

Na suprotnom zidu od stola nalazi se krevet za jednu osobu. Njega dignite na visinu od 500-600 mm, kako bi ispod njega dobili još mjesta za odlaganje u vidu dubokih ladica. Kraj kreveta sam predvidio fotelju, a izme u nje i valjskog zida garderobni ormar od poda do stropa širine 1200 mm.

Zajedni ka prostorija kupaonice i WC-a ima klizna vrata iz svake sobe sa unutarnjim zaklju avanjem radi prvatnosti, te sve elemente koje su potrebni za funkcioniranje dvoje ljudi. Tako er sam predvidio i prostor za perilicu rublja.

LIFESTYLE - Compactdecks

All of my friends are DJ´s ... ure uje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesije

... pa im tada predstavljam Compactdecks – DJ pult kojeg je dizajnirao dizajner i umjetnik Oliver Rubli za Compactlabov

Studio estetikheretik se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Sobe nisu nešto prevelike, stoga predlažem da stavite bijeli namještaj, ili alternativno u nekom svijetlom dekoru. Ukoliko želite izvesti cijelu pri u atraktivnijom poigrajte se kombinacijom sa dvije boje (kao na slikama), dodajte životopisne detalje i najam tih soba ne bi trebao biti preveliki problem.

Da li je to tako ili ne, prosudite sami, ali jedno je sigurno: Compactdecks izvanredno spaja tehnologiju i dizajn. Iako nije predštand na sajmu u Genevi. Koncept sadrži tri gramofona te dva integrirana sistema zvu nika.

Modernog stila, neobi nog, ali vrlo jasnog i jednostavnog oblika Compactdecks je zasigurno poslastica za sve kojima je drag i dizajnerski svijet kao i glazbeni. Neki ga nazivaju kao unikatnim dijelom umjetnosti.

vi en za neka megalomanska mjesta, manji prostori su idealni za ovakav sound system. www.compactlab.com

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Privatna ku a u Sakuragawagi, Japan Privatnu ku u u Sakuragawagi u Japanu dizajnirala je ekipa iz Suppose Design Of icea iz Hiroshime.

Zadatak je bio projektirati stambenu ku u na uglu ulice sa veoma ograni enom površinom od 50 m2.

U ku u je potrebno smjestiti obitelj koju sa injavaju otac, majka, jedno dijete, baka i pas i zahtjev je bio da svi oni žive što udobnije.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Bilo kako bilo, vjerujem da bi barem jedan posjet tom hotelu i jedna no u bilo kojoj od tih soba utisla pe at u sva iji život.

A za sve vlasnike hotela i apartmana za sve investitore i budu e investitore koji se žale na slab promet i za sve one koji misle dobiti mnogo za ništa, jedna poruka: Tako se to radi! www.hotelfox.dk

Hoteli: Hotel FOX Stiglo je vrijeme godišnjih odmora, ljeta, odlazaka na more (ili na druga mjesta), a ja bih iskoristio ovih nekoliko tjedana da Vam predstavim neke od, meni najljepših mjesta koje bih (ili koje u) najradije posjetio u budu nosti. ge, Large, Medium i Small. Sve bi to bilo normalno da nema jedne injenice:

Hotel FOX se nalazi u Copenhagenu, Danska i sastoji se od 61 sobe koje su podijeljene po veli ini u etiri grupe – X-lar-

Da je svaka soba djelo jednog autora ili grupe autorai entitet za sebe. Kao dizajneri tu su se našli: fanati ni uli ni umjetnici, poklonici manga umjetnosti, gra iteri, dizajneri, arhitekti, gra i ki dizajneri, slikari.. Svi oni su dali svoj obol u stvaranju indentiteta jednog od najzannimljivijih hotela danas u svijetu.

Preko ceste parcele na kojoj je smještena ku a, nalazi se park, entitet koji se mijenja cijelu godinu i ija se promjena kroz cijelu godinu i osje a.

Tako je projektantska ekipa odlu ila da e park u susjedstvu iskoristiti i virtualno ga spojiti sa atanovnicima te gra evine i sa tim na umu su isprojektirali veliki prozor koji gleda direktno na nj. Tako er su cijeli prostor podijelili na katove i, de facto dobili jedan veliki prostor koji je odijeljen

po visinama. Komunikacija me u njima vrlo se lako vrši pomo u vrlo providnih stepenica.

Cijeli dojam upotpunili su jednostavnim stilom u kojem dominira svijetlosme i drvni dekor i bijela boja, te staklene površine sa interakcijom prema exterijeru kojeg su tako er uklju ili u interijer.

Bezvremenski dizajn koji daje naglasak na komunikaciju i interakciju pomo u kojeg se sasvim druga ije gleda na na in života, a samim time i na svijet. www.suppose.jp

30. lipnja 2009.

Mozaik 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRIJEDLOG novog zakon o umjetnoj oplodnji izaziva velike polemike

Neudane žene opet zadnja rupa na svirali - Trebalo bi uklju iti sve relevantne osobe ili grupacije u raspravu, možda ak provesti referendum jer se uistinu ti e svih nas. Ne bi se nijedna opcija trebala previše ishitreno prihvatiti, ali sigurno da ga je potrebno donijeti, kazao je Mr. sci. Nino Škvorc, dr.med., voditelj djelatnosti ginekologije i porodništva u Županijskoj bolnici akovec.

U Hrvatskoj gotovo svaki šesti par je neplodan, a isti trend prati i Me imurje. No dobra je vijest da bi nakon 30 godina uskoro mogao ugledati svjetlo dana zakon kojim e se mo i za eti doniranom jajnom stanicom ili spermijem.

Iako je krajnji je rok da se donese novi zakon o medicinskih potpomognutoj oplodnji, na ovaj predloženi kritike su se sru ile sa svih strana, što iz medicinske struke, a što iz udruga, politi kih stranaka i samih gra ana. Što nije niti udno s obzirom da je prije svega veoma konzervativan i sadrži, za mnoge, neprihvatljiva rješenja te je neprimjeren osobama s problemima neplodnosti kojima je namijenjen.

Upravo zbog svega ovog Udruga Roda pokrenula je potpisivanje peticije kojom od Ministarstva zdravstva i Vlade traže hitno povla enje iz procedure Nacrta prijedloga zakona.

Spomenimo i da je peticija nazvana ‘Zakon kakav nam treba, a ne kakav nam serviraju’ u prva dva dana sakupila preko 3.000 potpisa, a do danas preko 7.000.

Tribina na istu temu održala se i u akovcu gdje je Karmen Rivoseki-Simi iz udruge Roda istaknula neke od problemati nih to aka zakona.

Novi zakon potpuno se diskriminiraju e odnosi prema neudanim ženama - medicinska oplodnja se može primijeniti samo na bra nim parovima, a ne i na izvanbra nim partnerima ili ženama bez partnera. I to je zasmetalo Karmen Rivoseki Simi : - Za nas je to neprihvatljivo.

Ako se neplodnost de inira kao bolest, onda se lije enje ne može ograni iti bra nim stanjem.

Dakle, smatramo da svatko ima pravo na lije enje pa i neplodne žene bez partnera ili one u izvanbra nim vezama. Dodala je i kako je ta odredba u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Dijete e mo i saznati tko su mu biološki roditelji Nadalje, HZZO bi u potpunosti pla ao samo tri pokušaja medicinske oplodnje ženama u dobi do 38 godina. Po prijedlogu

Mr. sci. Nino Škvorc, dr.med., voditelj djelatnosti ginekologije i porodništva u Županijskoj bolnici akovec

zakona zabranjuje se zamrzavanja zametaka (koja se primjenjuje u cijelom svijetu), ime bi se smanjio bi se i broj metoda umjetne oplodnje jer bi zabrana zamrzavanja zametaka smanjila uspješnost postupaka za najmanje 10 posto.

Jedan od velikih problema je i što bi donacija genskog materijala postala javna. Iz udruge Roda su upozorili kako e odredba o tome da dijete nakon 18. godine života ima pravo znati tko mu je biološki roditelj dovesti do toga da nitko ne e željeti donirati jajašca i spermu. - Prema iskustvima drugih zemalja, donacija ne e biti jer nitko ne želi riskirati da mu za 18 godina neko dijete pokuca na vrata i kaže `ti si moj biološki roditelj`, rekla je Rivoseki-Simi .

Zakon je potrebno donijeti, ali ne ishitreno O svemu ovom, smatraju u Županijskoj bolnici akovec, trebalo bi se još dobro prodiskutirati i radije pri ekati nego brzopleto prihvatiti predloženi zakon. - Mislim da bi trebalo sve relevantne osobe ili grupacije uklju iti u raspravu, možda ak provesti referendum jer se uistinu ti e svih nas. Ne bi se nijedna opcija trebala previše ishitreno prihvatiti, ali sigurno da ga je potrebno donijeti, kazao je Mr. sci. Nino Škvorc, dr.med., voditelj djelatnosti ginekologije i porodništva u Županijskoj bolnici akovec.

Prije smo spomenuli da je u Hrvatskoj skoro svaki šesti par neplodan, je li to doista tako i zbog ega, upitali smo ga: - To se može tako re i, no ne može se sa sigurnoš u re i jer nisu provedene to ne i vjerodostojne ankete. Ali s obzirom na ritam života u današnje vrijeme, parovi zbog socijalne situacije,

Nakon prvog postupka umjetne oplodnje zanese oko 25 posto žena

karijere ili nekih drugih razloga odga aju trudno u. Tako sve eš e dostižu odre ene godine

gdje je uspješnost prirodnog za e a nešto niža. Iznad 40-te godine uspješnost zanošenja je

Što bi trebalo regulirati novim zakonom?

1. Medicinski potpomognutu oplodnju doniranim spermijima ili jajnim stanicama, što je sada u nas zabranjeno 2. Dobnu granicu do koje e se ženi dopustiti potpomognuta oplodnja: vjerojatno do 44. godine 3. Broj pokušaja potpomognute oplodnje na trošak zdravstvenog osiguranja: predlažu se tri pokušaja za žene do 38 godina 4. Osnivanje registra donora i parova koji su dobili djecu potpomognutom oplodnjom 5. Ograni enje mogu nosti doniranja sperme ili jajne stanice: prijedlog je da jedan donor ili donorica

mogu pomo i samo jednom paru 6. Reguliranje broja zametaka koji se vra aju u maternicu: vjerojatno izme u tri i jedan, ovisno o starosti majke 7. Postupanje s neiskorištenim zamecima kako bi se sprije ila njihova zloupotreba 8. Reguliranje surogatmaj instva: dosadašnji prijedlozi nisu to predvi ali, iako bi i žene koje zbog zdravstvenih razloga ne mogu ra ati trebale imati pravo na reprodukciju 9. Pravo na potpomognutu oplodnju svakoj ženi ili samo onoj u bra noj ili izvanbra noj zajednici.

Naša se iskustva ne razlikuju od ostatka Hrvatske U Me imurju, tvrdi mr. sci. Nino Škvorc, dr.med., voditelj djelatnosti ginekologije i porodništva u Županijskoj bolnici akovec, iskustva s umjetnom oplodnjom su dobra.

- Iskustva su dobra što se obrade ti e, jer smo organizirani kao primarni ginekolozi, odnosno sve što se može napravi se ovdje u bolnici akovec. Za sad se rukovodimo se Zakonom o potpomognutoj oplodnji koji je trenutno na snazi u Hrvatskoj, kao i uputama HZZO-a, sve dok se ne izglasa nešto drugo. Što se provo enja samih postupaka potpomognute trudno e ti e, naše žene odlaze ili u Kliniku za ženske bolesti i porode u Petrovu, gdje postoje dva tima. Zatim odlaze u Institut Vuk Vrhovac, a sad je s radom zapo eo i jedan tim u Vinogradskoj bolnici. Me imurke još odlaze i u Maribor kod prof. Vlaisavljevi a, a neki parovi znaju ak i i i u Austriju. U Hrvatskoj postoji još jedan tim u Samoboru i u Splitu.

Cijena potpomognute oplodnje je vani približno ista kao i u Hrvatskoj.

Naravno to ovisi o izabranoj metodi. Inseminacija je oko 1.500 kuna. Ako se kor ist i hor monsk a terapija, stimulacija ovulacije, te in vitro i embriotransfer (IVF/ET)onda to bude od 8 do 10 tisu a kuna. samo 1 do 5 posto. Zna i, bitno je re i da se životni vijek ljudi produžio, me utim reprodukcijska dob je ostala ista i tu se javljaju problemi, istaknuo je Škvorc. Što se uspješnosti ti e, nakon prvog postupka zanese oko 25 posto žena, a kroz šest do osam ciklusa bilo koje metode potpomognute oplodnje taj se postotak penje do nekih sedamdesetak, maksimalno 85 posto.

Ovih preostalih 15 posto vjerojatno nikad ne e mo i zatrudnjeti zbog ozbiljnijih zdrastvenih problema. (mn)

SAVJET

Kako što lakše prirodno zatrudnjeti !?

Mnogi parovi imaju problema sa za e em djeteta. Parovi koji ve neko vrijeme ne uspijevaju na svijet donijeti bebu, esto postaju frustrirani i depresivni jer koliko se god trudili i kakve god savjete isprobali ništa im ne pomaže. Ipak, ima dosta prirodnih stvari koje mogu pomo i proces za e a.

Za ove savjete nije medicinski dokazano da pomažu svima, no možda e baš vama pomo i.

Kao prvo, vi i vaš partner prestanite pušiti. Studije su dokazale da muškarci puša i imaju 17 posto manje spermija od nepuša a. Pušenje ne smanjuje samo broj spermija, ve i njihovu kvalitetu. I u žena je pušenje štetno, ono produljuje vrijeme za e a, ali pove ava i šanse za potpunu neplodnost.

Još jedan važan faktor koji negativno utje e na plodnost je stres. Mnogo je studija pokazalo

kako metode rješavanja stresa pove avaju plodnost. Mnogo je žena lakše zanijelo samo zato što su nau ile kako se pravilno opustiti. Iako je neplodnost vrlo stresna, probajte to vrijeme u kojem pokušavate za eti plod vaše ljubavi, doživljavati kao radosno iskustvo za koje treba vremena. Nau ite kako se nositi sa svakodnevnim stresom jer je to možda put do vaše trudno e.

Prehrana je tako er vrlo važna. Mnogi parovi koji imaju teško a sa za e em se ne hrane pravilno. Jedite više svježeg vo a i povr a jer bi to moglo dovesti do najsretnijeg trenutka vašeg života. Muškarci bi trebali pove ati unos vitamina C i E jer pomažu pove ati broj spremija i njihovu pokretljivost. Dokazano je kako živa ima štetan utjecaj na kvalitetu sperme, zato bi bilo dobro da vaš partner

smanji unos morskih plodova. Ženama je debljina velika prepreka kod za e a i to je u stvari naj eš i uzrok neplodnosti kod žena. Ako izgubite i samo 5 posto vaše težine, ve e to pove ati vašu plodnost.

Još nekoliko savjeta. Posjetite svog lije nika i ginekologa prije nego se odlu ite na trudno u. Skrivene spolne bolesti i infekcije mogu otežati za e e.

Imajte seksualne odnose barem

tri puta tjedno. Odreknite se kofeina jer konzumiranje više od jedne šalice kave na dan može odga ati vašu trudno u.

Neka vaš partner nosi široko donje rublje. Široko donje rublje i udobne hla e ne zagrijavaju testise i ne pritiš u ih uz tijelo, a to pomaže kvaliteti sperme. Savjetima tu nije kraj, ima ih još, nadamo se da e i ovi pomo i.

(Preuzeto sa: Žena.hr)

14

Poljodjelstvo

S AKOVE KOG sajma

Dan za zaborav Po svemu i po posjeti i po trgovanju sajmeni dan “na Ivanje”, na akove kom sajmu bio je vrlo loš. Malo ljudi, slabo vrijeme, puno vode i blata te slaba ponuda i potražnja glavna su obilježja ove srijede.

Donekle zadovoljni su bili prodava i raznog južnog vo a i povr a, te peradi za daljnji tov kao i limari. Previše sretni nisu

Loša sajmena srijeda “na Ivanje”

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir 0,80 do 1,10 kn/kg - kukuruz 1,20 kn/kg - pšenica 1,40 kn/kg - je am 1,6 kn/kg - zob 2 kn/kg - kotao 600 kn/kom - š lovi 20 do 40 kn/kom - šibnata korpa 40 kn/kom - pili i 10 kn/kom - kuni 100 kn/kom

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROIZVO A I mlijeka uspjeli izboriti nove cijene

Prve isplate po pove anoj cijeni mlijeka tek krajem kolovoza - Bolje išta nego ništa, kažu me imurski proizvo a i mlijeka nakon dogovora u Zagrebu, u o ekivanju prvih isplata po novom dogovoru o cijeni mlijeka

niti pe enjari, kao i prodava i drva za ogrjev, koji su minule srijede imali “top” zaradu, a danas “nulu”. Nije bilo odojaka.

Krumpirašima se nismo niti približavali jer oni su srditi na Vladu koja nema razumijevanja za njihov krumpir nego ga uvozi sa svih strana. (sm, zv)

S AKOVE KOG placa

Obilje na placu akove ki plac prepun je obilja. Mladi grašak i mrkvu kupit ete po 13 odnosno 5 kuna za kilogram, što je dobra cijena. Proljetna juha od mladog povr a sa knedlama od grisa odli an je prijedlog za ru ak, a ideju nam je dala jedna simpati na piljarica. Paprika je još uvijek skupa. Za kilogram valja izdvojiti 14 kuna, ali ete zato kilogram raj ice dobiti za samo 5 kuna. Još je uvijek dobra ponuda ponuda salata, a najbolja i najve a raznog

cvije a. Gljivari su standardno dobri u ponudi, a šampinjoni drže cijenu. Za kilogram morate izdvojiti 20 kuna. Mljekari su, ako niste dosad zamijetili, preseljeni na novu lokaciju, ali doma e mlijeko, sirevi i vrhnje i dalje su standardne kvalitete i cijene. Za grudu sira izdvojit ete 20 kuna. Još uvijek ima nešto lanaca cvije a i povr a.

(D.M.) CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mladi krumpir 5 kn/kg - grašak 13 kn/kg - mrkva 5 kn/kg - šampinjoni 20 kn/kg - raj ica 5 kn/kg - orasi 40 kn/kg - sir 20 kn/gruda - luk 5 kn/kg - paprika 14 kn/kg

30. lipnja 2009.

U Ministarstvu poljoprivrede opet “vrije”. Problem je cijena mlijeka i pšenice zbog ega se najavljuju novi prosvjedi. Kakva je situacija s me imurskim proizvo a ima mlijeka upitali smo Zlatka Vrzana iz Domašinca koji kaže: - Još uvijek je u stvarnosti cijena mlijeka u prosjeku oko 2 kune. Prema obe anju Vlade Republike Hrvatske i nadležnih ministara, a temeljem dogovora od 11. lipnja, a nakon održanih prosvjeda, cijena mlijeka trebala bi u prosjeku iznositi oko 2,2 kune. Vjerujem da e to Vlada poštovati, jer su proizvo a i mlijeka u nezavidnom položaju. Mnogi od njih otpla uju kredite za otplatu farmi, a banke ne ekaju, ratu treba platiti.

Koliko se ujem s drugim proizvo a ima mlijeka u Me imurju, oni su zadovoljni dogovorom izme u Vlade i seljaka i kažu: - Bolje išta nego ništa, važno je da smo postigli barem to.”

Me utim, ako Vlada ne ispuni to što je obe ala, sigurno je

da emo organizirati prosvjed.

Za sada ekamo da stignu obra uni, da vidimo kako se poštuje dogovor.

Kako je poznato i me imurski proizvo a i prosvjedovali su nedavno u Zagrebu. Tražilo se najmanje 3,8 kuna po litri mlijeka, a za pšenicu 1,25 kuna za kilogram pšenice. Dogovor za mlijeko je postignut, dok se za pšenicu još pregovara.

Na pregovorima za cijenu mlijeka je dogovoreno da se od 1. lipnja primjenjuje zaštitna cijena mlijeka od 2,2 kune za litru mlijeka u standardnoj kvaliteti koja podrazumijeva najmanje 3,7 posto masno a i 3,2 posto bjelan evina u mlijeku.

V lada e kompenzirat i razliku od cijene koju pla aju otkupljiva i, a to je svega 1,8 kuna, a onda se na tu zaštitnu cijenu još dodaje 65 lipa državnog poticaja. Otkupljiva i daju maksimalno do 35 lipa po litri koli inske premije, tako da se za predanu litru mlijeka

može ostvariti otkupna cijenu od 2,85 kuna do maksimalno 3,15 kuna.

Prve isplate po novoj cijeni mlijeka uslijedit e tek krajem kolovoza i u prvim danima rujna, jer Vlada ima rok od 60 dana da ispoštuje zahtjeve seljaka.

Nepostoje i suvišak mlijeka u Hrvatskoj doga a se zbog jeftinijeg uvoznog mlijeka zbog toga što druge države daju visoke poticaje njihovim proizvo a ima mlijeka. Osim toga, europski proizvo a i mlije nih proizvoda pritiš u doma e jeftinim sirevima koji su tako er poticani, tako da je mlije na industrija Hrvatske primorana koristiti i one zadnje rezerve da se spasi od bankrota. To pak zna i da ne može pomagati proizvo a ima mlijeka u punoj mjeri. Vlada se obvezala i da e pokrenuti uvo enje mjere privremene zabrane uvoza mlije nih prera evina, ho e li se to poštovati, ostaje da se vidi.

(J. Šimunko)

ZASAD ništa od dogovora za cijenu pšenice

Ho e li biti postignut dogovor od 1,1 kune za kilogram?

Ratari su nedavno otišli veoma nezadovoljni što nije bilo dogovora o cijeni pšenice, dogovor se o ekuje tek u srijedu, 1. srpnja. Na cijeni pšenice od 1,25 kune posebno inzistiraju Slavonci i ve i proizvo a i pšenice iz cijele Hrvatske. Mlinsko-pekarska industrija pak nudi 0,70 lipa, što je veoma malo i za seljake sasvim neprihvatljivo.

Mlinari se povode za cijenom pšenice u srednjoj Europi, gdje je cijena pšenice niža nego u Hrvatskoj, a mi imamo nesre u što su oko nas veliki proizvo a i pšenice, Ma arska i Ukrajina. Zbog toga je Vlada Republike Hrvatske sklona tome da se cijena pšenice postavi na na in da se prati njezin rast i pad na Budimpeštanskoj burzi pšenice.

Zapravo, nije do kraja jasno što bi to zna ilo za hrvatske proizvo a e pšenice jer cijene na burzi mogu biti razli ite.

Prema zadnjim vijestima, koje smo dobili od Igora Rešetara, predsjednika Udruge proizvo a a mlijeka u županiji, koji stalno prati doga anja u Zagrebu, dogovor izme u predstavnika proizvo a a pšenice i Vlade je na pomolu. O ekuje se da nova cijena pšenice iznosi 1,1 kunu za kilogram pšenice, a prema nekim informacijama, takvu bi cijenu prihvatio Hrvatski selja ki savez, no uz pove anje državnih poticaja za pšenicu za 50 posto. (JŠ)

SUSRET P ELARA: Zaprašivanje komaraca uništilo p ele radilice

P elari odlu iti osnovati ceh kako bi diktirali cijenu meda Petnaestak posto p ela radilica uništeno je tijekom nedavnog zaprašivanja komaraca, obznanjeno je na godišnjem druženju p elara udruge “ mela” koja okuplja 22 donjeme imurska p elara.

P elari se ljute jer se sa zaprašivanjem po elo u kasnim popodnevnim satima dok su p ele radilice još bile izvan košnica.

- To je bila velika bedasto a.

Zaprašivanje se trebalo obaviti oko 21 sat, a ne u 17 sati popodne.

Oni koji su donosili tu odluku o ito nemaju pojma o p elarstvu. Oni ne znaju da p ele nisu kokoši ili svinje koje se može tek tako zatvoriti.

Nitko nas nije konzultirao oko toga kada bi bilo dobro zaprašivati.

Mi p elari smatramo da je zaprašivanje komaraca ba en novac jer koliko vidimo iz osobnog iskustva od zaprašivanja nije bilo tko zna kakve koristi, a otrov je ostao na biljkama, na nektaru, ljuti se Marijan Bari , predsjednik “ mele”.

P elare ljuti to što ih se ne uzima za ozbiljno. Kažu da od p elarstva oni imaju najmanje koristi, kažu tek 20 posto, dok ostalo ubiru vo ari i poljoprivrednici i šira zajednica jer su p ele koje oprašuju vo ke i poljoprivredne kulture vrlo bitne za rezultate tih djelatnosti. Da bi ubrala nektar dovoljan za kilogram meda p ela mora obi i 28 tisu a cvjetova. To najzornije govori o njenu zna aju.

Na susretu p elara održanom u nedjelju na p elinjaku obitelji Madi i Varga u ukovcu okupilo se više od 40 p elara iz Me imurja, ali i niz gostiju iz drugih krajeva sjeverozapadne Hrvatske, pa i susjedne Ma arske.

Institut za p elarstvo u osnivanju Skupu je nazo io i predsjednik Hrvatskog p elarskog saveza Martin Kranjec koji je objavio da je na pragu osnutak Instituta

za p elarstvo koji e djelovati u okolici Karlovca. Na susretu je iznjedrena ideja o osnutku Ceha p elara koji bi organizirao licitacije meda i pregovarao s prekupcima i veletrgovcima oko cijene meda.

- Veletrgovcima kilu meda bagrema prodajemo po cijeni od 12,50 kuna, a cvijetni med po cijeni od 8,50 kuna, što ne pokriva troškove proizvodnje.

Oni realno iznose, ja sam za sebe tako izra unao, 18,50 kuna.

Otkupna cijena meda u Ma arskoj, doznajemo od naših susjeda, iznosi 21 kunu, otkriva Bari .

Me imurski p elari zadovoljni su što im je omogu ena prodaja meda na ku nom pragu.

Tako teglicu meda napla uju 25 odnosno 30 kuna, a tu cijenu drže i na tržnici.

Na skupu u ukovcu razgovaralo se i o katastru p elinjaka i paša.

- Želimo napraviti katastar kako bismo znali koliko to no imamo košnica i na kojem podru ju, koliko hektara je potrebno da se skupi med u jednoj košnici, a da se ne prebukiraju p ele na pojedinim podru jima. Katastre je bitno napraviti prije ulaska Hrvatske u EU, isti e Bari .

(D.Mihoci)

Novi nametnik u p elinjacima P elari iz Ma arske me imurske su p elare upoznali s novim nametnikom koji je ozbiljno ugrozio ma arske p elinjake, a koji bi se mogao proširiti i na naše podru je.

Radi se o nametniku koji se nastanjuje u p elinjaku i uništava sakupljeni nektar pa med nije upotrebljiv. (D.M.)

30. lipnja 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Certifikacija HACCP sustava HACCP sustav (eng. Hazard analysis critical control point; hrv. Analiza opasnosti i kontrola kriti nih to aka) je sustav koji kroz analizu rizika pomaže identi icirati sve opasnosti koje se mogu pojaviti tijekom manipulacije sa hranom (proizvodnje, skladištenja, transporta, prodaje itd.). HACCP sustav je temeljem Zakona o hrani obavezan za „sve subjekte u poslovanju sa hranom“. Što to zna i za proizvo a e hrane, ili što to zna i „raditi po HACCP sustavu“? To zna i da tvrtka ima dokumentirane, opisane i standardizirane tehnološke procese, analizu rizika, upute za dobru higijensku i dobru proizvo a ku praksu, nadalje to zna i da to što je dokumentirano, standardizirano i opisano da se svaki dan to i na takav na in primjenjuje, te u kona nici to zna i da se svaki dan vode zapisi kao dokaz da su kriti ni procesi provedi unutar kriti nih limita.

Pojam ceriti ikacije ozna ava proces utvr ivanja sukladnosti. Osnovna zada a provo enja certi ikacije jest utvr ivanje sukladnosti sa nekom normom ili standardom. Dakle, kada se radi o certi ikaciji HACCP sustava tada se u prvome dijelu utvr uje da li postoje svi dokumenti koje HACCP traži, da li su ti dokumenti adekvatni, da li postoje to no pisane upute, ovlaštenja i zaduženja za sve procese koji se odvijaju, drugi dio se sastoji u utvr ivanju realnog stanja, da li se u praksi i doista posluje kako je to u dokumentaciji propisina, što se dokazuje kroz odre ene zapise.Danas ve podosta tvrtki ima uveden HACCP sustav (ili barem tvrdi da ima uveden HACCP sustav), no vrlo je malen broj tvrtki sa certi iciranim sustavom. Certi ikaciju u Hrvatskoj provodi nekoliko ustanova uglavnom sa sjedištima u raznim europskim državama, ije ime je poznato po cijelome svijetu, iako postoje i doma e certi ikatorske organizacije. Posjedovati certi ikat o uvedenom

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

HACCP sustavu za organizaciju zna i jedan viši nivo, organizaciji daje ugled. Valja napomenuti i to da je najve i naglasak pri provo enju certi ikacije upravo na provjeri sustava, dakle da li poslovnje funkcionira sustavno, a ne samo tehni ka uskla enost.

Prva ili po etna certi ikacija je najopsežnija te zahtjeva provjeru cjelokupnog poslovanja, dok se nadzorne certi kacije manje opsežne. Cettifati se obi no izdaju na rok od 3 do 4 godine, uz obavezu da certi ikatorske ustanove jednom godišenje izvrše ndzornu provjeru (aduti), valja napomeniti i to da se certi ikat može i „izgubiti“ a to se dešava kada se u nadzornom postupku utvrde velika odstupanja, ili kada subjekt odbije primiti komisiju koja vrši nadzornu provjeru. Sve ustanove koje su izdale certi ikate dužne su voditi registar o valjanim certi ikatima, registar je javan i naj eš e ga ustanove objavljuju na Intersnetskim stranicama, pa tako možemo provjeriti da li

neka organizacija ima valjani certi ikat ili ne.

Gotovo sve velike i ozbiljne tvrtke danas kao ulaznicu za pregovore traže certi icirani sustav. Da bi se sustav certi icirao on mora biti prirpemljen, a za dobru pripremu potreban je dobar savjetnik, jer postupak certi ikacije nalikuje na ispit koji traje cijeli dan.

Lesar Andrija, dipl.san.ing.

DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Biljke otporne na sušu Pogledajte iza sebe, na lipanj, kako je bio krasan. U srpnju nema praznika, nema produženih, spojenih i kakvih ve sve ne vikenda.

Nema veze. Taj emo dugi srpanj razbiti godišnjim odmorima. Izdržljiv smo mi narod. Za izdržljivost bi mogli tražiti Nobelovu.

Nobelovu nagradu za izdržljivost mogu tražiti i neke biljke.

Svakako bi je i dobile sukulentne biljke koje su izuzetno otporne na sušu. Takva je naša svima poznata uvarku a – Sempervivum sp. ini mi se jako pou no, i vremenu primjereno, prou avanje ove grupe štedljivih biljaka. One imaju mesnate listove i u njima pohranjuju vodu onda kad im je dostupna za vrijeme kad je nema. Tako su se prilagodile na život u ekstremnim uvjetima okoline. Mi smo u vremenima kad nam je bilo dobro podizali basnoslovne kredite za brze superaute koje emo otpla ivati u vrijeme krize. udna strategija.

Ali mi to možemo izvesti. Sjednemo u brzi auto i jurnemo brzinom svjetlosti. Problem je što su kamatari kupili još brže aute.

Igre bez granica.

Drve e i grmlje porijeklom iz krajeva s kontinentalnom klimom naviklo je na dugotrajne suše u ljetnim vrelim mjesecima pa e i kod nas nedostatak vlage

dobro podnositi. Zeljaste jednogodišnje biljke u pravilu su osjetljivije na sušu od trajnica i drve a pa ih posaditi treba tek onoliko koliko ih možemo redovito zalijevati. Jednogodišnje cvije e kao što su pelargonije i sur inije traže za lijep izgled redovito i obilno zalijevanje dok e prkos ili zijevalica dobro uspijevati na propusnom, pjeskovitom ili ak šljun anom tlu gotovo bez dodatnog zalijevanja. Izme u ove dvije grupe po potrebama na vodi su gazanija i kokarda. Sukulenti u pravilu ne trebaju mnogo vode, a rastu i u vrlo plitkom i propusnom tlu. Zato su dobri za kamenjare, suhozide, ili na šljun anom rubu cvjetne gredice. To su tustike, uvarku e, upavci i sli ne biljke koje dobro gospodare vodom. Treba izabrati biljke koje i u prirodi rastu na suhom primorskom kamenjaru ili na plitkim planinskim tlima.

Takvi su lavanda, glavo , kotrljan, kadulja, kapara… Juka traži malo vode kao i agava. etinja e, posebno borovi i kleke dobro podnose sušna razdoblja. Vatreni trn, dunjarica, planika i mnoge druge zimzelene i poluzimzelene drvenaste biljke razvile su dobre mehanizme za preživljavanje suše. Kome ja o suši!? A Vi se bojite tu e!

Lijep provod na godišnjem žele Vam svi iz IVE!

16

Pisma čitatelja i priopćenja

HDS - ogranak Grada Mursko Središ e

Pomagali smo Sloveniji u najtežim danima Gradski vije nici Hrvatske Demokrš anske stranke Grada Mursko Središ e, Miljenko Cmre ak i Ivan Gori anec, u povodu 18 obljetnice otpora gra ana Murskog Središ a prodoru tenkova i vojske JNA u Sloveniju, predložiti e Gradskom vije u Grada Mursko Središ e donošenje Zaklju ka o upu ivanju “note” Parlamentu Republike Slovenije i Saboru Republike Hrvatske povodom blokade pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom Unijom od strane Republike Slovenije.

Zaklju kom Vije e želi izraziti ogor enost postupanjem službenih slovenskih vlasti u postupku pregovaranja Republike Hrvatske s Europskom Unijom odnosno njihovim otvorenim neprijateljskim stavovima u vezi punopravnog lanstva Republike Hrvatske u Europskoj Uniji.

Uprkos tome što je Republika Hrvatska ve do sada u inila niz zna ajnih strateških ustupaka Republici Sloveniji i unato toga što Slovenija drži pod okupacijom dio nespornog hrvatskog teritorija (Sveta Gera ) slovenska politika mimo civiliziranih i demokratskih standarda traži teritorijalne ustupke i uz to otvoreno ometa zaklju ivanje pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji.

Doga aj koji se zbio 28. lipnja 1991. godine u Murskom Središ u, kao i mnogi sli ni postupci hrvatskih gra ana u Me imur-

ju i Hrvatskoj, kada su goloruki gra ani sprije avali pohod vojske i tenkova JNA na Sloveniju, pokazuje potpuno druga iji odnos hrvatskih gra ana i Hrvatske države prema susjedu.

Upu ivanjem diplomatske note slovenskom parlamentu Gradsko vije e Grada Mursko Središ e želi oficijelnu slovensku politiku podsjetiti na ove injenice, a hrvatskom saboru i hrvatskoj diplomaciji naglasiti da uz nesporne pravne argumente imaju i šire moralno i ljudsko pokri e u pregovorima sa Slovenijom.

Istovremeno vije nici Hrvatske Demokrš anske stranke Grada Mursko Središ e predložiti e promjenu imena ulice u kojoj se povijesni in dogodio odgovaraju im imenom u trajni spomen na taj važni doga aj. Administrativni troškovi proizašli iz te promjene gra anima e se namiriti iz gradskog prora una. Cjeloviti tekst spomen plo e u ulici Josipa Broza Tita u Murskom Središ u glasi: Na ovome je mjestu 28. lipnja 1991. narod Me imurja spontano zaustavio tenkovsku kolonu JNA u napadu na Sloveniju. Oduprijevši se velikosrpskoj agresiji nedvosmisleno je stao na branik svoje domovine Hrvatske.

UHVDR-A Me imurske županije i Grad Mursko Središ e 28. VI. 2001.

(Za Ogranak HDS-a Grada Mursko Središ e Ivan Gori anec)

REAKCIJE povodom fizi kog napada i premla ivanja novinara “Me imurskih novina” S. Mesari a ME IMURSKI ŽUPAN Ivica Perho

Najoštrije osu ujem fizi ki napad Najoštrije osu ujem fizi ki napad na novinara Me imurskih novina g. Stjepana Mesari a koji se dogodio prošlog petka u Murskom Središ u dok je g. Mesari obavljao novinarski zadatak.

Taj in nije samo napad na jednu

osobu, nego je napad na cijelu novinarsku pro esiju i slobodu medija, te je kao takav apsolutno neprihvatljiv na in ponašanja u suvremenom demokratskom društvu kojeg težimo razviti. Bez obzira na povod i motiv koji je na-

SINDIKAT NOVINAR HRVATSKE

Vlada RH podržava tržnu cijenu pšenice po budimpeštanskj burzi Nastavno na zaklju ke sa sastanka održanog 16. lipnja, dana 26. lipnja 2009. u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja održan drugi sastanak potpredsjednice Vlade RH i ministrice obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor, potpredsjednika Vlade RH i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Damira Polan eca, ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr.sc.

Božidara Pankreti a, ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra obankovi a i ministra financija Ivana Šukera sa predstavnicima selja kih udruga i predstavnika otkupljiva a žitarica oko otkupne cijene pšenice.

Na sastanku su iznesena sljede a stajališta: 1. Žitozajednica: podržava Vladu RH u nastojanju da se prona e najbolji model otkupa pšenice roda 2009. godine lanice Žitozajednice stavit e sve raspoložive skladišne kapacitete i pripadaju u logistiku u unkciju prijema i skladištenja pšenice lanice Žitozajednice sudjelovat e u otkupu pšenice roda 2009. godine i ponuditi

tržišnu cijenu prema cijeni pšenice na europskim burzama s pravilima trgovine na burzi, odnosno ormula otkupa pšenice roda 2009. je zaklju ena cijena burza Mati umanjeno za 30 do 40 eura/tona, ovisno o otkupljiva u. otkupna cijena se utvr uje po kona nom obra unu kvalitete i koli ine. Osnova za obra un je srednji te aj EUR-a/ HNB. 2.

Selja ke udruge su zatražile pove anje poticaja za pšenicu po ha za 50%, te da se putem tog pove anja, uz adekvatnu tržnu cijenu, ostvari ukupna cijena pšenice u iznosu od 1,25 kn/kg.

3.

Vlada RH podržava dogovor da cijena pšenice bude tržna, te da ista bude vezana uz cijenu na budimpeštanskoj burzi. Vlada RH e u narednim danima razmotriti mogu nost za osiguranje sredstava kojim bi se pove ao poticaj za pšenicu po ha za cca. 25%.

Razgovori o rješavanju ovogodišnje žetve, nastavit e se sa predstavnicima selja kih udruga i otkupljiva ima, u srijedu, 01. srpnja 2009. godine u 10:00 sati, u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

pada mogao imati, apeliram na sve segmente društva da osude ovaj in kao apsolutno neprihvatljiv, te se nadam da e institucije u ovom slu aju dobro odraditi svoj posao i javnosti poslati jasnu poruku da živimo u tolerantnoj sre-

dini u kojoj nema mjesta nasilju i devijantnom ponašanju. G. Stjepanu Mesari u želim brz fizi ki i psihi ki oporavak, te što skoriji povratak na radno mjesto.

Me imurski župan Ivica Perho

STJEPAN HRANJEC, povodom napada na novinara “Me imruskih novina”

Reagirajte zakonom, Silom se želi oduzeti a ne šakama pravo na rad i druk ije mišljenje

Sindikat novinara Hrvatske najoštrije osu uje napad na kolegu novinara Stjepana Mesari a iz Me imurskih novina u etvrtak, 25. lipnja 2009. godine, u vrijeme obavljanja novinarskog posla.

Takav nasilni in krajnje je neprimjeren i nedopustiv na in izražavanja nezadovoljstva izvještajem bilo kojeg novinara, te zaslužuje svaku osudu.

Svaki gra anin koji je nezadovoljan pisanjem nekog novinara ima pravo i mogu nost zakonskim putem reagirati na neki sporni

tekst - ali nitko nema pravo fizi ki napadati novinara zbog nezadovoljstva njegovim radom.

Pravni put kojim nezadovoljni gra anin može reagirati na neki tekst uklju uje traženje ispravka u novinama u kojima je tekst objavljan, prijavu autora Vije u asti Hrvatskog novinarskog društva, te kao krajnji korak - tužbu sudu. Reagiranje šakama ne spada u tu civiliziranu i prihvatljivu kategoriju.

Za Sindikat novinara Hrvatske: Gabrijela Gali , predsjednica

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTAVA I RURALNOG RAZVOJA

30. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Napad na novinara sugerira “bolest” društva “Napadi na novinare se u svakoj normalnoj i demokratskoj državi smatraju ozbiljnom boleš u toga društva”, isti e se u priop enju Hrvatskog novinarskog društva “Hr vat sko nov inarsko društvo (HND) najoštrije osu uje brutalni fizi ki napad na Stjepana Mesari a, novinara Me imurskih novina. Njega je u etvrtak nave er nakon verbalnog sukoba pretukao sin gra evinskog poduzetnika Branka Žganca iz Murskog Središ a pa je kolega Mesari morao zatražiti pomo Hitne službe Županijske bolnice u akovcu. S natu enim licem i izbijenim zubom novinar Stjepan Mesari je umjesto na

svom radnom mjestu završio na prisilnom bolovanju. Iako je policija obradila spomenuti slu aj i za sada prekršajno obradila mladog nasilnika HND ponovno upozorava cijelu javnost kako je nasilje, nažalost, postalo sastavnim dijelom naše svakodnevice.

Još jednom podsje amo hrvatsku javnost kako je od 90-tih godina do danas najmanje 50-tak kolegica i kolega napadnuto samo zato što su radili svoj posao.

Napadi na novinare se u svakoj normalnoj i demokratskoj državi smatraju ozbiljnom boleš u toga društva”, navodi se u priop enju HND-a kojeg potpisuju predsjednik Zdenko Duka i potpredsjednik Luko Brailo.

RENATA IVANOVI , predsjednica Zbora istraživa kih novinara HND-a

Slu aj za “Bijelu knjigu” Javljam vam se povodom brutalnog napada na kolegu Stjepana Mesari a, u ime HND-a. Zovem se Renata Ivanovi , predsjednica Zbora istraživa kih novinara koji radi na projektu izdavanja tzv. Bijele knjige, dokumenta o napadima na novinare tijekom proteklih 20 godina.

Bilježimo i sve nove slu ajeve, pa bismo voljeli i ovaj (nadam se do izdavanja knjige i sa gotovim sudskim epilogom u korist kolege) imati opisan.

Nakon obavljenog razgovora s kolegom Mesari em slu aj e biti dokumentiran u “Bijeloj knjizi”.

Renata Ivanovi

Najoštrije osu ujem napad na novinara “Me imurskih novina” Stjepana Mesari a, ujedno i lana Predsjedništva Matice hrvatske akovec. O ito je danas postalo popularno premla ivati novinare, ime im se želi silom oduzeti ne samo

pravo na rad nego i na druk ije mišljenje.

Umjesto argumentom snage baratajmo snagom argumenata!

Predsjednik Ogranka MH akovec: pro .dr.sc.Stjepan Hranjec

GRAD M. Središ e

Žalimo zbog fizi kog napada na novinara Grad Mursko Središ e žali zbog fizi kog napada na novinara Stjepana Mesari a, novinara Me imurskih novina.

Ne zalazimo u odnos izme u novinara i napada a, ali jasno želimo re i da fizi ka sila nije primjerena u rješavanju bilo kakvih nesuglasica i želimo da se sli ni doga aj ne ponovi u našem gradu. Mogu e nesu-

glasice neka se ubudu e rješavaju razgovorom, snagom argumenata,tolerancijom...

Grad Mursko Središ e zahvaljuje novinarima na dobrom izvještavanju o gradskoj problematici i želi da se dobra suradnja i nastavi uz poštivanje svih pravila novinarske struke.

Dražen Srpak

HRVATSKA stranka rada

Najoštrija osuda napada na novinara Žalosno je da se i u Me imurju po inje osje ati primitivizam koji je ve odavno zahvatio druge dijelove naše zemlje. Me utim, obzirom na to da se napada i na novinare vrlo rijetko kažnjavaju, nije ni udo da se ovakvi incidenti ponavljaju i šire u sve dijelove Hrvatske.

Novinari su stup demokracije i mora im se dopustiti da nesmetano rade svoj asni

i odgovorni posao, jer samo na taj na in možemo dokazati da smo dio civilizirane Europe.

Fizi ki napadi na novinare kao i prijetnje politi ara i lokalnih mo nika prema njima moraju što prije prestati i u tom duhu šaljem Vama, a osobito gospodinu Mesari u punu podršku i prijateljski pozdrav.

Branimir Bunjac, predsjednik HSR

30. lipnja 2009.

Religija 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BISKUP Mrzljak predvodio misu u Ma kovcu

BOG mojih detalja

Blagoslovljena obnovljena župna crkva Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak upravo u vrijeme zaklju enja ovog broja novina, u ponedjeljak, 29. lipnja predvodio je misno slavlje na svetkovinu svetih Petra i Pavla 29. lipnja u Ma kovcu, gdje e blagosloviti proširenu župnu crkvu svetih Petra i Pavla.

Misno slavlje zapo elo je u 11 sati i okupio se veliki broj vjernika. Župa svetih Petra i Pavla u Ma kovcu osnovana je prije deset godina, a iz mjesta je veliki broj ljudi duhovnih zvanja. Župna crkva bila je gra evinski dogra ivana, proširena i obnavljana proteklih godinu dana. Crkva u Ma kovcu tako je iz kapele dogradnjom preure ena u gabarite župne crkve. Dogra eno je 400 etvornih metara, a u gradnju je uloženo 3,2 milijuna kuna.

Sredstva u gradnju uložili su Grad akovec, Me imurska županija, Varaždinska biskupija, vjernici i donatori. (BMO)

Dogradnjom od 400 kvadrata u crkva u Ma kovcu dobila je gabarite župne crkve

U ENICI OŠ IVANOVEC u gradu baroka i biskupije

Upoznavali graditeljske stilove crkava Predvo eni svojom vjerou iteljicom ur icom Fu ko, u enici Osnovne škole Ivanovec, posjetili su Varaždin. U gradu baroka i sjedišta Varaždinske biskupije željeli su upoznati se s graditeljskim stilovima crkava. I premda je Varaždin grad baroka ima više sakralnih objekata iz stilova gradnje. U e-

nici i njihove u iteljice prvo su posjetili Kapucinski samostan, zatim Franjeva ki samostan, te Samostan sestri Uršulinki i na kraju katedralnu crkvu. Posebno zanimljivo u enicima je bilo u Kapucinskom samostanu te u samostanu Sestri Uršulinki gdje su se susreli sa sestrom Viktorijom Tkal ec, rodom iz Ivanovca.

U samostanskom vrtu “hodo asnici” su imali kra u stanku za zajutrak.

S velikim zanimanjem djeca su u katedralnoj crkvi Uznesenja BDM na Nebo slušali rije i pre asnog Blaža Horvata, rektor varaždinske katedrale koji ih je upoznao s biskupijom, katedralom koja je izgra ena u rano ba-

roknom stilu i u kojoj je pokopan i prvi varaždinski biskup Marko Culej.

Osim vjerou iteljice s djecom su u Varaždinu bile i Vesna Martinjak, Ljerka Bilandžija, Maja Milanovi i Palmina Novak, njihov u iteljice i razrednice.

(S. Mesari , F)

Quo vadis, Domine?

Postoje ljudi koji zbog razli itih razloga ne uspijevaju ima povjerenje i poštovanje prema sebi. Jedan od takvih razloga mogao bi bi i iskustvo vlas h životnih promašaja koji ih ine da su nesigurni u sebe. Odrastao pak ovjek i takav mora nastaviti živjeti i svoj dio ovoga svijeta zbrinuti. Nitko nije bez odgovornos prema sebi i prema drugima. Odluke treba donosi iz situacije, osobne ili zajedni ke, komplicirane i slojevite, kakva ve je. Nije potrebno unaprijed se ispri ava zbog naših stavova i odluka, smatraju i da smo svjesni naše nesposobnosti. Nemamo prava ponižava naše odluke, prihva a kao najsigurnije loše analize i loša mišljenje koja drugi imaju o nama. Svatko ima pravo na svoje dostojanstvo. Poljski pisac H. Sienkiewicz u svom je romanu “Quo vadis, Domine” opisao susret Isusa i Petra na izlazu iz grada Rima. Roman govori o prvoj krš anskoj zajednici. Car Neron je u svojoj ludos zapalio grad i za to optužio krš ane. Petar je smatrao da se treba skloni te se požurio iz grada, i tom trenutku je susreo Isusa kako ide u Rim. Vidjevši ga, Petar ga upita: Quo vadis, Domine? Kamo ideš, Gospodine?

A Isus mu je odgovorio: Idem u Rim da me ponovno razapnu! Kažu da se Petar posramio i, nakon tog susreta s Isusom, vra o u Rim, gdje je podnio mu eništvo.

Makar bio romansiran, taj nam doga aj puno toga poru uje. Prvo, ne vjerujem da je Petar bježao iz Rima. Drugo, Isus nema potrebe bilo kome nabija komplekse. Pokaziva da je slabi , da je pogriješio i da je nedosljedan. Isus je Bog koji osloba a. Nije on ni svog Petra h o proglasi beski menjakom, koji ostavlja na cjedilu svoje vjernike. Mi se Petra doduše sje amo iz razli i h situacija u kojima je opisan u evan eljima, a koje ga najve ma opisuju kao energi nog ovjeka. Kao ovjeka ishitrenih ponašanja, esto nepromišljenih. Sposobnog ispovjediti vjeru u Isusa Sin Božjega i bi za to pohvaljen, ali odmah potom i pokaza nesigurnu ud svog karaktera, do te mjere da mu Isus mora re i: Odlazi od mene, sotono. I ono najteže, tri put je izdao svog U itelja, kad su mu prijatelji

Piše: vl . Antun Štefan najviše trebali. Sve je to bio Petar, i takvome je Isus rekao: Ti si Petar - s jena, i na toj s jeni sagradit u Crkvu svoju.

Kad ga sad vidimo kako bježi iz Rima, ne možemo odolje dojmu da je opet zabrljao. Me u m to nije is na. Zar vam se ne ini da nam je mnogima sli an? U isto vrijeme sposoban bi svetac, a vrlo brzo i sam vrag. No, kad do e k sebi, evo ga na koljenima kako moli milosr e. Ponašanje koje je tako esto i naše.

I sve ponovno dolazi na svoje mjesto.

Kod Isusa nikad ne gubimo svoje mjesto.

Je li Petar neodgovorno bježao iz Rima?

Sigurno je dobro razmislio što da u ini.

Morao je donije odluku. Vjerojatno je tražio savjet od suradnika, a možda su ga drugi krš ani uvjerili da je bolje da o e kako bi ostao živ i ponovno mogao okupi bra u kad se sve smiri. Odluku je trebalo donije , a ona je bila da se skloni iz grada. Nije to bijeg izdajice nego bijeg heroja, sposobnog izdrža prijeke poglede, prezir i odbacivanje drugih zbog svojih postupaka. No, njegov je in bio potpuno u redu jer je bio odgovoran: trebao se povu i da bi se snažniji vra o. Ne vjerujem da mu je Isus bilo što predbacio. Isus je spasitelj, On nas je spasio, umrijevši zbog toga na križu, i ne treba više bi razapet. Mi smo ubudu e spašeni ljudi, i Isus nema namjere optuži bilo koga, a najmanje svog apostola, da je slabi , da je pogriješio, da je nedosljedan. Ne. Isus nikoga ne zatvara u njegov svijet. On je spasio svijet, tvoj svijet, dragi moj itatelju: Isus je spasio tvoj svijet! Po tebi, po tvojem životu, po tvojim odlukama, po svemu što te karakterizira, Njegovo spasenje nastavlja svoj put. Budi ponosan zbog toga.

18

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. lipnja 2009.

Danijel (24) i Sendi (24) Strahija iz Murskog Središ a dobili su Nikol ro enu 22. lipnja u 10,40 sati.

Nikola (27) i Nataša (25) Šimi iz Šenkovca dobili su Tiju ro enu 23. lipnja u 6,30 sati. Imaju i Tenu (1,4).

Boris (24) i Kristina (21) Krištofi iz Macinca dobili su Filipa ro enog 21. lipnja u 16,20 sati.

Igor (32) i Ivanka (31) Kukovec iz Preloga dobili su Martu ro enu 20. lipnja u 12,35 sati. Imaju Mirna (6).

Damir (31) i Sandra (22) Kolar iz Podturna dobili su Stelu ro enu 21. lipnja u 14 sati.

Danko Mandi (38) i Iva Pintari (36) iz akovca dobili su Anju ro enu 20. lipnja u 18,05 sati.

Saša (30) i Zvjezdana (30) Gazdek iz Totovca dobili su sina po imenu Pavlo ro enog 22. lipnja u 2,15 sati. Imaju i Petra (4).

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” ME IMURSKIH NOVINA. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf.

Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Rebecca Posavec iz Pribislavca hrvatska najklinceza Sedmogodišnjakinja Rebecca Posavec iz Pribislavca proglašena je najklincezom Hrvatske.

Velikom etverodnevnom završnicom i proglašenjem pobjednika završilo je ovogodišnje natjecanje Najklinci Hrvatske, koje je održano u mjestu Kukljica na otoku Ugljanu. Tim povodom hrvatskoj najklincezi je estitke uputilo i županijsko elništvo koje je priredilo poseban prijam.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

2

30. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEDJELJKO DRAGI , jedan od najboljih svjetskih animatora izlagao u akovcu

Animacija je posao za idiote Ne doga a se baš esto da centar naše županije posjeti jedan od najbriljantnijih autora Zagreba ke škole crtanog filma i najboljih svjetskih animatora. No to se upravo dogodilo prošlog tjedna kada se Nedjeljko Dragi u Centru za kulturu predstavio izložbom crteža za špicu Anima esta.

Izloženi radovi minijatura su u kojoj se ogleda itav Dragi ev animatorski svjetonazor, a motivi iz povijesti umjetnosti susre u se s ikonama popilarne kulture i modernim napravama.

O jednom od najve ih živu ih hrvatskih animatora na otvorenju samo rije i hvale imala je Vera Robi -Škarica, tajnica Hrvatskog filmskog saveza. Ona je osobito naglasila kako se Dragi a ne smije gledati samo kao animatora. - S obzirom da je animirani film dio hrvatske kulture i s obzirom da je Nedjeljko Dragi jedan od najeminentnijih autora u Hrvatskoj i da je uvelike zaslužan što

Potrebno je prenositi znanje na mlade U okviru svoje posjete u akovcu Nedjeljko Dragi održao je niz predavanja na 16. internacionalnoj filmskoj radionici u kojoj je sudjelovalo dvadesetak u enika osnovnih i srednjih škola iz Splita, Rijeke, Osijeka, Oštarije, Novigrada, Zagreba, Varaždina, akovca i Bratislave. Osim njega predavanja je držala i Deanna Morse iz Amerike, a uz pomo obojce predava a mladi sudionici izradili su dva kratka animirana filma.

je Zagreba ke škole crtanog filma poznata u svijetu, onda je njegov doprinos izuzetno velik. No njega treba gledati i kako karikaturista koji se pojavio još davne ‘53. godine s knjigom karikature, treba ga gledati i kako strip crta a, odnosno osobu koja je punih 15 godina u Ve ernjem listu objavljivala karikature.

svjetskim anketama izabran me u 10 najboljih filmova svih vremena u animiranom svijetu. Vrhunac recepcije Dragi evih djela nominacija je za nagradu Oscar koju je zaradio filmom „Tup-tup“ 1972. godine.

Prema svjetskim anketama jedan od najboljih svih vremena

On je i dobitnik brojnih nagrada na estivalima crtanog filma širom svijeta, no unato svemu ostao je jednostavna osoba koja voli ono što radi. - Cijeli život nastojim živjeti opušteno, gledaju i ono što je pozitivno u životu. ak ponekad kad sam sebe tješim, jer sam imao uistinu neugodno djetinjstvo još od onog rata, onda si sam izmislim slogan ‘Nesre e su moja sre a’. Tako da ne mogu biti nesretan.

U životu stalno morate o ekivati da e vas nešto neugodno zasko iti. Ali sve se isplati zbog lijepih trenutaka. Samo što njih treba znati i prepoznati. Život treba gledati onakav kakav je, ništa previše o ekivati i biti zadovoljan s onim što se ima, kazao je Dragi .

Dragi a su imali priliku upoznati i lanovi akove ke Škole animiranog fil-

Dragi a treba gledati i kroz njegove druge društvene unkcije. On nije samo davao sebe kao autor, ve je puno radio i na edukaciji drugih. Zapravo kad ga gledamo u kontekstu hrvatske kulture ne treba ga gledati kao izoliranog autora animiranih filmova, nego kao osobu koja je sebe neizbrisivo na više na ina ugradila u hrvatsku kulturu.

Dragi je kroz godine razvio vlastiti osebujni stil u animaciji na osnovu svojeg crteža prožetog linearnom, karikaturisti kom manirom. Njegovi najpoznatiji filmovi su „Idu dani“, „Možda Diogen“ i „Dnevnik“, koji je prema

Nesre a je moja sre a

Dragi je s mladim animatorima iz cijele Hrvatske podijelio tajne zanata

Nedjeljko Dragi napravio je film “Dnevnik“, koji je prema svjetskim anketama izabran me u 10 najboljih filmova svih vremena u animiranom svijetu ma za koje je on imao nekoliko rije i savjeta: - Treba samo puno raditi i puno biti s tim inficiran. Jer mnogi ljudi kalkuliraju u životu, a zapravo treba raditi ono što uistinu želite. Ja sam izabrao pro esiju koja je apsurdna.

Ako vam je cilj zaraditi novce, ovo definitnivno nije pro esija za vas. Ali ako to radite zato što to volite, to je potpuno druga pri a. Potrebna je prava ljubav i velika energija za ovaj posao.

Morate biti pomalo anatik. Ja sam u Zagreb filmu u svojoj sobi jednom napisao parolu “Animacija je posao za idiote”, pa mi je došao direktor i pitao kako to mogu re i. A ja sam mu odgovorio: ‘Mogu jer samo idiot može crtati 24 crteža za jednu sekundu filma’. To je naravno bila šala. Najvažniji su entuzijazam i volja. U ovom poslu nema velike mistifikacije, dodao je Dragi . (mn)

NAUTI KI KLUB “LABUD” pokre e novu kulturnu manifestaciju

Festival preloške kulture od 3. do 5. srpnja

Uo i održavanja FEPREK-a Pavao Ružman predstavio je lutku maskote festivala

Prelog ove godine dobiva jednu novu ljetnu mani estaciju - Festival preloške kulture FEPREK koji e biti održan ovog vikenda od 3. do 5. srpnja.

— Željeli smo nekako dati novu svrhu i kvalitetu sportskom parku Vrbica na preloškom izletištu ‘Marina’. Kako Prelogu ljeti nedostaje doga aja, odlu ili smo organizirati jedan takav. Naš prijedlog naišao je na odobravanje u Gradu Prelogu koji e financijski podržati ovaj doga aj, otkriva Pavao Ružman, lan Nauti kog kluba Labud iz Preloga koji je zapravo i inicirao ovaj doga aj.

Sportaši rekreativci iz Nauti kog kluba ovime ine veliku stvar za promociju preloške kulture. Tijekom tri ljetne ve eri održavat e se dvosatni kulturno - zabavni program. Publici e se predstaviti pjeva i, recitato-

KAZALIŠNA DRUŽINA Pinklec

ri, kazališne družine, tamburaši.

Me u ostalim nastupat e Pjeva ki zbor udruge umirovljenika Prelog, amaterska kazališna družina PAS iz Preloga, zbor Agnus, dramska družina KUD-a “Kaštel” iz Pribislavca, dramska družina KUD-a “Selja ka sloga” iz Preloga i mnogi drugi.

Organizatori pripremaju lijep kolaž program u kojemu e sudjelovati i Društvo naša djeca iz Preloga, tamburaši iz Gori ana i Hrženice, lanovi Likovne udruge donjeg me imurja Prelog i drugi. Festival preloške kulture ima i svoju maskotu – ma ka Fepreka koji e okupljene zabavljati prilo kim anegdotama.

Ideja zaslužuje svaku pohvalu i podršku, a vjerujemo da emo jednako ocijeniti i organizaciju ove nove preloške mani estacije.

(D.Mihoci)

Lov na labu e pero Tradicionalna utrka Dravskih onov «Lov na labu e pero» bit e održana paralelno sa FERPREK-om u nedjelju 5. srpnja s po etkom u 9 sati.

Istodobno bit e održana i kajakaška regata pod nazivom Kup Grada Preloga kao i pokazna regata Zagreba kog vesla kog kluba Osmerac. im završi “Lov na labu e pero”, organizatori o ekuju da e to biti u 10 sati održat e se Igre bez granica u kojima e sudjelovati lanovi Društva naša djeca iz Preloga.(D.M.)

TOTOMORE, vrhunski glazbenici kroz cijeli srpanj

Uprizorili Malog arobnjaka Koncert Second hand banda prvi u nizu

Kazališna družina Pinklec prošlog nam je tjedna priuštila premijeru svoje najnovije predstave. Nakon uprizorenja vrlo uspješne predstave Vatroslav Grom, poznata akove ka gluma ka družina nastavila je rad na trilogiji Jody Bergsma i postavila na scenu drugi i tre i dio trilogije objedinjen u jednu predstavu nazvanu “Mali arobnjak”.

Celi tekst je adaptirao i dramatizirao Igor Baksa, a režije se prihvatio Romano Bogdan. U ovoj predstavi Pinkleci su uprizorili putovanje dje aka Slavka i njegovog ma ka Hra ka u potrazi za ljekovitom vodom, kroz

vilinski svijet pun Trolova, Gnomova, arobnjaka, vještica i Jednoroga. Uloge su odglumili: Davor Dokleja, Igor Baksa, Bruno Kontrec, Mario Jakši , Jelena Dokleja, Karolina Horvat, Tasjenka Štrek i Alen Barbi .

Udruga RV u suradnji s Aqua Katusom na Totomoru od mjeseca srpnja zapo inje sa serijom koncerata koji e se održavati svake subote.

U subotu 4. srpnja nastupit e Second hand band iz Zagreba, dok e 11. srpnja koncert održati Smalhouse brown tako er iz Zagreba. Larva ( K) publici e se predstaviti 18. srpnja, a 24. i 25. srpnja rezervirani su za 1. Aqua kaktus open air. U petak e nastupiti Restart, exZodiac i Zadru-

ga, dok e u subotu koncert održati Piscksiebner i Plava trava zaborava.

Dakle, prve subote u mjesecu srpnju možete uživati u rock i blues klasicima 70-ih godina. Second hand band postoji, okuplja se, svira i ne zaustavlja se, negdje od 1998. godine.

Tim od deset izuzetnih glazbenika svira i radi sa željom da prenese svu svoju emociju vezanu uz glazbu na svoju dragocjenu publiku.

(H. Ze ar)

30. lipnja 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVEC dolazi virtuoz Stefan Milenkovich

AKTUALNE IZLOŽBE

Violinist i humanitarac svjetskog glasa IZLOŽBA FOTOGRAFIJA u Centru za kulturu nastala u okviru Omnibus World Workshopa

Kad se spoji dnevni boravak s Indijom S po etkom srpnja vrijeme je za pauzu u redovnim kulturnim programima Centra za kulturu (zamjenjuju ih oni Ljeta u gradu Zrinskih), pa tako i za posljednju izložbu proljetno/ljetne sezone. Tako emo u srpnju i kolovozu imati prilike pogledati fotogra ije “Indijski omnibus” Saše Pjani a, Igora Sitara i Siniše Uštulice nastale u okviru Omnibus World Workshopa.

Omnibus World Workshop je na in kreativnog druženja profesionalnih fotografa u obliku zajedni kog putovanja na odre enu destinaciju u svijetu s ciljem ostvarenja odre enog kreativnog zadatka unutar medija fotogra ije.

“Indijski omnibus” ili “Kako sam spojio svoj dnevni boravak s Indijom” (OWW 01) prva je od izložbi u okviru projekta Omnibus World Workshop. Predstavlja tri fotografske interpretacije mjesta, ljudi i doga aja na kojem tri hrvatska fotografa nailaze tijekom njihova zajedni kog putovanja sjevernom Indijom, u ljeto 2006. i 2007. godine.

Razli iti po stilu fotografskog izražavanja, upuštaju se u misi-

ju uli nih svira a koji, umjesto gitare, usne harmonike i defa, nose fotografske aparate.

Magi na Indija na fotografijama Ideja prvog omnibusa nije konceptualizacija slika, formi ili sadržaja unaprijed zadanom formom ili smjerom, ve jednostavno bilježenje svega onoga što se u odre enom trenutku našlo s druge strane objektiva i to na tri razli ita na ina.

Njihova fotogra ija stoga i polazi od rudimentarne biti ovog medija: bilježenje trenutka.

Druga je poveznica, dakako, Indija. Magi an i transcendentalan, ve i prizvuk te rije i, mnogima evocira prili no konkretne slike za koje bi se, bez pretjerivanja, moglo re i da su same po sebi vizualni fenomeni. Polaze i od ove pretpostavke, autori svoj tematski repertoar namjerno grade na tipi nim, indijskim stereotipima ali nikako u smjeru faktografske naracije. Njihove fotogra ije ne objašnjavaju i ne preispituju. One prikazuju, i to na razli ite na ine kojima je zajedni ki cilj da o araju.

TRADICIONALNI koncert Big banda na fontani

Jazz i pop rock standardima oduševili publiku Na fontani u Perivoju Zrinski prošle nedjelje okupili su se ljubitelji jazz glazbe. Lijepo i sun ano vrijeme napokon je omogu ilo da Big band akovec održi tradicionalni koncert koji je nekoliko godina za redom bio otkazan zbog lošeg vremena.

Izvo enjem jazz i pop rock standarda te autorskih kompozicija Marija Jageca, dirigenta i umjetni kog voditelja Big banda akovec, oduševili su publiku koja se u velikom broju okupila na

fontani. Na koncertu su nastupili i posebni gosti, pjeva i Anja Šolti i Alen Horvat - Zibe.

Big band akovec osnovan je 1995. godine kao izraz težnje doma ih glazbenika da se obogati glazbena i kulturna ponuda akovca i Me imurja. Nakon ovog koncerta Big band nastavlja radno. Nakon održanog godišnjeg koncerta, nastupa u Koprivnici i koncerta na fontani, slijedi gostovanje u Dugoj Resi 8. srpnja gdje e se predstaviti na jazz festivalu.

Lijepo vrijeme napokon je omogu ilo da Big band akovec održi tradicionalni koncert koji je nekoliko godina za redom bio otkazan zbog lošeg vremena

Ljeto u gradu Zrinskih za nas je spremilo pravu glazbenu poslasticu. U akovec dolazi virtuozni majstor violine Stefan Milenkovich, i to u subotu 4. srpnja. Koncert e se održati u Centru za kulturu s po etkom u 21 sat.

Milenkovich je me unarodno je priznat po izuzetnoj umjetni koj osobnosti te po životnoj posve enosti humanitarnim ciljevima. Privukao je me unarodnu pozornost kad je kao desetgodišnjak pozvan da nastupi u “Boži noj predstavi” u Bijeloj ku i pred tadašnjim predsjednikom SAD, Ronaldom Reaganom. Nakon ovog nastupa slijedio je poziv predsjednika bivšeg SSSRViolinist Stefan Milenkovich zapo eo je karijeru veoma rano, nastupivši prvi put uz orkestar kao petogodišnjak. U dobi od 7 godina, osvojio je glavnu nagradu na Me unarodnom violinisti kom natjecanju Jaroslav Kozian. Ovo dostignu e bez presedana otvorilo mu je mogu nosti i donijelo pozive da koncertira u više od 30 zemalja.

Kao 16-godišnjak g. Milenkovich odsvirao je svoj tisu iti koncert u Monterreyu, Meksiko. Iste godine bio je inalist ili jedan od nagra enih na Me unarodnim violinskim natjecanjima u Indianapolisu (SAD), Queen Elisabeth (Belgija), u Hannoveru (Njema ka), Tibor Varga (Švicarska), Rodolfo Lipizer (Italija), Paganini (Italija), Ludwig Spohr (Njema ka), kao i na Natjecanju Yehudi Menuhin (V. Britanija).

a Mihaila Gorbachova da nastupi u Beogradu (ex Jugoslavija). Tako er je dva puta nastupio za Papu Ivana Pavla II. Me u njegovim me unarodne nastupe uz orkestre isti u se nastupi uz Berlinski simfonijski orkestar, Helsinšku ilharmoniju, Zagreba ku ilharmoniju, Beogradsku ilharmoniju, Orkestar Radio Francuske, Orkestar Bolshoi Teatra, Nacionalni Orkestar Belgije, Komorni orkestar Orpheus, Aspenske komorne simfoni are, Simfonijski orkestar Indianapolisa, Meksi ke državne simfoni are, Simfonijski orkestar države Sao Paolo u Brazilu, te Simfonijske orkestre Melbournea i Queenslanda u Australiji.

Umjetnikom 20. stolje a i najhumanija osoba godine Godine 2002. u Beogradu (Srbija) proglašen je “Umjetnikom 20. stolje a”. Milenkovich duboko je posve en me unarodnim humanitarnim pitanjima. Bio je proglašen “Dje jim ambasadorom” prve dje je ambasade utemeljene u Me ašima, tijekom rata u Bosni. Godine 2002. za svoje humanitarne aktivnosti dobio je priznanje “Lifting Up the World With Oneness Heart – Uzdizanje svijeta ujedinjenim srcima”, koje mu je osobno uru io guru Sri Chinmoy. U Beogradu je 2003. godine dobio priznanje kao “Najhumanija osoba godine”. Sudjelovao je tako er i u brojnim gala koncertima pod pokroviteljstvom UNESCO-a u Parizu, uz umjetnike poput Placida Dominga, Lorina Maazela, Alexis Weissenberg i Yehudi Menuhina.

Violinist Stefan Milenkovich nastupao je i s Itzhakom Perlmanom u sklopu Perlman Music Program (Shelter Island, Long Island), gdje je pou avao violinu u razdoblju od 2000.-2004. godine.

Njegova diskogra ija obuhva a 4 komercijalna izdanja za talijansku etiketu Dynamic, te brojne snimke za beogradsku etiketu PGP. G..

Milenkovich odnedavno je preuzeo poziciju izvanrednog profesora violine na Sveu ilištu Illinois (Urbana-Champaign, SAD).

U prošloj sezoni Milenkovich je imao dva velika projekta: “Transgression: Sarabande” te snimanje dva violinska koncerta Karola Szymanowskog. Kao strastveni komorni glazbenik, redovito nastupa u ciklusu Jupiter Chamber Music Series (New York City), kao i s klavirskim triom Corinthian Piano trio uz pijanista Adama Neimana i elisticu Ani Aznavoorian.

U akovcu nastupit e uz pratnju Srebrenke Poljak na glasoviru, a izvodit e djela Paganinija, Saint-Saensa, Sarasatea, Wieniawskog...

LJETO U GRADU ZRINSKIH

Kiša nije uspjela pokvariti po etak kulturnozabavnih programa Iako je kiša malo kvarila doživljaj na programima Ljeta u gradu Zrinskih prošlog tjedna, na kraju je sve prošlo ak i bolje od o ekivanog. Sve ano otvorenje zapo elo je postrojavanjem povijesne postrojbe Zrinske garde i pozdravnim govorom zamjenika gradona elnika akovca Veselina Biševca, a nastavilo se kazališnom predstavom “Nikola Sedmi” koja govori o posljednjem danu života bana Nikole Zrinskog, njegovoj brizi za vlas tu obitelj i narod te pogibiji u Kuršane kom lugu.

Petak je obilježio koncert Gege i Picigina, a vikend 16 internacionalna lmska radionica i projekcije animiranih lmova.

Program: 1. 7., srijeda, Atrij Starog grada, 21 sat, lmska ve er Tri sata za ljubav, redatelj Fadil Hadži 2. 7., etvrtak, Stari grad Zrinski, 21 sat, koncert EZERKI & 7/8 3. 7., petak, Atrij Staroga grada, 21 sat, kazalište Epilog Teatar R. Tomas: “KLOPKA h, redatelj: Jasmin Novljakovi 4. 7., subota, Centar za kulturu akovec, 21 sat, koncert STEFAN MILENKOVICH, violina & SREBRENKA POLJAK, klavir 5. 7., nedjelja, Stari grad Zrinskih, 21 sat, koncert KRALJEVI ULICE 8. 7., srijeda, Atrij Staroga grada, 21 sat, koncert Di Galitzyaner Klezmorim

9. 7., etvrtak, Atrij Staroga grada, 21 sat, lmska ve er IMAM 2 MAME I 2 TATE, redatelj: Krešo Golik 10. 7., petak, Atrij Staroga grada, 21 sat, koncert BLACK COFFEE 11. 7., subota, Atrij Staroga grada, 21 sat, kazalište Kazalište Smjeho i M. Elezovi : “VESELE ŽENE HRVATSKE h, redateljica: Jadranka Elezovi 12. 7., nedjelja, Stari grad Zrinskih, 21 sat, koncert URBAN & 4 15. 7., srijeda, Atrij Staroga grada, 21 sat, lmska ve er Kužiš stari moj, redatelj: Van a Kljakovi 16. 7., etvrtak, Stari grad Zrinskih, 21 sat, koncert Iz bakine škrinje, me unarodna revija folklora i obi aja 17. 7., petak, Atrij Staroga grada, 21 sat, koncert MIROSLAV EVA I & ARDAŠ BLUES BAND 18. 7., subota, Atrij Staroga grada, 21 sat, kazalište Gradsko kazalište Joza Iva-

AKOVEC – Centar za kulturu – izložba fotogra ija “Indijski omnibus” Saše Pjani a, Igora Sitara i Siniše Uštulice. “Indijski omnibus” ili “Kako sam spojio svoj dnevni boravak s Indijom” (OWW 01) prva je od izložbi u okviru projekta Omnibus World Workshop. Predstavlja tri fotografske interpretacije mjesta, ljudi i doga aja na kojem tri hrvatska fotografa nailaze tijekom njihova zajedni kog putovanja sjevernom Indijom, u ljeto 2006. i 2007. godine.

Razli iti po stilu fotografskog izražavanja, upuštaju se u misiju uli nih svira a koji, umjesto gitare, usne harmonike i defa, nose fotografske aparate.

Caffe bar Arrow – izložba fotogra ija Damira Klai a – Klju a.

Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se isti u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavurti i M. Veže.

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika.

U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

SVETI MARTIN NA MURI – Toplice Sveti Martin - izložba likovnih radova (crteža) akademskog slikara Krešimira Hlebeca iz akovca. Hlebec izlaže 20-ak slika (crteža) u tehnikama olovka i ugljen te nekoliko linoreza u boji. Prikazana su tri ciklusa crteža - varaždinski motivi, Vrbni ke teme i ciklus ljudskih likova i dijelova tijela.

PRELOG – Riblji restoran Prelog – izložba dijela lanova Likovne udruge Donjeg Me imurja Pizzerija Ro-Sa – izložba slika dvadesetak lanova Likovne udruge Gori an. Uz doma e autore iz Gori ana izlažu i slikari porijeklom iz Gori ana koji danas žive izvan Me imurja.

Ljeto u gradu Zrinskih je otvorila predstava “Nikola Sedmi” ki Vinkovci, D. Matakovi : „IZ KABULA S LJUBAVLJU h, redatelj: Stojan Matavulj 19. 7., nedjelja, Stari grad Zrinskih, 21 sat, koncert JOSIPA LISAC

Marina Prelog – izložba crteža Slavka Duki a, lana Likovne udruge donjeg Me imurja.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. lipnja 2009.

STJEPAN BARIŠI – GEGO pokušao zapaliti “hladne” Me imurce

Sve bi bilo lakše da je svijet u ritmu gegizma Iako u pravilu glazbenici za vrijeme ljeta odlaze na more svirati, prošlog petka nama se dogodila upravo obrnuta stvar, muzi ari s Hvara došli su zapaliti naš akovec na sjeveru.

Gegi i Picigin Bendu ovo je bio prvi nastup u Me imurju, i bili su prili no eufori ni zbog toga.

Iako slovi kao pomalo opi ena i luda osoba, moram priznat da Stjepan Bariši - Gego uop e nije što sam o ekivala.

O ekivala sam nekog totalno hiperaktivnog, a do ekao me legma, cool tip s kojim uop e nije problem voditi konverzaciju. - Drago mi je da sad sviramo unutrašnjosti, malo za promjenu. Ovdje smo prvi put, samo mi je žao što je vrijeme ovakvo. Ali unato svemu emo dat sve od sebe i pokušati zapaliti akovec, bilo je prvo što je rekao.

S obzirom da možda niti ne znate mnogo o njemu, red je da

ga za po etak predstavimo, a ne može bolje nego njegovim vlastitim rije ima: - Gego je otka eni lik s otoka Hvara, kojem ono što je na umu odmah je na drumu. Piše pjesmice, pretežno nekakve životne pri e, moje ili mojih prijatelja. To je, u biti, sve globalna slika. Svatko se može u njima prona i. Ma ja sam vam veseljak i pun energije pogotovo na bini.

Osje aj ljeta i dobre vibre E, pa kad je on takav veseljak baš me zanimalo kako e se sna i s našom publikom koja slovi kao od najhladnijih publika u Hrvatskoj. Iako, zapravo zagriju se tek nakon nekih sat vremena. No on je bio vrsto uvjeren da e ih sve svojim “muving” ritmovima i pokrenuti. Ipak, nije mu baš išlo (barem ne prvih šest pjesama kojima sam ja prisustvovala). Al’ se ne može re i da se nije trudio, ne samo da se spustio s pozorni-

Evo kako izgleda kad temperamenti Dalmatinac pokušava Me imurce natjerati na muving

ODRŽAN završni koncert u enika Suite

Osim klasi nih pripremili pop, rock i jazz skladbe Polaznici Suite, škole sviranja i pjevanja održali su završni koncert na kojem su prezentirali svoj rad.

Godišnja produkcija održana je u srijedu 3. lipnja u Katoli kom domu u akovcu.

Nastupali su polaznici koji svoje umije e sviranja i pjevanja usavršavaju na glazbenim instrumentima synthesizer, glasovir, harmonika, gitara, bas gitara, sakso-

fon, klarinet i pjevanje. Bogat i vrlo zanimljiv program kojeg su u enici pripremili sa njihovim profesorima sadržavao je skladbe pop, rock i jazz stila sve do klasike, odnosno Mozarta i Beethovena. Od modernijih skladbi na repertoaru su bile skladbe Robiea Williamsa, The Beatlesa te skladbe iz popularnih ilmova Titanic i Flashdance, kojima su u enici oduševili publiku.

Polaznici Suite svoje umije e sviranja i pjevanja usavršavaju na glazbenim instrumentima synthesizer, glasovir, harmonika, gitara, bas gitara, saksofon, klarinet i pjevanje

ce, nego i spentrao preko ograde i ušao direktno u publiku.

Tako je pokušao i nama Me imurcima približiti “gegizam”, spoj reggaea, afri kih ritmova i doma ih ribarskih veselica iznjedrio je oto ki reggae koji nudi i druga ije vi enje svijeta od onog na koje smo bili navikli u svim glazbenim stilovima i pravcima u Hrvatskoj. Svoj vlastiti glazbeni pravac on de inira kao:- Gegizam ti je nešto veselo, plesno, geganje s noge na nogu. I prije svega pozitivno, nema ekscesa. Ako se netko pokušava potu i, ja odmah prekidam koncert i bacamo ih van.

Gegizam je osje aj ljeta i dobre vibre, osmjeh na licu. Meni nema ve e sre e nego kad ljudi s mog koncerta odu ku i s osmjehom na licu.

Pa nek’ se odje a vidi na kilometre Gegizam za sobom povla i i šarenu odje u po kojoj Gegu ne možete fulati u gomili ljudi. - Šareno je veselo. Da mene pitate ja bi sve ove crne zvu ne kutije ofarbao jednog u žuto, drugog u crveno, jer je to veselo. Ovo mi izgleda nekako mrtva ko. Sve mi odgovara, samo ne volim vidjeti odjevne kombinacije Amerikanaca, to što oni rade, prestrašno je. Dobro, nisam ni ja neki guru, Modni ma ak, ali volim šareni svijet.

Možda je vrijeme za suradnju s Modnim ma kom, pitam ja. - Pa što ti je? Nisi normalna. Nisam ja takav tip. Ne volim ti ja te Modne ma ke, ja volim biti ovjek iz naroda, kako se kaže. Puno mi je draže razgovarati s normalnim ljudima nego s tom sortom ljudi.

Trebao sam Farmu još i zapaliti Ne može se razgovarat s Gegom, a da ga se ne pita za posljednje skandale koji su se vezali uz njega.

Naravno, rije je o “famoznom” reality show-u Farma iz kojeg je izba en jer je razbio kameru i krenuo demolirati ku u za izolaciju gdje je nogama razbio oba prozora. Navodno je to u inio jer mu je prekipjelo zbog namještanja i odbijanja da mu pruže pomo , hranu i lijekove. Nije ih dobio, kaže, jer su samo ekali da pukne budu i da to diže gledanost.

Znaju i u kakvom e društvu biti ondje nisam mogla da ga ne zapitam što ga je natjeralo da uop e pristane da ode onamo. - Znaš zašto? Zato što nismo imali svirki, pa sam to napravio jer bi moglo biti

dobro za promociju mene i benda.

I jako mi je brzo sve prisjelo. Ondje se sve namiještalo, a ja mrzim namještaljke. I to je sve što u o tome re i. Ve sam dovoljno rekao.

A kako su njegovi Hvarani reagirali na sve to? - Pitali su me zašto nisam sve srušio ondje, sve zapalio. (smijeh) Rekli su da su oni tamo još dobro prošli. Stvarno mi je jedino žao što nisam i zapalio tu ku icu, da bude i malo svjetlosnih efekata.

Zadnje se pitanje povuklo samo po sebi. Ima li šanse da ikad ode u još neki show, ono isto da pokaže da nije onakav kakvim su ga prikazali. - Ma ni u ludilu! Nisam ja za to. Tamo moraju biti ljudi koji su premazani svim mastima. O igledno ja nisam bio za to.

Ne može Gegu ograda zadržat podalje od publike

Debitant nakon 11 godina bavljenja glazbom Gego je prvi puta osjetio djeli glazbene slave kada su ga 1994. esto vrtile radijske stanice diljem Dalmacije, odnosno vrtile su njegovu obradu pjesme “Daddy Cool”, odnosno “Mama jo son lud”. Bez obzira na to nije uspio okupiti ekipu glazbenika oko sebe i trebalo je punih 11 godina dok mu se nisu priklju ili momci iz Šo!Mazgoona - Max Juri i na gitari i Stanko Kova i na basu, pa onda i truba Pavlica i bubnjar Surka, da bi se i šire proslavili kao Gego i Picigin Bend. Ubrzo su izdali i njegov prvi album, a odmah je uslijedilo i osvajanje prvog Porina za debitanta godine. - Jedanaest sam godina ekao to. A taj je Porin došao potpuno iznenadno. Mislim, naravno, kad si nominiran da ga želiš. Lagao bih

DIPLOMSKI KONCERT mladog me imurskog tubiste

Nikola Novak napunio dvoranu Zrinski Ne dešava se esto da neki klasi ni koncert napuni akove ku dvoranu Zrniski, no eto to je pošlo za rukom Nikoli Novaku, mladom me imurskom tubisti. Rije je bila o njegovom diplomskom koncertu, na kojem su mu potopru dali kolege muzi ari Lana Magdaleni (klavir) i Mario Lon ar (truba), te Linda Mravunac-Fabijani , prof. Posjetitelji su uživali u raznolikom glazbenom programu sa injenom od djela Albinonija, Lebedjewa, Brandta, Rachmaninoffa i Beethovena.

Nikola Novak ro en je 1986. u akovcu. Glazbeno obrazovanje zapo inje ve s osam godina, u e i sinthesyzer kod nast. Marijana Stojka. Nakon završene Osnovne škole u Nedeliš u i Osnovne umjetni ke škole (smjer truba) u klasi prof. Vjerana Vidovi a, upisuje Gimnaziju u Varaždinu, te Srednju glazbenu školu u Varaždinu, u klasi prof. Darka Navoja, da bi u tre em razredu srednje škole upisao tubu kao glavni predmet kod prof. Stjepana Ruklji a.

Tijekom školovanja nastupa na brojnim koncertima i produk-

cijama kao solist, ili kao lan puha kog ili komornog ansambla (trija, kvarteta i kvinteta). Muzi ku akademiju u Zagrebu upisuje 2005. godine u klasi prof. Šime Vulelije i asistenta Danijela Rajkovi a. lan

je KUU-a Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a, Gradskoga puha kog orkestra iz Varaždina, brass kvinteta NBS, te popularnoga me imurskog brass sastava Bandista.

kad bih rekao da ga nisam želio.

Molio sam Boga da ga dobijemo ja i moj bend. Valjda je bilo sre e i Boga i dobili smo ga.

Nakon toga uslijedio je kompilacijski album “Forski škoji”, pa prošle godine i album “Kup! Prodoj!”. Album je donio 11 plesnih pjesama, novih Gegotovih štorija o ljubavi i vremenu u kojem se sve može kupit i prodat i gdje je sve lounge i spa… Izme u osmišljavanja pjesama bilo je i puno svirki što po obali što u unutrašnjosti, ali uvijek se našlo vremena za odmor i relaksaciju. - Uvijek se volim vratit na moj Hvar u svoju ku u. Odemo na more, traži se inspiracija za nove pjesme. Trebam do i k sebi nakon silnog skakanja po koncertima. A što mogu, malo sam luckast, al i uvijek dajem sve od sebe. (mn)

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” Igraonica Bamblek i ovo je ljeto pripremila niz radionica na kojima e mališani mo i korisno i pou no provesti svoje slobodno vrijeme.

29.6.-3.7.: Likovna radionica, izrada nakita, Helena Andrašec (voditeljica igraonice Bamblek) (10-15 god.); 6.7.-10.7.: Francuska radionica, Jezi no u ilište Barbare Mo nik (7-10 god.); 13.7.-17.7. Žonglerska radionica, Tasjenka Štrek (8-12 god.); 20.7.-24.7.: Glazbena radionica Manuela Hren (glazbena pedagoginja) (7-10 god.); 27.7.-31.7.: Modelarska radionica, Leonardo Belovi (dipl. ing.) (7-10 god.); 3.8.-7.8.: itateljska radionica, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice Bamblek) (7-12 god.); 10.8.-14.8.: Ekološka radionica, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice Bamblek) (8-12 god.); 17.8.-21.8.: Kompjutorska radionica, Dijana Drvoderi , prof. (7-10 god.).

30. lipnja 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKA kona no pronašla svoju zvijezdu u Me imurju

Bojan Jambroši : Sav se trud definitivno isplatio!

Ako ne znate tko je Bojan Jambroši , ja stvarno ne znam gdje vi živite. Me imurje je posljednjih nekoliko mjeseci tresla groznica pjeva kog showa Hrvatska traži zvijezdu, a mnogi od nas zdušno smo navijali za oba naša kandidata iz Me imurja, Bojana i Carlu Belovari.

Na kraju svega u finalu održanom prije nešto više od tjedan dana Hrvatska je kona no dobila svoju zvijezdu - Bojana Jambroši a. Svojim se pjeva kim sposobnostima istaknuo me u tisu ama kandidata i na kraju uspeo do samog vrha, osvojivši ugovor s Dallas Recordsom za snimanje albuma. Iako nije bilo lako izdržati mjesece provedene u showu, sve se ipak isplatilo. - Definitivno se sve isplatilo. Kad gledam od prve emisije i koja su onda bila moja razmišljanja, cilj mi je dok sam se prijavio na show bio uop e do i u taj live show i na pozornicu pred žiri. Dalje je želja sve više rasla.

Sve do zadnje emisije, gdje mi je bilo svejedno ho emo li Zoki ili ja pobijediti. Obojca smo to zaslužili, ispri ao mi je na dogovorenom intervjuu Bojan Jambroši .

Naj eš e pitanje koje Bojan nakon pobjede dobiva je što mu se u trenutku proglašenja “motalo” po glavi. Odgovor je jednostavan. Ništa, jer je toliko bio iznena en pobjedom. -Kad sam gledao reprizu vidio sam i sam da nisam bio svjestan što se doga a oko mene. Cijelo vrijeme sam se smješkao jer sam se spremao da e Zoki pobijediti. Na neki na in sam se, jer su njega mediji toliko avorizirali, spremio da budem drugi. I išao sam sa smješkom u to. A kad je Antonija izgovorila moje ime, ništa mi više nije bilo jasno. Tako da kad me netko pita što mi je prolazilo kroz glavu, stvarno nemam pojma. Tak kad sam vidio svoj navija e da ska u od sre e i meni su suze potekle same od sebe.

Dojmovi se još nisu slegli Dojmovi se sada nakon tjedan dana još nisu slegli. U stvari, zabava i puno posla tek sad po inje. Trenutno mu je na pameti kona no potpisivanje ugovora s Dallas Recordsom i promocija singla “Ne govori da me znaš”. Slijedi snimanje spota, pa turneja po gradovima s ostalim kandidatima, me u kojima bi se trebao na i i akovec. A s vremenom e iza i i album, u ijem osmišljavanju ima poprili no odriješene ruke. - U samom su nam startu rekli da žele da mi budemo zadovoljni. Dobit u popis pjesama s kojeg u sam mo i odabrati što želim, s kojim autorima želim sura ivati. Mislim da e to biti neki blaži pop, možda nešto u stilu Tonyja Cetinskog, iako bih htio staviti unutra i nešto u stilu “Con Te Partiro”, jer je puno ljudi bilo ugodno iznena eno mojom izvedbom te pjesme.

Najve a podrška u cijeloj avanturi bila je obitelj, posebno sestra Irena Na albumu e se na i i singl “Ne govori da me znaš” koji osvaja radijski prostor diljem Hrvatske, a s njime Bojan pridobija sve više obožavatelja koji ga, koliko god je to za naše podneblje udno, salije u za autograme kad ga sretnu. No on se nema problema s novoste enom slavom. - Imamo sre u što nas je RTL polako pripremio na sve ovo.

Vodili su nas na intervjue s novinarima, potpisivanja autograma. ovjek se na svašta navikne. Ali

Svi traže autograme i estitaju

Bojanu nikad nije problem porazgovarati ili udijeliti autogram obožavateljima

S Bojanom sam, ina e, porazgovarala u jednom akove kom kafi u, a razgovor su svako malo prekidali prijatelji i obožavatelji koji su našoj zvijezdi željeli stisnuti ruku i estitati mu.

I da, bilo je i onih koji su tražili autogram. Ne o ekujete baš tako nešto usred akovca. No, mogla sam znati da

tu nema nikakvih pravila, kad mi je ak moja vlastita majka prilikom ugovaranja intervjua istirgnula mobitel iz ruke, kako bi mu estitala. Moram spomenuti i da je Bojan to sve sa smješkom “odradio”. On je bio ostao jednostavna i uistinu simpati na osoba. Bravo! Samo tako dalje. (mn)

naravno da godi kad te ljudi prepoznaju na ulici, zatraže te autogram.

Sve to veoma laska, ali se trudim da me ne ponese. Vjerujem da je to po etna eu orija koja e se ubrzo slegnuti, smatra Jambroši .

Treba znati prihvatiti dobronamjernu kritiku Bojan Jambroši cijeli život pjeva i kre e se u krugu ljudi koji se bave glazbom. Tu je duhovna grupa Bljesak u kojoj pjeva, a tu su njegovi prijatelji iz Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski” kao i njihova dirigentica Senka BašekŠamec, zatim Damir Rodiger, pro . glazbene kulture. - Sve su to ljudi koji su mi dali svoju podršku i dobronamjernim savjetima i kritikama puno pomogli za vrijeme showa. Puno to zna i, jer ne možeš napredovati ako ne znaš u emu griješiš. Tu mi je osobito pomogla Senka Bašek Šamec koja mi je nakon svake emisije poslala poruku i napisala što sam dobro napravio, na emu treba poraditi.

Pred Bojanom sada se otvaraju novi životni putovi. Sude i po onom što smo mogli vidjeti u showu predstoji mu blistava pjeva ka karijera. A što je s prijašnjim živo-

tom, što e se promijeniti? - Ništa previše, za sad sam na nepla enom godišnjem odmoru. Moram vidjeti koje su sve moje obaveze u sklopu ovog showa i Dallas Recordsa, pa onda vidjeti kuda dalje. Jednog dana bih se htio potpuno posvetiti glazbi, ali za sad se nadam da e biti mogu e uz posao graditi i glazbenu karijeru. A možda e obaveze zahtijevati preseljenje u Zagreb.

Stvarno ništa još ne znam.

Ništa bez podrške obitelji Što god se dogodilo, Bojan zna da na jedno može uvijek ra unati.

Bezrezervnu podršku emisije. Cijela obitelj Jambroši (uža i šira) u ovim je mjesecima dala sve od sebe, a nitko više od Bojanove sestre Irene. - Pitali su me novinari kome posve ujem pobjedu i odgovorio sam da je posve ujem svojoj seki i cijeloj obitelji. Bez nje ne znam kako bi to psihi ki izdržao. Stvarno mislim da bi poludio kad bi morao napraviti sve što je ona odradila za mene. Okupljala ljude, bila ogromna podrška... Moram stvarno zahvaliti i njoj i ostatku obitelji.

Hvala!, dodao je za kraj Jambroši . (mn)

DRŽAVNO prvenstvo mažoretkinja u Solinu

Sedam ekipnih medalja akove kih mažoretkinja S 13. državnog prvenstva mažoretkinja, koje se održalo u Solinu, akove ke mažoretkinje vratile su se ku i s 2 zlatne, 3 srebrne i 2 bron ane medalje.

Osvojile su ak 7 ekipnih medalja na državnom prvenstvu.

Ovaj zavidan uspjeh gradile su kroz godine treniranja i edukacije, državnih i europskih prvenstava.

U C - kategoriji seniori i kategoriji Accesories corps seniori zlatom su se okitile Iva Prprovi , Karolina Blagovi , Iva Graši , Marinela Fran i , Jasmina Bek, Mateja Kr ar, Roberta Zadravec, Barbara Prprovi , Tihana Novak, Ana Varošanec, Valentina Buhanec, Janja Bedi , Maja Mikolaj, Tihana Novak, Helena Balaž i Blanka uri , dok su se u

kategoriji Exibition corps seniori te iste djevojke okitile srebrom, a u Parade corps seniori broncom.

U juniorskoj konkurenciji akove ke mažoretkinje u sastavu Ena Raoni , Ana Kova evi , Ana - Marija Fodor, Mirna Mikolaj, Antonija Jan ec, Ema Saboli , Tamara Srnec, Anja Srnec i Mateja Vlahek u C - kategoriji i

U kategoriji Accesories corps seniori akove ke mažoretkinje osvojile su zlato

U juniorskoj konkurenciji akove ke mažoretkinje osvojile su dva srebra i jednu broncu Parade corps osvojile su srebrne medalje, dok su u Exibition corps osvojile bron anu medalju. S 2 osvojena ekipna zlata akove ke mažoretkinje plasirale su se na Europsko prvenstvo koje e se održati u Hrvatskoj u Kaštelama po etkom mjeseca listopada.

U velikoj konkurenciji u solo i duo nastupima tako er su zabilježeni odli ni rezultati. U kategoriji solo kadeta Antonija Jan ec osvojila je 5. mjesto, u solo seniorima Ivi Prprovi pripalo je 4. mjesto, Morana Kiš osvojila je 5. mjesto, te vrlo uspješne Tamara Srnec - solo juniori, Ena

Raoni i Antonija Jan ec - duo kadeti, Mateja Vlahek i Ema Saboli - duo kadeti, Morana Kiš i Iva Graši - duo seniori.

Svi ti rezultati temeljeni su na odli nom i mukotrpnom radu djevoj ica i djevojaka uz puno odricanja slobodnog vremena a i njihovih vrhunskih trenerica, seniorskog i juniorskog sastava Smiljane Nedeljko, te mla ih juniora Ive Prprovi , koje su još jednom dokazale da ine sam državni vrh.

Ovim natjecanjem od aktivnog rada kao natjecateljice oprostila se dugogodišnja lanica akove kih mažoretkinja

Morana Kiš. Nakon punih 13 godina treniranja, zbog obaveza na studiju, na žalost, mora prekinuti natjecateljsku karijeru, ali ostat e kao moralna podrška djevojkama uz koje je odrasla te i dalje pratiti njihov rad i sudjelovati u njihovim uspjesima.

Ujedno akove ke mažoretkinje zahvaljuju Gradu akovcu, Branku Šalamonu i Slobodanu Veinovi u, sponzorima Petri d.o.o. akovec, INSULA d.o.o.

Mursko Središ e te ostalim vjernim pokroviteljima koji svojim dotacijama pomažu radu njihove Udruge jer bez njihove pomo i ne bi bilo ni tih rezultata.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nova stranica... Kako i zašto ubiti novinara

Teško je zapo eti ovu kolumnu. Otplesati ovaj posljednji sentiš strastveno, a opet s mjerom...

Dragi itatelji Me imurskih novina, dragi kolege, dragi poslovni partneri, dragi prijatelji..., idem ja...

Jedva primjetno, ali nezaustavljivo i neumoljivo poput oblaka što nebom plove, prošlo je desetak godina otkako sam uredio svoj prvi broj Me imurskih novina. Trudio sam se da vjetar koji te oblake nosi bude vjetar promjena ili barem osvježavaju i povjetarac za Me imurje, mada bi se povremeno silom prilika pretvarao i u pravu oluju.

Kroz to vrijeme, Me imurske novine prošle su nekoliko faza uvjetovanih svojim prvobitnim nastankom, gospodarskim prilikama i stanjem me imurske javnosti, koju smo debelo promijenili.

Naravno ne toliko koliko smo možda željeli. Barem ja, naro ito kad sam bio mla i i još idejama opijen.

Priznajem bilo je grešaka, bilo je i naivnosti u dobroj namjeri... Danas ih vjerojatno ne bih ponovio, no opet, bez njih ne bi bio ono što sada jesam. Sada nakon deset godina mislim da moram krenuti dalje.

Napraviti odmak, odvagnuti sebe i možda otkriti nove na ine promišljanja i rješavanja problema.

Zahvaljujem svim kolegama u redakciji Me imurskih novina, koji su me iz dana u dan “magadili” i imali obzira kada možda i nisam bio u pravu. Još više im zahvaljujem na ukazanom povjerenu i podršci u

Piše: Tomislav Novak

trenucima kada bih sam gubio vjeru u sebe. Hvala i svim suradnicima koji su željeli sa mnom sudjelovati u ovom najljepšem i istovremeno najtežem poslu na svijetu. Puno ste me nau ili, nadam se da sam uspijevao uzvra ati istom mjerom.

Dragi itatelji, bez vas i vaše svijesti da je Me imurju potreban pravi, argumentirani javni razgovor o važnim društvenim injenicama, sumnjam da bi Me imurske novine danas postojale. Iskreno vam zahvaljujem! Vi ste bili glavni motiv mog djelovanja. Hvala što ste ovdje, Me imurske novine postoje zbog vas. Želim puno uspjeha svojim kolegama i uvjeren sam da e se uspješno nositi s nadolaze im izazovima. Svom nasljedniku želim mnogo sre e i mo i, a još više znanja i mudrosti da prepozna trenutke kada je mo potrebno i upotrijebiti...

Za ljubav nikad nije kasno Šoping nije moj omiljeni na in razonode. Zapravo obilaženje trgova kih centara i kojekakvih du ana, ako traje duže od sat vremena, za mene je prava muka.

U kupnju odlazim tek kad se pokaže da je za to zaista krajnji as.

I tada nastojim sve obaviti u tih 60 minuta. I dok oni u ijem sam društvu mahnito obilaze du ane i traže na ine kako pro i jeftinije ja ispijam kavicu ili takvo što u nekom od ka i a. Lijeno listam novine, što je stvar profesionalne deformacije i znatiželje, a kad mi ta razonoda dosadi pažljivo promatram sudionike igre koja se zove kupnja.

Za mog nedavnog posjeta jednom trgova kom centru, istina, priznajem, kupujem nedjeljom i trošim u susjednoj, toliko nam obljubljenoj Deželi, razgalila sam se od pogleda na jedan zaljubljeni par.

Nije to bila nikakva mla arija, niti mladi bra ni par, ve ljudi u godinama. Nekako po iskustvu procijenila bih da im je osamdeseta na ramenima.

Drže i se ruku pod ruku, onako lijepo ure eni, ona prava dama, a on gospodin s manirima kakve danas rijetko sre emo, jer u današnje vrijeme kavalira je toliko malo da ih nije mogu e na i ni ako svije om tražiš, razgledavali su ponudu u izlogu vinoteke. On, o ito slabije kondicije, podignuo je ruku usmjeravaju i pogled svoje družice na jednu odre enu bocu vina sugeriraju i joj da je ono dobar izbor. Bila sam predaleko da bih vidjela o kakvu se vinu radilo.

Smješkaju i se, rekao joj je nešto ispod glasa. To je gospo i razvuklo lice u osmjeh, a nekako istodobno svoju je ruku nježno položila na

Piše: Danijela Mihoci

Novinar i prijatelj Stjepan Mesari pretu en je od jednog mladog ovjeka koji bi mu po godinama mogao biti sin, samo zbog toga jer je je citirao mišljenje nekolicine gra ana o nekvalitetno izvedenim radovima. Teško je i povjerovati da se to može dogoditi u našem kraju, koji je po mentalitetu miran, no dogodilo se. Mladi koji ga je pretukao uzeo si je u ruke nekadašnje kraljevsko pravo, prema kojem je ovaj ubijao glasnika koji je donosio loše vijesti ako nije bio dobre volje.

Samo što više ne živimo u kraljevini niti carevini, a današnji pravi kraljevi itekako paze kako e se ponašati.

Stjepan Mesari bio je 25. lipnja, na Dan državnosti, na stru nom i uspješnom izletu kojeg je organizirala akove ka Matica hrvatska, uz još sedamdesetak gra ana iz našeg kraja, koji su u Istru pošli u dva autobusa, a kao lan Predsjedništva Ogranka MH akovec.

Tema izleta bila je Aleja glagoljaša uz cestu izme u istarskih gradova Ro i Hum, koju je svojevremeno podigla Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u znak poštovanja prema prebogatoj povijesti i pismenosti u Istri i hrvatskim kvarnerskim otocima na glagoljici, starom hrvatskom pismu.

Uz nezaboravno stru no vodstvo akademika Josipa Bratuli a, lanovi Matice hrvatske dobili su uvid u važnost glagoljice za književnu povijest Hrvatske. Naime, glagoljica i njezini ostaci svjedo e da su Hrvati neprekinuto razvijali svoju kulturu i književnost još od irila i Metoda, a za razliku od nama isto nih naroda koji su svoju književnost dobili dosta kasno, u osamnaestom i devetnaestom stolje u. Aleja glagoljaša je zapravo niz od desetak spomeni kih postaja koje su isklesane u kamenu u obliku glagoljaških slova. Zanimljivo je i to da je jednu postaju podigla Makedonska akademija znanosti i u mjetnosti, a kao sje anje na Klimenta Ohridskog, koji je otvorio

Piše: Josip Šimunko

prvu školu za pismu irila i Metoda na slavenskom jugu.

Povratak u akovec uslijedio je oko 22.30 tog dana. Iste no i Stjepan Mesari je u obilasku Mure i branitelja od poplave, na novinarskom zadatku da iz prve ruke sazna što se doga a, pretu en, što ponovno otvara temu o pismenosti. Mladi ovjek koji je pretukao Stjepana Mesari a sigurno nezna glagoljicu, staro hrvatsko pismo, a sigurno nije u dobrim odnosima s Ustavom Hrvatske koji govori o slobodi izražavanja mišljenja kao jedinoj obrani od totalitarizma svake vrste. Sloboda mišljenja zna i ujedno i demokratski dijalog, u kojemu se, još od Platona i Aristotela, kale mišljenja i dobiva ono najvrednije i najumnije nakon što je prošlo sito i rešeto uma i kriti kih opaski.

Politi ki dijalog, pa i svaki dijalog, ne može funkcionirati ako nema najmanje dva razli ita mišljenja koja su u srazu. Prava je “krivnja” Stjepana Mesari a zapravo ta što je iznio jedno mišljenje, a kako bi razvio dijalog.

Drugim rije ima, prava je njegova krivnja ne to što je napisao, uostalom, ve u narednom broju objavljeno je mišljenje druge strane, ve to što je i što se usu uje biti novinar. I tu je sva težina tih batina, koje ne može dose i niti jedna policijska niti sudska vlast, zapravo niti jedna vlast. Jer, nije rije samo o pravu na slobodu medija, ve o ne em dubljem, pravu na slobodu ovjeka samog i pravu na život.

30. lipnja 2009.

Starenje za sobom povla i blefiranje Još jedan lipanj...Još jedan ro endan... Nakon ovogodišnjeg uistinu sam uvjerena da je taj moj posebni dan u lipnju stvarno postao najuporniji dan u godini. Ne zezam se, nema šanse da ga izbjegneš. ak štoviše uvijek do e nekako prerano, i o ito brže proleti kroz dvanaest mjeseci nego ja.

Trepneš i evo ga opet natrag, kao i dosadna rodbina koja uvijek nahrupi u najnezgodnijem trenutku.

Starenje po mnogima nužno uza sobom povla i i spomen senilnosti. Ali senilnost je samo mit. Baš sam nedavno itala jedan lanak o tome. Smiješno je da mi je netko trebao objasniti starenje, ali eto, ima nas i takvih. I tako u tom tekstu piše da je senilnost de initivno mit, a dobra vijest je ta da je ve ina ljudi starijih od sedamdeset jednako pametna kao i s trideset. I ne samo to, prema testovima akumuliranog znanja i razvijenosti vokabulara, ak su i pametniji.

Tako “senilnost” - dijagnoza koju koristimo za zbunjenost, zaboravljivost i dezorjentaciju, nikako nije neizbježna. Za ve inu muškaraca i žena starost samo donosi nekoliko intelektualnih promjena – usporenost, zaboravljanje i slabiju koncentraciju, što zapravo ni nije tako strašno i lako se može kompenzirati.

A ja sam prokužila cijelu tu situaciju s kompenzacijom.

Moja teorija je... ble iranje. Ako možete ble irati kroz cijelo svoje starenje, zapravo, nikad niti ne ete ostarjeti. Primjerice, što je prva stvar koju napravimo ujutro? Izvu emo se iz kreveta, i to je ve naš prvi blef. Dignemo se i sami sebe uvjerimo da to moramo initi jer bi se svijet

Piše : Maja Novosel

mogao raspasti bez našeg malenkosti i našeg doprinosa.

Onda idemo prati zube i cerimo se u ogledalo, i sve je super jer smo zaboravili staviti nao ale, pa ne vidimo sve nove borice koje su se možda pojavile. I tako onda nekako nastavljamo s danom cijelo vrijeme ble iraju i, sve dok ne krenemo ponovo na po inak na još jednu rundu “beauty sleepa” uvjereni da emo ujutro izgledati fenomenalno s škiljenjem zbog zaboravljenih nao ala i pastom za zube koja se cijedi niz bradu.

Ble iranje nije ništa drugo nego pretvaranje da je sve u redu i ignoriranje svega što nije.

Kroz godine (a imam ih još puno pred sobom za nadogra ivanje teorije) nau ila sam da se ako se dovoljno dugo nešto pretvaramo, transformacija stvarno i može dogoditi. Kak’ moja prijateljica veli: Ak’ moremo biti žalosne, onda moremo rajši biti radosne. Pretvaranje? Ble iranje? Možete to tako nazvati... Ili to možete nazvati eliminacijom negativnog.

A ja? Jesam li još jednu godinu starija i “škripavija” na moj ro endan u lipnju? Neeeeee, samo sam još jednu godinu bolja.

I, trenutno se pretvaram da ne ble iram.

Fatalne ljubavi njegov dlan i pritom ga onako gotovo neprimjetno vragolasto uštipnula. U tom mi je trenutku izgledalo kao da izgara od strasti.

Izgledala je kao zaljubljena šiparica. No dobro, možda pretjerujem, ali to je ipak moj subjektivni doživljaj onoga emu sam kao voajer prisustvovala.

Ne znam zašto mi se pogled zaustavio baš na tom paru i radi ega sam to toliko podrobno upila, ali znam da sam u tom trenutku bila zavidna. Zavidila sam im na njihovoj sre i i bila ljubomorna što u tim poznim godinama tako nježno, a istom strastveno vole.

Istodobno ispunila me nada jer pokazali su mi da za istinsku ljubav nikad nije kasno. Valjda sam ih radi te pouke morala uo iti.

Zaista netko ima sre u ljubav života sresti vrlo rano, netko ima nesre u izgubiti je, a nekome se ona dogodi tek u poznim godinama. Bitno je da se dogodi. Kada?

Nije važno. Koliko e trajati, još manje. Gdje ete je na i i u kome, nebitno. Važno je jedino da slušate sebe i otkrijete da li je to ono što je vama namijenjeno.

Fatum ili sudbina. Zla kob.

Nedugo me jedan de ko pitao vjerujem li u sudbinu. Ne sasvim-nismo ni sasvim slobodni ali ni sasvim odre eni. Vjerujem u misao: “Moli kao da sve ovisi o Svevišnjem, radi kao da sve ovisi o tebi samom.” Ne možemo robovati sudbini, jer onda ovisimo o slu ajnostima.

Onda možemo sjesti u dnevnu sobu i o ekivati da nam svakog trena sudbina padne na nos? Pa ne baš.

Zašto ja o tome? Ve godinama gledam oko sebe fatalne ljubavi. Ljude koji su uništeni kad pukne “velika” ljubav. Ima nešto sudbinsko kad sretnete osobu koja postane vaša velika ljubav.

Sudbinsko je to da ne znate zašto baš on/a. Vi se date bezuvjetno, potpuno i bez granica. I ne znate kako je taj netko po eo mirisati “druga ije”, imati o i “druga ije” boje...Sve isto je, ali ništa isto nije. Ali sudbina nosi nešto zlokobno u sebi, nešto loše što e vas zadesiti, a vi se tome ne možete oduprijeti.

Možda unaprijed znate da ta osoba nije za vas. Možda jer vidite da ne funkcionirate zajedno. Možda je baš to najve i izazov-pripitomiti nepripitomljivu osobu i natjerati je da vas voli. Onako nježno. To bi bilo postignu e, to bi zna ilo da ste posebni? Toliko «možda», nijedan “sigurno”. ”To je to”, kažu mi mnogi. Ali ako je tome doista tako, zašto to više li i na “A je to”?

Ljudi se godinama nakon prekida ne mogu oporaviti. Neki ak nikad. “Nedostaje mi naša ljubav mila, nedostaješ mi ti kakva si bila, nedostaje mi ja-onako lud...” kaže pjesma. Pri a mi jedan “stari de ko” kako voli jednu ženu. Ludo, najviše. Nema takve nigdje. A prekinuli su. Mislim si, ajde da ga potaknem da riskira i neka proba, da može završiti s tim upitnikom u svojoj duši. Rekoh: -Kad ste prekinuli? Kaže: -1992.! Ajme, trenutak skroz ozbiljan, a ja umalo prasnula u smijeh. Jer pri ao je o tome kao da je bilo ju er. Može li on doista više uop e što znati o njoj? O sebi tada? Mislim da ne. ak ni to je li zbilja bilo tako dobro kao što on to

sada misli. Toga nema i ne postoji.

Plus, psihološki gledano žaljenje koje traje duže od 4 godine prelazi u patologiju, bolest.

I sama sam žalila dugo, dugo. Onda sam srela ovjeka, opet “starog de ka”, od etrdeset godina. Pri ali mi drugi za njega da je imao veliku ljubav. Onda se ona udala za drugog. S time da se i dan danas vi a s njim, kad poželi. On se nikad nije ženio, ima tek povremeno nekog; da skrati vrijeme do trenutka kada e Njoj suprug biti odsutan. Gledah ja njega, razbijen život, hvatala me jeza. Pomislila sam: to sam mogla biti ja. Takva.

Sigurna sam da on to nije planirao napraviti od svog života. Ali vrijeme uvijek uzme svoje, i prošlo je jako brzo bez da je njega nepromišljenog poštedjelo.

Ljudi koji žale za prošloš u i prvim ljubavima, zapravo žale za sobom. Za svojim identitetom koji su tada imali, za mladoš u.

Ne mogu sami sebi oprostiti da su se mogli tako zeznuti, taaako pogriješiti. Plus neka krivnja, jer vjerojatno nisu bili bez greške.

Piše: Tihana Babi

Dodatno, boje se budu nosti. Jer ako su jednom tako pogriješili, mogu i drugi puta? Da, mogu!

Svi možemo. Ali treba pokušati, riskirati opet. To je vrlina, to je hrabrost.

Ljubav može biti neuzvra ena, ak i kada si u vezi s tim nekim. Jer, da je uzvra ena, zar bi tako boljelo? Neuzvra ena ljubav je bolna, ne i romanti na.

Nema tu fatuma i romantike.

Na takvu romantiku mogu samo dodati: “Sa uvaj me Bože njegove(njene) ljubavi, koja žive rane soli, koja kažnjava i boli!”

30. lipnja 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Žena kojoj sam itao drama/romansa Režija: Stephen Daldry Uloge: Kate Winslet, Ralph Fiennes, Jeanette Hain

Mamurluk komedija Režija: Todd Phillips Uloge: Heather Graham, Bradley Cooper, Ken Jeong

(tri besplatne posudbe) Koja glumica igra glavnu ulogu u filmu “Razgovori sa ženama”?

1) Helena Bonham Carter 2) Jodie Foster 3) Meg Ryan DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA:

Ivan Cmre njak, akovec Dva dana prije vjen anja Doug kre e na put u Las Vegas sa svoja tri prijatelja kako bi zajedno proslavili svoje zadnje dane kao neženje. No, nevolje po nu kada se slijede e jutro probude i shvate da se ni ega ne sje aju od prethodne ve eri te da Douga

nema. Trojica prijatelja u init e sve da prona u Douga i vrate ga u L.A. na vrijeme kako ne bi zakasnio na vlastito vjen anje.

Urnebesna komedija koju ne smijete propustiti!

Trajanje: 100 minuta.

Preporu amo starijima od 16 godina.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

srijeda 1.7. nema filmskog programa u dvorani czk

etvrtak 2.7.

19.00 LEDENO DOBA 3:

DINOSAURI DOLAZE ICE AGE: DAWN OF THE DINOSAURS

Odgovor: ___________________________

animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

l. br: _______________________________

21.00 MAMURLUK

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

THE HANGOVER komedija Režija: Todd Phillips Uloge: Heather Graham, Bradley Cooper, Ken Jeong

petak 3.7.

19.00 LEDENO DOBA 3:

DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

Naslov filma upu uje na središnji, kontroverzni ženski lik. Iako je ‘ ita ’ (The Reader) onaj koji pri a o sebi i ženi kojoj je itao, ipak je u središtu pri e ta

22.00 ŽENA KOJOJ SAM

žena, i ona ini ovu, zapravo ljubavnu pri u u koju je položena pri a o (ne) ovje nosti....

Trajanje: 124 minute.

Preporu amo starijima od 12 godina.

TOP LISTA

VIDEO IZLOG RECI DA Carl Allen (Jim Carrey) upao je u kolote inu. Kad ne odbija zahtjeve za kreditima u banci u kojoj radi, odbija pozive prijatelja te radije kod ku e gleda televiziju.

Jednostavno, on je ovjek koji je svijetu rekao ‘ne’, a takav je ve dvije godine, otkako se razveo.

Njegovi prijatelji pokušavaju sve kako bi mu pomogli te ga jedan od njih ak i nagovori da posjeti seminar za samopomo . Carlov pogled na svijet se neo ekivano i drasti no mijenja kada nevoljko ode na seminar kojega drži guru koji poti e svoje sljedbenike da više govore ‘da’ te tako promijene svoje živote. Carl, koji je u po etku skepti an, ipak pristaje spontano govoriti ‘da’ svemu u životu.

Carlovo putovanje od kau a do života možda po inje nakon seminara, ali on po inje cijeniti mogu nosti koje su pred njim tek kad upozna Allison (Zooey Deschanel), zanimljivu ženu koju susre e kasno jedne ve eri pune i kanistar benzina. Nakon što ga upita treba li mu prijevoz, on naravno kaže ‘da’. Nedugo nakon toga sazna da je Allison osoba slobodnog duha – ona pjeva u grupi, slika i otografira te je vrlo kreativna i spontana. Prirodno je onakva osoba kakva bi Carl želio biti.

Usprkos velikim karakternim razlikama, izme u njih dvoje uskoro se javi ‘kemija’, a Carlu se ini kako njegov život jednostavno ne može biti bolji. Ipak, uskoro otkriva kako re i ‘da’ nije uvijek najbolje rješenje.

KINO LIKA Drama u režiji Dalibora Matani a o troje stanovnika izolirana planinskog sela ije osobne tragedije ne doti e re erendum o ulasku u Europsku uniju.

Izolirano planinsko selo jedini je dom mladog nogometaša, škrtog seljaka i pretile djevojke.

Optere eni osobnim problemima troje seljana ni ne obra aju pozornost na re erendum o ulasku zemlje u Europsku uniju.

Mlada nogometna zvijezda koji je iz nehaja ubio majku ne želi se priklju iti bogatom stranom klubu iskušavaju i o evu ljubav.

I dok njegova sumještanka o ajni ki želi ljubavnika, škrti seljak otkriva što zapravo vodi k istinskoj bijedi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

RAZGOVORI S DRUGIM ŽENAMA Na njujorškom vjen anju dvoje gostiju (Aaron Eck har t i Helena Bonham Carter), koji se naoko otprije ne poznaju, po nu dobro zabavljati f lertuju i jedno s drugim. Njihov zanimljiv razgovor produljuje se do kasno u no i iz njega pomalo otkrivamo kako se oni znaju ve dosta dugo vremena te da su neko jedno prema drugom gajili strastvene i duboke osje aje.

Op injeni tim novo otkrivenim uzbudljivim saznanjima i ponovnim susretom, bježe s vjen anja u hotelsku sobu ...Ta no se neo ekivano pretvara u no prepunu strasti, ali i žaljenja za nekim davno donesenim lošim životnim odlukama ... Šarmantnu romansu nose pametni dijalozi zbog kojih razgovor izme u dvoje zaljubljenih te e lako i prirodno, pa se ini kao da se itav film temelji na improvizaciji.

PIKANTNE HOLLYWOODSKE PRI E Komedija o srednjovje nom hollywoodskom producentu koji pokušava uskladiti svoj buran privatan život i novonastalu poslovnu krizu.

Dobro je poznato da se ovjek mora jako potruditi oko svojih voljenih kako bi cijela njegova amilija živjela sretno i zadovoljno. Zamislite kako je tek Benu (Robert De Niro) koji ima dvije bivše žene i dvije sasvim suprotne, ali jednako zahtjevne obitelji. Uz sve to, on je i hollywoodski producent koji se svakodnevno susre e s mla om, boljom i motiviranijom konkurencijom, a cijeloj situaciji ne pomaže ni injenica da se mora potpuno posvetiti svom najnovijem poslovnom zadatku – smjelom ‘vizionarskom’ filmu zvanom ‘Fiercely’ koji se nevjerovatnom brzinom pretvara u jedno veliko klupko nevolja.

1.

YES MAN

2.

NA RUBU LJUBAVI

3.

RECI DA

4.

AUSTRALIA

5.

DAN KAD SE ZEMLJA ZAUSTAVILA

6.

PONOS I SLAVA

7.

ZRCALA

8.

IZLOACIJA

9.

PAKLENA VOŽNJA

10. RAT SVJETOVA

ITAO THE READER drama/romansa Režija: Stephen Daldry Uloge: Kate Winslet, Ralph Fiennes, Jeanette Hain

subota 4.7. nema filmske predstave

nedjelja 5.7.

19.00 LEDENO DOBA 3:

DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

21.00 MAMURLUK

1.

NJEMU BAŠ I NIJE STALO

ponedjeljak 6.7.

2.

STAR TREK

3.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

4.

GRAN TORINO

5.

TAKEN

6.

PUSH

7.

UDOVIŠTA PROTIV VANZEMALJACA

8.

SLJEPO A

9.

J.C.V.D.

10. MARLEY I JA

US BOX OFFICE 1.

UP

2.

NIGHT AT THE MUSEUM 2

3.

TERMINATOR SALVATION

4.

DRAG ME TO HELL

5.

STAR TRACK

6.

NEXT DAY AIR

7.

THE SOLOIST

8.

MONSTERS VS ALIENS

9.

EARTH

10. HANNAH MONTANA: THE MOVIE

komedija

19.00 LEDENO DOBA 3:

DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

21.00 MAMURLUK komedija

utorak 7.7.

19.00 LEDENO DOBA 3:

DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

21.00 MAMURLUK komedija

DOM KULTURE PRELOG subota, 4. srpanj, nedjelja, 5. srpanj 20.00 BRAK JE MRAK romanti na komedija

8

30. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SARAH JALUŠI , dobitnica državne nagrade “Luka Ritz”

Važno je davati i pomagati - U OŠ Kuršanec inicirala je osnivanje skupine “An eli pomaga i” Sarah Jaluši iz Novog Sela na Dravi, 14-godišnja, sada ve bivša u enica OŠ Kuršanec dobitnica je godišnje nagrade “Luka Ritz” za promicanje tolerancije i škole bez nasilja.

- Posljednjih pet godina sudjelovala sam u mnogim humanitarnim akcijama, a neke sam i sama inicirala. Sudjelovala sam u nekim Unicef-ovim akcijama, ali i u primjerice akciji “Alkohol nije cool”. Volim pomagati drugima i zato sudjelujem u tim akcijama. To me ispunjava i veseli.

Moja mama me na to oduvijek poti e. Ona je dobra duša koja mnogima priska e u pomo , pa me zapravo ona nau ila svojim primjerom da je važno davati i

pomagati. U školi mi je podršku i poticaj dala naša pedagoginja, otkriva Sarah.

Ova iznimna djevojka u svojoj je školi inicirala osnutak tzv.

“An ela pomaga a”, skupine od petero u enika kojima je bio cilj pružiti pomo u enicima kojima je ona potrebna.

- An eli pomaga i su djelovali jedno vrijeme s namjerom da pomognu u enicima koji imaju nekakvih problema. Mislila sam da e se mladi mladima lakše povjeriti i pitati nas za pomo . To je funkcioniralo jedno vrijeme i to uspješno. Nadam se da e ovaj projekt kojega je zapo ela moja generacija biti nastavljen, kazuje Sarah.

Za školu demokracije 2 tisu e kuna Me imurski župan Ivica Perho uprili io je prijem za Sarah Jaluši na kojemu joj je estitao na primljenoj nagradi, uru io skromnu nagradu te objavio da e Me imurska županija s iznosom od 2 tisu e

kuna pomo i odlazak etvorice predstavnika Vije a u enika Me imurske županije, pa tako i nje koja je njegova lanica na me unarodnu radionicu “Škola demokracije”. Ona se održava od 2. do 5. srpnja u Labinu. (D.M.)

priznanje, ve i odgovornost te poticaj za daljnje djelovanje.

U pomaganju ljudima Sarah vidi i svoj budu i poziv. Želja joj je, naime, da jednog dana postane psihologinja ili pedagoginja.

(D.Mihoci)

U školi probleme stvarali pojedini Romi Za Sarah je nasilje nešto najgroznije što postoji na svijetu.

Mladima poru uje neka se bore protiv nasilja, neka budu tolerantni i neka prihvate razli itosti.

Upravo je razli itost ono što je ona gledala u svojoj osnovnoj školi, koju više od 60 posto u enika ine djeca Romi.

- U našoj je školi bilo svakakvih problema, ali za njih nisu krivi svi, ve pojedini u enici Romi.

Ja mislim da su pojedinci problem i da zbog toga ne treba etiketirati odre enu skupinu. To se uostalom i pokazalo na primjeru naše škole. im su pojedinci izdvojeni iz sredine u kojoj su stvarali probleme, problema više nije bilo, kazuje dobitnica nagrade Luka Ritz. Sarah svoje obrazovanje namjerava nastaviti u akove koj Gimnaziji, koja slovi po mnogim svojim projektima humanitarnog karaktera, pa vjeruje da e nastaviti sa svojim humanitarnim radom koji je toliko veseli za koji ima neizmjerno puno volje i upornosti. Na to je kaže obvezuje i nagrada koju je primila jer ona ne samo da za nju predstavlja

Lukina kosa vedrine i stipendija

Sarah Jaluši , dobitnica nagrade Luka Ritz

Nagrada Luka Ritz po prvi put dodijeljena je ove godine na prošlotjednoj sve anos održanoj u Ministarstvu znanos , obrazovanja i športa, a Sarah ju je izborila u oštroj konkurenciji potencijalnih laureata, u enika osnovnih škola iz cijele zemlje. Za nagradu su konkurirali u enici koji promi u toleranciju te humano i nenasilno ponašanje. Podsje mo, ova nagrada utemeljena je lani u spomen na tragi no preminulog srednjoškolca Luku Ritza i sve ostale djevojke i mladi e žrtve nasilja.

Nagrada se sastoji od skulpture “Lukina kosa vedrine” koju je izradila Sabina Mikeli , za m od posebnog priznanja u obliku povelje i jednogodišnje s pendije u iznosu od su u kuna mjese no.

Osim Sarah Jaluši i škola koju je poha ala dobila je posebno priznanje.(D.M.)

TRE I SUSRET GRADOVA prijatelja djece u Požegi

Predstavili Grad akovec Dje ji forumi Grada akovca sudjelovali su u brojnim radionicama na tre em susretu gradova - prijatelja djece

Dje ji forumi Grada akovca predstavljali su svoj grad na brojnim radionicama u Požegi gdje je održan tre i susret gradova - prijatelja djece. U nedjelju 24. travnja ulice Požege ispuni-

lo je prijateljstvo. Predstavnici Koordinacijskog odbora i Grada prezentirali su na okruglom stolu u Požegi brojne aktivnosti koje se u Gradu akovcu provode za djecu.

Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija 10, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlja Kina: Šangri-La, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Idemo na put s Goranom Mili em: Meksiko Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Narednik Rutledge, (Uloge: Woody Strode, Je rey Hunter, Constance Towers, Billie Burke, Juano Hernandez; Scenaris : James Warner Bellah, Willis Goldbeck; Redatelj: John Ford) City Folk: Karlovac Bolni ke pri e, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo, 1. dio Hrvatska uživo, 2. dio Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Boje turizma An ki Rim: Uspon i pad jednog Carstva - Pobuna, dok. serija Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dok. doma i serijali Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija Divlji u srcu, serija Majstor, serija Ksena - princeza ratnica, serija Skica za portret Boje turizma Draga neprijateljica, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa

04.00 04.20 05.05

01.45 02.30 03.15

22.50 23.00 23.22 23.24 23.25 23.35 00.10 01.00

20.15 21.10 22.00

17.55 18.00 18.31 19.30 19.57 20.02 20.05

16.35 17.00 17.50

14.30 14.39 14.45

14.05

13.15

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15

09.05 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00

Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Ally McBeal, serija Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Antologijske sportske utakmice Obi ni ljudi, TV serija Lud bi bio ‘ko bi zamjerio, emisija pu ke i predajne kulture Me u nama: Hagioterapija Šetnja svijetom: Austrija, dok. serija Divlji u srcu, serija Ksena - princeza ratnica, serija Vijes na Drugom Vrijeme U vrtu pod zvijezdama Johnny Bravo, crtana serija VIP Music Club Majstor, serija Odmori se, zaslužio si - TV serija Vijes na Drugom Vrijeme 24, serija (12) Ciklus lmova Angeline Jolie: Paklena etvrt, (Uloge: Angelina Jolie, Rossana Arque e, Mekhi Phifer, Johnny Whitworth, William Forsythe; Redatelj: Tony Cinciripini) Drugi format TV raspored

06.45 Krava i Pili , crtana serija 07.10 Transformeri, crtana serija 07.35 Punom parom, kulinarski izazov 08.05 Astro show, emisija 11.30 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 11.55 U dobru i zlu, hum. serija 12.25 Reba, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Marina, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija 15.15 Magnum, akcijska serija 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.30 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 21.05 Pun pogodak, (komedija, 1998.; Redatelj: David Zucker; Uloge: Trey Parker, Ma

Stone, Dian Bachar, Yasmine Bleeth, Jenny McCarthy, Ernest Borgnine, Robert Vaughn) 22.50 Zaboravljeni slu aj, krimi

00.25 01.05

21.35 21.47 21.50 22.45

18.15 18.35 18.40 19.10 19.30 20.05 20.55

16.35 17.25

14.45 15.40

13.30 14.15

08.45 09.30 10.05 10.50 11.10 11.30 11.55

07.00 07.20 07.45 08.00 08.15

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; BEYONCE 01.00 NO NI PROGRAM

07:05 Otvori svoje srce, serija 08:00 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:40 Rebelde, serija 11:40 Otvori svoje srce, serija 12:40 IN magazin 13:25 Inspektor Rex, serija 14:25 Heroji, serija 15:25 Piknik, (1955., SAD, roman na drama; Redatelj: Joshua Logan; Glume: William Holden, Kim Novak, Be y Field, Susan Strasberg, Cli Robertson) 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Inspektor Rex, serija 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:00 Pazi, zid!, game show 21:45 Goli pištolj, (SAD, 1988., komedija; Redatelj: David Zucker; Uloge: Leslie Nielsen, Priscilla Presley, George Kennedy, O.J. Simpson, Ricardo Montalban, Susan Beaubian, Nancy Marchand, Raye Birk) 23:30 Vijes 23:45 Heroji, serija 00:45 Seinfeld, serija 01:15 Život na sjeveru, serija 02:10 Ezo TV, tarot show 03:10 Odba en život, (1992., SAD, drama; Redatelj: Claudia Weill; Glume: Beverly D’Angelo, Dana Ivey, Michael McGrady, Max Gail, Hank Stra on) 04:45 Seinfeld, serija 05:10 Život na sjeveru, serija 05:55 IN magazin 06:30 Kraj programa

serija 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.00 Tri Kralja, igrani lm, akcijski (12) 01.50 Astro show, emisija

14:00 16:00 17:00 17:25

08:58 09:00 11:15 12:00 13:40

15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15 19:18

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL mozai na emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela GLAZBENI INTERMEZZO ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi

Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Ritam ljeta, ponavljanje Me imurje danas Sport Vrijeme

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.10 TV prodaja 7.15 SVET 8.00 Djeca ne lažu 8.30 EZO.TV 9.30 Mladi in nemirni, serija 10.15 Muškarci su druga iji, žene tako er 11.15 Cosby Show, hum. Serija 11.50 TV prodaja 12.20 Fantas ni klic 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.25 Najbolji video 15.00 Slavna trojica, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum.

Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. Serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Kos , serija 20.55 Svingerji, serija 21.30 Rambo 2, lm 23.05 Zovem se Earl, hum. Serija 23.40 Ne umri sam, lm 1.15 Love TV 2.15 No na p ca

6.25 TV prodaja 6.55 24UR 7.55 Poko 8.20 Železna pest: Eon kid 8.45 Kopal ki 8.55 Astro boy 9.25 Rachael Ray 10.20 TV prodaja 10.50 Ricki Lake 11.45 Rexove mlade godine, lm 13.25 TV prodaja 13.55 Hotel Babilon, serija 15.00 Bombonom do sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.00 Viktorija, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Provjereno 21.45 Monk, serija 22.40 24UR 23.00 Dr. House, serija 23.55 Misija, lm 2.05 24UR 3.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 7. srpnja 2009.

21:00 21:30 22:00 00:00 -------------------

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05

21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

19:20 19:30 20:00

ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM ZASTUPNI KI KLUB IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Dom2, emisija o ure enju interijera akove ki kutak, emisija o radu gradske uprave Me imurje danas Sport Vrijeme Elvis (ni)je tu, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

9.00 Nogomet 12.00 Plivanje 13.00 Snooker 16.00 Rad 17.30 Plivanje, prijenos 20.00 Snooker 21.00 Boks 23.00 Rallye

6.00 Poker 8.00 DSF aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 16.00 Tenis, prijenos 22.00 SmackDown

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Ekstremno 21.15 Heirate mich! 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Velika ljubav, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Mascerade 21.15 Rick Kavanian 22.15 Switch reloaded 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Schnell ermi elt 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(4.7. u 20.00 h, Nova TV)

Sarah Jessica Parker

od 1.7.2009. do 7.7.2009.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.05 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.25

14.55 15.20 15.29 15.35 16.25 17.00 17.05 18.20 18.25 19.15 19.30 19.57 20.02 20.05 20.10 20.50 21.45 22.15 22.20 23.30 23.42 23.44 23.45 23.50 00.00 00.45 01.30 02.15 03.00 03.45 04.35 05.05

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Bolni ke pri e, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Oluja nad olujama, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Sjene prošlos , (Uloge: Jane Seymour, Clancy Brown, Claire Bloom, Hume Cronyn, Kyle Howard, Cillian Ca rey; Scenaris ca: Sarah Bird (prema knjizi Jenny Cockell); Redatelj: Marcus Cole) Hrvatska kulturna baš na Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Eko zona Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Bolni ke pri e, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, TV serija An ki Rim: Uspon i pad jednog Carstva - Revolucija, dok. serija Proces Burzovno izvješ e Otvoreno Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija Divlji u srcu, serija (12) Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija Oprah Show An ki Rim: Uspon i pad jednog Carstva - Revolucija, dok. serija Proces Draga neprijateljica, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 06.55 07.00 07.25 07.50 ---------------------08.20 08.45 09.30 10.00 13.35 14.10 15.00 15.50 16.20 16.40 17.00 17.25 18.15 18.33 18.35 19.00 19.15 19.25 20.00 21.30 23.05 23.17 23.25 00.15 00.40 ---------------

07:05 08:00 08:15 08:30 09:30 10:15 11:15 12:15 13:00 14:00 15:00 17:15 17:30 18:30 19:15 20:00 21:00 22:00

23:45 00:00 01:00 01:30 02:25 03:25 04:55 05:20 06:05 06:40 07:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; AZRA 01.00 NO NI PROGRAM

Otvori svoje srce, serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin Inspektor Rex, serija Heroji, serija Zapleši sa mnom, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Vatrene ulice, (SAD, 1984., roman na akcija; Redatelj: Walter Hill; Glume: Michael Paré, Diane Lane, Rick Moranis, Amy Madigan, Willem Dafoe) Vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, TV igra Vatrene ulice, igrani lm Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija Kraj programa

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.55 11. sat, krimi serija 22.50 Skrivena meta, krimi serija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Krokodil Dundee, igrani lm, avanturis ki 01.35 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 02.20 Astro show, emisija

08:58 09:00 11:15 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25

19:15

14:25 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija

Danas pogledajte...

Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.25 Ubojica iz Miami-a, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Pogrešan izbor, lm 22.50 Dharma i Greg, hum. serija 23.15 Frasier, hum. serija 23.45 Momentum, lm 1.30 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Ukraden iden tet, lm 21.35 Ekipa za o evid, serija 22.25 24 UR 22.45 Shark, serija 23.30 Tabloid, serija 0.45 Seks i grad, serija 1.20 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 1. srpnja 2009.

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija TV vr : Ninin kutak: ovje e, ne lju se Bra a koale: Grgi se klima zub Mali crveni traktor: Brana Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu O.C., serija za mlade Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Poslovni klub Svirci moji, glazbena emisija Obi ni ljudi, TV serija Kokice Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Divlji u srcu, serija Vijes na Drugom Vrijeme e-Hrvatska Znanstvene vijes Crtani lm VIP Music Club Strani igrani lm Koncert “Ti si si ” Revijski orkestar HRT-a i Ana Rucner Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) e-Hrvatska TV raspored Wimbledon: Tenis Pescara: Mediteranske igre

06.50 Krava i Pili , crtana serija 07.15 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.35 Punom parom, kulinarski izazov 08.05 Korak po korak, hum. serija 08.35 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.30 Kako sam upoznao vašu majku, hum.serija 11.55 U dobru i zlu, hum.serija 12.25 Reba, hum.serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Marina, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija 15.15 Magnum, akcijska serija 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum.serija 17.30 U dobru i zlu, hum.serija 18.00 Reba, hum.serija

16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Lije nikov dnevnik, serija 21.45 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.40 Bez traga, serija 23.20 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Uvod u anatomiju, serija 21.15 Privatna praksa, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Der Mann von nebenan lebt!, lm 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 erwachsen auf Probe 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 16.00 Tenis, prijenos 22.15 Motorrad 23.15 Sportquiz

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

Vrijeme Voice of America Zdravo vegetarijanski, TV kuharica Serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Bijeg u medvje u godu, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.45 Motorsport 12.00 Plivanje 13.00 Snooker 15.00 Springreiten, prijenos 18.00 Plivanje, prijenos 20.00 Snooker 21.40 Golf 23.15 Segeln

18:35 18:40 19:00 19:10

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE 20:05 22:00 00:00 -------------------

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.05 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.05 14.30 14.39 14.45

17.00 17.50 17.55 18.00 18.31 19.30 19.57 20.02 20.05 20.15 21.10 22.20 22.50 23.00 23.22 23.24 23.25 23.35 00.10 01.00 01.45 02.30 03.15 04.00 05.05

21.35

23.40 23.50 01.35

07:05 08:00

08:15 08:30 09:30 10:50 11:50 12:50

13:35 14:35 15:35

17:15 17:30 18:30 19:15 20:00 20:50

22:00 23:00 23:30 23:45 00:45 01:15 02:15 03:10

Otvori svoje srce, serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin by Bijele udovice Inspektor Rex, serija Heroji, serija K i moje nevjeste, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Periferija city, pilot serija Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Mr. Bean, serija Vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Hamme , (1982., SAD, kriminalis ki; Redatelj: Wim Wenders; Glume: Frederic Forrest, Peter Boyle, Marilu Henner, Roy Kinnear, Elisha Cook Jr., Lydia Lei) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN Magazin Kraj programa

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Me imurska popevka 2009., ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela GLAZBENI INTERMEZZO

Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Privatna praksa, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe 21.15 Primeval, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

17:25

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

Vrijeme Voice of America Glazba Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 00:00 -------------------

PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM GLAZBENI INTERMEZZO KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall06.30 TV prodaja 07.00 24UR 08.00 Poko, wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

crtani lm 08.25 Železna pest: Eon kid, cratni 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar lm 08.50 Astro boy 09.20 Rachael Ray 10.15 bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 TV prodaja 10.45 Ricki Lake 11.40 Na tu i Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner ra un, lm 13.30 TV prodaja 14.00 Tajne i laži 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 In & Ku anica, dok. aerija 15.00 Bombonom do Out, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Tv reportaža sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.00 Viktorija, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Da ili ne?, lm 22.20 24UR 22.40 Dr. House, serija 23.35 Željezno plovilo, lm 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 2.00 24UR 3.00 No na panorama 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 7.10 TV prodaja 7.15 Carrie in Barry, hum. Serija Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen 7.55 Djeca ne lažu 8.25 EZO.TV 9.25 Mladi in Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 nemirni, serija 10.10 Inspektor Rex, serija 11.10 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Cosby Show, hum. Serija 11.45 TV prodaja 12.15 was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko Fantas ni klic 13.20 Sjeverni vidici, serija želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 14.20 Najboljši doma i video snimki 14.50 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program Dokaz, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. Serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Kos , serija 20.55 Svingerji, 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch serija 21.30 Otpuši, lm 23.25 Ja sam Earl, hum. 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Serija 23.55 Promatra , lm 1.35 Love TV 2.35 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna No na p ca ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske Big Brother, prijenos 23.15 No ni program 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. Emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 6.00 Poker 8.30 Bundesliga aktuell 12.30 Glazbena emisija 00.10 TEST Motorrad, prijenos 16.15 Tenis, prijenos 20.25 Nogomet, prijenos 22.30 DSF aktuell 23.00 Sportquiz 07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 9.00 Nogomet, prijenos 12.45 Wa s 14.30 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Nogomet, prijenos 19.00 Snooker 20.00 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Kampfsport 23.00 Rallye

15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO 18:00 DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 19:00 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 19:15 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 08:58 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR 09:00 11:15 TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + 12:00 HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONI- 13:00 KA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC 13:30 NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITO- 14:00 VI TJEDNA; 00.00 Music Special: COLDPLAY 16:00 17:00 01.00 NO NI PROGRAM

04:45 05:10 05:55 06:30

Giovanni Ribisi, Omar Epps, Dennis Farina, Josh Brolin) Tri Kralja, (akcijski, 1999.; Redatelj: David O. Russell; Uloge: George Clooney, Mark Wahlberg, Ice Cube, Spike Jonze, Cli Cur s, Nora Dunn, Jamie Kennedy) Vijes , informa vna emisija Firewalker, igrani lm, akcijska komedija Astro show, emisija

PONEDJELJAK 6. srpnja 2009.

06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija 07.20 Krava i pile, crtana serija Najava programa 07.45 Na kraju ulice Hrvatska uživo 08.00 arobna plo a TV kalendar 08.15 Ran kod Pikove sedmice, Dobro jutro, Hrvatska serija za djecu Vijes 08.45 Tree Hill, serija za mlade Dobro jutro, Hrvatska 09.30 Vip Music Club Vijes 10.05 Ally McBeal, serija Dobro jutro, Hrvatska 10.50 Dragi Johne, hum. serija Vijes 11.10 Prijatelji, hum. serija Dobro jutro, Hrvatska 11.30 Prijatelji, hum. serija ZABA - 90 sekundi, emisija 11.55 Antologijske sportske pod pokroviteljstvom utakmice Bolni ke pri e, telenovela 13.30 Obi ni ljudi, TV serija Croa a Osiguranje - prozor 14.15 Direkt u svijet 125 14.45 Normalan život, emisija o Vijes osobama s invaliditetom Vrijeme danas 15.40 Šetnja svijetom: Aljaska Vijes iz kulture staza Chilkoot, dok. serija Divlja Kina: Zmajevo srce, 16.35 Divlji u srcu, serija dok. serija 17.25 Ksena - princeza ratnica, Oprah Show serija Burzovno izvješ e 18.15 Vijes na Drugom Dnevnik 18.35 Vrijeme Sport 18.40 U vrtu pod zvijezdama Vrijeme 19.10 Johnny Bravo, crtana serija TV kalendar 19.30 VIP Music Club Draga neprijateljica, 20.05 Majstor, serija telenovela 20.55 Odmori se, zaslužio si - TV Idemo na put s Goranom serija Mili em : Aljaska 21.35 Vijes na Drugom Jelovnici izgubljenog 21.47 Vrijeme vremena 21.50 24, serija (12) Vijes + prijevod za gluhe 22.45 Ciklus lmova Angeline Vrijeme sutra Jolie: U tu oj koži, (Uloge: Drama u Kambodži, (Uloge: Angelina Jolie, Ethan Jacques Gamblin, Isabelle Hawke, Kiefer Sutherland, Carré, Bruno Putzulu, Gena Rowlands, Olivier Lara Guirao, Frédéric Mar nez, Tchéky Karyo, Pierrot, Maria Pitarresi, Jean-Hugues Anglade, Jean-Yves Roan; Scenaris Paul Dano; Scenarist: Dominique Sanpiero, Jon Bokenkamp (prema Bertrand Tavernier, Ti any romanu Michaela Pyea); Tavernier; Redatelj: Redatelj: J. D. Caruso) Bertrand Tavernier) 00.25 Na rubu znanos : David Ick Bolni ke pri e, telenovela 01.05 TV raspored Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo, 1. dio 06.25 Krava i Pili , crtana serija Hrvatska uživo, 2. dio 06.50 SpužvaBob Skockani, crtana Dnevnik serija Sport 07.10 Punom parom, kulinarski Vrijeme izazov ZABA - 90 sekundi, emisija 07.35 Astro show, emisija pod pokroviteljstvom 11.05 Kako sam upoznao vašu arolija, serija majku, hum. serija Korner 11.30 U dobru i zlu, hum. serija Potroša ki kod 12.00 Reba, hum. serija Burzovno izvješ e 12.25 Exkluziv, magazin Dnevnik 3 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija Sport 13.35 Marina, telenovela Vrijeme 14.25 Heroji iz stras , dramska Vijes iz kulture serija Dok. doma i serijali 15.15 Magnum, akcijska serija Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija serija Divlji u srcu, serija 17.05 Kako sam upoznao vašu Majstor, serija majku, hum. serija Ksena - princeza ratnica, 17.30 U dobru i zlu, hum. serija serija 18.00 Reba, hum. serija Korner 18.30 Vijes , informa vna emisija Draga neprijateljica, 18.55 Exkluziv, magazin telenovela 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Tajni odred, (akcijski triler, 1999.; Redatelj: Sco

Silver; Uloge: Claire Danes, TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Svirci moji, glazbena emisija Euromagazin TV kalendar Vijes Hrvatski barokni ansambl u po ast Haydnu 09.15 Opera box 09.45 TV kalendar 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Krimi i Agathe Chris e: Sparkling Cyanide, (Uloge: Anthony Andrews, Deborah Ra n, Chris ne Belford, Pamela Bellwood, Nancy Marchand, Josef Sommer, David Hu man, June Chadwick, Barrie Ingham, Harry Morgan, Anne Rogers, Michael Woods, Shera Danese; Scenaris : Sue Gra on, Steve Humphrey i Robert M. Young (prema romanu Agathe Chris e); Redatelj: Robert Michael Lewis) 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Syngen n poljoprivredni savjetnik 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Škrinja 17.00 Kraljevstvo božje, (Uloge: LL Cool J, Jada Pinke

Smith, Vivica A. Fox, Lore a Devine, Anthony Anderson, Toni Braxton, Cedric The Entertainer, Darius McCrary, Richard Gant, Masasa, Whoopi Goldberg; Scenaris : David Dean Po rell i Jessie Jones (prema vlas toj drami “Dearly Departed”); Redatelj: Doug McHenry) 18.40 U istom loncu, kulinarski show 19.14 Za one koji misle unaprijed CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 1 pro v 100, kviz 21.10 S pe u gos ma 2, TV serija 21.50 Paralele 22.20 Burzovno izvješ e 22.25 Dnevnik 3 22.32 Sport 22.34 Vrijeme 22.35 Vijes iz kulture 22.50 Filmski klub: Mudra krv, (Uloge: Brad Dourif, Ned Bea y, Harry Dean Stanton, Dan Shor, Amy Wright, Mary Nell Santacroce, William Hickey, John Huston; Scenaris : Benedict Fitzgerald, Michael Fitzgerald (prema romanu Flannery O’Connor); Redatelj: John Huston) 00.30 reprizni program 02.25 Fotogra ja u Hrvatskoj 02.35 Garaža

06.15 06.20 07.05 07.35 07.50 08.00

Skrivene poruke, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Jedna od de kiju, hum. serija 09.45 Smrt u sumrak, dramska serija 10.35 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 11.55 Mjenja nica, zabavna emisija 12.45 Žena sokol, igrani lm, ljubavni/avanturis ki

07.10 07.40 08.35 09.15

00.05 --------

23.35

21.45

21.35 21.40

18.50 19.25 20.00

18.30

15.00

14.30

10.20 10.50 11.00 12.05

08.30

08.05

07.35 07.40

07.00

14.55

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special; GARY GO 01.00 NO NI PROGRAM

17.10

Legenda o vitezu, igrani lm, akcijska komedija Odred za isto u, dok. emisija 17.40 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Nadreality, zabavna emisija (dvije epizode) 20.00 Firewalker, (akcijska TV vodi + panorame komedija, 1986.; Redatelj: turis kih središta Hrvatske J. Lee Thompson; Uloge: Najava programa Chuck Norris, Louis Gosse

Obitelj Addams, crtana Jr., Melody Anderson, Will serija Sampson, John Rhys-Davies) Lockie Leonard, serija za 21.50 CSI: Miami, krimi serija djecu 22.40 Suci izvan zakona, (triler, Metusalem, (Uloge: Marc 1983.; Redatelj: Peter Labrche, Émile ProulxHyams; Uloge: Michael Clou er, Steve Gendron, Douglas, Hal Holbrook, Jessica Barker, Marie-France Yaphet Ko o, Sharon Gless, Mone e, Maxime Collin, James B. Sikking) Jod Léveillé-Bernard, 00.30 Kunolovac, kviz Gabriel Gascon, Raymond Clou er, Anne e Garant, Rodrigue Proteau, Claude Desparois; Scenarist i redatelj: Roger Can n) 07:50 Atom, crtana serija Emisija za djecu 08:15 Winx, crtana serija Biblija 08:40 Pocoyo, crtana serija Zagvozd: Misa, prijenos 09:00 Dora istražuje, crtana serija Rijeka: Tenis: Challenger 09:25 Lude 70-e, serija Open (M) - nale 10:25 Kralj Queensa, serija Hannah Montana, serija za 10:55 Automo v, auto-moto mlade magazin Wimbledon: Tenis - nale 11:25 Novac, business magazin (M) 11:55 Lost, serija Automobilizam, WTCC 13:55 Smrtonosni val 1, igrani lm prvenstvo 2009. iz 15:30 Smrtonosni val 2, igrani lm Portugala 17:15 Vijes U vrtu pod zvijezdama 17:25 Pazi, zid!, game show Garaža 18:10 Lud, zbunjen, normalan, Balls of Fury, (Uloge: Dan serija Fogler, Christopher Walken, 19:15 Dnevnik Nove TV George Lopez, Maggie 20:00 Nad Lipom 35, glazbenoQ, James Hong, Robert humoris ni show Patrick, Aisha Tyler, Thomas 21:00 K i moje nevjeste, (2008., Lennon; Scenaris : Thomas Kanada, roman na Lennon, Robert Ben Garant; komedija; Redatelj: Leslie Redatelj: Robert Ben Hope; Glume: Joanna Garant) Garcia, Helen Shaver, Luke Sportske vijes Perry, Chantal Perron, Za one koji misle unaprijed Lore e Clow) CO 22:35 Red Carpet, showbiz Revolver, (Uloge: Jason magazin (15) Statham, Ray Lio a, Vincent 23:55 Televizijska posla, serija Pastore, André Benjamin, 00:25 Ralje, igrani lm (12) Terence Maynard, Andrew 02:30 Tupac Shakur, (2003., SAD, Howard, Mark Strong, dokumentarni; Redatelj: Francesca Annis, Tom Wu, Lauren Lazin; Glume: Tupac Anjela Lauren Smith, Elana Shakur, Rappin’ 4-Tay, Binysh, Faruk Pru , Bill Conrad Bain, Bill Bellamy, Moody; Scenarist: Guy The Notorious B.I.G.) Ritchie (uz suradnju Luca 04:20 Red Carpet, showbiz Bessona); Redatelj: Guy magazin (15) Ritchie) 05:30 Kraj programa Bez oduševljenja, molim, hum. serija TV raspored Pescara: Mediteranske igre

03.05 Hrvatski barokni ansambl u po ast Haydnu 04.20 Opera box 04.50 Plodovi zemlje 05.40 Rijeka: More 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Nogomet, prijenos 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin

14:13 14:15

18:10

17:00

15:00 15:30 16:00

13:30 15:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Pat pozicija, zabavna emisija Me imurske škole, ponavljanje 100% me imursko Pri e iz života, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 12:30

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

00:10 -------------

21:00 22:00

19:30 20:05

18:55 19:00

00:45 01:15

19:15 19:30 23:45

16:00 17:00 17:30 18:15

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Razbija i mitova, serijski lm Tjedna kronika Lola, serijski lm Me imurska popevka 2009. snimka nalne ve eri, 1. dio Tjedna kronika Glazba koja srce dira Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Rallye 10.00 Kanu, prijenos 12.00 Plivanje 13.00 Superbike, prijenos 14.00 Supersport, prijenos 15.00 Motorsport, prijenos 17.30 Motorrad 17.45 Plivanje, prijenos 20.00 Kanu 21.00 Boks 23.00 Superbike

6.00 Poker 9.45 Bundesliga Hits 13.00 Poker 14.55 Nogomet, prijenos 18.00 Motorsport 20.20 Nogomet, prijenos 22.45 DSF Aktuell 23.00 Sportquiz

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Obitelj, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Talijanski posao, lm 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 23.00 Galileo Miystery 23.50 No ni proTV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 gram Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i Dnevnik pograni ne TV 23.15 Video- mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! stranice 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, 07.45 TV prodaja 08.00 Ringa-Raja 10.50 serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia Provjereno 11.55 Tajne spolova, dok. 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 Serija 12.55 Bitka za Midway, lm 15.15 No ni program Jamie Oliver 15.50 Ružna Be y, serija 16.45 De-Lovely, lm 18.55 24UR 20.00 Luckavi profesor 2, lm 21.50 Eli Stone, serija 22.45 De ki ne pla u, lm 00.50 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Suprugova odvjetnica, lm 02.20 24UR Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air 03.20 No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Jungfrau..., lm 7.45 TV prodaja 8.00 EZO.TV 9.05 Zack 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni and Cody, serija 9.35 Potpuni divljaci, program hum. Serija 10.00 Sportska srca, hum.

Serija 10.30 Škola za parove, serija 11.00 Doma i kraj 11.50 Cybill, hum. Serija 12.25 Fantas ni poziv 13.55 Velike ideje za mali 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack svijet, dok. Serija 14.30 Columbo: U crnini, 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt lm 16.15 Tajni agen , serija 17.20 Kojak, Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 18.15 Pazi, kamera! 18.45 Panika v serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo zraku, hum. Serija 19.15 TV Tuba 20.00 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Sinova osveta, lm 21.30 Uvod u anatomi- Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse ju, serija 22.25 Su enje Tonyju Blairu, lm 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Bean, lm 23.50 Obitelj Soprano, serija 0.55 Love TV 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 1.55 No na p ca 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 5. srpnja 2009.

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Rije i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 Bolni ke pri e, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Oluja nad olujama, dok. serija 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Draga neprijateljica, telenovela 13.25 Ciklus lmova Alfreda Hitchcocka: Sumnja, (Uloge: Cary Grant, Joan Fontaine, Cedric Hardwicke , Nigel Bruce, Leo G. Carroll, Isabel Jeans; Scenarist: Anthony Berkeley, Samson Raphaelson, Joan Harrison, Alma Reville (po pri i Before the Fact Francisa Ilesa); Redatelj: Alfred Hitchcock) 15.00 Skica za portret: Marko Kern 15.20 Vijes + prijevod za gluhe 15.29 Vrijeme sutra 15.35 Trenutak spoznaje 16.25 Štorija o KPK, dok. lm 17.00 Hrvatska uživo - Vijes 17.05 Hrvatska uživo 18.25 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 18.30 Bolni ke pri e, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 1 pro v 100, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.30 Burzovno izvješ e 22.35 Otvoreno 23.25 Dnevnik 3 23.37 Sport 23.39 Vrijeme 23.40 Poslovne vijes 23.45 Vijes iz kulture 23.55 Dosjei X, serija (12) 00.40 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.25 Divlji u srcu, serija 02.10 Oprah Show 02.55 Skica za portret 03.10 Vrijeme za knjigu 03.50 Pola ure kulture 06.50 Krava i Pili , crtana serija 07.10 Transformeri, crtana serija 07.35 Punom parom, kulinarski izazov 08.05 Korak po korak, hum.serija 08.35 Pod is m krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.30 Kako sam upoznao vašu majku, hum.serija 11.55 U dobru i zlu, hum.serija 12.25 Reba, hum.serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Marina, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija 15.15 Magnum, akcijska serija 16.10 Korak po korak, hum.serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum.serija 17.30 U dobru i zlu, hum.serija 18.00 Reba, hum.serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija TV vr : Danica i zmaj Profesor Baltazar: Uli ni svira i -------- Cipelice lutalice: U parku -------- Moj mali poni: Velika nevolja s dugom 08.20 Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu 08.45 O.C., serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.50 Eko zona 14.20 Slikovnica 14.55 Obi ni ljudi, TV serija 15.45 Koga briga?

16.20 Dragi Johne, hum. serija 16.40 Prijatelji, hum. serija 17.00 Prijatelji, hum. serija 17.25 Divlji u srcu, serija 18.15 Vijes na Drugom 18.33 Vrijeme 18.35 Vrijeme za knjigu 19.20 Crtani lm 19.25 VIP Music Club 20.00 More endema, dok. lm 20.55 Vijes na Drugom 21.07 Vrijeme 21.15 Fes val zabavne glazbe Split 2009. 1. polu nal na ve er 23.00 Vip Music Club 01.00 TV raspored -------- Wimbledon: Tenis polu nale (Ž) -------- Pescara: Mediteranske igre -------- Nogometni Kup UEFA - 1. pretkolo

06.40 06.55 07.00 07.25 07.50 ---------------

04.20 Dossier.hr 05.05 Draga neprijateljica, telenovela

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE OFFSPRING 01.00 NO NI PROGRAM

07:05 Otvori svoje srce, serija 08:00 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:50 Rebelde, serija 11:50 Otvori svoje srce, serija 12:50 IN magazin 13:35 Inspektor Rex, serija 14:35 Heroji, serija 15:35 Skandal, (1984., SAD, drama; Redatelj: Ivan Nagy; Glume: Angie Dickinson, Tom Skerri , Jason Miller, Don Murray, Robert Loggia) 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Inspektor Rex, serija 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Navy CIS, serija 21:00 Zakon brojeva, serija 22:00 Nepobjedivi, (2002., SAD, Njema ka, akcija; Redatelj: Walter Hill; Glume: Wesley Snipes, Ving Rhames, Peter Falk, Michael Rooker, Jon Seda) 23:40 Vijes 23:55 Heroji, serija 00:55 Seinfeld, serija 01:25 Život na sjeveru, serija 02:20 Ezo TV, tarot show 03:20 Nepobjedivi, igrani lm (12) 04:45 Seinfeld, serija 05:10 Život na sjeveru, serija 05:55 IN magazin 06:30 Rebelde, serija 07:00 Kraj programa

Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Mjenja nica, zabavna emisija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija 21.50 Ku anice, dramska serija (dvije epizode) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 CSI: New York, krimi serija 00.35 Mentalist, krimi serija 01.20 11. sat, krimi serija 02.05 Astro show, emisija

19.05 19.35

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Njema ki Showstars 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Lasko, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Dorfers Donnerstalk 0.00 No ni program

6.00 Poker 8.30 Bundesliga aktuell 12.30 Motorrad, prijenos 16.15 Tenis, prijenos 20.25 Nogomet, prijenos 22.30 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

14:25 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00

Danas pogledajte...

Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Obzori, emisija iz kulture Serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Zeleni prs , igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

08:58 09:00 11:15 12:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:30 22:00 00:00 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela GLAZBENI INTERMEZZO GLAZBENI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME DOKUMENTARNI PROGRAM IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 9.00 Nogomet, prijenos 12.45 Wa s 14.30 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije Nogomet, prijenos 19.00 Snooker 20.00 Kampfs15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 port 23.00 Rallye

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. Emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Asterix i Obelix, lm 22.20 Vojna ekipa za o evid, 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmo- serija 23.15 No ni program vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemein19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Shark, serija Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 23.40 Tabloid, serija 0.50 Seks i grad, serija Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 1.25 No na panorama 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Lasko, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Kos , serija 0.00 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.20 Jo-jo, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauen17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 tausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokéRebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 o evid, serija 20.50 Frankie i Johnny, lm Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa 22.30 Dharma i Greg, hum. serija 22.55 Frasi- an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, er, hum. serija 23.25 Sretna vremena, lm 1.10 hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes No ni program 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 2. srpnja 2009.

05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 Bolni ke pri e, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Oluja nad olujama, dok. serija 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Draga neprijateljica, telenovela 13.25 Naši prijatelji murjaci, (Uloge: Frédéric Diefenthal, Armelle Deutsch, Lor?nt Deutsch, Daniel Auteuil, Atmen Kelif; Scenaris : Bob Swaim, Mathieu Fabiani, Laurent Chalumeau (prema romanu Cheap Shot Jaya Cronleyja); Redatelj: Bob Swaim) 14.50 Dok. lm 15.20 Vijes + prijevod za gluhe 15.29 Vrijeme sutra 15.35 Jelovnici izgubljenog vremena 15.55 Drugo mišljenje 16.25 Iza ekrana 17.00 Hrvatska uživo - Vijes 17.05 Hrvatska uživo 18.25 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 18.30 Bolni ke pri e, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.15 Vaš lm tjedna 22.10 Burzovno izvješ e 22.15 Dnevnik 3 22.27 Sport 22.29 Vrijeme 22.35 Lica nacije 23.25 Poslovne vijes 23.30 Vijes iz kulture 23.40 Dosjei X, serija (12) 00.25 Zvjezdane staze: Voyager, serija Divlji u srcu, serija Oprah Show reprizni program Lijepom našom: Makarska Draga neprijateljica, telenovela 01.10 01.55 02.40 04.15 05.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija 07.20 Krava i pile, crtana serija 07.45 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja: Skare -------- Potepuh -------- Medin dom 08.05 Lidrano

William Hurt, Sigourney Weaver, Christopher Plummer, James Woods, Irene Worth, Kenneth McMillan) Astro show, emisija

07:05 Otvori svoje srce, serija 08:00 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:50 Rebelde, serija 11:50 Otvori svoje srce, serija 12:50 IN magazin 13:35 Inspektor Rex, serija 14:35 Osta živ, dokumentarno igrana serija 15:30 Revolver, (1992., SAD, drama; Redatelj: Gary Nelson; Glume: Robert Urich, Dakin Ma hews and Steven Williams) 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Inspektor Rex, serija 18:30 IN magazin by Bijele udovice 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Smrtonosni val 1, (2007., SAD, Kanada,mini serija; Redatelj: Bruce McDonald; Glume: Angus Macfadyen, Karine Vanasse , Louis Philippe Dandenault , John Robinson, Tom Skerri ) 21:35 Smrtonosni val 2, (2007., mini serija; Redatelj: Bruce McDonald; Glume: Angus Macfadyen, Karine Vanasse , Louis Philippe Dandenault , John Robinson, Tom Skerri ) 23:15 Smrtonosne laži, (2000., Kanada, triler; Redatelj: Rodney Gibbons; Glume: Jack Wagner, Stewart Bick, Daphne Zuniga, Claudia Ferri, Maxim Roy) 00:55 Ezo TV, tarot show 01:55 Omega Doom, (1997., SAD, SF akcija; Redatelj: Albert Pyun; Glume: Rutger Hauer, Shannon Whirry, Norbert Weisser, Tina Cote, Anna Katarina) 03:20 Stvor, (1982.,SAD, horor; Redatelj: John Carpenter; Glume: Kurt Russell, Wilford Brimley, T.K. Carter, David Clennon, Keith David) 05:00 IN magazin by Bijele udovice 05:35 Rebelde, serija 06:05 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; ELVIS COSTELLO 01.00 NO NI PROGRAM

19:15 19:18 19:20

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnosti DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA DJEVICA JUANA telenovela GLAZBENI INTERMEZZO

Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America

15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00

08:58 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Krinka, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 Monk, serija 22.55 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Šangajske no i, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 Focus Tv

19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 22:00 00:00 -------------------

METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Hit ljeta, zabavna emisija Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Mal- 9.00 Plivanje 12.30 Radsport 13.00 Snooker com u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 15.00 Springreiten, prijenos 17.15 Snooker 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, 19.30 Leichtathle k, prijenos 22.00 Rad

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 19.55 Oslo: Atle ka, Zlatna liga – prije- 6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz nos 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glaz- 11.30 Reklamni program 14.00 Tenis, prijenos 20.15 DSF Motor 21.15 Boks, prijenos 22.50 bena emisija 00.10 TEST Motorrad, prijenos

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Twister, lm 22.20 Svemir, lm 0.35 No ni program

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 0.15 No ni program Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod KallVideospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Hit Giganten 22.15 Mensch 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmo- Markus 23.15 No ni program vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreserija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die 20.55 Starsky i Hutch, lm 22.35 24 UR 22.55 Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u Zaboravljeni slu aj, serija 23.50 Poštar, lm 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en 2.55 No na panorama im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.00 Die 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 ul ma ve Chart Show 0.00 No ni program Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.15 Tajno pleme, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Domino efekt, lm 22.30 Ženski problemi, serija 0.05 Skins, serija 1.00 Love Tv

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 3. srpnja 2009.

Krava i Pili , crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum.serija Pod is m krovom, hum. serija Astro show, emisija Kako sam upoznao vašu majku, hum.serija U dobru i zlu, hum.serija Reba, hum.serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Marina, telenovela Heroji iz stras , dramska serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum.serija Pod is m krovom, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum.serija U dobru i zlu, hum.serija Reba, hum.serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Ameri ki odmetnici, (vestern, 2001.; Redatelj: Les May eld; Uloge: Colin Farrell, Sco Caan, Ali Larter, Gabriel Macht, Kathy Bates, Timothy Dalton) Povratak pravdi, (krimi drama, 2002.; Redatelj: Bradford May; Uloge: Fred Dryer, Sam Hennings, Stephanie Kramer) Vijes , informa vna emisija Svjedok, (triler, 1981.; Redatelj: Peter Yates; Uloge:

08.20 Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu 08.45 O.C., serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 01.15 13.50 Štorija o KPK, dok. lm 14.20 Dokuteka - Rajko Grli : Svaki je ovjek dobar ovjek 14.55 Obi ni ljudi, TV serija 15.45 Koga briga?

16.20 Dragi Johne, hum. serija 16.40 Prijatelji, hum. serija 17.00 Prijatelji, hum. serija 17.25 Divlji u srcu, serija 18.15 Vijes na Drugom 18.33 Vrijeme 18.35 Etnoforenzi ari: U gradu Dugom Selu, emisija pu ke i predajne kulture 19.20 Crtani lm 19.30 VIP Music Club 20.05 Lijepom našom: Makarska 21.15 Fes val zabavne glazbe Split 2009., 2. polu nalna ve er 23.00 Vijes na Drugom 23.12 Vrijeme 23.20 Bu enje mrtvih, mini-serija 00.10 Bu enje mrtvih, mini-serija 01.00 Oslo: Atle ka, Zlatna liga - snimka nakon Splitskog fes vala 02.25 TV raspored -------- Wimbledon: Tenis polu nale (M) -------- Pescara: Mediteranske igre

06.50 07.15 07.35 08.05 08.35 09.20 11.30 11.55 12.25 12.50 13.05 13.35 14.25 15.15 16.10 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

21.40

23.15 23.25

07.10 07.15 07.45 08.00 08.15

09.50 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30 16.50 17.35 17.40 18.40 19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.05 23.05 23.10 23.17 23.19 23.20 23.30

01.25

03.00

Najava programa Iza ekrana TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Moja draga Klemen na, (Uloge: Henry Fonda, Victor Mature, Walter Brennan, Linda Darnell, Cathy Downs, Tim Holt, Ward Bond; Scenaris : Samuel G. Angel, Winston Miller (prema knjizi Stuarta N. Lakea); Redatelj: John Ford) Skica za portret Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Srce Jenina Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Hrvatska kulturna baš na Svirci moji, glazbena emisija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Dok. lm U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme TV Bingo Show Fes val zabavne glazbe SPLIT 2009. + proglašenje pobjednika Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Put do uništenja, (Uloge: Tom Hanks, Paul Newman, Tyler Hoechlin, Jude Law, Daniel Craig; Scenarist: David Self (prema stripu Maxa Allana Collinsa i Richarda Piersa Rainera); Redatelj: Sam Mendes) Filmski maraton: Trinaest, (Uloge: Holly Hunter, Evan Rachel Wood, Nikki Reed, Jeremy Sisto, Brady Corbet, Deborah Kara Unger, Kip Pardue, Sarah Clarke, D. W. Mo e ; Scenaris : Catherine Hardwicke, Nikki Reed; Redateljica: Catherine Hardwicke) Filmski maraton: Moja draga Klemen na, ameri ki lm Fotogra ja u Hrvatskoj TV ku e imaju pravo promjene programa

04.35

05.00 05.30

06.35 06.50 06.55 07.20 07.45 08.10 08.15 08.30 08.40 09.05 09.20 09.30 10.00

12.35 13.25 14.10 15.05 15.40 16.20

17.55 19.40 20.15

21.55 22.35 22.45 23.35 01.15 --------

07.35 08.25 09.15 10.10 10.50 11.20 12.15

14.20

15.50 17.25 18.30 19.05

07:55 07:57 08:00 12:00

13:00 14:00 14:30

08:58 09:00 10:00 12:00 12:30 14:00 15:00

16:00

17:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI PROGRAM

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, emisija o s lu života Me imurske škole Zov prirode, emisija o lovu VIdeostranice

5.30 Jutarnji program 12.35 Mali vampir, lm 14.25 Ljubav za sve, lm 16.00 Humoris ne serije 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Vru a to ka, lm 22.35 Didi, lm 0.35 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 16.00 Tenis, prijenos 22.00 SmackDown

15:00 16:00 17:00 17:05

18:00 18:45 18:55

19:45 23:45 23:55

18:15 18:35 18:40 19:00

19:35 20:05

21:05 22:00

-------------

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIDEOSTRANICE

Ritam ljeta, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Lola, serijski lm Vijes Pri e iz života, emisija o ljudskim sudbinama Glazba koja srce dira Vijes Sutra na programu

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena 9.00 Nogomet 12.00 Plivanje 13.00 Snooker emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 16.00 Rad 17.30 Plivanje, prijenos 20.00 Glazbena emisija 00.10 TEST Snooker 21.00 Boks 23.00 Rallye

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Nesretne okolnos , lm 16.15 Što je s Brianom?, hum. serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Ledeno doba, crtani lm 21.20 Bijeg iz zatvora, serije 23.55 Vatreni de ki, serija 0.50 Love TV

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Vojsko idi doma!, Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV lm 21.50 Bandi , lm 23.30 No ni program Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 American High 13:40 American Campus 14:05 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi 20:15 Ronin, lm 22.40 Leon, lm 0.15 No ni Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki program lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara 7.45 TV prodaja 9.05 Zack and Cody, serija Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 9.35 Potpuni divjaci, hum. Serija 10.00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AlSportska srca, hum. Serija 10.30 Škola za lesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magaparove, serija 11.00 Veronica Mars, serija zin 19:15 K11 20.15 Princezin suprug, lm 22.15 11.50 Cybill, hum. Serija 12.25 Fantas ni Genial daneben 0.15 No ni program klic 13.55 Sve o Amazonki, dok. Serija 14.25 Što je s Brianom, hum. Serija 15.25 101 dalma nac, lm 17.20 Velika urota, serija 18.15 Pazi, kamera! 18.45 Pri kapetanu, serija 19.15 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, TV Tuba 20.00 Zamka, lm 22.00 Intervju s loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dovampirom, lm 0.10 Rocky 2, lm 2.15 No na kumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 p ca Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Mayby Baby, lm 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program

SUBOTA 4. srpnja 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special; PLACEBO 01.00 NO NI PROGRAM

Garaža 20.00 Legenda o vitezu, (akcijska Draga neprijateljica, komedija, 2001.; Redatelj: telenovela Brian Helgeland; Uloge: Heath Ledger, Mark Addy, Rufus Sewell, Paul Be any, Shannyn Sossamon, Alan TEST Tudyk, Laura Fraser) Najava programa 22.15 Ljudi u crnom, (znanstvenoDisneyjevi cr i: Legenda o fantas ni/akcijska komedija Tarzanu 23.50 Gra anska dužnost, igrani Disneyjevi cr i: 101 lm, komedija dalma nac Na kraju ulice Danica arobna plo a - u imo engleski 06:35 Atom, crtana serija Ninin kutak 07:00 Winx, crtana serija Dinosapiens, serija za djecu 07:25 Pocoyo, crtana serija Iznad crte 08:05 Dora istražuje, crtana serija Navrh jezika 08:30 Ezo TV, tarot show Kokice 09:30 Nova lova, TV igra Biskupsko re enje 10:15 Red Bull X - Fighters 2 mons. Nikole N. Keki a, 11:15 arobnice, serija križeva koga grkokatoli kog 12:15 Smallville, serija biskupa 13:15 Miris slave, (1994., SAD, Briljanteen obiteljski; Redatelj: Paul Gimnazija, serija za mlade Michael Glaser; Glume: Orangutanski dnevnik, dok.

Kevin Bacon, Charles Gitonga serija Maina, Yolanda Vazquez, KS automagazin Winston Ntshona, Mabutho 4 zida ‘Kid’ Sithole) Celeste osvaja Manha an, 15:05 Ne zaboravi s hove, glazbeni (Uloge: Majandra Del no, kviz Nicholas Brendon, Ethan 16:15 Nad Lipom 35, glazbenoEmbry, Michael Boisvert, humoris no show Sadie LeBlanc, Janaya 17:10 Vijes Stephens; Scenaris : Abdi 17:20 Kod Ane, kulinarski show Nazemian i Micah Schra ; 18:10 Lud, zbunjen, normalan, Redatelj: Larry Shaw) serija Varaždin: Odbojka: Hrvatska 19:15 Dnevnik Nove TV - Velika Britanija, prijenos 20:00 Smrtonosna zona, (1993., Garaža SAD, akcija; Redatelj: Aus n Powers 2: Špijun koji Rowdy Herrington; glume: me hvatao, (Uloge: Mike Bruce Willis, Sarah Jessica Myers, Heather Graham, Parker, Dennis Farina, Tom Michael York, Rob Lowe, Sizemore, Brion James, Robert Wagner, Seth Green, Robert Pastorelli) Elizabeth Hurley, Verne 21:50 Ralje, (1975., SAD, avantura, Troyer; Redatelj: Jay Roach) akcija; Redatelj: Steven Bitange i princeze, hum.

Spielberg; Glume: Roy serija (12) Scheider, Robert Shaw, Sportske vijes Richard Dreyfuss, Lorraine Koncert Gary, Murray Hamilton) No u kazalištu -Euripid: 00:00 Gospodin Jones, roman na I genija u Aulidi, snimka drama predstave 02:00 Bilo jednom na Divljem TV raspored zapadu, vestern Wimbledon: Tenis - nale (Ž) 04:45 arobnice, serija 05:35 Smallville, serija 06:35 Kraj programa Exploziv, magazin Marina, telenovela Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Jedna od de kiju, hum. serija Smrt u sumrak, dramska serija Žena sokol, (ljubavni/ avanturis ki, 1985.; Uloge: Ma hew Broderick, Rutger Hauer, Michelle Pfei er, Leo Mckern, John Wood) Gra anska dužnost, (komedija, 1995.; Redatelj: John Fortenberry; Uloge: Pauly Shore, Tia Carrere, Stanley Tucci, Brian DoyleMurray, Abe Vigoda) Ameri ki odmetnici, igrani lm, vestern Zvijezde Ekstra, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Exploziv, magazin

30. lipnja 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURCI PONOVNO “trbuhom za kruhom” rade i na prekooceanskim brodovima

Dobra prilika i za zaradu i za avanturu - Rad na prekooceanskom brodu nezaboravno iskustvo Roberta Solari a iz akovca Nije pretjerivanje ako kažem da je brod pravi mali grad na vodi, kazao je Robert U ve dugo prisutnoj situaciji nedostatka radnih mjesta i sve ve oj nezaposlenosti, me u mladima se javila zainteresiranost za rad na prekooceanskim brodovima. I dok jedni u odlasku na brod vide mogu nost zarade, drugi u ovakvim poslovima vide odli nu priliku za još jednu avanturu.

Roberta Solari a iz akovca, koji se odlu io za ovakvo iskustvo, privuklo je i jedno i drugo.

- U akovcu nisam imao stalan posao i ništa me nije zadržavalo ovdje. Odlu io sam ste i nova iskustva i tako je pala odluka da odem na brod, rekao nam je Robert, koji je od 27. travnja do 1.

prosinca prošle godine vidio dio isto ne obale Amerike.

Osim Miamia, Key Westa, Nassaua i Cozumela, vidio je i Tampu i Grand Cayman. Ovo je bio njegov prvi odlazak na brod, ali ne i zadnji. Sredinom velja e, to nije, 15. velja e, otišao je po drugi puta.

Na brodu se odlu io za posao konobara jer mu je odgovarao odnos zarade i slobodnog vremena.

Radio je izme u 8 i 12 sati dnevno, ali ne u “komadu” i na jednom mjestu. Stoga mu je posao bio vrlo dinami an i nije mu dosadio. Što se ti e zarade, objasnio nam je da je njegova fiksna pla a zapravo jako mala.

Ponosan sam što sam Hrvat

Mladim ljudima koji nemaju posla preporu io bih da probaju nešto sli no, jer pored toga što imate prilike putovati možete upoznati druge kulture, ljude i obi aje, poru io je Robert - Fiksna pla a bila mi je 50 do 70 dolara na mjesec, što je zapravo ništa. Me utim, sve ovisi o tome koliko si dobar u svom poslu.

Naša zarade je bila 15 posto od prodanog. Zna i, ako više prodaš, više eš i zaraditi, dodao je.

Brod namijenjen zabavi

Robert u Bob Marly baru u Cozumelu u Meksiku

Robert je bio na najmanjem brodu u floti koji prima 2.500 gostiju i 900 posade.

- Ako izuzmemo ki , koji je svojstven ameri kom poimanju ljepote, nije pretjerivanje ako

kažem da je to pravi mali grad na vodi jer, osim što ima 15 katova, u samom središtu broda nemate osje aj da se nalazite na brodu ve u nekoj maloj uli ici prepunoj restorana i barova, kaže za “svoj” brod koji je bio prvenstveno namijenjen ljudima željnima zabave. Na zadnja tri kata broda nalaze se bazen s toboganima, traka za tr anje, mini gol , teretana i sli na mjesta za zabavu.

Broj restorana, diskoteka i barova zadovoljava sve ukuse. Disco sa živom glazbom, disco s karaokama, cigar bar i kazalište samo

RAJ na zemlji

“Otok strasti” u Meksiku

Jedno od ve ih uzbu enja bio je posjet jedinstvenoj turisti koj destinaciji “Otok ustrasti” u Meksiku. - Predivna plaža, palme, barovi, hrane i pi a u izobilju, jednostavno raj na zemlji. Predivno nešto. Ali, opet, nikad to ne bi mijenjao za Jadransko more, kazao je Robert.

su neka mjesta na kojima se gosti mogu zabavljati.

- Kad sam došao, jedna mi stvar nije bila jasna. Shvatio sam da se ‘Ameri’ ne znaju zabavljati.

Na brodu je sve podre eno da se gosta zabavi, dodaje Robert.

Da gosti na brodovima ovakvog tipa nisu samo bogataši, objasnio nam je Solari . Zbog ekonomske krize cijene aranžmana su pale, stoga se esto može vidjeti ljude koji si nekad nisu mogli priuštiti ovakva putovanja. ak nije rije o ameri koj srednjoj klasi ve o nižoj srednjoj klasi.

Napredovanje u poslu sasvim je normalan stvar. Politika je kompanije da se uvijek po inje od najnižega položaja i prema zaslugama se napreduje. Dakle, tko je marljiv, taj i napreduje.

Sve što je potrebno kako bi se dobila mogu nost rada na prekooceanskim brodovima jest poznavanje jezika i veselo raspoloženje. - Kompanijama je veoma bitno da se smiješ. Da si nasmijan i opušten. Jedan cura nije dobila posao upravo zato jer nije bila nasmijana, objasnio je Robert. Nakon prijave u jednu od agencija koje se bave potragom ljudi za rad na takvim brodovima slijedi intervju s predstavnicima kompanije.

Dojmilo ga se grimizno more i predivne plaže

Iako je nakon ovog iskustva stekao odre eni dojam o Amerikancima, svidjelo mu se što su otvoren narod. - Ponosan sam što sam Hrvat jer su ‘Ameri’ daleko iza nas što se nekih stvari ti e.

Nekulturni, neodgojeni, strašno.

Mogu re i da sam razo aran u njih kao naciju. Naravno, svaka ast iznimkama. Ali ono što sam ja vidio nije mi se svidjelo.

Da bi cijenio svoje, moraš vidjeti drugo, dodaje. Ispri ao nam je nekoliko zanimljivih anegdota.

- Ovo ne bih vjerovao da nisam vidio svojim o ima. Primjerice, radim u cigar baru, zna i fino mjesto, kad na vrata ulazi goš a u kupa em kostimu i bosa, sjeda i stavlja noge na stol. Nešto grozno. Lijenost je tako er jedna njihova osobina koja mi se ne svi a. Naime, na brodu postoje invalidska kolica predvi ena, naravno, za invalide kako bi se lakše kretali po brodu. Jednom sam vidio jednog ovjeka koji je uzeo kolica, vozio se njima do odre enog bara, ustao i ušao u bar. Nevjerojatno. Glupost isto kao da im nije strana. Igraju i bingo jedna mlada djevojka ustaje i dolazi do zaposlene osobe i upita zašto su njeni brojevi naopako. Na to zaposlenica uzima njenu tablu s brojevima, okre e tablu i daje djevojci. Ona zahvali i veselo odlazi do svog mjesta.

Djevojka nije ni primijetila da tablu drži naopako, ispri ao nam je Robert.

- Mladim ljudima koji nemaju posla preporu io bih da probaju nešto sli no, jer pored toga što imate prilike putovati možete

PLIVANJE s delfinima

Ostvario sam životni san Mjesta koja je vidio bila su predivna. Me utim, istaknuo je da se ništa ne može mjeriti s našim Jadranskim morem. - Osobno mi je nedostajao onaj miris mora.

Toga tamo nema. Naše more je predivno i uop e se ne može uspore ivati s njihovim. Jest da me se tamo dojmilo grimizno more i plaže, ali, kad okreneš glavu, vidiš sme e, kaže.

Osim kao osoblje na brodu, Robert je doživio i onu drugu turisti ku stranu. Kao lan posade imao je popust na sve ekskurzije, što je i dobro iskoristio.

Ronjenje oko koraljnog grebena koji se nalazi usred istog mora jedno je od nezaboravnih stvari koje je isprobao. Raznovrsne šarene ribe i ostatak vodenog svijeta oko koraljnog grebena neopisivi su.

Ostvario je i svoj životni san, a to je plivanje s delfinima. - Plivao sam s dva delfina. Prvo mi je svaki stavio svoju njušku na moje pete i tako su me gurali po vodi. Zatim sam se uhvatio za peraje i na taj na in plivao s njima. Jako su umiljate životinje i vole se maziti.

Jednostavno nezaboravan osje aj, dodaje.

Robert se odlu io za posao konobara jer mu je odgovarao odnos zarade i slobodnog vremena upoznati druge kulture, ljude i obi aje, ste i nova prijateljstva i vidjeti neka mjesta na kugli zemaljskoj o kojima ste samo sanjali, ste i novo iskustvo te mentalno i fizi ki o vrsnuti, poru uje Robert. S novim prijateljima Robert je ostao u kontaktu. Radio je s ljudima iz cijeloga svijeta, a neke od njih namjerava posjetiti u idu em odlasku na brod.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. lipnja 2009.

30. lipnja 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Emocije vam zna e mnogo više nego što u ovom trenutku želite priznati. Partner e ispuniti vaša o ekivanja, stoga i vi udovoljite nekim njegovim prohtjevima. Prepus te se, nema potrebe da zatomljujete svoje osje aje. Neugodnos ete izbje i prilagodbom i poja anom koncentracijom. Teže ete pamtiti i poveziva , pa zapisujte važne podatke. Mogu e su zabune i pogrešne procjene. Pažljivije birajte ljude s kojima sura ujete. Od ponedjeljka ete mnogo teže uspostavlja zajedni ki jezik s ljudima iz svoje okoline.

Budite spremni i na neka razo aranja ili podmetanja u radnoj sredini. Potkraj tjedna ete susres neke drage osobe koje dugo niste vidjeli ni uli te otkri da su vaši osje aji jekom vremena ostali nepromijenjeni.

VAGA (24.9.-23.10.)

Dani koji slijede i nisu baš obe avaju i jer ete više biti usmjereni na svakodnevne probleme. Ako ste u braku, trebali biste uskladiti svoje potrebe s partnerovim željama, makar i pod cijenu nekih odricanja s vaše strane. Više zadataka no ina e doživljavat ete kao zanimljiv izazov. Ipak, problemi sa suradnicima mogli bi komplicira i usporava vašu ak vnost. Važne sastanke i dogovore odradite do kraja tjedna. Od ponedjeljka možete bi frustrirani zbog manjka inicija ve za rad koju pokazuju vaši kolege. Nikako vam ne e bi shvatljivi njihovi nega vni stavovi. Planirate li nekamo otputovali ovaj vikend, odli no ete se proves . Promjena mjesta boravka bit e pun pogodak, pa ete se ku i vra puni dojmova.

BIK (21.4.-20.5.)

Utjecaj Marsa provocira burne promjene i poti e na emotivnu aktivnost. Mogu e je da više dramatizirate i budete skloni neprimjerenim ili arogantnim reakcijama, što e znatno poljuljati odnos s partnerom. Uspješno ete riješiti neke problemati ne odnose. Pred vama je intenzivnija suradnja s kolegama, a mogu e su i manje promjene u karijeri. Pritisak pretpostavljenih bit e intenzivan, ali ete se dobro sna i. U utorak vas o ekuje porast broja obveza te nesporazumi s okolinom. uvajte se nezgoda u prometu i izbjegavajte pretjerano emotivne ili agresivne osobe. Usmjerite svoju energiju na itanje, u enje, obrazovanje, kao i na druženje i razgovore s osobama od kojih imate što nau iti. U petak zgrabite ljubavnu priliku!

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Na pomolu su zanimljivi susre , a mogu a je i simpa ja koja e se pretvori u novu vezu.

Ako ste u braku, o ekuje vas emo vna renesansa. Strast i ljubav opet e posta dio vaše svakodnevnice.

Držite se argumenata u vo enju razgovora i ne odga ajte obveze vezane uz financijske ustanove.

Primije te li da je vaš kolega preoptere en poslom, dajte mu do znanja da može ra unati na vas.

Vaš osje aj za vrijeme ne e biti uskla en s ritmom bliskih osoba.

Mogu e su i razmirice s uku anima zbog nekih svakodnevnih, ali važnih pitanja. Imate li u planu ovaj tjedan posje bolesnog prijatelja ili ro aka, razveselite ga poklonom, a u ponedjeljak iza jednog problema stavite to ku.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Netko e vam se posebno svidje . Put od poznanstva do prvog zagrljaja ne e bi kratak, ali budite sigurni da e vam se želje ovog ljeta ispuni . Razriješit ete i neke dvojbe vezane za bliskog lana obitelji. Puni ste planova za nove projekte, ali ete s njihovom realizacijom ipak treba pri eka neko vrijeme. Budite oprezni u kontak ma s kolegama jer bi vas jedna loša procjena mogla vra na po etak.

U petak bi vam se moglo u ini da netko sabotira vaš rad. Poja ajte oprez i ne ra unajte na beskompromisnu lojalnost suradnika. Opus te se i njegujte pozi van stav prema životu. Na taj ete na in ukloniti mnoge zapreke, a optimizam e vam donijeti više uspjeha me u ljudima.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Osje at ete kako vas prijatelji sve više zapostavljaju, dok ete, zapravo, upravo vi bi koji ne e ima vremena za njih. Zaokupljeni zavo enjem ili novom romansom, sve ostalo stavit ete u drugi plan.

Bit ete optimisti ni i sigurni u svoje kvalitete. Samouvjerenim nastupom i zavidnom elokvencijom ostavit ete dobar dojam na sugovornike. Pravi je trenutak za poslovne prezentacije i sve vrste javnih nastupa. Bavite li se nekim špekulacijama ili mešetarenjem, u ponedjeljak budite oprezni prilikom obavljanja transakcija te provjerite is nitost informacija. Puni energije i radnog elana, dobro ete se snalazi u raznim podru jima, a ta svestranost i krea vnost podi i e vam ugled u o ima nadre enih.

RAK (22.6.-22.7.)

Razdoblje je povoljno za sklapanje novih ljubavnih i prijateljskih veza. Neki od vas e u ponedjeljak doživjeti zanimljivo poznanstvo u poslovnom okružju, koje bi s vremenom moglo preras u nešto mnogo više. Mogu i su povremeni nesporazumi sa suradnicima ili nadre enima. Bilo bi dobro da, bar zasad, budete fleksibilniji te nešto manje uporni i isklju ivi u nametanju svog na ina gledanja na trenutne poslovne probleme. Razvoj jedne situacije ne ide vam u prilog, no nemojte klonu . Budete li nesigurni, to e se loše odrazi na ispravnost vaših postupaka i odnos s voljenom osobom.

Ugovarajte prijateljska druženja ili roman ne ljubavne susrete, bavite se umjetnoš u ili se više posve te sportu - o ekuju vas izvrsni rezulta .

JARAC (22.12.-20.1.)

Ne ete mo i utjecati na tijek zbivanja pa e biti mudrije da im se prepustite. Pokušate li nametnu svoja pravila, sukob je neizbježan. Izgradnja vrs h emo vnih temelja neka vam bude prioritet. Ostvarenje profesionalnih ciljeva omogu it e vam veze i poznanstva s osobama na položaju.

Zahvaljuju i njima, me u prvima ete do i do informacija koje e vam osigura veliku prednost pred konkurencijom. Optere ivat e vas dvojbe vezane uz ugovore, parnice i pravne poslove. Ne dopus te da vas to ispuni nespokojem - vaše su sposobnos neupitne. Bit ete uspješni u svim onim ak vnos ma koje su vezane uz istraživanje, prikupljanje podataka i njihovu analizu te plasiranje informacija.

LAV (23.7.-23.8.)

Bit ete neodlu ni i skloni pretjerivanju. Stvari ete doživljava gorima nego što one doista jesu, posebno ako ste se nedavno posva ali s dragom osobom. Potražite savjet od ljudi kojima potpuno vjerujete. Trebat ete upotrijebiti svu svoju sposobnost prilago avanja kako biste izišli na kraj s problemima na poslu. Strpite se i nikako ne požurujte zbivanja, a posebno ne ona koja se u vaših nancija.

Zbog nepovoljnog utjecaja planeta bit ete izloženi neugodnim karakterima drugih ljudi. U srijedu ete teškom mukom odra ivati poslovne obveze. O ekuje vas mnogo lijepih telefonskih i SMS poruka ili neo ekivanih susreta na ces . Planirat ete putovanje s osobom do koje vam je veoma stalo.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Odvažan stav i vrst nastup u jednoj žeš oj razmirici osigurat e vam pobjedu u ljubavi.

Partner e kona no shva razloge vašeg nedavnog postupka, a vaša e veza krenuti u željenom smjeru. Ovaj ete se tjedan lako i spontano prilago avati novim situacijama. Jedan hitni zadatak pokazat e se jednostavnijim nego što ste u prvi tren mislili, a vaše znanje i iskustvo bit e klju ni za uspjeh. Ne e vam biti lako ostvari ravnotežu izme u posla i privatnog života u petak. init e vam se kao da gubite kontrolu nad situacijama. Sve više ete bi svjesni svojih sposobnos , kao i injenice da se možete osloni na sebe.

Snaga vašeg op mizma ja a je od nepovjerenja vaših suradnika.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Tjedan je izuzetno povoljan za ostvarenje želja, ponajviše u slobodnim danima vikenda. No, za potpuni unutrašnji mir bit e važno ne dopus jednoj osobi uplitanje u vaš intimni život. Obavljat ete ak nekoliko poslova istodobno i to prili no brzo i kvalitetno. Bit ete uspješni u trgovini s inozemstvom, zastupanju i pregovaranju. Fizi ke snage vam ne manjka, ali pripazite na koncentraciju. Ne gubite vrijeme u nepotrebnim diskusijama, uporno pojašnjavaju i svoja stajališta.

Jedino što ete time posti i su produbljeni konflikti. Društveni e život postaja sve intenzivniji.

Nova poznanstva bazirat e se na intelektualnoj privla nos . Iskoris te prigode za putovanja.

RIBE (20.2.-20.3.)

Jedna osoba iza i e vam ususret u ostvarivanju ciljeva, a njezini mo vi su najvjerojatnije emo vne prirode. Nemojte dopus da vas opterete mišljenja i o ekivanja bližnjih, osobito roditelja. Suo it ete se s novim obvezama koje e zah jeva promjene u na inu poslovanja. Neoprezno ete preuze na sebe posao zbog koje ete mora osta prekovremeno u uredu i odusta od nekih prijašnjih dogovora.

Koncentracija e vam biti u padu potkraj tjedna pa e vam trebati više vremena za obavljanje nekih zahtjevnijih zadataka, osobito onih nancijskih. Od ponedjeljka ete posti i zadovoljavaju i kompromis s osobom s kojom ste u sporu, ili ete privolje bivšeg bra nog partnera na dogovor i suradnju.

16

30. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEST: Honda Accord i-DTEC Executive

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po Ĺžupanijama 1.1. do 31.5.2009.

F1 poredak nakon 8 od 17 utrka

Novi dizel za novo vrijeme

Poredak voza a: Regija

koli ina udio, %

1

Zagreb

8261

38,89%

2

Primorskogoranska

1842

8,67%

Jenson Bu on

64

2.

Rubens Barrichello

41

3.

Sebas an Ve el

39

4.

Mark Webber

35.5

5.

Jarno Trulli

21.5

5,24%

6.

Felipe Massa

16 15.5

3

Splitskodalma nska

1814

8,54%

4

Istarska

1148

5,40%

5

Osje ko-baranjska

1114

6

VaraĹždinska

749

1.

3,53%

7.

Nico Rosberg

7

Zadarska

712

3,35%

8.

Timo Glock

8

Dubrova koneretvanska

689

3,24%

9.

Fernando Alonso

9

Sisa komoslava ka

515

2,42%

10

Brodskoposavska

515

2,42%

11

Vukovarskosrijemska

514

2,42%

12

Me imurska

512

2,41%

13

Ĺ ibensko-kninska

492

14

Koprivni kokriĹževa ka

469

13 11

10. Kimi RäikkÜnen

10

Poredak konstruktora: 1. Brawn-Mercedes

105

2.

RBR-Renault

74.5

2,32%

3.

Toyota

34.5

2,21%

4.

Ferrari

26

5.

Williams-Toyota

15.5

6.

McLaren-Mercedes

13

7.

Renault11

7.5 8

15

Krapinskozagorska

453

2,13%

16

Karlova ka

432

2,03%

17

PoĹžeĹĄkoslavonska

367

1,73%

8.

BMW Sauber

18

Bjelovarskobilogorska

339

1,60%

9.

STR-Ferrari

19

Virovi kopodravska

161

0,76%

10. Force India-Mercedes

20

Li ko-senjska

143

0,67%

21241

100%

TOTAL

5 0

Slijede a utrka: VN Njema ke, NĂźrburgring, 12. srpnja 2009.

Izvor: Promocija Plus

WRC poredak nakon 8 od 12 Rally-a

MotoGP poredak nakon 7 od 17 utrka: MotoGP poredak za VN Nizozemske, Assen, 27. lipnja 2009.

Rezultati Rally Poland, 26.-28.6.2009.

1.

Valen no ROSSI

2.

Jorge LORENZO

1.

Mikko Hirvonen

10

3.

Casey STONER

2.

Dani Sordo

8

4.

Colin EDWARDS

3.

Henning Solberg

5.

Chris VERMEULEN

4.

Pe er Solberg

5

5.

Ma hew Wilson

4

Krzysztof HOLOWCZYC

3

Poredak voza a:

6

1

Valen no ROSSI

131

6.

2

Jorge LORENZO

126

7.

Sebas en Loeb

2

3

Casey STONER

122

8.

Conrad Rautenbach

1

4

Andrea DOVIZIOSO

69

5

Dani PEDROSA

6

Colin EDWARDS

67

7

Loris CAPIROSSI

56

67

8

Marco MELANDRI

55

9

Chris VERMEULEN

53

10

Randy DE PUNIET

51

Poredak proizvo a a:

Poredak voza a: 1.

Mikko Hirvonen

2.

Sebas en Loeb

58 57

3.

Dani Sordo

39

4.

Henning Solberg

27

5.

Jari - Ma Latvala

25

6.

Pe er Solberg

25

7.

Ma hew Wilson

19

1

Yamaha

165

2

Duca

122

3

Honda

98

4

Suzuki

71

8.

Federico Villagra

14

5

Kawasaki

54

9.

Sebas en Ogier

13

10. Conrad Rautenbach

8

Slijede a utrka: VN SAD, Laguna Seca, 5. srpnja 2009.

Poredak Teamova: 1.

Citreon Total World Rally Team

106

2.

BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

89

3.

Stobart VK M-Sport Ford Rally Team

60

4.

Citroen Junior Rally Team

29

5.

Munchi's Ford World Rally Team

18

Slijede i rally: Rally Finland, 31.7.-2.8.2009.

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,69

Super plus 98

7,76

Super 100 BS Eurodizel

6,82

Eurodizel BS LPG auto plin

7,76

Nova je Honda Accord zna ajno ĹĄira i neĹĄto niĹža te poprima emotivniji, sportski prizvuk. Dizajn ‘oĹĄtrih rubova’ s izraĹženim blatobranima koji naglaĹĄavaju ĹĄirinu automobila, daju novom Accordu izoĹĄtreniju liniju i dodatan osje aj mo i.

Novi Accord nudi cijelu paletu pogosnkih agregata uskla enih s nadolaze im Euro 5 standardima o emisiji ĹĄtetnih plinova koji e stupiti na snagu od jeseni ove godine.

Iznimna vjerodostojnost u zaĹĄtiti okoliĹĄa nije postignuta po cijeni uĹživanja u voĹžnji, a pove ana ĹĄtedljivost goriva postignuta je istovremeno s ve im performansama i joĹĄ ve om leksibilnoĹĄ u.

Hondin diesel agregat druge generacije izgra en je na izvanredno kvalitetnom i nagra ivanom i-CTDi agregatu. Njegova napredna tehnologija i kompatibilnost postavljaju ga vrsto na prvo mjesto dieselskih postignu a i osnaĹžuju namjere, ponuditi najja u kombinaciju dinami nih performansi i odgovornosti za zaĹĄtitu okoliĹĄa na trĹžiĹĄtu. Poput svog prethodnika, novi i-DTEC agregat je kompaktan, lagan, oplemenjen i tih. U njega je ugra ena zadnja viĹĄenamjenska tehnologija ubrizgavanja goriva, e ikasnije izgaranje plina i odgovaraju i iltar koji zna ajno smanjuje emisiju ĹĄtetnih plinova. U isto je vrijeme poja ana snaga i okretni moment za sportsku voĹžnju. Snaga je 150 KS pri 4.000 o/ min dok je najve i moment sada 350 Nm pri 2.000 o/min. Testirani je primjera bio opremljen ru nim 6-stupanjskim mjenja em, a od nedavno je i-DTEC agregat dostupan i s automatskim mjenja em.

SpuĹĄteno teĹžiĹĄte novog Accorda, ĹĄiri trak i potpuno obnovljeni prednji ovjes s dvostrukim potpornjima i straĹžnji s multi-link ovjesom s promjenjivim stupnjem amortizacije, uz ve u krutost jam e da e Accord reagirati odvaĹžnije nakon ĹĄto voza doda gas. Upravljanje je odgovornije i sigurnije, a vibracije reducirane.

Servo upravlja , osjetljiviji na brzinu, na svim je modelima uklju en

u novi osnovni paket opreme agregata niske inercije koji stvaraju odli an ugo aj u voĹžnji na visokim brzinama zbog osje aja stabilnosti i sigurnosti. BrĹži stupanj prijenosa tako er pridonosi okretnijim karakteristikama novog Accorda.

Paket prijaĹĄnje sigurnosne opreme nadopunjen je nevjerojatnim dinami nim sustavom koji pruĹža joĹĄ ve u sigurnost. VSA (Vehicle Stability Assist - Sustav za stabilizaciju vozila) ulazi u standardnu opremu, a dizajniran je kako bi pomagao voza u da zadrĹži

(Collision Mitigation Brake System - Sustav za ublaĹžavanje sudara) koji prati razmak i brzinu voĹžnje izme u Accorda i automobila ispred njega, upozoravaju i voza a kad je sudar izgledan, pomaĹžu i smanjiti utjecaj sudara kad je on neizbjeĹžan.

Ova tri sustava nadopunjuju opremu proĹĄlog Accorda koja uklju uje sigurnosni pojas i limitator teĹžine, dva prednja zra na jastuka, voza ev i suvoza ev bo ni zra ni jastuk, zra ne zavjese u potpunoj duĹžini i ISOFIX priklju ak i ograni enje za sigurnost dje jeg sjedala postav-

kontrolu pri skretanju, ubrzavanju i brzim manevrima tako ĹĄto ko i desne odnosno lijeve kota e ovisno o potrebi, te modelira okretni moment agregata prema potrebi.

Testirani Executive paket opreme bio je upotpunjen i Hondinim ADAS sustavom (Advanced Driving Assist System - Napredni sustav za pomo u voŞnji), paket sastavljen od tri tehnologije koje podiŞu sigurnost na joť viťi nivo. Prvi od ova tri je LKAS (Lane Keeping Assist System - Sustav za odrŞavanje pravca) koji koristi kameru za detekciju odstupanja automobila od crte na kolniku i aktivira okretni moment u slu aju potrebe, zna ajno umanjuje optere enje automobila, a u isto vrijeme pove ava sigurnost. ACC (Adaptive Cruise Control – Adaptivni tempomat) koristi milimetarski radar kako bi zadrŞao konstantnu udaljenost od automobila ispred omogu avaju i relaksiraju u i bezbriŞnu voŞnju.

Tre i ADAS sustav je sustav CMBS

ljenog na svim mjestima. Tako er postoje naslonja i za glavu na oba prednja sjedala koja se aktiviraju kad netko sjedne, kako bi u slu aju sudara naslonja zaĹĄtitio glavu.

Sportski osje aj u prednjem dijelu re lektira se dizajnom okarakteriziranim osje ajem prostranosti kako za voza a, tako i za suvoza a. Elegantna i vrlo udobna prednja sjedala joĹĄ su ve a dok je no-

Kao joĹĄ jedan dokaz kvalitete Nissanovih vozila, Nissan je za svoje hrvatske kupce osigurao najdulje kompletno jamstvo na trĹžiĹĄtu: 5 godina bez ograni enja kilometraĹže.

Produljeno jamstvo Nissan vrijedi pod istim uvjetima kao i jamstvo proizvo a a na novo vozilo Nissan i pokriva sva nova Nissanova vozila prodana od 8. lipnja 2009. Tvorni ko jamstvo od 3 godine ili 100.000 km sada se dakle automatski produljuje do 5 godina uz uvjet da se vozilo u prve 3 godine koriĹĄtenja odrĹžava isklju ivo u ovlaĹĄtenom servisu te ako unutar prve 3 godine koriĹĄtenja ne premaĹĄi 100.000 km. U etvrtoj i petoj godini jamstva jedini uvjet ostaje redovno odrĹžavanje u ovlaĹĄtenom ser visu Nissan i nema ograni enja kilometraĹže.

Produljeno jamstvo Nissan vrijedi na teritoriju Republike Hrvatske uz ispravno popunjenu jamstvenu knjiĹžicu s obavljenim redovnim servisima u mreĹži ovlaĹĄtenih servisa Nissan.

Napominjemo da su Nissanova vozila tako er pokrivena jamstvom na boju u trajanju od 3 godine i jamstvom na prohr avanje u trajanju od 12 godina.

va unutarnja struktura dizajnirana tako da smanji vibracije. Upravlja u Crno-srebrnoj kombinaciji sadrĹži sve kontrole – uklju uju i audio, kontrolu voĹžnje i kontrolu za mobilni telefon. Potpuno je prilagodljiv za upravljanje, s dodatnih 10 stupnjeva podesivosti u odnosu na prijaĹĄnji Accord. Nova oprema Accorda uklju uje i svjetle e instrumente, koji se nalaze na centralnom brzinomjeru. LCD je multiinformativan i prikazuje razne informacije od vanjske temperature do trenutne potroĹĄnje, a kontrole na upravlja u omogu uju voza u promjenu i prikaz tih informacija. Cijena ovog odli nog automobila do registracije je trenutno 264.900 kn te predstavlja svojevrsni “best buyâ€? u omjeru uloĹženo-dobiveno.

Honda Accord 2,2 i-DTEC Executive Dimenzije: d/ĹĄ/v (mm)

4.725/1.840/1.440

Obujam: (ccm)

2,199

Snaga: (KS)

150

Moment: (Nm) pri okretaja

350 / 2.000 - 2.500

8,01

Masa: (kg)

1,535

6,82

Ubrzanja 0-100 km/h (s)

9,8

Najve a brzina (km/h)

212

6,88 3,69

•S ciljem otvorenog izazivanja kandidata u srednjoj klasi, Honda Accord nudi sportski stil, ve u ugla enost i jedinstveni paket sigurnosnih sustava s izvrsnim dinami nim sposobnostima i brigom za okoliť u obliku koji zadovoljava Euro 5 standarde emisije ťtetnih plinova. Novi se dizelski agregat u potpunosti uklopio u novu gamu.

Nissan - 5 godina garancije bez ograni enja kilometraĹže

3,69

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 12. lipnja 2009.

PotroĹĄnja goriva otvoreno / grad 5 / 7.5 / 5.9 / prosjek (l/100 km) Cijena do registracije (kn)

279900

30. lipnja 2009.

Nissan GT-R - novi rekord Nürburgringa Nissan GT-R, nositelj naslova „Svjetski sportski automobil 2009. godine” poboljšao je 23. travnja svoje vrijeme kruga na poznatoj Nurburgringškoj Nordschleife stazi u Njema koj na 7 min 26 sekundi 70. Ovo novo vrijeme podcrtava predanost Nissanovog inženjerskog tima stalnom usavršavanju performansi GT-R-a.

“Ovaj rekord demonstrira našu posve enost stalnom razvoju Nissan GT-R-a,” kaže Kazutoshi Mizuno, glavni inženjer i glavni specijalist za vozilo. “Mi bismo i dalje voljeli pružati osje aj strasti i ponosa vlasnicima GT-R-a, poboljšavaju i njegove performanse svake godine.” Nissan GT-R osvojio je više od desetak nagrada širom svijeta, uklju uju i i nagradu Auta godine asopisa CAR Magazine u Velikoj Britaniji i naslov Auta godine asopisa Motor Trend i Automobile Magazine u SAD-u. Europa je trenutno u procesu isporuke prvih GT-R-ova za više od 2.200 kupaca koji su vozila naru ili u fazi prednarudžbe. Model R35 GT-R najprije je lansiran u Japanu u prosincu 2007. gdje je do ožujka 2009. prodano 5.900 primjeraka. U srpnju 2008. krenuo je u prodaju u SADu gdje je do sada prodano 2.100 vozila.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17

Jakov Fak preuzeo klju eve Citroëna C4 Visio+ Citroën Hrvatska, Prodajni salon Savska i Hrvatski Biatlonski Savez potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji na sportskim, promotivnim, edukativnim i ostalim eventima u kojima sudjeluje HBS i Jakov Fak. Ugovor su potpisali g. Arnaud Leclerc, generalni direktor Citroën Hrvatska i Nikola Župani , Predsjednik Hrvatskog Biatlonskog Saveza u prostorijama Citroën prodajnog salona Savska, Savska c. 41 u Zagrebu.

Tim povodom g. Leclerc uru io je klju eve Jakovu Faku Citroën C4 Viso+ 1.6i lanu i sportašu HBS-a na godinu dana od trenutka potpisivanja ugovora.

Radi se o bogatoj opremljenoj limuzinskoj izvedbi ija je cijena 99.900 kn. Jakov Fak ostvario je zavidne rezultate na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Koreji od koje emo istaknuti Broncu u disciplini Individual

koju je osvojio 17. velja e 2009. godine, te Zlatnu medalju na Svjetskom Roller ski prvenstvu (ljetni biatlon) održanom u rujnu 2008. godine u francuskom Haute Marienneu.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Roadster entuzijasti slave 20 godina Mazde MX-5 na Le Mansu Ove godine legendarna svjetska utrka izdržljivosti bila je mjesto proslave 20. godišnjice u svijetu omiljenog roadstera: Mazde MX-5. Prvi puta prikazana na Chicago Motor Show-u 1989., originalna Mazda MX-5 (tada zvana Miata) po-

taknula je preporod otvorenih sportskih dvosjeda. Dan danas, baš kao i tada, automobil utjelovljuje Jinba Ittai (japanski izraz koji zna i „jaha i konj kao jedna cjelina“) te isporu uje samu bit sportske zabave.

Sve je to ovjekovje eno od svih

Mazdinih dizajnera kroz sve tri generacije Mazde MX-5, ime je zaradila mjesto u Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda sa više od 850.000 prodanih automobila do danas. Ukupno 200 MX5-ica iz cijele Europe se okupilo na 24 sata Le Mans-a kako bi

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

obilježili 20 godina Mazdinog kultnog roadstera i posebnu vezu koju s njim dijeli tisu e obožavatelja diljem svijeta.

Ovaj doga aj organiziran je u suradnji sa klubovima MX-5 iz Europe i održao se 13. i 14.lipnja ove godine.

30. lipnja 2009.

30. lipnja 2009.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Rally Opatija - Šebalj najavljuje borbu za vrh Ve nedugo nakon Delte, hrvatski automobilisti nastavljaju s relijima koji se boduju za doma e prvenstvo.

Sljede e u nizu je Rally Opatijska Rivijera koji se vozi ve nadolaze eg vikenda. Sve ani start je ve u petak popodne s dva brzinska ispita “Poljane” koji startaju iznad I i a.

Subota donosi tri brzinska ispita. U ka i Permani su dobro poznati dok se kratki brzinac “Zdemer” vozi po prvi puta. Šebalj i Klinc su nakon

pehova na Delti spremni za predstoje i nastup. Odradili su još jedno testiranje kako bi bili što spremniji. Ono što ini ovaj rally zanimljivim jest i nastup juniorskog svjetskog prvaka Patricka Sandella, koji e Šebalju sigurno napraviti mnogo problema. Njegov nastup je najavljen s Mitsubishi Lancerom Evo 9, tako da e borba biti ravnopravna Jura Šebalj: “Auto smo testirali prošli tjedan, uštimali i nadam se

dobrom rezultatu. U ka je moj omiljeni brzinac, a Opatija prekrasan ambijent, tako da s motivacijom nemam problema. Jedini problem je najavljeno promjenjivo vrijeme.”

Toni Klinc: “Drago mi je da se rally

vratio u Opatiju i iznad Opatije. Radi se sigurno o jednom od najljepših relija na ovim prostorima. Auto sada kona no dobro funkcionira. Doslovno jedva ekam da se svežem u “Miceka” i da po nemo juriti stazom.”

PREMINUO “kralj popa�

Micheal Jackson umro od sr anog udara

biljne bolesti poput raka koĹže, gubitka vida, genetskog oboljenja koje je povezano s nedostatkom proteina u organizmu i in ekcija rezistentnom bakterijom Mrsa.

Solo karijeru zapo eo je 1979. godine. Jackson je u svojoj solo karijeri snimio i izdao najprodavani album svih vremena “Thrillerâ€? koji je izaĹĄao u studenom mjesecu 1982. godine na kojem sui veliki hitovi poput Billy Jean, Thriller, The Girl Is Mine itd. Vlasnik je drugih mnogobrojnih hitova poput pjesme Black & White, Dirty Diana i drugih. Za Ĺživota je primio 13 Grammy nagrada.

Najve u popularnost uĹživao je tijeom 80-ih godina, kasnije su ga uglavnom pratili skandali.

Usprkos skandalima Michael Jackson uĹživa i dalje veliku popularnost diljem svijeta, tako da je njegova smrt snaĹžno odjeknula im su vijest objavili ameri ki, a prenijeli europski mediji poput CNN-a i BBC-a.

Umro je kralj popa i svjetska glazbena ikona Michael Jackson.

50-godiĹĄnji Jackson pretrpio je sr ani udar te je hitno prevezen u bolnicu no lije nici su ondje mogli jedino proglasiti njegovu smrt. Kako javljaju mediji, 50godiĹĄnji Jackson je bio mrtav ve u trenutku kad je Hitna pomo , kojeg je pozvalo njegovo osoblje, stigla u njegov dom na Holmby Hillsu.

Nakon financijske propasti kralj popa se pripremao za povratni ku turneju tijekom koje je trebao odrĹžati tridesetak koncerata u londonskoj Areni i na taj na in otplatiti nagomilane dugove.

U posljednje vrijeme naglo je smrĹĄavio i prolazio kroz teĹĄka razdoblja u Ĺživotu. Uz mnoĹĄtvo skandala, spominjale su se i oz-

Miranda

TJEDNI KALORIFER

TOP LISTA DOMA IH 01. COLONIA LAŽU O I MOJE 02. NINA BADRI

DODIR OD STAKLA

TOP LISTA 03. JACQUES HOUDEKDOMA IH DUŽNA SI

TOP 20

04. E.T. SOBA 202 05. HALID BEĹ LI DVADESETE

01. Nakon - Prljavo KazaliĹĄte

06. ANTONIJA Ĺ OLA

02. Jedina - Emir & Frozen Camels

USNE NA USNE

03. Jazz.ba

07. FRANKA BATELI

Crvena Jabuka, An mon, Enis BeĹĄlagi

PJESMA ZA KRAJ

04. Srce od zlata - Jacques Houdek

08. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN

05. Nek’ se raduje

09. BORIS NOVKOVI ZAPISAN U TEBI

Boris Novkovi & Tony Ce nski

10. MASSIMO SAVI

06. Ajdee - Smile provokator . Sandra

TRAŽI ME

07. Iznad oblaka - Nola 08. Ne prilazi - Ivana Mari 09. Prolazi sve - Swingers . Tedi Spalato 10. Is na za nas - Bojan Marovi

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. Parla con me - Eros Ramazzo

TOM JONES

02. No on - Kings of Leon

04. HUMAN - KILLERS

03. Rockets - Simple Minds

05. HOT ‘N COLD -

EXIT festival Novi Sad, 9.-12. srpnja

04. Crimson & Clover - Prince

KATY PERRY

Najve i muzi ki festival na podru ju jugoisto ne Europe

05. Paparazzi - Lady Gaga

06. WARM THIS WINTER -

06. Know you enemy - Green Day

GABRIELA CHILMI

07. Never forget you - Noise es

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

08. Red - Daniel Merriweather

08. MILES AWAY - MADONNA

09. Ego

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

Beyonce

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

10. Magni cent U2

TOP LISTA

Nick

Exit se organizira na prelijepoj i magi noj Petrovaradinskoj tvr avi u Novom Sadu od 2001. godine Od 9. do 12. srpnja u Novom Sadu u Srbiji odrĹžati e se najve i muzi ki estival na podru ju jugoisto ne Europe. Exit se organizira na prelijepoj i magi noj Petrovaradinskoj tvr avi u Novom Sadu od 2001. godine.

Sedam najve ih estivalskih bina: Main Stage, mt:s Dance Arena, Fusion Stage, Suba Stage, Explosive Stage, Battery Elektrana i Tuborg HNS Stage nude bogat i zanimljiv program. Main stage kao najve a estivalska bina kapaciteta 35000 ljudi, srce je Exita. Ove godine na glavnoj estivalskoj bini nastupiti e The Prodigy, Madness, Arctic Monkeys, Moby, Lily Allen, Manic Street Preachers, Kra twerk, Korn, Patti Smith + estival u estivalu - bolji nego ikad Exit A ter 2 program. Dakle rije je o aktualnim izvo a ima koji su u posljednje vrijeme izdali nove albume i plasirali se visoko na svjetskim top listama.

Lily Allen se ve pretvorila u globalni enomen, dok su Arctic Monkeys odavno u kategoriji superzvezda. Manic Street Preachers ve su 15 godina na vrhu britanskih top lista, dok anovi Exita godinama ve o ekuju KoRn. Legendarna Patti Smith nastupa u subotu, a poslije nje tu su neponovljivi Kra twerk.

Iste ve eri nastupiti e i velika ameri ka zvijezda Moby. The Prodigy su jedini bend pored Max Romea koji se uspio vratiti na Exit estival. Dolaze u nedjelju da pokaĹžu zaĹĄto njihova etiri albuma za redom dolaze na 1. mjesto britanske i ameri ke top liste. Starija generacija pamti kako su takve uspjehe u osamdesetim godinama imali britanski hitmakeri Madness. O eksluzivnom programu Dance Arene najbolje govore sama imena: Carl Cox, Sasha, Eric Prydz, Adam Beyer, Steve Lawler, Darren Emerson...

TOP LISTA RADIA ME IMURJE

03. LA ROUX NO BOUNDARIES

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA DOMA IH 04. DAVID GUETTA

03. COLONIA

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

WHEN LOVE TAKES OVER FT. KELLY ROWLAND

04. VLADO JANEVSKI

05. LADY GAGA LOVE GAME / PAPARAZZI

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. FLO RIDA SUGAR

05. KINGS ZAKUNI SE

07. PUSSYCAT DOLLS HUSH HUSH

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

08. EMPIRE OF THE SUN

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

WE ARE THE PEOPLE

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

09. KATTY PERRY

09. LEO DVIJE VATRE

WAKE ME UP IN VEGAS

10. BORIS BABAROVI

10. U2

TI NISI VIĹ E MALENA

MAGNIFICENT

StiĹže ikona rock i punk glazbe nije robovao komercijalizaciji, od panka Ĺžestoko suprotstavljenog disco glazbi sedamdesetih, preko najjednostavnijeg sirovog rocka, pa ak i jazza... Njen snaĹžan utjecaj mogao se osjetiti od onog trenutka kada se pojavila na sceni - utjecaj koji je ostavila na cjelokupan pank pokret, i u New Yorku, i u Engleskoj, i sedamdesetih, ali i kasnije..

02. AGNES RELEASE ME

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

NEPONOVLJIVA mama punk pokreta u Tvornici kulture 13. srpnja

Za prave ljubitelje punk i rock glazbe prilika da vide i uju uĹživo Patti Smith je jedan od onih neprocijenjivih trenutaka u Ĺživotu.

Priliku da prisustvujete nastupu jedne od najuticajnijih figura u povijesti moderne glazbe imati ete u ponedjeljak, 13. srpnja u Tvornici kulture u Zagrebu.

Patti Smith, ikona punk i rock glazbe, proĹĄla je put koji nikada

01. GREEN DAY KNOW YOUR ENEMY

30. lipnja 2009.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PoliSnack Ima brata Oglas_140x382 2

5/21/09 10:31:22 AM

za velike i male Izleti

•

Izleti

•

Izleti

BUNDEK

Nismo znali otkud po eti, što prvo isprobati.

Svaštice arobna olovka

•

Svaštice

U jednoj pernici živjela je arobna olovka koja je mogla i govori . Njezin najbolji prijatelj bio je u enik koji se zove Marko. Marko je volio spava , a arobna olovka je pisala umjesto Marka zadatke iz matema ke, prirode, hrvatskog jezika i drugih predmeta. Zajedno su se igrali i veselili. Jednoga dana Marko je po eo pisa zadatke sam, a olovka je postala najbolja prijateljica Markovom bratu, koji je krenuo u prvi razred. Njemu e sada pomo i pisa zada e kao što je to radila i Marku.

Karla Jurši , 3.d

hrenovka.

Tada se oglasi i kruh.

- Imaju oni pravo – re e.

- No, krasno, nek živi i kruh.

- Znaš, ako si gladan, pojedi sebe – uklju i se u sva u kruh.

- Dobro, jeste li svi izgubili pamet?!

- Ne, si – dobaci kruh.

- Brzo, ponašajmo se prirodno, ide gospodarica – upozori sok. – Brzo, brzo – još jednom ponovi sok.

Svi se po nu ponašati prirodno, a miš isko i iz frižidera i pobjegne u rupu.

I tako je miš koji stalno jede postao miš koji ne jede i ostane gladan.

Domagoj Smoli , 3.d SV. JURAJ NA BREGU

Miš koji samo jede

Pri a o Serdaru

Bio jedan miš koji samo jede. Hm, dobro i spava, ali uglavnom jede. Jednog dana krene u lov na sir i salamu.

Ugleda frižider. Krene prema njemu i pokuša ga otvori , ali je vrsto zatvoren. Do e do jedne daske, nasloni se.

Pogleda u nju i do e na ideju da sagradi spravu koja e mu pomo i da otvori frižider. Dasku položi na limenku od graha te uzme konac i pri vrs ga iznad frižidera. Na kraj pri vrs raj icu pa uzme škare i prereže konac. Raj ica padne na dasku i frižider se otvori. U njemu ugleda puno šunke, malo sira, majonezu, tri hrenovke, sok i kruh. Uzeo je nekoliko šnita kruha, jedan komadi hrenovke i šnitu šunke, sjedne i po ne gricka sir.

Zagrize, ali se za uje neki glas.

- Au! Što pada na pamet, to boli!

Ugrizi sebe pa iskušaj.

- Ja, ovaj, tko je to rekao? – zbunjeno e miš.

- Što, zar si slijep? Prvo me ugrize, a onda se pravi da me ne vidi.

- Ha, to je rekao sir!

- Ne, nego Marsovac, tko drugi! A sad me spus , ho eš?

- Oh, da dobro, samo ja bih h o jes .

- Ali mene ne!

- Dobro, uzet u šunku.

- Što, ovdje su živi samo sir i , a što je sa mnom, ja sam hrana? – uvrije eno e šunka.

- Što je ovdje sva hrana živa? – miš e pomalo lju to.

- Mi nismo hrana – re e majoneza i ošamari miša.

- Au, to boli!

- Ah, tu smo! A nas ne boli kad nas grizeš, je li? – doda majoneza.

- Dobro, da vidimo što nije živo? – lju to e miš.

- Nije živo, sve je živo – dobaci mu hrenovka.

- O, i ti govoriš? Pa što se može pojes ? – viknu miš.

- Ništa! – pokuša ga urazumiti

Serdar je iz Turske. On govori hrvatski. Njegova dva topla oka krase malo naborano lice. Osmijeh mu je zlatan, a kosa crna kao no . Toplo obu en, ak i lje nosi jaknu. Zdrav je, mršav i voli sport.

Srednjeg je stasa, dugih nogu, kratkih ruku. On uvijek pomaže, ovjek ima zlatne ruke. Rekli biste da je dobri ina? Is na, on ne bi ni mrava zgazio. Zra i dobrotom. Živi ovdje sa ženom Hrva com i dva sina. Uvijek spreman za šalu, uvijek veseo, uvijek raspoložen. Kad se nalju , to naborano lice prastarog ovjeka isko i. On se samo nasmije i uzdahne “Ma, k vragu” i opet je

•

Svaštice

dobre volje. Voli jes ips, pizza mu je delicija, ali ne voli meso. On je vegetarijanac, ali voli ribe. Može pojes cijele porcije, bez uzdaha ili male stanke. Ali ipak najviše na svijetu voli kola e. Jednom smo mu ja i tata kupili neke kineske kola e “Moon Cake” u kineskom restoranu. Prodava je rekao da je jedan tako zasitan kao pošteni ru ak i da nijedan ovjek ne može pojes tri takva. Serdar je pojeo e ri i još je smazao puding i dvije pala inke. Ne znam kako se ne udeblja. Kaže da je tajna u tome što uvijek vježba. Nisam ga imao prilike vidje pa ne u o tome govori . Obi no ga ljudi samo gledaju i smiju se. Da, takav je moj prijatelj Serdar, podrijetlom iz Turske, star 36 godina.

Filip Novak, 6.b

Kad si kao kap u oceanu Da si kao kap u oceanu bez druge kapi, da li bi tada shvatio da si samo nju volio?

Nju zavolio, tada je ostavio.

Ostavio si zadnju kap u svojem kao nebo plavom oceanu.

Antonija Sabol, 8.b OŠ IVANOVEC

Koncertna dvorana nas je oduševila, glazbena pri a tako er, ali igralište na Bundeku je “zakon”. Bili smo ve gladni i jedva smo ekali da otvorimo sendvi e. No, sendvi i i sva prtljaga u ruksaku je pala u drugi plan kad smo ugledali sve one penjalice, mostove, njihaljke, tobogane… Nismo znali otkud po eti, što prvo isprobati. U iteljice su nam dale dovoljno vremena da sve isprobamo.

Jedino smo u jednom momentu zapeli u komunikaciji… mi bismo se penjali po paukovoj mreži, a u iteljice

i potrošili što smo imali. Tada smo zadovoljni krenuli ku i.

Mali novinari

Povratak U našem autobusu su bili u enici etvrtog, tre eg i prvog b razreda. Bilo je zabavno, osim

se priznati da je nekom mjuzikl bio dosadan, npr. tre em razredu. Ali nekome je bio i zanimljiv, kao npr. 4. razredu.

Ili na primjer smiješan. Ovisi o raspoloženju i ukusima!

Najvažnije je bilo da smo se svi dobro zabavili, a usput i nešto nau ili.

Dora Turk i Renata Tomši , 4.r

Vožnja ku i

nam to nisu dopustile. Zašto? Brzo smo se uvjerili da su one bile u pravu. Kad smo vidjeli bolan izraz lica onih koji nisu poslušali zabranu i pali s mreže, paukovu mrežu smo po eli svi redom zaobilaziti. Dobro smo se istr ali, naskakali, napenjali… i na ostalim spravama. Na kraju smo jedino još ostali u dilemi što s novcem koji smo ponijeli sa sobom, a nismo ga imali gdje potrošiti.

Kako vele da su u iteljice vrlo kreativna bi a, one su i taj problem vrlo brzo riješile. Na putu prema ku i stali smo na benzinskoj postaji

onima kojima je bilo slabo od vožnje. Na autobusu smo pri ali o dojmovima s izleta. Mora

Kada se je 2.b vozio ku i iz grada Zagreba neki su jeli grickalice, neki su se kartali, a neki pjevali. 2.b je došao prvi u Sveti Martin na Muri.

To je zato što su se oni vozili u mini autobusu. Bili su jako veseli kad su se vozili kroz Selnicu jer su znali da e uskoro biti kod ku e u Svetom Martinu.

Mihael Novak, 2.b OŠ SVETI MARTIN NA MURI

Domovini • Domovini • Domovini Moja domovina Moja domovina Hrvatska se zove Ima lijepo more po kojem brodovi plove.

Krase je polja, planine i gore, A najljepša je u svitanje zore.

U njoj potoci i rijeke žubore, I stranci dolaze da se tu odmore.

Jako sam ponosan što sa dio nje Jer ona je meni sve.

Patrik Vinko, 2.r PŠ G. KRALJEVEC

Moja domovina Ivana Mihaljac OŠ DRAŠKOVEC

O, moja domovino Ti lijepa dolino.

I živote su mnogi zate dali Samo da bi te imali.

Puno toga si nam dala Zato ti od srca hvala.

U srcu te nosimo U jako te volimo.

Karlo Srpak, 1.r

Da sam ja odrasla osoba Da sam ja odrasla osoba, mogla bih voziti automobil, i i sama u posjete rodbini i prijateljima. Vodila bih svoje ne akinje, sestri nu i brati a u Zagreb u Zoološki vrt, na sladoled i na još mnogo mjesta.

Otputovala bih u mnoge države kao što su Austrija, Njema ka, Engleska, Rusija i Švicarska. S prijateljicama bih otišla u Gardeland.

Tamo bismo se vozile u vlaku. Bilo bi lijepo biti odrasla osoba….

Antonia Jurinec, 4.a OŠ IVANOVEC

Moja domovina Moja obitelj, Moja ku a, Moja škola – Sve to stane u srce moje.

A najviše mjesta imam Za lice domovine svoje.

Ona je moje sunce, Moj mjesec, Moj zrak, Toplina u meni, Moj predivni za sre u znak.

Crvena, bijela, plava, Boje su zastave njene, Što stapaju se poput tople morske pjene.

Domovina je nešto najljepše što se ima. Želim je svakom djetetu i ljudima, svima.

Emili Novak, 3.a OŠ IVANOVEC

23. lipnja 2009.

sport@mnovine.hr

SPEEDWAY GRAND PRIX kvalifikacijska prva runda vožena je na Milleniumu u D. Kraljevcu

Briljantni Jurica Pavlic bez pogreške u polufinale • U pet izlazaka na stazu Pavlic je odnio svih 5 pobjeda i osvojio prvo mjesto Najbolji hrvatski spidvejaš Jurica Pavlic odnio je uvjerljivu pobjedu u 1. rundi kvalifikacija za ulazak u Grand prix u 2010. godina na jednom od 5 utrka prvog kruga koja je u subotu nave er vožena na njegovom doma oj stazi stadiona Milenium u D. Kraljevcu.

Pavlic je dominirao cijelom utrkom i odnio svih pet pobjeda. kvalifikacija za Grand Prix 2010. godine. Bila je to jedna od pet ovogodišnjih kvalifikacijskih utrka iz ove serije ( njema ki Pocking, talijanski Lonigo, eški Divišov, austrijski St. Johann).

Pet tisu a gledatelja uživalo je u sjajnim vožnjama majstora speedwaya iz eške, Rusije, Švedske, Australije, Poljske, Ukrajine, Velike Bri-

Pavlic daleko ispred svih REZULTATI utrke 1. kvalifikacije GP runde na Mileniumu, D. Kraljevec: 1. Jurica Pavlic (Hrvatska) - 3,3,3,3,3 - 15, 2.

Piotr Swiderski (Poljska) - 1,2,3,3,3 - 12, 3. Chris Holder (Australija) - 2,2,3,2,2 - 11, 4. Matej Žagar (Slovenija) - 2,0,3,3,3 - 11, 5. Jonas Davidsson (Švedska) 3,3,2,1,2 - 11, 6. Matej Ferjan (Ma arska) - 3,3,1,2,2 - 11; (prvih šest ide u polufinale), 7. Andry Karpov (Ukrajina) - 0,3,0,3,3 - 9 (sedmoplasirani voza je rezerva), 8.

Kryszto Kasprzak (Poljska) - 1,1,2,2,2 - 8, 9. Janusz Kolodziej (Poljska) - 3,0,2,1,1 - 7, 10. Semen Vlasov (Rusija) - 2,1,1,1,1 - 6, 11. Lewis Bridger (Velika Britanija) - 2,0,1,2,0 - 5, 12. Adrian Rymel ( eška) - 1,0,2,1,0 - 4, 13. David Ruud (Švedska) 1,2,0,0,1 - 4, 14. Marko Vlah (Hrvatska) - 0,2,0,0,1 - 3, 15.

Renato Cvetko (Hrvatska) 0,1,0,0,0 - 1, 16. Norbert Magosi (Ma arska) - 0,0,1,0,0 - 1 i 17. Nikola Pigac (Hrvatska) - 0. (žs)

tanije, Ma arske, Slovenije i Hrvatske. Od najavljenih voza a izostao je, zbog bolesti, tek Britanac Lee Richardson, bivši GP voza .

Dominacija hrvatskog šampiona Jurica Pavlic pokazao se doma im navija ima u izvanrednoj ormi, slamaju i jednog po jednog svoje supranike na stazi, na veliku radost brojnih navija a. Veliki posao napravio je u prva dva nastupa, slavivši prvo ispred Poljaka Swiderskog i Slovenca Žagara, te u drugom nastupu ispred Australca Holdera i Poljaka Kasprzaka. Samopouzdanje je naraslo do neba, te u ostatku utrke nitko od voza a nije se mogao ni približiti Pavlicu.

Ostalo društvo bilo je prili no izjedna eno. Drugo je mjesto na kraju osvojio Poljak Swiderski, a etvorica su se voza a poredala od tre eg do šestog mjesta ( Holder, Žagar, Davidsson i Ferjan ). Sedmo, rezervno mjesto u kvalifikacijama osvojio je Ukrajinac Karpov. Solidnim vožnjama u jakoj konkurenciji predstavila su se i ostala dvojica hrvatskih

Bez nastupa u Engleskoj Zbog prenatrpanog rasporeda utrka, Jura je odlu io da u narednih 28 dana ne nastupa na engleski Swindon. Englezi na svojim Internet stranicama isti u žaljenje zbog ove odluke, ali se nadaju da e u razgovoru s njim pred kraj srpnja ipak posti i novi dogovor za drugi dio sezone. (dz)

voza a, Marko Vlah i Renato Cvetko.

Vlah je na kraju osvojio 3 boda i zauzeo 14. mjesto, dok je Cvetko koji je zamijeno Richardsona na kraju bio 15. s 1 bodom.

Polufinale ve ove subote u Latviji i Švedskoj Poluf inala, koja su na rasporedu ve ove subote 4. srpnja u latvijskom Daugvapilsu i švedskoj Motali, bit e istinske poslastice za ljubitelje speedwaya. Prolaz u Grand

Jurica Pavlic dominirao je na stazi stadiona Milenium

Prix Challenge tražit e brojni majstori speedwaya koji su ve vozili Grand prix kao što su: Lindgren, Lindback, Dryml, Bjerre, Ulamek, Walasek, Žagar, Holder, Harris, Hampel, Pedersen itd. Jura je subotnjim vožnjama pokazao da je ve sad dio svjetske elite. Ždrijeb je Pavlicu odredio utrku koja e se voziti u Latviji. S obzirom na sastav voza a ovog polufi-

nala, možemo se samo nadati da e uspjeti izboriti plasman u finale ovogodišnjih kvalifikacija koje se vozi u engleskom Coventryu. A tamo je, naravno, sve mogu e. Hrvat u Grand Prix - u do ju er je bila “mission impossible”. Danas - ista realnost.

U subotu je vožena i posljednja kvalifikacijska runda, u austrijskom St. Johannu. Ta-

mo su finale izborili Danci Houggard, Madsen i Risger, Njemac Ho enbrock, Poljak Miedzinski i eh Dryml. Organizacija SK Unia D. Kraljevec bila je kao i uvijek besprijekorna.

Sljede a utrka u Hrvatskoj, na stadionu Milenium na rasporedu 25. srpnja - polufinale Europskog seniorskog prvenstva. (Ž. Soka i D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

Finale je izgledno

Pobjedni ka trojka 1. kvalifikacijske GP runde u D. Kraljevcu

U nedjelju je objavljen sastav skupina oba polufinala koja su na rasporedu ve predstoje e subote. Jura je dobio polufinalnu skupinu u Latviji. U pitanju je nova staza i stadion i Pavlic tamo nikad nije vozio. Me utim, prema imenima koja voze u Švedskoj, odnosno Latviji, name e se zaklju ak da prema trenuta noj ormi hrvatski spidvej as ima posve realne šanse da se plasira u finale kvalifikacija tzv. Grand Prix Challenge koji se vozi u engleskom Coventryiju.

SASTAV poluf inalne skupine GP kvalifikacija, Davgapils (Latvija), subota, 4.7.2009.:

1.Leon Madsen (Danska) , 2. Patrick Hougaard (Danska), 3. Ales Dryml ( eška) , 4. Thomas H. Jonasson (Švedska), 5. Piotr Protasiewicz (Poljska), 6.

Martin Vaculík (Slova ka), 7.

Rory Schlein (Australija), 8.

Bjarne Pedersen (Danska), 9. Adrian Miedzi ski (Poljska), 10. Voza iz Latvije, 11.

Jaros aw Hampel (Poljska), 12. Fredrik Lindgren (Švedska), 13. Martin Smolinski (Njema ka) , 14. Jurica Pavlic (Hrvatska) , 15. Chris Holder (Australija), 16. Matej Ferjan (Ma arska) . Rezerve: 17.

Andriej Karpov (Ukraijna) i 18. Tobias Kroner (Njema ka). (dz)

30. lipnja 2009.

U PESCARI zapo ele Mediteranske igre

Filip Ude nosio hrvatski barjak na otvaranju, danas kre e s nastupima

O EKIVANJA uo i gimnasti kog nastupa

- Hrvatske gimnasti ke boje osim srebrnog olimpijca brani i Nikola Dudek

Medalje su realnost

Talijanski premijer Silvio Berlusconi otvorio je na stadionu Adriatico u Pescari XVI. mediteranske igre na kojima e se do 6. srpnja u 28 sportova natjecati rekordnih 4180 sportaša iz 23 zemlje, me u kojima i 168 hrvatskih sportaša.

U dvosatnoj ceremoniji otvaranja, kojoj je nazo io i predsjednik Me unarodnog olimpijskog odbora (MOO) Jacques Rogge i drugi uglednici, nastupio je i poznati talijanski pjeva Eros Ramazotti, a zastavu Igara nosio je voza Formule 1 Jarno Trullli, ina e ro en u Pescari.

U gimnasti kim krugovima ne žele se nikad uo i velikih natjecanja “razbacivati s velikim rije ima” i obe anjima”. Me utim, bez osvajanje etiri-pet medalja nastup e biti zasigurno ocijenjen kao neuspješan.

Naime, konkurencija ipak nije tako jaka kao primjerice na Svjetskim kupovima. Što se ti e reprezentacije koja je projekt kojeg je osmislio Mario Vukoja koji ovaj put zbog poslovnih obveza u klubu i centru nije otišao u Italiji on kaže: - Francuzi su apsolutni avoriti. Gr ka, Italija i Španjolska

Hrvatsku zastavu na otvaranju nosio je osvaja srebrne medalje na OI iz Pekinga gimnasti ar Filip Ude. To je još jedno priznanje Udeu za sjajni uspjeh na OI u Pekingu. Osim Filipa Ude, za mušku hrvatsku gimnasti ku vrstu nastupiti e još jedan gimnasti ar GK Marijan Zadravec Macan, Nikola Dudek. Oba e „u akciju“ u utorak. Naime, prema rasporedu natjecanja u utorak s po etkom u 10 sati kre e ekipno natjecanje. Slijedi dan stanke, a onda u etvrtak finale višeboja, a u petak finale po spravama.

Hrvatska nastupa u sastavu: Ude, Dudek, Brez, Markovi i Seligman. S njima je izbornik hrvatske reprezentacije Igor Kriajimski, te trener Tigran Gori ki. Ude nastupa na etiri ili pet

sprava. Ne e nastupiti samo na karikama, dok je zbog bolova u laktu upitan konj s hvataljkma.

Nikola Dudek vježbat e cijeli višeboj, zna i na svih 6 sprava.

(D. Zrna)

su korak ispred nas. Me utim, smatram da se možemo s njima upustiti u borbu barem za broncu. Koliko ujem trening na podiju bio je uspješan, smanjeni je broj padova, tako da vlada optimizam. Što se ti e pojedina nog nastupa o ekuje se Nikola Dudek u e u finale višeboja, me u 16, a vjerujem da je svaki od naših gimnasti ara spreman uzeti medalju na svojoj najboljoj spravi, a možda i još kojoj. Najvažnije je ipak da vidimo kako djeluje vrsta kao ekipa na jednom službenom natjecanju i koliko ona zapravo vrijedi. (dz)

30. lipnja 2009.

SVE ANO obilježeno 50 godina djelovanja Me imurskog nogometnog saveza

Me imurski nogomet oduvijek perjanica me imurskog sporta!

Prošle srijede Me imurski nogometni savez proslavio je 50. godišnjicu od osnutka saveza. Sve anoj sjednici koja je održana u dvorani Katoli kog doma, prisustvovale su gotovo sve eminentne osobe iz nogometnog svijeta Me imurja.

Osim elnih ljudi našeg saveza, Hrvatski nogometni savez predstavljao je Zorislav Srebri , a u ime Županije zamjenik župana Matija Posavec.

U estitarskoj atmosferi predstavljen je sedmominutni prigodni dokumentarni prilog akove ke televizije s osvrtom na više od 80 godina igranja nogometa u Me imur-

ju, kao i najve im uspjesima me imurskog nogometa u posljednjih tridesetak godina koji e zauvijek ostati u pam enju.

Minulih pedeset godina rada i djelovanja Saveza u jezgrovitom stilu predstavio je aktualni predsjednik Stjepan Križari u kojem je naglašeno da je nogomet perjanica sporta u Me imurju.

Zatim je krenulo me usobno estitanje i dijeljenje priznanja, a sve ano obilježavanje velikog jubileja završeno je druženje u restoranu Auto-stop akovec.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

NEZGODA zbog graviranja

Srebri je mogao samo “ estitati” Zorislav Srebri , glavni tajnik Hrvatskog nogometnog saveza održao je nadahnut govor o nogometu u Hrvata kao najvažnijoj (sporednoj) stvari na svijetu, ali nije mogao uru iti priznanje koje je bilo namijenjeno Me imurskom nogometnom savezu. Naime, dogodila se nezgoda, jer je prilikom graviranja jednostavno došlo do puknu a prigodne statue, pa e isto biti uru eno naknadno. Tako er nije odgovorio na poziv Matije Posavca “da Hrvatski nogometni savez svoj kamp o kojem se toliko

Zorislav Srebri

govori i piše napravi u Me imurju, gdje e imati punu podršku aktualne vlasti u realizaciji tog , zamjenika me imurskog župana koji je prisustvovao sve anost.

STJEPAN KRIŽARI , predsjednik Me imurskog nogometnog saveza

Me imurski nogomet zavrje uje respekt i poštovanje Me imurski nogometni savez di i se s epitetom najnogometnije županije u Hrvatskoj, kao i najnogometnije regija u europskim okvirima, budu i da skoro na svakog 20-tog stanovnika dolazi 1 registrirani igra ili igra ica, iznjedrila je vrhunske igra e i reprezentativce, koji su sudjelovali u povjesnim uspjesima hrvatskog nogometa.

Ladi , Jarni, Vabec, Bogdan, Lesjak, Štefulj, Pokriva i sva sila prvoligaških igra a s našeg podru ja dala je svoj obol razvoju hrvatskog nogometa i predstavljali su Me imurje u nacionalnim okvirima, isti e njegov predsjednik Stjepan Križari s kojim smo razgovarali povodom velikog jubileja.

Protekli niz godina zabilježen je i niz velikih uspjeha od kojih Križari izdvaja..

— Treba izdvojiti velike klupske dosege, inale bivše države u amaterskoj klupskoj konkurenciji za NK akovec 1972, povijesni plasman NK akovec u I. HNL 2000. godine, plasman NK Me imurje u I HNL 2003 i igranje 4 sezone, te danas ponovni povratak u najelitnije natjecanje u Hrvatskoj, samo su dio velikih uspjeha me imurskog nogometa, a bilo ih još kaže predsjednik MNS.

Savez danas prema lanstvu izgleda vrlo impresivno..

— Tako je. Imamo registrirana 78 klubova, od toga 2 ženska i 1 malonogometni, svojom masovnoš u, organiziranoš u, kvalitetom i osobnim angažmanom svojih rukovodstava, nogometnih zanesenjaka i navija a, predstavlja jedinstvenu cjelinu i nogometnu snagu koja u nacionalnim okvirima postaje zna ajan subjekt koji zavrje uje respekt i poštovanje.

Danas je najve i problem odljev sve ve eg broja igra a u inozemstvu, dok mladi odlaze u ja e klubove. Me utim, Križari je optimista.

— Me imurje i nadalje ostaje rasadnik nogometnih talenata, zbog speci i nosti i karaktera naših ljudi koji posjeduju onu osobinu koja je potrebita za stvaranje vrhunskih nogometaša.

Još boljim organiziranjem, posebice škola nogometa za mla e uzraste i uklju ivanje u njih najkvalitetnijih nogometnih stru njaka nastaviti e se produkcija kvalitetnih mladih nogometaša toliko potrebitih klubovima, kako u elitnim, tako i u natjecanjima na nivou Me imurja. Sigurno za tako nešto treba još bolja

Stjepan Križari

organizacija posebice u sklopu NK Me imurja kao našeg najboljeg kluba.

I poruka za kraj..

— Zahvalio bih svim znanim i neznanim igra ima, trenerima, nogometnim djelatnicima, sucima, navija ima i svim ostalima koji

su makar i jedan trenutak slobodnog vremena, osobnog angažmana, materijalnih sredstava i rada uložili u boljitak nogometa na ovim prostorima uz onu poznatu nam me imursku “živel nam me imurski nogomet jezero let”. (D. Zrna)

Dodijeljena priznanja osniva ima kao i za suradnju Klubovi osniva i: NK AKOVEC, NK SLOGA akovec, NK MLADOST - Prelog, NK GR A NI A R - Kotor iba, NK KR ALJEV AN 38 - Donji Kraljevec, NK DUBRAV AN Donja Dubrava, NK MLADOST - Sveta Marija, NK POLET - Pribislavec, NK BSK - Belica, NK RADNI KI - Gardinovec, NK OMLADINAC - Ma kovec, NK OMLADINAC - Novo Selo Rok, NK RUDAR - Mursko Središ e, NK TR NAVA - Gori an, NK VIDOV AN - Donji Vidovec, NK NEDELIŠ E, NK DRAVA - Donji Mihaljevec.

Priznanje je dodijeljeno i jedinom živu em osniva u Me imurskog nogometnog saveza Antunu Kontrecu.

MNS je dodijelio i desetak priznanja za dugogodišnju suradnju, mati nom savezu HNS-u, me imurskim gradovima i Me imurskoj županiji, kao županijskim savezima s kojima sura uju dugi niz godina kako iz susjednih županija, tako i susjednih država Slovenije i Ma arske.

30. lipnja 2009.

PRIPREME prvoligaša NK Me imurje

U prvoj jakoj provjeri pobjeda u Karlovcu Me imurje je krenulo s pripremama za novu prvoligašku sezonu, a u prvoj utakmici golovima Žuljevi a i Kova a svladan je Karlovac na njihovom terenu s 2:0.

I dok ekipa u kojoj je zasad ve ina igra a iz prošlog prvenstva o ito ve ima “glavu i rep”, može se re i da su se iskazala i nova imena. To su: Nikolu Jurina, bivšeg vratara Konavljanina, potom veznjaka Hrvoja Markovi a, dosad igra a Slavonca CO iz Starih Perkovaca, te Mirka Planti a, brani a koji je nekad igrao u Varteksu, a posljednji mu je

klub bio albanska Vllaznia.

Odli no je u Karlovcu odigrao Šiben anin Joško Kova , isto vrijedi za Aganovi a. a vrlo dobro na mjestu stopera bio je novi Brazilac u redovima Me imurja Amauri. Me utim, pravi posao je sportski direktor Dove er napravio dovo enjem napada a Golubovi a. Što se odlazaka ti e, Me imurje je napustio dosadašnji stoper Vitas, a otišli su tako er vezista Ba eli -Grgi , koji je bio na posudbi, te dvojac koji nije imao preveliku minutažu. - Ivan Tuli i Tomislav Ivi i . I u stru nom

kadru mala promjena, mjesto pomo nog trenera preuzeo je dosadašnji trener kadeta Hrvoje Gori anec, dok na poziciji trenera vratara ostaje Darko Stamenkovi , no na tom je radnom mjestu mogu a promjena, jer se popularni šef golmana nada novom angažmanu.

Treninzima je priklju en i veliki broj mladih igra a od kojih su neki na probi kao što su: Božak, Tizaj, Antonovi , Pintari , Lukman, Kova i , Kolar i Lovren i , a ugovori su ve potpisani s Treskom i Leva i em.

(D. Zrna)

Golubovi kao istinsko poja anje Dosadašnji napada Slavonca CO odigrao je sjajan jesenski dio sezone i nešto slabiji proljetni kad klima u tom klubu više nije bila dobra, a on je imao problema s ozljedama. Me utim, u prvom dijelu sezone pokazao je raskošan talent i njegovo dovo enje zasigurno e biti jedan od najboljih transfera ovog ljeta za Me imurje. (dz)

PROJEKT Nogometne škole NK Me imurje

Traži se podrška od Me imurske županije i Grada akovca NK Me imurje nedavno je osnovao Nogometnu školu kao posebnu udrugu gra ana kojoj je na elu Dragutin Kataleni . Osnovana je da ona polu i najbolje mogu e rezultate u razvoju mladih igra a posebice iz me imurskog kraja. Nogometna škola, bila bi nazovimo „ irma za proizvodnju igra a“ koja bi davala uslugu klubu ili klubovima s Gradskog stadiona, a sve u cilju racionalnog korištenja sredstava i športskih objekata, podizanja kvalitete rada, stvaranja uvjeta za stru ni rad i napredak mladih igra a, isti e Kataleni .

Direktor škole Dušan Mikolaj rekao nam je kako je Izvršni odbor Škole ponudio dva modela kako bi ona trebala funkcionirati.

- Prvi je taj po kojem bi po tzv.

Optimalnom modelu u Nogometnoj školi bi se radilo s oko 260 djece i imala bi deset natjecateljskih selekcija od U- 9, pa do U-18 i dvije selekcije prednatjecatelja U-7 i

U-8 pod budnim okom 12 trenera i trenerom vratara. Selekcije bi se natjecale sa svakim godištem posebno s ulaznim i posebno s izlaznim godištem. Po drugom minimalnom modelu u Nogometnoj školi bi se radilo s oko 130 djece i imala bi pet natjecateljskih selekcija od U 9-10, pa do U 17-18 i jednu selekciju prednatjecatelja U 7-8 pod budnim okom 6 trenera i trenerom vratara. Selekcije bi se natjecale sa dva godišta, isti e Mikulaj zaklju ke IO. Za svaki od modela direktor Mikolaj je u detalje razradio na in funkcioniranja (kadrovske varijante i prostorne varijante - koja e biti problem), napravio inancijsku konstrukciju te obrazložio pluseve i minuse kako bi lanovima Izvršnog odbora bilo im lakše donijeti odluku. U raspravu su se uklju ili svi lanovi konstruktivnom diskusijom. Nakon duže rasprave Izvršni odbor je donio odluku da se Nogometna škola razvija po optimalnom mo-

delu, te ono najvažnije da se ide u razgovore s NK akovcem i da mu se ponudi mogu nost da se udruži u jedinu Nogometnu školu Me imurje - akovec koja e djelovati na Gradskom stadionu, uz uvjet da NK akovec pristane na udruživanje, a ako ne bi pristao krenuli bi po minimalnom modelu. Udružili bi sve potencijale: kadrovske (igra e, trenere, uprave i roditelje), prostorne i inancijske.

Ulazna godišta nastupala bi za NK akovec, a izlazna godišta za NK Me imurje.

Ovako udružena Nogometna škola bila bi daleko kvalitetnija, jednostavnija za funkcioniranje i jeftinija, a da ne govorimo o tome da bi na kraju rezultat i gotov proizvod bio daleko bolji. Sigurni smo da bi bili zadovoljniji mladi nogometaši i njihovi roditelji i ne bi se nam doga alo kao i baš sada da svi naši najkvalitetniji mladi nogometaši završe u NK Varteksu i da u našem najkvalitetnijem klubu skoro da i nemamo igra a

u prvih jedanaest iz Me imurja, a sve zbog uvjeta koje su dosad naši mladi nogometaši i treneri imali.

Roditelji i me imurska javnost nisu slijepi, oni sve to vide!

Zaklju ak Izvršnog odbora Nogometne škole s Planom rada i programom te analizom obje varijante proslje uje se odgovornima u Gradu akovcu i Me imurskoj županiji od kojih se najhitnije traži da se o ituju o modelima i mogu nostima su inanciranja, paralelno emo dogovoriti sastanak s NK akovcem - njihovom školom i probati otkloniti nedostatke Plana i programa ako ih ima.

Dogovorimo li udruživanje i dobijemo li pozitivan odgovor od mjerodavnih, Nogometna škola krenula bi s radom po etkom ove sezone po optimalnom modelu, u protivnom emo biti prisiljeni krenuti u rad po minimalnom modelu, istaknuo je na kraju u razgovoru njezin direktor D. Mikolaj. (D. Zrna)

TURNIR ULICA u M. Subotici

Najbolja ekipa Novog naselja NK Spartak iz M. Subotice bio je doma in tradicionalnog “Turnira ulica”. Na turniru je pobjedu odnijela ekipa Novog naselja. Ona je u inalu bila bolja od Jur evca.

Tre e mjesto osvojila je ekipa Sobotica, etvrto Benkovec.

Pobjedni ka ekipa “Turnira ulica “ u M. Subotici

KVALIFIKACIJSKA utakmica za popunu II. MNL - zapad

Jurov ani sa uvali prednost iz prve utakmice Bratstvo iz Jurovca je zadržalo minimalnu prednost od 1:0 izboreno u prvoj utakmici na gostovanju u Sivici. U uzvratnoj utakmici za popunu II. MNL – Zapad, izme u Budu nosti Miklavec i Bratstvo Jurovec – drugoplasirane ovosezonske ekipe III.MNL- istok i zapad koja je odi-

grana u Jurovcu rezultat je glasio 1:1. “Mr. tragi ar” utakmice je poznati me imurski napada Bojan Cirkven i koji nekoliko minuta prije kraja nije iskoristio sjajnu priliku za Budu nost koja bi pobjedom od 2:1 izborila viši stupanj natjecanja. Ovako je taj status izborilo Bratstvo Jurovec.

BRATSTVO – BUDU NOST (M) 1:1 (1:1) JUROVEC. Igralište Per i Mladen Bokši . Suci: Marijan Duman i ( akovec), Drago Filip i (Slakovec) , Božo Jura i (Strahoninec). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 1:0 Horvat (16), 1:1 Zadravec (38-11m).

BRATSTVO: Tratnjak, Zamuda, Vukovi , Štefulj, Antoli , D. Novak, Jakopi , M. Novak, Sobo an, Horvat, Per i . Trener: Zdravko Modlic.

BUDU NOST: Lon ari , Sklepi , Varga, Drk, Zadravec, M. Lisjak, Cerovec (od 60. Fažon), I. lisjak, Cirkven i , Tomašek, Okreša. Žu kartoni: Antoli (Bratstvo), Sklepi , Zadravec (Budu nost).

NOGOMETNI KAMP u organizaciji MNS

Od ponedjeljka do petka diljem Me imurja Me imurski nogometni savez i ove godine tradicionalno organizira 13. po redu „Nogometni kamp 2009“ za mlade nogometaše i nogometašice. Nogometni kamp za koji se ne pla a kotizacija, zapo et e u ponedjeljak, 29. lipnja, a trajat e do petka 3. srpnja. Pravo sudjelovanja imaju svi registrirani i neregistrirani igra i i igra ice ro eni 1995. i mla i ro eni do 2001. godine. Prijavite se možete sve do po etka kampa na licu mjesta održavanja.

Kamp e se ove godine provesti na pet lokacija, u Novom Selu Rok na igralištu NK Omladinac, u Draškovcu na igralištu NK Draškovec, u Murskom Središ u na igralištu NK Rudar, u Donjoj Dubravi na igralištu NK Dubrav an te u Savskoj Vesi na igralištu NK Bratstvo. U tijeku provedbe kampa izvršit e se selekcioniranje igra a i igra ica po godištima. Selekcionirani igra i nastupat e za selekcije MNS.

TRADICIONALNI malonogometni turnir u Kotoribi

Pobjednik MNK 75 Tradicionalno MNK 75 iz Kotoribe za Dan državnosti organizira cjelodnevni turnir u malom nogometu koji se igrao na starom školskom igralištu u Donjem kraju. Ove godine prijavilo se osam ekipa. U inalnoj utakmici MNK 75 je bio bolji od ekipe Botafoga iz Draškovca rezultatom 4:1. Tre e mjesto osvojila je ekipa Komaj skupa, dok je etvrto mjesto pripalo ekipi pod imenom Najljepši.

Najbolji su nagra eni nov anim nagradama.

Za prvo mjesto nagrada je bila 600 kuna i pe eni odojak, drugoplasirana mom ad dobila je 400 kuna i odojak, dok su tre i na turniru primili 200 kuna i pe ene ribe. Treba spomenuti vrlo dobru organizaciju MNK 75 iz Kotoribe i više stotina mještana koji su Dan državnosti proveli u spomenutom sportskom parku.

TURNIR prvaka pioniri i juniori

Najbolji Bratstvo Jurovec i Budu nost Podbrest Ako ste mislili da se najbolje s mla im kategorijama radi u najboljoj me imurskoj ligi, onda ste se prevarili. Na pionirskoj završnici pobjedu je odnijela pionirska ekipa Bratstva iz Jurovca, dok je me u juniorima najbolja Budu nost iz Podbresta.

REZULTATI I SASTAVI: pioniri: Sveti Martin na Muri Mladost (Prelog) – Rudar (Mursko Središæe) 1-1 (2-4) 11 m, Bratstvo (Jurovec) – Dinamo (Palovec) 6-1, Finale: Bratstvo – Rudar 7-0. Za pobjedni ku mom ad NK

Bratstvo Jurovec nastupali su: Mar. Perei , Jurovi , Tomaži , Brezova ki, Mat. Perei , Petermanec, Baumgartner, Zamuda, Jeki , Sabolèec, Krnjak, Kocen, Gori anec, Novak i Bogdan: juniori: Dinamo (Palovec) – Buduænost (Podbrest) 3-4, Sokol (Vratišinec) – Sloboda (Mihovljan) 0 – 3, Finale: Buduænost – Sloboda 4-2.

Za pobjedni ku mom ad NK Budu nost Podbrest nastupali su: Ciglari , Horvat, Z. Novak, Višnji , Kodba, Ciglari , Gori anec, Hali , Lastavec, D. Novak, Miši , Šafari i Sinkovi .

NK SLOBODA MIHOVLJAN

Prijavite se za Tikva Open NK Sloboda Mihovljan u spomen na prerano preminulog igra a kluba Marija Vidovi a organizira tradicionalni Tikva Open no ni turnir u malom nogometu. Turnir se

igra od 3. do 5. srpnja u Mihovljanu.

Kotizacija iznosi 400 kn, a prijave se primaju sve do po etka turnira 3. srpnja na telefon: 098-922-65-31 ili osobno kod Stanka Sovara. (dz)

30. lipnja 2009.

SJAJNI REZULTATI me imurskih atleti ara na PH za juniore i juniorke

LJETNA SPORTSKA ŠKOLA u Kotoribi

U školu uklju eno Me imurski seniorski devedeset u enika rekord padali kao od šale!

Novi rekordi na još jednom pojedina nom prvenstvu Hrvatske, ovaj puta za juniorke i juniore, koje se održava ovog vikenda u Zagrebu na stadionu Mladosti uz Savu. Konkurencija još ja a, ali naše atleti arke i dalje pri vrhu.

Kristini Dudek (AK Me imurje) prvog dana na 400 m srebrna medalja sa novim seniorskim me imurskim rekordom na 400 m 56,42, a Katarini Horvat (Nedeliš e), srebrna medalja u bacanju kladiva tako er sa novim seniorskim me imurskim rekordom koji sada iznosi 42,97 m. Bron anu medalju sa 37,45 m u bacanju diska osvojila je Lea Obadi (AK Me imurje). Osim tri medalje još je jedna atleti arka osvojila drugo mjesto, i to Manuela Turk u utrci na 5000 m u kojoj nažalost nije bilo proglašenja budu i da su u konkurenciji nastupile samo dvije natjecateljice. Me u prvih osam na ovom natjecanju plasirali su se još i: Zoran Vuk (Me imurje) 6. na 5000 m, Kristijan Strahija i Dino Per i (oba Me imurje) 6. i 7. u bacanju kugle, Gabrijela Grabar (Nedeliš e) i Jelena Turk (Me imurje) 7. i 8. na 100 m prepone, Sara Tuksar (Me imurje) 6. u skoku s motkom, Marta Gunc (Me imurje) i Katarina Horvat (Nedeliš e) 6. i 8. u bacanju diska, Melani Kralji (M.Središ e) 5. u bacanju kladiva, Matija Golub, Damir Posavec i Mihael Krizman (svi Nedeliš e) 6., 7. i 8. u skoku u vis, Jelena Per i (Me imurje) 7. u troskoku, te štafeta Nedeliš a za juniorke 6. na 4 x 100 m.

Kadetkinje pobje uju kao juniorke Pojedina na prvenstva iz tjedna u tjedan se održavaju u starijoj i ja oj kategoriji a sve e kulminirati seniorskim prvenstvom krajem 7. mjeseca. Osvojiti

medalju na natjecanjima starijih uzrasta mnogo je teže i ima još ve u vrijednost, a posebno ako to u ine kadetkinje kao što su to Kristina Dudek i Lea Obadi !

Osvajanjem prva dva mjesta na ovom natjecanju otvoren je i put za nastup u hrvatskoj juniorskoj reprezentaciji koja e sudjelovati na etverome u reprezentacija eške, Slovenije, Ma arske i Hrvatske u eškoj. Za sada, nakon prvog dana natjecanja to je uspjelo Kristini i Katarini, a nakon nedjeljnog natjecanja lista e možda biti i malo duža. Kristina Dudek na ovom je natjecanju zaokružila niz rekordnih postignu a pa je tako ona sada vlasnica svih apsolutnih me imurskih rekorda u sprinterskim disciplinama na 100, 200 i sada na 400m. Ovaj posljednji na 400 m dosada je bio u vlasništvu Marije Hižman koja je rekord postavila na po etku ove sezone, pa se poboljšanje ovih ve sada vrijednih rezultata, može o ekivati i u nastavku sezone

Drugi dan tri seniorska me imurska rekorda Drugi dan pojedina nog juniorskog prvenstva koje se održava u Zagrebu bio je još uspješniji.

Osvojene su još tri medalje sa tri nova seniorska me imurska rekorda. Zlatne medalje i naslov najbolje juniorke osvojile su Gabrijela Grabar (Nedeliš e) na 400 m prepone i Kristina Dudek (Me imurje) na 200 m, dok je bron anu medalju osvojila Melani Kralji (Mursko Središ e) u bacanju kugle. Izuzetno uspješni nastupi me imurskih predstavnika na ovom vrlo jakom natjecanju donijeli su i rekordna ostvarenja.

Tako je Gabrijela Grabar na 400 m prepone ostvarila rezultat 1:03,69 popravivši deset godina stari rekord Danijele Horvat, ta-

Gabrijela Grabar (u sredini) da lanice AK Me imurje, koji je do sada iznosio 1:04,09 sekundi.

Kristina Dudek pobijedila je na 200 m sa novim osobnim i me imurskim rekordom 25,60 sekundi a dosadašnji rezultat od 25,70 ostvarila je sama Kristina prije dvadesetak dana.

Najstariji rekord oborila Melani Kralji Najstariji rekord pak je oborila petnaestogodišnja lanica AK Mursko Središ e, Melani Kralji ,

Melani Kralji

koja je u bacanju 4 kg teške kugle osvojila tre e mjesto i ostvarila rezultat 11,24 m te pritom oborila rekord Snježane Vuruši (AK Me imurje) od 11,13 m iz davne 1988. godine. Na etvrto mjesto korak do medalje plasirali su se još i Jelena Turk (Me imurje) u skoku u vis, Barbara Jambroši (Me imurje) u bacanju kugle i Kristijan Strahija (Me imurje) u bacanju kladiva. Peto mjesto osvojili su Zoran Vuk (Me imurje) na 3000 m zapreke, Matija Golub (Nedeliš e) na 400 m prepone, Kristijan Strahija (Me imurje) u bacanju diska, Lara Rojko (Me imurje) na 400 m prepone i Ema Plavljani (Nedeliš e) u bacanju koplja. Peta je bila i štafeta Nedeliš a na 4 x 400 m. Me u prvih osam u Hrvatskoj plasirali su se i Katarina Horvat (Nedeliš e) 6. u bacanju koplja i 8. u bacanju kugle, Dino Per i (Me imurje) 6. u bacanju kladiva i 8. u bacanju diska, Marta Gunc (Me imurje) 6. u bacanju koplja, Marija Hranilovi (Me imurje) 6. u skoku u vis, Neven Toplek (Nedeliš e) 6. na 3000 m zapreke i Jelena Per i (Me imurje) 6. na 400 m prepone. Sjajna dva dana me imurske atletika. (md)

Udruga za sport djece i mladeži iz akovca, predvo ena profesorom tjelesne i zdravstvene kulture Antom Dragi em, od ponedjeljka 15. lipnja odlu ila je svoje djelovanje proširiti u Kotoribu kroz Ljetnu sportsku školu koja je zapo ela u ponedjeljak 15. lipnja i trajat e do 10. srpnja.

Ovo je jedinstven projekt u Republici Hrvatskoj kojim se želi ispuniti slobodno vrijeme u enika za trajanje ljetnih praznika. U projekt su uklju eni OŠ Kotoriba, gdje e se odvijati sve aktivnosti, Op ina Kotoriba i romska udruga “Za bolje sutra”. Škola je besplatna i provodit e se uz stru ni nadzor, a jedan dan održat e se i na bazenima u akovcu. Za sportsku školu prijavilo se 90 u enika koji e se okupljati ponedjeljkom, srijedom i petkom, a svaki od njih dobit e majicu i diplomu. Koor-

Zoran Radmani naviše je zaslužan za provo enje sportske škole dinator za organizaciju i provo enje sportske škole u Kotoribi je Zoran Radmani .

(A.Fuš)

ZMAJARSKI KLUB “RODE” najavljuje atraktivno me udržavno natjecanje

Ma ari i Hrvati u okršaju motornim zmajem Zmajarski klub “Rode” organizira me udržavno natjecanje motornim zmajem. Natjecanje se sastoji od pet disciplina: pucanja balona, ga anja mete puškom, bacanja vre e u polje, prolaz ispod mosta te preciznog slijetanja sa preprekom. Sve discipline izvode se u letu motornim zmajem.

- Do sad su se održana regionalna natjecanja, zasebno u Ma arskoj i Hrvatskoj. Zmajari su se natjecali za najbolja mjesta svoje regije, a potom su se najbolji iz regija natjecali u inalu za šest najboljih zmajara. Šestorica ponajboljih iz Hrvatske

natjecat e se protiv Ma arske na natjecanju u Nagykanizsi, a potom e se ponajbolji od zmajara natjecati na susretu kojeg mi organiziramo, pojašnjava Drago Jan ec, predsjednik Zmajarskog kluba Rode.

Dvoboj ma arskih i hrvatskih zmajara najavljen je za 19.srpnja, a bit e održan u Pribislavcu. O zanimljivosti i važnosti ovog doga aja govori i injenica da je svoj dolazak na dvoboj u Pribislavec najavio i ma arski konzul kao i predstavnici hrvatskih zrakoplovnih klubova.

(D.Mihoci)

SPORTSKO DRUŽENJE liberala susjednih mjesta u Kotoribi

Politika u drugom planu KOTORIBA - Ve nekoliko godina op inski odbori HSLS-a Kotoribe i Donjeg Vidovca sastaju se na zajedni kom druženju uz sportske sadržaje. Ove godine doma ini su na Dan državnosti bili kotoripski liberali. U novoj sportskoj dvorani OŠ Kotoriba odigrana je nogometna utakmica u kojoj su Polaznici Kampa pozorno slušaju svoje trenere i vježbaju

KOŠARKA

KAMP – Svaki tjedan, sport jedan

Upisano 120 polaznika!

U našem gradu košarka doživljava procvat! -takav naslov bi bio najprimjereniji za zbivanja protekloga tjedna u dvorani Druge osnovne škole u akovcu. Naime, u organizaciji Gradske zajednice športskih udruga i saveza i Košarkaškog kluba Me imurje od ponedjeljka do petka u vremenu od 9 – 13 sati svakoga dana vježbalo je i igralo se košarke stotinjak djece osnovnoškolskog uzrasta. Naravno da nisu svi stali u dvoranu, unato pregradama na tri dijela. Višak

mla ahnih budu ih košarkaša išao je u razrede odslušati predavanja o prehrani sportaša, pravilima košarkaške igre, robotici (?!) itd. Treninge su odradili treneri i budu i treneri u klubu Golubi , aji , Sori , Vojkovi , Novak Marek i Stjepan i Hajdinjak. Nadamo se da e mnogi od polaznika Kampa od jeseni krenuti i u Školu košarke pri klubu, što i jest jedan od ciljeva ovog lijepog okupljanja. Još da reprezentacija uzme medalju na Europskom prvenstvu? (bh)

Predavanja su nezaobilazna ak i na košarci

Donjovidov ani bili bolji 6:3. Druženje je nastavljeno kod Ribi kog doma ŠRD-a Som. – Ovo druženje je postalo tradicija. Svake se godine izmjenjuju doma instva, a politika je tada u drugom planu, rekli su predsjednici stranaka Ivan Špicar i Josip Grivec. (af)

46

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

PEUGEOT 307 1. 4 16V XR, 90 KS, 2004.g, reg. do 6./10.g., autom. klima, servisna + svi ra uni, 70.000km, odli an, 8.600 eur, mob.

099/310-9845 PEUGEOT 207 1.4 16V Comfort Pack 2006.g., 90 KS, autom. klima, panorama krov, alu naplaci, 29.900 km, odli no stanje, 5 vr., 10.900 eur; mob.

099/400-9619 OPEL CORSA 1.0 1998.g., reg. do 12.mj., karambolirana, prodajem u dijelovima. mob. 091/916-7267 OPEL ASTRA 1.4 1999. god., 5 vr., 1. vlasnica, povoljno. mob. 091/5545-777 OPEL VECTRA karavan 1.8 16V 1997.g., reg 1g., full, klima, servisna, 2.vl, 3.900 eura, mogu a zamjena za jef nije, mob. 099/4158-452 RENAULT TWINGO 1.2 1998.g., reg.

1g., odli no stanje, 2.400 eura, mob.

099/7872-595 PRODAJEM PUNTO 1.2, 2002.g., prvi vlasnik, registracija do srpnja, mogu a zamjena. Mob.: 098/95-49-775 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., registriran, karamboliran, mob. 091/510-1064 PRODAJEM OPEL KADET 1990. god., registr. do 10./09. Nazvati na tel.

040/857-030 PEUGEOT 307 CC 1.6 2004.g., reg. 4./10., crvene boje, mob. 099/67-63-931 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel.

091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 BMW ALU FELGE s gumama 195/65/15 Con nental, mob. 098/980-7042 REN. CLIO 1.5dci 2002.g., 3v, 86 tkm, neregistriran, garažiran, mob. 091/2177-558 VW POLO 1.4 variant 1999.g., te mijenjam sli ice Životinjskog carstva, mob.

098/581-986 PRODAJEM BMW 530d 2001.g., redizajn E39, xenon, klimatronic, orig. 167 tkm, alu felge, nove gume, M-podvozje, registriran, mob. 091/505-7306 ŠKODA FABIA 1.9 SDI 2004.g., prvi vlasnik, klima, nema prijenosa 6.200 eura na ime kupca. Mob. 095/90-77-062 TOYOTA COROLLA 1.4 D-4D, 2005.g., full oprema, 1. vl., serv. knj., 9.900 eura na ime kupca. Mob. 091/511-40-57 VW BORA 1.9TDI comfort line 2000.g., ful oprema, reg. do 9./09., 7.300 eur, mob.

095/90-77-062 PRODAJEM 4 kom eli nih felgi za Fabiu s gumama 185/60/14 Fulda Linero voženih jednu sezonu, mob. 091/256-2945 PRODA JEM RENAULT CLIO 1.6 16V, 2000.g., 110 ks, 80 tkm, 1. vl., 4.000 EUR-a, mob. 099/2242-195 PRODAJE SE MAZDA 323 Sedan 1.3 1991. god., u odli nom stanju, reg. do 2./10., tel 099-220-7347 ili na 040-631-588 PRODAJEM FIAT PUNTO 1996.g., registriran i o uvan, cijena 14.500 kn, mob.

098/1811-738 PEUGEOT 407 HDI 110 KS 2006.g., 1.vlasnica, 41 tkm, servisna, nije uvoz, odli no stanje, 11.900 eur; mob. 091/732-3380 AUDI A6 2.7 biturbo 250 KS, quattro tiptronic, 2002.g., koža, xenon, navigacija, plin, alu 18” 14.000 EUR, mob.

098/303-550 PEUGEOT 206 1.1 Mistral model 2003, vlasnica, klima + oprema, metalik, odli an, 4.700 eur; mob. 095/923-4245 PEUGEOT 206 1.4HDI x-design 2005.g., 1.vl., serv. knj., 6.500 eur na ime kupca, mob. 091/511-40-57 VOLVO S60 D5 2002.g., ful oprema, nema prijenosa, srebrni, 10.300 eur na ime kupca, mob. 095/90-77-062 LEXUS GS 300, automa c 1999.g., plin, full oprema, reg. na firmu, 7.300 eura.

Mob. 091/511-40-57 REN. MEGANE 1.9 dizel 1997./98.g., metalik, uš uvan, 2.250 eur, mob.

091/783-1089 VW PASSAT CL 1800 karavan 1993.g., komplet za dijelove, u voznom stanju, centralno, servo, st. papiri, tel.

098/258-468

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

CITROEN BERLINGO dostavni 2005.g., 62.000 km, reg. do 5./10., klima, centr. zaklj., može zamjena za osobni auto, tel.

095/802-6939 PRODAJEM JUGO 45 za 500 kuna za dijelove, mob. 091/579-3977 PRODAJEM OPEL KADET 1.4 1990.g., reg. do 4./10., u ispravnom stanju, mob.

098/187-1338 CITROEN C3 2003.g., reg. do 7.4.2010.g., ful oprema, prodaje se povoljno, mob.

098/600-276 FIAT PUNTO 55s 1997.g., 120 tkm, metalik zeleni, reg. do 11.mj., tel. 040/343-079, 098/923-3751 PRODAJEM punto (99) reg 10/2009., 2100 eur; rover 214 (96) reg 9/2009., 1750 eur; peugeot 406 (96) nereg., klima, dosta opreme, 2450 eur. tel: 098 777 095 PRODAJEM: audi A6 1999.g. 1.9tdi full oprema 7.500 eur; rover 420 diesel, nereg 900 eur; kamper ford transit nereg, 800 eur; matiz (99) reg 4/2010., 2200 eur. tel: 095 515 12 66 RENAULT THALIA, 2000.god., srebrne boje, rgeistrirana do 3/2010.god, cca 100.000km, cijena 20.000 kn, tel.

679-436 ili 098/960-2100

MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUŠENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 ODRŽAVAM ZELENE POVRŠINE, živu ogradu - košnja, šišanje, zuba enje i dr, te izvodim manje gra evinske radove i popravke. tel: 095/515-1362 DAJEM U NAJAM GRA EVINSKU BRZOMONTAŽNU SKELU za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel. 091 559 4332 OBAVLJAM USLUGU KOŠNJE TRAVE kosilicom ili trimerom. tel: 098/9429-681 RADIM DAKTILOGRAFSKE PRIJEPISE i prevodim sa/na engleski jezik. tel: 098-183-5893

POLJOPRIVREDA

NAMJEŠTENJA

KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – može i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJEM TRAKTOR Ursus 335, 1971.g, kabina i kompresor, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob.

098/241-742 PRODA JEM EKI AR Mio Standard, malo korišten, povoljno, mob.

099/508-6725 PRODAJE SE KUKURUŽNJAK 3x3x80cm, metalni, cijena 2.200. Pogleda se može svaki dan u Strahonincu, akove ka 36, mob. 098/260-062 PRODAJEM SJEME REPICE Perko, cijena 8kn/kg, tel. 853-258, N. Selo Rok PRODAJE SE CISTERNA od 2200 lit., tel.

853-274 PRODAJE SE TRAKTOR Masey Ferguson 30KS, zvati poslije 16 sati na tel.

389-056 TRAKTOR IMT-542 1985.g, dijelove mehanike i limarije - prodajem ili kupujem takav neispravan. mob. 091/916-7267 PRODA JE SE: traktor Ursus 120KS 1998.g., 1300rs, prikolica 1-osovinka 3-strani kiper 7T (1.500 eur), prikolica 2-osovinka bunkerašica 2-strani kiper 12T (3.000 eur), tel. 682-180, Kotoriba PRODAJEM traktor Torpedo 4806TD, malo radnih sa , sa širokom kabinom, visoki plug 10 cola, mob. 091/9770-584 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer, roto kosa Far 165, tanjura a, plug, samohodna kosilica šir. kose 140 i bo na kosa za Ursus C335, tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM MULJA U za grož e s odvajanjem peteljki, malo korištena, ru na, tel. 899-392 PRODAJE SE VISOKOTLA NA BALIRKA John Deere i traktor Deutz 7506, tel.

091/517-5595 PRODAJEM DVOREDNI BERA kukuruza Sip Tornado i brane 4-krila, mob.

098/395-139 PRODAJEM VE E KOLI INE JE MA. Nazva na tel 098/496 313.

Mla a ženska osoba POLJOPRIVREDNI TEHNI AR traži posao u plastenicima, staklenicima ili na poljoprivrednom gospodarstvu. mob: 099/764-3628 MLA A ŽENSKA OSOBA traži posao kroz ljeto, može i u ugos teljstvu, okolica k, mob. 091/200-9559

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

NEKRETNINE PENZIONER POVRATNIK HITNO TRAŽI komfornu garsonijeru ili jednosobni stan, po mogu nos što bliže centra. tel. 311-428 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 KNAUF, PREGRADNI ZIDOVI, SPUŠTENI STROPOVI, SOBOSLIKARSKI RADOVI. GIPS-ART D.O.O. TEL. 091 527 3922

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studentici, blizu centra k, tel.

099/2426-087 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu i namještena garsonijera, tel. 390-291 ili 390-462 PRODAJE SE KU A na Jugu k, svi priklju ci, blizina vr a, mob. 098/260-955 ili 098/677-504

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA KU A u Savskoj Vesi, tel. 098/241-742 GRADILIŠTE U PUŠ INAMA, ul. Petra Zrinskog. Tel. 821-507.

IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca.

Tel. 099 2426 087 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u akovcu u Vukovarskoj ulici, namješten.

Tel. 091/796-7974 PRODAJE SE KU A u Donjoj Dubravi. mob. 091/1328-236 ili 098/703-662 PRODAJE SE DVOSOBAN stan s garažom u Nedeliš u. Tel. 099/256-78-99 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Cirkovljanu, površine 1600 m2, mob. 098/9234-772 PRODAJE SE KU A u Pribislavcu od 170m2, dvije etaže, velika oku nica, može zamjena za stan ili manju ku u, mob. 098/351-997 PRIMAJU SE NA STAN dvije studen ce u Zagrebu, info: 01/377-3689 PRODAJEM KU U u Murskom Središ u, povoljno, tel. 091/537-0343 KUPUJEM STAN do 100m2 s liftom, (3-sobni), u k. Cijenjene ponude na tel.

091/572-4557 DVOSOBNI STAN u centru k prodajem ili iznajmljujem, sva brojila etažirana, mob. 091/572-4557 STAN ZG, Ilica, 50m2, 3. kat, namješten, prodajem, mob. 099/218-0672 STAN 4-SOBNI, novogradnja, parking, garaža, Mihovljan (ispod Šafrana), prodajem, mob. 098/241-559 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, akovec, novi, klima, lcd, kuhinja, namješten, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 72m2, garaža, parking, Mihovljan, novogradnja, kredit, osiguran, prodajem, mob. 098/241-559 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN DVOSOBNI STAN u akovcu, isklju ivo studen ma. mob. 098 1846 898 PRODAJEM LOKAL 37m2 u starom pasažu, prizemlje, prvi lokal s uli ne strane, cijena 120.000 eura. tel: 091/510-7255 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Murskom Središ u, mob. 091-549-5873 PRODAJEM DVIJE PARCELE u Bukovcu jedna od 500 hv, druga 350 hv, sa gra . dozvolom, tel: 099/502-7558 PRODAJEM KIOSK (novine, lutrija) na uhodanoj lokaciji, tel 899-085 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, mob 098/938-7532 PRODAJE SE KU A u Vratišincu. Tel. 091/5811-358 PRODAJE SE STARIJA KU A u Zebanec Selu uz gl. cestu, sa gradilištem. mob.

099/502-7203 PRODAJE SE KU A u Murskom Središ u, sa svim priklju cima, oku nicom, garažama i vrtom, odmah useljiva. Mob: 098/912-4670 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 54 m2 na 4. katu u Vukovarskoj 3, akovec, na tel 098/213-520 PRODAJE SE KU A PRIZEMNICA u Nedeliš u, dvojna, svi priklju ci. tel. 821-626.

PRODAJEM KU U U AKOVCU sa 5 garsonijera - za iznajmljivanje, sve namješteno i novorenovirano, 170.000 EUR, mob. 098/303-550 STARA KU A s velikim seoskim imanjem (2.200 hv), 2 gradilišta i farmom koza u Zasadbregu. Cijena 35.000 eur. mob 099/78 74 683 ili 091/73 19 617.

PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 49 m2, balkon, 1. kat, vrlo povoljno, mob. 098 1846 898 DONJA STUBICA (Dubrova ka ul.), samostoje a ku a, 3 etaže, na 3.000 m2 zemljišta, sve upisano. Hitno prodajem! mob 098/9322 017 PRODAJE SE KU A u Šenkovcu ili se mijenja za manji stan u akovcu. mob.

099/786-9970 GARAŽA u akovcu (kod Betexa), u nizu – prodajemo. Tel. 098/24-11-88 zva poslije 15 sa PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN u M. Središ u, zaposlenim osobama, mogu nost nasljedstva, te se prodaje ku a u M. Središ u, mob. 099/402-14-13 KU A U AKOVCU, blizina centra, velika oku nica, visoka prizemnica, s garažom, 110.000 eur, mog. dogovora, hitno, tel.

390-770 ili 099/331-5350 PRODAJE SE STAN od 42m2 u centru grada k, za 55.000 eur, kompletno ure en u 2-sobni, tel. 390-770 ili 099/331-5350 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s balkonom, kabelska, djeljiva kuhinja i kupaonica s drugim podstanarom, samcima, uži centar k, mob. 095/836-1170 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni stan s posebnim ulazom i brojilima, u Ivanovcu, tel. 091/5000-707

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 56m2, a ujedno kupujem jednosobni stan do 38m2 u Zrinsko-frankopanskoj ul br. 12, tel. 312-885 IZNAJMLJUJEM SOBE i 3-sobni apartman, vrlo povoljno, 12km od k, tel.

095/807-2340 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu s velikom oku nicom, gosp. zgradama i oranicom, tel. 337-893 ili 099/671-9445 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, široko dvorište, struja, telefon, voda, mob. 098/926-2140 PRODAJE SE KU A na Mihovljanu – Šafran, 144m2 stamb. prostora + 100 m2 podrum, voda, plin, struja, centr. grijanje, oku nica s malim vo njakom i vrtom, bez fasade, cijena 115.000 eur (nije ksna – može dogovor), mob. 098/933-1645 PRODAJEM GRADILIŠTE u Ivanovcu, Kalni ka 22, tel. 337-048 ili 098/136-3827 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI DVOSOBNI STAN od 50m2 u Zg, blizina velesajma, novogradnja, parking, uvjet nepuša i, zva poslije 17 sa na tel. 098/704-212 IZNAJMLJUJE SE STAN i posl. prostor u ul. R. Boškovi a 39 (sudska ulica), mob.

098/195-7448 PRODA JE SE ILI IZNA JML JUJE DVOSOBNI STAN s dvorištem u centru k, gradnja 2001., hitno i povoljno, mob.

091/585-7278 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni stan, tel. 328-282 ili 098/303-759 PRO DA J EM 2- S O B N I S TA N u c e n tru, namješten i klimatiziran. mob 095/900-8890 PRODAJE SE STAN u centru akovca 56m2 namješten, mob. 098 426 580 IZNAJMLJUJE SE STAN 56m2 namješten u centru akovca, mob. 099 75 35 803 PRODAJE SE KU A u centru D. Kraljevca, pogodna za stambeni ili poslovni prostor, povoljno. mob. 098/9399-618 PRODAJEM STARIJU KU U na Belici, tel: 099 570 6866 PRODAJE SE STAN u centru akovca, 43m2, hitno i povoljno, mob. 098 242 800 ZAGREB, VRBANI, - novi dvosobni stan od 58m2, blizina tramvaja, za 2 osobe, cijena 2.400 kn/mj. mob. 095/800-6522

TURIZAM APARTMANI, PRIVLAKA, 200m od pješ ane plaže, klima, sat. tv, parking, mob. 098/393-145

IZNAJMLJUJU SE APARTMANI U CRIKVENICI – dvosobni i trosobni, blizina mora. mob. 098/164-8-456 IZNAJMLJUJU SE APARTMANI za 4-6 osoba u Loparu na otoku Rabu, u lipnju i rujnu mjesecu, mob. 091/543-4828 VODICE – novoure ene komforne apartmane iznajmljujemo super povoljno, www.infoadria c.com/ma c , tel.

021/378-358 ili 098/909-6768 IZNA JML JUJEM 1-sobni i 2-sobni APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora 200m, vrlo povoljno, mob.

098/805-186 KRK, Pinezi i, komforni apartmani za 4 osobe, kuhinja, TV-SAT, parking, terase, mob. 091/5670-674 IZNAJMLJUJEM TRI APARTMANA od 40m2, na otoku Ižu, tik do mora, vrlo povoljno, mob. 098/38-88-38 U SUKOŠANU kraj mora iznajmljujem jednosobne i dvosobne apartmane, tel.

023/393-189 ili 023/394-617 IZNA JML JUJEM APARTMANE, blizina mora 20m, tel. 023/333-057 ili 098/998-6453

ŽIVOTINJE

NJEMA KI BOKSERI, gras štenci, cijepljeni, tetovirani, s rodovnikom, prodajem, tel. 042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE ŠTENCI šarplaninca i pekinezera, istokrvni bez papira, mob.

098/846-017 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE TIGRICE, nimfe, rozekolise, personate, rozele, te zlatne, srebrne, pla naste i kraljevske fazane.

Tel. 098/912-3938 PRODAJU SE ZLATNI RETRIVERI - ženkica (4 mj.) i mužjak (11 mj.), cijepljeni. mob.

091 897 46 77 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, istokrvni, bez rodovnika. tel. 601 038

30. lipnja 2009.

ELEKTRONIKA

SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 AUTO NAVIGACIJE ve a koli ina, povoljno, cijena od 450-500 kn/kom.

Info: 099/41-41-719 PRODAJEM AUTO-SUBWOFER marke Crunch, JBL i Magnat, sa i bez poja ala. mob. 098/600-207 Prodajem SIMPA BROJ sa ukupno 150 na ra unu, novo, za 30 kuna. mob.

098/714-195 PRODAJEM Tele 2 start paket novi za 30 kuna i Tomato start paket novi za 30 kuna. mob. 092/2320-539 PRODAJE SE PLAYSTATION 1 sa puno igrica za 250 kn, tel: 040/333-840 PRODA JEM Ku no kino - PHILIPS HTS3100, novo, nekorišteno, cijena 100 EUR (30% niže od cijene u trgovini), tel.

091 564 8301

RAZNO PRODAJEM kožnu garnituru, kao nova (1.500kn); stol drveni sa staklom (200kn); stol za kompjuter (200kn); drvenu komodu (200kn) – hitno zbog boles , mob. 095/505-9209 PRODAJEM VISOKOKVALITETNO miješano vino graševina, sovinjoj, šipon, ve a koli ina, cijena po dogovoru, tel.

395-095 ili 099/512-8817 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049 VASKO LIPOVAC (45x40) – More – brodica, cijena 2.700 kn; VLADIMIR KIRIN – akvarel, stara katedrala Zagreba, 28x20, cijena 3.000 kn. Mob. 091/767-5200 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJE SE STROJ ZA PAKIRANJE Speedy Packe raznih predmeta koji ispušta PU pjenu, a predmet pakira u najlonsku vre u. Tel. 098/274-029 ili 040/620-102 PRODAJEM MALOKALIBARSKU sportsko-lova ku pušku s op kom, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE ŠKRINJA ladi arka “Quadro”, skoro nova (korištena 1 g.), cijena 700 kn, tel: 095-837-3452 PRODAJEM MASAŽNU fotelju PARADISO CLASSICO staru 1.5 g., uz garanciju, tel: 098/171-4462 PRODAJE SE INVENTAR za du an - police i pult, mob. 098 659 275 PRODAJE SE cigla stara 1/1, Junkers plinski bojler 24 kW i pe za centralno na drva, tel: 091/5369-278 PRODAJEM dvosjed (150x90cm) i trosjed (200x90cm) za 1.000 kn oboje, staro oko 3 g., materijal mikro bra bež boje, mob. 091 891 35 40.

PRODAJEM kutnu garnituru, krem boja, malo rabljena (1.500 kn), te regal za dnevnu sobu crno sa zelenim uzorkom (1.000 kn), jako sa uvano. tel. 040 855 567

30. lipnja 2009.

PRODAJEM ugost. štednjak, roš lj, friteze, gril za pili e, hladnjak, škrinja ladi arka, toster, mesoreznica, vaga, sudoperi, radni stol. tel: 098/9211-929 PRODAJE SE VINO RAJNSKI RIZLING. Upita na 865-355.

PRODA JU SE PROZORI R ABL JENI 120x180 sa roletama i gajbe metalne rabljene (od in ila), mob.

091/5545-777 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaža za mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 PRODAJE SE MASAŽNA FOTELJA i šiva a mašina, mob. 098/918-2039 PRODAJE SE: vitrina, kutna klupa + stol sa stolcima, regal, kau , fotelje, stoli , vitrina, 2-sjed, tapec. garnitura, ormar, okrugli stol, tepih, hladnjak, štednjak (2+2), rešo, perilica su a, bicikl i tenda. tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM 25 vre a gra evinskog Perlita, cijena vrlo povoljna, tel.

098/9019-555 PRODAJEM NOVE PROZORE i vrata izoind, te sat. komplet sa 4 glave, mob.

095/8841-965 PRODAJEM DVA ŽENSKA BICIKLA marke Rog i potpuno nova ku ica za psa napravljena od daske 3cm, cijena po dogovoru, mob. 098/138-8865 PRODAJEM komplet spava u sobu bijele boje sa zrcalima, kamp brako prikolicu, zidnu plinsku pe , novi bide sa slavinama, sve uš uvano i je ino, tel.

095/882-4526

Oglasnik 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

SOLARNA OPREMA za proizvodnju el. struje, solarni kolektori, vjetrenja e, regulatori, inverteri, pogodno za vikendice, mob. 098/744-960 FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju i radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

POSAO - Ponuda

www.prijatelji-zivo nja.org e-mail: info@prijatelji-zivo nja.org

UDRUGA “PRIJATELJI” AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE POKLANJA: PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Me imurske županije”, pokraj carine – hladnja e, kod nadvožnjaka, izme u pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odba e nih životinja Me imurja! Na mjesto udomljene životinje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogu e smrti. Hvala Vam što ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijatelji”

1. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, tražim. Šifra:164648.

Tel. 060/523-641.

2. 174317 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-225.

3. 174316 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-885.

4. 174315 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-449.

5. 174956 :DJELATNIKE ZA IZRADU svadbenih konfeta, za rad kod ku e, bez ulagana, vrhunska zarada. Tel. 060/666-225.

6. 174957 :DJELATNIKE ZA IZRADU svadbenih konfeta, za rad kod ku e, vrhunska zarada bez ulaganja, hitno tražimo. Tel. 060/666-449.

7. 175406 :DJELATNIKE za izradu svadbenih konfeta. Tel. 060/676-769.

8. 171775 :DJELATNIKE za rad kod ku e, punjenje kover , brza i lagana zarada, do 1500 kn/tjedno, tražim. Šifra:171775.

Tel. 060/523-641.

9. 171604 :DJELATNIKE za rad u uredu sa kreditima i policama osiguranja, tražim. Tel. 091/892-2502, 095/506-0540.

10. 174157 :GITARISTU na akusti noj gitari, tražim. Rad na moru (otok Vir), Grill Hacijenda u centru, smještaj, hrana, dnevnica, osigurani, svirka od 20 do 24h, radimo do 01.09. Šifra:174157. Tel. 060/523-641.

11. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu važni, odli na pla a, za rad s kreditima, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641.

12. 175252 :KOMUNIKATIVNE OSOBE na podru ju itave Republike Hrvatske, za honorarni posao Freelancer/ komercialist za ozbiljan i unosan posao. Mogu nost odli ne zarade po proviziji i ucinku. Šifra:175252. Tel. 060/523-641.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

721

48

Informacije

USPJEŠAN MESAP nisu ugrozile niti vremenske neprilike

Posjetitelja nešto manje nego lani, ali sajam uspio NEDELIŠ E - Svjetla na jedanaestom MESAP-u ugašena su u nedjelju, 21. lipnja, no prave e analize tek uslijediti. Ve sad je jasno da je ovogodišnji MESAP bio uspješan jer je okupio 411 izlaga a iz ve ine hrvatskih županija. Osim doma ih izlaga a, izlagale su tvrtke iz Slovenije, Njema ke, Ma arske, Slova ke, a bili su nazo ni i predstavnici BiH. Izlaga i su popunili obje dvorane, te prepoznali novu kvalitetu izlaganja.

U tri dana MESAP je posjetilo 19.300 gledatelja, a ukupan broj posjetitelja je manji za oko 1200 u odnosu na prijašnju godinu. O ekivalo se više gledatelja i posjetitelja, no nevrijeme u subotu je sve pokvarilo. Kiša je padala gotovo cijele subote, a umjesto o ekivanog velikog posjeta, u subotu je na MESAP-u bilo samo 1300 posjetitelja, što je veoma malo u odnosu na prijašnje godine, tako da pove ana posjeta u nedjelju nije mnogo pomogla da se održe brojke.

Kako smo ve objavili, sajam je otvorio Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt Ministarstva gospodarstva i izaslanik potpredsjednika Damira Vlade Polan eca. Minstarstvo gospodarstva od po etka podržava projekt MESAP-a kao mogu nosti za razvoj i predstavljanje sjeverne Hrvatske i gospodarstva tog dijela Hrvatske.

Kako je poznato, ve inski vlasnik MESAP-a koji je ujedno i tvrtka je Me imurska županija, a manjinski op ina Nedeliš e.

Na taj je na in otvoren prostor za izlaga e iz cijele Me imurske županije i što je još važnije, mogu nost dugoro ne kontrole doga anja na izlaga kom planu. Drugim rije ima, MESAP je jedan od istrumenata za razvoj poduzetništva u Me imurju i regiji, ali i velika mogu nost da se mla i obrtnici i poduzetnici pojave na njemu i pokažu svoje proizvode. To možda ovog momenta i nije toliko zna ajno, no biti e za nekoliko godina, kad e se po eti stvarati lanci proizvo a a radi jeftinije proizvodnje.

Pretpostavka za tako nešto je ta se na MESAP-u pojave i ve i proizvo a i. U svijetu i Europi je poznato pravilo da vode i proizvo a i u jednoj branši okupljaju itav niz djelatnosti i obrtnika, kao i to da velike kompanije koriste usluge manjih za itav niz poslova. U Me imurju još nema dovoljno veza izme u velikih i malih proizvo a a i to iz više razloga. Prije svega, još nema velikih vode ih tvrtki koje su spremne objedinjavati i specijalizirati manje proizvodnje ne zbog toga jer tako želi politika, ve zbog vlastitog interesa, nižih cijena i leksibilnije proizvodnje.

S druge strane, manji proizvo a i još nisu dovoljno specijalizirani da bi ušli u ve e lance proizvodnje, ovdje je rije o ve ini manjih proizvo a a, a ne o onima kojima je to uspjelo. Osim toga, mali proizvo a i još uvijek imaju pred o ima velike kao model rasta, te nastoje u najmanju ruku razviti vlastiti proizvod, a onda mnogo puta dolazi do u enja kad tržište ne reagira po njihovim željama. O povezivanju proizvo a a iz više regija, za sada se može samo sanjati, no MESAP u Nedeliš u tu ima jednu veliku prednost, u blizini je Ma arske, Slovenije i Austrije, što mu je dodatna prednost.

Dakako da ne treba o ekivati da e se proizvo a i susretati samo na MESAP-u, no sigurno je da on može biti dodatni poticaj za mnoge proizvo a e koji se žele predstaviti. Jedan od problema MESAP-a je i to što velike tvrtke iz Me imurja još nisu dovoljno narasle da mogu pogurati manje tvrtke i stvoriti proizvo a ki lanac.

Osim toga, zna ajan broj tvrtki nije zainteresiran da se pojavi na MESAP-u jer naprosto ima usko specijalizianu proizvodnju koja ne zanima širu publiku, koja ipak o ekuje i atrakciju.

MESAP me utim može mnogo dati i u drugim segmentima, posebno u predstavljanju vina i vo ene degustacije uz vr-

SVE VE E cijene goriva na benzinskim pumpama

Eurosuper ponovno blizu 8 kuna U idu a dva tjedna na Ininim benzinskim postajama eurosuper 95 prodavat e se po cijeni od 7,90 kuna po litri, što je 2,7 posto ili 21 lipu po litri više od dosadašnjih 7,69 kuna/l.

Nova cijena supera 95 je 7,75 kuna po litri, ili 2,8 posto više od dosadašnjih 7,54 kune, dok je za 2,7 posto, na 7,97 kuna po litri, s dosadašnjih 7,76 kuna, poskupio super plus 98.

Eurodizel je poskupio za 3,5 posto ili za 24 lipe, s dosadašnjih 6,82 kune na 7,06 kuna za litru.

Dizel poskupljuje za 3,6 posto, odnosno tako er za 24

lipe, a nova cijena je 6,92 kune za litru (do sada 6,68 kuna).Plavi dizel poskupljuje za 7,5 posto odnosno za 28 lipa, pa umjesto dosadašnjih 3,71 kunu po litri stoji 3,99 kuna.

Loživo ulje ekstra lako od pono i je poskupjelo za 5,8 posto odnosno za 24 lipe, sa 4,11 na 4,35 kuna kuna po litri.

Ovaj utorak sre om pove anja ne e biti, me utim, sa strepnjom možemo o ekivati sljede i, kad bi cijena eurosupera mogla ponovo premašiti nakon dužeg vremena ponovno 8 kn na INI-nim crpkama.

30. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, Podružnica Varaždin, Varaždin, Kukuljevi eva 17 oglašava drugu

JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 10. srpnja 2009. godine u 08.30 sa , na drugoj javnoj prodaji kod Op inskog suda u akovcu prodaje se obiteljska ku a, dvorište i vo njak, sve u Ivanovcu, J. Slavenskog 1, za po etnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednos što iznosi oko 130.000,00 kuna.

Za sve informacije pogleda oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu ili nazva O42 214 104

Nagra eni posjtetitelji MESAP-a

Odmah sjeo na kosilicu za travu Nakon završetka MESAP-a, najsretniji su bili oni posjetitelji MESAP-a ije su ulaznice izvu ene u nagradnoj igri. Milan Hrani iz Varaždina odmah je sjeo na kosilicu za travu koju je darovala Me imurska BS, dok je Željko Ilijaš iz Zebanec Sela malo zakasnio na sve anost dodjele nagrada jer je morao nabaviti prikolicu kako bi odvezao štednjak za sne stru najke. Ove su godine prezentatori vina na MESAP-u bili Marijan ižmešija, Rajko Cmre njak i Milivoj Kossi. Jasno je zbog ega je najve a gužva upravo ispred štanda me imurskih vinara, za mnoge su pojedina vina pravo otkri e. Iako žive u Me imurju, ne znaju za njih.

Sto arska izložba je tako er važna za naš kraj, na taj je na in prona eno mjesto predstavlja-

drva kojeg je darovala tvrtka “Senko”. Sretnici su bile i dvije mještanke Nedeliš a, Renata Koprivec koja je dobila dobila je klima ure aj, a Marija Novak kadu s kutnom oblogom Lepoglavec. Po prvi put jedna od nagrada je bio i bon za sistematski pregled i Klinici “Sunce”, a dobila ga je Anita Teska iz Štefanca koja nij stigla na dodjelu nagrada. nja novosti, a mogu se i kupiti grla i sklopiti dogovori me u polkjoprivrednim proizvo a ima koji tako imaju jedno sigurno mjesto gdje e do i vidjeti one najbolje.

Ove godine je kao gost na MESAP-u nastupio mladi me imurski pjeva Bojan Jambroši , koji je privukao zna ajan broj mladih.

(J. Šimunko)

REPUBLIKA HRVATSKA OP INSKO IZBORNO POVJERENSTVO OP INE DEKANOVEC KLASA: 013-03/09-01/14 URBROJ: 2109/20-09-01 Dekanovec, 24.06.2009.

Na temelju lanka 32. Zakona o izborima op inskih na elnika, gradona elnika, župana i gradona elnika Grada Zagreba („Narodne novine“ broj 109/07. i 125/08.) Op insko izborno povjerenstvo Op ine Dekanovec objavljuje završno izvješ e o izvorima i visini sredstava za izbornu promidžbu kandidata za op inskog na elnika Op ine Dekanovec

1. Kandidat Ivan Hajdarovi (zamjenik kandidata Vladimir Jambroši ) Hrvatska demokratska zajednica –HDZ Hrvatska stranka prava –HSP Utrošili su 2.293,60 kn – izvor sredstava Županijska organizacija Hrvatske demokratske zajednice Me imurske županije (donacije).

Sredstva su utrošena na promidžbeni materijal.

OP INSKO IZBORNO POVJERENSTVO OP INE DEKANOVEC

30. lipnja 2009.

Informacije 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SJE ANJE

na

TEREZIJU BRA KO iz Murskog Središ a 1991. – 2009.

Uvijek u našim srcima.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. PLAMEN PEKLENICA, traži 1 KV, PKV VODOINSTALATERA, PLINOINSTALATERA, MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-242-834.

Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

2. VECTOR d.o.o. AKOVEC, S. Radi a 5, traži 1 DJELATNIKA ZA SERVIS AUSPUHA, na neodre eno vrijeme, javi se na 390-341. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

3. I.C.C.- Dr.Pohl d.o.o. AKOVEC, ZAVNOH-a 17, traži 1 DOKTORA OP E PRAKSE na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika njem. i ma . i 1 DJELATNIKA S AKTIVNIM ZNANJEM MA ARSKOG JEZIKA na neodre eno vrijeme. Javi se na tel. 310-680 ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail; info@icc.hu, i.c.c.dr.pohl@ck.t-com. hr do 30.06.2009.g.

4. VLADO d.o.o. DOMAŠINEC, traži 1 DIPL. INŽ. AGRONOMIJE - smjer ratar-zaš ta bilja na odre eno vrijeme, mjesto rada Domašinec, radno iskustvo min. 1 g., javiti se osobno ili pismena zamolba ili 863-863, 091-533-0879.

Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

5. KRON d.o.o. AKOVEC, Kalni ka 31, traži 2 DJELATNIKA ZA OFSET TISAK na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se osobno uz prethodnu najavu na tel. 384-606 do 30.06.2009.g.

6. METAL MARODI M. SREDIŠ E, Frankopanska 36, traži BRAVARE I ZAVARIVA E na neodre eno vrijeme, javi se na 295-714, 091537-3652. Natje aj otvoren do 30.06.2009.

7. Riblji restoran PRELOG, Glavna 31, traži 1 KONOBARA i 1 KUHARA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi sena645-100,098-909-7584.Natje ajotvoren do 30.06.2009.g.

8. NIMARZavršniradoviugraditeljstvuSTRAHONINEC, Žrtava fašizma 135, traži KERAMI ARE, MONTERE SUHE GRADNJE, ZIDARE i TESARE - više izvršitelja, na neodre eno vrijeme, javi se na 099-220-3722. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

9. Ordinacija op e medicine Marija Haramija Strbad dr. med. DONJI VIDOVEC, R. KON ARA 7, traži 1 LIJE NIKA OP E PRAKSE na odre eno vrijeme (10 mj. zamjena za specijalizaciju), položen stru ni ispit, javi se na 615-006, 099214-1857 ili posla zamolbu na gornju adresu do 03.07.2009.

10. Soboslikarsko-li ila ki obrt vl. Antun Peter Sveta Marija, Zelengaj 35, traži 2 GRA .

RADNIKA, 2 SOBOSLIKARA ILI FASADERA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-762-037.

Natje aj otvoren do 03.07.2009.g.

11. Kroja ki obrt “ ZANOS” ŠENKOVEC, V. Bukovca 14, traži 2 ŠIVA A TRIKOTAŽE na odre eno vrijeme s mogu noš u stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 343-581. Natje aj otvoren do 04.07.2009.g.

12. P.D. METAL DRAGOSLAVEC SELO 37 A, traži 3 DJELATNIKA NA PROIZVODNOJ LINIJI - IZRADA PAPIRNATE GALANTERIJE na neodre eno

vrijeme, javiti se na 098-196-1262. Natje aj otvoren do 05.07.2009.g.

13. Kroja ki obrt “ANITA” STRAHONINEC, Cvjetna 10, traži ŠIVA E TEKSTILA - više izvršitelja na neodre eno vrijeme, min. radno iskustvo 3 g., javi se na 333-074. Natje aj otvoren do 02.07.2009.g.

14. Pe enjarnicaAMSTERDAM AKOVEC,traži 2 KONOBARA za spremanje, posluživanje i dostavu hrane na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili e-mail; t.horvat@home. nl. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

15. Restoran AQUA TOTO MORE TOTOVEC, traži 3 KONOBARA, 2 KUHARA i 2 POM. KUHARAnaneodre enovrijeme,javi sena091-9123525. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

16. DOMINO SISTEMI SILVIO d.o.o. AKOVEC, traži 1 KERAMI ARA na neodre eno vrijeme, javi se na 092-208-1188. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

17. GRAWE HRVATSKA d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traži PRODAJNA SAVJETNIKA/ZASTUPNIKA OSIGURANJA, najmanje SSS, položen ispit “B” kat., znanje rada na PC, komunika vnost, individualnost, mski rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se osobno obra u ured u akovcu. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

18. TRGO-GEA d.o.o. NEDELIŠ E, traži 1 AUTOMEHANI ARA i 1 AUTOELEKTRI ARA na neodre eno vrijeme, sa radnim iskustvom, javiti se na 822-699, 091-1822-325. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

19. A.M.I.S GRUPA BELICA, K. Tomislava 156, traži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-496-356. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

20. HAIX obu a AKOVEC, Zagreba ka 93, traži 1 SKLADIŠTARA na neodre eno vrijeme uz probni rad 6 mj., znanje njem. jezika, položen ispit za voza a viljuškara, dostaviti pismene zamolbe osobno na gornju adresu do 08.07.2009.g.

21. Soboslikarski obrt TIP-TOP KURŠANEC, Glavna 168, traži 5 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-520-1307. Natje aj otvoren do 08.07.2009.g.

22. Dje ji vr SUN EKO SELNICA, Frankopanska 1, traži 2 VŠS ODGAJATELJA za rad u Selnici i M. Središ u na neodre eno vrijeme, pismene zamolbe dostavi na gornju adresu. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

23. KORALJ d.o.o. Strahoninec - RIBLJI RESTORAN AKOVEC, traži 1 KV KUHARA s radnim iskustvom, mjesto rada Riblji restoran akovec na odre eno vrijeme uz obavezan probni rad, javi se osobno u popodnevnim sa ma u Riblji restoran, po etak rada 01.07.2009.

24. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakari a 12, traži 2 RADNIKA/ICE NA PROIZVODNOJ LINIJI na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se osobno na gornju adresu ili najava na telefon

328-088, 098-463-575. Natje aj otvoren do 31.07.2009.

25. Pekara Sre ko akovec, traži 1 PRODAVA A U PEKARI na odre eno vrijeme, javi se na 310-906, 098-426-565. Natje aj otvoren do 24.06.2009.g.

26. Kroja ki obrt ANNA M. Središ e, Frankopanska 62, traži 5 ŠIVA A s najmanje 6 mj. radnog iskustva na neodre eno vrijeme, radno vrijeme samo prijepodne, do i osobno uz prethodnu najavu na tel. 543-153 g a Škvorc Svjetlana. Natje aj otvoren do 30.06.2009.g.

27. PETCOM d.o.o. PRHOVEC 5, traži 2 POM. KERAMI ARA s iskustvom u fugiranju na odre eno vrijeme, javi se na tel. 584-003, 098-241360. Natje aj otvoren do 30.06.2009.

28. LKL CIRKVEN I , Benkovec 28, M. Subo ca,traži1RUKOVATELJASAMOHODNIMGRA .

STROJEVIMA na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098/426-141 ili 098/9095-025, do 30.6.

29. A.M.I.S. GRUPA, Belica, K. Tomislava 156, traži 3 SOBOSLIKARA i 3 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098/496-356, do 30.6.

30. CORO CAFFE AKOVEC, Uska bb, traži 1 KONOBARICU na odre eno vrijeme, radno vrijemedo20sa ,javi senamob.095/861-4020, do 15.7.

31. KATEX d.o.o., Zavnoh-a 76, akovec, traži 1 PRODAVA A na neodre eno vrijeme, radno iskustvo min. 1g. na is m poslovima, pismene zamolbe dostavi osobno ili na gornju adresu, do 19.7.

32. KO-MAMONTd.o.o.,Prelog,Glavna5,traži 1 MONTERA GRIJANJA, PLINA I VODOVODA na neodre eno vrijeme, uz probni rad, javi se na mob. 098/161-3718, do 15.7.

33. Poljoprivredni proizvo a NENAD BRANIŠA, Belica, B.Radi a 73, traži 1 RADNIKA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098/699-529, do 15.7.

34. GRADITELJLOVREN I , akovec,M.Krleže 21, traži 2 ZIDARAnaodre enovrijeme,javi se na mob. 098/241-343, do 10.7.

35. Restoran TRATTORIA RUSTICA, akovec, I.G.Kova i a 6, traži 1 KV KONOBARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno s pismenom zamolbom ili na tel. 311-207, do 30.6.

36. PLASTOMETALIK, M. Subo ca, Glavna 52, traži2DJELATNIKAELEKTROSTRUKEi3DJELATNIKA/ICE NA MONTAŽI ELEKTROMATERIJALA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog odnosa, javi se na tel. 098/241-491, do 30.6.

37. Domzastarijeinemo neosobe,SLAKOVEC 70, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, položen stru ni ispit može i bez ali s odre enim pripravni kim stažom, javi se na 829-181, do 30.06.

38. GRADITELJ BOB, BREZJE 105, traži 2 KV, PKV ZIDARA, TESARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo, poželjno, javi se na 091-1855786, do 17.07.

39. ROTOKOMERCd.o.o.,PRELOG,K.Zvonimira 63, traži 1 EKONOMISTU-PRODAVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na gornju adresu do 17.07.2009.g.

40. MTK NEDELIŠ E, ŽARKOVICE 15, NEDELIŠ E, traži 2 DJELATNICE ZA IŠ ENJE I PAKIRANJE SMRZNUTE RIBE na odre eno vrijeme, javi se osobno na 822-250, do 18.07.

41. ELEKTRO LADI , RE AN 52, traži 1 ELEKTROINSTALATERA s radnim iskustvom i 1 ELEKTROINSTALATERA-pripravnikananeodre eno vrijeme uz probni rad, znanje njem. jezika, javi se na 099-678-6898, do 18.07.

42. MEGRAD d.o.o. ŠENKOVEC, A. Butorac 6, traži 2 KV ZIDARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-824. Natje aj otvoren do 16.07.2009.g.

43. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, K. Zvonimira 38, traži 18 ŠIVA A na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 098-244-447 ili osobno na gornju adresu do 30.06.2009.g.

44. METAL DEKOR IVANOVEC, P. Miškine bb, traži 1 SSS, VŠS, VSS TEHNOLOG METALSKE STRUKE na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 5-10 godina, znanje njema kog jezika, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit “B” kat. Informacije na tel. 338-070, dostavi pismenezamolbenagornjuadresuilinae-mail: metal-dekor@ck.t-com.hrNatje ajotvorendo 19.07.2009.g.

45. ART ing d.o.o. AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA, 2 FASADERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-239-0279, 091-4390279. Natje aj otvoren do 19.07.2009.g.

46. PETRI d.o.o. AKOVEC, S. Kolara 101, traži 1 AUTOLIMAR ILI AUTOMEHANI AR sa znanjem autolimarskih poslova na neodre eno vrijeme, javi se na 396-099, 098-1818-161.

Natje aj otvoren do 15.07.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BRK d.o.o. Podev evo149; traži 1 KV FRIZERKU za šišanje, bojenje kose, izradu frizura i dr. frizerske poslove na neodre eno vrijeme, uvje :obaveznasamostalnosturadu;vra aju se putni troškovi, najava na tel: 098 686 519 (Josip Pala nuš), do 10.7.

2. TOPOLA d.o.o., P. Miškine 59, Varaždin; traži 10 DRVOPRERA IVA KA RADNIKA na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, poželjno radno iskustvo na tra noj pili ili kružnoj pili, osobni dolazak na adresu uz najavu na mob. 098/482-015 (Franjo Konjevi ), do 15.7.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI:

VJEN ANI:

UMRLI:

DAMIR KALANJOŠ, sin Jovanke; NIKO KLOBU ARI , sin Nataše i Daniela; FRANO LIST, sin Tanje i Dragana; MATEJ BRA KO, sin Natalije i Bojana; VILIM PINTARI , sin Lane i Daria; JURICA IGNAC, sin Nataše i Siniše; MAGDALENA KRANJEC, k i Marine i Zdravka; DAVID SOBO AN, sin ur ice i Tomice; SARA MEZGA, k i Mojce i Mladena; JOSIP ORŠOŠ, sin Irme i Zlatka; NELA HUTINEC, k i Silvije i Marina; DENIS ORŠOŠ, sin Grozdane i Josipa; SABINA BERMANEC, k i Ivanke i Ivana; MAGDALENA SRNEC, k i Smiljane i Ivana; VIKTORIJA RUSAK, k i Silvije i Branka; MELANNY MIRI , k i Nikoline i Senada; LORENA VLAHEK, k i Sla ane i Ivana; JOSIP MARTINJAŠ, sin Verice i Stjepana; DAVID JAMBROŠI , sin Emine i Nikole; MARIJA SLAVI EK, k i Nadice i Stanka; LEONA DRVENKAR, k i Ivane i Kris jana; LUKA FURDI, sin Maje i Mihajela; MARKO TOPOLNJAK, sin Mirele i Ma je.

Jasmina Groman i Goran Turk; Ivana Leva i i Dinko Mar ec; Marina Jankaš i Mario Drk; Vesna Perhat i Dragomir Juri ; Katarina Pata a i Danijel Špancer; Ivana Peran i Marijan Per i ; Sanja Bregovi i Tomislav Dolar; Jasmina Groman i Goran Turk; Draženka Zemlji i Marko Pintari ; Augus na Sabol i Dragan Logožar; Vanja Posavec i Nikola Dobša ( akovec). Nikola Zrna i Ljubica Ciceli; Danijel Sršan i Josipa Dodlek; Krešo Balog i Dubravka Kalanjiš (Dekanovec). Antun Varga i Brankica Ademi (Kotoriba). An elka Škvorc i Ivan Merc (Mala Subo ca).

Anita Jura i i Damir Perho ; Mar na Boris i Ma ja Debelec (Mursko Središ e). Jasmina Topolnjak i Ivica Dove er; Jasminka Vrbanec i Danijel Kranjc (Nedeliš e). Sanela Jalšovec i Igor Bajzek; Kris na Šalkovi i Mladen Ke keš; Gordana Gašparlin i Mato Radi (Prelog). Danijela Jurovi i Dejan Fajfar (Štrigova).

Magdalena Balaškovi , r. Novak, ro . 1922.; Franjo Vinkovi , ro . 1928.; Tomo Luka ec Ivak, ro . 1939.; Zvonko Marciuš, ro . 1962.; Terezija Medved, r. Srebernjak, ro .

1954.; Roko Novak, ro . 1932.; uro Ekart, ro . 1941.; Stjepan Korent, ro . 1938.; Ana Novak, ro . 1929. ( akovec). Emilija Furdi, r. Makar, ro . 1932.; Ivan Živuli , ro . 1937.; Franciska Baksa, r. Horvat, ro . 1915.; Marija Vuruši , r. Babi , ro . 1919.; Josip Mikuli , ro . 1921.; Zlata Hajdukovi , r. Drož ek, ro .

1956.; Dragu n Klasi , ro . 1931.; Antun urkin, ro . 1939.

(Dekanovec). Margareta Nes , r. Friš i , ro . 1924.; Franciska Smrk, r. Ludaš, ro . 1922.; Amalija Kostel, r. Balent, ro . 1930.; Marija Ceci, r. Šekutor, ro . 1920.; Katarina Šlibar, ro . 1940.; Marija Varga, r. Kukec, ro . 1936.; Emilija ižmešija, ro . 1927.; Vinko Siladi, ro . 1949. (Kotoriba). Josip Haži , ro . 1943.; Ana Leva i , r. Leva i , ro . 1933.; Stjepan Benc, ro . 1944.

(Mursko Središ e). Magdalena Srpak, r. Pintari , ro . 1925.; Marija Mikloška, r. Kolari , ro . 1922.; Ivica Pokriva , ro .

1973.; Mario Gašpari , ro . 1981.; Josip Perho , ro . 1933.

(Prelog). Marija Kraja i , r. Horvat, ro . 1924. (Štrigova).

sin Bojan, Nataša i Iva

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

ANTUNA NOVOSELECA iz akovca 5.7.1993. – 5.7.2009.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

REPUBLIKA HRVATSKA URED DRŽAVNE UPRAVE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI Služba za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove Odsjek za gospodarstvo Klasa: UP/I-310-17/09-01/3 Urbroj: 2109-01-04-02-09-5 Temeljem lanka 6. Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina (Narodne novine, br. 125/98.), povodom podnesenih zahtjeva, Ured državne uprave u Me imurskoj županiji, Služba za gospodarstvo i imovinsko – pravne poslove, Odsjek za gospodarstvo, objavljuje

JAVNU RASPRAVU za izdavanje odobrenja za istraživanje gra evnog šljunka i pijeska na istražnom prostoru “Tur iš e-4” (k. o. Tur iš e) Javna rasprava e se održa 21.07.2009. godine u sobi br. 75 Ureda državne uprave u Me imurskoj županiji, II. kat, akovec, Ru era Boškovi a 2, s po etkom u 09.00 sa .

Na javnoj raspravi mogu ravnopravno sudjelova zi ke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz lanka 9. st. 1. Zakona o rudarstvu – pro iš eni tekst (Narodne novine, br. 190/03.) i podnesu ovom Uredu, najmanje 72 sata prije po etka javne rasprave, zahtjev u skladu sa odredbama lanka 4. Pravilnika o istraživanju mineralnih sirovina za odobrenje predmetnog istražnog prostora.

Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi ne e se razmatra .

Ured državne uprave u Me imurskoj županiji

50

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. lipnja 2009.

ZADRUGA MURA OŠ Kotoriba održala skupštinu

Kad se male ruke slože, sve se može KOTORIBA - Na godišnjoj skupštini u eni ke zadruge “Mura” OŠ Kotoriba okupili su se zadrugari, njih etrdesetak, i njihove voditeljice Danijela Krobot,

Predsjednica zadruge Danijela Krobot

Draženka Golub, Adela Horvat i Snježana Filipaši .

U zadruzi djeluju etiri sekcije, dvije likovne, cvje arska i sekcija za izradu nakita i predmeta od stakla. Izvješ e o prošlogodišnjem radu prezentirala je predsjednica zadruge Danijela Krobot. Posebno je istaknula sudjelovanje na državnoj smotri u eni kih zadruga koja je održana u Pore u.

Tamo su se kotoripski zadrugari predstavili istraživa kim radom “Od klju eca do košare” kojim su osvojili odli no 4. mjesto. Organiziraju prigodne prodaje za Boži , Uskrs, Valentinovo te su redoviti sudionici Dana šibe i ribe gdje naglašavaju dobru suradnju s Turisti kom zajednicom Kotoriba. Izre ene

VIŠE nego zaslužena torta

Amalija Ružman proslavila 80. ro endan PRELOG - Amalija Ružman iz Preloga za svoj 80. ro endan, koji je proslavila u krugu obitelji, dobila je prvu tortu u životu.

Torta koju su joj za ovu priliku naru ile k erke Franciska i Marija izmamila je suze radosnice.

U ovoj pri i, iako joj je prva u životu, torta je zapravo simbol velike ljubavi koju joj je iskazala obitelj.

Obje Amalijine k eri su udane jedna za Dragutina Kova a, a druga za Matu Gašparovi a.

Amalija je baka Alenu, Ivani, Josipu i Mihaeli te Mariu i Snježani, danas ve odraslim ljudima

zahvaljuju i kojima je i ponosna prabaka Valentini, Hrvoju, Eli, Sari i Mariu. Uskoro e se mo i pohvaliti i s još dvoje praunuka ije se ro enje iš ekuje ovih dana. Amalija, koja je rodom iz Oporovca, a prilo ka je snaha cijeli je svoj život skrbila za obitelj. Bila je doma ica, a bavila se i poljoprivredom. Kaže da je lijepo proživjela život, a da se sada njena obitelj lijepo skrbi o njoj pa je starost za nju zapravo ugodno životno razdoblje. Sre om zdravlje je još uvijek služi, još dobro vidi i uje, a to je kaže izuzetno bitno. (D.M.)

USPJEŠNA akcija darivanja krvi u Kotoribi

Prikupljeno 75 doza krvi KOTORIBA - U organizaciji Op inskog Crvenog križa Kotoribe i Gradskog Crvenog križa akovec u prostorijama Vatrogasnog doma u Kotoribi održana je akcija dobrovoljnog darivanja krvi.

Pozivu organizatora odazvalo se osamdeset troje mještana.

Zbog zdravstvenih razloga njih

osam je odbijeno, pa je u kotoripskoj akciji ukupno prikupljeno sedamdeset pet doza krvi.

Akciju je proveo Odjel za transfuzijsku medicinu iz Zagreba.

Dobrim odazivom Kotorip ani su još jednom dokazali svoju humanost kako bi nekome spasili život.

(A. Fuš)

VMO DONJI Mihaljevec

Predsjednik Vije a nezavisni Stanislav Slavi ek DONJI MIHALJEVEC - Održana je konstituiraju a sjednica Vije a Mjesnog odbora Donji Mihaljevec koji pripada op ini Sveta Marija. Vije e broji sedam lanova, a od toga su po dva vije ni ka mjesta dobili Nezavisna lista Stanislava Slavi eka i HDZ, dok je po

jedno mjesto pripalo HNS-u, HSS-u i SDP-u. Za predsjednika VMO-a Donji Mihaljecvec izabran je Stanislav Slavi ek, potpredsjedni ku funkciju obnašat e Ivan Kolari iz HNS-a, dok su poslovi tajnika povjereni Mladenu Setniku iz SDP-a.

(A.Fuš)

Zadrugari s novim majicama i kapama su zahvale sponzorima i op ini Kotoriba koji pomažu njihov rad i uvijek su tu kad treba pomo i.

Svim u enicima koji rade kao

znak zahvalnosti podijeljene su majice i kape s logotipom zadruge. – Nama je najvažnije da su djeca kreativna i rade kroz

cijelu godinu, što im je motiv da budu naši lanovi i uvijek nagra ujemo njihov rad, naglasila je Krobot. estitke za njihov rad,

koji je ve nadaleko prepoznatljiv, uputila je ravnateljica škole Snježana Matoš.

(A.Fuš)

30. lipnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

52

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. lipnja 2009.

Piše Katarina Flajpan

Rak plu a kod puša a Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Kako se lije i migrena?

Vrste konflikata

Prije lije ena migrene veoma važno je u initi iscrpnu anamnezu i detaljan neurološki pregled, uklju uju i i EEG pretragu bolesnika da bi se otkrili tzv. precipitiraju i faktori za nastanak migrene.

U okviru lije enja migrene postoje op e mjere, dakle, nefarmakološke metode koje vrijede za sve migreni are a to su skladan i zdrav na in života, uredna prehrana i posve ivanje više pažnje opuštanju (autogeni trening, meditacija, joga).

U te op e mjere, koje zapravo imaju za cilj spre avanje i smanjivanje broja migrenskih napadaja, zna i pro ilakti ke mjere, uvrštavamo još psihoterapiju, izikalnu terapiju, akupunturu, feed back, hipnoterapiju i sl.

Osim tih op ih nefarmakoloških mjera postoje i farmakološke mjere, gdje je zapravo pristup dvojak.

Ako su migrenski napadaji rijetki (1-2 puta mjese no), lije i se sam napadaj migrene. Me utim, ako su napadaji esti (4 i više mjese no), tada bi se trebala uzimati sredstva za njihovo spre avanje.

Akutni migrenski napadaj može se lije iti lijekovima koji smanjuju pa i uklanjaju bol u migeni (op i analgetici: acetil-salicilna kiselina u obliku pripravka koji se rastapa u ustima, paracetamol; nesteroidni antiin lamatorni lije-

kovi: ibuprofen, indometacin) uz sedativ (blagi anksiolitik), magnezij i eventualno antiemetik (Reglan i dr.). Tu još dolaze u obzir ergotni alkaloidi (eregotamin tartarat, dihidroergotamin-DHE), koji su se ranije puno upotrebljavali ali danas se sve više napuštaju zbog nus pojava. U posljednje vrijeme upotrebaljvaju se lijekovi iz skupine triptana (sumatriptan, zolmitriptan) u obliku potkožnih injekcija ili tableta.

Kod vrlo estih migrenskih napadaja primjenjuje se pro ilakti ko lije enje a to zna i svakodnevno uzimanje lijekova iz skupine beta blokatora (propranolol, atenolol), blokatori Ca kanala (verapranil, lunarizin), antikonvulzivi (valproat) i antidepresivi (amiltriptilin).

Pro ilakti ko lije enje po inje niskim dozama lijekova, koje se postupno pove avaju sve dok se ne postigne zadovaljavaju i u inak.

Ova terapija provodi se kontinuirano kroz 6-12 mjeseci a potom se postupno smanjuje do prestanka uzimanja lijekova. Ukoliko se migrenske atake ponove tada se ponavlja ista terapija kroz 6 do 12 mjeseci.

Zaklju no, mora se istaknuti da lije enje migrene mora biti pod stalnim nadzorom lije nika-spec. neurologa, jer neadekvatno lije enje može dovesti do teških poreme aja.

Kon likt je situacija u kojoj dvije strane (osobe ili grupe) žele posti i cilj za koji opažaju da ga može posti i samo jedna strana. Evo vam jedna odnekud prepisana de inicija, kao da vi ve odavno ne znate što je to kon likt: sukob interesa, potreba, ideja, želja,.., jer obje strane ne mogu biti zadovoljene. Ljudi mogu i moraju zajedno živjeti i raditi iako se ne mogu i ne moraju uvijek slagati oko na ina kako e to posti i. Kako smo razli iti, da ne kažem jedinstveni, a svijet oko nas kompleksan i teško shvatljiv, ponekad je pravo udo što se uop e uspijevamo organizirati i dogovoriti oko bilo ega. Dvije su vrste kon likata, kaže najjednostavnija teorija, iako životni znalci kon liktologije kažu da ih je bezbroj, ali to bi nas moglo odvesti u pitanja ilozo ije svakodnevnog življenja, pa i u literaturu. Ovo je tek ljetna kolumna koja pojednostavljuje stvari služe i se poznatim i utemeljenim klasi ikacijama, što vas ne spre ava da sami razvijate teorije o kon liktima po slobodnoj volji i raspoloživom osobnom znanju. Prva vrsta kon likata su sadržajni kon likti. Radi se o neslaganjima oko toga koje ciljeve trebamo ostvariti i na koji na in do tih ciljeva možemo do i. injenici je da pojedinci imaju razli ita mišljenja i vi enja situacije u kojoj se nalaze, pa nastaje problem što i kako u initi. Recimo, ne morate se slagati sa svojim šefom oko marketinške strategije novog proizvoda: možda on misli da s kampanjom treba po eti prije ljeta, a vi da je treba odgoditi do jeseni. Za razmisliti je

treba li i s kojim mogu im posljedicama ulaziti u takav kon likt, ako je odgovornost za pogreške na onoj drugoj strani.

Ali kon likt sa vlastitim mužem ho ete li na godišnji odmor u srpnju ili kolovozu svakako treba razmotriti dovoljno rano i uz potrebne kompromise kako ne bi svatko sam ljetovao (pretpostavljam da to ne želite, ili?). Vještina je upravljati takvim kon liktima tako da ishodi budu pozitivni i prihvatljivi za obje strane. To je onaj dio života gdje potvr ujemo da možemo sura ivati i me usobno se podnositi. I tu bi pri i bio kraj da nema one druge vrste kon likata koji se obi no naziva «sukob li nosti», a nastaje kad se dvoje ljudi jednostavno ne podnose. Nazovimo to osobnim kon liktima. Radi se o situacijama kad u neku osobu nemate povjerenja, ili vam se zbog ne ega ne svi a, lako vam digne tlak, ide vam na jetra, organski ju ne podnosite,... Ovi kon likti nastaju iz najrazli itijih razloga, a zanimljivo je da ve ina nas zapravo ne zna jasno kako i zašto se dogodilo da smo tako alergi ni na nekog. U svakom slu aju radi se o vrlo neugodnoj i štetnoj pojavi koja zaslužuje naš susret na ovoj stranici za tjedan dana.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Žene puša ice mnogo eš e oboljevaju od raka plu a nego muškarci koji uživaju u cigaretama.

Rezultati ozbiljnih medicinskih istraživanja provedeni u Švicarskoj pokazali su da su žene mnogo osjetljivije na kancerogene u inke duhana od muškaraca. Osim toga žene od raka plu a obolijevaju u puno mla oj dobi od muške populacije.

Službena medicina objašnjava da se razlozi ovakvom stanju kriju u injenici da su žene ipak puno nježniji spol i da razorni u inci nikotina njih poga aju eš e i žeš e.

Osim trenutnog prestanka pušenja, oboljela osoba od tumora plu a mora odmah pristupiti lije enju. Napadnuti organizam se teško suprotstavlja ovoj opakoj bolesti, ali izlje enje kod o icijelne medicine nije zanemariva.

Ipak treba uzeti u obzir da se oboljeli organizam teško “lije i”, da je nepoželjan ishod eš i nego kod drugih malignih oboljenja upravo iz razloga što se kasno dijagnosticira.

Kolikogod bili skloni obrani slobode izbora, pušiti ili nr, bilo bi dobro uzeti u obzir da 75 % karcinoma plu a nastaje upravo kod puša a. U dimu cigarete otkriveno je 43 % kancerogenih tvari koje naj eš e ubijaju oboljelog.

Bioterapeutski pristup lije enju oboljelog organizma sastoji se od etiri faze zaustavljanja procesa širenja raka< odnosno stvaranja metastaza koje se naj eš e javljaju na kostima. Nadalje neophodno je poja ati imunitet oboljelog,

koji je osjetno pao napretkom bolesti, i postaviti organizam u stanje balansa. Vrlo pažljiva i birana prehrana uz neophodnu disciplinu provo enja koju preporu am, i etvrta faza djelovanje prirodnim pripravkom koji uvijek uspijeva bolest baciti “na koljena”.

Ja imam svoj pristup iscjeljenju ove opake bolesti. Kombinacijom dovodnje organizma u stanje ispravnog balansa, dodavanjem velike koli ine pozitivne energije u tijelo oboljelog s kombinacijom preporu ene prehrane, rezultati su zadivljuju i. Ve za nekoliko tjedana uz etiri obavezne terapije bolesnik je doveden u približno zdravo stanje. To naravno dokazuju dijagnosti ki rezultati o icijelne medicine.

U ovom dijelu Europe i svijeta, metoda koju sam sama razvila, doista je u inkovita i jedinstvena, Osim toga neinvazivna je i jednostavna za provo enje.

Vaše je zdravlje u vašim rukama i nije svejedno na koji ete si na in pomo i. Od mene još nitko nije otišao neizlije en ukoliko vjeruje u terapeuta i terapiju, te u e ikasno lije enje.

Naravno da nije svejedno u kojoj je fazi bolest uznapredovala kod oboljele osobe, ali bitka za zdravlje se mora što prije zapo eti kako bismo dobili rat.

Obratite mi se s povjerenjem.

Obavezna najava za tretman telefonom bez SMS-a na broj 098/1347-0 31.

UDRUGA žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke” akovec

Niz aktivnosti za promicanje tradicije i baštine Aktivnosti na o uvanju i promicanju tradicije i kulturne baštine bile su kontinuirani zadatak Udruge, koja je kroz cijelu godinu bila veoma aktivna.

U vrijeme adventa lanice Udruge povezale su se s Gospodarskom školom i Gimnazijom akovec. U Gospodarskoj školi zajedno s tamošnjim u enicama, a pod vodstvom prof. Ljiljane Škrobar - Drk, odradile su radionicu u izradi adventskih vijenaca te izradi boži nih aranžmana, dok su u vrijeme uskrsnih praznika održale radionicu u izradi uskrsnih aranžmana. U Gimnaziji akovec pridružile su se akciji u prikupljanju inancijskih sredstava za oboljele od limfoma na Sajmu dobrote gdje su prodavale svoje ru ne radove.

Valentinovo su obilježile izložbom. Manifestaciju su nazvale prigodnim imenom “Fti eki se ženijo”.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Brojne izložbe i radionice Glavna aktivnost odvijala se uo i Me unarodnog dana žena.

Taj dan lanice Udruge obilježile su dvodnevnom izložbom u Domu sindikata. Izložba pod nazivom “Žene uvarice tradicije” sastojala se od ak tri dijela.

Prigodnim izložbama tako er je obilježila Dan županije i Dan grada na gradskom trgu i Centru za kulturu.

Uz tradicionalne ru ne radove izložile su Franjeva ki grb i ru ni rad s tekstom “Grad akovec” i “Zlatne ruke” koje je izradila Ivanka Schranz, tajnica udruge.

Ova godina posve ena je 350. godišnjici dolaska franjevaca u akovec. I u sklopu te manifestacije zna ajan doprinos dala je udruga svojim akcijama.

Tako er su organizirale radionicu s u enicama, lanicama Dje jeg foruma “Smješko” i “Sre a”. Osamnaest

Jyotish Vas vodi ka boljem razumijevanju sebe, doga aju u Vašem životu i svijeta u kojem živimo.

KONZULTACIJE I TE AJEVI na mob. 091/567-8718 Glavna aktivnost Udruge odvijala se uo i Me unarodnog dana žena u enica III. Osnovne škole akovec i Osnovne škole Kuršanec sa svojim u iteljicama uklju ile su se u izradu ru nih radova vezenjem i pletenjem.

Kulturno - zabavni život lanice Udruge “Zlatne ruke”ostvarile su jednodnevnim izletom kroz Podravinu.

Sajam cvije a u Vol jem potoku u Sloveniji posjetilo je nekoliko njihovih lanica uz cvje are Me imurja, a

tako er su posjetile Floraart, izložbu cvije a na jezeru Bundek u Zagrebu.

Ostvarile su i nastavile suradnju s Gradom akovcom, Dje jim vrti em “Cipelica”, osnovnim i srednjim školama i udrugama sli nog sadržaja: Udrugom “Izvor” Ivanovec, Udrugom “Turen” iz Podturna, Udrugom “Zipka” iz akovca, Udrugom žena Donji Kraljevec, Udrugom “Nitka” Lendava.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA, zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ki urednik: Dejan Horvat , gra i ka priprema: Blanša Blaževi , direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

30. lipnja 2009.

Razbibriga 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Dok nekaj zahuzate vudrite novinara, pak se nebo zazvedilo

im sam malo na red pobrav ove naše z državne televizije mam so nas Me imorce pak deli na program i to vu vse vesti, o em re i, kak vu glavne dnevnike tak i vu one druge. Vseposod se pripovedalo, i to dva dni, o našemo malomo i poplavljenomo Me imorjo, a unda pak o našemo novinaro i Serjan aro, gospono Štefeko Mesari o, šteroga so zbili ( obe i zobe) na poslo. Što bi rekev kajbi i prinas, vu Me imorjo, neš i zdigev roko na novinara i to nej obi no roko nek stišjeno, štero mi zovemo pesnica. Nej znati kaj to ljudima dojde kaj neznajo kaj delajo ili pak negda napravijo ruom ono kaj dugo vu sebi tiskajo, kaj jiv muo i. Kuliko smo meli za uti, mešter Žganec, o em re i, meštrov sin je zeuv pravico vu svoje roke i nekak si je gruntav gda bode z pesnicom rešiv probleme svojega jape. Ve se pak pokazalo gda je nej dobro kaj roditeli svoje probleme davlejo deci, a deca kak deca, oni nebrejo navek napraviti onak kak je nejspametneše. Vu temo vsemo je nej udneše tuo kaj so mešter i novinar obedva Serjan ari, tak gda je meštrov sin zdigev roko na bližnjega svojega, kajbi rekli na svojega soseda. Ne vupam niti pitati kam to vse ide ak so si niti sosedi nej zdobra. Mešter je ve ve pot zdigav halabuko

na gospona Mesari a i to sam zbogradi tega kaj je gospon Mesari pisav o temo kak je mešter Žganec sfušav dok je delav jedno vulico vu Središ o. Nebrem to razmeti, pak je nej važno što je pisav, nek je nejvažneše zakaj je posel nej napravljeni kak tre, pak bi ga unda pofaliv. Kaj vse tem meštrima padne na pamet: ve bi i novinari trebali lagati ili pak tiho biti, mesto gda bi meštri svojega posla delali kak Božek zapoveda.

D

ošli so Dalmatinci i Li ani vu posjeto našaj policajaj kajbi vidli kak smo mi to uspeli zrihtati kaj mladi uda meje pijejo nek so do ve, makar je to još navek vej nek bi smeli. Gosti so to vse pregledali, o vsemo so se pospominali i na vse zadje so rekli gda bi šteli takše policaje kak so naši. Ali neje vse vu policajima, ak o ejo meti reda i trezne školarce unda nucajo i naše ljude, jerbo nekaj je i vu odgojo.

Vidite, oni bi šteli naše policaje, a mi bi šteli biti tak kak so oni, kaj nas nikaj nebi sekeralo, kaj nikaj preve nebi delali i kajbi si im vej po ivali od posla šteroga smo kanili napraviti. Neje posel zajec kajbi pobegev. A kaj moremo gda je dragi Božek nej nam dauv morje kajbi mogli celo leto živeti z dva – tri mesece turizma, nek nam je dauv Me i-

morje – nejlepši fala ek zemle na sveto, med dvemi vodami.

Najte nigdar pozabiti gda so nejlepša mesta i nejlepši fala ki negdi izme u.

K

r mari se, z rokaj i nogaj, borijo za to kaj bodo si mogli zbirati jeli bodo dvorili one šteri pušijo ili pak one šteri ne nepušijo ili pak jedne i druge.

Ako nebodo gosti pili i pušili unda bodo kr mari popušili, pak nek si Vlada misli što bo joj kaso puniv. Negda so ljudi, za vreme vekše krize, bežali vu kr me kaj si rezmo ijo duševne boli, ali ve gda je mesto krize dojšla recesija nejga penez za kr me, jedva kaj se zberejo kunice za kuhjo i režije. Kapitalizam se pobrigav za vse: nej smeti ljudima dati preve penez tak gda se morajo furt boriti kaj opstanejo na ovoj kugli zemaljskoj, unda jim nikše druge hurmasto e nebodo hodale po glavi.

V

erjem gda ste bili na Mesapo. Ja sam vam biv tripot i zato sam videv nekaj kaj je niti direktor Marjan Novak nej mev vu plano. Znate gda so, vu nedelo, dojšli na vuglede konji i kobile. Konje so zvezali istam na drugoj strani od kobili, ali je nejjakši konj nanjušiv gda se dopada jenoj rnokožnoj kobili i gda ga ona zalukavle onak po-

skrive ki, o em re i, gda joj je on vše i gda ona nebi mela nikaj protiv ak bi joj to me unožno mahalo porinuv tam nekam spod pod rep. Nejjakši konj vam je to jeno vreme magadiv, ali je postajav vse nemirneši i nervozneši. Vrtev se je vu krug i o i so mo se zakelile za kobilo, a vupura, med nogaj, mo se skorom ve po nakli vlekla. Najempot je zategev ru no, mahalo se zdiglo, strgav je vse drošce za štere je biv zvezani i zravnav se ravno prema svojoj felešegi, štera je vkrej gledala, ali ga je akala prepravlena: noge je malo reširila, a repa je zdigla. Preprajla se, pak kaj bode bode. Konj je svoje obaviv, a nas publiko je niti nej pogledav. Na krajo so se obleznuli, a unda so dojšli ljudi i vse pokvarili. Odvlekli so konja i zvezali ga za železne štojnge kaj nebi dale lojsav, napastuvav ljucke kobile i cujzeke restepav. I vsi so rekli kak je to istam normalno, jerbo konj po duhi pozna vsako kobilo štera na jega misli. A mi ljudi, kakši smo mi? Žene hodajo po sveto (a i po Mesapo) z globokaj dekoltejaj, napol goli zizeki se na vse strane hi ejo, a nešterne so i brez ga . Vse se vidi, vse se zna, a još se žene i obra ajo za moškima, ali ono kaj je dopuš eno konjima i kobilama, ljudima i ženama je nej.

Sve enik i preljubnici Starom je sve eniku dosadilo svojim župljanima stalno davati oprost za grijehe preljuba pa im se za vrijeme jedne mise obrati: - Ako još jednom ujem da je netko izvršio preljub, tražite si novog sve enika!

Kako su ga župljani jako voljeli, dogovore se da e od sada za preljub na ispovijedi govoriti da su pali. No nakon nekog vremena stari sve enik umre i na njegovo mjesto do e mladi sve enik.

Nakon nekog vremena posjeti mladi sve enik gradona elnika i re e mu: - Gradona elni e, morate brzo nešto u initi s plo nikom, župljani mi se na ispovijedi stalno žale da su pali.

Gradona elnik se po ne smijati, shvativši da mladom sve eniku nitko nije rekao u njihovoj šifri. Ali prije nego što uspije objasniti, mladi sve enik uvrije eno nastavi: - Ne znam zašto je to vama smiješno. Pa i vaša je žena ovaj tjedan ak tri puta pala!

Dar - Što želiš za ro endan? - pita otac sina.

- Psi a, pudla - odgovori sin.

- Imam bolju ideju, nabavit u ti kornja u – re e otac.

- Ali tata, nju ne mogu voditi u šetnju.

- To no, ali imat emo je 200 godina.

Zubar - Reci aaaa - kaže zubar Perici.

- Koje gospon zubar, veliko ili malo? - upita Perica.

Ljubav - Vjeruješ li ti u ljubav na prvi pogled? - pita Štef Iveka.

- Da sam pogledal Baru drugi put misliš li da bi ju oženil?- odgovori Ivek.

Nepravda - Što je nepravda? - pita u iteljica u enike.

- To je kad mi tata napiše zada u, a sutradan me istu e jer sam dobio jedinicu - odgovori Ivica.

Spas - Haso, sutra je smak svijeta, što eš napraviti? - kaže Mujo.

- Ma što u bolan, odoh u Njema ku - odgovori Haso.

Peri in ro endan Bio Perici ro endan i ode on kod mame i kaže: - Mama, mama, ho u bicikl!

- Pa znaš sine, ne može sada mama da ti kupi bicikl.

Poslije par minuta Perica onako tužan ode opet kod mame i pita je da li može u crkvu i mama mu dozvoli. I ode tako mali Perica u crkvu, u e, pogleda malo okolo i vidi da nema nikoga u crkvi!

Približi se on ikoni Bogorodice, gurnu je u jaknu i brzo otr a ku i.

Zaklju a se on u svoju sobu i piše poruku: - Bože, imam tvoju mamu, ako opet ho eš da je vidiš, daj mi jedan bicikl!

PS. Znaš tko je!

Kavana - Što, zar opet ista pjesma? vi e žena na muža kojeg je zatekla u kavani.

- Ovako više ne može - nastavi ga koriti putem ku i.

- Dobro onda idemo natrag re e joj muž.

Posao Nekad davno, u Americi, radili Mujo i Haso na zabijanju telegrafskih stupova. Na kraju dana došli nadzorniku, a ovaj ih pita koliko stupova su zabili: - Dva, kaže Mujo.

- Dva!? Pa, kako vas nije sramota. Vas dvojica, ovoliki, zabili samo dva stupa. Ona dva mala Kineza zabili 15 komada!, kaže nadzornik. -Da, a vidi koliko njihovi vire iz zemlje - veli Haso.

Koliko još života - Doktore, ho u li živjeti još jedno dvadeset godina?

- Pušite li?

- Ne. - Pijete li?

- Ne. - Jeste li seksualno aktivni?

- Ne. - Pa zašto onda želite živjeti još 20 godina?

Kavalir - Kada mladi otvara djevojci vrata na automobilu?

- Kada ima novu djevojku ili novi auto!

Pregled U srpnju je pacijent došao da zakaže pregled kod specijaliste: - Specijalista vas može primiti 2. listopada.

- Au! Zar ne može prije? Do tada bih mogao i umrijeti.

- Nema veze, pregled se može otkazati u svako doba

Bitna je brzina Šetala se dvojica po šumi kad se iznenada pojavi ogromni medvjed.

Prvi od njih brzo skide cipele i navu e tenisice.

- Što to radiš? – upita drugi.

Znaš valjda da i u patikama ne možeš biti brži od medvjeda.

- Ma što me briga za medvjeda, važno je da budem brži od tebe!

Samo snovi Izašao gušter na lijepu ravnu stijenu da se sun a i tako je slatko zaspao. Vidio ga je sokol pa je tiho sletio pored njega i razbudio ga.

- Jesi li nešto lijepo sanjao?

- Jesam! Sanjao sam da sam otišao na more, da sam našao lijepu ravnu stijenu pokraj mora i borove šumice i da se tako sun am cijeloga dana.

- E, o tome možeš samo da sanjaš! – re e sokol i proguta ga.

iste arape Kaže žena mužu: -Auuu, što danas lijepo mirišeš! Što si to stavio?

A muž odgovara: - iste arape!

Pozivamo itatelje da nam pošalju svoje viceve koje emo rado objavi . Možete ih sla na e-mail: vlatka@ mnovine.hr ili nam pošaljite poštom

54

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 22. do 29. lipnja

Toplije, ali nestabilno VREMENSKA SLIKA: Dugotrajan utjecaj ciklone ovog e tjedna sve više slabjeti. Sljede ih nekoliko dana još o ekujemo nestabilno i promjenjivo vrijeme, ali uz lagani porast temperature. Pojava pljuskova bit e sve rje a, a sunca sve više. Najtopliji mjesec u godini po et e uz visoku temperaturu, osobito na Jadranu gdje e napokon zavladati ljetni ugo aj.

No, krajem tjedna u našoj blizini premještat e se nova koli ina vlažnijeg i hladnijeg zraka što bi se najprije moglo osjetiti upravo u sjevernim krajevima Hrvatske.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak, posljednji lipanjski dan, bit e vrlo sli an prethodnim danima. Promjenjivo i nestabilno rije i su koje najbolje opisuju o ekivano vrijeme. Naime, nad nama e i dalje kružiti vlažan i nestabilan zrak pa e uz sun ana razdoblja povremeno biti umjerene, mjestimice i pove ane naoblake iz koje može pasti malo kiše ili pokoji kratkotrajan pljusak s grmljavinom za što je mogu nost ve a poslijepodne. I dalje e puhati ve inom slab vjetar sjevernih smjerova, a temperatura zraka ne e se bitnije mijenjati u odnosu na ponedjeljak.

Srijeda bi nam trebala donijeti sli no, ali još malo toplije vrije-

me. To zna i da se možemo nadati i duljim sun anim razdobljima.

No, budu i da e se iznad nas još nalaziti manja koli ina vlage postojat e mogu nost za kratkotrajne pljuskove, uglavnom u popodnevnim satima. Vjetar ve inom slab sjeveroisto ni. Jutarnja temperatura zraka izme u 14 i 16, ponegdje uz kratkotrajnu maglu, a najviša dnevna mogla bi porasti do 28 Celzijevih stupnjeva.

Drugi dan srpnja, etvrtak, bit e pretežno ili djelomi no sun an i vrlo topao.

Sredinom dana bit e i vru e uz temperaturu blizu 30 Celzijevaca. Postojat e vrlo mala mogu nost za pokoji kratkotrajan pljusak, ali s obzirom na protek lih deset ak dana

30. lipnja 2009.

možemo re i da e ostati ve inom suho vrijeme.

Petak bi mogao biti najtopliji i najsun aniji dan ovog tjedna. Jutro bi moglo po eti uz sumaglicu ili kratkotrajnu maglu, osobito uz vodene površine. Danju e biti ve inom sun ano i suho uz pravu ljetnu temperaturu zraka i uglavnom slab dnevni vjetar. Temperatura zraka u popodnevnim satima vrtit e se oko “tridesetice“.

U subotu e se sjevernije i isto nije od naših krajeva premještati kišni oblaci, a neki od njih mogli bi se približiti i našem podru ju. Stoga bi subota ponovno mogla donijeti malo nestabilnije i promjenjivije vrijeme uz više oblaka, ponegdje ak i malo kiše ili kratkotrajne pljuskove s grmljavinom. Zapuhat e lagani

METEOROLOŠKI KALENDAR 30. lipnja 1950. god. najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj – u Karlovcu temperatura 39°C 4. srpnja 1989. god. u Mariji Bistrici palo 180 mm oborine 5. srpnja 1950. god. dosad najtopliji srpanjski dan u Hrvatskoj – u Zagrebu 41°C sjeveroisto ni vjetar, a temperatura zraka e se malo sniziti.

Prema prognosti kom materijalu dostupnom pri izradi ove prognoze, ini se da e nam nedjelja i ponedjeljak donijeti toplo, ali i dalje ne posve stabilno vrijeme. Još nije sasvim jasno koliko e nova koli ina nestabilnog zraka uspjeti zahvatiti Me imurje, no budimo spremni na mogu nost pokojeg popodnevnog pljuska.

Budu i da je prognoza za vikend manje pouzdana preporu amo da pratite meteorološka izvješ a sljede ih dana. (prognozu izradila udruga Crometeo 29.6.)

Desetak Kamilinih dana Nakon vala vru ine stigao nam je višednevni period promjenjivog i svježeg vremena.

Sve je zapo elo još pretprošlog vikenda s kišom, vjetrom i zahla enjem, a takvo se vrijeme nastavilo i ve i dio prošlog tjedna. Na vrijeme u našem podru ju utjecala je i još utje e ciklona koju je Crometeo tim nazvao Kamila. Ona je vrlo razvijena, osobito u višim slojevima atmosfere, pa iznad nas ve danima kruži vlažan i nestabilan zrak. To smo osjetili i na vlastitoj koži – temperatura zraka cijelog tjedna nije u Me imurju prešla 24 Celzijeva stupnja, a povremeno su nas pratili kiša ili pljuskovi s grmljavinom.

Prva tri dana prošlog tjedna donijela su pravi jesenski ugo aj uz tmurne oblake i nsiku temperaturu od svega petnaestak Celzijevih stupnjeva. U drugom dijelu tjedna prizemna je ciklona oslabjela pa je bilo više sunca i topline, ali je upravo ta toplina bila gorivo za razvoj dnevnih nestabilnosti u obliku

kratkotrajne kiše ili pljuskova kojih je bilo svakodnevno. U Zagrebu je, primjerice, u petak u samo sat vremena pala polovica mjese nog prosjeka kiše! Grad je bio poplavljen, a istovremeno su rubni dijelovi ostali suhi! Navedena kiša i pljuskovi posljednjih desetak dana diljem Me imurja punili su kišomjere koji sad pokazuju uglavnom prosje ne koli ine oborine za lipanj koji je, podsjetimo, najkišniji mjesec u godini u središnjoj Hrvatskoj uz prosje nu mjese nu koli inu od stotinjak litara po kvadratnom metru. Temperatura je bila niža od prosjeka. Ništa bolje nije bilo ni na Jadranu, pogotovo Me imurcima koji su odlu ili produženi vikend provesti na moru. I tamo je bilo promjenjivo i relativno svježe, a u Splitu i Dubrovniku je palo tri puta više kiše od mjese nog prosjeka! Lipanj emo završiti s nestabilnim vremenom, ali srpanj e ipak po eti uz više ljetnih karakteristika.

Poplava u srednjoj Europi Ciklona koja se svojim središtem nekoliko dana nalazila iznad Jadrana, a i ovih e dana podržava nestabilno vrijeme, najviše je nevolja donijela Austriji i eškoj. Na tom je podru ju prošlog tjedna palo više od 200 litara kiše po kvadratnom metru što je uzrokovalo nagli porast vodostaja rijeka i poplave. Nažalost, u eškoj je 12 osoba poginulo od posljedica poplave. Poplava je bilo i u Ma arskoj i Poljskoj. I sjever Hrvatske bio je u opasnos – dijelove Me imurja poplavila je rijeka Mura, no sre om posljedice su bile znatno blaže. Turis na Jadranu nisu imali sre e s vremenom – na Hvaru, u

Prolom oblaka poplavio je i Zagreb (foto:Dxun) Splitu i Duborvniku ovo je bio najkišniji lipanj otkad postoje meteorološka mjerenja. Uz sve to, prošlog vikenda kod Šolte su primije ene i pijavice, ak njih e ri!

Doga aji TZ PRELOGA osmislila novu turisti ku priredbu

ZAPO ELA izgradnja rotora kod Mobenza

Dovršetak svih radova za oko dva mjeseca U petak, 26. lipnja službeno su otpo eli radovi na izgradnji rotora kod Mobenza. Rotor e za po etak biti trokraki. Jedan krak vodit e na zaobilaznicu prema Globetki i bazenima, drugi krak prema bolnici, a tre i krak prema Šenkovcu. U budu nosti e rotor dobiti i etvrti krak paralelno uz Mobenz, koji e se vezati na budu u zaobilaznicu akovca. Na rotoru je predvi ena i izgradnja odvojene vozne trake za desno skretanje prema Globetki i bazenima.

Vanjska širina rotora iznosit e 22,5 metara.

Unutarnja širina rotora je 14 metara, a širina voznog traka u rotoru 8,5 metara. Vrijednost rotora iznosi 3,98 milijuna kuna plus PDV. Troškovi investicije dijele se na tri dijela. Hrvatske ceste koje su i investitor snose 50 posto investicije, a ŽUC i Grad akovec svaki po 25 posto investicije. Rotor treba biti završen u roku od 60 kalendarskih dana od uvo enja u posao. Radove izvodi Tegra d.d.. Rotor je projektirao Me imurje projekt d.o.o., a ŽUC nadzire radove.

Za sada radi gradnje rotora nije predvi eno potpuno zatvaranje Svetojelenske ceste za promet, koji e se odvijati jednotra no, uz naizmjeni no puštanje jedne pa druge strane. Stoga voza i, naoružajte se strpljenjem ili koristite alternativne pravce. (BMO)

“Seoske igre” najavljene za 4. srpnja UKOVEC - Nova turisti ka priredba kojom se želi dati prikaz obi aja, tradicije i baštine me imurskog sela bit e održana ove subote 4. srpnja u ukovcu, prigradskom naselju grada Preloga.

Doga aj imena “Seoske igre” osmislila je Turisti ka zajednica Grada Preloga, a u njegovu realizaciju uklju iit e se sva prigradska naselja.

- Svako mjesto oformit e svoju ekipu i s njome se natjecati u potezanju užeta, bacanju kamena s ramena, mužnji krava,

izradi putra, košnji trave, tr anju u vre i, tr anju na hodalicama, bacanju potkova i piljenju drva ru nom pilom, otkriva Ivan Grade ak, predsjednik TZ grada Preloga.

Posebni gosti prvih “Seoskih igara” bit e lanovi KUU „Zvon“ iz Male Subotice te limena glazba, popularni bandisti iz Karlovca.

Tako er, predstavit e se i udruga „Me imurski konji“, kao i ostali uzgajiva i konja iz Me imurja, dok e gosti iz Koprivnice prezentirati stare zanate.

(D.Mihoci)

NABUJALA Mura sprije ila tradicionalnu priredbu

Odgo en Spust murskih ladji za srpanj Najavljeni Spust murskih ladji koji je trebao biti ovaj vikend u subotu i nedjelju 27. i 28. lipnja se odga a. Razlog odgode je visoki vodostaj rijeke Mure, osobito u njezinom donjem di-

jelu, kroz Pomurje i Me imurje.

Organizacijski odbor je odlu io da se odgo eni spust održi u subotu i nedjelju 25. i 26. srpnja 2009. godine. (sm)

30. lipnja 2009.

Događaji 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠILA trodnevna konferencija “Održivi razvoj turizma”

Op ina Sveti Martin na Muri u projektu “Town twinning” Proteklog vikenda u Toplicama Sveti Martin odrzana je trodnevna me unarodna konferencija na temu “Održvi razvoj turizma”. Konferencija je jedan od devet doga anja koja e se tijekom 2009. i 2010.godine odrzavati u pet europskih zemalja u sklopu projekta Town twinning SSBSS su inanciranog od strane programa “Europe for Citizens”.

U ovom projektu osim Op ine Sveti Martin na Muri sudjeluju i gradovi Steinheim iz Njema ke,

VELIKA trodnevna veselica od petka do nedjelje u Palovcu

Koncert zvijezde programa Dražena Ze i a u subotu NK Dinamo iz Palovca organizator je velike proslave 50. godišnjice osnutka nogometnog kluba. Tako e se predstoje i vikend od petka do nedjelje održati svakodnevna veselica na stadionu u Palovcu.

U petak, 3. srpnja održat e se “Mega plesnjak Radija 1” pod šatorima pivovare Carlsberg.

Naredni dan u subotu 4. srpnja dolazi jedan od najpopularnijih pjeva a u ovim krajevima, sa svojim pjesmama o neuzvra enim i nesu enim ljubavima - Dražen Ze i .

Popularni hrvatski pjeva Dražen Ze i prije nešto više od godinu dana napunio je sportsku dvoranu u Maloj Subotici, te e ponovno biti u blizini, ovaj put u Palovcu gdje se o ekuje velik broj ljudi iz Me imurja i šire. Ulaznice se prodaju po cijeni od 50 kn.

U trodnevnom zabavnosportskom-ugostiteljskom programu zasigurno svatko može prona i nešto za sebe, pa se o ekuje dolazak velikog broj kako navija a i simpatizera Dinama, tako i svih ljudi spremnih za druženje i dobru zabavu. (D. Zrna)

ULAZNICE za itatelje Pet najbržih itatelja koji do u u redakciju Me imurskih novina ( akovec, I. Mažurani a 2, II kat) s najnovijim primjerkom br. 721 naših novina u utorak 30. lipnja dobiti e po 1 ulaznica za subotnji koncert Dražena Ze i a u Palovcu.

PRETPRODAJA

Ulaznice za koncert Dražena Ze i a možete kupiti i u pretprodaji na sljede im mjestima: Palovec - Domino bar, Mala Subotica - Kavana „Kocka“, akovec – Caffe bar „Arcus“, Turisti ki ured TZ akovec, M. Središ e – Caffe bar „Jama“, Prelog – Pizzeria „Rosa“, Domašinec – Caffe bar „Modena“.

PROGRAM: petak, 3. srpnja: 17.30 NK “Dinamo”- reprezentacija op ine M. Subotica (pioniri), 20.00 Megaplesnjak Radija 1; subota, 4. srpnja 14.00 Vol sa ražnja, 15.00 NK “Dinamo” - reprezentacija Me imurja (juniori), 16.45 Puha ki orkestar op ine Mala Subotica 17.30 NK “Dinamo” - reprezentacija sudaca MNS-a (veterani), 19.00 Velika za-

bava uz grupu “Showtime” , 21.00 Veliki koncert Dražena Ze i a (do zore). nedjelja, 5. srpnja: 15.00 Sve ana sjednica, 16.00 Oldtimer klub “Me imurje” 16.30 Moto klub “Orlovi”, Mala Subotica, 17.00 Zmajari “Rode”, Prelog 17.30 NK “Dinamo” - reprezentacija Me imurja (seniori), 19.00 Zabava uz live glazbu

Szigetszentmiklós iz Ma arske, Busko - Zdrój iz Poljske i Specchia iz Italije. Stotinjak zaintere-

siranih sudionika konferencije moglo je uti vrlo zanimljiva prakti na iskustva o ruralnom,

kongresnom i wellness turizmu u navedenim zemljama. Treba napomenuti da su gosti iz inozemstva pokazali veoma veliko zanimanje za hrvatska odnosno svetomartinska iskustva te je i najve i broj pitanja u plenarnim raspravama bio upravo upu en doma inima. S konkretnim dosezima me imurskog turizma tridesetak inozemnih gostiju upoznalo se i kroz svakodnevne studijske obilaske Gornjeg Me imurja i akovca. Vrhunac ovog skupa bio je potpisivanje Sporazuma o me usobnoj suradnji kojeg su potpisali gradona elnici spomenutih gradova, a ime je prema rije ima gradona elnika grada Steinheima, Sveti Martin na Muri kao lokalna zajednica direktno ušla u europsku obitelj i stekla etiri vjerna prijatelja.

NA STADIONU MILENIUM VOŽENO 1.

RUNDA GRAND PRIX KVALIFIKACIJA

ZAPO ELE MEDITERANSKE IGRE U TALIJANSKOJ PESCARI

PROSLAVLJEN VELIKI JUBILEJ ME IMURSKOG NOGOMETNOG SAVEZA

Jurica Pavlic bez pogreške najbolji i ušao u polufinale

Dudek i Ude u lovu na medalje ekipno i pojedina no

50 godina organiziranog igranja nogometa u Me imurju

SUDE I PO SUBOTNJEM KONCERTU u dvorani Graditeljske škole Bojanu Jambroši u predstoji uspješna karijera

Tisu e obožavatelja pjevalo u isti glas s novom hrvatskom zvijezdom Ve prije koncerta u subotu prije podne dalo se naslutiti kakva e biti atmos era na koncertu u Graditeljskoj školi jer se i na potpisivanje autograma odazvalo stotine ljudi. E pa ako je tisu e ljudi na koncertu iznenadilo onda je to bilo isto i s potpisivanjem autograma. Vriskalo se, naguravalo, ak i svadilo da bi se došlo do svoje zvijezde, stisnulo mu ruku i dobilo autogram. A Bojan je sve to

Može se bez sumnje re i da je Bojan Jambroši prošle subote uistinu zapalio dvoranu Graditeljske škole i tisu e anova koji su ga došli podržati na njegovom prvom velikom koncertu.

Ne znam kako vas, ali mene je pomalo iznenadilo što se na koncert odazvalo tisu e vrište ih obožavatelja. Daleko od toga da nisam vjerovala u Bojanovu kvalitetu i sposobnost da to napravi, prije bi to bilo ono - ne o ekujete da e jednog doma eg mladi a, kojeg ste ve i uli da pjeva po okolici, publika ga do i

izdržao i nije mu bio problem sa smiješkom na licu svakog nakratko pozdraviti i zahvaliti se na podršci. - Nije bilo lako, treba to sve potpisati, a da te ne uhvati gr u ruci, našalio se Bojan i dodao: -Ma ne.

Kad vidite toliko predivnih ljudi, ništa nije teško. Kad vas ljudi cijene, podržavaju to što radite, ništa nije teško napraviti za njih. To je najmanje što im mogu vratiti. Zbog njih još mi je draže pjevati.

podržati baš u tolikom broju, a ondje je stvarno bilo tisu e ljudi svih uzrasta, od uznevjerenih djevoj ica do osoba tre e dobi.

I svi su ga itekako podržali.

Pjevalo se u sav glas, Tisu e glasova s njim je izgovaralo rije i pjesama “Ostala si uvijek ista”, “Niti ežnje”, “Ti si mi u krvi”, “Dužna si”, “Veži me”, “Jedina” i njegovog posljednjeg hita “Ne govori da me znaš”.

I to nije sve. Nije Bojana podržala samo publika, na koncertu su nastupili i kandidati show-a “Hrvatska traži zvijezdu” Leo

Ovog ljeta treba imati dobar smisao za humor Sunce prži mi roštiljamoooo... E da je barem tako. Ovog ljeta za vremenske prilike ili bolje re eno neprilike moraš imati dobar smisao za humor. Malo sunce, malo kiša, malo tu a, malo sparina.

I kako onda uživati na terasicama i šetnjama kroz grad? Teško, jako teško...

Ali dobro, najžeš i se ne daju ni po pljusku odlijepiti s terase. To su pravi kavoljupci. Ili je Erdinger bio u pitanju? Bit e da je prije to. Kad govorimo o smislu za humor, izgleda da ga neke naše špicerice definitivno imaju. One se protiv lošeg vremena bore zanimljivim odjevnim kombinacijama. Znam da vas uvijek špotamo kad ne nosite boje, i sad se stvarno ve inom vide okolo majice i hla e u svim duginim bojama, ali ponekad...

Kaj je preve , je preve ... Ovdje mislimo samo na jednu otku. Jedan tandem u ruži astom, da ne bi bilo zabune.

Bojana su podržali i Carla, Iva, Zoki, Tomislav i Leo sam vidjela svojim o ima, ne bih vjerovala. Oni najsretniji su pak imali priliku bolje se podružiti s najpopularnijim me imurskim pjeva em na ešti u Toplicama sv. Martin.

Cijeli spektakl pomalo je iznenadio i samog Bojana, s ijim rije ima i završava ovaj tekst: Ovo je nešto što nisam niti sanjao. akovec i Me imurje su Pavla i , Tomislav Kramari , Iva Ušalj, Nikolina Kova i i Zoran Miši . Nastupila je i zagreba ka grupa “Bljesak”, a publika je “eksplodirala” i kad je na pozornicu stupila još jedna naša mlada pjeva ica velike perspektive Carla Belovari koja je otpjevala “Ima jedan svijet” i “Ljubav se zove imenom tvojim”.

Od doma ih snaga tu su bili Cheerleaders “Livi”, Plesna skupina “Escape”, Merljinda Ljušaj, Damir Rodiger i grupa Vertigo.

Za spektakularno finale pobrinuo se Pjeva ki zbor “Josip Štol-

cer Slavenski”, iji su pjeva i s Bojanom otpjevali “You raise me up” i “I belive I can fly”. Za sam kraj svi su se izvo a i ponovo popeli na pozornicu i zajedno otpjevali “Ne govori da me znaš”.

Prava je histerija me u djevoj icama zavladala nakon koncerta kad se rijeka njih slila prema pozornici i iza nje pokušavaju i svog idola dotaknuti i zamoliti ga za potpis. Bilo je vriske, razdraganih urlika, stampeda i suza, što radosnica, što tuge jer nisu uspjeli do i do pjeva ke zvijezde. Stvarno, da ni-

me više nego ugodno iznenadili i uistinu sam im jako zahvalan na tome. Niti ne možete zamisliti što mi to zna i. Osje aj stajati na pozornici, pred svim tim divnim ljudima, neopisiv je. Nema ljepšeg osje aja. Još kad na pozornici stojiš s prijateljima i osjetiš ogromnu podršku i od njih, to je stvarno nešto što u pamtiti cijelog života. (mn, oto: Z. Vrzan)

Stotine obožavatelja došlo je po autogram Bojana Jambroši a