Međimurske novine 722

POČINJE OTKUP pšenice u Međimurju

Ukupna dobit međimurskog gospodarstva 260 milijuna kuna str. 4

Cijena

str. 20

PLAĆE najmanje u državi, a u isto vrijeme...

www.mnovine.hr

još uvijek nepoznata

Godina XIV. Broj 722.

^akovec, UTORAK, 7. srpnja 2009.

Cijena 7 kuna

PRVI PUT SREDSTVA ZA IZBORNU PROMIDŽBU JAVNOSTI NA UVID str. 3

Međimurski SDP potrošio duplo manje od HDZ-a HDZ-a za dolazak na vlast!

FOTOREPORTAŽE s ljetnih natjecanja i veselica

Ljubomir Grgec

Palovec, Čukovec, Mursko Središće, Prelog i Sv. Marija POLJOPRIVREDNIK ZVONIMIR BABIĆ:

Još jedna ovakva str. 5 tuča i ja ću sve prodati

NAČELNIČKA VLAST KAO SLAST

Šalamon po "vojnički", Grgec i "ekipa" najprije osigurali sami sebe

Branko Šalamon

Komunikacija bez granice

PRELOG

vrata prozori keramika

bijela tehnika

www.novi-net.hr • 040/865-777

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IVO SANADER dao ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a i Vlade IZ TJEDNA u tjedan

Što se krije “iza kulise” Sanaderovog odlaska !?

Bio je to “grom iz vedra neba”. Premijer Ivo Sanader “iz ista mira” odlu io se prestati baviti politikom. I dok ima onih koji su još uvijek uvjereni da je to sve samo “trik”, ak bi se kladili poput mog jednog kolege i prijatelja, “da e se Ivo vratiti tamo negdje u listopadu, u utrku za Predsjednika RH” odmah sam rekao: “Nema šanse”.

U svom prošlotjednom komentaru zapitao sam se “u kakvoj to državi to živimo”, prvenstveno zbog uloge medija, posebice onih najutjecajnijih koji su postali u potpunosti “tupi”, puki prenositelji “spina” politi kih elita. Samo nekoliko dana poslije “repriza”.

Sve se ponovilo i na primjeru odlaska ex-premijera Sanadera.

U poplavi eksluzivnih izvješ a na desetak i više stranica niti jedan novinar i medij nije se pozabavio pozadinom naprasnog odlaska ili kako se neki nazvali “bijega” Ive Sanadera do prošlog tjedna politi ki najutjecajnijeg ovjeka u Hrvatskoj, s mjesta predsjednika Vlade RH. Svi su derali “jednu te istu kozu”, razno-razne politi ke ili potpuno nevažne analize Sanaderovog odlaska. Niti jedna novina, niti jedan elektronski medij nije “kopao ispod površine”, iako je ostavka i odlazak iz politike koji je potvr en na Saboru HDZ-a, posve neo ekivan, a o ito da tu sve nije baš tako jasno i isto kako se prezentira u javnosti.

Pravi razlozi odlaska posve je sigurno da se ne nalaze na politi koj površini, ve zasigurno “iza kulisa”. Što slijedi dalje?

Nova prva HDZ-ovka, Jadranka Kosor o ekuje potvrdu Sabora RH kao nova premijerka. Evo dokaza da i novinari mogu do i do politi kog vrha. O ekuje se da stupi na poziciju predsjednice Vlade RH, ali pitanje je koliko e izdržati. Ne samo zbog pritiska

t

7. srpnja 2009.

Piše: Dejan Zrna

oporbe, ve i situacije koja sigurno nije ruži asta unutar HDZ-a.

S druge strane, “Zoki” kaže da je spreman za prijevremene izbore koji su po njemu i SDP-u jedina logi nost u ovom trenutku. emu se može nadati Me imurje ? Politi ki su nakon minulih lokalnih izbora, Me imurje i akovec “nepoželjni” aktualnoj vladaju oj eliti. Niti emocionalno, situacija nije bajna, iako Jadranka nosi “ akove ko prezime”. U pitanju je bolna obiteljska prošlost. Naime, iako nosi prezime ovjeka koji živi ve više od 50 godina u našem gradu, njega kao oca nikad nije “doživjela”, a svog polubrata, uspješnog akove kog brokera navodno ona nije htjela primiti i upoznati...U politici su ipak emocije kao isklju ene, pa ovo prethodno napisano shvatite kao malu digresiju.

Uglavnom, ako bi u politici bilo iskrenosti, onda bi me imurski župan i akove ki gradona elnik, kao i ve ina me imurskih op ina i gradova u ovom trenutku najradije prizvali tako er prijevremene izbore i promjenu vlasti na državnom nivou.

Me utim i tu nije baš sve sjajno i krasno, jer su navodno odnosi izme u Perho a i Milanovi a u najmanju ruku “hladni”, a osim toga u tom slu aju niti friška “me imurska vlast” ne bi imala alibi koji je ve polako, ali sigurno po ela izgra ivati.

Odlaskom probušio balon iš ekivanja šokirati koga u EU i pomaknuti nastalu blokadu s mrtve to ke tek emo vidjeti.

Dio javnosti njegovu ostavku pak je primio kao napuštanje broda koji tone, a njega kao kapetana koji je prvi sišao, stoga kukavi ki.

Oporba je zazivala nove izbore, ali je njegova nasljednica Jadranka Kosor ve u trenutku njegova odlaska ima 83 mandata za sastav Vlade. Oporba u ovom trenutku Sanaderovim odlaskom vidi priliku za slabljenje HDZ-a i svoju šansu za osvajanje vlasti, time i procjene iz tog tabora o skretanju HDZ-a u desno kao i ocjene da Jadranka Kosor ne e mo i provesti potrebne reforme u društvu. Svoj povratak u politiku Sanader nije sasvim isklju io, razloga odlaska do kraja objasnio pa se postavlja pitanje uva li još koje iznena enje u rukavu? (BMO)

Do etvrtka, u 14 sati kada je dr. Ivo Sanader sazvao izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj je objavio vijest o svojoj ostavci na sve dužnosti vijest o njegovu odlasku nigdje prije nije procurila i bila je veliki šok.

U iš ekivanju da Vlada donese spasonosnu šok terapiju, Sanader je primijenio onaj najmanje o ekivani, a ipak najve i šok, podnio je ostavku. Tako je doista napravio novi iskorak. Probušio je balon o ekivanja nezadovoljnih seljaka, sindikata, gubitaša, svih onih koji su rješenje svojih problema vidjeli u posezanju u prora un.

U oproštajnom govoru na Saboru stranke u subotu u zagreba koj Areni, Sanader nije propusti ni izre i svoje razo arenje blokadom Slovenije ulaskom u EU. Je li svojim odlaskom i porukama o dvostrukim mjerilima uspio

VLADIMIR IVKOVI , predsjednik županijskog HDZ-a i saborski zastupnik o ostavci dr. Ive Sanadera

Mislim da je taj korak doprinos razvoju demokracije - Kao strana ki, ali i državni dužnosnik razli ito u komentirati ostavku dr. Ive Sanadera na funkciju predsjednika HDZ-a i razli ito na funkciju predsjednika Vlade.

Kao vo a HDZ-a u proteklih 10 godina u inio je najviše sto se može posti i, homogenizirao je stranku, podršku bira a doveo je s po etnih 4 posto do dvije uzastopne pobjede na parlamentarnim izborima i tri uzastopne pobjede na lokalnim izborima. Taj uspjeh nije ostvario ni jedan od elnika stranaka u državama okruženja. U povijesti stranke sje amo se razdoblja kada nas je napustio

prvi predsjednik dr. Franjo Tu man. U to vrijeme esto smo se pitali zašto nije trasirao put budu nosti stranke. Sada nas predsjednik napušta na vrhuncu uspjeha stranke s trasiranim prvim koracima, i mogu noš u da svojim aktivnim nadzorom zajam i bezbolnu smjenu vodstva i nastavak uspjeha stranke.

Osobno jako žalim što se na takav potez odlu io, ali vjerujem da je duboko promišljena odluka koju je donio u dugoro nom interesu HDZ-a. Mislim da je taj korak veliki doprinos razvoju demokracije na ovim prostorima jer je to prvi slu aj odlaska na vrhuncu rejtinga stranke.

Odlazak je i za mene iznena enje, ali shvatljive prirode...

Dobrovoljni odlazak s pozicije predsjednika Vlade nakon me unarodnih uspjeha, ulaska u Vije e sigurnosti UN i ulaska u NATO je veliko iznena enje i za mene. No uzimaju i u obzir da smo se našli pred neplaniranom ucjenom naših susjeda za ulazak u Europsku uniju kojom ruše temeljno na elo te Unije, vladavinu prava, traže i teritorijalne ustupke, potez dr. Ive Sanadera je itekako shvatljiv.

On se može izvu i iz dijela njegove izjave: “interes Hrvatske je

ispred osobnih karijernih interesa Ive Sanadera. Uostalom dr.

Ivo Sanader ovom ostavkom ne prepušta odgovornost za izlazak iz pat pozicije na oporbu, kako bi se moglo zaklju iti iz pojedinih oporbenih poruka, ve vrsto i odlu no odgovornost prenosi istoj koalicijskoj Vladi predvo enoj Hrvatskom demokratskom zajednicom.

Osobno sam se uvjerio da njegove poteze ponekad nismo u potpunosti razumjeli, ali su se kasnije pokazali da su bili u interesu Hrvatske, kazao nam je u svojom komentaru na odlazak dr. Ive Sanadera, Vladimir Ivkovi .

Informacija o odlasku Sanadera iznenadila Me imurce Ivo Sanader prošle je srijede šokirao javnost objavivši vijest da podnosi ostavku na sve funkcije.

“Zbog osobnih razloga dajem ostavku na mjesto premijera i predsjednika stranke. Ne u se kandidirati

za predsjednika RH i povla im se iz politike”, objavio je Ivo Sanader na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji.

I dok je velik dio Hrvatske zgrožen injenicom da, kako kažu, “kapetan prvi napušta brod”, ima onih koji

razumiju taj njegov postupak. Tako je i u Me umurju, gdje su Me imurci podijeljenog mišljenja kada je rije o Sanaderovoj ostavci. Jedni kažu da to nikako nije u redu te da nas je premijer ostavio na cjedilu, me utim, drugima

je ipak jasno zbog ega bi osoba na toj poziciji u ovo vrijeme mogla takvo nešto u initi. No svi se slažu u jednom, a to je da ih je informacija o odlasku Sanadera iznenadila. O razlozima njegova odlaska opet postoje razli ita

mišljenja. I dok kod jednih prevladava razmišljanje da je opasna prijetnja ili ucjena razlog njegova odlaska, drugi smatraju da je veliko pitanje ho emo li ikad saznati pravu istinu.

(H. Ze ar)

Anketa “Pod vurom”

Branko Vujnovi , akovec Za Sanaderovu odluku o ostavci rekao bih da je sve to udno i na brzinu, nekako preko no i. Mislim da taj postupak nije u redu i da nas je ostavio na cjedilu. Smatram da emo kroz par mjeseci saznati prave razloge njegove ostavke. Mišljenja sam da se on nije samo tako ujutro probudio i rekao “ja sam idem”, ve se nešto moralo dogoditi, odnosno nešto e se dogoditi. Što se ti e Jadranke Kosor kao njegove nasljednice, nemam komentara.

Drago Bajkovec, Macinec - U redu je što je Sanader dao ostavku jer o ito ovjek ne može dalje. Valjda misli da ima drugih boljih i sposobnijih ljudi od njega i sasvim je u redu njegova odluka. Odobravam njegovu ostavku ako on smatra da ne može više i da ne može dalje. Što se ti e njegove nasljednice, mislim da nije sposobna voditi Vladu.

Tomislav Lozi , Varaždinske Toplice - Prvo kad sam uo da Sanader daje ostavku nisam vjerovao.

Me utim, osobno mi je jasno zbog ega bi osoba na toj poziciji u ovo vrijeme mogla takvo nešto napraviti, odnosno dati ostavku. Mislim da je Sanader dobio neku opasnu prijetnju, neku ucjenu. Uglavnom, mišljenja sam da se iza toga krije nešto jer taj njegov postupak nema nikakve logike.

Damir Horvati , Pribislavec - Biti pametan u ovom trenutku je teško.

Vjerojatno postoji razlog Sanaderove ostavke, ali ho emo li i kada mi to saznati, teško je re i. Osobno bih rekao da možda i nije u redu taj njegov postupak jer smatram da, kad se pojave problemi, treba izdržati do kraja. Barem pokušati. Što se ti e Jadranke Kosor, mislim da ona to može.

Filip Magdaleni , Šenkovec - Ne pratim politiku jer me osobno ne zanima. Pogledam ponekad vijesti na kojima sam i uo da Sanader daje ostavku. Ako on tako želi, meni odgovara. Podržavam pravo na slobodan izbor, stoga nemam ništa protiv njegove odluke.

Josip Puklavec, Žabnik - Smatram da Sanaderov prošlotjedni postupak nije u redu. Ovo je došlo iznenada, bez ikakvih naznaka. Nije u redu jer se ne zna razlog zbog kojeg je dao ostavku. Upravo zato smo svi i ostali iznena eni. Što se ti e njegove nasljednice, mislim da postoji mogu nost da ta solucija bude u redu. (foto: Vrzan)

7. srpnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠTO SE ZAPRAVO KRIJE iza bauka o financijskom kolapsu Me imurske županije

PRVI PUT sredstva za izbornu promidžbu dana javnosti na uvid

SDP uložio 400.000 kn, HDZ gotovo duplo više!

- Ivica Perho , predsjednik me imurskog SDP-a i novi župan, iznosom uloženog novca u kampanju i dobivenim izbornim rezultatima trebao bi biti najzadovoljniji.

Dvije najve e politi ke stranke u Me imurju, SDP i HDZ, ukupno su potrošile za predizbornu kampanju za lokalne izbore 1,1 milijun kuna.

SDP je u toj svoti potrošio 400 tisu a kuna, a HDZ 700 tisu a kuna. Najve i do tog novca otišao je promidžbu u elektronske i tiskane medije, te na izradu reklamnih letaka i jumbo plakata.

Ako je predizborna kampanja nekoga razveselila, to su onda su to djelatnosti kojima je u op oj recesiji kapnulo nešto novca od troškova izborne kampanje, a to su mediji, tiskare i distributeri promidžbenih materijala.

Premda se u javnosti misli da e objava donatora koji su davali novac strankama i nezavisnim kandidatima otkriti politi ko gospodarske veze i interese, koji bi u protivnom ostali skriveni od o iju javnosti, jako e se prevariti.

Odnosi izme u politike i poduzetnika puno su sofisticiraniji.

Firme se u kampanji ponašaju pragmati no, posebice one koje si mogu priuštiti financiranje. One koje drže do sebe u kampanji ne ulažu velika sredstva u stranke i pojedina ne kandidate. Radi se o svotama kakve u drugim prilikama daju u humanitarne svrhe.

Osim toga, ne dozvoljavaju si ulaganje samo na jednu opciju, ve sredstva rasprše na više strana, upravo na onaj na in na koji onaj koji raspolaže s velikom ušte evinom stavlja novac u više banaka a ne samo u jednu. Naime, vlasti

Josip Posavec i partneri potrošili oko 300.000 kn

Izbori su posao i za one koji rade ašice s prigodnim logotipom se mijenjaju, a poduzetnici ostaju i nakon svakih izbora na ovaj ili onaj na in moraju sura ivati s onima koji su na vlasti, barem u nekom djelokrugu rada.

Koliko se isplatila promidžba najja e dvije stranke?

Vladimir Ivkovi , predsjednik me imurskog HDZ-a, kazao je da su za ovu kampanju potrošili pet puta više novca nego za prethodne kampanje za lokalne izbore, kada su trošili od 100 do 150 tisu a kuna. Je li se isplatilo? HDZ je uspio pove ati broj vije nika u odnosu na prethodne lokalne izbore i kao stranka nametnuti se na drugu poziciju po ja ini u Me imurskoj županiji, ali je izgubio izvršnu vlast u Me imurskoj županiji. Njihov kandidat Mladen Križai u drugom izbornom krugu nije uspio.

Gledaju i na kra i rok, glavni cilj nisu uspjeli posti i, ali, gledaju i dugoro no, uvjereni su kako su uspjeli oja ati utjecaj i položaj stranke u Me imurju.

Ivica Perho , predsjednik me imurskog SDP-a i novi župan, iznosom uloženog novca u kampanju i dobivenim izbornim rezultatima trebao bi biti najzadovoljniji. Ali upravo se na njihovu primjeru najbolje vidi da jedna izborna kampanje ne odlu uje o izbornom rezultatu.

SDP-u je trebalo nekoliko izbornih ciklusa da napokon uspije

osvojiti vlast u Me imurskoj županiji. Iz iskustava koje nosi iz ove izborne kampanje, Ivica Perho je kazao da su se najbolji izborni rezultati pokazali u onim sredinama gdje postoji kontinuirani rad stranke, a on osobno bolje je prošao u onim sredinama koje ga poznaju iz prethodnog rada u akomu.

U izbornoj kampanji odnose snaga mogu e je promijeniti minimalno, posebice uzme li se u obzir da je ova kampanja punim intenzitetom zapravo trajala svega dva tjedna u prvom izbornom krugu.

SDP, kao i druge stranke, najviše novca potrošio je na promidžbu u medijima, izradu letaka i plakata, ali i proslavu prvog svibnja koji je uz besplatan grah i glazbene zabavlja e bio u unkciji promidžbene kampanje.

Ono ime je me imurski SDP opravdano razo aran je izostanak sredstava za kampanju iz središnje blagajne. Cjelokupni iznos kampanje isfinancirali su iz ovdašnjih izvora.

Kandidati i zamjenici kandidata za izbor župana Me imurske županije podnijeli su u zakonskom roku Županijskom izbornom povjerenstvu izvješ a o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu, koje je Županijsko izborno povjerenstvo medijima dalo u obliku javne objave, tako da ga svaki gra anin može imati na uvid. (BMO)

3

Troškovi kampanje za Nezavisnu lista Josipa Posavca objedinjeni su s troškovima za sve tri nezavisne liste, za njega kao kandidata župana i njegove zamjenike, Stjepana Baranaši a, kandidata za gradona elnika akovca, i Dijanu Posavec, kandidatkinju za na elnicu op ine Nedeliš e. Na kampanju su utrošili 288 tisu a kuna, od ega 199 su a vlas h sredstava, a ostalo su prikupili od donatora. Sredstva su utrošili, kao i drugi, u medijsku promidžbu.

Sama kampanja nije im donijela izbornu pobjedu za izvršnu vlast ni na jednoj od tri navedene razine, ali osvojeni vije ni ki manda govore da uložena sredstava nisu ba ena uzalud. Posebice to vrijedi za osvojene mandate Josipa Posavca u županiji koji u ovim politi ki turbulentnim vremenima možda e u odre enom trenutku imati druga iju politi ku težinu nego to sada izgleda.

Na odnos uloženog i dobivenog ne može se žaliti ni Matija Posavec koji je u kampanju za zamjenika uložio 30 tisu a kuna vlastitih sredstva i 35 iz strana kih izvora. Uspio je u i u izvršnu vlast kao zamjenik.

No, HNS kao stranka u kampanju na svim op inskim i gradskim razinama utrošila je oko 250 su a kuna i etvr je u poretku uloženih sredstava u promidžbenu kampanju. Željko Pavlic (MDS) na kampanju je potrošio 65 su a kuna i to je s obzirom na ostvarene izborne rezultate razmjerno uložen novac. HSS je u kampanju uložio preko 55 su a kuna, nije osvojio ni jedno na elni ko mjesto, a najviše su profitirali zbog udruživanja sa SDP-om i tako dobili mjesto zamjenika župana, predsjednika Skupštine i zamjenika gradona elnika akovca. S jako malo novca i blijedom izbornim rezulta ma jako puno. (BMO)

Izgovor za nemo ili nesnalaženje u novim okolnostima?

Nove politi ke elite, za razliku od prijašnjih, našle su se pred dva teža ispita nego njihovi prethodnici. Izvršna vlast, dakle, prije svega župan, gradona elnici i na elnici dobili su velike ovlasti, ali i odgovornost. Izgubili su poglavarstva s kojima su mogli podijeliti teret i pokriti se za donesene odluke. Sada su istjerani na istinu i direktno su odgovorni gra anima. U tim okolnostima treba se znati nositi sa situacijom.

Druga test znanja i mo i novih elita bit e slabije punjenje svih prora una, jer je gospodarstvo u recesiji i zbog ega su smanjeni porezni priljevi u prora une. Od op inskog do državnog. Svi redom idu na niže. Dakle, nove vlasti bit e znatno manje komotne u trošenju prora unskog novca i uga anju korisnicima. A morat e pokazati veliko znanje, umije e i mo punjenja prora una. Trošiti je lako, i to zna svaki bedak, ali puniti blagajnu treba znati.

Op ine, gradovi i županija nisu firme i ne mogu do i u ste aj. Kao primjer u našim okolnostima može poslužiti op ina Strahoninec. Bila je najbliža toj situaciji, suo ena s blokadom ra una zbog “grijeha struktura svojih prethodnika”, ali zahvaljuju i sposobnosti na elnice Sanje Krištofi i njezinih suradnika u Poglavarstvu i Vije u iz minusa su se izvukli u plus. Dakle, postoje na ini da se pove a prihodovna strana prora una i nadomjesti manjak rashoda nad prihodima, ali za to je potrebna volja i znanje.

Plašenje bankrotom županijskog prora una u dnevno - politi ke svrhe može se protuma iti samo kao izgovor za nemo pred gra anima. Stari je politi ki trik u politi koj praksi kojim se gra anima serviraju grijesi prethodnika da im se skrene pozornost s drugih stvari.

Perho : Rebalans samo radi podvla enja crte Ivica Perho , zamjenik župana, kazao nam je da e, kao što je i najavio, u kampanji napraviti rebalans prora una, ali samo zato da bi se povukla crta i da bi se

vidjelo s ime se raspolaže. Stanje nije nazvao katastrofi nim, poslužio se simboli nom slikom “da neki ašu vide polupunom, drugi polupraznom, a da on kaže da aša nije prazna”.

Isti e tako er da mu nije namjera baviti se eprkanjem po “grijesima” protivnika, jer takva politika umanjuje povjerenje u sve politi are, jer se nakon svakih izbora onda može o ekivati princip “kako ti meni, tako ja tebi”.

Smanjene priljeve u prora un mogu e je rješavati tako da e se neke investicije prolongirati ili odgoditi za kasnije, kaže Perho , i nadodaje: - Ne u stvarati obveze koje ne mogu platiti i biti izvor nelikvidnosti. Radi punjenja prora una ne isklju uje ni mogu nost kapitalizacije imovine.

Novi župan je u ve nekoliko navrata ponovio da na vlast nije došao zbog vlasti i da on može odlu iti i ako treba i oti i. Nova politi ka praksa ovih dana pokazala nam je da je presedan ve u injen.

No, dao je naslutiti da uvijek postoji i mogu nost preslagivanja vlasti.

Njegov strana ki kolega Branko Šalamon u prvom obra anju javnosti nakon preuzimanja vlasti u akovcu jasno je odredio granice, kazavši: Konzultiram se sa svima, ali odluke donosim sam. Ivica Perho pak kao prvi ovjek Županije još uvijek odugovla i s postavljanjem tih granica. Ako njemu nije potrebno tražiti alibije pred gra anima igranjem živaca da je Županija zaista pred financijskim kolapsom, kome u njegovom najbližem okruženju jest?

Bankrot županije bi gra ane kojima je župan odgovoran tangirao, primjerice, u slu aju da e se morati ukinuti besplatan prijevoz u enika ili subvencija poljoprivrednicima. Me utim, ho e li županijski službenici dobiti pla e na vrijeme ili nešto umanjene, gra ane više - manje nije briga!

Imaju oni svojih briga oko preživljavanja iz mjeseca u mjesec, i to s puno manjim primanjima.

(Božena Malekoci - Oleti )

KAKO E FUNKCIONIRATI vlast bez Poglavarstva na akove kom primjeru

Šalamon: Ustroj kao u vojsci, pitate sve, ali odlu ujete sami Branko Šalamon, gradona elnik akovca, sazvao je u ponedjeljak konferenciju za novinare na kojoj je govorio na koji e na in funkcionira vlast sada kada su poglavarstva o šla u povijest.

- Svjesni smo toga da mi stvaramo praksu koju e pokuša slijedi i druge jedinice lokalne samouprave, kazao je novinarima Branko Šalamon, akove ki gradona elnik.

- U pripremi prijedloga za Gradsko vije e sudjelovat e neformalno jelo radnog naziva kolegija sastavljeno od gradona elnika, njegova dva zamjenika, pro elnika, predsjednika Gradskog vije a i po potrebi predstavnika poli kih stranaka. Sastanci kolegija bit e radni i zatvoreni za javnost, a odluke s h sastanaka prema javno-

s e se upu iva putem konferencija za novinare. O odlukama donesenim na kolegiju ne e se glasova kao što se to radilo na Poglavarstvu nego e se oblikova u formi zaklju aka. O tome što se zaklju ilo na kolegiju znat e prije vije nika novinari i javnost koju e oni o tome obavijes , pojasnio je Šalamon.

Dakle, kolegij e posta svojevrsna neformalna zamjena za Poglavarstvo, ali se po nadležnos ma uop e ne može s njim uspore iva . Izvršna vlast sada je i formalno - pravno u rukama gradona elnika.

Nisam apsolutist, ali …

Po novom ustroju vlas sve odluke donosi gradona elnici, zamje-

nici, pro elnici i ostali suradnici, gradona elniku prema novom ustroju sugeriraju odre ene odluke, ali je gradona elnik taj koji ih prihva a ili ne prihva a.

- Nikada do sada nisam bio apsolu st, kazao je Šalamon, nego sam se dogovarao i sada sam podijelio resore. Ali stvari su sada postavljene kao u vojsci, pitate sve, a odlu ujete sami, sami odgovarate i sami ubirete i uspjehe. Mi smo podijelili resore i moji zamjenici imaju pravo i potpisa rješenja i kontrolira rad zaposlenika, s me da ja nisam ispus o mogu nos da svi zaposlenici i svi pro elnici i sa mnom komuniciraju. Svi se moramo priviknu na nove okolnos . Prema unutra emo suodlu iva , a prema van je prema zakonu odgovoran gra-

dona elnik. Ali ako je neko rješenje potpisao pro elnik ili zamjenik, isto je kao da je potpisao gradona elnik jer sam im za to dao ovlas , pojasnio je Šalamon.

Na pitanje koje odluke gradona elnika mora potvrditi Gradsko vije e, Šalamon je odgovorio da se radi o mnogim odlukama propisanim statutom Grada akovca, reguliranim lankom 44, a Statut donosi Gradsko vije e.

Prema novom ustroju, gradona elnik ima mandat gra ana i donosi zaklju ke koje Vije e može ali i ne mora prihva . No praksa za novi ustroj još ne postoji, nego se formira.

Gradona elnik može donije odluke o trošenju prora una do milijun kuna, odnosno do 0,5 posto visine prora una, što u akove kom slu aju

trenutno iznosi preko pola milijuna kuna, ali ukoliko je takva odluka u skladu sa zakonom i regulirana prora unom.

Iznad toga odluku mora donije Vije e. Kad je rije o inves cijama i programima održavanja, njih donosi Gradsko vije e. Primjerice, gradona elnik može sam odlu iti da se zamijeni krovište gradske uprave ako to, primjerice, košta 300 su a kuna i ako je u prora unu otvorena stavka održavanje zgrada na podru ju Grada akovca te osiguran novac na toj stavci. Gradona elnik o takvoj odluci, ako je donese, odmah informira novinare i posredno javnost, a u šestomjese nom izvješ u i Gradsko vije e, u obliku informacije što se radilo. Na taj e na in vije nici sazna što gradona elnik odlu uje u okviru izvršenja prora una. (BMO)

Neformalno druženje s novinarima, “jer su i oni ljudi”?!

Gradona elnik Šalamon najavio je i održavanje konferencija za novinare vezanim uz odre ene aktivnosti, ali i uvo enje novog obi aja neformalnog druženja s novinarima bez dnevnog reda, i to izvan gradske vije nice, jer je, prema Šalamonovoj procjeni, u formalnoj atmosferi neke stvari nemogu e doku i . Neformalno bi se moglo razgovara o svemu što ljude interesira, uklju uju i i tra evi koji kruže, kazao je Šalamon, te dometnuo da su novinari na kraju krajeva ljudi, što se moglo protuma i dvojako. (BMO)

4

Gospodarstvo

RECESIJA pogodila i metalski kompleks u Me imurskoj županiji

200 do 300 radnika na odre eno vrijeme ostalo bez posla Metalska proizvodnja u Me imurju doživjela je manji pad nego u ostalim dijelovima Hrvatske, možda i zbog toga što drugdje vlasni ka struktura nije definirana kao u Me imurju. Hrvatska vlasni ka struktura u drugim dijelovima Hrvatske nije tako vrsto definirana.

U Me imurju je vlasništvo metalskih tvrtki definirano i ona su u privatnom vlasništvu. Ovisno od poduze a do poduze a pad iznosi od 10 do 30 posto, kazao je Branko Knez, regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske. Sukladno tom padu proizvodnje dogodio se i pad broja zaposlenih. Oko 10 posto radnika u metalskom sektoru je otpušteno. Radi se o 200 do 300 radnika kojima nisu produženi ugovori o radu, a koji su bili primljeni na odre eno vrijeme.

Radnici s trajnim ugovorima nisu dirani, iako i u

tom dijelu ima viška, kazao je Branko Knez. Taj dio radne snage poslodavci za sada ne diraju, jer se svi nadaju novim narudžbama, tako da zadržavaju educiranu radnu snagu koja e im u tom slu aju biti potrebna.

Iz pada narudžbi slijedi i pad primanja. Branko Knez je objasnio da se ne radi o smanjenju osnovica pla a, nego da je smanjen broj prekovremenih sati koji je u metalskom sektoru enormno visok. Sada su oni svedeni na minimum pa se to odražava i na primanja radnika, koja su pala za oko 10 posto.

Me imurski metalci orijentirani su na izvoz, po etkom godine imali su pune knjige narudžbi, ali su zbog krize na izvoznim tržištima ve postoje e narudžbe stornirane. Ima nekih naznaka aktiviranja narudžbi za jesenske mjesece. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKE TVRTKE na listi najve ih u Hrvatskoj za 2008. godinu

Me imursko gospodarstvo ostvarilo 260 milijuna kuna dobiti

- Najbolje plasirani su Metss i Me imurje graditeljstvo, a najve u dobit ostvarili su akove ki mlinovi s 42 milijuna kuna

Poslovni tjednik Lider objavio je listu 1000 najve ih tvrtki u Hrvatskoj rangiranih po ukupnom prihodu, ostvarenoj dobiti i imovini. Na listi najve ih našlo se 25 me imurskih tvrtki. Poznato je da mi nemamo velikih regionalnih igra a, ali imamo niz uspješnih tvrtki koje su uspješno poslovale i prošle godine. Ve ina njih zabilježila je prošle godine i uspon na ljestvici. Struktura našeg gospodarstva sastavljena je od srednjih i malih tvrtki, stoga su naše tvrtke rangirane od tristotog mjesta na niže. Najviše na listi, na 303. mjestu, plasirao se Metss, a odmah iza njega na 304. mjestu plasiralo se Me imurje graditeljstvo, koje je lani sko ilo na rang listi za 72 mjesta. Na listi do tisu u najve ih

nalazi se još 21 firma ili financijska institucija: Perutnina Ptuj Pipo akovec 315, Team na 366. mjestu, Me imurska banka na 404. mjestu, Vajda na 439. mjestu, Tubla tekstil na 466. mjestu, akove ki mlinovi na 480. mjestu, Eko Me imurje na 492. mjestu. Hespo je na 517. mjestu, Tvornica sto ne hrane na 579. mjestu, LPT Prelog na 601. mjestu, Centrometal je na 627. mjestu.

Tehnix na 649. mjestu, urkin na 664. mjestu, Heplast Pipe na 696. mjestu, AC Jesenovi na 711. mjestu, Betex trgovina na 790. mjestu, Me imurske vode na 798. mjestu, Tegra na 829. mjestu, Me imurje plin na 836. mjestu, TMT na 873. mjestu, Ferro Preis na 859. mjestu, Promming na 944. mjestu i Novi Feromont na 999. mjestu.

urkinov skok Najve i skok na rang lis napravila je tvrtka urkin koja je s 2007. na 2008. godinu sko ila za gotovo tristo mjesta, s 936. na 664. mjesto na rang lis . Razlog tako velikom skoku je pove anje prihoda s 97,8 na 143,6

milijuna kuna ukupnog prihoda u godinu dana. Dvije me imurske rme koje do sada nisu bile na lis pove anjem ukupnog prihoda tako er su se smjes le na tu pres žnu listu. To su Promming i Novi Feromont.

Marketing na Internetu Pored e-mail marketinga ( koji je je tin, izravan, mjerljiv i uvjerljiv ), na raspolaganju nam je i druga široko rasprostranjena vrsta marketinga, a to marketing na internetu.

Iako je lako dostupan, još je uvijek nedovoljno korišten.

On omogu ava predstavljanje doslovno cijelom svijetu, a još je puno je tiniji od klasi nih oblika marketinga.

Svako predstavljanje na internetu, pa ak i svaka poveznica ili objavljena vijest, dio su te nove vrste marketinga.

Najnovije studije pokazuju da je djelovanje objava na internetu u inkovitije od televizijskih objava, jer korisnici interneta o ito se zaista zanimaju za sadržaj koji otvaraju i gledaju! Problem je, ipak, u injenici da se internetom služi manji dio populacije, no i taj udio raste iz dana u dan.

Marketing na internetu nudi bezbrojne mogu nosti pove anja prodaje, jer izravno komunicira s potencijalnim kupcima, in ormira ih, prezentira paletu proizvoda i usluga, nudi, reklamira i educira. Osim in ormacija, tekstova i otografija, sve se više koriste i video spotovi.

Za izradu internetske stranice postoji solidna ponuda po sve prihvatljivijim cijenama, pa svatko može prona i odgovaraju i ormat i dati mu sadržaj. Pri izradi internetskih stranica mogu se uklju iti i oglasi drugih oglašiva a, ime vlastita internetska stranica ak i zara uje. No, pitanje je

koliko takav na in „ubacivanja“ tu ih sadržaja vole kupci i koliko je to korektan odnos.

Kupci su sve zahtjevniji, a o njima kona no ovisi ho e li kliknuti na ponu eni sadržaj.

Radi lakšeg snalaženja, stranica mora biti pregledna, ponuda grupirana, a in ormacije to ne i jednostavne uz poželjne otografije. U suprotnom testirate kup evo strpljenje, a ono nije bezgrani no. Internetska stranica ne smije biti puko prenošenje brošura, ona mora biti svježa i originalna.

Na internetu svatko, baš svatko, anonimno može pregledati ponudu, pa onda bez pritiska i dodatnog uvjeravanja donijeti svoju odluku. Zato internetske stranice moraju biti pro esionalno i pošteno ure ene, a prije svega moraju pružati to ne i pouzdane in ormacije. Dodatna posje enost internetske stranice može se posti i akcijama, organizacijom oruma, aukcija, širenjem in ormacija i preporuka putem društvenih mreža, prvim mjestima na tražilicama ( dakle, treba biti jedinstven i prepoznatljiv ) te dolaženjem na stranice specijalizirane za iskustva, preporuke, testove i ocjene korisnika, kao i dospijevanjem na liste najtraženijih.

U ovo doba megatrenda mobilnosti i povezanosti, izreka kaže da ne postojite ako vas nema na internetu. U gospodarstvu je to, nažalost ili na sre u, to no tako.

Zlatko Boži , dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

7. srpnja 2009.

urkin: Na listi najve ih urkin je tvrtka koja je u godinu dana napravila najve i skok na listi, za 272 mjesta prema gore

Metss je kao feniks iz pepela Trgocentra narastao u tvrtku s najve im ukupnim prihodom u Me imurju

Kako i zašto Tubla može, a drugi tekstilci baš i ne?

Ostale su poslovale pozitivno i zajedno su ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu od preko 260 milijuna kuna. Zanimljivo da u ostvarenju dobiti, uz Me imursku banku, prednja e i druge firme ije je sjedište izvan Me imurja. Me imurska banka je prema tim pokazateljima ostvarila preko 63 milijuna kuna dobiti. Na ovom podru ju posluje još niz drugih banaka, ali one nemaju sjedište u akovcu i njihove zarade na ovom podru ju iz ove rang liste nisu vidljive. Tubla tekstil je tako, primjerice, ostvarila dobit prije oporezivanja od 41,9 milijuna kuna, ime dokazuje da bavljenje tekstilom može biti i te kako profitabilno.

Po nominalnom iznosu dobiti na za nijansu ispred Tuble su akove ki mlinovi s 42,6 milijuna kuna ostvarene dobiti.

Me imurske tvrtke nalaze se me u dobro plasiranima u pojedinim granama, tako se Me imurje plin svrstao na 13. mjesto rang liste me u energeti arima, Me imurska

banka na 13. mjesto me u bankama.

Me u gra evinarima Me imurje graditeljstvo je na 23. mjestu po veli ini, Team na 34. mjestu, a Tegra na 83. mjestu. urkin je na sedmom mjestu u djelatnosti instalacija i završnih radova u gra evinarstvu.

Me u proizvo a ima hrane najviše plasirana od me imurskih firmi je Perutnina Ptuj Pipo akovec na 19. mjestu, zatim Vajda na 26. mjestu, akove ki mlinovi na 29. mjestu, THS na 37. mjestu.

Na rang listi metalaca i metalnih proizvoda najviše plasirani je Centrometal na 20. mjestu, zatim Ferro Preis na 23. mjestu i Novi Feromont na 3. mjestu. U prodaji motornih vozila AC Jesenovi je na 39. mjestu.

Na rang listi proizvodnje namještaja Hespo je na 4. mjestu, LPT na 5. mjestu. U proizvodnji strojeva i ure aja TMT je na 13. mjestu. U proizvodnji tekstila Tubla je na 4. mjestu. U trgovini u maloprodaji je Metss na 27. mjestu i Betex trgovina na 67. mjestu. U vodoopskrbi su Me imurske vode na 4. mjestu rang liste u branši.

(BMO)

POGLED ODOZDO

Otrježnjenje Metalci su na ovim prostorima oduvijek bili zna ajan društveni, da ne kažemo i politi ki, aktor, od razdoblja teške industrije i duga Tita kao prvog metalca - predsjednika države na ovamo. Sada su metalci glavni izvoznici i izvor priljeva tako dragocjenih deviza. Oni su ona snaga koja popravlja našu vanjsko - trgovinsku krvnu sliku i donosi u zemlju devize kako bi ih mogli nemilice trošiti za uvoz svakojakih drangulije u šoping centrima.

Tako sigurno nije slu ajno ono što smo uli na prošlotjednoj kon erenciji za novinare koju su sazvali elnici Sindikata metalaca Hrvatske u akovcu. Nije na tom sastanku u nekakvoj starinskoj sindikalnoj ma-

niri bilo ni pla a ni jauka, nego smirenih tonova izre enih onim tonom kakav se upotrjebljava kada stvari dogore do nokta i kada više nema mjesta ni za šalu ni za o ajavanje.

A što su metalci rekli. Metalci su prvi u ovoj zemlji rekli da e se udružiti zbog utjecaja i diktiranja trendova u ovoj zemlji. Shvatili su da u ovoj zemlji ima previše potroša a prije svega potroša a prora una, a premalo punja a. A s druge strane su metalci me u onim osamljenim punja ima prora una koje se nit’ pita nit’ poštuje. Udružit emo se s drugim industrijskim granama u industrijski sindikat, poru ili su metalci, i onda emo diktirati trendove u ovoj zemlji.

Tko zna zahvaljuju i ijoj su mudrosti shvatili gdje le-

ži njihova snaga, ali na tome im svaka ast. Shvatili su gdje su najve i uzroci njihovih problema, pa i malih pla a jednim dijelom. Ne, nisu oni kovali svoje poslodavce u zvijezde, ali ih niti prikazivali kao neprijatelje broj jedan. Ali kao narudžbi i posla nema, niti se iz prora una koji industrija puni ne može troškariti kao da se korisnike prora una recesija na ti e.

Gospodarst vo a me u njima i industrijske grane vuku kola u kojima su natrpani prora unski korisnici koji žive od prora una. A volove se ne pita je li vam teško, trebate li kakvu potporu kako bi lakše vukli kola.

To se zove otrježnjenje.

Shva anje svog položaja. Moraju li se doista volovi ispregnuti iz kola da bi oni u kolima

Piše: Božena Malekoci-Oleti

shvatili da bez volova ne mogu dalje i da kola bez njih nitko ne e pomaknuti s mjesta, osim ako svi ne si u s kola i poguraju kota e.

Jedna lasta ne ini prolje e, ali ovakvih bi poruka trebalo više kako bi došlo do potpunog otrježnjenja od prevelikih i napuhanih o ekivanja.

7. srpnja 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

TU A donosi velike probleme me imurskim poljoprivrednim proizvo a ima

Zvonimir Babi : Još jedna ovakva tu a i ja u sve prodati - Mladi poljoprivrednik iz Svetog Martina na Muri obra uje 130 hektara zemljišta Ovogodišnje dvije velike tu e koje su pale u vrlo kratkom razdoblju najviše su pogodile poljoprivrednike iz Svetog Martina na Muri i potez prema Murskom Središ u, pa sve do Peklenice i Domašinca, a sve uz rijeku Muru. Kad pišemo o tu i, naj eš e se objavljuju zbirni podaci o štetama, ove godine štete bi, prema procjenama, iznosile više od sto milijuna kuna u županiji, a da se pri tom mnogo manje pažnje posve uje samim ljudima i njihovim nevoljama.

Jedan od onih koji se usu uju glasno progovoriti o svojim problemima zbog tu e je mladi tridesetjednogodišnji Zvonimir Babi , apsolvent agronomije u Zagrebu i poljoprivredni proizvo a . Sa suprugom Martinom i dvije male k eri, Lucijom, kojoj su dvije godine, i Klarom, kojoj je tek devet mjeseci, živi u Svetom Martinu na Muri.

On kao jedan od vode ih poljoprivrednih proizvo a a u našem kraju sa suvremenom i gotovo kompjutoriziranom mehanizacijom obra uje 130 hektara zemlje, od ega 60 hektara obiteljskog zemljišta. Sije pšenicu, kukuruz, uljanu repicu, še ernu repu, te u manjoj mjeri tikve golice. Njegova je obitelj, a rije je o obitelji lije nika, i majka i sestra su mu lije nici, odlu ila investirati u poljoprivredno zemljište, smatraju i da je to solidna investicija. Što svojom ušte evinom, što kreditima uspjeli su nakupovati oko 60 hektara zemlje, te svu potrebnu modernu mehanizaciju za ratarstvo.

Agroekonomska ra unica je sljede a: godišnje mu za investicije (sjeme, umjetno gnojivo, obrada i ostalo) za 130 hektara treba oko milijun kuna. Njegov ukupan prihod bez troškova kre e se u najboljim godinama, ako se sve idealno posloži, najviše 1,5 milijuna kuna, a u prosje nim godinama manje.

Zarada je tek prosje na mjese na pla a Od svojega ukupnog prihoda mora vra ati kredit za me-

Štete od tu e na kukuruzu u Svetom Martinu na Muri: najprije padala krupna tu a koja je potrgala stabljike, a zatim nešto sitnija koja je “dotukla” biljke hanizaciju, što godišnje iznosi još 240.000 kuna, plus troškovi amortizacije.

— Kad sve zbrojim i oduzmem na kraju godine, ispada da zaradim jednu prosje nu pla u koju bih dobio i malo boljoj tvrtki, rekao nam je Zvonimir Babi , te nastavio: - Radim od jutra do mraka, za mene nema nedjelje osim pokojega krš anskog blagdana.

Znam da bi obitelji trebalo biti bolje za desetak godina, kad otplatimo kredite, no to vrijeme je još

daleko. Ukratko, spremio sam se za EU kao moderni poljoprivredni proizvo a i nastojim pratiti sve što je dobro u poljoprivredi.

No ove godine tu a mi je doslovno uništila usjeve na oko 80 posto površina, štete su stopostotne, nešto je manja šteta samo na oko 20 hektara na površinama koje su bile nešto izvan dohvata tu e, u Peklenici, te prema Toplicama Sveti Martin na Muri i još ponegdje. Do sad nam je žetva bila spas do jeseni, a sad moramo

Ispituje ak šezdeset sorti hibrida kukuruza Obiteljski poljoprivrednik Zvonimir Babi jedan je od trojice poljoprivrednih proizvo a a u Hrvatskoj koji na nacionalnoj razini radi pokuse s prinosima kukuruza. Rije je o ispitivanju hibrida kukuruza na prinose uz pomo Savjetodavne službe Me imurske županije, odnosno Hrvatskog zavoda za poljoprivredno - savjetodavnu službu. Najviše se ispituju prinosi kukuruza i odnos

vlage i rodnosti jer to postaje sve važnije za suvremenu proizvodnju i razne ljetne neda e tijekom sušnih i vru ih mjeseci. Ispituje se oko šezdeset sorti hibrida kukuruza, a pri tom se odre uje koji je kukuruz najpogodniji za sto nu ishranu i za stoku, a koji je bolji za ratare i industriju. Ta su ispitivanja važna za usmjeravanje poljoprivrednih proizvo a a i poljoprivrednu politiku zemlje. (jš)

OBI stigao i u Varaždin Na više od 7 tisu a kvadrata u Varaždinu u Optujskoj ulici minulog je tjedna otvoren OBI prodajni centar za gradnju i dom.

OBI, europski lider u prodaji opreme za ku u i vrt u novom centru nudi više od 40 tisu a proizvoda.

Vrtni centar prostire se na dvije tisu e etvornih metara a svim ljubiteljima vrtlarstva dostupan je bogat asortiman biljaka te ukrasnih dodataka za vrt.

Na sve anom otvorenju Michael Vinzing, direktor regije i Ivan ehok na tradicionalan su na in, piljenjem drvene grede otvorili ovaj tre i po redu OBI centar u Hrvatskoj. Posebne pogodnosti kupnje je OBI bonus

korisni ka kartica koja je besplatna te omogu uje mnoge prednosti kupnje od 10 posto bonusa na ukupnu godišnju kupnju razne

ekskluzivne pogodnosti, jamstvo povrata novca unutar tri mjeseca te ro endansko iznena enje za vlasnika kartice.

raditi bilo što da se izvu emo i preživimo.

Volim raditi na zemlji, ali...

Rekao sam obitelji: ako još jedne godine bude tu e kao

ove, uništit e me financijski, ostavit u posao obiteljskog poljoprivrednika i posvetit u se ne emu drugom, iako volim raditi na zemlji. U poljoprivredi se tek s visokim ulaganjima može nešto posti i i zaraditi, no bez tu e i u normalnim godinama, a ne kao što je ova. No ne mislim prodavati zemlju do koje sam teško došao, ona e ostati u obiteljskom vlasništvu, ako i do e do najgorega. No, još jedna ovakva tu a prisilit e me da sve prodam i posvetim se ne emu drugome.

U ratarstvu ostajem zbog toga što je tu olakšan plasman proizvoda, iako naplata kasni.

No i s djelomice osiguranim otkupom imamo probleme s plasmanom. Ni od države ni od županije ne o ekujem mnogo, oslanjam se samo na sebe i svoje dvije ruke, završava Zvonimir Babi , nadaju i se da e jednog dana za deset godina biti bolje. Ove e godine jedva preživjeti zahvaljuju i tome što je osigurao usjeve, da nije toga, njegovo bi poljoprivredno gospodarstvo propalo. No, što e biti idu e godine, nitko ne zna.

(J. Šimunko)

Zvonimir Babi

Ne želim novac za poticaj, ve bon za umjetno gnojivo — Sasvim druga ije bih riješio pitanje poticaja nego što je to sada. Ja bih svakom poljoprivrednom proizvo a u dao bon u visini poticaja, a ne novac, s kojim bi on mogao kupiti umjetno gnojivo u Kutini kod našega hrvatskog proizvo a a gnojiva. To bi riješilo mnoge naše probleme, država veoma esto kasni s isplatom poticaja, pa onda nemamo za repromaterijal prilikom sjetve, na ovaj na in to bi se riješilo. Osim toga, na taj bi na in štitili doma e gospodarstvo. Ho e li netko uti ovo što ja govorim i je li kojem politi aru to važno, ne znam. Bio sam nedavno na županiji, dožupan An elko Horvat mi je jednostavno rekao: ‘Sve moraš sam, županija nema novac’, i sve mi je bio jasno, kao uostalom i prije toga, pri a o svojem susretu s dožupanom Zvonimir Babi . (jš)

REDEA

Hrvatska poljoprivreda u vrijeme pristupanja Hrvatske EU Poljoprivreda zauzima jedno od prioritetnih mjesta u gospodarstvu EU. Stoga je zna ajno da nova lanica ima naprednu poljoprivredu koja se može brzo prilagoditi njenom tržištu. Me utim naša poljoprivreda nije još riješila niz postoje ih problema.

Poglavlje Poljoprivreda i ruralni razvitak, ocijenjeno je kao jedno od najtežih poglavlja pregovora.

U cijeli proces uklju eni su i predstavnici znanosti, proizvo a a i udruga relevantnih za podru je poljoprivrede i ruralnog razvitka.

Hrvatska Vlada je za savjetnike u predmetnom podru ju izabrala Franza Fischlera koji je u dva mandata bio povjerenik u Europskoj komisiji i austrijski ministar poljoprivrede u vrijeme kada je Austrija pristupala EU, te Guya Legrasa, bivšeg generalnog direktora Op e uprave za poljoprivredu i Op e uprave za Vanjske odnose EU. Nekonkurentnost današnje poljoprivrede posljedica je niske tehnološke razine proizvodnje, usitnjenosti proizvodnih parcela, nizak stupanj izgra enosti i održavanja melioracijskih sustava i niskih prinosa.Zemljišna problematika jedan je od najnesre enijih segmenata nacionalne poljoprivrede koji, u godinama što su ostale do ulaska Hrvatske u lanstvo EU, zahtijeva radikalan obrat u dosadašnjoj praksi.

Okrupnjavanje gospodarstva i parcela Budu i da 449,000 poljoprivrednih ku anstava ima prosje nu veli inu posjeda 2,7 ha što je

daleko ispod EU prosjeka, krenut e se s okrupnjavanjem gospodarstava i proizvodnih parcela te je u pripremi Zakon o komasacijama koji bi ovih dana trebao biti i objavljen. Po tom pitanju trebala bi pomo i Državna agencija za privatno poljoprivredno zemljište koja bi po ela s radom krajem ove godine. Osnivanje Agencije, i zbog europskih pravila i zbog boljeg iskorištavanja zapuštenih poljoprivrednih parcela, imperativ je s kojim se zakašnjelo starta. Agencija e, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, biti nadležna za poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu, dok e raspolaganje državnim oranicama i dalje odre ivati Zakon o poljoprivrednom zemljištu.

Još jedan od projekata kojega je pokrenula Vlada RH je projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj.

Pri tome troškove osiguranja vode snosi država, regionalna i lokalna samouprava, dok troškove sustava po parceli snosi sam korisnik.

Proširenje ekološke proizvodnje Ostale mjere koje e se poduzimati u svrhu razvoja hrvatske poljoprivrede su: proširenje ekološke poljoprivredne proizvodnje s dosadašnjih 0,7% na 5%; re orma izravnih potpora (u pripremi je novi Zakon o potporama) za samo strateške poljoprivredne proizvode kao što

su neki tradicionalni, autohtoni proizvodi (do sad je Hrvatska država poticala 217 proizvoda, a u EU se poti e samo 17); usmjerenje kapitalnih ulaganja ka odobrenim razvojnim programima i osiguranje, odnosno pra enje njihovih rezultata (vo arstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, sto arstvo…); maksimizacija korištenja sredstava iz EU ondova (IPARD koji e se mo i koristiti do 2013.g., a iznosi 129,4 milijuna eura); provo enje zakonskih mjera za iskorjenjivanje „sivog“ tržišta; definiranje jasne politike ruralnog razvitka; postupno uskla ivanje u podru ju sigurnosti hrane; poticanje udruživanja; re orma mirovinskog sustava; poticanje poljoprivrednog obrazovanja i in ormiranja; proizvodnja proizvoda ve e dodane vrijednosti; zaštita seoskog poljodjelstva; eventualna raspodjela proizvodnje po odre enim podnebljima, itd.Sve su to mjere koje bi trebale pripremiti hrvatsku poljoprivredu na Zajedni ku poljoprivrednu politiku EU, skra . ZPP, (engl. Common agricultural policy) te omogu iti poljoprivrednicima odgovaraju i životni standard, a potroša ima kvalitetnu hranu po pristupa nim cijenama.I za kraj možemo re i da poljoprivreda predstavlja temelj u razvoju gospodarstva op enito jer „malo koja država je uspjela ostvariti svoj uspješan razvoj, a da nije istodobno ili prethodno razvila poljoprivredu“ (citat: Stipeti , 1991.).

6

Crna kronika

TRIDESETAK KILOMETARA ceste uz derivacijski kanal HE Dubrava opasno po život

Cesta smrti u šest godina uzela šest života Tridesetak kilometara županijske ceste koja uz derivacijski kanal uz jezero HE Dubrava na potezu od Orehovice preko Preloga vodi do Donje Dubrave slobodno može ponijeti epitet ceste smrti. Na toj prometnici gra enoj za potrebe izgradnje, a kasnije i održavanja hidrocentrale, svake godine umire jedno do dvoje ljudi.

Tako je 2004. godine na dionici te ceste izme u Preloga i Orehovice smrtno stradao jedan par iz Varaždina, dvije godine kasnije poginuo je muškarac iz Domašinca, a sje amo se i lanjskog slu aja kada je na toj cesti preminuo mladi iz Preloga.

Ove godine, u lipnju, smrtno su stradala dva muškarca na dionici izme u Donje Dubrave i Preloga. Ve ina njih automobilima je sletjela u derivacijski kanal. Utapanje se navodi kao uzrok njihovih smrti, a prevelika brzina, neprilago ena uvjetima i stanju ceste, kao razlog koji je doveo do tragi noga kraja.

Svjedo ili smo i mnogim nesre ama koje su pukom igrom slu aja, zahvaljuju i istoj sre i, završavale tek s ozljedama sudionika i materijalnom štetom.

Slijetanja s te prometnice u derivacijski kanal redovita su pojava. Me imurska policija godišnje u prosjeku bilježi dva takva doga aja.

Posljednji takav dogodio se u svibnju kada je spletom sretnih okolnosti

Zoran Šari

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UKRATKO

Policija otkrila razbojnika koji je oplja kao Metss Vratišinec - Policija je otkrila identitet maskiranog muškarca koji je s kapom na glavi s prorezima za o i u petak 26. lipnja oko 19.50 sati po inio razbojstvo u trgovini Metss u ulici dr. Vinka Žganca u Vratišincu. Radi se o 21-godišnjaku iz Vratišinca.

U vrijeme kada je po inio razbojstvo u trgovini nije bilo kupaca. On je uz verbalnu prijetnju i prijetnju nožem od 31-godišnje prodava ice, svoje sumještanke, zatražio novac. Ona mu je dala sav no-

vac koji se nalazio u blagajni, nakon ega se biciklom udaljio u nepoznatom smjeru.

Policijski službenici PU me imurske proveli su kriminalisti ku obradu nad više osoba koje su se dovodile u vezu s izvršenjem razbojništva, a bila su zatražena i vješta enja odre enih tragova prona enih na mjestu doga aja. U istrazi su od velike koristi bili i gra ani koji su policiji dali mnoge korisne informacije vezane uz okolnosti po injenja ovoga kaznenog djela.

Francuzi u Hrvatsku s marihuanom Na cesti uz derivacijski kanal (pre) esto se doga aju teške prometne nesre e

i istim udom mladi Kotorip anin Stjepan Siladi nakon slijetanja svojim roverom u derivacijski kanal na dionici izme u Preloga i Orehovice ostao živ.

Prebrza vožnja i loš kolnik Na elnik Postaje prometne policije akovec Siniša Šajnovi isti e da voza i na toj prometnici razvijaju velike brzine, daleko ve e od dopuštenih 90 km/sat, a kako asfaltni zastor nije kvalitetan, na mnogim mjestima i ošte en, ne ude nesre e koje se doga aju.

Naglašava da je kolnik pun ulegnu a i ošte enja druge vrste jer tu prometnicu dugi niz godina, s obzirom na to da nije bila ni u ijoj nadležnosti, nitko nije održavao, a na nju je usmjeren sav teretni promet za Varaždinsku i Koprivni ko - križeva ku županiju.

- Križanje te prometnice s cestom koja vodi u Hrženicu, odnosno u Otok pokazalo se crnom to kom te dionice.

Ne zbog nesre a sa smrtnim ishodom, ve zbog velikog broja nesre a s ozlije enim osobama, kao i materijalnom štetom. Nadležni su obe ali rekonstrukciju toga križanja, no ono se ne doga a, kazuje Šajnovi .

U PU me imurskoj tvrde da su nadležnima predlagali da se duž dionice ove prometnice postavi odbojna ograda

koja bi sprije ila slijetanja u derivacijski kanal, me utim, to nije u injeno zbog nedostatka inancijskih sredstava, što je, pretpostavljaju u policiji, razlog što se ni danas nije prišlo rekonstrukciji spomenutog križanja. Šajnovi tvrdi da se policija redovito pojavljuje na toj prometnici u kontroli brzine, osobito ljeti kada se na toj prometnici pove ava broj motorista. Sura uju i s mobilnom jedinicom prometne policije pa se na toj cesti može susresti i presreta e. - Nije rijetkost da na toj dionici mjerimo brzinu od 120 do 140 km/ sat. Najve a izmjerena brzina bila je, ako me sje anje služi, 160 km/sat. Upozoravamo voza e da voziti tom brzinom na toj prometnici uop e nije pametno zbog njihove sigurnosti. Ne žele li stavljati glavu u torbu, neka svakako poštuju ograni enje brzine, naglašava Šajnovi .

Zaštitna ograda i kvalitetniji kolnik ne bi pomogli R av natelj Županijske uprave za ceste Zoran Šari slaže se da prometnica nije u idealnom stanju, ali smatra da stanje kolnika nije bilo klju no u prometnim nesre ama sa smrtnim ishodom ili bez takvog ishoda.

- Nesre e se doga aju zbog brzine i to je jasno. Da bi zaštitna ograda bila poželjna uz jed-

nu ovakvu prometnicu, to stoji. Isto tako bilo bi lijepo kada bismo novim asfaltnim slojem mogli presvu i kompletnu prometnicu.

Samo smatram da ni time ne bismo puno dobili na sigurnosti, dapa e. To bi, vje-

Gori an - Dvojica francuskih državljana, jedan 32-godišnjak, a drugi 24-godišnjak, prilikom redovne carinske kontrole na grani nom prijelazu Gori an II uhva ena su u posjedu marihuane. Droga se nalazila u ruksaku starijeg muškarca.

U 4 PVC nalazilo se 7,3 grama marihuane.

Uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta droga im je oduzeta. Zbog po injenog prekršaja iz l. 3 Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, stariji francuski državljanin priveden je Prekršajnom sudu u Prelogu gdje je kažnjen nov anom kaznom od 2 tisu e kuna.

Ukraden stroj za beton

Siniša Šajnovi

rujem, voza e nagnalo da razviju još ve u brzinu. Ni ogradu, ni novi sloj asfalta u ovom si trenutku, kada e naš prora un biti zakinut za ra unamo milijun kuna dotacija, ne možemo priuštiti. O rekonstrukciji križanja da i ne govorim.

Svi su spremni ukazati i prstom uprti na loše stanje prometnice, podu avati kako treba ovo ili ono, no nitko ne pokazuje kamo da odemo po sredstva kojima bismo to mogli realizirati, ljuti se Šari , i poru uje voza ima neka poštuju ograni enje brzine.

(D.Mihoci)

Mihovljan, akovec Niz teških kra a dogodilo se prošli vikend. Tako je 4. srpnja u Mihovljanu provaljeno u caffe bar “Ruža metaxa”, odakle je ukradeno 11 kg kave, 220 kutija raznih vrsta cigareta, te 800 kuna.

Po initelj je ukrao i novac iz aparata za igre. Iste no i u

Podturnu je zabilježen pokušaj kra e iz NK Podturen.

Nepoznati je provalio u unutrašnjost klupskih prostorija kroz rupu na stropu, no ništa nije ukrao. U Svetojelenskoj ulici u akovcu pak je s gradilišta rotora ukraden stroj za vibriranje betona vrijedan 4 tisu e kuna.

Okradeni ribi i Krištanovec, Novakovec – Posljednjeg dana lipnja ili prvog srpnja nepoznati po initelj ukrao je 70 litara goriva iz rezervoara radnog stroja u vlasništvu poduze a 2Me imurska hidrogradnja” d.o.o.

iz Savske Vesi. U isto vrijeme na ribnjaku ŠRD-a “Ostriž” iz Novakovca nepoznati po initelj provalio je u spremište i ukrao agregat za struju. Time je ribi e oštetio za oko 3 tisu e kuna.

Teška kra a u Uljari akovec - U Zagreba koj ulici u akovcu u no i s 1. na 2. srpnja nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz tvornice za pre-

radu ulja – “Uljara”, vlasništvo akove kih mlinova iz akovca. On je slomio lokot na ulaznim vratima vanjske ograde, ušao u krug objekta, gdje je upotrebom podesnog alata slomio cilindri nu bravu na ulaznim vratima objekta, te ušao u unutrašnjost objekta. Iz jedne od kancelarija otu io je metalnu kasu u kojoj se nalazilo oko 4 tisu e kuna. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na oko 5 tisu a kuna. Protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

7. srpnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠTO E BITI sa 148 u enika koji ne žele u OŠ Pribislavec

Županijska vlast kona no mora reagirati !

- Ako 148 u enika iz Pribislavca na jesen doista po e u osnovne škole akovca, kako je najavljeno, za roditelje e možda problem biti riješen, no on e u Pribislavcu, gdje e romska populacija u školi onda postati ve ina, još više eskalirati Udruga roditelja “Roditeljsko krilo” iz Pribislavca putem svoje predstavnice Gordane Barila rekla je da ak 148 djece na jesen ne e u OŠ Pribislavec zbog dobro poznatih problema s nekolicinom romskih u enika.

Po svemu sude i, ti e u enici završiti u osnovnim školama akovca, barem je tako bilo i do sada. Pretpostavlja se da ve dva razreda u enika iz Pribislavca poha aju nastavu u akovcu, što zna i da ak pedeset u enika svaki dan odlazi iz Pribislavca u akovec. Ako se ostvare crne prognoze i na jesen iz Pribislavca ode još 148 u enika u akovec, to e zna iti da e u Pribislavcu ostati romski u enici kao ve ina.

O ito je da svoju ulogu tu mora odigrati politika, ponajviše s pozicija Me imurske županije, iji se predstavnici u zadnje vrijeme nisu izjašnjavali o romskom problemu u Pribislavcu. Župan Ivica Perho na tu temu kaže: Razgovarao sam prošli tjedan s predstavnicima Ureda za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske o tom problemu. Sada je dobro vrijeme da se razgovara o tome zašto 148 u enika želi napustiti OŠ Pribislavec, a sli ni su problemi i u drugim školama u Me imurju gdje živi romska populacija. Nikako ne želimo da taj problem eskalira na jesen.

Matija Posavec najavljuje aktivno uklju ivanje Županije Što se ti e županijske vlasti, posebice njezinog vodstva ona mora razlu iti tko e se ozbiljno i odgovorno baviti tematikom nacionalnih manjina. Toga ve

desetak i više godina nema. I nekadašnji dožupan Dragutin Lesar, danas tako glasan kad se treba svrstati na “jednu stranu” za dobivanje politi kih poena, kada je bio na vlasti u našoj županiji po tom pitanju nije u inio gotovo, pa ništa. A, ve tada su se problemi po eli gomilati, stavljali su se godinama “pod tepih”, da bi dana s eskalirali. Taj resor kako saznajemo dobio je u novom mandatu kao zamjenik župana Matija Posavec i kako nam je rekao kre e se s akcijom u kojoj e se pokušati problemi rješavati kvalitetno i na dugoro no razdoblje.

Nedopustivo je da se Me imurje pokazuje u negativno kontekstu ostatku Hrvatske kao ono gdje se sukobljavaju romska i hrvatska populacija. Posebice jer u našem kraju živi najve i dio romske populacije.

Problem je i to što se ne zna broj pripadnika Roma, a vjerojatno socijalne službe raspolažu najto nijim brojem. Zatim, uvijek se postavlja pitanje pregovara a s romske strane, a problem je i to što Vije e za romsku nacionalnu manjinu Me imurske županije jednostavno ne funkcionira.

Je li preseljenje rješenje ?

Tri akove ke osnovne škole sigurno mogu smjestiti 148 djece iz Pribislavca u svoje razrede, no problem na taj na in ne e biti riješen, ve samo poja an. Za roditelje je pak o ito rješenje smještaj djece u akove ke osnovne škole, kako bi se izbjegli stalni problemi i kako bi djeca u ila u pravoj školskoj atmosferi, barem tako kažu.

DUGOGODIŠNJE nekvalitetno rješavanje romskog pitanja izaziva frustracije kod Me imuraca

Zašto mladi pišu na “fejsu”: “Ne želimo Cigane u Me imurju”?

NAJPOPULARNIJI svjetski site za socijalno umrežavanje esto dolazi na naslovnice medija zbog inovativnih grupa koje traže pokretanje prosvjeda ili ostavke politi ara. Naravno, Facebook se ne mora uvijek koristiti za odašiljanje pozitivnih poruka. Dokaz tome je grupa “Ne želimo Cigane u Me imurju”.

To nije re eno, naslov grupe koja je do sad okupila malo više od dvije tisu e lanova je “NE ŽELIMO CIGANE U ME IMURJU....!!!!!!!!!!!!!!1”.

Autor je o igledno od silnog uzbu enja i velikog broja uskli nika zaboravio pregledati što je napisao prije objave.

“Ne želimo Cigane u Me imurju ... Recimo stop Ciganima ... Dosta je njihovog terora nad svima nama ... Ljudi, ustanimo svi zajedno i stanimo na kraj teU me uvremenu se na Internetu pojavila skupina istomišljenika (s kojom se ne možemo složiti u njezinom rasizmu), a koja kaže da ne želi Cigane u Me imurju. Drugim rije ima, ona ne želi biti taoc nekvalitete politike prema Romima koja godinama ne postiže prave rezultate. To je

roru u Me imurju”, stoji u opisu grupe. lanovi grupe, koliko se može vidjeti, uglavnom su mla i ljudi. Na zidu grupe na kojemu su ispisane poruke ima i malo sva e oko samog postojanja grupe, ali osnovni sentiment može se opisati sljede om porukom jednog od lanova: “Nisam rasist al’ mrzim Cigane ... to je gamad koja nije vrijedna življenja ... ja bih ih sve na vješala”.

Mlade me imurske snage, konsternirane injenicom da moraju živjeti s ljudima koji “uzimaju od države”, u svom su bijesu vjerojatno zaboravile na novi antidiskriminacijski zakon koji baš ne gleda blagonaklono na ovakve poruke. Ili ni ne znaju da postoji. U tom e se slu aju dobrano iznenaditi ako organiziraju skup koji najavljuju. (jš i dz) još jedan o it znak da je politika prema Romima i nedovoljna briga države za romsku populaciju u Me imurju doprinijela sadašnjim problemima, ali su tome pripomogli i romski elnici kojima je bilo najvažnije kako se dokopati novca od države.

(J.Šimunko)

Izjedna avanje nasilnika i žrtve Kad sam odlazio u Zagreb rekla mi je kolegica iz Me imurskih novina kako je, uz bezbroj loših, dobra strana Zagreba to što neke ljude, ako ne želiš, bez problema ne moraš susresti i po šest mjeseci. To je velika prednost naro ito ako si novinar.

Naime ako si novinar u manjoj sredini teško je ne naletjeti i na ponekog idiota kad obavljaš svoj posao.

U maloj sredini je obi aj, da ak i ako cijelo selo zna da je netko neprilago en, nitko ništa ne ini ve ga se jednostavno izbjegava i govori: Ma pusti ga on je takav, i stari mu je bio takav. I to je to! Izbjegavaj ga cijeli život.

Jer zna on kud se kre eš, zna gdje si doma, jer ti pozna djecu, jer e stoput biti u prilici da ti naudi. Tek sam prošli tjedan shvatio rije i svoje kolegice, jer u Zagrebu je zaista ipak lakše izbjegavati takve ljude.

Zvala me prošli tjedan SEEMO-a koordinatorica za slobodu medija, South East Europe Media Organisation bavi se pitanjima slobode medija na podru ju jugoisto ne Europe, a sjedište im je u Be u. Ona prati cijeli slu aj i nije mogla vjerovati da se stvari poput premla ivanja novinara od lokalnog pijanog nasilnika mogu dogoditi u takvoj blizini Austrije. Još je manje mogla vjerovati da je mogu e da kolege iz druge redakcije mogu tako bezdušno tom istom nasilniku dati prostora i dozvoliti mu da još i izvrije a novinara kojeg je izi ki napao. Nasmijao sam se i rekao da je to kod nekih tradicija.

Preneražena je ostala i na ideju policije da cijeli slu aj prikaže kao reme enje javnog reda i mira. Jer to nije tek napad na ovjeka, to

Zašto “mrziti Cigane” ili što je globalizacija Ovih dana se na Facebooku pojavio slogan “Mrzim Cigane”, uz dopunu “Ne želimo Rome u Me imurju”, koji ima ve dvije tisu e lanova. Na taj je na in nacionalizam i šovinizam isplivao u javnom mediju, kad ga ve s pravom nisu htjeli podržati doma i regionalni mediji. Cijeli se blog pojavio na Internetu nakon napisa u medijima da su mladi Romi pjevali u Pribislavcu “Bit e mesa, klat emo Hrvate”, što je nedavno na konferenciji za novinare iznijela Gordana Barila u ime roditelja iz Pribislavca.

Na taj je na in i u našem kraju do usijanja dotjerana jedna nemušta politika nacionalisti kog tipa koja se u zadnje vrijeme pro ilirala s obje strane, kako romske, tako i hrvatske. No nije rije samo o hrvatskoj politici, ve uop e u odnosu Zapada prema Romima. Nedavno je tako

jedna skupina Roma iz jedne zapadnoeuropske zemlje doslovno protjerana u Rumunjsku, od kud potje e ta skupina. U Italiji se pak ovih dana organiziraju skupine gra ana koje hvataju “ilegalce” po naseljima, a za one koji daju stan ilegalcima predvi ene su visoke kazne. Zar to ne li i ne po etke ne ega što se davno zvalo fašizam?

Na žalost, u zadnjih desetak godina Romi su, potpomognuti raznim europskim emisarima, više govorili o ljudskim pravima Roma i o sebi samima kao nacionalnoj manjini nego o ne em mnogo važnijem. Tako je višegodišnji spor izme u dvije skupine Roma, od kojih jedna govori bajaškim, a druga romanochib jezikom, dovodila do stalnih usijanja i napetosti, što se onda prenosilo i na odnose prema ve inskom hrvatskom

narodu. Drugim rije ima, privatni romski unutarnji problem, a to je pitanje materinjeg jezika, nametnut je kao vanjski problem Roma u odnosu na ve inski narod. Zbog povijesne situacije Romi su getoizirani u svojim naseljima, uz poneke izuzetke, a hrvatska država u inila je mnogo davši im državljanstvo i status nacionalne manjine. Zbog te povijesne getoizacije Romi imaju podosta problema koje su si sami nametnuli, a najvažniji je taj što njihova djeca ne znaju hrvatski, kao što uostalom ne znaju ni bajaški kako treba, svoj materinji jezik, jer nije standardiziran i ne poznaju pismo.

Zato bi hrvatska država trebala više inzistirati i omogu iti da mladi Romi nau e hrvatski jer je to jezik zemlje koja im je dala državljanstvo. To je, me utim, proces koji traje, u ovom trenut-

ku mnogo je više romske djece u osnovnim školama nego prije desetak godina, no taj proces ni izdaleka nije završen. Najve i je problem u tome što ne postoji sustav za one u enike koji zaostaju i zbog roditeljske nebrige.

Za takve u enike najbolje bi bilo urediti jednu osnovnu školu s cjelodnevnim boravkom zatvorenog tipa, poput internata, gdje bi djeca išla ku i samo vikendom, a kako bi ih primoralo da nau e hrvatski i steknu obrazovne navike. Dok toga nema, u itelji i profesori u osnovnim školama zapravo su nemo ni pred negativnim ispadima, što samo potvr uje i slu aj Pribislavca.

No što zna i “mrziti Cigane”?

Onaj tko tako govori sigurno je hrvatski politi ki šovinist. No on zapravo i ne mrzi Cigane kao ljude ve njihovu cigansku bit, ono po emu oni jesu Cigani, njihove

7

obi aje i navade koje se ne slažu s obi ajima zapadne civilizacije. Drugim rije ima, onaj tko u Me imurju “mrzi Cigane” nije nacionalisti ki fundamentalist, jer mu nedostaje istinsko uvjerenje mržnje s pozicija vlastite superiornosti. On zapravo mrzi sam sebe, a da to ne zna, jer nije dovoljno brzo u injeno sve što je nužno da se izbjegne romski problem, a glavni krivac jer država, iako je ona ve mnogo u inila.

Bit stvari uvidjet emo ako slušamo naše doma e politi are, koji ve deset godina, uza svu politi ku mo koju imaju, kao papagaji ponavljaju da ne znaju koliko u Me imurju ima Roma.

Oni zapravo, a da to i ne znaju, govore: Treba izgraditi zidove za one druge, za subjekte koji plja kaju i siluju, a kako kaže ilozof Slavoj Žižek. Rije je o novom brutalnom rasizmu razvijenih

Piše: Tomislav Novak

je napad na njegovo ustavno pravo javnog govora, a još gore, na novinara koji to pravo provodi u ime drugih gra ana koji preko njega imaju dostup do javnih medija. A to je ovdje bio evidentan slu aj. I na to sam se nasmijao, jer je to još jedna hrvatska tradicija. Žalosno je što se to se sve dogodilo u malom mjestu koje pokušava biti grad, a gradska vlast je izrazila žaljenje što njihovi gra ani ne rješavaju svoje sporove mirnim putem. Da pukneš od smijeha ili da u zemlju propadneš. Pa njihovi gra ani su se žalili na izvo a a radova kojeg su oni odabrali, novinar je samo to prenio.

U biti je gradska vlast bila prozvana od to no odre enih gra ana zbog to no odre ene stvari, a novinar koji je to pisao premla en je.

Gradona elnik ve eg grada od takvog bi se nasilnika odmah ogradio i osudio takav in, pa ak i da je prijatelj s nasilnikom ili njegovim ocem, jer bi jednostavno bio prisiljen na to pritisnut medijima i javnoš u. A ovdje nam ostaje uditi se zašto nas drugdje doživljavaju kao provincijalce.

Piše: Josip Šimunko

zemalja, ne zbog kulturalnih razlika, ve zbog ekonomskog egoizma, koji se prenio na neosviještenu lokalnu razinu, ali i na internetske stranice.

U me imurskom slu aju takvi su zidovi nepotrebni jer je rije o Romima, našim državljanima, koje naprosto treba nau iti ono što ve ina zna, na lakši ili na teži na in, i tu je sva odgovornost doma e politike.

8

Kroz Međimurje

U OP INSKOM VIJE U DOMAŠINEC riješili pitanje elnih funkcija

Za dopredsjednicu izabrana Ivan ica Boži - Funkciju drugog dopredsjednika Op inskog vije a, ranije na konstituiraju oj sjednici odbila koalicija HDZ – HSS Na sjednici Op inskog vije a Domašinec održanoj u petak, kona no je riješeno pitanje vode ih funkcija u tom tijelu. Funkciju druge dopredsjednice obavljati e Ivan ica Boži (Nezavisna lista).

Tajnim glasovanjem njen izbor podržalo je osam vije nika. Novoizabrana dopredsjednica kratko je zahvalila na kandidaturi i izboru, a bit e joj prepušteno bavljenje pitanjima iz domene komunalnog gospodarstva.

Oporbenoj koaliciji HDZ - HSS u op ini Domašinec, ina e je na konstituiraju oj sjednici Op inskog vije a, bilo ponu eno mjesto drugog potpredsjednika Vije a, me utim, oni nisu predložili svoga kandidata.

Kako je objasnio Augustin Jesenovi (HDZ), takva im funkcija nije potrebna budu i da je zanemariva. - Ja sam bio potpredsjednik Op inskog vije a, no ni u jednom trenutku nisam sudjelovao u kreiranju odluka, ve sam tek igurirao, rekao je Jesenovi , naglašavaju i kako je takva uloga za koaliciju neprihvatljiva.

Dužnost drugog potpredsjednika bila je ponu ena i opozicijskom vije niku Goranu Korenu (HNS), me utim, i on ju je odbio.

Oporbenjaci se odri u naknade Vije nici koalicije HDZ - HSS Augustin Jesenovi , Mario Tomašek, Dražen Kova , Ivan Tot i Ivana Mihalec u skladu sa svojim predizbornim obe anjima odlu ili su se odre i primanja vije ni kenaknade pa su prilikom usvajanja dnevnog reda predlagali da se njihov prijedlog uvrsti kao to ka dnevnog reda.

To, me utim, predsjedavaju i nije prihvatio, a u tome ga je podržao i na elnik Dragutin Lisjak.

- Nemamo ništa protiv toga da se odreknete naknade, ali trebate zadovoljiti formu. Osim toga, trebamo vidjeti na koji je na in mogu e provesti u djelo vaš prijedlog. Ina e, Op ina na naknade vije nika pla a poreze i doprinose pa za naknadu od 120 kuna zapravo iz op inskog prora una izdvajamo 240 kuna. Naknade se ispla uju dva puta godišnje, u lipnju i prosincu, pa oko stavljanja ovog prijedloga na dnevni red nema nikakve sile. Prijedlog se stigne kvalitetno pripremiti kao to ka dnevnog reda sljede e sjednice, rekao je Lisjak, inzistiraju i na tome da se zadovolji forma prijedloga odluke. Pritom je oporbu podu io kako se piše jedan takav prijedlog i ponudio im stru nu pomo Jedinstvenoga upravnog odbora, naglašavaju i kako ubudu e prijedlozi koji ne e zadovoljavati formu ne e biti uzimani u obzir.

Na prvoj sjednici Op inskog vije a u Domašincu pokazalo se ne samo da stari vije nici, oni koji ve imaju neko iskustvo, nemaju pojma o formi i funkcioniranju Vije a, ve da je to velika nepoznanica i za nove vije nike, što nije za zamjeriti.

Tako je vije nik Goran Koren tražio odgodu sjednice jer se za nju nije uspio kvalitetno pripremiti, a da bi mu se objasnilo kako funkcionira rad Vije a, po etak sjednice odgo en je za oko 20 minuta. Na koncu mu je poru eno da op inski ured radi svakodnevno osim subote i nedjelje i da je u bilo koje vrijeme mogao tražiti objašnjenja, pa ak i Statut koji je primio tri dana uo i sjednice, a što ga je osobito smetalo. Na koncu su vije nici usvojili niz odluka vezanih uz osnivanje raznih povjerenstava. (D.Mihoci)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U KOTORIBI se op inski elnici najprije pobrinuli za sebe

Na elniku Grgecu 7.000 kn naknade - Dosadašnja naknada za na elnika bila je 2.000 kn.

Ukupno pove anje za pla e i naknade iznosi 180.500 kn Novim rebalansom prora una op ine Kotoriba, koji je prihva en s osam glasova “za” op inske ve ine na elu sa SDP-om, najviše su pro itirali op inski elnici. Naime, novi na elnik Ljubomir Grgec dobivat e naknadu od 7.000 kn, a profesionalizirana je funkcija njegovog zamjenika koji e dobivati 6.000 kn. Pove ane su i sve druge naknade. O ito kriza i recesija ne poga a op insku kasu u Kotoribi ili pak je to možda najava kako e zapravo funkcionirati novi sustav lokalne samouprave u kojem je na elnik “Bog i batina”.

Prora un je tako sada ve i za 740 tisu a kuna te planirani prihodi iznose 13 milijuna i 778 tisu a kuna. Protiv ovakvog rebalansa bili su oporbeni vije nici iz koalicije HDZ - HSLS. Posebno su ih zasmetale stavke u prora unu koje se odnose na pove anje rashoda za zaposlene i naknade za rad predstavni kih i izvršnih tijela u iznosu od 180.500 kuna.

Tako je druga sjednica OV-a op ine Kotoriba prošla na na in da se nova vlast pobrinula najprije sama za sebe. Potpuno druga ije SDP-ovsko ponašanje nego ono koje proklamira nji-

Ljubomir Grgec, na elnik op ine Kotoriba hov elni ovjek i novi župan Ivica Perho koji se u ovom trenutku zalaže najviše za štednju.

Ve e naknade i pla e za sve u Op ini Protiv rebalansa bili su oporbeni vije nici iz koalicije HDZ - HSLS. Zasmetale su ih stavke u prora unu koje se odnose na pove anje rashoda za zaposlene i naknade za rad predstavni kih i izvršnih tijela. Zorana Radmani a zanimalo je na što se konkretno to pove anje odnosi.

Na elnik Ljubomir Grgec odgovorio je da e od 1. srpnja zamjenik na elnika Dobriša Zvošec biti profesionalac i primat e pla u od 6 tisu a kuna mjese no (do sad 500 kuna), na elnik e dobivati naknadu od 7 tisu a kuna (do sad 2 tisu e), predsjedniku vije a Željku Šebeštjanu pripada mjese na naknada od 1.500 kuna (do

sad 500 kuna), njegovoj zamjenici Slavici Maltar 500 kuna (do sad nije bilo naknade), vije nici e dobivati 100 kuna po sjednici, dok e savjetnik kao nova funkcija u op ini dobivati mjese nu naknadu od tisu u kuna. Grgec je najavio i pove anje pla a djelatnicima upravnog odjela op ine i komunalnim radnicima. Oporba se s takvim naknadama nije složila smatraju i da ovo nije vrijeme za takvo pove anje. Predložili su da se pove ani iznos za pla e i naknade od 180.500 kuna utroši na proširenje dje jeg vrti a. Amandmani koalicije HDZ - HSLS nisu prihva eni.

Policijska postaja vra a se u Kotoribu?

U aktualnom satu na elnik Ljubomir Grgec spomenuo je sudjelovanje na završnoj konferenciji u Donjem Vidovcu vezano uz

GRA ANSKA inicijativa “Trnava – rni most” Gori an u akciji zbog poplavljenih usjeva

Tražimo nadoknadu šteta, te otkup ili zamjenu zemljišta Rijeka Mura i Trnava izlile su se iz svojih korita i poplavile oko 5 hektara zemljišta u polju zvanom Ostronec na podru ju k. o.

Gori an. Time je u injena velika šteta na poljoprivrednim kulturama, uglavnom pšenici, je mu, tikvama, uljanoj repici i kukuruzu. Poljodjelcima iz Gori ana koji tu imaju posjede, a takvih je preko trideset, dozlogrdilo je što su njihovi usjevi svako toliko pod vodom pa su se obratili Hrvatskim vodama sa zahtjevom da urede inundacijski pojas zbog kojeg, tvrde, dolazi do poplava i šteta.

- Visoki vodostaj rijeke Mure tjera potok Trnavu natrag i time dolazi do tzv. podvira te poplave poljoprivrednog zemljišta koje je naslonjeno na potok. Ve dugi niz godina imamo taj problem, a ovakva se situacija ponavlja barem etiri puta godišnje, što ovisi o vodostaju Mure. Problem je u neure enom inundacijskom pojasu. Ne postoji zaštitni kanal koji bi pokupio suvišnu vodu.

Hrvatske vode uložile su preko 900 tisu a kuna u rekonstrukciju tzv. rnog mosta koji vodi preko Trnave, a zapravo zbog svoje nosivosti nije upotrjebljiv osim u

turisti ke svrhe. Kada tražimo da iskopaju kanal i riješe pitanje poplavljivanja poljoprivrednog zemljišta, govore da za to nemaju sredstava i da ne smiju intervenirati u ekološki zašti enom pojasu uz Muru. Tako ispada da je naše privatno vlasništvo ekološka zona na naš teret i štetu, ljuti se Tomislav Gudlin, na iju je inicijativu osnovana udruga gra anske inicijative “Trnava – rni most” koja okuplja nezadovoljne vlasnike poljoprivrednog zemljišta uz rijeku Muru na podru ju k. o.

Gori an.

Vlasnici zemljišta: Izgubili smo ogroman novac Mnogi su vlasnici zapustili svoja zemljišta procjenjuju i da je to mudrije jer smatraju da su njihova ulaganja i trud uzaludni jer niti ubiru urod, niti zaradu, niti pak dobivaju odštetu u slu aju poplave usjeva.

- Poplava se na tom podru ju ne proglašava, odšteta nam se ne ispla uje, nitko za nas ne mari. Takvo stanje nije mogu e izdržati. Ja osobno imam oko 1,5 hektara nasada pšenice koji je trenutno pod vodom. Ra unam da sam time iz-

7. srpnja 2009.

gubio 9 tona pšenice, ili, u novcu, oko 10 tisu a kuna. Nešto bliže Muri polje pšenice tako er mi je poplavljeno. Procjenjujem da sam na tom polju izgubio oko 15 tisu a kuna. Obratio sam se Op ini Gori an traže i da Povjerenstvo za štete procijeni situaciju. Ne znam kada e i ho e li do i pogledati kakva je situacija budu i da mi je na elnik Mario Mohari objasnio kako takvo povjerenstvo još nisu ni oformili. Bio sam kod Ivice Musta a, voditelja vodno - gospodarske ispostave Hrvatskih voda u akovcu, koji je obe ao da e naš zahtjev proslijediti svojim nadre enima i to je sve što smo uli, otkriva Tomislav Gudlin, tajnik gra anske inicijative.

Pismom su se obratili i me imurskom županu i Ministarstvu poljoprivrede, kao i Ministarstvu regionalnog razvoja. U njemu objašnjavaju problem koji ih mu i, zahtijevaju isplatu odštete i predlažu mogu a rješenja.

Otkup ili zamjena zemljišta Vlasnici zemljišta, što obradivih površina, što šuma, koje su tako er pod vodom, predlažu zamjenu svojih parcela uz Muru

Poplavljena polja pšenice i kukuruza iza Tomislava Gudlina i Mije Horvata i Trnavu za neko drugo poljoprivredno zemljište na podru ju k. o. Gori an koje je u državnom vlasništvu, a takvo ima. Tako er su spremni ponuditi državi da otkupi njihovo vlasništvo.

- Neka nam tu zemlju otkupe po tržišnoj cijeni ili zamijene. Pojas uz rijeku Muru na taj bi na in postao stvarna ekološka zona u

koju se ne bi trebalo zadirati, a koja bi se mogla koristiti kao takva, ali i u turisti ke svrhe, pojašnjava Gudlin.

Na upit zašto obra uju zemlju kad znaju kakva opasnost prijeti njihovim ulaganjima, Gudlin odgovara kako im savjest ne dopušta druga ije jer ne žele zapustiti djedovinu. (D.Mihoci)

problematiku Roma. Pobrojao je radove i aktivnosti koje su u tijeku. Izme u ostalog najavio je skori povrat policije u Kotoribu, asfaltiranje nerazvrstanih cesta, izgradnju kanalizacijske mreže u ulici Alojzije Stepinca te postavljanje turisti ke signalizacije.

Vinko Horvat upitao je na koji na in i gdje e se zbrinuti ostavština književnika Jože Horvata. - Mi se moramo odlu iti odri emo ga se ili emo ga poštivati, rekao je Horvat.

Na elnik Grgec odgovorio je da volja mora postojati od sviju, a posebno kotoripske knjižnice koja mora osmisliti nove programe i urediti prostor u kojem bi se smjestila ostavština Jože Horvata.

Pri kraju su radovi na izgradnji kanalizacijske mreže u ulici Alojzija Stepinca. Vije nik Zoran Radmani predložio je da što prije objavi natje aj za sanaciju spomenute ulice jer je sklopljen ugovor s Ministarstvom i gotovi su projekti za radove na rekonstrukciji.

Na sjednici su prihva ene izmjene i dopune plana nabave za 2009. godinu. Prema novom planu, on iznosi 7,437.971 kunu.

Imenovan je i op inski Stožer zaštite i spašavanja. Njime e rukovoditi op inski na elnik, na elnik stožera je njegov zamjenik, dok su lanovi Ferid Kašmo, Zvonko Legin, Željko Habuš, Branislav Fuš, Gabrijel Friš i , Stanko Vugrin i i Marijan Rusak.

(A.Fuš)

Zemlju prodati lovcima i razvijati turizam Mijo Horvat jedan je od vlasnika poljoprivrednog zemljišta kod rnog mosta koje je poplavljeno. - Imam gotovo hektar zemljišta na kojemu sam posadio kukuruz. U polju je voda na nekih 30 centimetara, ako ne i više. Pretpostavljam da e se kukuruz porušiti kad se voda povu e, pa e šteta biti oko 90-postotna. Govore i u novcu, bit u na gubitku za minimalno šest tisu a kuna.

Da ne spominjem da ova zemlja sljede e godine ne e biti pogodna za obradu. Voda iz zemlje povu e sve što je korisno. Ovo nije prvi put da Trnava i Mura plave ovo podru je i da imamo štete na usjevima.

Kad imam zasa en kukuruz, a dogodi se takvo što, tada se nekako uspijem dogovoriti s lovcima da mi nešto plate, pa onda ono što ostane od usjeva služi kao hrana za divlja koje tu ima u obilju. Smatram da bi se cijelo ovo podru je trebalo zapustiti i prodati lovcima, isti e Horvat.

(D.M.)

7. srpnja 2009.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROLOMI OBLAKA izazvali nevolje mještanima Hodošana

Potopljeni stambeni prostori, podrumi i garaže - Zbog izgradnje kanalizacije, u Hodošanu nije riješena odvodnja oborinskih voda pa su odvodne vode punile dvorišta, garaže i podrumske prostorije — Voda je na sve strane prodirala u podrumske prostorije u kojima imamo smještenu ledenicu, a u kupaonici je navirala kroz sifon. Bio je to strašan prizor. Nikada u etiri desetlje a, koliko živim u ovoj ku i, to nisam doživjela. Nikada nismo imali poplavu u podrumskim prostorima. Moja k i Nada i ja bile smo prestravljene. Malo je nedostajalo da se voda iz kupaonice i spremišta podigne i prelije u stepenicu više prostorije kuhinje i sobe. Ne želim ni misliti kakva bi to šteta bila, zabrinuto pripovijeda Marija Pandur iz akove ke ulice u Hodošanu koju je najteže pogodio prolom oblaka koji je u ponedjeljak oko 14.30 sati zahvatio Hodošan.

Obitelji Pandur prvi su u pomo prisko ili susjedi, a onda i vatrogasci koji su potopnim pumpama ispumpavali vodu koja je navirala u podrumske prostorije, a onda su je ispumpavali iz dvorišta u šaht kanalizacije koja je u izgradnji.

— Mi susjedi prvi smo prisko ili u pomo . U inili smo koliko smo mogli. Morali smo probiti kanalizacijski šaht kako bi voda imala kamo otjecati. ak je i Tegra izašla na mjesto doga aja kako bi pomogla, kratko je komentirao susjed uro Strahija.

Problem u nedovršenoj kanalizaciji Osim u akove koj ulici, velikih problema imali su i stanari Ulice palih boraca i Glavne ulice u Hodošanu.

— Zbog velike koli ine kiše koja je pala u kratkom vremenu, voda nije imala kamo pa su bila poplavljena mnoga dvorišta, ali i podrumski prostori. Imali smo nekoliko intervencija na tri ili ak etiri lokacije u Hodošanu.

Osobito je stradao dom obite-

Marija Pandur s nevjericom je gledala kako joj voda prodire u ku u lji Pandur, ali i nekoliko garaža i dvorišta. Obavijest o stanju na terenu dobili smo od DVD-a Hodošan koji je zatražio pomo pri intervencijama, pa sam alarmirao DVD Donji Hraš an, DVD Donji Pustakovec i DVD Donji Kraljevec. Na terenu smo rasporedili nekih 25 vatrogasaca koji su radili na ispumpavanju vode itavo poslijepodne pa sve do gotovo 21 sat, kazuje Marijan Blažeka, zapovjednik Vatrogasne zajednice podru ja op ine Gori an - Donji Kraljevec.

On ocjenjuje da je problem nastao ne samo zbog obilne kiše, ve i zbog toga što ne funkcioniraju kanali za odvodnju oborinskih voda, a oni nisu u funkciji zbog toga što se u Hodošanu gradi kanalizacija.

Blažeka isti e da na podru ju op ine Donji Kraljevec tijekom godine znaju imati pokoju intervenciju ispumpavanja vode iz podrumskih prostora, ali da su one zanemarive. Naj eš e takve intervencije bilježe u Ludbreškoj ulici u Donjem Kraljevcu.

U no i kopale kanale U no i s etvrtka na petak obilna kiša ponovno je pala na

U Gori anu je bilo kriti no, vatrogasci su do pojasa bili u vodi

I Novo naselje u Gori anu pod vodom Kiša je i u Gori anu izazvala velike probleme, posebice u Novom naselju. Cesta je bila poplavljena pa se u taj dio mjesta jedva moglo do i. Poplavljena su bila dvorišta, podrumi i garaže, a sve jer u tom dijelu naselja nije izgra en sustav odvodnje oborinskih voda, baš kao i u Hodošanu.

U drugim dijelovima Gori ana, osim na nekoliko i ina e kriti nih to aka, poput one u Prvomajskoj ulici, problema nije bilo. To je zato što tamošnji vatrogasci redovito, jednom godišnje, temeljito iste odvodne kanale.

DVD Gori an intervenirao devet puta Kako doznajemo nakon nevremena, u ponedjeljak popodne DVD Gori an intervenirao je ak devet puta.

Vatrogasci su morali probiti šahtove kanalizacije ne bi li vodu ispraznili iz podruma i dvorišta

Ispumpavali su vodu na dvije lokacije u Prvomajskoj ulici, na pet lokacija u Trnavskoj i dvije lokacije u Ulici Antuna Mihanovi a.

— Najgore je bilo u Ulici Antuna Mihanovi a gdje smo ispumpavali vodu iz garaže.

Svih 18 kvadrata prostora garaže bilo je ispunjeno vodom do visine od jednog metra, ako ne i više. Voda koja se zadržavala na prometnici slijevala se u garažu. Mi smo na teren poslali tri ekipe s ukupno etrnaest vatrogasaca i tri potporne pumpe s tri agregata i jednim velikim agregatom. Koliko znam, u Hodošanu je situacija bila još gora, vatrogasci su intervenirali s ak pet agregata. Mi smo s intervencijom završili u 21.30 sati, doznajemo od Slavka Lopari a, zapovjednika DVD-a Gori an. (D.M.) Hodošan pa je iza Marije i Nade Pandur ostala još jedna neprospavana no .

— Što da vam kažem, od pono i do tri sata ujutro ja ovakva bolesna i moja k i kopale smo kanale po dvorištu kako bismo sprije ile prodor vode u podrumske prostorije. Bilo je iscrpljuju e, ali smo, eto, uspjele umanjiti dotok vode. Ne znam što bih rekla na to. To tako dalje ne može. Netko tu nešto mora poduzeti. Sre om, škrinja nam nije stradala, pa šteta nije velika. U tim prostorijama imale smo postavljen linuleum koji emo zamijeniti novim jer ovaj nije više upotrjebljiv, ali vlaga ostaje i strah od nove navale vode, žali se Marija, koja iskreno zahvaljuje susjednima i vatrogascima koji su im prisko ili u pomo . Naglašava da bi šteta u njenoj ku i bila neizmjerna da njih nije bilo.

(D.Mihoci)

9

PREDSTAVLJAMO: Zlatko Horvat, na elnik op ine Donji Kraljevec

Kanalizacija i dalje prioritet!

Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat (HDZ), izabran na izborima ve inom glasova bira a, bio je na elnik op ine i pola prošlog mandata, te op inski vije nik. O aktualnim radovima u op ini Donji Kraljevec u ovoj godini kaže: - U op ini Donji Kraljevec radi se mnogo, pa i u 2009. godini, no kanalizacija op ine jedan je od prioriteta. Za sada radovi teku dobro i prema planovima, a ni s gra anima kojima se praši pred ulazima u ku e nema velikih problema, svi su svjesni da je to nužan korak. U Hodošanu, dijelu naselja Prode, ne emo još mo i asfaltirati ulicu prema Palinovcu zbog toga što najprije treba postaviti kanalizacijske priklju ke.

U Domu kulture u Svetom Jurju u Trnju uvedeno je plinsko grijanje (trošak 28.072 kune), izgra eno je i asfaltirano parkiralište u Donjem Pustakovcu, što je stajalo 106.000 kuna, te je obojena fasada društvenog doma u Donjem Pustakovcu (50.000 kuna). Ograde te kolni i pješa ki prijelazi u Ludbreškoj ulici u Donjem Kraljevcu stajali su 57.000 kuna, javna rasvjeta u industrijskoj zoni i Kolodvorskoj ulici u Donjem Kraljevcu 304.000 kuna. Sredstva za društvene domove osigurava dijelom i Ministarstvo kulture.

U ovom se trenutku izra uje projektna dokumentacija za sanacije cesta s izgradnjom pješa kih staza nakon uvo enja kanalizacije ulice Bra e Radi a i Prvomajska ulica u Hodošanu, za dionicu ceste Donji Pustakovec - Sveti Juraj u Trnju, za Palinovec. Tako er, proširuje se propust u Donjem Hraš anu, što e stajati 300.180 kuna.

Tako er se izra uju detaljni planovi poduzetni kih zona u Palinovcu, Hodošanu i geodetski elaborati za potrebe izrade detaljnih planova. Sredstva u iznosu od 155.000 kuna osiguralo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Proveden je postupak javne nabave za sanaciju s izgradnjom pješa ke staze Grobljanske ulice u Donjem Kraljevcu. Vrijednost radova iznosi 629.218 kuna (s PDV-om), a radove e izvoditi

Na elnik op ine Zlatko Horvat

tvrtka “Pavlic asfalt beton” Gori an. Sredstva u iznosu od 298.000 kuna osiguralo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Sredstva su ve dozna ena na žirora un op ine.

Potpisan je i ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva na iznos od 1,198.000 kuna za sanaciju Ludbreške ulice u Donjem Kraljevcu. Doznaka sredstava o ekuje se ovih dana.

Pristupilo se sre ivanju preostalih parcela u industrijskoj zoni “Sjever“ u Donjem Kraljevcu.

Rije je o okretanju parcela.

U Palinovcu se radi na dva zna ajna projekta Odlukom Povjerenstva za imovinu Vlade Republike Hrvatske od 5. svibnja 2009. godine dodijeljeno je Op ini Donji Kraljevec u vlasništvo zemljište bez naknade u Palinovcu, površine 10 jutara i 1551 hv (6,31 ha), u svrhu nastavka izgradnje poduzetni ke zone. Vrijednost darovanog zemljišta iz navedene odluke iznosi 438.088 kuna, po procjeni Ministarstva inancija, Porezne uprave, Podru nog ureda u akovcu i Ispostave Prelog.

U fazi smo raspisivanja javne nabave za adaptaciju doma kulture u Palinovcu, za koji sredstva u iznosu od 200.000 kuna osigurava Fond za regionalni razvoj, a preostali dio Mjesni odbor Palinovec. Ugovor je ve potpisan.

Uglavnom, puno toga se doga a na pitanju rješavanja infrastrukture, dok kanalizacija i dalje ostaje prioritet. (J. Šimunko)

U Hodošanu se javljaju problemi U gotovo svim mjestima u kojima je u tijeku izgradnja kanalizacije, javljaju se problemi koji gra anima baš i nisu jasni. Ponekad naizgled dovršeni radovi pretvaraju se u nova gradilišta, pa se postavljaju pitanja zašto i kako ? Tako er postoji nezadovoljstvo i oko izvedenih radova primjerice, u Grobljanskoj i Glavnoj ulici u Hodošanu. Neuobi ajeno kišno vrijeme u ovo doba godine donijelo je dodatne

probleme. Strpljenje polako izdaje ljude, ali se nadaju da e se ipak izna i rješenja do kompletnog ure enja, kako ne bi bilo materijalnih šteta u ku anstvima od kojih neka imaju podrume primjerice preure ene u stanarski prostor, pa bi neka vodena bujica mogla biti i kobna. Prošli tjedan one su sre om izbjegnute zahvaljuju i prvenstveno angažmanu svih uku ana ugroženih ku a.

10

Kroz Međimurje

PRIBISLAVEC kona no dobio vlast

Za predsjednika Vije a izabran Ivica Lesjak

Zajedni ka snimka svih vije nika nakon uspješne konstitutivne sjednice, u prvom redu u sredini novi predsjednik Vije a Ivica Lesjak Nakon ponovljene konstituiraju e sjednice, prošli utorak je u Pribislavcu kona no konstituirano Op insko vije e. Za predsjednika je izabran Ivica Lesjak, nositelj liste HDZ-a i HSLS-a na izborima, a za zamjenicu Slava Toplek (HSR). Glasovalo se tajno i za predsjednika Vije a i za zamjenicu predsjednika, a rezultat je svaki puta bio 6 prema 5 glasova, s tim da ve ina glasova pripada koaliciji HDZ HSLS - HSR, a 5 glasova SDP-u i partnerima.

Odlu uju e je bilo što se na ponovljenoj sjednici pojavio Miroslav Perši , tako da se izbor mogao obaviti, na prijašnjoj sjednici stalo se ve kod prijedloga za komisiju jer je rezultat bio 5 prema 5 glasova.

Ono što je tako er karakteristi no za Pribislavec je stalan sukob izme u dviju opcija. S jedne strane, tu je SDP s partnerima, a na drugoj strani HDZ i HSLS, uz pridruženu Hrvatsku stranku rada. Taj sukob traje ve nekoliko godina i truje politi ke odnose u Pribislavcu. U prošlom sazivu HDZ i partneri nisu htjeli biti u tijelima i odborima ondašnjega Op inskog vije a.

U ovom sazivu SDP i partneri (Željko Balog) vra aju milo za drago i ne žele biti ni u jednom odboru, odnosno ni jednom op inskom tijelu, osim u Vije u. Iako je za oporbene kandidate u odborima ostavljeno mjesto, oni nisu željeli kandidirati svoje kandidate kad su znali da nemaju ve inu.

Tako ni drugi zamjenik na elnika

ije je mjesto prepušteno oporbi nije izabran jer ga ona zapravo i nije predložila. (J. Šimunko)

Ništa bez Perši a

Miroslav Perši : - Kaj bute me opet slikali?

Miroslav Perši je na kons tu vnoj sjednici bio onaj šes odlu uju i glas, vjerojatno za koaliciju HDZ - HSLS - HSR, jer je glasovanje bilo tajno. Tako se samo potvrdilo pravilo se da u Pribislavcu ništa ne može dogodi bez Miroslava Perši a.

Op ina Pribislavec mogla bi i morala bi funkcionirati skladno i bez ve ih politi kih naboja jer je rije o jednom naselju, pa onda nema bojazni od pretvaranja lokalnih sukoba izme u elnika dvaju sela u politi ke. No, na žalost, nije tako, sukobljavaju se predstavnici dvije najja e stranke i koalicije, a da se za sada ne vidi kraj sukobu, umjesto da zajedni ki odlu uju. Ili, kako bi Me imurci rekli: “glave skup” ne vrijedi za Pribislavec. Romski predstavnici priklonili su se pak SDP-u, što taj sukob još poja ava zbog cijele romske problematike. (jš)

MJEŠTANI IVANOVCA pitaju se ho e li kona no do ekati ure enje ulica?

Antun Gjerapi : Kompletno ure enje tek kad se naprave svi priklju ci Ono što mještane Ivanovca ve neko vrijeme mu i jesu raskopane i prašnjave ceste. U našu redakciju stigao je prošli tjedan telefonski poziv da situacija postaje polako ali sigurno neizdrživa, posebice sad kad je palo puno kiše, a ulice su i dalje raskopane. Razlog tome je izgradnja kanalizacijskog sustava koja je zapo eta prije dvije godine. No, dobra je vijest da je sanacija ulica ve zapo ela te da bi do kraja ljeta trebala zapo eti i u najkriti nijoj ulici Gornji Vidovec.

- Planirano je da se do kraja 2009. godine u potpunosti završi izgradnja kanalizacijske mreže koja obuhva a separatni sustav, a na zahtjev mještana Ivanovca sve otvorene kanale mi emo zatvoriti polaganjem cijevi u njih. Sanacija ulica je po ela, ali, da bi se ona mogla svugdje izvesti, potrebno je napraviti sve priklju ke. Zato apeliramo na gra ane da se jave jer su im priklju ci sada puno povoljniji, osim toga, kasnije e trebati pla ati neke radove koji su vezani uz kona no ure enje, kaže pro elnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo grada Antun Gjerapi , dipl. ing. gra .

Radovi se trenutno odvijaju u ulici Bana Jela i a koja je u dogovoru s Mjesnim odborom de inirana kao prioritetna jer se ondje nalazi škola i groblje. U toj e se ulici graditi i pješa ka i biciklisti ka staza, a radovi bi trebali biti gotovi do kraja kolovoza. Izvo a sanacije ulica je Tegra d.d. Sanacija e do polovice mjeseca krenuti i s Kalni kim odvojkom, gdje su izvršeni svi potrebni radovi.

Prije je samo potrebno obavi-

Ulica Bana Jela i a - radovi su u tijeku, a uredit e se i biciklisti ka i pješa ka staza ti ispitivanje kanalizacije, pa se kre e s radovima.

Do kraja ljeta radovi i u Gornjem Vidovcu Nakon toga slijedi Gornji Vidovec do raskrš a s Varaždinskom. Ondje se pojavio jedan tehni ki problem, propusti kod

postavljanja cijevi. No, izrada projektne dokumentacije je u tijeku, projektanti su na terenu i radovi bi do kraja ljeta, ako i ne bude sve gotovo, trebali biti u inalnoj fazi.

U Gornjem Vidovcu se mora napraviti još stotinjak metara kanalizacije. Nakon dovršenja radova i ispitivanja kanalizacije, izvo enja

I dok neki tvrde kako stanje na ulicama nije toliko loše, kao što je bilo u nekim drugim mjestima i op inama, stanovnicima najgore razrovanih ulica to je mala utjeha. Jedna od njih je Štefanija Novakovi , vlasnica samoposluge “Tim” smještene u Ivanovcu u predjelu zvanom Gornji Vidovec. - Naša je ulica sad ve drugu godinu raskopana, a te e tre a godina kako su zapo eli radovi u Ivanovcu. Ova naša je zbilja najlošija, najbolje razrovana. Moji susjedi i ja smo ogor eni. Meni je najmanje 40 posto promet pao od kada je ulica u ovakvom stanju. Ljudi se ne žele ovuda voziti, kažu da ne žele do i jer ne žele razbiti auto

na ovim grabama ili sami pasti ako se voze na biciklu. Problem je i s prašinom koja se stalno diže.

To se ne može o istiti.

- Radnici jesu pokušali sanirati grabe, ali oni su samo s valjkom izravnali te grabe, i to ne baš temeljito, a nakon prve kiše ponovno je bilo isto stanje, kazala je Novakovi , koja je razo arana i lažnim obe anjima o po etku sanacije ulice. - Bilo je obe anja za prvi maj, nakon toga za irmu, pa za proštenje ... Sada kažu da e biti na jesen. Ali tko zna.

Njezin se susjed Goran Petek slaže da je potrebno nešto što prije napraviti. - Nadam se da e se skoro po eti raditi i na našoj ulici.

Mislim da nije u redu da se stalno

Da sam osvojio manje, povukao bih se iz politike Da je doista takav, i sam potvr uje, te pritom dodaje kako je i i glavom kroz zid za njega nešto što se podrazumijeva.

Isti e da mu se to esto obija o glavu, ali da naj eš e, zbog toga što je kakav je i što je okružen kvalitetnim ljudima, ipak uspijeva probiti svaku barijeru i realizirati zacrtane namjere.

Njegov najve i kapital upravo su njegova poznanstva i godinama njegovana prijateljstva zahvaljuju i kojima je nebrojeno puta uspio realizirati mnoge projekte za koje se inilo da nemaju šanse biti ostvareni, naj eš e zbog loših inancijskih prilika. - Sre om sam na vrijeme nau io koliko su bitni kontakti s ljudima, a i to da sve valja staviti na papir.

Tek kad je zapisano na papiru, onda je sigurno da su jedan i jedan dva, naglašava 55-godišnji Franjo Bukal koji ima bogato iskustvo u politi kom i javnom životu. Podsje amo, dva mandata obnašao je dužnost na elnika u op ini Orehovica, ranije je bio zamjenik na elnika u op ini Mala Subotica, a ima iskustvo i kao predsjednik Vije a Mjesnog odbora i predsjednik nogometnog kluba.

Ne priznaje - “ne”

U ljubavi sa SDP-om

Oni koji poznaju Franju Bukala opisuju ga kao izuzetno odlu nu i pomalo tvrdoglavu osobu koja ne priznaje ne.

Uo i izbora Bukal je pozvao predstavnike stranaka na razgovore o eventualnom zajedni kom nastupu,

svih priklju aka ide se u sanaciju ulice. Sve, naravno, ovisi i o vremenu koje de initivno ne ide na ruku.

- Treba imati strpljenja.

Jasno da sada sanacija i rekonstrukcija ovise o inancijskim sredstvima. Jedan dio cesta sanirat e se u dogovoru sa ŽUC-om i Me imurskim vodama. Mi smo predvidjeli radove, one nužne, u dogovoru s Mjesnim odborom. Grad i ŽUC morat e investirati negdje oko 1,800.000 kuna, a preostalih oko 1,5 do 2 milijuna kuna potrebnih za sanaciju cesta obaveza su Me imurskih, odnosno Hrvatskih voda. Tako da bi to ukupno bila relativno velika sredstva, oko 4,5 milijuna kuna koje treba investirati u sanaciju. Ovisno o mogu nostima o postojanju sredstava, obavljat e se i radovi, kaže Gjerapi . (mn, foto: Z. Vrzan)

Ovo nije ulica, ovo su grabe

PREDSTAVLJAMO: FRANJO BUKAL, na elnik op ine Orehovice uživa i dalje veliku podršku bira a

Ne bude li izabran za na elnika, povu i e se iz javnog života, obe ao je Franjo Bukal uo i nedavnih lokalnih izbora.

Obe anje nije morao ispuniti jer je dobio veliku podršku bira a izašlih na izbore te time osvojio tre i mandat na elnika op ine Orehovica.

- Ne osvojim li 70 posto glasova bira a u Podbrestu, i ako prosje no u tri naselja op ine: Vulariji, Orehovici i Podbrestu ne dobim 60 posto glasova bira a, isti u se tren povu i iz politike i javnog života. To je ono što sam obe ao uo i izbora i bio bih bez problema i ispunio da nisam dobio gotovo 89 posto glasova mojih sumještana u Podbrestu koji su izašli na izbore i preko 63 posto glasova bira a na razini op ine. Procijenio sam da ja toliko vrijedim i, kad ne bih bio dobio toliko glasova bira a, sigurno bih se povukao. Ja sam ovjek od rije i.

Sve manje od onoga što sam procijenio da zaslužujem dobiti zna ilo bi da moji sugra ani misle da nisam dobro obavio posao. Ljudi su, me utim, prepoznali da znam odraditi svoj posao, u ovom slu aju da znam kako voditi op inu, rekao je ponovno izabrani na elnik Orehovice.

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

me utim, nitko se osim SDP-a, kaže on, nije odazvao. I zato je HNS samostalno izašao na izbore, a Bukal je pružio ruku suradnje Viktoru Pintari u (SDP), koji je godinama u Poglavarstvu op ine Orehovica bio zadužen za prora un i inancije, a sada obnaša dužnost njegova zamjenika.

Iako sura uju, SDP i HNS u Orehovici nisu u koaliciji.

Budu nost u ure enju Poslovne zone Me imurje - Svaka op ina mora graditi svoju budu nost na uspostavi gospodarstva, pa tako i mi. Porez na dohodak, koji op ina ostvaruje, nije ve i od 800 tisu a kuna godišnje, a da bi tu sliku popravili, valja pokrenuti Poslovnu zonu Me imurje koja bi se protezala i na 143 hektara na podru ju naše op ine. Me utim, mi tu sami ne možemo puno u initi jer je to projekt od interesa za cijelo Me imurje, a trebalo bi biti i od državnog interesa.

Vjerujem u novo županijsko vodstvo, nadam se da e prepoznati taj projekt kao bitan za Me imurje, ne samo za nas.

To bi trebao biti prioritet. Odredimo li uspostavu ove zone kao prioritet, vjerujem da emo investitorima omogu iti gradnju u toj zoni ve za dvije godine.

Samo bude li dobre volje. Kanalizacija je tako er naš prioritet. Otkupili smo od

države 12 hektara zemljišta za pro ista , glavni projekt za kanalizaciju je dovršen, o ekujemo njegovu potvrdu i realno je razmišljati da bismo u ovom mandatu mogli krenuti s gradnjom kanalizacijske mreže. EU e nastaviti sa svojim ulaganjima u komunalno opremanje našega romskog naselja, pa emo tako riješiti klju ne stvari u našoj op ini, zaklju uje na elnik Bukal.

(D.Mihoci)

Štefanija Novakovi izgubila je promet u svojoj trgovini zbog loših cesta nešto obe ava, a nikako da radovi po nu. Pa ovo se ne može nazvati ulicom, ovo su same grabe.

HDZ diskreditira naše projekte

Država ne pomaže Unato malim prora unskim prihodima, u op ini Orehovica se jekom minulih godina u inilo puno, a tijekom prošle dvije godine zagriznuto je u tvrd orah – gradnju kapitalnih objekata.

- Fiskalni kapacitet nam je jako slab.

Ipak odlu ili smo se za dvije neophodne ali skupe inves cije. Gradimo Dom kulture i vatrogasno spremište u Podbrestu i sportsko - vatrogasni objekt u Orehovici koji e, vjerujem, bi dovršeni i opremljeni do kraja ove ili u prvoj polovici idu e godine. Bit e teško, ali dovršit emo ih. Nismo zadovoljni podrškom države i njenim pra enjem naših inves cija bez obzira što smo odavno nau ili kako pisa aplikacije za natje aje i traži sredstva. O ito je da ovjek treba bi u HDZ-u da bi dobio što traži. Zadnjih godinu dana jako, jako smo nezadovoljni tretmanom države. Naši se projekti diskreditiraju i stopiraju, a sve to zbog HDZ-a. To nije puka pri a, to je provjereno, tvrdi Bukal.

U Orehovici se u idu oj godini nadaju sredstvima za izgradnju sportske dvorane, što im je obe ano. Škola je pri dovršetku, sredinom listopada trebala bi bi dovršena i opremljena te useljena.

Do tada bi trebala bi izgra ena i nova plinska stanica za potrebe škole, a koja e posluži i u plino kaciji 12 hektara nove stambene zone

7. srpnja 2009.

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

U MALOJ SUBOTICI proslavljen Dan op ine

Župan pozvao mještane Štefanca da razmisle o izdavajanju Op ina Mala Subotica zaslužuje potporu Županije svojim projektima, osobito onima koji su ve u realizaciji, obznanio je sobo ki zet, me imurski župan Ivica Perho na sve anoj sjednici op inskog Vije a uprili enoj u povodu proslave Dana op ine Mala Subotica. Mještane Štefanca, sela iz kojeg potje e njegova supruga, pozvao je da još jednom razmisle o izdvajanju toga naselja iz sastava op ine Mala Subotica na što su okupljeni u školskoj dvorani odgovorili pljeskom.

Na elnik Domjani : Mještani e mo i do i na sve sjednice vije a Po prvi put na sve anu sjednicu Op inskog vije a bili su pozvani ne samo vije nici i uzvanici, ve i mještani i to e rekao je

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

novoizabrani na elnik Vladimir Domjani postati uobi ajena praksa dok je on na elu op ine.

— Ja ovaj skup doživljavam kao priliku da mještanima podnesemo ra une za svoj rad, kazao je Domjani kratko se osvr u i na projekte koje je zapo ela bivša vlast, a koje nova nastavlja. Radi se o komunalnom ure enju Zone poduzetništva, investiciji vrijednoj 10,5 milijuna kuna i rekonstrukciji Doma kulture vrijednoj 3 milijuna kuna. Izrazio je bojazan da se op inski prora un kojega je planirala bivša vlast u visini od 21,3 milijuna kuna ne e mo i ostvariti zbog situacije u gospodarstvu i državi jer se naime planiralo 4 milijuna kuna potpora i dotacija iz državnog i županijskog prora una te 3 milijuna kuna od prodaje gra evinskih parcela u Zoni poduzetništva. Govorio je i o smjernicama razvoja

op ine u mandatu nove vlasti kazavši kako je kanalizacija jedan od prioriteta.

Priznanja i nagrade za u enike malosuboti ke OŠ Na sve anosti su u enicima OŠ Tomaša Gori anca i u enicima OŠ Ivanovec, koji su postigli zapažen uspjeh u obrazovanju i rezultate na natjecanjima uru ena priznanja i nagrade. Primili su ih Luka Kr mar, Dario Opa ak, Deana Kova , Karolina Pintar, Dorotea Kova , Adriana jankovi , Anita Herman, Klara Glad, marija Rojko, Jura Cmre ak, Judita Jeleni , Marta Žvorc, dario Mesari , Dora Loli , Sebastian Petek, Josip Kranj ec, Renato Šte i ar, Luka Jan ec i Dominik Kameni . U prigodnom programu nastupili su najmla i folkloraši KUU “Zvon” i tamburaši.

(D.Mihoci)

Marijan Rodinger novi predsjednik - jednoglasno Me u prvima u Me imurju, konstituirano je novo Op insko vije e Sveti Juraj na Bregu koje ine vije nici koalicije HDZ - HSLS - HDSS, SDP, HNS, HSS i HSU. Jednoglasno tajnim glasovanjem vije nici su, nakon što su pred predstojnikom Ureda državne uprave Branimirom Posavcom izrekli prisegu, za predsjednika Vije a izabrali Marijana Rodingera, vije nika HSU-a iz Zasadbrega. Isto tako jednoglasno tajnim glasovanjem vije nici su za potpredsjednika vije a izabrali Milana Zanjka, vije nika HSS-a iz Okruglog Vrha.

Op insko vije e ine još: Zdravko Mohari i Vjeran Vrbanec (HDZ - HSLS - HDSS), Dragutin Barlek, Viktor Koruni , Damir Novak, Danijel Srpak i Stjepan

lanovi op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu Tomaši (SDP), te Danijel Krnjak, Dragica Vugrinec, Petra Nedeljko i Zoran Šari (HNS).

Podsje amo, novi na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu je An elko Nagrajsalovi iz SDP-a,

a njegov zamjenik je Miljenko Januši iz MDS-a. Vije e je izabralo povjerenstvo za izbor i imenovanja, te povjerenstvo za statut i poslovnik. (S. Mesari )

ZAHVALNICE uz Dane op ine Belica

Limenoj glazbi, tamburašima Belice i mladim vatrogascima iz Gardinovca U povodu Dana op ine Belica, koji traju ve drugi tjedan, održana je i sve ana sjednica Op inskog vije a na kojoj su dodijeljene zahvalnice pojedincima i tvrtkama. Zahvalnice su primili: Limena glazba Belica za osvojeno zlato na državnoj smotri, KUD Belica - tamburaši, za zlato na državnoj smotri, te mladež DVD-a Gardinovec za uspjeh na državnom prvenstvu gdje su zauzeli prvo

mjesto te idu na svjetsko prvenstvo.

Za obnov u sa k ralnih objekata zahvalnice su dobili: Husnija Bajri iz Belice, za inanciranje kompletne obnove poklonca uz županijsku cestu 2022 prema Maloj Subotici s oko 16.000 kuna, Franjo Dodlek iz Belice za inanciranje kompletne obnove križnog dreva ili poklonca “Kristuš” na polju, vrijednost obnove

25.000 kuna, te Metal Tim Belica za materijalnu i inancijsku pomo prigodom ure enja naselja Belica od 17.000 kuna. U ime op ine Belica zahvalili su na elnik Zvonimir Taradi, te predsjednica Op inskog vije a Sandra Herman. Sjednici je bio nazo an i župan Ivica Perho , koji je naglasio da izbore treba zaboraviti, kao i sukobe, te zajedni ki raditi za dobrobit op ine i mjesta. (JŠ)

SUSRET djece hrvatskih branitelja na SRC Mladost akovec

Pobjednici se kvalificirali za državne susrete - U našoj županiji regionalno natjecanje sjeverozapadne Hrvatske Udruga Hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata organizirala je regionalna natjecanja susreta djece hrvatskih branitelja u dobi od 7 do 16 godina. Za Me imursku, Varaždinsku, Viroviti ko - podravsku, Koprivni ko - križeva ku i Bjelovarsko - bilogorsku županiju, pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti i supokroviteljstvom gradova i županija, susret je održan na SRC-u “Mladost” u akovcu.

Na regionalnim natjecanjima ukupno se natjecalo preko 3.500 sudionika, a pobjednici su se kvali icirali za državne susrete koji e se održati od 31. kolovoza do 3. rujna u Savudriji.

U likovnoj radionici me u mla om ekipom najbolji je bio Renato anki, Varaždinska županija. Na drugom mjestu je bila Mia Ban, Me imurska županija, dok je tre e pripalo Nadinu Mesari , tako er iz

Me imurske županije. Me u ekipom starijih u istoj kategoriji Denis Mikul i , Koprivni ko - križeva ka županija, osvojio je prvo mjesto.

Drugo je pripalo Ivanu Irsaku, Varaždinska županija, dok je tre a

Organizirane i radionice Osim u sportskim disciplinama poput malog nogometa, grani ara, odbojke i povla enja konopa, djeca su svoje vještine i sposobnosti pokazala i u kulturno - umjetni kim radionicama kao što su likovna, modelarska i glazbena radionica te u društvenim igrama poput playstationa, elektronskog

pikada i stolnog nogometa. Kako bi se djeca tijekom susreta osje ala ugodno, organizatori su pripremili mnogo dodatnih sadržaja kao što su glazbene slušaonice, škola u prirodi i orijentacija, potezanje užeta, oslikavanje asfalta bojama, badminton i još mnogo toga. (hz)

Veliki broj razli itih natjecanja U kategoriji modeliranje ekipa mla i najbolja je bila Samanta Filipa , Koprivni ko - križeva ka županija. Drugo mjesto pripalo je Josipu Domini u, Me imurska županija, dok je tre e osvojila Mirna Marjanovi , Koprivni ko - križeva ka županija. U istoj kategoriji u ekipi starijih Domagoj Domini , Me imurska županija, osvojio je prvo mjesto, dok je na drugom bila Katarina Markalaus, Bjelovarsko bilogorska županija. Tre e mjesto u ovoj kategoriji pripalo je Elli avi , Bjelovarsko - bilogorska županija.

bila Martina Franjo, Koprivni ko - križeva ka županija.

U kategoriji stolni nogomet me u mla om ekipom najbolji su bili Luka eh i Karlo eh iz Me imurske županije. Drugo mjesto osvojili su Robert Januši i Karlo Mavrin, tako er iz Me imurske županije, dok je tre e mjesto pripalo Marijanu Poto niku i Marinku Jakli u iz Viroviti ko - podravske županije. Me u starijom ekipom u kategoriji stolni nogomet Lovro Balažinec i Bruno Ribi iz Me imurske županije osvojili su prvo mjesto, dok su na drugom bili Hinko Fuš i Petar Na , tako er iz Me imurske županije. Antonio Debeljak i Silvio Gumbarovi iz Viroviti ko podravske županije osvojili su ništa manje važno tre e mjesto.

Antun Šafari najbolji u pikadu

Oslikavanje majica bila je jedna od radionica u kojoj su djeca pokazala svoje vještine

Upikadume umla omekipom najbolji je bio Dorijan Prosenjak, Koprivni ko - križeva ka županija, dok je drugi bio Matej Puš, Viroviti ko - podravska županija. Na tre em mjestu bila je Me imurka Michelle Mesari . Me u starijom ekipom u pikadu je prvo mjesto osvojio Antun Šafari , Me imurska županija, dok je na drugom bio Matija Vugrinec, Varaždinska županija. Tre e mjesto pripalo je Marinu Puš iz Viroviti ko - podravske županije.

Na regionalnim natjecanjima ukupno se natjecalo preko 3.500 sudionika U playstationu 2 me u mla ima Filip Sestri iz Bjelovarsko - bilogorske županije osvojio je prvo mjesto. Na drugom je bio Josip Nemet, tako er iz Bjelovarsko -bilogorske županije, dok je tre e pripalo Albertu Domgjoni iz Koprivni ko -križeva ke županije.

Najbolji me u starijom ekipom bio je Jurica Štiglec, Viroviti ko - podravska županija. Marin Dolenec, Me imurska županija, osvojio je drugo mjesto, dok je na tre em bio Dalibor Šuplika, Varaždinska županija.

U glazbenoj radionici i me u mla im i me u starijim prva tri mjesta otišla su u Koprivni ko križeva ku županiju. Me u mla ima prvo mjesto pripalo je Romini

Kirilenko. Na drugom je bila Sara Kopri anec, dok je tre e osvojila Antonija uras. Me u starijima najbolja je bila Edita Hajdari. Drugo mjesto pripalo je Ivi Kolar, dok je tre e osvojila Maja Bešeri .

U kategoriji grani ar najbolja je bila Varaždinska županija, dok je drugo mjesto pripalo Koprivni ko - križeva koj županiji. U odbojci prvo mjesto je osvojila Me imurska županije, a drugo mjesto pripalo je Viroviti ko - podravskoj županiji.

U kategoriji nogomet me u mla om ekipom prvo je mjesto otišlo u ruke Koprivni ko - križeva ke, dok je drugo pripalo Me imurskoj županiji. Me u starijom ekipom najbolja je bila Koprivni ko - križeva ka županija. (hz, foto: Vrzan)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. srpnja 2009.

ZAVRŠENA akcija “Zeleni cvijet 2009.” za Me imursku županiju

Proglašeni najure eniji okoliši naselja i pojedina nih objekata - U prosjeku sam dnevno u dvorištu etiri sata, kaže Marina Hoblaj

- Me u 40-ak prijava izabrana su najure enija mjesta i pojedina ni objekti, a prva e mjesta pokušati osvojiti laskavu titulu i na državnom nivou.

Turisti ka zajednica Me imurske županije provela je akciju ocjenjivanja ure enosti okoliša naselja i pojedina nih objekata “Zeleni cvijet 2009.”, koji je dio ekološko - edukativne akcije Hrvatske turisti ke zajednice “Volim Hrvatsku”. Me u 40-ak prijava izabrana su najure enija mjesta i pojedina ni objekti, a oni koji su “prvi u poretku” istu titulu pokušati e izboriti i na državnom nivou.

Prošli je etvrtak održana tiskovna konferencija na kojoj su Sandra Herman, predsjednica TZ-a Me imurske županije, i Vanja Ha ek, predsjednik Povjeren-

Oku nica Marine Hoblaj najure enija

stva, objavili detalje i rezultate spomenute akcije. Povjerenstvo za ocjenjivanje okoliša naselja i pojedina nih objekta akcije “Zeleni cvijet 2009.” za Me imursku županiju u sastavu Vanja Ha ek, novinar, Pero Vidovi , poduzetnik, i Slava Toplek, cvje arka, u razdoblju od 23. do 27. lipnja obišlo je kandidirana mjesta i objekte te donijelo odluku.

Tko su najbolji ?

U kategoriji ure enosti mjesta kao cjeline, naselja od 20 do 40 tisu a stanovnika, prvo mjesto pripalo je gradu akovcu.

Najure enije mjesto do 20 tisu a

Perivoj Zrinski akovec proglašen je najure enijim parkom

Najure enijom oku nicom privatne ku e proglašena je oku nica Marine Hoblaj iz Šenkovca stanovnika je grad Prelog. Na drugom mjestu je Kotoriba, dok je tre e mjesto pripalo Nedeliš u.

Najure enijim parkom proglašen je Perivoj Zrinski akovec, dok je drugo mjesto u kategoriji najure enijeg parka pripalo parku Trnovec. Na tre e mjestu je park Gardinovec. Kao najure enije kupalište proglašeni su Gradski bazeni akovec.

Me u benzinskim postajama prvo mjesto pripalo je OMV-u akovec, dok je na drugom INA Mursko Središ e. Tre e mjesto osvojila je Formula V Nedeliš e.

Poštanski ured akovec progla-

šen je najure enijim poštanskim uredom. Na drugom mjestu je PU Štrigova, dok je tre e mjesto pripalo PU Donji Kraljevec.

Najure enijom oku nicom privatne ku e proglašena je oku nica Marine Hoblaj iz Šenkovca, ulica M. Tita 91. Na drugom mjestu je oku nica Goranke Horvat iz Nedeliš a, Vrtna 38, dok je tre e mjesto pripalo Dragici Vugrinec iz Pleškovca 48. U kategoriji turisti ko - informativni centar prvo mjesto osvojio je TIC TZG akovec. Na drugom mjestu je TZO Štrigova, dok je tre e pripalo TZG-u Prelog.

Najure enijom turisti kom ponudom ili zanimljivoš u proglašena je Horvatova Kova nica Gornji Hraš an. Na drugom mjestu je kuhanje me imurske juhe akovec, dok je na tre em ribnjak Zleleš e Mursko Središ e. U kategoriji suveniri prvu nagradu odnijela je žganica Zrinske garde, OPG Petrovi iz Šenkovca. Drugo mjesto pripalo je obleki i škrloku od luš inja KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e, dok je na tre em Me imursko seosko dvorište Josipa Farkaša.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

Povjerenstvo za ocjenjivanje okoliša naselja i pojedina nih objekta akcije “Zeleni cvijet 2009.” najure enijom oku nicom privatne ku e proglasilo je oku nicu Marine Hoblaj iz Šenkovca, ulica M. Tita 91.

Marina Hoblaj u Šenkovcu živi od 2002. godine. Prije tri godine tako er je osvojila laskavu tulu za najljepšu oku nicu u Me imurju. Oku nicu je po ela ure ivati im se doselila ovamo, a u tome joj najviše pomaže suprug Stjepan, zvani Krešo. - Kada smo doselili ovamo oku nica i vrt nisu bili tako ure eni, ve sam u to krenula sama. Volim s l engleskih vrtova s puno biljki koje su ve inom autohtone, stoga imam puno katruža, hortenzija i sli no. Volim ita asopise i knjige o vrtovima, putem kojih dobijem pokoju ideju i zamisao. Recimo kada je potrebno sakriti neki šaht ili sli no, najbolje je to prekri nekom biljkom.

Me utim, moram re i da je za moj hobi potrebno puno vremena, a i novaca. Vrtlarenje nije baš je in hobi. U prosjeku sam dnevno u dvorištu e ri sata, a ponekad se to produži na cijeli dan. Me u m ja to volim i nije mi teško, kaže Marina Hoblaj.

Nažalost tu a i nevrijeme uniš le su mnogo toga u što je uložen veliki trud obitelji Hoblaj. - Puno toga nam je tu a uniš la. Hortenzije su bile ravne, prekrasne, a sada su potu ene. Ali ono ega mi je najviše žao jesu ribice koje imam u malom ribnjaku u dvorištu, koje su nakon tu e uginule, govori Marina koja dodaje da je ovom nagradom potvrdila onu prije tri godine.

ME IMURCI uspješni na 51. natjecanju mladih tehni ara Hrvatske u Puli

Dario Opa ak i Karlo anadi za nagradu dobili posjet Belgiji - Me u osam u enika koji su za nagradu dobili posjet su i dva me imurska u enika Na 51. natjecanju mladih tehni ara Republike Hrvatske najbolji radioamater je Karlo anadi, u enik OŠ Mursko Središ e i lan Radio kluba Me imurje, dok je još jednu pobjedu od me imurskih u esnika odnio Dario Opa ak iz OŠ Tomaš Gori anec M. Subotica u natjecanju auto modelara. To su dva najzapaženija rezultata me imurskih u enika koji su kao nagradu dobili put u Belgiju. U Puli koja je bila doma in okupilo se 395 u enika, koji su se natjecali u sedam podru ja po HNOS-ovom H - programu, te u osam podru ja prema programima izvannastavnih aktivnosti tehni ke kulture P - programu. Me u njima poziv za sudjelovanje na natjecanju primilo je 28 u enika iz Me imurske županije.

U sklopu natjecanja održana je i Smotra u eni kih radova na kojoj je predstavljeno devedeset najuspješnijih radova u enika osnovnoškolske i srednjoškolske dobi. Radovi su bili svrstani kao makete, modeli i inovativne tehni ke tvorevine. Iz Me imurske županije 14 u enika sa svojim je radovima sudjelovalo na Smotri.

Dvije pobjede i jedno drugo mjesto me imurskih u enika Po prvi puta je u P - programu održano je natjecanje auto modelara. Pobjednik je Dario Opa ak iz OŠ Tomaša Gori anca iz Male Subotice, mentor Enes Bekteševi .

Najbolja me imurska fotogra kinja Kristina Medved iz OŠ Ivana Gorana Kova i a, mentorica Vera Mohari , osvojila je drugo mjesto.

U podru ju konstrukcija dizalica Mario Žižek dijeli šesto mjesto, a Karlo Poljanec je u podru ju Modelarstvo – maketarstvo osvojio sedmo mjesto. Obojica su u enici OŠ Strahoninec i mentor im je Mladen Beuk.

Najbolji radioamater je Karlo anadi, u enik OŠ Mursko Središ e i lan Radio kluba Me imurje, dok je Anja Bahun iz iste škole i kluba zauzela deseto mjesto. Mentor im je Branimir Vinko.

Dino Kanižaj, u enik OŠ Belica, mentor Leonardo Belovi , u Raketnom je modelarstvu osvojio tre e mjesto, a Matija Prprovi iz I OŠ akovec, mentor Ivan Kožnjak,

u Zrakoplovnom modelarstvu trinaesto mjesto.

U natjecanju po H - programu u enica 5. razreda Sara Per i , iz OŠ Sveti Matrin na Muri, mentorica Dragica Kiborn, osvojila je sedmo mjesto, isto kao i Vanja Drvoderi iz OŠ Podturen, mentorica Ružica Murk. U tim je kategorijama svaka županija imala po jednog predstavnika.

Sedmi razredi natjecali su se u dva podru ja, i to u Obradi metala gdje su izra ivali dekoder i u podru ju Strojarskih konstrukcija. U enik Benjamin Horvat iz OŠ Ivana Gorana Kova i a, Sveti Juraj na Bregu, izradom dekodera zauzeo je tre e mjesto, a Patrik Kolari iz OŠ Strahoninec konstrukcijom vrata vojne baze dijeli drugo mjesto. Obojici je mentor Mladen Beuk. U strojarskim konstrukcijama natjecao se i Erik Bra ko iz OŠ Petra Zrinskog iz Šenkovca, mentorica Nedjeljka Kortaj, koji je osvojio 19. mjesto izme u trideset šest natjecatelja.

U enici osmih razreda natjecali su se u kategorijama Elektrotehnika i Elektronika. Pozivi su bili upu eni županijskim pobjed-

nicima i generalno najbolje plasiranim u enicima do popune od trideset tri u enika u svakoj kategoriji. U Elektrotehnici s osvojenim 5. mjestom našu su županiju predstavljali Patrik Radas u enik iz III. OŠ akovec, mentorica Jelisava Živkovi , i Petar Krušelj iz OŠ Prelog, mentor Milan Zvonar, s osvojenim 11. mjestom. Marko Franji dijeli drugo mjesto, a Antun Stjepan Pongrac dvadeseto mjesto u podru ju elektronike.

Obojici je mentorica Jelisava Ževkovi .

U najzahtjevnijem podru ju Robotika omogu eno je natjecanje u enicima od petog do osmog razreda. Borna Bilas, u enik 5. razreda OŠ Mursko Središ e, mentor Sanjin Tomši , kao županijski pobjednik na državnom je natjecanju zauzeo osmo mjesto, dok su pozvani prema generalnom plasmanu Ilija Vabec iz OŠ Mursko Središ e, Jurica Jurasi - Kapun, I.OŠ akovec, mentor Branko Vujnovi , i Luka Rožman iz OŠ Mursko Središ e podijelili petnaesto, dvadeseto i dvadeset drugo mjesto. (H. Ze ar)

Osvojeno i 15 diploma Povjerenstvo za Smotru u eni kih radova nije dodjeljivalo rang ve je dodjelom petnaest diploma, izme u devedeset izloženih radova izdvojilo najuspješnije. Dario Mesari iz OŠ Ivanovec, mentor Željko Medved, dobio je diplomu iz kategoriji Makete, Dominik Posedi iz I. OŠ akovec, mentor Branko Vujnovi , iz Modela, a Abel Mati iz II OŠ akovec, mentor Gordan Bartoli , iz Tehni kih tvorevina. Uz spomenute na Smotri su iz naše županije bili izloženi radovi sljede ih u enika: Stele Horvat (OŠ Donja Dubrava), Igora Jezernika, Philipa Kutnjaka, Petra uri kovi a, Jurice Jurasi a Kopasi a (svi I.OŠ akovec), Nikole Kameni a (OŠ Ivanovec), Lucijana Baruleka, Armanda Kanižaja, Matije Pongraca i Andra Damiša (svi III. OŠ akovec), te Marka Kancijana iz akove ke Gimnazije i Matije Šantla iz TIOŠ-a.

Najuspješnijim u enicima natjecanja dodijeljene su posebne nagrade Hrvatske zajednice tehni ke kulture. Tako e me u osam u enika koji e dobiti poziv da na jesen posjete Belgiju biti Dario Opa ak i Karlo anadi. Dino Kanižaj, Borna Bilas i Petar uri kovi pozvani su da sudjeluju na Ljetnoj školi tehni kih aktivnosti, koja e se

Najbolji radioamater je Karlo anadi, u enik OŠ Mursko Središ e i lan Radio kluba Me imurje održati u Nacionalnom centru tehni ke kulture u Kraljevici u vremenu od 27. lipnja do 7. srpnja, a Kristinu Medved Hrvatski fotosavez nagra uje desetodnevnim boravkom na Ljetnoj fotoradionici. Dominik Posedi e biti pozvan da izloži svoj rad na jesenskoj ARCI, me unarodnoj smotri inovatorstva.

Me u lanovima ocjenjiva kih povjerenstava bili su: Enes Bekteševi (Robotika), Vladimir Vinko (Radio orijentacija), Leonardo Belovi (Raketno modelarstvo – tehni ka podrška) i Mladen Beuk (Smotra radova), dok je Željko Medved kao lan državnog povjerenstva vodio i koordinirao natjecanje po P - programu.

7. srpnja 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U M. SREDIŠ U održan trodnevni program Ljeto uz Muru

Kiša se ipak smilovala, održan skoro cijeli program Sat vremena ekali su u petak 3. srpnja organizatori, izvo a i i publika ho e li kiša prestati kako bi u amfiteatru u središtu Murskog Središ a mogao otpo eti program Ljeta uz Muru u organizaciji Turisti ke zajednice Grada Mursko Središ e. Najzanimljivije je to da je termin održavanja ove mani estacije upravo zbog kiša koje su je redovito pratile u kolovozu prijašnjih godina preba en na po etak srpnja.

No kao da su se i vremenske (ne)prilike tako er srodile s mani estacijom pa su je nastavile pratiti u stopu.

Sre om, oko 19 sati kiša je prestala, što je privuklo ve i dolazak publike nego je to bilo u vrijeme službeno najavljenog po etka, i program otvorenja održao se u potpunosti. Poslastice otvorenja bio je nastup KUD Gorjanec s plesom Ljelje, radi se o plesu djevojaka sa sabljama, kojim je KUD Gorjanac kulturnu baštinu Hrvatske proslavio svojim nastupima sve do Japana.

Nastup u Murskom Središ u dogodio se zahvaljuju i Mileni Petkovi ,

Rudar dobiva rudarsku gardu

Po etak programa kasnio sat vremena zbog kiše

Kalinke, naše snahe i njihova djeca iz bivšeg SSSR-a Organizatori programa odlu ili su se na otvorenju ponuditi nove sadržaje, tako su uz ve spomenuti KUD iz akovštine nastupile i lanice udruge Kalinka koju ine žene s podru ja bivšega Sovjetskog Saveza koje su se udale i osnovale obitelji s našim Me imurcima koji su bili na radu

u njihovoj zemlji. Dio njih živi na podru ju Grada Murskog Središ e. One su ormirale i plesnu skupinu sastavljenu od njihove djece i prikazale pjesmom i plesom narodnu baštinu domovine iz koje dolaze. U izradi dijela nošnji za Kalinku pomogao je i Grad Mursko Središ e. (BMO)

Me imurske snahe iz bivšeg SSSR-a oformile su grupu Kalinka, a Grad Mursko Središe pomogao je u izradi nošnji

DRUŽENJE kulturnih amatera u Gornjem Kraljevcu

Publika dokazala da uživa u tradicionalnom doma em humoru Gornji Kraljevec - Druženje kulturnih amatera u Gornjem Kraljevcu postalo je tradicija. Svake godine susreti su se održavali u svibnju, a ove godine su pomaknuti za lipanj. Organizator susreta je KUD Društvo žena Gornji Kraljevec, a smisao susreta je svake godine prikazati mještanima kulturno stvaralaštvo gostuju ih KUD-ova kako bi se dobilo na raznovrsnosti programa.

Ove godine ugostili su Kulturnu udrugu “Selja ka sloga” iz Preloga s predstavom “Kak s(v)i, tak i mi”, parodiju na kupovanje uspjeha u školi u kojoj prolaze svi oni koji ne u e i ne znaju, a razred pada u enica koja cijele godine odli no u i i marljivo piše sve zada e, ali na kraju pada razred jer njezini roditelji nisu kak s(v)i drugi donijeli plavu kuvertu u itelju.

Parodija se zasniva na tome da korumpirani u itelj u enicu ruši na pitanju na koje je nemogu e znati odgovor.

Naime, nije znala poimence nabrojiti imena svih 80 tisu a poginulih od atomske bombe u Hirošimi.

Takva vrsta obi nog humora bliskog svakodnevnom životu obi nih ljudi dobro prolazi. Kod starije publike još bolje prolaze humoreske iz tradicionalnog seoskog života koji se odvija na relaciji: kuhinja - štala, te u zapletima “kaj bu reklo selo”. U središtu humoreske zabrana koju je izveo KUD Strahoninec jesu muž i žena. Žena seosku svakodnevicu i rutinu poslova u ku i i oko ku e razvija uklju ivanjem u rad KUD-a, za što muž nema razumijevanja. Postavlja je pred izbor: ili KUD ili ja, a ona bore i se za sebe i svoj izbor odlu uje se za KUD.

Predstava KU-a “Selja ka sloga” Prelog “Kak s(v)i, tak i mi ili kako je plava kuverta za uspjeh važnija od znanja”

No, kao u tradicionalnim pri ama, publika želi sretne završetke, u pri u se uklju uje muževa mama, koja spretnim manevrom vra a snahu ku i, a sinu ženu. Publika se silno uživjela u predstavu, smija-

la i zadovoljno sudjelovala u avanture vra anja snahe ku i. Na po etku i izme u predstava pjevala je vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec.

(BMO)

Damir Jurini , lan Turisti ke zajednice Grada Mursko Središ e, u odori rudarske garde predsjednici Društva žena Mursko Središ e, koja je uspostavila kontakt s KUD-om Gorjanec iz op ine Gorjani blizu akova.

Na otvorenju Ljeta uz Muru nastupili su Puha ki orkestar, mažoretkinje i pjeva ki zbor KUD-a Mura iz Murskog Središ a.

Organizator programa odlu ili su se na otvorenju ponuditi nove sadržaje, tako su uz ve spomenuti KUD iz akovštine nastupile i lanice udruge Kalinka koju su osnovale žene s podru ja bivšeg Sovjetskog Saveza koje su se udale i osnovale obitelji s našim Me imurcima.

akovec zahvaljuju i obitelji Zrinski ima Zrinsku gardu, a najmanji me imurski grad Mursko Središ e dobiva rudarsku gardu. Do po etka sedamdesetih godina Mursko Središe i okolica živjeli su od ugljenokopa oko Murskog Središ a. U znak sje anja na to razdoblje u središtu je ostao spomenik Rudaru, a sada Turisti ka zajednica pokušava o ormiti Rudarsku gardu, iju je po asnu uni ormu na otvorenju Ljeta uz Muru nosio Damir Jurini , predsjednik Turisti ke zajednice Grada Mursko Središ e. (BMO) — Recesija je, pa treba ‘šparati’ kad se ima, kazao je na otvorenju gradona elnik Murskog Središ a. Tako su programi zgusnuti na odvijanje od petka 3. srpnja nave er do nedjelje 5. srpnja, ali naknadno program od nedjelje preba en na subotu 12. srpnja zbog nemogu nosti održavanja predstave Mejaši KUD-a Selja ke Sloge iz Donje Dubrave u tom teminu. U subotu se na otvorenim prostorima u Murskom Središ u održavala likovna kolonija. Na ribnjaku Zaleš e kuhali su se gradski kotli i, a dio rekreativnih sadržaja odvijao se u Cimperu.

(BMO)

14

Kroz Međimurje

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUPANIJSKO VATROGASNO natjecanje u Svetoj Mariji okupilo 98 ekipa i više od tisu u vatrogasaca

ak dvije pobjede pripale DVD-u Savska Ves, te MT -u i Štefancu - Ove godine nitko ne e na državno natjecanje jer se održava Vatrogasna olimpijada u Ostravi DVD Savska Ves u muškoj A konkurenciji, DVD MT u muškoj B konkurenciji, DVD Štefanec u ženskoj A konkurenciji i DVD Savska Ves u ženskoj B konkurenciji pobjednici su najve eg vatrogasnog natjecanja Županijskoj vatrogasnog natjecanja koje je minule subote održano u Svetoj Mariji. Tradicionalno jednom godišnje me imurski vatrogasci mjere svoju snagu, mogu nosti, spremnost i brzinu na Županijskom vatrogasnom natjecanju.

Ove godine doma in je bio DVD

Sveta Marija na tamošnjem nogometnom igralištu NK Mladosti.

Više od tisu u vatrogasaca natjecalo se u etiri kategorije: muška A i B ekipa i ženske A i B ekipe. Po sparnom i vru em vremenu vatrogasci su dali sve od sebe baš kao i na svojim zadacima u borbi protiv požara. Devedeset osam ekipa, od toga 66 muških i 32 ženske sudjelovali su u vatrogasnoj vježbi i tr anju štafete.

Pohvale za odli nu organizaciju treba uputiti VZMŽ i DVD-u Sveta Marija.

Sjajna uvježbanost DVD-a

Vatrogasci pripremili dvodnevnu feštu Praznik vatrogastva u Svetoj Mariji osim službenim dijelom proširen je na dva dana popratnim programom. Tako se dvije ve eri feštalo u zabavno-glazbenim programom u

kojem su pjevali i zabavljali sve prisutne: Duška Lokin, Zdravko Škender, Siniša Žunec i nova svetomarska glazbena zvijezda iz showa Hrvatska traži zvijezdu: Carla Belovari. (af)

DVD Savska Ves pobjednici u muškoj A kategoriji

Najstarija ekipa u Hrvatskoj

REPUBLIKA HRVATSKA GRADSKO IZBORNO POVJERENSTVO GRADA PRELOGA

U najbrojnijoj kategoriji muški A prvo mjesto osvojio je DVD Savska Ves, drugi su bili vatrogasci Nedeliš a, dok je tre a bila ekipa Vularije 1. Kod muških B slavio je MT , ispred DVD-a Slakovec i Mali Mihaljevec. U kategoriji žene A najbolje su bile lanice DVD-a Štefanec, drugi je bio Lopatinec, a tre i Slakovec. Ženska ekipa Savske Vesi bila je najbolja u kategoriji žene B, druge su bile vatrogastkinje Malog Mihaljevca, a tre e Vu etinca.

Sve ekipe pokazale su zavidnu formu, a od prevelike želje tijekom natjecanja dogodila se i poneka “sportska” ozljeda.

Natjecanje je pratilo etrdeset vatrogasnih sudaca. Na natje-

canju je sudjelovala i JVP akovec. Najbolji su primili pehare i nagrade sponzora.

Vatrogascima su estitali predsjednik VZMŽ Zlatko Orsag, zamjenik župana An elko Horvat i op inski na elnik Dean Hunjadi, dok je ispred doma ina pozdravne rije i uputio Andreas Lisjak.

Prema rije ima Zlatka Orsaga ove godine nitko ne e na državno natjecanje jer se održava vatrogasna olimpijada u Ostravi. Orsag je istaknuo i nedavno održano vatrogasno natjecanje me imurske mladeži koje je održano u Palovcu. Na istom je sudjelovalo 1300 mladih vatrogasaca. Kad se sve sumira, Me imurje mora biti ponosno na svoje vatrogasce koji su u svako doba dana i no i spremni pomo i ovjeku u nevolji.

(A. Fuš, foto: Z. Vrzan)

KLASA: 021-05/09-01/14 URBROJ: 2109/14-01-09-1 Prelog, 29.06.2009.g.

Na temelju lanka 32. Zakona o izborima op inskih na elnika, gradona elnika, župana i gradona elnika Grada Zagreba („Narodne novine“ broj 109/07. i 125/08.) Gradsko izborno povjerenstvo Grada Preloga

OBJAVLJUJE

cjelovito izvješ e o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu svih kandidata za izbor gradona elnika Grada Preloga: 1.

Kandidat Zamjenik kandidata

Stjepan Beli Davor Soka

Hrvatska selja ka stranka (HSS) • utrošeno 4.479,84 kn

Na ovogodišnjem natjecanju najstarija ekipa bila je ženska B ekipa DVD-a Pustakovec Buzovec Putjane. Marija, Milica, Katica, Biserka, Katarina, Milena i dvije Ane imaju ukupno 549 godina. Ne samo da su najstarija ekipa u Me imurju, ve ponosno isti u da su najsta-

rije u cijeloj Hrvatskoj. Zajedno su 5 godina, a ponosne su vlasnice pehara koje su osvojile u Novom Selu Rok i Kuršancu.

Okupio ih je predsjednik udruge umirovljenika Jug Nikola Breznik. Krasi ih zajedništvo, hrabrost i veliko vatrogasno srce. estitamo! (af)

DVD Savska Ves pobjednici u ženskoj B kategoriji

Sredstva su utrošena za emi ranje reklamnog spota preko STUDIO „M“ d.o.o. (ra un nije pla en) 2.

Kandidat Zamjenik kandidata

Juraj Delladio, prof.

Tatjana Vadas, dipl.ing. arh.

Socijaldemokratska par ja Hrvatske (SDP) • utrošeno 14.124,40 kn od toga 4.066,00 kn SDP Me imurske županije za izradu plakata i letaka, ostalo su vlas ta sredstva za potrebe promidžbe.

3.

Kandidat Zamjenik kandidata

Dragu n Glavina Ljubomir Kolarek, dr.vet.med.

Hrvatska narodna stranka – liberalni demokra (HNS) Hrvatska demokratska zajednica – (HDZ)

• Kandidat Dragu n Glavina • utrošeno 22.355,81 kn – izvor sredstava – donacije i vlas ta sredstva Sredstva su utrošena za: - skarske usluge, - razli i oblici oglašavanja, - usluge plaka ranja.

• Zamjenik kandidata Ljubomir Kolarek, dr.vet.med.

- utrošeno 22.500,00 kn – izvor sredstava - donacija HDZ-a 22.500,00 kn

PREDSJEDNIK GRADSKOG IZBORNOG POVJERENSTVA: Vinko Samardžija, dipl.iur.

Novi Feromont d.o.o.

Kolodvorska bb 40320 Donji Kraljevec info@noviferomont.hr

Raspisuje natje aj za radno mjesto

PROGRAMER CNC REZALICE LIMOVA Opis posla: - izrada programa i podešavanje parametara za CNC rezalicu limova - op mizacija i planiranje utroška materijala Uvje : - VSŠ ili VSS strojarskog smjera - min. 3 godine radnog staža na is m poslovima - poznavanje rada u AUTOCAD-u i ASPERU

DVD MT pobjednici u muškoj B kategoriji

Natje aj je otvoren do 15.07.2009.

PE ERNJARNICA «FAŠERANEC»

traži OSOBU ZA RAD U LOKALU Nazva na mob. 098/241-330 ili do i osobno na adresu I.G. Kova i a bb (kod bolnice).

DVD Štefanec pobjednici u ženskoj A kategoriji

7. srpnja 2009.

Mozaik 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAGREBA KA Me imurka Sandra Sobo anec uspješna je znanstvenica na Institutu Ru er Boškovi

U Hrvatskoj je i dalje problem negativna selekcija!

-Obzirom na današnju strukturu vlasti, ne znam kako to preokrenuti, jer se ljudima naprosto ne da boriti protiv vjetrenja a.

U Hrvatskoj danas ima manje od jedan posto doktora znanosti, u tom prosjeku je i dr. sc. Sandra Sobo anec, zaposlena na Institutu Ru er Boškovi u Zagrebu. Ona je našeg kraja list, iji su roditelji šezdesetih godina došli u Zagreb, pa se ponovno vratili u Prelog. Sandra u Prelog dolazi vikendom jer je ro ena i školovana u Zagrebu.

S njom smo razgovarali nekoliko dana nakon promocije u doktora znanosti u lipnju. Dr. sc. Sandra Sobo anec kazala je da je se s te promocije dojmio podatak koji je izrekao rektor Zagreba kog sveu ilišta, da je od 1860. godine u Hrvatskoj sveukupno doktoriralo

Zagreba ka Me imurka Moji roditelji su iz Me imurja, tata iz Cirkovljana, a mama iz Preloga. Ja sam ro ena u Zagrebu i cijeli život živim tamo. Ali sam vezana za Me imurje, baka i djed su mi odavde i svi moji su zapravo u Prelogu.

Super mi je tu do i, cijenim taj mir koji nalazim ovdje, za razliku od Zagreba gdje vlada ludnica u pogledu svega. Svi a mi se taj mir ovdje, ali mislim da tu ljudi mirni, ak premirni, ak možda i pomalo inertni zbog toga što su se uljuljali u tu svoju svakodnevnicu. Mislim da bi morali malo više i i van granica Me imurja gledati što se dešava drugdje. I drugdje ima puno više prilika, solucija. Barem da odu i školuju se u Zagrebu i onda se s tim svojim ste enim znanjem vrate i doprinesu boljitku Me imurja.

(BMO)

10,5 tisu a znanstvenika, što je izuzetno mali broj ljudi. Deficit obrazovanih ljudi je konstantni problem Hrvatske, kazala je dr. sc. Sandra Sobo anec, uzmemo li u obzir da od upisanih samo 30 posto studenata završava akultete. Nije stvar u tome koliko ih upiše akultete, ve koliko ih završava, a završava ih izuzetno malo, pa se na taj na in smanjuje baza onih koji nastavljaju postdiplomske studije i doktorske studije. U Hrvatskoj je uz to na dijelu negativna selekcija, ali ne samo na tom podru ju, ve i na podru ju politike, sporta. I to je razlog zašto ljudi odlaze vani.

Znanje je podcijenjeno • Recite nam nešto o toj negativnoj selekciji iz vaše perspektive?

— Moja pri a je malo druga ija. Ja sam akultet završila 1999. godine u roku. Studirala sam molekularnu biologiju na PMFu. Zapravo ljudi koji završavaju molekularnu biologiju, ekologiju, u principu završavaju studije u roku, jer one koji upišu te studije to zanima i u principu im je cilj da idu dalje. Vi ne možete baš puno napraviti samo time što završite studij i ostanete na nivou diplomiranog inženjera i zapravo se ljudi odlu uju za poslijediplomski studij, magisterij i doktorat.

Problem je zapošljavanje. U moje vrijeme prije nekih deset godina kad sam završila akultet nedostajalo je mjesta gdje bi se svi ti ljudi molekularni biolozi i ekolozi mogli zaposliti. Ja sam imala sre u da sam se zaposlila u Institutu Ru er Boškovi . Trebalo je odre eno vrijeme dok ja tamo do em, ali sam zapravo još kao student došla u taj laboratorij, dobila sam i rektorovu nagradu koja

mi je na neki na in i bila ulaznica za Institut. Uz sve to je vezan i moj diplomski rad, u dogovoru s mentorom i doktorski, tako da je sve to išlo jednim tijekom. Meni je tamo odli no jer su uvjeti super, pla a je malo premala, ali to je tako. U cijeloj Hrvatskoj znanje je podcijenjeno.

• ime se Vi na Institutu bavite, ako može lai ki re eno?

Naime, kad se govori o znanosti i zašto je tako malo znanstvenika u medijima, tada treba priznati da se mi novinari ne snalazimo.

To su takve razine znanja koje su nama nepoznate. A nepoznato plaši, pa iz straha da se ne osramotiš, radije to što ne poznaješ, zaobilaziš.

— Mislim da se o znanosti op enito malo pri a u Hrvatskoj i da su znanje i znanost podcijenjeni u Hrvatskoj. Premalo se ulaže, a mislim da je znanost izuzetno zanimljiva i korisna i da na nju treba ra unati kada gledate za 10 - 20 godina unaprijed, na duže pruge. Ja sam doktor biologije, a na Ru eru se bavim ispitivanjem oksidacijskog stresa i antioksidacijskog statusa u ljudi, u sisavaca.

Konkretno to zna i da gledam kako taj stres utje e na naše fiziološke sposobnosti i ini li nas osjetljivijima, rezistentnijima na neke odre ene bolesti i promjene i isto tako prou avamo utjecaj odre enih supstanci: propolisa, flavonoida i nekih dijetetskih pripravaka na sposobnost odupiranja oksidacijskom stresu.

• Ono što smo mi laici uli je to da je potrebno konzumirati anitoksidanse zbog zdravlja i to je otprilike sve što mi možemo razumjeti na toj liniji?

— Apsolutno je potrebno, ali u odre enim koli inama.

Znaju svi da svaki lijek ako ga

uzmete u velikoj koli ini šteti.

Svaka supstanca ako je uzmete u prevelikoj koli ini šteti, pa bio to vitamin C, D, E ... Problem je u tome što danas kad vas mediji na sve strane ‘maltretiraju’ s tim nekim pripravcima za primjerice bolji rad jetre ili sli no. Ako smo zdravi, tijelu dijetetski pripravci ne trebaju. Ako tijelo dobiva hranu normalnih sastojaka, ne neko ‘sme e’ tipa cola i ips, ono e biti zadovoljno i mo i e se odupirati stresovima kojima je izloženo.

Farmaceutska industrija želi što više zaraditi pa nas maltretiraju da uzmimo razno - razne pripravke, a da nam to stvarno ne treba.

Kad je u pitanju propolis, možete ga uzimati kao dijetetski pripravak i u manjoj koli ini on djeluje povoljno na organizam, jer podiže imunološki odgovor organizma kako bi se mogao uspješnije braniti od štetnih agenasa i stresa. Mi smo prou ili da propolis u manjoj koli ini ima pozitivan u inak, me utim, uzimate li ga u ve im koncentracijama, on e vam samo štetiti.

Mediokriteti vladaju svim strukturama • Kako u Hrvatskoj preokrenuti taj odnos prema ljudima koji znaju i žele preokrenuti promjene, dok takve u Americi poti u, ovdje ih blokiraju?

— Mislim da je u Hrvatskoj na djelu negativna selekcija i osobno ne znam na in na koji se to može riješiti. Postoji zona tih ljudi na višim instancama o kojima ovisi cjelokupna postavka sistema.

Mislim da je jako važno da ima što više obrazovanih upravo zbog toga da obrazovani ljudi imaju šire okvire, druga ije razmišljaju. S obzirom na današnju strukturu vlasti, ne znam kako to preokre-

nuti, jer se ljudima naprosto ne da boriti protiv vjetrenja a. Osobno mislim da se ne da probiti ta negativna selekcija. To je za arani krug. Ljudi koji imaju ideju, misao i koji bi možda mogli skupiti neke ljude oko sebe, i stvoriti uvjet za kriti nu masu, oni ne mogu probiti te gornje strukture koje imaju mentalitet mediokriteta. To je nekakva ideokracija o kojoj je govorio dr. Radman. On je rekao da se nama dešava da mediokriteti vladaju svim strukturama, i to ne samo kod nas nego i u svijetu.

To si mogu vidjeti na svakom koraku, ali nitko nema volje probiti tu barijeru, zato što treba užasno puno energije i to je pitanje ho e li se uspjeti to napraviti. Ljudi se povla e u sebe. Nitko se ne žali žrtvovati, niti izgorjeti za nešto što nije apsolutno sigurno, ak je izvjesnije da ne e uspjeti. Meni je grozno kada ja o tome tako govorim, ali osobno imam takav stav. Je li vani bolje, ne znam, ali planiram oti i na postdoktorski studij.

Trenuta na situacija kod nas je takva da iz nekog razloga vla-

dr. sc. Sandra Sobo anec daju mediokriteti. Ne znam je li to pod utjecajem svjetske situacije. Ili naše situacije, imali smo taj rat, izvla imo se iz toga petnaest godina, i naše situacije u bivšoj Jugoslaviji, uvijek smo bili podre eni. Svašta je tu isplivalo na površinu, što nije dobro.

Sada se to isti i do i e na svoje, ali treba vremena. Ali trebali bi ljude kojima se to da, koje nije strah i trebalo bi se žrtvovati.

Mada ne znam tko se danas želi žrtvovati za op u stvar. Božena Malekoci - Oleti

Bavim se ispitivanjem stresa Ja sam doktorica biologije, a na Ru eru se bavim ispitivanjem oksidacijskog stresa i antioksidacijskog statusa u ljudi, u sisavaca. Konkretno to zna i da gledam kako taj stres utje e na naše fiziološke sposobnosti i ini li nas osjetljivijima, rezistentnijima na neke odre ene bolesti i promjene i isto tako

prou avamo utjecaj odre enih supstanci: propolisa, flavonoida i nekih dijetetskih pripravaka na sposobnost odupiranja oksidacijskom stresu. Kad je u pitanju propolis, možete ga uzimati kao dijetetski pripravak i u manjoj koli ini on djeluje povoljno na organizam.

(BMO)

PRIRU NIK za seksualno reproduktivno zdravlje mladih i prevenciju nasilja

Me imurje dobilo važan priru nik za mlade ljude - Možemo se pohvaliti da smo prva županija u Hrvatskoj koja ima nešto što se ti e edukacije i obrazovanja u seksualnom smislu i smislu nasilja, kazala je Vesna Haluga Udruga “Zora” prošli je utorak predstavila priru nik za vršnja ke edukatore u sklopu projekta “Moj izbor je prevencija”. Projekt, zapo et po etkom godine, spomenuta udruga provodi u partnerstvu s Me imurskom županijom, a glavni cilj je unaprje enje seksualno reproduktivnog zdravlja te prevencija nasilja u mladena kim vezama kroz sustavnu edukaciju u enika 1. i 2. razreda srednjih škola iz Me imurske županije.

Projekt su financijski podržali Europska unija (PHARE program) i Me imurska županija, a priru nik sufinancira i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U projektu sudjeluju akove ke srednje škole: Ekonomska i trgova ka škola, Gimnazija, Gospodarska

škola te Tehni ka, industrijska i obrtni ka škola.

Do sada je 22 polaznika radionica uspješno provelo svoje aktivnosti u sklopu satova razrednika i nastave, organiziraju i prikazivanje edukativnih filmova, prezentacije i kratke radionice. Predstavljeni priru nik, koji ima gotovo 200 stranica i koji e edukatorima pomo i kao edukacijski alat, kruna je njihovog rada.

Projekt “Moj izbor je prevencija” traje godinu dana, a do kraja godine u planu imaju izradu edukacijskog CD roma “Virtualna škola prevencije”, dvije radionice u listopadu, nastavak preostalih aktivnosti vršnja kih edukatora te evaluacija projekta za kraj.

Projekt i priru nik predstavili su Marina Kolar, voditeljica

projekta, Marija Repalust, vršnja ka edukatorica, Vesna Haluga, voditeljica Odsjeka za Europske integracije, te zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec, dipl. ing.

- Što se ti e samog priru nika, imala sam ast pomo i oko njega, ali moram priznati da sam neke stvari prvi put pro itala.

Mislim da je priru nik odli an za mlade ljude. injenice su da i seksualni odgoj, nenasilje i druge vrste ovisnosti o kojima ovdje nije rije , ali bit e u drugom projektu, nisu institucionalizirani u školama. Zbog ovog projekta, zbog Marine i udruge “Zora”, možemo se pohvaliti da smo prva županija u Hrvatskoj koja ima nešto što se ti e edukacije i obrazovanja u seksualnom smislu i smislu nasilja, kazala je Vesna Haluga. (mn, hz)

Odra ena radionica o spolno prenosivim bolestima Mariji Repalust, vršnja koj edukatorici i od jeseni u enici 3. razreda Gimnazije akovec, na radionicama se najviše svidio na in rada.

Kaže da je bilo vrlo zabavno u iti kroz igru te na na in da svaka osoba ravnopravno sudjeluje. - Svidjelo mi se kada smo svi zajedno sjedili u krugu i razgovarali, raspravljali te na kraju zajedno dolazili do zaklju aka. Nakon završenih ciklusa radionica po eli smo aktivno djelovati.

Osobno sam napravila radionicu sa svojim razredom, a za temu sam uzela spolno prenosive in ekcije iz razloga što smatram da je ta tema vrlo bitna i prisutna me u nama, a premalo o njoj znamo i u imo u ško-

lama. Na radionicama koje sam polazila dobila sam prije svega puno znanja, ali sam stekla i prijatelje koji imaju isti cilj kao ja. Dakle, iskoristiti i širiti ste eno znanje na zanimljiv na in na koji smo ga sami dobili. I sada je sve to što smo prošli i u inili objedinjeno u ovom priru niku. To me jako veseli i ini ponosnom i svakako e nam biti od velike pomo i u svim našim daljnjim akcijama, posebno zbog toga što se u priru niku nalaze sve naše akcije detaljno opisane i potkrijepljene slikama i uputama, tako da nam ne e biti problem kad ih budemo nekoliko puta ponavljali s drugima, kazala je Marija Repalust.

Na radionicama koje sam polazila dobila sam prije svega puno znanja, ali sam stekla i prijatelje koji imaju isti cilj kao ja, rekla je Marija Repalust

16

Vaš dom

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Kompletna adaptacija stana Postovani, šaljemo vam nacrte postoje eg stana od 95 m2. Ne odgovara nam raspored prostorija, pa bi htjeli vidjeti Vaš prijedlog kako druga ije rasporediti. U postoje em stanju ima previše malih prostorijica koje su nama nepotrebne, previše vrata što nam

nikako ne odgovara. Mi smo stariji par, ali bi de initivno željeli da se stan izvede što modernije.Osnovni uvjet je da dnevni boravak bude što ve i i svjetliji, po mogu nosti da se veže na kuhinju i blagovaonu, da imamo dvije spava e sobe i kupaonicu. Svi pregradni zidovi u

stanu su ra eni od siporexa i knaufa, tako da se mogu rušiti i mijenjati. Voda je ozna ena na nacrtu i nju ne bi selili u ve oj mjeri. Neka izvodi ostanu na tim zidovima.

Visina stana je 2,58 m.

Zahvaljujemo!

Dragutin i Verica

Poštovani, Vaš sam slu aj riješio na sljede i na in: kod samog ulaza postavio sam prijemni hodnik u kojem se nalazi jedan veliki ormar (koji e služiti za odlaganje velike koli ine stvari) i jedno ogledalo za cijelu iguru. Postavom tih elemenata, dobijamo jednostavnost i isto u ve pri samom ulasku u stan.

Tako er, tu je smješten i ulaz u kupaonicu i WC. U nastavku sam postavio centralni dio stana, a to je dnevni

boravak sa kuhinjom i blagovaonom. Veliki otvoreni prostor, sa ogromnom koli inom svijetla je ono emu svaki životni prostor teži. Raspored elemenata je logi an tako da je kuhinja postavljena na zidu na kojem su de inirani izvodi vode, a dnevni boravak na zidu jedne od soba, na suprotnoj strani. Ispod prozora postavio sam dekorativni dio, žardinjeru s kamen i ima i svjetlom, mali ku ni vrt ili pak japanski vrt s pijeskom i kamenima. Ovisno o va-

šem a initetu, možete izabrati, ili pak smisliti nešto sasvim drugo.

Spava e sobe sam postavio na lijevu stranu od ulaza, u, recimo simetri noj varijanti, sa dovoljno prostora da u njih stane sve što je potrebno. Ukoliko uzete da je glavna spava a soba ona pokraj kupaonice, postoji mogu nost da se probiju vrata direktno u kupaonicu kako bi dobili lakšu komunikaciju i na taj na in.

Kao što vidite, pokušao sam minimalizirati broj prostorija, broj prolaza, vrata i sli no, kako bi dobili jednu istu vizualnu pri u i što je važnije kako bi nam okomite površine bile što ve e i iš e.

Sukladno time predlažem da minimalizirate i koli inu velikih i glomaznih elemenata namještaja, da u stan postavljate elemente mirnih i jednostavnih linija, kontrastnih boja i dekora, jednostavnih uzoraka.

Moj prijedlog je da koristite kombinaciju sivo-bijelo u svim nijansama, sa pažljivo odabra-

Trebate li besplatan savjet, javite se!

LIFESTYLE

Nove Colombo kolekcije i proizvodi

ure uje: Bruno Kontrec

Talijanska tvrtka COLOMBO specijalizirana za proizvodnju kvaka i ru ica, na ovogodišnjem sajmu Made Expo 2009., unato recesiji, predstavila je brojne nove proizvode iz svog asortimana. Ru ice i kvake tvrtke COLOMBO odišu jednostavnoš u i ergonomijom te su, kao takve, oli enje stila.

Kolekcija Bold iji su dizajdetaljem. Želja da se dobije forma, ali ne zanemare i meko u linije i jednostavnost oblika. za svoj rad kažu dizajneri.

Ru ka Elle izra ena je od aluminijskih legura i tako er dolazi u visokom sjaju i u brušenoj verziji.

Ru ka Elle vrlo je jednostavna, kao takva, pogodna

Dizajnom protiv recesije Studio estetikheretik se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

nim detaljima u svim bojama. Na zidove postavite slike u nekom od apstraktnih stilova, kako bi poja ali taj moderan štih, a dobili i odre enu umjetni ku notu u prostoru.

Koristite tkanine prije nego umjetnu kožu ili neke sinteti ke materijale. Tkanine imaju odre enu teksturu i daju dojam mekanosti i topline. Ostavite zidove bijelima, pokušajte utjecati da li ila ki radovi budu što kvalitetniji jer oni direktno utje u na efekt koji dobivate u vašem slu aju.

I, držite prostor istim i jednostavnim.

neri Pio i Tito Toso dolazi u dvije varijante – u kromu visokog sjaja i u brušenom kromu.

Ova dvojica dizajnera za svoju kolekciju kažu: Bold prenosi efekt utjecaja rijeke na male rije ne kamen i e što ih miluje milijunima godina i oblikuje u nježne i zaobljene predmete. I, baš kao kap vode njihove zaobljene linije i re lek-

tiraju a površina, upijaju okolinu i re lektiraju ju u potpuno novom obliku.

Kvaka Isy dijelo je dizajnera Luta Bettonica i Giancarla Leonea i odlikuje se zaobljenim detaljem pri zglobu kvake. Dolazi u dvije varijante – u kromu visokog sjaja i u brušenom kromu.

Pri izradi ovog proizvoda, najve i je fokus bio na radu sa

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

7. srpnja 2009.

je u veliku ve inu modernih interijera. Stoga možemo re i da je ona, s obzirom na sve vrlo dobar produkt svijesnog pristupa dizajnu interijera današnjice.

Ru ku Twist dizajnirao je Team 3. Ideja je bila da se poprat odre eno pravilno gibanje i tako je nastao detalj spiralnog oblika koji je, de facto, postao i nazivnik ovog produkta. www.colombodesign.it

HOTELI

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Hotel V, Amsterdam

Privatna ku a u North West Londonu

ght districta , više ste nego dobro došli u naš hotel.

Biti emo presretni ukoliko nam dopustite da Vam pokažemo neo ekivane detalje našeg prekrasnog grada. www.hotelv.nl

Evo što za sebe kaže ekipa hotela V : Ukoliko želite uživati u Amsterdamu na na in kao to rade lokalni ljudi, bukirajte mjesto u Hotelu V . mercijalnom dijelu Amsterdama.

Dakle, ukoliko želite upoznati

Mi, entuzijasti ka ekipa Hotela V , svi živimo, radimo i ro eni smo u Amsterdamu.

Vrlo smo ponosni i strastveni prema našem gradu, a pogotovo prema izvornom i neko-

Amsterdam na na in na koji ga mi poznamo, puno dalje od muzeja, kanala, coffeeshopova i Red li-

Od po etka do kraja, adaptaciju ove ku e izveli su dizajneri i arhitekti iz studija Living in Space.

Ku a ima 6 spava ih soba, 6 kupaonica, dje ju sobu, veliku kuhinju sa boravkom i druge prostorije.

Projektni zadatak je bio da se dobije klasi no moderni stil, ali sa chic prizvukom u stilu. Jesu li dizajneri uspjeli u tome? Prosudite sami. www. living-inspace.co.uk

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKSTREMNI klimatski uvjeti u Me imurskoj županiji donose probleme poljoprivrednicima i vinogradarim

S AKOVE KOG sajma

Loš sajmeni dan Zbog kiše prodava i na akove kom sajmu nisu imali osobito velik broj kupaca, a time ni dobar promet, makar ponuda je bila standardno dobra.

Nudilo se štošta, od igra aka, preko stare krame, do jabuka i krumpira. Jedino su pe enjari i ovaj put bili na dobitku jer jesti se ipak mora. Sve u svemu, bila je to srijeda za zaborav. Misli prodava a ve su usmjerene na dolaze i sajmeni dan, a o i uprte u nebo. Prizivaju lijepo vrijeme, jer možda im ono donese bolju posje enost i bolji promet. (D.M.; Z.V.)

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- pili i

5 kn/kom

- pa i i

11 kn/kom

- kuni

40 kn/kom

- krumpir mladi

- šibnata metla 20 kn/kom 1000 kn/kom

- papige

120 kn/kom

- ribice

10 kn/porcija

S AKOVE KOG placa

Mahune su hit tjedna Prije samo dva tjedna za kilogram mahuna trebalo se izdvojiti 20 kuna, a sada im je cijena pala na svega 8 kuna.

Mahune su dosta stradale prilikom posljednje tu e, pa bi ovjek pomislio da e zbog toga držati cijenu, no o ito tome nije tako.

Pala je i cijena tikvicama koje se sada mogu kupiti po 8 kuna, no neki još uvijek za kilogram traže i 10 kuna. Pušlek lijepe doma e blitve dobit ete po cijeni ve od 6 kuna, a mlado zelje ve za 4 kune po kilogramu. Ako volite lagane ljetne kola e kojima su ribizl i maline glavni sastojak, sada je

Plamenja a spalila polja krumpira

4 kn/kg

- kukuruz 0,90 do 1 kn/kg

- štenci

7. srpnja 2009.

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mahune 8 kn/kg - mladi luk 4 kn/kg - krastavci salatni 6 - 8 kn/kg - koper 5 kn/pušlek - blitva 6 kn/kup ek - grašak 10 ku/kg - med 30 kn/bo ica

Da bi se sprije ilo širenje plamenja e na gomolje, stru njaci svima koji proizvode mladi krumpir savjetuju kemijsko spaljivanje nadzemne stabljike (cime) krumpira, a ostalima pak zaštitu svakih tri do pet dana Ekstremni klimatski uvjeti zahvatili su u zadnjih mjesec dana Me imursku županiju, što e jako utjecati na prinose poljoprivrednih proizvoda. Ve je sad jasno da e krumpira biti mnogo manje nego prošle godine, i to ne samo u Hrvatskoj ve i u okolnim zemljama, što zna i da bi mogao imati dobru cijenu s pozicija proizvo a a.

Od 12. svibnja pa do 1. srpnja u Me imurskoj županiji palo je ukupno 320 litara kiše, uz tri jake tu e koje su desetkovale prinose poljoprivrednih kultura te uništile urode u vo njacima. U svibnju je bilo 12 kišnih dana nakon 12. svibnja, a palo je 100 litara kiše.

Uobi ajen prosjek za svibanj je 50 litara kiše. U lipnju je bilo 17 kišnih dana, a palo je 190 litara kiše, što je 90 posto više od prosjeka za ovo doba godine. Osim toga, u lipnju je u tri navrata usjeve uništavala tu a, a najteže je bilo 16. lipnja.

Takvo se ekstremno kišno vrijeme ne pamti, a zanimljiv je jedan paradoks. U Me imurju se takvo kišno vrijeme nastavlja, da bi u Varaždinskoj županiji prema višegodišnjem prosjeku palo manje kiše od prosjeka, što zna i da tamo (a udaljenost je desetak kilometara) nema dovoljno vode!

Takvo ekstremno kišno vrijeme nastavlja se u Me imurju, 1. srpnja je u okolici akovca, konkretno u Šenkovcu, palo 25 litara kiše, a u Belici isti dan svega 2 litre. Prognoze za prvi dio srpnja tako er govore da e biti kiše.

Zbog visokih padalina koje su gotovo dnevno raspore ene, zaštita poljoprivrednih kultura jako je otežana i ponegdje gotovo da i nije mogu a. Toplina, sparina i vlaga idealni su za razvoj biljnih

pravo vrijeme da se otpravite na akove ki plac. I ne zaboravite svratiti na mlije ni dio tržnice jer je obi no u tim receptima sir glavni sastojak koji se sljubljuje s malinama.

(D.M.;Z.V.)

vako izgleda list krumpira napadnut plamjena om

Potpuno spaljen nadzemni dio stabljike krumpira, koji je napala plamenja a, za svega tri dana bolesti, a ovog trenutka su najopasnije dvije.

Prva i najopasnija za prinose krumpira, raj ice i drugih kultura je plamenja a ( itoftora), hrvatski naziv za nju je i krumpirova pljesan. Mr. Milorad Šubi , pro elnik HZPSS-a za Me imursku županiju, za tu bolest kaže: - Rije je o zbilja opasnoj bolesti koja se žiri nevjerojatno brzo. Do ete na polje i vidite zelene stabljike krumpira, a kad se vratite za tri dana, stabljike su ve sme e, plamenja a je ‘spalila’ cijelu parcelu krumpira i, što je još najgore, bolest se širi epidemijski u susjedne parcele. Ovakvo vrijeme pogoduje epidemijskom širenju te bolesti. Samo u lipnju izdali smo pet upozorenja za zaštitu krumpira i drugih kultura protiv plamenja e, no ponegdje ni to nije bilo dovoljno, pa se bolest pojavila.

Plamenja a zahva a i krastavce i vinovu lozu i druge kulture, no najopasnija je na krumpir jer on strada za svega tri dana, kod drugih biljaka to je sedam dana ako se ne štiti. Telefon u Poljoprivredno - savjetodavnoj službi zvoni cijeli dan, proizvo a i su uplašeni za prinose krumpira i pitaju za savjete. Naime, ako se ne zaštiti i ima dosta vlage, plamenja a prodire i u gomolj krumpira i uništi ga, pa se zbog toga o ekuju mnogo manji prinosi na jesen.

Svim poljoprivrednim proizvo a ima koji su posadili rani krumpir savjetujem da odmah unište cimu (nadzemni dio stabljike krumpira) na na in da je jednostavno spale kemijskim sredstvima. Me utim, treba pa-

ziti da zemlja nije previše vlažna, kako se herbicid ne bi prenio na gomolj. Ako u redovima krumpira ima vode, ne smije se spaljivati cima i treba pri ekati dok se ne popravi vrijeme, odnosno može se tretirati ako ste sigurni da u narednih 24 sata ne e pasti kiša.

S obzirom na vremensku prognozu, to je jako teško.

Oni koji proizvode kasni krumpir moraju štititi svoja polja najboljim sredstvima protiv plamenja e koja postoje na tržištu, i to veoma esto, u razmacima od tri do pet dana! Sve, me utim, ovisi o lokalitetu, negdje kiše ima manje, a negdje više, pa treba znati koliko kiše pada. Prema mojem iskustvu, svi oni proizvo a i koji su u lipnju štitili krumpir najmanje etiri puta za sada nemaju ve ih problema s plamenja om, iako se bolest ve pojavila na krumpirištima, no za sada je pod kontrolom. Oni koji su izostavili i jedno tretiranje imat e ozbiljnih problema s plamenja om.

Za zaštitu krumpira preporu ujem Acrobat, Curzate - B ili Melody duo, a treba dodati i Diconil ili Schirlan. Ta se sredstva mogu miješati.

Za kraj i malo šale, iako ni jednom poljoprivredniku nije do šala, a ak i gra anima koji odjednom ustanove da im je vrt za par dana zarastao s dra om metar visokim. Me imurci bi, o ito je, malo kiše mogli posuditi Varaždincima, koji je nemaju dovoljno.

Zbog ega je Me imurje na udaru kiša, a susjedni krajevi ne, to je ve pitanje za stru ne rasprave meteorologa. (J. Šimunko)

Peronospora za pet dana uništila osamdeset posto mladog grož a

Zbog ekstremnih kišnih uvjeta u vinogradima se pojavila rana peronospora, prvi simptomi su bijela prevlaka, a vinogradari je esto zamjenjuju za pepelnicu, pa onda tretiraju vinograd s pogrešnim sredstvima. Moje iskustvo govori da je rije o opasnoj ranoj peronospori i treba tretirati pritiv peronospore, te eventualno umiješati neki fungicid i za pepelnicu.

Radili smo pokuse na sortama šipon i moslavac bijeli, ostavili smo nekoliko netretiranih stabljika da vidimo kako se peronospora brzo širi. Nakon samo pet dana pokusa, nakon što smo od 29. lipnja zapo eli pokus, peronospora je uništila 60 posto lista, dok je grož e bilo zahva eno oko 80 posto. Drugim rije ima, svi oni koji neredovito štite svoje vinograde ili ih ne štite imat e veoma male ili nikakve prinose. Kasnije, kad grož e stekne voštanu prevlaku, ono e se dijelom i samo zaštititi.

Milorad Šubi , pro elnik HZPSS-a za Me imursku županiju: - Ovo su ekstremni i epidemijski uvjeti za razvoj bolesti plamenja e i peronospore. S obzirom na to da je u Me imurju od 12. svibnja do 1. srpnja bilo ak 30 kišnih dana, a da je pri tom kiša znala pasti i pet puta u jednom danu, može se govoriti da u Me imurju vladaju jesenski uvjeti

ZBOG OBILNIH KIŠA gotovo svaki dan

Žetva kasni, prinosi e biti mnogo manji - Zbog obilnih i stalnih kiša žetva kasni, a urod e biti mnogo slabiji i lošije kakvo e. Tek ovih dana kombajni su ušli u polja uljane repice. Primije eno je da je uljana repica pocrnila od glji-

vice a avice, što e uzrokovati velike štete i manje prinose.

Kod pšenice tako er ima problema, svi koji su mislili da e uštedjeti ako ne prskaju protiv bolesti prevarili su se i imat e manje pri-

nose. Osim toga, postoji bojazan da pšenica ve u klasu ne proklija, ako se takvo vrijeme nastavi.

Da bi se situacija zbog bolesti barem malo stabilizirala, trebalo bi oko mjesec dana bez kiše, to bi

ovog trenutka bilo jako poželjno za prevenciju bolesti. No prognoze i dalje najavljuju promjenjivo vrijeme, a Me imurje je i dalje zahva eno kišama kao nikad prije.

Kako e to završiti, ne zna se.

7. srpnja 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Srpanj u vrtu – kamena zemlja me imurska

Veza izme u matematike i laboratorijske dijagnostike Imaju li doista veze matematika i laboratorijska dijagnostika? Na površini nemaju mnogo zajedni ko, barem ne za krajnjeg korisnika. Kako tehnologija napreduje, na tržištu se javljaju sve automatiziraniji mjerni ure aji koji su u stanju mjerenja napraviti sami. Postoji i odre eno pravilo, što je ure aj univerzalniji, tj. može izvršiti više raznih mjerenja traži i više znanja i razumijevanja analiti ara, a što je specijaliziraniji, tj. namijenjen manjem broju vrsta analiza, traži i manje znanja. Primjer je spektrofotometar, ure aje kojeg imaju svi laboratoriji.

Dostupni su spektrofotometri namijenjeni to no odre enim mjerenjima, primjerice za analizu voda. Sa ure ajem se nabavljaju i setovi za analize.

Tako analiti ar, da bi ispravno napravio mjerenje, mora jedino znati pratiti upute sa ure aja ili priru nika. Mjere-

nje izvršeno tim postupkom je ponovljivo i naj eš e ispravno.

Problem je što su ti ure aji i setovi prilago eni odre enom tipu mjerenje i uzoraka. Odstupanja rezultata se javljaju kada su uzorci razli iti od uobi ajenog sastava, kad se javi neka interferencija. Gotovo je nemogu e dobiti korektan rezultat u tim slu ajevima. Univerzalniji spektrofotometar daje mogu nost mjerenja takvih uzoraka. Rad sa takvim instrumentima zahtjeva više znanja. Takav instrument programira sam analiti ar. Potrebno je izvesti više provjera: linearnosti, ponovljivosti mjerenja, ponovljivosti pripreme uzoraka, utjecaj matrice, granice odre ivanja, utjecaj interferencija. Za prosudbu rezultata dobivenih provjerama potrebno je poznavanje odre enih matemati kih testova. Ti postupci su sastavni dijelovi validacije metode, no ne i jedini. Na tržištu se traži sve ve e znanje i poznavanje

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

metodologije što daje garanciju kvalitete rada. Od analiti ara se traži aktivno znanje matematike radi unapre enja metoda ispitivanja i postizanja ve e sigurnosti ispravnosti rezultata mjerenja. Svaka metoda mora se rastaviti na dijelove, prosuditi uporaba svakog pojedina nog laboratorijskog posu a, opreme. Poznavanje svakog detalja daje uvid u sigurnosti ispravnosti rezultata mjerenja, tj. daje mogu nost procjene mjerne nesigurnosti rezultata. To je sve primjena matematike na osnovnoj razini analiza. Matematika se koristi i kod prosu ivanja ve eg skupa rezultata mjerenja jedne skupine uzoraka. Tako se kod velikog uzorka, a gdje nije pravilnikom odre en broj uzoraka, uzima ve i broj uzoraka za koji se statisti ki može dokazati da je reprezentativan. Unutar dobivenih rezultata postoje ekstremi koji se testiraju da li imaju preveliko odstupanje od

skupine. Ti testovi nam sa odre enom pouzdanoš u dokazuju svojstva skupine. Takav je slu aj sa odlagalištima otpada gdje se odredi vrsta i obim zaga enja. Analizom se dobije cijeli niz podataka koji se me usobno razlikuju.

Kako je gotovo nemogu e odvojiti pojedina ne dijelove iz hrpe koji su više zaga eni, odre uje se vrijednost oko koje je ve ina rezultata i na temelju tog podatka se odre uje kakva je vrsta otpada.

Tako se dobije, sa odre enom sigurnoš u, a koja je poznata, stanje cijele skupine.

Mario Posedi, prof. iz. i kem.

DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Nije Me imurje kamena zemlja, ono je plodna, dobrohotna zemlja maj ica. Ali je nama kamenje lijepo. Ve smo nebrojeno puta pokušavali pogoditi emu se mi veselimo kad vidimo kamen. Sad to ne emo ni probati. I onako, tko je odlu io raditi kamenjar, on e ga raditi ma što mi o tome rekli ili mislili. Možemo samo dobronamjerno pomo i savjetima kako ostvariti taj san a da ne ispadne no na mora.

Savjeta vam je puna kapa?

Ljudski su snovi udna bi a a još su udnije naše želje i naše zamišljanje budu nosti. Uvijek me iznova zastrašuju ljudske SF vizije.

Tamo, u budu nosti je uvijek mrak.

Kao u ružnom snu. Svjetlost se pojavljuje samo kao eksplozija, vatra ili neka duga prijetnja. Nema tamo mjesta za našu dobrostivu, blagu jutarnju ili toplu ve ernju svjetlost.

Za svjetlost koja hrani i njeguje, koja poti e i obe ava. Jednostavno je ova naša sadašnja sun eva svjetlost blagoslov. I blagoslova može biti previše, dopuštam. ak ni sve biljke ne podnose prejaku žegu.

Takve se onda skriju u sjenu, ali ne u mrak.

Ljudi znamo živjeti. Zato se okružujemo ljepotom. Što je za koga lijepo, to je ve drugo pitanje.

Za vrtoljupce je zeleno lijepo. Ne možemo se žaliti, sad je zelenog u svim nijansama svuda oko nas. A mi emo saditi još, i još i bit e još

ljepše. Našim unucima ne e eksplozije, dim i mrak biti svakodnevica.

Mi emo saditi, a što? To je ve pitanje koje golica maštu. Sad o sadnjama i onako možemo samo maštati. Kad je ljeto u punom zamahu najpametnije je u hladovini nekog pravog drveta pametovati i plandovati ili plandovati pa pametovati, redoslijed nije od presudne važnosti. A ako idemo u priobalne morske kamene zemlje nedo ije, možemo u iti direktno iz prve ruke kako maj ica priroda sadi kamenjare. Pogledajte te ljepote i sklad.

Ponekad mi se ini da ljudska ruka nikako nije u stanju izvesti takvo nešto. Možda zbog pretjerivanja.

Da, naš potroša ko - natjecateljski duh sklon je pretjerivanju u mnogim segmentima našeg djelovanja.

Ako sadimo onda puno sadimo, ako kosimo onda ful brijemo travu, ako istimo onda ima sve da blista... jedino nas u ljubavi ima premalo. Jer da nas tamo ima dovoljno razumjeli bi zašto susjedov pas laje tako kasno no u i kako je povezana naša tužna vrba pred ku om s tugama svega svijeta.

U kamenjarima nema tuge.

Tamo je sve uskla eno s životom, a život nije tužan sam po sebi. On je vedar i ide prema svjetlu.

Podijelit u s vama svoje impresije o kamanjarima i svjetlu kad se vratim s godišnjeg.

Pozdravi iz IVE!

20

Informacije i priopćenja

ODBOR za turizam Sabor RH prihvatio izmjene tzv.

“Zakona o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima”

Pada li u vodu i taj zakon ?

Na temelju inicijative HOK-a za izmjenu Zakona o ograni avanju uporabe duhanskih proizvoda, Odbor za turizam Hrvatskog sabora, na svojoj 17. sjednici, održanoj 2. srpnja 2009. godine, prihvatio je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograni avanju uporabe duhanskih proizvoda s Kona nim prijedlogom zakona (“zakon o nepušenju u ugostiteljskim objektima”), uz prijedlog da se isti donese po hitnom postupku.

Tako bi nakon dopuštenja trgovinama rada nedjeljom u vrlo kratkom roku bio izmijenjen još jedan doneseni zakon koji o ito nije bio do kraja “prostudiran”, posebice kad je u pitanju njegova primjena. Najvažnije izmjene odnose se na to da ugostiteljski objekti do maksimalne površine od 50 m² mogu sami izabrati žele li biti puša ki ili nepuša ki objekti, te da se u ugostiteljskim objektima iznad 50 m² , do 30 posto od ukupne površine može izi ki odvojiti i osposobiti za puša e, te da je u tim prostorima dozvoljena konzumacija. Predsjednik Hrvatske obrtni ke komore Mato

Topi i predsjednik Ceha ugostitelja i turisti kih djelatnika HOK-a Zlatko Puntijar, koji su sudjelovali na sjednici saborskog Odbora za turizam, vjeruju kako je prihva anje prijedloga za izmjene navedenog Zakona, kao i odaziv na peticiju protiv potpune zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima, korak prema realizaciji ciljeva 16.000 obrtnika ugostitelja.

Ina e, temeljem odluke Upravnog odbora HOK-a od 15. do 30. lipnja prikupljani su potpisi ugostitelja, gra ana i posjetitelja ugostiteljskih objekata (puša a i nepuša a), koji su iskazali svoju podršku prijedlozima Ceha ugostitelja i turisti kih djelatnika HOK-a u pogledu prijedloga za izmjenu Zakona o ograni avanju uporabe duhanskih proizvoda.

Tako je u Me imurju izvijestili su iz Ceha ugostitelja skupljeno više od 5.000 potpisa.

Nakon skupljanja svih potpisa ovaj ponedjeljak peticija e uz ugostiteljske zahtjeve biti predana nadležnom ministarstvu i Saboru RH. (D. Zrna)

UPISI u srednje škole

Nakon prvog roka ostalo 210 slobodnih mjesta Samo je Gimnazija akovec u prvom upisnom roku popunila sva mjesta. U svim drugim školama ostao je slobodnih mjesta.

Ukupno je u svih šest srednjih škola ostalo nepopunjeno 210 slobodnih mjesta. Najviše praznih mjesta ostalo je u Graditeljskoj školi, ak 98 za razli ite smjerove. u TIOŠ-u je ostalo 27 praznih mjesta, u Gospodarskoj školi 37 praznih mjesta, u Srednjoj školi Prelog 42. Od toga u Prelogu ima

23 slobodna mjesta u gimnazijskom programu.

Ovaj tjedna primaju se prijave za drugi upisni rok za sve oni koji su se našli ispod crte nakon prvog upisnog roka. Mjesto u srednjoškolskim klupama znatno je više nego u enika s ovog podru ja koji bi ih popunili, tako da mjesta za nastavak školovanja ima za sve, samo što se svima ne e baš poklopiti želja za upis u zanimanje koje je bilo njihov prvi izbor. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI MLINOVI od ovog utorka primaju pšenicu na polog

U otkup bez cijene pšenice Rukovoditelj komercijalnog sektora “ akove kih mlinova” Zoran Štefulj je na konfernciji za novinare u ponedjeljak najavio da e od utorka, 7. srpnja, primati na polog pšenicu ovogodišnjeg roda s podru ja Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko-Križeva ke županije.

Cijena pšenice se još nije de inirana, iako je iz Ministarstva stiglo priop enje prema kojem bi ona trebala biti 0,85 kn/kg, uz pra enje cijene na budimpeštanskoj burzi. U “ akove kim mlinovima” kažu da je ta cijena za njih previsoka.

Na polog se prima pšenica standardne kvalitete, vlaga 13 posto, hektolitar-

ska masa 76 kg/hl, primjese 2 posto, uz odbitak 1 posto ulaznog kala, te 5 posto troškova prijema. Ura unat je i prijevoz do silosa akovec. im bude utvr ena cijena pšenice na tržištu, “ akove ki mlinovi” e isplatiti sve primljene koli ine u roku od tri dana.

Pšenica primljena na polog mora biti zdrava. Ne e se primati pšenica s vlagom iznad 21 posto niti pšenica koja je proklijala. Radno vrijeme za prijem pšenice biti e od 6 do 21 sat.

Poljoprivredna gospodarstva koja žele pšenicu predati na polog neka obavezno sa sobom ponesu i knjižice pologa, odnosno sve potrebne dokumente.

Proizvo a i su obavezni predati pšenicu na ime onog tko je je

PZ akovec preuzima pšenicu na devet otkupnih mjesta Govore i na konferenciji za novinare o otkupu pšence, direktor PZ akovec Branko Krnjak rekao je da e se pšenica preuzimati uz ukupno 9 posto troškova na ime preuzimanja i osiguranog prijevoza. Niti oni nemaju de iniranu cijenu pšenice. Poljopri-

vredni proizvo a i mogu svoju pšenicu od danas pa do kraja kolovoza predati na otkupnim mjestima PZ akovec u Belici, Maloj Subotici, Murskom Središ u, Novom Selu Rok, Domašincu, Donjem Kraljevcu, Kotoribi (sušara), Macincu i Totovcu. (jš)

VIJE E ROMSKE NACIONALNE MANJINE ME IMURSKE ŽUPANIJE AKOVEC

“Bit e mesa klat emo Hrvate” (2) Ja osobno Željko Balog, zauzeo sam se da preispitam navode g. Barile o tvrdnjama u koje sam iskreno sumnjao!

No istraživaju i navode došao sam do saznanja da su djeca doista pjevala te pjesme. Isto tako sam doznao koja su to djeca i koji je njihov povod bio da to ine.

Me imurske novine su u pred prošlom izdanju objavile izjavu g. Vide Bertovicha predsjednika Romskog ogranka HDZ-e, iz Pribislavca , u kojoj ste naveli slijede e: Daje g. Vid Bertovich platio obaveze prema Me imurskim vodama, no to je bila uplatnica od samo dvjesto kuna , a u bilježnici koju je imao djelatnik Me imurskih voda bilo je 11, na popisu da se isklju e sa mreže, me u kojim je G. Vid imao 6.000 kuna duga.

Ne želim više komentirati me imurske vode jer su meni osobno iskop ali vodu istina zbog nepodmirenih obaveza ,a razloga je bilo više zbog podrške SDP-u, i zbog ranije stavke kada sam podržao kandidata HNS-e u Sitnicama na ponovljenim parlamentarnim izborima.Tvrdim da mi je voda iskop ana na politi koj razini,

jer su nagovjestili iskop avanja i po ostalim naseljima a to još nisu ,jer nemaju više sile, cilj je bio meni iskop ati jer sam osobno tražio da se osiguraju sredstva za namirenje tih troškova preko nacionalnog programa za rome, jer ih je samo u naselju Roma Kuršanec ostalo bez vode 20-doma instava.

G.Bertovish je opisao njegovu uspješnu djecu koja su dobro situirana, te je isti tako spomenuo kako to moja djeca nisu…evo sada prave istine: Djeca koja su pjevala pjesme upravo su unu ad g. Bertovicha, tj. njegovog sina ,koji je predvodio ekipu i nagovarao još troje djece da istu pjevaju, isti je polomio prste djetetu u školi,isti je tukao trgovku u Metssovom du anu,i još mnogo toga.Sjetimo se razbojstva u parku po akovcu koje je po inio sin g. Bertovicha.

Ne želim braniti ni u kojemu slu aju ovaj incident, no ipak moram re i da su djeca iz Romskog naselja Pribislavec organizirano u grupi išli na nogometno igralište u Štefanec samo da izbjegnu g. Barilu iz Pribislavca zbog poznatih razloga. Tu je netko prije par

7. srpnja 2009.

dana provalio u njihov klub, i neki ih je ovjek potjerao na na in da im je vikao kako e ih sve postrijeljati.Djeca su sjela na bicikle i u revoltu po cesti pjevali te pjesme, što nije prihvatljivo kako god da razgovaramo.

Pitanje koje glasi je slijede e: - Ne želimo da naša djeca idu u školu sa ciganima -Nema pi a i ulazaka za cigane u lokalima -Ne možete tamo- ovamo -U getu nemate dje jeg igrališta, igraonice ka i a ,Kulturnog centra Za rome se izdvajaju milioni kuna –za edukaciju ,socijalizaciju ,integraciju sve nam to rade naši hrvati…..

Pa zašto se ne vide promjene? Pa zato jer se tim programima mlate pare iz pred pristupnih fondova ,a sa Romima se zapravo ništa ili veoma malo radi.

Dok Vije e Roma krvari da stvori kakav takav red i rad jer nas je politika dotukla i razjedinila KAKAV JE OVO ŽIVOT???? Želim da hrvatska javnost zna da su se Romi Pribislavca ogradili od pojedinaca za koje

i sami tražimo da se pod hitno poduzmu neke mjere , kako bismo mogli i dalje gajiti jedan miran suživot sa ve inskim narodom. Prezadovoljan sam sa djelovanjem policije koja je ve u veliko odradila svoj posao, i mi se kao Stranka Roma I Vije e ogra ujemo od te djece , jer smatram da su roditelji ti koji bi trebali da se brinu o njihovoj djeci i usmjeravati ih kodeksu ponašanja, zbog kojega smo danas u našoj me imurskoj županiji generalno žigosani jednom netolerantnom kvali ikacijom.

Zar mi Romi ne bismo mogli isto tako generalizirati sve me imurce zbog gra ita koji ni u po gradu akovcu, mislim da je vrijeme da se sve tenzije smire, samo pogledajte na Faceboku koliko se mržnje i najavljivanje masovnih prosvjeda protiv CIGANA koje kako kažu treba ubiti, zaklati i otjerati iz me imurja! Posao za Policiju da se identi iciraju pokreta i!!! Što smatram da je u doba nedovršenih pregovora, blokade i ostalih pitanja socijalnih i politi kih nepotrebno podgrijavati vatru.

Predsjednik: Željko Balog

Rukovoditelj komercijalne službe “ akove kih mlinova” Zoran Štefulj i direktor PZ akovec Branko Krnjak pojašnjavaju uvjete otkupa i pologa ovogodišnje pšenice

dao zahtjev za ostvarenje nov anog poticaja kako bi mogao ostvariti preostali dio poticaja.

U mlinu e se mo i dobiti vlažna pljeva za nastelj stoke, javiti se dipl. ing. Vilenki Vojvoda radi dogovora. Primat e se raž, no ne smije imati vlagu ve u od 13 posto, a ne e se primati tritikala (pšenoraž).

Odgovaraju i na pitanje novinara o mogu oj cijeni pšenice, Zoran Štefulj jer kao da se ona još nezna, te da mnogo ovisi o vremenskim prilikama.

Kad je rije o uvozu, Hrvatska je uvela prelevmane na uvoz pšenice i to 30 eura po toni, te 8 posto carine. Trenutna cijena pšenice na burzi u Budimpešti iznosi nešto manje od 100 eura po toni i pada, odnosno oko 70 lipa. No ta cijena ne vrijedi za Hrvatsku. (jš)

Niti “Toni” d.o.o. za sad nema cijenu Tvrtka “Toni” d.o.o. iz Donjeg Kraljevca tako er e otkupljivati pšenicu od danas pa sve do kraja kolovoza, a pšenica se može predati i na polog.

Vlasnik tvrtke Toni Marodi kaže: - Primat emo ovogodišnji rod pšenice pod uvjetima kao i ostali otkupljiva i, a tako er i pšenicu na polog. Na žalost, o cijeni još ne mogu ništa re i, tek je u formiranju, odlu it e više faktora” (jš)

PRIOP ENJE Ministarstva poljoprivrede

Otkupna cijena pšenice 0,85 kn za kg?

Nastavno na zaklju ke sa sastanka održanog 26. lipnja 2009. u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je danas, 1. srpnja 2009., održan sastanak potpredsjednika Vlade RH i ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Damira Polan eca, ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr.sc.

Božidara Pankreti a, ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petra obankovi a i ministra inancija Ivana Šukera sa predstavnicima selja kih udruga i predstavnika otkupljiva a žitarica oko otkupne cijene pšenice.

Na sastanku su iznesena sljede a stajališta: 1. Žitozajednica: - traži da država otkupi sav tržni višak pšenice roda 2009. godine -otkupljeni tržni višak ne e se puštati na doma e tržište u idu ih šest mjeseci tj. do 1. velja e 2010. g., a otkupljeni tržni višak može se izvesti odmah - prodajna cijena otkupljene pšenice nakon šest mjeseci ne bi smjela biti niža od cijene

u otkupu uve ano za troškove inanciranja i skladištenja - lanovi Žitozajednice vršit e otkup pšenice roda 2009. po cijeni od 0,85 kn za kilogram pšenice standard kvalitete (mlinska kvaliteta) - lanovi Žitozajednice otkupit e cca 420 000 t pšenice - ako država ne otkupi tržne viškove pšenice, onda e se otkup vršiti po tržnoj cijeni 2. Vlada RH je predložila da cijena pšenice bude tržišna na na in da se kre e u razini cijene na budimpeštanskoj burzi na dan otkupa uz intervencijsku potporu od 750,00 kn po hektaru.

3. Selja ke udruge su zatražile tržnu cijenu od 1,10 kn/ kg te da država do 1,25 kn/kg nadoknadi razliku na na in kako je predloženo odnosno 750,00 kn po hektaru.

Obzirom da danas nije postignut dogovor sve strane su se složile da se u ovom trenutku obavi žetva nakon koje e se znati to na koli ina raspoložive pšenice i njena kvaliteta. Svi sudionici sastanka složili su se da se pregovori nastave nakon obavljene žetve.

7. srpnja 2009.

Religija 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BISKUP Josip Mrzljak blagoslovio župnu crkvu u Ma kovcu

BOG mojih detalja

Župljani dobili ve u i ljepšu crkvu MA KOVEC Na svetkovinu Sv. Petra i Pavla, u ponedjeljak 29. lipnja, varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio je u Ma kovcu župnu crkvu posve enu apostolskim prvacima. Na župni blagdan brojni župljani i vjernici susjednih župa okupili su se na sve anom misnom slavlju i blagoslovu crkve i oltara.

Postoje a omanja crkva Sv. Petra i Pavla od prošle je godine bila proširivana i dogra ivana, a u dogradnju je do sad uloženo 3 i pol milijuna kuna. Ispod crkve koja je površine oko 300 metara etvornih nalazi se pastoralna dvorana sa stotinjak kvadrata.

Uz doma e župljane i tvrtke, u gradnji su pomogli Varaždinska biskupija, Me imurska županija, Grad akovec i drugi donatori.

Pozdrave svima okupljenima uputio je doma i župnik Josip Blažon koji je, kako prenosi IKA, kazao kako je lijepo nakon nešto više od devet mjeseci ponovno se okupiti da bi svi zajedno radosno proslavili blagoslov crkve u iju je izgradnju uloženo puno molitava i materijalnih sredstava.

Nakon uvodne sve ane procesije središnje misno slavlje na župni blagdan u prepunoj župnoj crkvi predvodio je biskup Mrzljak u zajedništvu s 20-ak sve enika, me u kojima su bili sve enici akove kog dekanata na elu s dekanom fra Stankom Belobrajdi em, župnici iz više me imurskih župa te franjevci rodom iz župe Ma kovec. U slavlju su sudjelovali i kancelar biskupije mons. Antun Per i i trojica akona, dok su li-

turgijsko pjevanje predvodili doma i župni zbor i zbor mladih.

Prisutni su bili i predstavnici javnog života, me u kojima su bili me imurski župan Ivan Perho , akove ki dogradona elnik Zoran Vidovi , te predstavnici mjesnih odbora Ma kovca, Žiškovca i Slemenica.

Na kraju mise župnik Blažon zahvalio je svim dobro initeljima koji su pomogli izgradnju i proširenje crkve, projektantu, tvrtki “Miha-projekt” iz Štefanca, izvo a u, tvrtki “Inter-Megrad” iz Ma kovca, te svojim vrijednim župnim suradnicima, okupljenim župljanima i vjernicima na doprinosu i sudjelovanju u slavlju.

Osobito je zahvalio biskupu Mrzljaku na podršci koju je pružao u gradnji crkve.

U dogradnju crkve u Ma kovcu do sad je uloženo 3 i pol milijuna kuna

NOVI ME IMURSKI župnici

U Sv. Juraj na Bregu dolazi Ivica Puškadija Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak donio je odluke o imenovanju novih župnika i župnih vikara za podru je Varaždinske biskupije.

Ujedno je biskup uvažio zamolbe za umirovljenje pojedinih župnika.

Tako u mirovinu na vlastiti zahtjev zbog zdravstvenih razloga odlazi beli ki župnik pre asni Vinko Halovani . U mirovinu zbog ispunjenja uvjeta (starost, staž ...) odlazi pre asni Ivan Kozjak, župnik u Svetom Jurju na Bregu.

Za novog župnika u Belici biskup Mrzljak odredio je vele asnog Stjepana Šoštari a, dosadašnjeg župnika u Ivancu, a za župnika u Svetom Jurju na Bregu vele asnog Ivicu Puškadiju mla eg, dosadašnjeg kapelana u Pitoma i.

Za župnika u Orehovici biskup je imenovao vele asnog Damira Slameka, dosadašnjeg župnog vikara u Nedeliš u. Novoimenovani e u službu bi uvedeni u kolovozu. (S. Mesari )

Biskup Josip Mrzljak izrazio je radost što su župljani Ma kovca dobili primjerenu crkvu u kojoj e se okupljati

Božja rije je uvijek aktualna, poru uje biskup Mrzljak Blagoslivljaju i crkvu, biskup Josip Mrzljak izrazio je radost što je živa Crkva dobila svoju primjerenu crkvu u kojoj e se okupljati i njegovati zajedništvo me usobno i s Isusom. U propovijedi je biskup pozvao okupljene da se u krš anskom životu nadahnjuju na životima svetih apostolskih prvaka Petra i Pavla koji su propovijedali ali i živjeli krš anske vrednote.

Istaknuo je da su zgrade crkve mjesta gdje se živa Crkva sastaje kako bi slušala Božju rije koja je uvijek aktualna, koja nikad ne zastarijeva i koja e uvijek imati vrijednost koju je Crkva pozvana uvati i prenositi.

Kazao je kako je Božja rije osnovni temelj na kojem se gradi Crkva, kao što su jedni od temelja i apostolski prvaci Petar i Pavao koji svojim primjerom poti u na krš anski život koji izgra uje dobre krš ane i dobre ljude.

ŽUPA Mursko Središ e

Župnik nagradio mlade pjeva e Prve srpanjske srijede na jednodnevnom izletu u Toplicama Sveti Martin bili su pjeva i crkvenog zbora mladih “Do i, slijedi me”, koji redovito sudjeluju i otvorena srca pjevaju na nedjeljnim svetim misama i župnim proslavama. Boravak u Toplicama platio im je doma i

župnik vele asni Tomislav Antekolovi , koji vrlo cijeni doprinos mladih misnim slavljima.

Znaju i kako mladi koje vodi Janja Sabo Kontrec radosna i otvorena srca pjevaju, autobusni prijevoznik Josip Jambroši nije imao srca zara unati prijevoz i odrekao se dnevnice

i troškova prijevoza. Puni zahvalnosti prema župniku i prijevozniku, tridesetak mladih je na kraju dana pjesmom otišlo svojim domovima, a ovaj lijepi trenutak e ih dodatno poticati na još ljepše pjevanje i sviranje Gospodinu u veselju.

(S. Mesari , JK)

Isus i lokalpatriotizam uli ste za zavi ajna društva.

To su društva koja okupljaju ljude istoga kraja, koja uvaju njihov zajedni ki identitet i kao takva su hvale vrijedna. Svatko od nas je odnekud i normalno je da za tim teži. Me utim neke stvari iz tog konteksta mogu krenuti u krivom smjeru. Npr. kada se govori o krajevnom mentalitetu, o lokalpatriotizmu ili sl. Takve pojave postaju jedna velika opasnost za društvo u cjelini, a napose su neprihvatljiva za nas krš ane. Dok s jedne strane moramo znati od kuda smo, s druge se ne smijemo dati ‘zarobiti’ svojim posebnostima dotle da zaboravimo zajedni ko.

Isus je svojim zavi ajem Nazaretom bio do te mjere obilježen da su mu taj naziv napisali ak i na križu: Isus nazare anin! I nije se toga sramio. Treba voljeti svoje, ali se ne smije dati ome iti njime.

Treba ostati slobodan od uskogrudnosti.

Jednom je tako došao u svoj kraj, vrlo brzo nakon što je postao poznati propovjednik. U Nazaretu je bilo tada možda 150 obitelji. Život im je bio jednostavan. Imali su malo maslinika i vinograda, malo je ma i žita, pronašla se i koja koza ali ništa posebno. Sirotinjski. Kruh su pekli doma (a gdje drugdje) i jeli vrlo skromno.

Ekološki isto i zdravo, rekli bi mi danas. Subotom se išlo Boga molit, i to je to. I kad pod tim ‘doma im’ vidom gledamo Isusa i njegovo propovijedanje, lako ga smjestimo u taj seoski ambijent: evan elje je izre eno u seoskim slikama baš kao da ga je ispri ao jedan seljak. Uz taj njegov identitet, Isus je imao još jedan: bio je seoski tesar. Je li izra ivao stolove, krevete ili vrata? Ne baš. Svaki je to sebi napravio sam, po onoj poznatoj: uradi sam! Uostalom u ono vrijeme su seljaci jeli sjede i na podu, na zemlji, lijegalo se na hasure koje se prostrlo opet po podu. Isus tesar, seljak me u seljacima, imao je ipak neke ‘špecijalnosti’ kojima ga je Josip nau io… bio je sposoban uhvatiti se svega, u sve se pomalo razumio. Ništa posebno, ali ipak. Bio je jedan me u jednakima. To što je subotom znao nešto re i u sinagogi, ni to nije bilo nešto posebno. Svaki je muški u Izraelu, odrastao, koji je imao 12 ili više godina, imao pravo itati i komentirati Pismo. Tako

Piše: vl . Antun Štefan su drugi radili, tako je došao red i na Isusa. Ništa posebno. O emu je te subote propovijedao me u svojima, nije poznato, ali njegove slušatelje nije ostavilo ravnodušnima. Nakon Njegove propovijedi, umjesto da budu ponosni što je netko izme u njih uspio i postao poznat, njegovi nazare ani bili su preneraženi. I sablažnjavali su se o njega. Eto ti sad. Oni su o Isusu znali sve. S njima je rastao, išao u školu, postao vrijedan lan njihovog seoskog društva i zbog toga on jednostavno nema pravo biti netko drugi od onog što oni znaju o njemu. Bio je suo en s ‘klanskim’ razmišljanjem, sa ‘zavi ajnim’ ponašanjem. I mi znamo biti takvi. Spoznaje koje imamo o drugima, o doga ajima i stvarima jednostavno ‘zabetoniramo’, i ne dozvoljavamo da bi se tu nešto promijenilo ili da o njima mislimo druga ije. To se zove biti konzervativan! To je stanje kad živimo rutinski i kad smo intelektualno i duhovno blokirani. Dobro smo se smjestili u naše mo varne ustaljenosti, i ne dozvoljavamo da išta ili itko mijenja bilo što. Isusu su njegovi po eli spominjati ‘ injenice’, rodbinu, povijest... Ali Isus nije i ne može biti uskogrudni lokalpatriot. On je došao pro istiti naše obi aje i naše gledanje na svijet.

On nije igra ka nego u itelj, a oni koji žive u zatvorenim svjetovima, koji su konzervativni, takvi Isusa uzimaju samo kao igra ku.

Me utim Isusovim prijateljima, onima koji mu vjeruju, promjene su dio ljudskog života. Ono što je dobro treba ostati, ali ostalo se morati mijenjati! Takav Isus je revolucionar. Njegovi nisu samo oni iz Nazareta nego svi ljudi svijeta, iz svih podneblja i svih kultura.

To su oni koji slušaju Rije Božju i vrše je.

DUHOVNI VELIKAN

Majka Božja Bistri ka, 13. srpnja Puno je više Majka Božja Bistri ka za Hrvate od duhovne veli ine. Majka Božja Bistri ka je simbol krš anstva, ali i ponos svakog Hrvata katolika.

Idemo na Bistricu! Koliko puta su Hrvati u svojoj povijesti izgovorili ovu re enicu? Jer, Marija Bistrica, odnosno Majka Božja Bistri ka je najpoznatije i najposje enije svetište Majke Božje u Hrvatskoj.

Od 1971. godine to je nacionalno svetište Majke Božje.

U ovom hrvatskom Marijinom svetištu i prošteništu središnje mjesto pripada udotvornom kupu Majke Božje s Djetetom Isusom u naru ju, koji je najve a svetinja hrvatskog naroda. Kip je izra en u prvoj polovici XVI. stolje a i nekada se kao udotvorni kip štovao u kapelici Svete krunice na Vinskom Bregu udaljenom par kilometara od današnjeg svetišta. Do sada najve i doga aj u Mariji Bistrici zbio se

15. kolovoza 1971. godine kada je održan XIII. Me unarodni marijanski i VI. Mariološki kongres. Svake godine u Mariju Bistricu hodo asti na tisu e hodo asnika iz Hrvatske i svijeta. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 7. srpnja Vilibald, Vilko, Goran srijeda, 8. srpnja Akvila, Priscila, Eugen etvrtak, 9. srpnja Leticija, Veronika, Marija petak, 10. srpnja Ljubica, Amalija, Mal ika subota 11. srpnja Benedikt opat, Olga, Benko nedjelja, 12. srpnja Mohor, Sre ko, Mislav ponedjeljak, 13. srpnja Majka Božja Bistri ka

RIJE I MUDRE “Nisam zadovoljan stanjem u društvu i vlaš u jer ima mnogo laži, a oporba i vlada vje ito se prepucavaju i imam osje aj da im je najmanje stalo do malog ovjeka.” (vele asni Zlatko Sudac)

22

Novi život se ra a

Saša (35) i Ivanka (31) Novak iz Donjeg Kraljevca dobili su blizanke Elenu i Katju, ro ene 28. lipnja u 8 i 8.07 sati. Po seke je došla i Dora (3,5).

Mario (35) i Anica (35) Petran iz akovca dobili su Stjepana, ro enog 25. lipnja u 7 sati. Po bracu su došli i Hrvoje (16) i Nino (10).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Zlatko (34) i Mirjana (34) Šupljika iz Hodošana dobili su Lorenu, ro enu 24. lipnja u 8 sati. Po seku je došla i Melani (2,5).

Žahangir (21) i Marijana (20) Karabojev iz Domašinca dobili su Enu, ro enu 29. lipnja u 19.30 sati.

Ivica Ignac (21) i Andreja Oršuš (17) iz Orehovice dobili su Tihanu, ro enu 1. srpnja u 8 sati.

Dušan Ignac (22) i Snježana Oršuš (26) iz Kuršanca dobili su Dinu, ro enog 1. srpnja u 11.30 sati.

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” ME IMURSKIH NOVINA. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Ivan (22) i Emina (18) Balog iz Kuršanca dobili su Patrika, ro enog 27. lipnja u 00.30 sati. Imaju i Lorenu (1,7).

7. srpnja 2009.

Damir (23) i Helena (23) Vinkovi iz Gornjeg Kraljevca dobili su Ellu, ro enu 25. lipnja u 22.18 sati.

Mario Mezga (29) i Marina Peras Mezga (24) iz Dekanovca dobili su djevoj icu po imenu Mia - Pavla, ro enu 27. lipnja u 15.15 sati. Po bebu i mamu došli su djed Antun i ujak Tomislav.

Nikola (31) i Sonja (29) Pajnoga iz Strelca dobili su Ivu, ro enu 27. lipnja u 20.55 sati.

MEDIA model ljeta 2009.

SABINA Gosari (17), D. Kraljevec Sabina Sabi Sa bina na izz D. Kraljevca otvorila je naš ovogodišnji ttradicionalni tr a icio ad icciona n lni “Ljetni “LLjetn tni fotosesion” foto t sesion” koji organiziramo i u suradnji s Toplicama Sveti Martin gdje je nastala naša prva naslovnica. Naši doma ini iz Toplica Sveti Martin nadaju se da e kona no do i pravi ljetni dani, bez nevremena kako bi krenula puna kupališna sezona za koju su spremni svi bazeni, kao i ostali popratni zabavno-ugostiteljski sadržaji.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan str. priloga MEDIA)

2

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EZERKI I 7/8 akovec obojili makedonskim ritmovima

S ovom glazbom svatko doživi ljubav na prvo slušanje Makedonska tradicionalna glazbe interpretirana kroz višeglasje ženskoga pjeva kog zbora oduševila je doma u publiku na prošlotjednom koncertu.

Po prvi put u akovcu u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih nastupili su vokalna grupa Ezerki (žene s jezera) i orkestar 7/8 (Sedum osmini), koji djeluju pod okriljem hrvatsko - makedonskog društva u Zagrebu.

To je prvi pjeva ki sastav u Hrvatskoj koji pjeva makedonske narodne pjesme, u malo druga ijim obradama, iako se drže tradicionalnih na ina izvedbe. lanovi su raznolikih godina (raspon je od dvadesetak do sedamdesetak godina) i zanimanja, a veže ih prijateljstvo i velika ljubav prema pjesmi.

Isto je i s voditeljicom i dirigenticom zbora Darkom Kragovi , ina e unukom proslavljenog maestra Miljenka Prohaske: - Ja sam s makedonskom glazbom doživjela ljubav na prvo slušanje, tako re eno. Kad ovjek uje tu glazbu i potpuno je osjeti, ne možeš da te ne promijeni. Nema osobe kojoj se taj ritam i melodija ne svi a. To su sve

nepravilni ritmovi koji jako dobro zvu e i ljudi se nekako jako dobro opuste uz tu glazbu i užitak ju je slušati. Makedonska je glazba genijalna i vjerojatno u svijetu nema zahvalnijih naslje a za obra ivati.

Vole ih publika i kolege glazbenici Šteta što koncert ipak nije održan na otvorenom ve u Centru za kulturu, jer ono što se naj eš e može uti za koncerte žena s jezera jest da je teško ostati miran i ne zaplesati. Tako su se u Zadru na koncertu plesala kola, a plesalo se ak i u Skopju prošle godine. - Makedonci su sami krenuli plesati. Stvarno nikad nismo mislili da emo do i u Skopje i da e ljudi biti toliko otvoreni prema nama.

Ovdje u Hrvatskoj i Bosni izvrsno smo prihva eni, kaže Kragovi .

Ljudi ih vole i vole sura ivati s njima, tako se Ezerki i 7/8 do sad mogu pohvaliti brojnim uspješnim koncertima i suradnjama s umjetnicima kao što su Toše Proeski, Radojka Šverko, Nina Badri , Massimo i drugi.

LJETO U GRADU ZRINSKI

lanove skupine Ezerki i orkestra 7/8 veže prijateljstvo i ljubav prema glazbi Iza njih su tri albuma, etvrti je na putu.

- Do sad smo snimili dva studijska albuma, jedan je live CD i DVD koji smo prije dvije godine snimili u Tvornici u Zagrebu. Trenutno snimamo etvrti studijski album koji bi trebao iza i na jesen. Pjesme biramo na razli ite na ine. Bruno Urli je voditelj orkestra i ujedno radi sve aranžmane i za orkestar i zbor. Tu je i Lena api , utemeljiteljica društva koja puno pomaže svojim radom i iskustvom. Ona je zajedno sa Stojanom Trajkovim pokreta ka snaga svega.

Izvrsni glazbenici, sugestivni glasovi, uigranost, duh te bogat izbor predivnih makedonskih tradicionalnih pjesama ine koncerte Ezerki & 7/8 posebnim i nezaboravnim doživljajima. Upravo iz tog razloga svaki njihov koncert uvijek je vrlo posje en i publika im se redovito vra a. Sada slijede koncerti u Slavonskom Brodu, Biha u, Zagrebu, a ako ste ih propustili u akovcu, imate ete prilike uskoro ih uti na Špancir estu. (mn)

Instrumenti kakve još nismo uli Glazbenici s skupinom Ezerki i njihovim prate im orkestrom 7/8 vole sura iva što zbog profesionalnos i kvalitete, a što zbog zanimljivog zvuka za koji su zaslužni i posebni instrumen koje sviraju. akove ka publika je dobila priliku u njih dvoje, kazao je voditelj orkestra Bruno Urli : - Jedan je tapan. To je veliki bubanj koji je karakteris an ne samo za Makedoniju, ali ga se u našim krajevima prepoznaje kao makedonski instrument. Bubanj se drži oko vrata, ima duboku i plitku stranu te proizvodi zbilja zastrašuju zvuk. Drugi je kaval, sviralo isto iz tog nekog balkanskog okruženja koji ima prodoran i topao prozra an zvuk. To su instrumen koje ova publika vjerojatno nije imala prilike sres , pa mi je drago što smo im i ovo omogu ili.

DANI Ivana Musta a Kantora

Idu i tjedan zatvorit Koncert Laure Vadjon za svog pradjeda e Urban & 4 Polako, ali sigurno napreduje program Ljeta u Gradu Zrinskih.

Prošlog tjedna mogli smo uživati u odli nom filmu “Tri sata za ljubav”, koncertu makedonske glazbe uz Ezerki i 7/8, dok su u petak glumci Epilog teatra maestralno odglumili predstvu “Gost”. U subotu publiku je oduševio virtuoz violine Ste an Milenkovi , a tjedan su kraju proveli veseli i šarmantni Kraljevi ulice.

Ništa manje zanimljiv program o ekuje nas i u narednim danima: 8. 7., srijeda, Atrij Staroga grada, 21 sat, koncert Di Galitzyaner Klezmorim 9. 7., etvrtak, Atrij Staroga grada, 21 sat, filmska ve er IMAM 2 MAME I 2 TATE, redatelj: Krešo Golik 10. 7., petak, Atrij Staroga grada, 21 sat, koncert BLACK COFFEE 11. 7., subota, Atrij Staroga grada, 21 sat, kazalište Kazalište Smje-

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” Igraonica Bamblek i ovo je ljeto pripremila niz radionica na kojima e mališani mo i korisno i pou no proves svoje slobodno vrijeme.

6.7.-10.7.: Francuska radionica, Jezi no u ilište Barbare Mo nik (7-10 god.); 13.7.-17.7. Žonglerska radionica, Tasjenka Štrek (8-12 god.); 20.7.-24.7.: Glazbena radionica Manuela Hren (glazbena pedagoginja) (7-10 god.); 27.7.-31.7.: Modelarska radionica, Leonardo Belovi (dipl. ing.)

(7-10 god.); 3.8.-7.8.: itateljska radionica, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice Bamblek) (7-12 god.); 10.8.-14.8.: Ekološka radionica, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice Bamblek) (8-12 god.); 17.8.-21.8.: Kompjutorska radionica, Dijana Drvoderi , prof. (7-10 god.).

U nedjelju nastupaju Urban & 4

hoti i M. Elezovi : “VESELE ŽENE HRVATSKE h, redateljica: Jadranka Elezovi 12. 7., nedjelja, Stari grad Zrinskih, 21 sat, koncert URBAN & 4

U sklopu Dana Ivana Musta a Kantora u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Svetoj Mariji održan je koncert Lidije Vadjon na solo violini i Hrvatskoga baroknog ansambla.

Koncert je bio posve en 90. obljetnici tamošnjeg KUD-a i njegovu za etniku Ivanu Musta u Kantoru ije ime nosi svetomarski kud. Laura Vadjon i Hrvatski barokni ansambl u svom su programu imali “ etiri godišnja doba “Antonija Vivaldija.

Laura Vadjon je prva hrvatska umjetnica na baroknoj violini, jedna je od za etnica novih s lskih kretanja i vode e je ime na podru ju reprodukcije glazbe starih epoha u Hrvatskoj. Umjetni ka je voditeljica i koncerna majstorica Hrvatskog baroknog ansambla s kojim od 1999. godine ostvaruje iznimne uspjehe u Hrvatskoj i inozemstvu, donose i na pozornice brojne hrvatske praizvedbe, djela zaboravljenih skladatelja, kao i velikana kasnog baroka. Profesorica je na Muzi koj akademiji u Zagrebu gdje predaje komornu glazbu 17. i 18. stolje a s

Lauri Vadjon je posebno drago bilo do i u Svetu Mariju jer je Ivan Musta Kantor njezin pradjed

naglaskom na povijesnu – s lski obaviještenu interpretaciju.

Posebno joj je drago bilo do i u Svetu Mariju jer je Ivan Musta Kantor njezin pradjed. S hove je u sklopu koncerta intepre rao pozna glumac Sreten Mokrovi , suprug Laure Vadjon. Mnogobrojni posjetitelji iz poli kog, kulturnog i društvenog života uis nu su uživali u koncertu u župnoj crkvi koja je svojim izgledom dala dodatan ar ovom jedinstvenom doga aju. Pozdravne rije i upu li su na elnik op ine Sveta Marija Dean Hunjadi i župnik Pavao Marka . (A.Fuš)

MULTIMEDIJSKI PROJEKT poznate hrvatske književnice i kantautorice Lidije Bajuk

“Matapur” - “metafizi ki” vodi kroz Me imurje Književnica, kantautorica i etnoglazbenica Lidija Bajuk krajem ove godine objavit e multimedijski projekt “Matapur”, svojevrsni meta izi ki vodi kroz Me imurje, koji obuhva a dvostruki audio album s 37 zavi ajnih pjesama i prate u hrvatsko - englesku knjigu.

U glazbenom dijelu sudjeluje 90-ak glazbenika, me u njima me imurski glazbenici (Laci Varga, Marko Žerjav, Marjan Novak, Marija Tuksar i Mijo Ujlaki, Neven Kolari , olklorne skupine Palov anke, TS Biseri Me imurja i KUD Zasadbreg, Limena glazba Belica, Vokalna grupa PZ Josip Štolcer Slavenski, Dje ji pjeva ki kvintet Horvat i VIS Stari pajdaši) te istaknuti hrvatski etnoglazbenici (Stjepan Ve kovi , Igor Bari , Alan Kanski, Andrija Maroni , Natalija Ra-

duši , Ivan Kopriv evi , Dubravko Lapaine) i drugi glazbenici (Josipa Lisac, Matija Dedi , Pavao Kemp , Marija Mlinar, Stanko Kova i , Elvira Happ, Branko Trajkov, Žarko Hajdarhodži , Marko Raši , Tomislav Goluban, Darko Hajsek). Glazbenu sliku upotpunjuje i suradnja s romskim (KUU Zlatna korita), slova kim (Juro Du ek), ma arskim (Lovász Irén) i britanskim (James Cannon, Dominic Duddil) glazbenicima, zbog ega je ovaj projekt regionalni, nacionalni i multikulturalni projekt. Pripadaju om knjigom, bogato opremljenom otogra ijama, autorica e na pristupa an i osebujan na in predstaviti prirodne ljepote i turisti ke zanimljivosti, kulturne vrijednosti i tradicijsku baštinu, glazbeni olklor, istaknute osobe i mitska bi a Me imurja. (D. Zrna)

7. srpnja 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VE SE GODINAMA raspravlja o objedinjavanju najboljih me imurskih plesa a u jedan ansambl

Je li Me imurje spremno za zajedni ki folklorni ansambl?

Ve nekoliko godina u Me imurju postoji ideja osnivanja jedinstvenoga folklornog ansambla za cijelu županiju. No, iako se o tome dosta pri alo, za sad je sve ostalo samo na razgovoru.

I dok se brojna kulturno umjetni ka društva i udruge diljem Hrvatske polako gase, u Me imurju još uvijek postoji obilje KUD-ova koji se bore za o uvanje tradicije. - Mi se jako dobro držimo u odnosu na neke druge županije gdje je folklor po eo izumirati baš zbog toga što se ljudi nemaju vremena time baviti. Imamo jako puno društava pa se možda to ne primijeti toliko.

Od 55 društava, njih 30-ak ima u svom sastavu folklor, a njih 20 je uvijek spremno dati bilo gdje nastup, kazao je Dejan Buva , predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture.

Upravo smo njega pitali što misli o mogu nosti jedinstvenoga me imurskog ansambla koji bi nas predstavljao pred ostat-

kom države i inozemstvu, na što je on kazao da je to lijepa ideja u teoriji, ali prili no teško izvediva u praksi. - U stvaranju ansambla postoje mnogi problemi, trebalo bi se znati - iji bi on bio, Me imurske županije ili Zajednice HKUU-a MŽ-a? Važno je pitanje i tko bi ga inancirao. Ne možeš imati ansambl, a da on nije profesionalan ili poluprofesionalan, jer to uklju uje puno putovanja. Kod nas svi rade i nemaju vremena baviti se s time. Sve manje i poslodavci imaju razumijevanja za ljude koji se bave amaterizmom. To je žalosno ili istinito.

Ljude za to imamo, samo fali novac On smatra kako bi jedan takav ansambl “pojeo” sigurno dva ili tri sadašnja prora una Zajednice HKUU-a MŽ-a, te da bez najmanje dva milijuna kuna taj prora un ne bi funkcionirao. Osim toga, trebalo bi se investirati i u nošnje, a tu se javlja problem koju nošnju izabrati kad se toliko razlikuju od jednog do drugog dijela Me imurja. Zato bi trebalo zašiti i takve nošnje ovisno o tome iz kojeg kraja ples dolazi. A to za sobom

tako er vu e dodatna inancijska sredstva.

- Mi de initivno imamo kvalitetne ljude koji bi mogli plesati u profesionalnom ansamblu, Jako lako bismo dvadeset takvih parova našli. Bilo bi prekrasno da mi imamo nešto takvo, da se recimo zove Folklorni ansambl ‘Me imurje’. I nije da se to ne može realizirati, me utim, sad u ovim vremenima i krizama sigurno ne. Treba tražiti neka bolja vremena, kad e Zajednica dobivati više novca, pa e se mo i razmišljati i u tom smjeru.

S obzirom na to da bi inanciranje “palo” na Županiju, upitali smo i tamo što misle o ideji me imurskoga folklornog ansambla. Dragutin Golubi iz Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport rekao je: - Nije na Županiji da se bavi osnivanjem takvog ansambla, ona može nakon što bude osnovan ulagati u njega, u njihove programe. Ako se to osnuje, onda se može vidjeti bi li to Županija inancirala i u kojem udjelu. Pitanje je jesmo li dovoljno na tom nivou ili smo još uvijek na razini KUD-ova.

S druge strane mislim, ako je itko spreman da napravi ovako nešto,

U planu je okupljanje najboljih plesa a za potrebe snimanja prikaza izvornoga me imurskog plesa

onda je to Me imurje. Mislimo da ima sve predispozicije za to. Ja ak tvrdim da smo došli do tog nivoa da smo prerasli ovo i da bi trebalo nekamo usmjeravati kvalitetu.

Uskoro probni ansambl?

Da je Me imurje spremno za jedan ovakav pothvat i projekt, slaže se i Marija Jeleni , koreogra kinja KUU-a “Zvon” iz Male Subotice: - Mislim da bismo mogli imati tako nešto.

Mislim da bi se od toliko društava koliko imamo u tako malom prostoru to i moglo napraviti. U posljednje su se vrijeme društva zbližila i svi

Ansambl bi za promociju Me imurja zna io puno Da ideja o zajedni kom ansamblu ve dulje vremena postoji, potvrdila je Sandra Herman, predsjednica Turis ke zajednice Me imurske županije. - O tome se pri a barem e ri godine, koliko sam ja u tome. I bilo je po caja da se to napravi i od strane Županije i Zajednice HKUU-a. Me u m, zašto do toga nije došlo, ne znam.

Možda je teško sve te ljude okupi jer svatko ima svoje ma no društvo ili udrugu. Možda je bilo krivo vrijeme, ili novac, ili kako ljude odabrati. Ne znam. Samo znam da se u posljednje vrijeme o tome baš i ne pri a.

Ona smatra kako je ta ideja ostvariva ako se tome ozbiljno posve jer osoba kvali ciranih za tako nešto imamo i više nego dovoljno.

- Mislim da nam je potreban jedan takav ansambl. Naša društva jesu vrhunska i možemo ih posla kamo god, ali bi nam stvarno dobro došao jedan takav ansambl jer bi to za promociju Me imurja zna ilo puno.

Sandra Herman, predsjednica TZMŽ-a, smatra da je ideja me imurskoga folklornog ansambla ostvariva se puno bolje slažu, što nekad nije bio slu aj. Svi su spremni pomo i jedni drugima. Imamo i dosta mladih ljudi koji su dok su studirali, plesali i u zagreba kom ansamblu ili negdje drugdje. Ima ih dosta koji si prošli seminare za koreogra irani folklor i razumiju se u to.

Ideja o me imurskom folklornom ansamblu mogla bi se ‘istestirati’ vrlo brzo jer je u planu jedan zanimljiv sli an projekt.

Dejan Buva je otkrio kako se u posljednjim tjednima sve eš e pri a o okupljanju najboljih plesa a iz raznih me imurskih društava koji bi snimili nekoliko me imurskih plesova. Želja je da se, dok još imamo blago kao što je vrsni koreograf Matija Grabrovi , koji je stvarno najbolji poznavatelj izvornog folklora, napravi i snimi prikaz izvornoga me imurskog plesa u trajanju od nekih sat - sat i pol. U svakom slu aju radi se o odli nom projektu koji za cilj ima izvoran me imurski folklor sa uvati od zaborava i za budu e naraštaje, a to je nešto o emu i te kako treba voditi ra una, osnovao se me imurski folklorni ansambl ili ne. (mn)

Ima se Me imurje ime podi iti izvornog folklora u Donjoj Dubravi, i dok tamo me imurska društva i udruge nastoje prikazati izvornost isklju ivo me imurskih pjesama i plesova, koreogra irana je smotra prikaz folklora stvaranog za pozornicu.

Taj folklor poštuje pravila, scenu i pozornicu, poštuje plesa a i gledatelja. Njegovo stvaranje i postavljanje na pozornicu spoj su znanja, u enja, istraživanja i mašte koreografa. Iako je ishodište na izvornosti koreogra ija, ne izvode se samo one doma eg kraja, ve je cilj prikazati širinu nau enog i iza i van granica Me imurja.

Nastupilo 7 društava, no samo 5 u konkurenciji Društava koja sudjeluju na smotri je malo, ali je to s jedne strane, kako isti u organizatori, dobro jer svako društvo ili udruga može nastupiti s dvije koreogra ije, jednom me imurskom i jednom nacionalnom. Iako je na smotri nastupilo sedam društava, u konkurenciji za najbolje snage odmjerilo je njih tek pet jer je KUU “Donji Vidovec” nastupio samo revijalno s jednom koreogra ijom, dok je KUU “Zasadbreg” nastupio s dvije me i-

Kroz 15 dana objavit e se tko je najbolji

KUD “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca osim doma om koreografijom predstavio se i plesovima zagreba kog Prigorja

Smotru je odgledao i Ivica Ivankovi ispred Hrvatskog sabora kulture, a on bi u roku od petnaestak dana trebao odlu i tko e nastupi na državnoj smotri koja e se održa u listopadu tako er u akovcu, kao i društvo koje e nastupi idu e godine na državnoj smotri.

murske koreogra ije, što nije u skladu s propozicijama županijske smotre.

KUD “Mihovljan” nastupio je s koreogra ijom “Idu svati”, te pjesmama i plesovima Hrvatskog zagorja “Lepa naša gora zelena”, KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica s plesom “Me imurje” i “Divoja kim kolom iz Ražanca”, a KUD “Dr. Vinko Žganec” iz Vratišinca s “Protuletjem” i “Plesovima zagreba kog Prigorja”.

KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e predstavila se “Pjesmama i plesovima iz Me imurja” i “Pjesmama i plesovima Zagorja”, a KUU “Veseli Me imurci” akovec s me imurskim plesovima i pjesmama “Grad se beli” i pjesmama i plesovima Posavine “Savila se bijela

AKOVEC – Centar za kulturu – izložba fotogra ja “Indijski omnibus” Saše Pjani a, Igora Sitara i Siniše Uštulice. “Indijski omnibus” ili “Kako sam spojio svoj dnevni boravak s Indijom” (OWW 01) prva je od izložbi u okviru projekta Omnibus World Workshop.

Predstavlja tri fotografske interpretacije mjesta, ljudi i doga aja na kojem tri hrvatska fotografa nailaze jekom njihova zajedni kog putovanja sjevernom Indijom, u ljeto 2006. i 2007. godine. Razli i po s lu fotografskog izražavanja, upuštaju se u misiju uli nih svira a koji, umjesto gitare, usne harmonike i defa, nose fotografske aparate.

Ca e bar Arrow – izložba fotogra ja Damira Klai a – Klju a.

SMOTRA koreografiranog folklora “Med Murom i Dravom”

Po šesti put akove ka je publika mogla vidjeti bogatstvo me imurskog i hrvatskog folklora, i to na ovogodišnjoj smotri koreogra iranog folklora “Med Murom i Dravom” održanoj u Centru za kulturu.

Program je trajao preko dva sata u kojima je publika mogla uživati u zanimljivim koreogra ijama iz Me imurja i Hrvatske, te posebno u šarenilu i ljepoti nošnji, a još smo se jednom mogli uvjeriti kakva blaga Me imurje ima.

Smotra se održava svaku drugu godinu, naizmjence sa smotrom

AKTUALNE IZLOŽBE

Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogleda u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se is u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže.

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja mo va, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja.

SVETI MARTIN NA MURI – Toplice Sve Mar n - izložba likovnih radova (crteža) akademskog slikara Krešimira Hlebeca iz akovca. Hlebec izlaže 20-ak slika (crteža) u tehnikama olovka i ugljen te nekoliko linoreza u boji. Prikazana su tri ciklusa crteža varaždinski mo vi, Vrbni ke teme i ciklus ljudskih likova i dijelova jela.

PRELOG – Marina Prelog – izložba Franje Musta a i Damira Šalarija.

Franjo Musta izlaže kontinuirano od 1982. godine s lanovima Udruge u Hrvatskoj, Sloveniji i Njema koj te samostalno u Svetoj Mariji, Prelogu, akovcu, Varaždinu, Buzetu i Zagrebu. Nijedna mu slikarska tehnika nije strana, no može se slobodno re i da je najviše usavršio zahtjevnu tehniku uljnog pastela. Kao i tehnika, raznolik mu je i motiv, pri emu se isto tako izdvaja u pejzažu.

Damir Šalari se likovnim stvaralaštvom bavi dugi niz godina. Pretežito slika u tehnici ulja na platnu. lan je LUV-a, osniva LUM-a i jedan od utemeljitelja LUDM-a. Priredio je nekoliko samostalnih izložbi, te izlagao na brojnim skupnim izložbama i sudjelovao u likovnim kolonijama.

Jedan je od nositelja ak vnos likovne udruge.

KUD “Mihovljan” otvorio je smotru koreografijom “Idu svati”

Riblji restoran Prelog – izložba dijela lanova Likovne udruge Donjeg Me imurja

loza vinova”. Za kraj naglasimo kako je smotru organizirao KUU “Veseli Me imurci” uz potporu Zajednice hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije i Grada akovca. (mn, foto: Z. Vrzan)

Pizzerija Ro-Sa – izložba slika dvadesetak lanova Likovne udruge Gori an. Uz doma e autore iz Gori ana izlažu i slikari porijeklom iz Gori ana koji danas žive izvan Me imurja.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. srpnja 2009.

U PETAK u restoranu Zelengaj kazališna predstava

U PRELOGU održan prvi Festival prilo ke kulture FEPREK

PAS zaklju uje Kišovite ve eri ma ehe organizatoru, izvo a ima i publici kazališnu sezonu Nekada poznati, odavno pokojni, preloški redikul Len i oživljen je u liku Fepreka, maskote Festivala prilo ke kulture, nove ljetne mani estacije koja je minulog vikenda održana u Prelogu.

Feprek je bio glavna zvijezda sve tri ve eri Festivala tijekom kojega su priliku da javnosti pokažu svoj rad, ideje i entuzijazam imali mnogi pojedinci i udruge koje su na ovaj ili onaj na in u doticaju s kulturom. I u tome je vri-

Feprek u ribi iji Prvi je Fepreka publici predstavio Zlatko Hrži , pozna glumac dramske družine KUU Selja ka sloga iz Preloga.

– Odmah sam se vidio u tom liku. Len i koji ide u ribi iju, pripovjeda dogodovš nu o tome kako sam radio u Zagrebu. Ta pri a govori o tome kako su me imurci vrijedni i radišni ljudi, koji ne pitaju za pla u.

Prvi dan stane u du anu popije si pivo i govori o dogodovštinama u Zagrebu. Drugi dan je na ribi iji, a tre i dan se vra a iz ribi ije ponovno staje u du anu na pivi i dovršava pripovjest. Bilo je zanimljivo uigra se i uprizori lik Len ija koji e nam, nadam se i dogodine bi okosnica Fes vala. (D.M.)

jednost ovog doga aja. Me u njima bili su pjeva ki zborovi, tamburaši, dramske družine, pjesnici, pisci i likovnjaci i to ne samo iz Preloga ve iz cijelog Me imurja, pa ak i iz Varaždinske županije.

Tijekom tri kišovite i hladne estivalske ve eri koje radi toga nisu okupile više od tristotinjak posjetitelja Fepreka su glumili Zlatko Hrži , Franjo Sedlar i Stjepan Zvornik pripovijedaju i pri u o vrijednom i radišnom Me imurcu, Prilo ancu koji voli svoju Dravu i ribi iju i pokoju pivicu u du anu ispred kojeg društvu pripovijeda što istinite što izmišljene dogodovštine na svoj na in.

— Feprek je lukavi budalaš koji sve vidi i sve zna. Len i je bio hlapec, a ja sam ga u liku Fepreka preobrazio u gospodina. Pri u o njemu objavit u u svojoj knjizi “Doživljaji malog pastira” koju namjeravam uskoro izdati. Bit e to zbirka od devet pri a o Prilo oncima, me u kojima i ona o Len iju, pojašnjava Pavao Ružman od kojeg je potekla ideja ne samo o Fepreku ve i Festivalu.

Jedna sportska udruga kao što je Nauti ki klub Labud upustila se s puno entuzijazma initi nešto za kulturni turizam u gradu i to su mnogi prepoznali kao veliku vrijednost. ak je i grad Prelog doga aj financijski podržao.

Publika je dolazila na programe u lijepom broju usprkos lošem vremenu

- Sigurno se nešto važno doga a kad je ovdje tako malo ljudi, komentirao je preloški gradona elnik u namjeri da uputi podršku i ohrabrenje organizatorima na sve anosti otvorenja prvog Festivala prilo ke kulture kojega su zatvorili u istim prilikama, ali uz najavljeni vatromet.

Zbog lošeg vremena i nepostojanja alternativnog prostora u kojemu bi se mogao održati program Festivala mnogi od najavljenih sudionika, koji su se pripremali za nastup tu priliku na žalost nisu dobili. Tako primjerice prvog dana Festivala nije nastupila Prilo ka amaterska scena sa najavljenom dramom “Kanal” Božidara Glavine, ali se zato dogodila zgodna improvizacija. Umjesto drame, posjetitelji su mogli uživati u

pjesmama njenog autora. Festival se tako pokazao živim bi em koje se trans ormiralo iz sata u sat, sve pod utjecajem vremenskih prilika.

— Ovo je jako dobra inicijativa koja zbog svoje kompleksnosti i širine koja se pokušala posti i nije mogla biti realizirana u potpunosti onako kako je zamišljena. Šteta. Mi smo uvijek spremni za suradnju i vjerujem da e dogodine ovaj doga aj biti puno bolje organiziran i da e vrijeme poslužiti organizatore i izvo a e.

Organizator je pokazao veliki entuzijazam, ali bi svakako trebalo na i alternativu u smislu mjesta održavanja Festivala, poru io je Božidar Glavina u ime sudionika Festivala. (D.Mihoci)

U petak 10. srpnja u 20 sati u restoranu Zelengaj kraj GP Gori ana kazališna družina PAS e zaklju iti svoju kazališnu sezonu i to e biti prilika za sve one koji na FEPREK-u nisu mogli pogledati njihovu predstavu da to ipak u ine.

Bit e to i prilika da predstave rezultate koje su postigli tijekom minule kazališne sezone, a usput e Glavina predstaviti svoju posljednju knjigu.

— O ekujemo naše prijatelje i sve koji prate naš rad.

Mislim da smo napravili jako puno. Deset izvedbi predstave “Kanal” imali smo u minuloj sezoni, sedam ili osam promocija moje knjige, u nekim trenucima imali smo i dva nastupa mjese no, uvijek u razli itim sredinama.

U stanju smo prikazati ono što radimo gdje god nam se za to pruži prilika i to je naša vrijednost. Nastupali smo u Me imurju i izvan njega.

Za sljede u sezonu ve pripremamo dva nova projekta jedan od njih nastup je u Kazalištu centra za kulturu Maksimir, gdje emo predstaviti jedan moj novi tekst o emu emo vas na vrijeme

in ormirati. To je nešto novo, dosad nevi eno, želimo da do izvedbe ostane tajna.

S tom istom predstavom predstavit emo se na Danima Mladena Kerstnera u posljednjem tjednu studenog u Ludbregu. Koliko poznajem dramski amaterizam u Me imurju ovo što mi pripremamo je nešto ega se još nitko nije prihvatio, velik izazov za mene i za sve lanove PAS-a.

Kada bi sad rekao nešto više o tom projektu onda on više ne bi bio pravo iznena enje koje mi želimo posti , kazao nam je Božidar Glavina.

PAS živi na jedan avanturisti ki na in. Ljudi dolaze i odlaze, ostavljaju svoj trag, doprinose PAS-u.

— Drago nam je što su nam se za ovaj projekt pridružili Željka Grabant, koja je glumila u dramskoj sekciji KUU Sdelja ka sloga, te Franjo Oreški iz Pribislavca. To su velika poja anja kojima dobivamo jednu op e me imursku dimenziju. Trenutno nas je sedam glumaca. Teško je ljude angažirati ukoliko im ne možete dati nekakvu adekvatnu ulogu. Da nas treba više bilo bi nas više, isti e Glavina. (D.M.)

NEPOZNATA LIKOVNA IMENA u monografiji Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog

Predstavljeni i stari slikari Preloga, Donje Dubrave i drugih mjesta Ovih dana izlazi iz tiska monografija Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog koja zbog samog obujma (260 stranica) i pristupa zaslužuje pažnju javnosti. U monografiji, a autor je naš novinar Josip Šimunko, obuhva eno je etrdesetak slikara iz donjeg Me imurja koji su predstavljeni javnosti, a mnogi su do sada bili manje poznati ili potpuno nepoznati.

Monografija se sastoji od tri glavna dijela. U prvom dijelu u uvodnoj studiji autor se kratko osvr e na slikare i kipare iz Preloga i donjeg Me imurja u dvadesetom stolje u. Rije je o ukupno 106 slikara i kipara koji su stasali u dvadesetom stolje u, a mnogi slikaju još i danas, uglavnom lanovima Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, a poneki zbog toga što žive u drugim sredinama i nisu obuhva eni.

U središnjem dijelu svaki je autor predstavljen s nekoliko stranica, a stariji autori i s kra im pregledom i osvrtima. U zadnjem dijelu donosi se kronologija aktivnosti i izložbi Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog kroz dvadeset godina djelovanja i rada.

Monografija sadrži oko pet stotina slika, a ono što je posebno interesantno našoj javnosti jest

uro Kolenko “Dvije Prilo anke” to što se po prvi put progovara o starim slikarima iz Preloga i drugih sredina, koji su umrli. Tako se danas veoma malo zna o Vinku Mlinarcu, o uri Kolenku usu, o Ivanu Vizeru - Jan iju, svi iz Preloga ili pak o preminulom slikaru iz Donje Dubrave Valentinu Klari u Skokovu, o uri Ludašu, ili pak o uri Mlinarcu i drugim umrlim slikarima iz donjeg Me imurja.

Posebno su predstavljeni suvremeni autori, lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, njih etrdesetak, me u kojima su i akademski obrazovani slikari.

Vinko Mlinarec - “Ženski akt” (citat)

Za trojicu likovnih autora iz Preloga starije generacije (Vinko Mlinarec, Ivan Vizer - Jan i i uro Kolenko - us) treba re i da je otkriveno tek po nekoliko slika od svakog autora. Svaka od njih zavrje uje našu pažnju, pa bi trebala cjelovitija istraživanja, ali i situiranje u me imurskim i hrvatskim okvirima te kriti ko - istraživala ki rad i valorizacija. (D. Mihoci)

a rado ga se sje aju gra ani Preloga svih generacija.

Sa uvano je malo njegovih slika koje su razasute po svijetu, nešto od njegova likovna opusa može se na i kod bliže obitelji u Prelogu ili kod rodbine, a znatan je broj slika nestao iz vidokruga, tako da nije mogu e sastaviti širu monografiju. Trudom Likovne udruge donjeg Me imurja organizirana je u srpnju 2003. godine mala retrospektiva slika Vinka Mlinareca.

Na žalost, Grad Prelog još nema svoj muzej i još nije poveo otkupnu akciju da se spase njegova danas malobrojna poznata djela. Umro je 14. velja e 1993. godine u Prelogu.

Ivan Vizer - Jan i (1914. - 1992.)

Ivan Vizer - Jan i ro en je 29. studenog 1914. godine u Prelogu, gdje završava osnovnu školu i nižu gimnaziju. Radio je kao službenik na Kotarskom sudu, a kasnije Op inskom sudu u Prelogu. U ranoj mladosti bio je aktivan sportaš i

Ivan Vizer Jan i najviše je slikao pejzaže i vedute kao što je ova koja predstavlja centar Preloga lan sportskog društva “Sokol” u Prelogu, gimnasti ar i još bolji atleti ar. Oni koji su ga poznavali kažu da je znao slikati no ima i no ima u trenucima inspiracije i nenadana nadahnu a. Vjeruje se da je u Prelogu i okolici sa uvano dvadesetak njegovih slika. Umro je u Prelogu 2. kolovoza 1992. godine.

2.1. Vinko Mlinarec (1914. - 1992.)

Slikar i likovni pedagog Vinko Mlinarec ro en je 27. velja e 1932. godine u Prelogu, gdje završava osnovnu školu te nižu gimnaziju, tako er u Prelogu. Nastavlja školovanje na Prvoj muškoj gimnaziji u Varaždinu koju završava 1955. godine. Imao je nesre u da je od rane mladosti zapažen kao dobar crta te je izra ivao plakate za priredbe jer je politi ki stradao od prošlog režima i završio na Golom otoku.

Cijeli svoj život posvetio je likovnom i pedagoškom radu, otkrivaju i mlade talente i daju i im toliko potrebnu osnovnu poduku,

uro Kolenko - us uro Kolenko - us ro en je u Prelogu 19. travnja 1921. godine. Odrastao je u postolarskoj obitelji, otac mu je bio postolar i obrtnik. U Prelogu završava osnovnu i srednju ve ernju školu. Ve u osnovnoj školi zapažen je njegov likovni talent, tako je 1947. godine uo en kao dobar crta te je od ondašnji prosvjetnih vlasti predložen za sreskog crta a.

Od 1948. do 1980. godine, cijeli svoj radni vijek, radi kao upravitelj nadaleko poznatog kina “Kalnik” u Prelogu u doba kad je to kino bilo pojam zabave ne samo za grad Prelog. Umro je u Prelogu 9. prosinca 2002. godine.

Valentin Klari Skokov

Valentin Klari Skokov “Polne”

O njemu se tako er veoma malo zna. Ro en je u Donjoj Dubravi 1927. godine. Živio je u Koprivnici gdje je imao i vlastiti likovni atelje, a jedno je vrijeme bio lan likovne sekcije “Podravka”.

Umro je 2006. godine.

7. srpnja 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIOLINISTI KI VIRTUOZ Stefan Milenkovich bez problema napunio dvoranu Centra za kulturu

Da ne moram od ne eg živjeti, svirao bih samo u humanitarne svrhe Sa svoje 32 godine Stefan Milenkovich ima iza sebe impresivnih više od 2.000 koncerata.

Jedan od tih koncerata je i onaj u akove kom Centru za kulturu održan prošle subote pred prepunom dvoranom.

Za Stefana Milenkovicha prvi smo put uli još u njegovom ranom djetinjstvu kada je violinisti ki wunderkind svirao brojne koncerte i postizao senzacionalne uspjehe na natjecanjima. Ro en je 1977. u Beogradu, a svjetsku je karijeru po eo ve kao sedmogodišnji dje ak u bijelome fraku. S deset je godina svirao pred predsjednikom Ronaldom Reganom, s jedanaest pred Mihajlom Gorba ovom, sa etrnaest pred papom Ivanom Pavlom II. Svoj tisu iti koncert odsvirao je sa šesnaest godina u Montreyu u Meksiku.

A onda je Milenkovi na neko vrijeme nestao, da bi se potom opet pojavio, ali kao odrastao i vrlo zanimljiv umjetnik. I dalje održavao koncerte diljem svijeta, nekoliko godina asistirao Itzhaku Perlmanu, predavao na Julliardu i na Sveu ilištu u Illinoisu. Premda danas živi u Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj posljednjih godina vrlo esto nastupa.

Ovog ljeta Stefan je na velikoj ljetnoj turneju po Hrvatskoj tijekom koje e održati niz recitala uz pratnju pijanistice Srebrenke Poljak ( akovec, Zagreb, Pore , Novigrad, Krk, Crikvenica, Šibenik, Hvar, Kastav, Piran (SLO)), majstorski te aj u Me unarodnom kulturnom centru Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu te nekoliko solisti kih nastupa uz orkestre ili komorne sastave na uglednim festivalima (Festival Ljubljana, Dubrova ke ljetne igre, Splitsko ljeto).

• Ponovo nastupate u akovcu, ovdje ste zadnji puta bili 2004. godine. A može se re i da uistinu dosta nastupate u Hrvatskoj.

— Kroz ove sam godine pomalo svirao po svuda u Hrvatskoj.

Ovdje imam mnogo prilika nastupati. Ima mnogo festivala, pogotovo ljeti. Ljeti su šanse za koncerte ogromne. Primorje je divno i onda kad se spoji i lijepo i korisno, zašto ne? Stvarno je lijepo kad ovdje mogu provesti mjesec ili ak više dana. *Od malih ste nogu ba eni

u svijet glazbe i slave. ega ste se sve morali odre i da biste danas bili tu gdje jeste? - Ne bih rekao da sam mnogo izgubio. Istina jest da kad su se moji vršnjaci igrali vani, ja sam morao po nekoliko sati vježbati. Ali s druge strane kad su oni bili u školi ja sam bio u Australiji ili Americi. Imao sam prilike vidjeti fantasti ne zemlje i upoznati još bolje ljude. Zato ne smatram da sam nešto izgubio. To je bila samo jedna razmjena, druga ija raspodjela obaveza u toku dana.

Rat je bio prekretnica • Velika prekretnica u vašem životu bio je rat po etkom 90-tih godina. Što mislite biste li pronašli današnji put i da se taj rat nije dogodio?

— Dogodilo se. Ne treba razmišljati što bi bilo kad bi bilo. Možda s jedne strane ne bih imao sve što danas imam, možda ne bih otišao prvo u Italiju, pa onda u Ameriku. I tko zna, da sam ostao na ovim prostorima kakav bi moj život bio. Mislim da se i u najgoroj situaciji može na i nešto pozitivno, korisno • Imate vrlo širok repertoar, koji obuhva a solisti ku, komornu i koncertnu literaturu. Ne zazirete ni od crossover glazbe. Predajete na fakultetu u Illinoisu. Kako to uop e sve stignete?

— Svijet je divan i život je divan. Svijet glazbe nije sku en i ne sodi se sve na Bacha, Beethovena i Mozarta. Mislim da sam ograni en na samo jedno podru je glazbe ili samo jednog kompozitora ili neki uzak repertoar, bilo bi mi dosadno. U tom s slu aju radije ne bih bavio s tim. Ovako volim i pedagogiju, volim i komornu glazbu, sviram s raznim orkestrima, nastupam solisti ki. Sve to nekako sastavni dio glazbe, ta raznovrsnost. Samo tako u muzici ima izazova.

Ne treba razlog da bi ovjek bio ljudsko bi e • Kao malen ste svirali ispred ameri kog predsjednika Ronalda Reagana, pa i nekadašnjeg sovjetskog predsjednika Mihaila Gorba ova, te u dvije prigode pred papom

Ljubitelj opasnih sportova Zanimljiv detalj u Stefanovom životu van muzike predstavlja neprijatan doga aj iz perioda rane adolescencije kada je voze i skejt na beogradskim ulicama naletio na grupu nasilnika koji su ga pretukli i uzeli mu omiljeno prijevozno sredstvo. Tada je sa se bi obe ao da više nitko ne e biti u prilici da ga tu e.

Zato se za vrijeme studiranja na Julliardu u New Yorku, osim “opakom” sviranju violine, posvetio i combat sambu, drevnoj ruskoj borila koj vještini koja je bila obavezna za sve

pripadnike nekadašnje ruske tajne službe KGB. - Ljudi pišu da treniram combat sambo zato da ih se riješio stresa, ali nije tako. Ja to jednostavno volim, a naravno pomaže u rješavanju stresa isto kao i bilo koja druga izi ka aktivnost.

I ono što je meni interesantno, ta borila ka vještina nije nije samo obrambena ve podrazumijeva brz i e ikasan napad na protivnika. S druge strane u posljednje me vrijeme još jedan sport zainteresirao. Volim skakati s padobranom, otkrio nam je Milenkovich.

Na koncertu u akovcu Stefana Milenkovicha je pratila Srebrenka Poljak Ivanom Pavlom II. Jeste li imali prilike i porazgovarati s njima?

— Malo. Kad sam svirao za njih niti me nisu baš previše interesirali. Kao dijete politika i svi ti ljudi vam ne zna e baš puno.

Osim toga esto su ti susreti dosta skromni što se vremena ti e.

Tu je obi no puno ljudi i nema se vremena za neki dugi razgovor, ali ono što mi je uvijek bilo upadljivo jest da što je ovjek ve i i poznatiji, da je to normalniji i pristupa niji. Bar iz mog iskustva.

•Nekoliko ste godina asistirali Itzhaku Perlmanu, jednom od najeminentnijih violinista 20. stolje a. Kako je bilo s njim raditi?

— I to je još jedan veliki ovjek koji je bio dio mog života.

O radu s njim mogao bih satima pri ati. Od njega sam uistinu puno nau io i bila je ast biti samo u prisustvu tako velikog violinista. Dosta sam znanja upio od njega i neka iskustva koja se ti u op enito života. S njim sam proveo ukupno šest godina, predavao sam za njega na Julliardu i u kampu na Long Islandu. Bilo je to divno iskustvo. Njegov je život bio jako težak, uz sva putovanja i stotine koncerata godišnje, on je uz to i hendikepiran, što njegove uspjehe ini još tisu u puta ve ima. Zato je i zaslužio da ga se ovje anstvo sje a kao velikana glazbe.

•Važan dio vaše li nosti i vašeg života je i pomaganje drugima, ta vaša humanitarna strana. Kako je sve po elo?

Na emu sad radite u tom pogledu?

— To je za umjetnika veoma lako, odsvirati koncert, raditi ono što volite i istovremeno poma-

gati nekom. To je meni potpuno normalno, ništa neobi no. Ne bi trebao poseban razlog da bi ovjek bio ljudsko bi e. Jedini razlog zašto to stalno ne radim stalno je taj, što moram od ne eg i živjeti. (smijeh)

Ne treba se vezati za mjesta, ve za ljude •Na emu danas svirate? U svojoj ste karijeri dobili priliku svirali na najpoznatijim i najkvalitetnijim instrumentima iz cijelog svijeta, na Stradivariusu iz 1702., napuljskom Postiglioneu iz 1880. i Camilli iz Mantove 1738.

— Sad sviram na violini koja je napravljena 2006. godine u Chicagu i fenomenalna je. Napravio ju je Peter Aznavoorian, ina e Armenac porijeklom, a on je ujedno i moj punac. Ve tri godine sviram na toj violini i odli no me služi.

Nije sve u imenu violine ili ak u cijeni. Danas ima odli nih violina koje ne koštaju mnogo i nisu neka imena. To je možda jedan od razloga zašto sviram na violini koja je totalno moderna, upravo da bih na neki na in pokazao da nije sve u instrumentu.

•Radili ste na Julliardu, jednoj od najprestižnijih glazbenih škola na svijetu. Danas ste na sveu ilištu u Ilinoisu.

— Veoma sam zauzet. Kad sam kod ku e, tri ili etiri dana sam u Champaignu gdje je sveu ilište. Onda mi je raspored veoma zgusnut. Imam puno u enika, satova, pa se pripremam i za koncerte. S jedne strane ne volim kad mi je raspored tako natrpan, a s druge volim biti organiziran. Pa onda što mi je teže i zauzetije, to me više tjera da budem bolje organiziran. To mi je i veliki izazov.

•Živjeli ste u New Yorku, najzanimljivijem gradu na svijetu. Kako ste se ondje snašli?

Gdje sad prebivate?

— Sada sam u Champaignu, a New York e mi uvijek ostati u lijepom sje anju. New York nije za svakoga, jer je ritam neumoljiv.

Taj se grad 24 sata kre e, svašta se doga a i mnogi ljudi ne mogu izdržati dulje od nekoliko dana, par mjeseci ili par godina, dok ih ne pregazi. Ja sam ondje uspješno preživio deset godina. (smijeh) I nisam niti htio baš previše oti i odatle. Nisam to planirao, ali je ponuda bila takva da se ne odbija. (smijeh) Zapravo mjesta gdje živim meni su samo baza. Zbog toga što cijeli život putujem ne vežem se previše emotivno za mjesta. Radije se vežem za ljude.

Cijeli svijet njegovo je igralište •Vaša supruga Ani Aznavoorian je istaknuta violon elistica, s kojim sura ujete i na profesionalnom planu. Spojili ste ugodno i korisno. Kako ste se upoznali?

— Upoznali smo se na Julliardu 1997. Od samog smo po etka

Stefan Milenkovich iza sebe ima više od 2.000 koncerata po cijelom svijetu

kliknuli. Pronašli smo se i na privatnom i profesionalnom planu.

Tako da ona, ja i sjajan pijanist Adam Neimann inimo komorni trio i esto nastupamo po cijelom svijetu.

•Kakvu glazbu slušate u slobodno vrijeme?

— Slušam svašta. To je zbilja široko pitanje. Primjerice trenutno mi se u ra unalu svakakva glazba nalazi, ima tu Doorsa, Bob Marleyja, Ratatat, talijanskih kantautora, nešto hip hopa, David Guetta... Ma sve živo. Tu i tamo nekad slušam i klasi nu muziku.

•Pošto ste proputovali cijeli svijet, koji vam je omiljeno mjesto na svijetu?

— Na to pitanje nema jednog odgovora. Volim New York, volim oti i u Beograd odakle i dolazim.

Kina je divna, Japan isto tako. U Indiju još nisam išao, i volio bih oti i. Obožavam Italiju, i Europu op enito. Tako da ne mogu izdvojiti jedno mjesto.

•Cijeli svijet je vaše igralište.

— Pa i jest. To vam je kao i svjetske kuhinje. Rijetko kad e netko re i da voli samo talijansku ili kinesku kuhinju, a opet ima i takvih ljudi. Ako je to vama lijepo i dovoljno, to je ok. Ja volim razli itost. Svijet nudi toliko mogu nosti, toliko razli itih zanimljivih stvari... Meni je ta raznovrsnost interesantna sama po sebi.

•Što sad slijedi u vašem životu?

— Do polovine kolovoza sam na turneji po Hrvatskoj, onda Slovenija. Nakon toga po inje škola, pa i koncerti po Americi. U Hrvatsku se vra am u listopadu.

Gledam na sve kao jednu šumu obaveza, jer to tako doista i jest. (mn)

6

Što više imaš, manje jesi Što više imaš, manje jesi, ustvrdio je jednom netko aludiraju i na to da oni koji imaju više materijalnog imaju manje duhovnog.

Ne znam kako vi, ali ja zaista mislim da ta tvrdnja nema veze s istinom. Barem ne mojom istinom, a moja je istina moje iskustvo.

To što netko ima više novca od mene ne zna i da je u duhovnom smislu manje bogat, manje ispunjen, manje vrijedan. Dapa e. Njemu to što ima omogu e da više bude to što jest. Dakako, ukoliko želi materijalno ulagati za duhovni rast. Drugi je par opanaka to što mnogi koji imaju esto zaborave da duhovne potrebe nije mogu e namiriti stvarima.

Oni koji imaju manje gotovo redovito zavide onima koji imaju više i pronalaze stotinu razloga na granici teorija zavjere zašto je tome tako. To je stvar jala. Ni eg više. Tko je meni ili vama kriv što imamo manje od nekog tre eg? Nitko. Ni otac, ni mati, ni sudbina, ni poslodavac, ni država u kojoj živimo, a koja je u banani, ni ono nešto što nam stalno stoji na putu do novca, a ponajmanje oni koji imaju više od nas. Oni koji imaju više materijalnog od mene u svakom su slu aju poduzetniji, predaniji i hrabriji od mene. Oni su se, za razliku od mene ili vas, usudili riskirati. Usudili su se upotrijebiti svoje talente i djelovati, biti lokomotiva.

Moji prijatelji i ja teško da emo ikada u životu ste i veliko bogatstvo. Zašto? Postoji jedan ozbiljan razlog. Nismo zahvalni na novcu. Razbacujemo se s njime i ne cijenimo trud koji smo uložili u to da bismo ga zaradili.

Bahatimo se.

Za razliku od nas, oni koji imaju ne razbacuju se novcem.

Moram iskreno priznati da još nisam vidjela osobu koja ima

Piše: Danijela Mihoci

više novca od mene da ostavlja blagajnici makar i 20 lipa koje mu je trebala uzvratiti. Ja za kavu koja košta osam kuna ostavljam deset. A oni koji imaju obogatili su se upravo na te dvije kune s kojima se ja razbacujem jer mi, kao, nisu važne. Jer su to samo dvije kune zbog kojih ne u propasti. Da, zaista, možda ne u propasti, ali nedostajat e mi za pala u.

Onu koju ima onaj koji se prema novcu odnosi s više poštovanja.

Oni koji nemaju kukaju i ljute se na one koji imaju umjesto da energiju usmjere u to da se pokrenu. Za po etak, da pri ekaju da im blagajnica da onih 20 lipa koje im mora uzvratiti.

Me u onima koji nemaju mnogo je onih koji se sa sjetom prisje aju socijalizma, pla e koja je stizala redovito u sat, džepova punih novca i, da, male osobne odgovornosti i slabe predanosti radu. Nije se tada trebalo pretrgnuti od posla da bi pla a stigla to no u sat i napunila sve one silne džepove. U socijalizmu je vrijedila ona “Pred Bogom smo svi jednaki”. Danas je kapital taj koji vlada svijetom. Kapitalizam zahtijeva red, rad i disciplinu, traži više, brže, bolje, producira one koji imaju više od nas, a to je zato što su u trci, koje nije bilo u doba socijalizma, bolji od nas.

Kreativnost je uvijek dobro došla Tvojom ulicom više ne prolazim POGLED ISPOD OBRVA

Sigurno ste bili negdje na odmoru i osje ali ste se obavezni ku i donijeti nekakav suvenir i . Možda ste mislili i na nekog tko nije putovao s vama. A možda ste se osje ali krivima zbog toga što ste propustili ne iji ro endan dok ste bili na poslovnom putovanju ...

A možda ste vi “žrtva” nekog putnika koji vas obasipa sitnicama iz neke druge zemlje? Pa imate dvojake osje aje u vezi toga. Drago vam je što vas se sjetio i donio vam nešto, a s druge strane obi no je to nešto što vam samo zauzima prostor i predstavlja problem brisanja prašine. Ako pak imate nekog tko esto putuje, to može biti i problem.

Pa vam dovla i sve i svašta ku i i onda tako imate kastanjete i zvonce u obliku Don Quiotea iz Španjolske, kristal iz Italije, vodenu lulu iz Turske, figuricu od murano stakla iz Venecije, malenog drvenog magarca iz Pule, klauna iz Pariza, drvenog sloni a iz Maroka, nekoliko platnenih ukrasnih vre ica od razli itih osoba što iz Tunisa, što iz Turske. A tu su i maketa crkve iz Rima, maketa broda s nekog krstarenja, maketa ku ice sa Santorinija, maketa aviona s nekog aerodroma kad su vam zaboravili kupiti suvenir pa su to napravili na aerodromu ... O svije njacima da ni ne pri am, imam ih od posvuda. I tako se može nabrajati barem za cijelu stranicu novina. Barem bih ja mogla, a pretpostavljam da biste i vi.

I tako nam drugi, ili si mi sami, dovla imo sve i svašta kako bi nas podsje alo na lijepe trenutke u dalekim zemljama. I dok za ve inu tih stvari mislim da su potpuno nepotrebne i stvarno samo zauzimaju mjesto, ima nekoliko stvari koje su mi super. Primjerice, magneti i. Ne zauzimaju puno mjesta, mo’š ih naka it’ na svaku metalnu površinu i daju uspomenu na sva mjesta gdje je netko bio. Ili u naletu kreativnosti jedne osobe, ja sada u malenim flašicama imam sve svjetske oceane i nekoliko mora s raznih krajeva planete.

Svi a mi se i ideja iz filma “Amelie” gdje glavna glumica svom ocu, bez njegova znanja, u filmu

Dnevne novine i jogurt s okusom jagode

Piše: Helena Ze ar

Izrazito loše vrijeme u lipnju, koje bi se prema posljednjim prognozama moglo nastaviti u srpnju, moglo bi uništiti ovu turisti ku sezonu na našem Jadranu u koju mnogi, u ovo doba krize, polažu nadu. Najkišovitiji lipanj u posljednjih pedeset godina smatra se glavnim razlogom za mogu nost propale sezone. Me utim, o našoj ponudi i usluzi na Jadranu ne govori se mnogo.

Stari pristup “gostu su dovoljni more i sunce“ ipak više ne stoji. Ponuda i usluga postale su stavke prema kojima je pažnja mnogih turista ili potencijalnih turista usmjerena.

Grozna ali istinita injenica jest da gostu, osim ve izlizane floskule o najljepšem i naj iš em moru na svijetu, malo toga možemo ponuditi.

Nedavni boravak na moru uvjerio me da su stvari uvelike takve. Ljepote Lijepe naše predispozicije su same po sebi za turizam i vjerujem da bi mnogi željeli vidjeti netaknutu prirodu naše zemlje.

No postoje stvari koje vjerojatno

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

iritiraju kako doma e, tako i strane goste. Iako to do nedavno nisam primje ivala, moram re i da sam ove godine, posjetivši naše more, sasvim slu ajno, više pažnje usmjerila upravo tome.

Naime, sama ponuda u trgovinama, izuzevši trgovine u ve im gradovima, blago re eno, veoma je loša.

Trgovine srednje veli ine nude samo ono osnovno. Ne daj Bože da poželiš kupiti dnevne novine ili vo ni jogurt s okusom jagode. To je ve nešto previše za o ekivati. Nakon obilaska nekoliko du ana, ipak možda uspijete prona i dnevne novine, ali jogurt s okusom jagode ostao je želja koju sam utažila tek dolaskom ku i.

Tu je i ona druga “crna“ strana.

Naša usluga. Nakon prodava ice kojoj “Dobar dan“ veoma teško izlazi iz usta, a kamoli koja od etiri arobnih rije i, trgovki koja ljubazno pozdravlja dok napuštaš trgovinu poželiš dati orden za nešto što bi trebalo biti u opisu njenog posla. Ili? Možda se varam? Možda previše o ekujem kada poželim da prodava ica reagira na

moj pozdrav? Ipak mislim da ne.

Možda jednostavno nisam imala sre e s odabirom trgovina, ali, na žalost, prije bih rekla da neljubaznost osoblja i loša ponuda još uvijek djelomi no prate hrvatski turizam.

Vrativši se u akovec, uslijedila je kratkotrajna depresija zbog godišnjeg odmora koji je završio.

Me utim, raspoloženje mi je ipak uspio di i prvi odlazak u trgovinu i susret s našim ljubaznim prodava icama, ime sam se vratila u realnost i podsjetila samu sebe da je ipak kod ku e doista najljepše.

Piše : Maja Novosel

Ne znam za druge, ali moje ljubavi su od vrti kih dana po injale kad sam bila najmanje spremna za to. Dok sam se ko mali hahar tukla s de kima za špekulu, dok sam u etvrtom osnovne jela eurokrem s prstom, dok sam izašla s masnom kosom, kad sam se najela luka prije subotnjeg izlaska. ekaš danima da se nešto dogodi, i onda u taj mah odustaneš, spremiš se za dan D. Dan Dosade. I onda niotkuda, ni od koga pozvan, taj osje aajjj. udno je kako ljubavi po inju bezazleno, neprimjetno, gotovo nevidljivo.

Uskoro se ne možemo sjetiti kako je netko nevažan postao važan?

Najvažniji? I još bitnije, više se ne možemo sjetiti kakav je to svijet uop e bio prije “nekoga”?

Nije da sam osobito pozorno pratila, ali nikad nas na geografiji nisu u ili zašto neka ulica postane važnija od svih drugih. Jednog dana, puno poslije “svega”, nevino voziš nekud i “stignu te sje anja na sva davna prolje a”. Bili su to neki novi susjedi, ak i gori možda od tvojih; glasniji, radoznaliji, škrtiji, nepoznatiji. Ali i oni su ti postali važni, i to iz tebi nepoznatih razloga. Neka nova trešnja, neka nova breza i bor. Da ih nikad nisi vidio sigurno si mogao odživjeti ist “ ajni” život. Kako su iz tako sporednih najednom postali glavne uloge u tvom filmu? Neki novi pogled s «ne ijeg» prozora. Nikada ti više pogled s tvog prozora nije bio isti.

Koliko god dugo ljubav trajala, kad joj naposljetku do e kraj, ipak se ini da je ljubav tako kratka, a zaborav takooo duuug.

Pokušavaš zaboraviti,a padaju ti na pamet tako blesave sitnice; onaj stari pijani susjed, onaj šepavi pas, ona breza s tri grane. Sve ono što te tako nerviralo i tako ti išlo na jetra, sad ti baš izmami osmijeh, pa “suza krene sama od sebe, kad ih netko spomene”.

Kao da si pomalo lud jer nemaš objašnjenja kako se to tebi uop e moglo dogoditi. Pored svih breza na svijetu, zar da sve budu nevažne, naspram te?

uzme vrtnog patuljka, da ga svojoj prijateljici stjuardesi koja tog patuljka slika po razli itim lokacijama i šalje otke njenom starom koji se udi kako je to mogu e.

Sli na je ideja u AT&T reklami u kojoj tata uzme igra ku svoje k eri i šalje joj slike te igra ke sa svih mjesta koja je na poslovnim putovanjima posjetio. I tako ona umjesto da ima punu kutiju nepotrebnih stvar ica s njegovih 30 poslovnih putovanja, ona ima album sa slikama svih tih mjesta koje je njena najdraža igra ka posjetila s njenim tatom. Sli no tome, ja znam jedno društvo koje figuricu debeljuškastog ovje uljka daju jedni drugima kad god netko od njih ide nekud, pa ga uslikavaju posvuda.

Ili imate jednog tipa, Matta Hardinga, koji se na svakom svom putovanju (a bilo ih je puno jer je jednog dana odlu io naprosto odlu io dati otkaz i prodati sve što ima kako bi putovao) snimio kako pleše, ako se to uop e može nazvati plesom, prije bi to bilo simpati no skakutanje. I onda je na kraju napravio montažu svojih plesova na poznatim svjetskim lokacijama za svoje prijatelje. Snimka je postala hit na You tubeu, a Matt je našao sponzora za svoje drugo putovanje po svjetskim destinacijama, a onda i za tre e na kojem su mu se u plesanju pridružili ljudi iz te zemlje u kojoj se nalazi. Snimke su super, pogledajte ih ako na ete par minuta vremena (www.wherethehellismatt.com).

Eto, može se biti i originalan u poklon i ima iz putovanja. To se traži. Kreativnost.

Piše: Tihana Babi

Pitaš se da li onaj koji danas prolazi tom ulicom uop e shva a koliko je ta ulica važna? Zna li cijeniti trenutak koji proživljava? Ide pjesma: “Ti znaš tko je lu ak na kiši ispod tvoga prozora, ti znaš ija si velika bol i tko zbog tebe pravi gluposti...” Ali to je bilo. A danas “...više ne prolazim ulicom Dositejevom, i nemam pojma kad netko pita gdje je to, tih 206 koraka dužinom tvog sokaka, nikad ja nisam brojao...”.

Kao da si ostavio nešto tamo, a odavno se više ne sje aš što. Do e ti na posao netko tko je doma etiri ulice okomito i dvije paralelno od te “tvoje” ulice, i ti mu se odjednom razveseliš kao malo dijete.

Da, baš, zbog ega nam srce stane? ? Zbog svih mogu nosti koje su ostale samo mogu nosti, zbog svih rije i koje su ostale neizgovorene, zbog svih snova koji su ostali neodsanjani? Zbog neke žalosne slutnje da je ipak moglo, a nije... Ima li netko tko to danas zna?

Pa kad na sva postavljena pitanja ne postoji smisleni odgovor, nema druge nego otpjevati Arsenovu: “Ovdje sam skretao onih udesnih dana, drugi sema or lijevo na putu Zagreb-Ljubljana. Vozio sam k tebi, pijano bezglavo, sad mi se srce stisne, ali nastavim pravo”.

I odbolovati pobogu; poslati ove rije i “zadnji put, u jednu ulicu kraj rijeke, zauvijek zabranjenu, samo za tvoje korake...!

Ali bez brige, koliko god Vam možda i ova re enica išla na jetra, ipak, im Vam život zabrani ne iju ulicu, definitivno Vam otvori neki novi prozor!

MARKETING NA DJELU

NI(JE) sve brand Potaknut u estalim korištenjem rije i brand u našoj okolini odlu io sam kona no pojasni o emu se zapravo radi. Nije sve brand što ljudi misle i dalek je put od obi ne i anonimne robne marke do samog stvaranja nekog branda na nekom širem tržištu.

Farmeri u SAD-u u 19. stolje u ozna avali su svoju stoku uobi ajenim procesom žigosenja te se tako rodila rije brand. Doslovno prevo enje rije i brand ozna ava žigosenje ili ozna ivanje. No postoji velika razlika prema de nicijama i samoj percepciji branda u Hrvatskoj i inozemstvu. Prema P. Kotleru brand je „skup simbola,iskustva i asocijacija povezanih sa nekim proizvodom, uslugom ili osobom.“ Ako uzmemo u obzir hrvatske autore oni smatraju da je brand skup opipljivih i neopipljivih obilježja nekog proizvoda ili usluge. Ovdje nastaje kratki spoj jer ovu su radikalno dvije potpuno nekorelacijske sintagme. Možemo zaklju iii sljede e, ako hrvatski marketeri neznaju pravilno de nira brand kako može netko koji nije iz do ne struke pravilno percipirat brand?

Moja de nicija branda bila bi da je brand ozna eni proizvod koji uživa

percep vnu i asocija vnu mo u mislima potroša a, a sastoji se od vrijednosne, korporativne i emocionalne dimenzije proizvoda ili usluge.

Emocionalnu dimenziju vežemo uz osje aje vaših kupaca i potroša a. Okruženi smo proizvodima uz koje smo odrasli, uz koje nas vežu uspomene (Coca-Cola, Nike). Najbolji opis emiconalne komponente daje situacija kada sjedite u ka u i neznate što biste naru ili. Istraživanja su dokazala da 7/10 ljudi u ovom slu aju naru uje Coca-Colu ili neki drugi napitak iz por olia Coca-Cole. Takav se brand nekada naj eš e stvarao kroz propagandu.

Druga dimenzija je korporativna.

To zna i da u proces brandiranja ulaze svi sudionici organizacije na internome planu. U korpora vni brand ulaze zaposlenici, uprava, radna klima, mo vacija, radni uvje itd. Najbolji primjer toga je Google koji ima izuzetan korpora vni brand gdje ljudi žele radi i spremni su se žrtvova za tu tvrtku. Radi za Google je pojam isto kao i za Starbucks. Ovu korpora vnu dimenziju možemo smatra tako er i kao moderne INPUTE proizvodnje jer stvaraju kvalitetu na dugoro no.

Vrijednosna dimenzija je koliko Vama vaš proizvod daje u novcu odnosno vrijed-

Piše: Dario Šafari

nos nad nekim drugim konkurentskim proizvodom. Vrijednost nemora biti izražena samo u novcu ve danas onu pravu vrijednost daje nematerijalna imovina koju ine ljudi, znanja, vješ ne (korpora vna dimenzija). Ova dimenzija ili komponenta je zadnja u procesu brandiranja jer ona logi no dolazi tek nakon što vaš proizvod/usluga donosi prihod i krajnju zaradu.

Kada imate sve dimenzije možete re i da imate brand. Po meni najjednostavnija de nicija toga pojma jest - kada kupac izabere vaš proizvod prije i eš e od nekog drugog.

7. srpnja 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Brüno

Sinegdoha N.Y.

komedija Režija: Larry Charles Uloge: Sacha Baron Cohen, Alice Evans, Trishelle Cannatella

komedija/drama Režija: Charlie Kaufman Uloge: Philip Seymour Hoffman, Michelle Williams, Sadie Goldstein

(tri besplatne posudbe) Iz koje kinematografije dolazi film “Milijunaš s ulice” ?

1) engleske 2) ameri ke 3) indijske DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA:

Ivan Mislovi , akovec I vama se vjerojatno mota po glavi sljede e – što je to sinegdoha? E, pa to je imenica koja ozna ava stilsku figuru u kojoj manji dio predstavlja cjelinu.

Caden Cotard je kazališni redatelj koji se bori s poslom, ženama i tajanstvenom boleš u koja mu sustavno gasi jednu po jednu autonomnu unkciju.

Budu i da ga zabrinjava prolaznost njegovog života, on napušta svoj dom.

Okuplja gluma ku postavu u skladištu u New Yorku i nada se da e stvoriti brutalno iskreno djelo. Me utim, kako djelo napreduje, Cadenov život potpuno ispada iz tra nica....

Trajanje: 124 minute Preporu amo starijima od 14 godina.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak 7.7.

19.00 LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

21.00 MAMURLUK komedija

srijeda 8.7.

19.00 i 21.00 LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

etvrtak 9.7.

19.00 i 21.00 LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

petak 10.7.

19.00 LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

Scenarist i redatelj Sacha Baron Cohen ove se godine vra a kao austrijski modni stru njak, koji je ujedno gay, te kre e predstaviti svoj show Americi.

A to može završiti samo na jedan na in: potpunom katastro om. Film Bruno je pun urnebesnih gegova,

pravih životnih situacija te potpunih neugodnosti u kojima se nitko od nas ne želi na i i zato je nesumnjivo da je ovo jedan od najve ih kino hitova ove godine.

Trajanje: 83 minute.

Preporu amo starijima od 16 godina.

TOP LISTA

VIDEO IZLOG RECI DA Carl Allen (Jim Carrey) upao je u kolote inu. Kad ne odbija zahtjeve za kreditima u banci u kojoj radi, odbija pozive prijatelja te radije kod ku e gleda televiziju.

Jednostavno, on je ovjek koji je svijetu rekao ‘ne’, a takav je ve dvije godine, otkako se razveo.

Njegovi prijatelji pokušavaju sve kako bi mu pomogli te ga jedan od njih ak i nagovori da posjeti seminar za samopomo . Carlov pogled na svijet se neo ekivano i drasti no mijenja kada nevoljko ode na seminar kojega drži guru koji poti e svoje sljedbenike da više govore ‘da’ te tako promijene svoje živote. Carl, koji je u po etku skepti an, ipak pristaje spontano govoriti ‘da’ svemu u životu.

Carlovo putovanje od kau a do života možda po inje nakon seminara, ali on po inje cijeniti mogu nosti koje su pred njim tek kad upozna Allison (Zooey Deschanel), zanimljivu ženu koju susre e kasno jedne ve eri pune i kanistar benzina. Nakon što ga upita treba li mu prijevoz, on naravno kaže ‘da’. Nedugo nakon toga sazna da je Allison osoba slobodnog duha – ona pjeva u grupi, slika i otografira te je vrlo kreativna i spontana. Prirodno je onakva osoba kakva bi Carl želio biti.

Usprkos velikim karakternim razlikama, izme u njih dvoje uskoro se javi ‘kemija’, a Carlu se ini kako njegov život jednostavno ne može biti bolji. Ipak, uskoro otkriva kako re i ‘da’ nije uvijek najbolje rješenje.

ZAMJENA Potresna i istinita pri a o majci koju ništa ne e zaustaviti u potrazi za njezinim vlastitim sinom. ak ni oni koji su tu da ‘štite i služe’.

Los Angeles, ožujak 1928. godine – jednog prekrasnog subotnjeg jutra u predgra u u kojem živi srednja klasa, samohrana majka Christine Collins (Angelina Jolie) pozdravlja se sa svojim devetogodišnjim sinom Walterom i kre e na posao. Me utim, kada se Christine vrati u svoj skromni dom, suo ava se s najgorom no nom morom svakog roditelja – njezin sin je nestao. Provedena je iscrpna i bezuspješna potraga, ali izgleda da je Walter nestao bez traga.

Ipak, pet mjeseci kasnije policija prona e dijete koje tvrdi da je njezin sin te ‘plavci’ iskoriste situaciju da zadive javnost svojom ‘sposobnoš u i kvalitetom istrage’. Ošamu ena morem policajaca, novinara, otogra a i vlastitih emocija, Christine prima dijete u svoj dom, iako duboko u sebi zna da to nije Walter...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

MILIJUNAŠ S ULICE Može li osamnaestogodišnji mladi s ulica Mumbaia dokazati svoju nevinost i osvojiti glavnu nagradu u indijskom ‘Milijunašu’?U studiju gdje se snima indijska verzija televizijskog kviza ‘Tko želi biti milijunaš’ upravo je kucnuo najnapetiji trenutak – voditelj se sprema postaviti posljednje pitanje koje nosi glavnu nagradu. Pred utihlom publikom i izložen goru im reflektorima televizijskog studija nalazi se osamnaestogodišnji mladi s ulice, Jamal Malik. Voditelj kviza, Prem Kumar, nema nikakvih simpatija prema ovom natjecatelju, potencijalnom instant-bogatašu.

Probivši se vlastitim snagama s ulice, Premu se ne svi a mogu nost dijeljenja svjetala pozornice ‘Milijunaša’ te odbija vjerovati da bi klinac s ulice mogao znati sve odgovore. I tako kada istekne istekne vrijeme emisije (baš prije milijunskog pitanja), Prem ve ima policiju spremnu izvan studija kako bi uhitili Jamala, za kojeg je on siguran da vara.

SUMNJA

1.

ZAMJENA

subota 11.7.

2.

SUMNJA

3.

RECI DA

4.

YES MAN

18.00 LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

5.

GROM

6.

PONOS I SLAVA

7.

ZRCALA

8.

IZLOACIJA

9.

PAKLENA VOŽNJA

10. PRI A O JANE AUSTEN

Postoje dva na ina na koji se može lako provla iti kroz život – vjerovati svemu ili sumnjati u sve.

Oba na ina spašavaju nas od muke razmišljanja.

Pri a ‘Sumnje’ smještena je u ne tako davnu nam 1964. godinu, u newyorkški Bronx. Ondje upoznajemo entuzijasti nog i karizmati nog sve enika po imenu Flyn (Philip Seymour Ho man) koji dolazi na svoje novo radno mjesto, u katoli ku školu St. Nicholas. Otac Flyn je puno otvorenija i ‘modernija’ osoba od svojih kolega pa niti ne udi da ve po samom dolasku nastoji ublažiti, a ponekad i izbje i striktna školska pravila koja ve dugi niz godina uva i njeguje sestra Aloysius Beauvier (Meryl Streep). Ina e, ona je ‘željezna’ ravnateljica St. Nicholasa, a njena najja a oružja su upravo strah i disciplina

22.00 SINEGDOHA N.Y. SYNECDOCHE, NEW YORK komedija/drama Režija: Charlie Kau man Uloge: Philip Seymour Ho man, Michelle Williams, Sadie Goldstein

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

SINEGDOHA

2.

MAMURLUK

3.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

4.

GRAN TORINO

5.

TAKEN

6.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

7.

UDOVIŠTA PROTIV VANZEMALJACA

8.

SLJEPO A

9.

J.C.V.D.

10. MARLEY I JA

US BOX OFFICE 1.

TRANSFORMERS

2.

THE PROPOSAL

3.

TERMINATOR SALVATION

4.

DRAG ME TO HELL

5.

STAR TRACK

6.

NEXT DAY AIR

7.

THE SOLOIST

8.

MONSTERS VS ALIENS

9.

EARTH

10. HANNAH MONTANA: THE MOVIE

19.30 i 21.00 BRUNO BRÜNO komedija Režija: Larry Charles Uloge: Sacha Baron Cohen, Alice Evans, Trishelle Cannatella

nedjelja 12.7.

18.00 LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

19.30 i 21.00 BRUNO komedija

ponedjeljak 13.7.

18.00 LEDENO DOBA 3: DINOSAURI DOLAZE animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik!

19.30 i 21.00 BRUNO komedija

DOM KULTURE PRELOG Subota, 11. 7. nedjelja, 12.7.

20.00 AN ELI I DEMONI misti na krimi-drama glavne uloge: Tom Hanks, Ewan McGregor....

NAPOMENA: Ljetno radno vrijeme blagajne CZK: SRPANJ, KOLOVOZ Ponedjeljak 18.00 – 21.00; utorak 18.00 – 21.00; srijeda blagajna NE radi; etvrtak 18.00 – 21.00; petak 18.00 – 22.00; subota 18.00 – 21.00; nedjelja 18.00 – 21.00. Za sve ostale programe blagajna radi jedan sat prije po etka programa.

8

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U UKOVCU održane prve Seoske igre

Mlijeko ne dolazi iz du ana, ve od krave Mlijeko dolazi iz du ana, objasnila nam je jedna od djevoj ica koje su zajedno s drugom djecom okupljenom na prvim Seoskim igrama održanim u subotu u ukovcu, pitoresknom prigradskom naselju grada Preloga, promatrale mužnju krave Bebe. Bebu je na tradicionalan na in muzla Terezija Lehki od koje doznajemo da ljubimica njihove staje dnevno daje 35 litara mlijeka, ali da ju se ne muze na tradicionalan na in ve muzilicama, koje su se u ukove kim seoskim gazdinstvima udoma ile prije desetak godina.

Tako danas tek dvije od pet obitelji koje u ovom mjestu drže ukupno 25 krava još uvijek muzu na tradicionalan na in.

Djevoj icu s po etka pri e, koja je tipi no gradsko dijete koje kravu vidi tek u kakvoj slikovnici ili crtanom filmu, tek je ispijanje mlijeka uvjerilo da ono ipak ne dolazi iz du ana. Ali, uvjeravala nas je, da mlijeko koje je probala i ono koje ona obi no pije nemaju gotovo nikakve sli nosti. Stariji od nje s nostalgijom su ispijali još toplo mlijeko koje je dala Beba tvrde i da ima okus njihova davno prošlog djetinstva.

Okupljene na Seoskim igrama na djetinstvo i život u seoskom doma instvu podsjetio je i doma i maslac kojega su u maslen-

kama izra ivale Dragana Taradi i Jacinta Matja i iz Hemuševca i nudile na degustaciju. Trebala su im puna dva sata da bi od 4 litre vrhnja obranog s doma eg mlijeka izradile grudu od pola kilograma maslaca. Kako nam je otkrila Dragana Taradi, maslac ne uspjeva za vrijeme južine, a najbolji ispada kad puše sjeverac i kad je lijepo vrijeme, kakvo je ipak, unato po etnom zastrašivanju kiše, pratilo ovaj doga aj.

Na prvim seoskim igrama demonstrirana je i košnja trave, kako su to kosci nekada radili, prije no što su njihovu ulogu preuzele traktorske kose. I mužnja krava i izrada maslaca i košnja trave trebale su biti neke od natjecateljskih disciplina prvih Seoskih igara, no zbog premalo krava naviklih na tradicionalnu mužnju, premalo maslenki i onih koji znaju baratati kosama ove vještine izostavljene su s natjecateljskog popisa.

Tako se na prvim Seoskim igrama natjecalo u bacanju kamena s ramena, potezanju užeta, bacanju potkove i još nekim disciplinama.

ukovec pobjednik Seoskih igara Doma in prvih Seoskih igara, ukovec, ujedno je i pobjednik ovog natjecanja.

Natjecateljska ekipa iz ukovca bila je najbolja u konkurenciji sedam ekipa me u kojima su bile ak dvije iz Otoka, te po jedna iz Oporovca, Hemuševca, Cirkovljana i Preloga. Najbolje rezultate polu ili su u natjecateljskoj kategoriji potezanja užeta, makar su izvrsne ostvarili i u drugim disciplinama i tako u ukupnom poretku osvojili prvo mjesto. U hodanju na štulama i skakanju u vre ama najve u vještinu i uvježbanost pokazali su natjecatelji iz Oporovca, dok je u bacanju kamena s ramena najbolja bila prava ekipa iz Otoka, a u bacanju potkove ona iz Hemuševca.

Iako su organizatori, Turisti ka zajednica grada Preloga i Mjesni odbor ukovca, na ovom natjecanju o ekivali predstavnike svih prigradskih naselja, pozivu na Seoske igre, iz nepoznatih razloga, nisu se odazvali predstavnici ehovca, a ni Draškovca što su im osobito zamjerili predstavnici drugih prigradskih naselja.

Nova turisti ka manifestacija privukla 300-tinjak posjetitelja Seoske igre nova je mani estacija koju je iznjedrila Turisti ka zajednica grada Preloga s namjerom da još tiješnjije poveže sva naselja grada. Privukla je tristotinjak posjetitelja što je obzirom na prijete e nebo i nedovoljnu reklamu izvrsno postignu e.

- ukovec je specifi an po svojim mnogobrojnim parkovima i upravo je zbog toga odabran kao doma in jednom ovakvom doga-

Prvaci nisu prvaci jer ih je pobijedila ekipa iz ukovca aju. Seoske igre organiziramo kako bismo oteli zaboravu barem jedan mali dijeli obi aja naših starih. Ovo je ujedno i prilika da ukažemo kakvi su poslovi svojedobno bili uobi ajeni u jednom seoskom gazdinstvu, pojasnio je Ivan Grade ak, predsjednik TZ grada Preloga.

U pauzama natjecanja posjetitelji su mogli uživati u nastupu olkloraša i tamburaša KUU “Zvon” iz Male Subotice, te bandista iz Selnice Podravske. Tako er su mogli degustirati pe ene odojke, languše koje su pripremale lanice Udruge žena “Žireki”, medicu koju je zajedno s drugim proizvodima

ponudila donjeme imurska udruga p elara, ali i gvirc. Pravi pro-

štenjarski ugo aj vladao je izvan natjecateljskog ringa. (D.Mihoci)

Bili smo sjajni Jako sam ponosan što su Seoske igre uspjele. Htjeli smo u ukovcu organizirati nešto novo i vrijedno i mislim da smo u tome uspjeli. Jako sam ponosan na svoje ukov ane koji su u inili sve kako bismo se pokazali kao dobri doma ini, ali i zato što smo eto uspjeli izboriti pobjedu na ovim prvim Seoskim igrama.

Ivan Grade ak i Renato habuš, zadovoljni rezultatima svoga truda

Piljenje drva, jedna od disciplina Seoskih igara

Terezija Lehki demonstrirala je kako se muze krava

Brojna pobjedni ka ekipa ukovca

Naša se ekipa hrabro borila, dali smo sve od sebe. Osobito teško bilo je u posljednjoj, iscrpljuju oj disciplini potezanja užeta. Bili smo sjajni. Naravno da estitamo i svim ostalim sudionicima ovih igara i zahvaljujemo im na odazivu, komentirao je Renato Habuš, predsjednik Vije a mjesnog odbora ukovca.(D.M.)

01.45 02.30 03.15 04.00 04.20 05.05

22.50 23.00 23.22 23.24 23.25 23.35 00.10 01.00

20.15 21.10 22.00

17.55 18.00 18.31 19.30 19.57 20.02 20.05

16.35 17.00 17.50

14.05 14.30 14.39 14.45

13.15

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15

09.05 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00

TV ku e imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Najava programa Krava i pile, crtana serija Hrvatska uĹživo Na kraju ulice TV kalendar arobna plo a - u imo Dobro jutro, Hrvatska engleski jezik Vijes 08.15 Ran kod Pikove sedmice, Dobro jutro, Hrvatska serija za djecu Vijes 08.45 Tree Hill, serija za mlade Dobro jutro, Hrvatska 09.30 Vip Music Club Vijes 10.05 Ally McBeal, serija Dobro jutro, Hrvatska 10.50 Dragi Johne, hum. serija ZABA - 90 sekundi, emisija 11.10 Prijatelji, hum. serija pod pokroviteljstvom 11.30 Prijatelji, hum. serija arolija, serija 11.55 Veliki uspjesi hrvatskog Croa a Osiguranje - prozor u sporta svijet 125 13.30 Obi ni ljudi, TV serija Vijes 14.15 Lud bi bio ‘ko bi zamjerio, Vrijeme danas emisija pu ke i predajne Vijes iz kulture kulture Divlja Kina: Ĺ angri-La, dok.

14.45 Me u nama: Hagioterapija serija 15.40 Ĺ etnja svijetom: Austrija, Oprah Show dok. serija Burzovno izvjeĹĄ e 16.35 Divlji u srcu, serija Dnevnik 17.25 Ksena - princeza ratnica, Sport serija Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom TV kalendar 18.40 U vrtu pod zvijezdama Draga neprijateljica, 19.10 Johnny Bravo, crtana serija telenovela 19.30 VIP Music Club Idemo na put s Goranom 20.05 Majstor, serija Mili em: Rusija 20.55 Odmori se, zasluĹžio si - TV Jelovnici izgubljenog vremena serija Vijes + prijevod za gluhe 21.35 Vijes na Drugom Vrijeme sutra 21.47 Vrijeme Na sjever prema Aljasci, 21.50 24, serija (12) (Uloge: John Wayne, Stewart 22.45 Bolni arka Be y, (Uloge: Granger, Capucine, Ernie Renee Zellweger, Aaron Covacs, Fabian, Mickey Eckhart, Morgan Freeman, Shaughnessy, Lilyan Chauvin, Chris Rock, Greg Kinnear, Tia Texada; Karl Swenson, Kathleen Redatelj: Neil LaBute) Freeman, John Qualen, 00.25 Drugi format Stanley Adams, Joe Sawyer, 01.05 TV raspored Peter Bourne, Mark Bailey; Scenaris : John Lee Mahin, Mar n Rackin i Claude Binyon; Redatelj: Henry Hathaway) 07.00 Krava i Pili , crtana serija City Folk: Karlovac 07.25 Transformeri, crtana serija Bolni ke pri e, telenovela 07.50 Punom parom, kulinarski Croa a Osiguranje - prozor u izazov svijet 125 08.15 Astro show, emisija Hrvatska uĹživo - Vijes 11.40 Kako sam upoznao vaĹĄu Hrvatska uĹživo, 1. dio majku, hum. serija Hrvatska uĹživo, 2. dio 12.05 U dobru i zlu, hum. serija Dnevnik 12.35 Reba, hum. serija Sport 13.00 Exkluziv, magazin Vrijeme 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija ZABA - 90 sekundi, emisija 13.45 Marina, telenovela pod pokroviteljstvom 14.35 Heroji iz stras , dramska serija arolija, serija 15.25 Magnum, akcijska serija Boje turizma 16.15 Korak po korak, hum. serija An ki Rim: Uspon i pad 16.40 Pod is m krovom, hum. serija jednog carstva - Pobuna, dok. 17.10 Kako sam upoznao vaĹĄu serija majku, hum. serija Burzovno izvjeĹĄ e 17.35 U dobru i zlu, hum. serija Dnevnik 3 18.00 Reba, hum. serija Sport 18.30 Vijes , informa vna emisija Vrijeme 18.55 Exkluziv, magazin Vijes iz kulture 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija Dok. doma i serijali 19.35 Punom parom, kulinarski Dosjei X, serija (12) izazov Zvjezdane staze: Voyager, 20.00 Bibin svijet, hum. serija (dvije serija epizode) Divlji u srcu, serija 21.15 Osveta ĹĄmokljana, (komedija, Majstor, serija 1984.; Redatelj: Je Kanew; Ksena - princeza ratnica, serija Uloge: Robert Carradine, Skica za portret Anthony Edwards, Timothy Boje turizma Bus eld, Andrew Cassese, Draga neprijateljica, Cur s Armstrong, Julie telenovela Montgomery) 22.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.00 No pokera, show

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00

Rijeka smr , igrani lm, akcijski No pokera, show

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; REGINA SPEKTOR 01.00 NO NI PROGRAM

07:05 Otvori svoje srce, serija 08:00 Fi i cvjetno druťtvo, crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:20 Kralj Queensa, serija 10:50 Rebelde, serija 11:45 Otvori svoje srce, serija 12:40 IN magazin 13:25 Inspektor Rex, serija 14:20 Heroji , serija 15:15 Savrťen par, (1985., SAD, roman na drama; Redatelj: James Bridges; Glume: John Travolta, Jamie Lee Cur s, Rosalind Allen, Stefan Gierasch, Jann Wenner, Anne De Salvo) 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Inspektor Rex, serija 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:00 Pazi, zid!, game show 21:45 Goli piťtolj 2, (Redatelj: David Zucker; Uloge: Leslie Nielsen, Priscilla Presley, George Kennedy, O.J. Simpson, Robert Goulet, Richard Gri ths, Anthony James) 23:15 Vijes 23:30 Heroji, serija 00:25 Seinfeld, serija 00:55 Život na sjeveru, serija 01:50 Ezo TV, tarot show 02:50 Gilda, (Gilda), 1946., SAD, roma na komedija; Redatelj: Charles Vidor; Glume: Rita Hayworth, Glenn Ford, George Macready, Joseph Calleia i Steven Geray) 04:40 Seinfeld, serija 05:05 Život na sjeveru, serija 05:50 IN magazin 06:25 Rebelde, serija 07:00 Kraj programa

03.10

01.30

17:00 17:25

08:58 09:00 11:15 12:00 13:00 14:00 16:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15 19:18

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO DOKUMENTARNI PROGRAM

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Ritam ljeta, ponavljanje Me imurje danas Sport Vrijeme

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Dis-

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.10 TV prodaja 7.15 SVET 8.00 Djeca ne laĹžu 8.30 EZO.TV 9.30 Mladi in nemirni, serija 10.15 MuĹĄkarci su druga iji, Ĺžene tako er 11.15 Cosby Show, hum. Serija 11.50 TV prodaja 12.20 Fantas ni klic 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.25 Najbolji video 15.00 Oporuka, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum.

Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. Serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Kos , serija 20.55 Svingerji, serija 21.30 Legionar, lm 23.05 Zovem se Earl, hum. Serija 23.40 Serijski ubojica 2, lm 1.15 Love TV 2.15 No na p ca

6.25 TV prodaja 6.55 24UR 7.55 Poko 8.20 Železna pest: Eon kid 8.45 Kopal ki 8.55 Astro boy 9.25 Rachael Ray 10.20 TV prodaja 10.50 Ricki Lake 11.45 Trudno a, lm 13.25 TV prodaja 13.55 Hotel Babilon, serija 15.00 Bombonom do sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.00 Viktorija, serija 18.55 24UR 20.00 Naťa mala klinika 21.00 Provjereno 21.45 Monk, serija 22.40 24UR 23.00 Dr. House, serija 23.55 Londonski vampir, lm 2.05 24UR 3.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, KoroĹĄka ÂŽ 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Ĺ etnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 14. srpnja 2009.

21:00 21:30 23:00 -------------------

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00

21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

19:20 19:30 20:00

ZASTUPNI KI KLUB IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZASTUPNI KI KLUB IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Dom2, emisija o ure enju interijera Od Mure do Drave, emisija o radu Ĺžupanijske uprave Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

9.30 Nogomet 10.30 Leichtathle k 13.30 Snooker 15.30 Nogomet 19.00 Superbike 20.25 Springreiten 21.40 Golf 23.15 Tanzen

6.00 Poker 8.00 DSF aktuell 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Tenis, prijenos 19.50 Motorrad 20.15 Nogomet, prijenos 22.30 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Ekstremno 21.15 Heirate mich! 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za Şrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Hunted Hill, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Mascerade 21.15 Rick Kavanian 22.15 Switch reloaded 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

neys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 Schnell ermi elt 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von TĂślz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(11.7. u 20.00 h, Nova TV)

Hilary Swank

od 8.7.2009. do 14.7.2009.

PREGLED

TV

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Hrvatska uĹživo 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.05 arolija, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Divlja Kina: Tibet, dok. serija 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Draga neprijateljica, telenovela 13.15 Idemo na put s Goranom Mili em: Meksiko 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Princ na jedan dan, (Uloge: Joey Lawrence, Richard Belzer, Khrystyne Haje, Michelle Blakely, Barry Hatman; Redatelj: Corey Blechman) 16.15 reprizni program 16.30 City Folk 2009 strani 17.00 Bolni ke pri e, telenovela 17.50 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.55 Hrvatska uĹživo - Vijes 18.00 Hrvatska uĹživo, 1. dio 18.26 Hrvatska uĹživo, 2. dio 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.15 arolija 10, serija 21.15 Pod opsadom 2: Podru je mraka, (Uloge: Steven Seagal, Morris Chestnut, Evere McGill, Eric Bogosian, Katherine Heigl, Patrick Kilpatrick, Andy Romano, Brenda Bakke, Royce D. Applegate, Nick Mancuso, Kurtwood Smith, Peter Greene; Scenaris : Richard Hatem i Ma Reeves (prema likovima J. F. Lawtona); Redatelj: Geo Murphy) 22.50 Burzovno izvjeĹĄ e 23.00 Dnevnik 3 23.22 Sport 23.24 Vrijeme 23.25 Vijes iz kulture 23.35 Dok. doma i serijali 00.10 Dosjei X, serija (12) 01.00 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.45 Divlji u srcu, serija 02.30 Majstor, serija 07:05 08:00 08:15 08:30 09:30 10:45 11:45 12:45 13:30 14:30 15:30 17:15 17:30 18:30 19:15 20:00 21:00 22:00

23:55 00:10 01:10 01:40 02:35 03:35

05:25 05:50 06:35 07:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; BRUCE SPRINGSTEEN & E-STREET BAND 01.00 NO NI PROGRAM

Otvori svoje srce, serija Fi i cvjetno druťtvo, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin Inspektor Rex, serija Heroji, serija Goli piťtolj, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Brzi i mrtvi, (1995., SAD/ Japan, vestern; Redatelj: Sam Raimi; Glume: Leonardo Di Caprio, Sharon Stone, Gene Hackman, Russell Crowe) Vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV , tarot show Ubojstvo neduŞnih, (1988., Francuska, SAD, drama; Redatelj: Agnieszka Holland; Glume: Christopher Lambert, Ed Harris, Joss Ackland, Tim Roth,Timothy Spall) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Kraj programa

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.50 Kos , krimi serija (dvije epizode) 22.35 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Pun pogodak, igrani lm, komedija 01.25 Astro show, emisija

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15

08:58 09:00 11:15 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm akove ki kutak, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.25 Mlade godine televizije, lm 16.05 Smijeťni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Razli itost, lm 23.30 Zovem se Earl, hum. serija 0.00 Loťa vremena, lm 1.35 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna sluĹžba, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika, serija 20.55 Vjen ani ljubimac, lm 22.30 24 UR 22.50 Dr. House, serija 23.45 Silkwood, lm 2.00 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 8. srpnja 2009.

03.15 Prekid programa radi redovnog odrĹžavanja odaĹĄilja a 05.05 Draga neprijateljica, telenovela

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija 07.20 Krava i pile, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 arobna plo a 08.15 Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu 08.45 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 Obi ni ljudi, TV serija 14.20 Mijenjam svijet 14.45 Rije i Şivot / Ekumena 15.40 Šetnja svijetom: Kineski zid, dok. serija 16.35 Divlji u srcu, serija 17.25 Ksena - princeza ratnica, serija 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Vrijeme 18.40 U vrtu pod zvijezdama 19.10 Johnny Bravo, crtana serija 19.30 VIP Music Club 20.05 Majstor, serija 20.55 Odmori se, zasluŞio si - TV serija 21.35 Vijes na Drugom 21.47 Vrijeme 21.50 24, serija (12) 22.50 Ciklus lmova Angeline Jolie: Prvi grijeh, (Uloge: Antonio Banderas, Angelina Jolie, Thomas Jane, Jack Thompson, Gregory Itzin, Allison Mackie, Joan Pringle, Cordelia Richards; Scenarist i redatelj: Michael Cristofer) 00.40 Scien a croa ca: Život je igra 01.20 TV raspored

06.50 Krava i Pili , crtana serija 07.15 SpuĹžvaBob Skockani, crtana serija 07.35 Punom parom, kulinarski izazov 08.05 Astro show, emisija 11.30 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija 11.55 U dobru i zlu, hum. serija 12.25 Reba, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Marina, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija 15.15 Magnum, akcijska serija 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija 17.30 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 StaŞist, hum. serija 19.30 Moj ujak‌ 20.00 Vijes 20.15 Ameri ka pita, lm 21.40 ZiB Flash 21.50 Život, serija 23.20 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Uvod u anatomiju, serija 21.15 Privatna praksa, serija 22.15 Hitna sluĹžba, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.15 Patologija, lm 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 erwachsen auf Probe 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Bundesliga Hits 19.45 Motorrad 22.15 Boks 23.15 Sportquiz

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

Vrijeme Voice of America Zdravo vegetarijanski, TV kuharica Pravo na obranu, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Samo poljubac, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Triatlon 10.30 Nogomet 14.15 Rad, prijenos 18.00 Reiten 19.10 Springreiten 20.15 Golf 21.20 Segeln 22.00 Rad 23.00 Nogomet

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

TRZALICA glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE 20:00 21:30 00:00 -------------------

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.05 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.05 14.30 14.39 14.45

17.00 17.50 17.55 18.00 18.31 19.30 19.57 20.02 20.05 20.15 21.10 22.20 22.50 23.00 23.22 23.24 23.25 23.35 00.10 01.00 01.45 02.30 03.15 04.00 05.05

07:05 08:00

08:15 08:30 09:30 10:40 11:10 12:05 13:00

13:45 14:40 15:35 17:15 17:30 18:30 19:15 20:00

21:00

22:00 22:55 23:25 23:40 00:35 01:05 01:55 02:55 04:45 05:10 05:55 06:30 07:00

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MINISTRY OF SOUND UNCOVERED 01.00 NO NI PROGRAM

Otvori svoje srce, serija Fi i cvjetno druťtvo, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin by Bijele udovice Inspektor Rex, serija Heroji, serija Uli ni ples, igrani lm Vijes Nove TV Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Mr. Bean, serija Vijes Heroji, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Piknik, igrani lm Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija Kraj programa

Carver; Uloge: Michael Dudiko , Robert Vaughn, Donald Oleasence, Herbert Lom) 21.45 Ples an ela, (akcijska komedija, 1999.; Redatelj: David L. Corley; Uloge: James Belushi, Sheryl Lee, Kyle Chandler, Frank John Hughes, Ned Bellamy) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.45 No pokera, show 01.15 Ne tako obi an Ĺživot, igrani lm, komedija 02.55 No pokera, show

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00

19:00

19:15

08:58 09:00 11:15 12:00 13:00

13:30

14:00 16:00

1 x 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Me imurska popevka 2009., ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

NAJAVA PROGRAMA reportaĹža VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija

Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Privatna praksa, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe 21.15 Primeval, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

17:00 17:25 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:00 21:00 21:30 23:00 -------------------

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

GLAZBENI INTERMEZZO PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM GLAZBENI INTERMEZZO KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall06.30 TV prodaja 07.00 24UR 08.00 Poko, wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri crtani lm 08.25 Ĺ˝elezna pest: Eon kid, cratni 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar lm 08.50 Astro boy 09.20 Rachael Ray 10.15 bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 TV prodaja 10.45 Ricki Lake 11.40 Na tu i Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner ra un, lm 13.30 TV prodaja 14.00 Tajne i laĹži 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 In & Ku anica, dok. aerija 15.00 Bombonom do Out, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Tv reportaĹža sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.00 Viktorija, serija 18.55 24UR 20.00 NaĹĄa mala klinika 21.00 Da ili ne?, lm 22.20 24UR 22.40 Dr. House, serija 23.35 Ĺ˝eljezno plovilo, lm 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena 2.00 24UR 3.00 No na panorama 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 7.10 TV prodaja 7.15 Carrie in Barry, hum. Serija Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen 7.55 Djeca ne laĹžu 8.25 EZO.TV 9.25 Mladi in Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 nemirni, serija 10.10 Inspektor Rex, serija 11.10 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Cosby Show, hum. Serija 11.45 TV prodaja 12.15 was zählt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Tko Fantas ni klic 13.20 Sjeverni vidici, serija Ĺželi bi milijunaĹĄ? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 14.20 NajboljĹĄi doma i video snimki 14.50 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program Dokaz, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. Serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Kos , serija 20.55 Svingerji, 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch serija 21.30 OtpuĹĄi, lm 23.25 Ja sam Earl, hum. 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Serija 23.55 Promatra , lm 1.35 Love TV 2.35 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna No na p ca ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske Big Brother, prijenos 23.15 No ni program 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. Emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 6.00 Poker 8.30 Bundesliga aktuell 12.30 Glazbena emisija 00.10 TEST Motorrad, prijenos 16.15 Tenis, prijenos 20.25 Nogomet, prijenos 22.30 DSF aktuell 23.00 Sportquiz 07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 9.00 Nogomet, prijenos 12.45 Wa s 14.30 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Nogomet, prijenos 19.00 Snooker 20.00 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Kampfsport 23.00 Rallye

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ÂŽ

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, KoroĹĄka 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 DogodovĹĄ ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 13. srpnja 2009.

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija Najava programa 07.20 Krava i pile, crtana serija Hrvatska uŞivo 07.45 Na kraju ulice TV kalendar 08.00 arobna plo a - u imo Dobro jutro, Hrvatska engleski jezik Vijes 08.15 Ran kod Pikove sedmice, Dobro jutro, Hrvatska serija za djecu Vijes 08.45 Tree Hill, serija za mlade Dobro jutro, Hrvatska 09.30 Vip Music Club Vijes 10.05 Ally McBeal, serija Dobro jutro, Hrvatska 10.50 Dragi Johne, hum. serija ZABA - 90 sekundi, emisija 11.10 Prijatelji, hum. serija pod pokroviteljstvom 11.30 Prijatelji, hum. serija Bolni ke pri e, telenovela 11.55 Veliki uspjesi hrvatskog Croa a Osiguranje sporta prozor u svijet 125 13.30 Obi ni ljudi, TV serija Vijes 14.15 Direkt Vrijeme danas 14.45 Normalan Şivot: Vijes iz kulture Zlostavljanje u obitelji, Divlja Kina: Zmajevo srce, emisija o osobama s dok. serija invaliditetom Oprah Show 15.40 Šetnja svijetom: Aljaska Burzovno izvjeť e Staza Chilkoot, dok. serija Dnevnik 16.35 Divlji u srcu, serija Sport 17.25 Ksena - princeza ratnica, Vrijeme serija (42’) TV kalendar 18.15 Vijes na Drugom Draga neprijateljica, 18.40 U vrtu pod zvijezdama telenovela 19.10 Johnny Bravo, crtana serija Idemo na put s Goranom 19.30 VIP Music Club Mili em: Rusija 20.05 Majstor, serija Jelovnici izgubljenog 20.55 Odmori se, zasluŞio si - TV vremena serija Vijes + prijevod za gluhe 21.35 Vijes na Drugom Vrijeme sutra 21.47 Vrijeme Norma Rae, (Uloge: Sally 21.50 24, serija (12) Field, Beau Bridges, Ron 22.45 Sedam, (Uloge: Brad Leibman, Pat Hingle, Pi , Morgan Freeman, Barbara Baxley, Gail Gwyneth Paltrow, Kevin Strickland, Morgan Paull, Spacey; Redatelj: David Robert Broyles; Scenaris : Fincher) Irving Ravetch, Harriet 00.25 Na rubu znanos : David Frank Jr.; Redatelj: Mar n Ick Ri ) 01.05 TV raspored Bolni ke pri e, telenovela Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Hrvatska uŞivo - Vijes 06.40 Krava i Pili , crtana serija Hrvatska uŞivo, 1. dio 07.00 SpuŞvaBob Skockani, crtana Hrvatska uŞivo, 2. dio serija Dnevnik 07.25 Punom parom, kulinarski Sport izazov Vrijeme 07.50 Astro show, emisija ZABA - 90 sekundi, emisija 11.15 Kako sam upoznao vaťu pod pokroviteljstvom majku, hum. serija arolija, serija 11.45 U dobru i zlu, hum. serija Korner 12.10 Reba, hum. serija Potroťa ki kod 12.35 Exkluziv, magazin Burzovno izvjeť e 13.15 Ve era za 5, lifestyle emisija Dnevnik 3 13.45 Marina, telenovela Sport 14.35 Heroji iz stras , dramska Vrijeme serija Vijes iz kulture 15.25 Magnum, akcijska serija Dok. doma i serijali 16.15 Korak po korak, hum. serija Dosjei X, serija (12) 16.40 Pod is m krovom, hum.

Zvjezdane staze: Voyager, serija serija 17.10 Kako sam upoznao vaĹĄu Divlji u srcu, serija majku, hum. serija Majstor, serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija Ksena - princeza ratnica, 18.00 Reba, hum. serija serija 18.30 Vijes , informa vna emisija Korner 18.55 Exkluziv, magazin Draga neprijateljica, 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija telenovela 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Rijeka smr , (akcijski, 1999.; Redatelj: Steve TV ku e imaju pravo promjene programa

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Svirci moji, glazbena emisija Euromagazin TV kalendar Vijes Hrvatski barokni ansambl u po ast Haydnu 09.15 Opera box 09.45 TV kalendar 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ubojstvo u zrcalu, (Uloge: Helen Hayes, Be e Davis, John Mills, Leo McKern, Liane Langland, John Laughlin, Dorothy Tu n, Anton Rodgers, Frances de la Tour, John Woodvine, James Coombes, Tim Roth, Christopher Fairbank; Scenarist: George Eckstein (prema romanu Agathe Chris e); Redatelj: Dick Lowry) 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Syngen n poljoprivredni savjetnik 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Ĺ krinja 17.00 Manituova cipela, (Uloge: Michael Herbig, Chris an Tramitz, Sky Dumont, Marie Baumer, Hilmi Sozer, Rick Kavanian, Tim Wilde; Scenaris : Michael Herbig, Alfons Biedermann, Rick Kavanian, Murmel Clausen; Redatelj: Michael Herbig) 18.40 U istom loncu, kulinarski show 19.14 Za one koji misle unaprijed CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Orlovo gnijezdo, (Uloge: Richard Burton, Clint Eastwood, Mary Ure, Patrick Wymark, Michael Horden, Donald Houston, Peter Berkworth; Redatelj: Brian G. Hu on) 21.50 Paralele 22.20 Burzovno izvjeĹĄ e 22.25 Dnevnik 3 22.32 Sport 22.34 Vrijeme 22.35 Vijes iz kulture 22.50 Ponekad u travnu, (Uloge: Idris Elba, Carole Karemera, Pamela Nomvete, Oris Erhuero, Fraser James, Debra Winger, Noah Emmerich; Scenarist i redatelj: Raoul Peck) 00.30 DrĹžavni neprijatelj br. 1, (Uloge: James Cagney, Jean Harlow, Edward Woods, Donald Cook, Joan Blondell, Leslie Fenton, Berly Mercer; Scenarist: Harvey Thew (prema pri i Kubeca Glasmona

06.15 06.20 07.05 07.35 07.50 08.00

TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske Najava programa Obitelj Addams, crtana serija Lockie Leonard, serija za djecu Tommy Tricker u carstvu maraka, (Uloge: Lucas Evans, Anthony Rogers, Jill Stanley, Andrew Whitehead, Chen Yuan Tao, Catherine Wright, Paul Popowich, Han Yun, Cree Rubbo, Ron Lea; Scenarist i redatelj: Michael Rubbo) Emisija za djecu Biblija Zagvozd: Misa, prijenos Rijeka: Tenis: Challenger Open (M) - nale Hannah Montana, serija za mlade Wimbledon: Tenis - nale (M) Automobilizam, WTCC prvenstvo 2009. iz Portugala U vrtu pod zvijezdama GaraĹža Balls of Fury, ameri ki lm Sportske vijes Za one koji misle unaprijed CO Revolver, britanski lm Bez oduĹĄevljenja, molim, hum. serija TV raspored Pescara: Mediteranske igre

Ritam srca, dramska serija Skrivene poruke, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Jedna od de kiju, hum. serija 11.20 Ritam srca, dramska serija 12.10 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 13.20 Mjenja nica, zabavna emisija 14.10 Smrtonosni zavjet, igrani lm, triler 15.45 Selidba, igrani lm, komedija 17.15 Odred za isto u, dok. emisija 17.45 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Nadreality, zabavna emisija (dvije epizode) 20.00 Krivulja u enja, (krimi drama, 2001.; Redatelj: Eric Schwab; Uloge: Carmine Giovinazzo, Norbert Weisser, Monet Mazur, Tim Ransom, Rod Roesser, Vincent Ventresca) 21.50 CSI: Miami, krimi serija

08.05 08.50 09.20 10.15 11.00

00.05 --------

21.45 23.35

18.50 19.25 20.00 21.35 21.40

18.30

15.00

14.30

10.20 10.50 11.00 12.05

08.30

08.05

07.35 07.40

07.00

i Johna Brihgta); Redatelj: William A. Wellman) 02.25 Fotogra ja u Hrvatskoj 02.35 GaraĹža 03.05 Hrvatski barokni ansambl u po ast Haydnu 04.20 Opera box 04.50 Plodovi zemlje 05.40 Rijeka: More

Atom, crtana serija Winx, crtana serija Pocoyo, crtana serija Dora istraŞuje, crtana serija Pipi Duga arapa, crtani lm Lude 70-e, serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Lost, serija Ukle let 1, (2007., mini serija; Redatelj: Armand Mastroianni; Glume: Dean Cain, Anthony Michael Hall, Ernie Hudson, Sunny Mabrey, Lea Thompson) Ukle let 2, igrani lm Vijes Pazi, zid!, game show Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad Lipom 35, glazbenozabavni show Uli ni ples, (2004., SAD, glazbeni; Redatelj: Chris Stokes; Glume: Omarion Grandberry, Marques Houston, Jennifer Freeman, J-Boog, Lil’ Fizz) Red Carpet, showbiz magazin (15) Televizijska posla, serija Gospodar Ballantraea, (1984., VB, SAD; Redatelj: Douglas Hickox; Glume: Michael York, Richard Thomas, John Gielgud, Timothy Dalton, Ian Richardson, Finola Hughes) Ljubav s potpunim neznancem, (1963., SAD, roman na komedija; Redatelj: Robert Mulligan; Glume: Natalie Wood, Steve McQueen, Edie Adams Herschel Bernardi, Anne Hegira) Red Carpet, showbiz magazin (15) Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special; BLUR 01.00 NO NI PROGRAM

05:40

04:30

02:50

23:50 00:20

22:40

21:00

19:15 20:00

15:45 17:20 17:30 18:10

11:55 12:25 14:15

07:25 07:50 08:15 08:35 09:00 10:25 11:25

22.40 Ne tako obi an Ĺživot, (komedija, 1997.; Redatelj: Danny Boyle; Uloge: Ewan McGregor, Cameron Diaz, Holly Hunter, Delroy Lindo, Dan Hedaya, Frank Kanig) 00.20 Krivulja u enja, igrani lm, krimi drama Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Ku a debele mame 2, lm + 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladeŞ 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Ku a debele mame 2, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin

14:13 14:15

18:10

17:00

15:00 15:30 16:00

13:30 15:00

Danas pogledajte‌ Mali oglasi Dje ja televizija Pat pozicija, zabavna emisija Me imurske ťkole, ponavljanje 100% me imursko Pri e iz Şivota, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 12:30

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45

00:10 -------------

20:30 21:30

19:30 20:00

18:55 19:00

00:45 01:15

19:15 19:30 23:45

16:00 17:00 17:30 18:15

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Razbija i mitova, serijski lm Tjedna kronika Lola, serijski lm Me imurska popevka 2009. snimka nalne ve eri, 2. dio Tjedna kronika Glazba koja srce dira Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Rad 10.45 Rudern, prijenos 12.30 Rad, prijenos 17.00 Rudern 18.30 Leichtathle k 19.45 Motorsport 20.15 Tenis, prijenos 23.00 Leichtathle k

8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos KÜnigsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Rom, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za Şrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni 10.00 TV vodi + turis ka srediťta program Hrvatske 10.01 Rijeka: Tenis: Challenger Open (M) – nale 13.00 TV vodi + turis ka srediťta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 8.45 Bundesliga Hits 10.00 Formula 1 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 11.00 Bundesliga 13.00 Tenis, prijenos 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glaz- 17.00 Poker 18.00 Formula 1 20.30 DSF Motor 21.30 Formula 1 23.00 Sportquiz bena emisija 00.10 TEST

7.45 TV prodaja 8.00 EZO.TV 9.05 Zack and Cody, serija 9.35 Potpuni divljaci, hum. Serija 10.00 Sportska srca, hum.

Serija 10.30 Ĺ kola za parove, serija 11.00 Doma i kraj 11.50 Cybill, hum. Serija 12.25 Fantas ni poziv 13.55 Velike ideje za mali svijet, dok. Serija 14.30 Columbo: Ubojstvo iza kulisa, lm 16.15 Tajni agen , serija 17.20 Kojak, serija 18.15 Pazi, kamera!

18.45 Panika v zraku, hum. serija 19.15 TV Tuba 20.00 Mrtvo more, lm 21.30 Uvod u anatomiju, serija 22.25 General, lm 23.50 Obitelj Soprano, serija 0.55 Love TV 1.55 No na p ca

velika pogreĹĄka, lm 21.35 Eli Stone, serija 22.30 U Americi, lm 0.25 No na panorama

07:45 StaĹžist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 GĂźlcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Barbie, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 19:10 Galileo 20:15 Plan leta, lm 22.15 NaĹĄa pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film Soba panike, lm 0.25 No ni program za djecu i mladeĹž 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj Ĺživot, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare Dnevnik pograni ne TV 23.15 Video11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i stranice mladeĹž 13:20 Das weiĂ&#x; doch jedes Kind!

14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von TÜlz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, 10.45 Provjereno 11.35 Catch-22, lm serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 13.45 Formula 1, prijenos utrke 16.05 RuŞna Be y, serija 17.00 Ameri ki pred- 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 sjednik, lm 18.55 24 UR 20.00 Moja No ni program

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje Ĺživo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladeĹž 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 12. srpnja 2009.

Najava programa Hrvatska uĹživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlja Kina: Zemlja panda, dok. serija Oprah Show Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Idemo na put s Goranom Mili em: Meksiko Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ciklus lmova Alfreda Hitchcocka: Ispovijedam se, (Uloge: Montgomery Cli , Anne Baxter, Karl Malden, Brian Ahearne, O. E. Hasse, Dolly Haas; Scenaris : George Tabori i William Archibald (prema kazaliĹĄnom komadu Paula Anthelmea); Redatelj: Alfred Hitchcock) reprizni program City Folk 2009 strani Bolni ke pri e, telenovela Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo, 1. dio Hrvatska uĹživo, 2. dio Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija U objek vu Burza, dok. lm Kratki susre Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dok. doma i serijali Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija Divlji u srcu, serija Majstor, serija Ksena - princeza ratnica, serija TV ku e imaju pravo promjene programa

01.45 02.30 03.15

20.15 21.10 21.45 22.20 22.50 23.00 23.22 23.24 23.25 23.35 00.10 01.00

17.55 18.00 18.31 19.30 19.57 20.02 20.05

16.15 16.30 17.00 17.50

14.30 14.39 14.45

14.05

13.15

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15

09.05 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00

19.35

18.55 19.05

17.30 18.00 18.30

17.05

16.35

15.15 16.10

13.35 14.25

11.55 12.25 12.50 13.05

08.05 11.30

06.45 07.10 07.35

01.25 --------

21.35 21.47 21.50 22.45 00.45

18.15 18.35 18.40 19.10 19.30 20.05 20.55

16.35 17.25

14.50 15.40

13.35 14.20

08.45 09.30 10.00

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00 08.15

04.00 04.05 04.35 05.05

izazov 20.00 Mjenja nica, zabavna emisija 20.50 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.35 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 CSI: New York, krimi serija 00.30 Kos , krimi serija (dvije epizode) 02.00 Astro show, emisija

PROGRAM

07:05 Otvori svoje srce, serija 08:00 Fi i cvjetno druťtvo, crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 Rebelde, serija 11:30 Otvori svoje srce, serija 12:30 IN magazin 13:15 Inspektor Rex, serija 14:15 Heroji, serija 15:15 Brzi i mrtvi, igrani lm 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Inspektor Rex, serija 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Navy CIS, serija 21:00 Zakon brojeva, serija 22:00 Smrtonosni s sak, (2003., Meksiko, SAD, akcija; Redatelj: Arthur Allan Seidelman; Glume: Sco Glenn, Craig Wasson, Giovanna Zacarías, Harvey Keitel, Jonathan Brandis) 00:05 Vijes 00:20 Heroji , serija 01:20 Seinfeld, serija 01:50 Život na sjeveru, serija 02:45 Ezo TV, tarot show 03:45 Smrtonosni s sak, igrani lm Krava i Pili , crtana serija Transformeri, crtana serija 05:40 Seinfeld, serija Punom parom, kulinarski 06:05 Život na sjeveru, serija 06:50 IN magazin izazov 07:00 Kraj programa Astro show, emisija Kako sam upoznao vaťu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Marina, telenovela Heroji iz stras , dramska serija Magnum, akcijska serija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROKorak po korak, hum.

BILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO serija PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; Pod is m krovom, hum.

09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR Kako sam upoznao vaťu + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KROmajku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija NIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; Reba, hum. serija 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK Vijes , informa vna INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; emisija 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO Exkluziv, magazin PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; Ve era za 5, lifestyle 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; emisija Punom parom, kulinarski 00.00 Music Special: KASABIAN 01.00 NO NI

TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Obi ni ljudi, TV serija Drugo miĹĄljenje: Neurorazvijene boles Trenutak spoznaje Ĺ etnja svijetom: Francuska - put Katara, dok. serija Divlji u srcu, serija Ksena - princeza ratnica, serija Vijes na Drugom Vrijeme U vrtu pod zvijezdama Johnny Bravo, crtana serija VIP Music Club Majstor, serija Odmori se, zasluĹžio si - TV serija Vijes na Drugom Vrijeme 24, serija (12) Vip Music Club LP Drugi red partera, emisija o kazaliĹĄtu TV raspored Nogometni Kup UEFA - 1. pretkolo uzvrat)

Skica za portret U objek vu Kratki susre Draga neprijateljica, telenovela

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Zaljubljena Giulia? 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 StaĹžis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Lasko, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.00 Bundesliga Hits 19.00 Nogomet 20.00 Bundesliga pur Klassiker 23.00 Sportquiz

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

19:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Pravo na obranu, serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Obzori, emisija iz kulture O ma i duĹĄa, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Ameri ka rapsodija, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

21:30 23:00 -------------------

17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:30

08:58 09:00 11:15 12:00 14:00 16:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO GLAZBENI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i 8.30 Springreiten 10.30 Nogomet 13.15 Rad, primladeĹž 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani jenos 17.30 Leichtathle k, prijenos 20.00 Rad lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo 23.00 Hrvanje

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utak- wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja mice 23:30 Film 01:10 Infokanal Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Genug, lm 22.20 Vojna ekipa za o evid, serija 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmo23.15 No ni program vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hotel Babylon, serija 14.05 SavrĹĄeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemein19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika 20.55 same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Kad muĹĄkarac voli Ĺženu, lm 22.30 24 UR Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 22.50 Kad muĹĄkarac voli Ĺženu, nastavak lma Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer ge23.30 Dr. House, serija 0.25 Brani svoj Ĺživot, gen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv lm 2.20 No na panorama 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Lasko, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ĺ˝ivot na sjeveru, serija 14.20 U itelj plesa, lm 16.05 SmijeĹĄni video 16.35 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 FrauenNove pustolovine stare Chris ne, hum. serija tausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠ17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija an der Front, hum. serija 17.00 JoĹĄ uvijek stojim, 20.50 Svingeri, serija 21.35 100 djevojaka, lm hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes 23.10 Zovem se Earl, hum. serija 23.40 Oper20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch acija Oluja, lm 1.20 Love Tv 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta ťkola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunať z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 9. srpnja 2009.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.05 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.05 14.30 14.39 14.45 16.25 17.20 17.51 17.55 18.00 18.31 19.30 19.57 20.02 20.05 20.15 21.10

22.55 23.00 23.22 23.24 23.25 23.35 00.10 01.00 01.45 02.25 05.05

Najava programa Hrvatska uĹživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlja Kina: S druge strane Kineskoga zida, dok. serija Oprah Show Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Idemo na put s Goranom Mili em: Meksiko Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Mini-serija (krimi ) Bolni ke pri e, telenovela Iza ekrana Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo, 1. dio Hrvatska uĹživo, 2. dio Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Osveta, (Uloge: Arnold Schwarzenegger, Francesca Neri, Elias Koteas, Cli Cur s, John Leguizamo, John Turturro; Scenaris : David Gri ths i Peter Gri ths (prema vlas toj pri i u suautorstvu s Ronaldom Rooseom); Redatelj: Andrew Davis) Burzovno izvjeĹĄ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dok. doma i serijali Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija Majstor, serija reprizni program Draga neprijateljica, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15

08:58 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm O ma i duĹĄa, serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnosti DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO

hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Najbolji od najboljih, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 BivĹĄi, serija 22.55 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Posljednji poziv, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 Focus Tv 0.15

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 21:30 23:00 -------------------

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

METAL EYE glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Hit ljeta, zabavna emisija Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Mal- 9.00 Rad 11.00 Leichtathle k 12.45 Rad, com u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash prijenos 17.30 Leichtathle k, prijenos 22.00 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 StaĹžist, Rad 23.00 Kampfsport

10.00 TV vodi + turis ka srediťta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 19.55 Oslo: Atle ka, Zlatna liga – prije- 8.30 DSF Bike 11.30 Reklamni program 13.00 nos 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glaz- Tenis, prijenos 14.00 Formula 1, prijenos 15.35 DSF aktuell 15.40 Tenis, prijenos 19.45 bena emisija 00.10 TEST Nogomet, prijenos 22.30 Formula 1

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 JoĹĄ uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Policijska akademija 2, lm 22.20 Brod duhova, lm 0.35 No ni program

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 No ni program Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod KallVideospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Hit Giganten 22.15 Mensch Markus 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmo- 23.15 No ni program vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hotel Babylon, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vreme15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 na 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika 20.55 gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte Oplja kaj policijsku postaju, lm 22.35 24 UR von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver 22.55 Zaboravljeni slu aj, serija 23.50 Lov na Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 crveni oktobar, lm 2.55 No na panorama Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die 10 beliebtesten Kuppelshows 21.00 Die ul ma ve 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Chart Show 0.00 No ni program Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ĺ˝ivot na sjeveru, serija 14.15 Motokros, lm 16.05 SmijeĹĄni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Svingeri, serija 21.30 Domino efekt 2, lm 22.55 Moje ime je Fish, lm 0.35 Ĺ˝enski problemi, serija 1.30 Love Tv

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 10. srpnja 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; 311 01.00 NO NI PROGRAM

07.20 Krava i pile, crtana serija Hargitay) 07.45 Na kraju ulice 01.10 Astro show, emisija 08.00 arobna plo a 08.15 Ran kod Pikove sedmice, serija za djecu 08.45 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 07:05 Otvori svoje srce, serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog 08:00 Fi i cvjetno druťtvo, crtana sabora serija 13.35 Obi ni ljudi, TV serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 14.20 Znanstvena pe ca 08:30 Ezo TV, tarot show 14.55 Eko zona 09:30 Nova lova, TV igra 15.25 VIP Music Club 10:45 Rebelde, serija 16.00 Tenis, Davis Cup 11:45 Otvori svoje srce, serija etvr inale: Hrvatska - SAD, 12:45 IN magazin prijenos dva me a 13:30 Inspektor Rex, serija 20.05 Majstor, serija 14:30 Osta Şiv, dokumentarno 21.00 Otvorenje Dubrova kih igrana serija ljetnih igara, prijenos 15:30 Osveta prevarene Şene, 21.50 Vijes na Drugom (2004., SAD, drama; 22.02 Vrijeme Redatelj: Sheldon Larry; 22.05 24, serija (12) Glume: Chris ne Lah , 23.00 Bu enje mrtvih, mini serija Brian Kerwin, Bryan Brown, (12) Abby Brammell, Caroline 23.50 Bu enje mrtvih, mini-serija Aaron) (12) 17:15 Vijes Nove TV 00.35 DrŞavnik novog kova, hum. 17:30 Inspektor Rex, serija serija (12) 18:30 IN magazin by Bijele udovice 01.00 Posebni dodaci, emisija o 19:15 Dnevnik Nove TV lmu 20:00 Ukle let 1, (2007., SAD, 01.40 TV raspored mini serija; Redatelj: Armand Mastroianni; Glume: Dean Cain, Anthony Michael Hall, Ernie Hudson, Sunny Mabrey, Lea Thompson) 21:35 Ukle let 2, (2007., SAD, mini serija; Redatelj: Armand Mastroianni; Glume: Dean Cain, Anthony Michael Hall, Ernie Hudson, Sunny Mabrey, Lea Thompson) 23:15 Crna maska 2, (Hong Kong, SAD, 2002., akcija; Redatelj: Hark Tsui; Glume: Tobin Bell, Jon Polito, Teresa Herrera, Tyler Mane, Andy On) 01:00 Ezo TV, tarot show 02:00 Bube, (Kanada, 2003., triler; Redatelj: Joseph Con ; Glume: Antonio Sabato Jr., Angie Everhart, R.H. Thomson, Karl Pruner, Duane Murray) 03:25 Osveta prevarene Şene, igrani lm 04:55 IN magazin by Bijele udovice 05:30 Rebelde, serija 06:30 Kraj programa 06.50 Krava i Pili , crtana serija 07.10 SpuŞvaBob Skockani, crtana serija 07.35 Punom parom, kulinarski izazov 08.05 Astro show, emisija 11.30 Kako sam upoznao vaťu majku, hum. serija 11.55 U dobru i zlu, hum. serija 12.25 Reba, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Marina, telenovela 14.25 Heroji iz stras , dramska serija 15.15 Magnum, akcijska serija 16.10 Korak po korak, hum. serija 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kako sam upoznao vaťu majku, hum. serija 17.30 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Pobjeťnjeli Max 3, (akcijski, 1985.; Redatelji: George Miller i George Ogilvie; Uloge: Mel Gibson, Tina Turner, Helen Buday, Bruce Spence, Robert Grubb, Angelo Rossi o) 21.50 Izgubljena patrola, (akcijski, 1999.; Redatelj: Joseph Zito; Uloge: Gary Daniels, Michelle Kapeta, Bentley Mitchum, Mike Norris, Ze’ev Revach, John Rhys-Davies) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Savrťeno oruŞje, (akcijski, 1991.; Redatelj: Mark DiSalle; Uloge: Je Speakman, John Dye, Mako, James Hong, Mariska

TV ku e imaju pravo promjene programa

07.10 Najava programa 07.15 Iza ekrana 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Moja draga Klemen na, (Uloge: Ben Johnson, Joanne Dru, Harry Carey Jr., Ward Bond, Charles Kemper, Alan Mowbray, Jane Darwell, Kathleen O’Malley; Scenaris : Patrick Ford, John Ford i Frank S. Nugent; Redatelj: John Ford) 09.50 Skica za portret 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvjeť e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Draga neprijateljica, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri: Srce Jenina 15.45 Euromagazin 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.30 Hrvatska kulturna bať na 16.50 Svirci moji, glazbena emisija 17.35 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.40 Dok. lm 18.40 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 TV Bingo Show 21.05 Fes val zabavne glazbe SPLIT 2009. + proglaťenje pobjednika 23.05 Burzovno izvjeť e 23.10 Dnevnik 3 23.17 Sport 23.19 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Nedokazana krivnja, (Uloge: Harrison Ford, Raul Julia, Bonnie Bedelia, Paul Win eld, Greta Scacchi, John Spencer, Brian Dennehy; Redatelj: Alan J. Pakula) 01.25 Obra un u malom Tokiju (Uloge: Dolph Lundgren, Brandon Lee, Tia Carrere, Cary-Hiroyuki Tagawa, Toshirô Obata, Philip Than, Simon Rhee, Rodney Kageyama, Ernie Lively, Renee Gri n, Reid Asato, Takayo Fischer, Lenny Imamura; Scenaris : Stephen Glantz i Caliope Bra lestreet; Redatelj: Mark L. Lester) 03.00 Filmski maraton: Moja draga Klemen na, ameri ki

lm 04.35 Fotogra ja u Hrvatskoj 05.00 GaraĹža 05.30 Draga neprijateljica, telenovela

Dana Carvey, Randy Quaid) Rocky 5, (sportska drama, 1990.; Redatelj: John G. Avildsen; Uloge: Sylvester Stallone, Talia Shire, Burt Young, Sage Stallone, Burgess Meredith, Tommy Morisson) NeporaĹžen, igrani lm, vestern

07:55 07:57 08:00 12:00

13:00 14:00 14:30

08:58 09:00 10:00 11:00 12:00 12:30 14:00 15:00

16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija

Danas pogledajte‌ Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, emisija o s lu Şivota Me imurske ťkole Zov prirode, emisija o lovu Videostranice

15:00 16:00 17:00 17:05

18:00 18:45 18:55

19:45 23:45 23:55

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:30 20:00

21:00 21:30

-------------

GLAZBENI PROGRAM VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIDEOSTRANICE

Ritam ljeta, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Lola, serijski lm Vijes Pri e iz Ĺživota, emisija o ljudskim sudbinama Glazba koja srce dira Vijes Sutra na programu

8.30 Rad 10.00 Leichtathle k 12.15 Rad, prijenos 17.00 Biljar 20.00 Rad 20.15 Boks 22.45 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu Reiten, prijenos

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.30 lesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 MagaDokumentarna serija 11.30 Divljina Pro- zin 19:15 K11 20.15 Asterix u galeriji, lm 22.15 vanse, dok. serija 12.30 Agatha Chris e, lm Genial daneben 0.15 No ni program 13.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 15.05 Divlja vatra, serija 16.00 RuŞna Be y, serija 16.55 Sommersby, lm 18.55 24 UR 20.00 Brodolom, lm 22.25 Ljepota na ameri ki 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, na in, lm 0.35 Rocky 3, lm 2.25 No na loťa vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 panorama Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Boje arolije, lm 21.55 Genial 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija daneben 22.55 No ni program 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeŞ 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 5.30 Jutarnji program 12.35 Izvanzemaljac, 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Nesretne lm 14.25 Policijska akademija 2, lm 16.00 okolnos , lm 16.15 Što je s Brianom?, hum. Humoris ne serije 19.00 Big Brother 20.00 serija 17.10 Mali vraŞi i, serija 18.10 Pazi kamera Vijes 20.15 Za ljubav, hvala, lm 22.35 Atlan18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV k, lm 0.35 No ni program Tuba 20.00 Mali bogatať, lm 21.20 Bijeg iz zatvora, serije 23.55 Vatreni de ki, serija 0.50 Love TV 9.15 Männer Tv 9.45 Motorsport 10.15 Formula 1 12.45 Bundesliga Hits 14.00 Nogomet 15.00 Odbojka na pijesku 15.30 Motorsport 16.00 Tenis, prijenos 19.00 Formula 1 20.00 DSF Mo10.00 TV vodi + turis ka srediťta Hrvatske tor 22.00 Smack Down 0.00 Sport Clips 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za 20:15 Sommermädchen 2009, lm 22.40 Der djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv Fluch, lm 0.15 No ni program prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 TV 1.10 Videostranice Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 Al-

i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Moj ĹĄef, lm 21.50 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica Twisted, lm 23.30 No ni program 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika im07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 ena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 23.40 No ni program switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist,

SUBOTA 11. srpnja 2009.

21.30

23.20

06:35 07:00 07:25 08:05 08:30 09:30 11:00 12:00 13:00 14:00

15:35

16:35 17:15 17:25 18:15

19:15 20:00

22:15

00:15 01:50

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Disneyjevi cr i: Legenda o Tarzanu 07.30 Disneyjevi cr i: 101 dalma nac 07.55 Na kraju ulice 08.20 Danica 08.25 Ninin kutak 08.35 Navrh jezika 08.45 Kokice 09.10 Briljanteen 10.00 Biskupsko re enje mons. Nikole N. Keki a, kriĹževa koga grkokatoli kog biskupa 12.50 KS automagazin 13.20 4 zida 14.00 Oslo: Atle ka, Zlatna liga - snimka nakon Splitskog fes vala 15.00 Wimbledon: Tenis - nale (Ĺ˝) 17.05 Orangutanski dnevnik, dok. serija 17.55 VaraĹždin: Odbojka: Hrvatska - Velika Britanija, prijenos 19.40 Ro erdam: Ekstremni skokovi, reportaĹža 20.05 Wasabi, (Uloge: Jean Reno, Ryoko Hirosue, Michel Muller, Carole Bouquet, Ludovic Berthillot; Scenarist: Luc Besson; Redatelj: Gerard Krawczyk) 21.45 Bitange i princeze, hum. serija (12) 22.25 Sportske vijes 22.35 Ĺ oka ka rapsodija 23.45 No u kazaliĹĄtu - Euripid: I genija u Aulidi, snimka predstave GaraĹža TV raspored 01.25 01.55

Atom, crtana serija Winx, crtana serija Pocoyo, crtana serija Dora istraŞuje, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija arobnice, serija Smallville, serija 48 sa , (SAD, 1982., akcija/ komedja; Redatelj: Walter Hill; Glume: Nick Nolte, Eddie Murphy, Anne e O’Toole, Frank McRae, James Remar, David Patrick Kelly, Sonny Landham) Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Periferija city, pilot serija Vijes Kod Ane, kulinarski show Nad lipom 35, glazbenozabavni show Dnevnik Nove TV Jezgra, (2003.,VB, SAD, SF akcija; Redatelj: Jon Amiel; Glume: Aaron Eckhart, Hilary Swank, Bruce Greenwood, Stanley Tucci, Delroy Lindo) Ralje 2, (1978, SAD, horor; Redatelj: Jeannot Szwarc; Uloge: Roy Scheider, Lorraine Gary, Murray Hamilton, Je rey Kramer, Collin Wilcox Paxton) 48 sa , igrani lm Pali an eo, (1999., Kanada, SAD, triler; Redatelj: Marc S. Grenier; Glume: Alexandra Paul, Vlasta Vrana, Anthony Michael Hall, Michelle Johnson, David Byron Elkin) Crni osvetnik, akcija arobnice, serija Smallville, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special; AVENTURA 01.00 NO NI PROGRAM

03:25 05:15 06:15 07:15

07.45 Exploziv, magazin 08.30 Marina, telenovela 09.20 Ulica Sezame, crtana serija 10.15 Ben 10, crtana serija 11.00 Jedna od de kiju, hum. serija 11.25 Ritam srca, dramska serija 12.15 Smrtonosni zavjet, (triler, 1999.; Redatelj: Paul Schneider; Uloge: John Ri er, Marg Helgenberger, Megan Gallagher, Lawrence Dane) 13.50 NeporaĹžen, (vestern, 1969.; Redatelj: Andrew V. McLaglen; Uloge: John Wayne, Rock Hudson, Tony Aguilar, Marian McCargo, Roman Gabriel) 15.55 Sje anje iz srca, (drama, 1999.; Redatelj: Harry Winer; Uloge: Jane Seymour, Bruce Davison, A Mar nez, Cathy Lee Crosby, David Keith) 17.30 Zvijezde Ekstra: Will Smith (prvi dio), zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exploziv, magazin 20.00 Selidba, (komedija, 1988.; Redatelj: Alan Me er; Uloge: Richard Pryor, Beverly Todd, Dave Thomas,

7. srpnja 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U PALOVCU prire en bogati zabavno-glazbeni program povodom velikog jubileja NK Dinamo

Palov ani i više od 5.000 gostiju zabavljali se puna tri dana !

“Ima li nade za nas”, “Pokidat u lance sve”, “Idi”, samo su neki od hitova koje je Dražen Ze i izveo pred više od dvije tisu e raspjevanih i rasplesanih ljudi okupljenih na njegovu subotnjem koncertu u Palovcu.

Bio je to središnji doga aj velike trodnevne veselice NK Dinamo koji je slavio veliki jubilej - 50 godina kluba. U tom me imurskom mjestu tako er su dan ranije u petak prire eni veliki Megaplesnjak Radija 1, odnosno u nedjelju klupsku zabavu, uz bogati sportski porgram.

Na središnjem glazbenom doga aju subotnjem Ze i evom koncertu okupile su se razli ite generacije od srednjoškolske dobi pa do staraca, iz svih krajeva Me imurja, a svatko od njih znao je barem neku njegovu pjesmu. Zato se te subotnje ve eri orilo Palovcem.

- Ze i je pjeva koji odgovara svim generacijama, i zato smo ga zvali. Igrali smo na sigurno, otkrio nam je Josip urkin, jedan od dvojice predsjednika NK Dinamo Palovec iza kojeg je veliko iskustvo organizacije koncerata.

Organizatori su zadovoljno trljali ruke ne samo zbog toga što ih je te ve eri vrijeme služilo, barem do pono i, kao zbog lijepog odaziva publike.

- Ovaj veliki jubilej željeli smo pošteno bilježiti, za pojmove jednog malog mjesta, spektaklom, rekao je urkin.

U tome su i uspjeli. Šest mjeseci devetoro lani organizacijski tim, uz pomo mnogobrojnih volontera, pripremao je trodnevno slavlje održano minulog vikenda, pa i ovaj subotnji koncert.

- Uz nas je bilo sedamdesetak što lanova kluba što mještana koji su nam pomagali.

Korak po korak pripremali smo se. Organizirali smo ne

samo razna sportska doga anja i plesnjak ve i koncert Dražena Ze i a, nastup mažoretkinja, zmajara, a podržali su nas i akove ki old timer klub, te moto klub iz Male Subotice. Pekli smo vol na ražnju i njime po astili sumještane.

Bilo je teško organizirati ovakav doga aj, to zahtjeva velik angažman uz puno odricanja ne samo pojedinaca, ve i itavih obitelji, rekao je Boris Kocijan, koji s urkinom dijeli predsjedni ku dužnost i oba-

veze u NK Dinamo Palovec.

Zanimljivo je da NK Dinamo koji se ina e natje e u IV. HNL, skupini A - ima dva predsjednika. To je jedinstven slu aj u Me imurju. Te dužnosti prihvatili su se urkin i Kocijan nakon što je klub mjesec dana bio bez predsjednika. Niti jedan od dvojice predsjednika nije bio spreman sam preuzeti veliki teret vo enja kluba u godini velikog jubileja, pa je skupština u sije nju ove godine, prilikom reorganizacije

kluba odlu ila obojicu postaviti na tu dužnost.

- ast nam je što smo Boris i ja podijelili tu dužnost i prihvatili je se u godini jubileja. Iskreno moram priznati da dobro funkcioniramo kao tandem, kazao je Josip urkin. Da je tome doista tako dokazali su odra uju i veliki projekt proslave obljetnice, a Palov ani su ujedno bili nositelji proslave Dana op ine Mala Subotica.

(D.Mihoci;Z.,Vrzan)

Josip urkin i Boris Kocijan, predsjednici NK Palovec

Zadovoljni organizatori usred posla našli su priliku i za veselje

Zabavlja koji zna s publikom Nogometaši su organizirali i plesnjak

Raspjevana i rasplesana publika uživala je koncertu

Na Ze i evu koncertu generacije su se dobro zabavljale. Me u njima i glazbenik Franjo Piknja iz Orehovice.

- Ze i je moj omiljeni pjeva . Došao sam radi njega.

Pratim ga na gotovo svim koncertima. Dobro pjeva, ima dobru glazbu, i scenski nastup, zabavlja je koji zna napraviti atmosferu. Za nas srednju generaciju on je odli an izbor.

Trebalo bi nam u Me imurju

više ovakvih doga anja. Ljudi bi se opustili, više veselili, plesali. Nama nedostaju plesnjaci, nekada su zabave organizirali i nogometaši i vatrogasci, bilo je i tzv. kolinjskih zabava. Sada nema ni ega. I zato pohvale organizatoru.

Društvo je oduševljeno dobro se zabavljamo. Nije nam bitan povod, bitno da se netko sjetio nešto takvo organizirati i da smo mi tu.(D.M.)

Franjo Piknja (tre i s lijeva) s društvom obožava Ze i a

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. srpnja 2009.

7. srpnja 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2009.

SABINA Gosari (17) - Donji Kraljevec Ovogodišnji ljetni fotosession u kojem predstavljamo me imursku žensku ljepotu zapo eli smo sa Sabinom Gosari .

17-godišnja Sabina dolazi iz Donjeg Kraljevca i u enica je 4. razreda akove ke Gimnazije. Nedavno se vratila s maturalnog putovanja na kojem je njezin razred obišao ve i dio srednje Europe, zadržao se u nekoliko uzbudljivih europskih gradova poput Amsterdama i

još nekih. Sabina kaže da je bilo nezaboravno, puno toga se dalo vidjeti i doživjeti u samo nekoliko dana i na kraju su svi bili ak zadovoljniji nego da se otišlo na nekakvu turisti ku morsku destinaciju. S obzirom na njezinu visinu od 184 cm, Sabina ima i manekenski potencijal. Ve je dvije godine u akove koj Vivoni, a nakon završetka srednje škole i upisa fakulteta nada se nastavku manekenske karijere, što joj je ina e i današnji glavni hobi

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Sabina Gosari Mjere: 184/85/94 Datum ro enja: 8. travnja 1992.

Zanimanje: u enica, Gimnazija akovec Glazba: pop-rock Slobodno vrijeme: manekenstvo

u slobodno vrijeme, i u nekom ve em hrvatskom gradu. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

IZBOR Media model ljeta 2009.

Me imurske novine u suradnji s Toplicama Sveti Martin u kojima e se odvijati ve ina ovogodišnjih fotosessiona na kraju istog priredit e izbor “Media model ljeta 2009.”

Doma in istom bit e Toplice Sveti Martin, a sudjelovat e djevojke koje su predstavljene tijekom ovog ljeta. Osim izbora najmodela kojeg e odabrati ocjenjiva ki sud, bit e prire en i prigodan zabavno - modni glazbeni show.

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

Ja a potreba da se smirite, ak do te razine da se s voljenom osobom zavu ete u ku u i da mirujete. Možda vas neki znanci ne e prepoznati, no vama e biti dobro. Oni koji su još sami gledat e da osobu koja ih zanima što prije odvuku u neko intimisti ko okruženje ili u vlastiti dom. Zaokružit ete poslovne komunikacije i dogovore na vrlo uspješan na in, gotovo kraljevski. Bit e i onih Ovnova i Ovnica koji e tek sad zapeti da pokrenu svoj privatni biznis ili posao od ku e, a u svemu bi im mogla pomo i naglašena kreativnost koje e se tek ispoljiti. Stabilni, iako pomalo hladni odnosi s kolegama, bit e na vrlo profesionalnoj i korektnoj razini, pa ne trebate brinuti što su oni pomalo na distanci. Topla osoba kao što ste vi zasigurno bi radila i otvorenije i srda nije, ali nisu svi takve naravi. Važno je da posao funkcionira. Nema posebno izazovnih aspekta za vaše zdravlje, tako da ete se cijeli tjedan osje ati prili no dobro.

VAGA (24.9.-23.10.)

Vjerojatno proživljavate renesansu u ljubavi koja se najviše o ituje u bogatom seksualnom životu. Sretni ste što je tako, pa uživate u svakom trenutku provedenom s partnerom (partnericom).

Tako e biti cijeli ovaj tjedan, a oni koji su još sami s lako om e uspostavljati kontakte, pa tako i s osobama suprotnog spola. Slijedi izvrstan tjedan za kontakte i suradnju s inozemnim poslovnim suradnicima, a naro ito ako se radi o poslovima tipa zabave, sporta ili nešto što ima veze s mladima. Sve što traži dogovore, pregovore, komunikaciju, rad sa strankama ili ljudima op enito, postavljeno je i više nego dobro. Kako ste vi po prirodi tip koji rado radi s ljudima, vjerojatno ete biti jedan od glavnih aktera u poslu.

Vaše pregovara ke sposobnosti sad su na natprosje noj razini, a vaša pozicija dobiva na zna aju. Ve ina planeta podržava vaše stabilno zdravstveno stanje i poti e vas na otvorenost i optimizam, pa e i manje prolazne boljke biti riješene s lako om.

BIK (21.4.-20.5.)

Bogatstvo ljubavnih planeta, odnosno igra Venere i Marsa u vašem znaku u init e da se vaš ljubavni život i dalje razvija do visina o kojim ste donedavno mogli samo sanjati, te da vaši ljubavni dani budu i više nego ispunjeni.

Parovi e funkcionirati tako da e onaj koji je u njima Bik ili Bikica biti glavni pokreta ljubavnih aktivnosti, dok e samci s lako om plijeniti pažnju suprotnog spola. Ne srljajte u poduzimanja ak i ako vam se ine kao fantasti na prilika. Sve oko vas je kao mjehur od sapunice i možda vam se ini idealno, a zapravo to nije. Držite se injenica i provjeravajte legalitet svake sitnice kad se o poslu radi. Neki dugoro niji i konvencionalniji poslovi mogu se razviti prili no dobro, ali sve što je inventivno, kreativno ili novo, vrlo je upitno. Imate snage za dvoje, ali je pitanje kako je koristite. Forsiranje u aktivnostima moglo bi vas dovesti do krajnje iscrpljenosti. Zato spustite loptu na vrijeme i odmorite.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Iako je vama ve pomalo dosta ljubavnih sva a i rado biste zaboravili svoju ljubomoru ili poneki ispad, još neko vrijeme dolazit ete u iskušenja da se upustite u spomenuto. Zato e svi vaši privatni odnosi biti na neki na in nestabilni, a vi prili no nezadovoljniji istim. Lako ete reagirati na provokacije i to e udaljavati vama drage osobe od vas. Potrebno je da se što prije smirite, a ako treba i povu ete u osamu.

Dakako, privremeno, jer e sve ovo kasnije popustiti. Nespretnost ili neprimjerene reakcije u pregovaranju s poslovnim suradnicima nadvladavat ete korištenjem intuicije ili jednostavnim prelaženjem preko stvari.

Stalno ete biti u iskušenjima da naglo reagirate, a to e vam smanjivati bodove na poslu. Zato je važno da prvo budete gospodar sami sebi, a tek onda drugima. Nezadovoljstvo, stres, nemir, mogu nosti akutnih infekcija, sve bi se to moglo kod vas na i na dnevnom redu ovih dana. Budite umjereni u svemu i kontrolirajte svoje reakcije.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Ne e biti zna ajnijih promjena u vašem ljubavnom životu u odnosu na prethodno razdoblje. I dalje ete biti u iskušenjima da li se upustiti u tajnu ljubavnu vezu, a odnos s voljenom osobom bit e na zadovoljavaju oj razini. Pitanje je vaših ljubavnih apetita da li e vam uhodana situacija biti dovoljna ili ete uz nju konzumirati još nešto. U svakom slu aju, budite oprezni i promišljeni. Ne ete dvojiti kad se o poslu radi, a naro ito kad se na ete u poziciji pregovara a ili prezentera. Ovaj put biste u toj ulozi zaista mogli briljirati, pa dajte sve od sebe i bez zadrške pokažite što znate.

Uspjeh vam je na tom planu zajam en, a nisu isklju ene ni nagrade. Poslovi ili planovi povezani s doškolovanjem, stru nim usavršavanjem, u enjem ili suradnjom sa strancima i dalje su vrlo dobro aspektirani.

Možda ete se sjetiti ne eg davno zaboravljenog ili ete isto sanjati, a sve to e vas nakratko uznemiriti. Jasno razlu ite stvarnost od sna ili sadašnjost od prošlosti.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bit ete nepromišljeni, pomalo neodgovorni, olako ete shva ati svoju vezu ili e vas olako shva ati i sve to skupa moglo bi u initi da se vaš odnos malo raspojasa, olabavi. Vama to ne e predstavljati problem, jer vi volite otvorenost i slobodu, no druga strana mogla bi postati nervozna, sitni ava ili e vam tražiti dlaku u jajetu. Vjerojatnost da ete od svega poželjeti pobje i prili na je, a uto ište biste mogli na i u radnom okruženju i osobi s kojom radite. Vaš privatni život je pomalo u neravnoteži, ali uz dobru samokontrolu, sve možete dovesti u red. Više aspekata govori o tome da ete ili biti pogrešno shva eni, ili ne ete znati najbolje izraziti (prezentirati) ono što želite ili vas uop e ne e saslušati.

Pokušajte raditi što predanije i što profesionalnije kako biste oja ali povjerenje drugih prema vama kao radniku. Ve inu tjedna bit ete uglavnom dobro. Manje probleme s grlom zalije it ete medom ili sli nim napitcima.

RAK (22.6.-22.7.) ini vam se da je sad sve došlo na svoje mjesto, pa možete nesmetano uživa u društvu voljene osobe. Nema prepreka da razvijate svoj odnos na obostranu radost i da svoju vezu još više u vrs te. Oni koji su još sami imaju vrlo dobre izglede da se zbliže s nekim iz kruga svojih prijatelja ili da preko is h upoznaju nekog tko e im zagrija srce. Svi poslovi povezani s ljudima, kontak ma, prijateljima i ulaga ima dobro su vam postavljeni, a vjerojatno e se i intenzivira . To su teme kojim ete se bavi ovaj tjedan, a u radu ete bi dovoljno uspješni da vas spomenu kao primjer. Kad se radi o pridobijanju ulaga a ili sponzora vi ete gotovo nevidljivim kanalima i sup lnim varijantama zna sve okrenu u svoju korist i možda svom poslodavcu pribavi takve mecene o kakvim je samo mogao sanjati. Vaše zdravstveno stanje ovaj tjedan bit e i više nego dobro. Uživajte u energiji i ravnoteži.

JARAC (22.12.-20.1.)

Nema zime kad se o ljubavi radi.

I dalje vam gotovo sve ide od ruke. Voljena osoba vas podržava u svemu, a vi predete poput ma ke. Sretni ste što je tako, a tako e biti i cijeli ovaj tjedan. Oni koji su još sami dosta e izlaziti, dobro se zabavljati, a mogli bi se još uvijek i zaljubiti. Radit ete i dalje na više podru ja. Jedno je povezano s ne im vrlo zabavnim ili s mladim osobama, a taj je posao prili no stabilan i ima šansi da se razvije na dulje staze. Drugo su teku e kalkulacije oko uslužnih djelatnosti, a tu sad jako dobro stojite. Povezano s tim ovih bi dana mogli posti i izuzetan dogovor koji bi vam donio zavidne financijske prihode. Može se raditi i o tipu posla koji je povezan s komunikacijama ili op enito s radom s ljudima. Tre e je da e sve više ja ati uloga vaših poslovnih partnera u poslu kojim se bavite. U dobroj ste formi, znate kako se nositi s prolaznim slabostima, konstruktivni ste u aktivnostima i to vam se vra a zdravljem.

LAV (23.7.-23.8.)

Možete se truditi koliko god ho ete, ali rezultati na ljubavnom planu i dalje ne e biti onakvi kakve vi priželjkujete.

Vrijeme je idealno za razmišljanje, privremenu distancu od voljene osobe, razmatranje u tišini samo e ili sli no. Možda to i nije loše, jer od silne buke i blještavila kojim ste stalno okruženi, vi nerijetko ni ne vidite o emu se zapravo radi. I dalje e postojati poja an pritisak vaših šefova, ali i poslovnih partnera prema vama. Koji put ete imati osje aj da se od vas traži nemogu e i teško ete se nositi s cijelom situacijom.

Istovremeno e ja ati vaša potreba za povla enjem, pa ete sve više razmišljati o odmoru, a neki ak i o promjeni radnog mjesta. Bit e ovo naporan tjedan na poslu. Sve vrste pretjerivanja u kombinaciji sa stresom mogu donijeti posljedice po vaše zdravlje. U obzir dolaze debljanje, umor, problemi s izmjenom tvari u organizmu, napetost, vene, grlobolja. Budite razumni i kontrolirajte se u svemu.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Osim površnih poznanstava koja vas na neki na in i ispunjavaju, neki dublji odnos ovih dana ne ete ostvariti. Ako ve jeste u vezi, postojat e iskušenja da upadnete u rasprave koje nemaju ni cilja ni svrhe. Zato pazite dokle idete i na vrijeme spustite loptu kako vam kasnije ne bi bilo žao. Zadaci na vašem radnom mjestu e se intenzivirati, bar što se ti e vas. Problem e biti što e u vama istovremeno ja ati potreba za razonodom i dokolicom i muku ete mu iti s radnim navikama. Na neki na in bit ete lijeni i gledati da izvrdate sve što možete. Odredite svoj minimum onog što trebate obaviti i toga se držite. Umarat ete se brže, više i lakše nego ina e, bit ete skloni neumjerenosti i teško odolijevati koli ini hrane i pi a. Ipak, postoji i utjecaj koji govori o interesu za zdrav život koji e se ovih dana intenzivirati kod vas, pa ete uz njegovu pomo (brigu o prehrani i zdravim navikama) uspijevati na i kakvu takvu ravnotežu.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Lijepi ljubavni dani nastavljaju se i dalje i to na obostrano zadovoljstvo.

Samo ete razra ivati nove ideje i na ine provo enja zajedni kog vremena. Opet ete biti vrlo uravnoteženi i s istan anim osje ajem za mjeru i ponašanje. To e pomo i i onim koji su još sami da ih rado prihvate u društvu, a onda i primijete osobe suprotnog spola. Hvale vas i podržavaju.

Pred vama su dani uvažavanja, pohvala i napredovanja. Sposobni ste raditi kao crnac i ništa vam nije teško. Dapa e, baš radom kompenzirate sivilo duše koje vas ve dulje vrijeme drži. Ali sad stvari stoje tako da ste sve vedriji i imate volje za život, a tu je i potreba da nešto napravite, pa tako i na poslu. Sve to daje dobre rezultate, a vi samo tako nastavite i dalje. Bit ete prili no dobro, a sitnica koja e vas blago mu iti bit e povremena nervoza. No ne takva da bi vas zna ajnije ugrozila. Op enito, nalazite se u stabilnom razdoblju kad se o zdravlju radi, pa makar imali i neke depresivnije misli.

RIBE (20.2.-20.3.)

Izražajnom, emotivnom, iako ne uvijek jasnom komunikacijom vi ete kompenzira prolazna nezadovoljstvo u vezi s voljenom osobom. Kao da ete smisli malu predstavu i drža se svoje uloge kojom ete pregrmi manje probleme.

Ne želite im da na zna aju i u pravu ste.

Koji put ih je bolje jednostavno zanemari . Samci ne e dopus da ih se kri zira bez razloga i znat e na upe atljiv na in odgovori na svaki prigovor drugih. Tako e i pridobi ne ije simpa je. Bit ete zainteresirani za poslove povezane s krea vnoš u, komunikacijom ili zabavom. Ne radi se o tome da ne biste imali energije, nego e vaša mo vacija bi usmjerena uglavnom na zabavlja ko-krea vne ak vnos . Zato e one Ribe koje rade neki posao koji u sebi ne sadržava opisano biti u zamci da ga odrade tek toliko, tj. površno i ne razmišljaju i o kvalite . Vaše zdravstveno stanje je prili no dobro, a tako e bi i ve inu ovog tjedna.

16

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Rekordni prodajni rezultati Hyundaija u lipnju 2009.

Prodaja novih automobila u RH po vrsti goriva 1.1. do 31.05.2009.

Proizvo a

benzin

udio

dizel

udio

1

Opel

1881

83,10%

382

16,90%

2

Volkswagen 810

40,50%

1192

59,50%

3

Renault

1467

76,20%

458

23,80%

4

Peugeot

1312

72,20%

506

27,80%

5

Škoda

516

41,80%

719

58,20%

6

Ford

835

71,90%

327

28,10%

7

Citroen

771

72,10%

299

27,90%

8

Suzuki

907

95,90%

39

4,10%

9

Toyota

461

51,90%

428

48,10%

10

Chevrolet

735

91,90%

65

8,10%

11

Mazda

627

80,80%

149

19,20%

12

Fiat

624

85,50%

106

14,50%

13

Hyundai

572

78,70%

155

21,30%

14

Kia

558

79,60%

143

20,40%

15

Nissan

529

79,20%

139

20,80%

16

Honda

460

84,90%

82

15,10%

17

Seat

410

82,50%

87

17,50%

18

Dacia

439

95,20%

22

4,80%

19

Audi

165

37%

281

63%

20

Mercedes

74

17,40%

352

82,60%

21

BMW

110

34,50%

209

65,50%

22

Volvo

37

25,50%

108

74,50%

23

Mitsubishi

67

62%

41

38%

24

Lada

103

100%

0

0%

25

Alfa Romeo

38

39,20%

59

60,80%

26

Smart

80

94,10%

5

5,90%

27

Lancia

41

65,10%

22

34,90%

28

Jeep

6

12,20%

43

87,80%

29

Subaru

21

52,50%

19

47,50%

30

Lexus

20

60,60%

13

39,40%

31

ostali

65

56,50%

50

43,50%

14741

69,40%

6500

30,60%

TOTAL

U srpnju Citroën C3 za 74.900 kn, a C4 za 99.900 kn Citroën lansira primamljivu prodajnu akciju u srpnju u kojoj su sve verzije Citroën C3 i C4, bez obzira na opremu i motorizaciju, u ponudi po jedinstvenoj cijeni. Tako su sve verzije CITROËN C3 u ponudi za atraktivnih 74.900 kn sa PDV-om,a sve verzije modela CITROËN C4 prodaju se po 99.900 kn. Jedinstvena cijena uklju uje i dodatnu opremu koja se nalazi na vozilima u prodajnoj akciji.

Akcija se odnosi na ograni enu koli inu vozila sa lagera i na snazi je od 1. do 31. srpnja 2009. godine. Citroën nudi bolje inanciranje s Citroën Finacial Services uz trenutno odobrenje kredita i individualno prilago ene ponude, te brojne pogodnosti za kupce osobnih vozila Citroën.

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,90

Super plus 98

7,97

Super 100 BS Eurodizel

8,24 7,06

7,06

4,04

4,04

Eurodizel BS LPG auto plin

7,97

7,13

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 3. srpnja 2009.

Kandidati za Europski auto godine 2010.

Objavljena je šira lista kandidata za izbor Europskog automobila 2010. godine. Mnogi od kandidata ve su u prodaji u razli itim europskim zemljama, a prema pravilima izbora kandidati moraju biti u prodaji barem u pet država s najmanjom prodajom od 5.000 primjeraka godišnje.

Popis kandidata za Europski auto 2010. godine: BMW Z4 Chevrolet Cruze Citroën C3 Picasso Ford Ka Honda Insight Hyundai i20 Hyundai ix55 Kia Sorento Kia Soul Land Rover Discover y I V Lex us R X 450h Mazda3 Mercedes E-Class Mitsubishi Colt Nissan 370Z Nissan Cube Opel/ Vauxhall Astra Peugeot 3008 Porsche Panamera Renault Scenic Seat Exeo Škoda Yeti Subaru Legacy Suzuki Alto/Nissan Pixo Toyota Avensis Toyota iQ Toyota Prius Toyota Urban Cruiser Toyota Verso Volkswagen Polo

Dacia i Renault: 10 godina zajedni kog uspjeha Otkad je Renault kupio Daciu 2. srpnja 1999., ista je postala nezaobilazni sudionik u automobilskoj industriji i jedna od okosnica strategije grupe Renault. Renault je stekao 51% kapitala Dacie, a zatim postepeno pove avao svoj udio. Od 2003., Renault drži 99,3 % kapitala. Grupa Renault je uložila 489 milijuna eura u pet godina u modernizaciju tvornice u Pitestiju (Rumunjska). Plan je uklju ivao modernizaciju industrijskog postrojenja, poboljšanje kvalitete, školovanje osoblja, nove uvjete rada, obnovu zgrada i informati ke opreme te uvo enje proizvodnih linija za sastavljanje motora i mjenja a Renault. Dva modela, SuperNova i Solenza, lansirana 2000. i 2003., su igrala ulogu «probnih vozila» kako bi se testirao novi industrijski proces uveden od strane Dacie i njezinih dobavlja a. Ova vozila su utrla put za Logan.

Pouzdano i povoljno obiteljsko vozilo Logan je bilo namijenjeno obiteljima zemalja u razvoju (Rumunjska, Maghreb…) kao bazno vozilo game. Kao odgovor na odobravanje tiska i zahtjeve kupaca, Dacia Logan je komercijalizirana u Europi u prolje e 2005. Uspjeh je bio trenuta an. Dacia Logan postaje model za osvajanje na svim tržištima : u Isto noj Europi, u Maghrebu, ali i u Zapadnoj Europi.

Prodavana pod markom Renault izvan Europe i Maghreba, vozila Logan odsada voze na cestama više od 80 zemalja. Na kraju lipnja Razvoj prodaje Dacie Godina

Prodaja

2000

52.403

2001

54.368

2002

57.681

2003

69.166

2004

98.908

2005

163.899

2006

187.215

2007

230.473

2008

257.854

2009., u svijetu je prodano više od 1 milijun Logana, pod dvije marke (Renault i Dacia).

Dacia oboga uje svoju gamu uvo enjem Logana MCV, karavanske verzije Logana, zatim s dva gospodarska vozila, Logan van i Logan pick-up. Logan MCV se brzo pozicionira na svim tržištima. Budu i da se u njega može udobno smjestiti 7 odraslih osoba, ovaj model postaje referenca za karavane po pristupa noj cijeni, bez sli nih vozila na tržištu. Do danas je prodano više od 220.000 vozila Logan MCV, uglavnom u Europi.

S lansiranjem potpisa Dacia eco2 na Salonu u Parizu u listopadu 2008., Dacia je dokazala da je mogu e proizvesti vozila po niskoj cijeni koja štite okoliš. Svi modeli game su dostupni s verzijama Dacia eco2, s benzinskim, dizel, GPL i E85 motorima s emisijom CO2 nižom od 140 g/km.

Sa Sanderom, kompaktnom i prostranom berlinom, Dacia ulazi u novu etapu : niska cijena ide zajedno s atraktivnim i suvremenim dizajnom. Trend koji potvr uje Duster, prvo koncept vozilo Dacie i Sandero Stepway, off-road verzija Sandera.

Danas više nego ikada, Dacia odražava promjene navika potroša a koji traže temeljne karakteristike vozila. Nekoliko dokaza: u prvih 5 mjeseci 2009., s gotovo 120.000 prodanih vozila, Dacia je

Države s najve om prodajom Dacie TOP 5 država od 2004.

1.

Rumunjska

2.

Francuska

397 049 105 239

3.

Njema ka

58 575

4.

Maroko

50 476

5.

Alžir

39 201

ostvarila rast od 15,5% na tržištima u padu za 16%. Dacia je marka na 9. mjestu u Francuskoj, a njezina prodaja se pove ala 8 puta u Njema koj.

Dacia e ostati vjerna svom pozicioniranju te e nastaviti s proširenjem game, s novim modelom 4x4 u 2010. Razvoj game Entry, koja se komercijalizira pod markama Dacia i Renault, je jedna od primarnih smjernica grupe Renault. Zahvaljuju i svojoj gami od pet modela, grupa namjerava zadržati svoju prednost pred konkurencijom i odgovoriti na promjene potroša kih navika kupaca automobila: u Europi, gdje se kupci vra aju temeljnim karakteristikama automobila i na novim tržištima, na kojima mnogi ljudi žele kupiti vozilo po prvi put.

Nekoliko klju nih datuma 2. 6. 2004.

Svjetsko otkrivanje Logana u Technocentru (Francuska).

9. 9. 2004.

Komercijalno lansiranje Logana u Isto noj Europi

6. 2005.

Lansiranje Logana u Zapadnoj Europi

8. 9. 2005.

Lansiranje Logana 1.5 dCi

3. 2006.

predstavljanje Logan Steppe, prvog koncepta Dacie

10. 2006.

lansiranje Dacia Logana MCV

2. 2007.

lansiranje Dacia Logana van

2. 2008.

lansiranje Dacia Logana pickup

6. 2008.

lansiranje Dacie Sandero

7. 2008.

lansiranje Dacie Novi Logan

10. 2008.

lansiranje Dacie Novi Logan MCV

3. 2009.

predstavljanje u Ženevi Dustera, koncept vozila Dacie

7. 2009.

lansiranje Dacie Sandero Stepway

Unato t rendu pada prodaje novih automobila, Hyundai je u mjesecu lipnju ostvario rekordne rezultate, kako na globalnom nivou, tako i na Hrvatskom tržištu automobila. U odnosu na lipanj prošle godine, Hyundai Motor Company pove ao je ukupnu prodaju za 9,6%. To nije, u mjesecu lipnju 2009. prodano je 278.485 vozila, od ega je 203.800 automobila izvezeno na svjetska tržišta. Što se ti e tržišta automobila u Hrvatskoj, Hyundai je u mjesecu lipnju zabilježio do sada rekordni udio od 5,25% sa 226 novoregistriranih vozila. Ovaj rezultat rekordan je za Hyundai ove godine, a još je vrjedniji s obzirom da je mjesec lipanj do sada najslabiji mjesec po prodaji novih vozila u Hrvatskoj sa samo 4.308 novoregistriranih osobnih i lakih komercijalnih vozila. Najprodavaniji modeli Hyundaija u Hrvatskoj su Tucson, za petama mu je kompaktni i30, a jednako traženi su i modeli i20, i10 te prestižni Santa Fe.

Citroën Grand C4 Picasso “Best Green MPV” Miljenik obitelji, Citroën Grand C4 Picasso, imenovan je “Best Green MPV” (Najboljim zelenim monovolumenom) drugu godinu zaredom na What Car?’s Green Awards. Citroën Grand C4 Picasso je jedini monovolumen koji je nagra en od kada su nagrade uvedene. Ovaj je automobil impresionirao je žiri What Car? svojim istim i u inkovitim 1.6 HDi 110 KS motorom koji je štedljiv, ima emisiju C02 od samo 140g/km i snagu za udoban prijevoz sedam odraslih osoba s prtljagom. Dok kupci prebacuju pažnju s zelenije na štedljiviju vožnju, Citroën Grand C4 Picasso omogu ava voza ima uživanje u najboljem od obje kao i najbolju prostornost, tehnologiju, udobnost i vidljivost u klasi. Po etkom ove godine, Citroën Grand C4 Picasso je imenovan, tre u godinu zaredom, “Najboljim monovolumenom” u izboru What Car? , a ova posljednja nagrada samo je potvrda njegovog uspjeha.

7. srpnja 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Renault poklonio Honda povoljnija do 50.000 novog Clia 1,2 16V kn uz 0% u eš a

Renault Nissan Hrvatska je povodom lansiranja novog Renault Clia, za sve posjetitelje Renaultovih salona, organizirao veliku nagradnu igru pod nazivom „Happy Hours“. Nagradna igra je trajala od 15. do 23. svibnja 2009. g., a glavna nagrada je bio redizajnirani novi Renault Clio Expression 1.2 16v 75 KS s 5 vrata, žarkocrvene boje, osvježen dinami nijim oblikom s još više sportskog duha. Dobitnik novog Renault Clia je g. Vladimir Antoli iz Zagreba, iji je kupon izvu en u prisustvu javnog bilježnika, me u više od 9.000 kupona. U

ovlaštenom Renault salonu dobitniku je klju eve novog vozila predao g. Zoran Vujasinovi , generalni direktor Renault Nissan Hrvatska. “Od srca Vam želim mnogo sretnih kilometara i veliki užitak u vožnji ovog, novog Clia”, rekao je ovom prigodom g.

Vujasinovi .

Odjel komunikacija Radni ka c. 47 – 10 000 Zagreb – Hrvatska, Tel.: + 385 (0)1 56 05 176 – Fax: + 385 (0)1 56 05 100 , web : www.media.renault.com & www.renault.hr ©ã Renault Nissan Hrvatska d.o.o.

Nina Badri i Citroën Tvrtka Citroën Hrvatska prepoznala je dugogodišnji rad i uspjeh Nine Badri te joj je 30. lipnja 2009. godine u zagreba kom klubu Piranha uru ila na jednogodišnje korištenje bogato opremljeni Citroën C-Crosser Exclusive 2.2 HDi. Klju eve automobila predao je gospodin Arnauld Leclerc, generalni direktor tvrtke Citroën Hrvatska.

Zbog iznimno velikog interesa javnosti za pogodnostima koja iznose i do fenomenalnih 50.000 kn uštede, Honda je odlu ila razveseliti sve svoje kupce te nastaviti prodajnu akciju ‘Imate li Hondu’ do kraja mjeseca. Uz fenomenalne pogodnosti Honda je omogu ila i inanciranje nabavke vozila putem leasinga bez u eš a s rokom otplate do 6 godina!Honda vas poziva da iskoristite ovu izvanrednu ponudu koja traje isklju ivo do kraja srpnja.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Alpe Adria Clio Cup na Grobniku Proteklog su vikenda voza i Alpe Adria Clio Cupa nastupili na tre oj ovogodišnjoj etapi ovog me unarodnog natjecanja, na Grobniku.

Utrke su se održale u sklopu manifestacije pod nazivom ‘Nagrada Matulja 2009’, a nastupili su voza i Prvenstva Hrvatske i Slovenije.

Prijavljeno je bilo 18 voza a Clio Cupa iz Italije, Švicarske i Slovenije, a me u njima i naši predstavnici Dan Lipoš ak i Tajana Koren. Nakon održa-

ne etiri utrke vodstvo u ukupnom poretku drži Talijan Giancarlo Lenzotti a slijede sunarodnjaci Cristian Ricciarini i Luca Casadei.

7. srpnja 2009.

Ford službeno vozilo 6. UEFA Kupa regija u Hrvatskoj Hrvatska je ove godine bila doma in UEFA Kupa regija koji se održao u lipnju. Na kalendaru UEFE, Kup regija je najja e europsko natjecanje amatera. Cilj turnira je nagraditi izvrsnost igra a koji nikad nisu igrali profesionalni nogomet na bilo kojoj razini. No, kvaliteta igre na svim završnim susretima pokazuje da postoji mnoštvo talentiranih igla a koji igraju iz ljubavi i entuzijazma.

Kao tradicionalni, dugogodišnji poslovni partneri na europskoj

i doma oj razini, Grand Auto, kao generalni uvoznik Forda u Hrvatskoj podržava UEFA Kup regija omogu ivši svojim voznim parkom ugodne i brze transfere sudionika ovog važnog sportskoj doga aja.

Za potrebe Kupa, ustupljena su 23 vozila Ford Focus, Mondeo, S-MAX, Galaxy i Transit.

7. srpnja 2009.

F1 poredak nakon 8 od 17 utrka

Poredak voza a:

Poredak konstruktora:

1.

Jenson Bu on

64

1.

Brawn-Mercedes

105

2.

Rubens Barrichello

41

2.

RBR-Renault

74.5

3.

Sebas an Ve el

39

3.

Toyota

34.5

4.

Mark Webber

35.5

4.

Ferrari

26

5.

Jarno Trulli

21.5

5.

Williams-Toyota

15.5

6.

Felipe Massa

16

6.

McLaren-Mercedes

13

7.

Nico Rosberg

15.5

7.

Renault11

7.5

8.

Timo Glock

13

8.

BMW Sauber

8

9.

Fernando Alonso

11

9.

STR-Ferrari

10

10. Force India-Mercedes

10. Kimi RäikkÜnen

5 0

Slijede a utrka: VN Njema ke, NĂźrburgring, 12. srpnja 2009.

WRC poredak nakon 8 od 12 Rally-a

Poredak voza a:

Poredak Teamova:

1.

Mikko Hirvonen

58

2.

Sebas en Loeb

57

1.

Citreon Total World Rally Team

2.

BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

106 89

3.

Stobart VK M-Sport Ford Rally Team

60

3.

Dani Sordo

39

4.

Henning Solberg

27

5.

Jari - Ma Latvala

25

6.

Pe er Solberg

25

4.

Citroen Junior Rally Team

29

7.

Ma hew Wilson

19

5.

18

8.

Federico Villagra

14

Munchi's Ford World Rally Team

9.

Sebas en Ogier

13

10. Conrad Rautenbach

8

Slijede i rally: Rally Finland, 31.7.-2.8.2009.

MotoGP poredak nakon 7 od 17 utrka

MotoGP poredak za VN SAD, Laguna Seca, 5. srpnja 2009.

Poredak voza a: 1

Valen no ROSSI

151

1.

Dani PEDROSA

2

Jorge LORENZO

142

2.

Valen no ROSSI

3

Casey STONER

135

3.

Jorge LORENZO

4

Dani PEDROSA

92

4.

Casey STONER

5

Colin EDWARDS

76

5.

Nicky HAYDEN

6

Andrea DOVIZIOSO

69

7

Marco MELANDRI

165

8

Chris VERMEULEN

61

9

Randy DE PUNIET

58

10

Loris CAPIROSSI

56

Poredak proizvo a a: 1

Yamaha

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

2

Duca

122

3

Honda

98

4

Suzuki

71

5

Kawasaki

54

61

Slijede a utrka: VN Njema ke, Sachsenring, 19. srpnja 2009.

Ĺ ebalj - Kinc Pobjeda u Opatiji!

Opatijski rally bio je za posade sve, samo ne jednostavan.

Iako je otkazivanjem nekih brzinaca trasa spala samo na BI Poljane, U ku i Permane, promjenjivo vrijeme je napravilo ovaj rally vrlo teĹĄkim. U kona nom poredku, Ĺ ebalj i Klinc su potvrdili svoju dominaciju, no posao nije bio nimalo lagan.

Da je to tako potvrdili su i brzi konkurenti ve prvog dana, kada su pobjednici pali na etvrto mjesto. Ipak, u nastavku natjecanja nisu niĹĄta prepustili slu aju, te su pobijedili na svim subotnjim brzincima i na kraju slavili sa skoro minutu prednosti ispred Szilagya i Petri a.

Jura Ĺ ebalj: “Prognoza vremena me prije relija doslovno tjerala u o aj. Radilo se o mjestimi nim pljuskovima, od totalnog potopa do vru eg asfalta na istom brzincu. Da bi napravili ovakav rezultat potroĹĄili smo dosta guma, no ipak se isplatilo. U ka i Permani su vrlo zahtjevni brzinci, brzi i ritmi ni na kojima se isplati riskirati. Auto je preko vikenda radio savrĹĄeno, kao i kompletan tim.â€?

Toni Klinc: “Prije relija smo shvatili da e prave informacije o stanju na stazi igrati odlu uju u ulogu. Doslovno smo organizirali nekoliko ljudi iji je posao bio samo dojava stanja asfalta.

Ovim putem se zahvaljujemo Mati, Vladi i Igoru, koji su pokrivali brzince, bez ije pomo i ne bi bilo niti pobjede. U nať tim su bili uklju eni ak i deŞurni metorolozi iz drŞavnog hidrometeroloťkog zavoda. Vozili smo na gotovo svim kombinacijama kiťnih, intermedij i slik guma.�

SKUPINA U 2 zapo ela veliku svjetsku turneju

U Barceloni zapo ela turneja �360° tour’’ Pred 90.000 fanova, zapo ela je turneja �360° tour’’ skupine U 2 na stadionu Camp Nou u centru Katalonije - Barceloni.

Kao ĹĄto je poznato za neĹĄto viĹĄe od mjesec dana U 2, 9. i 10. kolovoza odrĹžati e dva koncerta u Zagrebu.

OboĹžavatelji iz svih dijelova svijeta, kojima je stvar prestiĹža biti na prvom koncertu, opsjedali su danima stadion da bi prisustvovali povijesnom trenutku - po etku najspektakularnije

turneje u povijesti produciranja koncerata.

Iz svog bogatog opusa Adam, Larry, Bono i Edge odabrali su pjesmu �Breathe� s novog albuma i njome otvorili ovu s nestrpljenjem o ekivanu turneju. U2 ’’360° Tour’’ turneja posjetit e 14 europskih gradova, a po etkom rujna seli se na ameri ko kopno.

DugogodiĹĄnji direktor U2 nastupa Willie Williams ponovno je sura ivao s arhitektom

Markom Fisherom koji je za U2 ve odradio turneje Elevation i Vertigo, kako bi kreirali inovativni dizajn pozornice od 360° koji e gledateljima sa svih pozicija priuťtiti nesmetani pogled na bend i pruŞiti neponovljivo koncertno iskustvo.

U2 je uvijek pomicao, ne samo granice glazbe, ve i koncertne produkcije, stoga e njihova turneja uz neponovljivo audio iskustvo, pruĹžiti i vizualni doĹživljaj koji e i doma a publika

TOP LISTA DOMA IH imati prilike doĹživjeti tijekom ak dva koncerta na zagreba kom stadionu Maksimir 9. i 10. kolovoza.

Ulaznica za oba koncerta joĹĄ uvijek ima u prodaji i to po cijeni od 750 za tribinu istok/ zapad/jug gore, 1000 za tribinu istok/zapad dolje i 2000 za VIP loĹžu, a mogu se kupiti na svim prodajnim mjestima Ticketproa, te putem njihove web stranice www. ticketpro.hr

01. COLONIA LAŽU O I MOJE 02. NINA BADRI DODIR OD STAKLA

TOP LISTA 03. JACQUES HOUDEKDOMA IH DUŽNA SI

TOP 20

06. ANTONIJA Ĺ OLA

02. Jedina - Emir & Frozen Camels

USNE NA USNE

03. Jazz.ba

07. FRANKA BATELI

Crvena Jabuka, An mon, Enis BeĹĄlagi

PJESMA ZA KRAJ

04. Srce od zlata - Jacques Houdek

08. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN

05. Nek’ se raduje

09. BORIS NOVKOVI ZAPISAN U TEBI

Boris Novkovi & Tony Ce nski

10. MASSIMO SAVI

06. Ajdee - Smile provokator . Sandra

TRAŽI ME

07. Iznad oblaka - Nola

I ove godine isplati se oti i

08. Ne prilazi - Ivana Mari

dana. Žanrovski je nepokolebljiv, ťto zna i da se mogu dobro zabavljati ljubitelji raznih glazbenih Şanrova: rocka, popa, metala, hip-hopa, rapa, afro disca, etna, housea itd. Dok ekate na koncerte koji po inju od popodnevnih sati poznatih svjetskih imena, festival osigurava i dnevni program koji uklju uje uli ne performere, zabavne parkove i sl.

05. HALID BEĹ LI DVADESETE

01. Nakon - Prljavo KazaliĹĄte

SZIGET FESTIVAL bit e jedan od najve ih u Europi

Sziget festival 2009. jedan je od najve ih glazbenih doga aja u ovom dijelu Europe. Odvija se u BudimpeĹĄti na Obudai Islandu od 12. do 17. kolovoza.

Svake godine festival privu e pola milijuna ljudi iz cijele Europe, a i ĹĄire koji se ludo zabavljaju i druĹže uz glazbu.

Program festivala odvija se na 30-ak pozornica sa planiranih ĹĄestotinjak koncerata u ĹĄest

04. E.T. SOBA 202

09. Prolazi sve - Swingers . Tedi Spalato 10. Is na za nas - Bojan Marovi

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

Mladi Me imurci tako er rado svra aju na Sziget Festival OvogodiĹĄnji festival donosi nastupe brojnih poznatih imena svjetske glazbene scene.

Nastupe su ve potvrdili: Faith No More, The Prodigy, Placebo, Maximo Park, The Offspring,

Snow Patrol, Lily Allen, Bloc Party, Editors, Klaxons, Manic Street Preachers, Pendulum, Fatboy Slim... ViĹĄe informacija moĹžete dobiti na www.sziget. hu.

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. Parla con me - Eros Ramazzo

TOM JONES

02. No on - Kings of Leon

04. HUMAN - KILLERS

03. Rockets - Simple Minds

05. HOT ‘N COLD -

04. Crimson & Clover - Prince

KATY PERRY

05. Paparazzi - Lady Gaga

06. WARM THIS WINTER -

06. Know you enemy - Green Day

GABRIELA CHILMI

07. Never forget you - Noise es

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

08. Red

08. MILES AWAY - MADONNA

Daniel Merriweather

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

09. Ego

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

Beyonce 10. Magni cent - U2

Nikki

Thomas

TJEDNI KALORIFER

Fatalna Eli razorila Mourinhov brak?

Elisabetta Canalis je navodno kriva za raspad braka trenera Intera. Zavodnica nogometaĹĄa preselila je s terena na klupu. Njezina je nova â€˜Ĺžrtva’ navodno trener Intera, iji se 20-godiĹĄnji brak raspao. Prst optuĹžbe je uperen u prekrasnu Elisabettu Canalis.

ProĹĄloga je tjedna portugalski dnevniik Correio da ManhĂŁ objavio da se Jose Mo-

urinho nakon 20 godina braka razvodi od supruge Matilde.

Prema kuloarskim pri ama, izme u trenera Intera i njegove supruge ve je duĹže trajalo ‘zahladnjenje odnosa’, pra eno estim sva ama, a Tami (nadimak Mourinhove Ĺžene op.a.) posljednjih je mjeseci vrlo rijetko bila uz svojeg muĹža.

Correio da ManhĂŁ tvrdi da je ta famozna ‘brakolomka’

nitko drugi nego Elisabetta Canalis! Zanosna televizijska prezenterica i hostesa, jedina od najseksipilnijih Ĺžena u Italiji, poznata je po svojoj ljubavi prema nogometu i nogometaĹĄima. Sada je o ito “paoâ€? i trener prema kojem ima neskrivene simpatije. “Mourinho mi se dosta svi a. Priznajem, oduvijek sam mu se divila. Vratila bi se na svoj stari posao (voditeljica u nogometno-estradnoj emisiji Controcampo op.a.) i napravila intervju s njimeâ€?, rekla je nedavno prekrasna Eli. Hm, moĹžda ga je ve i “odradilaâ€?...

TOP LISTA TOP LISTA RADIA ME IMURJE

01. AGNES RELEASE ME 02. SOULJA BOY

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

KISS ME THRU THE PHONE FT. SAMMIE

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 03. PUSSYCAT DOLLS DOMA IH HUSH HUSH

03. COLONIA

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

04. DAVID GUETTA WHEN LOVE TAKES OVER FT. KELLY ROWLAND

04. VLADO JANEVSKI

05. LADY GAGA LOVE GAME/PAPARAZZI

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. PIXIE LOTT MAMA DO

05. KINGS ZAKUNI SE

07. LINKIN PARK NEW DIVIDE

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

08. LA ROUX

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

BULETPROOF

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

09. CASCADA

09. LEO DVIJE VATRE

EVACUATE THE DANCEFLOOR

10. BORIS BABAROVI

10. KATTY PERRY

TI NISI VIĹ E MALENA

WAKE ME UP IN VEGAS

ZBOG reklame niĹĄta nije teĹĄko

Razgoli eni Beckhamovi Popularni Becks i Posh joĹĄ su jednom pokazali koliko su samodopadni, pa su svoja razgoli ena tijela po n-ti put javnosti pokazali u novome editorijalu za donje rublje Armani. Vicky i David Beckham u novome editorijalu za donje rublje Armani bliskiji su nego ikada. Odjeveni samo u donje rublje, zalizanih frizura i dobro isklesanih tijela, pokazali su svijetu koliko se vole. Iako smo slavni par ve imali prilike vidjeti u ovakvom izdanju, ovaj

se editorijal ini najintimnijim do sada. Sudjelovanje u Arma-

nijevoj kampanji je kruna slave za Beckhamove.

7. srpnja 2009.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PoliSnack Ima brata Oglas_140x382 2

5/21/09 10:31:22 AM

za velike i male

Svaštice Pravda U enici su pisali o pravdi u inkvini. To je izraz koji se sastoji od pet redaka, u svakom je to no odre en broj i vrsta rije i. To je zapravo pjesma u slobodnom stihu koja traži sažimanje informacija u sažete izraze.

Pravda Ljudska, razumljiva Prosu ivanje, istraživanje, reagiranje Teško je biti pravedan Mudrost.

Josip Kranj ec, 8.a

USPJEŠNI mali folkloraši

Zasluženi izlet za uspjeh Na 9. smotri dje jeg folklornog stvaralaštva u Maloj Subotici dje ji folklor KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec odabran je da predstavlja Me imurje na Me unarodnim dje jim susretima folklora koji e se održati u Zagrebu. To ni-

je slu ajni uspjeh kraljevskih malih folkloraša koji su ve imali zapažen uspjeh u dvorani Lisinski te prošle godine u Kutini. Kao estitku za vrijedan rad KUU „Društvo žena“ ih je po astilo jednodnevnim izletom po Me imurju. Djeca

su posjetila zoološki vrt u Ivanovcu, probali terapijsko jahanje u Hodošanu te se uz okrepu zabavili u izletištu Zelengaj. Na putu su ih vodile predsjednica Društva Šte ica Jamroši , te voditeljica folklora ur ica Jagec, a pratile i njihove mame.(il)

Fotoradionica • Fotoradionica U društvu pravih fotografa Jedna od planiranih djelatnosti Fotokluba akovec je organizacija i provedba radionica za djecu na temu “Publicisti ka fotogra ija”, a što ima za cilj približiti fotografsku kulturu djeci i mladima.

Publicisti ka fotogra ija je speci i na po tome što je autenti na, tj. dokumentira stvarnu dokumentaciju bez namještanja ili dotjerivanja, a od fotografa se ponekad traži brza reakcija pa je to tada dinami na disciplina puna akcije. Ta dinamika je zanimljiva djeci jer su za fotogra iju bitne i prakti ne i teorijske vještine pa se djeca poti i da sve probaju sama obaviti – od uklju ivanja i namještanja fotoaparata do zauzimanja ispravnog položaja tijela, provjere rezultata itd. Takva živa suradnja djece s voditeljima radionice omo-

Pravda Istinita, pravedna Opravdanje, ohrabrenje, ispitivanje Pravda je uvijek ispravna Zadovoljstvo.

Tomislav Kralj, 8.a Pravda Poštena, dostojna Privo enje, kažnjavanje, istraživanje Pravda mora biti zadovoljena Kazna Nikolina Obadi , 8.a Pravda O ajna, spora ekanje, traženje, stizanje Pravda na mojoj strani Poštenje.

Matija Filo, 8.a

Ljubav vu srcu Ljubav vu mojemu srcu, Kak tožno jesenko listje žuti I na mrzlo zemljo curi.

Gda pak sonce svoje duge zrake pusti, V mojemu se srcu nekaj zbudi.

•

Svaštice Ljubavne iskrice male, letne i vesele Potiho su plesti štele.

Tihi je vjetar noglo ijuknul I moju je ljubav mirno odnesel Vu daleki široki svet.

Emina Conar, 5.r

Vrtuljak Jutra su bila topla i puna sunca. Svako jutro bilo je isto.

Trajali su ljetni praznici. Sa svojim prijateljicama sam svaki dan išla na igralište. Tamo smo se igrale, razgovarale, njihale i na vrtuljku vrtjele. Stvarale smo uspomene. Prolazili su dani, tjedni, mjeseci. I…. po ela je škola.

Prvi dan krenula sam puna energije. Upoznali smo se s našom razrednicom. Prva dva tjedna smo dobivali u itelje i u iteljice iz ostalih predmeta.

Uvijek je bilo zanimljivo. A onda smo po eli u iti, dok je vani šetala jesen. Iz geogra ije mi je bilo sve nekako nejasno, ali s vremenom, pomo u u enja – sve sam shvatila! Da se Zemlja vrti, zašto ima prijestupnu godinu i tako redom. Oduvijek me to o Zemljinoj vrtnji zanimalo.

Malo sam istraživala i saznala da je Zemlja kao vrtuljak. Stalno se vrti. Samo treba biti hrabar i vrsto se držati. Na ovome vrtuljku svakome nešto nedostaje. Ako ima sve, traži još više.

Nikome nije savršeno, ali vrtuljak se vrti bez prestanka i ne pita za ništa. Život nikoga ne eka niti ga je ikad ekao.

Za ovaj vrtuljak vežu me mnoge uspomene i znam da e biti teško pustiti se, ali i ja u ostarjeti te e do i vrijeme da se pustim. Tada da e se za

David Turk OŠ DRAŠKOVEC

gu uje ubacivanje elemenata igre, pa cijeli tijek radionice postaje zabavan.

Ravnatelj OŠ Sv. Martin na Muri Tomislav Paljak i voditeljica novinarske grupe prof.

Srebrenka Puklavec Trstenjak prihvatili su ponudu lana fotokluba akovec Milivoja Kuhara da se održi probna radionica na temu “Publicisti ka fotogra ija” tijekom školske godine

Valentina Dolenec, 5.a OŠ DOMAŠINEC

2008./2009.

Radionica je održana u prostorima OŠ Sv. Martin na Muri. Na radionici je sudjelovalo dvadesetero djece (5.-8. razred), lanova novinarske grupe. Radionice su vodili Mario Jakši i Milivoj Kuhar, koji su na zanimljiv i pou an na in s elementima igrokaza predo ili djeci osnovne vještine i tehnike publicisti ke fotogra ije, kao i neka pravila gra i kog oblikovanja stranice školskog lista, s težištem na što informativnijoj i kvalitetnijoj fotogra iji.

Radionica je bila održana kao pilot projekt edukacije djece i voditelja novinarskih grupa u školama. Freedback djece i voditelja bio je odli an. Djeca su bila izvanredno suradljiva, što je znak da projekt treba do kraja osmisliti i ponuditi ga i drugim školama.

Voditeljima i lanovi novinarske grupe pozvani su da i dalje nastave suradnju s Fotoklubom akovec.

Milivoj Kuhar, Fotoklub akovec

Marija Turk, 5.b OŠ SELNICA

•

Svaštice mene vrtuljak zaustaviti i ja u pasti, ali znam da u postati dio vje nosti.

Elena Megli , 5.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

POREME AJI PREHRANE: ANOREKSIJA I BULIMIJA

“Modnomoderne” bolesti esto sve zapo inje relativno prirodnom željom za gubitkom nekoliko suvišnih kilograma Dok je društvo zabrinuto brojem ljudi koji pate od prekomjerne debljine, neki se izgladnjuju kako bi izgledali što mršaviji. To sve eš e dovodi mlade djevojke do anoreksije i bulimije: dva ozbiljna poreme aja u prehrani. Poreme aji u prehrani danas nisu više rijetkost i zato je potrebno o njima nešto više re i.

U raznim asopisima i na televiziji svakodnevno možemo na i slike manekenki i fotomodela. Žele i biti poput njih, mladi ne obra aju pozornost na svoje zdravlje. Anoreksija i bulimija su ozbiljni poreme aji, a esto poga aju mlade koji pokušavaju pobje i od stvarnosti negiraju i vlastito tijelo. Iako se esto pojavljuju zajedno, to su dva zasebna poremešaja.

Anoreksija je težak gubitak apetita iji su razlozi emocionalne prirode. esto sve zapo inje relativno prirodnom željom za gubitkom nekoliko suvišnih kilograma. No, budu i da dijete samo privremeno ublažavaju psihološke probleme koji se nalaze u pozadini, unos hrane se smanjuje sve dok se volja za hranom u potpunosti izgubi.

Dok se anoreksi ari jednostavno izgladnjuju, bulimi ari se prejedaju i zatim “ iste” povra anjem koje su sami izazvali. Oboljeli od bulimije tako er esto koriste pilule za mršavljenje i laksative kako bi smanjili težinu.

Mladi ljudi oboljeli do tih poreme aja esto završavaju smr u ako nisu stali na “težini fotomodela”. Osobe s anoreksijom i bulimijom vjeruju kako nisu dovoljno dobre da bi živjele pa stoga sebi uskra uju hranu kao ono primarno što im je potrebno za život, a manjak svoje težine prihva aju kao nešto što zaslužuju.

Razlozi oboljenja su rezultat združenih socijalnih, obiteljskih, emocionalnih, izi kih, ali i genetskih utjecaja. To govori da anoreksija i bulimija ipak nisu samo “pomodni hirovi” kakvima ih se esto doživljava.

Lea Novak, 5.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

7. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

NAJBOLJI hrvatski spidvejaš plasirao se u finale GP - Challenge

Jurica Pavlic kao najbolji ušao u finale u Coventryju Jurica Pavlic stigao je na prag Grand Prixa 2010. godine. Slavio je pobjedu u polufinalnoj utrci koja je vožena u Latviji i ušao u Challenge GP finale koje e se voziti u engleskom Coventryiju.

U toj utrci samo najbolja trojka ide u natjecanje za GP sljede e godine. Ukoliko Jura zadrži ormu ima velike izglede za povijesni uspjeh hrvatskog speedwaya i moto-sporta.

U subotu nave er su u švedskoj Motali i latvijskom Daugva-

Jurica Pavlic

pilsu vožene polufinalne utrke kvalifikacija za Grand prix 2010. godine. Za hrvatske ljubitelje speedwaya posebno je zanimljiva bila skupina u Latviji, gdje je enomenalnim vožnjama pobjedu odnio Jurica Pavlic. U dodatnoj vožnji za prvo mjesto nadmašio je poljskog reprezentativca Jaroslawa Hampela. Iako je bilo skeptika koji su prognozirali da Jurica ne e pro i ni kvalifikacije POREDAK voza a koji su u Latviji izborili finale: 1. Jurica Pavlic (Hrvatska) (1,3,3,3,2) 12+3 2. Jaros aw Hampel (Poljska) (0,3,3,3,3) 12+2 3. Fredrik Lindgren (Švedska) (2,2,3,2,2) 11+3 4. Maksim Bogdanow (Latvija) (3,2,1,2,3) 11+2 5. Chris Holder (Australija) (3,1,2,3,1) 10 6. Adrian Miedzi ski (Poljska) (1,2,2,2,3) 10 7. Piotr Protasiewicz (Poljska) (2,3,1,3,d) 9 8. Martin Smolinski (Njema ka) (2,1,3,2,0) 8

DRŽAVNO PRVENSTVO Hrvatske i Slovenije

Jedino zadovoljio Dino Kova i Minulog vikenda vožena i druga ligaška utrka Hrvatske i Slovenije, u slovenskom Krškom. U odsutnosti Jurice Pavlica hrvatska postava nije imala šanse, no razlika od 50 bodova ipak je prevelika. O ito je da je iza Jurice strahovita provalija u kvaliteti u odnosu na druge hrvatske speedway voza e. Polovicu bodova ( 10 od 20 ) skupio je mladi Dino Kova i .

Bodovi hrvatskih voza a: Kova i 10, Pigac 4, Vargek 2, Cvetko 2, Vlah 2, Petkovi i Ilijaš bez bodova. (žs i dz) u Donjem Kraljevcu, Jurica je i u Daugvapilsu pokazao da mu je mjesto u svjetskoj eliti sve bliže.

Kako se finale vozi na “njegovoj” engleskoj stazi u Coventryu sve

Odli na forma najboljeg hrvatskog spidvejaša došla je do izražaja i u Latviji je mogu e. Prvih osam voza a iz DRUGA polufinalna utrka vožena je u Švedskoj ove utrke izborilo je finale Grand Prix kvalifikacija.

Finale e biti spektakularno, a borba za tri mjesta koja vode u Iz druge skupine polufi- vidsson i Magnus ZetterstroGrand Prix 2010 beskomprominala koje se vozilo u švedskoj em, Finac Kauko Nieminen, sna i oštra. Još jednom napomiMotali finale su izborili: Danac Britanac Chris Harris, eh njemo, Jura tu nije bez šansi.

Keneth Bjerre, Poljak Gregorz Lukas Dryml i Australac Da(Ž. Soka i D. Zrna, oto: Z. Walasek, Šve ani Jonas Da- vey Watt.

Vrzan)

Osmorica finalista iz Motale

ZAVRŠILE MEDITERANSKE IGRE u Pescari

Srebro za kolekciju medalja Filipa Udea - Najbolji hrvatski gimnasti ar pokazao je da se polako, ali sigurno vra a u olimpijsku formu Olimpijski viceprvak Filip Ude osvojio je srebro i na Mediteranskim igrama, ali ne na konju s hvataljkama, ve na tlu, spravi na kojoj je ve postizao sjajne rezultate na svjetskim kupovima. Zlato je uzeo Grk Kosmidis s ocjenom 15.650, a broncu Španjolac Gonzalez s 15.000. Drugi hrvatski reprezentativac u finalu na tlu Tomislav Markovi bio je šesti (14.550).

- I više sam nego zadovoljan nastupom na MI, jer je ovo moj najbolji nastup na tlu ove godine. Iako nisam išao najtežu vježbu (zbog bolova u laktu i ramenu izba ena dva teška elementa) i ova „slabija“ vrlo je konkurentna, a ocjena 15.200 visoka. Šteta za konja, ali ve sam nekoliko puta rekao da je glavni cilj – plasirati se na OI u London 2012, a do kvalifikacija u Tokiju 2011. bit u potpuno spreman kako za konja tako i za višeboj, rekao je Ude poslije natjecanja.

Po prvi put je na jednom službenom natjecanju nastupila i

ekipa, ali o ito da još uvijek nema timskog duha...

— Ekipa nije pokazala svoj maksimum, pa ako želimo i i kao tim na OI moramo svi više zapeti, pogotovo pokrpati rupe na karikama, ru ama i poja ati preskok. Šansa postoji no da bi uspjeli morali bi provoditi više vremena zajedno.

Robert Seligman tako er je nastupio u finalu na svojoj najboljoj spravi, ali orma mu je daleko od prošlogodišnje. Bron ani s Europskog prvenstva su Lausannei 2007. (srebrni je bio Ude), od sudaca je dobio nakon pada samo 14.400 iza zlatnog Talijana Alberta Busnarija (15.175), srebrnog Francuza Hamiltona Sabota (14.875) i bron anog Španjolca Sergija Munoza (14.550).

Drugi me imurski predstavnik Nikola Dudek bolje je odvježbao finale višeboja nego kvalifikacijski dio i zauzeo je solidno 10. mjesto. Drugi hrvatski

Na kraju se mora konstatirati da se od nastupa hrvatskih gimnasti ara pu no više o ekivalo, jer na natjecanjima poput svjetskog kupa u puno ja oj konkurenciji osvajaju se medalje, dok ovdje osim Udea to nije bio slu aj. Igor Kriajimski, izbornik reprezentacije i glavni trener GK Marijan Zadravec Macan ocijenio je nastup svojih izabranika tek kao solidnim, jer...

Filip Ude sjajan na tlu predstavnik Brez bio je mjesto više u poretku.

Nikola Dudek je ocijenio nastup samo kao djelomi no zadovoljavaju i...

— Ne mogu biti zadovoljan, tek djelomi no, a najviše problema imao sam sa tremom. Poja ao sam sve vježbe , ali nisam još dovoljno siguran. Do SP u Londonu sve bi se trebalo posložiti na svoje

mjesto. Uop e ne sumnjam da u biti pravi.

Zadovoljan sam Filipom i djelomi no sa Nikolom i ekipom. Do kraja godine treba puno raditi na svim poljima, uložiti puno truda i znoja, ali i novaca da bi se kompletan program mogao realizirati , pogotovo na planu ekipe. Znanja i želje imamo. Sada emo se odmoriti i onda opet na posao.

— Zadovoljan sam s nastupom Filipa Ude, Nikola i ekipa mogu puno bolje. Do kraja godine treba puno raditi na svim poljima, uložiti puno truda i znoja, ali i novaca da bi se kompletan program mogao realizirati, pogotovo na planu ekipe. Znanja i želje imamo.

Sada emo se malo odmoriti i onda opet na posao.

(D. Zrna)

NA MEDITERANSKIM IGRAMA nastupila i ponajbolja me imurska karatistica

Goricaj bez medalje Ivana Goricaj, lanica KK Nedeliš e na MI nastupila je samo u pojedina noj konkurenciji. Pobijedila je u prvom kolu predstavnicu Tunisa rezultatom 2:0, a u etvrtfinalu

izgubila je nesretno na preglasavanje od predstavnice Španjolske. Kako Španjolka nije uspjela u i u finale, niti Goricaj nije ušla u repesaž i priliku boriti se za broncu.

7. srpnja 2009.

TRI ME IMURSKE atleti arke nastupile za hrvatsku reprezentaciju

Kristina Dudek potvrdila odli nu formu - Izvrsna me imurska 400-metrašica ponovno je srušila me imurski rekord Kristina Dudek i Lea Obadi , lanice AK Me imurje te Gabrijela Grabar iz AK Nedeliš e, nastupile su za juniorsku reprezentaciju Hrvatske u eškom gradu Uherske Hradište, u kojem je održan tradicionalni etverome atletskih juniorskih reprezentacija eške, Hrvatske, Ma arske i Slovenije.

Najuspješnija je bila Kristina Dudek koja je u pojedina noj konkurenciji osvojila drugo mjesto, me u sedam starijih suparnica i pritom ponovo ostvarila najbolje istr ano vrijeme na 400 m i novi me imurski rekord koji

sada iznosi 56,28 sekunde.

Kristina je bila i lanica štafete 4 x 400 m koja je u sastavu Starešin i , Marki , Žeravica, Dudek osvojila prvo mjesto rezultatom 3:49,92 i tako donijela hrvatskoj reprezentaciji maksimalan broj bodova. Odli no tre e mjesto osvojila je i Gabrijela Grabar na 400 m prepone sa rezultatom 1:03,72, a za boje Hrvatske borila se i Lea Obadi , sedma u bacanju diska rezultatom 35,76. Veliki uspjeh za ove tri djevojke bio je odlazak na ovo jako me unarodno natjecanje, a pogotovo za Kristinu i Leu

koje su još uvije kadetkinje i na ovom natjecanju su nastupale sa daleko starijim suparnicama. Ovakvi nastupi o ekuju ih redovito i u idu ih etiri godine koliko

traje juniorski atletski staž.

Hrvatska reprezentacija u ekipnom je poretku kod juniorki bila tre a iza Ma arske i eške, dok su juniori bili posljednji, etvrti.

PRIPREME za veliki atletski miting

“ akovec 2009.” 18. srpnja U AK Me imurje u tijeku su intezivne pripreme za organizaciju 5. izdanja Me unarodnog atletskog mitinga “ akovec 2009” koji je na rasporedu u subotu 18.

srpnja 2009. od 16,30 - 20,30 sati. O ekuje se dolazak puno poznatih imena, jer je atletska sezona u punom jeku, a nema nekih velikih natjecanja. (dz) Kristina Dudek i dalje ruši rekorde

7. srpnja 2009.

TRADICIONALNI MALONOGOMETNI TURNIR U PRELOGU

TRENER NK Me imurja nakon najtežeg dijela priprema

Prijave do Momci sjajno rade, bit u 20 h emo spremni za Karlovac etvrtka u Pizzeriji Ro-Sa

Me imurje je u ponedjeljak završilo najtežu fazu priprema. U Ludbregu se radilo paklenski 8 dana. Odigrane su iz punog treninga dvije utakmice koje su pokazale da je Me imurje usprkos skromnim sredstvima na pragu da sastavi vrlo dobru prvoligašku ekipu. Posebice ako se usporedi s drugima.

Trener Mario utuk tako er je zadovoljan..

U 16 dana imali smo slobodna samo dva prijepodneva. To sve govori. Momci

sjajno rade. ak i oni malo prehla eni, ne žele poštedu. Konkurencija za sastav je na nivou.

Nedostaje samo jedan igra , a kako ujem i to bi moglo biti skoro riješeno.

U ovoj fazi nije prioritet uigravanje ekipe, ve rad na bazi noj pripremi..

- Bez toga nema ništa. Igra i koji su ovdje ostali iz proljetnog dijela sezone naviknuti su na moj režim rada, ovi koji su došli još se privikavaju, ali nema kukanja. Odradili smo sve što smo zamislili. Doma in Zadrugar

FALI još samo jedan stoper

Na meti Ilija Prodanovi Novope eni reprezentativac BiH Ilija Prodanovi trebao bi biti zadnje poja anje NK Me imurje za novu sezonu. Rije je o iskusnom stoperu koji igra u sjajnoj

formi i odigrao je posljednje dvije utakmice za reprezentaciju. To bi ujedno bio kraj svim dolascima, jer se traži jedan visoki i brz igra na toj poziciji. (dz)

PRIPREMNE UTAKMICE

Sjajna predstava protiv Ma ara, poraz od Drave Pri završetku priprema u Ludbregu, Me imurje je ponovno svratilo u akovec i odigralo dvije jake kontrolne utakmice.

Najprije protiv sastava ma arskog prvoligaša Paksi koji je dobiven s visokih 6:1. Utakmica je odigrana iz punog treninga, kao i ona subotnja. Ovaj put je doživljen minimalan poraz od Drave Ptuj 1:0.

Me utim, akove ki sastav bio je bolji protivnik, imao je ne-

koliko prilika da stigne do vodstva, tri put je pogo en okvir gola, tako da trener utuk može biti zadovoljan s time kako je mom ad reagirala u trenutku kad je totalno umorna.

U ponedjeljak završavaju pripreme Me imurja u Ludbregu, a predstoje i vikend slijede nove tri jake provjere u sklopu turnira kojeg kluba organizira u akovcu.

(Zr)

Hrastovsko je odli no pripremio teren, smještaj u hotelu bio je odli an, tereni za tr anje kraj jezera idealni. Imali smo bolje uvjete nego u Sloveniji zadovoljno isti e utuk.

Nakon povratka slijedi uigravanje ekipe...

Završena je najteža faza priprema. Slijedi niz utakmica u kojima e svi dobiti šansu da se nametnu. Rezultat nije primaran, iako igramo svaku kontrolnu utakmicu i na pobjedu.

Pokazali smo to i protiv Drave, kad su momci imali želju, ak smo poga ali stative, ali bio je prisutan umor. Me utim, upravo ta želja me ini optimistom

NK Mladost Prelog i ove godine organizira tradicionalni 29. po redu Memorijalni malonogometni no ni turnir inž.

Vladimir Skok. Prijave za turnir primaju se u Pizzeriji Ro-Sa Prelog do etvrtka 9. srpnja do 20 sati kad e na istom mjestu biti i izvla enje.

Ekipe se mogu prijaviti u 3 kategorije: seniorskoj, veteMario utuk - trener Me imurja

da emo za 1. kolo i Karlovac biti potpuno spremni. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

KUP Grada akovca

U petak otvorenje rasvjete i prva no na utakmica NK Me imurje od petka do nedjelje organizira turnira Kup Grada akovca. Sudjeluju: Sloboda Tuzla, Nafta Lendava, Varteks Varaždin i Me imurje akovec.

Jaki sastav turnira, a igra svatko sa svakim. Pobjednik turnira postaje ekipa koja e skupiti najviše bodova. Prvi dan turnira u petak od 20 sati održat e se i mala sve anost - puštanje u pogon umjetne rasvjete. Nakon toga u ast prve službene odigrane utakmice koju su igrali akove ki

ranskoj i pionirskoj. Nagradni fond kod seniora iznosi 11.000 kn, veterana 3.500 kn, dok su za pionire predvi ene nagrade u sportskoj opremi. Kotizacija iznosi 500 kn za seniore, 400 kn za veterane i 200 kn za pionire.

Turnir zapo inje u petak 10. srpnja i traje do 22. srpnja.

i lendavski klub pred više od 90 godina u akovcu odigrati e se prva utakmica pod novom umjetnom rasvjetom na SRC Mladost upravo izme u njihovih nasljednika: NK Me imurja i NK Nafte.

Raspored turnira: petak, 10. srpnja: 18 h: Varteks Sloboda, 20,30 h: Me imurje - Nafta, 20,30 h: subota, 11. srpnja: 18,30 h: Varteks-Nafta, 20,30 h: Me imurje-Sloboda, nedjelja, 12. srpnja, 18,30 h: Sloboda-Nafta, 20,30 h: Me imurje-Varteks. (dz)

MALONOGOMETNI turnir “BAT 2009”. u Novakovcu

Klesarstvu Baranaši pripao pobjedni ki pehar Petnaest ekipa borilo se za titulu najboljeg na tradicionalnom malonogometnom turniru „BAT 2009“ u Novakovcu. Ove godine naslov je osvojila uigrana ekipa Klesarstvo Baranaši iz Palovca, za koju nastupaju igra i MNK Mala Subotica. Iako na cijelom turniru nisu doživjeli poraz (igrali su neodlu eno), “Baranaši i” su u etvrt inale ušli sretno, izvla enjem iz „bubnja“ jedne tre eplasirane ekipe.

U etvrt inalu su pobijedili ekipu Svježa Jaja iz ehovca 2:1, u polu inalu Ba variju Srnec boljim izvo enjem šesteraca

(1:1; 6:5), a u inalu Macane iz Gori ana rezultatom 4:3. Tre e mjesto turnira osvojio je Caffe bar Aries iz Svetog Martina na Muri pobjedivši Ba variju Srnec 3:1. Za najboljeg strijelca turnira proglašen je Mihale Fegeš iz ekipe Ba varija Srnec, postigavši deset pogodaka.

Vrijeme ove godine nije išlo na ruku organizatorima, ali kratkim osvrtom zaklju ujemo da su turniru prisustvovale dobro posložene i kompaktne malonogometne ekipe zbog kojih je bio gušt gledati ve inu utakmica.

NK DINAMO Palovec proslavio veliki jubilej

Sve ano, sportski i zabavno za 50 godina kluba Velikom trodnevnom manifestacijom spojem sporta, zabave, sve anog dijela i druženja NK Dinamo iz Palovca proslavio je 50 godina kluba. Tako je u sportskom dijelu u petak prire ena utakmica izme u pionira NK Dinamo i reprezentacije Op ine M. Subotica. Dan kasnije igrali su juniori Dinama i vršnjaka reprezentacije Me imurja, dok je u nedjelju odigrana utakmica izme u seniora Dinama i reprezentacije U-21 Me imurja.

U nedjelju je NK Dinamo Palovec priredio sve anu sjednicu skupštine u kojem su evocirane uspomene iz bogate klupske povijesti. Dinamo je ina e kad se osnivao palovski nogometni klub trebao tada pristanak NK Dinamo Zagreb. I dobio ga je i osnovan je NK Dinamo Palovec.

Jedan od najve ih uspjeha u povijesti kluba je osvajanje Kupa Nogometnog saveza Me imurja

2006. godine, kao i plasman u me užupanijsku ligu IV. HNLsjever skupina A u kojoj danas Dinamo igra. U Palovcu se uvijek igrao kvalitetan nogomet, pa je klub i ranije nastupao u regionalnim ligama ili pak je bio lan najvišeg ranga natje-

canja u Me imurju. Uz njega su i “žestoki” navija i i simpatizeri i to ne samo muški, ve i ženski, tako da je na utakmicama u Palovcu, ali i na gostovanju kad igra Dinamo prava nogometna atmosfera. Povodom velikog jubileja do kraja godine o ekuje se

i izdavanje klupske monogra ije.

Klub je ina e tijekom trodnevnog programa dobio donaciju dresova od tvrtke BAT, a cijelu manifestaciju pomogli su brojni sponzori, kao i Me imurska županija, te Op ina M. Subotica.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Klesarstvo Baranaši

UTAKMICA za prvaka Me imurske veteranske lige

Spartaku minimalna prednost za uzvrat U nedjelju je na igralištu „Jagodiš e” NK Spartak, odigrana prva utakmica prvaka obje skupine Me imurskih liga u veteranskoj konkurenciji. Prvak Me imurske lige veterana Istok, NK Spartak iz Male Subotice svladao je minimal-

nim rezultatom prvaka Me imurske lige veterana Zapad, NK akovec 3:2. Gosti su povoljan rezultat za drugu utakmicu izborili u posljednjim trenucima utakmice.

Uzvrat je u akovcu ovaj tjedan, a pobjednik i dalje neizvjestan.

SPARTAK – AKOVEC 3:2 (2:1)

U nedjelju je u Palovcu na kraju sportskog dijela sve anosti odigrana revijalna utakmica Dinama i U-21 reprezentacije Me imurja

MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Kris nko Jaluši (Kuršanec), Dragu n Novak (Lopa nec), Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 I. Križai (3), 2:0 Lon ari (23-11m), 2:1 Sobo an (44), 3:1 Musta (70), 3:2 Bogdan (90).

SPARTAK: Hrustek, Požgaj (od 55. Domjani ), I. Križai (od 46. Kova i ), Mar ec, Horvat, Milijan i , M. Križai (od 60. Pintar), Juras, Taradi, Lon ari , Musta .

AKOVEC: Tropša, Ga al, Pongrac (od 46. Brki ), Hranilovi (od 70. Bogdan), Duji , Srpak, Žganec, Sanjkovi , Kneževi (od 59. Sa er), Sobo an, Šte ar. Žu kartoni: Musta (Spartak), Sa er, Šte ar, Duji ( akovec).

7. srpnja 2009.

PLIVANJE

ODRĹ˝AN TRADICIONALNI TURNIR “Vitez Grada akovcaâ€?

Rojko odli an u Zagrebu, Dodlek u Sisku

PrestiĹžna titulu “vitezaâ€?

Goranu Villiju iz Zagreba akove ko ljeto oboga eno je ove nedjelje streli arskim spektaklom, odrĹžanim uz utvrdu Zrinskih - Starom gradu.

Streli ari iz devet hrvatskih klubova, te jednim iz Slovenije natjecali su se u FITA 2x70m disciplini, po lijepom sun anom vremenu s malo vjetra. Taj dio prethodio je drugom djelu natjecanja – ga anju najboljih na jabuku, koje streli ari Katarine Zrinski iz akovca organiziraju ve ťesnaestu godinu za redom uz pokroviteljstvo Grada akovca.

Odli an odaziv malih streli ara Organizatore natjecanja raduje injenica, da je svake godine sve viĹĄe najmla ih streli ara, koji ga anje jabuke prihva aju posebno vaĹžnim. Prvi, sluĹžbeni dio natjecanja iskoristili su predstavnici doma ina za pravu berbu medalja. U olimpijskom luku, najbrojnijoj skupini postignuti su slijede i rezultati: Mateo Pikl osvaja srebro a Rafael Luka i broncu u kategoriji dje aka do 12 godina, Jura Cmre ak osvaja zlato u konkurenciji osam dje aka do 14 godina, Ana Ĺ trukelj osvaja srebro za djevoj ice do 12 godina, dok su djevoj ice do 14 godina osvojile sva tri prva mjesta i to Marija Rojko zlatnu, Mija Mance srebrnu i Miroslava Sen-

na Regionalnom prvenstvu Hrvatske za Regiju 4 koje je odrĹžano u Sisku.

Najbolje rezultate pos gli su Mar n Dodlek koji je uzeo etiri prva mjesta i Kaja Sabol koja je bila e ri put druga. Istaknuo se i Filip BaranaĹĄi sa dva osvojena druga mjesta, kao i ĹĄtafete. Nastupili su sljede i pliva i PK: Sabol Kaja, Soka Marta, Dodlek Mar n, BaranaĹĄi Filip, Lovrek Marko, Novak Niko, Horvat Jurica, Turk Filip, Dolenec Vlatko, Lovrec Lana, Ban Mia, Lovrek Ivan, BaranaĹĄi Karlo, Leskovar Jurica.

TR ANJE

Natjecanje u tri konkurencije na Marini Prelog Najbolji na turniru ar broncu. Junior Igor Markovi osvaja zlatnu medalju, dok senior Nikola Kova s broncom zavrťava berbu medalja u olimpijskom stilu – luku. U standardnom luku Iva Štrukelj osvaja zlato, u golom luku kadet Luka Vuruťi sa zlatom i senior Goran Cmre ak sa srebrom zavrťavaju odli no odra en turnir.

Drugi dio natjecanja je predvi en samo za najbolje streli are. U etiri stila ga anjem na jabuku odre eni su inalisti za titulu Viteza grada akovca. Tako je Goran Cmre ak pobijedio Dobroslava OĹĄtreka i Zorana Mare i a i postao prvi inalist. U standardnom luku uro Rabuzin pobje uju Igora Markovi a i Roberta Ĺ andorku. U etvrtoj grupi, sloĹženi ili compound luk Goran Villi pobje uje Vladimira Bartola i Roberta Brnada i etvrti je inalist.

Goran Villi najprecizniji

Trofej za “Maloga vitezaâ€? u VaraĹždin

Veliki inale za titulu Viteza grada akovca odrĹžan je na zaista atraktivnom mjestu, uz samu utvrdu Zrinskih. Finalisti u golom luku i standardnom luku ga ali su na 20 i 25 metara, dok je olimpijski luk na 30 metara a sloĹženi na 40 metara udaljen od jabuke, postavljene na ĹĄtap ispred slamnate mete. Napetost je rasla iz minute u minutu. Goran Cmre ak poga a prvom strijelom, Rabuzin promaĹĄuje, LukĹĄi poga a, kao i Goran Villi. U drugoj seriji poga a samo Goran Villi i postaje zasluĹženo Vitez grada akovca za 2009. godinu. Goran je nagra en prelaznim peharom koji osigurava Grad akovec kao pokrovitelj turnira i prigodnim poklonom donatora.

U velikoj konkurenciji od dvadeset najmla ih streli ara do 12 i 14 godina kvali ikacijskim ga anjem na jabuku izborili su inale Borna Ĺ uri u golom luku, Iva Ĺ trukelj u standardnom, Tamara Brlek u sloĹženom. U olimp. luku do 12 godina inalista je Marko Me imorec a u grupi do 14 godina je inalist Sebastijan Poljanec.

Jedini koji poga a jabuku dva puta u seriji od tri strijele je Marko Me imorec iz ÂŤCekin-aÂť VaraĹždin, te postaje “Mali vitez Grada akovca. Nagra en je plaketom ÂŤGradÂť i malim prigodnim poklonom donatora.

Dobro pripremljen turnir sudili su Miro Villi iz Zagreba i DraĹĄko Mihinja iz Preloga.

SPORTSKO ljeto u SGC-u “Aton“ u NedeliĹĄ u

KoĹĄarkaĹĄkom kampu prisustvovalo preko 120 djece U organizaciji i pod pokroviteljstvom Op ine NedeliĹĄ e proĹĄli je tjedan uspjeĹĄno zavrĹĄen drugi od devet sportskih kampova u sklopu projekta “Sportsko ljeto“ u SGC-u “Aton“ u NedeliĹĄ u. Drugom koĹĄarkaĹĄkom kampu prisustvovalo je preko 120 djece, ĹĄto

Pliva i akove kog pliva kog kluba (MarciuĹĄ, Stunkovi , Rojko, Dodlek, Baksa, Tkal ec) sudjelovali su na me unarodnom pliva kom mi ngu ÂŤFes val plivanja 09Âť u organizaciji pliva kog kluba Dubrava iz Zagreba. Na mi ngu je sudjelovao 341 pliva iz ukupno 14 klubova. NajviĹĄe uspjeha ostvarili su Jakov Rojko i Luka Dodlek. Jakov je bio prvi na 100 m slobodno i 100 le no, a Luka na 100 metara prsno.

Mladi pliva i (Plivaton A i B) akove kog pliva kog kluba sudjelovali su

je dvostruko viĹĄe nego proĹĄle godine.

Kao trener na kampu je radio i Aleksandar MarciuĹĄ (19) iz NedeliĹĄ a koji je velika nada me imurske koĹĄarke, pa i ĹĄire.

On je ove godine dobio punu koĹĄarkaĹĄku stipendiju na poznatom

ameri kom koledĹžu Purdue. Ĺ kolarinu je izborio tijekom proĹĄle godine koju je proveo u srednjoj ĹĄkoli La Lumiere. Ĺ kolarina na Purdueu pomo i e mu da ispuni svoju veliku Ĺželju i san, a to je igranje u najja oj koĹĄarkaĹĄkoj ligi svijeta NBA.

Sportsko ljeto, namijenjeno djeci od 1. do 8. razreda osnovne ĹĄkole, organizira se s klubovima iz razli itih sportova s podru ja op ine NedeliĹĄ e i grada akovca.

U ponedjeljak 6. srpnja krenuo je atletski kamp u organizaciji atletskog kluba NedeliĹĄ e, koji e trajati do petka 10. srpnja. Nakon toga slijedi odbojkaĹĄki kamp koji e se odrĹžati od 13. do 17. srpnja. Svi zainteresirani mogu se prijaviti za disc golf od 20. do 24. srpnja, u terminu u kojem e se odrĹžati i nogometni kamp. Od 27. do 31. srpnja odrĹžat e se gimnastika, dok se ljubitelji karatea mogu priklju iti kampu koji e biti odrĹžan od 3. do 8. kolovoza. Oni hrabriji mogu se okuĹĄati u jahanju koje e biti odrĹžano od 10. do 14. kolovoza. Kampovi se odrĹžavaju u jutarnjim terminima, od 8 do 12 sati u SGC-u “Aton“. (hz)

Triatlon klub Me imurje i ove godine organizira tradicionalnu Kros ligu Prelog 2009. pod pokroviteljstvom Grada Preloga i Zavoda za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije. Prvo kolo odrĹžano je u petak 03. srpnja na prostoru preloĹĄke Marine. Hodalo se i tr alo, a plivanje je u sklopu akvatlon lige odrĹžano na prostoru ĹĄoderice kod Cirkovljana. Sedamdesetak se rekrea vaca okupilo u petak nave er ĹĄto je brojka kojom bi se ponosile sli ne lige i u ve im gradovima.

Rezultati HODANJE 2300 metara - 1. Ljubica Fleten, 2. Verica Mar nec, 3. Ljiljana Kolenko; TR ANJE 2300 metara - 1. Jakob Hali , 2. Ivan Hali , 3. Leon Furdi; TR ANJE 4100 metara - 1. Zoran Vuk, 2. Igor Gori anec, 3. Nikola Pav ec; AKVATLON (plivanje 800 metara + tr anje 4100 metara); 1. Dubravko Knolmajer, 2. Dragan Milenkovi , 3. Igor Gori anec Sljede e kolo na rasporedu je sljede petka u 19 sa na Marini kod Preloga, a plivanje sat vremena ranije na ťoderici kod Cirkovljana. (ŽS)

TRAP - ga anje glinenih golubova

Zec akovec slavio i u Kotoribi Lova ko druĹĄtvo “Jarebicaâ€? iz Kotoribe bilo je u nedjelju 28. lipnja uzoran doma in me udruĹĄtvenog natjecanja u ga anju glinenih meta.

Natjecanje je odrĹžano na streljani kod Ĺ odergrabe u Kotoribi. Najbolji ekipno bili su lovci Zeca iz akovca ispred LD-a “Prepelicaâ€? iz Malog Bukovca i Prepelice iz Male Subo ce. U desetkama ekipno prvo mjesto osvojio je Ljubomir Grgec iz kotoripske Jarebice, drugi je bio Josip Filipec iz Vepra Rasinje, a tre i Drago Vragek iz Jastreba DomaĹĄinec.

U desetkama pojedina no najbolji su

bili Stjepan Leskovar iz akovca, Ivica Varga iz VratiĹĄinca i Slavko Puhar iz Legrada. Zra nom puĹĄkom najbolje su ga ali Ivica Varga, Mladen Srnec i Mladen Mezga. U disciplini ga anja zeca najbolji je bio Ivan Balent ispred SaĹĄe Ĺ te a i Mladena Mezge. Kod fair playa prvo mjesto osvojio je Tihomir Marijan i iz elekovca, dok su drugo i tre e mjesto osvojili kotoripski lovci Stanko Grgec i Dragutin Matulic. Uz natjecateljski dio, pripremana su lova ka jela, a sve je zavrĹĄeno lova kom veselicom. (A.FuĹĄ)

SPORTSKI RIBI I u NedeliĹĄ u imali natjecanje, ali i ekoloĹĄku akciju

Najbolji Ivan Trupkovi i Denis Ĺ afari DruĹĄtvenim natjecanjem u ribolovu Ĺ RD Amur NedeliĹĄ e pretproĹĄli je vikend obiljeĹžio zavrĹĄetak projekta “PoĹĄumljavanje okoliĹĄa ribnjakaâ€? u sklopu akcije Zelenog djelovanja 2009. Osim natjecanja u seniorskoj i kadetskoj kategoriji, preko sto lanova druĹĄtva “Amurâ€?, u 620 radnih sati, posadilo je 500 sadnica crnog bora, od ega je uspjeĹĄno zasa eno 80 posto.

Stru na komisija za provedbu plana Zelenog djelovanja 2009. op ine NedeliĹĄ e odobrila je 7 su a kuna za projekt iji je voditelj Darko Borko, a za koji je “Amur“ traĹžio 19 su a kuna. Razliku su ostvarili osobnim sredstvima.

Akcija je bila provo ena iz razloga uklanjanja ĹĄirokolisnog drve a vrbe i topole uz cestu ribnjaka, zbog zaga enja vode, a i zbog iĹĄ enja i estetskog izgleda na

cijelom terenu ribnjaka koje odrĹžava njihovo druĹĄtvo.

Prva akcija iskopa rupa za sadnju bila je 14. oĹžujka, dok je drugo poĹĄumljavanje izvedeno 25. travnja. lanovi su sudjelovali u joĹĄ dvije akcije koje su odrĹžane 9. i 25. svibnja. Time cjelokupna akcija nije zavrĹĄena jer postoji stalna zada a odrĹžavanja i zalijevanja sadnica, zbog ega je Ĺ RD “Amurâ€? kupio potopnu pumpu i cijevi za zalijevanje.

U natjecanju koje je odrĹžano kako bi se obiljeĹžio zavrĹĄetak ovog zna ajnog projekta me u ekipom seniora najbolji je bio Ivan Trupkovi . Drugo mjesto osvojio je Radovan Horvat, dok je tre e mjesto pripalo Ivanu Ĺ afari u. Me u kade ma prvo mjesto osvojio je Denis Ĺ afari , dok je na drugom bio Karlo Levani . NiĹĄta manje vaĹžno tre e mjesto pripalo je Goranu MarciuĹĄu. (H. Ze ar)

Made in Germany by

O! NOV

ProĹĄli tjedan uspjeĹĄno je zavrĹĄen drugi od devet sportskih kampova u sklopu projekta “Sportsko ljeto“ u SGC-u “Aton“ u NedeliĹĄ u

ProtekSan d.o.o.

Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

pro Vigo

Dezinfekcijski uloĹĄci za obuću: u potpunosti isuĹĄuju obuću uklanjaju i osvjeĹžavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i sprijeÄ?avaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

www.protexx.hr

7. srpnja 2009.

DRUGA HRVATSKA teniska liga

Temeljem lanka 32. Zakona o izborima op inskih na elnika, gradona elnika, župana i gradona elnika Grada Zagreba („Narodne novine“ broj 109/07. i 125/08.), Op insko izborno povjerenstvo Op ine Nedeliš e

Pun ec završio etvrti U posljednja tri kola Druge hrvatske teniske lige seniori Pun eca zabilježili su tri uvjerljive pobjede i stigli do solidnog 4. mjesta na ligaškoj ljestvici, što je najbolji plasman ekipe u posljednjih 5 godina.

U sedmom kolu na doma em terenu protiv objektivno slabije mom adi TK PE INE iz Rijeke zabilježena je sigurna pobjeda rezultatom 8:1. Pobjede su postigli Mitja Zajšek, Dejan Žli ar, Bojan Jaklin, Tomislav Hublin, Petar Kau i i Nikola Horvat u pojedina nim susretima i parovi Zajšek / Jaklin i Hublin / Horvat.

Protivnik u slijede em kolu na gostovanju u Zagrebu bila je mom ad TK CHROMOS, rezultati isti kao i protiv Pe ina (8:1), a pobjede u pojedina nim susretima postigli su Mitja Zajšek, Dejan Žli ar, Bojan Jaklin, Petar Kau i i Maik Nerer, te sva tri para: Zajšek / Žli ar, Hublin / Kau i i Jaklin / Nerer.

Susret posljednjeg kola na gostovanju kod drugog sastava zagreba ke MLADOSTI (prvi igra u Prvoj ligi) bio je formalnost.

Sigurna pobjeda seniora Pun eca maksimalnim rezultatom 9:0.

Pojedina ne pobjede postigli su

Dejan Žli ar, Bojan Jaklin, Tomislav Hublin, Maik Nerer, Nikola Horvat i Marin Šuica, te parovi Žli ar / Hublin, Nerer / Jaklin, Šuica / Horvat.

Svakako valja ista i da je solidan plasman na etvrto mjesto ostvaren uglavnom vlastitim igra ima (jedino stvarno poja anje je Slovenac Mitja Zajšek) te da su mlade juniorske nade Marin Šuica i Karlo Škvorc svojim povremenim ulascima u ekipu opravdali povjerenje i pokazali da se na njih u budu e može najozbiljnije ra unati. (g)

OP RIJEKE DO 12

O B J A V LJ U J E

Kona na tablica 2.

Hrvatske teniske lige: Varteks

24

Samobor 1890

20

Donji Miholjac

16

FRANJO PUN EC

16

Koprivnica

14

Kvarner

13

Chromos

13

Osijek

13

Pe ine

6

Mladost II

0

OP VRBOVCA DO 14

Ena Babi Bruno Babi u polufinalu u finalu Na otvorenom prvenstvu Rijeke do 12 godina pobjedama protiv So ije Vagaja 63, 75 i Anamarije Zoki 60, 62 plasman u polu inale turnira ostvarila je Ena Babi . U polu inalnom susretu poražena je od prve nositeljice, Zagrep anke Lane Slavica rezultatom 67, 64, 76. (g)

TUZLA: EUROPEAN JUNIOR TOUR 14&U

Šuici još jedan europski turnir Seriju odli nih rezultata nastavio je 14-godišnji Marin Šuica. Na „Memorijalu Goran Tanovi “, me unarodnom turniru iz kalendara Tennis Europe za dje ake i djevoj ice do 14 godina održanom u Tuzli osvojio je 1. mjesto i osvojenim bodovima najavio plasman u sam vrh Europske rang liste.

Do inalnog susreta pobijedio

je Raki a iz Srbije 62 60, Sitara iz Slovenije 61 63, Savelji a iz Crne Gore 62 61 i u polu inalu Marka Dadi a iz Srbije 76, 63.

Neizvijesnosti u inalnom susretu protiv Luke Ili a iz Srbije bilo je samo u prvom setu. Rezultat inala: 75, 60. Trenutno je 22. na europskoj ranglisti, a ne sumnjamo da je pitanje dana kada e u i u top 10. (g)

U Vrbovcu je održan turnir do 14 godina na kojem se lan TK Franjo Pun ec Bruno Babi pobjedama protiv Josipa Cmre njaka 63 62, Igora Wisniewskog (Poljska) 62, 63 i Frana Huzjana 67, 62, 64 plasirao u inale turnira, gdje je poražen od prvog nositelja turnira Renea Radakovi a 60, 62. (g)

OP VRBOVCA DO 12

Lorena Brzuhalski osvojila Vrbovec Na Otvorenom prvenstvu Vrbovca za dje ake i djevoj ice do 12 godina iz kalendara Hrvatskog teniskog saveza veliki uspjeh postigla je jedanaestogodišnja akov anka Lorena Brzuhalski, lanica TK Franjo Pun ec. Više nego uvjerljlivo osvojila je turnir

pobjedama protiv Lane Novkovi 76, 62, Hanne Vu i 61, 60, Ene Babi 60, 60 i u inalnom susretu protiv Karle Tomai 61, 60.

Ena Babi pobjedama protiv Anje Zub i 64, 63 i Lee Boškovi 67, 63, 63 plasirala se u polu inale turnira. (g)

ZAVRŠILA “Univerzalna sportska igraonica” organizirana u Nedeliš u

Polaznici za kraj dobili plakete i diplome Završna sve anost za sve lanove GK-a “Marijan Zadravec Macan” održana je pretprošle nedjelje u SGC-u “Aton”. Ovom prilikom lanovima gimnasti kog kluba uru ene su plakete, diplome i CD s fotogra ijama i rezultatima testiranja antropometrijskih karakteristika i motori kih i funkcionalnih sposobnosti djece koja su pra ena kroz itavu godinu.

Gimnasti ki klub provodi razne programe za djecu. Od “ iste” gimnastike do univerzalne sportske igraonice i škole koja ima pet nivoa. Tako je završena i prva godina za najmla e

polaznike univerzalne sportske igraonice u kojoj su roditelji vježbali zajedno sa svojom djecom. Roditeljima i djeci tako er su uru ene diplome za najbolje pomo ne trenere.

Ispred gimnasti kog kluba sve anost je otvorio predsjednik GK-a “Macan” Stevo Tkal ec, a sve anosti su prisustvovali i Veselin Biševac, dogradona elnik, Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e, te Matija Posavec, dožupan. Ovom prilikom se kadetskim sastavom predstavila udruga mažoretkinja iz Nedeliš a koju vodi Vedrana Horvat.

ZAVRŠNA IZVJEŠ A O IZVORIMA I VISINI SREDSTAVA UTROŠENIH ZA IZBORNU PROMIDŽBU KANDIDATA I ZAMJENIKA KANDIDATA ZA IZBOR OP INSKOG NA ELNIKA OP INE NEDELIŠ E Kandida i zamjenici kandidata za izbor op inskog na elnika Op ine Nedeliš e podnijeli su sljede a izvješ a o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu: 1.Kandidat: MLADEN HORVAT Zamjenik kandidata: VITOMIR KIRI Zamjenik kandidata: DARKO DANIA PRIHODI: 1. Vlas ta sredstva 2. Donacije gra ana 3. Donacije pravnih osoba - C Lab d.o.o. direktno pla anje ra una UKUPNO: RASHODI: 1. Propagandni materijal 2. C Lab - pla anje radio emisije 3. Oglasi u skanim medijima 4. Troškovi banke za vo enje ra una UKUPNO: Ostalo na ra unu: 3,63 kn

5.985,00 kn 3.000,00 kn 12.085,63 kn 21.070,63 kn 6.222,00 kn 12.085,63 kn 2.665,70 kn 93,67 kn 21.067,00 kn

PREDLAGATELJ: Socijaldemokratska par ja Hrvatske-SDP; Hrvatska narodna stranka-liberalni demokra -HNS 2. Kandidat: ZVONKO KERMAN Zamjenik kandidata: ROBERT GRUDI Zamjenik kandidata: DARKO PINTARI Zamjenik kandidata: Robert Grudi Izvori sredstava: 1. HDZ - iz donacija UKUPNO: Troškovi zamjenika kandidata: 1. Promidžbeni materijal UKUPNO:

1.586,00 kn 1.586,00 kn 1.586,00 kn 1.586,00 kn

PREDLAGATELJ: Hrvatska demokratska zajednica – HDZ 3.Kandidat: MILIVOJ KOSSI Zamjenik kandidata: GORAN KOS Zamjenik kandidata: MLADEN POSAVEC PRIHODI: 1. Donacija za predizbornu kampanju 2. Sredstva HSU – Op inska organizacija 3. Donacije gra ana za predizborne skupove (jelo i pi e) UKUPNO: RASHODI: 1. Štampanje plakata, letaka i distribucija 2. Fotogra ranje 3. Jelo i pi e na predizbornim skupovima UKUPNO:

4.000,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 8.500,00 kn 4.770,00 kn 750,00 kn 1.500,00 kn 7.020, 00 kn

PREDLAGATELJ: Hrvatska stranka umirovljenika - HSU 4. Kandidat: DIJANA POSAVEC Zamjenik kandidata: NEVENKA POSAVEC Zamjenik kandidata: BOŽENA DOGŠA Financijsko izvješ e odnosi se na utrošena nancijska sredstva za nanciranje predizborne kampanje nezavisne kandidatkinje za na elnicu Op ine Nedeliš e, gospo e Dijane Posavec, dipl. ing i Nezavisne op inske liste.

Iz istog izvora nancirala se i kampanja nezavisnih kandidata za gradona elnika Grada akovca, gospodina Stjepana Baranaši a, dipl. ing., Nezavisne gradske liste i nezavisnog kandidata za župana Me imurske županije, gospodina Josipa Posavca, dipl. ing. i Nezavisne županijske liste.

Po sklopljenom ugovoru o provo enju kampanje, istu za sva tri kandidata i sve tri nezavisne liste opera vno provodi tvrtka Dinus d.o.o. Nedeliš e.

PRIHODI: 1. Vlas ta nov ana sredstva 2. Donacije: - akove ki mlinovi, akovec - Me imurska banka, akovec - Tegra, akovec - Šestan – Busch, Prelog - Promming, akovec - Bat, akovec - Vladimir Matja i , akovec - Ferro-Preiss, akovec UKUPNO: RASHODI: 1. Novine 2. Plaka 3. Radio 4. Televizija 5. Promidžbeni materijal 6. Usluge UKUPNO:

199.300,95 kn 20.000,00 kn 15.000,00 kn 5.000,00 kn 4.000,00 kn 3.000,00 kn 30.000,00 kn 10.000,00 kn 2.000,00 kn 288.300,95 kn 79.706,46 kn 56.892,26 kn 45.770,41 kn 47.653,20 kn 49.351,74 kn 8.926,88 kn 288.300,95 kn

PREDLAGATELJ: nezavisni kandidat

Ovom prilikom lanovima Gimnasti kog kluba uru ene su plakete i diplome

OP INSKO IZBORNO POVJERENSTVO KLASA: 013-01/09-01/26 PREDSJEDNIK URBROJ: 2109-12-01/02-09-1 Tanja Puri Stamenkovi , dipl. iur.

Nedeliš e, 01. 07. 2009.

50

Dobro je znati

NECKERMANN

Modna zona u akovcu Pozivamo sve ljubitelje mode i doma ih modnih marki da posjete Modnu zonu – revije na otvorenom koje e se održati 5.8. u 21 h u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih u organizaciji Turisti ke zajednice grada akovca. U samom centru akovca na Trgu Republike revije e nositi poznate manekenke i osobe iz javnog života, a modni event e zasladiti glazbeni gost iznena enja. Inspirirajte se modnim kolekcijama poznatih marki Angel, Bellezza, Grotex, Ledra, MT , Mana, Neckermann i drugih. Dobrodošli!

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. srpnja 2009.

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

52

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKCIJA prikupljanja pomo i za oboljelog Damjana Kova i a

7. srpnja 2009.

ODRŽANA akcija mjerenja še era u krvi, kolesterola i triglicerida te tjelesne težine

Dvadesettrogodišnji Odaziv ve i od o ekivanog Damjan bori se za život - Iako je oduzet od struka na dolje, ruke mu drhte pa ne može ni samostalno jesti, stoga mu je doista potrebna cjelodnevna briga i njega, kaže majka Draga Kova i Po etkom 2009. godine 23-godišnjem Damjanu Kova i u iz Lopatinca dijagnosticiran je tumor na mozgu. U velja i je operiran, nakon ega je utvr eno da je rije o zlo udnom tumoru koji se proširio na kralježnicu, zbog ega je Damjan ostao oduzet od struka na dolje. Povodom 5. godišnjice mature njegov sada bivši razred Ekonomske i trgova ke škole akovec pokrenuo je akciju prikupljanja pomo i za oboljelog Damjana.

- Krajem lipnja, to nije, 19. lipnja, imali smo 5. godišnjicu mature povodom koje smo se okupili i odlu ili sakupiti nešto sredstava da bar malo pomognemo Damjanu i njegovoj obitelji, ali, na žalost, to nije ni približno dovoljno za njegove potrebe. Posjetili smo ga kao razred. Nije dobro, leži u krevetu, nepokretan je, ne može hodati, stajati, pa ni sjediti. Prima kemoterapiju, ali bolest se širi jako brzo.

Veoma nam je teško bilo gledati ga tako. Nalazi se u teškoj situaciji i bori se za život, kaže njegova školska kolegica Nikolina Mihali .

Od operacije Damjan je u bolnici u Zagrebu gdje svakodnevno o njemu brinu majka Draga i djevojka Ivana Zrna. - U po etku smo svakodnevno putovali u Zagreb, me utim, financijski to više ne možemo podnijeti, stoga smo od nedavno Ivana i ja smještene u Caritasu u Zagrebu kako bi mogle biti uz Damjana. Uz njega smo svakodnevno od 9 do 22 sata. Iako je oduzet od struka na dolje, ruke mu drhte pa ne može ni samostalno

TOTOMORE, vrhunski glazbenici kroz cijeli srpanj

Nakon Second Hand Banda, koncert Small House Browna Udruga RV u suradnji s Aqua Katusom na Totomoru od mjeseca srpnja zapo ela je sa serijom koncerata koji se održavaju svake subote. Nakon Second Hand Banda iz Zagreba, u subotu 11. srpnja koncert e održa Small House Brown tako er iz Zagreba. Small House Brown gazi daske ve osam godina sviraju i repertoare juga Amerike. U svojim interpretacijama najzna ajnijih predstavnika i stvaralaca bluesa, Small House Brown odiše energijom koja publiku vodi na ulice New Orleansa, Memphisa, Chicaga, San Francisca, Aus na, itd. Kroz svirku “Smoli i” isprepli u note pjesama blues majstora kao što su Elmore James, Robert Johnson, Muddy Wa ers, J. L. Hooker, Willie Dixon, S vie Ray Vaughan, B. B. King, Fredie King, Albert Collins, Luther Allison i drugih.

Damjan je u velja i operiran, nakon ega je utvr eno da je rije o zlo udnom tumoru koji se, na žalost, proširio na kralježnicu jesti, stoga mu je doista potrebna cjelodnevna briga i njega, kaže majka Draga Kova i , koja dodaje da je prije dva mjeseca ostala bez posla jer se posvetila sinu. Damjan je tako er radio do prosinca 2008. godine kada je ostao bez posla, zbog ega je njihova financijska situacija veoma otežana.

S obzirom na to da je i djevojka Ivana tako er bez posla te preživljavaju s 2.000 kuna naknade za nezaposlenost koju prima Draga Kova i , svaka pomo bila bi im dobro došla. Damjanove potrebe prelaze njihove financijske mogu nosti, a boravak u Zagrebu tako er im otežava trenutnu situaciju. Za pri u bolesnog Damjana polako saznaju mnogi, kako putem e-maila koji proslje uje njegov razred,

tako i putem acebooka djevojke Ivane.

Ovim putem mole se ljudi dobra i velika srca da pomognu Damjanu i njegovoj obitelji koja je svakodnevno uz njega. “Damjanove potrebe za lijekove i život jako su skupe, stoga Vas molimo da donirate barem 50 kuna ili više (ako ste u mogu nosti) za Damjana, jer mu je pomo hitno potrebna! Dati dio sebe, dati ga drugom ljudski je i nježno i nikad nam ne uzima onoliko koliko nam vra a”, stoji u e-mailu koji proslje uje njegov razred. Svi ljudi spremni pomo i svoj doprinos mogu uplatiti na teku i ra un Damjanove majke Drage Kova i u Me imurskoj banci, broj ra una 2392007-3223184699 uz naznaku - Donacija za Damjana. (H. Ze ar)

KNJIŽNICA Šenkovec

Akciji mjerenja še era u krvi, kolesterola i triglicerida, tjelesne težine i body mass indeksa te izra unavanja ukupnog postotka masti u organizmu odazvao se velik broj gra ana. Akcija u organizaciji Udruge dijabeti ara Me imurja održala se prošli tjedan u Scheierovoj zgradi.

Tako er je svim zainteresiranima koji su se odazvali ultrazvu no mjerena gusto a kosti koja se izvodi na petnoj kosti. - Rije je o metodi samoprobira jer ipak, da bi nekom dali dijagnozu osteoporoze, dakle, smanjene koštane gusto e, potrebno je napraviti zlatni standard, a to je denzitometrija. Zna i, onda se snima cijela kralježnica, snima se zdjelica, kukovi i distalna podlaktica. Ali na temelju snimanja petne kosti koji smo radili ljudima na ovoj akciji možemo re i osobi ima li pove an rizik te da bi bilo dobro da napravi pravu denzitometriju, kazala je dr. med. Marina Gradišer, spec. internistica u Županijskoj bolnici akovec, koja dodaje da je osteoporoza

Akciji se odazvalo najmanje 170 ljudi, što je definitivno više od o ekivanog, kaže dr. med. Marina Gradišer, spec. internistica u porastu odmah nakon kardiovaskularnih bolesti.

Besplatnom pregledu i savjetu lije nika odazvao se ve i broj ljudi nego što se o ekivalo.

- Akcija je bila veoma uspješna.

Malo smo se bojali jer je bilo loše vrijeme. Akciji se odazvalo najmanje 170 ljudi, što je definitivno više od o ekivanog, dodaje Marina Gradišer.

CENTAR za odgoj i obrazovanje akovec na logorovanju u Lendavi

Ku i se vratili puni dojmova i novih znanja U enici Centra za odgoj i obrazovanje akovec te njihovi pro esori posjetili su Lendavu gdje su logorovali u me unarodnom logoru pod nazivom “Škola za život” koji u susjednoj Sloveniji organizira Dvojezi na osnovna škola.

S ciljem pružanja mogu nosti za cjeloživotno u enje u prirodnom okruženju, kamp je okupio djecu i mlade s posebnim potrebama iz triju država: Slovenije, Ma arske i Hrvatske.

Tijekom trodnevnog boravka djeca i mladi uživali su

Radionice za školarce Knjižnica i itaonica Šenkovec organizira ciklus radionica namijenjenih školskoj djeci (7 - 14 godina). Cilj radionica je omogu iti djeci da svrhovito i kvalitetno provedu svoje slobodno vrijeme. Radionice e se odvijati prema sljede em rasporedu: 06.07.-10.07. - “Oživimo likove iz bajki”; ponedjeljak, utorak, srijeda: 16.00-18.00, etvrtak, petak: 10.00-12.00; voditeljica: Vesna Golub, u iteljica; dob: 7 – 11 g.

3.07.-17.07. - “Spretne dje je ruke”; pone-

djeljak, utorak, srijeda 18.00-20.00, et vrtak, petak 18.00-20.00; voditeljice: Marija Toplek, g a Smiljanac, dob: 7 – 14 g.

20.07.-24.07. - “Etnoradionica”; ponedjeljak, utorak, srijeda:16.00-18.00, etvrtak, petak: 10.00-12.00 sati, vodi udruga “Me imorske roke“; dob: 7 – 14 g.

27.07.-31.07. - “Biološka radionica”; ponedjeljak, utorak, srijeda:16.00-18.00, etvrtak, petak: 10.00-12.00 sati; vodi: mr. sc. Franjo Perovi ; dob: 7- 12 g. (mn)

S obzirom na to da je Roche bio sponzor cijele akcije, koristila se njihova aparatura.

Aparat za mjerenje kolesterola i triglicerida, nakon akcije, Roche je donirao Udruzi dijabeti ara Me imurja kako bi mogli svojim lanovima besplatno kontrolirati spomenute vrijednosti.

(H. Ze ar)

M. Saka , N. Vrbanec, S. Zdolec i V. Novak sa svojim voditeljima Ž.

Vidovi i S. Debelcom vratili su se ku i puni dojmova

u raznovrsnim aktivnostima, od likovnih radionica gdje su imali priliku slikati u prirodi uz nadzor akademskih slikara iz Slovenije, izra ivati suvenire iz gline uz nadzor majstora lon arstva iz Ma arske, te glazbeno - plesnih radionica gdje su u ili olklorne plesove i pjesme koje su tipi ne za podru je uz Muru, do sportskih aktivnosti.

Proveli su dan u šumi uz rijeku Muru, gdje su nau ili koja su tipi na drve a, raslinje i biljke te ptice za ovo podru je.

Nakon napornog rada svi su se opustili u termalnim toplicama Banovci. Bez obzira na jezi nu barijeru, djeca i mladi upoznali su se me usobno, a rodila su se i prava prijateljstva.

Marko Saka , Nenad Vrbanec, Samanta Zdolec i Višnja Novak sa svojim voditeljima Željkom Vidovi i Santinom Debelcom vratili su se ku i oduševljeni i puni dojmova. Svi radovi nastali na ovom nezaboravnom logorovanju bit e izloženi u Gradskom muzeju u Lendavi u razdoblju od 4. do 11. srpnja.

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53

54

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

PRODAJEM AMAC, novi, metalni, duž. 6m. Zva poslije 16 sa na mob.

098/861-926 PASSAT CL 1600 1988.g., 90KS, neregistriran, ispravan, dobro o uvan, klima, alu felge, povoljno, tel.

040/851-257 FIAT DOBLO 1.9D povišeni 2004.g., samo 4 .6 0 0 km, mogu e pre uzimanje drugog lizinga, mob.

091/507-0683 PRODAJEM PUNTO 1.2 2002.g., prvi vlasnik, registracija do srpnja, mogu a zamjena. Mob.: 098/95-49-775 PRODAJEM GUME S FELGAMA (3kom), dim. 155/65/14, malo vožene, mob.

099/573-6670 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., registriran, karamboliran, mob. 091/510-1064 PRODAJEM OPEL KADET 1990. god., registr. do 10./09. Nazvati na tel.

040/857-030 PEUGEOT 307 CC 1.6 2004.g., reg. 4./10., crvene boje, mob. 099/67-63-931 KUPUJEM VW 1.9 D mašinu 47kW, tel.

091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 BMW ALU FELGE s gumama 195/65/15 Con nental, mob. 098/980-7042 REN. CL IO 1.5dci 20 02. g., 3v, 86 tkm, neregistriran, garažiran, mob.

091/2177-558 V W C ADDY 1.9D 1998./99.g., putni ki, tamnoplavi, 2.900 eur, mob.

098/241-772 ŠKODA FABIA 1.9 SDI 2004.g., prvi vlasnik, klima, nema prijenosa 6.200 eura na ime kupca. Mob. 095/90-77-062 TOYOTA COROLLA 1.4 D-4D, 2005.g., full oprema, 1. vl., serv. knj., 9.900 eura na ime kupca. Mob. 091/511-40-57 VOLVO S60 D5 2002.g., ful oprema, nema prijenosa, srebrni, 10.300 eur na ime kupca, mob. 095/90-77-062 LEXUS GS 300, automa c 1999.g., plin, full oprema, reg. na rmu, 7.300 eura.

Mob. 091/511-40-57 VW BORA 1.9TDI comfort line 2000.g., ful oprema, reg. do 9./09., 7.300 eur, mob. 095/90-77-062 PRODAJEM PASSAT 1.9TDI 2004.g., 1.vl., serv. knj., high line oprema, mob.

098/426-013 GOLF III 1.9 D Ecomatic 1994. g., el. krovni otvor, zra ni jastuk, alu naplatci + zimske gume, muzika, metalik plavi, u odli nom stanju, cijena 2.900 Eur, mob.

099 212 5200.

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – može i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJEM TRAKTOR Ursus 335, 1971.g, kabina i kompresor, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 KUPUJEM TRAKTOR IMT 533, 539, kombajn za kukuruz, okreta sijena, bo nu kosu i ostale polj. priklju ke, mob.

098/9514-122 ili 099/2138-728 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa širokom kabinom, malo radnih sa i visoki plug 10 cola, 6 valjaka, mob.

098/190-3753 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob.

098/241-742 PRODAJEM OKRETA SIJENA, cijena po dogovoru, mob. 849-009 PRODA JEM EKI AR Mio Standard, malo korišten, povoljno, mob.

099/508-6725 PRODAJE SE TRAKTORSKA PRSKALICA od 300 lit., ispravna, uš uvana, za 1.700 kn, tanjura e 20 diska (mog. 22 diska) za 1.800 kn, mob. 098/9626-334 PRODAJEM RU NU MULJA U za grož e s odvajanjem peteljki, malo korištena, tel. 899-392

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE ELEVATOR 6m i eki ar, hitno i povoljno, mob. 098/912-4664

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 DAJEM BESPLATNO STANOVANJE slobodnoj ženi u obiteljskoj ku i u zamjenu za iš enje iste, okolica Preloga. Samo ozbiljne ponude na tel. 095/519-7555 DAJEM INSTRUKCIJE IZ STATISTIKE za Ekonomski fakultet u Zagrebu. Mob. 098/933-2116

NAMJEŠTENJA TRAŽE SE ŽENSKE OSOBE za uhodani dodatni posao, prednost Prelog i okolica, mob. 095/519-9265

TRAŽI SE POSAO UVANJA DJECE u mojoj ku i u akovcu na Jugu, ili posao iš enja ili njegovanja ženske osobe srednjih godina, vrlo povoljno, mob. 091/602-1763

NEKRETNINE PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA od 2200 hv, na Polevama, za poduzetnike, te muzilica i silokombajn, te se iznajmljuje cafe bar Princ u Strahonincu, tel. 333-708 IZNAJMLJUJE SE KU A U AKOVCU, mob. 098/192-55-39 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 040/639-416

IZDAJE SE KLET u blizini toplica Sv. Mar n, vrlo povoljno, tel. 040/312-297 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE VIKENDICA i 9000m2 terena za sadnju, cijena 30.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu, zva vikendom na tel. 091/931-4355 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studen ci, blizu centra k, tel.

099/2426-087 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Cirkovljanu od 1600m2, mob. 098/923-4772 IZNA JML JUJEM SOBU i posebno kupaonicu, ženskoj osobi, mob.

098/284-308 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu i namještena garsonijera, tel. 390-291 ili 390-462 IZNAJMLJUJEM U CENTRU 70m2 za hu djelatnost, 1 parkirno mjesto, tel.

395-826 ili 098/284-308 PRO DA J E S E KU A na Ju g u k , svi priklju ci, blizina vrti a, mob.

098/260-955 ili 098/677-504 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA KU A u Savskoj Vesi, tel. 098/241-742 GRADILIŠTE U PUŠ INAMA, ul. Petra Zrinskog. Tel. 821-507.

IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca.

Tel. 099 2426 087 PRODAJE SE KU A u Donjoj Dubravi. mob. 091/1328-236 ili 098/703-662 PRODAJE SE DVOSOBAN stan s garažom u Nedeliš u. Tel. 099/256-78-99 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN u M. Središ u, zaposlenim osobama, mogu nost nasljedstva, te se prodaje ku a u M. Središ u, mob. 099/402-14-13 PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji, predvi eno za samostoje e ku e, vojni vrtovi, mob.

091/9320-288 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM SOBE i 3-sobni apartman, 12km od k, može i za radnike, mob. 095/807-2340 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI 2-sobni stan od 50m2 u Zg, blizina velesajma, novogradnja, parking, uvjet nepuša i, zva poslije 17 sa na mob.

098/704-212 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namjšteni stan, poseban ulaz i brojila, na duže vrijeme, prednost paru ili samcima, mob.

091/5000-707 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, tel.

337-893 ili 099/671-9445 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila, tel.

390-053 ili 091/782-8587 PRODAJEM KU U u centru D. Kraljevca, Murska 1, tel. 312-677 PRODAJEM MALOKALIBARSKU sportsko-lova ku pušku s op kom, povoljno, mob. 091/572-4557

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 46m2 u centru k, sva brojila etažirana, mob. 091/572-4557 KUPUJEM STAN oko 100m2, s liftom ako je stan na katu, u k. Cijenjene ponude na tel. 091/572-4557 STAN ZG, Ilica, 50m2, 3. kat, namješten, prodajem, mob. 099/218-0672 STAN 72m2, garaža, parking, Mihovljan, novogradnja, kredit, osiguran, prodajem, mob. 098/241-559 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, akovec, novi, klima, lcd, kuhinja, namješten, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJE SE STAN u centru Preloga, dvosobni, iznad Me . Banke, mob.

099/66-55-331 PRODAJE SE KU A u akovcu na Jugu, povoljno, mob. 098/210-670 PRODAJEM STAN u akovcu, I.pl. Zajca, 38m2, cijena 43.000 eur, 1.kat, etažiran, djelomi no namješten, mob.

098/284-100 NOVALJA, prodajem novi namješteni apartman s dvorištem, uporabna dozvola, mogu a otplata, mob.

098/1790-733 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kupaonice u akovcu, I.Gunduli a bb, tel. 337-407 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s balkonom, kabelska, djeljiva kuhinja i kupaonica s drugim podstanarom, samcima, u užem centru k, mob.

095/836-1170 PRODAJE SE KU A na Mihovljanu-Šafran, 144m2 stamb. prostora + 100m2 podrum, plin, struja, centr. grijanje, oku nica s malim vrtom i vo njakom, ku a je bez fasade, cijena 115.000 eur ali nije fiksna, može dogovor, mob.

098/933-1645 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 5 4m2, tel. 363- 929 ili 098/925-4619 IZNA JML JUJU SE nenamješ tene garsonijere u akovcu, blizina Pedagoške akademije, tel. 384-515 ili 098/545-526 PRODAJEM GRADILIŠTE u gornjem Me imurju sa izgra enom prvom etažom na parceli od 520 hv, mob.

099/488-4888 IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN u k, J.Gotovca 1, namješten, tel.

856-085 PRIMAJU SE NA STAN dvije studen ce u Zg, Ilica 173a, tel. 01/3773-689

TURIZAM APARTMANI GRAD PAG, BLIZINA MORA, KLIMA, SAT TV, VLASTITA TERASA NATKRIVEN PARKING, PLA ANJE DO 12 RATA, TEL 098 502 400, www.bukal.hr

IZNAJMLJUJU SE APARTMANI U CRIKVENICI – dvosobni i trosobni, blizina mora. mob. 098/164-8-456 IZNAJMLJUJU SE APARTMANI za 4-6 osoba u Loparu na otoku Rabu, u lipnju i rujnu mjesecu, mob. 091/543-4828 VODICE – novoure ene komforne apartmane iznajmljujemo super povoljno, www.infoadria c.com/ma c , tel.

021/378-358 ili 098/909-6768 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru, udaljenost od plaže, marketa i trim staze 150m, tel. 091/555-1044 ili 091/722-0836 IZNA JML JUJEM 1 -sobni i 2-sobni APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora 200m, vrlo povoljno, mob.

098/805-186 SABUNIKE kraj Nina, 4 ležaja, potpuno opremljeno, pješ ana plaža, slobodno od 13.-20.7. i od 18.8. na dalje, povoljno, mob. 098/9695-884 IZNAJMLJUJEM TRI APARTMANA od 40m2, na otoku Ižu, tik do mora, vrlo povoljno, mob. 098/38-88-38 U SUKOŠANU kraj mora iznajmljujem jednosobne i dvosobne apartmane, tel.

023/393-189 ili 023/394-617 IZNA JML JUJEM APARTMANE, blizina mora 20m, tel. 023/333-057 ili 098/998-6453

ŽIVOTINJE

NJEMA KI BOKSERI, gras štenci, cijepljeni, tetovirani, s rodovnikom, prodajem, tel. 042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJE SE KRAVA Holstein, stara 4g., bre a 8 mj., mob. 092/218-7591 PRODAJEM PAPIGE TIGRICE, nimfe, rozekolise, personate, rozele, te zlatne, srebrne, pla naste i kraljevske fazane.

Tel. 098/912-3938 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJU SE ZE EVI, povoljno, mob.

095/897-6846 PRODAJU SE SVINJE za klanje i kukuruz u zrnu, mob. 091/721-0982

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948

7. srpnja 2009.

PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 AUTO NAVIGACIJE ve a koli ina, povoljno, cijena od 450-500 kn/kom.

Info: 099/41-41-719

RAZNO PRODAJEM TROSJED i dvije fotelje, povoljno, mob. 098/632-422 PRODAJEM DIONICE Mesne industrije Vajda, mob. 098/197-0083 PRODAJU SE DRVA ZA OGRJEV – grab, bukva, agacija, hrast. Besplatna dostava na podru ju Me . Županije, tel.

098/56-54-54, Zdravko Katoli , e-mail: zdravko.katolic@gmail.com PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 PRODAJEM NOVE PROZORE i vrata izoind, te satelitski komplet, 4 glave, mob.

095/8841-965 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli za dnevnu sobu, el. ugradbeni štednjak (500kn), stroj za su e s manjom greškom (100 eur), komoda s vitrinom (puno drvo hrast), 4 zimske gume Fulda 175/65/14, kao nove (1.000 kn) i klavijature Yamaha (200eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049 VASKO LIPOVAC (45x40) – More – brodica, cijena 2.700 kn; VLADIMIR KIRIN – akvarel, stara katedrala Zagreba, 28x20, cijena 3.000 kn. Mob. 091/767-5200 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982

7. srpnja 2009.

PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJE SE STROJ ZA PAKIRANJE Speedy Packe raznih predmeta koji ispuĹĄta PU pjenu, a predmet pakira u najlonsku vre u. Tel. 098/274-029 ili 040/620-102 PRODAJEM FELGE s gumama, o uvane, za ren. Laguna, te romane Gri ka vjeĹĄtica i Gordana, povoljno, mob.

098/909-1549 PRODAJEM PIĹ TOLJ marke Ĺ˝, VZOR 50, kalibar 7.65mm, jeftino, tel.

857-199 PRODAJEM komplet spava u sobu bijele boje sa zrcalima, kamp brako prikolicu, zidnu plinsku pe , novi bide sa slavinama, sve vrlo uĹĄ uvano i je ino, tel. 095/882-4526 PRODA JEM PROZORE s rozinama 120/120 (3kom); prozore s roletama 100/100 (2kom); prozor bez roleta 140/140 - sve ostakljeno i 2 prozora za kupaonu; vrata sa ĹĄtokom 200/90, vaga sa grih ma 200kg, te kupujem bicikl s motorom. Mob. 095/8992-138 PRODAJE SE malo rabljeni ispravni proto ni bojler za centr. grijanje i toplu vodu, te 4 nova radijatora, mob.

098/977-1194 PRODAJEM 25 vre a gra evinskog perlita, cijena vrlo povoljna, mob.

098/9019-555

Oglasnik 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

JEFTINO I HITNO prodajem namjeĹĄtaj, trajnoĹžare u pe na drva, veĹĄmaĹĄinu, uokvirene goblene i ostale ku anske predmete, mob. 098/178-4895

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

FILATELISTI KI KLUB MARIJA HUNJAK poziva sve koji se Şele priklju i radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

POSAO - Ponuda

www.prijatelji-zivo nja.org e-mail: info@prijatelji-zivo nja.org

UDRUGA “PRIJATELJI�

AZIL ZA NAPUĹ TENE Ĺ˝IVOTINJE ME IMURSKE Ĺ˝UPANIJE POKLANJA: PSE I MA KE: - razli itih pasmina, spola i dobi. - Pogledati svaki dan od 10 - 12 sati ili od 14 - 16 na “Azilu za napuĹĄtene Ĺživotinje Me imurske Ĺžupanijeâ€?, pokraj carine – hladnja e, kod nadvoĹžnjaka, izme u pruga u akovcu. ViĹĄe informacija na telefon: 091/89 88 004 / uvar/.

Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuĹĄtenih i odba e nih Ĺživotinja Me imurja! Na mjesto udomljene Ĺživotinje, imamo mjesta za napuĹĄtenu lutalicu koju moĹžemo spasiti od mogu e smrti. Hvala Vam ĹĄto ste u inili dobro djelo! lanovi i simpa zeri Udruge “Prijateljiâ€?

1. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod ku e, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, traĹžim. Ĺ ifra:164648.

Tel. 060/523-641.

2. 174317 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-225.

3. 174316 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-885.

4. 174315 :DJELATNIKE ZA IZRADU NAKITA, vrhunska zarad, rad kod ku e, honorarno ili stalni radni odnos, bez ulaganja. Od pon - sub 08 - 20 h. Tel. 060/666-449.

5. 174956 :DJELATNIKE ZA IZRADU svadbenih konfeta, za rad kod ku e, bez ulagana, vrhunska zarada. Tel. 060/666-225.

6. 174957 :DJELATNIKE ZA IZRADU svadbenih konfeta, za rad kod ku e, vrhunska zarada bez ulaganja, hitno traĹžimo. Tel. 060/666-449.

7. 175406 :DJELATNIKE za izradu svadbenih konfeta. Tel. 060/676-769.

8. 171775 :DJELATNIKE za rad kod ku e, punjenje kover , brza i lagana zarada, do 1500 kn/tjedno, traĹžim. Ĺ ifra:171775.

Tel. 060/523-641.

9. 171604 :DJELATNIKE za rad u uredu sa kreditima i policama osiguranja, traĹžim. Tel. 091/892-2502, 095/506-0540.

10. 174157 :GITARISTU na akusti noj gitari, traĹžim. Rad na moru (otok Vir), Grill Hacijenda u centru, smjeĹĄtaj, hrana, dnevnica, osigurani, svirka od 20 do 24h, radimo do 01.09. Ĺ ifra:174157. Tel. 060/523-641.

11. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i stru na sprema nisu vaĹžni, odli na pla a, za rad s kreditima, traĹžim. Ĺ ifra:153023. Tel. 060/523-641.

12. 175252 :KOMUNIKATIVNE OSOBE na podru ju itave Republike Hrvatske, za honorarni posao Freelancer/ komercialist za ozbiljan i unosan posao. Mogu nost odli ne zarade po proviziji i ucinku. Ĺ ifra:175252. Tel. 060/523-641.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ž. faťizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivťa vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Kerťovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boťkovi a 2 (zgrada Şupanije)

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - SluŞba za gospodarstvo - SluŞba za druťtvene djelatnos - SluŞba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠE - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠE - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

722

56

Informacije

Temeljem lanka 32. Zakona o izborima op inskih na elnika, gradona elnika, župana i gradona elnika Grada Zagreba („Narodne novine“ broj 109/07. i 125/08.), Županijsko izborno povjerenstvo Me imurske županije

objavljuje

ZAVRŠNA IZVJEŠ A O IZVORIMA I VISINI SREDSTAVA UTROŠENIH ZA IZBORNU PROMIDŽBU KANDIDATA I ZAMJENIKA KANDIDATA ZA IZBOR ŽUPANA ME IMURSKE ŽUPANIJE Kandida i zamjenici kandidata za izbor župana Me imurske županije podnijeli su u zakonskom roku sljede a izvješ a o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu: 1.

Kandidat: Zamjenik kandidata: Zamjenik kandidata:

BRANIMIR BUNJAC DUBRAVKO ŠIMUNI PETRA ANDRAŠEC

Troškovi koje je imala Hrvatska stranka rada (za kandidata i njegove zamjenike): 1. Jumbo plaka – Shopping Nedeliš e 2. Plaka (2.000) i leci (12.000) – Tamposit Nedeliš e 3. Troškovi organizacije i komunikacije 4. Donacija dje jim vr ima u dobrima

6.783,00 kn 8.920,00 kn 1.000,00 kn 20.000,00 kn

UKUPNO su troškovi iznosili: 16.703,00 kune u novcu i 20.000,00 kuna dobrima.

Predlagatelj: Hrvatska stranka rada – HSR 2.

Kandidat: Zamjenik kandidata:

MLADEN KRIŽAI IGOR CAMPLIN

Izvori sredstava: 1. HDZ - iz donacija 2. HDZ - iz lanarina 3. HDZ - iz prora una

324.267,47 kn 20.909,46 kn

UKUPNO:

345.176,93 kn

Troškovi kandidata: 1. Promidžbeni materijal 2. Elektronski medij 3. Tiskovni medij 4. Najam opreme 5. Reprezentacija 6. Ostale usluge 7. Ostali nespomenu troškovi

190.553,00 kn 82.947,17 kn 60.453,96 kn 11.222,80 kn -

UKUPNO:

345.176,93 kn

Zamjenik kandidata:

DRAŽEN BLAŽEKA

1. Troškovi reprezentacije i prijevoza (vlas ta sredstva)

3.000,00 kn

Predlagatelj: Hrvatska demokratska zajednica – HDZ Hrvatska socijalno liberalna stranka - HSLS Hrvatska demokratska selja ka stranka – HDSS 3.

Kandidat: Zamjenik kandidata: Zamjenik kandidata:

ŽELJKO PAVLIC ZLATKO BACINGER DARKO DOBOŠI

Troškovi izborne kampanje ( nancirani iz prora una MDS-a): 1. Oglašavanje u skanim medijima 2. Oglašavanje u elektroni kim medijima 3. Ostali oblici oglašavanja (leci, plaka , galanterija) 4. Troškovi zakupa prostorija i sl.

5. Troškovi prijevoza 6. Ostali troškovi

14.762,00 kn 3.157,00 kn 29.658,33 kn 4.859,22 kn 1.142,04 kn 11.801,48 kn

UKUPNO:

65.380,07 kn

Predlagatelj: Me imurski demokratski savez – MDS

1. Sredstva SDP-a (donacije)

3. Objave – Me imurske novine 4. Objava oglasa – Ve ernji list 5. Razna roba – Vajda 6. Izrada promidžbenog materijala – Zrinski

OKVIRNI RASHODI: 1. Usluge promidžbe (leci, plaka ) 20.000,00 kn 2. Izrada i distribucija letaka 20.000,00 kn 3. Oglasi – Ve ernji list, Me imurje, Me imurske novine 40.000,00 kn 4. Radijski spotovi 30.000,00 kn 5. Trošak proslave 1. svibnja (grah, glazba) 50% 13.500,00 kn 6. Trošak skupa 14. 5. 2009. godine (glazba, bina, ozvu enje) 50% 8.500,00 kn 7. Promo materijal (kemijske,upalja i...)

10.000,00 kn UKUPNO

142.000,00 kn

NAPOMENA: - Dio troškova podmiren je od strane koalicijskih partnera HSS i HNS. Trošak proslave 1. svibnja i organizacije skupa 14. 05. 2009. godine prikazan je u 50% iznosu s obzirom da je kampanja za župana i zamjenike, gradona elnika Grada akovca i zamjenike vo ena zajedni kim ak vnos ma, kao i kampanja po op inama koja je vo ena za župana i na elnike op ina. Narudžbe su radi dobivanja što ve ih koli inskih popusta vršene objedinjeno (npr. zakup novinskog prostora, TV i radio, štampanje letaka i plakata), tako da je pojedine troškove teško razdvoji ; - Donatori su sredstva, temeljem zaklju enih ugovora, dozna ivali na centralni žiro-ra un SDP-a za potrebe svih njezinih organizacija Me imurske županije, pa su se tako i trošila (popis donatora u daljnjem tekstu) - Obzirom da je ovo okvirno izvješ e, dostavljeno je i Izvješ e o ukupno utrošenim sredstvima SDP-a Me imurske županije u kampanji za lokalne izbore 2009. godine (oko 300.000,00 kn), s napomenom da u is nisu uklju ena vlas ta sredstva kandidata iz pojedinih gradova i op ina.

DONATORI: 1. Me imurska banka d.d. akovec 2. Bat d.o.o.

3. Tegra d.d.

4. akove ki mlinovi d.d.

5. Pavlic – Asfalt – Beton

60.000,00 kn 20.000,00 kn 40.000,00 kn 50.000,00 kn 5.000,00 kn

UKUPNO:

175.000,00 kn

TROŠKOVI: 1. Mijor d.o.o. – TV akovec 2. Radio emisije i spotovi 3. Novinski oglasi (Ve ernji list, Me imurje, Me imurske novine) 4. Trošak proslave 1. svibnja (grah) 5. Nastup Žige i bandista (1. svibnja, Gori an, Sveta Marija) 6. Nastup EX Zodiac (14. 05. 2009.)

7. Trošak ozvu enja i postavljanja bine 8. Štampanje plakata i letaka 9. Internet kampanja, izrada i distribucija letaka 10. Ostalo

30.292,60 kn 54.634,63 kn 59.211,89 kn 18.300,00 kn 40.260,00 kn 9.150,00 kn 11.222,80 kn 36.073,94 kn 27.574,60 kn 10.020,26 kn

UKUPNO:

296.740,72 kn

NAPOMENA: - Ostatak potrebnih sredstava osiguran je od prenesenih sredstava iz 2008. godine, lanarina i nanciranja jedinica lokalne samouprave Zamjenik kandidata:

AN ELKO HORVAT

Budu i da je Županijska organizacija Hrvatske selja ke stranke (HSS) za regionalne izbore koalirala s Socijaldemokratskom par jom Hrvatske (SDP) i Hrvatskom strankom umirovljenika (HSU) za izbor lanova Skupštine Me imurske županije, troškove su zajedni ki snosili.

Za izvršnu vlast (župan i njegovi zamjenici), Županijska organizacija Hrvatske selja ke stranke (HSS) je bila u koaliciji s Socijaldemokratskom par jom Hrvatske (SDP), Hrvatskom strankom umirovljenika (HSU) i Hrvatskom narodnom strankom – Liberalni demokra (HNS).

Troškove predizborne kampanje su snosili sukladno usmenom dogovoru. Kampanje za izvršnu vlast i izbor lanova Skupš ne Me imurske županije su se odvijale istodobno i nedjeljivo, stoga su obuhva ene jedinstvenim iskazom prihoda i rashoda.

PRIHODI: 1. ŽO HSS Me imurske županije 2. Osobne donacije: - Mladen onka - An elko Horvat 3. Pravne osobe: - Pavlic – Asfalt – Beton - Žnidari Konzal ng

18.679,04 kn

10.000,00 kn 15.000,00 kn

UKUPNO:

55.879,04 kn

1.100,00 kn 11.100,00 kn

RASHODI: 4.

Kandidat:

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IVAN PERHO

PRIHODI:

1. Usluga emi ranja – Mijor d.o.o.

2. Snimanje i emi ranje – Studio M d.o.o.

14.000,00 kn 11.205,70 kn

UKUPNO:

9.552,60 kn 4.765,32 kn 8.907,56 kn 7.447,86 kn 55.879,04 kn

Zamjenik kandidata:

MATIJA POSAVEC

PRIHODI: 1. Sredstva HNS (donacije) 2. Vlas ta sredstva

35.000,00 kn 30.000,00 kn

UKUPNO:

65.000,00 kn

RASHODI: 1. Usluge promidžbe (plaka ) 2. Radio, novine 3. Izrada promidžbenog materijala

10.000,00 kn 35.000,00 kn 20.000,00 kn

UKUPNO:

65.000,00 kn

NAPOMENA: Dio prezentacije u medijima podmiren je zajedni kim troškovima koalicijskih partnera SDP – HSS – HNS. HNS je na izbore za Županijsku skupš nu Me imurske županije nastupio samostalno, dok je na izbore za izvršnu vlast nastupio u koaliciji sa SDP-om i HSS-om, zbog ega su troškovi kampanje uve ani pa je spomenu iznos okvirni i odnosi se samo na kampanju za neposredni izbor župana i zamjenika župana.

Zbog velikog broja kandidata HNS-a u op inama i gradovima dostavljeno je posebno Izvješ e o ukupno utrošenim sredstvima HNS-a Me imurske županije u kampanji za lokalne izbore 2009. godine (oko 250.000,00 kuna).

Predlagatelj: Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP Hrvatska selja ka stranka – HSS Hrvatska stranka umirovljenika - HSU Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokrati - HNS 5. Kandidat: Zamjenik kandidata: Zamjenik kandidata:

JOSIP POSAVEC, dipl.ing. dr. sc. PREDRAG KO ILA dr. sc. NEVENKA BRESLAUER

Financijsko izvješ e odnosi se na utrošena nancijska sredstva za nanciranje predizborne kampanje za nezavisnog kandidata za župana i zamjenike župana Me imurske županije, te za Nezavisnu županijsku listu.

Iz istog izvora nancirala se i kampanja nezavisnih kandidata za gradona elnika Grada akovca, gospodina Stjepana Baranaši a, dipl. ing., Nezavisne gradske liste i nezavisne kandidatkinje za na elnicu Op ine Nedeliš e, gospo e Dijane Posavec, dipl. ing., i Nezavisne op inske liste.

Po sklopljenom ugovoru o provo enju kampanje, istu za sva tri kandidata i sve tri nezavisne liste opera vno provodi tvrtka Dinus d.o.o. Nedeliš e.

PRIHODI: 1. Vlas ta nov ana sredstva 2. Donacije: - akove ki mlinovi, akovec - Me imurska banka, akovec - Tegra, akovec - Šestan – Busch, Prelog - Promming, akovec - Bat, akovec - Vladimir Matja i , akovec - Ferro-Preiss, akovec

199.300,95 kn

UKUPNO:

288.300,95 kn

20.000,00 kn 15.000,00 kn 5.000,00 kn 4.000,00 kn 3.000,00 kn 30.000,00 kn 10.000,00 kn 2.000,00 kn

RASHODI: 1. Novine 2. Plaka 3. Radio 4. Televizija 5. Promidžbeni materijal 6. Usluge

79.706,46 kn 56.892,26 kn 45.770,41 kn 47.653,20 kn 49.351,74 kn 8.926,88 kn

UKUPNO:

288.300,95 kn

Predlagatelj: nezavisni kandidat ŽUPANIJSKO IZBORNO POVJERENSTVO KLASA: 013-03/09-01/30 PREDSJEDNIK Juraj Novak, dipl. iur.

URBROJ: 2109/1-06-09-02 akovec, 01. 07. 2009.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI EDVIN VRBANEC, sin Ljiljane i Milorada; ELENA GOLUBI , k i Danijele i Dušana; MAJA ELENA IVAN I , k i Josipe i Gorana; LUCIJA GRUDI EK, k i Nataše i Marka; STELA KOLAR, k i Sandre i Damira; MARIJANA BALOG, k i Smiljane i Valenta; MARTA KUKOVEC, k i Ivanke i Igora; LORENA ŠUPLJIKA, k i Mirjane i Zlatka; ELENA OTOREPEC, k i Zorice i Maria; FABIJAN HORVAT, sin Marjane i Vjerana; TIJA ŠIMI , k i Nataše i Nikole; MIHEL SALIMOVI , sin Dragice i Kris jana; LUCIJA LUKMAN, k i Natalije i Josipa; MAKSIM JURAS, sin Ljubice i Kris jana; SEBASTIAN FLETEN, sin Sandre i Tomislava;

DINO BO KAJ, sin Nataše i Ivice; FILIP KRIŠTOFI , sin Kris ne i Borisa ( akovec)

Mirjana Smrti i Mario Mihaljuš, Ivana Košak i Željko Medlobi (Nedeliš e); Marijana Bakovi i Pile Jezer i , Biljana Novosel i Ivan Medved (Prelog)

VJEN ANI

UMRLI

AntonijaFerenciTomislavKrištofi ,SandraHarasimlukiBranimir orak,Mateja Hanžekovi i Tomica Tomašek, Ana Kadija i Matija Kropek, Silvija Haramija i Mario Branilovi , Petra Sabol i Marijan Siladi, Maja Novak i Nebojša Novak, Anita Podvez i Bojan Zda ek, Petra Hecigonja i Krunoslav Lisjak ( akovec); Anamarija Hertelendi i Ivan Lisjak (Kotoriba); Ivan Merc i An elka Škvorc (M. Subotica); Martina Baka i Miroslav Leva i (M. Središ e); Emina Kolomari i Marko Pergar,

Željko Kutnjak r. 1954., Josip Bubnjar r. 1949., Alojzije Siladi r. 1934., Antun Horva r. 1944., Agneza Medved ro . Kocijan r. 1917., Doroteja Tuksar ro . Strbad r. 1956., Stjepan Horvat r. 1927., Franjo Kiri r. 1932. ( akovec); Mirjana Horvat ro . Oršoš r. 1970. (Kotoriba); Julijana Hor i ka ro . Koroš r. 1932., Stjepan Slunjski r. 1921. (Nedeliš e); Josip Cmre njak r. 1969. (Štrigova)

7. srpnja 2009.

Informacije 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenom suprugu, ocu, svekru

povodom preranog i iznenadnog odlaska voljenog supruga i oca

dragom bratu, šogoru, stricu

FRANJE HORVATA 28.11.1944. – 30.06.2009. iz Male Subotice Duboko dirnuti iskazanom pažnjom u trenucima naše velike boli i tuge zbog gubitka voljenog i neprežaljenog supruga i oca, želimo ovim putem najtoplije zahvaliti svim ro acima, prijateljima, kolegama, poznanicima i susjedima koji su nam rije ima, brzojavima ili porukama izrazili su ut, okitili njegov odar cvije em i bili nazo ni sprovodu, te ga dostojanstveno ispratili kako je i zaslužio.

Nama sada ostaju sje anja i ponos što smo imali takvog supruga i oca. Svuda su tragovi tvoga života; misli, slike, osje aji, sve e nas uvijek na tebe sje ati.

FRANJI HORVATU 28.11.1944. – 30.06.2009. iz Male Subotice

Hvala ti što si bio s nama.

Zauvijek eš ostati u našim srcima i mislima. supruga Branka, sinovi Dražen i Dejan, snaha Vesna

FRANJI HORVATU 28.11.1944. – 30.06.2009. iz Male Subotice

Hvala ti što si bio s nama.

Zauvijek eš ostati u našim srcima i mislima. brat Josip, šogorica Marija, ne aci Biserka i Nedjeljko

ožaloš eni: supruga Branka, sinovi Dražen i Dejan, snaha Vesna

ZAHVALA

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. HAIX obu a AKOVEC, Zagreba ka 93, traži 1 SKLADIŠTARA na neodre eno vrijeme uz probni rad 6 mj., znanje njem. jezika, položen ispit za voza a viljuškara, dostaviti pismene zamolbe osobno na gornju adresu do 08.07.2009.g.

2. Soboslikarski obrt TIP-TOP KURŠANEC, Glavna 168, traži 5 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-520-1307. Natje aj otvoren do 08.07.2009.g.

3. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakari a 12, traži 2 RADNIKA/ICE NA PROIZVODNOJ LINIJI na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javiti se osobno na gornju adresu ili najava na telefon 328-088, 098-463-575. Natje aj otvoren do 31.07.2009.

4. CORO CAFFE AKOVEC, Uska bb, traži 1 KONOBARICU na odre eno vrijeme, radno vrijeme do 20 sa , javi se na mob. 095/861-4020, do 15.7.

5. KATEXd.o.o.,Zavnoh-a76, akovec,traži1PRODAVA A na neodre eno vrijeme, radno iskustvo min. 1g. na istim poslovima, pismene zamolbe dostavi osobno ili na gornju adresu, do 19.7.

6. KO-MA MONT d.o.o., Prelog, Glavna 5, traži 1 MONTERA GRIJANJA, PLINA I VODOVODA na neodre eno vrijeme, uz probni rad, javi se na mob. 098/161-3718, do 15.7.

7. Poljoprivredni proizvo a NENAD BRANIŠA, Belica, B.Radi a 73, traži 1 RADNIKA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 098/699-529, do 15.7.

8. GRADITELJ LOVREN I , akovec, M.Krleže 21, traži 2 ZIDARAnaodre enovrijeme,javi senamob.098/241-343, do 10.7.

9. GRADITELJ BOB, BREZJE 105, traži 2 KV, PKV ZIDARA, TESARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo, poželjno, javi se na 091-1855-786, do 17.07.

10. ROTOKOMERC d.o.o., PRELOG, K.Zvonimira 63, traži 1 EKONOMISTU-PRODAVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na gornju adresu do 17.07.2009.g.

11. MTK NEDELIŠ E, ŽARKOVICE 15, NEDELIŠ E, traži 2 DJELATNICE ZA IŠ ENJE I PAKIRANJE SMRZNUTE RIBE na odre eno vrijeme, javi se osobno na 822-250, do 18.07.

12. ELEKTRO LADI , RE AN 52, traži 1 ELEKTROINSTALATERA s radnim iskustvom i 1 ELEKTROINSTALATERA-pripravnika na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje njem. jezika, javi se na 099-678-6898, do 18.07.

13. MEGRAD d.o.o. ŠENKOVEC, A. Butorac 6, traži 2 KV ZIDARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-824.

Natje aj otvoren do 16.07.2009.g.

14. METAL DEKOR IVANOVEC, P. Miškine bb, traži 1 SSS, VŠS, VSS TEHNOLOG METALSKE STRUKE na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 5-10 godina, znanje njema kog jezika, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit “B” kat. Informacije na tel. 338-070, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili na e-mail: metal-dekor@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 19.07.2009.g.

15. ART ing d.o.o. AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA, 2 FASADERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 091-239-0279, 091-439-0279. Natje aj otvoren do 19.07.2009.g.

16. PETRI d.o.o. AKOVEC, S. Kolara 101, traži 1 AUTOLIMAR ILI AUTOMEHANI AR sa znanjem autolimarskih poslova na neodre eno vrijeme, javiti se na 396-099, 098-1818-161. Natje aj otvoren do 15.07.2009.g.

17. ANNO VITA d.o.o., LOPATINEC, V.Nazora 29, traži 1 PERADARSKOG RADNIKA na farmi nesilica na neodre eno vrijeme, javi se na 856-081, 099-707-8594, do 22.7.

18. PANSION JAPA, AKOVEC, traži 1 RECEPCIONERKU na neodre eno vrijeme, znanje njem. i engl. jezika, javi se osobno ili na tel 310-238, do 22.7.

19. Stolarski obrt BELOVI ZLATKO, JALŠOVEC 42, traži 1 STOLARSKOG RADNIKA na odre eno vrijeme, obavezno radno iskustvo, javi se osobno ili 851-311, 098-546-172, do 15.7.

20. Restoran LIPA, NEDELIŠ E, traži 1 POMO NU KUHARICU na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili na mob. 098-802-273, do 29.7.

21. Modna industrija konfekcije MIK, AKOVEC, Ž.Fašizma 3, traži ŠIVA E TEKSTILA - više izvršitelja na odre eno vri-

jeme. Sastanak s kandida ma e se održa u dvorani broj 18 Zavoda za zapošljavanje dana 6.7.2009.g. u 10,00 sa , natje aj otvoren do 24.07.

22. REINOX d.o.o., BREZJE 81A, traži 1 VODITELJA POGONA –POSLOVO U-VKV-strojobravar,SSS-strojarskitehni ar,sa min.5g.radaustruci,organizacijskesposobnos ,naneodre enovrijeme,javi sena855-845,855-856,natje ajotvoren do 15.07.

23. PIPO PERUTNINA PTUJ d.o.o., AKOVEC, R.Steinera 7, traži 10 RADNIKA U PROIZVODNJI na odre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 372-872 g i. Danici Vrbanec, natje aj otvoren do 15.7.

24. HERMAN d.o.o., PALOVEC, traži 3 DJELATNIKA ZA RAD U PEKARI (m/ž) za pe enje peciva i kruha, na odre eno vrijeme, uz mog. stalnog radnog odnosa, voza ki ispit B kat., javi se na 098-980-2695, natje aj otvoren do 22.7.

25. Soboslikarski i li ila ki obrt PIKNJA , AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5145858 do 30.7.

26. Kerami arski obrt PINK, PALINOVEC, traži 1 POLAGA A KERAMI KIH PLO ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-557-86-49, do 31.7.

27. Dje ji vrti RIBICA, ŽABNIK, Žabni ka 42, traži 2 VŠS ODGAJATELJA s radnim iskustvom, na neodre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., pismene zamolbe dostavi na gornju adresu do 30.7.

28. ALUPLASTIK MALA SUBOTICA, I.Vuruši a 1, traži 2 RADNIKA NA IZRADI I MONTAŽI ALU i PVC STOLARIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad uz obavezno radno iskustvo na is m poslovima, javi se na 098-426-013, do 31.7.

29. BLIC d.o.o. GORI AN, Školska 36, traži 1 DJELATNIKA NA BRAVARSKIM POSLOVIMA na odre eno vrijeme uz mogu nost zasnivanja stalnog radnog odnosa, radno iskustvo nije uvjet, javi se na 099-676-3517, do 2.8.

30. ARTEFERRO DOHOMONT d.o.o. GORI AN, Sirkoviš e bb, traži 10 DJELATNIKA NA POMO NIM BRAVARSKIM POSLOVIMA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 601-222, do 2.8.

31. AKOVE KI MLINOVI d.d. AKOVEC, Mlinska 1, traži 1 POM. RADNIKA U PROIZVODNJI (PEKARA) na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada OROSLAVLJE, osobni dolazak ili najava na tel. 049-284-013 (Anica Horvat), do 10.7.

32. Dom za psihi ki bolesne odrasle osobe KOTORIBA, Kolodvorska 16, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, putni troškovi pla eni u cijelos , rad u tri smjene; 1 SSS FIZIOTERAPEUTA na odre eno vrijeme (20 mj.), položen stru ni ispit, prijepodnevna smjena, javi se osobno sa zamolbom i životopisom ili tel.

682-806 do 8.7.

33. Domzastarijeinemo neosobeHODOŠAN, akove ka 6, traži 1 NJEGOVATELJICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098-242-319, do 15.7.

34. NIT d.o.o. PANSION MAMICA, PUŠ INE, akove ka 47, traži 1 SPREMA ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad u jutarnjoj smjeni-slobodan dan utorak, dolazak na posao vlas m vozilom-putni troškovi na teret poslodavca, poželjnopoznavanjenjem.jezika;1SAMOSTALNOGKNJIGOVO U na neodre eno vrijeme uz probni rad, rad u jutarnjoj smjeni,poznavanjeosnovanjema kogjezika,radnoiskustvo obavezno min. 5g., najava na mob. 091-576-3986, do 31.7.

35. A.C.I.S. d.o.o. ZAGREB, Rapska 46b, traži 1 DIREKTORA s poželjnim iskustvom za vo enje dioni kog društva, uvje : dipl. strojarski inženjer a mogu i druge struke koje imaju iskustva te ambicije za vo enje poslovnice, ak vno znanje engl. jezika, najava na mob. 098-280-059 ili e-mail: franjo.logozar@ck.t-com.hr te traži 5 DJELATNIKA tehni ke, elektro struke za poslove održavanja benzinskih pumpi, cjevovoda, mog. napredovanja i stalnog u enja, javi se na 098-280-059, natje aj otvoren do 23.7.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. FRIZERSKISALONNINA,Varaždin,Bra eRadi a30,traži 1OSOBUZAUGRADNJUIOBLIKOVANJEUMJETNIHNOKTIJU (ukoliko je osoba KV frizerka i frizerski poslovi), na odre eno, KV, SSS, traži se osoba sa iskustvom na ugradnji i oblikovanju umjetnihnoktiju(sailibezuvjerenjaozavršenomosposobljavanju),ukolikojeosobafrizer,postojimogu nostkombiniranja radnogvremenasafrizerskimposlovima,radnovrijemesedogovaradirektnourazgovorusavlasnicom(ovisnooposlovima zakojesedogovara),poistekuprobnogperiodaod2mjeseca (ugovornaodre eno),zasnivasestalniradniodnos,najavana 098/909-4655 (Gabi Husnjak) do 10.7.

2. INOXMONT-VS d.o.o., Zagorska 11, Ludbreg, traži 5 MONTERA CJEVOVODA, bravar na ind. postrojenjima u tvornici papira, na neodre eno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo minimalno 1 godina, poznavanje njema kog jezika; 5 TIG ZAVARIVA A, na neodre eno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo minimalno 1 godine, poznavanje njema kog jezika, mjesto rada SR Njema ka, kontakt osoba Zlatko Sova, 042/306-309, 099/2141-804 do 31.7.

3. DUCTUS d.o.o., Ludbreg, Trg bana Jela i a 29, traži 10 MONTERA LIMENIH POKROVA I ZIDOVA, na neodre eno, SSS bravar, monter, poznavanje njema kog jezika, voza ki ispit B kategorije, potrebno radno iskustvo minimalno 2 godine, mjesto rada Hrvatska i SR Njema ka, kontakt osoba Havai Jurica, 219-501, 099/277-3006, do 22.8.

4. UGOSTITELJSKI OBRT PICCOLO, Zagreba ka 94, Varaždin, traži 1 KONOBARA/ICU- posluživanje gostiju i rad za šankomucaffebaru“Piccolo”,naneodre eno,KVkonobarili osobasradnimiskustvomuugostiteljstvu,osobnonaadresu ili najava na 091/331-4152 (Biserka Sambolec) do 15.7.

5. UGOSTITELJSKI OBRT “Domenico”, Trg Slobode 7, Varaždin, traži 1 KONOBARA/ICU – rad za šankom u restoranu (pomo pri izdavanju jela, naplata), na neodre eno, KV, SSS, presudana nitetpremaraduuugos teljstvu(javi semogu i osobe koje nisu kvali cirani konobari), pismene zamolbe poštom ili osobno na adresu restorana “Domenico”, najava na 091/792-8131 (Željko Solar) do 10.7.

6. OBDURO d.o.o., Varaždin, Franje Stareja 7, traži 1 KUHARAuobjektuzaketering(pizze), naodre eno(mogu nostna neodre eno),objektzaketeringtražipizza-majstora(ukoliko se ne radi o KV kuharu, potrebno iskustvo na navedenom poslu), najava na 095/910-2155 (Romano Grgi ) do 31.7.

7. STROJOBRAVARSKI OBRT “BELAS”, Slokovec 27, traži 8 TIG ZAVARIVA A (varenja rezervoara u prehrambenoj industriji), na odre eno, 12 mjeseci, OŠ, KV, potrebno radno iskustvonaposlovimavarenja,poznavanjenjema kogjezika, ali nije uvjet, mjesto rada Ma arska, najava na 098/284-788, 042/816-037 (Josip Horvat), do 31.7.

8. DEKRA za privremeno zapošljavanje d.o.o., Varaždin, Kapucinski trg 5, traži 1 KONOBARA – posluživanje pi a, rad na blagajni, izrada dnevnih obra una, na odre eno, KV, SSS konobar, potrebno radno iskustvo, osobno na adresu ili najava na 042/200-123 do 10.7.

9. PIVNICA I PIZZERIJA Jenki, Klju , V. olje 6, traži 1 OSOBU ZA POSLUŽIVANJE JELA I PI A I NAPLATA ISTIH, na neodre eno, OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije bitno, nema mogu nosti stanovanja, ženska osoba, najava na 042/621-056, 091/954-3153 (Mirjana Jenka ), do 31.8.

10. UGOST. OBRT PRESTIGE, Novi Marof, Zagreba ka 27, traži 1 OSOBU ZA POSLUŽIVANJE I NAPLATA PI A, na neodre eno,OŠ,KV,SSSbilokojestruke,nemamogu nostismještaja, ženska osoba, najava na 091/510-9251 (Davor Pobor) do 31.7.

11. UGOST. OBRT “MM”, Novi Marof, Zagorska 90, traži 1 OSOBU ZA POSLUŽIVANJE I NAPLATU PI A, na neodre eno, OŠ,KV,SSSbilokojestruke,radnoiskustvonijebitno,nemamogu nostistanovanja,najavana098/929-6522(MatijaMe eral) do31.7.

12. COSMOPOLITANLIFEVIGd.d.,Varaždin,TrgSlobode1,traži 4DJELATNIKAZAPRODAJUDOŽIVOTNOGOSIGURANJA,RENTINIPROGRAM,ZDRAVSTVENI,TERENSKAPROCJENARIZIKA,na neodre eno,SSS,VŠS,VSS,2godineradnogiskustva,besplatna obukaitestiranje(2tjedna),voza kiBkat.,poželjnoposjedovanje vlastitog vozila (nije uvjet), pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili e-mail: varazdin2@cosmopolitanlife.hr najava na 042/311-950,091/4899-777(MarinkoTot),do5.10.

13. MIV METALSKA INDUSTRIJA, Varaždin d.d., Fabijanska ulica 33, Varaždin, traži 3 BUŠA A ARMATURA I FAZONA, na odre eno, PKV, KV metalske (strojarske) struke, pismene

Svima koji su bili uz nas i izrazili nam su ut u ovim teškim trenucima Obitelj Hor i ka POSLJEDNJI POZDRAV dragom šefu

DRAGUTINU ŠPOLJARI U iz akovca (1950. – 2009.)

Bilo je asno s Tobom raditi.

Zauvijek Tvoji djelatnici iz Katex-a

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

poginulom hrvatskom branitelju

ZORANU ŠEGOVI U

PREDRAGU JUR ECU

13.7.1992. - 13.7.2009.

10.7.1991. - 10.7.2009.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

58

Obljetnice

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7. srpnja 2009.

OŠ Selnica

Dvadeset i pet godina od mature Polaznici Osnovne škole Selnica koji su 8. razred završili prije 25 godina okupili su se kako bi obilježili ovu zna ajnu obljetnicu.

Mjesto okupljanja bila je škola u Selnici gdje su se s razrednikom Ivanom Kralji em prisjetili školskih dana. Druženje je nastavlje-

no u kavani Royal u Vratišincu uz prisje anje na zajedni ke nestašluke, lijepe i bezbrižne trenutke koje e uvijek pamtiti.

OŠ Šenkovec

Obilježili petu obljetnicu male mature Petu obljetnicu obilježili su maturanti Osnovne škole Šenkovec, sadašnje OŠ gPetar Zrinski h.

Slavlje je zapo elo satom razredni-

OŠ Štrigova

U jednom danu tri obljetnice Samo je klupe mijenjao ravnatelj OŠ Štrigova Stanislav Rebernik i tako postao sudionik proslave triju obljetnica neka-

OŠ Mursko Središ e

Susret za 20 godina završetka Susreli su se opet nakon dvadeset godina. I to ne bilo tko, ve bivši u enici pet razrednih odjela Osnovne škole Mursko Središ e. Bilo je radosti, ali je bilo i suza. Neki su shvatili da dvadeset godina i nije malo jer se nisu prepoznali. Na satovima razrednika je bilo pri e i velike znatiželje. S njima su kao i uvijek bile razrednice Katica Matuza, Dragica Cizar i Marija Toplek. One su uvijek s njima.

Jer ih zanima gdje su njihovi aci i što rade. Bilo je i bolno jer neki više i nisu me u njima.

Obišlo se grobove da se prisjete njih. Na kraju je uz puno šale i radosti bilo veselo u Rojalu. Sve do ranih jutarnjih sati. A onda rastanak i obe anje:-Vidimo se.

Jer godine idu.. (il)

dašnjih u enika štrigovske škole.

Najstariji su školu završili kada su se najmla i rodili, a srednji pak su razdjelnik generacija.

Ipak, nije to bila zapreka da se svi ugodno povesele i upoznaju s razlikama svoji u eni kih i životnih godina. (S. Mesari )

ka koji su održali njihovi razrednici, Jasminka Jakši i Stjepan Bašek.

Iako nije prošlo puno vremena od kada su zajedno sjedili u klupama,

ova je proslava bila dobar povod da se okupi ‘stara ekipa’, evociraju uspomene i prepri aju dogodovštine iz školskih dana.

7. srpnja 2009.

Dobro je znati 59

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GI CONTROL nova generacija pića s niskim glikemijskim indeksom Prof. dr. sc. Mirko Korši , FRCP

Redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, pro elnik Zavoda za endokrinologiju i dijabetes KBC Zagreb, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu - Hrvatskog Lije ni kog Zbora (HLZ), redoviti lan Hrvatske Akademije Medicinskih Znanosti (HAMZ-a), redoviti lan Engleske Medicinske Kraljevske Akademije (FRCP ), redoviti lan Endokrinološkog društva (Endocrine Society - USA)

Objedinjujući najnovija nu tritiv na i teh nološka dostig nuća, Vindija je raz vi la inovativna funkcional na pića GI Control koja osvježavaju, ali i kontroliraju apetit. Oda bir namirnica niskog gli kemijskog indeksa kao što su novi GI Control sokovi jedan je od načina kako se može smanjiti ukupni energetski unos u organizam. Obzirom da ne sadrže bijeli šećer, konzervanse ili umjetna sladila, pića GI Control preporučuju se i djeci i odraslima.

U

gljikohidrati iz hrane (od jednostavno strukturiranih kao što je obi ni še er, pa do složenijih kao što je škrob) se u probavnom traktu razgra uju, te u obliku glukoze apsorbiraju u krv. Glikemijski indeks je mjera koja govori o brzini i ja ini porasta še era (glukoze) u krvi nakon uzimanja odre ene vrste hrane. Namirnice se razlikuju po vrijednosti glikemijskog indeksa. Ra nirani ugljikohidrati (npr. bijeli še er, bijela riža, bijeli kruh) imaju visok glikemijski indeks, dok povr e i vo e ima niski glikemijski indeks. Prehranu koja se sastoji od namirnica s visokim glikemijskim indeksom u usporedbi s prehranom namirnicama niskog glikem ijskog indeksa kara kter izi ra viša koncen-

tracija glukoze i inzulina u krvi.

Lu enje hormona i metaboli ki procesi u tijelu su nakon uzimanja obroka pod utjecajem glikemijskog indeksa odre ene namirnice. Namirnice s visokim glikemijskim indeksom izazivaju nagli porast koncentracije glukoze u krvi. Odgovor organizma je poja ano lu enje inzulina što može dovesti do naglog pada koncentracije glukoze u krvi (tzv. reaktivna hipoglikem ija).

Organizam na reaktivnu hipoglikemiju odgovara poja anim lu enjem kontraregulatornih hormona (hormona koji podižu še er) kao što su adrenalin, glukagon i hormon rasta kako bi se vratila vrijednost še era u normalne granice. Osoba kod koje su se javile takve hormonske promjene ne može kontrolirati unos hrane, puno jede i deblja se. Pri tome se javlja i poreme aj funkcija stanica oto i a guštera e, poreme aj metabolizma masti (lipida) te ošte enje funkcije endotela krvnih žila.

Opisani slijed nepovoljnih metaboli kih procesa uzrokovan pretjeranim unosom namirnica s visokim glikemijskim indeksom rizi ni je imbenik nastanka debljine, tip 2 še erne bolesti te krvožilnih bolesti (ateroskleroza).

Ukratko, poznavanje glikemijskog indeksa omogu uje odabir namirnica za zdravu prehranu.

60

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

7. srpnja 2009.

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Prati ga tjeskoba Kad beba pla e Ve godinama patim od tjeskobe.

Tjeskoba se javlja preko cijelog dana, a veoma rijetko osje am se dobro. U više navrata bio sam na pregledu kod psihijatra, koji mi je prepisao više vrsta lijekova ali, iako uzimam lijekove, ne primje ujem da mi je nestala tjeskoba.

Kako da si pomognem?

Tjeskoba je znak anksioznih poreme aja. Anksioznost je neodre eni emocionalni doživljaj. Ona nastaje kao posljedica neke teške, problemati ne situacije na poslu ili kod ku e koja dovodi do stresa a ovaj onda prelazi u tjeskobu.

Ne mora tjeskoba uvijek biti u sklopu anksioznih poreme aja. Imamo i tzv. normalnu tjeskobu koja nam pomaže da izbjegnemo stvarne neke opasne situacije i nekakve neugode pa kažemo da takva vrsta tjeskobe zapravo ima “alarmnu” ili “signalnu” funkciju. Me utim, ako je tjeskoba izražena u takvom obimu da zagospodari našim životom, da je stalno prisut-

na, onda ona dovodi do poreme enja obiteljskog, poslovnog i društvenog života, tada govorimo o tzv. patološkoj tjeskobi odnosno o anksioznom poreme aju.

Patološka tjeskoba je zapravo iracionalni odgovor na umišljenu po život opasnu situaciju (gubitak, odbacivanje, neuspjeh, osje aj da nas drugi osu uju i dr.). Ukoliko vam ne pomažu lijekovi, koji se ina e daju za lije enje tjeskobe, onda se može re i da je vaša tjeskoba vezana za neke nesvjesne mehanizme koji vladaju sa vama. Bitno je prodrijeti u taj nesvjesni mehanizam, sa injen od prošlih iskustava. To se postiže najbolje u opuštenom stanju jer tada je bolja komunikacija izme u svijesti i podsvijesti. Zna i potrebno je do i u stanje dublje opuštene koncentracije (koje nazivamo i hipnoterapija) u koju vas uvodi stru na osoba, jer tada se nesvjesne poruke mogu zamijeniti novim zdravim porukama koje se onda utiskuju u podsvijest.

... ona nam na jedini na in koji joj je dostupan, pokušava re i što osje a ili što joj treba. Beba vrlo rano nau i da svojim pla em može nagnati odraslu osobu na trenutno postupanje koje ima za cilj ugoditi bebi, zadovoljiti njenu potrebu ili je umiriti. Osoba koja je bebi bliska može ve po vrsti pla a razabrati da li je beba gladna ili umorna, da li je nešto boli ili joj treba promijeniti pelenu. Neke su bebe po prirodi veseljaci i rijetko pla u, a neke su bebe pla ljivice. Ipak moram napomenuti da bebe poput nekog barometra registriraju raspoloženje odraslih oko sebe i puno su nemirnije i pla ljive ako su odrasli oko njih nervozni ili agresivni. A danas su odrasli esto nervozni i napeti, na žalost. U trenucima ljutnje ili frustracije, kad beba puno pla e ili ima problema s hranjenjem, poneki odrasli gube kontrolu i postaju grubi, pa i nasilni. Biti nasilan sa dojen etom zna i vikati, tresti ga, možda stiskati ili udariti... a sve to može biti vrlo opasno za bebino zdravlje, pa i život. ODRASLI NE SMIJU IZGUBITI KONTROLU KAD IM JE PLA

BEBE NEPODNOŠLJIV. Ponekad se dogodi da roditelji imaju previše osobnih problema pa im je briga za dojen e preteška, osje aju se o ajnima i nesposobnima za udovoljavanje zahtjevima života. Tada moraju potražiti pomo . Dobro je da se mama i tata mijenjaju u dežuranjima pokraj bebe, a ako su oboje iscrpljeni neka zamole ro ake ili prijatelje za pomo kroz neko vrijeme. Uradite ono što vas u životu zapravo mu i, jer bebin pla sigurno nije vaš najve i problem. Ne ljutite se na bebu jer e to ona osjetiti i još više plakati. Ako beba pla e i pla e, a bili ste kod lije nika i sa njom je medicinski sve u redu, prihvatite to kao nužno zlo i ne optere ujte se nepotrebno. Glavno da je dijete zdravo, zar ne?

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše Katarina Flajpan

Reumatizam i križobolja Reumatizam je oboljenje koje se s razlogom može svrstati u oboljenja današnjice, a kako stvari napreduju budu nost donosi samo pove ane probleme na tom podru ju.

Naj eš e ljudi osje aju bolove u zglobovima, otežano se kre u, bolovi postaju sve u estaliji, osje aju promjenu vremena jer ih poja ani bolovi upozoravaju na tu pojavu.

Obi no se lije enje svodi na uzimanje analgetika, ili ako si to netko može priuštiti, odlazak u toplice. Pri tome ljudi ne razmišljaju da su to samo trenutna poboljšanja bolesnog stanja organizma jer, kako kažu “pritisle me godine” me utim to doista nije tako. Svjedoci smo vrlo vitalnih ljudi u poznim godinama kao i injenice da reumatizam poga a sve mla u populaciju, što se de initivno kosi s uvriježenim mišljenjem oboljelog.

Postoji nekoliko univerzalnih savjeta kako popraviti zdravlje osobe koja boluje od ove neugodne bolesti.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Temelj s vemu je unos hrane. Hrana, koju unosimo u organizam mora biti ve inom biljnog porijekla. Osobno nisam pristalica vegeterijanstva, jer smo mi ljudi stvoreni kao svejedi i tako se trebamo i ponašati. U slu aju kad nastupa bolest izbor hrane treba prilagoditi organizmu. Osobe oboljele od reumatizma, kostobolje ili križobolje moraju izbjegavati suhomesnate proizvode i crveno meso. Še ite što više po svježem zraku, jer neprekidno ležanje i odmaranje smanjuje pokretljivost zglobova, poja ava bol.

Primijetili ste da oboljelima odgovara toplina. Za hladnijih dana odjenite topliju odje u i ne izbjegavajte kretanje po svježem zraku. uvajte se poledica i ili povreda pri mogu em padu. Izbjegavajte nepravilno držanje i nepravilno optere ivanje zglobova. Izbjegavajte svako konzumiranje alkohola, kave i pretjeranog unosa soli u organizam. eš e koristite

što topliju kupku kojoj možete dodati svježe ubrane koprive i krupnu morsku sol. To su samo prakti ni ali dugotrajni savjeti za u inkovito lije enje a za brže rezultate tu je bioterapija.

Bioterapija e ikasno pomaže pri oboljenju zglobova i križobolje. Prvo se organizam, koji je u potpunom disbalansu, vra a u stanje zdravog balansa, da bi mogao pravilno reagirati na spomenute metode samopomo i. Iza toga dobar biote-

rapeut odmah otklanja bolove, ho u re i da oni trenutno nestaju i da ne nasjedate onima koji vam obe aju da e poboljšanje nastupiti za 14 do 30 dana. Ne! Bol mora nestati odmah a u etiri obavezna tretmana stanje se mora sanirati.

Uz savjete bioterapeuta vaši e problemi ostati trajna prošlost.

Obratite mi se s povjerenjem na telefon 098 1347 031 bez SMS-a.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Rak dojke dobre vijesti Mnogi svjetski mediji objavili su skoro senzacionalisti ku vijest. Rak dojki mogao bi se lije iti svijetlom, bez upotrebe noža. To otkri e objavio je engleski lije nik Mo Keshtgar. Metoda se zove fotodinami ka terapija – PDT. U dokazani tumor dojke-mamogra ijom i ultrazvukom ubrizgava se specijalni lijek, koji itav tumor ini osjetljivim na svjetlost. Crvenim laserom se tada aktivira u tumoru proces koji zaustavlja opskrbu stanica kisikom, pa one odumiru.

Ovaj na in terapije djeluje jednostavno i nadamo se ,ukoliko se dokaže o ekivana u inkovitost ,da e biti golem napredak u lije enju ove opake bolesti.

Iz Kine dolazi jednako dobra vijest u prevenciji raka dojke. Poznato je da je u estalost raka dojke na dalekom

Jyotish Vas vodi ka boljem razumijevanju sebe, doga aju u Vašem životu i svijeta u kojem živimo.

KONZULTACIJE I TE AJEVI na mob. 091/567-8718

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA, zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ki urednik: Dejan Horvat , gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

istoku zna ajno manja nego kod nas u Europi. Objašnjavalo se to tipi nom, kineskom prehranom koja je bogata ribom.

Dr. Min Zhang je provela studiju na 2000 Kineskinja u dobi od 20 do 87 godina koje boluju od raka dojke i na isto toliko zdravih žena. Dokazano je da žene koje jedu dnevno 10 i više grama svježih gljiva smanjuje se rizik za razvoj raka dojke na jednu tre inu, a one koje su jele etiri i više grama suhih gljiva dnevno smanjuje se rizik raka dojke na polovinu. One žene koje su uz to pile zeleni aj smanjile su rizik raka dojke još za 11 do 18 posto.

Napominjem da je rak dojki naj eš a maligna bolest u žena. U Hrvatskoj oboli godišnje od ove bolesti oko 2000 žena, a od toga umire oko 800 žena.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

7. srpnja 2009.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Dostik školi imamo, tre deco delati...

D

ok se naš denešji, kajbi rekli, ve važe i, župan zaputiv vu trko za ovo oteljo vu šteroj ve, ve mesec dni, sedi popevav si je pesmo: Me imorje, tak imam te rad. I ne moram vam re i kaj se pripetilo, mi Me imorci smo popušili pesmico i vse smo dali Iveko: i srce i dušo i svoje glase, tak gda je on dobiv vse ono kaj je šteuv. A ve me gvinta jedna druga stvar: gda bodemo mi na redo? O em re i, gda bodemo mi dobili ono na kaj smo ra unali gda smo Iveko glase davali?

Ak je po istini onda Ivek ima rad vse: kak naše Me imorje malo, tak i nas Me imorce, a kaj naše r ne Me imorke nebodemo niti spominjali. Tak vam je to vse bilo prvih par dni dok je Ivek, kak župan, dohajav na posel.

Drugi tjeden, dok je zazvediv kaj mo je županiska kasa skorom prazna, po ev je dohajati ka sebi. Neje vse tak lejpo kak to prvi den zgledi, jerbo vsi znamo gda je i prva no z mladenkom za nej pozabiti, a ve drugi, tretji den, vrag dojde po svoje. Najte me krivo razmeti, ali jako sam najgerek kaj itak Ivek, denes, misli o bivšemo župano Jožeko i jegovim poglavarima, šteri so mo ostajli prazno kaso i velike duge? Znate kaj, Ivek bo ve

nekak zdurav, a mi porezni obvezniki bodemo, kak i navek, to vse platili i odišli po riti k meši.

J

ako sam najgerek kaj bode itak župan Ivek napraviv z županiskaj cajtungaj NEWS (to vam ja niti neznam kak se pravzaprav ita) štere je naš bivši župan davav pisati kaj se bode zazvedilo vse kaj on i jegovi kompanjoni delajo. Vse je to bilo dobro dok je nej, naš Jožek, zgubiv izbore, a unda so i tej nejbolši cajtungi, šteri so zabadav (vse je to plativ sirmak porezni obveznik)ljudima po hižaj nošeni, odišli vu ropotarnico povjesti. Nejsam uspev, bar nej za ve, zazvediti jeli Ivek podržavle Jožekovo idejo gda bodemo mi Me imorci dojšli vu Evropo predi Hrvaške, jerbo ak nej unda bode dauv na rasprodajo i ono kancelarijo štero naša županija ima vu Briselo.

Kaj nebi neš i misliv kak smo mi boge ka županija, nej, mi smo jako bogati sam nemamo niti kune vu kasi. Pak je dostik težakov vu toj županiskoj hiži, pak ak jiv vse Ivek respošle po Zagrebo, nekšega vraga bodo ipak zaslužili.

N

aš pajdaš po nalivperi, Šte ek Mesari ov, je uda huje

zišev nek je to na prvaj slikaj zgledalo. Kak zgledi, Jožek ga je dobro zbombav tak gda nebre niti delati, jer mo, od one no i na Muri, nikaj spametnoga nebre na pamet pasti. Nebrem razmeti kak so, itak, tej serjanski policaji mogli napisati gda je tuo sam nekša lehkeša poškodba, a gda neš i klopi policaja tak kaj mo kapa padne doli zglave, to je mam teška poškodba. Mortik so trebali dvapot pogledati.

Š

to bi rekev gda se to bode pripetilo kaj je vu našaj sredjaj školaj uda ve mesta nek je akov šteri so završili osmoga razreda pu ke škole. Ve vidite na kaj dojde gda se mene ne posluhne. Furt govorim gda smo dostik školi naprajli, treba deco delati. Ne razmem zakaj se vu tem poslo naši ljudi fkrej držijo, pak je uda leži dete naprajti nek školo, a nej tre niti nacrta, a niti pak gra evinsko dozvolo.

A kaj je dražeše ili aleše, tu se nebi šteuv mešati.

im se po nemo spominati o pla aj mam nam Me imorcaj dojdo suze na o i, jerbo kak znate mi i vu temo stojimo nejhuje vu Lepoj našoj, o em re i, i tu imamo nejmenše. Kaj

gud bode neš i rekev, ipak smo mi Me imorci jeno od vekših gospodarskih uda: Imamo nejmenše pla e, a vse imamo i nikaj ne nucamo i nejbole živimo. To zadje je, mortik, nej ruom istina, ali so nam vsi na temo jalni. A gde ima jala, tu ga je i ogja.

N

a vse zadje se zazvedilo gda je akoska Gimnazija nejbolša sredja škola vu Hrvaški, kaj zna i gda smo mi Me imorci, isto tak, nejbolši vu Lepoj našoj. Najte se nikaj uditi, im se to zazvedilo mam je i Jaca Kosor, štera je isto tak Me imorka, isplivala i postala prva violina Lejpe naše.

G

da smo ve pre Jaci, moram vam sprepovedati kakšo jo je sre a obletela za ro endan.

Neznam, jeli ste vpu eni vu to gda je gospa Jaca prvoga juljuša slavila ro endan, a minuli precednik Vlade, Ivek Sanader, joj je obe av nejlepšega i nejvekšega poklona do ve. Gavaler, kakši je ve je, ono kaj je obe av to je i napraviv: za ro endan je dobila HaDeZeja i Lejpo našo.

Vsima bi nam bole bilo gda joj je dauv nekaj menšega, napriliko, Deželo.

Rodbina

Izlet

Momak, koji sjedi sa djevojkom na klupi, po eo je da traži to “nešto” pod njenom suknjom.

Djevojka se glasno nasmije i re e: - E “to” što ti tražiš se ne nalazi tu. “To” se nalazi meni ispod pazuha!

- Pa ti si luda! To je nemogu e!

- Mogu e je! Mogu e! Znaš, ja sam Picassova ro aka!

- Za vikend u odvesti djecu u planine pa emo puštati zmajeve.

Kamo eš ti? - pita Mujo Hasu.

- I ja u po i u brda i puštati zmajeve! - odgovori Haso.

- Ali ti nemaš djece? - podsjeti ga Mujo.

- I i u sa ženom i punicom!

- re e Haso.

Bra ni život - Nikako ne mogu nagovoriti muža da mi okopa vrt - jada se jedna žena susjedi.

- Oh, ja to rješavam bez ikakvih problema. Samo mu kažem: - Dragi, nemoj da okopavaš vrt, ti si ve prestar za to!

Brijanje Došao Mujo na brijanje, a brica nespretni šegrt. Stavi Muji pjenu, po eo da ga brije i odmah ga poreže. Mujo jauknu, a iz druge prostorije istr i ljutiti majstor, krene da “zapali” šamar šegrtu, ali ga iz sve snage “prilijepi” Muji.

Ponovo nespretni šegrt poreže Muju, ovaj jauknu, opet majstor dojuri iz druge prostorije, umjesto šegrtu, zalijepi šamar inu Muji.

Pri kraju brijanja šegrt odreže Muji pola uha, Mujo stisnuo zube: - Sklanjaj to uho, ako vidi majstor, ode mi glava!

Krivnja - Vi se ne osje ate krivim za ubojstvo svoje punice - obrati se sudac ubojici.

- Ne, asni sude, mislio sam da e zmaj poletjeti s balkona, a ne pasti - odgovori on.

Znanje - Tko e mi re i što je biografija?- upita u iteljica.

- Životna pri a neke osobe odgovori Ivica.

- To no, a što je autobiografija? - opet e u iteljica.

- Valjda životna pri a nekog automobila - odgovori Ivica.

Pomo - Ženo, teško mi te gledati kako samo radiš i mu iš se, molim te, zatvori vrata kuhinje - kaže muž svojoj ženi.

Oprost - Zovi sve enika koji nas je vjen ao - vi e umiru i muž ženi.

- Zašto baš njega? - pita žena.

- Želim mu oprostiti - odgovori muž.

Lažljivac ovjek prodaje psa za kojeg tvrdi da zna govoriti. Kupac u nevjerici odmahuje glavom. U tom trenutku pas re e: - Kupite me, molim vas. Moj gazda mi ne daje da jedem, a zavidan mi je i što sam dobio prvu nagradu na natjecanju za najbolju pri u.

Kupac je zaprepašten.

- Pa vaš pas doista govori! Zašto ga prodajete tako je tino?

- Zato što ne podnosim lažljivce.

Pregled - S vašim srcem je sve u redu, ali jeste li možda za EKG? - upita lije nik stariju gospo u.

- Ne, ja sam za drugu stranku - odgovori gospo a.

Slava - Što kažete na našu novu pjeva icu? Kad bi je Pariz vidio odmah bi postala slavna - kaže konobar gostu u hotelu.

- Možda kad bi je vidio, ali ako je uje sumnjam - odgovori gost.

Ponosni otac Mlada žena rodila trojke. Vrlo ponosan otac pozvao je škrtog susjeda da bi mu ih pokazao: - ura - uzviknuo je - Što kažete, a?

Staracpogledavšidjecupokaže prstom na jedno od njih govore i: - Ja bih zadržao ovoga!

Tuga Mužu umrla žena. U novinama daje obavijest: - Umrla Julija!

Novinar: - Za{to tako kratko? Za te novce možete dodati još pet rije i!

Muž: - Umrla Julija, prodajem rabljeni auto!

Susjed Mlada, zgodna žena izlazi iz ku e i naleti na jednog starijeg ovjeka. Ovaj skine šešir i nasmiješi se: - Zar me ne prepoznajete? Ja stanujem u ku i preko, u stano to no preko puta vašega...

- Ah, da... Jedva sam vas prepoznala. Sada nemate dalekozor.

Mašta - Mužu moj, pusti me ove godine samu na more i budi siguran da u tamo sanjati samo o tebi.

- Onda je bolje da ostaneš pored mene, a da sanjaš o moru.

Cvije e Mlada djevojka vidi da joj je de ko veoma zamišljen.

- Što te mu i, dragi?

- Mislim na nas dvoje. Kada se vjen amo bit e mi neobi no što ne u imati kome poklanjati cvije e.

Oglas Devetnaestogodišnja djevojka dala je oglas u novine kojim traži partnera za druženje. Primila je puno ponuda, na što se majka razveselila: - Lijepo, dijete moje!

- Oh, majko i ja sam sretna veselo e k i. - ak mi se javio i otac!

Pozivamo itatelje da nam pošalju svoje viceve koje emo rado objavi . Možete ih sla na e-mail: vlatka@ mnovine.hr ili nam pošaljite poštom

62

Vremenska prognoza

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Nastavlja se promjenjivo vrijeme VREMENSKA SLIKA: Dugotrajan utjecaj ciklone, koji je prošlog tjedna ipak malo oslabio, ovog bi se tjedna mogao obnoviti. Naime, na ve postoje u vlažnu i nestabilnu zra nu masu koja se nad nama zadržava ve tre i tjedan, sljede ih e dana sti i nova injekcija vlage. Sa sjeverozapada e nas zahvatiti frontalni poreme aj s kojim e sti i novi oblaci pra eni mjestimi nom kišom ili pljuskovima, a to e dati novu energiju i produžiti život skoro umrloj cikloni Kamili. Tako da nas zapravo ni ovog tjedna ne o ekuje trajnija stabilizacija vremena. Povoljnije e naravno biti na Jadranu, ali i tamo ponegdje može biti kratkotrajne kiše.

VREMENSK A PROGNOZA: Tjedan emo zapo eti uz vrlo šareno vrijeme. Promjenjivo i nestabilno rije i su koje najbolje opisuju o ekivano vrijeme tijekom utorka. Naime, nad nama e i dalje kružiti vlažan i nestabilan zrak pa e uz sun ana razdoblja povremeno biti umjerene, mjestimice i pove ane naoblake iz koje može biti kiše ili se mogu pojavljivati pljuskovi s grmljavinom.

Nažalost, postojat e opasnost od pojave nevremena. I dalje e nad Me imurjem puhati ve inom slab vjetar, a temperatura zraka zbog više oblaka i pljuskova bit

e nekoliko stupnjeva niža nego proteklih dana.

Vrlo sli no vrijeme o ekujemo i u srijedu koja bi mogla biti najobla niji dan u ovom tjednu.

Prevladavat e oblak no uz samo kra a sun ana razdoblja. Povremeno može biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. Zapuhat e slab do umjeren sjeverni i sjeveroisto ni vjetar. Jutarnja temperatura zraka izme u 14 i 16, a najviša dnevna bit e relativno niska – oko 20 Celzijevih stupnjeva.

Za ve inu itatelja proljepšanje vremena sti i e nam s etvrtkom. Ve i dio dana bit e pretežno ili djelomi no sun an i vrlo topao. Rano ujutro mogla bi nas do ekati magla, osobito uz Dravu prema Prelogu, ali op enito u nižim diijelovima Me imurja te uz vodene površine. Vjetar

7. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

uglavnom slab. Jutro e biti svježe s temperaturom oko 12 ili 13, a najviša dnevna bit e ugodnih 25 Celzijevaca. No, da sve ne bude potpuno idili no pobrinut e se nova pošiljka vlage koja bi krajem dana mogla sti i do nas i donijeti malu mogu nost za pljusak.

U petak bi jutro ponovno moglo po eti s kratkotrajnom sumaglicom ili maglom nakon ega o ekujemo djelomi no sun ano i toplo vrijeme. No, poslijepodne bi uz više oblaka ponegdje moglo biti kratkotrajne kiše ili pljuska s grmljavinom. Zapuhat e lagani sjeveroisto ni vjetar, a temperatura zraka ponovno e se malo sniziti.

Prema prognosti kom materijalu dostupnom pri izradi ove prognoze, ini se da e nam tijekom vikenda sti i novi atmosfer-

METEOROLOŠKI KALENDAR 9. srpnja 1989. god. u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm kiše 10. srpnja 1913. god. u Dolini smrti (SAD) izmjerena temperatura od 56,7°C 11. srpnja 1926. god. veliko nevrijeme, prolom oblaka i poplava u Zagrebu ski poreme aj, a to ne e dopustiti trajniju stabilizaciju vremenskih prilika. U takvim okolnostima e uz sun ana razdoblja povremeno biti umjerene, mjestimice i pove ane naoblake. I dalje o ekujemo pojavu kratkotrajne kiše ili pljuskova pra enih grmljavinom.

Ne e biti vru e, zapravo možemo re i da e temperatura zraka biti ugodna i sredinom dana e se kretati uglavnom od 23 tijekom subote do 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva u nedjelju ili ponedjeljak kad bi se vrijeme ipak trebalo postupno proljepšati. (prognozu izradila udruga Crometeo 6.7.)

PREGLED VREMENA od 1. do 7. srpnja

Pljusak pa opet pljusak Sad ve dalekog 20. lipnja zahvatila nas je izražena promjena vremena koja je okon ala prvu pravu ljetnu vru inu nad našim podru jem. Tu promjenu izazvala je ciklona koju je Crometeo tim nazvao Kamila. Nitko tada još nije slutio da emo se s njom družiti ovako dugo, sad ve više od dva tjedna ime je ciklona Kamila postala najdugovje nija ciklona u proteklih pet godina! Iako je netom završeni tjedan bio topliji od tre eg lipanjskog, vrijeme je i dalje bilo vrlo promjenjivo s gotovo svakodnevnom kratkotrajnom kišom ili grmljavinskim pljuskovima. Sunca je u Me imurju bilo svakodnevno, osobito ujutro i prijepodne, no poslijepodne i nave er bilo je kiše ili pljuskova koji su ponegdje bili izraženiji pa je u kratkom vremenu palo puno kiše na vrlo malom podru ju. Turistima i turisti kim djelatnicima ipak je

dobro došlo postupno smirivanje vremena na Jadranu gdje je lipanj mjestimice bio najkišniji otkad postoje mjerenja. Mi u kopnenom dijelu Hrvatske nalazimo se zapravo u jednom za aranom krugu. Vlažna zra na masa koja se nalazi iznad nas povoljna je za svakodnevni nastanak pljuskova s kojima se na tlo sru i dodatna vlaga koja svojim isparavanjem poti e nastanak novih oblaka. Nakon što iz oblaka padne pljusak proces isparavanja i stvaranja novog pljuska po inje ispo etka. I tako e biti sve dok se nad našim podru jem nalazi ovo podru je izjedna enog tlaka zraka bez nekih izraženijih atmosferskih sustava. Pojednostavljeno re eno – dok vjetar ne raspuše i sasuši ovu silnu vlagu. Tako nam je po eo srpanj, prosje no najtopliji mjesec u godini, a ini se da e tako nastaviti i ovog tjedna.

Kinu mu e poplave Najmanje 15 osoba je poginulo, a više od 550 tisu a ih je evakuirano nakon što su obilne kiše na jugu Kine izazvale velike poplave. Samo u podru ju Guangxi više od 140 tisu a stanovnika moralo je biti evakuirano, a 62 škole su poplavljene, javlja Hina. Neke rijeke u Guangxiju dosegle se razinu nevi enu od 1998. kad je u poplavama 3600 ljudi izgubilo život. Vlasti upozoravaju da bi poplave mogle biti još i gore jer razine rijeka neprestano rastu.

Agencija Xinhua javlja da je 300 u enika odsje eno u jednom internatu, ali vlasti su uspjele

uklju iti struju i dostaviti im hranu i vodu. Šteta od poplava procjenjuje se na 196.5 milijuna ameri kih dolara. (foto: ABC)

Doga aji OSAMNAESTA OBLJETNICA zaustavljanja tenkova tzv. JNA u Murskom Središ u

PRELOŠKE LJETNE VE ERI

Narod je pokazao svoju snagu!

U subotu Žiga & Bandisti

Ulica Josipa Broza u Murskom Središ u bila je poprište povijesnih doga anja koji su se dogodili 28. lipnja 1991. i ostali upisani zlatnim slovima u povijesti grada. Naime, toga dana je goloruk narod zaustavio tenkovsku kolonu JNA koja se uputila preko mosta za Sloveniju. Kolona se okrenula i potom preko Zebanca i Selnice uputila prema Gibini gdje je došlo do sukoba sa slovenskim teritorijalcima. U spomen na taj doga aj postavljena je na tom mjestu spomen - plo a, a svake

se godine sve ano obilježava taj doga aj.

Tako je i ove godine sve ano obilježena 18. godišnjica tih doga aja koji su, kako je rekao predsjednik Gradskog vije a Ivan Le ek, pronijeli ime Murskog Središ a diljem Europe. Na sve anosti su o tom doga aju govorili me imurski župan Ivan Perho , zamjenik gradona elnika Dražen Srpak, sudionici tih doga anja, tadašnji saborski zastupnik Baltazar Jalšovec, ondašnji predsjednik Skupštine MZ-a

Marijan Barat te središ anski župnik Tomislav Antekolovi . Kako je istaknuo župan Perho , danas se nedovoljno pozornosti pridaje tim povijesnim doga anjima, dok su Jalšovec i Barat istaknuli da su sretni što su ti doga aji prošli bez prolijevanja krvi. Skupu se obratio i župan ob ine Lendava Anton Balažek koji je pozvao na dobrosusjedsku suradnju unato me udržavnim problemima.

Ina e, svoj doprinos sve anosti dao je Gradski puha i orkestar pod ravnanjem Petra Novaka, a

nakon sve anosti uprili en je i prvi susret župana Perho a i župana lendavske ob ine Balažeka koji su ve dogovorili i budu e susrete. (il)

NAPOMENA Ispri avamo se što smo u prošlom broju tehni kom pogreškom objavili izvješ e sa 17. godišnjice ovoga važnog doga aja u Murskom Središ u.

PO ELI RADOVI na zamjeni pokrova na zgradi mati ne škole u Hodošanu

Prvi cilj je zdravlje djece Radnici Me imurje graditeljstva d.o.o. iz akovca prošli tjedan zapo eli su obimne radove na krovištu mati ne zgrade Osnovne škole Hodošan. Mijenja se azbestni pokrov star 27 godina, površine oko 1.350 metara etvornih s pocin anim trapeznim limom, te pripadaju a limarija, okapnice, opšavi, snjegobrani, žljebovi i gromobrani. Radovi tako er uklju uju produžetak

najve eg dijela krovišta koje završava u ravnini sa zidovima i svih ovih godina izaziva probleme s kišnicom, snijegom i ledom, kao i zamjenu trule gra e.

Radovi se inanciraju iz decentraliziranih sredstava predvi enih za investicijska ulaganja u me imurske škole u 2009. godini. Natje aj prema Zakonu o javnoj nabavi provela je Me imurska županija, a nadzor vrši

njeno poduze e Investicije, nekretnine d.o.o. Radovi u ovoj fazi iznose 309 tisu a kuna i trebali bi završiti do 1. rujna 2009. godine.

Prema mišljenju ravnatelja Ivana Bari a, Me imurska županija ovim radovima nagra uje Osnovnu školu Hodošan koja je ve prije sedam godina bez i jedne kune pomo i uvela jednu smjenu i spada u red uzornih odgojno obrazovnih ustanova. Ujedno je

to prva škola u Me imurju koja bez proširenja prostora ili nove izgradnje skida nezdravi azbestni pokrov i uljepšava svoje lice malim gra evinskim i soboslikarskim radovima. Škola bez nasilja u kojoj se bez puno pri e provodi zdrava prehrana, ekološki i humanitarni odgoj te isklju uju mobilni ure aji i beži ne mreže ovime još više naglašava svoju namjeru o uvanja zdravlja u enika i djelatnika.

Po prvi put e ove subote službeni koncert održati Žiga & Bandisti u Prelogu u sklopu Preloških ljetnih ve eri, tj. velikog malonogometnog turnira. Po e-

tak velikog koncerta u preloškom Parku Mladosti koji e potrajati dugo u no predvi en je poslije 21 h. Cijena ulaznica je popularnih 20 kn. (DZ)

BRUNO PER I iz Vrhovljana

Ulovio soma kapitalca Mlad ali vrlo iskusan ribolovac Bruno Per i iz Vrhovljana više je nego dobro iskoristio visok vodostaj rijeke Mure koja je posljednjih lipanjskih i prvih srpanjskih dana ak izašla iz svog korita.

- Velika Mura donosi velike ribe, kaže ovaj ribi , koji gotovo nikada iz vode ne izvu e praznu udicu. Ovaj put na mamac od glista koje je nakupio metodom strujnog lovca naišao je som kapitalac težak 8,5 kilograma i duga ak 101 centimetar.

Zbog velike i brze vode imao sam osje aj da je riba još ve a, no zadovoljan sam i ovime što je to moj najve i ulovljeni som u dvadesetogodišnjoj ribi koj karijeri, vrlo zadovoljan govori Per i .

Ulovio je minulih dana Per i jednog soma od 3,5 kilograma i dužine od 69 centimetara te jednog od 3 kilograma i dužine od 59

centimetara. Prije 7 godina Per i je ulovio šarana teškog 11,80 kilograma. Dugogodišnji je bio lan ŠRD-a “ ikov” iz Svetog Martina na Muri, a sada je lan ŠRD-a “Mura” u Murskom Središ u.

Ovog soma mu je pomogao rastaviti kolega Zdravko Šipek, a meso je u najve em dijelu podijelio prijateljima i rodbini.

(S. Mesari )

7. srpnja 2009.

Događaji 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ROTARY CLUB PRELOG u novu rotary godinu s novim predsjednikom

Marijanu Balabanu predan predsjedni ki lanac - Preloški rotarijanci u svoje su redove prihvatili i jednu ženu, pa tako danas klub broji 23 aktivna lana

Marijan Balaban novi je predsjednik Rotary cluba Prelog. Takva odluka donesena je još lani, po etkom prosinca, a upravljanje Klubom u rotarijanskoj 2009./2010. godini, koja uvijek zapo inje s 1. srpnjom, prepušteno mu je na sve anosti održanoj prošle srijede. Predsjedni ki lanac, a s njim i sve pripadaju e dužnosti, svome nasljedniku predao je prvi predsjednik

preloškog Rotary cluba Stjepan Hreš .

— Siguran sam da e novi predsjednik uspješno nastaviti voditi klub i motivirati sve nas klupske kolege da i dalje maksimalno sudjelujemo u postavljenim projektima i aktivnostima, rekao je Hreš .

Novoizabrani predsjednik Balaban zahvalio je na ukazanu povjerenju, isti u i da lanove Rotary cluba Pre-

Rotarijanci Klubu Duga Pomaganje potrebnima u lokalnoj zajednici jedan je od važnih segmenata djelovanja rotarijanaca. Preloški Rotary club organizirao je humanitarnu akciju ne bi li pomogao preloškom Klubu Duga koji djeluje pod okriljem Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije. U akciji je prikupljeno 10 su a kuna. Novac je na sve anos primopredaje predsjedni ke dužnos dosadašnji predsjednik Stjepan Hreš predao Brankici Mezga, voditeljici Kluba Duga. Rotarijanci su

obe ali da e i ubudu e pomaga rad ovoga kluba. U Klubu Duga oduševljeni su primljenom donacijom koju e, kako doznajemo, upotrijebi za ure enje svojih prostora. Doduše, Klub Duga još je uvijek besku nik. Svojedobno su se okupljali u prostorima Dje jeg vr a Fijolica u Prelogu, a sada ih udomljuje preloški župnik koji im je dao na korištenje vjeronau nu dvoranu. Nadaju se da e im Grad uskoro izna i prostor koji e mo i opremi i uredi u skladu sa svojim potrebama. (D.M.)

Rotary club Prelog okuplja 23 aktivna lana, od sada i jednu lanicu

log vežu vrsta prijateljstva, zajedništvo i me usobno povjerenje pa e sigurno i nadalje, uz ugodna me usobna druženja, uspješno pomagati lokalnoj zajednici.

Prva lanica Ljiljana Trstenjak

Stjepan Hreš Brankici Mezga predaje donaciju za Klub Duga

U prvoj godini svoga djelovanja preloški rotarijanci realizirali su nekoliko bitnih projekata. U želji da svoje prijatelje iz drugih klubova upoznaju s Me imurjem i pokažu im njegov turisti ki potencijal, organizirali su plovidbu rijekom Dravom uz prikaz tradicionalnog ispiranja zlata. Nagradili su nadarene u enike donjome imurskih

osnovnih škola i Srednje škole Prelog, a organizirali su i humanitarnu akciju za potrebe Kluba Duga.

Rotary club Prelog prilikom osnutka imao je 24 aktivnih lanova, no zbog obveza iz kluba su istupili Dragutin Kopasi i Darko Horvat, no zato je klub dobio prvu ženu u svoje redove. Radi se o Ljiljani Trstenjak, pa tako danas preloški rotarijanci imaju 23 aktivna lana. Novim potpredsjednikom Rotary cluba Prelog imenovan je Marijan Varga, tajnikom Darko Pandur, rizni arom Krunoslav Kosec, a ceremonijal majstorom Ljubomir Kolarek.

(D.Mihoci)

RADAR festival u subotu u Varaždinu

Odre en službeni raspored izvo a a Koncertna produkcija Radar festivala objavila je službeni raspored nastupa izvo a a na RADAR festivalu 2009. Vrata gradskog stadiona Varteksa za publiku e se otvoriti ve u 15 sati. Raspored i popis izvo a a podložni su promjenama zbog tehni kih ili organizacijskih razloga., ali je raspored i satnica odre en. Tripdavon, Voodoo Lizards - od 15:30, Zoran Predin & La ni Franc - 16:15, Joe Jackson - 17:15, Eric Burdon & The Animals - 18:30, Solomon Burke 20:00 i Carlos Santana - 21:30.

Ulaznice za RADAR po cijeni od 290,00 kuna i 390,00 kuna (tribina ZAPAD) dostupne su u sustavu Eventima, u svim boljim turisti kim agencijama ili izravno putem interneta na adresi: www. eventim.hr. Na dan koncerta, ulaznice za travnjak koštati e 350,00 kn.

Predvi eno je da festival završi oko pono i, a za sve one željne daljnje zabave, iza južne tribine stadiona, odmah nakon završetka festivala, organizirali smo afterparty sa svirkom uživo i jam sessi-

Glavna zvijezda programa bit e legendarni meksi ki gitarista Carlos Santana

Britanski blues band The Animals na vrhuncu slave bili su u ‘60-ima, ali i danas predvo eni frontmanom Eric Burdonom zvu e sjajno

onom poznatih hrvatskih rockera i gostiju festivala.Organizator se pobrinuo za bogatu i lako dostupnu ponudu hrane i pi a, koje e se mo i kupiti na RADAR festivalu.

Organizator je ina e zadržao pravo zabraniti ulaz ili s festivala udaljiti svaku osobu za koju se procijeni da svojim ponašanjem ugrožava sigurnost ostalih posjetitelja.Na samom stadionu vrijede uobi ajena ograni enja što se ti e unosa hrane, pi a i raznih predme-

ta. Posebice isti emo da je zabranjeno: unošenje kišobrana, oštrih i opasnih predmeta svih vrsta te pirotehni kih sredstava unošenje hrane i napitaka odnosno boca i limenki svih vrsta, uklju uju i i onih s vodom, unošenje narkotika i unošenje video-kamera, profesionalnih fotoaparata te profesionalne opreme za snimanje zvuka. Iz Radar produkcije poru uju: Vidimo se u Varaždinu, na prvorazrednom rock doga aju. (D. Zrna)

Marijanu Balabanu (desno) dosadašnji predsjednik predao je predsjedni ki lanac, a time i predsjedni ke dužnosti

ME UNARODNI miting ameri kih automobila po prvi put u Hrvatskoj

U subotu u Cimperu show za sve USA “ljubimaca” Predstoje e subote 11. srpnja na podru ju turisti kog kompleksa pivnice ‘’ CIMPER’’ u Murskom Središ u održat e se me unarodni miting ameri kih automobila kao prvi takve vrste u Hrvatskoj. Dobro došli su svi ljubitelji i vlasnici ameri kih automobila i motocikala, bez obzira na godište.

Organizator najavljuje bogati program koji e trajati do kasno u no , a po etak je zakazan za 12 sati, kada e po eti pristizati vlasnici ameri kih ljubimaca iz cijele Hrvatske, te okolnih zemalja. U prvom dijelu održati e se prigodan auto-moto show, a nave er slijedi koncertna svirka.

Svi e parkirati svoje automobile i motocikle u vanjskom prostoru Cimpera gdje e biti prire en i ‘’custom bike show’’, sa preradama ameri kih motocikala, nekoliko doma ih auto prodava a izlagat e svoje automobile, a posebnu pozornost e vjerujemo privu i Mustang Shelby detaljno sre en za utrke ameri kog NASCAR-a.

Na prostoru mitinga biti e postavljeni štandovi sa raznom ponudom od odje e pa sve do raznih

umjetnika koji su blisko povezani sa scenom koja prati ameri ke automobile.

Uglavnom prvi dio bit e u znaku izložbenog auto-moto show, a nave er slijedi koncertna svirka.

Nave er rockabilly svirka Zasvirati e nekoliko sjajnih rockabilly rock and roll grupa: Nero Burns (Engleska), Johnny Cash Tribute Band (Zagreb), The Welcomin’ Committee In Flames (Zagreb/Tokyo), te nastup nekoliko top dj-a iz Hrvatske i Slovenije, koji e cijelo vrijeme ‘’vrtjeti’’ isklju ivo rock and roll muziku od 50-tih, pa sve do danas, a na kraju slijedi ‘’erotic show’’.

Drugi dan za sve vlasnike ameri kih automobila osiguran je besplatni doru ak i kava, nakon ega e se dijeliti priznanja/pehari za najljepše automobile.

Upad je besplatan za vlasnike ameri kih automobila/motocikla, a za sve ostale je 20 kn. Na podru ju mitinga mogu e je kampiranje, a u slu aju lošeg vremena program se seli u zatvoreni dio Cimpera.

JURICA PAVLIC SJAJAN U POLUFINALU KVALIFIKACIJA ZA GP

NAJBOLJI HRVATSKI GIMNASTI AR SVE BLIŽE STAROJ FORMI

U PETAK PO PRVI PUT UTAKMICA POD REFLEKTORIMA NA SRC MLADOST

Pobjeda u Latviji odli na najava za Coventry

Na MI u Pescari Ude uzeo srebrnu medalju

Utakmica Me imurjeNafta za povijest

NAUTI KI KLUB LABUD organizirao “Lov na labu e pero”

Ponovno najbolji Kruno Hrka i Igor Grabant iz Otoka etvrti put uzastopce Kruno Hrka i Igor Grabant iz Otoka pobjednici su natjecanja “Lov na labu e pero” kojega je u nedjelju, osmu godinu za redom, organizirao Nauti ki klub “Labud” iz Preloga.

Bilo bi nam draže da je konkurencija ja a i da su natjecateljske ekipe homogenije kada su godine u pitanju. Ovako se mi mladi natje emo protiv dvostruko starijih posada, što u neku ruku niti nije korektno.

Ne udi stoga što ve etvrtu godinu pobje ujemo na ovom

natjecanju. Za njega se ne pripremamo. Šteta što se ovaj lijep doga aj ne promovira ja e izvan lokalnih okvira. Vjerujemo da ima potencijala postati isto ono što je za kraj uz Neretvu njihovo natjecanje. Žao nam je što su i ovi turisti ki potencijali preloškog izletišta Marina neiskorišteni. ini se da jedino preloški Nauti ki klub nešto pokušava u initi po tom pitanju, no u kona nici to zapravo i nije njihov posao, komentirao je pobjedni ki dvojac Hrka -Grabant koji je od organizatora za uspjeh na natjecanju

primio tek simboli nu nagradu u teku em obliku ne bi li vratio izgubljene B vitamine.

Nastupilo još deset “posada” Pored Hrka a i Grabanta na vodi ispred nauti kog doma “Vrbica” natjecalo se još deset dvo lanih, uglavnom muških posada. Natjecati su se mogle dvo lane posade, muške, ženske ili mješovite, uz uvjet da amac bude iz kategorije “drafski on“, od drva ili elika. Jedini dozvoljeni pogon bile su ruke i vesla.

Jedanaest dvojaca sudjelovalo je u ovogodišnjem Lovu na labu e pero

Promjenjivo vrijeme s visokim temperaturama koje je obilježilo protekli tjedan navelo je Me imurce da svako malo umjesto sun anih nao ala otvaraju kišobrane. Iako dva nespojiva dodatka, može se re i da su kišobrani i sun ane nao ale prošli tjedan bili nezaobilazni modni detalji.

Me utim, više su nam se svidjele kreacije naših djevojka i dama u sun anim razdobljima dana, stoga smo pažnju posvetili upravo njima. Da je za ljepotu potrebno malo i trpjeti, dokazuju djevojke koje su unato visokim temperaturama kao modni dodatak istaknule svoj šal. No, neke su o ito ve posjetile more, o emu nam govori njihov potamnjeli ten. Upravo njima odje a bijele boje najljepše pristaje. Osim bijele, dobro došle su sve žive boje koje dižu raspoloženje i pokazuju da je ljeto stiglo. Što šarenije - to bolje još uvijek stoji! I dok su djevojke uz “pomo ” kratkih hla ica i suknja uspjele “preživjeti” prošlotjednu vru inu, de kima se sladoled u inio kao najbolje rješenje u borbi protiv visokih temperatura.

Stazu dugu jedan kilometar drugi je prošao dvojac Buri -Krušec, a tre i je bio dvojac Musta -Novak.

Na prošlogodišnjem natjecanju tadašnji župan Josip Posavec obe ao je Prelogu da e Me imurska županija kupiti jedan turisti ki brod na elektropogon kako bi turisti mogli uživati u ljepotama starog toka rijeke Drave.

Obe ao je da e brod na Vrbici biti parkiran ove godine, no kako je Posavec izgubio izbore i nestao s politi ke pozornice obistinila se bojazan koju je prije godinu dana pokazao preloški gradona elnik Dragutin Glavina. On je tada kazao kako se nada da dato obe anje ne e biti ludom radovanje i da obe ani brod ne e biti brod od papira. Na veliko razo arenje na molu na Vrbici Preložane nije do ekao niti brod od papira, a kamo li obe ani turisti ki brod.

Natjecanje “Lov na labu e pero” prigoda je da se oživi tradicija. Dravski oni koje u Prelogu zovu šojke služile su za prijevoz drva, šljunka, šara. S njima se išlo u ribi iju i preko Drave u Hrvatsku. Danas se ovim natjecanjem pjeva oda šojkama.

(D.Mihoci;Z.Vrzan)

Kruno Hrka i Igor Grabant iz Otoka prvi su stigli na cilj u svom onu

Antun Bermanec jedini graditelj Drafskih ona Antun Bermanec iz Preloga jedini je Preložanin koji još uvijek izra uje drafske one. Tome se posve o 1971. godine. - H o sam ima svoj on. Moj krizmani kum koji ih je izra ivao obe ao mi je da e mi jedan izradi , ali ako u mu pomaga i nau i kako se to radi.

I tako sam po eo. Nekada smo puno onova izra ivali za šumariju, danas još uvijek imam pokoju narudžbu zaljubljenika u Dravu, pripovijeda Bermanec koji je posje teljima na Vrbici demonstrirao izradu Drafskog ona.

Kaže da je ove godine ve izradio tri ona, a lani je imao ak šest narudžbi.

Otkriva nam da je onaj tko je nekada posjedovao on bio je veliki gazda, bogataš. To bi se u današnje vrijeme moglo mjeri s posjedovanjem nekog skupocjenog motora, auta ili jahte.

-Nekada su oni bili duži. Morali su jer je Drava bila brža. Nekada smo gradili 8 metara duge one, sada, otkako se njima plovi po jezeru ne gradimo duže od 6 metara. Osim što su bili dulji, bili su i širi kako bi ljudi mogli prevozi što više drva. Danas nisu širi od 1,5 metara. one gradimo od smreke i hrastovine.

Nekada je nas troje, etvero sudjelovalo u gradnji ona, sve smo ru no izra ivali, danas postoje moderni alati pa nas treba manje i puno brže izgradimo on. Meni su potrebna dva, tri radna dana, a nekada sam potrošio tjedan dana za izgradnju jednog ona, otkriva Bermanec.

Drafski on košta su u eura, pa želite li ploviti jezerom i preostalim drafskim rukavcima to i nije neki novac.(D.M.)

Sun ane nao ale nezaobilazni modni detalj