Slučajno ili ne, nisam pozvan!?
- Želio sam postaviti pitanje koje svi postavljaju, ali nema odgovora: Zašto su se “razmimoišli” bivši i sadašnji načelnik čime je uzrokovan i raskol u nedelišćanskom SDP-u?
www.mnovine.hr
str. 2
Trebam “samo” tri milijuna kuna!
str. 10
VIJEĆNIK Zvonko Kerman nije primio poziv za sjednicu Općinskog vijeća Nedelišće
ŠALA MALA ili...?: DRAGUTIN LESAR najavio predsjedničku kandidaturu
Godina XIV. Broj 724.
MEDIA, str. 15
MARTINA Mavrin (25) Čakovec
^akovec, UTORAK, 21. srpnja 2009.
Cijena 7 kuna
Stiže li tisuću zagrebačkih Roma u Međimurje? Glasina koja kruži Međimurskom županijom
MEDIA MODEL LJETA 2009.
JAVNI RADOVI u Selnici
Jedva dobili radnike za plaću od 2.800 kn!? str. 11
ODGAJATELJICE IZ VRTIĆA Strahoninec ne priznaju recesiju
Traže od Općine 660.000 kn
str. 9
str. 3
Dale kolektivni otkaz, tužile Općinu za 660.000 kn, premala im plaća od 5.500 kn i još ih mole da se vrate na posao
Komunikacija bez granice
PRELOG
vrata prozori keramika
bijela tehnika
www.novi-net.hr • 040/865-777
RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR
ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA
AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822
str. 55
2
Aktualno
UREDNI KI osvrt
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
HSS u Me imurju uz SDP, a u državi vrsto uz HDZ IZ TJEDNA u tjedan
Kakav je to opet Lesarov PR-trik u pitanju? “Me imurski pu ki tribunal” kako Dragu nu Lesaru tepaju zagreba ki novinari s kojima je ve godinama “u ljubavi”, pa navodno ne izostaje niti zajedni ko biranje novinskih naslova ili nastupa na televiziji, te se ve pomalo ini “kao da iska e iz svake paštete” kaže “da je 3 milijuna kuna “si a” za kampanju jednog nezavisnog predsjedni kog kandidata”. U ovom trenutku za njega je to “društveno prihvatljiva cifra”, s obzirom da e njegovi protukandida iza kojih stoje stranke raspolaga s najmanje tri puta više novaca. Tri milijuna kuna zvu i kao vrlo respektabilna novac, pogotovo danas kad se nijedna kuna “na baca u vjetar”. Što bi se zapravo moglo kri iza njegovih troškova “predsjedni ke kampanje” kad bi ih nekim udom On zajedno s “ mom” uspio i prikupi ? Pada mi na pamet da bi primjerice mogao ispostavi neki milijunski ra un “vlas toj PR agenciji”, tj. - sam sebi. Naime, kad su u pitanju PR (odnosi sa javnoš u za one koji ne znaju op.a.) njemu zaista ne treba ovjek ala Ratko Ma ek ili neka britanska agencija. To radi najbolje od svih saborskih zastupnika, pa i mnogih drugih poli ara, pa bi bilo baš lijepo kona no isto i nancijski iskoris , nekako mi se ini za njega još jednom sjajnom idejom. Iza svega ovoga prije navedenoga dolazi jedan “veliki ali”...
Koliko je novaca Lesar izlobirao za Me imurje? Lesar je poli ki imidž minulih godina izgradio uglavnom usredoto ivši se na bavljenje “visokom poli kom“. Predsjedni ki izbori su mu o ito nova zahvalna tema. Na svaku takvu temu ima baš uvijek nešto za re i, doves svoju „malenkost“ u prvi plan, ali gotovo nikad nešto korisnoga u ini za me imurski kraj i bira e koji su ga „poslali u Zagreb“. Baš nas zanima koliko je to projekata i novaca izlobirao za Me imurje otkako je u saborskim klupa? Nula-bodova, ako izuzmemo da je mahanjem konkurentskim novinama pokušavao valjda i marke nški “opravda ” vlas te honorare.
t
21. srpnja 2009.
Piše: Dejan Zrna
Štoviše, žale mi se neki poznanici iz civilnih udruga u kojima je ina e “uhlebljen” njegov sin, da ne može “nabavi ” ni lovu za njih, iako je kao obe ao da e “pro i neki projek ”. Koliko je Lesaru lijepo i dalje živje na ra un poreznih obveznika što ini ve inu svoga radnog vijeka, najbolje se vidi iz re enice u kojoj odgovara na pitanje o aktualnoj mogu nos izvanrednih parlamentarnih izbora: - Ne e bi prijevremenih parlamentarnih izbora. Vladaju oj koaliciji to nije u interesu, a oni su koji raspisuju izbore, kaže Lesar koji tako žestoko kri zira vlast i na strani je “malog ovjeka i siromašnih”, ali bi rado da se ipak ništa ne mijenja.
Saborski milijunaš Zašto mu se ne svi a prizivanje izvanrednih izbora? Pa u ovom trenutku kad je bez stranke (iako postoji pri a da bi vrlo rado u SDP op.a.) ne bi bilo “baš lijepo” da nakon što je boravkom u Saboru RH postao “saborski milijunaš”, da u narednih 2,5 godine ostane bez “zagaran ranih” cca 500.000 kn + drugih razno-raznih prinadležnos koje pruža saborska klupa. Stoga ova vijest da je on sposoban sa svojim “malim, ali ne i bezna ajnim mom” (hm, baš razmišljam koja bi to mogla biti “ekipa”) skupiti 3 milijuna kuna zvu i kao još jedan njegov sjajan PR-trik i spin u vlas tu korist. Kad je trik u pitanju, onda znate, da se ipak negdje krije neka “caka”. Ako ništa drugo, da se “opet o njemu piše i govori”. Bilo bi baš lijepo da nas deman ra, ali to se vjerujte ne e dogodi . Ne može on skupi ni pet posto tog iznosa. On je sposoban jedino za ono što mu najbolje oduvijek ide – pobrinu se za samog sebe.
Nova ki: Me imurski HSS jedinstven i bez previranja! Ima li previranja u me imurskom HSS-u, obzirom na situaciju u Zagrebu gdje postoji unutastrana ki sukob s Mirjanom Petir, zapitali smo predsjednika HSS-a Me imurske županije Peru Nova kog. On kaže: - Odgovorno tvrdim da je u Me imurju sve mirno, nema pristalica Mirjane Petir, a nema niti potrebe za bilo im, sve je statutarno riješeno. To i nije bio naš problem.”
U razgovoru s njim saznali smo i razloge zbog ega na županijskoj razini u Me imurju HSS koalira sa strankom SDP, a na državnoj razini s HDZ-om. On u tome ne vidi nikakav problem te kaže: - Još u lipnju prošle godine Glavna skupština i Predsjedništvo HSS-a dalo je potpunu autonomiju županijskim organizacijama HSS-a, a one su pak dale potpunu autonomiju op inskim
ŠALA MALA ili...?: DRAGUTIN LESAR najavio predsjedni ku kandidaturu
Trebam “samo” tri milijuna kuna? Dragutin Lesar obznanio je u razgovoru za portal Javno.hr svoje nove politi ke ambicije. Kad je njegova politi ka karijera u pitanju - one ovaj put “idu do neba”. Lesar kaže da želi postati predsjednik države i “svih siromašnih Hrvata”. Me utim, odmah se i ogradio da se možda i ne e kandidirati, ako se ne ispuni osnovni uvjet – nabavi 3 milijuna kuna. - Kao potencijalni nezavisni kandidat u neravnopravnom sam položaju u odnosu na kandidate politi kih stranaka. Njima Zakon o inanciranju politi kih stranaka dopušta da cijelo vrijeme primaju donacije, koje ve mogu uložiti u svoje kandidate za predstoje e predsjedni ke izbore. A taj zakon spominje i nezavisne kandidate bez objašnjenja odnosi li se ta odredba i na nezavisne kandidate za predsjedni ke izbore. S druge strane, Zakon o inanciranju kampanje za izbor predsjednika Republike nije jasno de inirao smiju li i nezavisni kandidati prije raspisivanja predsjedni kih izbora i prikupljanja potrebnih
potpisa za kandidaturu prikupljati donacije. I kandidat HDZ-a i kandidat SDP-a u kampanju e uložiti više od deset milijuna kuna. Zbog toga smatram da je minimum od tri milijuna kuna potreban za kampanju, a s druge strane, zbog gospodarskih prilika u zemlji, i društveno prihvatljiv. ekamo odgovore na ta pravna pitanja, pa ovisno o tome kre emo u akciju, obrazložio je Lesar najavu svoje kandidature za Javno hr. (D. Zrna)
organizacijama HSS-a. Mi u Me imurju smo pregovarali s jednom i drugom stranom, s SDPom i s HDZ-om, kako na razini županije tako i na razini op ina i gradova. Na kraju je nakon pregovora s obje strane sazvana sjednica Županijskog odbora HSS-a, s jedinim pitanjem - s kim e se u koaliciju. Nakon što su se elnici op inskih organizacija HSS-a izjasnili, prišli smo glasovanju. Tu je pala odluka da
idemo u koaliciju s SDP-om na županijskoj razini. Naime, prilikom glasovanja za biranje s kojom strankom u koaliciju, za SDP su bila 23 glasa, a za HDZ samo tri glasa. Tako je de initivno odlu eno da emo u koaliciju s SDP-om. Bila je to demokratska procedura i na nas nitko nije vršio pritisak, pa niti iz središnjice. Smatram da smo pogodili volju bira kog tijela, što se kasnije vidjelo i na izborima. (JŠ)
SUN ANA GLAVAK s mjesta zamjenice glasnogovornika Vlade u saborske klupe
Aktivirala osvojeni saborski mandat Nakon odlaska Ive Sanadera s mjesta Predsjednika Vlade RH odlazi i njegov glasnogovorni ki tim. Tako je najviše rangirana me imurska politi arka u izvršnoj vlasti - zamjenica glasnogovornika Vlade i glasnogovornica HDZ-a Sun ana Glavak aktivirala svoj zastupni ki mandat u Saboru RH osvojen na prošlim izborima, te e do kraja saborskog mandata praviti društvu svojem strana kom kolegi iz HDZ-a Vladimiru Ivkovi u, te e uz Nadicu Jelaš, Dragicu Zgrebec (SDP) i Dragutina Lesara (nezavisni) biti peti predstavnik iz Me imurja u zakonodavnoj vlasti. Glavak je prisegnula kao nova zastupnica u Saboru RH krajem prošlog tjedna. Prema dostupnim informacijama iz Vlade RH odlazi i njezin glasnogovornik Zlatko Mehun, tako da e nova pred-
sjednica Jadranka Kosor formirati potpuno novi glasnogovorni ki tim. Nakon prošlih lokalnih izbora Sun ana Glavak je i vije nica iz HDZ-ovih redova u skupštini Me imurske županije. (dz, foto: zv)
Me imurci osu uju postupak ministra Bajsa
Anketa “Pod vurom”
Martina Jage i - Tišljar, akovec- Osobno sam za umjetnu oplodnju bez obzira da li je netko u braku ili nije. Ako netko želi imati djecu, uop e nije bitno. Ako netko želi dijete, a ne može ga imati prirodnim putem, zašto mu se to ne bi omogu ilo. Tako er ako neka žena želi postati samohrana majka, osobno nemam ništa protiv. Ako ima mogu nosti, zašto ne. Što se ti e ministra Bajsa koji je podigao ruku da zabrani ono što je on napravio, to je od njega jako licemjerno.
Prošli tjedan digla se prašina oko prijedloga novog zakona o umjetnoj oplodnji, prema kojem se medicinska oplodnja može primijeniti na bra nim parovima, ali ne i na izvanbra nim partnerima i na ženama bez partnera. Mnogi
Dušanka Sklepi , Šenkovec- Ja sam za to da i oni u braku i oni koji se nisu odlu ili na to, imaju pravo na umjetnu oplodnju. Uop e nema diskusije o tome. Jako je glupo da samo vjen ani mogu tim putem imati djecu. U današnje vrijeme jako malo ljudi vjeruje u brak i stoga je sve manje udanih i oženjenih, ali to ne zna i da njima, ukoliko imaju zdravstvenih problema, treba biti uskra eno da budu roditelji. Što se ti e Bajsa, mogu samo re i da je to od njega jako dvoli no.
su ustali protiv tog prijedloga, a postupak ministra Bajsa zgrozio ih je do kraja. Naime, Bajs je podržao prijedlog tog zakona, iako je njegova nevjen ana supruga prije nekoliko mjeseci bila podvrgnuta tom zahvatu.
Lidija Kutnjak, akovec- Ja mogu re i da sam ogor ena što se ti e tog zakona. Sre om, osobno, nemam tih problema, ali suosje am s onima koji imaju. Smatram da je taj zakon daleko od bilo ega smislenog. Što se ti e postupka ministra Bajsa, to je jako licemjerno. On jedno pri a, a drugo radi, umjesto da ima više razumijevanja s obzirom da je prošao kroz iste probleme.
Me imurci su tako er zgroženi. Postupak Bajsa smatraju licemjernim i dvoli nim, a novi zakon lošim. Pravo na umjetnu oplodnju trebaju imati svi, i oni u braku i oni koji to nisu, složili su se svi. Tako er smatraju
Ana Toplek, akovec- Osobno smatram da pravo na umjetnu oplodnju trebaju imati svi, i oni u braku i oni koji to nisu. Danas brak kao institucija ponekad predstavlja i problem i materijalnu poteško u, stoga se mnogi ne odlu uju za brak, ali žive zajedno. I mislim da imaju jednako pravo da koriste medicinske mogu nosti koje danas postoje, kao i oni u braku. Ako neka žena odlu i sama odgajati dijete, tako er sam za to da joj se omogu i istim putem jer ako ona ima volje, potrebu i ljubav, zašto ne.
kako u današnje vrijeme jako malo ljudi vjeruje u brak i stoga je sve manje udanih i oženjenih, ali to ne zna i da njima, ukoliko imaju zdravstvenih problema, roditeljstvo treba biti uskra eno.
An elko Topli anec, Šandorovec- Da vam iskreno kažem, ja bih odmah izmijenio ministra. Ja sam za to da bilo tko ima pravo na umjetnu oplodnju. Svatko odlu uje o svojem životu, a zdravstveno pla amo svi. Postupak ministra Bajsa nikako nije u redu. Ako pogledate, kompletna Vlada je jako udna. Oni koji su potrošili novce, još su uvijek na vlasti, a mi emo opet birati te iste jer nemamo druge. Smatram da je tu najve i problem.
Me utim, u me uvremenu je zakon izglasan, sa preinakom da se umjetna oplodnja ipak može primijeniti i na izvanbra ne partnere ukoliko dokažu da najmanje tri godine žive zajedno. (H. Ze ar)
Željka Horvat, akovec- Ja sam za to da svi imaju jednaku mogu nost i pravo na umjetnu oplodnju. Svaki odrasli ovjek može sam odlu ivati o svojim potomcima. Ima puno parova koji su roditelji, a baš ne zavre uju to biti, dok neki koji zavre uju, a možda nisu u braku, ne mogu iz zdravstvenih razloga. Mislim da se postupak ministra Bajsa ne može opisati druga ije nego kao nešto veoma licemjerno i dvoli no. (hz, foto: vrzan)
21. srpnja 2009.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
ŽUPANIJSKI PRORA UN srezan za ak 48 milijuna kuna
3
- Oporbeni vije nici iz redova bivše vlasti tvrde da je prora un neambiciozan i da zaustavlja daljnji razvoj
Ivica Perho : Ovo je “otrežnjenje” i realnost! Glavna tema skupštine Me imurske županije bio je rebalans prora una, ujedno i prvo politi ko su eljavanje nove vlasti i oporbe oko koncepcije prora una. Rebalansom je prora un smanjen za 48 milijuna kuna s time da je za jesen ostavljena mogu nost još jednog rezanja prora una, ovisno o razvoju situacije. Za jesen je ostavljena i sudbina prijevoza u enika i studenata, te pla a županijskih službenika. Ovako srezani prora un, župan Ivica Perho nazvao je prora unom “otrežnjenja i realnih okvira”. U njemu se smanjuju izdaci za navodnjavanje, te projekti u zdravstvu i školstvu, sredstva za kulturu i šport, ali i reprezentaciju. Jedini amandman na re-
balans dao je HDZ, a obrazložio ga je Vladimir Ivkovi , pitaju i, ne ukida li se rebalansom ponovno Matica hrvatska. Rebalans je predvidio smanjenje sredstava Matici sa 150 na 50 tisu a kuna. Amandmanom je pad ublažen na 100 tisu a kuna, jer je župan amandman prihvatio. Ivkovi je uz to upozorio da bi brisanje prora unskih stavki iz EIB-a zna ilo raskidanje ugovora i odustajanje od projekata na koje se vezuju op ine i gradovi.
Križai : Rebalans zaustavlja razvoj Mladen Križai , vije nik HDZa otišao je najdalje u kritikama smanjenja prora una kazavši da je prora un neambiciozan i da za-
ustavlja razvoj. Ovakvim pristupom prora unu izostat e borba za prihode, a zaustavit e se investicije u zdravstvu što je direktni doprinos recesiji. Izvršna vlast bi trebala biti ambicioznija, ustvrdio je Mladen Križai . Njegova kritika na rebalans prora una uslijedila je nakon županovog predstavljanja rebalansa prora una. Izvršenje prora una na kraju lipnja bilo je 26 posto, a rashoda 31 posto, kazao je Perho . Svi ti iznosi su u usporedbi s prethodnim godinama u okviru tih kretanja. Ono što otežava situaciju u odnosu na vrijeme kada se donosio prora un za ovu godinu su druga ije okolnosti. Naveo je da nepodmirene obveze Županije
Župan ne želi kupovati politi ke poene Ivica Perho , me imurski župan se u prvom predstavljanju vije nicima u Županijskoj skupštini predstavio u poprili no pomirljivom tonu, duboko svjestan da e mu uz potporu koalicijskih partnera u narednom vremenu, optere enom posljedicama recesije, barem prešutna potpora oporbenih vije nika i te kako dobro do i.
- Mnogi su s nestrpljenjem o ekivali kako u se osvrnuti na zate eno stanje. Mnoge sam razo arao me u njima i neke svoje strana ke kolege jer nisam krenuo s bombasti nim izjavama i kritikama bivše vlasti, kazao je vije nicima Perho . Odlu io sam osigurati što više informacija o inancijskom stanju i inancijama s pogledom
unaprijed da podredimo funkcioniranje Županije onome što je realno u ovakvoj situaciji. Ne želim kupovati politi ke poene niti sam optere en time koliko u obnašati ovu dužnost. Ne u kukati, niti osu ivati bilo koga, ve u procjenjivati što je najkvalitetnije i za to tražiti vašu potporu, naglasio je župan Ivica Perho .
iznose 12 milijuna kuna, potraživanja Županije iznose 6,7 milijuna kuna, odobreni minus na žiro-ra unu Županije koristi se u visini od oko 4 milijuna kuna od odobrenih pet milijuna kuna, te da realni dug Županije iznosi preko osam milijuna kuna. Naveo je da je transfer od Medike u iznosu od 15 milijuna kuna za Ljekarne potrošen 2008. godine. Tako da se prihodi od dobiti Ljekarne u narednom razdoblju s tog osnova ne mogu o ekivati. Ove godine ne e biti nikakvih obveza prema MORH-u za inanciranje vojnih skladišta na ime dobivanja vojarne zbog dogovora s ministrom Vukeli om. Aneksom ugovora regulirat e se novi rok kada bi Županija i u kojem obimu regulirala tu obvezu, no od Vlade e se zatražiti mogu nost da se ta obveza smanji ili ukine. Situaciju oko namirenja obveza iz prora una otežava i to što priljevi iz državnog prora un za srednjoškolski prijevoz u enika kasne 4 mjeseca. Likvidnost Županije bitno otežava i povrat poreza. A prihodi od prodaje zemljišta na vojarni ove godine se ne e realizirati. Uglavnom, županijski prora un postaje sve tanji, tako da bi ako se nastave trendovi uskoro mogao biti na nivou “održavanja hladnog pogona”, što je svakako situacija koja bi Me imursku županiju mogla pretvoriti u instituciju koja je “samo sama sebi svrha”. Zaista, porazno. (BMO)
Prora un nove vlasti, otrežnjenje ili nedostatak ambicija?
Imovina Županije klju za pove anje prihoda? Josip Posavec, nezavisni vije nik prigovorio je da uz realizaciju prora una nedostaje izvješ e o stanju županijske imovine kako ne bi bili u zabludi da Županija ne može pratiti svoje obveze i dostignute standarde predvi ene prora unom prije rebalansa. Kapitalizacijom te imovine došlo bi se do potrebnih prihoda. Dugih izvora za pove anje prihoda prora una nema, smatra Posavec. Što se ti e prijevoza u enika Josip Posavec je kazao da je Me imurska županija uvela besplatan prijevoz za u enike godinu dana prije nego ga je uvela država,
kao županijski projekt. Podsjetio je da je prethodna vlast imala ponudu stranog investitora za zemljište na vojarni po cijeni od 30 eura po kvadratu, a da e se danas teško dobiti i 30 centi, ali da sadašnji župan nije htio primiti tog investitora na razgovor 2. srpnja. Ivica Perho je uzvratio da e oko zemljišta na vojarni razgovarati s pro elnicima u Gradu akovcu i Županiji, me imurskim gospodarstvenicima, a da razgovor sa stranim partnerom nije bio dogovoren navedenog datuma nego do kraja srpnja. (BMO)
ŠTO STOJI iza “pri e” da u Me imurje stiže tisu u zagreba kih Roma porijeklom s Kosova
Glasina koja o ito nije “samo glasina”! Op inom Podturen, ali i diljem cijelog Me imurja kruži “pri a” da e se u naš kraj useliti oko tisu u zagreba kih Roma koji imaju hrvatsko državljanstvo, a porijeklom su s Kosova te govore Romanochib jezikom, a koji se za sada nalaze u perifernim naseljima Zagreba. Je li rije o glasini ili o ne em drugom nije do kraja jasno. Na tu smo temu
Glasina koja se ponavlja?
razgovarali s Josipom Balogom mla im iz romskog naselja u Podturnu, koji je lan više Vladinih tijela za nacionalne manjine, pa bi o tome nešto morao znati. On kaže: - Na uo sam i ja takve glasine, mogu ak i pretpostaviti od kud potje u. Prema onome što znam, te glasine se esto uju u blizini romskog aktivista Kajtazija. Problem doista
NA ELNIK OP INE Podturen Josip Lepen:
Doseljavanje Roma nije poželjno, imamo dosta svojih briga - U zadnjih nekoliko godina op ina je mnogo u inila na poboljšanju uvjeta u kojima žive naši autohtoni Romi. Ne mogu tvrditi da smo u inili maksimum, no treba znati da je op ina siromašna i da nam prora un curi na sve strane. Tražili smo i sredstva iz državnog prora una, a tako e biti i ubudu e. Mi ovdje zajedno živimo i cilj nam je da imamo što manje problema,
te da se Romi socijaliziraju i da im djeca završe školu. Glasinu o doseljavanju drugih Roma uo sam i ja, no ne vjerujem da je istinita, a iskreno re eno, nije niti poželjna za hrvatske gra ane u op ini. Osim toga, gdje bi se ti drugi Romi naselili? Ako netko misli na mala vrata iskoristiti to što pokušavamo urbanisti ki riješiti pitanje romskih naselja, ne e uspjeti. (jš)
Doseljavanje Roma s današnjim tehni kim mogu nosti postaje stvar od nekoliko sati postoji: neki ovdje žele dovesti Rome s Kosova koji govore drugim jezikom. Pravi je razlog tih glasina taj što se u Me imurju mnogo u inilo na standardu autohtonih Roma, grade se i urbaniziraju naselja pa je u Zagrebu nekom palo
na pamet da ovdje treba dovesti tisu u Roma koji govore drugim jezikom s ciljem da se ovdje nastane i dobiju svoje oku nice i ku e. Oštro sam protiv dovo enja Roma iz drugih kultura, a koliko znam i sv i Romi u
romskom naselju u Podturnu, to bi samo izazvalo sukobe, nesre e i drugo. Osim toga, kako bi reagiralo hrvatsko st anov ništ vo, k ad i ovako imamo dosta problema kad je rije o socijalizaciji - kaže Josip Balog mla i.
Ovo nije prvi put da se u Me imurju pojavila takva glasina, tako nešto se ulo i prije nekoliko mjeseci. Ako se glasina opet ponavlja, zna i da postoje težnje odre enih romskih, ali vjerojatno i politi kih krugova da se to doista i dogodi. U Me imurju ve živi zna ajan broj Roma, znatan broj svih Roma u Hrvatskoj i optere enje lokalne zajednice zbog druga ije kulture i odgoja odnosno nedovoljnog odgoja mladeži ve je i sad na vrhuncu. I optere enje Me imurske županije je znatno, posebno kad je rije o zdravstveno neosiguranim osobama. Ukratko, svaka takva glasina samo izaziva nevolje, u Me imurju još mnogo toga nije riješeno kad su Romi u pitanju i još e godine pro i do pune socijalizacije. Zbog toga je svaka glasina ovakve vrste, pa makar u njoj bilo i zrnce stvarnih težnji Roma za svojom ku icom, zapravo zlonamjerna. (J. Šimunko)
4
Gospodarstvo
ŽUPAN IVICA PERHO u kratkom roku proglasio drugu elementarnu nepogodu
Novih 35 milijuna kuna šteta od prekomjernih oborina Ivica Perho , me imurski župan proglasio je u utorak 14. srpnja elementarnu nepogodu zbog dugotrajnog kišnog perioda s prekomjernom koli inom oborina za cijelu županiju. Prema prvim procjenama štete iznose oko 35 milijuna kuna, a pribroje li se tome i štete izazvane tu om koje su procijenjene na 100 milijuna kuna, ukupna šteta penje se na 135 milijuna kuna. To je svota gotovo ravna jednogodišnjem iznosu prora una Me imurske županije. Od 1. lipnja do 13. srpnja na klimatološkoj postaji u Nedeliš u zabilježeno je 28 kišnih dana. Palo je ukupno 184,8 milimetara kiše što je dvostruko više od višegodišnjeg prosjeka oborina za ovaj period godine. Negativne posljedice vidljive su na oko 3000 hektara pšenice i osta-
lih žitarica i na 3000 hektara povr a, od ega najviše na krumpiru. Na najve em dijelu površina pod pšenicom došlo je do polijeganja usjeva. Nepovoljni vremenski uvjeti onemogu ili su obavljanje žetve u optimalnim agrotehni kim rokovima, došlo je do širenja biljnih bolesti i klijanja zrna što dovodi u pitanje mogu nost plasmana pšenice. Dio površina poplavljen je zbog nakupljanja oborinskih voda, visokog vodostaja rijeka i razine podzemnih voda, te je zbog dugotrajnog zadržavanja vode došlo do potpunog propadanja biljaka na tim površinama. Na svim površinama koli ina i kvaliteta uroda bitno je umanjena zbog naglog širenja bolesti jer vremenske prilike nisu dopustile provo enje mjera zaštite bilja. (BMO)
EKONOMSKI BREVIJAR
Prijedlozi i savjeti za bolje upravljanje vremenom Po inje se od liste aktivnosti, zadataka i termina i odre ivanja prioriteta (nije nužno nabavljati otisnute obrasce i kalendare, ve svatko osobno prilago ava i kreira svoj pregled). Izrada liste/pregleda/ rasporeda omogu ava bolju preglednost i lakše upravljanje aktivnostima, ali ve i postupak izrade liste je kreativan korak - samim razmišljanjem o odre enoj temi na injen je zna ajan napredak, jer dobra definicija ili imenovanje problema esto mogu odrediti put k rješenju. Svakoj aktivnosti pokušajte odrediti cilj. Tada je lakše trasirati put k cilju. Redovita priprema za naredni dan omogu ava smireniji rad (10 minuta pripreme može donijeti uštede i do dva sata dnevno). Nemojte prepuniti raspored samo radi osje aja zauzetosti, važnosti i nezaobilaznosti, ve ostavite slobodna razdoblja za slu aj nenajavljenih, nepredvi enih i hitnih doga aja, aktivnosti i posjeta. Planiranjem i upravljanjem vremenom postaje se aktivan sudionik, a ne objekt tu eg planiranja. Sli ne aktivnosti dobro je grupirati u vremenske blokove te ih tako i obra ivati. Velike projekte i zadatke bolje je podijeliti u više ostvarivih dijelova, etapa ili koraka radi lakšeg svladavanja i eventualnog delegiranja. Važne aktivnosti poželjno je planirati tako da zapadnu u
najproduktivnije doba dana (izme u 9 i 13 sati) ili prema vlastitom bioritmu – budite time u prednosti, jer nakon 14 sati ve ina ljudi je na minimumu energije. Ozna avajte izvršeno, jer tako imate pregled nad u inkovitoš u ali i psihološku motivaciju - pozitivnu za riješene stvari i pritisak na rješavanje još neizvršenih stvari ! Urednost i pridržavanje rasporeda omogu avaju bolju koncentraciju, što zna i i bolje posve ivanje rješavanju zadataka. Oslobodite se nepotrebnih obaveza, ponovno pogledajte listu obaveza, jer sigurno na njoj ima i dosta suvišnih, nevažnih ili nepotrebnih aktivnosti kojih se možete odre i ili ih prepustiti onima koji ih mogu obaviti jednostavnije i brže. Otkrijte na in prikupljanja energije i bu enja kreativnosti (nekome je to kratka šetnja, nekome glazba, fizi ka aktivnost, priroda, vožnja...) Pristupajte aktivnostima s radoš u (ili bar pozitivnim stavom) jer e tako biti lakše izvršiti zadatak, a to e prepoznati i drugi. Kona no, koliko god neugodna neka aktivnost bila, osje aj da je obavljena vrijedan je truda! Ne može se upravljati time kako vrijeme protje e, ali se može utjecati na ono ime ste vrijeme popunili i kako ste ga koristili! Zlatko Boži , dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
ZBOG PRORA UNASKE RUPE me imurski župan Ivica Perho sazvao skup me imurskih gospodarstvenika
Politici gospodarstvenici važniji nego ikad! Recesija i sve teže punjenje prora una razlog je zašto se politi ari više nego ikada okre u gospodarstvenicima, jer o njima punjenje prora una najviše ovisi. To je potvrdio i novi me imurski župan Ivica Perho kojemu je jedan od prvih poteza bio okupljanje najzna ajnijih me imurskih gospodarstvenika, bankara i socijalnih partnera za zajedni ki stol. Ali... Kad je zakonskim izmjenama, porez na dobit u cijelosti uzela država, a za uzvrat ustupila op inama, gradovima i županiji porez na dohodak iz pla a radnika, bilo je jasno da e to još više ograni iti razvojne šanse županija na peri eriji. Pla e me imurskih radnika iz kojih se pune naši lokalni prora uni su me u najnižima u Hrvatskoj, pa su i prihodi lokalnih prora una s tog osnova mali. Sve one firme koje imaju sjedište u Me imurju, a sada ostvaruju visoku dobit, me u njima i Me imurska banka, ali i prera iva ke firme kao što su akove ki mlinovi, Tubla,
Perutnina Ptuj - Pipo i drugi, sad svojim izdašnim poreznim prihodima pune državnu, a ne lokalne blagajne. Uz sve to zbog recesije smanjuje se i broj zaposlenih. Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore iznio je podatak o 30- postotnom padu uvoza i izvoza u Me imurju i smanjenju broja zaposlenih za oko tisu u od rujna prošle godine. Pozitivan podatak za Me imurje je pokrivenost uvoz izvozom. Recesija je najviše pogodila izvoznike - drvoprera iva e, tekstilce i obu are, a zbog nelikvidnosti manjka investicija na doma em tržištu, pogo eni su i gra evinari, te tvrtke koje posluju na doma em tržištu. Ve u velja i ove godine Gospodarska komora je prijedloge gospodarstvenika sažela u prijedloge mjera prema Vladi. Vladimir Mesari , direktor Vajde kazao je da se šezdesetak godina na ovom prostorima živi preko mogu nosti i da su problemi s vremenom kumulirani, a u kombinaciji s globalnim kretanjima ja e eskalirali. Zbog toga
Za robu na Konzumove police, uvjet bonovi za radnike? Nigdje drugdje izuzev u našoj županiji ne ispla uje se dio pla a u bonovima Konzuma u visini od 50 posto radnikove pla e, kazao je na tom skupu Franjo Veble, sindikalni predstavnik Gospodarsko socijalnog vije a. Kazao je da poslodavci doduše javno ne žele priznati da pojedini veliki trgova ki lanci uvjetuju prodaju njihove robe davanjem radnicima dijela pla e u bonovima tih trgova kih lanaca. Veble je kazao da je 17. lipnja uputio pismeni upit poslovodstvu Konzuma o tome, ali da odgovor nije dobio. Radnici su trpjeli 17 godina, te bi nezadovoljstvo koje su iskazali u travnju, ako se tako nastavi, mogli iskazati i na jesen i to ne samo prema centralnoj vlasti ve i po županijama. Budu li dobivali pla u u bonovima, bit e prisiljeni pla ati svoje ra une prema javnim
poduze ima tim istim bonovima . Pojasnio je da radnik koji je primio dio pla e u bonu može smatrati da taj dio pla e nije dobio. Odlu i li preko Sindikata pokrenuti tužbu, tu e tužbu radnik i dobiti. No upozorio je i na nelojalnu konkurenciju me u poslodavcima, onih koji ne pla aju poreze i doprinose u odnosu na one gospodarstvenike koji to uredno izvršavaju. Javno je zapitao da li je u redu plasirati iz firme 10 milijuna kuna na ime dividendi, a da se svjesno zna da u firma za dva mjeseca možda ne e biti za pla e, ega tako er ima u Me imurju. Vlasnici privatnih firmi mogu raditi što žele, ali ako pametan poslodavac želi da mu firma opstane na duže, onda e prerasporediti svoja nov ana sredstva, kazao je Veble. (BMO)
uro Horvat, predsjednik strukovne grupe metalaca pri Županijskoj gospodarskoj komori: Kao negativni primjer naveo je da je nedopustivo da on kao gospodarski subjekt pla a Komori 100.000 kuna lanarine, a da ta ista Komora lobira za uvoz robe stranih kompanija na naše tržište, a koju on proizvodi je potrebno eliminirati trošenje iznad mogu nosti. On je govorio i o zemljišnoj politici. Dugoro no zemlju treba dati u ruke onima koji s njom dobro gospodare, a socijalnu politiku odijeliti od gospodarske. Vladimir Mesari je upozorio da su energeti ari dizanjem cijena znatno opteretili gospodarstvo. Govore i o distribuciji državnog novca Mesari je kazao da me imursko gospodarstvo, ali i gospodarstvo sjeverozapada op enito dobiva znatno manje novca nego druge regije i djelatnosti na tim podru ju. Gospodarstvenici smatraju da su ovdašnje djelatnosti tako er strateške za državu, kazao je Mesari , te da to inicira povezivanje ne samo me imurskih tvrtki, nego i ja e povezivanje svih sudionika gospodarskog života u tom pravcu.
Komori 100 tisu a kuna lanarine, a on lobira za stranu konkurenciju uro Horvat kazao je da svi okupljeni na tom skupu trebaju
preuzeti odgovornost za razvoj Me imurja, Kuknjavi nema mjesta, ali da je država rasto ena gospodarski socijalno i politi ki. On se kriti ki osvrnuo na Gospodarsku komoru nazvavši je mastodontom iz razdoblja socijalizma. Kao negativni primjer naveo je da je nedopustivo da on kao gospodarski subjekt pla a Komori 100.000 kuna lanarine, a da ta ista Komora lobira za uvoz robe stranih kompanija na naše tržište, a koju on proizvodi. To je nasilje nad poštenjem, kazao je uro Horvat, predsjednik Strukovne grupe metalaca pri Županijskoj gospodarskoj komori iz grane u kojoj je u Me imurju zaposleno etiri tisu e radnika i još tisu u kod kooperanata. To su izvozno orijentirane kompanije dobro pozicionirane na tržištu, budu nost razvoja, te je zatražio od župana pomo da se na Me imurskom veleu ilištu ormiraju one studijske grupe koje su potrebne me imurskim metalcima, ali i gra evinarima. Božena Malekoci - Oleti
Saborske zastupnike skup nije zanimao? Na skup su bili pozvani i saborski zastupnici i državni tajnici i pomo nici ministara s ovog podru ja, no na skupu se pojavila samo Nadica Jelaš, uz zakašnjenje i ispriku, opravdavaju i svoje kolege za izostanak. Sastanak se odvijao u vrijeme izglasavanja državnog rebalansa. No me imurski župan je prije njezina dolaska kazao da u dva navrata prije nije uspio održati sastanak sa saborskim zastupnicima, no ni to ga ne e pokolebati od daljnjeg pozivanja. Oni nemaju tu obvezu, ali smatram da trebaju dati svoj doprinos pomo i razvoju Me imurja, kazao je Perho . (BMO)
POGLED ODOZDO
Rezanje troškova nas ne e spasiti Najgore u strahu je sam strah. Osje aj paraliziranos i nemo i, kad se uko ite kao miš pred zmijom. Tako je i s recesijom, nipošto se ne treba prepus osje ajima nemo i. A zapravo rezanje troškova na sve strane od ku e do rmi, od lokalnih do državnog prora una stvara lažan osje aj da e nas rezanje troškova spasi . Ne, ne e nas spasi ni izvu i iz recesije. Rezanje troškova treba shva samo kao spuštanje povišene temperature, kad je organizam bolestan i kada mu treba pomo i da lakše prikupi snagu i suo i se s uzrocima boles . Upravo u recesiji potrebnije su nego ikad nove ideje kako pove a prihode. Prije recesije iskusili smo da se prihodi mogu pove a potrošnjom, ali i ozbiljna ograni enja koja donosi neumjerenost u potrošnji. Nismo trošili iz onoga što smo zaradili, nego iz toga što smo se kreditno zadužili. Ni samo kreditno zaduženje nije zlo samo po sebi, ali nam je kako u potrošnji, tako
i u kreditnom zaduženju nedostajalo umjerenosti. Takav smo mentalitet, kad u nešto zabrazdimo onda smo neumjereni u tome, dok se ne razbijemo u zid vlas te neumjerenos . Tako bi i sada u recesiji mogli skrenu u drugu krajnost, u pretjerano uzdržavanje od trošenja. Vjerovali ili ne, i ta druga krajnost može nas baciti u još dublju krizu. Po nemo li dras no manje troši , smanjit e se i proizvodnja, jer e roba stajati neprodana na policama, poduze a ne e ono što su isporu ila na police mo i napla . Ako izostane naplata, ne e biti novaca za uplatu poreza i doprinosa. Državna i lokalna samouprava još e više mora reza prora une. Manja potrošnja zna i još manji prihodi od PDV-a. Posegne li država za ve im poreznim optere enjem gra ana kroz PDV, to zna i još manja potrošnja, još manja proizvodnja, još teža naplata i još manji prihodi svima. Kako god okrenemo, potrebno je mno-
go vješ ne da se vra mo staroj dobroj umjerenos u svemu, a prije svega staroj, dobroj, realnoj proizvodnji. Država treba presta žmiri na uvoz bo a da bi punila državnu blagajnu na granici, jer me troši dragocjene devize iz mukom ste enog izvoza. Sve što možemo moramo proizvodi kod ku e. Nije is na da smo toliko nesposobni da ni obi ne japanke ne znamo proizves kod ku e. Samo što nam je došla glave poli ka da se nama ništa ne ispla i godine svjesnog i ciljanog zanemarivanja proizvodnje na uštrb uvoznog lobija. Trebamo se okrenu oko sebe i u svakom trenutku razmišlja od ega je mogu e stvori dodatne prihode. I to svaki treba po i od sebe. Došao je kraj mentalitetu nesposobnog nasljednika koji ne zna što bi sa svojim naslje em: vikendicom i goricama. Ni želi obra iva ni proda onome tko bi to znao kapitalizira . Tako se naslje e od “obiteljskog srebra” pretvara u mrtvi kapital.
Piše: Božena Malekoci-Oleti
Sli no je i sa zaduženjem, ne treba se ponašati kao nekada Argen na, ali ni nekadašnja Albanija koja se klonila bilo kakvih zaduženja. Ništa nisu radili na dug, ali ni stvorili. Kad bismo ku e gradili samo s gotovinom, vjerojatno bi ve ini jedina vrsta nekretnina bila nadgrobni spomenik. Umije e življenja je u umjerenos u svemu pa tako i zaduženju.
21. srpnja 2009.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
5
RADNICI Me imurje Instalamonta koji je završio u ste aju traže namirivanje svojih potraživanja
VISOKA nezaposlenost u Me imurju ponajviše zahvaljuju i lošoj “kvalifikaciji”
Neki kojima je firma ostala dužna nažalost više nisu ni živi!
Ugostiteljska zanimanja mogla bi poboljšati situaciju, ali..
Želimo znati što se ini kako bi se namirila naša potraživanja i što se doga a vezano uz slu aj Me imurje Instalomonta d.d., tvrtke koja je prije pet godina otišla u ste aj. Ljudi su nestrpljivi. Ste aj predugo traje. Neki od radnika koji su ostali bez posla i onoga što im pripada danas više nisu me u živima. Drugi su i pet godina nakon pokretanja ste ajnog postupka na burzi, bez posla i prihoda, a oni koji su tvrtku odveli u propast: Valent Toplek i Josip Kraja i još i danas rade, ogor en je Ladislav Novak, bivši radnik i sindikalni povjerenik u Me imurje Instalomontu. Ta tvrtka u ste aju vjerovnicima duguje gotovo 45 milijuna kuna od ega radnicima duguje milijun kuna. Problem je što nema novaca da bi se namirili svi vjerovnici u postupku. Od pokretanja ste ajnog postupka do danas 60 bivših radnika propale tvrtke dobilo je tek dio svojih potraživanja. Ispla ena im je jedna tre ina duga
i to još 2004. godine. Radi se o dugu vezanom uz neispla ene pla e. - Radnicima Me imurje Instalomonta d.d. prije pokretanja ste ajnog postupka nisu bile ispla ivane pla e, ni naknade za godišnji odmor, uzimala su im se sredstva iz bruto pla a za mirovinsko i zdravstveno, te porezi i prirezi iz pla a, a da ta sredstva nisu bila dalje upla ivana kamo su trebala biti. Jedini izlaz za radnike bio je pokretanje ste ajnog postupka, podsjetio je Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH-a.
Ogor eni na Upravu koja nije ispla ivala pla e, a vozila novi Mercedes Protiv bivše Uprave Me imurje Instalomonta d.d., to nije Valenta Topleka i Josipa Kraja i a pokrenut je istražni postupak zbog sumnje na po injenje kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta. - Županijsko državno odvjetništvo dovršilo je istražne radnje koje su pokazale da postoje opravdani
elementi za pokretanje sudskog postupka protiv Topleka i Kraja i a. Njih se sada prepušta sudu. Protiv njih je još 2005. godine podnijeta kaznena prijava. Radnici su tražili da im se odgovori što je s ra unom koji je Me imurje Instalomont imao otvoren u Njema koj, a preko kojeg se dugo poslovalo. Zahtijevali su da se istraži što je s depozitima u Hrvatskoj, što se dogodilo s nekretninama koje su bile u vlasništvu tvrtke, kao što je zemlji-
Valent Toplek: Optužbe su naklapanja - Okolnosti su dovele do toga da nismo mogli ispla ivati pla e radnicima i namirivati svoje druge obaveze, pa i one prema državi i vjerovnicima. Do toga je došlo jer nam nisu bili pla eni poslovi za tvrtke za koje smo ih obavljali. Neke smo tvrtke tužili no kada su donijete presude mnoge od tih firmi ve su bile otišle u ste aj. Recimo bio je to slu aj s Visokogradnjom. Zbog plinskih instalacija u Svetom Roku i Knezovcu tužili smo i Grad akovec koji nam je ostao dužan negdje oko milijun kuna. Splet okolnosti doveo je do ste aja, a ne
naše neodgovorno rukovo enje. Mi na to nismo mogli utjecati. Povrh svega Me imurska banka nam je prestala davati garancije i to je bio veliki problem. U takvoj situaciji, bez garancija banke, u gra evini nije bilo mogu e raditi. Meni se ini da je banci bilo u interesu da odemo u ste aj jer je ve imala jednu našu halu pod hipotekom, a i susjednu su imali pod hipotekom. Mirisalo im je prodati zajedno te dvije hale. Mi smo zaista poduzeli sve kako bismo spasili tvrtku. Ponudili smo da se naša potraživanja od državnih firmi kompenziraju za
ra un poreza i doprinosa. Pregovarali smo s Ministarstvom financija, nudili nagodbe vjerovnicima, molili Me imursku banku da nam prolongira obveze ak smo i svoje ku e dali pod hipoteku. Ma što da objašnjavam. Sve optužbe na moj ra un su naklapanja koja nemaju podlogu. Ja i drugi lanovi Uprave poduzimali su sve da se firma spasi i ne osje amo se krivi. Otvaranjem tvrtki k eri uspjeli smo spasiti mnoga radna mjesta, njih oko 120. Sindikat nam u svemu nije puno pomogao, komentira prozvani Valent Toplek.(D.M.)
šte u Vodicama, poslovni prostori u Pore u, stanovi u Zagrebu, gdje su završila sredstva od kredita koji su se uzimali, što se dogodilo s isplatama dividendi i kome su ispla ivane. Zaposlene u Me imurje Instalomontu osobito je iritiralo i to što njima nisu bile ispla ivane pla e, a odgovorni su vozili novi mercedes njema kih registracija. To je izazivalo veliko ogor enje. Sumnjalo se da je imovina tvrtke koja je otišla u ste aj preba ena na neke od njenih k eri. Me imurje Instalomont je osnovao tri tvrtke k eri: Instalomont Varaždin, Instalomont Termocentar i Instalomont Maurer. Radnici su zahtijevali da se provjeri na in prebacivanja vrijednosti dionica iz mati ne firme na firme k eri, pojasnio je Mladen Zemlji , regionalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske. O zaštiti interesa radnika brine Odbor vjerovnika kojemu je u velja i ove godine re eno kako Me imurje Instalomont d.d. u ste aju od grada akovca potražuje oko milijun kuna i da bi se iz tih sredstava do studenog ove godine možda mogla riješiti dugovanja prema radnicima. (D.Mihoci)
- Kada bismo imali više konobara, kuhara, pizza majstora i sl., rezultati sezonskog zapošljavanja bili bi daleko bolji. Ova zanimanja tražena su i na “doma em terenu” me utim ona su nažalost sve deficitarnija Drugi mjesec uzastopce u Me imurju se bilježi blagi pad nezaposlenosti, no ipak nezaposlenost je još uvijek visoka, zna ajno viša negoli je bila minule godine u istom razdoblju. Nezaposleno je i na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno gotovo 5.700 osoba. U usporedbi s prvom polovicom 2008. godine Me imurje danas ima gotovo 500 nezaposlenih više. Zanimljivo je, ali ne i neo ekivano da je u prvom tromjese ju ove godine nezaposlenost bila viša, negoli je u posljednja tri mjeseca. Barometar zapošljavanja je u pozitivi. Bio je takav i u lipnju kada su iz evidencije Zavoda, a radi zapošljavanja brisane 323 osobe, dok se direktno iz radnog odnosa u evidenciju Zavoda prijavila 301 osoba. Nezaposleni su posao pronašli u prera iva koj industriji, njih stotinu, u djelatnostima pružanja smještaja i usluživanja hrane zaposlene su 54 osobe, a u trgovini njih 39.
Nedostaju konobari, kuhari, pizza majstori... Promatrano po zanimanjima najviše se osoba zaposlilo u skupini prodava a, kuhara i konobara, a sve radi sezonskog zapošljavanja uglavnom u Istri, to nije Pore u i Umagu. - Do danas smo uspjeli zaposliti sto osoba koje rade kao sezonci. Nismo zadovoljni time jer smo lani uspjeli zaposliti 148 osoba. Zbog gospodarske situacije koja se o ituje i u turizmu teško da emo još koga zaposliti na sezonskim poslovima na Jadranu. Slavonske županije imaju bolje rezultate od nas po tom pitanju, ali to je samo zato što naši ljudi biraju poslove, a Slavonci uzimaju što se nudi. Kada bismo imali više konobara, kuhara i kvalitetnih pizza majstora, rezultati sezonskog zapošljavanja bi-
li bi daleko bolji. Me utim nemamo takve ljude za ponuditi, ve nekvalificiranu ili polukvalificiranu radnu snagu koju zapošljavamo kao sobarice, ista ice, pomo nike u kuhinji i na sli nim poslovima, rekao je Vladimir Zebec, pro elnik akove kog Zavoda za zapošljavanje. Zanimljivo je da je blago smanjen broj korisnika nov anih naknada. U odnosu na prethodni mjesec u lipnju je bilo 3,3 posto manje korisnika nov ane naknade. Korisnicima nov anih naknada kojih je 1.983, ispla eno je gotovo 2,9 milijuna kuna. U Zavodu su zadovoljni mjerama koje provode, a vezano uz pro esionalno usmjeravanje osnovnoškolaca. Kažu da su pomaci vidljivi. U enici u sve ve oj mjeri upisuju deficitarna zanimanja emu doprinosi i injenica da se za odre ena zvanja dodjeljuju stipendije i da Zavod financira lije ni ke preglede koje moraju obaviti. U Me imurju najviše nedostaje zidara, tesara, armira a, montera suhe gradnje, podopolaga a, stolara, stakloreza a, soboslikara, kerami ara, autolakirera i elektroinstalatera. U Zavodu mnogim mjerama pokušavaju utjecati na bolju zaposlivost teže zasposlivih skupina gra ana. - Naš je okus na obrazovanju nezaposlenih iz evidencije Zavoda. U lipnju smo u programe obrazovanja uklju ili 84 osobe. S ciljem zadržavanja postoje e zaposlenosti za poznatog smo poslodavca sufinancirali obrazovanje ukupno 106 osoba. U javne radove u sklopu Nacionalnog programa za Rome do kraja lipnja uklju ili smo 30 osoba, obznanila je Marina Kodba. Ravnatelj Zavoda o ekuje da bi se nezaposlenost u Me imurju, unato prilikama u gospodarstvu mogla održati na postoje oj razini. (D.Mihoci)
REDEA
Potpora Hrvatskoj za razvoj ljudskih potencijala
SSSH protiv smanjenje pla a
To nije rješenje za izlaz iz recesije Savez samostalnih sindikata Hrvatske protivi se smanjenju pla a, jer s padom kupovne mo i pada cjelokupno gospodarstvo, kazao je Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH. Sindikalni pogled na gospodarsku situaciju razlikuje se od pogleda Vlade i poslodavaca, a temelji se na poziciji standarda gra ana.
Otkako je prošle godine krenula kampanja da je potrebno štedjeti i trošiti koliko se ima, jer dolaze teža vremena, gra anstvo je racionalno reagiralo na tu kampanju i manje troši. To se vidi u državnom prora unu kroz smanjenje prihoda od PDV-a i kroz pad prometa u maloprodaji. No teško e zbog toga imaju
i hrvatski proizvo a i jer ne mogu prodati ni naplatiti svoje proizvode koje su plasirali u maloprodajne lance, jer roba stoji neprodana. Smanjenje pla a zbog toga Hrvatsku ne e izvu i iz recesije, poru io je Mario Švigir, glavni ekonomist SSSH na kon erenciji za novinare u etvrtak akovcu. (BMO)
Instrument pretpristupne pomo i IPA za razdoblje 2007.-2013. namijenjena je pružanju pomo i zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u uskla ivanju s pravnom ste evinom EU te ih priprema za korištenje strukturnih ondova. Zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, pa se sastoji od pet komponenti: pomo u tranziciji i izgradnja institucija, prekograni na suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalno uklju ivanje. Prošli tjedan na partnerskim konzultacijama predstavljeni su programi financiranja koji e biti na raspolaganju u tri aze: u prvoj azi govorimo o dodjeli
bespovratnih sredstava – IPA 2007-2009, odnosno do kraja ove godine, druga aza obuhva a razdoblje od 2010.-2011., a tre a aza vezana je uz korištenje sredstava iz Europskog socijalnog onda koja e Hrvatskoj biti na raspolaganju po ulasku u Europsku uniju. Programi dodjele sredstava za prvu azu su ormulirani i spušteni na provedbu Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) i Agenciji za strukovno obrazovanje (ASO), a imaju za cilj pružanje potpore skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu zapošljavanju te onima koje se nalaze u nepovoljnom položaju u pristupu obrazovanju. Prema indikativnim podacima, u ovoj godini HZZ e raspisati 5 natje aja. “Žene na tržištu rada“ trebao bi krenuti prvi i to ve u kolovozu ove godine. In ormacije su dostupne na internetskim stranicama
HZZ-a. Agencija za strukovno obrazovanje najavila je raspis triju natje aja od kojih bi, prema najavama, natje aj „Uklju ivanje u enika s teško ama u obrazovanje za zapošljavanje“ mogao biti objavljen u listopadu. Kod shema dodjele bespovratnih sredstava za drugu azu IPA-e odnose se na razdoblje 2010.-2011. novost je ta da e se na popisu prihvatljivih partnera na i i poduze a te institucije za visokoškolsko obrazovanje. Tre a aza odnosi se na korištenje sredstava iz Europskog socijalnog onda (ESF), koja e po opsegu daleko nadmašiti dostupne potpore iz IPA programa. Upravo je zbog toga izrazito bitno što bolje definirati prioritete i mjere na podru ju razvoja ljudskih potencijala koji e se financirati u, indikativno, razdoblju od 2012.-2013.
6
Crna kronika
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
UKRATKO
U PRIBISLAVCU nesre a naprasito prekinula nedjeljno natjecanje motornih zmajeva
U padu zmajem teško ozlije en pilot iz Preloga Nedjeljno natjecanje motornih zmajeva “Tornado cup” koje je Zmajarski klub “Rode” iz Preloga organizirao na sportskom aerodromu u Pribislavcu naprasito je prekinuo pad motornog zmaja. Incident se dogodio nešto iza podneva, tri sata nakon što je zamjenik župana An elko Horvat otvorio me unarodno natjecanje u kojemu su se trebale ogledati hrvatska i ma arska reprezentacija zmajara. - Ekipe su završile s natjecateljskom disciplinom pucanja balona i ga anje mreže vre om te su krenule s tre om disciplinom - ga anje mete puškom kad li se dogodila nesre a, prisje a se Lidija Kramar glasnogovornica Zmajarskog kluba “Rode”. Nesre a se dogodila pri polijetanu. Naga a se da se
zmaj kojim su pokušali uzletjeti Darko Golomboš (21) iz Preloga i Ivana Margeti (32) iz Zlatar Bistrice, lanovi Zmajarskog kluba “Rode” stropoštao s visine od oko 5 metara zbog naglog udara bo nog vjetra. Zmajari tu pojavu u žargonu zovu potiskivanje vjetra. Kažu da to nije rijetka pojava i podsje aju da se lani zbog istog tog razloga dogodila nesre a u Nedeliš u kada je pao ultralaki avion Apollo Fox. Prilikom pada letjelice pilot Golomboš teško je ozlije en. Kako doznajemo zadobio je prijelom bedrene kosti, dok je njegova suputnica prošla tek s ogrebotinama. - Darko je teško ozlije en i kažu da trpi strašnu bol zbog ozljede, a kako je morao obaviti razne pretrage i snimanja, još ga nismo posjetili. Svima nam je jako žao zbog toga što je ozlije en,
tim više što je lan našega tima. Nesre e se doga aju u svakom sportu, pa tako i u ovom i s njima ra unamo, vjerujem da je i on bio svjestan te mogu nosti. No svejedno nas je sve skupa jako pogodilo. Sve nam je prisjelo, otkriva nam glasnogovornica Kramar. Nakon što je lije ni ka ekipa Hitne pomo i akove kog Doma zdravlja pružila prvu pomo ozlije enima, koji su dalje zbrinuti u Županijskoj bolnici u akovcu, na mjesto nesre e izašli su istražitelji zrakoplovnih nesre a Ministarstva mora, prometa i in rastrukture ne bi li obavili o evid i utvrdili uzroke nesre e. O evid je trajao cijelo popodne, rezultati još nisu poznati, a natjecanje je prekinuto. - Nikome više nije bilo volja natjecati se, svi smo bili u šoku.
Sre om u nesre i pad zmaja donio je ozljede koje nisu bile opasne po život
Trebalo je još odraditi dvije natjecateljske discipline prolaz ispod mosta te precizno slijetanje s preprekom, no natjecanje smo odgodili, kazala je Kramar. Odgo en je i planirani show kojega su pripremili za posjetitelje pa nije bilo atraktivnih letova ultralakim letjelicama, a izostale su i demonstracije paraglajdera. - Žao nam je što je doga aj propao, a uložili smo straho-
21. srpnja 2009.
vito puno truda i vremena u njegovu organizaciju. No zaista nikome nije bilo stalo do akrobacija i letenja dok se na tlu obavlja o evid jedne zrakoplovne nesre e. Vjerujem da novo natjecanje ne emo organizirati zbog ogromnih troškova koje ne možemo namiriti, kazala je Lidija Kramar. Materijalna šteta nastala padom i ošte enjem zmaja iznosi oko sto tisu a kuna.
Biciklistica u komi akovec - Na akove kom Jugu na križanju ulice Tomaša Gori anca i Ivana Soka a u srijedu 15. srpnja ujutro nešto prije devet sa dogodila se prometna nesre a u kojoj je teško stradala 39-godišnja voza ica bicikla iz akovca. Ona je sa sporedne ulice dolazila na glavnu i pritom oduzela prednost prolaska automobilu akove kih registracija pod ijim je kota ima na koncu i završila. Vozilom je upravljao 57-godišnjak iz akovca. Voza ica bicikla zadobila je teške tjelesne ozljede opasne po život. Zbrinuta je u akove koj bolnici, bila je u komi, a kako neslužbeno doznajemo jekom minulog tjedna preba ena je na daljnje lije enje u varaždinsku bolnicu.
Zajedno s ru kom izgorjela i kuhinja Kotoriba – U obiteljskoj ku i 50-godišnjaka koja se nalazi na Trgu slobode u Kotoribi u nedjelju popodne oko 13 sa izbio je požar u kojemu je nastala šteta od oko 50 su a kuna. Imovina nije osigurana. Kako je utvr eno požar je izbio u kuhinji gdje je supruga vlasnika ku e na štednjaku, bez nadzora, ostavila posudu u kojoj se peklo meso. U požaru je izgorio dio kuhinjskih elemenata, te niz elektri nih ure aja. Požar su ugasili vatrogasci DVD-a Kotoriba.
NASILJE me u vršnjacima kao sve prisutnija pojava u Me imurju
“Proizvod” nebrige i loše komunikacije s roditeljima
Postoje dva oblika nasilja, fizi ko, koje je u posljednje vrijeme zastupljenije i u porastu, i emocionalno nasilje, kaže Jelena ugalj
Fizi ko i emocionalno zlostavljanje izme u vršnjaka sve je eš a pojava me u školskom djecom. U posljednje se vrijeme sve više pozornosti posve uje sprje avanju vršnja kog nasilja. - U svojoj dosadašnjoj praksi imala sam nekoliko prijava škola o emocionalnom zlostavljanju djece od vršnjaka, kazala je Jelena ugalj, socijalna pedagoginja iz Centra za socijalnu skrb akovec, koja napominje se naj eš e doga a
izravno fizi ko nasilje izme u dvoje vršnjaka ili grupa lako se detektira po simptomima u vidu lakih ili teških ozljeda i na koje se u pravilu odmah reagira i prijavljuje nadležnim službama. Prikriveno ili emocionalno nasilje u vidu ismijavanja, ogovaranja, socijalnog izoliranja od vršnjaka, izrugivanja daleko je teže. - Emocionalno zlostavljana djeca u pravilu imaju slabije razvijene komunikacijske i socijalizacijske vještine, osamljeni su, nemaju prijatelja, odmor provode sami, bespomo ni su. S vremenom gube interes za školu, po inju skupljati neopravdane sate i ocjene, neki postanu depresivni, dok drugi postaju agresivni i poprimaju model ponašanja nasilnika, govori ugalj, koja dodaje da je Internet nasilje tako er prisutno u našoj sredini.
Uzroci naj eš e unutar obitelji - Postoje rizi nije obitelji gdje se generacijski prenosi nasilje. Obitelji gdje se svakodnevno u odgoju koristi fizi ka sila i kazne, verbalno nasilništvo nad djecom, gdje izostaje pozitivni model identifikacije djece od strane roditelja, u pravilu takva djeca postaju nasilnici jer u svojoj obitelji nisu nau ili
Raste broj evidentiranih slu ajeva vršnja kog nasilja Statistka koju vode u PU me imurskoj, a vezana je uz evidentirane slu ajeve vršnja kog nasilja, govori da me u mladima dominira fizi ko nasilje, makar je verbalno i te kako prisutno. Od 2006. godine tjelesne ozljede kao rezultat fizi kog nasilja smatraju se kaznenim djelom. Te godine me imurska policija zabilježila je 12 kaznenih djela nanošenja tjelesne ozljede. Godinu dana kasnije evidentiran je 21 slu aj, a lani njih 25. U prvoj polovici ove godine policija je radila na sedam takvih slu ajeva, doznajemo od Željke Miholkovi iz PU me imurske. Po initelji tih kaznenih djela naj eš e nemaju nikakvog razloga za takav svoj in, a redovito su pod utjecajem alkohola. Napadaju slu ajne prolaznike i uglavnom nepoznate vršnjake. (D.M.)
druga ije obrasce ponašanja, kaže ugalj. Nau eno ponašanje djeca koriste u komunikaciji prema svojim vršnjacima, nastavnicima u školi, ali i prema svojim roditeljima. Velik je i osnovni problem izostanak bliske povezanosti roditelja s djetetom, nepostojanje otvorene i dvosmjerne komunikacije. Roditelji optere eni svojim pro esionalnim uspjehom i zaradom esto nemaju vremena i strpljenja za djecu. - Nedostatak nadzora i brige nadokna uju materijalno, otu uju se od svoje djece, a komunikacija se odnosi samo na pitanje kakve si ocjene dobio i trebaju li ti instrukcije kako bi djeca zadovoljila visoko postavljene kriterije svojih roditelja. S druge strane, imamo, na žalost, sve više obitelji gdje roditelji žive na rubu egzistencije, te su djeca u najosjetljivijem životnom razdoblju prepušteni samosnalaženju, ulici, kompjutorima i nasilnim igricama, dodaje.
Nasilje se otkriva nažalost kad se ono ve dogodi Fizi ki zlostavljana djeca otkrivaju se nakon što su im nanesene tjelesne ozljede te su zatražili pomo kod dokto-
ra, nakon ega se po službenoj dužnosti i Protokolu o postupanju u slu ajevima vršnja kog nasilja obavještavaju sve službe – policija, centar, ODO akovec. - Emocionalno zlostavljanje detektira se kada zlostavljano dijete samo po ini neko kazneno djelo, po inje konzumirati alkohol, zakazuje u izvršavanju školskih obveza. U ovakvim slu ajevima roditelji sami do u u Centar tražiti pomo , nakon ega se razgovorom do e do pravog problema koji je uzrok djetetovog ponašanja i problema. Moram istaknuti primjere nekih pedagoga u osnovnim školama koji imaju vrlo stru ni i topli pristup prema djeci koja im se esto sama povjere i zatraže pomo , kaže Jelena ugalj. Škole u svemu igraju važnu ulogu. One imaju obvezu da pripreme i upute pro esore kako reagirati u odre enim situacijama, kako pomo i djetetu i roditelju koji esto znaju biti subjektivni, umanjuju i krivnju svoga djeteta (zlostavlja a), što dovodi do daljnjih napetosti i tenzija na relaciji roditelj - škola. - U situacijama kada se dijete odvaži prijaviti vršnja ko nasilje treba mu dati podršku i zaštitu, jasno poduzeti odre ene korake da zlostavljanje prestane, kazala je naša sugovornica. (H. Ze ar)
Sustav vrijednosti bitno narušen U enicama prvog razreda Gospodarske škole, koje su pred kraj školskog polugodišta školske godine 2008./2009. premlatile svoju kolegicu iz razreda, izre ena je mjera isklju enja iz škole, ali im je ostavljena mogu nost polaganja razrednog ispita. Me utim, ni jedna od spomenutih djevojaka nije odlu ila “uhvatiti” se knjige ve su krenule putem manjeg otpora i ove godine ponovno upisale prvi razred iste škole. - One jednostavno nisu bile spremne u iti. Kroz školsku godinu nakupile su kako negativne ocjene, tako i izostanke. Smatram da ih je želja za dokazivanjem, želja da ispadnu važne ako ne po dobrom, onda po ne em lošem, navela na ovaj in nasilja nad kolegicom. Sistem vrijednosti o ito je kod njih bitno narušen, kazao je Vladimir Masten, ravnatelj Gospodarske škole. U ožujku pak je šesnaestogodišnji gimnazijalac iz Donjeg Pustakovca premla en u parku Perivoj Zrinski. Kriminalisti kom obradom koju je provela policija potvr eno je da je skupina mladi a sudjelovala sudjelovala u ovom doga aju, me utim, policija je kao krivca prikazala tek jednoga od njih, 17-godišnjaka iz Pleškovca. Kontaktirali smo Mladena onku, oca napadnutog srednjoškolca, koji je kazao da nema nikakve in ormacije o daljnjem procesuiranju napada a te dodao kako se njegov sin, sre om, u potpunosti oporavio od nemilog doga aja.
21. srpnja 2009.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
TREBA LI PRELOGU uop e spidvej stadion? pita vije nik Juraj Delladio
Umjesto stadiona izgradite sportsku dvoranu Obi na kritika ure enosti i izgleda Parka Mladosti u Prelogu u kojemu se nalaze nogometni tereni i spidvej staza, koju je na sjednici Gradskoga vije a uputio vije nik SDP-a Juraj Delladio, izrodila se u diskusiju i pranje prljavog veša te ponovno potezanje pitanja tko je kriv što je Prelog ostao bez spidvej stadiona. Njega je u Prelogu, prije nekoliko godina imao namjeru graditi Zvonko Pavlic, nekada i sam spidvejaš, otac danas najpoznatijeg hrvatskog spidvejaša Jurice Pavlica. Me utim, u Prelogu tada nije bilo sluha za ovo ulaganje pa je Pavlic velebni spidvej stadion izgradio na podru ju op ine Donji Kraljevec.
SDP-ovci na elu grada kad se Pavlicu reklo - NE Vije nik Dragutin Glavina (SDP), u ono vrijeme predsjednik Op inskog vije a imao je potrebu pojasniti da nitko nije bio protiv gradnje stadiona, ali da se za to nije znalo do posljednjeg asa, do
trenutka kada je Pavlic ve imao u izradi projekte za gradnju stadiona na podru ju druge jedinice lokalne samouprave. - im sam za to doznao sazvao sam sastanak s njim i gradona elnikom Glavinom. Pavlicu smo spremno ponudili što smo mogli ne bi li razmislio o lokaciji gradnje stadiona, jer Prelog je ipak grad spidveja. Me utim bio je prekasno, investitor je ve donio odluku koja je za nas bila nepovoljna. Tako smo pustili kroz prste kako se pokazalo najve u investiciju u sportu u Hrvatskoj, kazao je vije nik Glavina. Polemika oko ove teme razvila se dalje jer je jedna od to ki dnevnog reda prošlotjedne sjednice Gradskoga vije a bila odluka o kupnji zemljišta za potrebe izgradnje spidvej staze i eventualno budu eg stadiona u Prelogu. Oporba to ulaganje smatra nerazumnim, a osobito je protestirao vije nik Delladio. - Dignite glas protiv ove gluposti. Zar smo toliko bogati da možemo u krugu od 5 kilometa-
i trenirati stotine rekreativaca i sportaša.
Na kraju ipak svi glasali ZA?!
Juraj Delladio: Ne treba nam spidvej stadion, ve sportska dvorana ra, ako i toliko imati dva spidvej stadiona. Spidvej je tehni ka disciplina koju u gradu prakticiraju dva – tri de ka. To je bacanje novca osobito u ovoj situaciji u kojoj se nalazimo, grmio je vije nik Delladio isti u i da bi gradu bilo mudrije izgraditi još jednu sportsku dvoranu u kojoj e mo-
Grad bi za potrebe spidveja u Prostornim planom planiranoj sportsko-rekreacijskoj zoni na preloškom Jugu trebao otkupiti 27 poljoprivrednih estica odnosno gotovo 16 tisu a hv-a. - Želimo ispitati mogu nost prodaje zemljišta. Ukoliko e svi vlasnici parcela htjeti za razumnu cijenu prodati parcele onda emo ih kupiti. Nitko ništa ne orsira, a ponajmanje gradnju spidvej stadiona. Razmišljamo o tome da se izradi studija o mogu nosti gradnje stadiona kako bismo vidjeli je li i tko je za to zainteresiran, objašnjavao je gradona elnik Glavina pokušavaju i smiriti uzavrele strasti. Na koncu je, unato svim protestima, oporba ipak digla ruku za spidvej i dala gradona elniku zeleno svijetlo za pokretanje pregovora za kupnju potrebnog zemljišta.(D.Mihoci)
ZAPRAŠIVANJE KOMARACA u Prelogu i okolici nije dalo priželjkivane rezultate
Je li ba eno “u vjetar” 30 tisu a kuna? - Slavko Marka jedan od pilota u “akciji zaprašivanje” obrazlaže da je osim kiše i vlage, problem u tome što nije “tretirano” podru je HE Dubrava Svi su nas podržali, upu ivali nam estitke kada smo potkraj lipnja angažirali zaprašivanje komaraca na podru ju Grada Preloga. Prije toga naslušali smo se kritika i kritika na naš ra un jer nismo ništa poduzimali. Sada smo ponovno na meti kriti ara koji govore da zaprašivanje uop e nije bilo potrebno i da smo novac bacili u vjetar jer ono nije dalo rezultate kakve su gra ani o ekivali, žali se Dragutin Glavina, gradona elnik Preloga. Za zaprašivanje 400 hektara površine Grad Prelog je izdvojio oko 30 tisu a prora unskih kuna, što nije malo u vrijeme kada treba dobro promisliti kamo uložiti novac. - Ja sam imao sre u ili nesre u što je avion koji je zaprašivao komarce proletio preko moga dvorišta. Tko zna ime su zaprašivali komarce. Re i u vam, iza njih je ostao miris po na ti, što
na nakon zaprašivanja, a unato njemu, komarci se svejedno roje i ozbiljno uznemiravaju gra ane. Puno kišnih dana i velika vlaga pogodovali su množenju krvopija, a Marka tvrdi da je problem i u tome što nije tretirano podru je jezera HE Dubrava. (D. Mihoci)
Nema džabe ni u stare babe Zamamno zvu i inicijativa za besplatne udžbenike s Interneta. Op enito bilo što “besplatno” zvu i primamljivo, naro ito ako se ta arobna rije upotrijebi u vrijeme krize pa se svi za nju zalijepe ko muha na med. Ali ništa na ovom svijetu što od ovjeka dolazi nije besplatno. Nisu udžbenici besplatni jer su s interneta skinuti. To može pomisliti samo netko u zemlji u kojoj se na kompjuterima poglavito vrte piratski programi, pa se ustalila ideja da je ono na emu razvijeni svijet mlati milijarde u nas besplatno. Autore koji pišu te udžbenike netko mora platiti. Tko bi na ovom svijetu pisao besplatne udžbenike? Netko tko ima toliko vremena u svom životu bolje i da ne piše. Udžbenike moraju pisati ljudi koji su do srži u problematici, u znanju, a ono se danas mijenja iz sata u sat. A ti ljudi moraju i jesti, ne? Nije pamet besplatna, iako se u ovoj našoj zemlji to tako percipira, pa je pametni napuštaju. Druga stvar koja u ovoj ideji ne štima, je ta što je smetnuto s uma da i Internet nešto košta, pa i papir na kojem bi se ti udžbenici isprintali nekoga košta, kao i toner kojim se printa. Dobro je rješenje da udžbenici budu online i da ih djeca mogu gledati kad god požele, ali zato bi svi domovi i sve škole morale imati ra unala povezana na Internet. A to kod nas nije slu aj. Koliko bi tek koštalo da do toga do e, kako prora un, tako i roditelje? Tre a najbedastija stvar koju sam uo u svezi besplatnih udžbenika stigla je iz usta
Piše: Tomislav Novak
jednog politi ara uvijek spremnog biti premijer, a koji ve ne znam koji put glumi mladu politi ku nadu punu ideja i uvijek spremnog biti premijerom. Re e ovjek, pa jednostavno nek djeca uvaju stare udžbenike. Eeeeeej, pa koliko je taj ovjek star u svojoj pameti? Iz kojeg je on vremena? Udžbenici u današnje vrijeme zastarijevaju i prije negoli su uop e otisnuti. Znanje danas zastarijeva brže od riške ribe. Upravo to je razlog zbog kojeg ja podržavam online udžbenike. Ti udžbenici trebaju biti stalno aktualni, moraju se nadopunjavati iz dana u dan, poput statusa na acebooku. Na njima trebaju stalno raditi brojni autori, pro esori, asistenti, prakti ni majstori, certificirani za njihovo punjenje od strane ministarstva. To bi bilo pravo prenošenje aktualnog znanja. Tako bi zaista postali društvo znanja i to je tino. Ali ne besplatno. Dajmo ljudi, pa jasno je da to ne postoji.
Zašto su poslodavci kaznili petak Komarci su minulih dana ponovno postali nesnošljivi me udi, rekao je vije nik Juraj Delladio koji je za govornicom na sjednici Gradskoga vije a kritizirao zaprašivanje komaraca kao nepotrebno i neu inkovito. Slavko Marka , pilot iz Preloga, koji je upravljao jednim od dva zrakoplova koji su zaprašivalI podru je grada, kaže da je za uništa-
vanje komaraca bio upotrijebljen Autan pomiješan sa dimom koji nastaje od loživog ulja i da zbog toga gra ane taj miris podsje a na na tu. - Loživo ulje upotrebljava se kao nositelj otrova, pojasnio je Marka . Nakon kratkog zatišja koje je vladalo svega nekoliko da-
KAKVA je situacija s najezdom komaraca u ostatku Me imurja?
Tretiranje previše košta U op ini Mala Subotica nisu proveli zaprašivanje komaraca pa su tamošnji vije nici zbog toga oštro kritizirali na elnika traže i da se nešto poduzme jer je neizdrživo u jutro i kasno popodne biti izvan ku e ukoliko ovjek nije natopljen Autanom ili se ne posluži kakvim drugim sredstvom protiv komaraca. U Maloj Subotici nisu svjesni da zaprašivanje površine od jednog hektara košta 87 kuna u što nisu uklju eni troškovi leta
7
aviona. Da znaju taj podatak, rat protiv komaraca zasigurno bi svalili na le a gra anima. Ovako je na elnik obe ao da e se raspitati o mogu nosti zaprašivanja komaraca. Nakon tri desetlje a stanke i u akovcu su krenuli u rat protiv komaraca. Suzbijanje komaraca povjereno je DDD službi Veterinarske stanice akovec. Primjenom bioloških i kemijskih metoda suzbijanja pokušava se kontrolirati brojnost komaraca,
ali su u akovcu svjesni da ih je nemogu e potpuno uništiti. Akcija suzbijanja komaraca trajat e sve do 15. kolovoza, makar se zna da su komarci aktivni sve do jeseni. Za sustavno provo enje zaprašivanja i suzbijanja komaraca sredstava nemaju sve jedinice lokalne samouprave pa sporadi no i pojedina no zaprašivanje daje uglavnom slabe rezultate. Možda je zaista bolje uvati novac za neke potrebnije projekte. (DM)
ini se da je odlu eno, Hrvati više ne e raditi petkom. Rije je o mjeri vlade u borbi protiv recesije, a kako bi se prebrodila kriza. Umjesto podizanja PDV-a eka nas neradni petak, neradna subota i nedjelja, koja je ionako neradna. Stvari su se okrenule naglava ke - skra ivanje radnog tjedna na 32 sata ne traže radnici, kako je to nekad bilo u vremenu socijalizma, ve Hrvatska udruga poslodavaca. U ovom se trenutku raspravlja o prijedlogu da država financira tvrtke s 20 eura po zaposleniku koje bi prešle na etverodnevni radni tjedan tako da ne bi radile u petak. Pitanje je kako do novca za taj prijedlog poslodavaca. Da nije rije tek o jednom razgovoru, svjedo i i pismeni prijedlog, koji sada razmatra radna skupina u Ministarstvu gospodarstva. Od susjednih zemalja, jedino je Slovenija uvela skra eni radni tjedan i pla a 30 eura po radniku no još nije do kraja jasno kako e to unkcionirati, a niti to što e Hrvati s neradnim petkom. Ako poslodavci predlažu da petak bude neradni dan, o ito
imaju dobre razloge u tome što ne mogu prodati proizvedenu robu, pa je onda logi no da se proizvede oko 20 posto manje robe, što zna i isto toliko manje problema. Takva politika sigurno ne može biti uspješna na duže staze, no na nekoliko mjeseci ili godina, možda se pokaže uspješnom i o uva neke tvrtke od ste aja. Nalazimo se u središtu bitke za radna mjesta. Nema sumnje da e Hrvati prigrliti neradni petak kao svoj ro eni dan, to uop e nije sporno. No ho e li se na taj na in pove ati potrošnja teško je re i. Da bi se trošilo treba imati, a više slobodnog vremena ne zna i i više vremena za kupovinu. Rije je o borbi za o uvanje radnih mjesta u tradicionalnim industrijama, u industriji zabave i komunikaciji promet i prihodi e i dalje rasti. Poslodavci koji su predložili petak za neradni dan na taj su na in priznali da realna industrija više nije ta koja odlu uje. Ako se kriza nastavi, radnici bi mogli kazniti ponedjeljak, jer im je on i onako najgori dan, no do toga sigurno ne e do i iz više razloga. Naime, racional-
Piše: Josip Šimunko
nost nalaže: bolje da rade nego da troše kad i onako nemaju mnogo. Poslodavci pak na taj na in prebacuju svoje troškove na ple a radnika, na njihov standard, pa neradni petak štiti poslodavce od gubitaka, drugim rije ima donosi im zaradu. Kakva obrnuta dijalektika rada i nerada na djelu. Zvone li to posljednja zvona makroekonomiji kao znanosti o racionalnoj raspodjeli resursa?
8
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OPORBA U OP INI OREHOVICA oštrog i odlu nog nastupa
Orehovica najneure enije naselje u Me imurju Kao što je i najavila oporba u op ini Orehovica ima oštar i odlu an nastup na sjednicama Op inskoga vije a. Tako je vije nik Ladislav Požgaj na po etku prošlotjedne sjednice protestirao zbog dostave dopunskih materijala za sjednicu neposredno prije njena po etka. Posebno je naglasio da se o polugodišnjem obra unu prora una ne može raspravljati jer vije nici nisu bili u mogu nosti prou iti veliku koli inu dopunskog materijala koji zahtijeva, kako je naglasio, studiozni pristup. Požgaj je zahtijevao da mu se do slijede e sjednice dostavi izvješ e o radu Op ine za 2008. godinu, kao i izvješ e o radu komunalnog redara te Mjesnog odbora Orehovica. Vije niku je obe ano da
e mu biti pripremljena tražena izvješ a, a na elnik Franjo Bukal nije propustio upozoriti ga na transparentan rad u Op ini Orehovica. Tako er ga je uputio da Jedinstveni upravni odjel Op ine radi od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati, te da u tom razdoblju može dobiti svaku željenu informaciju vezanu uz poslovanje op ine. Vije nik Požgaj uputio je i niz kritika na ra un ure enja Orehovice i drugih naselja u op ini. Po njegovom sudu, Orehovica je jedno od najneure enijih naselja u Me imurskoj županiji. Smatra da se kosi bez reda, da su javne površine i parkovi nepokošeni i neuredni, a da se kosi na privatnim parcelama, što je nedopustivo. Kritizirao je i ure enost
odvodnje oborinskih vode, jer kaže da su gotovo sve ulice u Orehovici pod vodom im padne pljusak, osobito Ulica Nikole Tesle. Tražio je da se u vezi toga kontaktira Tegra koja je izvodila radove na ure enju te ulice. Tako er je pitao tko je dozvolio iskop šljunka na Jacinama.
Kritika prihva ena, ali i opravdana višom silom Na elnik Bukal prihvatio je kritiku vezano uz košnju trave opravdavaju i se lošim vremenskim prilikama, stalnim kvarovima na kosilicama. Na podru ju op ine je 180 tisu a kvadrata javnih površina koje valja održavati, a to nije malo. Kada se ne bi služili mogu noš u javnih
Izgradnju prilaza groblju usporava spor - Tko je gradio cestu uz nogometno igralište u Orehovici te u kojoj je fazi izgradnja nužnog prilaza prema groblju u Orehovici odnosno sanacija Ulice Josipa Slavenskog, pitao je oporbeni vije nik Marko Hunjadi na aktualnom satu prošlotjedne sjednice Op inskog vije a Orehovice. Odgovoreno mu je da je cestu gradila tvrtka Hu ek iz Petrijanca temeljem javnog natje aja o emu postoji i popratna dokumentacija. Op ina je inancirala dio od 53 tisu e kuna, dok su ostala sredstva dobivena iz Fonda za regionalni razvoj te Ministarstva pro-
meta, mora i razvitka. Vezano uz prilaz groblju odnosno sanacije Ulice Josipa Slavenskog na elnik Franjo Bukal vije niku je odgovorio da je Op ina još prije tri godine krenula sa isho enjem gra evinske dozvole za rekonstrukciju te ulice. Ona je isho ena, a projekt je kandidiran u natje aj Fonda za regionalni razvoj. Najve i problem u sanaciji te ulice, osim nedostatka nov anih sredstava, predstavljao je i imovinsko-pravni spor izme u Op ine Orehovica i Zdravka Branovi a. - Snimanjem terena i usporedbom sa stanjem u zemljišnim i kata-
OPORBA kritizirala novo zapošljavanje u Op ini Mala Subotica
Na elnik Domjani : Djelatnica je zaposlena na ugovor o djelu Zbog ega je u vrijeme gospodarske krize, kada se ne zna što e se dogoditi s prihodima Op ine Mala Subotica u njenu uredu zaposlen novi djelatnik, pitao je bivši na elnik, a sada vije nik Josip Šegovi (HDZ) svoga sljednika Vladimira Domjani a. - U Op inskom uredu zaposlena je djelatnica s kojom smo sklopili ugovor o djelu jer su u poslu ogromni zaostaci, a ja nisam na elnik profesionalac, zaposlen u Op inskom uredu, kao što ste to bili vi. Ja kao na elnik mogu zaposliti na ugovor o djelu koga ho u, i to sam i u inio. Za to je bila nasušna potreba, odgovorio je Domjani Šegovi u. Dodao je da se o svemu konzultirao s Uredom državne uprave i da nema spora o ispravnosti jednog od njegovih prvih poteza kao na elnika. Nakon što novoj djelatnici istekne ugovor bit e raspisan javni natje aj kojim e se pro-
Josip Šegovi kritizirao je novo zapošljavanje na i tre i djelatnik Op ine Mala Subotica. (D.Mihoci)
starskim knjigama utvr eno je da je skoro 80 posto obiteljske ku e Branovi izgradio na op inskom zemljištu, a da mu s druge strane pripada dio zemljišta koji se smatrao op inskim. Nakon dugotrajnih pregovora utvr eno je da Branovi mora otkupiti dio zemljišta na kojem se nalazi ku a, te da mora izmaknuti velik dio žive ograde koja ome uje dvorište. On je uplatio ugovorena sredstva te je napravljen prijenos vlasništva, me utim živicu nije izmaknuo, pojasnio je na elnik Bukal odgovaraju i vije niku na postavljeno pitanje.(D.M.)
Ladislav Požgaj oštar i odlu an radova op ina bi godišnje za održavanje javnih površina trebala osigurati 300 tisu a kuna, a toliko ne ostvaruje na ime naplate komunalne naknade. Po pitanju oborinskih voda re eno je da se ne isplati ništa poduzimati do realizacije izgradnje kanalizacijske mreže. Vezano uz iskop šljunka re eno je da je op ina Orehovica nakon zatvaranja deponije, a po nalogu Ministarstva zaštite okoliša trebala osigurati drugu lokaciju za privremenu deponiju za odlaganje biološkog otpada. Zato se na Jacinama vadio šljunak koji je upotrijebljen za izgradnju prilaza zgradi Osnovne škole. - Inspekciji Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva po prijavi da se nelegalno vadi šljunak Poglavarstvo Op ine Orehovica dostavilo je svu potrebitu dokumentaciju na uvid na koju nije bilo primjedbi, zaklju io je na elnik Bukal. (D. Mihoci)
VALENTIN ŠIPUŠ o nesnošljivom smradu nekad uvene me imurske rijeke
Trnava smrdi, užasno smrdi Smrdi, smrdi, užasno smrdi. Ta re enica iz jedne reklame zorno opisuje probleme koje imaju mještani me imurskih op ina kroz ije podru je prolazi Trnava. Na problem smrada osobito upozoravaju u Maloj Subotici. Na prošlotjednoj sjednici Op inskog vije a vije nik Valentin Šipuš upozorio je na taj problem pozivaju i op insku vlast da nešto poduzme jer se od smrada ne da živjeti. - Prozore ne otvaramo jer je smrad nemogu . Mulj iz Trnave nanijet je na njene obale i to smrdi. A i sada kada je bio visok vodosta,j, voda Trnave nije bila ista. Po meni se u nju ponovno nešto pušta. Zelenim planom op ine pred-
vi eno je izmuljivanje Trnave i smatramo da bi tu preporuku trebalo uvažiti, a plan provesti u djelo. I to što prije. Posljednja tri desetlje a akove ko gospodarstvo puštalo je sve i svašta u Trnavu od ateksa, preko Zrinskih do Vajde. Korito rijeke trebalo bi o istiti. Tko zna kakvi se sve otrovi nalaze u i oko Trnave i što to zapravo smrdi, komentirao je vije nik Šipuš. Na elnik Vladimir Domjani isti e da su od nadležnih dobili objašnjenje da je visoki vodostaj uzrok smradu i mulju koji je nanesen na obale rje ice. Obe ao je da e razgovarati s nadležnima vezano uz izmuljivanje Trnave. (D.Mihoci)
21. srpnja 2009.
KOTORIPSKI ELNICI “korigirali” pla e i naknade
Hm, to je kao na vlastiti zahtjev!? elnici op ine Kotoriba odlu ili su smanjiti iznos za naknade koje e primati. – Iznose korigiramo na osobne zahtjeve kako bismo uštedjeli u op inskom prora unu, rekao je na elnik Ljubomir Grgec. Vjerojatno su tome doprinijeli medijski natpisi i brojne kritike javnosti. Prvotno najavljena mjese na naknada na elniku bila je 7 tisu a kuna, no smanjena je na 6 tisu a. Njegov zamjenik Dobriša Zvošec trebao je biti profesionalac i primati pla u od 6 tisu a kuna. Ipak ne e biti zaposlen, ve e primati naknadu od 3 tisu e kuna. Smanjena je i naknada predsjedniku OVa Željku Šebeštjanu s 1.500 na 1.100 kuna. Potpredsjednici vije a Slavici Maltar ostaje 500 kuna, kao i predsjedniku savjeta tisu u kuna. Samo vije nici nisu dobili pove anje, te ostaju na 100 kuna po sjednici. Odluka je dobila podršku 8 vije nika. Suzdržan kod gla-
sovanja bio je Vinko Horvat iz vladaju e koalicije SDP-HSSHSU. Predložio je da se konkretnim iznosima naknada pri eka odluka ili sugestija vlade s obzirom na tešku situaciju u državi. – Ja ne u biti ovdje mašinerija za glasovanje, ve u svoje odluke donositi po vlastitim mišljenjima, rekao je Horvat. Protiv odluke o naknadama bili su vije nici koalicije HDZ-HSLS koji smatraju da su one i nadalje previsoke s obzirom na dosadašnje iznose. Takvo mišljenje imala je i županijska vije nica Blaženka Zvošec koja je napomenula da za tako visoke naknade treba nešto ponuditi kroz programe što je o ekivala od elnika op ine. Dobriša Zvošec je rekao kako su prije izbora najavili da e i na elnik i zamjenik biti profesionalci, a od toga su odustali, pa u naknadama ne vidi ništa sporno. (A.Fuš)
HORVATOV prijedlog Državnom odvjetništvu
Grobište Leš treba istražiti Kotoripski vije nik Vinko Horvata osvrnuo se na nedavni doga aj kada je na grobištu zvanom Leš postavljen križ za žrtve poubijane u poratnom razdoblju Drugog svjetskog rata. Horvat je pohvalio sam in, pohvalio je obred vl . Ljubana Škrabe i po-
trebu da svi zajedno suosje amo sa žrtvama. Me utim, predložio je da se uz posve eni križ postavi plo a s imenima ljudi. Op inskim elnicima savjetovao je da angažiraju državno odvjetništvo kako bi se saznala istina koju mještani Kotoribe zaslužuju. (af)
NA ELNIK OP INE D. Vidovec o svojoj pla i
U naredne etiri godine 5.500 kn mjese no Na temelju upita od strane vije nika, na elnik Op ine Josip Grivec informirao je vije nike o iznosima koje e on i njegov zamjenik Dražen Lukša primati za svoj rad. Grivec e kao na elnik profesionalac primati mjese nu pla u u iznosu od 5.500,00 kuna, dok e Lukša dobivati mjese nu naknadu od 800 kuna. Na drugoj sjednici OV-a Op ine Donji Vidovec na elnik Josip Grivec tako er je iznio niz informacija o radu i djelovanju Op ine. Spomenuo je i dvije kandidature.
Kandidatura u ministarstvima za dva projekta Ministarstvu poljoprivrede u okviru mjera 8 kandidiran je projekt sanacije nerazvrstanih cesta, dok je projekt vezan uz
poduzetni ku zonu upu en prema Ministarstvu gospodarstva. Detaljno je izvijestio vije nike o inancijskoj situaciji u Op ini. Ukupni priliv poreznih sredstava neznatno je manji u odnosu na isto razdoblje lani, da je u tijeku povrat poreza te je s tog osnova smanjen priliv, dok je na op inskom ra unu trenutno 100 tisu a kuna. U tijeku je isho enje potrebne dokumentacije za školsku zgradu i stomatološku ambulantu. Na sjednici je prihva en statut i poslovnik Op ine. Donesena je odluka o prodaji gradilišta u Glavnoj ulici veli ine 1700 hv-a. Po etna cijena je 70 kn/ hv, ali e zainteresirani trebati, uz ponu enu cijenu, priložiti i program što se misli i u kojem roku napraviti. (A. Fuš)
ATRAKTIVNE folklorne skupine posjetile i D. Dubravu
Oduševili sjajnom glazbom i plesom I Donja Dubrava je nakon akovec ugos la e ri folklorne skupine koje sudjeluju u programu 3. folklornog fes vala „Iz bakine škrinje“. Brojni posje telji imali su priliku uživa u atrak vnom programu gostuju ih skupina iz Bosne i Hercegovine, Indije, Rusije i Portugala. Oduševili su prisutne svojim nastupom, raskošnim nošnjama i glazbom koja je nama ne-
poznata. Prije nastupa, svi sudionici vozili su se amcima do uš a Mure u Dravu, a prava atrakcija bila je prezentacija tradicionalne kova ke vješ ne i potkivanje konja u obnovljenoj Gašparovoj kova nici. Dobrav ani su se pokazali dobrim i gostoljubivim doma inima, a gos su bili oduševljeni ljepotom ovog kraja. (A.Fuš)
21. srpnja 2009.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
9
OP INSKA kasa u Svetoj Mariji nije presušila, ali osje a se kriza
ODGAJATELJICE vrti a u Strahonincu odlaze, u nadi da e ostvariti sve zahtjeve i vratiti se u kompletu?
Recesija odga a sanaciju odlagališta otpada
Sve zatražile otkaz uz pripadaju u otpremninu
- Izvršenjem prora una za prvih šest mjeseci možemo biti uvjetno zadovoljni, postoje neke stavke koje emo morati unijeti u sam rebalans prora una, predvidjeti dodatna sredstva za ure enje tržnice i kanalizacije u gospodarskoj zoni. Pojedine stavke e se sigurno morati brisati jer se ove godine ne e mo i realizirati. Prvenstveno se to odnosi na sanaciju odlagališta otpada u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu, rekao je na elnik op ine Dean Hunjadi obrazlažu i dosadašnje izvršenje prora una. Planirani op inski prihodi iznose 5,2 milijuna kuna, ostvareno je 1,8 milijuna kuna ili 35%. Spomenuto je dobro punjenje prora una od poreza na dohodak u iznosu od 829 tisu a kuna ili 50%. Na elnik Hunjadi najavio je za po etak rujna rebalans
prora una. Upitali smo ga da li kasa presušuje? - Kasa ne presušuje, ali pošto su, možda malo u predizborne svrhe bili napravljeni neki zahvati u Svetoj Mariji koji su premašili predvi ena sredstva, potrebno je napraviti rebalans prora una, odgovorio je Hunjadi te dodao da e za svoj rad primati mjese nu naknadu u iznosu od 2.300 kuna, dok e njegov zamjenik Željko Strbad dobivati 1.150 kuna. lanovi Op inskog vije a prihvatili su novi statut, imenovali su stožer civilne zaštite iji na elnik je Željko Srbad i donijeli odluku o po etku postupka javne nabave za daljnju adaptaciju Doma kulture u Donjem Mihaljevcu. Iznos od 200 tisu a kuna osigurao je Fond za regionalni razvoj, a isti iznos mora osigurati i op ina. (A.Fuš)
STRANA KA kotoripska prepucavanja
Tko je kriv za probleme državnog zemljišta? Zamjenik na elnika Dobriša Zvošec napomenuo je na zadnjoj sjednice da je došlo do nekih problema oko suglasnosti za potpisivanje ugovora o kupnji državnog poljoprivrednog zemljišta na podru ju op ine Kotoriba. Nedostaju pojedine suglasnosti koje nisu pravovremeno stigle, neke parcele upitne su za prodaju te e biti potrebna nova parcelacija. Za taj propust prozvao je bivšu vlast.
Zoran Radmani je odgovorio da je natje aj proveden u skladu sa zakonom, dobivena je suglasnost ministarstva za provo enje natje aja kojeg nije provodilo poglavarstvo ve višestrana ko povjerenstvo spomenuvši da u op ini postoji stru na služba koja je trebala prikupiti potrebnu dokumentaciju i biti upoznata sa zakonskom procedurom. (af)
DANI Op ine Donja Dubrava potrajati e ak dva tjedna
U sve arskom i opuštenom ozra ju Povodom Svete Margarete, zaštitnice Donje Dubrave, održana je sve ana sjednica Op inskog vije a. Na elnik Marijan Varga osvrnuo se u svom izvješ u na proteklo jednogodišnje razdoblje. Najve a investicija bila je izgradnja dje jeg vrti a koja je koštala 2.562.000,00 kuna. Me imurska županija osigurala je 1,8 milijun kuna, Ministarstvo poljoprivrede 162.819 kuna, Ministarstvo regionalnog razvoja dalo je 157 tisu a kuna, dok je op ina trebala izdvojiti 542.817 kuna. Nadalje, izra en je detaljni plan ure enja zone male privrede, ure eno je parkiralište uz osnovnu školu te je ure en park u centru mjesta što je op inu stajalo 267.182,00 kune. Prioriteti u narednom razdoblju su stavljanje u funkciju gospodarsku zonu, urediti poslovni centar u središtu mjesta te riješiti pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta. Ispred Me imurske županije Dane op ine estitao je zamjenik župana Matija Posavec.
Op inska priznanja i nagrade Na sve anoj sjednici uru ena su op inska priznanja. Plakete su primili Mijo Pun ikar,
poduzetnik Ivan Miser i posmrtno Slavica Sabol. Zahvalnice su uru ene Heleni Perca , Josipu Ribi u, Sla ani Pongrac, Margareti Bali i Matiji Matoteku. Nagra eni su i u enici koji su svih osam razreda prošli s odli nim, kao i u enici koji su sudjelovali na županijskim i državnim natjecanjima. (af)
MONOGRAFIJA “Teta Liza mojih 85”
Autorsko djelo Z. ituš ižmešija Nakon sve ane sjednice održano je predstavljanje monogra ije Teta Liza mojih 85, novo djelo donjodubravske spisateljice i novinarke Zinke ituš ižmešija. Na monogra iji se radilo pune dvije godine. Autorica je marljivo prikupljala materijal, zapise i fotogra ije kako bi veliko biografsko izdanje o ikoni me imurskog melosa Teti Lizi ugledalo svijetlo dana. Monogra ija je tiskana u 1.800 primjeraka, a može se kupiti po cijeni od 150 kuna. Najavljena je i skora promocija.
- SVAKA AST: Premala im je pla a od cca 5.500 kn, a raniji tužbeni zahtjev odgajateljskog tima porastao je na ak 500.000 kn Dana 31. kolovoza ove godine s radom bi trebao prestati dje ji vrti “Suncokret“ u Strahonincu, no ve idu eg dana s radom po inje novi privatni vrti kojim e upravljati dosadašnja ravnateljica vrti a Draženka Žganec. Prisjetimo se, pri a oko vrti a u Strahonincu vu e se još od rujna 2007. godine kada su odgajateljice zatražile više pla e, odnosno izjedna avanje njihovih pla a s onim u osnovnim školama. Kako Op ina toliki novac nije u mogu nosti pla ati, nisu pristali na pove anje pla a, pa su zato odgajateljice tužile Op inu. Op ina je uzvratila privatizacijom vrti a, te je krajem srpnja prošle godine odlu eno da se vrti da u najam na pet godina uz mjese nu naknadu od 10.500 kuna, uz obavezu budu eg najmoprimca da preuzme sve zaposlene na neodre eno vrijeme, kao i sav
inventar i teku e održavanje vrti a. Investicijsko održavanje ostaje na Op ini. Udio Op ine u inanciranju djelatnosti vrti a je 350 tisu a kuna godišnje, a toliku e cifru i dalje nastaviti ulagati u vrti , kao i sav novac koji dobiju od najamnine.
Djelatnicama vrti a ponudilo se zaposlenje u novom vrti u Pregovora, razgovora i odbijanja istih bilo je mnogo, a prepucavanja su se redovito prenosila u lokalnim novinama. Sad se službeno o svemu odlu ila o itovati i Op ina, odnosno na elnica Sanja Krišto i koja je detaljno iznijela kronologiju situacije s vrti em te dodala: - Odgajateljicama se nudilo pove anje pla a, doduše ne onoliko koliko su tražile, no one
Odgajateljicama premala pla a od oko 5.500 kn? Prije nego što su se odlu ili za privatizaciju vrti a Upravno vije e vrti a uz suglasnost Poglavarstva Op ine ponudilo je odgajateljicama osnovicu pla e u visini 5.108,84 kn, koe icijente po pravilniku o pla ama uve ane za 4.1 posto (a od 01. lipnja 2009. –30. lipnja 2010. uve anje koe icijenata za slijede ih 2,2 posto ), te cipelarinu 315 kuna. No postavili su i uvjete koje je trebalo osigurati – da broj polaznika bude 90, broj djelatnika 9, no ukoliko se smanji
broj djece, smanjuje se i broj djelatnika. Potrebno je osigurati dodatne prihode temeljem: rada engleske radionice i drugih radionica, nadarene djece, programa predškole, polaznika iz drugih op ina (dosadašnje aktivnosti) kao i pove ati cijenu vrti a za roditelje. U slu aju pristanka djelatnice su trebale povu i sudsku tužbu. Odgajateljice o ovakvoj ponudi nisu htjele razgovarati niti žele u tim uvjetima raditi u vrti u. (mn)
NOVI VRIJEDAN projekt u Šenkovcu, ipak ne bi smio premašiti planirani troškovnik
Kre e se u izgradnju multimedijskog centra Op ina Šenkovec kre e u projekt izgradnje multimedijskog centra na mjestu sadašnje vije nice i knjižnice. Odluku o izboru tvrtke Team d.d. kao izvo a a radova ju er je donijelo Vije e Op ine Šenkovec. Vrijednost radova iznosi 447.296 kuna. Rije je o projektu za koji je Ministarstvo kulture osiguralo sredstva u visini 250.000 kuna Novoosnovani Odbor za savjetovanje i suradnju Op ine Šenkovec na prošlotjednom je vije u predložilo da se krene u ovaj projekt kako bi se iskoristila ponu ena sredstva, no nisu se svi vije nici odmah s time složili. Stjepan Koruni je kazao kako troškovnik nije dovoljno
detaljno napravljen te da bi se moglo do i do niza dodatnih radova ime bi ukupna cijena projekta mogla premašiti milijun kuna. Na elnik Vladimir Novak je odgovorio da za taj prvi dio projekta, rohbau fazu, prema ugovoru ne e i ne smije biti dodatnih troškova, jer je u ugovoru posebna odredba “klju u ruke”, po kojoj ugovorena cijena obuhva a i vrijednost svih nepredvi enih radova i viškova radova. Vezano uz ovaj projekt, u op inske urede je stigla peticija koju je potpisalo 65 mještana koji traže da se taj projekt izvrši. (mn)
ve dulje vrijeme uop e ne žele razgovarati s Op inom. Osim toga, svim se djelatnicama ponudilo zaposlenje u novom vrti u, no sve su to odbile ve žele otkaz uz pripadaju u otpremninu. Meni to nije jasno, zamislite da ste direktor u tvrtci i da pozovete zaposlenike na razgovor, ali oni ne žele do i. Što biste napravili? U nekoliko navrata smo pokušali komunicirati s njima, no one to ne žele. Uop e nema pomaka. To su teške odluke koje su se donosile vezane uz vrti . Mislim da to nikome nije bilo lako, ali zbog inancijske situacije, zbog o uvanja standarda djece koja su ondje, kao i zbog novih pedagoških standarda koji se moraju zadovoljiti i primijeniti, mi nismo u mogu nosti pratiti zahtjeve odgajateljica.
Najbitnije je da djeca budu zbrinuta Ona je istaknula i da Op ina nikako nije mogla podnijeti teret tolikog pove anja pla a jer bi tada gotovo gotovo 90 posto novca koji Op ina ulaže u vrti , odlazilo na njihove pla e i ništa ne bi ostalo za održavanje i ulaganje. Osim toga sada se tužbeni zahtjev odgajateljica pove ao s 200.000 na 500.000 kuna. O ito se odgajateljice ne osvr u se na aktualnu recesiju, krizu,
štoviše, pokazuju se kao jaki “igra i” u pregovorima. Vjerojatno imaju dobre argumente. - Osnovna stvar, po meni, koja je bitna za naše mještane je da se rad vrti a ne prekida niti na jedan dan, da e djeca biti zbrinuta najmanje onoliko koliko su do sad bila, rekla je Krišto i . Sadašnji najmoprimac vrti a, odnosno dosadašnja ravnateljica Draženka Žganec, dobila je ve inu potrebnih dozvola. Još se samo eka posjeta državne uprave koji e dati posljednju dozvolu za rad. Što e dalje biti, ovisi o odgajateljicama, ho e li ipak pristati raditi u novom vrti u? Sve pak je skupa ipak malo nejasno. Jer kako je mogu e da, s obzirom na trenuta nu situaciju kod nas i u svijetu, netko može postati ne iji talac? I koliko bi brzo radnici sa sli nim zahtjevima u nekoj drugoj tvrtci dobili otkaz i to bez ikakvih pregovora? Odgajateljice izgleda nisu ule za kapitalizam. “Na tržištu” koliko ujemo ima “brdo” nezaposlenih “vrti kih teta”. Me utim, o ito su one u vrti u Strahoninec toliko kvalitetne, i dobro organizirane i znaju što im je za initi, da misle “da bez njih ne mogu”. Ili..??? Najvažnije je ipak, što se svi slažu da bez obzira na sve djeca ne bi smjela i ne e patiti. (mn)
HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA Nedeliš e održala izbore
Penzioneri misle ve i na predsjedni ke izbore!? Na Izbornoj skupštini op inskog HSU-a Nedeliš e, održanoj prošli tjedan, Marijan Marciuš ponovno je izabran za predsjednika. Ovo je njegov drugi mandat. Funkciju njegovog zamjenika i dalje e obavljati Stjepan Novak, dok je za tajnicu izabrana Biserka Kova i . Elizabeta Korunek pak e obnašati funkciju blagajnice. Izbornoj skupštini prisustvovali su i Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a, Valentin Ko ila, predsjednik me imurskog HSU-a te glasnogovornica HSU-a Branka Valenti . - U tijeku su izborne skupštine naših op inskih i gradskih organizacija, što je naša statutarna obaveza nakon lokalnih izbora. U mjesecu rujnu još moramo odraditi i izborne skupštine županijskih organizacija, a to je sve priprema za izvještajnu skupštinu stranke koja bi po našim planovima trebala biti u drugoj polovici listopada ili prvoj polovici
Marijan Marciuš i dalje e obnašati funkciju predsjednika op inskog HSU-a mjeseca studenog. Uglavnom svakako prije zahuktavanja kampanje za predsjedni ke izbore, kazao je Silvano Hrelja. O ito da su umirovljenici u punom pogonu kad je u pitanju o uvanje njihovih prava (što ve e mirovine op.a.), pa je uklju ivanje u sve politi ke procese nešto što se “podrazumijeva”. Iako “na mladima svijet ostaje”, sve više se ini da to penzionere i nije previše briga. (hz)
10
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
DIJANA POSAVEC na Op inskom vije u Nedeliš a podsjetila vladaju e na predizborna obe anja, me utim vladaju i su se “opravdali”
Još nisu došla vremena za smanjenje naknada i doprinosa! Prošli tjedan održana je druga, ruga, odnosno prva radna sjednica Op inskog vije a Op ine Nedeliš e u novom sastavu, na ijem aktualnom satu pitanja vije nika nije nedostajalo. Vije nicu Dijanu Posavec zanimalo je što je s po etkom izgradnje SRC-a “Trate” u Nedeliš u s obzirom da je tijekom predizborne kampanje najavljen po etak izgradnje ovog ljeta te ho e li se ispuniti predizborno obe anje jednog od koalicijskih partnera vezano uz smanjenje komunalne naknade i komunalnog doprinosa ku anstvima i gospodarskim subjektima. Na elnik Mladen Horvat odgovorio je kako je ovih dana dobivena gra evinska dozvola za izgradnju mosta preko Trnave i da e se uskoro zapo eti s radovima vrijednim oko 950 tisu a kuna. U tijeku je isho enje potrebnih dozvola za po etak radova na samoj gra evini SRC-a “Trate”. Po etak radova uvjetuje preseljenje dalekovoda za što je u izradi projektna dokumentacija. Ostali radovi zapo et e idu e godine. Što se ti e predizbornih obe anja o smanjenju komunalne naknade i doprinosa, na elnik je kazao da, osobno, za sada ne vidi mogu nost da u ovoj godini razmišljaju o smanjenju istih, na što se vije nica Dijana Posavec nadovezala i kazala da bi trebalo razmisliti kako pomo i, osobito gospodarstvenicima, u ovim teškim vremenima. Ivan Marciuš, potpredsjednik Op inskog vije a dodao je kako i dalje postoji težnja za smanjivanjem komunalnog doprinosa i naknade, što je predlagao HSU, i da e se o tome voditi ra una kada se za to stvore uvjeti.
Inicijativa za postavljanje ogledala na nepreglednom raskrižju Vije nik Josip Debelec upoznao je nazo ne s inicija-
VIJE NIK Zvonko Kerman nije primio poziv za sjednicu Op inskog vije a
Slu ajno ili ne, ali nisam pozvan!? - Želio sam postaviti pitanje koje svi postavljaju, ali nema odgovora: Zašto su se “razmimoišli” bivši i sadašnji na elnik ime je uzrokovan i raskol u nedeliš anskom SDP-u?
Vije nicu Dijanu Posavec zanimalo je što je s po etkom izgradnje SRC “Trate” u Nedeliš u tivom Udruge žena Puš ina o izgradnji spomen-obilježja za branitelja Božidara Košira koji se nije vratio iz Domovinskog rata. Tako er je pitao što se može u initi s ure enjem okoliša oko ku a u akove koj ulici na broju 73 i 77 u Puš inama gdje je sve zaraslo te narušava izgled naselja. Na elnik je pozvao vije nika da uputi Udrugu žena da se za postupak obrati Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i gospodarstvo vezano uz prostorne uvjete i ostalo. Vezano uz zarasli okoliš privatnih parcela, rekao je kako ih tek nakon intervencije ovlaštenih inspekcija Op ina može urediti te ra un ispostaviti vlasniku objekta. Vije nik Josip Ceilinger u cilju poboljšanja sigurnosti u prometu predložio je da se na raskrižju ulica Matije GupcaSajmišna-Štamparska i Trg Republike u Nedeliš u postavi ogledalo, a da se u Sajmišnoj ulici kod skretanja za SRC “Aton” postavi tabla kako bi oni koji dolaze na sportska i druga doga anja lakše pronašli objekt. Na elnik Mladen Horvat prihvatio je obje inicijative. (H. Ze ar)
- Slu ajno ili ne, dogodilo se da me pozivatelji i saziva i Op inskog vije a op ine Nedeliš e i aktualnog sata društveno politi ke situacije u Nedeliš u, gdje je novoizabrani na elnik odgovarao na pitanja vije nika, nisu pozvali. Onemogu ili su me tako, da postavim nekoliko pitanja i predložim nekoliko prijedloga prigodom rebalansa prora una. S ovim komentarom obratio nam se prošli tjedan vije nik Zvonko Kerman i kazao nam koja je pitanja želio postaviti te na koja o ekuje odgovor kao i velik broj bira a, koji su svoj glas dali upravo njemu. - Mještane op ine Nedeliš e interesira koji je razlog razmimoilaženja bivšeg i novog na elnika op ine Nedeliš e. O ito je da su razlike vrlo velike, kad je došlo do raskola u stranci zbog neslaganja. Neslaganje izme u doju erašnjih elnih ljudi: na elnika i predsjednika op inskog vije a ima dubinske razlike i može imati negativne posljedice za vo enje op ine. Sva a mora imati velike interesne razloge. Radi se tu o poimanju politike i pristupu rješavanja problema. Zašto bivši na elnik šuti? Da li ima putra na glavi? Da li je došlo do politi ke trgovine izme u njih dvoje i do skrivanja bitnih podataka koje mještani op ine Nedeliš e trebaju znati? Meni osobno to
je bitno, a bitno je i malom ovjeku iz svakog mjesta op ine Nedeliš e, da dozna istinu. Radi se ovdje o vjerodostojnosti i istini. Da li se može vjerovati novom na elniku da je iskren? Zašto nema obrazloženja?, pita se Kerman i dodaje: - Koji je razlog ostavke na mjesto vije nika Op inskog vije a bivšeg na elnika i dona elnika. Zašto ne žele nastaviti svoje zapo ete projekte, zašto su obe avali realizaciju primjerice programa smanjenja komunalne naknade svojem bira kom tijelu. Odustali su od toga i time izigrali svoje bira e. Svakako se name e pitanje detalja koalicijskog sporazuma izme u vladaju e koalicije u op ini Nedeliš e i stranke HSU iz koje na svojim mjestima abdicira ve spomenuti dvojac. Nadam se kao i ve ina mještana op ine Nedeliš e, da emo dobiti odgovore na ova pitanja. U svakom slu aju pokušat u to deši rirati kroz slijede e aktivnosti vode ih ljudi Nedeliš a i javiti se priop enjem javnosti, im nešto bude poznato.
Nema naglaska na orijentaciju prema proizvodnji i stimulaciji gospodarstvenika Vije nika Zvonka Kermana zanimalo je i nekoliko stvari
vezanih za rebalans op inskog prora una. Prora un op ine, kaže, donesen je prije ovih izbora i ovim kozmeti kim zahvatom, rebalansom nije bilo mogu e nešto bitno promijeniti. Prora un je, dodaje, donesen i u svojoj osnovi je potroša ki, o ekivana prikupljena sredstva raspore uju su kako e se podijeliti i potrošiti. - Svi ekonomisti ove zemlje i vode i ekonomist SDP-a Ljubo Jur i na svim skupovima, kad je bio na podru ju Me imurja, govorio je kako je potrebno okrenuti se proizvodnji, govori Kerman i dodaje kako izgleda da su elni ljudi op ine Nedeliš e iz vladaju e strukture prespavali te rije i. - Nema tu naglaska na orijentaciju prema proizvodnji, stimulaciji gospodarstvenika, poljoprivrednika i prera iva a prehrambenih proizvoda. Nema tu ni naglaska na pove anu skrb za socijalno ugrožene osobe, odnosno za doma instva koja jedva sastavljaju kraj s krajem u ova teška krizna vremena. Kod donošenja novih prora una za slijede u godinu, morat emo se ozbiljno pozabaviti stimulacijom gospodarskih i poljoprivrednih djelatnosti, kako bismo poboljšali život mještanima svih naselja op ine.
U prora un svakako treba uklju iti i program za omogu avanje ostanka mladih ljudi na podru ju op ine, kaže Kerman Nepojmljivo je, kaže, da se prikazuje kako je op ina Nedeliš e me u najrazvijenijima u Županiji, a sva silna radinost odvija se unutar naselja, gdje nisu riješeni i ne mogu se riješiti problemi buke, zaga enosti, parkiranja, komunalne in rastrukture, zaštite od požara itd. - U prora un svakako treba uklju iti program za omogu avanje ostanka mladih ljudi na podru ju op ine otvaranjem mogu nosti izgradnje stambenih jedinica, kako bi svi iz op ine ostali na svojim ognjištima i štoviše da se stvore uvjeti da op ina u prosjeku ima mlado radno sposobno stanovništvo sa mogu nosti punjenja op inskog prora una, napominje Kerman te na kraju svog obra anja apelira na vodstvo op ine da dostavlja pozive, kako bi i oni koji su u opoziciji mogli dati svoj aktivni doprinos ka boljim rješenjima od interesa svakog stanovnika op ine Nedeliš e. (hz)
PLA E I NAKNADE
RECESIJA zahvatila i najbogatiju me imursku op inu
Na elniku pla a cca 10.000 kn, zamjenicima naknada 2.500 kn
Prora un smanjen za otprilike 3,8 milijuna kuna
Ivana Marciuša, potpredsjednika Vije a zanimalo je jesu li zamjenici na elnika volonteri ili u radnom odnosu. Vezano uz ovu temu, na elnik je kazao kako su zamjenici na elnika odlu ili raditi volonterski te im je za naknadu troškova sukladno ovlastima odredio naknadu u iznosu od po 2,5 tisu e kuna neto mjese no, dok e pla a na elnika iznositi neto 10,5 tisu a kuna. (hz)
Ve inom glasova usvojena je Odluka o II. izmjenama i dopunama prora una Op ine Nedeliš e za 2009. godinu. Ukupni prihodi i primici te rashodi i izdaci smanjuju se sa sadašnjih 30,9 milijuna kuna za otprilike 3,8 milijuna kuna. Stoga novi prora un u primicima i izdacima iznosi nešto malo više od 27 milijuna kuna. Potreba donošenja II. izmjenama i dopunama prora una za 2009. godinu proizlazi iz osjetnog smanjena prihoda poreza na dohodak, potpora i prihoda od prodaje nefinan-
cijske imovine. Zbog recesije o ekuje se smanjenje poreza na dohodak za milijun kuna u odnosu na prora un 2009. godine. U odnosu na planirane, potpore je potrebno smanjiti za nešto više od 1,6 milijuna kuna i to najve im dijelom zbog izostanka planirane potpore Fonda za regionalni razvoj u iznosu od milijun kuna gdje projekt sufinanciranja mosta na Trnavi nije odobren. Zatim se smanjuju prihodi kod prodaje gra evinskih parcela za 662 tisu e kuna
zbog složenosti i dugotrajnosti postupka sre ivanja gra evinskih parcela, smanjenje u iznosu od 417 tisu a kuna odnosi se na prihode od komunalnog ure enja Privredne zone Nedeliš e, a manjim dijelom smanjuju se i prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta, administrativnih pristojbi i po posebnim propisima te prihodi od financijske imovine i zaduživanja. Kod rashoda dolazi do pove anja troškova unkcioniranja Op inskog vije a radi provedbe izbora te unkcioni-
ranja op inske uprave s obzirom da od 1. lipnja Op ina ima zaposlenog na elnika, a tu su i naknade za rad i troškove njegovih zamjenika, te se pove avaju i sredstva za društvene djelatnosti. Do najve eg smanjenja rashoda dolazi kod mjesnih odbora, i to za nešto više od 2.1 milijun kuna, od ega je samo u MO Nedeliš e planirano smanjenje u iznosu od 1.6 milijuna kuna, i to ponajviše zbog izostanka po etka radova rekonstrukcije dijela Ulice m. Tita gdje bi radovi najvjero-
jatnije po eli u jesen, što ovisi o Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva koje provodi postupak javne nabave. Do smanjenja rashoda dolazi u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i gospodarstvo, te Upravnom odjelu za prora un i financije gdje se troškovi smanjuju jer projekat izgradnje kanalizacije za naselja Puš ine, Gornji Hraš an, Dunjkovec i Pretetinec vjerojatno ne e zapo eti ove godine te smanjenje iznosi milijun kuna. (hz)
21. srpnja 2009.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
OP INSKO VIJE E Vratišinca o starim problemima
SKUPŠTINA “Me imurskih voda” nije jednoglasno izabrala nove elne ljude
Kada kona no željezni ke postaje Grgec protiv, u Gornjem Kraljevcu i Brodecu ? Hunjadi suzdržan Aktualni sat bio je najzanimljiviji i najkorisniji dio 2. sjednice Op inskog vije a Vratišinec, održane u subotu poslijepodne. Upravo vrijeme održavanja sjednice zasmetalo je oporbenoj vije nici Biserki Tarandek (SDP) koja je predsjedniku Vije a Antunu Bukovcu rekla da se ve na prvoj radnoj sjednici krši Poslovnik u kojem stoji da se sjednice ne mogu održavati u neradne dane, osim u hitnom slu aju. Bukovec je odgovorio da je to zbog godišnjih odmora i da se više ne e ponoviti. SDP - ovi vije nici su cijeli Aktualni sat rešetali op inskog
- Sada studenti, u enici i putnici Gornjeg Kraljevca i Brodeca, koriste željezni ku postaju Vratišinec, koja je dosta udaljena od tih naselja. Osim toga u derutnom je i opasnom stanju za korisnike
na elnika Zdravka Mlinari a, koji je pak s druge strane (za razliku od prošlog saziva) na sva pitanja imao spremne odgovore. - Biserku Tarandek i Milenu Granatir je zanimalo kada e se izgraditi željezni ke postaje (stajališta) kod Gornjeg Kraljevca i u Brodecu.
Vije nice su rekle kako je izgradnja željezni kih postaja prijeko potrebna, osobito u ovo recesijsko vrijeme i nakon ukidanja besplatnog prijevoza za studente i u enike. Na elnik Zdravko Mlinari je rekao kako problem nije jednostavno rješiv, obzirom da situaciju “dirigiraju” Hrvatske
Prioritet je Gornji Kraljevec - Gospodine na elni e, pitam Vas kada e biti izgra ene željezni ke postaje kod Gornjeg Kraljevca i u naselju Brodec? Koliko znam izgradnju ste obe ali u prošlom sazivu Vije a, no do danas nije u injeno ništa. Obzirom na tešku gospodarsku situaciju i naznake o ukidanju besplatnog prijevoza za studente i u enike, potreb-
no je izgraditi postaje, pitala je i ustvrdila vije nica Milena Granatir (SDP), dodaju i kako je sve više korisnika, starijih i u enika, željezni kog prijevoza koji je je tiniji od drugih. Rekla je kako Gornji Kraljevec mora imati prioritet zbog ve eg broja korisnika, udaljenosti do Vratišinca i korisnika koji su slabijeg imovinskog stanja. (sm)
Milena Granatir: - Sve ve i broj ljudi koristi željezni ki prijevoz, te su nove postaje potreba
- Najve i problem su Hrvatske željeznice, kojima se baš ne žuri, kaže na elnik Zdravko Mlinari željeznice koje imaju ogroman birokratski aparat. - U azi je isho enje lokacijske dozvole za obje postaje. Vrijednost investicije procijenjena je na oko 300 tisu a kuna, od ega bi HŽ i Op ina svaki platili pola iznosa. Nama je to puno, no svejedno smo u prora unu predvidjeli odre eni iznos, odgovorio je na elnik, dodaju i kako u naredne dvije godine od izgradnje postaja najvjerojatnije ne e biti ništa. (S. Mesari )
Novi je predsjednik Skupštine “Me imurskih voda” Dragutin Glavina iz Preloga, odlu eno je na sjednici Skupštine društva u akovcu. Kako je starome Nadzornom odboru društva istekao trogodišnji mandat, Skupština je izabrala novi Nadzorni odbor od devet lanova. Novi su lanovi Nadzornog odbora “Me imurskih voda” Ivan Perho , (župan) koji je na konstituiraju oj sjednici koja je održana odmah iza sjednice skupštine izabran za predsjednika NO, Branko Šalamon, Siniša Širac, Sanja Krištofi , An elko Kova i , Franjo Bukal, Dragutin Glavina, a u ime zaposlenih radnika “Me imurskih voda” Stjepan Vrbanec i Nada Glumac.
Zanimljivo je da je predstavnik op ine Kotoriba, na elnik Ljubomir Grgec glasovao protiv, a na elnik op ine Sveta Marija bio suzdržan prilikom glasovanja o novim lanovima Nadzornog odbora, tako da novi NO nije izabran jednoglasno. Na elnik Ljubomir Grgec obrazložio je svoje glasovanje protiv razlozima nepostignutog dogovora izme u nositelja skupine donjome imurskih op ina i gradova koje zastupa Dragutin Glavina, gradona elnik Grada Preloga, iako je vidljivo da su u biti donjome imurski SDP-ovci bili protiv onoga sa ime se ina e složio njihov elni ovjek stranke i župan Perho !? (jš)
Prva sjednica novog Nadzornog odbora “Me imurskih voda”
STARINSKA ŽETVA u Gornjoj Dubravi
Srpovima žito želi i u stave ga slagali Srpovi u punom pogonu Na Gospu Karmelsku, a vele da je to najpovoljniji trenutak (nadnevak), povijest se vratila u gornje me imursko selo Gornja Dubrava. Vratila se u obliku žetve srpovima, na na in kako se ovdje uz samu hrvatsko - slovensku granicu žnjelo pred etrdesetak godina. Žeteoci i žetelice August, Marija, Mira, Kondrad, Micika, Josip i Katica, sve dobri ljudi i još bolji radnici i prijatelji okupili su se na imanju Dragutina i Marije Horvat na polju zvano Pos(e)slovo polje, kako bi požnjeli oko tri tisu e etvornih hvati žita ili raži. Žetva se odvijalo od ranog jutra do deset sati, nakon ega je zbog vru ine slijedio odmor. Nastavak je bio predve er, pa sve dok je bilo danjeg svijetla. - Evo s mojim dragim sumješatnima žanjemo žito iz ije slame emo izraditi “šopice” kojima emo prekriti našu vinsku kl(ij) et, rekao je to ivši žeteocima jutarnju žganicu (rakijicu) gazda Dragutin, te nakon tog ranog osvježenja nastavio.
Korist i tradicija, ruku pod ruku - Da bi “šopice” bile što kvalitetnije, žito se ne smije kositi kosama. Bitno je da slama ostane itava jer e tako i “šopice” biti kompaktnije i izdržljivije naspram svim vremenskim (ne)prilikama. Ovako smo ovdje žnjeli desetlje ima, a posljednji put ranih šezdesetih godina minulog vijeka. Osim što trebamo pokrov za našu vinsku kl(ij)et, na ovaj na in uvamo uspomene na teške, ali ponosne dane naših predaka. Zrnje nam nije najvažnije, no ono što bude iskoristit emo za vlastite potrebe, te razdijeliti žeteocima i prijateljima. A treba na umu imati, kako je brašno, a potom i kruh od raženog brašna nešto posebno dobro, ispri ao mi je Dragutin, povremeno opskrbljuju i žeteoce dobrim vinom i sokovima. Jer ve ujutro je bilo dvadeset Celzijevih stupnjeva. Horvatovi e nakon što snopovi u “stavama” nekoliko dana odstoje na polju, ru no mlatiti snopove i potom izra ivati “šopice”. Sve starinskim na inom. (Stjepan Mesari )
Povreslo treba znati napraviti - Kod žet venih poslova, v rlo zna ajno mjest u pripada osobi koja prav i povresla. Povreslo služi za vezanje snopova, a sastoji se on nekoliko stabljika žita ili pšenice. Više je na ina izrade povresala, a kod nas u gornjem Me imurju postoje dva na ina. Jedan je da se jednostavno uzme nekoliko stabljika žita koje se sastave kod klasja i potom se ispod pazduha zavr u u suprotnim smjerovima. Drugi na in je ovaj koji ja radim, a izra uje s križanjem stabljika tako er kod klasja i potom uvrtanjem jednog zahvata pod drugi. Snop svezan ovi povreslom sigurno se ne e rasplesti, pa makar ga vezali bez drvenog veza a, kaže Josip Ladi .
JAVNI RADOVI RADO na ure enju okoliša u op ini Selnica
Jedva dobili radnike za 2.800 kn pla e!? Op ina Selnica Selnic i Podru ni ured Zavoda za za zapošljavanje u akovcu, sklopili su Ugovor o obavljanu javnih radova r za potrebe Op ine. Zavod je Op ini dao dva tražitelja posla koji obavljaju radove na ure enju okoliša te sadnji ukrasnog grmlja. Radnici za posao primaju mjese no netto 2.800 kuna što pla a Zavod za zapošljavanje, dok Op ina u tom dijelu nema nikakvih troškova. - Op ina Selnica ovim potezom dobiva izuzetno mnogo. Imat emo ure en okoliš, posje eno drve e uz putove i sli no. Op ina je za potrebe javnih radova nabavila alat u vrijednosti od pet
tisu a kuna, te 13 tisu a kuna za kupnju sadnica ukrasnog grmlja, kaže op inski na elnik An elko Kova i . Na elnik Kova i , iznosi podatak koji grani i s nevjerojatnoš u. - Mi smo iskazali potrebu za etiri radnika, ali ih na žalost nismo mogli dobiti. ak smo bili zainteresirani za dvije nezaposlene i na Zavod prijavljene osobe s podru ja Selnice, ali oni nisu došli niti su javili zbog ega ili zašto ne žele ovakav posao, kaže na elnik Kova i , pitaju i sebe i druge, o kakvoj nezaposlenosti govorimo. (S. Mesari )
ŽUPANIJSKO natjecanje u oranju poljoprivrednog zemljišta
Natjecanje ora a 25. srpnja u Polevama
- Ovak se vam dejla povreslo, pokazuje Ladi
POLEVE Pozivaju se svi poljoprivredni proizvo a i i svi zainteresirani da se pridruže na 5. županijskom natjecanju u oranju Me imurske županije koje e se održati 25. srpnja 2009. na parceli „Agrome imurja“ d.d. akovec u Polevama, s po etkom u 10 sati. Organizatori natjecanja su Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga za organizaciju natjecanja ora a Me imurske županije, dok je glavni pokrovitelj natjecanja Me imurska županija. Dvojica prvoplasiranih sa
županijskog natjecanja ora a plasirat e se na Državno natjecanje ora a koje e se ove godine održati u Krapinskozagorskoj županiji. Svjetsko natjecanje u oranju održat e se ove godine 4.-5. rujna 2009. godine u Moravskim Toplicama u Sloveniji. Udruga ora a poziva sve zainteresirane za odlazak na ovu mani estaciju da se jave predsjedniku Udruge Josipu Kolari u na mob. 091/334-1155. Natjecanjeuoranjuve jepostalo tradicija i svake godine sti e nove poklonike i promatra e.
12
Vaš dom
www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333
estetikheretik.com
estetikheretik
brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel
STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA
90 kvadrata novog životnog prostora Poštovani, u potkrovlju novoizgra ene ku e imamo stan od 85 m2. Na tlocrtu se može vidjeti da u njemu nema nosivih zidova. Željeli bismo imati 3 spava e sobe (manjih dimenzija), dnevnu sobu, kuhinju s bla-
govaonicom, kupaonicu, malu radnu sobu i smo nicu. Budu i da bismo željeli optimalno iskoristiti prostor, molimo Vas za savjet o rasporedu prostorija i preporuku za boju i vrstu podova. Hvala!
Napomena: S isto ne s t r a n e (d u ž i n a 7. 5 m) j e kosina s obje strane, visina zidova je 1.20 m. Sa zapadne strane su male kosine u kutovima. Jurica Hlap i
Poštovani, koliko sam uspio izmjeriti, stan je površine 90 m2. Iako u tu površinu, teoretski bez problema mogu stati sve prostorije iz vašeg zahtjeva, malo sam se namu io da ih sve postavim u neku varijantu kako bi dobili funkcionalnost, ali, naravno, i estetsku vrijednost. Razlog tome su ve de inirani elementi kao npr. dispozicija i broj prozora, ali i odvod kanalizacije. No, bilo kako bilo, vaš slu aj je riješen na slijede i na in: Kod ulaza sam ostavio ulazni hodnik u koji je smješten garderobni ormar i ogledalo. Primje ujete da ima dosta prostora i to je stoga da, prilikom ulaska, steknete dojam prostranosti. S druge strane, ni u jednom trenutku ta površina ne utje e na smanjenje drugih, funkcionalnih jedinica u bitnoj mjeri. Sa lijeve strane od ulaza postavio sam spremište i ta prostorija je isto funkcionalna.
Kako vidite na slici, odijelio sam cijeli stan na dnevnu i no nu zonu. Tlocrtna dispozicija, raspored i broj prozora ve prije spomenuta pozicija kanalizacije i naravno zadovoljavanje vaših zahtjeva uvjetovali su pozicije ovih dviju zona. Dnevnu zonu sam izveo na na in da su kuhinja i blagovaona spojeni sa dnevnim boravkom, a kako u radnoj sobi treba dovoljno svijetla, od nje su odvojeni samo staklenom stijenom. Pošto je jedan od zidova u tom djelu (zid na kojem je TV) visine 1,2 m, tako bi se i trebalo postaviti (isprojektirati) i drveni element (ukoliko ete ga imati). Ovisno o kutu kosine, mogu e je izvesti kliznu varijantu staklene pregrade, a ukoliko je to nemogu e, obi na vrata sa staklom imaju istu ulogu – propustiti odre enu koli inu svjetla u dnevni boravak. Kod kuhinjskog dijela koji je izveden u L obliku dolazi tako-
er malo svijetla. Blagovaoni ki dio za 6 osoba (izvla ni stol po potrebi i za više ljudi) postavljen je u sredinu kako bi oko njega nesmetano tekla komunikacija. Druga polovica stana je donekle odre ena zahtjevima u kombinaciji sa postoje im stanjem. Tri spava e sobe, tri prozora. Ra unica je laka. S time da je položaj kupaonice i WC-a donekle de iniran. Bitno je bilo samo izvesti dimenzije prostorija kako bi bile odgovaraju e naspram opreme koja se u njih ugra uje/postavlja. Kako vidite ulazi u sobe su sakriveni od dnevne zone i ulaza pregradnim zidom koji sa druge strane ima ugradbeni ormar po cijeloj visini. Tako dobivate još više mjesta za pohranu. Alternativno tome i ukoliko vam nije potrebno toliko ormara, jedna niža komoda ispod sa slikom ve ih dimenzija iznad bi morala napraviti dobar dojam. Što se ti e boja podova i zidova stvar je slijede a. Ukoliko želite dobiti elegantan interijer (a sa time na umu sam i pokušao izvesti ovaj prostor) de initivno se fokusirajte na 3 osnovne boje: oker (cappucino, boja pijeska...), tamnosiva i bijela. S time da svi zidovi neka ostanu bijeli, a ove dvije neutralne boje postavljajte na podove i u detaljima. Tako pod u hodniku, kuhinji i blagovaoni neka bude od kerami kih plo ica svjetlijih tonova (pošto tu ne dopire puno svjetla) i velikih dimen-
21. srpnja 2009.
LIFESTYLE
Kolekcija CAT
ure uje: Bruno Kontrec
Dizajnom protiv recesije Studio estetikheretik se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.
zija. Tu je vrlo bitan odabir vrste keramike jer ukoliko pogodite bit ete više nego zadovoljni efektom. U dnevnom dijelu i radnoj sobi se vežite na te plo ice parketom u relativno tamnijoj nijansi (nemojte koristiti svijetle tonove, natur tonove, wenge tonove...), ali ipak ostavite da se vidi anatomija i struktura drva od kojeg je parket izra en. Pokušajte razmišljati i o daš anim podovima (selja ki pod) kojeg ete tretirati voskanjem ili uljanjem kako bi dobili odre eni površinski efekt. U spava e sobe stavite tepisone po cijeloj površini I to što jednostavnije, bez nekih detalja ili šarenila (osim ako ih izra ujete po narudžbi sa de iniranim šarama). Predlažem da budu u sivoj varijanti, a možda i u boji pijeska, ovisno o ostalim elementima u sobi. Pokušajte izbje i jeftine i netrajne materijale na podovima – koliko god mislili da su oni privremeni, oni to nikad nisu. Podovi su jedan od detalja u koji je dobro uložiti.
CAT je kolekcija sjede ih skulptura. Sam oblik je vrlo jednostavan, kvadrati an koji na vrhu prelazi u luk i na taj na in izgleda kao da se otvara. Naslon se veže na rukonaslone, de facto u jednoj liniji koja se, zatim harmoni no natrag povezuje u prednji dio sjedi-
šta. Na taj se na in poja ava elegancija jednostavnosti koja krasi ovu kolekciju. CAT se sastoji on nekoliko elemenata – fotelja, dvosjed i
tabure i na taj na in se može kombinirati i prilago avati bilo kojem stilu, interijeru ili pak funkciji. Udobnost sjedenja s obzirom na ergonomiju sjedala (visina i kut sjedenja) je izvrsna, što, na kraju krajeva i jest jedan od bitnih dijelova dobrog dizajna . I ukoliko mislite da ste ovakav komad namještaja za sjedenje vidjeli u vašem omiljenom lokalu – niste. Ovaj mu nije ni sli an. www.rossin.it
PREDSTAVLJAMO INTERIJER
Emporium Boutique Sve ve i rast mode za mlade u Japanu, potaknuo je Talijanskog dizajnera Sergia Calatroni-a Artroom-a da izvede slijede i interijer smješten u Tokiju. Površina od 220 m2 mu
Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.
Dio kod kase je izveden jednostavno pomo u pulta kombiniranih materijala sa modularnim elementima kako bi se mogli promijeniti ili druga ije postaviti sa vremena na vrijeme. je poslužila kao idealna baza za postavljanje i organizaciju 4 osnovne zone koje po inju od samog izloga. Na taj na in vizualno je obuhva en cijeli butik. Izložbeni dio je izveden pomo u zakrivljenog zida
HOTELI
Hostel CELICA Ukoliko ste gledali neke lude i originalne hotele i hostele po svijetu i mislili kako za to treba ogromna koli ina novca i svjetski poznati dizajneri i umjetnici – grdno ste se prevarili. Dokaz tome nalazimo i u susjednoj nam Sloveniji, kon-
Garderobe su izvedene u velikom drvenom valjku koji sa vanjske strane ima police. Tako er veliki doprinos samom izgledu i identitetu interijera daju i ilustracije te mala umjetni ka djela postavljena okolo po zidovima. www.sergiocalatroni. com
Danski FOX hotel ili dijelu Europe. ak ih je i popularni Lonely planet asopis proglasio za “ hippest hostel na svijetu . Pretenciozno ili ne, moramo priznati našim susjedima da su ipak u inili ono što nama izgleda predaleko. Možda kretnije Ljubljani, još konkretnije Metelkovoj ulici (tko ne zna za Metelkovu ulicu?) koja je sinonim za alternativu, za kulturu, za pomicanje granica, za borbu protiv u malosti i ravnodušnosti. U nekadašnjem zatvoru sada je Hostel CELICA. Po uzoru na
bi se i kod nas mogla neka stara gra evina prenamijeniti u nešto korisno. A možda i NE BI. Osim ako neka velika njuška ne bi pronašla osobni interes u tome. Do tada – 4 zvjezdice je vrh onoga što imamo. www.souhostel.com
kako bi dobili uvijek druga iji prostor sa unutarnje i vanjske strane, ovisno o nagibu zida. To daje osje aj kao u labirintu gdje kupci mogu istraživati i otkrivati robu. Sav namještaj je, naravno, izra en po narudžbi.
21. srpnja 2009.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Franjo i k erka Vesna
FRANJO ANADI iz Prapor ana bavi se golubarstvom
Carstvo najljepših golubova i golubica Franjo anadi na svom imanju u gornje me imurskom naselju Prapor an ima šezdesetak prekrasnih goluba i golubica koji ine pravo golubinje carstvo u prelijepom prirodnom okruženju, gdje se ustaje i liježe uz njihovo guganje i udaranje krilima. Teško je re i što ova dva dijela dana ini ljepšim. Golubovi ili sunce. Najvjerojatnije spoj jednog i drugog. Ve ina su Pomeranski gušani u koje je Franjo zaljubljen i smatra ih najljepšim golubovima na svijetu. A kada je u pitanju svijet golubova, Franjo je obišao mnoga svjetska središta, sudjeluju i na izložbama i natjecanjima golubova. Mnogi su njegovi golubovi pobrali najviša odli ja i priznanja, pak se slobodno može re i kako svjetski ljepotani i ljepotice stanuju upravo kod njega u modernim i ure enim golubinjacima. Plavo bijeli i kovanjske boje ljepotani i ljepotice stalno se me usobno natje u koj(a)i e ljepše izgledati kao da se name u vlasniku i posjetiteljima, da više pozornosti obrate upravo na nju ili njega. S golubovima proputovao svijet - Od malena od svog najranijeg djetinjstva, dakle preko pedeset godina ja
sam vezan uz golubove. Kao dje ak i mladi imao sam sve vrste golubova, uglavnom doma ih miješanih vrsta. Odlaskom na rad u Austriju, susretao sam se s mnogim zaljubljenicima u ove nebeske ptice i polako ih i sam po eo nabavljati. Stekao sam lijepo jato i ugled me u golubarima, te sam sudjelovao na mnogim izložbama u Austriji, Njema koj, Poljskoj, Hrvatskoj, eškoj i Srbiji. Baš na svim izložbama moji su golubovi bili zamije eni i nagra ivani. Sada kad sam u mirovini, golubovima posve ujem još više vremena i skrbi, a što me posebno raduje, cijela moja obitelj ih voli i brine o njima. Golubovi i golubarstvo donijeli su mi mnogo prijatelja i poznanika koji mi dolaze u posjet, a ja tako er odlazim k njima, govori Franjo. - Za svoje golubove izgradio je moderne golubinjake i nastambe. O golubovima zna puno ili gotovo sve. Za njih bira posebnu hranu i vodi skrb o njihovom zdravlju. Ispri ao je Franjo pri e o “dadiljama” golubovima koji brinu o mladima. Još zanimljivija je pri a o “pti jem mlijeku” kojim roditelji svoju mladun ad hrane prva dva do tri dana života. Osim što je zaljubljenik u golubove, Franjo je prava živa i hodaju a enciklopedija. (Stjepan Mesari )
Ljubav važnija i od hrane
Golubovi osje aju ljudsku ljubav, kaže Franjo
- Golubovi su ptice nebeske, ali ovjek ih je prisvojio i mnogi više nisu samo u milosti onoga što im Bog daje u prirodi. Ja osobno, ali i mnogi golubari ne posjedujem golubove iz egoizma, nego iz ljubavi. Pticama žele dati nešto više nego one pronalaze u prirodi. Golubovi pak to uzvra aju svojom ljepotom, odanoš u.... Kada je izložba, vidi se da golubovi daju na sve kako bi osvijetlili obraz svog vlasnika. Vra aju ljubav za ljubav. Golubovima je vlasnikova ljubav važnija od bilo kakve hrane. (sm)
Kroz Međimurje 13
14
Poljodjelstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
S AKOVE KOG sajma
KAKO RIJEŠITI mljekarske probleme
Lanjski krumpir bez kupaca
Rješenje su male sirane
Tre a srpanjska srijeda kona no je bila bez kiše, što se odmah odrazilo na brojnost ljudi i koli ine ponu ene robe. Prodava i su nudili sve i svašta, a najbolje se prodavala perad i pili i te mladi grah u vre ama, mladi krumpir i žitarice. Upita po starom krumpiru previše i nije bilo, što je još jednom rastužilo ratare. Stigao je ovogodišnji je am i nova pšenica. Što je sunce snažnije grijalo, pove avale su se gužve kod pe enjara koji su imali svoj dan, prodavši puno osvježavaju ih pi a, ali i jela s roštilja i žara. (S. Mesari , Z. Vrzan)
CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU -lanjski krumpir 0,80 do 1 kn/kg - mladi krumpir
4 do 6 kn/kg
- kukuruz u zrnu 0,80 do 1 kn/kg - razni š lovi
15 do 30 kn/kom
- drvene grablje
40 kn/kom
- drvene vile - pa i i
60 kn/kom 11 do 14 kn/kg
- nesilice - evap i i
40 kn/kom 20 kn/porcija
- gemišt
5 kn/kupica
- Glava me boli od tog krumpira.....
S AKOVE KOG placa
Presni grah hit tjedna Mladi ili presni grah najtraženiji je proizvod ovih dana na akove kom placu. Prodava i ga nude u obilnim koli inama, ali ga isto tako kupci brzo razgrabe. Kada je cijena u pitanju, najbolje se drže sitni krastavci za zimnicu, a cijene polako padaju paprici i raj ici. Dobra je ponuda doma ih starinskih sorti ranih jabuka i krušaka, dok je znatno slabija marelica i breskvi. Zadovoljni mogu biti kupci i prodava i svježeg kravljeg sira i vrhnja, a strpljivoš u se moraju iskazati prodava i meda. Ovog trenutka solidna je ponuda rezanog
CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - krastavci zimnicu 8 do 10 kn/kg - salatni krastavci 4 do 6 kn/kg - paprika 10 do 12 kn/kg - luk 4 do 6 kn/kg - bijelo zelje 5 do 7 kn/kg - doma e jabuke 6 do 8 kn/kg - doma e kruške 10 kn/kg - marelice 8 do 12 kn/kg - svježi sir 20 kn/gruda - kiselo vrhnje 20 kn/ ašica
Nedavno su hrvatski, a me u njima i me imurski mljekari u Zagrebu na Markovom trgu protestirali zbog niskih cijena mlijeka, zbog neispla enih subvencija i drugih stvari vezanih uz mlijeko. Sigurno je da su mljekari u pravu kada traže ono što im je obe ano, a i sasvim je prirodno da žele što skuplje prodati svoj proizvod. Me utim, postavlja se pitanje nisu li i sami mljekari krivi za svoje nevolje. Ako ne baš za sve koje ih mu e za jedan i to zna ajan dio jesu. Naime, mljekari su poput ve ine ratara i ribara. Prodaju sirovinu po cijeni kakvu odredi država ili tržište. Zarada je nekad ve a, nekada slabija a ponekad, kao kad prospu mlijeko pred Vladom nikakva. Trebali bi se mljekari ugledati u vinogradare i vinare i sami prona i tržište na koje e plasirati svoje mlijeko, ali i mlije ne proizvode. Konkretno sir. Svježi, sušeni ili turoš. Kako to posti i? Otvaranjem vlastitih malih sirana.
Uzalud žal za Sirkom Danas velika ve ina me imurskih mljekara mlijeko pro-
Rijetko gdje su tako kvalitetne krave kao u Me imurju daje varaždinskoj Vindiji, te manjim prera iva ima iz Me imurja i Prekodravlja. Pred dvije godine zatvoren je Sirko, jedna od najboljih sirana na ovim prostorima. Sa Sirkom su otišli kvalitetan i izvoran sir turoš, otišlo je vrhunsko kiselo vrhnje i razni jogurti. Otišla je konkurencija drugim otkupljiva ima mlijeka pak danas isplate stižu razli ito i po cijeni kakvu odredi otkupljiva , esto puta ne na osnovu kvalitete mlijeka. Uzaludno je žaliti za Sirkom koji se nije snašao u svijetu kakav
cvije a, osobito sablica (gladiola) te cvjetnih aranžmana, kao i jaja te gljiva. (S. Mesari , Z. Vrzan)
Doma instva s jednom ili dvije krave bila bi zanimljiva malim siranama - Zemem sega presnoga graha...
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 32. SVJETSKI KONGRES vinogradarstva i vinarstva u Zagrebu
Vinari moraju na Internet Jedan od zanimljivih i važnih zaklju aka nedavno održanog 32. svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva u Zagrebu, a dijelom i u Me imurju je da se doma i vinari moraju pojaviti na Internetu. Naime, predsjednik Me unarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo Peter Hayes, oduševljen hrvatskim vinima i jelima, naglasio je kako je Hrvatska zemlja ogro-
21. srpnja 2009.
mnih prilika u vinogradarstvu i vinarstvu te da ima potencijala, osobito u enološkom turizmu, svojevrsnom sljubljivanju vina i turizma. Hayes je rekao da hrvatski - doma i vinari moraju biti dinami niji u internetskoj ponudi i vidljivosti, odnosno omogu iti kupnju preko Interneta. Vinarima je preporu io da se ne oslanjaju na koli insku nego na kvalitetnu proizvodnju vina. (sm)
Ovog ljeta bez obrane od tu e Nakon dugo, dugo vremena kona no je Ministarstvo poljoprivrede Me imurskoj županiji izdalo suglasnost za obranu od tu e zrakoplovima. Ali ne za ovu godinu, nego za narednih pet. Tako e me imurski poljoprivrednici i gra ani ove godine mo i samo gledati u nebo i nadati se da tu e ipak ne e biti. Istina, provodit e se obrana od tu e raketama i prizemnim generatorima, što nije isto kao kad su u pitanju zrakoplovi. Obranu od tu e zra-
koplovima potaknula je bivša županijska vlast, posebice bivši dožupan Mladen Križai koji je ministarstvu slao mnoge upite i zamolbe, no odgovora nije bilo. Razlozi su, kako je Križai govorio, što se sumnjalo u u inkovitost ovakvog na ina obrane od tu e, te što je bilo otpora u Državnom hidrometeorološkom zavodu, koji je ozna en kao ko ni ar itavom projektu, kojeg su osmislili i su inancirali Me imurska i Varaždinska županija. (sm)
je, ali je žalosno da nitko drugi nije pronašao motiva za nastavak proizvodnje za koju je postojala tehnologija, postojalo je tržište, pa i osnova - mali mljekari. danas me imursko pa i hrvatsko tržište vapi za turošem, ali ga nema, barem ne dovoljno, pak se kupuju varaždinske i bjelovarske prgice. A mlijeka imamo.
Vrhunsko mlijeko za sireve Osnova, baza, stado ili staja kako god zvali doma instva ili farme koje proizvode mlijeko su velika, gotovo neprocjenljiva vrijednost. Velik broj me imurskih krava je na ispašama u sva tri godišnja doba i boravi na otvorenom. Uz kvalitetnu travu - krmu, osobito u briježnom Me imurju, krave se hrane kvalitetnom silažom na injenom iz doma eg kukuruza. Tako hranjene krave daju vrhunsko mlijeko koje je osnova za vrhunske sireve, kako god se oni zvali. Kao što su to napravili me imurski kozari, trebali bi i kravari. Svoje mlijeko preraditi kod ku e i potom prodati sir. Zaposlilo bi se više ljudi, a vlasnik bi dobio više novca za samo malo ve i napor i ulog. Potrebno je samo malo dobre volje i naravno pomo i i razumijevanja nadležnih županijskih službi. Izgradnjom nekoliko manjih, obiteljskih sirana riješili bi se veliki problemi proizvo a a mlijeka. (Stjepan Mesari )
Sirana za milijun kuna - Kada sam uvidio da ne e dobro završiti sa Sirkom, nekolicini proizvo a a mlijeka sam predložio da krenu u izgradnju vlastitih obiteljskih sirana. I sam sam bio spreman pomo i u tehnološkom procesu, no odziva nije bilo. Stekao sam dojam kako je mljekarima jednostavnije pomusti krave, mlijeko odvesti “na mljekaru” i ekati novce. Sada se vidi da sam bio u pravu, jer mljekari ne postižu cijenu koju smatraju realnom, ak što više kada u emo u EU ona e morati biti manja, a problemi su i s naplatom. Jedna mala sirana koja bi zadovoljila postoje e farmere kao i otkupljiva e mlijeka, sa nažalost samo stara kih gruntova, može se nabaviti i postaviti za 500 do milijun kuna, a toliko dobar mljekar može dobiti na kredit, kaže Boris Novak, vrhunski mljekarski tehnolog, i danas uspješan vinar.
ATLAS HRVATSKOG vinogradarstva i vinarstva
Sve o vinu, lozi i vinskim cestama Iz tiska je izašao Atlas hrvatskog vinogradarstva i vinarstva, iji autor je Nikola Miroševi , profesor zagreba kog Agronomskog fakulteta uz pomo svojih suradnika. Ovo jedinstveno izdanje u povijesti hrvatskog nakladništva nastajalo je tri godine i zapravo je a irmacija hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Na 439 stranica Atlas obra uje teme kao što su Povijest hrvatskog vinogradar-
stva i vinarstva, Sortimenti loze u Hrvatskoj, Vinogradarska podru ja u Hrvatskoj, Vinogradarstvo, Vinarstvo te narodni obi aji, zaštitnici vinograda i vina, kulinarstvo, hrvatske Vinske ceste i drugo. Ova knjiga namijenjena je vinogradarima i vinarima, ali preporu uje se i itateljskoj publici te u enicima i studentima, te ugostiteljsko - turisti kim djelatnicima. (sm)
21. srpnja 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
Poljodjelstvo 15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VAŠ VRT
VETERINARSKI SAVJETI
Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Živa voda II
Njega papaka i kopita Rožina papaka odnosno kopita raste mjese no u prosijeku 7-8 mm. Dakle za potpunu obnovu rožine nokatne stijenke potrebno je 12 mjeseci postrani ne 8, petne 5, a tabana 3 mjeseca. Odnos izme u rasta i trošenja rožine nije reciprocitetan.Neovisno o na inu držanju i namjeni, rožina uvijek raste brže nego što se prirodno troši. Njega papaka:Pri stajskom držanju goveda rožina se manje troši nego na pregonskim pašnjacima ili prilikom ekstezivne ispaše.Manje se troši u nokatnom, tvr em, negoli u petnom, mekšem dijelu tabana. To je i razlog za oblikovanje tzv. štalski papaka (papu asti, kljunasti, škarasti,) i dvoslojnog tabana (dvostruki taban). Životinja više optere uju petu mijenjaju se stati ko-dinami ki odnosi i stvaraju preduvjeti za patološke promjene ( Rusterholzov ir). Stoga nam se korekcija papaka name e kao nužna preventivna mjera u suzbijanju papa nih bolesti. Obrezivanje treba izvoditi temeljito u odre enim vremen-
skim razmacima: pri stajskom na inu držanja mlije nih krava 2-3 puta, rasplodnih bikova 3-4 puta, a u goveda na ispaši 1-2 puta na god (prolje e – jesen). Osim korekcije, preventivnim mjerama pripada i redovna kupka papaka, osobito ve im aglomeracijama, u kojima s zbog tehnologije prehrane na podovima nastambe nalaze ve e koli ine žitkog i kiselog fecesa (maceracija kože i rožine-panaricji, gnjilogriz mekuša) . Kupke se tako izvode da se 2 puta mjese no životinje provode kroz bazen punjenjen 10%- tnim bakrenim sulfatom koji djeluje adstringentno i dezin icjentno. Betonski bazeni smještaju se pred nastanbu ili izmuzište tako da kupku prolaze krave a možemo se poslužiti i vinogradarskom prskalicom kojom prskamo papke istom otopinom. Bolesti papaka : panaricij, spci i ni ir papaka po Rusterholzu , gnojna upala papa anog korijuma , kopitna ko ina (laminitis , pododermatitis) i mnoge druge… Panaricj je akutna ograni rna ili difuzna gnojno – nekroti na upala kože ili potkožja u po-
AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG
d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
dru ju me upapa nog prostora s tendencijom prjelaza procesa u dubinu, postupno zahva uju i tkiva dubokog prstnog sagiba a , distalnu, tendovaginu, ligamente krunsku papa anu kost i pap ani zglob. Od panaricija oboljevaju, goveda naj eš e na stražnjim udovima.Predisponiraju i faktori za nastanak oboljenja jesu relativno mali papapci s obzirom na tjelesnu težinu velike aglomeracije nehigjenski uvijeti držanja (vlažna stajališta, loši putovi , zadražavanje blata na pacima i u me upap anim prostorima, neredovita korekcija papaka) i ve e koli ine kiselih produkata u fecesu prilikom prehrane repinim listom pivskim tropom pa i salažom. Rusterholzov ir nastaje zbog nekroze korijuma na prijelazu soleje u tabanski dio mekuša više aksijalno, što je uzrokovano poreme enim stati ko-dinami kim odnosima i sekundarnom infekcijom. Pretežno oboljevaju teže visokoprodktivne krave i rasplodni bikovi. Predisponiraju i su faktori za nastanak bolesti nekorigirani tzv.štalski zatim plosnati, puni i šiljati papci,
kratka lezišta i tvrdi podovi.U po etku zbog krvarenja prije nastanka nekroze na mjestu potencjalnog ira ou avamo imbibibiranu rožinu crvenkaste do plavkaste boje. U toj fazi hromost može biti i nezametljiva. Kasnije rožina biva podminirana, uz hromost pri podupiranju. Iz ira se cjedi sukarvica pomješana s gnojem, a rijetko istim gonojem. Prodorom infekcije u dublja tkiva mogu nastupiti komplikacije uz uo ljivu viskogradnu hromost. Lje enja : treba poduzeti temeljitu korekciju papaka , ukloniti podminirane dijelove rožine a obljelo mijesto premazati katranom ili gelom za papke. Poželjno je radi brže sanacije odteretiti bolesni papak a to postižemo podlaganjem zdravog papka i pravilnom korekcijom papaka.Bioinstitut ima stru nu osobu za taj posao pa nas mozete kontaktirati te emo vam rado pomo i savjetom ili uslugom da nam životinje budu zdrave i u dobroj kondiciji. Dr.vet.med. Sandro Korent
DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:
dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
Kad vrtu, i sebi, podarimo jezerce, onda na red dolaze zeleni stanovnici koji e našu vodu oživiti. Primadona me u ovim biljkama svakako je lopo . Dok je svima nama poznatoj doma oj vrsti (Nymphaea alba ) potrebna dubina od 1 m, druge su sorte, kao Nymphea – hibridi ‘Marliacea Rosea’ koja ruži asto cvate, i crvena ‘Laydeckeri Purpurata’ zadovoljne dubinom vode od 40-60 cm. Purpurnocrvena ‘Froebeli’ uspijeva i u dubini vode 30 – 50 cm, kao i bijela N.adorata ‘Superba’ . Tko i u plitkim jezercima (razina vode 10–15 cm) želi imati lopo e, preporu ujemo N. tetragona i N.pygmaea ‘ Alba ‘ koje imaju bijele cvjetove, kao i N. X helvola u žutoj boji. Razina vode ra una se od gornjeg ruba korijena biljke do površine vode. Sadimo ih u svibnju/lipnju, izravno u zemlju koja je na dnu jezerca, ili u vrbovu košaru, limenu posudu ili drveni kov eg. Okrugle posude trebale bi imati promjer od najmanje 30cm (ve i ne e škoditi), pravokutne posude trebaju imati unutarnje mjere 30x40 cm. Dubina posude mora iznositi 25-30 cm. Koristimo zemlju za vrt ili travnjak. Preporu uje se dodati odstajalu komposnu zemlju, ili organske tvari rožnatog ili košta-
nog brašna. Poslije sadnje, zemlju prekriti opranim šljunkom. Prije nego posudu s lopo em stavimo u jezerce, voda mora biti malo zagrijana. Najbolje je posudu staviti na kamenje tako da visina vode iznad listova koji tjeraju ne iznosi više od 10 do 15 cm. Postupno, s rastom biljke, stavljamo posudu dublje, sve dok nismo postigli željeni nivo vode. Lopo u pogoduje ako je jezerce ispunjeno kišnicom. Nekoliko zlatnih ribica uvat e jezerce od kukaca. Kako bi se biljke i životinje osje ale dobro, potrebno je da se jezero nalazi na suncu. U ve im jezercima, u kojim ne postoji opasnost da se voda smrzne do mjesta sadnje lopo a i u kojima ima dovoljno vode za ribe, ostaju tijekom zime i biljke i ribe u vodi. U suprotnom, ispustit emo vodu kroz odvod koji smo planirali kod ure enja bazena, u jamu ispunjenu šljunkom. Ako ne postoji odvod, moramo vodu ru no izvaditi. Lopo e emo prekriti slojem liš a u visini do koljena , na koji emo raširiti foliju kako bi sa uvali vlagu. Odozdo emo još položiti nekoliko daš ica ili smrekinih grana, kako vjetar ne bi otpuhnuo liš e. Možemo posudu s biljkom staviti i u podrum, ili drugu hladnu prostoriju u kojoj nema opasnosti od mraza, i prekriti vlažnim tresetom ili mahovinom kako se lopo preko zime ne bi osušio. Pozdravi iz IVE!
16
Reakcije i priopćenja
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
PREDSJEDNIK udruge Roma Me imurja Josip Balog oštro napao svog prezimenjaka Željka Baloga
“Ne želimo da Pribislavec bude Knin” Predsjednik Udruge Roma Me imurske županije Josip Balog je na konferenciji za novinare u petak izjavio: Nikada se u Me imurju nije dogodilo to što se danas doga a u Pribislavcu i šteti svima nama. Ne želimo SAO krajinu u Me imurju a da Pribislavec bude Knin. Željko Balog podigao je Rome u Pribislavcu na noge, a sad se pojavljuje kao mirotvorac, da bi ugasio taj požar. To su stravi ne stvari što se tamo radi, zar se tome ne može stati na kraj?
On koristi Vije e romske nacionalne manjine Me imurske županije za svoje namjere, a na kraju smo svi krivi. Smatram da je u dogovoru s udrugom “Roditeljsko krilo”, a s ciljem da se istjera ravnatelja iz OŠ Pribislavec, kako bi onda došao novi ravnatelj koji bi maknuo romske pomaga e. Udruga “Roditeljsko krilo” kaže da ne može na kraj s Romima pojedincima niti policija, a kako e to onda jedan ravnatelj. Mi svi drugi Romi pak postajemo taoci te politike.
Rome nasilnike treba prozvati imenom i prezimenom! Josip Balog junior je naglasio: - Kakvu e budu nost imati mladi Romi u Me imurju nakon ovoga u Pribislavcu? Svatko ima ime i prezime, ne treba trpati sve Rome u jedan koš, treba prozvati one koji se nasilno ponašaju. Apeliram na
Me imursku županiju da smiri strasti. Znam da je dosta u injeno za Rome u Me imurju a i na nacionalnom planu zadnjih godina, za mnoge od njih ovdje te e med i mlijeko, pa zar se tako vra a povjerenje koje se gradi godinama?
Adam Šarkezi, jedan od najstarijih Roma kojemu su 73 godine i bivši predsjednik VRNM Me imurske županije kaže: - Dosta je bilo, ovo se ne pamti. Apeliram na institucije da kona no riješe ovaj problem. Ovdje u Me imurje dolaze emisari, sve u svojem interesu, neki je dan dolazio Kajtazi i to Željku Balogu. Njihovi grobovi nisu tu, a sad nam žele uzeti i kulturu i jezik.
Memedi se “zabavlja” sa šupom u Sitnicama? Nazif Memedi se zabavlja sa jednom šupom u Sitnicama (navodno se kako doznajemo ipak radi o zna ajnom inancijskom projektu za to naselje koji podupire EU, ali zbog problema nelegalne gradnje koji se rješava politi ki “iza vrata javnosti” nije poznato kakve e biti kona ne konsekvence cijele pri e op.a.), a imali smo poplavu u romskom naselju
Žalimo zbog fizi kog napada na novinara (2) sam priop enje poslano putem elektronske pošte i u njemu sam potpisan kao zamjenik gradona elnika, a ne kao privatna osoba. Stoga Vas ljubazno molim da ili objavite ponovno isto priop enje
sa funkcijom kako je i bilo poslano ili pak ispriku zbog neobjavljivanja funkcije i time dovo enja u zabludu javnost. Dražen Srpak zamjenik gradona elnika
P.S. Dražen Srpak je zaista reagirao u ime Grada M. Središ e. Ne na na in kako je napisano primjerice gore navedeno priop enje, pa bi sve bilo jasno nego e-mailom u puno neformalnijem i nepotpunom obliku. Ipak, u opremi teksta priop enja u nadnaslov je stavljeno da isto šalje Grad M. Središ e, iako to nije bilo izri ito napisano, ve usmeno razgovorom dogovoreno. Budu i da se javnosti obratio Dražen Srpak u ime Grada, smatrali smo kako se podrazumijeva
da ga on i potpisuje kao zamjenik gradona elnika, pa nismo naveli njegovu funkciju koja je poznata u javnosti i M. Središ u. Smatramo da nije došlo do ve eg propusta, dapa e, posebice kad je u pitanju forma, dok sadržaj priop enja iako bi se dalo, ne želimo komentirati. Ako je netko shvatio da se zamjenik gradona elnika javio kao privatna osoba - naša isprika. Dejan Zrna gl. urednik
PROSVJED udruga RODA i BETA zbog Zakona o medicinskoj oplodnji
Hrvatska je dobila najrestriktivniji zakon
Udruge RODA i BETA organizirale su krajem tjedna diljem zemlje dvodnevni prosvjed zbog donošenja Zakona o medicinskoj oplodnji, a saborskim zastupnicima koji su izglasali Zakon o medicinskoj oplodnji - SRAM VAS BILO! Hrvatska je dobila najrestriktivniji zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji u Europi, zakon
kojim su poniženi svi gra ani koji imaju problema s neplodnosti, koji ugrožava njihovo zdravlje i njihova reproduktivna prava, obrazloženje je za prosvjed. Udruge Roda, Beta i gra ani protestirali su protiv zakona koji, tvrde, krši Obiteljski zakon, diskriminira osobe na temelju bra nog statusa i upola smanjuje šanse za roditeljstvo neplodnim osobama. Ispuhivali su balone od sapunice koji su predstavljali djecu koja se nikada ne e roditi na taj na in zbog spornih odredbi zakona. - Nitko nije o ekivao da e ovaj zakon biti izglasan, posebno nakon što su žene HSS-a pritisnule svoje saborske zastupnike koji su
ma. Ovi dje aci koji su u Pribislavcu pjevali užasne pjesme su susjedi Željka Baloga, zašto ništa nije poduzeo. Hrvati nas hrane, a djeca tako, zar je to normalno? Zašto se Željko Balog nije u ime VRNM ispri ao Me imurcima za gnusno pje-
vanje, to je njegov posao. Ako 146 obitelji ne želi dati svoju djecu u školu u Pribislavcu, on bi se morao zapitati : što radimo? Sad opet ujem: napad na policiju u Pribislavcu, pa kad je toga u Me imurju bilo? (J. Šimunko)
GRAD Mursko Središ e
GRAD Mursko Središ e
Na aktualnom satu Gradskog vije a Mursko Središ e održanog dana 08.07.2009.g. bilo je postavljeno vije ni ko pitanje „Zašto grad Mursko Središ e nije reagirao na napad na novinara Vašeg lista g. Mesari a?“ , te konstatacija da je samo privatna osoba Dražen Srpak (tako ste naime i objavili samo sa imenom i prezimenom, bez funkcije) poslala kratko priop enje,a sve to skupa objavljeno je u lanku gradskog vije nika g Gori anca. Kao što znate ja sam Vas osobno dva puta zbog toga zvao ,te najprije usmenim putem ,a zatim i pisanim priop enjem izrazio žaljenje zbog izi kog napada na Vašeg novinara. Provjerio
Josip Balog, ( u sredini), Josip Balog junior i Adam Šarkezi: - Ne želimo biti taoci politike Željka Baloga
tri dana, a od njega niti glasa. A ve davno je trebao sazvati sastanak svih romskih udruga na temu doga anja u Pribislavcu. Zašto Vije e romske nacionalne manjine ne djeluje? Trebaju biti održane najmanje tri sjednice godišnje, a toga ne-
im obe ali da Zakon ne e podržati. Me utim, oni su odigrali prljavu igru i glasuju i protiv zakona zapravo su glasali za njega. Mogli su napustiti Sabor i ne bi bilo kvoruma za izglasavanje Zakona koji najviše šteti zdravlju žene. Zakon emo dati na Ustavni sud i podi i emo tužbu prvenstveno zbog medicinskih aspekata jer se njime ne pomaže ženama na adekvatan na in. Naravno, obratit emo se za pomo predsjedniku Mesi u’, kazala je Karmen Rivoseki-Simi iz udruge RODA. Ministar Milinovi je ju er rekao da se on, kao ginekolog, ne plaši se žena. Nek nas pogleda u o i, završna je poruka udruga.
CIJENA od samo 22 kune po kvadratu u centru je premala (2) Dana 14. srpnja u vašim novinama objavili ste lanak “Cijena od samo 22 kune po kvadratu u centru je premala”, i isti naslov objavljen je i na naslovnici. Navedenu tvrdnju na 2. sjednici Gradskog vije a održanoj dana 08.07. 2009. godine iznio je vije nik Kutnjak Marijan, a da ista nije istinita obrazložili su gradona elnik Dobrani Josip i tajnik Štefani Miljenko. Pojasnili su da to nije cijena de inirana niti odlukom bivšeg Poglavarstva niti ugovorom, da je ugovor prou ilo državno odvjetništvo temeljem podnesene prijave i utvr eno je da je u skladu sa zakonom, i pojasnili su da e se to na cijena odrediti kada bude raspisan natje aj za prodaju navedenog zemljišta. Usprkos svemu tome, navedeni naslov senzacionalno je objavljen i na naslovnici i na stranici broj 5. U prilogu ovog dopisa dostavljamo Vam kopiju ugovora o izradi pješa ke staze na trgu Bra e Radi a
u Murskom Središ u, u kojem lanak 9. to no de inira sve obveze i prava naru itelja i izvo a a, te Vas molimo da isti objavite u cilju istinitog informiranja gra ana. Unaprijed Vam zahvaljujemo na razumijevanju i suradnji. l. 9. Naru itelj i Izvo a suglasno utvr uju slijede i na in otplate. Utvr uje se interes Izvo a a radova – Branka Žganec iz Murskog Središ a, Trg bra e Radi a 2 za kupnju parcele kat. est.br. 1214/2 k.o. Mursko Središ e za koju je Grad Mursko Središ e pokrenuo postupak prijenosa vlasništva s Republike Hrvatske na svoje ime. Izvo a je od strane Grada Mursko Središ e upoznat sa namjerom Grada Mursko Središ e da gore identi iciranu parcelu proda te sa zakonskim postupkom prodaje zemljišta putem javnog nadematanja nakon prijenosa prava vlasništva.
Ukoliko se putem javnog nadmetanja nakon prijenosa prava vlasništva utvrdi da je Izvo a ponudio najvišu cijenu za gore identi iciranu nekretninu, cijena radova iz lanka 8. ovog ugovora ura unati e se u ukupnu kupoprodajnu cijenu postignutu na javnom nadmetanju. Grad Mursko Središ e se obvezuje najkasnije do 08.07. 2010. godine prenijeti vlasništvo gore identi icirane parcele na svoje ime. Ukoliko putem javnog nadmetanja Izvo a ne uspije kupiti predmetnu parcelu ili ju Grad Mursko Središ e u roku od prethodnog stavka ne prenese u svoje vlasništvo, Grad Mursko Središ e se obvezuje namiriti Izvo a u u cijelosti cijenu radova iz lanka 8. ovog ugovora. S poštovanjem, Grad Mursko Središ e Zamjenik gradona elnika: Srpak Dražen
OP INA Šenkovec
Je li dug op ine od 2 milijuna kuna nešto normalno ili..(2) Demanti u vezi lanka objavljenog 14.7. 2009. “Nova i stara vlast u Šenkovcu otkopale ratne sjekire – Je li dug op ine od 2 milijuna kuna nešto normalno ili…” S obzirom na lanak koji je objavljen u vašim novinama moramo reagirati na pojedine dijelove istoga za koje smatramo da ne odgovaraju svemu onome što je re eno na sjednici Op inskog vije a održanoj 07. srpnja 2009. godine. Prvo na što moramo reagirati je impliciranje na sukob unutar vije ni kih redova (…
otkopale ratne sjekire…) te napomenuti da su trenutni odnosi kao i suradnja u Op inskom vije u na visokoj razini te da sukoba kao takvih nema. Sve što je re eno na sjednici je re eno s ciljem da se svi upoznaju s realnim stanjem u op ini, a svi su to i primili na znanje kao takvo. Nadalje, iako je veliki dio teksta to an, moramo napomenuti da su pojedini dijelovi preneseni u nekorektnom tonu. Ono što želimo napomenuti je da se D.G. Commerce ne proziva niti u jednom dijelu vezano
za kvalitetu izvedenih radova te samih ugra enih elemenata ve prvenstveno stavkama cijena obavljenih pojedinih dodatnih radova koje su u odnosu na postoje e tržišne cijene bile ve e. Tako er, niti u jednom dijelu govora/razgovora nije re eno da lomasterom upisano “c” tu stoji zbog zadovoljavanja europskih standarda ve da je bila nepoznanica, na koju odgovoriti u tom trenutku nisu imali adekvatan odgovor, što je to uop e tamo radilo. Na elnik op ine Vladimir Novak, prof.
21. srpnja 2009.
Religija 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
BOG mojih detalja
Kako se Isus odmara
Zlatni jubilarac vele asni Blaž Tota
ŽUPA Sveti Martin na Muri
Tri sve eni ka jubileja Vele asni Blaž Tota, monsinjor Antun Per i i vele asni Ivan Herceg 15. nedjelje Kroz godinu proslavili su svoje sve eni ke jubileje. Vele asni Tota proslavio je 50, monsinjor Per i 25 i vele asni Herceg 10 godina sve eni kog staža. Sve anost je održana u svetomartinskoj župnoj crkvi gdje se okupio lijep broj vjernika i ak tridesetak sve enika. Vele asni Blaž Tota bio je župnik u Svetom Martinu na Muri od 1966. do 2000. godine kada je umirovljen i sada se nalazi u biskupijskom sve eni kom domu. Monsinjor Antun Per i je tajnik Varaždinske biskupije, a vele asni Ivan Herceg je aktualni svetomartinski župnik, koji je naslijedio župnika Totu. Zahvalnu svetu euharistiju je predvodio monsinjor Per i , koji je za sve enika zare en u vrijeme kad je župnik bio vele asni Tota. Slavljenici su Bogu zahvalili za milosti koje im je darovao i za nadahnivanje za obavljanje sve eni ke službe. Propovijed je imao
Jubilarci za oltarom župne crkve prof. dr. Alojzije Hoblaj iz Štrukovca, na službi profesora Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.
Sve enici nisu nadljudska bi a - Trostruki jubilej sve eništva je prigoda da se promisli o 10,
25 i 50 godina sve eni kog života, ali i o op enitoj važnosti sve eni kog poziva, uvodno je rekao propovjednik i nastavio. - Slavljenje ovih jubileja doga a se nakon Godine svetog Pavla i na po etku sve eni ke godine koja poti e na intenzivnije pro-
mišljanje o sve eni kom zvanju i onome što je toliko dragocjeno u njemu da se ovjek za to odlu uje u ranoj mladosti i za to daruje svoj život. - Svaki sve enik je pozvan ugledati se na svetog Pavla i nadahnjivati se na njegovom neponovljivom i snažnom liku. Sveti Pavao je imao vrline i jakosti, ali i ljudske slabosti kojih je bio svjestan i o kojima je govorio kao o trnu u tijelu, rekao je Hoblaj, dodavši kako niti ovi slavljenici nisu neka nadljudska bi a bez mana i pogrešaka. Pri kraju misnog slavlja monsinjor Per i , pro itao je estitku koju je “zlatnom Toti” uputio varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak. Predstavnici župe zahvalili su slavljenicima, a sve anost je u crkvi okon ana sa Tebe boga hvalimo, koju su svi otpjevali skupa s doma im Župnim zborom i Zborom mladih. (S. Mesari )
Isus je bio u itelj iji je svaki dan bio ispunjen razli itim programima, dotle da možemo re i kako gotovo nije imao ni odmora. Svojim u enicima je tako er povjerio zadatke, i poslao ih da idu propovijedati i ozdravljati ljude, jer ih je želio na takav na in odgojiti da budu samostalni i odgovorni. Bez obzira što dugo nisu bili zajedno, U itelj je smatrao da ih treba gurnuti u vatru, i pustiti ih da se sna u, da ‘okuse’ kako je to biti na djelu. Znao je dobro da ne smije biti stalno za njima i ‘gušiti ih’, a sve pod krinkom da im bude pri ruci, da ne pogriješe, da ne padnu, da ih ne slome. Trebaju odrasti i postati zreli. Znao je da e se nakon tih nekoliko dana vratiti i podnijeti izvještaj. Iznijet e vlastita iskustva o tome kako je bilo: jesu li bili vrijedni, jesu li ispravno propovijedali, ozdravljali, a možda e ispri ati i negativna iskustva, ako ih je bilo. Njihov izvještaj je bio prepun pozitivnih iskustava. Pri ali su mu o uspjesima, o tome kako su im se ne isti duhovi pokoravali, kako su lije ili bolesne. Ali bilo je i onoga drugoga, neuspjeha. Nakon svega, bili su iscrpljeni do te mjere da ih Isus poziva da idu na samotno mjesto malo se odmoriti. Trebalo je hodati okolo naokolo, nije bilo mopeda, automobila, aviona, sve je trebalo pre i u hodu. Kilometre i kilometre. O jednoj injenici bi se ovdje isplatilo razmisliti. O izvještaju. Kad se o ne em dogovorimo, treba podnijeti izvještaj. Samo se tako može ispravno napredovati. Ono što je dobro, zadržati, a ono negativno ispraviti. Sve drugo je stihijski i nee ikasno. Konstatirajmo da je Isus izvrsno razumio ljudsku prirodu, odnose koji vladaju me u ljudima i njihov najbolji na in funkcioniranja. Danas bi krš ani, skupa s biskupima i sve enicima, trebali više me usobno razgovarati i preuzimati daleko više odgovornosti u Crkvi (i to bi im odgovorni trebali pustiti, po
Piše: vl . Antun Štefan primjeru samoga Isusa). Crkva smo svi mi zajedno, s Isusom u središtu. No, vratimo se po etnoj temi: gdje je Isus bio sve to vrijeme dok su apostoli propovijedali? Intrigantno, zar ne?! Ne mora On biti stalno vidljiv da bi stvari išle i dalje dobro. Mi se znamo esto žaliti kako ga ne osje amo, ne vidimo na djelu i po injemo gubiti i ono malo vjere što imamo. Isus ne smatra da je gubitak ako nas pusti same, jer zna da ako nešto i pokvarimo, da e On to mo i popraviti. Zato nam daje ‘slobodne ruke’, ali ne zaboraviti na odmor. U djelu spasenja, i op enito što se ti e ljudi, treba znati stati i uzeti predah. Previše je previše. Umor, nervoza, stres i sli no mogu postati razlozi našeg neuspjeha. Kako u životu pojedinca, tako isto i na polju duhovnog apostolata. Odmor je napose potreban nama danas. Nau ili smo raditi dan i no , ‘svetkom i petkom’, a kad se malo zaustavimo da predahnemo, po injemo imati grižnju savjesti. Treba to mijenjati, mijenjati ritam života. A sve to zato da bismo bili zdraviji i spremniji ispuniti zadatke te bili uspješni. Jeste li ve bili gdje ili ete oti i negdje na praznike? Možda nemate novaca, ali nije sve u novcu. Oti ite negdje na selo, kod prijatelja, promijenite sredinu, budite kreativni… duhovne vježbe, hodo aš a… malo samo e bi vam možda isto dobro došlo. Isus želi uravnotežene ljude. Za Njega je najvažniji ovjek.
DUHOVNI VELIKAN
Marija Magdalena, 22. srpnja
IMENDANI I BLAGDANI
ŽUPA SVETOG ROKA Draškovec
Hodo astili na grob svog patrona Vjernici Župe svetog Roka iz Draškovca i lanovi udruge Prijatelji svetog Roka, predvo eni svojim župnikom vele asnim Matom Voni em i predsjednikom udruge Ivanom Vadasom, hodo astili su u Veneciju i Pa-
dovu. U Veneciji su bili u Crkvi svetog Roka, gdje se uvaju sve evi posmrtni ostaci. Tu su se pomolili i otpjevali nekoliko pjesama, te se upoznali sa zna enjem svetog Roka za Katoli ku crkvu.
Razgledali su i Trg svetog Roka te druge znamenitosti Venecije. Iz Venecije su krenuli u Padovu gdje su bili u Bazilici svetog Antuna Padovanskog, Sveca svega svijeta. Radosni što su bili
na mjestima dvojice velikih ljudi i svetaca, župljani Draškovca vratili su se u svoju domovinu, županiju i župu. Bilo je ovo prvo župno hodo aš e na grob svetog Roka, nebeskog zaštitnika župa. (sm, MV)
Jedna je od evan eoskih žena koje bijahu izlije ene od zlih duhova i bolesti i koje su Isusa slijedile i posluživale. Magdalena je bila na Isusovom križnom putu, kod njegove smrti i ukopa. Bila je kod praznog groba na uskrsno jutro, gdje joj se ukazao Uskrsnuli i naložio joj da to dojavi apostolima. O Mariji Magdaleni se govori(lo) kao grešnici - pokornici i vrlo lijepoj ženi raspuštene kose i naglašenih tjelesnih oblika. asti se kao zaštitnica raskaljanih grešnica, op enito žena, frizera, ešljara i vrtlara. Na slikama se prikazuje odjevenu u krzno, s dugom raspuštenom kosom. Uz nju su naslikani lubanja, bi , iskidani nakit, križ i Biblija. U Me imurju se slavi i štuje u Župi Štrigova. (sm)
utorak, 21. srpnja Lovro, Danijel, Danica srijeda, 22. srpnja Marija Magdalena, Magda etvrtak, 23. srpnja Brigita, Apolinar, Ivan petak, 24. srpnja Kristina, Maro, Kunigunda subota, 25. srpnja Jakov apostol, Jakob, Jakica nedjelja, 26. srpnja Joakim i Ana, Anika, Erasto ponedjeljak, 27. srpnja Klement, Gorazd, Rudolf
RIJE I MUDRE “ Spolnost nije samo energija nego i dar. Dar od Boga primljen da bi bio drugoj osobi darovan”. (fra Martin Planini )
18
Novi život se ra a
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
Marinko (29) Markovi (29) i Natalija Hlebec- Markovi (19) iz Kelemena dobili su Lauru, ro enu 14. srpnja u 10 sati. Kod ku e je bebu i mamu jedva do ekala Tena (1).
Josip (27) i Ivana (27) Andro ec iz Gori ana dobili su blizance, djevoj icu Lanu i dje aka Luku, ro ene 9. srpnja u 14,19 i 14,21 sat. Bracu i seku su kod ku e do ekali Valentina (8) i Hrvoje (4). Kristijan (25) i Julija (25) Vrbanec iz Zasadbrega dobili su Leona, ro enog 8. srpnja u 21,20 sati.
Evan rnjak Koraj ro en je 3. srpnja u 11,30 sati, a sretni roditelji su Jelena (26) i Mario (28) iz akovca.
Valent (23) i Irmica (23) Oršuš iz Kuršanca dobili su Magdalenu, ro enu 10. srpnja u 3 sata. Imaju i Santina (4), Darija (2,5) i Renatu (1,5).
Rudi (37) i Jadranka (38) Oršuš iz Pribislavca dobili su dje aka po imenu Renato, ro enog 14. srpnja u 8,05 sati. Po bebu i mamu je došao i brat Jasmin.
MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” ME IMURSKIH NOVINA. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.
MEDIA model ljeta 2009.
MARTINA Mavrin (25), akovec Djevojka koju predstavljamo ovaj tjedan plijenila je “samo tako” poglede prilikom snimanja kod naših doma ina Toplica Sv. Martin. Seksi akov anka Martina Mavrin u posljednje vrijeme najviše vremena zbog poslovnih obveza provodi u Zagrebu. Kod ku e je eventualno vikendom. Neki bi rekli baš šteta, ali što je tu je, ponekad je možda i dobro da se me imurska ljepota promovira i u metropoli. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan, više na str. 15 priloga MEDIA)
2
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
IZLOŽBA digitalnih 3D grafika u akove koj zgradi “Scheier”
3D umjetnost kod nas se tek razvija, no Hrvatska definitivno ima talent Digitalna i 3D umjetnost sve je rasprostranjenija i priznatija grana umjetnosti kako u svijetu, tako i kod nas. Priliku po prvi put pogledati izložbu 3D uradaka doma ih autora okupljenih na web portalu 3dhr.net dobili smo prošli tjedan u zgradu “Scheier”. Izložba je organizirana u okviru ovogodišnjega Slobodnog festivala. Što se ti e 3D umjetnosti ili djelatnosti, u Hrvatskoj se on najviše koristi za izradu arhitektonskih vizualizacija gra evinskih objekata, koje klijent želi prezentirati ili ponuditi na prodaju prije nego je zapo ela i sama gradnja. Sljede a primjena koja je koliko - toliko zastupljena kod nas je izrada raznih reklama, bilo za TV ili tisak. No slabašno u usporedbi sa svjetskim trendovima. Što je razlog tome, objasnio je Dejan Kober ispred portala 3D.hr i jedan od najboljih hrvatskih 3D umjetnika: - Jedan od glavnih razloga relativno slabe zastupljenosti je slabo poznavanje mogu nosti primjene 3D-a od strane potencijalnih klijenata, te loša predodžba o samom 3D-u kao ne em što se “brzo” nau i, što ra unala “sama” rade i ime se zapravo svi koji se time bave “igraju”. To sve je jako daleko od prave istine jer, da
Kober je za kraj dao savjet svima koji bi se htjeli baviti 3D-om: - Oboružajte se dobrim op im znanjem, strpljivoš u, upornoš u i velikom voljom, te se spremite na nekoliko godina u enja do prvoga kvalitetnog rada, te nakon toga konstantno u enje novih stvari, jer je ovo vrlo dinami ka djelatnost u kojoj se svaki dan doga aju nove i zanimljive stvari. I posjetite portal 3dhr.net, jer smo uvijek spremni pomo i novim lanovima savjetima i uputama. (mn)
akov ani su imali priliku pogledati neka od najboljih 3D ostvarenja iz Hrvatske bi netko mogao kvalitetno izraditi neku 3D scenu, potrebne su godine i godine samostalnog u enja, dobro poznavanje geometrije, matematike, izike, svojstava materijala, svjetla, dinamike luida, anatomije, biologije i još puno raznih podru ja koja jedan 3D artist mora dobro poznavati da bi mogao realno replicirati objekt ili lik koji radi u 3D-u.
Na žalost, kod nas ne postoji nikakav adekvatan obrazovni mehanizam koji bi omogu io školovanje za 3D artista, što tako er pridonosi slaboj popularnosti ove djelatnosti i lošem poimanju tog posla. U inozemstvu je situacija druga ija, ak i u susjednim zemljama (Slovenija i Srbija), gdje postoje fakulteti koji se bave striktno 3D gra ikom.
Što je 3D grafika? 3D gra ika je pojam koji se veže uz svu gra iku na injenu pomo u ra unala i specijaliziranog softwarea. 3D se bazira na rekonstruiranju stvarnih ili izmišljenih predmeta ili likova koji su napravljeni tako da ih je mogu e u softwareu sagledati sa svih strana, to nije, kao što i sam naziv termina govori, imaju 3. dimenziju. Najmanji element od kojeg se sastoje svi 3D objekti je polygon koji je prakti ki trokut sastavljen od tri to ke, tri ruba i jedne plohe koju tvore ta tri ruba. Za razliku od recimo trokuta nacrtanog na papiru, 3D poylgon ima i 3. dimenziju, tj. dubinu. A da bi kreirali neki kompleksniji 3D model, mora se pospojiti puno takvih polygona da bi se dobila neka kompleksnija ploha.
Proces izrade Baracka Obame u 3D tehnici
SAJAM ANTIKVITETA u atriju Starog grada
Me imurje ima mnogo vrijednih predmeta, samo se to ne zna Svake tre e subote u mjesecu u atriju Starog grada održavat e se sajam antikviteta u organizaciji An elka Petkovi a lana Hrvatske udruge kolekcionara i uz suradnju Muzeja Me imurja akovec. Sajam, odnosno druženje sa starim stvarima, ve je po elo i to ove subote i trajao je cijeli dan, a iako je svoje predmete izložilo tek nekoliko izlaga a, jer ih ve ina sada u sezoni prodaje predmete na moru, brojni znatiželjnici su razgledali što se sve nudi. Unato manjku izlaga a, zanimljivih predmeta koji su nas lansirali u prošlost nije manjkalo, bilo je tu uistinu svega. No nekoliko ih je uistinu upadalo u o i. Jedno od njih bio je barokni kredenac koji datira iz vremena izme u 1820. i 1850. godine, pravi raritet kojeg gotovo više nema. Vlasnik kredenca je Dragutin Šafari iz akovca, a cijena mu se kre e oko 10.000 kuna. Bilo je
Sajam antikviteta svake tre e subote u mjesecu Sajam antikviteta e se održavati svake tre e subote u mjesecu u atriju Starog grada i to od 8 ujutro do ve ernjih sati. Tako e svi ljubitelji, a i vlasnici antikviteta mo i do i razgledati, kupiti ili donijeti na prodaju stilski namještaj, etno predmete, stare satove, igra ke, porculan, nakit, srebrninu, umjetni ka djela, te predmete s podru ja ilatelije, numizmatike i militerije.
Sajam antikviteta privukao je zaljubljenike u tradiciju tu i prekrasnih slika izra enih tehnikom koncem koji se kasnije farba. Rije je o tehnici koja datira iz 18 stolje a. Situacija u Hrvatskoj vezana za antikvitete, je kaže Petkovi , uvijek ista. Niti se previše kupuje, niti se previše prodaje, ali se ljudi još uvijek time rado bave. A i Hrvatska je prepuna vrijednih predmeta iju vrijednost samo treba znati prepoznati. Starina ima. Baš je Me imurje strahovito bogato i ovdje ima mnogo vrijednih predmeta. Ovdje je dugo vremena bila AustroUgarska, puno se radilo, bilo je puno samostalnih obrta. Namještaj se sam radio kod ku e... Sve su to prekrasne stvari kojih još uvijek ima jako puno, samo se skrivaju negdje po domovima. Ja znam barem sto
ku a gdje imaju starinske kredence, ogledala, namještaj, od Biedermayera, secesije do neobaroka. Ma, svega i sva ega, kaže An elko Petkovi iz Ivanovca, koji se antikvitetima bavi od 1993. godine, Organizatora sajma smo upitali i kako uop e prepoznati zanimljiv i vrijedan predmet – Nije ga problem prepoznati, samo treba znati cijeniti stare stvari, a ne ih negdje uvati na tavanu ili podrumu. Ako netko ima predmet za koji misli da bi mogao vrijediti nešto, neka nam s slobodno obrate ili do u ovamo svake tre e subote u mjesecu. Ili neka predmet donesu u Muzej Me imurja, gdje e im kustosi vrlo rado pomo i procijeniti koliko predmet vrijedi, rekao je Petkovi . (mn)
Od 24. do 26. srpnja obilježava se blagdan Sv. Jakoba
Prilo ko proštenje Povodom blagdana Sv. Jakoba, zaštitnika župe i Grada Preloga, Dom kulture grada Preloga organizira slijede i program: Petak, 24. srpnja u 19 sati, crkva Sv. Jakoba u Prelogu – Susret dje jih crkvenih pjeva kih zborova iz Selnice, Donje Dubrave, “Ribari” Svetog Jakoba i “Maleni” Doma kulture Prelog. Subota, 25. srpnja u 7 i 10:30 crkva Sv. Jakoba u Prelogu –svete mise; u 20 sati, koncert ozbiljne glazbe “Stvaranje svijeta”, nastupaju Blanka Tkal i Breglec (sopran), Tvrtko Stipi (tenor), Armando Puklavec (bariton) i Ivana Krznar (orgulje). Nedjelja, 26. srpnja u 18 sati, Dom kulture Grada Preloga - mjuzikl “U potrazi za princezom”, tekst: Gordana Kolarek, glazba: Darko Ocvirk, izvode: polaznici ljetnih radionica Grada Preloga i Doma kulture. Voditelji radionica: Jasmina Malek, Ivana Beti, Nikola i Danijel Oto.
21. srpnja 2009.
3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
LIKOVNA UDRUGA donjeg Me imurja – Prelog obilježava dva desetlje a djelovanja
AKTUALNE IZLOŽBE
Rad i djelo donjeme imurskih likovnjaka objedinjeni u monografiji Likovna udruga donjeg Me imurja – Prelog slavi dva desetlje a djelovanja. Tim povodom u petak 17. srpnja u izložbenom prostoru Pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca u Prelogu održana je promocija monogra ije koja daje pregled likovnih stvaratelja u donjem Me imurju. Radi se gotovo o enciklopedijskom djelu koje je rad novinara i likovnog kriti ara Josipa Šimunka. U monogra iji je predstavljeno 46 likovnih stvaratelja i nadarenih pojedinaca, a u knjizi se spominje više od njih stotinu. Svaki je predstavljen kratkom biografskom crticom i komentarom njihova rada, a objavljene su i fotogra ije njihovih najreprezentativnijih djela. U monogra iji su predstavljeni ne samo slikari i kipari, uglavnom samouki, s podru ja grada Preloga, ve i op ine Donji Kraljevec, Gori an, Sveta
Mnoštvo se okupilo na predstavljanju monografije za koju se ulo da je zapravo enciklopedija o donjeme imurskim likovnjacima Marija, Kotoriba, Donji Vidovec i Donja Dubrava. Svi oni koji su jednom bili ili su još uvijek lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja – Prelog. U monogra iji se donosi i pregled najvažnijih izložbi i aktivnosti udruge. Tijekom dvadeset godina djelovanja lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja - Prelog organizirali su gotovo tri stotine izložbi, druženja, radionica za djecu i druge aktivnosti.
Uspostavljena je suradnja s mnogim gradovima, Velenjem i Lendavom u Sloveniji, Ludbregom, Beliš em, Valpovom, Murskim Središ em, akovcom, Ludbregom, Koprivnicom, s više mjesta Podravine, uz gostovanja u Zagrebu i Varaždinu. U dvadeset godina kroz Likovnu udrugu prošlo je više od stotinu slikara i kipara, najviše njih iz Preloga i okolice, te drugih mjesta donjeg Me imurja. Posljednjih godina u udruzi stalno
raste broj žena, što govori u prilog demokratizaciji likovnog stvaralaštva. O radu ove udruge vjerno su izvještavali mediji pa se u monogra iji našlo prostora i za poglavlje Mediji o likovnoj udruzi. U knjizi se govori i o ulozi i zna aju Likovne udruge u društvenom životu Preloga koja je, kako je na predstavljanju monogra ije istaknuo preloški gradona elnik Dragutin Glavina, doprinijela izgradnji kulturnog identiteta grada. Na njenu predstavljanju o monogra iji je govorio autor Josip Šimunko, a ujedno je otvorena i izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja – Prelog. Monogra ija je tiskana u tisu u primjeraka, prvi primjerak dobio je na uvid preloški gradona elnik, a trenutno se može nabaviti kod predsjednika LUDM-a Franje Ružmana Brke (098/91-640-16) po cijeni od stotinu kuna. (D.Mihoci)
Jer me imurskih slikara nema u enciklopedijama, dobili vlastitu Kolegu novinara, autora monogra ije Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog Josipa Šimunka pitali smo koji je osnovni razlog nastanka knjige? — Jedan od najvažnijih razloga je taj što se u Zagrebu premalo zna o slikarima i kiparima iz Me imurja, pa onda i iz donjeg dijela Me imurja. Kad sam prije nešto više godina upitao lanove HAZU, likovni razred, zbog ega u leksikonima ili enciklopedijama nisu spomenuti neki zna ajni me imurski slikari, dobio sam odgovor da su ih naprosto - zaboravili. Me imurci se o ito ne znaju gurati. Drugi razlog nastanka knjige je taj što je treba rede inirati pojam samoukog umjetnika. Današnji samouki umjetnici to zapravo više i nisu, imaju završene škole, neki ak i po dvije, a nije rijetkost da se preska e iz zanimanja u zanimanje, glazbenici postaju slikari, kerami ari kipari i tako
dalje. Jedino što može odlu iti je kvaliteta ne ija rada, a ne više samo tip školovanja. • U emu je tajna, zašto ljudi postaju slikari ili kipari? — Likovnost se u dvadesetom stolje u pojavljuje kao masovni fenomen, o kojemu se još premalo zna. Talentirani pojedinci zapo inju slikati ili se baviti umjetnoš u iz više razloga, neki zbog brušenja talenta, drugi zbog zdravstvenih razloga, tre i pak iznova otkrivaju svoj likovni talent, a ima i hrvatskih branitelja koji su pronašli svoj likovni put kao na in života. Neki svoj likovni talent iznova otkrivaju tek nakon šezdesete godine života. Likovnost kao na in izražavanja izvire iznutra, iz duhovnosti ovjeka i to je naprosto jezik koji treba razumjeti. Predstavljano je 46 autora o kojima se zna malo ili gotovo ništa, osim nekoliko slikara koji su poznati, a spomenuto je oko sto autora. U knjizi sam želio
Autor monografije Josip Šimunko u društvu lanova Ure iva kog odbora koji su ujedno i potaknuli osnutak LUDM-a pokazati da su radovi tih talentiranih autora zavrje uju pažnju javnosti i likovne kritike. • Koliko ste dugo pripremali knjigu? — Pripreme su zapo ele prije više od godine dana, trebalo je mnogo toga istražiti, posebno o slikarima koji su umrli. Rije je o veoma obimnom djelu, s oko 500 fotogra ija i veoma velikim brojem podataka. Na kraju tog procesa opet je nedostajalo vremena, knjiga je završena na vrijeme, a pogreške su, koliko znam, svedene na minimum.
Brko dva desetlje a na elu LUDM-a Prelog Franjo Ružman Brko, Franjo Musta i Damir Šalari prije dva desetlje a inicirali su osnutak LUDM-a Prelog, udruge koja danas okuplja 50-ak lanova. Brko je svih dvadeset godina na elu LUDM-a. — Odlu io sam skupiti 12 slikara i napraviti izložbu za Prilo ko proš enje. Bilo je to prije dva desetlje a i tada je sve po elo. Moja je ideja bila okupiti sve slikare donjeg Me imurja bez razlike gdje žive ili stvaraju. Bilo je teško okupiti ih sve na jednom mjestu, ali smo uspjeli. S godinama LUDM – Prelog je rastao broj ano, a njegovi su lanovi napredovali u kvaliteti stvaranja. Monogra iju smo odlu ili objaviti kako bismo svjedo ili o našem napretku, o našoj povijesti, kako bismo budu im generacijama ostavili jednu povjesnicu, jedan kvalitetan dokument na kojega se može oslanjati i kojega se može nadogra ivati. Naš veliki prijatelj i stalni pratitelj Josip Šimunko u inio je veliku stvar za LUDM – Prelog. Pišu i monogra iju gradio je spomenik naše udruge. Monogra ija je, po mom sudu, vrhunski rad u koji je uloženo ogromno puno truda, koji na zahtjev autora nije honoriran, isti e Franjo Ružman Brko.(D.M.)
• Što ovo djelo zna i za Prelog? — Ona mnogo zna i za lanove Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog jer e se sad odjednom ustanoviti da je rije o talentiranim pojedincima koji zavrje uju pažnju javnosti i koji mogu mnogo dati za kulturni identitet kraja. Sad kad je sve gotovo, mogu re i da knjiga djeluje i kao duhovni spomenik Gradu Prelogu i donjem Me imurju, pogotovo zbog toga što su mnogi motivi slika vezani uz naš kraj. (D.M.)
Franjo Ružman s ponosom pokazuje monografiju
PROMOVIRANA ZBIRKA pjesama Stjepana Makovca - Pište
Štrigovskom kraju, ljudima i bregima U petak je u sklopu priredbe “Vikend pod Štrigov akom” koja je dio programa kulturno - zabavne i športske manifestacije “Štrigovske no i 2009. u Kavani KULT u Štrigovi predstavljena Zbirka pjesama pod nazivom Pjesme iz Štrigovskih bregov, autora Stjepana Makovca - Pište iz Grabrovnika. - U knjizi se nalazi 40 pjesama koje je autor napisao inspiriran krajolikom, ljudima i doga ajima. Mnoge od pjesama je i uglazbio te su one dio repertoara popularnog glazbenog sastava Štrigovski muzikaši, iji je Makovec lan. Ovom zbirkom Makovec iskazuje ljubav i štovanje štrigovskom kraju, ljudima i bregima koje opisuje probranim rije ima i daje im božanstvena zna enja. Dio pjesama je emotivno - nostalgi an i govori o
odlasku Hrvata u svijet, u kojem je i Makovec proveo svoje najljepše godine. Pjesme su nastale u vremenu od 1999. do 2007. godine, a
21 je napisana štrigovskim govorom. Pjesme je obradila Elizabeta Novak, a naslovnicu je osmislio Josip Zamuda.
Štrigovski muzikaši izvode Makov eve pjesme
- Stjepan Makovec - Pišta je štrigovska živa legenda i prepoznatljivost je štrigovskog kraja, gotovo kao i crkva Svetog Jeronima. Nema ovjeka koji ne zna za Pišt(u)eka Makovca koji je u mladosti sa svojom bra om i prijateljima s VIS -om Makovci žario i palio gornjim Me imurjem i Prekmurjem. - Na promociji kojoj je nazo ilo šezdesetak prijatelja pisane rije i i glazbe govorili su op inski na elnik Stanislav Rebernik i Josip Mikec, predsjednik Turisti ke zajednice Op ine Štrigova, koji su pohvalili Makov ev rad i knjigu te mu zahvalili na svemu što je u inio i ini za Štrigovu. Sastavi Štrigovsku muzikaši i MM+Manuel, Matej i Pišta svirali i pjevali su Makov eve pjesme. (Stjepan Mesari )
AKOVEC – Centar za kulturu – izložba fotogra ija “Indijski omnibus” Saše Pjani a, Igora Sitara i Siniše Uštulice. “Indijski omnibus” ili “Kako sam spojio svoj dnevni boravak s Indijom” (OWW 01) prva je od izložbi u okviru projekta Omnibus World Workshop. Predstavlja tri fotografske interpretacije mjesta, ljudi i doga aja na kojem tri hrvatska fotografa nailaze tijekom njihova zajedni kog putovanja sjevernom Indijom, u ljeto 2006. i 2007. godine. Razli iti po stilu fotografskog izražavanja, upuštaju se u misiju uli nih svira a koji, umjesto gitare, usne harmonike i defa, nose fotografske aparate. Caffe bar Arrow – izložba fotogra ija Damira Klai a – Klju a. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se isti u slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavurti i M. Veže. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era Boškovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. SVETI MARTIN NA MURI – Toplice Sveti Martin - izložba likovnih radova (crteža) akademskog slikara Krešimira Hlebeca iz akovca. Hlebec izlaže 20-ak slika (crteža) u tehnikama olovka i ugljen te nekoliko linoreza u boji. Prikazana su tri ciklusa crteža - varaždinski motivi, Vrbni ke teme i ciklus ljudskih likova i dijelova tijela. PRELOG – Marina Prelog – izložba Franje Musta a i Damira Šalarija. Franjo Musta izlaže kontinuirano od 1982. godine s lanovima Udruge u Hrvatskoj, Sloveniji i Njema koj te samostalno u Svetoj Mariji, Prelogu, akovcu, Varaždinu, Buzetu i Zagrebu. Nijedna mu slikarska tehnika nije strana, no može se slobodno re i da je najviše usavršio zahtjevnu tehniku uljnog pastela. Kao i tehnika, raznolik mu je i motiv, pri emu se isto tako izdvaja u pejzažu. Damir Šalari se likovnim stvaralaštvom bavi dugi niz godina. Pretežito slika u tehnici ulja na platnu. lan je LUV-a, osniva LUM-a i jedan od utemeljitelja LUDM-a. Priredio je nekoliko samostalnih izložbi, te izlagao na brojnim skupnim izložbama i sudjelovao u likovnim kolonijama. Jedan je od nositelja aktivnosti likovne udruge. Riblji restoran Prelog – izložba dijela lanova Likovne udruge Donjeg Me imurja Pizzerija Ro-Sa – izložba slika dvadesetak lanova Likovne udruge Gori an. Uz doma e autore iz Gori ana izlažu i slikari porijeklom iz Gori ana koji danas žive izvan Me imurja.
Pišta je ponosan na svoju zbirku
4
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
LJETO U GRADU ZRINSKIH donijelo zanimljivu ve er etno bluesa
Miroslav Eva i : Blues me op inio ve kad sam ga prvi put uo Zanimljivu kombinaciju podravskog bluesa i Delta Mississippie bluesa, donio je autenti ni podravski etno blueser s korita rijeke Drave - Miroslav Eva i . Ovaj multiinstrumentalist, tonski snimatelj i glazbeni producent, prije svega je vizionar ije glazbene ideje probijaju barijere konvencionalnog. Njegova ljubav prema glazbi navela ga je da po ne svirati razli ite tipove tambura, udaraljki i gitara. Nakon 10-ak godina djelovanja kao jedan od osniva a i klju nih figura etno rock sastava Š ukin Berek, 2001. god. zapo inje svoj glazbeni odmak u avangardnom pravcu. Ve u ranoj mladosti mu se u glavi po ela stvarati vizija o glazbi koja e objediniti ono što najviše voli: blues, rock i tradicionalnu narodnu glazbu. - Blues me op inio ve kad sam ga prvi put uo. Bio sam još klinac. Moj stariji brat je imao zanimljivu kolekciju plo a. Bilo je tu svega, i Beatlesa... Po eo sam to slušati i osje ao sam se dosta staromodan, sram me ak bilo pri ati da to slušam. Nisam onda još kužio koliko je to dobro. Pa sam onda prešao na Rolling Stonese, da bi završio na Muddy Watersu, Charlieju Pattonu i starim snimkama iz prije pedesetih godina, Willie Dixon, ili bilo što takvo. To sam puno slušao, pa je i to izraslo nekako u meni. Svirao sam i s olklornim društvima, pa se na kraju to sve po elo miješati. Radi ore smo na tamburama i bugarijama po eli svirati blues
Njujorški blueser John Kruth odsvirao je nekoliko hitova sa svoj albuma Splitsville i na kraju je to preraslo u mješavinu koju smo na kraju nazvali ardaš blues, ispri ao je Eva i .
pridružuje i supruga, virtuoz na cimbulama i vokal, Gordana Eva i koja je i dobitnica hrvatske nagrade STATUS za najbolju svira icu tradicionalnih instrumenata. Upravo obitelj Eva i radi na o uvanju blues tradicije u Hrvatskoj, a situaciju na doma oj blues sceni uop e nije loša, kaže on: - Ja sam bio na osniva koj skupštini blues udruge na razini države. Mi se nonstop družimo i odli na je atmos era me u blueserima u Hrvatskoj. Kod vas Udruga rv promovira blues, mi smo isto po eli s ve erima bluesa u Saxu i svake je ve eri bilo puno. Kroz par mjeseci u udruzi se okupilo etrdesetak bendova od kojih su svi stvarno dobri. Nevjerojatno, ali istinito. Zna i, na kraju se skuži da imamo puno toga. Treba jednostavno dati priliku ljudima da s tim što rade iza u van.
Sve više mladih svira blues Eva i je rekao i kako sve više mladih svira upravo blues. Zapravo, ve inom su to mladi. Mada ima i starijih. U principu to su miješani bendovi, stariji okupe mlade. Zanimljivo. Kod nas je ina e tipi no da ljudi govore kako se ne mogu probiti. Ja takvima kažem neka pokušaju porazgovarati sa starijim kolegama. Evo, danas je sa nama John pa neka njega pitaju kako se u New yorku živi od bluesa. Zanimljiva je pri a koju je John ispri ao o Violent Femmes. Kad su svirali zajedno na koncerte im je dolazilo po 20, 30 tisu a ljudi, kad su se raspali i krenuli svatko svojim putem i karijerom, na koncerte ima je dolazilo sto ili dvjesto ljudi. Zna i nigdje ne cvatu ruže. To je kriva predodžba. Mi smo isto prije znali prije puno po vani svirati. Sad me
pitaju zakaj više ne sviraš po vani, ja takvim ljudima odgovaram da je to zato jer više nemam toliko love da to sve financiram. Mislim, zaradiš ti nešto, ali su troškovi veliki. Svatko tko krene u ovaj posao mora toga biti svjestan. O zanimljivom Miroslavu Eva i u stvarno se može o svemu i sva emu porazgovarati, a tema je bilo i na pretek, no nažalost nas ko i manjak prostora u novinama, pa u samo za kraj još spomenuti i kako je on imao samo rije i hvale o našoj ljetnoj mani estaciji. Ovo što se tu doga a je zbilja enomenalno. Mi u Koprivnici nema ništa sli no, što mi je žao. Mislim da Me imurci mogu biti sretni što ovo imaju i što im dolaze vrhunski umjetnici u grad, barem prema ovome što sam vidio u programu. Tu se stvarno ima svake ve eri nešto vidjeti. Moraju
Potpuno novi, potpuno njegov glazbeni žanr Hrvatski slušatelji bili su pomalo zate eni ovom glazbom. Nije bilo ni ega s ime bi je mogli usporediti, nije bilo specifi nog žanra u koji bi je mogli svrstati. Svjetska glazbena kretanja bila su prili no nepoznata u Hrvatskoj, te je trebalo nešto vremena da do e i odgovor iz svijeta. No tada su ga po eli uvažavati i hrvatski mediji. Trenutno je Miroslav Eva i eminentni hrvatski glazbenik. Nastupa solo ili sa ardaš blues bandom (gitara, bass i bubnjevi). U posebnim mu se prigodama, kao što je bio i ovaj koncert u akovcu,
ardaš Blues Band je donio zanimljivu kombinaciju podravskog bluesa i Delta Mississippie bluesa
Miroslav Eva i , vizionar ije glazbene ideje probijaju barijere konvencionalnog. zbog toga biti zahvalni dragom Bogu i organizatorima koji su to sve skupa posložili, kazao je Eva i . Mi se u potpunosti slažemo s njim.(mn)
“Rakija” u originalnoj izvedbi Johna Krutha Publiku je posebno oduševio posebni gost na koncertu, simpati ni njujorški blueser John Kruth, koji je odsvirao nekoliko hitova sa svoj albuma Splitsville. Interesantno je to što je na njemu opjevao bra ke djevojke, rakiju i druge hrvatske motive, što je izmamilo osmjehe i pljesak akove ke publike. Ina e se radi o svira u gitare, bendža i usne harmonike, a u svom bogatoj karijeri svirao je i s Ray Cooderom, Rick Dankom, Violent Femmes, Brianom Ritchiejem, Garth Hudsonom, Jim Belushijem i Steveom Buscemijem.
ME UNARODNI FESTIVAL folklora “Iz bakine škrinje” i u Me imurju
Folklorni ansambli iz cijelog svijeta osvojili Me imurce Pod zidinama Staroga grada održana je izuzetna etnove er. Zahvaljuju i zajednici kulturno umjetni kih udruga Me imurske županije u akovcu je nastupio dio izvo a a s Festivala me unarodnog olklora „Iz bakine škrinje“, koji se dvije godine održava u Koprivnici. Isti su izvo a i gostovali i u Donjoj Dubravi. - Ovo je tre i po redu me unarodni estival olklora “Iz bakine škrinje”. Koprivni ka županija je bila doma in dvije godine samostalno, ali pošto je financijska situacija veoma teška, onda su nas kolege iz
Koprivnice kontaktirali kako bismo im pomogli sufinancirati ovo. Mi smo se odazvali i doveli u Me imurje ansamble koji su na turneji u Koprivnici, Novogradu Podravskom, akovcu i Donjoj Dubravi, ispri ao je Dejan Buva , predsjednik Zajednice HKUU Me imurske županije. Ovaj estival suorganizira i me unarodna olklorna organizacija CIOFF, koja pokriva svjetske ansamble i u koji je uklju ena i Hrvatska. To je zapravo jedna razmjena olklornih ansambala koji putuju diljem svijeta. Za to pak je potrebno imati vremena,
Šamanski folkloraši
Ovako izgledaju šamanski plesovi iz središta Azije
Posebno je bilo zanimljivo vidjeti šamanski olklorni ansambl Ug-shig iz ruske republike Tuva, zemljopisnog i matemati kog središta Azije. Obu eni u posebnu odje u s antasti nim ukrasima, pokazali su nam plesove šamana. Šamanizam kao spiritisti ko-magijski oblik vjerovanja naj eš i je u Sibiru i središnjoj Aziji. Ansambl nam je dao mali uvid u posebne obrede, uz ritam bubnjeva, ples i specifi no guturalno pjevanje. Pokazali su kako pravi šamani zapadaju u trans, posebno stanje svijesti kad stupaju u kontakt s duhovima pitaju i ih za razli ite tajne, izlje enja, budu e doga aje.
KUD “Pobjeda” iz Tešnja tradiciju folklora njeguje ve 45 godina što je ovim gostuju im ansamblima lako jer se radi ve inom o polupro esionalcima. Oni su ve dva mjeseca na turneji, bili su u Hrvatskoj, idu i u Ma arsku. - Mi smo samom ovom organizacijom pomogli da se uklju imo u CIOFF koja e nam, kad se Zajednica HKUU Me imurske županije u lani, donijeti da i sve lanice Zajednice budu u tom kola u i ako bude mogu nosti da netko ode van. Što se ti e troškova, mnoga natjecanja su takva da troškove pla aju sami sudionici. Ovdje je to lijepo riješeno, svi sudionici koji dolaze imaju od strane organizatora pokriven boravak, dobiju i nekakvu nov anu naknadu. To je po me unarodnim pravilima tako. Ako se i naša društva budu uklju ila, isto e vrijediti i za njih, istaknuo je Buva .
Došli iz Indije, Portugala, Azije i BiH Program održan u Starom gradu akovec, okupio je atraktivne olklorne ansamble iz cijelog svijeta, pa smo dobili priliku vidjeti zanimljive kulture i tradicije. U goste je došlo Kuturno umjetni ko društvo
“Pobjeda” iz Tešnja koje tradiciju olklora njeguje ve 45 godina. Društvo danas broji 150 aktivnih lanova koji marljivo rade u olklornoj i muzi koj sekciji. Posebno se hvale svojim mladim olklornim snagama, djecom u dobi od 6 do 14 godina, koji svojim nastupima oduševljavaju publiku gdje god se pojave. Folklorna etnogrupa Boa Nova predstavila je etnobaštinu Portugala. Društvo djeluje od 1965. godine, a za izuzetne zasluge u kulturi grupa je od regionalnih vlasti Madeire ve dva puta primila nagradu “Tourist Merit”. Bio je tu i Spandan sanskrutik Trust, indijski olklorni ansambl iz države Gujarat. Cilj ansambla je sa uvati 5000 godina staro i bogato naslje e Indije - što Spandan uspješno i ini, neprestano nastupaju i širom svijeta od svojega osnutka 1989. godine. Rije Spandan u prijevodu zna-
Ansambl Spandan uva 5000 godina staro i bogato naslje e Indije i “otkucaj srca”, a grupa je shvatila da ljubav prema vlastitoj olklornoj tradiciji, ako se želi sa uvati, mora biti postojana kao što je postojano pravilno udaranje srca. (mn, oto: Z. Vrzan)
21. srpnja 2009.
5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
JOSIPA LISAC ve godinama oduševljava svojim ekstravagandnim izgledom, udesnim vokalom i jedinstvenom interpretacijom.
Josipa Lisac: Samo je jedna prava ljubav Josipa Lisac – Možete je voljeti ili ne, ali nikako je ne možete ignorirati
Josipa Lisac istinska je hrvatska pjeva ka diva i najvažniji doma i pop-vokal. Njena sklonost brojnim eksperimentima od rockopere, preko jazza do bosanske sevdalinke, dalmatinske klapske pjesme i me imurskog melosa osigurala joj je zauvijek mjesto na hrvatskom pjeva kom nebu. Ona ve godinama oduševljava, iznena uje i šokira svojim ekstravagantnim izgledom, udesnim vokalom i jedinstvenom interpretacijom. Na glazbenoj je sceni profesionalno prisutna preko etiri desetlje a, ali njezine pjesme nisu dobile ni jednu boru. Zadivljuju om istinom i snagom, Josipin glas kazuje pri e za sva vremena, ispisuje sretne i tužne stranice dnevnika. Ekscentri na, ali uvijek samosvjesna, od prvih je dana izazivala kontroverze, kako u publici tako i u medijima. U razgovoru s njom dotakli smo se tema vezanih za njezin osebujni stil, glazbenika s kojima je sura ivala, novog albuma i ljubavi... • Ako itko na ovim prostorima ima prepoznatljivu osobnost i stil, to ste Vi. Koliko se Josipa Lisac na pozornici razlikuje od Josipe Lisac izvan nje? — Ne znam baš da li se ona razlikuje. Cijeli život je u toj nekakvoj pripravnosti, u jednoj pripadnosti onome što zapravo jesi. Tko sam i što sam ja? I što ja radim u životu? Imala sam prilike upoznati ljude oko sebe sa sobom, tako da svaki trenutak zapravo koristim i živim taj trenutak koji e biti na sceni. A on traje godinama i godinama. • Za vaš osebujni stil, barem onaj modni, zadužena je jedna Me imurka. Obla i vas Ksenija Vrbani iz Xenia Designa. — I sad imam sve na sebi od Ksenije. To je izuzetno talentirana i nadarena osoba. Meni je uvijek suradnja s njom izrazito uzbudljiva i uživam u tome. Osobno mislim da je ona danas najve i modni dizajner u Hrvatskoj. Kad kažem modni dizajner, onda mislim na to da je Ksenija upravo u modi, razmišlja o tome kako e postaviti slijede u kolekciju. Ja još sura ujem i s nekim ljudima koji su van mode, pa su onako malo, slobodniji. • Koliko uop e vi dopuštate drugima da odrede vaš stil? — U po etku mi je bilo jako teško jer sam možda i ja priželjkivala da nai em na ljude sli ne meni, sli nih razmišljanja i kreiranja i stvaranja. To se i dogodilo, pa smo se tako godinama upoznavali, sretali. Moram dodati da je to sve na bazi razumijevanja, sli nih razmišljanja i htjenja da to bude nešto unikatno. I danas kada malo proše-
em našom zemljom, Zagrebom, i nai em na lijepe du ane, to jest lijepo, ali nema unikatnosti. Onda tek shvatim da je ovo moje druženje s ljudima koji mi pomažu zaista unikatno i ja sam sretna zbog toga.
Uvijek živi po svome • Osim što sura ujete s odli nim kreatorima, vi cijelog života, na gotovo svakodnevnoj bazi radite i s vrhunskim glazbenicima, što stranim, što doma im. — Iz ovog miljea kojeg Vi možete možda bolje poznati, izuzetno plodna suradnja koja je urodila hitom bila je s Dinom Dvornikom po etkom 90-tih. Zatim kraj 90-tih s Cubismom. Zatim upoznavanje s Elvisom Stani em, s rapperima... Zapravo ne znam s kim sve nisam sura ivala i to prili no uspješno. Posebno bih izdvojila jednu suradnju koja je mene nadahnula i glazbu Karla Metikoša stavila na jedan pijedestal, to je suradnja s majstorom Igorom Kuljeri em ‘94., ‘97. , ‘05. kroz brojne albume. To je suradnja s klasi nim skladateljem i dirigentom koja je stvarno bila fascinantna i mislim da to nitko nije napravio prije, a da niti skoro ne e. Barem ja to tako vidim. • Spomenuli ste Elvisa Stani a s kojim ste sura ivali i na svom posljednjem albumu. Album nosi naziv “Živim po svome”, i ve i sam naslov šalje jasnu poruku. — Kad sam se vozila ovamo ponavljala sam malo rije i u autu. Ja si moram prije svakog koncerta ponoviti rije i. I nikako se nisam mogla prisjetiti kako ide “Hir, hir, hir”. Sve od šminke na mom licu, pa do glasa mog, sve što želim, sve što tražim od života svog... (pjevuši). Što sam sama i što tražim mir, sve je to hir. Tako nekako idu rije i. Dosta su znakovite te rije i. Treba nekako na i svoj život, svoj životni put. Biti na tom putu. Treba imati svoj stav. Treba se znati održati. Nije ništa lako, ali postoje neke stvari koje su izuzetno teške, ali treba cijelo vrijeme postojati. Održati se na svom putu, sa svojim svjetonazorima i svojim željama. Zahvalna sam što u svemu tome ja mogu imati sebe. • Ovo je album s novim pjesmama nakon devet godina, odnosno toliko je prošlo od albuma “Život”. Zašto tako dugo? — Kad se rodio “Život” bila je 2000. godina. A prije toga sam posljednji album napravila ‘87., to je bila “Boginja“. U tom periodu je nastao rat i kaos u zemlji. A s ovim novim albumom realizacija je dovršena ove godine, ali je rad na njemu po eo ve 2004. godine. Nekoliko godina se on radio. Svaki album iza e onda kad treba iza i,
ali ne gubiš ti vrijeme u me uvremenu. Itekako razmišlja i stvara, samo što je za to potrebno vrijeme. Vrijeme brzo prolazi, a kad to napraviš pro u dvije-tri godine. Tako je i sa mnom. Ima nešto vrlo bitno na ovom albumu a to je da se na njemu nalazi tradicionalna me imurska pjesma “Zvira voda”. Prošli ponedjeljak sam snimila spot za pjesmu “Živim po svome” koja je lansirana negdje u ožujku na svim radio-stanicama, a sigurna sam da e tre i spot biti “Zvira voda”. Svi su rekli da je to remekdjelo, a ja sam jako ponosna jer je to naša tradicionalna pjesma. Inspiraciju sam dobila iz predstave “Pijana no ”. U toj predstavi, koja e sad na Brijunima i i tre u sezonu, pjevam tri me imurske pjesme: “Vuprem o i”, “Dremlje mi se dremlje” i “Zvira voda”. Onda sam odlu ila to nekako i na album uvrstiti, Elvis je napravio odli an ambijentalni aranžman i ispalo je savršeno. • Zna i zaljubili ste se u naš me imurski melos. — Ja to odavno volim. Pjevala sam to još kao djevoj ica, izme u ostaloga još u Dje jem zboru Radio-televizije Zagreb, kad nas je vodio maestro Dinko Fio, koji je uz Bacha, Monteverdija i sli no, dao nam i tog malo etnosadržaja, da se s njim upoznamo. Tako su uz madrigale došle i koledarske pjesme iz svih mogu ih karakteristi nih podru ja.
Postat e ljepša nego sada i oti i van • Jedna od pjesama na albumu je “Tisu u razloga”, za koju ste dobili i Porin. Odnosno Porin za najbolju žensku izvedbu. Stihovi idu otprilike “Tisu u razloga za ljubav, tisu u razloga za smijeh...”. Što vas može nasmijati?
— Ja jako volim smijeh i humor. Možda bi mene netko tko me ne poznaje povezao s dramom. Dobro ja i nosim dramu u sebi, ali izuzetno cijenim humor. • Kad gledate unatrag svoj život, što smatrate svojim najve im dostignu em? Osim, naravno, svoje fenomenalne karijere? — (smijeh) Pa evo, vi ste sami rekli što je moje najve e dostignu e. (smijeh) • A kad pogledate u budu nost? Što vidite ispred sebe? — Baš na putu prema ovamo šalili smo se u autu. Ispri ala sam kako sam vidjela na jednom portalu da su vidovnjaci rekli kako vide neke osobe u budu nosti. Neke osobe koje su sada strahovito “in” osobe, o kojima se pri a, govori i bez njih se ne može, oni e, rekli su, odletjeti kao što su doletjeli. Neke od njih postat e majke sa puno djece. A za mene su napisali, ona e biti ljepša nego što je sada i ona e oti i van. (smijeh) Zašto van? Kuda? Možda bi se željeli s nekim vidjeti i uti. Što god bilo lijepo je pisalo. Sada ako je slijediti njih, bit e dobro. Jako sam sretna što sam imala priliku živjeti u nekim vremenima koja su iza nas, zato što sam neke stvari druga ije doživjela, neke sam stvari ljepše doživjela. Govorimo o tome nekom kulturnom sadržaju u kojemu je kaos i u kojemu su se izokrenule vrijednosti, odnosno više se uop e ne govori o vrijednosti i više se uop e ne spominje kultura. Danas je postalo važno sve što je totalno nevažno. Atraktivno postaje ono što je ružno, lijepo se zatire. Uistinu mi je drago što sam doživjela neka druga vremena gdje sam se ja mogla klesati na vrijednostima i težiti ka tome. I ustrajem na tome bez obzira na to kakvo je kaoti no vrijeme nastalo. Sve je ubrzano, svi su
u stresu. Ja sam nekako sretna što sam druge stvari doživjela i trudit u se, koliko je god to mogu e, proslijediti ih dalje. Na i na in da kažem što mislim o svemu tome. • Kakav biste onda vi savjet dali svojim mla im kolegama? Kako ostati svoj u ovom svijetu, a opet uspjeti? — Teško je uop e davati savjet. Nisam ni ja nešto primala savjete u životu. Nisam ni ja u životu težila da mi netko nešto pri a. Mladi ovjek koji ima talent mora znati što bi trebao napraviti. On se sam mora znati okrenuti lijevo i desno i vidjeti što mu se nudi, što mu se svi a i ne svi a. I sam sa sobom razlu iti što želi. Ja ne mogu nešto napraviti što nije nikako kompatibilno sa mnom. Ja sam sve napravila sama, jer sam dobro gledala oko sebe. Zna i, možda sam prije vidjela ono što mi se ne svi a. A ono što mi se svi a sam tražila. Ovo nije savjet, to je naprosto tako. Imaš sebe i gradi se. Izvoli.
Ako tražiš drugu, pravu ljubav nisi niti doživio • Jednog dana kad e se govoriti o ljubavi i fatalnim hrvatskim ljubavima, jedna od njih sigurno e biti ona Josipe Lisac i Karla Metikoša. Što je za vas ljubav? Što za vas zna i voljeti? — Ovo ste jako lijepo rekli. Znate što je famozno. Nekako u ovom materijalnom svijetu i u svijetu u kojem živimo ljudi nemaju vremena za ove neke zaista prekrasne stvari. Za dvoje ljudi koji pripadaju jedno drugome, da se vole i razumiju, da naprosto imaju povjerenje jedno u drugo. Sve su prisutnije nepotrebne nesuglasice. Veoma su važni mali trenuci koji dolaze u toku dana, samo ih treba znati prepoznati, upiti i cijeniti. Ka-
da se dogode neke drame, mi o toj osobi po injemo pri ati samo lijepe stvari. Ne emo ružno pri ati o osobi koja nas je napustila. Možda je to to. Možda se treba nešto dogoditi u životu da postaneš svjestan što sve propuštaš kad te osobe više nema, što nisi bio svjestan tog trenutka, što nisi vidio tko je kraj tebe, što si se možda igrao...Puno bih ja tu kritike uputila. Kada živiš sada, zašto nisi svjestan tog trenutka? Okreni se iza sebe, da imaš snage za ono što te eka naprijed. I sada to u ini, jer puno je toga oko tebe. Puno divnih ljudi, divnih trenutaka. U brzini u kojoj ljudi žive i rade, oni to ne uju, ne vide, ne primje uju. Gledajte, ja sigurno volim. Nisam voljela, nego volim. Ja i sada volim jako i dok živim voljet u jako. Jako sam sretna što sam to doživjela i jako zahvalna. I danas sam imala jedan trenutak ljubavi. Dok se pakiram i kad uzimam stvari, iako znam što mi sve treba, imam kreativni nered oko sebe. Kad bi ušli u Karlovu sobu to bi bio jeziv nered, ali on je znao gdje je svaki predmet. Tako i ja uzimam sve i svašta, pa sam uzela njegovu sliku i zastala. To su sitnice, a opet teški trenuci i nakon svih ovih godina. Svaki put, svaki dan, tu je neko prelamanje. Lijepo, ali teško. Te provokacije tuge ne prestaju nikada. A onda se nasmiješiš i pomisliš, imam divan koncert, ekaju me divni ljudi, ja sam tako sretna. Nas dvoje kud god idemo, idemo zajedno. No, da ne odem u patetiku, ljubav de initivno živi, ako ona jest, onda ona i živi zauvijek. Ne mogu vjerovati u ono imao sam dvije, tri, pet, koliko ho eš ljubavi. Kako si tako gramzljiv? Zašto? Misliš da ne postoji jedna prava? Onda je nisi doživio. Zato tražiš drugu. Zašto se uop e ona tre a pojavila, ako je druga bila dobra? Ja to ne razumijem... Ljudi su razli iti. (mn)
Savršen kraj prvog dijela Ljeta Legendarna i istinska diva hrvatske glazbe Josipa Lisac privukla je uistinu zavidan broj posjetitelja na posljednju ve er prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih. Ni udno prohladna ve er, niti “bijesni” komarci nisu sprije ili obožavatelje odli ne glazbe da
do u do Starog grada u akovcu i odslušaju što je sve pripremila ovog puta. Da, tako se opet ondje slilo nekoliko tisu a ljudi. Malo novog, malo starog, ali savršeno dozirano. To bi bile rije i s kojima bi se mogao dobro opisati repertoar koncerta.
Spektakl je otvorila “Ave Maria”, a u ostatku ve eru uživali smo u zvucima pjesama “Tisu u razloga”, “Gdje Dunav ljubi nebo/Kraljica divljine”, “Boginja” i brojnih drugih, a sve su popratili Josipini komentari, što dirljivi, što humoristi ni.
Publiku je posebno oduševila obrada me imurske pjesme “Zvira voda”. Savršen kraj osigurala je “Magla”, rije i pjesme mogle su se uti iz grla ve ine prisutnih ovom odli nom koncertu, a Josipa Lisac je dokazala, po tko zna koji put, da je neponovljiva.
Publika je dva sata uživala u starim i novim hitovima neponovljive Josipe Lisac
6
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
21. srpnja 2009.
7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
NAGRADNO PITANJE
Prkos ratna drama Režija: Edward Zwick Uloge: Daniel Craig, Liev Schreiber, Jamie Bell, Alexa Davalos, Allan Corduner, Mark Feuerstein
Harry Potter i princ miješane krvi avanturisti ka misti na fantazija Režija: David Yates Ulgoe: Daniel Radclife, Emma Watson, Ruper Grint
(tri besplatne posudbe)
CENTAR ZA KULTURU AKOVEC
Glavnu ulogu u filmu “Tajni snovi jedne šopingholi arke igra”: 1) J. Roberts 2) D. Moore 3) I. Fisher
18.30 TRANSFORMERS:
utorak 21.7.
OSVETA PORAŽENIH akcijski film
DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA:
Boris Ivan i , akovec
21.00 BRUNO komedija
Šes t a je godina u arobnja koj školi Hogwarts. Predstavljen je novi pro esor Horace Slughorn, a Harry ide na privatno podu avanje kod pro . Dumbledora kako bi saznao sve tajne Voldemortove prošlosti... Harry pronalazi knjigu Napitaka koja je pripada-
la Princu miješane krvi. Mladi arobnjaci Harry Potter, Ron Weasley i Hermione Granger i u ovom se nastavku moraju suo iti s novim opasnostima i izazovima zbog dolaska Lorda Voldemorta.... Trajanje: 153 minute. Preporu amo starijima od 12 godina.
srijeda 22.7.
KUPON ZA NAGRADNU IGRU
18.30 TRANSFORMERS:
Odgovor: ___________________________
OSVETA PORAŽENIH akcijski film
l. br: _______________________________
21.00 BRUNO
Ime i prezime: ______________________
komedija
________ _____________________________
etvrtak 23.7. 18.30 i 21.00 HARRY
Utemeljen na istinitim doga ajima, Prkos donosi epsku pri u o asti, osveti i vrijednosti ljudskog života za vrijeme Drugog svjetskog rata. Suprotno od uobi ajenog mišljenja i prikazivanja Židova kao nemo nih žrtava stradalih u holokaustu, premda je toga uvelike bilo, u odli noj, vrlo snažnoj i dojmljivoj filmskoj drami prikazana su bra a Bielski koja
POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI HARRY POTTER AND THE HALF-BLOOD PRINCE
su pružila ustrajan otpor njema koj vojsci, koja je nanijela mnogo žrtava i njihovoj obitelji. Oni su iz prkosa odlu ili boriti se za slobodu, a umjesto osvete spasiti mnoge Židove skrivaju i ih u velikoj, gustoj šumi koju su dobro poznavali. Spašavanje ljudi je u biti bila njihova osveta..... Trajanje: 137 minuta Preporu amo starijima od 12 godina.
TOP LISTA
petak 24.7.
VIDEO IZLOG RECI DA Carl Allen (Jim Carrey) upao je u kolote inu. Kad ne odbija zahtjeve za kreditima u banci u kojoj radi, odbija pozive prijatelja te radije kod ku e gleda televiziju. Jednostavno, on je ovjek koji je svijetu rekao ‘ne’, a takav je ve dvije godine, otkako se razveo. Njegovi prijatelji pokušavaju sve kako bi mu pomogli te ga jedan od njih ak i nagovori da posjeti seminar za samopomo . Carlov pogled na svijet se neo ekivano i drasti no mijenja kada nevoljko ode na seminar kojega drži guru koji poti e svoje sljedbenike da više govore ‘da’ te tako promijene svoje živote. Carl, koji je u po etku skepti an, ipak pristaje spontano govoriti ‘da’ svemu u životu. Carlovo putovanje od kau a do života možda po inje nakon seminara, ali on po inje cijeniti mogu nosti koje su pred njim tek kad upozna Allison (Zooey Deschanel), zanimljivu ženu koju susre e kasno jedne ve eri pune i kanistar benzina. Nakon što ga upita treba li mu prijevoz, on naravno kaže ‘da’. Nedugo nakon toga sazna da je Allison osoba slobodnog duha – ona pjeva u grupi, slika i otografira te je vrlo kreativna i spontana. Prirodno je onakva osoba kakva bi Carl želio biti. Usprkos velikim karakternim razlikama, izme u njih dvoje uskoro se javi ‘kemija’, a Carlu se ini kako njegov život jednostavno ne može biti bolji. Ipak, uskoro otkriva kako re i ‘da’ nije uvijek najbolje rješenje.
ZAMJENA Potresna i istinita pri a o majci koju ništa ne e zaustaviti u potrazi za njezinim vlastitim sinom. ak ni oni koji su tu da ‘štite i služe’. Los Angeles, ožujak 1928. godine – jednog prekrasnog subotnjeg jutra u predgra u u kojem živi srednja klasa, samohrana majka Christine Collins (Angelina Jolie) pozdravlja se sa svojim devetogodišnjim sinom Walterom i kre e na posao. Me utim, kada se Christine vrati u svoj skromni dom, suo ava se s najgorom no nom morom svakog roditelja – njezin sin je nestao. Provedena je iscrpna i bezuspješna potraga, ali izgleda da je Walter nestao bez traga. Ipak, pet mjeseci kasnije policija prona e dijete koje tvrdi da je njezin sin te ‘plavci’ iskoriste situaciju da zadive javnost svojom ‘sposobnoš u i kvalitetom istrage’. Ošamu ena morem policajaca, novinara, otogra a i vlastitih emocija, Christine prima dijete u svoj dom, iako duboko u sebi zna da to nije Walter...
PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.
avanturisti ka misti na antazija Režija: David Yates Uloge: Daniel Radcli e, Emma Watson, Ruper Grint
MILIJUNAŠ S ULICE Može li osamnaestogodišnji mladi s ulica Mumbaia dokazati svoju nevinost i osvojiti glavnu nagradu u indijskom ‘Milijunašu’?U studiju gdje se snima indijska verzija televizijskog kviza ‘Tko želi biti milijunaš’ upravo je kucnuo najnapetiji trenutak – voditelj se sprema postaviti posljednje pitanje koje nosi glavnu nagradu. Pred utihlom publikom i izložen goru im reflektorima televizijskog studija nalazi se osamnaestogodišnji mladi s ulice, Jamal Malik. Voditelj kviza, Prem Kumar, nema nikakvih simpatija prema ovom natjecatelju, potencijalnom instant-bogatašu. Probivši se vlastitim snagama s ulice, Premu se ne svi a mogu nost dijeljenja svjetala pozornice ‘Milijunaša’ te odbija vjerovati da bi klinac s ulice mogao znati sve odgovore. I tako kada istekne istekne vrijeme emisije (baš prije milijunskog pitanja), Prem ve ima policiju spremnu izvan studija kako bi uhitili Jamala, za kojeg je on siguran da vara.
SUMNJA
ZAMJENA
2.
SUMNJA
PRINC MIJEŠANE KRVI
3.
RECI DA
avanturisti ka misti na antazija
4.
OPERACIJA VALKIRA
5.
GROM
6.
PONOS I SLAVA
7.
ZRCALA
8.
IZLOACIJA
9.
PAKLENA VOŽNJA
10. U NJENIM O IMA
Postoje dva na ina na koji se može lako provla iti kroz život – vjerovati svemu ili sumnjati u sve. Oba na ina spašavaju nas od muke razmišljanja. Pri a ‘Sumnje’ smještena je u ne tako davnu nam 1964. godinu, u newyorkški Bronx. Ondje upoznajemo entuzijasti nog i karizmati nog sve enika po imenu Flyn (Philip Seymour Ho man) koji dolazi na svoje novo radno mjesto, u katoli ku školu St. Nicholas. Otac Flyn je puno otvorenija i ‘modernija’ osoba od svojih kolega pa niti ne udi da ve po samom dolasku nastoji ublažiti, a ponekad i izbje i striktna školska pravila koja ve dugi niz godina uva i njeguje sestra Aloysius Beauvier (Meryl Streep). Ina e, ona je ‘željezna’ ravnateljica St. Nicholasa, a njena najja a oružja su upravo strah i disciplina
19.00 HARRY POTTER I
1.
FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”
22.00 PRKOS
subota 25.7. 18.30 i 21.00 HARRY
POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI avanturisti ka misti na antazija
nedjelja 26.7. 18.30 i 21.00 HARRY
POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI
1.
SINEGDOHA
2.
MAMURLUK
3.
ROCK ‘N’ ROLL BROD
4.
GRAN TORINO
ponedjeljak 27.7.
5.
TAKEN
18.30 i 21.00 HARRY
6.
ŽENA KOJOJ SAM ITAO
7.
UDOVIŠTA PROTIV VANZEMALJACA
8.
SLJEPO A
9.
J.C.V.D.
10. MARLEY I JA
US BOX OFFICE 1.
TRANSFORMERS
2.
THE PROPOSAL
3.
TERMINATOR SALVATION
4.
DRAG ME TO HELL
5.
STAR TRACK
6.
NEXT DAY AIR
7.
THE SOLOIST
8.
MONSTERS VS ALIENS
9.
EARTH
10. HANNAH MONTANA: THE MOVIE
avanturisti ka misti na antazija
POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI avanturisti ka misti na antazija
DOM KULTURE PRELOG
Subota, 25.7. nedjelja, 26.7. 20.00 UTRKA DO UKLETE
PLANINE avanturisti ki SF
NAPOMENA: Ljetno radno vrijeme blagajne CZK: SRPANJ, KOLOVOZ Ponedjeljak 18.00 – 21.00; utorak 18.00 – 21.00; srijeda blagajna NE radi; etvrtak 18.00 – 21.00; petak 18.00 – 22.00; subota 18.00 – 21.00; nedjelja 18.00 – 21.00. Za sve ostale programe blagajna radi jedan sat prije po etka programa.
8
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
REVIJE U GRADU ZRINSKIH
Modna zona Angel, Bellezza, Grotex, MT , Mana i Neckermann Ljeto na kontinentu ima svoje ari. Tako e se 5.8. u 21 h na glavnom trgu u akovcu predstaviti Angel, Bellezza, Grotex, MT , Mana i Neckermann u revijama Modne Zone „Ljeta u gradu Zrinskih“ u organizaciji Turisti ke zajednice. Predstavljamo modnu marku Angel utemeljenu 1994. godi-
ne iz koje su se razvile etiri kolekcije: Angel WOMEN, Angel MAMA, Stage independent lifestyle i Cargo streetwear koje e biti predstavljene u Modnoj zoni. Kolekcije stvara tim mladih i iskusnih dizajnera koje predvodi gospo a Ruža urkin, idejna za etnica modne marke Angel.
21. srpnja 2009.
TV ku e imaju pravo promjene programa
Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 arolija, serija 09.57 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Prirodni svijet: Snježni leopard - Pozadina mita, dok. lm 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Draga neprijateljica, telenovela 13.20 Idemo na put s Goranom Mili em: Kuvajt 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Is nita pri a o Jesseju Jamesu, (Uloge: Robert Wagner, Je rey Hunter, Hope Lange, Agnes Moorehead, Alan Hale Jr., Alan Baxter, John Carradine, Rachel Stephens, Barney Phillips, Bi Elliot, Frank Overton, Mark Hickman, Clegg Hoyt, Barry Atwater, Marian Seldes, Chubby Johnson; Scenarist: Walter Newman (prema ranijem scenariju Nunnallyja Johnsona); Redatelj: Nicholas Ray) 16.15 Hrvatska kulturna baš na 16.35 5000 kilometara kroz Meksiko: Plaže Iguane, dok. serija 17.10 Naši i Vaši, TV serija 17.45 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.50 Hrvatska uživo 18.00 Hrvatska uživo - Vijes 18.10 Hrvatska uživo 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 arolija, serija 21.05 Boje turizma 21.55 October 1917, dok. serija 22.45 Burzovno izvješ e 22.55 Dnevnik 3 23.17 Sport 23.19 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Genetsko podrijetlo Hrvata: Kneževi sjeverne Europe, dok. serij 00.05 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.40 U uredu, hum. serija 02.00 Divlji u srcu, serija 02.45 Ksena - princeza ratnica, serija 03.30 Skica za portret 03.40 Genetsko podrijetlo Hrvata: Kneževi sjeverne Europe, dok. serija
06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05
17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35
11.55 12.25 12.50 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10
08.00 11.30
06.50 07.05 07.30
Pink Panther, crtana serija Transformeri, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Astro show, emisija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski
izazov Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Kobne stras , (komedija, 1993.; Redatelj: Carl Reiner; Uloge: Armand Assante, Sherilyn Fenn, Kate Nelligan, Sean Young, Christopher McDonald, James Remar) Zaboravljeni slu aj, krimi serija Vijes , informa vna emisija No pokera, show Plja ka, igrani lm, akcijski triler (12) No pokera, show Astro show, emisija
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; THE ENEMY 01.00 NO NI PROGRAM
Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN Magazin U 3:10 za Yumu, (1957., SAD, vestern; Redatelj: Delmer Daves; Glume: Glenn Ford, Van He in, Felicia Farr, Leora Dana, Henry Jones) 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Baywatch, serija 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:00 U dobrom društvu, (2004., SAD, roman na komedija; Redatelj: Paul Weitz; Glume: Dennis Quaid, Topher Grace, Scarle Johansson, Marg Helgenberger, David Paymer, Zena Grey) 22:55 Mr. Bean, serija 23:25 Vijes 23:40 Baywatch, serija 00:35 Seinfeld, serija 01:05 Život na sjeveru, serija 02:00 Ezo TV, tarot show 03:00 U 3:10 za Yumu, igrani lm 04:25 Seinfeld, serija 04:50 Život na sjeveru, serija 05:35 IN magazin 06:10 Rebelde, serija 07:00 Kraj programa
07:00 08:00 08:30 09:30 10:55 11:55 12:50 13:50 14:50 15:35
03.00 04.30
22.45 23.45 23.55 01.25
Jelovnici izgubljenog vremena Boje turizma 20.00 Draga neprijateljica, telenovela 21.10
TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a - u imo engleski jezik 08.15 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 08.45 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.05 Ally McBeal, serija 10.50 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Prijatelji, hum. serija 11.30 Prijatelji, hum. serija 12.00 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - tenis, Olimpijske igre 1992.: Ivaniševi - Santoro 12.45 Slikovnica 13.10 Dožinky, emisija pu ke i predajne kulture 13.40 Me u nama: Prijateljstvo ovjeka i živo nje 14.30 Madeira - Smaragd u Atlan ku, dok. lm 15.20 Divlji u srcu, serija 16.10 Ksena - princeza ratnica, serija 17.00 Umag: ATP, prijenos 1. me a 19.25 VIP Music Club 20.00 Rim: Plivanje, SP - snimka 20.35 Nogomet, LP - 3. pretkolo, 1. poluvrijeme 21.30 Vijes na Drugom 21.40 Nogomet, LP - 3. pretkolo, 2. poluvrijeme 22.40 24, serija (12) 23.35 Ciklus lmova Joaquina Phoenixa: Kako smo izmislili Abbo ove, (Uloge: Liv Tyler, Joaquin Phoenix, Billy Crudup, Jennifer Connelly, Joanna Going, Barbara Williams, Will Pa on, Kathy Baker; Scenarist: Ken Hixon (prema pri i Sue Miller); Redatelj: Pat O’Connor) 01.20 Drugi format: Kultura straha 02.00 ATP, snimka 2. me a 04.00 TV raspored -------- Rim: Vaterpolo, SP - 1/4 nale
06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00
04.10 04.30 05.15
17:00 17:25 18:00
08:58 09:00 11:15 12:00 13:00 14:00 16:00
11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO DOKUMENTARNI PROGRAM ZASTUPNI KI KLUB
1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Ritam ljeta, ponavljanje Me imurje danas Sport
07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Umag: ATP, prijenos 2. me a 22.30 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST
7.10 TV prodaja 7.15 SVET 8.00 Djeca ne lažu 8.30 EZO.TV 9.30 Mladi in nemirni, serija 10.15 Muškarci su druga iji, žene tako er 11.15 Cosby Show, hum. Serija 11.50 TV prodaja 12.20 Fantas ni klic 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.25 Najbolji video 15.00 Ubojstvo u toplicama, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Kos , serija 20.55 Svingerji, serija 21.30 Univerzalni vojnik, lm 23.05 Zovem se Earl, hum. serija 23.40 Dušni pas r 2, lm 1.15 Love TV 2.15 No na p ca
6.25 TV prodaja 6.55 24UR 7.55 Poko 8.20 Železna pest: Eon kid 8.45 Kopal ki 8.55 Astro boy 9.25 Rachael Ray 10.20 TV prodaja 10.50 Ricki Lake 11.45 Mama u 16 godini, lm 13.25 TV prodaja 13.55 Hotel Babilon, serija 15.00 Bombonom do sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Provjereno 21.45 Monk, serija 22.40 24 UR 23.00 Dr. House, serija 23.55 Nemiran san, lm 2.05 24UR 3.05 No na panorama
8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice
6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program
UTORAK 28. srpnja 2009.
IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZASTUPNI KI KLUB GLAZBENI PROGRAM IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 21:20 21:30 23:00 -------------------
Vrijeme Voice of America Dom2, emisija o ure enju interijera akove ki kutak, TEMA: Porcijunkulovo Me imurje danas Sport Vrijeme Prije no i, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu
19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00
9.00 Plivanje, prijenos 14.45 Nogomet 17.45 Plivanje, prijenos 20.00 Leichtathle k, prijenos 22.30 Rad 23.00 Motorsport
6.00 Poker 8.00 DSF Reportage 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Motorrad 18.30 Bundesliga pur Klassiker 20.00 DSF Motor 21.00 Männer Tv 22.00 SmackDown
08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Ekstremno 21.15 Heirate mich! 22:15 exklusiv 0.15 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Obitelj an ela, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Mascerade 21.15 Rick Kavanian 22.15 Switch reloaded 23.15 Tv Total 0.15 No ni program
H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Schnell ermi elt 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program
od 22.7.2009. do 28.7.2009.
PREGLED
TV
(25.7. u 20.00 h, RTL Televizija)
Mel Gibson
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00 09.05 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.30 14.39 14.45 16.30 16.40 17.05 17.50 17.55 18.05 18.26 19.15 19.30 19.57 20.02 20.05 20.15 21.10
22.50 23.00 23.22 23.24 23.25 23.30 23.45 00.20 01.10 01.55 02.25 03.10 03.55 04.40 04.45 05.05
Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ljudožderi: Vukovi iz Gysinga, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Amerika Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Toranj užasa, ameri ki TV lm Vijes City Folk: Minsk Naši i Vaši, TV serija (novogodišnja) Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo, 1. dio Hrvatska uživo, 2. dio LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Živi i mrtvi, (Uloge: Filip Šovagovi , Slaven Knezovi , Velibor Topi , Marinko Prga, Borko Peri , Božidar Oreškovi , Enes Vejzovi ; Redatelj. Kris jan Mili ) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronika Pulskog lmskog fes vala Tragovima pra ovjeka: Tre i trag - Kamen kao znamen, dok serija Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija U uredu, hum. serija Divlji u srcu, serija Velemajstor, serija Ksena - princeza ratnica, serija reprizni program Jelovnici izgubljenog vremena Draga neprijateljica, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa
07:00 08:00 08:30 09:30 10:35 11:05 12:05 13:00 14:00 15:00 15:45 17:15 17:30 18:30 19:15 20:00 20:30
22:40 23:35 23:50 00:40 01:10 02:00 03:00 04:25 04:50 05:35 06:10
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; JOHN DENVER 01.00 NO NI PROGRAM
Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija EzoTV, tarot show Nova lova, TV igra Kralj Queensa, serija Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin Goli pištolj 3, igrani lm Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Vrata do vrata, pilot serije Nevjerna, (2002., SAD, Njema ka, Francuska, drama; Redatelj: Adrian Lyne; Glume: Diane Lane, Erik Per Sullivan, Richard Gere, Olivier Mar nez, Myra Lucre a Taylor) Zakon brojeva, serija Vijes Baywatch, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Gdje je lova, roman na komedija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Kraj programa
serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.50 Kos , krimi serija (dvije epizode) 22.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 No pokera, show 01.10 Selja ine s Beverly Hillsa, igrani lm, obitekjska komedija 02.40 No pokera, show
17:00
08:00 08:02 09:00 11:15 12:30 13:00 14:00 16:00
19:15
11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00
NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO
1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Pravi Rodrigo, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport
8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.25 Zavje , lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Špijuni kao mi, lm 23.30 Zovem se Earl, hum. serija 0.00 Robocop 2, lm 1.35 Love Tv
7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Skriveni dijaman , lm 22.30 24 UR 22.50 Dr. House, serija 23.45 Kum 2, lm 2.00 No na panorama
07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm
06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje
SRIJEDA 22. srpnja 2009.
06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija 07.20 Krava i pile, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 arobna plo a - u imo engleski jezik 08.15 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 08.45 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.05 Ally McBeal, serija 10.50 Rim: Vaterpolo, SP: Hrvatska - Crna Gora 12.05 Prijatelji, hum. serija 12.25 Prijatelji, hum. serija 12.45 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - košarka, nale Olimpijskih igara 1992.: Hrvatska - SAD 14.00 Obi ni ljudi, TV serija 14.45 Mijenjam svijet: Dvije Irene 15.10 Rije i život: Odgoj za vrijednos 16.00 Šetnja svijetom: Peru - Put Inka, dok. serija 16.50 Divlji u srcu, serija 17.35 Ksena - princeza ratnica, serija 18.25 Vijes na Drugom 18.40 U vrtu pod zvijezdama 19.10 Johnny Bravo, crtana serija 19.30 Vip Music Club 20.05 Velemajstor, serija 20.55 Vijes na Drugom 21.07 Vrijeme 21.10 Odmori se, zaslužio si - TV serija 21.50 24, serija (12) 22.45 Ciklus lmova Patricka Swayzea: Bratska krv, (Uloge: Patrick Swayze, Liam Neeson, Adam Baldwin, Helen Hunt, Andreas Katsulas, Bill Paxton, Ben S ller, Michael J. Pollard, Ted Levine, Del Close, Valen no Cimo, Paul Greco, Vincent Guastaferro; Scenarist: Michael Jenning; Redatelj: John Irvin) 00.30 Osijek: Streljaštvo, SP snimka 00.50 Scien a croa ca 01.30 TV raspored
06.55 Krava i Pili , crtana serija 07.20 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.40 Punom parom, kulinarski izazov 08.10 Astro show, emisija 11.35 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 12.05 U dobru i zlu, hum. serija 12.30 Reba, hum. serija 12.55 Exkluziv, magazin 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.40 Tajna okolade, telenovela 14.35 Heroji iz stras , dramska serija 15.25 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum.
16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 21.50 Život, serija 23.20 No ni program
6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Uvod u anatomiju, serija 21.15 Privatna praksa, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program
5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Vrijeme bombe, lm 22.20 24 Studen 23.45 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 erwachsen auf Probe 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program
6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 16.00 Tenis, prijenos 19.15 Bundesliga Hits 21.00 DSF Motor 23.00 Sportquiz
19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00
Vrijeme Voice of America Zdravo vegetarijanski, TV kuharica Pravo na obranu, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Stranci, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu
9.00 Rad 10.00 Plivanje 12.15 Rad, prijenos 17.45 Plivanje, prijenos 18.45 Rad 19.10 Reiten 20.15 Golf 23.00 Nogomet
17:25 18:35 18:40 19:00 19:10
TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE 20:00 21:30 23:00 -------------------
06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.57 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.30 14.39 14.45
16.15 16.35 17.10 17.45 17.50 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.05 20.10 21.05 22.15 22.45 22.55 23.17 23.19 23.20 23.30 00.05 00.55 01.40 02.00 02.45 03.30 03.55
Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Spasili ih dupini, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Amerika Brazil Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Don, (Uloge: Clemens Levert, Marius Go lieb, Keisha Boye, Samir Veen, Ilias Addab, Juliann Ubbergen, Jorik Prins, Floris Heyne; Scenarist i redatelj: Arend Steenbergen) Hrvatska kulturna baš na 5000 kilometara kroz Meksiko: Smrt indijanca, dok. serija Naši i Vaši, TV serija Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Korner Potroša ki kod Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Genetsko podrijetlo Hrvata: Afri ki Adam i Eva, dok. serija Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija U uredu, hum. serija Divlji u srcu, serija Ksena - princeza ratnica, serija Skica za portret Genetsko podrijetlo Hrvata: Afri ki Adam i Eva, dok. serija TV ku e imaju pravo promjene programa
07:00 08:00 08:30 09:30 10:45 11:45 12:40 13:40 14:40 15:25
17:15 17:30 18:30 19:15 20:00
21:00
22:00 22:55 23:25 23:40 00:35 01:05 02:00 03:00 04:25 04:50 05:30 06:05 07:00
05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: ROD STEWART 01.00 NO NI PROGRAM
Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin Djelatnik mjeseca, igrani lm Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Privatna praksa, serija Mr. Bean, serija Vijes Baywatch, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Dvostruka nula, igrani lm Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija Kraj programa
18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Posse, (vestern, 1993.; Redatelj: Mario Van Peebles; Uloge: Mario Van Peebles, Stephen Baldwin, Charles Lane, Tiny Lister, Big Daddy Kane, Billy Zane) 21.50 Plja ka, (akcijski triler, 2004.; Redatelj: Bryan Goeres; Uloge: Ellen Pompeo, William Baldwin, Abel Folk, Simón Andreu, Ed Lauter) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 No pokera, show 01.20 Špijun i dama, igrani lm, triler (12) 03.25 No pokera, show 05.00 Astro show, emisija
11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00
19:15 19:18
08:58 09:00 11:15 12:00 13:00
13:30
14:00 16:00
1 x 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Big Band akovec, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme
NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija
Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Uvod u anatomiju, serija 21:50 Privatna praksa, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program
07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe 21.15 EUReKA, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program
17:00 17:25 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 21:30 00:00 -------------------
19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00
GLAZBENI INTERMEZZO PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Voice of America Glazba Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu
05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall06.30 TV prodaja 07.00 24UR 08.00 Poko, wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 crtani lm 08.25 Železna pest: Eon kid, crtani Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja lm 08.50 Astro boy 09.20 Rachael Ray 10.15 Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold TV prodaja 10.45 Ricki Lake 11.40 Rastava na 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partameri ki na in, lm 13.30 TV prodaja 14.00 ner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Hotel Babylon, serija 15.00 Bombonom do Die Superlehrer 21.15 Oliver Lück 22:20 Toto & sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija Harry 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.55 0.15 No ni program 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Otac moje nevjeste 2, lm 22.20 24UR 22.40 Dr. House, serija 23.35 Lijepa djevojka, lm 2.00 24UR 3.00 No na panorama 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. 7.10 TV prodaja 7.15 Carrie in Barry, hum. Serija Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 7.55 Djeca ne lažu 8.25 EZO.TV 9.25 Mladi in Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer genemirni, serija 10.10 Inspektor Rex, serija 11.10 gen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv Cosby Show, hum. serija 11.45 TV prodaja 12.15 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Fantas ni klic 13.20 Sjeverni vidici, serija 14.20 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Najboljši doma i video snimki 14.50 Maj ino Misija Hollywood 22:00 Extra 23:30 30 Minuten ubojstvo, lm 16.35 Nove pustolovine stare Deutschland 0.00 No ni program Chris ne, hum. Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. Serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Kos , serija 20.55 Svingerji, serija 21.30 80 dana oko svijeta, lm 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 23.25 Ja sam Earl, hum. serija 23.55 Dušni pa- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 s r, lm 1.35 Love TV 2.35 No na p ca Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske Brother 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Big Brother, prijenos 23.15 No ni program Koncert 17.00 Umag: ATP, prijenos 1. me a 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST 6.00 Poker 11.00 Normal 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Bike 18.45 Bundesliga pur Klassiker 19.45 Nogomet, prijenos 23.00 Sportquiz 07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 9.00 Plivanje, prijenos 14.00 Rad 16.00 NogomBaywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 et, prijenos 18.00 Plivanje, prijenos 20.00 EuBaywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 rogoals 21.00 Hrvanje 22.25 Krampfsport
7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®
6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program
PONEDJELJAK 27. srpnja 2009. 04.25 Jelovnici izgubljenog vremena 04.45 Potroša ki kod 05.15 Draga neprijateljica, telenovela
06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Mali tani, crtana serija 07.20 Krava i pile, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 arobna plo a - u imo engleski jezik 08.15 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 08.45 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.05 Ally McBeal, serija 10.50 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Prijatelji, hum. serija 11.30 Prijatelji, hum. serija 12.00 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - košarka, nale Olimpijskih igara 1992.: Hrvatska - SAD 13.20 Obi ni ljudi, TV serija 14.05 Direkt 14.30 Normalan život: Izbor najboljih žena-majki 15.20 Kalkuta - Kolkata - Rikša zvana ežnja, dok. lm 16.20 Divlji u srcu, serija 17.05 Ksena - princeza ratnica, serija 17.55 Rim: Plivanje, SP - prijenos 20.00 Umag: ATP, prijenos 2. me a 22.05 Vijes na Drugom 22.17 Vrijeme 22.25 24, serija (12) 23.20 Ciklus lmova Joaquina Phoenixa: Bu alo Soldiers, (Uloge: Joaquin Phoenix, Anna Paquin, Sco Glenn, Ed Harris, Gabriel Mann, Elizabeth McGovern; Scenaris : Nora Maccoby, Eric Weiss i Gregor Jordan; Redatelj: Gregor Jordan) 00.55 VIP Music Club 01.25 Na rubu znanos : Ayurveda - nauk o životu 02.05 Umag: ATP, snimka 1. me a 04.05 TV raspored
06.30 Pink Panther, crtana serija 06.45 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.10 Punom parom, kulinarski izazov 07.40 Astro show, emisija 11.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 11.35 U dobru i zlu, hum. serija 12.00 Reba, hum. serija 12.30 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.40 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija 17.35 18.00 18.30
01.15
00.15 00.45
22.10 22.15 22.27 22.29 22.30 22.40
19.15 19.30 19.57 20.02 20.15
19.14
17.00 17.35
11.50 12.00 12.10 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 14.45 15.10 15.45 15.55 16.00
09.45 10.00 10.09 10.10 10.20
09.15
06.10 06.15 07.15 07.45 08.00 08.10
17.45 18.30 19.05
emisija Exkluziv, magazin Vijes , informa vna emisija Najava programa Nadreality, zabavna emisija Lijepom našom: Solin (dvije epizode) Alpe-Dunav-Jadran 20.00 Osumnji eni, (triler, 1996.; TV kalendar Redatelj: Brian TrenchardVijes Smith; Uloge: Andrew Hrvatska glazba na Riva dei McCarthy, Paul Sorvino, Schiavoni u šibenskoj katedrali Connie Bri on, Kate McNeil, Osniva i crkvenih redova: Stan Egi, Shawn Lawrence) 06.45 TEST Franjo Asiški, dok. serija 21.45 CSI: Miami, krimi serija 07.00 Najava programa TV kalendar 22.35 Špijun i dama, (triler, 1992.; 07.05 Obitelj Addams, crtana serija Vijes Redatelj: David Seltzer; 07.30 Lockie Leonard, serija za Vrijeme danas Uloge: Melanie Gri th, djecu Vijes iz kulture Michael Douglas, Liam 07.55 Svjedo anstvo Taliesina Krimi i Agathe Chris e: Neeson, Joely Richardson, Jonesa, (Uloge: John-Paul Ubojstvo u tri ina, (Uloge: John Gielgud) Macleod, Jonathan Pryce, Peter Us nov, Tony Cur s, 00.50 Ne vjeruj strancima, igrani Ian Bannen, Gri Rhys Emma Samms, Jonathan Cecil, lm, triler (12) Jones, Geraldine James, Fernando Allende, Dana Elcar, Ma hew Rhys, Robert Pugh, Diana Muldaur, Conce a Rhys Tucker, Boyd Clack, Tomei, Frances Lee McCain, Sophie Sherrington, Mark Marian Mercer ; Scenarist: Bishop, Anwen Williams; Sco Swanton (prema romanu 07:05 Atom, crtana serija Scenaris ca: Maureen Tilyou 07:30 Winx, crtana serija Agathe Chris e); Redatelj: Gary (prema knjizi Rhidian Brook); 07:55 Pocoyo, crtana serija Nelson) Redatelj: Mar n Du y) Burzovno izvješ e 08:15 Dora istražuje, crtana serija 09.25 Jura Hura (3/10) Dnevnik 08:40 Ameri ka pri a, crtani lm 09.55 Duhovni velikani: Marica Sport 10:05 Kralj Queensa, serija Stankovi , dok. lm Vrijeme 11:05 Automo v, auto-moto 10.40 Biblija TV kalendar magazin 10.50 Portret mjesta i Crkve Plodovi zemlje 11:35 Novac, business magazin 11.00 Sukošan: Misa, prijenos Split: More 12:05 Lanac sudbine, serija 12.05 Sportske igre mladih 09. Velika rasprodaja, dok. serija 13:55 Dvostruka nula, (2004., 12.20 Hannah Montana, serija za Hrvatska kulturna baš na Francuska, VB, komedija; mlade Mir i dobro Redatelj: Gérard Pir?s; 12.45 Slikovnica Vijes Glume: Eric Judor, Ramzy 13.25 Studio F1 Vrijeme sutra Bedia, Edouard Baer, 13.50 Budimpešta: Formula 1 za a smo na ovon svitu Georgianna Robertson, Veliku nagradu Ma arske, dramska serija François Cha ot) prijenos Narodna medicina, dok. serija 15:30 Duboki udar, igrani lm 15.50 Studio F1 Ljubav nema cijene, (Uloge: 17:15 Vijes Nick Cannon, Chris na Milian, 16.15 SP u motocrossu Jaska, 17:25 Pazi, zid!, game show reportaža Steve Harvey, Vanessa Bell 18:10 Lud, zbunjen, normalan, 16.30 Donji Kraljevac: Speedway, Calloway, Nichole Robinson; serija reportaža Scenaris : Troy Beyer i 19:15 Dnevnik Nove TV 16.40 Sportski program Michael Swerdlick (prema 20:00 Nad lipom 35, zabavnoscenariju Michaela Swerdlicka 17.55 Rim: Plivanje, SP - prijenos glazbeni show 20.05 Gibonni: Mirakul, snimka za lm Can’t Buy Me Love); 21:00 Djelatnik mjeseca, (2004., koncerta Redateljica: Troy Beyer) SAD, komedija; Redatelj: 21.40 Bez oduševljenja, molim, Za one koji misle unaprijed Mitch Rouse; Glume: hum. serija CO Ma Dillon, Steve Zahn, 22.10 Kad Miki kaže da se boji LOTO 6/45 Chris na Applegate, Andrea tko su junaci Johhnyjevih Dnevnik Bendewald, Dave Foley) pjesama, dok. lm Sport 22:45 Red Carpet, showbiz 23.50 Sportske vijes Vrijeme magazin (15) Dugo toplo ljeto, (Uloge: Paul 23.55 Za one koji misle unaprijed - 00:00 Televizijska posla, serija CO Newman, Joan Woodward, 00:30 Ralje: Osveta, igrani lm (12) 00.00 Mini HNL - emisija Orson Welles, Lee Remick, 01:55 Muza, mjuzikl 00.15 Rim: Vaterpolo, SP - snimka 03:30 Red Carpet, showbiz Anthony Franciosa, Angela 01.20 Garaža Lansbury, Richard Anderson, magazin (15) 01.50 TV raspored Sarah Marshall; Scenaris : 04:40 Kralj Queensa, serija -------- Rim: Vaterpolo, SP Irving Ravetch i Harriet Frank 05:30 Kraj programa Jr.; Redatelj: Mar n Ri ) Burzovno izvješ e Dnevnik 3 07.40 Skrivene poruke, hum. serija Sport 08.05 Ulica Sezame, crtana serija Vrijeme 09.00 Ben 10, crtana serija Vijes iz kulture 09.45 Jedna od de kiju, hum. serija 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS U paklu nasilja, (Uloge: Steve Mar n, Helena Bonham Carter, 10.05 Ritam srca, dramska serija AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 10.55 Bibin svijet, hum. serija Laura Dern, Elias Koteas, RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 (dvije epizode) Sco Caan, Kevin Bacon, VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Lynne Thigpen, Polly Noonan, 12.10 Mjenja nica, zabavna emisija EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + James Chisem, Lucina Paquet, 13.05 Potegni!, igrani lm, vestern- HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; komedija Preston Maybank, Sally Kao, 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 14.45 Sanja ostvaruje snove, Teri Cotruzzola; Scenarist: TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE emisija David Atkins (prema pri i Paula DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE 15.35 Brucoš, (komedija, 1990.; Felopulosa i Davida Atkinsa); KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; Redatelj: Andrew Bergman; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; Redatelj: David Atkins) Uloge: Marlon Brando, Narodna medicina, dok. serija 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 Ma hew Broderick, Bruno Osniva i crkvenih redova: VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HIKirby, Penelope Ann Miller, TOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Franjo Asiški, dok. serija Frank Whaley, Jon Polito) Velika rasprodaja, dok. serija Music Special; MANDO DIAO 01.00 Odred za isto u, dok. TV ku e imaju pravo promjene programa 17.20 NO NI PROGRAM
02.00 reprizni program 03.05 Hrvatska glazba na Riva dei Schiavoni u šibenskoj katedrali 04.10 Garaža 04.40 Plodovi zemlje 05.30 Split: More
07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Ekipe, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Kralj Arthur, lm 22.15 Domino, lm 0.25 No ni program
die 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Kaos, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program
9.45 Bundesliga pur Klassiker 10.00 Motorrad, prijenos 17.45 Formula 1 18.45 Nogomet, prijenos 21.00 Motorsport 22.00 Tenis
NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin
14:13 14:15
18:10
17:00
15:00 15:30 16:00
13:30 15:00
Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Pat pozicija, zabavna emisija Me imurske škole, ponavljanje 100% me imursko Pri e iz života, ponavljanje
07:55 07:57 08:00 12:00 12:30
00:10 -------------
20:30 21:30
19:30 20:00
18:55 19:00
00:45 01:15
19:15 19:30 23:45
16:00 17:00 17:30 18:15
IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Razbija i mitova, serijski lm Tjedna kronika Lola, serijski lm BIG Band akovec, snimka koncerta Tjedna kronika Glazba koja srce dira Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu
8.30 Plivanje, prijenos 12.00 Superbike, 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za prijenos 13.30 Rad, prijenos 18.00 Plivandjecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 je, prijenos 20.00 Rad 21.30 Motorsport Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred- 23.00 Tenis
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST
08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Men07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program talist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 10.45 Provjereno 11.40 Zapadno od raja, Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, lm 13.45 Formula 1, prijenos utrke 15.20 serija 0.30 No ni program Dokumentarna serija 16.25 Ružna Be y, serija 17.15 Šaljivi ku ni video 18.55 24 UR 20.00 Koli inski popust, lm 21.35 Eli Stone, serija 22.30 Ro en etvrtoga ru- 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 jna, lm 0.25 No na panorama Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Ex7.45 TV prodaja 8.00 EZO.TV 9.05 Zack clusiv Spezial 20:15 Brzi i žestoki, lm 22.15 and Cody, serija 9.35 Potpuni divljaci, Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program hum. serija 10.00 Sportska srca, hum. serija 10.30 Škola za parove, serija 11.00 Doma i kraj 11.50 Cybill, hum. serija 12.25 Fantas ni poziv 13.55 Velike ideje za 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack mali svijet, dok. serija 14.30 Columbo, 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt lm 16.15 Tajni agen , serija 17.20 Kojak, Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 18.15 Pazi, kamera! 18.45 Panika v serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo zraku, hum. serija 19.15 TV Tuba 20.00 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Plja ka u avionu, lm 21.30 Uvod u Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse anatomiju, serija 22.25 Zamjena ku e, 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Rom 22:10 lm 23.50 Obitelj Soprano, serija 0.55 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Love TV 1.55 No na p ca Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program
7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice
8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program
NEDJELJA 26. srpnja 2009.
Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Tajnovita divljina Japana, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Idemo na put s Goranom Mili em: Južna Amerika Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ciklus lmova Alfreda Hitchcocka: Trema, britanski lm Vijes 5000 kilometara kroz Meksiko: Grad gradova, dok. serija Naši i Vaši, TV serija Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo, 1. dio Hrvatska uživo, 2. dio Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija U objek vu Poglavlje 29, dok. lm Kratki susre Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronika Pulskog lmskog fes vala Tragovima pra ovjeka: etvr trag - Mudrost i kos , dok. serija Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija U uredu, hum. serija Divlji u srcu, serija reprizni program U objek vu Kratki susre TV ku e imaju pravo promjene programa
01.55 02.25 03.10 04.05 04.35
00.20 01.10
23.45
20.15 21.10 21.45 22.20 22.50 23.00 23.22 23.24 23.25 23.30
17.55 18.05 18.31 19.30 19.57 20.02 20.05
17.20 17.50
16.35 16.45
14.30 14.39 14.45
14.05
13.20
11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30
10.00 10.09 10.10 10.15
09.05 09.55
05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.00
17.35 18.00 18.30
17.10
16.40
15.25 16.15
13.40 14.35
12.05 12.30 12.55 13.10
08.10 11.35
06.55 07.15 07.40
02.30
22.55 23.50 01.50
21.45 21.55
20.55
18.25 18.40 18.55
12.40 13.15 14.00 14.30 15.20 16.10 16.45 17.35
08.45 09.30 10.05 10.50 11.10 11.30 11.55
08.15
06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00
07:00 08:00 08:30 09:30 10:55 11:55 12:50 13:50 14:50 15:35 17:15 17:30 18:30 19:15 20:00 21:00
Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin Gdje je lova, igrani lm Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Navy CIS, serija Svetac, (SAD, 1997., akcija; Redatelj: Phillip Noyce; Glume: Val Kilmer, Elisabeth Shue, Rade Šerbedžija, Valeri Nikolayev, Henry Goodman, Alun Armstrong, Michael Byrne, Lucija Šerbedžija) Zakon brojeva, serija Vijes Baywatch, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Nevjerna, igrani lm (12) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Kraj programa
18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Mjenja nica, zabavna emisija 20.50 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.40 No pokera, show 01.10 Kos , krimi serija (dvije epizode) 02.40 No pokera, show
NO NI PROGRAM
23:00 23:55 00:10 01:05 01:35 02:40 03:40 05:40 Krava i Pili , crtana serija 06:05 Transformeri, crtana serija 07:00 Punom parom, kulinarski izazov Astro show, emisija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROTajna okolade, telenovela BILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO Heroji iz stras , dramska PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; serija 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR Magnum, akcijska serija + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; Korak po korak, hum. 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KROserija NIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 Pod is m krovom, hum. TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; serija 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK Kako sam upoznao vašu INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; majku, hum. serija 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO U dobru i zlu, hum. serija PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP Reba, hum. serija LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; Vijes , informa vna 00.00 Music Special: AGGROLITES 01.00 emisija
TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a - u imo engleski jezik Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Ally McBeal, serija Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Veliki uspjesi hrvatskog sporta - tenis, Olimpijske igre 1992.: Ivaniševi Santoro Slikovnica Obi ni ljudi, TV serija Drugo mišljenje: Debljina Trenutak spoznaje Stjenjak: Kanada, dok. lm Vip Music Club Divlji u srcu, serija Ksena - princeza ratnica, serija Vijes na Drugom Crtani lm Nogometni Kup UEFA: Slaven Belupo - Milano Kumanovo Nogometni Kup UEFA: Rijeka - Di erdange, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Nogometni Kup UEFA: Rijeka - Di erdange, 2. poluvrijeme 24, serija (12) Vip Music Club LP Drugi red partera, emisija o kazalištu TV raspored
05.05 Draga neprijateljica, telenovela
5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Zaljubljena Giulia? 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program
lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Lasko, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program
5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program
08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Lasko, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program
19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00
19:00
11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00
1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Pravo na obranu, serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Obzori, emisija iz kulture O ma i duša, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Gubitnik, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu
21:30 23:00 -------------------
17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:30
08:58 09:00 11:15 12:00 14:00 16:00
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO GLAZBENI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
8.30 Reiten 12.00 Plivanje, prijenos 19.30 Mo8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i torsport 20.00 Rad 20.15 Kampfsport 22.00 Rad mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani 23.00 Hrvanje
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni pro15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 gram 14.30 Sportquiz 16.00 Tenis, prijenos 19.15 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena Bundesliga pur Klassiker 20.15 Poker 22.15 Boks emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST
6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.20 Nesretni roditelji, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Svingeri, serija 21.35 8 milja, lm 23.10 Zovem se Earl, hum. serija 23.40 Robocop 3, lm 1.20 Love Tv
10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hotel Babylon, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.55 Preko svih granica, lm 22.30 24 UR 22.50 Preko svih granica, nastavak lma 23.30 Dr. House, serija 0.25 Kum 3, lm 2.20 No na panorama
07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utak- wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja mice 23:30 Film 01:10 Infokanal Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmo- Fletchers Visionen, lm 22.20 Vojna ekipa za vi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja o evid, serija 23.15 No ni program
06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik
ETVRTAK 23. srpnja 2009.
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; SIMPLE MINDS 01.00 NO NI PROGRAM
07:00 Cosby show, serija 08:00 Beba Felix, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 Rebelde, serija 11:30 Otvori svoje srce, serija 12:25 Lude 70-e, serija 13:25 Cosby show, serija 14:25 IN magazin 15:10 Svetac, igrani lm 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Baywatch, serija 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Zelena milja, (1999., SAD, drama; Redatelj: Frank Darabont; Glume: Tom Hanks, David Morse, Bonnie Hunt, Michael Clarke Duncan, James Cromwell) 23:05 Raj na zemlji, (2004., SAD, VB, Njema ka , Španjolska,kriminalis ki; Redatelj: Frank E. Flowers; Glume: Razaaq Ado , Orlando Bloom, Bill Paxton, Zoe Saldana, Agnes Bruckner, Stephen Dillane, Victor Rasuk) 00:45 Bez milos , triler 02:35 Ezo TV, tarot show 03:35 Ponovno ljubav, roman na komedija 05:05 IN magazin by Bijele udovice 05:45 Lude 70-e, serija 06:35 Kraj programa
Uloge: Robert Carradine, Timothy Bus eld, Anthony Edwards, Cur s Armstrong, Larry Sco , Courtney Thorne-Smith) 21.30 Monkeybone, (fantas ni, 2001.; Redatelj: Henry Selick; Uloge: Brendan Fraser, Bridget Fonda, Chris Ka an, Giancarlo Esposito, Rose McGowan, Dave Foley, Whoopi Goldberg, Megan Mullally, John Turturro (glas) 23.10 Vijes , informa vna emisija 23.20 Zorro, (komedija, 1981.; Redatelj: Peter Medak; Uloge: George Hamilton, Lauren Hu on, Brenda Vaccaro, Ron Leibman, Donovan Sco ) 00.55 Monkeybone, igrani lm, fantas ni
11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15
08:58 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00
NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnosti DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO
1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm O ma i duša, serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport
20:00 21:00 21:30 23:00 -------------------
17:25 18:35 18:40 19:00 19:10
19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30
METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM kontakt emisija sa SMS porukama KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE
Vrijeme Voice of America Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Hit ljeta, zabavna emisija Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu
8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 9.00 Rad 11.00 Plivanje, prijenos 17.30 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. Nogomet, prijenos 20.30 Rad 21.00 Plivanje serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 23.00 Kra sport
10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena 10.00 Formula 1, prijenos 11.40 Reklamni emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 program 14.00 Formula 1, prijenos 15.30 DSF Glazbena emisija 00.10 TEST Aktuell 15.40 Motorrad, prijenos 19.15 DSF Motor 22.00 DSF Reportage 23.00 Sportquiz
08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Policijska akademija 4, lm 22.20 Inferno, lm 0.35 No ni program
7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallserija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutserija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Hit Giganten 22.15 Mensch Markus 23.15 No ni program 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hotel Babylon, serija 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreme14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, na 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste sata 17.05 Do posljednjeg daha, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte klinika 20.55 Povratak mumije, lm 22.35 24 von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Mutna voda, Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 lm 2.55 No na panorama Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die 10 beliebtesten Millionäre 21.00 Die ul ma ve 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Chart Show 0.00 No ni program Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.15 Jenki Zulu, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Svingeri, serija 21.30 Zaboravi Pariz, lm 22.55 Nešto roznoga, lm 0.35 Ženski problemi, serija 1.30 Love Tv
Reine Formasache, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 Bivši, serija 22.55 No ni program 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumen07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 tarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo program obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Twisted, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 Focus Tv 0.15 No ni program
PETAK 24. srpnja 2009.
06.40 TEST 05.50 Najava programa 06.55 Najava programa 05.55 Hrvatska uživo 07.00 Mali tani, crtana serija 06.45 TV kalendar 07.20 Krava i pile, crtana serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.45 Na kraju ulice 07.05 Vijes 08.00 arobna plo a - u imo 07.10 Dobro jutro, Hrvatska engleski jezik 07.35 Vijes 08.15 Moji su roditelji 07.40 Dobro jutro, Hrvatska izvanzemaljci, serija za 08.35 Vijes djecu 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.45 Tree Hill, serija za mlade 09.00 ZABA - 90 sekundi, emisija 09.30 Vip Music Club pod pokroviteljstvom 10.05 Ally McBeal, serija 09.05 arolija, serija 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u 10.50 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Prijatelji, hum. serija svijet 125 11.30 Prijatelji, hum. serija 10.00 Vijes 11.55 Veliki uspjesi hrvatskog 10.09 Vrijeme danas sporta - rukomet, Liga 10.10 Vijes iz kulture prvaka 1993.: Wallau 10.15 Prirodni svijet: Pas rice Zagreb sobova, dok. lm 13.40 Obi ni ljudi, TV serija 11.10 Oprah Show 14.25 Znanstvena pe ca 11.55 Burzovno izvješ e 14.55 Eko zona 12.00 Dnevnik 15.25 Glas domovine 12.11 Sport 15.50 Stjenjak: SAD, dok. lm 12.13 Vrijeme 15.50 Stjenjak: SAD, dok. lm 12.15 TV kalendar 16.45 Divlji u srcu, serija 12.30 Draga neprijateljica, 17.35 Ksena - princeza ratnica, telenovela serija 13.20 Idemo na put s Goranom 18.25 Vijes na Drugom Mili em: Južna Amerika 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 18.37 U vrtu pod zvijezdama 19.07 Vip Music Club 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 19.40 Rim: Vaterpolo, SP: 14.39 Vrijeme sutra Hrvatska - Kina 14.45 Lewis, mini serija 21.00 Vijes na Drugom 16.35 Vijes 21.12 Vrijeme 16.45 5000 kilometara kroz 21.15 Odmori se, zaslužio si - TV Meksiko: Duhovi predaka, serija dok. serija 21.55 24, serija (12) 17.20 Naši i Vaši, TV serija 22.50 Arianina tajna, mini-serija 17.50 Croa a Osiguranje - prozor u (12) svijet 125 00.30 Državnik novog kova, hum. 17.55 Hrvatska uživo - Vijes serija (12) 18.05 Hrvatska uživo, 1. dio 00.55 Posebni dodaci, emisija o 18.31 Hrvatska uživo, 2. dio lmu 19.30 Dnevnik 01.35 TV raspored 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 06.55 Krava i Pili , crtana serija 20.15 arolija, serija 07.15 SpužvaBob Skockani, crtana 21.10 Specijalist, (Uloge: Sylvester serija Stallone, Sharon Stone, 07.40 Punom parom, kulinarski James Woods, Rod Steiger, izazov Eric Roberts, Mario Ernesto 08.10 Astro show, emisija Sánchez, Sergio Doré Jr.; 11.35 Kako sam upoznao vašu Scenarist: Alexandra Seros; majku, hum. serija Redatelj: Luis Llosa) 12.05 U dobru i zlu, hum. serija 22.55 Burzovno izvješ e 12.30 Reba, hum. serija 23.00 Dnevnik 3 12.55 Exkluziv, magazin 23.22 Sport 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 23.24 Vrijeme 13.40 Tajna okolade, telenovela 23.25 Vijes iz kulture 14.35 Heroji iz stras , dramska 23.30 Kronika Pulskog lmskog serija fes vala 15.25 Magnum, akcijska serija 23.45 Tragovima pra ovjeka: Pe 16.15 Korak po korak, hum. serija trag - Usud, dok. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. 00.20 Dosjei X, serija (12) serija 01.10 Zvjezdane staze: Voyager, 17.10 Kako sam upoznao vašu serija majku, hum. serija 01.55 U uredu, hum. serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 02.25 Divlji u srcu, serija 18.00 Reba, hum. serija 03.10 Ksena - princeza ratnica, serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 03.55 reprizni program 18.55 Exkluziv, magazin 04.45 Jelovnici izgubljenog vremena 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 05.05 Draga neprijateljica, 19.35 Punom parom, kulinarski telenovela izazov 20.00 Osveta šmokljana 2: Šmokljani u raju, (komedija, 1987.; Redatelj: Joe Roth; TV ku e imaju pravo promjene programa
06.00 06.05 06.20 08.00 08.15
09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.10 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.35 14.55 15.50 16.00 16.35 16.44 16.45 17.00 18.10 18.15 19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.00 22.35 22.40 22.52 22.54 22.55 23.05
00.45 00.55 01.20
Najava programa TV kalendar reprizni program Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Nosila je žutu vrpcu, (Uloge: John Wayne, Joanne Dru, John Agar, Ben Johnson, Harry Carey Jr., Victor McLagen; Scenarist: Frank S. Nugent, Laurence Stallings (prema pri i Jamesa Warnera Bellaha); Redatelj: John Ford) Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Skica za portret Reporteri - izbor: Urota: Lockerbie Znanstvene vijes Alpe-Dunav-Jadran Vijes Vrijeme sutra Hrvatska kulturna baš na: Ku a Frangeš Pobjednici, dok. lm Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Lijepom našom: Solin LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme TV Bingo Show Fes val klapa Omiš - nale (M), prijenos Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pogled u smrt, (Uloge: Stephen Baldwin, Maxine Bahns, Tom Berenger, Ron Silver, Casper Van Dien, Dennis Rodman, Roy Agelo , Marcos A. Ferraez; Scenaris : Tony Gri n, Greg Manos, Guy Manos (prema pri i Tonyja Gri na); Redatelj: Guy Manos) Kronika Pulskog lmskog fes vala Fes val klapa Omiš nale (M), proglašenje pobjednika Filmski maraton: O ajavanje, (Uloge: Shane Haboucha, Tom Skerri , Steven Webber, Annabeth Gish, Charles Durning; Scenarist: Stephen King (prema vlas tom istoimenom romanu); Redatelj: Mick Garris) Filmski maraton: Nosila je žutu vrpcu, ameri ki lm TV ku e imaju pravo promjene programa
03.25
05.05 05.15 05.25
23.05
00.35
Len Cariou) Monkeybone, (fantas ni, 2001.; Redatelj: Henry Selick; Uloge: Brendan Fraser, Bridget Fonda, Chris Ka an, Giancarlo Esposito, Rose McGowan, Dave Foley, Whoopi Goldberg, Megan Mullally, John Turturro (glas) Pobješnjeli Max 2, igrani lm, akcijski
06:35 Atom, crtana serija 07:00 Winx, crtana serija 07:25 Pocoyo, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:20 Red bull X - Fighters 11:20 arobnice, serija 12:20 Smallville, serija 13:20 Ponovno ljubav, igrani lm 15:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 16:00 Nad lipom 35, zabavnoglazbeni show 17:05 Vijes 17:15 Kod Ane, kulinarski show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Duboki udar, (2005., Kanada, SAD, SF akcija; Redatelj: Sam Irvin; Glume: Antonio Sabato Jr., Rae Dawn Chong, Michael Boisvert, Dominic Zamprogna, Michael Moriarty) 21:40 Ralje: Osveta, (1987., SAD, akcija; Redatelj: Joseph Sargent; Glume: Lorraine Gary, Lance Guest, Mario Van Peebles, Michael Caine, Mitchell Anderson, Karen Young) 23:15 Vrijeme ubijanja, (1996., SAD, kriminalis ki lm; Redatelj: Joel Schumacher; Glume: Ma hew McConaughey, Sandra Bullock, Samuel L. Jackson, Kevin Spacey, Oliver Pla , Charles S. Du on) 02:00 Obrisi, triler 03:25 Brzi na okida u, kriminalis ki Kralj Queensa, serija arobnice, serija Kraj programa
04:50 05:50 06:50
05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special; JOY DIVISON 01.00 NO NI PROGRAM
07:55 07:57 08:00 12:00
13:00 14:00 14:30
08:58 09:00 10:00 12:00 12:30 14:00 15:00
16:00
17:00
NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI PROGRAM
Danas pogledajte… Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, emisija o s lu života Me imurske škole Zov prirode, emisija o lovu Videostranice
5.30 Jutarnji program 12.35 Klagt mich an!, lm 14.25 Policijska akademija 4, lm 16.00 Humoris ne serije 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Ballermann Hits 22.35 Iz pakla, lm 0.35 No ni program
15:00 16:00 17:00 17:05
18:00 18:45 18:55
19:45 23:45 23:55
18:15 18:35 18:40 19:00
19:30 20:00
21:05 21:30
-------------
VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIDEOSTRANICE
Ritam ljeta, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Lola, serijski lm Vijes Pri e iz života, emisija o ljudskim sudbinama Glazba koja srce dira Vijes Sutra na programu
9.15 DSF Bike 11.45 Odbojka na pijesku 12.45 Motorsport 13.30 Motorrad, prijenos 17.00 Formula 1 18.30 Tenis 22.00 Smack Down 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 0.00 Sport Clips 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST 9.00 Rad 10.00 Nogomet 13.30 Rad, prijenos 16.45 Nogomet, prijenos 19.00 Plivanje 20.15 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu Boks 23.00 Kamfposport
7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Put u Eldorado, lm 16.15 Što je s Brianom?, hum. serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Moj prijatelj Willy 2, lm 21.20 Bijeg iz zatvora, serije 23.55 Vatreni de ki, serija 0.50 Love TV
7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.30 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 MagDokumentarna serija 12.00 Ljepote, dok. azin 19:15 K11 20.15 Asterix, lm 22.15 Genial seirja 13.00 Wild re, serija 13.55 Formula 1, daneben 0.15 No ni program prijenos kvali kacija 15.05 Agatha Chris e: Zašto ne Evans?, lm 16.20 Ružna Be y, serija 17.10 Dobrodošla promjena, lm 18.55 24 UR 20.00 Strah svih strahova, lm 22.25 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, Crveni zmaj, lm 0.35 Rocky 5, lm 2.25 loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 No na panorama Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Opasnost od morskog psa, lm 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program
i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Kralj Arthur, lm Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 21.50 Domino, lm 23.30 No ni program 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika im07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 ena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 23.40 No ni program switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 20:15 Morski pas, lm 22.40 The Descent, lm izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za 0.15 No ni program djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 TV 1.10 Videostranice Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00
SUBOTA 25. srpnja 2009. Skica za portret Kronika Pulskog lmskog fes vala Draga neprijateljica, telenovela
06.15 TEST 06.30 Najava programa 06.35 Disneyjevi cr i: Legenda o Tarzanu 06.55 Disneyjevi cr i: 101 dalma nac 07.20 Vidri i 07.30 Na kraju ulice 07.55 Dinosapiens, serija za djecu 08.20 Pokusi koji su promijenili svijet 08.40 Sportske igre mladih 09. 08.55 Speleološki putopis 09.20 Ekstremne živo nje, dok. serija 09.50 Igrajmo se 10.05 Parlaonica 11.00 Vip Music Club LP 13.00 Gimnazija, serija za mlade 13.55 Budimpešta: Kvali kacijska utrka F1 za Veliku nagradu Ma arske, prijenos 15.15 KS automagazin 15.45 4 zida 16.20 Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Meksiko i Kuba, dok. serija 17.25 Zemlja faraona, (Uloge: Jack Hawkins, Joan Collins, Dewey Mar n, Alexis Mino s, James Robertson Jus ce, Luisa Boni; Scenaris : William Faulkner, Harry Kurnitz, Harold Jack Bloom; Redatelj: Howard Hawks) 19.05 U vrtu pod zvijezdama 19.35 Garaža 20.10 HNL: Osijek - Hajduk, prijenos 22.10 Bitange i princeze, hum. serija (12) 22.50 Osijek: Streljaštvo, SP snimka 23.10 Sportske vijes 23.25 Bez oduševljenja, molim, hum. serija No u kazalištu: Grk Zorba, balet TV raspored 23.55
01.25
08.05 Exploziv, magazin 08.50 Tajna okolade, telenovela 09.45 Ulica Sezame, crtana serija 10.40 Ben 10, crtana serija 11.20 Jedna od de kiju, hum. serija 11.45 Ritam srca, dramska serija 12.35 Koman eros, vestern 14.30 Potegni!, vestern-komedija 16.10 Osveta šmokljana 2: Šmokljani u raju, igrani lm, komedija 17.40 Zvijezde Ekstra: Policijske fotogra je dje jih zvijezda, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exploziv, magazin 20.00 Pobješnjeli Max 2, (akcijski, 1981.; Redatelj: George Miller; Uloge: Mel Gibson, Bruce Spence, Mike Preston, Max Phips, Vernon Wells, Kjell Nilsson) 21.40 Ne vjeruj strancima, (triler, 1995.; Redatelj: Peter Hall; Uloge: Rebecca De Mornay, Antonio Banderas, Dennis Miller, Harry Dean Stanton,
21. srpnja 2009.
13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
MARKETING NA DJELU
EKIPA “Me imurskih novina” na jednom od najve ih europskih festivala - 10. Exit 2009.
Gotovo 200 tisu a posjetitelja zabavljalo se u Novom Sadu Puni dojmova i lijepih uspomena vratili smo se sa najve eg glazbenog festivala na podru ju jugoisto ne Europe, Exita, koji se organizira na prelijepoj Petrovaradinskoj tvr avi u Novom Sadu. Projekt koji je krenuo skromno pretvorio je danas Novi Sad u jednu od najpoželjnijih europskih destinacija za mlade kad su u pitanju festivali. Dobar putokaz kako se može u glazbenom, ali i kulturuloškom smislu brandirati jedan europski “no name” grad. Iako je još uvijek teško posložiti dojmove jer je nadmašio sva naša o ekivanja, pokušat emo do arati kako je bilo. Ovaj glazbeni festival svake godineposje ujesveve ibrojzaljubljenika u glazbu iz svih dijelova svijeta. Namijenjenjesviukusimasobzirom da se osim rock, house, electro, hiphop,ska,punk,metalireggaezvuka, može uti i latino i etno zvuk. Prvu ve er jubilarnog desetog Exita bilo je spektakularno, kako se i o ekivalo. Odli na muzika na sve strane, vatromet kojim je otvoren 10. Exit, veseli i nasmijani ljudi. ak je i vrijeme poslužilo, stoga nije bilo potrebe za kišobranima i kabanicama. Dakle prvi dan zagrijao nas je indie rock sastav iz High Greena, predgra a Shef ielda, Arctic Monkeys. Uz njih tu ve er na Main Stageu, jednoj od 7 najve ih bina, svirale su i još neke od najve ih zvijezda britanske scene, kao pop-rock senzacija Lily Allen te hip hop Roots Manuva. Na Dance Areni glazba nije dozvolila nikom da sjedne. Osim što se mogla uti glazba najboljih imena svjetske dance scene - Steve Lawler b2b Lee Burridge, Sasha b2b John Digweed, i James Zabiela b2b Nick Franciulli, imalo se što i vidjeti. Naime, plesa i i plesa ice mnoge su ostavili bez rije i. Profesionalni plesa i na štulama sa stagea preselili su me u ljude, a plesa ice su izvele akrobatski dio ime je napravljena atmosfera koja e sigurno biti zapam ena.
Atmosfera genijalna, a Petrovaradinska tvr ava nešto prekrasno Drugu je ve er na glavnoj bini de initivno bilo vru ina, gdje je uz
- Deseti Exit zatvoren je u velikom stilu. Ispred 25 tisu a ljudi nastupila je legenda Carl Cox u Exit majici sa natpisom “Dance Arena Save My Life”, a vjerujem da e ovaj nastup svi jako dugo pamtiti. Na Dance Areni glazba nije dozvolila nikom da sjedne Manic Street Preachers, nastupio i Korn koji je, unato kiši, priredio još jedan nastup za pam enje. Kiša je padala samo taj jedan od etiri dana, ali nam nije uspjela poremetiti planove. Me utim, bio bi grijeh da nismo odlu ili pogledati i kojeg hrvatskog izvo a a. Stoga smo se uputili na Fusion binu kako bi vidjeli Hladno pivo, ali i Gorana Bareta. Hladno pivo, kao i uvijek, osiguralo je vrhunsku svirku i show program. Atmosfera na tvr avi sva etiri dana bila je genijalna, a Petrovaradin nešto prekrasno. Ako se mene pita, pun pogodak za organizaciju jednog takvog festivala. Jako me podsje a na Motovun, koji mi je tako er u predivnom sje anju, ali naravno veli inom se nikako ne može usporediti. Što se ti e ljudi, nismo imali niti jedne neugodnosti, dapa e samo dobrih iskustava. Svima je drago što smo došli, prodava ice komentiraju “vi ste naši”. Uglavnom, cijeli grad, od najmla ih do najstarijih, jednostavno živi za Exit. Svi se druže, svi ti žele pomo i, podijeliti nešto s tobom, ukratko, svi su bili ljubazni, pravi doma ini. Što se ti e cijena, nema neke velike razlike, osim cijena taxija koji su doista jeftini. Po cijelom
gradu voze za nekih 20 kuna tako da nam je taxi bio glavno prijevozno sredstvo.
Posljednja ve er pravi vrhunac Subota na Exitu bila je ve er legendi. Iako nismo slušali Patti Smith, za Kraftwerk i Moby može se re i da su prostor ispred Main Stagea napunili do zadnjeg milimetra. Etienne de Crecy je majstorski izveo nastup na Dance Areni, sa svojom kockom, na što su se ostali više nego uspješno nadovezali. Brže nego što smo mislili, prošla je i tre a, nevjerojatna no desetog Exit festivala. Govorilo se da e posljednja ve er bili pravi vrhunac. I doista se tražila karta više. Na crno su se prodavale po 6 tisu a dinara, što iznosi nekih 600 kuna. O ito su svi htjeli vidjeti The Prodigy koji je poznat po svojim vrhunskim koncertima. I kao što se predvi alo, njihova kvaliteta i “eksplozivnost” nastupa privukla je najve i broj ljudi na Main Stageu u svih etiri dana. Deseti Exit zatvoren je u velikom stilu. Ispred 25 tisu a ljudi nastupila je legenda Carl Cox u Exit majici sa natpisom “Dance Arena Save My Life”, a vjerujem da e ovaj nastup svi jako dugo pamtiti.
Korn je, unato kiši, priredio nastup za pam enje Oko ukupno 190 tisu a posjetitelja na Petrovaradinskoj tvr avi na dvadesetak festivalskih bina ispratilo je nastupe skoro 600 izvo a a i muzi kih velikana kao što su: Arctic Monkeys, Korn, Moby, The Prodigy, Roots Manuva, Manic Street Preachers, Kraftwerk, Madness, Lily Allen, Patti Smith, Carl Cox, John Digweed, Richie Hawtin, Mando Diao... Sve je bilo odli no, od glazbe i ljudi, do atmosfere i zabave. Sve u svemu, što se mene ti e, povratna karta za idu u godinu je rezervirana. (H. Ze ar)
Silent Disco izazvao op e oduševljenje
Op e oduševljenje, me u svima, pa tako i nama, izazvao je Silent Disco
Op e oduševljenje, me u svima, pa tako i nama, izazvao je Silent Disco. Osim onima koji su isprobali uživati u glazbi preko slušalica, Silent Disco svidio se i prolaznicima kojima su ljudi sa slušalicama izgledali smiješno plešu i u tišini. Gužva ispred
Silent Disca govorila je sama za sebe, a oni koji su se “do epali” svog para slušalica, teško su se od njega odvojili. Me utim gužva nas nije sprije ila da ponovno posjetimo Silent Disco, koji je, nakon glavnih bina, de initivno bio broj jedan.
Nazdravlje Otaku – od osobite ideje do magatrenda Po etkom 20. stolje a izumljen je toast kruh. Neke su novine pisale o tome izumu na sljede i na in: „Izum koji je podjedanko revolucionaran kao i telegraf!.“ Dvadeset godina kasnije toast se nije ni prodavao. On je bio zaboravljen. U emu je bila greška? Tko nezna pri u o Coca-Coli? Lokalni farmaceut koji je izumio to pi e prodavao je na dan samo 8 aša. Za pokri e svih troškova bilo je potrebno oko 10 aša. Uskoro je bankrotirao i prodao izum. Danas Coca-Cola prodaje sa svim ostalim robnim markama oko 1 miljardu boca dnevno! Danas je Coca-cola najpoznatija rije na svijetu poslije rije i O.K.! U emu je bila greška? Svi znamo pri e o iznimnim proizvodima i iznimnim ljudip ma. Uspjeh se veže uz viziju i m snagu. No, dio uspjeha ne dolazi sn samo od superiornosti proizvosa da. Spomenuti proizvodi su bili d osobiti što današnji uspjeh i poo tvr uje. Od 1000 proizvodnih tv inovacija njih samo 1 doživi koin mercijalnu upotrebu. m
Otaku, geekovi i kiha i Ako imate sjajan proizvod s m malim prora unom jer ste startup poduze e, potrebna vam je samo jedna stvar. Obratite se ljudima koji imaju otaku. Otaku je japanska rije za ljude koji su opsjednuti pojednim podru jima i interesima. To su tzv. geekovi, nepoznati guru-i struke. To su ljudi koji prvi primjete i prihvate osobite proizvode/usluge. Takvi ljudi pišu blogove, komentiraju blogove. Novinari, pa i prodava i esto znaju pitati takve ljude za savjete. S. Godin ljude s otakom naziva „kiha ima.“ Proces širenja ideje kojim vladaju pojedinci s otakom je jednostavan. Širenje ideje možemo opisati kroz krivulju. Na po etku krivulje su ljudi s otakom. Pravi ljudi na pravome mjestu su anonimci i marginalci koji su najkompetentiji guru-i koji vladaju odre enim podru jima. Kiha i/ljudi s otakom su prvi preuzima i novih inovacija. Ako je Vaš proizvod/usluga osobita ideja o tome e se proširiti kao pandemija. Dolazimo do ranih preuzima a koji tako er prihva aju vaš proizvod/uslugu. Ukoliko stignete do ove faze uspjeh je zagarantiran. Rani preuzima i su lifestyle ljudi koji žele biti druga iji. Lifestyle ljudi su pripadnici sub-kulture. Oni žele biti drug iji od mase. Tako je oko 1995. po ela i pri a s „old fashion“ cipelama Hush Puppies. Do 1996. prodaja je sko ila s 30.000 para na godinu, na nevjerojatnih 2 miljuna para na godinu. Cipele su iz provincije stigle do najeksluzivnijih polica raznih butika. Zašto? Osobiti lifestyle pojednici su uo ili osobite cipele te ih prihvatile kao dio svoje subkulture. Dolazimo do rane ve ine. To su ljudi koji oponašaju trendove. Oni ekaju osobite pojedince, lifestyle ljude. U ovoj fazi vaš proizvod/usluga je hit. Na kraju procesa nalazi se ve ina, odnosno konzervativci. Proizvod/usluga postaje megatrend. Cijeli proces možemo sažeti na transformaciju osobite ideje do megatrenda. Nadam se da ste shvatili zašto
Piše: Dario Šafari
toliko malo inovacija doživi komercjalizaciju. Zašto malo proizvoda doživi status kultnog megatrenda. Obra ate se krivim ljudima. Smatram da je najbolje u cijelome procesu injenica da on iziskuje mala ulaganja. Hush Pupies, iPod, Starbucks, Google, Tesla roadster, Nintendo Wii su brandovi koji su megatrendovi. Oni su uspjeli bez agresivnih promidžbenih kampanji. Oni su osobiti. Oni vladaju procesom širenja ideje. Kao savršen primjer procesa širenja ideje mogu istaknuti internet. To je mediji putem kojeg se taj proces najbolje može uo iti.
Još jedan promašaj Microsofta Internet je savršen primjer principa kiha a. BING je aktulni loš primjer. Microsoftov napad na Google. Opet. Zamislite u Microsoftu se toliko boje Google-a da su ak i u novoj tražilici spominje. Naime, BING je kratica od But Its Not Google. Strategija Micosofta je jasna – oni žele biti novi Google. BING ima zakupljen reklamni prostor od oko 100 miljuna $. BING je osu en na propast. Realno, razmislite molim vas kada je neki internetski servis postao div preko oglašavanja? Zaista sam o tome razmišljao i istraživao neko vrijeme. Na internetu vladaju kiha i i moderni insideri koji kreiraju što je hit, a što lop. Na internetu se ne može proizvod stvoriti kampanjom od 100 miljuna $ ve sjajnom idejom i najbitnije od svega pravim networkingom. Pravim procesom širenja ideje. Pravi ljudi moraju biti o arani vašom idejom, a onda se ideja širi poput virusa. Širenje ideje je klju . Ako ne zaintrgirate klju ne ljude i potroša e, ljude se otakom osu eni ste na prosje nost ili propast. Ujedno ne možete težiti da postanete sljede i Google, Nike, Mercedes, Sony. Morate težiti da prona ete ljude koji su spremni da vas slušaju i ako imate sre e oni e vašu ideju proširiti. Stvorite pandemiju vaše ideje putem kiha a i ljudi koji imaju osaku. Kopije prve propadaju jer one su prolazne. Nokia, inski proizvo a mobitela o aran uspjehom iTMS-a i App store-a pokre e ISTI servis. Zamislite u Noki-i su svoj sevis inovativno nazvali Ovi Store (za razliku od iTunes Store-a). Što se ti e dizajna stranica je identi na Appleovom dizajnu. Dakle, osu eno na propast. Nema inovativnosti. Nitko ne želi slušati o stvarima koje postoje i koje netko kopira. Nema diferencijacije, ali ima loše diverzi ikacije. Sigurno shva ate moju poantu. Budite novi. Ne sljede i. Razlika je ogromna.
14
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Kako na nebu tako i na zemlji Sve što znam o astronomiji odabrao je elo Ha iselimovi . Zapravo za dio onoga što znam o astronomiji zaslužan je i Ante Radoni , koji godinama suure uje radio emisiju na temu astronomije koju katkada pratim. Moram, me utim, skrušeno priznati da je moje znanje o astronomiji nikakvo. Nema ga. Ne postoji. S astrologijom je ista stvar. Moje znanje o tom podru ju je sramotno, nikakvo. Ono se svodi na nazive horoskopskih znakova. No, dobro karikiram, ali gotovo da je tako. Jednom mi je netko, pokušavaju i mi objasniti što je to astrologija, kazao da se znanje o astrologiji može svesti pod onu re enicu iz molitve: Kako na nebu tako i na zemlji. I ja se toga držim. Nakon toga ne pitam više. Zašto ovo dijelim s vama? Zato što je u posljednje vrijeme moj e-mail box zatrpan porukama vezanim uz astronomiju i astrologiju, dva podru ja o kojima nemam nikakvoga znanja, a primam tako zanimljive i ini mi se važne vijesti. One govore o astronomskim doga ajima prvo o pomr ini Mjeseca, pa onda o potpunoj pomr ini Sunca i opet o pomr ini Mjeseca. Prva se navodno dogodila 7. srpnja, druga, solarna trebala bi se zbiti upravo sutra 22. srpnja, a posljednja, lunarna 6. kolovoza. S astronomskog gledišta: pomr ina Mjeseca doga a se kada Mjesec u e u Zemljinu sjenu, a potpuna pomr ina Sunca kada Mjese ev disk potpuno prekrije Sunce. Pisani dokumenti o primije enim pomr inama koje se nižu kao ove o kojima govorim datiraju još iz 3067. godine prije nove ere. Tada se, piše u jednoj od poruka koje sam primila, dogodio težak ratni sukob u kojemu je navodno izginulo gotovo 5 milijuna ljudi. U novije vrijeme, prva polovina 20. stolje a, obilježena je nizom trostrukih pomr ina izme u 1910. i 1945. godine što se, stoji u poruci, poklopilo s I. i II. svjetskim ratom, Holokaustom i nuklearnim bombardiranjem Japana. Ti i niz drugih takvih navoda poti u na razmišljanje i dovode u
Piše: Danijela Mihoci
vezu tragi ne doga aje sa astronomskim, a onda ako ho ete i astrološkim doga ajima. Kako na nebu tako i na zemlji. ini se da pomr ine, osobito ako su trostruke, o kakvima se govori u porukama koje primam, nisu nešto najbolje što nam se može dogoditi. Dapa e. Loše nam se piše. Te pomr ine navodno e se doga ati sve do 2016. godine. Astrolozi naglašavaju kako sun eve eklipse, poput ove najavljene za sutra, 22. srpnja, ukazuju da stare, postoje e stvari doživljavaju svoj kona an kraj. Pa ako vam se danas dogodi kraj ne ega, ne o ajavajte, pripišite to pomr ini Sunca. Tradicionalno Sun eva eklipsa opisuje pad mo nika, predsjednika, vode ih ili elnih ljudi države i svakako najavljuje predstoje a vrlo problemati na vremena. Tko zna možda se baš danas dogodi takvo što u ovoj našoj zemlji koja je zbilja zašla u problemati na vremena. Ponekad se Sun eve eklipse poklapaju s masovnom histerijom, nemirima, nizom potresa ili drugih prirodnih nepogoda. Nadajmo se da e nas takvo što danas zaobi i. Zanimljivo je da pomr ina sunca u astrološkom smislu zna i i probleme s financijama, pa se danas uvajte krivih poteza u tom podru ju. Kako bilo, vrijeme pomr ina vrijeme je za intenzivnu duhovnost, molitvu, meditaciju, dobra djela i pjesmu. U tome ne vidim ništa loše, pa zašto onda sutra ne bismo pjevali, molili i inili dobro radi ili usprkos kataklizmi kim najavama.
Radna nedjelja i umjetna oplodnja
Ajmo malo o osveti Ako ste ikad radili na nekom internetskom portalu koji ima rubriku sa savjetovanjem, prije ili kasnije glavni i odgovorni na tom portalu pokušali su vam uvaliti posao odgovaranja na razna pitanja. E sad, ako ste se ikad našli u toj situaciji znate da ljudi znaju imati svakakva pitanja, od stvarnih problema do gluposti, kao i da se i u jednom i drugom slu aju lako možete zate i da nemate pojma što napisati. Tako ja znam nekog (nisam ja) tko je dobio otprilike ovakvo pitanje: - Je li osveta ikad dobra opcija? Prošlog tjedna, nakon dvije godine veze moj zaru nik je pokupio sve stvari iz našeg stana, prodao sve i ostavio me bez prebijene pare. Odvezao se našim autom u stan svoje ljubavnice, ak je ubio naše ribice. Zaklela sam se da u svaku minutu svog života posvetiti planiranju, ne baš ubojstva, ali definitivno okrutne osvete. Prije nego što dam otkaz na poslu, htjela sam samo provjeriti što etiketa ponašanja u vezi diktira u ovakvoj situaciji. Ima li kakvih pravila? Mislim, kakva mi je odmazda dozvoljena? Smijem li gurnuti taj auto s litice? S njim unutra? Ili da se jednostavno opijam sve dok me ovaj osje aj ne mine i ne zaboravim sve skupa? Potpis: Zbunjena Što biste vi odgovorili? Evo što je osoba (ženskog spola) na tom portalu odlu ila odgovoriti. (Ako se pitate, nisam to ja. Uistinu. Ko me zna, zna da ja nikad ne bih mogla nešto ovakvo smisliti. Stvarno. Ne bih ja...). Dakle odgovor: - Osveta ili odmazda su tako ružne rije i. Ja pre eriram: revanš, retalijacija, retribucija, quid-pro-quo, zaslužena kazna. Ali to sam ja. Žene nisu osvetoljubive po prirodi. Mi smo nježne, brižne i teško nas je naljutiti. Naše strpljenje ne poznaje granice. Nažalost, muški nas esto tjeraju do ruba naše blage naravi, i u tim je trenucima osveta definitivno jedna od opcija koja e ponovo uspostaviti našu emocionalnu ravnotežu. Znati kada je pravo vrijeme upotrijebiti osvetu prava je mala znanost. No, generalno govore i, kod ve ine žena ovo su trenuci u kojima je slobodno prepustiti se: ako vam laže. Ako vas vara. Ako
Piše : Maja Novosel
vam krade stvari ili novac. Ako krije svoju kriminalnu prošlost (ili sadašnjost). Ako kasni na vaše dogovore. Ako namjerno sr e juhu. Ako gleda previše televiziju. Ako je predugo u kupaoni/WC-u kada vi trebate unutra. Ako vas odbija odvesti u shopping. Naravno ovo je djelomi an popis. Moram napomenuti i da je osveta zapravo divna umjetnost za koju je potrebna vještina, finesa, dobar tajming i inteligencija - sve kvalitete koje svaka žena ima u izobilju. Na primjer, osramotiti ga pred prijateljima (še om, kolegama ili roditeljima) uvijek pali. Ako je popljuvao vaše kulinarsko umije e ve er prije, njegovim kolegama na zabavi idu i dan recite koliko ste nezadovoljni što ima problema s erektilnom dis unkcijom. Vaš slu aj, Zbunjena, ipak zahtijeva malo drasti nije poteze. Ako mu zapalite automobil (doduše ne s njim unutra), to bi mu moglo pokazati koli inu vašeg nezadovoljstva. Ili ga možete namamiti na “ma znam da ti nisi kriv” cugu, jako ga napiti i posjesti ga na avion za neku zemlju tre eg svijeta ili neku u kojoj je skoro svaki stanovnik obolio od svinjske gripe. Ili mu možete prije carinskog pregleda podmetnuti ilegalne narkotike/oružje, što god vam je lakše nabaviti. Osveta je lijek za dušu. Dokazali su to istraživa i koji su ustanovili da su se dvije od tri ispitane osobe, koje su se osvetile nekome tko im je nešto skrivio, osje ale puno bolje poslije. Zato se nemojte bojati dati si oduška. Sretno! Dobar odgovor? Mada nekako sumnjam da e dobro le i pripadnicima muškog spola...
POGLED ISPOD OBRVA
Muški i ljeto? Ne u i ja dosa ivati s time koliko je kiše napadalo ove godine, i kako je super da je napokon sunce i vru ina, iako i vru ina ubija, a za komarce da ne govorim, jednostavno ja ne znam koji im je ove godine! Jel to uop e normalno?! Ne znam za Vas, ali mene ho e živu požderati! Obzirom da sam na samom po etku iznesla kobasi astu re enicu o vremenu, za koje sam u toj istoj re enici spomenula da ne u govoriti (“super” su mi ljudi koji vele da nešto ne e initi a upravo to ine), e ajd da ipak još napomenem da je i vru ina bolja od tropske klime, od tu e i toga da nam malo-malo “ repi letidu”. “Ono.” ovjek ne bi bio “zdrav” da se na apslolutno sve ne žali, pa ima sigurno onih kojima e sad vru ina smetati, ali razmotrimo za što je sve vru ina dobra; osim za malo promjene od dosadašnjeg stanja. Muškarci si bez brige mogu pjevati: “Djevojke u ljetnim haljinama volim.” Sigurno ste dosad zamjetili da su muškarci slabi na žene. I zi-
mi, hehe. Onda si možete misliti kako je bokcima po ljeti. Sve te haljinice lepršave; sve te ženske noge, ajme, ak do poda! udesno, koji su to utjecaji; svako malo neki curetak prolazi ulicom, naravno ja uop e zaboravim na taj amozni utjecaj mini i ica na muške, kad ono lete k prozoru, tr e na vrata (ne bi li bolje vidjeli, jelde), a ja jadna stalno mislim da je neka nesre a vani, isprepadam se cijela! A ono; samo djevojka u ljetnom izdanju! U ! Ljeto nam je dobro za godišnji odmor. Sun anje, plaža, more, jezero, sve opcije dolaze u obzir! Pa se prži s le a, pa okret, pa s trbuha, pa digni ruku-poprži pazuse, pa namjesti nogu itd. Faktor onaj, aktor ovaj, na kraju ipak završiš reš pe eni ko purica. Nek se vidi raskoš; kad si ve bio na moru il kupancu! Neka zubi bliješte bijelo u usporedbi s tenom! Ajmo mi malo o ljetnim ljubavima (hehe, dugo ve nismo) koje e privu i preplanuli tenovi i blještavi zubi. ujem neka cura pri a kako je upoznala divnog Talijana, najboljeg,
doduše etiri puta ga je prevarila u me uvremenu, ali ipak joj je najdraži. Za deset! Da, takve se stvari doga aju cijele godine, ali što ljeto radi od ljudskih hormona, to je strava! Mozak baj, baj! Sve miris nekih avantura u zraku! Sodoma i Gomora na sve strane! Kad je tako vru e, sve se zagrije... Plus, ljeto je vrijeme kad možete upoznati ljude svih nacionalnosti, dobi, zanimanja. Kupa i kostimi nas sve izjedna e! No dobro, možda ipak ne. Zezaju se prijatelji: “Tko nije bio vjeran zimi, ljeto e ga kazniti!” Misli se na vjernost teretani! Dakle, opet nismo svi isti; škembe nas izdaju! Ali, sje am se jedne godine na moru upoznali mi neke Slovence. Znam da se sa Slovenijom nešto ne volimo, ali to sad nije važno. Dakle, nismo mi njih ermale pola posto. De ki dobacuju, mi im spuštamo! Tako danono no. Jedan se meni stalno nešto prijetio da e on mene osvojiti, da je on lovac! Ajme, smijeha! Moglo bi biti da ga se nikad ne bih ponovo sjetila da mi jednom nije dobacio, bijesan jer ne reagiram: “Mici, jaz sem lovc, jaz
21. srpnja 2009.
Piše: Tihana Babi
te bum uni il!” Obzirom da je de ko bio jako drag i ta mu re enica nikako nije stajala, izjava je ušla u legendu. Uglavnom, ljeto “spaja, razdvaja: pa miješa kruške, šljive, grejp...” ak i ako nemamo para za ležat pod nekom kokosovom palmom, možemo barem uživati u “vo noj” salati koju nam život ljeti pripremi! A ako ništa drugo, uvijek možemo “s RayBanom na nosu žaliti ostalu rustriranu masu”.
Svima, ali baš svima usta su puna recesije. Zbog recesije se ne smiju dizati pla e, nema domjenaka, nema kredita, nema..... Zbog sve manje posla, a da bi se sa uvala radna mjesta, predlaže se skra ivanje radnog tjedna, odnosno da petak bude neradni. Jer, kažu kriza je, a radna mjesta ljudima pod svaku cijenu treba sa uvati. - Svako radno mjesto je od izuzetne važnosti za Hrvatsku, govori ministar Ivan Šuker, a sve eš e tu izreku rabi premijerka Jadranka Kosor. A s druge strane sindikati, udruge, politi ari i velik broj gra ana traži ukidanje zabrane rada nedjeljom u trgovinama. Pitam se, emu radna nedjelja, ako su gra ani siromašni, ako im je svaka kun(ic)a važna. Otkud ljudima penezi, ako ne dobivaju pla u, ako su bez posla, ako.... Meni je to licemjerje! A licemjerje mi je i Zakon o umjetnoj oplodnji za nevjen ane parove. Zapravo nije zakon licemjeran nego oni koji ga donose glasovanjem u Hrvatskom saboru. A to su gospoda i “gospoda” saborski zastupnici. Velika ve ina njih se zaklinje da su katolici ili krš ani, a glasuju za nešto što je protivno Crkvenom nauku, odnosno Bogu koji je to no svakom ovjeku i ženi odredio ho e
Piše: Stjepan Mesari
li mo i ili ne e mo i imati djece. Nerotkinje nisu nikakva sramota ili kazna. To je jednostavno Božja volja. Božja volja nije izvanbra na veza pak time samim niti oplodnja, za koju se zalažu oporbeni i vladaju i zastupnici. Kao, bit e više djece. Ti isti zastupnici i zastupnice se ne pitaju koliko djece dnevno nestane u ginekološkim ambulantama prilikom prekida trudno e. Ubijaju se tek za eta djeca. Još niti jednom nisam uo “graju” u Hrvatskom saboru o tom problemu. Sabornici “vjernici” ozakonjuju nevjen ane veze i djecu koja e živjeti u takvim vezama. Gdje je tu onda sretna hrvatska obitelj sa zakonitim roditeljima i djecom kao darom krš anskog braka?!
Exit: izlaz (ili bijeg od stresa) Opet sam nestala na tjedan dana. I dok je prvi dio mog godišnjeg odmora bio više odmor nego umor, za drugi se dio to ne može re i. Rije je o odmoru koji je rezultirao time da mi sada treba neko vrijeme da do em sebi (ili još jedan odmor za tijelo). Iza mene je nešto manje od tjedan dana bez razmišljanja, bez odgovornosti i obaveza. S obzirom da sam prije odlaska itala da se predlaže da misli o poslu ostavite po strani kada idete na godišnji te da tek svaki peti radnik to zaista može, odlu ila sam pokušati „pustiti mozak na pašu“ i psihi ki se odmoriti. Jer, oni drugi, koji tijekom godišnjeg brinu o poslu, štete sebi, a dugoro no i firmi, kažu stru njaci. Svi a mi se i teorija jednog psihologa koji kaže da je kvalitetan odmor svake godine važan koliko i san. Oboje omogu uje mozgu da se „re ragmentira”, odnosno posloži in ormacije, oslobodi se nakupljenog stresa i pripremi se za nove „radne pobjede”. No dosta o tome. Zapravo sam htjela napisati par rije i o mom „drugom“ godišnjem odmoru. Napokon sam imala prilike iz prve ruke “osjetiti” i posjetiti Exit estival u Novom Sadu. Ve duže vrijeme slušam od prijatelja o nevjerojatnom Exitu, ali nikako da se sama uvjerim u to. Uvijek je bilo nešto pre e, nešto što je omelo moje planove. Bilo da su to bili ispitni rokovi na axu ili neki drugi neo ekivani planovi. Ove godine napokon se sve poklopilo. Od mogu nosti uzimanja godišnjeg u to vrijeme, do besplatnog smještaja u Novom Sadu. Moram re i da sam ve na prvi pogled ostala o arana. Sama Petrovaradinska tvr ava kao mjesto održavanja estivala, oborila me s
Piše: Helena Ze ar
nogu. A tek ljudi… Svi zadovoljni, nasmiješeni, veseli… Jedan autor dobro ih je opisao „…ljudi su tamo, kako obi no zapo inju bajke, druk iji. Ma ne, nisu zapravo druk iji, ve su ono što bi u svojoj suštini trebali biti, miroljubivi i dobronamjerni, željni dobrog i bezazlenog provoda.“ Upravo to, uzeo mi je rije i iz usta. Toliko pozitivne energije koja te jednostavno ponese ak i bez tvoje volje. O samoj glazbi ne bih ovdje, ali možete (ili ne možete) zamisliti brojne (svjetske) izvo a e na dvadeset estivalskih bina unutar predivne tvr ave. Dakle, sigurno za svakog po nešto. Ludi provod i enomenalna atmos era koju je teško opisati nekom tko tamo nije bio, to je Exit najkra e re eno. I doista, uvjerila sam se da ovaj multikulturni i multitematski doga aj zaista zaslužuje sve superlative koji su mu dodijeljeni. Pa eto. Upravo zato sam uspjela u svojoj namjeri, a to je pravi psihi ki odmor, svima tako potreban. Za Exit e me vezati samo lijepe uspomene i sje anja, a meni je sada zadatak da se ponovno nekako vratim u svakodnevnu rutinu.
21. srpnja 2009.
15
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
MEDIA MODEL LJETA 2009.
MARTINA Mavrin (25) - akovec provodi u Zagrebu. Me utim, vikendom rado navrati ku i. Martini nije ovo prvo fotkanje za naše novine, ali u našem novom serijalu ovaj fotosession bilo bi “grijeh” propustiti, kaže naš fotograf ZVrzan. Zasmetali smo je baš na ro endan, kojeg je nedavno proslavila, ali fešta je bila tek nave er pa smo stigli sve obaviti na vrijeme. Ove atraktivne fotke nastale su i zahvaljuju i kvalitetnim “komadima” aktualne ljetne kolekcije odje e modne
OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Martina Mavrin Mjere: 92/62/90 Datum ro enja: 10. srpnja 1984. godine Zanimanje: službenica Glazba: pop-rock Slobodno vrijeme: aerobic, tae-bo, itanje
marke Angel, kao i kupa em kostimu iz najnovije kolekcije akove kog MT -a. Šminka
Tre a djevojka kojom predstavljamo me imursku žensku ljepotu u našem ljetnom fotosessionu je 25-godišnja Martina Mavrin iz akovca. Martinu smo ulovili na godišnjem odmoru kojeg je provela uglavnom u Me imurju uz mali “izlet” na more, budu i da ve inu vremena zbog vezanosti uz posao
i frizura djelo su “tandema” Višnja&Patricija iz Pribislavca. Martina izgleda bolje nego ikad, a tri godine “poslije” našeg prvog susreta novonastale fotogra ije govore puno više od rije i. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)
UNA uredila Sabinu Naš ovogodišnji ljetni fotosession zapo eli smo s prvim modelom Sabinom Gosari koja je izgledala poput manekenki koje su ovih dana najviše traže u svijetu mode. Visoka i tinej-
ZAVRŠNI program Preloških ljetnih no i
PREDSTOJE I VIKEND u Me imurju u znaku rock ‘n’ rolla veselica DVODNEVNI OPEN AIR festival na Totomoru 24. i 25. srpnja
Danas (utorak) Luka Nižeti , u srijedu Bojan Jambroši
Headlineri – Psihomodo Pop i Plava Trava Zaborava Nakon dužeg vremena u Me imurju se organizira open air koncert. Udruga RV, koja se minulih godina etablirala kao vjerni promotor odli ne glazbe, posebno bluesa u ovom dijelu Lijepe naše, donosi 1. Aqua kaktus open air na Totomoru. Koncert je zamišljen kao spoj mladih odli nih bandova sa ve etabliranim rock, blues, country izvo a ima. U petak 24.07. open air otvaraju mladi me imurski rockeri Restart, bend za koji svi oni koji su ih do sada uli imaju samo rije i hvale. Nastavljaju Nakupina Mi i Kula, ve dobro poznati bendovi u SZ Hrvatskoj. Kao headlineri prvog dana, nakon dužeg
vremena dolazi nam Psihomodo Pop. U subotu 25.07. prvi e na stage Black Tatoo. Slijedi Country Paul kao lagano zagrijavanje za ono što slijedi - Picksiebner - band koji odli no kombinira rock, blues i energi ni country
i za kraj country legende Plava Trava Zaborava. Za sve željne dvodnevnog bivanja na Open airu osiguran je free camping uz bogatu ponudu i a i pi a. Cijena jednodnevne ulaznice je 40kn, a dvodnevne 60 kn.
etiri ulaznice za itatelje etiri najbrža itatelja Me imurskih novina koji se nakon izlaska aktualnog 724. broja naših novina pojave s najnovijim primjerkom u našoj redakciji: I.
Mažurani a 2, akovec, II. kat od utorka 21. srpnja poslije 8 h mogu dobiti po jednu dvodnevnu ulaznicu za ovaj veliki Open Air glazbeni doga aj.
Karte e se mo i na i i u pretprodaji, i to u Turisti kom uredu Grada akovca te Caffe baru Paladin u akovcu. Za sve koji žele kampirati ulaz se otvara u petak 24. srpnja u 14 sati. Svirke zapo inju od 18 h. Jedan od medijskih pokrovitelja su Me imurske novine.
OD PETKA do nedjelje radicionalna motorijada Renban kluba Prelog
Trodnevno druženje bikera u Otoku Preloški moto klub Renban klub predstoje i vikend organizira tradicionalnu motorijadu koja je najposje enija u me imurskom kraju, pa i šire. Mjesto doga anja je isto kao i minulih godina - prostor oko ribnjaka ŠRD Glavatica u Otoku. Pripreme za motorijadu po ele su ve odavno. Sad je za organizatore najvažnije da ih posluži lijepo vrijeme kako bi svi ljubitelji motora, rocka i dobre zabave mogli uživati dva dana i
dvije ve eri. Kao i uvijek pripremljen je bogati rockerski program. U petak 24. srpnja nastupaju bandovi koji su poznati s bezbrojnim me imurskih svirki: Puna Luna, Nakupina Mi i NAP. Subotnji program još je atraktivniji. Headliner programa je sjajan rije ki bend koji izvodi irske standarde u izvrsnim doma im obradama - Belfast food. Rije ki bend od svojih po etaka bazira svoju glazbu na spoju što izvornijeg
irskog zvuka sa vrsto odsviranom bazom, a u zadnje vrijeme, aktualniji su i elektronski prizvuci koji daju dodatni štih zvuku benda. Pošto je autorski rad majka, Belfastovci inzistiraju na autorskom radu, koji spaja njihova iskustva u Irskoj glazbi sa njihovim glazbenim stremljenjima koja zalaze i u druge glazbene vode. Normalno, na koncertima i dalje uz autorske uradke, sviraju i prekrasne irske originale i sve što ina e osigurava dobru svirku i provod na nji-
džersko-mladena ki zgodna sjajno je ispala na fotogra ijama zahvaljuju i i stylingu koji je osmislio frizersko-kozmeti ki salon UNA iz akovca koji se pobrinuo za make-up i frizuru.
hovim koncertima. Prije njih na stage-u e zasvirati Musta band i Strangersi. Organizira se tradicionalan “mimohod”, a program e biti u subotu oboga en i streaptesom. Doma ini iz Ren ban kluba i ovaj put osigurali su besplatan ulaz i camping za sve koji stignu sa motorom u Otok, kao i bogatu ponudu pi a i jela po popularnim cijenama. Medijski pokrovitelj doga anja su Me imurske novine. (D. Zrna)
U Prelogu su se zbog loših vremenskih uvjeta ipak odlu ili odgoditi najavljeni koncert mlade hrvatske glazbene zvijezde - Luke Nižeti a sa subote na ovaj utorak 21. srpnja u 21 h. Godina 2004. bila je prijelomna za mladog splitskog glazbenika, jer potpisuje ugovor s diskografskom ku om Menart, a naredne godine objavljuje debitantski album pod imenom Premijera, s kojeg su skinuti uspješni singlovi Ne krivi me, Tebi pjevam, Ponekad poželim, Prolje e i Meni trebaš ti. Nakon svog drugog nastupa na Dori 2005., na kojoj je predstavio svoju autorsku pjesmu Prolje e, postaje op epoznato glazbeno lice u Hrvatskoj. Slijedi nominacija za diskografsku nagradu Porin u kategoriji za debitanta godine, te nastup na samoj dodjeli nagrada u Osijeku. S uspjesima nastavlja na Hrvatskom radijskom festivalu 2006. godine, gdje s Lanom Jur evi izvodi skladbu Prava ljubav, koja u vrlo kratkom roku postaje još jednim Lukinim hitom, osvajaju i vrhove doma ih top lista. Godine 2007. izlazi mu novi album, “Slobodno dišem”. Prema sudu radijskih slušatelja, Luka Nižeti i klapa Nostalgija su sa skladbom Samo mi reci da (Ljepotice mala) osvojili nagradu u pop-rock kategoriji na Hrvatskom radijskom festivalu 2007. Godine 2008. Luka Nižeti je izdao album “Na tren i zauvijek” u sklopu kojeg traje velika turneja na kojoj stiže i u Prelog. U srijedu pak kad je na rasporedu polu inalna nogometna ve er slijedi završni dio glazbeno-zabavnog programa. Bit e to ujedno vrhunac posebice za tinejdžersku publiku, jer e prvi veliki koncert nakon akovca u Me imurju održati pobjednik RTL-showa Bojan Jambroši . Program zapo inje u 21 h. (dz)
16
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
PREDSTAVLJAMO: Novitec Rosso Ferrari Scuderia Spider 16M
www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. - 30.6.2009. Proizvo a
koli ina
udio %
1
Volkswagen
66
10,73%
2
Honda
57
9,27%
3
Opel
53
8,62%
4
Peugeot
49
7,97%
5
Renault
43
6,99%
6
Ford
41
6,67%
7
Chevrolet
37
6,02%
8
Mazda
34
5,53%
9
Toyota
31
5,04%
10
Hyundai
29
4,72%
11
Suzuki
24
3,90%
12
Citroen
18
2,93%
13
Seat
18
2,93%
14
Škoda
18
2,93%
15
Fiat
17
2,76%
16
Dacia
15
2,44%
17
Kia
15
2,44%
18
Nissan
12
1,95%
19
BMW
11
1,79%
20
Volvo
6
0,98%
21
Audi
5
0,81%
22
Mercedes
4
0,65%
23
Mitsubishi
3
0,49%
24
Alfa Romeo
2
0,33%
25
Land Rover
2
0,33%
26
Lexus
2
0,33%
27
Lada
1
0,16%
28
Lancia
1
0,16%
29
Porsche
1
0,16%
615
100%
UKUPNO Izvor: Promocija Plus
Cijene goriva u RH Eurosuper 95
7,65
Super plus 98
7,72
Super 100 BS Eurodizel
Ljetne pogodnosti u Mazdi S prvim danima srpnja Mazda je pokrenula prodajnu akciju tijekom koje se mogu ostvariti atraktivne pogodnosti. Oni koji žele novi automobil, ne moraju se odre i ljetovanja kako bi si ga priuštili. Primjerice Mazda2 1.3i CE Pro sada stoji 81.675 kuna, što je 7.500 kuna povoljnije od redovne cijene. Uz živahan i štedljiv motor sa 75 KS u ovom paketu kupci dobivaju i vrlo bogatu opremu. Mazda6 sada je dostupna ve od 146.790 kuna, a oni ve ih apetita mogu za primamljivih 180.460 kuna izabrati Mazdu6 Sport CD125 TE koju pokre e novi 2,2-litreni dizelski motor. Pogodnost za kupca u ovom slu aju iznosi 25.000 kuna. Mazda poziva sve zainteresirane da do u, pogledaju i isprobaju automobil koji im se svi a i iskoriste ovu pogodnost kod svog Mazda partnera. Ovi posebni uvjeti vrijede do 31. kolovoza 2009. godine, a zalihe su ograni ene.
•Tvrtka Novitec za posebne je sladokusce pripremila 499 primjeraka modela Ferrari Scuderia Spider 16M koji sa 696 KS razvija više od 330 km/h. Novitec je pripremio još jedan vrhunski uradak ljubiteljima supersportskih automobila. Ferrari Scuderia Spider 16M dodatno je prera en za postizanje vrhunski performansi. “Srce” je V8 pogonski agregat obujma 4.3 litre koji je dobio dvostruki kompresor pritiska 0.48 bara. Snaga koju sada razvija je 696 KS pri 8.400 o/ min, što je popve anje od 186 KS u odnosu na serijski model Ferraria. Okretni je moment
7,72
Renault Nissan - 1.6 dCi zamijenjuje 1.9 dCi Renault e proizvoditi budu i diesel motor 1.6 dCi u Cléonu u Francuskoj, od 2011. godine. Tvornica koja je 2008. proslavila svoju 50. godišnjicu, ve proizvodi diesel motore 1.9 dCi, 2.0 dCi, 2.5 dCi i V6 dCi, benzinske motore 2.0 i 2.0 turbo i ru ne mjenja e s 5 i 6 brzina. Budu i diesel motor 1.6 dCi (tip R9M) je novi motor velike serije, snažan, u inkovit, jednostavan i brižan za okoliš. 1.6 dCi e zamijeniti trenutni diesel motor 1.9 dCi i tako ulazi u Renaultovu strategiju „downsizinga“. Ta se strategija sastoji od smanjenja zapremnine, emisija CO2 i potrošnje, uz o uvanje istih voznih karakteristika zahvaljuju i turbo punjenju. Novi e motor razvijati snagu od 130 KS od lansiranja, istu snagu kao i današnji 1.9 dCi, uz smanjenje emisija CO2 za 30 g/km i manju potrošnju goriva za otprilike 20 %. Novi motor opremat e osobna vozila segmenta C, osobito obitelj automobila Mégane, segment D i gospodarska vozila game Renault i Nissan.
7,97 6,95
6,95
4,04
4,04
Eurodizel BS LPG auto plin
Za one kojima Ferrari nije dovoljan
7,01
*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 17. srpnja 2009.
pominjati da i svi ostali parametri vozila prate performanse te da su dodaatno izmijenjeni. Kota i su promjera 20” (serijski 19”), s gumama Pirelli 235/30 ZR 20 sprijeda te 325/25 ZR 20 straga. Brojne su izmjene i u materijalima unutrašnjosti gdje prevladava karbon. Od speci i nosti ovog modela samo emo navesti poseban gumb koji podiže
Mazda - digitalna servisna evidencija Od sada je digitalna evidencija dostupna i svim postoje im vlasnicima Mazde sa klasi nom servisnom knjižicom za vozila registrirana nakon 1. sije nja 1998. Mazda poziva sve Mazda vlasnike da obave sljede i servis u nekom od ovlaštenih Mazda servisa i „presele“ povijest održavanja u DSR – digitalnu servisnu evidenciju. Žigovi u servisnoj knjižici postali su stvar prošlosti uvo enjem elektronske „servisne knjižice“ koja bilježi kompletnu povijest servisiranja svake Mazde. Cjelokupna povijest servisiranja spremljena je elektroni ki u osiguranoj Mazdinoj bazi podataka s pristupom iz bilo kojeg servisa u Europi. Nakon svakog servisa vlasnici dobivaju i ažurirani DSR ispis. Na ovaj na in informacije o prethodnim servisima ne mogu se izgubiti i dostupne su bilo kada i bilo gdje, a tako er osigurava i da se obave svi potrebni radovi i kalkulira datum, tip i km narednog servisa. Zahvaljuju i DSR-u pove ava se vrijednost vozila jer budu i kupac može lako do i do povijesti servisiranja te time Mazda štiti investiciju svojih kupaca.
tako er pove an sa serijskih 470 Nm na 682 Nm pri 6.300 o/min. Cijena ove prerade je 47.000 eura. Performanse su impresivene: 0-100 km/h postiže za 3.5 sekunde, a za jedva sekundu više brzinomjer je na 200 km/h. 23.8 sekundi potrebno je ovom monstrumu od starta do magi ne brojke 300 km/h. Najve a brzina je sa serijskih 315 km/h pomaknuta na više od 330 km/h. Ne trebamo posebno naautomobil za 40 mm kako bi lakše svladao prepreke u gradu (ulazak u garžu ili sl.), a automobil se spušta ponovnim pritiskom na gumb ili automatski kada brzina prije e 80 km/h. Još jedan Ferrari iz Novitec radionice razveselit e odabranih 499 sretnika koji e uživati u vrhunskim performansama ovog ultra sportskog automobila.
Naj rabljeni automobil - VW Golf II Naj rabljeni automobil u vremenskom razdoblju od 1985.-1990. po izboru korisnika internetskog portala Automotozilla je VW Golf II. Sudionici nagradne igre birali su „naj“ rabljeni automobil proizveden u razdoblju izme u 1985. i 1990. godine. Od petnaest ponu enih automobila birali su po tri za koja smatraju da su, po njihovom mišljenju, najbolji. Titulu je, bez konkurencije, odnio automobil koji je i dalje prisutan na našim cestama te koji unato i novim proizvodnjama ostaje najpopularniji VW Golf II. Drugi mjesto na tablici naj rabljenih našao se BMW 3 „kockica“. Tre eplasirani je Audi 80, kojeg uz stopu slijedi Mercedes 123. Iako je bio „zabranjen“ za neiskusne voza e, Suzuki Swift tako er se našao na popisu naj rabljenih automobila koji, unato godinama, ne gubi svoje mjesto na tržištu.
21. srpnja 2009.
17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
EKO KUTAK
Nagrade za dizajn Passatu CC Organizacija International Forum Dizajn dodijelila je Volkswagen Passatu CC nagradu „iF Product Design Award 2009“. Nakon toga je u mjesecu svibnju, u kategoriji „vozila i transport“, uslijedila nagrada „Australian International Design Award“. Posebna ast Pas-
satu CC pripala je dodjelom najrenomiranije dizajnerske nagrade „red dot Design Award 2009 – best of the best“. Passat, koji je ve više od tri desetlje a iznimno uspješan na tržištu, predstavlja tehni ku osnovu prvog coupea s 4 vrata iz Volkswagena.
Seat osvojio prestižnu „Red Dot Award” nagradu u Njema koj Seat Ibiza je u Essenu primila prestižnu Red Dot nagradu u kategoriji Dizajn proizvoda 2009. Ta nagrada priznanje je kvaliteti, preciznosti i inovativnom dizajnu verzija španjolskog automobila s 5-vrata i SC. Verzija Ibize s 5 vrata dobila je najviše odli je „Best of the Best” nagradu za svoj vrlo kvalitetan dizajn, dok je SC odnijela „Red Dot Award”
nagradu za izvanrednu kvalitetu. Na sve anosti održanoj u Aalto kazalištu u Essenu, direktor dizajna Seat-a Luc Donckerwolke preuzeo je obje nagrade. Na ovogodišnjem izdanju Red Dot Design Award nagrada, koje dodjeljuje njema ki Nordrhein Westfalen Centar za dizajn, natjecao se ukupno 3.231 proizvod iz 49 zemalja u 17 kategorija.
Nissan uvodi sustav s dvostrukim brizgaljkama Tvrtka Nissan Motor Co. objavila je da razvija sustav s dvostrukim brizgaljkama goriva radi poboljšanja iskoristivosti goriva u benzinskim motorima malog obujma. Novi sustav dovoda goriva, prvi takve vrste u svijetu, rabi brizgaljku za svaki usisni otvor umjesto jedne brizgaljke po cilindru, što ubrzava isparavanje goriva i smanjuje koli inu neizgorena goriva i emisije ugljikovodika. Nissan e novi sustav u serijske automobile uvesti na po etku iskalne 2010. Za razliku od ve ine sadašnjih benzinskih motora, koji rabe jednu brizgaljku po cilindru (koja gorivom opskrbljuje dva usisna otvora), novi Nissanov sustav dvostrukih brizgaljki udvostru uje broj brizgaljki po cilindru. To smanjuje promjer kapi goriva za oko 60%, pa je izgaranje ravnomjernije i stabilnije. U sklopu novog sustava ubrizgavanja goriva, klasi nom nadzoru vremena otvaranja ventila s usisne strane dodan je i stalan nadzor trajanja otvorenosti ventila na
ispušnom kanalu. Time je poboljšana toplinska u inkovitost, smanjeni gubici pri komprimiranju i pove ana iskoristivost goriva za do 4%. Iako su sustavi “direktnog ubrizgavanja” koji gorivo tako er ubrizgavaju izravno u cilindre u teoriji sli ni, teže ih je ugraditi u motore malog obujma jer zahtijevaju visokotla nu pumpu koja komplicira i poskupljuje konstrukcijsku izvedbu. Suprotno tome, Nissanov je sustav s dvostrukim brizgaljkama lakši i jednostavniji jer dobavlja gorivo pri normalnim tlakovima, a to smanjuje troškove za oko 60% u odnosu na sustave direktnog ubrizgavanja na motorima sli nog obujma. Novi sustav usto rabi upola manje rijetkih metala u katalizatoru, ali je zadržana u inkovitost sustava kataliti ke konverzije. U kombinaciji
s katalizatorima s ultra-rijetkim metalima uvedenima 2008., taj bi postotak mogao biti pove an na 75%. Nissan je poduzeo brojne aktivnosti u sklopu projekta “Blue Citizenship” koji utjelovljuje težnju tvrtke da zaštiti plavi planet i bude njegov korporacijski gra anin koji živi u simbiozi s drugim ljudima i
društvom. Te aktivnosti obuhva aju svjetski važna pitanja od zaštite okoliša do doprinosa zajednicama promicanjem razli itosti i pove anjem dostupnosti osobne mobilnosti. Nissan nastavlja promicati svoj Zeleni program 2010, temeljen na duhu “Blue Citizenshipa”, uvo enjem u inkovitih tehnologija, proizvoda i usluga na tržište.
Citroën - ljetni popusti za monovolumene Citroën nudi primamljive ljetne pogodnosti za sve kupce monovolumena nude i im dodatne prigodne ljetne popuste od 10.000 kn u razdoblju od 15. srpnja do 31. kolovoza 2009. godine. Prigodni ljetni popusti odnose se na ograni enu koli inu modela Citroën C3 Picasso, C4 Picasso, Grand C4
Picasso i Xsara Picasso. Tako primjerice Citroën C3 Picasso Confort 1.4 VTi 95 sada ima primamljivu cijenu od 91.900 kn, Citroën C4 Picasso Visio 1.6 VTi 120 ima atraktivnu cijenu od 119.900 kn, a cijena bogato opremljenog Citroën Xsara Picasso Adriatic 1.6i 110 sada je 93.900 kn.
18
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
21. srpnja 2009.
Volkswagen „Oglašiva Volvo - službeno vozilo Švedske tijekom njenog godine” predsjedavanja EU
U okviru 56. po redu „Cannes Lions International Advertising Festivala“, na dodjeli „oglašiva kih Oscara“, Volkswagen, najve i europski proizvo a automobila osvojio je nagradu u kategoriji „Advertiser oft the year“ (Oglašiva godine). Dodjela „oglašiva kih Oscara“ u Cannesu slovi kao najzna ajnija dodjela prizna-
nja u oglašiva koj branši. Volkswagen je do sada osvojio oko 150 „Cannes Lions-a“, a sada po prvi puta u posebnoj kategoriji „Advertiser oft the year“.
Kada su 1. srpnja Švedska i njen premijer, Frederik Reinfeldt, preuzeli mjesto predsjedavaju e zemlje u Europskoj Uniji, proglasili su Volvo službenim dobavlja em vozila za Vladu preko marketinškog odjela tvrtke Volvo Personbilar Sverige (VPS). Hertz Car Rentals, koji blisko sura uje s VPS, preuzet e odgovornost za svu logistiku i administraciju. Oko 90 primjeraka Volvo automobila, naj-
ve im dijelom S80 i V70 Flexifulel modela pokretanih alternativnim gorivom poput bioetanola te veliki broj ekonomi nih dizelskih modela bit e korišteno tijekom šveskog predsjedavanja EU. Volvo nije samo službeni automobil tijekom predsjedavanja Švedske, nego je imenovan i dobavlja em automobila tijekom UN-ove konferencije o klimatskim promjenama, COP 15, iji e doma in
biti Danska, a koja e se održati u Kopenhagenu u prosincu 2009. godine. Tijekom konferencije, ništa manje
nego 70 Volvo Flexifuel automobila osiguravat e sudionicima prijevoz sa što manjom emisijom CO2.
FOLIJE ZA STAKLA
gra evine
automobili
sigurnost
zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata
Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.
Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia
21. srpnja 2009.
19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Poredak voza a:
Otvoren Nissan Sportcars Shop
MotoGP poredak za VN Njema ke, Sachsenring, 19. srpnja 2009. 1.
Valen no ROSSI
2.
Jorge LORENZO
3. 4.
Dani PEDROSA Casey STONER
5.
Alex DE ANGELIS
6.
Toni ELIAS
7.
Marco MELANDRI
8.
Nicky HAYDEN
9.
Colin EDWARDS
10.
James TOSELAND
Poredak voza a: 1
Valen no ROSSI
151
2
Jorge LORENZO
142
3
Casey STONER
135
4
Dani PEDROSA
92
5
Colin EDWARDS
76
6
Andrea DOVIZIOSO
69
7
Marco MELANDRI
61
8
Chris VERMEULEN
61
9
Randy DE PUNIET
58
10
Loris CAPIROSSI
56
Poredak proizvo a a: 1
Yamaha
185
2
Duca
135
3
Honda
123
4
Suzuki
79
5
Kawasaki
61
Slijede a utrka: VN Velike Britanije, Donington Park, 26. srpnja 2009.
WRC poredak nakon 8 od 12 Rally-a
F1 poredak nakon 9 od 17 utrka
MotoGP poredak nakon 9 od 17 utrka
Nissan ve dulje vrijeme spada me u proizvo a e o arane NĂźrburgringom. Staza Nordschleife spada u najteĹžu provjeru sposobnosti svih koji se Ĺžele natjecati u raznim utrkama ĹĄto se odrĹžavaju na NĂźrburgringu. Japanski se proizvo a stoga najprije uklju io u viĹĄe nego legendarnu 24-satnu utrku. Istodobno je nastojao stvoriti vlastitu bazu na stazi, pa je u oĹžujku 2007. otvorio ispitni centar u Troisdorfu, gradu blizu Bonna, koji mu je omogu io da ispituje nove automobile na Nordschleife. U travnju proĹĄle godine, tijekom voĹžnji radi uga anja svojega novog sportskog automobila, GT-R-a, Nissan je postigao legendaran rezultat na 20,8-km dionici. Posljednja ina ica tog sportskog automobila s 486 KS postavila je novi rekord od 7:26.70 minuta. Japanski se proizvo a automobila sad odlu io otvoriti uzbudljiv prozor u vlastiti svijet: Nissan Sportscars Shop na novom nĂźrburgrinĹĄkom ring boulevardu. Tvrtka se nada da e podijeliti vlastitu ljubav prema utrkama s navija ima iz
cijelog svijeta i omogu iti posjetiteljima da iskuse njezinu stru nost kao dugogodiĹĄnjeg proizvo a a udesnih sportskih automobila. Nissan Sportscars Shop, koji se prostire na 500 etvornih metara, otvoren je 9. srpnja u sklopu sve anosti u povodu otvorenja novog NĂźrburgringa. Svakog e dana od 10 do 20 sati posjetitelji Nissanova du ana mo i razgledati zadivljuju e sportske automobile i brojne druge proizvode ili se opustiti u loungeu. Osim GT-R-a i modela 370Z NĂźrburgringu Edition, ija je serija ograni ena na 80 automobila, me u najvaĹžnijim izloĹĄcima isti e se i GTR u ina ici SpecV. To je jedino mjesto u Europi gdje e kupci i zaljubljenici mo i vidjeti taj iznimno ekskluzivan model. U odnosu na serijski model, ta je ina ica visokih performansa Nissanova superautomobila doĹživjela brojne preinake Ugra eni su, primjerice, dodatni dijelovi od uglji nih vlakana, uglji ne kerami ke ko nice, ispuĹĄni sustav od titana i kratkotrajni poja iva okretnog momenta. Stru no osoblje moĹže
odgovoriti na sva pitanja posjetitelja i po njihovoj ih Ĺželji povezati s prodajnim predstavnikom. Prodaja GT-R-a SpecV zapo et e ove godine, a cijena e biti objavljena u idu im mjesecima. Posjetitelji Sportscar Shopa ondje mogu kupiti i druge visokokvalitetne proizvode Nissana i njegova automobilisti kog odjela NISMO-a, me u kojima i rijetke artikle uvezene iz Japana i umanjene modele automobila. Uza sve to, planira se da Nissan Sportscars Shop preuzme zna ajniju ulogu u mnogim tvrtkinim marketinĹĄkim i prodajnim aktivnostima. Potkraj listopada ove godine, primjerice, tvrtka priprema tjedan pun uzbu enja. Na rasporedu su drift na NĂźrburgringu, track days s GT-R-om na Nordschleife i “obilazak za sva ulaâ€?, putovanje slikovitim okoliĹĄem gorja Eifel koje okruĹžuje stazu. Ĺ irenje NĂźrburgringa u cjelogodiĹĄnji rekreacijski i poslovni centar vaĹžna je prijelomnica u povijesti Nordschleife, sagra ene 1927. Osim nove glavne tribine s
Poredak voza a:
1.
Jenson Bu on
68
2.
Sebas an Ve el
47
3.
Mark Webber
45.5
4.
Rubens Barrichello
44
1.
Mikko Hirvonen
2.
Sebas en Loeb
57
3.
Dani Sordo
58 39
Henning Solberg
27
5.
Felipe Massa22
21.5
4.
6.
Jarno Trulli
21.5
5.
Jari - Ma Latvala
25
7.
Nico Rosberg
20.5
6.
Pe er Solberg
25
8.
Timo Glock
13
7.
Ma hew Wilson
19
9.
Fernando Alonso
13
8.
Federico Villagra
14
10.
Kimi RäikkÜnen
10
9.
Sebas en Ogier
13
10. Conrad Rautenbach
8
Poredak konstruktora: 1.
Brawn-Mercedes
112
2.
RBR-Renault
92.5
3.
Toyota
34.5
4.
Ferrari
5.
Williams-Toyota
6.
McLaren-Mercedes
14
7.
Renault13
7.5
8.
BMW Sauber
8
9.
STR-Ferrari
5
10.
Force India-Mercedes
0
Poredak Teamova: 1.
Citreon Total World Rally Team
2.
BP Ford Abu Dhabi World Rally Team
89
3.
Stobart VK M-Sport Ford Rally Team
60
4.
Citroen Junior Rally Team
29
5.
Munchi's Ford World Rally Team
18
32 20.5
Slijede a utrka: VN Ma arske, Budapest, 26. srpnja 2009. 5.000 natkrivenih sjedala, novi dio obuhva a prostore za razne priredbe i predstavljanja te dodatne smjeĹĄtajne kapacitete u neposrednoj blizini staze, ve i broj usluga za poslovne klijente i razne atrakcije u zatvorenom prostoru. SrediĹĄnja je os NĂźrburgringa ring boulevard. Na toj su aveniji, uzduĹž startne i ciljne ravnine Grand Prix staze, vode i proizvo a i automobila i automobilskih dodataka uredili trgovine i izloĹžbene prostore. Natkriveno ĹĄetaliĹĄte izravno je povezano s drugim novim atrakcijama, poput ring arene za javne priredbe i ring werka (automobilisti kog muzeja).
106
Slijede i rally: Rally Finland, 31.7.-2.8.2009.
MODEL HRVATSKE za model svijeta
Melanija Horvat iz KriĹžovca proglaĹĄena “naj-fotomodelomâ€? Modeli su nosili kupa e kostime hrvatskog branda LODOLI, ve ernje haljine GLAMOUR PUR, KRIE DESIGN, BARIBA i kreatorice Zdenke Ze i , a muĹĄki modeli MENS STUFF i MUSTANG, te sun ane nao ale X-IDE. Publika je uĹživala u rizerskom showu POUL MITCHELL tima, koji su u 10 minuta finalistima na pozornici promijenili rizure iz dnevnih u ve ernje. Vodetelji ve eri bili su Sonja Kova , Petra Maroja, te vlasnik licence za Hrvatsku Boris Kosma , a prezenteri su bili Aleksandra Grdi , Ste ani Hohnjec, Dino Bubi i , SaĹĄa Obrenovi , Karolina Markovi i Ra o koji je publiku nasmijao do suza svojim manekenskim hodom. Izvo a i ve eri bili su ve spomenuta Ana Rucner, Ĺ˝anamari Lali , operna pjeva ica Antonela Malis, Ivan Zak te Maja Blagdan.
Sandra Bullock skinula se tek u 44.-oj! gom Scarlett Johansson (24). Premda je dosad odbijala pomisao da se gola pojavi u filmu, Sandru je takav potez nagnao “financijskiâ€? argument koji nije mogla odbiti. Ipak, priznala je da je no ima strahovala od reakcije publike jer se bojala da e ju ismijati. No, njezine se bojazni nisu ostvarile. Ĺ toviĹĄe, dobila je brojne pohvale pa se sada ĹĄali kako e se skinuti u svakom idu em filmu, jer joj to viĹĄe nije problem.
DODIR OD STAKLA
TOP LISTA 03. JACQUES HOUDEKDOMA IH DUŽNA SI 04. E.T. SOBA 202
TOP 20
05. HALID BEĹ LI DVADESETE
01. NE GOVORI DA ME ZNAĹ
06. ANTONIJA Ĺ OLA
BOJAN JAMBROĹ I
USNE NA USNE
02. MAGNET - URBAN
07. FRANKA BATELI
03. AJDEEE - SMILE provokator . SANDRA
PJESMA ZA KRAJ
04. DOBAR RAZLOG - CALIDO
08. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN
05. NAKON - PRLJAVO KAZALIĹ TE
09. BORIS NOVKOVI ZAPISAN U TEBI
06. LJETO PO INJE S NAMA - RAMIREZ
10. MASSIMO SAVI
07. O I - IVANA KINDL
TRAŽI ME
08. LAŽU O I MOJE - COLONIA 09. JAZZ..BA
TOP LISTA STRANIH
CRVENA J., An mon, Enis Beťlagi 10. TRAŽIM TE - MOTIWO
01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH
FORMULA 13
Marisa Miller bolja nego ikad
LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -
01. PAPARAZZI - LADY GAGA
TOM JONES
02. I GOTTA FEELIN’ - THE BLACK EYED P.
04. HUMAN - KILLERS
03. NOTION - KINGS OF LEON
05. HOT ‘N COLD -
04NEW DIVIDE - LINKIN PARK
KATY PERRY
05. RED - DANIEL MERRIWEATHER
06. WARM THIS WINTER -
06. NEVER FORGET YOU - NOISETTES
GABRIELA CHILMI
07. KNOW YOUR ENEMY
07. IF I WERE A BOY - BEYONCE
GREEN DAY
08. MILES AWAY - MADONNA
08. PEACE - DEPECHE MODE
09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY
09. ROCKETS - SIMPLE MINDS
10. I’M OUTTA TIME - OASIS
10. PARLA CON ME EROS RAMAZZOTTI
Za najnoviji broj muĹĄkog magazina GQ, koji e iza i u kolovozu, a mer i k a m anekenka Marisa Miller pozirala je odjevena samo u mjehuri e mirisne pjene za kupanje. A komentari su da joj sjajno pristaje...
TOP LISTA TOP LISTA RADIA ME IMURJE
TJEDNI KALORIFER
Shay Laren
“Nije zabavno skinuti se i nastojati biti jako seksi. Treba se skinuti i biti smijeĹĄan, to donosi novacâ€?, tvrdi glumica Sandra Bullock (44), koja je dosad odbijala skinuti se zbog uloge, no nedavno je ipak popustila. Junakinja akcijskih filmova i romanti nih komedija do kraja se obnaĹžila u filmu “The Proposalâ€?, snimljenoj u koprodukciji Walta Disneyja i Touchstone Productiona. U filmu glumi s Ryanom Reynoldsom (32), supru-
02. NINA BADRI
James Guardino
Ĺ ibenski Solaris bio je doma in finala “Model Hrvatske za Model Svijetaâ€?. Nastupila je i jedna me imurska predstavnica Melanija Horvat iz KriĹžovca koja je osvojila lentu za najbolji otomodel. Na velikoj atraktivnoj pozornici na terasi Palma Solaris program je otvorila Ana Rucner svojom izvanrednom izvedbom Storma, a pistom je prohodalo 30 finalista iz cijele Hrvatske. Nakon svih izlazaka hrvatski predstavnici u svjetskom izboru bit e Valentino Kozmi i Ena Buterin. Drugi pratitelji su: Marko Dan ulovi i Helena Ĺ kudar. Prvi pratitelji su: Alen Karai i Petra Orli . Podijeljeno je joĹĄ nekoliko lenti. Lente za simpati nost dobili su SaĹĄa Aleksi i Leonarda Helega, teen model su Viktor HadĹži i Helena Madunji , a otomodel su Stjepan Kata aj i naĹĄa Melanija Horvat.
TOP LISTA DOMA IH 01. COLONIA LAŽU O I MOJE
01. JOLE - Samac 02. HARI MATA HARI - Azra
01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA
03. BOJAN JAMBROĹ I -
02. SMS MOJA ULICA
TOP LISTA Ne govori da me znaĹĄ DOMA IH
03. COLONIA
04. DRAŽEN ZE I -
LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM
Vladarica
04. VLADO JANEVSKI
05. ET - Soba 202
RUĹ˝ SA TVOJIH USANA
06. MIROSLAV Ĺ KORO -
05. KINGS ZAKUNI SE
Domovina
06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA
07. COLONIA - LaĹžu o i moje
07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM
08. IVAN ZAK - Sve sam joj krao
08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE
09. VANNA Jacques Houdek -
09. LEO DVIJE VATRE
Tiha snaga
10. BORIS BABAROVI
10. NATALI DIZDAR -
TI NISI VIĹ E MALENA
Stranac
Danijela pokazala gotovo sve “atributeâ€? Humanitarni koncert na Prokurativama Splitska dica za An ele zasjenila je Danijela Martinovi , najve a humanitarka me u zvijezdama, serviraju i publici guzu i cice na gotovs. Pjeva ica Danijela Martinovi u humanitarnoj akciji Splitska dica za An ele dala je doslovce sve od sebe. PojavivĹĄi se na pozornici prepunih Prokurativa, Danijela je izazvala ovacije. No, ovoga puta publika nije bila oduĹĄevljena njezinim nastupom ve outfitom. Na prvu smo pomislili da je u Hrvatsku
stigla kontroverzna Lady GaGa, no kad se Prokurativama prolomio hit “Neka mi ne svane, shvatili smo o kome je rije .â€?Polugola, u vru im hla icama i prozirnoj koĹĄuljici, ispod koje su se nazirale bradavice, Danijela je veselo skakutala po pozornici. I dok se ona ini se, ludo zabavljala njezin dragi Petar GraĹĄo u publici je nervozno grizao nokte, piĹĄu portali. Iako je ve ina muĹĄke populacije, vjerujemo, bila zadovoljna prizorom, takvome se outfitu od velike humanitarke Danijele nitko nije nadao...( oto: Pixsell)
21. srpnja 2009.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 39
za velike i male
Svaštice
Svaštice • Svaštice Nemirna ko vjetar
Jedno dijete spava.
Ivanka Fleten-Iva
Rosa
Nosila si ljubav Svetu stvorenu Bila si ko dijete Ko vjetar nemirno Nošena si stazom Zvijezdom dalekom Na svome si gnijezdu Ljubila do kraja. I kad do u kiše Hladna jesen stiže Jedna žuta ruža Nošena je svijetom Nošena je zvijezdom I pospanom vrevom Nesretna mi mati Zadnjim vlakom stiže. Nemirna ko vjetar Zadnja jesen stiže Uvela je grana Ružmarina moga I posljednja java U taj kamen ide U toj hladnoj no i
Kad stojiš pored rijeke Ostavljene u tišini Poput djeteta u no i Nošena si svijetom Kao kap u rosi Sjediš pored mora Nostalgija u no i Brojiš svijetle dane I korake u rosi Sjediš u tišini Obasjane suncem Jedno ime zove U daljini ni i Pored ceste Koja strepi Ostavljene poput kiše More te zove Svijetlo u rosi Bježiš ko dijete U daljini no i Ostavljaš pragove ljeta
I dijete u daljini no i.
Ivanka Fleten-Iva
Ljepotica u ruševinama Smještena je srcu op ine Sve Juraj na Bregu. Visoka je i stara više od 260 godina. Prijateljica je sa susjednim ku ama, ali i sa zvijezdama, mjesecom, suncem i p cama. Za nju je posebno važan jedan svetac. Onaj koji je, prema legendi, porazio zmaja. Dobila je tu ast da ve desetlje ima ponosno nosi njegovo ime. Crvka Svetog Juraja na Bregu! Da, to je ona. Orijen r Me imurja, simbol svog zavi aja, poznato lice susjednim zemljama i krajevima. Utjeha je i nada svojim mještanima. Oni su uvijek uz nju, svake se nedjelje i zapovjednog blagdana vi aju na svetoj misi. O njoj brine i ve e je trideset i šest godina uva njen predstavnik, župnik Ivan Kozjak. Njezina su vrata širom otvorena svakome. Svi se dive njenim freskama, oltarima, sv. Antuna, sv. Blaža i sv. Križa, njenoj veli ini i
ljepo , a ona blista od sre e. Voli dava , is nski i svakom srcu drago; mir, radost, utjehu i sre u. No, sada više ne... etvrtog lipnja 2008. godine sva se njezina ljepota srušila u nekoliko trenutaka. Najprije je osje la strašnu drhtavicu. Strah joj se uvukao u ogromne zidine. Za ula je zvuk lomljenja i u trenutku se našla u velikom oblaku prašine. Njena zvona, njen etrdeset i pet metara visok toranj, srušio se. Nestao. Godinama je obnavljana njena unutrašnjost. I sada, kada je još jedino preostalo podari joj vanjski sjaj, došlo je do pogreške. Možda je u pitanju bila samo ideja, možda nešto puno više.. Njezin najljepši oltar sada pla e. Zajedno s njom trudi se preživje . Njen kameni pod sada je prekriven su ama komadi a freski Rangerove škole. Sakris ja, cintor i sva ta ljepota – nestali su! U njoj više nema djece, njihovih radoznalih pogleda. Nema molitve, ni župnikove propovijedi. U to je vrijeme crkva imala više posje telja negoli za Boži . Mještani su bili potreseni, u svakom je oku zasjala suza. Teško im je bilo zamisli da se odsad živje bez zvuka njezinih zvona. Znaju, dobit e ona krov, bit e obnovljena jednog dana. Ali, nikad više ne e biti ona stara. A kako se ona osje a? Taj doga aj iz dana u dan iznova proživljava. No i su najgore. Tada nema nikoga. Ostaje sama sa svojim suzama i svojom boli. eka... Njena se povijest još uvijek piše. Sadašnjost je bol i tuga. Budu nost, nadamo se, bolja i ljepša za nju i sve nas oko nje. Ne smijemo se presta nada jer nada umire posljednja, zar ne? Sara Se an, 7.r OŠ I.G. KOVA I A SVETI JURAJ NA BREGU Mentor: Ružica Joci
Me imurska priroda TERENSKA NASTAVA
Križovec Dana 15. rujna 2008. iz škole smo krenuli na terensku nastavu u Križovec. Tema nastave bila je «Me imurska priroda» i puno smo toga nau ili. Kako izgleda znak Republike Hrvatske za zaštitu prirode, ali i kako izgleda me imurski znak za zaštitu prirode. Za po etak, Mura je u prošlosti, kao gotovo svaka nizinska rijeka, meandrirala, bila je vijugava. No, kad rijeka meandrira, stvara neku štetu bližim poljima, uništi ih. Tako su ljudi izravnali rijeku Muru. U tom podru ju oko Mure ima svakakvih životinja; od aplji do labudova, žaba i riba, ak i somova i sli nih riba koje mogu težiti i do 150 kilograma, a ponekad i više. Nau ili smo da aplja ima duge noge te tako može hodati po mo varnim površinama. Tamo u vodi se ukipi pa ribe ni ne pomišljaju da je to neka ptica koja se njima hrani. Ribe bezbrižno plivaju, misle i da je to neka vrsta biljke, a aplja ih samo pojede. Nau ili smo razlikovati i žutokljunog. Obje vrste vi ene su u našim krajevima, ali samo jedna ovdje živi, to je crvenokljuni. Žutokljuni samo zaluta. Ovdje plivaju i razli ite patke i guske. Zatim smo krenuli u šumu gdje smo nau ili razlikovati jazavca od tvora. Jazavac je onaj ve i s bijelo-crnim krznom, dok je tvor onaj manji sme ih
boja. Kuna zlatica dobila je ime po svojim donjim bjelkastim dlakama koje na suncu dobiju zlatnu boju. Razlikujemo i muškog fazana od ženskog fazana. Muški je onaj šareni da bi privukao ženku koja je sivkasto sme e boje. U Me imurju nailazimo na rijetke leptire; plavce. Razlikujemo velikog plavca od zagasitog plavca. Veliki plavac ima etrnaest to kica raspore enih u dva reda (sedam i sedam) dok zagasiti plavac ima samo jedan red, sedam to kica. Kod nas žive i sove. Dok velika sova ušara danju spava na grani drveta, sova kukuvija je našla dom u stajama gdje ima miševa kojima se hrani. U Križovcu smo vidjeli i izložbu mamutovih kosti koje su prona ene na podru ju oko rijeke Mure. Vidjeli smo zapravo samo 1/10 kosti, jer je samo taj dio prona en oko rijeke Mure. Nau ili smo da su mamuti imali vrlo duge i zakrivljene kljove te da su postojali mamuti s gustom dugom dlakom i s rje om i kra om dlakom. Na ovom smo zabavnom i pou nom izletu puno toga nau ili pa vjerujem da se ve ina sa mnom slaže da bi bilo dobro da se eš e organizira sli na nastava. Tonko Sabol ec, 6.b SVETI JURAJ NA BREGU
Mala foto izložba • Mala foto izložba • Mala foto izložba
Fotografije snimila Marta Pintari 6.b
SVETI JURAJ NA BREGU
Fotografije snimio Lovro Kadi 6.b
21. srpnja 2009.
sport@mnovine.hr
ZA VIKEND starta prvenstvo I. HNL u kojem se ponovno natje e Me imurje
Dva uzastopna poraza za spuĹĄtanje “na zemljuâ€? uo i Karlovca KakosepribliĹžiopo etakprvenstva I. HNL koji je zakazan za predstoje i petak 24. srpnja kad svoju utakmicu igra Inter iz ZapreĹĄi a (Me imurje igra u subotu 25. srpnja na doma em terenu u akovcu s Karlovcem u 20 sati), tako je izgleda lagano pala forma Me imurja. U posljednjoj provjeri pred po etak prvenstvajedvasusvladalislovenskog drugoligaĹĄa Muru ‘05 s 2:1. Utakmica sli na onoj protiv ZTE koja je izgubljena 1:3 (svako poluvrijeme igrala su po dva kombinirana sastava Me imurja), samo ĹĄto je ovaj put utakmicu zapo ela udarna akove ka postava koja e vjerojatno zaigrati protiv Karlovca, ali se nije iskazala. MreĹžu gostiju su na eli nakon ĹĄto su ovi napravili bespotrebni penal,auprvompoluvremenudoma i sastav nije stvorio nijednu priliku. Trener utuk morati e pod hitno istraĹžiti zaĹĄto mu mom ad ne igra na nivou kad se odvijao najteĹži dio priprema u kojem je Me imurje odigralo nekoliko odli nih utakmica.
Karlovac sve bolji S druge strane Karlovac nakon slabo odigranih utakmica na po etku priprema (Me imurje je
POLUFINALE Europskog prvenstva za seniore u speedwayu u subotu na Mileniumu
Jaka konkurencija 16 voza a iz 8 drĹžava
Vjerojatna udarna postava Me imurja koja e istr ati protiv Karlovca slavilo uvjerljivu pobjedu s 2:0 na gostovanju) igra sve bolje. Karlov ani su u nedjelju odigrali sjajno posljednju pripremnu utakmicu gdje su na otvaranju rasvjete i prvom utakmicom pod re lektorima u gradu na etiri rijeke rasturili uveni engleski klub: Queens Park Rangers s 3:1. Ina e, vidljivo je da trener utuk viĹĄe nema ĹĄto eksperimentirati, da ima na raspolaganju 15-16 igra a koji e biti okosnica
sastava, dok ostatak “druĹĄtvaâ€? je vrlo upitan i tu e trebati moĹžda ĹĄto prije napraviti rez, jer je bespotrebno drĹžati pod ugovorom igra e koji ne mogu zadovoljiti prvoligaĹĄke kriterije Utakmica Me imurje-Karlovac igra se u subotu 25. srpnja s po etkom u 20 sati na SRC Mladost. Me imurje bi trebalo istr ati u sljede em sastavu: Banovi - Georgijevski, Andre, Bubalo, Markovi - Darmopil,
Kova - Eliomar, Lima, Žuljevi Golubovi . Na raspolaganju su svi igra i osim Vuke koji odra uje kaznu tri utakmice neigranja. Raspored 1. kola: Inter Zapreťi - Varteks VaraŞdin (petak), Dinamo-Istra 1961, Croatia Sesvete - Šibenik, Zadar-Cibalia, Me imurje-Karlovac (subota), Osijek-Hajduk (subota, HTV 2), Slaven-Belupo-Zagreb, RijekaLokomotiva (nedjelja). (Dejan Zrna, foto: VŽR)
U subotu, 25. srpnja s po etkom u 19.30 h na stadionu Milenium D. Kraljevec odrĹžat e se joĹĄ jedna spektakularna speedway utrka. U utrci polu nala EP u seniorskoj kategoriji vozit e spidvejaĹĄi iz 8 zemalja: Poljske, Rusije, Latvije, Slovenije, Ukrajine, eĹĄke, Italije i Hrvatske. Iz ove polu nalne utrke 6 voza a kvalificirat e se u finale koje se 23. kolovoza odrĹžava u Toglia ju u Rusiji. Hrvatski predstavnici su Jurica Pavlic i Marko Vlah. O ekuje se joĹĄ jednu odli nu utrku kao ĹĄto su bile kvali kacije za Grand Prix pred mjesec dana gdje je Pavlic osvojio maksimalnih
15 bodova. Od Slovenaca natjecat e se publici dobro poznat Matej Žagar, koji svojom brzinom i kvalitetom na stazi Milenium konkurira za prva tri mjesta, te Izak Šantej i Maks Gregori . Od Poljaka treba spomenu Roberta Miskowiaka, Marcina Rempalu i Zbigniewa Sucheckog koji su voza i prve poljske lige i pokazat e nam kvalitetu poljskog speedwaya. Ruski predstavnici bra a Danil i Roman Ivanov, eťki junor Matej Kus te latvijski prvak Kjastas Poudzuks imena su koja e unije adrenalin u subotnju ve er koju ljubitelji ovog sporta nikako ne bi smjeli propus . (DZ)
VOZA I: Startna lista: 1. VLADIMIR DUBININ (Rusija), 2. KJASTAS PUODZUKS (Latvija), 3. MATEJ KUS ( eťka), 4. MARCIN REMPALA (Poljska), 5. ZBIGNIEW SUCHECKI (Poljska), 6. MAKS GREGORI (Slovenija), 7. MATEJ ŽAGAR (Slovenija), 8. ANDRIY KARPOV (Ukrajina), 9. DANIIL IVANOV (Rusija), 10. ANDREJS KOROLOVS (Latvija), 11. IZAK ŠANTEJ (Slovenija), 12. JURICA PAVLIC (Hrvatska), 13. MATTIA CARPANESE (Italija), 14. ROMAN IVANOV (Rusija), 15. ROBERT MISKOWIAK (Poljska). 16 MARKO VLAH (Hrvatska). Rezerva: 17 ILYA BONDARENKO (Rusija).
USPJEĹ NA me imurska tvrtka sponzor zagreba kih modrih
Perutnina Pipo akovec i Dinamo potpisali ugovor o strateĹĄkoj suradnji Perutnina Ptuj - Pipo akovec, lanica Skupine Perutnina Ptuj, je u duhu svoje druĹĄtvene odgovornosti minuli petak potpisala dugoro ni ugovor o strateĹĄkoj suradnji sa zagreba kim Dinamom, viĹĄestrukim hrvatskim prvakom i trenuta no najbolje organiziranim nogometnim klubom u Hrvatskoj. Ugovor je potpisan na dvije go-
dine, s mogu noĹĄ u njezinoga produĹženja. Predsjednik NK Dinamo Mirko BariĹĄi istaknuo je prilikom potpisivanja ugovora iznimno zadovoljstvo da u ova krizna vremena zagreba ki modri dobivaju joĹĄ jednog zna ajnog sponzora s kojim e u partnerskim odnosima pokuĹĄati ostvariti dugoro nu suradnju na obostranu zadovoljstvo.
Direktor Perutnine Ptuj - Pipo akovec kazao je kako je Dinamo je dan od najve ih nogometnih ponosa Hrvatske i time odabirom nogometa kao sporta kroz koji e promovirati svoje proizvode logi an izbor za sklapanje ugovora o strateĹĄkoj suradnji. - Ve duĹži niz godina podupiremo doga aje kojima Ĺželimo doprinijeti kvalitetnijem Ĺživotu op eni-
to. Svoju druĹĄtvenu odgovornost dokazujemo potporom brojnim sportskim, kulturnim i humanitarnim projektima, te projektima zaĹĄtite okoliĹĄa. Na sportskom podru ju skupina Perutnna Ptuj do sada je najviĹĄe ulagala u biciklizam i rukomet. Sada na velika vrata ulazi u nogomet. Kao ĹĄto je nogomet najpopularniji sport, tako je Poli najpopularnija pile a kobasica.
Zato je Perutnini Ptuj Pipo akovec odabir NK Dinama kao strateĹĄkog partnera logi an izbor. Ponosni smo ĹĄto e poznata imena kao ĹĄto su ova dva branda od potpisa ugovora zajedno nastupati. To zna i da smo jedan korak bliĹže naĹĄoj viziji: “Svugdje gdje cijene prirodni okus bit emo prviâ€? rekao je izme u ostalog u izlaganju direktor Ĺ egovi zaĹĄto je Perutnina Ptuj
Pipo akovec odabrala za ulazak u nogomet NK Dinamo Zagreb. Nakon potpisivanja ugovora elni ljudi Dinama Zagreb i Perutnine Ptuj Pipo akovec razmijenili su prigodne poklone. Predsjednik Dinama tako je direktoru Pertunine Ptuj akovec Predragu Ĺ egovi u za uspomenu poklonio dres Dinama s brojem 9 koji je uvijek najmiliji napada ima.
21. srpnja 2009.
Na promociji škole okupilo se više od 200 roditelja
Ustroj škole NOGOMETNA ŠKOLA Me imurje- akovec predstavljena HNS-u i roditeljima
Preko 250 djece igrati e i trenirati u 12 uzrasta Minuli petak održana je promocija Nogometne škole Me imurje- akovec u restoranu Kristal akovec. Istoj su prisustvovali predstavnici Hrvatskog nogometnog saveza koji e dati inicijalnih 100.000 kn nakon što je osnovana škola, te svi roditelji djece koja e trenirati i igrati u školi, bilo za NK Me imurje ili NK akovec.
Ante Pavlovi je u nadahnutom govoru naglasio da samo na ovaj na in može napredovati me imurski nogomet koji je oduvijek davao sjajne igra e za hrvatski nogomet i reprezentaciju, ali gdje se i rodila ideja o dresu hrvatske nogometne reprezentacije 1990. godine. Predstavljeno je i vodstvo škole, te cjelokupni trenerski kadar, a roditelji su tako er zadovolj-
ni s ovakvim raspletom. Od 12 selekcija, 10 e biti natjecateljskih od kojih e 6 igrati za NK Me imurje, a 4 za NK akovec. Izlazna godišta igrati e ja u Kvalitetnu regionalnu ligu za NK Me imurje, dok e NK akovec igrati u etiri konkurencije s igra ima mla eg godišta. S ovim je završen proces ustroja, a sada e svi prionuti treningu. (D. Zrna, foto: I. Vuruši )
Ante Pavlovi podupro je projekt u ime Hrvatskog nogometnog saveza
Na elu škole je predsjednik Dragutin Kataleni , dok je prvi operativac direktor Dušan Mikulaj. Stru ni voditelj škole je Željko Orehovec koji e ujedno voditi juniore. Škola okuplja i drugi kvalitetni trenerski kadar. Trener U-17 bit e Marko Obadi , U-16 Dragutin Naran a, U-15 Darko Rob, U-14 Robert Glavina, U-13 Matija Horvat, U-12 Mario Šari , U-11 Darko Zver, U-10 Nenad Orehovec, U-9 Mladen Bubek, U-8 Tihomir Blažeka i U-7 Marinko Horvat. (dz)
21. srpnja 2009. ZAVRŠIO malonogometni turnir u organizaciji BSK
ME IMURSKI nogometni savez najavljuje M
Kavana Kocka najbolja u Belici
U etvrtak i petak plenumi klubova
I ove godine se na Belici održao tradicionalni malonogometni no ni turnir u organizaciji NK BSK Belica. Kroz turnir je prodefiliralo tisu u ljudi, a odigrano je više od 60 utakmica u seniorskoj i veteranskoj kate-
goriji. U finalu seniora Kavana Kocka je pobijedila ekipu Magi sa rezultatom 3:2, dok je u veteranskom finalu PGV bio bolji od Mladih nada. Organizatorima sve pohvale za danono nu angažiranost oko turnira, a su-
Pobjedni ki pehar organizatora pripao je Kavani Kocka
cima pohvale za er i korektno su enje. Kavana Kocka za koju su igrali ve inom igra i MNK Mala Subotica, na turniru je izgubila u skupini od Metal Team, te neriješeno odigrala sa Kavanom San. Igra i koji
su igrali na Belici za z Kavanu Kocka: Stjepan Jalšovec, Mihael Jankovi , Goran Križai , Josip Fažon, Marko Hruško, Filip Murkovi , Mateo Vrbanec, Denis Hali , Dejan Lovren i i Dražen Mlinari , dok je voditelj ekipe bio Igor Hali . (ih)
Kako je još mjesec dana do po etka nove prvenstvene jesenske sezone 2009/2010 iz kancelarije MNS klubovima svih me imurskih liga poslani su pozivi za plenume. Na dnevnome redu biti e upoznavanje sa propozicijama natjecanja u predstoje oj sezoni i izvla enje natjecateljskih brojeva. Plenumi e se održati prema sljede em rasporedu:
23.07.2009.( etvrtak): 18 sati u Hodošanu III Me imurska liga – istok; 20 sati u Donjoj Dubravi II Me imurska liga – istok. 24.07.2009.(petak): 17 sati u Gornjem Mihaljevcu III Me imurska liga – zapad 18,30 sati u DunjkovcuPretetincu II Me imurska liga – zapad, 20 sati u Savskoj Vesi I Me imurska liga.
IZVU ENI parovi Turnira prvaka koji se igra u Trnovcu
Poznat raspored i parovi Od 31. srpnja do 2. kolovoza igra se Turnir prvaka me imurskih nogometnih liga iji je doma in NK Trnovec. U prostorijama Me imurskog nogometnog saveza u ponedjeljak su izvu eni parovi. U petak u pretkolu igraju prvaci III. ŽNL Trnovec i Budu nost Podbrest s po etkom u 18 sati. U subotu u 16 sati igra prvak
I. me imurske lige Sloboda Slakovec protiv prvaka II. me imurske lige zapad Centrometala Macinec, a u 18 sati pobjednik Trnovec-Budu nost protiv prvaka II. me imurske lige istok Naprijeda iz Cirkovljana. U nedjelju se igra finale od 18 sati. Utakmice se igraju 2x40 minuta.
MEMORIJAL KREŠO MADI igra se u ukovcu
U subotu “kvalifikacije”, u nedjelju finale NK ukovec 77 u subotu i nedjelju organizira tradicionalni Memorijal Krešo Madi . Igraju svi klubovi s podru ja Grada Preloga i junior i NK Mladost i Prelog.
Najbolji u Belici - Kavana Kocka M. Subotica
ZAVRŠNICA malonogometnog turnira u Prelogu
Od utorka do etvrtak najzanimljivije U ponedjeljak je završio prvi dio tradicionalnog malonogometnog no nog turnira inž. Vladimir Skok koji se u organizaciji NK Mladost Prelog igra u Prelogu. Od danas (utorka) slijedi završnica. Igraju se utakmice
etvrtfinala u seniorskoj konkurenciji, dok su sve polufinalne utakmice na rasporedu u srijedu. U etvrtak je velika završnica s utakmica za 3. mjesto i finalima u sve tri konkurencije. (dz)
U subotu e se igrati utakmice etvrtfinala i polufinala, dok je finale predvi eno u nedjelju. Prvi dan se igra od 14 sati nadalje, a nedjeljno finale je zakazano u 18 sati.
Pobjednik veteranskog dijela turnira - PGV
ZAVRŠNICA veteranske lige “Sjeverozapad”
Bratstvo iz Jurovca potvrdilo epitet najbolje ekipe lige Veterani NK Bratstvo iz Jurovca uvjerljivo i zasluženo prvaci su Me imurske nogometne lige veterana «Sjeverozapad» u sezoni 2008/09. Drugo mjesto pripalo je ekipi NK Venera-PMP iz Svetog Juraja na Bregu, a tre e NK Zebanec iz Zebanca. Navedena trojka ovaj je puta dominirala ligom, a sve ostale ekipe igrale su s puno oscilacija. Kao što je obi aj, odigrana je i revijalna završnica Lige. Završni turnir veterana održan je u Svetom Jurju na Bregu, u organizaciji veterana NK Venera – PMP. Na turniru su sudjelovale etiri prvoplasirane veteranske ekipe. Utakmice su bile revijalnog karaktera, a igralo se 2 x 25 minuta po utakmici. Pobjednik je opet ekipa Bratstva. Rezultati polufinalnih utakmica: NK „Bratstvo“ - NK „Venera-PMP“ 1:0, NK Zebanec- NK Napredak 0:5; za tre e mjesto:
NK Venera-PMP-NK Zebanec 2:1; za prvo mjesto: NK Bratstvo-NK Napredak 1:0. Na kraju, u sve anom dijelu programa, u esnici turnira primili su pehare – svaki prema osvojenom mjestu na turniru, a pobjedniku lige, NK Bratstvo iz Jurovca uru en je veliki pehar. Osvajanjem turnira, veterani NK Bratstvo iz Jurovca potvrdili su svoju kvalitetu i status trenutno najkvalitetnije ekipe u ligi. Nakon sve anog dijela nastavilo se sa zajedni kim druženjem uz kvalitetno pripremljeno jelo i hladna pi a. Doma ini, veterani NK Venera-PMP odli no su organizirali ovaj završni turnir. Posebno treba pohvaliti doma u navija ku skupinu „Veprovi“ koji su cijelo vrijeme bili s veteranima i bodrili svoju ekipu, a nisu štedjeli dlanove, bubnjeve i glasnice za majstorije igra a bez obzira kojoj ekipi pripadali. (bv)
Veterani Bratstva iz Jurovca dvostruki su pobjednici veteranske lige “Sjeverozapad”
21. srpnja 2009.
ATLETSKI miting „ akovec 2009“ donio niz kvalitetnih rezultata
Slovenac Poljanec 535 u skoku s motkom - Melani Kralji postavila me imurski rekord u bacanju kugle Unato lošim vremenskim uvjetima na velikom me unarodnom atletskom mitingu u akovcu „ akovec 2009“ postignuto je nekoliko vrijednih rezultata, te dva rekorda mitinga. Kod muška-
raca. Najbolji rezultat postigao je Andrej Poljanec, lan AK Krka Novo Mesto koji je presko io 535 cm, a kod žena hrvatska rekorderka Maja Golub lanica Dinama Zrinjevac istr ala je stotku za 11,68 sekundi.
NAJBOLJA ME IMURSKA TENISA ICA neuspješna u “kvalama” Portoroža
Lisjak poražena u drugom kolu U skoku s motkom sjajno je bio raspoložen Andrej Poljanec
Melani Kralji , srušila je me imurski rekord i postigla najbolji rezultat od naših predstavnika
Maja Golub na stotki potvrdila je brzinu akove kog tartana
No ni ribolov na Zeleniš u nakon ega e se izvla iti startni brojevi i obaviti sve pripreme za natjecanje, koje e se odvijati od 21 do 24 sata. Kotizacija po natjecatelju iznosi 50 kuna, a prvo troje natjecatelja s najviše bodova dobit e pokale. (sm)
Škola tenisa za djecu
Teniski klub Mursko Središ e, provodi Ljetnu školu tenisa za djecu, koju na klupskim terenima vodi iskusni i priznati središ anski tenisa Maik Nerer. Treninzi se održavaju etiri puta tjedno u prijepodnevnim terminima, a cijena je 50 kuna mjese no po djetetu. Ovog tre-
Made in Germany by
O! NOV
ProtekSan d.o.o. Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr
u bacanju diska 59,26 m. Kod žena osim Maje Golub najvrjednije rezultate postigle su Anita Banovi na 300 m 39,20, Marina Banovi a na 100 m 12,10 i 300m 39,36 i Ivana Lon arek na 100 m prepone sa 13,85 sekundi. Od predstavnika me imurskih klubova istakla se Melani Kralji , lanica AK Mursko Središ e koja postavila novi me imurski rekord u bacanju kugle hicem 11,49 m. (md)
TENISKI KLUB Mursko Središ e
ŠRD “MURA” Mursko Središ e
Na ribnjaku Zaleš e u Murskom Središ u u subotu 25. srpnja održat e se vrlo zanimljivo natjecanje. Zanimljivo prvenstveno zbog toga što e se održavati po no i, te što e rezultati biti objavljeni to no u pono . Prijave e se primati na samom ribnjaku od 19,30 sati,
Nove rekorde mitinga koji se održava petu godinu za redom postavili su Jure Božinovi (Dinamo Zrinjevac) na 1000 m s rezultatom 2:24,04 i Kemal Meši (AK Sarajevo) u bacanju kugle sa 18,96 m. Kod muškaraca me u pet najboljih rezultata mitinga još su oni Željka Vinceka na 300 m sa 33,73, Stevea Manza u bacanju kugle 18,12 m te Martina Mari a
pro Vigo
Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.
www.protexx.hr
nutka školu polazi 20 – tak djece, a prijave se i dalje primaju, jer e se škola provodti tijekom srpnja i kolovoza. Predsjednik kluba Zlatko Bek razmišlja i o organiziranju škole tenisa u zimskim mjesecima, za što e trebati nabaviti propisane balon(e). (S. Mesari , foto: Z. Bek)
U Portorožu se nakon povratka tenisa ica s travnatih terena igra prvi europski turnir na betonu. Najve i slovenski turnir koji je u programu WTA toura nije bio uspješan kad je u pitanju povratak me u najbolje svjetske tenisa ice za Ivanu Lisjak. Najbolja me imurska tenisa ica odli no je odigrala prvo kolo gdje je dobila ehinju Frankovu prepustivši protivnici samo jedan gem. Me u-
NADARENA akove ka tenisa ica odli na u Zagrebu
Dvostruka pobjeda za Lorenu Brzuhalski U Zagrebu je u organizaciji TK Concordia održan turnir iz kalendara HTS-a za dje ake i djevoj ice do 12 godina. Na turniru je nastupila nekolicina igra a i igra ica TK Franjo Pun ec. Lorena Bruzhalski, prva nositeljica turnira, pobjedama protiv Me ave 6:0,6:0, eškovi 6:3, 6:2 i Šanjug 6:2, 6:0 plasirala se u inale turnira gdje je bila bolja od Lee Boškovi (I Team) 6:4, 6:2. Druga akove ka predstavnica Ena Babi pobjedama protiv Svetec 6:4, 4:6, 6:1 i Karle Duji 6:0, 6:2 plasirala se u polu inale turnira gdje je zaustavljena od Boškovi 5:7,4:6. Plasman u etvrt inale ostvarila je tre a me imurska tenisa ica Karla Duji , pobjedama protiv Stepani 6:2, 7:6 i Posavec 6:3, 6:1, da bi zatim ispala od svoje klupske suigra ice.
Lorena odli na i na TC-u Maksimir Tjedan dana kasnije, na TC-u Maksimir u organizaciji TK Dinamo, održan je tradicionalni Dorina kup. Na turniru je nastupio veliki broj igra a i igra ica TK Franjo Pun ec akovec: Borna Ban, Hrvolje Hrelja, Hrvoje Gori anec, Sebastijan Brica, Ivan Leva i , David urin, Lorena Brzuhalski, Karla Duji , Ena Babi i Anda Pintari .
VELIKI konji ki turnir u D. Dubravi
Cijeli dan u nedjelju, završnica od 18 sati U nedjelju 26. srpnja, održat e se konji ki turnir u preponskom jahanju. Finalna utakmica na Krbulji najavljena je za 18 sati. Turnir je prerastao u tradiciju, pa se o ekuje i ove godine nastup brojnih poznatih hrvatskih grla i jaha a. (af)
tim, izrazito loše je odigrala drugi me protiv Manasieve. Loš servis sa ak 12 dvostrukih grešaka i loše iskorištene break prilike na servis protivnice Lisjakovu su koštali laganog poraza 4:6, 0:6. O ito je da Ivana još uvijek nije postigla potrebnu stabilnost za povratak me u najbolje svjetske tenisa ice. Bez toga zapravo plasman me u najboljih 100 ne e biti mogu i. (D. Zrna)
Sjajna Lorena Brzuhalski u Zagrebu Kod dje aka plasman na glavni turnir ostvarili su Ban, Brica i Gori anec, a kod djevoj ica Brzuhalski, Duji , Babi i Pintari . Borna Ban pobjedom protiv Gori anca 6:1, 6:7, 6:3 plasirao se u drugo kolo. Lorena Brzuhalski pobjedama protiv Jurkovi 6:0, 6:1, Itri 6:1, 6:2 i Ene Kocijan 6:2, 6:2 plasirala se u inale turnira, gdje je pobijedila klupsku suigra icu Enu Babi 6:4, 6:1. Plasman u inale turnira Ena Babi ostvarila je pobjedama protiv Me ave 6:1, 6:1, Gajšak 6:1, 6:1 i Lee Boškovi 6:4, 2:6, 6:1. Još jedna predstavnika TK Franjo Pun ec Anda Pintari plasirala se u drugo kolo pobjedom protiv Petre Pupi 2:6, 6:1, 6:0, da bi zatim ispala. (dz)
21. srpnja 2009. STK HODOŠAN izrastao u respektabilni klub
STRELJA KI KLUB “Strahoninec” djeluje tek pola godine, a ve niže uspjehe
Svi uzrasti napredovali, a Markati i Šavora državne osnovnoškolske prvakinje
Prioritet u ovoj godini ure enje je vlastite streljane
Kraj sezone 2008./2009. u Stolno teniskom klubu (STK) Hodošan obilježen je sve anom sjednicom Izvršnog odbora i druženjem svih uzrasta i generacija igra ica i igra a te trenera i vodstva kluba. Klub se natje e u Županijskim ligama, a sezona koja je upravo završena, ocijenjena je kao najbolja do sada. Svi klupski sastavi izuzev Hodošana 4, plasirali su se u viši stupanj natjecanja što je više nego hvale vrijedan uspjeh. Na sjednici je ustvr eno kako ve inu igra a(ic)a ine mladi, koji prva iskustva i rezultate stje u u Osnovnoj školi Hodošan.
Tome u prilog govori injenica da su u enice Marija Šavora i Paula Markati na nedavnom državno prvenstvu osnovnih škola u stolnom tenisu osvojile prvo mjesto. - Kadet ekipe Davor Vidovi , izrasta u jednog od najboljih me imurskih kadeta, što je potvrdio na 56. otvorenom kadetskom prvenstvu Zagreba, ulaskom u završnicu prvenstva. Uspješnosti kluba ali i me imurskog stolnog tenisa doprinosi rad trenera Josipa Pintari a, koji radi vrlo kvalitetno i usput se osobno educira na stolno teniskoj akademiji i kroz seminare, rekao nam je predsjednik uro Strahija prilikom naše posjete
Sve selekcije STK Hodošan i treneri
klubu, Izvršni odbor je odlu io klub registrirati kod Hrvatskog stolnoteniskog saveza, ime e njegovi igra i(ce) smjeti nastupati na državnim natjecanjima. Iz kluba tako er upozoravaju da bi kona no i u Me imurju trebalo registrirati sve igra e, kako bi brojne utakmice i turnir protekli u potpuno regularnim uvjetima. Klub zahvaljuje svim sponzorima i donatorima, jer upravo zahvaljuju i njihovoj pomo i isti napredu, može se pripremati i natjecati u ligama i otvorenim prvenstvima. (DZ, SM, foto: ZV)
- Svi su nam u po etku rekli da emo u po etku biti zadnji. Ali mi se sad u tek nešto više od pola godine postojanja polako probijamo na vrh. Osvajamo medalje i nižemo uspjehe, a sve to je rezultat puno uloženog truda i vježbanja, govori predsjednik Strelja kog kluba ‘Strahoninec’ Zvonimir Špiranec i osvaja nekoliko medalji. Sredinom listopada prošle godine osnovan je, na radost mnogih mještana, Strelja ki klub ‘Strahoninec’. Klub je formiran na inicijativu Udruge branitelja s ciljem promicanja streljaštva u Strahonincu te okupljanjem što ve eg broja lanova,
Ništa bez pomo i dobrih ljudi Svi ovi uspjesi ne bi bili mogu i bez velike pomo i dobrih ljudi. - Želio bih zahvaliti Strelja kom savezu Me imurske županije i svim klubovima što su nas objeru ke prihvatili. Posebna zahvala Strelja kom klubu ‘Sloboda’ Mihovljan koji im je u svojem streljalištu omogu io treninge, te posebno njihovom tajniku Ignacu Tkal ecu, kao i Strelja komu klubu ‘Strijelac’ Belica i Josipu Sermeku, kazao je Zvonimir Špiranec. On je zahvalio i Op ini što su im izašli u susret, te je dodao kako se nada daljnjoj dobroj suradnji i pomo i u ure enju njihovoga vlastitog streljališta
Neki od lanova Strelja kog kluba ”Strahoninec” s odli jima koja su osvojili u nešto više od pola godine posebno djece i mladeži. U tome su i uspjeli pa ve imaju i dvadesetak lanova. Iako je prošlo tek nešto više od pola godine, iza njih je cijeli niz uspjeha na natjecanjima. Odmah su se uklju ili u razna natjecanja, izme u ostalog i Županijsku ligu, gdje su ve u tre em kolu bili tre i ukupno. U petom su kolu bili etvrti, a sveukupno u Ligi peti. Pojedina no je Ivan Novak me u veteranima osvojio tre e mjesto. Špiranec je me u seniorima peti. Dana 28. svibnja održano je županijsko natjecanje udruga umirovljenika u streljaštvu, gdje je Špiranec pojedina no osvojio zlato i stekao pravo sudjelovanja na me užupanijskom natjecanju (Koprivni ko - križeva ka, Bjelovarsko - bilogorska, Varaždinska i Me imurska županija). Ondje su osvojili prvo mjesto ekipno, a Špiranec je osvojio srebro pojedina no. Bili su pozvani i na Trofej Mihovljana kao gosti.
Nastupili su i na me unarodnom natjecanju u Ljutomeru, i to Ivan Novak i Zvonimir Špiranec. Osvojili su 2. mjesto ekipno, a Novak je osvojio i broncu pojedina no. Zadnje natjecanje na kojem su sudjelovali održano je 25. lipnja u Belici, radi se o županijskom natjecanju Udruge branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata. Osvojili su prvo mjesto ekipno, Špiranec je osvojio prvo mjesto pojedina no, a Mladen Novak drugo mjesto. S tim su se rezultatom plasirali na državno natjecanje. - Mislim da emo u narednim godinama biti još puno bolji. Ovu smo se godinu u ili i uhodavali, a sada dalje slijedi posao. Prioritet nam je ure enje vlastite streljane. Potrebno nam je mjesto gdje emo vježbati. Naravno, pokušat emo što više mještana uklju iti u rad udruge. Želja je osnovati muške i ženske ekipe mladeži i žensku ekipu seniorki, kazao je Ivan Novak, jedan od najboljih streljaša u Strahonincu. (mn)
46
Oglasnik
MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889
ŠKODA FELICIA 1.3 1996.g., reg. do 5./10., novo lakirana, cijena 14.000 kn, mob. 098 185 5013 GOLF 1.9D 1995.g., u odli nom stanju, zra ni jastuk, alu naplatci, el. pomi ni krov, muzika. Mob. 099 212 5200 PRODAJEM OPEL VECTRU 1.8i 1995g., neregistrirana, za 4.000 kn Tel: 091/5222-358 PRODA JEM AUDI 80 1.8S 66kW, 12.mj./91.god, neregistriran, o uvan, u voznom stanju, za 600 eura, mob: 098 9622-840 PEUGEOT 206 Mistral mod. ‘03, vlasnica, klima + oprema, metalik, odli an, 4.500 eur, mob. 095/923-4245 OPEL ASTRA DTI, mod. ‘03.g., nije uvoz, 1.vl., Elegance (klima, ABS, alu,...), serv. knj., odli an, 5.950 eur, mob. 091/7322-790 HONDA SH 150 2007.g., reg. do 4./10, 8.500 km, garažirana, 1. vlasnik, redovito servisirana. tel: 098/235-989 OPEL VECTRA karavan 1.8 16v 1997.g., reg. godinu dana, full, klima, servisna, 3.900 eura, mogu a zamjena za je inije, mob. 099/4158-452 RENAULT TWINGO 1.2 1998.g., reg. godinu dana, cijena 2.400 eura, mob. 099/7872-595 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., registriran, karamboliran, mob. 091/510-1064 PRODAJEM OPEL KADET 1990. god., registr. do 10./09., tel. 040/857-030 PEUGEOT 307 CC 1.6 2004.g., r e g . 4 . /1 0., c r ve n e b oj e, m o b. 099/67-63-931 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, ser vo, 800 eur, mob. 091/7237-999 REN. CLIO 1.5dci 2002.g., 3v, 86 tkm, neregistriran, garažiran, mob. 091/2177-558 VOLVO S60 D5 2002.g., ful oprema, nema prijenosa, srebrni, 10.300 eur na ime kupca, mob. 095/90-77-062 TOYOTA COROLLA 1.4 D-4D, 2005.g., full oprema, 1. vl., serv. knj., 9.900 eura na ime kupca. Mob. 091/511-40-57 VW BORA 1.9TDI comfort line 2000.g., ful oprema, reg. do 9./09., 7.300 eur, mob. 095/90-77-062 ŠKODA FABIA 1.9 SDI 2004.g., prvi vlasnik, klima, nema prijenosa 6.200 eura na ime kupca. Mob. 095/90-77-062 LEXUS GS 300, automa c 1999.g., plin, full oprema, reg. na rmu, 7.300 eura. Mob. 091/511-40-57 RENAULT 5 1.4 1996.g., crvene boje, odli an, cijena 1.550 eur, mob. 092/241-9465 PEUGEOT 207 1.4 16V Comfort Pack, 90KS, automatska klima, panorama krov, alu naplaci, 29.900 km, odli no stanje, 5 vrata, 76.500 kn, mogu nost zamjene; mob.099/400-9619 V W POLO 1999.g., abs, ser vo, 2 zra na, ispravan i registriran, mob. 095/868-1788 PEUGEOT 307 1.4 16V XR, 90KS, mod.el ‘05.g, reg do 6/10.g., auto. klima, servisna + svi ra uni, 70.000 km, odli an, 8.200 eur, mob 099/310-9845 PRODAJEM: audi A6 1.9tdi reg. do 5/10., full oprema, za 6.900 eur; daewoo ma z 2000.g., reg. do 4/10., servo, centralno, 1.999 eur; kamper ford trazit, (ima pe , frižider, stol i krevet) za 799 eur. tel: 098 777 095 PRODAJEM: punto 1999.god., reg do 10/09., za 1.999 eur; old mer kade c 1978. g., u odli nom stanju, za 899 eur; motor yamaha choper 2001.g., u odli nom stanju, za 4.800 eur, tel: 092/2622-8520
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
PRODAJEM OPEL KADET 1.4i, uš uvan, crvene boje, reg. do 4./10., mob. 098/958-3836 HONDA CIVIC 1.5 1990.g.; CRX 1.6 1989.g., dijelove limarije i mehanike prodajem, te kupujem strižnu kosu za motokultivator Hondu FY 620, mob. 098/976-5331 KUPUJEM AUTO novijeg godišta ispod cijene, tel. 095/536-0241 PRODAJE SE FORD ESCORT karavan 1.4, bijele boje, nova limarija, mogu a zamjena za odojke, kukuruz ili drva – vrlo je ino, mob. 098/1370-703 AUTO GUME Fulda M+S 175/70/13 cola (2kom), prodajem, tel. 098/258-612 RENAULT CLIO 1.2 1991.g., u ispravnom stanju, neregistriran, povoljno, mob. 099/6940-281 PRODAJEM CHRYSLER GRAND voyager, 7 sjedala, mogu e preuzimanje drugog liesinga, mob. 091/507-0683 OZ Racing F1 alu naplatci 15”, 4/5 rupa, u savršenom stanju, s gumama 195/50 R 15. mob. 091/2177-558. PRODAJEM XSARA PICASO 2.0 HDI, sva oprema, tel. 099/408-1317 ŠKODA FELICIA 1.3, reg do 5/10, mijenjam za kamp ku icu ili prodajem, tel: 098/185-5013 PRODAJEM OPEL VECTRU 1.8i 1995g., neregistrirana, Tel: 091/522-23-58
POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – može i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJEM DVOREDNI BERA KUKURUZA SIP TORNADO 80, prvi vlasnik, tel 040/895-086 ili 091/1688-679 PRODAJEM TRAKTOR Ursus 335 1971.g, kabina i kompresor, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 KUPUJEM TRAKTOR IMT 533, 539, kombajn za kukuruz, okreta sijena, bo nu kosu i ostale polj. priklju ke, mob. 098/9514-122 ili 099/2138-728 PRO DA J EM EK I A R M i o St a n dard, malo korišten, povoljno, mob. 099/508-6725 PRODAJE SE TRAKTROSKA PRSKALICA od 300 lit., ispravna, za 1.800 kn, tanjura e 20 diska (mog. 22 diska), za 1.700 kn. Selnica, mob. 098/9626-334 PRODAJE SE PAUK - RASIPA SIJENA Fahr, šir. zahvata 3,5 m, mob 099/687-5572 P R O D A J E M T R A K T O R To r p e d o 4806TD sa širokom kabinom, malo radnih sati, plug 10 cola visoki, mob. 091/9770-584 P R O DA J EM K U K U RU Ž N J A K v e l . 3x0,80x3m. Strahoninec, Dravska 36, mob. 098/260-062 PRODAJEM ELEVATOR 6m i 3-fazni eki ar metalni, hitno i povoljno, mob. 098/912-4664
USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino
OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031
INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323
MLA A ŽENSKA OSOBA brinula bi se o starijoj gospo i na podru ju akovca u zamjenu za nekretninu. Mob. 098/802-234 OBAVLJAM USLUGU UVANJA KU A ILI POSLOVNOG OBJEKTA, mob. 095/532-4541 DAJEM INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE (pripreme za prijemni ispit, fakulteti do 2.g.). Mob. 091/940-5760 DA JEM BESPL ATNO STANOVANJE slobodnoj ženi u obiteljskoj ku i u zamjenu za iš enje iste, okolica Preloga. Samo ozbiljne ponude na mob. 095/519-7555 UVALA BI DJECU jasli ke, vrti ke ili školske dobi u vlastitom domu u akovcu, tel. 098/929-1373
POZNANSTVA MUŠKARAC 30-tih godina traži usamljenu žensku osobu do 45g. za druženje i prijateljstvo, mog. fin. potpora. Ako si ozbiljna javi se na mob. 098/968-4226 GOSPO U oko 45g., mirnu, usamljenu i poštenu katolkinju, traži udovac iz akovca, mob. 095/531-5212 DOBRO SITUIRANI GOSPODIN, pouzdan, an alkoholi ar, želi upozna ženu do 52g. radi veze uz povjerenje. SMS na mob. 095/921-9839
NEKRETNINE PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogu noš u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112
www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!
SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije
www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.
PRODAJE SE KU A u Vratišincu.Tel. 091/5811-358 PRODAJE SE ETVEROSOBNI luksuzni stan u akovcu na Jugu od 129m2, tel. 092/2332-353 ATRAKTIVNO I POVOLJNO - prodajem stambeno-poslovni objekt u strogom centru D. Kraljevca, veliko dvorište, potrebna adaptacija, široke mogu nos primjene. Zva poslije 17 sa na tel: 040/312-677 ili 091/2525-655 I Z N A J M L J U J E M U H O DA N I FR I ZERSKI SALON ili samo poslovni prostor od 28m2, Travnik 25, mob. 098/1777-541 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN za dva studenta/ice u blizini u iteljskog fakulteta u akovcu! Molim nazva na tel. 095/883-9656 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u akovcu 098/929-3036 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u gornjem Me imurju na atrak vnoj lokaciji, cijena sam 2,5 eura/m2. Upita na mob: 098/749-188 IZNAJMLJUJEM 1,5 sobni stan u akovcu. Tel. 095 871 7443. PRODAJE SE KU A SA DVORIŠTEM površine 1594 m2, u Zebanec Selu, cijena 27.000 EUR-a. Požurite nazva 099/502-7203
TRAŽIM U NAJAM KU U u zamjenu za održavanje u akovcu ili okolica. Mob. 098/802-234 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u strogom centru akovca. Upita iza 16 sa na tel. 098 978 3428. PRODAJEM VIKEND KU U ZA STANOVANJE u Dragoslavcu, s malim vingradom i vo njakom, 600 hv, novije gradnje, sre eni podovi, fasada. tel: 343-557 KUPUJEM PARCELU U BRIJEŽNOM DIJELU (Lopa nec, Pleškovec, Dragoslavec ...), tel: 099/67-14-888 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u sklopu ku e s posebnim ulazom, mob 098/938-7532 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studen ci, blizu centra k, tel. 099/2426-087 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu i namještena garsonijera, tel. 390-291 ili 390-462 PRO DA J E S E KU A na Ju g u k , svi priklju ci, blizina vrti a, mob. 098/260-955 ili 098/677-504 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA KU A u Savskoj Vesi, tel. 098/241-742 GRADILIŠTE U PUŠ INAMA, ul. Petra Zrinskog. Tel. 821-507. IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj ženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca. Tel. 099 2426 087 PRODAJE SE KU A u Donjoj Dubravi. mob. 091/1328-236 ili 098/703-662 PRODAJE SE DVOSOBAN stan s garažom u Nedeliš u. Tel. 099/256-78-99 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN u M. Središ u, zaposlenim osobama, mogu nost nasljedstva, te se prodaje ku a u M. Središ u, mob. 099/402-14-13 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, akovec, novi, klima, lcd, kuhinja, namješten, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u centru k, 46m2, sva brojila etažirana, mob. 091/572-4557 STAN ZG, Ilica, 50m2, 3. kat, namješten, prodajem, mob. 099/218-0672 STAN 72m2, garaža, parking, Mihovljan, pogled na akovec, novogradnja, kredit osiguran, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 4-SOBNI, novogradnja, parking, garaža, Mihovljan (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJEM KU U obnovljenu, dogra enu, u ehovcu, 110 + 130m2, mogu a zamjena za stan uz nadoplatu. Samo ozbiljne ponude na mob. 095/8190-349 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KU U slobodnoj ženi u zamjenu za održavanje iste, košnja trave, iš enje.., okolica Preloga. Samo ozbiljne ponude na mob. 095/8190-349 PRIMAJU SE NA STAN dvije studen ce u Zagrebu, Ilica 173a, tel. 01/3773-689 PRO DA JE S E GR A D IL I Š T E u C irkovljanu, površine 1600 m2, mob. 098/9234-772 PRODAJE SE KU A u Krištanovcu, cijena 38.000 eur, mob. 098/960-2541 HITNO PRODAJEM KU U prizemnicu - dvojnu od 102 m2, u Nedeliš u, svi priklju ci, centralno, adap rana 2007.g., kompletno iznutra, oku nica 800m2, mirna lokacija, cijena 66.000 eur, tel. 099/7969-541. IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR 2x25m2 u akovcu, ul. dr.A. Star evi a, pogodno za trgovinu ili hi obrt, info 098/502-462 PRODAJEM ZEMLJIŠTE sa dvije vikendice u Globetki – Šenkovec, hitno. mob. 098/9755-095 POVOLJNO SE PRODAJE novogradnja u Strahonincu, 2009.g., roh-bau, može i na otplatu, mob. 098/749-131 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 54 m2, renoviran, povoljno, tel. 363-925 ili 098/925-4619 PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan od 51m2 u Zagrebu, blizina studentskog kampusa (Ferenš ica), mob. 091/363-7131 PRODAJEM ILI KOMPENZIRAM za obrtni ke radove u akovcu, apartman na moru, mob. 098/1790-733
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE od 4260m2 u akovcu, vojni vrtovi Sjever, cijena po dogovoru, urbanis kom planom grada k predvi eno za gradnju, mob. 098/260-062 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, široko dvorište, struja, telefon, voda, mob. 098/926-2140 PRODAJE SE KU A u Martanama od 120m2 + oku nica + velika terasa + dupla garaža, odmah useljiva, hitno i povoljno, mob. 098/241-478 IZNAJMLJUJU SE GARSONIJERE nenamještene, u akovcu, na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 PRODAJE SE VE A KU A na Jugu akovca (Pustakovec), svi priklju ci, vo njak, ukrasno grmlje, garaže, te iznajmljujem sobe studen cama, mob. 098/9320-214 PRODA JE SE GR A DIL IŠ T E u Iv a novcu, Kalni ka 22, tel. 337-048 ili 098/1363-827 IZNAJMLJUJU SE SOBE s upotrebom kupaonice i kuhinje, prikladno za studente, uži centar grada, mob. 095/845-3568 PRODAJE SE STAN 56m2, namješten, u centru grada, mob 098 426 580 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, vrlo povoljno. mob 098 1846 898 PRODAJE SE NOVOGRADNJA, ku a u nizu, blizina k, za 85.000 eur, mob. 098/242-554 PRODJE SE KU A na moru, Kor ula, 1.red do mora, sa 2 kompl. odvojena stana, kompl. ure ena, površine 300m2, stambeno, mob. 098/242-554
TURIZAM APARTMANI GRAD PAG, BLIZINA MORA, KLIMA, SAT TV, VLASTITA TERASA NATKRIVEN PARKING, PLA ANJE DO 12 RATA, TEL 098 502 400, www.bukal.hr
IZNAJMLJUJU SE APARTMANI za 4-6 osoba u Loparu na otoku Rabu, u lipnju i rujnu mjesecu, mob. 091/543-4828 IZNA JML JUJEM 1-sobni i 2-sobni APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora 200m, vrlo povoljno, mob. 098/805-186 IZNAJMLJUJEM TRI APARTMANA od 40m2, na otoku Ižu, k do mora, vrlo povoljno, mob. 098/38-88-38 U SUKOŠANU kraj mora iznajmljujem jednosobne i dvosobne apartmane, tel. 023/393-189 ili 023/394-617
ŽIVOTINJE
PRODAJEM JUNICE simentalke bre e 5 i 6 mj., mob. 098/998-1124 WESTY - prodaju se štenci, cijepljeni i o iš eni od unutarnjih nametnika, vet. knj., roditelji s rodovnicama, izvrsnog eksterijera i porijekla, oba prisutna, povoljno. Mob. 098 691 804 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE ZE EVI, povoljno, mob. 095/897-6846 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 NJEMA KI BOKSERI - štenci, cijepljeni, s rodovnikom, prodajem, tel. 042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJEM PAPIGE TIGRICE, nimfe, rozekolise, personate i rozele, te zlatne, srebrne, pla naste i kraljevske fazane. Tel. 098/912-3938 PRODAJU SE ISTOKRVNI ŠTENCI pekinezera, stari 2 mj., cijepljeni, o iš eni od parazita. Tel 040/364185 ili 099 671 4739 POKLANJAMO MA I A DUGE DLAKE starog 2 mj., nije perzijski, mob. 092/125-7303 PRODAJEM NJEM. OV ARA starog 5g., dobar uvar, mob. 091/9770-584 PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE, o iš ene odojke, bre e nazimice, nerasta i krma u za klanje, mob. 098/976-5331
ELEKTRONIKA KUPUJE SE RABLJENI TV ekran 51 ili 55 sa txt, daljinskim i scartom, tel: 098/162-4075
21. srpnja 2009. SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776. DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 PLAYSTATION 3, 40GB, 2 kontrolera, 3 orig. igre, za 2.500 kuna, mob. 095/200-4789
RAZNO PRODAJEM DOBRO O UVANU SOFU (dvosjed). mob. 091 532 0558 KUPUJE SE SOBNI BICIKL, radi rehabilitacije, tel: 395-015 MAŠINICA ZA MOTANJE CIGARETA, cijena 30 kn, besplatna dostava, mob. 098-906 88 44 PRODAJEM PE ZA CENTRALNO na drva, plinski bojler Junkers 24kW, stara cigla i crijep, tel: 091/536-9278 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaža za mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 PRODAJEM KVALITETNO BIJELO VINO Graševina i Šipon. Tel. 040 581 204 ili 091 598 48 03. PRODAJEM STOL ZA BLAGOVAONU dim. 160x100cm (na razvla enje), boja trešnja, te autosjedalicu za dijete do 18 kg i do 9 kg, tel. 099/681-11-33. PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za lož ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM PIŠTOLJ marke Z, VZOR 50, kalibar 7.65mm, jeftino, tel. 857-199 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vra ma, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE PUŠKA SA MARICA IŽ kal. 12 (12/70), tel. 098/928-2720 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šiva a mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJU SE DRVA ZA OGRJEV – grab, bukva, agacija, hrast. Besplatna dostava na podru ju Me . županije, tel. 098/56-54-54, Zdravko Katoli , e-mail: zdravko.katolic@gmail.com PRODAJEM MALOKALIBARSKU PUŠKU lova ko-sportsku s op kom, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM HRASTOVU BA VU vinsku od 600 lit., te miješano vino (rizling, šipon) od 500 lit., cijena po dogovoru, tel. 098/1868-111 PRODAJEM PVC STOLARIJU raznih dimenzija, vrlo povoljno, zva poslije 16 sa na mob. 098/846-058 PRODAJEM KAMP PRIKOLICU za 4 osobe, oprema (kuhinju, wc, tuš), pogodna za vo njak ili vinograd, cijena 6.800 kn, tel 095/822-0410 PRODAJEM PERILICU rublja WHIRLPOOL AWE 7516, 1000 o/min, 5,5 kg, 45 lit, garancija, kao nova, za 2.500 kn. mob. 091/6865-525 PRODAJEM FRIŽIDER Quadro, visok, sa ledenicom, ispravan i u dobrom stanju, za 1.200 kn, te kau i 3 fotelje, masivno drvo, u solidnom stanju, crvena boja, za 600 kn. mob. 091/6865-525 PRODAJEM SPAVA U SOBU modroplava boja s madracem i podnicom, jako malo korišteno, o uvana, kao novo, cijena 30% manja od nove. tel. 099/7969-541. PRODAJEM komplet bijelu sobu sa zrcalima, autokamp brako prikolicu, plinsku zidnu pe , bide komplet novi, sve vrlo uš uvano i povoljno. mob. 095/882-4526
21. srpnja 2009.
Oglasnik 47
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
PRODAJEM stol za previjanje/kupanje i jedan dj. kreve , a drugi poklanjam, mob. 098/389-328 PRODAJEM PERILICU RUBLJA, cijena 200 kn, zvati poslije 16 sati na mob. 098/846-058
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004
FILATELISTI KI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju i radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak
PRODAJEM NOVE PROZORE i vrata izoind, te satelitski komplet, 4 glave, mob. 095/8841-965 PRODAJEM dva trosjeda, dje je hranilice i sportski bicikl – sve o uvano i povoljno, mob. 098/632-614 PRODAJEM neispravnu špricu S617 (150kn), pl. štednjak Gorenje (150kn), vino šipon-graševina cca 200 lit., mob. 095/813-8133 PRODAJEM NAMJEŠTAJ iz ku e i bijelu tehniku, tendu, bicikle i ostalo, mob. 098/3361-032 PRODAJEM regal, 2 fotelje, stoli za dnevnu sobu, el. ugradbeni štednjak (500kn), stroj za su e s manjom greškom (100eur), komoda s vitrinom puno drvo hrast, 4 zimske gume Fulda 175/65/14, kao nove (1.000kn) i klavijature Yamaha (200eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM PROZOR INDUSTROGRADNJA drveni dim. 60x60cm, cijena 500 kn, te kupujem gramofon i zvu nike do 500kn, tel. 390-341
TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031
POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!
Lunja Lunja je prekrasna mala kujica koju smo spasili zajedno sa 70 pasa iz romskog naselja Kuršanec. Zbog prekobrojnosti pasa trebali su biti eutanazirani, ali su dobili novu priliku za život preko naše Udruge. Lunja je imala razbijenu zdjelicu, ali se oporavila i sada je jako vesela i mila. Ro ena je 9.1.2009.
Rambo Rambo je dovezen u azil nakon sto je dugo bio sam na lancu, napušten od ljudi. Svaka dva dana bi mu donijeli jes i vodu i onda bi opet bio sam. Izgubio je potpuno povjerenje u ljude i uop e nije zapažao nikoga oko sebe. Trebalo mu je vrijeme da do e k sebi i sada je jako umiljat i zaigran. Novi vlasnik treba ima strpljenja da se ponovo navikne na njega jer se teško navikava na nekog novog, boji se. Ro en je po etkom 2007.
Medo Medo je prona en teško ranjen i izmu en na ces . Netko ga je zlostavljao pa je po dolasku u azil podvrgnut operaciji odstranjenja repa, a ozlije eno mu je i oko. Sada se ve dobro oporavio, a po naravi je vrlo dobar i zahvalan. Star je oko 2,5 godine.
ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)
tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106
POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E
tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790
URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG
tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022
NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI
724
48
Informacije GKP „ AKOM“ d.o.o. akovec, Mihovljanska bb
Temeljem odluke Nadzornog odbora s 1. sjednice održane dana 17.07.2009. godine GKP „ AKOM“ d.o.o. raspisuje slijede i
Temeljem Zaklju ka Gradskog vije a Grada Preloga, klasa: 406-01/09-01/28, ur.broj: 2109/14-01-09-01 od 13. srpnja 2009. godine, Gradona elnik Grada Preloga raspisuje
NATJE AJ
NATJE AJ
za izbor Uprave Društva
za prodaju objekta Stare škole u Oporovcu
1. Uprava Društva sastoji se od jedne osobe – Direktora. Uprava se imenuje na vrijeme od 5 godina. Radni odnos se zasniva na neodre eno vrijeme. 2. Kandidat mora ispunjava slijede e uvjete: - da je državljanin Republike Hrvatske - da za obavljanje poslova Uprave nema zapreka iz lanka 239. Zakona o trgova kim društvima. Kandidat mora ispunjava slijede e posebne uvjete: - da ima VI. ili VII. stupanj stru ne spreme ekonomskog, pravnog ili tehni kog usmjerenja - da ima 5 godina radnog iskustva na rukovode im radnim mjestima ili poslovima Uprave - da zajedno s ponudom podnese program rada za mandatno razdoblje. 3. Uz pismene ponude potrebno je priloži slijede e dokaze: - potvrdu suda o nekažnjavanju, - diplomu, - domovnicu, - fotokopiju radne knjižice s upisanim radnim stažom, - životopis s opisom dosadašnjeg rada na rukovode im poslovima odnosno poslovima Uprave, - program rada za mandatno razdoblje. Ponude bez navedene dokumentacije ne e se razmatra . 4. Ponude se podnose Nadzornom odboru GKP „ AKOM“ d.o.o. akovec, Mihovljanska bb (s naznakom „natje aj za izbor Uprave“), u roku 8 dana od dana objave natje aja. 5. Odluku o imenovanju Uprave donosi Gradona elnik grada akovca u funkciji Skupštine Društva na prijedlog Nadzornog odbora. O rezultatu natje aja podnosioci ponuda bit e obaviješteni u roku 8 dana od dana objavljenog izbora. Nadzorni odbor GKP „ AKOM“ d.o.o.
ELKOS d.o.o. Sajmišna bb, 40329 KOTORIBA 040/682-117 objavljuje
NATJE AJ za slobodna radna mjesta 1. VODITELJ GRA ENJA Uvje : - VSS/VŠS - stru ni ispit - voza ka dozvola B kategorije - AutoCAD, Eplan - 5 godina na is m poslovima - stalni radni odnos 2. VODITELJ GRA ENJA Uvje : - VSS/VŠS - voza ka dozvola B kategorije - AutoCAD, Eplan - 2 godine na is m poslovima - stalni radni odnos 3. ELEKTROINSTALATER-POSLOVO A - 4 izvršitelja Uvje : - SSS - voza ka dozvola B kategorije - AutoCAD - 5 godina na is m poslovima - stalni radni odnos 4. ELEKTROINSTALATER - 15 izvršitelja Uvje : - SSS - voza ka dozvola B kategorije - 3 godina na is m poslovima - stalni radni odnos uz probni rok 6 mj. Sve prijave molimo sla na gore navednu adresu, e-mail: ivan.kos@elkos.hr, ili telefonski na broj 098 723 304. Kontakt osoba Ivan Kos
21. srpnja 2009.
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
I Grad Prelog prodaje u vlasništvo objekat Stare škole u Oporovcu 152, kat. est.br. 23 poslovni objekat od 220 m2 kat. est.br. 23 dvorište od 500 m2 kat. est.br. 23 oranica od 334 m2 kat. est.br. 24 oranica od 896 m2 kao jednu jedinstvenu cjelinu ukupne površine od 1950 m2, za po etnu cijenu od 281.000,00 kuna. Nekretnina se prodaje po na elu „vi eno-kupljeno“ što isklju uje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine. II U okviru objekta Stare škole nalazi se prostor površine 198,80 m2 u kojem se obavlja trgova ka djelatnost na osnovu ugovora o zakupu i to do 15. ožujka 2011. godine. III Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju dužni su kupoprodajnu cijenu nekretnine ispla u cijelos te sklopi kupoprodajni ugovor u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. U naknadnom roku od 15 dana kupac je dužan pla cijenu nekretnine a u slu aju da u navedenom roku ne bude pla ena cijena nekretnine kupac gubi pravo na kupnju i kaparu. IVJavno nadmetanje za prodaju u vlasništvo es ca iz to . I ovog natje aja proves e se dana 28. srpnja 2009. godine s po etkom u 13,00 sa na licu mjesta. U slu aju da objekat ne e bi prodan odre enog dana prodava e se svaki prvi utorak u mjesecu s obvezom prijave zainteresiranih u Upravi Grada Preloga, Prelog, Glavna 33. V Pravo sudjelovanja na natje aju imaju sve zi ke i pravne osobe. VI Informacije o objektu koji se prodaje mogu e je dobi u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, u vremenu od 08,00 do 14,00 sa svakog radnog dana do javnog nadmetanja. VII Jam evina u visini od 30.000,00 kuna za objekat upla uje se isklju ivo na žiro ra un Grada Preloga, broj 2392007-1835500002, pozivom na broj «21 7889 – ma ni broj» za pravne osobe i «22 7889 - JMBG» za zi ke osobe, uz naznaku svrha uplate «jam evina po natje aju-Oporovec». Najpovoljnijem ponu a u jam evina e se ura una u ponu enu cijenu, a ostalim sudionicima nadmetanja e se vra . VIII Troškove ovjere potpisa ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. IX Za sve dodatne informacije možete se obra na telefon 040/645303. GRAD PRELOG
RESTORAN “HIDROTEHNIKA” Daje se u zakup (mogu a je i prodaja) samostalan, ure en i namješten objekt ukupne površine 500 m2 u akovcu, Mihovljanska 70. Obavijes na telefon 040 396-089 radnim danom od 08-15 sa .
TEGRA d.o.o. akovec, Mihovljanska 70, raspisuje
NATJE AJ za prijem u radni odnos
SAMOSTALNI KNJIGOVO A / RA UNOVO A Uvje : - VŠS ili VSS ekonomskog usmjerenja - Ak vno poznavanje stranog jezika u govoru i pismu (engleski i/ ili francuski) - Poznavanje rada na ra unalu - Posjedovanje voza ke dozvole „B“ kategorije - Sklonost mskom radu i komunika vnost - Radno iskustvo 2 godine - Prednost imaju kandida s radnim iskustvom na sli nim poslovima u gra evinskim tvrtkama Dokumentacija koju treba priloži : - životopis - dokaz stru noj spremi i dodatnom obrazovanju (diplome i cer ka /potvrde) - preslika radne knjižice Prijave za natje aj dostavi najkasnije do 03.08.2009. godine, na adresu Tegra d.o.o., 40 000 akovec, Mihovljanska 70, preporu enom pošiljkom ili osobnom dostavom, s naznakom na vanjskom omotu prijave „ZA NATJE AJ ZA PRIJEM U RADNI ODNOS“.
21. srpnja 2009.
Informacije 49
www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333
Temeljem lanka 32. Zakona o izborima op inskih na elnika, gradona elnika, župana i gradona elnika Grada Zagreba („Narodne novine“ broj 109/07. i 125/08.), Op insko izborno povjerenstvo Op ine Pribislavec objavljuje
ZAVRŠNA IZVJEŠ A O IZVORIMA I VISINI SREDSTAVA UTROŠENIH ZA IZBORNU PROMIDŽBU KANDIDATA I ZAMJENIKA KANDIDATA ZA IZBOR OP INSKOG NA ELNIKA OP INE PRIBISLAVEC SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakari a 12, traži 2 RADNIKA/ICE NA PROIZVODNOJ LINIJI na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na gornju adresu ili najava na telefon 328-088, 098-463-575. Natje aj otvoren do 31.07.2009. 2. ART ing d.o.o. AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA i 2 FASADERAnaneodre enovrijemeuzprobnirad,javi se na 091-239-0279, 091-439-0279. Natje aj otvoren do 19.07.2009.g. 3. ANNO VITA d.o.o., LOPATINEC, V.Nazora 29, traži 1 PERADARSKOG RADNIKA NA FARMI NESILICA na neodre eno vrijeme, javi se na 856-081, 099-7078594, do 22.07. 4. PANSIONJAPA AKOVEC,traži1RECEPCIONERKU na neodre eno vrijeme, znanje njem. i engl. jezika, javi se osobno ili 310-238, do 22.07. 5. Restoran LIPA NEDELIŠ E, traži 1 POMO NU KUHARICU na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 098-802-273, do 29.07. 6. Modna industrija konfekcije MIK, AKOVEC, Ž.Fašizma 3, traži ŠIVA E TEKSTILA - više izvršitelja na odre eno vrijeme, sastanak sa kandidatima e se održati u dvorani broj 18 Zavoda za zapošljavanje 06.07.2009.g. u 10,00 sati, natje aj otvoren do 24.07.2009.g. 7. HERMAN d.o.o., PALOVEC, traži 3 DJELATNIKA ZA RAD U PEKARI (m/ž) za pe enje peciva i kruha, na odre eno vrijeme, uz mog. stalnog radnog odnosa, voza ki ispit “B” kat., javiti se na 098-980-2695, do 22.07. 8. Soboslikarski i li ila ki obrt “PIKNJA ”, AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-514-5858 do 30.07. 9. Kerami arski obrt “PINK”, PALINOVEC, traži 1 POLAGA A KERAMI KIH PLO ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-557-86-49, do 31.07. 10. Dje ji vr “RIBICA”, ŽABNIK, Žabni ka 42, traži 2 VŠS ODGAJATELJA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, voza ki ispit “B” kat., pismene zamolbe dostavi na gornju adresu ili tel. 868-236, 099-7882147 do 30.07. 11. ALUPLASTIK, M. SUBOTICA, I.Vuruši a 1, traži 2 RADNIKA NA IZRADI I MONTAŽI ALU i PVC stolarije na neodre eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo na is m poslovima, javi se na 098-426-013, do 31.07. 12. BLIC d.o.o., GORI AN, Školska 36, traži 1 DJELATNIKA NA BRAVARSKIM POSLOVIMA na odre eno vrijeme uz mog. zasnivanja stalnog radnog odnosa, radno iskustvo nije uvjet, javi se na 099-676-3517 do 02.08. 13. ARTEFERRO DOHOMONT d.o.o., GORI AN, Sirkoviš e bb, traži 10 DJELATNIKA NA POMO NIM BRAVARSKIM POSLOVIMA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 601222, do 02.08. 14. NET d.o.o., ŠENKOVEC, traži 10 DJELATNIKA U PROIZVODNJI SVIJE A (m/ž) na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, najava na tel. 343-233, do 31.07. 15. KERAKAMd.o.o.,ŠENKOVEC,J.Bedekovi a2,traži 1POMO NOGRADNIKAZASTROJNUŽBUKUnaodre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 343-677, do 06.08. 16. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traži 3 SSS STROJARSKA TEHNI ARA sa i bez radnog iskustva, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.
17. Kroja ki obrt Miroslav Škec AKOVEC, S. Kolara 57, traži 2 ŠIVA A TRIKOTAŽE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnogodnosa, radno iskustvo 3 godine, javi se osobno ili 395-923. Natje aj otvoren do 21.07.2009.g. 18. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traži KV MONTERE-IZOLATERE -više izvršitelja, obavezno radno iskustvo, mjesto rada Njema ka na odre eno vrijeme, javi se na 099-6655-006. Natje aj otvoren do 31.07.2009. 19. MA AK d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traži 1 AUTOMEHANI ARA-VULKANIZERA na neodre eno vrijeme, može sa i bez radnog iskustva, javi se osobno ili 098-496-362. Natje aj otvoren do 31.07.2009. 20. METAL DEKOR IVANOVEC, P. Miškine, traži 1 DJELATNIKA ZA IZRADU I MONTAŽU ŽALUZINA I TRAKASTIH ZAVJESA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo minimalno 1 godina, javi se osobno ili 338-070. Natje aj otvoren do 08.08.2009. 21. CALIX d.o.o. KOTORIBA, traži 3 DJELATNIKA RUKOVATELJA STROJEM ZA PRERADU PLASTIKE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-3426-087. Natje aj otvoren do 07.08.2009. 22. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traži 1 KONOBARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, dostavi pismene zamolbe ili se osobno javi na gornju adresu, informacije 311-207. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g. 23. AUTOPRIJEVOZNIK ŠIMUNI BELICA, M. Gupca 19, traži 1 DJELATNIKA ZA UTOVAR I ISTOVAR PREHRAMBENE ROBE na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-516-4191. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g. 24. SILADI d.o.o. KOTORIBA, traži 1 DJELATNIKA ZA UPRAVLJANJE I SERVIS POLJOPRIVREDNOM MEHANIZACIJOM na neodre eno vrijeme, javi se na 098915-8006. Natje aj otvoren do 05.08.2009.g. 25. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traži VIŠE OSOBA ZA ŠIVANJE NAVLAKA ZA MADRACE na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili mob. 098244-447. Natje aj otvoren do 20.07.2009.g. 26. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 DJELATNICU ZA PRODAJU U SLASTI ARNICI i 1 DJELATNICU ZA PRODAJU KRUHA I PECIVA na neodre eno vrijeme uz probni rad, povrat putnih troškova u cijelos , javi se 091-582-8639. Natje aj otvoren do 09.08.2009. 27. DOMEX-ID d.o.o. DOMAŠINEC, traži 1 PRODAVA ICUMJEŠOVITEROBEnaodre enovrijeme,poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 863-444, 098-646212. Natje aj otvoren do 26.07.2009.g. 28. GRA EVINARSTVO HORVAT d.o.o. AKOVEC, traži 2 ZIDARA i 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-393-119. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g. 29. ELEKTROING GRABAR d.o.o. AKOVEC, traži 2 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo poželjno, javi se na 396047. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g. 30. DUGA COLOR DRŽIMUREC 117, traži 1 KV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, rad na terenu, javi se na 639-008, 098-914-9985. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g. 31. Restoran AQUA KAKTUS TOTO MORE TOTOVEC, traži 3 KONOBARA, 2 KUHARA i 1 NO NOG UVARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-912-3525. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g. 32. Soboslikarski obrt RENOVA NEDELIŠ E, Trnavska 17, traži 3 KV, PKV SOBOSLIKARA na neodre eno vrije-
meuzprobnirad,javi sena822-118.Natje ajotvoren do 09.08.2009.g. 33. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovi a 1, traži 2 VOZA A TERETNOG VOZILA u me unarodnom transportu robe – hladnja e na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje njema kog jezika, radno iskustvo 12 mjeseci, javi se osobno ili 384-822. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g. 34. Ordinacija op e medicine Anica Beli dr.med. Mala Subo ca, Glavna 31, traži 1 LIJE NIKA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - zamjena 12 mj., položen stru ni ispit, javi se na 098-331-205. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g. 35. Pekarna i pizzerija SRE KO AKOVEC, Z. Frankopanska8,traži1PRODAVA ICUUPEKARInaodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu. Natje aj otvoren do 20.07.2009.g. 36. EKO 1 - Servis za iš enje, AKOVEC, O. Price 7, traži 1 ISTA ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se 390-426, 091-1390-426. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g. 37. G.P.P.T.-Nekretnined.o.o.G.Hraš an,Varaždinska 43a, traži 1 GRA . TEHNI ARA, 2 ZIDARA, 2 TESARA i VIŠE POMO NIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g. 38. OKNO d.o.o. PUŠ INE, akove ka 107 a, traži 2 BRAVARA, 2 STOLARA i 2 STAKLARA - djelatnike za montažu ALU stolarije na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno na gornju adresu ili 823004. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g. 39. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, Kolodvorska 19, traži 1 PEKARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, mjesto rada Puš ine, javi se na 602-206, 091-456-0008. Natje aj otvoren do 23.07.2009.g. 40. PEKARNA SUNCOKRET, AKOVEC, Kalni ka 19, traži 1 PEKARA, POMO NOG PEKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 091-3965000, do 31.07. 41. Braniteljska zadruga “PLETIONA”, AKOVEC, Dr.I.Novaka 36a, traži 2 RADNIKA U PROIZVODNJI ARAPA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se na 098-241-475, do 12.08. 42. Trgova ki-ugos teljski obrt “N”, ŠANDOROVEC, V.Nazora bb, traži 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme,poželjnoradnoiskustvo,javi sena091-253-9138, do 29.07. 43. Autoservis TUNING DRVODERI , PODTUREN, Sportska bb, traži 1 KV AUTOMEHANI AR A na neodre eno vrijeme, javi se na 099-502-9558, do 13.08. 44. GRA-COOP d.o.o., M.Središ e, Mar nska 165, traži 3 TESARA, 1 VOZA A na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241-431, do 15.08. 45. Dom za starije i nemo ne osobe STUBI AR, M.Središ e, Kolodvorska 32, traži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, javi se na 543-511 g a SandraStubi ar,položenstru niispit,natje ajotvoren do 31.07. 46. Obiteljski dom za starije i nemo ne osobe KOLONI , D.Kraljevec, Kolodvorska 7, traži 2 NJEGOVATELJICE u domu za starije i nemo ne na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 655-040, 098-992-9699, do 20.08. 47. NIT d.o.o. PUŠ INE, akove ka 47, traži 1 SAMOSTALNOG KNJIGOVO U s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo na poslovima samostalnog knjigovo e, poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola “B” kat., javi se na
091-576-3986, natje aj otvoren do 31.07. 48. LJEKARNA KOVA , AKOVEC, D.Cesari a 5, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, položen stru ni ispit ali nije uvjet, javi se osobno ili 040-390-080, natje aj otvoren do 16.08. 49. Ca ebar“Zdenka” AKOVEC,I.Gunduli abb,traži1KONOBARICUnaneodre enovrijeme,mogu nost smještaja, javi se na 091-956-7425, do 31.07. 50. Marketing cjevovodi d.o.o., N. SELO ROK, traži 5 VODOINSTALATERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se na 098957-4204, do 29.07. 51. Kerami arski obrt vl. Horvat Štefan, Donji Vidovec, traži 1 KERAMI ARSKOG RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 098/552-827, do 16.8. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., GOSPODARSKA 12, TRNOVECBARTOLOVE KI;traži20OSOBAZAŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme,uvje :OŠ,PKV,KViliosobesaškolomzašiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, do i osobno na adresu, najava na tel. 042/404-691, do 31.7. 2. G.P. POKOS d.o.o. Varaždinske Toplice, Duga ulica 62; traži 2 OSOBE ZA IZRADU I MONTAŽU METALNIH KONSTRUKCIJA na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : KV, SSS metalske struke; poželjno radno iskustvo na m ili sl. poslovima; radi se na podru ju sjeverozapadne Hrvatske; mla a osoba, najava na mob: 098 178 3645 ili tel:042 633 325 (Antun Pokos), do 25.7. 3. WACHEM d.o.o., Branimirova 24-26, 42202 TRNOVEC; traži 1 VODITELJA MIKROBIOLOŠKOG LABORATORIJA u proizvodnji kozme kih proizvoda na neodre eno vrijeme, uvje : VSS dr. medicine, dipl. sanitarni inženjer, završen prehrambeno-biotehnološki, veterinarski, farmaceutsko-biokemijski, prirodoslovno-matema kifakultetsbiološkimsmjeromis najmanje1g.radaulaboratorijuzdravstveneustanove ili druge pravne osobe ovlaštene za obavljanje mikrobioloških super analiza ili 1g. rada na sl. poslovima, potrebno znanje engl. jezika, mjesto rada Varaždin. Pismene zamolbe uz životopis na e-mail: milka.cecura@wachem.com i mario.smrcek@wachem.com kontakt tel. 042/408-800 (Milka e ura); do 27.7. 4. TOPOLA d.o.o., P. Miškine 59, Varaždin; traži 5 DRVOPRERA IVA KARADNIKAnaneodre enovrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV, poželjno radno iskustvo na tra noj pili ili kružnoj pili, osobni dolazak na adresu uz najavu na mob. 098/482-015 (Franjo Konjevi ), do 15.8. 5. SIMOVd.o.o., AKOVEC,Radni ka39,SavskaVes; traži 2 OSOBE ZA RAD U CENTRU ZA MRŠAVLJENJE na neodre eno vrijeme (25 sa u tjednu), uvje : KV, SSS medicinski kozme ar / maser, poželjno iskustvo u kozme kim poslovima, obavezno znanje masaža, osnove rada na ra unalu mjesto rada: VARAŽDIN, najava na tel. 040/390-582, 095/903-3541 ili e-mail: simov@email.t-com.hr , do 15.8. 6. FACE kozmeti ki salon, VARAŽDIN; traži 1 POMO NOG STOLARA za izradu namještaja u radioni te montaža na terenu na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV,KV,osobespodru jaVaraždinskihtoplicaiokolice te Ludbrega i okolice, mjesto rada: Leskovec Topli ki, najava na mob. 091/781-5790 (Saša Slatki); do 15.8.
Kandida i zamjenici kandidata za izbor op inskog na elnika Op ine Pribislavec podnijeli su sljede a izvješ a o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu: 1. Kandidatkinja: Zamjenik kandidatkinje: Izvori sredstava: 1. Donacije gra ana
VIŠNJA IVA I ELVIS HORVAT 6.580,00 kn __________________________ 6.580,00 kn
UKUPNO: TROŠKOVI: 1. Promo vni materijal i predizborni skup 6.580,00 kn __________________________ UKUPNO: 6.580,00 kn
Predlagatelj: Hrvatska narodna stranka-liberalni demokra -HNS 2. Kandidat: IVICA LESJAK Zamjenica kandidata: BOŽENA SEVER Kandidat Ivica Lesjak Izvori sredstava: 1. HDZ - iz donacija
7.093,96 kn __________________________ UKUPNO: 7.093,96 kn Troškovi kandidata: 1. Promidžbeni materijal 7.093,96 kn _______________________ UKUPNO: 7.093,96 kn
Zamjenica kandidata Božena Sever Izvori sredstava: 1. prora un prema Zakonu o n. pol. stranaka 4.473,00 kn _______________________ UKUPNO: 4.473,00 KN Troškovi zamjenice kandidata: 1. Promidžbeni materijal 2. Reprezentacija 3. ostale usluge
Predlagatelj:
2.623,00 kn 1.300,00 kn 550,00 kn _______________________ UKUPNO: 4.473,00 kn Hrvatska demokratska zajednica – HDZ Hrvatska socijalno liberalna stranka - HSLS
OP INSKO IZBORNO POVJERENSTVO OP INE PRIBISLAVEC KLASA: 013-01/09-01/26 URBROJ: 2109/26-09/1 Pribislavec, 13. 07. 2009.
PREDSJEDNIK: Goran Supan i
IZ MATI NOG UREDA
ELKOS d.o.o. Sajmišna bb, 40329 KOTORIBA 040/682-117
OGLAS o prodaji nekretnina 1. STAN površine 141,65 m2 Parkirno mjesto u cijeni stana Lokacija: Vile Barok-Vodnikova 2, Varaždin Cijena: Vrlo povoljno – na upit 2. TROSOBNI STAN površine 70,20 m2 Parkirno mjesto u podzemnoj garaži u cijeni stana Lokacija: Jalkove ka - Grabanice 1, Varaždin Cijena: Vrlo povoljno – na upit 3. DVOSOBNI STAN površine 36,80 m2 Lokacija: Dravska IV-Dom mladih, Varaždin Cijena: Vrlo povoljno – na upit
Kontakt osoba: Ivan Kos 098 723 304
RO ENI: TIHANA IGNAC, k i Andreje i Ivice; MIA PAVLA MEZGA, k i Marine i Maria; IVAN VUK, sin Vlatke i Velimira; JAN POZDEREC, sin Ivane i Miroslava; SANELA ORŠUŠ, k i Evice i Milorada; DAVID BEDI , sin Martine i Danijela; NELA ŠARI , k i Andreje i Igora; NOA MOLNAR, sin Jasmine i Petra; TADEJ BOŽI , sin Šanete i Tomislava; MIA ZELENI , k i Tamare i Sanija; BORNA BALENT, sin Mateje i Darka; LANA KOVA , k i Biljane i Danijela; LANA i LUKA ANDRO EC, djeca Ivane i Josipa; EVAN RNJAK KORAJ, sin Jelene i Maria; LEON VRBANEC, sin Julije i Kristijana. VJEN ANI: Sonja Šafar i Filip Turk; Marinela Matovina i Davor Rešetar; Karolina olak i Oliver Solar; Andreja Geri i Mario Žvorc; Maja Perša
i Zoran Juri an ( akovec). Maja Kova i i Dejan Braniša; Melani Sulejmani i Nikola Mihalec, Božica Mikuli i uro Kova , Manuela Me imurec i Darko Maltar, Kristina Martinjaš i Mario Furdi (Dekanovec). Ljiljana Strbad i Goran Peter, Renata Kedmenec i Ivica Ko iš (Kotoriba). Ivana anadi i Tomislav Sermek (Mala Subotica). Ivana Horvat i Hrvoje Toplek, Smiljana Na i Krunoslav Colar (Mursko Središ e). Ivan a Kra un i Branko Juras; Ivana Trojok i Danko Šestan; Biljana Petran i Darko Valjak (Nedeliš e). Petra Ke keš i Dario Lepen; Valerija Gregoraš i Denis Golubi ; Aida Mar etko i Alen Babovi , Željka Šari i Ljubomir Kolarek, Kristina Vlah i Ivica Oreški (Prelog). Maja Koruni i Peter Crn ec, Katja Vaši i Darko Zadravec, Danijela Kova i Nikola Dragojevi (Štrigova).
UMRLI: Vladimir Pal i, ro . 1957.; Terezija Slana, r. Hamer, ro . 1949.; Augustin Topli anec, ro . 1940.; Franjo Lah, ro . 1935. ( akovec). Agata Kolari , r. Hajdarovi , ro . 1926.; Ana Novak, r. Hajdarovi , ro . 1928. (Dekanovec). Ivan Bari , ro . 1929.; Andrija Lisajka, ro . 1947., Stjepan Brada ro . 1918. (Kotoriba). Marija Gori anec r. Šteinglin ro . 1919. (M. Subotica). Petar Posavi, ro . 1926.; Agneza eh, r. Sabol, ro . 1922., Franjo Vinko ro . 1929. (Mursko Središ e). Stjepan Sudec, ro . 1928.; Josip Mihaljkovi , ro . 1940.; Ivan Kozar, ro . 1930., Branko Klovar ro . 1938. (Nedeliš e). Antun Blažin i , ro . 1963.; Stanko Fic, ro . 1947., Jela Puri r. Sabol ro . 1931., Marija Mar etko r. Bašnec r. 1934. (Prelog). Magdalena Gomboši, r. Zadravec, ro . 1922. (Štrigova).
50
Dobro je znati
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
PoliSnack Ima brata Oglas_140x382 2
21. srpnja 2009.
5/21/09 10:31:22 AM
21. srpnja 2009.
Dobro je znati 51
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
ŽUT
OM
-D
O
GO
DIN
od 1949.
A
go
e
O
D
AS
P O DV U Č E
N
G
di
n
A LATN BESP ža* ta n o m i a
dostav
A TNna PLAta BEstS ža ava i mon ske*
ju sprodado a r u k i sti el , popu stite v Iskori nih exponata i: e ožb aparat izlkuhinja PRIMA 2,6 m
GRATIS
at do cijele Hrv području
A IZRAD RI E J PO M
loča za p
JA foteljaI IZBOR NAMJEŠTA JVEĆ NACOBRA VOLJNIJIM O JP A N PO CIJENAMA
-80%
kuhinja SEVEN PANNA, 255 cm
kuhanje
pećnica hladnjak napa
BESPLATNA
dostava i montaža*
TNA BESPiLA taža mon tava dos A nae* TN SPLA JN BE području cijele HrvatskTALIJANSKI DIZA
dostava i montaža* NI GD JE JE FT IN IJ E
09
7. 20 -50% SAMO DO 25. 9.998kn
500kn
18 7
4.999
kn
garnitura FORTUNA, razvlačna sa sandukom za posteljinu i ležajem
kn
A DA A TN LA SPR BEIZ RI na JE taža mon M i O tava P dos u cijele Hrvatske*
10.400kn
7.499
Iskoristite v kn ih exp izložben
područj
NAJVEĆI IZBOR NAMJEŠTAJA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA
Iskoristite vel izložbenih expo
IZRADA RI JE PO Mregal BEN, 202 x 200 x 35-51 cm boja: javor-bijela
NAJVEĆI IZBOR NAMJEŠTAJA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA
-50% garnitura za blagovaonicu BC 502 stol + 4 stolica, boja: crno-bukva
4.000kn
1. 9 9 9
kn
garnitura za blagovaonicu VIKTOR stol + 6 stolica, boja: capuccino
-60% 0% -6BESPLATNA PR IL IK A
DA UŠ TE DI TE SA
1.000kn
dostava i montaža*
399
kn
BESPLATNA
PLAĆANJE DO PLAĆANJE DO dostava i montaža na području cijele Hrvatske*
ili kreditom do 60 rata
60
(Amex, Diners, Master GO
PLAĆANJE DO
PLAĆANJE DO
VELIKA rasprodaja vrtnog namještaja!
60
-65%
799
kn
Lesnina ČAKOVEC, Globetka b.b.
1. 3 9 9
Lesnina VARAŽDIN, Gospodarska bb radno vrijeme: pon. - subota: od 9 - 21
kn
Akcija vrijedi od 20. 7. do 28. 7. 2009 ili do rasprodaje zaliha. *U skladu s uvjetima Lesnine.
Iskoristite RATA card, RATA RATA veliku rasprodaju Čekovi, stambeni RATA
IZRADA krediti bez kamata ... )* PO MJERI
2.000kn
radno vrijeme: pon. - petak: od 9 - 21 subota: od 8 - 20
4.000kn
SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI
O
AN D
SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI
• EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE •
izložbenih exponata, popusti do
-80%
• EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • SAMO U LESNINI • EXTREMNO SNIŽENJE • NAJVEĆI IZBOR NAMJEŠTAJA PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA
52
Savjeti
21. srpnja 2009.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
Centar za zdrav život i promicanje kvalitetnijeg načina života
Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
Suicidalno ponašanje Suicidalnost (samoubila ko ponašanje) je stara, moglo bi se re i kao i ovjek. Fenomen suicidalnosti je predmet istraživanja razli itih znanstvenih podru ja kao što su ilozo ija, psihologija, pravo, medicina i dr. De inicija samoubojstva je veoma teška pa još uvijek i danas, nema jasne i op eprihva ene de inicije tog pojma. Jedan od pokušaja de iniranja pojma suicidalnog ponašanja govori kako je samoubojstvo (suicidum) ponašanje kojim se ovjek usmrtio i pri tome ga je vodila težnja da se usmrti, a ta njegova težnja bila je o igledna njegovoj okolini. Novi modeli idu u smjeru razumijevanja suicidalnosti kao jednog procesa koji je u stalnom porastu, koji se razvija i na koji utje u mnogobrojni faktori predispozicije i faktori okida i – stresori Pa tako, prema nekim teorijama, može se na i u djetinjstvu zbog neprihva anja od strane roditelja a isto tako i u kasnijem životu kada imamo neprihva anje od strane okoline a svakako kod toga se mora misliti i uzeti u obzir struktura osobnosti i superponirani duševni i tjelesni poreme aji ili svježi stresogeni životni doga aji, koji mogu dovesti do suicidalnog ponašanja. Kod toga su esti osje aji beznadežnosti, o aja
uz istovremenu želju za pažnjom drugih ljudi. Isto tako, postoji, prema istraživanjima u psihologiji, psihijatriji i suicidologiji teza o pravilnostima , koje prate suicidalno ponašanje – tzv. faktorima suicidalnog ponašanja, a u koje uvrštavamo muški spol, starija životna dob, usamljenost, razna krizna stanja koja nisu lije ena, genetski nasljedni faktori i kona no prisutnost duševne ili neke kroni ne tjelesne bolesti. Osnovni je cilj prou avanja svih navedenih faktora koji dovode do suicidalnog ponašanja prevencija suicidalnog ponašanja. Prevencija suicidalnog ponašanja obuhva a tzv. primarnu prevenciju koja je usmjerena na uklanjanje onih faktora za koje je poznato da u pojedine osobe ili šire u nekoj sredini mogu imati suicidogeno djelovanje. Sekundarna prevencija je lije enje svih poreme aja koji mogu dovesti do suicidalnog ponašanja. Tu se prije svega misli na razne oblike depresije, na kroni ni alkoholizam, ovisnike o drogama, na psihoti ne bolesnike i dr. Na kraju tercijarna prevencija obuhva a široki spektar medicinskih intervencija koji su usmjereni na neutralizaciju i uklanjanje posljedica suicidalnog ponašanja.
Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
Konflikti na poslu Na svakom je radnom mjestu mogu e nai i na kon liktne situacije, nezamisliv je posao koji bi osiguravao miran tijek radnog procesa bez frustracija iznutra i izvana. Recimo, ima situacija kad razli iti ljudi u organizaciji traže od zaposlenog razli ite stvari. Kad šef traži od voditelja tima ve u kontrolu i disciplinu nad lanovima tima, a oni žele više slobode u svom radu nemogu e je udovoljiti objema stranama. Najgore je biti «u sendvi u», na takvim radnim mjestima na kojima se ne može pomiriti zahtjeve neposredno nadre enih i podre enih . Isto je tako teško na i se u situciji gdje se zahtjevi posla kose s našim osobnim vrijednostima. Što e u initi pravnik kojem pretpostavljeni naloži da zbog dobrobiti organizacije «malo zaobi e propise»? Ho e li menadžer koji mora otpustiti nekoliko zaposlenika imati osobnih problema zbog toga što je na popisu samohrana majka? Koliko e ljudi u tim situacijama držati do osobnih vrijednosti i osje aja vrlo je individualno i svatko bi morao biti svjestan unutarnje cijene koju e zbog takvih teških odluka možda platiti... A postoji i mogu nost da nam s vremenom koža postane deblja, tko zna. Poseban je problem što naša profesionalna uloga može biti u koliziji s nekim našim bitnim privatnim ulo-
gama. Ah, vje na ženska tema: biti posve ena domu ili karijeri, biti i dobra mama i uspješna poduzetnica... No dobro, to je i muški problem, i o evi su važni, samo što njih nitko previše ne osu uje zbog toga što su više na poslu nego doma (možda vlastite žene, a tko ih pita?). A što sa situacijom kad dobijemo puno bolji posao, a treba raditi u inozemstvu? Profesionalna uloga opet može do i u sukob s obiteljskom. Nerijetko se dogodi da profesionalni izbori ugroze osobne odnose, što u kona nici zna i prekid ljubavnih ili bra nih veza. Ne mora biti tako, ali tko može biti siguran da ga vrijeme ne e pregaziti? Sve više mi dolaze ljudi koje su srušile neke ovakve kon liktne situacije i izbori koji su se pokazali lošima. Na poslu esto dolazi i do kon likata me u ljudima samima, takvi kakvi su ne mogu se slagati ni zajedno raditi. Ovakvi kon likti mogu biti grozni jer uklju uju vrlo jake emocije, a do njih dolazi zbog neslaganja u temperamentu i crtama li nosti ili zbog nesporazuma u komunikaciji i razlika u percepciji. Postoje ljudi koji si me usobno jednostavno ne pašu i da to ne bi bio pakao na poslu nužno je prona i neki na in za distancu... Ma idem se ja distancirati od vas. Vru e je, baš sam našla kad u pisati o kon liktima, zar ne?
TERAPIJE REIKI ENERGIJOM – PRVI TRETMAN BESPLATAN ŠKOLA REIKIJA – PRIJAVE ZA PRVI STUPANJ REIKIJA
Reiki majstor – učitelj Danijel Salijević www.reiki-dojo.net
098/193-5625
Piše Danijel Salijevi , reiki majstor - u itelj
Reiki energija – prisutna u svima Reiki- univerzalna životna energija , energija je koja je je od samog nastanka materije prisutna u svemu živom. Postoji u mineralima, biljkama, u životinjama i u ljudima. Mogli bismo re i da je prisutan svugdje gdje postoji energija. Njegovo djelovanje poti e duboko opuštanje ve nakon prvog tretmana što je posebno iskoristivo danas kada je stres na svakom koraku. Tretiranje reikijem nakon operacija ubrzava oporavak organizma i zacjeljivanje rana . Pomaže kod izi kih, mentalnih i emocionalnih problema. Možemo ga koristiti kao nevidljivog saveznika kad polažemo ispit, vozimo automobil, nai emo na opasnu situaciju. Reikijem možemo ispuniti naš životni prostor i hranu te tako ukloniti štetna djelovanja kojima smo izloženi. Postoje pogrešna vjerovanja da postoje samo odre eni, odabrani ljudi koji mogu baratati takvom energijom. Naprotiv, razmislimo li, nebrojeno puta
i sami ste koristili tu energiju no u puno blažem obliku. Ako se udarimo , ako nas boli zub, stomak, automatski stavljamo ruku na bolno mjesto i nekako nam je lakše. Taj re leksni nagon dolazi iz naše podsvjesti. Podsvjesti koja se još negdje u sebi sije a na ina na koji se nekad ovjek iscjeljivao. To je prirodni re leks. To je u svima nama. Danas, u vrijeme brzine, stresa i nebrojenih briga, ta sposobnost je potisnuta, zanemarena i zaboravljena. No nije nestala. Reiki majstori, danas su osobe, koje vas vode u ponovno „prisje anje“ kako , kada i što u initi da si sami pomognemo reiki energijom. Uz pomo reiki u itelja, ponovno dobijate suputnika koji ne samo da vas iscjeljuje kroz cijeli život, ve vam pomaže da pomognete svojim najdražima, obitelji i prijateljima. Pomaže vam prona i izgublljeni mir, a ponekad i smisao u životu.
Piše Katarina Flajpan
Umor Umor je esta pojava kod ljudi koji nerijetko ne znaju da spadaju u grupu oboljelih. Naj eš e se pojavljuje u vidu otežavanja najjednostavnijih ovjekovih aktivnosti, zahva a prvenstveno donje ekstremitete a nestaje nakon kra eg odmora. Zamaranje se primje uje nakon ubrzanog hoda koji ak ne mora biti dugotrajan a doseže potrebu dužeg odmora ili prekida izi kih aktivnosti. Depresija je jedan od estih uzroka kroni nog umora. Važno je znati da tople kupke ili izloženost povišenoj temperaturi pogoršavaju stanje. Umor znatno smanjuje kvalitetu života, može se izravno povezati s multipla sklerozom ali naj eš e je uzrokovan poreme ajem sna, depresijom, a najvažnije je pomankanje kondicije zbog smanjenja tjelesnih aktivnosti. Zbog toga je neophodno redovno spavanje, makar pomo u medikamenata, redovito kondicijsko
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
vježbanje, izbjegavanje stresa, preporu a se plivanje u toplom moru, a ukoliko se jave naleti vru ine istuširajte se hladnom vodom. Nikako ne zaboravite na lagane izi ke aktivnosti ma koliko vam teško pale. Bioterapeut je od iznimnog zna aja jer on može jednostavno napuniti organizam velikom koli inom energije i odmah zaustaviti neželjene posljedice umora. Neophodna energija, koja je kod permanentno umornog ovjeka u stalnom opadanju, dakle u stalnom de icitu, može uzrokovati teške izi ke i psihi ke probleme koji se onda godinama lije e. Pacijent obnovljene energije ima potrebu za izi kim aktivnostima, pove anu želju za životnim radostima, uživa u društvu što mu prije nije bilo mogu e. Dobar bioterapeut riješit e taj problem u etiri terapije i obnoviti psiho izi ko stanje pacijenta. Obratite mi se s povjerenjem na broj telefona 098/1347-031 bez SMS-a.
Jyotish Vas vodi ka boljem razumijevanju sebe, doga aju u Vašem životu i svijeta u kojem živimo. KONZULTACIJE I TE AJEVI na mob. 091/567-8718
SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA, zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ki urednik: Dejan Horvat , gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec
IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699
ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr
21. srpnja 2009.
Razbibriga 53
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
HOROSKOP
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Sredjoškoljke ve nebodo zabadav vu školo hodale! O K
no nejglavneše z em se ve bavimo je žetva. Neje nam prvi kaj seljaki žjejo i pšenico vozijo vu Paromlin, a kaj neznajo kuliko penez bodo dobili za te svoje žulje. Naša Vlada i minister za seljake i pšenico so i ovo leto meli tak uda posla kaj so od setve do žetve nej mogli skubicerati kuliko penez dati seljako za kilo pšenice. Ali nej sam to, na to smo ve nav eni jerbo nam je to nej prvi , seljake muo i to kaj, uda jiv, mora pšenico voziti vu Tvornico za smese i tam jo prodati po dvajsti lipici za kilo. To je malo, a dok vam re em gda je to dvesto kuni za tono, unda vam bode jasno gda bodo seljaki morali još z svojega žepa dati peneze kaj kombaja platijo. Ovo dež ovno leto nam je to doneslo kaj je pšenica po ela znova tirati, a posebno ona štera se polegla, tak gda to zrje ima i repeke, kak punoglavci, a mlinari so vsima, jasno i glasno, rekli gda se z te mele nebode kruh jev. Tak vam bode, ovo leto, pol pšenice odišlo za kruh, a druga polovica za smeso. Najgerek sam, jeli bodo seljaki dobili poticaje i za ono pšenico štera je završila vu smesi? Pak so nej valjda seljaki krivi i za to kaj je mesec dni furt curelo? A mortik i jeso, jerbo so furt gledali vu nebo gda bode prestalo mesto kaj bi doma bili vedrili. Gda so
vedrili, mortik nebi predi dež prestav, ali bi brz as žene bile uda zadovoljneše.
istam mi se dopada cena zemle vu centro Središ a na Muri od cirkva 23 kune po kvadratnomo metro, pak bodem si zev tuliko fraj kaj pozovem Serjanske gracke oce gda ak nebodo mogli to prodati nek me slobodno pozovejo, jerbo bi si rado kupiv jeno dve, tri mekote. Neje gda mi tre, ali je cena jako dobra.
N
aš novi župan, Ivek Perho ov, nema sre o. Vse kaj je delav vu ovih mesec dni, kuliko drži cugle županiske vlasti vu svojaj rokaj, proglašav je elementarne nepogode. Nejpredi nas je potukla to a, unda je puhav, kak sam vrag, jaki veter, posle je dež curev i gda je trelo i gda je nej trelo i to tak fest i tak dugo kaj se nam je i Mura rezlijala. Na vse zadje još so nam i seljaki z žetvom odišli po riti k meši. Bormeš Ivek nema sre o. I nej sam to: to vse nam je of coprjak z televizije Zoran Vakula naprej rekev, ali smo mi to nej veruvali. I moja soseda Franca je rekla, kaj bode on nam prdekovav, ali dok so nevole došle unda je bilo prekesno za vse. Napriliko, nej smo mogli splašiti to o
z reketlinami gda jiv nemamo, a reoplani so vu garaži i dremlejo. Što zna kuliko penez bodemo za te nevole dobili od države i gda bi to moglo biti. Vsi znamo gda naša Vlada, im smo mi Me imorci vu pitajnju, jako dugo žmuli penez i navek je to tak malo kaj bole vle e na triget nek kak odšteta.
G
ospon Vladek, novi op inski na elnik pre Sveti Jeleni se udi i žali kak mo je stari na elnik; gospon Mohari , mogev ostajti tak velikoga duga. Pak je dva milijone nej tak veliki kup penez kak se Vladeko ini. Istina Bog, gda so dva milijon eki uda meje penez gda jiv imaš, a uda vej gda jiv nemaš i još jiv k tomo moraš vrnuti. Prosiv bi lejpo kaj se nej ve vse drvje i kameje hitalo na gospona Mohari a, jerbo on je kaniv još jeden mandat biti na elnik tak gda bi on i te duge vrnuv. A to kaj je nej, ruon, zišlo kak je on vse to splanerav, to je istam nekaj drugo. Vsi znamo gda so mo Vladek i pajdaši pokvarili plane, pak si ve nek zamagadijo te dva milijone. Vseposod je kriza, a nej sam pre Sveti Jeleni, ali vam morem re i gda sam na jeni strani i to na onoj gde so punja i kase, a potroša ov ga, kak i navek, prekpreve .
uliko vidim naši sredjoškolci i sredjoškoljke, o em re i, jivi roditeli bodo pak odišli po riti k meši. Najme kaj, dugo je trajalo kaj smo, ipak, uspeli zrihtati to kaj so se naši sredjoškolci zabadav vozili vu svoje škole, ali im je dojšla kriza mam smo to poništili. Nebrem si mesta najti zbogradi tega, jerbo pak so nej sam oni krivi za krizo. Zbrisali smo vum zabadav prevoza i zabadav knige za školo, a delali bodemo mosta na Pelješac. Najte mi re i, prosim vas lejpo gda je to vredo. Poglednite, pu ka škola je skorom vu vsaki seli, a i tu deco navažamo z jedne vulice vu drugo. I to zabadav. A dok deca dojdo z škole unda jiv japeki i mamike vozijo na rekreacijo mesto kajbi hodali peške vu školo teh par sto metri. Na tretjoj strani se študenti zabadav vozijo po celomo Zagrebo. Kuliko je meni poznato, sredja škola je prinas obavezna, pak bi jim trelo nekaj dati, a faks je nej obavezan, pak tam vej davlemo. Ve poglednite kak bode zišla moja kuma Micika z Domašinca, štera ima tri de ke i vsi tri idejo vu sredje škole: Nejstareši ide vu akovec, sredji vu Prilok, a nejmlajši Štefek se zapisav vu Varaždin. Što bi, itak, morav pomo i kumi kaj z inancera toga prevoza za svoje de ke. A to vam je za jo tuliko penez kaj ve spada vu kapitalne izdatke.
OVAN (21.3.-20.4.)
VAGA (24.9.-23.10.)
S partnerom ete izgladiti ve inu problema koji su vas optere ivali proteklih dana. Nakon svega ete se još više približi jedno drugome. Slobodni bi mogli doživje susret od kojeg e im zakleca koljena. U nastojanju da impresionirate potencijalne suradnike mogli biste pretjerati sa samohvalom i tako izazva potpuno suprotan u inak. Pus te neka vaša djela i poslovni rezulta govore umjesto rije i. U utorak ete u svemu bi neumjereni, pa tako i u zi kom naprezanju. Smanjite intenzitet, jer ako ne prona ete razumnu mjeru, prekomjerno ete se iscrpi . Ne strahujte krenu u nove izazove. Nema koris od traženja razloga zašto nešto ne biste u inili. Osobe koje su vam važne, znat e cijeni vašu inicija vu.
Emotivni trokuti opasan su teren za dokazivanje, posebice ako ste i ina e skloni romansama na radnome mjestu. uvajte se situacija i osoba koje bi vas u o ima radnih kolega mogle diskredi ra . Na pomolu je sukob s osobom na položaju, jer biste mogli bi optuženi za propust za koji niste odgovorni. Nemojte misli kako e se s vremenom sve razjasni , ve što prije razriješite svaku dvojbu. uvajte se infekcija i alergija, osobito ako ste u razdoblju oporavka, jer kad budete mislili kako je problem kona no iza vas, neo ekivano bi se mogao vra . Bavite li se ra unalima ili intelektualnim uslugama, sve e vam i i od ruke. Prepuni ste svježih ideja pa ete s lako om riješi i najzahtjevnije zadatke.
BIK (21.4.-20.5.)
ŠKORPION (24.10.-22.11.)
U odnosu s partnerom savjest vam je ista, no to ne zna i da se ne biste trebali još malo potrudi te dodatno poradi na nekim nesporazumima u komunikaciji koji povremeno mogu narušavati vašu bliskost i povezanost. Bojite se promjena, no ne želite da to itko primije . Opus te se i ostanite mirni, jer nakon što prikupite dovoljno informacija o svemu, i vaš strah e netragom nesta . Nervoza koju osje ate sve više djeluje na op e stanje vašeg organizma. U petak se svakako pokušajte opus , ne trebate baš sve ima pod kontrolom. Nastojte se ne živcira za svaku sitnicu. U rješavanju obveza u ponedjeljak krenite redom, po mogu os od težih prema lakšima, jer samo ete tako ispuni zacrtani plan i bi zadovoljni rezulta ma.
Podijelite s partnerom svoje misli i osje aje, pogotovo ako dvojite oko zajedni ke budu nos . Iskreni razgovor pomo i e vam u rješavanju dvojbi, a shva t ete i u kojem smjeru trebate krenu . Nemojte oklijeva zatraži pomo kolega ili nadre enih ako vam to može pomo i u obavljanju jednog zahtjevnijeg zadatka. Ve ina suradnika vas izuzetno cijeni te e vam bez razmišljanja pruži ruku podrške. Imate li nekih neriješenih pravnih problema, trebali biste se na vrijeme pripremi i ne dopus da vas doga aji preteku ili iznenade. Ponedjeljak e bi pravi dan za planiranje novih projekata, ali i budu ih ulaganja koja e vas kona no oslobodi nekih višemjese nih ograni enja.
BLIZANCI (21.5.-21.6.)
STRIJELAC (23.11.-21.12.)
Zapreke u komunikaciji s partnerom posljedica su vaše nedovoljne iskrenos . Ako vi niste spremni na potpuno otvaranje, barem nemojte drugu stranu navodi na pogrešan trag. Površni pristup zadacima bit e vaša najve a mana ovaj tjedan. Pokušajte bi precizniji i bolje se unije u rad jer biste u suprotnom mogli ste i reputaciju aljkavog i nesposobnog radnika - iako je to daleko od is ne. Odnos s jednim prijateljem bit e poljuljan zbog okolnos na koje niste mogli utjecati. Budete li iskreni, uspjet ete smanjiti šansu za produbljivanje krize. Srijeda je pravi dan za promociju. Zakažite sastanak sa strankama ili kona no skupite hrabrost i izložite šefovima svoje ideje i vi enje budu nos tvrtke.
Želite li poboljša emo vni život, ne biste smjeli prokocka priliku koja vam se nudi ovaj tjedan. Budete li sami sebe sputavali, predmet vaših želja uskoro bi vam mogao pobje i iz vidokruga. Do vas bi u ponedjeljak mogle s i korisne informacije zbog kojih ete odre ene situacije i odnose po e promatra u sasvim novom svjetlu. Iskoris t ete vrlo mudro svoju prednost nad konkurencijom. U subotu ete zbog promjenjivog raspoloženja bi skloni izolaciji. Iskoris te vrijeme bave i se nekim konstruk vnim i produk vnim poslom. Ne ete podcjenjiva važnost svoje psihi ke stabilnos . Ako u subotu osje te nervozu i nemir, priuš t ete si pjenušavu kupku ili odlazak na masažu.
RAK (22.6.-22.7.)
JARAC (22.12.-20.1.)
Bit ete izrazito raspoloženi za romantiku te ete svojim zavodni kim ponašanjem partnera navesti da se još snažnije zaljubi u vas. Samcima e naglo poras popularnost pa mogu o ekiva pove an broj SMS-ova. Nastojte bi suzdržani i nemojte se upušta u rasprave s kolegama ili poslodavcima - ak i ako ste uvjereni da ste u pravu. Držite se radije po strani. Izbjegavajte indiskretne primjedbe o osobama s kojima radite, osobito ako ne raspolažete s provjerenim informacijama, jer biste se ubrzo mogli vrlo nezgodno ‘spotaknu ’. Budite spremni na kompromise i održavajte konstruktivan dijalog sa suradnicima jer e vam neki od njih i te kako pomo i u budu im projek ma.
Ravnajte se prema srcu i svojoj dobro razvijenoj intuiciji. Svakako nemojte dopustiti da drugi utje u na vaše mišljenje i ponašanje. Ionako e se vrlo brzo ispostavi tko je bio u pravu. Ovaj tjedan biste se trebali uva neprijatelja, tra eva, sumnjivih ili ilegalnih radnji, bilo da ih sami inicirate ili ste u njih uvu eni. Jer, ako pokleknete, na i ete se na udaru sankcija. Bit ete zabrinu za stanje vlas h nancija, najviše zbog toga što ste, unato opomenama bližnjih, u proteklih nekoliko dana potrošili više nego što ste smjeli. Oslobodit ete se nekih predrasuda i po e razmišlja o novom po etku ili o tome kako osvježi svoj bra ni odnos koji je ušao u fazu ru ne.
LAV (23.7.-23.8.)
VODENJAK (21.1.-19.2.)
Teško e vam biti donijeti odluku koju ve dulje vrijeme odga ate boje i se mogu ih posljedica. Budite svjesni kako odugovla enjem i stajanjem na mjestu ne ete riješi problem koji vas mu i. Kako biste uspješno riješili jedan problem, morat ete na brzinu improvizira i snalazi se u trenutku, bez mogu nos pripreme i bez dovoljno informacija o problemu. Sre om, vama to uglavnom uspijeva. Jedan bi vas prijatelj u nedjelju mogao doves u pomalo neugodnu situaciju jer bi mu nehotice mogla ‘izletjeti’ neka vaša pomno uvana tajna. Zahvaljuju i svojoj upornosti i velikom dosadašnjem trudu, bit ete i više nego zadovoljni kona nim ishodom jedne vrlo složene obiteljske situacije.
Partner e vam zamjerati neodgovoran odnos prema novcu i trošenje na nepotrebne stvari. Ako ste slobodni, jedan slu ajan susret mogao bi otvori neke sasvim nove perspek ve u vašem emo vnom životu. Izbjegavat ete sukobe i konfrontaciju bilo koje vrste, pa ete radije trpje naporne i zahtjevne ljude nego im otvoreno re i što mislite o njima. Najviše e vam odgovara zadaci koje možete sami obavlja . Tijekom vikenda se svakako nastojte suzdrža od svojih omiljenih zadovoljstava jer biste si dugoro no mogli nanije više štete nego koris . Obra te više pažnje na svoju intui vnu stranu jer biste, zahvaljuju i njoj, napokon mogli riješi zagonetku koja vas je dugo optere ivala.
DJEVICA (24.8.-23.9.) Porast e vam interes za okolinu pa ete se po eti više družiti i izlaziti na zabave. Tražite li novog partnera ili samo neobveznu avanturu, vaši e najbolji adu bi inteligencija i smisao za humor. Od ponedjeljka možete osjetiti umor i manjak motivacije za rad, no nemojte dopus da vaši kolege to primijete. Netko zavidan e vas pokuša ocrni kod šefova, što vam može umanji izglede za napredak. Potkraj tjedna biste se mogli razo ara u jednom prijatelju, a sve zbog o ekivanja njegove podrške u jednoj situaciji. Razmislite koliko vam takav stav pomaže. Kozme ki tretman ili cjelodnevni posjet wellness centru vra t e vam poljuljano samopouzdanje, a vašoj koži izgubljenu svježinu i elas nost.
RIBE (20.2.-20.3.) Smatrat ete da je partnerovo ponašanje u nekim situacijama neprihvatljivo. Bit ete nezadovoljni, a na pomolu je rasprava zbog ljubomore, drugih ljudi ili nekih nerazriješenih situacija iz prošlosti. Iako ste uvjereni da vas šarm može izvu i iz baš svakog problema, nemojte se pretjerano oslanja na to. Ako ozbiljnije ne zasu ete rukave, nadre eni e vas vrlo brzo pozva na odgovornost. U utorak biste trebali pripazi na znakove koje vam šalje organizam, osobito ako se radi o nekim kroni nim problemima. S radoš u ete do eka jedan susret u petak, osobito ako je poslovne prirode, jer bi vam mogao donije promjene kojima se ve neko vrijeme nadate.
VIC tjedna
Pla - Pla u li to one petorke ro ene jutros - upita ljutito lije nica dežurnu medicinsku sestru u rodilištu. - Ne, to pla e njihov otac - odgovori ona.
54
Vremenska prognoza
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
PREGLED VREMENA od 13. do 20. srpnja
Slijedi vru e, vru e… VREMENSKA SLIKA: Nakon brzog prolaska ciklone Marele koja nam je u subotu donijela zahla enje i mjestimi ne grmljavinske pljuskove, u nedjelju je na vrijeme u našim krajevima ponovno po ela utjecati anticiklona sa Sredozemlja. Ona e nam idu ih dana ponoviti scenarij vi en prošlog tjedna – ve inom sun ano i svakim danom sve toplije vrijeme pa emo ve sutra opet mjeriti temperaturu preko 30 Celzijevih stupnjeva. Najtopliji dan bit e etvrtak ili petak kad emo vjerojatno bilježiti temperaturu oko ili malo iznad 35°C. Tijekom vikenda moglo bi do i do manjeg osvježenja, ali pojava oborina još je neizvjesna… VREMENSK A PROGNOZA: Ljetno vrijeme kakvo smo imali ju er nastavit e se i tijekom utorka. Od jutra e biti sun ano, samo ponegdje može biti male do umjerene naoblake. Zapuhat e lagani jugozapadni vjetar s kojim e nam dolaziti još topliji zrak. Jutarnja temeperatura bit e oko 15, a najviša dnevna vjerojatno e dosti i i probiti granicu od 30 Celzijevaca. Još toplije e biti u srijedu kad se nastavlja sun ano i suho ljetno
vrijeme. Puhat e slab jugozapadni vjetar, ali on ne e predstavljati osobito osvježenje budu i da e donositi vru i zrak s juga. Dnevni maksimalac mogao bi narasti do 33 Celzijeva stupnja. Sva upozorenja koja slušamo u vrijeme vru ina - o zaštiti od sunca, izbjegavanju boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uvanje od težih fizi kih napora, puno teku ine i laganoj odje i – vrijede skoro cijeli ovaj tjedan, ali osobito bismo ih trebali poštivati tijekom etvrtka i petka. Naime, ta dva dana bit e najtoplija u ovom tjednu, a vrhunac vru ine bit e pra en sun anim vremenom i vrlo visokim UV indeksom (indeks ja ine
21. srpnja 2009.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
sun evog zra enja). Vjetar e biti ve inom slab, a temperatura e nakon jutarnjih 20°C popodne biti neugodno visoka i mogla bi prije i 35 Celzijevih stupnjeva, a u Slavoniji se približiti vrijednostima od 40°C! Naravno, to je temperatura u hladu, a na suncu je još viša. Vru ina bi malo mogla popustiti tijekom vikenda. Prognosti ki modeli nisu sasvim složni u razvoju vremena za vikend, no ini se da e u naše krajeve po eti pritjecati malo manje vru zrak sa sjevera. On bi trebao biti ve inom suh, ali nije isklju eno da se na granici te dvije zra ne mase razvije i poneki pljusak. U takvim okolnostima subota e biti ve inom sun ana,
METEOROLOŠKI KALENDAR 21. srpnja 1983. god. u Vostoku na Antark ci izmjereno -89,5°C 22. srpnja 1972. god. visok vodostaj Drave i mjere obrane od poplave 24. srpnja 1799. god. po elo vrlo kišno ljeto, u Engleskoj je do 17.11. bilo samo 8 dana bez kiše povremeno uz malu do umjerenu naoblaku. Ipak, vjerojatno je da e se temperatura zraka ipak sniziti na primjerenije vrijednosti oko ili malo ispod 30 Celzijevih stupnjeva. O kiši je teško govoriti, ali nije isklju ena mogu nost grmljavinskog pljuska, a u tom slu aju osvježenje bi bilo izraženije. U nedjelju e mogu nost za pljuskove biti zanemariva, a u ponedjeljak bi ih moglo biti uz daljnje manje osvježenje. (prognozu izradila udruga Crometeo 20.7.)
Marela ipak poštedila Me imurje Prošli tjedan donio je dugoo ekivanu stabilizaciju vremena. Nad našim je dijelom Europe oja ala anticiklona, ona tipi na za ljetne mjesece, te nam donijela pravo ljeto koje je najprije zavladalo na Jadranu, a par dana kasnije i diljem unutrašnjosti pa tako i nad Me imurjem. Sve više sunc a i pritjecanje toplijeg zraka s juga i jugozapada imalo je za posljedicu postupan porast temperature zraka pa smo nakon trotjedne stanke ponovno doživjeli pravu ljetnu vru inu. Najtopliji dan bila je srijeda kad smo tijekom popodnevnih sati mjerili temperaturu i do 35 Celzijevih stupnjeva. Dan kasnije vru ine je dosegla vrhunac i na Jadranu – u Šibeniku je izmjereno 38°C, a u nekim dijelovima grada Splita ak 39 Celzijevih stupnjeva! I petak je bio sun an i vru , na našem
podru ju s dnevnim maksimalcem oko 33 stupnja, dok su se na Jadranu i dalje kuhali uz ak 31 Celzijev stupanj u Dubrovniku ve u 5 sati ujutro! Vladavinu sunca i vru ine narušila je tijekom subote izražena hladna ronta s kojom se ja e naobla ilo uz pljuskove i grmljavinu. Iako je prijepodne još bilo toplo, popodnevna je temperatura bila desetak stupnjeva niža nego proteklih dana. Zanimljivo je spomenuti Osijek gdje je u 15 sati izmjereno ak 37°C, a samo dva sata kasnije svježih 16°C, ali bez kapi kiše. Ova ciklona koju je Crometeo tim nazvao Marela bila je snažna, ali brzoprolazna pa nam je nedjelja opet donijela ugodno sun ano vrijeme. Zemljama sjevernije od Hrvatske donijela je jako nevrijeme, ali je sjever Hrvatske ovog puta ostao pošte en oluja i štete.
Oluja prohujala srednjom Europom Kiše i jaki vjetrovi su u zapadnu Ma arsku stigli tijekom subote, a zatim su se proširili na itavu zemlju. Jake kiše padale su i u Slova koj, Njema koj i Austriji, javljaju agencije. Oluja je u Ma arskoj pogodila jezero Balaton, ali kupa i, ribi i i sur eri na vrijeme su upozoreni da iza u iz vode. Oko podneva devet se vlakova moralo zaustaviti jer je vjetar potrgao elektri ne vodove. U Slova koj je na glazbenom estivalu na otvorenom “Pohoda” jedna osoba poginula kada se srušio šator zbog olujnog vjetra. U Njema koj su dvije osobe nestale u klizanju tla kada su se njihove ku e urušile u jezero. Iako uzroci propadanja ku a u mjestu u blizini Magdeburga nisu odmah
bili poznati, ne isklju uju se obilne kiše koje su pogodile regiju. Graz je u subotu proglasio izvanredno stanje zbog poplava uzrokovanih obilnim kišama, a vlasti su pozvale gra ane da djecu ne puštaju iz ku a. Zbog obilnih kiša nabujale rijeke oko glavnog grada Štajerske probile su brane i poplavile ulice. Na terenu su bile sve raspoložive vatrogasne ekipe koje su ispumpavale vodu. Tako su se nedavne vru ine od 30 Celzijevih stupnjeva iznenada pretvorile u nevrijeme uz temperaturu od 15 stupnjeva. Potopljeni su bili podrumi ku a, porušena su brojna stabla, a granica snježnog pokrova na obližnjim planinama pala je na samo 1500 metara.
Doga aji POSJET predsjednika Republike Hrvatske
MURA ZAPRIJETILA i poplavila
Potopljen grani ni prijelaz prema Hotizi U no i sa subote na nedjelju iz sata u sat je rastao vodostaj rijeke Mure na podru ju Svetog Martina na Muri pak su uvedene mjere obrane od poplave. Od nedjelje prijepodne do daljnjega za promet je zatvoren dio Županijske ceste od mosta na rijeci Muri kod Svetog Martina na Muri do Malograni nog prijelaza prema slovenskoj Hotizi. Razlog je izlijevanje rijeke Mure iz svog korita i prelijevanja preko kolnika. Mura je iz korita izašla i kod Starog mlina na Muri kod
Ovako se samo moglo prema slovenskoj granici
Stari mlin na valovima Mure iznad razine vode
Stjepan Mesi dolazi u Me imurje Stjepan Mesi , predsjednik Republike Hrvatske u utorak, 21. srpnja poslije podne boravit e u Me imurju. Za svog posjeta Me imurskoj županiji predsjednik Mesi obi i e novi proizvodni pogon tvrtke Tehnix u Donjem Kraljevcu,
MESAP i športsko-gimnasti ki centar Aton u Nedeliš u, susresti se s predstavnicima Zavi ajnog društva Me imurje, pripadnicima Zrinske garde te kulturno- umjetni kom udrugom Katruža. (BMO)
BIVŠI restoran asni kog doma otvara vrata
Od srijede kafi Littera Nakon niza godina što je asni ki dom bio zatvoren i zapušten, do te mjere da su ve iz zgrade nicala mlada stabla, u srijedu, 22. srpnja nakon sanacije i preure enja otvara svoja vrata. Terasa s najljepšim pogledom u gradu, uz Perivoj Zrinskih i dio prizemlja preure en je u kafi Littera. Grad akovec je kafi povjerio na upravljanje gradskom poduze u naselja Žabnik i onemogu ila promet makadamskim putem od murskog mosta do Ribi ke ku ice ŠRD-a ikov u Žabniku. Na slovenskoj strani Mura je poplavila dio naselja Razkrižje gdje se prelila preko ceste te je nemogu dolazak na Grani ni prijelaz Razkrižje - Bukovje. Vodostaj Mure bio je u porastu zbog obilnih kiša u Austriji i Sloveniji. Podru ja Murskog Središ a i Podturna ovaj put nisu bila ugrožena. (Stjepan Mesari )
Ekom, a preostali dio zgrade koristit e Knjižnica i itaonica Nikola Zrinski. Knjižnica se godinama borila s nedostatkom prostora, a sada se širi na preostale prostore u prizemlju i na katu bivšeg asni kog doma. Uz to kafi u prizemlju mo i e se koristiti i za potrebe literalnih mani estacija. (BMO)
HLAPI INA
Duhovna trodnevnica Kao uvod u veliko nedjeljno proštenje svete Ane 26. srpnja u filijalnoj crkvi u Hlapi ini (Župa sveti Martin na Muri) održat e se Duhovna trodnevnica. - Prvog dana u etvrtak tema je Tko je Bog u kojeg vjerujem, a po etak je u 17 sati. - U petak od 9 do 12 sati tema je Do ite k meni svi vi izmoreni i optere eni, ja u vas izlije iti.
- Subotnja tema je Ukorijenimo svoje živote u Kristu, a po etak je u 9 sati. - U nedjelju na sam blagdan tema je Molitvom o uvajmo Hrvatsku. Duhovnu obnovu vodi ra Smiljan - Dragan Kožul sa suradnicima, a svake ve eri u 18, 18:30 i 19 sati su svete mise. Nedjeljna proštenjarska sveta misa je u 10 sati. (S. Mesari )
VIJE E OP INE Vratišinec
Oporba napustila sjednicu O p i n sko v ije e Vratišinca na svojoj 2. sjednici je prihvatilo Izmjene i dopune Statuta i Poslovnika op ine, te imenovalo komisije radnih tijela i Stožer zaštite i spašavanja. Za porotnika Županijskog suda u akovcu izabran je dopl-oece. Ivan Tkalec iz Gornjeg Kraljevca. Na mjesto vije nika Krunoslava Tarandeka (HNS) koji je svoj mandat stavio u mirovanje za zamjenika je izabrana Marjetka Farkaš (HNS) iz Novog Brodeca (Vratišinec). Vije e nije usvojilo prijedlog Kluba vije nika SDP -a o povišenju porodiljnih naknada sa 1.000 na 2.000 kuna, jer u prora unu za to nema novca. Nezadovoljni što im lanovi nisu imenovani u povjerenstva i komisije lanovi SDP -a su sjednicu napustili prije kraja. (sm)
21. srpnja 2009.
www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333
Dobro je znati 55
KLIMA UREDJAJI SA MONTAŽOM PO NAJPOVOLJNIJIM CIJENAMA
Plinotehnika KLIMATIZACIJA GRIJANJE TOPLA VODA VENTILACIJA Èakovec, Zagrebacka 55 tel: 384-277 fax:384 561
HRVATSKI PRVOLIGAŠKI NOGOMET PONOVNO U AKOVCU
JOŠ JEDNA ODLI NA SPEEDWAY UTRKA NA STADIONU MILENIUM
NEUSPJEŠAN POVRATAK IVANE LISJAK NA WTA TOUR
Me imurje u subotu otvara prvenstvo s Karlovcem
Predstoje e subote polufinale Europskog prvenstva za seniore
Na turniru u Portorožu poraz u 2. kolu kvalifikacija
ŠTRIGOVSKO slavlje zapo elo Vikendom pod Štrigov akom
Zanati i obi aji moraju se o uvati
Prvi mošt je besplatan
- Da se ne zaboravi kako se nekad radilo i živjelo u našem kraju, razlog je što sudjelujemo u ovoj povorci, rekli su Rajko Dvanajš ak, Vladimir Horvat i Bojan Štampar, priznati me imurski vinogradari, sudionici kada sam ih upitao kako to da su “kolovo e” povorke starih zanata i obi aja. Povorkom starih zanata i Seoskim igrama u nedjelju je završen “Vikend pod Štrigov akom” kulturna, zabavna i športska priredba održana u sklopu Štrigovskih no i 2009., a zanati i obi aji su ono što sudionici i organizatori žele sa uvati od zaborava i kao “herbiju” mladima. - U starim zanatima i obi ajima, konjima i “oldtajmerima” uživalo je preko tisu u posjetitelja iz svih krajeva Me imurja i okolice. Za razliku od prethodnih godina u povorci je bilo manje skupina, no broj posjetitelja je nadmašio sve dosadašnje priredbe. Povorku su kroz Štrigovu predvodili lanovi HKUD -a Sveti Jeronim i doma i konjanici što je inilo prekrasnu sliku i priredbu u inilo iznimno bogatom. - Zatim su prikazani obi aji prešanja grož a i vinskih obi aja, iozrada ba vi te ehara. Povorka je zaokružena vožnjom oldtimer motocikala i automobila.
Seoske igre su održane na igralištu NK Sloge, a natjecanja su bila u nošenju pute, nošenji kukuruza te ispijanju gemišta. Vatrogasci su imali pokaznu vježbu gašenja pjenom. Priredbu su posjetili i predsjednica Turisti ke zajednice Sandra Herman i Ivan Grade ak, predsjednik TZ Grada Preloga, koji su izrekli sve pohvale na ra un Josipa Mikeca i njegove TZ Op ine Štrigova. (Stjepan Mesari )
Vještina nošenja kukuruza na glavi
U STUPAC ILI KVADRAT
Stare preše su po etak sadašnjosti Sve ovo što se vidi u povorci starih zanata i obi aja je dio naše teške ali bogate povijesti. Starinska preša (na slici) je po etak naše sadašnjosti u kojoj je sve druga ije - modernije. Me utim, ništa nema toliko bogatstva, toliko duše kao alati kojima su se služili naši stariji. Mi želimo sa uvati alate, zanate i obi aje. Pozivam sve koji mogu da ve idu e godine sudjeluju u priredbi koja može i mora postati dio naše turisti ke ponude, kaže Rajko Cmre najk iz Svetog Urbana. (sm)
Mladi ba vari na starinski na in
Dosada u dnevnom boravku grada E da. Sre a je varljiva, baš kao i vrijeme. im pomisliš da je imaš na dlanu nestane. Taman kada smo pomislili da nas vrijeme služi, da smo se dokopali sunca, nestalo je zapljusnuto kišnim kapima. Osobito je to karakteriziralo subotnju špicu. Sva sre a što smo ušminkane akove ke špicere odlu ili fotkati i prije subote pa vam sada možemo donijeti kolaž izvješ e iz akove kog dnevnog boravka. Jedino ugodno iznena enje
prošloga tjedna na špici bila je spontana svirka trojice glazbenika koji su sviraju i od terase do terase dizali pozitivu i dobru atmosferu u gradu za što ih je publika obilato nagradila, što aplauzom, što novcem. akov anke se i dalje nose bez puno mašte pa je svaki komentar na tu temu suvišan. Veseli nas što puno bolje od odje e nose svoje najljepše urese, svoje ljubavi i što se ne libe javno o itovati svoju privrženost. (D.M.)
MEDIA 8
Nastavak u petak Program Štrigovskih no i, nastavlja se u petak 24. srpnja. U 17 sati u Repovoj šumi kod groblja biti e otkrivena Spomen plo a žrtvama pora a II. svjetskog rata. Od 18 sati u Arhivu Me imurja biti e promocija knjige Me imurje u II. svjetskom ratu. Na igralištu NK Sloge u Štrigovi u subotu e u 19,30 zapo eti humanitarni koncert pod nazivom Ljubav je sve, na kojem e pjevati Emily, Duško Lokin i Džo Mara i - Maki. U srijedu e biti Magdalensko proštenje, a sve anu svetu misu u 11 sati u župnoj crkvi Marije Magdalene služiti e monsinjor Juraj Jezerinac, vojni ordinarij. (sm)