Međimurske novine

INVESTITORI u lječilišno - turistički kompleks u Draškovcu i dalje na čekanju

POSEBAN PRILOG U OVOM BROJU

Međimurska zimnica (I)

www.mnovine.hr

str. 57, 58

Donjem Međimurju treba turizam, a ne novi str. 10 MTČ ili MEISO

^akovec, UTORAK, 28. srpnja 2009.

Cijena 7 kuna

str. 2-3

SVINJSKA GRIPA STIGLA I U MEĐIMURJE

str. 5

Godina XIV. Broj 725.

EKSKLUZIVNO: STJEPAN MESIĆ

Predsjednik države pri kraju mandata dao intervju našoj ekipi Svjetski prvaci među Zaražena međimurska pacijentica donijela gripu iz Barcelone

JAVNA VATROGASNA postrojba Čakovec

profesionalcima

str. 52

FOTOREPORTAŽE s veselica diljem Međimurja

Spust murski ladji, Štrigovske noći, Preloške ljetne večeri, Open Air u Totovcu, Motorijada u Otoku media 3

LJETO u gradu Zrinskih

Čakovečko 45. jubilarno Porcijunkulovo PRELOG

5 priloga media

vrata prozori keramika

bijela tehnika RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Piše: Dejan Zrna

EKSKLUZIVNO:

Život iznad mogu nosti...

I dok je ve ina svijeta u krizu upala iz sasvim drugih razloga, Hrvatska je uglavnom samo zbog jednog – državne potrošnje iznad realnih mogu nosti.

Država je krenula u „troškarenje“ odmah nakon smirivanja ratnih doga anja.

Autoceste, brodogradilišta, branitelji, BiH (bolje re eno Hercegovina), umirovljenici, u posljednjih deset godina nagomilana državna administracija (navodno zbog ulaska u EU), kao i još mnoštvo toga ime se uglavnom kupovao socijalni mir tj. o(p)stanak na vlasti, plus hedonizam politi kih struktura svih strana kih boja koji kao da žive u vlastitom svijetu potpuno otu eni od gra ana, doveli su do toga da državni prora un tako nešto jednostavno više ne može izdržati.

Ve ina ekonomskih analiti ara slaže se da naši problemi ne leže u punjenju prora una, ve u njegovom „pražnjenju“ koje je postalo jednostavno neizdrživo.

Stoga bilo koja mjera koja ne e obuzdati troškarenje bez obzira na novi „hara “ u vidu „kriznog poreza“ i pove anja PDV-a – nema šanse.

Postoje odre ene naznake da tako nešto prihva a i Vlada, me utim, bit e teško danas dovesti „u red“ sve one koji su nau eni da imaju više nego li što je to bilo ikad realno i mogu e.

Stoga je dobro da se krene s rezovima tamo gdje je najbezbolnije; zaustavljanju nerealne investicije poput Pelješkog mosta, pomaganja Hercegovcima (mogli bi kona no po eti živjeti na ra un BiH, a ne Hrvatske) i Hercegovini (u kojoj ina e danas te e „med i mlijeko“, a nekad je sve to bio uglavnom „obi an krš“) te da se i Crkva kona no posveti svojem duhovnom poslanju umjesto lobiranju za sva ve a materijalna prava i dobra. Nakon toga bi trebao uslijediti „obra un s nagomilanom birokracijom“ kako

t

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u državnoj, tako i u lokalnoj upravi i samoupravi. U pitanju je naime više od 10 milijardi kuna, koliko danas država više troši za “administraciju” (ukupno oko 24 milijardi kuna) nego pred pet-deset godina, ne uzimaju i u obzir lokalnu upravu i samoupravu gdje je situacija navodno još gora.

Zašto se u Me imurju živi najteže u državi?

Ako mislite da se sve ovo ranije odnosi na Me imurje, grdno se varate. Kad je trebalo spasiti jedan od najpoznatijih hrvatskih gra evinskih brandova bivši GK, država nije poduzela gotovo pa ništa da ga spasi (samo godinu dana poslije ste aja Me imurja Visokogradnje i mnogih drugih d.o.o. koji su joj bili partneri otvorili su se najve i gra evinski poslovi u državi, pa si vi mislite zašto se to dogodilo...???), ve godinama nema nikakve pomo i u restrukturiranje i me imurske tekstilne i obu arske industrije, dok su se primjerice u susjedni Varteks “ulupale” stotine milijuna kuna državnog novca, da ne govorimo o bilo kakvoj potpori ulaganju u me imurski turizam, subvencijama metalskoj industriji, “ozbiljnim” poticajima razvijanju poljoprivrede itd.

Naša pak je „administracija“ u bilo kom smislu „mila majka“ za ostatak Hrvatske. Kod nas je popunjenost uglavnom na 70-ak i manje posto kapaciteta, a pla e daleko ispod državnog prosjeka.

Me utim, u ostatku Hrvatske to vam je ljudi “lješkarenje na državnoj kasi”. Zaposleno je ne 100 posto, nego 120 posto kapaciteta u državnoj upravi, u lokalnoj samoupravi, npr. malim op inama poput našeg G. Mihaljevca, u Dalmaciji ili Lici zaposleno je po dvadesetak ljudi (izgovor je primjerice da ina e ne bi imali što raditi, he, he?), državna i lokalna administracija je nakrcana svim mogu im funkcijama, svi oni imaju svoje tajnice, savjetnike, suradnike itd.

Me imurje može biti sjajan primjer kako naši šefovi državnih službi (državna uprava, inspekcije,

socijalna skrb, prosvjeta, policija, carina, obrana itd.) kotiraju odli no u Zagrebu, prvenstveno, prvenstveno jer s minimalnim brojem zaposlenih obavljaju posao kvalitetnije od onih koji imaju strašne viškove zaposlenih. Da ne govorimo o famoznim “koe icijentima” koji nisu isti u Zg i k, itd.

“Ma ehinski” odnos središnje vlasti prema Me imurju I dok su naši šefovi odradili posao prvenstveno kako bi zadržali svoje fotelje, u ostatku Hrvatske je uglavnom obrnuta pri a. Štoviše, ak se administracija pove ala.

Pa onda ispada zapravo da se ovi naši “guzi are u Zagrebu” po sistemu „evo vidite, mi to možemo“, umjesto da su nakrcali kao svi drugi kancelarije posebice visokim stru nim kadrovima dok je bilo vrijeme, pa bi ljudi danas barem imali siguran posao i za Me imurje solidnu pla u, bili bi „državni problem“ i ne bi morali trbuhom za kruhom ili obavljati poslove ispod razine dostojanstva.

Uglavnom, mi smo tu „Europa“ za ostatak Hrvatske i središnju vlast koju ina e „boli .....“ više-manje za Me imurje.

Sramotno je me utim to što e Me imurje koje je oduvijek najskromnije, a pripadnoš u i odanoš u najvjernije Hrvatskoj, bez obzira na izborne rezultate, danas kad treba rezati biti u istom košu s njezinim ostatkom, iako nam je središnja vlast godinama “ma eha, a nikako majka”, bez obzira koja politi ka opcija bila na vlasti u Banskim dvorima.

I tu se najbolje vidi kako kotiraju me imurski politi ari u svojim strana kim središnjicama i koliko oni zapravo vrijede.

PREDSJEDNIK HRVATSKE STIP o aktualnoj situaciji i što slijedi p

Ne možemo samo potrošnju, jer tim time proizvodnju i radn - U politici nakon isteka predsjedni kog mandata ost • U ovoj situaciji od gospodarstva, lokalnih i državnog prora una svi govore o rezanju, ali iz krize se ne možemo izvu i samo na taj na in što emo rezati; što emo dalje; je li novostvorena vrijednost je ta koja nas može izvu i iz krize?

— Ja sam to ve nekoliko puta rekao da mi ne možemo samo smanjivati potrošnju, jer time smanjujemo i proizvodnju. Ako smanjujemo proizvodnju, smanjujemo radna mjesta. Dakle moramo na i jednu granicu dokle je oportuno i i sa smanjenjem potrošnje. A sve naše akcije moraju i i na proizvodnju i na izvoz, jer imamo preveliki broj umirovljenika na broj aktivnog stanovništva. Za jedan period narednih godina to je neodrživo, jer imate razvijene zemlje koje kad imaju tri zaposlena na jednog umirovljenika ve se pali crveno svijetlo. A mi imamo skoro jedan na jedan, onda znate koliko nam treba još angažiranja da mi aktiviramo

Piše: Božena Malekoci - Oleti

svoje potencijale. Mi ne smijemo prihvatiti ovu krizu kao da je ona vje na i da je nesavladiva. Ona se mora savladati što prije. Treba tražiti šansu ne samo za nove, pridošle ljude sa završenom školom, mi moramo tražiti prostor i za jedan veliki broj umirovljenika koji je otišao u mirovinu zbog raznih okolnosti u prijevremenu mirovinu, a koji mogu koristiti i svoje znanje i svoju snagu, dakle još mogu privre ivati i za sebe i za obitelj i za društvo.

Ali moramo biti bolje organizirani.

• Zalažete se gotovo u svakoj prilici za reafirmaciju gospodarstva, onoga koje stvara novostvorenu vrijednost. Budu i da je Vaš mandat pri kraju i da nas ekaju predsjedni ki izbori,

Foto: Zlatko Vrzan

ho ete li Vi i dalje biti “blizu doga anja”, zalagati se u politi kom smislu za kontinuitet i smjernice o kojima danas govorite, možda ak biti okosnica oko koje ete okupljati novu snagu, tre i, put, tre u snagu, ma kako to zvali?

— Pa ne znam kako to zvati, ali znate kad je netko cijeli život u politici ili se sam bavi politikom, ili se politika bavi njime, sigurno da onda odlazak u mirovinu nije u pravom smislu mirovanje. To zna i u odre enom smislu aktivnost, jer bivši predsjednik uvijek ima obvezu, jer on je doživotni bivši predsjednik. Njegova je obveza je da ono za što se zalagao kad je bio na funkciji da to na odre eni na in i kasnije bude realizirano. U tom smislu ja

Nezadovoljstvo novim antirecesijskim mjerama!

Anketa “Pod vurom”

Franjo Škvorc, akovec- Za ove mjere mogu ukratko re i da uop e nisu pravedne prema penzionerima, kao ni prema ostalim gra anima Hrvatske.

Treba pod hitno nešto promijeniti. Trebalo bi smanjiti PDV, smanjiti trošarine, ne dizati goriva kako bi gra ani bolje živjeli, a ne obrnuto. No, s obzirom da je kriza, mislim da je jedno od rješenja da “gospoda” sebi smanje pla e, a ne da sve svaljuju na teret gra ana. Pa neka oni na svojoj koži osjete krizu.

Vlada je prošli tjedan predložila nove mjere u borbi protiv recesije. Naime, pove ao bi se PDV s dosadašnjih 22 na 23 posto, dok bi se tako er uveo “krizni porez” po stopi od 2 posto na pla e, mirovine i primitke u iznosima od 3 do

Mladen Novak, Slakovec- Cijelo vrijeme o ekujemo da kona no netko pokrene izlazak na ulice kako bi “pritisnuli” Vladu da napokon napravi nešto normalno. Ove njihove antirecesijske mjere nisu u redu. Mislim da to nikamo ne vodi. Gra anima se cijelo vrijeme zapravo uzima i sada se još, ono što se “krivo“ potrošilo, opet prevaljuje na gra ane. Ide se iz šupljeg u prazno.

6 tisu a kuna, a na iznose iznad 6 tisu a po stopi od 4 posto.

Me imurci su ogor eni s takvim stavom hrvatske Vlade.

Ve ina “izlaz” vidi u drasti nijem smanjenju pla a politi ara, a ne “obi nih” gra ana, kako bi i oni na Željko Ma ek, Palovec- To su zapravo samo vatrogasne mjere.

Rije je o mjerama kojima se samo gasi vatra, ali se ne rješava problem. To je privremeno rješenje, za koje mene nitko ne pita da li se slažem s time. Moje mišljenje je da ako želimo iz toga iza i van, potrebno je ljudima re i istinu onakvu kakva je. Ljudi se moraju suo iti s istinom, dakle realno saznati “gdje smo”. Bez rada nema ni eg, a to su Me imurci ve davno shvatili i znaju da bez rada nema napretka.

svojoj koži osjetili krizu. O ito ljude najviše poga a ono što se zna, poput nesrazmjera velikih pla a koje dobivaju politi ari, za razliku od gra ana, iako je to samo “vrh sante leda” kad je u pitanju “troškarenje” države. Me utim, sa znatnim

Jasmina Požgaj, Orehovica- Nikako se ne slažem s novim mjerama Vlade prema kojima se sav teret stavlja na naša le a; le a gra ana. Evo jedno dijete nam ide na jesen u školu tako da sad moramo kupiti knjige. Dakle, to je problem više za nas koji imamo školarce. Mišljenja sam da je prvo potrebno politi arima “srezati” pla e da i oni osjete krizu na svojim “le ima”, a tek onda uzimati nama.

kresanjem svojih politi ara oni bi poslali punu jasniju poruku gra anima zašto su potrebne mjere koje na kraju krajeva najviše njih poga aju malog ovjeka. Ovako ostaje samo revolt. Što se ti e samih mjera, jedni smatraju da nove mjere

Zvonko Lovren i , Ma kovec- Ne slažem se s novim mjerama Vlade. Izgleda da e sirotinji sve uzeti. Neka sebi uzmu malo više pa na taj na in djelomi no riješe problem.

Imam tri u enika i sad još moram i knjige kupiti. I to je jedan problem nas gra ana ija djeca poha aju školu. Pri a se da je Me imurje bogato, ali ime, pitam se.

ne vode nikamo, dok drugi kažu da je rije je o mjerama kojima se samo gasi vatra, ali se ne rješava problem. Jer, kako kažu naši Me imurci, gra anima se zapravo cijelo vrijeme uzima, a sada se opet sav teret svaljuje na njihova le a. (hz)

Franjo Barlek, Brezje- Oni u Vladi, a ne moramo re i tko jer zna se, krivi su za to gdje smo sada i kamo su nas “doveli”.

Prodali su sve u Hrvatskoj, i pitanje je što još imamo za prodati. Još samo nas mogu prodati i ništa drugo. A svi su na istim položajima, nikom ne fali ni vlas sa glave. A pogledajte kamo su nas doveli. Grozno.

Ukratko, ogor en sam trenutnom situacijom. (hz, foto: Vrzan)

28. srpnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PE MESI , uo i predsjedni kih izbora poslije njegovog mandata

moo smanjivati me smanjujemo dna na mjesta tajem samo kao “bivši predsjednik” u pružati svoje usluge koliko to bude mogu e onoj politici koja e razvijati koja e ovo društvo otvarati prema najrazvijenijem dijelu svijeta, ali i politici koja e aktivirati sve naše potencijale, prije svega ljudski potencijal.

Uvijek sam bio ZA decentralizaciju vlasti, ali i sredstava • Centralizacija kažu naši me imurski poduzetnici strahovito isisava mlade kadrove prema ja im središtima, posebice u Zagreb i ostalim ve im centrima. Što bi Vi da ste u mogu nosti poduzeli da reafirmiramo ove ostale krajeve izvan Zagreba. Jer to isisavanje negativno utje e i na demogra ski, socijalni i gospodarski razvoj?

— To no, centri gdje se nalaze visokoškolske ustanove, najve im dijelom i zadržavaju završene diplomante. Oni ostaju tamo gdje su završili školovanje, a mali broj se vra a u svoje sredine, u svoja rodna mjesta.

Zato je dobra orijentacija da se otvaraju visokoškolske ustanove i izvan Zagreba i ve ih centara, koje mogu dati svu kvalitetu, koji mogu prihvatiti školovanje, a onda e dio tih završenih visokoškolskih kadrova zaposliti.

Ali sav prihod od PDV ide prema središtu od ega onda i Zagreb posredno ima korist.

— To je to centralizacija i decentralizacija. Hrvatska je jedna od najcentraliziranijih

zemalja u Europi. A ono što bi trebalo je decentralizirati vlast, ali i decentralizirati sredstava.

• Ho ete li vi na neki na in pokrenuti te procese. Kriza je evo prilika za to?

— Ja se ve jako dugo zalažem za to da se Hrvatska decentralizira, da op ine koje ne mogu same svoju unkciju isfinancirati da se udružuju s drugim op inama. A da onda

Stjepan Mesi u razgovoru za Me imurske novine

državni budžet sudjeluje u onim sredinama koje stvarno iz svih objektivnih razloga ne mogu pokriti svoje troškove. Ali kad mi imamo preko 500 op ina, a veliki broj ne može pokriti svoje troškove, onda se postavlja

Susret s Filipom i gimnasti arima

Prilikom posjeta Mesapu i Atonu susreo se s Filipom Udeom Uspjehu i pozitiv nom imidžu neka zemlje ne doprinose samo gospodarstvenici, ve i sportaši. Za posjeta Me imurju, predsjednik Mesi posjetio je i Mesap i gimnasti ki centar

Aton u Nedeliš u. Susreo se s Filipom Udeom, našim srebrnim olimpijcem, te mladim gimnasti arima koji vježbaju u suvremeno opremljenom gimnasti kom centru. (BMO)

pitanje je li taj broj optimalan. O tome se mora otvoriti rasprava.

Kriza je sada došla, krizu moramo svladati u svim segmentima. I moramo re i ništa nije tabu tema o svemu se može razgovarati pa i o broju op ina.

Nitko ne može živjeti na tu i ra un • Kad smo kod toga da ništa nije tabu tema, mi imamo u društvu odre ene socijalne skupine koje imaju velika o ekivanja što se ti e prava, ali ne i kad su u pitanju obveze. Trebalo bi stvarati jedno ozra je da uz prava podrazumijevaju i odre ene obveze.

Pogotovo mi u Me imurju imamo socijalno-manjinsku skupinu koja taj dio u potpunosti ne želi razumjeti. Kako preokrenuti to ozra je da prava nose i odre ene obveze?

— Jedan problem naše orijentacije bio i taj da su odre ene kategorije stanovništva da o ekivale da netko drugi rješava njihov problem, ali bez osobnog angažiranja. Jer kad to uzme maha, kad se ovjek privikne na to da živi od tu eg rada, on jednostavno gubi volju da se sam angažira.

Ja se slažem s odre enim poticajima, prije svega s poticajima u školovanju, ali s tim da svatko

Mesi nije za rješenja preko koljena Predsjednik Republike Stjepan Mesi veoma se zalaže da se ja anjem uloga gospodarstva traži izlazak iz krize. Kako se zbog okolnosti u kojima se nalazimo i rješenja koja se nude iz Vlade prakti ki mijenjaju iz dana u dan, predsjednik Mesi nakon boravka u Me imurju sastao se i s izaslanstvom Znanstvenog društva ekonomista, te novinarima komentirao Vladin prijedlog uvo enja kriznog poreza.

mora biti svoj kadrovik mora vodit ra una o sebi o svojoj obitelji na na in koji može. Svi ne možemo biti inženjeri, svi ne možemo biti advokati, ali svatko može raditi ili pružati usluge u odre enoj grani. I to treba razvijati, upravo tu kulturu rada. Nažalost negdje to nije tako, živi se samo od pomo i. Dok je nama poslije drugog svjetskog rata dolazila UNRINA pomo u hrani, mogu vam re i mi smo bili na posljednjem ili pretposljednjem mjestu u proizvodnji, odnosno, u prinosima u poljoprivredi. Kad je prestala

Strancima dobro, a mi kupujemo tu e Posjet Me imurskoj županiji u utorak, predsjednik Mesi otpo eo je u tvrtki Tehnix u Donjem Kraljevcu. Po obilasku proizvodnih pogona novinarima je rekao.Nalazimo se u firmi koja je jedna od najuspješnijih u Hrvatskoj jer proizvodi one proizvode koje Hrvatska, njezini gradovi, op ine i komunalna poduze a kupuju u inozemstvu. A proizvodi koje smo vidjeli u Tehnixu su tehnološki daleko iznad onoga što se kupuje vani. Impresionira da su oni svojim proizvodima osvojili i bogato tržište zemalja Gol a i to ne samo proizvodima za recikliranje otpada, ve i daleko širim spektrom proizvoda. Strane dele-

gacije koje dolaze u Hrvatsku dobro je dovesti ovdje da vide dokle je došla ta unaprje ena tehnologija za recikliranje otpada.

Ekonomija je najkoncentriraniji izraz politike i to vidimo upravo sada kada smo u krizi, da politika bez ekonomije ne može. Zbog toga sada treba orsirati one firme koje zapošljavaju radnu snagu, koje zapošljavaju kooperante, a na kraju suspendiraju uvoz. I kad Hrvatska bude više koristila ovakve proizvode kojima smanjujemo uvoz, pove avamo izvoz i proizvodimo za svoje tržište tada emo lakše iza i iz krize - kazao je predsjednik Mesi . (BMO)

Isred Tehnixa u Donjem Kraljevcu, gdje je doma in bio uro Horvat

- U Hrvatskoj treba na i izlaz iz krize, postoji više na ina da se izi e i treba uti svaku stranu. Nisam za rješenja ‘preko koljena’ kao što se neki zakoni donose pa se kaže da se mogu popraviti.

Ako se u ekonomiji napravi pogrešan potez on se reflektira desetak pa i više godina”, odgovorio je Mesi na upit novinara o Vladinom prijedlogu uvo enja “kriznog” poreza.

UNIRINA pomo mi smo onda ulagali u proizvodnju i došli smo do europskog prosjeka u prinosima u poljoprivredi. Ali što nas je na to natjeralo, to da smo morali sami proizvoditi.

• Iza Vas su dva predsjedni ka mandata, zamišljate li sebe i dalje u politici, ali u drugoj ulozi?

— Pa to emo još vidjeti.

O ekujem svoj angažman samo u ulozi bivšeg predsjednika. Koliko e to biti dovoljno, pa to emo ocijeniti, kazao je na kraju razgovora predsjednik Mesi .

Božena Malekoci- Oleti

3

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

STRATEŠKO partnerstvo Me imurske županije i Medike pod pove alom Agencije za tržišno nadmetanje

Županija sama zatvorila prora unske rupe, ali...?

- Medika, strateški partner u dobavi lijekova Ljekarni akovec, u vlasništvu Me imurske županije, lani je u prora un uplatila 15 milijuna kuna koje su utrošene u me imursko zdravstvo I od viška glava boli, rekao bi narod. Ili problem je i kad ima i kad nema. Ni prošla županijska vlast kada su okolnosti bile znatno druga ije, nego sada, nije bila bez problema kako zadovoljiti sve potrebe prora unskih korisnika. Tako su krajem prošle godine prora un napunili i s 15 milijuna kuna temeljem ugovora s Medikom, strateškim partnerom za nabavu lijekova Ljekarne u županijskom vlasništvu, kako bi prije svega zatvorili investicije u zdravstvu. Ovakav slu aj punjenja lokalnog prora una presedan je u hrvatskim okvirima, te nije udno da se ugovor izme u Medike, Ljekarni i Županije preispitivao na razli itim razinama, a trenutno se njime bavi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Ljekarna akovec je ustanova u 100 postotnom vlasništvu Me imurske županije. U studenom 2008. godine Upravno vije e Ljekarne akovec donijelo je odluku kojom se Županiji predlaže raspisati javni natje aj za odabir strateškog partnera za dobavu do 70 posto lijekova, ljekovitih pripravaka i farmaceutskih proizvoda za narednih pet godina od 2009. do 20014.godine. Odlukom su utvr eni i op i uvjeti za ponuditelja. Poglavarstvo

je imenovalo povjerenstvo za provedbu postupka odabira strateškog partnera. Objavljen je javni natje aj u kojem su navedeni uvjeti iz odluke upravnog vije a Ljekarne. Prema nalazu državne revizije u postupku su trebala biti utvr ena i mjerila za ocjenu op ih i posebnih uvjeta, a koja nisu bila utvr ena odlukom upravnog vije a, zaklju kom poglavarstva ni drugim aktom tijekom postupka odabira strateškog partnera, niti su mjerila objavljena u javnom natje aju.

15 milijuna u županijsku kasu za 5 godina ugovora Na natje aj su pristigle su dvije prihvatljive ponude, a odabrana je Medika koja je ponudila pla anje jednokratne naknade u visini od 15 milijuna kuna u roku do sedam dana od potpisivanja ugovora, pomo pri izboru i ugradnji aplikacije za informati ku podršku poslovanju Ljekarni, organiziranje izdvojenog skladišta, poduzimanje mjera za pove anje usluga prema korisnicima i stjecanje certi ikata za upravljanje kvalitetom. Drugi ponuditelj ponudio je pla anje jednokratne naknade u visini od 7 milijuna kuna u roku do 30 da-

na od potpisa ugovora, te posebne popuste do pet posto ovisno o rokovima pla anja, te mogu nost pregovora o rabatima.

Utvr ivanje - isklju uje li ugovor konkurenciju Nakon odabira Medike za strateškog partnera podnesene su dvije žalbe, jedna od stane ponuditelja koji nije odabran i druga do strane irme koja nije ni dala ponudu. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave kojoj su podnesene žalbe

u sije nju 2009. odbacila je žalbe zbog nenadležnosti, te je ugovor proslijedila Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je postupak ocjene ugovora o strateško-poslovnom partnerstvu sklopljenom 16. prosinca izme u Me imurske županije,Ljekarne akoveciMedike iz Zagreba,kaodobavlja afarmaceutskih proizvoda i Ljekarne akovec kao kupca tih proizvoda, iji je pak osniva Me imurskažupanija.Ugovorjesklopljennarokodpetgodina,

te sadrži elemente ugovora o isklju ivoj kupnji. Agencija e u postupku ocijeniti da je spomenuti ugovor o strateškoposlovnompartnerstvuu suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

S obzirom na tržišni udjel Medike koji iznosi oko 30 posto u postupku e se utvrditi pridonosi li ovaj ugovor unapre enju distribucije roba i usluga, promicanju tehnološkog razvoja i pruža li potroša ima korist ili se njime name u ograni enja i isklju uje konkurencija s tržišta.

(Božena Malekoci - Oleti )

28. srpnja 2009. Što prigovara državna revizija?

Nalaz državne revizije utvrdio je da su prihodi do Ljekarne utrošeni namjenski, na namjene utvr ene ugovorom, odnosno odlukom Županijske skupštine.

Ono emu prigovara nalaz državne revizije je to da je Ljekarna samostalna pravna osoba i prema njihovu mišljenju postupak odabira strateškog partnera trebala provesti Ljekarna, a ne Županija.

Uskok i Ljekarne akovec Na prvoj radnoj sjednici Županijske skupštine prilikom usvajanja izvješ a o nalazu državne revizije re eno je da je nakon nalaza državne revizije (koji je ocijenjen uvjetnom ocjenom) državni revizor kontaktirao Uskok vezano uz odabir Medike kao strateškog partnera za dobavu do 70 posto lijekova za Ljekarne akovec i uplatu 15 milijuna kuna u županijski prora un.

Odluka o tome donesena u prošlom sazivu vlasti, te smo zbog toga zamolili Vladimira Ivkovi a, tadašnjeg predsjednika Skupštine, da nam kaže ima li on saznanja da o tome da li Uskok poduzima po tom pitanju kakve radnje.

- Nemam nikakvih saznanja o tome, a mislim da niti nema nikakvih osnova za to. Iz nalaza državne revizije se jasno vidi da ona ne dovodi u pitanje legalnost i zakonitost odluka, nego, eventualno formalni pristup da li se ta odluka trebala donijeti na Županijskoj skupštini ili se trebala donijeti u na Upravnom vije u Ljekarne.

S obzirom da se ona donijela na Poglavarstvu pa se prezentirala na Županijskoj Skupštini, rekao bih da po osnovnom principu ve a ovlast sadrži u sebi ovu manju, pa tu i ne može biti neke osnove za kritiziranje oko same formalnosti - kazao je Ivkovi . (BMO)

DVIJE NAJJA E STRANKE o kresanju “me imurskih stavki” u državnom prora unu

SDP: Me imurju skresano sedam milijuna kuna

Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec Me imurska županija je u odnosu na prvobitne stavke u državnom prora unu za 2009. godinu kresanjem izgubila 7 milijuna kuna, iznijela je na konferenciji za novinare Nadica Jelaš, zastupnica SDP-a. Prvobitne vidljive stavke u prora unu koje su se odnosile na Me imurje bile su teške 32,5 milijuna kuna, a sad je to svedeno na 25,5 milijuna kuna. Najve e kresanje doživjela je stavka navodnjavanje za 5

milijuna kuna, sustav odvodnje za 1,2 milijuna kuna i Fonda za regionalni razvoj oko 900 tisu a kuna.

Nismo katastro i ari - istaknula je Dragica Zgrebec - ali je injenica da u ovoj godini Hrvatska mora osigurati 42 milijarde kuna da bi podmirila prora unski de icit i obveze prema kreditorima. HDZ za to nema rješenje, njihova politika potrošnje nastavlja se dalje. To da e se sma-

njiti neke od bene icija koje ima vlast mora biti normalno, a ne izvanredno stanje - ustvrdila je Zgrebec. - Ni ona prethodna, a ni ova HDZ-ova vlast, nema nikakve programe izlaska iz krize.

HDZ: SDP-ove zastupnice lažu!

Oporezuju se oni koje žive od rada, ali ne oni koji žive od kapitala

Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec prošli tjedan govorile su o kresanju me imurskih stavki u državnom prora unu, a njihov saborski kolega Vladimir Ivkovi iz HDZ-a na njihov istup da se radi o smanjenju iznosa za me imurske projekte.

-To je neto no i neistinito - kazao je Ivkovi . - Drugo, postavljam si pitanje tko je na vlasti u Me imurju i iji posao je dobivati novce za me imurske projekte. Neosporno je da je izbore dobio SDP s glavnim strateškim, koalicijskim partnerom HSS-om pa je i njihov posao lobiranje za projekte. Da je to što su rekle i to no, a nije, mogle bi to pripisati svom neuspjehu u radu i lobiranju za me imurske projekte.

U državnom prora unu ostao je bolni ki paviljon i nakon rebalansa s 5,3 milijuna kuna. Školi u Kotoribi nakon rebalansa pove an je iznos s milijun na 1,8 milijuna kuna.

To no je da se za navodnjavanje stavka s prvobitnih 16 smanjuje na 11 milijuna kuna, odnosno za 5 milijuna kuna. No postavlja se pitanje posljedica lokalne politike na velike projekte pa tako i one u kojima sudjeluje država. Županijska vlast je iz svog prora una apsolutno izbrisala svoje su inanciranje ove godine, a potpisnici ugovora županija i država su inanciraju projekt u omjeru 20:80 na teret države. Država za

itavo vrijeme HDZ-ove vlasti oporezuju se oni koji rade, a ne oporezuju se oni koji žive od kapitala. Stvaraju se sve ve e i ve e grupacije ljudi koji žive od prora una. I zato je problem rezanje rashodovne stane prora una, jer velik broj stanovnika i gospodarstva živi od injekcija koje se daju iz prora una. To HDZ-ova vlast ne sagledava, ne zna ili ne želi riješiti.

Zato možemo uvesti nove poreze, opteretiti pla u 50, 70 posto, ali rješenja nema dok se ne riješi rashodovna stana prora una. Prije diranja u pla e treba vidjeti koliko je neracionalno zaposlenih u državnoj i javnoj upravi. U proteklih šest godina, godišnje se u javnoj i državnoj upravi zapošljavalo izme u osam do deset tisu a ljudi, od ega velik broj nestru nih, a politi ki podobnih, kroz osnivanje razli itih agencija i fondova i drugih institucija. Dok se ne zagrize u tu kiselu jabuku nema rješenja - kazala je Dragica Zgrebec. (BMO)

razliku od županije nije išla tim stopama, nije izbrisala, nego samo smanjila ovogodišnji iznos su inanciranja za navodnjavanje, a ostatak prebacila na idu u godinu. Pravila igre su takva; neka odre ena i zakonom da svako naše odustajanje od su inanciranja zna i odricanje i od državnih sredstava.

Kanalizacija je u državnom prora unu tako er smanjena s 6 na 4,8 milijuna kuna, a županija je preuzela su inanciranje kanalizacije s 5 milijuna kuna. Ni toga nema ni s lipom u županijskom prora unu, a radi se ve o izvršenim radovima u Pribislavcu, Strahonincu i Vratišincu. Ostale su obveze prema izvo a ima.

Navodnjavanje i kanalizacija su podru ja u državnoj vlasti koja pripadaju ministru iz HSS-a, i direktno pod ingerencijom predsjednika županijske skupštine i zamjenika župana iz HSS-a.

Za vrijeme SDP-ove vlasti na državnoj razini Me imurju dva puta manje U Fondu za regionalni razvoj sredstva se više ne vode po županijama nego po statisti kim regijama, mi smo u regiji Sjever s još nekoliko županija. Tu je ukupno 37 milijuna kuna za sve. Do sada je Me imurju odobreno 1,1 milijun kuna. Koliko

e od ukupne svote iskoristiti aktualna županijska vlast, ovisi o njima.

Fiskalno slabim op inama sredstva su ostala na istoj razini od 2,7 milijuna kuna. Op ine su za poduzetni ke zone dobile 3,7 milijuna kuna. Država kroz projekte EIB-a ulaže u Me imurje 40 milijuna kuna u izgradnju sportskih dvorana, domova i cesta, ali brisanje tih projekta u županijskom prora unu, zna i odustajanje od projekata.

Vladimir Ivkovi je zbrojio da neto ulaganja u Me imursku županiju iznose 80 milijuna kuna s državne razine, a da je u najplodnijoj godini SDP-ove vladavine taj iznos za Me imurje bio 31 milijuna kuna. (BMO)

Na svojih 20 brisanih lipa gubimo 80 državnih Na pitanje kako bi HDZ osigurao sredstva za sufinancirane da su ostali na vlasti, budu i da su iz županijskog prora una sredstva brisana jer ih nema, Ivkovi je odgovorio: kapitalizacijom županijske imovine koja vrijedi sedam prora una županije. Sada na 20 ili 40 županijskih lipa koje brišemo iz prora una gubimo 80, odnosno 60 državnih na svakom projektu. (BMO)

28. srpnja 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

PRVI SLU AJ svinjske gripe i u Me imurju

ŽENSKA inicijativa HNS-a

22-godišnja djevojka donijela virus iz Barcelone

Predlažu vra anje starih udžbenika u školu

- Iz Zagreba je potvr eno da se radi o virusu AH1N1. Pacijentica se lije i antivirusnim lijekovima, dobrog je op eg stanja, te je otpuštena na ku no lije enje.

U Me imurskoj županiji zabilježen je prvi slu aj svinjske gripe, odnosno gripe iji je službeni naziv “nova gripa”, izvijestio je Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije. U Županijskoj bolnici akovec pod sumnjom na gripu hospitalizirana je 22-godišnja djevojka koja se netom vratila iz Barcelone.

Pacijentica je imala simptome karakteristi ne za gripu, nakon ega su joj uzeti uzorci za virološku dijagnostiku na gripu te je iz Nacionalnog centra za influencu HZJZ u Zagrebu potvr eno da se radi o virusu AH1N1. Pacijentica se lije i antivirusnim lijekovima, dobrog je op eg stanja te je otpuštena na ku no lije enje.

Svi bliski kontakti obuhva eni su epidemiološkim nadzorom te su primili kemoprofilaksu sukladno smjernicama kriznog stožera Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tako er je potvr eno da za sad nema novooboljelih osoba.

- Cjelokupni plan nadzora nad pojavom i kretanjem gripe u našoj zemlji donosi krizni stožer Ministarstva zdravstva. Krizni stožer svoje preporuke, in ormacije ili zahtjeve upu uje na županijske stožere. Dakle, svaka županija ima svoj Stožer za gripu kojim

Nema razloga za paniku i strah

Svi bliski kontakti su obuhva eni epidemiološkim nadzorom te su primili kemoprofilaksu predsjedava župan, a sa injavaju ga svi ravnatelji zdravstvenih ustanova i pojedini profili stru njaka koji su direktno uklju eni u nadzor, zbrinjavanje ili lije enje gripe. Me utim, novina je ta da je od ove godine u Stožer uklju en i predstavnik Crvenog križa. Za sada nismo imali potrebe za hitnim sastancima i donošenjem odluka, s obzirom da do ovog slu aja nismo

imali zabilježen slu aj ovog tipa gripe, iako su u nekoliko navrata postavljenje sumnje koje nisu potvr ene. Naša epidemiološka služba od pojave gripe u svijetu uklju ena je i aktivno prati i nadzire pojavu eventualnog takvog slu aja u našoj regiji - kazala nam je dr. med. Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije.

Ve ove godine uvo enje cjepiva Ovaj tip gripe pobudio je posebnu pažnju, osobito zato jer je rije o virusu gripe koji je dokazan kod svinja, a nakon odre enog perioda taj isti tip gripe pojavio se i kod ovjeka. S obzirom da do sada ne postoji imunitet u populaciji prema tom virusu gripe, o ekivalo se lakše i brže širenje tog virusa preko svih kontinenata. Dana 11. lipnja 2009.

Svjetska je zdravstvena organizacija proglasila 6. kona ni stupanj u planiranom odgovoru na razvoj pandemije gripe, tj. samu pandemiju gripe uzrokovanu novim virusnim sojem influence tipa A (H1N1), dakle virus je “prošetao” po svim kontinentima na svijetu.

Ono što se u ovom trenutku zna, to je da se pripremaju cjepiva koja e i u Hrvatskoj biti spremna u sezoni cijepljenja, dakle negdje u

mjesecu studenom. Prema sadašnjim in ormacijama financijska sredstva za nabavu su osigurana.

Jedino što je razli ito od dosadašnjeg cijepljenja jest to da se u ovom slu aju moraju dati dvije doze cjepiva. Zna i, za ovu gripu morat e se cijepiti dva puta.

Prema planu koji je u inio Stožer i HZJZ pretpostavlja se da e se cijepiti i sezonskim cjepivom kao i prijašnjih godina, kao i ovim novim – pandemijskim cjepivom protiv novog tipa virusa gripe. Trenutno je teško re i koja e biti cijena cjepiva. - Tek e se definirati ciljne skupine, one pod pove anim rizikom, za koje e cjepivo biti besplatno. To e sigurno biti starija populacija kao što je i do sada bilo. Ho e li u tu skupinu u i i djeca, u ovom trenutku se ne može re i. Sve bi trebalo biti

Tek e se definirati ciljne skupine, one pod pove anim rizikom, za koje e cjepivo biti besplatno - kazala je dr. med.

Marina Payerl-Pal definirano po etkom jeseni - kaže ravnateljica ZZJZ Me imurske županije.

Djeca koja kradu aluminij Prema medijskim izvješ ima ovih dana je brigu o djetetu poznatih osoba (ili prema pomalo nemuštom engleskom izrazu “celebrity”; rije je o Simonici i Anti Gotovcu) gotovo preuzeo Centar za socijalni rad, a nedavno je s njima posla imala i pravobraniteljica za djecu.

Dijete im nije oduzeto, to je bio samo povod da se pojave u medijima. Ovdje je važno istaknuti da Simona i Ante Gotovac sami sebe nazivaju “izvanredno inteligentnim ljudima jer namjerno izazivaju pažnju medija”. Odnosno, mediji “popuše” sve što

oni ho e, pa i još više. Tako je to danas u svijetu zabave.

U svijetu me imurskih Roma pak vlada jedna druga ija stvarnost o kojoj mediji ne pišu jer nije zabavno.

Tako nije zabavno pisati o tome da je u školskoj godini 2008./’09. (vjerojatno u Osnovnoj školi Pribislavec, jer na skupu nije spomenuto ime škole), no dalo se iš itati iz konteksta, bilo ukupno 21.672 izostanka u enika s nastave, odnosno iz škole, od toga 8000 neopravdanih sati.

U ak 99 posto slu ajeva iz škole izostajali su u enici Romi, a te je

podatke iznijela Jelena ugalj na Okruglom stolu o problemima u romskim naseljima u Me imurskoj županiji.

Postavlja se pitanje što su radili roditelji djece Roma kad nisu slali svoju djecu u školu.

Ovdje je rije o takozvanim problemati nim obiteljima kojih ima, ini se, sedam, što treba pomnožiti s brojem djece u tim obiteljima, pa se dobije brojka od pedesetoro djece. Zbog ega Centar za socijalni rad nije donio odluku o privremenom oduzimanju djece, zašto tu nema pravobraniteljice dje -

Zavod za javno zdravstvo i Epidemiološka služba ve s prvim slu ajevima svinjske gripe u svijetu organizirali su stru ni sastanak s lije nicima iz primarne zdravstvene zaštite, dakle svim lije nicima obiteljske medicine, kao i pedijatrima, te im direktno prenijeli sve upute vezane za ovu gripu. - Smatramo da je dobra komunikacija izrazito zna ajna za uspješno svladavanje izazova, u ovom slu aju po pitanju gripe govori dr. med. Marina Payerl-Pal i dodaje: - Što se ti e procedure, ukoliko se pojavi osoba sa simptomima nalik na gripu, visokom temperaturom i lošim osje anjem upu uje se na hitnu gdje lije nici znaju da kod takvog pacijenta, ako u anamnezi ima boravak u stranim zemljama u kojima o ekujemo da bi mogao biti u kontaktu sa virusom gripe, moraju odmah obavijestiti In ektološki odjel. In ektolog obra uje pacijenta, obavještava epidemiologa koji uzima detaljnu epidemiološku anamnezu, vrši obuhvat svih kontakata te prema svojoj stru noj procjeni daje profilaksu kontaktima. Pacijent se hospitalizira u izolaciju na In ektološkom odjelu i prema težini i razvoju klini ke slike, ili se zadržava u bolnici, ili se otpušta na ku no lije enje. I u našem prvom slu aju “nove gripe”, pacijentica je cijeli opisani put prošla. Što se ti e samog lije enja, postoje specifi ni antivirusni ili protuvirusni lijekovi koji se daju i kontaktima za prevenciju razvoja klini ke slike i u svrhu lije enja kod pacijenta kod kojih se dokazalo da se radi o virusu gripe. U ovom slu aju antivirusni lijek primila je i pacijentica oboljela od “nove gripe”, kao i svi njeni bliski kontakti.

Prema saznanjima Zavoda za javno zdravstvo, sve klini ke slike koje su se pojavile kod gra ana Republike Hrvatske bile su blažeg oblika i tijeka te nisu zahtijevale niti produženu hospitalizaciju, niti neke druge medicinske mjere, stoga nema razloga za paniku i strah. (hz)

jih prava, a u slu aju Gotovac je ima?

Zna se, me utim, što su radila poneka djeca koja su zbog svojih godina kazneno nedodirljiva. Prema Nazi u Memediju, još i danas neka djeca me imurskih Roma prose po Zagrebu, što je sramotno, a prema Jeleni ugalj iz Centra za socijalni rad u akovcu, djeca, zamislite užasa, na nagovor roditelja odlaze u kra u - aluminija. To im prili no dobro ide jer su neke manje tvrtke koje se bave preradom aluminija dovela gotovo do bankrota. Što zajedni ko imaju Simonica i Ante s roditeljima Roma koji djecu tjeraju otu ivati aluminij umjesto da ih šalju u školu? Nažalost, i jedni i drugi su tipi no

Ženska inicijativa HNS-a Me imurja na kon erenciji za novinare uputila je apel zamjeniku župana iz svojih redova te me imurskom županu da u suradnji s ravnateljima škola pokrenu inicijativu za povrat starih udžbenika u škole. Time bi se udžbenici mogli razmijeniti me u u enicima, a roditelji bi bili pošte eni troškova kupovine novih udžbenika. Poznato je, naime, da u enici na kraju ove školske godine nisu ostavljali korištene udžbenike u školama.

HNS-ovke se jednako tako zalažu da se zakonskom regulativom

odredi trajanje jednog udžbenika pet godina, jer stalno mijenjanje udžbenika ide na ruku prijateljima - izdava ima udžbenika.

Osvrnule su se i na novi zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji. Kazale su da je novi zakon povreda temeljnih ljudskih prava i sloboda žena, jer je ustavom zabranjena diskriminacija po bilo kojoj osnovi. Novi pak je zakon uperen protiv neplodnih parova, steriliteta. Nazvale su ga sadisti kim te ga ocijenile psihi kim i fizi kim maltretiranjem žena.(BMO)

Svaka budala sada može ljude di i na noge Ekonomske su krize najbrži katalizator promjena. Ekonomska kriza prethodila je Domovinskom ratu, prethodila je i II. svjetskom ratu, ma prethodila je gotovo svim modernijim ratovima. Želite li u nekoj zemlji promjene, prvo napravite ekonomsku krizu, zatim financirate neko politi ko krilo i kada ono po ne prozivati krivce, obi no svoje oponente, sukob se doga a sam od sebe. Bez obzira bili to Židovi, Crnci, Englezi, katolici ... bitno je da se nekoga okrivilo za nastalu situaciju. Narod tada sav živ an od krize vjeruje svojim liderima, ustvari huška ima, da stvari treba u initi upravo na taj na in i da to mogu u initi upravo oni.

I to se sad doga a. Ljudi koji nisu u stanju držati pod kontrolom vlastitu ovisnost ili ovisnost svoje djece zabušanata najavljuju kandidaturu za predsjednika republike. Da, to je sasvim legalno, i zašto to nekome braniti. Ali ne daj Bože da se ovaj put ble eri domognu vlasti.

Zašto? E, sad se vra am na krize. Ova kriza nije kao dosadašnje ekonomske krize. Ovo nije umjetna kriza koju je nekima nametnula neka od velikih ekonomskih sila, kako bi izvojevala korist za vlastite interese. Ova kriza zadesila je sve, pa i one koji su do sada drugima zakuhavali krize, kako bi isilili promjene. Tako da nema veze tko bi došao na vlast eventualnim prijevremenim izborima, jer ga ne o ekuje paket ekonomskih mjera koji su za njega pripremili njegovi sponzori iz inozemstva.

Isto vrijedi i za predsjedni ke izbore. Ovaj put iza kojekakvih udaka koji se kandidiraju ne e stajati mo ne interesne skupine sile, a kako izgleda ustvari ni politi ke

izvanredno inteligentni u svoju korist, ali na ple ima svoje djece.

Zašto je dijete Simonice i Ante puno vrednije za centre za socijalni rad, pravobraniteljicu za djecu i mnogobrojne medije, dok je dijete Roma manje vrijedno ili nevrijedno? Ako se dijete ne oduzme roditeljima koji ga ne znaju odgajati, a o ito je da je tako na primjeru pojedinih roditelja u Pribislavcu, to zna i da dje ja prava ne štiti upravo Centar za socijalni rad koji je prva karika u lancu zaštite djece.

Da Simonica i Ante slu ajno rade u Centru za socijalni rad u akovcu, oni bi oduzeli djecu neodgovornim roditeljima i odvezli ih u Vije nicu Skupštine Me imurske županije ili pred

Piše: Tomislav Novak

stranke u pravom smislu rije i.

Možda je ovo prilika da Hrvatska prvi put u svojoj povijesti glasuje za nekoga, a ne protiv nekoga.

Možda je prilika da cirkusanti napuste podij, jer je vrijeme za prepoznavanje pravih vrijednosti. Hm, možda dogodi se udo ...

Još bih samo želio odati priznanje najomraženijoj ženi u Hrvatskoj - Jadranki Kosor. Koja je u ovoj prilici krivac za sve naše neda e. A žena samo radi ono što je odavno trebalo napraviti u ovoj državi. Na žalost, da je bilo koji drugi muški napuhanec na njezinom mjestu, teško bi mogao provoditi takve nepopularne rezove.

A naro ito od ovih koji se sada tako hrabro kostriješe pored giljotine u kojoj je njezina glava. Ne mislim debatirati o tome jesu li potezi koje ona vu e krivi ili pravi, injenica je samo da ih treba pote i. Ali nevjerojatno je kako je sad sve na njoj slama, kao da je ona zaposlila svu državnu administraciju i razdijelila sve novce iz prora una za socijalu umjesto u gospodarstvo. Bravo!

Imamo mi opet svoga krivca!

Piše: Josip Šimunko

Sabor, pozvali župana i resorne službe i sve medije na javno su eljavanje te od toga napravili vapaj do neba. No to se ne e dogoditi, jer nije zabavno.

6

Gospodarstvo

REAKCIJA Josipa Posavca na izjavu župana Ivice Perho a o talijanskim ulaga ima

Perho ga pustio da eka satima U svezi s mojom izjavom na posljednjoj sjednici Skupštine MŽ u raspravi o rebalansu prora una za 2009. godinu, da župan Perho nije našao vremena primiti predstavnika investitora koji je 02.07. došao na zakazani sastanak u akovec, u svojem tekstu u zadnjem broju Me imurskih novina navodite da je Perho odgovorio da nikakav sastanak za 02.07. nije bio dogovoren.

U nastavku imate mail g.

Mistruzzia koji je dokaz za moju izjavu, a potvr uje da je Perho lagao da za taj dan nije ugovorio susret s g. Mistruzzijem.

G. Mistruzi se 02.07.2009. godine, nakon što je nekoliko sati ekao na dogovorenih 10-ak minuta sastanka s Perho em, vratio natrag u Italiju neobavljena posla.

Novi termin sastanka zakazan mu je sljede i etvrtak, 30.

Josip Posavec kaže da je župan lagao srpnja 2009., reagirao je Josip Posavec. (op. ur.) Zbog itateljstva napominjemo da se radi o talijanskom predstavniku investitora zainteresiranom za ulaganje na podru je Vojarne koji je kontakte sa Županijom uspostavio u vrijeme bivše županijske vlasti.

EKONOMSKI BREVIJAR

Odgoditi ili ne odgoditi!?

U svakodnevnom životu (a u radu posebno) odga amo mnoge stvari. Postoje razne vrste odgoda; odgoda pla anja, odgoda naplate, odgoda izvršenja, odgoda pregovora, odgoda termina, odgoda sastanka, odgoda ispita, odgoda provo enja, odgoda primjene, odgoda radova, odgoda rokova... Živi se na odgodu?

Mnoge aktivnosti i zadatke obavljamo nevoljko i zapravo ih rado odga amo, esto i bez posebnog razloga. Kada tražimo opravdanje, obi no je to nemotiviranost, nezadovoljstvo, nepoznat smisao neke aktivnosti, nedovoljno vremena, nedostatak nagrade za u injeno, o ekivanje neuspjeha i sli no.

O d g o d a neu g o d n i h aktivnosti je, prije svega, psihološki fenomen; „ Prije nego krenem to obaviti, još u...“ – takva re enica znak je da najprije treba po eti organizirati samoga sebe. Temelj svakoj odgodi je psihološka komponenta (osje aj da odgodom nešto dobivamo).

Odgoda možda donosi kratkotrajno olakšanje, ali prije odga anja, pomislite na injenicu da ete se i sutra susresti s istim problemom. Nepotrebno trošenje vremena i energije! Obavite neugodne stvari odmah i stvorite pravi osje aj olakšanja.

Još je ve i problem stvaranje navika odga anja svega i sva ega. Zapitajte se zašto nešto odga ate?

Pokušajte de inirati razloge i tada možete odrediti strategiju borbe protiv uo-

enih razloga nepotrebnog odga anja. Pomislite na posljedice odga anja i neizvršenja odre ene aktivnosti - što e se dogoditi ako se nešto ne obavi, što ako se zakasni, ali i što ako se obavi prije vremena? Tako ete mnogo saznati i o vlastitoj organiziranosti, motivaciji i odre ivanju prioriteta.

Upoznavanje uzroka omogu ava i lakše pronalaženje rješenja.

Odga anjem se neriješene stvari gomilaju i predstavljaju stalan teret. Ako ste sastavili popis stvari koje trebate obaviti, lakše ete uvidjeti što to zapravo stalno odga ate i što se ponovno vra a u raspored bez posebne potrebe.

Osim odgode pla anja koja ima svoje ekonomsko opravdanje (ali i cijenu), naj eš e su odgode obavljanja nekih neugodnih ili nezanimljivih aktivnosti i zadataka. esto više vremena potrošimo razmišljaju i o opravdanjima da nešto ne u inimo nego što bi trajalo izvršenje te aktivnosti. Odga anje samo zna i da emo se kasnije vratiti istom problemu, a još e ve i problem nastati kada taj isti zadatak treba izvršavati pod pritiskom vremena ili neke osobe. Tada je i mogu nost za pogrešku ve a. ekanje na posljednji mogu i trenutak uvijek je zamorno i frustriraju e, pa vrijedi izbjegavati takve stresne doga aje.

Koliko god to banalno zvu alo, treba imati raspored, njega se vrsto držati i odra ivati stvar po stvar.

Zamislite koliko bi se time dobilo na produktivnosti!

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

NI DESETLJE E I POL PARNI ENJA izme u dioni ara Panexa i HFP-a nema rješenja

Na gubitku svi, a država troši naše novce na parni enje Kad je Panex 1992. godine ušao u privatizaciju to je bio sustav s puno djelatnosti i s 450 radnika. Po etkom devedesetih po raspadu bivše Jugoslavije, došlo je i do raspada tadašnjeg tržišta. Panex je u vrijeme prije raspada zajedni ke države i tržišta dosta radio na srbijanskom tržištu na kojem je bilo prostora za njihove proizvode za razliku od Slovenije pa i Hrvatske. Željko Kermek tadašnji direktor Panexa, kazao je da su u to vrijeme preko Auto Hrvatske sura ivali sa Zastavom i sistemom IMT u Beogradu, koji su u to vrijeme radili vrlo tražene traktore. Na osnovu ta dva programa radili smo sve ostalo, razvijali proizvodnju, imali smo kooperaciju s Nijemcima. Kada je došlo do rušenja Jugoslavije i cijelog tog tržišta, prakti ki smo ostali smo bez svih programa, bez rezervnih dijelova, servisa, bez traktora. Da bi se prilagodili novonastaloj situaciji i ostali na nogama od nekadašnjeg sustava Panex napravili smo u pretvorbi, 1992. godine, Panex d.d. u vlasništvu malih dioni ara i ak 40 malih irmi. Gdje se god moglo napravili smo irmu, s po dva tri ovjeka kao ve inskim vlasnicima. To nisu bile velike irme, nego male s 20-tak ljudi. I ako nekome nije išlo, a nije svima išlo, te smo sanirali, tako da nitko nije dobio otkaz, otišao na Zavod za zapošljavanje, nego smo zadržali zaposlene. Na taj smo na in izvršili ne samo pretvorbu, nego i restrukturiranje - pojasnio je Kermek. I u trenutku kada smo mislili da se stvari dobro razvijaju, tri godine kasnije, 1995. godine pretvorba je poništena.

Pretvorba poništena iz politi kih razloga?!

Prema njegovu mišljenju pretvorba je poništena iz politi kih razloga. Ali službeno se tvrdi da je pretvorba poništena zato što je pretvorba provedena iz sredstava irme, premda, prema njegovim tvrdnjama to nije dokazano.

Do poništenja je došlo stoga, jer je vodstvo irme doživljavano tih devedesetih kao lijevo orijentirano, kazao je Željko Kermek.

Nakon poništenja pretvorbe u Panex je došla nova ekipa koja je mislila da u Panex-u cvatu ruže i da e biti lako, ali nije bilo.

Poništenjem pretvorbe, 97 posto dionica Panexa u svom portfelju drži Hrvatski fond za privatizaciju i time zapo inje parni enje dugo desetlje e i pol izme u malih dioni ara i Fonda za privatizaciju.

U tih 14 godina Hrvatski fond za privatizaciju krši niz sudskih odluka i rješenja i odbija vratiti nezakonito oduzetu imovinu Panexa njegovim dioni arima. S druge strane da bi ostvarili svoje pravo dioni ari su bili prisiljeni voditi preko 100 parnica kao direktnu ili indirektnu posljedicu nezakonitog poništenja pretvorbe, a potom i odbijanja HFP-a da im vrati oteto, kazao je Kermek.

Sve te parnice mali dioni ari pla aju iz svog džepa, me u njima i oni koji su ve umirovljenici, na teret svojim malih mirovina, dok s druge strane HFP to pla a na ra un poreznih obveznika.

HFP i nakon što su sva opravdanja za opstrukciju otpala i dalje odbija provesti odluke Ustavnog suda i Upravnog suda, kaže Kermek i daje na uvid podeblju dokumentaciju o tome.

Parnica do parnice....

Nakon niza parnica izme u dioni ara Panexa i HFP-a Ustavni sud je donio presudu o neustavnosti poništenja presude 1999. godine. Tijekom 2000. godine dioni ari Panexa podnijeli su zahtjeve HFP-u za provo enje odluke Ustavnog suda, ali HFP odbija te zahtjeve, zbog ega dioni ari upu uju novu tužbu Upravnom sudu. I Upravni sud poništava rješenje HFP-a i nalaže da sve vrati u stanje prije poništenja pretvorbe. Hrvatski fond za privatizaciju kona no poništava svoje nezakonito rješenje 2005. godine, deset godina nakon što je poništio pretvorbu i parni io s malim dioni arima.

No ni nakon toga stvari nisu gotove. HFP zapo inje novi proces u odnosu prema malim dioni arima, opstrukciju provo enja vlastitog rješenja o vra anju stvari na po etak, uz obrazloženje da rješenje iz 2005. nije pravomo no. Slijede nove tužbe Ustavnom sudu, Me unarodnom sudu za ljudska prava, Vrhovnom sudu.

Postavlja se pitanje dokle i u iji inat? Iz HFP-a su otkazali

Željko Kermek: Hrvatski fond za privatizaciju 14 godina krši niz sudskih odluka i rješenja i odbija vratiti nezakonito oduzetu imovinu Panexa njegovim dioni arima

održavanje skupštine društva da onemogu e promjenu kakve su sami odredili u duhu presude i njihovih rješenja. Država se spori na naš ra un, trošak poreznih obveznika i to traje godina. Što je previše, je previše!

(BMO)

Najvrjednije Panexove nekretnine Unato svemu od nekad mo nog Panexa danas su ipak ostale sa uvane nekretnine što je i danas najve a vrijednost Panexa. Od 40 malih poduze a nastalih

iz pretvorbe polovica njih je preživjela. Na gubitku su svi, a najviše porezni obveznici koji pla aju tu apsurdnu, tragikomi nu politi ko-pravosudnu trakavicu. (BMO)

POGLED ODOZDO

Krizni porez na bedake Kad stvari idu s lošeg na gore, a ljudi ne žele prihvatiti vlastitu odgovornost za posljedice, tada objašnjenja traže u višim sferama. U o ajanju se tvrdi da nas prati osamstoljetno prokletstvo. Zatim da je u pitanju silazni klimaks desetlje a na izmaku.

Pritom se u kolektivno pam enje vra aju sje anja na krize koje smo ve preživjeli krajem sedamdesetih (1979), osamdesetih, (1989), devedesetih (1999) i sada ove 2009. godine.

Ali stvari su puno prizemnije, obi nije i lišene bilo kakve mistike. Ovoj zemlji treba obi na, pristojna, gra anska urednost i umjerenost. To je ono što smo mogli uvesti prilikom osamostaljenja, ali smo propustili. Naprotiv, tada su popustile sve ko nice i na površinu isplivale najniže ljudske strasti, pohlepa, gaženje preko drugih, laktarenje, ro a -

ko-strana ka podobnost zamijenila je prethodnu jednopartijsku.

Da bi narodne mase sve to lakše probavile, širom su otvorene grani ne rampe ulasku šopingcentrima i uvozu svih mogu ih šarenih drangulija. Sa šarenim drangulijama došli su bankari sa svojim kreditima. Kad bedaki imaju novce, kramari trljaju ruke. A bedaka me u nama bilo je napretek.

I dok pametni troše ono što zarade, ne mi nismo morali zara ivati, mi smo samo kupovali. Mislili smo da se novci ne trebaju zara ivati, nego da rastu u bankomatima. Kao ih mi ne moramo zaraditi da bi trošili, kao sav drugi normalan svijet. I dok se narod vrtio po šoping centrima kao bedaki oko kramara na proš enju, lukavci su u svojoj pohlepi mažnjavali sve što su stigli. Kao da je najnormalnije, “menedžeri” u javnim poduze ima vodili su kompanije s gubitkom, a pritom isisavali miliju-

ne na svoje ra une. Država bi to na teret bedaka -poreznih obveznika, iz godine u godinu sanirala. Kad bi stvari toliko izmakle kontroli da je i vlasti postalo malo neugodno, te iste menedžere zlatnim padobranima bi spustili s položaja. Kaže se zlatnim padobranima zato, jer su otpremnine tako bogate da ti jadnici kad ostanu bez upravljanja kompanijama ni ne osjete da su sišli s vlasti jer su prethodno osigurali tri koljena nasljednika.

I zato e porez na krizu platiti bedaki, koji su sve to dopustili, misle i “kaj tu mali ovjek more”, a utjehu pronalaze i u birtiji ili šoping-centru u trpanju šarenih drangulija u kolica. I oni su imali lažni osje aj da sudjeluju u kolektivnom hedonizmu, za koji ra un nikad ne e sti i. Tješili su se pri tom da valjda vlast zna što radi. A sada ni vlast ne zna što da radi. Ra uni su na naplatu stigli, treba ih platiti.

Piše: Božena Malekoci-Oleti

Na koncu završit e kao i uvijek, solidarnoš u me u sirotinjom. Oni manje siromašni iz krize e izvla iti one još siromašnije. Teško je vjerovati da emo iskoristiti ovu priliku da postanemo pristojna, umjerena, uredna gra anska zemlja kako bi nam prili ilo. Još smo previše zadivljeni bahatlukom onih koji drugima bezobrazno otimaju ispred nosa.

28. srpnja 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI POTROŠA akovec o naj eš em “varanju” potroša a u našem kraju

Najviše prijava s podru ja fiksne telekomunikacije - Potroša i se žale i na mogu e prevare kad je o rije o izra unu struje, plina i vode Predsjednik udruge Me imurski potroša akovec Zlatko Polišanski organizirao je okrugli stol za lanove Savjeta potroša a u op inama i gradovima, u sklopu projekta ja anja kapaciteta jedinica lokalne samouprave. Cilj projekta je da se lanovi Savjeta potroša a i potroša i upoznaju sa svojim pravima, kao i zaštitom potroša a. Prema našem Zakonu o zaštiti potroša a, svaka op ina koja nema Savjet potroša a može se kazniti s 15.000 kuna, što je mjera koja je uvedena na preporuku Europske unije, gdje se zaštita potroša a smatra veoma važnom.

Upitali smo Zlatka Polišanskog koji su naj eš i oblici varanja potroša a u Me imurskoj županiji i u kojoj djelatnosti ima najviše prijava potroša a. On kaže: - Malo je bolje nego prije, trgovci su postali oprezniji, znaju da potroša i imaju svoja prava i više ih ne pokušavaju toliko varati. Prema obra anju gra ana, najviše problema ima u podru ju iksne telekomunikacija, ali dosta prijava imamo i kad je rije o struji, vodi, plinu. Mnogo je problema s komunikacijskim tvrtkama, a

poseban problem je taj što je teško ustanoviti tko je u pravu. Kad vidimo da je potroša u pravu, stisnemo ih i ne puštamo dok ne priznaju svoju pogrešku.

Problemati no i ispitivanje plinskih instalacija U zadnje vrijeme se sve više potroša a javlja smatraju i da im je previše napla eno kod ispitivanja plinskih instalacija. Naime, internim aktom “Me imurje-plin” je donio odluku kojom troškove prebacuje na potroša e. Neki su gra ani koji su se žalili, platili ispitivanje i dodatno ispitivanje i do 1400 kuna. Razgovarao sam s predstavnicima “Me imurjeplina” i rekao im: “Pokažite mi ugovor prema kojemu vi to smijete raditi”. Oni se ponašaju kao monopolisti, za tako nešto trebao bi im novi ugovor s gra anima.

Kad je rije o naplati elektri ne energije, postoji odre eni broj pritužbi. Prema podacima koje imam, me imurski potroša i više nisu na prvom mjestu po pla anju struje, ve na etvrtom mjestu. O ito je da je kriza u inila

Zlatko Polišanski, predsjednik udruge Me imurski potroša : - Najviše je problema i prijava gra ana iz podru ja telekomunikacija i pregleda plinskih instalacija, a ini se da su trgovci postali svjesniji da ne mogu varati gra ane svoje. Zapravo, struju ne pla aju velike tvrtke, dok mali potroša i podmiruju svoje obveze više manje na vrijeme, no nikako ne mogu razumjeti na ine obra una i tu su stalni problemi.

Dosta aktualno pitanje je i mnogo visokih kazni zbog par-

VAŽNA novost u Zakonu o zaštiti potroša a

Zastara za nepla enu vodu, plin, struju - godinu dana!

Velike novosti uvedene su prema Zakonu o zaštiti potroša a, no za njih potroša i još dovoljno ne znaju. Zakon posebno štiti potroša e od dodatnih troškova kamata od komunalnih tvrtki na na in da kaže: - Sva potraživanja koja se pla aju u mjese nim ratama, zastarijevaju za godinu dana”.

Zlatko Polišanski kaže: Imamo slu ajeve gdje si komunalne tvrtke žele naplatiti dugove stare nekoliko godina, pa onda još obra unavaju i kamate, što je za potroša a na kraju veliki iznos. Prema novom Zakonu o zaštiti potroša a toga više nema, ako si komunalna tvrtka ne naplati dug od potroša a

u roku od godine dana, taj dug zastarijeva.

U svakom slu aju, komunalne tvrtke (voda, struja, plin) se moraju tako organizirati da mjese ni ra uni stižu na vrijeme, a ne e se tolerirati visoke kamate, kao do sada. Potroša i pak trebaju biti svjesni da su dužni platiti svoj dug na vrijeme.

kiranja, mnogi se gra ani žale na visoke kazne i na mnogo što drugo vezano uz parkiranje.

Mnogi od njih ne znaju da je Ustavni sud donio odluku da od 1. prosinca ove godine ne mogu postojati tako visoke kazne za parkiranje kao što su to bile do sada. Što e opet izmisliti gradovi, ne znam.

Dosta esta su i varanja potroša a u trgovinama, na polici je jedna cijena, a u bar-kodu druga, pa se tek kod ku e primijeti razlika. Ima i udnih slu ajeva, tako su cijene pogrebnih usluga iz Murskog Središ a bile zara unate u - eurima.

Još uvijek se svašta uvozi, treba pažljivo itati deklaracije ili se upoznati s opasnosti i preko Interneta. Manje je poznato da su mnoge boje za kosu kancerogene, a na to nitko ne upozorava.

Nadalje, op ine ne smije prodavati gra evinsko zemljište ako ono nije zbilja gra evinsko, sa svim planovima. Ako na elnici tako rade to je krivi no djelo i mogu na sud i zatvor.

7

Od odje e do gospodarskog sloma Najviše love Hrvati troše na odje u i obu u. Negdje sam pro itala da se radi o 38 milijardi kuna godišnje.

Odmah zatim, 28 milijardi kuna godišnje potrošimo na telekomunikacijske usluge, a ak 20 milijardi kuna godišnje trošimo na igre na sre u.

A ja sam, povode i se za izviješ ima sindikata vezanim uz sindikalnu košaricu, naivno mislila da najviše novca trošimo na hranu, režije i obrazovanje.

U obrazovanje Hrvati ulažu najmanje. Za u enje i vlastitu nadogradnju godišnje potrošimo svega 11 milijardi kuna.

Tome se zapravo i ne udim. U potrazi za instantrješenjima, nadaju i se da e nam novac pasti s neba bez truda i rada, igramo loto i tražimo spas u sportskim kladionicama. Ulaganje u odje u i obu u nije ulaganje u potrebu, ve je to investicija (rekla bi jedna naša znana estradna zvijezda koju razumijem kad tako razmišlja), ali nikako da shvatim one obi ne djevojke i žene koje se šepure novim perjem koje si o igledno ne mogu priuštiti, a nisu sponzoruše. Kupuju ga same na rate koje e dospjeti na naplatu kada e ovaj brod zvan Hrvatska biti debelo na dnu oceana. Valjda svojim ulaganjem u krpice žele poru iti da odje a ini ovjeka.

Ili možda da je kriza daleko.

A bome nije. Tu je, na pragu i kuca glasno; ma obara vrata.

One žene koje shva aju stanje stvari upravo su i najprije na odje i i obu i stegnule remen, dodale jednu rupicu više. Ista je stvar i s telekomunikacijskim uslugama. Ne raspreda se više do u nedogled preko telefona, ne šalje se na stotine sms-poruka, ve se s prijateljima ašica razgovora pije na druženjima u ku noj atmosferi. I pritom svatko donosi cugu za sebe.

Sve mi se ini da e se na ini na koje trošimo novac, a koji odavno ukazuju da srljamo u propast, ako ve nisu,

Piše: Danijela Mihoci

onda svakako ho e (i to u tili as), izmijeniti.

To e se svakako dogoditi nakon 1. kolovoza budu i da e nas sve skupa sti i tzv.

Jadrankin hara ili ti porez solidarnosti, odnosno krizni porez. Tri posto na sve pla e i mirovine iznad 3 tisu e kuna, op a stopa PDV-a umjesto 22 iznosit e 23 posto. No ho e li to biti dovoljno? Kako stvari stoje Hrvatsku ne bi spasilo ni da se svim zaposlenima uskrati jednomjese na pla a.

- I pismeni i polupismeni znaju da smo na rubu gospodarskog sloma. Unazad 10 godina bilježimo konstantni minus u stopi rasta, tj. u stopi pada. Naš najve i problem nije visina duga, nego injenica da nitko u ovoj zemlji ne zna njegov to an iznos. Dug države je 42 milijarde eura plus kamate. Tu se treba pribrojiti 17 milijardi eura duga gra ana, plus kamate… Mi zapravo ne znamo pravo stanje duga.

Nemamo monetarnu vlast ni monetarni sustav - upozorio je grme i u prošlotjednoj emisiji “Nedjeljom u 2” ekonomist i ilozof Slavko Kuli , osporavan od kolega zbog osebujnog stila izražavanja i pomalo ekstremnih stavova. On je još prije godinu dana prognozirao gospodarski slom države i pokušao otvoriti o i naciji, no tada su ga, osobito njegovi uvaženi kolege, ismijavali.

Danas smo na pragu ostvarenja tih njegovih prognoza.

I zato, pobogu, dajmo se osvijestimo.

OTKUPLJENO oko 18.000 tona pšenice u Me imurju, ali nikad lošija nije bila kvaliteta

ak 40 posto pšenice nije za ljudsku upotrebu Ove godine me imurski ratari i proizvo a i pšenice nisu imali sre e. Sve neda e koje su ih mogle zadesiti, zadesile su ih.

Kiša koja je neprekidno padala svakodnevno punih etrdeset dana uzrokovala je proklijavanje pšenice, naro ito na ranijim sortama, a prinosi su mnogo manji. To nih podataka o proizvedenim koli inama pšenice nema, pa se ukupna proizvodnja može samo procijeniti.

U silose “ akove k ih mlinova” pospremljeno je do danas desetak tisu a tona pšenice s podru ja Me imurske i Varaždinske županije. Voditelj komercijale Zoran Štefulj kaže da nije to na tvrdnja da su odbijeni neki proizvo a i iz susjed-

nih županija, svaki proizvo a koji je dovezao svoju pšenicu primljen je, te mu je ispitana kakvo a pšenice. Ako je zadovoljavala, pšenica je spremljena u silose. Procjenjuje da je oko 40 posto pšenice bilo samo za sto nu ishranu, te takva i nije primljena u silose.

Kompletni otkup tvrtke “Vlado” ide za sto nu hranu Tvrtka “Vlado” d.o.o. iz Domašinca koja otkupljuje pšenicu za “ akove ke mlinove” preuzela je oko 2500 tona pšenice. No kad se vidjelo da je pšenica mahom slabije kakvo e te upitna za ljudsku ishranu, odlu eno je da se sva koli ina pšenice, odnosno

2500 tona proda kupcima pod sto nu pšenicu. Pšenica se prodaje kupcima u zemlji te manji dio u inozemstvo.

Tvrtka “Toni” d.o.o. iz Donjeg Kraljevca ove je godine otkupila oko 5000 tona pšenice, a postotak pšenice koja nije za ljudsku ishranu odnosno za kruh, iznosi oko 40 posto.

Poljoprivredna zadruga akovec otkupljuje pšenicu za “ akove ke mlinove” te 600 tona sto ne pšenice, a Tvornica sto ne hrane može otkupiti samo oko 400 tona sto ne pšenice zbog nedostatka kapaciteta silosa.

Kad se sve koli ine preuzete pšenice zbroje ispada da je u Me imurju za sada požnjeveno, jer

kombajni su još u poljima mada je žetva pri kraju, oko 18.000 tona pšenice s tim da je jedan manji dio pšenice stigao iz Varaždinske županije.

Prošle godine proizvedeno je u Me imurju ukupno 14.500 tona pšenice ako je vjerovati statisti kim podacima Me imurske županije, a prema naprijed navedenim podacima, ini se da je ove godine pšenice bilo zasijano nešto više nego prošle godine.

No poljoprivredni proizvo a i nisu se usre ili pšenicom, a ovogodišnje neda e, stalne kiše i tu e, smanjile su urod, no više od smanjenja uroda postala je problem proklijala pšenica.

(J. Šimunko)

Proizvo a i pšenice u velikom gubitku Umjesto zarade, poljoprivredni proizvo a i su pretrpjeli velike gubitke.

Svi oni kojima pšenica nije za ljudsku ishranu morali su je prodati po nižoj cijeni, a cijena sto ne pšenice iznosi oko 50 lipa za kilogram. Nije sjajno niti onima koji su proizveli pšenicu za ljudsku ishranu jer je još uvijek nepoznata cijena pšenice. Ponuda pre-

ra iva a pšenice uklju enih u “Žitozajednicu” iznosi 78 do 82 lipe za kilogram pšenice u silosu. S pove anjem poticaja po hektaru koje predlaže Ministarstvo poljoprivrede, cijena pšenice bi prera unato iznosila oko 95 lipa za kilogram. Kako je poznato proizvo a i traže više, najmanje 1,25 kuna za kilogram. (jš)

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

U KOTORIBI ponovno u funkciji policijska ispostava ukinuta prije devet godina

Na elnik Grgec: Povratak sigurnosti svim gra anima Pružni prijelazi napokon zašti eni rampom ehovec, Štefanec - Nakon desetlje a kumljenja i moljenja da se zaštiti pružni prijelaz na ulazu u ehovec iz smjera Svetog Jurja u Trnju, Hrvatske željeznice napokon su udovoljile zahtjevima mještana.

Iako su pripreme za postavljanje automatskog sustava polubrklje trajale mjesecima, rampa je ipak postavljena i službeno proradila u etvrtak 23. srpnja.

- Koliko ja znam, Hrvatskim željeznicama isticala je gra evinska dozvola za izgradnju rampe, pa su sada, eto, bili prisiljeni na ovo ulaganje. Ina e bismo vjerojatno još dugo ekali da ovaj prijelaz

bude osiguran rampom. Jako smo zadovoljni što smo se i za to izborili, komentirao je Dragutin Švenda, predsjednik Vije a Mjesnog odbora ehovec.

Isti takav automatski sustav polubrklje postavljen je i na izlazu iz Pribislavca, odnosno na ulazu u Štefanec. O kolikoj je investiciji rije , nismo uspjeli doznati, jer glasnogovornica u HŽ-u nije bila dostupna, a na akove kom se kolodvoru nisu usudili odgovarati na naša pitanja. Ipak doznajemo da e se rampa spuštati pri nailasku vlaka, na udaljenosti od 1 km od pružnog prijelaza. (D.M.)

UKRATKO

Automobilom u dvije ku e pa u banderu Gori an – Izlaskom iz zavoja u Murskoj ulici u Gori anu 51-godišnjak iz Gori ana koji je upravljao automobilom akove kih registracija izgubio je nadzor nad vozilom te se zabio u ku u 38-godišnjeg sumještanina, a potom i u susjednu ku u 30-godišnjeg vlasnika. Na koncu je automobilom završio u betonskom stupu niskonaponske mreže.

Na mjesto doga aja izašla je lije ni ka ekipa Hitne pomo i akove kog Doma zdravlja. Kako je

utvr eno i voza i njegov 25-godišnji suputnik teško su ozlije eni radi ega su i zadržani na lije enju u Županijskoj bolnici u akovcu.

Nije poznato da li je voza bio pod utjecajem alkohola. To e potvrdi ili opovrgnu rezulta analize krvi koja je va ena voza u ne bi li se utvrdila prisutnost alkohola.

S vozila su skinute registarske plo ice radi ošte enja vitalnih dijelova vozila.

Pro v voza a e bi podnijeta kaznena prijave Op inskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Nakon devet godina upornog traženja i inzistiranja od strane op inskih vlasti, a na veliko zadovoljstvo gra ana, policija je napokon vra ena u Kotoribu. Kotoripska ispostava PP Prelog po ela je ponovno djelovati u petak 24. srpnja u nekadašnjim prostorima u Kolodvorskoj ulici.

Kotoriba je oduvijek imala policijsku ispostavu, još u doba Austro-Ugarske. Kontinuitet nije prekidan sve do 1999. godine kada je depešom Vlade ukinuta kotoripska ispostava PU me imurske.

- Policija je iz Kotoribe iselila 2000. godine, a da nam nikad nije objašnjeno zbog ega. Svi smo tada bili ogor eni i nezadovoljni.

Upozoravali smo da e s odlaskom policije iz Kotoribe porasti broj sitnih kra a, narušavanja javnog reda i mira i drugih prekršaja i kaznenih djela, osobito stoga što je na podru ju dviju najisto nijih me imurskih op ina Kotoribi i Donjoj Dubravi živio nemali broj Roma koji su ve inom bili po initelji takvih nedjela. I bili smo u pravu. Kotoribi danas ne treba policijska ispostava zbog Roma, ve radi sigurnosti svih gra ana, pa tako i njih, jer oni u svojoj sredini jednako tako nisu sigurni budu i da su izloženi napadima pojedinaca unutar naselja - komentirao je kotoripski na elnik Ljubomir Grgec na sve anosti otvorenja policijske

Na elnik PP Prelog Zdravko Kolari , na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec i na elnik PU me imurske Ivan Soka (zdesna na lijevo) na sve anosti otvorenja kotoripske policijske ispostave ispostave. Pritom nije propustio zahvaliti svojim prethodnicima, predstavnicima policije, ali i elnicima susjednih op ina koji su lobirali za to da se policija vrati u Kotoribu.

Na elnik PU me imurske Ivan Soka nije znao odgovoriti zašto je prije toliko vremena Kotoriba ostala bez policijske ispostave, ali je zato kazao da je ponovno otvorena kako bi policijski službenici bili dostupni gra anima. Ispostava kakva je otvorena u Kotoribi, procjenjuje Soka , iz godine u godinu bit e sve više.

- Za godinu-dvije mnoge e postaje funkcionirati na ovaj na in zato što se na sadašnji na in nepotrebno troše ljudi i materijalno-tehni ka sredstva. Danas je tehnika napredovala, policajci

Motorist završio u dvorišnoj ogradi Domašinec - Na parkiralištu ugos teljskog objekta “Šampion” u Domašincu u nedjelju tri sata u no i dogodila se prometna nesre a u kojoj je stradao 25-godišnji voza motocikla iz Novakovca. On je upravljao vozilom registarske oznake K 154-ER, a kako je utvr eno nesre a se dogodila zato što se nije kretao sredinom obilježene prometne trake pristupne ceste parkiralištu. On je u jednom trenutku sle o s ceste te se zabio u

zidanu ogradu parkirališta. Iako bi ovjek pomislio da je mladi bio pod znatnim utjecajem alkohola alkotes ranje je pokazalo da nije i da je u organizmu imao alkohola u koli ini od tek 0,21 g/kg. U akove koj bolnici utvr eno je da je mladi teško ozlije en, ali je nakon lije ni ke obrade pušten na ku no lije enje. Motoru su ošte eni vitalni dijelovi za upravljanje pa je policija s njega skinula registarske plo ice što zna i da više ne e bi na ces .

Na udarce sjekirom uzvratio kolcem Kuršanec – Dvojica prijatelja Roma u petak su se potukla sjekirom i kolcem u romskom naselju u Kuršancu. Sukob se zbio kasno nave er u dvorištu 21-godišnjaka koji je zajedno s 26-godišnjakom ranije te ve eri konzumirao alkohol. Stariji muškarac u dvorište je donio sjekiru te je njome

po eo mlatari da bi u jednom trenutku tupim dijelom sjekire udario mla eg muškarca po kuku. Ovaj je pošteno uzvra o kolcem. Stariji muškarac je lakše ozlije en, mogu a je prekvali kacija ozljede, jer se sumnja u potres mozga.

Mla i muškarac je odbio lije ni ku pomo . Pro v obojice slijedi prekršajna prijava jer su narušavali javni red i mir.

Kotoripska policijska ispostava nalazi se na staroj adresi u Kolodvorskoj ulici

Obavljat e se i obavijesni razgovori, te krim-obrade Stotinu policijskih službenika radi u Policijskoj postaji Prelog od ega e njih petero odsada biti stalno angažirano na podru ju kotoripske policijske ispostave.

- Ova ispostava nosi epitet povremena zato što e raditi samo odre ene dane i sate u tjednu. U to vrijeme u ispostavi e biti gra anima na usluzi dva policajca, a nakon toga vremena bit e u ophodnji na podru jima op ina Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba.

MUP je po etkom godine provode i svoju politiku približavanja gra anima razmotrio potrebu otvaranja ovakvih policijskih ispostava; povremenih, privremenih ili sezonskih, u podru jima

koja su dislocirana od stacionarnih policijskih postaja, kao što je to slu aj naše postaje, pa smo eto dobili priliku da se ponovno vratimo u Kotoribu i time ispunimo želju i nastojanja Kotorip ana da u svoje mjesto vrate policijsku ispostavu. Policijska ophodnja je dosad nešto rje e dolazila u ovaj kraj, što se i primijetilo po evidentiranim prekršajima. Sada e to biti druga ije - rekao je Zdravko Kolari , na elnik PP Prelog najavljuju i da e se u Kotoribi odsada provoditi kriminalisti ke obrade, obavijesni razgovori i sli no. Na elnik Kolari o ekuje da e se ja om prisutnoš u policije u ovom kraju suzbiti sitne kra e, kao što su kra e u ku ama i na poljima. (D.M.)

nemaju što sjediti u postaji, ve trebaju biti me u gra anima, poru io je na elnik PU me imurske.

Ure enje prostora u kojima e djelovati kotoripska policijska ispostava inancirala je op ina Kotoriba, a OŠ Kotoriba dala je namještaj kojim je opremljen prostor u Kolodvorskoj ulici.

Nada i vjera u smanjenje kriminala

Fizi ka nazo nost policije od presudne važnosti Tea Hertelendi, kadetkinja iz Donje Dubrave, na praksi je u Policijskoj postaji u Prelogu. Praksu e, kaže, odsada obavljati i u kotoripskoj policijskoj ispostavi. Veseli je rad na terenu u službi s iskusnim kolegama. Koliko je uo ila, policija se na krajnjem istoku Me imurja uglavnom bavi slu ajevima narušavanja javnog reda i mira i sitnim kra ama što je uostalom i

potvrdio njen kolega, Kotorip anin Zlatko Latin iza kojeg je 18 godina radnoga staža od ega itavo desetlje e na podru ju PP Prelog.

Latin smatra da je dobro što se policija vratila u Kotoribu jer se zaista tijekom minulih godina primijetilo njen izostanak, bez obzira što su policijske ophodnje gotovo svakodnevno prisutne u ovom kraju. Kaže da je puno u injeno

uvo enjem kontakt policajca koji je esto prisutan u romskom naselju. Romi mu se povjeravaju i ukazuju na problemati na ponašanja i problemati ne pojedince. Takva suradnja uvelike olakšava posao policijskim službenicima. Vjeruje da e sada to initi s još više pouzdanja znaju i da e policija biti još dostupnija i više prisutna na ovom podru ju.(D.M.)

U Kotoribi o ekuju da e se s dolaskom policije smanjiti broj sitnih nedjela i prometnih prekršaja te da e se pove ati sigurnost gra ana.

- Nadam se da si pojedini Romi više ne e dozvoljavati dizati ton ili ruku na nas i da e se smanjiti broj sitnih kra a u trgovini sada kad nam je u susjedstvo doselila policija - komentirala je prodava ica u jednoj kotoripskoj trgovini koja je željela ostati anonimna jer se ne želi zamjerati onima najbahatijima iz romske nacionalne manjine. Iz istog razloga nije se htjela ni fotogra irati jer, kaže, moglo bi biti svega kada bismo objavili njenu fotogra iju.

- Naravno da se bojim i to opravdano, ne govorim na pamet.

Svašta sam ve doživjela, a kada bi me vidjeli u novinama, a budite bez brige itaju ih oni, mogli bi mi nauditi - objašnjava prodava ica svoje odbijanje.

Policijski službenici bit e dostupni mještanima Kotoribe i donjeme imurskih op ina ponedjeljkom, utorkom i subotom od 8 do 12 sati, a etvrtkom i petkom od 14 do 18 sati. Zatrebaju li gra ani kakvu obavijest ili intervenciju službenike kotoripske ispostave mogu kontaktirati na broj mobilnog telefona 099 /2177-837.

(D.Mihoci)

28. srpnja 2009.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ŽESTOKA rasprava na okruglom stolu Me imurske županije: “Problemi u romskim naseljima u Me imurskoj županiji”

Romi moraju znati da imaju prava ali i obveze prema sredini u kojoj žive Zbog sve u estalijih problema u romskim naseljima Me imurske županije te niz otvorenih pitanja integracije i socijalizacije Roma, u etvrtak je u velikoj vije nici Me imurske županije održan okrugli stol s velikim brojem sudionika.

Uz predstavnike romskih udruga i lanove Vije a romske nacionalne manjine u županiji, višesatnom i zamornom sastanku bilo je nazo no županijsko vodstvo, na elnici i gradona elnici op ina gdje žive Romi, ravnatelji osnovnih škola, predstavnici nadležnih institucija u županiji od Centra za socijalni rad do Doma zdravlja i policije, te predstavnici Vlade i resornih ministarstava.

Skup je otvorio dožupan Matija Posavec, istaknuvši da u Me imurju živi oko 6000 Roma, rekavši da je mnogo u injeno za ure enje i legalizaciju naselja što nije dovoljno no da je rije o procesu. Predstavnici Roma u romskim naseljima moraju u initi sve da se stanje u naseljima popravi nabolje, kako bi bilo što manje ekscesa. Župan Ivan Perho rekao je da ne želi skrivati probleme kojih ima, ali i da je došlo vrijeme da se traži odgovornost romske populacije i predstavnika Roma u naseljima, a nastale probleme treba rješavati zajedni ki. Bespravna gradnja u naseljima na trasi ceste sigurno nije pomo od strane Roma, rekao je Perho i nastavio: “Kra a je uvijek kra a”. No isto je tako rekao da ne želi potencirati samo probleme, a da su na Okruglom stolu najodgovorniji ljudi koji mogu i moraju riješiti probleme, a koje ne e nitko drugi riješiti nego mi sami u Me imurju.

Predstojnica Ureda Vlade za nacionalne manjine Milena Klajner istaknula je da je prioritet ove Vlade upravo romska nacionalna manjina, zbog ega je pokrenut program “Desetlje e za Rome”. Prakti ki smo legalizirali sedam

naselja Roma u Me imurju, to je velika stvar, mo i ete se priklju iti na komunalnu infrastrukturu. No uvijek u Me imurju slušam jedne Rome protiv drugih, to ne vodi ni emu, trebamo sura ivati na projektima, rekla je ona.

Nazif Memedi: Neistina je da e do i Romi iz Zagreba Saborski zastupnik Nazif Memedi naglasio je: - Žao mi je što se dešavaju incidenti, od 2002. godine o igledan je veliki pomak na bolje u Me imurskoj županiji kad je rije o odnosu prema Romima kao nacionalnoj manjini. Ovo u Pribislavcu je isti promašaj, to je bila politi ka kampanja na štetu romske djece. U udruzi “Roditeljsko krilo” bi trebali imati i Rome roditelje kao i druge nacionalnost, ovo kako je sad je za mene je to sad “Neprijateljsko krilo”.

Osim toga, smatram da netko govori neistinu, kako je pisalo i u medijima, kad kaže da e se ovdje doseliti Romi iz Zagreba, Romi iz Zagreba sigurno ne e do i. Molim predsjednike romskih udruga da izvide tko je izvor tih glasina, koje samo štete. Nije vrijeme da se suprostavljamo i trošimo se jedni protiv drugih. Umjesto toga treba sura ivati u zajedni kim akcijama da bi svima bilo bolje, rekao je Memedi.

“Ako do e do oružanog sukoba, moramo imati dokumentaciju” Na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat rekao je da je trenutno najve i problem u op ini to što Romi ne pla aju odvoz sme a.

Naselje Parag je legalizirano, infrastruktura postoji, a sme e se samo gomila u romskom naselju, a dovoze ka i pojedinci koji onda pale pla-

Predstojnica Ureda Vlade za nacionalne manjine Milena Klajner, saborski zastupnik Nazif Memedi i župan Ivan Perho nastojali su diskusije usmjeravati prema pozitivnom

stiku da bi došli do metala. Op ina Nedeliš e je za sme e iz romskog naselja dužna 480.000 kuna, no to nije sve, pristižu novi ra uni. Osim toga, paljenje otpada je ekološki nesnošljivo za mještane Trnovca. Mladen Horvat kaže: - Gra ani Trnovca mi se stalno žale peticijama, kažu, ako do e do oružanog sukoba mi moramo imati dokumentaciju, dotle je došlo”.

Odvoz otpada treba naplatiti iz socijalne pomo i i to treba im prije riješiti, ako mi možemo radnika koji ima 2500 kuna pla e prisiliti ovrhom da plati komunalnu naknadu, onda pla ati moraju i Romi, zakon je za sve jednak. Za sada Romi jedno pla aju novine i mobitele, jer znaju da e im isklju iti mobitele ako ne plate.

Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Me imurja, rekao je da Romi moraju shvatiti da imaju i obveze, a ne da se plati odvoz sme a, a u džepu ima mobitel koji stoji 1000 kuna.

Kasum Cana, romski pjesnik iz Zagreba upitao je zbog ega se to ne riješi, zašto se to ne regulira na na in da se odvoz otpada pla a, pa ako treba i zakonom. Za sada samo oko 3 posto Roma završava osnovnu školu, što je premalo, rekao je on.

Izneseno je i više pozitivnih primjera. Grad Mursko Središ e platio je naftu za kamione i vozila, a Romi iz Sitnica su se organizirali i maknuli sav otpad iz naselja i okoline. “Ekološki smo iš i od naselja gdje žive Hrvati”, re eno je nakon akcije.

Gordan Horvat iz Sitnica iznio je više primjera, a najviše ga smeta što se Rome ne prima u policiju, te rekao: - Neka djelatnici Centra za socijalni rad idu u naselja u dane kad je stigao novac, pa da vide što se dešava. Roditelj pije, a dijete je gladno u školi jer mu nije platio školsku kuhinju.

Milan Ignac ponovio je da je 40 Roma dalo punomo jednom Romu za podizanje novca od socijalne pomo i u Trnovcu, što je nedopustivo.

Na elnica op ine Pribislavec Višnja Iva i zamolila je da se pokušaju ispoštovati ljudska prava.

Od 35 Roma upisanih u osmi razred završila su ga samo tri u enika Roma, nema nacionalnih manjina, nego je u pitanju ovjek, rekla je ona.

Ona je ponovila da ne želi vru u jesen u Pribislavcu te napomenula da je “Roditeljsko krilo” udruga

IVAN SOKA , na elnik PUM-a

Imali smo 75 intervencija u romskim naseljima u etiri dana Na elnik Policijske uprave me imurske Ivan Soka u svojem je obra anju istakao: - Jakao smo pu no napravili zadnjih godina za romsku nacionalnu manjinu, dobili smo na svim razinama mnoge pohvale za to što inimo. No sve to sad pada u vodu, pitam se zašto. U zadnja etiri dana u romska je naselja stigao novac od socijalne pomo i, stalno je prisutan alkohol koji generira nasilni ko ponašanje. Imali smo 100 poziva, a intervenirali smo 75 puta, to se jedva da

izdržati, trebat e nam pomo iz drugih županija ako se tako nastavi. Sve što dobro radimo zbog neodgovornih pojedinaca pada u vodu.

Slu aj u Kuršancu je drasti an, tamo je jedan Rom podignuo socijalnu pomo za 40 osoba, tako er Roma. Rije je naravno o kamatarenju, Romi se zadužuju, te ostaju vje iti dužnici. Na sudu pak oni koji su ošte eni esto mijenjaju iskaze.

To treba riješiti, ako emo probleme stavljati pod tepih, ne emo daleko.

Na elnik PUM-a Ivan Soka Policija kontinuirano oduzima oružje, a o no se stalno nalazi u romskim naseljima.

Problem oružja postoji de initivno i to treba im prije riješiti kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. (JŠ)

Okrugli stol na temu socijalizacije Roma okupio je impozantan broj sudionika slobodnih gra ana, koje ima za cilj sprije iti nasilje u školi.

Gordana Barila: Nazvani smo “rasisti kim krilom”, gdje je tu tolerancija Predstavnica “Roditeljskog krila” Gordana Barila potom je naglasila da se ne može pomo i nekog tko smatra da mu pomo nije dobrodošla. Bojkot nastave dogodio se zbog nekolicine Roma, to nisu bili Eskimi, kategori ki je rekla ona.

Potreban je razgovor i razvoj tolerancije, roditelji su sami ustali, ne zbog politi kih razloga ve zbog roditeljskih razloga i maltretiranja svoje djece od strane nekolicine.

Kakve se pjesme pjevaju, zar mi to moramo tolerirati, zapitala je ona, te rekla da e za svu maltretiranu djecu zatražiti psihološku pomo . Što je to tolerancija zapitala je ona i izjavila kako se iznose neistine o “Roditeljskom krilu” od strane Roma. Ta je udruga nazvana “rasisti ko krilo”, a elektronskom poštom zatražena je pomo od Roma cijele Jugoslavije iz Pribislavca! Zar je to tolerancija, zapitala je ona. Na kraju ona je naglasila da su institucije pla ene da rade svoj posao pa neka ga rade. Nazif Memedi je na to odgovorio da Pribislavec nema toliko roditelja koliko je bilo na prosvjedu, te da e uskoro do i u Pribislavec kako bi pomogao riješiti probleme. Župan Ivan Perho potom je usmjerio diskusiju na na in da je rekao: - Iznosimo probleme koji postoje, ali predložite i rješenja, ina e ovaj sastanak ne e imati pravu svrhu. Nije rješenje smjena ravnatelja u Pribislavcu, ve razgovor i dogovori kako riješiti probleme u školi i mjestu.

Željko Balog: Petnaest obitelji Roma želi oti i me u Hrvate Željko Balog, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine Me imurske županije, rekao je da situacija nije sjajna, te da ne isklju uje mogu nost da pojedinci naprave ekscese. On osobno ima 18 godina radnog staža, no zadnjih je deset godina bez posla, pita se zašto. Katastrofalno je da je u tri dana bilo 75 intervencija policije, ali je isto tako istakao da se Rome okrivljuje i paušalno. Tako je slika romskog djeteta obišla medije, a rije je o plasti nom pištolju, a ra unala u OŠ Pribislavec ukrali su Hrvati, a ne Romi, rekao je on. Mnogo se novaca dobilo za Rome, no Romi ne znaju gdje je taj novac, za Pribislavec je stiglo 8,5 milijuna kuna. S Romima radi samo policija i hitna služba te bolnica. On je rekao: - Petnaest obitelji Roma iz Pribislavca želi napustiti romsko naselje, želi me u hrvatsku

populaciju i želi se socijalizirati, a ne stvarati geta.

Od 5000 nezaposlenih, Roma je 1134, a 965 Roma nema završenu osnovnu školu pa ne može dobiti posao kakav bi htjeli, ve slabo pla en. U Me imurskoj županiji zaposlen je 41 Rom, najviše kroz javne radove. Osim toga, 60 Roma bilo je na doškolovanju kako bi završili osnovnu školu. No sad je jednostavno teška situacija sa zapošljavanjem, naglasio je pro elnik me imurskog dijela Službe za zapošljavanje Vladimir Zebec.

Pozitivan primjer iznijela i ravnateljica OŠ Mursko Središ e, gdje ima 18 posto Roma, problemi postoje, ali se rješavaju.

koja izostaju s nastave gdje su se skitala njihova djeca, zašto ponavljaju razrede, gdje su roditelji i njihova briga. - Roditelji guraju djecu da kraju aluminij, što mi tu možemo u initi? Uzimati roditeljsku skrb onima koji tako rade, no u domovima nema mjesta, pa postupamo na na in odvajamo samo najteže slu ajeve, a problem ostaje neriješen, rekla je ona.

Franc Horvat iz Sitnica rekao je pak da su esto i majke djece pod utjecajem alkohola, policija do e i intervenira, no problem nije riješen, jer izgrednici ostaju i dalje u naselju. Zbog toga treba osigurati da ih se privremeno udalji dok se ne otrijezne.

Svaki lažni poziv hitne može nekom drugom oduzeti život

Sprije iti robovske odnose me u Romima

Dr. Nevenka Kr mar naglasila je da se hitna služba odaziva na pozive redovito, no ima problema, postoje samo dva tima na 118.000 stanovnika, pa svaki lažni poziv kojih ima dosta, može nekom drugome oduzeti život. Ona je zahvalila timovima koji iste ambulante i s hitnom pomo i odlaze u naselja, kao i patronažnim sestrama u Kotoribi koje pomažu romskim obiteljima, a postoji i problem uredovnog vremena lije nika kojeg treba poštivati.

Josip Balog ponovno se javio za rije te naglasio da sme e nije najve i problem, ve kako sprije iti eskalaciju i sukobe te naglasio da se svakako moraju prona i sredstva za predškolski odgoj djece.

Jelena ugalj iz Centra za socijalni rad iznijela je primjer jedne osnovne škole koja ima 165 djece Roma i 190 djece Hrvata. Škola ima enormne izostanke iz škole, rije je ponajviše o u enicima Romima.

Broj izostalih sati s nastave iznosi ak 21.672, od ega 8000 neopravdanih. On je zapitala roditelje djece

Ovo su samo neke od diskusija, od mnogo stavova i rije i esto se nije moglo uti ono najvažnije, pa su mnogi govornici koji bi imali što re i ostali zakinuti. Vije e romske nacionalne manjine koje se trebalo sastati odmah nakon Okruglog stola odgodilo je svoju sjednicu, tema je bila demantiranje glasine o doseljavanju 1000 Roma iz Zagreba, a to je demantirano na Okruglom stolu. Kao sredine s najmanje problema istaknute su pak Orehovica i Kotoriba.

Na kraju je zaklju eno da svima treba malo strpljenja, da problema ima i treba ih rješavati ovdje gdje su i nastali. Nazif Mememdi rekao je da se u dva tjedna treba predati sve oružje policiji, jer e poslije toga policija strože postupati s onima koji imaju oružje. Tako er je jedan od zaklju aka da treba pokrenuti postupak protiv kamatara, kako mnoge romske obitelji ne bi bile u robovskom položaju, jer Kuršanec nije osamljeni slu aj kad je rije o kamatarenju, te da Romi moraju znati da uz prava imaju i velike obveze prema društvu i sredini u kojoj žive. (J. Šimunko)

Od jeseni sva romska djeca u predškolu?

Ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja Mirko Markovi : - Uskoro sva djeca Roma poha ati predškolu, što e biti veliki napredak u odnosu na sadašnje stanje i garancija mnogo boljeg uspjeha u školi. Za nekoliko godina biti e mnogo bolje, ovih je dana diplomirala jedna Romkinja u akovcu na Pedagoškom fakultetu, uskoro e i druga, a da Ministarstvo znanosti im ana svojem popisu 40 Roma za stru ne poslove. Mnogo je u enika Roma uz petom razredu osnovnih škola, sad moramo sve u initi da završe osnovnu školu.(JŠ)

Mirko Markovi , ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja najavio je predškolu za svu djecu Roma

10

Kroz Međimurje

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OTVOREN novi poslovni objekt u D. Vidovcu

Gastrabajter Valent Nesti uložio u rodno mjesto Završeni su radovi na izgradnji poslovnog objekta koji se nalazi uz glavnu cestu u Donjem Vidovcu. Vlasnik objekta Valent Nesti tom je prigodom organizirao sve ano otvaranje na kojem su bili izvo a i radova, projektant, rodbina, prijatelji i elništvo op ine Donji Vidovec. Na otvorenju je bio i Darko Horvat iz Ministarstva gospodarstva. Novi poslovni objekt blagoslovio je župnik Mirko Pilaj. Prisutnima se

obratio i op inski na elnik Josip Grivec. – Svaki završetak ne ega što e doprinositi razvoju Donjeg Vidovca veliko je zadovoljstvo, naro ito kada se takav objekt izgradi u doba krize. Posebno me veseli što je investitor Valent Nesti naš Vidov an, ovjek koji je otišao u svijet, ali nije zaboravio svoje korijene, svoj Donji Vidovec.

Na tome mu od srca zahvaljujemo - rekao je na elnik Grivec.

(A.Fuš)

INVESTITORI u lje ilišno turisti ki kompleks u Draškovcu i dalje na ekanju

Donjem Me imurju treba turizam, a ne novi MT ili MEISO

KOTORIPSKI HSU održao redovnu skupštinu

Irena Maltar i nadalje na elu stranke Svoj izborni skup održala je Hrvatska stranka umirovljenika Kotoribe. I u narednom mandatu na elu stranke bit e Irena Maltar, za potpredsjednika je izabran Stjepan Jarni, dok e poslove tajnice obavljati Slavica Maltar.

Predsjednica I. Maltar nije krila zadovoljstvo što je skupština održana u novoure enim prostorima u policijskoj zgradi koje su umirovljenici dobili na korištenje od Op ine Kotoriba. U stranci su zadovoljni rezultatima lokalnih izbora te u koalicijskoj vladaju oj strukturi imaju tri vije nika.

– Nakon 65 godina imamo vlastite prostorije, svoj umirovljeni ki

dom. Zahvaljujemo op inskim elnicima na tome. Ove prostorije zjapile su prazne, no mi emo ih ispuniti svojim aktivnostima - rekla je Irena Maltar te najavila ure enje terase, streljane i vise e kuglane. Prioritet i u narednom razdoblju bit e briga o socijalno ugroženom stanovništvu. Spomenula je da e ona biti stru na savjetnica pri uredu na elnika, dok je Slavica Maltar potpredsjednica Op inskog vije a i preuzima resor op inskog Zdrastveno-socijalnog vije a. Skupštini stranke nazo io je zamjenik na elnika Dobriša Zvošec.

(A.Fuš)

DVD Sveta Marija na “dežura” na Pagu lanovi Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Sveta Marija provode radno ovo ljeto. Tako su po prvi put stigli na ispomo na otok Pag, u kampu Šimuni, gdje im je baza. Vozila u kampu bila su jako zanemarena, pa je svetomarskim vatrogascima trebalo nekoliko dana po dolasku da ih osposobe. Upotrijebivši vlastito znanje i snalažljivost, uspjeli su ih sve dovesti u vozno stanje, pa su sad sva vozila u kampu operativna, te spremna za intervenciju u slu aju požara. (a )

50 milijuna eura trebalo bi se uložiti u prvoj fazi u kojoj bi na poljoprivrednom zemljištu (na slici) trebao niknuti lje ilišno-turisti ki kompleks Pedeset milijuna eura osigurali su švicarski, austrijski i slovenski investitori za potrebe financiranja prve aze izgradnje lje ilišno-turisti kog kompleksa nadomak Draškovca - tvrdi Josip Kobal iz tvrtke Aqua Aera Tera koja je odlu ila investirati u izgradnju tog kompleksa: Me utim, novac ve mjesecima eka da bude investiran. Kako se ini investitori ne e tako skoro po eti trošiti osigurana sredstva.

Valja naime riješiti dva ozbiljna problema: preseljenje dalekovoda koji prolazi kroz parcelu na kojoj se namjerava graditi lje ilišno-turisti ki kompleks i dovršiti istraživanja te nanovo zacijeviti bušotinu kod Donjeg Mihaljevca koja bi trebala poslužiti za povrat vode iz bušotine u Draškovcu u ponovnu cirkulaciju.

Vrijeme leti, problemi još uvijek isti

Dio ekipe DVD-a Sveta Marija uz jedno od vatrogasnih vozila koje su osposobili za intervencije

U vezi preseljenja dalekovoda dobivena je suglasnost HEP-a, investitori su spremni platiti polovicu troškova preseljenja dalekovoda, me utim još je neizvjesno tko e platiti ostali, nemali trošak. U HEP-u se slažu da se dalekovod ukopa na 2,5 metara dubine, na trasi koja bi obišla Cirkovljan i prolazila po državnom zemljištu uz vo njak Agrome imurja. Ra una se da bi

preseljenje 5 km dalekovoda bio trošak od oko 2,5 milijuna eura.

Investitor se nada da e u HEP-u pokazati sluha i da e upravo oni sudjelovati u podjeli troška. Ho e li se i na koji na in riješiti ovo pitanje javnosti bi moglo biti poznato ve sredinom kolovoza?

Drugi je problem bušotina kod Donjeg Mihaljevca na kojoj su lani pred kraj godine zaustavljeni zapo eti radovi koje je INA Na taplin bila spremna odraditi badava, ali je zbog otpora dijela mještana toga naselja, koji su protestirali zbog buke na gradilištu i tvrdili da se bušotina planira upotrijebiti za utiskivanje otpada, jednostavno napustila gradilište. Milijun eura koštat e investitore da se odradi nedovršeni posao pod uvjetom da se situacija od lani ne ponovi.

Strah je ubojica uma, kaže jedna narodna. Da je u mještana Donjeg Mihaljevca bilo manje straha, zasigurno bi bilo više promišljenosti. Ovako je u injeno više štete nego koristi.

Ne samo investitoru, ve cijeloj zajednici.

Donjeme imurski kraj trebao bi cijeniti i iskoristiti bogom danu priliku te zdušno podržati razvoj turizma i biti potpora onima koji u ovakvim gospodarskim prilikama žele investirati i stvarati nove vrijednosti.

Turizam kao pokreta razvoja donjeg Me imurja U Gradu Prelogu su prepoznali zna aj ovog projekta te ga zdušno podržavaju, me utim ne i susjedi u kojih je o igledno prevladalo neznanje i jal. Donjem Me imurju ne treba novi MT ili MEISO, jer jasno je i vrapcima na grani da ti poslovi nisu unosni.

Turizam je za Me imurje novi unosni potencijal kojemu se treba

okrenuti i kojega treba razvijati.

Zato je dobro što se u Srednjoj školi Prelog obrazuju konobari i kuhari, te budu i hotelijerskoturisti ki djelatnici. Mnoga od te djece danas studiraju, prva generacija ve je završila visoke škole i akultete u tom podru ju, pa se ne može re i da ovaj kraj nema ljude koji bi mogli raditi i živjeti od turizma. Svakako jednako, a vjerojatno daleko bolje nego li što danas žive oni koji rade u tekstilu i obu arstvu. (D. Mihoci)

Projekt s kojim dobivaju svi Lje ilišno-turisti ki kompleks u Draškovcu donio bi posla ne samo hotelijersko-ekonomskim stru njacima, recepcionerima, sobaricama, kuharima i konobarima, kozmeti arima, maserima, fizioterapeutima i drugim djelatnicima razli itih struka, ve bi od turizma vezanog uz kompleks mogli dobro živjeti i poljodjelci, oni koji bi se okrenuli proizvodnji pove a i vo a, namirnica koje e svakako trebati u kuhinji jednog takvog kompleksa, ali i oni koji bi se javili kao privatni iznajmljiva i. Natpisi tipa “Zimmer rei” mogli bi u budu nosti stajati na ulazima u dvorišta ili visjeti s ku a, baš kao na

lijepom plavom Jadranu. No da, nadam se da bi marketing bio daleko suptilniji od ovog iskonskog, specifi nog za hrvatski turizam.

Kako bilo mogu nosti su neslu ene, a ono što se sada ini tek kao san ili projekcija mašte mogla bi postati realnost. I zato nije posve jasno zašto se odre eni boje da e biti loše ako se oni koji su u prilici uložiti i koji imaju hrabrosti za to, koji su spremni otvoriti na desetke novih radnih mjesta i pobrinuti se da ti ljudi primaju pla e danas - sutra besramno obogate.

Ima li se uop e njima biti jalan i na emu? I onda se udimo kad strani ulaga i tvrde da smo banana država? (D.Mihoci)

ZAPO ELA milijun kuna vrijedna adaptacija zgrade OŠ Draškovec

U novoj školskoj godini nastava u jednoj smjeni Me imurska županija ulaže milijun kuna u prenamjenu nekada u iteljskih stanova u u ionice, a za potrebe održavanja jednosmjenske nastave koja e se u OŠ

Draškovec po eti provoditi ve ove jeseni s po etkom nove školske godine.

Radove izvodi tvrtka Me imurje graditeljstvo, a kako do-

Upitna 6 milijuna kuna vrijedna dogradnja OŠ Prelog Za ovu godinu najavljivano je još jedno veliko ulaganje u školstvo na podru ju grada Preloga.

Radi se o 6 milijuna kuna vrijednoj dogradnji zgrade OŠ Prelog kako bi se stvorili uvjeti za nastavu u jednoj smjeni. Ovu školu poha a 570 u enika iz Preloga, te prigradskog Cirkovljana, Otoka i ehovca. Dogradnjom škole dobilo bi se osam novih u ionica što bi zadovoljilo prostorne potrebe organizacije jednosmjenske nastave. Ova škola sada ima 15 u ionica, a 25 razrednih odjela.

Iako je gra evinska dozvola isho ena, te su nadležnom ministarstvu dostavljeni izvedbeni projekti, još se ne zna ho e li za jesen planirano raspisivanje javnog natje aja za izvo a a radova, s obzirom na novonastalu situaciju, biti provedeno.

- Ništa ne znamo. Dogradnja škole financirala bi se sredstvima Svjetske banke, ali u ovoj situaciji sve je neizvjesno - kratko je komentirala Nina Lesinger, ravnateljica preloške škole.

(D.M.)

znajemo, unato nekim dodatnim zahvatima, radovi e biti dovršeni u planiranom roku.

U prostoru koji se adaptira nanovo se postavljaju elektroinstalacije, skinuti su stari podovi koji e biti zamijenjeni parketom, u izgradnji je i sanitarni vor, a kako doznajemo bit e zamijenjena i sva stolarija.

Istodobno izvode se i radovi u dijelu školske zgrade. U tri u ionice skinut je pod, ispod kojeg je obi an šljunak, pa je potrebno postaviti glazuru i novi parket. Tako er se javila potreba i za postavljanjem nove unutarnje stolarije u tom dijelu zgrade. Ovim e radovima škola dobiti nove kvadrate prostora u kojima e biti smješten kabinet in ormatike, knjižnica i jedan razred.

Adaptacija je bila neophodna U sredstvima koje je osigurala Županija predvi eno je i 100 tisu a

Od jeseni e se u OŠ Draškovec nakon obnove odvijati jednosmjenska nastava kuna za opremanje novih prostora namještajem i ra unalima.

- Raduje nas što se unato svemu prišlo adaptaciji ovih prostora.

U pet godina, koliko sam ravnateljica škole, tri put smo odga ali adaptaciju i mijenjali projekte pa ovo što se sada doga a smatramo velikim korakom naprijed, makar to nije

dovoljno da bi se zadovoljile naše potrebe. Obe ano nam je da e se u drugoj azi radova (nadamo se da e se to dogoditi ve idu e godine) prostor nekadašnjih u iteljskih stanova povezati hodnikom sa školskom zgradom ime bismo dobili novi prostor za školsku blagovaonicu, bez koje emo sada nažalost morati

biti želimo li na jesen organizirati nastavu u jednoj smjeni - pojašnjava ravnateljica Margit Miri koja se, iako je obe ana i izgradnja školske sportske dvorane, u ovoj situaciji takvom ne emu ne nada. Ali zato o ekuje da e u drugoj azi osim hodnika blagovaonice škola dobiti i novu kuhinju i da e prostor unutar stare školske zgrade biti adaptiran na na in da se racionalno iskoristi za potrebe organiziranja kabinetske nastave.

OŠ Draškovec trenutno ima 120 u enika. Ovu školu poha aju djeca iz Draškovca, Oporovca, Hemuševca i ukovca, prigradskih naselja grada Preloga. Broj u enika je u opadanju, a ove je godine upisano tek 10 prvaši a. Ipak, nada postoji, isti e ravnateljica Miri , koja je uspjela izbrojiti ak 19 kandidata za upis u prvi razred u narednoj školskoj godini.

(D.Mihoci)

28. srpnja 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRELOŠKI GIMNAZIJALAC Stjepan Glavina nastavlja nizati uspjehe

S informati ke olimpijade u Rumunjskoj donio srebro Srebrna medalja sa Srednjoeuropske informati ke olimpijade, jednog od najja ih regionalnih informati kih natjecanja za u enike srednjoškolske dobi, koje je nedavno održano u Rumunjskoj, najnoviji je u nizu uresa koji krasi Stjepana Glavinu, u enika 3. razreda gimnazije Srednje škole Prelog.

On je jedan od etvorice srednjoškolaca koji su branili boje Hrvatske na olimpijadi u Rumunjskoj. Hrvatski informati ki olimpijci svoj nastup u reprezentaciji izborili su na državnom natjecanju iz informatike, te na Hrvatskoj informati koj olimpijadi i izbornim pripremama. Osim Stjepana koji dolazi iz jedne male me imurske srednje škole, u olimpijskom timu je i višestruki pobjednik ovog natjecanja i ovoga puta zlatni Goran Žuži iz Zagreba, trenutno najbolji hrvatski informati ar me u srednjoškolcima, te Ivan Pilat iz Zagreba i Jakša Markoti iz Splita, koji su osvojili bron ane medalje.

- Trebalo je puno raditi i vježbati da bi se došao do srebra. Zadovoljan sam, makar moglo je i bolje. Ovim rezultatom otvorena su mi nova vrata.

Od 8. do 15. kolovoza odlazim na Me unarodnu olimpijadu iz informatike koja se održava u Bugarskoj - otkriva Stjepan koji

Stjepan Glavina, profesorica Naran a i ravnatelj Gregur (zdesna nalijevo) je u konkurenciji 28 srednjoškolaca iz osam zemalja, me u kojima su bili i predstavnici SAD-a, osvojio visoko sedmo mjesto na kona noj rang-listi.

Normalni informati ar Zbog predstavnika SAD-a ovogodišnja je olimpijada bila osobito zahtjevna, pravi izazov.

Stjepan isti e da su najbolji informati ari na natjecanju bili Amerikanci, odmah nakon njih Poljaci i Rumunji.

- Oni su tradicionalno jako dobri. Više rade, više se trude

oko informatike i ovih natjecanja. U njihovim školama koje poha aju osloba aju ih nekih obaveza sve kako bi se mogli usredoto iti na informatiku i ova natjecanja. Osamdeset posto njih su udni. Zanima ih samo informatika, potpuno su na to usredoto eni - otkriva Stjepan koji za sebe kaže da spada u 20 posto onih “normalnih” informati ara koji se znaju razgovarati i koje zanimaju i druga podru ja osim informatike.

Na predstoje em natjecanju u Bugarskoj, koje e biti još zahtjevnije, Stjepan o ekuje da e

osvojiti srebro. Siguran je, kaže, u svoju prognozu jer je sada na natjecanju u Rumunjskoj imao prilike odmjeriti svoju vrijednost.

Ovom iznimnom mladom ovjeku predvi aju sjajnu perspektivu te ga, budu i da je Žuži završio srednjoškolsko obrazovanje, ve sada proglašavaju njegovim nasljednikom i novim najboljim informati arom me u hrvatskim srednjoškolcima.

- Od njega svi jako puno o ekujemo. Sve su o i uprte u Stjepana jer u njemu vidimo

Premijerka estitala Stjepanu na srebru Na postignutom uspjehu mladom preloškom informati aru estitala je i premijerka Jadranka Kosor. U estitci uz ostalo stoji: “Medalja je rezultat u enja, rada i predanosti, a ponajprije vjere u sebe i želje za uspjehom.

Svojim postignu em pokazao si kako je znanje neprocjenjiva imovina koja otvara sva vrata pred kojima nestaju sve prepreke. Vjerujem da si ovime inspirirao mnoge mlade ljude.” novu mladu nadu. Na ovim natjecanjima ne pokriva se isklju ivo informati ko gradivo, ve se radi o izrazito teškim matemati kim zadacima gdje treba puno logike da bi se kroz informati ki program došlo do rješenja nekog zadatka. Radi se o povezivanju više razli itih podru ja i rješavanju konkretnih problema, pojasnila je Danijela Naran a, Stjepanova mentorica i prof. informatike ponosna na svog iznimnog u enika.

Stjepanu je informatika velika ljubav i strast pa ga zbog toga ne optere uju o ekivanja ni to što na njega gledaju kao na Žuži eva nasljednika.

Ravnatelj škole Tomislav Gregur naglašava da e škola u initi koliko je u njenoj mo i da pomogne Stjepanu da i ostvari o ekivanja.

(D.Mihoci)

OP INSKO vije e Belica prihvatilo Statut

Mjesni odbori imaju status pravne osobe Op insko vije e Belica je pod predsjedanjem predsjednice Sandre Herman donijelo odluku da se pristupi prodaji parcele broj 19 u DPU-u Travnik Zapad u Belici, a kao neizgra eno gra evinsko zemljište. Predvi eno je prodati 1.008 kvadratnih metara zemljišta, uz javni natje aj i prikupljanje ponuda, a uz po etnu cijenu od 45 kuna za kvadratni metar.

Prema Statutu op ine Belica, koji je usvojen na konstituiraju oj sjednici Op inskog vije a, gra ani mogu sudjelovati u odlu ivanju u lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora gra ana.

Prijedlog za raspisivanje referenduma može podnijeti jedna tre ina lanova Op inskog vije a, odnosno 5 vije nika, op inski na elnik ili 20 posto bira a koji su uvršteni u bira ki popis.

Mjesni zbor gra ana može pak tražiti jedna tre ina lanova Op inskog vije a te op inski na elnik, a sa svrhom traženja mišljenja o nekom op inskom ili mjesnom problemu.

Zbor gra ana saziva predsjednik Op inskog vije a u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o tome.

Za pravovaljano izjašnjavanje potrebno je najmanje 5 posto gra ana uvrštenih u bira ki popis, s tim da je izjašnjavanje javno, a odluke se donose ve inom glasova. Prema Statutu op ine, Mjesni odbor je pravna osoba, a tijela Mjesnog odbora su Vije e i predsjednik Vije a MO-a.

Vije e MO-a ima 5 lanova u mjestu do 1.500 stanovnika te 7 lanova u mjestu do 2.500 stanovnika. Na elnik op ine dužan je osim toga osigurati da knjiga pritužbi, prijedloga i predstavki gra ana bude na raspolaganju gra anima. (JŠ)

12

Kroz Međimurje

VIJE NICA u Vratišincu Jolanda Novak

Na elni e, podržavate li opijanje mladih?

Boce pred ulazom u op insku upravu su svakodnevnica

Baraka koju nazivaju “ku a cvije a” mjesto je opijanja nekih ljudi Ove rije i u naslovu teksta izrekla je op inska vije nica Jolanda Novak, nakon što joj op inski na elnik nije po volji odgovorio na pitanje kada e ukloniti “ku u cvije a”, kako ljudi nazivaju dr-

Na elnik je volonter Jesu li op inski na elnik Zdravko Mlinari i njegov zamjenik Zlatko Kova i , volonteri i koliko su im mjese ne naknade, zanima vije nicu Katarinu Kukovec (SDP).

- Na elnik i njegov zamjenik su volonteri. Za svoj rad na elnik mjese no dobiva naknadu od 2.500 kuna. Zamjenik za sada ne prima nikakvu naknadu, ali e u kolovozu biti donijeta odluka i o njegovoj naknadi - odgovoreno je Kukovcovoj. Odgovoreno joj je i na pitanje s kojim mjesecom su ispla ene op inske stipendije i naknade za lanove izbornih povjerenstava. Mlinari je odgovorio da su stipendije ispla ene za svibanj, kao i dio naknada za izborna povjerenstva i odbore. (sm)

venu baraku u dvorištu op inske uprave.

- Gospodine na elni e, etiri godine poput papagaja postavljam pitanje i tražim odgovor što ste u inili i kada e te ukloniti “ku u cvije a”, odnosno baraku u kojoj se pije i ban i cijele dane i no i! Obe ali ste mi da ete taj problem riješiti, ali do danas to niste u inili. I još nešto. Ovi koji piju u baraci, svakodnevno ostavljaju prazne flaše tu pred ulazom u Op inu. To je sramota i molim da nešto kona no u inite - pitala je na elnika Zdravka Mlinari a, vije nica Novak.

- Prvo i prvo, flaše treba pospremiti ista ica. Ja sam obe ao da u “ku u cvije a” premjestiti ili urediti. I još nešto. Ja kao na elnik ne mogu zabraniti pijenje, ako to ne može inspekcija, odgovorio je Novakovoj, na elnik Mlinari . O problemu opijanja u baraci koja se nalazi tik do Vatrogasnog doma (spremišta) i Op ine govorilo se tijekom proteklog saziva Op inskog vije a, ali se nije ništa u inilo. I pred po etak održavanja posljednje sjednice Op inskog vije a, u baraci je u alkoholu uživalo etvero ljudi. Isto tako pred ulazom u op insku upravu, bilo je nekoliko praznih boca. (S. Mesari )

SVE PO STAROM na Grani nom prijelazu M. Središ e

Slovenski kamioni opet stvaraju gužve

Ponavlja se prošlogodišnja slika na Grani nom prijelazu Mursko Središ e. Usred turisti ke sezone kada brojni stranci ulaze u Hrvatsku, na granici nailaze na teške kamione koji zauzimaju ve i dio središ anske glavne ulice, ujedno i državne i me unarodne ceste.

Slu ajno ili ne, ali najviše kamiona je sa slovenskim registracijskim tablicama.

- Žele li nas to Slovenci i na ovakav na in uništiti, pitaju se Središ anci, aludiraju i na slovenske blokade naših pregovora s EU.

S druge strane granice situacija je sasvim druga ija. Kamioni na carinsku kontrolu dolaze po pozivu, jer moraju ekati odobrenje na nekom od za to odre enih parkirališta. Da barem Hrvatska ovaj “uradak prepiše” od susjeda.

Ovako nekoliko desetaka kamiona dnevno stvara probleme i ružnu sliku na ulazu u “Lijepu našu Hrvatsku, Hrvatsku, na putu na ... obalu jadransku, jadransku”. Kad ugledaju silne kamione, turisti gube volju zastati bar malo u najsjevernijem hrvatskom gradu. (S. Mesari )

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

KOMUNALNI PROBLEMI u op ini Sveti Juraj na Bregu

Nezadovoljni koncesionarom za odvoz komunalnog otpada Vije nica Petra Nedeljko na 2. je sjednici Op inskog vije a postavila pitanje vezano uz odvoz sme a iz ku anstava. Pitam, zašto sva ku anstva ne koriste kante za sme e? Time je pokrenula ili otvorila pitanje problema koji duže vrijeme mu i gra ane, ali i op inske elnike.

Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi odgovorio je da bi to trebala biti obveza svakog ku anstva, me utim mnoge stvari

kada je u pitanju koncesionar ne štimaju.

- Ove godine isti e ugovor o koncesiji s poduze em Eko flor plus d.o.o. Donji Stupnik, te e se nakon toga vidjeti ho e li se ugovor produžiti ili e se odabrati novi koncesionar. Samim time e se još jednom ukazati i na obvezu svakog ku anstva da mora koristiti kantu za sme e - odgovor je na elnika Nagrajsalovi a.

Zdravko Mohari , donedavni komunalni redar i zamjenik

na elnice je vije nike izvijestio da je obavio razgovore s poduze em akom iz akovca o mogu nosti da ova provjerena tvrtka preuzme poslove odvoza i zbrinjavanja sme a po isteku ugovora s Eko flor plusom, ijim radom mnogi nisu zadovoljni.

Vije nici su se zanimali i za (ne)ure ivanje groblja, a na elnik se obvezao da e o tome porazgovarati s grobarom. Isto tako re eno je kako bi što prije trebalo zaposliti komunalnog redara, ali i

Ništa od sportske dvorane?

Vije nike Damira Novaka (SDP) i Dragicu Vugrinec (HNS) zanima situacija vezanu uz izgradnju sportske dvorane kod OŠ Ivana Gorana Kova i a u Pleškovcu.

- Kamen temeljac za sportsku dvoranu ve se više puta postavljao, a nije do dandanas postavljen. Zanima me ho e li se on uop e postaviti, ili nije li ne-

što pogrešno s dokumentacijom - ustvr uje i pita Novak.

Dragica Vugrinec pak je jako nezadovoljna iznosom koji je u prora unu Me imurske županije predvi en za ovaj projekt.

- Samo 200 tisu a kuna predvi enih u prora unu nije dovoljno za po etak bilo kakvih radova. Podsje am da je župan Ivan Perho , obe ao kako e se

založiti za izgradnju sportske dvorane i rekonstrukciju crkve, a sada je promijenio iznose u prora unu - rekla je Vugrinec.

Na elnik Nagrajsalovi je pojasnio da je županijski prora un u minusu i da se trenutno tu ništa ne može o ekivati, ali je obe ao da e i i u resorno ministarstvo i raspitati se o situaciji vezanoj uz dvoranu i crkvu. (sm)

“FRKA” na cesti G. Mihaljevec - G. Dubrava kod Glažarove kapele

Ogledalo rješava problem Županijska uprava za ceste upozorila je Zvonka Novaka, vlasnika zemljišta kod Glažarove kapelice da je zbog njegovog kukuruza smanjena vidljivost na križanju županijske ceste Gornji Mihaljevec Železna Gora te lokalne ceste Gornji Mihaljevec - Gornja Dubrava.

- Predlažem da se kod ovog križanja postavi ogledalo ime e se pove ati vidljivost i sigurnost sudionika u prometu, prilikom uklju ivanja u prometa sa sporedne na glavnu cestu. Frka oko kapele biti e uskoro riješena - rekao je op inski na elnik Franjo Kova i . Naime, ovih dana ogledalo je naru eno te e ono u suglasnosti sa ŽUC-om biti

Petra Nedeljko, potaknula je pitanje odvoza sme a poraditi s inspektorom za zaštitu okoliša. Naime, vije nik Stjepan Tomaši je ukazao na one iš enje zraka od strane peradarske arme u Lopatincu.

Na nekorektnost, gotovo bahatost armera požalio se i Milan Zanjo, zamjenik predsjednika Op inskog vije a.

(S. Mesari )

i postavljeno. Mještani i sudionici u prometu mišljenja su da Novak, ali i drugi ratari baš ne bi trebali kukuruz ili druge žitarice sijati do samog ruba njive.

Vezano uz komunalnu problematiku razmišlja se i o rekonstrukciji puta prema naselju Vukanovec, odnosno imanju Hinka Masneca.

Kako je rije o privatnoj parceli, potrebno je obaviti izvide i odrediti potrebe. Naime, postoje naznake da treba riješiti ne male imovinsko prave poslove oko zemljišta, premda je ve inski vlasnik Masnec suglasan da se put po njegovoj parceli uredi. (S. Mesari )

Sporno križanje kod Glažarove kapele

GORNJI MIHALJEVEC dobiva reprezentativni objekt

Dom kulture kao “milanska Scala” Obavljaju se posljednji radovi na ure enju interijera u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu. U dvorani je postavljen novi vrhunski parket, spušten strop na pozornosti koja je tako er obnovljena. Ugra eni su reflektori te ostala rasvjeta.

Dvorana je dobila i novu stolariju, te

sada izgleda kao “milanska Scala”, pak e se izvo a i, posebice doma i umjetnici Evelin Novak i Armando Puklavec, znatno bolje osje ati i snalaziti kada budu nastupali pred doma om publikom.

I ostale prostorije i dijelovi zgrade su potpuno sanirani i ob-

novljeni, pak tako donedavno gotovo zapušteni “Zadružni ili Društveni dom” sada izgleda lijepo i ukras je središta naselja. U ure enje dvorane Doma kulture Ministarstvo kulture je uložilo 100, a Op ina Gornji Mihaljevec 50 tisu a kuna. (sm)

Završni radovi u Domu kulture

U REPOVOJ ŠUMI otkrivena spomen-plo a žrtvama komunizma

Žižek: Ubijeni su zbog druga ijeg mišljenja!

Zlatan Žižek govori o doga ajima iz 1947. godine

U Repovoj šumi pokraj groblja u Štrigovi u petak je otkrivena spomen-plo a ljudima koji su ubijeni 1947. godine od tadašnje komunisti ke vlasti, a koji su bili uglavnom iz ovog kraja. Više od etrdeset godina ostaci uglavnom mladih ljudi zakopani su skriveni korijenjem bukvi i agacija.

- Spomen-plo u dala je izraditi Udruga dragovoljaca

i veterana Domovinskog rata Op ine Štrigova. in otkrivanja obavili su lanovi obitelji Heric iji su lanovi ovdje poubijani i potom zakopani na mjestu stratišta.

U svom govoru predsjednik UDVDR - e Zlatan Žižek je rekao da se danas s ovog mjesta nadležnim upu uje apel da ispitaju doga aje iz 1947. i da se žrtve, koje su stradale samo zato što se nisu slagale s

komunisti kim na inom rada i upravljanja, dostojno pokopaju na mjesnom groblju. Sa žaljenjem je Žižek ustvrdio kako mnogi pozvani nisu došli na skup, što tako er govori kako se danas, 60 godina kasnije, ljudi odnose prema ovo krvavom doga aju iz Hrvatske povijesti. Položeni su vijenci, te odana po ast svim žrtvama.

(S. Mesari )

28. srpnja 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAJVJERNIJI obožavatelji Mure održali tradiciju “Spust murskih ladji”

Sudjelovalo stotinjak zaljubljenika Hrvatsko, mladost Ti je ime u murske avanture U Dekanovcu je u nedjelju predve er završen 7. me unarodni spust tradicionalnih murskih ladji, priredbe koja okuplja ljubitelje murskih avantura, starinskih drvenih la a te amaca. Na ovogodišnjem spustu rijekom Murom od Austrije kroz Sloveniju do Hrvatske sudjelovalo je 120 sudionika u 15 tradicionalnih la a te 10-ak amaca.

Pozdrav na polasku prema Podturnu

Branko Polanec uspješno je kormilario priredbom od izvora do uš a

Najviše je bilo Hrvata, zatim Austrijanaca te Slovenaca i Ma ara. Pokrovitelj manifestacije bila je Me imurska županija, a odli ni organizatori na hrvatskom dijelu spusta bile su turisti ke zajednice Me imurske županije, op ina Sveti Martin na Muri, Grada Mursko Središ e te op ine Podturen i Dekanovec.

Bez uobi ajenih “veselica”

Ekipa Svetog Martina na Muri u najstarijoj ladji

Treba odmah re i kako na usputnim postajama nije bilo uobi ajenih “veselica”, što se pripisuje recesiji koja je vjerojatno utjecala i na slabiji odziv spustaša. Prvi dan, u subotu, spust je vožen od austrijskog gradi a Murecka, preko Slovenije do Žabnika u Hrvatskoj, gdje je bila i lijepa zabava svih sudionika i doma ina.

Nakon prespavane no i i jutarnje okrjepe spustaši su iz Žabnika krenuli prema Murskom Središ u, gdje su ih na obali - lu ici do ekali Zlatko Bek, predsjednik TZ-a Grada Mursko Središ e, i desetak gledatelja.

Bez ikakvog programa i rije i dobrodošlice od strane gradske vlasti, spustaši su bili prepušteni instinktu koji ih je odveo u ka i e na osvježenje.

Iz Murskog Središ a ipak veselo društvo krenulo je put Podturna i Dekanovca, gdje je do ek bio

skroman, zbog nedavnih poplava i recesije.

(S. Mesari )

Termin prepolovio broj sudionika - Promjena termina s kraja lipnja na kraj srpnja uvelike je utjecala na broj sudionika. Za prvi termin 27. i 28. lipnja imali smo prijavljeno ak 250 sudionika, od kojih je ak 80 bilo iz Austrije. Na žalost, ogromne koli ine kiša i nabujala ak i razlijana Mura nisu nam dale mogu nost da spust održimo onda. Sada je sezona ljetnih odmora i mnogi ljudi su javili da zbog godiš-

njeg ne mogu sudjelovati na spustu.

No i ovi koji su došli zadovoljni su, kao i mi koji spust organiziramo.

Svi koji smo u Organizacijskom odboru, od Austrijanaca, Slovenaca, Ma ara i Hrvata, složni smo da spust ide dalje. Istina, moramo se pridržavati “Murinih hirova”, ali idemo dalje, zadnji vikend 2010., kaže Branko Polanec, alfa i omega spusta. (sm)

Ovaj naslov nastao je u trenucima kada su Man uki , Lovren i Badelj osigurali zagreba kom Dinamu prolaz u sljede e pretkolo Lige prvaka u nogometu.

Oduševilo me s kakvom lako om igraju ti mladi i, naravno, tu spadaju i Tome ak, Sivonji , Barbari , Antoli , Lon ari , Kelava, Kramari , Tomi , Vrdoljak i Kova , Butina i Biš an.

Ti mladi i su u usporedbi s desetak puta skupljim Papadopulosom i Slepi kom desetak puta vrjedniji. Igraju srcem te prema Grku i ehu izgledaju poput mlažnjaka koji za sobom ostavlja nekakav “yugoboing”.

Još kada im se priklju i me imurska “strijela” Denis Glavina, bit e to prava ergela rasnih trka a, znalaca, ali i domoljuba, što u Hrvatskoj nije nevažno.

Stoga, Bariši u i Mami u, riješite se sasvim nepotrebnih staraca (Papadopulos i Slepi ka) te Južnoamerikanaca koji ne iskazuju ni malo volje i ljubavi prema “svetom Dinamu”.

Svaka ast Matyasu Chagiju!

Ovih dana je 18 godina kako je po ela agresija Srba i JNA uz pomo paravojnih i izdajni kih postrojbi iz Srbije, Crne Gore i takozvane SAO Krajine na Hrvatsku. Pro itao sam minulih dana dosta zapisa i napisa iz tih za Hrvate i Hrvatsku teških dana. Priznajem, i suze su mi došle na o i kada sam iza imena i prezimena vidio broj godina od 18, 19, 20, 21, 22 ... godine.

Mladež, gotovo djeca, me u prvima su krenuli u obranu Domovine. Mnogi od njih i sa “svetim imenom Dinamo” na usnama.

Samo najbolji i najhrabriji mladi Hrvati i Hrvatice krenuli su na bojišnice diljem Lijepe

Piše: Stjepan Mesari

naše, kako bi se suprotstavili aveti koja je željela Hrvatsku pokoriti i sa zemljom sravniti.

Ta i takva mladež je zapravo i stvorila samostalnu Hrvatsku na bojišnici u “plesu granata i streljiva”, u ognju i dimu. Kao što je hrvatska mladost stvorila Hrvatsku, tako i hrvatska mladost stvara Dinamo koji može na europsku scenu. Zapravo ve je na toj sceni. I ostat e za razliku od Papadopulosa i Slepi ke, a ranije Kocha, Novotnya, Miure ... živjeti u Hrvatskoj. Znam da stranaca ima i u drugim sportovima, ali toliko potrošenih kao u Dinamu ne.

A i Dinamo je na kraju kraja “hrvatska svetinja”, neka se ne uvrijede CO Zagreb, Cibona, Zadar, Podravka ...

Naravno da Hrvatske ne bi bilo bez pomo i starijih (Tu man, Šušak, Bobetko ..., kao i Dinama bez Bariši a, Mami a, Antolkovi a ..., ali cvijet je mladost. Samo da mlade profesori i turisti ke agencije ne vode na maturalna i druga putovanja po svijetu, odakle nam dolaze sa svinjskom gripom. Hrvatsku mladost treba uvati i dati joj šansu kao što ini Krunoslav Jur i u Dinamu i tada e Lijepa naša bili i sretna naša.

Najveseliji su bili Austrijanci koji su i najduže ostali na cilju

ESTRADNIM koncertom završeni ljetni dio Štrigovskih no i

Emily, Džo i Duško razveselili generacije Velikim koncertom na stadionu NK Sloga u Štrigovi u subotu je završen ljetni dio programa “Štrigovske no i 2009.” koje su zapo ele na Urbanovo. Na koncertu su nastupili Emily, Duško Lokin i Džo Mara i - Maki, te doma a zvijezda u usponu Dragutin Flin ec iz Grabrovnika. Oko tri tisu e ljudi itavim koncertom pjevalo je i plesalo zajedno s izvo a ima.

Pjeva i i glazbenici nisu štedili grla ni ruke, a posebno su radosni bili ljudi generacije koja je sedamdesetih i ranih osamdesetih uživala u pjevanju Džoa i Duška, dok je Emily, puno mla a, osim svog repertoara pjevala evergreene svojih starijih kolega.

Posebno je bio raspoložen Maki koji je gotovo cijeli stadion pretvorio u plesni podij, jer nitko nije ostao ravnodušan na: ambalaju, Dal se

Ni igla ne bi stala me u gledatelje

Vidimo se na postavljanju klopoteca Na kraju koncerta publika je pozvana na postavljanje klopoteca u Svetom Urbanu sredinom kolovoza, ime e biti ozna en po etak berbe grož a i završetak Štrigovskih no i. (sm)

sjetiš nekad mene, Pismo, Srce ti je kamen, Uspomene ... i samo što na pozornicu nisu poletjeli dijelovi odje e.

Predstavila se i Monika Rajner Duško Lokin u svom je stilu otpjevao: Pozdravi je, prijatelju stari, Nemam za kavu, Draga Marija, Netko te tajno volim i još mnoge druge hitove, na veliko zadovoljstvo ženske publike.

Emily je publici nepoznata, no pojavom i lijepim glasom brzo je osvojila srca publike. Osobito nakon što je s Duškom Lokinom otpjevala pjesmu “Cesta koja nema kraja” s kojom su pobijedili minule godine ne festivalu u Krapini. Ina e, Emily je s otoka Pašmana i kapetanica je trgova ke mornarice. Desetak godina je živjela u Engleskoj, a sada s Duškom i Džoom nastupa na koncertima i snima album(e).

Velike ovacije dobio je i Dragutin Flin ec, pjeva iz Grabrovnika, koji je zajedno s de kima iz Zagorja otpjevao nekoliko pjesama sa svog albuma koji je u petak promoviran u Svetom Martinu na Muri. Prvi put pred ovolikim brojem publike nastupila je doma a pjeva ica Mo-

Trio, s organizatoricom Marijom Vrši , zadovoljan je koncertom nika Rajner. Koncert je ugovorila i organizirala Marija Vrši , doma a žena koja je željela svojoj Štrigovi ponuditi spektakl i uspjela je unato , kako je rekla, podmetanjima “iz susjedstva”. (Stjepan Mesari )

Autogram na juna kim grudima

Humanitarni koncert Radija 105 Duško Lokin, Džo Mara i Maki, Emily, Žiga Me imurski, Vladimir Ko iš Tonka i nekolicina drugih me imurskih zabavlja a nastupili su u nedjelju na humanitarnom koncertu radija 105 u Selnici.

Na igralištu NK Mladost okupio se lijep broj ljudi koji nisu trebali platiti ulaznice za ovaj lijepi doga aj, ali su davali dragovoljne priloge. Naime, ukupan prihod s koncerta (do zaklju enja novina još nije prebrojen novac) namijenjen je za lije enje djevoj ice Hane Šantl, k erke Dejana Šantla, popularnog voditelja jutarnjeg programa Radija 105. (sm)

14

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

VRU E “Ljetne no i Preloga” u znaku “histerije” za tinejdžerskim glazbenim zvijezdama

Djevoj ice vrištale na svaki stih mladih pjeva kih zvijezda

Bojanu i Carli preloški koncert bila je odli na priprema za ljetnu turneju

Djevoj ice vrištale na svaki stih mladih pjeva kih zvijezda Pobjednik showa RTL-a Hrvatska traži zvijezdu Bojan Jambroši do ekan je poput zvijezde u preloškom Parku mladosti gdje je, zajedno s Carlom Belovari, finalisticom istoga showa, održao koncert. Sve je podsjetilo na njegov akove ki koncert, koji je održao potkraj lipnja, nakon završetka showa. Osobito stoga što, uglavnom malodobna ali mnogobrojna publika (njih preko 2.500), tijekom njegova nešto više od polusatnog nastupa nije prestajala vrištati na gotovo svaki otpjevani stih. Bojan je svoj mini-koncert u Prelogu zapo eo pobjedni kom skladbom iz showa “Ne govori da me znaš”, a s istom je pjesmom završio svoj nastup s tom razlikom da je skladbu izveo u duetu s Carlom Belovari.

Bojana i Carla “božanstva” za klince i tinejdžere!?

Na koncertu održanom u srijedu okupilo se najmanje tisu u mladih posjetiteljica, ali i njihovih roditelja kojima nije bilo žao platiti ulaznicu koja je koštala deset kuna, za razliku od ranijeg koncerta Luke Nižeti a za koji je trebalo izdvojiti 30 kuna. Možda je upravo u tome i razlog što je koncert splitskog pjeva a poprock izri aja bio slabije posje en.

Svakako da je na bolju posje e-

nost ovog posljednjeg koncerta utjecala i injenica da je Bojanova goš a bila upravo Carla Belovari iz Prelogu nedaleke Svete Marije, pa se i mnoštvo njene publike okupilo na preloškom koncertu.

Carla je zapravo i otvorila ovaj koncert odjevena u vru e hla ice i s rancuskom kapicom na glavi. I ona i Bojan izvodili su skladbe koje su publici ve dobrano u uhu jer su ih ove mlade me imurske pjeva ke nade izvodile tijekom trajanja showa. Ovaj preloški koncert pred doma om publikom bila je izvanredna generalna proba za ovo dvoje mladih pjeva a pred njihov prvi u nizu koncerata koje e održati u sklopu ljetne turneje “Sur aj po zvijezdama”.

Prije toga pak se o ekuje zajedni ki nastup Bojana i Carle, te veliki koncert koji e se 31. srpnja održati na Trgu Republike u akovcu.

Nakon nastupa u Zadru, 1. kolovoza imaju dogovoren koncert u Rijeci, a potom su 7. kolovoza u Splitu i 14. kolovoza u Osijeku.

Pored Bojana i Carle na tim e koncertima nastupiti i drugi finalisti showa; Zoran Miši , Barbara Dautovi , Matej Mili i i Nikolina Kova evi Bit e to još jedna prilika da ovi mladi umjetnici zabljesnu, a Bojan da dokaže zašto je upravo on proglašen zvijezdom.

Gdje je granica ili je više uop e nema?

I mame se pale na Luku Nižeti a žao dva koncerta u Me imurju, oduševljava me imurska publika. Ne udi stoga što je svoje najvatrenije obožavateljice na Na veliko zadovoljstvo odu- preloškom koncertu pozvao na ševljenih tinejdžerki, ali i njihovih pozornicu da uz njega pjevaju i majki zbog lošeg vremena, ranije plešu. - Prvi redovi na mojim konodgo eni koncert Luke Nižeti a certima uvijek su rezervirani za ipak je održan u sklopu ovogo- curice, a ja ih rado pozivam na dišnjih “Ljetnih no i Preloga”. U pozornicu. To su uglavnom djeParku Mladosti okupilo se tek voj ice u dobi od oko 12 godina. nekoliko stotina posjetitelja, koji Ne znam zašto su one toliko odusu zdušno pjevali skladbe mla- ševljene sa mnom i mojom glazdog i uspješnog glazbenika. Ako bom, ali mi je drago zbog toga. uzmeš ljubav vrati, Na tren i zau- Svaki koncert koji dobro ispadne vijek, Zapleši sa mnom, Prolje e, i uspješna interakcija s publikom Ponekad poželim samo neke su mjerilo su moga uspjeha. Mislim od skladbi koje je publika pjevala da je ovaj koncert u Prelogu bio prate i svoga idola. I tako puna uspješan i rado u ponovno pjedva sata. vati ovako dobroj publici - koLuku Nižeti a koji je prvi put mentirao je simpati an i elokvengostovao u Prelogu, ali je ve odr- tan mladi koji je uo i koncerta

U prvim redovima dvanaestogodišnjakinje!?

Tinejdžerke, ali i mame “furaju” se na idole!?

Karla Podvezanec, 12-godišnjakinja iz Preloga jedna je od djevoj ica koje su vrištale i na koncertu Luke Nižeti a, a još više na onom Bojana i Carle.

- Luka ima jako lijepe pjesme koje se svi aju i mojoj mami. On mi je jako lijep. Bojan Jambroši mi je još ljepši. On i pjeva ljepše.

Ma ne znam koji mi se od te dvojice više svi a - s velikim ushi enjem povjerila nam je Karla koja kaže da joj se i Carla jako, jako

svi a. Njena prijateljica Klarisa Katarina Furdi iz ehovca koja još ni nije navršila 12 godina jednakog je mišljenja. - Luka Nižeti mi je trenutno najbolji pjeva .

Ma zapravo, ne znam nije li mi Bojan bolji. Obožavam ih i znam sve njihove pjesme. Moji roditelji to znaju i zato su mi dopustili do i na koncerte, makar po inju prili no kasno, a i ulaznice nisu je tine - spremno je komentirala Klarisa Katarina. (DM)

Dva preloška koncerta mladih pjeva kih zvijezda potvrdila su ono što se dogodilo na akove kom koncertu Bojana Jambroši a. Publiku su sa injavale uglavnom klinke od 10-15 godina, pa primjerice ponašanje Luke Nižeti a tijekom preloškog koncerta nije bilo uop e primjereno tom uzrastu.

Ali, zasigurno je veliko pitanje je li tako er primjereno da roditelji dopuštaju svojim klincima takve eu ori ne ispade i puštaju djecu pred binu?

Nažalost roditelji linijom manjeg otpora, zbog velikog pritiska djece, sve više dopuštaju djeci “sve i svašta”, pa i histeri ne ispade osnovnoškolaca pred stageom tijekom ovakvih nastupa.

U Europi i SAD-u u diskoteku se ne može ispod 18-21 godinu, dok kod nas ispada da se dobna granica onih koji izlaze i zabavljaju pomi e na desetogodišnjake, pa ak i još mla e. OK je djeci dopustiti da svog idola kratko razgledao Prelog, popio kavu sa svojim bendom u jednom preloškom kafi u i uo i koncerta gušatao u glasovitim preloškim langošima s ešnjakom.

ini samo ono što intrigira i zabavlja?

Karla (prva sljeva) i Klarisa Katarina (tre a s ljeva) u društvu prijateljica

Luka priznaje da u životu ini sve što mu je po e u i da ne želi raditi ništa što bi bilo protiv njegove volje, što ga ne intrigira i zabavlja. Tako se i otografirao gol. Najprije radi e a, a onda u kampanji za zaštitu životinja, jer je želio upozoriti na grozote koje se doga aju životinjama.

Iako svi na glas šuškaju i bave se njegovim intimnim životom, što uostalom jako zanima radoznale 12-godišnje obožavateljice (?), on na tu temu ne želi pri ati.

s postera vide uživo, ali bi se mnogi trebali priupitati zašto bez nadzora dopuštaju djeci “histeri no idolopoklonstvo”. Što je previše, previše je. Nitko nije protiv zabrana, me utim, djeca koja do u na takve koncerte ipak bi trebala biti pod nadzorom, dok bi tinejdžeri (srednjoškolci) eventualno trebali biti ti koji se mogu zabavljati. Me utim, ispada da njima takvo što više nije niti zanimljivo, nego pronalaze u takvim prilikama neke druge vrste zabave, a to je uglavnom alkoholiziranje u manjim skupinama što dovodi do agresivnosti, vršnja kog nasilja, preranog seksa itd.

Da, sigurno je puno lakše napisati ove re enice, nego svakodnevno se baviti klincima i njihovim sve ve im “prohtjevima”, me utim, potrebno je kona no u mnogim stvarima “stati na loptu”, jer e vrlo brzo nestati bilo kakve granice.

(D. Zrna) - Ne da mi se. Moj intimni život je nebitan, makar mogu razumjeti da zanima moju publiku. To uop e nije za dijelit sa nekim. Ima novinara koji kopaju, podržavam njihov posao i to je ok, ali ja o tome ne u pri at. Ne, ne živciraju me, ak mi je drago kad se za mene zanimaju i kada me prate, jer se osje am važnim.

Sve mi je skupa smiješno. To su nebitne stvari za mene - otkriva Luka Nižeti koji ima radno ljeto, a dosta vremena provodi u unutrašnjosti na doga ajima poput ovog u Prelogu. Kaže da ga eka i vru a jesen jer po inje s pripemama za svoj etvrti album. Dosada je izdao tri albuma od kojih je posljednji “Na tren i zauvijek” objavio lani.

(D.Mihoci;Z.Vrzan)

28. srpnja 2009.

Mozaik 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KAMERUNSKI nogometaš “Kazo” Nomo Nemi Casimir Rodriguez “skrasio” se u Me imurju

Došao u “obe anu zemlju” u potrazi za boljim životom Teški životni uvjeti, potraga za boljim životom i ve a zarada glavni su razlozi zašto mnogi strani nogometaši dolaze u Hrvatsku zaigrati nogomet. Iako mnogi od njih nikada nisu uli za Hrvatsku i ne znaju gdje se nalazi, Hrvatska je za njih “obe ana zemlja”. Me utim, jedan od igra a koji je iz Kameruna u Hrvatsku stigao prije pet godina ipak je znao kamo ide. Njegovo ime je Nomo Nemi Casimir Rodriguez, trenutno je lan NK Centrometal Macinec.

- U Hrvatsku sam došao zaraditi novac kako bih sebi i svojoj obitelji osigurao bolju budu nost.

S obzirom na to da sam došao u Zagreb u zimi, najviše me iznenadila hladno a na koju nisam navikao- kazao je Casimir Rodriguez, koji dodaje da je izme u Kameruna i Hrvatske razlika golema. - U po etku mi je bilo grozno. Nisam nikog poznavao, naravno nisam znao ni hrvatski. Netko tko to nije iskusio ne može ni zamisliti koliko je teško kada do ete u stranu zemlju, ne znate ni jednu osobu, ne znate jezik.

Me utim, ubrzo su stvari krenule na bolje. Malo - pomalo, uz pomo ur e Olja e iz Velike Gorice koju naziva drugom maj-

kom, nau io je hrvatski. - Dolazio sam u restoran koji je u vlasništvu ur e. Nakon što smo se upoznali, pozvala me živjeti k sebi. Bio sam bez i ega, a ona me hranila i obla ila kao da sam njezin sin. Prihvatila me kao svoja dva prava sina i upravo sam joj zato od srca zahvalan i smatram je drugom majkom. ujemo se redovito i održavamo kontakt. No u tom sam trenutku shvatio da se od nogometa u Hrvatskoj baš i ne može živjeti- kaže 26-godišnji Casimir Rodriguez koji trenutno radi u tvrtki “Centrometal” u Macincu koja je u vlasništvu bra e Zidari .

U Nedeliš e zbog ljubavi Na jednom od malonogometnih turnira u Zagrebu upoznao je svoju sadašnju suprugu Gordanu s kojom ima prekrasnu troipolgodišnju k er Larisu. Kako se izme u njih rodila ljubav, ubrzo se Casimir Rodriguez na poziv Gordane odlu io preseliti u Nedeliš e gdje trenutno živi, radi i igra nogomet.

U po etku mu je, pri a, bilo teško živjeti bez obitelji. - S obzirom na to da je daleko, samo povremeno posje ujem svoju

obitelj. I moja supruga Gordana i k i Larisa tako er su jednom bile sa mnom u Kamerunu. To je za njih bilo neponovljivo iskustvo.

K i je pogotovo bila zbunjena.

Jedno vrijeme nije joj uop e bilo jasno gdje se nalazi. Zbunjivali su je neobi ni ljudi i udan jezik, ali ubrzo se prilagodila. Drago mi je da su upoznale moju obitelj i kulturu, govori Casimir, na što se nadovezuje njegova supruga Gordana: - Naravno, Casimiru je bilo super jer pet godina nije bio kod ku e i nije vidio svoju obitelj.

Larisa i ja smo tako er bile uzbu ene jer, iako nam je Kazo pri ao o Kamerunu, nije to to dok ne vidiš svojim o ima. Prvi dojam: toplotni udar, šok! Bio je sije anj kad smo dolazili i zadnji put kad smo bili vani na zraku, odnosno prije ukrcaja temperatura u Parizu bila je -10, a kad smo došli u Kamerun, nakon 5 sati leta, iznenadila nas je temperatura od +30 stupnjeva. Šok totalni. Njegova obitelj bila je jako sretna što smo došli. Iako im je službeni jezik francuski, ve ina Kamerunaca govori i engleski, tako da jezi ne barijere nije bilo. Obitelj je bila jako ponosna na svog Casimira.

Mene su jako poštovali i bili su zadovoljni mojim i Larisinim izgle-

dom jer njima su bijeli ljudi veoma zanimljivi. Manje - više njihov se život i ne razlikuje puno od našeg, jedino što su oni puno opušteniji i vesele se više nego mi. Uglavnom, bilo nam je super u Kamerunu i jedva ekam kada u ga ponovno posjetiti.

Dokazao da se u malim mjestima mogu doga ati velike stvari Pomalo nostalgi an za rodnim krajem, Casimir Rodriguez odlu io se, po mišljenjima mnogih, na nemogu poduhvat i dokazao da se u malim mjestima mogu doga ati velike stvari. S ciljem da se sretnu i druže, u lipnju 2008. godine organizirao je nogometnu utakmicu izme u “velikih” Brazilaca i Kamerunaca koji igraju nogomet u Hrvatskoj.

Najprije u Trnovcu, pa u Macincu Okupio je igra e, našao prostor i organizirao sve do zadnjeg detalja. Uprava kluba NK Trnovec izašla mu je u susret i ustupila teren u Trnovcu, gdje se skupilo preko 2 tisu e gledatelja kako bi uživo vidjeli poznate nogometaše koje ina e imaju prilike vidjeti samo na malim ekranima. Pobje-

Pokazali dio afri ke kulture Osim igra a Kameruna i Brazila, ove je godine u Macinec Casimir Rodriguez uspio dovesti i plesa ice iz Brazila kako bi ugo aj bio potpun. Profesionalne plesa ice unijele su dašak druge kulture i ovom doga aju dale posebnu ar. Uz njih su plesale i plesa ice iz Zagreba koje ondje drže satove afri kog plesa. - Kroz sportski doga aj pokazali smo i dio afri ke kulture, govori simpati an Kamerunac, i dodaje: - Vjerojatno ima onih koji misle kako sam od organizacije ovih utakmica imao nekakav interes, nekakvu zaradu. Me utim, varaju se. Prve godine ak sam bio u minusu.

No, nije mi žao. Zadovoljstvo nakon ovih susreta sasvim je dovoljno da se osje am dobro.

Moja je namjera bila da se igra i Kameruna i Brazila sretnu, da se podružimo i dobro zabavi-

Osim igra a Kameruna i Brazila, Casimir Rodriguez doveo je i plesa ice iz Zagreba koje ondje drže satove afri kog plesa mo. Mislim da sam u tome uspio Sa zadovoljstvom nam je ta- kmica napredovali i prešli u višu i to mi je dovoljno- kaže skroman ko er poru io da su oba kluba, ligu. - S poboljšanjem infrastrukmladi , koji dodaje da je Macinec NK Trnovec i NK Centrometal ture poboljšala se i kvaliteta posjetilo preko 3,5 tisu e ljudi.

Macinec, nakon održanih uta- igre- isti e.

Za ekipu Kameruna od poznatijih igra a igrali su Nicolas, Kwedi, Emanuel, Atangana i, naravno, Casimir

Do ek u Paragu Mještani Paraga ve duže vrijeme nestrpljivo o ekuju Casimira Rodrigueza da ih posjeti u njihovom selu. I to se dogodilo. Oduševljeno su ga do ekali i zaželjeli mu dobrodošlicu. Oni najmla i najviše su se obradovali njegovom posjetu. Pri ali

su s njim, slikali se i, naravno, tražili autograme. - Jako su me lijepo do ekali. Bilo mi je drago vidjeti nasmiješena lica.

Jako simpati no bilo je kada su djeca izrazila želju da im se potpisujem po majicama, pa ak i rukama, kaže Kazo.

Uzbu enje u Paragu prije dolaska Kaze dom Kameruna nad Brazilom, rezultatom 3 naprama 0, završena je utakmica za koju mnogi do zadnjeg trenutka nisu vjerovali da e se doista održati u malom me imurskom Trnovcu.

Odli na atmosfera i zabava koja je oduševila sve o ito je bila dovoljna da se 2009. godine pojavi interes za organizaciju revanš utakmice izme u Kameruna i Brazila. - Uprava kluba NK Centrometal Macinec, posebno vlasnici Davor i Tihomir Zidari , izrazili su želju za ponovnim susretom Kamerunaca i Brazilaca.

Pitali su me je li to mogu e- kaže Casimir Rodriguez, koji je na njihov upit potvrdno odgovorio, ali pod uvjetom da se igralište u Macincu, kamo su željeli ovaj put dovesti nogometaše, renovira.

Ispunivši taj uvjet, u lipnju ove godine u Macincu se okupilo tridesetak najboljih brazilskih i kamerunskih nogometaša koji igraju u hrvatskoj, slovenskoj i bosansko - hercegova koj ligi.

Cijeli doga aj bio je posve en ocu bra e Zidari i stoga nazvan Memorijalnim nogometnim danom “Karlo Zidari ”.

- Njima nije bio interes zaraditi ili bilo što sli no, ve slaviti memorijalni dan svog oca. Uloženo je jako puno novca za renoviranje sportskog doma i igrališta i na tome im treba biti zahvalan, govori Casimir Rodriguez, koji tako er zahvaljuje svima koji su pomogli

u organizaciji ovog susreta. Ovaj put Brazilci su se pokazali kao bolji igra i i pobijedili Kamerun rezultatom 6 naprama 2. Me utim, razlog tome bile su kvali ikacijske utakmice zbog kojih je nekolicina kamerunskih igra a bilo odsutno. Ovo može biti razlog više da se i idu e godine ponovno sretnu igra i Kameruna i Brazila i odmjere svoje snage još jedanput.

Kona no pronašao svoj dom U svojoj nogometnoj karijeri Casimir Rodriguez posjetio je mnoge zemlje. Osim u Nizozemskoj i Francuskoj, igrao je i u Tunisu i Libiji. Unato tome, upravo je u Hrvatskoj pronašao svoj dom. - U potrazi za boljim životom, krenuo sam igrati nogomet izvan svoje domovine. U po etku je moj plan bio zaraditi novac i vratiti se ku i svojoj obitelji. Prije odlaska živio sam s troje bra e i tri sestre, majkom i ocem, kojima svaki mjesec šaljem nešto novca. No, moj životni put se promijenio. Ovdje sam pronašao svoj dom i zasnovao svoju obitelj- govori nam Casimir Rodriguez Nomo Nemi, te dodaje kako mu je drago što su ga ljudi ovdje prihvatili jer nema namjeru vratiti se ku i. Naime, kako kaže, Me imurje više nije privremeno rješenje, ve je upravo u Nedeliš u, u potrazi za boljim uvjetima i uspjehom, pronašao svoj život.

(H. Ze ar)

Gordana je u Kamerunu u ila njihov tradicionalan ples

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

ZNANSTVENIK Dejan Vinkovi iz Šenkovca ostvario je uspješnu karijeru u SAD-u na podru ju astrofizike

Objavio lanak koji zna ajno otkriva tajne svemira Mladi astrofizi ar dr. Dejan Vinkovi iz Šenkovca, danas pro esor na PMF-u u Splitu, nakon školovanja na Zagreba kom sveu ilištu zaposlio se na uglednom Sveu ilištu Princeton u SAD-u gdje je svoje dane provodio i Albert Einstein. U posljednjem je broju uglednog svjetskog znanstvenog asopisa “Nature” objavio lanak o svemirskoj prašini iz koje se stvaraju planeti, otvorivši tako novu stranicu u istraživanju uvjeta u kojima nastaju planeti.

Rije je o iznimnom znanstvenom dosegu te koraku bliže otkrivanju tajni svemira i nastanka planeta.

Prou avaju i dijelove diska u blizini zvijezde, gdje postaje toliko vru e da prašina isparava, otkrio kako zrnca ve a od mikrometra “osje aju” tlak toplinskog zra enja. Kombinacija tlaka zra enja zvijezde i diska podiže prašinu iz diska i “gura” je prema hladnijim dijelovima. Na taj je na in otvorio novi scenarij za budu a istraživanja nastanka planeta, a njegovo je otkri e svjetska znanstvena zajednica proglasila veoma vrijednim.

Rije je ponajprije o kometima, odnosno esticama kometarne prašine i uvjetima u kojima nastaju novi planeti. Te estice bile su izložene temperaturama od oko tisu u stupnjeva Celzijevih, što je puno više od hladno e u kojoj kometi nastaju, pa ih se stoga u kometu i ne o ekuje.

- Zaklju io sam da takva prašina može do i iz najtoplijih dijelova diska lebde i na toplinskom zra enju samoga diska. Radi se o dobro poznatom mehanizmu tlaka zra enja, gdje svjetlost “gura” tijelo koje osvjetljava. ovjek takav tlak zra enja ne osje a jer je, u odnosu na esticu prašine, premasivan.

Me utim, kod vrlo sitnih zrnaca ta sila može biti ve a i od gravitacije

koja drži prašinu u putanji oko zvijezde - kaže dr. Dejan Vinkovi , uz napomenu da se do sada mislilo da jedino svjetlo zvijezde može stvoriti dovoljno veliku silu koja e gurnuti prašinu dublje u disk.

Vinkovi je otkrio kako zrnca ve a od mikrometra “osje aju” tlak toplinskog zra enja. Kombinacija tlaka zra enja zvijezde i diska podiže prašinu iz diska i “gura” je prema hladnijim dijelovima. Ovim je stvorio uvjete za budu a svjetska istraživanja gibanja prašine unutar protoplanetarnih diskova.

- Danas se zna da je itav planet kao što je Zemlja nastao od sitne prašine koja se kondenzirala, no ono što se ne zna je kako ide taj proces, kako od sitne prašine nastaju gromade od nekoliko kilometara, koje

se zatim stapaju. U znanosti postoje dva na ina gledanja na taj znanstveni problem, a ima zagovornika obje teorije. Ja sam otkrio da u popisu sila koje utje u na gibanje postoji još jedna sila koju se do sada zanemarivalo. Ta sila je vrlo slaba i može djelovati samo na mikrooskopskoj razini, no s vremenom postaje zna ajna.

Novci odlaze u zgrade, a ne u ljude •Kako je baviti se znanoš u u Hrvatskoj, za razliku od Amerike?

— Ovdje su zakoni veoma restriktivni po pitanju znanosti, veoma je teško organizirati bilo što s velikim brojem ljudi. Kriteriji nisu izbrušeni, pod znanoš u

Odbio primiti nagradu Ministarstva znanosti Ministarstvo znanosti nagra uje hrvatske znanstvenike koji objave rad u Natureu svotom od deset tisu a kuna i to kao poticaj. No dr. Dejan Vinkovi kaže kako nagradu ne e primiti. Njegov je stav da je nagrada dobra ideja, no loše je to kada jedan od kriterija postane i pritisak na Ministarstvo kroz medije. On je u Split došao nakon doktorata u Princetonu u SAD-u, s postdoktorskog usavršavanja na Institutu za napredna istraživanja u Princetonu, a kako bi pokrenuo studij astro zike. Nau en je druga ije raditi nego u našoj nerazvijenoj znanstvenoj sredini.

Stoga je odbio primiti nagradu i iz principijelnih

razloga, jer nitko do sada u Hrvatskoj nije odgovorio na pitanje - koji svjetski asopisi dobivaju nagradu i zašto baš ti asopisi. On kaže da je mogao objaviti svoje otkri e u najboljem svjetskom asopisu iz astrofizike i astronomije i “nikog ne bi bilo briga”.

Svojim moralnim stavom da ne želi primiti nagradu, on se bori za kriterije prema kojima se trebaju ravnati svi oni koji donose odluke o znanstvenicima i hrvatskoj znanosti, netko bi trebao rangirati što je veliko otkri e, a što tek puko pojavljivanje u stranim asopisima tre e lige, da bi se tu doma zadovoljili nekakvi kriteriji. (JŠ)

Dr. Dejan Vinkovi : - Cilj mi je ponuditi vlastiti visokotehnološki projekt i odvojiti se od sustava sveu ilišta, koji je prespor. se sakriva mnogo toga što tu ne spada. Dok akulteti kao i naš PMF u Splitu nema novca, Splitsko sveu ilište pliva u novcu od 200 milijuna eura. Gdje su otišli ti silni milijuni eura? U zgrade, u beton, a ne u ljude. Istovremeno govorimo o strategiji razvoja u državi prema kojoj bi trebali razvijati prirodne znanosti, a radi se po nekoj drugoj logici.

•Dobiva li danas znanstvenik koji se bavi astrofizikom dovoljno podataka?

— Svi podaci koji dolaze s velikih teleskopa su javni i ima ih toliko da su postali tehnološki problem. Prije je bilo mnogo teže do i do podataka. Zbog toga astronomija sve više prelazi u mješavinu statistike i tehnologije, kompjutora i astrofizike. Ja tu vidim šansu za male gradove poput akovca, Nova je astrofizika veoma zanimljiva jer treba tehnologiju.

•Kakve su šanse da se u Me imurju razvija visoka tehnologija?

— Prema svim relevantim podacima koje pratim, Istra i sjeverozapad Hrvatske, izuzevši Zagreb, najbrže se razvijaju. Tu je najbolji indeks konkurentnosti i socioekonomski indeks. To se osjeti po uspješnosti regija i njihovom sudjelovanju u ondovima Europske unije. Ova je regija po ela prepoznavati da je važan izvoz na razvijena tržišta. No to je nemogu e bez vlastitog razvo-

ja i inovacija pa je jako potrebno razvijati kadrove koji e stvoriti inovaciju.

•Postoji li neka komparativna prednost Me imurja?

— Koliko znam, ovdje nema dovoljno pameti koja bi razvijala inovaciju. Smatram da je upravo to što ovdje za sada nema ni ega u smislu visokih tehnologija komparativna prednost ove sredine.

To je idealno mjesto da se nešto napravi. Me imurje ne treba institut i sli no, treba raditi na inovativniji na in. Smatram da ovdje ne treba graditi tvornice, one se nalaze u Aziji. Moderna industrija u svijetu više nisu tvornice nego inovativno-tehnološki centri.

Osim toga, poduzetnici moraju shvatiti da je procedura kandidiranja za europska sredstva veoma zahtjevna i duga. Ona se mora pro i, zbog toga se treba nau iti strpljenju i promišljanju.

•Kakve planove imate?

— Djelovati i raditi u sadašnjem hrvatskom sveu ilišnom sustavu postaje problem, sami sebe gušimo, u Americi sam nau io nešto drugo, tamo nema sputavanja. Zbog toga mi je cilj im prije se osamostaliti, odvojiti se od sustava sveu ilišta, te ponuditi privatni projekt sasvim usmjeren prema modernim tehnologijama, na na in da ga plasiram od inovacije do proizvoda. A to što usput namjeravam raditi astro oziku, to je moje. Vidim velike rustracije mlade generacije.

U Me imurju premalo pameti koja bi razvijala inovaciju - Koliko znam, ovdje nema dovoljno pameti koja bi razvijala inovaciju. Smatram da je upravo to što ovdje za sada nema ni ega u smislu visokih tehnologija komparativna prednost ove sredine. To je idealno mjesto da se nešto napravi. Me imurje ne treba institut i sli no, treba raditi na inovativniji na in. Smatram da ovdje ne treba graditi tvornice, one se nalaze u Aziji. Moderna industrija u svijetu više nisu tvornice nego inovativno-tehnološki centri.

Osim toga, poduzetnici moraju shvatiti da je procedura kandidiranja za europska sredstva veoma zahtjevna i duga. Ona se mora pro i, zbog toga se treba nau iti strpljenju i promišljanju.

Preporu io bih svakom mladom ovjeku kojemu je stalo do znanosti da najprije ode van i tamo nešto nau i, te da se vrate u Hrvatsku kad pripremimo izazove.

Niti pla a više nije primarna, najvažniji su znanstveni i tehnološki izazovi koji e privu i mlade.

(J. Šimunko)

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

18

Poljodjelstvo

S AKOVE KOG sajma

Novost: tikve za poga e Nekada se to zvala “Magdalenska sreda” i po mnogo emu je bila posebna, jer se održavala na dan Marije Magdalene te je ponuda bila raznovrsnija od obi ne srijede.

Ljetos je to bila sasvim uobi ajena srijeda s nešto više ljudi i bogatije ponude.

Novost u ponudi su tikve ili bu e ili bundeve za nadjev u poga ama. Nije ih bilo previše pa su brzo rasprodane. Prvo su otišle one ogromne od petnae-

- Kak bu fina z makom v poga aj

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- kve 2,5 do 5 kn/kg - mladi grah 50 kn/vre a - krumpir 1 kn/kg - kukuruz 0,90 do 1 kn/kg - pšenica 1,20 kn/kg - je am 1,50 kn/kg - jabuke 40 kn/vre a - kuha a za gulaš 20 kn/kom - kuni 100 kn/kom - purica za tov 40 kn/kom stak kilograma, a potom i nešto manje, napola lakše. Solidna je bila ponuda, ali i prodaja lanjskog krumpira te kukuruza i pšenice ovogodišnjeg uroda.

Peradari su dobrano popunili svoj sajmišni dio i nisu se mogli požaliti na promet. Prodava i drva za ogrjev upozoravaju da je sada vrijeme za kupnju.

(S. Mesari )

S AKOVE KOG placa

Osvježenje pod suncobranima Sklanjali su se od vru ina minulih dana i prodava i i kupci na akove kom placu. Robu pak su morali škropiti vodom kako bi zadržala svježinu. A za osvježenje su se kupovale lubenice, dinje, te agrumi i ukusne briježne marelice. Solidna je bila ponuda mnogih artikala, no kupci su se najviše zanimali za mladi (presni) grah, te male

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- marelice 10 kn/kg - breskve 12 kn/kg - jabuke 3 do 9 kn/kg - ribizl 15 kn/kg - ogrozd 10 kn/kup ek - kruške 8 do 12 kn/kg - grašak 12 kn/kg - mahune 10 kn/kg - mladi grah 15 kn/kg - krastavci 4 do 8 kn/kg

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OBITELJ TRBUHOVI iz Lopatinca, najve i proizvo a vina od crvenog ribiza

Nikada kvalitetnije bobice Zbog iznimno promjenjivih vremenskih prilika me imurski poljoprivredni proizvo a i ne e imati ljetinu kakvu su željeli ili planirali. Jednima, odnosno njihovim poljoprivrednim kulturama bilo je previše kiše, drugima previše suše, tre ima je smetalo kasno prolje e, a svima je nesre u donijela tu a. Obitelj Mladena Trbuhovi a iz Lopatinca koja uzgaja crveni ribiz i proizvodi vino od crvenog ribiza može se pak pohvaliti najboljim urodom do sada.

- Koli inski ovo nije najbolji urod, ali kada je u pitanju kvaliteta bobica ona je najbolja od svih do sada - kaže Mladen dodaju i kako e zasigurno i u jesen i vino biti najbolje do sada.

- Prirodno ribiz nema mnogo še era te ga je potrebno dodavati kod procesa fermentacije, odnosno vrenja.

Ove smo godine dodali znatno manje še era, jer ga je u bobicama bilo zaista puno, kao nikada

Tijekom fermentacije potrebno je miješati bobice i mošt do sada. Što je tome pogodovalo?

Vjerojatno dobro vrijeme u trenucima stvaranja bobica, odnosno momenta kada su bobice poprimale boju - zadovoljno govori Mladen, pionir proizvodnje ribizovog vina u Me imurju.

krastavce za zimnicu, kao i za razno košti avo vo e te ribiz i ogrozd. Sve je više me imurske paprike i raj ice te ovogodišnjeg meda. Mljekarice se trude; nude svježi kravlji sir i vrhnje, ali i neke nove vrste doma ih sireva.

Cvije a nema kao na primjer lani u ovo vrijeme, a ono koje je vrlo lijepo i kvalitetno, posebice se to odnosi na sablice (gladiole) i ruže (šipek) te regine. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Iz Pekla, a slatko

Prešanje ribiza sli no kao i kod grož a

- Vino od crvenog ribiza izuzetno je vino i po boji i po okusu i mirisu i, što je važno, po sadržaju (ja ini volumena) alkohola, te ljekovitim svojstvima. Obitelj Trbuhovi posjeduje vlastiti nasad ribiza, i to na površini od oko 600 etvornih metara. Nije nevažno da se parcela nalazi na izuzetno pogodnom položaju, na mikrolokaciji “Pekel” (pakao) podno crkve Svetog Jurja na Bregu.

Trbuhovi i su se uzgojem ribiza po eli baviti sada ve davne 1982. godine u pronalaženju dodatne zarade. Prvih nekoliko go-

Berba po lijepom vremenu i “paklenskoj vru ini”

Prepoznatljive butelje vina od ribiza

dina ribiz, dakle bobice, prodavali su slovenskoj Emoni, što im je tog trenutka bilo isplativo. Želja imati vlastito vino u vlastitoj butelji prevladala je nad trenutno dobrom zaradom. Krenuli su u neizvjesnost, koja je na kraju rezultirala ostvarenjem želja. Imaju vlastito vino u vlastitoj butelji.

Vino za posebne trenutke - Evo, skoro e desetlje e kako vino buteljiramo i laširamo i njime se ponosimo i ja i moja obitelj. Još uvijek nažalost nemamo razra eno tržište i uglavnom ga prodajemo poznanicima i prijateljima te ga darujem i sli no.

Vjerujem kako e se sinovi Jurica i Mark htjeti ovime baviti i da e ovo vino, koje se ne pije po zabavama kao gemišt nego u manjim društvima, na i svoje mjesto ne

samo na hrvatskom tržištu nego i šire. Od berbe do stavljanja u boce moj je vlastiti na in i postupak i mogu re i kako su signali od kuša a da smo pogodili. Istina, vino sadrži visok postotak alkohola, preko 15 posto, ali ako se pije u umjerenim koli inama, nema problema. Štoviše, ribizovo vino svojevrsni je lijek protiv anemi nosti i bezvoljnosti i znam mnoge kojima se zdravlje popravilo bez lije nika, uz dnevnu ašicu našeg vina od crvenog ribiza - ponosno govori Trbuhovi , dodaju i kako e ovogodišnje imati još bolju kvalitetu jer nije uop e provo ena nikakva kemijska zaštita, ak ni zimsko prskanje. Dakle, to je isto ekološko vino koje je ovog trenutka mošt u punom vrenju.

Vrije “u Peklu” koji je to najmanje to je “Pekel dobrog vina” - od ribiza.

(Stjepan Mesari )

SVETI MARTIN NA MURI

NOVI PRIRU NIK za vinare

PRAVO na poticaje

Dani polja

Savjeti o manama vina

Poticaji za pšenicu bit e ispla eni

Udruga vo ara, vinogradara i povr ara Op ine Sveti Martin na Muri prire uje Dane polja u vinogradu i vo njaku, koji e se održati u subotu 8. kolovoza 2009. na podru ju svetomartinske op ine.

Okupljanje je zakazano na imanju mr. Tomislava Tomši a u Gradiš aku u vremenu od 15 do 16 sati.

Odatle se polazi na šetnju po vinogradima, vo njacima i kletima lanova udruge. Posjetit e se imanja Josipa Sobo ana, Josipa Novinš aka, Nikole Kutnjaka, obitelji Jambrovi , Župni vinograd na Vencu, Branka Hrena, Ljubomira Sobo ana, Radovana Ko ile i Danijela Krznara.

U zabavnom dijelu nastupiti e Eko bend. Održat e se i stru no predavanje na kojem e govoriti mr.sc. Milorad Šubi . Završetak Dana polja i druženje bit e gdje e i zapo eti; u Tomši evom vo njaku. Predsjednik udruge Mladen Dobrani poziva lanove i prijatelje da se odazovu ovom skupu koji se održava u sklopu priredbe Dani turizma Op ine Sveti Martin na Muri.

(S. Mesari )

U izdanju ITD Gaudeamus iz Požege izašla je vrlo korisna i prakti na knjiga (priru nik) pod nazivom “Mane vina”, autora Edmunda Lemperlea.

Knjiga, odnosno autor govori o tome kako brzo uo iti i prepoznati mane vina u vlastitim podrumima, odnosno ba vama.

Jer, kako kaže autor, veliki trud i ogromna sredstva uložena su u proizvodnju vina; od obrezivanja trsova, preko berbe do prešanja i stavljanja vina u ba ve. Zna se da zbog globalne ponude vina, ali i obaveznog ispitivanja kvalitetnih vina dolazi do ve ih zahtjeva u samoj proizvodnji vina. Knjigom autor vinarima želi pomo i u uklanjanju negativnih pojava u vinu.

U priru niku se nalazi niz korisnih informacija s vrlo jezgrovitim i razumljivim pojašnjenjima koje vinarima mogu poslužiti kod otklanjanja eventualnih vinskih mana. Na stotinjak stranica nalazi se i niz drugih savjeta te je preporu ljiva i velikim i malim vinarima. (sm)

Nakon što je zamjenik me imurskog župana An elko Horvat obavio razgovore s nadležnim tajnikom u Ministarstvu poljoprivrede, dolazi bolje sutra za me imurske ratare, odnosno proizvo a e pšenice.

Horvatu je u ministarstvu re eno da e svi poljoprivredni proizvo a i s podru ja Me imurske županije bez obzira na kvalitetu proizvoda mo i ostvariti planirane poticaje za pšenicu.

To zna i da e ratari (koji zbog lošije kvalitete pšenice uzrokovane tu om i kišom svoj proizvod nisu uspjeli prodati otkupljiva ima) mo i ostvariti planirane poticaje za cjelokupnu površinu zasijanu pšenicom.

Ostvarenje prava na poticaje ne e se dokazivati otkupnim listom, nego e se ukupna zasijana površina dokazivati ve ranije predanim upisnikom. (sm, zv)

28. srpnja 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Osnovna mikrobiološka pretraga namirnica

Živa voda III

Ljudi su stolje ima iskorištavali neke vrste mikroba s kojima su se neizbježno susretali, a da nisu bili svjesni mnoštva i raznolikosti mikrobnog svijeta s kojima su bili neprekidno u dodiru.

Iako su mikrobi si ušni po svojim razmjerima (nekoliko tisu inki milimetra) njihova je uloga u prirodi i raznim procesima vrlo važna; i kad su štetni i kada su korisni u svim oblicima života.

Brojna istraživanja tijekom stolje a pokazalo se da mikrobi imaju mnoge osobine koje koriste ovjeku (proizvode antibiotike, vitamine, imbenike rasta u ljudi, životinja i biljaka, bitni su za proizvodnju hrane napr: jogurt, kruha, kiseli kupus i dr.)

Danas, tehnologijom geneti kog inženjerstva mogu se proizvesti novi oblici mikroba, koji mogu proizvoditi proteine npr. hormon inzulina.

Osvrnut emo se na, za nas sad aktualno, pogreške u pripremi hrane. Štetni mikroorganizmi ne mijenjaju okus, miris, boju ni konzistenciju namirnica,

zato njihovo prisustvo ne možemo prepoznati našim osjetilima.

Kontrola namirnica (sirovina) po inje od njezinog prijema, provjerom roka održivosti, na ina dostave, ambalaže, i ono najvažnije - mjerenjem temperature.

Salmonelu možemo na i kod svih životinjskih vrsta, ali za nas su najzna ajnije one životinje ije meso i proizvode koristimo za prehranu ljudi. Salmonela je enterobakterija i obitava u probavnom traktu životinja i ljudi.

Normalni je stanovnik crijeva peradi (zdravi nosioci) i kao takva može se izlu ivati iz organizma peradi bez manifestacije bolesti. Kod obrade mesa peradi može se crijevnim sadržajem kontaminirati meso i zato bi trebalo svaku takvu namirnicu kad dože u kuhinju smatrati i s njom postupati kao sa potencijalnim nosiocem salmonele. Isto tako i druge namirnice mogu biti nosioci salmonele (razne salate, vo e, žitarice, okolada) ali kod njih se radi o naknadnoj kontaminaciji prilikom skladištenja gdje namirnica mogu do i u kontakt s glodavcima, insektima ili uslijed

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

Neke biljke koje su zanimljive za sadnju u i uz jezerca i barice zahtijevaju nivo vode 5–10 cm.

Ovdje ubrajamo žablji žli njak (Alisma plantago aquatica) mirisnih cvjetova, borak (Hippuris vulgaris), strelicu (Sagittaria sagittifolia) i šašinu (Scirpus lacustris), ije stabiljke sli e cjevastim stabljikama mladog luka.

Vrsta S. Lacustris ssp. Tabernaemontani «Zebrinus» sa svojim stabljikama s bijelim i zelenim prstenovima, sli ne zebri, izgleda posebno. Lijepo izgleda i klip rogoza «Typha». Za manje vodene površine , pogodne su T. Angustifolia s uskim listovima, otprilike visoka 1m i vrsta T. Minima koja naraste oko 70 cm.

Pogrešno bi bilo zasaditi sve ove vrste. Moramo misliti na to da samo tre ina jezerca treba biti zasa ena. Sve navedene vrste izgledaju lijepo samo ako se vidi i dovoljno vode. Kod manjih jezerca stavljamo svaku vrstu zasebno u limenu posudu ili manji kov eg, a u jezerce stavljamo toliko opeka dok ne postignemo nivo vode 5–15 cm. Sadnja u pojedina ne posude povoljna je i iz drugog razloga: klipovi rogoza, žabljeg žli njaka i strelica bujaju jako.

Ako pored jezerca s lopo ima imamo još jedno jezerce s nižom razinom vode, možemo direktno u njega posaditi i ove vrste koje se raskošno šire, te ih tu i tamo, jednim dijelom ukloniti. To vrijedi i za jezerca s plitkim obalama koja možemo napraviti od folije.

Ne samo u jezerce nego i pokraj njega, trebamo zasaditi prikladne trajnice, dakle grmove. Prikladne su vrste uskih listova kao primjerice tritoma (Knipho ia), perunika (Iris sibrica), gran ica (Hemerocallis) i druge. Veoma

nestru nog rukovanja prilikom obrade, dakle u kuhinjama.

Namirnice koje se uživaju tople treba držati na temperaturi 650C, namirnice koje se pohranjuju na duže vrijeme valja naglo ohladiti na ispod 100C. Spomenut emo i bakterije koje proizvode spore, a izazivaju oboljenja u ljudi.

Budu i da su spore posvuda raširene, a otporne su na povišenu temperaturu, one esto preživljavaju uvjete kuhanja i kasnije germiniraju i rastu ako ih se dovedu u okoliš temperature prikladne za razmnožavanje.

Spore Bacillus cereus rasprostranjene u namirnicama poput, mlijeka, žitarica, škroba, trava, za in. Ta bakterija uzrokuje kvarenje sireva i pasteriziranog mlijeka, mlijeko u prahu.

B. cereus može proizvoditi enterotoksin koji uzrokuje dijareju i toksin koji uzrokuje povra anje u ljudi.

L. monocytogenes možemo na i u zemlji, vodi, u probavnom traktu toplokrvnih životinja uklju uju i i ljude. Tako er, ju možemo na i i u sirovom mlije-

ku, mesu, mesu peradi, ribi, u siru, sladoledu, vo u i povr u.

Kuhanje uništava Listeria monocytogenes. Listerija može živjeti i u hladnom (hladnjaku), te može kontaminirati namirnice u hladnjaku.

Ona preživljava unutar fagocitirani stanica i može rasti pri temperaturi ledišta vode.

Može se razmnožavati i pri pH vrijednostima od 4,5 do 9,6, dok u izmetima može preživjeti i nekoliko godina.

Ono najvažnije je da, ljudi koji rade sa hranom moraju sa time biti upoznati. Trebaju nau iti kada i kako esto se peru ruke, zašto je potrebno nositi kape i zaštitnu odje u, zašto treba obavijestiti poslodavca ako se boluje od kakve zarazne bolesti, zašto se sa ranama na rukama ne može raditi u kuhinji bez rukavice, zašto se površine moraju dezin icirati svaka 2 sata ili po potrebi eš e i dr.

Stru njaci isti u da je oko 40% svih oboljenja putem namirnica posljedica ne istih ruku.

Ksenija Markovi , dr.vet.med.

DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

dobro djeluje i kineska trava koja je otporna na zimu i podsje a na bambus (Thamnocalamus spathaceus, sin. Sinarundinaria murielae). Tako er i trajnice s velikim, debelim listovima u ijem se obliku vidi njihova stalna že , podobne su za sadnju pored vode. Ovdje se ubraja ligularija, a posebno pogodna za male vrtove je vrsta s nazivom pri ijem izgovoru lomimo jezik: «Ligularia przewalskii». Moramo povremeno stavljati sredstva protiv puževa, jer ina e uskoro liš e ne e više lijepo izgledati.

Od trajnica koje prekrivaju tlo u blizini jezerca dobro se uklapaju metiljka (Lysimachia nummularia), dvornik (Polygonum af ine) i razli ite vrste žednjaka (Sedum). Posebno lijepa trajnica koja naraste i do visine ovjeka, je širokolisni suncokret (Helianthus salicifolius). I pri tihom dašku vjetra, njegovi široki listovi se njišu i ogledaju u vodi.

Tko u blizini svog jezerca želi imati nešto osobito, treba nabaviti japanski vodeni iris (Iris ensata, sin I. Kaempferi). Njegovi oblici cvijeta i ine boje imaju osobitu draž. Sadimo ga u limenu kanticu, i zakopamo u razini tla blizu jezerca. Od prolje a do cvjetanja obilno zalijevati, tako da je zemlja uvijek pokrivena s malo vode (2cm). Poslije cvjetanja i dalje zalijevati kako se biljka ne bi osušila. Pojedini cvjetovi traju samo nekoliko dana, ali utoliko im se više radujemo.

Pozdravi iz IVE!

20

Reakcije i priopćenja

PRIOP ENJE po pogibiji Darka Glavana od udarca vozila kojim je upravljao Mario Novak

ime je Novak zaslužio sud prije suda?

Tragi an doga aj koji je obilježio cijeli protekli tjedan, pogibija priznatog glazbenog i likovnog kriti ara Darka Glavana od posljedica udarca vozila kojim je upravljao tako er poznati otogra Mario Novak, izazvala je – razumljivo – veliku medijsku pozornost. injenica da se, nažalost, nesre e poput ove doga aju gotovo svakodnevno malo je važna, novinari su se raspisali o tragediji koja je nanijela veliku bol obitelji i prijateljima jednog od poznatijih i priznatijih ljudi hrvatske umjetni ke scene. Naravno da itava Hrvatska izražava duboku su ut svima koji su bili bliski s Glavanom, naravno i da je Hrvatska izgubila (još) jedno veliko ime. Ipak, na in na koji je u ve ini medija prenijeta „istina“ o smrti Glavana u najmanju je ruku – ružna.

Mario Novak po inio je tešku prometnu nesre u, Mario Novak pobjegao je s mjesta nesre e. Sve su to injenice i sve su to grijesi zbog kojih e Mario Novak ispaštati. Ipak, senzacionalisti ki pristup u kojima se Novaka prikazuje gotovo kao hladnokrvnog ubojicu, insinuacije o njegovoj emocionalnoj neuravnoteženosti, ak i do otvaranja mogu nosti namjere(?!), pri e o navodnom bankrotu u Americi gdje je živio i radio (u kona nici, da su i istinite, kakve one imaju veze s nesre om?)

– previše je jednosmjerno.

Naravno da istraživa ko novinarstvo dopušta izvla enje razli itih teza, dopustivo je i „zagrebati ispod površine“, no zašto se nisu u tom smislu postavila i neka druga pitanja? Koja bi (barem djelomi no) objektivizirala slu aj.

Zašto nitko nije zapitao u kakvom je stanju bio te no i Glavan, što je uop e pješice – sam samcat i (navodno) odjeven u tamnu odje u – radio u mrkloj no i više od tri kilometra od mjesta održavanja Radar estivala? Zašto nitko nije postavio pitanje je li možda i Glavan sam bio (su)krivac za nesre u? Ne, ne emo govoriti o stanju promila, to prepuštamo stru njacima.

I još nešto. Ako mediji uzimaju za pravo in ormirati o navodnom „ameri kom bankrotu“, koji doista nema nikakve veze s nesretnim slu ajem, zašto – za slu aj isto tako nevažno, ali... - nije „iš eprkano“ što je sve Mario Novak napravio za Hrvatsku i hrvatski narod. Zahvaljuju i tom Ludbrežaninu, Hrvatska je dobila pretprošle godine možda i najkvalitetniji svjetski promidžbeni proizvod ikad, otomonografiju „Hrvatska“ koja je u Los Angelesu dobila „književnog Oskara“, The 2008 Benjamin Franklin Award, nagradu Svjetskog udruženja nezavisnih izdava-

a. U konkurenciji 1.400 izdava a iz cijelog svijeta, upravo je „Hrvatska“ Marija Novaka na ak 340 stranica jedna od tri najbolje umjetni ke knjige, uz „The Rock Art o Arizona“ i „Antarctica“.

Samo za podsjetnik, Novak je Hrvatskoj spomenutu otomonografiju „darovao“ u potpunosti o vlastitu trošku, pri emu je više od 40 sati otografirao iz zraka, kopnom prevalio 12.000 km, tijekom dva mjeseca sam pla ao troškove goriva, smještaja za ekipu na terenu, na kraju i tiskanje knjige u jednoj od najslavnijih europskih tiskara (Arti Grafiche Amilcare Pizzi u Milanu). Toliko o „bankrotu“. A, ako se ve govori o financijskim teško ama (tko ih nema?), moglo se spomenuti i da je Mario Novak u njujorškim Twinsima imao veliku galeriju koja je slovila i kao neslužbeni Hrvatski kulturni centar u SAD-u (sve je dakako propalo zlokobnog 11. rujna).

U kona nici, zašto nije spomenuto da Mario Novak priprema novu monografiju „Sakralna baština Hrvata“, uz podršku Hrvatske biskupske kon erencije i Matice hrvatskih iseljenika u SAD-u, novi dar Hrvatskoj? Ili da je nedavno za svoj najnoviji proizvod – print otografije na staklu - dobio potvrdu da se radi o zašti enom proizvodu (patentu), tako er i dokument „Izvorni hrvatski proizvod“ za isti, original kojim se pokušava oduprijeti ukorijenjenoj prezentaciji Hrvatske „na kineski na in“...

Ne, ne pokušavamo od Marija Novaka stvoriti sveca. Unesre io je ovjeka, pa pobjegao. Ali, je li itko od nas doživio ikad takvo stanje šoka pa da imamo pravo osu ivati?

Jesmo li kad bili u takvoj situaciji pa da znamo? U kona nici, tko kaže da nije stao, ustanovio bezizlaznu situaciju i od straha i panike pobjegao?

Mario Novak e sigurno odgovarati za svoje grijehe, no odakle nam pravo „suditi prije suda“? Krš anskim rje nikom govore i, usudi li se itko od nas „prvi baciti kamen“?

Ovim bismo se putem ujedno, u ime obitelji i prijatelja Marija Novaka, zahvalili poznatom novinaru Jutarnjeg lista Dušanu Miljušu, koji je pokazao kako se jedan slu aj može prikazati i „nenavija ki“, objektivno, drže i se strogo injenica. I prepuštaju i osude onima koji su za njih zaduženi – sucima.

Obitelji i prijateljima Darka Glavana izražavamo najdublju su ut...

Nenad KOVA I , dipl.ing.

Spona, PR i medijska agencija – Varaždin Odnosi s javnoš u za potrebe Marija Novaka

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

DJELATNICE dje jeg Vrti a “Suncokret” iz Strahoninca dobile otkaz jer su branile svoje dostojanstvo

Za nas je ionako prekasno, prestanite lagati!

U Me imurskim novinama br. 724 od 21. srpnja 2009. objavljen je lanak pod naslovom “Sve zatražile otkaz uz pripadaju u otpremninu” u kojem se neidentificirani novinar s inicijalima M.N. na vrlo ružan i krajnje nepro esionalan na in “drvljem i kamenjem” obrušava na postupke odgajateljice DV Suncokret, a da prije toga ni jednu od tih odgajateljica ni o emu nije pitao. Mi, napadnute odgajateljice, smatraju i da je za dobro novinarstvo potrebno istražiti situaciju do kraja i u potpunosti prije nego li se nešto objavi i tvrdi, iznosimo cijenjenim itateljima svoju pri u koja im je nepro esionalnoš u M. N. Uskra ena, a na koju imaju pravo i oni i mi.

Po et emo ve od nadnaslova navedenoga teksta koji je ujedno i prvi dokaz potpune nein ormiranosti pisca. U njemu piše: “ODGAJATELJICE vrti a u Strahonincu odlaze, u nadi da e ostvariti uvjete i vratiti se u kompletu?” Da se novinar malo potrudio, saznao bi da ne odlaze samo odgajateljice ve i pomo no osoblje. Dakle, nije rije samo o odgajateljicama nego o djelatnicima DV Suncokret.

Nadalje, u istom tekstu pišu i dvije tvrdnje koje se naprosto “tuku”. Odgajateljice su napadnute da u vrijeme recesije i krize zahtijevaju ve e pla e: “O ito se odgajateljice ne osvr u na aktualnu recesiju i krizu…” A na po etku teksta, u drugom odlomku stoji slijede e: “Prisjetimo se, pri a oko vrti a u Strahonincu vu e se još od rujna 2007. godine kad su odgajateljice zatražile više pla e…” Pa ako su odgajateljice (a nisu samo one, nego kao što rekosmo djelatnice) zatražile više pla e još 2007. o kojoj to krizi i recesiji govorimo? U rujnu 2007. godine mi smo doista zatražile pove anje pla e koja sada iznosi od 3.200 do 3.600 kn. No, i to što smo tražile bilo je daleko manje od onoga što nam Zako-

nom o predškolskom odgoju i obrazovanju pripada. Sve djelatnice DV Suncokret u više su navrata bile na razgovorima u Op ini kojima su nazo ili i sada ve bivši lanovi Poglavarstva, op inski elnici (jedna od njih je i saborska zastupnica g a. Nadica Jelaš), i sve smo bile spremne na razgovori suradnju, ali smo tamo ponižavane, ismijavane i pojedina no prozivane. (Toliko o demokraciji koja bi svakome trebala omogu iti da brani svoje dostojanstvo i integritet!) Nakon neuspjelih dogovora obratile smo se sindikalnoj povjerenici g i. Strugar koja je uspostavila kontakt s na elnicom op ine.

Gospo a na elnica pismeno se o itovala g i. Strugar (15.01.

2008.) da je po Statutu ustanove, DV Suncokret, za materijalno i financijsko poslovanje u vrti u odgovorna ravnateljica. Nakon toga, gospo a Strugar obratila se i ravnateljici, ali se g a. Draženka Žganec uop ne nije o itovala, ni pismeno ni usmeno.

Nakon sedam mjeseci bezuspješnih pregovora, zaklju ile smo (a tko ne bi???) da je dosta bilo pukih pri a, te je Sindikat u ožujku 2008. pokrenuo tužbu.

Nedugo nakon pokretanja tužbe pozvane smo na još jedan razgovor s op inarima. Ondje nam je ponu ena osnovica (a ne pla a) u visini od 5.108,84 kn, ali bez ikakve mogu nosti potpisivanja Kolektivnoga ugovora, te pod uvjetom da broj djece bude 90, (na koji bi to na in odgajateljice mogle utjecati na broj djece u vrti u nitko nam nije objasnio), broj djelatnika 9, (u slu aju smanjenja broja djece netko ostaje bez posla!), a odgajateljice bi morale same osigurati financijska sredstva putem raznih igraonica (engleski jezik, radionice za nadarenu djecu, program predškole), a iste bi pla ali zainteresirani roditelji. Budu i da bez potpisivanja Kolektivnog ugovora ni jedna od nas nije željela pristati na ponu ene uvje-

te, Op ina je odlu ila dati vrti u najam. U spomenutom lanku tako er stoji: “Osim toga, svim se djelatnicima ponudilo zaposlenje u novom vrti u, no sve su to odbile, ve žele otkaz uz pripadaju u otpremninu.” I dalje: “Meni to nije jasno, zamislite da ste direktor u tvrtci i da pozovete zaposlenike na razgovor, ali oni ne žele do i. Što biste napravili?”

Kako bismo itatelje i našega cijenjenoga pisca oslobodili nedoumice, evo objašnjenja: 18.06. 2009. ravnateljica Draženka Žganec zapisala je u našu evidencijsku knjigu sljede e: “Individualni razgovori o gašenju ustanove i radni status djelatnica u 9,30 h”. Na taj smo “poziv” i mi odgovorile na isti na in – pismeno. Zamolile smo da se razgovori obave nakon radnoga vremena kako ne bismo morale ostavljati djecu samu. Nismo dobile nikakav odgovor. U 10,00 sati pojavile su se ravnateljica Žganec, na elnica op ine S. Krištofi i tajnica M. Zver koja je vodila zapisnik. Sastanku su se odazvale kuharica, sprema ica i jedna odgajateljica koja je pozvana s bolovanja. Ostale odgajateljice odbile su napustiti djecu. (Je li sad jasno???)

Na spomenutom razgovoru djelatnicima je ponu en Sporazumni otkaz uz još manju pla u od postoje e i odricanje od svih pripadaju ih prava (tužba, otpremnine…) ili Otkaz ugovora o radu. Zaposlenje u novom vrti u, odnosno nove Ugovore o radu nitko nam nije nudio jer to ni po Zakonu nije mogu e budu i da g a. Žganec još nije dobila sve potrebne dozvole za rad pa takva ustanova još uvijek nije registrirana i kao takva ne postoji.

Dok nastaje ovaj lanak, u DV Suncokret (još se tako zove) i dalje se redovito krši Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (premalo odgajateljica, previše djece…)

SVAKA AST, kaže pisac navedenoga lanka, “Premala im pla a od cca 5.500 kn!” Vama na znanje, poštovani piš e, prema izra unu osnovice koja nam je ponu ena 5.500 kn bila bi pla a ravnateljice, a nikako odgajateljice! Zar se nitko nije zapitao koja bi to odgajateljica odbila pla u od 5.500 kn???

U spomenutom se lanku može pro itati: “Na tržištu, koliko ujemo ima brdo nezaposlenih vrti kih teta. Me utim one u vrti u Strahoninec toliko su kvalitetne i dobro organizirane…da misle da bez njih ne mogu”. Mi nismo niti bahate, niti nezamjenjive. Itekako smo svjesne da ima nezaposlenih odgajatelja, ali mislimo da im je bolje ekati u redovima na Zavodu za zapošljavanje, nego da dozvole da ih netko gazi, i njih i njihovu struku poput otira a za cipele.

U ponedjeljak, 20. srpnja 2009. djelatnice koje su se zatekle na radnome mjestu primile su pravovaljani otkaz Ugovora o radu u nazo nosti javne bilježnice i likvidatora ustanove M. Zver. Budu i da su odgajateljice ve duže vrijeme izložene stresnim i teškim situacijama, a za to su najmanje kriva djeca, bile smo prinu ene oti i na bolovanje jer djeca zaslužuju tete koje se mogu u potpunosti posvetiti njima.

Iako je za nas prekasno, pozivamo gospodu i gospo e op inare te gospo u Žganec da preispituju sebe i svoje odluke jer svojim ponašanjem ruše dostojanstvo naše struke. Izgleda da su svi ve zaboravili da su neke od nas odgajale njihovu djecu pa ak i unuke.

Najtoplije zahvaljujemo svim roditeljima koji su nam pružili podršku i ostali uz nas!

Djelatnice DV “Suncokret”: Dragica Jagec, Mirjana Horvat, Biserka Novak, Ljubica Okun, Maja Vujnovi , Ivana Vu ak-Petek, Zvjezdana Pongrac

Me imurska banka vodi Vas do zvijezda – i nagrada Me imurska banka u novoj reklamnoj kampanji predstavlja Bojana Jambroši a, pobjednika TV showa „Hrvatska traži zvijezdu“ kao zaštitno lice dje je štednje KOMPI . „Presretan sam zbog ove suradnje s Me imurskom bankom.

Kao dijete sam zapo eo štedjeti u Me imurskoj banci, i još se sje am svoje prve kasice, male sme e „tiblice“. Tada naravno nisam ni slutio da bih baš ja mogao postati zaštitno lice Kompi a. Ono što je za mene najljepše je mogu nost druženja s djecom, a nadam se da im mogu pomo i u stvaranju saznanja da nikada nije prerano zapo eti štedjeti.“ – kaže Bojan Jambroši .

Iz Me imurske banke isti u da nova Kompi kampanja za-

po inje druženjem s Bojanom, u petak, 31.7.2009. godine ispred poslovnice Centar u akovcu (K. Tomislava 12), od 18.00 – 19.00 sati. Bojan e potpisivati autogram karte i otografirati se s djecom, a Me imurska banka e svim Kompi ima (kompi štedišama ili vlasnicima kompi teku eg ra una) pokloniti snimljenu otografiju i okvir za sliku.

Dje ja štednja KOMPI donosi i posebne blagodati, a to je bodovno nagra ivanje svake uplate od minimalno 100 kuna!

Ovisno o prikupljenim bodovima, Kompi odabire poklon, npr. rizbi, privjesak za klju eve, olovku, post-it blok, šalicu, nov anik, karte za bazen, ruksak, kišobran, plišanu maskotu Kompi , ru nik i još brojne druge.

28. srpnja 2009.

Religija 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BISKUP JEZERINAC u Štrigovi predvodio proštenjarsku euharistiju

BOG mojih detalja

Marija Magdalena je uzor zahvalnosti Vojni biskup Republike Hrvatske monsinjor Juraj Jezerinac predvodio je u Štrigovi veliko i sve ano misno slavlje povodom župnog proštenja i blagdana Marije Magdalene, patronice župe u crkve u ovom prelijepom me imurskom naselju nadaleko poznato upravo po župnoj crkvi te crkvi Svetog Jeronima i po kvalitetnim i vrhunskim vinima. - Današnje Evan elje donosi nam primjer zahvalnosti Marije Magdalene Isusu Kristu koji ju je spasio od njezinog grijeha. Ona je uzor ustrajne i neopozive ljubavi prema u itelju Isusu Kristu. S tom ga je zahvalnoš u slijedila sve do križa i prva e doživjeti veliku milost susreta s Uskrslim - rekao je na po etku propovijedi monsinjor Jezerinac, te nastavio.

- Postavlja se pitanje koja je poruka današnjeg blagdana?

Odgovor nam daje Marija Magdalena. Njezin nas primjer poti e na vjeru, ljubav i zahvalnost Isusu Kristu za naše otkupljenje. Vjera u Isusa Krista posve je promijenila Mariju Magdalenu. Kao što je Marija Magdalena bila zahvalna na daru vjere, tako bi trebao biti svaki Kristov vjernik. I mi emo pokazati zahvalnost prema Isusu Kristu budemo li se držali Pavlovih uputa; a to zna i živjeti s Isusom Kristom. Papa Ivan Pavao II. je rekao: “Približite se Kristu, približite se, ali ne samo onako površno, u obliku trenuta na raspoloženja. Približite se njemu cijelim svojim srcem, cijelim bi em i cijelim životom. Tražite. Približite se Kristu”! Nije li Marija Magdalena divan uzor u tome, izme u ostaloga rekao je u propovijedi monsinjor Jezerinac.

Sve enici ulaze u župnu crkvu

Kamo ideš, Hrvatska, kamo ideš, Europo?

Biskup Jezerinac se u homiliji dotaknuo i aktualnog pitanja legaliziranja vanbra nih zajednica.

- Širitelji antievan elja uvla e se u sve pore ljudskog života, najviše u obitelj. Žele je uništiti na taj na in da pokušavaju izrugati tradicionalni brak, mlade pozivaju na krivu slobodu, da mogu živjeti zajedno prije braka, a tek kasnije mogu legalizirati to svoje zajedni ko, ako ho e. Zauzimaju se za vanbra ne zakjednice i žele da ih se legalizira kao naravne.

U novije vrijeme sve se više širi pošast da žena može imati dijete, a da ne poznaje muža, pozivaju i se da je to njezino pravo. ije je to pravo? Gdje je tu Božje pravo? Gdje su tu Božje

zapovijedi? Nije li to pomra enje krš anske savjesti? I umjesto da budemo zahvalni na Kristovom otkupljenju, da živimo kao novi otkupljeni ljudi, neki nam poru uju kao da Kristovog otkupljenja nije bilo. ovjek se neminovno pita: „Kamo ideš, Hrvatska? Kamo ideš, Europo? Je li ti je draži život ili smrt? Stoga se ona mora vratiti svojim krš anskim korijenima ako želi preživjeti. Ne bude li se Europa gradila na moralnim na elima, nema Europe. To jednako važi i za Hrvatsku, naglasio je biskup Jezerinac, dodavši kako su krš ani na to posebno pozvani.

Zadnja Magdalena pred deset godina S biskupom su slavili sve enici Gornjeme imurskog dekanata vele asni Pavao Mesari , Tomislav Antekolovi , Ivan Herceg, Stjepan Markuši , Ivan Vugrin i , Josip Horvat, fra Andrija Mati i

Rije i dobrodošlice biskupu upu uje župnik Logožar umirovljeni sve enici pre asni Ivan Kozjak pre asni Josip Horvat, te Branko Picek dosadašnji župnik u Brestju kod Sesveta i novi župnik Nove Vesi. Ispovijedali su vele asni Nikola Samodol i Dragutin Gori anec. Štrigovski župnik monsinjor Leonard Logožar, biskupu Jezerincu uputio je tople rije i dobrodošlice i zahvale što je došao u Štrigovu i predvodio svetu misu. Župnik Logožar svim Marijama Magdalenama estitao je imendan te poželio da barem svake 5. godine krsti jednu Mariju Magdalenu. Posljednja koju je krstio u Štrigovi uskoro e na Prvu svetu pri est. Misno slavlje uljepšao je župni Mješoviti pjeva ki zbor. (Stjepan Mesari )

Godina sve eništva Prošli mjesec, u petak 19. lipnja, na svetkovinu Srca Isusova, Katoli ka Crkva je zapo ela jednu posebnu godinu, Godinu sve eništva. Sam povod te godine je 150. obljetnica ‘ro enja za nebo’ (1859.) svetog Ivana Marije Vianneya, župnika Arškog (Ars, Francuska), nebeskog zaštitnika svih župnika. Zašto Godina sve eništva? Zašto na spomen svetog župnika Arsa?

Evo odgovora! Ivan Marija Vianney je ro en 8. svibnja 1786. u Dardilly-u blizu Lyona, u Francuskoj, u selja koj obitelji. Njegovu mladost obilježit e nemirno vrijeme Francuske revolucije (1789.): svoju prvu svetu ispovijed ne e npr. u initi u crkvi kako se i dostoji, nego pod velikim satom u svom roditeljskom domu.

Francuska revolucija je progonila Crkvu i vjeru, zato i nije udno da e odrješenje svojih grijeha i svoju Prvu svetu pri est, budu i svetac, primiti u tajnosti (u hambaru). Sa 17 godina odlu io je krenuti u sve eništvo: “Želio bih osvojiti duše za Boga” re i e svojoj majci. Svoju formaciju je zapo eo sa 20 godina kod vl .

Balley-a, župnika u Écully-u, a za sve enika e biti zare en 1815.

Godine 1818. do i e u Ars i tu ostati sve do 1859. kada umire na glasu svetosti. Svojim propovijedima, vjeronaukom, svojim molitvenim životom, a posebno svojim na inom dosljednog sve eni kog života, osvojio je svoje župljane i u njima probudio žar vjere. Vrlo brzo postao je ugledan u cijelom onom kraju, a i šire, kao vrstan ispovjednik.

K njemu hrle tisu e raskajanih grešnika, hodo asnika, traže i da se kod njega ispovjede. A on je u ispovjedaonici ostajao satima i satima, od jedan po pono i do kasno u no . Njegova ljubav za Boga i za spasenje neumrlih duša oduševljavala je desetlje ima, sve do dandanas.

Umro je 4. kolovoza 1859. Znao je da e umrijeti kao ‘zarobljenik ispovjedaonice’. Tri put je pokušavao ‘pobje i’ iz Arsa jer se osje ao nedostojan tog poslanja, smatrao je da više nije ekran dobrote Božje koji vodi k Ljubavi. Zadnji put je to bilo samo šest godina prije smrti. Njegovi su ga vjernici ‘uhvatili’ u no i i vratili natrag. A im se vratio u Ars,

Piše: vl . Antun Štefan vratio se svojoj crkvi i ispovjedaonici ve u jedan po pono i (kao i tolikih godina prije). Poslije e re i da se ponašao kao dijete. Na njegov sprovod došle su tisu e hodo asnika, biskup i svi sve enici iz biskupije, došli su biti s onim koji im je postao primjer života. Proglašen je blaženim 8. sije nja 1905. a iste godine i zaštitnikom sve enika cijele Francuske. Sveti Otac Pio XI e ga proglasiti svetim 1925. (iste godine kao i Malu Tereziju). Godine 1929. bit e proglašen nebeskim zaštitnikom svih župnika svijeta. Eto, to je sve enik koji nam je zaslužio da ova godina bude proglašena - Godinom sve eništva! Sveti župnik pitao je malog Antoine-a Givrea, kojeg je sreo na brežuljku u magli kad je dolazio u Ars: ‘Gdje se nalazi Ars?’ Kad mu je mali pokazao selo, sveti Ivan Marija Vianney mu je odgovorio: ‘Ti si mi pokazao put za Ars, a ja u ti pokazati put za nebo!’ U ovoj emo godini moliti za naše sve enike milost da poput njega, svetog Župnika, budu zaljubljeni u Isusa, i potpuno predani za spas neumrlih duša koje su im povjerene. Molit emo za njih:

Molitva za sve enike (moli se svakog dana u Bazilici u Arsu) Sveti O e, u ovoj Godini sve eništva koju si dao svojoj Crkvi, molimo te za sve sve enike svijeta: Blagoslovi ih i u ini plodnim njihovo poslanje.

Daj svojim pastirima, po zagovoru svetog Župnika Arškog, srce sli no Srcu tvoga Sina; potakni po Duhu Svetom, mnoga sve eni ka zvanja. Amen.

DUHOVNI VELIKAN

Marta, 29. srpnja Biskup Jezerinac, zapo inje svetu misu

Unato radnom danu crkva je bila puna

MURSKO SREDIŠ E

Vrijedna donacija Caritasu lanovi Caritasa iz župe Lauf kraj Nurbernga u Njema koj (gdje je službovao vele asni Tomislav Antekolovi , sadašnji župnik u Murskom Središ u), predvo eni županom Helmutom Reichom, minulih su dana boravili u Murskom Središ u. Osim što su posjetili svog negdašnjeg župnika Antekolovi a, Nijemci su dopremili i vrijednu donaciju Caritasu Župe Mursko Središ e. U paketima je dosta

obu e i odje e, a donijeli su i nešto novca.

Kako je u Murskom Središ u sve ve i broj potrebitih materijalne pomo i, donacija je dobro došla i uskoro e obradovati one kojima je najpotrebnija.

Sa svojim doma inom njema ki su Caritasovci obišli svetište Predragocijene Krvi Isusove u Ludbregu, te nekoliko župa i uvjerili se u ljepotu i bogatstvo crkvi i sakralnih objekata.

(S. Mesari )

Marta je ime iz Svetog pisma, a na aramejskom jeziku zna i gospodarica. Pojavljuje se katkada i u oblicima Martica, Maca, Maka, Magica, Manja, Maša, Ma a....

Evan elist Ivan zapisao je da je bila sestra Lazara i Marije iz Betanije. Isus je bio njihov ku ni prijatelj. Marta se skrbila da Isusa što ljepše pogosti. Bila je najstarija pa stoga i najodgovornija za ku u.

Marta je pošla za Isusom na Lazarov grob i potvrdila svoju vjeru u Isusa Mesiju, Sina Božjega. Smatra se da je upravo Marta, navela Mariju Magdalenu da se obrati. Zaštitnica je ku anica. Na slikama se prikazuje s kuha om ili žlicom u ruci, ili za pojasom ima velik svežanj klju eva. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 28. srpnja Viktor, Nazarije, Celzo srijeda, 29. srpnja Marta, Lazar, Urban, Vilim etvrtak, 30. srpnja Petar, Julija, Maksima petak, 31. srpnja Ignacije Lojolski, Vatroslav subota, 1. kolovoza Alfons Ligouri, Jonatan nedjelja, 2. kolovoza Gospa od An ela, Stjepan ponedjeljak, 3. kolovoza Augustin Kažoti , Martin

RIJE I MUDRE “Priznali ljudi ili ne, grijeh postoji. On je nesre a osobe, obitelji i naroda”. (msgr. Juraj Jezerinac)

22

Novi život se ra a

Mario (31) i Marija (28) Ko ila iz Vratišinca dobili su Luku, ro enog 19. srpnja u 11 sati. Po bracu su došle i Jelena (9) i Leona (3).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Marko (29) i Bojana (25) Pani iz Selnice dobili su Janu, ro enu 21. srpnja u 16,10 sati. Imaju i Vanesu (4).

Emil (27) i Emina (26) Horvat iz Pribislavca dobili su Ebu, ro enu 17. srpnja u 8,38 sati.

28. srpnja 2009.

Mario (27) i Merita (24) Novak iz Pleškovca dobili su Vita, ro enog 20. srpnja u 14,30 sati.

Velimir (38) i Katarina (31) Vrabec iz Totovca dobili su Vita, ro enog 21. srpnja u 3,19 sati. Imaju i Elenu (2,5).

MT “Leptiri ” vas daruje Nino (20) i Silvija (20) Najman iz Cirkovljana dobili su Saru, ro enu 18. srpnja u 4,45 sati.

Branko Oršuš (22) i Radmila Balog (21) iz Podturna dobili su Dunju, ro enu 13. srpnja u 10 sati.

Krešimir Logožar (26) i Mirjana Saka (23) iz Trnovca dobili su Hanu, ro enu 16. srpnja u 14,40 sati.

Siniša Sabol (25) i Milena Bogdan (16) iz Sitnica dobili su Valentina, ro enog 19. srpnja u 8 sati. Po unuka je došla baka Grozdana.

Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

MEDIA model ljeta 2009.

ANAMARIJA Vacka (25), M. Središ e Djevojka koju predstavljamo u ovom broju nije “ ista Me imurka”, ali nakon godina življenja u našem kraju ona je ve odavno dobila “me imursko državljanstvo”. Anamarija Vacka u posljednje vrijeme živi u Murskom Središ u, dok ve inu vremena provodi u Svetom Martinu na Muri. Stoga smo i za fotkanje odabrali interijer i eksterijer našeg tradicionalnog doma ina i partnera u ovom ljetno fotosessionu - Toplice Sveti Martin, ali i prirodne ljepote svetomartinskog kraja. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan, više na str. 15 priloga MEDIA)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

CORNERSTONEARTS me unarodno kazalište ponovo u akovcu

Drama “Skrovište” daje detaljni prikaz života Židova u logorima Nakon niza predstava kojima su se predstavili kod nas, me unarodno kazalište CornerstoneArts i redatelj Richard Montez ponovo gostuju u akovcu.

Ovaj put na daskama koje život zna e postavljaju povijesnu dramu “Skrovište” ra enu prema autobiografskom internacionalnom bestselleru nizozemske spisateljice Corrie Ten Boom. Predstava e igrati u Centru za kulturu akovec 3., 4. i 5. kolovoza s po etkom u 19 sati.

“Skrovište” je istinita pri a iz Nizozemske o hrabroj obitelji koja je za vrijeme Drugog svjetskog rata u svojoj ku i skrivala Židove i na taj na in spasila stotine života. Kad su otkriveni i sami su završili u logoru - Ravensbrucku, a jedina preživjela Corrie Ten Boom greškom je oslobo ena netom prije nego što su sve ostale žene poslane u plinsku komoru. Odbijaju i o aj, Corrie je otkrila mo opraštanja i ne slute i da e se za nekoliko godina na jednom od svojih

Dosadašnje predstave gledalo 6.000 posjetitelja Kazalište CornerstoneArts, predvo eno Richardom Montezom, utemeljitelj i umjetni ki direktor kazališta zapo elo je svoj životni put u Dallasu, SAD, u travnju 1989. godine. Izvedbama atraktivnih drama, komedija i mjuzikala ubrzo je postiglo veliku popularnost u mnogim gradovima Amerike. No, jedan nastup u Moskvi 1993. godine, nepovratno je promijenio smjer i ono od tada prerasta u pravu me unarodnu umjetni ku instituciju.

I Hrvatska je uspjela uspjeli ostvariti blisku i dugoro nu suradnju s ovim talentiranim umjetnikom te osnovati kazalište CornerstoneArts Hrvatska. Iako su svoju prvu premijeru izveli tek prije dvije godine, do sada su ukupno imali tri velika kazališna projekta: “Božji sud”, “Josip i kri ave boje njegovih snova” i “Dvoje iz Galileje”. Dosadašnjih 25 izvedbi tih triju predstava na nastupima u tri grada gledalo je gotovo 6.000 gledatelja.

LIKOVNA UDRUGA “Slika” iz Gori ana izlaže u Prelogu

Udrugu je osnovala skupina likovnih entuzijasta U restoranu “Riblji” u petak je u Prelogu otvorena izložba slika Likovne udruge “Slika” iz Gori ana koja okuplja slikare i kipare iz op ine Gori an i drugih sredina, a zapo ela je s radom prije godinu dana. To je prvi izlazak udruge izvan Gori ana i to upravo u Prelog, što nije slu ajno; više lanova LDM-a iz Preloga potje e iz Gori ana. Predsjednica udruge Marija Bašnec nam je rekla: - Udrugu je osnovala skupina entuzijasta 26. rujna 2008. godine koji se ve duže bave likovnom umjetnoš u, a više njih su i lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog.

Prva izložba postavljena je povodom Dana op ine Gori an u Domu kulture. Svoje likovne radove je izlagalo 14 samoukih slikara iz Gori ana koji su se predstavili s po dva likovna rada.

Drugi projekt bila je Boži na izložba koja je tako er postavljena u Domu kulture Gori an. Ovog se puta broj lanova popeo na 21, a predstavljali su se sa 24 djela razli itih motiva i tehnika. ak smo imali izložbeni rad u enice 4. razreda. S obzirom na ukupan broj stanovnika Gori ana, broj samoukih likovnih umjetnika je impozantan. Udruga je sudjelovala i u humanitarnoj akciji prikupljanja inancijskih sredstava za opožarenu ku u obitelji Strahija.

Podsjetimo, Gori an ve ima jednog likovnog velikana, a to je Ivan Cvetko kojeg stru ni krugovi zovu «Gori ki Ranger». Njegova djela kase crkve i mnoge ku e ne samo Me imurja i Hrvatske, ve i širom svijeta. Zašto ne bi bilo više ovakvih Rangera? Želja nam je da svoja djela izlažemo diljem Hrvatske, a i dalje po Europi.

Došli smo u Prelog predstaviti se ljubiteljima slikarstva i prijateljima iz Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, a najve i dobitak je to što se stalno javljaju novi, ponajviše mladi zainteresirani slikari, a neki su ponovno poželjeli uzeti kist u ruke.

Izloženo je dvadesetak slika od isto toliko autora. Goste je pozdravio doma in Franjo Ružman Brko, a izložbu je otvorio Josip Grade ak, predsjednik Turisti ke zajednice Grada Preloga uz želje za dobru suradnju, dok je u programu sudjelovala Anka Balent kao voditeljica te mlade recitatorice iz Gori ana i tajnik udruge “Slika” Mladen Špoljari . Novinar Josip Šimunko je, govore i o likovnim stvarateljima iz Gori ana, istaknuo da se tek zajedni kim druženjem i raspravama na temu slikarstva i umjetnosti uop e, može napredovati, jer je slikanje ponajprije stvar duhovnosti i talenta. (JŠ)

“Skrovište” su predstavili redatelj Richard Montez, Mihal Kreko iz udruge “Susret” i koordinator projekta Vlado Hoblaj predavanja licem u lice ponovo na i sa svojim mu iteljem.

Ovo je pri a o jednoj obitelji koja se u ratnom vihoru naoružala jedino ljubavlju. Ona pokazuje da se svjetlo života može uvu i i u najtamnije procjepe o aja, ak i do prljavih hangara tvornice smrti u Ravensbrucku.

“Skrovište” poziva na opraštanje kojem se ne ete mo i oduprijeti, ono nježno iscjeljuje rane prošlosti i otvara srca.

“Skrovište” je i dirljiva pri a koja osvaja svojim vedrim prikazima te nezaobilaznim šarmom kazališta CornerstoneArts. Dramu tuma i ak pedesetak glumaca, a posebno zanimljiv bit e vizualni dojam. Izvorni

kostimi etrdesetih godina, detaljno opremljena ku a na nekoliko katova koja se proteže preko cijele pozornice kao i uvjerljivi prizori iz logora ine predstavu prvorazrednim scenskim doživljajem.

“Skrovište” je i više od kulture, ono je prilika da na poseban na in obilježimo Dan domovinske zahvalnosti, praznik koji nas podsje a na vrijeme kad smo strepili za svoju sigurnost i slobodu. “Skrovište” e pomo i da za tu istu sigurnost i slobodu danas budemo još više zahvalni. I više od toga, primjer obitelji koja je i u najtežim trenucima ostala vjerna Bogu, mnogima e biti dragocjeno nadahnu e i ohrabrenje.

PRVA LIKOVNA kolonija u Donjem Vidovcu

Zapo ela humanitarna akcija „Samo trenutak“ U dva dana, 18. i 19. srpnja, na terasi Hotela Golf u Donjem Vidovcu održana je prva likovna kolonija u organizaciji Turisti ke zajednice u osnivanju, op ine Donji Vidovec i vlasnika spomenutog hotela. Gosti kolonije bili su lanovi udruge Kloštranska paleta iz Kloštra Podravskog. Posjetitelji su mogli uživo gledati kako nastaju umjetni ka djela te upoznati razne

tehnike kojima se u svojim radovima koriste umjetnici. U sklopu kolonije krenula je humanitarna akcija “Samo trenutak” putem koje se prikuplja dobrovoljni prilog za potrebite Donjeg Vidovca. Zahvale svim sudionicima likovne kolonije, uz licitarsko srce za sre u, uputili su na elnik Donjeg Vidovca Josip Grivec i vlasnica Hotela Golf Darinka Nesti . (A.Fuš)

SVETI JURAJ na Bregu

Knjiga o župnoj crkvi Op ina Sveti Juraj na Bregu izdala je knjigu pod nazivom: Crkva svetog Jurja na Bregu. Zapravo rije je o svojevrsnom uvezanom foto-albumu u kojem su fotogra ije župne crkve prije urušavanja, neposredno nakon toga, te po etak sanacije. Ovom knjigom želi se generacijama ostaviti foto - dokumentacija o doga aju koji se zbio lipnju 2008. godine kada je ljudskim nemarom ova barokna crkva postala ruševina. Isto tako u knjizi su i fotogra ije vezane uz adaptaciju starog Župnog dvora u novo op insko sjedište. Autor knjige je Zdravko Mohari , donedavni op inski dona elnik, a fotogra ije su djelo Fotokolora Vidovi iz akovca. (S. Mesari )

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek”

S otvorenja izložbe u restoranu “Riblji”, sasvim lijevo predsjednica Likovne udruge “Slika” Gori an Marija Bašnec

Igraonica Bamblek i ovo je ljeto pripremila niz radionica na kojima e mališani mo i korisno i pou no provesti svoje slobodno vrijeme.

3.8.-7.8.: itateljska radionica, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica

igraonice Bamblek) (7-12 god.); 10.8.14.8.: Ekološka radionica, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice Bamblek) (8-12 god.); 17.8.-21.8.: Kompjutorska radionica, Dijana Drvoderi , prof. (7-10 god.).

28. srpnja 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO U GRADU ZRINSKIH – Porcijunkulovo 30. srpnja do 5. kolovoza

eka nas sedam dana koncerata, nastupa i tradicijskih zanata “Ljeto u gradu Zrinskih” tradicionalna je kulturno–turisti ka manifestacija koja se održava ve 45. jubilarnu godinu za redom, a iji je nositelj Turisti ka zajednica Grada akovca. Ove godine program uz Porcijunkulovo trajat e od 30. srpnja do 5. kolovoza, a program e se odvijati na dvije bine, na Franjeva kom trgu i Trgu Republike te na Gradskim bazenima.

Prvobitno zamišljena kao “Sajam tradicijskih zanata” vezan uz crkveni blagdan “Gospe od an ela – Porcijunkulovo” (02. kolovoza), manifestacija se svake godine tematski i obujmom širila da bi danas stekla status “najve e turisti ke manifestacije u županiji” koja privla i veliki broj posjetitelja u akovec.

U sedam dana održavanja manifestacija objedinjuje suvre-

mene dramske, koncertne i eno– gastronomske sadržaje uz uli ne svirke i nastupe, izložbe, radionice tradicijskih zanata, izbor najboljih kola a u “Vulici kola ov” te religijskim obredima na nekoliko jezika.

Me u atraktivnijima su zasigurno postavi i radionice starih zanata koji predstavljaju obi aje me imurskog kraja gdje se izme u ostalih predstavljaju licitari, kerami ari, lon ari, košaraši, ipkari, ispira i

Program Porcijunuklova etvrtak, 30. srpnja: 18:30, Crkva Sv. Nikole – Misa, predvodi p.

Drago Brglez, poslije mise klanjanje pred Presvetim; 19:30, Franjeva ki trg - Koncert: Restart; 20:00, Gradski bazeni - Koncert: Dixieland; 21:00, Trg Republike - Mali MEF Petak, 31. srpnja: 18:00, Crkva Sv. Nikole - Križni put; 18:30, Crkva Sv. Nikole – Misa, predvodi p. Krunoslav Albert; 19:30, Franjeva ki trg - akove ka televizija uživo; 20:00, Gradski bazeni - Koncert grupe Restart i grupe Sanjari; 21:00, Trg Republike - Me imurske zvijezde: koncert Bojana Jambroši a & Carle Belovari Subota, 1. kolovoza: 08:00 Trg Republike - 10. Me unarodni oldtimer susret “Me imurje 2009” - Izložba povijesno vrijednih vozila; 10:00 Perivoj Zrinskih - Croa a cup V. Kolo konji ki turnir (sve ano otvorenje u 15:00); 11:30 Franjeva ki trg - akove ki mod-

no - plesni kutak, Studio Vivona s gos ma; 18:30 Crkva Sv. Nikole – Misa, predvodi p. Željko Železnjak, provincijal; 19:30 Franjeva ki trg - Komedija: Gos oni arka Mirandolina; 21:00 Crkva Sv. Nikole - Marijansko bdijenje; 21:00 Trg Republike - Rock DJ: Robbie Williams Tribute Show; Tijekom dana: 14. Likovna kolonija “Zrinski” Nedjelja, 2. kolovoza: 06:30 Crkva Sv. Nikole - Misa na hrvatskom jeziku, predvodi p. Josip Vukoja; 08:00 Crkva Sv. Nikole - Misa na ma arskom jeziku, predvodi vl . Tomislav Šantak; 09:30 Procesija Gospe od An ela; 09:45 Crkva Sv. Nikole - Misa na hrvatskom jeziku, predvodi Željko Železnjak, provincijal; 11:00 Crkva Sv. Nikole - Misa na slovenskom jeziku, predvodi vl . Tomislav Šantak; 10:00 Perivoj Zrinskih - Croa a cup V. Kolo konji ki turnir (dodjela pehara grada akovca u 18.00); 10:00 Trg Republike - kuhanje velike “Me imur-

ske juhe” uz degustaciju me imurskih vina te nastup KUD– ova; 18:30 Crkva Sv. Nikole - Misa na hrvatskom jeziku, predvodi pl. Franjo Jurinec; 19:30 Franjeva ki trg - Komedija: Carevo novo ruho; 21:00 Trg Republike - Koncert: “Kajkavci” - Adam Kon i a, Vid Balog i Mirko Švenda Žiga Ponedjeljak, 3. kolovoza: 20:00 Franjeva ki trg - akove ka televizija uživo; 21:00 Trg Republike - Koncert: Zvonko Bogdan Utorak, 4. kolovoza - 19:30 Franjeva ki trg; Koncert: Li le Pigeon’s ForHill Blues; 21:00 Trg Republike - Plesnjak na trgu Srijeda, 5. kolovoza: 19:30 Franjeva ki trg - Koncert: Nelly Jane; 20:00 Trg Republike - Dodjela priznanja na najbolje sudionike; Modna zona - revije na otvorenom: Angel, Bellezza, Grotex, Mana, MT , Neckermann; Koncert: Komedija; Vatromet

zlata, drvorezbari, postolari, kipari i drugi.

U isušenom jezeru podno zidina starog grada Zrinskih smještenom u samom centru grada, svake se godine u sklopu manifestacije održavaju konji ki i streli arski turniri, Oldtimer susreti, iji sudionici dolaze iz cijele Hrvatske i šire: Slovenije, BIH, Srbije, Ma arske, Austrije.

Ove godine “Udruga kuhara Me imurske županije” ponovo e pripremati gigantsku “Me imursku juhu” od nekoliko tisu a litara u koju idu samo doma i sastojci karakteristi ni za me imurski kraj.

“Udruga me imurskih vinara” popratit e je me imurskom sortom vina “Pušipel”, ali i drugim vinima me imurskih nadaleko poznatih vinara i podrumara. Održat e se i drugi put po redu Mali MEF, festival za djecu, a ove godine po prvi puta i “Modna zona”, modna revija me imurskih dizajnera i modnih ku a.

Najve a atrakcija bit e Robbie Williams Tribute show Što se koncerata ti e u tih sedam dana nastupit e Bojan Jambroši i Carla Belovari, grupa Restart i Sanjari, “Kajkavci” - Adam Kon i , Vid Balog i Mirko Švenda Žiga, etno bend Komedija i Zvonko Bogdan. Glavni koncert održat e se u subotu 2. kolovoza. Nastupit e njema ki sastav me imurskih korijena Rock DJ: Robbie Williams Tribute Show. Na kraju manifestacije ve tradicionalno dijele se priznanja najboljim izlaga ima i to u sljede im kategorijama: naj inejši me imurski kola , najljepši tradicionalni kostim, najsimpati -

Nezamislivo je Procijukulovo bez štandova sa starim i novim zanatima

niji izlaga i najure enije izlaga ko mjesto.

I Gradski bazeni su se uklju ili u manifestaciju Svakodnevno u terminu od 19.30 – 21.00 sa na pozornici na Franjeva kom trgu održavat e se predstave i koncer kao pretprogrami ve ernjih zbivanja na Trgu Republike, a petkom i ponedjeljkom “ akove ka televizija uživo”.

Tijekom održavanja manifestacije (do 3.08.2009.) u galerijskom prostoru zgrade «Scheier» održavat e se izložba slika lanova Likovne krea vno stvarala ke udruge mladih – MINA. Gradski bazeni akovec ove su se godine, povodom obilježavanja 10. godišnjice otvorenja, tako er programski uklju ili u manifestaciju – mjesto održavanja: Gradski bazeni akovec. Ulaz na sve programe slobodan!

4

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSTAVLJENA KNJIGA “Me imurje u II. svjetskom ratu”

Važan doprinos me imurskoj povijesnoj baštini U Vije nici Op ine Štrigova u petak je promovirana knjiga Me imurje u II. svjetskom ratu koja je izašla u nakladi Povijesnog društva Me imurske županije.

Tajnica društva Ivana Puzak rekla je kako je zapravo rije o zborniku radova desetak autora koji su obradili pojedina podru ja o samom ratu te kasnije doga aje i spomen-obilježja. Puzakova je posebno pohvalila doprinos knjizi od strane Ivana Novaka iz Martinuševca koji je sve podatke doznao na terenu ponajviše od samih sudionika u ratu i poslije ratnim zbivanjima.

Napomenula je kako u knjizi Novakovi podaci nisu vjerno preneseni jer Ure iva ki odbor nije želio objaviti imena navodnih komunisti kih nalogodavaca žrtava pora a za koje je Novak doznao i od kojih su neki još živi. Ovaj podatak je razljutio mnoge sudionike predstavljanja knjige, koji su se pitali kako je mogu e u jednoj demokratskoj državi kakva Hrvatska želi biti tajiti istinu. Posebno su žestoko reagirali Josip Kolari , predsjednik Društva za obilježavanje grobišta komunisti kih žrtava i Ivan Balaži . U knjizi pišu Josip rep, prof.dr.sc. Juraj Kolari , prof. Goran Hutinec, prof. Borka Bunjac, ing. Antun Novak, doc. dr. sc. Ivan Juriši , prof. Mario Šestak, doc. dr. sc. uro Blažeka, dipl. povjesni ar Branimir Bunjac, Ivan Novak, prof. Ivana Puzak i Peter Szabo.

Knjiga se po 120 kuna može kupiti u Op ini Štrigova te u Povijesnom društvu Me imurske županije.

(S. Mesari )

Zanimljivo je da su koncerti klasi ne glazbe u Prelogu uvijek dobro posje eni, ne samo od strane preloške publike

PRELOGU ZA PROŠ ENJE Blanka Tkal ec Breglec, Tvrtko Stipi , Armando Puklavec i Ivana Krznar darovali koncert ozbiljne glazbe Predstavlja i povijesne knjige

Poslijeratne likvidacije?

Kako u Hrvatskoj, tako i u našem kraju o ito još mnogi nisu “ iste glave i srca” kad je u pitanju povijest, kako za vrijeme II. svjetskog rata, tako i poslije njega.

Posebice je povijesno problemati no razdoblje nakon II. svjetskog rata. Doga ali su se razni sukobi kako unutar samih lanova Partije, posebice 1948. godine, tako i izme u onih koji su u ratu “bili na krivoj strani”, a nisu se mirili s novim režimom.

- Suprotstavljanje režimu i planovi za emigriranje, a osobito posjedovanje oružja, bili su za komunisti ku vlast dovoljan razlog da napada pojedince i njihove obitelji na najbrutalniji na in, što je naj eš e dovodilo do likvidacija bez su enja i pokapanja u neobilježenim grobovima.

Nakon II. svjetskog rata nije se više radilo o sukobu fašista i antifašista, ve o borbi izme u dva politi ka sustava, komunizma i demokracije zapadnog tipa, tvrdi izme u ostalog u knjizi Ivan Novak, jedan od autora. (dz, sm)

Sjajan trojac izveo tri ina ice skladbe “Ave Marija” “Ave Marija” Caccinija, Bacha-Gounoda i možda publici najmilija Schubertova ina ica ove skladbe u subotu nave er odjekivale su prelijepim, vrlo akusti nim zdanjem preloške barokne ljepotice - župne crkve Sv. Jakoba. Skladbe su izveli sopranistica Blanka Tkal ec Breglec, tenor Tvrtko Stipi i bariton Armando Puklavec.

Tijekom jednosatnog koncerta nazvanog “Stvaranje svijeta” izveli su i djela Handela, Bacha, Bizeta, Giordanija, Durantea i Pergolesija, da bi koncert zaklju ili zajedni kom izvedbom “Panis angelicus” belgijskog kompozitora Cesara Francka koji je ovu skladbu pisao za tenore.

Osobite komplimente i dodatne bukete cvije a zbog svojih izvedbi izmamila je sopranistica Tkal ec Breglec, koja je i ovaj put pokazala da jednako cijeni publiku koja je sluša u jednom malom Prelogu, kao i onu na svojim velikim koncertima. Simpati nog baritona Armanda Puklavca preloška publika jednako cijeni i smatra ga doma im, a izvedbe tenora Tvrtka Stipi a, prema ocjeni publike, osobito dobro zvu e u preloškoj crkvi. Ovom trojcu ovo nije bio prvi nastup u Prelogu.

Sjajna publika i ambijent

Spretne dje je ruke izra ivale su zvijezde od kartona i pamuka

KNJIŽNICA I ITAONICA Šenkovec

Radionice razvijale dje ju maštu i motoriku Knjižnica i itaonica Šenkovec tijekom srpnja organizirala je ciklus radionica namijenjenih školskoj djeci. Cilj radionica bio je djeci omogu iti da što kvalitetnije provedu svoje slobodno vrijeme.

Prva radionica pod nazivom “Oživimo likove iz bajki” održana je u prvom tjednu srpnja. Uz stru no vodstvo u iteljice Vesne Golub, na osnovi pro itanih pri a i bajki mališani su izradili plakate i štapne lutke, ispekli kola e vezano uz bajku (Nevini muf ini), izradili minikazalište… Posljednjeg dana

napisali su bajku i scensku igru te ih i uprizorili.

Idu a radionica nazvana je „Spretne dje je ruke“ i ve sam naziv daje naslutiti o emu je rije . Kroz zabavu i igru djeca su razvijala motoriku, maštu i estetsko vi enje svijeta.

Djeca su izra ivala „zvijezdu“ od kartona i pamu nog materijala. Na prethodno izrezane kartone trebalo je sašiti pamu ni materijal. Šezdeset tako me usobno spojenih kartona ini „zvijezdu“. Nakon mnogo muke, truda i „pikica“ u prst, nastale su „zvijezde“. Kona no!

Blanka Tkal ec Breglec, Tvrtko Stipi i Armando Puklavec ve su i ranije zajedno gostovali u ovom gradu. Posljednji put preloškoj su publici pokušali približiti Mozarta.

- Nas preloška publika jako voli i izuzetno se dobro razumijemo. Ovdje gostujemo ve godinama, ovdje smo doma i. Osobito ja. Za ovu priliku odabrali smo jedan duhovni program, budu i da je koncert uprili en u povodu blagdana Sv. Jakoba, zaštitnika preloške župe. Odlu ili smo da svatko od nas, Blanka, ina e profesorica glazbe u Varaždinu, Tvrtko, solist u HNK-u, i ja (op. a., Armando je prvak opere u Sarajevu) izvedemo po pet kompozi-

Puklavec, Tkal ec Breglec, Krznar i Stipi oduševili su prelošku publiku cija. S obzirom na snažan pljesak, o ito se publici dopao odabrani repertoar, komentirao je nastup Armando Puklavec.

Posredstvom svoje udruge “Art arija”, a uz potporu Ministarstva kulture, ovo troje iznimnih solista pokušava dovesti i publici u manjim sredinama približiti klasi nu glazbu.

- Ja sam ovdje u Prelogu zahvaljuju i doma inima i Armandu gostovao ve dva puta, jednom smo izvodili Mozarta, a drugi put Pergolesijevu komi nu operu ‘Služavka gospodarica’.

Sada sam tre i put ovdje i jako mi je drago zbog toga. Prelog je jedan lijep gradi s jako dobrom publikom. Ovdje sam uvijek bio jako lijepo primljen. Moram ovo re i ovdje uvijek volimo degustirati misno vino pre . Hoblaja, kazao je Stipi .

Blanka Tkal ec Breglec pak nije mogla nahvaliti ambijent u kojemu je održan subotnji koncert. - Baš smo komentirali kako je prelijepa ova crkva, s predivnom akustikom i krasnim orguljama. Zaista je bio pravi užitak pjevati ovdje ovoj dobro raspoloženoj i ugodnoj publici, kazala je sopranistica.

Da su orgulje zaista nešto ime se Prelog može podi iti, potvrdila nam je i Ivana Krznar,

mlada orguljašica koja je pratila troje pjeva a u njihovu izvo enju odabranih skladbi. (D.Mihoci)

Obitelj Šestan: Dora u prvom planu

Dora Šestan: Odli an repertoar i pjeva i Preloška obitelj Šestan: Tomica, Marija, Dora i Vito vole klasi nu glazbu i redovito dolaze na koncerte, osobito vole kada se održavaju u crkvi. Dora Šestan je u ime obitelji, budu i da najbolje poznaje klasi nu glazbu, komentirala glazbeni doga aj. - Odlu-

šali smo sjajne skladbe. Meni osobno najviše se svi a Handel i Schubertova Ave Marija, možda najbolje što sam ikada slušala.

Nikada ranije nisam slušala niti Blanku, niti Armanda, a ula sam za njih samo komplimente pa mi je drago što sam ih i ja sada imala prilike uti. Stvarno su odli ni, kao što su mi to tvrdile moje prijateljice iz glazbene škole.

Ja sam jednom bila tu u Prelogu na Baroknim ve erima i moram priznati da me iznenadilo koliko je publike bilo, a i kakav se repertoar izvodio. Preloška publika je, potvrdilo se i ovoga puta brojna, obzirom da ovakve koncerte ne posje uje puno ljudi,a moram re i da sjajno reagira, komentirala je Dora.(D.M.)

28. srpnja 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U PRELOGU održan prvi Susret dje jih pjeva kih zborova

Preloški Agnus premijerno izveo prvu autorsku skladbu REVIJE U GRADU ZRINSKIH

Modna zona Neckermann, Mana, MT , Grotex, Bellezza i Angel - Ovo nije festival, niti natjecanje, ovo je prilika da pjesmom slavimo Boga - poru io je preloški župnik pre . Antun Hoblaj na po etku prvog Susreta dje jih pjeva kih zborova koji je uo i blagdana sv.

Jakoba, zaštitnika preloške župe održan u baroknom zdanju župne crkve.

Preloškoj publici predstavila su se tri doma a zbora: Ribari sv.

Jakoba, Agnus i Maleni. Od gostiju nastupili su Dje ji zbor Sv. Marko iz Selnice, koji e uskoro proslaviti svoj drugi ro endan te Dje ji zbor Margaretice iz Donje Dubrave koji djeluje ve osam godina.

Svi redom pjevali su srcem i iznenadili one nenavikle na duhovnu glazbu koliko ona zapravo dobro zvu i. Zborovi nisu izvodili liturgijske pjesme, ve moderne skladbe koje slave Boga, a zvu e poput kakvih pop-rock hitova.

Sudionici susreta pjeva ki zborova u Prelogu - Više sam nego zadovoljan. Mi upravo sada uz blagdan zaštitnika smo za svaki naš blagdan imali pje- preloške župe.

- Na prvom albumu Agnusa smu, a ovaj put je nešto druga ije.

Stari ne mogu puno obe avati, ali “Duhovne šansone” bio sam zaduja se mogu nadati da e ovo postati žen za obrade pjesama. Pitao sam tradicija - komentirao je preloški se u jednom trenutku zašto radimo samo obrade pa smo razgovarali da župnik.

Preloški crkveni pjeva ki zbor napravimo nešto autorsko. VedraAgnus u kojemu doduše ne pjevaju na je napisala nekoliko zaista lijepih djeca, ve mlade djevojke i žene, pjesama, po ela ih je pisati i Ivana najviše je oduševio svojim nastu- Martinec, a ja pokušavam uglazbiti pom tijekom kojega je izveo i jednu njihove stihove. Uložili smo jako punovu pjesmu. To publika koja kon- no truda baš u ovu pjesmu. Ja sam tinuirano ne prati rad ovoga zbora 20 sati skladao glazbu, a djevojke su uložile jednako puno napora da nije uo ila, no mi jesmo. bi napisale stihove i uvježbale pjesmu za ovaj nastup. Ivana je jako Prva pjesma najava darovita pa ona razvija drugi glas cijelog albuma za pjesme, tako i za ovu, pa je puno Igor Balaban i Vedrana Vuk, doprinijela. I zato nam je jako drago voditelji zbora to su nam potvrdili što je primije eno da smo donijeli naglašavaju i da se radi o premijer- nešto novo. Ako ovako nastavimo noj izvedbi skladbe “Isuse ti si mo- možda bismo za godinu i pol moja snaga” koju su htjeli predstaviti gli iznjedriti dovoljno pjesama za

jedan autorski album Agnusa - otkriva Balaban.

Desetogodišnju Josipu Šajnovi iz Dje jeg zbora Sv. Marko iz Selnice oduševio je nastup Agnusa, ali i preloškog crkvenog zbora Ribari sv. Jakoba za koje kaže da jako lijepo pjevaju i da bi i ona voljela da njen zbor zvu i tako. Kaže da bi jednoga dana voljela pjevati kao djevojke iz Agnusa.

Zanimljivo je primijetiti da u zborovima pjevaju isklju ivo djevoj ice. Njihovi roditelji koji su ih dopratili na ovaj preloški susret komentirali su kako su one tu jer jednostavno vole pjevati.

- Moja djevoj ica jednostavno voli pjevati i uklju ena je u sve mogu e zborove, pa tako i ovaj.

Raduje me što koristi svoj dar i što pjesmom slavi Boga - rekla nam je majka jedne djevoj ice iz Preloga.

(D.Mihoci; Maja Narn a)

Još samo nekoliko dana do revija na otvorenom! Kolekcije e 5.8. u 21 h na Trgu Republike u akovcu predstaviti Neckermann, Mana, MT , Grotex, Bellezza i Angel. Za frizure najpoznatijih modela u Hrvatskoj pobrinut e se Frizerski salon Albina, a za šminku vizažistica Nuša Mlinari -Horvat. Sonja Kova e biti glazbena goš a.

Danas predstavljamo MT Tvornicu rublja kao vode eg hrvatskog proizvo a a koji radi i za svjetske brendove. Program se sastoji od inog ženskog, muškog i dje jeg spava eg te kupa eg programa, gornjih odjevnih predmeta, itness i sportskog programa te ekskluzivnog rublja. MT e se predstaviti kolekcijom vrhunske kvalitete Enigma.

KUD MA KOVEC KUD MURA Mursko Središ e

Izaslanici dobre volje u Europi Ženska vokalna skupina “Fti ice” boravila je u slovenskom gradi u Veržej kamo su pozvani od tamošnje muške vokalne skupine. Uz topao i srda an prijem doma ina gosti su predstavili kulturne i povijesne znamenitosti njihovog kraja – stari mlin na Muri i župnu crkvu. U ve ernjim satima uslijedio je zajedni ki koncert vokalnih skupina. Da kultura ne poznaje politi ka previranja i me ususjedske probleme dokazalo je zajedni ko izvo-

enje pjesama “Vehni, vehni ijolica” i slovenske “Kje so tiste stezice”.

Isto tako na poziv Hrvatske manjinske samouprave Narda, folkloraši, tamburaši, zbor i “Fti ice” proveli su u Ma arskoj, gdje se svake godine ve tradicionalno obilježava Dan Hrvata i vatrogasaca. Nakon vatrogasnih vježbi vatrogasaca Narde i Murskog Središ a uslijedio je kulturni program – nastup KUD-a iz Odre, Narde te Murskog Sre-

diš a. Po povratku iz “Europe” lanovi KUD-a su za sebe organizirali druženje u Turisti kom kompleksu Cimper u Murskom Središ u.

U sportskim igrama (odbojka, kartanje, pikado, igre nadmetanja) dan im je brzo protekao. Nakon sportskih uzbu enja imali su sve anu ve eru u pivnici Cimper.

Ve ernji program bio je posve en potrazi za KUD-skim slavujima – u kojoj su lanovi zabljesnuli na pozornici pjevaju i razne doma e i strane hitove u karaoke-partyju, te pokazali svoja izvanredna umije a. (sm, foto: Jasmina Turk)

Mali folkloraši pozvani u Sloveniju Na adresu KUD - a Ma kovec stigao je vrlo zanimljiv poziv za nastup dje je folklorne sekcije u Republici Sloveniji. KUD “Franc Ilec” iz Rosnja, poziva ma kove ku djecu okupljenu u folklorno - tamburašku skupinu na II. dje ji me unarodni folklorni festival (II. otroški mednarodni festival) pod nazivom “Pozdrav 2009.” koji e se održati 4. listopada u mjestu Starše kod Rosnja. Ho e li Ma kov ani i i na ovaj festival uskoro e odlu iti Upravi odbor KUD - a koji e se o itovati i uz poziv za nastup na Martinju za naše ljude koji žive u Švicarskoj.

- Proteklog tjedna KUD je za sve svoje lanove organizirao jednodnevni boravak u Toplicama “Sveti Martin”, što je svojevrsna nagrada za rad u društvu koji svi obavljaju volonterski. (S. Mesari )

6

Ne živimo u svijetu dobrih vila i zlatnih ribica Bila kriza ili ne, ljudima je svojstveno da kukaju, prigovaraju i jadaju se. Ve ina jedva do eka da ih netko upita kako su, kako bi mogli istresti sve svoje brige i probleme i “olakšati dušu”. I sasvim je jasno da je to svima ponekad potrebno.

Me utim, postavlja se pitanje koliko osoba doista poduzima nešto kako bi promijenilo trenutno stanje koje nazivaju neizdrživim? Vjerujem da ima mnogih koji ne poduzimaju ništa i ekaju da se nagomilani problemi nekako riješe sami od sebe. Svima nama do e “žuta” minuta kada jednostavno dignemo ruke od svega, ali uglavnom kratko traje i prolazna je. No ima onih koji se neprestano žale, htjeli bi pravednosti, htjeli bi da im se sve posluži na “pladnju”, odnosno da do e netko tko e ih “spasiti”.

Klju na bitka jednog dugogodišnjeg rata najbolje opisuje da pasivnost doista može biti kobna.

Kineski Vladar General Su bio je prava suprotnost pasivnosti. Željan pobjede i spreman umrijeti, krenuo je u bitku s vojskom koja je bila malobrojna. Njegov protivnik, general Li vodio je brojniju i bolje naoružanu vojsku i bio je siguran u pobjedu.

Me utim vojska generala Lija bila je kao jezero, velika, ali spora i nepokretna. Njen vo a, siguran u pobjedu, ništa nije poduzimao i smjestio se u pozadinu. Dotle je general Su bio u stalnom pokretu, u prvim borbenim redovima.

Njegova želja za pobjedom prenijeta je na cijelu vojsku i upravo ga je to odvelo do pobjede. Njegova hrabrost i borbenost pokazale su se presudnima.

Piše: Helena Ze ar

Uspješni su ljudi poput opisanog generala Sua koji je aktivan i poduzetan, dok general Li eka.

Uzdaju i se u svoju snagu, general Li ne poduzima ništa, ostaje pasivan, ali upravo zato gubi svoju bitku.

Nije dovoljno samo željeti, to smo valjda ve svi nau ili. Ne živimo u svijetu likova iz bajki, dobrih vila i zlatnih ribica koje e ispunjavati sve naše želje dok mi ne radimo ništa.

Neka nam svima general Su bude primjer. Odvažimo se, skupimo hrabrost i barem se pokušajmo izboriti za sebe i u initi sami sebi dobro. Jer u svakom je slu aju bolje pokušati i ne uspjeti, nego uop e ne pokušati. Dobar trud uvijek se prepoznaje i cijeni (barem bi tako trebalo biti).

Nije potrebno mnogo. Dovoljno je samo malo volje i hrabrosti da se barem pokuša nešto poduzeti i promijeniti jer nitko to ne e u initi umjesto nas (barem ne u našu korist). Jer kao što Edmund Burke kaže: “Sve što je potrebno da zlo prevlada jest - da normalna ljudska bi a ne u ine ništa.”

Pri a o komarcu Oko 4 ujutro je. Završila je druga, kasnono na epizoda WPT-a ilitiga svjetskog natjecanja iz No Limit Hold’em pokera (doduše mislim da su to neke stare epizode iz 2005.) i vrijeme je za spavanac. E da... još je jedan dan završio i vrijeme je da se mirno utone u san...

Zzzzzz - Koji vra...? (kaže ona dižu i se iz kreveta i ljutito pale i svjetlo) - Ma neee, to se mi samo pri injava. (Gasi svjetlo, liježe opet i eka....

Tišina. Prebacuje se na bok i zadovoljno se ugnijezdi u krevetu.)

Zzzzz Ima sre e što mi se ne ustaje iz kreveta zbog samo jednog komaraca. (A ovaj je bome lukav i spretan. Vješto manevrira oko mojih lamataju ih ruku.)

Zzzzzzzzzzzzzzzz E , sad mi je dost a!

Ska em iz kreveta i palim svjetlo. Kao da mi nije bilo dosta komaraca za vrijeme programa Ljeta u gradu Zrinskih. Ti pak su stvarno radioaktivni, ne smeta im ni tri sloja Autana.

Gotovo je. Ili on, ili ja! I naravno im sam upalila svijetlo, k’o kameleon se stopio negdje s pozadinom... al’ ula sam ja njega. Tu je negdje, u blizini.

Gledam okolo po zidovima ho e li se oglasiti svojim sotonskim zujanjem. I... onda ga ugledam. Fino odmara na zidu. eka. Gleda me...

Polako grabim oružje s ka-

Piše : Maja Novosel

u a. Polaaako, polaaako mu se približavam.

Pljus!!! Stru no ga kresnem i s veseljem gledam njegovo, ili to nije, njeno tijelo na velikoj smotanoj kuverti (k’o je rekao da stari materijali sa sjednica op inskih vije a nemaju svoju svrhu). I moja sre a, na zidu nema ni traga zlo inu.

Razmišljam o traženju nekakve igle na koju bi tu dosadnu komaricu nabola i postavila je negdje uz prozor, k’o upozorenje ostalim komarcima. Ali nema ni eg sli nog u blizini, pa odustajem i radije je s maramicom bacam u sme e.

Još samo gutljaj vode kao proslava slavne pobjede i ponovo se uvla im u krevet. Još je samo par sati do dizanja na posao. Kapci su mi teški i osje am da je san sve bliže. Znate ono kad je sve savršeno i polagano tonete u san, kad vas više ništa ne može probuditi...

Zzzzzzzzz Majku mu ... !!!

POGLED ISPOD OBRVA

Ne! To je moj kona an odgovor, bez tri to ke!

Nerado govorim o svojim problemima. Ali imam jedan ogroman problem!

Dakle, radi se o ovome: upoznaš momka. Ponekad ga vidiš i samo iz daljine. Ti se njemu svi aš, pitanje je svi a li se i on tebi? Mogu sa gotovo stopostotnom sigurnoš u re i da svaka žena u prvih pet minuta, ak pet sekundi, zna bi li momku uop e dala priliku. Drugo je pitanje ho e li je doista i dati. Ali, kažem Vam, žene to znaju.

Vrat imo se mi mom problemu. Dakle, ja kao žena odmah znam, bih li dala priliku nekome, ili ne bih.

Problem nastaje kad ne bih.

De ko zagrize. Ponekad kao što kaže Seve: “ko pitbull, zagrizo pa ne pušta!”

Prvo uvijek treba probati lijepo objasniti, jel’ da?

Ljudi smo. Mislim ja; zašto povrijediti nekoga, ako ne moram? Ali s nekim ljudima ne možeš lijepo! Po neš: “Evo, daj, nemoj se ljutiti, ali nismo jedno za drugo”. Neki shvate. Ali ima ih jako puno, pa krenu dalje u osvajanje. Je

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

li to zato što postoji ona neka pri ica da kad žena kaže ne misli možda, a kad kaže možda - misli da? Aha, onaj tko u to vjeruje, može bez problema završiti u zatvoru, za silovanje na primjer.

Slijedi pitanje: “Zašto nismo jedno za drugo?” “ Jer srce ne e, pa ne e...” Postoji neki razumski odgovor na to? Iz tisu u i jednog razloga može biti. Jer si nezreo, neotesan, pijan, jer ti voliš plavo, a ja volim žuto, mislim, koga briga? Kad ti netko kaže da te ne želi, što još moraš uti? Zar to nije dovoljno?! Meni ne bi trebalo dva puta ponavljati.

Ako nema osnovnog razloga za biti zajedno: a taj je da uop e oboje to želite, pa ajde što ipak imate raditi skupa? Biti s nekim jer ste ga na to nagovorili, prisilili? Katastro a.

Grehota, ako mene pitate!

Ponekad nekom date priliku. Pa se tek tu predomislite.

Shvatite usput da Vam se to ne svi a. Svatko se ima pravo predomisliti. ak i ako se to nekom ne svi a. Ne svi a se ponekad ni meni. Svi bismo mi na sigurno, zauvijek, za

sve vijeke. Ali, bismo li doista? Nisam sigurna da bih se željela odre i svoga prava da se predomislim, ak i kad bih imala najljepšeg, najpametnijeg i najplemenitijeg ovjeka na svijetu pred sobom. Tko zna što donosi sutra i kakva u sutra biti? Možda e neki manje zgodan, manje pametan, manje plemenit, meni ipak biti naj, naj, naj!

Onda kreneš žeš e, pa veliš: “Ajde nemoj, pusti me, kreni dalje.” Na to ide odgovor: “Sad si još sla a. Vrijedna truda. Tko voli ruže, voli i trnje.”

Molim?! O ito je da ja imam problem, ali taj momak ima problem inu! Na to mi do e doma na vrata! Pa ne možeš!!!

Jedno je to što je na muškarcu da mora uložiti neki trud da bi osvojio ženu. Ajde, to je muško-ženski princip, to je lijepo.

Ali nema smisla osvajati ženu koja to ne želi. Možda i žene pretjeruju u tome što se prave neosvojive, a ono žele da ih se osvoji. To je pak onda nezrelo, pa se ne treba ni s njima, ni s time baktati.

Svaki veliki general je ostao pobjednikom jer je znao

Piše: Tihana Babi

koje bitke treba voditi. Svi želimo ljubav, ali ponekad ne ide baš s tom odre enom osobom. Jer prisila je prisila.

Dakle, kad netko kaže NE, ajde ujte da je to NE. Vi uop e niste tu da analizirate što je pjesnik htio re i, zašto je rekla ne, itd. Ne zna i ne!

Svatko ima pravo re i ne. Ne je jednako valjan odgovor kao i da. Slobodno se njime poslužiti. Bez zamjere. Ako se osoba jednom predomisli, i ako do e s molbom da razmislite-onda razmišljajte dalje. Do toga, zaboravite!

“Ne” je potpun odgovor. I ne samo to: ne, to je moj kona an odgovor!

MARKETING NA DJELU

“Zašto Golijat uvijek mora umrijeti?”

Sude i prema naslovu nikada ne biste rekli da je ovo tekst za marketing. Tema ove kolumne je kako vaše poduze e može biti bolje, konkurentnije i dinami nije. Vjerujem da osim fizi kih osoba ovu kolumnu najve im djelom itaju pravne osobe nekog mikro ili malog poduze a. Ujedno vjerujem da oni koji spadaju u skupinu mikro ili malih poduzetnika esto razmišljaju putem „linije manjeg otpora“ na na in „Moje je poduze e premalo“ili „Nemam dovoljno financijskih sredstava“, itd. Želim vam ukazati na suprotno. Želim da budete inovativni, druga iji i da razmišljate na nove na ine.

Okrenite stare ideje naopa ke, razmišljajte o bilo emu na nekonvencionalan na in i gledajte druga ijim o ima jer „Magija otkri a nije traženje novih pejzaža, ve sposobnost gledanja na stare pejzaže novim o ima“, rekao je M. Proust. Želim vam dokazati da, iako ste mali, možete se nadmetati i s najve im vašim konkurentima jer i veliki su nekad bili mali.

Budite maštoviti u privla enju (zavo enju) kupaca Tako se jedna mala ameri ka tvrtka namještajem suo ila s ogromnom konkurencijom me unarodnih igra a na lokalnom tržištu namještaja. S lijeve i desne strane male trgovine namještaja niknula su dva velebna zdanja spomenute konkurencije.

Novoniknule zgrade bile su nekoliko puta ve e, atraktivnije i imale su daleko bolju ponudu. Što biste vi u inili? Domišljati lokalni poduzetnik napravio je jednu inovativnu stvar o kojoj se dan danas nakon 20 godina pri a u marketinškim krugovima. Na svojoj je trgovini istaknuo veliki i svjetlucavi natpis: “Glavni ulaz”. Direktni rezultati uo eni su nakon godinu dana nakon što je jedan konkurent zatvorio svoj du an. I vi možete biti taj mali poduzetnik koji je domišljat i inovativan. Za takav protunapad prema konkurentima on nije trebao financijska sredstva ve maštu i kreativnost. Financije nikada ne smiju biti problem i one su samo dobra isprika. Uo avam da je kod nas dosta teško „progurati“ i realizirati neku ideju jer je društvo relativno konzervativno. No isto tako vjerujem da nema te sile koja može zaustaviti neku inovaciju kojoj se poduzetnik posveti punom energijom i željom za realizacijom.

Nitko kao Apple Zanimljivo je da kad ste po ne emu druga iji, kada nudite nešto kao što to nudi Apple (dizajn i unkcionalnost iznad svega) nije teško prodati taj proizvod.

Kada poduze e integrira u svoj proizvod/uslugu vizualni identitet, prestiž, osobnost, doživljaj kupnje i prepoznatljivost prije svega (to su klju ne rije i), tada može svoj proizvod prodavati po premijskim cijenama. Tko je u auto industriji najprofitabilniji? Lexus ima najbolje odnose s kupcima, Mercedes ima najlojalnije kupce, Volkswagen prodaje najviše automobila, ali jedino je Porsche istinski lider auto industrije. On koli inski ne prodaje

Piše: Dario Šafari

mnogo, ali je daleko profitabilniji od svih ostalih. Po nekim modelima postoje neslužbene kalkulacije da zarada iznosi ak 23.000-26.000 € po jedinici automobila. Porsche izgledom podsje a na Davida u autoindustriji, ali oni pravi veliki masovni igra i su zapravo poraženi Golijati. Mnogo ljudi zagovara da su tržišne niše dugoro no neisplative, no to nije istina. Pogledajte Apple, Starbucks, Volvo ili prije spomenuti Porsche. Sva spomenuta poduze a danas su istinske korporacije, ali i dan danas djeluju unutar niša, samo su napravili ekspanziju i popularizaciju niše u kojoj djeluju. Ekspanzija tržišne niše ostvaruje se pomo u doživljaja kupnje, prepoznatljivosti, imidža odnosno pomo u brandiranja.

Kupac je razmaženi kralj Težište mo i se danas zbog globalizacije i in ormatizacije preselilo s prodavatelja na kupca. Kupac je žarište svega i on mora biti vaša paradigma poslovanja. Sve što radite, radite zbog njega. Je li takva ista situacija kod nas? Naravno da nije.

Kod nas u ve ini poduze a vrijedi paradigma „prodavatelj je kralj“ što je, naravno, pogrešno.

Ne mogu shvatiti kako lokalna pekara „Haubis“ gdje, (paradoksalno) za nekoliko kuna kupujete pekarske proizvode, može imati jednu od najboljih usluga koje sam doživio u našim krajevima? Kod uslužnih je djelatnosti možda najvažnija jedna stvar – doživljaj kupnje. U Starbucksu se barmeni školuju preko dva mjeseca u njihovoj akademiji kako bi pripremili najbolju kavu u 23 sekunde i kako bi to no znali o itati raspoloženje gosta kojeg poslužuju. Taj model djeluje ve jako dugo (od kraja 90-tih) i on se samo nadogra uje i mijenja kroz odre ene parametre. Doživljaj kupnje je klju na rije koja mora biti misija vašeg uslužnog poduze a jer dugoro no bez te komponente ne ete opstati. Najvažniji kota i u doživljaju kupnje su ljudski potencijali o kojima emo jednom drugom prilikom.

Vjerujem da shva ate moju poantu. Svatko može jednom postati velik ukoliko posloži sve parametre kroz razvoj svog poduze a koje e rezultirati rastom u budu nosti. Budite ustrajni u provo enju vaše zamišljene strategije i nemojte o ekivati kratkoro no velike stvari. Tako ete vi jednom raniti nekog velikog Golijata. Kad je Churchill krajem 30-tih održao predavanje na Harvardu pred studentima ono je bilo kratko i osobito. Doslovno je izrekao jednu re enicu: “Nikad, ali nikad nemojte odustati.“

28. srpnja 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Harry Potter i princ miješane krvi avanturisti ka misti na fantazija Režija: David Yates Uloge: Daniel Radclife, Emma Watson, Ruper Grint

(tri besplatne posudbe)

Sve moje bivše

Radnja filma “Rocknrolla” odvija se u:

romanti na komedija Režija: Mark Waters Uloge: Matthew McConaughey, Jennifer Garner, Breckin Meyer

1) 2) 3)

Engleskoj SAD-u Rusiji

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA:

Connor Mead (McConaughey) je slavni fotograf s neslavnom reputacijom kratkih veza u kojima pri eka da se djevojke zaljube u njega, a onda ih ostavi. Njegov brat Paul (Meyer) uskoro se ženi, a Connor, vje iti neženja, misli da je to tragi na pogreška. Upravo iz tog razloga Connor po-

kušava odgovoriti Paula od vjen anja i ini se da je vrlo blizu uspjehu. Me utim, no prije vjen anja, Connora posje uje troje duhova koji ga odvode u njegovu prošlost, sadašnjost i usamljenu budu nost…

Trajanje: 100 minuta.

Preporu amo starijima od 12 godina.

Ivica Leva i , akovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak 28.7.

18.30 i 21.00 HARRY POTTER

I PRINC MIJEŠANE KRVI avanturisti ka misti na fantazija

srijeda 29.7.

18.30 i 21.00 HARRY POTTER

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

I PRINC MIJEŠANE KRVI avanturisti ka misti na fantazija

etvrtak 30.7.

Odgovor: ___________________________

18.30 HARRY POTTER I

l. br: _______________________________

PRINC MIJEŠANE KRVI

Ime i prezime: ______________________

avanturisti ka misti na fantazija

________ _____________________________

21.00 SVE MOJE BIVŠE GHOSTS OF GIRLFRIENDS PAST romanti na komedija Režija: Mark Waters Uloge: Matthew McConaughey, Jennifer Garner

Šest a je godina u arobnja koj školi Hogwarts. Predstavljen je novi profesor Horace Slughorn, a Harry ide na privatno podu avanje kod prof. Dumbledora kako bi saznao sve tajne Voldemortove prošlosti...

Harry pronalazi knjigu Napitaka koja je pripada-

la Princu miješane krvi.

Mladi arobnjaci Harry Potter, Ron Weasley i Hermione Granger i u ovom se nastavku moraju suo iti s novim opasnostima i izazovima zbog dolaska Lorda Voldemorta....

Trajanje: 153 minute.

Preporu amo starijima od 12 godina.

petak 31.7.

19.00 HARRY POTTER I

PRINC MIJEŠANE KRVI

TOP LISTA

VIDEO IZLOG ROCKNROLLA

Sjajna akcijska komedija režisera i scenarista Guya Ritchieja koja nam donosi pri u o seksu, lopovima i rock ‘n’ rollu.

‘RocknRolla’ nas odvodi na opasnu vožnju u visoki kriminal i dno društva modernog Londona, gdje su nekretnine istisnule drogu s najve eg tržišta, a kriminalci predstavljaju odvažne poduzetnike. Me utim, tko god želi postati dio tog svijeta, bilo da se radi o sitnom lopovu zvanom One Two ili o ‘mutnom’ ruskom milijarderu Uriju Obomavichu, može se obratiti samo jednom ovjeku. Njegovo ime je Lenny Cole, a on kao ma ijaš staroga kova to no zna koga je potrebno ‘podmazati’ i u šaci drži sve važne birokrate, brokere ili gangstere...

TAJNI SNOVI JEDNE ŠOPINGHOLI ARKE U današnje vrijeme nije teško pokleknuti pred porocima jer vire iza svakog kutka. Alkohol, droga, pušenje, junk food, ili šoping.

Izbor je na vama.

A za glavnu junakinju ove humoristi ne pri e, Rebeccu Bloomwood (Isla Fisher) ovo potonje predstavlja pravi užitak. No, šoping, kao i svi poroci, iz užitka vrlo lako pre e u opsesiju, odnosno nešto bez ega se ne može i što s vremenom samo sebi postane svrha. Što se Rebecce ti e, problem je jedino u tome što ona živi u New Yorku, gradu koji nikada ne spava i koji uvijek ima nešto za ponuditi za uzvrat vašem teško ste enom novcu. Njoj nije bitno da li su u pitanju cipele, odje a, parfemi, torbice, šminka, ili nešto deseto – kada u e u jednu od bezbroj trgovina svi njeni problemi nestaju, a zvuk ‘peglanja’ kartice jedino je što želi uti. Sve je to lijepo i krasno sve dok ra uni ne do u na naplatu. Ceh od nekoliko tisu a dolara nije lako za podmiriti, pogotovo kada, kao Rebecca, radite posao koji nije dobro i redovito pla en...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

MILIJUNAŠ S ULICE Može li osamnaestogodišnji mladi s ulica Mumbaia dokazati svoju nevinost i osvojiti glavnu nagradu u indijskom ‘Milijunašu’?U studiju gdje se snima indijska verzija televizijskog kviza ‘Tko želi biti milijunaš’ upravo je kucnuo najnapetiji trenutak – voditelj se sprema postaviti posljednje pitanje koje nosi glavnu nagradu. Pred utihlom publikom i izložen goru im re lektorima televizijskog studija nalazi se osamnaestogodišnji mladi s ulice, Jamal Malik. Voditelj kviza, Prem Kumar, nema nikakvih simpatija prema ovom natjecatelju, potencijalnom instant-bogatašu.

Probivši se vlastitim snagama s ulice, Premu se ne svi a mogu nost dijeljenja svjetala pozornice ‘Milijunaša’ te odbija vjerovati da bi klinac s ulice mogao znati sve odgovore. I tako kada istekne istekne vrijeme emisije (baš prije milijunskog pitanja), Prem ve ima policiju spremnu izvan studija kako bi uhitili Jamala, za kojeg je on siguran da vara.

SUMNJA

1.

ROCKNROLLA

2.

SUMNJA

3.

ZAMJENA

4.

OPERACIJA VALKIRA

5.

ELIJA 2

6.

TAJNI SNOVI JEDNE...

7.

ZRCALA

8.

IZLOACIJA

9.

PAKLENA VOŽNJA

10. U NJENIM O IMA

Postoje dva na ina na koji se može lako provla iti kroz život – vjerovati svemu ili sumnjati u sve.

Oba na ina spašavaju nas od muke razmišljanja.

Pri a ‘Sumnje’ smještena je u ne tako davnu nam 1964. godinu, u newyorkški Bronx. Ondje upoznajemo entuzijasti nog i karizmati nog sve enika po imenu Flyn (Philip Seymour Hoffman) koji dolazi na svoje novo radno mjesto, u katoli ku školu St. Nicholas. Otac Flyn je puno otvorenija i ‘modernija’ osoba od svojih kolega pa niti ne udi da ve po samom dolasku nastoji ublažiti, a ponekad i izbje i striktna školska pravila koja ve dugi niz godina uva i njeguje sestra Aloysius Beauvier (Meryl Streep). Ina e, ona je ‘željezna’ ravnateljica St. Nicholasa, a njena najja a oružja su upravo strah i disciplina

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

SINEGDOHA

2.

MAMURLUK

3. ROCK ‘N’ ROLL BROD 4.

GRAN TORINO

5.

TAKEN

6.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

7.

UDOVIŠTA PROTIV VANZEMALJACA

8.

SLJEPO A

9.

J.C.V.D.

10. MARLEY I JA

avanturisti ka misti na fantazija

22.00 RAZRED ENTRE LES MURS drama Režija: Laurent Cantet Uloge: Francois Begaudeau, Nassim Amrabt, Laura Baquela

subota 1.8.

18.30 HARRY POTTER I PRINC MIJEŠANE KRVI HARRY POTTER AND THE HALF-BLOOD PRINCE avanturisti ka misti na fantazija Režija: David Yates Uloge: Daniel Radclife, Emma Watson, Rupert Grint

21.00 SVE MOJE BIVŠE GHOSTS OF GIRLFRIENDS PAST romanti na komedija Režija: Mark Waters Uloge: Matthew McConaughey, Jennifer Garner, Breckin Meyer

nedjelja 2.8.

18.30 HARRY POTTER I

PRINC MIJEŠANE KRVI avanturisti ka misti na fantazija

US BOX OFFICE

21.00 SVE MOJE BIVŠE

1.

TRANSFORMERS

romanti na komedija

2.

THE PROPOSAL

ponedjeljak 3.8.

3.

TERMINATOR SALVATION

4.

DRAG ME TO HELL

5.

STAR TRACK

6.

NEXT DAY AIR

7.

THE SOLOIST

8.

MONSTERS VS ALIENS

9.

EARTH

10. HANNAH MONTANA: THE MOVIE

nema ilmskog programa u dvorani CZK

NAPOMENA: Ljetno radno vrijeme blagajne CZK: SRPANJ, KOLOVOZ Ponedjeljak 18.00 – 21.00; utorak 18.00 – 21.00; srijeda blagajna NE radi; etvrtak 18.00 – 21.00; petak 18.00 – 22.00; subota 18.00 – 21.00; nedjelja 18.00 – 21.00. Za sve ostale programe blagajna radi jedan sat prije po etka programa.

8

Belfast Food

Oduševljeni rockeri i bikeri tijekom koncerta

SEDMA po redu motorijada REN BAN kluba Prelog

Nikad više motora i bikera stiglo u Otok Nikad više motora nego protekli vikend stiglo je u Otok i Prelog iz svih dijelova Hrvatske, kao i iz inozemstva na 7. po redu motorijadu Ren Ban kluba Prelog. Kako kažu organizatori, na trodnevni motosusret od petka do nedjelje “dojahalo” je preko 600 motora.

Doma in, Motoklub Ren Ban Prelog, još je jednom na visokom nivou organizirao jednu od ponajboljih motorijada u ovom dijelu Hrvatske, iako je u subotu bilo dosta problema sa strujom koja je prekidala odli nu koncertnu svirku. Me utim, barem nije nedostajalo “intimne atmosfere” u mrklom mraku.

Na svojim dvokota nim ljubimcima svi su došli u Otok kako bi se dobro proveselili i družili, zdrmali desetke ba vi piva, pojeli tradicionalan grah

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ili nešto s roštilja, netko “spalio” i po koju gumu, te uživali i zabavljali se u kvalitetnoj rock svirki, koja je u subotu završila u “irskom stilu” zahvaljuju i odli nim Rije anima iz Belfast Fooda.

Dvodnevna rock veselica Oni su ujedno bili glazbeni headlineri ovogodišnjeg programa koji nije privukao samo bikere, ve i gotovo tisu u drugih poklonika dobre glazbe i provoda. Kako bi glazbeni program bio ful pun cijele ve eri, u petak su se pobrinuli NAP, Nakupina Mi i Puna Luna, a u subotu Musta bend koji je prašio bez prestanka više od dva sata, kao pravi koncertni bend, te prije njih Strangersi.

Tako se u dva dana bikerima, koji su imali besplatan upad i kampiranje, pridružilo,

Održan i tradicionalan mimohod Doma ini su ina e svima koji su motorizirani stigli u Otok organizirali ak dva mimohoda diljem donjeg dijela Me imurja. Prvi odmah nakon što su se motoristi u petak skupili na starom mjestu ribnjaku kod Otoka, kad su obišli preloški caffe Lido bar i nastavili do Dekanovca i Stila. Drugi, u subotu poslijepodne, bio je još brojniji, kad je u de ileu bilo više od 300 motora. Krenulo se prema ukovcu i caffe baru Queen, a po povratku stalo u Prelogu i Forumu. Okrjepe je bilo na svim “punktovima”.

Sve pak se doga alo pod budnim patronatom policijskih bikera, kao i njihovih kolega, koji su se brinuli oba dana prvenstveno preventivno da oni koji pretjeraju s alkoholom ne iza u na cestu, ve radije npr. prespavaju u šatoru. Bilo je i onih koje su “bolje polovice” vozile prema ku i, ali su svejedno htjeli provjeriti koliko bi napuhali. Bilo je “svakakvih” brojki, bolje ih je ni ne spominjati. (dz)

Me imurja. Prvi odmah tek što su se motoristi u petak skupili na starom mjestu ribnjaku kod Otoka, a drugi u subotu poslijepodne, puno brojniji, kad je u de ileu bilo više stotina motora.

Naravno, okrjepe na svim “punktovima” nije nedostajalo. Sve pak se doga alo pod budnim patronatom policijskih bikera, koji su se brinuli oba dana prvenstveno preventivno da oni koji pretjeraju s alkoholom ne iza u na cestu, ve radije npr. prespavaju u šatoru. lanovi Ren Bana potrudili su se da ovogodišnja postane najbolja njihova motorijada, ali i najbolja u Me imurju, te se pamti i prepri ava prvenstveno po sjajnoj i opuštenoj atmosferi, zbog ega su uostalom i svi stigli u Otok, sreli drage ljude i ugodno se družili i zabavljali dva dana i no i.

Stoga je bilo više nego ugodno na kraju programa podijeliti dvadesetak zahvalnica motoklubovima i njihovim lanovima - bikerima koji su pristigli iz nekoliko europskih zemalja: Austrije, Ma arske, Njema ke, Slovenije, Italije, Slova ke, BiH, kao i iz svih hrvatskih krajeva, od Varaždina, Krapine, Zagreba, Osijeka, Splita, Rijeke, Pule i mnogih drugih.

(D. Zrna, foto: Zv)

Bikerske igre posebice u subotu, gotovo tisu u ljubitelja rock glazbe i dobrog provoda koji su došli pogledati što se doga a i zabavljati se s

bikerima. Doma ini su ina e svima koji su motorizirani stigli u Otok organizirali ak dva mimohoda diljem donjeg dijela

Ugodan subotnji dan koji nije donio “previsoke” temperature bio je kao stvoren za bikerske igre, kako bi se “popunila” subota. Zabava, smijeh, dobre vibracije bili su osnova u ispunjavanju neobi nih zadataka. (dz)

TV ku e imaju pravo promjene programa

Dexterov laboratorij, crtana serija Na kraju ulice: Karamel juha 06.00 Najava programa arobna plo a - u imo 06.05 Hrvatska uživo engleski jezik 06.45 TV kalendar 08.20 Moji su roditelji izvanzemaljci, 07.00 Dobro jutro, Hrvatska serija za djecu 07.05 Vijes 08.45 Tree Hill, serija za mlade 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 09.30 Vip Music Club 07.35 Vijes 10.00 Ally McBeal, serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 10.45 Dragi Johne, hum. serija 08.35 Vijes 11.10 Prijatelji, hum. serija 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 11.30 Prijatelji, hum. serija 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod 12.00 Veliki uspjesi hrvatskog pokroviteljstvom sporta - rukomet, polu nale 09.08 arolija, serija Olimpijskih igara 1996.: 09.57 Croa a Osiguranje - prozor u Hrvatska - Francuska svijet 125 13.20 Slikovnica 10.00 Vijes 13.55 Obi ni ljudi, TV serija 10.09 Vrijeme danas 14.40 Antas i njegova sljedba, 10.10 Vijes iz kulture emisija pu ke i predajne 10.15 Bezdan Tihog oceana, dok. kulture serija 15.05 Me u nama: Povijest 11.10 Oprah Show ratovanja 11.55 Burzovno izvješ e 15.55 Flavors: Turska na vra ma 12.00 Dnevnik orijenta, dok. serija 12.11 Sport 16.50 Falcon Beach, serija 12.13 Vrijeme 17.35 Ksena - princeza ratnica, serija 12.15 TV kalendar 18.25 Vijes na Drugom 12.30 Oprezno s an elom, 18.40 U vrtu pod zvijezdama telenovela 19.10 Johnny Bravo, crtana serija 13.20 Idemo na put s Goranom 19.30 VIP Music Club Mili em: Australija 20.10 Nogomet, LP - 3. pretkolo: 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena: Dinamo - Red Bull Salzburg , 1.

Jela oto nih vala poluvrijeme 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 21.05 Vijes na Drugom 14.39 Vrijeme sutra 21.10 Vrijeme 14.45 Visoki ljudi, (Uloge: Clark 21.15 Nogomet, LP - 3. pretkolo: Gable, Jane Russell, Robert Dinamo - Red Bull Salzburg, 2.

Ryan, Cameron Mitchell, Juan poluvrijeme Garcia, Harry Shanon, Emile 22.10 24, serija (12) Meyer; Scenarist: Frank S. 23.00 Ciklus lmova Stevena Nugent, Sydney Boehm (prema Seagala: U raljama zvijeri, pri i Heck Allen); Redatelj: (Uloge: Steven Seagal, Byron Raoul Walsh) Mann, Monica Lo, Tom 16.45 Skica za portret Wu, Sarah Malukul Lane; 17.00 Naši i Vaši, TV serija Scenarist: James Townsend 17.45 Croa a Osiguranje - prozor u (prema pri i Stevena Seagala); svijet 125 Redatelj: Siu-Tung Ching) 17.50 Hrvatska uživo 00.30 Drugi format: Kandinsky i 18.00 Hrvatska uživo - Vijes Schonberg 18.10 Hrvatska uživo 01.10 TV raspored 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod 06.55 Pink Panther, crtana serija pokroviteljstvom 07.10 Transformeri, crtana serija 20.10 arolija, serija 07.35 Punom parom, kulinarski 21.05 Boje turizma izazov 21.55 1917. (Lenjinova revolucija), 08.05 Astro show, emisija dok. serija 11.35 Kako sam upoznao vašu majku, 22.48 Burzovno izvješ e hum. serija 22.55 Dnevnik 3 12.00 U dobru i zlu, hum. serija 23.17 Sport 12.30 Reba, hum. serija 23.19 Vrijeme 12.55 Exkluziv, magazin 23.20 Vijes iz kulture 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 23.30 Hrva i krš anstvo, dok. serija 13.45 Tajna okolade, telenovela 00.05 Dosjei X, serija (12) 14.35 Heroji iz stras , dramska serija 00.50 Zvjezdane staze: Voyager, (dvije epizode) serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 01.35 U uredu, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 01.55 Falcon Beach, serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, 02.40 Ksena - princeza ratnica, serija hum. serija 03.25 1917. (Lenjinova revolucija), 17.35 U dobru i zlu, hum. serija dok. serija 18.00 Reba, hum. serija 04.20 Skica za portret 18.30 Vijes , informa vna emisija 04.30 Boje turizma 18.55 Exkluziv, magazin 05.15 Oprezno s an elom, 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija telenovela 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Bibin svijet, hum. serija 20.35 Prave face, (komedija, 1998.; Redatelj: John Fortenberry; 06.45 TEST Uloge: Will Ferrell, Chris 07.00 Najava programa Ka an, Jennifer Coolidge, 07.05 Mali tani, crtana serija

07.50 08.05

07.25

Otvori svoje srce, serija Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin Djevojka iz budu nos , (1999., SAD, obiteljski; Redatelj: Kenneth Johnson; Glume: Kirsten Storms, Raven-Symon, Stuart Pankin, Holly Fulger, Frederick Co n) Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Neobi an zaš tnik, (2008., SAD, komedija; Redatelj: Charles Robert Carner; Glume: Larry The Cable Guy, Richard Bull, J. David Moeller, Will Clinger, Omar Dykes) Mr. Bean, serija Vijes Baywatch, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Lutalica, (The Highwayman), 2000., SAD, Kanada, drama; Redatelj: Keoni Waxman; Glume: Louis Gosse Jr., Laura Harris, Jason Priestley, Bernie Coulson, Gordon Michael Woolve ) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Kraj programa

Michael Clarke Duncan, Dan Hedaya) Zaboravljeni slu aj, krimi serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija No pokera, show Operacija Pandora, igrani lm, akcijski triler (12) No pokera, show Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; MICHAEL JACKSON – “Thriller” 01.00 NO NI PROGRAM

04:30 05:00 05:45 06:00

22:45 23:15 23:30 00:30 01:05 02:00 03:00

21:00

17:15 17:30 18:30 19:15 20:00

06:05 07:00 08:00 08:30 09:30 10:45 11:45 12:40 13:40 14:40 15:25

02.50 04.20

23.40 23.55 01.25

21.55

17:00 17:25

08:58 09:00 11:15 12:00 13:00 14:00 16:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO DOKUMENTARNI PROGRAM

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Ritam ljeta, ponavljanje Me imurje danas Sport

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Dis-

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.10 TV prodaja 7.15 SVET 8.00 Djeca ne lažu 8.30 EZO.TV 9.30 Mladi in nemirni, serija 10.15 Muškarci su druga iji, žene tako er 11.15 Cosby Show, hum. Serija 11.50 TV prodaja 12.20 Fantas ni klic 13.25 Sjeverni vidici, serija 14.25 Najbolji video 15.00 Igrica, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum.

Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Univerzalni vojnik: Natrag na bojištu, lm 21.25 Kos , serija 22.20 Dharma i Greg, hum. serija 22.55 Posve eni krug, lm 0.50 Love TV 1.50 No na p ca

6.25 TV prodaja 6.55 24UR 7.55 Poko 8.20 Železna pest: Eon kid 8.45 Kopal ki 8.55 Astro boy 9.25 Rachael Ray 10.20 TV prodaja 10.50 Ricki Lake 11.45 Ubijena nejdžerica, lm 13.25 TV prodaja 13.55 Hotel Babilon, serija 15.00 Bombonom do sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Provjereno 21.45 Monk, serija 22.40 24 UR 23.00 Dr. House, serija 23.55 Goli u sedlu, lm 2.05 24UR 3.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 4. kolovoza 2009.

21:00 21:30 23:00 -------------------

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE ATP UMAG reportaža JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal REZERVIRANO VRIJEME IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Dom2, emisija o ure enju interijera Pravi Rodrigo, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

9.00 Plivanje, prijenos 14.00 Rad 16.00 Nogomet, prijenos 18.00 Plivanje, prijenos 20.00 Eurogoals 21.00 Hrvanje 22.25 Krampfsport

6.00 Poker 11.00 Normal 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Bike 18.45 Bundesliga pur Klassiker 19.45 Nogomet, prijenos 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Ekstremno 21.15 Heirate mich! 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Erik, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Mascerade 21.15 Rick Kavanian 22.15 Switch reloaded 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

neys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Schnell ermi elt 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

(1.8. u 20.00 h, RTL Televizija)

Robert De Niro

od 29.7.2009. do 4.8.2009.

PREGLED

TV

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.00 Najava programa 06.05 Hrvatska uživo 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 arolija, serija 09.57 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Prirodni svijet: Slonovi nomadi pus nje Namib, dok. lm 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Draga neprijateljica, telenovela 13.20 Idemo na put s Goranom Mili em: Australija 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Camping Paradis, (Uloge: Laurent Ournac, Jennifer Lauret, Barbara Probst, Pierre Boulanger, Princess Erika; Redatelj: Didier Albert) 16.15 Hrvatska kulturna baš na 16.35 5000 kilometara kroz Meksiko: Za šaku srebra, dok. serija 17.10 Naši i Vaši 2, TV serija 17.45 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.50 Hrvatska uživo 18.00 Hrvatska uživo - Vijes 18.10 Hrvatska uživo 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 arolija, serija 21.10 Lanac budala, (Uloge: Steve Zahn, Salma Hayek, Je Goldblum, Elijah Wood, David Cross, Tom Wilkinson, Orlando Jones, Kevin Corrigan, David Hyde Pierce, Lara Flynn Boyle, Michael Raparport; Scenarist: Bix Skahill; Redatelj: Traktor (Pontus Löwenhielm, Patrick von Krusenstjerna) 22.45 Burzovno izvješ e 22.55 Dnevnik 3 23.17 Sport 23.19 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Genetsko podrijetlo Hrvata: Ukrajinska veza, dok. serija 00.05 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.40 U uredu, hum. serija 02.00 Divlji u srcu, serija

16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05

Korak po korak, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov CSI: New York, krimi serija Kos , krimi serija (dvije epizode) Zaboravljeni slu aj, krimi serija Vijes , informa vna emisija No pokera, show Zaboravljeni slu aj, krimi serija (dvije epizode) No pokera, show Astro show, emisija

17:00

08:58 09:00 11:15 12:30 13:00 14:00 16:00

19:15 19:18

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm akove ki kutak, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 17.00 Umag: ATP, prijenos 1. me a 19.30 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.25 Mladi Casanova, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Kapetan Ron, lm 23.30 Dharma i Greg, hum. serija 0.00 Špijunaža, lm 1.35 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Praznovjerje, lm 13.05 Hotel Babilon, serija 14.05 Doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Predsjednikova k i, lm 22.30 24 UR 22.50 Dr. House, serija 23.45 Vrijeme mlados , lm 2.00 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 29. srpnja 2009.

02.45 Ksena - princeza ratnica, serija 03.30 reprizni program 04.25 Genetsko podrijetlo Hrvata: Ukrajinska veza, dok. serija 04.55 Jelovnici izgubljenog vremena 05.15 Draga neprijateljica, telenovela

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00 08.15 08.45 09.30 10.05 10.50 11.10 11.30 11.55

13.20 14.05 14.30 15.25 16.20 17.10 17.55 20.00 22.05 22.17 22.20 23.15

00.55 01.25 02.05 04.05

Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin U dobrom društvu, igrani lm Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Naša mala klinika, serija U posljednjoj fazi, (1992., SAD, triler; Redatelj: Phil Joanou; Glume: Richard Gere, Kim Basinger, Uma Thurman, Eric Roberts, Paul Guilfoyle) Zakon brojeva, serija Vijes Baywatch, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show Tiha osveta, komedija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; THE CLASH 01.00 NO NI PROGRAM

19.35 TEST Najava programa 20.00 Mali tani, crtana serija 20.50 Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice 22.30 arobna plo a - u imo engleski jezik 23.30 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za 23.40 djecu 01.15 Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club 02.45 Ally McBeal, serija 04.20 Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Veliki uspjesi hrvatskog sporta - rukomet, Liga prvaka 1993.: Wallau 07:00 Zagreb 08:00 Obi ni ljudi, TV serija 08:30 Mijenjam svijet: Priroda i 09:30 društvo 10:35 Rije i život: Majka 11:35 Terezija - ikona ljubavi 12:30 Zemlja kristalnih voda, 13:30 dok. lm 14:30 Divlji u srcu, serija 15:15 Ksena - princeza ratnica, serija 17:15 Rim: Plivanje, SP 17:30 prijenos do 20.00 18:30 Umag: ATP, prijenos 2.

19:15 me a 20:00 Vijes na Drugom 20:50 Vrijeme 24, serija (12) Ciklus lmova Joaquina Phoenixa: Reserva on Road, (Uloge: Joaquin Phoenix, Mark Ru alo, 23:00 Jennifer Connely, Mira 23:50 Sorvino; Scenaris : John 00:05 Burnham Schwartz i Terry 01:00 George; Redatelj: Terry 01:30 George) 02:25 VIP Music Club 03:25 Scien a croa ca 04:00 Umag: ATP, snimka 1.

04:25 me a 05:10 TV raspored 05:45 06:45

06.45 Pink Panther, crtana serija 07.00 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.25 Punom parom, kulinarski izazov 07.55 Astro show, emisija 11.25 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 11.55 U dobru i zlu, hum. serija 12.20 Reba, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija 15.20 Magnum, akcijska serija

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 7 godina 21.50 Zaboravljeni slu aj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.20 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Uvod u anatomiju, serija 21.15 Privatna praksa, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Dekker i Adi, lm 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Kolb neues Zuhause 22.15 Stern Tv 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Formula 1 18.30 Bundesliga Pur Klassiker 19.30 DSF Motor 22.15 Boks 23.00 Sportquiz

9.00 Plivanje, prijenos 13.30 Radsport 14.30 Leichtathle k 16.30 Plivanje, prijenos 20.05 Reiten 21.10 Golf 22.50 Segeln 23.40 Radsport

Voice of America Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Iz Nedeliš a, emisija o novos ma iz Op ine Nedeliš e Me imurje danas Sport Vrijeme Opasni dani, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

19:20 19:30

21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE ATP UMAG reportaža KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20:00

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:30 23:00 -------------------

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.00 Najava programa 06.05 Hrvatska uživo 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.08 arolija, serija 09.57 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Bezdan Tihog oceana, dok. serija 11.10 Oprah Show 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 Idemo na put s Goranom Mili em: Australija 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena: Jelovnici grada Kor ule 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Dosta je pranja, (Uloge: Andreas Michael Lamelas, Sydney Walsh, Garre M. Brown, Haley McCormick; Scenarist i redatelj: Timothy J. Nelson) 16.20 Skica za portret 16.35 Turis ke špilje Hrvatske, dok. serija 17.10 Naši i Vaši, TV serija 17.45 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.50 Hrvatska uživo 18.00 Hrvatska uživo - Vijes 18.10 Hrvatska uživo 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 arolija, serija 21.05 Korner 22.15 Potroša ki kod 22.45 Burzovno izvješ e 22.50 Dnevnik 3 23.12 Sport 23.14 Vrijeme 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Hrva i krš anstvo, dok. serija 00.00 Dosjei X, serija (12) 00.45 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.30 U uredu, hum. serija 01.50 Falcon Beach, serija 02.35 Velemajstor, serija 03.20 Ksena - princeza ratnica, serija 04.05 Skica za portret 04.25 Jelovnici izgubljenog vremena: Jelovnici grada Ko ule 04.45 Potroša ki kod 05.15 Oprezno s an elom, telenovela -------- Blaženi Augus n Kažo - biskup siromaha i

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MILOW 01.00 NO NI PROGRAM

06:05 Otvori svoje srce, serija 07:00 Cosby show, serija 08:00 Beba Felix, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:35 Rebelde, serija 11:35 Otvori svoje srce, serija 12:30 Lude 70-e, serija 13:30 Cosby show, serija 14:30 IN magazin 15:15 Luckas profesor, igrani lm 17:15 Vijes Nove tv 17:30 Baywatch, serija 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 22:00 Privatna praksa, serija 22:55 Mr. Bean, serija 23:25 Vijes 23:40 Baywatch, serija 00:35 Seinfeld, serija 01:05 Život na sjeveru, serija 02:00 Ezo TV, tarot show 03:00 Holocro ova pogodba, akcija 04:45 Seinfeld, serija 05:10 Život na sjeveru, serija 05:55 Kraj programa

02.25 03.55

18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Vatreni obru , (akcijski, 2005.; Redatelj: Terry Ingram; Uloge: Mickey Hardt, Chris na Cox, Dean Cain, Rae Dawn Chong, Samuel Patrick Chu, Sean Campbell) 21.35 Operacija Pandora, (akcijski triler, 1998.; Redatelji: John Terlesky, Jim Wynorski; Uloge: Daniel Baldwin, Erika Eleniak, Richard Tyson, Tony Todd, Bo Jackson) 23.10 Vijes , informa vna emisija 23.20 No pokera, show 00.55 Vatreni obru , igrani lm, akcijski No pokera, show Astro show, emisija

Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Uvod u anatomiju, serija 21:50 Privatna praksa, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Fringe 21.15 EUReKA, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Superlehrer 21.15 Oliver Lück 22:20 Toto & Harry 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Misija Hollywood 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-GiOh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 16.00 Tenis, prijenos 19.15 Bundesliga pur Klassiker 20.15 Poker 22.15 Boks

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15 19:18

1 x 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm 100% Me imursko, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

GLAZBENI INTERMEZZO PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE ATP UMAG reportaža KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Ritam ljeta Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

8.30 Reiten 12.00 Plivanje, prijenos 19.30 Motorsport 20.00 Rad 20.15 Kampfsport 22.00 Rad 23.00 Hrvanje

08:58 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00

17:00 17:25 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 21:30 23:00 -------------------

14:00 16:00

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PAT POZICIJA zabavna emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstveno-popularna serija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.49 Cipelice lutalice: Aerodrom 15.56 San bez granica - A.Šoljan: Koncert 15.57 U prvom planu: Moje jelo – instrument 16.30 Zagreba ke pri e i predaje: Zakopano blago na Medvedgradu 16.49 Portre i susre : Dva grada 17.09 Prošlost u sadašnjos : Graditelji Zagreba 17.48 U prvom planu: Lirika 18.12 Prvaci opere HNK: Franjo Paulik 18.55 Antologija hrvatske književnos : Nedjeljko Fabrio 19.25 San bez granica - A.Dedi : Ruke 19.26 U vitrini pjesme davne 19.55 Odabrani trenutak - J.Brahms: Tri valcera 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.10 TV prodaja 7.15 Carrie in Barry, hum. Serija 7.55 Djeca ne lažu 8.25 EZO.TV 9.25 Mladi in nemirni, serija 10.10 Inspektor Rex, serija 11.10 Cosby Show, hum. serija 11.45 TV prodaja 12.15 Fantas ni klic 13.20 Sjeverni vidici, serija 14.20 Najboljši doma i video snimki 14.50 Ku a na Tari, lm 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum.

Serija 17.05 Policajka na vrhu, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. Serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 ovjek sa željeznom maskom, lm 22.15 Kos , serija 23.10 Dharma i Greg, hum. Serija 23.40 Izgubljeno dijete, lm 1.35 Love TV 2.35 No na p ca

06.30 TV prodaja 07.00 24UR 08.00 Poko, crtani lm 08.25 Železna pest: Eon kid, crtani lm 08.50 Astro boy 09.20 Rachael Ray 10.15 TV prodaja 10.45 Ricki Lake 11.40 Dugo vru e ljeto, lm 13.30 TV prodaja 14.00 Hotel Babylon, serija 15.00 Bombonom do sre e, serija 16.00 Do zadnjega daha, serija 16.55 24UR 17.05 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika 21.00 Mi nismo an eli, lm 22.20 24UR 22.40 Zakon i red, serija 23.35 Ponos Prizzijevih, lm 2.00 24UR 3.00 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 3. kolovoza 2009. pomirenja, dok. emisija

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Mali tani, crtana serija 07.30 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.55 Na kraju ulice: Lijepe rije i 08.10 arobna plo a - u imo engleski jezik 08.25 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 08.50 Tree Hill, serija za mlade 09.30 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal, serija 10.45 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Prijatelji, hum. serija 11.30 Prijatelji, hum. serija 12.00 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - vaterpolo, Olimpijske igre 1996.: Hrvatska - Jugoslavija 12.55 Reprizni program 13.55 Obi ni ljudi, TV serija 14.40 Direkt: Klikni @ zbog druženja 15.05 Normalan život: Izbor najboljih žena-majki 15.55 Flavors: Maroko u srcu tradicija, dok. serija 16.50 Falcon Beach, serija 17.35 Ksena - princeza ratnica, serija 18.25 Vijes na Drugom 18.40 U vrtu pod zvijezdama 19.10 Johnny Bravo, crtana serija 19.30 Vip Music Club 20.05 Velemajstor, serija 20.50 Vijes na Drugom 21.02 Vrijeme 21.05 Odmori se, zaslužio si - TV serija 21.45 24, serija (12) 22.30 Ciklus lmova Stevena Seagala: Iznad zakona, (Uloge: Steven Seagal, Pam Grier, Henry Silva, Sharon Stone, Ron Dean; Scenaris : Steven Press eld, Ronald Shuse i Andrew Davis (prema pri i Andrewa Davisa i Stevena Seagala); Redatelj: Andrew Davis) 00.05 Na rubu znanos : Hira Ratan Manek - solarna joga 00.45 TV raspored

06.30 Pink Panther, crtana serija 06.45 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.10 Punom parom, kulinarski izazov 07.40 Astro show, emisija 11.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 11.35 U dobru i zlu, hum. serija 12.05 Reba, hum. serija 12.30 Exkluziv, magazin 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.40 Tajna okolade, telenovela 14.35 Heroji iz stras , dramska serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija 17.35

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Lijepom našom Euromagazin TV kalendar Vijes Dalma ca u svetom Donatu Dialogos i Kantaduri 09.15 Osniva i crkvenih redova: Dominik De Guzman, dok. serija 09.45 TV kalendar 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Krimi i Agathe Chris e: Sajam zlo ina, (Uloge: Peter Us nov, Jean Stapleton, Constance Cummings, Tim Pigo -Smith, Jonathan Cecil, Kenneth Cranham, Susan Wooldridge, Christopher Guard, Je Yagher, Nicole e Sheridan, Ralph Arliss, Caroline Langrishe, Jimmy Gardner, Pippa Henchley; Scenarist: Rod Browning (prema romanu Agathe Chris e); Redatelj: Clive Donner) 11.50 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Velika rasprodaja, dok. serija 14.50 Mir i dobro 15.30 Vijes 15.40 Vrijeme sutra 15.45 a smo na ovon svitu dramska serija 16.50 Narodna medicina, dok. serija 17.25 O i su njihove Boga gledale, (Uloge: Halle Berry, Michael Ealy, Ruben San ago-Hudson, Nicki Micheaux, Lorraine Toussaint, Terrence Howard; Scenaris : Suzan-Lori Parks, Misan Sagay i Bobby Smith Jr. (prema romanu Zore Neale Hurston); Redateljica: Darnell Mar n) 19.14 Za one koji misle unaprijed CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Praznik u Rimu, (Uloge: Gregory Peck, Audrey Hepburn, Eddie Albert, Hartley Power, Harcourt Williams, Margaret Rawlings, Paulo Carlini, Tullio Carmina , Laura Solari, Heinz Hindrich, Claudio Ermelli, Alfredo Rizzo, John Horne; Scenaris : John Dighton, Daltona Trumboa; Redatelj: William Wyler) 22.05 Burzovno izvješ e 22.10 Dnevnik 3 22.22 Sport 22.24 Vrijeme 22.25 Vijes iz kulture 22.35 Život i smrt Petera Sellersa, (Uloge: Geo rey Rush, Emily Watson, Charlize Theron, John Lithgow; Scenarist: Christopher Markus, Stephen McFeely (prema knjizi Rogera Lewisa); Redatelj: Stephen Hopkins) 00.20 Narodna medicina, dok. serija

06.10 06.15 07.15 07.45 08.00 08.10

15.20

14.30

12.10 13.00

07.00 07.45 08.10 09.00 09.40 10.05 10.55

Ritam srca, dramska serija Skrivene poruke, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Ben 10, crtana serija Jedna od de kiju, hum. serija Ritam srca, dramska serija Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Mjenja nica, zabavna emisija Urnebesna plja ka, igrani lm, akcijska komedija Sanja ostvaruje snove, emisija Fan, igrani lm, triler

TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske Najava programa Obitelj Addams, crtana serija Lockie Leonard, serija za djecu 08.15 Banda iz Sugar Creeka 1: Plja kaš iz mo vare, (Uloge: Levi Bonilla, Kody Brown, Samuel Hodge, Lexi Johnson, Jacob Velco , Jay St. Onge, Je Rose, Parks Stamper, Steve Mar n; Scenarist i redatelj: Owen Smith) 09.25 Jura Hura 09.55 Duhovni velikani: Ivan Merz, dok. lm 10.40 Biblija 10.50 Portret mjesta i Crkve 11.00 urmanec: Misa, prijenos 12.05 Sportske igre mladih 09.

12.20 Hannah Montana, serija za mlade 12.45 Pustolovine Robina Hooda, (Uloge: Errol Flynn, Olivia de Havilland, Basil Rathbone, Claude Rains, Patrick Knowles, Eugene Palle e, Alan Hale; Redatelji: Michael Cur z, William Keighley) 14.25 Kandidat, (Uloge: Robert Redford, Peter Boyle, Melvyn Douglas, Don Porter; Scenarist: Jeremy Larner; Redatelj: Michael Ritchie) 16.15 Športski program 17.20 Klagenfurt: Ironman 2009., reportaža 17.55 HNL: Varteks - Rijeka, 1. poluvrijeme 18.50 Rim: Plivanje, SP - prijenos 19.05 HNL: Varteks - Rijeka, 2. poluvrijeme 20.00 Umag: ATP, prijenos nala 22.35 Sportske vijes 22.40 Rim: Plivanje, SP - snimka 23.10 Mini HNL 23.25 Za one koji misle unaprijed CO 23.30 20. ro endan Prljavog kazališta, snimka koncerta 00.45 Bez oduševljenja, molim, hum. serija 01.15 TV raspored

07.20 07.25 07.50

07.00

Osniva i crkvenih redova: Dominik De Guzman, dok. serija 01.20 Duhovni velikani: Ivan Merz, dok. lm 02.05 Velika rasprodaja, dok. serija 02.50 reprizni program 03.35 Dalma ca u svetom Donatu Dialogos i Kantaduri 04.40 Plodovi zemlje 05.30 Rijeka: More

00.50

Odred za isto u, dok. emisija Exkluziv, magazin Vijes , informa vna emisija Nadreality, zabavna emisija (dvije epizode) 20.00 Kum, (krimi drama, 1972.; Redatelj: Francis Ford Coppola; Uloge: Marlon Brando, Al Pacino, James Caan, Robert Duvall, Diane Keaton, John Cazale, Richard Castellano, Abe Vigoda, Talia Shire) 23.00 CSI: Miami, krimi serija 23.50 Murjak do kraja, igrani lm, triler (15)

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special; RHYTYHMS DEL MUNDO CLASSICS 01.00 NO NI PROGRAM

Atom, crtana serija Winx, crtana serija Pocoyo, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Ameri ka pri a: Miš na Divljem zapadu, crtani lm 10:00 Kralj Queensa, serija 11:00 Automo v, auto-moto magazin 11:30 Novac, business magazin 12:00 Lanac sudbine, serija 14:00 Veliki potres: po etak kraja 1, (2004., SAD, mini-serija; Režija: John La a; Glume: Leanne Adachi, Beau Bridges, Kim Delaney, David Cubi , Rebecca Jenkins, John Cassini) 15:35 Veliki potres: po etak kraja 2, igrani lm 17:15 Vijes 17:25 Pazi, zid!, game show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad Lipom 35, humoris noglazbeni show 21:00 Luckas profesor, (1996., SAD, komedija; Redatelj: Tom Shadyac; Glume: Eddie Murphy, Jada Pinke Smith, James Coburn, Larry Miller, Dave Chappelle) 22:55 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:05 Televizijska posla, serija 00:35 Sjeme zla, igrani lm 02:25 Spava , SF triler 03:35 Red Carpet, showbiz magazin (15) 04:35 Kralj Queensa, serija 05:35 Automo v, auto-moto magazin 06:05 Novac, business magazin 06:35 Kraj programa

07:15 07:40 08:05 08:25 08:50

17.45 18.30 19.05

17.15

10.00 Formula 1, prijenos 11.40 Reklamni program 14.00 Formula 1, prijenos 15.30 DSF Aktuell 15.40 Motorrad, prijenos 19.15 DSF Motor 22.00 DSF Reportage 23.00 Sportquiz

8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Rom 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Vuk, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program

08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind!

14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Mit Feuer und Schwert, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Civil Brand, lm 22.15 Oluja zmajeva, lm 0.25 No ni program

i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Žena voli ženu, lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 No ni program

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin

14:13 14:15

18:10

17:00

15:00 15:30 16:00

13:30 15:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Pat pozicija, zabavna emisija Me imurske škole, ponavljanje 100% me imursko Pri e iz života, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 12:30

00:10 -------------

20:30 21:30

18:55 19:00 19:30 20:00

00:45 01:15

19:15 19:30 23:45

16:00 17:00 17:30 18:15

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ATP UMAG reportaža VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Razbija i mitova, serijski lm Tjedna kronika Lola, serijski lm KUD Katruže Ivanovec, snimka koncerta Tjedna kronika Glazba koja srce dira Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

9.00 Rad 11.00 Plivanje, prijenos 17.30 Nogomet, prijenos 20.30 Rad 21.00 Pli6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu vanje 23.00 Kra sport

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.53 Glazbena razglednica: Split 16.15 Idemo na put s Goranom Mili em: Bosna i Hercegovina 16.59 Garaža: Emina Arapovi 17.27 Eu romagazin: Cipar tradicija je živa 17.57 Antologija hrvatske drame: Miro Gavran 18.27 Svirci moji 4 18.58 Koncert u ast or a Novkovi a: Svi pjevaju 20.00 Koncert: Tedi Spalato 21.11 Dobro došli, gospodine Chance - ameri ki lm 23.16 Pod vedrim nebom: Hvar 00.10 TEST

7.45 TV prodaja 8.00 EZO.TV 9.05 Zack and Cody, serija 9.35 Potpuni divljaci, hum. serija 10.00 Sportska srca, hum. serija 10.30 Škola za parove, serija 11.00 Doma i kraj 11.50 Cybill, hum. serija 12.25 Fantas ni poziv 13.55 Velike ideje za mali svijet, dok. serija 14.30 Columbo: Najvažnija utakmica, lm 16.15 Tajni agen , serija 17.20 Kojak, serija 18.15 Pazi, kamera! 18.45 Panika v zraku, hum. serija 19.15 TV Tuba 20.00 Bez pristanka, lm 21.30 Žene vojnika, serija 22.25 Koncert Zorana Predina, snimka 23.50 Obitelj Soprano, serija 0.55 Love TV 1.55 No na p ca

07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.45 Provjereno 12.05 Novo osvajanje mjeseca, dok. serija 13.05 Muškarac koji je ostao trudan, dok. serija 14.05 Viktor, Viktorija, lm 16.30 Svježe rastavljena, lm 17.25 Beethovec, lm 18.55 24 UR 20.00 Kaos u ku i, lm 21.35 Eli Stone, serija 22.30 Sfera, lm 0.25 No na panorama

7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Videostranice

8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

NEDJELJA 2. kolovoza 2009.

Najava programa Hrvatska uživo TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Spašavanje naših morskih šp ca, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješ e Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Draga neprijateljica, telenovela Idemo na put s Goranom Mili em: Australija Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Plodovi gnjeva, (Uloge: Henry Fonda, Jane Darwell, John Carradine, Charley Grapewin, Dorris Bowdon, Russell Simpson, O. Z. Whitehead; Scenarist: Nunnally Johnson; Redatelj: John Ford) 5000 kilometara kroz Meksiko: Hramovi Azteca, dok. serija Naši i Vaši, TV serija Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija U objek vu Zašto, dok. lm Kratki susre Burzovno izvješ e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Genetsko podrijetlo Hrvata: Iranski utjecaji, dok. serija Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Voyager, serija U uredu, hum. serija Divlji u srcu, serija Ksena - princeza ratnica, serija Skica za portret Genetsko podrijetlo TV ku e imaju pravo promjene programa

03.30 03.55

01.40 02.00 02.45

00.05 00.55

20.10 21.05 21.40 22.15 22.45 22.55 23.17 23.19 23.20 23.30

17.55 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.05

17.15 17.50

16.45

14.30 14.39 14.40

14.05

13.20

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15

09.07 09.57

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 TEST Najava programa Mali tani, crtana serija Krava i pile, crtana serija Na kraju ulice arobna plo a - u imo engleski jezik Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Tree Hill, serija za mlade Vip Music Club Ally McBeal, serija Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Prijatelji, hum. serija Veliki uspjesi hrvatskog sporta - nogomet, kvali kacije za EP 1996.: Italija - Hrvatska Drugo mišljenje: Alergije Trenutak spoznaje Tasmanija, raj na krovu svijeta - dok. lm Divlji u srcu, serija Ksena - princeza ratnica, serija Umag: ATP, prijenos 1. me a VIP Music Club Rim: Plivanje, SP - snimka Nogometni Kup UEFA - 3. pretkolo, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Nogometni Kup UEFA - 3. pretkolo, 2. poluvrijeme 24, serija (12) Vip Music Club LP Drugi red partera, emisija o kazalištu Umag: ATP, snimka 2. me a TV raspored Rim: Vaterpolo, SP 1/2 nale Nogometni Kup UEFA - 3. pretkolo, snimka

06.45 Pink Panther, crtana serija 07.00 Transformeri, crtana serija 07.25 Punom parom, kulinarski izazov 07.55 Astro show, emisija 11.25 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 11.55 U dobru i zlu, hum. serija 12.20 Reba, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras , dramska serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 18.00 Reba, hum. serija

--------

02.15 04.15 --------

22.40 23.35 01.35

21.30 21.40

19.25 20.00 20.35

17.00

15.30 16.15

13.20 13.50 14.40

08.45 09.30 10.05 10.50 11.10 11.30 11.50

08.15

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 08.00

Hrvata: Iranski utjecaji, dok. serija 04.25 Jelovnici izgubljenog vremena 04.45 Kratki susre 05.15 Draga neprijateljica, telenovela

Cosby show, serija Beba Felix, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija Lude 70-e, serija Cosby show, serija IN magazin Tiha osveta, igrani lm Vijes Nove TV Baywatch, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Navy CIS, serija Malo dobrih ljudi, (1992., SAD, drama; Redatelj: Rob Reiner; Glume: Tom Cruise, Jack Nicholson, Demi Moore, Kevin Bacon, Kiefer Sutherland, Kevin Pollak, James Marshall) Zakon brojeva, serija Vijes Baywatch, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Ezo TV, tarot show U posljednjoj fazi, igrani lm (12) Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: EMINEM 01.00 NO NI PROGRAM

05:15 05:40 06:25 07:00

22:55 23:45 00:00 00:50 01:20 02:15 03:15

07:00 08:00 08:30 09:30 10:45 11:45 12:40 13:40 14:40 15:25 17:15 17:30 18:30 19:15 20:00 20:50

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Mjenja nica, zabavna emisija 20.55 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.30 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 No pokera, show 01.15 Kos , krimi serija (dvije epizode) 02.45 No pokera, show 04.15 Astro show, emisija

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Zaljubljena Giulia? 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Lasko, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Bundesliga pur Klassiker 19.30 DSF Motor 20.15 Poker 22.15 Boks 23.00 Sportquiz

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm Iz Nedeliš a, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Poslovni magazin, ponavljanje O ma i duša, serijski lm Me imurje danas Sport Vrijeme Spavat u kad umrem, igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:30 21:30 23:00 -------------------

08:58 09:00 11:15 12:00 14:00 16:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE ATP UMAG reportaža REZERVIRANO VRIJEME DOKUMENTARNI PROGRAM IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Plivanje, prijenos 13.00 Leichtathle k 15.30 8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i Nogomet, prijenos 17.45 Plivanje, prijenos 20.00 mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani Nogomet 22.00 Rallye 22.30 Tenis

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Umag: ATP, prijenos 2. me a 22.30 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kall20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utak- wassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja mice 23:30 Film 01:10 Infokanal Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Povratak ku i, lm 22.20 Vojna ekipa za o evid, 7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi serija 23.15 No ni program 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Mjesto u srcu, lm 13.05 Hotel Babylon, serija 14.05 Savršeni doktori 15.00 Bombonom do sre e, serija 15.55 An eli 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena bez krila, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljed- 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz njeg daha, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsata 20.00 Naša mala klinika 20.55 Špijunske same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. spletke, lm 22.30 24 UR 22.50 Špijunske Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen spletke, nastavak lma 23.30 Dr. House, serija Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer ge0.25 Vješ ce iz Eastwicka, lm 2.20 No na gen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv panorama 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Lasko, serija 21.15 Ekipa za o evid, serija 22.15 Kos , serija 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.20 Mladi Casanova 2, lm 16.05 Smiješni video 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauen16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. tausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokéserija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa serija 20.50 Svingeri, serija 21.35 Gol!, lm an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, 23.10 Dharma i Greg, hum. serija 23.40 Korak hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch pred smr , lm 1.20 Love Tv 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 30. srpnja 2009.

21.35

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; ALI CAMPBELL 01.00 NO NI PROGRAM

07:00 Cosby show, serija 08:00 Beba Felix, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:10 Rebelde, serija 11:10 Otvori svoje srce, serija 12:05 Lude 70-e, serija 13:05 Cosby show, serija 14:05 IN magazin 14:50 Malo dobrih ljudi, igrani lm 17:15 Vijes Nove TV 17:30 Baywatch, serija 18:30 IN magazin by Bijele udovice 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Veliki potres: po etak kraja 1, (2004., SAD, mini-serija; Režija: John La a; Glume: Leanne Adachi, Beau Bridges, Kim Delaney, David Cubi , Rebecca Jenkins, John Cassini) 21:35 Veliki potres: po etak kraja 2, igrani lm 23:10 Divlja igra, (SAD, 1998., triler; Redatelj: John McNaughton; Glume: Ma Dillon, Kevin Bacon, Neve Campbell, Theresa Russell, Denise Richards) 01:05 Ezo TV, tarot show 02:05 Prijevara, (1971., SAD, roman na drama; Redatelj: Don Siegel; Glume: Clint Eastwood, Geraldine Page, Elizabeth Hartman, Jo Ann Harris, Darleen Carr) 03:50 Pod kontrolom, (2003., SAD, Kanada, SF akcija; Redatelj: Nelson McCormick; Glume: Adam Baldwin, Elizabeth Berkley, Tony Todd, Conrad Dunn, John Neville) 05:20 IN magazin by Bijele udovice 05:55 Rebelde, serija 06:55 Kraj programa

1983.; Redatelj: Sam Firstenberg; Uloge: Shô Kosugi, Keith Vitali, Virgil Frye, Arthur Roberts, Mario Gallo, Kane Kosugi) 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.25 Grabežljivci, (horor/vestern, 1998.; Redateljica: Antonia Bird; Uloge: Guy Pearce, Robert Carlyle, David Arque e, Jeremy Davies, Je rey Jones) 01.05 Usamljeni junak, igrani lm, akcijski 02.30 Astro show, emisija

11:00 15:40 15:42 15:45 16:00 17:00 17:15 18:00 19:00 19:15

08:58 09:00 11:15 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

22.00 Bivši, serija 22.55 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Vrtlog života, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 Focus Tv 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schmitz in the City 22.15 Mensch Markus 23.15 No ni program

1 X 2, emisija o kla enju Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Razbija i mitova, serijski lm Vijes Lola, serijski lm O ma i duša, serijski lm, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 21:30 23:00 -------------------

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

REZERVIRANO VRIJEME IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE ATP UMAG reportaža KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija IGRANI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Ritam ljeta, UŽIVO s Franjeva kog trga Me imurje danas Sport Vrijeme Hit ljeta, zabavna emisija Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

8.30 Plivanje, prijenos 13.00 Nogomet 17.00 Plivanje, prijenos 20.00 Kra sport 21.00 Poker 22.00 Rallye, prijenos 23.00 Tenis, prijenos

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnosti DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI INTERMEZZO

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Moje gr ko vjen anje, lm 21.55 ZiB Flash

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 17.00 Umag: ATP, prijenos 1. me a 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 program 14.30 Sportquiz 17.00 Bundesliga Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST pur Klassiker 20.00 Bundesliga aktuell 22.15 Männer Tv 23.00 Sportquiz

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Policijska akademija 5, lm 22.20 Nico, lm 0.35 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Plesa , lm 13.05 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremeHotel Babylon, serija 14.05 Doktori 15.00 na 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Bombonom do sre e, serija 15.55 Ukradeno Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Do posljednjeg daha, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.55 Kralj von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver škorpiona, lm 22.35 24 UR 22.55 Zakon i red, Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 serija 23.50 Krug, lm 2.55 No na panorama Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die 10 witzigsten Tv-Shows 21.00 Die ul ma ve Chart 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Show 0.00 No ni program Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.15 U 30 dana do slave, lm 16.05 Smiješni video 16.35 Nove pustolovine stare Chris ne, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Kos , serija 20.50 Svingeri, serija 21.30 Vra se, lm 22.55 Simpa ni prevaran , lm 0.35 Tajne spolova, serija 1.30 Love Tv

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 31. srpnja 2009.

06.40 TEST 06.00 Najava programa 06.55 Najava programa 06.05 Hrvatska uživo 07.00 Mali tani, crtana serija 06.45 TV kalendar 07.20 Dexterov laboratorij, crtana 07.00 Dobro jutro, Hrvatska serija 07.05 Vijes 07.45 Na kraju ulice 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 08.00 arobna plo a - u imo 07.35 Vijes engleski jezik 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.15 Moji su roditelji 08.35 Vijes izvanzemaljci, serija za 08.40 Dobro jutro, Hrvatska djecu 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija 08.45 Tree Hill, serija za mlade pod pokroviteljstvom 09.30 Vip Music Club 09.07 arolija, serija 10.05 Ally McBeal, serija 09.57 Croa a Osiguranje - prozor u 10.50 Dragi Johne, hum. serija svijet 125 11.10 Prijatelji, hum. serija 10.00 Vijes 11.30 Prijatelji, hum. serija 10.09 Vrijeme danas 12.00 Veliki uspjesi hrvatskog 10.10 Vijes iz kulture sporta - rukomet, nale Lige 10.15 Prirodni svijet: Zemljin prvakinja 1996.: Podravka hodo asnik, dok. lm Hypo 11.10 Oprah Show 13.15 Obi ni ljudi, TV serija 11.55 Burzovno izvješ e 14.00 Znanstvena pe ca 12.00 Dnevnik 14.30 Eko zona 12.11 Sport 15.00 Glas domovine 12.13 Vrijeme 15.25 U mongolskoj divljini, dok.

12.15 TV kalendar lm 12.30 Oprezno s an elom, 16.20 Divlji u srcu, serija telenovela 17.10 Ksena - princeza ratnica, serija 13.20 Idemo na put s Goranom 17.55 Rim: Plivanje, SP - prijenos Mili em: Australija 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 20.00 Umag: ATP, prijenos 2. me a 22.05 Vijes na Drugom 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 22.17 Vrijeme 14.39 Vrijeme sutra 22.25 24, serija (12) 14.45 Lewis, mini serija 23.20 P.D.James: A Mind to 16.20 Skica za portret Murder, mini-serija (12) 16.35 5000 kilometara kroz Meksiko: Kameni slapovi, dok. 01.00 VIP Music Club 01.30 Posebni dodaci, emisija o serija lmu 17.10 Naši i Vaši, TV serija 17.45 Croa a Osiguranje - prozor u 02.10 Umag: ATP, snimka 1. me a 04.10 TV raspored svijet 125 17.50 Hrvatska uživo 18.00 Hrvatska uživo - Vijes 18.10 Hrvatska uživo 06.45 Pink Panther, crtana serija 19.30 Dnevnik 07.00 SpužvaBob Skockani, crtana 19.57 Sport serija 20.02 Vrijeme 07.25 Punom parom, kulinarski 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija izazov pod pokroviteljstvom 07.55 Astro show, emisija 20.10 arolija, serija 11.25 Kako sam upoznao vašu 21.05 Iskupljenje u Showshanku, majku, hum. serija (Uloge: Tim Robbins, Morgan 11.55 U dobru i zlu, hum. serija Freeman, Bob Gunton, 12.20 Reba, hum. serija William Sadler, Clancy Brown, 12.50 Exkluziv, magazin Gil Bellows, Mark Rolston, 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija Je rey DeMunn, Larry 13.35 Tajna okolade, telenovela Brandenburg, Brian Libby, Neil 14.30 Heroji iz stras , dramska serija Giuntoli, James Whitmore; 15.20 Magnum, akcijska serija Scenarist i redatelj: Frank 16.15 Korak po korak, hum. serija Darabont) 16.40 Pod is m krovom, hum.

23.20 Burzovno izvješ e serija 23.30 Dnevnik 3 17.10 Kako sam upoznao vašu 23.52 Sport majku, hum. serija 23.54 Vrijeme 17.35 U dobru i zlu, hum. serija 23.55 Vijes iz kulture 00.05 Hrva i krš anstvo, dok. serija 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 00.40 Dosjei X, serija (12) 18.55 Exkluziv, magazin 01.30 Zvjezdane staze: Voyager, 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija serija 19.35 Punom parom, kulinarski 02.15 U uredu, hum. serija izazov 02.35 Divlji u srcu, serija 20.00 Usamljeni junak, (akcijski, 03.20 Ksena - princeza ratnica, serija 2002.; Redatelj: Ken Sanzel; 04.05 reprizni program Uloge: Sean Patrick Flanery, 05.15 Oprezno s an elom, Lou Diamond Phillips, telenovela Robert Forster, Tanya Allen, Mark Metcalf) Osveta ninje, (borila ki, TV ku e imaju pravo promjene programa

06.10 Najava programa 06.15 TV kalendar 06.30 Vrijeme je za jazz: HGM Jazz Orkestar Zagreb - Harlem Story 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Rio Grande, (Uloge: John Wayne, Maureen O’Hara, Ben Johnson, Claude Jarman Jr., Harry Carey Jr., Chill Wills; Scenarist: James Kevin McGuinness, James Warner Bellah; Redatelj: John Ford) 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ku ni ljubimci 10.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 11.55 Burzovno izvješ e 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.40 Reporteri - izbor: Bokassa 1 posljednji afri ki car 15.35 Znanstvene vijes 15.45 Euromagazin: Cipar tradicija je živa 16.20 Vijes 16.29 Vrijeme sutra 16.30 Ne diraj prošlost, (Uloge: Lauren Holly, Edward Burns, Jon Bon Jovi, Blythe Danner, Connie Bri on, Jennifer Esposito, Nick Sandow, John Ven miglia, Welker White; Scenarist i redatelj: Edward Burns) 18.10 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 18.15 Lijepom našo: Požega 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 TV Bingo Show 20.55 Zlarin: Bodulska balada, snimka 22.25 Burzovno izvješ e 22.35 Dnevnik 3 22.47 Sport 22.49 Vrijeme 22.50 Vijes iz kulture 23.00 Mothamova proro anstva, (Uloge: Richard Gere, Laura Linney, Will Pa on, Debra Messing, Lucinda Jenney, Alan Bates; Scenarist: Richard Hatem (prema knjizi Johna A. Keela); Redatelj: Mark Pellington) 01.00 Filmski maraton: uvar tajnih podataka, (Uloge: Klaus Maria Brandauer, Thomas Sangster, Giovanna Mezzogiorno, Stephen Moyer, Claire Keim, Thierry Lhermi e; Scenaris : Giacomo Ba ato, Nicola Lusuardi; Redatelj: Giacomo Ba ato) 03.05 Filmski maraton: Milijun razloga, (Uloge: Denis Leary, Elizabeth Hurley; TV ku e imaju pravo promjene programa

04.25 05.20

06.50 07.05 07.10 07.30 07.55 08.05 08.30 08.55 09.15 09.30 09.55 10.25 10.40 11.25 13.25 14.20 14.55 16.15 16.50 17.55 18.00 20.20 20.55 22.25 22.35 23.25 00.25 02.25

23.40

01.20

2001.; Redatelj: J.S. Cardone ; Uloge: Tom Berenger, Lori Heuring, Pamela Gidley, Barry Newman) Grabežljivci, igrani lm, horor/vestern (15) Osveta ninje, igrani lm, borila ki (12)

06:35 Atom, crtana serija 07:00 Winx, crtana serija 07:25 Pocoyo, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:35 Kralj Queensa, serija 11:05 arobnice, serija 12:05 Smallville, serija 13:05 Trener, (SAD, 2002., drama; Redatelj: John Lee Hancock; Glume: Dennis Quaid, Rachel Gri ths, Jay Hernandez, Beth Grant, Angus T. Jones) 15:15 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 16:15 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 17:15 Vijes 17:25 Kod Ane, kulinarski show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Plemenita krv, (SAD, 1998., triler; Redatelj: Jonathan Darby; Glume: Jessica Lange, Gwyneth Paltrow, Johnathon Schaech, Nina Foch, Debi Mazar) 21:40 Sjeme zla, (1997., SAD, triler; Redatelj: Alan J. Pakula; Glume: Brad Pi , Harrison Ford, Margaret Colin, Ruben Blades, Treat Williams, Julia S les) 23:35 Divlja vožnja, (2001., SAD, triler; Redatelj: John Dahl; Glume: Paul Walker, Steve Zahn, Leelee Sobieski, Jessica Bowman, Stuart Stone) 01:15 Odmetnuta porota, (2003., SAD, triler; Redatelj: Gary Fleders; Glume: John Cusack, Gene Hackman, Dus n Ho man, Rachel Weisz, Bruce Davison) 03:15 Divlja igra, igrani lm (12) 05:00 Plemenita krv, igrani lm 06:30 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special; BRUCE SPRINGSTEEN & THE ESTREET BAND 01.00 NO NI PROGRAM

07:55 07:57 08:00 12:00

13:00 14:00 14:30

08:58 09:00 10:00 12:00 12:30 14:00 15:00

16:00

17:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal RAZBIJA I MITOVA znanstvenopopularna serija GLAZBENI PROGRAM

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, emisija o s lu života Me imurske škole Zov prirode, emisija o lovu Videostranice

i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Flug in die Nacht, lm 21.50 Glup i gluplji, lm 23.30 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Skandal, lm 22.40 Vihor, lm 0.15 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Asterix, lm 22.15 Genial daneben 0.15 No ni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Opasnost od morskog psa, lm 21.55 Genial daneben 22.55 No ni program

5.30 Jutarnji program 12.35 Klagt mich an!, lm 14.25 Policijska akademija 4, lm 16.00 Humoris ne serije 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Ballermann Hits 22.35 Iz pakla, lm 0.35 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 16.00 Tenis, prije-

15:00 16:00 17:00 17:05

18:00 18:45 18:55

19:45 23:45 23:55

18:15 18:35 18:40 19:00

19:30 20:00

21:00 21:30

-------------

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ATP UMAG reportaža HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin SVIRAMO SAMO ZA VAS glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIDEOSTRANICE

Ritam ljeta, ponavljanje Razbija i mitova, serijski lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Lola, serijski lm Vijes Pri e iz života, emisija o ljudskim sudbinama Glazba koja srce dira Vijes Sutra na programu

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske nos 19.15 Bundesliga Hits 21.00 DSF Motor 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 23.00 Sportquiz Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Umag: ATP, prijenos 2. polu nala 22.30 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST 9.00 Rad 10.00 Plivanje 12.15 Rad, prijenos 17.45 Plivanje, prijenos 18.45 Rad 19.10 Reiten 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu 20.15 Golf 23.00 Nogomet

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Spirit-divlje ždrijebe, lm 16.15 Što je s Brianom?, hum. serija 17.10 Mali vraži i, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Moj prijatelj Willy 3, lm 21.20 Pod nož ljepote, dok. serija 23.55 Tko prije dobi djevojku, lm 0.50 Obitelj Soprano, serija 1.05 Love TV

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.30 Dokumentarna serija 11.05 arobni svijet, dok. serija 12.15 Smijeh nije grijeh 12.50 Wild re, serija 13.50 Zovi M za ubojstvo, lm 15.50 Agatha Chris e: Zašto ne Evans?, lm 16.40 asnik i kavalir, lm 18.55 24 UR 20.00 Tako duboko kao ocean, lm 22.25 Dvilje stras , lm 0.35 Vrelište 2, lm 2.25 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 1. kolovoza 2009.

Scenaris : Ken Has ngs; Redateljica: Victoria Hochberg) Reporteri - izbor: Bokassa 1, posljednji afri ki car Oprezno s an elom, telenovela

TEST Najava programa Disneyjevi cr i: Legenda o Tarzanu Disneyjevi cr i: 101 dalma nac Vidri i Na kraju ulice: Obiteljsko stablo Dinosapiens, serija za djecu Pokusi koji su promijenili svijet Sportske igre mladih 09.

Speleološki putopis Ekstremne živo nje, dok. serija Igrajmo se Briljanteen Vip Music Club LP Gimnazija, serija za mlade KS automagazin Rim: Vaterpolo, SP utakmica za 3. mjesto 4 zida Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Meksiko i Kuba, dok. serija Kombinirani prijenos: Rim: Plivanje, SP - prijenos Kombinirani prijenos: Umag: ATP, prijenos 1. polu nala Bitange i princeze 2, hum. serija Rim: Vaterpolo, SP - nale Sportske vijes Rim: Plivanje, SP - snimka No u kazalištu - Ivo Vojnovi : Suton Umag: ATP, snimka 2. polu nala TV raspored

07.30 Exploziv, magazin 08.20 Tajna okolade, telenovela 09.10 Ulica Sezame, crtana serija 10.05 Ben 10, crtana serija 10.50 Jedna od de kiju, hum. serija 11.15 Ritam srca, dramska serija 12.05 Glazba iz druge sobe, (roman na komedija, 1998.; Redatelj: Charlie Peters; Uloge: Jude Law, Jennifer Tilly, Gretchen Mol, Martha Plimpton, Brenda Blethyn) 13.55 Urnebesna plja ka, (akcijska komedija, 1999.; Redatelj: Steve Rash; Uloge: Jamie Foxx, Nia Long, Barry Corbin, John Cullum, Jake Busey, Michael Shamus Wiles, Sarah Paulson, Diego Fuentes) 15.25 Za dolar više, (vestern, 1965.; Redatelj: Sergio Leone; Uloge: Clint Eastwood, Lee Van Cleef, Gian Maria Volontè, Mara Krup, Klaus Kinski) 17.40 Zvijezde Ekstra: Policijske fotogra je dje jih zvijezda, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exploziv, magazin 20.00 Fan, (triler, 1996.; Redatelj: Tony Sco ; Uloge: Robert De Niro, Wesley Snipes, Benicio Del Toro, Ellen Barkin) Murjak do kraja, (triler, 22.00

28. srpnja 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ROCK I COUNTRY open air festival na Totomoru posjetilo manje od tristo ljudi

Kako je propao rock’n’roll u Me imurju?!

Udruga RV, koja se u posljednje tri godine širom Hrvatske etablirala kao promotor odli ne glazbe, posebno bluesa, prošli je vikend organizirala 1.

Aqua kaktus open air na Totomoru.

Open air otvorili su mladi me imurski rockeri Restart, bend za koji svi koji su ih do sada uli imaju samo rije i hvale. Nakon njih atmosferu su zagrijali Nakupina Mi i Kula, ve dobro poznati bendovi u SZ Hrvatskoj.

Kao headlineri prvog dana, sjajan koncert održali su rockeri Psihomodo Pop, koji rade i sviraju punih 26 godina.

- Unutar tri godine uspjeli smo u akovec dovesti vrhunske blues i rock glazbenike te smo došli do ovog mjesta na Totomoru, gdje smo mislili da smo našli jednu oazu rock’n’rolla i bluesa. Tako je po ela suradnja s Aqua kaktusom. S obzirom na to da je Me imurje slovilo kao rock regija, odlu ili smo napraviti jedan open air kao mjesto gdje ljudi cijene dobru glazbu. U dva dana open aira uspjeli smo dovesti vrhunske glazbenike, što me imurske, što hrvatske.

U petak je svirao me imurski bend Restart. Prosjek godina u bendu je 16, me utim, sviraju kao da im je barem 36. Oni su svijetla to ka. Izrazito su mladi, ali vole i žele, i znaju raditi.

Nakon njih nastupila su dva odli na benda, Nakupina Mi i Kula.

Vrhunac petka je svakako Psihomodo Pop, bend koji postoji i svira ve 26 godina. Odradili su odli an koncert, svirali su kao da je pred njima 10 tisu a a ne 250 ljudi, kao što je bilo, kazao je Danijel Jankovi , predsjednik Udruge RV i glavni organizator festivala.

Subota je bila zamišljena kao country ve er koju su otvorili Picksiebner - bend koji odli no kombinira rock, blues i energi ni country. Slijedi Country Paul, dok je vrhunac ve eri bio koncert country legenda Plava trava zaborava. - Subotu smo Matija Bogdan, akovec - Ovo je jedan super koncert, odnosno festival, ali je došao mali broj ljudi. Mislim da je to zato jer je Totomore malo predaleko od akovca. Mislim da e koncert biti dobar, unato malom broju ljudi. Došao sam s prijateljima, a cilj nam je družiti se i zabaviti.

pak zamislili kao country ve er.

Osim Country Paula, nastupila su dva fenomenalna benda, Plava trava zaborava i Picksibneri.

Me utim, žalosna je injenica da je ove vrhunske glazbenike do ekalo 30 ljudi, koji su manje - više prijatelji Udruge RV koji su došli podržati cijeli ovaj doga aj. Probali smo Me imurcima ponuditi dva dana vrhunske glazbe i vrhunskog provoda, no, na žalost, pokazalo se da ova cijela pri a ne funkcionira u Me imurju. Poslužit u se rije ima Davora Gopca koji je rekao da su se Hrvati “proselja ili”.

Strašna stvar koja se mogla dogoditi Me imurcima S Danijelom se i mi slažemo.

Upravo je ovaj open air dokazao

da Me imurci, Zagorci, Podravci više ne znaju cijeniti kvalitetnu glazbu, ne znaju cijeniti ljude koji organiziraju koncerte ovog tipa, koji ulažu svoje vrijeme, svoj trud i svoj novac da bi napravili nešto i Me imurje natrag stavili na koncertnu kartu i odredište na koje ljudi svih krajeva mogu do i i dobro se zabaviti.

- Možemo svaljivati krivicu na krizu, recesiju i svakakva uda, ali ipak na kraju najve a gor ina ostaje u tome da u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koja je najmnogoljudnija, nema petstotinjak ljudi koji bi uživali u dobroj glazbi.

Jednostavno sramota. Strašna je to stvar koja se mogla dogoditi Me imurcima. Najžalosnije je to da ljudi po ka i ima komentiraju da uop e nema dobrih koncerata i žele da se organizira doga aj po-

Plava trava zaborava: - Danas je situacija na koncertima nikakva put ovog open aira. I onda kada im to doneseš na ku ni prag ljudi se ne pojave. Odjednom imaju milijun i osamsto razloga zašto tu ve er nisu mogli biti tamo. Ne vjerujem da nema 500 ljudi koji za 60 kuna žele vidjeti 8 izvrsnih bendova. Najviše me zabrinjava generacija izme u 20 i 30 kojih nije bilo ovih dva dana. Zabrinjava me injenica gdje je nestala generacija 20-godišnjaka koji imaju posao i mogu si priuštiti neke stvari, a nisu došli.

Nemojte raditi ništa, nemojte organizirati ništa!

Picksiebneri se dobro zabavljaju i pred 10 i pred 15.000 ljudi

Picksiebneri znaju svaku situaciju najbolje iskoristiti Iako se, dok su oni palili na pozornici, u publici nije skupilo još ni dvadesetak gledatelja, to nije sprije ilo Picksiebnere da se i sami odli no zabave na Totomoru. Zagreba ka grupa Picksiebner jedinstvena je pojava na hrvatskoj glazbenoj sceni.

Ova vesela etvorka svira mješavinu countryja, bluesa i rocka. Rije je o jednom neobi nom spoju glazbenih ritmova, za injenom zvukom bendža i veselim imageom lanova benda.

Još su zanimljiviji kada s njima nastupa usnoharmonikaš Krešo Oremuš, koji im se pridružio i na Totomoru.

Nakon koncerta priliku smo iskoristili porazgovarati s basistom Vedranom Ciprijanovi em - Ciprom koji nam je otkrio kako se jednako dobro zabavljaju pred tisu ama ljudi, ali i pred samo njih desetak. - Mile Kekin nas je pozvao da sviramo s Hladnim pivom, tako smo u Domu sportova svirali pred 15.000 ljudi.

Drugi dan smo otišli negdje gdje je sto ili dvjesto ljudi, ili se zna dogoditi da ljudi uop e nema.

Dan prije bio si na vrhu svijeta, dobio si sve što si ikad htio i onda se moraš vratiti u stvarnost.

Mada mi kad sviramo najviše dajemo sami za sebe. Gušt je biti na bini i na svakoj gaži smislimo nešto novo. Tako i one gaže koje

nisu možda medijski eksponirane i na kojima nema toliko ljudi mogu ispasti odli ne i može se nešto zanimljivo roditi iz toga.

Pjesmu odsviramo na potpuno nov na in. I to je nama super.

Znamo svaku situaciju najbolje iskoristiti.

Gaža u Me imurju bila je jedna od rijetkih ovo ljeto. Nije to zato jer su se ulijenili ili zato što ih nitko ne zove na gaže.

Picksiebneri kraju privode svoj drugi album, prvi s autorskim pjesmama. - Album mora biti predan do 25. kolovoza Croatia Recordsu, za koje smo napravili i prvi album. Album e do onda i biti gotov, a pjesama e biti deset. Barem sada tako stvari stoje. Na albumu su gostovali i dragi nam prijatelji - Mile Kekin s pjesmom “Bolje grob nego job”. Tu je i pjesma s Goranom Baretom “Stolica za ljuljanje”, a i suradnja s Bobom, poznatom po hitu “Co to maš”. S njim smo napravili pjesmu “Stari momci”.

Gostovat e, naravno, i Krešo Oremuš ... A ostalo ete morati pri ekati i uti. Sad emo po ljeti dovršiti album, ne emo puno svirati, a onda u rujnu kre emo s promocijom albuma i promovirat emo se po gradovima, sad pred deset ili sto i pedeset ljudi, nije bitno, ispri ao je Cipra. (mn)

- Danas je glazba otišla u totalno krive vode, smatra Jankovi . Njega, a i nas, najviše ljuti nekarakternost ljudi. - Svim mladim nadobudnim ljudima poru ujem neka ništa ne rade. Sjedite po ka i ima i pljujte po ljudima, pljujte da nitko ništa ne organizira i da nema dobrih koncerata jer, ako ete se ikada na i u situaciji da organizirate neki koncert, dobit ete samo po džepu i svojim živcima. Morat ete se sramotiti pred svojim prijateljima, glazbenicima i profesionalcima, jer u Me imurju organizirati koncert, ako nije narodnjak ili nekakav kvazizabavnjak, o ito je u startu osu en na propast. Možda e se za 50 godina na i netko tko e se sjetiti da su postojale neke udruge koje su pokušale educirati mlade ljude i pokazati im što je kvalitetna glazba, razo arano je rekao Jankovi .

Nadamo se da e nas ovaj festival sve nešto nau iti i da e se po eti cijeniti trud i glazbenika i ljudi koji pokušavaju nešto pokrenuti i organizirati za našu zabavi i naš boljitak. Toga nam u ovim vremenima treba više jer ako vlastitom inertnoš u dopustimo da folk glazba i srodne vrste preplave našu zemlju ne predstoji nam svijetla budu nost. Bilo nas je prosto sram kao Me imurke pred tim vrhunskim glazbeni-

Plava trava zaborava: Dok smo bili mladi, lijepo je bilo biti glazbenik Prva country grupa na ovim prostorima Plava trava zaborava osnovana je 1982. godine na inicijativu Dražena Vrdoljaka, a ove je godine obilježila 25 godina od objavljivanja prvog albuma. Tijekom svih godina okupljala je vrsne glazbenike, održavala uspješne koncerte u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Uz country standarde, grupa je njegovala i autorski rad. Sura ivali su i s mnogim doma im i svjetskim izvo a ima, autorima i glazbenicima.

Uo i njihovog nastupa na Aqua kaktus open air festivalu na Totomoru razgovarali smo s Dragutinom Smokrovi em Smokvom, bass i prate im vokalom Plave trave zaborave: - Ja sam u bendu 20 godina, to no od 1989. godine. Ovdje je rije je o glazbi koja je u to vrijeme bila u trendu. Vrhunac Plave trave zaborave bio je krajem 80-ih do 1992., dakle, do razdoblja kada je po eo rat i kada je krenula dance glazba. Prije toga je bilo savršeno. Imali smo 80 do 100 svirki godišnje. Svirali smo po

Doma e snage bili su i de ki iz Restarta cima koji su dali sve od sebe da zabave i tu ša icu ljudi. Je li i Vas sad sram što niste došli? (hz, mn)

Malo nas je, al’ smo jaki

raznim festivalima, puno smo putovali i gotovo smo svaki petak, subotu i nedjelju imali svirku. Sve skupa je izgledalo ljepše nego danas, barem je bilo publike. Ljudi su stajali pred domovima u kojima smo svirali, koliko je bio krcato. Svi su htjeli vidjeti bend, a kada je bend krenuo, samo su se uli urlici i vrisak publike. Danas je situacija nikakva. Vidim da uop e nema zainteresiranosti za koncerte. Ovaj tjedan radio sam s Baretom i Majkama kao njihov ton majstor.

Miksao sam ih u Puli, a bili smo i u Splitu, Mostaru, na Kor uli. Svi koncerti bili su poluprazni, što je udno s obzirom na to da su oni trenutno popularan bend. Mislim da su ljudi zasi eni i da je to razlog nedolaska na koncerte. Jedina iznimka jesu veliki koncerti, gdje je sve glamurozno, dok su manje svirke izgubile na popularnosti. Dok smo mi bili mladi, to je bilo druga ije, bilo je ludo.

U to je vrijeme bilo lijepo biti glazbenik. (hz)

Josip Šari , akovec Strašno mi se dopada ovakav jedan festival. Žao mi je što nema više ljudi. Ne znam što se doga a s ljudima. Ja sam oduševljen svirkom Psihomodo Popa, a svidjeli su mi se i bendovi koji su svirali prije njih. Došao sam pogledati Psihomodo Pop, ali mi je bila želja pogledati i ostale bendove jer je to muzika koja se meni dopada. U subotu ne u biti tu jer idem na Speedway, a i nisam obožavatelj country glazbe.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAVOR GOBAC, frontman Psihodopopa i dalje je u velikoj formi

Nisu baš neka rock ‘n’ roll vremena, ali dobro nam ide!

- Mislim da je problem u tome što su se svi “proselja ili”. Sada je trend biti “seljak”. Mnogi misle da je to baš “hoch” U sklopu dvodnevnog open air festivala na Totomoru sjajan koncert održale su rock-legende Psihomodo Popa. Svugdje rado vi eni i slušani, ni ovoga puta nikog iz publike nisu ostavili ravnodušnim.

Usprkos tome što djeluju više od dvadeset godina oni i dalje mladena kim žarom prire uju brojna iznena enja i kvalitetnu glazbu. Iako se o ekivao ve i broj posjetitelja, to nije sprije ilo ni one malobrojne obožavatelje kao ni same izvo a e da se prepuste i zabave uz zvukove rock’n’rolla.

Atmosferu su do vrhunca doveli hitovi s prvog albuma “Godina Zmaja” koji je tada Psihomodo Pop promovirao kao jednu od vode ih grupa na rock-sceni. “Ja volim samo sebe”, “Frida”, “Ramona”, “Nebo”, “Kad sam imao 16”, “Telegram Sam”, pjesme su koje su postale klasika doma eg rocka i koje i danas pale i žare na njihovim live nastupima u što smo se uvjerili na prošlotjednom koncertu.

Dakle, o ekivani vrhunac koncerta izazvali su stari hitovi, dok je na dvosatnoj svirci frontmen Davor Gobac cijelo vrijeme bio pra en od publike kojoj tekstovi pjesama nisu bili strani. Od

tinejdžera do onih zrelije dobi, svi su pjevali u glas s Gopcem.

Upravo na njihovim koncertima publika na najbolji na in može vidjeti i osjetiti da rock’n’roll nije samo glazba nego i stil života.

Nakon 26 godina svirke Psihomodo Pop je još jednom dokazao da i dalje pripada samom vrhu doma e rock-scene.

Kroz 26 godina marljivo rade i ostvaruju uspjehe Po etkom osamdesetih krenula je glazbena karijera de ki iz Psihomodo Popa, koji od tada neprestano marljivo rade i ostvaruju uspjehe. Vole ih sve generacije, postižu velike uspjehe i u inozemstvu, pa su tako na rock-festivalu “Grote prijs of Netherland” (Velika nagrada Nizozemske) u konkurenciji od 600 bendova izabrani u najboljih šest.

- Kada pogledam unatrag 26 godina, mogu re i da sam zadovoljan svojom glazbenom karijerom. Još smo u komadu, sviramo bolje nego ikad. Vremena nisu baš neka rock’n’roll, ali dobro nam ide s obzirom na situaciju.

Ve smo ove godine odsvirali 40 koncerata. Ako emo tako nastaviti, onda e nam ovo biti najja a

lanovi benda u ulozi likova iz filma “ arobnjak iz Oza” Na naslovnici albuma “Jeee!

Jeee! Jeee!” nalazi se crtež, odnosno kadar skinut iz kultnog, prvog ilma u boji “ arobnjak iz Oza” kojeg je nacrtao naš poznati ilustrator i strip crta Igor Kordej dok su ostatak omota, tj. dizajn, izradili Tomi Phantasma (Twilight), Gobac i Dean Bari (Dominion art) koji je odradio i vrlo zanimljiv foto shooting uz Tomijev styling gdje se lanovi benda pojavljuju u ulozi likova iz ilma “ arobnjak iz Oza”, što je ideja samog Gobca. Album je snimljen tijekom 2008. godine u novom vlastitom studiju Psihomodo Popa “Hram Mudrosti”, a producentski posao su odradili basist grupe Šparka i Branimir Tomljenovi – Brane u studiju “Muha”.

godina možda ikada. Što se ti e publike na koncertima, nje je nešto manje u krajevima gdje su popularni narodnjaci, dok se za urbane sredine to ne može re i.

Moram re i da sam se iznenadio, neugodno naravno, nakon nagle ekspanzije narodnjaka. Mislim da je problem u tome što su se svi “proselja ili”. Sada je trend biti “seljak”. Oni misle da je to baš “hoch” - komentira zabavni i uvijek nasmijani umjetnik.

Jedan od najvažnijih trenutaka u njihovoj karijeri je nastup sa svjetski poznatom punk-rock grupom, ujedno i velikim uzorima Psihomoda, legendarnim bendom Ramones na koncertima u Ljubljani i Zagrebu. - To je bilo 1990. godine i bilo je super.

Upoznali smo se s njima i to je bilo izuzetno iskustvo. U Ljubljani smo sva etvorica gledali cijeli koncert ispred bine. To je bila baš dobra fora s obzirom da ina e to ne radimo - dodaje Gobac.

Uspješan pjeva , ali i likovni umjetnik Koliko je Davor Gobac uspješan kao pjeva , dobro je znano.

Manje je poznato da se isto tako uspješno bavi slikarstvom te da je imao nekoliko izložaba svojih sli-

Novi album “Jeee! Jeee! Jeee!”

Ove godine Psihomodo Pop objavio je novi, svoj osmi po redu studijski album nazvan “Jeee! Jeee! Jeee!”. Na albumu se nalazi 12 novih pjesama od kojih je deset napisao frontmen grupe Davor Gobac, dok su preostale dvije obrade stranih hitova. Album uklju uje vrlo uspješan singl “Domovine sin” u kojem se Gobac osvrnuo na aktualnu temu - recesiju.

Naslovna pjesma “Jeee!

Jeee! Jeee!” obrada je pjesme “Yeah! Yeah! Yeah!” koju u originalu izvode punk-rock legende The Vibrators, dok je pjesma “Požar” obrada Nancy Sinatraine “About A Fire”. - Što se ti e Nancy Sinatraine, to nam je uletilo. Ta mi se stvar baš svi a. Podsje a me San Francisco krajem 60-ih i na tu foru je stvar napravljena. Moram re i da je meni baš dobra, jer nekako volim taj zvuk u zadnje vrijeme - kazao je 45-godišnji Gobac u razgovoru netom prije koncerta i dodao: - Na novom albumu dosta je socijalnih tema, no to nije bilo namjerno. Ja uvijek tekstove napišem onako kako mi do e.

28. srpnja 2009.

Upravo na njihovim koncertima publika na najbolji na in može vidjeti i osjetiti da rock’n’roll nije samo glazba nego i stil života ka po cijeloj zemlji. Svoju izložbu je nazvao retrospektivom svojih “mazarija”, a slike su ra ene u prepoznatljivom pop art stilu i nadahnute motivima iz stripa.

- Da budem iskren ve tri etiri godine nisam napravio nijednu sliku. Ustvari, jesam jednu koja visi na zidu u studiju. Moju retrospektivnu izložbu koju šaljem okolo ljudi žele. Evo trenutno je u Istri, a ve se nešto sprema da bi krenula dalje, kaže pjeva koji uvijek zna podi i atmosferu me u publikom.

Kako za slikanje, tako je i za pisanje pjesama potrebna inspi-

racija. - Što se ti e pisanja pjesama imam ja neku shemu koja se ponavlja. Svaka se pjesma nekako desi na svoj na in. Recimo, slušam neku stvar i sjetim se ne eg što nema veze s tom pjesmom ili mi do e, onako bezveze, samo od sebe. Ili mi neko nešto kaže, neku re enicu, i to me inspirira - govori vje ni roker koji sa svojom ekipom i dalje planira izdavati albume.

- U zadnje vrijeme “fura” me reggae i htio bih da možda snimimo koju reggae stvar. No unato tome, iako smo stariji i zreliji, vra amo se korijenima jer to volimo. Nisam u zadnje vrijeme, što

se ti e Psihomodo Popa, za neko eksperimentiranje. Mislim da trebamo ostati stari, jednostavni, razumljivi.

Zanimljivo je da de ki iz Psihomodo Popa rade ovaj posao sa istim guštom kao i na po etku karijere te se vidi da još uvijek uživaju u živoj svirci, koncertima i svemu što je vezano uz ovaj posao. Vjerujem da je to primijetila i malobrojna, ali energi na publika na prošlotjednom koncertu. Ako tako nastave, de ki bi bez dvojbe mogli svirati još gotovo toliko godina, koliko je trenutno iza njih. (hz, foto: vrzan)

- Ovaj album tako je dobro ispao da mislim da moramo za sve pjesme snimiti spot, kazao je Gobac u razgovoru netom prije koncerta Sad mi je došlo tako. Mislim da je stvar “Smrdi na prevaru” odli na i smatram da bi za tu stvar trebali napraviti spot, a vjerojatno s vremenom i ho emo. Ovim albumom imamo namjeru maksimalno eksploatirati. Ina e dok snimimo album napravimo dva,

tri spota, a ostali materijal s gomilom dobrih stvari nikad ne do e do šire publike. Ovaj album tako je dobro ispao da mislim da moramo za sve pjesme, kroz recimo dvije godine, snimiti spot.

Jer moje je mišljenje, ako nemaš spot, kao da ne postojiš.

Od tinejdžera, do onih zrelije dobi, svi su pjevali u glas s Gopcem

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL LJETA 2009.

ANAMARIJA Vacka (25) Mursko Središ e OSOBNA KARTA:

Ime i prezime: Anamarija Vacka

etvrta djevojka koju predstavljamo u ovoljetnom našem fotossesionu nazvanom Media Model Ljeta 2009. je 25. godišnja Anamarija Vacka iz Murskog Središ a. Anamarija esto odlazi u Toplice Sveti Martin na kupanje i opuštanje, a upravo jednom takvom prilikom dogovorili smo ovo fotkanje.

Osim što smo koristili interijer Toplica Sveti Martin našeg partnera i pokrovitelja ovog serijala, ovaj put smo napravili “korak dalje” do prirodnih ljepota koje pruža okolica Svetog Martina na Muri.

Mjere: 94/63/89 Datum ro enja: 24. svibnja 1984.

Zanimanje: voditelj caffea Glazba: pop-rock Slobodno vrijeme: rolanje, teretana

Anamarija ina e najviše vremena provodi na radnom mjestu voditelja i djelatnice caffea Aries u Svetom Martinu na Muri, a slobodno vrijeme koristi za dobru zabavu i druženje. Omiljena rekreacija u slobodno vrijeme za nju zove se - rolanje. Šminku i frizuru za ovo snimanje priredio je “Frizerski salon i eletkroinstalacije” Sveti Martin na Muri. Frizuru je osmislila Ljiljana, a make-up Laura.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

15

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

PREDSTAVLJAMO: Volvo XC60 R-Design

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Pršti od sportskog duha Nissan i JATCO razvijaju inovativan CVT nove generacije

Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u lipnju 2009.

Model

koli ina

udio %

1

Opel Astra

361

8,76%

2

Volkswagen Golf

187

4,54%

3

Chevrolet Aveo

167

4,05%

4

Fiat Punto

158

3,83%

5

Renault Clio

139

3,37%

6

Ford Focus

136

3,30%

7

Renault Megane

130

3,15%

8

Kia Ceed

129

3,13%

9

Škoda Octavia

103

2,50%

10

Citroen C-Crosser

93

2,26%

11

Suzuki SX4

93

2,26%

12

Volkswagen Polo

83

2,01%

13

Peugeot 308

82

1,99%

14

Opel Corsa

73

1,77%

15

Peugeot 206

71

1,72%

16

Škoda Fabia

69

1,67%

17

Nissan Qashqai

67

1,63%

18

Volkswagen Passat

57

1,38%

19

Honda Civic

55

1,33%

20

Hyundai Tucson

55

1,33%

21

ostali

1813

43,99%

4121

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

TRCZ automobili i CrediFlex nastavljaju akciju TRCZ automobili i CrediFlex inanciranje nastavljaju uspješnu akciju - najniže kamatne stope od 4,99% (EKS od 6,17%, vrijedi za sva vozila iz TRCZ ponude, u razdoblju do 30. kolovoza 2009. godine, uz CrediFlex inanciranje.

Izra un efektivne kamatne stope je za zajam s rokom otplate do 60 mjeseci te naknadom za obradu kredita do 4,5%) ili 0% (vrijedi za ograni en broj vozila iz TRCZ ponude, u razdoblju do 30. kolovoza 2009. godine, uz CrediFlex inanciranje. Ponuda se odnosi na zajmove s rokom otplate do 36 mjeseci, uz naknadu za obradu zajma od 6,99 %) pri kupnji rabljenih automobila. Osim izvanrednih akcijskih kamata, TRCZ automobili na skladištu imaju preko 400 vozila koja ekaju nove vlasnike. I to nije sve - sva su vozila do 5% povoljnija od trenutnih tržišnih cijena. Posjetite TRCZ u Zagreba koj 118, u Sesvetama ili na www.trcz.hr i uvjerite se u najbolju ponudu rabljenih vozila na doma em tržištu.

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,44

Super plus 98

7,50

Super 100 BS Eurodizel

7,73 6,67

Eurodizel BS LPG auto plin

7,50

6,67 6,73

4,04

4,04

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 24. srpnja 2009.

Nissan Note ve od 83.300 kuna Nissan je za kupce Notea pripremio novu atraktivnu akciju koja je krenula krajem srpnja 2009. S novom razinom popusta od 17.600 kuna, Nissan Note 1.4 Visia, u seriji opremljen klima ure ajem, ABS-om, zra nim jastucima za voza a i suvoza a, servo upravlja em, elektri nim otvaranjem prednjih stakala, daljinskim središnjim zaklju avanjem... u akciji se nudi po atraktivnoj cijeni od 83.300 kn. Uz popust od 17.600 kuna, Nissan Note ima i jamstvo od 5 godina bez ograni enja kilometraže. Ponuda vrijedi isklju ivo za vozila s lagera i traje do isteka zaliha.

Fiat 500 povoljniji 17.000 kuna!

Fiatov model 500 od 1. kolovoza pojeftinjuje gotovo 17.000 kuna. Rije je o novoj cijeni kojom se želi omogu iti nabavka ovog atraktivnog mališana svim strukturama kupaca. Dosadašnja cijena modela Fiat 500 u verziji POP sa motorom 1.2 69 KS bila je 106.800 kuna sa klima ure ajem i standardnom opremom Pop. Nova cijena od 1. kolovoza 2009. iznosi 89.900 kuna sa paketom Pop koji uklju uje: klima ure aj, ABS, 7 zra nih jastuka, radio CD MP3, servo upravlja , daljinsko središnje zaklju avanje, elektro paket...

•Volvo XC60 R-Design dokaz je istinskog užitka u vožnji – njegov mladala ki, energi ni stav uspješno je kombiniran sa samopouzdanjem. Sportsko podvozje te još izravnija upravljivost osiguravaju iskustvo vožnje koje je ravno sportskoj pojavi automobila.

Volvo XC60 je automobil sa solidnom pozicijom na tržištu premium crosover modela. Njegove miši ave konture i oštro oblikovana stražnja svjetla privla e poglede gdjegod se automobil pojavi. Nova R-Design sportska izvedba, koja e biti predstavljena na ovogodišnjem Sajmu automobila u Frankfurtu, dat e modelu još smioniju te naglašeniju pojavu.

Izvana se model odmah prepoznaje po tipi nim R-Design atributima: ku išta za bo ne retrovizore, ukrasne letvice u kombinaciji sa svilenkastim mat metalnim inišem, karakteristi na zaštita podvozja te dvostruke kromirane ispušne cijevi. Peterokraki Cratus aluminijski naplatci tako er su jedinstvena zna ajka R-Design modela. U standardnom obli ju dolaze u veli ini od 18 in a, ali i u verziji od izvanrednih 20 in a. Radi se o novoj dimenziji za XC60 i samo je dostupna za R-Design opciju. Još jedna nova zna ajka je ta da je donji dio automobila uskla en bojom s

ostatkom karoserije, umjesto dosadašnje crne matirane podloge kao na standardnom modelu. Automobil sada djeluje bliže podlozi te izgleda dinami nije – usprkos tome što je razmak od tla ostao nepromijenjen.

R-Design podvozje je vrš e i dolazi s ja im sustavom ublažavanja uz vrlo razlikovnu karakteristiku – užitak u udobnoj vožnji nije ni najmanje narušen. Svi putnici mogu uživati u dugoj udobnoj vožnji bez obzira na podlogu po kojoj se vozi.

Uz to, podvozje je ostalo na istoj visini pa XC60 R-Design zadržava svoje offroad mogu nosti i siguran odmak od podloge. Novi, izravniji upravlja dodatno poja ava užitak vožnje. Zbog bržeg odziva upravlja a voza ima mogu nost uživanja u automobilu s boljim odzivom i preciznijom komunikacijom s voznom podlogom. Voza tako stje e bolje samopouzdanje i s užitkom istražuje sve mogu nosti vožnje te uživa u sportskim sposobnostima

Volva XC60 R-Design.

U unutrašnjosti automobila dominantna je tema ekskluzivni metalni iniš koji se proteže od aluminijskih umetaka na upravlja u, preko ukrasnih dijelova na vratima do ikoni ke centralne konzole.

Sportske papu ice napravljene su od brušenog aluminija, s gumenim dodatcima za precizniji stisak i kontrolu. Elegantna centralna konzola u tamnoj boji dolazi ukrašena cirkularnim uzorkom koji se širi prema van u dinami nim linijama.

Ovaj uzorak ponavlja se na dijelovi-

ma brižljivo oblikovanih sjedala u duotonu. Uz to, sjedala su dostupna u dvije kombinacije boja – svijetloj bež boji ili tamno crnoj kao dominantnoj temi. Prednja sjedala imaju napredan dizajn s dva sustava u vrš ivanja, kako na podlozi za le a tako i na jastu i ima za sjedenje.

Time se osigurava udoban položaj tijela tijekom inspirativne sportske vožnje. Sportski upravlja ukrašen je perforiranom kožom uz R-Design gravuru koja je stalni podsjetnik vlasniku kako posjeduje automobil posebnog karaktera i odli nih voznih svojstava.

Edicija R-design lansirana je 2007. godine kako bi zadovoljila veliki interes mla ih kupaca automobila, posebice onih koji svoj automobil žele opremiti sportskim, personaliziranim opcijama. R-Design edicijom kupci su dobili pristup ukusno komponiranim opcijama paketa s ekskluzivnim deizajnerskim detaljima i uzbudljivim sportskim karakteristikama. Danas se gama R-design modela prostire duž cijelog raspona Volvo modela: C30, S40, V50, S80, V70, XC60 i XC90.

Tvrtke Nissan Motor, dugogodišnji predvodnik u razvoju i primjeni tehnologije stalno promjenjivog prijenosa (CVT), i JATCO, proizvo a prijenosnih sustava u Nissanovu vlasništvu, objavile su da zajedni ki razvijaju novu generaciju kompaktnih i laganih CVT-a. CVT nove generacije ima inovativnu konstrukciju koja kombinira klasi an CVT-ov remen s vanjskom mjenja kom kutijom i znatno ve im rasponom prijenosnog omjera. Novi bi se CVT u Nissanovim kompaktnim vozilima u cijelom svijetu trebao pojaviti u bliskoj budu nosti. Zbog nove je konstrukcije dostupan prijenosni omjer pove an sa sadašnjih 6.0:1 na 7,3:1, što je 20 posto ve i omjer od drugih CVT-a, a omogu uje bolji odziv pri kretanju i ubrzavanju. Omjer 7.3:1 ve i je od prosje nog 7-stupanjskog automatskog prijenosa na vozilima opremeljenima motorima velikog obujma. CVT nove generacije opremljen je sustavom prilagodljivog nadzora promjene stupnjeva, koji poboljšava rad automatski biraju i najbolji omjer za kretanje, ubrzanje i vožnju uzbrdo ili nizbrdo. JATCO, vode i svjetski proizvo a CVT-a, jedina je tvrtka koja nudi sve vrste CVT-a, od onih za najmanja vozila do onih za automobile s 3,5-litrenim V6. JATCO proizvodi 43 posto CVT-a na svijetu.

Prate i Nissanov srednjoro ni ekološki plan “Zeleni program 2010”, Nissan i JATCO prodali su milijun vozila opremljenih CVT-om i uveli sedmerostupanjske automatske mjenja e radi pove anja u inkovitosti goriva. Tvrtke e nastaviti na tržište uvoditi u inkovite tehnologije i proizvode s ciljem stvaranja društva održive pokretljivosti.

28. srpnja 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Posebna ponuda za Ford Mondeo

EKO KUTAK

Ford Mondeo 2.0 TDCi (140 KS) u ina ici s 4 vrata te bogatim paketom opreme koji uklju uje automatsku dvozonsku klimu, ABS, 7 zra nih jastuka, elektri ni paket, Sony CD MP3 audio sustav, parking senzore, metalik boju, od sada se može nabaviti za 159.900 kn, s PDV-om. Ford Mondeo je dostupan u cijeloj ovlaštenoj prodajnoj mreži po posebnim uvjetima.

Nissan ulaže u dvije tvornice baterija u Velikoj Britaniji i Portugalu Tvrtka Nissan Motor, dio Alijanse Renault-Nissan, objavila je da zajedno s vladama Velike Britanije i Portugala u Europi planira sagraditi dvije tvornice za proizvodnju naprednih litijionskih baterija. Time je Alijansa Renault-Nissan na inila prvi važan korak prema proizvodnji baterija za svoj europski program „Pokretljivost bez štetnih emisija”.

Dvije su vlade ponudile ve u nov anu i drugu potporu kako bi Nissan predložene tvornice otvorio u njihovim zemljama. Tim su inom prepoznale važan doprinos koji e tvornice vjerojatno dati dugoro nom zdravlju njihovih nacionalnih i regionalnih gospodarstava svojom središnjom ulogom u rastu automobilske industrije i s njom povezanih industrija, otvaranjem novih radnih

mjesta, podizanjem stru nosti radnika i pionirskom proizvodnjom i prodajom vozila s nultom emisijom u Europi.

Nakon uskla ivanja pojedinosti i završnih rasprava s britanskom vladom, odlu eno je da e se britanska tvornica nalaziti u Sunderlandu, gdje Nissan ve ima tvornicu. Britanska e tvornica biti mati na Nissanova ku a za proizvodnju baterija i središte novoosnovane ekološke gospodarske zone na sjeveroistoku Engleske.

Vlada u sklopu nove ekološke gospodarske zone kani osnovati novo središte za usavršavanje stru njaka, specijalizirano za ekološke automobilske tehnologije, tehnološki park i ispitnu stazu otvorenog tipa za vozila s niskom uglji nom emisijom. U Portugalu postoji nekoliko lokacija za tvornicu baterija, a kona ni e izbor biti objavljen naknadno. Alijansa

Alfa Romeo MiTo i Lancia Delta uz No borila ih vještina No borila kih vještina postala je tradicionalan doga aj u Supetru, a ovogodišnja je održana na atraktivnoj lokaciji okruglog bazena hotela Kaktus, gdje je bio postavljen borila ki ring. Nastupili su borci s me unarodnim licencama iz itave Hrvatske. Služ-

bene automobile Fight Night-a ustupila je tvrtka Autocmommerce uvoznik i distributer vozila Lancia, Fiat i Alfa Romeo, koja je ovom prigodom na supetarskoj Rivi tijekom dana organizirala prezentaciju vozila Lancia Delta i Alfa Romeo MiTo.

e od prolje a 2011. Portugal opskrbljivati svojim elektri nim vozilima, a portugalska e vlada pokrenuti gradnju velike mreže od 1300 stanica za punjenje koje e se u idu e dvije godine postaviti diljem Portugala.

Dvije e tvornice proizvoditi napredne litij-ionske baterije za elektri na vozila Alijanse Renault-Nissan. Predvi eni godišnji kapacitet svake tvornice jest 60.000 jedinica.

Povrh toga, Alijansa RenaultNissan nastavlja pregovarati s drugim europskim državama o dodatnim tvornicama akumulatora potrebnim za planirane koli ine vozila. Renault-Nissan želi biti vode a tvrtka na podru ju pokretljivosti bez štetnih emisija.

Prije nego što 2012. svijetu ponudi elektri na vozila, 2010. po et e ih prodavati u SAD-u i Japanu.

18

Mazda i ove godine uz Dubrova ke ljetne igre Ve pet godina zaredom Mazda Motor Croatia vjerno prati Dubrova ke ljetne igre koje se ovu godinu održavaju jubilarni 60. put. Ove godine na raspolaganju poznatim uzvanicima i umjetnicima etiri su vozila: tri Mazde5 i Mazda CX-7. Dostupnost Mazdinih vozila omogu it e kvalitetnu logisti ku podršku Igrama u predstoje ih 45 dana. Direktor Mazde, Branko Marani , svrsishodno tome je 12. srpnja 2009. godine intendantu Dubrova kih ljetnih igara, dr. sc. Ivici Prlenderu, ispred Kneževa dvora sve ano uru io klju eve tri službene Mazde 5 s logom 60. Igara.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

28. srpnja 2009.

MotoGP poredak nakon 10 od 17 utrka

MotoGP poredak za VN Velike Britanije, Donington Park, 26. srpnja 2009.

1.

Andrea DOVIZIOSO

2.

Colin EDWARDS

3.

Randy DE PUNIET

4.

Alex DE ANGELIS

5.

Valen no ROSSI

6.

James TOSELAND

7.

Marco MELANDRI

8.

Niccolo CANEPA

9.

Dani PEDROSA

10.

Mika KALLIO

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Poredak voza a: 1

Valen no ROSSI

187

2

Jorge LORENZO

162

3

Casey STONER

150

4

Dani PEDROSA

115

5

Colin EDWARDS

103

6

Andrea DOVIZIOSO

94

7

Marco MELANDRI

79

8

Randy DE PUNIET

74

9

Chris VERMEULEN

67

10

Loris CAPIROSSI

66

Suzuki SX4 Sport pobjednik Pikes Peak-a Nobuhiro ‘Monster’ Tajima zajedno sa Monster Sport vratili su se i ove godine na legendarnu brdsku utrku Pikes Peak Hill Climb u Americi. Najve i ovogodiĹĄnji protivnik bio mu je njegov vlastiti rekord staze koji je postavio 2007. godine.

Japanac Nobuhiro ‘Monster’ Tajima drĹži ukupan rekord s vremenom 10:01.408 koji je postavljen 2007. godine s vozilom Suzuki XL7 Clim Special koje je imalo srediĹĄnje postavljen motor snage oko 1.000 KS. Pri postavljanju tog rekordnog vremena Monster je bio brĹži od starog rekorda koji je postavio Rod Millen 1994.godine za viĹĄe od tri sekunde. ‘King of the Hill’, tako nazivaju gospodina Tajima i njegov Suzuki sudionici i ljubitelji utrke u Pikes Peaku. Ovakav laskav nadimak dobio je Tajima svojim odli nim voĹžnjama i pobjedama za upravlja em Suzuki automobila joĹĄ od 1988. godine kada je Monster prvi puta vozio ovu utrku, prvu pobjedu u klasi je ostvario 1993. godine, a prvu ukupnu pobjedu u konkurenciji je postigao 1995. godine voze i automobil Suzuki Vitara pokretan

Poredak voza a:

F1 poredak VN Ma arske, Budapest, 26. srpnja 2009.

sa dva motora.

Rekord staze je 2008. i ove godine ostao netaknut zbog radova i rekonstrukcije koje se izvode na samoj stazi, tako da je pokuĹĄaj Monstera da spusti rekord staze ispod 10 minuta ovaj puta ostao neostvaren, jer je ove godine Monster pobijedio u ukupnom poretku s vremenom 10:15.368. Nobuhiro Tajima ove je godine vozio specijalno pripremljen trka i automobil Suzuki Monster Sport SX4 Hillclimb Special koji je napravljen na osnovi serijskog modela Suzuki SX4 s pogonom na sve kota e. Suzuki Monster Sport SX4 Hillclimb Special ima eli nu prostornu ĹĄasiju oja anu kar-

bonom i kevlarskim kompozitnim dijelovima karoserije. Monster sa 885 KS ove godine je imao jaku konkurenciju u ukupnom poretku, jer Nobuhiro Tajima je vozio protiv super jake konkurencije rally voza a kao ĹĄto su Andreas Eriksson, Marcus Gronholm i Mark Rennison.

Tehni ki podaci: Osnovni model: SUZUKI SX4 Ĺ asija

space frame

Karoserija i spojleri

karbon i kompozitni kevlar

Obujam motora

2.736 ccm, 2 turbo punja a

Najve a snaga

885 KS pri 8.750 o/min

Najve i okretni moment

887 Nm pri 6.250 o/min

Mjenja

sekvencijalan, 6 stupnjeva prijenosa

Diferencijal prednji/straĹžnji

Hidrauli ki kontroliran

1.

Mikko Hirvonen

2.

Sebas en Loeb

57

3.

Dani Sordo

39

8

4.

Henning Solberg

27

Mark Webber

6

5.

Jari - Ma Latvala

25

Nico Rosberg

5

6.

Pe er Solberg

25

7.

Ma hew Wilson

19

5.

Heikki Kovalainen

4

8.

Federico Villagra

14

6.

Timo Glock

3

9.

Sebas en Ogier

13

7.

Jenson Bu on

2

10. Conrad Rautenbach

8

8.

Jarno Trulli

1

Poredak voza a: 1. Jenson Bu on 2. Mark Webber 3. Sebas an Ve el 4. Rubens Barrichello 5. Nico Rosberg 6. Jarno Trulli 7. Felipe Massa 8. Lewis Hamilton 9. Kimi RäikkÜnen 10. Timo Glock

70 51.5 47 44 25.5 22.5 22 19 18 16

1.

Lewis Hamilton

10

2.

Kimi RäikkÜnen

3.

4.

Poredak konstruktora: 1.

Brawn-Mercedes

114

2.

RBR-Renault

98.5

3.

Ferrari

40

4.

Toyota

38.5

5.

McLaren-Mercedes

1

Yamaha

230

Diferencijal srediĹĄnji Mehani ki sa viĹĄe plo a

6.

Williams-Toyota

2

Honda

164

Masa

7.

Renault

13

3

Duca

156

Dimenzije

8.

BMW Sauber

8

4

Suzuki

89

duĹžina

5.300 mm

9.

STR-Ferrari

5

Kawasaki

79

ĹĄirina

1.960 mm

10. Force India-Mercedes

Poredak proizvo a a:

Slijede a utrka: VN eĹĄke, Brno, 16. kolovoza 2009.

WRC poredak nakon 8 od 12 Rally-a

F1 poredak nakon 10 od 17 utrka

1.120 kg

visina

1.500 mm

Me uosovinski razmak

2.818 mm

Gume

285/60R18

28 25.5

5 0

Slijede a utrka: VN Europe, Valencia, 23. kolovoza 2009.

58

Poredak Teamova: 1.

Citreon Total World Rally Team

2.

BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

106 89

3.

Stobart VK M-Sport Ford Rally Team

60

4.

Citroen Junior Rally Team

29

5.

Munchi's Ford World Rally Team

18

Slijede i rally: Rally Finland, 31.7.-2.8.2009.

Keira se voli svla iti!

Keira Knightley ponovo je gola na filmu - i navodno je izjavila kako joj je skidanje pred kamerama ve postala navika. “Na svakom filmu moja prsa su golaâ€?, Keira je rekla na britanskoj premijeri svojeg novog filma “The Edge o Loveâ€? odrĹžanoj u Edinburghu, na Me unarodnom filmskom estivalu. Re eriraju i se na scenu iz filma u kojoj sa svojim partnerom

Cillianom Murphyjem, Keira je objasnila kako u scene seksa jedne od jednostavnijih koje je snimala. “To je jednostavna scena seksa i glupo je da smo odjeveni - pa ljudi ne vode ljubav odjeveni!�, Keira je pojasnila okupljenim novinarima.

- Kada me redatelj zatraĹžio da skinem grudnjak odmah sam pristala. Me utim, kada je na red

doĹĄlo snimanje scena u kojima Keira mora propjevati, redatelj filma mladu glumicu na pjevanje je morao puno viĹĄe poticati nego na skidanje grudnjaka.

Scenarij za “The Edge o Love� potpisuje Keirina majka koja ga je i napisala kao bi svojoj k eri u filmu dala glavnu ulogu. Uz Keiru u filmu glume Sienna Miller i Matthew Rhys

TOP LISTA DOMA IH 01. COLONIA LAŽU O I MOJE 02. NINA BADRI

DODIR OD STAKLA

TOP LISTA 03. JACQUES HOUDEKDOMA IH DUŽNA SI

TOP 20

Danijela Martinovi gola za novi broj FHM Danijela Martinovi je u 38. godini pokazala da izgleda bolje nego ikad. “Kao vino...�

Nakon ĹĄto se pred dvadesetak dana na humanitarnoj priredbi u Splitu pojavila na pozornici oskudno odjevena u crnoj prozirnoj haljini koja je viĹĄe otkrivala nego skrivala, pjeva ica je ovaj put odlu ila skinuti sve sa sebe.

Tako je 38. ro endan proslavila je poziraju i gola za novo izdanje asopisa FHM. Hrvatske novine i portali prenose da pjeva ica ve na snimanju otkrila kako je vrlo zadovoljna otografijama te da e ih jednog dana ponosno pokazivati unucima.

Navodno su se urednici mu ili s odlukom koji od snimaka staviti na naslovnicu. Stoga s nestrpljenjem ekamo novo izdanje FHM, a do tada evo nekoliko sjajnih Danijelinih snimaka koje su procurile u javnost. (Foto: FHM)

04. E.T. SOBA 202 05. HALID BEĹ LI DVADESETE

01. NE GOVORI DA ME ZNAĹ

06. ANTONIJA Ĺ OLA

BOJAN JAMBROĹ I

USNE NA USNE

02. MAGNET - URBAN

07. FRANKA BATELI

03. AJDEEE - SMILE provokator . SANDRA

PJESMA ZA KRAJ

04. DOBAR RAZLOG - CALIDO

08. MIROSLAV Ĺ KORO JORGOVAN

05. NAKON - PRLJAVO KAZALIĹ TE

09. BORIS NOVKOVI ZAPISAN U TEBI

06. LJETO PO INJE S NAMA - RAMIREZ

10. MASSIMO SAVI

07. O I - IVANA KINDL

TRAŽI ME

08. LAŽU O I MOJE - COLONIA 09. JAZZ..BA CRVENA J., An mon, Enis Beťlagi 10. TRAŽIM TE - MOTIWO

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01NEVER FORGET YOU - NOISETTES

TOM JONES

02. CAN’T STOP FEELING - FRANZ .

04. HUMAN - KILLERS

03. WHEN LOVE TAKES OVER

05. HOT ‘N COLD -

DAVID GUETTA .KELLY ROWLAND 04. NOTION - KINGS OF LEON 05. MAMA DO (UH OH, UH OH) - PIXIE LOTT 06. PAPARAZZI - LADY GAGA

KATY PERRY 06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA

07. EGO - BEYONCE

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. RED - DANIEL MERRIWEATHER

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

09. CRIMSON & CLOVER - PRINCE 10. FAMILY TIME - ZIGGY MARLEY

TOP LISTA TOP LISTA RADIA ME IMURJE

02. HARI MATA HARI - Azra

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

03. BOJAN JAMBROĹ I -

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA Ne govori da me znaĹĄ DOMA IH

03. COLONIA

04. DRAŽEN ZE I -

LISTA DOMA IH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

Vladarica

04. VLADO JANEVSKI

05. ET - Soba 202

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. MIROSLAV Ĺ KORO -

05. KINGS ZAKUNI SE

Domovina

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

07. COLONIA - LaĹžu o i moje

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

08. IVAN ZAK - Sve sam joj krao

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

09. VANNA Jacques Houdek -

09. LEO DVIJE VATRE

Tiha snaga

10. BORIS BABAROVI

10. NATALI DIZDAR -

TI NISI VIĹ E MALENA

Stranac

Kirk

TJEDNI KALORIFER

01. JOLE - Samac

Denise

Najbolja guza na planetu Zemlji Vlasnice iste je 23-godiĹĄnja Australka Krystal Forscutt koja se proslavila 2006. sudjelovanjem u Big Brotheru Magazin Maxim definitivno stoji iza ove izjave, a ima i zaĹĄto. Mlada Krystal proslavila se svojim sudjelovanjem u australskom Big Brotheru koji joj je bio samo odsko na daska u karijeri.

SmijeĹĄi joj se Hollywood, a neki je ak proglaĹĄavaju ljepĹĄom i seksipilnijom od Megan Fox. Ĺ toviĹĄe, uredniĹĄtvo Maxima ustvrdilo je da se njezina pozadina savrĹĄeno slaĹže s njezinim licem.

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

pe} za kotlovinu

Lo`i{te od dekapiranog lima u jednom komadu, za{titeno termootpornom bojom do 600oC. Tanjur od INOX-a

ro{tilj vikend

Za zdravo pe~enje bez masno}a. Lo`i{te od dekapiranog lima u jednom komadu. za{titeno termootpornom bojom do 600oC. Re{etka od INOX-a

Ø 470 mm

499.-KN

424

450x470 mm

.-KN

499.-KN

424

Ø 570 mm

649.-KN

.-KN

551

.-KN

199,-KN

99

vrtna svije}a

190x190x120 mm

,-KN

svije}a protiv komaraca 19 cm

43,99KN

29

,99KN

deka VIKEND

150x200 cm ODLI^NA ZA PIKNIKE

129.-KN

49

,- KN

za velike i male

Ljetne Svaťtice • Ljetne Svaťtice ťto bolje razumjeli ťto zna i misija i misionar, u iteljica je u goste pozvala pravog Afrikanca. Svi smo bili uzbu eni i jako zna Şeljni i s nestrpljenjem o ekivali rijetkoga gosta. Stvarno je doťao pravi Afrikanac! Njegovo je ime Odilon Gbeneoupko. Gbeneoupko na njegovom plemenskom jeziku zna i nada, a Odilom je francusko ime, budu i da je zemlja iz koje on dolazi bila dugogodiťnja francuska kolonija.

Odilon nam je pri ao o Africi i o svom Ĺživotu u Beninu. Imao je neke crte na licu koje su izgledale poput pe ata. Objasnio nam je da je to znak pripadnosti njegovom plemenu. Na svom jeziku izbrojao je do desete, te smo htjeli da i nas nau i. Pokazao nam je i fotogra je iz Benina, te nam ispri ao zgode o djelovanju misionara u njegovoj zemlji. Kad je zavrĹĄio, postavili smo mu mnoga pitanja. Bilo je vrlo uzbudljivo i zanimljivo. Sretni smo ĹĄto smo imali priliku uĹživo upozna ovog neobi nog ovjeka iz dalekog, nama potpuno nepoznatog svijeta i porazgovara s njim, pravim Afrikancem iz Benina.

Marija Katarina Branovi , 6.b III. OĹ AKOVEC

Ponos Kad je vje na staza ucrtala ti pute i bagrem bijeli nosio suze u daljini no i svjetionik gori na palubi mora noĹĄeni su svijetom u hridini i stijeni svoj svijet nosiĹĄ nosiĹĄ tamu i nesretno more zove te rijeka nose te valovi i hiljadu snova krijeĹĄ u sebi.

U daljini no i svjetovi se pale i cvijet u kosi nosi tvoje ime u zvijezdi beskrajnoj svoju tamu krijeĹĄ I kora aĹĄ tiho ko beskrajno more nose te svjetovi u daljini no i rijeka te zove ko beskrajno more eka te strepnja u daljini no i koraci tvoji daleko te zovu.

Duh Afrike usred akovca

TiĹĄina svijeta i beskrajno more nose te gradovi u daljini rijeke svjetovi tvoji joĹĄ te zovu i daleka breza miriĹĄe na tebe.

Ivanka Fleten “Iva�

Misionar iz Benina Na satu vjeronauka govorili smo o misijama i misionarima. Kako bismo

Od Kameruna do naĹĄih srca Ove godine prikupljamo novac za ĹĄkole u Africi, to nije u Ruandi. Jednog smo dana o tome raspravljao sa svojim ocem. On mi je rekao kako poznaje jednog Kamerunca. Dosje li smo se da bismo mogli organizira susret u ĹĄkoli na kojem e taj Kamerunac bi gost.

Telefonom smo se dogovorili gdje i kada u ga upozna . Na upoznavanje sam ponio papir i olovku da zapiĹĄem neĹĄto o njemu. Zove se Kazimir Nomo Meni. DoĹĄao je u Hrvatsku radi posla i nogometa.

Napokon je s gao taj petak, 31.10.

2008. godine. U nesvakidaĹĄnjem su-

sretu sudjelovali su 6.b i 6.c razred. Svi su bili uzbu eni jer nisu znali o kakvom je iznena enju rije . Kazimir je doĹĄao sa svojim prijateljem iz Tunisa. Postavljali smo razna pitanja o Kamerunu i Africi, o njegovom Ĺživotu te o Ĺživotu u Hrvatskoj. Pjevali smo kamerunske pjesme. Svi smo se smijali i uĹživali. Na kraju smo se slikali, rukovali i joĹĄ malo zapitkivali naĹĄega gosta o svemu i sva emu. Na samom kraju uru io sam mu kerami ki u eni ki rad za uspomenu na ovaj susret.

Ma ja Vikert, 6.c III. OĹ AKOVEC

SiromaĹĄna Afrika Mi djeca u ĹĄkoli puno smo itali o teĹĄkom Ĺživotu u Africi. NaĹĄe dojmove prenijeli smo roditeljima, susjedima i prijateljima. Svi oni rado su odvojili nekoliko kuna za djecu u Africi. Ja sam se tako er odrekao svog dĹžeparca za siromaĹĄnu djecu. NaĹĄ cijeli razred se uklju io u akciju prodajom novogodiĹĄnjim es tki uĹžoj obitelji. Sakupljali smo dio po dio da pomognemo sagradi ĹĄkolu naĹĄim vrĹĄnjacima u Africi. I uspjeli smo, prvi u naĹĄoj ĹĄkoli! Preostalim novcem od prodaje es taka kupit e se pokloni za djecu 3. razreda susjedne â€œĹĄkole s posebnim potrebamaâ€?. O naĹĄem uspjehu projekta â€œĹ kole za Afrikuâ€? snimili smo s Gradskim radiom akovcem 5. prosinca prigodnu radioemisiju.

Karlo Posavec, 4.c III. OĹ AKOVEC

Zmaj Jednoga dana, neko davno, Ĺživio je jedan zmaj. Nije imao rep, imao je glavu. Imao je ruku kojom je mogao uli vodu u ba vu i napravi dobro ili zlo, samo nije mogao pisati tom rukom.

Imao je i dvije glave, tri noge, nogu za skakanje, a na ruci e ri prsta.

Noge mu izgledaju „ . : .“ .

Glave mu izgledaju „ : „ .

On izgleda „ : . . : . ) ) „ .

Jedan skakavac slu ajno je sko io do ĹĄpilje pokraj vulkana. Skakavac je znao ita , pa do e do zmaja i pita ga: - ZnaĹĄ li ita ?

Zmaj mu odgovori da zna, samo ne zna abecedu. Skakavca je upitao: - Ĺ to je abeceda?

- Kako da objasnim? Poredana slova. No, Şeliť li da te nau im abecedu ili ne?! Ako ne, odskakat u dalje! – odgovori mu skakavac.

- Želim! – brzo odgovori zmaj.

Nakon nekoliko dana, kad je zmaj nau io abecedu, odlu io je nagradi skakavca – za arao ga je da moŞe brŞe i dalje skakati i dao mu pehar. Skakavac je sretan odskakutao, a zmaj je ekao nekoga drugoga tko e ga nau iti ne emu novom i koga e tako er nagraditi svojim arolijama.

Mar n Josip Kocijan, 1.razred, OĹ â€œPetar Zrinskiâ€? Ĺ ENKOVEC

Dobri zmaj PRIPOVIJEDA : Bio jednom davno jedan zmaj imenom Artur.

Bio je jako usamljen i Ĺživio je u ĹĄpilji u pustoj ĹĄumi. Uvijek je osje ao kad je nekome trebala pomo . Svako jutro je odlazio do jedne stijene po hranu. Veselio se kad bi tamo nekoga sreo i s njim se druĹžio. Jednog jutra je ustao malo ranije nego ina e i uo vrisak djevoj ice. Le o je preko gus h ĹĄuma i zlatnih poljana, te se odjednom pojavio pred velikom jezerom gdje se utapala mala djevoj ica.

DJEVOJ ICA: U pomo ! U pomo , utapam se! Pomozite mi!

ZMAJ: Evo, s Ĺžem!

PRIPOVIJEDA : Zmaj je odmah pole o do djevoj ice da ju spasi. Djevoj ica se prvo uplaĹĄila, ali je odmah uvidjela da joj zmaj Ĺželi pomo i.

ZMAJ: Uhva me za ruku!

DJEVOJ ICA: Ne mogu, pokuĹĄaj sletje niĹže!

PRIPOVIJEDA : Izvukao ju je van, a odmah zatim stavio na kopno.

DJEVOJ ICA: Puno hvala! Ne znam kako da zahvalim‌ ZMAJ: Volio bih ima prijatelja, pa ako‌ DJEVOJ ICA: I ja sam usamljena, siro e sam, pa bih se rado druŞila s tobom.

PRIPOVIJEDA : Od toga dana postali su najbolji prijatelji.

Mia Ma ari , Daren PremuĹĄ, Ivana Vrbanec, OĹ â€œPetar Zrinskiâ€? Ĺ ENKOVEC

Pri a

•

Pri a

SVE SE MIJENJA I PROLAZI BAĹ KAO U MOJOJ OBITELJI

Pri a o proĹĄlosti moje obitelji Dan kao i svaki drugi, a ja hitrim koracima Ĺžurim do svoje bake.

Ulazim u ku u. Na stolu ugledam razbacane crno-bijele fotogra je, neke ve poĹžutjele‌. Jedna privu e moju pozornost‌. Crni auto, gomila ljudi s ĹĄeĹĄirima, kroĹĄnja visokog drveta, ku a na kojoj je pisalo “Gos onicaâ€?‌Baka je opazila moju zna Ĺželju, doĹĄla do mene‌ Gledala je mene pa fotografiju i rekla: “Gle, kak je bilo negda‌â€? I tako je zapo ela bakina pri a.

Sve poznato po elo je kad se rodio moj pradjed Luka 1906. godine. Živio je u selu Miklavcu sa svojom Şenom Franciskom. Imali su ak osmero djece. Redom su to bili: Slavko, Antun, Sabina, Elza, Veronika, Josip, Franjo i Agata. Pradjed je bio vrlo vrijedan i sposoban ovjek te je stekao i velik imetak. Bio je vlasnik mlina i rudarskog okna gdje se vadio ugljen pa je tako i obitelj dobro Şivjela. Prabaka je brinula o djeci, a on o svemu ostalom.

Bilo je lijepo tako sve do kraja II. svjetskog rata. Mome pradjedu drĹžava je tada oduzela mlin i rudnik.

Pradjed je ipak bio uporan ovjek i nije se dao pokoleba jer je trebalo djecu hrani .

Ve je idu e godine u Murskom Srediť u otvorio kr mu i postao kr mar. ula sam da je to bilo doba siromaťtva i bijede, ali i velikog zajedniťtva i ljudske sloge‌ Tada su se u Murskom Srediť u otvarali veliki rudnici i radilo je jako puno rudara.

Nakon napornog rada rudari su se krijepili u gos onici uz aĹĄu vina kako bi razveselili svoj duh i zaboravili na teĹžak i opasan rad u jami. esto su traĹžili i da im se svira pa bi dolazili glazbenici s violinom, harmonikom pa ak i harfom.

S nevjericom sam sluĹĄala bakinu pri u koja je nastavila dalje. Tako sam saznala kako je moj djed Josip po eo voditi kr mu, no iz bakina se smijeha moglo naslutiti da je ona bila stvarna i prava gazdarica.

VaĹžnije je ipak bilo da je gos onica time postala obiteljska tradicija.

Dobila je i nov naziv “Gostionica pri Muriâ€?, novi namjeĹĄtaj i nove natpise po kr mama. NajvaĹžniji je bio onaj kod to ionika, “ ast svakome, vjeresija nikomeâ€?. Razumjela sam ĹĄto to zna i tek kad mi je baka objasnila.

Uslijedile su godine dobrih zabava, druŞenja, plesa, novogodiťnjih do eka, kolinskih i vrtnih veselica‌ ak su i sami gos pomagali da se uredi i oki kr ma, samo da

bude zabave i plesa jer su toliko bili Ĺželjni druĹženja.

Po etkom sedamdese h godina gos onica je dobila dva nova stanara. To su bili “dĹžuboksâ€? i biljar.

Bio je to novi mamac za goste koji su provodili viĹĄe vremena u gos onici nego kod ku e. Stalno su udarali ĹĄtapom biljarske kuglice, a kroz to im je vrijeme Tom Jones pjevao Dilajlu, a Ki o Slabinac PlavuĹĄu. To su bile dvije najpopularnije pjesme toga vremena. Svirale su se toliko da ih baka ve i sanjala.

Svako udo trajalo je kratko pa i to. Gosti su se zasitili pjesme iz dĹžuboksa i biljara, ali ne i pi a i zabave. Te su pjesme upam li i moj ujak Zlatko i moja mama Jasminka koji su tada bili joĹĄ vrlo mali.

Po pri anju bake, posla je u gos onici bilo jako puno pa su se ujak i mama igrali u kuhinji. Tako im je velika starinska kuhinja bila igraonica i radna soba. Kad su ve malo poodrasli po eli su pomaga baki.

Stari veliki stol koji je bio nasred kuhinje pam o je tako njihove zada e, ali i sva kulinarska umije a moje bake. Ujak i mama odrasli su u kuhinji gos onice, baka se ve pomalo umorila od silnog rada. Bio je to svakodnevni naporni rad dok su se drugi veselili, pjevali i pili. Rekla je baka da je upravo to cijena toga posla. Dok se drugi vesele si jako umoran jer si se naradio, ali im se moraĹĄ smijeĹĄiti. Nije mi se to baĹĄ svidjelo i odlu ila sam da se nikad ne u bavi me.

Samo sam nekoliko puta prekrĹĄila tu svoju odluku kad sam pomagala u kuhinji zajedno sa sestri nom Ivonom. Nisam bila oduĹĄevljena m radom, moram prizna .

Djed Josip je imao vinograd na brijegu zvanom Jurov ak. Nikada ne u zaboravi berbe groĹž a. Ku ica na brdu, mirisna ĹĄuma, pogled na bregove i moj djed koji se trudio da nas unuke zabavi.

O ĹĄao je djed u vje ne snove, a gos onicu je preuzeo ujak Zlatko.

Nije viĹĄe bilo onih nekadaĹĄnjih delikatesa kao sir “turuĹĄâ€?, “meso z bliceâ€?. Sada se jela pizza na sto na ina.

Pojavilo se viĹĄe restorana i ujak se dovijao kako da dovede goste. Tako uz novi namjeĹĄtaj, restoran postao i galerija slika. “VidiĹĄ, kuliko se sega spremenilo, - ula sam bakin glasâ€?, i kak se to sve v Ĺživotu mijenjaâ€?.

Leona SrĹĄa, 7.b OĹ MURSKO SREDIĹ E

Mala foto izloŞba • Mala foto izloŞba • Mala foto izloŞba

Petra Sermek, 1.r PĹ G. KRALJEVEC

Abel Babi , 1.r PĹ G. KRALJEVEC

David Kerman, OĹ G. MIHALJEVEC Voditelj: Anica Puklavec Fu ko

Mateo Sternad, OĹ G. MIHALJEVEC Voditelj: Anica Puklavec Fu ko

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

ME IMURJE propustilo priliku za startnu pobjedu u povratni kom nastupu I. HNL

utuk kasno “progledao”!

Rezultati: Inter – Varteks 1:1; Dinamo – Istra 1961 7:1; Me imurje – Karlovac 1:1; C. Sesvete – Šibenik 1:2; Zadar – Cibalia 0:3; Osijek – Hajduk 1:1; Slaven Belupo – Zagreb 2:0; Rijeka – Lokomo va 6:0.

U povratni kom prvoligaškom nastupu, 1. kolu I. HNL, Me imurje je ugostilo Karlovac i osvojilo samo bod odigravši 1:1.

Karlovac je poveo po etkom drugog poluvremena, dok je bod za Me imurje osigurao Lima u 70. minuti. Utakmica nije bila ljepotica, posebice prvih sat vremena, da bi završnica nakon što je trener utuk “progledao” i uvidio da ne može igrati s pet napada a i samo jednim veznim igra em bila vrlo uzbudljiva i napeta do posljednjeg su evog zvižduka.

Tako er, kona no je nakon dužeg vremena jedna utakmica u akovcu u kojoj na suprotnoj strani nije stajao Dinamo ili Hajduk odigrana u pravoj nogometnoj atmosferi. Na tribinama SRCa Mladost okupilo se oko 1.500 gledatelja. Lijep posjet koji dugo nije vi en u našem kraju. Šteta što Me imurje nije osvojilo sva tri boda.

TABLICA 1. Dinamo 2. Rijeka 3. Cibalia 4. Sl. Belupo 5. Šibenik 6. Varteks 7. Osijek 8. Me imurje 9. Karlovac 10. Inter 11. Hajduk 12. Cro. Sesvete 13. Zagreb 14. Zadar 15. Istra 1961 16. Lokomo va

Lima je golgetersku formu potvrdio i zgoditkom protiv Karlovca pet špica???), tako da je dojam da je samo zahvaljuju i tome gost dobio priliku za aktivni rezultat. Naime, nakon što je kona no Me imurje zaigralo u sustavu 4-2-3-1 s igra ima na svojim prirodnim pozicijama, gosti su nestali s terena.

I prva velika šansa stigla je tek kad je Eliomar preba en u vršak napada (do tada je igrao zadnjeg veznog???).

Naime, u 64. minuti doma i su imali dvostruku šansu, iz koje ipak nisu upisali jedinicu i na svoju stranu semafora. Eliomar ubacuje pred Sunarina vrata, a Vuka

Sjajan Eliomar, precizan Lima Pisali smo ve u nekoliko navrata da su Brazilci Lima, Eliomar i Andre, koji su se sjajno uklopili u našu sredinu, me u najzaslužnijima što Me imurje ponovno igra u I. HNL. Tako je bilo i na utakmici protiv Karlovca. Andre siguran u obrani, za razliku od nesigurnog Bubala. Lima je postigao izjedna uju i pogodak, iako to nije bila

1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1

7:1 6:0 3:0 2:0 2:1 1:1 1:1 1:1 1:1 1:1 1:1 1:2 0:2 0:3 1:7 0:6

3 3 3 3 3 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

Parovi 2. kola: Zagreb – Inter; Istra 1961 – Lokomo va; Cibalia – Slaven Belupo; Šibenik – Osijek; Karlovac – Croa a Sesvete; Dinamo – Me imurje; Varteks – Rijeka; Hajduk – Zadar.

Zašto je utuk postavio pet špica?

Doma i su dobro otvorili utakmicu, iako su igrali u “ udnom sastavu”. Akciju koja je obe avala u 7. minuti upropastio je Vuka, koji je komplicirao u izglednoj situaciji. Odli no je pucao i Pintari u 13. minuti, ali gostuju i vratar Sunara je obranio. Nakon toga loš nogomet, nisu bili zadovoljni ni gledatelji.

U drugih 45 minuta puno bolje su ušli gosti. Sjajnu priliku imali su Redžepi i Lajtman. I onda gol. Ispala je kompletna doma a obrana nakon proigravanja gostuju ih napada a, Lajtman je zaobišao vratara Banovi a i donio vodstvo gostiju 0:1 od 52. minute.

Me imurje je ina e punih 65 minuta igralo u formaciji u kojoj nikad nije igralo (samo s jednim klasi nim veznim igra em i s ak

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

do kraja njegova ve er. Iako je ve ina kolega proglasila Limu za igra a utakmice, za mene je to bio Eliomar. Bio je ovjek oko kojeg se vrtjela cijela igra Me imurja. Sjajno je asistirao Vuki koji je glavom, na žalost, pogodio samo gredu, da bi onda preciznoš u švicarskog sata uposlio sunarodnjaka Limu koji “nije mogao promašiti”. (dz)

glavom loptu šalje u pre ku. Odbijenu loptu pokušava iskoristiti Darmopil, Sunara brani, a onda pokušava i Golubovi i poga a, ali pomo ni sudac pokazuje zale e.

Jako dvojbena situacija, vjerojatno da zale a nije bilo. I onda su doma i u potpunosti zagospodarili terenom, posebice kad je u igru ušao još jedan vezni igra (Planti umjesto Vuke).

Lima za zasluženo poravnanje Ponovno sjajna akcija Eliomara urodila je poravnanjem u 70. minuti. Ponovno se Eliomar

ubacio s lijeve strane i asistirao za Limu koji matira Sunaru. Nakon dužeg vremena zaorio se žestoki pljesak s tribina SRC-a Mladost i navijanje: Me imurje, Me imurje ...

Do kraja utakmice pritisak doma ina. U jednoj gužvi gostuju i igra se poskliznuo i pokupio loptu s rukom na zemlji, ali ina e loš sudac Strize nije pokazao na bijelu to ku. Dojam je u cijelosti da su gosti imali sjajno su enje, bili su “zašti eni k’o li ki medvjed“.

I Žuljevi je kona no pokazao da “igra”, a ne statira samo na te-

renu kad je odli no izveo slobodnjak, kojeg je Sunara jedva obranio i zamalo se “ubio” udarivši u stativu.

Karlovac je ina e totalno pao u zadnjih pola sata igre, iako su na kraju imali u posljednjoj minuti priliku i za pobjedu, ali je sre om Novini reagirao kao obrambeni igra Me imurja, a ne kao napada Karlovca.

Umjesto u praznu mrežu, izbio je loptu izvan kaznenog prostora. Baš lijepo, kona no jedan “patriotski“ potez Me imurca koji je redove Varteksa zamijenio Karlovcom.

Dojam je kako je Me imurje puno kvalitetniji sastav od Karlovca, ali nerazumnom postavom trenera utuka nije iskoristilo priliku da stigne do sva tri boda.

(Dejan Zrna, foto: VŽR)

U subotu protiv Dinama Me imurje u subotu u 20 sati o ekuje utakmica u kojoj nema što izgubiti. Igra protiv Dinama koji je sjajno startao u prvenstvo.

Za utakmicu kandidiraju svi igra i. Valja o ekivati da e se oporaviti Banovi , dok je Markovi odradio kaznu tri žuta kartona.

Zagreba ki modri s Me imurjem igraju izme u dvije europske utakmice “godine” s Red Bull Salzburgom, pa valja o ekivati da e trener Jur i miksati sastav, što bi Me imurje moglo iskoristiti da se predstavi u dobrom svjetlu zagreba koj publici. (dz)

KOMENTAR Bahatost Pami a i neuvjerljivost utuka Nije se prvi put dogodilo da razvikana trenerska imena drže “lekcije” u akovcu.

Igor Pami , nekad poznati igra , danas trener “malog” Karlovca, pokazao je nevi enu bahatost poslije utakmice Me imurje - Karlovac. Svojim izjavama tipa da su najavljivali samo bod, ali su bili uvjereni da e pobijediti, te da su bili sasvim blizu toga, natjerali su nas da se zapitamo jesmo li bili mi možda na nekoj drugoj utakmici.

S druge strane, trener utuk bio je “miran kao bubica”, ponavljao je kako je zadovoljan pristupom igra a i rezultatom. Kad smo mu postavili zašto je utakmicu zapo eo s pet špica, rekao da je to bila isklju ivo njegova volja i da nije pogriješio!?

Zašto je onda mijenjao špice i uvodio vezne igra e nakon ega je igra dobila “glavu i rep”, bilo je naše sljede e pitanje? utuk je mirno odgovorio: - Jer su se Vuka i Golubovi umorili.

Po nama je utuk napravio i loše izmjene. Da, Vuka je odigrao ispod o ekivanja, me utim, Golubovi a je trebao ostaviti u igri, a iz nje povu i Žuljevi a koji se osim dobro izvedenog slobodnjaka nije odigrao ništa. Planti je ostavio izvrstan dojam po ulasku i on je bio taj koji je utakmicu trebao zapo eti ispo etka umjesto Vuke koji je kandidirao za utakmicu nakon što mu je skinuta kazna neigranja tri utakmice koju je zaradio na kraju prošlog prvenstva.

I ne samo to, nego je utuka mogla skupo koštati procjena da je ozlije enog Banovi a ostavio na vratima, iako je bilo evidentno da on jedva stoji na nogama. U posljednjim sekundama utakmice nije mogao istr ati na loptu i samo je Novini eva loša reakcija spasila Me imurja od poraza koji bi ina e bio potpuno nezaslužen. Što se ti e utuka, tu pri i nije kraj. Trener Me imurja nije imao primjedbi ni na su enje izjavivši “ne želim komentirati su enje”, iako je bilo o igledno da je sudac procjenom prekršaja žestoko uglavnom na stranu gostiju, kao i nedosu enim penalom za Me imurje iziritirao cijelo gledalište, a njegov pomo nik da je poništio regularan pogodak doma ina (Golubovi sigurno nije bio u zale u, ve eventualno Lima koji nije utjecao na igru).

Uglavnom, Me imurje ima igru, mom ad ima “glavu i rep”, kad se igra i poslože na mjesta koje su njihove prirodne pozicije i valjda e trener utuk to prihvatiti. (dz)

28. srpnja 2009.

NAJBOLJI hrvatski spidvejaĹĄ u finalu seniorskog EP-a

Jurica Pavlic ponovno bez izgubljenog boda na doma em terenu Jedan od najmodernijih svjetskih speedway stadiona, Milenium Donji Kraljevec, ugostio je polufinalnu utrku Europskog prvenstva za seniore. Opet je blistao Jurica Pavlic koji je u svih pet izlazaka na stazu zabiljeĹžio sve pobjede i maksimalni broj bodova - 15. Konkurencija nije bila na

Rezultati: 1. Jurica Pavlic HRV 3, 3, 3, 3, 3 = 15 2. Daniil Ivanov RUS 2, 3, 3, 3, 3 = 14 3. Andriy Karpov UKR 3, 1, 2, 3, 3 = 12 4. Matej Kus EŠ3, 2, 1, 2, 2 = 10 5. Maks Gregori SLO 2, 2, 1, 2, 3 = 10 6. Mar n Malek EŠ2, 0, 2, 3, 2 = 9 7. Vladimir Dubinin RUS 0, 2, 2, 2, 2 = 8 8. Ma a Carpanese ITA 2, 1, 2, 2, 1 = 8 9. Luboť Tomi ek EŠ3, 3, 0, 1, R = 7 10. Jan Jaroť EŠ1, 2, 1, 1, 2 = 7 11. Matej Žagar SLO R, 3, 3, R, R = 6 12. Tomasz Rempala POL 1, Fx, 3, 1, R = 5 13. Marko Vlah HRV 1, 0, 1, 0, 1 = 3 14. Izak Šantej SLO 1, 1, 0, 0, 1 = 3 15. Aleť Kralji SLO F, M, 0, 1, 1 = 2

njegovom nivou i Jura je sigurno otiťao put finala koje se vozi u 4.000 km udaljenom ruskom Togliatiju. Branitelj europskog naslova Matej Žagar o ito nije bio zainteresiran za plasman u finale. ak tri put je odustao i na kraju zabiljeŞio tek 11. mjesto. Najve i konkurent za pobjedu u ovoj utrci bio mu je Rus Ivanov koji je jedini bod izgubio upravo u izravnom dvoboju s Pavlicom. Solidno se drŞao joť samo Ukrajinac Karpov, dok je ostatak konkurencije bio ispod nivoa najbolje trojke.

Ovo je bilo tre e polufinale iz ove serije, a u utrkama u njema kom Diedenbergenu i austrijskom Natschbachu finale su izborili Rusi Renat Ga urov, Semen Vlasov i Denis Gizatulin, Poljaci Ra al Trojanowski, Ronnie Jambrozy i Adrian Gomolski, Joze Tabaka iz Ma arske, Mads Korneliussen iz Danske, Jose Franc iz eĹĄke i Jevgenij Karavackis iz Latvije. Startna lista za

ovu utrku ina e se nekoliko puta mijenjala, a u posljednji trenutak odustali su Poljak Miskowiak i Talijan Franchetti. U subotu nave er problema za Pavlica nije bilo. Sigurnim gotovo rutinskim voĹžnjama skupljao je pobjede i bodove te se na kraju, ve po tradiciji, popeo na najviĹĄe postolje. Uz njega, finale su izborili Rus Daniil Ivanov, Ukrajinac Karpov, eĹĄki voza i Matej Kus i Martin Malek te Slovenac Gregori .

U Toglliatiju e glavni konkurent biti Ivanov S obzirom na imena i kvalitetu voza a koji su se plasirali u finale, u ruskom Togliatiju 23. kolovoza, Jurica Pavlic e na ruskoj stazi biti izraziti avorit.

Glavni konkurent mogao bi biti Rus Daniil Ivanov koji e voziti na doma oj stazi, jer dolazi iz grada u kojem se vozi zavrĹĄnica ovogodiĹĄnjeg EP. (D. Zrna i Ĺ˝. Soka )

Nema stanke za Juru Za Pavlica se sezona nastavlja utrkama u poljskoj ligi u dresu Unie Leszno, u ĹĄvedskom klubu Elit Vetlanda, a vjerojatno e se do kraja sezone vratiti i na engleske staze, u dresu Swindon Robinsa. Finale Grand Prix kvali ikacija vozi se u Coventryu 18. rujna, a 3. listopada nas na stazi Speedway kluba Unija eka velika zavrĹĄnica sezone s utrkom inala Svjetskoga juniorskog prvenstva. Sljede a utrka u Hrvatskoj je 15. kolovoza, kada je na rasporedu druga ovogodiĹĄnja utrka iz serije pojedina noga drĹžavnog prvenstva Slovenije i Hrvatske.

Dino Kova i 9. u Ma arskoj UsubotujevoĹženai etvrtautrka iz ovogodiĹĄnje serije juniorskog prvenstva Slovenije, Ma arske i Hrvatske. Na stazi u ma arskoj Gyuli slavio je Ma ar Jose Tabaka. Od naĹĄih izdvojit emo solidan nastup Dine Kova i a, koji je osvojio ĹĄesto mjesto s deset bodova. U ukupnom poretku ovog prvenstva vode Slovenci Duh, Voldrih i onda, a od hrvatskih voza a najviĹĄe je bodova skupio Dino Kova i na petom mjestu, pedeset i sedam bodova.

28. srpnja 2009.

ZAVRŠILO 29. IZDANJE najve eg ljetnog malonogometnog turnira u Me imurju

U Prelogu slavili: Parketi Radikovi , Novak&Novak i Boys 95 -Sudjelovalo je 20 ekipa u seniorskom dijelu, 4 veteranske i 10 pionirskih mom adi. Ukupno 34 ekipe natjecale su se 10 dana u preloškom Parku mladosti.

U Prelogu je završen tradicionalni malonogometni turnir 29. po redu “Memorijal ing. Vladimira Skoka”. Sudjelovalo je 20 ekipa u seniorskom dijelu, 4 veteranske i 10 pionirskih mom adi. Ukupno 34 ekipe natjecale su se 10 dana u preloškom Parku mladosti.

U seniorskom dijelu naslov je izborila ekipa Parketi Radikovi , koja je i po imenima imala najzvu niju ekipu ovog turnira (Golubi , Radikovi , Balent, Belovi , Žganec, Mar ec i dr.). Drugo mjesto pripalo je Bumbarima i rlenkama Haubis iz Gori ana, a tre e ekipi Svježa jaja iz ehovca.

Za najboljeg igra a proglašen je

Simon Jakši , strijelca Damir Režek, a vratara Danijel Mar ec.

Novak&Novak polovicu nagrade uplatili u humanitarne svrhe Kod veterana naslov pobjednika odnijela je ek ipa Novak&Novak, drugo mjesto pripalo je ekipi Santos, a tre e doma im Termitima.

Za najboljeg igra a proglašen je Stjepan Vlahek, najboljeg golmana Velimir Kalšan, a najbolji je strijelac Zoran Graši . Pobjedni ka ekipa u veteranskoj konkurenciji, mom ad Josipa Novaka i

Pobjedni ka ekipa seniorskog dijela turnira - Parketi Radikovi Prelog

U prvom planu organizatorska ekipa: Habuš, Radikovi i Glavina koja je podnijela najve i teret na turniru

Dražena Novaka, istaknula se lijepom gestom. Polovicu svoje nagrade, tisu u kuna, poklonili su Udruzi “Duga” iz Preloga, udruzi

koja okuplja djecu s posebnim potrebama.

U pionirskoj konkurenciji naslov pobjednika odnijela je ekipa Boys 95, drugo mjesto FC Milan, a tre e mjesto ekipa Hespo iz Preloga. Za najboljeg igra a proglašen je Matej Vinkovi , najbolji je golman Hrvoje Kvakan, a najbolji strijelac Lovro Cvet.

Nagrade najboljima podijelili su predsjednik Mladosti Ivica Radikovi i gradona elnik Grada Preloga Dragutin Glavina. (Ž. Soka , D. Zrna, foto: Z. Vrzan&Vipro Prelog)

Boys 95 slavili su naslov me u pionirima

U odbojci slavili Oto anci i Oto anke - Vo ne votkice Najbolji u veteranskoj knkurenciji Novak&Novak

Drugi u seniorskoj konkurenciji - Bumbari i rlenke Haubis Gori an

Turnir u odbojci na pijesku okupio je ove godine 29 ekipa u muškoj i ženskoj konkurenciji.

Svim sudionicima najvažnije je bilo druženje i dobra zabava, a na kraju turnira u ženskoj kon-

kurenciji naslov pobjednika odnijela je ekipa Vo ne votkice iz Otoka, druge su bile Dobrav ice, a tre e djevojke iz Gradske kavane Lovac. U muškoj konkurenciji pobjednici su Oto anci. U inalu

su deklasirali ekipu Sport za sve, a tre e mjesto osvojila je ekipa Ja, i ti i Hoby. Svi pobjednici nagra eni su medaljama i simboli nim poklonima. (ŽS, DZ, foto: ZV)

Detalj s odbojkaškog turnira koji je prerastao u tradiciju

28. srpnja 2009.

U UKOVU odigran tradicionalni “Memorijal KreĹĄimir Madi â€?

ODRŽANI plenumi klubova me imurskih nogometnih liga

PreloĹĄka Mladost uvjerljivi pobjednik

Poznati raspored za novu prvenstvenu sezonu

Zajedni ka snimka sa zavrĹĄnice turnira Na 18. izdanju turnira “Memorijal KreĹĄimir Madi â€? u organizaciji NK ukovec 77 uvjerljivu pobjedu odnio je hrvatski tre eligaĹĄ preloĹĄka Mladost. U inalu su svladali Otok koji je iznenadio plasmanom u inale sa ak 11:0. PreloĹžanima je ovo bilo prvo predstavljanje nakon rekonstrukcije mom adi u kojoj viĹĄe nema nijednog napada a iz proĹĄle sezone. OtiĹĄla je trojka: Krznar, A. Vuk i Mlinarec, nema ni Cvetka, tako da je igra ki kadar pretrpio velike promjene. Iako su bili uvjerljivi na ovom turniru, tek treba vidjeti koliko vrijedi mom ad kojoj su za sad pristupili: Dodlek (BSK), te Gotal i Magdaleni (Trnava). Evidentan je nedostatak kvalitetnih rjeĹĄenja u napadu. Ina e, PreloĹžani su u polu inalu svladali 3:0 Naprijed iz Cirkov-

ljana. Da seniorske mom adi klubova koji igraju me imurske lige joĹĄ nisu po ele ozbiljno unkcionirati govori i podatak da su juniori preloĹĄke Mladosti koji su popunili broj od 8 mom adi turnira na kraju osvojili tre e mjesto svladavĹĄi Naprijed 3:2 na penale.

Na turniru su nastupili svi klubovi s podru ja grada, a doma in ukovec 77 pobrinuo se da i ove godine sve pro e na visokom nivou. Me utim i njihovi redovi su za predstoje u sezonu u IV. HNLsjever dosta uzdrmani najavom bitno smanjenog dosadaĹĄnjeg sponzorstva koje je osiguravao predsjednik S. Igrec, tako da je upitno kako e se sve odvijati do po etka sezone.

(D. Zrna, oto: ŽS)

Gradona elnik Glavina predao je pehare najboljima na turniru

Odana po ast KreĹĄi Madi u U znak sje anja na KreĹĄu Madi a, koji je kao 20- godiĹĄnjak poginio brane i Hrvatsku u Domovinskom ratu, uo i po etka tradicionalnog turnira poloĹžen je vijenac i zapaljene su svije e podno njegovog spomen-obiljeĹžja u ukovcu.

Po ast su mu odali predstavnici Grada Preloga i Vije a Mjesnog odbora ukovec, braniteljske udruge i nogometni klubovi s gradskog podru ja. Klubovi su se okupili na dvodnevnom nogometnom turniru Memorijalni turnir KreĹĄo Madi , kojem je to

bilo 16. izdanje. Organizator je NK ukovec 77, iji je KreĹĄo bio igra .

- To je in koji treba njegovati, to je jedini na in kojim se moĹžemo oduĹžiti tom mladom nogometaĹĄu i re i mu hvala za ono ĹĄto je dao domovini. Tom inu je nazo na i njegova najbliĹža rodbina, pa je to prigoda da se zajedni ki sjetimo Ĺživota i djela KreĹĄe Madi a - rekao je tom prigodom preloĹĄki gradona elnik Dragutin Glavina. KreĹĄo Madi je poginuo 1992. godine, a spomen-obiljeĹžje postavljeno je 2003. godine.

Mladost iz Preloga najbolja

Najbolji klinci turnira ProglaĹĄeni su i najbolji pojedinci turnira. Najbolji strijelac je Jakov Pintari , Hajduk Brezje, najbolji vratar Petar BoĹžek, Mladost Prelog, dok je najbolji igra turnira Silvijo Radikovi , Mladost Prelog.

Mladost Prelog i Me imurje, a u skupini B: Omladinac Ma kovec, Venera Sveti Juraj na Bregu, Bratstvo Savska Ves, Me imurec Dunjkovec Pretetinec.

Iz skupine A u zavrĹĄnicu su uĹĄli Mladost Prelog i doma in Hajduk, a iz skupine B Bratstvo i Omladinac.

U polufinalu je Mladost igrala s Omladincem 0:0,

da bi bolje izvela penale za 2:1, dok je Hajduk svladao Bratstvo 2:1. U utakmici za tre e mjesto Omladinac Ma kovec je bio bolji od Bratstva Savska Ves 2:1, da bi nakon toga Hajduk Brezje i Mladost Prelog odigrali 0:0, ali su PreloĹžani ponovno bolje izvodili dodatne kaznene udarce i pobijedili (0:2).

Made in Germany by

O! NOV

ProtekSan d.o.o.

Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

Pobjeda – Omladinac (M), Plavi 1975 – Kriťtanovec, Jedinstvo (GM) – Hajduk (B), Bratstvo (P) – Zebanec, Mali Mihaljevec – Dinamo (Ž). Drava iz Kurťanca je u prvom kolu slobodna.

Dan ranije u etvrtak odrŞani su plenumi klubova II. i III. Me imurske lige – istok na kojem su izvu eni natjecateljski brojevi za novu sezonu 2009/2010.

U prvom jesenskom kolu koje se igra 22/23.08.2009. u II. Me imurskoj ligi istok sastaju se: Dubrav an – Croatia, Borac PMP – Mladost (Pal.), Radni ki – Drava (DM), Dubrava – Galeb, Grani ar (N) – Draťkovec, Mladost (SM) – Podturen i Budu nost (P) – Omladinac (DS). U III. Me imurskoj ligi istok parovi su sljede i: Jadran – Napredak, Borac (DH) – Mladost urkin, Eko – Torpedo, SK – Kraljev an 38, Hodoťan – Otok, a Budu nost (M) je slobodna.

TURNIR PRVAKA igra se od petka do nedjelje u Trnovcu

ODIGRAN “Brezje cup 2009.� za pionire U-11

U Brezju je odigran turnir za nogometaĹĄe do 11 godina na kojem je sudjelovalo osam ekipa: Me imurje, Mladost Prelog, Bratstvo Savska Ves, Me imurec Dunjkovec Pretetinec, Venera Sveti Juraj na Bregu, Omladinac Ma kovec, Mali Mihaljevec i doma in Hajduk Brezje.

U skupina A igrali su: Mali Mihaljevec, Hajduk Brezje,

U petak su odrŞanapreostala tri plenuma klubova. I. Me imurska liga imala je plenum u Savskoj Vesi, a prema natjecateljskim brojevima za novu predstoje u sezonu 2009/2010 u 1. kolu 22/23. kolovoza sastaju se: Bratstvo (SV) – Rudar, BSK – Vidov an, Polet (SMNM) – Venera PMP, Plavi (Pek.) – Omladinac (NSR), Naprijed – Spartak, Centrometal – Sokol i Polet (P) – Mladost (I). Predstavnici II. Me imurske lige zapad sastali su se u Dunjkovcu-Pretetincu i parovi 1. kola su sljede i: Hajduk Vindija (Š) – Mladost (S), Strahoninec – Zasadbreg, Sloboda (M) – Mura, Šenkovec – Me imurec, Puť ine – Bratstvo (J), Donji Koncov ak – Sloga (Š) i Jedinstvo (NSD) – Trnovec. Doma in plenuma III. Me imurske lige zapad bilo je Jedinstvo iz Gornjeg Mihaljevca. Parovi 1. kola te lige su:

pro Vigo

Dezinfekcijski uloĹĄci za obuću: u potpunosti isuĹĄuju obuću uklanjaju i osvjeĹžavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i sprijeÄ?avaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

www.protexx.hr

Pet prvaka u borbi za me imurski naslov Od 31. srpnja do 2. kolovoza igra se Turnir prvaka me imurskih nogometnih liga iji je doma in NK Trnovec. U prostorijama Me imurskog nogometnog saveza u ponedjeljak su izvu eni parovi. U petak u pretkolu igraju prvaci III. ŽNL Trnovec i Budu nost Podbrest s po etkom u 18 sati. U subotu u 16 sati igra prvak

I. me imurske lige Sloboda Slakovec protiv prvaka II. me imurske lige zapad Centrometala Macinec, a u 18 sati pobjednik Trnovec-Budu nost protiv prvaka II. me imurske lige istok Naprijeda iz Cirkovljana.

U nedjelju se igra finale od 18 sati. Utakmice se igraju 2x40 minuta.

U SRIJEDU 5. kolovoza zapo inje nogometna sezona MNS

Na rasporedu 1. kolo kupa Tradicionalno se nova nogometna sezona Me imurskog nogometnog saveza otvara kup natjecanjem. U 1. kolu igraju klubovi koji imaju najslabiji ranking. Parovi su sljede i: PuĹĄ ine: PuĹĄ ine - HajdukVindija (Ĺ ), KurĹĄanec: Drava Dinamo (D), Otok: Otok - Sokol VratiĹĄinec, KriĹĄtanovec: KriĹĄtanovec - Rudar M. SrediĹĄ e, D. Koncov ak: D. Koncov ak - Mladost (I), Prekopa: Plavi 1975 - Ĺ enkovec, Sivica: Budu nost (M) - Kraljev an ‘38 D. Kraljevec, ehovec: SK - Polet (P), HodoĹĄan: HodoĹĄan - Omladinac (M), Ĺ˝iĹĄkovec: Dinamo - Galeb Oporovec, Novo Selo na Dravi: Jedinstvo - Omladinac

(DS), Sveti KriĹž: Eko - DraĹĄkovec, Ĺ trigova: Sloga - Naprijed, Orehovica: Croatia - Grani arEllabo Kotoriba, Zebanec: Zebanec - Mura Hlapi ina, Sveta Marija: Mladost - Torpedo KriĹžovec, Jurovec: Bratstvo - Napredak G. Kraljevec, Preseka: Bratstvo - Drava D. Mihaljevec, Dekanovec: Mladost- urkin Borac PMP Tur iĹĄ e, Palinovec: Mladost - Borac D. HraĹĄ an, G. Mihaljevec: Jedinstvo - Sloboda (M), Gardinovec: Radni ki - Jadran Ĺ te anec, M. Mihaljevec: M. Mihaljevec - Budu nost (P), Brezje: Hajduk - Dubrav an D. Dubrava, Selnica: Mladost Plavi (P), G. HraĹĄ an: Pobjeda - Centrometal Macinec.

28. srpnja 2009.

ME IMURSKI streli ari uspješni na FITA Turniru u Sunji

ZLATNA STRIJELA Grada Preloga

Darko Kalšan iz Preloga najprecizniji u golom luku - Krešimir Štrukelj doživio je poraz u finalu olimpijskog luka Otok kraj Preloga bio je u nedjelju mjesto održavanja streli arskog turnira Zlatna strijela Preloga, kojeg je odli no organizirao Streli arski klub Prelog. Streli ari svih dobnih skupina natjecali su se ga aju i FITA 900 krugova. Po etiri najbolje plasirana streli ara su se u finalu borili za odli ja. Mateo Pikl (12 g.) osvojio je zlatno odli je, a Vinko Kova (14 god.) osvojio je srebrno odli je.

Djevoj ice do 14 godina starosti Marija Rojko osvojila je zlato, a Mia Mance srebro. Ana Štruklej i Ivana Štruklen osvojile su zlato u standardnom luku djevoj ica do 12 godina.

U seniorskom olimpijskom luku Krešimir Štrukelj osvojio je srebrno odli je. Kadet Luka Vuruši zlatni je u golom luku.

Zlatne strijele osvojili su Preložanin Darko Kalšan u golom luku, Zagrep anin Josip Jakopovi u olimpijskom luku, a Sisš anin Mario Vavro u složenom luku.

ke. Štrukelj je u svojoj konkurenciji osvojio zlatnu odli je, a Štebih pak u svojoj veteranskoj konkurenciji. Mihael Štebih kao predsjednik SK Katarina Zrinski, zahvalio je doma inu na gostoprimstvu te SK Sunja estitao 20. obljetnicu postojanja i uspješnog rada.

Bez Arnaudovskog, “kostur” ekipe ostao

Nositelji medalja sa Zlatne strijele Grada Preloga

Pobjeda Antonija Korpara na grlu Nobilis

Antonio Korpar pobjednik je najzanimljivije utakmice turnira

mjesto pripalo je Dariju Harambaši u na konju Guliver iz KK Sveti Ivan Zelina, etvrta je bila Ines Kova evi na konju Argonaut iz KK Varaždin 95, dok je izvrsno peto mjesto na konju Corleone osvojio doma i natjecatelj iz KK Nikola Zrinski Marinko Lisjak.

Turnir ve petu godinu na donjodubravsku Krbulju privla i veliki broj posjetitelja koji su uživali u vještinama jaha a i konja. Nagrade najboljima uru ila je sutkinja Dunja Hercigonja. Donja Dubrava kroz ovaj turnir postaje prepoznatljiva kao sredina za razvoj i unaprje enje konji kog sporta koji postaje sve popularniji kod mla e generacije.

(A.Fuš)

ZAVRŠILA PRVA smjena završnice “BISTRA SPORTSKIH IGARA MLADIH”

Ivan Lovrek najmla i stolnoteniski pobjednik Dodjelom pehara i medalja završena je prva od etiri finalne smjene 13. Bistra sportskih igara mladih. Od 20. do 25. srpnja u Splitu je boravilo i odmjerilo snage preko 400 djece iz cijele Hrvatske. Tražili su se pobjednici u stolnom tenisu, odbojci te u malom nogometu (1991. godište i mla i, muška konkurencija). I nije izostao uspjeh niti mladih me imurskih sportaša. Ivan Lovrek postao je najmla i stolnoteniski pobjednik.

Prije po etka sportskih natjecanja organizirano je razgledavanje grada, a mnogima je ovo bio prvi susret sa Splitom i njegovom 1700 godina starom poviješ u i kulturnom baštinom. Meštrovi ev kip Grgura Ninskog

U Sunji pokraj Siska održan je FITA turnir na kojem je nastupilo pedesetak streli ara iz Hrvatske te nekoliko iz BiH i Slovenije. Me u njima su bili i streli ari Katarine Zrinski iz akovca, Mihael Štebih i Krešo Štrukelj, koji su bez ve ih napora pobijedili sve svoje suparni-

ZAPO ELE PRIPREME Perutnine Pipo IPC

U D. DUBRAVI održan tradicionalni konji ki turnir u preponskom jahanju

Konji ki klub Nikola Zrinski iz Donje Dubrave bio je doma in i organizator tradicionalnog turnira u preponskom jahanju na kojem su sudjelovali konji ki klubovi iz Varaždina, Križevaca, Osijeka, Svetog Ivana Zeline, akovca i Donje Dubrave. Turnir je održan u sportskom parku Krbulja u sklopu Dana op ine Donja Dubrava. Najatraktivnija i najuzbudljivija utakmica bila je u kategoriji A uz visinu prepone od 1,10 metara u kojoj su za najbolje bile osigurane nagrade. U toj utakmici najbolji je bio Antonio Korpar na konju Nobilis iz KK Zrinski akovec, drugo mjesto osvojio je Saša Tore na grlu Clouseau iz KK Križevci 2008, tre e

Zlatni Štebih i Štrukelj

je privukao najviše pažnje jer prema narodnom vjerovanju tko dotakne njegov palac i zaželi želju, ta e mu se želja ispuniti.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije u suradnji sa dje jim domom “Maestral” prigodom me unarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga podijelili su bedževe koje su izradili šti enici dje jeg doma “Maestral”. Njihova akcija se povezuje sa sloganom Igara “Živimo život bez droge jer droga uzima život” koji ima edukacijski karakter jer sudjelovanje u sportskim aktivnostima omogu ava djeci zdravi životni put, promi e autenti ne ljudske vrijednosti, te odgojni karakter, posebno u današnje vrijeme

kada su droga i alkohol vrlo rašireni. Na svim sportskim terenima na kojima su se odvijala natjecanja postavljeni su i plakati s porukama o pozitivnom na inu života.

Predsjednik Mesi posjetio mlade sportaše Zasigurno je najuzbudljiviji trenutak cijele smjene bio susret mladih sportaša sa predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesi em. Naime, unato svom prepunom rasporedu, prilikom služebenog posjeta u Splitu, predsjednik Mesi je uspio izdvojiti vrijeme i za Sportske igre mladih. Ovom prigodom Predsjednik je mladim sportašima poželio puno sre e u daljnjim natjecanjima i poru-

io im da bavljenje sportom ja a njihov duh i tijelo .

Nakon razigravanja po grupama, uslijedila su finala u svim sportovima.

Na stolnoteniskom turniru u ženskoj konkurenciji 1991.godište i mla i najbolja je bila MARTINA BRGLEZ iz Sv. Nedelje, u kategoriji 1994. godište i mla i MARTINA JUKI iz Varaždina, dok je u najmla oj kategoriji pobijedila MIHAELA BRODAR iz Varaždina.

Kod muških stolnotenisa a u kategoriji 1991.godište i mla i najuspješniji je bio VANJA LOPUŠINSKY iz Splita, u kategoriji 1994.godište i mla i pobijedio je JOSIP MUSTAPI tako er iz Splita, dok je najmla i stolnotenisa ki pobjednik IVAN LOVREK iz akovca.

Ve tradicionalno krajem srpnja s pripremama za novu sezonu zapo inju rukometaši akove ke Perutnine Pipo IPC. U skladu s tradicijom okupljanje je održano u ponedjeljak na stadionu SRC Mladosti gdje e se odraditi prvi dio priprema.

Do 12. kolovoza trenirat e se u prosjeku dva puta dnevno, nakon ega se putuje na visinske pripreme u Velbno kraj Gospi a gdje e se boraviti tjedan dana. Završni dio priprema odradit e se u akovcu i tek tada e se u i u dvoranu i raditi s loptom.

Na prozivci trenera Josipa Borkovi a našla su se ve inom poznata lica. Kostur ekipe od prošle sezone je sa uvan uz male promjene: najbolji strijelac u minuloj sezoni, Risto Arnaudovski, otišao je u sarajevsku Bosnu koju e kroz prvenstvo BIH, ali i europsku Ligu prvaka voditi proslavljeni trener Ir an Smajlagi . Na njegovo mjesto pristigao je Mario Jelini , a nakon godine dana u Metkovi u vratio se Igor Kara i . Otvorena je mogu nost dovo enja još jednog poja anja.

U optimisti nom tonu u novu sezonu Minula sezona i sedmo mjesto na prvenstvenoj tablici ozna ena je kao polazna godina u kojoj e se postavljati temelji za novu, mladu ekipu. O o ekivanjima od nove premijerligaške sezone Borkovi kaže: - Sad bi trebali biti korak ili dva ili ak tri bolji nego lani. Otišao nam je najbolji strijelac kluba, ponuda Bosne bila je jednostavno prejaka da bi Ristu zadržali u akovcu, ali dobili smo dva vrlo kvalitetna igra a. Nadamo se da e nas mimoi i ozljede i sva ona nesre a koja nas je pretila. Mogli bi svojom igrom, ali i rezultatom pozitivno iznenaditi. Klju sezone bit e u pripremama, a da taj dio što kvalitetnije odradimo pomo i e nam stru njak za fizi ku spremu Miljenko Vidovi .

U Borkovi evom planu bit e i odigravanje prijateljskih utakmica, dogovoreno ih je pet, ve inom sa klubovima s kojima se njeguju dobri odnosi (Ormož, Osijek, Varteks).

Prvenstvo zapo inje 12. rujna utakmicom s Bjelovarom u akovcu. (tj)

SPORTSKO LJETO u Nedeliš u

Završeno šest od devet sportskih kampova U organizaciji i pod pokroviteljstvom Op ine Nedeliš e uspješno je završeno šest od devet sportskih kampova u sklopu projekta „Sportsko ljeto“ u SGC „Aton“ u Nedeliš u.

I dok je nogometnom kampu prisustvovalo 85 djece, disc gol treniralo je preko 50 zainteresiranih.

Sportsko ljeto je namijenjeno djeci od 1. do 8. razreda osnovne škole, a organizira se s klubovima iz razli itih sportova s podru ja Op ine Nedeliš e i Grada akovca.

Trenutno je u tijeku gimnasti ki kamp, a svi zainteresirani mogu

se priklju iti karate kampu koji e se održati od 3. do 8. kolovoza.

Uspjesi Filipa Udea o igledno su pove ali interes za gimnastiku jer je za gimnasti ki kamp prijavljen rekordan broj djece, njih 170. Od 10. do 14. kolovoza djeca se mogu okušati u jahanju koje je ujedno i posljednji kamp ove godine.

Kampovi se održavaju u jutarnjim terminima, od 8 do 12 sati u SGC-u “Aton”, a ovim putem pozivaju se sva djeca od 1. do 8. razreda da se prijave i pridruže ostalima. (hz)

Preko 50 djece prošli je tjedan sudjelovalo u disc golf kampu

50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

52

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SJAJAN USPJEH me imurskih vatrogasaca na Olimpijadi u eškoj

JVP Grada akovca najbolji na svijetu Javna vatrogasna postrojba Grada akovca olimpijski je pobjednik Vatrogasne olimpijade održane u Ostravi u eškoj.

Me imurski vatrogasci uvjerljivo su bili najbolji u svojoj kategoriji pro esionalnih vatrogasaca iz itavog svijeta.

Pod vodstvom mentora Damira Kova i a (ujedno i natjecatelj), najve i uspjeh u povijesti hrvatskog i me imurskog vatrogastva ostvarili su: Branko Hobalj, Rajko Bogdan, Ivan Srpak, Vlado Matoša, Dragutin Zor ec, Renato Novak, Stanko Vugrin i , Drago Horvat i Dragutin Kolenko.

Vrlo uspješna je bila i ekipa DVD-a MT -a akovec koja je osvojila zlatnu medalju plasiravši se u konkurenciji 39 ekipa na 12. mjesto.

Boje ove ekipe branili su: Marijan Crn ec, Stjepan Bernard, Stjepan Novak, Radomir Treska, Nenad Grabar, Ivan Mar ec, Robert Ban, Zoran Kukoli , Sre ko Mrazovi i Damir Novak koji je bio i trener i vo a ekipe.

Napla en sav trud - Titulom olimpijskog pobjednika naplatili smo uloženo znanje, iskustvo i materijalna dobra uložena u JVP, premda, moram priznati, nisam o ekivao ovako veliki uspjeh. Naime, kao i mnoge druge stvari i oblasti, tako i u vatrogastvu ve ina zemalja ulaže znatno više od nas, pak je bilo nekako logi no

o ekivati da e titula oti i u neku velesilu. Ekipa koja radi kvalitetno, i uz to još dodatno trenira i vježba, svima je pokazala da smo Hrvati odli ni vatrogasci i ja im na svemu estitam, kaže Ivan Krištofi , zapovjednik JVP-a i VZ-a Me imurske županije, koji je u Ostravi nazo io ovom sjajnom uspjehu. (sm)

Uspješni i Gardinov ani Mladi vatrogasci DVD-a Gardinovec nisu puno zaostali za svojim starijim kolegama. Pod vodstvom i mentorstvom Hrvoja Novakovi a i Ivana Fažona osvojili su 12. mjesto u natjecanju 39 ekipa.

Gardinov ani su nastupili u sastavu: Denis Orehovec, Nikola Strahija, David Lovren i , Matija Horvat, Matija Kolari , Denis Špoljar, Siniša Peharda, Nino Fažon, Stjepan Horvat i Tomislav Hajdarovi .

Me imurci su imali svoje predstavnike me u sucima (Zlatko Orsag, Željko Besedi i Marinko Orsag, prevoditelj), a tajnik Dragutin Trupkovi nosio je olimpijsku zastavu. (S. Mesari )

28. srpnja 2009.

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI: SAŠA PILAJ, sin Ljiljane i Nikole; VINKO DRVODERI , sin Štefice i Dejana; TEJA BALOG, k i Sandre i Dalibora; LEA CVIJA, k i Marijane i Gorana; TONIKA RISEK, k i Danijele i Ivana; LUKA KOS, sin Snježane i Alana; PAULA ŠALAMON, k i Branke i Radovana; NELA VRBAN, k i Nikoline i Alena; ANTONIO NOVAK, sin Nikoline i Daria; KEMAL HORVAT, sin Jagode; TESA LUKMAN, k i Anite i Vedrana; JAKOV HIŽMAN, sin Danijele i Samuela; IRIS JUR EC, sin Nataše i Zvonka; DUNJA FLUJHAR, k i Nataše i Vida; ANJA KEROVEC, k i Nikoline i Nenada; TAMARA NOVAK, k i Mladena i Tonija; NIKO HORVAT, sin Nikoline i Kristijana; KEVIN PEC, sin Tatjane i Miljenka; NIKOLINA HORVAT, k i Irme i Mladena; ANA MARIJA TURKALJ, k i Marijane i Zdenka; KARLO NOVAK, sin Valentine i Davora;

NATAN SOBO AN, sin Stanislave i Nenada; HANA LOGOŽAR, k i Mirjane i Krešimira; SEBASTIJAN HORVAT, sin Suzane i Emila; DINO IGNAC, sin Snježane i Dušana; TONI JAGEC, sin Goranke i Daria; DAVID ORŠUŠ, sin Dubravke i Mladena; SARA NAJMAN, k i Silvije i Nine.

VJEN ANI: Dijana Šte ulj i Tomislav urini ; Martina anji i Abel Kova evi ( akovec). Kristinka Habuš i Boris Pintari ; Vanja Jordan i Goran Leva i (Kotoriba). Valentina Per i i Miro Šte ok; Vesna Hren i Ivan Šagi; Martina Kamenar i Marijan Mohari ; Dalija Vnuk i Andrej Šinko; Kristina Tuksar i Nikola Bogdan; Zorica Brizo i Mario Gori anec; Radojka Horvati An elko Oršoš; Veronika Gori anec i Denis Zember (Mursko Središ e). Jelena Novosel i Tomica Piknja (Mala Subotica). Valentina Mihoci i Miroslav Vrhaj; Klaudija

Cvetko i Danijel Baksa; Renata Tišler i Manuel Režek (Prelog). Danijela Kova i Nikola Dragojevi ; Katja Sovi i Dejan Prelog (Štrigova).

UMRLI: Viktorija Lesjak, r. Obadi , ro .

1930.; Mladen Zamuda, ro . 1958.; Šte a Štefi ar, r. Klancir, ro . 1927.; Franjo Pavlekovi , ro . 1937.; Ivan Bergovec, ro . 1937.; Gordana Lajtman, r. Brlja a, ro . 1954.; Augustin Sen ar, ro . 1927.; Ivan Pintari , ro . 1924.; Ružica Krivak, r. Lovren i , ro . 1937. ( akovec).

Stjepan Mikulan, ro . 1919. (Kotoriba). Antun Kontrec, ro . 1932.

(Mursko Središ e). Agata Krsnik, r. Pintari , ro . 1946.; Ana Bari , r.

Vadlja, ro . 1927. (Nedeliš e). Valentin Tot, ro . 1928. (Prelog). Sabina Dreven, r. Klenar, ro . 1925.; Kristina Jambrovi , r. Mohari , ro .

1923. (Štrigova).

28. srpnja 2009.

Informacije 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

GORANA HORŽI A 1.8.1995. - 1.8.2009.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

Temeljem lanka 32. Zakona o izborima op inskih na elnika, gradona elnika, Ĺžupana i gradona elnika Grada Zagreba („Narodne novine“ broj 109/07. i 125/08.), Op insko izborno povjerenstvo Op ine Ĺ enkovec objavljuje SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Drvna galanterija i pilana SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakari a 12, traĹži 2 RADNIKA/ ICE NA PROIZVODNOJ LINIJI na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na gornju adresu ili najava na telefon 328-088, 098-463-575. Natje aj otvoren do 31.07.2009.

2. ART ing d.o.o. AKOVEC, traĹži 2 SOBOSLIKARA i 2 FASADERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-2390279, 091-439-0279. Natje aj otvoren do 19.07.2009.g.

3. Studio kose SPOMENKA, Glavna 5, Prelog, traĹži FRIZERA na neodre eno vrijeme, javi sena091/581-3130iliposla pismenu zamolbu, do 18.8.

4. MTK, Žarkovice 15, Nedeliť e, traŞi RU NOG PAKIRERA na odre eno vrijeme, javi se osobno na adresu do 30.7.

5. Restoran LIPA NEDELIĹ E, traĹži 1 POMO NU KUHARICU na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 098-802-273, do 29.07.

6. Modna industrija konfekcije MIK, AKOVEC, Ĺ˝.FaĹĄizma 3, traĹži Ĺ IVA E TEKSTILA - viĹĄe izvrĹĄitelja na odre eno vrijeme, sastanak sa kandidatima e se odrĹžati u dvorani broj 18 Zavoda za zapoĹĄljavanje 06.07.2009.g. u 10,00 sa , natje aj otvoren do 24.07.2009.g.

7. TEHNIX d.o.o., B. Radi bb, D. Kraljevec, traĹži dipl.ing. STROJARSTVA, TOKARA I DJELATNIKA NA CNC URE AJU, javiti se osobno ili na e-mail: ivana.bogomolec@ tehnix.com , do 10.8.

8. Soboslikarski i li ila ki obrt “PIKNJA â€?, AKOVEC, traĹži 2 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-514-5858 do 30.07.

9. Kerami arski obrt “PINKâ€?, PALINOVEC, traĹži 1 POLAGA A KERAMI KIH PLO ICA na neodre eno vrijeme, javi se na 091557-86-49, do 31.07.

10. Dje ji vr “RIBICAâ€?, Ĺ˝ABNIK, Ĺ˝abni ka 42, traĹži 2 VĹ S ODGAJATELJA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, voza ki ispit “Bâ€? kat., pismene zamolbe dostavi na gornjuadresu ili tel.868-236,099-7882-147 do 30.07.

11. ALUPLASTIK, M. SUBOTICA, I.Vuruťi a 1, traŞi 2 RADNIKA NA IZRADI I MONTAŽI ALU i PVC stolarije na neodre eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo na is m poslovima, javi se na 098-426-013, do 31.07.

12. BLICd.o.o.,GORI AN,Ĺ kolska36,traĹži1 DJELATNIKANABRAVARSKIMPOSLOVIMA na odre eno vrijeme uz mog. zasnivanja stalnog radnog odnosa, radno iskustvo nije uvjet, javi se na 099-676-3517 do 02.08.

13. ARTEFERRODOHOMONTd.o.o.,GORI AN,SirkoviĹĄ ebb,traĹži10DJELATNIKANA POMO NIM BRAVARSKIM POSLOVIMA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 601-222, do 02.08.

14. NET d.o.o., Ĺ ENKOVEC, traĹži 10 DJELATNIKA U PROIZVODNJI SVIJE A (m/Ĺž) na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, najava na tel. 343-233, do 31.07.

15. KERAK AM d.o.o., ŠENKOVEC, J.Bedekovi a 2, traŞi 1 ŽBUKERA i 1 POMO NOG RADNIKA ZA STROJNU ŽBUKU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na 343-677, do 06.08.

16. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, V. Nazora 18a, traĹži 3 SSS STROJARSKA TEHNI ARA sa i bez radnog iskustva, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060.

Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.

17. Hamerd.o.o.–PekaraSuncokret, akovec, traŞi PRODAVA A na neodre eno vri-

jeme, javi se od 7-15 sa na tel. 091/3968000, do 4.8.

18. KIKI d.o.o. GORI AN, Kalni ka 47, traĹži KV MONTERE-IZOLATERE - viĹĄe izvrĹĄitelja, obavezno radno iskustvo, mjesto rada Njema ka na odre eno vrijeme, javi se na 099-6655-006. Natje aj otvoren do 31.07.2009.

19. MA AK d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traĹži1AUTOMEHANI ARA-VULKANIZERA na neodre eno vrijeme, moĹže sa i bez radnog iskustva, javi se osobno ili 098-496362. Natje aj otvoren do 31.07.2009.

20. METAL DEKOR IVANOVEC, P. Miťkine, traŞi 1 DJELATNIKA ZA IZRADU I MONTAŽU ŽALUZINA I TRAKASTIH ZAVJESA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo minimalno 1 godina, javi se osobno ili 338-070.

Natje aj otvoren do 08.08.2009.

21. CALIX d.o.o. KOTORIBA, traĹži 3 DJELATNIKA - RUKOVATELJA STROJEM ZA PRERADU PLASTIKE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-3426-087. Natje aj otvoren do 07.08.2009.

22. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 KONOBARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, dostavi pismene zamolbe ili se osobno javi nagornjuadresu,informacije311-207.

Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.

23. AUTOPRIJEVOZNIK Ĺ IMUNI BELICA, M. Gupca 19, traĹži 1 DJELATNIKA ZA UTOVAR I ISTOVAR PREHRAMBENE ROBE na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-516-4191. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.

24. SILADI d.o.o. KOTORIBA, traĹži 1 DJELATNIKA ZA UPRAVLJANJE I SERVIS POLJOPRIVREDNOM MEHANIZACIJOM na neodre eno vrijeme, javi se na 098-915-8006.

Natje aj otvoren do 05.08.2009.g.

25. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traĹži VIĹ E OSOBA ZA Ĺ IVANJE NAVLAKA ZA MADRACE na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili mob. 098-244447. Natje aj otvoren do 28.07.2009.g.

26. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traĹži 1 DJELATNICU ZA PRODAJU U SLASTI ARNICI i 1 DJELATNICU ZA PRODAJU KRUHA I PECIVA na neodre eno vrijeme uz probni rad, povrat putnih troĹĄkova u cijelos , javi se 091-582-8639. Natje aj otvoren do 09.08.2009.

27. DOMEX-ID d.o.o. DOMAĹ INEC, traĹži 1 PRODAVA ICU MJEĹ OVITE ROBE na odre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javiti se osobno ili 863-444, 098-646-212.

Natje aj otvoren do 28.07.2009.g.

28. GRA EVINARSTVOHORVATd.o.o. AKOVEC, traĹži 2 ZIDARA i 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098-393-119. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

29. ELEKTROINGGRABARd.o.o. AKOVEC, traĹži 2 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo poĹželjno, javiti se na 396-047. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

30. DUGA COLOR DRŽIMUREC 117, traŞi 1 KV SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, rad na terenu, javiti se na 639008, 098-914-9985. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

31. Restoran AQUA KAKTUS TOTO MORE TOTOVEC, traĹži 3 KONOBARA i 2 KUHARA na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-912-3525. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

32. SoboslikarskiobrtRENOVANEDELIĹ E, Trnavska 17, traĹži 3 KV, PKV SOBOSLIKA-

RA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 822-118. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

33. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovi a 1, traŞi 2 VOZA A TERETNOG VOZILA u me unarodnom transportu robe – hladnja e na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje njema kog jezika, radno iskustvo 12 mjeseci, javi se osobno ili 384822. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

34. Ordinacija op e medicine Anica Beli dr.med. Mala Subo ca, Glavna 31, traĹži 1 LIJE NIKA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme - zamjena 12 mj., poloĹžen stru ni ispit, javi se na 098-331-205. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

35. Pekarna i pizzerija SRE KO AKOVEC, Z. Frankopanska 8, traĹži 1 PRODAVA ICU U PEKARInaodre enovrijeme,javi seosobno na gornju adresu. Natje aj otvoren do 28.07.2009.g.

36. EKO 1 - Servis za iĹĄ enje, AKOVEC, O. Price 7, traĹži 1 ISTA ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se 390-426, 091-1390-426. Natje aj otvoren do 31.07.2009.g.

37. G.P.P.T.-Nekretnine d.o.o. G. HraĹĄ an, VaraĹždinska 43a, traĹži 1 GRA . TEHNI ARA, 2 ZIDARA, 2 TESARA i VIĹ E POMO NIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 099-707-4155. Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

38. OKNO d.o.o. PUĹ INE, akove ka 107 a, traĹži 2 BRAVARA, 2 STOLARA i 2 STAKLARA - djelatnike za montaĹžu ALU stolarije na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno na gornju adresu ili 823-004.

Natje aj otvoren do 09.08.2009.g.

39. LB gradnja d.o.o., Okrugli Vrh 73a, traĹži 4 MONTERA SUHE GRADNJE i 4 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javi se na mob. 099/792-0456, do 12.08.2009.g.

40. PEKARNA SUNCOKRET, AKOVEC, Kalni ka 19, traĹži 1 PEKARA, POMO NOG PEKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 091-396-5000, do 31.07.

41. Braniteljska zadruga “PLETIONAâ€?, AKOVEC, Dr.I.Novaka 36a, traĹži 2 RADNIKA U PROIZVODNJI ARAPA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poĹželjno ali nije uvjet, javi se na 098-241-475, do 12.08.

42. Trgova ki-ugos teljski obrt “Nâ€?, Ĺ ANDOROVEC,V.Nazorabb,traĹži1KONOBARA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javiti se na 091-253-9138, do 29.07.

43. Autoservis TUNING DRVODERI , PODTUREN, Sportska bb, traĹži 1 KV AUTOMEHANI AR A na neodre eno vrijeme, javi se na 099-502-9558, do 13.08.

44. GRA-COOP d.o.o., M.SrediĹĄ e, Mar nska 165, traĹži 3 TESARA, 1 VOZA A na neodre eno vrijeme, javi se na 098-241431, do 15.08.

45. Dom za starije i nemo ne osobe STUBI AR, M.SrediĹĄ e, Kolodvorska 32, traĹži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodre eno vrijeme, javiti se na 543-511 g a Sandra Stubi ar, poloĹžen stru ni ispit, natje aj otvoren do 31.07.

46. Obiteljskidom zastarije i nemo neosobe KOLONI , D.Kraljevec, Kolodvorska 7, traĹži 2 NJEGOVATELJICE u domu za starije i nemo ne na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 655-040, 098-992-9699, do 20.08.

47. NIT d.o.o. PUĹ INE, akove ka 47, traĹži 1 SAMOSTALNOG KNJIGOVO U s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo na poslovima

samostalnog knjigovo e, poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola “B� kat., javi se na 091-576-3986, natje aj otvoren do 31.07.

48. L JEK ARNA KOVA , AKOVEC, D.Cesari a 5, traĹži 1 MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme uz probni rad, poloĹžen stru ni ispit ali nije uvjet, javi se osobno ili 040-390-080, natje aj otvoren do 16.08.

49. Caffe bar “Zdenkaâ€? AKOVEC, I.Gunduli a bb, traĹži 1 KONOBARICU na neodre eno vrijeme, mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 091-956-7425, do 31.07.

50. Marketing cjevovodi d.o.o., N. SELO ROK, traĹži 5 VODOINSTALATERA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-957-4204, do 29.07.

51. Kerami arski obrt vl. Horvat Ĺ tefan, Donji Vidovec, traĹži 1 KERAMI ARSKOG RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 098/552-827, do 16.8.

52. PEM ELEKTRONIKA d.o.o., Dragoslavec Breg 70, traĹži 1 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, javi se na mob.

098/473-387, do 21.8.

53. DINA TRADE D.O.O, Peklenica, KrniĹĄ e 23, traĹži 3 SOBOSLIKARA na neodre eno vrijeme, javiti se na mob.095-847-3181, natje aj otvoren do 12.08.2009.

54. BU -NET d.o.o., Strahoninec, traĹži 3 ISTA ICE na neodre eno vrijeme, javi se na mob.091-518-0672, natje aj otvoren do 10.08.2009.

55. Zavrťnigra .radoviHANGRA,J.Kozarca 15, akovec, traŞi 2 SOBOSLIKARA i 2 PIZZA MAJSTORA na neodre eno vrijeme, javi se na mob.091-970-6679, natje aj otvoren do 21.08.2009 56. Koma-mont d.o.o., Prelog, traŞi MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na odre eno vrijeme, javi se na mob. 098-1613718, natje aj otvoren do 12.08.2009 57. PankoCommerced.o.o.,Frankopanska 2, Selnica, traŞi KONOBARA i PRODAVA A na odre eno vrijeme, natje aj otvoren do 12.08.2009, javi se na tel.861-300 IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. ANITRAM, Marke ng Usluge, Trnovec, VaraŞdinska 34, traŞi 3 OSOBE – REKLAMNI AGENT ZA VO ENJE MARKETINGA – nu enje usluga, izrada reklama, na neodre eno, OŠ, KV, SSS bilo koje struke, mogu rad i od ku e (stoga u obzir dolaze osobe iz bilo koje Şupanije), mogu nost rada punog, ali i nepunog radnog vremena, najava na 092/230-4346 (Mar na Jaga i ) do 17.10.

2. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki, traŞi 20 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno, OŠ, PKV, KV – ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvomnaposlovimaťivanja,osobnona adresu, najava na 042/404-691 do 31.8.

3. BIP-TIM d.o.o., Dravska 5, VaraĹždin, traĹži 2 KONOBARA/ICE – posluĹživanje gos ju u objek ma “Billiard club Leonhartâ€?, “Baseball barâ€? i “Paladaâ€?, na odre eno (mogu nost na neodre eno), najava na 091/563-7907, 099/218-4425 (Mario Petra , Hrvoje Brumen) do 20.8.

ZAVRŠNA IZVJEŠA O IZVORIMA I VISINI SREDSTAVA UTROŠENIH ZA IZBORNU PROMIDŽBU KANDIDATA I ZAMJENIKA KANDIDATA ZA IZBOR OP INSKOG NA ELNIKA OP INE ŠENKOVEC Kandidati i zamjenici kandidata za izbor op inskog na elnika Op ine Šenkovec podnijeli su u zakonskom roku sljede a izvjeť a o izvorima i visini sredstava utroťenih za izbornu promidŞbu: 1. Kandidat: Zamjenik kandidata:

MIJO BELUŽI

STJEPAN HOBLAJ

TroĹĄkovi koje su imale Hrvatska stranka umirovljenika i Socijaldemokratska par ja Hrvatske (za kandidata i njegove zamjenike) su troĹĄkovi za ĹĄtampanje promidĹžbenih letaka u iznosu od 1000,00 kuna.

Predlagatelj:

Hrvatska stranka umirovljenika – HSU Socijaldemokratska par ja Hrvatske - SDP

2. Kandidat: JOSIP KRIŽAI Zamjenik kandidata: KRISTIJAN KE KEŠTroťkovi u iznosu od 500,00 kuna, utroťeni u slike i promidŞbeni materijal, namireni su iz vlas h sredstava.

Predlagatelj: Nezavisni kandidat 3. Kandidat: Zamjenik kandidata:

MLADEN MOHARI

STJEPAN KORUNI

TroĹĄkovi izborne kampanje su sredstva za nabavu promidĹžbenog materijala.

Izvori nanciranja: 1. Hrvatska demokratska zajednica 2. Hrvatska selja ka stranka 3. Vlas ta sredstva Mladena Mohari a UKUPNO: Predlagatelj:

4. Kandidat: Zamjenik kandidata:

2.013,00 kn 1,075.00 kn 4,372,48 kn 7.460,48 kuna.

Hrvatska demokratska zajednica – HDZ Hrvatska selja ka stranka - HSS VLADIMIR NOVAK SAŠA HORVAT

TroĹĄkovi izborne kampanje u iznosu od 2.750,00 kuna su namireni iz vlas h sredstava lanova IzvrĹĄnog odbora Hrvatske narodne stranke Ĺ enkovec.

Predlagatelj:

Hrvatska narodna stranka – Liberalni demokra HNS

5. Kandidat: NEVENKA ZDOLEC Zamjenik kandidata: HUBERT PERAS TroĹĄkovi za izbornu promidĹžbu odnose se na nabavu promidĹžbenih letaka.

Za promidĹžbu kandidatkinje utroĹĄeno je 200,00 kuna vlas h sredstava.

Za promidĹžbu zamjenika kandidata utroĹĄeno je 100,00 kuna vlas h sredstava.

UKUPNO: Predlagatelj:

Hrvatska stranka nezaposlenih - HSN

OP INSKO IZBORNO POVJERENSTVO KLASA: 013-01/09-01/27 URBROJ: 2109/25-09-01-01 akovec, 21.srpnja. 2009.

PREDSJEDNIK Branimir Posavec, dipl.iur.

54

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

RENAULT MEGANE 1.4 1997.g., reg. do kraja 12/09., cijena 18.000 kuna i vino (ĹĄipon, rizling, sauvignon). mob.

099/687-6087 PRODAJE SE Audi A6 2.5 TDI 2000.god., u odli nom stanju i Opel Corsa 1.2 16V reg. do 7./10., malo voĹžena, crvene boje, mob 098/879-457 ili 040/639 127 YAMAHA TZR 50 2003.g., crveno-crne boje, malo voĹžena (9.450km), mob.

098/9292-008 ili 040/639 127 PRODAJEM FIAT PUNTO 1.2 2006. god., mob. 098 399 688 PRODAJEM OPEL VECTRU 1.8i 1995.god., neregistrirana, cijena 4.000 kn., Tel. 091 522 2358 PRODAJE SE ROVER 416 ZA DIJELOVE. mob. 098/493-041 PRODAJEM CLIO 1.4 1999.g., klima, dcz, pod. prozora, servo, metalik boja, redovito servisiran, reg. do 7/10. tel: 091 530-5784 VW CADDY 1.9 SD 1997.g., plavi, cijena 13.000 kn sa PDV- om, mob.

098/592-437 NISSAN SUNNY U DIJELOVIMA, alu felge s gumama 14 i 15�, te gume 16�, tel. 098 940 2728 OPEL CORSA 1.4 1993.g., registriran i dobro o uvan, mob. 092 103-8304 PEUGEOT 206 Mistral mod. ‘03, vlasnica, klima + oprema, metalik, odli an, 4.500 eur; mob. 095/923-4245 MAZDA 2 1.25i 16V CE Plus, mod. ‘04.g., reg. do 6/10.g., klima, ABS, alu, servisna k., besprijekoran, cijena 5.900 eur 091/7324643 GOLF III 1.9D Ecoma c 1994.g., el. krovni otvor, zra ni jastuk, alu naplatci + zimske gume, muzika, metalik plavi, u odli nom stanju, cijena 2.900 Eur, mob. 099 212 5200.

PRODAJEM: audi A6 1.9tdi avant, ful oprema, reg. do 5/10., cijena 6.499 eur; peugeot 406 nereg., odli an, klima, 2.399 eur; punto ‘99.g, reg do 10/09., 1.999 eur; matiz ‘99god, reg. do 4/10, servo, 1.999 eur, te iznajmljujem auto 20 eur/dan i skuter 15eur/dan, tel: 098/777 095 PRODAJEM: mercedes 190 diesel, reg do 10/09., 16.500 eur; calibra ‘91, reg do 8/09., 799 eur; mazda 626 ‘94., nereg, ispravna, dosta opreme, 1350 eur i kupujem auto, tel: 092/262-8502 PRODAJEM: yamaha drag star classik 2001.god, puno opreme; chooper 4.700 eur; kamper ford transit 599eur; opel astra ‘98 god., noviji model, neispravna turbina, 2.600 eur, tel: 095/922-6682 RENAULT CLIO 3 1.2 16V, 3 vrata, 2007.g., sa klimom, 55.000 kn, tel. 343-345 ili 098/241-345.

RENAULT TWINGO 1.2 1998., registriran godinu dana, odli an, 2.350 eura, mob.

099/7872-595 OPEL VECTRA KARAVAN 1.8 1997., reg. godinu dana, full, klima, servisna, 2.vl., 3.900 eura, mogu a zamjena za je inije, mob. 099/4158-452 OPEL ASTRA DTI mod. ‘03.g., nije uvoz, 1.vl., Elegance (klima, ABS, alu,...), servisna k., odli an, 5.900 eur, mob.

091/7322-790 PEUGEOT 307 1.4 16V XR, 90 KS, mod. ‘05.g, reg do 6/10.g., autom. klima, servisna + svi ra uni, 72.000 km, odli an, 8.200 eur, mob. 099/310-9845 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., registriran, karamboliran, mob. 091/510-1064 PRODAJEM OPEL KADET 1990. god., registr. do 10./09., tel. 040/857-030 PEUGEOT 307 CC 1.6 2004.g., reg. 4./10., crvene boje, mob. 099/67-63-931 KUPUJEM VW 1.9 D MAĹ INU 47kW, tel.

091/7237-999 Ĺ KODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 REN. CL IO 1.5dci 20 02. g., 3v, 86 tkm, neregistriran, garaĹžiran, mob.

091/2177-558 OZ Racing F1 alu naplatci 15�, 4/5 rupa, u savrťenom stanju, s gumama 195/50 R 15. mob. 091/2177-558. ŠKODA FABIA 1.9 SDI 2004.g., prvi vlasnik, klima, nema prijenosa 6.200 eura na ime kupca. Mob. 095/90-77-062 LEXUS GS 300, automa c 1999.g., plin, full oprema, reg. na rmu, 7.300 eura.

Mob. 091/511-40-57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM PASSAT 1.9TDI 2004.g, highline oprema, mul-t-lock zaklj., u jako dobrom stanju, 1.vl., serv. knj., mob.

098/426-013 VW BORA 1.9TDI comfort line 2000.g., ful oprema, reg. do 9./09., 7.300 eur, mob. 095/90-77-062 VOLVO S60 D5 2002.g., ful oprema, nema prijenosa, srebrni, 10.300 eur na ime kupca, mob. 095/90-77-062 TOYOTA COROLLA 1.4 D-4D, 2005.g., full oprema, 1. vl., serv. knj., 9.900 eura na ime kupca. Mob. 091/511-40-57 PRODAJE SE FIAT PUNTO 1.7 disel 1995. god., reg. do 3./10., mob. 098/562-938 FIAT UNO 1.1 registriran godinu dana, povoljno, te alu felge 15 cola s gumama, cijena po dogovoru, mob. 098/590-789 PRODAJEM BMW 530D 2001.g., 142kW, xenon, m podvoĹžje, metalik sivi, alu m 17cola, servisiran kod Baumgartnera, mob. 091/505-7306 PRODA JEM ALFA ROMEO 33 1.8TD 1987.g., motor u odli nom stanju, moĹže prodaja po dijelovima ili zamjena, mob.

098/9639-650 VW KOMBI dizel 1.7 transporter T3 1991.g., teretni, zatvoreni, reg. do 4./10., 10.000 kuna, mob. 098/1318-185 PRODAJEM MOTOR TAM Deutz 110 PS sa mjenja em, diferencial za TAM 5500, motor Perkins 6 cilindra 115 PS, generalno ure en, tel. 040/660-325 CHRYSLER VOYAGER GRAND 2.5TD, 7 sjedala, u odli nom stanju, 24 rate po 290 eura, mob. 091/507-0683 PRODAJEM P-207 CC 1.6 2008.god., full + koĹža, 1.vl., za 15.500 eur, mob.

099/6746-357 PEUGEOT 207 1.4 16V Comfort Pack, 90KS, autom. klima, panorama krov, alu naplaci, 29.900 km, odli no stanje, 5 vr., 9.999 eur, mog. zamjene; mob.

099/400-9619 PRODAJE SE XSARA PICASO 2.0 HDI, sva oprema, uĹĄ uvana, reg. do 3./10., mob.

099-408-1317 MAZDA 626 HB 2.5 V6 1993.g. reg. do 5/10, full oprema, sa uvana, atraktivna, hitno i povoljno, K, mob.

091/303-8081 PRODA JEM SKUTER SPEEDFIRE PEDA 2008.g., 300 km prije enih, moĹže laptop do 3.500 kn pod ra un, mob.

098/9191-804 PRODAJEM OPEL VECTRU 1.8i 1995.god., neregistrirana, cijena 4.000 kn. Tel. 091 522 2385 PRODAJEM FORD SIERU diesel 1985. god., srebrnu, u dobrom voznom stanju, motor, neregestriran, garaĹžiran, cijena 2.000 kn. tel. 098/9862-668.

PRODAJEM FORD ESCORT 1.8d 1996. go d, r e g d o 12 /0 9 ., hi tn o, m o b.

091-971-3388

OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 ZIDARSKO-FASADERSKA RADNJA IZVODI SVE VRSTE GRA EVINSKIH RADOVA, mob. 099/794-9922 ili 095/812-9133

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 PRIJEVODI, LEKTURA, INSTRUKCIJE daje prof. engleskog i hrvatskog jezika. mob.

098 920 88 82 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUĹ ENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 DAJEM U NAJAM gra evinsku brzomontaĹžnu fasadnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel 091 5594-332 TAPECIRAM I PRESVLA IM sve vrste namjeĹĄtaja, ugostiteljski namjeĹĄtaj i stolice, mob. 098/965-3443 OBAVLJAM USLUGE KOĹ ENJA TRAVE i ure ivanje oku nica, te manje popravke u ku i i oko ku e. mob. 095/515-1362 USLUGA PIL JENJA, PRIJEVOZ, OTKUP I PRODA JA TRUPAC A . mob.

091/384-0666 ili 091/54-888-61 DAJEM INSTRUKCIJE iz matema ke, zike i sta s ke za srednju i fakultet, mob.

098/160-2295 UVAM DJECU jasli kog, vr kog ili ĹĄkolskog uzrasta u vlas toj ku i u akovcu, ponude na mob. 098/9291-373

NAMJEŠTENJA TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za pruŞanje pomo i i njege starijoj osobi u Šenkovcu.

Tel. 343-228

NEKRETNINE PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogu noĹĄ u ure enja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor i Ursus – moŞe i neispravno, mob. 092/110-7-110 PRODAJE SE TRAKTOR Masey Ferguson, plug 2-redni visoki, zva poslije 16 sa na tel. 040/389-056 PRODAJEM TRAKTOR Ursus 335 1971.g, kabina i kompresor, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob.

098/241-742 PRODA JEM EKI AR Mio Standard, malo koriĹĄten, povoljno, mob.

099/508-6725 KUPUJEM TRAKTOR do 70 KS, moĹže neispravan ili u loĹĄijem stanju, prednost IMT. mob. 091/9167-267 PRODAJEM KOMBAJN ZA KRUMPIR jednoredni Grime europa super - povoljno tel. 635-683 PRODAJEM Tomo Vinkovi 818 1990.g., u odli nom stanju, bez priklju aka, vrlo povoljno, mob. 098/167-2605 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD, ĹĄiroka kabina, malo radnih sa , te plug 10 cola, visoki, i luĹĄ ara za kukuruz 6 valjki, mob. 098/190-3753 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu, Novo Selo Rok, tel. 853-258

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boťkovi a 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: ku e, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potraĹžujemo ku e, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Me imurju i ĹĄire.

PRODAJE SE NAMJEĹ TENA KU A u nizu u ulici Zavnoh-a, mob. 098/242-533 PRODAJE SE ETVEROSOBNI luksuzni stan u akovcu na Jugu od 129m2, tel.

092/2332-353 P R O D A J E S E D V O S O B A N S TA N , prizemje,u akovcu. mob: 091-556-9091; 098-134-2090 PRODAJE SE KU A u Sv. KriŞu i 2ha vo njaka, povoljno, mob. 098/592-439 TRAŽIM PRISTOJAN STAN u najam, namjeťten, do 200 Eur, prednost podru je centra grada ili Hotel Parka. Zva od petka 24.07. na mob: 098 977 4686 TOPLICE SVETI MARTIN, atraktivno zemljiťte u blizini bazena i golf terena prodajem. KREDITIRANJE. tel: 099 673 7919 PRODAJE SE KU A S DVORIŠTEM povrťine 1594 m2, u Zebanec Selu, cijena 27.000 EUR-a. PoŞurite nazvati 099/502-7203 GRADILIŠTE U ŠENKOVCU, u predjelu Dolec 940 m2, komunalno maksimalno opremljeno. telefon: 098/241-126 KU U U MALOJ SUBOTICI - centar prodajem ili mijenjam za stan, mob.

095/900-6675 Prodaje se parcela za gradnju u Sv. Jurju na bregu i citroen xsara 1999 g. Nazva poslije 15 sa na mob. 098/170-2627 Prodaje se starija ku a (100m2) u Murskom SrediĹĄ u sa svim priklju cima, oku nica 900m2, tel. 040/543195 KUPUJEM ZEMLJIĹ TE, parcelu, ili polje na brdu za vikendicu, ne predaleko od K (do 10 max. 15 km), bitan pogled. mob. 099/390-4590 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studentici, blizu centra k, tel.

099/2426-087 PRODAJE SE KU A na Jugu k, svi priklju ci, blizina vr a, mob. 098/260-955 ili 098/677-504 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA KU A u Savskoj Vesi, tel. 098/241-742 GRADILIĹ TE U PUĹ INAMA, ul. Petra Zrinskog. Tel. 821-507.

IZNAJMLJUJE SE SOBA mla oj Ĺženskoj osobi/studen ci blizu centra akovca.

Tel. 099 2426 087 PRODAJE SE KU A u Donjoj Dubravi. mob. 091/1328-236 ili 098/703-662 PRODAJE SE DVOSOBAN stan s garaĹžom u NedeliĹĄ u. Tel. 099/256-78-99 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENI STAN u M. SrediĹĄ u, zaposlenim osobama, mogu nost nasljedstva, te se prodaje ku a u M. SrediĹĄ u, mob. 099/402-14-13 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 IZNAJMLJUJEM SOBE s upotrebom kupaonice i kuhinje, prikladno za studente, uĹži centar grada k, mob. 095/845-3568 PRODAJEM KU U s dvoriĹĄtem u NedeliĹĄ u, mob. 098/491-667 STAN 4-SOBNI, novogradnja, parking, garaĹža, Mihovljan (ispod Ĺ afrana), kredit osiguran, prodajem, mob. 098/241-559 FRIZERSKI I BEAUTY SALON, akovec, novi, klima, lcd, kuhinja, namjeĹĄten, prodajem, mob. 098/241-559 STAN ZG, Ilica, 50m2, 3. kat, namjeĹĄten, prodajem, mob. 099/218-0672 STAN 72m2, garaĹža, parking, Mihovljan, pogled na akovec, novogradnja, kredit osiguran, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJEM DVIJE VIKENDICE sa zemljiĹĄtem u Globetki-Ĺ enkovec, hitno, mob.

098/9755-095 POVOLJNO SE PRODAJE NOVOGRADNJA u Strahonincu 2009.g., roh-bau, moĹže i na otplatu, mob. 098/749-131 GARSONIJERE NENAMJEĹ TENE u akovcu, iznajmljujem na duĹže vrijeme, tel.

384-515 ili 098/545-526 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, s velikom oku nicom, gosp. zgradama i oranicom, tel. 040/337-893 ili 099/671-9445 PRODAJEM KU U u M. SrediĹĄ u ili mijenjam za manju ku u ili vikendicu bez doplate, mob. 098/9176-477 IZNAJMLJUJE SE STAN studen ma, Zagreb, Gunduli eva, kod pravnog fakulteta, mob. 091/946-2113 IZDAJE SE NAMJEĹ TENA SOBA u centru akovca, studen ci ili studentu, mob.

091/7388-226 IZNA JML JUJEM SOBE u 3-sobnom apartmanu, 12km od k, povoljno, mob.

095/807-2340 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namjeĹĄteni stan u ku i, poseban ulaz, VaraĹždin, mob. 098/260-475 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Cirkovljanu, povrĹĄine 1500m2, mob. 098/923-4772

IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN namjeĹĄten, J. Gotovca (iza hotela Park), moĹže i na duĹže razdoblje, tel. 856-085 PRIMAJU SE NA STAN dvije studen ce u Zagrebu, tel. 01/3773-689 PRODAJE SE VE A KU A na Jugu k, te iznajmljujem sobe studen cama, mob.

098/9320-214 PRODAJE SE NOVA KU A u akovcu, kompl. ure ena, s namjeĹĄtajem, garaĹža, svi priklju ci, mob. 098/242-554 PRODAJE SE KU A u VratiĹĄincu. Tel. 091/5811-358 PRODAJEM STAN dvosoban od 48m2 i stan od 26m2 u akovcu prodajem, te vrt u Globetki od 250 hv, nasuprot kupaliĹĄta, mob. 098 704 939 PRODAJEM KU U PRIZEMNICU u NedeliĹĄ u, dvojnu, sa svim priklju cima, useljivu, mirna ulica. tel. 099/7969-541.

TURIZAM APARTMANI GRAD PAG, BLIZINA MORA, KLIMA, SAT TV, VLASTITA TERASA NATKRIVEN PARKING, PLA ANJE DO 12 RATA, TEL 098 502 400, www.bukal.hr

IZNAJMLJUJU SE APARTMANI za 4-6 osoba u Loparu na otoku Rabu, u lipnju i rujnu mjesecu, mob. 091/543-4828 IZNA JML JUJEM 1 -sobni i 2-sobni APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora 200m, vrlo povoljno, mob.

098/805-186 U ZADRU POVOLJNO SE IZNAJMLJUJU APARTMANI od 20.7. i cijeli 8.mj., tel.

023/311-428 ili 098/9373-203 IZNAJMLJUJEM TRI APARTMANA od 40m2, na otoku IĹžu, tik do mora, vrlo povoljno, mob. 098/38-88-38 STAN-APARTMAN 3-sobni u Rijeci, za 5 osoba, iznajmljujem povoljno, 10 dana za 1.000 kuna. Tel. 091/9292-163 ili 051/512-316

ŽIVOTINJE IZGUBIO SE DUGODLAKI TERIJER BOBI u okolici Orehovice. Nestao je prije 3 tjedna, star je 1,5g., ipiran.

Pomozite ga prona i – NAGRADA SLIJEDI! mob. 098/912-07-36

POKLANJAJU SE TRI LIJEPA POLUPERZIJSKA MA I A. Tel. 360-602 PRODAJEM Ĺ TENCE Hrvatskog Ov ara (Ĺženke) istokrvni, bez rodovnice, prisutna oba roditelja, cijena 200 kn, mob: 095/903-8509 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE ZE EVI, povoljno, mob.

095/897-6846 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 ZLATNI RETRIVER Ĺ TENCI stari 6 tjedana, Ĺženke, istokrvni, bez papira, o iĹĄ eni od parazita, prodajem, mob.

091/5000-707 PRODAJEM PAPIGE TIGRICE, nimfe, rozekolise, personate i rozele, te zlatne, srebrne, pla naste i kraljevske fazane.

Tel. 098/912-3938 NJEMA KI BOKSERI - ĹĄtenci, cijepljeni, s rodovnikom, prodajem, tel.

042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJU SE Ĺ TENCI ZLATNOG RETRIVERA bez rodovnika, mob. 098/426-886 PRODA JU SE ISTOKRVNI Ĺ TENCI pekinezera stari 2 mj., cijepljeni, o iĹĄ eni od parazita. Tel 040/364-185 ili 099/671-4739 POKLANJA SE MA I duge dlake, star dva i pol mjeseca. mob. 092/125-7303

28. srpnja 2009.

ELEKTRONIKA

SINTISAJZER GEM GK 340, koriĹĄten 2 godine, uĹĄ uvan. Tel. 098/9883-776.

DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 PRODAJEM RA UNALO AMD Athlon 2500+, sa 1GB DDR ram memorije, gra kim ipsetom na plo i od 256 MB, 120 GB diskom, Monitorom SAMSUNG 17� te tipkovnicom i miťem, cijena: 1.000 kn. mob. 098/802-269.

PRODA JEM T V Schneider ekran 72cm, star 3g., cijena 700 kuna, mob.

098/972-9975 PRODAJE SE SIMPA START paket sa 150 kn, za 50 kn. Na tel. 098/167-2997 PRODAJEM IGRE ZA PC - gta4, call of duty 4 i 5, the sims 3, nfs, warfare, serious sam, star trek, batle eld2, grid, hitman 3, gta san andreas, warcraft 3, fifa 09, farcray 2, madagascar 2, tenis 2009, wanted weapons, max payne, xmen, king kong, warhamer, left4dead, welhman, tel: 099/7863461 PRODAJEM RA UNALO s programom za ugos teljstvo (kasa-blagajna, knjiga NUP-a, stanje skladiĹĄta.....). Mob.: 099 310 9434

RAZNO PRODAJU SE VE E KOLI INE Ĺ LJIVA, mob. 098 355-233 PRODAJE SE INVENTAR ZA FRIZERSKI SALON u odli nom stanju, namjeĹĄten u posl. prostoru koji se iznajmljuje u akovcu. mob. 098/931-7579 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO, me imursko vinogorje, mogu nost kupnje na veliko ili malo. Tel: 040/899-260 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaĹža za mineralnu vodu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 ELEKTRI NI SKUTER, 2008. godiĹĄte, prodajem na mob 098 726 462 PRODA JE SE PLINSKI BOJLER Junkers 24kW, stara cigla i crijep, tel: 091/536-9278 PRODAJEM RABLJENI kombinirani hladnjak (cca 190 lit.+ 65 lit.) za 300 kn. Tel 098/295-800 PRODAJEM DJ. KOLICA malo koriĹĄtena i dj. hranilicu malo koriĹĄtenu, sve u jako dobrom stanju! HITNO I POVOLJNO! mob. 099 2254 009 PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, alat za savijanje bakrenih cijevi i ru na pumpa za loĹž ulje, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm.

Tel. 858-424 UZIMAM NA UVANJE i prodajem razne stvari i uvam ku ne ljubimce, mob.

099/676-9402 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaťevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM PIŠTOLJ marke Z, VZOR 50, kalibar 7.65mm, je ino, tel. 857-199 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, ru ni rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriťteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJE SE PUŠKA SA MARICA IŽ kal.

12 (12/70), tel. 098/928-2720 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, ĹĄiva a maĹĄina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJU SE DRVA ZA OGRJEV – grab, bukva, agacija, hrast. Besplatna dostava na podru ju Me . Şupanije, tel.

098/56-54-54, Zdravko Katoli , e-mail: zdravko.katolic@gmail.com PRODAJEM kau na razvla enje sa sandukom i plinski ĹĄtednjak na bocu, mob.

099/6818-912 PRODAJEM NOVI DRVENI PROZOR od industrogradnje 60x60cm, za 500 kuna, te kupujem gramofon i zvu nike, tel.

390-341

28. srpnja 2009.

PRODAJEM pl. štednjak, vino šipongraševina i bakrenu le nu špricu, mob.

095/813-8133 PRODAJE SE pl. bojler Junkers Eurostar od 18kW za toplu vodu i centr. grijanje, malo rabljeni, vrlo povoljno, mob.

098/977-1194 PRODAJEM VAGU od 100kg sa utezima, dobro o uvanu, mob. 098/130-29-42 PRODA JEM novu spravu za mršavljenje i masažu za 500 kuna, mob.

099/404-7517 PRODAJE SE kompl. inventar za frizerski salon u odli nom stanju, uz mog. iznajmljivanja posl. prostora u akovcu, mob.

098/931-7579 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli , komoda s vitrinom, puno drvo hrast (100kn), el. ugradbeni štednjak (500kn), klavijature Yamaha, stroj za su e s manjom greškom (100 eur) i 4 zimske gume 175/65/14, kao nove (1.000 kn). tel.

328-106 ili 098/171-4456 “BIO-TOP” Centar za njegu jela, omiljeno je odredište svih onih koji vode ak vnu brigu o svome tijelu i žele ublažiti posljedice stresne svakodnevice. Poklonite sebi, kolegi/ci, zaposlenicima opuštanje uz aromamasažu, Raindrop tehniku, hotstone masažu, pedikuru, saunu.... poklonite 100% prirodnu aroma kozme ku, priklju ite se našim radionicama Joge smijeha “SMIJEHOM DO ZDRAVLJA” ili nas pozovite da ih održimo u Vašim poduze ima. Više informacija na našoj stranici www.bio-top.hr

Oglasnik 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM DIONICE Mesne industrije Vajda, mob. 098/197-0083 PRODAJU SE KLOPOCI za vinograde raznih veli ina, povoljno, tel. 364-424 PRODAJEM visokokvalitetno miješano vino rizling, savignon, šipon, ve a koli ina, cijena po dogovoru, tel. 395-095 ili 099/512-8817 PRODAJE SE HRASTOVA KUHINJA 2,20 m i štednjak Gorenje, sve dobro o uvano. tel. 858-056 PRODAJE SE KREVET sa Dormeo madracem, korišteni, 180x200, sve za 2000 kn. tel.: 098/83 84 85 TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Teri Teri je prona en prije tjedan dana kako luta gladan i žedan u Mihovljanu. Netko ga je izbacio na ulicu sto je est slu aj ovih dana zbog godišnjih odmora. Star je 4,5 mjeseca, cijepljen i ipiran. istokrvni je njema ki lovni terijer i izuzetno dobre naravi, vrlo poslušan, ve je nau io da ne piški u ku i i voli se jako igra s ljudima i drugim psima. Trenutno se nalazi kod ljudi koji su ga pronašli i pružili mu privremeni dom, ali kako imaju ve dva psa ne mogu se brinu još i o njemu.

Belo Belo je prona en prije dvije godine kako luta u Krištanovcu. Mješanac je labrador-retrivera. Izuzetno umiljat, zna i voli šetati na uzici, poslušan. Ro en je u 9.mj. 2006., kastriran i ve dvije godine u azilu. Bio bi idealan za veliku obitelj i djecu.

ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644

Trudi

INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

Trudi je godinu dana u azilu, s gla je gotovo kao štene. Ro ena je u rujnu 2008. Vrlo je malog rasta tako da je pogodna i za stan. Jako je umiljata, voli se uvati i maziti. Kastrirana.

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

725

56

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PoliSnack Ima brata Oglas_140x382 2

28. srpnja 2009.

5/21/09 10:31:22 AM

28. srpnja 2009.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

2

Garsonijera u 20 m ?

Poštovani, zanima me da li je mogu e složiti garsonijeru u 20 kvadrata? U nastavku obiteljske ku e imam jednu

prostoriju s dodatnim malim dijelom u koju bi možda stala kupaonica. Visina prostorije je 2,7 m. Šaljem mjere, molim vas

da pogledate i date savjet ako je to uop e izvedivo.

Hvala unaprijed, Dejan

Poštovani, 20 m2 ak nije ni toliko malo za garsonijeru. Tim više što imate dodatni prostor za kupaonicu od 3 m2.

U vaš sam prostor postavio sve najnužnije, i s time vam ostane dovoljno prostora za normalan boravak u garsonijeri. Kod vrata

s desne strane stoji garderobni ormar, po mogu nosti do stropa, kako bi u njega stalo što više stvari koje imaju tendenciju da se ne razvla e po prostoru ve da su skrivene. Krevet je u kutu s no nim ormari em. Možete postaviti i krevet na spuštanje, me utim

u vašem slu aju to nije sasvim nužno budu i da imate dovoljno prostora za sve aktivnosti. Bilo kako bilo, ukoliko ga postavite dobivate dodatan prostor.

Dnevni dio sam postavio na na in da TV i element budu postavljeni u niši. Tako je trosjed

LIFESTYLE

Uglati namještaj

ure uje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesije Studio estetikheretik se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

(koji može biti na razvla enje) postavljen tako da dijeli spava i dio i dnevni dio. S obzirom na vaše navike, posao kojim se bavite i na inom kako trošite slobodno vrijeme, prostor izme u trosjeda i no nog ormari možete popuniti na više na ina. Možete postaviti mali radni stol za ra unalo, komodu ispod prozora za odlaganje ili pak, kako je slu aj na ovom rješenju, postaviti samo jednostavnu pregradu kako bi vizualno ogradili spava i od dnevnog dijela.

Kuhinja i blagovaona postavljene su sa lijeve strane od vrata i imaju sve potrebne elemente.

Kupaonica nije velika, ali u nju, tako er stane sve potrebno.

Tuš kabina, WC školjka i umivaonik, a i mala perilica rublja. Što se ti e samog identiteta, pokušajte cjeli prostor držati svijetlim. Zidovi neka budu bijeli, pokušajte ih ne pretjerano šareniti. Ukoliko postavite tamnosivi tepih na pod dobit ete elegantni i privla an kontrast. S druge strane, možete postaviti parket i tada dobivate druga iji efekt. Tako er pokušajte da elementi namještaja budu svi u istoj boji, nijansi ili drvnom dekoru. Neka se primje uje da je sve kompatibilno, kompletno i da je projektirano ili ra eno suvislo. Neka linije budu ravne, oblici jednostavni, prirodno svijetlo neka ulazi u prostor u što ve oj mjeri, a umjetna rasvjeta neka bude pozicionirana i de inirana tako da se mogu posebno osvjetljavati funkcionalne cjeline. Na taj ete na in dobiti mogu nost variranja u slaganju atmosfere što je, u svakom slu aju, poželjno kod malih životnih prostora.

Kanadski dizajner Kurt Dexel koji živi u Vancouveru bavi se dizajniranjem i izradom originalnih dijelova namještaja po narudžbi koriste i tradicionalne tehnike obrade drva

i stolarije i implementiraju i ih u inovativne, jednostavne

i iste oblike modernog dizajna. Sam, za svoju kolekciju uglatog namještaja Kurt kaže da je bio inspiriran komadom drva trokutastog oblika kojeg je pronašao u svojoj radionici i to u djelu gdje mu stoji škart.

Nakon nekog vremena prou avanja i eksperimentiranja, stvoren je Boomerang Chair, a s njime automatski i sam koncept Uglatog namještaja (The Angular collection). www.dexelcrafted.com

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Privatna ku a Ku a izgleda k ao apstraktna kocka izra ena od drva kojeg je nagrizao zub vremena. Za nju je najinteresantnija injenica da je njena tlocrtna površina samo 61 m2. U izvrsno izvedenoj harmoniji i skladu tri dimenzije, dobivena je prava vizualna poslastica. Koncept kojim su

HOTELI

The Propeller Island City Lodge The Propeller Island Cizy Lodge je uistinu vrlo udnovata lokacija. Sve što se nalazi u tom hotelu dizajnirao je njema ki umjetnik Lars Stroschen.

Fraza koja bi mogla opisati ovo udesno mjesto, nije Ho-

Svaki komad namještaja je, tako er unikatan, ra en po narudžbi i striktno za svaku sobu posebno. Svaka soba dizajnirana je od poda do stropa BESKOMPROMISNO, variraju i od jednostavnih i pitomih

tel ve život u umjetni kom djelu .

Trideset soba svaka sa svojom pri om, svaka unikatna i zanimljivija od druge. Svaka ima svoj identitet, ali što je još važnije, svoju pri u.

interijera, pa sve do ekstremnih prostora.

Bilo kako bilo, nesvakidašnji provod spavanja i boravka u Prpopeller Islandu vam je zajam en. www.propeller-island.de

se služili arhitekti iz studija XTEN Architecture iz Los Angelesa, maksimizira prostor, dovod prirodnog svijetla, ali u isto vrijeme i stvara osje aj privatnosti, kao i sigurnosti za stanare, mladi par, na vrlo prometnoj ulici. www.xtenarchitecture. com

60

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

28. srpnja 2009.

Piše Katarina Flajpan

Giht (arthritis urica) Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Forenzi ka psihijatrija

Kako rješavati konflikte?

Forenzi ka ili sudska psihijatrija je pravni dio psihijatrijske znanosti, odnosno psihijatrija primijenjena u sudske svrhe. Forenzi ka psihijatrija dobila je ime po “forumu” što zna i rimski trg ili sudište, gdje su se obavljala su enja, donosile i objavljivanje presude odnosno izricale kazne.

Po etke sudske psihijatrije nalazimo još u anti ko doba. Od davnina se zna da sve osobe nisu u stanju u potpunosti u odre enim momentima shvatiti zna enje svojih postupaka i kontrolirati svoje porive. Ve od 1768. godine (Constitutio criminalis Theresiana) prihvatila se odredba prema kojoj se: “... za zlo in može bez razlike staleža i spola okriviti svakoga tko posjeduje razum i slobodnu volju, dok se naprotiv za zlo in nesposobni oni kojima jedno ili drugo nedostaje”.

Suvremena forenzi ka psihijatrija brine se, osim za razvoj psihijatrije kao medicinske discipline, o razvoju

novih podru ja pravnih znanosti zna i da se ona sve vše povezuje s psihologijom, sociologijom, kriminologijoma i penologijom.

Sudski vještak se zaklinje na sudu da e nepristrano djelovati i pomo i sudu svojim znanjem i iskustvom u onim podru jima koja su izvan pravne prakse. Takav rad traži od sudskog vještaka poznavanje medicine, posebno psihijatrije i poznavanje osnovnih pravnih pojmova, a isto tako je potrebno da sudac poznaje osnovne psihijatrijske pojmove.

Forenzi ka psihijatrija podliježe zakonima generalne etike medicinske profesije (Hipokratova zakletva), ali pri tome treba voditi ra una da se bitno razlikuje posao psihijatra sudskog vještaka, koji procjenjuje psihi ko stanje osobe u momentu nekog doga aja od forenzi kog psihijatra koji radi s osobama koje imaju od suda odre enu mjeru lije enja te se tada lije i u forenzi kim ustanovama.

Naslov je smišljen u dobroj namjeri da vas privedem itanju, iako znam da vi znate da su kon likti neuništivi, kao virusi, i da uvijek prona u na in da se razmnože i opstanu.

Zato ih moramo ublažavati i uklanjati kako znamo i umijemo, da oni ne unište nas.

Interpersonalne kon likte tj. me uljudske sukobe, nesporazume i neslaganja svih vrsta mogu e je rješavati nizom strategija ( suradnjom, izbjegavanjem, nametanjem, kompromisom ili popuštanjem), a za sve te procese potrebne su nam komunikacijske vještine. Kon likt možemo smatrati riješenim samo ako su identi icirani njegovi pravi sadržajni i emocionalni uzroci i ako je postignuto rješenje u kojem obe strane dobivaju, a nitko ne gubi.

To je jedini ishod s kojim kon likt sasvim nestaje.Obje strane mogu dobiti ako sura uju, s ciljem da otkriju pravi uzrok kon likta, pomire razlike i riješe problem.

Uspiju li to posti i nestaje i problem i kon likt i svi su zadovoljni. Toga ima ponekad u životu, ali eš e u bajkama. Postoje i drugi mogu i ishodi kon likata.

Mogu e je i da obe strane izgube, da ni jedna strana ne dobije ono što zaista želi, a uzroci kon likta i dalje ostanu. U takvim slu ajevima vrlo je vjerojatno da e kon likti u budu nosti opet izbiti, jer smo ih pokušali rješiti izbjegavanjem, popuštanjem ili kompromisom, dakle strategijama koje nisu uklonile samu srž kon likta, pa e se oni kad-tad opet razbuktati. U nekim kon-

liktima jedna strana dobiva a druga gubi.

Naj eš e je ovo rješenje kon likta postignuto nametanjem tj. dominacijom pobjedni ke strane, ali i takav ishod naj eš e je privremen jer uzrok kon likta i dalje postoji i poražena strana e vjerojatno ponovno pokrenuti lavinu...Pitanje je kako se nositi s kon liktima koje ne možemo razriješiti na svoju korist, jer oni troše naše unutarnje resurse i izazivaju psihi ke posljedice. Kad nismo u mogu nosti ukloniti uzrok kon likta pribjegavamo izbjegavanju ili popuštanju. Time se smanjuje intenzitet sukoba i frustracije, ali problem ostaje. Tako je i kad pristanemo na kompromis tek toliko da postignemo kakvo-takvo rješenje. Ljudima se ideja kompromisa svi a ako omogu ava da uz minimalnu cijenu izbjegnu dublji kon likt, ali im kompromis esto puta onemogu i kreativnije traženje rješenja koje bi zadovoljilo obje strane, pa nezadovoljstvo opet tinja do nove erupcije. Korištenjem strategije nametanja i nadmo i jedna strana može pobijediti, ali to zna i da e tek na neki rok ostvariti svoje ciljeve, jer nezadovoljstvo druge strane ne e nestati i odnosi su samo prividno sre eni... Hm, namjerno nisam pisala o stvarnim situacijama kon likata u kojima živimo jer vas ne želim još i ja uzrujavati. Ipak, moram vam re i: zastrašuje me injenica da vidim malo primjera prave suradnje i istinski riješenih kon likata.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Giht, ili kako u narodu nazivaju ovu neugodnu bolest – ulozi, bolest je koju poreme uje protok mokra ne kiseline u tijelu. Karakteristika ove bolesti sastoji se u poreme aju prometa mokra ne kiseline u organizmu.

Mokra na kiselina se kod ove bolesti ne izlu uje u normalnoj koli ini iz organizma, ve dolazi do njezinog nagomilavanja u krvi i taloženja u obliku soli na razli itim mjestima u organizmu. Naj eš e mjesto taloženja su hrskavice zglobova, i to osobito u nožnom palcu ili u koljenu. Na zglobovima nastaju vori i od taloženja soli mokra ne kiseline.

Takve promjene izazivaju upalu i napade jakih bolova, pretežno no u, ali mogu trajati neprekidno.

U bubrezima može tako er do i do taloženja soli mokra ne kiseline, što nerijetko teško ošte uje njihovu funkciju. Ne postoji

MU I vas upala mokra nih putova?

Izlije ite uroinfekciju prirodnim putem Mnogo žena esto pati od upale mokra nog sustava (uroinfekcija). Iako se za lije enje ponekad koriste antibiotici, naj eš e ih se rješavamo pomo u alternativne “narodne” medicine.

Upala mokra nog puta druga je naj eš a upala koja nas može zadesiti, a u 80 posto slu ajeva uzrokuje je bakterija Echerichia coli. Ima još vrsta bakterija koje mogu izazvati upalu. I virusi tako er mogu uzrokovati uroinfekcije, posebno mokra nog mjehura.

Upalu prati potreba da se eš e mokri, osje aj peckanja prilikom mokrenja, otežano mokrenje, povišena temperatura, dijareja, krv u urinu, bolovi donjeg dijela le a... U normalnim slu ajevima tijelo se i samo može izlije iti od infekcije, još puno brže ako se lije i. No u slu ajevima niskog imuniteta, ako se ne lije i, upala se može proširiti prema mjehuru i prije i u kroni no stanje, ak može dovesti do zatajenja rada bubrega.

Kako izlije iti upalu mokra nog sustava?

Jyotish Vas vodi ka boljem razumijevanju sebe, doga aju u Vašem životu i svijeta u kojem živimo.

KONZULTACIJE I TE AJEVI na mob. 091/567-8718

Ima nekoliko na ina kako se brzo i jednostavno riješiti uroinfekcije. Stalno slušamo ono: “Uzimajte vitamin C!”, to ima veze i ovdje jer je upala usko vezana uz naš imunitet. Jak imunitet pomaže sprije iti upalu i lakše je izlije iti. Zato je važno uzimati vitamin C koji ”diže” prirodnu otpornost organizma i to barem 100 mg dnevno.

Mnogo ljudi jede krivu hranu kad pate od neke infekcije. Hrana s višim udjelom “kiseline” e samo pogoršati simptome, pa je trebate izbjegavati. To uklju uje:

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA, zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ki urednik: Dejan Horvat , gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

neka široka paleta djelotvornih lijekova protiv ove nerijetke i nimalo bezazlene bolesti, ali se preporu a konzumiranje što manja koli ine mesa, osobito mesa sisavaca, izbjegavanje nekih napitaka kao na primjer crnih ajeva, kave, okolade a osobito alkohola.

Bioterapeut prilazi ovom problemu uspostavom bio energetskog polja pacijenta koje je u ovom slu aju bitno narušeno.

Koji je razlog oboljenju, na to se manje fokusira, jer je to naj eš e stresno stanje pacijenta, ali se ozbiljno usredoto uje na iscjeljenje.

Dakle, uspostavom i dovo enjem organizma u stanje balansa, bioterapeutskim djelovanjem na primarni problem i iscjeljenjem pacijenta postižu se izvanredno uspješni rezultati. Što manje odga ate lije enje to e rezultati biti brži i mnogo bolji. Obratite mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

kavu, okoladu, sokove, naran e, ananas, jagode, raj icu, vino, gazirana pi a, jaja, vrhnje... Trebali biste jesti uravnoteženu hranu s visokim udjelom vlakana koja e pomo i lakše “ispiranje” mikroorganizama. Pijte ajeve za upalu mokra nih sustava (najpopularniji je uvin aj). Jedite brusnice, ili pijte sok i aj od brusnica, koje sadrže kemikalije koje pomažu uništiti bakterije.

Uzimajte Ehinaceu, koja pomaže brže izlje enje. Brojna klini ka ispitivanja dokazala su da Ehinacea djeluje stimuliraju e na imuno-sustav, ublažava bol, smanjuje upalu i ima antivrusno i antioksidativno djelovanje. Uzimajte probiotike – dobre bakterije.

Probiotici su mikroorganizmi koji štite sluznicu crijeva i spre avaju umnožavanje i djelovanje loših patogenih bakterija. Posljednjih nekoliko godina mlije ne industrije u proizvodnji fermentiranih mlije nih proizvoda sve više primjenjuju probiotike.

Uzimajte forskolin - ekstrakt biljke coleus forskohlii, prirodno raste u tropskom podru ju Indije, Burme i Tajlanda, gdje biljka upotrebljava kao za in, ali i kao pomo pri lije enju dišnih problema, kožnih infekcija i parazita.

Istraživanja su pokazala da pomaže i u rješavanju bakterija iz mokra nog sustava. Osim toga forskolin pove ava razgradnju masti u masnim stanicama, širi bronhijalne putove i popravlja respiratornu e ikasnost, podiže mogu nost srca da pumpa krv, te smanjuje krvni tlak i tlak u o ima.

Postoje i neke spekulacije da bi forskolim mogao imati i protukancerogeno, protuaterogeno i protuupalno djelovanje.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

28. srpnja 2009.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

istam letna premišlavanja...

N

eznam, nebi se štev zameriti našemo župano Iveko, znate kak je to, štiri leti so duge i kajkaj toga se more pripetiti, ali nebrem kaj nebi rekev gda je Ivek, vu predizbornoj kampanji, ipak hitiv peska vu o i svojemo bira komo telu. Najme kaj, verjem gda se još navek dobro zmislite gda so Ivekovi veliki plakati prvi dojšli na svetlo dneva i Ivek gda se šepuriv na vse štiri strane naše me imorske županije.

Isto tak verjem gda ste vsi dobro vidli kak je Ivek na slikaj biv vu kravati i zato je bira ko telo, a posebno žensko, svojega glasa dalo jemo. Izbori so minuli, cugle vlasti so vu rokaj, kravata vu ormaro, a Ivek vu majci ili pak roba i. Nebi deuv roko vu ogej gda bodo mu to žene oprostile, jerbo znam po svojoj, imam tu i tam nekše drobne grehe, za štere me miti dragi Božek nikaj ne pita, a žena nikak gda jiv pozabi.

V

se je spremenilo otkak je naš bivši precednik Vlade, Ivek Sanaderov, odišev z vlasti i svojo foteljo je pokloniv Jaci Kosor, jerbo so i naše žene do-

bile na ceni. Gda nekaj zahuzam mam se žena oglasi: naj se nikaj špin iti, o eš ziti kak Ivek? I kaj joj unda morem re i? Neje nam lejpo napraviv, jerbo ve zgledi gda vse ono kaj mi moški nebremo naprajti dojde na svoje mesto im žene zemejo stvar vu roke.

N

ajte me krivo razmeti, ali nikak mi nejde vu glavo kak serjanski gracki ve niki o ejo glavnoj vulici dati novo ime i to: Vulica zastovljenih tenkov.

Znuom, gda so Serjan ari devedesetprvoga leta zastajli tenke šteri so šteli prek Mure, ali po mosto, iti vu Deželo i zbogradi tega je rat vu Deželi trajav sam tjeden dni. Vse to znom i vse to razmem, ali zakaj davati ime vulici, ak nam je, ve par let, žauv kaj smo te tenke zastajli, jerbo nam sosedi Janezi furt delajo probleme i to takše kajbi si nejrajši spremenili sosede.

Prosiv bi gracke ve nike nek si još malo pregruntajo.

P

re sosedo je rodila sneha Julika i vsi šteri so dojšli maloga Jožeka glet uda bole i uda

duže so estitali japi Jožeko nek mami. Kuliko se ja razmem vu tej šport, posle šteroga se dete narodi, pak su tu jednako zaslužni i japek i mamika, jerbo nas so odnavek vu ili gda je jednako kriv on šteri nutri me e, kak i ona štera vre o drži.

obrne, levo ili desno od glavne vulice, na gredice z cvetjom nabasa. A još bi bilo vse lepše gda naši hižni ljubimci nebi srali po vulicaj i parkaj, jerbo unda niš i nebi mogev vu drek zagaziti, kak se to meni pripetilo minuli tjeden.

D

eto je, pak kajkaj toga moremo pre itati vu novinaj.

Vsi imajo as, kak novinari tak i doktori, pak se uda vsega toga novoga zazvedi. Tak sam zazvediv gda je za dober seks treba jesti kiselo zelje, šparuge, ešjaka, luka, višnje i piti jeno dve deci dobroga vin eka na den. To vse sam rekev mojemo teteco urijo, šteri je minuv osamdeset let. Štev sam zazvediti jeli je to istina i kaj mo je od tega ipak nejbole hasnilo. Rekev mi je: hajdig sam ti ja pojav ešjeka, luka, a o kiselomo zeljo kaj se namo niti spominali, jev sam i kelja i ciklo, piv sam ti, vsaki den i šmarnico i rlenoga direktora, ali ti morem re i gda mi je od vsega nejbole hasnila mlada žena. Verjem gda bi i ve mali urek zdigev glavico gda bi mi se 20-letna na koleno sela.

ok je Božek sveta delav on je to tak posloživ kaj vsako božekovo stvoreje ima svoje mesto. Tak so moški, ve od Adama, bili odre eni kaj bodo pikali, a žene magadile. I odnavek smo se mi moški z tem štimali. I nej sam to, nek smo se i falili gda žene nebrejo brez nas. Vse se to pošemerilo gda so komarci vu pitajnju, jerbo tam je vse nampak, tam ženske pikajo i one si nikaj ne zbirajo, nek pikajo vse po redo i vsi vu zrak ska ejo. Još sam nej uv niti za jedno ženo štera bi bila vu zrak sko ila gda jo je moški, kak god dobro, vpi iv.

V

se je uda lepše gda je vseposod okoli nas cvetje i zato akov anci imajo praf kaj se z tem štimajo. akovec je jako lejpo zlišpani. Kam god se ovek

L

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Bit ete nekarakteris no zbunjeni i optere eni stvarima koje obi no ni ne primje ujete. Izbjegavajte samokritiziranje ili kri ziranje bilo koga drugog jer vjerojatno pretjerujete. Savjete možete dava samo ako su konstruk vni i pozi vni. Na sre u od subote vam se raspoloženje popravlja, pa vas vjerojatno o ekuje ljepši vikend od ostatka tjedna.

Vjerojatno etepomislitikako netkoneštotajiodvasilikako vam netko radi iza le a. Me utim budite smireni i ako ve morate pitajte bez pretjerivanja i preuveli avanja.

Nije vrijeme za scene jer ete tako samo naškoditi sebi, a možda se radi i o pogrešnom predosje aju. Emotivni vrtuljak e potrajati sve do kraja tjedna, pa unaprijed isplanirajte mnoštvo opuštaju ih aktivnosti kako vas ovaj tjedan ne bi pretjerano iscrpio.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ovaj tjedan, a posebno vikend bit e iznimno romanti an, te pozitivan predznak razdoblja koje vas o ekuje. Jedini problem se može pojaviti ukoliko budete komunicirali s rigidnijim ljudima koji nisu spremni ni na malene ustupke. Ipak, neka to bude vaša lekcija fleksibilnosti, pa kako biste o uvali dobro raspoloženje pokušajte vi biti što manje tvrdoglavi. Dajte sve od sebe i pokušajte ne odudarati od drugih. “Uklju ivanje” e vam donijeti zabavu, a tvrdoglavost vas isklju iti iz zanimljivih grupnih aktivnosti.

Dosta esto uživate u luckastosti svojih prijatelja, ali ovaj tjedan e bar jedan od njih pretjera . Teško da ete sve mo i podnijeti na smiren i opušten na in pa tražite konstruktivne ideja za ispuhivanje, poput zi ke ak vnos Morate nau i razdvaja tu e postupke od svojih, te shva da svatko ima slobodu izbora i pravo ponaša se kako želi, ak ako se i njihovi izbori izravno u vas.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Neka vam obavljanje i završavanje ku anskih poslova bude prioritet. Svoju energiju usmjerite konstruk vno umjesto da se sa svima sva ate i prigovarate zbog onoga što i sami možete popravi .

Pokrenite se i poboljšajte svoje okruženje. Ipak, budite ljubazni prema drugima i njima ostavite prostora za samostalne odluke, te nemojte nikoga prisiljava na neke ak vnos samo zbog toga što se vama to radi.

Najviše od svega volite slobodu, pa ete baš zbog toga teško provoditi ugodno vrijeme. Drugi e vam se jednostavno kva iti i pokušavati vas kontrolirati. Ako želite biti dobar partner morate malo žrtvovati svoje želje kako biste ugodili drugima.

Bu na mjesta ponekad nije toliko loše zamijeniti tihim i mirnim okruženjem, te intimnim društvom. Pokažite kako i s vama može biti lako, te kako znate poštovati tu e mišljenje.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ako ne kažete ono što vam je u mislima lako ete eksplodira u pogrešnom trenutku, a ako budete pokušavali objasniti na vrijeme, ne ete nai i na razumijevanje, tako da vam ovaj tjedan komunika vno ne e bi lagan. Ponašajte se poput prave odrasle osobe i pokažite mnogo strpljenja. Pažljivije slušajte i manje osu ujte i prosu ujte druge.

Ono što zapo ne kao ugodan put, izlet ili doga aj može završi kao opasno iskustvo. Ako ste osoba koja voli avanture, tada je ovo tjedan za vas, ali ako ste osoba koja voli stabilnost i emo vnu sigurnost, držite se što bliže doma, pozna h ljudi i mjesta. Nemojte ulazi u rizi ne poslove ili inicira nove stvari.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Morate se zaustavi i prizna sami sebi, pa kasnije i drugima da ne možete ispuni sva obe anja koja ste dali, te da vam željeni životni stil postaje problem. Umjesto na ekstra aktivnosti usredoto ite se na nježnos , toplinu i osmijeh. Na taj na in ete iako niste ispunili tu a o ekivanja zasluži divljanje i poštovanje. Klju je u osobnos , a ne ak vnos .

Ne smetaju vam ljudi koji su druga iji od vas. Vi ste osoba koja cijeni individualnosti više od svega, pa ete joj ovaj tjedan težiti.

Ipak, jedna osoba s kojom ete do i u kontakt bit e previše udna i za vaš ukus. Pokušaj da na ete smisao u besmislenim situacijama samo e vama naškoditi, pa se odlu ite ili ete uživati u “ludilu” ili ete tražiti mirnija mjesta i društvo. Svaki pokušaj kombiniranja e propasti.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Emocije e postati naglašene, ako ne i pretjerano.

Radit e se vrlo vjerojatno o miksu najrazli itijih osje aja koji e kreirati veliku dozu napetosti. Bit e vam za u uju e kako je teško shvatiti obi ne stvari, poput toga gdje trenutno stojite i u kakvoj ste poziciji. Ali prije nego što donesete neke kona ne odluke pri ekajte da se emotivni val primiri, kako se kasnije ne biste pokajali.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ovaj tjedan ete biti doslovno magnet za suprotan spol. Stalni partner ili nova osoba koju upoznate bit e doslovno oduševljena s vama.

Ipak, morate pripazi da zbog pretjerane brige za druge ne zapostavite sebe. Sebe stavite na prvo mjesto. Nau ite prihva ati pohvale i nositi se s njima.

VIC tjedna

Cvije e - Zašto si ženi kupio toliko lon anica? - upita neoženjeni prijatelj oženjenog.

- Da mogu na godišnji bez nje - odgovori ovaj.

- Ne razumijem - re e neoženjeni.

- Netko mora osta doma zalijeva cvije e - odgovori oženjeni.

62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Vru e uz mogu pljusak VREMENSKA SLIKA: Nakon brzog prolaska subotnje hladne ronte koja nam je donijela dobrodošlo zahla enje od desetak stupnjeva i mjestimi ne pljuskove, od nedjelje je na vrijeme u našim krajevima ponovno po ela utjecati anticiklona sa Sredozemlja.

Ona e nam ovog tjedna ponovno donijeti ve inom sun ano i vru e ljetno vrijeme. No, povremeno e se probiti malo vlažniji i svježiji zrak, upravo u sjeverne dijelove Hrvatske koji e biti najbliži tim rontalnim sustavima koji e se svojom glavninom premještati sjevernije od Alpa. Jedna takva manja pošiljka vlage sti i e nam ve eras, a sljede a vjerojatno u petak. No, to ne e bitno narušiti dojam ve inom sun anog i vru eg ljetnog vremena s kojim emo ispratiti srpanj i u i u kolovoz.

VREMENSKA PROGNOZA: Poput ponedjeljka i utorak bi trebao po eti mirno uz ve inom sun ano vrijeme. No, tijekom dana sa sjeverozapada e se spustiti oslabljena hladna ronta. Bit e umjerene, poslijepodne mjestimice i pove ane naoblake uz mogu nost za kratkotrajnu kišu ili grmljavinske pljuskove. Budu i da ronta stiže sredinom dana na visoku temperaturu nije isklju ena mogu nost nevremena. No, naglasimo da e u ve em dijelu Me imurja kiše biti

malo ili nimalo. Zapuhat e umjeren, s prolaskom ronte nakratko i poja an sjeveroisto ni vjetar koji e spustiti temperaturu – ujutro e biti oko 13, oko podneva i rano popodne blizu 30, a zatim uglavnom od 22 do 25 Celzijevih stupnjeva.

U srijedu e se vrijeme smiriti uz ponovno ja anje anticiklone.

To zna i ve inom sun ano i toplo vrijeme, sredinom dana uz malu do umjerenu naoblaku. Puhat e uglavnom slab, samo ponegdje do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka oko 11 ili 12°C, a dnevni maksimalac o ekujemo oko 28 stupnjeva.

U etvrtak bi na svoje ponovno mogli do i ljubitelji vru ine. Naime, prevladavat e sun ano i vru e vrijeme, samo ponegdje uz malo oblaka. Vjetar e biti ve inom slab

južnih smjerova, a temperatura e s jutarnjih 16 porasti do 30, a ponegdje može biti i stupanj-dva viša. Tek u no i bi mogao zapuhati sjeverni vjetar povezan s osvježenjem tijekom petka.

Dakle, u no i na petak i tijekom petka prognosti ki modeli upu uju na prolazak još jedne oslabljene hladne ronte. Bit e umjerene i pove ane naoblake, a mjestimice može biti kratkotrajne kiše ili pljuskova pra enih grmljavinom. ini se da je ovog puta mogu nost za pljusak ve a nego u utorak. Osvježit e pa e najviša temperatura biti oko 26°C, u slu aju kiše i malo niža.

U kolovoz bismo trebali u i uz vru e i ve inom sun ano vrijeme.

Tijekom vikenda na vrijeme bi sve naglašenije djelovala anticiklona zbog ijeg bi utjecaja vrijeme bilo

METEOROLOŠKI KALENDAR 27. srpnja 1651. god. u velikom povodnju zbog proloma oblaka u Zagrebu poginule 52 osobe 28. srpnja 1947. god. na Savi kod Zagreba po ela najintenzivnija hidrološka suša koja je trajala 126 dana 30. srpnja 1776. god. katastro alna tu a u Osijeku 31. srpnja 1982. god.pijavica oštetila 500 zgrada

pretežno sun ano uz porast temperature zraka. Zbog jugozapadnog strujanja ponovno bismo mogli mjeriti vrlo visoku temperaturu zraka – ponegdje i blizu 35 Celzijevih stupnjeva. Prognosti ki modeli upu uju da bi nam novo osvježenje moglo sti i krajem nedjelje ili u ponedjeljak. Dodajmo da se ove oslabljene promjene vremena na Jadranu gotovo ne e ni osjetiti, pogotovo u Dalmaciji gdje e cijeli ovaj tjedan vrijeme biti ve inom sun ano i vru e pa e odlazak na more biti dobra odluka. (prognozu izradila udruga Crometeo 27.7.)

28. srpnja 2009.

PREGLED VREMENA od 20. do 27. srpnja

Najtopliji dio godine Prošli tjedan ljeto je u punom smislu zavladalo našim podru jem, cijelom Hrvatskom, ali i susjednim zemljama. Na vrijeme je skoro cijeli tjedan djelovala stabilna sredozemna anticiklona zbog koje je tlak zraka bio povišen, a vrijeme sun ano. S druge strane, na sjeverozapadu našeg kontinenta nalazilo se ciklonalno polje koje je u sebe usisavalo zrak s juga Europe.

U takvim sinopti kim situacijama naši se krajevi nalaze pod izraženim jugozapadnim strujanjem što za posljedicu ima porast temperature zraka. Iz dana u dan bilo je sve toplije. Po etkom tjedna jutra su bila svježa, a i danju nije bilo prevru e uz 27 ili 28 stupnjeva, no ve u srijedu temperatura je posvuda u Me imurju prešla 30 Celzijevaca.

Najtopliji dan je bio etvrtak kad smo se u popodnevnim satima pržili na vru ih 35°C, a stanovni-

ci isto ne Hrvatske i 38 Celzijevih stupnjeva. I no i su postale tople.

Iako stupanj-dva ugodnije, i tijekom petka vladala je ljetna vru ina uz obilje sunca. Tek je u no i na subotu bilo mjestimi nih pljuskova s grmljavinom, samo ponegdje u Me imurju, a osobito u Sloveniji i Ma arskoj. Zapuhao je umjeren i jak sjeverni vjetar pa je u subotu ve od jutra bilo svježije i podnošljivije nego protekle dane.Temperatura ni tijekom dana nije prelazila 25 Celzijevih stupnjeva što je nakon velike vru ine stiglo kao dobrodošlo osvježenje. Posljednji dan tjedna bio je ugodan uz sunce i temperaturu primjereniju prosjeku. Na kraju možemo zaklju iti da je prošli tjedan bio gotovo identi an pretprošlom kad je tako er nakon vru ine stiglo osvježenje tijekom subote da bi nedjelja bila vrlo ugodna i lijepa.

Što s pustinjama?

Globalno zatopljenje po svim zdravorazumskim promišljanjima trebalo bi uzrokova širenje pus nja, no neki znanstvenici predvi aju sasvim druga iji scenarij; scenarij u kojem se voda i život polako vra aju u ta sušna podru ja. Sušna podru ja kao Sahara uskoro bi se mogla po eti smanjivati. Vrlo je teško donije neke kona ne zaklju ke, no satelitske snimke sjeverne Afrike pokazuju uzmicanje pustinje Sahare.

Prijašnjih je godina tako er zabilježeno i pove anje oborina što je moglo uzrokova ovaj efekt.

Farouk-el-Baz, direktor Centra za daljinska pra enja pri Bostonskom sveu ilištu, vjeruje da Sahara iz sušnih uvjeta polako prelazi u vlažnije klimatske sfere. „Nije još zelena. No pustinja se širi i smanjuje direktno zbog utjecaja Sunca na Zemlju su ama godina. Zagrijavanje zemlje rezul ra poja anim isparavanjem oceana koje pak uzrokuje

obilnije kiše.“ – rekao je Mr. El-Baz za BBC World Service.

No moglo bi bi teško uskladi satelitsku snimku i pogled sa tla. Do sada je zbog velikih suša stanovništvo migriralo u gradska podru ja. No pokazatelji predvi aju da e klimatske promjene u bliskoj budu nos rezul ra sve ve em povratku iskonskim zanimanjima i podru jima te se predvi a porast poljoprivredne proizvodnje u zapadnoj Africi. Iako satelitske snimke pokazuju polagani oporavak vegetacije u južnoj Sahari, Sahel Belt polusušni dio tropske savane i dalje je sve pus nje. No uzroke se može traži i u velikoj sje i drve a, kao i slabom gospodarenju prirodnim bogatstvima i posljedi nom erozijom tla. Namibijska pus nja srednju godišnju koli inu oborina ima samo 12 mm u posljednjih 60 godina, prošle godine je ta koli ina izmosila 80 mm (premna Gobabeb istraživa kom centru). U zadnjoj dekadi lokalna, ina e godinama

Savjeti SA UVAJTE ZDRAVLJE, znajte što u initi u slu aju toplinske iscrpljenosti

Sportske aktivnosti na vru ini

Kako preživjeti paklene vru ine?

Vru ine, sunce koje “prži”, znojenje, sladoled, hladno pivo...

Svatko ima svoj na in rashla ivanja po nesnosnim vru inama koje su nas prošlog tjedna pogodile (ako ne ra unamo prohladnu subotu). Oscilacije vremena, ponajprije naglo zatopljenje, ovih dana teško padaju osobama slabijeg zdravlja, osobito kroni nim bolesnicima.

Na visoke ljetne temperature koje gotovo redovito dolaze u kompletu s poja anom vlagom u zraku osjetljivi djeca i stariji, radnici na otvorenom i svi koji za ljetnih vru ina dugo borave vani.

Iako ljetne sparine nikome nisu ugodne, zdravi ljudi e uz razumno ponašanje uglavnom izbje i ozbiljnije posljedice. No, ak i ako kre ete na ljetovanje, br kanje i izležavanje u hladu ne e vam uvijek biti dovoljno. Hitne zdravstvene službe upozoravaju da esto moraju intervenirati kod mla ih i zdravih ljudi, koji se nisu obazirali na osnovna upozorenja. esta stanja zbog koji lije nici ljeti interveniraju su sun anica, dehidracija, toplinska iscrpljenost i toplinski udar. Dehidracija je stanje kad tijelo nema dovoljno teku ine, a uzroci mogu biti pretjeran gubitak teku ine (naj eš e znojenjem) i nedovo-

Prakti ni savjeti za vrijeme vru ina Tijekom dana kad je vru e zatvorite prozore i spustite rolete, nave er kad je svježije provjetrite prostorije. Izbjegavajte izlazak na sunce izme u 11 i 15 sati. Pijte dovoljno vode (8 – 10 aša) ili nezaše erenog aja, izbjegavajte kavu i alkohol jer doprinose dehidraciji.

Jedite lako probavljivu hranu, pove ajte unos vitamina C i izbjegavajte nagle promjene temperature (to se posebno odnosi na razliku u temperaturi zraka vani i u klimatiziranim prostorima). Nosite laganu i prozra nu odje u i obu u, po mogu nosti od prirodnih materijala, glavu zaštitite šeširom, a o i nao alama. Tjelesne aktivnosti prilagodite tako da se sredinom dana što više odljan unos teku ine. Prvi znak dehidracije je že , pa e ve ina ljudi i životinja prirodno posegnuti za dovoljnom koli inom vode ako im je dostupna. Kod dojen adi, starijih osoba, sportaša i osoba s visokom tjelesnom temperaturom osje aj že i zna biti slabiji, pa sve njih treba podsje ati

marate. marate Ako baš morate vani obavljati teže fizi ke poslove, kad god je mogu e inite to rano ujutro ili kasno popodne.

Preko dana kad je vru e zatvorite prozore i spustite rolete (osobito prozore okrenute na zapad i jug), nave er kad je svježije provjetrite prostorije. Šalaporke (grilje, škure) i rolete neka budu bijele boje kako bi toplinu reflektirale natrag prema van. Tijekom dana boravite u prostoriji koja nije direktno izložena suncu. Ako vam je automobil bio na suncu dulje vremena, prije nego u ete otvorite vrata i malo ga provjetrite. eš e posje ujte prijatelje, rodbinu ili susjede koji se možda ne mogu dovoljno dobro brinuti za sebe u ovim uvjetima. da esto popiju malo vode. Teža stanja dehidracije vrlo su opasna, jer tijelo gubi elektrolite koji su nužni za održavanje brojnih vitalnih unkcija. Simptomi su: nemogu nost mokrenja, koncentrirani urin tamnožute boje, suhe sluznice, glavobolja, vrtoglavica, letargija.

Toplinska iscrpljenost To Velika vru ina i sparina ide idealno su vrijeme za toplinsku i iscrpljenost ili još gore toplinski udar. Zato je najbolje biti spreman, znati kako ga sprije iti i što poduzeti ako vas zadesi toplinski udar.

Simptomi toplinske iscrpljenost su: glavobolja, vrtoglavica, mu nina i povra anje, slabost miši a ili gr evi, blijeda koža, povišena temperatura.

Ako mislite da vi ili netko u vašoj blizini pati od toplinske iscrpljenosti, ono što morate napraviti jest: što prije se maknuti sa sunca, u i u rashla eni prostor. Istuširajte se mlakom vodom (ili se pomo u spužve operite hladnom vodom) kako biste spustili tjelesnu temperaturu. Ako niste kod ku e, odje u ili ru nik treba natopiti hladnom vodom i staviti na sebe. Pijte mnogo teku ine, ali u malim gutljajima kako ne bi došlo do povra anja. Nakon toga se obavezno posavjetujte s lije nikom.

Toplinski udar - što u initi?

Simptomi toplinskog udara su: glavobolja, intenzivna že ,

mu nina, pospanost, vru a, crvena i suha koža, porast ili pad temperature, pulsiranje u grudima i ušima, - agresivnost, zbunjenost, gr evi, vrtoglavica, gubitak svijesti.

Ako sumnjate da je nekom pozlilo od toplinskog udara pozovite hitnu pomo . Dok ekate hitnu pomo , unesre enom ete pomo i rashla ivanjem tijela.

Unesre enog treba postaviti u hladovinu (izvu i iz automobila), skinuti ili opustiti mu odje u i obilno rashla ivati hladnom vodom i oblozima na glavi i vratu, te ga masirati. Dajte mu da pije vode.

Ako je osoba u nesvijesti, postavite je u bo ni položaj i provjeravajte puls i disanje - u najtežim slu ajevima može biti potrebno i reanimirati bolesnika umjetnim disanjem i masažom srca.

Za vrijeme toplinskog udara tijelo je izgubilo sposobnost regulacije tjelesne temperature, pa se može pregrijati ili u nekim slu ajevima i pothladiti. Zbog toga je u težim slu ajevima potrebno stalno provjeravati tjelesnu temperaturu - pa prema tome unesre enog treba hladiti ili zagrijavati, zavisno od njegove tjelesne temperature. Unesre enom nemojte davati paracetamol ili aspirin.

Prekrasno vrijeme ljeti vas može lako namamiti na sportske aktivnosti – tenis, odbojku na pijesku ili planinarenje i uz uživanje u tome ne ete ni primijetiti kako je temperatura zraka porasla, no vaše tijelo to itekako primje uje. Bavite li se sportskim aktivnostima kad su temperature visoke, budite oprezni i sprije ite pojavu zdravstvenih poreme aja uzrokovanih toplinom.

Vježbanje na vru ini dodatno optere uje vaše srce i plu a. Vježbanje i temperatura zraka pove avaju vašu tjelesnu temperaturu. Kako bi se tijelo ohladilo, kožom po ne cirkulirati više krvi. Zbog ovog vaši miši i imaju manje krvi, što ubrzava rad srca. Ako je zrak vlažan, tijelo se nalazi pred dodatnim stresom, jer se znoj ne isparava brzo s kože, a što samo još dodatno povisuje vašu tjelesnu temperaturu.

U normalnim uvjetima, vaša koža, krvne žile i znojenje se prilago avaju vanjskoj temperaturi. No ovi prirodni rashladni mehanizmi mogu zakazati, ako ste predugo izloženi visokim temperaturama i vlazi. Kao posljedica toga mogu se javiti zdravstveni poreme aji uzrokovani toplinom, zato pripazite.

28. srpnja 2009.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 63

SPECIJALIZIRANI SERVIS I MONTAŽA KLIMA UREÐAJA POSEBNA SREDSTVA ZA DEZINFEKCIJU I ODORIZACIJU

Plinotehnika KLIMATIZACIJA - GRIJANJE - TOPLA VODA - VENTILACIJA Èakovec, Zagrebacka 55 tel: 384-277 fax:384 561

KRENULO PRVOLIGAŠKO NOGOMETNO PRVENSTVO

JOŠ JEDNA SJAJNA POBJEDA JURICE PAVLICA

ZAVRŠEN NAJVE I MALONOGOMETNI TURNIR U ME IMURJU

Trener Me imurja utuk kasno Najbolji hrvatski spidvejaš izborio Nakon deset dana poznati “progledao” protiv Karlovca finale Europskog prvenstva pobjednici preloškog turnira TETA LIZA i Antun Horvat u D. Dubravi predstavili svoj zajedni ki album

Liza i Ton ek otkrivaju blago me imurske glazbene baštine

Zaslužene rije i hvale dali su Branko Meglajec i Božo Poto nik - Bio bi grijeh, a kažu da je nateži grijeh propust, da naša Teta Liza, prava enciklopedija tisu a gotovo zaboravljenih pjesama, ne objavi im više. Nadam se da je ovo tek prvi ovakav nosa zvuka me imurskih pjesama i onih koje je usmenom predajom dobivala baš ovdje u Donjoj Dubravi gdje je provela cijeli svoj život, život protkan pjesmom i postala najpoznatijom interpretatoricom me imurske pjesme, živu a legenda, ambasador Donje Dubrave, Me imurja, naša Zinka Kunc ili Cesaria Evora cvetnjaka horvatskega. Rije i su ovo Saše Horvata, predsjednika KUD-a “Selja ka sloga” Donja Dubrava, kojima je najavio promociju novog albuma Elizabete Toplek, Tete Lize.

Nakon veoma uspješnog prošlogodišnjeg albuma s Ladom ovog puta Teta Liza odlu ila se na suradnju s jednim me imurskim glazbenikom i ne samo glazbenikom. Antun Horvat Ton ek provjeren je aranžer i obra iva me imurskih pjesama, kojeg ni-

je potrebno predstavljati krugu znalaca etno i folklorne glazbe te me imurske popevke. Suradnja uz kumstvo KUD-a “Selja ka sloga” urodilo je albumom “Teta Liza i Ton ek”, a sama pri a o ovoj zanimljivoj suradnji ide otprilike ovako…

Put do albuma nije bio lak Ideju o nosa u zvuka inicirao je Dragan Balija, bivši predsjednik društva još 2006. godine, a iste godine ideja je predstavljena Teti Lizi i Ton eku, te se po elo raditi i na skupljanju sredstava potrebnih za ovaj pothvat. Album je najprije bio zamišljen s 12 skladbi koje bi obradio Antun Horvat te bi bio sniman pokretnim studijem u prostorijama u kojima se nalazite, uz pratnju sedmorice uvježbanih svira a društva. Tada je to bio najjednostavniji pristup, no terminski bilo je vrlo teško uskladiti izvo a e. Zato je rad na albumu zapo eo tek 2008. godine kada je Ton ek po eo s pripremama

13 zahtjevnih pjesama koje mu je Teta Liza zadala.

Mecena ovog projekta Nenad Peršak ponudio je svoju opremu i studio Horvat Elektronike, koja je omogu ila mnoge tehni ki jednostavnije i inovativnije mogu nosti snimanja instrument po instrument, pa je tako gotovo sve svoje ideje iz glave, uz dobrog i strpljivog i inovativnog majstora snimanja Petra Horvata, Antun Horvat sam snimio. Da, dobro ste pro itali, on je odsvirao sve dionice svih 13 pjesama na 6 razli itih instrumenata te tome dodao svoj vokal, svoju „fu ku“ i pripremio gotove odsvirane stvari za snimanje vokala naše Tete Lize. U studenom 2008. snimanje je završeno, a nakon tehni ke obrade, sada kona no imamo dugo o ekivani nosa zvuka.

Teta Liza i tamburaški sastav KUD-a “Selja ka sloga” po astili su nas s pjesmom

Crtice o albumu

Promocija uz pjesmu, dirljive govore i finu klopu

Nosa zvuka “Teta Liza i Ton ek” sadrži 13 rijetko izvo enih me imurskih izvornih pjesama u obradi vrsnog znalca Antuna Horvata Ton eka. Zanimljivo je da je sve pjesme i sve dionice svih šestero instrumenata on sam odsvirao. Album traje 38 minuta i 3 sekundi. Sredstva prikupljena od donacija za nosa zvuka iskoristit e se za daljnji rad KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava.

Saša Šte i Sale se pojavljuje kao vokal u jednoj pjesmi u duetu s Tetom Lizom. Autor trinaeste pjesme “Kaj toguješ” je Stjepan Hranjec st..

Album je sniman u tonskom studio Horvat elektronika u Puš inama. Fotogra ije za cover napravio je Denis Perši , a oblikovanje - Krug akovec.

Biografske podatke o Teti Lizi napisala je Zinka ižmešija, a osvrt na Ton ekov rad Branko Meglajec. Glavni pokrovitelji su Ministarstvo kulture RH, Op ina Donja Dubrava

A on je sude i po tome što smo mogli uti na promociji, jer su nas teta Liza i tamburaški sastav KUD-a “Seljaka sloga” po astili s etiri pjesme (“Šilveštrova kova ka”, “Ljepo nam je vu jeseni”, “Zorja, moja zorja” i “Moj mož milji”,), nešto što bi svako me imursko ku anstvo trebalo imati.

Teta Liza i Ton ek na promociju su se dopeljali fijakerom

Volim, volim cipele crvene...

Sve nam je toplije i na radost ja eg spola, sve su kra e (a bome i tanje i prozirnije) oblekice naših špicerica. No, dobro, i pokojeg de ki a. Što se modnih trendova ti e, rekla mi je nedavno jedna prijateljica Varaždinka: “Kak se kod vas cure rihtaju samo za popodnevnu kavu…” U tome, smatram nema ni eg lošeg. I trebamo pohvaliti, pojedine djevojke stvarno se drže trendova.

Dimije, iako ve vi eni kroj hla a iz prošle sezone, i dalje su pravi hit. Isto je i s uskim cigareta-hla ama dužine 7/8, osobito

ako su u nekoj jarkoj uo ljivoj boji. Ono ega ne vi amo dovoljno su kombinezoni. U obzir dolaze razni krojevi i dužine. Bilo da je rije o sportskom modelu kratkih rukava i nogavica ili pak o svilenom ve ernjem modelu, važno je samo da je u jednom komadu. Što se cipela ti e glavni diktat za ovo ljeto su visoke pete, po mogu nosti sa što višom petom, koliko god si to možete dopustiti, a da i dalje možete normalno hodati. A ako su uz to crvene boje, muške i ženske poglede ne ete mo i izbje i.

I još jedan malen dobronamjeran savjet; ako nosite bijelu suknju, provjerite je li prozirna.

Ako jest, pametno odaberite donje rublje.

Rije i hvale, itekako zaslužene, Teti Lizi i Ton eku uputili su posebni gosti: Branko Meglajec, glazbeni urednik Redakcije za narodnu glazbu Hrvatskog radija, ujedno i glavni producent projekta te Božo Poto nik, aranžer i eminentni poznavatelj tamburaške glazbe. A kad te rije i hvale dolaze iz usta cijenjenih stru njaka za narodnu glazbu, one dobivaju još ve u težinu.

Gostima na promociji obratili su se i Ladislav Varga, naš cijenjeni glazbenik i ravnatelj Centra za kulturu akovec, saborska zastupnica Sun ana Glavak, na elnik Op ine Donja Dubrava Marijan Varga te glavni protagonisti projekta Teta Liza i Ton ek.

Druženje u ugodnom društvu nastavilo se uz i e i pi e. Posebna pohvala restoranu “Zelengaj” koji su pripremili bogatu trpezu prepunu dravske ribe i specijaliteta me imurske kuhinje. Za kraj ostala je još samo zdravica inim me imurskim vinom i radovanje idu oj promociji albuma “Teta Liza i Ton ek”. (mn, foto: Z. Vrzan)