Međimurske novine 753

NAJAVLJUJEMO VALENTINOVSKE KONCERTE MERLINA U VARAŽDINU I PARNOG VALJKA U ČAKOVCU

media 20

U utorak ujutro po pet ulaznica za svaki koncert

Dvjesto tisuća kuna nagrade potrošit će za obrazovanje i put u New York

• nagrađujemo one najbrže koji s aktualnim brojem naših novina dođu u redakciju danas ujutro (utorak) poslije 8 sati

www.mnovine.hr

media 4

TIHOMIR BENDELJA, TWIRLING MAJSTOR IZ HRŽENICE, PRVI HRVATSKI SUPERTALENT

Godina XV.

SVAKI DRUGI DAN JEDAN OBRTNIK U MEĐIMURJU ZATVARA RADNJU

APEL DRUŠTVA GRAĐEVINSKIH INŽENJERA I TEHNIČARA MEĐIMURJA

Spasite građevinare jer su ključ razvoja ovog kraja

str. 2

str. 6

Neplaćanje najviše pogađa male na kraju lanca

Broj 753.

^akovec, UTORAK, 9. veljače 2010.

Cijena 7 kuna

DOŠKOLOVANJE MEĐIMURSKIH POLJOPRIVREDNIKA - Donedavno se znanje iz poljoprivrede stjecalo praksom, no ta su vremena prošla i poljoprivrednik se više ne može biti bez školovanja

Bez škole nema certifikata, ali...

U NEDELIŠĆU ORIGINALNI NAČIN UKAZIVANJA NA PROBLEM

NOVI HRVATSKI PREDSJEDNIK STIŽE I U NAŠU ŽUPANIJU

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB ZAHVALJUJUĆI REFORMI DOBIO NOVU ZGRADU

U srijedu prvi posjet Ive Josipovića kraju gdje je dobio najviše glasova

Socijalne radnice više neće biti "blagajnice", već konačno ono za što su se školovale!

str. 4 RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

str. 9

str. 3

str. 4

Zbog nenaplate duga javno prosvjedovao

2

Aktualno

APEL sa stru nog sastanka Društva gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Spasite gra evinare jer su klju razvoja ovog kraja

Zašto je primitivizam isplivao na površinu kao duh iz boce?

U teška vremena obi no se najlakše prepoznaje primitivizam. Na žalost, sve ga više ima po svuda oko nas. Mnogi se po tom pitanju s de sinonima za tako nešto, koji se zove “Balkan“, iako je on, želio to netko prizna ili ne, duboko ukorijenjen u nama.

Posebice oni koji privatno furaju raskoš i dekadenciju koja je kao sinonim zapadnog s la, ali onda vrlo brzo svojim potezima, posebice onima u kojima žele “zadivi “ javnost, pokažu balkanski mentalitet u najgorem mogu em izdanju “turbo folka“. akovec je prije svih gradova, ne samo Hrvatske, ve i puno šire, bio “Zapad“ jer je živio druga ije nego danas. “Rockerskim duhom“. Prepoznatljivost izgra ena kao rockerska metafora sintagme: “sex, drugs & rock’n’roll”. Prenesena na cjelokupni duh društva, zahvaljuju i naprednim idejama, iskrenosti, neprijetvornosti i nekonvencionalnosti, a tek onda marljivosti i radišnosti koju su neki kojima je to odgovaralo godinama isfuravali kao jedini naš brend. Grad je uglavnom bio avangardan i napredan, pun kvalitetnih ideja koje su se realizirale. U istom duhu disao je i cijeli kraj, jer bi na javnoj razini sve drugo bilo neprihvatljivo ponašanje. Bilo je ljudi koji su prepoznali vrijednosti “Zapada“ i zatim ih na više razina, ne samo kulturološkoj, implementirali u društvo. Neki od njih nisu bili ni svjesni kako zapravo rade visoko kvalitetni “posao“, ali nema veze - upalilo je.

Gdje je sve to nestalo, zašto sve više prevladava primitivizam?

Je li možda zbog toga što se “sex“ u akovcu pretvorio u lažne brakove, materijalizam i kurvarluk, “drugs“ postao sinonim “izgubljenih sinova i k eri“ mo nih i boga h kojih nema nigdje u javnos i ne mogu “ništa“, kako ne bi ponovno zastranili, pa ni misli bez tate ili mame, dok su “rock’n’roll” zamijenile cajke i najniže stras !? Je li to možda zbog toga što je sve manje otvorenos i iskrenos .

To je jednostavno postalo zabranjeno vo e. Kad je (kao) bilo nedopus vo misliti svojom glavom, ponašali smo se izgleda puno iskrenije i otvorenije nego danas. Zbog toga smo bili ispred svih.

Turbo folk mentalitet odavno boravi na ovim prostorima. To nema

t

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

veze s muzikom, to je na in života.

Njegov duh isplivao je na površinu kod nas punom parom posljednjih desetak godina kad je naišao na plodno tlo. Elektri na gitara jednostavno, za razliku od pred dvadesetak godina, danas u akovcu i Me imurju više ne paše, zbog toga što našem društvu sve manje odgovaraju oni koji pokušavaju razmišlja vlas tom glavom ili pak kri ki na nešto ukaza . Oni postaju nepoželjni. To je postao naš najve i problem, a više nismo u socijalizmu, ve (kao) živimo u demokratskom društvu.

Me u m, ako e i dalje prevlada taj mentalitet, onda ni ne možemo, ni pak zaslužujemo posta “Zapad“.

Jer o ito ne shva amo što to zapravo zna i. Mi to možemo posta jedino ako se promijenimo. Kako? Treba bi puno glasniji u ukazivanju i otvorenom pro vljenju onome što ne valja i potezima koji nisu u duhu vremena koje živimo i društva kojem težimo.

Ne smiju kompetentni trpjeti teror nekompetentnih. Ali istovremeno se takvi trebaju presta kalkulantski ponaša , bavi se isklju ivo sobom i vlas m interesima, kratkoro no razmišlja i o ekiva da e netko umjesto njih odradi “posao“. I to ne samo u društvenom životu, ve i privatnom.

Ako to ne inimo, i dalje ostaje prostor onima koji misle da trebaju bi i osta jedini “sudac“ aktualnog trenutka i vremena, iako su trebali bi ve pospremljeni u ropotarnicu povijes .

Nema pomaka dok emo se na verbalnoj razini “kriti“ iza u posljednje vrijeme popularne uzre ice “fuj cajke, živio rock“, ve to is nski i živje .

Gra evinari su pokreta ka snaga svakog gospodarstva i klju izlaska iz recesije. Bez novih poslova ne e biti izlaska iz krize, a, da bi se iz krize izašlo, potrebno je objediniti sve snage, od politike, banaka do gra evinara. Politika mora stvoriti povoljnije ozra je za stvaranje investicija i snižavanje kamata s investicija kako bi se pokrenulo gra evinarstvo kao lokomotiva gospodarstva, poru io je u petak prof. dr. Petar ukan iz Instituta IGH Zagreb u uvodnom predavanju na stru nom skupu u organizaciji Društva gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja. Sastanku je bio nazo an i me imurski župan Ivica Perho te je uo apel prof. ukana da se izna e na in da se na ovom podru ju ne dogodi još jedan slom gra evinara kakav se dogodio sa slomom GK-a Me imurja, tvrtke koja je svojedobno bila me u pet najja ih i najzna ajnijih tvrtki u nekadašnjoj Jugoslaviji. Spasiti gra evinske irme klju je za razvoj ovoga kraja, pa i Hrvatske, jer me imurske gra evinske irme ne posluju samo u Me imurju ve i diljem Hrvatske.

Banke, smanjite kamate na investicije!

Doma a gra evinska industrija trenuta no je obremenjena s mnoštvom problema koje bi sada u krizi trebalo paralelno rješavati. Problem broj jedan je nelikvidnost. Trenuta no je potrebno skupiti sve snage i stisnuti se radi preživljavanja. No, stiskanje radi preživljavanja nije mogu e duže od godinu - dvije, tvrde gra evinari. Prof. ukan smatra da HNB mora izna i na in da banke skinu kamate s investicija, a gra evinari moraju pritiskati i kriza ih ne smije obeshrabriti. S druge strane, gra evinari moraju raditi i na sebi. Ulaskom Hrvat-

Nina Lovrec, Zdravko Hunjadi, Petar ukan, Dragutin Matotek i Josip Švenda ske u Europsku uniju otvara im se tržište s 400 milijuna potroša a, ali je klju no pitanje što tom tržištu imaju ponuditi. Društveni sustavi koji nas okružuju više nisu ni sirovi kapitalizam, ali ni socijalizam, ve sustavi bazirani na potrošnji u ijem je središtu potroša . Tom novom sustavu treba se prilagoditi i gra evinska industrija. Da bi imali snage za nastup na EU tržištu, barem petnaest najja ih gra evinskih tvrtki mora nastupiti zajedno, po eti se umrežavati. Veliki su sustavi, kakav je svojedobno bio i GK Me imurje, nestali, nakon ega nastaje ogroman broj malih tvrtki. U Hrvatskoj sada posluje ak 14 tisu a gra evinskih tvrtki koje ukupno zapošljavaju preko

sto tisu a radnika. No, svega 3.400 tvrtki je licencirano i u njima radi oko 40 tisu a zaposlenih, a ostale rade “na divlje” i posluju bez gra evinskih inženjera i poslovo a. No, velika razjedinjenost prisutna je i me u petnaest najve ih gra evinskih tvrtki u Hrvatskoj, kazao je prof. ukan.

Veliki zadržavaju naplatu i ne proslje uju manjima - Veliki unutarnji problem me u gra evinarima je i nepartnerski odnos me u suradnicima u gradnji. U situaciji velike nelikvidnosti dolazi do neprenošenja dijela sredstava na partnere u gradnji i zadržavanja sredstava

Me imurec Švenda na elu hrvatskih inženjera i tehni ara Gra evinski inženjeri i tehni ari imaju respektabilnu stru nu udrugu koja ima dugu tradiciju u Me imurju te okuplja inženjere i tehni are iz svih relevantnih irmi u Me imurju. U petak su u akovcu bili doma in kolegama i iz drugih županija i gradova zbog vlastitog usavršavanja, ali i iskoristili

prigodu da bi progovorili o aktualnim problemima u gospodarstvu. Na elu Društva gra evinskih inženjera i tehni ara Me imurja je Zdravko Hunjadi, dipl. ing. gra . iz Me imurje graditeljstva, a na elu Hrvatskog saveza gra evinskih inženjera Josip Švenda, dipl. ing. gra . iz Teama. (BMO)

i kad je investitor platio radove, kazao je ukan.

- Proteklih godina država je u prora unu za gra evinske investicije imala od 18 do 23 milijarde kuna. Za ovu godinu to je 11 do 12 milijardi kuna, što samo za sebe govori o velikom padu investicije.

No, dodatni problem je i to što mi nemamo mjere pa idemo iz jedne krajnosti u drugu.

U vrijeme Ra anove vlade imali smo uzlet od 30 posto u investicijskim radovima, nakon ega je slijedio logi an velik pad, kazao je ukan.

Ivica Perho , me imurski župan, kazao je da mu je zbog šesnaest godina staža u gra evinarstvu lakše s ove pozicije župana razumjeti problem gra evinara.

Rekao je da e zajedno s op inama i gradovima pokušati izna i sve potencijale radi rješavanja likvidnosti, kako op ine i gradovi ne bi bili generatori nelikvidnosti za izvedene, a nenapla ene radove.

Dešava se da su se sklopili ugovori s kojima raspolažu gra evinari, ali da nisu zatvorene inancijske konstrukcije. No, kazao je da gra evinari moraju raš istiti što je korektnost i konkurentnost, a ne da se nude poslovi ispod cijene materijala i da se s takvim ponašanjem nadme u za poslove.

(Božena Malekoci - Oleti )

Na rasprodaje se esto ide izvan Hrvatske Anketa “Pod vurom”

Nakon novogodišnjih blagdana s izloga trgovina po inju nam se smiješiti natpisi “velika sniženja” i “totalne rasprodaje” koji nas primamljivo prizivaju

na kupnju. Sezonska zimska sniženja i rasprodaje privla e i naše Me imurce, kao i ostale gra ane Hrvatske. Me utim, Me imurci, ali i oni iz susjedne županije,

Vesna Šimunkovi , Pleškovec - Ponekad iskoristim rasprodaje nakon Nove godine u sije nju i velja i, ali ove godine nisam. Na sniženjima kupujem odje u i obu u i na taj na in prišparam nešto novca. No, ove godine ipak nisam iskoristila ta sniženja.

Iva Kamenar, Zasadbreg - Nismo ove godine iskoristili rasprodaje jer, iako je rije o sniženjima, nemamo novac. Prošlih smo godina znali pri ekati kada e biti sniženja i onda kupovati.

Na sniženjima naj eš e kupujemo odje u i obu u, a šoping obavljamo u Hrvatskoj. Koliko sam uspjela vidjeti, mislim da se ovogodišnja sniženja ne razlikuju od rasprodaja prošlih godina.

nerijetko sniženu robu kupuju izvan Hrvatske, naj eš e u Austriji i Sloveniji, jer, kako kažu, mi smo još daleko od Zapada kada je rije o rasprodajama. Prvo

Zoran Vukovi , Split - Pratimo sniženja i kupujemo kada su rasprodaje, ali mislim da u Hrvatskoj još uvijek nije rije o onim pravim sniženjima. Prvo se cijene malo dignu pa spuste, tako da prividno izgleda kao da je rije o sniženju. Na rasprodajama naj eš e kupujemo obu u, a kupovinu obavljamo u Hrvatskoj.

Danijel Štrukelj, Gornji Hraš an - Pratimo sniženja nakon Nove godine, a na rasprodajama naj eš e kupujemo odje u.

Nešto kupujemo i u Hrvatskoj, ali ipak eš e odlazimo van, primjerice, u Austriju, jer su tamo cijene jeftinije, odnosno sniženja su puno povoljnija. Kod nas u Hrvatskoj sniženja su esto samo prividna.

se cijene malo dignu pa spuste, tako da prividno izgleda kao da je rije o sniženju, kažu naši ispitanici za rasprodaje u našoj zemlji. Na sezonskim sniženjima

Dejan Novak, akovec - Ponekad kupujem na rasprodajama.

Naj eš e kada mi se nešto dopada to kupim odmah, no, ponekad ipak pri ekam sniženja. Ove godine nisam previše obra ao pažnju na sniženja pa ne bih znao re i jesu li ove godine cijene nešto niže od prethodnih godina.

Ina e na rasprodajama naj eš e kupujem odje u, a tom prilikom znam oti i u Mursku Sobotu jer je tamo bolja ponuda.

naj eš e se kupuje odje a i obu a, a izvan Hrvatske Me imurci se esto zapute i zbog bolje ponude. (hz)

Stanislav Herman, Trnovec Bartolove ki - Pratim i kupujem na rasprodajama, a u to vrijeme naj eš e se kupuje odje a i obu a. Nisam previše zadovoljan s tim sniženjima u Hrvatskoj jer su rasprodaje kod nas esto varljive. Mi smo još daleko od Zapada kada je rije o sniženjima. Osobno u oti i u Sloveniju i tamo kupiti sniženu robu koja mi je potrebna. (foto: Vrzan)

9. velja e 2010.

Najkasnije od 1. ožujka novi pro elnici upravnih odjela Me imurske županije stupaju na dužnost. Kao što smo ve i ranije izvještavali, novi su pro elnici: David Vugrinec, pro elnik Upravnog odjela za poslove župana, Doris Srnec, pro elnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i op e poslove, Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije, Darko Belovi , pro elnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport, Lidija Bijeli , pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine, Stjepan Baranaši , pro elnik Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju, Danica Pošta, pro elnica Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam, Sandra Golubi , pro elnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

NOVI PRO ELNICI postupno stupaju na dužnost

Darko Belovi stopiran?

- Potrebno je napraviti odre ene predradnje vezano uz prepreke koje su se pojavile uz njegovo imenovanje, kazao je me imurski župan Ivica Perho i komunalno gospodarstvo, i Matija Novak, pro elnik Upravnog odjela za prora un i javnu nabavu.

Ve ina izabranih pro elnika i do sad je radila u Županiji, tako da su oni ve preuzeli nova pro elni ka mjesta: Doris Srnec, pro elnica Upravnog odjela za poslove Skupštine i op e poslove, na to mjesto došla je s dužnosti tajnice Me imurske županije, Vesna Haluga, pro elnica Upravnog odjela za

gospodarstvo, promet i europske integracije, na to mjesto došla je s dužnosti voditeljice Odsjeka za EU integracije, Stjepan Baranaši , pro elnik Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju, do sad je bio na dužnosti pro elnika Upravnog odjela za prostorno ure enje, gradnju i zaštitu okoliša, Danica Pošta, pro elnica Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam, na tu dužnost dolazi s mjesta stru ne su-

radnice za komunalno gospodarstvo, Sandra Golubi , pro elnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo, na to mjesto dolazi s mjesta voditeljice odjela za zaštitu okoliša.

Pro elnici koji su na pro elni ka mjesta imenovani izvana s razli itim datumima stupaju na dužnosti: Lidija Bijeli , pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine, na dužnost je stupila

1. velja e. David Vugrinec, pro elnik Upravnog odjela za poslove župana, na novoj dužnosti je od 8. velja e.

Matija Novak, pro elnik Upravnog odjela za prora un i javnu nabavu, na dužnost stupa 1. ožujka. Darko Belovi , pro elnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport, na novu dužnost trebao je stupiti 15. velja e, ali je zbog prepreka koje su se pojavile oko njegova imenovanja njegovo stupanje na dužnost za sad

D. Belovi “na ekanju” stopirano, jer je potrebno napraviti odre ene predradnje, kazao je me imurski župan Ivica Perho .

(BMO)

ŠKOLOVANJE me imurskih poljoprivrednika na Pu kom u ilištu u akovcu donosi razli ite rekakcije

Bez škole nema certifikata, ali nezadovoljstvo zbog visokih školarina i multipliciranja školovanja - Školovanje pla amo sami, a da u drugim zemljama, na primjer, u Austriji, poljoprivrednike šalju u škole i pla aju im školovanje, isti u me imurski poljoprivrednici Nekad davno znanje iz poljoprivrede stjecalo se praksom, no, danas su o ito prošla ta vremena i poljoprivrednik više ne može biti bez školovanja. Na Pu kom u ilištu u akovcu zapo elo je ove zime školovanje poljoprivrednika, koji e u prva tri mjeseca, do kraja ožujka, završiti te ajeve i položiti ispite za kvalifikaciju za poljoprivrednika. Nakon završetka školovanja novo e im zanimanje biti upisano u radnu knjižicu.

Zanimanje za školovanje poljoprivrednika potakla je Me imurska udruga za proizvodnju merkantilnog krumpira iz Belice, iji predsjednik Dragutin Taradi kaže: - Udruga je organizirala školovanje poljoprivrednika zbog toga što druga ije ne može, bez toga ne bi mogli dobiti certifikate za prodaju krumpira, a prema novim hrvatskim propisima.

Preko naše Udruge za školovanje se prijavilo gotovo stotinu poljoprivrednika iz Belice i iz okolnih mjesta, ukupno školu ovog trenutka polazi naših 95 u enika, starijih i mla ih poljoprivrednika. Na Pu kom u ilištu u akovcu možemo se obrazovati za zanimanje: uzgajiva krumpira, vo ar, povr ar, uzgajiva svinja, proizvo a vo nih rakija, armer - mljekar, p elar, kozar, ratar, te uzgajiva vo a i povr a i svije a u zatvorenom prostoru, kaže Taradi.

Zašto se mora “u školu” za svako poljoprivredno zanimanje posebno?

Me utim, Taradi isti e probleme koji se pojavljuju zbog školovanja...

U Me imurju se školuju, a u ostatku Hrvatske?

- Neki smo se dan našalili na temu multipliciranja zanimanja koja su nam potrebna da bi bili poljoprivrednici.

Jer, da bi bili poljoprivrednici, kao i njihovi o evi, moraju platiti 4.200 kuna.

Zaklju ili su: kad školovanje poljoprivrednika stigne u Dalmaciju, bit e sigurno za tamošnje poljoprivrednike ve besplatno. Neki su pak na brzinu izra unali koliko zaradi Pu ko u ilište, ispalo je da samo od poljoprivrednika iz Belice zaradi oko 400.000 kuna, a gdje je još školovanje poljoprivrednika iz cijelog Me imurja.

Drugi je problem to što stariji ljudi nisu vi ni mo-

dernim tehni kim udima poput kompjutora i teško se snalaze na njemu, dok bi, kad je rije o tehnici i popravljanju poljoprivrednih strojeva, mogli biti u itelji i našim pro esorima, kaže on.

Poljoprivrednici su svoje školovanje shvatili kao nužnost, kažu da su došla neka druga vremena, a koliko smo uspjeli saznati, školovanje ne prolazi baš glatko, esto se uju gun anja u stilu što mi to sad treba pod stare dane i sli no. Neki su pak posebno kivni na temu o ra unalima, kažu, najdraže im je - ugasiti ra unalo, no, oni mla i ve se dobro snalaze na njima.

(JŠ)

Ponovno u školskim klupama - Cijena nastave po jednom zanimanju je 2.500 kuna. No, pojavio se problem. Naši poljoprivrednici istovremeno su i proizvo a i krumpira i ratari jer moraju poštivati plodored, a uz to neki proizvode u plastenici-

ma. Osim toga, moramo položiti ispit i za viljuškara, bez toga ne možemo dobiti potrebne certifikate. To zna i da se multiplicira cijena obrazovanja. Tako er moram re i da školovanje pla amo sami, a da u drugim zemljama,

na primjer, u Austriji, poljoprivrednike šalju u škole i pla aju im školovanje.

Zbog toga smo dogovorili da se udruga uklju i u proces školovanja, kako bi zbog velikog broja polaznika mogli dobiti popust.

Plavi dizel posva ao vlast i poljoprivrednike U Belici je u utorak 2. velja e održan sastanak poljoprivrednika na poziv Me imurske udruge proizvo a a merkantilnog krumpira iz Belice. Na sastanku je donesen zaklju ak da se od vlasti zatraži više tzv. plavog dizela. Poljoprivrednici traže da se po hektaru ima pravo na 220 litara plavog dizela, dok je to država spustila na svega 150 litara, umjesto dosadašnjih 170 litara. Rije je o tzv. plavim knjižicama kojima se potvr uje pravo na plavu na tu.

Izaslanstvo poljoprivrednika iz Belice od etiri lana ve

je bilo kod dožupana An elka Horvata i predo ilo zahtjeve, smatra se da je 150 litara sasvim nedovoljno za sve aze proizvodnje, pa time sama proizvodnja krumpira postaje preskupa. Ukoliko se ne udovolji zahtjevu, poljoprivrednici se spremaju na prosvjede, pa ak i blokadu prometnica, re eno je.

Na sastanku je bilo rije i i o brendu “Me imurski kalamper” koji je u završnoj azi realizacije. Za sada se krumpir iz Belice pakiran u manje vre ice prodaje pod

razli itim nazivima, naj eš e krumpir iz Me imurja i sli no.

Dragutin Taradi in ormirao je poljoprivrednike koji su bili na sastanku o zajedni kom ma arsko - hrvatskom projektu, kojim e Udruga dobiti ure aje za pra enje bolesti krumpira vrijedne oko 80.000 eura. Rad ure aja nadgledat e Milorad Šubi , koji e rezultate koristiti u davanju što to nijih lokalnih prognoza za zaštitu krumpira i drugih poljoprivrednih proizvoda.

(J.Š.)

Svaki poljoprivrednik mora pro i obuku koja traje 160 nastavnih sati, a gotovo svi polažu za više zanimanja.

Mi smo se opredijelili da završimo školu za uzgajiva e krumpira te istovremeno i za ratare jer je to nužno zbog plodoreda. Istovremeno svi mi imamo skladišta i mehanizaciju, pa smo morali polagati ispite i za vožnju vili arom.

Ipak, uspjeli smo u dogovoru s Pu kim u ilištem spustiti cijenu, tako za sva tri zanimanja pla amo ukupno 4.200 kuna, za uzgajiva a krumpira 2.500 kuna, dodatne ispite za ratara 900 kuna i za vožnju vili arom, što je dodatno 800 kuna. Da nije bilo tog dogovora, cijena školovanja bila bi znatno ve a, oko 7.000 kuna za tri zanimanja, govori predsjednik Udruge.

Program (pre)težak?

U životu je uvijek potrebno u iti, dodatno se obrazovati, bez obzira na završene škole.

Me utim, naši poljoprivrednici naviknuti uglavnom na rad, kažu da je program ipak preopširan.

- Slušamo predavanja iz ra unarstva i ra unovodstva, zaštite na radu, obrtništva, matematike, te stru ne predmete, od oranja do skladištenja proizvoda, kao i o korištenju zaštitnih sredstava, predstavili su nam program poljoprivrednici koji nisu baš previše zainteresirani za ulazak u “školske klupe”, iako svako dodatno školovanje itekako može pomo i, posebice danas kad više nije najvažnije samo “ est delati”, što je bila poveznica uz me imurski kraj dugi niz godina koje se treba kona no riješiti. Znanje je danas važnije nego ikad i poljoprivrednicima e sigurno ovo itekako dobro do i u predstoje e vrijeme novih promjena koje itekako poga aju i poljoprivrednike kad je u pitanju ulazak Hrvatske u EU. (J. Šimunko)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

9. velja e 2010.

Novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi dolazi u Me imurje U srijedu 10. velja e u posjet Me imurskoj županiji dolazi novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipovi . Do ekat e ga delegacije Me imurske županije

i Grada akovca, predvo ene županom Ivicom Perho om i gradona elnikom akovca Brankom Šalamonom. Uvodnom sastanku bit e nazo ni i saborski zastupnici iz

Me imurja. Za posjeta Me imurju novoizabrani predsjednik susrest e se s me imurskim gospodarstvenicima i djelatnicima u kulturi.

(BMO)

NEDELIŠ E - originalni na in ukazivanja na problem nepla anja ispostavljenih ra una

lanovi Udruge tako er brinu o o uvanju spomenika i spomen obilježja NOB-a

ME IMURSKI ANTIFAŠISTI:

Najvažniji zadatak je daljnje njegovanje antifašisti ke prošlosti Me imurja i Hrvatske - U skladu s programom rada za 2009. godinu, naša Udruga sudjelovala je u obilježavanju zna ajnijih doga aja iz antifašisti ke prošlosti Me imurja i Hrvatske, kazao je Zvonko Golub, predsjednik Udruge antifašisti kih boraca i antifašista Me imurske županije, na prošlotjednoj izvještajnoj skupštini Udruge.

Središnja proslava Dana oslobo enja Me imurja od ma-

- Naša Udruga sudjeluje u obilježavanju zna ajnijih doga aja iz antifašisti ke prošlosti, kazao je Zvonko Golub

arske fašisti ke okupacije održana je 6. travnja u organizaciji Me imurske županije i Udruge antifašisti kih boraca i antifašista Me imurske županije. - Uz zvuk trube, u tišini groblja u Svetom Jurju u Trnju na spomen kosturnici me imurskih partizana vijence su položila izaslanstva SABA Hrvatske, Me imurske županije, op ine Donji Kraljevec i naše Udruge. Nakon toga sudionicima sve anosti obratio se me imurski župan koji je u svom obra anju podsjetio da na ovaj na in odajemo po ast ljudima koji su svoje živote utkali u temelje hrvatske državnosti, antifašistima, koji su Hrvatsku svrstali na stranu pobjedni ke antifašisti ke koalicije po završetku Drugoga svjetskog rata, dodao je predsjednik Udruge.

Uz obilježavanje zna ajnih doga aja, lanovi Udruge tako er su brinuli o o uvanju spomenika i spomen - obilježja NOB-a i poticali lokalne uprave i samoupravu, gradove i op ine, na o uvanje i održavanje spomeni ke baštine, što planiraju i u daljnjem radu. U 2010. godini Udruga antifašisti kih boraca i antifašista Me imurske županije planira nastaviti s redovnim aktivnostima poput približavanja Udruge antifašisti ki opredijeljenim gra anima, sudjelovanje na obilježavanju svih zna ajnijih doga aja iz antifašisti ke prošlosti, razvijanje solidarnosti i prijateljstva izme u lanova putem izleta i druženje, te posje ivanje bolesnih i ostarjelih lanova Udruge. (hz)

Dožupan Posavec na proslavi Dana županije Zala U petak 29. sije nja obilježen je Dan ma arske županije Zala u Zalaegersegu, glavnom gradu županije. Sve anoj sjednici uz brojne uzvanike prisustvovao je i Matija Posavec, zamjenik župana, kao predstavnik Me imurske županije. Na prijemu za uzvanike Posavec se obratio nazo nima pozdravnim rije ima te zahvalio županu susjedne županije Jenu Vilmosu Manningeru na dosadašnjoj uspješnoj suradnji, koju je u vrstio sporazum o suradnji koji su županije Zala i Me imurska županija sklopile

1995. godine te sporazum o Euroregiji Mura - Drava iz 2004. godine. Ta bi se suradnja narednih godina trebala i u vrstiti na gospodarskom, kulturnom planu te razvoju pograni nih odnosa, kao i u podru ju pripreme i realizacije prekograni nih projekata inanciranih iz fondova Europske unije. Župan Manninger trenuta no predsjedava Euroregijom Mura – Drava i izrazio je želju za što skorijim proširenjem Euroregije na županije sjeverozapadne Hrvatske.

(BMO)

Javno prosvjedovao zbog nemogu nosti naplate duga Mladen Krizman, vlasnik tvrtke “Cekin transporti” iz Nedeliš a, pribjegao je do sad nevi enom pokušaju da javno obznani koga smatra krivim za svoje nevolje, te da pokuša naplatiti svoj dug (istaknuo je žirora un na koji treba uplatiti dugovanje).

Kako tvrdi prema natpisu na kombiju, kojim tako er obavlja prijevozni ke usluge, njegov sumještanin Reno nije mu platio velik broj odra enih prijevoznih tura, a u nemo i naplate posegnuo je za ovakvim javnim prosvjedom, parkiravši vozilo pred zgradom Op ine Nedeliš e, ujedno i najfrekventnijem mjestu Nedeliš a, jer se na tom mjestu dnevno i zbog drugih institucija smještenih u toj poslovnoj zgradi okrene najve i broj ljudi. Krizman tvrdi da doti ni kojeg proziva ima novac, “živi na visokoj nozi”, ali ne želi platiti ispostavljene ra une.

Pri a koja je ovih dana i te kako dobro poznata diljem cijele Hrvatske, a mnoge posebice manje irme i obrti zbog neodgovornih platiša moraju oti i u ste aj ili pak zatvoriti obrt.

Na žalost, tu pri ama ljudi koji su prevareni, i to ne samo svojom krivicom ili naivnoš u, nije kraj. Mnogi se jamci žale da korisnici kredita jednostavno prestaju pla ati dospjele rate kredita, a banke su nemilosrdne.

Me utim, esto su pri e takve da je upitno kako su mogle, za što su zapravo i kako su ispla ivale - odobravale raznorazne kredite

ljudima bez kreditnog “rejtinga” koji “nestaju s lica zemlje” ili pak se od prijatelj(ic)a pretvaraju u neznance s totalnom nemoralnim stavom i porukama: pusti me na miru, što ti ho eš od mene itd. Danas je to nešto manje slu aj, ali ... Moral je o ito popustio pred snagom novca, hedonizma, nerealnih zahtjeva za brzim boga enjem i sl., a “pravna država”

ponekad više štiti takve nego one koji postaju o ajni zbog problema koji su im stvorili drugi.

Dužni ka kriza o ito ponovno doseže svoj vrhunac, tako da svaki dodatni komentar postaje suvišan, osim poruke da svi “u lancu” kona no po inju pla ati preuzetu robu ili uslugu, odnosno neku drugu obvezu. (foto: ZV)

Me imurska ve erja u Zagrebu postala “punoljetna” Zavi ajno društvo Me imuraca u Zagrebu i ove je godine organiziralo tradicionalnu 18. me imursku ve erju koja je okupila brojne uzvanike iz društvenog života Zagreba i Me imurja. U zagreba kom hotelu “Sheraton” goste je zabavljao Žiga s bendom, a ve er Me imuraca svojim su dolaskom uveli ali gradona elnik Zagreba Milan Bandi te elni ljudi Gradske skupštine Zagreba Boris Šprem i Tatjana Holjevac.

Predsjednik Zavi ajnog društva dr. Mijo Bergovec rekao je kako e se tradicija povezivanja Zagreba i Me imurja nastaviti, kao i brojne manifestacije kojima e Me imurci u Zagrebu promovirati svoj kraj.

U ime Me imurske županije nazo nima se obratio zamjenik župana Matija Posavec, koji je pozvao na za-

Zagreba ki Me imurci i njihovi gosti u društvu novoga hrvatskog predsjednika Ive Josipovi a jedništvo svih Me imuraca, naglasivši kako za pozitivne trendove u Me imurju zaslugu nose i iseljeni Me imurci.

Tako er je zamolio za podršku da se ulazak Hrvatske u Europsku uniju obilježi upravo u Me imurju.

Tijekom ve eri Me imurce je došao pozdraviti i zahvaliti na podršci i novoizabrani predsjednik RH Ivo Josipovi .

9. velja e 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USTAVNI SUD SLOVENIJE odlu io da e hrvatske štediše Ljubljanske banke mo i pred slovenskim sudovima ponovno pokušati vratiti svoje ušte evine

Novi tra ak nade i za ošte ene me imurske štediše Ljubljanske banke - Draga i Dragutin Fu ek zamolili su nas tada da ih putem Me imurskih novina spojimo s drugim ošte enim štedišama. Redakcija Me imurskih novina odlu ila je tada pomo i me usobno spajanje ošte enih štediša Ljubljanske banke, prikupljaju i njihove podatke u zatvorenim kuvertama koje su ostavljali u našoj redakciji. Mnogi ošte enici ostavljali su u našoj redakciji svoje adrese i podatke, ispunili formulare koji im je ostavio bra ni par Fu ek te su se ošte enici na taj na in me usobno povezali Osamostaljenje bivših republika nekadašnje Jugoslavije nekim je našim gra anima donijelo gorke probleme. Štediše Ljubljanske banke, koja je poslovala po bivšoj državi a odjednom postala slovenska banka, iz drugih republika prakti ki su preko no i ostale bez svojih ušte evina.

Me u njima su i mnogi Me imurci, kako oni koji žive tu, tako i oni koji su svoj životni vijek proveli rade i u nekoj od zapadnoeuropskih zemalja i tamo mukotrpno štedjeli, da bi na kraju ostali bez toga. Krajem listopada 2008. godine, uz pomo redakcije Me imurskih novina, supružnici Draga i Dragutin Fu ek, koji su tada, ve nakon osamnaest godina, gotovo izgubili svaku nadu da e ikad dobiti svoj novac, pokrenuli su inicijativu za okupljanje ošte enih štediša Ljubljanske banke.

Kao pojedinci - štediše Ljubljanske banke osje aju se gotovo potpuno nemo nima u rješavanju svog problema. Supružnici su u Ljubljanskoj banci imali teško ste eni novac u etrdeset godina života u Njema koj. U domovinu dolaze povremeno pa im se bilo još teže boriti s tim problemom.

Puno su o ekivali od svoje države kojoj bi bila dužnost štititi interese svojih gra ana.

Supružnici Fu ek krajem 2008. pokrenuli inicijativu za okupljanje ošte enika Draga i Dragutin Fu ek zamolili su nas tada da ih putem Me imurskih novina spojimo s drugim ošte enim štedišama Ljubljanske banke kako bi u zajedni kom dogovoru iznašli na in kako stvari pokrenuti s mrtve to ke. Redakcija Me imurskih novina odlu ila je tada pomo i

Supružnici Fu ek u listopadu 2008. okupljali su oko sebe ošte ene štediše Ljubljanske banke, kako štednja u Ljubljanskoj banci ne bi postala zaboravljeni slu aj me usobno spajanje ošte enih štediša Ljubljanske banke, prikupljaju i njihove podatke u zatvorenim kuvertama koje su ostavljali u našoj redakciji. Mnogi ošte enici ostavljali su u našoj redakciji svoje adrese i podatke, ispunili formulare koji im je ostavio bra ni par Fu ek te su se ošte enici na taj na in me usobno povezali. Bilo je najvažnije da ošte enici ne miruju ve zajedni ki traže pravne mogu nosti da štednja u Ljubljanskoj banci ne postane zaboravljeni slu aj. I sada, nakon nešto više od godinu dana, ponovno se javio tra ak nade da bi štediše Ljubljanske banke mogle do i do svojih ušte evina.

Ustavni sud Slovenije odlu io je da e hrvatske štediše Ljubljanske banke mo i pred slovenskim sudovima ponovno pokušati vratiti svoje ušte evine, javlja Jutarnji list.

- Iz odluke nije jasno ho e li se to odnositi samo za zastale slu ajeve u Sloveniji ili se odlukom Ustavnog suda otvara mogu nost za nove postupke, upozorava Šte ica Stažnik, zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za

ljudska prava u Strasbourgu, prema pisanju Jutarnjeg lista.

Upu eni tuma e kako je sada zapravo sve na lokalnim sudovima u Sloveniji i tome kako e oni tuma iti odluku Ustavnog suda, te da je nezahvalno tuma iti krajnje posljedice.

Nova nada Premda je slovenski sud donio odluku još u prosincu, hrvatske vlasti o tome nisu izvijestile doma u javnost.

Ne zna se ni koliko ima tužbi hrvatskih gra ana u Sloveniji.

Prema nekim podacima, samo ih je pred nadležnim sudom u Ljubljani stotinjak, od ega je pet presuda prije “zale ivanja” bilo pred izvršenjem.

Ustavni je sud odlu ivao o tužbi dvojice hrvatskih državljana, Andra i Alana Peri a, te kao neustavan ukinuo lanak 23. Zakona o fondu Republike Slovenije za nasljedstvo i visokom predstavniku Republike Slovenije za nasljedstvo, kojim su prekinuti ili obustavljeni svi postupci pred slovenskim sudovima koji se ti u deviznih štednih uloga u poslovnim bankama ili

njihovim podružnicama, u bilo kojoj državi nasljednici bivše SFR Jugoslavije.

Prema Ustavnom sudu, štedišama je do sad bilo uskra eno pravo na sudsku zaštitu jer je rješenje njihova problema preba eno na budu e, neodre eno vrijeme.

“Pravo da se u razumnom vremenu sudskom zaštitom ostvare vlastita prava jedan je od klju nih uvjeta za u inkovito ispunjavanje svih drugih ljudskih prava”, smatra Ustavni sud.

Sporni je lanak, naime, odre ivao da e se sudski postupci nastaviti nakon što nasljednice SFRJ sklope sporazum o sukcesiji, a Ustavni sud upozorava da se taj sporazum još ni ne nazire.

Ustavni sud Slovenije odbacio argumente Državnog zbora i Vlade Sud je odbacio i argumente slovenskoga Državnog zbora i Vlade o tome da je zabrana bila u službi zaštite javnog interesa.

Odba ene su i tvrdnje da bi nastavak prekinutih su enja prije sklapanja sporazuma izme u nasljednica Jugoslavije prejudicirao rješenje i time prekršio slovenski Zakon o rati ikaciji sporazuma o pitanjima nasljedstva.

Uz to, Ustavni sud je u sporazumu iš itao težnju prema lakšem pristupu pojedinaca sudovima jer u lanku 8. stoji da države nasljednice moraju osigurati državljanima drugih država nasljednica pristup sudovima u svakoj od tih zemalja. Odluka Ustavnog suda, me utim, ne zna i da e niži sudovi morati presuditi u korist hrvatskih štediša, nego samo da e se ti postupci voditi, piše Jutarnji list. (BMO)

Internet - Što je laž, što istina?!

Ovih sam dana stjecajem okolnosti upleten u javnu raspravu o blogovima i komentarima na Internetu koje ostavljaju anonimni gra ani te slobodi njihove rije i. Naime, gradona elnik Siska odlu io je svakako saznati tko ga svojim komentarima blati na stranicama foruma lokalnog web portala, kako bi ga mogao tužiti. Anonimni komentator pod nazivom “Zlo esta” zahtijevao je izme u ostalog pokretanje referenduma za izglasavanje nepovjerenja gradona elniku, a, koliko sam saznao, bilo je i drugih komentara koji svojim sadržajem po egu gradona elnika udaraju toliko uvredljivo da bi to malo tko mogao prešutjeti. Rezultat je, naravno, taj da gradona elnik vrši pritisak na portal i zahtijeva istragu. Portal se pod pritiskom gradona elnika, naravno, “upristojio” zbog straha od pravih i inancijskih posljedica.

Blogeri i forumaši odmah su digli glas u obranu portala, jer je to o ito pritisak na medije, a još više na nekoga obi nog gra ana koji ukazuje na propuste jednog politi ara.

Tko je u pravu? I jedni i drugi. Internet je zaista vrlo plodonosno podru je za razvoj demokracije upravo zbog toga jer možemo na raznim stranicama ostaviti svoje mišljenje o nekome, bez da strahujemo da e netko saznati da smo mi to napisali. Dakle, o gradona elniku ili županu možemo napisati bilo što, bez straha da nas on tuži ili druga ije sankcionira.

Budimo iskreni, to baš i nije fer, jer je rije o napadu iz zasjede, ali, ako mogu nost ve postoji, zašto je ne iskoristiti.

To je u redu kad je rije o obi nom gra aninu. Naime, “obi ni ljudi” teško dolaze do prostora u tradicionalnim masovnim medijima. S druge strane, politi ari taj javni prostor dobivaju bez problema, ak budu i pozivani da ga popune. Zbog toga gra ani priska u komentiranju na Internetu, jer im taj medij besplatno omogu ava javno izražavanje svojih misli. No, nije sve crno - bijelo. Zbog anonimnosti, iza naziva “Zlo esta” može se kriti bilo tko. Politi ki konkurent, razo arani prijatelj, bivši poslovni partner, bivša ljubavnica, budu i gradona elnik, baš bilo tko ... Pojedine stranke imaju cijele “gerile” koje po web portalima, forumima i blogovima, pod krinkom “obi nih” ljudi, ostavljaju ogor ene komentare

Srpak, Štampar, Horvat, Blažeka i drugih. Možda malo prekasno, no, uvijek u dobro vrijeme.

Do prije nekoliko godina tako nešto bilo je nezamislivo zbog povijesnih iskustava pedesetih godina prošlog stolje a, kad su poljoprivrednici silom tjerani u zadruge. Što je danas natjeralo velike poljoprivredne proizvo a e u našem kraju da se udružuju?

Ništa drugo nego sila, gola tržišna sila koja stoji niz ovog

udruživanja resursa. Osnovni motiv udruživanja u poljoprivrednu zadrugu je, naravno, korist od udruživanja, bez toga se o tome i ne bi razgovaralo. No, što se udružuje? U našem slu aju, potpisnici i osniva i poljoprivredne zadruge nisu udružili svoju zemlju i svoje strojeve, a ni svoj novac, jer je osniva ki ulog za bogate poljoprivrednike našega kraja koji u vrijednosti zemljišta i mehanizacije posjeduju milijune mizernih 1.000 kuna.

Osim toga, ova zadruga prima i nove lanove.

Po etni razlog udruživanja je najjednostavniji popust na koli inu, vode i su poljoprivrednici izra unali da e pro i jeftinije ako zajedni ki naru e sve što im treba za poljoprivrednu proizvodnju, od sjemena do gnojiva, nego svaki za sebe, no, to i nije onaj pravi razlog.

Pravi je razlog ovog udruživanja nešto drugo, ono neopipljivo, sigurnost i budu nost

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

i “dokaze” o korumpiranosti pojedinih politi ara. Oblikuju tako javno mnijenje, jer tradicionalni mediji esto ih naivno koriste kao izvore. Zanimljivo je da upravo sada vo a jedne takve politi ke “anonimne” gerile postaje savjetnik novoga aktualnog predsjednika, nakon uspješno završene kampanje.

Da smo na isto, nemam ništa protiv toga. To je legalno i domišljato, ak esto i vrlo kreativno i zabavno. Na kraju krajeva, koristio je to i Obama u svojoj kampanji. No, tajna je u tome što takvi ljudi to no znaju što rade, a u inkovitost im je velika jer se kriju pod maskom oja enoga malog ovjeka, ime se stvara privid masovnog nezadovoljstva. No, posljedice takvog ponašanja idu upravo protiv malog gra anina. Kad vide takve komentare, ljudi misle da je sve dozvoljeno. O ajni gra ani, nezadovoljni situacijom, a ohrabreni duhom slobodnog komentiranja i vrije anja mrskih politi ara, ine to isto jer misle da su zašti eni svojim avatarima i da sve što izreknu ostaje samo u virtualnom svijetu. Na žalost, to nije tako.

Naime, upravo na Internetu mogu e je pratiti sve što smo ikad radili. Prilikom svakog logiranja za nama ostaje trag koji je mogu e vrlo lako islijediti, a Hrvatska odnedavno ima i službu koja to radi. Dakle, ako negdje komentiramo, moramo imati na pameti da ustvari nismo anonimni. Komuniciranje na Internetu podložno je istim zakonima kao da komuniciramo na gradskom trgu. Ako nekog neutemeljeno optužujemo, za to emo snositi i posljedice.

Druga je stvar koliko je pametan i civiliziran politi ar koji diže tužbu protiv vlastitog gra anina. Takav politi ar sam je sebi najve i neprijatelj, pa e snositi i posljedice, ako ne prije, ve na sljede im izborima.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Tko se to udružuje?

Više od jednog desetlje a trebalo je pro i od kada se o tome govori kao potrebi, da u Me imurju bude osnovana jedna od klju nih poljoprivrednih zadruga u našem kraju. Rije je o novoosnovanoj Poljoprivrednoj zadruzi “Stela” iz op ine Donji Kraljevec, koju je osnovalo ukupno etrnaest osniva a, za me imurske prilike vode ih proizvo a a i poljoprivrednika koji zajedno obra uju oko 500 hektara zemljišta, poput obitelji

5

plasmana. Naime, veliki poljoprivredni proizvo a i u Me imurju, koliko god bili veliki, za tržišne su prilike - mali. Tržišni lanci ili prera iva i koji danas vladaju trgovinama posluju jednostavno druga ije. Oni nude ugovore uzmi ili ostavi na godinu dana ili više, no, uz ritam isporuke robe tijekom cijele godine i koli ine i vrste roba koja je potrebna, a to sam ne može ni jedan Srpak kao sinonim vode eg poljoprivrednika Me imurja.

6

Gospodarstvo

SVAKI DRUGI DAN jedan obrtnik zatvara radionicu

Nepla anje najviše poga a male na kraju lanca Svaki drugi dan jedan obrtnik zatvara obrt. U posljednje dvije godine 360 obrtnika u Me imurskoj županiji zatvorilo je svoje obrte. Samo prošle godine obrt je zatvorilo 150 obrtnika i još 50 svoje obrte stavilo u mirovanje. Dakle, ukupno 200 obrtni kih radnji prestalo je s poslovanjem prošle godine. An elko Crn ec, tajnik Obrtni ke komore Me imurske županije, kazao nam je da su zatvaranjem obrta više pogo eni obrtnici s kra im obrtni kim stažom, stariji su ipak žilaviji i izdržljiviji.

No, posljedice recesije osje aju svi, i obrtnici s dužim i kra im obrtni kim stažom. Govore i pak po djelatnostima, jako teško bilo je obrtnicima u završnim gra evinskim radovima.

Na jesen su u velikim problemima posebno bili kerami ari, pogo eni valom nepla anja. Za obrtnika koji radi s jednim do dva radnika, koji u pravilu radi kao kooperant za ve eg nositelja posla, dramati no je kada ne može naplatiti sto tisu a kuna.

Kooperanti su na kraju lanca i esto se na u u spletu vrlo složenih poslovnih odnosa s ve im irmama, nositeljima posla, koje i same imaju problem s likvidnoš u, pa svoje probleme prenose na kooperante. Tako se doga a da nositelj posla ne proslijedi novac koji je investitor platio za odra eni posao na sve sudionike do zadnjeg kooperanta u lancu ve zadržavaju novac, krpaju i svoju likvidnost. A za sitne obrtnike je i “mali” novac od kakvih sto tisu a kuna ogroman i, ako ga ne uspiju naplatiti od ve ih od sebe, to je svota koja ih može otjerati u bankrot, dok je za ve e irme, iji se promet vrti u milijunima kuna, to sitan novac. Upravo na jesen mnogi su mali obrtnici proživljavali ovakve drame.

Nedostatak poslova Najve i problem graditeljstva je nedostatak poslova. Me imurski župan Ivica Perho u utorak je, prilikom potpisivanja sporazuma s Obrtni kom komorom, kojim Županija su inancira promoviranja me imurskih obrtnika na sajmovima u zemlji i inozemstvu, najavio da Me imurska županija priprema mjere aktivne politike koliko je u njezinoj mo i, vezano uz prora unska sredstva radi pokretanje poslova za gra evinare. Uz to je najavio da e u taj proces uklju iti i op ine i gradove i zauzeo stajalište da je otvaranje poslova jedini mogu i na in izlaska gra evinara iz krize. Nova kreditna zaduženja bez novih poslova samo bi produbila spiralu krize. Župan otvaranje investicijskog ciklusa vidu uzajedni kom planiranju investicija s ja im jedinicama lokalne samouprave.

Oko 1,5 milijuna kuna u županijskom prora unu predvi eno je za obnovu sakralnih objekata u što se mogu uklju iti manje irme i obrtnici. Za poticaje gospodarstvu osigurano je milijun kuna, no potrebno je odrediti kriterije za podjelu tih sredstava uz sagledavanje prostora za pove anje tih sredstava. Uz to 2 milijuna kuna su u prora unu rezervirana za su inanciranje onog udjela koji jedinice lokalne samouprave i poduze a moraju imati kao potporu za su inanciranje projekata za predpristupne fondove. I tu bi se trebalo usmjeriti na gospodarske aktivnosti, kazao je župan. Prioritet mora biti zapošljavanje kapaciteta u gospodarstvu, jer novi krediti za pove anje likvidnosti bez novih poslova ne e izvu i gospodarstvo iz krize.

(Božena Malekoci - Oleti )

Županija sa 70 tisu a kuna podupire nastup obrtnika na sajmovima Me imurski župan Ivica Perho i Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, potpisali su u utorak 2. velja e sporazum o su inanciranju projekata i aktivnosti Obrtni ke komore u ovoj godini.

To je tre i po redu sporazum kojim Me imurska županija su inancira me imurske obrtnike. Me imurska županija sudjelovat e sa 70 tisu a kuna u podmirenju troškova odlaska naših obrtnika na sajmove radi promocije njiho-

vih proizvoda i usluga. Ovim sporazumom predvi eni su sljede i sajmovi: Obrtni ki sajam u Osijeku, Jesenski me unarodni bjelovarski sajam Gudovec, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva SASO Split, Obrtni ki i gospodarski sajam Koprivni ko - križeva ke županije, te Me unarodni obrtni ki sajam u Zagrebu, a od sajmova u inozemstvu Me unarodni sajam gospodarstva u Mostaru i Me unarodni sajam u Celju. (BMO)

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROMET trgovina na veliko i malo u prvih devet mjeseci pao za 22 posto

Akcijskim prodajama i sniženjima rat za svakog kupca U prvih devet mjeseci prošle godine prihodi u trgovinama na veliko i malo u Me imurskoj županiji pali su s 2,26 milijuna kuna na 1,76 milijuna kuna, odnosno za oko 22 posto. S podacima o prometu u trgovinama za mjesece na kraju godine u me imurskoj trgovini ne raspolažemo, ali, ako dijele sudbinu trgovine u ostatku Hrvatske, tada ni mjeseci kao što su studeni i prosinac, kada se tradicionalno više troši zbog boži nih i novogodišnjih blagdana, darivanja i obilnijih blagdanskih stolova, po svemu sude i nisu donijeli trgovcima veselje. Trgovina na malo u studenom je bilježila pad od 16 posto u odnosu na isto razdoblje u 2008. godini. Upravo zbog toga trgovci su u ratu za svakog kupca. Svatko od njih u akcijskoj prodaji nudi nešto što misli da e kupca dovu i u njegov du an.

Kakva se roba nudi na rasprodaji Premda su kod nas sezonske rasprodaje još uvijek na slabijem glasu nego u inozemstvu, pa ipak jesenski i zimski hit još su uvijek prodaje: kupiš dva i tre i proizvod dobiješ gratis ili kupiš jedan par obu e, drugi dobivaš gratis. Na sniženjima koja su iznosila i do 70 posto manje zahtjevni kupci mogli su za malo novca obnoviti garderobu cijele obitelji. Pa, ipak, obilaze i te rasprodaje teško se bilo oteti dojmu da se trgovine rješavaju robe koju su se na “kontejnere” kupovale ranijih godina i da je sada krajnje vrijeme za pražnjenje skladišta.

U akcijskim prodajama najbolje prolaze oni koji u kupnju ne idu s

to no de iniranom namjerom što žele. Rasprodaje su više skrojene prema potrebama impulzivnih kupaca koji ne mogu odoljeti želji da su za mali novac u prilici kupiti više predmeta odjednom.

No, u prvih devet mjeseci prošle godine trgovina na veliko i malo bilježi drasti an pad uvoza s 93,5, koliko je uvoz iznosio u promatranom razdoblju u 2008. godini, na 52,6 milijuna USD za prvih devet mjeseci 2009. godine.

I po tome se vidi da je presahnula kupovna mo i da nema tako velike potrebe za uvozom, barem u Me imurskoj županiji. Što se ti e robe široke potrošnje, naviše se uvozi iz Kine. Uvoz iz Kine u prvih devet mjeseci iznosio je 15,7 milijuna USD. Doduše, do smanjenja uvoza najviše je zasigurno došlo zbog zamrle prodaje automobila koja se dogodila prošle godine.

Me imurska županija jedna je od rijetkih županija u Hrvatskoj koja je u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarila su icit u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu od 21,8 milijuna USD. I dok me imursko gospodarstvo taj su icit u razmjeni ostvaruje u robnoj razmjeni s najrazvijenijim zapadnoeuropskim zemljama kao što su Njema ka, Austrija i Francuska, u razmjeni s Kinom ostvarujemo ogromni de icit od spomenutih 15 milijuna USD. Iz Kine smo lani uvezli robu u vrijednosti od 15 milijuna USD. Velik uvoz iz Kine pratio je i val otvaranja kineskih du ana, premda, okrenete li etiketu s deklaracijom na obu i, odje i ili raznim

tekstilnim ili drugim ku anskim potrepštinama, gotovo na svakoj piše da je proizvedeno u Kini. No, smanjenje kupovne mo i dovelo je do nesmiljene konkurencije u borbi za kupce, tako da nekad najjeftiniji du ani tako er zatvaraju svoja vrata, jer su drugi trgovci koji tako er trguju odje om i obu om našli na in da im otrgnu kupce, prvenstveno povoljnijim na inima pla anja, karticama i odgodama pla anja, što tipi ni kineski du ani u pravilu ne nude.

Puno sniženja, ali malo kupaca No, unato nevi eno nu enim akcijama i sniženjima, samo etvrtina gra ana u sije anjskom istraživanju u Hrvatskoj izjavila je da je kupovala na rasprodajama. Najviše se na rasprodajama kupovali mladi Slavonci u dobi izme u 15 i 35 godina. Kupovali su gra ani s višim prihodima ku anstva, kao i oni s ve im brojem lanova ku anstva s više od etiri lana ku anstva.

U najve oj se mjeri kupovala odje a, koju je navelo 83 posto gra ana, zatim obu a, 29 posto, te darovi, tehnika i prehrana s manje od 5 posto.

Gra ani su u ve oj mjeri iskazali nezadovoljstvo popustima,

njih 35 posto, a u manjoj mjeri zadovoljstvo, 30 posto njih. Vrlo visok udio gra ana izjavljuje kako zbog nedostatka iskustva i informacija ne može procijeniti ponudu i popuste na rasprodajama.

U inozemstvu povoljnije Me u gra anima vlada povoljnije mišljenje o sezonskim sniženjima u inozemstvu nego o onima u Hrvatskoj. ak 64 posto gra ana smatra da su sezonska sniženja u inozemstvu povoljnija. U takvom stavu prednja e mladi u dobi od 15 do 35 godina. Sli no razmišljanje pokazala je i naša minianketa me u gra anima. I oni naj eš e koriste prigodne prodaje nakon Nove godine, ali još uvijek naša sniženja smatraju uglavnom prividnima.

Jesu li sniženja zapravo samo jedan u nizu trikova kako da se do e do potroša a? I usputnom prolazniku, koji nije ovisnik o šopingu niti je toliko podložan pra enju modnih trendova, ne može pro i nezapaženo da su izlozi naših trgovina neprestano oblijepljeni obavijestima o sniženjima ili akcijskim prodajama koji nastoje privu i potroša a da u e u du an, a, kad ve u e, teško je odoljeti da se iz njega iza e praznih ruku.

(Božena Malekoci - Oleti )

PODUZETNIK LJUDEVIT GOLUB iz Stanetinca

Svladali smo mnoge krize, pa emo i ovu Na gotovo samoj hrvatsko - slovenskoj granici u Stanetincu nalazi se Strojobravarsko - trgova ki obrt “Golub”, koji ovog trenutka zapošljava 10-ak radnika. Kako posluje i opstaje u ovim recesijskim i teškim danima, pitamo Ljudevita Goluba, vlasnika i direktora, koji se kao privatni poduzetnik i majstor ovom djelatnoš u bavi etrdesetak godina.

- Nije lako ni jednostavno, ali se ne žalimo. U ovih etrdesetak godina prošli smo mi i svladali mnoge krize, pa emo i ovu, odlu no kaže Golub, dodavši kako se za krizu treba stalno pripremati, osobito kad posao dobro ide.

- Štedi se kad se ima, a ne kad se nema, ili što budeš šparao kad nemaš, što mnogi ne razumiju.

Mojih deset radnika ima siguran posao i pla e i vjerujem da e tako i dalje biti. Ja sam zapravo, kao i skoro svi Me imurci, zadovoljan što imamo posla. No, ima i drugi dio, a to je naplata. Jako teško napla ujemo ono što izradimo i prodamo, a mi sve obveze podmirujemo na vrijeme. Upravo oni koji ne plate robu i usluge ine najve e probleme u gospodarstvu, jasno detektira problem Golub, istaknuvši kako je njemu na prvom mjestu platiti robu koju je kupio ili potrošio.

Više artikala - ve a šansa na tržištu Strojobravarska tvrtka “Golub” ima dosta široku paletu proizvoda, pretežito namijenjenih poljoprivredi.

- Ovakvom širokom paletom proizvoda i u teškim trenucima ostajemo na tržištu. To nije lako i jednostavno, ali mišljenja sam da je pravilno. Teško bi u ovim recesijskim danima opstali na tržištu ako bi izra ivali jedan ili dva artikla, kaže Golub, naglasivši kako ovog trenutka rade poslove za Sloveniju, BiH te Srbiju.

U svojem proizvodnom programu proizvode miješalice sto ne hrane, elevatore, kružne pile, runja e kukuruza, mlinove - eki are, rezalice vo a i sto ne hrane, rasipa e umjetnog gnojiva, te u posljednje vrijeme transportni puž za žitarice. Ogroman potencijal tvrtke je obitelj, posebno zet Radovan Škrobar koji e u dogledno vrijeme biti prvi ovjek tvrtke.

Transportni puž, novost u proizvodnji Ljudevit Golub poduzetnicima i obrtnicima poru uje da ne posustaju jer svaka kriza je prolazna, pa tako i ova, kojoj kraj predvi a u skorom vremenu.

(Stjepan Mesari )

POGLED ODOZDO

Je li sklonost pretjerivanju dio našeg mentaliteta Na skupu gra evinara uvaženi profesor ukan skrenuo je pozornost na jednu duboko istinitu karakteristiku našeg mentaliteta, a to je naš nedostatak mjere kad zagreznemo u nešto. Kad se ve upustimo u nešto, tada nemamo mjeru. A ako je ne eg previše, tada ni s kruhom nije dobro. On je tu našu sklonost k neumjerenosti oslikao primjerom iz gra evinske branše, govorio i o razdobljima prekomjernog investiranja u jednom razdoblju, nakon ega logi no slijedi veliki pad u dru-

gom razdoblju, jer nemogu e je imati razdoblja investiranja od trideset posto u nedogled. No, to što je on zapazio u tom segmentu lako se može preslikati i na druga podru ja, pa i društveno ponašanje. Tako smo u novijoj povijesti patili od pojave predimenzioniranog hrvatstva, pa razdoblja predimenzioniranog sirovog kapitalizma, pa vjerovanja da e privatno vlasništvo riješiti sve naše gospodarske probleme. Zatim smo se s pretjeranom vjerom zanosili da e strani kapital riješiti sve

naše probleme, od gospodarskog rasta, zaposlenosti do pla a. Potom je sve naše probleme trebao riješiti ulazak u Europsku uniju. Nakon te euforije EU ulaskom, koji je uzgred jako splasnuo, naša pretjerana entuzijasti nost bila je usmjerena na pretpristupne i pristupne fondove, kao da tamo leže bunti nov anica u trezoru koji e poput slapa s Plitvi kih jezera sru iti se u naše prazne nov anike te kao kakav zgoditak na lotu riješiti sve probleme. Kad je nastupilo otrježnjenje i od te vrste

pretjerane nade u tu mogu nost, okrenuli smo se sami sebi. Po eli smo pretjerivati u vjeri u transparentnost. Odjednom je sve trebalo biti transparentno, od jelovnika u dje jem vrti u, sadržaja u našem toaletu, do visoke politike i javne nabave. No, ni od pretjerane transparentnosti nije nam postalo bolje.

Našli smo novu mantru u koju opet vjerujemo kao naglo probu eni preobra enici u novu vjeru. Nova vjera je borba protiv korupcije. Kao da e i to biti arobni štapi za sve

naše probleme. Uskoro bi Remetinec mogao postati glavni grad Hrvatske, a opet kao da nam ni sada nije bolje.

Naravno da nam nije bolje, jer i od neumjerenosti i te kako može boljeti glava ili želudac. Umjesto aspirina moramo po eti uzimati kao lijek umjerenost u svemu, pa i u vjeri, nadi, radu i o ekivanjima. No, je li to mogu e ili je oduševljavanje i pretjerivanje zapravo dio našeg identiteta?

Kao što možemo vidjeti, ipak nam i to oduševljavanje i pretjerivanje s vremenom dosadi, kao što nam je dosadilo masovno histeri no do ekivanje na trgovima svake sportske

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

ekipe koja se sa sportskih natjecanja vrati s medaljom.

9. velja e 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

MESAP - Me imurski sajam poduzetništva

Šest sajmova u 2010. godini Me imurski sajam poduzetništva MESAP i ove godine planira organizaciju brojnih sajamskih i promidžbenih ak vnos . Unato kriznim vremenima, u pripremi je šest sajmova, a najve i od njih je tradicionalni, ve dvanaes po redu, sajam poduzetništva MESAP. Ciklus sajmovanja zapo inje Proljetnim sajmom poljoprivrede, lova i ribolova, turizma, malih živo nja i ku nih ljubimaca, koji se održava 20. i 21. ožujka. Sljede i je Sajam knjiga MESAP LIBAR, na kojem se predstavljaju hrvatski izdava i i nakladnici sa svojim uspješnim izdanjima, a bit e uprili ena i prodaja knjiga. U tri dana trajanja, od 16. do 18. travnja, bit e predstavljeni renomirani književnici, te organizirane književne ve eri i predstave. Za 22. i 23. svibnja predvi en je Sajam sigurnos ljudi, imovine i okoliša MESAP - SIGURNOST. Rije je o izložbi proizvoda i usluga tvrtki i ins tucija s podru ja zaš te

na radu, zaš te od požara, zaš te okoliša, privatne tjelesne i tehni ke zaš te osoba i imovine, civilne zaš te, zaš te informacijskih sustava, te predstavljanje osiguravaju ih tvrtki. Dvanaesti po redu Sajam poduzetništva MESAP 2010. tradicionalno e se održa od 18. do 20. lipnja.

U drugom dijelu godine održat e se dva sajma. MESAP JESEN 2010. sajamska je izložba poljoprivrede i prehrane, ekološke opreme i komunalnog ure enja, te obnovljivih izvora energije i moderne gradnje. Lani je polu ila odli ne rezultate, a na zahtjev izlaga a termin sajma pomaknut je na kraj studenoga, te e se održa 20. i 21. toga mjeseca. Posljednji, i ujedno najležerniji ovogodišnji sajam, jest MESAP BEAUTY, Sajam mode, kozme ke, vjen anja, zdravlja, nakita i satova, ak vnog odmora, te opreme za tness i wellnesss centre. Za njegovog održavanja, od

10. do 12. prosinca, posje telji e mo i uživati u brojnim modnim revijama, prezentacijama kozme ke, izborima ljepote i nagradnim igrama.

Proljetni sajam U drugoj polovici ožujka, uz blagdan Svetog Josipa, uo i po etka sezone intenzivnih poljoprivrednih radova, MESAP organizira Proljetni sajam poljoprivrede, lova i ribolova, turizma, malih živo nja i ku nih ljubimaca. Cilj sajma je predstavi ponu a e sjemenskih roba i sadnog materijala, sredstava za zaš tu bilja i poljomehanizaciju, a uz to e bi sadržaji iz podru ja lova, ribolova i kon nentalnog turizma, te izložba ku nih ljubimaca i malih živo nja. Uz klasi ne sajamske ak vnos , bit e organizirano više stru nih skupova i prezentacija.

Prijave za sajam, koji se održava 20. i 21. ožujka, u jeku su, a više podataka može se na i na www.mesap.hr.

PEKARA Me imursko srce u Palovcu

Nasitite se barem recesijskog kruha

Radovan Herman, vlasnik pekare

Recesija može biti i inspiracija.

Vlasniku tvrtke, Radovanu Hermanu, ona je bila upravo ideja kako da pomo i ljudima i unijeti tra ak nade u depresivnu svakodnevicu. Odlu io je pe i recesijski kruh. I tako je nastao recesijski kruh od 700 grama po 3,9 kuna. Naravno da se u vremenu kada se svaka kuna okre e dva puta od-

mah pro ulo za njega i da je postao ubrzo postao kruh svagdašnji na mnogim me imurskim stolovima.

Radovan Herman prodaje ga osim u pekarnici Me imursko srce u Palovcu na još niz prodajnih mjesta, U trgovini Hera u Nedeliš u, Sezam u Pretetincu, Crvena jabuka u Belici, Market Brezje, Market Jasna u Gor-

njem Hraš anu i Market EF u Pribislavcu.

Radovan Herman kaže da se ne radi o marketinškom triku ve da mu takvu cijenu kruha omogu avaju nabavna cijena brašna i tehnologija proizvodnje kruha. Pa zašto, onda kruh ne omogu iti gra anima pogo enim recesijom da se barem nasite kruha?

De ki koji peku kruh: Jurica Buhin, Smiljan Patafta i Ivan Korent

8

Crna kronika

KONOBAR se “zaigrao” s utrškom

Lažno prijavio razbojništvo Gornji Kuršanec - U ugostiteljskom objektu u akove koj ulici u Gornjem Kuršancu 23. listopada 2009. godine nepoznati po initelj po inio je razbojništvo nad 20-godišnjim konobarom toga ugostiteljskog objekta.

Razbojništvo je po inio na na in da je uz prijetnju pištoljem od konobara zatražio da mu preda papirnati novac iz kase, što je

konobar i u inio, te mu predao oko 160 kuna. Policija je dovršila kriminalisti ku obradu u ovom slu aju. Utvr eno je da je konobar lažno prijavio kazneno djelo ne bi li prikrio manjak dnevnog utrška. Protiv njega e biti podnijeta kaznena prijava ODO-u u akovcu zbog po injenja kaznenog djela lažnog prijavljivanja kaznenog djela.

Voza mopeda zadobio prijelom natkoljenice Belica - Na križanju ulica Kralja Tomislava i Ljudevita Gaja u Belici u srijedu 3. velja e oko 15.50 sati dogodila se prometna nesre a. Voza osobnog automobila registarske oznake K 974-T, star 21 godinu, iz Belice, na raskrižju je skretao u lijevo i pritom oduzeo prednost prolaska voza u mopeda, starom

37 godina, iz Pribislavca. Voza mopeda pao je na kolnik i pritom zadobio tešku tjelesnu ozljedu, radi se o prijelomu desne natkoljenice. Zbrinut je u akove koj bolnici, gdje je zadržan na lije enju. Protiv voza a osobnog automobila slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. velja e 2010.

LOPOVI i dalje ne miruju, oplja kana ak i gradska Knjižnica

Niz kra a u užem centru grada akovec - U no i sa subote na nedjelju nepoznati po initelj razbio je prozor sa stražnje strane objekta Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” u akovcu te je ukrao kompjutor i manji iznos novca. Materijalna šteta bit e utvr ena nakon podnošenja odštetnog zahtjeva. Nekoliko metara dalje nepoznati je pokušao provaliti u kiosk, vlasništvo poduze a “I novine” iz Rijeke. Pritom je otkinuo narbu na ulaznim vratima kioska, no, nije uspio, pa je odustao od dovršenja kaznenog djela.

Ipak, ošte enjem je nastala materijalna šteta koja se procjenjuje na 500 kuna. Te iste no i na Trgu Eugena Kvaternika u akovcu nepoznati po initelj pokušao je izvršiti tešku kra u iz trgovine “Ghetaldus”. Tešku kra u pokušao je izvršiti na na-

Na meti kradljivaca bila je i Knjižnica koja je ostala bez jednog ra unala in da je nasilno pokušao otvoriti ulazna vrata, kojom je prilikom došlo do uklju enja protuprovalnog alarma, pa je provalnik

odustao od dovršenja kaznenog djela. Materijalna šteta koju je po inio, a koja je nastala ošte enjem, iznosi sto kuna.

Policija traga za po initeljima, te e protiv njih podnijeti kaznene prijave nadležnom ODO-u u akovcu.

UKRATKO Bum te sfondav!

Nedeliš e – Muškarac star 52 godine iz Nedeliš a podnio je kaznenu prijavu protiv 39-godišnjaka iz Nedeliš a zbog prijevare u gospodarskom poslovanju, izvijestila je policija. Tako er je prijavio i prijetnje. Prijetio mu je 39-godišnjak rije ima “Bum te sfondav!”, re eno je na konferenciji za novinare PU me imurske.

Policija je postupila po prijavi te je od mla eg muškarca oduzela puške koje je posjedovao. Dužni ko - vjerovni ki odnosi razlog su ovog sukoba, re eno je.

Sitne kra e Puš ine - Nepoznati po initelj provalio je u trgovinu “Vanja 4” u Puš inama, odakle je ukrao novac i raznu robu. Materijalna se šteta utvr uje. U no i sa srijede na etvrtak iz radnog stroja, vlasništvo poduze a “Drvo Trade” iz Nedeliš a, ukraden je komplet gedora.

Nastala šteta procijenjena je na 500 kuna. Protiv nepoznatih po initelja bit e podnijete kaznene prijave nadležnom ODO-u u akovcu.

Mladog Ludbrežanina uhvatili s marihuanom Prelog - Na Trgu sv. Florijana u Prelogu u petak 5. velja e oko 19.15 sati policijski su službenici u cilju provjere identiteta pristupili grupi mladi a. Pritom su kod 20-godišnjaka iz Ludbrega pronašli PVC smotuljak sa sadržajem zelene biljne, materije neto težine 1,7 grama, za koju je preliminarnim testiranjem utvr eno da se radi o opojnoj drogi marihuani.

Protiv mladi a e biti podnijeta kaznena prijava ODO-u u akovcu.

Prijavio provalu Grkaveš ak – Vlasnik vikendice iz Svetog Martina na Muri prijavio je policiji da mu je u razdoblju od 31. sije nja do 5. velja e provaljeno u vikendicu u Grkaveš aku. Iz vikendice su

ukradena alkoholna i bezalkoholna pi a. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 600 kuna.

Provalili u Lovac Nedeliš e - U Varaždinskoj ulici u Nedeliš u u petak 5. velja e nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz ugostiteljskog objekta “Lovac”. Prethodno je provalio ulazna vrata.

Iz objekta je otu io cigarete i novac koji se nalazio u registar kasi. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 500 kuna.

njost ku e, odakle je otu io osobne isprave vlasnika ku e, odje u, obu u, te jedan mobitel. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od oko tisu u kuna.

Ostali bez prijenosnog ra unala akovec - U Vukovarskoj ulici u akovcu nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz prostorija poduze a “Me imurje inženjering”. On je podesnim predme-

tom nasilno otvorio ulazna vrata te ušao u unutrašnjost, gdje je iz kancelarije otu io prijenosno ra unalo. Materijalna šteta cijeni se na iznos od 2.500 kuna, a protiv nepoznatog po initelja podnosi se kaznena prijava nadležnom ODOu u akovcu.

Romska mladež pokrala trgovinu Orehovica – U ulici Nikole Tesle u Orehovici u srijedu 3.

Ostao bez isprava, odje e i mobitela Donji Koncov ak – U no i sa subote na nedjelju 6. na 7. velja e nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz ku e 34-godišnjeg ku evlasnika iz Donjeg Koncov aka. Tešku kra u izvršio je na na in da je upotrebom podesnog alata demontirao prozorsko krilo, te kroz nastali otvor ušao u unutraš-

u kojem su se nalazile tri maloljetne muške osobe, sve iz Strmca Podravskog, te jedno dijete iz Kuršanca, a u kojemu je prilikom pregleda vozila uo ena ve a koli ina mješovite robe. Provedenom kriminalisti kom obradom utvr eno je da su navedene osobe po inile gore opisano kazneno djelo, te protiv istih slijedi podnošenje kaznene prijave nadležnom ODO-u za mladež u akovcu.

RAZRIJEŠENI slu ajevi nekoliko kra a u Me imurju

Policija uspjela otkriti lopove

Okraden “Picasso” Mursko Središ e - U Frankopanskoj ulici u Murskom Središ u 6. velja e nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz ugostiteljskog objekta “Picasso”. Tešku kra u po inio je na na in da je podesnim predmetom nasilno otvorio ulazna vrata objekta, ušao u unutrašnjost, odakle je otu io razna alkoholna pi a, cigarete te metalnu prijenosnu kasu u kojoj se nalazio novac.

Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 6 tisu a kuna.

velja e oko 4 sata ujutro nepoznati po initelj ili više njih izvršili su tešku kra u iz trgovine, vlasništvo poduze a “METSS”. Tešku kra u izvršili su na na in da su upotrebom sjekire razbili staklo na ulaznim vratima, ušli u unutrašnjost, odakle su otu ili raznu mješovitu robu. Ni sat vremena nakon kra e u blizini Kuršanca zate eno je teretno vozilo reg. oznake VŽ 541-JR

Provalniku nije uspjelo otvoriti vrata ku e, ali je zato provalio u podrum

Provalio starcu u ku u Vratišinec - U ulici Dr. Vinka Žganca u Vratišincu u vremenu od 4. do 6. velja e nepoznati po initelj pokušao je izvršiti tešku kra u iz ku e 80-godišnjeg ku evlasnika.

Najprije je podesnim alatom pokušao na silu otvoriti ulazna

vrata ku e, no, nije uspio da bi nakon toga na silu otvorio podrumska vrata i ušao u unutrašnjost. Me utim, u ku i ništa interesantno za svoj pojam nije našao pa ništa nije ni otu io.

Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 100 kuna.

Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem nad 21-godišnjakom iz Sivice utvr eno je da je u Frankopanskoj ulici u Murskom Središ u u no i s 21. na 22. prosinca 2008. godine izvršio tešku kra u provalivši u caffe bar “Emma”, odakle je otu io razne stvari i novac.

Ukrao je etiri boce žestine, poker aparat, te iz registar kase novac u iznosu od 200 kuna.

Kriminalisti kim istraživanjem nad 19-godišnjakom iz Dragoslavec Brega i 26-godišnjakom iz Nedeliš a utvr eno je da su po inili niz teških kra a.

Oni su u Vu etincu od 12. do 29. sije nja provalili u tri vikendice, iz kojih nisu ništa

ukrali, ali su zato iz vikendice 54-godišnjakinje iz Zagreba otu ile reprodukciju slike i manju iguricu. U Grabrovniku su provalili u vikendicu 72-godišnjaka iz Nedeliš a, odakle su otu ili sto litara vina i pumpu za pretakanje vina. U Jalšovcu pak su 8. sije nja pokušali izvršiti tešku kra u iz obiteljske ku e, vlasništvo 53-godišnjakinje iz Jalšovca. Pokušali su provaliti vrata, no, budu i da se aktivirao alarm, nakon što su ga skinuli i bacili u dvorište, pobjegli su s mjesta doga aja i tako odustali od namjerene kra e.

Policija e protiv po initelja podnijeti kaznene prijave ODO-u u akovcu.

9. velja e 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ZAHVALJUJU I REFORMI socijalne skrbi, Me imurje dobilo novu zgradu Centra za socijalnu skrb vrijednu 13,5 milijuna kuna

Socijalne radnice više ne e biti “blagajnice”, ve e kona no mo i rješavati probleme - Na ime stalnih nov anih pomo i akove ki Centar za socijalnu skrb mjese no ispla uje 2,2 milijuna kuna. Ve ina pomo i, ak 1,9 milijun kuna, ide romskim obiteljima. Najavljena socijalna reforma uskratit e isplatu novca svim radno sposobnim osobama. Bit e zanimljivo vidjeti kako e se Zakon koji još nije došao pred Sabor provoditi u Me imurju Nakon više od tri desetlje a djelovanja u skromnom i sku enom prostoru u ulici Vladimira Nazora Centar za socijalnu skrb akovec prošli je utorak preselio u novu zgradu u ulici Jakova Gotovca, u susjedstvo PU me imurske.

U izgradnju modernog i prostorno raskošnog zdanja Centra, koji je gradila tvrtka TEAM prema projektima arhitektice Renate Vlahek, uloženo je 13,5 milijuna kuna.

Novac je osigurala država posred-

Država ne dopušta nova zapošljavanja, iako su neophodna!?

Ve se godinama govori kako je jedan od elementarnih problema akove kog Centra za socijalnu skrb broj zaposlenih. Trenutno u akovcu i podružnicama u Prelogu i Murskom Središ u radi 43 ljudi, a da bi s obzirom na opseg posla i na injenicu da se me imurski socijalni radnici u velikoj mjeri bave problemima Roma, te da na njih troše 80 posto i više svoga radnog vremena i energije, ovom Centru trebalo još najmanje 20 zaposlenih.

- Godinama tražimo dopuštenje da zaposlimo još ljudi, no, nikako da nam se udovolji. Nas je istinski premalo.

Oni centri u kojima se provodi pilot projekt socijalne reforme uvjeravaju nas da novi na in rada u zna ajnoj mjeri osloba a socijalne radnike i da se time zna ajno smanjuje potreba za novozapošljavanjem. Vidjet emo ho e li se to pokazati i u nas, no, svejedno mislim da nas nije dovoljno za opseg poslova i populaciju s kojom radimo, kazuje ravnateljica Belovi . (D.M.)

stvom Svjetske banke, a u sklopu 45,6 milijuna eura vrijedne reforme socijalne skrbi, ije je provo enje po elo još lani u nekoliko pilot centara, a od nedavno i u nama najbližoj Koprivni ko - križeva koj i Varaždinskoj županiji. Osim u Me imurju, diljem Hrvatske, prema informaciji kojom raspolažemo, izgra eno je još sedam novih zgrada centara za socijalnu skrb.

Ovu akove ku trebala bi otvoriti premijerka Jadranka Kosor.

Spremni za provo enje reforme U akove kom Centru za socijalnu skrb o ekuju da e se najkasnije u travnju po eti provoditi projekt reforme socijalne skrbi.

- Sada smo prostorno spremni, spremniji od mnogih drugih centara, prionuti provo enju predloženih reformi. Dobili smo prekrasan prostor prilago en našim potrebama. Imamo pedeset kancelarija, timske sobe, humanu ekaonicu s one stop shopom i odjelom nov anih pomo i u kojemu e se ubudu e rješavati sav onaj posao koji sada optere uje naše socijalne radnice i ne dopušta im da se u odgovaraju oj mjeri posvete drugim svakako bitnijim pitanjima i problemima, zapravo onome za što su školovane. Ubu-

Nova zgrada Centra za socijalnu skrb du e se socijalne radnice više ne e baviti nov anim pomo ima, što im oduzima, rekla bih, 90 posto radnog vremena. One danas provode sate i sate razmatraju i ima li netko ili ne pravo na nov anu pomo i u pisanju rješenja. To je žalosno, pripovijeda Suzana Belovi , ravnateljica Centra za socijalnu skrb.

Da bi nekome odobrili neki oblik nov ane pomo i, socijalne radnice moraju utvrditi situaciju koja je dovela do nezaposlenosti, je li tražitelj pomo i iskoristio sve mogu nosti prije no što je došao tražiti socijalnu pomo , moraju na initi obiteljsku anamnezu, utvr ivati prihode svih lanova obitelji i baviti se kojekakvom drugom papirologijom, i uza sve izlaziti na teren. Sve to oduzima neizmjerno puno vremena, a i troši ljude.

S najavljenom reformom to e se promijeniti.

- Iskustva onih centara koji su ve uklju eni u reformu pokazu-

Ravnateljica Suzana Belovi koordinirala je zahtjevan posao preseljenja

ju da se to mijenja. Sada e radno sposobna osoba koja e tražiti nov anu pomo morati do i u Centar sa svom potrebnom dokumentacijom, od dokumentacije sa Zavoda za zapošljavanje, do podataka o stanju svojih bankovnih ra una, te e se na temelju toga odlu ivati ho e li netko dobiti pomo ili ne.

Na teren emo izlaziti tek u blic kontrole. Nadam se da se Centar nakon toga više ne e percipirati samo kao netko tko daje novac, isti e ravnateljica Belovi .

Me u 9 tisu a korisnika nov ane pomo i 84 posto Roma U Me imurju je trenutno 9 tisu a korisnika koji primaju neki oblik nov ane pomo i. Me u njima je 84 posto Roma. Godišnje se ispla uje gotovo 22 milijuna kuna na ra un stalne nov ane pomo i koju uglavnom primaju Romi. Njima se mjese no ispla uje gotovo 1,9 milijuna kuna, a razlika do 2,2 milijuna ispla uje se neromskim obiteljima, uglavnom se radi o sama kim doma instvima.

- Tih 2,2 milijuna kuna mjese no je novac koji se ispla uje samo za jedan oblik nov ane pomo i.

Na ra un raznih oblika nov ane pomo i mi mjese no ispla ujemo ukupno 5,6 milijuna kuna. Tu spadaju i invalidnine, doplatak za pomo i njegu i drugi oblici nov ane pomo i, otkriva Suzana Belovi .

U akove kom Centru za socijalnu skrb nadaju se da e najavlje-

Prednji ured za utvr ivanje problema Od sad kada do ete u Centar za socijalnu skrb u akovcu bit ete upu eni u tzv. one stop shop ili prednji ured u kojemu e raditi najiskusnije i najkompetentnije socijalne radnice, gdje ete dobiti potrebne informacije i gdje e zatražiti da popunite odgovaraju e standardizirane obrasce ne bi li se moglo vidjeti koji je vaš problem.

- Za ostvarivanje nov anih prava uzimat e se dokumentacija, a osobe e se upu ivati Odjelu nov ane pomo i koji e na osnovu dokumentacije i bez terenskog obilaska donosi rješenja o nov anoj pomo i. Oni e povremeno obilaziti teren u svrna socijalna reforma uroditi smanjenjem broja korisnika socijalne pomo i. Da e se radno sposobni brisati iz sustava. Prema prijedlogu novog Zakona o socijalnoj skrbi, koji je u pripremi za Sabor, bude li usvojen, radno sposobno stanovništvo morat e se samo sna i i riješiti pitanje svoga uzdržavanja.

Teško je re i kako e se novi Zakon odraziti na romske obitelji koje danas primaju socijalnu pomo .

- Mi ovdje imamo zaista speci i ne probleme i za nas bi trebalo napisati poseban zakon. Lako je zakonske odredbe primijeniti u ‘normalnoj’ sredini, ali ovdje je sve druga ije. Za naše speci i ne probleme vezane uz Rome znaju u Ministarstvu. Upoznati su da naši Romi ne pla aju ra une, a zahtijevaju isplatu nov anih naknada.

Znaju da izbjegavaju i da odbijaju uklju ivanje u javne radove jer im se više isplati besposli ariti i primati socijalnu i druge oblike pomo i i dodatke negoli i i raditi.

Naravno, ako rade, gube pravo na socijalnu pomo , odnosno nov anu naknadu koju im dajemo. Kada smo im objašnjavali da Romi ne pla aju ra une ni za struju, ni vodu, ni sme e, u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi udom su se udili te nas pitali: ‘A zašto to ne plate op ine?’ Toliko o tome. Oni uop e ne percipiraju naš problem.

U Me imurju ima onih obitelji koje su daleko potrebnije pomo i ili su barem u jednakoj mjeri potrebne pomo i kao i romske obitelji, no, upravo su nam esto vezane ruke i teško im možemo pomo i. Naši se ljudi srame pitati za pomo , a ima situacija da su u ova za gospodarstvo teška vremena i hranitelj obitelji i njegova žena ostali bez posla, a i oni imaju ra une koje trebaju platiti i djecu koju trebaju hraniti i školovati. Iskreno se nadam da e

hu kontrole trošenja novca. Imat emo Odjel za odrasle i Odjel za djecu koji e rješavati njihove probleme. Socijalni radnik e napokon biti prvi stru njak i napokon e se mo i posvetiti prvenstveno prevenciji, djeci, starijima, zlostavljanima, svemu što je zapravo naš posao, a nismo ga stigli obavljati. Socijalnom reformom kojoj se veselimo bit emo rastere eni poslova za koje ja ni ne znam kako su nametnuti da ih socijalni radnici obavljaju. U ovom trenutku naš posao je gori nego da smo službenici u banci i sami smo si krivi jer smo si to dozvolili, pripovijeda Suzana Belovi . (D.M.) reforma donijeti ve u pravednost u cijeloj ovoj stvari. Samo se bojim da e u vezi s romskom populacijom sve ostati po starom. Iz onoga što vidim ispada da je problem Roma naš, me imurski problem, i da država tu ništa ne e promijeniti, otvoreno i kriti ki, ali istodobno i vrlo realno, iznosi ravnateljica Belovi , koja naglašava da se treba pobrinuti Rome obvezati na školovanje i rad, za njihovo dobro.

Novi na in rada Socijalna reforma donijet e i novi na in rada u centrima. Cilj je stvoriti sustav socijalne skrbi koji e biti usredoto en na korisnika te onima kojima je to najpotrebnije pružiti kvalitetnu socijalnu uslugu.

- O ekujem da e svi koji imaju potrebe dolaziti u naš Centar imati ve e zadovoljstvo uslugom koju im pružamo. Više ne e biti ekanja na hodnicima, korisnik e dobiti svoj termin i bit e kompletno obra en.

Danas korisnike še emo od jednog do drugog ureda, a od sad e jedna socijalna radnica preuzeti odre eni slu aj te e ga sustavno rješavati. Ako je, primjerice, u pitanju rastava braka, i ako se u cijeloj pri i uo i još problema, primjerice, poreme aji u djece koji su uzrokovani ovim doga ajem, socijalna radnica koja je preuzela slu aj okupit e tim stru njaka koji e rješavati probleme. Mislim da e to dobro funkcionirati i da e korisnost za one koji e dolaziti nama biti zna ajno ve a, kazuje Belovi , i poziva Me imurce koji imaju bilo kakve probleme koje bi im mogli pomo i rješavati u Centru da im se svakako obrate. U Centru se bave i raznim savjetovanjima, tu možete dobiti pravne savjete i savjete socijalnih radnica koji sežu u razli ite sfere života. (Danijela Mihoci)

ZAHTJEV gradona elniku Grada akovca:

Neka se izjasni tko predstavlja romsko naselje Kuršanec U uredništvo novina došli su Josip Petrovi i Ivan Oršuš iz romskog naselja Kuršanec koje pripada Gradu akovcu. Josip Petrovi je lan VMO-a šireg naselja Kuršanec, a smatra se i predsjednikom romskog naselja Kuršanec jer je sakupio 250 potpisa podrške, dok je Ivan Oršuš njegov zamjenik. On nam je rekao: - Naš osnovni problem je u tome što se Grad akovec ne želi odrediti prema tome tko je

predsjednik romskog naselja u Kuršancu. Do prije dvije godine bili su Bogdan i Selimovi predstavnici naselja, no, Selimovi je odselio, a Dragan Bogdan dao ostavku.

S obzirom na to da imam podršku mještana, smatram da sam predsjednik naselja i da bi se trebalo razgovarati sa mnom, imam osje aj da me gradona elnik akovca ne želi primiti zato što sam u HDZ-u.

Zbog toga sam ovih dana napisao prigovor na postupak gradona elnika Šalamona saborskom zastupniku Nazifu Memediju, te tražim od Grada akovca da se to pitanje što prije riješi. Imam podršku mještana, a izabrali smo i budu e vodstvo Mjesnog odbora romskog naselja, u kojemu sam ja kao predsjednik, te Ivan Oršuš i Martin Oršuš. No, u akovcu to ne žele priznati. Tražim od Dragice

Kermek koja je za to zadužena da se to što prije riješi.

Tražim da se vlast u akovcu i gradona elnik Šalamon izjasne tko predstavlja romsko naselje Kuršanec. Problemi se gomilaju, blato je do koljena, Centar za Rome je po eo djelovati, no, o tome malo znamo, nitko nam ništa ne govori. Ako želimo uspjeti, moramo raditi zajedni ki, a ne tako da se ne zna tko je tko, rekao nam je Josip

Petrovi . S njim se složio i Ivan Oršuš, koji kaže da su ve dosadni s pitanjima o problemima naselja Kuršanec, na koje nema odgovora i zbog toga jer

ih ne priznaju za predstavnike, te da je Josip Petrovi izabran na zboru gra ana za predstavnika naselja.

(JŠ)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. velja e 2010.

BAJRO BAJRI o nelegalnom romskom naselju Gornji Kuršanec

Ako naselje nije mogu e legalizirati, neka ih presele Dio ekipe iz Gori ana sprema se za natjecanje

GORI AN - DONJI KRALJEVEC

Otvoreno najve e paintball igralište na svijetu

Udruga Romi za Rome Bajre Bajri a sazvala je konferenciju za novinare kako bi poduprla zahtjeve petnaest romskih obitelji u naselju Gornji Kuršanec da se naselje legalizira. U svojem priop enju Bajro Bajri kaže: - Naselje Roma u Gornjem Kuršancu jedino je naselje u Me imurskoj županiji koje nije legalizirano, a županijska ga je vlast predvidjela za preseljenje zbog nekakvog brzog koridira, no, od toga ništa. Petnaest obitelji izgradilo je ku e bez gra evinskih dozvola, imaju struju i uvedene telefone, no, ne i pitku vodu, ve piju onu zaga enu iz Drave. Problem smo pokušali riješiti s bivšim županom Josipom Posavcom, te sa sadašnjom županijskom vlaš u, no, dožupan Matija Posavec ignorira problem na isti na in kao i prijašnji župan.

Razgovarali smo s predstavnikom romskog naselja Gornji Kuršanec Josipom Ignacom koji nam je rekao: - Romsko naselje Gornji Kuršanec smješteno je uz Dravu u Gornjem Kuršancu, oko 250 metara od nje, u produžetku

Zrinske ulice naselja Gornji Kuršanec. U naselju živi petnaest obitelji, ukupno 74 stanovnika zajedno s djecom. Naselje je nastalo na taj na in da smo kupili zemljište i izgradili ku e, koji smo mogli, no, neki i dalje žive u nemogu im uvjetima.

Na tom mjestu nije se smjelo graditi Kažu mi u Op ini Nedeliš e i na Županiji na naselje nije mogu e legalizirati zbog koridora ceste. Dožupan Matija Posavec je na sastanku u srijedu

MIRJANA PINTAR, ravnateljica Zavoda za prostorno planiranje

Naselje se ne e mo i legalizirati Mirjana Pintar, ravnateljica Zavoda za prostorno ure enje Me imurske županije, rekla nam je u odgovoru na pitanje o legalizaciji romskog naselja u Gornjem Kuršancu: - Nije mogu e legalizirati romsko naselje kod Gornjeg Kuršanca jer tim potezom uz Dravu prolazi novi cestovni koridor državne ceste. Planovi su ve uskla eni izme u Me imurske i Varaždinske županije i novim izmjenama koje se sad predlažu u Me imurskoj županiji on se ne e promijeniti, cestovni je koridor ostao i dalje pa nije mogu a legalizacija naselja.

Rije je o planovima kojima se veliki cestovni promet iz naselja Nedeliš e vodi planiranom novom državnom cestom koja ide isto nije od sadašnje, uz prugu akovec – Varaždin.

Ta bi se nova cesta, isto na zaobilaznica Nedeliš a, trebala spojiti na budu i novi most preko Drave koji e biti izgra en isto nije od sadašnjega željezni kog dravskog mosta kod Varaždina.

Romsko naselje u Gornjem Kuršancu nalazi se upravo na predvi enom cestovnom koridoru državne ceste, te nije mogu a njegova legalizacija.

(JŠ)

3. velja e rekao da e pokušati promijeniti planove, no, da e to teško i i. Ako ne postoji mogu nost da dalje živimo u tom naselju, onda nas treba odseliti. Neka nas presele, kao što je to u injeno u Donjoj Dubravi.

Ili, neka nam daju parcele u naselju Gornji Kuršanec pa emo se brže socijalizirati.

Ve osam godina hodam okolo zbog tog problema, jedino što nam je do sad re eno jest da nismo smjeli graditi na tom mjestu. No, negdje moramo živjeti. Sad ekamo što e biti, neke obitelji žive u malim kolibicama. Jednoj obitelji je Centar za socijalni rad gotovo ‘naredio’ da naprave ku u jer da e im oduzeti petoro djece ako to ne u ine, jer žive u veoma teškim uvjetima. Naselje nema ceste ve puteljak, blato je do koljena, pogotovo zimi, a djeca nam idu u školu.

Dožupan Matija Posavec obe ao nam je riješiti problem zaga ene vode na taj na in što e u naselju postaviti jednu ili dvije cisterne, pa e se pitka voda dovoziti, što je privremeno rješenje.

(JŠ)

An elko Horvat i organizator Survivala Zero P. H. J. van der Wielen Lova ko društvo “Srnjak” Donji Kraljevec - Gori an dalo je u zakup svoju remizu kod Gori ana Nizozemcima, gdje e ubudu e biti baza najve eg paintball igrališta na svijetu koje e obuhva ati cijelo lovno podru je društva, odnosno porje je Mure pa sve do Drave.

Ovih dana nizozemska je tvrtka Survival Zero potpisala ugovor o korištenju terena op ine Gori an, rije je o tvrtki koja organizira igre po cijeloj Europskoj uniji.

Tvrtka Survival zero je kao bazu za svoje aktivnosti zakupila Remizu LD-a “Srnjak” Donji Kraljevec - Gori an. Organizator i vlasnik tvrtke Paulus Hubertus Jan van der Wielen planira organizirati mjese na natjecanja ekipa na tom podru ju i druge aktivnosti. Igra i natjecanje trajat e 72 sata neprekidno, u svim vremenskim uvjetima. Cijena aranžmana za goste iz Nizozemske je 870 eura, u što je uklju eno sedam dana boravka.

An elko Horvat, me imurski dožupan, rekao nam je u ime LD-a “Srnjak” Donji Kraljevec - Gori an da je rije o novoj turisti koj ponudi u našem kraju.

Naime, o ekuju se ve e skupine stranih gostiju, pogotovo lovaca iz Nizozemske, koji e ovdje sudjelovati u igrama te provoditi sedam dana u Me imurju.

Na elnik op ine Gori an Mario Mohari , koji se tako er našao na prvom okupljanju ekipa, pak navodi da e stranim gostima organizirati i rafting Murom, odnosno drugu ponudu prema dogovoru.

U nedjelju je po oštroj zimi organizirano pokazno natjecanje ekipa, “crveni” su se borili protiv “žutih”. lanovi ekipa bili su mahom mladi de ki i djevojke iz Gori ana, uz pokojeg starijeg. Pokazno natjecanje organizirano je zbog snimanja TV spota, kako bi se on našao na Internetu te kako bi zainteresirani vidjeli terene na kojima e se natjecati.

(JŠ)

Natjecatelji, a pogotovo ženski dio ekipe, teško su se nosili s hladnim vjetrom i minus deset stupnjeva

Nova državna cesta od akovca do Varaždina planirana je uz sadašnju željezni ku prugu, na karti je pravac nove ceste prikazan isprekidanim linijama

PROSTORNI PLAN Me imurske županije, kojim je na javnoj raspravi planirana nova cesta od akovca do Varaždina

Koridor širine sto metara zakonski minimum za državnu cestu Prema planovima Me imurske i Varaždinske županije, akovec i Varaždin spajat e u dogledno vrijeme još jedna cesta. Cesta e biti izgra ena uz prugu akovec – Varaždin, a za sada postoje samo planovi. Koridor budu e državne ceste ve je odre en i širine je sto metara, to je zakonski minimalni koridor za planiranje državne ceste. Kad cesta jednom bude izgra ena, a za sad je to nemogu e predvidjeti kad e to biti zbog nedostatka novca, planirani e se koridor smanjiti.

Nova cesta uz željezni ku prugu akovec - Varaždin u postupku je donošenja Prostornog plana, a trebalo je uskladiti i pitanje širine željezni kog koridora jer je pruga blizu ceste.

U ovoj je fazi otvorena ponovna javna rasprava o Prostornom planu Me imurske županije, što, me utim, kad je rije o planiranoj budu oj cesti, ne e mnogo promijeniti.

Javna rasprava otvorena je od 10. do 17. velja e.

Nova cesta zapo inje na rotoru izme u akovca i Ne-

deliš a, gdje treba probiti novi izlaz na rotor te je planirana uz sadašnju prugu akovec - Varaždin. Na taj e se na in zaobi i cijelo podru je naselja Nedeliš e, koje je je sad preoptere eno prevelikim brojem vozila, zbog ega se doga aju eš e nesre e. Zaobi i e se i naselje Puš ine. Nova bi se cesta trebala spojiti sa sadašnjom državnom cestom akovec - Varaždin negdje u visini Gornjeg Kuršanca, s jednim krakom, te produžiti na novoplanirani most preko Drave, kako bi se rasteretio

promet sadašnjim Jela i evim mostom. Na kraju, cesta bi se spojila na zaobilaznicu Varaždina. Tako bi prema Varaždinu imali dva cestovna mosta. Za izgradnju drugoga cestovnog mosta posebno se zalaže i ravnatelj Zoran Šari iz Županijske uprave za ceste te brojni urbanisti, jer se smatra da mora postojati rezervni cestovni koridor prema Varaždinu, prema kojem se za sada može samo jednim mostom iz pravca akovca, a koji bi donio rastere enje prometa.

(JŠ)

9. velja e 2010.

GRAD MURSKO SREDIŠ E pokušava riješiti pitanje autobusnog kolodvora

Autobusna kao TIC Po prvi su se put sastale Komisija za obnovu i dogradnju kina Rudar i Komisija za izradu idejnoga detaljnog plana ure enja centra Grada Mursko Središ e. Koordinatorom za obnovu kina imenovan je gra evinski poduzetnik Branko Srpak, a koordinatorom za izradu DPU-a pak je imenovan Josip Sršan, lan Gradskog vije a. Oni e razgledati stanje kina i gradskog središta, zabilježiti zapažanja, pripremiti prijedloge te ih podastrti Gradskom vije u koje e zauzeti stav i donijeti kona ne odluke.

- Budu i ured TIC- a Ono pak što bi zasigurno bilo najbolje i u ovom trenutku, uz Centar za kulturu, Gradu najpotrebnije jest Turisti ko - in or-

POSKUPLJUJE zbrinjavanje otpada u op ini Domašinec

Murs - ekom traži 48 umjesto dosadašnjih 45 kn Op insko vije e op ine Domašinec dalo je suglasnost koncesionaru Murs – ekomu iz Murskog Središ a za pove anje cijene skupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada.

Pove anje cijena koncesionar obrazlaže porastom prikupljenog otpada u besplatnim vre ama za oko 35 posto, pove anjem potrošnje besplatnih vre a za oko 50 posto, pla anjem zbrinjavanja plasti ne ambalaže koje je do sad bilo besplatno i nizom

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

drugih razloga. U Domašincu i Tur iš u zbrinjavanje otpada ku anstva su pla ala 45 kuna, a nova cijena bit e 48 kuna za zbrinjavanje 120 litara otpada.

Za zbrinjavanje 240 litara otpada nova cijena je 76 kuna.

Op ina Dekanovec odlu ila je pomo i nabavu rabljenoga navalnog vatrogasnog vozila za potrebe DVD-a Domašinec.

Vatrogasci planiraju nabaviti vozilo u Njema koj po cijeni od 35 tisu a eura. (D.M.)

macijski ured (TIC), koji bi, prema zamisli, svoje mjesto trebao dobiti u prostorijama Autobusne stanice (kolodvora).

Time bi zgrada bila spašena od svakodnevnog propadanja, a Turisti ka zajednica imala bi prostorije za nesmetan i kvalitetan rad. Ova ideja zasigurno bi imala unisonu potporu gra ana i struktura u Gradu. Ne treba zaboraviti da su ta gra evina i parkiralište izgra eni novcem Središ anaca i najpoštenije ju je njima i vratiti. Jednako je zanimljivo razmišljanje i o lu ici te grani nom prijelazu, vezano uz skori ulazak Hrvatske u EU. Isto tako pravilno se razmišlja o potrebi sanacije privatnih gra evina u središtu Grada. Sve ove zamisli “na kup” e staviti i o njima skrbiti te ih usmjeravati prema onima koji su ih dužni ili sposobni urediti koordinator obiju komisija Dražen Srpak, zamjenik središ anskog gradona elnika. (S. Mesari )

U PRELOGU razmišljaju o tome kako poticati stanogradnju

Anketa za program društveno poticane stanogradnje Grad Prelog u suradnji sa Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama namjerava ponovno pokrenuti projekt iz Programa društveno poticane stanogradnje i to na na in: kupnjom stana u višestambenoj zgradi – program A; gradnjom stana – obiteljske ku e, kupnjom gra evinskog materijala i najmom stana.

U cilju prikupljanja podataka potencijalno zainteresiranih stanovnika sa podru ja Grada Preloga za rješavanje vlastitog

stambenog pitanja putem jednog od prethodno navedenih modela iz Programa društveno poticane stanogradnje (POS), da najkasnije do 19.2.2010. godine dostave u Upravu Grada, Glavna 33 Prelog, popunjeni anketni listi , koji se može podi i sa Internet stranice Grada Preloga (www.prelog.hr) ili osobno do i u Upravu grada te ispuniti anketni listi .

Ostale in ormacije mogu e je dobiti na kontakt broj: 040 645 301 ili putem upita na e-mail: gospodarstvo@prelog.hr (DZ)

ZAVRŠNI LOV sezone Lova kog društva “Fazan” Štrigova

Nikada toliko lovaca i prijatelja društva Zadnje sije anjske subote Lova ko društvo “Fazan” iz Štrigove održalo je završni lov sezone, pred po etak lovostaja.

Na okupljanju kod lovca Branka Ranteša lovce i goste, njih osamdesetak, s pravilima lova i ponašanja upoznao je Stanislav Heric, predsjednik štrigovskih lovaca. Ve na startu Heric je ustvrdio kako je ovo do sad bio najbrojniji ovakav lov u LD-u “Fazan” Štrigova. Posebno su lovci i predsjednik Heric bili zadovoljni što je lovu nazo io op inski na elnik Stanislav Rebernik, jer je ovo bilo prvi put da se neki od na elnika odazvao pozivu u lov. Gosti lova bili su predstavnici susjednih hrvatskih i slovenskih društava, te gosti iz mnogih hrvatskih krajeva. Odluka je bila da se ovom prilikom lovi samo pernata divlja , konkretno azani i kokoške.

Prohladno ali lijepo vrijeme te snježan pokriva od lovaca nisu zahtijevali preveliki napor, te su do prve postaje i okrjepe kod obitelji Krune Nemca lovci prošli kao sjeverac preko Robadja.

Aktivnosti za romske u enike nakon nastave

Ravnateljica i pedagoginja Osnovne škole Podturen Marijana Cerovec i Martina Jalšovec osmislile su i napisale projekt pod nazivom “Aktivnosti za romske u enike nakon nastave”, koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa prihvatilo i odobrilo njegovo financiranje i provo enje. Pro-

Romi u sve vidove života Projektom e mali Romi biti uklju eni u rekreativno kretanje, tjelesne aktivnosti s društvenim i socijalizacijskim igrama, pedagoške i kreativne radionice. Uspjeh djece utjecat e i na njihove roditelje da uvide važnost obrazovanja, te smanje broj izostanaka s redovne nastave. Gotovo najvažnije je uklju ivanje romskih u enika u sve vidove školskog života i izvannastavne aktivnosti, te sudjelovanje u radu društava, udruga i skupina u svojoj okolini. (sm)

PREDSTAVLJEN projekt OŠ Kotoriba

U enici osmih razreda istraživali povijest župe Kotoriba

Predsjednik Heric s gostima

Okrjepa uz lova ke dobrote i vino Kod Nemcovih na velikom ognju lovci su pekli meso, lova ku salamu, kobasice i druge dobrote, te se krijepili vrhunskim štrigovskim vinom.

Kuhanim i sirovim, i jedno i drugo je bilo dobro. Kao i aj, osobito kad je “armiran” vinom ili rakijom. Lova ka sala-

OSNOVNA ŠKOLA Podturen izradila novi projekt

Roštilj na lova ki

ma majstora Olija nikoga nije ostavila ravnodušnim. Dok su se lovci krijepili i prepri avali zgode i nezgode, predsjednik Heric upu ivao je rije i zahvalnosti onima koji su na bilo koji na in pomogli društvu.

A donatora je bilo kao u pri i i svakome je Heric ponaosob zahvalio. Odmoreni i okrijepljeni, lovci su nastavili lov te su na cilju opet kod Ranteša izbrojali ustrijeljenu divlja . Šezdesetak azana i kokoški te nedjelje nije izbjeglo zrna iz pušaka sudionika lova.

Kada su puške i streljiva te ustrijeljena divlja pospremljeni na sigurno, u dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori uprili en je zajedni ki objed, te degustacija vrhunskih me imurskih vina. Za dobro raspoloženje zaduženi su bili lanovi Tamburaškog sastava Muškati, koji su svakom lovcu na odlasku podarili pjesmu.

(Stjepan Mesari )

U holu OŠ Kotoriba predstavljen je projekt iz vjeronauka “220. obljetnica župe Kotoriba“, na kojem su u višemjese nom istraživa kom radu radili u enici osmih razreda uz pomo u itelja Jasenke Trojko, Karmen Somi, Klaudije Vidovi , Nade Bogojevi , Barbare Horvat i Roberta Katanca.

Cilj projekta bio je upozna život župe u proteklih 220 godina uz raspoloživu literaturu. Zadaci su bili prikupi potrebne materijale i sredstva za rad te istraži e ri odabrane teme. Prema rije ima vjerou iteljice Jasenke Trojko, u izradu projekta pristupili su s radoznaloš u i nadom u nove spoznaje. Sve su to prezen rali kroz mul medijsku prezentaciju, prigodne plakate i likovne radove.

“To ka na i” velike obljetnice župe U programu su sudjelovali dje ji i u iteljski zbor te tamburaška sekcija škole. Župnik Ljuban Škraba izrazio je zadovoljstvo vi enim, pohvalivši velik trud u enika i u itelja. Rekao je kako je ovaj projekt “to ka na i“ 220. obljetnice župe Sedam Žalos Blažene Djevice Marije i Svetog Križa, ija je proslava bila prošle godine. Župa Kotoriba osnovana je 29. studenoga 1789. godine i imala je 1.725 žitelja. Kotoripska crkva izgra ena je 1789. godine, a u župi je bilo 29 sve enika. Glavnu rije prilikom prezentacije projekta imale su u enice Michelle Fundak, Valen na Hertelendi, Ines Smrk, Glorija Na , Dajana Oršoš i Mar na Kvakan, poru ivši prisutnima da pruže ruku pomirenja i više ljubavi jedni prema drugima. Župnik Škraba najavio je

gram je ponajprije usmjeren na kvalitetnije svladavanje hrvatskog jezika u obliku govornog i pismenog izražavanja, a njime e biti obuhva ena sva romska djeca u mati noj školi u Podturnu te troje u Podru noj školi u Novakovcu, ukupno 34 u enika, a aktivnosti su organizirane u tri dana poslije redovne nastave. S djecom e raditi razredne u iteljice u malim grupama, pogotovo kod u enja hrvatskog jezika, kako bi im bio olakšan individualiziran pristup. Ostale aktivnosti provodit e stru ne suradnice u ve im grupama.

Projekt je vrijedan 70 tisu a kuna i njime se financira rad u iteljica i stru nih suradnika, topli obrok za u enike i didakti ko opremanje. Škola e pokriti organizacijsko - materijalne i tehni ke troškove, dok e prijevoz biti pla en od strane Me imurske županije. Školska ravnateljica Marijana Cerovec vjeruje da e njime biti poboljšane odgojno - obrazovne aktivnosti i školski uspjeh romske djece. (S. Mesari )

manifestaciju “Zlatna harfa”, kojoj e župa Kotoriba bi doma in u drugoj polovici mjeseca svibnja, a prisutne goste pozdravila je ravnateljica škole Snježana Matoš. (af)

PRIJEM u kotoripskoj vije nici

Kotoriba ima viteza me unarodne kulture i zlatnog olimpijca Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec uprili io je prijem za Snježanu Matoš, prof., dobitnicu najve eg priznanja na podru ju kulture u Republici Ma arskoj, i Stanka Vugrin i a, osvaja a zlatne medalje na vatrogasnoj olimpijadi u eškoj. - Danas smo se okupili kako bi u ime svih Kotorip ana stegnuli desnice ovim izuzetnim ljudima i našim sumještanima koji su svojim radom i velikim priznanjima proslavili Kotoribu. Oni su naš ponos i di imo se njima, rekao je na elnik Grgec.Za svoj velik doprinos razvitku hrvatske manjinske kulture u Republici Ma arskoj, a na prijedlog Hrvatske manjinske samouprave iz Murakerestura, ravnateljica OŠ Kotoriba Snježana Matoš proglašena je 22. sije nja na sve anos u Budimpeš Vitezom me unarodne kulture. Stanko Vugrin i je profesionalan vatrogasac u JVP-u Grada akovca, a zajedno sa svojom ekipom starijih seniora osvojio je zlatnu medalju na Vatrogasnoj olimpijadi u eškoj Ostravi. Natjecanje je održano prošle godine u mjesecu srpnju, a sudjelovalo je 3 su e natjecatelja iz 28 zemalja. Matoš i Vugrin i zahvalili su na elniku te najavili kako su im ova priznanja velika mo vacija za budu e projekte i velike rezultate. - Moramo bi sretni jer Kotoriba ima prvu ženu u Hrvatskoj s tako velikim priznanjem i zlatnog olimpijca, na emu im od srca es tam, završio je Grgec. (af)

12

Kroz Me imurje

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA SVETI Martin na Muri

Pozvani u visoko društvo Nakon što je postala lanica ili prijateljica brojnih udruga i društava na državnoj i me unarodnoj razini, op ina Sveti Martin na Muri pozvana je u još jedno visoko i odabrano društvo, u lanstvo Udruge op ina Republike Hrvatske.

Op inski na elnik Franjo Makovec prošli je tjedan sudjelovao u radu projekta “Bratimljenje gradova - doprinos razvoju lokalne zajednice”, gdje je op ina istaknuta kao primjer dobre prakse u radu. Skup je održan u zagreba kom Hotelu

Dubrovnik, gdje je Makovec opširno predstavio op inu Sveti Martin na Muri, te posebno njezine gospodarske i turisti ke potencijale, kao i planove daljnjeg razvoja. Na elnikovo izlaganje izazvalo je pozornost svih nazo nih, te e Sveti Martin na Muri biti sudionik i drugih skupova. Sjednice i skupovi mo i e se održavati i na podru ju svetomartinske op ine, gdje su Toplice Sveti Martin biser koji može primiti i ugostiti sve sudionike ove ugledne i sve brojnije Udruge. (S. Mesari )

GODIŠNJA SKUPŠTINA Limene glazbe Belica

Limena glazba na ponos županiji Godišnja skupština Limene glazbe Belica trajala je u subotu svega dvadesetak minuta, a okupila je šezdesetak lanova Limene glazbe i gostiju. Predsjednik Jurica Makar u svojem je izvješ u ukratko pobrojio najvažnije aktivnosti u protekloj godini, napominju i da su lanovi doživjeli šok zbog smrti mladog lana glazbe Matije Škvorca, zbog ega je i Fašnik u Belici pomaknut.

Limena glazba Belica imala je uobi ajen broj nastupa kroz godinu, a u sje anju e ostati dobar nastup na županijskoj smotri u Dekanovcu, nastup na godišnjem koncertu te koncert u Ma arskoj.

Najvažnijim se smatra da su lanovi glazbe nakon tri godine dobili nove odore uz pomo Op ine Belica. On je ujedno estitao rogistima koji djeluju u okviru Limene glazbe Belica i njihovom voditelju Stjepanu Taradiju na osvojenom prvom mjestu u Hrvatskoj na natjecanju rogista te zahvalio dirigentu Danijelu Požgaju na prvoj godini uspješnog vo enja glazbe.

Na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi, koji je i sam dopredsjednik Limene glazbe Belica,

istaknuo je da op ina Belica u potpunosti podržava rad glazbe, a prema svojim inancijskim mogu nostima, te da su beli ki glazbenici postali poznati širom Hrvatske, a iz njihovih redova ve je nekoliko mladih profesora glazbe. Limena glazba je ponos mjesta, rekao je on, te napomenuo da bi bilo i više novca za glazbu da op ina ne izdvaja ak 170.000 kuna za prijevoz u enika te 250.000 kuna za stipendije.

Usporedbe radi, nove odore za glazbenike stajale su nešto manje od 50.000 kuna, dok je voditeljev honorar bio samo 22.000 kuna kroz godinu.

Ravnatelj OŠ Belica Antun Žuli napomenuo je da e škola i dalje podržavati rad glazbenika, kao što je bilo i do sad, te da je to nešto što je ve postalo uobi ajeno. Novi beli ki župnik Stjepan Šoštari rekao je da se jako ugodno iznenadio nakon spoznaje o visokoj glazbenoj kulturi u Belici.

U ime Zajednice kulture Me imurske županije Dejan Buva je istaknuo da je Limena glazba Belica jedna od najboljih u državi, da se uvijek može ra unati na nju te da je ponos i za županiju. (JŠ)

Mlade pjeva ice KUU-a “Veseli Me imurci” Popevki su dale živost

Palov anke pjevaju “Naše puce”

ODRŽANA PREDSMOTRA Me imurske popevke

Mladi popevki dali poletniju dimenziju Prva ovogodišnja predsmotra Me imurske popevke održana je u nedjelju u sportskoj dvorani u Murskom Središ u i prvo što je novinarima i izvo a ima palo u o i jest skroman broj posjetitelja, osobito žitelja Murskog Središ a. Složili smo se novinari i predstavnici izvo a a da je na tribinama dvorane bilo dvjestotinjak gledatelja, uglavnom onih koji su došli bodriti svoje skupine i pojedince.

Doma e Fti ice brojnije i glasnije

Jasmina Tot, mlada i odli na pjeva ica iz Domašinca

Pred publikom i Stru nom komisijom nastupilo je sedmnaest skupina i pojedinaca koji su izveli 34 me imurske pjesme.

Izme u njih Stru na komisija e izabrati deset izvo a a za inalnu smotru koja e se održati 5. lipnja 2010. u Nedeliš u.

Posebno obilježje smotre bili su mla i izvo a i koji su Me imursku popevku i samu predsmotru u inili poletnijom i uhu obi nog slušatelja zanimljivijom, odnosno lakše prihvatljivijom.

Posebno je to bilo primjetno kod ženske vokalne skupine KUU-a

“Veseli Me imurci”, Jasmine Tot i tamburaša KUD-a Žiškovec. Osim spomenutih, nastupili su ženska pjeva ka skupina KUD-a Žiškovec, Marija Tuksar iz Vratišinca, mješovita pjeva ka skupina Mura Novakovec, muška pjeva ka skupina Žiškovec, ženska pjeva ka skupina umirovljenika akovec, Marija Biber iz Podturna, ženska pjeva ka skupina Domašinec, koji su nastupili u prvom dijelu programa.

Poseban gost smotre bila je slovenska muška vokalna skupina Veržej, a nije bilo najavljene

Dunje Knebl. Potom su nastupili mješovita pjeva ka skupina Ma kovec, Ivan Lisjak iz Novakovca, ženska pjeva ka skupina Podturen, pjeva ka skupina Palov anke, ženska pjeva ka skupina KUD-a Katruže Ivanovec, ženska pjeva ka skupina Nedeliš e i na kraju ženska vokalna skupina Fti ice iz Murskog Središ a.

Predsmotru je otvorio Josip Dobrani , središ anski gradona elnik, a pjeva ki zbor KUD-a Mura na otvaranju je pjevao “Središ e grad” i “Mura, Mura”.

(S. Mesari )

DVD VRATIŠINEC bio doma in vatrogasnih ispita ODRŽANA SKUPŠTINA Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec

Josip Recek novi predsjednik Na skupštini Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec, koja je održana 31. sije nja, izabrano je novo vodstvo udruge.

Novi predsjednik Puha kog orkestra je Josip Recek, dopredsjednik Ivan Šupljika, tajnik Vlatko Vuk, a blagajnik Saša avlek.

Za lanove Upravnog odbora izabrani su: Josip Herman, Martin Belovari, Vesna Siladi, Miljenko Horvat i Jadranka Cvek.

U Nadzorni odbor izabrani su Vladimir Lajtman kao predsjednik te lanovi Marko Kudec i Miroslav Petermanec. Voditelj Puha kog orkestra i dalje ostaje prof. Ivan Belovari.

Skupština je prihvatila izvješ e o radu u prošloj godini koje je podnio stari predsjednik Miljenko Horvat. Ostvaren je cijeli niz kvalitetnih nastupa, a tradicionalni boži ni koncert uvijek je dobro posje en od publike. Ono što treba uskladiti jesu nastupi po cijeloj op ini, naime, treba planirati nastupe unaprijed i donijeti godišnji plan nastupa, zatim nastupati na manifestacijama u šest naselja op ine. Puha ki orkestar op ine,

da bi bio stalno u vrhu županije i poznat širom države, treba stalno nove lanove jer stariji odlaze na studij ili se zapošljavaju pa je to jedan od problema s kojim se susre e orkestar, a teško je ujedna iti puha e razli ite dobi, što se onda manifestira na na in da treba prilago avati izvedbe, rekao je uz ostalo voditelj Ivan Belovari. Usprkos tim problemima koje ima svako društvo, postignuta je zavidna kvaliteta muziciranja.

U planu rada za 2010. godinu, koji predlaže Josip Recek, navedeni su nastupi orkestra za potrebe op ine, a od važnijih nastupa ove godine planirana je organizacija Smotre puha kih orkestara i limenih glazbi koja e se održati u mjesecu srpnju 2010. godine u op ini Donji Kraljevec, kao i tradicionalni boži ni koncert. No, neke nastupe nije mogu e planirati, a morat e se odraditi, re eno je.

Skupštini su bili nazo ni dožupan Me imurske županije An elko Horvat, na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, kao i predsjednica KUD-a op ine Donji Kraljevec Tamara Recek. (JŠ)

Devetnaest novih vatrogasaca U Domu kulture u Vratišincu održano je ispitivanje polaznika te aja za zvanje vatrogasac. Ispit iz teorije i prakse uspješno je položilo devetnaest kandidata koji se tako uklju uju u brojnu obitelj me imurskih gasitelja, odnosno Vatrogasne zajednice Grada Mursko Središ e te op ina Selnica, Sveti Martin na Muri i Vratišinec.

Ispitu je prethodio dvotjedni te aj, gdje su kandidati stekli osnovna znanja o ustrojstvu vatrogastva, protupožarnoj preventivi, procesima gorenja i gašenja te o spravama, opremi, tehni koj službi i vatrogasnoj taktici i vježbama. Ispitnom završetku te kasnijem zajedni kom druženju nazo ili su op inski na elnik Zdravko Mlinari , zapovjednik VZ-a MŽ-a Ivan Krištofi , dozapovjednik JVP-a i VZMŽ-a Damir Kova i , tajnik Dragutin Trupkovi , te zapovjednik i predsjednik podru ja Ivan Srpak i Rajko Bogdan, kao i doma ini Stjepan Kozar i Mihael Grbavac, te lanovi ispitne komisije.

(S. Mesari )

9. velja e 2010.

Fašnjak u Me imurju 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

FAŠNJAK 2010. u Prelogu

U nedjelju 14. velja e ispred Doma kulture Turisti ka zajednica Grada Preloga organizira Fašnjak 2010. u nedjelju 14. velja e u 14 sati ispred Doma kulture Grada Preloga. Naime, u rano poslijepodne najprije slijedi okupljanje i formiranje povorke, zatim mimohod ulicama Grada te predstavljanje skupina i sudionika manifestacije. Uslijedit e ceremonijal su enja Fašnjaku, te njegovo spaljivanje.

Za glazbeni dio programa pobrinut e se Puha ki orkestar Gori an. Cijelu fašanjsku povorku pratit e turisti ki vlak i konjanici, dok e svi sudionici programa biti po aš eni krafnama i ajem.

Sudionici: Osnovna škola Prelog, Dje ji vrti “Fijolica” Prelog, KU “Selja ka sloga” Prelog, Prilo ke mažoretkinje, Udruga umirovljenika Prelog, MK Ren-Ban Prelog, Puha ki orkestar Gori an i gosti.

FAŠNIK U ZASADBREGU

Fašniku presu eno za recesiju Prošle subote u Zasadbregu je održan 19. po redu fašnik, priredba koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnija i prepoznatljiva, jer osim što je dobro organizirana uspijeva okupiti mnoge kvalitetne skupine i maske.

Ovaj put u Zasadbreg su došle maškare iz Kvitrovca, Podt ur na, Kuršanc a, Dragulja, Svetog Jurja na Bregu, akovca i Gornjeg Mihaljevca.

Doma i mukavci i vještice posebno su toplo pozdravljeni na mimohodu mjesnim ulicama te na završnoj veselici u Domu kulture. Ipak najljepšom, odnosno najboljom maskom proglašena je grupa indijansko pleme Koman i iz Kuršanca.

Na kraju, kako to biva, Fašniku je presu eno za sve nevolje, osobito recesijske. Sudac Ivan Pergar odredio je vješanje i spaljivanje krivca godine.

(S. Mesari , KZ)

TRADICIONALAN fašnik u Nedeliš u, 16. velja e

OP INA Donji Kraljevec organizira zajedni ki Fašnjak

U Hodošanu tako er u nedjelju KUD op ine Donji Kraljevec, Op ina Donji Kraljevec i MO Hodošan organiziraju u nedjelju 14. velja e u 14 sati zajedni ku manifestaciju pod nazivom “Op inski fašnjak u Hodošanu”.

Pokrovitelj manifestacije je Op ina Donji Kraljevec. Okupljanje prijavljenih maskiranih grupa je na ulazu u Hodošan u akove koj ulici (kod trokuta) u 14 sati u nedjelju 14. velja e. U pratnji Puha kog orkestra Op ine Donji Kraljevec, mimohod kre e Glav-

nom ulicom do stadiona u Hodošanu, gdje e se održati centralni dio priredbe. Sve prijavljene grupe bit e predstavljene na bini kako bi prosudbena komisija mogla izabrati najbolje maske. Maske e biti podijeljene u dvije kategorije, a nagradit e se one najbolje.

U kategoriji odraslih maski prva nagrada iznosi 1.500 kuna, druga 1.000 kuna, a tre a 500 kuna. U kategoriji dje jih maski prva nagrada iznosi 700 kuna, druga 500 kuna, a tre a 300 ku-

na. Organizator e pripremiti i nekoliko utješnih nagrada.

Na natjecanje za najbolje maskirane grupe mogu se prijaviti sve udruge, škole, vrti i, te interesne skupine koje djeluju na podru ju op ine Donji Kraljevec. Maskiranom grupom se smatraju najmanje etiri osobe.

Poželjno je osmisliti i raznorazna prijevozna sredstva (konjska zaprega, bicikli, maskirani automobili, kosilice …). Prijave je potrebno dostaviti na op i-

MURSKO SREDIŠ E

BELICOM e zavladati maškare dan prije nego u drugim op inama

nu ili poslati na faks 655-281, e-mail: silvija.habus@donjikraljevec.hr. U prijavi je potrebno navesti samo naziv maske grupe, približan broj lanova, te iz kojeg mjesta dolaze, a zbog izrade plo a s nazivom grupe za mimohod i predstavljanje na pozornici, i to do 5. velja e. Više informacija može se dobiti od Josipa Mlinari a (mob. 098/982 34 95) i Sandre Peca (099/215 55 78).

(J)

Zameo U subotu 13. velja e u 15 sati ih snijeg Serjonski fašnik 2010. u Murskom Središ u održan je u subotu nave er, ali samo za maškare. Publike gotovo i nije bilo, tek tridesetak ljudi okupilo se ispred stare škole. Maškara je bilo više, prema rije ima Damira Jurini a, tristotinjak doma ih te iz susjednih naselja i Slovenije. Snježna me ava je zamela, odnosno kod ku a ostavila posjetitelje koji su ranijih godina u velikom broju dolazili na priredbu. Jurini smatra kako kasni termin u 17 sati nije razlog “nikakvog posjeta”, nego je uzrok snijeg.

Organizatori se nadaju kako e ovaj vikend vrijeme pogodovati održavanju dje jeg fašnika, kada e se predstaviti djeca iz škole i vrti a. (sm)

Tradicionalni fašnik u Belici organiziran je ove godine u subotu 13. velja e, s po etkom u 15 sati. Fašni ku povorku op ine Beli-

ca, koju organiziraju sve udruge, posebno veterani i dragovoljci Domovinskog rata, KUD Belica, nogometaši i druge udruge, pra-

tit e na putu Limena glazba Belica. U Društvenom domu u Belici bit e izabrane najbolje maske, uz druženje i veselje. (JŠ)

ŠTRIGOVA

Štrigovski fašnik Turisti ka zajednica, op ina i KUD “Sveti Jeronim” organizatori su tradicionalnoga Štrigovskog fašnika. Priredba e se održati u nedjelju 14. velja e 2010. s po etkom u 14 sati. U 14 sati maškare e krenuti kroz naselje uz pratnju legendarnih Štrigovskih muzikaša, da bi se na trgu ispred trgovi-

ne METSS održala primopredaja vlasti te spaljivanje Fašnika.

Nakon toga program e se odvijati u sportskoj dvorani OŠ Štrigova.

Od 15,30 sati biti e izveden igrokaz O ajne Štrigov anke, s kojim e Dramska skupina KUDa “Sveti Jeronim” sudjelovat e na

Maskiranih pojedinaca i grupa svake godine sve više

ovogodišnjem KAM-u u Prelogu.

Potom e nastupiti vokalna pjeva ka skupina, VIS Štrigov anci, Folklorna skupina, Stari muzikaši i Oldtimer Eko band.

Ceremonijalni mešter Josip Mikec kaže kako e svi koji do u dobiti krafne (fanjke), te kuhano vino i aj. (sm)

Osnovna škola Nedeliš e, Dje ji vrti “Zvon i ” i Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e organizatori su i doma ini ve tradicionalne manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve više maskiranih pojedinaca i grupa.

Ovogodišnji fašnik bit e održan na pokladni utorak 16. velja e.

Gotovo etiristo maskiranih veseljaka prošle je godine

sudjelovalo u fašni koj povorci, u kojoj šarenih kostima i maska nije nedostajalo. Ukoliko ste zainteresirani i želite pokazati svoju ovogodišnju masku, prijavite se za sudjelovanje na 099 2151 911 (Franjo Soldat) ili jednostavno do ite uživati u danu koji rastjeruje sve loše i prikazuje samo dobru godinu.

PRIBISLAVEC

Maškare 14. velja e Op ina Pribislavec organizira fašni ku povorku 14. velja e. U 14 sati Pribislavcom e zavladati maškare na radost i veselje mladih. O ekuje se dobra zabava. Po-

vorka e se kretati prema Društvenom domu, gdje je organiziran izbor najboljih dje jih, odraslih i grupnih maski te zabava.

(J)

14

Me imurski fašnjak

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI FAŠNIK u akovcu

Bit e to doga aj za pam enje Ivana Maltar, direktorica Turisti kog ureda Turisti ke zajednice grada akovca, i Gordan Vrbanec, zamjenik predsjednika Turisti ke zajednice grada akovca, na konferenciji za novinare predstavili su program održavanja ovogodišnje me unarodne priredbe “Me imurski fašnik 2010.”, koji me unarodni status dobiva sudjelovanjem maškara iz susjedne Slovenije. Kako se do sad za sudjelovanje na Me imurskom fašniku, koji je dospio me u šest najboljih te vrste u Hrvatskoj, prijavilo ak 1.700 sudionika, odnosno 20-ak skupina te mnogo pojedinaca, ovo e biti doga aj za pam enje.

Ovogodišnji Me imurski fašnik održavat e se dva dana. U subotu 13. i nedjelju 14. velja e, i to gotovo cijele dane. U subotu u 10 sati u zgra-

etrdeset i šest godina

di “Scheier” bit e sve ano otvorenje Me imurskog fašnika, a ovom prigodom otvorit e se i izložba fašni ke fotogra ije. Od 11 sati na Trgu Republike bit e otvoren Dje ji fašnik, iji e sudionici prije pro i ulicom Kralja Tomislava, a potom se predstaviti na pozornici.

Svjetovni i tradicijski fašnik uz Barune Kadadjecaprikažusvojemaskeiobi ajetepotomoduugradoveisela,pozornica e sepriprematizasvjetovniitradicijskifašnik.

Pod fašni kim šatorom na Trgu Republike od18satizapo et esvjetovnifašnikspredstavljanjem svjetovnih maski. Obavit e se izbornajboljihmaskiranihgrupakoje ebiti bogatonagra ene.Fašni kafeštaprolazit e uz nastup poznatih Baruna.

Maltar i Vrbanec govore o programu Me imurskog fašnika Turis ki ured u akovcu utemeljen je prije etrdeset i šest godina, i to 8. velja e 1964. godine, upravo i prvenstveno zbog o uvanja i održavanja me imurskog fašnika. Od tada grad akovec održava godišnje fašni ke priredbe, a me imurske maškare odlaze u mnoge druge sredine u Hrvatskoj i izvan nje. Ove godine me imurske e maškare gostova u Rijeci, Matuljima, Velikoj Gorici, Ludbregu i Ptuju.

U povodu 46. ro endana u ponedjeljak je održan dan otvorenih vrata TU-a Grada akovca. (sm)

- U nedjelju 14. velja e program e na Trgu Republike zapo eti u 15 sati dolaskom maškara sudionika tradicijskog fašnika. Maškare e krenuti sa sajmišta i potom se predstaviti na središnjoj pozornici, gdje e ih vizitirati Miljenko Ov ar i

Zlatko Nedeljko Pepsi, maheri za ovakve priredbe. Osim me imurskih maškara, dolazak su najavile skupine iz Velike Gorice, Zagreba, Ludbrega, Vrbovca, Kutine, Popova e i Ptuja. Od 17 sati pod fašni kim šatorom zapo et e veliki glazbeni

spektakl uz grupu Flash, dok noge i grla izdrže. Maltar i Vrbanec pozivaju sve ljude da do u i uživaju te budu dio velikog spektakla koji ne može pokvariti ni kiša ni snijeg. (Stjepan Mesari )

fašni ke norije • fašni ke norije • fašni ke norije • fašni ke norije • fašni ke norije • fašni ke norije

Kako znaš da si Me imurec: • Kad govoriš lokalnim naglaskom, a 99% ostalih Hrvata ne razumije što govoriš • Kad govoriš lokalnim naglaskom Me imuraca iz gornjeg dijela i 50% Me imuraca te ne razumije što govoriš • Kad govoriš lokalnim naglaskom i 25% ljudi iz susjednog sela ne razumije što govoriš • Kad izgradiš ku u koja je bar za jedan kat viša od susjedove • Kad imaš barem tri ro aka u Njema koj, Austriji ili Švicarskoj na “privremenom radu” u inozemstvu • Ako si igrao nogomet u lokalnom seoskom klubu barem jednu sezonu • Ako znaš nabrojati barem tri marke sija ice krumpira, pet vrsta umjetnog gnojiva i sedam vrsta hibridnog kukuruza • Kad se cijelo ljeto pržiš na suncu rade i u polju i dobiješ sasvim lijepu boju, al’ im odeš na more ve prvi dan zaradiš opeko ne od sunca • Kad kartaš belu u lokalnom ka u barem dva puta tjedno • Nakon studija u Zagrebu obavezno si se vra o u Me imurje

• Ako si bio barem na jednoj svadbi na kojoj je goste zabavljao Žiga Me imurski • Ako umjesto “u” Ma arsku, ideš “na” Ma arsku • Kad cijelu ve er u disco klubu provedeš na jednom mjestu (za šankom) u društvu prijatelja, gledaju i jednu malu bez da išta poduzmeš. Kad si dovoljno pijan, odteturaš ku i i kasnije pri aš da je bilo komada k’o u pri i • Kad imaš ma arsko prezime, Fegeš, Hunjadi, Magaš, a ne znaš ni jednu rije ma arskog jezika • Ako si se bar jednom u životu napio u kafi u “Arcus” u akovcu • Ako si se barem jednom zaka io s nekim u disco klubu “Šampion” u Domašincu •Ako glasuješ za HDZ, ali nikada ne eš prizna da si glasovao za njih •Ako glasuješ za SDP, ali nikada ne eš prizna da si glasovao za njih • Ako kažeš da si glasa HSS-a, ali ni u snu ne bi glasovao za njih jer misliš da su grupa bezveznjaka i niškoris • Kad godišnje pohodiš minimalno pet proš enja plus Porcijunkulovo u akovcu

• Kad nakon nedjeljne mise ideš direktno na nogometnu utakmicu i tamo najglasnije psuješ suce • Kad u obitelji imaš barem jednom lana kojega svi zovu Pišta • Kad kri ziraš zagorske i podravske lokalne ceste i pitaš se “kaj si ih ne pokrpaju” a imaš nove gume na svojemu ford escortu • Bar jedanput u životu bio si sudionik ambulantne prodaje krumpira u Zagrebu • Kad si najbolje volje, onda slušaš najtužnije me imurske narodne pjesme i pa š • Kad su omiljene poštapalice “Je kaj, treba je dela ”, “Nejte mi nikaj zameri ” • Kad svima govoriš kako je Me imurje “najlepši kraj na svetu i tu su najlepše puce”, a ve 20 godina radiš na baušteli u Frankfurtu • Ako imaš drvenu vikendicu ilegalno sklepanu blizu hidroakumulacijskog jezera kraj Drave • Kad ideš u staroj trenirci u subotu prijepodne na plac po salatu i sljede i tjedan tvoja slika osvane u Me imurskim novinama u rubrici “ akove ka špica”

Što kada Vas policija zaustavi na povratku s Me imurskog fašnika?

Subota / nedjelja u podne ili/i nave er. Žurite prema kr mi ili na predavanje doma (najvjerojatnije ženi). I onda Vas naši divni

de ki u plavom zaustave. I što sad? Predstavljamo savjete koje koris te na vlas tu odgovornost, ali ne zaboravite da ste pijani

do te mjere da ste neura unljivi i pravne posljedice uz dobrog odvjetnika najvjerojatnije ne ete snosi :

1. Prvo pohvali njegovu masku koju je zabacio za fašnik.

2. Ako policajac pri a s tobom, pretvaraj se da si gluh.

3. Pitaj ga možeš li vidje njegov pištolj.

4. Ako ne da, nego te pita zašto, reci da želiš vidje je li ve i od tvojega.

5. Pitaj ga gdje je dobio takvu ludu odje u.

6. Pitaj ga da li posudi svoj kos m.

7. Ako te ho e pregleda i kaže da moraš raširi noge, reci mu da te ne zanima.

8. Probaj istovremeno s njim re i: ‘Dobro ve er gospodine, voza ku i prometnu molim.’

9. Ako ti da kemijsku u ruke, skrivaj je, rastavi i izvadi uložak.

10. Pri aj sam sa sobom.

11. Probaj mu proda svoj auto.

12. Pitaj ga ho e li proda svoj auto.

13. Reci mu barem dvaput da prtljažnik ne treba pregledava .

14. Pitaj ga je li on jedan od Village People i pitaj gdje su ostali.

15. Pitaj ga je li ikad ubio ovjeka.

16. Ako odgovori da, pitaj je li to bilo na poslu.

17. Kad mu pružaš voza ku, uvali unutra mito od 2 lipe.

18. Glumi da ne možeš otkop a pojas, pa ga zamoli da pomogne. Ako on lud to i u ini, pa kaže: Eto, uop e nije bio blokiran, reci da to nije remen na koji si mislio.

19. U prometnoj drži upakirani prezerva v. Ak’ pita zašto to, reci da ne ideš u promet bez zaš te.

20. Kad se približi, uklju i brisa zadnjeg stakla.

Ako te traži da isklju iš, pitaj ga ho e li on onda tjera muhe s guzice.

21. Kad te pita imaš li voza ku, pravi se da ne uješ dobro, pa kad se približi da ponovi, reci: Digresija, gospodine, morate pi kvalitetnije vino.

22. Pitaj kak’ to da neki policajci imaju bijele rukavice/narukvice i pokrivala za kape, a neki ne drže do higijene i je l’ to onda kažnjivo?

23. Kad te zaustavi, pitaj je l’ može samo trenutak pri eka , da se ideš pomokri .

24. Ako baš imaš volje i pame , uzmi olovku i papir i pokušavaj zapisiva sve što kaže i onda ga traži autogram.

25. Ako te ho e voditi u policijsku postaju, pitaj možeš li sjedi naprijed.

26. Ako moraš sjedi straga, probaj ga pipka po glavi kroz rešetku.

27. Prije nego krenete provjeri jeste li svi vezani.

Uredništvo Potepuha napominje da organizator Me imurskogfašnikaneodgovarazaeventualneposlje-

dice nastale u slu aju da s Me imurskog fašnika do ete domaneštokasnijenegoštostetoobe alisvojojsupruzi,

aVašajesupruganasajmunabavilanovumetlukoja ejoj poslužiti kao priru no oružje u nastalom slu aju.

Pismo čitateljice Dragi Pot epuh, nadam se da mi možeš pomoći. Neki dan sam krenula na posao, a muž je ostao doma gledati TV kao i obično. Prošla sam možda par stotina metara niz ulicu i motor automobila mi se jednostavno ugasio i stao.

Pješke sam se vratila doma da pitam muža za pomoć. Kada sam stigla doma, nisam mogla vjerovati očima.

Moj muž je obukao moje visoke pete i tanga gaćice, našminkao se i ogledavao u zrcalu. Imam 32 godine, a moj muž 34 i zajedno smo već 12 godina. Kada sam ga pitala što radi, rekao je da je obukao moje gaćice jer nije mogao pronaći svoje. Kad sam ga pitala za šminku, slomio se i priznao mi da nosi moje stvari zadnjih 6 mjeseci.

Rekla sam mu da prestane ili ću ga ostaviti. Prije 6 mjeseci dobio je otkaz na poslu i postao depresivan.

Volim ga jako, ali ot kad sam mu dala ultimatum jedva da razgovaramo.

Molim te, pomozi!

Mirka

Draga Mirka, niste rekli o kojem se motoru radi, je li je benzinac ili dizelaš, a niste ni spomenuli kolika mu je kilometraža i troši li puno ulja. Može biti puno uzroka zatajenja motora nakon kratke vožnje. Po nite s pregledom dovoda goriva. Ako je ist, provjerite vakuum pumpu koja može bi pokvarena i ne daje dovoljan pritisak injektoru. Postoji i mogu nost da su svje ice pri kraju. U svakom slu aju Vam preporu ujemo da o ete do Vašeg automehani ara, on e bez svake sumnje otkri i ukloni kvar.

Potepuh

Muž, policajac i porche Sredovje ni ovjek kupio novoi porsche, iza e na cestu i s sne do 160, osje aju i kako mu vjetar mrsi prorije enu kosu. “Ovo je mrak”, pomisli dodaju i još gasa.

No, kad je pogledao u retrovizor, ugleda iza sebe policijski auto s upaljenim ro rakama.

“Ma, mogu mu pobje i”, pomisli i s sne na nekih 210 km/h.

Tada pomisli: “Kog vraga radim, ja sam prestar za te glupos ” i zaustavi se, ekaju i da s gne policijski auto.

Policajac se zaustavi iza porschea i proše e do njega: “Gospodine, smjena mi završava za pet minuta i rado u vas pustiti ako mi date razlog zašto ste bježali ... ali neki razlog koji još nikada nisam uo.” ovjek ga pogleda i re e: “Prošli tjedan moja je žena pobjegla s policajcem pa sam mislio da je vra ate.”

Pandurgapogleda,vratimu papireire e:“Hvala,dovi enja.”

Masnica - Odakle ti ta modrica pod okom?

- Od muža.

- Mislila sam da je muž na putu!

- E pa, i ja sam mislila ...

Chuck Norris Chuck Norris je jedini ovjek koji je uspio pobijedi zid u tenisu!

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Me imurski fašnjak 15

Željezni ka pruga presijeca selo, ali je ona omogu ila i razvitak sela

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Donji Kraljevec putniku namjerniku pruža tri slike. Prvo kad se dolazi u selo to je vizura velikih hala i industrijskog središta. U drugom dijelu, poslovnom, vizura je poslovnog središta s uredima i brojnim lokalima. I u tre em, kako oni vele, Gornjem kraju, na uzvisini od pet metara slika je onoga starog Kraljevca koji je bio poznat još pod imenom Also Kralowec.

Ma ari su ga zvali Murakiraly. I još nešto važno vezano uz njih.

Kada je ma arski etnolog Gonczi, pišu i o Me imurcima, napisao da je Me imurje puno lijepih žena. I da su baš najljepše u Donjem Kraljevcu. I to u svim dijelovima sela. Zato i vele da su uvijek uvali svoje žene. Zapravo, u tri dijela, u kojima je, kako sami vele, svojevrsna monografija sela, povijest, sadašnjost i budu nost. I svaka od trinaest seoskih ulica ima svoju povijest: Gornji kraj, Ludbreška, Kolodvorska, Grobljanska, akove ka, Prvomajska, Cvjetna …

Svaka od njih na svoj na in govori o selu. No, svi pamte dva velika požara u selu koja su obilježila budu nost, 1813. godine i 1934. godine. Ovaj drugi bit e zapam en u povijesti Me imurja. Dogodilo se to 23. travnja. U 14 sati planuo je požar koji je uništio 373 objekta i 700 ljudi ostalo je bez krova nad glavom i i ega. Dvadeset ljudi je oslijepilo. Bilo je i zanimljivih pojava, da je zidana ku a s crijepom izgorjela, a stog slame pored ostao je itav. Vjetar je tako nosio plamen da je slama ostala itava.

Kraljev ani su tada pokazali da ih ni vatra ne može uništiti. Brzo su uz pomo susjeda i drugih ponovno izgradili selo. Jedino su se dugo lije ili od opeklina. Nigdje nije zabilježeno jesu li stradali i konji. Jer Donji Kraljevec, a i cije-

Sandra Perca , ravnateljica Memorijalnog centra Rudolfa Steinera: - Za sada smo uspjeli nabaviti njegova djela, istina, na njema kom jeziku, a nadamo se prikupiti i ostalo

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/18

uda nas se zišlo v Kraljevcu pri cugu i saki je imal misel drugu (I.)

Zagreba ki Jutarnji list ovako je pisao o katastrofalnom požaru la op ina, bio je tada poznat kao konjogojsko središte. I to onoga pravog me imurskog konja. Malo njih zna da se to no znalo kako je morao izgledati konj da bi mu se priznala autohtonost. To se mjerilo šakama i prstima. Sve to u tan ine zna Pavel Šte okov. Jer Šte okovi su bili znani nadaleko baš po murakezima. Ali zašto se ak koristila i kupica vode za mjerenje. Samo se nigdje ne navodi kaj se napravi s ašom vode.

I sve bi to bilo isto u redu i kako treba. Jer konj je našao svoje mjesto i u kraljeve kom grbu. Ali ne onaj doma i, ve onaj “ erarijev“.

Miljenko Horvat, bivši predsjednik puha eg orkestra.

- Puha i orkestar ‘donio’ nam je glazbenu školu i to moramo njegovati i uvati

A vele jedni da se možda htjelo pokazati da se tu navek nekaj zdiže. Kako je god, konj je ipak tu.

A on je nedjeljivi dio kraljeve ke prošlosti.

Fijakeri su se špancerali po vulicaj Bilo je vrijeme da je kroz Kraljevec po cugu išlo toliko ljudi da im se broja nije moglo znati. Ali je bilo i onih koje su mogli fijakeristi prebrojiti. Jer su ih oni vozili na stanicu. Bili su to oni koji su putovali z praznim želucom tražiti posla u Zagreb. A jako puno Kraljev anki završile su u Beogradu kao

Tihomir Horvat, predsjednik Košarkaškog kluba: - Mi smo sami napravili i rasvjetu na igralištu

Ovako e izgledati Memorijalni centar od kojeg Kraljev ani o ekuju veliki turisti ki zamah sluškinje. Nigdje nije zapisano je li zbog doma inskog umije a. Ili zbog kraljevske ljepote. Sve je pak zapisano tko su bili fijakeristi. Sve je po eo još prije 1. svjetskog rata Ivan Ladaši . A onda je poslije rata posao procvao pa su se pojavili i drugi. ak je jedno vrijeme bilo šest fijakera. Kalšan, Križaj, Martin i Roko Lon ari … A Lovro Kova je fijakerom vozio župnika.

I tako malo - pomalo ostao je zadnji fijaker. Bio je to Feri Kova .

Ali, ako treba, ponovno e se pojaviti fijaker. Kažu, ako može imati Be , mogu i oni … A onda e se zapjevati … Fijaker kraljevski

Vili Ladaši , nekada poznat kao nogometaš Rango, ina e diplomirani prometni kriminalist u mirovini. - Možda mi s ne im i nismo zadovoljni, ali svi volimo svoj Donji Kraljevec

On je Zujdo, pravim imenom Ivan Gašpari . ovjek kojemu nikad nije bilo ništa teško u initi ni za udruge ni za pojedince. A, kako kažu, sve zna popraviti.

Kao najvažnije, kažu da kuha najbolji bogra u Donjem Kraljevcu

Ovako je izgledao Donji Kraljevec sredinom pedesetih kad ih je obrt hranio

ulicama šeta … Kažu Kraljev ani da ništa tu kod njih nije nemogu e … Tako se i toranj crkve Svete Magdalene nagnuo malo prema jugozapadu. Sve to zbog brojnih kamiona kada se gradila autocesta. No, sada kada dobiju župu e ga izravnati. Ili e ga proglasiti turisti kom atrakcijom. Nekakvoga “še ta“ treba napraviti.

Nema toga kaj mi ne zmislimo Hvale se oni da su uvijek imali poduzetni kog duha. I da im je to jednostavno u krvi povijesno dano. I da je uvijek u selu bilo obrt-

Dobriša Habuš, “moderni kroni ar“ koji ure uje internetske stranice mjesta, i to besplatno

nika. Koji su znali što e i kako e.

Pa tako su bili mesari, kr mari, mlinari, stolari, šoštari, pekari …

Kažu da su znali “navohati peneze“. Ali lijeni nisu bili nikad. Vele da ni ne trpe lijenost. I sve su uvijek morali prvi napraviti. Tako su još 1937. godine njihova djeca slušala radio. I onda nije udno što u selu imaju i radiopostaju. No, Kraljev ani nikad ne zaboravljaju one koji u ine nešto dobro. Tako su u itelju Kaniškom koji je tamo radio izme u dva svjetska rata postavili spomen - plo u. Za sve ono što je dobro u inio za Kraljev ane. I ako je onda postojao

Mladen Blažeka, lan Mjesnog odbora. - Svi bi mi htjeli još brži razvitak sela pa smo i nestrpljivi

Predsjednik DVD-a koji je prošle godine proslavio 120 godina postojanja i rada Dragutin Glad. - Nas su povijesni požari nau ili cijeniti vatrogasce

Donji Kraljevec ima slavnu prošlost, ali zahvaljuju i Kraljev anima još slavniju budu nost. Od Mure je udaljen 3,5 kilometra, a od Drave 6,5. Sjedište je op ine, ali ne i župe, pa pripada župi Draškovec. Grani i ak sa sedam sela.

Prvi se put spominje u povijesti 1244. godine kao selište kod potoka Jalše na imanju Rojc, ali se pod svojim imenom prvi put spominje 1467. godine kao kraljevsko imanje kralja Korvina. Pretpostavlja se da je po njemu dobilo i ime. Selo presijeca željezni ka pruga koja je u povijesti imala poseban zna aj za selo. Tu je ve 1857. godine izgra ena željezni ka stanica, odakle se potom rukovodilo izgradnjom željezni ke pruge akovec - Kotoriba i dalje za Ma arsku. U Donjem Kraljevcu ro en je veliki znanstvenik 20. stolje a svjetskog glasa Rudolf Steiner, 27. velja e 1861.

Vizura Donjeg Kraljevca iz pravca Hodošana, kao pravoga industrijskog središta

Poznata kova ija Franje i Stjepana Horvata. (Dje arac u naru ju je An elko Horvat, danas me imurski dožupan.)

lanice udruge Vredne roke ( iji je pokreta bila Marija Maltari ): Marija Vlahek, Katarina Ruži , Franciska Herli , Marija Kolari , Magdalena Siladi, Jelena Zrna, Marija Šupljika i Marija Šercer

Vodstvo udruge Sport za sve: Katica Blagus, Anika Štefan i Silvija Habuš. - Mi Kraljev ani smo svi za sport

Mažoretkinje koje su pronijele slavu Donjeg Kraljevca uspjesima na državnim i svjetskim prvenstvima: Martina Tota, Helena Glavak i Dora Štefok, s predsjednicom mažoretkinja Danicom Štefok

“cepilnjak“ za školarce na mjestu gdje je sada parkiralište kod groblja, sada su sve oko sela vo njaci.

I da ne bi Kraljev ani tražili kupce po svijetu, oni su napravili veliki me unarodni sajam jabuka doma. Kažu u šali oni, što zna taj i more. I tako se njihove jabuke kotrljaju po Europi. I njihovi strojevi “Made in Donji Kraljevec” … I sve posvud spominje se kraljevsko ime sela. Kažu da se po Europi i oni znaju ponašati istam “kraljevski“. Samo sada više ne idu s cugom, nego s dobrim autima. I kažu da je sve to “ftruc“ onim požarima. I da tu nije kraj kaj budu još zmislili …

Kraljev ani glediju kaj bu

lanice Pjeva ke skupine koju vodi Ljubica Crn ec: Marija Šavora, Danica Vlaši , Marija Šercer, Franciska Herli , Marija Kolari i Zvjezdana Habuš. - I dotepenci i stranjski smo na kraju s kraljevskim glasom, kažu one

Obitelj ing. An elka Horvata, predsjednika Mjesnog odbora i ina e me imurskog dožupana. Supruga Vera, sinovi Tomislav i Pavao te k erka Katarina i suprug Dalibor Velko. Svi ina e rade u obiteljskoj tvrtki za proizvodnju vo a

Kažu Kraljev ani za sebe da su dve fajte. Jedni kaj jako vle ejo.

A drugi kaj za plotom glediju kaj budu ovi napravili. I onda su, ako je ispalo dobro, stiha. Ako pak nije dobro, onda budu vudrili kritiku.

Tek onako da se zna da dalje treba bolje i druga ije. Kažu u šali da je to povijesno dokazano, da se samo tako može dalje. No, ipak kad do e netko izvana u selo i po ne raditi nastaje problem. Dotepenci postaju s kraljevskim glasom.

E, sad se ne daju doma i. Tko bi nešto njih u io. Pa onda krenu i

oni. Ali na izbore Kraljev ani ipak ne idu. Jednostavno im se ne ide.

Pa im tako onda ispadne da iz sela nemaju ni jednog op inskog elnika. Na elnik je iz Palinovca, predsjednik Vije a iz Hodošana.

Pak vele da se op inska vlast s kraljevskim mjesnim odborom igra gluhe telefone. Ali ima nešto što je tu važno. Sve to se pomno bilježi u bilježnice seoskog kroni ara, u itelja Šercera. To no se zna što se kad zbilo u selu. Samo slatke male tajne ostaju nezapisane. Ostavljeno je da se o njima pri a na ulicama i sastancima. A sve drugo stavi se i na plakate. Jedino ako što bude na fotogra iji.

A onda e to završiti kod Ruži a.

Jer sve su fotogra ije sela i svi novinski lanci o selu kod njega.

Sve on to pomno uva. I kao pravi Kraljev an gleda kaj bude.

Na proš eje sij dimo Kraljev ane krasi veliko domoljublje. A oni, koji pak dolaze iz “dežele“ vele “domotožje.“ Tko imalo do sebe drži, na proš eje u srpnju mora do i.

Dolaze onda svi oni koji su se rasuli po svijetu. Sada ipak više ne dolaze s cugom kako su otišli … Ali moraju biti vi eni. Jer to je onda u Kraljevcu svojevrsni popis stanovništva. Onih koji

su ostali. I onih koji su otišli u svijet. Raduju se svemu onome što je tu bilo. Pa se sje aju kako je bilo pedesetih godina u nogometnom klubu. Kad nije bilo ni ga a. De ki nisu mogli igrati bez ga a pa je veliki nogometni neimar urica Balent poslao de ke nek skinu “sve bele ga e“ sa štrika kod njegove ku e, ali neka paze “kaj ih žena Anka ne bu vidla“. A onda i drugi njegov pajdaš Kranjec je poslao de ke k svojoj ku i da i tamo pokupe ga e. No, kako su te ga e imale “resporka“ naprijed, de ki su jednom rukom držali “kesu“, a drugom mahali. Kažu da se od toga dana pove ao broj ženskih gledatelja. Jedni pak se sje aju kako je jednom njihov “pokopi “ spavao u tek iskopanoj raki.

On je spustio ljestve jer je bio ve pri kraju s jamom. A onda su došli veseli de ki i uzeli ljestve. I što e drugo nego ostati spavati u raki. A drugi e pak pri ati o kraljeve koj tržnici.

Sve je manje onih koji tržiju, a sve je više selskih ženica kaj se tu spominaju. Kažu da je i to znamenitost Kraljevca. A i još nekim biserima. Mnogo je toga izvornog kraljevskog nestalo pa postalo –op insko. (nastavak u idu em broju)

Josip Ruži sakupio je bogatu kolekciju fotografija iz povijesti Kraljevca (neke i mi koristimo sada uz zahvalnost). Isto tako je sve novinske lanke o Kraljevcu ukori io u knjige.

- Sada me zovu da napravim izložbu u Kraljevcu

Vilko Šercer, u itelj i mjesni kroni ar.

Napravio je lentu najvažnijih doga anja u povijesti sela od prvog spomena imena. - Sve što se dogodilo zabilježio sam, a povijest sporta uobli io u knjigu

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. velja e 2010.

S AKOVE KOG sajma

Na sejmu se protuletje otpira Sude i po velikom broju ljudi, unato hladno i, može se re i kako se na akove kom sajmu “protuletje otpira” i dolaze bolji dani za me imurske poljoprivrednike.

Ponuda je robe bila dobra, a kupci su više prebirali nego kupovali, no na kraju dana bili su zadovoljniji nego tjedan dana ranije. Premda je sredina zime i dolaze topliji dani, najviše je u srijedu bilo prodanih drva za ogrjev. Vjerojatno za drugu zimu. Ljudi su ve “spitavali” za sjemenski krumpir i kukuruz, te je am. (sm, zv)

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir

1,50 kn/kg

- kukuruz

1 kn/kg

- pšenica

1,20 kn/kg

- je am

1,40 kn/kg

- repa

20 kn/vre a

- eki ar

1.800 kn/kom

- drva za ogrjev - šibnata korpa - kuni - kuhano vino

240 kn/m 40 kn/kom 100 kn/kom 6 kn/ aša

eki ar je prodani

S AKOVE KOG placa

Med hit tjedna Malobrojni posjetitelji akove kog placa proteklih su dana najviše kupovali med.

Rekli su da je to zbog njegovih zdravstvenih osobina, jer je bolji od bilo kakvog lijeka. Ono malo prodava a koji su dopremili svoju robu uzdisalo je za kupcima koji su se mogli bez problema izbrojiti.

Oživjeli su stolovi za cvije e jer su prvi vjesnici prolje a, istina, iz plastenika, stigli i ve mirisom i bojom privla e pozornost prolaznika (zumbul, ljubi ica, jaglac ...). (sm)

ZAPO ELA REZIDBA vo aka u Me imurju

Marelice, breskve i orahe ne dirati Prvih dana velja e me imurski vo ari zapo eli su obrezivanje vo aka ekstenzivnog uzgoja, odnosno na oku nicama i vikend zemljištima.

Vrsni stru njak i vo ar te predsjednik Udruge vo ara op ine Sveti Martin na Muri Mladen Dobrani upozorava sve oni koji kane sami obrezivati svoje vo ke da nikako ne obrezuju marelice, breskve i orahe.

- Marelice, breskve i orahe najbolje je obrezivati u kasno prolje e ili rano ljeto jer tada su vo ke u dobroj kondiciji, pa im se ne može naškoditi. Sada kad je hladno, a još manje usred zime, pogrešno je obrezivati ove vo ke jer im se kad zatopli iz obrezanog mjesta grane ili stabla

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- med 30 kn/bo ica - kvino ulje 60 kn/l - doma i ocat 10 kn/l - vrhnje 20 kn/bo ica - mrkva 7 kn/kg - bijelo zelje 4 kn/kg - endivija 12 kn/kg - luk 6 kn/kg - jabuke 3 do 7 kn/kg - grah 20 kn/kg

Ja e bujne podloge - Na generativnoj podlozi vo ke se smiju pustiti u zrak.

Dakle, one vo ke koje su nastale na ja e bujnim vegetativnim podlogama, kao što su podloga MM106, M11, H535, A2 i sjemenkastim generativnim podlogaiscijede sokovi i tako se vo ka oslabi pred cvatnju ili rod, kaže Dobrani .

Patuljaste vo ke mogu u zrak Sve ostale vo ke ovih se dana obrezuju. Jabuke, kruške, šljive,

ma, koje dolaze kasnije u rodnost. Od jabuka, na slabo bujnim podlogama za žicu to su podloge M9 i M26. Najzastupljenija podloga za jabuku intenzivnog uzgoja je podloga M9, pojašnjava i preporu uje Dobrani . a potom i trešnje i druge dolaze na red.

Mnoge male ili vikend vo are zanima mogu li se vo ke koje su predvi ene za intenzivni uzgoj pustiti rasti u zrak.

- Sve se nikako ne mogu, ali one koje su nastale (cijepljene)

na podlozi starinskih sorti mogu se pustiti da rastu u zrak.

Naime, sadnice koje se kupuju uglavnom su za niski uzgoj i zbog lakše obrade, odnosno prskanja protiv bolesti. One koje su nastale na starinskim podlogama otpornije su na bolesti, te se ne moraju prskati i mogu visoko rasti, pojašnjava Dobrani , dodaju i kako se o tome najbolje posavjetovati s iskusnim vo arima ili stru njacima. Zanimljivost ovogodišnje rezidbe vo aka je da e mnogi vo ari granje pretvoriti u kompost, kao što je to praksa u zemljama EU, kamo po svim ostalim pokazateljima u vo arstvu spadamo.

(Stjepan Mesari )

DRUŠTVO VINOGRADARA i vinara Hortus Croatiae

Prvo Gast, potom Vinovita i solidan muškat U Vinskoj ku i Kun i u Banfiju na Svije nicu su se okupili lanovi Upravnog odbora Društva vinogradara i vinara Hortus Croatiae, koji su održali svoju redovitu sjednicu te obavili ocjenjivanje vina sorte muškat žuti te tako krenuli u pravi ovogodišnji posao.

Vinari su donijeli odluku da e sudjelovati na skorašnjim sajmovima i izložbama vina te

dogovorili niz drugih aktivnosti, me u kojima i veliku pripremu za ovogodišnje Dane vina - Urbanovo 2010. u mjesecu svibnju.

Prije toga vinari e sudjelovati na sajmu GAST u Splitu i Vinoviti u Zagrebu.

Petnaesti me unarodni gastronomski sajam GAST u Splitu održat e se od 3. do 7. ožujka, a o ekuje se više od 1.300 izlaga a iz 15-ak zemalja svijeta.

Me imurski vinari predstavit e se pretežno suhim vinima, a sudjelovanje e im pomo i Gospodarska komora Me imurske županije.

Vinovita se isto tako održava 15. put, a trajat e od 14. do 17. travnja 2010. godine na prostorima Zagreba kog velesajma.

Premda je minulih godina izgubio na cijeni, sajam Vinovita je zanimljiv velikom broju vinara,

pa tako i me imurskih, osobito zbog me unarodne zna ajnosti.

Kada je u pitanju vino muškat žuti, vinari su ocijenili da je vino još uvijek u azi ormiranja i dozrijevanja, ali ve ga sada krase osobine specifi ne za sortu, a to su miris i okus. Ljubitelji ovog vina zasigurno e uživati u njegovoj solidnoj kvaliteti.

(S. Mesari )

UVVP op ine Sveti Martin na Muri

Vinskim ku ama u pohode - Ve bumo zeli dvej flašice....

Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri za svoje lanove organizira stru no - rekreacijski pohod me imurskim vinskim ku ama. Izlet e

biti u subotu 20. velja e, s polaskom u 13 sati iz središta Svetog Martina na Muri. Pohodit i razgledat e se vinske ku e Žižek, Belovi , A. Tomši i M. Dvanajš ak, a prijaviti

se treba kod Mladena Dobrani a, predsjednika Udruge.

Prije toga, u utorak 16. velja e od 18 sati, u prostorijama HKUU-a Sveti Martin održat e

se stru no predavanje o ulozi i zna aju pojedinih hranjiva u ishrani ploda jabuke. Predava e biti dipl. ing. Krešimir Kralj iz Zagreba. (sm)

9. velja e 2010.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

PRRS (respiratorni i reproduktivni sindrom svinja) Respiratorni i reproduktivni sindrom svinja (PRRS) virusna je bolest svinja uzrokovana RNA virusom iz skupine Arteriviridae. Bolest se pojavljuje u respiratornom i reproduktivnom obliku.

Respiratorni oblik bolesti može biti popra en vrlo teškim klini kim simptomima, te dovesti do visokog stupnja smrtnosti u prasadi na sisi i odbijene prasadi.

Reproduktivni oblik bolesti manifestira se u pove anom broju poba aja u krma a, prašenjem slabe, avitalne te mrtvoro ene i mumi icirane prasadi. Me utim, u nekim stadima, infekcija je asimptomatska. (bolest prolazi bez klini kih simptoma). Obolijevaju sve svinje bez obzira na dob, spol, starost, ili uvjete uzgoja. Bolest je prvi puta otkrivena u Sjevernoj Americi sredinom osamdesetih i brzo se proši-

rila diljem svijeta. U Europi se bolest po ela širiti po etkom devedesetih god. Klini ki znakovi PRRS-a razlikuju se ovisno o soju virusa, imunološkom statusu stada i ostalim faktorima. Klini ki simptomi bolesti posljedica su akutne viremije u stadu , te transplacentalnoga prijenosa uzro nika na fetus što se može dogoditi u bilo koje vrijeme, iako infekcije u zadnjoj tre ini bre osti mogu dovesti do teških oblika bolesti. Istodobna infekcija virusa sa ostalim patogenim mikroorganizmima tako er je vrlo esta. Klini ki znakovi bolesti kod krma a su; poba aj, koji obi no predstavlja prvi znak bolesti, povišena temp. (39-40 C), cijanoza (plavetnilo) uške, prerano prašenje, poreme aj gonjenja, te respiratorni simptomi. U prasadi, nalazimo smanjeni apetit, avital-

na (slaba) prasad, u estali proljevi, povišena temperatura. U tovljenika se pojavljuju respiratorni simptomi; u estali kašalj, zamrljano crvenilo kože, zaostajanje u rastu.

Kod akutnog oblika te infekcije patogenim sojem virusa, bolest se vrlo brzo širi kroz stado (7-10) dana.

Virus PRRS-a se može vrlo brzo proširiti direktnim kontaktom, slinom, urinom, kolostrumom, fecesom bolesnih životinja,te indirektinim kontaktom opremom i priborom. Dijagnoza bolesti postavlja se na temelju klini ke slike te izolacijom i identi ikacijom uzro nika u laboratoriju. Bolest se može prevenirati i sprije iti pravodobnom vakcinacijom. U suzbijanju bolesti tako er je važno pridržavati se zoohigijenskih mjera, nabavljanje prasadi iz provjerenih uzgo-

ja, postavljanje dezinfekcijskih barijera, upotreba zaštitne odje e i obu e, deratizacija itd.

Mladen Funda, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Planiranje mjesta sadnje – za svijet kakav želimo Jeli Vam re eno da prolje e stiže? Ljudi moji, kad vi meni ne vjerujete. Stiže sigurno. Evo, ve je Valentinovo pred nama. Kako je slatko tražiti te male, sramežljive naznake poboljšanja. Ah, snijeg, kakve to ima veze kad mi osje amo prolje e pred sobom.

Planirati mjesto sadnje zna i planirati - projektirati vrt. Kako god mi nazvali ovaj odgovoran posao, može se napraviti na dva razli ita na ina. Prvi je da to rade sami vlasnici ili korisnici vrta a drugi je da se za taj posao unajme stru njaci.

Ako vrt planiraju korisnici vrta, to ima svojih prednosti.

Prvenstveno predpostavljam da u tome uživaju. Planirati mjesto svog boravka trebalo bi ljudima zna iti da vladaju situacijom. Za korisnike vrta se pretpostavlja da znaju što od svog vrta o ekuju, kakav vrt žele, koje njihove potrebe on mora zadovoljiti i kakve užitke pružati. Nadamo se da znaju kakve biljke vole a na koje su alergi ni. Svakako je bitno koje boje netko u svom vrtu želi. Bitno je da li vole jake mirise ili su pristalice diskretnijih boja i mirisa.

Planirati vrt je kao i planirati život. Teško i divno u isto vrijeme.

Obi no ljudi koji se odre eno vrijeme ‘druže’ s mjestom budu eg vrta koje je vjerojatno i prije bilo nekakav vrt, znaju neke osobine tog mjesta. Na primjer, trebali bi znati kakvo je zemljište u vrtu (da ne sade vrbu na mjestu gdje su s pedesetak centimetara zemlje zasipali hrpe gra evinskog otpada). Trebali bi znati odakle pušu glavni vjetrovi, imaju li susjedi pse i ma ke koji bi

mogli raditi štete. Sigurno znaju gdje žele da im neko drvo pravi sjenu a gdje im ne bi smjelo zaklanjati sunce.

Onaj dio planiranja vrta koji je korisnicima vrta obi no najteži je to što ne znaju karakteristike pojedinih biljaka koje žele posaditi. U taj dio spada veli ina koju e biljka u kona nosti posti i, osobine staništa koje traži, brzina kojom raste... itd. Tu sad nastupamo mi. Pri amo Vam puno, puno i svaki utorak o nekom detalju...

Ako nije dovoljno, pitjate one koji znaju, pro itajte u asopisima, knjigama... Nemojte samo re i da Vi nemate vremena. Taj razlog, to objašnjenje od danas više ne prihva am ni za šta, najmanje za to da nemate vremena planirati vrt. Do oh do zaklju ka da je neprestano ponavljanje “nemam vremena, umirem od posla, cijele dane radim” isto prenemaganje koje vodi još gorem i kaoti nijem stanju.

Ako želite da taj posao za Vas odradi stru njak, neka je to zato što imate puno povjerenje u njega, a ne zato što vi “nemate vremena”. On e znati uvažiti sve Vaše želje i uskladiti ih s pravilima struke i potrebama biljaka.

Budite dobri, na Valentinovo izljubite sve oko sebe. Pokažite svijetu koliko ga volite.

Vole Vas svi iz Vrtnog centra IVA!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. velja e 2010.

ODRŽAN koncert u spomen na Damjana Kova i a

Sakupljena sredstva u ukupnom iznosu od 5.200 kuna DJECI s cerebralnom paralizom i spinom bifidom u Me imurju omogu ena rehabilitacija prema Peto metodi budimpeštanskog instituta

Donijeli smo ga na rukama, a danas hoda Tim terapeuta iz Peto instituta iz Budimpešte, koji je još 1945. godine utemeljio dr. Andras Peto, nekoliko je tjedna boravio u Me imurju pružaju i rehabilitaciju djeci s izi kim i kombiniranim teško ama nastalim ošte enjem središnjega živ anog sustava. U rehabilitaciju, koja je po prvi put organizirana u Me imurju, a provo ena u dvorani “Aton” u Nedeliš u, bilo je uklju eno 16 djece uglavnom iz Me imurja, ali i drugih krajeva zemlje.

Peto metoda u enja i rehabilitacije temelji se na ideji da i pored ošte enja živ ani sustav još uvijek ima mogu nosti stvoriti nove neuronske veze. Ta mogu nost može biti potaknuta pravilno vo enim i aktivnim procesom u enja i rehabilitacije. Terapeuti iz Peto instituta invaliditetu pristupaju ne samo kao motori kom ve i obrazovnom problemu. Primarni cilj Peto metode nije samo strogi razvoj motori kih funkcija, ve razvoj cijele biološke osobnosti, što, smatraju, dovodi do poboljšanja motori kih funkcija.

Program u enja i rehabilitacije po ovoj metodi sveobuhvatan je i sadrži u sebi sve one aktivnosti koje odlikuju svakodnevni život zdravog djeteta, od obroka i higijene do igre i u enja.

Oduševljeni napretkom Roditelji su oduševljeni napretkom koji djeca postižu zahvaljuju i Peto metodi. Svi se slažu kako se njome postiže daleko ve i napredak negoli klasi nom rehabilitacijom. Vladimir Horvat iz Domašinca, otac Ivana, ujedno i lan Upravnog odbora Društva distro i ara, cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec, kaže kako se s Peto metodom prvi put susreo još 2008. godine.

- Mi smo u program Peto metode ušli nose i sina, on se nije kretao, nakon prve terapije kretao se s

hodalicom, a potom nakon drugih mjesec dana hodao je na štakama.

Ivan je nao igled napredovao. Promijenila se kvaliteta njegova života, ali i nas roditelja. Dijete nama je postalo samostalno, koliko dijete s posebnim potrebama može biti. On danas sam može prošetati, uzeti što mu treba i obaviti uobi ajenu radnju. Druge metode koje smo prošli uglavnom se usredoto uju na rad i ja anje miši a, a ovdje se radi na kompletnom bi u djeteta, ne samo na tijelu ve i duhu. Djecu se poti e na aktivnost, da izvedu pokrete, program nije pasivan ve zahtijeva aktivnost djeteta. Dijete se izaziva na izi ku i mentalnu aktivnost, a rad se odvija u malim grupama kroz igru i pjesmu. Pred dijete se postavljaju zadaci po složenosti, od jednostavnijih k zahtjevnima.

Ovakvim pristupom dijete ne osjeti da vježba i radi, a maksimalno je izazvano na aktivnost, do arava Vladimir Horvat, a njegove rije i hvale potvr uju i drugi roditelji.

Osim djece s celebralnom paralizom, na rehabilitaciji su bila i djeca sa spinom bi idom iji roditelji tako er hvale ovu metodu. Kažu kako mjesec dana rehabilitacije po Peto metodi košta tisu u eura, što je jednak iznos koji bi platili za klasi nu rehabilitaciju. Udruzi distro i ara u organizaciji provo enja rehabilitacije i dolasku stru njaka terapeuta s Peto instituta svojom donacijom pomogla je Me imurska županija, ali i mnoge op ine, no, glavninu troškova ipak su snosili roditelji, koji naglašavaju kako su se snašli za novac i da im nije bilo žao dati ga jer su zauzvrat dobili najviše što su mogli za svoje dijete, ali i sebe.

Zbog velikog interesa, ne samo roditelja iz Me imurja, ve i iz okolice, ve se dogovaraju novi termini provo enja rehabilitacije, o emu e javnost biti pravodobno izviještena. (D.Mihoci)

Humanitarni koncert za nedavno preminulog Damjana Kova i a, koji su pokrenuli njegovi najbliži prijatelji Davor Jan iki i Manuela Babi , održan je pretprošle nedjelje u Pastoralnom centru akovec. Ulaz je bio slobodan, no, za vrijeme koncerta posjetitelji su imali priliku donirati dobrovoljne priloge kako bi se pomoglo Damjanovoj obitelji.

- Naš Damjan napustio nas je nedavno. Bio je dio naših života i ostat e u našim srcima. Koncert je planiran ve ranije i Damjan mu se radovao. Htio je do i, biti s nama i veseliti se s nama. Dakle, ovaj koncert organiziran je u spomen prekrasnom mladi u toplih plavih o iju, rekla je Damjanova prijateljica Manuela Babi , koja je dodala da je posjetitelje najviše dirnuo slideshow na kojem su bile slike iz Damjanovog života, a koji je napravio Davor Jan iki .

Dio sredstava u ukupnom iznosu od 5.200 kuna sakupljen je putem donacija, dok je polovicu donirala Baptisti ka crkva Ma kovec, koja je bila organi-

Sakupljena sredstva uru ena su Damjanovoj majci koja je ostala bez posla zator i sponzor ovog koncerta.

Spomenuta sredstva uru ena su Damjanovoj majci koja je, kako bi bila uz sina u teškim trenucima, ostala bez posla ra unovotkinje. Teška inancijska situacija i

svakodnevni troškovi lije enja koje ne pokriva HZZO doveli su na rub obitelj Kova i te su ovom prigodom Me imurci imali prilike dati svoj doprinos. Sakupljena sredstva sigurno e barem malo

olakšati život nezaposlenoj Damjanovoj majci, no trajnije rješenje ipak bi bilo njezino zaposlenje, koje za sada bezuspješno pokušava prona i. (hz)

AKCIJA sakupljanja starih vjen anih fotografija Inner wheel kluba akovec

Prihod namijenjen Domu za psihi ki oboljele odrasle osobe u Orehovici Inner wheel klub akovec organizira akciju sakupljanja starih vjen anih fotogra ija iz Me imurja pod prigodnim nazivom “Fti eki se ženiju“. Akcija je zapo ela 1. velja e, a sve sakupljene fotogra ije do 15. velja e bit e izložene u caffe baru “Litera”.

Kao i sve akcije Inner wheel kluba akovec, i ova ima dobrotvorni karakter. Za tu namjenu na izložbi e posjetiteljima biti ponu eni prigodni pokloni – suveniri, za koje e se skupljati dobrotvorni prilozi, a ukupan prihod namijenjen je Domu za psihi ki oboljele odrasle osobe u Orehovici.

Fotogra ije se sakupljaju na dvije lokacije – u Turisti kom uredu Grada akovca i u ateljeu Fotokolor Vidovi .

Sve fotogra ije vra aju se donosiocima nakon zatvaranja izložbe.

Izložba primljenih fotogra ija bit e postavljena u ve spomenutom caffe baru “Litera”, sa sve anim otvorenjem u petak 19. velja e u 19 sati, kada e se i nagraditi najbolje fotogra ije u etiri kategorije: najstarija fotogra ija, najljepša fotogra ija, najljepša mladenka i najljepši mladenac. Izbor najboljih povjeren je tro lanom žiriju koji ine eminentni

fotogra i: naša poznata umirovljena fotogra kinja Olga Merli , Ksenija Plavec - Fiket, fotogra kinja iz Varaždina, te akove ki fotograf Željko Vidovi . Za svaku kategoriju osigurane su atraktivne prigodne nagrade koje e biti uru ene donositeljima fotogra ija.

Domjenak uprili en prilikom otvorenja izložbe obogatit e KUU “Selja ka sloga“ Nedeliš e kratkim isje kom iz nagra ivane predstave “Ženidba“, program i podjelu nagrada vodit e Dejan Buva , dok e innerwheelke kao doma ice sve zasladiti doma im kola ima.

Gonzage, a spreman na žrtvu života poput mu enika sv. Viktora. »Kad je nakon krštenja kraši ki župnik Huzek došao u Stepin evu ku u i pošao pogledati mališa koji je bio u kolijevci, našao je na njemu na svoje iznena enje veliku maj inu krunicu rastegnutu preko cijelog pokrivala u zipci. Zanesen tim prizorom uskliknuo je: ‘Bara, pa kak ne bi Lojzek postal svetac, kad ve sad moli krunicu!’« (Aleksa Benigar, Stepinac). Lojzek je mnogo dugovao svojoj pobožnoj majci. Od nje je naslijedio jaku i živu vjeru, njezin na in mišljenja i osje anja, njezinu požrtvovnost i pobožnost prema Presvetoj Bogorodici. Nju je, svoju majku, budu i blaženik jednostavno, uvijek i do kraja života, s posebnim naglaskom i s puno nježnosti, nazivao: »Moja mama«. Lojzek je davao svojoj bra i dobar primjer. Od sve je djece bio najmirniji. Kad bi sa zvonika zvono pozivalo na molitvu, on bi sklopio ruke i pozvao ostale na molitvu. Majka Barbara

ga je zbog toga posebno voljela, posve ivala mu puno više pažnje i ve u brigu. Kad se njezin Lojzek jednog dana jako razbolio, zavjetovala se Majci Božjoj da e, ako ozdravi, hodo astiti u jaskansku franjeva ku crkvu, ‘ Majci Božjoj Škapularskoj ‘. I bila je uslišana.

Dje ak je ozdravio, a majka je tijekom pedeset godina obdržavala taj zavjet i hodo astila onamo u znak zahvalnosti. U svom srcu gajila je nadu da njezin sin postane sve enikom. Znala je da za tu milost treba naro ita priprava, koju treba zapo eti u ranim djetetovim godinama. Stoga je ona odstranjivala sve što bi moglo štetno utjecati na njegov razvoj i odgoj. Znala je da je sve eni ko zvanje dar Božji kojeg treba izmoliti od Boga. U tu je svrhu ve od njegovog ro enja strogo postila tri put tjedno: srijedom, petkom i subotom, gotovo uvijek o kruhu i vodi. Kaže Kardinal: »Dok sam bio na fronti (Prvi svjetski rat), pronio se glas da sam mrtav, ali ona je

i dalje postila i molila za mene na istu nakanu. Nije vjerovala da sam mrtav.« Ona je to krila kao svoju tajnu. Tek kad se Alojzije vratio iz Rima kao sve enik, doznao je zašto je njegova majka tri put tjedno postila. Bila je mudra žena, uvala je tu tajnu u svom srcu da ne bi na Lojzeka napravila duševni pritisak. »Nakon njegove mlade mise, ondašnji kraši ki župnik Srketi rekao joj je: – Mama, nemoj prestati postiti i moliti se!« Svoj je post držala sve do smrti. Kada su jednom Kardinala zapitali je li ga netko nagovarao da prigrli sve eni ki stalež, on je odgovorio: – Nikada, ali je zato bilo ovo… – sklopljenim je rukama pokazao što je majka za njega radila, te je dodao: – Velika je mo maj ine molitve i njezina blagoslova. Što još napisati? Bog ne može biti svugdje, zato je stvorio majke, kaže stara židovska poslovica. Prilika je to i za nas da se prisjetimo kako put maj instva nije lagan i ženama koje su ga odabrale treba odati

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 9. velja e Apolonija, Sun ica srijeda, 10. velja e STEPIN EVO, Alojzije etvrtak, 11. velja e BDM Lurdska, Mirjana petak, 12. velja e Zvonimir, Zvonka, Zvone subota, 13. velja e Kristina, Božidarka nedjelja, 14. velja e Valentin, Zdravko ponedjeljak, 15. velja e Daniel, Samuel

BOG mojih detalja

Hvala ti, mama Barbara Ovaj tjedan, drugi u velja i, jedan je od najzna ajniji u novijoj povijesti Hrvatske jer je u njem, 10. velja e prije pedeset godina, 1960., umro veliki sin Domovine, kardinal Alojzije Stepinac, zagreba ki nadbiskup, blaženik Katoli ke crkve. Njega je proglasio blaženim papa Ivan Pavao II, u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998. Kad su komunisti u Jugoslaviji 1945. preuzeli vlast, otpo eli su progoniti Katoli ku crkvu. Od Stepinca su tražili osnivanje tzv. ‘narodne Crkve’ odvojene od Rima, na što on nije pristao. Zbog te vjernosti Bogu i Crkvi, komunisti su mu montirali proces i osudili ga na 16 godina robije. Nekoliko godina proveo je u Lepoglavi, a ostatak u Kraši u, gdje je umro na glasu svetosti 10. velja e 1960. godine. Ovih nekoliko šturih povijesnih podataka

name u nam jedno pitanje: gdje se rodio i tko je oblikovao osobu budu eg kardinala i blaženika Alojzija Stepinca? Ro en je u Brezari u (Kraši ) 8. svibnja 1898., od oca Josipa i majka Barbare, ro ene Peni . Njegova majka bila je druga žena njegovog oca. Prva (Marija Matko) mu je umrla ubrzo nakon etvrtog poroda. Svi životopisci slažu se da je najsnažniji utjecaj na karakterne crte budu eg zagreba kog nadbiskupa i kardinala imala njegova majka Barbara. Bila je skromna, spretna i pobožna žena. Zajedno sa svojim mužem Josipom rodila je osmero djece, od kojih je ‘njezin’ Lojzek bio peti. Sve ih je voljela, no njega posebno. Na krštenju (odmah drugi dan nakon ro enja) dali su mu ime Alojzije Viktor, dva imena koja e postati i dva proro anstva za njegov budu i život: Lojzek e biti udoredan poput sv. Alojzije

Piše: vl . Antun Štefan veliko priznanje. Maj ina ljubav je ljubav kojom nas same ljubi Bog, i zato maj ina ljubav nema granica. Poklonimo zato našim majkama malo više pažnje i nježnosti. Probudimo uspavanu ljubav i zahvalnost prema onoj koja nas je rodila i ne budimo škrti na rije ima. Recimo našoj mami koliko je volimo, a svi zajedno ovih dana: Hvala ti, mama Barbara!

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti ŽUPANIJSKA SMOTRA LIDRANO 2010.

U petak 12. velja e se u Centru za kulturu održava Županijska smotra Lidrano 2010., hrvatska školska smotra novinarskog, literarnog i dramskoscenskog stvaralaštva u enika osnovnih škola. Na samoj e priredbi biti izvedeni scenski ostvaraji izabrani na me uop inskim smotrama u Selnici i Draškovcu, postavljena izložba literarnih i novinarskih radova i prezentirane radijske i televizijske emisije.

Za Županijsku smotru je odabrano 10 literarnih radova, od ukupno 47 koliko ih je pristiglo na ovogodišnji Lidrano. Izabrani su radovi: Kmi ni Ko ek, Ana Radmani OŠ Kotoriba(mentor Nikolina Fuš Zvo ec); Klinka, a ve glumica, Ana Novak OŠ Selnica (mentor Natalija Jurinec);Zima, Marko Štefan, OŠ Prelog (mentor Stjepan Orsag);Ne želim oti i u takav svijet, Lucija Šajnovi OŠ Štrigova (mentor Sanja Jerosimi -Puklavec); Osmijeh, Daria Vuk OŠ Prelog (mentor Stjepan Orsag); Oblaki, Marina Kljaji OŠ Prelog

(mentor Stjepan Orsag); Tata i njegova obe anja, Borna Drk OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica (mentor Ljerka Jezernik);Moja zemla, Tihana Kralj OŠ Štrigova (mentor Sanja Jerosimi -Puklavec); Ona, Julijan Novak OŠ Gornji Mihaljevec (mentor Lidija Novak); Tata mog tate, Branka Golub OŠ Prelog (mentor Ivana Samardžija –Bermanec).

Od samostalnih novinarskih radova izabrani su: Zasladili se Pitagorinim pou kom, Antonija Jan ec OŠ Ivanovec (mentor Nataša Kralj); Isplati li se upornost, Anamarija Vinkovi , OŠ Mursko Središ e (mentor Ivan Le ek); Biti cheer zvijezda, Josipa Vinkovi , OŠ Petar Zrinski Šenkovec (mentor Martina Suboti ); Mora li baš tako biti?, Leona Srša, OŠ Mursko Središ e (mentor Ivan Le ek); London –grad kulture i susretljivih ljudi, Klara Dobrani OŠ Nedeliš e (mentor Martina Horvat-Kolar);Nezaboravni praznici u svjetskoj metropoli, Paula Pongrac, OŠ Gori an (mentor Snježana Granatir);

Rode, kao i Me imurci odlaze u svijet trbuhom za kruhom, Bruno Mikec OŠ Draškovec (mentor Ivana Beti); Glumac s dušom heavy metalca, Iva Majerski III. OŠ akovec (mentor Tihana Preksavec).

Tri su i radijske emisije. Kajkavijana-ve mam, Karla Kuzma, Nikola Posavi i Edi Novak OŠ M. Središ e (voditelj Ivan Le ek); Slu ajni susret, Ana Tarandek i David Tuksar, OŠ I.G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu (mentor Sanja Bacinger) i Mrvi ak, Stjepan Petkovi i Emili Novak OŠ Ivanovec (mentor Nataša Kralj.

U konkurenciji za državnu smotru su i tri ilmska i videorada. Animirani ilm Baka nam pri a, Lucije Flac, Karle Jurši , Karin Roha ek iz OŠ I.G. Kova i a, PŠ Zasadbreg (mentor Mirna Vajda); ovjek koji još pamti, TV reportaža, Jurica Kraja i i Bruno Ben ikOŠ M. Središ e (mentor Ivan Le ek) i Redovnica s tetovažom, Benjamin Hamer, Stjepan Petkovi i Karlo Varga OŠ Ivanovec (mentor Nataša Kralj).

Svaštice • Svaštice • Svaštice Kroz knjige do zvijezda Kroz knjige možeš do zvijezda, kometa i galaksija.

Možeš cijeli svijet obi i, u središte Zemlje doputovati, na Mount Everest se popeti.

Kroz vrijeme možeš putovati, na Mjesecu živjeti.

Cijeli svijet u 80 dana obi i, u budu nost zaviriti, u prošlost se vratiti, komete jahati.

Kroz knjige putuju i, krila možeš imati i tamnu stranu Sunca vidjeti.

Kroz knjige možeš oceanima ploviti i kopnom putovati.

Sun ev sustav istražiti.

Sa životinjama razgovarati,

šumama pomagati, a za sve to knjigama zahvaliti.

Kaja Krha , 7.r OŠ DOMAŠINEC

Najljepše mesto Na svetu je sam jeno mesto de sre o moreš poiskati, žalost pospraviti, lepe vuspomene najti, de veselje nebreš zatajiti.

Ono je globoko zakopano, ali ga ne teško najti. to mesto je vu srcu tvojem skrito.

Ana Krha , 5.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC Mentor: Vesna Kalšan

Japek V koto v kuhnjici sedi i vum rez oblok gledi.

Na svoje mlode dneve misli kam su mu oni lepi asi dišli.

Sikakše misli po glovi mu hode, pak si gutne malo vinca i vode.

Tu i tam malo se preše e i lepe re i sosedima re e.

Dok sneg curi, on ga razme e na roki žulj jega ne pe e.

Z delom kad završi, v kuhju dide.

Na šporhotu mu juha vri.

Ako mu kaj za obed sfali, v štacun se požuri.

I kak dnevi idu, japici losi doli curidu.

Lana Kramar, 7.r OŠ DOMAŠINEC Voditeljica: Mira Janjanin

Mali talenti • Mali talenti Crno-bijelo Crno i bijelo platno na mladom pandi leže - od njega ne bježe.

Crnu i bijelu suknju kreštava svraka nosi - njima se ponosi.

Crne i bijele prste glasovir stari ima - ispunjen zvukovima.

Crna i bijela boja Kriju se posvuda - ovdje, tamo, onuda.

Jakov Skok, 6.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC

O obi ajima • O obi ajima PRIPREMILA: KATARINA ŠKVORC, GIMNAZIJA AKOVEC

Kak su se fti eki negda ženili…

14.2. Valentinovo… Dan zaljubljenih, dan koji je posve en ljubavi… To je dan koji je idealan za izricanje ljubavi.

To nije uvijek lako, no na taj dan moramo biti iskreni i re i voljenoj osobi što mislimo o njoj. Valentinovo ima staru tradiciju…

Dok smo bili mali govorili su nam: „Denes se fti eki ženiju!“.

A kako je to stvarno bilo saznala sam od svoje bake, Ane Šardi.

Kako je to negda bilo na Valentinovo?

Valentinovo nije nekad bilo to što je danas. Valentinovo nije niti bio dan zaljubljenih nego se na taj dan slavio sv. Valentin koji je bio svetac zdravlja.

Zna i, nije to nekad bio dan zaljubljenih.

Kako se obilježavao taj dan, dan zdravlja?

Pa mi imamo sre u što u crkvi imamo sv. Valentina i kao župa imamo na taj dan proštenje. Tamo bi dolazili i

ljudi iz okolnih mjesta na hodo aš e koji su bili zagovoreni sv.

Valentinu jer toga sveca znamo kao sveca koji ozdravlja od razli itih bolesti.

A još dok smo bili mala djeca mame su nam pekle kola i e koje su oblikovale u „fti eke“.

To je za nas djecu bilo nešto posebno. Te kola e su rano ujutro odnijeli van, dok smo mi mali još spavali. Kad smo ustali, rekli su: „Fti eki se ženiju i kola e su vam ostavili. Idite si po njih!“ Mi pak smo odmah tr ali van tražiti gdje su. Bili su posvuda. V vrtu, oko slame,na granama, vani po prozorima.

Mi pak mali „hrma eci“ smo im vjerovali. Stvarno smo mislili da su se „fti eki“ oženili i kola i e nam donijeli.

Ja sam ula da ste i crvene izmice imali…

Istina… Starija bra a su nas male voljeli zeznuti. Naime, rekli su nam nek idemo vam, i to bosi, i nek tr imo od škednja do ograde, i obrnuto- od ograde do škednja.

Ako to napravimo obe ali

su nam da emo dobili crvene izmice.

Nisu nam lagali. Dobili smo crvene izmice, tj. ozeble noge. Bile su tako crvene da je izgledalo kao da imamo prave izmice.

A onda… Mi djeca u pla !

Bili smo žalosni što nismo dobili izmice koje smo si tako jako zaželjeli.

Onda ti niti izama nije bilo i to bi bila velika sre a i zadovoljstvo ako bi se to ostvarilo.

Što je vama Valentinovo zna ilo? Vama djeci?

Pa jako smo se veselili. Na taj dan smo išli na proštenje, išli smo k svojoj rodbini… A normalno mislili smo da e se „fti eki“ oženiti! Vrijeme nije bilo kao danas. Snijeg je bio dubok. Puno puta smo to otišli, a doma nismo mogli.

Mala pri a • Mala pri a Dijete iz prošlog stolje a Trinaest mi je godina. Ne znam ništa o životu. Uz muku i svoju sobu pospremim. Ipak, nisam ista kao prije. Nisam kao oni…

Djetinjstvo… Ne bih mogla govoriti o njemu. Ono za mene još traje, zar ne? No moja nutrina ne da mi mira. Tjera me na stvaralaštvo. To sam ja. Ali da se vratim na djetinjstvo.

Za razliku od djece Afrike, a i neke geografski bliže djece, ono nije bilo teško. Da, volim ilozo irati. Imam udnu maštu, neshva enu dušu, ošiljene olovke i ruku koja boli kad sve pokušava zapisati brzinom koju mozak diktira. Jako sam emotivna. To poprili no otežava život, vjerujte mi. Ovo izvana i ono iznutra – to nije ista osoba. Moj prili no djetinjast izgled i ono što je unutar mene… to je stvarno nespojivo. Volim itati. Pišem – puno i sve. Sastavke, pjesme… sve kao od šale. A škola? Za mene vrijedi princip Volim školu, al’ nastavu ne. No to je druga pri a. Totalno sam neshvatljiva.

Po glavi mi se motaju stvari koje se mojim vršnjacima ne e motati ni za pet godina. Ponekad si, kao mantru, ponavljam: Ja nisam odavde.

Probudit u se i sve e biti normalno, kao prije. Nije to tako

lako. Kao da sam ja tipi na.

Ali ne, komplicirana sam. To mi nije po volji, ali moram se naviknuti.

Kad sam zato ena u svojim mislima, zamišljam kako bi bilo da sam ro ena krajem osamdesetih, kao moja bra a.

Zašto? Ne znam. Moja obitelj nije siromašna, daleko od toga, ali bogataši nismo. No, ipak, dugo sam bila u društvu djece koja se nikad nisu morala žaliti na inancijsko stanje.

Osim onih razmaženih, kojima nikad nije bilo dosta. A kako je meni bilo? Uzmimo za primjer moju sestru, kojoj je sada dvadeset. Ni onda se nije imalo, ali to je važilo za sve. Bio je rat i bilo je stvarno teško. Tada, a i prije, imao si prijatelja, to nije toliko ovisilo o klasama. Bilo je i bogatijih, ali kakav god bio, u svojoj klasi nisi bio sam. Tu sam ja imala problema, u ve spomenutom društvu. Sada, kada se mojom selidbom iz grada u selo sve promijenilo, postala sam malo normalnija.

Manje neprilago ena.

Tisu e stvari prolazi mi kroz misli svaki dan. Tehnologija, na primjer. Neizostavna tema. Do 2010. imat emo lete e automobile. Obe ali su na to prije desetak godina.

Oprostite mi, ali moram re i

što o tome mislim. Dok s jedne strane Zagreb nema ni podzemnu željeznicu, a kamoli lete e automobile, iz Japana nam dolaze roboti koje ve teško razlikujemo od ljudskih bi a.

Dakle, ipak se razvijamo. Otkrivamo nove životinjske vrste, dok istodobno tisu e njih zauvijek nestaje. Meni osobno ovo se ne svi a. Nisam protiv ovoga što imamo, ali nisam ni za dalje. Vjerujem da nitko nema ništa protiv razvoja medicine, dakle otkrivanja lijeka protiv raka i sli nog, ali sustavi za pra enje u svakom mobitelu i sli ne tehnološke novotarije tipa 100 u 1… nepotrebno! Kako bi bilo da ostanemo tamo gdje jesmo?

Ah, ma tko mene uop e pita za mišljenje?!

To sam ja. Komplicirana, neprilago ena i neshva ena trinaestogodišnjakinja koja se bavi glupostima poput navedenih. Molim, što kažete?

Moj komentar na mito, korupciju, recesiju? Hej, pustite me na miru, ja sam ipak još samo dijete! Dijete iz prošlog tisu lje a.

Zvonimira Kati , 8.r OŠ “PETAR ZRINSKI” ŠENKOVEC Mentor: Marijeta Stevanovi

22

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. velja e 2010.

MT “Leptiri ” vas daruje Robert (28) i Renata (25) Saka iz Murskog Središ a dobili su Fabijana, ro enog 28. sije nja u 9 sati.

Danijel (37) i Nevenka (30) Bregovi iz Malog Mihaljevca dobili su Ivana, ro enog 31. sije nja u 3 sata. Po bracu su došli i Leonard (10) i Nikolina (9).

Denis Vidovi (26) i Sandra Matjaši (18) iz Donjeg Zebanca dobili su Miju, ro enu 30. sije nja u 19.05 sati. Po unuku su došli baka Danica i djed Dragutin.

Bojan (31) i Martina (29) Blagovi iz Nedeliš a dobili su Luciju, ro enu 30. sije nja u 22 sata.

Stjepan (20) i Ribana (20) Horvat dobili su sina po imenu Sandi, ro enog 30. sije nja u 1.30 sati.

Matija (29) i Ljubica (26) Murkovi iz akovca dobili su Branimira, ro enog 28. sije nja u 15 sati.

Božo Ignac (34) i Irena Horvat (30) iz Pribislavca dobili su Mihaela, ro enog 31. sije nja u 20.50 sati. Imaju i Simona (15), Simonu (14), Silvija (12), Božu (10), Marija (8), Nevena (4) i Nives (4).

Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Kona no ponovno veliki koncertni užitak u akovcu

Tony “raspametio” etiri tisu e fanova svojim brojnim hitovima foto zvrzan

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. velja e 2010.

PASTORALNI CENTAR Alojzija Stepinca u Prelogu

Prva samostalna izložba slika Danijela Drvenkara U Pastoralnom centru Alojzija Stepinca u Prelogu otvorena je u petak prva samostalna izložba slika mladoga slikara Danijela Drvenkara, koji se predstavio izložbom koja nosi jednostavan naziv “Stvarala ki put”. Danijel Drvenkar zakora io je na likovnu scenu po etkom devedesetih i spada u red najtalentiranijih mladih likovnih stvaratelja u Me imurju te izmi e tradicionalnom. Njegova potreba za nadrealisti kim svijetom nije tek biranje jednog pravca nego iskonska težnja k prevladavanju okvira i sputanosti ovjeka. Tri su velika slikara usmjerila njegovo slikarstvo i od kojih crpi nadahnu a, najprije Vincent van Gogh, zatim Salvador Dali i na kraju Rembrant.

Ideja slika gotovo pa važnija od same izvedbe Za razumijevanje njegova rada važna je povijest moderne umjetnosti. Zbog toga je za njega kao mladog autora gotovo važnija ideja slike od same izvedbe. uveni autoportret Vincenta van Gogha on smanjuje i smješta na vjetrometinu, portret ini jedro koje je za gotovo praznu zemlju privezano uskim tankim konop i ima, gotovo koncima. Poruka je jasna: Vincent je zaplovio nebeskim i duhovnim prostranstvima, zemlja mu više nije dovoljna. Sam portret velikog umjetnika napravio je namjerno dosta grubo, gotovo izaziva ki, dok oblaci svojom meko om obavijaju sliku.

Citatu slike velikog nadrealista Salvadora Dalija “Mekani satovi” ili “Postojanost pam enja” on dodaje ruku, a kao homage velikom slikaru.

Ta je ruka ujedno i nadrealisti ki autoportret samog Danijela Drvenkara.

Dok je Dali naslikao i tre i ru ni sat kako se od vrstog predmeta pretvara u savitljivu injenicu, imaju i na umu negiranje iksnog i deterministi kog vremena, Drvenkar tu injenicu postojanja tre ega savitljivog ru nog sata izbacuje iz vidokruga. Razlog je taj što Drvenkar ima pred o ima druga iju sliku vremena od Dalija, njegovo vrijeme je dvostruko, ujedno savitljivo, ali i suodre uju e, nakon uvida da je granica nadrealnog kaos.

Bježe i od kaoti nosti i slu ajnosti, Drvenkar se u zadnjoj fazi svojeg

razvoja vra a klasi nim likovnim temama na na in baroka i neobaroka, s povijesnom sakralnom tematikom. Po prauzoru na Rembranta, slika veliku sliku “Skidanje Isusa s križa”, nazvanu još i “Novi po etak”. Piramidalni, gotovo vertikalni, ustroj slike podsje a na barokno veli anje Krista, no, ubrzo je jasno da je rije o ne em drugom, postmodernisti kom. Njegov lik Isusa Krista je više ovjek nego Krist, koji po izgledu tijela nije savršen kao kod baroknih majstora, ve odaje sasvim suvremenog ovjeka u Kristu. Rije je o novom ovjeku koji više nema dovoljno vjere, kojemu je ona prešla u obi aj, a gotovo nemušti likovi oko Krista više nemaju uperen pogled prema Kristu ve svaki na drugu stranu, što još više poja ava tu premisu.

“Novi ovjek” Sva tri citata imaju, me utim, nešto zajedni ko: odnos prema vremenu koje postaje svojeglavo i luidno i odnos prema novom prostoru koji se otvara. Rije je o elementima slikarstva samog autora, kojemu su citati samo mogu nost odmaka od ranije proklamiranog vremena i prostora.

Zbog toga na njegovim slikama ovjek leti, on je negdje gore me u krovovima, razapet izme u brojnih mogu nosti uma. Dezintregracija tijela, doduše, ne prijeti uništenjem, kao kod nekih drugih nadrealista, ve razbijanjem na monade, na djeli e koji imaju svoje putove. U realisti nijim temama pak je nešto smireniji, no, zato ništa manje emotivan, dok i nadrealisti kim temama prevladavaju iznena uju i kontrasti.

Program otvorenja izložbe vodio je Franjo Mesari Frenki iz Male Subotice, a o autoru je govorio Franjo Ružman Brko kao lan LUDM-a Prelog, te novinar Josip Šimunko. Na kraju, autor je zahvalio na podršci, posebno župniku Antunu Hoblaju, sponzorima i prijateljima. Izložbu je otvorila Terezija Božek, predsjednica Gradskog vije a Preloga. (J. Š.)

Dvorana Pastoralnog centra bila je prepuna

IZVRŠNI ODBOR LUDM-a Prelog

Iskazana posebna zahvalnost Gradu Prelogu Izvršni odbor Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog održao je sjednicu na kojoj se predsjednik udruge Franjo Ružman osvrnuo na aktivnosti tijekom 2009.g. te predstavio plan rada za 2010. Pri tom je posebno istaknuto izdavanje kvalitetne monogra ije udruge povodom dvadesete godišnjice djelovanja kao najve i pothvat preloških likovnjaka. Iskazana je i posebna zahvalnost Gradu koji je za tu namjenu Udruzi donirao 26 tisu a kuna. Znatan dio likovne monogra ije LUDM-a Prelog ve je rasprodan te su iz prodaje gotovo u cijelosti pokriveni troškovi

tiska, a ostatak e biti pla en uskoro.

Razmatran je i donesen plan i program udruge za 2010., koji u ožujku obuhva a otvaranje izložbe slika Marije Bašnec iz Gori ana, u svibnju je planirana izložba povodom Sajma cvije a, a u srpnju e se povodom preloškog proštenja predstaviti Likovno udruženje iz Ludbrega. U srpnju je planirana i tradicionalna likovna stvaraonica za djecu i mlade, kao i u prosincu godišnja izložba povodom Dana Grada Preloga. Odre en je i datum godišnje skupštine koja e se održati 20. velja e.

IN MEMORIAM

Zauvijek otišao pu ki pisac Stjepan Jankovi Napustio nas je ovih dana Stjepan Jankovi iz Gardinovca, dugogodišnji lan Matice hrvatske akovec. Pu ki pisac Stjepan Štef Jankovi (kolovoz 1933.- sije anj 2010.) ispra en je na svoj posljednji po inak u Gardinovcu. Objavio je osam knjiga poezije i proze: Dišiju polja, Polno no zdavanje, Ma ek na pe i sedi, Šimunove senje, rni grof, Martina ispovijed, Bajke z Brezni ke šume i Basna o sretnoj obitelji.

Dugi niz godina objavljuje pjesme, pripovijesti, monodrame, igrokaze, bajke i basne. Piše i za djecu. Niz pjesama mu je uglazbljeno, a najpoznatije su mu: Daj po Muri vino teklo, Ako o eš moja biti, Pre Muri, Se su ruže ve vu cvetu i Dojdi golob k meni. Godine 2007. na festivalu Kre Mure i Drave u Prelogu njegov tekst Lepe Me imurke dobio je tre e mjesto za izvedbu. Bio je suradnik Hrvatskoga kajkavskog kolendara dugi niz godina te lan Književnog kruga Re i rie .

9. velja e 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U NOVOURE ENOM Domu kulture u Maloj Subotici odigrana prva kazališna predstava

Urnebesna komedija “Kidaj od svoje žene” Kazališnu sezonu u novootvorenom Domu kulture u Maloj Subotici otvorilo je Gradsko kazalište Jastrebarsko. Predstavili su se urnebesnom komedijom “Kidaj od svoje žene” redatelja Nina Škrabea, prema autorskom tekstu Raya Cooneya.

Ova komedija polu ila je brojne nagrade u Hrvatskoj i šire, a ulaznice su uvijek u trenu rasprodane, što se dogodilo i u Maloj Subotici unato tome što je za kartu trebalo izdvojiti 20 kuna. Kao i na drugim svojim nastupima, dramski amateri iz Jastrebarskog i u Maloj Subotici nagra eni su ovacijama zadovoljne publike.

- Jako nam je drago da se publici toliko dopala ova naša predstava, komentirao je u ime glumaca Marko Severinac, koji nam je otkrio da gluma ki ansambl koji ine Velimir Kokot, Maja Novosel, Vladimir Ra enovi , Ivana Žužak, Mladen Pavli , Zrinka Lovretin, Borka Lu i , Mia Matasi , Mirna Strme ki, Ivan Bingula, Luka Tomac, Marko Severinac, Igor Stankovi , Ana Kara a, Martina Rak, Nenad Dautovi , Branimir Divjak, Ivan Karlo Pintar, Maja Miovec i Lana Vlaši zajedno glume od malih nogu. Zato i jesu uhodana i uspješna amaterska ekipa te redovito pobje uju na Festivalu kazališnih amatera.

Radnja komedije u dva ina, koju su prikazali publici u Maloj

Subotici, smještena je u Zagreb, u naselja Trešnjevka i Trnje. Glavni glumac je duhovit taksist koji upada u zanimljive nevolje zbog dviju žena, od kojih je jednoj idol Mišo Kova , a druga se “fura” na Bijelo dugme. Prijatelj koji je taksistu dužan novac na zabavan ga na in izvla i iz laži.

- Ivan Kova , kojeg glumi Velimir Kokot, ina e nagra ivan kao najbolji glumac amater je taksist koji ima dvije žene, jednu u Trnju, drugu u Trešnjevci, s time da ni jedna od njih ne zna za onu drugu.

U predstavi prikazujemo kako on funkcionira u takvoj situaciji. Ova komedija ima brzi tempo, stalno se nešto doga a, nema pauzi i traje dva sata. Publika to izdrži jer zbog radnje vrijeme brzo prolazi, kazao nam je Severinac, koji je pohvalio ure enje dvorane u Maloj Subotici, dodaju i kako je zapravo za u en u kakve su dobre uvjete pozvani glumiti.

Na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani , ponosan na svoje mještane, isti e kako je zadovoljan interesom koji pokazuju za programe koji im se nude u novoure enom Domu kulture. - Nismo fulali, vrijeme e pokazati da smo napravili pravu stvar. Posje enost programa je relativno dobra, termini dvorane ve su popunjeni jer mnoge udruge žele nastupiti u novim uvjetima, komentirao je Domjani . (D.Mihoci; Z.Vrzan)

KAZALIŠNA predstava “Od E do Z”

Tražila se karta više Glumci iz Jastrebarskog oduševili su publiku urnebesnom komedijom

Posjetitelji o dvorani i programima: Zvonimir Krištofi , Mala Subotica – Jako mi se svi a dvorana, ovako nešto nam je trebalo. Ovo je za Malu Suboticu najbolje rješenje. uo sam za to da su neki komentirali kako su trebali urediti multifunkcionalnu dvoranu sa stolicama koje bi se pomicale, no, mišljenja sam da nama takvo što zaista nije potrebno. Veseli me što se ovdje održavaju priredbe, što emo imati kazališne predstave i što emo ponovno mo i u kino. Ova komedija koju smo imali prilike gledati baš je dobro pogo ena.

Ivan Križai , Mala Subotica – Jako je dobro što smo dobili ovu dvoranu. To je bio jako dobar potez op ine Mala Subotica. Dvorana je prikladna, a još je rano govoriti kako e ljudi posje ivati programe koji e im biti ponu eni. Kod nas je ina e uvijek posje e-

nost svih programa dobra. Drago mi je što mogu u svom mjestu u kino i kazalište. uo sam za komentare da nam ovakva dvorana nije trebala, ja, vidite, mislim baš suprotno. Svidjela mi se ova komedija koju su nam prikazali i nadam se da e biti još prilika za takvo što.

Valentina Mati , Držimurec – Prostor je jako lijepo ure en, udobno je ovdje. Ovakvo što nam je zaista trebalo i dobro što je upravo ovako dvorana ure ena.

Sretna sam što mogu ovdje do i potrošiti sat - dva slobodnog vremena u nedjelju popodne. To je zapravo dobro odabran termin jer se u to vrijeme ništa ne doga a, a u kino ili kazalište mi nije volja i i nave er u 20 sati. Mislim da bi ovdje mogle dobro prolaziti komedije i ilmovi sli ne naravi. Nešto poput ovoga što smo gledali.

KUD MA KOVEC sve bolji i brojniji

Priznanje za organizaciju tamburaške smotre

GODIŠNJA SKUPŠTINA KUU-a “Lipa” Gornji Mihaljevec

Ovih dana KUD Ma kovec na veliko se priprema za sudjelovanje na predsmotru za Me imursku popevku koja e se u nedjelju 7. velja e održati u Murskom Središ u. Istovremeno se zbrajaju se rezultati prošle godine te slažu programi za ovu godinu.

KUD-ovce i predsjednika Vladimira Jambora obradovala je ocjena organizacije i održavanja 15. smotre tamburaških sastava KUD-ova, HKUD-ova i KUU-ova te tamburaških orkestara Me imurske županije održane jesenas u Ma kovcu.

Odli nom organizacijom ve tradicionalne smotre KUD Ma kovec dokazuje zašto je privilegiran kao njezin organizator. Gotovo bez ijedne zamjerke jesu izvo a i, publika i stru na komisija za sve što su napravili entuzijasti okupljeni u OO smotre, piše uz estitke osvrtu na smotru Stru ne komisije.

Svoju redovitu godišnju skupštinu održao je KUU “Lipa” Gornji Mihaljevec.

Predsjednica Jasenka Novak u izvješ u o radu za proteklu godinu naglasila je kako je prošla godina bila najuspješnija od osnivanja udruge. To je vidljivo po broju nastupa, ali još više po pove anju broja lanova, posebice mladih.

Obradovali švicarske Hrvate Predsjednik Jambor isti e kako je vrlo zadovoljan što iz dana u

dan lanstvom i kvalitetom izrasta nova generacija tamburaša koja e dostojno naslijediti Grahovcove vrhunske glazbenike.

Nedavno je KUD Ma kovec boravio u Švicarskoj na poziv Društva Me imuraca iz Švicarske. U Schaf hausenu su se Ma kov ani predstavili u lijepom svjetlu, na radost i oduševljenje Hrvata, ali i Švicaraca te drugih posjetitelja priredbe, koji su burnim pljeskom nagradili pjeva e, tamburaše i folkloraše. Dvodnevno bivanje u Švicarskoj završilo je pozivom za nastup krajem ove godine, kada e KUD Ma kovec biti osnažen broj ano i kvalitetno oja anim tamburašima.

KUD je održao i koncert na kojem su prikupljene dvije tisu e kuna za ure enje nove župne crkve. Ove godine KUD Ma kovec e nastupiti na brojnim smotrama i gostovanjima, a središnji doga aj bit e 16. me imurska tamburaška smotra u jesen ove godine.

(S. Mesari , I. Grahovec)

lanovi svih skupina

Sve više mladih lanova I u ovoj e godini, prema iznesenom programu rada i aktivnosti, udruga promovirati kulturu svog kraja svugdje gdje e nastupati.

Od op ine udruga o ekuje adekvatne prostorije u kojima bi držala svoje rekvizite i opremu te arhivu koja svjedo i o radu društva.

(S. Mesaric)

Za prošlotjednu predstavu popularnoga komi arskog gluma kog tandema Zlatana Zuhri a Zuhru i Enisa Bešlagi a tražila se karta više. Me imurskoj publici, u puno dvorani Centra za kulturu, dvojac se predstavio zajedni kim projektom, kazališnom predstavom “Od E do Z”, redatelja Rajka Minkovi a.

Rije je o komediji u kojoj dvojica propalih glumaca na jednu no završe u zatvoru, jedan zbog napada na ameri kog predsjedni-

ka, a drugi zbog imitiranja Carle del Ponte. U zatvoru razmišljaju kako e preživjeti i obogatiti se, odnosno zajedni kim snagama pokušavaju isplanirati bolju i sretniju budu nost i popraviti op i umjetni ki dojam vlastitih karijera.

Niz komi nih i urnebesnih situacija te vrhunska i dinami na gluma jednih od najpoznatijih komi ara u Hrvatskoj do suza su nasmijali prepunu dvoranu Centra za kulturu. (foto: Vrzan)

TRIBINA , 11. velja e u 20 sati

Koncert povodom 200. obljetnice ro enja Frédérica Chopina Centar za kulturu i Veleposlanstvo Republike Poljske u Zagrebu organiziraju koncert povodom 200. obljetnice ro enja Frédérica Chopina.

Ove godine svijet slavi 200. obljetnicu ro enja jednog od najve ih skladatelja Frédérica Chopina. U suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu, Centar za kulturu akovec organizira koncert poznatog pijanista Huberta Rutkowskog. Poznato je da je Chopin svoja najljepša djela pisao upravo za klavir.

Hubert Rutkowski, ro en 1981. godine, završio je Muzi ku akademiju Frédéric Chopin u Varšavi u klasi prof. Anne Jastrzebske - Quinn 2005. godine. Studirao je i komornu glazbu u klasi prof.

Krystyne Borucinske, a paralelno je diplomirao i na Tehnološkom fakultetu u Varšavi. Nastavlja svoje usavršavanje u majstorskoj klasi prof. Evgenija Korolieva na

Hochschule für Musik und Theater u Hamburgu.

Pobjednik je mnogih natjecanja. Nastupao je kao solist ili s orkestrom u Poljskoj, Njema koj, Litvi, Italiji, Španjolskoj, Japanu, Kubi i na Cipru. Snimao je za njema ke radiostanice te CD s djelima Frédérica Chopina.

KUD op ine Donji Kraljevec

Pedeset nastupa, sedam projekata Redovna godišnja skupština KUD-a op ine Donji Kraljevec održana je u subotu u Palinovcu. Rije je o jednom od najboljih KUD-ova Me imurja, s velikim brojem starijih i mla ih lanova, te s više sekcija, tamburašima, više skupina plesa a, skupinom pjeva a i pjeva kim skupinom, kao i dramskom skupinom.

Predsjednica KUD-a Tamara Recek u svojem je izvješ u o radu pobrojila pedesetak nastupa.

KUD je prije godinu dana proslavio deset godina djelovanja, a po etkom protekle godine bio uspješan doma in smotre Me imurske popijevke. Svake godine tradicionalno sudjeluje na op inskom fašniku u Hodošanu i naj eš e je nagra ivan. Ostvaren je i projekt OSA, Op inski susreti amatera, na kojemu je sudjelovalo petnaestak dramskih družina iz Me imurske i Varaždinske županije. Gostovali su i Hrvati iz Sumartona u Ma arskoj, a mla a

S godišnje skupštine u subotu - estitke za ro endan lanici KUD-a skupina plesa a po prvi je put zaplesala u nošnjama koje su za njih sa inile bake iz Hodošana.

Uspješno su organizirani i peti po redu me unarodni folklorni susreti, a lanovi KUD-a smjestili su goste iz daleka. KUD op ine nastupao je u više mjesta op ine, u Donjem Pustakovcu, Palinovcu, naravno, u Donjem Kraljevcu, u Maloj Subotici, u ur evcu, na

Danima op ine i danima Rudolfa Steinera, na obljetnici DVD-a, u Draškovcu, Kotoribi i drugdje.

Tamburaši su pak nastupili u Ma arskoj, a pjeva ka skupina na predsmotri Me imurske popijevke, mla a skupina u Svetoj Nedjelji na festivalu folklora. Na putu u Hercegovinu, gdje je KUD sudjelovao na “Ljubuškom silu”, pridružilo se i vodstvo Me i-

murske županije. lanovi KUD-a sudjelovali su i na manifestaciji “Dani berbe grož a Brotnjo” u itluku.

Za Martinje je organizirana priredba u Donjem Kraljevcu, a potom je mla a folklorna skupina gostovala u Budimpešti, ali i u Svetom Martinu na Muri. Sudjelovalo se i na novogodišnjem boži nom koncertu koji tradicionalno prire uje Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec.

KUD op ine nositelj je ukupno sedam projekata u kulturi.

Tijekom godine došlo je do promjene voditelja tamburaške skupine koja ima tri generacije.

Voditeljem je postao lan tamburaškog sastava Nikola Grozdek, kojemu su temelje postavili Lidija Kramar i Miroslav Hrži . Skupštini KUD-a op ine Donji Kraljevec bio je nazo an i dožupan Me imurske županije An elko Horvat te, kao doma in, na elnik op ine Zlatko Horvat. (JŠ)

4

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TIHOMIR BENDELJA, twirling majstor iz Hrženice, prvi hrvatski Supertalent, dvjesto tisu a kuna nagrade potrošit e za obrazovanje i put u New York

Želim popularizirati twirling i postati sudac - Svoje umije e nedavno je pokazao i na proglašenju najboljeg sportaša Grada Preloga Pedeset medalja i 25 pokala s raznih natjecanja, što državnih, što europskih i svjetskih, titula svjetskog prvaka i viceprvaka te europskog i državnog prvaka u twirlingu postignu a su Tihomira Bendelje, petnaestogodišnjeg twirling majstora iz Hrženice, koji je lani pobijedio i u Supertalentu, popularnom showu Nove TV. Twirlingom, sportskom disciplinom koja sadrži dijelove sportske gimnastike i plesa, koje povezuje štap, ovaj srednjoškolac bavi se šest godina.

- Svi su trenirali rukomet, nogomet ili košarku, a ja sam htio probati nešto drugo. Moje su sestre trenirale mažoret ples, a kako mi je bilo zanimljivo to baratanje sa štapom, koje je dosta zahtjevno, poželio sam i ja to nau iti i ste i tu vještinu. Probao sam i dopalo mi se. Bio je to izazov koji sam savla-

dao i, eto, zadržao sam se u ovom sportu. Twirling je sjajan za one koji se žele natjecati i dokazivati.

Zahvaljuju i njemu puno sam putovao i puno toga vidio u zemlji i inozemstvu jer se natjecanja održavaju ne samo u Hrvatskoj, ve i izvan nje. To je dobra strana. Ja sam tako vidio nešto od Francuske, bio sam u Nizozemskoj, Španjolskoj, Belgiji, sada se pripremam za natjecanje u Škotskoj. Da sam odabrao neki drugi sport, mislim da ne bih imao prilike toliko putovati, otkrio nam je Bendelja, s kojim smo razgovarali na nedavnom proglašenju Najsportaša Grada Preloga gdje je nastupio demonstriraju i svoju vještinu.

Upravo je zbog te vještine Tihomir bio predmet poruga, jer se twirling povezuje s mažoret plesom, kojim pak se pretežno bave djevojke.

- Zezali su me jer su mislili da je to samo za cure. Sada, nakon mog nastupa u Supertalentu, to više ne ine. Grozno je što ljudi imaju predrasude. Meni zbog zezancija nije bilo neugodno jer volim ovaj sport i znam što mi dobra donosi i baš me briga za komentare i što ljudi misle.

Komentari mi ne smetaju niti mi išta zna e. U Hrvatskoj twirling nije razvijen i populariziran. Ja sam se i prijavio za nastup u ovom showu ne bih li pokazao što to twirling jest i ne bih li ga popularizirao, pripovijeda srednjoškolac koji poha a ekonomsku školu u Varaždinu.

Kaže da je ekonomija za njega dobar izbor i da jednog dana želi postati menadžer, a uz to bi volio biti trener twirlinga i sudac. Kako se ini, Tihomir je na dobrom putu da ostvari svoje snove. Twirlingu ve i sada podu ava mla e generacije, a priprema se i za trenersku školu ne bi li i službeno stekao potrebne kompetencije.

- Oni koji žele nešto posti i u ovom sportu moraju jako puno trenirati, kao što to uostalom ine i oni koji postižu vrhunske rezultate u drugim sportovima. Ja treniram svaki dan po dva sata dnevno. Znao sam imati kondicijske treninge kako bih mogao izdržati koreografiju, no, sada sam utreniran i oni mi više nisu potrebni, pa danas više radim na koreografiji i tehnici, kazuje ovaj mladi twirling majstor.

mi bile tako jako bitne. Bitnije mi je kada sam na natjecanju u twirlingu i kad ujem mišljenje sudaca. To je ono što mi je važno, isti e Bendelja, kojega su za nastup u showu nagovarali i prijatelji i obitelj.

Na koncu je Tihomir pobijedio i osvojio dvjesto tisu a kuna

vanje, njime e platiti troškove akulteta. Ideja za troškarenje ne nedostaje mu, a obe aje da e po astiti prijatelje i sve koji su mu bili podrška. Svome 1. E razredu koji ga je bodrio u samom finalu obe aje kavu koju su dogovorili u slu aju pobjede.

ljio s Ninom Kralji , s kojom sam i danas u kontaktu jer, iako je ona iz Lipovljana, vidimo se jer se školuje u Varaždinu.

Nju i još neke sudionike Supertalenta uspio sam nau iti nekim lakšim elementima iz twirlinga, poput osmice, baca-

Twirlingom se bave i de ki iz Gori ana Iako je malo onih koji se bave twirlingom, Me imurje se može pohvaliti s ak dva mladi a koji treniraju upravo twirling. - Postoje još de ki koji se bave twirlingom, dva iz Gori ana i jedan u Sinju. Me imurci su izvrsni. Twirling je super sport zato što nema ograni enja u natjecanju.

Twirling je sport za cjeli život.

U Americi je on vrlo popularan.

Twirling nastupi uobi ajeni su uo i sportskih natjecanja tipa nogometnih utakmica, a oni koji se bave twirlingom na tome puno zara uju.

Ozbiljne pripreme za televitijske nastupe

Marko Milkovi iz Peruši a i Rebecca Posavec iz Pribislavca, najklinci Hrvatske za 2009. godinu

JUBILARNA deseta obljetnica

Završnica “Najklinci Hrvatske” u Me imurju Od 15. do 18. lipnja u Toplicama Sveti Martin održat e se jedinstveni projekt u našoj zemlji, obiteljsko natjecanje “Najklinci Hrvatske” koje ulazi u svoju jubilarnu desetu godinu održavanja, pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti.

Nakon niza etverodnevnih finalnih okupljanja, pretežno na obali Jadrana, doma in desetog natjecanja bit e Toplice Sveti Martin, izvijestila nas je dopredsjednica Udruge “Najklinci Hrvatske” Tatjana Doboši , naglasivši intenciju da domicilna Udruga sa sjedištem u akovcu ovaj projekt u svojoj jubilarnoj godini obilježi upravo u Me imurju.

U vremenu kada se govori o nasilju nad djecom ovaj projekt nudi kreativnost, obiteljsko zajedništvo i izgra ivanje ljubavi odraslih, djece i društva. Ljepota toga iskazuje se na niz na ina,

od zajedni kih druženja, radionica, do interakcije s roditeljima i samog natjecanja. Takav edukativan pristup do sad je dobio niz priznanja državnih institucija. Nadasve je edukativan i zasnovan na principima koji su osnova odgoja i obrazovanja vannastavnih aktivnosti djece od 5 o 9 godina, uz poštivanje svih prava djeteta iz temeljnih na ela Konvencije o pravima djeteta.

U samom projektu zbog sistemati nosti sudjeluju stru njaci pedagozi, psiholozi, sociolozi, što omogu ava animiranje i djece i roditelja, pa je tako odgoj i obrazovanje smješteno u igru s uvijek zadanom temom. etverodnevni boravak najboljih pojedinaca iz hrvatskih županija i njihovih roditelja s preko stotinu sudionika u projektu Udruga “Najklinci Hrvatske” iskoristit e kako za promociju Me imurja, tako, vjerujemo, i još jedan organizacijski poduhvat, kao i svih godina unatrag.

Za svoje televizijske nastupe Tihomir se ozbiljno pripremao, kao što to ini i za svako natjecanje, a velika mu je podrška i konkretna pomo bila njegova dugogodišnja trenerica Tihana Ernovi iz Twirling kluba Ludbreg.

- Ona mi je bila velika podrška, a moja mi je trenerica i velika kriti arka, tako da se nisam plašio eventualnih kritika žirija koji je znao imati oštre nastupe. Nikome nije ugodno uti kritiku, sre om, ja ih nisam uo, mene nisu kritizirali. Kritiku ina e dobro primam jer smatram da je svaka kritika dobra ako je konstruktivna i argumentirana, pa je onda i prihva am i uvažavam, ozbiljno zbori petnaestogodišnji mladi . Žiri showa “Supertalent” oduševio je svojim nastupom, no, kaže kako mu njihove pohvale nisu ništa posebno zna ile jer su to ljudi koje ne znaju puno o twirlingu.

- Drago mi je što im se dopao moj nastup, no, njihove ocjene nisu

koje, kako nam je otkrio, još nije primio. Novcem koji treba primiti raspolagat e sam, a majka e mu biti prvi savjetodavac. Kaže kako e dio novca potrošiti za putovanje u New York, kamo e povesti i sestru Marijanu. Budu i da priželjkuje biti menadžer, dio novca planira uložiti u obrazo-

- Ovo natjecanje bilo je jedno lijepo iskustvo. Nije mi bio problem nastupati pred kamerama, nisam imao tremu jer sam i vi an nastupima pred publikom, a i kamere su bile tako postavljene da nas nisu dekoncentrirale. Na natjecanju smo si svi bili dobri, makar smo bili rivali. Najviše sam se sprijate-

nja štapa i sli nog, prisje a se mladi .

Tihomir Bendelja potpisao je ugovor s diskogra skom ku om “Menart”.

- Ne, ne u pjevati, ve u nastupati u pratnji pjeva ima. Ne znam kako e to izgledati, vidjet u, kazuje Bendelja. (D.Mihoci, oto: zvrzan)

U ORGANIZACIJI Mažoretkinja op ine Donji Kraljevec održane kvalifikacije

Martina, Dora i Helena na državno natjecanje U subotu, zadnji dan mjeseca sije nja, održane su kvalifikacije za Državno prvenstvo u twirlingu i mažoret plesu za središnju Hrvatsku.

Natjecali su se solo i dueti iz akovca, Donjeg Kraljevca, Dugog Sela, Gori ana, Ivani Grada, Koprivnice, Krapine, Ludbrega,

Novigrada Podravskog i Zlatara. Program je trajao cijeli dan, a nastupio je i pobjednik showa - Tihomir Bendelja, koji je na kvalifikacijama u solo i duo konkurenciji višestruki državni prvak te sudjeluje i na svjetskim natjecanjima u twirlingu i mažoret plesu.

U Donjem Kraljevcu sudjelovalo je 64 natjecatelja iz 10 timova.

Sve tri natjecateljice iz Donjeg Kraljevca, Martina Tota, Dora Šte ok i Helena Glavak, svaka u svojoj kategoriji, plasirale su se na državno natjecanje u solo plesu, te mažoret-

kinje s dvije ekipne koreografije.

Natjecanje je održano u dvorani OŠ Donji Kraljevec, a dobar doma in ekipama iz središnje Hrvatske bile su doma e mažoretkinje, odnosno vodstvo udruge, koje je pripremilo i kola e. (JŠ)

9. velja e 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KONA NO ponovno veliki koncertni užitak u akovcu

Tony “raspametio” etiri tisu e fanova svojim brojnim hitovima zglas, videozidovi i rasvjeta, prate i vokali - sve je to bio recept za pravi glazbeni spektakl. Naravno, kao što i sam Tony kaže, za to je neizbježna i dobra atmosfera na bini. Svoje odli no raspoložeSvojim dugo najavljivanim koncertom Tony Cetinski Me imurcima je priredio rijetko vi en spektakl. Preko etiri tisu e Me imurca i posjetitelja iz cijele Hrvatske, pa i šire, uživalo je u koncertu za koji se tražila karta više. Stari i novi Tonyjevi hitovi rasplesali su sve do zadnjeg posjetitelja, koji su prošlu subotu napunili dvoranu Graditeljske škole akovec.

Iako koncertna produkcija i dužina koncerta nije bila kao na najve im spektaklima u sklopu turneje, Tony je otpjevao uglavnom sve novije hitove, dok je izostalo pet - šest hitova koji su tako er bili sastavni dio repertoara “Furia Tour”, ali o ito nisu stali u akove ki koncert.

Tako er, za razliku od “manekenskog izgleda” za vrijeme turneje, ovaj put se Tony pojavio u nešto “popunjenijem” izdanju, s “tjelesnom kondicijom” o ito je ove zime “na Vi”, pa je “disao na škrge”, ali je tijekom 130 minuta, koliko je

otprilike trajao koncert, dao sve od sebe da zadovolji svoje vjerne fanove, kojih o ito u Me imurju i bližoj okolici ima ogroman broj. Posebice kad su žene i djevojke u pitanju, koje se o ito pronalaze u njegovim posebice posljednjim velikim hitovima i pjesmama poput “Kad žena zavoli” itd.

Uvertira u dvosatnu glasovnu aroliju Tonyja Cetinskog pripala je inalistu prve sezone showa “Hrvatska traži zvijezdu”. Nakon što je Zoran Miši zagrijao atmosferu (kao što nam je rekao u razgovoru koji smo objavili u prošlom broju, Tony više ne sura uje s Bojanom Jambroši em zbog problema s izdava kom ku om Dallas Records, pa više nema ni Bojanovih gostovanja na Tonyjevim koncertima), na scenu je stigla glavna zvijezda ve eri - Tony Cetinski. Od po etka se osjetila sinergija s publikom, koja je jedva ekala da s njim otpjeva sve njegove hitove.

120-minutni “Cetinski show” Koncert je zapo eo hitom “Umirem 100 puta dnevno“, kojim je cijelu dvoranu digao na noge. Kvalitetna produkcija, ra-

nje Tony je prenio na publiku koja je u glas s njime pjevala ne samo njegove najve e hitove, ve i hitove drugih poznatih izvo a a, poput Zdravka oli a i njegove “Ti si mi u krvi”. Bilo je tu još nekoliko “fora” koje su prepoznali svi oni

koji su ga slušali na turneji poput “albanskog sladoled rapa”, furke s kojom upozorava da cajke nisu kvalitetna glazba, ve to mogu biti eventualno sevdalinke i izvo a i poput Halida Bešli a, što je

pokazao izvevši “Prvi poljubac”.

Pokazao je Tony i svoje vrhunsko bubnjarsko umije e, a bubnjar Nikola sjajno pjeva ko.

I tako sve do kraja i jednog bisa na kojem je ponovio pjesmu s kojom je po eo koncert “Umi-

rem 100 puta dnevno” i pri i je bio kraj. Koncertni užitak kakav, na žalost, nemamo esto prilike gledati u akovcu.

Uz pokroviteljstvo Me imurske županije, što je i razlog pristupa noj cijeni ulaznica, nižoj nego na svim koncertima s turneje, Tony Cetinski u akovec je stigao u organizaciji agencije Gramofon koja je odradila posao na zavidnoj razini.

(H. Ze ar, D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KA KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” preporu uje:

Glenn Beck “Boži ni pulover” Da možete promijeniti život poništavaju i najve e pogreške, tuge i žaljenja, biste li to u inili?

Autor bestselera koji je dosegao prvo mjesto na ljestvici najprodavanijih knjiga New York Timesa te poznati radijski i televizijski voditelj Glenn Beck nudi nam pravo djelo o dje a kim uspomenama, mu nim životnim lekcijama i stvarnom zna enju darova koje jedni drugima darujemo s ljubavlju.

“Nismo bili bogati, nismo bili siromašni – jednostavno smo bili … Nikad nam ništa nije nedostajalo, osim možda da više vremena provodimo zajedno …”, piše Beck.

Kad je Eddieju bilo dvanaest godina, jedino što je želio za Boži bio je bicikl. Iako mu je život postao težim – a novca je bilo manje – otkako mu je otac umro, a obiteljska se pekarnica zatvorila … Eddie je sanjario da e njegova majka možda nekako smisliti na in da toga udesnog jutra uz njihovo skromno boži no drvce ipak zablista bicikl iz njegovih snova. Umjesto bicikla, od majke je dobio pulover. Glupi, ru no ispleteni, ružni pulover koji je mladi Eddie zgužvao i bacio u kut svoje sobe.

Duboko povrije en spoznajom da djeca ne dobiju uvijek ono što žele, i premlad da shvati da ve ima najve e životno blago, Eddie je toga boži nog jutra krenuo na mra no i bolno putovanje odrastanja. Tek nakon teške borbe sa samim sobom,

vjerom i obitelji – uz pomo i savjete zagonetnog susjeda Russela – Eddie e se probiti kroz životne oluje i na koncu spoznati pravi smisao i važnost jednostavnog dara koji mu je majka isplela s ljubavlju.

Utemeljen na duboko osobnoj i istinitoj pri i, roman “Boži ni pulover” topla je i dirljiva pri a o obitelji, vjeri i opraštanju, koja nam pomaže da lakše sagledamo i vlastiti život – a usto nas poti e da se upitamo znamo li doista što je u njemu najvažnije.

“Poput pulovera koji ima naslovnu ulogu u ovoj blagdanskoj poslastici, Beckova pri a grijat e vas i nakon što sklopite knjigu. Ovo djelo podsje a na ‘Petero ljudi koje ete sresti na nebu’ Mitcha Alboma, i teško da ete prona i bolji dar – jer ovo je dar koji ete s ljubavlju uvati još dugo nakon blagdana”, komentirao je ovo djelo Richard Paul Evans, autor uspješnica “The Christams Box” i “Grace”.

Knjige za odrasle

Knjige za djecu

Allan & Barbara Pease: Zašto muškarci žele samo seks, a žene sanjaju o ljubavi Douglas Kennedy: U potrazi za sre om Marijan Keyes: An eli

Gerlinde Ortner: Bajke koje pomažu djeci Vladimir Nazor: Bijeli jelen Vesna Parun: Da sam brod

WEB PREPORUKA

Sve o glazbi na www.mtv.com.hr Zanimaju li vas najnovije glazbene vijesti, recenzije albuma, koncerti i glazba uop e, svakako posjetite web stranicu MTV-a Hrvatska na www. mtv.com.hr. Na toj adresi na i ete i informacije o glazbenici-

ma, sve o njihovom privatnom životu i druge tra eve. Naravno, tu su i razne top ljestvice pa se možete informirati tko je trenutno najslušaniji ili najizvo eniji. Najbolje da provjerite sami.

9. velja e 2010.

KNJIGA TJEDNA: Rob Walker – “Kupujem se”

Brendovi su mrtvi Brendovi su mrtvi. Reklame više ne koriste. Zaka ena na TiVo, Internet i druge nove tehnologije, generacija kratkog raspona pažnje postala je imuna na marketing. Potroša i imaju “kontrolu“. Barem nam tako kažu.

U ovoj knjizi pisac kolumne “Consumed“ u New York Timesu, Rob Walker, tvrdi da ta op epri-

hva ena tvrdnja predvi a mnogo važniju i trajniju kulturalnu promjenu. Kako je tehnologija stvorila putove oglašavanja bilo gdje, tako ljudi prigrljuju brendove više nego ikada ranije – stvaraju i vlastite brendove i sudjeluju i u marketinškim kampanjama na sasvim novi na in. Motivirani potroša i sve više šire vjerovanje poput virusa, stvaraju i internetske videoporuke za Converse All Star ili postaju i agenti usmenog marketinga, promi u i poruke velikih korporacija prijateljima i obitelji.

U tom su procesu oni – mi – po eli kanalizirati kulturne, politi ke i društvene aktivnosti kroz povezanost s brendovima. Walker istražuje taj kulturalni krajolik koji se

mijenja – uklju uju i i praksu zvanu murketing, koja spaja pojmove mutan i marketing – uvode i nas u svijet kreativnih marketinških stru njaka, poduzetnika, umjetnika, društvenih organizatora koji su našli na ina da u njemu budu uspješni. Na primjeru starih i novih brendova, uklju uju i Timberland, American Apparel, Pabst Blue Ribbon, Red Bull, iPod i Livestrong, Walker pokazuje na ine na koje kupci prihva aju proizvode, ne samo kao potroša ke izbore, ve i kao svjesni izraz svojih identiteta.

Djelomi no po etnica marketinga, djelomi no rad iz kulturalne antropologije, ova knjiga otkriva zašto smo danas, više nego ikada, ono što kupujemo – i obrnuto.

Pisci o knjizi “Ova knjiga ima široke socijalne implikacije, daleko izvan polja marketinga i brendiranja. Njome se briše stara paradigma tvrtki (loših de ki) koje reklamama kvare našu djecu (nevine). U ovom novom svijetu medijski pismeni mladi ljudi slobodno i svojevoljno prigrljuju brendove, a ve ina tvrtki zbunjeno promatra i o ajni ki nastoji održati korak. Zbilja ne znam je li to dobra ili loša vijest, no sa sigurnoš u mogu re i da ovu knjigu obavezno trebate pro itati.“

(Po Bronson, autor knjige “Što mi je initi s mojim životom?”)

“Rob Walker je pravi dragulj.

On pokazuje da se u našem rastrojenom i raštrkanom svijetu snažni brendovi name u kao egzistencijalno važni, uvla e i se u temeljna ljudska pitanja poput: Tko sam? i Kako ostvariti vezu s drugima?

Njegov uvid u to kako utjecaj brenda postaje sve prodorniji i ujedno sve skriveniji – da nismo toliko definirani koliko volimo misliti – tre-

bao bi nas u initi uznemirenima i opreznima.“ (Jim Collins, autor knjige “Od dobrog do izvrsnog”) “Rob Walker je sjajan pisac koji razumije i ljudsku prirodu i svijet biznisa. Njegova je knjiga vrlo zabavan, no i duboko promišljen pogled na na in na koji se marketing susre e s modernom psihom.“ (Bethany McLean, urednica Fortunea, koautorica knjige “Najpametniji momci u sobi”)

Bilješka o piscu Rob Walker piše za The New York Times Magazine tjednu kolumnu “Consumed“, spoj poslovnog novinarstva i kulturalne antropologije.

Pisao je i popularni “Ad Report Card“, kolumnu za Slate, i sura ivao s publikacijama širokog spektra, od Fast Companyja do The New Republica i AdBustersa. Walker i dalje piše o tajnom dijalogu izme u onog što kupujemo i onog što jesmo na svojoj internetskoj stranici Murketing.com. Živi u Savannahu u Georgiji sa suprugom, fotogra kinjom Ellen Susan.

ALBUM TJEDNA

Norah Jones “The Fall”, najbolji album u karijeri Norah Jones je na svojoj službenoj stranici sve po ela rije ima kako je s albumom “The Fall” odlu ila eksperimentirati s druk ijim zvukovima i novim glazbenim društvom, me u kojima je i producent Jacquire King poznat po radu s grupama Kings Of Leon i Modest Mouse, kao i s Tomom Waitsom.

Aleluja! Bez ikakvih zlih primisli bilo bi previše da je Jones napravila još jedan album u uskoj kolaboraciji s Lee Alexanderom, koji se nije odvajao od nje ni kad je znala zabrijati u usputnim projektima kao što je bio The Little Willies. etvrti album je uistinu dobra prilika da se okrene nova stranica.

Nije Norah Jones imala loše albume s Alexanderom (prethodni “Not Too Late” je tako er bio izvanserijski), ali se ve osje ao zanatski štih i potpis koji više nije pružao neka ve a i pogotovo nova uzbu enja.

Koliko god bila kvalitetna, Norah je lako mogla dobiti etiketu da je dosadna i da se nije promijenila od prvijenca “Come Away With Me” te da je, bez obzira na kvalitetu, to glazba kojom australski farmeri s pravom smiruju ovce tijekom šišanja.

Vjerojatno je isto na pameti imao Jacquire King koji joj je sugerirao i pomogao okupiti uistinu kvalitetni tim glazbenika, odnosno bubnjare Joeya Waronkera (Beck, R.E.M.) i Jamesa Gadsona (Bill Withers), klavijaturista Jamesa

u kojem, kao što je ve spomenuto, Norah ne štedi glasnice, i to uistinu zvu i jako dobro. Ako se treba biti bezobrazan do kraja (u pozitivnom smislu), može se re i kako je najve e glazbeno iznena enje pred kraj 2009. godine to što je Norah Jones kona no digla svoj glas.

“The Fall” je istinski ugodno iznena enje u kojem se trinaest pjesama odmota isprve kao klupko koje se skotrlja niz stepenice.

Vrhunska americana za ulazak u novo desetlje e za koju su jednako zaslužni Norah Jones i Jacquire King. Zna enje naslova “The Fall” treba u potpunosti shvatiti kao šalu. Radi se o najboljem albumu ove glazbenice u njenoj ina e uspješnoj karijeri.

Popis pjesama: Poysera (Erykah Badu, Al Green), guitariste Marca Ribota (Tom Waits, Elvis Costello), Smokeya Hormela (Johnny Cash, Joe Strummer), Lylea Workmana, (Bourgois Tagg, ilmski kompozitor za “Superbad”), i Petera Atanasoffa (Rickie Lee Jones, Tito and Tarantula). S Norine strane tu su Ryan Adams i Will Sheff, kao pisci glazbe, kao i njen esti suradnik Jesse Harris.

Dakle, sve sami prvoligaši koji su svi zajedno proizveli prvoklasni americana ugo aj.

To je jasno ve s uvodnom “Chasing Pirates” u kojoj dominira zvuk Wurlitzera Jamesa Poysera i koja pored tipi ne Jonesine sjete ipak osjetno gura ritam naprijed, a da Norah Jones zna i vokalno potegnuti, kasnije tako er dokazuje još jedna kombinacija Wurlitzer klavijatura, potmulih bas doboša i njenog vokala u “It’s Gonna Be”, uz koju bi se dalo i zaplesati.

Jazz je na albumu gotovo potpuno potisnut od strane tradicionalnoga ameri kog country ugo aja,

1. Chasing Pirates 2. Even Though 3. Light As a Feather 4. Young Blood 5. I Wouldn’t Need You 6. Waiting 7. It’s Gonna Be 8. You’ve Ruined Me 9. Back To Manhattan 10. Stuck 11. December 12. Tell Yer Mama 13. Man Of The Hour

9. velja e 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

I to se zove ljubav Ljubav se doga a romanti na komedija Režija: Stephen Belber Uloge: Jennifer Aniston, Steve Zahn, Margo Martindale

romansa, drama Režija: Brandon Camp Uloge: Aaron Eckhart, Jennifer Aniston, Martin Sheen Romanti na drama o udovcu piscu koji se zaljubljuje u cvje aricu razo aranu u muški rod.

Burke Preston (Aaron Eckhart) izgleda da ima sve odgovore. No, samo ako pitate milijune njegovih obožavatelja koji pomamljeno itaju njegove knjige i polaze seminare o prevladavanju straha i optimizmu. U stvarnosti on nije tako siguran u savjete koje daje drugima

Slu ajni susret Mikea i Sue u motelu Mikeovih roditelja u Arizoni pokrenut e lavinu doga anja. Mike i Sue su potpuno razli ite osobe, ali u životu traže istu stvar: sre u. Mike vidi nešto posebno u realnoj i prizemljenoj Sue, što ga inspirira da krene za njom nakon što ona napusti motel. Nakon što ju je pronašao u Marylan-

jer ga je smrt supruge duboko potresla. No, kada upozna ljupku cvje aricu Eloise (Jenni er Aniston), po prvi put ostaje bez teksta ... Pitanje je ho e li si Burke dopustiti novo zaljubljivanje i tako možda ak ugroziti karijeru?

A Eloise? Je li nakon serije razo aranja kona no našla pravoga?

Trajanje: 109 minuta.

Preporu ujemo starijima od 12 godina.

Odli an njema ki film.

Nakon što bogati ljubavnik izbaci njegovu majku na ulicu tinejdžer je prisiljen preseliti u predgra e i suo iti se sa surovim životom na ulici.

Za 15godišnjeg Michaela život na visokoj nozi završava nakon maj inog raskida sa bogatim Berlin aninom nakon ega ostaju bez sredstava te iz elitnog kvarta sele u ne baš ugodnu etvrt Berlina prepunu imigranata.

Michael se isti e svijetlom puti i plavim o ima te postaje omiljena meta lokalnim nasilnicima.

Prisiljen je pla ati zaštitu lokalnoj bandi za što nastoji do i do novca na razne na ine.

Nevoje po Michaela nakratko završavaju nakon susreta sa Hamalom, karizmati nim lokalnim gangsterom, a ganistancem koji se predstavlja kao te ga upoznaje sa životom na ulici - drogom, i ostalim ‘lijepim’ stvarima. Za po etak Michael postaje sitni diler što e ga dovesti u nove nevolje.

Mo na korporacija, kra om njegove prošlosti, uništi život nevinog muškarca (Cuba Gooding Jr.), stoga on odlu i uzvratiti.

U svijetu u kojem dominiraju korporacije, na svoj ro endan Luke Gibson (Cuba Gooding Jr.) vozi svoju ženu na posao. No, na putu se iznenada sudare s kamionom. Njegova žena s nero enim dijetetom umre, a Luke ostane u kriti nom stanju. Lukeu je isteklo zdravstveno osiguranje te je suo en sa smrti.

U pomo dolazi korporacija Hope Industries koja nagovori njegovu sestru na eksperimentalnu operaciju. Luke se budi u bolnici s totalnom amnezijom te saznaje da je njegov idili ni život na rubu uništenja. U tijelo mu je ugra en smrtonosan mikro ip, a nadzire ga direktor tvrtke Hope Industries (Val Kilmer)...

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Igor Hranjec, akovec

utorak, 9.2.

18.00 PRINCEZA I ŽABAC animirana obiteljska romanti na glazbena antazija sinkronizirana na hrvatski jezik 20.00 OZBILJAN OVJEK komedija, drama triler

srijeda, 10.2.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema filmskog programa

Odgovor: ___________________________

nema filmskog programa

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

etvrtak, 11.2. petak, 12.2.

18.00 I TO SE ZOVE LJUBAV MANAGEMENT romanti na komedija Režija: Stephen Belber Uloge: Jenni er Aniston, Steve Zahn, margo Martindale

subota, 13.2.

18.00 I TO SE ZOVE LJUBAV romanti na komedija

DVD, BLUE RAY IZLOG OPASNA META

Koji crnoputi glumac igra glavnog junaka u filmu “Opasna meta” 1) Denzel Washington 2) Morgan Freeman 3) Cuba Gooding Jr.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

20.00 LJUBAV SE DOGA A LOVE HAPPENS romansa, drama Režija: Aaron Eckhart, Jenni er Aniston, Martin Sheen

du, otkriva da u njenom savršeno sre enom životu nema mjesta za osobu poput njega. Opsjednuta pokušajima promjene svijeta, Sue se vra a bivšem de ku, punkeru Jangu, ali Mike ne odustaje od toga da uvjeri Sue da je baš on pravi za nju ...

Trajanje: 94 minute.

Preporu ujemo starijima od 10 godina.

TVRD ORAH

(tri besplatne posudbe)

NEMILOSRDNI GADOVI

Francuska za vrijeme njema ke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Njema ki asnik SS-a Hans Landa ubija cijelu porodicu mlade Židovke Shosanne. Ona nakon toga odlazi u Pariz gdje dobiva novi identitet i postaje vlasnica kina. Poru nik Aldo ‘Apache’ Raine organizira grupu židovskih vojnika koji su angažirani da obavljaju akcije u pozadini i vrše teror nad nacistima.

Odredu prozvanom ‘Gadovi’ pridružuje se njema ka glumica i savezni ka tajna agentica Bridget von Hammersmark koja im pomaže u misiji napada na lidere Tre eg Reicha.

No, njihov plan miješa se s planom Shosanne, koja u svom kinu dobiva priliku izvesti vlastitu osvetu nad nacistima ...

12 RUNDI Akcijski triler kojeg kao redatelj potpisuje Renny Harlin.

Kada policijski inspektor iz New Orleansa Danny Fisher omete genijalnog lopova u plja ki vrijednoj milijune dolara, u sukobu slu ajno nastrada lopovova djevojka.

Nakon što pobjegne iz zatvora, zlo ina ki genij se odlu uje osvetiti za smrt svoje djevojke, izazivaju i Dannya na 12 rundi gotovo nemogu ih zagonetki i zadataka koje mora riješiti kako bi spasio život žene koju voli ...

20.00 LJUBAV SE DOGA A romansa, drama

1.

MU EN

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

MAMURLUK

4.

HARRY POTTER I PRINC ...

5.

TVRD ORAH

6.

12 RUNDI

7.

PRISILA NA BRAK

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

nedjelja, 14.2.

16.00 MADAGASCAR 2 MADAGASCAR: ESCAPE 2 AFRICA animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski 18.00 I TO SE ZOVE LJUBAV romanti na komedija

10. OPASNO PLAVETNILO 2

20.00 LJUBAV SE DOGA A romansa, drama

ponedjeljak, 15.2.

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

18.00 I TO SE ZOVE LJUBAV romanti na komedija 20.00 LJUBAV SE DOGA A romansa, drama

1.

AVATAR

2.

OZBILJAN OVJEK

3.

GRA ANIN OPASNIH NAMJERA

4.

GANGSTERI

5.

BOŽI NA PRI A

6.

JULIE I JULIA

7.

SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC

8.

VJERUJEM U AN ELE

9.

NEBESA

utorak, 16.2.

18.00 I TO SE ZOVE LJUBAV romanti na komedija 20.00 LJUBAV SE DOGA A romansa, drama

srijeda, 17.2. nema filmskog programa

DOM KULTURE PRELOG

10. 2012.

US BOX OFFICE

subota, 13.2. nedjelja, 14.2.

1.

AVATAR

2.

THE BLINDE SIDE

3.

THE PRINCES & THE FROG

4.

DID YOU HEAR ABOUT ...

5.

NEW MOON

Radno vrijeme blagajne!

6.

INVICTUS

7.

A CHRISTMAS CAROL

8.

UP IN THE AIR

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. OLD DOGS

19.00 SAGA - MLADI MJESEC ZF romansa

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. velja e 2010.

ZA NJU: Recite DA – zaru ni kom prstenu

Odaberite prsten i dragog diskretno uputite u vaše želje Dva u jedan

ru ni kog prstena, nema pojma što želi kupiti, niti znaju kakav bi prsten njihove odabranice voljele.

Sve ovisi o tome što e im zlatar preporu iti. Zbog toga nemojte se previše pouzdati da su upravo vaši odabranici u onih 20 posto. Šanse su vrlo male.

Priznale ili ne, vjerojatno je svaka od vas “neudava a“ razmišljala o tome kakav bi zaru ni ki prsten voljela dobiti - veliki, mali, debeli, tanki, s velikim ili malim kamen i em, jednim ili više kamen i a, bez kamen i a, ekstravagantan, moderan ili klasi an. Ako mislite da samo o muškarcima ovisi kakav e vam prsten pokloniti, varate se. Vi i te kako možete indirektno na brojne na ine utjecati na svoje odabranike i kakav e vam prsten pokloniti, a da oni nisu svjesni.

S druge strane, moderno je doba i nije poželjno da nosite nakit koji vam se ne svi a, ne odgovara vašem ukusu, vašem stilu i sl. Vrijeme je da svoga dragog educirate.

Nemojte mu nametati svoju volju, no, ako slutite da nešto planira, iskoristite tu prednost. Nemojte se previše pouzdati u njihov ukus. Naime, Amerikanci su i na tu temu proveli istraživanje koje je pokazalo da ak 80 posto muškaraca, kada ide u kupovinu za-

Tipovi prstena Prije nego što uop e po nete razmišljati o dragom kamenju, zlatu, srebru i platini, budite realne u inancijskim mogu nostima svoga dragog. Osim toga, zaru ni ki prsten ne morate nositi nakon vjen anja ako ne želite, a i možete. Zbog toga, ne treba trošiti previše novca na prsten koji ete možda nositi i kra e od godinu dana. Ako ga želite nositi cijeli život, kao i vjen ani prsten, onda bi sigurno trebali kupiti nešto kvalitetnije.

Šareni dragulji Prsteni sa šarenim dragim kamenjem namijenjeni su

netradicionalnim ženama. Od ruži aste, boja sa ira, rubina, pa sve do sive i crne boje. U boljim zlatarnicama možete na i ili naru iti boju koju god poželite.

Ako se radi o dragom kamenju u boji, oni se esto kombiniraju s bijelim kamen i ima, koji su poredani oko dragog kamena u boji ili su naslagani u nizu po samom prstenu.

Ukoliko ne volite drago kamenje u boji nego samo bijele dragulje, a pri tome volite velike i sjajne prstene, ovaj stil je kao st voren za vas. Veliki kamen u sredini koji sa svih strana okružuju manji kamen i i. Time se dobiva dojam da je glavni dragulj još ve i, a sam prsten još sjajniji.

U posljednje vrijeme rade se kompleti u koji ulaze zaru ni ki i vjen ani prsten. Prvi, zaru ni ki prsten, ima naj eš e izraženi jedan ili više dragih kamena, nešto je tanji no upe atljiviji.

Vjen ani prsten koji se stavlja na isti prst odmah do njega pristaje uz zaru ni ki prsten, te tvori cjelinu. esto je deblji nego zaru ni ki prsten, no diskretniji. Ukoliko volite bogat isprepleten nakit, neobi nih oblika, zavijutaka, a ne želite odustati u ve eg dragog kamena, onda je ovo pravi odabir za vas. Svako drugo objašnjenje je suvišno.

Bogati su sami po sebi.

Prstenje klasi nog stila pojavljuje se u najrazli itijim varijantama brušenja dragog kamenja, debljinama samog prstena, jedan izbo eni kamen i koji je postavljen u sredini može biti jedini na prstenu. Tako er, na razli ite na ine može uz glavni dragi kamen biti ugra eni manji

kamen i i, no, djevojke koje vole ovaj stil naj eš e bi se odlu ile samo za jedan dominantan dragi kamen. Manje je više.

Na kojoj ruci se nosi?

Vjerojatno ste se mnogo puta pitali na kojoj se ruci nosi zaru ni ki prsten. Naime, u nekim zapadnim zemljama zaru ni ki prsten nosi se na desnoj ruci na prstenjaku. Na taj prst samo se naknadno stavlja vjen ani prsten. Primjerice, u SAD-u i Velikoj Britaniji prsten se nosi na lijevoj ruci, na prstenjaku. S druge strane, u Poljskoj i Ukrajini zaru ni ki prsten nosi se na desnoj ruci, na prstenjaku. S obzirom na to da Hrvatska ipak spada me u slavenske narode, bilo bi logi nije da se zaru ni ki prsten stavlja na desnu ruku. No, bez obzira na bilo koju ruku, pa ak i prst ga stavili, važno je ono što osje ate prema svojem zaru niku.

LJEPOTA IZ TANJURA

Hrana za bolji i mladolik izgled Za lijep i njegovan izgled nisu zaslužne samo skupe kremice i dobri geni, ve zdrava prehrana. To su prije svega namirnice prepune an oksidansa i minerala, poput crvenog vo a, tamnozelenog povr a, algi i mlije nih proizvoda, koje se uspješno bore pro v prvih znakova starenja, bora, opuštene kože ili prorije ene kose.

Origano, maj ina dušica i peršin Vre ice ispod o iju koje primijetite ujutro kad se probudite prvi su znak da zasigurno konzumirate puno više soli nego je potrebno. Za pojavu vre ica i podo njaka krivca možete potražiti i u alkoholu jer dehidrira kožu pa ona izgleda obješeno. Još je gora kombinacija soli i alkohola, koji uzrokuju tamne vre ice ispod o iju.

U tom slu aju svakako bi trebalo smanji unos soli, a okus jelima može se vrlo lako popravi i za inima koji ne e šte vašem izgledu. To su prije sve-

ga origano, maj ina dušica, ružmarin, ešnjak i peršin.

Sirovo povr e Svježe povr e dobro je ne samo za kožu, ve i za cjelokupno zdravlje. Celer, mrkva, grašak, šparoge, kar ol sadrže celulozu, koja pomaže ukloniti mrlje sa zubi, što e vam na kraju podariti blistaviji osmijeh. Celuloza, kao i ostala vlakna iz h namirnica ponašaju se kao abrazivi koji iste i uklanjaju bakterije sa zubi. Hrskavo svježe povr e posebno je u inkovito kad su mrlje na zubima još svježe. Ako ste jeli borovnice, pili kavu, crveno vino ili sok od brusnice, nakon njih obavezno pojedite krišku svježeg krastavca ili jabuke.

Alge i drugo morsko povr e Jedan od ve ih izvora minerala i tokemikalija je morsko povr e. Ono detoksicira, izgra uje i njeguje sve stanice u našem jelu. Nezdrava hrana, stres i

RECEPT tjedna

Sendvi “Klaun” Sastojci - 1 okruglo pecivo - 2 žlice sirnog namaza - 2 ploške šunke

Za ukrašavanje - 2 lista kovr ave salate - ako imate malo kopra - 2 masline punjene paprikom - 2 mala paradajza - 2 komadi a sira

Priprema Pecivo prerežite na pola, pola koli ine sirnog namaza razmažite po polovici peciva.

Na površinu pripremljenog peciva položite plošku šunke. Od lista kovr ave salate napravite kosu i ukrasite je koprom. Od masline, paradajza i sira na inite dijelove lica.

Postupak ponovite i s drugom polovicom peciva. Poslužite kao me uobrok uz vo ni napitak. Šunku u ovitku možete zamijeniti nekom drugom salamom koju vaše dijete voli.

vanjska one iš enja uzrokuju prerano starenje stanica, što dovodi od pojave bora, prorje ivanja kose i prvih znakova starenja. No, morsko povr e taj proces vra a unatrag, a smatra se da je spirulina najmo niji detoksikant. uda tako er rade hijiki, kelp, arame, wakame.

Crvene naran e, trešnje i borovnice Kolagen je prirodni protein koji se nalazi u koži i miši ima i daje im oblik, teksturu i elasti nost. Proizvodnja kolagena s godinama se smanjuje, ali, sre om, postoji rješenje - konzumacija tamnog vo a.

Crvene naran e, trešnje i borovnice prepune su an oksidansa koji usporavaju proces starenja i pojavu boles , budu i da smanjuje upale. Oni tako er pove avaju proizvodnju kolagena i debljaju kožu, zbog ega ona izgleda mla e i zdravije. An oksidansi smanjuju i pojavu crvenila na licu. Osim navedenog vo a, mo nim an oskidansima boga su šipak, brusnice, ribiz, šljive i kivi.

Najveseliji me u sendvi ima uzeo je obli je klauna, a u njemu se kriju šunka, sir, salata, paradajz i maslina. Kreativno se poigrajte, uklju ite i one kojima je obrok namijenjen. Za pripremu sendvi a bogatog kalcijem trebat e vam 25 minuta, a onda zajedno uživajte u plodovima rada.

Meso, sir i le a Kakostarimo,staniceukožisveseviše ošte uju,zbog egaizgledamostarije.Proteiniizmlijeka,piletina,nemasnisiriodre eno povr e pomažu obnavljanju tih stanica, što rezultirazdravijomkožom,sjajnijomkosomi mla imizgledom.Nemoratesvakodnevno jestimesoimlije neproizvodejersuodli na alternativa soja i le a.

Žumanjak, meso i mlije ni proizvodi Za obnovu kože od iznimne je važnosti vitamin A jer smanjen unos tog vitamina vodi do suhe kože koja se prhuta, a takva koža sporije zacjeljuje i sklona je bržem nastajanju bora. Glavni izvori vitamina A jesu namirnice životinjskog podrijetla, poput jetrica, jaja i mlije nih proizvoda.

Neke biljke, poput mrkve i brokule, organizam opskrbljuju betakarotenom koji tijelo prera uje u vitamin A kad je to potrebno, a može ga se prona i i u marelicama, nektarinama, šljivama i dinjama.

Radi , brokula i rikula Hrana koja jetru isti od toksina, teških metala i masno a ujedno pomaže cijelom tijelu u inkovitije funkcioniranje. Uostalom, zdrava jetra rezultira bistrijim pogledom i zategnutom kožom. Tamnozeleno povr e pomaže održa zdravlje jetre, a to su u prvom redu brokula, špinat i blitva, a jednako su dobri radi i rikula.

Povr e s pomalo gorkim okusom odli an je izvor vitamina, a njegova je prednost što ne sadrži še er. Poznato je da se molekule še era vežu za molekule proteina, što rezul ra opuštenom i naboranom kožom.

Školjke, sjemenke suncokreta i sardine Te su namirnice mo ni izvori esencijalnih masnih kiselina koje

hrane kožu iznutra. One reguliraju protok hranjivih tvari i vode u našim stanicama i zadužene su za o uvanje mladolikog izgleda. Sjemenke lana, tuna, orasi, sojino ulje i sjemenke bu e tako er su odli ni izvori esencijalnih masnih kiselina.

Losos, avokado i mango Uspijete li iskombinirati ove tri namirnice u jedan obrok, dobit ete savršenu antiaging formulu.

Losos je iznimno bogat omega 3-esencijalnim masnim kiselinama koje pospješuju cirkulaciju, a osim toga ima antiaging svojstva i popravlja tonus facijalnih miši a i smanjuje bore. Avokado i mango prepuni su antsioksidansa i vitamina E.

www.SAVJETI-hr.com

Kako lije iti mušku impotenciju Muška impotencija je industrija koja zara uje milijune i milijarde dolara. Skup farmaceutska industrija nudi samo privremenu medicinsko rješenje za ovu neželjenu pojavu kod muškaraca. Seksualna impotencija nije normalan rezultat starenja, ve znak zdravstvenih problema. Najbolje rješenje za muškarca je trajno otkrivanje rješenja. Dobra vijest je da postoji prirodan na in lije enja impotencije. Vježbanje može imati odli an efekt na muški libido.

Pun slu ajeva impotencije je uzrokovano opadanjem izi ke izdržljivosti. Ako imate posao

na kojem stalno sjedite, vjerojatno je da je vaše izi ko stanje siromašno. Hodanje ili aerobika vam može pomo i to promijeniti i probuditi cirkulaciju. Vaše e srce pumpati krv redovito i takvom redovitom vježbom poboljšanje je neizbježno.

Uklju ite plivanje u svoj život. Dokazano je da su rekreativni pliva i sretniji u ljubavnom životu.

Vježbanjem ete pove ati koli inu testosterona u tijelu na prirodan na in. Teretana i dizanje utega se pokazala kao najefektivniji na in dizanja testosterona u tijelu. U teretani

posvetite više pažnje treniranju glavnih miši nih grupa.

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Nestali gradovi staroga vijeka: Faraonova iš eznula prijestolnica, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Muke po maturi - kontaktemisija o državnoj maturi Potroša ki kod EP reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Strani dok. program Dr. House, serija (12) U tu oj koži, serija (12) Skica za portret Direkt Potroša ki kod Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST

01.30 02.15 03.00 03.50 04.05 04.35 05.05

21.45 22.15 22.25 23.20 23.35 23.40 23.50 00.45

20.10

19.30 19.56 20.01 20.04

17.40 18.20 18.35 19.20

15.35 16.10 16.20 17.00 17.35

14.19 14.25 14.40

13.20 14.10

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

11.10

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

07.10 Pink Panther, crtana serija 07.25 Mi y, animirana serija 07.40 Malcolm u sredini, hum. serija 08.30 Astro show, emisija 10.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 11.05 Pod is m krovom, hum. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin 12.55 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.50 Tajna okolade, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Operacija Stormbringer, (akcijski, 2002.; Redatelj:

06.45 Najava programa 06.50 Žderonja, crtana serija 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Nogalo -------- Vitaminix -------- Bra a Koale 07.55 arobna plo a 2 08.10 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 08.35 Hollyni junaci, serija za djecu 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Evergreen 11.50 Glazbeni specijal 12.15 Vip Music Club 12.45 Prijatelji, hum. serija 13.05 U zdravom jelu zdrav duh 13.20 Boli glava 13.35 TV vr : -------- Nogalo -------- Vitaminix -------- Bra a Koale 13.55 arobna plo a 2 14.10 Kod Ane 14.25 Zvjezdane staze: Voyager, serija 15.10 Na rubu znanos 16.00 ZOI Vancouver 2010., snimka 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.55 ZOI Vancouver 2010.: Skijaško tr anje - 10 km (Ž), prijenos 20.15 TV Bingo Show 21.05 Vijes na Drugom 21.17 Vrijeme 21.25 ZOI Vancouver 2010.: Skijaško tr anje - 10 km (M), prijenos 23.00 ZOI Vancouver 2010. pregled dana 23.20 Dr. House, serija (12) 00.05 U tu oj koži, serija (12) 00.50 Kraj programa

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Jurski park 3, igrani lm Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Jurski park 3, (SAD, 2001., avantura; Redatelj: Joe Johnston; Glume: Sam Neill, William H. Macy, Téa Leoni, Alessandro Nivola, Trevor Morgan) Pijani od ljubavi, igrani lm (15) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: R.E.M. 01.00 NO NI PROGRAM

05:30 05:55 06:25

03:55

02:30

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:45 23:00 00:00 00:30 01:30

Franklin A. Valle e; Uloge: Tyler Christopher, Bentley Mitchum, John Simon Jones, Gary Murphy, Daisy Lang) 21.35 Iznad zakona, (akcijski triler, 1988.; Redatelj: Andrew Davis; Uloge: Steven Seagal, Pam Grier, Henry Silva, Ron Dean, Daniel Faraldo, Sharon Stone) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 Operacija Stormbringer, igrani lm, akcijski (15) 01.00 Astro show, emisija

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

09:58 10:00 12:00 12:25 13:00

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes Tradicionalni fašnik 2010., ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 20.00 Osveta, lm 21.50 Posebna pošiljka, lm 0.00 Samatha tko?, hum. serija 0.30 Voza , lm 2.15 Love TV 3.15 No na p ca

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Žene vojnika, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Klub žena, lm 22.00 Ku anice, serija 22.55 24 UR 23.15 Bratstvo, serija 0.10 Kraljevi, serija 0.45 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 15. velja e 2010.

22:00 23:00 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

8.30 Eurogoals 12.00 Biathlon 14.30 Kuglanje, prijenos 18.00 Skispringen, prijenos 19.10 Skijanje, prijenos 20.00 Snooker 21.00 Boks 23.00 Fun

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Bundesliga Hits 22.30 Heimspiel, prijenos 23.45 Krampfsport

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emo onalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Poltergeist, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Ona je bomba, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

od 9.2.2010. do 15.2.2010.

PREGLED

TV

(13.2. u 20.00 h, RTL Televizija)

Jennifer Aniston

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.35 21.40 22.10 22.20 23.15 23.30 23.35 23.45 00.40 01.25 02.10 02.55 03.40 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture S nga: Templari, dok. serija Danny na moru, dok. serija Kulturna baš na: Arboretum Trsteno Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Na svetog Tripuna, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Škrinja: Ogledalo Ep reportaža Poslovni klub Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Strani dok. program Zlo ina ki umovi, serija (12) U tu oj koži, serija (12) Danny na moru, dok. serija Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Šaolinski obra un, crtana serija Legenda o Tarzanu, crtana 07.10

07.35 ----------------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45

12.35 13.25 13.45 14.05 14.35 ----------------------------15.10 15.25 16.10 17.00 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15

22.20 22.32 22.40 23.30 00.15

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

23:00 23:15 00:15 00:45 01:45 02:45 04:25 05:10 05:35 06:15

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: AC/DC 01.00 NO NI PROGRAM

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Dogodilo se na Manha anu, (SAD, 2002., roman na komedija; Redatelj: Wayne Wang; Glume: Jennifer Lopez, Ralph Fiennes, Natasha Richardson, Stanley Tucci, Tyler Posey) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Dokaz zlo ina, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Dogodilo se na Manha anu, igrani lm Dokaz zlo ina, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Jezikova juha, reality show 20.55 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.05 Luda vjen anja, (roman na komedija, 1998.; Redatelj: Frank Coraci; Uloge: Adam Sandler, Drew Barrymore, Chris ne Taylor, Allen Covert, Ma hew Glave, Ellen Alber ni Dow, Angela Featherstone, Alexis Arque e) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Savršeno oružje, znanstveno-fantas na serija 00.40 Grad uragana, krimi serija 01.30 Astro show, emisija

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30

Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje

18:25

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

16:00 17:00 17:10 18:10

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fes vali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Danas eš umrije , lm 21.35 Pus njski kaktus, lm 23.20 Svi moji de ki, hum. serija 23.50 Na rubu zlo ina, lm 1.35 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Bratstvo, serija 0.00 Kraljevi, serija 1.00 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 9. velja e 2010. serija TV vr : Danica Gusarske pri e: Pismo u boci Matylda Profesor Baltazar Pustolovine Marka i Goge, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Ally McBeal, serija Trial of Old Drum, (Uloge: Bobby Edner, Ron Perlman, Alexis O’Kefee, John Schuck, Alia Shawkat, Aaron Fors, Sco Bakula, David Graf; Scenarist: Ralph Gaby Wilson; Redatelj: Sean McNamara) Dokuteka Prijatelji, hum. serija Happy Hour, hum. serija Koga briga?

TV vr : Danica Gusarske pri e Matylda Profesor Baltazar Kod Ane Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format Naj naj trenuci ZOI Salt Lake City 2002.: Alpsko skijanje super G, Janica Kosteli Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade Ciklus an fašis kog lma: Prljava igra, (Uloge: Michael Caine, Nigel Davenport, Nigel Green, Harry Andrews, Aly Ben Ayed, Vivian Pickles, Mohsen Ben Abdallah, Enrique Avila, Patrick Jordan, Daniel Pilon; Scenaris : Lo e Colin i Melvyn Bragg (prema pri i Georgea Martona); Redatelj: André De Toth) Vijes na Drugom Vrijeme Zlo ina ki umovi, serija (12) U tu oj koži, serija (12) Kraj programa

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Malcolm u sredini, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, hum. serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija 17.35 18.05

15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Unser Star für Oslo, prijenos 22.15 Tv Total 23.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Im Spessart sind die Giester los, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 17.00 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Klizanje, prijenos

8.30 Wa s 10.00 Skispringen 13.00 Rad, prijenos 14.00 Tenis, prijenos 19.00 Eurogoals 20.10 Boks 23.30 Motorsport

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima akove ki kutak, Tema: Fašnik 2010.

Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijes 08.10 Zbor “Romeo i Julija” u Samoboru 09.25 Opera box 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Monk, serija 11.05 Monk, serija 11.50 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 13.55 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Dva tjedna za ljubav, (Uloge: Sandra Bullock, Hugh Grant, Alicia Wi , Robert Klein, Dana Ivey, Heather Burns, David Haig, Dorian Missick, Joseph Badalucco Jr., Jonathan Dokuchitz; Scenarist i redatelj: Marc Lawrence) 17.35 Lijepom našom: Donji Andrijevci 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.14 Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom 19.15 LOTO 6/45 19.20 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Odmori se, zaslužio si, TV serija 21.45 Ep reportaža 21.50 Paralele 22.25 Vijes 22.40 Vijes iz kulture 22.50 Filmski vikend ljubavnih pri a: Bilježnica, (Uloge: Ryan Gosling, Tim Ivey, Rachel McAdams, Starle a DuPois, James Garner, Gena Rowlands, Sam Shepard; Scenaris : Jan Sardi, Jeremy Leven (prema romanu Nicolasa Sparksa); Redatelj: Nick Cassavetes) 00.55 Monk, serija 01.40 Monk, serija 02.25 Fotogra ja u Hrvatskoj 02.45 Lijepom našom: Donji Andrijevci 03.40 U istom loncu, kulinarski

show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

Royale, (akcijski, 2006.; Redatelj: Mar n Campbell; Uloge: Daniel Craig, Eva Green, Mads Mikkelsen, Judi Dench, Je rey Wright) 22.25 CSI: Miami, krimi serija (12) 23.15 Igra skriva a, (triler, 2005.; Redatelj: John Polson; Uloge: Robert De Niro, Dakota Fanning, Famke Janssen, Elisabeth Sue, Amy Irving, Dylan Barker) 00.55 Totalno napušeni, igrani lm, komedija (12)

07:15 Bumba, crtana serija 07:30 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:55 Graditelj Bob, crtana serija 08:10 Winx, crtana serija 08:35 Dora istražuje, crtana serija 09:00 Tko je Samantha?, serija 09:30 Ulica sje anja, serija 10:30 Automo v, auto-moto magazin 11:00 Magazin Lige prvaka 11:30 Novac, business magazin 12:00 Eli Stone, serija 13:00 Kevin Hill, serija 15:00 Kasandrin dvorac, igrani lm 17:10 Vijes 17:30 Male tajne, obiteljski lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Opasne djevojke, (SAD, 2004., komedija; Redatelj: Mark Waters; Glume: Lindsay Lohan, Rachel McAdams, Amanda Seyfried, Lacey Chabert, Tina Fey) 22:50 Red Carpet , showbiz magazin(15) 00:10 Televizijska posla, serija 00:40 Pijani od ljubavi, roman na komedija 02:20 Opasne djevojke, igrani lm (12) 03:55 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:05 Televizijska posla, serija 05:30 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: OWL CITY 01.00 NO NI PROGRAM

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:45

15:00

13:28 13:30

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Tradicionalni Fašnik 2010., prijenos s Trga Republike

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

21:30 23:10 23:40 23:43

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Tjedna kronika Dje ji fašnik 2010., ponavljanje Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Pravi zlo in, igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice

17:00 17:30 19:00 19:30 20:00

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

8.30 Fun 10.30 Skijanje 13.30 Snooker 15.00 Kuglanje, prijenos 17.15 Skispringen, prijenos 19.00 Eurogoals 19.10 Leichtathle k, prijenos 21.10 Reiten 22.15 Golf

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 22.15 DSF Motor

Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Vrijeme 20:15 Mowquito Coast, lm Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja No ni program 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Druga lm 0.25 No ni program prilika, lm 13.50 Goldmacher, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV 19:10 Galileo 20:15 Bleib bei mir, lm prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša 22.15 Reine Geschmacksache, lm 0.25 pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za No ni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež pograni ne TV 23.15 Videostranice 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za 11.10 Školska košarkaška liga 12.10 o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Provjereno 12.40 Dokumentarna serija Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna 13.40 Nediskretna, lm 15.35 Karen ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program Sisco, serija 16.25 Moje pjesme, moje snovi, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 No ng Hill, lm 21.50 Život nije šala, serija 22.45 Luda 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air škola, lm 0.55 No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, Spezial 20:15 Zandalee, lm 22.15 Spiegel Tv hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Magazin 23.00 No ni program Camp Rock, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Apokalipsa 2, lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Dokumentarna serija 23.35 Jubal, lm Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 1.20 Love Tv Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Crni prozor, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

NEDJELJA 14. velja e 2010.

06.25 TEST 06.40 Najava programa 06.45 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 07.10 San o slavi, serija za djecu 07.35 Cli ordov zbilja veliki lm, ameri ki animirani lm 08.50 Prijatelji 09.50 Nora Fora, TV igra za djecu 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Donji Vidovec: Misa, prijenos 12.05 Daydream Believers: The Monkees’Story, (Uloge: Je Geddis, George Stanchev, L.B. Fisher, Aaron Lohr, Colin Ferguson, Wallace Langham, Stephen Bogaert, Polly Shannon; Scenarist: Ron McGee; Redatelj: Neill Fearnley) 13.40 Igrani lm 15.25 Magazin LP 16.00 ZOI Vancouver 2010., snimka 18.00 ZOI - OLIMP 18.50 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje superkombinacija (Ž), 1. dio 20.10 ZOI - OLIMP 20.15 ZOI Vancouver 2010.: Biatlon (M) - 10 km sprint, uklju enje u prijenos 21.35 ZOI Vancouver 2010.: Nordijska kombinacija - 1. dio, snimka 21.50 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje superkombinacija (Ž), 2. dio 22.45 ZOI - pregled dana 23.00 ZOI Vancouver 2010.: Nordijska kombinacija - 2. dio, uklju enje u prijenos 23.35 Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom 23.40 Dobre namjere, TV serija (12) 00.25 Kraj programa -------- Talijanska nogometna liga

07.20 Grupna terapija, hum. serija 07.50 Mi y, animirana serija 08.30 Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) 09.00 Astro Boy, crtana serija 09.25 Bakugan, crtana serija 09.50 Najbolje godine, hum. serija (dvije epizode) 10.55 Jedna od de kiju, hum. serija 11.25 Jezikova juha, reality show 12.15 Tvorac ljubavi, roman na komedija 13.40 Grozna cura, igrani lm, komedija 15.35 Napokon Polly, igrani lm, roman na komedija 17.05 Odred za isto u, dok. emisija 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Zemlja leda, dok. lm 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 James Bond 007: Casino

04.15 04.30

02.10

00.35

19.30 19.56 20.01 20.10 22.05 22.10 22.25 22.35

18.40 19.15 19.20

15.45 16.20 16.29 16.30 16.45 17.20 17.50 18.35

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

09.50 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

05.55 06.00 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Reprizni program TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Bijeg iz Tvr ave Bravo, (Uloge: William Holden, Eleanor Parker, John Forsythe, William Demarest, Polly Bergen; Scenarist: Frank Fenton (prema pri i Phillipa Rocka i Michaela Patea); Redatelj: John Sturges) Skica za portret EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Nelson Mandela, neautorizirana biogra ja Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Vrt plavih ruža, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija LOTO 7/39 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Evergreen Ep reportaža Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend ljubavnih pri a: Romeo i Julija, (Uloge: Leonardo DiCaprio, Claire Danes, John Leguizamo, Harold Perrineau; Scenaris : Buzz Luhrmann i Craig Pearce; Redatelj: Buzz Luhrmann) Filmski maraton: Absolon, (Uloge: Christopher Lambert, Lou Diamond Phillips, Kelly Brook, Ron Perlman, Roberta Angelica, Neville Edwards; Scenarist: Brad Mirman; Redatelj: David Barto) Filmski maraton: Žuta boja oprosta, (Uloge: Roselyn Sanchez, Bill Duke, D. B. Sweeney, Jaime Tirelli, Sully Diaz, Richard Petrocelli, Nancy Millan; Senaris ca: Nacoma Whobrey (prema pri i Nacome Whobrey i Roselyn Sanchez); Redatelj: Alfredo De Villa) Kulturna baš na Reporteri: Nelson Mandela,

06.55 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 08.30 Mi y, animirana serija 09.10 Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) 09.40 Astro Boy, crtana serija 10.05 Bakugan, crtana serija 10.45 Tajna okolade, telenovela 11.45 Skrivene poruke, hum. serija 12.15 Ja, ja i ja, (komedija, 1992.; Redatelj: Pablo Ferro; Uloge: JoBeth Williams, George Segal, Don Calfa, Shelley Hack, Betsy Lynn George) 14.00 Nacho Libre, (komedija, 2006.; Redatelj: Jared Hess; Uloge: Jack Black, Ana de la Reguera, Héctor Jiménez, Darius Rose, Moises Arias) 15.30 Svetac, igrani lm, akcijski 17.30 Zvijezde Ekstra: Jennifer

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 07.50 TV vr 08.00 Danica 08.05 Ninin kutak 08.10 arobna plo a 2 08.25 Izazovi: DJ Bram, nizozemski dok. lm za mlade 08.40 Navrh jezika 08.50 Pripovjeda 09.15 Kokice 09.40 Parlaonica 10.40 Briljanteen 11.25 Hrvatski pisci na TV ekranu - A.Kova i : U registraturi 12.25 KS automagazin 12.55 4 zida 13.30 Novi istraživa i s Olivierom Aubertom: Kvecalov let, dok. serija 14.25 Igrani lm 16.00 Sve ano otvaranje ZOI, snimka 17.55 Rukomet: Liga prvaka (muški): CO Zagreb - FCK Handbold, prijenos 19.30 ZOI Vancouver 2010.: Skokovi, mala skakaonica – 70 m, uklju enje u prijenos 20.25 ZOI OLIMP 20.40 ZOI Vancouver 2010.: Spust (M), prijenos 21.55 ZOI OLIMP 22.00 ZOI Vancouver 2010.: Skijaško tr anje - sprint 7,5 km (Ž), prijenos 23.10 ZOI OLIMP + pregled dana 23.30 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.35 Pri a s Tuškanca, dok.glazbena emisija 00.25 No u kazalištu - Z.Bajsi : Varalice 01.55 ZOI Vancouver 2010.: Hokej: Kanada - Slova ka, prijenos 04.40 Kraj programa -------- Vaterpolo, EL - 1/2 nale

neautorizirana biogra ja 05.35 Oprezno s an elom, telenovela

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: GUNS N’ ROSES 01.00 NO NI PROGRAM

06:55 Ezo TV, tarot show 08:55 Bumba, crtana serija 09:10 Superheroj Spiderman, crtana serija 09:35 Graditelj Bob, crtana serija 09:50 Winx, crtana serija 10:15 Dora istražuje, crtana serija 10:40 Tko je Samantha?, serija 11:10 Frikovi, serija 12:10 arobnice, serija 13:10 Djevojka iz budu nos 2, obiteljski lm 14:50 Kasandrin dvorac, drama 17:00 Vijes 17:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Pravi igra i, (SAD, 2004., drama; Redatelj: Gavin O’Connor; Glume: Kurt Russell, Patricia Clarkson, Noah Emmerich, Sean McCann, Kenneth Welsh) 22:25 Collateral, (SAD, 2004., kriminalis ki lm ; Redatelj: Michael Mann; Glume: Tom Cruise, Jamie Foxx, Jada Pinke Smith, Mark Ru alo, Peter Berg) 00:30 Opasna požuda, triler 01:50 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:50 Bloodrayne, akcija 04:25 Smrtonosna igra, igrani lm (12) 05:45 Frikovi, serija 06:30 IN magazin 07:10 Kraj programa

Aniston, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija 19.10 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 20.00 Napokon Polly, (roman na komedija, 2004.; Redatelj: John Hamburg; Uloge: Ben S ller, Jennifer Aniston, Philip Seymour Ho man, Debra Messing, Alec Baldwin) 21.30 Grozna cura, (komedija, 2001.; Redatelj: Dennis DuganK; Uloge: Steve Zahn, Jack Black, Jason Biggs, Amanda Peet, Amanda Detmer, R. Lee Ermey, Neil Diamond) 23.10 Totalno napušeni, komedija 00.40 Isplata, igrani lm, triler

18.30

17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Die Geierwally, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Im Reich der Sinne, lm 23.35 Antoß im Teheran, lm 1.00 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija REZERVIRANO VRIJEME MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

09:58 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00

12:00 13:00 14:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Dje ji fašnik 2010.,prijenos s Trga Republike 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 10:00

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

18:15 18:35 18:40 19:00

23:15 23:25

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Oko krole, zabavna emisija Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Povratak u raskrižje dva mjeseca, igrani lm Vijes Sutra na programu

8.30 Biathlon 10.00 Skispringen 11.30 Leichtathle k 14.30 Kuglanje, prijenos 18.15 Radsport 18.30 Leichtathle k 19.00 Eurogoals 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs.

Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja talk talk talk 20:15 Island, lm 21.50 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja Magnolia, lm 23.25 No ni program 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara prekograni ne TV 1.10 Videostranice Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 20.15 Rache ist sexy, lm 22.15 Genial 11.00 Angie, serija 11.35 Praznici uz daneben 23.15 No ni program vulkan, dok. serija 12.40 Ljubav kroz želudac 13.15 Nova dadilja, lm 15.15 Poirot, serija 16.15 Karen Sisco, serija 17.10 Moje e ri žene, lm 18.55 24 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 DoUR 20.00 Kako se riješi frajera za bra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 10 dana, lm 22.25 Gejša, lm 0.35 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Ubojstva u Durhamu, serija 1.30 Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes No na panorama 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Mali špijuni, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Ka- 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu lifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kam- 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Geera! 19.30 TV Tuba 20.00 Gle, tko to heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, govori, lm 21.40 Privatna praksa, serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes serija 22.40 Mrak lm, lm 0.25 20.15 Kopfgeld, lm 21.55 Srce, lm 23.50 No ni program Skins, serija 1.45 No na p ca

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 13. velja e 2010.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture S nga: Posljednja keltska bitka, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Ep reportaža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu Hrva u zemlji nogometa i tanga, dok. lm Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Nevini, serija (12) Prekid programa radi redovnog održavanja ure aja Alpe Dunav Jadran Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

04.35 05.05

01.45 02.30

22.00 22.30 22.40 23.35 23.50 23.55 00.05 00.40 01.00

20.10 21.00

19.30 19.56 20.01 20.04

19.22

15.35 16.10 16.20 17.00 17.30 17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

14.19 14.25 14.40

13.20 14.10

12.30

12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

11.10 11.55

11.05

09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Malcolm u sredini, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode)

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Šaolinski obra un, crtana serija 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Honzik i Samuel 07.55 arobna plo a 2 08.10 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 08.35 Hollyni junaci, serija za djecu 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 11.00 Kraši : Stepin evo, prijenos 12.45 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 Prijatelji, hum. serija 13.45 Happy Hour, hum. serija 14.05 Koga briga?

14.35 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Honzik i Samuel 14.55 arobna plo a 2 15.10 Kod Ane 15.25 Zvjezdane staze: Voyager, serija 16.10 e-Hrvatska 16.45 Znanstvene vijes 17.00 Naj naj trenuci ZOI Salt Lake City 2002.: Alpsko skijanje - veleslalom, Janica Kosteli 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 Ususret Dori 21.20 Ja, robot, (Uloge: Will Smith, Bridget Moynahan, Alan Tudyk, James Cromwell, Bruce Greenwood, Adrian Ricard, Chi McBride; Scenaris : Je Vintar, Akiva Goldsman; Redatelj: Alex Proyas) 23.15 Vijes na Drugom 23.27 Vrijeme 23.30 Nevini, serija (12) 00.20 U tu oj koži, serija (12) 01.05 Kraj programa Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa , serija (12) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Dokaz zlo ina, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Tragovi Irisa, triler Dokaz zlo ina, serija (12) Seinfeld, serija Naši najbolji dani, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: CYNDI LAUPER 01.00 NO NI PROGRAM

02:50 04:20 05:05 05:30 06:15

23:05 23:20 00:20 00:50 01:50

22:00

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

16.20 Malcolm u sredini, hum. serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.05 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 CSI: NY, krimi serija 20.55 Mentalist, krimi serija 21.40 L.A. Dragnet, krimi serija 22.25 Najgori neprijatelj, krimi serija 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 Zakon bra e, krimi serija (dvije epizode) 01.05 Luda vjen anja, igrani lm, roman na komedija 02.35 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 23.15 Heroji, serija 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Staklena ku a, lm 22.25 Navy CIS, serija 23.25 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program

14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Deja Vu, lm 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

15:00 17:00 17:05 17:25

09:58 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Iz Nedeliš a Me imurje danas Sport Stanlijev nastup, igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.30 10.00 TV vodi + panorame turis kih Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 22.00 DSF Motor 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 8.30 Fun 11.00 Tenis, prijenos 16.45 Skispringen 17.45 Olypmia magazin 19.00 Eurogoals 19.20 Reiten 20.25 Golf 22.00 Segeln 22.45 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program Tenis, prijenos

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Smrtonosno oružje 4, lm 21.35 .45, lm 23.20 Svi moji muškarci, hum. serija 23.20 Mo vi za ubojstva, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Žene vojnika, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Prva ljubav, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Bratstvo, serija 0.30 Kraljevi, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 10. velja e 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 01.15 02.00 02.45 03.25 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i Ĺživot, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaĹža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture S nga: Osveta boga kiĹĄe, dok. serija Ep reportaĹža Oprah show Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Ĺ imun KoĹži Begna, dok. lm Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Hrvatska uĹživo Ep reportaĹža Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaĹža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o ĹĄkolstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Strani dok. program Bez traga, serija (12) Oprah show Ivan KoĹži Begna, dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa

06.50 07.10 07.35 ----------------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 13.35 13.55 14.15 14.45 ----------------------------15.20 15.40 16.30 16.55

18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.20

22.55 23.07 23.10 00.00 02.00 --------

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18

09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROĹ LOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz NedeliĹĄ a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladeĹž 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav

19.00 StaĹžis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die Model WG 21.20 Jana Ina i Giovanni 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Zlatni kompas, lm 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 -------------------

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 23:35 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30 --------

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Jukebox Poslovni magazin, ponavljanje Pri e iz Ĺživota Me imurje danas Sport Vrijeme Breaker, breaker, igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu Videostranice

8.45 Langlauf 12.00 Rad, prijenos 14.00 Tenis, prijenos 18.45 Olympia magazin 19.10 Tenis, prijenos 20.15 Rukomet, prijenos 21.45 Krampfsport

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Şene vojnika, serija 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 vremena 09:00 To no u 9 09:30 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diRicki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 jete 11:00 Unsere erste gemeinsame Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 serija 19.00 24 sata 20.00 Devet mjeseci, Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im lm 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 24 UR 23.10 Bratstvo, serija 0.05 Kraljevi, 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme serija 1.10 No na panorama 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Countdown, serija 22.15 Kosti, serija 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 23.10 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muťkarca, hum. serija 16.10 Bay- 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch watch, serija 17.05 Ekipa za o evid, seri- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊja18.00 Svijet 20.00 Policijska akademija mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 5, lm 21.40 Zajedno, lm 23.15 Svi moji 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 de ki, hum. serija 23.45 Ubi kralja lm Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Joť stojim, hum. serija 18:00 2.10 No ni program Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 10.00 TV vodi + panorame turis kih 0.10 No ni program srediťta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Alpe-DunavJadran 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fes val 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.00 Re(strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock klamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF emisija 00.30 TEST ReportaŞa 22.15 DSF aktuell

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta ťkola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunať z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 11. velja e 2010.

Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) CSI: Miami, krimi serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija (15) Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Najgori neprijatelj, krimi serija Astro show, emisija

Naťi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naťa mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naťa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Dokaz zlo ina, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Sudnji dan, akcija Seinfeld, serija Naťi najbolji dani, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: JAMES 01.00 NO NI PROGRAM

Šaolinski obra un, crtana 16.45 serija Legenda o Tarzanu, crtana 17.10 serija TV vr : 17.35 Danica 18.05 Profesor Baltazar 18.30 Zauvijek prijatelji Luckaste pa je 18.55 pustolovine 19.05 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 20.00 Hollyni junaci, serija za 20.45 djecu Lockie Leonard, serija za djecu 22.25 Vip Music Club 23.15 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 23.25 Prijatelji, hum. serija 00.10 Happy Hour, hum. serija 00.50 Kokice 01.35 TV vr : Danica 02.20 Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste pa je pustolovine Kod Ane 06:25 Zvjezdane staze: Voyager, 07:10 serija 07:35 Indeks, emisija o ťkolstvu 07:50 Naj naj trenuci ZOI Salt Lake City 2002.: Alpsko 08:15 skijanje - slalom, Janica 09:40 Kosteli 10:10 Vijes na Drugom Vrijeme 11:10 Županijska panorama 12:10 Vip Music Club 13:00 Doctor Who, serija za 14:00 mlade 15:00 Ususret Dori Andre, (Uloge: Tina 16:00 Majorino, Keith Carradine, 17:00 Chelsea Field, Aidan 17:25 Pendleton, Joshua 18:25 Jackson, Shane Meier; 19:15 Scenarist: Dana Bara a, 20:00 (prema knjizi A Seal 21:00 Called Andre, Harryja Goodridgea i Lewa 22:00 Deitza); Redatelj: George 23:05 Miller) 23:20 Vijes na Drugom 00:20 Vrijeme 00:50 Bez traga, serija (12) 01:50 Vip Music Club LP Kraj programa 02:50 Koťarka (m), Euroliga, TOP 04:15 16 04:40 05:25 06:05

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Malcolm u sredini, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, hum. serija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.00 17.45 17.50 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05

23.15 00.05 00.10 00.25 00.30 00.40 01.35 02.20

03.45 05.45

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela EP reprotaĹža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Nadljudi: Divovi, dok. lm Ep reportaĹža Oprah show Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo miĹĄljenje Znanstvena pe ca Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Hrvatska uĹživo Ep reportaĹža Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjednik Tu man Stvaranje hrvatske drĹžave, dok. serija Bounty, (Uloge: Mel Gibson, Anthony Hopkins, Daniel Day-Lewis, Bernard Hill, Liam Neeson, Laurence Olivier; Redatelj: Roger Donaldson) Lica nacije Ep reportaĹža Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi red partera, emisija o kazaliĹĄtu Zvjezdane staze: Voyager, serija Mambo Italiano, (Uloge: Luke Kirby, Gine e Reno, Paul Sorvino, Mary Walsh, Peter Miller, Claudia Ferri, Tim Post; Scenarist: Steve Galluccio, Emile Gaudreault; Redatelj: Emile Gaudreault) Vip Music Club LP Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00

15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00

23:10

00:50 02:20

03:20 04:50 06:15 06:55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: RIHANNA 01.00 NO NI PROGRAM

Naťi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naťa mala klinika, serija Provjereno, informa vni magazin Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naťa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Zavjera, (Francuska, Kanada, 2008., akcija; Redatelj: Duane Clark; Glume: Stephen Dor , Val Kilmer, Caterina Murino, Greg Bryk, Stephen McHa e, Lucinda Davis) MreŞa prijevare, (2002., SAD, triler; Redatelj: Paul Levine; Glume: Stephen Baldwin, Kari Wuhrer, Benjamin King, Sco Williamson, Michael Gregory) Smrtonosna igra, triler Vidovi Milan, tarot show (18) Hladni elik, akcija Sudnji dan, igrani lm (12) IN magazin Kraj programa

Redatelj: Phillip Noyce; Uloge: Val Kilmer, Elisabeth Shue, Rade Ĺ erbedĹžija, Valery Nikolaev, Henry Goodman) 21.55 Kickboxer 4, (akcijski, 1994.; Redatelj: Albert Pyun; Uloge: Sasha Mitchell, Nicholas Guest, Michele Krasnoo, Brad Thornton, Deborah Mansy, Jill Pierce, Nicholas Anthony) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Osveta, (triler, 1996.; Redatelj: Eric Red; Uloge: Lou Diamond Phillips, Mia Sara, Charles Dance) 01.20 Tajni odred, akcijski triler 02.50 Astro show, emisija

groĂ&#x;e Lei Lei Show 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 S jena, lm 22.50 Black Hawk Down, lm 0.25 No ni program

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pri e iz Ĺživota, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:58 -------------

21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar LOLLIPOP no ni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje VjeĹžbanje demokracije, poli ki talkshow Me imurje danas Sport Vrijeme No vjeĹĄ ca 3, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Video- 5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja stranice 16.35 TV prodaja 17.05 Doku- Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander mentarna serija 18.00 Gradi Peyton, Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallserija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature wassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & prekograni ne TV 3.20 Videostranice Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 SchillerstraĂ&#x;e 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack!

0.15 No ni program 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Žene vojnika, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 vremena 09:00 To no u 9 09:30 FamilTv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, Unsere erste gemeinsame Wohnung serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen 24 sata 20.00 Transformeri, lm 21.40 Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Osumnji eni, lm 0.45 No na pan- Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 orama Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20.15 5 gegen Jauch 22.15 Mario Barth Live 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch Dva i pol muťkarca, hum. serija 16.10 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊObalna straŞa, serija 17.05 Ekipa za o evid, mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Prva ljubav, lm 21.40 Plavuťe, lm 23.25 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum.

Svi moji de ki, hum. serija 23.55 Krik, lm serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 1.30 Love Tv Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Brzi i Ĺžestoki, lm 22.15 Cli anger, lm 0.10 No ni program 10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 ReVrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 klamni program 14.30 Sportquiz 17.00 TEST Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Nogomet 20.15 Ameri ki gladijatori 22.15 Ha rick 8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana 8.30 Olympia magazin 10.00 Skispringen serija 19.00 StaĹžist, hum. serija 19.30 12.00 Rad, prijenos 17.15 Eurogoals 18.00 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Die Olympia, prijenos

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 12. velja e 2010.

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Šaolinski obra un, crtana serija 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja -------- Vitaminix -------- Cipelice lutalice -------- Mali crveni trakotor 08.10 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 08.35 Hollyni junaci, serija za djecu 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Prijatelji, hum. serija 13.55 Puni krug 14.10 Izazovi: DJ Bram, nizozemski dok. lm za mlade 14.25 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja -------- Vitaminix -------- Cipelice lutalice -------- Mali crveni trakotor 15.00 Kod Ane 15.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 16.05 Drugi red partera, emisija o kazaliťtu 16.55 Naj naj trenuci ZOI Salt Lake City 2002.: Alpsko skijanje kombinacija, Janica Kosteli 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 22.20 Vijes na Drugom 22.32 Vrijeme 22.35 Sud i kazna 19: Tracks, mini serija (12) 23.40 Sud i kazna 19: Tracks, mini serija (12) 00.45 Radojka Šverko, snimka koncerta 02.00 Sportski program 02.55 Zimske olimpijske igre, Vancouver - sve ano otvaranje 06.00 Kraj programa

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.05 Malcolm u sredini, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna okolade, telenovela 14.45 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, hum. serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.05 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Svetac, (akcijski, 1997.;

9. velja e 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Muškarci i veze

Boje se dostupnih žena spremnih na sve Psiholozi navode da žene brzinskim pristankom na seks pokazuju da su nezainteresirane za tog muškarca kao osobu ili, s druge strane, da imaju manjak samopouzdanja. Muškarci se žele boriti za ljubav žene, ali ve ina djevojaka danas samo odglumi slabu obranu i potom vrlo lako pristane na seks, navodi britanski The Times. Svaka žena nakon toga vrlo brzo pomisli da je upravo on taj - njen princ na bijelom konju. Je li danas stvarno postao problem da se žene iz nekog razloga prelagano predaju, je li se izgubio ar zavo enja, kakvu poruku žene time zapravo šalju? Plaše li se muškarci njihove oslobo ene seksualnosti i agresivnosti?

- injenica je da sve eš e dolaze muškarci koji imaju seksualne smetnje, odnosno smetnje pri erekciji ili preranoj ejakulaciji, i to zbog seksualno agresivnijih žena, kaže seksualna terapeutkinja i klini ka psihologinja Ida Šamanovi iz KBC-a na Rebru.

Dodaje kako muškarce plaši angažman djevojaka i njihova prevelika seksualna zahtjevnost.

Slatka pobjeda

Imaju osje aj da moraju stalno biti spremni - kao pritiskom na gumb - a to ih silno optere uje. - Zbog toga muškarci eš e imaju psihogene smetnje jer su u gr u. Osobito ako partnerica dobro zna što ho e, napominje psihologinja Šamanovi . ini se da istraživanja pokazuju da je broj godina kad mladi ulaze u seksualne odnose isti kao prije desetlje a, ali su se djevojke izjedna ile s mladi ima.

Muškarci se žele osje ati kao pobjednici i pobjeda ih ispunjava. U ljubavi bi se ja i spol trebao stalno dokazivati. Žene bi trebale ohrabrivati muškarce da im dokažu da imaju karaktera da ih osvoje, a ne samo da su inancijski osigurani, imaju posao i stan.

Psiholog Mario Sušilovi navodi kako se ovdje radi o tome da više cijenimo ono do ega teže dolazimo, kao kad teško zara en novac više cijenimo od novca koji smo dobili ili kad se nakon posla u koji smo uložili trud i vrijeme osje amo bolje nego kad smo neki posao brzo i bez puno truda uspješno obavili.

- Cijela me pri a podsje a na neku natjecateljsku igru s djetetom u kojem puštamo da pobijedi, a kad dijete na kraju pobjedom nije zadovoljno i sretno mi se udimo. I zavo enje je neka vrsta igre, koja nije zanimljiva ako u njoj ne sudjeluje oboje zainteresiranih. Brzinskim lijeganjem s tek upoznatim partnerom šalje se poruka: ‘mene ustvari zanima seks, a ne ti’ ili ‘bojim se da eš

Ženska seksualnost - To zna i ve u seksualnu slobodu žena, odnosno mladih djevojaka. Ujedno se kroz medije propagira seksualnost, ali ona ima skrivenu poruku - izgledaj seksi, ali nemoj biti seksualna, upozorava seksualna terapeutkinja i navodi kako je to kontradiktorna poruka, ali je odraz višestoljetne zabrane ženske seksualnosti, koja se morala kontrolirati zbog ženske plodnosti, kao i utvr ivanja o instva.

Times navodi da je muškar evo samopouzdanje direktno vezano uz to koga može pobijediti.

PARFEM za nju

PARFEM za njega

MODNI KUTAK

DKNY Be Delicious

Armani Code

Ženske torbe postaju sve manje

Ovo je jarki, svježi i energi ni miris, oli enje drske i šarmantne žene. U visokim notama jesu zelene note, list ljubi ice, jabuka, grejprut, magnolija.

U srcu kompozicije je tuberoza, ruža i ljubi ica. U bazi je sandalovina, amber, mošus.

Donna Karan predstavlja novu limi ranu jabu icu, DKNY Be Delicious Pop-Art Op c izdanje, koje plasira u srpnju 2009. godine u bo ici kombiniranoj od staklenog dijela ukrašenog zelenim to kicama i zelene kape na gornjem dijelu bo ice. Uz ovaj miris predstavljen je i strip, koji je izra en u duhu New Yorka sa šaljivom pri om.

Strip je crtao pozna newyorški ilustrator Brad Hamann, a glavna tema je svakako nova, limi rana DKNY Be Delicious jabuka. Kompozicija ovog izdanja iden na je prvijencu.

Magnetsko i uzbudljivo prisustvo muškarca. Ovo je prvi orijentalni muški miris od Armanija, miris u kojem su se sjedinile sve pozitivne strane muževnosti: elegancija i strastvenost, darežljivost i suzdržanost, intenzivnost i nježnost.

Kompozicija mirisa je svježa, za inska, orijentalna. Svježe note do ekaju vas na po etku: blistav i jasan limun u savezu s delikatnim bergamotom. U srednjim notama je cvijet maslina i anis.

Baza parfema je šarmantna i moderna, koja privla i svojom interesantnom kombinacijom iju toplinu i dubinu naglašavaju bob tonka i heliotrop, note fino obra ene kože i sirovog drveta.

Napravljen je 2004. U po etku se zvao Armani Black Code, da bi mu godinu dana kasnije ime bilo promijenjeno u Armani Code. Nosevi su Antoine Lie, Antoine Maisondieu.

Prije svega nekoliko godina žene su u torbici teglile mobitele veli ine cigle, punja e, elektronske organizatore, MP3 playere, a laptopi su im obi no bili najteži.

Sva sre a po dame, pametni telefoni poput iPhonea i minijaturnih MP3 playera skinuli su im pove i teret s le a. Lanci uli ne mode stoga vjeruju da se, velikim dijelom upravo zahvaljuju i tehnologiji, u modu vra aju manje torbice, ak i one koje se nose u ruci. I velikani poput Chanela i Louisa Vui ona za nadolaze u topliju sezonu predstavili su zanimljive miniprimjerke. Prosje na torbica danas teži 1,5 kilograma, a to je ak 57 posto manje nego prije samo dvije godine. Bilo je razdoblja kad su žene sa sobom posvuda vukle torbe teške i tri i pol kilograma, ak i više.

TECHNO zona

Minijaturne kamere Tržište minijaturnih ultrakompaktnih kamera sve je bogatije, tako da sve više pripadnika ove kategorije dolazi na hrvatsko tržište. Toshiba je sredinom prosinca prošle godine predstavila tri pripadnika svoje obitelji Camileo minijaturnih kamkordera, no samo jedan od njih, model oznake S20, pronašao je put do Hrvatske. Ono što krasi sva tri nova predstavljena modela jest mogu nost snimanja videozapisa u punom HD formatu (1920 x 1080p).

Ono što odmah upada u o i kod kamere S20 je njena kompaktna forma. Kamerica, slobodno je tako možemo nazvati, tanašna je tek 17 milimetara, ime se name e kao jed-

na od najtanjih na tržištu. Štoviše, prilikom držanja kamere u ruci treba odre eno vrijeme privikavanja kako ista zbog svoje kompaktnosti ne bi ‘iskliznula’.

Toshiba Camileo S20 sadrži pet megapikselni CMOS senzor te ugra eni 4x digitalni zoom. Na žalost, kamera ne sadrži opti ki zoom, no to je od ovako kompaktnog ure aja previše o ekivati. Sve mogu nosti kamere prikazuju se na tri in nom zaslonu, a upravlja se s nekoliko pripadaju ih tipaka. Što se povezivosti ti e, Toshiba je u kameru ugradila stvarno podosta utora – HDMI za povezivanje s ra unalom ili kompati-

bilnim televizorom, Mini USB te kompozitni.

Jedno od softverskih rješenja je aplikacija za direktni upload snimljenog materijala na servis YouTube, što je za pohvaliti. Što se podatkovnog prostora ti e, uz kameru je potrebno nabaviti dodatnu memorijsku karticu formata SDHC, budu i da se sve snimke pohranjuju na nju, a ugra enih 128MB de initivno nije dovoljno za pohranu iole ozbiljnijeg HD ilmi a. Što se, pak, kvalitete HD materijala ti e, od kamere Camileo S20 ne o ekujte uda jer se ovdje ipak radi o minijaturnom ure aju za brzinsko snimanje materijala za objavu na društvenim mrežama.

odustati od mene ako te hitno krevet ne pustim u svoj krevet’ krevet’. Žene takvim ponašanjem kao da žele poru iti da su nezainteresirane za tog muškarca kao osobu ili imaju manjak samopouzdanja.

To baš i nije poticajno za muškarca, komentira Sušilovi , u itelj realitetne terapije.

Burni po eci i završeci - Ako i do e do zaljubljivanja, to nije kraj pri e ‘... i živjeli su sretno do kraja života’, nego tek po etak. Veze koje se temelje samo na zaljubljivanju nakon eksplozivnog, burnog i strasnog po etka dolaze do jednako eksplozivnog kraja. Zaljubljenost je krasan osje aj, ali ako se svakodnevno ne hrani ulaganjem u partnerski odnos brzo gasne, rekao je psiholog Sušilovi . Za kraj je poru io da, usprkos uvriježenom vjerovanju, u stvarnom životu prin evi na bijelom konju ne postoje. Postoje samo oni koji to postaju kroz izgradnju odnosa i zajedništvo. (preuzeto: Jutarnji list)

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

Privatno zdravstvo Budimo prema svom zdravlju odgovorni bar kao prema svom autu.

Ima li išta vrjednije od zdravlja? Jeste li odgovorni prema vlas tom zdravlju?

Vodite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji puta napravili savjetovanje o zdravlju i preven vni sistematski pregled? Jeste li spremni vidje i iskoris nove mogu nos i unaprijedi svoje zdravstvene standarde? Ili mislite da brigu o Vašem zdravlju može voditi netko drugi?

Zašto je važan razvoj privatnog zdravstva? I kolika je cijena zdravlja? Što nam novo nosi razvoj privatnog zdravstva? Zašto je razvoj privatnih zdravstvenih ustanova nužan za ukupan napredak i razvoj novih zdravstvenih standarda u Hrvatskoj. Zašto je važan razvoj privatnih zdravstvenih osiguranja? Kako i gdje zadovolji one zdravstvene potrebe koje ovjek ne može ili teško može zadovoljiti kroz postoje i državni zdravstveni sustav?

Koliko ovjek osobno može inves ra u vlas to zdravlje? I koliko je na to spreman? Jeste li razmišljali o tome?

Koliko uop e prepoznajemo važnost novih zdravstvenih programa koji se profiliraju kroz privatno zdravstvo? Jesmo li ih spremni pla ?

Koliko je nužna osobna odgovornost i aktivan pristup? Tko je odgovoran za naše zdravlje i tko je odgovoran kad se razbolimo? Trebamo li eka da nam država ili neko drugi ponudi brigu o našem zdravlju? Ili sami moramo prepoznati nove mogu nosti i krenuti ususret o uvanja vlastitog zdravlja? Kako do višeg zdravstvenog standarda?

Mislim da svi duboko u duši znamo odgovor na ova pitanja. Zdravstvene potrebe nisu osvještene. I ne vodimo osobno brigu o vlas tom zdravlju.

Barem ne na vrijeme. A vrijeme je prije no što bolest zakuca na vrata. Privatno zdravstvo nosi nove vrijednosti i

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar nove standarde. Koliko nam treba vremena da ih prepoznamo? I zato ponovo postavljam pitanje: “Vodite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji puta napravili savjetovanje o zdravlju i preventivni sistematski pregled?”

Postanoimo osobno odgovorni prema svom zdravlju. Bar koliko smo prema autu. Pa njega redovno vozimo na sistematski.

Mario Mikulan, psihijatar, psihoterapeut

14

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Mirko i Vlade, tko nas zavadi

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

- Ma nije to ništa. To se medijski pretjeralo s tom zastavom, ma nije to ništa ... eto, dogodilo se ... ???

Tako je prošli tjedan nekadašnji jugoslavenski košarkaški izbornik Mirko Novosel prokomentirao doga aj iz 1990. godine u Argentini, kada je srpski košarkaš Vlade Divac jednom navija u istrgnuo hrvatski barjak i potom ga zgazio na parketu. Komentar je izre en povodom snimanja ilma o hrvatskoj i svjetskoj košarkaškoj legendi Draženu Petrovi u, koji za neke ipak udne potrebe snima Michael Tolajin iz Entertainmenta.

Film, naime, nosi naziv “Jednom bra a” i u njemu se želi re i kako je samo “nesretni”, prema autoru i režiseru, ne i Domovinski rat posvadio dva nerazdvojna druga Hrvata Dražena Petrovi a i Srbina Vlade Divca.

Nije teško predvidjeti kako e ilm biti iskorišten u srpsku promidžbu “ko nas bre zavadi, pa živesmo ko bra a, mamu mu j...m”, a koju i te kako potenciraju Ameri i Englezi.

No, niti je prvi niti zadnji put da oni to ine, i sve drugo bilo bi udno od ljudi koji su devedesetih žmirili pred uništavanjem Hrvatske, Hrvata i svega što je sveto i hrvatsko. udi me Mirko Novosel, osoba o kojoj sam donedavno mislio sve najbolje i koji je zaista stvorio Cibonu i hrvatsku košarku podigao u visine. Kako takva osoba za trganje hrvatskog barjaka može re i da je to medijsko pretjerivanje? Najmanje što od njega o ekujem jest da osudi Div ev postupak. Ne treba Divca zbog toga mrziti, kao što ne treba sve Srbe mrziti zbog onoga što nam

je Srbija (Jugoslavija) u inila devedesetih godina, ali ne treba im se ulizavati i k tome naše podcjenjivati. Neka si razni Amerikanci snimaju ilmove kakve žele, ali bez nas. Jer, kad bi im namjere bile asne, snimali bi ilm o bra i Draženu i Aleksandru, istinskim košarkaškim zvijezdama i velikim ljudima. Ne, njih to ne zanima. Zanima ih bratstvo i jedinstvo, kako bi se “svetu” pokazalo da su Hrvati i Srbi najbolje živjeli u zajedni koj državi. I da se Hrvati nisu htjeli odcijepiti, ne bi bilo rata, ne bi bilo smrti ... Dražen bi još “živeo” i sli no. Poznata su nam srpska “dobra” kroz povijest. Na žalost, i Hrvati koji su im kao sada Novosel pomagali da “vasceo svet zna” da su oni naša bra a.

Pitam Novosela i njemu sli ne što bi se desilo da je u to vrijeme Dražen tako postupio s jugoslavenskom ili srpskom zastavom?

Bi li to isto za Novosela bilo bezna ajno? Mogu misliti kojom bi histerijom on i mnogi drugi gazili po košarkaškom Mozartu. Možda Novosel o ekuje da Divac jednog dana ljubi i njegovu sliku na mjestu vje nog po inka i re e:”Pa ika Mirko je bio ovek i po, nije ništa kazao kad ja onomad potrgah onu krpetinu u Argentini”.

Strpljenje je vrlina Strpljen - spašen, kaže narodna poslovica. Iako donedavno nisam shva ala ozbiljnost ove izreke, pa strpljenje nisam ni mogla nazvati svojom vrlinom, oduvijek sam znala da bih voljela biti me u onima kojima je strpljenje nešto sasvim prirodno. I dok je nekim ljudima strpljenje u naravi, drugi ga polako izgra uju. Naravno, moram priznati da spadam u ovu drugu skupinu.

Sude i ve samo po Nietzscheovoj izreci “ ekati, biti strpljiv, to zna i misliti”, shva amo da je strpljivost doista jedna od posebnijih vrlina ovjeka, koja nam ve inu trenutaka uistinu može olakšati. No, sa uvati živce

Stup srama “Reno, lopove, vrati Cekinu novac!”, dre ilo je s kombi vozila koji je o ajan vlasnik parkirao u centru Nedeliš a u znak protesta jer navodno od svoga poslovnog partnera ne može istjerati pozamašni dug.

Kombi je tako poslužio kao stup srama, a njegov je vlasnik na vrlo dovitljiv

AKOVE KI espresso by Bibi

akove ki gimnazijalci siju strah po fakultetima Filozofski fakultet u Zagrebu.

Izme u više od tri tisu e potencijalnih upisnika. Matija pokazuje zavidno znanje i na prijemnom ispitu biva najbolji. Poga ate koju je školu poha ao Matija? akove ki “gimnazijum“.

Medicinski fakultet Rijeka.

Mladi budu i doktori, studenti prve godine na vježbi iz biologije.

Uvodni dio zapo inje pitanjem zna li se ve tko služiti mikroskopom. Samo je Jurina ruka u zraku.

Proparala je prazan prostor iznad glava koje e nam danas - sutra u bijelim kutama pisati recepte, uputnice, skalpelom rezati kožu da do u do unutarnjeg sadržaja ili pak, u najgorem slu aju, davati umjetno disanje ili masažu grudi, pardon, srca.

Iz koje nam srednje škole dolazi Jura? Zar ste sumnjali? Na sam spomen akove ke Gimnazije profesorica obješenom bradom i otvorenim ustima lagano diže glavu gore i nimalo iznena eno konstatira kimaju i: Ah, da! Gimnazija akovec. (Ništa novo!)

Prošlogodišnja je vijest da je naša (i ja sam je bila poha ala!)

Gimnazija prema rezultatima s natjecanja i probne državne mature zasluženo najbolja škola u Hrvatskoj. Zapravo se marljivost mladih Me imuraca ve desetlje ima iskazuje u ovoj školi, no, za razliku od nekih “elitnih“ i “renomiranih“ zagreba kih gimnazija, mi radimo i šutimo.

Kao što “odvajkada“ ta osobina, radinost, krasi i nas Me imurce kao narod.

Nije ni udo što danas i roditelji zajedno s djecom grizu za tu Gimnaziju. Cijela pri a po inje

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

u vrti koj dobi. Vrlo je važno ve tada upisati strani jezik u jednoj od škola stranih jezika. S odbacivanjem pelena djeca su spremna korak po korak postati poligloti.

Osnovna škola, prikupljanje odli nih ocjena, najboljih rezultata s natjecanja. Sve za potrebe upisa u Gimnaziju. Ne podsje a li ovo lagano na ameri ku sapunicu o ulaganju u djetetovo školovanje ve od njegovog ro enja? akove ki su gimnazijalci ambasadori me imurskog znanja. Po eli su pomalo sijati strah zahvaljuju i toj koli ini popunjenih ladica u moždanom prostoru.

Mora se priznati da je to zasluga zahtjevnih profesora i dobre organizacije koja vlada u toj a koj košnici. A za dobru “vibru“ koja se širi iz te škole zaslužna je ve duži niz godina jedna markantna žena.

Veeeliki pozdrav toj simpati noj ravnateljici Gimnazije koja unato svom užurbanom ritmu uvijek na e vremena podariti lijepu rije ili pozdrav svakom svom aku.

u situacijama u kojima nam se ini da uzalud trošimo svoje vrijeme ili nas netko jednostavno “vu e za nos“ nije nimalo lako.

Koliko je strpljenje bitno, govori nam i sama injenica da u svakom trenutku svog života nešto ekamo.

Bilo da je to svakodnevno ekanje u redu u banci ili trgovini, ili nešto ve e, poput iš ekivanja dana kada emo, primjerice, nekamo otputovati ili oti i na godišnji odmor.

Mi zapravo cijeli život nešto ekamo. Rodimo se, rastemo i umiremo ekaju i. Kao djeca ekamo da narastemo i krenemo u školu. Kao mladi ekamo da završimo sve te škole i upišemo fakultet kako bi uživali u samostalnosti i studentskim

danima. Zatim ekamo da se zaposlimo i postignemo uspjeh u radu ...

I kada nam se ini da ništa ne ekamo, mi smo zapravo u iš ekivanju. Ili ekamo da nas netko nazove ili pošalje SMS, ili ekamo prolje e, ekamo da se skuha ru ak ili jednostavno ekamo da pro e vrijeme. I tako u nedogled. Samuel Beckett to je najbolje ovjekovje io u svom o ekivanju Godota. ekanje je sastavni dio našeg života i od toga ne možemo pobje i.

Upravo iš ekivanje i ekanje ne eg tjera nas dalje.

I pitam se kako sada i u ovom trenutku ne zavidjeti strpljivima.

Onima koji mogu satima sjediti u ekaonici kod lije nika i ne postati nervozni. Onima koji kada kasne na posao i upali se crveno na semaforu ne e izgubiti živce.

Da, strpljenje je vrlina! Ono nam olakšava i pomaže u svakodnevnim situacijama. Jer ni im drugim ve samo strpljenjem nai i emo na ono što i sami dugo o ekujemo.

na in uperio prst na dužnika. Vjerujemo da je doti ni prije ovoga drasti nog poteza pokušao sve druge uobi ajene na ine naplate svojih potraživanja. Zanimljivo je da je svoju namjeru ovakvog vida protesta najavio policiji pa je kombi satima stajao na uvid znatiželjnicima.

“Fora, maštovito, tak treba, sve bi ih trebalo na stup srama”, komentirali su pro-

laznici svjesni teških gospodarskih prilika i problema koji nastaju u za aranom krugu neizvršavanja obaveza. Prilike u zemlji takve su da danas ak i nije tako jako veliki problem na i ili dobiti posao, nitko ne kaže da nije, ali nije toliko velik koliko je velik problem naplatiti potraživanja. Gotovina gotovo i da ne kola, poslovi se pokušavaju kompenzirati

ili zatvoriti na sli ne na ine.

Danas poduzetnik mora biti ma ioni ar da bi naplatio odra eno, a oni koji u irmama znaju s papirima, koji su vješti s kompenzacijama, cesijama i kojekakvim drugim udima pravo su blago za poslodavca. Pitanje je do kada e takvo stanje biti održivo. Kažu kako riba smrdi od glave, a glava je u našem slu aju država. Od

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

POGLED ISPOD OBRVA

Tra ajte me nježno uli ste vjerojatno za onu izreku da ljudske rije i poga aju dublje nego ma . Pokazuje se to kao vrlo to no. Desi se ono; prekrasan dan, sve na svom mjestu, a onda te ne iji zlobni komentar pikne direktno u srce. Ili, još gore; dan ti ionako nije neki, a ne ije neljubazne rije i ga bez milosti dokraj e.

Postoji tu nekoliko stvari koje valja razlu iti; je li komentar izre en direktno ili ste ga uli preko stote osobe, i radi li se o dobronamjernoj ili zlonamjernoj kritici. Neki dan ujem da me «hudi glas bije». Neke ženske frk u nosom na spomen mojeg imena.

Naravno, ne preda mnom. Da bi stvar bila zanimljivija, blage veze nemam tko su. Ipak, vrhunac pri e je to što nisu objasnile svoj komentar. Mislim, nije da me zanima ili da me briga, al kad se ve žališ, ajde sestro mila, bar se odlu i na što se žališ!

Nažalost, moram komentirati da me to ne udi. Neke žene ne podnose «konkurenciju», baš kao što neki muškarci negentelmanski podnose odbijanje. Moj zaklju ak jest da ja nikada nisam vidjela osobu zadovoljnu sobom i sretnu u svojoj koži koja naduga ko i naširoko frk e nosom na nekog i bavi se drugim ljudima u tom smislu. Ho ete li znati imate li posla s osobom sigurnom u sebe, obratite samo pozornost koliko vremena provodi tra aju i i ogovaraju i druge.

Tra je prenošenje tu ih tajni i životnih pri a, a kaže mudra: «ljudi koji ti odaju tu e tajne, ine to da bi od tebe izmamili tvoje». Ogovaranje je ružno negativno govorenje o osobi koja nije prisutna, ili ponekad; sjedi dovoljno daleko da ne uje, haha. Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ak i kad nam se ono ne svi a. Ali, ljudi dragi, ako ga nismo u stanju izre i pred tom osobom, onda najbolje da zauvijek šutimo.

Kritiku razlikuje dobra i loša namjera. Ljudima zapravo možete ama baš sve re i. Samo je pitanje na ina. Ho ete li izazvati sva u samo po nite s ti-porukama, koristite rije i trebaš, moraš, nemoj, uvijek, nikada, stalno...Sje ate se il-

njenog neispunjavanja obaveza i njenog nepla anja naru enih i odra enih poslova sve po inje. A Reno i Cekin u cijeloj su pri i tek sitne ribe, kolateralne žrtve sustava.

No, pustimo tu pri u.

Na in na koji je u Nedeliš u jedan poduzetnik dreknuo na drugog vrlo je inovativan i još nevi en u Me imurju te zato vrijedan zabilježbe u jednom lokalnom listu.

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

ma Zgodna žena? Predobra mi je scena u kojoj Richard Gere Julii Roberts (glumi prostitutku) kaže: «Nikada te nisam tretirao kao kurvu!», a ona promrlja: «Upravo jesi.»

E, to je to. Želite li nekome re i što Vam smeta, recite kako se osje ate zbog njenog ponašanja, s time da odvojite njeno ponašanje od njene osobe. Npr. umjesto ti-poruke (ti si takav i takav): «Ideš mi na jetra jer ti uvijek kasniš!» u inkovitije su ja-poruke (kako se ja osje am): «Brinem se da ti se nešto nije dogodilo kad te ekam.» Zašto? Zato jer ostavljate osobi mjesta za promjenu.

Za dobrim konjom se dobro praši, mislim si ja, haha, i nema smisla razbijati glavu s ljudima koji me ne vole. Ljudi se uvijek mogu podijeliti na tri dijela. Jedna tre ina e te uvijek nevoljeti, a druga tre ina e te uvijek voljeti- što god napravio. Tek ona tre a tre ina odlu uje po tvom ponašanju. Zna i, od jedne tre ine moram odustati ho u-ne u.

A i kad bih «zastajkivala na cesti da svakog psa, koji laje na mene, ga am kamenom, nikad ne bih stigla na cilj»! Nije slu ajno da imamo dva uha kroz koja tako ino možemo propustiti ne ije ružne rije i, a jedna usta- manje ružne i negativne pri e!

Uglavnom, ono emu pridaješ pažnju to raste, plus to si privla iš. Dogodilo nam se sigurno da pametujemo nekome pa nam život to isto servira, da provjeri jesmo li zbilja baš tako pametni!? Poslije ne hodaš više tako ponosno i ne govoriš više tako glasno! Zato, jezik za zube, «ako ovjek nema ništa lijepo za re i, najbolje bi bilo da šuti.»

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

15

"

# $ $$$

SVE Ĺ TO TREBA ZNATI O DIGITALNOJ TELEVIZIJI (1/4)

Me imurje 3. oĹžujka prelazi na digitalnu televiziju %

& ' * +<

=

+

& + & + > < & < &

X

+ &

[ + > < & < & \

[+

< ] & = * &^ +

^< ^&

= &

+

< & +

X > > = <

& + ^

+ > ^ <^ [ <+ ^ ` ^ * + ^= ] < &

<= + \

&^ <+ ]

< & \ <+ = * \

& ^& { & + *

& + + > ^ ] ^

^ + > < & < & \

= + > < = &

] > < + \ &^ <+ &

>] > + + > <

= & +

^< ^& \

[+

<^ & + + + <+\ + + *

^< ^& \ + = & * <

|}~ Â

+ > <

|'%Â&#x201A;Â&#x201E;Â ~ < + [ = * ] [

< & + + *

> +< & + ^<

+ &^ <+ & + * <+ ^ [

+ > * < \

^ ]^ ^ <+ * & + + > Â&#x2020; &^ +

< < = =^+ = <+^= Â&#x201D; + +^\

*ÂĄ= \ *Â&#x201A; &

< Â&#x2021;+ + & ^ = < < * & &

& + [ *

Â&#x201E; X' ^ < = ^ Â

& \

=

Â&#x2021; [ * Â&#x2020; ^ > *' +< ^\ ^ <^*

< + + Â&#x161; [

>

+ ' +< & > = [+^

+ ^ ÂĄ ^ <^

^& ^<+ \

^ [

> < [

>

= > < = = < ~ <+ + & = <

& + + > < < & \ * +<

=

& \

<

=

& < +

& < & % Â&#x2020; ^

*' +<

=^+

] [+ + * <+ = &

& [ ^

& & < & \

^ + *

Digitalne regije u Hrvatskoj ~ & + * ^> } Â&#x2013;\

X & <= >^ ^

Â&#x2DC; Â&#x2013; & \ ' +<

=

&

= ^ ^ ^ ^ ^

[ Â&#x2020;^= ~ } Â&#x2013; ^

= +=^ <+

] + <= Â&#x2020;

Â&#x2018; & \ [+ >

X =^] ' +<

+ ^ = ^ <

+ + ^ *

<^ + < <^<

Â&#x2020; Â&#x201A;

> & > [+

< = & + > ^ = & *

= ^ % * Â&#x161;< *] < \ Â&#x201E;^* < < <

% * Â&#x2030; < *] & * < \ Â&#x201E; + *= < \

~ Â&#x2020; [ *< < \ Â&#x2030; < * = < < %$ * Â&#x203A; ^ < \ Â&#x201E; Â&#x2020; * < \ Â&#x160; = * Â&#x2020; %# *

{ & ]\ { & ] * \ Â&#x2021; < * < \ Â&#x160; = * < *> & < %Â&#x2018; * ~ < *& < \

Â&#x201D;<+ < %Â&#x2013; * Â&#x160; \ Â&#x153; *< * < %Â&#x2039; * { < \ Â&#x; ] < * < %Â * Â&#x2021;= +< * + < %

* %^] * + * <

^ & + & + ] ^

] + = & + &

< &

] + <=

& [

& & < & Â&#x2C6; & [ &

[ = &

> * = \

= < + & ^

& %Â&#x2018;

]^ ~ * < *& < ^

Â&#x201D;<+ < ^ Â&#x2020;^= * ^ Â&#x2021;

^ & %$ ^

< >

Â&#x203A; ^ < Â&#x2020;^* = > < Â&#x201E; Â&#x2020; <

Â&#x160; = * Â&#x2020; Â&#x2020;^* = Â&#x203A; + & +

[

> =

&

^ <+

< &^ = * + & + < & ^ <^ <

= %Â&#x201E;Â&#x2030;*Â&#x201A; =

^

= & + > *

^ < ]

^& %Â&#x201A;Â&#x201E;

=

<+ ^

= =^<+

Â&#x2039;Â&#x2018;\ ^ Â&#x201E; Â&#x2020;

= ^+

<

^= Â&#x2020; Â&#x2019;^ + Â&#x201C; <

= += + < ] \

= *

^Â&#x2020; > [ + + ^

Ĺ to vam treba za DTV? ÂĄ [ [

<

+ & + < & \ Â&#x2020; +

=

& & + *

Naj eĹĄ e kratice

Ĺ to je ustvari digitalna televizija Â&#x201D; < <+ &

& * + + > \

^<+

& + [ ^ + * > < & < & % < [

& < & \

< < <+

< + ^<+

>] &

+ & ] = Â&#x2020; < + \

> ^ < & + * ^ *

\ ^=

<+ ^

& +

+ ~ * & + &

< &

{] & + &

= <+ < +

= *

& & < & < ]

< & \

< <+ <+

Â&#x2022; ^ < ^ ^ [ & < & \ + ^

+ ] + ^< +

+ &

+ ] < ^ < ^ ^ < &

< & Â&#x161; = <+ & ]

& + Â&#x2019; ^ Â&#x201C;

Â&#x2019; Â&#x201C; <

[ \ [

& + * & < & <+ < ^\ > ^

^&

=

+ > < = <+ [ Â&#x201E; *

< &

^ + > *

Â&#x203A;~} +^\ ^ ' +<

Â&#x203A;~} \ <+ ' Â&#x2013;# = *

{ ^ < [ <+ *

^ <= = + < & ^ * <+ < \ <

+ + > ^

=$\ Â&#x2C6;Â&#x2C6;¢

Â&#x2C6;¢$ <+

Â&#x2021;

<+

<

<+

^

>

= ÂŁ Â&#x160;

+ < & = + ]*

] + \ > [+

&

+ >

] = + ] \ * >

[ ^ <^

Â&#x201A; < = +

= < ^Â&#x2020;

< &

< < ^ ^

{] & + &

= + ]

^

=

= \

Â&#x2019;^ + Â&#x201C; < & Â&#x2022;

[

> * \ +

< ^> ^ ]>

%Â&#x201A;Â&#x201E; &^ <+ *

Kupon za popust pri kupnji digitalnog prijemnika ' +<

Â&#x2020; ^>

Â&#x2021;Â&#x2C6;%

< &

= < ^=

> ^= ^ %Â&#x201E;Â&#x2030;*Â&#x201A; =

Â&#x160;^=

= < = [+ < *

= = += + * ^ 'XÂ&#x201A;* ~ += + =

^= = ^= %Â&#x201E;Â&#x2030;*Â&#x201A;

<+^ < ^\ + '% > ^ *

= ^Â&#x2020; + + < Â&#x2020;

^< ^& = < = + ~

= < ^

& + ^ + > ^

< ^<+

^

+ ] + ] &^\ < ] * + %Â&#x201E;Â&#x2030;*Â&#x201A; =

= + = + < ^=

< ] < > Â&#x201D; Â&#x2039;Â&#x2018; ^

* \ +

+= + = * <

%Â&#x201E;Â&#x2030;*Â&#x201A; ^ Â&#x2022; *

< Â&#x2020; + ^ +

>

< ^= ^ \ ^ < < ^ ^

^[+

Â&#x2039;Â&#x2018;

+ > Â&#x201D;

+ * + = < + ^ + <+ ^

& <

= < ^

%Â&#x201A;Â&#x201E;\

=

^

<

^=^ + %Â&#x201E;Â&#x2030;*Â&#x201A; ^ \ ] >

[

^ = +

[

+ > Â&#x2021;¢Â&#x2C6;XÂ&#x201A; ^ > ÂĄ

& \ + + <

+ ^ + > ^= ^ &

+ > Â&#x201A; = ^=

%Â&#x201E;Â&#x2030;*Â&#x201A; ^ \ = + <+

^ = +^ ] Â&#x2021;¢Â&#x2C6;XÂ&#x201A; ]

Â&#x2C6; ] \ ^= +

&

] <+ ^ & = > +

+ > ÂĄ

^=^ +

+ > \ ] >

= +

^ < ] ^&

& + =

Kako e se u ovo prijelazno vrijeme s analogne na digitalnu televiziju pojavljiva dosta novih kra ca, zbog lakĹĄeg razumijevanja donosimo popis naj eĹĄ ih. â&#x20AC;˘ DTV (Digital Television) â&#x20AC;&#x201C; digitalna televizija. â&#x20AC;˘ DVB-H (Digital Video Broadcas ng â&#x20AC;&#x201C; Handheld) â&#x20AC;&#x201C; radiodifuzija digitalnog videosignala za prijam na pokretnim telefonima i sli nim malim prijamnicima prema referentnim ETSI normama i drugim me unarodnim normama. â&#x20AC;˘ DVB-T (Digital Video Broadcas ng â&#x20AC;&#x201C; Terrestrial) â&#x20AC;&#x201C; zemaljska radiodifuzija digitalnog televizijskog signala prema referentnim ETSI normama i drugim me unarodnim normama. â&#x20AC;˘ DVB-T2 â&#x20AC;&#x201C; sljede a generacija sustava digitalne zemaljske televizije DVB-T. â&#x20AC;˘ EPG (Electronic Programme Guide), ili IPG (Interac ve Programme Guide), ili ESG (Electronic Service Guide) â&#x20AC;&#x201C; elektroni ki programski vodi â&#x20AC;&#x201C; vodi kroz radijske i televizijske programe na televizijskom zaslonu, koji predstavlja tzv. superteletekst, koji je brĹži i interak vniji od obi nog teleteksta. â&#x20AC;˘ GE06 â&#x20AC;&#x201C; Plan raspodjele radijskih frekvencija za potrebe digitalnog zemaljskog odaĹĄiljanja radijskih i televizijskih programa â&#x20AC;&#x201C; Ĺ˝eneva 2006., donesen na Regionalnoj radiokomunikacijskoj konferenciji (RRC-06) Me unarodne telekomunikacijske unije (ITU), odrĹžanoj u lipnju 2006. godine u Ĺ˝enevi, koji je sastavni dio Regionalnog sporazuma Ĺ˝eneva 2006. U skladu sa zavrĹĄnim odredbama toga Plana predvi en je prelazak na digitalnu zemaljsku radiodifuziju u VHF frekvencijskom pojasu III i u UHF frekvencijskim pojasima IV i V do 2015. godine. â&#x20AC;˘ HDTV (High De ni on Television) â&#x20AC;&#x201C; televizija visoke kakvo e â&#x20AC;&#x201C; televizijski signal koji omogu uje visoku kakvo u slike i zvuka ĹĄto se, u odnosu na televiziju standardne kakvo e, pos Ĺže pove anjem broja analiziraju ih linija po slici, promjenom na ina analiziranja slike, pove anjem omjera stranica slike na 16:9 te promjenom kolorimetrij-

skih zna ajka slike, prema referentnim ITU-R preporukama i referentnim SMPTE normama. â&#x20AC;˘ H.264/AVC, ili MPEG-4 verzija 10, ili MPEG-4 AVC (Advanced Video Coding) â&#x20AC;&#x201C; norma za kodiranje digitalnog televizijskog signala u zemaljskim radiodifuzijskim sustavima. â&#x20AC;˘ MPEG (Motion Pictures Experts Group) â&#x20AC;&#x201C; skupina stru njaka osnovana 1988. godine u okviru Me unarodne organizacije za normizaciju (ISO) i Me unarodnog elektrotehni kog povjerenstva (IEC), s ciljem utvr ivanja i razvoja norma za kodiranje videosignala i prate ih audiosignala. â&#x20AC;˘ MPEG-2 â&#x20AC;&#x201C; norma za kodiranje digitalnog televizijskog signala standardne kakvo e u zemaljskim radiodifuzijskim sustavima. â&#x20AC;˘ MUX â&#x20AC;&#x201C; kra ca za mul pleks â&#x20AC;&#x201C; viĹĄeprogramski kanal sastavljen od viĹĄe radijskih ili televizijskih programa i/ ili drugih podataka ĹĄto se istodobno prenose u jednom radiofrekvencijskom kanalu. â&#x20AC;˘ SDTV (Standard Definition Television) â&#x20AC;&#x201C; televizija standardne kakvo e â&#x20AC;&#x201C; televizijski signal koji omogu uje standardnu kakvo u slike i zvuka sa 625 ili 525 analiziraju ih linija po slici, uz analiziranje s proredom i omjerom stranica slike 4:3, prema referentnim ITU-R preporukama i referentnim SMPTE normama. â&#x20AC;˘ SFN (Single Frequency Network) â&#x20AC;&#x201C; jednofrekvencijska mreĹža. â&#x20AC;˘ ST61 â&#x20AC;&#x201C; Sporazum iz Stockholma potpisan 1961. godine (Stockholm 1961 Agreement), kojim je utvr en plan raspodjele radijskih frekvencija za potrebe analognog zemaljskog emi ranja televizijskih programa, a vaĹžio je do donoĹĄenja Regionalnog sporazuma Ĺ˝eneva 2006. (GE06). â&#x20AC;˘ UHF (Ultra High Frequency) â&#x20AC;&#x201C; elektromagnetski valovi na radijskim frekvencijama od 300 MHz do 3 GHz. â&#x20AC;˘ VHF (Very High Frequency) â&#x20AC;&#x201C; elektromagnetski valovi na radijskim frekvencijama od od 30 MHz do 300 MHz.

16

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VOZILI SMO: Peugeot 5008

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Novi putni ki transporter

Prodaja novih automobila u RH 1.1.-31.1.2010.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen 359

13,80%

2

Opel

12,30%

3

Peugeot

209

8,04%

4

Renault

206

7,92%

320

5

Chevrolet

201

7,73%

6

Hyundai

187

7,19%

7

Škoda

168

6,46%

8

Citroen

138

5,31%

9

Mazda

96

3,69%

10 Toyota

93

3,58%

11

Suzuki

87

3,34%

12

Ford

78

3,00%

13

BMW

66

2,54%

56

2,15%

14 Audi 15

Kia

16 Dacia 17

Seat

52

2,00%

51

1,96%

41

1,58%

18 Nissan

37

1,42%

19 Fiat

36

1,38%

20 Honda

30

1,15%

21

16

0,62%

22 Volvo

12

0,46%

23 Lada

10

0,38%

24 Saab

10

0,38%

25 Smart

8

0,31%

Mercedes

26 Jeep

6

0,23%

27 Lancia

6

0,23%

28 Land Rover 5

0,19%

29 Alfa Romeo 4

0,15%

30 Lexus

3

0,12%

31 Ostali

10

0,38%

UKUPNO

2601

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,93

Super plus 98

8,00

Super 100 BS Eurodizel

8,34 7,25

7,25

4,76

4,76

Eurodizel BS LPG auto plin

8,00

Besplatnim pozivom do probne vožnje Volva XC60 Najprodavaniji i najpoželjniji Volvo model XC60 od sada je na raspolaganju svim zainteresiranim kupcima za probne vožnje od ku e ili bilo koje druge lokacije po želji. Dovoljno je nazvati besplatni Volvo tele on 0800 9450 i s užitkom gledati kako vam u „ku ni posjet“ dolazi željeni Volvo model. Volvo je odlu io preseliti testne vožnje svog najpoželjnijeg i najprodavanijeg modela, Volva XC60, tamo gdje kupcu najviše odgovara – a to je pred ulazna vrata ku e, doma ili ureda. Prednosti ovoga tipa testnih vožnji su višestruke: potencijalni kupac sam bira mjesto i vrijeme vožnje, željeni automobil vozi u kvartu kojeg kupac dobro poznaje, što zna i da se sada usredoto uje na ono što vozi a ne kuda vozi. I što je ne manje važno – kupac nema dodatnih troškova prijevoza do auto salona kao kod klasi nih probnih vožnji. Nova Volvo usluga odli an je pokazatelj budu ih Volvo aktivnosti u 2010. u kojoj nas o ekuje još puno Volvo noviteta i zanimljivih ponuda. Detalje o probnim vožnjama na poziv Volva XC60 možete doznati na besplatnom Volvo tele onu 0800 9450 ili na adresi www.volvocars.hr.

7,32

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 5. velja e 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Caddy furgon u akciji s plinskom instalacijom Volkswagen gospodarska vozila pripremila su prodajnu akciju za najprodavanije dostavno vozilo u Hrvatskoj – Caddy urgon.

Ovaj model s plinskom instalacijom dostupan je poduzetnicima i obrtnicima za samo 1.599 kn mjese no (operativni Porsche leasing, 48 rata, s ostatkom vrijednosti). Pri tome se ne gubi pravo na dvogodišnje jamstvo na vozilo, a istodobno se dobiva dvogodišnje jamstvo na plinsku instalaciju. Akcija se odnosi na ograni enu koli inu vozila, a vrijedi do isteka zaliha.

Usavršena modularnost kombinirana s vode im voznim karakteristikama u klasi, te naprednom tehnologijom koja osigurava udobnost i sigurnost, u inile su 5008 snažnim kandidatom za novi presedan u svom segmentu.

DIMENZIJE: dužina

Novi model 5008 stigao je na hrvatsko tržište, a dostupan je s pet ili sedam sjedala. Vanjskim izgledom, 5008 se isti e skladnim linijama i posebno profiliranim konturama. Novi stil se zasniva na novoj interpretaciji kompaktnih putni kih vozila, gdje se dinami an aspekt vanjskog izgleda glatko uklapa s velikim kapacitetom interijera. Voza ko sjedalo u 5008 je nedvojbeno originalno i inovativno u svijetu putni kih transportera. Ergonomski položaj sjedenja, sli an položaju sjedenja u limuzini, integriran je u visoku arhitekturu automobila. Kao rezultat takvog položaja proizlazi pružanje voza u maksimalnog zadovoljstva i udobnosti za vrijeme vožnje, dok povišeno sjedalo omogu uje dominantan pogled na cestu.

Putnici u modelu 5008 cijenit e prozra an interijer zahvaljuju i staklenim površinama veli ine 5.77m² te staklenom krovu veli ine 1.69m², koji pružaju izniman panoramski pogled na vanjski prostor.

MODULARNOST Modularnost novog 5008 me u najboljima je u segmentu.

Drugi red se sastoji od tri sjedala jednake širine koja se mogu pomicati uzdužno (130 mm) te imaju mogu nost podešavanja nagiba naslona za optimalnu udobnost. Tako er, mogu se pojedina no sklopiti i neprimjetno spremiti u pod putni ke kabine ostavljaju i ravnu površinu idealno poravnatu sa stražnjim utovarnim pragom. Sa sklopljenim suvoza kim sjedalom u položenoj konfiguraciji, mogu e je utovariti duga ke predmete sve do prednje komandne plo e. Funkcionalna „kino“ sklopiva sjedala smještena u drugom redu omogu uju jednostavan i nesmetan pristup tre em redu. Napredna modularnost tako er je prisutna i u tre em redu gdje se dva sjeda-

la pune veli ine mogu zasebno sklopiti u stražnji pod.

PRTLJAŽNIK Prtljažnik u 5008 je prostran i prakti an, te jednostavan za upotrebu zahvaljuju i pravokutnom obliku.

Ovisno o položaju pomi nih stražnjih sjedala, nudi pregršt prostora u rasponu od 758 litara do 823 litre ispod police prtljažnika sa sjedalima tre eg reda sklo-

Aktivira se simultano sa bo nim zra nim jastucima da bi se optimizirala sigurnost putnika. Stoga, uz prednje zra ne jastuke, svi redovi su efikasno zašti eni.

VOZNA SVOJSTVA 5008 teži postati novo mjerilo u segmentu kompaktnih putni kih transportera u pogledu zadovoljstva u vožnji. Sadrži dinami ne kvalitete kombinirane s iznimnim voznim svojstvima

4,53 m

visina

1,64 m

Cx

0,29

prtljažnik

758 – 2.506 litara

plo u na kojoj se nalaze konektori koji omogu uju spajanje mobilne audio/vizualne opreme (walkman, videokamera, igra e konzole, DVD player, itd.) i dva Bluetooth® beži na seta. Model 5008 sadrži posljednju rije tehnologije u Peugeot telemati kom sustavu, nazvanom WIP (World In Peugeot): WIP Sound, WIP Bluetooth, WIP Nav i WIP Com 3D. Naposljetku, ljubitelji kvalitete zvuka mo i e odabrati JBL sustav ozvu enja.

IME 5008 Broj 5 u 5008 nosi prizvuk prošlosti Peugeot obiteljskih automobila, dok su centralne dvije nule oznaka za vozila sa visokom konstrukcijom i povišenim položajem voza a, proširuju i tradicionalni raspon Peugeot modela. Brojka 8 odre uje generaciju kojoj pripada novi model. pljenim u podu. Prtljažnik 5008 nudi jedan od najboljih tovarnih volumena u segment. Kapacitet se pove ava na 1.247 litara kada je izva ena polica prtljažnika i kada je prostor prtljažnika iskorišten do krova te se može dodatno proširiti na 2.506 litara ukoliko se drugi red sjedala sklopi u pod.

Brojni pretinci i police (ukupng volumena 48 litara) smješteni s obje strane putni ke kabine mogu lako udovoljiti raznolikim potrebama putnika.

SIGURNOST 5008 postavlja nove standarde u pogledu sigurnosti i udobnosti vožnje predstavljaju i nove i inovativne tehnologije u segment kompaktnih putni kih transportera. Head-up zaslon prikazuje osnovne in ormacije u vožnji (brzina, ograni enje brzine/kontrola brzine vožnje i upozorenje razmaka) kroz prozirnu plo u koja se izdiže s vrha instrument table (predstavljeno na 3008). Inteligentan sustav kontrole trakcije dostupan je uz ESP u standardnoj opremi. Dodaje novu unkciju tradicionalnom sustavu kontrole proklizavanja pogonskih kota a, dopuštaju i voza u pokretanje i efikasno kretanje na mokrim, zale enim i snijegom pokrivenim cestama.

Zaštitu putnika omogu avaju šest zra nih jastuka te zra ni zastor za glavu koji pokriva sva tri reda sjedala je dostupan u verziji sa sedam sjedala (dva reda pokrivena su verzija sa 5 sjedala).

usporedivih s najboljim Peugeot putni kim vozilima te visoki stupanj udobnosti zahvaljuju i ovjesu. Spoj udobnosti i voznih osobina je jedna od klju nih karakteristika modela 5008.

MOTORI Na hrvatskom tržištu 5008 e biti dostupan s dva motora posljednje generacije i jednom ponudom s automatskim mjenja em.

U savršenom su skladu sa dinami nim zahtjevima ovog novog putni kog transporera. 1,6 litreni Vti razvija 120 KS, 2,0 litreni HDi FAP razvija 163 KS i opremljen je 6-brzinskim automatskim mjenja em, a tre i motor je 1,6 litreni HDi FAP sa 110 KS.

HI-TECH Dva 7“ zaslona u boji smješteni su u prednju komandnu

PONUDA U HRVATSKOJ Ponudu 5008-ice u Hrvatskoj sa injavaju tri spomenuta motra te dva paketa opreme (Com ort Pack i Premium). Cijena po inje sa 144.900 kn za model 1,6 VTi 120 Com ort Pack sa 5 sjedala do 215.100 kn za 2,0 HDi sa 163 KS, 6 brzinskim automatskim mjenja em, 7 sjedala i Premium paketom opreme.

9. velja e 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VOZILI SMO: Fiat Punto Evo

Kompletirana Punto obitelj Fiat Punto Evo ima cilj izgraditi uspjeh svog prethodnika, Grande Punta i postati presedan za inovaciju, sigurnost i stil zahvaljuju i nekolicini novih mogu nosti. Ime “Evo” naglašava razinu evolucije u dizajnu automobila koji je u stanju zadovoljiti sve kupce u smislu tehnologije, voza kih svojstava i poštivanje okoliša.

Punto Evo svoj tehnološki napredak dokazuje u prvom redu širokim spektrom Euro 5 motora, uklju uju i drugu generaciju 1,3 Multijet i 1,4 MultiAir - revolucionarnu tehnologiju koju je razvio Fiat Powertrain Technologies koja e postupno biti usvojena kod svih Fiat Group vozila. Pored ovih inovativnih i tradicionalnih agregata, tu su i hibridni sustavi koji koriste metan i ukapljeni naftni plin te upotpunjuju paletu eco-friendly motora u segmentu. Za smanjenje potrošnje i emisije štetnih plinova, novi Punto Evo ima u ponudi Start & Stop sustav koji trenutno isklju uje motor kada se automobil zaustavi. Start & Stop dolazi kao dio standardne opreme na svim novim Euro 5 benzinskim i dizelskim motorima. Unutrašnjost automobila je tako er dobila novitete. Blue & Me-TomTom je infotainment sustav, iju prakti nost dokazuje zaslon u boji osjetljiv na dodir preko kojeg upravljate telefonskim pozivima, satelitskom navigacijom i svim informacijama koje su potrebne u vožnji a direktno ih preuzima iz on-board ra unalnih sustava. Fiat Punto Evo podiže standarde i u podru ju sigurnosti sa sedam zra nih jastuka. To je jedan od rijetkih automobila, u svojoj klasi, koji pruža jastuk za koljena voza a kao standard u svim izvedbama. Osim zra nih jastuka za vašu sigurnost se brinu ABS, EBD (Electronic Brakeforce Distribution) i ESP (Electronic Stability Program) sustavi ali i druge korisne mogu nosti kao što je Hill Holder sustav, koji pomaže voza u pri kretanju uz brdo, te prilagodljiva prednja svjetla za maglu koja automatski osvjetljavaju zavoj ispred vas. Kona no, Fiat Punto Evo je još atraktivniji zahvaljuju i Fiat Centro stilu. Unutrašnjost (nadzorna plo a, sjedala i instrumenti) je potpuno preure ena te je tako još elegantnija.

Fiat Punto Evo e biti dostupan od druge polovice listopada a cilj mu je da se uspostavi kao Europski tržišni lider u iznimno važnom B segmentu.

Motori dostupni kod lansiranja modela: benzinski 1.4 8v 77 ks, 1.4 16v Multiair 105 ks i diesel 1.3 16 v Multijet 75 ks dok e se drugi motori na HR tržište uvoditi postepeno. Logo na stražnjim vratima Punta Evo mjenja se ovisno o tipu motora: crvena to ka je za visoke performanse motora (135 KS 1,4 MultiAir Turbo i 1,6 Multijet 120 KS), zelena za bifuel motore a crna za sve ostale tipove motora.

Start & Stop sustav i Gear Shift Indikator S obzirom na brigu za okoliš i ekonomi nost potrošnje goriva, novi Fiat Punto Evo koristi Start & Stop sustav. Dolazi kao standard na svim novim Euro 5 benzinskim i dizelskim motorima, a kasnije na 1.6 120 KS i 1.2 Euro 5. Ovaj ure aj privremeno isklju uje motor te ga ponovo pokre e kako bi se smanjila

potrošnja goriva i razina buke.

U situacijama kada se vozilo zaustavi na semaforu, koje su tipi ne za urbana podru ja, sustav automatski ugasi motor u cilju da smanji potrošnju goriva i emisiju štetnih plinova do 15% za urbane cikluse i 3,5% kod NEDC ciklusa. Štoviše, Gear Shift Indikator (GSI) je povezan sa Start&Stop sustavom i savjetuje voza a kada treba promijeniti brzinu, što dovodi do ve e iskoristivosti goriva.

Sigurnost Punto Evo je projektiran i izgra en kako bi se postigla najviša razina sigurnosti. Model se može pohvaliti velikim brojem sigurnosnih ure aja (standardno ili opcionalno, ovisno o tržištu), po evši s onima koji su posve eni pasivnoj sigurnosti: dva prednja zra na jastuka, dva prednja bo na zra na jastuka, zra ne zavjese i zra ni jastuk za koljena voza a (Punto Evo jedan je od rijetkih automo-

bila u ovom segmentu na kojim je zra ni jastuk za koljena voza a u standardnoj opremi) koji osiguravaju zaštitu putnika u devet podru ja u slu aju nesre e. Punto Evo tako er je jedan od rijetkih automobila, u svojoj klasi, opremljen s adaptivnim ‘skretanjem’ prednjih svjetala za maglu koja se automatski upale ovisno o kutu upravljanja. Novi Fiat Punto Evo jam i dosljedno i pouzdano držanje

ceste zahvaljuju i najnovijem sustavu za elektronski nadzor dinami kog ko enja i trakcije.

Tu je ABS sistem sa EBD-om (Electronic Brakeforce Distribution) i iznad svega kompletan ESP (Electronic Stability Program) sa Hill Holder sistemom za pomo pri kretanju uzbrdo (Punto Evo je jedini automobil koji sadrži ovaj sistem za sve motore). Osim toga, novi model ima sve zna ajke dinami nosti i udobnosti koje omogu uju korisnicima da se osje aju udobno i sigurno na svakom putovanju.

Tu je snažan i u inkovit sustav ko enja, gume posebno dizajnirane za maksimalnu udobnost i sigurnost, te dokazana struktura ovjesa: neovisni MacPherson sprijeda i polu-neovisni s torzionom osovinom straga.

Kona no, Fiat Punto Evo sadrži tehnologiju koja osigurava najvišu razinu za udobnost voza a i putnika, što je klju za preventivnu sigurnost: od dvozonskog automatskog klima

ure aja koja ini vožnju lakšom do tempomata, senzora za kišu i parkirnih senzora.

Novi dizajn je produžio automobil do ukupne dužine od 406 centimetara, što zna i da

zadržava svoje pobjedni ke karakteristike ali i udobnost putnika. Ostale vanjske dimenzije su ostale iste, uz širinu od 169 centimetara, visinu od 149 cm i me uosovinski razmak od 251 cm. Kona no, tu je niz od 13 boja, od kojih sedam nije bilo dostupno na prethodnom modelu: Grigio Intellettuale (siva), Blu Temerario (jazz plava), Blu Illusionista (pop plava), Nero Rubacuori (crna), Avventuriero Verde (zelena), Bianco Radioso

(bijela) i Rosso Sfrenato (crvena).

Obitelj Punto u Hrvatskoj sada se sastoji od Punta Classic (dostupan od 65.500 kn), Grande Punta (69.990 kn), te Punta Evo (dostupnog od 75.990 kn).

Punto Evo dostupan je u dvije karosrijske izvedbe (3 i % vrata), dva paketa opreme (Evo i Racing) te trenutno tri pogonska agregata (benzinski 1.4 8V 77 KS, 1.4 16V M-Air 105 KS te dizelski 1.3 MJT sa 75 KS.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. velja e 2010.

Fordovo produženo jamstvo za dodatne tri bezbrižne godine Nissanova tvornica ponovno pokre e tre u smjenu Nissan planira privremeno uvesti tre u proizvodnu smjenu u svojoj tvornici u Sunderlandu kao odgovor na nastavak velike potražnje za višestruko nagra ivanim Qashqaijem. Tvornica je tijekom 2009. naporno radila u dvije smjene ne bi li proizvela sva naru ena vozila, no prodaja popularnog crossovera sad je dosegla razinu na kojoj potražnja nadmašuje ponudu. Na europskom tržištu u ožujku u prodaju prodaju kre e bitno obnovljena ina ica modela Qashqai, pa e zbog toga od svibnja Qashqaijevoj proizvodnoj liniji biti dodana tre a, no na smjena. Premda e tržište odrediti koliko e se dugo raditi u trima smjenama, o ekuje se da to ne e biti kra e od šest mjeseci. Da bi se taj plan ostvario, idu i mjesec po inje selekcija radnika za 400 novih radnih mjesta u proizvodnji na odre eno vrijeme.

Tako er, produljit e se ugovori s postoje ih 160 privremenih radnika.

Predvi a se da e to otvoriti radna mjesta i u Nissanovu dobavlja kom lancu. Privremenu no nu smjenu Nissan je u Sunderlandu prvi put bio uveo u lipnju 2008. da zadovolji nevi enu potražnju za Qashqaijem.

Kao odgovor na svjetsku gospodarsku krizu, njezin je rad obustavljen u sije nju prošle godine. No Qashqai se brzo oporavio, a najnovije prognoze za poslovnu godinu 2009. (koja završava 31. ožujka) predvi aju da e se u Europi prodati više od 200.000 Qashqaija ime bi taj model postao najprodavanije Nissanovo vozilo.

Fordovi automobili pokriveni su standardnim 24-mjese nim jamstvom s neograni enom kilometražom, a plan produženog jamstva osmišljen je kako bi zadovoljio posebne potrebe i nakon isteka tvorni kog jamstva kako biste bili sigurni i narednih 12 ili 24 mjeseca. Osim tog standardnog plana produženog jamstva, za sve vlasnike podmodela Ford Fieste ili Fusiona (osim 2.0 motora) u ponudi je opcija produženog jamstva za tri godine i to po akcijskim cijenama. Primjerice, produženje

jamstvenog roka za 1 godinu (na 3) za vozilo do 20 mjeseci starosti po akcijskoj cijeni do e 2.053 kn, a za vozilo starosti izme u 21 i 24 mjeseca cijena produženog jamstva je 2.318,00 kn. Maksimalno ponu eno produženje jamstva košta 6.040 kn odnosno 6.815 za vozila izme u 21 i 24 mjeseca starosti. Dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnom info telefonu 0800 300 007, a ponuda produženog jamstva može se realizirati u itavoj prodajnoj mreži.

Akcija traje do 31.ožujka.

Subaru Forester dostupan od 223.000 kn Subaru je za potencijalne kupce Forestera pripremio posebnu akciju u kojoj se Forester diesel nudi po cijeni benzinca, uz uštedu za kupca od 20.700 kn za X opciju, odnosno 19.500 za XS opciju. Benzinski modeli Forestera tako er su obuhva eni akcijom te je model XS dostupan po cijeni modela X (ušteda 17.000 kn), a model X povoljniji je za 17.500 kn te dostupan na tržištu od 223.000 kn. Ponuda se odnosi na ograni enu koli inu vozila sa skladišta i vrijedi do 31. ožujka 2010.

9. velja e 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC Kalendar za 2010. godinu: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Rally Sweden Corona Rally Mexico Jordan Rally Rally o Turkey Rally New Zealand Voda one Rally de Portugal Rally Bulgaria Neste Oil Rally Finland ADAC Rally Deutschland Rally Japan Rallye de France RACC Rally de Espana Rally o Great Britain

12 - 14/2/10 5 - 7/3/10 1 - 3/4/10 16 - 18/4/10 7 - 9/5/10 28 - 30/5/10 9 - 11/7/10 29 - 31/7/10 20 - 22/8/10 10 - 12/9/10 30/9 - 3/10/10 22 - 24/10/10 11 - 14/11/10

Super snažni Focus vra a se u akciju u Švedskoj Ford Focus RS WRC koji je spasio Jari-Matti Latvalu i Miikku Anttilu od ozbiljnih ozljeda tijekom strašnog udes u Portugalu prošle sezone, vra a se u natjecanje slijede i tjedan u Švedskoj. Automobil je toliko snažan da ga je unato tome što se strovalio gotovo 200 metara niz padinu i okrenuo 12 puta, tim BP Ford Abu Dhabi World Rally Team osposobio za natjecanje u Švedskoj – s Latvalom i Anttilom za volanom. Latvalina nesre a na utrci Rally de Portugal na njegov 24. ro endan jedna je od najdramati nijih u povijesti sporta. Focus RS WRC okretao se niz padinu gotovo

20 sekundi, a oba Finca izašla su iz udesa samo s ogrebotinama i modricama. Televizijska snimka nesre e pregledana je više od 765.000 puta na YouTube-u. Izvješ e koje je pripremio M-Sport, tvrtka koja priprema Focus RS WRC za Fordova svjetska natjecanja, otkriva da su finsku posadu zaštitila najsuvremenija sigurnosna obilježja. Iako je izvana izgledalo da je automobil jako ošte en, kokpit je ostao doslovno netaknut zahvaljuju i vrsto i kaveza. Nakon nesre e auto je vra en u središnjicu M-Sporta u Engleskoj gdje je rastavljen do kraja i ponovno napravljen.

KONCERT Dine Merlina povodom Valentinova u Gradskoj sportskoj dvorani VaraĹždin

VaraĹždin jednako vaĹžan kao i London, Sarajevo, Rim ...

Poznati bosanski glazbeni arobnjak Dino Merlin u petak 13. velja e, dan uo i Valentinova, odrĹžat e dugo o ekivani koncert na ovim prostorima. Veliki koncert pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Otkrit u ti tajnuâ&#x20AC;?, ĹĄto je ujedno i naziv jedne od pjesama s njegovoga zadnjeg albuma, bit e u Gradskoj sportskoj dvorani VaraĹždin s po etkom u 20.30 sati.

- Na Ĺžalost, ja sam prvi put u VaraĹždinu. Nikada u Ĺživotu nisam bio u ovom lijepom gradu.

Nevjerojatno da nakon toliko godina, toliko kontinenata i svega ostalog u Ĺživotu joĹĄ uvijek postoji prvi put. Ja se jako dobro osje am.

Madrac u hotelu bio je jedan od najboljih u mom Ĺživotu. Nevjerojatno kako sam dobro spavao, kazao je simpati an Dino Merlin na samom po etku proĹĄlotjedne konferencije za novinare na kojoj su izneseni detalji vezani uz sam koncert.

- VaraĹždin mi je podjednako vaĹžan kao ĹĄto su to London, Zagreb, Pariz, Sarajevo, Rim, kao i svi oni gradovi u kojima smo nastupali na velikim scenama. Ono ĹĄto me prvenstveno drĹži u Ĺživotu je moja publika, moje pjesme i ta

PrijaĹĄnje generacije bile su romanti nije od danaĹĄnjih O romantici nekad i danas Merlin kaĹže: - Ja se joĹĄ uvijek nisam povukao s bojnog polja ljubavi, ĹĄto je metafora za ovjeka koji uĹživa u onom ĹĄto radi, joĹĄ voli Ĺženu koju voli, joĹĄ voli pjesmu koju voli. Smatram da su prijaĹĄnje generacije bile romanti nije od danaĹĄnjih. interakcija, emotivni mali kutak u kojem emo se mi na i 13. velja e u VaraĹždinu.

Ljubav prema glazbi javila se rano Preko dvadeset je godina proĹĄlo otkako je strojarski tehni ar iz Sarajeva Edin DerviĹĄhalidovi odlu io re i â&#x20AC;&#x153;zbogomâ&#x20AC;? tvornici Ĺželjeza i baciti se u glazbene vode. Edin DerviĹĄhalidovi postao je Dino Merlin. - Ljubav prema glazbi javila se rano, po etkom osnovne ĹĄkole. JoĹĄ u osnovnoj ĹĄkoli obi avao sam uzeti gitaru i u druĹĄtvu prijate-

Cijena karte u pretprodaji 90 kuna Karte za koncert dobitnika brojnih nagrada i jednog od najcjenjenijih glazbenika i kantautora u svojoj struci po cijeni od 90 kuna u pretprodaji

mogu se nabaviti preko sustava Eventim, u bistrou Time Out (dvorana), TP Branka i Radiju 1 u akovcu. Na dan koncerta cijena karte je 100 kn.

Nisu imale tolike mogu nosti i toliki izbor. Kad sjediĹĄ kraj rijeke i imaĹĄ gitaru, nemaĹĄ mobitel ni Internet, moraĹĄ biti romanti an. Danas uz sve te tehnoloĹĄke mogu nosti nemaĹĄ vremena za one elementarne stvari. Koliko nam je tehnoloĹĄki razvoj donio, toliko je i odnio. lja pjevati tu e pjesme. Pjevali bi Indexe, Bijelo dugme ...

O odluci da se baci u solo vode Dino kaĹže: - Ponekad ljudi poĹžele realizirati svoje ideje. Nisam ni prvi ni zadnji koji je bio u grupi pa onda krenuo svojim putem.

Mi smo svi joĹĄ uvijek u dobrim odnosima. Neki od njih joĹĄ se uvijek bave glazbom, dok su se neki prestali baviti tim poslom. Mislim da je kod mene bila najve a ta Ĺželja da ostanem na tom putu, kaĹže Merlin, i dodaje da ne bi bila loĹĄa ideja da se ostvari neka suradnja sa starim bendom.

Publika od mene moĹže o ekivati joĹĄ poneku lijepu pjesmu Svoj posljednji studijski album pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Ispo etkaâ&#x20AC;? Dino Merlin izdao je 2008. godine, a na njemu se nalazi trinaest pjesama koje autorski potpisuje on sam. Kroz koju godinu Dinini oboĹžavatelji mogu

TOP 20 01. MOJE NAJDRAŽE - FRANKA BATELI

Veliki koncert pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Otkrit u ti tajnuâ&#x20AC;? Dino Merlin odrĹžat e u Gradskoj sportskoj dvorani VaraĹždin o ekivati novi album. - Ja se stalno vrtim u tom krugu u kojem piĹĄem pjesme, stoga moji oboĹžavatelji kroz par godina mogu o ekivati novi album. Navikao sam svoju publiku na to da svake etiri godine izdajem album. No, to ne mora obavezno biti tako. MoĹžda album iza e prije, a moĹžda i kasnije. Moja publika od mene moĹže o ekivati joĹĄ poneku lijepu pjesmu.

No, Ĺživot glazbenika nije uvijek lak. esti koncert i odvojenost od obitelji Dini ponekad teĹĄko padaju, ali, kako kaĹže, ima krasnu Ĺženu koja je u inila da njihova djeca postanu pristojne osobe. - Vrlo je vaĹžno da oni steknu formalnu naobrazbu, no, njihova primarna i osnovna naobrazba je ona koju nose iz obitelji. Moje djetinjstvo bilo je teĹĄko. Dijete sam rastavljenih roditelja. Otac je uvijek bio daleko kada nije trebao pa sam se ja trudio da svojoj djeci budem blizu u trenutku kada me zatrebaju. (hz, foto: Vrzan)

TOP LISTA DOMA IH

02. OTI I NA VRIJEME CARLA BELOVARI

01. U ast svim dobrim ljudima

03. ME IMURSKI BLUES

DraĹžen Ze i

KOM3DIJA

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

04. DVI ZVIZDE - GUSTAFI

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

05. ŽE AM - GIBONNI

04. Vjerujem u an ele

06. BALADA - CRVENA JABUKA

Oliver Dragojevi

07. KO JE TU LUD - PROTOKOOL

05. Danijela as -

08. FTI EK VELI - DEADLOCK

Danijela Mar novi

09. NISI SAM - IVANA KINDL

06. Odijelo - Jole

10. TRAG - MANOFON

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski

FORMULA 13

09. Nemam pojma

01. 0/10 - PAOLO NUTINI

Bojan JambroĹĄi

02. FIREFLIES - OWL CITY

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. WONDERFUL WORLD

TOP LISTA STRANIH

ROD STEWART 04. I LIKE - KERI HILSON

01. RIHANA

05. CHASING PIRATES

RUSSIAN ROULETTE

NORAH JONES

02. BEYONCE

06. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

07. UNDISCLOSED DESIRES - MUSE

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

08. JUST BREATHE - PEARL JAM

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. STELLA THE ARTIST - DAVID GRAY

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. HAPPY - LEONA LEWIS

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY

AKOVE KA valentinovska poslastica

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME OASIS

U nedjelju 14. velja e - Parni valjak â&#x20AC;&#x153;Jesen u meniâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Sve joĹĄ miriĹĄe na njuâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nedaâ&#x20AC;?, kao i (naj) noviji hitovi â&#x20AC;&#x153;Zastavâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nakon svih ovih godinaâ&#x20AC;?, samo su neki od naslova pjesama naĹĄega najpoznatijeg rock banda. Naravno, rije je o Parnom valjku koji svoje najljepĹĄe stihove, od studenog proĹĄle godine, ponovno izvodi na pozornicama diljem Hrvatske.

U nedjelju 14. velja e pak stiĹže u akovec u dvoranu Graditeljske ĹĄkole.

Nakon trideset zajedni kih godina te etiri godine stanke, zasvirali su na Karlova ko live turneji u devet hrvatskih gradova, koji eto stiĹže i u akovec.

Parni valjak svoj je povratak zasigurno opravdao nevjerojatnom energijom na pozornici koja je i nakon 30 godina rada moĹžda ja a

EXHIBITION Clubbing, 12. velja e u â&#x20AC;&#x153;Dijaniâ&#x20AC;&#x153;

nego ikada. S obzirom na to da te energije ima i dalje, a za svaki se koncert traĹžila karta viĹĄe, poznati rockeri i nakon turneje odlu ili

su zasvirati u manjim hrvatskim gradovima. Na Dan zaljubljenih, 14. velja e u 20 sati, Parni valjak e gostovati u akovcu u sportskoj dvorani Graditeljske ĹĄkole. â&#x20AC;&#x153;Ja u ljubav vjerujemâ&#x20AC;? kao ĹĄto govori jedan od njihovih najve ih hitova mogao bi biti najprikladniji naziv njihovog nedjeljnog akove kog koncerta.

Ulaznice stoje 80 kn, a kupiti ih moĹžete u akovcu u Hit recordsu, Etno art travelu (Me imurski dvori), caffe baru Klompa, pizzeriji Ro-sa u Prelogu, caffe baru Jama u Murskom SrediĹĄ u te u sustavu Eventima na internetskoj stranici www.eventim.hr.

TOP LISTA 01. JAY Z Young Forever Ft. MR HUDSON 02. MADONNA - Revolver

TOP LISTA DOMA IH 03. SADE - Soldier Of Love 04. JASON DERULO Whatcha Say 05. LEONA LEWIS - I See You 06. HOT CHIP One Life Stand 07. DAVID GUETTA Memories Ft. KID CUDI 08. KE$HA - Tik Tok 09. HIM Heartkiller 10. KERI HILSON - I Like

KAWASAKI 3P u Prostoru u akovcu, 13. velja e

Svoje umije e za pultom Eksplozija mo nog potvrdit e Luka Jakir zvuka i odli ne zabave TJEDNI KALORIFER

mjeĹĄavinu puna/ska/reagge/dub rifova, uz neizostavne duha ke fraze koje se provla e kroz gotovo sve pjesme, dok tekstualno bend slijedi davno zacrtanu liniju asfalt - ĹĄank â&#x20AC;&#x201C; brzina - tribina, uz autoironijski i zafrkantski odmak.

Broj ulaznica je zbog kapaciteta kluba ograni en, pa kartu na vrijeme osigurajte na pretprodajnim mjestima u Starom hrastu i Zrinskom, a dok se spremate na jedan od koncerta koji e obiljeĹžiti sezonu u Prostoru, ekirajte http:// kawasaki3p.com. (e)

Alex

vom â&#x20AC;&#x153;Jakir Bros. Project,â&#x20AC;? i iste godine potpisuju za Dancing Bear singl â&#x20AC;&#x153;Re lector pt. 1â&#x20AC;?.

Exhibition ovaj put po inje u 22 sata, dok se zavrĹĄetak planira u 6 sati ujutro. Cijena ulaznice je 30 kuna.

Koncertna sezona u Prostoru (bivĹĄi Stari hrast), u kojem se mogu pogledati odli ni koncerti, zahuktava se na najbolji mogu i na in gostovanjem zagreba kog Kawasaki 3P-a, u subotu 13. velja e, s po etkom u 22 sata.

Ubrzo im izlazi i album prvijenac, koji osvaja nagradu Porin za najbolji album alternativne glazbe i rock nagradu â&#x20AC;&#x153;Crni ma akâ&#x20AC;?, te donosi uz Eurosong uspjeĹĄnicu i hitove â&#x20AC;&#x153;Kak si, pa takâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Snifa san gluâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Malo vas je â&#x20AC;Śâ&#x20AC;?.

Glazbu Kawasakija najjednostavnije je opisati kao zabavnu

Alison

U petak 12. velja e svojim majstorijama po astit e nas headliner Luka Jakir, DJ producent i promotor dalmatinske underground scene. Klub â&#x20AC;&#x153;Dijanaâ&#x20AC;&#x153; joĹĄ e jednom okupiti ljubitelje istinskog underground zvuka.

Jakir se orijentira prema techno zvuku, usavrĹĄavaju i tehniku kao i sam stil. U proteklim godinama djeluje kao promotor brojnih partyja na makarskom podru ju, i biva freelancer po clubovima diljem Hrvatske (The Best, Aurora, Lazareti).

Godine 2002. pokre e projekt â&#x20AC;&#x153;Nightlifeâ&#x20AC;? s rezidencijom u clubu â&#x20AC;&#x153;Nautilus,â&#x20AC;? ĹĄto rezultira bogatim programom i kolekcijom tridesetak partyja. Godine 2003. zajedno sa svojim bratom zapo inje produkciju pod nazi-

+ &"

# $ $$$

Dobro je znati 43

GRADSKA SPORT TSKA DVORANA VARAŽDIN Prodaja karata u sustavu Eventim, bistro Time Out (dvorana),TP Branka i Radio 1 akovec.

Cijena karte u predprodaji 90 kn., a na dan koncerta 100 kn ( PDV u cijeni ) R

Plus

Tjednik

44

Dobro je znati

+ &"

# $ $$$

„OBAVIJEST POTROŠA IMA PLINA ~

> < = = <

= & = ^ < + ^

X * =^] ' +<

< + <+ ^ + <^<+ ^ > =< ]^ = = \ < >

= [+ ^= \ ] > < + <+ %

<

& <+^=

< &^

^

< + <+ \

^+

< + <+ § =< ] = = \

+ <

+ ^+ ^ ^ < <

+

^> + & ^

> <

< <

+ +^ = > ] ^ < < \ <^ > ^ & <+ ¡> \ = = & = > ^ <+ <

^

= ] = < ]

>

^] = <+

= & = ^ ^ <+ ^

& \

^

< + <+ ^ + <^<+ ^ > =< ]^ = = \ <+^=

< &^

<

&

+ ^ ^= > + & ^ <+ = = > <

¨ ^

<^

=

> <\

= <+

< =< ] ^ = < &^ > % & = ^

X =^] ' +< >

& ^

=

= < ] ^ ^ ^ <+

< <

^

>

^

= & = > < `

$ $ & + <

= & = > ^ <+ §

+ < = + [

\ © ª < ~% * \ ^> = ^ = < ]

> ^ <+

¡ <+ > ] ^ > = + [ ^ = ^ ^ >

+ <

= & =

> + < = + [

\ © ª < ~% *

<+ > ] ^+ +

< <+

> > ]

$ $

& \ + + < = + [ <+ + ] ^

& <+

= & = > ^ <+ § = + [

=

= ^

+ ^ <+ = + [

\

© ª < ~% * \ ^> = ^ = < ]

>

^ <+

{ = + [ ^ = ^ ^ >

<+

= & = > = + [

=

= ^

+ ^ <+ = + [

& \

© ª < ~% * $

&

= & = > = ^> + [+

\$ © ª\ ^ > ~% ¡ < ] ^ < \

> > +

& ]

& \

<

[ > ^= ^ <+

] ^ + + <+ <^

< = ^& ^

[+ ­

%

+

`

\ = ^ \

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PRIPREME NOGOMETAŠA ME IMURJA u turskom Beleku

Veliki potencijal koji treba potvrditi u prvenstvu Me imurje je ponovno potvrdilo da ima mom ad koja vrijedi.

Nije prvi put da u pripremnim utakmicama akove ki prvoligaš izgleda “vrlo ozbiljno”. Nažalost, prvenstveni kontinuitet doga a se puno rje e. Tako je i na pripremama koje je Me imurje

zapo elo prošlu srijedu u turskom Beleku kraj Antalyije, gdje su idealni uvjeti za trening (jedini problem predstavlja neugodna kiša i vjetar), a sparing partnera ima koliko ti srce želi. Do sad odigrane utakmice pokazale su kvalitetu sastava kojeg ima na

raspolaganju trener Bogdan, ali taj potencijal tek treba potvrditi u borbi za prvoligaški opstanak koja e biti žestoka. Me imurje ostaje u Turskoj do kraja tjedna, a još e odigrati dvije utakmice.

U utorak (danas) protiv eškog prvoligaša Mlada Boleslav i u e-

tvrtak protiv rumunjskog prvoligaša Brasova. Me utim, s obzirom na vremenske uvjete o ito se mom ad ne e mo i uop e pripremati u akovcu, ve e morati od sljede eg tjedna potražiti neku drugu destinaciju.

(D. Zrna)

Brazilac Eliomar zabija i asistira na pripremama u Turskoj

ME IMURJE - TEREK 2:1

ME IMURJE - DAEGO 2:1

ME IMURJE – KAIRAT ALMA ATA 0:0

Svladali ruskog Premier ligaša

Pao koreanski klub koji igra na najve em stadionu

S Kazahstancima bez golova

Izgleda da Turska itekako odgovara nogometašima Me imurja, jer nakon nekoliko izvrsnih predstava na prošlogodišnjim pripremama i na ovogodišnjim su startali u izvrsnom ritmu kad je u pitanju odigravanje utakmica s jakim protivnicima. U prvoj kontrolnoj utakmici svladali su tako Terek Grozny, najpoznatijeg e esnkog kluba koji je lan najbolje ruske Premier lige.

Brazilci Amauri i Eliomar zabili su za preokret i pobjedu od 2:1, nakon što je Terek vodio 0:1.

Me imurje je odigralo utakmicu odmah ujutro poslije dolaska u Belek kraj Antalyije. I de ki su bili više nego raspoloženi. Mogli su zabiti ve u prvom dijelu Vuka i Planti , a igra je imala “glavu i rep”.

U drugom dijelu dominacija Me imurja, ali i gol Rusa. Zabili su iz kontranapada. Me utim, Amauri je nekoliko minuta kasnije poravnao nakon izvedenog kornera, da bi ubrzo me imurski Brazilac bio isklju en.

Ipak, to nije smetalo da do kraja utakmice nakon odli ne kombinacija Kova a i Golubovi a s igra em manje na terenu Eliomar postigne pobjedni ki zgoditak. S ovakvim razvojem situacije Rusi se nisu tako lako pomirili, došlo je do sukoba me u igra ima (što nije rijetkost), sudac je do kraja utakmice isklju io dva ruska igra a i Kova a i susret je nekako priveden kraju uz pobjedu Me imurja.

Vrijedna pobjeda bez obzira što je u pitanju kontrolni susret i treneri eksperimentiraju s postavama, ali Me imurje je pokazalo da uz pravi pristup može biti bolji protivnik i od puno renomiranijih klubova.

Me imurje je igralo u sastavu: Ma ari , Georgievski, Bratkovi , Valenti , Bubalo, Darmopil, Juroš, Grgi , Planti , Vuka, Žuljevi , dok je u drugom dijelu Bogdan ubacio u igru sljede e igra e: Amauri, Melnjak, Kova , Lima, Eliomar, Golubovi , Leva i , Kraja i ).

I druga odli no odigrana kontrolna utakmica Me imurja na pripremama u Beleku. Svladan je koreanski prvoligaš Daegu s 2:1 (0:0) (prošle godine odigrali su tako er u Turskoj vrlo dobru partiju protiv Busan Parka “tvorni ke” mom adi poznate koreanske marke Daewoo).

Rije je o klubu koji je prošle godine završio na 15. mjestu prvoligaške tablice, ali se di i da igra na najve em koreanskom stadionu koji prima više od 65.000 gledatelja.

Me imurje je stiglo do pobjede u drugom poluvremenu zgodicima Ivice Žuljevi a u 66. minuti i u samom inišu u 88.

minuti novaka, polivaletnog igra a Marka Grgi a koji iz utakmice u utakmicu potvr uje da e biti poja anje. Koreanci su poravnali u 72. minuti, ali je Me imurje na kraju ipak pobjedom okrunilo puno bolju igru i više prilika od svog protivnika.

Naime, ve u prvom dijelu je Me imurje trebalo voditi. Darmopilu je poništen kako nam je rekao sportski direktor Miljenko Dove er regularan zgoditak, dok Kova i Vuka nisu zabili iz dobrih situacija. U nastavku je Eliomar asistirao Žuljevi u za vodstvo Me imurja, da bi pobjedu donio pobjedu.

(DZ)

U tre oj utakmici priprema, trener Bogdan dao je priliku igra ima koji su nešto manje igrali, uz nekoliko standardnih u dosadašnjim utakmicama. Igralo se po lošem vremenu, kiši i vjetru, tako da nije bilo nimalo jednostavno igrati. Me imurje je protiv kazahstanskog prvoligaša bilo puno bolji protivnik.

Me utim, ostali su bez ijedne mrvice sre e. Naime, u ak etiri navrata pogodili su okvir gola.

Ga ala su ga etiri razli ita igra a: Amauri, Vuka, Eliomar, Kova ). I ne sa-

mo to bilo je na utakmici još najmanje pet velikih zicera, još niz izglednih situacija, ali lopta nikako nije htjela u gol. Na kraju se istaknuo i Ma ari kad je obranio jednu od rijetkih izglednih situacija koju je stvorio protivnik. Sve u svemu odli na provjera, jedino je šteta što je nedostajala efikasnost.

ME IMURJE: Ma ari , Lima, Amauri, Bratkovi , Bubalo, Melnjak, Darmopil, Grgi , Kova , Vuka, Golubovi (još su igrali: Georgievski, Eliomar, Valenti, Planti , Pintari ). Trener: Bogdan.

(DZ)

BURNA ZAVRŠNICA tjedna u akove kom nogometu

Škola nogometa puca po šavovima, sukob u NK akovcu Petak i subota bili su burni dani u Školi nogometa Me imurje - akovec, ali i u NK akovcu. U Školi nogometa smijenjen je naime voditelj škole Želimir Orehovec i na njegovo mjesto je postavljen Dragutin Naran a. Orehovec je novi trener Nogometnog kluba akovec, u koji je prešlo i osam juniora do tad registriranih za NK Me imurje.

Gordijski vor je kompliment za ono što se doga a u i oko Škole nogometa Me imurje- akovec i dva kluba koja su navodno osniva i te Udruge.

Mnogi koji su bili sumnji avi prema cijelom projektu ve od osnivanje sad su kona no došli na svoje, no teško da netko može biti zadovoljan takvim ishodom situacije, koja je k tome daleko od riješene.

Posljednji problemi koji su se pojavili jesu zajedni ka odluka NK Me imurja, NK akovca i Stru ne komisije Škole da se Želimir Orehovec kao voditelj Škole upu uje (i) na rad u NK akovec, uz osmoricu juniora, do tad lanova NK Me imurja. Ova je odluka u skladu s ugovorom o me usobnoj suradnji, kojeg su potpisala oba kluba 3. velja e.

Prelazak Orehovca naljutio Kataleni a?

Iz još uvijek neraš iš enog razloga taj je prelazak naljutio predsjednika Škole Dragutina Kataleni a, koji je sazvao hitni sastanak Izvršnog odbora, te na njemu dužnosti razriješio Želimira Orehovca, a na mjesto voditelja škole postavio Dragutina Naran u. U razgovoru za Me imurske

novine Kataleni je kazao: “Želimir Orehovec ne može kvalitetno obavljati funkciju voditelja škole ukoliko bude i trener u akovcu jer ne e imati vremena.” Nejasno je me utim kako je onda taj posao povjeren Naran i, koji uz vo enje ulaznog i izlaznog godišta kadeta u Školi radi i kao trener županijskog ligaša iz Belice.

Bilo kako bilo, akov ani su održali svoju konferenciju za novinare, na kojoj je Orehovec kazao kako mu je žao zbog takvog raspleta situacije i da se stanje u Školi pod hitno mora riješiti, jer je sadašnja situacije neodrživa.

Nadalje je problem i u kvali ikacijama samog Naran e, koji nema licencu koju bi NK Me imurje kao prvoligaš trebao imati za svoj omladinski pogon, a kako e se to odraziti na prvoligaša saznat

emo vjerojatno tek po povratku prvoligaša iz Turske.

Sukob BratušaApostolovski?

Na kraju recimo kako su kuloare preplavile glasine o izi kom sukobu predsjednika NK akovca Zvonimira Bratuše i jednog od igra a kluba. Bratuša je za Me imurske novine kazao: - Nije bilo nikakve tu e, radilo se o tome da je Apostolovski došao u urede akovca traže i svoje “papire” (istupnicu) jer je nezadovoljan, ja sam ih odbio dati, on je i dalje inzistirao a ja sam ga udaljio iz prostorija, kaže Bratuša.

S druge strane, Apostolovski se portalu e-medjimurje potužio da ga je Bratuša izi ki napao, te kao “dokaz” ponudio svoju fotku s malom ozljedom lica.

Orehovec i Bratuša dogovorili su suradnju za treniranje seniora NK akovec što se nije dopalo Kataleni u pa ga je smijenio s funkcije voditelja Škole nogometa Me imurje - akovec Problem u redovima NK akovec su dogovori Uprave s igra ima prije Bratušinog dolaska u klub, gdje su igra ima ponu ene visoke naknade za igranje koje se kre e oko 2.500 kn, što sadašnji predsjednik smatra de initivno previsokim

za IV. HNL. Me utim, problem je što igra i koji više ne žele igrati po novim uvjetima ne mogu dobiti istupnice, pa dolazi do sukoba, prvenstveno verbalnih, ali o ito je krajem tjedna bilo još “burnije”.

(Ivana Strahija)

9. velja e 2010.

IZASLANSTVO UEFA u akovcu

OSNOVANA Nogometna škola NK Spartak M. Subotica

Infrastruktura je obaveza nogometne politike

Za predsjednika izabran Željko Horvat

akovec su posjetili visoki izaslanici UEFA-e, koji su došli provjeriti u kakvom su stanju pitch tereni postavljeni djelomi no i njihovim novcem. Vi enim su zadovoljni, a izdvojili su vrijeme kako bi kazali ponešto o važnosti nogometa na najširoj osnovi.

Pitch tereni u akovcu i u Trnovcu Bartolove kom u dobrom su stanju, ustvrdili su Pascal Torres, voditelj odjela razvoja nacionalnih saveza pri UEFA-i te njegova pomo nica Emily Shaw....

- Interesiralo nas je može li se od UEFA-e o ekivati pomo i s drugim travnjacima, posebno za trening mladih, jer akovcu toga dramati no nedostaje? “Infrastruktura je obaveza države i jedinica lokalne samouprave.

Nama je me utim jasno da novca nema, pa se može pokušati dobiti nekakvo su inanciranje od UEFA-e, za što me utim treba podnijeti zahtjev, rekao je Torres.

Mini pitch tereni ina e su dio Grassroots programa i trebali bi biti namijenjeni apsolutno svima onima koji žele odigrati malo nogometa, bez obzira na spol, dob ili rasu. U Hrvatskoj pitchevi s umjetnom travom služe ve inom klubovima, što i jest i nije dobro. UEFA naime želi u nogomet uvesti socijalnu odgovornost.

- Nogomet ima mo ujediniti ljude i integrirati ih na travnjaku. Na kraju krajeva, igra 11 protiv 11 i može se prona i na in da se u tu igru uklju e žene, manjine, ljudi s invalidnoš u… Pitch

Na inicijativu NK Spartak iz Male Subotice i roditelja djece, 17. sije nja održana je Osniva ka skupština Nogometne škole Spartak, na kojoj je za predsjednika izabran Željko Horvat. Planovi koje nam je podastrao predsjednik Horvat vrlo su ambiciozni. Planirani budžet Nogometne škole je 60 tisu a kuna, u ijem e kreiranju sudjelovati op ina Mala Subotica, sponzori te roditelji.

Sportski voditelj škole je Tomislav Podgorelec, koji e i obnašati fuknciju jednog od trenera djece. Trenutno škola ima dvojicu trenera, s time da se radi na tome da se do po etka priprema, 27. velja e angažiraju još dva stru na i kvalitetna trenera sa iskustvom, jedan trener igra a, a drugi vratara. U tijeku je i izrada web stranice kluba, na emu u Školi vode posebnu brigu, jer su svjesni da je najjednostavnija i najbrža komunikacija sa svom djecom i njihovim roditeljima preko interneta. U Nogometnoj školi Spartak trenutno trenira pedesetak djece, razvrstane u kategorije mla ih pionira, pionira i junira, a vizija je da se Škola omasovi sa osamdesetak djece iz šire okolice. Od po etka nove nogometne sezone, sa radom e unutar Škole zapo eti i kategorija Po etnika U-9.

Nogometna škola ima svoj posebni statut i poslovni ra un, tako da e sva prikupljena sredstva biti strogo namjenska, samo za potrebe rada s djecom, koja e dobiti što je mogu e bolje uvjete za rad. Tako e biti svi polaznici biti osigurani u slu aju ozljeda, te dobiti trenirke, torbe, kao i nakon utakmica

Izaslanstvo UEFA u razgovoru sa svojim doma inima i novinarima teren je na in otvaranja vrata svima njima, objasnio je Torres.

Posebna pozornost manjinama i ženskom nogometu Posebno u Me imurju postoji problem uklju ivanja romske djece u “mainstream” sportska doga anja, nema ni mnogo ženskih nogometnih klubova, pa se postavlja pitanje zbog ega sve stoji na mjestu, a Grassroots se ipak oglašava na sva zvona?

- Županijski nogometni savezi trebali bi biti nositelji tih projekata i poticati nogometno druženje na tim razinama. Mi smo svim savezima predstavili podatke, objasnili na ine su inanciranja, no nisu baš zagrijani, rekla je Shaw.

HNS-ova voditeljica me unarodnog odjela Ivan ica Sudac je objasnila:

- Ženski nogomet treba vezati uz muški, jer ženski klubovi sami nemaju skoro nikakvu mogu nost opstanka. Veliki nogometni klubovi u Hrvatskoj danas imaju po pet mla ih selekcija, imaju trenere i imaju infrastrukturu, tako da bi dodavanje ženske ekipe bilo relativno lako. To je jedini na in da se potakne ženski nogomet.

Treba spomenuti da osim A selekcije i mla ih nogometnih reprezentacija Hrvatski nogometni savez ima i mnoštvo specijalnih selekcija, od žena do Roma i invalida. Ukupno 24 izabrane vrste nose hrvatske boje na raznim natjecanjima, što je lijep uspjeh za ovako malu zemlju, a svakako i poticaj da se na tome gradi i šira rasprostranjenost nogometa.

(Ivana Strahija)

Željko Horvat vo e, sokove te prehranu. Planirani su posjeti jednom godišnje nogometnim školama i klubovima Prve hrvatske nogometne lige, kako bi se djeca pobliže upoznala sa radom svojih vršnjaka u drugim sredinama. Osim predsjenika NOgometne škole Spartak Željka Horvata, na funkciji tajnika se nalazi Predrag Majni , blagajnik je Kristijan Pintari , dok su još lanovi Izvršnog odbora Dražen Zadravec, Renato Lon ari , Dejan Horvat, Boris Šegovi , Mario Milijan i i Kristijan Juras. Svi iz Uprave djeluju volonterski i u interesu Nogometne škole, dok je struka popra ena inancijski, sve s ciljem kako bi nakon odre enog perioda, Škola iznjedrila vrhunske nogometne igra e. Predsjednik Željko Horvat se ispred Nogometne škole Spartak zahvaljuje dosadašnjim podupirateljima, Ljekarnama Petek, Auto školi Start, Vladimiru Domjani u, Zdravku Kr maru, Ranku Domini u, Dubravku Horvatu, Marku Novaku, svima ostalima kao i roditeljima koji su bili na raspolaganju. (IH)

9. velja e 2010.

NASTAVLJENA PREMIER rukometna liga

PRVA HRVATSKA odbojkaška liga

Neo ekivani poraz MKA IPC u Bjelovaru

Iz Kaštele bez bodova

BJELOVAR 27 (13) MKA IPC 26 (13)

Ve smo u ranijim napisima rekli da se bojimo kako e prosipani bodovi u Kutini i Splitu, protiv najslabijih mom adi lige nedostajati MKA*IPC-u u kona nom zbroju za vrh ljestvice, a sada tim utakmicama možemo dodati i nastup u Bjelovaru. Bodovi su ponovno prosuti, ali razlike ipak ima. Ovog puta nije nedostajalo htijenja, borbenosti i želje za pobjedom. I su enje je bilo vrlo korektno. Samo je božica Fortuna u odlu uju im trenucima okrenula le a i Bjelovar je slavio s minimlanih 27-26.

Iznenadio je trener Josip Borkovi kolegu Granatera 3-2-1 obranom. Bjelovarci su cijeli tjedan vježbali napad na 6-0 obranu, s obzirom na visoke igra e koje akov ani imaju. Pokazalo se to punim pogotkom, jer doma i nisu znali odgovoriti na tako postavljenu obranu. Nakon po etnog vodstva Bjelovara, gosti rade 3-0 i prvi puta imaju tri pogotka prednosti.

Me utim, nakon elegantnih 7-4, dolazi prva ‘crna rupa’ MKA*IPC-a i doma in u samo tri minute poravnava rezultat. Ponovno gostuju i igra i stvaraju prednost, ovaj puta ak etiri pogotka , bilo je tada 12-8, ali i to uspijevaju izgubiti.

Umjesto da se na odmor ode s lijepom zalihom, bilo je jasno da nas u nastavku o ekuje triler.

Ništa dobro u nastavku Drugo poluvrijeme nije donijelo ništa dobroga. Spomenut emo samo dva detalja, pa e mnogo toga biti jasnije. Prvi gol iz igre u drugom poluvremenu igra i MKA*IPC-a postigli su tek u 38. minuti, a prvu loptu naši su vratari obranili u 46. minuti. Dodamo li da su u tom razdoblju su ena dva pasivna napada akov anima, ne možemo govoriti o ‘crnoj rupi’ nego o pravoj ‘rupetini’. Svakako je za pohvaliti da su gosti stigli tri pogotka minusa i poravnali na 20-20

u 46. minuti. Priklju ak se držao sve do 55. minute i rezultata 24-24.

No, jedno duplo vo enje i jedan šut

s vanjske pozicije koji je doma i vratar Grgi obranio donijeli su kona nu prevagu. (D. Opa i )

TRENER BORKOVI :

Uvijek je problemati no juriti zaostatak Josip Borkovi ovako je analizirao utakmicu...

— Igrali smo odli no do 27. minute, ali prednost nismo znali odnijeti u svla ionicu. U drugom poluvremenu tako er je bilo vrlo uzbudljivo, samo što smo mi morali juriti rezultat, a to je uvijek problemati no. Na koncu, uz malo sre e, doma in je uzeo ponu ene bodove.

Nešto je ipak presudilo. Da li onaj loš po etak drugog poluvremena?

— Utakmicu je presudila loša forma naših vratara. S obzirom na njihov slab dan još smo malo pogodaka i primili.

Da su oni uspjeli pridodati još nekoliko obrana, bilo bi to dovoljno za našu pobjedu, kaže Borkovi .

Tu treneru Borkovi u moramo dati za pravo. Doma i vratar Dubravko Grgi imao je ak 17 obrana uz jedan obranjeni sedmerac, dok su naši vratari sakupili tek osam obrana. Od toga su dvije kad je pobjednik ve bio poznat.

Gotovo je za nevjerovati da Tomi-

slav Sladoljev, koji je tako sjajno odradio jesenski dio prvenstva i u nekoliko dvoboja proglašen igra em utakmice, prvu obranu zabilježi tek u 59. minuti. Mrvicu bolji, ali uz ve u minutažu bio je Mislav Lon ar. Usprkos takvom nesrazmjeru u obranama, utakmica je izgubljena samo s pogotkom razlike. Zbog toga emo i žaliti za ostavljenim bodovima u Bjelovaru. Na tragu dobrih jesenskih partija vratara je i kapetan mom adi Davor Varga..

— Bilo bi nekorektno sada svu krivicu svaliti na naše vratare. Kad se samo sjetim koliko su nam bodova priskrbili prošle jeseni, onda si i oni mogu dozvoliti slab dan. injenica je da smo igrali dobru obranu i dosta udaraca prema vratima uspjeli blokirati. No, pogrešaka je bilo i u napadu. Bilo je tehni kih pogrešaka, nerezonskih šuteva.

U subotu u akovcu s po etkom od 19 sati gostuje Medveš ak koji bi trebao platiti ceh izgubljenih bodova u Bjelovaru. (do)

BJELOVAR. ŠSD. Suci: Jurinovi (Zadar) i Mrvica (Biograd). Nadzornik: Radi (Biograd na moru).

BJELOVAR: Grgi , Obran, Jurjevi , Šimunovi , Toj i , Pe ina, Gavranovi , Karabati , Prhi , Dragi evi , iki , Merhar, Mili evi , Vugla . Trener: Darko Granatir.

MKA IPC AKOVEC: Lon ar, Pažin, Varga, Balog, Kara i , Crni , Zadravec, Sladoljev, Mar ec, Turk, Krajner, Pašali , Herman, avar, Jelini . Trener: Josip Borkovi .

Strijelci: Jurjevi 2, Šimunovi 2, Toj i 1, Pe ina 3, Gotal 3, Prihi 1, Dragi evi 6, iki 4, Merhar 5 za Bjelovar; Balog 1, Kara i 5, Crni 3, Zadravec 2, Turk 3, Pašali 1, Herman 4, avar 4, Jelini 3 za MKA IPC akovec.

Sedmerci: Bjelovar 5; MKA IPC akovec 4.

Isklju enja: Bjelovar 2 minute (Obran), MKA IPC akovec 6 minuta (Balog, Crni , avar).

Crveni karton: Dario Obran.

Igra utakmice: Dubravko Grgi .

Ostali rezultati: CO Zagreb 38 (22) – Osijek 27 (13); Moslavina 29 (13) – Zamet 34 (20); Metkovi 26 (15) – Buzet 25 (10); EMC Split 24 (12) – Dubrava 28 (9); Siscia 32 (16) – Karlova ka banka 30 (16); Medveš ak NFD 32 (14) – Varteks DC 29 (15); Pore 27 (13) – Nexe 25 (12).

TABLICA 1. Croa a Osig.

16 16 0 0 629:406 32

2. Nexe

16 12 0 4 546:457 24

3. Siscia

16 9 2 5 470:433 20

4. Pore

16 9 2 5 480:447 20

6. Metkovi

16 7 2 7 427:445 16

7. Varteks DC

16 6 3 7 484:485 15

8. Buzet

16 6 3 7 416:427 15

9. Bjelovar

16 7 1 8 456:713 15

10. Zamet

16 6 3 7 417:437 15

11. Karlovac

16 6 2 8 429:456 14

12. Medveš ak NFD 16 7 0 8 444:481 14 13. Dubrava

16 5 1 10 432:505 11

14. Osijek

16 5 0 11 474:502 10

15. EMC Split

16 4 2 10 411:492 10

16. Moslavina

16 2 2 12 418:518 6

Parovi 17. kola: EMC Split – Croatia Osiguranje; Dubrava – Bjelovar; MKA IPC akovec – Medveš ak NFD; Varteks DC – Metkovi ; Buze – Pore ; Nexe – Siscia; Karlovac – Moslavina; Zamet – Osijek.

MLADOST KL 3 CENTROMETAL 0 (25:11, 25:17, 25:20) KAŠTELA. GD Kaštel Stari. Suci: Gvozden i Babi (oba Rijeka).

MLADOST KL: Kova ev, uran, Mo i , Mitev, I. osi , Lukas, Stan i , Žaja, Šuker, Sko i , Križanov, Ran i , F. osi . Trener: Hunjak.

CENTROMETAL: David, Grubiši , Vabec, D. Posavec, Todorovi , T. Posavec, M. Posavec, Kre ak. Trener: J. Treska.

TABLICA 1. Mladost KL 2. Rijeka 3. Varaždin 4. Karlovac 5. Sisak 6. Centrometal 7. Mursa Pan Pi 8. Daruvar 9. Šibenik 10. Gornja Vežica

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 10 10 8 7 5 5 2 2 0

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 2 2 4 5 7 7 10 10 12

34:7 30:9 31:14 26:16 24:18 20:22 20:25 11:31 12:33 3:36

32 29 28 24 22 17 15 6 6 1

Ostali rezultati: Varaždin – Sisak 3:1; Gornja Vežica – Daruvar 0:3; Šibenik – Rijeka 2:3.

PRVA HRVATSKA kugla ka liga

Lider protutnjao kroz akovec

Hrvatski rekord Mateje Jambrovi upornost ove mlade i talentira-ne Draškov anke, koja treniraa d u atletskoj školi u Prelogu pod nadzorom trenera Aleksandraa Žbulja, ve je prošle godine po-e. ela donositi izuzetne rezultate.

Naime u 2009. godini Mateja jee osvojila na državnim prvenstvi-h, ma 12 medalja od ega 5 zlatnih, i zabilježila jedan nastup za hr-u. vatsku kadetsku reprezentaciju.

Nova atletska sezona zapo ela jee b za trenera Žbulja i Atletski klub Me imurje izuzetno dobro, jerr imati u svojim redovima sprin-terku od koje do sada nitko u po-o vijesti hrvatske atletike nije bio brži, velika je stvar.

Osim Mateje koja je bila i naj-bolja sudionica ovog državnogg prvenstva lanovi AK Me imurjee osvojili su još jednu zlatnu i dvijee m srebrne medalje. Više u sljede em broju novina.

monstrirala sve što je htjela.

Struka i Uprava Me imurje Centrometala ipak apsolutno ništa ne zamjera svojim igra ima: - U Kaštelu smo otišli sa svega osam igra a, jer je Petran prestao igrati, Palinkaš nije mogao i i, a Pu a i Haambaši su ozlije eni. Ostali su odigrali koliko su mogli i nemamo im što zamjeriti, kazao nam je klupski dopredsjednik Sre ko Horvat.

Unato porazu naši su odbojkaši još uvijek na šestoj poziciji tablice, iznad granice za play off. Na ruku im je išao poraz Murse u Osijeku od strane Karlovca. Me imurci ipak trebaju još koju pobjedu ukoliko kane u i u doigravanje za prvaka, a to pak zna i da bi trebali pod hitno di i formu.

Priliku za to imaju ve u idu em kolu kad im u goste stiže Sisak, trenutno petoplasirana mom ad prvenstva, koja je do sad osvojila 22 boda. Utakmica se igra u nedjelju 14. velja e u 18 sati, a najbolji me imurski odbojkaši pozivaju sve ljubitelje odbojke da ih do u podržati u Aton.

(Ivana Strahija)

5. MKA IPC akovec 16 9 1 6 460:429 19

POJEDINA NO prvenstvo Hrvatske u atletici za kadet(kinj)e

lanica AK Me imurje, Mateja Jambrovi , upisala se na listu hrvatskih atletskih rekorderki, a uspjelo joj je to ove subote u atletskoj dvorani Bo arskog doma Zrinjevac u Zagrebu, gdje je na dvoranskom prvenstvu Hrvatske u konkurenciji kadetkinja u utrci na 60 m uvjerljivo osvojila zlatnu medalju i pritom u dva navrata rušila državni rekord. Najprije se to dogodilo u kvali ikacijama kada su elektronski mjerni ure aji zaustavili štopericu na 7,81 sekundi, a onda potom u inalu sa stotinku boljim rezultatom i ponovo novim rekordom od 7,80 sekundi!

Prijašnji rekord hrvatske u dvorani bio je u vlasništvu Rije anke Arne Erege i Zagrep anke Danijele Grgi , koje su najkra u sprintersku dionicu u dvorani istr ale za 7,88 sek. Redovitost i

Odbojkaši Me imurje Centrometala vratili su se s gostovanja u Kašteli bez i jednog osvojenog boda. Doma i odbojkaši jednostavno su bili klasa više, što i dokazuje njihova pozicija na tablici. Mladost KL – Me imurje Centrometal 3:0 (25:11, 25:17, 25:20) Da je izraziti favorit Mladost iz Kaštele dokazala je odmah u prvom setu, ostavivši Centrometal na svega 11 poena. Iako su Mladostaši i do sad slovili za jednu od najja ih hrvatskih ekipa, dodatnim igra kim akvizicijama tijekom zime još je pove ana kvaliteta sastava iz Kaštele. Pobjeda protiv Varaždina u prvom kolu nastavka prvenstva tako er nije bila slu ajna, saznali su Me imurci.

Drugi set prošao je sli no kao i prvi, uz to što su naši odbojkaši imali laganu prednost, no samo do 13. poena. Do kraja seta Centrometal upisuje još samo etiri poena, Mladostaši su uzeli ostalo.

Najviše poena su Me imurci osvojili u tre em i posljednjem setu, njih 20, no do tad je Mladost ve de-

akove ki Željezni ar ugostio je minuli vikend lidera na tablici - Zadar. Gosti su protutnjali kroz akovec i odnijeli uvjerljivu pobjedu 8:0.

Nažalost, doma i nisu bili previše raspoloženi, kao da su bili impresionirani protivnikom.

Tek je Predrag Turk odigrao na razini koja je bila potrebna za iznena enje, stoga ono nije bilo ni blizu.

ŽELJEZNI AR 0 (3402)- ZADAR 8 (3680)

Mateja Jambrovi pretvara se u sjajnu sprinterku

ŽELJEZNI AR ( akovec) – ZADAR 0:2 (6:18); P. Turk – Bogdanovi 0:1 (2:2, 616:624); Košak + Vresk – Pintari 0:1 (1:3, 255+280:611); Plevnjak – K. Manev 0:1 (1:3, 569:626); Pigac – Milanovi 0:1 (1:3, 557:591); Pokriva

– Ukalovi 0:1 (1:3, 560:601); Pun ikar – Baljak 0:1 (0:4, 565:627).

TABLICA 1. Zadar

14 12 0 2 87:25

2. Novska

14 11 0 3 73:39

24 22

3. Zapreši

14 10 0 4 72:40

20

4. Poštar

14 9 1 4 65:47

19

5. Konikom

14 9 0 5 66:46

18

6. Grmoš ica

14 8 1 5 71:41

17

7. Zanatlija

14 7 0 7 60:52

14

8. Željezni ar

14 6 0 8 46:66

12

9. Kandit

14 4 0 10 43:69

8

10. Adrianeon

14 3 0 11 40,5:71,5 6

11. Bjelovar

14 3 0 11 35,5:76,5 6

12. Trilj

14 1

0 13 13:99

2

Ostali rezultati: Zanatlija 6 (3465) – K. Premijer 2 (3449); Zapreši 7 (3702) – Bjelovar 1 (3431); Poštar 3 (3721) – Grmoš ica 5 (3749); Trilj 1 (3309) – Novska 7 (3471); Kon. Osijek 6 (3433) – Adrineon 2 (3333).

9. velja e 2010.

KOĹ ARKA A 2 LIGA SJEVER

B LIGA SJEVER

Opet NedeliĹĄ e!

Me imurje Globetka bez borbe!

U 15.kolu A 2 lige Sjever koĹĄarkaĹĄi NedeliĹĄ a su opet iznenadili â&#x20AC;&#x201C; ovaj puta negativno. Nakon ĹĄto su popili 90 koĹĄeva razlike u Virju, pa tukli Vindiju (do ju er pretendenta na barem drugo mjesto, ako ne i viĹĄe), u posljednjoj su utakmici gostuju i u KriĹževcima izgubili 45:124?! Za ne povjerovati kakve su to oscilacije!

Me imurje je kod ku e igralo s posljednjeplasiranim Radnikom iz KriĹževaca i nakon prvih 20 minuta utakmice rezultat je bio 46:48!

Onda su promijenili obranu u zonsku i protivnik slijede ih 10 minuta u tre oj etvrtini zabija ukupno 3(tri) koĹĄa!

Me imurje 32! Utakmica je ĹĄto se pobjednika ti e time bila zaklju ena. akovec je izgubio u Vrbovcu od Petra Zrinskoga u utakmici u kojoj se moĹžda

moglo u initi viĹĄe od asnoga poraza.

Derbi kola igrao se u VaraĹždinu gdje je Podravac sa pola koĹĄa sretno odnio pobjedu nad Ĺ K Vindija i sebe uvrstio na drugo mjesto tablice, odmah iza neporaĹženog Me imurja. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Ĺ K Vindija â&#x20AC;&#x201C; Podravac 62:63 Grafi ar â&#x20AC;&#x201C; Mladost( ) 88:59 Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 87:80 KriĹževci â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e 124:45 (30:6, 31:17, 33:6, 30:16)

NEDELIĹ E: Gospo i 9, Kocijan, BaĹĄek, Posavec, Fekonja, Glumac 4, Ĺ egovi 7, Ĺ tefi 4, Ĺ amarija 14, Ba i 7.

Petar Zrinski â&#x20AC;&#x201C; akovec 75:66 (19:16, 17:17, 18:22, 21:11)

AKOVEC: Novak, Kranj ec 10, Prprovi L. 9, Megla 26, Prprovi M., Lon ari , BiĹĄevac 5, Vehtersbah 2, Ostoja 14, Wrana.

Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Radnik 95:71(27:23, 19:25, 32:3, 17:20)

ME IMURJE: Jeleni , VuruĹĄi 2, Novak Marek 6, Vugrinec 8, Hrka A. 16, Zaspan 13, Hrka N. 9, aji 7, Turk 2, Novak Mario Medo 10, Novak Man. 16, Golubi 7.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. Podravac 3. KriĹževci 4. Ĺ K Vindija 5. Petar Zrinski 6. AKOVEC 7. Bjelovar 8. NEDELIĹ E 9. Ivan ica 10. Gra ar 11. Mladost ( ) 12. Radnik

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

15 12 11 11 9 8 8 6 5 2 2 1

0 3 4 4 6 7 7 9 10 13 13 14

30/+368 27/+277 26/+373 26/+201 24/+115 23/+21 23/-13 21/-303 20/-81 17/-273 17/-436 16/-249

U 13. kolu najniĹže lige koĹĄarkaĹĄi Me imurje Globetke su trebali kod ku e igrati protiv Vinice, no ovi nisu doĹĄli, a utakmica je registrirana rezultatom 20:0! U lokalnom derbiju Mursko SrediĹĄ e nije dopustilo Donjem Kraljevcu viĹĄe od 40 postignutih poena, pa je pobjeda time bila zagarantirana i uvjerljiva. Dubrav an je lagano izaĹĄao na kraj s Cesticom na gostovanju, dok su Prelog kod ku e protiv Grafi ara i Kotoriba protiv Koprivnice uknjiĹžili nove pobjede.

Doma i poraz doĹživjela je Mladost Ivanovec protiv Lepoglave. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Prelog â&#x20AC;&#x201C; Grafi ar 2 76:54(23:17, 24:10, 16:15, 13:12)

PRELOG: Hali , Ĺ ari , BlaĹžona 10, Pusti 2, BlaĹžeka 9, Poljak, Jankovi 3, Ĺ olja 14, Lesar, Ciglar 8, Jam-

broĹĄi , POredoĹĄ 30.

Me imurje Globetka â&#x20AC;&#x201C; Vinica 20:0 Mursko SrediĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 77:40(15:10, 12:7, 24:15, 26:8)

MURSKOSREDIĹ E:Varga18,Brodar 3, Kralji 4, Kutnjak, Leva i 6, Mikolaj 11, Cilar 9, Bedi 7, Dodlek 4, Tkalec 7, David 2, Srnec 6.

DONJI KRALJEVEC: Dopu 4, Borovi 5, Zrna 12, Glavina 5, Grozdek, Ivanovi 8, Taradi, RuĹži 3, Lon ari , Ĺ te an 3.

Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 90:76(25:13, 18:19, 19:11, 28:33)

KOTORIBA: Igrec, HabuĹĄ, ZvoĹĄec A. 25, SuĹĄec 8, FuĹĄ Hr., Munka 6, FuĹĄ Hi., Zlatar 22, Pogorelec 6, Ujlaki 23.

Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Lepoglava 72:93(15:22, 19:26, 24:22, 14:23)

A 2 LIGA sjeveroistok, Ĺžene

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A

Solidno s najboljom ekipom!

NedeliĹĄ u dva poraza!

Solidan otpor pruĹžile su naĹĄe koĹĄarkaĹĄice najja oj ekipi u Drugoj ligi koja opravdano traĹži brzi povratak u Prvu ligu. Jednostavno, nije se moglo bolje protiv izrazito viĹĄih i fizi ki mnogo ja ih igra iva iz Zagreba koje u svojim redovima imaju i reprezentativke Hrvatske i naprosto su druga dimenzija za kompletnu drugoligaĹĄku konkurenciju. Naravno, mom ad Lupapromotion je neporaĹžena, a takva e vjerojatno ostati i do kraja prvenstva. Problem naĹĄi igra ica

je osim u visini bio i broj izgubljenih lopti (prevelik). U slijede em su kolu naĹĄe cure slobodne, a onda im predstoje dvije odlu uju e utakmice za opstanak u ligi â&#x20AC;&#x201C; protiv Koprivnice, te VaraĹždina. (Ĺžd) Ĺ˝KK Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Ĺ˝KK Lupapromotion 37:81

ŽKK MLADOST IVANOVEC: Glumac, Hlebec 6, Balog 9, Šmitran, Hozjan 1, Šardi 6, Živkovi V., Bogdan, Leva i 10, Sabol, Tkalec 5, Živkovi A. Trener Leva i Ž.

Pobjeda i poraz Mladosti Ivanovec!

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA D. Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Mladost Ivanovec 56:57(16:12, 14:14, 10:12, 9:11,7:8

A., Kranj ec J. 2, Vugrinec 14, Fe keĹĄ 9. Trener Mihoci K. Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 45:98(7:29, 11:17, 20:23, 7:29)

MLADOST IVANOVEC: Kranj ec R. 9, Car 9, Kranj ec J. 4, Vugrinec 7, Fe keĹĄ 11, Hamer 2, Bjelobrk, Varga 3. Trener Drk I. ME IMURJE: Bedi 6, VuruĹĄi , Kocijan 13, Voni 20, MiĹĄe 4, Miko 46, Jeleni 9, Ivanek. Trener Sori R.

TABLICA DONJI KRALJEVEC: Branilovi 1, Ĺ venda, Ivanovi D. 18, Sinkovi G.K, Ivanovi J., Dopu 11, Taradi 2, Pa an 13, Glavina 8, Vuk, Grozdek 3. Trener Horvat T. MLADOST IVANOVEC: VuruĹĄi 21, Kranj ec R. 6, Car 5, Kranj ec

1. ME IMURJE 2. Ivan ica 3. Ĺ K Vindija 4. MLADOST IVANOVEC 5. MURSKO SREDIĹ E 6. DONJI KRALJEVEC 7. DUBRAV AN

11 10 9 12 10 9 11

9 8 8 4 4 3 0

2 2 1 8 6 6 11

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA

Cestica 2000 â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 24:149(10:32, 0:47, 6:38, 8:32)

ME IMURJE: Ĺ te ok 49, Agi 26, Lepen, Franin 52, Novak, Peti, Ĺ tromar 6, FarkaĹĄ 16. Trener aji I. NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C;Donji Kraljevec 34:97(4:21, 11:20, 4:31, 15:25)

NEDELIĹ E: Ĺ trukelj S. 14, Posel, GaĹĄparec 2, Kova i , Golik 12, emerin 4, JanĹžek, MIlihram, Mihol ek, Pintari 2. Trener Ĺ trukelj M DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G.K. 12, Branilovi 8, Taradi 10, Ivano-

vi J. 19, Ĺ venda 10, Sinkovi G.L. 11, Pa en 19, Ĺ venda 8. Trener Horvat T. NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Mursko SrediĹĄ e 39:80 (2:26, 11:21, 16:12, 10:21)

NEDELIĹ E: Ĺ trukelj 3, Kocijan 20, Posel, GaĹĄparec, KOva i , Golik 14, emerin 2, Ĺ pi ar, POsavec, Ledi .

Trener Ĺ trukelj M. MURSKO SREDIĹ E: Podkrajac 3, Radikovi 29, MatoĹĄa 9, Novak, BalaĹž 15, Per i 12, Repalust 8, Ben ik 4. Trener Repalust S.

20/+218 18/+125 17/+148 16/-129 14/-42 12/-66 11/-254

Cestica 2000 â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 59:93

DUBRAV AN: Varga 12, Rusak 9, Jakupak 18, Haramija, LukĹĄa R. 14, Brljak Ĺ˝. 11, Orehovec 12, Horvat 5, Ribi 2, Ĺ tefi 10.

TABLICA 1. DUBRAV AN 2. MURSKO SREDIĹ E 3. PRELOG 4. KOTORIBA 5. ME IMURJE GLOBETKA 6. Lepoglava 7. Gra ar II 8. MLADOST IVANOVEC 9. DONJI KRALJEVEC 10. Koprivnica 11. Vinica/-1 12. Ces ca 2000

Najzanimljivija utakmica 12. kola lige najmla ih koĹĄarkaĹĄa odigrana je u akovcu gdje su snage odmjerile dvije â&#x20AC;&#x201C; do ju er neporaĹžene ekipe â&#x20AC;&#x201C; Me imurje i Donji Kraljevec.

Prednost od desetak koĹĄeva razlike s po etka utakmice malo se ÂŤpodebljalaÂť na 14 koĹĄeva razlike na kraju za akove ku mom ad. (bh)

ME IMURJE: Hamer 12, Sabol 6, Jambrovi 19, Mom ilovi 2, Mati, GaĹĄpari 6, Vrus 2, Posavec 2, KeresteĹĄ 8, Novak 2, Glumac 11, Kapelari.

Trener Novak S. DONJI KRALJEVEC: Pa an 25, Sinkovi G.L., Me imurec 18, RuĹži 4, Ivanovi J. 5, Ĺ venda, Mesari 2, Perca , Pintar, Sabol, Ĺ poljar 2, BlaĹžeka.

Trener Horvat T.

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA

KOTORIBA: Mikulan, Zvoťec A. 12, Žini 3, Pti ek, Fuť P. 11, Sabol 14, Ujlaki 2, Igrec 6, Pintari , Valpati 7, Hrať anec, Vidovi . Trener Munka G. NEDELIŠE: Štrukelj S. 4, Posel 11, Gaťparec 2, Novak 4, JanŞek, emerin 4, Golik 33, Mihol ek. Trener Štrukelj M.

NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 24:154(5:40, 11:52, 4:37, 4:25)

NEDELIĹ E: Ĺ trukelj 6, Posel, GaĹĄparec 3, Kova i 4, Posavec, Topoljnjak, JanĹžek, emerin 11, Mihol ek. Trener Ĺ trukelj M. ME IMURJE: Hamer 16, Sabol 9, Jambrovi 13, Mom ilovi 14, Mati 10, GaĹĄpari 21, Mihinja 6, KeresteĹĄ 24, Novak 21, Kapelari 20. Trener Novak S. Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 70:56(22:13, 12:13, 20:17, 16:13)

Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e 55:58 (6:18, 11:11, 6:9, 27:12, 5:8)

Mursko SrediĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; akovec 58:40(9:11, 16:10, 4:6, 19:13)

MURSKO SREDIĹ E: MatoĹĄa 10, Vinko Novak 11, Ben ik, Per i 19, Repalust L. 6, Korbelj, Bilas 12, Hasanovi . Trener Repalust S. AKOVEC: Baksa 7, Vibovi 9, Golub 8, Kopjar 15, Bulat 1, Mun ar. Trener Bence E.

13 13 13 13 13 12 13 13 13 13 13 13

12 12 11 9 7 7 5 5 4 4 1 0

1 1 2 4 6 5 8 8 9 9 12 13

25/+329 25/+312 24/+194 22/+82 20/+35 19/0 18/-62 18/-109 17/-85 17/-42 13/-311 13/-343

TABLICA 1. ME IMURJE 2. Ĺ K Vindija 3. MLADOST IVANOVEC 4. Ivan ica 5. DONJI KRALJEVEC 6. ME IMURJE II 7. AKOVEC 8. PRELOG 9. MURSKO SREDIĹ E 10. NEDELIĹ E/-1 11. Ces ca 2000

LIGA MLA IH KADETA regije sjever, skupina A

10 10 0 20/+641 10 8 2 18/+408 10 8 2 18/+316 10 9 10 10 10 9 10 8

6 7 5 4 2 2 1 0

4 2 5 6 8 7 9 8

16/+216 16/+170 15/+236 14/-105 12/-521 11/-166 10/-410 8/-785

TABLICA

Prvi poraz D. Kraljevca!

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

Izuzetno su aktivni protekloga vikenda bili juniori Mladosti iz Ivanovca. UknjiĹžili su pobjedu s pola koĹĄa u produĹžetku na gostovanju kod Donjega Kraljevca, te doĹživjeli ÂŤgrdiÂť poraz od akove koga Me imurja. (bh)

Nekoliko zaostalih utakmica se igralo proteklih dana, a najaktivnije je bilo NedeliĹĄ e s dvije utakmice â&#x20AC;&#x201C; doma protiv jakoga Donjega Kraljevca upisan je poraz, isto kao i protiv Murskoga SrediĹĄ a, iako su o ekivanja bila da bi protiv ÂŤsusjedaÂť na tablici mogla biti barem ravnopravna utakmica. (bh)

MLADOST IVANOVEC: VuruĹĄi 6, GaĹĄparlin, Vu aj 15, Mihoci, Kranj ec R., Kranj ec A., Drk 24, Vugrinec 12, Bjelobrk, Fe keĹĄ, Kresinger 15.

1. ME IMURJE

12 12 0 24/+1093

2. DONJI KRALJEVEC

11 10 1 21/+384

3. DUBRAV AN

11 8 3 19/+348

4. MLADOST IVANOVEC 11 7 4 18/+248

Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 32:68(10:13, 2:16, 12:18, 8:21)

MLADOSTIVANOVEC:Hamer8,Anderlin 7, Ĺ ajnovi 1, Medlobi, Varga, Blajda, Kameni 9, Habjan, Jeleni 2, Varga 5. Trener BlaĹžeka DUBRAV AN: Ĺ tefi , Matotek 1, Varga 4, Hani 2, BlaĹžeka 22, Balog 28, Ribi 11. Trener ituĹĄ D. Lepoglava â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 32:81

5. PRELOG

10 7 3 17/+36

6. KOTORIBA

11 5 6 16/+51

7. Ĺ K Vindija

10 6 4 16/-38

8. NEDELIĹ E

11 4 7 15/-350

9. MURSKO SREDIĹ E 10 4 6 14/-152 10. AKOVEC/-1

11 3 8 13/-174

11. Lepoglava

11 2 9 13/-500

12. Ivan ica

10 2 8 12/-331

13. ME IMURJE GLOBETKA 11 0 11 11/-651

9. velja e 2010.

PROGLAŠENI NAJSPORTAŠI op ine Nedeliš e za 2009. godinu

Ivana Goricaj najsportašica, Aleksandar Puklavec najsportaš op ine Nedeliš e Komisija za izbor sportaša i ekipa op ine Nedeliš e na temelju pristiglih kandidatura i uspjeha pojedinaca i sportskih kolektiva donijela je zaklju ak o proglašenju najboljih sportaša op ine Nedeliš e za 2009. godinu, koje je održano prošli tjedan u dvorani Mesapa u Nedeliš u.

Najboljom sportašicom proglašena je Ivana Goricaj, lanica Karate kluba Nedeliš e, osvaja ica seniorske bronce na Europskom prvenstvu u Parizu, seniorska prvakinja Hrvatske u kategoriji 61 kg, srebrna na turniru Zlatne lige s ekipom Nacionalne selekcije, vrhunska sportašica II. kategorije koja je nastupala i na Mediteranskim igrama. Najboljim sportašem op ine Nedeliš e za

ekipno na Seniorskom prvenstvu Hrvatske. Priznanje je pripalo atleti arima seniorima u sastavu Goran Oreški, Matija Golub, Goran Posedi, Dino Železnjak, Tomislav Pintari , Neven Toplek, Mihael Krizman, Martin Platuži i Aleksandar Puklavec.

Ovom prilikom tako er su uru ena posebna priznanja za promidžbu op ine Nedeliš e u 2009. godini.

Priznanja su primili Damira Bujan, lanica Karate kluba Me imurje, Gabrijela Grabar, lanica Atletskog kluba Nedeliš e, Stjepan Bešeni , lan Karate kluba Nedeliš e, Josip Cmre njak, lan Teniskog kluba “C LAB” Slakovec, Nikola Horvat, lan Karate kluba Nedeliš e, Denis Šafari , lan Športsko - ribolovnog

2009. godinu proglašen je Aleksandar Puklavec, lan Atletskog kluba Nedeliš e, prvak države u skoku u vis, prvak države u desetoboju, osvaja 12. mjesta na Europskom kupu u višeboju, viceprvak države na 110 m prepone, viceprvak u skoku u vis u dvorani i osvaja tre eg mjesta na 60 m prepone.

Kao osvaja ice 3. mjesta na Seniorskom prvenstvu Hrvatske, ekipa Karate kluba Nedeliš e u sastavu Ivana Goricaj, Maša Martinovi , Ina Posavec i Ines Strahija zasluženo su proglašene najboljom ženskom ekipom op ine Nedeliš e za 2009. godinu. Najboljom muškom ekipom proglašena je ekipa Atletskog kluba Nedeliš e, koja je osvojila 6. mjesto

društva “Amur” Nedeliš e, Miroslav Vabec, lan Odbojkaškog kluba “Me imurje Centrometal” re an, Atletski klub Nedeliš e - ženska ekipa, Odbojkaški klub “Me imurje Centrometal” re an i Nogometni klub “Sloboda” Slakovec.

Posebna priznanja za promidžbu op ine Nedeliš e na elnik op ine Mladen Horvat uru it e i vrhunskim gimnasti arima, lanovima Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec Macan”, za njihove uspjehe u 2009. godini, koji treniraju u sportskoj dvorani “Aton” u Nedeliš u i na taj na in ime Nedeliš a, kao njihove sportske baze, prenose diljem Hrvatske i svijeta. (hz, foto: Vrzan)

Najboljom sportašicom proglašena je Ivana Goricaj, dok je Aleksandar Puklavec proglašen najsportašem op ine Nedeliš e

TENISKE vijesti

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

DVORANSKO PRVENSTVO Hrvatske 1. ŽL

3. ŽL

5. A ŽL

Kos Kotoriba 3 maksimalno u kotoripskom derbiju

Po ela borba za vrh

STK 3 ništa ne prepušta slu aju

Po etak proljetnog djela sezone, tj. deseto kolo 1. ŽL obilježio je kotoripski derbij u kojem je ona „ja a“ i sigurnija ekipa Kos Kotoriba 3 doslovno pregazila svoje klupske suigra e iz mom adi Kos Kotobire 2, te slavila maksimalnu i uvjerljivu pobjedu u kojoj nije prepustila nijedan pojedina ni susret protivnicma. Osim Kotorip ana maksimalan je bio i Damtex 1 protiv ekipa Hodošana koja je trenutno na posljedenjm mjestu. U takozvanom derbiju kola Nostro Team je bez puno muke svladao Putjane brid, i tako još održao nadu u pohodu na prvo mjesto.

Rezultati 10. kola: Katex - HE-DRA 1 5:5, MSTCNostro-Team - Putjane Brid 8:2, Šenkovec 3 - Šenkovec 2 7:3,Kos-Kotoriba 3 - Kos-Kotoriba 2 10:0, Damtex 1 - Hodošan 1 10:0

Deseto kolo 3. ŽL nije donijelo prevelike promjene na vrlo neizvjesnom vrhu, koji e najvjerojatinije i takav ostati do posljednjeg kola. Vode e mom adi upisale su nove pobjede, od kojih je najuvjerljivija bila trenutno vode a ekipa Hodošana 2 svladavši slabašnu ekipu iz donjeg djela tablice, ekipu Draškovca, i tako zahvaljuju i boljem skoru od ostalih zadržala prvo mjesto. Prvi pratitelji vode ima, Mihovljan 4 i Donji Kraljevec 1 tako er su upisali nove pobjede i tako ostavili otvoren put prema vrhu. Mom adi sa samog za elja Putjane 4 i Lopatinec 3 zabilježili su nove poraze, i morat e se gr evito boriti do kraja sezone, žele li zadržati ovaj rang natjecanja.

Rezultati 10, kola: Putjane 4 - Putjane 6 2:8, Donji Kraljevec 1 - Šenkovec 5 7:3, Lopatinec 2 Lopatinec 3 6:4, Kos-Kotoriba 4 - Mihovljan 4 4:6, Hodošan 2 - Draškovec 8:2

TABLICA 1. Šenkovec 3 2. MSTC-NT 3. Damtex 1 4. Kos Kotoriba 3 5. Putjane Brid 6. Šenkovec 2 7. Kos Kotoriba 2 8. HE-DRA 1 9. Katex 10. Hodošan 1

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

10 9 7 7 4 4 3 2 0 0

TABLICA 0 0 1 0 1 1 0 1 2 2

0 1 2 3 5 5 7 7 8 8

82:18 78:22 65:35 62:38 55:45 49:51 27:73 38:62 24:76 20:80

20 18 15 14 9 9 6 5 2 2

1. Hodošan 2 2. Donji Kraljevec 1 3. Mihovljan 4 4. Putjane 6 5. Šenkovec 5 6. Lopa nec 2 7. Kos Kotoriba 4 8. Draškovec 9. Putjane 4 10. Lopa nec 3

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

7 7 7 6 5 3 3 3 1 0

1 1 1 1 3 3 1 1 3 1

2 2 2 3 2 4 6 6 6 9

72:28 62:38 56:44 60:40 56:44 48:52 49:51 33:67 41:59 23:77

15 15 15 13 13 9 7 7 5 1

Luka Pani državni viceprvak

Jedina neporažena mom ad 5. A ŽL, STK 3 ozbiljno je krenula i u drugi dio sezone se ciljem osvajanja naslova, te ulaska u viši rang natjecanja.

U desetom kolu lagano je svladana ekipa Putjana 8 koja je unato prednosti doma eg terena osvojila samo svije pojedina ne partije protiv vode ih. Iako je možda prvo mjesto osigurano, vodi se žestoka borba za drugo, gdje konkuriraju ak tri ekipe koje imaju jednak broj osvojenih bodova. Sve tri mom adi i ovom su kolu upisale pobjede.

Rezultati 10. kola: Zasadbreg - Dragoslavec Breg 6:4, Šandorovec - Mladost 8:2, Šenkovec 8 - Šenkovec 7 3:7, Putjane 8 - STK 3 2:8, Putjane 7 - Mihovljan 5 Primabiro 2:8

TABLICA 1. STK 3 2. Šandorovec 3. Zasadbreg 4. Mihovljan Prima 5. Šenkovec 7 6. Putjane 8 7. Putjane 7 8. Šenkovec 8 9. Dragoslavec Breg 10. Mladost

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

10 7 7 7 5 4 3 1 1 0

0 2 2 2 0 1 0 2 1 0

0 1 1 1 5 5 7 7 8 10

85:15 73:27 69:31 69:31 49:51 38:62 33:67 29:71 33:67 22:78

20 16 16 16 10 9 6 4 3 0

5. B ŽL 4. ŽL

2. ŽL

Favoriti odradili posao Možda i najneizvjesnija liga o ekivanim rezultatima je odradila desto kolo, ali unito o ekivanim rezultatima, još uvijek na vrhu vlada gužva bodova, gdje ak etiri ekipe konkuriraju za naslov, a razlika izme u prvog i etvrtog je samo dva boda.

Najsigurnija je bila ekipa Male Subotice 1, koja je prepustivši samo jednu pojedina nu partiju, pobjedila Lopatinec 1 koji se nalazi na odli nom etvrtom mjestu, i koji još uvijek može konkurirati za sam vrh. Trenutno vode a ekipa Nedeliš a 1 odradila je dosta težak posao, ali je ipak pobjedila tre u ekipu lige, Hodošan Eletkro Team.

Rezultati 10. kola:Nedeliš e 1 - Hodošan Elektro team 7:3, STK 2 - Mihovljan 3 3:7, Šenkovec 4 - Cirkovljan Zabat 1 7:3, Putjane 3 - MSTC-NostroŠtikma 10:0, Mala Subotica 1 - Lopatinec 1 9:1

TABLICA 1. Nedeliš e 1 2. Mala Subo ca 1 3. Hodošan ET 4. LopTINEC 1 5. Putjane 3 6. Mihovljan 3 7. Šenkovec 4 8. STK 2 9. MSTC-NŠ 10. Cirkovljan Zabat

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

8 8 6 6 4 3 4 4 0 0

Kolo bez iznena enja

Damtex 2 se opasno približava 4. ŽL nije više tako monotona kao na samom po etku sezone, gdje se odvijala samo u znako Kos Kotoribe 5 koja je bila furiozno dominantna, ali izgleda da više nije mogla držati takav tempo te su joj se dogodila dva kiksa koje je najbolje iskoristila ekipa Damtexa 2 koja se svojim kontinuirano dobrim igrama u zadnjih par kola opasno približila još uvijek vode oj Kos Kotoribi 5. Ovo kolo žrtva dobre Damtex-ove igre bila je ekipa iz sredine tablice, ekipa Šenkovca 6. I vode i tako er nisu ništa htjeli prepustiti slu aju pa su sigurnom igrom svladali Hodošan 3 izgubivši samo dvije pojedina ne partije.

Rezultati 10. kola: Klima-montaža 1 - Hodošan 3 8:2, HE-DRA 2 - Kos-Kotoriba 5 3:7, Damtex 2 Šenkovec 6 7:3, Nedeliš e 2 - MSTC-Nostro-Žiškovec odgo eno, Mala Subotica 2 - Orehovica 1 4:6

TABLICA 0 0 2 2 3 3 1 0 2 1

2 2 2 2 3 4 5 6 8 9

73:27 73:27 66:34 55:45 54:46 50:50 47:53 50:50 15:85 17:83

16 16 14 14 11 9 9 8 2 1

1. Kos Kotoriba 5 2. Damtex 2 3. Klima-montaža 1 4. MSTC Nostro Žiš 5. Šenkovec 6 6. Orehovica 1 7. Nedeliš e 2 8. Hodošan 3 9. HE-DRA 2 10. Mala Subo ca 2

10 10 10 9 10 10 9 10 10 10

8 7 5 5 5 4 4 3 2 0

1 1 3 2 1 3 1 0 0 0

1 2 2 2 4 3 4 7 8 10

68:32 62:38 59:41 49:41 61:39 53:47 43:47 37:63 41:59 17:83

17 15 13 12 11 11 9 6 4 0

Deseto kolo 5. B ŽL nije donijelo prevelika uzbu enja. Favoriti sa papira uredno i korektno su odradili svoj i ne baš težak posao, te lako om pobjedili svoje suparnike. Drugoplasirana ekipa Klima-montaže 2 pregazila je svoje klupske kolege s maksimalnim rezultatom, i u vrstila svoju drugu poziciju, što je i realno gledaju i i njihov cilj, jer se vode i Donji Kraljevec 2 odvojio ve na velikih, možda ak nedostižnih pet bodova. Za elje tablice, Klima-montaža 3 I Orehovica 2 upisalo je nove poraze u kojima nisu pokazali ni najmanji otpor, te je prema tome još izvjesnije da e sezonu okon ati na samom dnu.

Rezultati 10. kola: Donji Kraljevec 2 - Putjane 9 7:3, Orehovica 2 - Kos-Kotoriba 6 0:10, Cirkovljan Zabat 2 - Donji Kraljevec 3 7:3, Klima-montaža 3 - Klima-montaža 2 0:10, Mala Subotica 3 - Prelog 7:3

TABLICA 1. Donji Kraljevec 2 2. Klima-montaža 2 3. Putjane 9 4. Mala Subo ca 3 5. Cirkovljan Zabat 2 6. Doni Kraljevec 3 7. Prelog 8. Kos Kotoriba 6 9. Klima-montaža 3 10. Orehovica 2

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

10 7 6 6 6 5 4 3 1 0

0 1 1 1 0 0 1 0 0 0

0 2 3 3 4 5 5 7 9 10

76:24 70:30 61:39 54:46 62:38 55:45 56:44 36:64 24:76 6:94

20 15 13 13 12 10 9 6 2 0

(Igor Tkalec)

U Zagrebu je u Dvorani Nacionalne teniske akademije na Velesajmu održano Dvoransko prvenstvo Hrvatske za dje ake i djevoj ice do 12 godina na kojem su nastupili igra i TK Franjo Pun ec: Luka Pani , Ena Babi , Lorena Brzuhalski, Lorena Košak i Anda Pintari .

U vrlo jakoj konkurenciji (nastupili su svi najbolji igra i Hrvatske bez izuzetaka) odli an rezultat pos gao je Luka Pani plasmanom u nale turnira gdje je zaustavljen od prvog nositelja Jakova Mar nisa (HTK Zagreb) u tri seta 61 16 46. Do nala pobijedio je Boljata (2. nositelj, TK Split) 63 64, Povoljnjaka (TK Petrinj ica) 63 63, Suevicha (TK Chromos) 61 60 i u polufinalu Mari a (TK Rudeš) 60 75.

Luka Pani lan je TK Franjo Pun ec, rodom iz Orehovice, a živi i trenira u Švicarskoj gdje je me u najboljim igra ima svog uzrasta.

Ena u etvrtfinalu U konkurenciji djevojaka dobar rezultat ostvarila je Ena Babi plasmanom u etvr inale turnira gdje je zaustavljena od prve nositeljice Petre Grani (TK Split) rezultatom 76 26 16.

Do etvr inala pobijedila je Kocijan (TK Varteks) 64 64 i Žagar (TK Opa ja) 60 60. Lorena Brzuhalski u prvom kolu bila je bolja od Mr ele (TK Stobre ) 62 63, ali je u drugom kolu izgubila od etvrte nositeljice Dalibegovi (TK Pro 2000) 57 36.

DAVIS CUP susret Hrvatska-Ekvador

TK Franjo Pun ec “na usluzi” Varaždin je od 5. do 7. ožujka 2010. doma in Davis cup susreta Hrvatska – Ekvador.

TK Franjo Pun ec uklju en je u organizaciju susreta provedbom Kids day-a u utorak, 2.3. u 13,00 sa na Trgu

Republike, na kojem se uz Davis cup reprezentativce o ekuje i veliki broj djece. Ulaznice, za koje ve sada vlada veliki interes, mo i e se kupi u klubu, gdje se mogu dobi i ostale informacije vezane uz ovaj susret.

9. velja e 2010.

PLANINARKA iz Istre Patricija Kos me imurskim planinarima donijela impresije s putovanja u Nepal, zemlju s najvišim planinama u svijetu

U Nepalu zaboravite na standard koji imate ovdje O svojim impresijama s putovanja u Nepal i impresivnog trekinga po Annapurni, uz projekciju fotogra ija koje su nastale na tom putu, me imurskim planinarima i lanovima akove kog PD-a “Extrem”, koji je doga aj i organizirao, u ugodnom ambijentu caffe bara “Littera” u petak nave er govorila je Patricija Kos, planinarka iz Baderne kod Pore a.

Ova stomatologinja i instruktorica joge, lanica HPD-a “Planik” iz Buja i pustolovne udruge “Banina” iz Kastva, u slobodno vrijeme bavi se planinarenjem. Iako planinari ve itavo jedno desetlje e iza sebe nemaju neke velike ekstremne planinarske pohode. Uglavnom je planinarila po Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Na put u Nepal uputila se zajedno s partnerom koji je jednako pustolovnog duha.

- Jednostavno smo jednog dana odlu ili nekud oti i, nekud dalje, a Nepal se jednako svi a i meni i njemu pa smo zato odabrali tu destinaciju.

Sve smo sami organizirali, od puta u Nepal, do planinarske rute. Na takav se put planinari obi no upu uju posredstvom agencija koje im sve organiziraju. Mi to nismo htjeli, pripovijeda o svojoj odluci Patricija Kos, koja je u goste u Me imurje došla na nagovor prijatelja iz PD-a “Extrem”.

Nepal je zemlja s najvišim planinama na svijetu i zato je toliko privla an planinarima.

Na granici Kine i Nepala nalazi se Mount Everest, 8848 m.n.v., a tu su još i Lhotse 1, 8501 m.n.v., i Makalu, 8481 m.n.v., dok se na granici Nepala i Indije nalazi tre a najviša planina u svijetu Kangchenjunga, 8585 m.n.v., sve izazov do izazova.

Planinarka iz Istre me imurskim planinarima donijela je impresije o Nepalu

- Mi smo odabrali najduži treking. Napravili smo ga u 14 dana. Prošli smo nekih 250 kilometara. U ovom našem pohodu digli smo se do 5416 m.n.v. penju i se Annapurnom, jednom od deset najviših planina u svijetu.

To je naš maksimum. Kažu da je Annapurna najopasnija planina na svijetu i to upravo zbog omjera od 40 posto izme u ukupnog broja alpinista i stradalih penja a. Oni uglavnom stradavaju zbog estih lavina, pripovijedala je goš a okupljenim planinarima.

Annapurna je sanskritski naziv koji doslovno zna i “ispunjena hranom”, ali redovno se prevodi kao “Boginja žetve”.

U Hinduizmu, Annapurna je boginja plodnosti i poljoprivrede, no, upravo je hrana bila najve i problem za planinarski par iz Baderne.

- Najteže je bilo jesti.

Hrana je jako ograni ena.

Uglavnom se jede riža. I danas i sutra i prekosutra i prvi i drugi tjedan. Riža i riža i samo riža. ovjeku u mjesec dana sve to dosadi. Dosadilo

PD BUNDEK u srijedu 10. velja e organizira

O 2. ženskoj ekspediciji na Mont Everest u M. Središ u Promociju knjige i predavanje o Everestu uvenog hrvatskog planinara i vo e 2. ženske ekspedicije Darka Berljaka organiziraju ove srijede 10. velja e u M. Središ u. Organizator PD Bundek vjeruje da e kao goš a

sti i i neka od lanica ekspedicije. Bit e prezentirano bogato i raznovrsno predavanje-druženje uz video zapise, predavanja i multimedijalne materijale.

Po etak je zakazan u 19 sati. Svi su dobrodošli, ulaz je slobodan.

bi jesti najve e delicije svaki dan, a kamoli ne rižu, žalila se planinarka.

Kaže da se za ovaj pohod nije osobito puno izi ki pripremala. Redovito se rekreirala i planinarila, te je dva mjeseca prije puta dodala tr anje u svoj ustaljeni ritam.

Oni koji nisu u stanju na duže vrijeme zaboraviti na higijenski standard kakav imamo

u Hrvatskoj neka se radije ne upu uju u Nepal, osobito ne na ovakve izlete.

- U Nepalu se na hranu u restoranu eka sat i pol dva, i sretni ste da dobijete bilo što, bilo kojim redoslijedom. Oni su neoptere eni s milijun stvari. Ne brinu za takve sitnice. I jako su usporeni. Žive po principu ‘lako emo’, barem sam ja stekla

takav dojam, kazuje Patricija Kos. U sklopu priprema za put u Nepal dosta je vremena uložila u u enje nepali jezika. Kaže kako zna ponešto napisati i re i.

No, nepali joj nije trebao jer se s ljudima mogla sporazumijevati na engleskom jeziku.

- Znaju engleski dovoljno da vas upute gdje da prespavate, gdje da se nahranite, da vam kažu koliko što košta i tako. To je bilo dovoljno.

Pla ali smo dolarima ili nepalskim rupijima, ali primili bi i eure, ne bi bilo nikakvih problema, konkretna je Patricija.

Kaže da ju se Nepal strahovito dojmio. Teško joj je izdvojiti bilo što. To je, kaže, vrlo raznolika i zanimljiva zemlja.

- Jedna rije ne može opisati državu koja u širini od 200 kilometara po inje s nadmorskom visinom od 70 metara, a završava na 8848 kilometara. Tu ima svega, od vje nog leda, umjerene do tropske temperature. Ne-

palci su izuzetno otvoreni, gostoljubivi i smireni. Nema ove konstantne, svakodnevne nervoze kakvoj smo mi izloženi, kamate, krediti, toga tamo nema. Ljudi su izuzetno siromašni, žive od poljoprivrede, žive bijedno za naše pojmove, opisuje Patricija.

Onima koje oduševljava i sama pomisao na Nepal i koji planiraju jednog dana put zemlje s najvišim planinama na svijetu preporu uje da vode ra una o tome što piju i jedu.

- Tamo se ne smije jesti ništa što je oprano u vodi, ne smije se piti voda koja nije pro iš ena. Voda se pije iz boce, a mi smo vodu tretirali s jodom i ultrazvu nim aparatom. Ne smije se jesti meso.

I zato je hrana problem. Valja se i cijepiti prije puta protiv hepatitisa i tifusa, kazuje Istrijanka, koja preporu uje namjernicima koji odlaze u Nepal da tamo ne traže stvari i standard kojemu su navikli ovdje.

(D.Mihoci)

+ &"

# $ $$$

Oni skrbe o redu na ribnjacima i ne napla uju troĹĄkove

Ĺ RD Mura Mursko SrediĹĄ e odrĹžao godiĹĄnju skupĹĄtinu

Mladi uspjeĹĄni natjecatelji, stariji ponosni na ZaleĹĄ e Â&#x161; Â&#x2020;

& [ < ^=[+ *

Â&#x;X%* Â&#x203A;^ Â&#x203A;^ < Â&#x2021; [ \

> [

^ > * ^ ^ & ^ = = <

Â&#x2030; Â&#x201E; +

Â&#x2021; > + > +

\

[

+ & ^[+

^<= [ \

= < ] <

+ <

^ Â&#x2021;X¢* { * [ \ +

= ] ]

= [ Â&#x2022; { [ <^ *

<+ ^ \ [+

= *

[ Â&#x2020; ^ { [

^& ] ^ ] \ = < * + +

+^ <+ ^

>

> & [

% ^[+

^ <

=^<+ *

$ # &

[ \

+ <+ ]

^ \

^=

#Â Â&#x2013; + <^ ^ { = = <+

= + ] ^ < < ^Â&#x2020;* ] \

^ <

< &

= + [ ^ >

^

Â&#x2020; > +

< ] ] ^

< ^Â&#x2020;]^ Â&#x2022; Âą^

& *

] ^ <

Ana Marija Ma ari , ponajbolja srediĹĄ anska kadetkinja

< ^Â&#x2020;]

] \

* = ^ =^+

^& + [ \

& [+ ^ <+ ^[+ Â&#x161; & & <

<

+

\ + ^

= <+^= =^+

<+

] <

<+ Â&#x203A;^

Â&#x2021; ^=[+

^

Â&#x203A;^ <

Â&#x2021; [ > % Â&#x2020; Â&#x2021; = \

> & \

^

Â&#x2020;^= < ] ^[+

= < { Âł \

<^

=

< [ < ]

] = Â&#x2020; +

*

|Â&#x2021; Â&#x203A; < Â

Slovenci prepreka pristupu na Napolitanke Â&#x2030; Â&#x201E; +

> <+

< ^=[+ ^

] ^ *

= ]

= ]

] = [ Â&#x2022; = + *

Â&#x203A; Â&#x2030; + + ^&

] Â&#x203A;^

* {] & < * <

= \

> ^ = [ *

] &

= &

& & = > \ < >

< < < \ [+

<+

+ =

<

+ [ \ & <

Â&#x201E; +

Â&#x161; ^

< < [ <

* < & &

[

= + |< Â

Dobro je znati 51

52

Dobro je znati

+ &"

# $ $$$

9. velja e 2010.

Informacije i priopćenja 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SREDNJOEUROPSKA INICIJATIVA (SEI) OBJAVILA POZIV ZA PONUDE U OKVIRU

‘Know How Exchange Programme’ (KEP) Srednjoeuropska inicijativa (SEI) okuplja osamnaest zemalja, me u kojima je i Hrvatska, a usmjerena je intenziviranju me usobnih odnosa zemalja lanica u funkciji poticanja njihovog razvoja, prilagodbi europskim standardima i pridruživanju Europskoj uniji.

SEI je objavila poziv na ponude u okviru programa ‘Know How Exchange Programme’ (KEP) za 2010. godinu. Preko Austrijske razvojne agencije program inancira Republika Austrija. Program nudi stipendije institucijama iz zemalja lanica SEI inicijative koje su ujedno lanice EU, a koje su voljne podijeliti svoje iskustvo s partnerima u zemljama lanicama inicijative koje još nisu u EU. Dakle, da bi projekt zadovoljio propozicije natje aja u nje-

mu mora sudjelovati tzv. «knowhow donor» - javna ili privatna institucija, me unarodna ili nevladina organizacija koja djeluje u javnom interesu, regionalna ili lokalna vlast, obrazovna ili istraživa ka institucija, ekološka organizacija, javno-privatno partnerstvo itd. iz jedne od sljede ih zemalja: Austrija, Bugarska, eška, Ma arska, Italija, Poljska, Rumunjska, Slova ka i Slovenija te tzv. «knowhow primatelj» (npr. institucija iz Hrvatske, Makedonije, BiH, Srbije itd.)

Program podupire tri prioriteta: europske integracije, ja anje kapaciteta i tržišno gospodarstvo, planiranje i razvoj infrastrukture te poljoprivredu, energiju i okoliš.

Kroz KEP program inancirat e se aktivnosti kao što su:

POZIV na predavanje “EU fondovi”

x podrška osnivanju startup poduze a, poticanje razvoja spin-off poduze a i inovativnih poduze a, razvoj mikro kreditnih linija, inanciranje MSP-a; x ja anje administracije na regionalnoj i lokalnoj razini uklju uju i pomo u pripremi razvojnih strategija i razvoj ljudskih resursa lokalne administracije; x razvoj civilnog društva, promicanje društveno odgovornog poslovanja; x tehni ka pomo za razvoj infrastrukture (konzultantske usluge u planiranju, obnovi i razvoju infrastrukture - transport, op inska infrastruktura...); x potpora razvoju GIS-a; x transfer znanja za podru ja energetske u inkovitosti, OIE, iste energije i klimatskih promjena;

x zaštita okoliša, zbrinjavanje otpada, vodno gospodarstvo; x razvoj poljoprivrede i ruralnih podru ja (sigurnost hrane, standardi za kvalitetu hrane, razvojni planovi za farme, usavršavanje poljoprivrednih stru njaka, promocija ruralnog turizma …).

Putem KEP programa su inancira se do 50% troškova projekta iji ukupni troškovi ne prelaze 40.000 €. Prijave se u elektroni kom obliku šalju izvršnom tajništvu SEI-a i Nacionalnom koordinatoru SEI-a za državu podnositelja.

Krajnji rok za podnošenje prijava je 1. ožujka 2010. godine. Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu obratiti u REDEA-u.

POZIV na radionice “Osnove korištenja ra unala” u akovcu

su besplatne i Upoznavanje s Radionice namijenjene organizacijama fondovima EU civilnog društva

Autonomni centar – ACT poziva na predavanje “EU fondovi” koje e se, u sklopu Programa JAKO (www.programjako.info), održati 24. velja e s po etkom u 18.30 sati u prostorima Autonomnog centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38, akovec).

Predavanje je namijenjeno svima koji se žele upoznati s pretpristupnim i strukturnim fondovima EU. Što su EU fondovi? Kako se javiti na natje aje Europske unije? Tko se sve može javiti na natje aje? Što je IPA? Gdje se mogu prona i otvoreni natje aji? Na ta i još mnoga druga pitanja vezana uz inanciranje Vaših projektnih ideja i prijedloga saznat ete na ovom predavanju, koje e Vam osim odgovora ponuditi i pregršt relevantnih informacija kako biste se uspješno mogli natjecati na fondovima EU. Predavanje je besplatno, a vodit e ga Hrvoje Kova (NUM Lepoglava).

Program JAKO (www.programjako. info) poziva na ciklus od deset radionica “Osnove korištenja ra unala” koje e se održavati u sljede im terminima: 16., 18., 23., 25. velja e i 2., 4., 09., 11., 16. i 18. ožujka. Radionice e se održavati u prostorima Autonomnog centra – ACT (Dr. Ivana Novaka 38, akovec) u terminu od 17 do 20.30 sati.

Ovaj ciklus radionica zamišljen je kao 40-satni te aj koji po etnike svih dobnih skupina uvodi u svijet ra unala.

Ako nikad niste koristili ra unalo ili znate nešto malo, nije kasno da nau ite. Nakon te aja znat ete sve što Vam je potrebno za u inkovit rad u uredu Vaše organizacije: manipulirati prozorima, mapama i datotekama, aplikacijama, podesiti radnu okolinu, koristiti web preglednik i elek-

troni ku poštu, koristiti uredski paket OpenOf ice.org za oblikovanje teksta i tabli ne kalkulacije. Te aj se provodi na Ubuntu Linux operacijskom sustavu, no zbog velike sli nosti i na ina u enja ste ena znanja mo i ete upotrijebiti i na drugim operacijskim sustavima. Voditelj radionica je Stjepan Mikec.

Radionice su besplatne i namijenjene su organizacijama civilnog društva (udrugama, gra anskim inicijativama, zakladama …). Svaki sudionik dobiva potvrdu o uspješno završenoj radionici. Ukoliko želite sudjelovati na radionici, molimo Vas da nam se javite na e-mail infotocka@programjako.info, faks 040/390-048 ili na broj mobitela 098/395-714, najkasnije do tri dana prije održavanja radionice. Broj je sudionika radionice ograni en.

Tema sjednice i radionice bila je suradnja DGV-a s djecom s teško ama u razvoju

RADIONICA Dje jega gradskog vije a Grada akovca

Suradnja DGV-a s djecom s teško ama u razvoju Dje ja gradona elnica Lea Pongrac pretprošli je tjedan sazvala radnu sjednicu DGV-a Grada akovca koja je po prvi put održana u III. OŠ akovec, a ne u Gradskoj vije nici. Razlog tome bio je što je sjednica imala radioni ki karakter, a prostor u ionice je primjereniji za to.

Tema sjednice i radionice bila je suradnja DGV-a s djecom s teško ama u razvoju koja su šti enici Caritasovog doma “Antun Bogdan” i u enici Centra za odgoj i obrazovanje akovec.

Sjednicu je vodila dje ja gradona elnica, a radionicu u sklopu sjednice za sve male vije nike i njihove goste pripremile su i vodile Zdenka Novak, voditeljica DGV-a i DFa “Smješko”, i Katarina Pahek aji , tako er voditeljica DF-a “Smješko” III. OŠ akovec.

U sklopu radionice u skupinama su se stvarale ideje kako, kada i gdje se može poboljšati i proširiti suradnja dje jih vije nika, forumaša, a i ostalih u enika osnovnih škola s djecom s teško ama u razvoju na podru ju našeg Grada. U svakoj skupini s djecom je radio po jedan odrasli gost, me u kojima su bili Katarina Hoblaj, ravnateljica Caritasovog doma, Dragica Ben ek, ravnateljica COO-a akovec, Gordan Vrba-

SPOMENKA ŽGANEC, promovira jedinstvene radionice u borbi protiv sve eš eg problema svakodnevnice

Protiv stresa s osmijehom Ukoliko se želite neprestano smijati i na veoma jednostavan na in riješiti stresa današnje svakodnevnice, pravo mjesto za vas je radionica terapije smijehom. Vodi je Spomenka Žganec, licencirana voditeljica terapije smijehom i terapeutkinja koja je svoja znanja i vještine izbrusila na brojnim stru nim seminarima i skupovima od aromaterapije do reiki tehnike.

Nedavno je vodila jednu radionicu smijeha u iteljima iz Osnovne škole Orehovica, koja bi trebala biti samo jedna u nizu. Okupilo se njih dvadesetak, a vježbali su oko sat i

pol. Radionica smijeha sastoji se od jednostavnih vježbi koje grupu vode u valove smijeha, a kombiniraju se s vježbama disanja, laganim protezanjima tijela, meditacijom smijeha i za kraj opuštanjem.

Prema istraživanjima, 20 sekundi smijeha izjedna eno je s 3 - 4 minute vježbanja na itness spravama. Gospo a Spomenka je u tom svijetu od 1991. godine, kada je po ela meditirati i raditi na drugim tehnikama samorazvoja.

Tako er je bila sudionica razli itih specijaliziranih programa kao što su sistemske konstelacije po Bertu Helin-

geru i Soulworka (rada na duši). Od 1997. godine je prošla osnovni i mnogo naprednih te ajeva Sudarshan Kriya yoge koju širom svijeta podu ava Sri Sri Ravi Shankar.

Radionice smijeha, za sad u akovcu i Zagrebu, vodi po principu dr. Madana Katarije iz Indije, s ciljem proširenja smijeha i radosti na itavo podru je Hrvatske. A kako i ne bi uspjela u toj misiji kad je smijeh, prema istraživanjima, najzdravija ljudska aktivnost.

Izme u ostalih blagodati koje pruža, smijeh ovjeka osloba a stresa. Daje nam više kisika i životne energije u tijelu,

Radionica smijeha

nec, predsjednik Gradskog vije a Grada akovca, doktorica Marija Hegeduš - Jungvirth, predsjednica Koordinacijskog odbora “Grad akovec - prijatelj djece”, Tatjana Žižek i Dinka Žuli , stru ne suradnice COO-a akovec, Elizabeta Ha ek, psihologinja III. OŠ akovec, Igor Mesari , predstavnik Ureda za društvene djelatnosti, te voditeljice svih šest dje jih foruma na podru ju Grada akovca.

Stvorena je dobra komunikacija, a raznobojna sr eka za as su bila popunjena idejama o suradnji.

U završnom dijelu radionice ideje su objedinjene i one su prvi korak u provo enju projekta “Suradnja s djecom s teško ama u razvoju”. Navedeni projekt ve im dijelom provodit e se do rujna 2010. godine, a završetak projekta predvi a se 3. prosinca ove godine.

Ideja za projekt niknula je na sastancima Dje jeg foruma “Smješko” III. OŠ, a poticaj su bila dosadašnja druženja u enika III. OŠ akovec i u enika COO-a akovec, kao i druženje sa šti enicima Caritasovog doma “Antun Bogdan”, gdje nekoliko u enica viših razreda ve dulje vrijeme i volontira.

Radna sjednica bila je uspješna jer su ideju o suradnji prihvatili svi dje ji vije nici, a odrasli su im bili u tome velika podrška.

a pri smijanju lu e nam se hormoni sre e (serotonin) i prirodni hormon protiv bolova (endor in).

No, to nije sve. Smijanjem se poboljšava imunološki sustav, smanjuje se visoki krvni tlak, pove ava se samopouzdanje, više radosti i entuzijazma u životu, bolja komunikacija s drugim ljudima, poboljšava se djelotvornost i produktivnost, ozareno lice i ljepota. Dakle, ukoliko sve te blagodati želite imati i u svom životu, nazovite Spomenku Žganec na broj 098/922-9090 ili pišite na e-mail: bio-top@ck.t-com. hr i dogovorite radionicu terapije smijehom još danas. Sve detalje o tome možete saznati na stranici www.bio-top.hr

54

Informacije Autobusni prijevoz tours d.o.o. u ste aju Zagreba ka 38, 40 000 akovec

Novi Feromont d.o.o.

Kolodvorska bb, 40320 Donji Kraljevec info@noviferomont.hr

Autobusni prijevoz tours d.o.o. u ste aju, Zagreba ka 38, 40 akovec, objavljuje:

JAVNI NATJE AJ za prodaju sluĹžbenih vozila PREDMET PRODAJE I. Autobusni prijevoz tours d.o.o. u ste aju (u daljnjem tekstu: prodavatelj) prodaje slijede a rabljena vozila po po etnoj cijeni navedenoj u tablici koja slijedi: r.b. Marka, tip i vozila 1.

2.

3.

4.

TEGLJA RENAULT AE 420 TEGLJA VOLVO FH 12.420 POLUPRIKOLICA CARDI 793.137 POLUPRIKOLICA CARDI 793137

God. proiz.

1995.

1998.

1999 1997

& < "

# $ $$$

Broj ĹĄasije

Pre eni km

Napomena

Po etna cijena

VF611GZA10 0014005 YV2A4DAA1X B219996 ZB3793137HP S36451 ZB3793137HP S34230

cca.

700 000 1.100.00

Registriran do25.03.2010. u voznom stanju.

Registriran do 30.05.2010. u voznom stanju.

Registrirana do 30.05.2010. u voznom stanju.

Registrirana do 24.06.2010. u voznom stanju.

61.000,00 kn 54.000,00 kn

BERNARDA d.o.o. za proizvodnju kreveta i madraca, akove ka 136 a, PuĹĄ ine, objavljuje

OGLAS ZA POPUNU RADNOG MJESTA

Raspisuje natje aj za radno mjesto AUTOLAKIRER - min. 2 godine radnog iskustva - traĹži se viĹĄe djelatnika

26.000,00 kn 21.000,00 kn

Po etne cijene su bez poreza na dodanu vrijednost.

NA IN PRODAJE II. Prodaja e se izvrĹĄi prikupljanjem pisanih ponuda, isklju ivo zi kim osobama hrvatskim drĹžavljanima ili pravnim osobama sa sjediĹĄtem u Republici Hrvatskoj.

UVJETI PRODAJE III. Prodaja se vrĹĄi prikupljanjem pisanih ponuda. Ponu a s kojim bude sklopljen ugovor o prodaji duĹžan je u roku od sedam dana upla ugovoreni iznos, ukoliko ne upla ugovoreni iznos u roku od 7 dana od dana potpisivanja ugovora smatrat e se da je odustao od kupnje vozila.

IV. Prodaja vozila obavlja se po na elu â&#x20AC;&#x153;vi eno-kupljenoâ&#x20AC;?, ĹĄto isklju uje sve naknadne prigovore kupca. Po etna cijena za svako vozilo utvr uje se u visini prikazanoj u tablicama s karakteris kama za svako vozilo.

V. Rok za davanje ponuda je 11. Velja e 2010. god. do 14:00 sa .

Ponude se dostavljaju u pisanom obliku, preporu enom poĹĄtom ili osobno na adresu Autobusni prijevoz tours d.o.o. u ste aju, Zagreba ka 38, 40 000 akovec, s naznakom â&#x20AC;&#x153;PONUDA ZA KUPNJU RABLJENIH VOZILA - NE OTVARATIâ&#x20AC;?.

VI. Pored ugovorene cijene kupac snosi i sve ostale zavisne troĹĄkove.

VII. Nakon ĹĄto dobije obavijest o prihva anju svoje ponude, potencijalni kupac obvezan je sklopi ugovor o kupoprodaji s prodavateljem u roku od 7 dana od dana dostave obavijes prihva anju njegove ponude, te u roku od 7 dana od dana sklapanja ugovora pla kupoprodajnu cijenu.

SADRŽAJ PONUDE VIII. Ponuda mora sadrŞava : naziv druťtva (za pravne osobe), priloŞi presliku registracije druťtva, odnosno ime i prezime (za zi ke osobe), priloŞi presliku osobne iskaznice ili putovnice, ime i prezime osobe za kontakt s brojem telefona, faxa, adresom e-mail-a, naznaku vozila za koje se natje e (rednim brojem i brojem ťasije), te ponu enu cijenu.

Ponuditelji se mogu javi za jedno ili viĹĄe vozila koja su predmet prodaje, pri emu je potrebno cijenu za svako vozilo iskaza zasebno.

TROĹ KOVI NATJE AJA IX. Ponuditelj snosi sve troĹĄkove koji se odnose na pripremanje i podnoĹĄenje ponuda. Prodavatelj ni u kojem slu aju nije odgovoran ni obvezan Ponuditelju nadoknadi troĹĄkove, bez obzira na na in vo enja i kona ni rezultat postupka javnog natje aja. Sve dodatne informacije o ponu enim vozilima zainteresirani mogu dobi telefonski, svakim radnim danom od 7:00-15:00 kod kontakt osobe Davor Tkalec,. ing., na telefon 040/384-521, odnosno mobitel 098/984 3737.

Vozila e se mo i pogleda dana , 09, 10 i 11. Velja e 2010. od 07:00 sa do 14:00 sa na adresi Zagreba ka 38, 40 000 akovec.

VALJANOST I IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE X. Valjanost ponude treba bi 30 dana od dana otvaranja ponuda.

XI. Otvaranje ponuda ne e bi javno. Prodavatelj zadrĹžava pravo odusta od izbora ponu a a i prodaje automobila bez posebnog obrazloĹženja kupcima.

XII. Najpovoljnijom ponudom smatra se ponuda s najviĹĄom ponu enom cijenom.

XIII. Svi e ponuditelji o ishodu natje aja bi obavijeĹĄteni pisanim putem u ĹĄto kra em roku.

1. VODITELJ RA UNOVODSTVA I FINANCIJA TraĹženi uvje : - visoka ili viĹĄa stru na sprema ekonomskog ili informa kog smjera, - najmanje tri (3) odnosno pet (5) godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u ra unovodstvu, - potpuno poznavanje organizacije i tehnologije obavljanja svih ra unovodstvenih poslova, - poznavanje poslova analize, sta s ke i planiranja, - poznavanje poslova izrade ra unovodstveno- nancijskih izvjeĹĄtaja, - poznavanje poreznog sustava, ra unovodstveno ncijskih propisa, - poĹželjno posjedovanje uvjerenja o zvanju â&#x20AC;&#x153;ovlaĹĄteni ra unovo aâ&#x20AC;?, - ak vno znanje rada na ra unalu, - posjedovanje voza ke dozvole â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, Potrebne vjeĹĄ ne: - samostalnost, odgovornost i korektnost u radu, - sklonost dobroj organizaciji i planiranju, - sposobnost mskog rada i komunika vnost, - krea vno razmiĹĄljanje u cilju razvoja tvrtke.

Kandidatu nudimo: - rad u stru nom mu, - stru no usavrĹĄavanje, - ugodnu radnu atmosferu, - probni rad do ĹĄest (6) mjeseci.

Ako ispunjavate sve navedene uvjete i smatrate se sposobnim za obavljanje ovih poslova, poĹĄaljite nam svoju prijavu sa Ĺživotopisom (detaljni opis ĹĄkolovanja i dosadaĹĄnjeg rada) i dokazima o ispunjavanju uvjeta (fotokopija diplome, domovnice, osobne iskaznice, radne knjiĹžice, voza ke dozvole i sl.) te adresu i broj telefona.

Nepotpune i nepravovremene prijave ne e se razmatra .

Prijavljeni kandida po izboru poslodavca bi e pozvani na stru ni razgovor i provjeru.

S odabranim kandidatom sklopi e se ugovor o radu na odre eno vrijeme â&#x20AC;&#x201C; probni rad do ĹĄest (6) mjeseci.

Oglas je neobvezuju i, a kandida e o kona nom ishodu bi obavijeĹĄteni na prikladan na in.

Rok za prijavu je osam (8) dana od objave oglasa u sku, na adresu: Bernarda d.o.o. PuĹĄ ine, akove ka 136 a, 40305 NedeliĹĄ e.

Uprava

Natje aj je otvoren do 16.02.2010. godine.

Molbe se mogu posla pismeno ili mailom na gornju adresu.

Temeljem l. 391. stavka 1. Zakona o vlasniĹĄtvu i drugim stvarnim pravima i Zaklju ka o prodaji nekrenine u vlasniĹĄtvu Me imurske Ĺžupanije (ku a u Ĺ enkovcu) KLASA: 406-01/10-02/5, UBROJ: 2109/1-01-10-01 od 05.02.2010, Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije raspisuje:

JAVNI NATJE AJ

ZA PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU ME IMURSKE ŽUPANIJE I. Predmet prodaje - k .br. 229/1/160/1/6, k.o. akovec, upisana u zk.ul.Op inskog suda u akovcu br. 4296, u naravi ku a, dvor i paťnjak od 205 hv.

II. Uvje za kupnju nekretnina Pravo na kupnju predmetnih nekretnina imaju svi punoljetni drĹžavljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, a strane osobe ( zi ke i pravne) ukoliko ispunjavaju zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasniĹĄtva u RH. III. Po etna prodajna cijena nekretnina i jamstvo za ozbiljnost ponude Po etna prodajna cijena: 37.695,00 â&#x201A;Ź pla vo u kunskoj protuvrijednos po prodajnom te aju HNB na dan pla anja.

Zainteresirani ponuditelji duĹžni su upla jam evinu u iznosu od 20.000,00 kuna na poslovni ra un Me imurske Ĺžupanije broj: 2392007-1800020004 kod Me imurske banke d.d. akovec, s pozivom na broj 21 7307 â&#x20AC;&#x201C; MB (za pravne osobe) i na broj 22 7307 â&#x20AC;&#x201C; JMBG (za zi ke osobe), s naznakom â&#x20AC;&#x17E; jam evina za kupnju nekretnineâ&#x20AC;&#x153;.

Ponuditeljima koji ne budu odabrani kao najpovoljniji, jam evina e se vra u roku od 8 dana od dana odabira najpovoljnijeg ponuditelja, u nominalnom iznosu bez obra una kamata, a ponuditelju koji bude izabran jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu.

Onaj ponuditelj koji iz bilo kojeg razloga odustane od zaklju enja kupoprodajnog ugovora nakon ĹĄto je odabran kao najpovoljniji ponuditelj ili koji u predvi enom roku ne upla cjelokupnu kupovninu, gubi pravo na povrat jam evine.

Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ponuda onog ponuditelja koji ispunjava uvjete iz ovog natje aja te koji ponudi najviĹĄu cijenu.

IV. Obvezni sadrĹžaj ponude i dokazi sposobnos : 1. Ime i prezime te adresa ponuditelja (ako je zi ka osoba), odnosno tvrtka i sjediĹĄte ponuditelja (ako je pravna osoba); 2. Preslika osobne iskaznice, odnosno rjeĹĄenje o upisu u sudski ili obrtni registar; 3. Iznos ponu ene kupoprodajne cijene u kunama ili u eurima.

4. Dokaz o upla jam evine; 5. Broj ra una ponuditelja te naziv banke na koji se upla ena jam evina vra a.

V. Rok i adresa za dostavu ponude Ponuditelj dostavlja pisanu ponudu s dokumentacijom u zatvorenoj omotnici na adresu: Me imurska Ĺžupanija, Ru era BoĹĄkovi a 2, 40000 akovec, s naznakom: â&#x20AC;&#x17E;Ponuda za kupnju nekretnine/a â&#x20AC;&#x201C; naves znaku nekretnine iz to ke I. â&#x20AC;&#x17E; Rok za dostavu ponude je 20.02.2010. u 10 sa . Ukoliko u navedenome roku ne pris gne ni jedna prihvatljiva ponuda, rok za dostavu ponuda prema is m uvje ma produljuje se do kona nog odabira najpovoljnijeg ponuditelja.

U tom slu aju, otvaranje ponuda bit e dva puta mjese no i to svakog prvog i tre eg petka u mjesecu u 10,00 sa u prostorima Pravne sluĹžbe Me imurske Ĺžupanije.

Sve informacije u vezi okon anja ili poniĹĄtenja javnog natje aja bi e objavljivane na sluĹžbenim internetskim stranicama Me imurske Ĺžupanije www.medjimurska-zupanija.hr.

VI. Odabir najpovoljnije ponude, sklapanje ugovora i uvje prijenosa prava vlasniĹĄtva Odluku o prodaji nekretnina najpovoljnijem ponuditelju donije e Ĺžupan Me imurske Ĺžupanije u roku od 3 dana od isteka roka za dostavu ponuda.

Odabrani ponuditelj duĹžan je u roku od 8 dana od primitka odluke o prodaji nekretnine zaklju i ugovor o kupoprodaji, te u daljnjem roku od 30 dana od sklapanja ugovora upla cjelokupnu kupovninu. U pro vnom, smatrat e se da je odustao od kupnje.

Isprava o prijenosu prava vlasniĹĄtva (tabularna izjava) predaje se kupcu nakon uplate cjelokupnog iznosa kupovnine. Isplata kupovnine u roku predstavljat e bitan uvjet ugovora.

Porez na promet nekretnina i ostale troĹĄkove u vezi prijenosa vlasniĹĄtva snosi kupac.

VII. ZavrĹĄne odredbe Prodavatelj pridrĹžava pravo bez navo enja razloga ne prihva ni jednu ponudu, odnosno poniĹĄ natje aj u cijelos ili djelomi no.

Prodaja se obavlja na inom â&#x20AC;&#x153;vi eno-kupljenoâ&#x20AC;? ĹĄto isklju uje naknadne prigovore.

Sve informacije u vezi predmetnog natje aja mogu se dobi na telefon 040/374-004 radnim danom od 9.00 do 13.00 sa ili putem elektroni ke poťte: info@medjimurska-zupanija.hr ŽUPAN Ivan Perho

Informacije 55

& < "

# $ $$$

TUŽNO SJE ANJE

& < \ ] +

^

MURK Ĺ˝ELJKA > Â&#x203A; + ~ < ^=

= & ^ & = ] ^ < ^Â&#x2020;] ^Â&#x2020; <+ $ §

Â&#x2021; \

Â&#x2020; +

] =[

< Â&#x2020; > Â&#x201A; > ^]

] & =

<+

^ [ < \ <

+ Â&#x2021; \ ^ +

<= ' <

= < ^ ^ + +

> = + < ^ Vje no oĹžaloĹĄ eni: X + Â&#x2C6;

Âą Â&#x2020; \ < <+ %

Â&#x2C6; \ [ & { +

Â&#x2021;+ = \

%^[ \

]

< \

+

% ]

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE ANJE

& ] +^

JOŽICI FEGEŠU

JOŽICI FEGEŠU

> ~^[

> ~^[

ZVONOMIRA BARTOLI A prof.dr.sc.

Mama Terezija i sestra Mirjana

Sestra Danica s obitelji

< ^

] +^

§

Â&#x2021; = <

+^& ^

^<= ^

+ ] Supruga Marija, sinovi, snahe i unu ad

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre enovrijeme,poĹželjnoradnoiskustvo,znanje stranog jezika, voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 g a. Lidija Apostolovski. Natje aj otvoren do 28.02.2010.g.

2. Ordinacijaop emedicinevl.LidijaVidovi Zvonar PRELOG, K. P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR OP EMEDICINEnaodre enovrijeme-12mjeseci, poloĹžen stru ni ispit, javi se na tel. 645-575. Natje aj otvoren do 15.02.2010.g 3. I-KONG d.o.o. M. SrediĹĄ e, Poljska 43, traĹži 10 Ĺ IVA Anaodre enovrijeme,do iosobnonaadresu poslodavca ili najava na mob. 098-9595930 g a Kralji Marija. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

4. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica AKOVEC AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU za poslove savjetovanja klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruĹžanje usluge ponude i sklapanje ugovora o osiguranju, prezentacija i promocija tvrtke, pruĹžanje podrĹĄke klijen ma, SSS, VĹ S, VSS , na neodre eno vrijeme, poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, poĹželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, poslovna i prodajna orijentacija, sklonost mskom radu, dinami nost i upornost, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 314-006, 098-191-4343ilinae-mail:dijana.kolac@allianz. hr Natje aj otvoren do 31.03.2010.

5. Restoran Aquva Toto more TOTOVEC, traĹži 1 KUHAR/ICA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091-9123525. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

6. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 AUTOLAKIRER na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno ali nije uvjet, javi se osobno ili 856-060. Natje aj otvoren do 12.02.2010 7. POLIKLINIKAMEDIKOL AKOVEC,traĹži1DOKTOR SPECIJALIST MEDICINE RADA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2-3 godine, javi se na 0914594744, dostavi pismene zamolbe na e-mail: dolores.pavelic@medikol.hr Natje aj otvoren do 15.02.2010.

8. LECTOR Ĺ MITRAN d.o.o. AKOVEC, TRAVNI KA JUG 1, traĹži 3 TRGOVA KA PUTNIKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, posjedovanje vlas tog automobila, javi se na 099-543-0597.

Natje aj otvoren do 13.02.2010.

9. MAKI TRANS d.o.o. RESTORAN PREPELICA OTOK 2, PRELOG, traĹži 2 KV KUHARA/ICE na odre eno vrijeme (6 mjeseci), javi se na 098-393-001.

Natje aj otvoren do 07.02.2010.

10. ROYAL TRADE d.o.o. VRATIĹ INEC, Pre na ul.1, traĹži 1 KV KUHAR na neodre eno vrijeme, najava na mob. 099-2225005. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

11. DOM-Ĺ ESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU 2, traĹži 2 ISTA ICE, 4 NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 17.02.2010.g.

12. TISKARAKRON AKOVEC,Z.Milkovi a11,traĹži 1 TISKAR-OFSET STROJAR sa obaveznim radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno uz prethodnu najavu na tel.384606. Natje aj otvoren do 15.02.2010.

13. Ugos teljski obrt KAIROS IVANOVEC, J. Broza 101, traĹži 1 KONOBAR/ICU na neodre eno vrije-

me, javi se osobno na tel. 095-8627912. Natje aj otvoren do 14.02.2010.

14. STROJOKOP DEBELEC SELNICA, Zrinskih 17, traĹži1RUKOVATELJGRA EVINSKIMSTROJEVIMA na neodre eno vrijeme, javi se na 099-7978356.

Natje aj otvoren do 17.02.2010.

15. EMPIR d.o.o. ZAVEŠAK Frizerski salon ŽELJKA, Selnica, traŞi 1 FRIZERKA radno iskustvo poŞeljno, javi se osobno ili tel. 861-289,098-1809433.

Natje aj otvoren do 17.02.2010.

16. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodre eno vrijeme, javiti se na 543-247, 098-248299. Natje aj otvoren do 17.02.2010.

17. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obavezno radno iskustvo, na odre eno vrijeme s mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9182092. Natje aj otvoren do 19.02.2010.

18. Ljekarna mr. ph. DRAGICA-BLAGUS VI ANOVI STRAHONINEC, akove ka 26, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE na neodre eno vrijeme, javi se osobno na tel.363-244, 098-1312300. Natje aj otvoren do 22.02.2010.

19. PANSION MAMICA PUĹ INE, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje stranog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. PoĹželjno radno iskustvo, 2 KUHARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo, javi se osobno na 091-5763986. Natje aj otvoren do 06.02.2010.

20. SPORT-IN d.o.o. SELNICA, Stepin eva 10, traĹži 5 PARKETARA â&#x20AC;&#x201C; PODOPOLAGA A na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se osobno ili na tel.

861-057, 099-573-0088 ili e-mail:sport-in@ck.tcom.hr Natje aj otvoren do 22.02.2010.

21. ZLATNE RUKE d.o.o. Ĺ ENKOVEC, M. Tita 10a, traĹži 1 KV PEKAR, 2 PRODAVA A na odre eno vrijeme, dostaviti pismenu zamolbu ili javiti se na mob.099-1923155. Natje aj otvoren do 10.02.2010.

22. INSTALACIJE TUKSAR d.o.o. G. Kraljevec, Marof 13, traĹži 1 KV MONTER CENTRALNOG GRIJANJA I VODOINSTALACIJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 095-9025038. Natje aj otvoren do 27.02.2010.

23. MARKETFd.o.o.PRIBISLAVEC,B.J.Jela i a33, traĹži 1 PRODAVA MJEĹ OVITE ROBE na odre eno vrijeme,javi sena091-7892366.Natje ajotvoren do 07.02.2010.

24. PERMANENS d.o.o. ZAGREB, Radni ka cesta 39, traĹži 3 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU, SURADNIK U PRODAJI na neodre eno vrijeme, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., komunika vnost,spremnostnau enje,usvajanjenovihznanja i vjeĹĄ na, mjesto rada Me imurska Ĺžupanija, grupno informiranje o na inu rada bit e u Podru noj sluĹžbi akovec u dvorani br.(18) 19.02.2010. u 12,00, dodatne informacije 01-6126805. Natje aj otvoren do 19.02.2010.

25. LINO d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 2, traĹži 1 KUHAR-PIZZA MAJSTOR, 2 KONOBAR/ICA na neodre enovrijemeuzprobnirad,poĹželjnoradno iskustvo, javi se osobno na mob. 098-242-282 ili u jutarnjim sa ma osobno se javi u PIZERIJU PIPO. Natje aj otvoren do 14.02.2010.

26. BUJAN d.o.o. PRETETINEC 205, traĹži 1 GRA EVINSKITEHNI AR-visokogradnjesaobaveznim radnim iskustvom 5 godina na neodre eno vrije-

me uz probni rad, samostalnost u radu, poĹželjan stru ni ispit, javi se 829-565, 098-388689. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

27. Sigurna ku a p.p. 160 40000 AKOVEC, traĹži 1 PROF. PSIHOLOGIJE ILI DIPL. PSIHOLOG, najmanje jedna godina radnog iskustva, poloĹžen stru ni ispit, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, na neodre eno vrijeme s pola radnog vremena, uz prijavu kandida su obavezni priloĹži : Ĺživotopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, presliku voza ke dozvole â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., presliku isprave o poloĹženom stru nom ispitu, uvjerenje o nekaĹžnjavanju ne starije od ĹĄest mjeseci na gornju adresu s naznakom â&#x20AC;&#x153;Natje aj za psihologa /injuâ&#x20AC;? do 17.02.2010.g.

28. TUS-TRADE d.o.o. Caffe bar MURA SVETI MARTINNAMURI,traŞi1KONOBARnaneodre eno vrijeme, javi se na g. Žalar Emilu na br. 868-466 ili 098-242878. Natje aj otvoren do 17.02.2010.g.

29. BISTRO MLINAREC PRELOG, K. Zvonimira 30, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 098937-1863. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

30. JUR EC TRANSPORTI d.o.o. PRELOG, traĹži 1 VOZA C i E kategorije teglja a s poluprikolicom za doma i i me unarodni prijevoz, na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, javi se na 098-241-479, 040-645-750. Natje aj otvoren do 05.02.2010.g.

31. MEC d.o.o. NEDELIŠE, R. Kon ara 16a, traŞi 1 GRAFI KI INŽENJER 2 GRAFI KA STROJARA RAD NA STROJU, ekso sak, rad na stroju, na neodre eno vrijeme, uz probni rad, poŞeljno radno iskustvo, znanje engleskog jezika, znanje rada na ra unalu, mjesto rada Pribislavec, Industrijska zona, javi se na 091-517-5845. Natje aj otvoren do 03.03.2010.g.

32. Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group d.d., AKOVEC, K. Tomislava 2/1, traĹži ZASTUPNICI OSIGURANJA-viĹĄe izvrĹĄitelja, SSS, VĹ S. VSS, na neodre eno vrijeme, poĹželjno, radno iskustvo, voza ki ispit, â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Informati ka znanja. Od kandidata se o ekuje mo viranost i ustrajanost tekomunika vnostzaradnaposlovimaosiguranja â&#x20AC;&#x201C; javi se osobnu poslodavcu na gornju adresu ili 040-313-530, 091-4899768. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

33. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, dr. T. Bratkovi a 1, traĹži 1 VĹ S/VSS DIPL.EKONOMIST â&#x20AC;&#x201C;vo enje ra unovodstvenih poslova, zavrĹĄni ra un, sta s ka i ostali poslovi na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, aktivno znanje informa ke, znanje stranih jezika, voza ki ispit B kategorije, 3 godine radnog iskustva, komunikativnost, samostalnost sposobnost, upravljanje ljudskim resursima; 1 VĹ S/VSS disponent me unarodnog prometa i logis ke, na neodre eno vrijeme,voza kiispitBkat.znanjeinforma ke,znanje stranih jezika, komunika vnost, samostalnost, upravljanje ljudskim resursima; 5 KV VOZA A C i E kategorije na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, znanje stranih jezika poĹželjno, uz pismenu prijavu potrebno je priloĹži Ĺživotopis, potrebnu dokumentaciju o dokazu stru ne spreme- diplomu, pismenu zamolbu dostavi na gornju adresu ili e-mail: info@tkalectrans.hr Natje aj otvoren do 17.02.2010.g.

34. Ugos teljski obrt AMADEUS PLEĹ KOVEC 160 A, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 095-9081063, postoji mogu nost smjeĹĄtaja. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

35. GRATURS d.o.o. STRAHONINEC, M. Kova a 23, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 098-257-663. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

36. Zidarsko-fasaderski obrt M. Srnec G.HraĹĄ an, akove ka43, traĹži 2 KV, PKV ZIDARAnaodre eno vrijeme, javi se na 858-391, 098-241-656. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

37. FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098435957. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

38. TEUSS BB d.o.o. M. SREDIĹ E, traĹži 5 SOBOSLIKARA, 5 MONTERA SUHE GRADNJE na neodre eno vrijeme, javi se na 311-510, 098-486-256.

Natje aj otvoren do 03.03.2010.

39. KOZARd.o.o. AKOVEC,traĹži1KV,PKVTESAR, ZIDAR na neodre eno vrijeme rad na terenu i doma, javi se na 098-493-150 do 15.02.2010.

40. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, traĹži 1 DJELATNIK ZA RAD U STAKLENIKU na neodre eno vrijeme voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javi se osobno ili 091-5660125, 333-870. Natje aj otvoren do 15.02.2010.g 41. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, V, traĹži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 Ĺ PAHTLERA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

ZAHVALA

FRANJO MATAN > Â&#x160; + ] = ^

Â&#x2013;

^ Â&#x2018;Â&#x2018; & Â&#x2020; + Â&#x201E;}Â&#x153;Â&#x201D;Â&#x160;Â&#x2C6; 'Â&#x201E;Â&#x2C6;Â&#x153;Â&#x2C6;

<

<+ ^ [ ^]

]

+^> ] ^> < Supruga Marija, sin Damir i k erka Karmena s obitelji

IN MEMORIAM = & ^ +< ] + ^

IVANU JAKLINU #

# * # Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM

RADNA MJESTA VARAŽDIN:

+< & ] +

1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 28.2.

2. EXSERTUS d.o.o., ZAGREB; traĹži 10 KOMERCIJALISTA za prezentiranje proizvoda za zdravlje na neodre eno vrijeme, uvjeti: zavrĹĄena KV/SSS, posjedovanje osobnog automobila, izrazite trgova ke sposobnos , komunika vnost, mogu nost rada i u drugim Ĺžupanijama, najava na mob: 091/3878 771 ili ponude posla na e-mail: exsertus@zg.tcom.hr do 22.2.

3. TP VARAŽDIN d.o.o., PAVLEKA MIŠKINE 53; traŞi 3 VODITELJA PRODAVAONE - SSS, VŠS, VSS, poŞeljno radno iskustvo, rad na ra unalu, voza ki B kat., 1 TAJNICU - SSS, rad na ra unalu, voza ki B kat., 6 PRODAVA A - KV, SSS, rad na ra unalu i 1 ISTA ICU - OŠ, voza ki B kat. Sva su radna mjesta na odre eno vrijeme, pismene zamolbe na gornju adresu do 15.2.

4. MOZAIK KNJIGA d.o.o., VARAŽDIN; traŞi 5 TRGOVA KIH PUTNIKA za promociju i prodaju ťkolskih knjiga na terenu na neodre eno vrijeme, uvje : KV, SSS bilo kojeg usmjerenja, voza ki B kat., poŞeljno posjedovanje vlas tog vozila, najava na mob. 099/161-2134 ili 091/213-2213 (Irena Markovi ), do 30.4.

IVANA JAKLINA #

# * # Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata akovec

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: DORA PLECHINGER, k i Melite i Tomislava; FILIP ORŠOŠ, sin Suzane i Mladena; KRISTINA ORŠUŠ, k i Anite i Senada; NIKA HALI , k i Ilonke i Dejana; NEO NOVAK, sin Nataťe i Miroslava; BRANIMIR MURKOVI , sin Ljubice i Ma je; ANA POREDOŠ, k i Tanje i Ma je; MARIJA ŠESTAK, k i Danijele i Željka; IVAN ŽINI , sin Nataťe i Stanislava; AVA HREŠ, k i Nikoline i Maria; TIA ZADRAVEC, k i Jelene i Mladena; FABIJAN SAKA , sin Renate i Roberta; MARIJA BRATJANŠAK, k i Klaudije i Mar na; MARTINA ORŠUŠ, k i Terezije i Damira; FILIP RADIKOVI , sin Danijele i Nikole; KALEB PLEVNJAK, sin Tine i Ma je; TAŠA TKALEC, k i Petre i Tomice; ARIJAN MESARI , sin Ines i Rudolfa; NINA ORŠUŠ, k i Ivanke i Davora; ANA PANI , k i Maje i Dragana; ZORAN GORI ANEC, sin Marije i Zorana ( akovec) VJEN ANI: Petra Novak i Saťa Mlinari , Ivana Bene i Saťa Gala ( akovec); Adela Bogomolec i An elko Lehki (Kotoriba)

UMRLI: Stjepan Dugar r. 1963., Marija Leva i ro . Paragi r. 1929., Franjo Tkal ec r. 1947., Josip Ferenc r. 1946., Valent Vrbovec r. 1932., Stjepan Jankovi r. 1933., Ivan Trstenjak r. 1933., Valen n Dunjko r. 1934., Dragica Novak ro .

Domjani r. 1938., Josip Petek r. 1946., Krunoslav Ivanek r. 1944., Kris na Zobovi ro . Ĺ estan r. 1931., Katarina Pal ro . Lajtman r. 1924., Mihael Pal r. 1947., Antun Kova r. 1930. ( akovec); Jus na Ĺ te ovi ro . Mesari r. 1928., uro Vinkovi r. 1930., Andrija Kova r. 1916.

(Dekanovec); Stjepan LukĹĄa r. 1954. (Kotoriba); Vinko Hatlak r. 1925., So ja vrk ro . Vugrinec r.

1930. (M. Subo ca); Stjepan Gori anec r. 1929., Ivan MarciuĹĄ r. 1923., Valen n Poljski r. 1942., Marija Baksa r. 1933. (M. SrediĹĄ e); Franjo Lesar r. 1934., Dragu n Bali r. 1946., Dragu n Ĺ kvorc r. 1954. (NedeliĹĄ e); Ĺ te ca Koren ro . JalĹĄevec r. 1930., Luka Mlinari r. 1926., Marija Dolenec ro . Vadlja r. 1922. (Prelog); Terezija er inovi ro . Gori anec r. 1923. (Ĺ trigova).

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr HYUNDAI PONY 1991.g., servo, šiber, centralno, 141tkm, reg. do 6mj., cijena 5.500 kn. mob. 095/803-1378 CITROEN XARA 1.4i, 1. vl., 2004.g., sva oprema, serv. knj., cijena 4.600Eura, tel. 098/906-7805 PRODAJEM TAM 80 T 50 s dizalicom, 1990.g., tel: 091/256-5852 HYUNDAI ACCENT 2004.g., reg. do 12./10., sa full opremom, 55tkm, tel: 095/880-3383 MAZDA 3 1.6 16V VVTi TE SPORT model 2006.g., 68tkm, serv. knj., odli no stanje, 8.950 eur; 091/976-2847 PRODAJE SE SKUTER SYM 2006.g., 3.800 km, srebrne boje. tel 091 523 7770 MAZDA PREMACY 2.0 DITD, 140tkm, 2000.g., reg. do 4/10., garažiran, 5.850 eur, tel: 095 810 2229 CITROEN SAXO 1.4i, 55kW, 1999.g., reg. do 10/10, garažiran, zeleni metalik, el. stakla, mob. 091/7955-938 MAGIRUS DEUTZ 170D 1980.g., kiper s kranom, 4x4, neregistriran, u ispravnom stanju, tel: 098/240-181 THOMOS AUTOMATIK mijenjam za motornu pilu Stihl i uz njega dajem auto navigaciju, mob. 099/680-0937 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Honda-Mio, povoljno. tel: 098/234-493 MAXI SKUTER Piaggio Xevo 250ie, 20 08. g., 2.10 0 km, alarm, hitno, 26.900 kn, mog. kredita, tel: 040/821-740 R. CLIO 1.5 DCi 3 vr., teretno vozilo, 2003.g., prva reg. 2004.g., nije uvoz, reg. do 6/10, 535 kg nosivos , cijena sa PDV-om, tel: 098/592-437 NISSAN ALMERA 1996.g., u dijelovima i alu felge s gumama dim. 205/50 R15, tel. 091 505 4661 OPEL VECTRA 2.0i 1990.g., reg. do 5/10, benzin + plin, 800 eur, tel: 095/515-5110 RENAULT MEGANE 1.4 16v 2001.g., sva oprema, samo 81 tkm, održavan. mob 099 782 84 94 RENAULT TWINGO 1.2 1997.g., reg. do 5/10, 4 nove zimske gume, radio CD, 1.950 eura xno, mob. 099/4158-452 FIAT TIPO 1.4dgt 1mj./91.g., neregistriran, ispravan, garažiran, servo, zimske gume, cijena 2.600 kn, mob.

098/1962-339 PRODAJE SE a-testirana euro-kuka, mob. 098/764-870 PRODAJE SE ZASTAVA 101, vrlo uš uvana, 40tkm, vrlo povoljno, tel.

343-451 KUPUJEM AUTO god. 1998-2005. – isplata odmah! mob. 095/552-9089 PRODAJEM MERCEDES 1982.g., mob.

098/189-2123 MOPED Piaggio zip 50 2006.g., neregistriran ali ispravan, plave boje, 750km, o uvan, prodajem, tel. 313-992 BMW 5 30 D au to matik to ur in g 2006.g., u sustavu pdv-a, mob.

095/90-77-062 PRODAJEM BMW 320D 1999.g., crni, 8.900 eur, mob. 095/90-77-062 LAND ROVER freelander 2.0 TD4 2005.g., ful oprema, serv. knj., mob.

095/90-77-062

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i 2000.g., japanac, 2.vl., serv. knjiga, mob.

098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet, mob. 095/90-77-062 MAZDA PREMACY monovolumen 2.0 DITD, 140tkm, dizel, 2000.g., reg. do 4/10., full, 5.850 eur, mob. 095 810 2229 PRODAJEM FORD SIERRU 2300 dizel, ispravna u voznom stanju, motor i limarija dobra, metalik boja, 5 vr., šiber, centr. zaklj., neregistriran, može i za dijelove, cijena prema dogovoru. mob. 098/9862-668 KUPUJEM OSOBNO ili kombi vozilo, te prodajem ili mijenjam skuter talijanski, 2008.g., reg. do 5.mj. mob.

092/263-8882 PRODAJEM OPEL KADET 1.3i 1989.g., reg. do 11./10., cijena 5.000 kn, mob.

098/923-5909 PRODAJEM DIJELOVE za golf III 1.9TDI, te za alfu 156 mehanika i getriba 1.8 1999.g., mob. 098/546-145 KUPUJEM NEISPRAVAN ili školjku (karoseriju) za opel kadet, a prodajem polj. priklju ke. Upita Stjepan Žemli , B. Radi a 22, D. Vidovec DAEWOO ESPERO 1.8, abs, centr.zaklj., el. pod. stakla, klima, dobro uš uvan, cijena povoljna, reg. do 11.mj., mob.

099/406-2078 AUTO ILI KOMBI, 8+1, registriran ali neispravan, odvozim dotrajale alternatore i anlasere, rabljene, prodajem, mijenjam staro za reparirano, mob.

095/5911-966 PRODAJEM MAZDU 323 1992.g., reg. do 10./10., za 7.900 kn – hitno, mob.

095/529-8280 VW GOLF III 1.9D 9.mj./95.g., servisiran, nove zimske gume, veliki servis na 170tkm, može i zamjena za skuplje dizel vozilo, mob. 098/908-1222 RENAULT 19 1990.g., cijena povoljna, mob. 098/939-5174

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, mob.

092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo 45, 48 ili 55 ks s kabinom, od 1. vlasnika, od 1988.-1998. god., tel. 099/784-1989 PRODAJE SE plug 2-brazdni, tanjura a 22 diska i sija ica 2-redna, tel.

098/632-494 PRODAJE SE: mulja a za grož e, kao nova (500 kn) i preša za grož e, izuzetno uš uvana (1.000 kn), traktorska gajba za svinje u odli nom stanju (2.000 kn) i bakreni kotao za pe enje rakije od 60 lit., izuzetno uš uvan (2.000 kn), tel. 099/784-1989 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE hrastova ba va od 80lit., rabljena, vadilica za še . repu, ispravna, povoljno, tel. 382-371 PRODAJEM crveni krumpir, crveno zelje i grah u Novom Selu Rok, tel.

853-258 PRODAJEM željezne kota e, noževe za frezu Honda F-620 i razne elektromotore, tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJE SE prednji utovariva za traktor, tanjura a, plug IMT visoki, traktorska kosa, šprica KŽK od 340lit., silokombajn i elevator, mob.

091/517-5821

PRODAJE SE PŠENI NA SLAMA u balama, tel. 853-644, Krištanovec PRODAJEM OKRETA SIJENA pauk Fahr, mob. 099/843-1516 PRODAJE SE SIJENO I SLAMA u balama, mob. 091/528-6137 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Honda FY600 s frezom i kosom, mob.

098/976-5331

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er NAM HITNO TREBA MOTORNA PILA.

I NSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob.

095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 ADAPTACIJE KU A, STANOVA i dr. prostora, te izrada strojnih glazura, žbuka i industrijskih podova. Tel. 040/868-808 ili 091/561-5164 POREZNU PRIJAVU ZA POVRAT POREZA na dohodak ispunjava magistar ekonomije. Koris m vlas te obrasce. mob. 098/866-603 INOX BRAVARIJA CEROVEC – izrada svih vrsta kovanih i inox ograda te gelenderi ve od 800 kn/m. mob.

099/853-7423 APSOLVENTICA DAJE INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG za osnovnu i srednju školu te prevodi tekstove s njema kog i obrnuto. Tel: 040/855-632.

MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba - POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUŠENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191

DAJEM U NAJAM GRA EVINSKU fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, tel 091 559 4332 NUDIM POMO I NJEGU starijim i nemo nim osobama, mob.

098/1618-188 POPUNJAVAM PRIJAVU POREZA na dohodak. Tel.: 091 900 9783 OBAVLJAM REZIDBU VINOGRADA, dugogodišnje iskustvo, te aj i ispit iz vinogradarstva i podrumarstva, mob.

091/505-8885

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

POSAO HITNO TRAŽIMO 10 PODUZETNIH, KOMUNIKATIVNIH i odgovornih osoba za suradnju, e-mail: damjan.zadravec@hr.ovb.eu ili 091/511-2235

TR A ŽIM POSAO koji mogu obavljati uz skolovanje, od 6 - 12.30h br.tel.095-86-22-1-22 TRAŽIM POSAO STROJNOG ŽBUKANJA. 095/9017452 KONOBARICU mla u za rad u mirnom ca e baru ( akovec, Ma kovec), stalni radni odnos. Mob: 099/6699-007 TRAŽIM POSAO DADILJE, uvanje djece u vašem domu, po struci sam odgojitelj, nazva na 099/843-0198 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za uvanje djeteta u ku i u Šenkovcu, mob.

099/6763-931 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 UVALA BI DJECU u svom domu u akovcu, tel. 091/973-8046 UVALA BI DJECU bilo koje dobi u akovcu, mob. 091/5962-707 TRAŽIM POSAO ISTA ICE ili pomo starijim ljudima par sati na dan, tel.

337-098 UVALA BI DIJETE u svojoj ku i u Prelogu, mob. 091/188-7727 TRAŽIM POSAO pomo starijim osobama u ku i ili stara kom domu, mob.

095/899-6984 TRAŽIM POSAO OSOBNOG VOZA A i obavljam uslugu dostave i prijevoza za starije, nemo ne i bolesne osobe, mob.

099/8282-171

KREDITI KREDITI BEZ JAMACA NA OSTATAK PRIMANJA OD MIN. 1.500 KUNA I BEZ OBZIRA NA OBUSTAVE. ZATVARANJE CRNIH LISTA. BEZ JAMACA I NA MALE MIROVINE OD MIN. 1.000 KUNA. MOGU TRAJNI NALOG ZA UMIROVLJENIKE I FIRME KOJE NE VRŠE OBUSTAVU ILI TO INE SAMO DO JEDNE TRE INE. TEL: 098/13 66 200 ILI 091/4453 222

POZNANSTVA MUŠKARAC (30g), ozbiljan, situiran, traži ozbiljnu žensku osobu vedre naravi, ugodne vanjš ne, za poznanstvo, izlaske, mog. veze, do 45g. može i rastavljena, mob. 099/695-3584 POUZDAN OSJE AJAN GOSPODIN želi upoznati gospo u do 55g starosti za povremene susrete, diskrecija, sms na mob. 095/562-3323

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 44m2 u akovcu na Jugu, Travnik, o uvan, u top stanju, mob.

091/4100-102 ili 040/853-653 NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

PRODAJE SE KU A U AKOVCU, Martane za 85.000 eur, 2 garaže, veli ine 4-sobnog stana, odmah useljiva, svi priklju ci! NEKRETNINE MARAS, mob. 098/331-535.

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE APARTMAN NA OTOKU PAGU, Pag, 1.kat, 43m2, za 1.400 eur/ m2, parking, privatna plaža, novogradnja! NEKRETNINE MARAS, mob.

098/331-535.

ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN na 3.katu, renoviran, Vukovarska 3, akovec, tel. 098/946-5206 PRODAJE SE KATNICA od 200m2, s gosp. zgradama, dvorištem, vo njakom, vrtom i oranicom, Gornji Kuršanec, Uska 12, 1km od VŽ. mob.

098/404-207 PRODAJE SE STAN U PRELOGU, dvoetažni, sa svim komunalijama (plin, struja, voda, klima) s namještajem, cijena 75.000 eur. tel. 091/760-8058 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1.050 m2. mob. 091 523 7770 PRODAJE SE VIKENDICA sa inventarom i vinograd, okolica Štrigove, parcela 2800 m2, cca. 1000 okota, mob: 098 9277 277 PRODAJU SE STANOVI u urbanoj vili Martane Jug, 3 stana, a KUPUJE SE poljo-gra evinsko zemljište s pogledom i kupuje se šuma, tel: 098 241 232 PRODAJE SE KU A sa dvorištem i vrtom od 340 hv u akovcu, Mihajla Bu i a 3, preko (auto poligona), tel.

360-261 PRODA JEM GR ADIL IŠ T E u Gornjem Hr aš anu, 9 46 m2, mob.

091/241-6620 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, Istarska 12, vrlo povoljno, tel.

363-929 ili 098/925-4619 PRODA JEM DVOSOBNI STAN od 53m2 u akovcu, Uska ul., mob.

098/552-880 PRODAJE SE VE A KU A na Jugu k (Pustakovec), te povoljno iznajmljujem sobe studen cama u obiteljskoj ku i, mob. 098/9320-214 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, široko dvorište, struja, tel. i voda, mob. 098/9262-140

otvaramo salon PVC stolarije u akovcu

9. velja e 2010.

PRODAJE SE KU A u užem centru k, livada u Puš inama i gradilište kod Dragoslavca, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE KU A visoka prizemnica s gosp. zgradama u Pretetincu, tel.

091/579-6352 FRIZERSKI SALON novi, akovec, ul.

Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni s garažom, novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob.

091/572-4557 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2.kat, u k, Vukovarska, 4-katnica, cijena 1.000 eur/m2, mob.

098/426-021 PRODAJEM NOVE STANOVE u urbanoj vili Jug akovec, mob. 098/241-232 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A s oku nicom cca 500hva dvor i livada, odmah useljiva, može i zamjena za stan stan u akovcu. Tel.: 091 900 9783 PRODAJEMO STAN od 111 m2 u akovcu F. Pun eca 4, novogradnja, komforno ure en, vlasništvo tvrtke. tel: 098/241-126 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, te vikend ku a s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, mob.

098/749-131 PRODA JE SE KU A u Sivici, mob.

098/173-8425 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Martanama-Jug, 555m2, sva infrastruktura, povoljno, mob. 095/9033-541

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel.

091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom S r e d i š u, p l a a nj e s a m o r e ž i ja (najamnina se ne pla a). mob.

00386/70-832-720 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM uhodani poslovni prostor u akovcu vel. 240 m2 (3 dijela po 90, 60 i 90 m2), blizina želj. kolodvora, srednjih škola i benz. postaje, vl. asf. parking, pogodno za skladištenje, veleprodaju i ostale usl. djelatnos . mob: 040/328-093, 091/1234-091 IZNAJMLJUJE SE KU A u Svetom Jurju u Trnju. tel 099/6966-735 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERE u akovcu od 30m2 na duže vrijeme, nenamještena i namještena, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU 2-krevetnu sobu s upotrebom kupaonice i kuhinje, pogodno za samce, tel.

343-492 IZNAJMLJUJE SE vrlo povoljno posl. prostor od 45m2 u akovcu, pogodno za mali obrt ili kancelarije, mob.

091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN dvjema osobama, pokraj U iteljske škole, donji dio ku e, poseban ulaz i režije, namješteno, tel. 390-024 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM 3-sobni apartman 12km od akovca za no enja, mob. 095/807-2340 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Šenkovcu, 100m2. mob.

098/530-211 NAJAM KU E, poslovno-stambena u Varaždinu, Jalkove ka 158, tel.

0049/21-538-285

KVALITETA MARLEX 098/600 047

9. velja e 2010.

ŽIVOTINJE

AKCIJA A 11.02.

11.0 02 2.

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

4

kn k n

PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, rozele, pjevaju e i aleksandre, te srebrne, zlatne i pla naste fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODA JE SE JUNIC A holstein, bre a. Palovec, Glavna 57, mob.

092/218-3194 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE grice, pjevaju e, kozice žute i šarene, rozele crvene, te tražimo ženku za parenje za grastog njem. boksera. mob. 098/973-1849 ODLUTAO JE U MA KOVCU PAS MALTEZER po imenu Riki, bijele boje, star 1g., IPIRAN JE. Molimo lijepo poštenog nalaznika da nam vra psa. Tel. 341-225 PRODAJEM ŠTENCE hrvatskog ov ara stari 3mj., istokrvni, odli nih karakteris ka, prisutna oba roditelja, cijena 300 kn, tel: 042/647-635 LABRADORI stari 3.5mj., žu , sa rodovnikom, cijepljeni. Mob: 091/3822-459, www.starfromnord.webs.com PRODAJEM PERZIJSKU MA KU staru 8mj., nije sterilizirana, bez papira, cijena 800kn - hitno. mob.

099/7969-541 PRODAJU SE SVINJE od 120-150kg, više komada, tel. 635-636 ili mob.

098/9433-456 PRODAJEM DOMA E PATKE japanke, hranjene eko hranom, cijene: ženke 50kn/kom, muški 60kn/kom i 100kn/ par. Povoljno. mob. 092/241-9465 PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE, o iš ene odojke (mogu e polovice) ili mijenjam za žitarice, dostava, mob.

098/976-5331 PRODAJU SE ŠTENCI KOKER španijela, mramorni, mob. 091/530-9660

ELEKTRONIKA PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM digitalne receivere. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 400 kn, mob.

098/777-022 KUPUJE SE R A BL JENO P OJA A LO 2x200w, 8 ohm ili ja e. mob.

095/1888-888 PRODAJE SE LINIJA po komponentama (poja alo, tuner, cd player) i receiver za ku no kino. mob. 098/192-7929 PRODAJEM RABLJENO STOLNO RA UNALO za 400 kn, mob. 095/8489-753 PRODA JEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xoptical, 800x dig. zoom, 1.vl., orig., upute i ku ja, mob.

099/414-9028 PRODAJEM tv Grunding 60cm, txt i tv Schneider 55cm, txt, oba su ispravna, je ino i povoljno, tel. 390-073

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM spravu za vježbanje nogu Leg Magic, vrlo povoljno, mob.

098/422-968 PRODAJE SE CRNO VINO miješano, slatkastog okusa, mob. 095/501-9833

PRODAJEM: kau , stol, stolice, kutnu klupu, ležaj, vitrinu, stoli , regal, 2-sjed, ormare, tapec. garnituru, tepih, hladnjak, rešo, štednjak i ostalo iz ku e, tel.

360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli , komodu s vitrinom puno drvo hrast, madrac za 100kn, skije s vezovima za 150kn, klizaljke od 150-200kn, pancerice za 200kn, el. plo u za ugrad. štednjak za 200kn i klavijature Yamaha DX-21 za 200eur, tel. 328-106 ili 098/171-4456 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM MAŠINU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispušta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM oranicu od 1ha u N. Selu Rok, 1-brazdni plug visoki 16 cola, 2-brazdni plug 10 cola visoki 70cm, te prodajem njem. lovnog terijera starog 3g., dobar jamar i štence stare 2mj., povoljno. Tel. 098/190-3753 PRODAJE SE svinja tež. oko 180kg i skuter Malagu 50ccm u dijelovima, tel. 866-625 PRODAJEM VINO šipon, rizling, muškat, miješano, oko 350lit., te rakiju vinsku, trešnjevu i od jabuka, cijena po dogovoru, mob. 098/1868-111 PRODAJE SE komplet spava a soba bijele boje sa zrcalima, franc. krevet, uš uvano, povoljno, te akvarij od 14lit. s ribicama i biljem, a povjerljiva osoba nudi uslugu iš enja i peglanja. Tel. 334-012 ili 095/882-4526 PRODAJEM VINO bijelo i crno te rakiju, kruška. mob. 095/555-8008

PRODA JEM lambda sondu “Beru OZH061”-4 žice univerzalna, te mušku kožnu jaknu “rokericu”, vel. L, sve povoljno, mob. 098/170-4326 PRODAJEM garderobni 3-krilni ormar, crni, šir: 2,6 vis: 2,3 m, u odli nom stanju, mob. 091/545-7356 KOŽNA GARNITURA ZA SJEDENJE bež boje, 3-sjed, 2-sjed i fotelja, staro 2 mj., zva iza 17 sa na tel. 040 868-139 PRODAJEM 2 stola za blagovaonu i el. bojler od 80lit. za kupaonu, mob.

099/414-9028 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima raznih dim., povoljno, mob.

091 559 4332 PRODAJEM: kotao za pe enje rakije, bakreni, 60 lit., izuzetno uš uvan, cijena 2.000 kn i traktorska gajba za svinje, u odli nom stanju. tel. 099/784-1989 PRODAJEM sve vrste parketa, gotovi parket, hrast, jasen, selja ki pod, bukva, cijena povoljna, tel: 091-723-1853 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel.

098/632-494 SADNICE jesenskih malina, tajberi, ribiz i ogrozd, prodajem. tel. 035/428-043 PRODAJE SE PLINSKI BOJLER Vaillant 18kW, malo korišten, garancija još 1,5g., cijena 2.500 kn. Tel. 098/956-4454, 312-766 PRODAJE SE: cigla stara puna velika, gumena kola, kukuružnjak metalni. mob. 098/95-65-200.

PRODAJEM plinski proto ni bojler za centralno grijanje Junkers. mob. 099 2133 582 STARINE otkupljujem svake vrše (namještaj, porculan, fotografije, slike, stari novac, stare dokumente...), tel.

098/961-7349 VIDEO KASETE VHS raznih žanrova, originali, povoljno prodajem, tel.

098/961-7349 PRODAJEM SPAVA U SOBU komplet, plava sa sjajem, sa zrcalima, ormari ima, franc. krevetom, madracom i podnicama, malo korištena, kao nova, cijena po dogovoru. mob. 099/7969-541 PRODAJEM GUMENI AMAC Maestral 9 s motorom, za 2.000 kn, i PVC KIOSK od 5m2, mob. 098/726-401

PRODAJEM BA VE od 560, 120 i 80 lit., autoprikolicu nos. od 500kg, te trupce ariša, 10kom, porušeni ove zime, te obrezujem vinograde, mob.

098/1868-111 PRODAJE SE KUTNA GARNITURA na razvla enje, nova, tel. 343-746 PRODAJEM BA VE za vino od 750, 400 i 300 lit., tel. 091/517-5595 PRODAJE SE BICIKL za starije osobe na 3 kota a, malo vožen, kao nov. mob.

091/5636-323 PRODAJE SE doma a friška mast, tel.

829-316 PRODAJEM VINO kvalitetno – muškat, sivi pinot, šipon, graševina, štrigov ak, mogu a dostava, tel. 099/723-6636 KUPUJE SE TRAKA ZA FITNES (hodanje tr anje), elektri na, tel. 347-313

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

Artur

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

je njema ki ov ar prona en kako leži uz cestu na kraju grada. Hitno je odvezen veterinaru koji je ustanovio teško otrovanje.

Tjedan dana borili smo se za njegov život i uspjeli. Na licu je imao i ranu od ugriza koja je tako er zacijelila. Sada je super i kao i svi njema ki ov ari, jako je dobar i pametan, voli ljude i dobar je sa drugim psima. Ro en je sredinom 2007., a visok je 65 cm.

Atena je stigla u azil s povredom oka, ali se lijepo oporavila i sada je opet vesela i draga kujica. Ima dlaku prekrasne boje koja sjaji na suncu i voli etkanje. Bila bi dobro društvo nekoj starijoj osobi ili paru.

Visoka je 50 cm. Ro ena je otprilike krajem 2008. godine.

Belo je prekrasan mješanac retrivera bijele boje. Ro en je 18.9.2006. Voli vodu, kastriran je i idealan za obitelj s djecom jer je izuzetno dobre naravi, umiljat, zaigran i veseo pas.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

753

58

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

+ &"

# $ $$$

9/24/09 4:14:41 PM

9. velja e 2010.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Dizajn caffe bara “iz glave”

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Villa Amstelveen – novo ruho 80-godišnjakinje ure uje: Bruno Kontrec

Prošli sam tjedan dobio mail u kojem jedan gospodin traži nekoliko savjeta vezanih uz dizajn interijera caffe bara. U prilogu sam dobio i nekoliko sli ica, te par naputaka što bi on želio i u kojem bi smjeru bilo dobro da krenem. Tako er, gospodin je u telefonskom razgovoru napomenuo kako e mu dovoljno biti da izvedem par ideja onako iz glave.

Iako smatram da je to nemogu e izvesti na taj na in, probat u do arati gospodinu svoju ideju vezanu uz boje, neke od elemenata i kombinaciju istih.

Prema slikama koje ste mi poslali, pretpostavljam da lokal nije prevelik. Koliko vidim, u ovom dijelu na slikama postoji mjesta za 8 - 10 stolova, što e re i za 30 - 40 sjede ih mjesta. S obzirom na dosadašnji izgled interijera, izvedbu gipskartonskih radova, oblik i materijal od kojih su izra eni prozori, te s obzirom na vaše zahtjeve, predložio bih vam sljede u kombinaciju boja: antracit siva – bijela – tamnocrvena (bordo). Zidove obojite u antracit sivu, komplet, dok strop obojite u bijelu boju. Na taj ete

koji stoji na drugoj strani prolaza kako bi dobili simetri nost. Stolove i stolice birajte po udobnosti.

U prostoru nema baš ekstremno puno mjesta pa stoga postavite udobne stolice, ali manjeg volumena nego su to klasi ni lounge polunaslonja i (Casprini, Italija – model Tiffany). Iz iste kolekcije koristite i stolove (bolje je da koristite okrugle stolove, budu i da se oni manje de iniraju smjer prostora i položaj stolica), ali i barske stolice u nastavku lokala ili kod šanka. Primje ujete da do sad nisam spominjao crvenu komponentu. To je stoga što bi nju koristili samo kao fokusnu boju u manjoj mjeri i manjim površinama. Ukoliko danas - sutra budete htjeli nešto promijeniti ili osvježiti interijer, to je najbrži, najlakši i najjeftiniji na in kako to u initi.

na in dobiti dojam kao da je prostorija viša nego što jest, a to je potrebno jer je ona, zbog kosine, relativno niska. Na pod postavite lijevanu epoxy smolu u bijeloj boji i u visokom sjaju, kako bi cijeli prostor još više otvorili. U njemu e se re lektirati odsjaj sun evih zraka koje ulaze kroz prozor pa e i cijeli prostor dobiti poseban štih. Budu i da ste zidove obojali u antracit sivu, koja je sukladna s bojom doprozornika, prozori, odnosno otvori postaju jedini

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

u gradu Amstelveenu, tako er u Nizozemskoj. Obnova je izvedena kao posljedica loše izvedene renovacije. Cijeloj ku i je

materijale i oblike koji su korišteni u obnovi. S druge strane, interijer je lišen svih arhai nih elemenata i izveden u modernoj, gotovo minimalisti koj maniri.

Otvoreni volumeni i prostorije velikih površina daju osje aj ugode, elegancije i modernog stila života, a izvedbom vrata u stražnjem dijelu, s prolazom na dvorišnu stranu, promijenili su i sam fokus ku e koji je prije bio na prednjem dijelu i gledao na prometnu cestu. www.vasd.nl

dan moderan štih, ali uz veoma inteligentno korištenje valjskih detalja odre enog perioda kao elemenata identiteta. Ovdje se ponajprije misli na uske prozore s eli nim okvirima, koji su vra eni u prvobitno stanje, te na

fokus. Na njih postavite rimske zastore u bijeloj tkanini. Oni e cijelom prostoru dati toplinu i odre eni casual štih, ali ne e izlaziti iz modernog šarma koji pokušavamo dobiti. Rasvjetna tijela neka budu kao na slikama (Artemide, Italija – model Logico) jer se ona mogu kombinirati jedna uz drugu, a u istoj kolekciji imate i stropne i zidne i stolne lampe. Oba kraka zida koji je na slikama u naran astoj boji obložite kamenom oblogom kao na slici (Pietra Kaikos, Slovenija – model Leste). Isto tako u inite i na zidu

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Nizozemski studio za arhitekturu i dizajn interijera VASD izveo je obnovu ove ku e iz ´30-ih godina prošlog stolje a

LIFESTYLE

Münich lounge stolica

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Me unarodni studio sa sjedištem u Berlinu Sauerbruch Hutton kreator je ove stolice za proizvo a a ClassiCon koji je taj proizvod predstavio na ovogodišnjem Sajmu IMM u Kölnu, Njema ka, koji se održao od 19. do 24. sije nja 2010. Münich lounge

stolica samo je dio kolekcije koji je studio Sauerbruch Hutton dizajnirao za potrebe Brandhorst muzeja u Münchenu prošle godine. www.sauerbruchhutton.de www.classicon.com www.museum-brandhorst.de

60

Savjeti

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Samoozlje ivanje esto mi se dešava, ve duže vrijeme, da si sama nanosim tjelesne ozljede, tako da se udarim po prstima ili se porežem nožem po rukama.

Kada to u inim osje am nekakvo olakšanje, pa mislim da to namjerno radim. Ponekad poželim da se ozlijedim. Bojim se da si ne bi nešto teže napravila. Zbog ega mi se to doga a?

Samoozlje ivanje ili samoranjavanje može biti odraz nezadovoljstva samim sobom, može biti dio naše li nosti odnosno crte li nosti, može biti odraz dubokog prezira koji zbog zlostavljana ili drugih trauma osje ate prema sebi, a isto tako može biti znak nekog duševnog poreme aja primjerice depresije. Ljudi kada ine ovakve aktivnosti obi no ne osje aju bol, nego neku vrstu olakšanja. Zapravo razlog zašto to ine veoma esto je jedan oblik

Roditeljstvo nije bauk

borbe protiv stresa ili tjeskobe, pa izi ka bol u ovom slu aju pomaže da se ublaži emocionalna bol.

Sami si malo možete pomo i i dobro bi bilo da potražite pomo psihijatra, a do tada, što možete u initi sami? Pokušajte razmišljati što je izazvalo samoozlje ivanje i koji je povod tome bio. U trenutku kada ste to napravila kako ste se osje ala.

Jeste li bila ljuta, tužna ili možda ljubomorna? Jeste li pod stresom radi možda neke situacije na poslu, u obitelji ili zbog nekog prijatelja? Isto tako dobro bi bilo, da o tome, o svojim osje ajima i svojim problemima, porazgovarate sa svojim prijateljem u kojega imate povjerenja. Na taj na in ete shvatiti što izaziva samoozlje ivanje. Analizom svojih misli i osje aja, možete predvidjeti samoozlje ivanje i prona i nekakvu drugu mogu nost i na in rješavanja ovih osje aja i misli.

Primijetili ste ve da esto pišem o roditeljstvu pa bi bio red da obrazložim taj svoj izbor. ini se razumljivim da je ta tema interesantna ve ini odraslih osoba na ovome svijetu jer u toj dobi stvaraju i odgajaju svoje potomke, ali to su ljudi oduvijek inili i nije im razmišljanje i prou avanje vlastitog roditeljstva predstavljalo centralnu temu u životu. Zašto se ini da danas pitanje roditeljstva postaje središnje i da se gotovo svaka odrasla osoba u jednom trenutku svog života na e sa nekom self-help knjigom o problemima i metodama odgoja, a mnogi su pro itali itave zbirke i još su uvijek frustrirani i neuspješni? Zašto? Zato što danas ljudi lako i brzopleto posežu za svim i sva im op enito, a ponuda je ogromna. Živimo zatrpani informacijama i porukama, svatko nam nešto objašnjava, medijska zaga enost svih segmenata stvarnosti poprima razmjere katastrofe… Znam, pitanje je zašto to još i ja radim?! Zamišljam si da, kao i mnogi od vas,

još imam sposobnosti kriti kog odabira i promišljanja, pa u me u hrpom nepotrebnih stvari uspješno prokr iti put do nekih stavova i poruka koje vrijedi saop iti drugima. Time se bavim ve etvrt stolje a i dovoljno sam uvježbana i selektivna pa mi obilje teza i pristupa jednog te istoj temi ne predstavlja zamor i gnjavažu, jer u tom mnoštvu kukolja lako je probrati žito. O roditeljstvu se zaista ini da je sve ve re eno, a eto, neuspjeh i frustracija mnoge od nas tjera da se toj temi opet vra amo. Na svoj na in o roditeljstvu uvijek imamo nešto za re i ili komentirati, u tome se svi osje aju kao da znaju sve dok gledaju druge ljude, a zbunjeni su i nemo ni puno puta kad gledaju sami sebe u toj ulozi… Pretjerano je sve to skupa. Roditeljstvo nije ni specijalna misija ni nužno zlo u našem životu. Roditeljstvo je prostor za vlastito istraživanje i osobni razvoj onih koji podižu djecu. Mi nismo roditelji zbog djece, nego zbog sebe. Ili??!

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Ishisijas (Ischialgia) Popularno nazvani išijas je oboljenje ishijadi nog živca. Ovaj je živac smješten na stražnjoj strani noge, a inervira veliko podru je tijela. Oboljenje se može javiti kao neuralgija, ili kao upala živca (neuritis) Uzroci bolesti su vrlo razli iti: prehlade, promijene na kralješcima, spojnim prstenima izme u kralježaka, upalni procesi u maloj zdjelici, infektivne bolesti, dijabetes i

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

druga oboljenja. Glavna karakteristika ove bolesti je jaka bol uz živac. Bolovi se intenziviraju prilikom stajanja, sagibanja, kretanja, kašljanja, kihanja ili bilo kojeg tjelesnog napora. Živac je osjetljiv na pritisak, pa se bol javlja samim dodirom na njega koji leži neposredno uz kost. Zbog žestoke boli bolesnici štede i štite bolesnu nogu, zbog ega nastaju, uslijed neprirodnog položaja

tijela, i promijene na kralježnici kao što je skolioza – iskrivljenje kralježnice. Osim boli javljaju se i druge smetnje kao na primjer nede inirane smetnje u bolesnoj nozi koje mogu biti razli itog intenziteta. Re leksi su oslabljeni ili potpuno izostali, miši i su mlohavi i smanjenog opsega a javljaju se i motori ke smetnje.

Lije enje je dugotrajno, uglavnom se provodi izikalna terapija, analgetska i masažna terapija, vježbanje, blokade ali bolest se esto ponavlja. Neki su bolesnici

toliko strpljivi da se zadovoljavaju blagim smanjenjem bolova a niti ne pomišljaju da im se bol može potpuno otkloniti.

Dovoljno je dogovoriti termin sa mnom, kao najboljom bioterapeutkinjom u ovom dijelu Europe i vaše e tegobe nestati “kao rukom odnesene” Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. Vi imate pravo na normalan život bez bolova i nema razloga da i dalje trpite muke. Želim vam sretan život bez tegoba i bolova.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Na in života i u estalost raka Ovih dana se obilježava svjetski dan borbe protiv raka. Povodom tog dana mnoge zdravstvene organizacije upozoravaju da je u estalost raka direktno ovisna o na inu života. Pušenje, alkohol, nezdrava prehrana s puno masti ,prekomjerno sun anje odlu uju e utje u na u estalost raka. Mnoge studije dokazuju povišenje u estalosti raka kože, plu a, bubrega, jednjaka, dojke, debelog crijeva i grli a maternice.

U Njema koj bi se moglo zdravim na inom života spasiti godišnje oko 180000 ljudi od te opake i opasne bolesti. To je 40 % ukupnog broja oboljelih od raka koji iznosi 450000 slu ajeva godišnje. Ove godine se dakle Svjetski dan borbe protiv raka obilježava krilaticom ,ali i našom mudrom izrekom:»Bolje sprije iti nego lije iti».Važna je me utim i rana dijagnostika raka, jer samo se u ranom stadiju može rak uspješno lije iti.

Dakle dragi moji sugra ani, ako želite izbje i rak( a tko to ne želi), živite zdravo!

Jedite više puta na dan male koli ine hrane, izbjegavajte masnu i kalori nu hranu. Potrošite višak energije bave i se rekreativno sportom. Ne pušite, ne pretjerujte s alkoho-

lom, izbjegavajte pretjerano sun anje.

Naš zdravstveni sustav ne nudi na žalost previše preventivnih pregleda, na pr. uzimanje Papa se nudi svake tri godine što je za mene besmislica.

Svaka bi žena jednom godišnje trebala i i na pregled ginekologu, mamogra ija i ultrazvuk dojke bi se trebali raditi redovito svake godine nakon 40.godine života. Projekt « Mamma» koji provodi HZZO radi se tek od 50.godine života, svake dvije godine ( zbog nedostatka novca), nedovoljan je.

Treba se svakako odazvati na poziv jer je i to bolje nego ništa.

Najnovije provodi se testiranje na okultno krvarenje u stolici pa ga preporu am. Muški ne bi trebali zaboraviti od 50.godine a neki i ranije na pregled urologa i odre ivanje PSA. Kad smo ve kod preventive ,korisno je godišnje u initi kompletni pregled krvi, posebno kolesterola, LDL, HDL ,triglicerida i glukoze.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

9. velja e 2010.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Precednica radni koga ve a je dala, a ravnatelica je dobila…

L

imunada z pu ke škole pre Sveti Jeleni još navek puni stranice novin i još smo vsi, kak Šenkov ari, tak i mi drugi, najgerek kak bode završila, ve ve negdašja, ravnateljica Zezdana.

Ve vidite kaj so z te, bar na oko, mirne škole, naprajli te tajeri šteri ne letijo nek zastavljajo podzemne vode, a i vse druge nevole štere bi mogle naškoditi našoj šenkoskoj deci, jivaj navu itelaj i navu itelicaj. Pomalem bode došev na svetlo dneva ves zmazani veš, šteri se je na leta skrivav vu toj školi i vsa bode sre a ak se nebodo i navu iteli i navu itelice med sobom posvadili Kak i navek, vu takšaj situacijaj, jedni so navu iteli bili na strani bivše ravnatelice, a drugi pak so bili za novo ravnatelico ili pak ravnatela. Što zna kaj vse se pripetilo na zestankima Radni koga ve a, a kaj pak na sesijaj Školskoga odbora. Kuliko sam mev za uti, nešterni navu iteli, a i lanovi Školskoga odbora, so frentali, o em re i, skriva kali so se ili pak so bili na „urlabo“ dok so drugi švicali i zdiguvali roke protiv „lete ih“ tajerov i ravnatelice štera jiv je dopelala vu školo. Kuliko sam mev za uti pre akoski gracki

vuri, precednica Radni kog ve a je dala ostavko, a ravnatelico so zmenili i još bo dobila otkaza.

Jedino je Peter Zrinski nikaj nej rekev, jerbo ga je niši nej nikaj pitav, a i on je vu toj školi novi, jerbo je zadni došev. Kak bilo da bilo, Školski odbor je, kak Poncije Pilat, presudiv, oprav bo si roke, a vum z Svetojelenske škole bode letela i ravnateljica i jeni tajeri.

P

ak so se naši politi ari i turisti ki težaki po eli spominkovati o temo kak bi mi tu prinas, na tom fala ko zemle med dvemi vodami, meli svoje peneze i to tak kaj bi vsi šteri dojdo k nam mogli, za naše peneze, faleše kupuvati. To nakano smo negda hitili vkrej kak nevaljano, a ve jo je neš i pak donesev na stol. Nej znati jeli jo je našev negdi vu prahu na najži ili pak je to znova nekomo palo na pamet. Kak bilo da bilo, ve se bodemo pak jen as o temo spominkovali. I to je još nej vse. Mam je neš i doletev vum z predlogom kajbi se naš penez zvav ME IMUREC. Nebrem veruvati gda pak mlatimo ono isto staro slamo, pak kak bi to zgledalo gda bi morali za jeden

gemišt dati dva ili pak tri Me imorce, za pivo štiri ili pet, a za odojak petsto Me imorcov…. I kaj namo još išli dale. Bole gda nekaj spametneše zmislimo.

M

ortik je Bojan Jambroši bolši, mortik on ima bolšega i istešega glasa, ali meni je Karla Belovari uda lepša. Ali kaj nebi Bojano bilo žal, moja žena navija za Bojana i spi polek jegove slike, a Karla i ja smo na drugoj strani. Što veli gda ga nej demokracije vu posteli?

P

o elo se navelikom pripovedati gda bodo doli išle pla e županiskih službenikov i težakov, a isto tak bi se morav napraviti red vu poduze ima gde je Županija gazda ili pak jeden od gazde. I znate kak je to: gde vidite dima, tam bode v asi se pojaviv i ogej. Nej znati jeli bode nekaj od toga vsega, ali se bar bode zazvedilo što kak veliko pla o ima i kuliko penez odnaša dimo. Morem vam re i gda se o temo ve hajdig pot po elo spominati, ali je spominek nigdar nej došev do kraja, a posle vsega, dok je nestalo i dima i ogja, pla e so nejve pot išle gori. No, najte me krivo razmeti, ali ve so,

ipak, druga eša vremena, penezi falijo na vse strane, a i župan je novi. Kuliko znamo vsaka nova metla druga pome e, a moja teca bi rekla: glaven je on šteri metlo vu rokaj drži. Jako sam najgerek kak to bode zišlo!

B

rz as bodete rekli gda sam to prepisav z žutih novin, ali vam morem naprej re i gda je vu pitajnju prava božja istina, makar je vse išlo letno kak na ilmo. Ton ek i Mari ika so se prvipot zišli na šanko vu kr mi Pod orehom. Spili so si dve-tri pija e, dugo i globoko so se gledali i strelice so po ele letati tua i nazaj. Rezišli so se rez dve vure z par de jih kušlecov. rez dva tjedne Mari ika se zravnala na skijanje na Platak, a to vam je breg polek Reke. Vu to isto vreme, Ton eka je jegova fabrika poslala na seminar vu Dugopole pre Splito. Nejso se nikaj dospomenuli, a ona je završila na jegovomo patko ( itaj: racako), a on je svršiv vu jenomo poljo, o em re i, vr ako ( itaj: globokomo jarko). Vse to se pripetilo dok so se, istam slu ajno, zišli negdi okoli Bosiljeva. I unda bo neš i rekev gda je svet nej mali.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Bit ete iznena eni što sve možete re i u trenutku ljutnje. Opravdanje e vam bi da su vas sa svojim stavovima potaknuli, no, to nije dovoljno dobar izgovor. Prije svega što kažete dobro razmislite kakve ete posljedice ostavi . Drugi e vam dolazi sa svojim problemima, no, vi imate previše svojih da biste sada mogli toliko vremena odvojiti za druge.

Hladne glave ete lakše mo i posve se svojim brigama.

Tijekom ovog tjedna ne ete mo i razdvaja one važnije poslove od onih manje važnih. Puno toga e bi ispred vas, ali jako je bitno da svakom detalju pridajete istu važnost. Nemojte eka da vam drugi daju odgovore na vaša pitanja. Potražite ih u sebi jer ete jedino tako bi sretni i potpuni. Zbog gužve u kojoj se trenutno nalazite ponekad zaboravljate uživati u trenutku. Probudite u sebi ljubav i prisje te se što zna i smija se od srca.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Otkrili ste neke nove zanimljivos koje vas privla e pa uživate u trenutku i raspoloženje vam se znatno popravilo.

Tijekom ovog tjedna nudit e vam se jako puno mogu nos . Nemojte ih sve prihva ati nego razmislite koje su vam važnije i koje e vam otvori više vrata. Nemojte zaboravljati dovoljno vremena posve partneru. Otvorite srce i uživajte u nježnos i roman nos .

Posao vam tijekom ovog tjedna ne e biti ja a strana jer vam pažnju odvla i neka neriješena situacija izprošlosti.Pravojevrijemedaseriješite takvih problema. Nemojte svoju znatiželju shva ati kao nešto negativno. Želite znati što se doga a s vašim prijateljima, partnerima, ro acima. To nije ništa loše. Nemojte biti nervozni kada primijetite da stvari ne funkcioniraju onako kako biste vi to htjeli. Ako vam treba pomo nemojte se bojati pitati prijatelje i obitelj za savjet.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Budite sretni, hodajte kroz sve što vam se doga a s osmijehom na licu. Toliko lijepih stvari je svakodnevno oko vas, no, vi ih ne primje ujete. Tijekom ovog tjedna uživajte u pogledu na svijet kroz ruži aste nao ale. Ako vas nešto zanima i ve duže vrijeme razmišljate o tome da li proba nešto novo, sada je vrijeme da se odvažite. Samo je bitno da se potrudite i dobro pripremite teren.

Uklju ite obitelj u ono što radite jer e vas to dodatno poveza .

Shva ate koliku nagradu biste mogli dobiti ukoliko posao koji sada radite napravite kako treba. Iako se sada ini kao da sve ide po planu i da je to sve ve vaše, radije pri ekajte da sve završite i tek onda se veselite. isto iz razloga da ne biste nekoga nepotrebno naljutili. U vezi s partnerom nemojte brzati. Ukoliko se vi ili partner ne osje ate spremnim za stepenicu dalje to ne zna i da niste jedno za drugo, samo vam treba malo više vremena da biste se osje ali spremnima za takav korak.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Tijekom ovog tjedna vaše raspoloženje e ovisiti o onom što radite. Dok budete radili posao koji vam je naporan bit ete mrzovoljni, dok se budete više bavili stvarima koje volite raditi osmjeh ebitinavašemlicu.Pokušajtešto višeraditiposlovekoji eizvasizvu iosmijeh.Kadadonositeodlukenemoratebirati izme udvijunajve ihsuprotnosti,možete rješenje potražiti i negdje na sredini. Razgovarajte s partnerom i pokušajte razumjeti kroz kakvu situaciju on sada prolazi i olakšati mu koliko možete.

Sada je pravo vrijeme da iza ete vani i zgrabite ono što želite. Dovoljno ste dugo ekali i planirali, sada je vrijeme za akciju.

Vaše emocije su se ponovno probudile. Nemojte ih ponovno pokušava sakri nego ih prihva te takve kakve jesu i uživajte u njima. Vidjet ete da to nije ništa strašno. Bit ete zagrijani za sve što je sada pred vama. Nemojte nepotrebno troši vrijeme na stvari koje ionako ne namjeravate završi .

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Sve što radite, radite onako kako vi želite. Drugi e vas pokušava nagovori na druga iji pristup i pogled, no, ako vam to ne odgovara možete slobodno odbi . Ukoliko ste u dužoj vezi razmišljat ete o svim mogu nostima, da li ostati ili oti i i razlozima koji bi mogli doves do ovih odluka. Nemojte brza , dobro razmislite prije nego što partneru kažete što ste odlu ili. Nemojte samo bježa od problema. Stanite i suo ite se s njima.

Neko rješenje mora postoja .

Emocije e nadja a sve probleme. Slobodno pokažite partneru kako se osje ate, što želite i što vam odgovara. Ako vam se piše pjesma, slobodno je napišite, nemojte se sputavati ili ograni avati. Ako situacija ne funkcionira kako biste vi htjeli rješenje nije samosažaljevanje.

S takvim pristupom ne ete ništa konstruktivno posti i. Radije prona ite uzrok, što je pošlo krivo i pokušajte to promijeni sljede i put. Budite pozi vni i mislite na bolje dane.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ljubavne skrivene želje bi se tijekom ovog tjedna mogle i ostvariti. Partner e biti zainteresiran za skidanjezvijezdasneba,navamajesamo da ga malo usmjerite i uživate u trenutku.

Bit ete prili no detaljni u svemu što radite, ozbiljno ete pristupati problemima koje imate pa ete u svemu tome biti i jako uspješni. Nemojte se zadovoljiti s površnim rješenjima za probleme. Potruditeseiprona itesveinformacijekoje su vam potrebne kako biste mogli riješiti ono što vam sada zadaje brige.

VIC tjedna

RIBE (20.2.-20.3.)

Nemojte se ograni ava samo na ono što vidite na prvi pogled. Morate se nau i traži ispod površine ukoliko želite prona i sve informacije koje su vam potrebne. Strast koju osje ate prili no je jaka i nema razloga da je uvate samo za sebe. Pokažite partneru koliko vam je stalo, razgovarajte o svemu što vas mu i i zajedno se potrudite da vam budu nost bude bolja. Budite detaljni u svemu što radite. Nemojte donosi odluke ukoliko niste potpuno sigurni u njih.

Sva a

- Mujo kako je ju er završila tvoja sva a sa ženom?

- Dopuzala je do mene na koljenima.

- Nemogu e!

- I što je rekla?

- Izlazi ispod kreveta da ti ja ne do em tamo!

62

Vremenska prognoza

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 1. do 8. velja e

Opet snijeg VREMENSKA SLIKA: Lagana južina koja nam je stigla prošlog tjedna ponovno je ustupila mjesto snijegu i zimskim uvjetima što e se nastaviti i ovog tjedna. Još danas o ekujemo suho i hladno vrijeme, ali ve od sutra e nam društvo praviti nova sredozemna ciklona, možda ak i dvije sestre ciklone. To zna i novo naobla enje i snijeg koji bi trebao po eti u srijedu poslijepodne pa bi do petka na podru ju Me imurja moglo pasti još desetak centimetara snijega, ponegdje i više. Temperatura ostaje u minusu pa e se snijeg zadržati na tlu. Vikend bi nam trebao donijeti smirivanje, razvedravanje, ali i još niže temperature. Po etkom sljede eg tjedna postoji mogu nost za nove oborine.

VREMENSKA PROGNOZA: Ju er smo imali suh i hladan dan, a sli no vrijeme e se zadržati i tijekom utorka. Ujutro i dio prijepodneva mogu a je magla ili niska naoblaka, zatim se mogu

pokazati i kra a sun ana razdoblja, ali popodne bi se trebalo postupno naobla iti tako da e zapravo ve i dio utorka biti umjereno do znatno obla an, ali suh. Vjetar ve inom slab. Jutro vrlo hladno jer se temperatura može spustiti na vrijednosti oko -10 Celzijevih stupnjeva, a najviša dnevna sli na onoj u ponedjeljak – oko nule.

U srijedu e se vrijeme promijeniti. Naime, do našeg bi podru ja trebala sti i nova sredozemna ciklona s kojom e osim oblaka do i i oborine. Prijepodne e još biti suho ili uz vrlo slab snijeg, a ja anje oborina o ekujemo kasno popodne i nave er. Budu i da e temperatura biti niska, o ekujemo snijeg. Više e ga biti u Lici,

9. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Slavoniji i Posavini, ali i na našem podru ju mogao bi krajem dana nastati novi snježni pokriva .

Zapuhat e umjeren, mjestimice i poja an sjeveroisto njak uz temperaturu ispod nule. ini se da bi više snijega moglo pasti tijekom etvrtka kad bi ta ciklona izravno djelovala na vrijeme u našem dijelu Europe.

Nastavit e se obla no i hladno vrijeme s povremenim snijegom i umjerenim ili jakim sjevercem pa e temperatura zraka i dalje ostati negativna.

U petak bi snijeg trebao oslabjeti, ponegdje i prestati. No, ini se da sunce još uvijek ne emo ugledati jer e oblaci biti pregusti i kompaktni da se kroz njih probije sunce. Sjeverac e postupno

Južina trajala tri dana

oslabjeti, ali i dalje ostaje hladno uz jutarnju temperaturu zraka oko -4, a najvišu dnevnu do -1 Celzijev stupanj.

Dani vikenda bi nam trebali donijeti stabilizaciju vremena uz ja anje polja povišenog tlaka.

Takav razvoj vremena uzrokovao bi suh i hladan vikend, pogotovo bi niske mogle biti jutarnje temperature u slu aju vedrih no i – tada bi mogle biti i niže od navedenih u tablici, a mjestimice i ispod -10 Celzijevih stupnjeva.

Danju djelomi no sun ano, suho i hladno uz uglavnom slab vjetar.

U jutarnjim i prijepodnevnim satima mogu a je magla ili niska naoblaka. Tek bi krajem nedjelje i u ponedjeljak ponovno postojala ve a mogu nost za slabe oborine, ali takav razvoj vremena (oborine u ponedjeljak) još nije potpuno siguran. (prognozu izradila udruga Crometeo 8.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 9. velja e 1965. god. orkanska bura u Rijeci 10. velja e 1956. god. bura kraj Senja potopila brod i usmrtila 10 osoba

Prvi tjedan velja e po eo je uz osjetno višu temperaturu zraka od one kakvom smo ispratili hladni sije anj. Naime, zbog približavanja ciklone prošlog je tjedna najprije nad podru je Hrvatske, pa tako i Me imurja, po eo dolaziti topliji zrak sa Sredozemlja. Dok smo prva dva dana prošlog tjedna još proveli uz minuse, osobito ujutro, vrijeme je ve u srijedu pokazalo puno blažu ud. Temperatura je naglo porasla pa nam je velja a brzo pokazala svoju prevrtljivu ud. Naime, u srijedu ujutro je Me imurje mjerilo -5 stupnjeva, a danju ak +8°C! Još je ve a temperatura razlika zabilježena u Gospi u i Karlovcu gdje je temperatura tijekom dana porasla za ak 21 Celzijev stupanj (u Gospi u s jutarnjih -15 na popodnevnih +6°C). Zapuhao je umjeren jugozapadnjak, a tlak zraka je po eo padati. Južina je po-

trajala i u etvrtak i petak pa su ova tri dana donijela kra i odmor od mraza i zime. No, kratkotrajan predah od hladno e sredinom prošlog tjedna bio je samo zatišje pred novi zalet zime na našem podru ju.

Ve je vikend donio povratak snijega i zimskih temperatura.

Zahvatila nas je sredozemna ciklona koju smo u Crometeo timu nazvali Ozren. U ve em dijelu Me imurja palo je izme u 10 i 15 cm snijega, a vratila nam se i smrzavica koju je poja avao povremeno umjeren i jak sjeveroisto ni vjetar s kojim je dolazio sve hladniji zrak. U no i na ponedjeljak se nakratko razvedrilo, dovoljno da oko pono i temperatura na podru ju Preloga padne na -10 Celzijevih stupnjeva. Ovakvi vremenski uvjeti otežali su i promet, osobito kroz gorske krajeve, a na Jadranu je zapuhala bura koja je po istila atmosferu.

Meteo-karte nedostupne, tražimo donatore Zbog tehni kih problema s radnom stanicom koja izra uje GFS i WRF NMM/ARW/C produkte, došlo je do zastoja u obnavljanju istih na popularnoj stranici maps.meteoadriatic.net.

Problem je hardverske prirode (neispravan hard disk). Zbog toga e nam trebati neko vrijeme za reinstalaciju cjelokupnog sistema. Traže se donatori!

Da se ovakve stvari ubudu e ne bi ponavljale, nužno nam je potrebno rezervno rješenje koje e biti spremno za slu aj neo ekivanih ispada glavnog ra unala. Pokrenuli smo akciju prikupljanja sredstava za novo, znatno mo nije ra unalo Dell PowerEdge R410 s dva Xeon 4-jezgrena procesora, ijom e nabavom postoje e ra unalo služiti kao rezervno i izra ivati nove meteo projekte. Svi možete pomo i pri-

kupljanju sredstava za novo ra unalo! Uplate vršiti na žiro ra un Crometeo udruge broj 2484008-1103832104 Model Uplatitelja: 99. Svrha pla anja: Donacija za WRF Fizi ke osobe (pojedinci) Model primatelja: 00, Poziv na broj: 2010-001.

Pravne osobe ( irme, udruge i sl) - Model primatelja: 68, Poziv na broj: OIB (za poziv na broj upišite svoj OIB broj). Donacije pravnih osoba porezno su priznati prihod u visini 2% ukupnog prihoda prethodne godine (Prema lanku 5., stavak 15. i lanku 7., stavak 1.

Zakona o porezu na dobit od 1.1.2001.). Sve pravne osobe koje uplate dobit e potvrdu o donaciji da bi mogli iskoristiti pravo na poreznu olakšicu. Šifra opisa pla anja: 88 Hvala!

12. velja e 1929. po elo je desetodnevno zale enje Save u Zagrebu zbog ekstremne hladno e 13. velja e 1979. god. održana Prva svjetska konferencija o klimi u Ženevi

Doga aji PROSLAVA prve godišnjice me imurskog Internet portala eMedjimurje.hr

Megaplesnjakom u Maloj Subotici slavi se prvi ro endan U petak 12. velja e nikako nemojte propustiti veliki ePlesnjak povodom godišnjice portala eMedjimurje.hr u školskoj sportskoj dvorani OŠ Mala Subotica.

Portal eMedjimurje.hr & Domino bar u suradnji s Radijom 1 za vas pripremaju osam izvo a a koji e zabavljati prepunu dvoranu u Maloj Subotici do ranih jutarnjih sati. Svoj dolazak potvrdile su dvije najve e me imurske mlade zvijezde u usponu, Bojan Jambroši i Carla Belovari,

dok svi s nestrpljenjem o ekuju tko se krije iza krilatice gost iznena enja.

Doma in ve eri zadužen za glazbeni repertoar bit e Showtime band, dok e izuzetno živim ritmovima “pleh” muzike ve er upotpunjavati tri me imurska limena benda: Skandal bend i Funky Town, kao i Zvu ni zid! Bez doma eg rocka ne e pro i ni ovaj ePlesnjak, tako e za rockerski štih biti zaduženi Vibra Rock i Parking zona.

Zapamtite: petak, 12. velja e, od 19 sati, sportska dvorana OŠ Mala Subotica. Ulaz je besplatan, ali zbog kapaciteta dvorane ograni en, stoga ne ekajte zadnji trenutak zadolazaknaproslavugodišnjiceme imurskog Internet portala eMedjimurje.hr.

Izvo a i: Bojan Jambroši , Carla Belovari, Showtime bend, Funky Town, Skandal bend Trio Vibra, Parking Zona, Zvu ni Zid i gost iznena enja.

FAŠNI KO - VALENTINOVSKI bogat program akove kog Arcusa

Dva dana za istinski provod Povodom fašnika u petak 12. velja e spremaju feštu uz dobro znani tamburaški sastav “CAREVI” i DJ Marija u akove kom Arcusu. Uz “careve”, ludu fašni ku atmosferu i ure enje Arcusa, nagradit e i vaše maske, ideje ... Party pi e ve eri: VINO+VODA = (gra s 4x medica).

Dan kasnije pak se slavi Valen novo uz gostovanje poznate starlete me imurskog

porijekla Stephany Hohnjec koja e promovira votku X, ali i rock svirku poznatog benda u me imurskom kraju - Puna luna, uz podršku dvojca Mikac & Mario.

O ekuje Vas romanti no ure enje cluba ARCUS, tako da se možete opus u LOVE ure enju te promo cijeni LOVE votke...

POZNATI rije ki sastav u subotu gostuje u Paladinu

Belfast Food za pravu feštu Predstoje i vikend spaja valentinovsko - fašni ko “ludilo”, uz bogati koncertni program u gradu kao rijetko kada.

Tako e u akove kom Paladinu zasvirati

u subotu 13. velja e ponajbolji hrvatski bend Belfast Food koji izvodi najpoznatije covere irske glazbe, ali i autorsku svirku “u irish stilu”.

+ &"

# $ $$$

Dobro je znati 63

NASTAVAK PRVENSTVA U PREMIER RUKOMETNOJ LIGI

EKSPLOZIVNA SITUACIJA U AKOVE KOM NOGOMETU

SVE ANO PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI I EKIPA NEDELIŠ A

Neo ekivani poraz MKA IPC na gostovanju u Bjelovaru

Škola nogometa puca po šavovima, sukobi u NK K

Tko su bili najuspješniji u op ini Nedeliš e u 2009.

DAN OTVORENIH VRATA Turisti kog ureda grada akovca

Promotori akove kog i me imurskog turizma Turisti ki ured i Turisti ka zajednica grada akovca u ponedjeljak su obilježili 46. obljetnicu svog osnutka. Tim povodom uprili en je Dan otvorenih vrata Turisti kog ureda, gdje je posjetiteljima prezentiran rad Ureda i Zajednice te su ponu eni sokovi i napitci.

Ured su posjetili i me imurski župan Ivica Perho te akove ki gradona elnik Branko Šalamon, koji su uz estitke i želje za dobar rad rekli kako su Turisti ka zajednica i Turisti ki ured ispunili sva o ekivanja i odli ni su prezentanti turisti ke, ugostiteljske i kulturne ponude grada i županije. Doma ini otvorenih vrata jesu Ivana Maltar i Gordan Vrbanec, direktorica Turisti kog ureda i zamjenik predsjednika TZ-a grada akovca.

REKLI SU Ivica Perho , me imurski župan: - Turisti ki ured daje velik doprinos ugledu turizma cijele Me imurske županije, a turizmu i poljoprivredi županija daje posebnu važnost u svom radu. Kad su druge grane u krizi, turizam je taj koji može doprinijeti boljitku grada i županije. Turisti ki ured i Turisti ka

U AKOVE KOJ POŠTI otvorena filatelisti ka izložba

Marke iz svijeta Walta Disneya zajednica grada akovca znaju odli no promovirati ponudu, zapravo ‘servirati’ je gostima i turistima i na svemu im estitam.

Branko Šalamon, akove ki gradona elnik: - Vrlo sam zadovoljan na inom rada Turisti kog ureda i Turisti ke zajednice, koji znaju, a ja vjerujem da e to initi još bolje i snažnije, gostima, posjetiteljima i turistima približiti potencijal akovca. Ja kao predsjednik TZ-a grada akovca nastojat u da se ‘morski turizam’ poveže s nama, jer za to postoje

uvjeti koje ine vrlo kvalitetne prometne veze mora i akovca.

Ovom prilikom pohvaljujem Dan otvorenih vrata.

Gordan Vrbanec, potpredsjednik TZ-a grada akovca: - Da Turisti ki ured i Turisti ka zajednica rade dobro i da je grad akovec zanimljiva destinacija, potvr uje i osamnaest tisu a no enja i deset tisu a jednodnevnih turista u prošloj godini. Kako bi privukli još više turista, u akovcu treba izgraditi novi hotel, jer analize pokazuju da u akovcu i Me imurju, ali i u

Kapa ili kišobran glavu uva Ve dugo nismo imali ovakvu zimu koja je stisla oborinama, snijegom ili pokojom dosadnom kišom. Zbog toga je uvijek dobro imati kišobran pri ruci. Sklopivi ili onaj veliki, koji zbog veli ine ne emo zaboraviti prvom prilikom kad padaline prestanu, pa nesvjesno odlu imo da nam kišobran ne treba. Biramo li zbog toga kišobrane uo ljivih veselih pastelnih boja kako bi nas udarali u oko, kad iz zatvorenih prostora izlazimo van, da ne ostanu zaboravljeni u nekom kutu. Ako nemamo kišobran, poslužit e i dobra kapa koja, jednako kao i kišobran, glavu uva. (BMO)

dvjema susjednim županijama, nedostaju smještajni kapaciteti.

DragutinVugrinec,Žiškovec: -Lijepoještodanasmogubezobveza obi iTuristi kiured,srestidjelatnike i upoznati se s njegovim radom.

Zapravo ja i najviše in ormacija i podataka crpim iz promidžbenih letaka i materijala te ponudom Turisti kog ureda. Mišljenja sam da je to jako dobar Ured u kojem rade sposobni ljudi koji svojim radom dokazuju da su Me imurci vrijedni, spodobni i upu eni ljudi.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Zahvaljuju i uspješnoj suradnji HFD-a “Zrinski” iz akovca i HFD-a iz Slavonskog Broda posjetitelji akove ke Pošte mogu razgledati dio izloška višestruko nagra ivanoga filatelisti kog mladog izlaga a Tibora Vasonga iz Slavonskog Broda, pod nazivom “Svijet Walta Disneya”.

Ovaj izložak prikazuje popularne Disneyeve likove s kojima smo svi odrasli, ali ovaj put na poštanskim markama.

Kako su marke s likovima iz crti a vrlo popularne kod sakuplja a, njih su izdavale mnoge poštanske uprave iz cijeloga svijeta, tako da je teško svakom sakuplja u poštanskih maraka odlu iti koje marke izdvojiti iz zbirke i prikazati ih u svome izlošku.

Izložba je otvorena do 15. velja e, tako da svi zainteresirani stignu pogledati ovu zanimljivu izložbu.

(SZ)