Međimurske novine 754

str. 11

str. 12-15

SREDNJA ŠKOLA PRELOG NA GASTRU 2010. državnu završnicu izborila u čak pet disciplina

REPORTAŽE S FAŠNIKA diljem naše županije

Fašničke "norije" vladaju Međimurjem www.mnovine.hr

Međimurski učenici pokorili konkurenciju u Toplicama Sveti Martin

Broj 754.

^akovec, UTORAK, 16. veljače 2010.

Cijena 7 kuna

str. 5

Godina XV.

AFERA KOJOJ IZGLEDA NEMA KRAJA OSNOVNOJ školi Šenkovec stigli računi na naplatu koje je “smjestila” bivša ravnateljica

Vladimir Gredelj ispostavio više od 400.000 kn za odvjetničke usluge!

- Zvezdana Treska bez ičije suglasnosti s računa škole isplatila za odvjetničke usluge pisanja demantija i tužbi 20.000 kn avansa MEĐIMURSKI MLJEKARI OGORČENI str. 18

SMRKNULO potrošačima plina koji račune plaćaju akontacijski

Ili veća cijena Preplatili, a str. 4 dobili više rate! mlijeka ili prosvjedi proizvođača

POTICAJNE MJERE za tekstilnu i obućarsku industriju

"Infuzija" potrebna odmah ili će tisuću ljudi biti pred gubitkom posla

Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 15, str. 63

str. 2-3

2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

POTICAJNE MJERE za tekstilnu i obu arsku industriju

Nitko se ne smije oglušiti u borbi protiv nezaposlenosti Problem nezaposlenosti radno sposobnog ovjeka koji ne može prona i posao ili pak ga izgubi danas ne smije (p) ostati samo njegov problem, posebice u aktualnoj situaciji kad me imurska burza rada postaje, na žalost, ponovno “najve i poslodavac”.

Visoka stopa nezaposlenosti, kao što je aktualno u Hrvatskoj, poprima pandemijski oblik. Širi se poput “svinjske gripe”, ali, kao što se pretjerivalo s pri ama o toj boleštini, tako se i oni koji ne bi trebali biti zahva eni ovom “pandemijom” ponašaju kao da je ona na djelu. Posebice to vrijedi za one poslodavce koji stvorenom dobiti u prethodnom razdoblju zasigurno mogu tolerirati pokojeg radnika više u vrijeme smanjenog opsega posla ili manje zarade, jer oni ne bi trebali “koristiti situaciju” i tako er otpuštati, kao što najavljuju neki, pa i kod nas.

Naime, i dok se može shvatiti opravdanost otpuštanja u tvrtkama koje nemaju posla, zbog ega posluju s gubitkom, one koje u ovom trenutku ne stvaraju dobit, kao što je to bio slu aj ju er, morale bi u ovim trenucima biti socijalno osjetljive, društveno odgovorne i nikako ne doprinositi da situacija bude još gora.

Jer svaki nezaposleni pojedinac, posebice kada nema, odnosno izgubi posao postaje nesretan, gomila stres, a takvu situaciju doživljava kao nedostojanstvenu, pa ak i ponižavaju u. Stoga brojke, kad je u pitanju pove anje nezaposlenosti u Me imurju (više od 30 posto= koje se pojavljuju minulih mjeseci), zvone na uzbunu da treba reagirati.

U o uvanje radnih mjesta i otvaranje novih trebaju se uklju iti svi kojima je to zada a.

t

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Zec u šumi ili tam nau ili gladovati,

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Mjere za gospodarski oporavak i razvitak koje nudi Vlada svrstane su u dvije grupe. U jednoj su grupi mjere u koje e se država uklju iti preko HBOR-a, radi se o pomo i pri dobivanju tih sredstava. Drugi su model jamstva gospodarstvenicima za plasmane banaka. No, što e i po kojim kriterijima tekstilci mo i dobiti za oporavak i razvitak svoje branše, ni sami ne znaju.

Tekstilna i obu arska industrija dosta je optere ena dugovima prema državi nepla enim porezima i doprinosima i me u mjerama se nazire mogu nost uzimanja kredita radi namirenja duga prema državi, ali i dobivanja sredstava za investicije ili reprogramiranje kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008. godine.

O kamatnim se stopama na te kreditne plasmane naga a, ali, ako e biti na razini onoga što se pri a, od šest posto, to ne e biti pomo firmama, jer druge zemlje imaju kamatne stope koje ne prelaze tri do etiri posto, kazao je Damir Vitez, predsjednik Strukovne grupe tekstilne i obu arske industrije pri Gospodarskoj komori.

O ekuje se sinergija politike, poslodavaca i sindikata kako bi se sprije ila katastro a.

Posebice to vrijedi za Me imursku županiju zbog nepovoljne gospodarske slike i radno intenzivne industrije koja ispla uje male pla e i grca u problemima, te postoje ozbiljne poteško e oko preživljavanja.

U ovakvoj situaciji svjesni smo i mi medijske odgovornosti u kojoj zasigurno nije potrebno podgrijavati mogu e sukobe u tvrtkama s realnim problemima na relaciji radnik poslodavac, posebice tamo gdje za tako nešto nema potrebe, jer stvaranje dodatne negativne atmos ere može samo otežati cijelu situaciju.

I to inimo, pokušavamo ak “smiriti strasti” izme u sukobljenih strana i u ovo vrijeme kad svako sa uvano radno mjesto zna i život koliko - toliko dostojan ovjeka s obzirom na to da su me imurske pla e zaista daleko ispod hrvatskog prosjeka.

I zbog toga bi trebali svi zajedno zapeti da zaista do kraja ne ostanemo bez koliko - toliko dostojanstvenog na ina života, ali i ve danas razmišljati što i kako sutra, jer o ito s radno intenzivnom industrijom ne možemo gledati u svijetlu budu nost.

Stigne li pomo prekasno, još tisu u tekstilaca i obu ara moglo bi završiti na burzi

Tekstilci e teško izdržati do jeseni bez potpore Vlade Nasuprot onome što gospodarstvenicima nudi Vlada, Vije e odjevne i tekstilne industrije RH na svojoj sjednici održanoj 29. sije nja ove godine dalo je svoj puno životniji prijedlog za poticanje tekstilaca. Poticanje bi se provodilo nepovratnim potporama. Radi se o istom izvoru sredstava koje je tekstilna i obu-

arska industrija dobila i prošle godine, kada je me imurskim tekstilcima stigla in uzija od 10 milijuna kuna. Za ovu godinu na toj stavci u Ministarstvu gospodarstva planirano je 93 milijuna kuna, ali ve je u startu re eno da je to” zec u šumi”, kazao je Damir Vitez, predsjednik Strukovne grupe. I to zbog toga što e se sredstva dijeliti, ako ih bude, a ne zna se koliko ih bude.

Uz to, raspisivanje natje aja ne može se o ekivati prije lipnja.

Gospodarska situacija u tekstilnoj i obu arskoj industriji pak nalaže da bi te mjere trebale biti što je mogu e prije dostupne gospodarstvenicima, jer tvrtke mu i kroni na nelikvidnost i nepopunjenost kapaciteta. Ako Vlada misli dodijeliti pomo putem kredita ili na koji drugi na in u rujnu, od toga ne e biti velike pomo i.

Bespovratne potpore mogu se realizirati kroz sustav potpora male vrijednosti prema od-

Snijeg i niske temperature samo nekima zadaju glavobolje Anketa “Pod vurom”

Prošlotjedni snijeg ponovno je potaknuo razgovore o rekordno hladnoj zimi koja je okovala ve i dio Europe. Kako se nose s nešto oštrijom zimom nego

prethodnih godina, upitali smo prošli tjedan naše Me imurce.

Ve ina dobro podnosi zimu te im snijeg i niske temperature ne zadaju glavobolje. No, kada

treba raš istiti kolnike i o istiti automobile ili krenuti na put, tada zima više nije dobro došla. Me utim, ima i onih kojima zima ipak predstavlja nešto

Josipa Novak, akovec - Podnosim zimu, jer mi stariji znamo kakve su nekad bile zime. Još oštrije nego što je ova sada. Jedino što nam smeta jesu zale ene i skliske ceste i plo nici. Minusi mi osobno ne smetaju, samo da nam ne budu veliki ra uni za plin. Samo to, ostalo je podnošljivo.

Dragutin Kolman, Okrugli Vrh - Dobro podnosim ovu zimu. Iako je ova zima nešto oštrija od prethodnih, to je zapravo normalno.

Ove se godine osjeti zima i to bi tako trebalo i biti. Snijega tako er ove godine ima nešto više, ali osobno mi ne smeta.

ve i problem. Zale ene i skliske ceste i kolnici starijim ljudima nerijetko zadaju prave muke.

Niskim temperaturama mnogi se ne vesele iz još jednog razlo-

ga. Veliki ra uni za plin nikako nisu dobro došli, osobito sada, u vrijeme kada je cijena plina otišla gore. (hz)

Ksenija Grubi , akovec Dobro podnosimo ovu zimu, iako je nešto oštrija od prethodnih. Ako se ne spremamo na put, onda nam ne smeta ni snijeg ni niske temperature.

Djeca uživaju u zimskim radostima pa onda i mi zajedno s njima.

Goran Novak, Palinovec - Ove godine puno je više snijega nego prethodne godine. Što se pak ti e temperatura, one nisu puno niže nego prijašnjih godina.

Osobno mi ne smeta ni snijeg ni niske temperature, jedino što mi nije ugodno jest iš enje snijega. Iako mi nije mrska zima, pomalo ve želim da do e toplije vrijeme.

Ana Peršak, akovec - Osobno teško podnosim zimu jer je sklisko i ne mogu se toliko kretati. Ve sam pala s bicikla i stoga ni ne izlazim puno. Idem do Me imurke da kupim što mi treba i dalje ni ne idem. Što se pak zraka ti e, ipak je bolji sada nego u ljeti. Barem to, ako ništa drugo. Uglavnom, jedva ekam da zatopli i stigne prolje e.

Nikola Hergoti , Mihovljan Zimu podnosim bez problema.

Uživam u njoj. Ne smeta mi ni snijeg ni niske temperature.

Mogu re i da volim zimu pa zato još uvijek ne priželjkujem prolje e. Što se ti e niskih temperatura, osobno mi je manji problem kada su manji minusi nego kada je, primjerice, minus 22, kako je bilo ove godine. Vjerojatno se tada bolje psihi ki pripremim. ( oto: Vrzan)

16. velja e 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

man magarca , a on crk’o!?

Zbog uvanja socijalnog mira jednom nogom u Remetincu!?

Me imurski župan Ivica Perho bez uvijanja na sastanku je rekao: Svi vi radite u sivoj zoni.

Mnogi ste od vas jednim dijelom ve u Remetincu. Poštuju i zakon i sve ostalo, vi ste dužni proglasiti ste aj, mnogi od vas. S nekima sam i osobno razgovarao o toj temi. Istodobno im je priznao da takvim rizi nim

luci Komisije EU zbog recesije.

Tom odlukom ukupna suma po jednoj tvrtki može iznositi do 500 tisu a eura, što je sukladno prethodnim potporama koje su dobivale naše tvrtke za obrtna sredstva u maksimalnom iznosu od 3,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

“Infuzija” je potrebna odmah Tekstilcima je pomo najpotrebnija sada u prvom kvar-

poslovanjem u sivoj zoni uvaju kakvu - takvu socijalnu sigurnost. - To je vaš rizik, divim vam se i na hrabrosti i na riziku.

Ne možete sudjelovati na natje ajima za javnu nabavu zbog nepla enih poreza, idete preko posrednika, što dodatno košta i umanjuje vam konkurentnost.

(BMO)

talu godine. Prva tri mjeseca posebice, ožujak je za mnoge tvrtke kriti an zbog popunjenosti kapaciteta, jer je to u tekstilnoj branši me usezona s 20-ak dana mrtve sezone.

Bespovratne potpore bile bi u toj kriti noj fazi za tvrtke od životnog zna aja i više bi za njih zna ile u prvom dijelu nego potkraj godine, kad e za mnoge irme možda ve biti prekasno.

- Uz to, najve a korupcija je u uvozu, ustvrdio je Damir Vitez, jer se kroz sustav javne nabave stavljaju takve ograde i kriteriji da doma a proizvodnja, ma kako e ikasna bila, da se može konkurirati proizvodu koji se uveze iz Kine, jer se u

Svaki otpušteni u akovcu, manje 3.500 kn godišnje u prora unu Darko Pintari , direktor Jelena, kazao je alarmantnu vijest da su zbog situacije u ovim branšama direktori pojedinih tekstilnih i obu arskih irmi u situaciji da mogu uskoro poslati novih tisu u sada zaposlenih na burzu. - A što to e to zna iti ne samo za socijalnu (ne)sigurnost ve i za lokalne prora une, izra unao je Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika. Svaki

otpušteni s podru ja Grada je 3.500 kuna godišnje manje u gradskom prora unu akovca.

Tek suo eni s tom injenicom drasti nog pove anja nezaposlenih, Vidovi je najavio da akovec priprema smanjenje komunalne naknade za gospodarske objekte, ispravljaju i time odluku kojom su krajem prošle godine dodatno opteretili gospodarstvo. (BMO)

javnoj nabavi prvenstveno gleda na cijenu. Najve a pak bi pomo doma im tekstilcima bila da državne institucije svoje potrebe za tekstilom i obu om preusmjere prema njima.

Podržavam mjere Vlade, ali što e nam kredit ako nema posla, a ljudima treba dati pla u. I uostalom, kako e se krediti vra ati kad ne emo imati posla, kazao je Vitez.

Darko Pintari , prijašnji predsjednik Strukovne grupe, kazao je: - Shva am da ulazimo u EU, ali upravo EU ima razvijene mehanizme kojima regulira uvoz, me u ostalim i antidampinškim carinama te kontrolom kvalitete zbog zaštite potroša a kao i razvijanjem svijesti kod potroša a da zbog zaštite radnih mjesta kupuju doma e.

- A mi sami sebi stvaramo prepreke da doma a proizvodnja do e do posla, nadovezao se na re eno Vitez.

Sastanku su bili nazo ni i me imurski župan Ivica Perho , Vesna Haluga, nova pro elnica za gospodarstvo, ali i Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika akovca.

(Božena Malekoci Oleti , foto: Z. Vrzan)

Zbog nevi enog interesa za sajam prošle godine, ove godine sajam iz hola seli u dvoranu Graditeljske škole

NEZAPOSLENOST i dalje rapidno raste u odnosu na lanjski sije anj, ak za 30 posto više

ZVONO NA UZBUNU:

Bez posla ostalo toliko ljudi kao u tri naše najve e firme Od 8. velja e ponovno je zapo ela provedba nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja. Prioriteti u provedbi usmjereni su na obrazovanje nezaposlenih osoba prema potrebama na tržištu rada, zapošljavanje putem javnih radova i potpore za usavršavanjem s ciljem zadržavanja radnog mjesta Krajem sije nja u evidenciji Podru ne službe Zavoda za zapošljavanje evidentirano je preko sedam tisu a nezaposlenih (7.026), što je za 547 osoba više nego u prosincu prošle godine i za ak 30 posto, odnosno 1.648 osoba više nego u sije nju prošle godine.

Do poja anog priljeva u evidenciju nezaposlenih došlo je zbog poja anog otpuštanja radnika uslijed nedostatka posla. Direktno iz radnog odnosa na Zavod je došlo 718 osoba.

U mjesec dana gotovo 400 novih korisnika naknade za nezaposlene U sije nju je dramati no porastao broj korisnika nov ane naknade, i to s 2.385 osoba u prosincu na 2.704 korisnika u sije nju. Udio korisnika nov ane naknade me u nezaposlenima sada iznosi ak 38 posto. Broj korisnika nov ane naknade u odnosu na prošlogodišnji sije anj pove an je za 40 posto. Korisnicima nov ane naknade ispla eno je u sije nju rekordnih 4,15 milijuna kuna.

Potražnja za radnicima sa Zavoda bila je mala. S evidencije Zavoda zaposlene su u sije nju svega 124 osobe. elni ljudi Zavoda ne o ekuju zaustavljanje ovakvih negativnih trendova prije prolje a.

Po ela provedba poticanog zapošljavanja

Sastanak strukovne grupe tekstilaca i obu ara

Od 8. velja e ponovno je zapo ela provedba nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja. Prioriteti u provedbi usmjereni su na

obrazovanje nezaposlenih osoba prema potrebama na tržištu rada, zapošljavanje putem javnih radova i potpore za usavršavanjem s ciljem zadržavanja radnog mjesta. Mjere uklju uju dugotrajno nezaposlene osobe i druge skupine otežano zapošljivih osoba kojima prijeti socijalna isklju enost. Osim toga, mjere su usmjerene i na dugotrajno zaposlene osobe kojima prijeti

Za razliku od prošle godine u isto vrijeme, “na ulici” je završilo ak 1.648 osoba više.

Zbog nedostatka posla 718 ljudi dobilo je izravne otkaze

gubitak radnog mjesta. Za ovu godinu na državnoj razini planira se obuhvat od 7.746 osoba, za što je iz državnog prora una osigurano preko 120 milijuna kuna. Najve i udio sredstava odnosi se na zapošljavanje na javnim radovima: 2.367 osoba, i obrazovanje za tržište rada 3.709 osoba. Za oba programa planira se po 46 milijuna kuna, odnosno više od 74 posto sredstava.

Me imurski poslodavci tradicionalno su bili u hrvatskom vrhu po korištenju poticajnih mjera za zapošljavanje, tako su i sada im je zapo ela provedba nacionalnog programa za poticanje zapošljavanje podnijeli svoje zahtjeve za subvencionirano zapošljavanje. (BMO)

Sajmom poslova do direktnog kontakta poslodavca i tražitelja posla Ve tre u godinu za redom u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje održava se sajam poslova, ove godine sajam e se održati 24. ožujka u dvorani Graditeljske škole u akovcu od 10 do 16 sati. Sajam je stoga namijenjen poslodavcima, nezaposlenima, osobama kojima prijeti otkaz, u enicima završnih razreda srednjih i osnovnih škola, roditeljima ija su djeca pred odabirom zanimanja i svima ostalima koji žele upravljati svojom karijerom. Na sajmu se o ekuje oko 75 izlaga a, od ega 55 poslodavaca, dok su ostali izlaga i drugi zna ajni dionici na tržištu rada.

Na sajmu poslova želi se omogu iti direktan kontakt poslodavaca i onih koji traže posao, bolju uskla enost izme u ponude i potražnje, pove ano zapošljavanje, dostupnost i razmjena svih informacija za tržište rada, o mogu nosti obrazovanja i stipendiranja, poduzetni kim zonama i potrebama za zapošljavanjem u tim zonama, kao i povezivanje svih dionika koji se bave problematikom zapošljavanja. Istodobno se sajmom žele potaknuti svi sudionici na tržištu rada na razmišljanje o važnosti ljudskih potencijala.

(BMO)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju SMRKNULO potroša ima plina koji ra une pla aju akontacijski

Preplatili, a dobili više rate!

Ve ina potroša a plina u Me imurju ra une pla a po potrošnji. Takvih je potroša a 17 tisu a. No 8 tisu a potroša a odabralo je pla ati ra une za plin akontacijski, tako da pla anje ra una za plin ravnomjernije rasporede tijekom cijele godine. Sistem je izgledao ovako: u prvih šest mjeseci pla ali su 60 posto godišnje potrošnje plina, a drugih šest mjeseci 40 posto godišnje potrošnje plina i na toj osnovi dobivali su uplatnice.

Razliku od planirane i stvarne potrošnje platili su po obra unu.

Upravo sada akontacijski potroša i dobili su na ku ne adrese obra une i akontacije za novo razdoblje. Dvije tre ine potroša a, njih oko 75 posto, preplatilo je ra une za plin, a otprilike tre ina njih mora ra une za plin doplatiti. Tako Me imurje plin potražuje oko milijun kuna od potroša a na ime razlike po obra unu, a oko tri milijuna kuna iznose prepla eni ra uni akontacijskih potroša a. No, unato tome, potroša i su dobili ve e iznose novih akontacija. Kada su dobili nove ra une, tele oni u su se Me imurje plinu užarili, nemogu e je bilo dobiti slobodnu liniju od poziva šokiranih potroša a.

Naime, mnogima je pao mrak na o i kako mogu biti u preplati, a dobiti ve e iznose za nove akontacije. Bilo je poziva i u našu redakciju.

Akontacijski na in gotovo isti kao i pla anje po stvarnoj potrošnji Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina, potvrdio nam je da su im sve fiksne linije užarene od poziva potroša a, ali, kako kaže, “odzvonilo” je ravnomjernijem rasporedu troškova za plin kroz cijelu godinu.

- Promijenili su se podzakonski akti koji reguliraju to podru je. Energetska godina po

novom po inje 1. listopada, dakle, s po etkom ložne sezone. Uz to Udruga za zaštitu potroša a tražila je i ishodila da maksimalno razdoblje za obra un budu tri mjeseca što bliže stvarnoj potrošnji, no, prošlo je ipak šest mjeseci. U stvarnosti je to dovelo do toga da e se sada potrošnja plina akontacijskim potroša ima ra unati prije po etka ložne sezone za zimske mjesece: listopad, studeni, prosinac, sije anj, velja u i ožujak, a nakon kojeg slijedi obra un i akontacije za ljetni režim potrošnje za sljede ih šest mjeseci do po etka ložne sezone. Osnovica za obra un akontacijske potrošnje bit e potrošnja plina u prethodnom usporednom razdoblju. U zimskom režimu za zimske mjesece, u ljetnom za ljetne mjesece. Time e se sust av zapravo jako približiti sustavu stvarne potrošnje plina, obrazložio je novu situaciju Ivkovi .

To pak u ovom trenutku zna i sljede e: da bi prosje ni potroša koji plin pla a akontacijski po starom sustavu dobio ra un za plin u iznosu od oko 600 kuna, a po novom tisu u kuna. No, novi uve ani zimski ra uni po novom trajat e do kraja ožujka zbog promjene kalendara energetske godine, koja se ne poklapa s kalendarskom. Ljetni režim po inje prvog travnja, kada se i prelazi na ljetni obra un potrošnje plina, koji se obra unava prema potrošnji plina u ljetnom razdoblju. Mnogima e sadašnji šok prijelaza na novi na in obra una ublažiti prepla eni iznosi koji se mogu prebiti u budu e rate. Uz to, ne zaboravimo da je rate uve alo i pove anje cijene plina za 15 posto od sije nja, što se pak poklopilo s najhladnijim razdobljem u godini. Nikome ne svane dok drugome ne smrkne, ovaj put smrknulo je potroša ima.

(BMO)

Nakon dva sniježna dana 30 cm snijega U Me imurju se ve nekoliko godina unatrag ne pamti tako duga i sniježna zima.

Nakon što je snijeg padao itavu no , u srijedu ujutro 11. velja e u šest sati izmjereno je 19 centimetara snijega. Drugi sniježni dan bio je etvrtak

kada je napadalo novih 15-ak cm snijega. Ukupno je u Me imurju izmjereno 30-ak cm snijega.

Po prestanku padalina vozila i djelatnici zimske službe nastavili su raditi na iš enju i proširenju raskriž-

Osmijeh je moja i vaša zada a

I prije službene inauguracije, novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi obilazi županije, tako je u srijedu 10. velja e došao u posjet Me imurskoj županiji. Nakon sastanka s elnicima županije, Grada akovca i saborskim zastupnicima, duže od sat vremena razgovarao je s me imurskim gospodarstvenicima. U uho im je stavio neobi nu bubu i nemalo zatekao izjavom: - Nema osmjeha na vašim licima, a to je moja i vaša zada a. Moramo vjerovati u ono što radimo. Vi ste lideri u svojim poduze ima i morate širiti optimizam. Društva koja nisu imala optimizam stradala su, poru io je me imurskim gospodarstvenicima novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi .

Susrete s gospodarstvenicima koristi da bi se što bolje upoznao s problemima koji ih mu e. Me imurski gospodarstvenici tako er su ga brifirali o svojim glavnim problemima.

Najdirektniji je bio uro Horvat, vlasnik Tehnixa i predsjednik Strukovne grupe metalaca, koji je kazao da likvidnost, ukoliko predugo traje, vodi u bankrot. Tražio je i ure enje odnosa sa susjedima jer bi ulaskom Hrvatske u EU proizvodi naših izvoznika postali je tiniji za 20 posto.

Država mora po eti pla ati i kompenzirati Novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi gospodarstvenicima je iznio svoju strategiju

O Zrinskima u Lendavi na hrvatski jezik. Osim autorice, o povijesnom razdoblju Zrinskih govorili su i gosti priredbe mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja akovec, te književnik i povjesni ar Aleksej Milinovi .

ja, prometnih traka - kolnika i autobusnih stajališta. ŽUC je uz sve to redovito na svojim web stranicama izvještavao voza e o radu zimske službe, kao i davao upute za ponašanje u prometu u zimskim uvjetima. (BMO)

NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVI u posjetu Me imurju sat vremena posvetio susretu s gospodarstvenicima koje je pozvao da šire optimisti nije tonove, ali na realnim osnovama

HKD POMURJE Lendava

U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje” u lendavskoj sinagogi predstavljena je knjiga “Tragom Zrinskih” autorice dr. Judit Zagorec - Csuka, koja je 2003. napisana na ma arskom jeziku, a 2009. prevedena

16. velja e 2010.

U glazbenom dijelu programa na klasi noj gitari i flauti nastupili su Marko i Petra Kuzma, lanovi HKD-a “Pomurje”.

Prigodne rije i publici, autorici i gostima uputio je anino Kutnjak, predsjednik HKD-a “Po-

Tko od Me imuraca ulazi u predsjednikov savjetni ki tim?

Desetak minuta novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi izdvojio je i za izjave novinarima. Tom prigodom je potvrdio da e u svom timu imati i nekoga iz Me imurja. Tko e to biti, nije htio ni približno re i. - Moj tim bit e poznat 19. velja e, kazao je Josipovi . Na pitanje ho e li to biti osoba iz politi kog ili gospodarskog okruženja, novoizabrani predsjednik je odgovorio kako ne okuplja po-

vezano uz gospodarstvo i me u ostalim kazao da je nepravedno da država svoje ra una pla a kad ho e i koliko ho e, te da nije pravedno da ne pristaje na prijeboj me usobnih obveza s gospodarstvenicima.

- Država mora svoje obveze pla ati i mora pristati na prijeboj, poru io je novi hrvatski predsjednik, uz

liti ki nego stru ni tim za pojedina podru ja. Na savjetni koj razini manje e se ra una voditi o regionalnoj zastupljenosti, ve više o tome da su to osobe s kojima može dobro sura ivati, a na drugoj razini dio tima bit e vanjski suradnici, lanovi odre enih savjeta, klubova, odnosno suradnici za pojedina pitanja. - I tu e zasigurno biti mjesta i za ljude iz Me imurja, kazao je Josipovi . (BMO)

ostale mjere za koje e se on zalagati prema Vladi radi ja anja doma eg gospodarstva. Josipovi eva gospodarska strategija u okviru njegovih ovlasti u grubim crtama izgledala bi ovako. Novoizabrani predsjednik želi poja ati gospodarsku diplomaciju, ali prije svakog posjeta nekoj zemlji rado e pozivati

i gospodarska izaslanstva, ali uz jako dobru pripremu terena za izvoz u ciljane zemlje, da se s puta ne dolazi bez ugovora u džepu, slikovito je pojasnio Josipovi . - Hrvatska uz to treba iskoristiti svoje lanstvo u NATO paktu koji je velik potroša robe za vojsku. Nastojat u da vaše proizvode plasiramo za vojsku. Istaknuo je da se više treba poraditi na supstituciji uvoza ja anjem doma e proizvodnje i okrenuti se izvozu.

Povezuju i kontinentalnu s primorskom Hrvatskom kroz organizaciju turisti kih tura po Hrvatskoj mogu e je povezati konzumaciju naše hrane i proizvoda, ali nude i našu hranu, a ne talijanske špagete i pizze.

Josipovi je govorio i o potrebi smanjenja poreznog optere enja rada.

Novoizabranog predsjednika do ekale su delegacije Me imurske županije i Grada akovca, predvo ene županom Ivicom Perho om i gradona elnikom akovca Brankom Šalamonom, a nakon sastanka s politi arima i gospodarstvenicima sastao se i s djelatnicima u kulturi u ca e baru “Littera” u preure enom, bivšem asni kom domu.

O ekivanja?

Ako pak govorimo o o ekivanjima od novog predsjednika, tada je tu prije svega rješenje pitanje naše obveze za Vojarnu, u emu bi predsjednik mogao pomo i kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Naime, Me imurska županija ima financijski nedefiniranu obvezu za izgradnju vojnih skladišta na ime dobivanja vojnih objekata i zemljišta u akovcu. Me imurski župan Ivica Perho kazao je da je problem u tome što je financijska obveza na elna pa prema tome može biti 15 ili 30 milijuna kuna. Županija nastoji taj teret skinuti, pri emu traži i potporu predsjednika države i Vlade. - Ne tražimo privilegiju, nego samo ravnopravni odnos kao i druge sredine koje su dobile u vlasništvo vojne objekte, bez dodatnih tereta, kazao je župan. - To bi bio i doprinos me imurskom gospodarstvu. Dobro bi nam došlo rastere enje od te obveze kako bi se ta sredstva usmjerili u gospodarstvo, kazao je župan.

(Božena Malekoci - Oleti )

murje”, koji je za njih priredio domjenak.

Isto tako, prošli tjedan predstavljena je i knjiga “Zrinski” autora Genea Whitinga, koja govori o Zrinskima i re ormaciji te je rezultat njegovoga petnaestogodišnjeg istraživanja zanimljivosti iz života ove ugledne obitelji. (sm)

16. velja e 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OSNOVNOJ ŠKOLI Šenkovec stigli ra uni na naplatu koje je “smjestila” bivša ravnateljica

Vladimir Gredelj ispostavio više od 400.000 kn za odvjetni ke usluge!

Pri a iz šenkove ke Osnovne škole “Petar Zrinski” nikako da doživi svoj epilog, a, kako se ini, ni ne e u skorije vrijeme, samo e se možda cijela pri a preseliti na sud. A onda e tek sve trajati jer znamo da naše pravosu e i nije baš najbrže.

Dakle, stižu daljnje novosti iz popularno zvanoga šenkove kog Hogwartsa, tako nazvanog zahvaljuju i biogeneratorima “Atlanta” koje je ravnateljica odlu ila ondje postaviti, kao i slikama unutar kojih su bile skriveni udni prahovi, tekstovi na hebrejskom, tekstovi na latinskom, molitve, mantre ...

Posljednje što smo pisali bilo je da je bivša ravnateljica škole Zvezdana Treska preko odvjetnika Vladimira Gredelja prijetila tužbom medijima, a ta se prijetnja i obistinila, i to netom prije nego što je Školski odbor donio odluku o raskidanju punomo i odvjetniku Gredelju o zastupanju škole, jer je sklopljen bez znanja i odobrenja Školskog odbora.

Tako je škola od Gredelja za njegove usluge primila prošli tjedan ra une za tužbe podnesene protiv obaju lokalnih novina, Ve ernjeg lista i portala Monitor u skupnom iznosu od 387.450 kuna (30 posto od ukupnog potraživanja u tužbi).

Sada se samo od sebe name e pitanje tko e to platiti. S time da je sredinom tjedna otkriveno kako je bivša ravnateljica odvjetniku dvije manje fakture u ukupnom iznosu nešto manje od 20.000 kuna avansno ve isplatila. Što zna i da ukupna svota raste na preko 400.000 kuna. Nemojmo zaboraviti ni na onih 100.000 kuna potrošenih za “Atlante”. Lijepa svotica nov i a ...

I što sad? Prema statutu škole, ravnateljica može samostalno donositi odluke do 20 tisu a kuna, Školski odbor do 50.000 kuna, a osniva , odnosno Županija preko tog iznosa. No, kako je bivša ravna-

KOMENTAR Tko je zapravo naštetio ugledu škole?

U OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec prošli su tjedan stigli ra uni odvjetnika Vladimira Gredelja u iznosu od 387.450 kuna teljice djelovala na svoju ruku davši punomo Gredelju o zastupanju škole, Školski odbor po ovom pitanju ima osnove pokrenuti postupak protiv nje.

Otkako je Treska otišla, odnosi u školi poboljšani Što škola namjerava, upitali smo v. d. ravnateljicu Lidiju Matoša: - Bili smo kod župana na razgovoru i zaklju ili da moramo konzultirati pravnu službu i angažirati odvjetnika. Pokušat emo riješiti da škola to ne plati s obzirom na to da je Treska punomo predala odvjetniku koji je nastupao u ime škole bez znanja Školskog odbora ili Županije.

Matoša je dodala i kako su se, otkako je Treska otišla, stanje i odnosi me u u iteljima u školi poboljšali. Ovaj tjedan Školski odbor trebao bi donijeti odluku o raspisivanju natje aja za ravnatelja i pedagoga kojeg škola godinama nije imala, a za kojim postoji velika potreba. Župan Ivica Perho kazao nam je kako e potraživanje odvjetnika osporavati jer je trebao biti svjestan njenih ovlasti. - Iz

obrane koju postavlja prema njoj vidljivo je da je Statut dobro prou io. Mi smo predmet dali Državnom odvjetništvu, što se ti e davanja punomo i, jer se jasno zna koje su ovlasti ravnatelja i koliko novca ravnatelj može potrošiti.

Šenkovec primjer iz kojeg se može puno nau iti?

On je istaknuo i kako je cijeli slu aj veoma kompliciran. Bit e tu sigurno i privatnih tužbi. Zapravo, ovo je loš primjer kako nešto može toliko dugo trajati na štetu škole, djece i obrazovnog sustava. - Pomalo sam ljut i žalostan na ovakav nalaz inspektora koji nije našao ništa sporno u školi, a jasno su vidljiva kršenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Ja sam ministru jasno dao do znanja nezadovoljstvo Županije dolascima inspektora koji su, moram priznati, gotovo svaki tjedan u nekoj osnovnoj školi i njihovim nalazima. Ovakvi nalazi ne vode ni emu i najmanje štite obrazovni sustav. O ekujemo da i sam ministar reagira u ovom predmetu Šenkovca.

Je li MZOS napravio sve što je trebao ili mogao?

Problem je podignut na najvišu državnu razinu, u Hrvatski sabor gdje je SDP-ova zastupnica Marija Lugari pitala resornog ministra Radovana Fuchsa je li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta moglo i moralo u ini više u ovom “slu aju”.

- U svemu možda i najviše smeta injenica da smo država u kojoj jedna ravnateljica može vrlo uspješno parira nadležnim ins tucijama tako da: 1. vrti pri u kako je sve ovo politi ki mo viran napad na nju, 2. ponavlja kako ona vjeruje u ‘Atlante’, te me svodi pri u na vjersko pitanje, 3. komunicira isklju ivo preko odvjetnika

(kojeg pla a škola), pa ak i sa Županijom, tj. osniva em i vlasnikom škole u kojoj radi, 4. prebacuje lop cu na pitanje križeva i vjerske nastave u školama, tako da preko svog odvjetnika poru uje: ‘Vaša pak teza o potrebi uklanjanja bioenergatora iz škole, jer da ono što nije znanstveno dokazano nema što radi u školama, podsje la me na nedavni jednako tako neutemeljeni zahtjev predsjednika Mesi a da se uklone križevi iz javnih ustanova.

Usput, nije znanstveno dokazano ni postojanje Boga, pa se vjerovanje u Boga ne smatra štetnim za zdravlje ljudi’, stoji u zastupni kom pitanju.

- N e o dl u n o s t M ZO S - a i drugih državnih ins tucija, koje bi po zakonu morale brzo i efikasno eliminirati devijacije poput ‘šenkove kog Hogwartsa’ iz obrazovnog sustava, pretvorilo je cijelu pri u u mu nu trakavicu.

No, ova je pri a postala i indikator nekih dubljih problema u našem obrazovnom sustavu. Pri tome posebno mislim na masovno nekontrolirano i bezumno širenje pseudoznanos u sve pore hrvatskog društva, pa i škole u kojima pseudoznanos ma svakako nije mjesto, is e Lugari .

Medijima je u pismu upozorenja Gredelj napisao kako je ravnatelji ina dobra namjera okarakterizirana kao arobnjaštvo i eksperimen ranje paranormalnim stvarima. Nisu li “Atlante”, iju djelotvornost nitko službeno nije potvrdio, odnosno koje nemaju akademski ni znanstveni kredibilitet, samim me paranormalna “stvar”? Isto tako u pismu stoji da smo ravnateljicu optuživali da je te “magijske ure aje”, kako ih odvjetnik naziva, postavila umjesto da angažira odvjetnika.

To pak naprosto nije to no. Ta dva pitanja nikad nismo dovodili u zajedni ku povezanost, ve smo ih okarakterizirali kao dvije zasebne problema ke.

Medije se proziva da su našte li ugledu škole. Zanimljivo. Nije li to u inila sama ravnateljica koja je samovoljom donosila odluke bez Školskog odbora, što se pokazalo nakon što je utvr eno da je u odluci falsi ciran potpis predsjednice ŠO-a Jelene Fuss? Nije li ona sama šte la školi i svom ugledu kada je jasno i glasno priznala da si uva mjesto pedagoga na školi?

Zvezdana Treska imala je na samom po etku afere mnogo opcija koje bi cijelu situaciju smirile i riješile. Mogla je maknu “Atlante”, “pokaja ” se jer je pogriješila iako je to u inila u dobroj namjeri, i odstupi s mjesta ravnateljice. Pri a bi se s šala, roditelji ne bi morali gotovo prosvjedova , a ona bi vjerojatno u nekoj školi dobila mjesto pedagoga.

Zbog ega se Treska toliko gr evito držala te pozicije ravnatelja kada je bilo jasno da ondje ne e mo i osta ? Pa gdje je mogu e samo tako potroši 100.000 kuna ne ijeg novca za nešto što ni jedna mjerodavna ins tucija ne odobrava? Ali ne. Zato je sada tu dug od još 400.000 kuna. (mn)

U narednim tjednima Perho o ekuje smirivanje cijele situacije. - Sada trebamo pustiti struku i nadležne institucije da obave svoj dio posla. Ina e smo u pripremi sjednice aktiva ravnatelja gdje emo im dati do znanja koja je njihova odgovornost te emo tražiti edukaciju lanova Školskih odbora.

Mislim da je ovaj slu aj bio veoma loš primjer na kojem možemo puno nau iti. Šteta što se uop e tako nešto dogodilo. Škola u Šenkovcu to nije zaslužila jer se po svim dosadašnjim rezultatima pokazala kvalitetnom. No, vjerujem da e se situacija uskoro riješiti, kazao je Perho . E pa, župane, rije i vam se pozlatile. (mn)

DRUGA OBLJETNICA djelovanja Udruge odgajatelja “Krijesnice”

Potrebno osnivanje mreže predškolskih ustanova i obiteljskog centra - Me u problemima s kojima se susre emo jest nepostojanje mreže predškolskih ustanova. U nekoliko navrata tražili smo da Me imurska županije prestane biti jedina koja nema mrežu predškolskih ustanova, kazala je prošli tjedan Adrijana Višnji Jevti , predsjednica Udruge odgajatelja “Krijesnice”, na konferenciji za novinare sazvanoj povodom druge godišnjice postojanja Udruge.

Osnivanje mreže ne zahtijeva nikakva dodatna inancijska sredstva, a, prema rije ima predsjednice, potrebna je samo dobra volja jedinica lokalne samouprave da donesu mrežu kako bi se predškolski odgoj mogao razvijati prema stvarnim potrebama roditelja i djece. - Udruga je po tom pitanju prošle godine sazvala sastanak predstavnika MZOŠ-a, jedinica lokalne samouprave te ravnatelja predškolskih ustanova, me utim, na tome je ostalo. Nakon toga nije se dogodilo ništa sada ve godinu dana, dodala je predsjednica Udruge odgajatelja “Krijesnice”.

Osim toga, ono što je velik problem ne samo u Me imurju, ve i u cijeloj Hrvatskoj, jest sve ve i broj djece s poteško ama u razvoju. Te poteško e nisu takve da se roditelji i djeca ne bi mogli nositi s njim, ali bitno smanjuju kvalitetu života te djece. Rije je o poteško ama poput disleksije, disgra ije i diskalkulije.

Svi ti problemi, prema rije ima Adrijana Višnji Jevti , mogu se preventivno riješiti ukoliko se na vrijeme uvide. Udruga odgajatelja “Krijesnice” rješenje vidi u osnivanju obiteljskog centra koji bi imao preventivno i savjetodavno zna enje. Iako ga gotovo sve županije imaju, Me imurska županija još uvijek nije osnovala jedan takav centar. Za obiteljski centar, u kojem djeluju stru njaci poput logopeda, defektologa, psihologa, pedijatra, tako er nije potrebno izdvojiti dodatna sredstva s obzirom na to da inanciranje centra osigurava Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti.

Još jedan problem s kojima se susre u u predškolskom odgoju jest onaj vezan uz mobilne stru ne timove. - Me imurska županija ima 27 vrti a. Govorim o predškolskim ustanovama, a ne o objektima, kojih je daleko više. Kako na podru ju Me imurske županije djeluje velik broj manjih predškolskih ustanova, osnivanje mobilnih timova olakšalo bi ustanovama ispoštovati Državne pedagoške standarde, a odgajateljima rad.

U ovom slu aju ponovno nije potrebno izdvojiti dodatna inancijska sredstva jer bi timove su inancirale ustanove u stvarnom omjeru stru njaka koji su im potrebni, kaže Adrijana Višnji Jevti .

Dvjesto eura po kvadratu za bankarski džep, a ne gra ane i gra evinare!?

Prema izjavi premijerke, hrvatska e Vlada dati u hitnu proceduru zakon kojim e se kupnja prvog stana subvencionirati s posudbom od 200 eura po kvadratu. Ideja je da se time pomogne gra anima da do u do stanova, a tako er bi to bila injekcija za reanimacijuposrnulegra evinskeindustrije.

Takvojebaremslužbenoobrazloženje.Vlada je za to ve pripremila 21 milijun kuna.

Kad sam ovo uo, mislio sam da je šala, jer je toliko nelogi no da o tome ni ne treba raspravljati.No,ispalojedajeozbiljno. aksu se prvi put pojedini ekonomisti digli na noge ustvrdivši da to nije pomo ni gra evini ni gra anima, ve je pomo bankama.

Banke su, naime, skupo posu ivale novac gra evinarima, ovi su gradili skupe

stanove, da bi za m banke opet posudile još skuplji novac gra anima da bi kupili te skupe stanove. Na kraju su banke, bez mnogo muke, sjedile i ekale da im i jedni i drugi vra aju novac optere en neopravdano visokim kamatama.

Zahvaljuju i tome, cijene nekretnina u Hrvatskoj otišle su u nebesa, svim tržišnim zakonima usprkos, prema kojima je zbog zastarjelog na ina gradnje i geografskih pozicija vrijednost tih nekretnina barem za tre inu niža. Zahvaljuju i takvom spinu, banke su u nas zara ivale i zara uju daleko više nego u svojim domicilnim zemljama, gdje ih njihove doma e vlade bez problema stisnu za šiju pokušavaju li initi ovakve radnje koje više spadaju u domenu lihvarenja

negoli bankarstva. Padnu li u nas cijene nekretninama, banke ne e ostati bez svog novca, jer uvijek mogu do i u vlasništvo tih nekretnina i prodavati ih. No, svjesne realnih cijena, ne žele do i u tu situaciju i ostati bez dosadašnje lagane ekstra zarade.

Hrvatska optere ena kreditima i u okovima stranog kapitala nema hrabrosti vrsto se postaviti prema lihvarenju, jer bi banke mogle prestati uskakati s kreditima kojima se krpaju prora unske rupe.

Još je bizarnije što se spominje kako je takav model izlaska iz krize uspješno isproban u Francuskoj, Njema koj i Španjolskoj, davanjem subvencija svojim gra anima za kupnju automobila, ime su te zemlje spašavale posrnulu automobilsku industriju.

Kakav nonsens. Automobilska industrija ima daleko brži obrt kapitala, i rezulta se vide trenuta no. Automobilska industrija je izvozna grana i cijene automobila nisu umjetno podignute nancijskim inženjeringom, ve je njihova cijena de nirana tržištem i tehnološkim napretkom. Oživljavanjem automobilske industrije, te su zemlje ponajprije subvencionirale izvoz istovremeno pomažu i svojim gra anima, a kod nas se pomaže pove anje dužni ke krize. Pa zar razlika nije o ita?

Kome nije, evo još jedan primjer.

Upravo na takav na in umjetnog dizanja cijena nekretnina zapo ela je svjetska ekonomska kriza u SAD-u. Upravo takvim spinom cijene nekretnina tamo su

5

vrtoglavo rasle, gra evinari gradili, a ljudi kupovali, i ak uz daleko povoljnije kredite banke su zadovoljno trljale ruke. U kratko vrijeme podigla se kula od karata koja je treskom pala i povela u krizu cijeli svijet, jer su sve banke tamo ulagale svoj novac. Cijene nekretnina pale su i do 75 posto. Donese li ovaj zakon, Vlada je odlu ila još više podi i tu hrvatsku lihvarsku kulu od karata.

Hrvatska ima na desetke tisu a neprodanih stanova i oni jednostavno moraju pojeftiniti da bi se prodali. U suprotnom, to je kao da gra anima posudite novac kako trgovci ne bi imali sezonske rasprodaje, nego staru robu zauvijek prodavali po is m cijenama. Ne

Dugogodišnja tradicija predškolskog odgoja na podru ju Me imurja Udruga odgajatelja “Krijesnice”, koja trenutno okuplja 180 odgajatelja iz svih me imurskih vrti a, osnovana je 5. ožujka 2008. godine kao strukovna udruga odgajatelja s podru ja Me imurske županije. Organiziranje seminara, predavanja te tematskih radionica zbog stru nog usavršavanja odgajatelja važan je dio aktivnosti koje Udruga provodi. Me u aktivnostima isti u se i predlaganje mjera za poboljšanje profesionalnog statusa i uvjeta rada odgajatelja odgovaraju im tijelima i provo enje mjera s odgovaraju im tijelima.

-Udrugaodgajatelja‘Krijesnice’ proizašla je iz dugogodišnje tradicije predškolskog odgoja na podru ju Me imurja. Naime, 1901. godine otvoren je prvi vrti u Me imurju, a i studij predškolskog odgoja ve se dugi niz godina odvija ovdje u gradu akovcu. Vrti i su postali dje je ku e u kojima se radi, aktivno u i te u kojima djeca kroz igru stje u nova znanja. Stoga smo, eto, osnovali udrugu u cilju maksimalnog usavršavanja odgajatelja, kazala je tajnica Udruge Gordana Šolti -Siladi.

Omogu ili odgajateljima daljnje školovanje Od kada postoji, Udruga se aktivno uklju ila i u aktivnosti koje se odvijaju na podru ju cijele Hrvatske. Upravo je Udruga odgajatelja “Krijesnice” bila inicijator i pokreta sportskih susreta udruga odgajatelja Hrvatske, iji je cilj razmjena iskustva u neformalnom druženju.

Od aktivnosti u dvije godine postojanja predsjednica i tajnica isti u: - U 2008. godini dogodile su se vrlo ružne stvari na fakultetima. Naime, smanjeni su kriteriji za upis na studij za odgajatelje. U suradnji s ostalim udrugama upu en je apel da ti kriteriji ostanu isti, odnosno da se ak postrože kako se ne bi narušavao integritet i ugled struke.

Djelomice je uvaženo jer je još iste godine U iteljski fakultet u Rijeci ostao na starim kriterijima, odnosno nije ih smanjivao. Tako er smo se angažirali da odgajatelji dobe mogu nost daljnjeg obrazovanja i vertikalne prohodnosti te možemo re i da je 2009./2010. prva godina u kojoj je u Hrvatskoj krenuo sveu ilišni studij za odgajatelje, i to na u iteljskim fakultetima u Rijeci i Osijeku. Oni su za sada jedini koji obrazuju odgajatelje prema sveu ilišnoj koncepciji, što zna i mogu nost prohodnosti do poslijediplomskih studija, što do sad nije bilo omogu eno. Još nešto što je nama jako važno jest da smo postali partneri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Pozvani smo da sudjelujemo u izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi. (hz)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

da smo u krizi, nego ona izgleda tek dolazi. Kod nas se iz krize pokušava iza i zadržavanjem iste situacije uz suludu ideju da e kriza pro i iako se njezini generatori ne otklone.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. velja e 2010.

TURIZAM postaje sve zna ajnija gospodarska grana, ali politika to još uvijek ne prepoznaje dovoljno

Me imurska turisti ka direkcija važnija barem kao REDEA i AKRA Turizam je najmla a gospodarska grana u strukturi me imurskog gospodarstva i poznato je da su razvoju te grane u Me imurju vjetar u le a dale Toplice Sveti Martin kao ona jezgra oko koje se šire koncentri ni krugovi daljnjeg razvoja. U te koncentri ne krugove dobro se uklapa gastro ponuda i vinske ceste te svi pojedina ni napori koji se ulažu da se pridonese što boljoj turisti koj ponudi našeg kraja. No, još nam uvijek nedostaje jedinstvena strategija i vizija na razini Me imurske županije, kako bi svi ti napori bili objedinjeni u pravcu da Me imurje bude jedinstvena i prepoznatljiva turisti ka destinacija. Istini za volju, papirnata strategija postoji, no, ona je tko zna zbog ega ostala mrtvo slovo na papiru. Možda bi i strategije u novim okolnostima trebale biti na neki na in životnije, a novac koji se troši na njih utrošen u sasvim opipljive akcije kao što je, primjerice, tiskanje deset tisu a promotivnih prospekata koji bi se odaslali u razne turisti ke agencije te bi tako glas o našoj ponudi došao do agenata i turista.

Turizam kao strateški me imurski gospodarski proizvod - Pojedina ne napore i akcije potrebno je objediniti u osmišljenu strategiju kako bi dali još bolje rezultate, poru io je Marijan Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe turizma i ugostiteljstva pri Gospodarskoj komori. Špancirfest, koji je po mišljenju mnogih najbolja turisti ko - gastronomska

- Politika za sada, na žalost, nema ni ideju ni viziju kako pomo i turizmu u Me imurju da on postane novi kota zamašnjak novoga gospodarskog uzleta, kao što je to slu aj i s ranije osnovanim agencijama manifestacija trenutno u Europi, upravo zbog te zajedni ke strategije sviju, od politike, gospodarstva i djelatnika u turizmu, postala je to što jest, a nastala je inspirirana našim Porcijunkulovim, kazao je Martinjaš.

Ako smo zaposlili dvadesetak “europskih inovnika” u agencijama kao što su REDEA i AKRA, zbog mogu nosti korištenja (pred)pristupnih fondova EU, iako nam se ini da ni tu nema strategije što i kako, došlo je “5 do 12” da Županija uz pomo gradova i op ina osnuje Me imursku turisti ku direkciju koja e objediniti ono što govori Martinjaš, i ne samo to nego raditi i na organiziranom dovo enju turista u Me imurju. Bez toga ne e i i i politika bi trebala biti i te kako svjesna da u trenucima kad odumire tekstilna, kožarska, pa ak i gra evinska industrija u našem kraju turizam može biti strateški kota zamašnjak gospodarskog rasta i razvoja.

Drugo je pitanje što naši politi ari nikako da to prepoznaju, ve samo daju uglavnom deklarativnu podršku projektima u toj za budu nost možda i strateškom me imurskom gospodarskom proizvodu.

Nemojmo dozvoliti da nam uvijek netko odnese primat za ono što mi možemo razvijati, problem je u nama što ne radimo dovoljno na vlastitoj prezentaciji.

A prezentacija se radi na razli ite na in, me u ostalim i kroz gastronomsku prezentaciju. Trebamo se zapitati koliko njih u Hrvatskoj nije ulo za slanine i meso z tiblice?

Puno njih, a upravo bi to trebao i mogao biti gastronomski simbol koji bi asocirao na Me imurje, kao što je prekmurska gibanica simbol po kojem prepoznaju Prekmurje. A to isto jelo u mnogobrojnim varijantama desetlje ima se priprema i u Me imurju, samo što se mi nismo s tim prezentirali da bi postali po tome ili emu drugome prepoznatljivi. Predugo nismo postali svjesni važnosti prepoznatljivosti.

EKONOMSKI BREVIJAR

potpuno nova kultura u našem podneblju, a dokazano je da može dobro uspijevati, ima sigurnu potražnju i prodaju u inozemstvu. To su, zapravo sve karakteristike ispravnog poduzetni kog pothvata – traženi proizvod, poznato i sigurno tržište, i još izvoz! Nakon uspješnog provo enja projekta, najavljeno je zapošljavanje nekoliko radnika, nastavak i proširenje uzgoja i proizvodnje. Tako nastaje poduzetni ki pothvat. Svaka ast.

U našem kraju, osim tradicionalne poljoprivrede, prostora i mogu nosti ima u ekološkoj proizvodnji, biodinami koj proizvodnji, ali i u novostima, poput aromati nog bilja. Takvi projekti su sasvim ostvarivi, za njih postoje i informacije u savjetodavnim službama, me utim, problem je u nekoordinaciji i neinformiranju šire javnosti u kojoj bi se sigurno našlo zainteresiranih za nove djelatnosti, a mnoge bi se i potaklo na djelovanje.

Zato predlažem prikupljanje ideja i sastavljanje mape

Dekanica Me imurskog veleu ilišta Nevenka Breslauer kazala je da u Me imurju ima prostora za razvoj turizma za mlade koji su dobri potroša i jer za maturalce i škole u prirodi roditelji uvijek prije izdvoje nego za vlastiti odmor.

I dok naša djeca i mladi odlaze na more, mi kontinentalci trebamo razmišljati o ponudi za djecu i mlade iz morskih krajeva.

Da svi ne spavaju, ve su tu mogu nost i prepoznali, iznijela je Jasmina Turk iz Cimpera koji upravo nude tu vrstu ponude, jednodnevne osmišljene izlete za školarce, uz prikaz rudarstva u prošlosti ovog kraja, upoznavanje sa sadašnjom proizvodnjom piva i sokova, suvremenom proizvodnjom plasti ne stolarije te s mogu noš u konzumacije gastronomske ponude. (BMO)

Premda se u posljednje vrijeme i te kako radi na me usobnom povezivanju i puno više komunicira unutar ove branše, istodobno je potrebno još više raditi na razvijanju svijesti da pove anje gastronomske ponude razvija i potražnju. I ugostitelji moraju slati goste jedni drugima jer svaka je ku a u ne emu posebna. Ljubomorno uvanje gostiju više šteti nego koristi. Pove anje gastronomske ponude doprinosi i pove anju potražnje. Omogu ava da Me imurje promoviramo kao destinaciju za dobre gastronomske ture po Me imurju jer im na više razli itih lokacija imamo što ponuditi. A upravo u tom nam dijelu nedostaje krovni dio, netko tko bi se posvetio samo tome cilju, unaprje enju turizma. Zadnjih godina u injeno je puno pomaka na stvaranju kadrova za ugostiteljstvo i turizam, prvenstveno kroz Srednju školu Prelog, a sada i kroz formiranje studija za menedžment u turizmu i sportu.

I dok su dva dana kasnije na sjednici Strukovne grupe tekstilne i obu arske industrije bili i predstavnici i Županije i Grada akovca na najvišoj razini, na Strukovnoj grupi njihov je dolazak izostao.

Nije bilo ak ni nove pro elnice za turizam Me imurske županije, a kažu da je bila pozvana.

(Božena Malekoci - Oleti )

POGLED ODOZDO

Prerastanje projekata u poduzetni ke pothvate Projekt je jednokratna aktivnost s odre enim ciljem i dodijeljenim sredstvima. No, nije isklju eno da se uspješan projekt nastavi i pretvori u stalnu aktivnost, a time i u novi poduzetni ki pothvat.

Jedan od dobrih primjera za to je Team d.d. koji je uz osnovnu graditeljsku djelatnost uspješno razvio i ugostiteljstvo s naznakama turizma. Zanimljivi podprojekti su im proizvodnja piva, ledenog aja, vo nih rakija, ipsa od jabuke ... Sve su to prirodni proizvodi s potencijalom.

Evo još jednog, sasvim druga ijeg primjera. Šira javnost je nedavno informirana o uspješnom projektu uzgoja i prodaje kivana u sisa koj okolici, u klimatskim uvjetima koji su sli ni me imurskima.

Kivano je afri ko niskokalori no vo e bogato vitaminima i mineralima. Zanimljivo je da se na sobnoj temperaturi kivano može uvati nekoliko mjeseci, dok bi se u hladnjaku odmah pokvario (pa, ipak je podrijetlom iz Afrike). To je

Neiskorištene mogu nosti za školu u prirodi

Nedostaje i bolja me usobna komunikacija u Me imurju

Prva lasta - politi ari ra unaju koliko košta jedan otpušteni

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr poslovnih mogu nosti lijepog našeg malog Me imurja.

Regionalni operativni plan postoji, ali on je preop enit, i malo poznat.

Prema tome, razvoj je najjednostavnije i najsigurnije zapo eti poticanjem projekata. U mnoštvu projekata sigurno e se razviti i oni uspješni, koji e u praksi utvrditi sve komparativne prednosti i biti putokaz ostalima.

Projekt je uspješan kada se postignu zadani ciljevi s odobrenim sredstvima i u predvi enom vremenu.

Ako iz tog uspjeha uslijedi i nastavak rada, onda je to dodatni uspjeh i pravi poduzetni ki pothvat. A toga uvijek treba!

Trebala je kriza dotle stisnuti da bar pokoja lasta u politici po ne ra unati koliko gubitak radnog mjesta košta prora un. Možda i nije udno da je takva matematika u javnost došla od Zorana Vidovi a, zamjenika akove kog gradona elnika, koji je relativno kratko na toj politi koj dužnosti pa se još nije in icirao politi kom tromoš u ni dovoljno oguglao na stanje u gospodarstvu. On je prvi iznio ono što do sad nikada nismo uli u javnosti, da svaki otpušteni zna i minus od 3.500 kuna godišnje u gradskom prora unu. Sada kada se mjese no gubi po petsto radnih mjesta ta svota više nije bezazlena. Naime, to je samo jedan segment, gubitak koji nastaje otpuštanjem. Svaki otpušteni za sobom povla i još niz drugih troškova. Za svakog otpuštenog oni koji su ostali raditi moraju nadopunjavati iznos u zdravstvenoj blagajni za zdravstveno osiguranje. Vjerojatnost da e se otpušteni razboljeti u odnosu na to dok je bio zaposlen dramati no raste, jer upravo otpuštanje izaziva ja i i zna ajniji stres nego poroci kao što su pušenje, pijenje i prekomjerna debljina. Sjetite se koliko je ljudi oboljelo od zlo ud-

nih bolesti kratko vrijeme nakon što su postali tehnološki višak? Koliko ih je zbog gubitka posla postalo ovisno o antidepresivima? Svaki otpušteni, osim toga, barem u jednom kra em razdoblju ima pravo na naknadu za nezaposlenost. Broj korisnika nov ane naknade u odnosu na isto razdoblje lani pove an je za 40 posto. To je 40 posto više sredstava. Netko taj novac za njih mora zaraditi. Što radi država u isto vrijeme? Brine se samo kako da zaštiti svoju potrošnju projiciranu kroz prora un. Kako se krug poreznih obveznika smanjuje, tako ona pove ava teret na preostale.

Pove ava PDV, uvodi hara . Njezinu politiku slijede op ine i gradovi i u okviru svojih nadležnosti pove avaju cijene komunalne naknade, doprinosa, odvoza sme a i drugih usluga.

I pri tome prave se gluhi i slijepi na to što režu granu pod sobom. Gdje je tome kraj, kad dogori do noktiju prora unskim korisnicima i njihovim patronima. No, još ne žele priznati da u petoj brzini vozimo prema zidu i da bi svi zajedno mogli završiti u velikom prasku. Ne, još ne posustaju, ve zajedno s bankama smišljaju aukcije za kredite koji bi, vjerovali ili ne, bili usmjereni i za pla anje obveza opet toj istoj rastrošnoj državi. Gospodarstvenici vrište: ne emo kredite jer

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nema novih narudžbi pa ih ne emo mo i vra ati. Trebaju li napokon shvatiti ih ozbiljno i na barem tri dana sve radnike dati na burzu kako bi rastrošna država shvatila da dalje tako ne ide? Pozivati samo gospodarstvo na solidarnost i trpljenje, a malo poduzimati da ono što stvara novu vrijednost, ne dobiva nikakve bene icije, vodi u propast. Ako Tegrini djelatnici voze francuske automobile zato što ih je preuzela francuska irma, po kojem to zakonu mi ne možemo doma e proizvode koristiti svugdje tamo gdje država nabavlja za svoje potrebe, kad spašavamo vlastitu gospodarsku egzistenciju. Nitko umjesto nas to ne e u initi, uzalud o ekujemo neku gospodarsku lotu koja e uploviti u obranu našega posrnulog gospodarstva.

16. velja e 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

NAJSNAŽNIJI poljoprivredni proizvo a i op ine Donji Kraljevec udružili snage

Osnovana Poljoprivredna zadruga “Stela”

- Prvenstveni cilj je do i što povoljnije do zaštitnih sredstava i repromaterijala, kao i organiziraniji nastup prema tržištu

U prostorima hotela “Kralj” u Donjem Kraljevcu osnovana je u petak Poljoprivredna zadruga “Stela” velikih poljoprivrednih proizvo a a iz op ine Donji Kraljevec. PZ “Stela” osnovalo je etrnaest vode ih poljoprivrednih proizvo a a op ine: Vjeran Štampar, Mladen Blažeka, Dražen Štefok, Tomica Strahija, Tomislav Srpak, Mladen Srpak, Josip Furdi, uro Bister, Vladimir Srpak, Ljubomir Vlahek, ur ica Štampar, Božo Baranaši , Vera Horvat i Mladen onka, rije je o predstavnicima poljoprivrednih obitelji srednje, odnosno mla e generacije. Zadruga je otvorenog tipa i mo i e se udružiti i drugi poljoprivrednici, a osniva ki ulog je 1.000 kuna.

Za upravitelja zadruge izabran je Mladen onka iz Donjeg

Pustakovca, dok je predsjednik skupštine Vjeran Štampar iz Svetog Jurja u Trnju. Inicijativu za osnutak Poljoprivredne zadruge dao je Mladen Blažeka i vo arska obitelj Horvat iz Donjeg Kraljevca.

Upravitelj PZ-a “Stela” Mladen onka, koji se bavi vo arskom proizvodnjom i koji je javnosti poznatiji kao bivši na elnik op ine Donji Kraljevec, rekao nam je: - Naš je cilj zajedni ka nabavka zaštitnih sredstava i repromaterijala, pri emu o ekujemo popust na koli inu pri narudžbama, pa e nas tako proizvodnja do i

jeftinije. Zajedni ki se obra uje oko 500 hektara zemljišta, što zna i da tržištu možemo isporu iti od 2.000 do 3.000 tona razli itih poljoprivrednih proizvoda, od ega vo e proizvodimo na 50 hektara te povr e na isto oko 50 hektara.

U skoroj budu nosti predstoji nam gradnja zadružne hladnja e, sortirnice i po potrebi pakirnice.

Znamo da je to trošak, ali bez toga nije mogu e uvanje poljoprivrednih proizvoda tijekom cijele godine, što se od nas o ekuje ako želimo ugovore s velikim trgova kim lancima. Nadamo se i pomo i

države, a vidjet emo kako emo i na koji na in mo i iskoristiti sredstva iz fondova Europske unije.”

Jedan od osniva a, Tomislav Srpak iz Palinovca, napomenuo je da me u osniva ima ima ak sedam branitelja, pa je to i braniteljska zadruga. Osnivanje zadruge pozdravio je na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, a osniva koj skupštini bio je nazo an i Stjepan Jeli , voditelj Referalnog centra za braniteljske zadruge u Bregani, Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti, a u ime HZPSS za županiju Milorad Šubi . (J. Šimunko)

DJE JA OBU A BAMBI

Bambi nova proljetna kolekcija Slijede i najnovije trendove u dizajnu dje je obu e te uvijek poštuju i visoke standarde kvalitete, Bambi je predstavio svoju novu kolekciju za prolje e/ljeto 2010. koja se od sredine

Upravitelj PZ-a “Stela” Mladen onka: - lanovi zadruge obra uju oko 500 hektara, a zajedno mogu isporu iti i do 3.000 tona poljoprivrednih proizvoda

velja e nalazi u Bambi prodajnim mjestima diljem zemlje.

Tako klinci i njihovi roditelji i ove sezone mogu birati izme u više od 250 modela iz asortimana ovog poznatog hrvatskog branda koji svoj uspjeh temelji na dugogodišnjem iskustvu i visokim standardima u proizvodnji dje je obu e.

Bambi svojim kupcima svake sezone nudi široki asortiman cipelica za djevoj ice i dje ake od brojeva 16 do 35, iji su svi modeli izra eni od prirodnih

materijala s anatomskim uloškom, poja anim petnim djelom te stabilizatorom lista. Na taj je na in dje ja cipela u potpunosti prilago ena nježnim dje jim stopalima te osigurava njihov pravilni razvoj.

NOVOOTVORENI MKE Antenski centar u akovcu

Antene, prijemnici, poja ala i resiveri za digitalno doba Potrebnu opremu, preporuke, tehni ke savjete, informacije vezane uz DVBT možete od sad potražiti u MKE antenskom centru, u novootvorenoj trgovini, poslovnici u akovcu, u ulici Ante Star evi a 6. Kako su nam rekli u trgovini, za dobar prijem pobrinut e se dobar DVB-T prijemnik. MKE je generalni zastupnik Nytro box resivera za digitalni, zemaljski i satelitski prijem programa.

- Djelatnost ove irme obuhva a i proizvodnju svih antenskih poja ala, antena, resivera koji dolaze upravo u novo digitalno vrijeme kada e se svi televizijski programi u Hrvatskoj mo i gledati preko novih aparata.

- Vode i su proizvo a TV antena i antenske opreme u Hrvatskoj, svoje proizvode izvoze i izvan naših granica što ukazuje na kvalitetu proizvoda koja je prepoznata i na zahtjevnom Europskom tržištu. Poznati su i po tome što su uveli vlastite robne marke kao što su ROTAMAX i TV-MAX. Od samog po etka pridaju veliku važnost i

MARKETING NA DJELU

Piše: Dario Šafari dariosafaric@net.hr

Još jedan sjajan job je na vidiku Twitter je sjajan pokazatelj buzza, odnosno stanja nacije ili bolje re eno svijeta o emu ljudi najviše pri aju. Prošli tjedan top teme su bili Barack Osama Obama i naravno najpoznatiji tampon, pardon table ra unalo na svijetu (kako su ga neki pogrdno nazvali) iPad. Apple je sjajan! Koji brand u zadnjih 10 godina mase toliko slijede. On je kult i ja sam priznajem dio toga kulta. Moram priznati da želim analizirati u jednoj cijeloj kolumni fenomen iPada i razlog zašto e on postati novi bestseler Apple.

And the world has changed again 1993. godine u prodaju je pušten Apple Newton Message Pad. Spomenuti je ure aj bio „otac“, odnosno prete a današnjega iPada (što je ak vidljvio i iz imena Pad koje je Apple sada preuzeo). Na žalost, Newton je

bio ispred svoga vremena i nije doživio uspjeh. On je bio jednostavno proizvod koji je lansiran u pogrešno vrijeme (isto kao i toast, što možete pro itati u nekoj prošloj kolumni.).

Svaka klasa ili segment ima svoje remek djelo koje postavlaj standarde. Svi ostali su sljedbenici. U kompaktnoj klasi to je VW Golf. On je mjerilo suvremenih automobilskih trendova u spomenutom segmentu i nikad nije izaziva . On se ne mora dokazati. Isto je tako s iPhonom, on je najbolji, daleko najbolji mobilni ure aj ikada. Ve vidim negativne komentare na kraju ove kolumne od strane neznalica, no budite maštoviti u argumentiranju mojih teza. Ljudi navalite!

Zašto e uspjeti iPad? Gizmodo je jedan od najposje enijih tehnoloških blogova na svijetu. Stvari koje na Gizmo-

pažnju razvoju i napretku, te stalno usavršavaju postoje e i razvijaju nove proizvode.

Svakako treba ista i da e vam osoblje antentskog centra u akovcu pružiti stru nu pomo te odgovoriti na sva vaša stru na pitanja.

- Poslovnica u akovcu, u ulici je Ante Star evi a 6, telefon je 390-248, radno vrijeme je od 8 do 20 sati, subotom od 9 do 16 sati ili pak na www.mke.hr, cakovec@ mke.hr (N. Šardi)

du itam danas e se, otprilike za nekoliko dana, pojaviti na (netu) ili u (novinama), hrvatskim medijima. Mjesecima prije izlaska iPada, Gizmodo je imao team koji se bavio istraživanjem novog misteriznoga lana Apple obitelji. iSlate, TableMac i drugi nazivi trebali su postati brand, odnosno naziv današnjeg iPada. Apple zna uvati sjajno svoje ideje i inovacije. U jednome interjvuu, koji sam nedavno gledao, navodno nitko u Apple, prije samog predstavljanja proizvoda, ne zna sve karakteristike i speci ikaciju produkta osim samog Jobsa. Mit ili ne, Apple je misterozan i uva svoje tajne kao zmija noge.

Ono što je zanimljivo, u iPadu su integrirana više od 200 raznih patenata. No to nije dovoljno za uspjeh. Val uspjeha iPada e krenuti naravno iz SAD-a. iPad ima sve ono dobro zbog ega su

uspjeli iPod, iPhone i Mac u zadnjem destelje u. Ukratko, on je autenti an, vjerodostojan i predstavlja sjajan balans izme u lifestyle ure aja i pravog ra unalnog stroja. Sve tri navedene karakteristike same po sebi su dovoljne za uspjeh. Autenti nost je paradigma koju kupci u ovome stolje u jako cijene. Budi razli it!

Budi Plava krava kako to Seth Godin opisuje. iPad e uspjeti jer je kompatibilan s nezaustavljivim Apple mašinerijom zvanom AppStore, koja trenutno broji 140.000 aplikacija (do kraja godine bit e oko 300.000). AppStore je dio iTunes Music Store koji uz pomo iPada dobiva novog lana BookStore. iPad mora uspjeti jer stvara doživljaj! Doživljaj kupnje, postprodajnih servisa i funkcionalnosti.

Sve to objedinjuje iPad. Ako nikad niste u životu koristili Mac, ne znate što je iskustvo.

Ono što esto volim napomentu na svojim predavanjima jest da je Apple jedina tvrtka na svijetu koja objedinjuje dvije posve razli ite ciljane skupine kupaca. One kod kojih prevladava lijeva strana mozga, tj. analiti ka i znanstvena hemisfera i ona desna strana kreativaca i emocionalnih grabežljivaca. Ako Vi znate bilo koju drugu tvrtku koja stvara retenciju kod ove dvije razli ite ciljane skupine, molim da me informirate.

Kazo (Hrvoje Ke keš) – „Budimo realni ali...“ itaju i komentare na hrvatskim blogovima, forumima i ak „renomiranim“ gadget stranicama vidim da su kritike vezane uz iPad iste kao 2007. godine u vrijeme izlaska iPhona. Ovo je još jedan dejavu hravatskih neznalica tehološkoga svijeta. Pljuvali ste po iPhonu, a sada ga ve ina Vas ima u ruci ili ga jarko želi barem na tren dodirnuti. Prosje ni Zemljanin realno nema potrebe da na svome mobitelu ima kameru od 8.0

megapiksela. Za slikanje postoje fotoaparati (pitajte barem profesionalce koji se time bave).

No jedno moram priznati. iPad ne može nadmašiti ni približiti se uspjehu iPhona jer nije proizvod za široke mase. On je ukratko i subjektivno Mac za nezahtjevne po etnike i ljude „tankih džepova“. Jedno je sigurno, Apple je lansiranjem 2001 godine iPoda oživio svoj zamah i s takvim zale em brzo kora a k najbrandu prvog destelje a 21. stolje a.

8

Crna kronika

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOTORIBA

Prometna nesre a na pružnom prijelazu U Sajmišnoj ulici u Kotoribi na neobilježenom pružnom prijelazu prošli se petak dogodila prometna nesre a. Me unarodni putni ki vlak, kojim je na relaciji Murakerestur - akovec upravljao strojovo a ro en 1950. godine, iz Selnice, naletio je na osobno vozilo.

Voza osobnog automobila registarske oznake K 433-ER, ro en 1969. godine, iz Kotoribe,

vozilom je upravljao pod utjecajem alkohola te mu je izmjereno 2,36 g/kg alkohola u krvi. Vozilom hitne pomo i prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje su mu utvr ene lake tjelesne ozljede te je nakon lije ni ke pomo i pušten ku i. Zbog prometne nesre e na relaciji Murakerestur - akovec me unarodni teretni vlak kasnio je 75 minuta.

GARDINOVEC

Iz obiteljske ku e ukraden vrijedan nakit Iz obiteljske ku e u vlasništvu ženske osobe, ro ene 1936. godine, iz Gardinovca, prošle je subote ukraden mobitel marke “samsung” i vrijedan nakit. Nestale su dvije biserne ogrlice, etiri srebrna i tri zlatna prsten, više komada srebrnih i zlatnih lan i a i narukvica, dva ženska ru na sata, komplet nakita marke “Qbos” i više komada srebrnih i zlatnih naušnica.

Nepoznati po initelj, ili više njih, razvalio je prozor kroz koji

je ušao u ku u. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od šest tisu a kuna, a protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

UKRATKO

Otu io nezaklju ano vozilo U Livadarskoj ulici u Pribislavcu nepoznati je po initelj otu io nezaklju ano teretno vozilo s klju evima u kontakt bravi, marke “ford courier”, registarske oznake VŽ 283-GL. Vozilo, u vlasništvu muške osobe ro ene 1990. godine, iz Držimurca, prona eno je isti dan u blizini naselja Strmec Podravski te je vra eno vlasniku. Materijalna šteta iznosi oko tri tisu e kuna.

Kra a iz osobnog vozila Na parkiralištu kod gradskog groblja u Mihovljanskoj ulici u akovcu prošli je utorak za sada nepoznati po initelj iz osobnog automobila ukrao žensku torbu u kojoj se nalazio nov anik, osobne isprave, kreditna kartica i mobitel. Vozilo, u koje je provalio razbivši bo no staklo, vlasništvo je ženske osobe, ro ene 1954. godine, iz akovca. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko dvije i pol tisu e kuna, a protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave nadležnom ODO-u u akovcu.

Iz pekarnice ukra en dnevni utrošak U Glavnoj ulici u Prelogu prošli je vikend iz pekarnice

“Me imurje” ukradena vre ica s dnevnim utroškom. Originalnim ili sli nim klju em nepoznati po initelj, ili više njih, otklju ao je ulazna vrata pekarnice te iz nezaklju ane ladice ispod blagajni kog pulta ukrao navedeni dnevni utrošak. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko dvije tisu e kuna.

Najava akcije “Brzina, pojas, mobitel” Na cijelom podru ju Policijske uprave me imurske u srijedu 17. velja e u vremenu od 10 do 17 sati provodit e se operativna akcija “Brzina, pojas, mobitel”. Osim na suzbijanje prekršaja prekora enja dopuštene brzine i nekorištenja sigurnosnog pojasa, akcija e biti usmjerena na nepropisnu uporabu mobitela i suzbijanje grubog kršenja prometne discipline.

Željko Murk iza sebe je ostavio suprugu Kristijanu i trojicu sinova

OBILJEŽENA sedma godišnjica tragi ne pogibije policajca Željka Murka

Odana po ast tragi no poginulom policajcu Me imurski policajci, Me imurska županija, Grad akovec, Mjesni odbor Mihovljan te predstavnici brojnih institucija obilježili su prošli petak dan pogibije policajca Željka Murka, koji je poginuo prije sedam godine pri potrazi za plja kašem Varaždinske banke u Nedeliš u.

Tragi ni doga aj zbio se to no 12. velja e 2003. godine u potjeri za Marselom Budimirom, koji je, u trenutku kada ga je policijska ophodnja sustigla u šumi u blizini Gornjeg Kuršanca, iz automatske puške pucao i tom prilikom usmrtio Željka Murka. Iza Murka je bila asna policijska karijera koja je po ela u ožujku 1991. godine. Prvo je radio u Ispostavi prometne policije Policijske postaje akovec, dok je u vrijeme pogibije bio na mjestu kriminalisti ko - prometnog tehni ara u Postaji prometne policije. Željko Murk iza sebe je ostavio suprugu Kristijanu i trojicu sinova, kojima je ovom prigodom Županija uru ila bonove od tisu u kuna.

Na elnik PU me imurske Ivan Soka istaknuo je koliko je važno obilježavanje ovoga tragi nog dana te je

Prošli petak obilježen je dan pogibije policajca Željka Murka

kazao kako se pomaže obitelji poginulog Murka. - inimo ono što je u našoj mo i kako bi pomogli obitelji, a mislim da su svakodnevni kontakti najve a pomo . Kada pak je rije o materijalnoj pomo i, pomognemo i na taj na in koliko možemo. Što se ti e spomen - parka, moram re i da imamo dobru ideju, me utim, imamo velike probleme oko legalizacije

prostora. Ne bismo htjeli u i u nešto što nije potpuno legalno, a tu su i inancijski problemi.

Organizirali smo nekoliko dobrotvornih akcija, no, još uvijek nije skupljeno dovoljno novca.

Jedino što je sigurno jest da e mjesto pogibije, odnosno spomen - podru je ostati. Ho e li se podru je proširiti, teško je re i, kazao je Ivan Soka , na elnik PU me imurske.

Uz gradona elnika Branka Šalamona i župana Ivicu Perho a, komemorativnom skupu nazo ili su i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova. Osim na akove kom groblju, vijenac je položen i na spomen - plo u na Društvenom domu u Mihovljanu, gdje je i održan komemorativni skup. (hz, foto: Vrzan)

Memorijalni malonogometni turnir “Željko Murk” U Policijskoj upravi me imurskoj prošli je etvrtak održan memorijalni malonogometni turnir “Željko Murk” u okviru obilježavanja godišnjice pogibije policijskog službenika Željka Murka.

Na turniru su sudjelovale ustrojstvene jedinice Policijske uprave, te po prvi

puta ekipa Mjesnog odbora Mihovljan. Pobjedu je slavila ekipa Policijske postaje Mursko Središ e koja je u inalnoj utakmici bila bolja od ekipe Kolegija na elnika.

Predstavniku pobjedni ke ekipe pobjedni ki pehar uru io je Fran Murk, najmla i sin poginulog policijskog službenika Željka Murka.

Pobjedni ki pehar uru io je Fran Murk, najmla i sin Željka Murka

16. velja e 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

U OŠ GORI AN opovrgavaju da e u enici zbog promjene jezika biti zakinuti

Ravnatelj Vadlja: Zaostatak nastave iz engleskog jezika bit e nadokna en - Problem roditelji vide u tome što je “preko no i” promijenjen prvi strani jezik, tako da u enicima kojima je to do sada bio njema ki nije se nimalo jednostavno samo tako “prešaltati” na engleski U više redakcija upu eno je pismo potpisano samo sa “Zbunjeni roditelji u enika OŠ Gori an” (objavljujemo ga na stranici “pisma i priop enja”) u kojem se kaže da ravnatelj škole Stjepan Vadlja od kraja sije nja mijenja u enicima od etvrtog do sedmog razreda nastavu stranih jezika. Do sije nja je prvi strani jezik koji su djeca u ila tri sata tjedno bio njema ki, dok su engleski jezik kao izborni u ila dva sata tjedno.

U sije nju, me utim, ravnatelj Stjepan Vadlja zamjenjuje strane jezike, tako da se sad engleski sluša tri sata tjedno, a njema ki dva.

Engleski time postaje prvi strani jezik, a njema ki izborni strani jezik.

Problem se pojavio stoga što neki u enici nisu izabrali engleski kao izborni strani jezik, ve druge predmete.

Ravnatelj škole je na roditeljskom sastanku obavijestio roditelje da e engleski od kraja sije nja biti prvi strani jezik jer tako mora biti po odluci Ministarstva prosvjete, a njema ki izborni. Drugim rije ima, strani su jezici zamijenili mjesta, umjesto engleskog, izborni je postao njema ki jezik, pa e ga u enici slušati sat manje.

Prosvjetna inspekcija posjetila školu Problem se pojavio zato što u enici od etvrtog razreda do sedmog razreda sad moraju nadokna ivati razliku, jer im je engleski do sada bio izborni, a sad postaje prvi strani jezik, što zna i da ga slušaju tri sata tjedno, a ne samo dva sata kao do sad.

Osim toga, pišu roditelji, neki u enici od etvrtog do sedmog razreda nisu izabrali engleski kao izborni strani jezik.

- Tko e djeci nadoknaditi razliku u nastavi i tko e snositi odgovornost za to, pitaju roditelji, i smatraju da je ravnatelj Stjepan Vadlja napravio propust. O svemu se saznalo kad se jedan roditelj u enika žalio prosvjetnoj inspekciji, kaže se u pismu, i pita tko je odgovoran. U pismu je prozvana i predsjednica Školskog odbora Marija Horvat iz Gori ana, smatra se da nije reagirala.

Ravnatelj OŠ Gori an Stjepan Vadlja: - Nastava engleskog nadoknadit e se do kraja godine U me uvremenu je u OŠ Gori an stigla prosvjetna inspekcija, vjerojatno potaknuta pismom roditelja. Zbog svega smo posjetili OŠ Gori an i razgovarali s ravnateljem Stjepanom Vadljom, koji nam je rekao

Na jesen 28 u enika manje OŠ Gori an polazi 274 u enika samo iz mjesta Gori an, a u školi radi 27 u itelja. Škola je starija i nema uvjeta za jednosmjensku nastavu. Broj u enika rapidno se smanjuje, ove godine školske e klupe napustiti 43 u enika koji završavaju osmi razred, a u prvi e se razred upisati samo 18 novih u enika, eventualno još tri više, a ukupan broj u enika u školi

past e za 28 u enika. To zna i da e se smanjivati broj razrednih odjela, što e izazvati problem s nastavnim kadrom.

Postoje i projekti za proširenje škole kako bi se omogu io jednosmjenski rad i za gradnju školske sportske dvorane, no, ne zna se kad e gradnja zapo eti zbog nedostatka sredstava u Ministarstvu prosvjete.

(JŠ)

Za vuglom provincija - po drugi put Prošlo je godinu dana od smrti jednog od najve ih intelektualaca sjeverne Hrvatske i Me imurja Zvonimira Bartoli a. Jedna od prvih njegovih knjiga sedamdesetih godina prošlog stolje a, koja nosi naziv “Za vuglom provincija”, tada je uzburkala u malu javnost.

Provincijalizam je stanje duha, bio je zaklju ak Bartoli a, a ovim recima želimo podsjetiti na to.

Jesmo li i danas provincija i što uop e zna i biti provincijalac? U današnjem modernisti kom poimanju zna enja provincije ona je sve što nije centar ne ega.

Ako postoji centar, postoji i provincija kao rubno podru je koje se uvijek uspore uje s centrom. Da bi bila provincijom, ona mora biti druga ija od centra, mjesto gdje vrijede druga pravila.

Provincija je, dakle, mjesto (topos) gdje smo svi jednaki, gdje vlada kultura jednakosti i diktatura neambiciozne ve ine koja centar promatra iz horizonta žablje perspektive.

To je ono mjesto koje u svojoj prosje nosti ne trpi nikakva iskakanja, a pogotovo intelektualna. Ne zbog toga što je to ideološki sumnjivo, ve zbog toga što svaki provincijalac smatra da mirno živi u raju na zemlji, a raj po naravi stvari ne treba zamu ivati.

Zato se ideja vladavine ve ine u provinciji pretvara u univerzalnu ideologiju koju svi moraju slijediti, a koja je jednostavna: treba živjeti kao svi drugi, ili: ako ja teško živim, drugi žive još i teže, pa sam sretan i zadovoljan što sam zlatna sredina. Me imurec govori: ne diraj mi moj raj, žive i u svojevrsnoj utopiji. Ovo

je moje mjesto ugodno za život i ne treba ga mijenjati, kazuje taj progresivni i demokrati ni provincijalac. Zbog takvoga svojeg imperijalnog stava on želi da i drugi tako žive, što je zapravo poznato iz politi ke povijesti kao ideološki komunisti ki minimum.

Rajska provincija, me utim, nije za svakoga ista, za naivnog slikara to je krajolik rijeke Drave, a za mladog petnaestogodišnjaka disco klub, za namjernike iz Zagreba to je Me imurje kao mjesto odmora. Što je na kraju provincija?

Ako je centar napredan i vladaju i, provincija je zaostala i živi u prošlom vremenu svoje svakidašnje zablude i urote, svemu su krivi oni drugi. Ona pita samo za sebe, a oni drugi preko granice je ne zanimaju. A kad je tako, onda nema nikoga ije je djelo vrijedno, tko je dobar.

o pismu roditelja i iznesenim argumentima rekao: - Imali smo nedavno nadzor za etvrte razrede, kad nam je kao zaklju ak nadzora izneseno da engleski mora biti obvezan kao prvi strani jezik. Nakon toga kontaktirali smo Agenciju za odgoj i obrazovanje Ministarstva prosvjete zbog rješenja tog problema. Savjetnica za engleski jezik savjetovala nam je da u ovom drugom polugodištu do kraja godine nadoknadimo razliku.

Napravili smo plan nastave, do kraja ove školske godine nadoknadit emo 16 sati nastave kad je rije o engleskom jeziku. Nadoknadu emo izvesti na na in da u enici ne e biti posebno optere eni. Smatramo taj problem, koji je nastao kad smo planirali nastavu, riješenim, kaže Stjepan Vadlja.

Zapitali smo potom ravnatelja Vadlju je li možda rije o nadopuni sati za u itelje stranog jezika. On nam je odgovorio da u iteljice i engleskog i njema kog imaju punu satnicu do kraja ove školske godine, s tim da u iteljica njema kog jezika predaje i u OŠ Prelog kako bi popunila satnicu.

Problem popune sati za njema ki jezik može nastati tek po etkom idu e školske godine, kaže ravnatelj Vadlja, no, to se može riješiti nadopunama sati i planiranjem idu e školske godine.

(J. Šimunko)

Vodstvo DVD-a Donji kraljevec, u sredini Dragutin Glad

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a Donji Kraljevec

Protekle godine devetnaest intervencija, a samo tri požara U subotu 6. velja e u prostorijama Društvenog doma u Donjem Kraljevcu održana je 121. redovna godišnja skupština DVD-a Donji Kraljevec. Izvješ e je podnio predsjednik DVD-a Dragutin Glad, uz dozapovjednika društva Alena Kova a, zapovjednika Marijana Blažeke, a dozapovjednika Dražena Kova a.

Protekla 2009. godina za DVD Donji Kraljevec bila je godina proslave jednoga velikog jubileja, kad je društvo obilježilo 120 godina postojanja, humanitarnog i dobrovoljnog rada na dobrobit svih stanovnika Donjeg Kraljevca.

Vatrogasci su sudjelovali na op inskom i županijskom natjecanju seniora, na natjecanju s navalnim vozilima u Donjoj Dubravi, gdje je osvojeno tre e mjesto, te u Svetoj Mariji na natjecanju s ru nim štrcaljkama s dvije ekipe. Rezultat je bio odli an, što dokazuje prijelazni pehar koji je ostao u trajnom vlasništvu našeg društva.

I našem se pomlatku u prošloj godini posvetilo pažnje, tako se s njima uvježbavalo, odlazilo na takmi enja.

DVD Donji Kraljevec sudjelovao je u nekoliko takti ko pokaznih vježbi, sudjelovali smo kod regulacije prometa i protupožarnog dežurstva na etvrtom Vo arskom sajmu u Donjem Kraljevcu, produbili suradnju s ostalim društvima i udrugama.

Društvo je sudjelovalo na natjecanju VZO Donji Kraljevec - Gori an, održano je prednatjecanje mladeži i djece u VZPO-u Donji Kraljevec - Gori an u Palinovcu koje je bilo uspješno odra eno, sudjelovali smo s dva odjeljenja djece i jednim odjeljenjem mladeži. Na natjecanju djece i mladeži VZMŽ-a s dvije ekipe. Dva odjeljenja DVD-a D. Kraljevec sudjelovala su na natjecanju s ru nim štrcaljkama u Sv. Mariji, i tom prilikom jedna je ekipa

osvojila 1. mjesto na tom natjecanju i prvi put u povijesti tog natjecanja osvojila prijelazni pehar u trajno vlasništvo.

Nastavljeno je ure ivanje spremišta i okoliša, u što je prošle godine utrošeno preko 300 radnih sati, a izgra eno je novo spremište za klupe i sprava za takmi enja.

Uz nekoliko druženja lanova DVD-a, sudjelovalo se i na sve anostima obilježavanja obljetnica DVDa Donji Hraš an, DVD-a Draškovec, DVD-a Brekinska i DVD-a Sesvetski Kraljevec.

Spomenice za 20 godina rada u društvu primili su Dražen Kova i Marijan Blažeka, a spomenicu za 60 godina rada u društvu primio je uro Logožar.

Interventne postrojbe društva ove godine održale su ve i broj takti kih vježbi kako bi bile što uvježbanije za mogu e požarne i tehni ke intervencije, lanovi postrojbe pregledali su kompletnu podzemnu i nadzemnu hidrantsku mrežu u naselju koja je dodatno prekontrolirana zbog rekonstrukcije Ludbreške ulice, mreža je najve im dijelom ispravna, a za manje greške obaviještena su odgovorna tijela.

Društvo je održalo povodom mjeseca zaštite od požara predavanje u Osnovnoj školi u D. Kraljevcu te prikazalo u enicima i djeci gašenje požara aparatom. Podijeljeni su i promidžbeni letci, uz protupožarno dežurstvo prilikom žetvene sezone, na poljima okolice naselja.

Sudjelovalo se na vježbi LIPANJ 2009. u Sv. Jurju u Trnju zajedno sa svim postrojbama iz VZO-a Donji Kraljevec - Gori an.

Interventna postrojba DVD-a Donji Kraljevec protekle je godine intervenirala 19 puta, od toga na 3 požara, zatim 9 tehni kih intervencija, i 1 dežurstvo: iz godine u godinu pokazuje se da su tehni ke intervencije sve brojnije i složenije.

(JŠ)

CRVENI KRIŽ akovec Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Biti, na primjer, slikar, glazbenik, pisac, znanstvenik, pjesnik ili što drugo ravno je provincijskom prokletstvu, nitko te ne e uti. Umjesto toga, imperativni negativisti ki stav i stil postaje sam sebi svrhom. Vremena su se do danas ponešto promijenila nakon trideset godina od Bartoli eve knjige. No, pitanje nije ništa izgubilo na važnosti i moramo se ponovno zapitati: jesmo li doista provincija?

U 2009. godini 3.448 davatelja krvi, a 285 odbijeno zbog problema sa zdravljem U vremenu kada osnovne ljudske vrijednosti gube bitku u ratu s karijerom i bezgrani nom potrebom za materijalnim potrebama postoji širok pokret koji i dalje uporno i uvijek premalo cijenjeno želi dokazati da je pomaganje drugima najvrjedniji dio življenja.

Tu svakako spadaju dobrovoljni davatelji krvi.

U 2008. godini u našoj županiji sakupljeno je 3.410 doza krvi, što je Crveni križ naše županije svrstalo na 40. mjesto od 131 društva u državi s 2,9 davatelja na 100 stanovnika. U 2009. godini broj davatelja nije pao ve je blago pove an na 3.448 doza, s tim da je velika razlika u pojedinim mjesecima. Npr. u travnju je prikupljeno 120, a u lipnju 393 doze krvi. Krv je prikupljana na 56 mjesta, a odre eni broj krv je dao u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Varaždinu i Zagrebu. Sam postupak davanja zna ajno je postrožen. ak 285 davatelja odbijena su zbog manjih ili ve ih problema sa zdravljem.

Ve u sije nju ove godine na davanjima u Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu, Podturnu, Novom Selu Rok, Vratišincu, Vajdi akovec, Elektri akovec te u ambulanti Zavoda krv je darivalo 319 žitelja Me imurja (29 odbijeno), a u velja i u Murskom Središ u, Maloj Subotici, Svetoj Mariji i Hodošanu 158 davatelja (22 odbijena).

Gradskom društvu Crvenoga križa akovec obra aju se mnoge udruge koje bi samostalno htjele organizirati dobrovoljno davanje krvi. Skre e se pozornost da je za akciju potrebno osigurati mnoge posebne prostorne i materijalne uvjete te da se krv daruje diljem Me imurja. Pa ako, na primjer, neka motoristi ka udruga želi sudjelovati u akciji trebala bi pristupiti akciji u svom ili susjednim mjestima, a svoju nakanu i uspješnost uvijek može javno objaviti. Darivanja krvi nastavit e se prema potrebama bolnica pa je mogu e ili pove avanje ili smanjivanje broja akcija u nekoj županiji. (JŠ; foto: Ivan Bari )

10

Kroz Međimurje

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E Kotoriba

Ponovno pokrenuta inicijativa za srednju školu u Kotoribi Dražen Zadravec na radnom mjestu

ZA ŠTO bolju sigurnost donjome imurskih op ina

Dražen Zadravec novi kontakt policajac Od po etka ove godine stanovnici najisto nijih me imurskih op ina Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba i Sveta Marija imaju novog kontakt policajca. Tu zada u preuzeo je Dražen Zadravec iz ukovca. U policiji radi ve šesnaest godina, a 2006. godine završio je seminar za kontakt policajca.

Ovim putem poziva mještane na

me usobnu suradnju i spreman je u svakom trenutku pružiti pomo , savjet i rješavanje problema kako bi se mještani spomenutih op ina osje ali što sigurnijima. Kontaktirati ga možete na broj 373-239, a ovih dana dobit e i mobilni broj.

Dosadašnji kontakt policajac Saša Christian Blažeka preuzeo je mjesto šefa smjene u PP-u Prelog. (af)

SKUPŠTINA Zaštitarsko - ekološke udruge “Prode”

Od rugla Hodošana do sportsko - rekreacijskog parka

Sadašnje vodstvo ZEU-a “Prode” Prema planu ZEU-a “Prode” Hodošan, koji je usvojen na godišnjoj skupštini, ove se godine namjerava zapo eti s izgradnjom drvene ku ice udruge, pri emu se o ekuje znatna pomo op ine Donji Kraljevec, VMO-a Hodošan i donatora.

Izgradnja ku ice i ure enje okoliša stajalo bi oko 70.000 kuna. lanovi udruge u suradnji s OŠ Donji Kraljevec održali su predavanje na temu sortiranja otpada, no, najviše je aktivnosti provedeno na ure enju stare šljun are na Prodama, dijelu Hodošana. Tu su organizirana druženja, radne akcije, zabave, ribi ki skupovi, a sudjelovalo se i na nogometnim turnirima. Prošle godine prihva ena su i dva projekta, prvi je izgradnja trim-staza te edukacija u enika u osnovnim školama.

Zaštitarsko - ekološka udruga PRODE iz Hodošana osnovana je 2002. godine. Danas ona djeluje kroz etiri sekcije, za organiziranje radnih akcija, za izradu projekata, organiziranje manifestacija i rekreaciju u prirodi. Svaka sekcija ima svog voditelja, koji su ujedno i lanovi Upravnog odbora, a broj lanova narastao je na više od šezdeset.

Ciljevi osnivanja Udruge jesu: okupljanje mladeži, rad na o uvanju lore i faune, edukacija mladeži usa ivanjem ljubavi prema prirodi, prenošenje i širenje ekološke svijesti me u ljudima, radne akcije.

Prije nekoliko godina udruga je napravila projekt Sportsko - rekreacijskog parka koji se izvodi na šljun ari u Hodošanu, iza ulice Bra e

Radi a od Lova kog doma do sto ne vage. Ve i dio navedenog terena bio je pun jama iz kojih se nekada iskapao šljunak i u iste dovozio razni otpad. Teren je bio pravo ruglo za mjesto Hodošan. Kad projekt bude završen, tu e biti travnato igralište, igralište za odbojku, na pijesku, drvena ku a, dje je igralište s igralima, trim-staza, pošumljeni park s klupicama, mjesta za roštiljanje i mrjestilište za ribu.

Svake godine organiziraju se turniri, te se sudjeluje na nogometnom turniru izme u ulica u Donjem Hraš anu i na turniru u odbojci na pijesku u organizaciji udruge LOKA iz Gori ana. Udruga organizira paljenje vuzmenke uo i Uskrsa, što je ve postala tradicija. Do sada je udruga ostvarila blisku suradnju s MO-om Hodošan, Op inom Donji Kraljevec, OŠ Hodošan, te Udrugama ŠRD-a “Trnava“ Hodošan, DVD-om Hodošan, LD-om “Fazan“ Hodošan i Športsko - ekološkom udrugom LOKA iz Gori ana. Djelatno vodstvo udruge zadnjih godina ine Kristijan Baranaši (predsjednik), koji je i podnio izvješ e o radu, i Božidar Mesari (tajnik) te Kristijan Vuk (dopredsjednik).

Predsjednik Op inskog vije a Donji Kraljevec Josip Mlinari obe ao je pomo i udruzi u njezinim nastojanjima, dok je ravnateljica OŠ Donji Kraljevec Sandra Vlahek zahvalila na suradnji te pozvala lanove na sudjelovanje u budu im ekološkim aktivnostima škole.

(JŠ)

VMO GORNJI KRALJEVEC

Predsjednica Milena Granatir Održana je konstituiraju a sjednica VMO-a Gornji Kraljevec na kojoj je izabrano elništvo te donesen program rada i aktivnosti.

Za predsjednicu je izabrana Milena Granatir koja je dobila jedan glas više od protukandidata Zdravka Hutinca. Za zamjenicu predsjednice izabrana je Cela Tkalec. U Gornjem Kraljevcu e se po-

staviti oglasna plo a te sandu i za prijedloge i primjedbe mještana.

Skupu su nazo ili i Zdravko Mlinari , op inski na elnik, te Zlatko Kova i , njegov zamjenik, koji su obe ali potporu VMO-u Gornji Kraljevec, a za po etak e izmijeniti bravu na vratima Doma kulture.

(S. Mesari )

- Odluka je podržana jednoglasno, a na elnik Grgec kaže da treba vidjeti ima li projekt opravdanost Na prijedlog Zorana Radmani a ispred koalicije HDZ HSLS dnevni red osme sjednice Op inskog vije a op ine Kotoriba dopunjen je s to kom da se krene u obnavljanje inicijative Op inskog vije a za uvrštenje Kotoribe u mrežu srednjih škola Me imurja. Radmani je svoj prijedlog argumentirao s nekoliko podataka. - Imamo odluku o formiranju srednje škole koju smo donijeli prije dvije godine, pa joj treba dati ‘vjetar u le a’.

Trenutno se radi nova mreža srednjih škola, a mi imamo praznu staru školsku zgradu koja je u vlasništvu Me imurske županije. U ovom kraju postoji potreba za srednjom školom jer velik broj u enika odlazi na školovanje van županije, rekao je Zoran Radmani . Spomenuo je potrebu ovog kraja za strukovno školovanje vezano uz željeznicu, poljoprivredu, zaštitarsko - turisti ke i metalne djelatnosti te predložio stru no povjerenstvo koje e raditi na tome. Vije nici su se složili da se pokrene ponovna inicijativa prema Me imurskoj županiji i Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa. Op inski na elnik Ljubomir Grgec rekao je kako Kotoriba ve ima legitimnu odluku i prije svega treba vidjeti njezinu opravdanost. Ova tema zasigurno e u narednih nekoliko tjedana biti top tema u Kotoribi, a na op inskim je elnicima da krenu u akciju i ovakav prijedlog što žurnije upute prema nadležnim institucijama.

Aktualac u mirnom tonu Aktualni sat sjednice bio je najmirniji otkako je nakon iz-

potpisali ugovor o kupnji do 31. prosinca prošle godine podmirili su sve inancijske obveze.

U prošloj godini za zemljište je pla eno 844 tisu e kuna, od ega 50% ide op ini, a po 25% državi i županiji. Vra ene su i jam evine koje su upla ene prilikom natje aja. Novac koji je dobila op ina od prodaje zemljišta mora biti utrošen u kapitalne projekte.

Prihva ena procjena ugroženosti, HSLSovci suzdržani Stara OŠ Kotoriba figurira kao mogu a lokacija srednje škole bora konstituirano Op insko vije e te nije zabilježeno me usobno prepucavanje, na što smo navikli prate i dosadašnje sjednice. Na elnik Ljubomir Grgec informirao je vije nike o svojim aktivnostima. Spomenuo je iznos od 300 tisu a kuna, što e biti utrošeno za daljnje ure enje Doma kulture.

Ministarstvo kulture odobrilo

je 200 tisu a, a Me imurska županija 100 tisu a kuna. Grgec se osvrnuo i na proslavu 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj na relaciji Kotoriba - akovec - Pragesko. Proslava se planira 24. travnja. Vije nici su primili informaciju o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na podru ju op ine Kotoriba. Svi koji su

Kre e se u izmjene i dopune prostornog plana Zbog sve ve ih potreba, vije nici su bili jednoglasni da op ina krene u nove izmjene i dopune prostornog plana op ine Kotoriba te bi odluku o tome trebali donijeti ve na sljede oj sjednici. Zadnje izmjene bile su 2006. godine, a na elnik Ljubomir Grgec najavio je da to postupak koji e

trajati šest do sedam mjeseci, pa je potrebno okupiti politi ke stranke, udruge, gospodarstvenike i pojedince da iskažu svoje želje i potrebe. Vije nik Ivan Kos predložio je formiranje radnih skupina i izradu vizije gospodarskog razvoja Kotoribe. (af)

Na sjednicu je bio pozvano Ferid Kašmo, na elnik u podru nom Uredu za spašavanje.

Obrazlažu i vije nicima važnost izrade procjene ugroženosti, rekao je kako je op ina Kotoriba jedna od rijetkih koja je donijela taj dokument. Prihva en je prijedlog odluke o usvajanju procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od opasnosti i posljedica velikih nesre a i katastrofa za op inu. Dvoje vije nika iz HSLS-a bila su suzdržana prilikom glasovanja, smatraju i da nisu dovoljno upoznati s izra enom procjenom. elnici op ine odgovorili su im kako je na pozivima za sjednicu bilo napisano da se dokument može dobiti na uvid u Jedinstvenom upravnom odjelu. Uz to, prihva ena je odluka o osnivanju postrojbe civilne zaštite op ine, analiza stanja sustava zaštite i spašavanja u 2009. godini, kao i smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja za ovu godinu.

(A. Fuš)

GRAD MURSKO SREDIŠ E

Javna rasprava o prostornom planu Do srijede 18. velja e za gra ane cijelog podru ja Grada Mursko Središ e postoji mogu nost sudjelovanja u Javnoj raspravi o prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana (PP) Me imurske županije.

Gra ani u prostorijama Gradske uprave i kod referenta Odjela za graditeljstvo, prostornog planiranja, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Antuna Šimuni a u knjigu mogu upisati primjedbe i prijedloge izmjena i dopuna PP-a Me imurske županije. Žiteljima Grada Mursko Središ e osobito zanimljiv treba biti plan mogu e ceste akovec - Mursko Središ e - Most na rijeci Muri. Naime, usvojen je prijedlog Grada Mursko Središ e da se u cilju poboljšanja kvalitete života, narušene prometom teretnih vozila, prometovanje preusmjeri izvan naselja te se sagradi novi most na Muri isto no od Murskog Središ a.

Kako taj prometni smjer (pravac) nije sadržan u Strategiji prostornog razvoja i Strategiji prometnog razvoja

Samo da nestanu ovakve slike u Murskom Središ u

Dvije tisu e vozila dnevno Grani ni prijelaz Mursko Središ e u sije nju 2010. godine prešlo je u prosjeku 1.855 vozila dnevno. To nije, u sije nju kroz Mursko Središ e prošlo je 50.810 putni kih vozila (lani u sije nju 62.090 putnika, 23.477 putni kih vozila i 1.692 teretnih vozila), te 4.539 teretnih vozila i ka-

miona, u kojima se prevezlo 133.899 putnika. U ljetnoj sezoni u kolovozu prošle godine granicu je prešlo 95.576 automobila i 5.385 teretnih vozila, s ukupno 302.481 putnikom.

Podaci dovoljno govore o potrebi premještaja grani nog prijelaza na drugu lokaciju. (sm)

Republike Hrvatske, daljnji postupci za realizaciju tog zahvata temeljit e se na procjeni vremenskog razdoblja funkcioniranja grani nog prijelaza.

Isto tako ocijenit e se isplativost toga prometnog smjera (pravca), kao i izgradnja novoga grani nog prijelaza. Budu li most i grani ni prijelaz izgra eni, promet e se preko Mure usmjeriti na planirani prometni vor u Sloveniji, te dalje u Sloveniju i zemlje srednje i isto ne Europe. (S. Mesari )

16. velja e 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U ENICI SŠ-a PRELOG, budu i kuhari, slasti ari, konobari i djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu, odli ni na Regionalnom natjecanju srednjih škola GASTRO 2010.

Me imurski u enici Kristina Januši , Viktorija Kerman, Mihael Rodinger i Sanja Živ ec pokorili konkurenciju u Toplicama Sveti Martin - Srednja škola Prelog izborila se za državnu završnicu u ak pet disciplina U enici SŠ-a Prelog ostvarili su fantasti an uspjeh na Regionalnom natjecanju srednjih škola GASTRO 2010., budu i da su u enici te me imurske škole u ak etiri kategorije bili prvi, u etiri kategorije drugi, u jednoj tre i te u tri etvrti, te su tako osigurali nastupe za sudjelovanje na državom natjecanju.

Srednja škola Prelog bila je 10. i 11. velja e u Spa & Golf Resortu Sveti Martin doma in Me užupanijskog natjecanja GASTRO 2010. za srednje škole središnje Hrvatske. U kuhinji restora-

na “Regina” i “Zrin” u ak devet disciplina (šest ugostiteljskih i tri

Stru no predavanje Tijekom dva dana u kojima su se u enici srednjih škola sjeverne i središnje hrvatske natjecali u spravljanju gastronomskih delicija, njihovi mentori, kao i drugi stru njaci iz enologije i gastronomije, sudjelovali su u stru nom predavanju “Sljubljivanje me imurskih vina s me imurskim jelima”. (sm)

Jedan od mentora i glavnih ljudi u organizaciji natjecanja Josip Bajsi tijekom dodjele nagrade najuspješnijima turisti ke) natjecalo se dvjestotinjak u enika iz jedanaest sred-

Flambirana kruška u okoladnom umaku - nešto posebno

Viktorija Kerman za vrijeme pripremanja flambirane kruške u umaku od okolade, slastice koja je oduševila žiri

Josip Bajsi , mentor zamalo dvostruke pobjednice u pripremanju lambiranih jela (slano i slatko) Viktorije Kerman, rekao nam je kako je jelo lambirana kruška u umaku od okolade ostavila poseban dojam kod žirija, ali je mali kiks odnio njezinu dvostruku titulu na ovom natjecanju. Me utim, kako kaže Viktorija, po prvi je put radila to jelo, te e u završnici biti sigurno još bolje, dok je njezina pobjeda u konkurenciji lambiranih slanih jela priznanje za njezin o iti talent spremanju takvih gastronomskih specijaliteta. (sm)

njih škola, a doma in, SŠ Prelog, sudjelovao je s dvije ekipe.

U enici Preloga najbolji u ak etiri discipline Prva mjesta osvojili su Mihael Rodinger u disciplini pripremanja prigodnog menua (mentorica Ana Siladi Kresinger), Viktorija Kerman u disciplini pripremanja slanog jela pred gostima (mentor Josip Bajsi ), kao i Kristina Januši u disciplini pripremanja slatkog izloška za šest osoba (mentorica Biserka Tarandek). Sanja Živ ec bila je najbolja u pripremi hladnog izloška. Viktorija Kerman bila je vrlo blizu pobjede u konkurenciji pripremanja slatkog jela, ali joj je pobjeda izmakla za nekoliko bodova, jer se tzv. vu eni še er odlomio.

Druga mjesta u disciplinama u kojima su se natjecali osvojili su tako er Mateja Jurak (men-

torica Ana Siladi Kresinger), Marija Horvat (mentorica Vesna Škovorc) i Silvija Žganjar (mentorica Ana Tkalec).

Tre e mjesto osvojila je Božica Posavec (mentorica Sanja

Pigac), etvrta mjesta osvojili su Sara Lajtman (mentorica Sanja Pigac), Mihael Vraga (mentorica Vesna Škvorc) i Patricija Per i (mentorica Vesna Škvorc).

Uz doma ina, SŠ Prelog, sudjelovali su ETŠ i Ugostiteljska škola Samobor, Gospodarska škola Varaždin, Srednja škola “Ban Josip Jela i ” iz Zapreši a, SŠ Daruvar, SŠ Viktorovac Sisak, SŠ Zabok, Strukovna škola ur evac, TUŠ Karlovac, TUPŠ Bjelovar i Ugostiteljsko - turisti ko u ilište Zagreb. Natjecanja su održana u kuhinji restorana “Regina” i “Zrin”, gdje su natjecatelji imali vrhunske uvjete i svesrdnu pomo zaposlenika Toplica.

(Stjepan Mesari , foto: Mario Naran a)

Ravnatelj Gregor: Potvrda kontinuiranoga kvalitetnog rada - SŠ Prelog prošla je dalje u ak pet disciplina, tako da možemo biti više nego zadovoljni.

Potvrda je to našega kontinuiranog rada mentora i u enika koja donosi rezultate, a uvjeren sam da i na državnom natjecanju imamo adute za visok plasman, zadovoljno je komentirao postignute rezultate ravnatelj Tomislav Gregor, koji je istaknuo tako er zadovoljstvo svih sudionika kako organizacijom natjecanja, tako i dvodnevnim boravkom u Spa & Golf Resortu Sveti Martin. (sm)

NOVO RAZDOBLJE Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri

TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Štrigova priprema veliki projekt

Osvijestiti žitelje da žive u turisti koj op ini

Štrigovske no i pod kapu Hrvatske turisti ke zajednice

Turisti ko vije e Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri na svojoj prvoj radnoj sjednici donijelo je program priredbi i aktivnosti za naredno razdoblje, koje e, po rije ima predsjednika Franje Makovca, biti po etak novog razdoblja Turisti ke zajednice.

To novo razdoblje, po Makovcu, zapo inje i osvješ ivanjem mještana, kako bi oni shvatili da žive na podru ju koje iz dana u dan posje uje sve više turista. U takvim novim okolnostima mnogi

se ne snalaze, pak dolazi do raznih nesporazuma s turistima.

Nakon što su uspješno odra eni Vincekovo i No muzeja, na redu je Martinski fašnik, i to u utorak 16. velja e.

Potom e 19. velja e u prostorijama HKUU-a Sveti Martin biti održan stru ni skup o poduzetništvu u ruralnom turizmu, a onda 8. ožujka dolazi na red obilježavanje Dana žena. Vije e je odlu ilo da me unarodnim Spustom murskih ladji i dalje kormilari Branko Polanec, donedavni i dugogodišnji

Vinari donirali 1.400 butelja Za potrebe raznih priredbi u Me imurju, lanovi Društva vinogradara i viunara Hortus Croatiae lani su poklonili 1.400 butelji

svojih ponajboljih vina. Isto tako podijeljeno je i 500 litara vina u rinfuzi. To proizlazi iz evidencije društva, a mnogi su vinari i poje-

Master plan Svetomartinska Turisti ka zajednica kre e u izradu master plana razvoja turizma u op ini za razdoblje 2010. - 2014. godine.

Master plan e obuhvatiti izradu i izbor razvojnih modela, plana konkurentnosti, plana investicija, marketinškog plana, izradu studije prihvatnog kapaciteta te izradu akcijsko - provedbenog plana. Cijena plana koji Makovec i Turisti ko vije e smatraju zna ajnim iznosi 80 tisu a kuna. TZO Sveti Martin na Muri osigurat e 25, a EOL Lipa akovec 55 tisu a kuna. Promocija plana bit e za Martinje ove godine. (sm)

predsjednik TZ-a Sveti Martin na Muri.

Isto tako redizajnirat i obogatit e se web stranica, što je povjereno mladom informati aru Ivici Kutnjaku, a nova stranica svjetlo e dana ugledati do kraja velja e.

(S. Mesari )

dina no donirali butelje vina, i to preko 500 boca te oko 300 litara rinfuze, uglavnom kao donacije društvima, klubovima i udrugama, re eno je na sjednici Upravnog odbora Hortus Croatiae.

Ovog trenutka u samom je završetku izrada nacrta projekta “Štrigovske no i”, koji e Turisti ka zajednica op ine Štrigova zajedno s Turisti kom zajednicom Me imurske županije kandidirati prema Hrvatskoj turisti koj zajednici, koja bi trebala biti (su) inancijer manifestacije u sklopu projekta na državnoj razini u 2010. godini.

Josip Mikec, predsjednik štrigovske Turisti ke zajednice, koji radi na projektu, kaže kako je lani programe Štrigovskih no i posjetilo 2.600 osoba iz mnogih krajeva Hrvatske, susjedne Slovenije te drugih država, osobito Austrije, Ma arske i Bosne i Hercegovine. Štrigovske no i 2010. održavat e se od 23. do 25. srpnja i bit e na nekoliko lokacija, a središnji doga aj bit e vikend pod Štrigov akom, koji e zapo eti 23. srpnja u 18 sati otvorenjem izložbe radova nastalih na li-

Bajkovita Štrigova sve je zanimljivija i posje enija

kovnoj koloniji Kalec Ma erkin breg.

Idu i dan održat e se nova i velika priredba “Otvorena vrata bajkovite Štrigove”, gdje e biti prezentacija me imurske Vinske ceste, turisti kih kapaciteta i autohtonih proizvoda, te glazbe, vina i povijesti Štrigove.

Povorka starih zanata i Seoske igre dolaze na kraju programa, koji e težiti 50 tisu a kuna.

(S. Mesari )

Pripreme za Dane vina Turisti ka zajednica op ine Štrigova i Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae zapo eli su pripreme za Dane vina - Urbanovo 2010., koji e se održati od 21. do 30. svibnja u Svetom Urbanu i Štrigovi. Prema rije ima Josipa Mikeca, još uvijek predsjednika TZ-a op ine Štrigova, program Urbanova

bit e bogatiji i raznovrsniji od svih dosadašnjih. Da bi priredba potpuno uspjela, potrebno je prikupiti najmanje 157 tisu a kuna, na emu se po elo i raditi.

Glavni su inancijeri trebali bi biti Me imurska županija, TZ Me imurske županije, Op ina Štrigova, vinari Hortus Croatiae te drugi donatori. (sm)

12

Me imurski fašnjak

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠTRIGOVSKI FAŠNIK

Za to o i peronosporo je Fašnik kriv Do sada najve i Štrigovski fašnik bio je u znaku mladih, osobito djece iz OŠ Štrigova i PŠ Stanetinec, Prekopa i Železna Gora.

Vještice su usrdno zamoljene da otjeraju tu onosne oblake kako štrigovski kraj ne bi ostao bez brenda pušipel vina. Odaslane su poruke skuplja ima i razmeta ima raznog otpada, ali i premijerki “v metropolo”. Tu i tamo netko je spomenuo da imamo dva predsjednika ...

Za mnoge nevolje, posebno tu u i peronosporu, maškare su krivile Fašnika i kada je op inski na elnik maškarama predao klju op ine zapo ela je tiranija.

Fašniku su puno toga natovarili, a potom i presudili. Obješen je, a potom i spaljen u središtu Štrigove, nakon ega je zapo eo ples zadovoljstva, a pjesma se orila do Europske unije, odakle “tudi prihajajo” mnoge nevolje.

(S. Mesari )

- To a, naj nam nigdar dojti ...

- Ve buš zgorjom, buš videl ...

- Se to o emo i još ve

MALI SERJONSKI FAŠNIK

Bilo kuda, kiki svuda

- Srce moje i tvoje ...

- Ve sam ja gradona elnik - šerif

- To delam povoljno i dolazim ku ama

- Mali slatki kiki i Kraševi

Više od dvjesto malih maškara i preko tisu u posjetitelja našlo se u subotnje poslijepodne na Malom serjonskom fašniku, koji je tako prestignuo svoga “starijeg brata” Serjonskog fašnika.

Na pozornici kod Dje jeg vrti a “Masla ak” sve je bilo u znaku Kraša, odnosno kiki karamela i bombona. Jednostavno, bilo kuda, kiki svuda, šuštale su Kraševe vre ice, a okolinom se širio dobro poznat kiki okus.

Male maškare iz devet vrti a iz Murskog Središ a, Selnice, Svetog Martina na Muri, Vratišinca i Zebanca na sebi svojstven na in predstavile su aktualne teme iz

svakodnevnog života, kao što su zdrava hrana, sme e, red i mir, divlji zapad, vo e i povr e ... U povorci kroz grad sudjelovale su Mažoretkinje i Puha ki orkestar Grada Mursko Središ e. Gradona elnik maškarama nije dao klju Grada, ali je zato njegov zamjenik Dražen Srpak maškarama dao puno slatkiša.

Nismo provjerili je li to ruku gurnuo u Kraševu vre u, ali doznali smo kako se Kraš iz Zagreba u priredbu uklju io na poziv Spomenke Cilar, ravnateljice DV-a “Masla ak”.

Zanimljivo je i lijepo bilo uz Kraš na Malom serjonskom fašniku.

(S. Mesari )

- Mi smo de ki, krumpiraši ...

Najavljujemo SV. MARTIN NA MURI

TRADICIONALAN fašnik u Nedeliš u, 16. velja e

Svetomartinski fašnik

Maskiranih pojedinaca i grupa svake godine sve više

Na sam fašnik 16. velja e u Svetom Martinu na Muri, u organizaciji op inske Turisti ke zajednice, bit e održan tradicionalni Svetomartinski fašnik. Po etak priredbe je u 11 sati, kada e kroz naselja krenuti povorka maškara i turisti ki vlak. Uklju it e se i školske maškare, a svi e sudionici biti po aš eni krafnama, ajem i kuhanim vinom. Svi smo pozvani! (sm)

Osnovna škola Nedeliš e, Dje ji vrti “Zvon i ” i Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e organizatori su i doma ini ve tradicionalne manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve više maskiranih pojedinaca i grupa.

Ovogodišnji fašnik bit e održan na pokladni utorak 16. velja e.

Gotovo etiristo maskiranih veseljaka prošle je godine

sudjelovalo u fašni koj povorci, u kojoj šarenih kostima i maska nije nedostajalo. Ukoliko ste zainteresirani i želite pokazati svoju ovogodišnju masku, prijavite se za sudjelovanje na 099 2151 911 (Franjo Soldat) ili jednostavno do ite uživati u danu koji rastjeruje sve loše i prikazuje samo dobru godinu.

16. velja e 2010.

Me imurski fašnjak 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRELOG

Od svadbe do ispra aja pokojnika Maškare u Prelogu ove su godine okupile znatan broj majmla ih i u enika osnovne škole, te desetak ve ih organiziranih skupina. Lijepo vrijeme pogodoMaškara na automobilu

valo je maškarama, tako da je na ulice kojima je prolazila povorka izašao gotovo cijeli Prelog, no, najviše znatiželjnika okupilo se, kao i svake godine, ispred pro-

Najmla i Zvon i i pod pratnjom teta

HODOŠAN

Gradona elnik Glavina predat e klju eve Grada najmla oj maškari

I maškare se umorile od politike Ve tradicionalna povorka maškara u Hodošanu, koju organizira op ina Donji Kraljevec u suradnji s udrugama, prošla je glavnom ulicom Hodošana uz pratnju policije i vatrogasaca.

Najviše je bilo djece i mladih, koji su se organizirali u skupine, dok je starijih maškara ove godine bilo nešto manje.

Zanimljivo, u cijeloj povorci maškara, kojih je bilo nekoliko stotina, nije bilo ni jedne žaoke na politi ku situaciju niti pak je kritiziran i jedan politi ar, što zna i da su se i maškare umo-

rile od politike i svakodnevnih sudskih procesa.

Uz mnogobrojne dje je skupine, glavna tema ove je godine bila “No muzeja”, koju je pripremila skupina maškara KUDa op ine Donji Kraljevec, koja je na kraju i osvojila prvu nagradu žirija. Uz ostalo, prikazan je i razapeti Isus i kip slobode. Glavna dje ja nagrada pripala je skupiti “Mornari”, odnosno tre em razredu OŠ Hodošan.

Na elnik op ine Zlatko Horvat predao je klju eve vlasti maškarama, no, samo na prvi

pogled. Klju eve op ine i vlasti primila je maškara koja je bila maskirana u klauna ili dvorsku ludu, no, u naravi to je bio maskirani predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari .

Cijelim putem kroz Hodošan povorka maškara bila je pra ena od brojnih mještana i gostiju, a završno veselje potrajalo je, kao i obi no kad su u pitanju maškare. Ove godine nije bilo mnogo tradicionalnih maski, vidjelo se svega nekoliko maškara s originalnim me imurskim laframa. (JŠ)

stora Gradske vije nice i prema Domu kulture. Ni ove godine nije u maškarama izostao lik “ciganice”, a karakteristi no je da su se u Prelogu i Hodošanu pojavile dvije sli ne skupine maškara, predstavljaju i vesele Meksikance, dok skupina maškara koje bi se osvrnule na politi ku zbilju nije bilo. Od starijih ve ih skupina, predstavljena je svadba na šaljiv na in, te ispra aj pokojnika, sa sve enikom na elu povorke i mladom u suzama i u minici, što je izazivalo salve smijeha. Vi en je i jedan konj s jaha em.

Gradona elnik Preloga Dragutin Glavina predao je klju eve Grada najmla oj maškari, a potom je nastavljeno druženje maškara, na sre u, vrijeme je dobro poslužilo jer bi se male maškare kojih je bilo najviše - smrzle. (JŠ)

Publika u Prelogu

Mali crni pauci i njihova mreža

Mladi mornari

Sandra Perca kao vražica

Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec vratio se iz rata i završio na - maškarama Slikari Osnovne škole Prelog

Skupina za ispra aj pokojnika

KOTORIPSKI FAŠENK

Predstavljena Murska sirena Maškare su zavladale i Kotoribom. Op inski na elnik Ljubomir Gregec u nedjelju je klju predao kotoripskim fašenkima.

Klju su u svoje ruke uzeli Vrabec i Murska sirena, obe avši da e ih dobro uvati. Prije programa koji se odvijao u centru

mjesta organizirana je povorka u kojoj je sudjelovalo petnaest maskiranih skupina, uz glazbenu pratnju Limene glazbe iz Belice. Nakon povorke i predaje vlasti fašenkima, uslijedio je program u kojem su se predstavljale maske i itao popular-

ni Kotoripski vrabec. Program su vodili Vrabec (Alen Fuš) i Murska sirena (Edita Farkaš Niki ) koja je po prvi put predstavljena javnosti kao nova zaštitna maska Kotoribe. Na kraju je na elnik, bez milosti, zapalio Fašenka kako bi ga se kaznilo

za sve loše stvari koje je u inio.

Za organizaciju ovogodišnjeg fašenka bili su zaduženi lanovi DVD-a Kotoriba. Dan ranije, u subotu, Društvo “Naša djeca” iz Kotoribe organiziralo je dje ji fašenk u kojem je sudjelovalo velik broj mališana.

Na elnik Grgec predaje klju eve Kotoripskim fašenkima

ROTARY KLUB Prelog

Maskirani rotarijanci u humanitarne svrhe Rotary klub Prelog jedan je od mla ih klubova u Hrvatskoj.

U subotu 6. velja e održao se po prvi put Rotary maskenbal u hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu, s namjerom da postane tradicionalan. Svaki novi projekt rotarijanci iz Preloga nastoje osmisliti tako da ne bude identi an onima koje imaju ostali klubovi sjeverne Hrvatske ili ak i šire, pa su se za maskenbal odlu ili zato što ga u Hrvatskoj imaju jedino rotarijanci iz Rijeke i Zagreba.

Prvenstveni cilj maskenbala bio je prikupiti financijska sredstva za klupske humanitarne akcije i projekte pa je u tu svrhu bila pripremljena i tombola s izuzetno vrijednim dobicima koje su donirale tvrtke lanova kluba. Nakon pono i održana je i uspješna licitacija pe enog janjca koji je na kraju kupac podijelio s cijelim društvom.

Kao što su sve dosadašnje akcije ovog kluba prošle izuzet-

no uspješno, tako su ponosni i na ovu najsvježiju jer je sve proteklo i bolje nego što su se nadali. Tako su postavili vrste temelje novoj tradiciji mladog kluba. S velikim entuzijazmom organizirali su bal pod maskama na koji se odazvalo 130 maštovito maskiranih gostiju. Bilo je baroknih dama i gospode, mleta kih trgovaca, Zrinskih, Napoleona, faraona, Meksikanaca, gusara, kauboja, šeika, charlestone parova itd. Duhovitim vicevima i komentarima na aktualne doga aje u zemlji sve je uzvanike nemilosrdno nasmijavao Nikola Novosel, poznati glumac iz Gruntov ana, a na prve taktove glazbe svi su gosti bili na nogama.

Maskenbalu su prisustvovali i prijatelji iz drugih Rotary klubova, akovca, Varaždina, Ludbrega, Zagreba i Zadra te ve najavili dolazak idu e godine u još ve em broju. (lj.t.)

14

Čakovečki fašnik

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mališani iz DV-a “Zvjezdice” zamaskirali su se u strašila

Nema straha za siromašne, dok su tu me imurski Robin Hoodovi

ME IMURSKI FAŠNIK u akovcu 2010.

Pika i su uvijek rado vi eni

Fašnika je i ove godine stigla zaslužena kazna

Zamaskiranih je bilo i me u posjetiteljima

Kad fašni ke “norije” zavladaju gradom ...

Fašni ke ludorije, kostimirani “norci” i veselo raspoloženje prošli je vikend zavladalo centrom akovca.

Kada se sada osvrnemo unatrag, može se re i da je program Fašnika u organizaciji Turisti ke zajednice grada akovca bio uspješan, odnosno ve inom uspješan, jer se nekako inilo da je od tri dijela, fašnik za djecu, svjetovni fašnik i tradicijski fašnik, ovaj srednji pomalo podbacilo. S obzirom na to da nas je vrijeme u prošlom tjednu služilo, ili, bolje re eno, nije služilo, mogu e je da su i velike koli ine snijega i hladno a “kumovali” relativno lošoj posjeti svjetovnog fašnika.

Svetkovine nazvane mesopust ili karneval te poklade ili fašnik od davnina su prisutne u kulturi Sredozemlja i srednje Europe, pa tako i u nas. Od pradavnih vremena u tom se razdoblju, a posebno na fašni ki utorak, ljudi maskiraju te zabavljaju i luduju. Danas karnevali predstavljaju sjajnu priliku za zabavu, druženje i opuštanje na tragu prastare tradicije koja je duboko ukorijenjena i u svim našim krajevima. Prilika je to za uživanje u starim i novim ritualima.

Službeno otvorenje Fašnika bilo je u subotu ujutro, gradona elnik grada akovca Branko Šalamon klju eve je predao direktorici Turisti kog ureda Turisti ke zajednice grada akovca Ivani Maltar i fašni ko dvodnevno slavlje moglo je zapo eti. U zgradi “Scheier”, za sam po etak, tako se mogla razgledati izložba fotogra ija s prošlogodišnjih maškara mladoga perspektivnog fotografa Marija Jakši a.

Nakon toga krenula je povorka malih maškora. Mali maškori ve su tradicionalno okupili ogroman broj vesele djece, ponosnih roditelja, ali i prolaznika koji su cupkaju i na hladno i nestrpljivo iš ekivali dolazak zamaskiranih mališana. Na dje jem fašniku skupilo se stotine djece vrti ke dobi iz cijelog Me imurja. I ove godine, kao i proteklih, djeca su kostime izra ivala sama, uz pomo odgajateljica i roditelja, a i ove su godine pokazali inventivnost što se maski ti e. U povorci, koju su predvodile mažoretkinje i puha ki orkestar, gradom su tako prošetale malene note, miševi i ma ke, strašila, p elice, prometni znakovi, Meksikanci, Rimljani, leptiri, pingvini, klaunovi, maleni Robin Hoodovi, šareni pokloni ...

U ve ernjim satima održan je i svjetovni fašnik koji je okupio desetak skupina iz cijelog Me imur-

ja i goste iz Ptuja i Vrbovca, koji su unato pomanjkanju publike koja bi ih podržala dobro odradili svoje nastupe.

Vrhunac ovogodišnjeg karnevala je uobi ajeno bila tradicijska povorka koja je ove godine bila nešto ve a nego prošlih godina.

Razlog tome je što su se našim tradicijskim maskama naphancima, laframa, apljama, vješticama i drugima pridružile i brojne druge zamaskirane grupe.

Gradom su tako, predvo eni Gradskim puha kim orkestrom i akove kim mažoretkinjama, prošetali: Kulturno - umjetni ka udruga “Pika ”, Kulturno - umjetni ka udruga “Me imurske krave”, Kulturno - umjetni ka udruga “Lafra”, Kulturno - umjetni ka udruga “Veseli Me imurci”, Kulturno - umjetni ka udruga “Kvitrovec - maškori”, KUD Podturen, Udruga žena Mursko Središ e, Fašni ka udruga

“Kobra”, Udruga žena Popova a – maxi mažoretkinje”Me imurski samci”, KUU “Lipa” Gornji Mihaljevec, 1. bojna Mala Subotica, KUU “Selja ka sloga” Nedeliš e, USR “Sport za sve” Mursko Središ e “Bubamare”, Šeik z akovca i rni ma ek ludbreški.

Hladno vrijeme ali i preduga ka priredba pogodovalo je tome da je na kraju su enje Fašniku prošlo bez mnogo publike. No najhujši od svih hudi ov - drug Fašnik je, jasno, osu en i spaljen.

I što re i na kraju svega. Fašnik je bio dobar, ali može to i puno bolje. S obzirom na to da je tradicijski fašnik okupio i maske koje nisu “tradicijske”, naš prijedlog za idu u godinu je da se sve maske priklju e nedjeljnoj povorci, a da se eventualno subotnji svjetovni fašnik pretvori u fašni ki zamaskirani bal za sve koji imaju želje i volje dobro se zabaviti pod maskama. (mn)

Malim pingvinima hladno a nije smetala

Šeiku i njegovim suprugama akovec je egzoti no mjesto

Maškori su uvijek spremni za nepodopštine

Ova je grupa tako er vodila detaljne Topni ke dnevnike

Kakav bi to bio Fašnik bez aplji?

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Čakovečki fašnik 15

Mali princ i Lete i medvjedi i najoriginalniji

Lete i medvjedi i iz Ivanca Subota poslijepodne bila je rezervirana za Svjetovni fašnik, odnosno za sve grupe koje su se mogle zamaskirati u što god su im mašta i mogu nosti dozvoljavale. Ove godine pokazali su se veoma inventivnima, tako da predstavnicima Turisti ke zajednice grada akovca nije bilo lako odabrati najbolje.

Nakon povorke po centru grada, maškori su se okupili pod šatorom, a ondje je nakon nastupa Gradskoga pjeva kog zbora zapo elo i predstavljanje svake grupe.

Tako su svoje kostime pokazali ovjek vrana, grupa “Mali princ”, Kurenti z Ptuja, “Marija i” iz Vrbovca, Lete i medvjedi i, Udruga žena Nedeliš e, Udruga ruskoga govornog podru ja u Me imurju “Kalinka”, “Mukavci i vještice iz Zasadbrega, grupa “Me imurski opijum”, Perzijske ma ke i Karnevalska udruga “Dragulji”.

Najboljima su podijeljene nagrade. Prvo mjesto podijelile su dvije grupe. Jedna od njih bila je grupa “Mali princ”. Iako ih nije bilo mnogo, odli no osmišljenim kostimima prikazali su najvažnije dijelove popularne pri e Antoine de Saint-Exupéryja – Malog princa, prin evu planetu, pilota i avion, Kralja koji vlada cijelim svemirom, taštu Ružu i malenu preslatku ov icu.

Prvu nagradu osvojili su i “Lete i medvjedi i”. Društvo prijatelja narodnih obi aja Ivanec ve godinama sudjeluje na brojnim karnevalima. Prošle godine zamaskirali su se u arobnjaka iz Oza, a ove su godine odlu ili sve podsjetiti na stare pri e i crti e koje su djeca zaboravila. Ova prva mjesta osvojila su Metssov bon u vrijednosti od 2.500 kuna Druga nagrada otišla je skupini “Opium”. Me imurski opijum

Me imurski mušketiri

je nova vrsta poljoprivredne biljke koju je ovoj grupi preporu ilo Ministarstvo poljoprivrede RH. Isto tako od njih smo saznali da su ve sve urode što su ovo ljeto nabrali prodali u Remetinec gdje su sami menadžeri, pa je potražnja za plodovima veoma velika. “Opiumovci” su osvojili odlazak na Kurentovanje u Ptuj Tre a nagrada otišla je Karnevalskoj udruzi Dragulji, iji lanovi ve inom dolaze iz akovca i Murskog Središ a. Rije je o “obiteljskoj” udruzi u kojoj sudjeluje nekoliko generacija. Ove godine predstavili su mušketire, kraljevsku obitelj i cijelu njihovu svitu. Mušketiri su osvojili 50 ulaznica za kupanje u Toplicama Sv. Martin.

Me u najoriginalnijim kostimima bio je onaj Malog princa

Gornji kraj ili, po njihovom, “Cirkveni kraj”

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Kako legenda govori, Donji Kraljevec dobio je ime po tomu što je bio u kraljevskom vlasništvu.

Odatle i u njegovom grbu kruna.

Ipak pripada župi Draškovec, ali sjedište je op ine. Selo je snažno industrijsko i poljoprivredno središte te procjenjuju da je tu ak 1.200 radnih mjesta. Stoga i tvrde da pred mjestom stoji velika budu nost. Od akovca je udaljen 20 kilometara, a od Kotoribe 18. Ima ak dvije industrijske zone, Sjever i Jug (Zdenci).

To je selo brzih promjena, nestajanja onoga što nema budu nosti i stvaranju novoga. Kako sami vele, to traje od 1860. godine kada je izgra ena željezni ka pruga. Ona je donijela procvat selu koji još traje i danas. Ina e, kažu sami za sebe da su jako vrijedni ljudi, ali i jako jalni.

No, možda im baš zahvaljuju i jalu i tako dobro ide. Ako je tako, onda neka im jala ne nestane.

Steiner bu donesel peneze Makar je Rudolf Steiner, osniva antropozo ije i valdorfske škole ro en slu ajno u Donjem Kraljevcu, kako je on sam napisao, sve ono što Kraljev ani ine vezano uz njegovo ime sasvim je planski. Napravili budu memorijalni centar. Onda budu tu dolazili posjetitelji iz cijeloga svijeta. Razgledat e Centar, u hotelu pojesti i odspavati. I tako e penezi ostajati u Donjem Kraljevcu. Kako vele, uvijek su znali “navohati peneze“ pak je tako i sada. I sada prikupljaju legende o životu Steiner. Da to sve bude posebno. Pak su tako prikupili i ovu. Pozvali su seljaci nekog sela Steinera da im pomogne riješiti se ze eva koji su im nanosili velike štete. Došao je on i odmah se dao na posao. Uhvatili su jednog zeca, spalili mu utrobu i pepeo posipali. Kažu da su svi ze evi došli na to mjesto, onjušili, a zatim pobjegli.

Svaki na svoju stranu. Riješio je taj problem, a vele da je i predvidio kravlje ludilo. Zato ga oni ne žele ni jako itati, da se ne bi opet nešto

Josip Šimunko, novinar i publicist

Stadion Milenium na kojem e se 28. kolovoza ove godine održati velika Grand Prix utrka

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/18

uda nas se zišlo v Kraljevcu pri cugu i saki je imal misel drugu (II.)

Puha i orkestar Donjeg Kraljevca koji vodi prof. Ivan Belovari dogodilo, nego ga uzimaju kako im je bolje.

Ratuju z farbaj, a nam idu penezi Kraljev ani su sad izmislili rat.

Oni su osigurali uda placa, na šterom budu se ti vojniki naganjali. A jedna stranjska irma bu dopelala vojnike. Svaki tjedan bu ih došlo pedeset. Toliko bu ih i otišlo. Tu budu samo ostavili znoja i peneze.

Mladen Cvek bio je prvi na elnik op ine Donji Kraljevec i poznati je poduzetnik

I zgazili travu na trideset hektara zemlje. Radi se ipak samo o sportu paintball. Kažu doma i za njih, neka ska u i farbaju se koliko ih volja. Samo neka budu u njihovom hotelu “Kralj“. I neka pla aju ra une. Ako pak nekoga zanima vožnja motorima u krug, mogu na spidvej stadion Milenium. Svjetski poznat stadion, a sjedište kluba je u Donjem Kraljevcu. I tako vele, nekada su bile konjske snage na etiri noge,

Slavko Duki slikar je koji je izlagao na brojnim samostalnim izložbama i veliki je donator slika na humanitarnim akcijama

uro Horvat predsjednik je uprave Tehnixa, aktivni sudionik u javnom životu mjesta, za koje je jako puno u inio

a danas su na dva kota a. Opet se ponavlja povijest da se u Donjem Kraljevcu uvijek sve vrtjelo oko konja.

Ak ne bi bili takši, bili bi nikši Kraljevec nije ni selo, ni grad.

Stari dio je selo, a novi kao grad.

Stanovnici, kako vele, nisu ni seljaci ni gra ani. Jer je još uvijek ostala u glavama zdravoselja ka

Donjokraljeve ke mažoretkinje najbolje svjedo e zašto je ma arski etnolog Goncy napisao da su žene u Donjem Kraljevcu najljepše u Me imurju logika. I to ih tjera naprijed. Vele, da ne bi bili takši, bili bi nikši. I još nešto. Zašto su Prilo anci nekad govorili da iz “Kraljevca niti krava ne valja“. Vele Kraljev ani da zato kaj su njihove krave bile pitome i civilizirane pak se nisu mogle priviknuti na “dravsku divljinu“.

Toliko da im vrate. No, zato su se svi brzo priviknuli na kraljevske bandiste. Prvi su osnovani po etkom dvadesetoga stolje a. Zahva-

ljuju i svojoj glazbi, dobili su oni i umjetni ku ili glazbenu školu. Posebnost, puha i instrumenti. Kažu da e ubudu e svaki kraljevski zet morati znati dobro puhati. Ali, to samo u puha i instrument. Ako ne e, ide u školu. Vele u šali da e biti oprošteno jedino onomu tko dovede župnika. Onda budu imali župu. Jer sve drugo imaju. Riskirat e, pa makar postali druga iji …

Bez jala i bez apoliti nosti.

Dio lanova Mjesnog odbora: Ivan Mesi , An elko Horvat, predsjednik, Margareta Zadravec, potpredsjednica, i Dragutin Glad

Donji Kraljevec ima slavnu prošlost, ali zahvaljuju i Kraljev anima još slavniju budu nost. Od Mure je udaljen 3,5 kilometra, a od Drave 6,5. Sjedište je op ine, ali ne i župe, pa pripada župi Draškovec. Grani i ak sa sedam sela.

Prvi se put spominje u povijesti 1244. godine kao selište kod potoka Jalše na imanju Rojc, ali se pod svojim imenom prvi put spominje 1467. godine kao kraljevsko imanje kralja Korvina. Pretpostavlja se da je po njemu dobilo i ime. Selo presijeca željezni ka pruga koja je u povijesti imala poseban zna aj za selo. Tu je ve 1857. godine izgra ena željezni ka stanica, odakle se potom rukovodilo izgradnjom željezni ke pruge akovec - Kotoriba i dalje za Ma arsku. U Donjem Kraljevcu ro en je veliki znanstvenik 20. stolje a svjetskog glasa Rudolf Steiner, 27. velja e 1861.

U sportskoj dvorani s lanovima Udruge “Sport za sve” na jednom druženju

Prijelaz preko željezni ke pruge dok još selo nije “prešlo preko“

Seoske posebnosti Povijesna lenta doga anja u Donjem Kraljevcu (prema Vilku Šerceru) Godine 1753. izgra ena je kasnobarokna crkva Svete Marije Magdalene, 1782. carskim ukazom je groblje preseljeno na sadašnju lokaciju izvan mjesta, 1850. dogra ena je pomo na la a na crkvi, 1813. veliki požar u Gornjem kraju, 1852. po inje razvitak školstva, 1857. godine je izgra ena tu prva željezni ka postaja u Hrvatskoj, 1873. otvoren je poštanski ured u selu, 1877. izgra ene su orgulje u crkvi. Godine 1899. osnovano je vatrogasno društvo, 1906. je proradio paromlin i osnovana je limena glazba, 1912. podignuta je kapelica Sv. Florijana, 1921. se ozna ava kao po etak razvoja športa - sokolaši, 1924. otvorena je pekara Kamenski, 1934. veliki požar, 1935. osnovan je Ogranak Selja ke sloge, 1938. godine zapo ela izgradnja vatrogasnog doma

Marija Šavora održava narodne nošnje KUD-a, a i sama ih skuplja

Godine 1906. je proradio paromlin, a evo kako se vršila pšenica izme u dva svjetska rata

i osnovan je SD “Me imurec“ (nogomet), kasnije, Sindikalac, Feromont, Proleter, Kon ar i danas NK Kraljev an 1938.; 1946. uvedena elektri na struja, 1949. iz Preloga preseljena pilana, 1950. izgra eni su vatrogasni dom, itaonica i kino u Gornjem kraju, 1951. u selu smještena JNA, 1952. podignut spomenik palim borcima, otvorena je prva mljekara i punionica piva pri Gudlinu; 1953. godine otvorena je prva knjižnica i uvedena javna rasvjeta, 1959. godine osnovan DTO Partizan, 1960. osnovano Stolnotenisko društvo “Centar“.

U godini 1961. osnovano trgova ko poduze e “Jedinstvo“ i zanatsko - uslužno poduze e “Proleter“, 1962. otvorena je Zdravstvena stanica, 1965./1966. otvorena je nova škola, otvoren motel, zapo ele tradicionalne fešte Bijeloplave no i, spojene škole Donji Kraljevec i Draškovec, asfaltirane su sve ulice u mjestu, postavljena je spomen - plo a na rodnoj ku i Rudolfa Steinera; 1968. zapo eo je s radom dje ji vrti u današnjem Domu kulture; 1970. osnovan je

Vatrogasci su prošle godine proslavili 120 godina postojanja. Na slici, gornji red: Ivica Se an, Božidar Cvek, Miroslav Zrna, Tihomir Tota, Aleksandar Zdravkovi , Tomislav Hozjak, Tomica Gosari , Željko Tisaj i Mario Šercer; srednji red: Nikola Kova , Franjo Logožar, Josip Balent, Josip Kova , Josip Ruži , Slavko Duki , uro Lepen, Ivan Ruži , Ivan Gašpari - Zujdo i Dejan Kolari ; donji red: Darko Kolari , Alen Kova , Stjepan Fileš, Marijan Blažeka, Dragutin Glad (kumovi Davorka Kaplji - Križaj i Dragutin Križaj), Stjepan Strahija, Dražen Kova i Branko Me imurec

Josip Recek (sadašnji predsjednik Puha eg orkestra), Martin Recek (ministrant) i nezaobilazni Zujdo na krštenju mošta

Mladi Donjokraljev ani Mirela Horvat, Martin Belovari, Stanko Štefok, Sven Mikulan (predsjednik udruge “Wirelles”) i Filip Blagus

Udruga Sport za sve organizira i Biciklijadu Donjeg Me imurja

Da su Kraljev ani oduvijek imali poduzetni kog duha, svjedo i i ova fotografija od prije šezdeset godina

KK “Proleter“, danas KK Donji Kraljevec; 1976. otvoren je Sportsko rekreacijski centar “Fundacije“; 1979. otvorena je poslovnica banke i ljekarna; 1982. puštene su u rad hladnja a i nova pilana; 1983. otvorena na groblju nova ku a žalosti; 1985. zapo eli su radovi na izgradnji kanalizacije i kupljen bager “skip“; 1987. otvoren je novi vrti ; 1989. obnovljen je Dom kulture i zapo ela izgradnja župnog dvora.

Osnovana je 1991. ugledna tvrtka “Tehnix“; 1994. izgra ena su teniska igrališta na Fundacijama i po ela je s radom radiopostaja Studio M; 1995. osnovan je puha i orkestar op ine Donji Kraljevec; 1996. zapo ela je plino ikacija mjesta i položen kamen temeljac za sportsku dvoranu; 1997. osnovana tvrtka Novi Feromont; 1998. otvoren je poslovni centar Betaplast, preseljena pošta i osnovano Kulturno - umjetni ko društvo Donji Kraljevec; 2000. osnovane mažoretkinje; 2001. postavljen je toranj radiopostaje Studio M, s visinom od 75 metara najviša

Jedno vrijeme su svi pleli cekere pa je i ovo uspomena na to vrijeme

gra evina sjeverne Hrvatske; 2002. sve ano otvorena sportska dvorana.

Od 2000. do 2009. ure ene se sve ulice u mjestu; 2004. op ina je dobila grb i zastavu, OŠ Donji Kraljevec postaje samostalna ustanova (danas 123 u enika); 2005. 0tvoren je speedway stadion “Milenium“ i biskup Marko Culej je boravio u mjestu. Zadnjih je godina ure eno parkiralište kod groblja, renovirana crkva i postavljena rasvjeta na igralištu te otvoren novi hotel “Kralj“.

Ina e selo ima svu potrebnu infrastrukturu, pa i kanalizaciju.

Ima dvadesetak starih grunti, napuštenih koje nastoje otkupiti i oživjeti. Zna ajno je i to da je broj stanovnika u blagom porastu. Tako ih je prema popisu iz 1802. bilo 667 u 160 ku a, 1937. 1596, zatim 1981. 1598, godine 1991. 1653.

Prema zadnjem popisu, bilo ih je 1694 i živjeli su u 502 ku anstva i 518 stanova. Prema njihovim procjenama, sada ih je oko 1710.

Ina e u selu ima 48 starih de ki i 50-ak udovica.

Košarkaška ekipa Donjeg Kraljevca iz 1973. godine; gornji red: Krešo Miš in, Ivan Zadravec, Ivica Strahija, Željko Vlaši , Franjo Kiš, Miro Lisjak; donji red: Miljenko Mesari , Josip Tisaj, Darko Lepen i Željko Štefok

O selu kao središtu toga dijela Me imurja govori i injenica da ima ak 11 razli itih trgovina, 7 ugostiteljskih objekata i hotel “Kralj“, 3 frizerska salona … U Kraljevcu su velike tvrtke: Novi Feromont, Tehnix, Ferokotao, akove ki mlinovi, specijalizirani za meljavu kukuruza, Hladnja a, kapacitet 6000 tona jabuka, Betaplast, Pekarne Cvek, i niz manjih.

O ljudima …

U selu djeluje Mjesni odbor iji je predsjednik An elko Horvat, potpredsjednica Margareta Zadravec te lanovi Ivan Mesi , Dragutin Glad, uro Horvat, Mladen Blažeka, Josip Habuš, Darko Fileš i Mirko Radi .

Najstarija udruga u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo, osnovano 1889. godine. Društvo su osnovali Stjepan Kova evi , Pavao Habuš, Josip Gosari , uro Kova i Blaž Strahija. Sada je predsjednik Dragutin Glad, dopredsjednik Alen Kova , tajnik Nenad Tisaj i zapovjednik Marijan Blažeka.

Najmla a udruga u selu je Klub mladih koji djeluje od 11. srpnja 2009. Prvi predsjednik je bio Filip Blagus, dok je sada predsjednik Denis Hobor.

Tu je sjedište i Speedvay kluba “Unija“ iji je predsjednik Zvonimir Pavlic, tajnica Sandra Perca i blagajnik Mario Ružman, a koji je ucrtao selo u svjetsku kartu motosporta.

Od sportskih udruga djeluju NK Kraljev an 38, KK Donji Kraljevec, STK, a u kulturi mažoretkinje, puha i orkestar i KUD op ine Donji Kraljevec.

Zanimljivosti Prva akademski obrazovana žena u selu bila je Dorotea Ladaši . U svijetu 800 škola nosi ime dr.

Rudolfa Steinera, ro enog tu, i koji e tu dobiti i Memorijalni centar.

Poznati je Kraljev anin i dr. Antun Gori anec, doktor teologije i ilozo ije. Tu je ro ena i pjeva ica Ana Štefok te velik broj akademski obrazovanih gra ana koji su u svijetu.

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKI MLJEKARI OGOR ENI - IGOR REŠETAR, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka:

S AKOVE KOG sajma

Hladna ali dobra srijeda Baš je lijepo i ugodno bilo na akove kom sajmu druge februarske srijede, jer unato hladno i i snijegu na sajmu se okupilo mnogo ljudi.

Nakon duljeg vremena prodava i su zadovoljno trljali ruke jer su skoro svu ponu enu robu prodali, premda po nešto nižim cijenama nego ina e.

Osobito su zadovoljni bili ratari

- Svega ima i sve je jeftino ...

16. velja e 2010.

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- pšenica 1 kn/kg - kukuruz 0,90 kn/kg - tri cale 1,2 kn/kg - krumpir 1,5 kn/kg - je am 1,4 kn/kg - zob 1,6 kn/kg - ljestve 110 kn/kom - blica 160 kn/kg - drvena lopata 40 kn/kom - pe eni buncek 25 kn/porcija te prodava i odje e i obu e. Nešto nezadovoljniji su bili prodava i drva za ogrjev, jer prodano je tek par metara drva, iz ega proizlazi da su se Me imurci ranije dobro opskrbili drvima ili drugim energentima. Nisu se kupovale saonice ni skije, što bi trebalo zna iti da snijeg dugo ne e bijeliti naše krajeve.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Ili ve a cijena mlijeka ili prosvjedi proizvo a a Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka Igor Rešetar, ujedno jedan od najve ih proizvo a a mlijeka iz Me imurske županije koji su prošli tjedan održali svoju redovnu godišnju skupštinu, najavio je za 1. ožujka ove godine veliki prosvjed proizvo a a iz cijele Hrvatske. Zapravo, eka se odgovor Ministarstva poljoprivrede u vezi s cijenom mlijeka, pa e se potom odlu iti o na inu provedbe prosvjeda.

S AKOVE KOG placa

Jabuke vo e godine - Dragi gospon, jabuke su vam vo e godine i dobro je da me slikate s ovim prekrasnim plodovima, bez kojih ovjek ne bi smio ostati ni jedan dan, rekao nam je stalni kupac jabuka “z bregov”, to nije, iz Vu etinca.

Minulih dana zbog hladno e na placu nije bilo gužvi, no, najpotrebnijih artikala je bilo. Krajem tjedna, kad je zatoplilo, došlo je i

- Ništa nije zdravije od jabuka!

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- jabuke - orasi - suhe šljive - grah - mrkva - grincajg - bijelo zelje - endivija - jaja - zumbul

6 kn/kg 40 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 7 kn/kg 5 kn/kg 4 kn/kg 12 kn/kg 1,20 kn/kom 10 kn/kom

više prodava a i kupaca, pak su zamamno zamirisali zumbuli, ali i kiselo zelje na svoj speci i an ali poželjan na in. Istina, ljudi su se žalili na snijeg i led na prilazima i samom placu, ali smo im spomenuli kako zima ima svoje radosti i teško e. (S. Mesari )

Igor Rešetar kaže: - Cijene su mlijeka preniske, a proizvo a i su dovedeni u nemogu položaj da ne mogu vra ati kredite. Situacija je jako teška. Još sredinom prosinca prošle godine imali smo razgovore s predstavnicima Dukata, Megglea, Vindije i ostalih mljekara, te ministrom Petrom obankovi em u Ministarstvu poljoprivrede.

Tada su poljoprivredni proizvo a i mlijeka tražili 3,91 kunu za litru mlijeka i pri tome ostajemo.

S druge strane, mljekare su ostale pri tome do pla aju samo 1,90 kuna za litru mlijeka, smatraju i da pri selja kim kalkulacijama koji za ekstra klasu po litri mlijeka dobiju 3,35 kuna njihova dobit iznosi 30 posto. Tada kompromis nije postignut, a ve ina hrvatskih udruga smatra da je cijena mlijeka od 3,20 kune po litri mlijeka zadovoljavaju a.

Visoki troškovi poslovanja - Ne razumije se da hrvatski proizvo a i mlijeka u cijeni mlijeka imaju i trošak legalizacije farmi, te poslovanje prema novom Zakonu o poljoprivrednom

Što traže proizvo a i mlijeka?

Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja proizvo a i mlijeka uputili su sljede e zahtjeve: traži se cijena mlijeka sukladno izra unu Radne skupine Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za de iniranje troškova i cijene koštanja proizvodnje mlijeka, koja prema izra unu iznosi 3.91 kn/kg.

Traži se isplata svih subvencija sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju te omogu avanje inanciranja daljnjih prozemljištu, dok su naši budu i konkurenti u susjednim zemljama oslobo eni svega toga. Tako, na primjer, u Austriji cijena mlijeka iznosi 35 centi za litru mlijeka, oko 2,5 kuna, ali poljoprivredni proizvo a od države dobije godišnje još oko 50.000 eura po farmi srednje veli ine, sve da bi opstao i kako bi mu se isplatila proizvodnja, kaže Igor Rešetar, uz najavu prosvjeda za 1. ožujka.

Kako saznajemo, proizvo a i mlijeka podijelili su se pa neki koji proizvode za Dukat prihva aju njihove uvjete, a on sam otkupljuje oko 45 posto tržišnog

grama donesenih Operativnim programom zapo etim prije 25. studenoga 2009. godine (rije je o odbijenicama HBOR-a prema zahtjevima, uz obrazloženje da je smanjena otkupna cijena mlijeka te smanjen prinos mlijeka godišnje po kravi sukladno Katalogu kalkulacija HZPSS-a, te su takvi projekti ocijenjeni rizi nima i neprihvatljivima za kreditiranje od strane HBORa).

Traži se rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta otkupa mlijeka. Zbog toga, ali i zbog kriznih kretanja u Europi, neizvjesno je što e se dogoditi do 1. ožujka i ho e li biti postignut kompromis za ve u cijenu mlijeka. Ako se ne postigne kompromis, proizvo a i mlijeka e, barem prema sadašnjim najavama, u prosvjede, što zna i blokadu mljekara.

Upoznavanje s ARKOD-om U me uvremenu je u Me imurskoj županiji održano više stru nih skupova i prezentacija za proizvo a e mlijeka. U organi-

prema proizvo a ima mlijeka na na in da im se omogu i po povoljnijim uvjetima kupnja poljoprivrednog zemljišta za sto are (omjer 1:1), kao i smanjenje cijena zakupa poljoprivrednog zemljišta.

Na kraju, traži se legalizacija postoje ih farmi te prate ih objekata za proizvodnju mlijeka izgra enih nakon 1968. godine - piše u zahtjevu Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka. (jš) zaciji Udruge proizvo a a mlijeka Me imurja, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Na poziv predsjednika Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka Igora Rešetara, na predavanjima je bilo preko šezdeset proizvo a a mlijeka iz županije. Rije je o upoznavanju s novom zakonskom regulativom i novim sustavom identi ikacije zemljišnih estica (ARKOD), te dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva i o obvezi zbrinjavanja otpada.

(J. Šimunko, SM)

UVVP op ine Sveti Martin na Muri

Stru ni izlet za vinogradare Udruga vo ara, vinogradara i povr ara op ine Sveti Martin na Muri za svoje lanove organizira stru no - rekreacijski pohod me imurskim vinskim ku ama. Izlet e

biti u subotu 20. velja e, s polaskom u 13 sati iz središta Svetog Martina na Muri. Pohodit i razgledat e se vinske ku e Žižek, Belovi , A. Tomši i M. Dvanajš ak, a prijaviti

se treba kod Mladena Dobrani a, predsjednika Udruge.

Prije toga, u utorak 16. velja e od 18 sati, u prostorijama HKUU-a Sveti Martin održat e

se stru no predavanje o ulozi i zna aju pojedinih hranjiva u ishrani ploda jabuke. Predava e biti dipl. ing. Krešimir Kralj iz Zagreba. (sm)

16. velja e 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Zaostajanje posteljice Kod životinja se smatra da su oboljele od zaostajanja posteljice ako posteljica ne iza e kod goveda za 8-10 sati, kod kobila za 4-6 sati, a kod pas i ma aka za 4-8 sati.

Uzroci zaostajanja posteljice su mehani ki, atonija maternice, de icitarna prehrana.

Mehani ke su zapreke prerano zatvaranje grljka maternice, ovijanje dijelova posteljice oko karunkula, gr maternice, patološki sužena mjesta u poro ajnom kanalu.

Atonija maternice naj eš e nastaje kao posljedica otežanog i dugotrajnog poroda, hidropsa plodnih ovojnica ili ploda, torzija maternice, em izem ploda.

U goveda kod kojih je zaostala posteljica naj eš e više ili manje visi iz stidnice iako može i cijela zaostati u spolnim organima i ne vidi se izvana. Pojedina goveda reagiraju promjenom zdravstvenog stanja prvog dana nakon što posteljica ne iza e, a druga reagiraju nakon dva ili tri dana. Životinja stoji zgrbljena, povremeno se napinje, a ne istiskuje ništa, javlja se gubitak apetita i pove ana tjelesna temperatura, sadržaj koji se cijedi iz maternice zaudara.

Usprkos tome što danas raspolažemo vrlo djelotvornim lijekovima koji

spre avaju gnjiljenje posteljice smatra se da je naje ikasniji na in lije enja manuelno uklanjanje zaostale posteljice.

Kada nam po e za rukom da odlupimo posteljicu u maternicu stavljamo pjenušave antibiotske tablete. Ako je poreme eno op e stanje životinje moramo aplicirati antibiotike i paranteralno, a prema potrebi primijeniti antitoksi no lije enje (antihistaminici, uterotonici).

Ako posteljicu ne možemo o istiti primjenjujemo tzv. suhu terapiju gdje u maternicu stavljamo pjenušave tablete antibiotika i pokušavamo sa mehani kim iš enjem zaostale posteljice nakon 24-48 sati. Ako ni tada ne uspijemo nastavljamo sa suhom terapijom pjenušavim tabletama antibiotika, uterotonicima.

Dokazano je da krave lije ene na gore opisani na in ostaju steone prije i u ve em postotku nego one kod kojih se primjenjuje samo suha terapija.

U kobila je potrebno o istiti posteljicu u cijelosti jer se zbog resorpcije histaminskih tvari i ostalih produkata koji nastaju pri raspadu posteljice ve nakon 12 sati javlja poreme aj op eg zdravstvenog stanja, a posebno moramo paziti na pojavu pododermatitisa.

U pasa, ma aka i krma a sa zaostalom posteljicom apliciramo uterotonike, a prema potrebi možemo aplicirati i antibiotike paranteralno.

Mihael Kacun, DVM

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Zemljani radovi prije sadnje im dublje napredujemo u ovu 2010. godinu prolje e je sve dalje. Jednostavno više ne znam ime tješiti sve neutješne ljubitelje toplijeg dijela godine. Valentinovo je bilo i prošlo, netko je dobio crvene izmice od traženja kola a po vrtu (ako je itko!?) a netko se samo grlio i ljubio. Toga sa grljenjem i ljubljenjem izgleda nije bilo dovoljno, jer bi ina e vrijeme bilo ljepše.

Kopanje jama za sadnju posao je koji sad možemo samo zamišljati. isto je to izikaljenje koje je dobra zamjena za teretanu. Nema puno ilozo iranja. Ali i to treba znati.

Najsigurnije je taj posao opisati ovako: „Iskop jame dimenzija 100x100x100cm s rahljenjem stijenki i dna jame. Odvoz iskopanog materijala na primjerenu deponiju i dovoz kvalitetne humusne zemlje za sadnju.“ Ova veli ina rupe podrazumjeva da se za svako drvo iskopa jedan kubik (1m3) zemlje.

Za dva drveta je to jedna pristojna traktorska prikolica. Naravno da su mogu i kompromisi. Za manje drve e se kopaju manje rupe (80x80 ili 60x60), za ve e ve e.

Kad se sadi drvo koje ima korjensku grudu promjera 1,20 metra, jasno je da rupa mora biti ve a. U dobrom, ne previše gaženom vrtnom tlu ne trba mijenjati zemlju nego se sadi u postoje u. Ako je tlo pjeskovite teksture može se dodati gline, u teška glinasta tla dodajte nešto pijeska. Organske materijale dodajemo i u jedna i u druga tla za popravak strukture. Struk-

tura se može popravljati i raznim sinteti kim kondicionerima, ali to više nije dio hobi- vrtlarenja.

Briga o kemiji tla po inje analizom u laboratoriju. Za podizanje profesionalnih nasada to se ve radi rutinski. Provjerava se pH (stupanj kiselosti), sadržaj osnovnih hranjivih elemenata i mikroelemenata i stupanj njihove pristupa nosti.

Za vo njake je jako važan i sadržaj toksi nih tvari u tlu. Važan pokazatelj plodnosti tla je i sadržaj i oblik organske tvari - humus. Za manje vrtove još se uvijek rijetko rade ove skupe kemijske analize. Obi no se na kemijski sastav tla i vode misli tek kad se pojave neki problemi.

Na primjer, kad se jave kloroze liš a ili neke biljke ne rastu kako smo o ekivali. S tlom, zemlištem se kod manjih vrtova postupa kao s nekom univerzelnom, pretpostavljenom konstantom. To u Me imurju može biti vrlo loše jer su nam tla ve im dijelom aluvijalne neplavine razne starosti. To su tla vrlo šarolikog sastava jer su Mura i Drava u razli itim razdobljima i iz razli itih krajeva donosile vrlo razli ite supstrate koji su danas vrlo razli ita tla. Tako na malim udaljenostima pH tla može varirati od kiselog do neutralnog ili ak lužnatog. I onda se udimo što u nekom vrtu primjena vapna može biti vrlo korisna, a u samo nekoliko kilometara udaljenom, drugom vrtu, ak štetna.

Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. velja e 2010.

AKOVE KI gimnazijalci sudjelovali u projektu planske igre “Lokalna samouprava u akovcu”

Mladi vije nici dali Gradu konkretne prijedloge Sonja Vrši zahvaljuje Berljaku na zanimljivom predavanju

PD BUNDEK Mursko Središ e

Upoznati s Mount Everestom PD “Bundek” Mursko Središ e bio je u etvrtak doma in zanimljivog predavanja i multimedijske prezentacije na kojem je Darko Berljak, tajnik Hrvatskoga planinarskog saveza, govorio o svojim iskustvima i dojmovima koje je stekao kao vo a hrvatske ženske alpinisti ke ekipe na Mount Everest.

Berljak je prvo govorio središ anskim u enicima, a potom lanovima PD-a “Bundek” i gra anima, te je predstavio multimedijski zapis pod nazivom “Više od Everesta”. Planinari su se zanimali o na inu života u okruženju Mount Everesta, te posebice o šerpama, vje nim pratiteljima planinara iz cijelog svijeta.

Predavanje je slušalo preko 150 u enika središ anske osnovne škole, te isto toliko planinara i gra ana, koji su kupovali Berljakove knjige u kojima opisuje život Himalaje i svoja iskustva kao vo a ženske alipinisti ke ekspedicije koja je tamo boravila 72 dana. Predsjednica PD-a “Bundek”, profesorica Sonja Vrši , zahvalivši Berljaku za dolazak i izlaganja naglasila je kako e njegova iskustva potaknuti i inspirirati mlade na bavljenje planinarstvom.

Vrši je najavila godišnju skupštinu PD-a “Bundek” koja e biti u petak 19. velja e u Seoskom turizmu Gori anec u Svetom Martinu na Muri.

(S. Mesari )

Njema ka Zaklada Friedrich Ebert zajedno s Gimnazijom akovec i Gradom akovcom prošli je petak u gradskoj vije nici organizirala plansku igru pod nazivom “Lokalna samouprava za u enike srednjoškolske dobi”.

Rije je o simulaciji u kojoj je sudjelovao 31 u enik iz Gimnazije akovec, a u samoj igri mladi su imali priliku u i u uloge gradskih vije nika i odigrati sjednicu gradskog vije a.

Kako bi akove ki gimnazijalci što stvarnije odigrali svoju ulogu, voditelji planske igre prethodno su ih pripremili u dva projektna dana za ovu sjednicu. lanovi Gradskog vije a grada akovca tako er su im kao savjetnici stajali na raspolaganju za vrijeme projekta. Teme dnevnog reda ove sjednice sastavili su sami mladi.

akove ke gimnazijalce zanimalo je zašto je parkiralište kod Gimnazije još uvijek zapušteno i neure eno Nakon što su formirali sastav vije a po strankama, mladi su vije nici najprije održali aktualni sat na kojem je gradona elniku i njegovim zamjenicima upu eno nekoliko pitanja. Izme u ostalog, akove ke je gimnazijalce

zanimalo zašto se ne smiju voziti biciklom po centru grada te zašto je parkiralište kod Gimnazije još uvijek zapušteno i neure eno.

Mladi su vije nici tako er dali konkretne prijedloge koje je vodstvo Grada obe alo razmotriti, a

ti u se organizacije Dana maturanata, izgradnje skate parka na terenima Mladosti, brige oko azila za napuštene životinje te funkcionalnijeg rješenja autobusnog stajališta u Novom Selu Rok. (hz, foto: Vrzan)

IVAN I MARIJA KLOBU ARI iz Podbresta

Bundek financijski pomogao ekspediciju - Ekspediciju hrvatske ženske alpinisti ke ekspedicije na 8.850 metara visoki Mount Everest pratile su inancijske poteško e. Barem je tako bilo u po etku, kada mnogi još nisu bili svjesni o kakvom se pothvatu radi. Me-

u prvima koji su ekspediciju inancijski pomogli bio je i PD ‘Bundek’, pa ovim putem javno i iskreno na tome zahvaljujem, rekao je Darko Berljak, dobivši pri tom iskren i dug pljesak nazo nih. (sm)

Po inje korizma Prošli tjedan, to nije 11. velja e obilježen je Svjetski dan bolesnika (1992.), kojeg je utemeljio papa Ivan Pavao II. s ciljem da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb. Svjetski dan bolesnika slavi se na blagdan Majke Božje Lurdske jer je marijansko svetište u Lurdu poznato kao veliko okupljalište bolesnika koji ondje dolaze moliti. U svojoj poruci povodom Svjetskog dana, Sveti Otac Benedikt XVI. u svojoj Poruci od 7. prosinca 2009. citira svoga velikog predšasnika koji je napisao: »Zahvaljujem od srca osobama koje, svakodnevno, “služe bolesnima i onima koji trpe”, ine i da “apostolat Božjeg milosr a, u koji su uklju eni, odgovara uvijek sve bolje na no-

ve zahtjeve” (Ivan Pavao II., ap. konst. Pastor Bonus, l. 152).« / Poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan bolesnika 2010., od 7. prosinca 2009./ Tako je Lurd u isto vrijeme mjesto onih koji trpe i onih koji ih služe. Svetište Majke Božje u tom francuskom mjestu poznato je ve 150 godina kao mjesto susreta vjernika i svih drugih namjernika kojima je potrebna božanska pomo .

Poruka Lurda je oblikovana oko gesta i rije i koje su izmijenile Gospa i Bernardica Soubirous u špilji Massabielle za vrijeme 18 ukazanja koliko ih je bilo sveukupno. Ta je poruka prelijepa i veliko ohrabrenje svim ljudima: Bog je ljubav i voli nas takve kakvi jesmo. Sve je po elo 11. velja e 1858. kada je Bernardica, mli-

Šezdeset godina u braku Respektabilnih šezdeset godina u braku proslavili su Ivan i Marija Klobu ari iz Podbresta, koje je prije šezdeset godina vjen ao ondašnji župnik u Maloj Subotici vele asni Valentin Malek.

Prošle subote u kapeli u Podbrestu bra ni je savez obnovio i svetu misu za njih služio vele asni Damir Slamek, župnik u Orehovici. U svom braku Klobu-

nareva k i iz sela, vidjela Gospu, koja joj se ukazala u špilji u blizini rijeke Gave. Špilja Massabielle u kojoj su se ukazanja dogodila, bila je mjesto prepuno prljavštine, smrada, vlage i svinjskog izmeta.

Naime, tu špilju su zvali ‘Jama za svinje’ jer su u njoj smještali svinje za nevremena. I tu se Marija, sva ista i lijepa, ukazuje kao Božja ljubav, odnosno ono što je Bog za svakoga od nas: Bog ljubavi! U toj špilji e za vrijeme 18. ukazanja Gospa re i i svoje ime: Ja sam Bezgrešno Za e e. S jedne strane jad jedne špilje, a s druge ljepota Djevice, podsje aju nas na Evan elje: susret je to Boga i ovjeka. Mjesto ukazanja želi nam poru iti da nas Bog ‘dosiže’ tamo gdje živimo i u onome kakvi jesmo, u svim detaljima našeg života, u dobru i zlu, u našim uspjesima ali i u moralnim bijedama, u zdravlju i bolesti.

Mjesto je to gdje nam Bog otkriva tajnu svoga srca: da nas voli! Za

vrijeme prvih sedam Marijinih ukazanja Bernardici je lice sjalo od sre e, prepuno radosti i svjetla, ali onda se po elo mijenjati. Od osmog do dvanaestog ukazanja, postalo je tvrdo, tužno, bolno, a ponašanje nerazumljivo : hodala je na koljenima, ljubila zemlju, prljavu, jela travu, kopala rukama po zemlji i pila vodu koja se tu pojavila, uzimala blato i njome mazala svoje lice. Voda koja je potekla u toj hladnoj i prljavoj špilji, ozna ava srce ovjeka koje je esto ranjeno grijehom i tužnim situacijama, tijelo i duša prepuni bolesti svih vrsta, ali u svemu tome, u samom srcu naše sudbine: Bog i njegov život, praštanje i zdravlje.

Bernardicu su pitali dali Gospa govori štogod, a ona e je rekla: “Pokora, pokora, pokora. Molite za grešnike”. Pokora ili obra enje je sjajni poticaj svima nama koji sutra na istu srijedu ili Pepelnicu po injemo korizmu, da za vrijeme

ari evi su dobili djecu Katarinu, Nadu, Josipa i Mladena, koji su im podarili jedanaest unu adi. Radosnima ih uz unuke danas ini pet praunuka koji e lozu Klobu ari njegovati u spomen i na ovako drage pradjeda i prabaku, kojima u životu nije bilo ništa lako i jednostavno, ali ulogu roditelja ispunili su do kraja. U znak zahvale za sva dobro instva djeca su im u Prepelici u Otoku priredila lijepu zabavu.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 16. velja e Julijana, Liljenko, Julijan srijeda, 17. velja e Darko, Teodor, Donat etvrtak, 18. velja e Bernardica, Gizela, Giza Piše: vl . Antun Štefan zajedni kog “povla enje” u jedan poseban stil duhovnog života kroz etrdeset neprekinutih dana, ‘izložimo’ naš život uskrslom Gospodinu. Lurd nas poziva da ‘kopamo’ u našim srcima, poput Bernardice u špilji, da kona no pustimo da u nama pote e voda života, voda opraštanja i zdravlja. Želim vam da to uistinu iskusite: da vas Bog voli!

petak, 19. velja e Konrad, Ratko, Blago subota, 20. velja e Lea, Leon, Lav, Leo nedjelja, 21. velja e Petar, Eleonora, Noris ponedjeljak, 22. velja e Tvrtko, Margareta

za velike i male

Lidrano 2010. • Lidrano 2010. • Lidrano 2010.

Kmi ni ko ek V saki hiži pono je ko eki: Veljki, malji, ljepi, grdi…

V hiži moje storimojke jen je kmi ni ko ek, od sre e i smeha navek skriti.

V njemu se toga igra z sozom moje storimojke.

Tu je ona na drveni klopici sedela, islo z drhte imi prstima prebirala i Boga moljila: “Zemi me, zemi, Bogek, k sebi, kaj bom pok svetlo vidla i sineka svoga.”

Ve pot je joko tožno bila, v ko eku se sre a fest i zanavek skrila.

Dok pok so deca bita bila, v kmi ni ko ek so se ljetno skrila.

Si so v njemu togo skrivalji, negda se plakali, i svadili.

Kmi ni ko ek so je to togo k svojemu sr eku zemal.

V misljima prebiral kak bi so kmicu zanavek stiral, a svetla vrota svojega ko eka sema ljudima otpiral?…

Ana Radmani , 6.r OŠ KOTORIBA Voditeljica: Nikolina Fuš Zvošec

Ne želim oti i u takav svijet Budilica.

Uvijek isto, svakodnevno, svakodnevna jedna smjena, jutarnja…

Teturam do kupaonice, vu em svoju pidžamu za sobom, mama grije mlijeko i prisiljava me na doru ak, gotovo svakod-

nevno… skupim svoje stvari, ruksak pun knjiga na le a… prati me pogledom i klima glavom, znam, ne okre em se.

Kroz magleno jutro gledam grupicu snenih aka koji ekaju naš autobus koji nas vozi u školu.

U autobusu zadirkivanje i skriveni pogledi zaljubljenih petašica.

Ve smo blizu, kotrljamo se niz brijeg. Štrigova u magli, pejsaž je iz sna. Izviruju zeleni brjegovi, krovovi ku a, zaspali vinogradi, stari Terbotz, na drugom brijegu dvorac Ban i u magli i snu, i naše dvije crkve… kao da je vrijeme stalo. Škola, nova, uredna, gotovo idili na, skrivena u prirodi, zelenilu.

Radni dan je po eo satom biologije, a završio satom hrvatskog jezika.

Odmori su prosuli hodnicima pregršt smijeha i bezbrižnosti.

Kotrljam se ku i istim putem, vidljivo umorna. Na stolu me eka topla juha, mamino pitanje, kako je bilo u školi, mirna soba s pogledom na šumu.

Upaljen televizor, vijesti koje slušam tek usputno, bez nekog vidljivog interesa. Zagreb, grupa mladi a pretukla je dje aka koji je krenuo u školu i ekao tramvaj, bez ikakvog povoda, dje ak se oporavlja u Traumatološkoj bolnici, majka nedavno pretu enog, preminulog Luke Ritza, shrvana, moli da se huliganima stane na kraj… redaju se slike…

Stajem…ne razumijem, ne mogu shvatiti… Što rade stariji, brine li to koga? Kakav je to drugi, meni nepoznat svijet? Zar je to isto vrijeme?

U enica sam osmog razreda.

Vrijeme mojih osnovnoškolskih dana nepovratno prolazi. eka me srednja škola, želim na fakultet. Zagreb, Osijek, Rijeka, Split?

Pridružila sam se grupi Sprije imo huligane, Ne zaboravimo Luku Ritza na internetskim stra-

nicama, ima nas mnogo… moji vršnjaci, mladost. …jer ne želim oti i u takav svijet.

Lucija Šajnovi , 8.r OŠ ŠTRIGOVA Voditeljica: Sanja Jerosimi -Puklavec

Osmijeh Od uha do uha kao napeto jedro širi svoje tople strune na valovima ljeta.

Od otoka do otoka, od obale do obale, od zemlje do neba i natrag.

I, kona no, do srca svrati, a ono zadrhti poput tanke vlati i sre a se prosu svemirom bu no kao zrelo zrnje po dnu duboke posude!

Daria Vuk, 7.r OŠ PRELOG Voditelj: Stjepan Orsag

Zima Š iple za prste, za nofte zide, za vuha navlo i, za goler mi svoje pipke zavlo i.

(Kak da mi kaputa svlo i).

Stiš e me, steple, dihati mi neda, de bo još koga samo gleda.

V hižo pobegnem kaj to zimo grdo zbegnem, pak jo z bloka vun gledim.

A kaj bom?

Bolje da nutri spim!

Marko Štefan, 5.r OŠ PRELOG Voditelj: Stjepan Orsag

Klinka, a ve glumica!

Pla em, a ništa me ne boli, ljuta sam, a nitko me ne ljuti,

smijem se, a ništa nije smiješno.

Mama me gleda i udi se. Na sve mogu e na ine trudi se smiriti me, ali u tome nikako ne uspijeva. Govorila je da ja stalno nešto glumim, da sam ro ena glumica. Onda nisam razumjela što to zna i, pa kako i bi kad sam bila samo mala, nestašna beba. Mama je jedva ekala da malo narastem kako bi me upisala u dramsku grupu.

U prvom razredu po ela sam glumiti. Tada sam shvatila da je gluma ustvari dje ja igra na pozornici. Kada sam dobila svoju prvu ulogu, pomislila sam da je to šala. Trebala sam glumiti drvo. Zamislite: uko eno stajati na pozornici, lagano mahati rukama i ponašati se kao da ne vidiš i ne uješ nikoga oko sebe. Svi ostali glumci smiju se, igraju i zabavljaju dok ja nepomi no samo stojim. I ja bih rado hodala po pozornici, smijala se i pravila važnom, kao i svi ostali glumci s pravim ulogama. Još sam dobila i zadatak da doma

pred ogledalom dobro provježbam svoju ulogu. Mislila sam da u poludjeti jer sam morala na sebi imati sme e hla e boje debla, a ja uop e ne volim dosadnu sme u boju, zelenu majicu boje razlistane krošnje, a na rukama, kao dugim tankim granama, liš e napravljeno od kolaža. Stala sam pred ogledalo i promatrala sebe, promatrala drvo.

Bila sam ozbiljna jer se to od mene tražilo. Lagano sam micala rukama, kao da ih vjetar njiše, liš e je šuštalo, a ja sam se po ela svi ati samoj sebi.

Jer ja sam ipak posebno drvo. Moja uloga u predstavi je isto posebna. Nasmijani dje ak i zaljubljena djevoj ica smjestili su se baš ispod moje krošnje kako bi jedan drugome šapnuli svoju tajnu.

A ja sam drvo koje e njihovu tajnu znati uvati zauvijek.

Nakon napornih proba jedva sam ekala nastup.

Mama je u dvorani nestrpljivo ekala po etak predstave. Mahnula sam joj. Jako sam se bojala da ne pogriješim. Što ako padnem? Možda mi se od straha uko e ruke, a kako e onda moje liš e šuštati? Što ako prestanem disati? Kad je predstava po ela, svi su strahovi nestali bez traga. Osje ala sam se važnom i posebnom kao da sam kraljica pozornice. Uživala sam u svojoj ulozi. Mami su potekle suze od sre e i ponosa. Nakon najve eg i najglasnijeg pljeska na svijetu, majka mi je prišla, zagrlila me i šapnula mi da sam bila savršena, da sam ja njena prava mala glumica.

Ana Novak OŠ SELNICA Voditeljica: Natalija Jurinec

OSNOVNA ŠKOLA DR. IVANA NOVAKA MACINEC

Sedmaši posjetili Ameri ku ambasadu u Zagrebu Na poziv zamjenice ameri kog ambasadora Viviane Walker, u enici 7. razreda Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec, pod vodstvom svoje razrednice i u iteljice engleskog jezika Lidije Branilovi , a u sklopu izvanu ioni ke nastave, posjetili su Ameri ku ambasadu u Zagrebu.

Nakon tople dobrodošlice i sigurnosnih provjera svih u enika i u itelja, djelatnica Informacijskog centra ambasade Maca Bahlen provela je svoje goste kroz naizgled hladne i debele zidove zgrade. U enike se najviše dojmio susret s ameri kim marincom, 28-godišnjim Afroamerikancom koji štiti zgradu, a koji sa svojim kolegama živi u naselju za marince unutar kompleksa ambasade. Od ostalih stvari, u enici bi najzanimljivijim prikazali upoznavanje s djeli em budu nosti – elektroni kom knjigom, koja ve sada mijenja sve udžbenike njihovim vršnjacima u Americi i drugim razvijenijim zemljama, a koja uvelike olakšava prepune školske torbe.

Nakon obilaska Informacijskog centra i knjižnice s kojima gra ani mogu svakodnevno kontaktirati, u enici su imali priliku razgovarati s izvornim govornicima: šefom Informacijskog centra Bobom Postom te zamjenicom ameri kog ambasadora Viviane Walker. Budu i da je u zgradu najstrože zabranjeno unošenje bilo kakvih elektroni kih ure aja, nema puno slika za uspomenu, osim onih koje je slikao službeni fotograf ambasade, a koje su u enici naknadno dobili poštom.

Posjet ambasadi trajao je nepunih sat vremena – dovoljno da se u enike zainteresira za drugu kulturu, te da se dogovori budu i susret na istom mjestu s idu im generacijama sedmaša, koji planom i programom obra uju povijest, ali i današnjicu SAD-a. Ina e, u enici su se pripremali za ovaj posjet istražuju i povijest SAD-a po zadacima koje im je pripremila u iteljica, a iji su radovi po povratku izloženi u prostoru škole.

22

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ivica (32) i Valentina (27) Škvorc iz akovca dobili su blizance po imenu Matija i Leon, ro ene 30. sije nja u 14.55 i 14.56 sati.

Dario (29) i Saša (29) Legin iz akovca dobili su Leona, ro enog 3. velja e u 16.16 sati.

Milivoj (32) i Mirjana (28) Zanjko iz Dragoslavca dobili su Miju, ro enu 4. velja e u 8.40 sati.

Dražen (37) i Nadica (32) Kerovec iz Podturna dobili su Matiju, ro enog 4. velja e u 15 sati. Po bebu je došao i brat Dino (6) i teta Slavica.

16. velja e 2010.

Vjekoslav (32) i Monika (30) Bistrovi iz Strahoninca dobili su Roka, ro enog 5. velja e u 8.18 sati. Po bracu je došla i Ricca (4).

Miro (32) i Nina (26) Pongrac iz Domašinca dobili su Williama, ro enog 4. velja e u 2.20 sati.

Tomislav Režek (32) i Dubravka Turk (36) iz akovca dobili su Petra, ro enog 6. velja e u 9.22 sata.

Željko (28) i Monika (19) Blažin i iz ehovca dobili su Lanu, ro enu 31. sije nja u 14.45 sati.

Zdenko (33) i Sanja (28) Novinš ak iz Lapšine dobili su Frana, ro enog 8. velja e u 9.30 sati.

PARNI VALJAK - koncert za sve generacije

" # $ ' ' * + < # < > < Y[ < \ ] > ^ ^ _ ^

' `

`

> < ' #

'

<

> > > * q `

* { < |}~ \* Â ~Â&#x201A; Â&#x201E; Â&#x201A;* q Y Â&#x2020;

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. velja e 2010.

IZLOŽBA SLIKA u Centru za kulturu akovec

Ivica Šiško otvara prostor i za nas Centar za kulturu akovec ljubiteljima umjetnosti uprili io je još jedno iznimno kulturno doga anje.

U tamošnjem Izložbenom prostoru otvorena je izložba poznatoga akademskog slikara Ivice Šiška naziva “Otvoreni prostor”.

Ivica Šiško redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a njegova se djela nalaze u galerijama i muzejima u zemlji i svijetu.

Dobitnik je desetak zna ajnih nagrada. Samostalno izlaže od 1964. godine i s ponosom isti e kako je uz diplome na Školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu i gra i kog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bio suradnik Majstorske radionice Krste Hegeduši a.

U akovcu je izloženo petnaestak radova u tehnici akrila na platnu, koji su nastali od 2005. do 2009. godine i zapravo su logi an slijed dosadašnjeg stvaralaštva Ivice Šiška. Tezu o kontinuiranosti u predgovoru kataloga potvr uje i likovni kriti ar Milan Bešli , koji isti e višeslojnost Šiškovih djela proizašlu iz injenice da nije samo slikar nego i vrsni gra i ar.

On je govorio i o zna aju izložbe: Izložba je speci i na iz više aspekata, ali se moraju apostro irati dva. Onaj prvi koji zapravo govori da je rije o autoru ije je djelo i na ovoj izložbi prepoznatljivo kao djelo koje je duboko utemeljeno u svojoj vlastitoj povijesti.

I upravo je zahvaljuju i toj injenici Šiško kroz vrijeme radio pomake i

Izložba je kontinuitet Šiškova bogatoga likovnog opusa

O djelima Ivice Šiška govorio je likovni kriti ar Milan Bešli preobrazbe koje su uvijek izrastale iz toga njegovog djela. Nije on slu ajno ovaj ciklus nazvao ‘Otvoreni prostor’.

Time je htio naglasiti tu tezu kontinuiteta, da je to djelo koje se kroz svoje mijene ulan ava, da se usustavljuje u svom vlastitom izrazu. U svakom od tih ciklusa, a najviše u ovom posljednjem, prepoznaje se ta njegova teza kontinuiteta, koja se iš itava u malim pomacima koje ovdje možemo apostro irati kao drugi aspekt.

Upravo se taj drugi aspekt, kazao je Bešli , o itava u injenici da je autor

sada u upotrebi boje slobodniji, odnosno da je unos boje slobodniji, da je njegov potez bliži gestualnom. - Vidljivo je da su na nekim mjestima gra i ki akcenti u estaliji, da je ritmizirana površina unijela dinamiku, odnosno da je dinamizirala samu površinu, pa se u ikonografskom iš itavanju ovih elemenata prepoznaje kako teza kontinuiteta, tako i njezino produbljivanje koje je autor ovim novim ciklusom i s ovim novim elementima u inio, kazao je Bešli . Izložba se u Centru za kulturu može razgledati do 9. ožujka.

KONCERTOM obilježena 200. obljetnica Chopinova ro enja

Skladatelj u ijoj glazbi uživaju i izvo a i i publika Prije dvjesto godina ro ena je osoba koja e zauvijek promijeniti i uljepšati svijet glazbe, Frédéric Chopin. Ovom prigodom Centar za kulturu akovec u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu je organizirao koncert talentiranoga mladog pijanista Huberta Rutkowskog.

Chopin je bio jedinstven kao pijanist, izvo a vlastitih djela te sasvim poseban i usamljen kao autor. Bio je bez uzora u prijašnjim razdobljima klasi ne glazbe i gotovo bez nasljednika. Ostavio je opus od 74 tiskana djela koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obilježjima nemaju premca u europskoj glazbi. Svojom je umjetnoš u odlu no djelovao na klavirsku glazbu i interpretativni stil, pa njegov utjecaj dopire i u 21. stolje e.

A dopro je i do akove ke publike zahvaljuju i tehni ki spretnoj i

Djela Chopina za akove ku je publiku odsvirao Hubert Rutkowski

DVORANA Zrinski/Scheier, subota, 20. velja e, 19 sati

emotivno nabijenoj izvedbi Huberta Rutkowskog. Poljskog pijanista roditelji su potaknuli na sviranje klavira kada mu je bilo 8 godina, a ve je s 15 shvatio da želi biti koncertni pijanist. Što se glazbe koju svira ti e, najdraža mu je glazba ranog romantizma, odnosno skladatelji kao što su Schumann, Schubert i osoba kojoj je bila posve ena Tribina - Chopin.

- Ono što je speci i no u Chopinovoj glazbi jest što je ona veoma univerzalna, kao univerzalni jezik. Sve zemlje diljem svijeta razumiju njegovu glazbu, barem sam to mogao zaklju iti po publici pred kojom sam svirao u mnogim zemljama. Svi uživaju u njegovoj glazbi, i publika koja sluša i izvo a i koji je sviraju. To je njegova posebnost, kazao je Rutkowski ovom prigodom.

DVORANA Zrinski/Scheier, utorak, 16. velja e, 20 sati

Koncert Martina Draušnika Koncert Cantus Ansambla i Pavla Zajceva U subotu 20. velja e u dvorani “Zrinski” s po etkom u 19 sati održat e se koncert violinista Martina Draušnika i violon elista Pavla Zajceva. Na programu su djela Bacha, Dešpalja, Mileti a, Tartinija i Halvorsena.

Martin Draušnik (Zagreb, 1981.) diplomirao je 2002. na Muzi koj akademiji u Zagrebu. Zahvaljuju i stipendiji HAZU-a studij nastavlja u klasi Latice Honde - Rosenberg na Hochschule fur Musik u Freiburgu na kojoj je diplomu stekao u srpnju 2004. Od velja e 2005. godine upisuje solisti ki studij na Hochschule fur Musik und Darstellende Kunst u Stuttgartu.

Nastupao je u Hrvatskoj, Austriji, Italiji i Njema koj, a kao solist je svirao uz Zagreba ku ilharmoniju.

Od 2006. koncertni je majstor an-

sambla I Virtuosi di Paganini pod umjetni kim vodstvom Ingolfa Turbana. Od rujna 2007. zamjenik je koncertnog majstora Zagreba ke ilharmonije.

Pavle Zajcev (Zagreb, 1976.) diplomirao je 1998. na Muzi koj akademiji. Usavršavao se na poslijediplomskom studiju na Muzi koj akademiji u Baselu u klasi Ivana Monighettija (2000. - 2001.). Održao je brojne recitale, a kao solist nastupao je uz Zagreba ku ilharmoniju, Zagreba ke soliste, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Hrvatski komorni orkestar i Varaždinski komorni orkestar. Od 2003. godine Pavle Zajcev solo je violon elist Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, a od 2005. docent je za komornu glazbu na Muzi koj akademiji u Zagrebu.

Ovaj utorak u 20 sati u dvorani Zrinski/Scheier koncert e održati Cantus Ansambl. Koncert je organiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Hrvatskog društva skladatelja Na programu: Boris Papandopulo, Luciano Berio, Leoš Jana ek, Berislav Šipuš.

Devet godina nakon debija na Muzi kom biennalu Zagreb 2001., Cantus Ansambl promaknuo se u brendirani sastav specijaliziran za izvo enje mnogolikih i mnogobrojnih “novih g

glazbi. Tako er, od samih po etaka ansambl djeluje u stalnom – do solisti kih razina individualiziranom – sastavu, pod umjetni kim vodstvom Berislava Šipuša. Njegovi lanovi redom su vrsni komorni glazbenici i solisti, ujedno koncertni majstori i vo e dionica simfonijskih orkestara te profesori na zagreba koj Muzi koj akademiji.

U godini 2010. ansambl planira svibanjsku turneju naslova “Cantus in the New World g unutar koje e gostovati na festivalu Sounds New u Canterburyu (UK) te održati niz koncerata u Washingtonu i Miamiju.

16. velja e 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSJEDNIŠTVO Matice hrvatske akovec

Knjige na poklon svim knjižnicama, školama i medijima Me imurja Predsjedništvo Matice hrvatske akovec donijelo je na svojoj sjednici odluku o darivanju knjiga iz svojega nakladni kog programa svim školama i javnim knjižnicama Me imurja, te svim javnim medijima u županiji. Odluka je na sjednici donijeta jednoglasno. Predsjednik Matice hrvatske akovec dr. Stjepan Hranjec naglasio je da se knjige daruju zbog toga da se javnost upozna s bogatom djelatnoš u Matice hrvatske u akovcu, ali i zbog potrebe razvijanja domoljubne svijesti kod mla e generacije. Mladi, naime, premalo znaju o svojem kraju i svojoj kulturi, a tek zadnjih godina zapo elo je ve e zanimanje za narodnu baštinu. Sve se više cijene i obrade me imurskih narodnih pjesama, tako da su neki pjeva i, poput Lidije Bajuk, Žige Me imurskog i Gustija Dragsara i drugih, postali veoma omiljeni kod publike. Pojavilo se i dosta web stranica na Internetu s tematikom povijesti i narodnih pjesama iz Me imurja, koje su jedne od najljepših na

svijetu, pa se znanje o njima sve više proširuje.

No, mladi, osim onih koji se bave istraživanjima, još nemaju cjelinu slike o Me imurju i njegovoj neponovljivoj bogatoj povijesti, ve samo fragmente. Tako se o nekim zna ajnim doga ajima iz naše davne i manje davne prošlosti premalo zna, a to zna i da se premalo zna i o ljudima koji su tu živjeli i djelovali. Naime, treba poznavati svoju povijest da

Znanstveni skup i spomen plo a za dr. Zvonimira Bartoli a U subotu 20. velja e ove godine obilježit e se 80. obljetnica ro enja prof. dr. sc. Zvonimira Bartoli a, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske akovec. U povodu obljetnice postavit e se spomen - plo a na ku i obitelji Bartoli u akovcu, a bit e održan i znanstveni skup, organizator je Matica hrvatska akovec zajedno s “Kajkavskim spraviš em” iz Zagreba.

Prvi dio znanstvenog skupa na temu djelovanja i rada Zvonimira Bartoli a bit

e održan u petak 19. velja e u Zagrebu, a na njemu e sudjelovati Ernest Fišer, Joža Skok, Zvonko Kova , Denis Peri i , uro Vidmarovi i Stijepo Mijovi Ko an.

Drugi dio znanstvenog skupa bit e održan 20. velja e u sjedištu Matice hrvatske akovec, a na njemu e sudjelovati Dragutin Feletar, Božica Jeluši , Alojz Jembrih, Ivan Zvonar, Hrvoje Petri , Josip Šimunko, Stjepan Hranjec, Tomo Blažeka i Franjo Martinez.

(J.Š.)

OTVORENA IZLOŽBA u državnom arhivu Štrigova

O mlinarstvu u Me imurju U Državnom arhivu u Štrigovi otvorena je izložba na temu “Mlinarstvo u Me imurju”, te predstavljena brošura na istu tematiku, autorice Jasne Požgan, zaposlenice arhiva u Štrigovi.

Autorica je u arhivskim dokumentima i zapisima pronašla gra u za brošuru i izložbu, koje govore o mlinarstvu kao vrlo zna ajnoj grani gospodarstva u Me imurju. Osobito se to odnosi na vrijeme izme u I. i II. svjetskog rata kada je u Me imurju bilo oko 150 mlinova i dvostruko više mlinarskih majstora i kal i (pomo nika) te šegrta. Autoricu, izložbu i brošuru predstavili su prof.

Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva u Štrigovi, i Hrvoje Petri s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Izložba ostaje otvorena do 30. travnja i može se razgledati za radno vrijeme Arhiva, a dobro je prethodno se najaviti.

(S. Mesari )

Autorica izložbe i brošure Jasna Požgan

akove ki mlinovi Rješenjem Predsjedništva Vlade NR Hrvatske od 5. lipnja 1952. godine, osnovana je tvrtka “ akove ki mlinovi”, koja je nastavila djelatnosti prerade i prometa žitarica umjesto ukinutoga Državnog paromlina akovec. akove ki mlinovi danas su respektabilna i prestižna tvrtka u mlinarskoj i pekarskoj industriji Hrvatske, koji su zapravo nasljednici i uvari mlinarstva u Me imurju.

Uspješni i kvalitetni s paletom tradicijskih proizvoda. (sm)

bi se iz nje u ilo i da se loše stvari ne bi ponovile.

Uvijek e biti onih koji su više ili manje zainteresirani za pojedina podru ja narodne kulture.

Me utim, treba omogu iti onima koje to interesira da više saznaju o pojedinim temama iz naše prošlosti, o kajkavskom jeziku i narje ju, o pojedinim li nostima u povijesti, a mnogi e se sigurno iznenaditi koliko se toga može na i u pojedinim izdanjima Matice, pa e, na primjer, ustanoviti da u njihovom mjestu postoji pisac pjesama koje su objavljene u Hrvatskom kajkavskom koledaru i sli no.

Na žalost, znatan dio izdanja Matice hrvatske akovec rasprodan je pa škole, knjižnice i mediji ne e mo i dobiti sva izdanja.

Rije je o ukupno pedesetak izdanja Matice hrvatske akovec, knjiga i asopisa. Do sada je u Matici bila praksa da se iz svakog izdanja knjige od 50 do 100 knjiga ostavi na zalihi u Matici, jer se znalo da su mnogi godinama kasnije navra ali po pojedine knjige. Sad je na Predsjedništvu odlu eno da je dovoljno da u zalihi bude od 20 do 30 knjiga, a da se ostatak pokloni.

Raspisan javni natje aj za najbolje u eni ke radove Predsjedništvo Matice hrvatske akovec i ove godine raspisuje javni natje aj za najbolje u eni ke radove na temu Me imurski motivi (ekološka, turisti ka, povijesna, folklorna ... interpretacija). Radovi trebaju biti pisani na kajkavskom jeziku, a mogu biti i u stihu i u prozi.

Rok za predaju radova je 20. ožujka. Najbolji radovi e biti interpretirani na sve anosti uz Dan županije, a mogu sudjelovati svi u enici osnovnih i srednjih škola u Me imurju.

Nagra eni radovi bit e honorirani, prva je nagrada 1.000 kuna, druga 700 kuna, a tre a 500 kuna, a dodijelit e se i nagrada od 1.000 kuna za najbolji multimedijalni sadržaj (DVD).

Posebno je zna ajno što e uz javne knjižnice i škole knjige dobiti na poklon i mediji, koje e koristiti novinari i urednici te pronalaziti inspiracije za zanimljive teme.

(J. Šimunko)

HRVATSKA VITEŠKA bratovština “Petar Zrinski”, asni stol akovec, predlaže:

Osnivanje županijskog povjerenstva za ja anje brenda Zrinskih Na konferenciji za novinare, koja je održana u Domu sindikata u etvrtak, na kojemu su govorili lanovi Hrvatske viteške bratovštine ‘’Petar Zrinski, asni stol akovec’’ predsjednik Zlatko Bacinger i Aleksandar Roža, iznesena je zanimljiva ideja o brendiranju Zrinskih.

Zbog nedavnih javnih prepucavanja oko spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom u akove kom parku, do kojih je, po mišljenju Bratovštine, došlo zbog nepoštivanja elementarne procedure u njegovoj realizaciji, vodstvo Bratovštine predlaže da se osnuje županijsko povjerenstvo za brend Zrinskih.

Povjerenstvo bi uz ostalo izradilo studiju brenda Zrinskih, s ciljem bolje prepoznat-

ljivosti akovca i Me imurja kao županije Zrinskih. Uz ostalo, Povjerenstvu bi bila zada a osmisliti jednu središnju kulturnu manifestaciju koja bi imala svrhu slavljenje i veli anje kulta Zrinskih, a koja bi bila prepoznatljiva u nacionalnim i me unarodnim okvirima. Predsjednik Bratovštine Zlatko Bacinger rekao je da je izgradnjom spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom u injena nepopravljiva šteta u brendingu Zrinskih.

Bratovština predlaže održavanje me unarodnog festivala poezije pokraj spomenika “Oproštaj u Starome gradu” i postavljanje spomen - obilježja oproštajnom pismu Petra Zrinskog Katarini u centru grada. (JŠ)

PREDSTAVLJENE najnovije knjige iz biblioteke “Insula”

U osmom kolu predstavljaju se Murši , Kova i Štebih Me imurje je postalo bogatije za tri nova književna uratka.

Tako su u akovcu prošli tjedan predstavljene knjige osmog kola biblioteke “Insula”, jednog od najvrjednijih kulturnih projekata ovoga grada. Posljednje kolo Insule iznjedrilo je tri knjige, zbirku poezije, knjigu eseja i zbirku proze.

Ovaj put doma oj književnoj javnosti predstavio se Miljenko Murši svojom prvom zbirkom proze, humoreski i satire pod nazivom “U oblacima“. Murši je nadaleko poznat po svom humoru, nerijetko crnom i cini nom, ali i po ozbiljnom, profesionalnom pristupu temama. Ovaj put pozabavio se svojim rodnim gradom.

- Tema svih pri a je akovec. Nije baš da nitko nije pisao o ovom gradu, ima sad novih autora koji su svoja zbivanja smjestili ovdje, a ja sam to pokušao napraviti na jedan poseban na in jer sam kao ro eni akov anin vezan za ovaj kraj. Zna i, tema su zbivanja u akovcu, poznate stvari, okolnosti i ljudi. Iz toga sam uzeo neke pri e koje su djelomi no realisti ne, a djelomi no fantasti ne. Ja sam siguran da e svatko tko ih pro ita biti zadovoljan, kazao je Murši .

Prof. dr. sc. Zvonko Kova predstavio se raspravama, ogle-

dima i kritikama o doma im autorima i temama pod nazivom “Domovinski eseji“. U knjizi se najviše pozabavio tematikom pisaca iz sjeverozapadne Hrvatske, ali i knjigama njegovih kolega s Filozofskog fakulteta.

Ove rasprave i kritike nešto su što on ve godinama ini.

U osmom kolu biblioteke “Insula“ izašla je i zbirka poezije Kristine Štebih pod nazivom “Via Lucis“. Rije je o duhovnoj poeziji, što je ponešto druga ija tematika od njene prve zbirke pjesama. Štebih dio svog vremena posve uje stvaranju i kajkavskih stihova, o emu emo zasigurno uskoro imati prilike pisati.

Knjige je osim samih autora u zgradi “Scheier” predstavio urednik biblioteke Miroslav Gaki , koji je istaknuo kako je ovo osmo kolo do sad najujedna enije što se kvalitete ti e: Interes je bio uobi ajeno visok, opet je došlo nekih petnaestak rukopisa, od kojih smo odabrali tri. U ovih osam godina na natje aj je pristiglo 130 rukopisa, od toga smo ih obavili 26. Ve idu i mjesec kre emo s novim natje ajem i na jesen planiramo izdati deveto kolo biblioteke ‘Insula’. Ljudi e biti o svim detaljima na vrijeme obaviješteni, a mi se unaprijed radujemo rukopisima.

Osmo kolo Insule donijelo je knjige Miljenka Murši a, Kristine Štebih i Zvonka Kova a

TRIBINA , 18. velja e, 20 sati

Kazalište Knap - “Smisao života gospodina Lojtrice” Na Tribini 18. velja e u 20 sati igra komedija “Smisao života gospodina Lojtrice” u izvedbi Kazališta Knap. Predstava “Smisao života gospodina Lojtrice” napravljena je u stilu humora legendarne britanske skupine Monty Python, no autor i redatelj Saša Ano i i glumci Rakan Rushaidat, Živko Ano i i Radovan Ruždjak tim ske evima dodaju svoju osobnu, realisti ku to ku gledišta.

Predst ava donosi pri u o poštenom i vrijednom ovjeku koji je bio sasvim sretan s onim skromnim što je od života

imao, sve dok ga administrativna greška nije odvela putem bez povratka. Na rutinskom pregledu medicine rada dijagnosticiran mu je vrlo rijedak oblik bolesti. Ipak, on se odlu uje boriti s tom opakom boleš u zbog žene koju voli i prijatelja koji ga nikad nije iznevjerio. No, sudbina je htjela da se gospodin Lojtrica surovo upozna s tužnom istinom njegova života – bolest je zapravo negdje drugdje!

Redatelj: Saša Ano i ; igraju: Rakan Rushaidat, Živko Ano i , Radovan Ruždjak.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. velja e 2010.

PREDSTAVLJAMO Sre ka Horvata, bivšeg u enika akove ke Gimnazije, koji je do sad objavio šest knjiga

Nisam uvijek bio najbolji u enik Dvadeset i šestogodišnji Sre ko Horvat u javnosti je zamije en 2005. kao urednik temata o Barthesu u Vijencu, potom i o Žižeku, a u to se vrijeme istaknuo i umjetni kim djelovanjem u multimedijskoj skupini “Baca i sjenki” te osvajanjem nagrade na 41. Zagreba kom salonu arhitekture, kad se dokazao i kao vrsni fotograf.

Ro en u Osijeku, odrastao u Njema koj, najve i dio svog života Sre ko Horvat proveo je u akovcu gdje je nakon II. Osnovne škole upisao i završio Gimnaziju akovec, koja mu je o ito bila dobar temelj za daljnje školovanje. Danas poznat kao ilozof, teoreti ar i prevoditelj, živi u Zagrebu, kamo je odselio krenuvši na fakultet.

Trenutno iza sebe ima šest objavljenih knjiga, me u kojima su: Protiv politi ke korektnosti, Od Kramera do Laibacha, i natrag, Znakovi postmodernog grada, Prilog semiologiji urbanizma, Budu nost je ovdje, Svijet distopijskog ilma, Totalitarizam danas i Diskurs terorizma te posljednja Ljubav za po etnike. lan uredništva asopisa Zarez, Tvr a i Europski glasnik, umjetni ki direktor Subversive Film Festivala, Sre ko Horvat do sad je s njema kog i engleskog preveo nekoliko knjiga Slavoja Žižeka, Norberta Eliasa, Franka Furedija ... Tako er je dobitnik nagrade za najboljega novog ilmskog kriti ara u 2007. i najboljega ilmskog kriti ara u 2008. od strane Hrvatskog društva ilmskih kriti ara. No, unato brojnim titulama, Sre ko Horvat ostao je jednostavan i skroman, onakav kakav je bio i prije zasluženo osvojenih nagrada.

• Dvadeset i šest ti je godina tek, a ve si javnosti poznat na više ‘fronti’. Kako se mlada osoba uspije tako istaknuti?

— Pa radim kao konj, a još sam od srednje itao po nekoliko knjiga tjedno, nekad ak i dnevno. Po eo sam, tamo 2003., nešto piskarati za Vijenac, pa za

Ljubav je...

• Što je za tebe ljubav?

— Teško pitanje, morao sam napisati itavu knjigu i mislim da još uvijek, barem sebi, nisam odgovorio na to pitanje. Ali trenutno itam jednoga francuskog autora koji je napisao pismo svojoj ženi, s kojom je kasnije po inio samoubojstvo jer je ona bila smrtno bolesna: ‘Imaš 82 godine. Suzila si se šest centimetara, teška si tek 45 kila, ali svejedno si prekrasna, ljupka i poželjna. Živjeli smo zajedno sada ve 58 godina, a volim te više nego ikad’. To je André Gorz i mislim da divno opisuje što je prava ljubav.

Iskustvo i u pastirenju • Možda je manje poznato da si se u okušao i u pastirenju na Velebitu.

Kako to?

— A, eto, silom prilike.

Roditelji su prodali stan u akovcu i još neke nekretnine i pokretnine kako bi ostvarili taj svoj san, pa su se djeca našla u tom snu, i koliko god mi je to tad, kao maturantu, bilo teško, sada mi je i te kako drago to iskustvo.

Zarez, pa preveo nekoliko knjiga, napisao par i onda se, eto, nekim prirodnim tokom sve to tako dogodilo da danas prakti ki živim od toga – i za to.

• Svoje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao si u akovcu. Kako je to utjecalo na tebe? Je li to bilo dobar temelj za daljnje školovanje?

— Moram priznati da nisam uvijek bio najbolji u enik, što, uostalom, znaju svi koji me malo bolje poznaju. Jedan od razloga je i taj što sam u drugom razredu osnovne škole došao iz Njema ke, pa sam imao problema s prilago avanjem, u papu ama bježao iz škole, a ak je i pedagog jednom mojoj majci rekao da nema nade za mene. ak je i nju okrivljavao za moj ‘loš odgoj’, premda imam najbolju mamu na svijetu. Onda me, tijekom srednje škole, kao i ve inu mojih prijatelja, pukla tinejdžerska faza, izlasci u Klub, pa u Ex, sviranje u bendu, odlasci na koncerte ... i sve je to, ma koliko udno moglo zvu ati, tako er bitan dio mog ‘obrazovanja’. A Gimnazija u akovcu – u koju sam upao igrom slu aja jer nisam imao dovoljno bodova za Ekonomsku – bila je, naravno, dobar temelj za faks i uvijek e me podsje ati na jedan od najljepših perioda u životu.

• Ispri aj nam više o svojoj prvoj knjizi. Kako je došlo do nje?

— Pa zapravo teško je odlu iti koja je prva, jer su dvije izašle paralelno, jedna u Srbiji, a druga u Hrvatskoj. Premda kao prvu ipak smatram ‘Protiv politi ke korektnosti’ koja je izašla kod ugledne srpske ku e ‘Biblioteka XX. Vek’. S urednikom te

Biblioteke bio sam ve prije u kontaktu, spojio nas je takore i Roland Barthes, i onda sam se jednoga dana odvažio poslati mu rukopis koji je on odmah prihvatio.

• Do sad si nanizao šest knjiga. O emu govore, kako biraš teme?

— Sve, do ove posljednje, govore o politi kim problemima današnjice. Neka zajedni ka nit je kritika sustava koji je znan pod imenom neoliberalizma, a tu onda spada itav niz tema, od politi ke korektnosti, preko totalitarizma, pa sve do terorizma.

• Može li tako mlada osoba pisati o tako ozbiljnim temama?

— Pa o ito može, kao što potvr uju te knjige. A sad, je li to legitimno ili nije, to ostaje itateljima da prosude. Premda uvijek sam bio i bit u skepti an spram toj kritici koja se uvijek upu uje mladima, kao da je broj godina jedini kriterij za ozbiljnost ne ijeg rada. Znate, kad se, na primjer, mladi bune, kao što su se bunili na Filozofskom fakultetu u Zagrebu posljednjih mjeseci, onda odrasli uvijek uzvra aju: ‘Ah, pustite, to su mladi!’ Me utim, da citiram francuske situacioniste, ‘ono što mora iznena ivati nije toliko to što je omladina revoltirana, nego to što su ‘odrasli’ tako rezignirani’. A isto vrijedi za pisanje – prije se valja uditi zašto ‘odrasli’ ne pišu.

Posljednja knjiga o ljubavi pisana je za jednu osobu • Posljednja u nizu je ‘’Ljubav za po etnike ili zašto možemo voljeti samo u

znakovima’. Sam naslov govori da si se ovaj put okrenuo ljubavi.

— Prije bih mogao re i da se ona okrenula meni.

• Knjiga je naišla i na oštre kritike. Kako bi komentirao tekst Tomislava adeža ‘Kako je Sre ko Horvat postao Modni ma ak hrvatske ilozo ije?’

— Ve sam ga komentirao na nekim mjestima i sve što mogu re i jest da je doti ni književni kriti ar ‘promašio ceo fudbal’, kako bi to rekli naši susjedi preko granice. Tekst je gomila besmislica i promašenih argumenata, koji je objavljen u glasilu EPH-a samo par dana nakon što sam taj isti EPH javno kritizirao u Otvorenom.

Ne bih išao u teorije zavjere, ali ima ona sjajna izreka: ‘Ako sam paranoi an, ne zna i da me ne slijede’. Znate, u Hrvatskoj se, premda živimo u demokratskoj zemlji, o nekim stvarima ipak ne smije pri ati. Od Todori a do Mudrini a, preko Horvatin i a do Pavi a – to su veoma utjecajni ljudi, iza kojih stoji golemi kapital, i normalno je da e oni pod svaku cijenu taj svoj kapital i pokušat zaštititi.

Sad je li adež njihov pla enik ili ne, to ne znam, ali u svakom slu aju nije iš itao ili je namjerno krivo iš itao knjigu koja bi, barem kako mi kaže izdava , uskoro mogla biti rasprodana pa ide drugo izdanje ...

• Što ti je važnije: naklada ili itanost knjiga?

— Paul Valéry, autor kojemu se esto okre em, jednom je rekao da više voli biti itan više puta od strane jednog itatelja, nego jednom od strane više itatelja. S time bih se mogao

složiti, kao i s onim kad je rekao da on nije ni velik, ni pjesnik, ni velik za 3.000 ljudi koji su ga na nekakvoj anketi odabrali za najve eg pjesnika, nego samo za 4 u kakvom ka i u.

• Ljudi uop e imaju puno komentara na tvoj rad. Neki su pozitivni, a ima i negativnih. Kako se nosiš s kritikom?

Dopire li uop e do tebe?

— Pa i pozitivni i negativni komentari uvijek dopiru do mene. Kad odlu iš pisati, kad se odlu iš na bilo koji javni posao, onda naprosto moraš prihvatiti kritike. Nije ti svaki put srcu milo, ali kad puno radiš onda si – ako slu ajno i stigne negativna ili pozitivna kritika – ve jednim korakom u novom poslu pa te onaj stari u na elu više ozbiljno ni ne zanima. Barem je meni tako.

• Kad pišeš, imaš li pred sobom odre enu vrstu itatelja ili naprosto izbacuješ svoje misli i nadaš se da e na i put do publike?

— Nemam odre enu vrstu itatelja pred sobom, premda je posljednja knjiga, o ljubavi, pisana prije svega za jednu osobu. ovjek uvijek piše za nekoga. Me utim, kad se radi o kolumnama, onda je stvar ipak druga ija. Ja sam kao autor ‘lijevog’ predznaka smješten u Ve ernji list, pa onda namjerno katkad provociram i biram teme koje možda odstupaju od drugih tekstova Ve ernjeg. To je velik izazov, ali samo to i ima smisla.

Filmove pogledam prije nego što uop e stignu u kina • Koja je razlika u pisanju knjiga i kolumne?

— Razlika je velika. U kolumni, primjerice, izbjegavam suviše citirati neke autore, jezik ipak mora biti pristupa an najširem sloju zamislivih itatelja, a i same teme biram druga ije. To su ipak komentari na neka aktualna društvena zbivanja, bilo u Hrvatskoj, bilo u svijetu. Kod knjiga imam svu slobodu pisati kako želim.

• esto te se može vidjeti na televiziji gdje o temama važnima za društvo raspravljaš s cijenjenim intelektualcima. Kako se odnose prema tebi? Postoji li uzajamni respekt?

— Pa ve inu njih sada ve poznajem i osobno, pa kad se vidimo na televiziji to je esto samo još jedan od susreta.

Oni poštuju mene, ja poštujem njih. Doduše, ne sve, kao ni svi mene, but that’s life!

• Dobio si više nagrada kao ilmski kriti ar. Od kada je kod tebe prisutna ljubav prema ilmu?

— Teško je to re i. Oduvijek sam volio ilmove, ali iskreno, tek unazad zadnjih par godina po eo sam nadokna ivati zaostatke i rupe, da bi se doveo do stanja gdje sve novije ilmove ve pogledam par mjeseci prije nego što uop e stignu u kina. Ponekad, kao što to kaže jedan moj slovenski prijatelj, ilmovi i postaje samo kako bi se o njima teoretiziralo.

• Koje bi nam ilmove preporu io?

— Od posljednjih koje sam gledao svakako valja pogledati, pa i više puta: ‘White Ribbon’ Michaela Hanekea, ‘The Moon’ Duncana Jonesa i ‘Antikrist’ Larsa von Triera.

• Na emu trenutno radiš, odnosno radiš li na novoj knjizi?

— Jasno, život je kratak!

Trenutno s našim priznatim piscom Igorom Štiksom radim na knjizi, tj. polemi kom pam letu, o studentskoj pobuni i blokadi. Uz to, hrpa organizacijskih poslova oko Subversive Film Festivala, pa književne tribine, prijevod neke knjige, i tako ... (hz, mn, foto: Ivana Bio ina)

16. velja e 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARNI VALJAK nastupio pred oko dvije tisu e fanova u akovcu

Koncert za sve generacije, od sedam do sedamdeset i sedam Nakon nekoliko megakoncerata diljem Hrvatske, jedan od najpopularnijih pop - rock hrvatskih bendova u sklopu Karlova ko live turneje gostovao je u nedjelju u akovcu. Produkcijski vrlo sli an koncert onom u zagreba koj Areni pred oko dvije tisu e vjernih fanova u publici koja je doslovce bila od sedam do sedamdeset i sedam godina potrajao je više od dva i pol sata te oduševio sve poklonike ovoga velikog benda. Kao što je poznato, Valjak se na scenu vratio nakon što etiri godine nije bio prisutan na sceni.

Sude i prema atmosferi, posebice onih u prvim redovima, mnogi su jedva do ekali ponovno uti Akijev glas, Husa i Brki a na gitarama, tako da nisu ni zamijetili promjene unutar benda, poput basista Zorislava Preksaveca Prexija, ali i ponajboljega hrvatskog bubnjara Damira Somena.

Hitovi za sva vremena Atmosferu na koncertu svaka nova pjesma dovodila je do usijanja, a posebice to vrijedi za

ak dva bisa. Na oba su otpjevali svoje najve e hitove, poput “Lutke za bal”, “Sve još miriše na nju”, dok su se od me imurske publike oprostili s “Ugasi me”, iako je ve ina bila spremna slušati i pjevati s Valjkom ako treba i do jutra.

Možda najzanimljivije od svega jest da su ovaj koncert posjetila i djeca, odnosno majke i bake, ime je dokazano da je Valjak jedan od najve ih hrvatskih bendova, ali i brendova, i da su njihove pjesme bezvremenske. Šteta što su se nagomilali koncerti u ovih nekoliko dana, posebice u akovcu, tako da zbog op enito teške inancijske situacije svi nisu mogli posjetiti sve, iako je solidno popunjena dvorana pratila odli no Valjak i posebice Akija kojem, kao i uvijek, nije nedostajalo energije za vrhunski glas, ali i suradnju s publikom.

Ve 20 godina slušam Valjak i bila sam oduševljena kad sam ula da e ponovno zasvirati, tako da sam jedva do ekala koncert u akovcu, rekla nam je gospo ica Branka iz akovca, dok je Željko, kojeg svi znaju kao Šjora, i sam

glazbenik koji esto svira upravo od Valjka puno pjesama u raznim prigodama, dodatno poticao plesnu atmosferu i zaplesao s gospo om koja je dala sve od sebe iako joj je “tek” 75 godina.

Valjak uglavnom traje i dalje, zapravo nikad ne e ni “stati”, bez obzira što su de ki u me uvreme-

Djevojke su se za ples ve inom morale pobrinuti same

nu postali “starci” koji se ipak ne predaju i mogu i te kako žestoko prašiti vrhunski pop - rock.

U našem sljede em broju donosimo ekskluzivni intervju s Husom u kojem govori o glazbi Parnog valjka i povratni koj turneji.

(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

VALENTINOVSKI koncert sarajevske pjeva ke zvijezde u Varaždinu pred više od pet tisu a fanova

Merlin razgalio ženska srca Veliki koncert Dine Merlina “Otkrit u ti tajnu” povodom Valentinova održan je minule subote u popularnoj varaždinskoj Areni na Dravi.

Dino, poznata sarajevska glazbena zvijezda rock, etno pop i zabavne glazbe na prostorima ex-yu, prvi je put nastupio u Varaždinu.

Do danas je izdao deset samostalnih albuma. Njegove koncerte u pravilu najviše prati ženski dio publike i kad on dolazi dvorane su prepune pozitivne energije kojom Merlin zra i. Bio je to slu aj i u Varaždinu.

U varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani kraj Drave Merlin je puna dva sata pjevao stare i nove hitove kao što su “Sve je laž”, “Umri prije smrti”, “Sa mojih usana”, “Ja potpuno trijezan umirem” koje je publika s oduševljenjem pjevala zajedno s njim. Hit “Godinama”, kao i pjesme s najnovijeg

albuma “Ptico bijela” i “Da šutiš”, koje je otpjevao pred sam kraj, oduševile su publiku. Na bis ga je oduševljena publika zvala nekoliko puta te je završio poznatim hitom “Kad zamirišu jorgovani”.

Dobro raspoloženi Merlin, kao i varaždinska i me imurska publika na odli an su na in proslavili Valentinovo.

(NŠ, DD)

Ekipa portala eMedjimurje.hr kaže da je zadovoljna uspjehom i posje enoš u plesnjaka

ODRŽAN plesnjak povodom godišnjice Internet portala eMedjimurje.hr

Uz ples proslavili prvi ro endan me imurskog portala Povodom godišnjice portala eMedjimurje.hr prošli je petak održan veliki plesnjak u školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole Mala Subotica. Portal eMedjimurje.hr & Domino bar u suradnji s Radijom 1 pripremili su osam izvo a a koji su zabavljali oko tisu u posjetitelja koji su željeli proslaviti prvi ro endan me imurskog portala.

Uz sjajnu svirku Showtime benda, Skandal benda, Funky Towna i Zvu nog zida, posjetitelji su se zabavljali do ranih jutarnjih sati, dok su se za rockerski nastrojenu publiku pobrinuli Vibra Rock

Bojan Jambroši i Carla Belovari posvetili su se svojim obožavateljima

i Parking zona. One nešto mla e najviše je razveselio dolazak Bojana Jambroši a i Carle Belovari koji su do kraja zapalili atmosferu.

Iako su se djevojke za ples ve inom morale pobrinuti same, jer muškarcima o ito nije bilo do plesa u dvoje, Me imurci su još jednom dokazali da im dobra zabava nije strana. Prvi ro endan proslavljen je uz odli nu glazbu i dobru atmosferu, a to je ono najbitnije. Ekipa portala eMedjimurje.hr kaže da je zadovoljna uspjehom i posje enoš u plesnjaka te da je njihova o ekivanja nadmašila puna dvorana ve u 21 sat.

Bojan Jambroši i Carla Belovari do kraja su zapalili atmosferu

Fotograf portala eMedjimurje.hr u radnoj atmosferi

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DOUGLAS KENNEDY - “U potrazi za sre om“

Knjižara Mozaik poklanja knjigu dvama najsretnijim itateljima!

Knjižara Mozaik najsretnijim itateljima koji u redakciju Me imurskih novina do u s primjerkom posljednjeg broja novina poklanja knjigu Douglas Kennedy “U potrazi za sre om“.

Ovaj roman Douglasa Kennedyja po svom pojavljivanju bio je prava senzacija, a emotivna i napeta pri a puna preokreta zadivila je i kritiku i publiku.

Zadivljuju i spoj pojedina nih sudbina sa širokim zamahom povijesti donio je Kennedyju titulu muškarca koji piše najljepše ljubavne romane. Pri u o ljubavi i izdaji, napetu od samog po etka do uzbudljivog završetka, Kennedy pripovijeda znala ki i zavodljivo.

Manhattan, ve er na Dan zahvalnosti. Rat je gotov i veselo društvo u jednom stanu ludo se zabavlja. Sara Smythe, mlada, pametna žena, tek je stigla u New York i odazvala se bratovu pozivu na zabavu. A onda je u stan ušao nezvani gost, Jack Malone, novinar ameri ke vojske koji se upravo vratio iz poražene Njema ke. Njegovi se pogledi na svijet ne slažu s onima koje imaju ljudi sa zabave, ali je zato pogled koji mu je uputila Sara Smythe obilježio itav njegov život. Ljubav Sare i Jacka snažno e odrediti njihove živote i trajati ak i onda kad njih više ne bude bilo …

Douglas Kennedy ro en je u New Yorku 1955. godine. Nakon nekoliko pokušaja pisanja dramskih tekstova posve uje

se pisanju proze i uskoro izlazi autorova prva putopisna knjiga “Beyond the Pyramids”. Godine 1997. u Londonu objavljuje svoj prvi roman “The Dead Heart” koji slijedi “The Big Picture”, s kojim postiže zapažen me unarodni uspjeh. Uskoro objavljuje “U potrazi za sre om”, “A Special Relationship”, „State of the Union”, “The Woman in the Fifth” i “Leaving The World”. U travnju 2007. godine nagra en je titulom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. U studenom 2009. godine dobitnik je prvog Grand Prixa asopisa Le Figaro. Krajem 2010. godine u francuskim kinima zaigrat e “L’Homme Qui Voulait Vivre Sa Vie” snimljen prema autorovom romanu “The Big Picture” s Catherine Deneuve i Romainom Durisom u glavnim ulogama. Autor živi i radi u Londonu i Parizu.

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu i mlade Rick Riordan: “Kradljivac gromova: Percy Jackson i Olimpijci” Elvisa Štos: “Dje ji vicevi” Na inovi /Debeljuh: “Hermenegildove bajke”

Knjige za odrasle Lisi Harrison: “Klika” John Boyne: “Dje ak u prugastoj pidžami” Nina Bouraoui: “Moje loše misli”

WEB PREPORUKA

www.3dhr.net Portal 3DHR.net od po etka rada 2005. godine pa do danas funkcionalno se nije mijenjao, te je izrastao u vrlo modernu web stranicu koja svojim posjetiteljima pruža sve što i svjetski popularni 3D portali, ali s nekoliko inovativnih ideja. Po etkom prošle godine portal je dobio i novi dizajn koji je još atraktivniji, te puno bolje prezentira hrvatsku 3D zajednicu.

Sa sadržajne strane, 3DHR ima puno toga za ponuditi, od uploada animacija u korisni ke galerije pa do sudjelovanja u stvaranju sadržaja. Portal posjeduje i zanimljivu opciju interakcije korisnika, pa je

tako mogu e prona i susjeda koji koristi istu 3D aplikaciju za rad, ili jednostavno komunicirati s nekim novim 3D zaljubljenicima.

Cilj ovog portala je prvenstveno pružiti svim profesionalcima i amaterima iz itave regije, koji se bave 3D gra ikom, jedinstveno mjesto na kojem mogu podijeliti svoja mišljenja, zapažanja, iskustva, probleme ili jednostavno raspravljati o svemu i sva emu.

Osim toga, svi korisnici imaju mogu nost kvalitetne prezentacije vlastitih radova, kao i vidjeti objektivne ocjene rada od kolega profesionalaca.

16. velja e 2010.

KNJIGA TJEDNA: Roman koji od prve stranice plijeni neo ekivanim zapletom, paradoksima, osjetljivim, dubokim i smiješnim likovima

Muriel Barbery – “Otmjenost ježa”

Roman “Otmjenost ježa” napisan je moderno, nestandardno, u njemu su misli važnije od zbivanja, likovi netipi ni i potpuno originalni. No, ispod te “uvrnutosti” slave se one obi ne male stvari, i tople, jednostavne ljudske osobine. Baš kao u onim starim dobrim i velikim ve odavno demode romanima, važan je moral i važna je pouka. Kao u svakoj pravoj bajci, jasno je odvojeno dobro od zla i uda su mogu a.

Mogu a, ali ovaj put i podložna faktoru koji se zove sudbina ili sre a.

“Otmjenost ježa” ipak nam ne e ostaviti trag ljepljive slatko e u ustima, i razbudit e sva naša ula. Jedan je ovo od rijetkih novijih

romana koji ni najmanje ne podcjenjuje itateljevu inteligenciju, i pruža dosta prostora za ples moždanih vijuga knjiških moljaca.

Roman plijeni od prve stranice svojim neo ekivanim zapletom, paradoksima, osjetljivim, dubokim i smiješnim likovima. Posjeduje nevjerojatnu plasti nost kojom do arava život, a prodiru i u bit ljudskih odnosa topao je i duboko human; književnosti daje nadu.

Fabula je naizgled jednostavna: samouka ku epaziteljica u jednoj elitnoj pariškoj zgradi trudi se da ispuni sva predrasudna o ekivanja dokonih bogataša: od toga da se iz njezinog stana uvijek uje romor debilnih televizijskih emisija, do toga da se iz toga istog stana šire mirisi jeftinih radni kih jela.

Njezin trud posljedica je injenice

Iz kritike: Neobi an francuski hit o ženama koje se prave glupe.

“Otmjenost ježa” je roman o ku epaziteljici koja puno ita, no, ne želi da to itko skuži, jer je navika da je doživljavaju kao žentura u, a njoj je pak lakše živjeti u tom stereotipu. (Robert Periši , Globus)

O autorici da ta ista priprosta podebela žena bestidno uživa u arima Mahlerova genija, u neprohodnim stazama Husserlove fenomenologije, Tolstojevim re enicama, Marxovim pokušajima oslobo enja patni koga ljudskog tijela i Ozuovim ilmovima.

U zgradi živi i bogata dvanaestogodišnjakinja, iznimno lucidna djevojka kojoj je dosta ispraznosti, koja mahnito iš itava mange, utjehu pronalazi u japanskim pjesnicima i prezire svoju obitelj.

Odluka te djevojke da nešto u ini sa svojim životom na i e se na putu senzibilne otresite 54-godišnje ku epaziteljice – nakon ega vam

Malo koji suvremeni pisac tako radikalno i subverzivno izvrgava ruglu stereotipna mjerila o klasnoj, spolnoj, rasnoj strati ikaciji društva po kojoj je nemogu ili neprihvatljiv prijelaz iz jednoga u drugi sloj ili nekonvencionalan iskorak iz zadane statusne pozicije kao što to ini francuska autorica Muriel Barbery u romanu “Otmjenost ježa”.

(Mirjana Juriši , Ve ernji list)

Muriel Barbery ro ena 1969. godine u Casablanci, Maroku, spisateljica je i profesorica ilozo ije. Ve prvi njezin roman “Poslastica”, izdan 2000. godine, preveden je na dvanaest jezika.

Drugi roman “Otmjenost ježa” (2006.) bio je nakladni ko iznena enje i rijetko dobro napisani bestseler. Postiže golem uspjeh u Europi i svijetu, preveden je na više od trideset jezika u milijunskoj nakladi, da bi uspeo autoricu na sam vrh suvremene francuske proze.

po inje biti jasno zašto je autorica knjigu nazvala upravo tako.

Unato toj jednostavnoj fabuli, koja naizgled ne govori o dramati nim doga anjima – svjedoci smo jedne druge razine dramati nosti: raskrinkavanja nas ljudskih bi a kao bioloških entiteta i skidanja velova licemjerja koji nas štite od bolnijih spoznaja. Kakvih? U ite u svijet bogataškog prenemaganja, intelektualisti kih loskula i nadmenih vlasnika pasa s pedigreom – i uvjerite se da život i te kako može biti lijep, ak i odraslima! I da bi, na kraju krajeva, i Kant mogao nešto nau iti od Seana Conneryja.

ALBUM tjedna

Janja Ivan an - “Niz Muru i Dravu” Album Janje Ivan an “Niz Muru i Dravu” novi je projekt iz radionice Ansambla LADO koji je ve šezdesetak godina zaštitnik hrvatske plesne i glazbene tradicije. Ne samo da je zaštitnik, nego je i vitalni potomak te tradicije, što dokazuje i ovaj album.

Narodne pjesme, ije je podrijetlo jasno iz naslova albuma, obradio je Marijan Makar koji dugi niz godina djeluje unutar Ansambla kao instrumentalist, aranžer i skladatelj. Njegovi vrsni aranžmani na ovom albumu igraju jednako važnu ulogu kao i interpretacija Janje Ivan an.

Potpuno je izbjegnut dojam suhoparne i staromodne muzike te se dinamikom i postavom instrumenata približilo ukusu moderne publike.

Ve je uvodna skladba “Dej mi Bože jo i sokolove” vanserij-

Popis pjesama 1. Dej mi Bože jo i sokolove; 2. Široke su virovske širine; 3. Išla mlada preko šloga; 4. Da bi imel krila; 5. Zbira junak deklice; 6. Oj fti ica vijoglavka; 7. Protuletje se otpira; 8. Ruožice; 9. uješ golob, uješ; 10.

Svetel mesec; 11. Znaš ti golob; 12. Lepa naša Mara; 13. Vehni, vehni ijolica; 14. Ljubav se ne trži; 15. Sprevejaj me draga; 16. Vuprem o i; 17. Konji vrani

O izvo a ici:

ska. Janjin kristalan, prodoran glas u prvom je planu, koji svira i poput valova zapljuskuju svojom glazbom. Na taj na in po potrebi diskretno ostaju u pozadini i dopuštaju Janjinom glasu da potpunu ispuni zrak, a po potrebi se približe i naglase iznimnu emotivnost pjesme.

Sli na formula korištena je i za ve inu pjesama na albumu, ime se postigla ujedna enost i autorska prepoznatljivost albuma. Nov život udahnut je nekim svima dobro poznatim pjesmama poput “Ljubav se ne trži”.

Guda i i tamburaši vas zanesu, a puha i osvježe s nekoliko prekrasnih melodija. Ogromna emotivnost mjestimice je presje ena ponekom poletnijom i

opuštenijom pjesmom poput “Išla mlada preko šloga” u kojem simpati an kontrast Janji ini muški zbor. Pjesme su mahom ljubavne tematike, no, sveprisutan je i osje aj prirode koja se stalno pojavljuje i u stihovima i u glazbenoj onomatopeji.

Ovaj album sjajan je doprinos hrvatskoj folklornoj diskogra iji i dokaz da hrvatska narodna glazba u pravim rukama može ponosno zablistati. Publika dublje uronjena u hrvatski folklor, ali i ona koja je interes za njega razvila nekim drugim putem, na primjer, preko internacionalnog folk - rocka, na i e puno toga za uživanje na ovom CD-u. (Marko Vukuši , Muzika.hr)

Janja Ivan an lanica je Ansambla od 1976. i njegova dugogodišnja solistica. U galeriji sjajnih solista Ansambla, nakon ere An ele Poto nik, Janja Ivan an svakako zauzima posebno mjesto, kako brojem solisti kih izvedbi, tako i širinom podru ja, te likova i karaktera koje je njezin pokretljiv i lirski, a ujedno i snažan i prodoran glas, ve prema potrebi, tuma io. Upravo ta prilagodljivost njezina glasa, koji se s lako om mijenjao prema zahtjevima izraza koje je tuma ila, bila je i njezina glavna vrlina.

Janja Ivan an u svaku interpretaciju unosi svoju dušu, svoju osobnost, te osobito svoju zanesenost folklornom umjetnoš u i gotovo dje ju iskrenost i predanost u svaki zadatak koji je pred nju postavljen. Zato nije udno što je Janja Ivan an bila i najeksploatiranija solistica Lada posljednjih etvrt stolje a.

16. velja e 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Previše je složeno romanti na komedija Režija: Nancy Meyers Uloge: Meryl Streep, Steve Martin, Alec Baldwin

Jane (Meryl Streep) ve je deset godina razvedena od svog bivšeg muža Jakea (Alec Baldwin).

Majka troje odrasle djece ujedno je i vlasnica vrlo uspješnog restorana u Santa Barbari, a uspijeva održati prijateljsku vezu s Jakeom koji se od njihovog razvoda ponovno oženio – za mnogo mla u Agness (Lake Bell). Jane i Jake zajedno e oti i na proslavu diplome svoga

sina, a potom i na potpuno nevini ru ak… Koji se ipak ne e ispostaviti toliko nevinim, nakon što njih dvoje završe u krevetu. U cijelu zbrku uplest e se i arhitekt Adam (Steve Martin) koji se zaljubi u Jane i shvati da se nalazi u poprili no udnom ljubavnom trokutu....

Trajanje: 119 minuta.

Preporu amo starijima od 12 godina.

Što je novo s Morganima? romanti na komedija Režija: Marc Lawrence Uloge: Sarah Jessica Parker, Hugh Grant, Sam Elliot

Paul Morris (Hugh Grant) i Meryl Morris (Sarah Jessica Parker) su mo an njujorški bra ni par koji se udaljio jer su svoj brak zanemarili zbog pro esionalnog i društvenog uspjeha. U neuspjelom pokušaju pomirenja, slu ajno postanu svjedoci umorstva te se, u sklopu programa

zaštite svjedoka, moraju preseliti u zaba eni gradi u Wyomingu. Promijenjenih identiteta pokušavaju se uklopiti u život maloga mjesta u kojem svi nose oružje, karirane košulje i znaju sve jedni o drugima..

Trajanje: 104 minute.

Preporu amo starijima od 7 godina.

FROST/NIXON

Odli an njema ki film.

Nakon što bogati ljubavnik izbaci njegovu majku na ulicu tinejdžer je prisiljen preseliti u predgra e i suo iti se sa surovim životom na ulici.

Za 15godišnjeg Michaela život na visokoj nozi završava nakon maj inog raskida sa bogatim Berlin aninom nakon ega ostaju bez sredstava te iz elitnog kvarta sele u ne baš ugodnu etvrt Berlina prepunu imigranata.

Michael se isti e svijetlom puti i plavim o ima te postaje omiljena meta lokalnim nasilnicima.

Prisiljen je pla ati zaštitu lokalnoj bandi za što nastoji do i do novca na razne na ine.

Nevoje po Michaela nakratko završavaju nakon susreta sa Hamalom, karizmati nim lokalnim gangsterom, a ganistancem koji se predstavlja kao te ga upoznaje sa životom na ulici - drogom, i ostalim ‘lijepim’ stvarima. Za po etak Michael postaje sitni diler što e ga dovesti u nove nevolje.

Redatelj Ron Howard donosi zanimljivu pri u.

U naredne tri godine nakon ‘Watergatea’, Nixon (Frank Langella) je izbivao iz politi kog i javnog života, a onda je na njegovu adresu stigao jedan jako intrigantan prijedlog.

Naime, voditelj televizijskog talk-showa David Frost (Michael Sheen), želi s njime dogovoriti seriju intervjua koji e se odvijati uživo pred o ima javnosti.

Frost smatra da e interes biti nevi en upravo zbog razloga što Nixon nikada nije priznao krivnju, ili se ispri ao zbog doga aja koji su uzrokovali njegovu ostavku. Iako je Nixon imao nekoliko sli nih ponuda, odlu io se upravo za ovu Frostovu i to prvenstveno zbog velike nov ane svote, ali i zbog želje da oživi svoju ‘zale enu’ politi ku karijeru.

On vjeruje da e vrlo lako preokrenuti intervjue u svoju korist zbog reputacije svog ‘doma ina’ koji slovi kao ‘stru njak za pop kulturu i zabavu’....

Frost/Nixon režirao je: 1) G. Winick 2) R. Howard 3) K. Kwapis

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak 16.2.

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Igor Hranjec, akovec

CANTUS ANSAMBL 18.00 I TO SE ZOVE LJUBAV romanti na komedija 20.00 LJUBAV SE DOGA A romansa, drama

srijeda 17.2.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

nema filmskog programa u dvorani czk

etvrtak 18.2. nema filmskog programa u dvorani czk

l. br: _______________________________

petak 19.2.

Ime i prezime: ______________________

18.00 PREVIŠE JE SLOŽENO ITS COMLICATED romanti na komedija Režija: nancy Meyers Uloge: Meryl Streep, Steve Martin, Alec Baldwin 20.00 ŠTO JE NOVO S MORGANIMA? DID YOU HEAR ABOUT THE MORGANS? romanti na komedija Režija: Marc Lawrence Uloge: Sarah Jessica Parker, Hugh Grant, Sam Elliot

________ _____________________________

subota 20.2.

DVD, BLUE RAY IZLOG TVRD ORAH

(tri besplatne posudbe)

NEMILOSRDNI GADOVI

Francuska za vrijeme njema ke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Njema ki asnik SS-a Hans Landa ubija cijelu porodicu mlade Židovke Shosanne. Ona nakon toga odlazi u Pariz gdje dobiva novi identitet i postaje vlasnica kina. Poru nik Aldo ‘Apache’ Raine organizira grupu židovskih vojnika koji su angažirani da obavljaju akcije u pozadini i vrše teror nad nacistima.

Odredu prozvanom ‘Gadovi’ pridružuje se njema ka glumica i savezni ka tajna agentica Bridget von Hammersmark koja im pomaže u misiji napada na lidere Tre eg Reicha.

No, njihov plan miješa se s planom Shosanne, koja u svom kinu dobiva priliku izvesti vlastitu osvetu nad nacistima ...

12 RUNDI Akcijski triler kojeg kao redatelj potpisuje Renny Harlin.

Kada policijski inspektor iz New Orleansa Danny Fisher omete genijalnog lopova u plja ki vrijednoj milijune dolara, u sukobu slu ajno nastrada lopovova djevojka.

Nakon što pobjegne iz zatvora, zlo ina ki genij se odlu uje osvetiti za smrt svoje djevojke, izazivaju i Dannya na 12 rundi gotovo nemogu ih zagonetki i zadataka koje mora riješiti kako bi spasio život žene koju voli ...

18.00 PREVIŠE JE SLOŽENO romanti na komedija 20.00 ŠTO JE NOVO S MORGANIMA romanti na komedija

1.

MU EN

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

MAMURLUK

4.

HARRY POTTER I PRINC ...

5.

TVRD ORAH

6.

12 RUNDI

nedjelja 21.2.

7.

PRISILA NA BRAK

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

10. OPASNO PLAVETNILO 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

AVATAR

2.

OZBILJAN OVJEK

16.00 Kazališna družina Pinklec MALI AROBNJAK 18.00 PREVIŠE JE SLOŽENO romanti na komedija 20.00 ŠTO JE NOVO S MORGANIMA romanti na komedija

ponedjeljak 22.2.

18.00 PREVIŠE JE SLOŽENO romanti na komedija 20.00 ŠTO JE NOVO S MORGANIMA romanti na komedija

DOM KULTURE PRELOG

3.

GRA ANIN OPASNIH NAMJERA

4.

GANGSTERI

5.

BOŽI NA PRI A

6.

JULIE I JULIA

7.

SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC

8.

VJERUJEM U AN ELE

9.

NEBESA

subota, 20. velja e, nedjelja, 21. velja e 19.00 STARI FRAJERI obiteljska komedija

DOM KULTURE MALA SUBOTICA subota, 20. velja e

10. 2012.

US BOX OFFICE

19.00 AVATAR SF spektakl

nedjelja, 21. velja e

1.

AVATAR

2.

THE BLINDE SIDE

3.

THE PRINCES & THE FROG

4.

DID YOU HEAR ABOUT ...

5.

NEW MOON

Radno vrijeme blagajne!

6.

INVICTUS

7.

A CHRISTMAS CAROL

8.

UP IN THE AIR

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. OLD DOGS

18.00 AVATAR SF spektakl

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU: Naju inkovitije vježbe za oblikovanje donjeg dijela tijela

vrš a stražnjica i lijepo oblikovana bedra Oblikovanje miši a bedara i stražnjice jedan je od razloga zašto se bavimo fitnessom. Bez obzira li jeste “ugodno popunjeni“ ili mršavi, vrlo je važno da u vrstite miši e. Što manje miši a imate u bokovima i bedrima, više e vam do izražaja dolaziti celulit, a metabolizam e biti sporiji. Uz redovitu vježbu i u vrš ivanjem miši a vaše e tijelo sagorijevati kalorije i dok sjedite, a koža e vam biti zategnutija i vrš a.

Vježbe za oblikovanje bedara i stražnjice možete sami raditi kod ku e, bez dodatne opreme, a rezultate ete vidjeti za 4 - 6 tjedana. Važno je znati da su ove vježbe naju inkovitije u kombinaciji s aerobnim vježbama i zdravom prehranom. Najbolje vježbe za bedra i stražnjicu jesu one u kojima koristite vlastitu tjelesnu težinu. Vježbe poput u njeva, iskoraka i podizanja nogu zapravo su jedine vježbe koje trebate želite li imati seksi bedra i vrstu stražnjicu. Postoje mnoge varijacije tih jednostavnih vježbi, koje možete izabrati u skladu s tjelesnom kondicijom.

Na kraju lanka možete vidjeti i videoisje ak s vježbom za stražnjicu i bedra.

Naju inkovitije vježbe bedra i stražnjicu jesu one za koje koristite vlastitu tjelesnu težinu.

Vježbe poput u njeva, iskoraka i podizanja nogu zapravo su jedine vježbe koje trebate želite li imati seksi bedra i vrstu stražnjicu. Postoje mnoge varijacije tih jednostavnih vježbi, koje možete izabrati u skladu s tjelesnom kondicijom.

kundu vrsto stegnite miši e stražnjice. Vježbu ponovite 12 - 15 puta, a itavi niz napravite etiri puta.

Vježba za stražnjicu Legnite na le a, sa savinutim koljenima, noge malo razmaknute, ruke spuštene sa st rane. St isnite miši e s t r a ž njice i z at eg nit e t rbušne miši e. Nastavite tiskati miši e stražnjice, dok dižete bokove prema gore, im v i še možete. Z adr žite nekoliko sekundi u tom položaju. Stegnutih miši a stražnjice polako spustite bokove na pod , i t o pr vo spustite srednji dio le a, a na kraju trticu.

Hodanje iskoracima Ovo je jedna od najkorisnijih vježbi za bedra. Umjesto da iskorak radite na mjestu, nastavite se kretati iskoracima prema naprijed. Napravite tako 12 koraka, a vježbu ponovite 4 puta.

Vježbu, osim pove avanjem broja koraka, možete dodatno otežati korištenjem utega.

Evo nekoliko stvari koje trebate imati na umu prilikom izvo enja vježbe: 1. Napravite dovoljno veliki iskorak, tako da vam potkoljenica bude okomita, a natkoljenica paralelna s tlom.

2. Noga koja se nalazi otraga bi trebala biti savijena, ali koljeno ne smije dodirivati tlo.

3. Stanite za trenutak prije nego što ponovno napravite iskorak.

Istezanje prednje strane bedara Legnite na trbuh, noge neka budu zajedno. Lijevu ruku stavite iza le a i dohvatite desni gležanj. Podignite desnu petu prema gore koliko god možete. Zadržite se u tom položaju trideset sekundi. Ponovite vježbu drugom rukom i nogom.

Istezanje unutrašnje strane bedara Sjednite na pod i raširite noge koliko god možete. Nagnite se na desnu stranu i primite nožne prste ili gležanj. Zadržite se u tom položaju trideset sekundi.

Ponovite vježbu na lijevu stranu.

Leptir – vježba za unutrašnju stranu bedara

Podizanje natkoljenice

u njevi Stanite uspravno s nogama raširenim u ravnini bokova.

Izravnajte ruke i primite uteg, drže i ga ispred nogu. Ne pomi u i ruke u nite kao da želite

sjesti u stolac. Pokret radite miši ima stražnjice, a ne šire i noge. Koljena vam pri tom ne smiju biti ispred gležnjeva.

Nakon toga vratite se u po etni položaj, koriste i miši e bedara i stražnjice. Kad ustanete, 1 se-

Legnite bo no oslonjeni na lakat, jedna je noga na drugoj. Polako podignite jednu nogu u vis koliko možete, pa vratite u po etni položaj.

Ponov ite pok ret 30 put a.

Opustite se, zamijenite noge i ponovite vježbu. Napravite vježbu tri puta sa svakom nogom.

Sjednite na pod uspravljenih le a. Spojite tabane i privucite ih što bliže možete tijelu. Spustite ruke na noge i vršite lagani pritisak prema dolje. Vježbu ete najbolje napraviti tako da lagano rukama pritisnete koljena prema dolje. Zadržite se u tom položaju trideset sekundi.

GOSPODARSKA kriza ne e zauvijek trajati, pa više ne ete imati izgovor zašto se u karijeri niste pomaknuli s mrtve to ke

Je li suludo u današnje vrijeme razmišljati o boljem poslu?

S obzirom na današnju gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i sve višenezaposlenih,sretnistedaimateposaoigotovodaosje ategrižnju savjestiukolikorazmišljateoboljem poslu s ve om pla om. Vjerujem da je ve ina sretna što uop e ima posao, ma koliko bili nezadovoljni. I vjerujte, niste daleko od istine.

No, s druge strane, to ne zna i da morate kod ku e sjediti i ekati prekriženih ruku, žaliti nad svojom sudbinom i lošim poslom.

Nemojte osje ati sram ako poželite bolji posao nego što ga sada imate ili ste ga do sada imali. Nije loše postaviti nešto više ciljeve, dobit ete više samopouzdanja.

Naravno, kada pritisnu banke i morate platiti ratu kredita,

nahraniti i obu i djecu, platiti režije, vjerojatno ete raditi bilo što, ne razmišljaju i koliko ste zadovoljni s poslom ili niste.

No, injenica je da e ve ina ljudi u životu promijeniti nekoliko poslova i zanimanja, upravo iz razloga jer esto ne odaberu zanimanje koje žele ili se jednostavno kasnije razo araju.

Kriza ne e trajati zauvijek i nemojte misliti da niste dovoljno dobri za bolji posao. U inite korak i potražite novi posao.

Zašto promijeniti posao?

Potražite novi posao ako ... vam se život promijenio. Kada ste birali zanimanje, mogu e da

vam je život bio druga iji. Primjerice, bili ste mnogo mla i i niste imali obitelj. Putovanje na posao i mnogo prekovremenog rada više ne odgovara vašem stilu života s obitelji? Trebate potražiti zanimanje koje više odgovara vašem obiteljskom životu. ... vaše zanimanje nema budu nosti. Kada ste zapo eli raditi, zanimanje vam se inilo vrlo obe avaju im, no danas više nemate budu nosti jer se tehnologija promijenila, industrija u kojoj radite ne razvija se. Potražite zanimanje u kojem ete imati više prosperiteta. ... zasitili ste se posla koji radite. Nekada ste na posao odlazili s entuzijazmom i osmijehom,

a sada više ujutro nemate želju ustati iz kreveta, a kada pomislite na posao najradije bi zaplakali od muke. Vrijeme je da prona ete posao u kojem imate obe avaju u karijeru koja e vas nadahnuti. ... je vaš posao previše stresan. Odre ena zanimanja mogu biti vrlo stresna i nakon nekog vremena više se ne možete nositi s pritiskom. Kako biste zadržali psihi ko, mentalno ali i fizi ko zdravlje, prona ite manje stresan posao. … vam je posao dosadan.

Kada ste se zapošljavali na ovom radnom mjestu, mislili ste da ima mnogo razli itih mogu nosti, no, ispalo je upravo suprotno.

Napredovali ste koliko ste mogli i

shvatili da više nema šanse za ve e pomake u karijeri, ali i razvoju posla. Promjenom posla dobit ete poticaj i izazov za kojim ste toliko žudjeli. Psiholozi kažu, ako u pet godina na jednom radnom mjestu ništa ne postignemo, ni ne napredujemo na poziciji, vrijeme je da promijenimo posao. ... želite zaraditi više novca.

Zar to svi ne želimo? No, ve ini

iskusnijih radnih ljudi jasno je da je novac važan, ali nije sve.

Naime, esto se doga a da ljudi požale prelazak na posao koji je bolje pla en, ali nije ono što su tražili. U ovim teškim vremenima ova tvrdnja ini se gotovo suluda, no, mnogo je ljudi po elo raditi i slabije pla en posao na kojem su bili zadovoljniji i sretniji.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Piletina u umaku od kikirikija

Odstranite smrad cigareta iz automobila

Sastojci za 4 osobe: - 4 žlice ulja - 10 dag prženih slanih kikirikija - 50 dag odkoštenih pile ih prsa - 0,3 l vrhnja za kuhanje - 2 pune velike žlice kikiriki maslaca - po želji: papar, sol, peršin, Vegeta PRILOG: - riža, kuhana brokula zelena salata

Priprema jela Kikiriki usitnite na manje komadi e. To ete najlakše napraviti tako da ih zamotate u kuhinjsku krpu, a onda lupite nekoliko puta po njima batom za meso. Usitnjeni kikiriki popržite na ulju dok ne potamni, a zatim ga sklonite s ulja u neku posudu.

Piletinu narežite i pržite, na laganoj vatri, na ulju na kojem ste pržili kikiriki (po potrebi dodajte još malo ulja) dok ne bude potpuno pe ena, a zatim joj dodajte prethodno prženi kikiriki te izmiješajte. Malo posolite, popaprite te još kratko miješajte na laganoj vatri, pa zalijte s vrhnjem za kuhanje.

Kuhajte na laganoj vatri još 7 - 8 min miješaju i. Ako se ini da je umak previše gust, dolijevajte postepeno male koli ine mlake vode. Dodajte dvije pune žlice kikiriki maslaca, miješajte dok se kikiriki maslac ne rastopi. Kada se umak po ne zgušnjavati, dodajte prstohvat peršina i pola male žli ice Vegete. Dobro promiješajte i sklonite s vatre.

Poslužite s kuhanom rižom i kuhanom brokulom te zelenom salatom.

Dim cigarete opasno smrdi i teško ga se riješiti van iz automobila. Na sre u, imamo tri vrlo korisna savjeta kako izbaciti taj smrad.

Namo ite dva ru nika u distilirani bjeli ocat. Nakon što ste ih namo ili, stavite svaki ru nik u odvojene plasti ne posude.

Sve je u poziciji postavljanja posuda. Postavite jednu posudu blizu pepeljare i jednu na stražnje sjedalo. Ostavite posude sa ru nicima u autu tjedan dana. U tih tjedan dana smrad e se apsorbirati u ru nike i odstraniti smrad iz automobile.

Osvježite unutrašnjost automobila sa osvježiva om prostora.

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Nordox 75 WG, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kineski zid: Mongolski osvaja i, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri 5, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet: Ekspedicija u magli Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Strani igrani lm Potroša ki kod EP reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Pri e Ruth Rendell: Zidovi vo njaka, mini-serija Pri e Ruth Rendell: Koprena je pala, mini-serija U tu oj koži, serija (12) Skica za portret Potroša ki kod Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.00 ZOI Vancouver 2010. - hokej

03.30 04.20 04.35 05.05

02.40

01.50

20.10 22.00 22.30 22.40 23.35 23.50 23.55 00.05 01.00

19.30 19.56 20.02 20.05

17.40 18.20 18.35 19.20

16.10 16.20 17.00 17.35

15.35

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

09.07

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

na ledu: Švedska - Finska, prijenos TV vr : Nogalo Vitaminix Bra a Koale arobna plo a 2 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija Vip Music Club Evergreen Vip Music Club Ton i ton E ka TV vr : Nogalo Vitaminix Bra a Koale arobna plo a 2 Kod Ane Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu: Kanada - SAD, snimka ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu: Švedska - Finska, snimka ZOI Vancouver 2010. - bob dvosjed, snimka ZOI Vancouver 2010. umjetni ko klizanje, snimka Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama ZOI Vancouver 2010.: Skokovi - mom adski TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) ZOI - pregled dana ZOI Vancouver 2010.: Skokovi - mom adski, snimka U tu oj koži, serija (12) Kraj programa TEST ZOI Vancouver 2010.: Umjetni ko klizanje - ples slobodno, prijenos

07.10 Pink Panther, crtana serija 07.25 Mi y, animirana serija 07.40 Malcolm u sredini, hum. serija 08.30 Astro show, emisija 10.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 11.05 Pod is m krovom, hum. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin 12.55 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.50 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 James Bond 007: Operacija

00.05 00.50 03.45 04.00

21.50 22.02 22.10 23.00 23.15

20.15 21.10

18.00 18.17 18.20 18.55

--------

--------

--------

15.10 16.00

09.30 10.05 12.30 13.05 13.20 13.35 ---------------------13.55 14.10 14.25

08.30 ---------------------08.50 09.05

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija E.T., (1982. SAD, obiteljski; Redatelj: Steven Spielberg; Uloge: Henry Thomas, Drew Barrymore, Peter Coyote, Robert MacNaughton, Sean Frye, K.C. Martel) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) E.T., igrani lm Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MASSIVE ATTACK 01.00 NO NI PROGRAM

02:55 04:45 05:30 05:55 06:25

23:10 23:25 00:25 00:55 01:55

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

Svemir, (akcijski, 1979.; Redatelj: Lewis Gilbert; Uloge: Roger Moore, Lois Chiles, Michael Lonsdale, Richard Kiel, Corinne Clery) 22.10 Kickboxer 4, (akcijski, 1994.; Redatelj: Albert Pyun; Uloge: Sasha Mitchell, Nicholas Guest, Michele Krasnoo, Brad Thornton, Deborah Mansy, Jill Pierce, Nicholas Anthony) 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.00 Vlak smr , (akcijski, 2006.; Redatelj: Diethard Küster; Uloge: Mathis Landwehr, Arnold Vosloo, Simon Du on, Ken Bones) 01.40 Astro show, emisija

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

09:58 10:00 12:00 12:25 13:00

16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pilates Predsmotra Me imurske popevke – Donji Kraljevec, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % me imursko - Rudari, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Plja ka stolje a, lm 21.50 Kralj Arthur, lm 0.00 Samatha tko?, hum. serija 0.30 Klub, lm 2.15 Love TV 3.15 No na p ca

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Kralj Ralph, lm 22.55 24 UR 23.15 Špijun, serija 0.10 Kraljevi, serija 0.45 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 22. velja e 2010.

22:00 23:00 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:35 23:38 23:40 23:45

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

5.30 Skispringen, prijenos 6.00 Eishockey, prijenos 10.00 Olimpijske igre, prijenos 17.00 Rukomet, prijenos 19.45 Biathlon, prijenos 20.30 Langlauf 22.00 Bitahlon, prijenos

6.00 Poker 8.00 Bundesliga pur 11.00 Normal 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga pur 19.45 Ha rick, prijenos 23.00 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emo onalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Verliebt in eine Hexe, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Emily Rose, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

od 16.2.2010. do 22.2.2010.

PREGLED

TV

(20.2. u 20.00 h, RTL Televizija)

Nicolas Cage

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Nestali gradovi staroga vijeka: Prokleta dolina piramida, dok. serija 11.15 Danny na moru, dok. serija 11.40 Kulturna baš na 11.55 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Me u nama 15.35 Crnoluški pesniki, emisija pu ke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo 17.35 Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.22 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Globalno sijelo 20.45 Pus nje svijeta: Sahara, dok. serija 21.15 Ep reportaža 21.20 Poslovni klub 21.50 Ep reportaža 22.00 Otvoreno 22.55 Vijes 23.10 Poslovne vijes 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Drugi format 00.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.10 Pri e Ruth Rendell: Dvojnica, mini-serija (12) 02.00 Pri e Ruth Rendell: Klupa na obali, mini-serija 02.50 Danny na moru, dok. serija 03.15 Pus nje svijeta: Sahara, dok. serija 03.45 Crnoluški pesniki, emisija pu ke i predajne kulture 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Oprezno s an elom, telenovela

06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 ----------------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00

11.40 12.10 12.45 13.05 13.35 ----------------------------14.10 14.25 15.10 16.00 18.00 18.08 18.15 18.50 20.20 20.40 21.00 22.10 22.20 23.30 23.45 00.00 00.45 01.20 04.00

07.25 07.40 07.55 08.25 09.10 11.15 11.45 12.15 12.45 13.00

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 01:00 01:30 02:30 03:30 05:05 05:30 06:05

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: SADE 01.00 NO NI PROGRAM

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka: MilanManchester United Vijes Mr. Bean, serija Sažeci Lige prvaka Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Nebeske visine, drama Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.05 Osvoji ljubav, (roman na komedija, 2004.; Redatelj: Robert Luke c; Uloge: Kate Bosworth, Topher Grace, Josh Duhamel, Nathan Lane, Sean Hayes, Gary Cole, Ginnifer Goodwin, Kathryn Hahn) 23.45 Vijes , informa vna emisija 00.00 Savršeno oružje, znanstveno-fantas na serija 00.45 Grad uragana, krimi serija 01.30 Astro show, emisija

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:25 19:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fes vali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 19.45 Svijet 20.00 Nogomet, prijenos 23.20 Samantha tko?, hum. serija 23.50 Pauk, lm 1.35 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Bratstvo, serija 0.00 Kraljevi, serija 1.00 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 16. velja e 2010.

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Legenda o Tarzanu, crtana serija TV vr : Danica Gusarske pri e Matylda Profesor Baltazar Pustolovine Marka i Goge, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club I Was a Rat, (Uloge: Calum Worthy, Ka e Blake, Brenda Fricker, Tom Con , Stephen Ouime e, James Millard, Ned Bea y; Scenarist: Richard Carpenter (prema romanu Philipa Pullmana); Redatelj: Laurie Lynd) Dokuteka - Koraci: Deve krug, dok. lm Vip Music Club Prijatelji, hum. serija Koga briga TV vr : Danica Gusarske pri e Matylda Profesor Baltazar Kod Ane Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format ZOI Vancouver 2010., snimka Vijes na Drugom Vrijeme ZOI - Olimp ZOI Vancouver 2010.: Superkombinacija (M) spust, prijenos ZOI - Olimp ZOI Vancouver 2010.: Biatlon - 10 km (Ž), snimka ZOI Vancouver 2010. - Hokej na ledu: SAD - Švicarska, prijenos (dvije tre ine) ZOI - Olimp ZOI Vancouver 2010.: Superkombinacija (M) slalom, prijenos ZOI - Olimp ZOI - pregled dana ZOI Vancouver 2010. - Hokej na ledu: SAD - Švicarska, snimka ZOI Vancouver 2010.: Biatlon - 12,5 km (M), snimka ZOI Vancouver 2010. - Hokej na ledu: Kanada - Norveška, prijenos ZOI Vancouver 2010.: Umjetni ko klizanje - kratki program, uklju enje u prijenos

Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode)

15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Unser Star für Oslo, prijenos 22.15 Tv Total 23.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Der Einsturz, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Motor 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 21.15 DSF Reportaža 22.30 Heimspiel, prijenos

8.25 Eiskunstlauf, prijenos 12.00 Olimpija 15.30 Langlauf 19.00 Super Kombina on, prijenos 21.15 Snowboard, prijenos 22.30 Super Kombina on, prijenos

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Pove alo Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

19:15 19:18 19:20 19:30

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijes 08.10 Arvo Pärt: Kanon pokajanja - Ubor HRT-a pod ravnanjem Ton ija Bili a 09.25 Opera box 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ružmarin i maj ina dušica - specijal, serija 11.45 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Nordox 75 WG, emisija pod pokroviteljstvom 12.17 Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 13.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Fluke, (Uloge: Ma hew Modine (Tom Johnson, Flukeov glas) Samuel L. Jackson (Rambov glas), Max Pomeranc (Brian Johnson), Nancy Travis (Carol Johnson), Eric Stoltz (Je Newman); Scenarist: Carlo Carlei (prema romanu Jamesa Herberta); Redatelj: Carlo Carlei) 17.35 Lijepom našom: Samobor 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 19.20 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Odmori se, zaslužio si, TV serija 21.45 Ep reportaža 21.50 Paralele 22.25 Vijes 22.40 Vijes iz kulture 22.50 Filmski vikend fantas ke: Alien 2, (Uloge: Sigourney Weaver, Michael Biehn, Paul Reiser, Bill Paxton, William Hope; Scenaris : James Cameron i David Giler; Redatelj: James Cameron) 01.05 Ružmarin i maj ina dušica - specijal, serija 02.15 Fotogra ja u Hrvatskoj 02.45 Lijepom našom: Samobor 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Split: More

05.55 08.30 08.35 09.00 10.00 10.50 11.00 12.05

16.25

14.00 15.20

-------18.30 18.55 20.15 20.50 21.05 22.30 22.40 23.45 00.00 00.50

01.40 04.10 04.45

06.50 07.20 08.00 08.30 08.55 10.00 10.25 11.20

13.00

14.50

17.00

emisija

6.00 Poker 9.00 Eihockey, prijenos 11.30 Doppelpass, prijenos 14.30 Poker 16.30 Bundesliga pur 17.45 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick 22.00 DSF aktuell

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Tjedna kronika 100 % me imursko - Rudari Vinoteka Tjedna kronika Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Opasni dodir, igrani lm (12) Tjedna kronika Videostranice

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

21:35 23:15 23:50

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16:00 16:15 16:45 17:00 17:35 18:30 19:25 20:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Oko krole, ponavljanje Ekran zdravstva Predsmotra Me imurske popevke – Donji Kraljevec, snimka Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

5.30 Skispringen, prijenos 6.00 Eishockey, prijenos 10.00 Olimpijske igre, prijenos 17.00 Rukomet, prijenos 19.45 Biathlon, prijenos 20.30 Langlauf 22.00 Bitahlon, prijenos

07:55 07:57 08:00 12:10 12:55 13:35 14:40

15:10

13:28 13:30

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45

Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, Discovery: Preživje divljinu serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 - Sahara, dok. lm 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 Vrijeme 20:15 Olimpijske igre, prijenos Vijes , informa vna emisija Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija 0.25 No ni program Exkluziv, magazin za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja TV Event: Novo, novo 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijesvrijeme, dok. lm Novo, novo vrijeme - Deset 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cinelota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs godina poslije, dok. lm 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Zakon bra e, igrani lm, krimi serija (dvije epizode) emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Elec on, lm 13.50 Strike, lm 16.00 Eureka, lm 0.25 No ni program Neprijatelj pred vra ma, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me igrani lm, ratni (15) 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Das Streben nach Glück, lm 22.15 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV Zlo es de ki 2, lm 0.25 No ni program prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija pograni ne TV 23.15 Videostranice 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 10.45 Školska košarkaška liga 11.45 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni Provjereno 12.40 Dokumentarna serija program 13.40 Na putu za Hollywood, lm 15.35 Karen Sisco, serija 16.25 Jersey girl, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Terminal, lm 21.50 Tabloid, seri- 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 ja 22.45 Luda škola, serija 0.55 No na Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 panorama Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Bruce Allmäch g, lm 22.15 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 Spectacular, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Rekrut, 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden Dokumentarna serija 23.35 3:10 za 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Yumo, lm 1.20 Love Tv Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Crni prozor, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: DRUGI NA IN 01.00 NO NI PROGRAM

07:40 Bumba, crtana serija 07:55 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:20 Graditelj Bob, crtana serija 08:35 Winx, crtana serija 09:00 Dora istražuje, crtana serija 09:25 Tko je Samantha?, serija 09:55 Ulica sje anja, serija 10:55 Automo v, auto-moto magazin 11:20 Magazin Lige prvaka 11:50 Novac, business magazin 12:20 Eli Stone, serija 13:20 Kevin Hill, serija 15:20 Gle tko to govori 2, igrani lm 17:10 Vijes 17:30 Moj otac, komedija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 UFC: Cro Cop vs. Ben Rothwell 21:30 Ljudi u crnom 2, (SAD, 2002., SF akcija; Redatelj: Barry Sonnenfeld; Glume: Tommy Lee Jones, Will Smith, Rip Torn, Lara Flynn Boyle, Johnny Knoxville) 23:15 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:35 Televizijska posla, serija 01:05 Operacija Pandora, (SAD, 2002. drama; Redatelj: Rob Hardy; Glume: Michael Jai White, Monica Calhoun, Kristo St. John, Joseph Lawrence, Tyson Beckford) 02:40 Opsjednutost, drama 04:10 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:20 Televizijska posla, serija 05:50 Kraj programa

00.15

22.35

21.50

18.30 19.05 20.00

17.35

NEDJELJA 21. velja e 2010.

ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu: Njema ka - Bjelorusija, prijenos Najava programa Paulino ljeto, serija za djecu Prijatelji Nora Fora, TV igra za djecu Biblija Zadar: Misa, prijenos Gol, britansko-ameri ki lm Gar eld, ameri ki lm U potrazi za Ivanom, dok. lm ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu, snimka ZOI Vancouver 2010. - bob, snimka ZOI - OLIMP ZOI Vancouver 2010.: Veleslalom (M), prijenos 1. vožnje Atle ka, Mi ng u Splitu, prijenos ZOI - OLIMP ZOI Vancouver 2010.

- hokej na ledu: Rusija eška, prijenos ZOI - OLIMP ZOI Vancouver 2010.: Veleslalom (M), prijenos 2. vožnje ZOI - OLIMP + pregled dana ZOI Vancouver 2010.: Bob - dvosjed, uklju enje u prijenos ZOI Vancouver 2010.

- hokej na ledu: Rusija - eška, snimka kraja utakmice ZOI Vancouver 2010.

- hokej na ledu: Kanada SAD, prijenos ZOI Vancouver 2010.: Umjetni ko klizanje original ples, prijenos ZOI Vancouver 2010. snimka

Grupna terapija, hum. serija Mi y, animirana serija Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) Bakugan, crtana serija Najbolje godine, hum. serija (dvije epizode) Jedna od de kiju, hum. serija Jezikova juha, reality show Columbo: Velike obmane, (krimi serija, 1989.; Redatelj: Sam Wanamaker; Uloge: Peter Falk, Robert Foxworth, Stephen Ellio , Andy Romano, Janet Eilber) Analiziraj ovo, (komedija, 1999.; Redatelj: Harold Ramis; Uloge: Billy Crystal, Robert De Niro, Lisa Kudrow, Chazz Palminteri) Poruka u boci, (ljubavna drama, 1999.; Redatelj: Luis Mandoki ; Uloge: Kevin Costner, Robin Wright Penn, Paul Newman, Illeana Douglas, Robby Coltrane, John Savage, Jesse James, Raphael Sbarge) Odred za isto u, dok.

04.05 04.10 05.15

02.20

00.45

20.20 22.15 22.20 22.35 22.45

19.30 19.56 20.02 20.05

18.40 19.15 19.20

14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30 16.45 17.20 17.50 18.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

05.50 05.55 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Reprizni program TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Rio Conchos, (Uloge: Richard Boone, Stuart Whitman, Anthony Franciosa, Wende Wagner, Jim Brown, Warner Anderson; Redatelj: Gordon Douglas) EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Lovac na nasilnike Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Vesdin, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija LOTO 7/39 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dnevnik plus: Razgovor sa Stefanom Füleom, povjerenikom EU za proširenje Evergreen Ep reportaža Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend fantas ke: Alien: Osmi putnik, (Uloge: Tom Skerri , Sigourney Weaver, Veronica Cartwright; Scenarist: Dan O’Bannon (prema pri i Danona O’Bannona i Ronalda Shuse a); Redatelj: Ridley Sco ) Filmski maraton: Krivi ovjek, (Uloge: Dave Foley, David Anthony Higgins, Jennifer Tilly, Joe Flaherty; Scenaris : Dave Foley i David Anthony Higgins; Redatelj: David Steinberg) Filmski maraton: Posljednji ples, (Uloge: Francis Ng, Lung Ti, Vivian Hsu, Joseph Quek, Harvey Keitel, Salina Chung Yee Hung; Scenarist i redatelj: Max Makowski) Skica za portret Reporteri: Lovac na nasilnike Oprezno s an elom, telenovela

20.00

19.10

18.30

15.45 17.25

11.25 13.40

09.50

08.40 09.20

07.30 08.10

06.40

05.15

04.00

01.25

00.00 00.15

23.15

22.10 23.10

20.20

19.30

17.55

15.55

15.00

14.20

12.50 13.20 14.00

10.20 10.30 10.55 11.20 12.05

09.50 10.05

09.30 09.40 09.45

--------

08.35 08.40

05.55

TION 01.00 NO NI PROGRAM

(drama, 2006.; Redatelj: Oliver Stone; Uloge: Nicolas Cage, Michael ZOI Vancouver 2010. - hokej Pena, Maggie Gyllenhaal, na ledu: Finska - Njema ka, Maria Bello, Stephen Dor ) prijenos 22.10 Neprijatelj pred vra ma, Najava programa (ratni, 2001.; Redatelj: Vrijeme je za Disneyja: 101 Jean-Jacques Annaud; dalma nac Uloge: Jude Law, Ed Harris, Vrijeme je za Disneyja: Rachel Weisz, Joseph Legenda o Tarzanu Fiennes, Bob Hoskins) TV vr 00.25 Ubojstvo po brojevima, Danica triler Ninin kutak: Slikanje 02.25 Jedanaes sat, igrani lm, vodenim bojama akcijski (12) arobna plo a 2 Izazovi: Moji medvjedi i, hrvatski dok. lm za mlade Navrh jezika Pripovjeda 06:20 Ezo TV, tarot show Kokice 08:20 Bumba, crtana serija Briljanteen 08:35 Superheroj Spiderman, Hrvatski pisci na TV ekranu crtana serija - A.Kova i : U registraturi 09:00 Graditelj Bob, crtana serija Auto-magazin 09:15 Winx, crtana serija 4 zida 09:40 Dora istražuje, crtana serija ZOI Vancouver 2010. 10:05 Tko je Samantha?, serija skijaško tr anje, snimka 10:35 Frikovi, serija ZOI Vancouver 2010. 11:35 arobnice, serija umjetni ko klizanje, snimka 12:35 Nestali, serija ZOI Vancouver 2010. - hokej 13:35 Tulum 3, komedija na ledu, snimka 15:20 Gle tko to govori 2, HNL: Hajduk - Slaven obiteljski lm Belupo, prijenos 17:00 Vijes Rukomet: Liga prvaka 17:10 Nad lipom 35, (muški): CO Zagreb humoris no-glazbeni Fyllingen, prijenos show ZOI Vancouver 2010.: 18:10 Lud, zbunjen, normalan, Alpsko skijanje - Super G serija (Ž), uklju enje u prijenos 19:15 Dnevnik Nove TV ZOI Vancouver 2010.: 20:00 Mit, (Kina/Hong Kong, Skokovi - velika skakaonica 2005., akcija; Redatelj: prijenos Stanley Tong; Glume: HNL - emisija Jackie Chan, Hee-seon Kim, HP - gdje ste vi, tu je i Tony Leung Ka Fai, Mallika vaša pošta, emisija pod Sherawat) pokroviteljstvom 22:15 Legionar, (SAD, 1998., ZOI Vancouver 2010.: akcija; Redatelj: Peter Skijaško tr anje (M) 15 km MacDonald; Glume: ZOI - pregled dana Jean-Claude Van Damme, Putov vjere: Taoizam - put Adewale Akinnuoyedo besmrtnos , dok. serija Agbaje, Steven Berko , ZOI Vancouver 2010. - hokej Nicholas Farrell, Jim Carter) na ledu: Latvija - Slova ka, 00:10 Pravda iza rešetaka, (SAD, prijenos 2002., triler; Redatelj: ZOI Vancouver 2010.: Neema Barne e; Glume: Alpsko skijanje - Super G, LisaRaye, N’Bushe Wright, snimka Monica Calhoun, Cli on ZOI Vancouver 2010.: Bob Powell, Mos Def) (M) - dvosjed, snimka 01:50 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:50 Plja ka, igrani lm (15) 04:15 UFC: Cro Cop vs. Ben Heroji iz stras , dramska Rothwell, prijenos serija 07:15 Kraj programa Mi y, animirana serija Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) Bakugan, crtana serija Skrivene poruke, hum. serija Columbo: Columbo odlazi 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 na giljo nu, krimi serija Roditelji, humorna drama RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Premier liga: Everton EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + - Manchester United, HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; prijenos 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Selidba, komedija TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Zvijezde Ekstra: 20 DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A nasljednica milijarderki, SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI zabavna emisija CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REVijes , informa vna PRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; emisija 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; Hrvatska traži zvijezdu, 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIglazbeni show JA; 00.00 Music Special: BLUE FOUNDAWorld Trade Center, služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Die Geierwally, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Olimpijske igre, prijenos 1.00 No ni program

09:58 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:05 16:00

07:55 07:57 08:00 12:10 13:20 14:20

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija REZERVIRANO VRIJEME MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

18:15 18:35 18:40 19:00

16:15 16:45 17:00 17:10 18:20 19:00 19:15 19:50 21:35 23:15 23:25

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Oko krole Pjesme koje srce diraju Vješ ce iz Blaira 2, igrani lm (12) Vijes Videostranice

5.30 Skispringen, prijenos 6.00 Eishockey, prijenos 10.00 Olimpijske igre, prijenos 17.00 Rukomet, prijenos 19.45 Biathlon, prijenos 20.30 Langlauf 22.00 Bitahlon, prijenos

6.00 Poker 9.00 Eihockey, prijenos 11.30 Doppelpass, prijenos 14.30 Poker 16.30 Bundesliga pur 17.45 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick 22.00 DSF aktuell

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Sad je dosta!, lm 21.50 Detonator, lm 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 23.25 No ni program 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, Videostranice 18.00 Gradi Peyton, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold prekograni ne TV 1.10 Videostranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Mr. Deeds, lm 22.15 Genial 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program daneben 23.15 No ni program 11.10 Angie, serija 11.45 Dokumentarna serija 12.50 Ljubav kroz želudac 13.25 Konjska ludnica, lm 15.15 Poirot, serija 16.20 Karen Sisco, serija 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Do17.15 udnovate karte, lm 18.55 24 bra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi UR 20.00 Krvavi dijamant, lm 22.25 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er udnova um, lm 0.35 Edmond, lm Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 1.30 No na panorama 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Mali špijuni 2, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Ka- 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu lifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kam- 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Geera! 19.30 TV Tuba 20.00 Gle, tko to heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, govori 2, lm 21.40 Privatna praksa, serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes serija 22.40 Mrak lm 2, lm 0.25 20.15 Elizabeth, lm 21.55 Planet der Affen, lm 23.50 No ni program Skins, serija 1.45 No na p ca

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 20. velja e 2010.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Nestali gradovi staroga vijeka: Tajanstveni vladar i Hatuše, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Doma i dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu Mamu ca, krimi serija (12) Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija U tu oj koži, serija (12) Skica za portret TV ku e imaju pravo promjene programa

01.40 02.25

21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

20.10 21.00

19.30 19.56 20.01 20.04

19.22

17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.00 17.30

14.19 14.25 14.40

13.20 14.10

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.15 11.55

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

Proces A sad u Europu Doma i dok. lm Oprezno s an elom, telenovela

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod is m krovom, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum.

05.50 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: Rusija Latvija, prijenos 08.25 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Honzik i Samuel 08.45 arobna plo a 2 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.20 Koga briga?

13.50 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Honzik i Samuel 14.10 Kod Ane 14.25 Zvjezdane staze: Voyager, serija 15.10 e-Hrvatska 15.45 Znanstvene vijes 16.00 ZOI Vancouver 2010., snimka 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 Nogomet, LP - emisija 20.40 Nogomet, LP: Bayern Fioren na, 1. poluvrijeme 21.30 Vijes na Drugom 21.40 Nogomet, LP: Bayern Fioren na, 2. poluvrijeme 22.35 Nogomet, LP - emisija 23.05 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje - spust (Ž), snimka 23.50 ZOI - pregled dana 00.10 U tu oj koži 2, serija (12) 01.25 ZOI Vancouver 2010. Hokej na ledu: Švedska - Njema ka, prijenos 04.00 ZOI Vancouver 2010.: Snowboard - halfpipe (M), snimka 04.15 ZOI Vancouver 2010.: Snowboard - halfpipe (M), prijenos 05.15 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje - spust, snimka

03.20 03.50 04.35 05.05

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Lovac demona, horor Nebeske visine, igrani lm (15) Seinfeld, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: CORINNE BAILEY RAE 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 06:25

02:50 04:25

23:05 23:20 00:20 00:50 01:50

22:00

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 CSI: NY, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.45 L.A. Dragnet, krimi serija 22.30 Najgori neprijatelj, krimi serija 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 Zakon bra e, krimi serija (dvije epizode) 01.10 Osvoji ljubav, igrani lm, roman na komedija 02.45 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 23.15 Heroji, serija 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet, prijenos 22.25 Navy CIS, serija 23.25 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program

14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Olimpija, prijenos 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

15:00 17:00 17:05 17:25

09:58 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 15:10 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:30 00:45 00:48 00:50 00:55

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Me imurske škole - Belica Me imurje danas Sport Prognoza vremena Slu ajna ubojstva, igrani lm (12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 14.30 Sportquiz 10.00 TV vodi + panorame turis kih 17.30 DSF Motor 19.15 Rukomet, prijenos središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 22.00 Turbo 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 5.45 Eishockey, prijenos 10.00 Biathlon 12.00 Olimpijske igre, prijenos 19.00 Langlauf, prijenos 20.00 Abfahrt der Damen, prijenos 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program 21.30 Langlauf, prijenos

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Nogomet, prijenos 23.20 Samantha tko?, hum. serija 23.20 Kuhinja, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Ma jaški blues, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Bratstvo, serija 0.30 Kraljevi, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 17. velja e 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.20 11.26 11.28 11.30 13.30 13.42 13.45 13.45 14.35 14.44 14.45 15.35 16.10 16.20 17.00 18.15 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 02.30 02.40 03.25 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kineski zabranjeni grad: Carev sudbonosni plan, dok. serija Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Inauguracija predsjednika RH, Ive Josipovi a TV kalendar HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Doma i dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo primopredaja dužnos u Uredu predsjednika Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Vrijeme za knjigu Vip Music Club LP Skica za portret Oprah show Doma i dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.00 08.25 08.30 ----------------------------09.05 09.30 10.00 13.30 14.00 ----------------------------14.35 14.55 16.55 18.45 18.50 18.55 20.50 21.00 22.00 23.35 23.55 00.40 01.25 04.00

18.30 18.55 19.05 20.00 20.45 22.25 00.10 00.20 01.00 01.45 02.30

06:40 07:25 07:50 08:05 08:30 09:00 10:00 11:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:50 02:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Predsjedni ka inauguracija, prijenos Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) U klin u, (SAD, 2004., drama; Redatelj: Charles S. Du on; Glume: Meg Ryan, Omar Epps, Charles S. Du on, Tony Shalhouub) Seinfeld, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: LADY ANTEBELLUM 01.00 NO NI PROGRAM

04:35 05:00 05:45 06:20

Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) CSI: Miami, krimi serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija (15) Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Astro show, emisija

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15

09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pilates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Kradljivac srca, serijski lm Vijes Me imurske škole - Belica, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die Model WG 21.20 Jana Ina i Giovanni 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Motor 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 DSF Reportaža 21.00 Poker 23.00 Golf

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 00:55 00:10 00:25 00:28 00:30 00:35 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija BRANITELJI ZA BRANITELJE dokumentarna emisija XICA TV studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi Od Mure do Drave, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Pustolovine Marka Pola, igrani lm (12) Interview tjedna Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 6.00 Eishockey, prijenos 11.00 Olimpi15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija jada, prijenos 19.00 Biathlon, prijenos 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom 20.45 Langlauf 22.00 Biathlon, prijenos

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Eko zona 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fes val 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm (strani) 21.00 Nogomet, EL: HSV - PSV, prijenos 22.50 Glazbena emisija 23.20 Rock emisija 00.50 TEST

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glaz- 5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z bara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija na- 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt kon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro Kerner, prijenos 0.15 No ni program je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 vremena 09:00 To no u 9 09:30 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diU ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, jete 11:00 Unsere erste gemeinsame serija 19.00 24 sata 20.00 Bolje ne e bi Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von nikad, lm 22.00 Ekipa za o evid, serija St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 22.50 24 UR 23.10 Bratstvo, serija 0.05 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert Kraljevi, serija 1.10 No na panorama 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Countdown, serija 22.15 Kosti, serija Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 23.10 No ni program 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Policijska akademija 6, lm 21.40 Izlet, lm 23.15 Samantha tko?, hum. serija 23.45 Kuhinja 2, lm 2.10 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 18. velja e 2010.

ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: eška Slova ka, prijenos Najava programa TV vr : Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste pa je pustolovine Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Kokice TV vr : Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste pa je pustolovine Kod Ane ZOI Vancouver 2010., snimka Košarkaški kup Hrvatske, prijenos EL, nogomet - emisija Vip Music Club EL, nogomet: Ajax Juventus, prijenos EL, nogomet - emisija i sažeci ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: SAD Norveška, prijenos ZOI Vancouver 2010.: Biatlon 20 km (M), prijenos ZOI - pregled dana ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: SAD Norveška, snimka ZOI Vancouver 2010.: Biatlon (Ž), snimka ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: Švicarska Kanada, prijenos ZOI Vancouver 2010.: Umjetni ko klizanje slobodan program (M), prijenos

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod is m krovom, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.00 17.45 17.50 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05

22.50 23.40 23.45 00.00 00.05 00.15 00.50

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kineski zabranjeni grad: Mo lijepe konkubine, dok. serija Ep reportaža Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjednik Franjo Tu man - Stvaranje hrvatske države, dok. serija Dvoboj kod Diabla, (Uloge: James Garner, Sidney Poi er, Bibi Andersson, Denis Weaver, Bill Travers, John Hoyt, John Crawford; Scenarist: Marvin H. Albert; Redatelj: Ralph Nelson) Lica nacije Ep reportaža Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi red partera, emisija o kazalištu 30’ Iluminados por el fuego, (Uloge: Gastón Pauls, Pablo Riva, César Albarracin, Hugo Carrizo, Virginia Innocen , Juan Leyrado, Arturo Bonin, Jon Lucas, Mario Chaparro, Tony Les ngi; Scenaris : Tristán Bauer, Miguel Bonasso, TV ku e imaju pravo promjene programa

02.35 05.05

05.55 08.25 ----------------------------09.00 09.25 10.00 13.30 14.05 14.20 14.35 ----------------------------15.10 15.25 15.55 17.55 20.05 20.25 21.40 22.15 22.27 22.30 00.00 01.20 04.00

05.05

07.25 07.40 07.55 08.25 09.10 11.15 11.45 12.15 12.45 13.00 13.55 14.40 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05

Was gibt es Neues! 23.30 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta

18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Der Schuh des Manitu, lm 22.50 The Contract, lm 0.25 No ni program

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 00:15 00:30 00:45 00:48 00:50 00:55

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Interview tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije, poli ki talk-show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Privla nost, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Eishockey, prijenos 11.00 Olimpijada, prijenos 19.00 Skispringen, prijenos 20.00 Langlauf, prijenos 20.30 Skijanje, prijenos 23.00 Skispringen

11:00 12:00 14:30 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI XICA TV studentska emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI BRANITELJI ZA BRANITELJE dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin

18:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Die große Lei Lei Show 21.50 ZiB Flash 22.00

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Video- 5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja stranice 16.35 TV prodaja 17.05 Doku- Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander mentarna serija 18.00 Gradi Peyton, Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallserija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature wassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & prekograni ne TV 3.20 Videostranice Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack!

0.15 No ni program 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreprodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 mena 09:00 To no u 9 09:30 FamilienhilTv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna fe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitsata 20.00 Gradski spasitelj, lm 21.40 ten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Slut- 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 nja, lm 0.45 No na panorama Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 22.15 Mario Barth Live 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obal- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokéna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 20.00 Privla an susjed, lm 21.40 Osam- Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. ljeni, lm 23.25 Samantha tko?, hum. serija serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 23.55 Krik 3, lm 1.30 Love Tv Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Planet der A en, lm 22.15 Wächter der Nacht, lm 0.10 No ni program 10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 ReVrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 klamni program 14.30 Sportquiz 17.30 TEST DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 19.15 Turbo 20.15 Ameri ki gladijatori 22.30 Ha rick

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 19. velja e 2010.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: TOŠE I PRIJATELJI 01.00 NO NI PROGRAM

(dvije epizode) Edgardo Esteban, Gustavo 20.00 Marinac iznad zakona, Romero Borri; Redatelj: (akcijski triler, 2006.; Tristán Bauer) Redatelj: John Bonito; Vip Music Club LP Uloge: John Cena, Robert Oprezno s an elom, Patrick, Kelly Carlson) telenovela 21.40 Jedanaes sat, (akcijski, 2008.; Redatelj: John Lyde; Uloge: Ma hew Reese, K. Danor Gerald, Jennifer ZOI Vancouver 2010.: Hokej Klekas, Michelle Money, na ledu: Slova ka - Rusija, James Jamison) prijenos 23.20 Vijes , informa vna emisija TV vr : Život u obitelji vodenkonja 23.30 Vrsta 3, (znanstvenofantas ni, 2004.; Redatelj: Vitaminix Brad Turner; Uloge: Robin Cipelice lutalice Dunne, Robert Knepper, Mali crveni trakotor Natasha Henstridge, Sunny Lockie Leonard, serija za Mabrey, Amelia Cooke, John djecu Paul Pitoc) Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog 01.20 Marinac iznad zakona, igrani lm, akcijski triler (12) sabora 02.55 Astro show, emisija Vip Music Club Puni krug Izazovi: Moji medvjedi i, hrvatski dok. lm za mlade TV vr : Život u obitelji vodenkonja 06:25 Naši najbolji dani, serija Vitaminix 07:10 Jackie Chan, crtana serija Cipelice lutalice 07:35 Mali zmaji i, crtana serija Mali crveni trakotor 07:50 Žablja patrola, crtana serija Kod Ane Drugi red partera, emisija o 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija kazalištu 10:10 Odavde do vje nos , serija ZOI Vancouver 2010., 11:10 Magi na privla nost, serija snimka 12:10 IN magazin Košarkaški kup Hrvatske, 13:00 Naša mala klinika, serija prijenos nala 14:00 Provjereno, informa vni ZOI - OLIMP magazin ZOI Vancouver 2010.: Alpsko 15:00 Odavde do vje nos , serija skijanje - Super G (M), 16:00 Magi na privla nost, serija prijenos ZOI - OLIMP + pregled dana 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija Vijes na Drugom 18:25 IN magazin Vrijeme Sud i kazna 20: Sirens, mini 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Meteor, (SAD, 2009., akcija; serija (12) Redatelj: Ernie Barbarash; T-Mobile In Music Fes val, Glume: Bill Campbell, Marla snimka Sokolo , Christopher Lloyd, ZOI Vancouver 2010.: Hokej Michael Rooker, Stacy na ledu: eška - Latvija, Keach) prijenos 23:10 Plja ka, (SAD, 2007., triler; ZOI Vancouver 2010.: Redatelj: A.J. Kparr; Glume: Umjetni ko klizanje - ples Yul Vazquez, A.J. Buckley, obavezno, uklju enje u Gabrielle Union, Giancarlo prijenos Esposito, Anjelah N. ZOI Vancouver 2010.: Johnson) Hokej na ledu: Bjelorusija 00:45 U klin u, igrani lm (12) Švedska, snimka 02:35 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:35 Meteor, igrani lm 06:20 Kraj programa Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) Drugo lice, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija

16. velja e 2010.

ZA NJEGA

Muške frizure za prolje e 2010.

Svi se modni trendovi cikli ki ponavljaju, pa je to slu aj i s muškim frizurama. Posljednjih godina dovoljno je samo malo modernizirati frizure iz nekoga drugog vremena i biti in. Zna i li to da je nova frizura jednaka starom na inu šišanja i novom na inu ešljanja? Pa, tako nekako.

Za prolje e 2010. frizeri su na muške revije poslali rockere i školarce. Ili, bolje re eno, muškarce dje a ki razbarušene kose sa šiškama, koji koketiraju s grungeom, i one mnogo ozbiljnije, klasi no po ešljane kose.

Pa zapo nimo s rockerima koji nastavljaju jedan od najve ih trendova prošle godine - šiške.

No, ove sezone i one su doživjele neke promjene. Naime, dok je

prošle sezone ‘must have’ dužina bila ona do obrva, ovo prolje e imate više opcija što vam omogu ava da odaberete onu koja najviše odgovara vašem obliku lica. Brižno po ešljane ili naizgled nemarno razbarušene - ovisi o vašem obliku lica, ali i karakteru.

Druga smjernica koju vam predlažemo jest da kosu za ešljate prema natrag poput Georgea Clooneya i tako dobijete jedan daleko klasi niji izgled. S tim ne biste trebali imati problema ukoliko vam je kosa dobro ošišana i koristite pravi proizvod, pa se oko toga savjetujte sa svojim frizerom.

Kosu probajte pred ogledalom za ešljati na obje strane, jer lice nije simetri no, i oda-

berite onu koja vam se ini boljom. Na kraju, o vama ovisi želite li razdjeljak ili ne. Iako je uglavnom prisutan, modeli na Jil Sander reviji nisu ga imali i možemo vam re i kako to uop e nije izgledalo loše.

Osim u Clooneyu, inspiraciju možete prona i i u frizuri Caryja Granta ili princa Edwarda, a poželite li izgledati kao modeli na Calvin Klein reviji, budite oprezni. Radi se o dosta ženstvenoj frizuri koju treba znati i mo i nositi.

Kao i kod svega, najvažnije je prona i frizuru koja najviše odgovara vašem obliku lica, a seksi izgled u kona nici ete posti i zahvaljuju i dobroj ‘suradnji’ vaše kose i kosti lica. (izvor: Moda.hr)

MODNI DODATAK

PARFEM ZA NJU

Štucne kao modni hit

Idole d`Armani Marc O`Polo Men travnju 2010. godine ku a Eau de Toilette MarcU O`Polo predstavit e novi

Štucne su modni dodatak koji razbija monotoniju svake odjevne kombinacije. Iako služe kao grija nogu tijekom vježbanja, postale su modni hit koji se nosi u svim prilikama te ih ove sezone jednostavno morate imati. Najbolje izgledaju ako se kombiniraju uz tajice, a mogu ih nositi gotovo sve generacije, od djevoj ica do onih nešto starijih.

Laganija varijanta u odnosu na prošlogodišnje izdanje, Idole d`Armani EDT, o ekuje se na tržištu po etkom ožujka 2010. godine. Bogata i cvjetna kompozicija prvijenca osvježena je liminovim notama.

Idole d`Armani EDT otvara se istaknutim i naglašenim akordima gorke naran e, ostavljaju i svjež ugo aj na samom po etku.

U srcu umjesto egipatskog jasmina nastupa zelena nota jasmina koja daje sjaj i prozra nost kompoziciji.

Bo ica je iste forme kao i parfemska verzija predstavljena prošle godine, kreirana od stakla i okrunjenametalnimpoklopcem.Mirisje dostupan u bo ici od 50 ml edt.

PARFEM ZA NJEGA

mirisni par - Marc O`Polo Women i Marc O`Polo Men, ime proširuje svoju kolekciju mirisa senzualnim, kvalitetnim i prirodnim notama. Koncept The Simple Beauty of Life istaknut je jasnim, istim i jednostavnim linijama, uz preciznost i snažan karakter.

Muško izdanje Marc O’Polo Men kreirano je kao drveno za inski miris koji uklju uje bergamot, elemi, biber i intenzivni umbir. U srcu su cvjetovi jabuke, dok su u donjim notama zemljano drvenasti akordi bijelog kedra, mahovine, ambera i mošusa. Pored toaletne vode u bo icama od 40 i 90 ml edt, u ponudi su after shave od 90 ml, kupka 150 ml i dezodorans u sticku od 75 ml.

TEHNO ZONA

Zadivljuju e fotografije i HD videozapis za kreativce Canon uvodi revoluciju u svijet fotogra ije široke potrošnje predstavljanjem novog modela EOS 550D, laganog digitalnog SLR (DSLR) fotoaparata koji korisnicima omogu uje širenje fotografskih horizonata na podru ju stati ne fotogra ije i Full HD videozapisa.

EOS 550D najnoviji je model u Canonovoj svjetski priznatoj liniji EOS, savršen za snimanje uspomena uz zadivljuju e detalje i

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

boje. Canonov dosad najnapredniji DSLR fotoaparat za široko tržište spoj je brojnih zna ajki i kompaktnog, za korištenje jed-

nostavnog ku išta, zahvaljuju i emu korisnicima nudi savršen alat za istraživanje i razvoj kreativnih zamisli.

PITA za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema PITAJ vlastitom zdravlju? vlast

O mobingu ili zlostavljanju na radnom mjestu Sve je ve i broj ljudi koji dolaze u psihijatrijske ambulante zbog psihi kih posljedica koje na njih ostavlja dugotrajno zlostavljanje na poslu. Ve ina ljudi ipak ima samo nejasan dojam o toj, ne tako rijetkoj pojavi. esto osoba i ne prepoznaje mobing, ili ga trpi zbog straha da e izgubi posao. I tek kad se pojave ozbiljne zdrastvene posljedice, obi no mjesece i godine nakon po etka zlostavljanja, takva osoba potraži psihijatrijsku pomo . Stav je struke, ne trpje , ve potraži pravnu i psihološku pomo što prije. Prije toga se dobro informira , pa i obra jednoj od ve postoje ih udruga za sprije avanje zlostavljanja na poslu.

Obi no su žrtve mobinga, zrele, nekon iktne i strukturirane osobe, a njihovi zlostavlja i osobe s poreme ajem osobnos . Zanimljivo je da su žrtve mobinga naj eš e vrijedne i radišne osobe, inova vne, koje istovremeno imaju potrebu reagira na nepravdu i neregularnost u djelovanju, i o tome su obi no spremne javno govori . To je zasigurno veliki problem za one rukovoditelje koji su u prvi plan zacrtali osobnu korist i na neki na in “priva zirali” postoje i obi no ve i sustav na štetu drugih. Njihovi su zlostavlja i,

dakle obi no upravo suprotnih karakteris ka. U po etku se stvar odvija na razini sukoba zlostavljane osobe i obi no šefa zlostavlja a. S vremenom se osoba po inje osje a manje vrijednom na poslu, gubi ugled i pravo glasa. Obi no se i suradnici zlostavljane osobe, iz straha da i same ne postanu zlostavljane, i iz straha da ne izgube posao, inden ciraju sa zlostavlja em i po nu zajedno sa njim sudjelova u zlostavljanju odabranog lana kolek va. Zlostavljani uskoro postaje redovni krivac za sve neuspjehe kolek va, i u cijelos se urušava njegova profesionalna ali i osobna vrijednost. Nega vna percepcija drugih postaje mjerilo njegove vriednos , umjesto njegovih stvarnih radnih pos gnu a i njegovih stvarnih osobnih vrijednos . Borba za opstanak i izgaranje na poslu ne donosi nikakav obrat i zlostavljana osoba s vremenom po inje pobolijeva od kroni nih bolesti, razvija psihijatrijske poreme aje, naj eš e tjeskobne poreme aje ili depresiju, što u slijedu narušava njene kapacitete i funkcionalnost. Sve može završi bijegom u bolest i poboljevanjem, bolovanjima, na kraju odlaskom s posla ili otkazom.

Posljedice po zlostavljanu osobu mo-

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut

gu bi velike, po zdravlje i po život opasne. I dok zlostavljana osoba na kraju gubi posao, zlostavlja obi no pronalazi novu žrtvu. U našoj zemlji još ne postoji zakon o mobingu. Ali zbog svega re enog, mobing ne smijemo trpje . Treba odmah potraži pravnu i psihološku pomo . Ne treba eka krajnje faze mobinga, kad obi no ve postoje zna ajne psihološke teško e, pa i pravi psihijatrijski poreme aji. A to narušava i naše tjelesno, dakle cjelokupno zdravlje i kvalitetu našeg života. Treba se bori pro v zlostavljanja na random mjestu. No to nije lako i za to ipak treba i nešto gra anske hrabros .

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. velja e 2010.

Komentari Stepin evi progonitelji Nazvao me itatelj iz Murskog Središ a, koji mi je sav zadihan izgovorio: - Zamisli, Štef, pro itao sam u novinama za koje znam da ih ti ne itaš kako su me imurski generali okupirali Balog breg, to je ober Selnice.

I nebrem vjerovati da su me u njima bili i dvojica udbaša - progonitelja i mu itelja kardinala Stepinca, i to na brijegu koji je Stepinac kao zagreba ki nadbiskup pohodio pred II. svjetski rat. Još sem bole žalosten kaj su ta dva po meni zlo inca oduševljeno do ekali, pogostili i s njim jeli i pili Me imurci šteri k meši hodijo. Ne znam kaj bi na to rekel, najrajši bi jim v o i lu nul, sipao je itatelj, kojeg sam morao prekinuti jer sam vidio drugi poziv na mobitelu.

- Halo, ste to vi gospon Mesari , za uo sam na slušalici. Jesam, izvolite. - Ja zovem tu z Kralovca (Gornjeg Kraljevca) i prosim Vas kaj me posluhnete i to napišete vu Vašim novinama. uo sam kaj su na selni kom Balogu bili nekši generali i predsjednik države, pak me zanimalo što je još bio ž njimi. I zamislite, bili su dva - tri udbaši šteri su mu ili Stepinca, ali i druge sve enike, pak i vratišinskog župnika Hinka Krodera.

Pa kak jih je nej sram i kakši su to ljudi šteri ih zoveju pit i jest v Me imurje. Srdit sem i žalosten ..., i još puno toga izgovorio je ogor eni Kraljev an, a kojeg sam morao prekinuti, jer ipak imam i druge obaveze.

S obojicom sam se složio kako je rije o neukusnom do-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

ga aju, ali sam im napomenuo kako svatko, pa tako i ovi koji su generale i udbaše pozvali, na svom posjedu ima pravo to u initi. Druga je stvar što mnogi, ne samo ova dvojica, smatraju kako je licemjerno ugoš ivati osobe koje su bili dokazani progonitelji i mu itelji nadbiskupa i kardinala Stepinca. No, ne treba to uditi ako još i danas, kada je Stepinac uzdignut na slavu oltara, mnogi profesori, povjesni ari, akademici, novinari i politi ari smatraju kako Stepinac nije dovoljno sura ivao s novom (tada još nelegalnom) komunisti kom vlaš u, predvo enom njihovim drugom Titom, iji si sljedbenici bili i na Balogu.

Neka takvi i dalje slijede i druže se sa Stepin evim i crkvenim progoniteljima koji su dali poubijati stotine sve enika, a Središ ancu, Kraljev anu, svim istinskim vjernicima i meni ostaje nada i vjera kako e sve Stepin eve i ljudske patnje biti ublažene kada blaženik uskoro postane svetac.

Manipulacijski svijet Svi smo mi ljudi od krvi i mesa i sasvim je prirodno i normalno da griješimo. Svojstveno nam je da nerijetko biramo lakši i kra i put, pa bilo da u tu svrhu podlegnemo “ilegalnim“ metodama. Kontrolirati sebe esto puta mnogo je teže i napornije nego kontrolirati druge, osobito one koje smatramo slabijima od nas. Stoga nije udno da rije manipulacija nikom nije strana, a vjerujem da smo se svi barem jednom našli i u ulozi manipulatora, ali i same žrtve.

Komunikacija i komunikacijske vještine nešto je bez ega ne možemo u odnosima s drugim ljudima. I dok komunikacijom odnos s drugima možemo poboljšati, možemo ga i potpuno uništiti. No, razlika izme u korištenja komunikacijskih tehnika u svrhu poboljšanja odnosa te u svrhu utjecanja na drugu osobu u smislu da u ini ono što mi želimo, dakle, prividnog poboljšanja, esto je teško vidljiva ili gotovo nevidljiva.

Bilo da je rije o odnosu izme u roditelja i djeteta, odnosu ljubavnika ili odnosu potpunih stranaca, manipulacijske vještine nisu rijetkost ni u jednom društvenom odnosu. Manipulacija u politici, medijima, manipulacija reklamama samo su jedan mali dio manipulacijskog svijeta u kojem živimo. Pobornici korištenja takvih “vještina“ esto se brane stavom da ponekad time manipuliranoj osobi ine dobro. No, ak i ako smo uvjereni da drugoj osobi inimo

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

AKOVE KI espresso by Bibi

Valentinovski post festum

DOWN je i te kako UP

E, Valentinovo, Valentinovo ... Svi koji me znaju sada o ekuju, kao i prošle godine, nešto nabijeno cinizmom, kritiku Valentinova, praznika izmišljenog za trošenje novca koji ljude diljem svijeta ini isfrustriranima zbog samih sebe, njihovih partnera, sama kog života ili seksualnosti. Ali ove godine ne u.

Ove godine ja sam još uvijek singl, imam 27 godina i toliko posla (iako sam se upravo vratila s godišnjeg) da nemam energije pisati o tome koliko ne volim Valentinovo, ne zato što su se moji osje aju promijenili, ve zbog toga što možda ne osje am iste emocije na isti na in.

I dok sam uvijek za nešto što slavi ljubav, moja kritika na potroša ku kulturu Valentinova ostaje. I isto tako ne mogu ne primijetiti da ovaj dan na neki na in ipak poga a mnogo mojih “slobodnih“ prijateljica, koje odjednom tog dana ipak imaju vremena za kavu, ve eru ili barem cugu na brzinu, a tjednima (i mjesecima) prije nemaju.

Zašto je biti sam nekima toliki problem? I zašto uop e ima toliko samih snažnih, uspješnih, obrazovanih, samostalnih, zaposlenih žena u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima?

Je li to naša nemogu nost da se odreknemo svoje nezavisnosti i prilagodimo malo nekom drugom? Ili je to krivo društvo koje name e okvire unutar kojih bismo se morali svi ponašati? Sa svih strana nam govore kako se moramo obla iti, našminkati, smršaviti, udebljati ... Biti pametna, ali ne previše pametna, imati smisao za humor, ali ne predobar smisao za humor, biti seksi ali i sramežljiva ... Nek’ to sve ide kvragu.

Ove godine po ela sam stvarno razmišljati o ljubavi.

Je li vam ikada prošla kroz glavu misao: što ako dobijem dijete sa sindromom Down? Prvotni strah i nemo koju je Arabela osjetila prilikom saznanja da je njezina Lena takvo dijete ubrzo se pretvorila u bezuvjetnu ljubav, totalnu privrženost i svjesnost da ju je ta situacija zapravo uvelike oplemenila. Danas šestogodišnjakinja, Lena je druga ija, ali savršena.

Pravo pitanje koje se u tom trenutku postavlja nije: zašto baš mi? Pravo pitanje jest: zašto ne mi? Zašto se ne bi mi radovali i smijali više no ikad i bili okruženi djetetom koje nikada nije ljuto? Zašto ne bi bili blagoslovljeni tim neiscrpnim izvorom ljubavi koje nam je ovo dijete u stanju podariti?

Upravo tim osje ajima bili su po aš eni i svi u ma kove kom vrti u “Mrav” Dje jeg centra akovec koji su bez ikakvog ustru avanja primili Lenu u svoje okrilje. Na roditeljskom je sastanku prije nekoliko godina Lenina majka izrazila zahvalu za sve razumijevanje na koje nailaze u tom okruženju. Neki vrti i u Hrvatskoj, naime, još uvijek ne žele primiti tu djecu.

No, zauzvrat bila je nagra ena rije ima hvale što su an ela poput Lene povjerili na uvanje djeci i tetama Ljubici i Vesni. U njihovoj blizini svatko od nas postaje senzibilniji. Upravo sam to i ja osjetila onog trena kad sam upoznala te umiljate, divne Lenine o i.

Dana 21. ožujka obilježava se Svjetski dan sindroma Down.

Datum je vrlo simboli an. Na 21. paru kromosoma nalaze se greškom 3 kromosoma. No, kada biste upoznali Kaju, Karla, Ivana, Doru, Stelu, Tenu, Lanu, Magda-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

lenu, Marija ili, naravno, Lenu, koji su aktivni lanovi Udruge za sindrom Down Me imurske županije, brzo biste uvidjeli da kod njih nema greške, nema mana, a ako im nešto fali onda je to zloba. Ona zloba koju imaju oni koji boluju od puno težeg, još neimenovanog sindroma. Sindroma pokvarenosti, na primjer.

Postoji predivna usporedba koja opisuje dolazak posebnog djeteta. To je kao da sanjariš o putu u Italiju, istražuješ o njoj, u iš talijanski jezik i veseliš joj se. Kona no do e taj dan i sjedaš u avion. Me utim, kad sleti, stjuardesa izvali: “Dobro došli u Nizozemsku“. I ostaneš u udu! Kakva Nizozemska? Htjela sam u Italiju! Bit je u tome da Nizozemska nije neko užasno, grozno mjesto, samo je druga ije. I sad trebaš prou iti tu drugu zemlju, njezin jezik. Kad malo do eš k sebi, uvidjet eš da je Nizozemska ustvari prekrasna, ima vjetrenja e, tulipane, Rembrandta. I ako potrošiš svoj život jadikuju i što nisi bio u Italiji, ne eš nikada biti slobodan uživati u vrlo osebujnoj Nizozemskoj.

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

Mi ustvari toliko malo znamo o pravoj, stvarnoj ljubavi, umjesto toga se pokušavamo utrpati u kalupe o ljubavi koje nam “propisuju“ asopisi, televizija, ilmovi i reklame. Nije lako navigirati kroz sve ovo, posebno ako volite nekog u ovo vrijeme kada se cijeni individualnost, a ljubav se, ona prava s puno osje aja, smatra feminiziranom, zahtjevnom, ak i iracionalnom.

I žene i muškarci mogu voljeti duboko, potpuno i iskreno, no, u današnje vrijeme esto se suzdržavamo jer bi to moglo pokazati našu ranjivost. Ono što sam po ela shva ati jest da je u današnjem svijetu, koji je pun mržnje, samoprezira, ljubomore, objekti ikacije, rata i nasilja, voljeti sebe i nekoga drugog najrevolucionarnija stvar koju možete napraviti. I ne možemo suditi druge ili od njih o ekivati da ispune nekakve nerealne standarde ljubavi. Ljubav, ako je išta, onda je svakako nepredvidiva. Dobro je to jedan pisac rekao: - U ljubavi, naime, ne postoji nikakva logika. Ljubav je potpuno iracionalna.

Možda je onda ponekad ok da i mi super samostalne djevojke volimo na taj ludi, iracionalni i nekontrolirani na in. Ali ne preludo, naravno.

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

POGLED ISPOD OBRVA

arobnjak iz Oza dobro, postavlja se pitanje ima li u toj ulozi imalo poštovanja s obzirom na to da žrtve time automatski stavljamo u poziciju slabijeg.

Me utim, ovaj oblik manipulacije nekako je oprostiv.

Kada pak je ona u injena prora unato, podmuklo i svjesno, tada postaje najve im problemom. Hladni i promišljeni manipulatori esto su simpati ni i šarmantni, no, koriste se najpodmuklijim sredstva ne bi li došli do svog cilja. U ovom slu aju cilj nikako ne opravdava sredstvo.

Jedna je autorica odli no rekla: “Upitajmo se sljede e: želimo li opuštene i otvorene odnose s emocionalno zdravim ljudima koji ne podnose takvu vrstu igrica - ili želimo vidjeti ljude kao marionete, pokušavati ih oblikovati kao takve, te time privla iti nezrele ljude koji su skloni igrama, glumi ili podložnosti manipulaciji“.

Imala sam tu sre u da sam ilm arobnjak iz Oza gledala kao mala djevoj ica. Glavna junakinja je djevoj ica Dorothy, živi miran život u Kanzasu, a onda ju jednog dana, zajedno sa psom Totom, tornado odnese u udesnu zemlju Oz. Ima i drugih likova, ne u u detalje, doga aju im se svakakve udesne stvari, da ne kažem fantasti ne. Imala sam, dakle, sre u što sam gledala ilm dok sam bila malena, zato što su te fantasti ne stvari za me mogle biti istina, nisam ih odmah svrstala u znanstvenu fantastiku kao odrasli. Plus, Dorothy je imala divne crvene cipele i lupila bi njima i svašta bi se doga alo!

Sve cure koje su gledale ilm, divile mu se i kasnije razvile opsjednutost cipelama: evo mogu eg objašnjenja, haha!

Redale su se godine i uvjeravali su me da su takve stvari fantazija. Ipak, nisam htjela priznati, ali nisu me uspjeli uvjeriti skroz. Ok, priznajem da Oz vjerojatno ne postoji,

ali…Mislim da sam bila prvi srednje kad sam ula izreku, zapravo isje ak iz pjesme, a ide nešto ovako: „Kada sanjaš visoko, gore na zvijezdi, nema veze tko si, tvoje snovi e se ostvariti…“ Da, to je bila to ka na i. Možda ipak nije sve mašta.

Još koja godinica, i došla meni knjiga Paula Coelha u ruke. Vjerojatno ste uli za njegovu knjigu Alkemi ar, bila je svojedobno najdraža knjiga svake manekenke u Hrvatskoj, hehe. Pa Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala, Priru nik za ratnika svjetlosti, Peta gora, Jedanaest minuta, Veronica je odlu ila umrijeti, Zahir… ma, ima ih još, „progutala“ sam ih sve! Ukratko, autor jednostavnim rije ima piše o modernim udima. Samo da spomenem; nisam sigurna da mi se svi a rije „ udo“. Nekako automatski zvu i kao nešto nemogu e. Ipak, ne bi postojala ni sama rije udo da se uda ipak ne doga aju, što zapravo zna i da su mogu a, jelde?! Jedino što je fascinantno u udima jest to što ne podliježu uobi aje-

nim zakonima ljudske logike. S naglaskom na ovom ljudske!

Odlu ila ja upoznati Paula Coelha, prije nekoliko godina. Ina e je iz Brazila. Zna i, itala sam o „ udima“ – poželjela sam si „ udo“. Tvrdila ja svojim prijateljima da u se ve nekako dokopati tog Ria de Janeira, doduše ne znam gdje u na i P. Coelha, grad nije baš mali, i kako u ga nagovoriti da popri amo, ali nisam se dala smetati! Onda jednog inog dana še em akovcem, slu ajno bacim pogled na oglas u izlogu knjižare, i bingo! Jack pot! Pisalo je:„P. Coelho dolazi u Zagreb, na sajam knjiga („Interliber“), potpisat e 200 knjiga Zahir.“ Knjigu mi je koji dan prije poklonila sestra, a studirala sam u Zagrebu u to vrijeme!

Moje udo je našlo mene. Ali, to nije kraj ilma. ekam u redu za potpis, sto i neka po redu, po potpis se ide gore na stage. Taman zakora im na stage, P. Coelho traži stanku! Molim?! Mislim si što sad, vrtim se, gledam lijevo, desno, ho u si i, ho u li tu ekati, što da radim?! On mi mahne,

na engleskom mi kaže neka ostanem s njim pri ati!? Ostala sam. Pri ali smo cijelu pauzu.

Pamtim njegov pogled jer je to pogled moga uda. Eto, kao što kaže netko; „najve e otkri e današnjega vremena jest da ovjek može promijeniti svoju budu nost mijenjaju i svoj stav“.

Uglavnom, što bi P. Coelho rekao: „Moramo slušati dijete koje smo jednom bili i koje još uvijek živi u nama. To dijete razumije magi ne trenutke.“ I zato sanjajte, sanjajte jer „nebo nam uvijek pomaže u borbi za naše snove, koliko god se udnovati mogli initi. Zato što su to naši snovi i samo mi znamo koliko nas stoji sanjati ih.“

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

15

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; ' Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

SVE Ĺ TO TREBA ZNATI O DIGITALNOJ TELEVIZIJI (2/4)

Lokalna televizija nakon digitalizacije vidjet e se u cijeloj regiji ÂĄ ` ` < Â | q $ # # $ $ Â&#x2020; < < Y

< Â&#x161;* $ Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;* < Y ` [ < [ Y < < [

< ~q+#Â [ # < < Y *

' Y <

$ Y

[ # * ¢ < # Y ' Y < < [ ` * Â

> ' > Y [ ` # Y ' Y < * ÂĄ ` `# < Y < < Y

Y # [ < **

Multipleksi ^

#

$ <

> '

" #

' | ' #

ÂŁ Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x201C;Â&#x2018;* <

Y } #

<

> Y #

> < Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;{* < * ] $ ' #

>

# $ [ Y >

* " ' #

 ' | ¤Â&#x2020; ` # <

`

> Y > < # `

[

'

< * ~ Y ` >

'

> *

# '

< # > '

< Y [ < < * Â <

* < ~q~ + ] ­ *  Y [ < ` < <

< Â * ' Â&#x2020; $ Y < # < < < # $

<

Y <

Y Y Y *

<

Â&#x2DC;Â&#x201E;Â&#x161; Y

` #

< * " Â&#x2039;Â&#x2018;Â&#x201E;ÂŽ Y [ ŠŒ~ Y Y < # * ~ <

[ < Y Y * Â&#x201A; #

' > < > Y >

[ < Y # * ÂŞ ` <

> > <

> '

* ÂĄ * [ < Y #

<

[ #

< < # <

Y *

Iako e i za prijem digitalne televizije biti potrebno namjestiti antenu, slika ne e znati ĹĄto je to snijeg

> # ÂĽ # > | ¤ \ + ÂŚ ~ } § ¨ ^* Â&#x201A;

$ | ¤ \ | ¤ + | ¤ ~ < * ¥ | ¤ \

` ^] Â&#x2039; ^] Â&#x2019; ÂĄ  q ] Š ÂĄ  q ] Š

| ¤ +*

Y Y [ <

Y ' > $# [ [ # < ~q+#Â *

Lokalci vidljivi u cijeloj regiji

Y Y# [ ' # Y | ¤ \ ` Y [

> Y ' * ÂŞ

[ ' > Y

^ q# < < * # Y `  q q q | ¤ +* ÂŹ Y < ' # < < ~Â&#x161;  | q $

# $ $ # Â&#x2020; < > Y

[ < [ > Y > ` * ~

< < # Y Y > ' < Y '

< * ¨

> ` '

` ` Y[ < ' #

< Y ' [

Prikaz UHF frekvencijskih pojasa IV i V â&#x20AC;&#x201C; raspoloĹživi multipleksi i pripadaju e radiodifuzijske usluge te druge elektroni ke komunikacije

< # *

Prednosti DTV-a

< Y Y #

< Y [

` # ' < Y ` > [ Y

Y > '

[

< [ ` < [ ` *

[

Y[ < < <

< [ ` < # ` [ * Â&#x;

< < <

[ Y

` >

# < * ÂĄ # < }"¨# * }"¨  } ' ' " < ¨ Â&#x2020; < < *  < < <  q < #

< # < $ > * " < < <

< ` ' < # * ~q+#Â <

< $ [ $

*

< <

# }"¨# Y < < [ <

 # < < Y[ *Â&#x2020; $ # < Y * ÂŞ Y # < Y < [ ` < #

Digitalna dividenda | $ <

< Y ' ^ #

[ < Â&#x203A; < Â&#x153; < Â&#x; < < Y ' q ]^Â&#x201E;

Y Y # < > $

< Y

< Y Y

Â&#x; < < # <

Y

$ >

< > `

' [ < # < ' <

Y * < # Y <

< Y #

> < * ~ < #

Y [ # Y > ` Â&#x201E; # < < # Y Y $ Y #

 Â&#x;~ qÂ&#x2020;

 ^~ qÂ&#x2020; Y <

< # < < Y #

Y < # Y # < # Y Â ~q+#^Â&#x2020; <

> #

> # ' ` < [ ' # [ $ `

'

< # [ $ Y # Y ` Y Y #

< < < Y < Y[ < # [ $ ' < ` [ $

#

# < <

` [ $ # '

<

#

*

Digitalni odaĹĄilja na Sljemenu eksperimentalno radi i u HD rezoluciji

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. velja e 2010.

PREDSTAVLJAMO: VW Touareg

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-31.1.2010.

Marka

koi ina udio, %

1

Volkswagen 14

2

Chevrolet

9

21,88% 14,06%

3

Hyundai

8

12,50%

4

Opel

6

9,38%

5

Toyota

5

7,81%

6

Dacia

3

4,69%

7

Honda

3

4,69%

8

Renault

3

4,69%

9

Suzuki

10 Ford

3

4,69%

2

3,13%

11

Kia

2

3,13%

12

Mazda

2

3,13%

13

Peugeot

2

3,13%

14 Citroen

1

1,56%

15

1

1,56%

64

100%

Seat

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,96

Super plus 98

8,03

Super 100 BS Eurodizel

8,37 7,26

Eurodizel BS LPG auto plin

8,03

7,26

Renault akcija ko nice Renault Nissan Hrvatska u velja i, u okviru komercijalne akcije, osigurava popuste na rezervne dijelove ko ionog sustava kao i na dodatnu opremu te akumulatore i metlice brisa a. Akcija Renault Nissan Hrvatska traje do 27. velja e 2010. g. U okviru ove akcije, vlasnicima Renault vozila nudi se 20% popusta na rezervne dijelove ko ionog sustava. Renault servis osigurava pregled ko nica za samo 50 kuna ili je potpuno besplatan ukoliko se vlasnici odlu e na zamjenu ko nica.

Osim toga, za sva se vozila u akciji odobrava i popust od 20% na rezervne dijelove ko ionog sustava. U ponudi su originalni dijelovi Renault i Motrio rezervni dijelovi koji odgovaraju tehni kim zahtjevima vozila starijih od 6 godina s idealnim omjerom cijene i usluge. U okviru ove komercijalne akcije, za vozila starija od 4 godine nudi se mogu nost ugradnje tvorni ki obnovljivih dijelova koji su cjenovno povoljniji od novih originalnih dijelova za 30-50%. Tehni ke speci ikacije obnovljenih dijelova zadovoljavaju sve norme, a Renault osigurava jednaku garanciju kao i prilikom kupovine novih originalnih dijelova. U akciji koja traje od 01. do 27. velja e ove godine sudjeluju svi ovlašeni Renault servisi u Hrvatskoj.

7,33 4,76

4,76

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 12. velja e 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Citroën astronomska oprema nikad povoljnija Citroën u velja i ima akciju pod nazivom “Astronomska oprema nikad povoljnija” u kojoj nudi više tehnologije i više opreme za nižu cijenu.

U velja i se ponuda posebno odnosi na više opreme te su u akciji posebno istaknuti Citroën Berlingo Multispace+ 1.6i i Citroën C4 Visio+ 1.4i.

Citroën Berlingo Multispace+ 1.6i je u ponudi po atraktivnoj cijeni od 104.900 kn, a Citroën C4 Visio+ 1.4i ima primamljivu cijenu od 94.900 kn. Navedena akcija vrijedi do 28. velja e 2010. godine ili do isteka zaliha kod svih distributera koji sudjeluju u akciji.

Novi Touareg ideju SUV-a vodi u budu nost Volk s wagen je odr žao svjetsku premijeru potpuno novorazvijenog Touarega i time tehni ki najinovativnijeg „Volkswagena“ od samih po etaka marke.

Novi Touareg na suvremen na in ponovno interpretira fascinantnu ideju SUV-a – zahvaljuju i ponudi motora koji su gotovo 20 posto štedljiviji i velikom broju novih sustava pomo i i sigurnosti.

Touareg e k tome tako er biti prvo i jedino terensko vozilo njema kog proizvo a a u Europi koje e se proizvoditi u hibridnoj verziji. S potrošnjom od samo 8,2 litara goriva postavlja nove standarde me u SUV-ovima za terensku vožnju s benzinskim motorima. Do 50 km/h e se Touareg Hybrid mo i voziti u potpuno elektri nom na inu, a time i bez štetnih emisija. U pogledu dizelskih agregata, Touareg V6 TDI sa 7,4 litara prosje ne potrošnje bilježi najbolju vrijednost u segmentu istinskih terenskih vozila. Obje verzije, Touareg Hybrid i V6 TDI, su najštedljiviji benzinski i dizelski SUV-ovi klase velikih vozila ikada proizvedenih u Europi.

SUV novog doba – lakši, aerodinami niji, štedljiviji Jednako kao i sa svjetski uspješnim, manjim Tiguanom, Volkswagen i kod novog Touarega dosljedno ustraje na dugotrajnosti. Prvi preduvjet za to: SUV je u osnovnoj verziji 208 kila lakši!

Ogroman napredak. Jednako tako je vrsto a karoserije pove ana za dodatnih 5 posto te je time osigurala vode e mjesto me u konkurencijom. Drugi preduvjet: Dizajneri su ostvarili zna ajno bolju vrijednost koe icijenta otpora zraka (cw). Osim aerodinami nog usavršavanja, još jedan dodatni imbenik koji utje e na tu vrijednost je niža karoserija ovog Touarega u odnosu na njegovog prethodnika. Zajedno s prednjim krajem oblikovanim u skladu s novim DNA dizajna Volkswage-

na to je rezultiralo manjom prednjom siluetom. Tre i preduvjet: Svi motori, serijski opremljeni 8-stupanjskim automatskim mjenja em, u odnosu na prethodnika demonstriraju zna ajne prednosti u pogledu potrošnje goriva; u nekim slu ajevima ak manje od dvije litre.

SUV za sve ceste – Pogon na sva etiri kota a u dvije verzije Serijski pogon na sva etiri kota a tako er je izmijenjen u pogledu vrijednosti potrošnje. U osnovnoj verziji („4Motion”) svi Touareg modeli nove generacije raspolažu pogonom na sva etiri kota a sa Torsen središnjim diferencijalom s ograni enim proklizavanjem (4MOTION; sposobnost uspona 31 stupanj).

Sli no kao Tiguan Track & Field Touareg k tome raspolaže „Offroad-programom vožnje“, koji pritiskom na tipku ABS, EDS i ASR sustave prilago ava terenskoj

vožnji, aktivira sustav pomo i za vožnju nizbrdo i prilago ava to ke promjene stupnjeva automatskog mjenja a. Dodatno je V6 TDI umjesto s Torsen središnjim diferencijalom mogu e naru iti s „Terrain-Tech-Paketom” koji je opremljen još ja im središnjim diferencijalom za off-road uvjete uklju uju i i redukcijski prijenos kao i središnji i stražnji diferencijal s do 100% blokade. (4XMOTION; sposobnost uspona 45 stupnjeva). Ova verzija analogno prvoj generaciji Touarega opremljena je regulatorom pomo u kojeg voza vozilo sada u pet stupnjeva prilago ava speci i noj uporabi: 1. „Onroad”; 2. „Offroad” (kao „Offroad-program vožnje“ plus automatsko navo enje mehani kih blokada); 3. Low (kao „Offroad” plus aktivacija redukcijskog prijenosa, promjena stupnjeva prijenosa pri višem broj okretaja, nema automatskog prebacivanja u viši stupanj prijenosa u ru nom na inu); 4. Dodatna blokada središnjeg diferencijala; 5. Dodatna blokada stražnjeg diferencijala.

Ovako opremljen Touareg može savladati svaki teren na Zemlji.

SUV za svakodnevicu – više prostora, više inovacija Volkswagen novi Touareg nije u inio samo lakšim, štedljivijim, a time i agilnijim; pretvorio ga je u još raznovrsniji allrounder. Nova unutrašnjost je funkcionalnija, stražnja sjedala su udobnija, a ponuda prostora za noge straga je ve a. Stražnja klupa sjedala se

može pomaknuti za 160 milimetara po dužini, a tako er je mogu e namjestiti nagib naslona sjedala.

Po želji se pritiskom na tipku elektri no deblokira te je u nekoliko sekundi preklopljena i nudi 1.642 litara kapaciteta prtljažnika.

Serijski je ve u osnovnoj verziji opremljen Radio-CD ure ajem i Info-sustavom, kojim je mogu e intuitivno upravljati putem 6,5 in nog velikog zaslona osjetljivog na dodir. Parkirna ko nica se sada aktivira pritiskom na gumb. Motor (V6 verzije) se na semaforima isklju uje automatski i pokre e ponovno, im voza makne nogu s papu ice ko nice (start-stop sustav). Dodatno se stražnji poklopac otvara i zatvara pomo u daljinskog upravlja a integriranog u klju u. Najve i panoramski klizni krov svih SUV modela i tijekom tmurnih dana nudi dovoljno svjetla. Inovativni „ Area View“ pomo u etiri kamere nadzire okolinu Touarega i time osigurava dodatnu sigurnost. Zaštitu nudi do devet zra nih jastuka. Lane Assist osigurava da ne skrenete s pravog puta; Side Assist upozorava kod promjene vozne trake na vozila koja se približavaju odostraga. Automatska regulacija razmaka ACC s integriranim Front Assist-om ko i u slu aju nužde sve do zaustavljanja i kao mjeru predostrožnosti zateže pojaseve. Bi-Xenon prednja svjetla s Dynamic Light Assist-om osvjetljavaju promet iz suprotnog smjera i reguliraju dugo svjetlo bez zasljepljivanja, a adaptivna kompenzacija prevrtanja osigurava da Touareg suvereno stoji na cesti. Po prvi puta, Touareg e sadržavati elemente opreme pod novom oznakom „Exclusive” Volkswagena Individual. Dodatna oprema koju je mogu e naru iti uklju uje 19-colne aluminijske naplatke (tip „Girona”), umetke dekora od inog drveta („maslina”) i kožnu opremu („Nappa”) u dvije kombinacije boja „Dark Burgundy / Titan crna” ili „Pepper bež / Titan crna”.

Touareg – najbolje od dva svijeta Oko 500.000 voza a odlu ilo se za prvu generaciju SUV-a. To je terensko vozilo više klase koje u jednom konceptu spaja visok stupanj udobnosti, sportske karakteristike vožnje, avangardni dizajn, izvrsnu kvalitetu i neograni ene mogu nosti istraživanja – najbolje od oba svijeta osobnih i offroad vozila. Sada s novim Touaregom dolazi vrhunski allrounder, koji oba svijeta spaja još savršenije.

Touareg e kod trgovaca biti dostupan ve od svibnja.

16. velja e 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Polo i Golf proglašeni su “Najboljim automobilima 2010.”

Igor Križman i novi voditelj flotne prodaje tvrtke marki Renault Nissan Hrvatska Korporacija Renault imenovala je Igora Križman i a voditeljem lotne prodaje marki Renault, Dacia i Nissan. Na novoj funkciji, na koju je stupio 1. sije nja ove godine, Igor Križman i e biti odgovoran za lotnu prodaju marki Renault, Dacia i Nissan na tržištu Republike Hrvatske, a nadre eni mu je g. Zoran Vujasinovi , generalni direktor Renault Nissan Hrvatska. U tvrtki Renault Nissan Hrvatska od velja e 2004. g. obnašao je funkciju Managera za Business centre. Uslijedilo je unaprje enje na funkciju Voditelja lotne prodaje marki Renault i Dacia, a ovim imenovanjem Križman i preuzima i odgovornost za lotnu prodaju marke Nissan.

11.111.111. Polo silazi s proizvodne vrpce u sklopu poduze a Volkswagen Group India u sklopu svoje državne posjete Indiji predsjednik Savezne Republike Njema ke prof. dr. Horst Köhler posjetio je Volkswagenov pogon u Puneu.

Predsjednik je zajedno s prof. dr. Jochemom Heizmannom, lanom upravnog odbora Volkswagen AG-a zadužen za sektor “Koncern proizvodnja”, i Jörgom Müllerom, predsjednikom i direktorom Volkswagen Group India, nazo io proizvodnji i silasku s vrpce 11.111.111. Pola u svijetu. U sklopu silaska s vrpce 11.111.111. Pola predsjednik Savezne Republike Njema ke razgledao je zajedno s delegacijom od 30 visoko rangiranih zastupnika politike i gospodarstva novi Volkswagenov pogon u saveznoj državi Maharashtra.

Skupina se informirala o programima izobrazbe novo uposlenih djelatnika te o inovativnim proizvodnim procesima pogona.

Tvornica u Puneu jedna je od najmodernijih u Volkswagen koncernu te pokriva kompletan proizvodni proces, od pogona za prešanje preko montaže karoserije, lakirnice sve do kona ne montaže. Maksimalni godišnji kapacitet iznosi 110.000 vozila.

U Puneu se osim Volkswagen Pola tako er proizvodi i Škoda Fabia. Volkswagen pogon u Puneu je s ukupnim investicijskim volumenom od 580 milijuna eura dosad najve i investicijski projekt nekog njema kog poduze a u Indiji. Do kraja 2010.

Volkswagen e zapošljavati oko 2.500 djelatnika iz regije.

Stru ni asopis Auto motor und sport proglasio je “Najbolje automobile u 2010.”: s Polom i Golfom marka Volkswagen ima ponovno dva pobjednika, dok je marka Volkswagen gospodarska vozila pobijedila s modelom Multivan u kategoriji “Van”. Polo je pobijedio u kategoriji “malih vozila”. U kategoriji “kompaktnih vozila” Golf je bio uvjerljiv. Šesta generacija najbolje

prodavanog vozila, koja je na tržištu od konca 2008., usavršena je u svakom detalju. itatelji asopisa Auto motor und sport izabrali su u kategoriji najbolji “Van” Multivan iz Volkswagen gospodarskih vozila. Izbor “Najbolji automobili” održan je ve 34. put. U ovoj godini sudjelovalo je oko 100.000 itatelja koji su birali svoje favorite u deset kategorija.

Novi motor u Octaviji Škoda Octavia dobiva još jedan motor – postoje a paleta benzinskih motora proširuje se etverocilindarskim 1.2 TSI/77 kW motorom s turbo punjenjem i izravnim ubrizgavanjem, koji se ve neko vrijeme ugra uje u Yeti. Svojim performansama i maksimalnim okretnim momentom od 175 Nm na 1.550 – 4.100 okretaja/min ovaj motor ima iznimno dobre reakcije i idealno je rješenje, kako za gradsku vožnju, tako i za vožnju autocestama. Po želji se može kombinirati sa 6-stupanjskim ru nim ili 7-stupanjskim automatskim DSG mjenja em.

Prate i trend “downsizinga”, odnosno smanjenja obujma uz zadržavanje velike snage, ovaj moderan motor kombinira ekonomi nost i dobre ekološke karakteristike s izvanrednim voznim svojstvima.

Uz prosje nu potrošnju od 5,7 l/100 km Octavia 1.2 TSI ispunjava EU5 standarde i predstavlja najekonomi niju Octaviju s benzinskim motorom. Njegova niska emisija ispušnih plinova (134g CO2/ km) znatno umanjuje prosje nu emisiju ispušnih plinova u Škodinim vozilima. Vozilo e biti na raspolaganju od velja e 2010.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. velja e 2010.

Stiže Seat Ibiza ST Mercedes-Benz slavi s E-klasom i SLS-om Mercedes-Benzova E-klasa najbolje je vozilo u segmentu luksuznih vozila dok je MercedesBenzov SLS AMG najbolje sportsko vozilo. Oba su vozila osvojila titulu „Best car of 2010“. To su rezultati glasova itatelja poznatog njema kog magazina Auto motor i sport, specijaliziranog za ljubitelje automobila. Naime, taj je magazin ve tradicionalno i to 34. put organizirao izbor za najbolji automobil godine, prema kategorijama. Veliku ve inu glasova dobila je Mercedes-Benzova E-klasa kao „najbolje vozilo 2010.“ nadmašivši svu konkurenciju u segmentu luksuznih vozila. U segmentu sportskih automobila itatelji Auto motor i sporta izabrali su Mercedes-Benzov SLS AMG kao najbolje vozilo 2010., ime se još jednom potvrdila vrijednost njegova unikatnog i uzbudljivog dizajna te napredne tehnologije.

Seat Ibiza ST je tre i model koji se pridružuje uspješnoj španjolskoj modelnoj liniji.

Kompaktni karavan predstavlja spoj najsnažnijih karakteristika marke: emocionalnost i odli an dizajn, dinami nost i u inkovitost, te jednostavnost rukovanja i pristupa nost cijene. Seat e proizvoditi Ibizu ST sa šest varijanti motora i s bogatom ponudom opreme i tehnologija.

Dolazak Ibize ST na hrvatsko tržište predvi en je za lipanj.

S dužinom od 4.23 metara, Ibiza ST je ak za 18 centimetara

duža u odnosu na Ibizu. Time se stvara golemi prtljažni volumen kako bi se zadovoljili svi zahtjevi sportskog i mobilnog stila življenja. Osnovni volumen od 430 litara ve je iznimno velik u odnosu na konkurenciju, a može se dodatno pove ati preklapanjem stražnjeg podijeljenog sjedala. Ibiza ST bit e u ponudi s tri benzinska i tri TDI motora s common-rail ubrizgavanjem. etiri od šest motora rade s izravnim ubrizgavanjem i turbo punja em. Pokrivaju raspon snage izme u 70 i 105 KS.

5 mjesta u Passatu CC Coupe silueta i sportski izgled Passatu CC pružaju elegantnu pojavu koju možemo zamijetiti na našim cestama.

Passat CC koji je dosad bio predvi en za etiri osobe uskoro e se mo i naru iti s novom stražnjom klupom, odnosno kao vozilo s pet sjedala. Po etak proizvodnje predvi en je za po etak travnja 2010. S ovim novitetom Volkswagen reagira na u estalo izražene želje kupaca za još sva-

kodnevniju primjenu Passata CC zbog dodatne mogu nosti sjedenja. Zahvaljuju i tre em naslonu za glavu i središnjem pojasu s tri pri vrsne to ke, nova stražnja klupa ispunjava sve aspekte sigurnosti. Povrh toga, asimetri no je djeljiva i preklopiva tako da se bez problema mogu transportirati i ve i predmeti. Sustav stražnje klupe s 3 sjedala bit e dostupan uz nadoplatu od 1.100 kuna.

16. velja e 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Jaguar se vra a na Le Mans 2010. obilježava se 75 godi J iimena i na dina Jaguarovog cestovnim i natjecateljskim automobilima. Kao nastavak tog vrijednog naslje a, Jaguar potvr uje svoj povratak na poznatih 24 sata Le Mansa.

S ukupno sedam pobjeda izme u 1951 i 1990.godine,

Jaguar je jedina najuspješnija b it k marka k u natjecatj britanska teljskoj povijesti. Jaguar se vra a na Le Mans ove godine sa startom 12.lipnja 2010. s XKR GT2 pod vodstvom Jaguar RSR-a (Rocket Sport Racing, USA). 1951. C-type je pobijedio na Le Mansu ve pri

WRC poredak nakon 1 od 13 Rally-a

Rezulta Rally Sweden, 12.2. - 14.2.2010.

prvom p pokušaju, a slijede a pobjeda bila je 1953. D-type je pobijedio na Le Mansu 1955, 1956 i 1957. dok je natjecateljski uspjeh nastavljen 1988. s Jaguarom XJR-9LM, V12 u grupi C. Nova ista pobjeda uslijedila je 1990. s Jaguarom XJR-12.

Ford GT1 i Matech na 24 sata LeMansa Martin Bartek i itav Matech natjecateljski tim oduševljeni su potvrdom iz ACO-a da s Fordom GT1 sudjeluju na 24 sata LeMansa.

Sa zadovoljstvom potvr ujemo da su se Natacha Gachnang i Cyndie Allemann pridružile timu Matech

kako bi se natjecale na 24 sata LeMansa s jednim od naših Ford GT1 automobila. Tražimo sada tre u voza icu kako bismo upotpunili postavu. Još uvijek se nadamo prilici potvrdi za naš drugi Ford GT1 koji je na listi rezervi.

1.

Mikko Hirvonen

25

2.

Sebas en Loeb

18

3.

Jari - Ma Latvala

15

4.

Dani Sordo

12

5.

Sebas en Ogier

10

6.

Henning Solberg

8

7.

Ma hew Wilson

6

8.

Mads Ostberg

4

9.

Pe er Solberg

2

10. P-G Andersson

1

Poredak voza a: 1.

Mikko Hirvonen

25

2.

Sebas en Loeb

18

3.

Jari - Ma Latvala

15

4.

Dani Sordo

12

5.

Sebas en Ogier

10

6.

Henning Solberg

8

7.

Ma hew Wilson

6

8.

Mads Ostberg

4

9.

Pe er Solberg

2

10. P-G Andersson

1

Poredak Teamova: 1. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 2. Citroën Total World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

Stobart M-Sport Ford Rally Team

Slijede i rally: Corona Rally Mexico, 5.-7. ožujka 2010.

40 30 14 14

DVA ME IMURSKA predstavnika na Dori 2010 10 0

Ĺ˝iga & Druge nastupaju s pjesmom â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Blagdaniâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; Mirko Ĺ venda, poznatiji kao Ĺ˝iga, nastupit e na ovogodiĹĄnjem izboru za hrvatsku predstavnicu na Eurosongu s pjesmom â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Blagdaniâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; Miroslava Ĺ kore.

U izvedbi pjesme sa Ĺ˝igom e nastupiti vokalni Ĺženski sastav â&#x20AC;&#x153;Drugeâ&#x20AC;? (druĹžice, prijateljice), a Miroslav Ĺ koro stvorio je

poveznicu izme u Me imurja i Slavonije koriste i spoj tamburice i puha kih instrumenata.

Pjesmom â&#x20AC;&#x153;Blagdaniâ&#x20AC;? Ĺ˝iga nastavlja njegovati me imurski tradicionalni glazbeni izri aj, a da je to pravi put, pokazuje publika koja sve viĹĄe sluĹĄa njegove pjesme.

Sigurni smo da e pjesma biti zapaŞena na ovogodiťnjoj Dori i da e dvojac Škoro - Žiga uz pomo Druga ostvariti zavidan uspjeh.

Osim Žige ve ranije je potvr eno da e na Dori pjevati mlada Şenska pjeva ka nada Carla Belovari.

TOP 20 01. MOJE NAJDRAŽE - FRANKA BATELI CARLA BELOVARI

Novi datum koncerta: Leonard Cohen u Zagrebu 25. srpnja Nakon ozljede donjeg dijela le a i odgode europske turneje, Leonard Cohen je potvrdio novi datum za dugoo ekivani koncert u Zagrebu â&#x20AC;&#x201C; 25. Srpanj i tako je Zagreb dospio me u 10 gradova u Europi kojima je potvr en novi datum.

Oni kojima ne odgovara novi datum odrĹžavanja koncerta povrat novaca za ulaznice mogu ostvariti na mjestu na kojem su iste i kupili, po evĹĄi od ponedjeljka 15.02.2010 a zaklju no

TOP LISTA DOMA IH

02. OTI I NA VRIJEME

s 28.02.2010. Nakon tog datuma, povrat ulaznica ne e biti mogu . U tom se periodu obustavlja prodaja ulaznica za koncert, te prodaja ponovo kre e 1. oĹžujka.

S obzirom da je ovo prva i vjerojatno posljednja prilika da legendu vidimo uĹživo u Zagrebu, preporu amo svima da svoje ulaznice zadrĹže kako bi uĹživo posluĹĄali i vidjeli Leonarda Cohena, jednog od najve eg glazbenika naĹĄeg vremena.

01. U ast svim dobrim ljudima

03. ME IMURSKI BLUES

DraĹžen Ze i

KOM3DIJA

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

04. DVI ZVIZDE - GUSTAFI

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

05. ŽE AM - GIBONNI

04. Vjerujem u an ele

06. BALADA - CRVENA JABUKA

Oliver Dragojevi

07. KO JE TU LUD - PROTOKOOL

05. Danijela as -

08. FTI EK VELI - DEADLOCK

Danijela Mar novi

09. NISI SAM - IVANA KINDL

06. Odijelo - Jole

10. TRAG - MANOFON

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski

FORMULA 13

09. Nemam pojma

01. 0/10 - PAOLO NUTINI

Bojan JambroĹĄi

02. FIREFLIES - OWL CITY

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. WONDERFUL WORLD

TOP LISTA STRANIH

ROD STEWART 04. I LIKE - KERI HILSON

01. RIHANA

05. CHASING PIRATES

RUSSIAN ROULETTE

NORAH JONES

02. BEYONCE

06. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

07. UNDISCLOSED DESIRES - MUSE

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

08. JUST BREATHE - PEARL JAM

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. STELLA THE ARTIST - DAVID GRAY

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. HAPPY - LEONA LEWIS

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY

Ubio se Alexander McQueen

09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME OASIS

TOP LISTA 01. GIBONNI - Že am 02. TONY CETINSKI & Kiki Lesendri Nemirne no i

TOP LISTA DOMA IH 03. PARNI VALJAK - Nakon svih godina 04. BOJAN JAMBROĹ I Preko ruba vremena 05. DANIJELA - Danijela as 06. SANDI - PreĹĄu 07. FRANKA - Moje najdraĹže 08. PLAVI ORKESTAR Amerika 09. ZLATKO PEJAKOVI Siromah sam nije me sramota 10. LANA Peggy Miljama daleko

1996. godina za njega je bila velika: naslijedio je Johna Galliana u Givenchyju nakon ega je preĹĄao u Gucci koji je otkupio 51 posto njegovog branda.

s trinaest godina mla im kazaliĹĄnim redateljem Oliverom Frlji em, s kojim se zbliĹžila na probama za predstavu u kojoj su oboje sudjelovali. Naravno da je njihova ljubav trenuta no u ĹžiĹži zanimanja â&#x20AC;&#x153;Ĺžute javnostiâ&#x20AC;?!

CAFFE BAR â&#x20AC;&#x201C; NO NI BAR â&#x20AC;&#x153;PLAYERSâ&#x20AC;? AKOVEC

Do ite u petak na turnir u biljaru U petak 19. velja e s po etkom u 15.30 sati pozivamo sve ljubitelje biljara, a posebno dobre igra e, da se u Playersu u akovcu okuĹĄaju na biljarskom turniru. Uz uplatu od 50 kuna, moĹžete zaigrati i osvojiti i neku od pet vrijednih nagra-

da. Peta nagrada je sanduk piva, etvrta 300 kuna, tre a 500 kuna, druga 1.000 kuna, dok pobjednika turnira o ekuje 2.000 kuna. Informacije na 040/385-018.

Do ite, pobijedite, ili bodrite svoje favorite. ekamo vas ...

TJEDNI KALORIFER

Jacke

Daniela Trbovi ljubi trinaest godina mla eg

OĹĄtroumna televizijska voditeljica Daniela Trbovi po ela se povla iti po tra stranicama zbog, kako to i je obi aj u naĹĄoj zemlji - ljubavnih razloga. Naime, nakon ĹĄto je solirala lijepi niz godina, minulih dana otkrila svoju vezu

08. MILES AWAY MADONNA

Jennifer

Britanska modna ikona, 40-godiĹĄnji dizajner Alexander McQueen, prona en je mrtav samo tri godine nakon ĹĄto isto u inila i njegova bliska prijateljica Isabella Blow koja mu je pomogla da postane zvijezda i s kojom je bio iznimno blizak.

McQueen je navodno pao u depresiju nakon ĹĄto mu je proĹĄlog tjedna umrla i majka, a krajem proĹĄlog tjedna pronaĹĄli su ga objeĹĄenog u svom londonskom stanu.

Ro en kao Lee Alexander McQueen, ovaj iznimno talentirani dizajner bio je najmla e od ĹĄestoro djece. Otvoreni homoseksualac, McQueen, koji se jednom opisao kao â&#x20AC;&#x153;roza ovcu obiteljiâ&#x20AC;?, napustio je ĹĄkolu u 16. godini kako bi zapo eo svoju dizajnersku karijeru. Kasnije je zavrĹĄio prestiĹžnu Central Saint Martins modnu ĹĄkolu u Londonu nakon ega je pokrenuo vlastiti brand.

Prvi je put proglaĹĄen najboljim dizajnerom 1996. godine, a do 2003. godine joĹĄ se tri puta okrunio tom titulom.

BEYONCE

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; <Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; <Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - pobjeda MKA*IPC

PRVA HRVATSKA odbojkaška liga - pobjeda Centrometala

“Medvjedi” slomljeni na Rovovska bitka krilima Sladoljeva i Kara i a za bodove Svi oni koji su bodove MKA*IPCa protiv Medveš aka uknjižili još sredinom prošlog tjedna bili su daleko od to noga, ali na kraju sre om nisu bili u krivu. Da, akov ani su stigli do prvih ovogodišnji bodova, ali puno teže no što su to i oni sami o ekivali.

Ipak, možda baš zbog kretanje rezultata, ova pobjeda još više veseli. Na kraju je bilo 31:29 (12:11).

Nitko se nije previše uzbu ivao kad su gosti na po etku utakmice poveli sa 3-1. Tim više što je ve u 13. minuti bilo 5-3 i o ekivali smo tijek dvoboja kako smo u akovcu nau eni. Nije bilo razloga za brigu, jer mom ad je bila kompletna. injenica da nije bilo Petra Rodika nije previše zabrinjavala, jer ga je trener Josip Borkovi želio poštedjeti pred teške utakmice koje slijede.

Zato su se u mom ad vratili Danijel Mesari i Ivor Vidakovi . Držali su akov ani pogodak ili dva prednosti, a kad su u 20. minuti digli na 10-6, vjerojatno su svi u dvorani, a što je najgore i igra i, pomislili da je utakmica riješena.

Žestok otpor gostiju Bio je to “ra un bez kr mara”, jer se zagreba ki “Medvjedi” nikako nisu željeli složiti s tom konstatacijom.

Njihov vratar Mate Šunji , koji je ve u nekoliko navrata kucao i na vrata reprezentacije, po eo je skidati lopte kao od šale. Uvukla se neka panika u doma e redove, na trenutak je stao Igor Kara i i evo problema. Do kraja poluvremena gosti su napravili 5-1 i sa 12-11 otišlo se na odmor.

Nismo se mogli sjetiti kad je doma i sastav u prvih 30 minuta postigao samo 11 pogodaka. Još da nije bilo ponovno super-odli nog Sladoljeva na vratima, možda bi pitanje pobjednika bilo riješeno ve nakon prvog poluvremena.

Koliko god nas taj rezultat nije veselio, tješili smo se injenicom da u drugom poluvremenu MKA*IPC uvijek igra bolje, da do izražaja dolazi izvrsna fizi ka pripremljenost i da su neke pobjede ostvarene upravo u drugih 30 minuta.

Gosti ak vodili s +3 Nažalost, od svega toga nismo vidjeli ništa. Zato smo vidjeli Tomi-

Sladoljev je protiv tradicionalnog rivala bio briljantan

21 obrana Sladoljeva, 11 golova Kara i a Ali naša briga su doma i igra i. Kao rijetko kada imali smo nekoliko aktera koji su odskakali od ostalih. Tomica Sladoljev od prve obrane u prvoj minuti pokazao je kako utakmicu u Bjelovaru treba zaboraviti. sakupio je 21 obranu i još je obranio sedmerac. Kada je u jesenskom dijelu proglašavan igra em utakmice, nije imao toliko obrana. S takvim vratarem mogu nosti MKA*IPC-a su doista velike.

Njemu uz bok Igor Kara i .sve ono što smo znali o njemu, u 60 minuta protiv Medveš aka je potvrdio. Ne samo što je postigao 11 pogodaka, ve je odli no razigravao napad i dovodio suigra e u situacije iz kojih je bilo teško promašiti. Pokušavali su gosti zaustaviti Igora i nedozvoljenim sredstvima o emu nam je rekao: - Dobio sam batina kao rijetko kada u životu. Nisam više znao tko bolje udara. Nema veze, glavno da je pobjeda tu i nakon Bjelovara ovo nam je bilo neophodno Na najbolji na in u pravu formu vra a se i Mario Jelini .

Jasno je svima što zna i njegovih sedam pogodaka, naro ito u fazi kad se lomila utakmica, ali obi no se doprinos u obrani

zaboravlja. A tu je Mario tako er bio izvrstan.

Sve pohvale i Karlu Zadravcu. Silom prilike odigrao je svih 60 minuta, borio se i tukao na iniji od šest metara koliko god je znao i umio. K tome je samo u drugom poluvremenu postigao pet pogodaka. O njemu trener Borkovi : - Nije bilo druge nego da Karlo odigra svih 60 minuta, iako to nije bilo u planu. Bojao sam riskirati s Mesari em, jer se na crti igralo vrlo vrsto, pa bi bilo katastrofalno da mu se ozljeda vrati. Mladi Mar ec za ovakve utakmice još nema dovoljno iskustva. Karlo je odigrao odli nu partiju Zgodan je bio i komentar Daria Hermana poslije utakmice: - Ne znam da li ima koji komad okvira gola koji nismo pogodili? Ne sje am se da je na jednoj utakmici bilo toliko pogo enih vratnica. A napoga ali smo se i njihovog vratara.

Sada je sve to ve prošlost i mom ad se brzo okre e slijede m suparniku i neugodnom i dugom putovanju u Metkovi I samo uz put. S obzirom da su Sisak i Pore poraženi, s ova dva boda MKA*IPC ponovno je na tre em mjestu prvenstvene ljestvice. (do)

slava Brnasa koji je sve iznenadio s dva uzastopna pogotka i Medveš ak je u 35. minuti imao najve e vodstvo od 16-13.

Ona pri a o ptici Feniks je ve pomalo otrcana, ali samo pet minuta kasnije bilo je 17-16 za MKA*IPC. Dva puta Kara i , Crni i Zadravec ‘kumovali’ su ovom preokretu i svoj su klub vratili u žuvot. Igralo se od tada gol-za-gol, ali taj gol je uvijek bio na strani doma ih. A kad je u 60. minuti Igor Kara i postigao svoj 11(!) pogodak i povisio na 31-28, svi smo mogli odahnuti. Kozmeti ki popravak rezultata na kona nih 31-29 nikoga više nije uzbu ivao.

Gosti su se predstavili kao vrsta i komaktna mom ad s nekoliko vrsnih pojedinaca i sigurno je da e mnogima do kraja prvenstva zagor iti život.

(D. Opa i , foto: VŽR)

MKA IPC 31 (11) MEDVEŠ AK NDF 29 (12) AKOVEC. Dvorana GŠ. Suci: Cerniar (Rijeka), Grubiši (Sv. Nedjelja). Nadzornik: Lozar i (V. Gorica).

MKA IPC: Lon ar, Pažin, Varga, Balog, Kara i , Crni , Zadravec, Vidakovi , Sladoljev, Mar ec, Mesari , Krajner, Pašali , Herman, avar, Jelini . Trener: Josip Borkovi .

MEDVEŠ AK NDF: Vrselja, Raji , Tarabochia, Bali , J. Šunji , Kova i , Kontrec, Rai , Jeli , Gvozdanovi , Brnas, Šijak, M. Šunji , Bel nger, Šprem, Sokoli . Trener: Zvonimir Bili .

Strijelci: Pažin 1, Varga 1, Balog 1, Kara i 11, Crni 2, Zadravec 5, Pašali 1, Herman 2, Jelini 7 za MKA IPC; a Raji 3, Tarabochia 5, J. Šunji 5, Kontrec 6, Rai 6, Gvozdanovi 2, Brnas 3 i Šijak 1 za Medveš ak NDF. Sedmerci: MKA IPC 1; Medveš ak NDF 3.

Isklju enja: MKA IPC 12 min. (Krajner, avar, Jelini , Pašali ; Medveš ak NDF 8 min. (Brnas, Bali ).

Igra utakmice: Tomislav Sladoljev.

Ostali rezulta : Varteks DC 34 (17) – Metkovi 34 (16); Buzet 26 (9) – Pore 23 (12); Nexe 29 (17) – Siscia 28 (14); Dubrava 33 (16) – Bjelovar 23 (8).

TABLICA 1. Croa a Osig.

2. Nexe 3. MKA IPC akovec 4. Siscia 5. Pore 6. Buzet 7. Metkovi 8. Varteks DC 9. Karlovac 10. Zamet 11. Bjelovar 12. Medveš ak NDF 13. Dubrava 14. Osijek 15. EMC Split 16. Moslavina

16 17 17 17 17 17 17 17 17 16 17 17 12 16 16 17

16 13 10 9 9 7 7 6 7 6 7 7 6 5 4 2

0 0 1 2 2 3 3 4 2 3 1 0 1 0 2 2

0 4 6 6 6 7 7 7 8 7 9 10 10 11 10 13

629:406 575:485 491:458 498:462 503:473 442:450 461:479 518:519 457:479 417:437 479:506 473:512 465:528 474:502 411:492 441:546

32 26 21 20 20 17 17 16 16 15 15 14 13 10 10 6

Siš ani su teško namu ili Centrometal u Atonu i umalo ku i ponijeli cijeli plijen. No, nakon dva propuštena seta sve ostalo pripalo je doma im odbojkašima, koji su tako korak bliže ostvarenju svog sna – ulasku u doigravanje za prvaka.

U prvom i drugom setu, ostavši na svega 16 odnosno 15 poena, Centromeal je umalo razo arao one koji su na Valentinovo došli u SGC Aton podržati doma i tim. Sisak je, zahvaljuju i svom kvalitetnom igra kom kadru, brzo došao do dva osvojena seta, us tvari je gostima za to trebalo tek malo više od 38 minuta igre.

Preokret doma ina No tako laka igra i slab otpor s druge strane mreže uljuljkala su Siš ane u lažni dojam sigurnosti i ve pobije ene utakmice, pa kad se u tre em setu Centrometal razigrao, bilo je to nemalo iznena enje za goste.

Tre i je set bio pravi triler, jer su doma i poveli i imali etiri poena viška kod 5:1, da bi gostuju i sastav ipak povratio koncentraciju i okrenuo na 10:8. To kao da je razljutilo odbojkaše iz re ana, koji se vra aju kod 13. poena i do kraja više ne ispuštaju vodstvo.

U etvrtom ej setu borba bila još žeš a, a gosti ni na trenutak ne popuštaju. Iako su doma i imali i zamjetniju prednost (8:5, 16:13), Sisak ih sustiže kod 22. poena. Na sre u doma e publike, bilo je to sve što su gosti uspjeli napraviti.

S 2:2 u setovima sve se odlu ivalo u posljednjem petom, a njega su naši odbojkaši po eli uraganski sa 6:0 i 8:2. Siš ani me utim nalaze snage za još je-

dan pokušaj preokreta, pa umalo sustižu Centrometal kod 8:7, ali su doma i ipak brži i stižu do 15. poena ostavljaju i goste na nedovoljnih 11.

U idu em kolu Centrometal odlazi u goste Varaždinu, gdje e biti teško tražiti bodove, ali je zato ova pobjeda tim vrednija: - Nismo ušli kako treba, sve nam je pošlo po krivu u prva dva seta, ali smo se na sre u uspjeli sabrati i pobijediti. Istina, nismo u najboljoj formi, a imamo i nešto kompliciraniji raspored u ovom dijelu prvenstva, no ipak se nadamo ostati na šestoj poziciji ljestvice, rekao je trener Josip Treska.

ME IMURJE CENTROMETAL – SISAK 3:2 (16:25, 15:25, 25:21, 25:22, 15:11) Nedeliš e, dvorana Aton. Suci: Hrani , Bingula (Zagreb).

Centrometal: Pu a, Palinkaš, Grubiši , David, Vabec, Posavec D., Posavec M., Posavec T., Harambaši , Todorovi, Kre ak Sisak: Išek, Kostelac F., Pavli , Medan, Pavi i , Granuli , Tepavac, Sabljak, Kostelac A., avrag, So li , Goja i

TABLICA 1. Mladost KL 2. Rijeka 3. Varaždin 4. Karlovac 5. Sisak 6. Centrometal 7. Mursa Pan PI 8. Daruvar 9. Šibenik 10. Gornja Vežica

12 13 13 12 12 12 13 13 13 13

11 11 11 8 7 5 5 3 2 0

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 2 2 4 5 7 8 10 11 13

34:7 33:10 34:14 26:16 24:18 20:22 21:28 14:31 12:36 3:39

Parovi 18. kola: Croa a Osig. – Zamet; Osijek – Karlovac; Moslavina – Nexe; Siscia – Buzet; Pore – Varteks DC; Metkovi – MKA IPC akovec; Medveš ak NDF – Dubrava; Bjelovar – EMC Split.

BADMINTON me udržavna liga Hrvatska - Slovenija

Dva poraza Me imurja u Mirni U slovenskoj Mirni, u organizaciji BK”TOM” održan je 3. turnir me unarodne Slovenskohrvatske lige MBL-a 2009/10 za seniore. Na turniru je nastupilo 6 ekipa sudionica ovogodišnje MBL-a, a me u njima i seniorska ekipa BK Me imurje. Odigrani

su susreti 5. i 6. kola, a akove ka ekipa ostvarila je nažalost dva poraza. Najprije od Kungote sa 7:0 te Medvoda sa 6:1. Me imurje je s ova dva poraza palo sa tre eg na peto mjesto poretka.

Sastav ekipe akove kog kluba koja je nastupila u Mirni:

kapetan i glavni trener Danijel Zadravec, Luka Vlahek, Petar Žini , Matija Hranilovi , Karlo Komar i , Jelena Baksa i Željka Drmi . Nažaost opet se igralo bez najbolje igra ice Kristine Dovydaityte koja se nalazi u Litvi na državnom prvenstvu i pokazalo se puno nedostaje,

dok je najbolji klupski igra Luka Vlahek nastupio ozlije en.

Rezultati: 5. i 6. kola: Medvedgrad : Medvode 2:5, Kungota : Branik 5:2, Medvedgrad : TOM 1:6, Kungota : Me imurje 7:0, Kungota : Medvedgrad 3:4, Medvode : Me imurje 6:1 i TOM:Branik 6:1.

Tablica MBL-a 2009/10 nakon 6. kola ( 3. turnira ): 1.TOM 17 b, 2. Medvode 14, 3.Kungota 9, 4. Medvedgrad 6, 5. Me imurje 5 i 6. Branik 3.

Sljede i 4.turnir igra se 28. ožujka u akovcu u organizaciji BK Me imurje.

Luka Vlahek u akciji

32 32 31 24 22 17 15 9 6 1

16. velja e 2010.

NAJBOLJA me imurska sprinterka i dalje ruši rekorde na 60 m

Mateja Jambrovi ponovno rekordno Mateja Jambrovi , ponovno je spustila granicu državnog kadetskog rekorda u ženskoj konkurenciji istr avši 60 m 7,76. Na državnom prvenstvu za mla e juniroke u dvorani održanom u Zagrebu, ponovo je najbrža na 60 m bila lanica AK Me imurje, koja je me u starijim suparnicama po tre i puta u tjedan dana oborila državni rekord na 60 m sa 7,76 - 4 stotinke brže nego prošlog

vikenda kada je pobijedila na kadetskom prvenstvu.

Odli na je bila i Melani Kralji , atleti arka AK Me imurje, koja je uvjerljivo pobijedila konkurentice u bacanju kugle sa 11,64 m dok je drugo mjesto u istoj disciplini osvojila, Barbara Jambroši , tako er lanica Me imurja. Od lanova AK Me imurje vrlo dobra etvrta u bacanju kugle bila je Marta Gunc, a u istoj dis-

ciplini peto mjesto pripalo je Lei Obadi . U skoku u vis nastupila je Marija Hranilovi i osvojila sedmo mjesto a Iva Novak je u skoku u dalj bila osma.

AK Nedeliš e tako er je bio vrlo uspješan. Prvo mjesto u skoku u vis osvojio je Damir Posavec sa presko enih 183 cm, dok je u skoku u dalj Mihaela Horvat bila druga sa presko enih 543 cm.

NAJBOLJA me imurska tenisa ica zaustavljena u 1. kolu Midlanda

Keothavong zaustavila Lisjak Nakon što je kao 1. nositeljica uspješno prošla kvalifikacije na jakom challengeru u ameri kom gradu Midlandu vrijednom 100.000 $ (Gelber, Mir i ), najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak nije uspjela nastaviti seriju pobjeda na tom turniru. Poražena je u prvom kolu od 127. igra ice svijeta Anne Keothavong.

Iako Britanka ne igra u bajnoj ormi na po etku sezone, uspjela je preokrenuti susret u svoju korist nakon što je Lisjak dobila prvi set 6:3. U drugom je engle-

ska igra ica ostvarila dva breaka viška, dok se u odlu uju em setu vodila velika bitka ali je na kraju pobjedu slavila Keothavong s 2:1, tj. 7:5 u tre em setu.

Ivana Lisjak je pobjedom u prvom kolu kvalifikacija AO napredovala za desetak mjesta na WTA ljestvici i šteta što je propustila priliku za ulazak u drugo kolo jer bi se gotovo sigurno spustila me u 200 najboljih na svijetu. Trenuta no je 204. na svijetu.

(DZ)

16. velja e 2010.

PRVOLIGAŠ ME IMURJE vratio se iz Turske i produžuje za Dalmaciju

Nema uvjeta za trening u akovcu, novo odredište - Stobre

- U nastavku priprema do prve utakmice prvenstva s Istrom u Puli 27. velja e trener Bogdan e iskristalizirati po etnu postavu na jugu Hrvatske

Pošto je prvenstvo odgo eno za tjedan dana, Me imurje je odmah po povratku iz Turske otputovalo za Stobre kraj Splita, gdje e ekati 27. velja e i sraz s Istrom.

Kako se našalio glasnogovornik NK Me imurja Miljenko Ov ar, u akovcu je više snijega no u Vancouveru, pa pošto ekipa nema gdje trenirati, vrijedna Uprava namaknula je novac za dodatne pripreme, ovog puta u Stobre u. Bit e to prilika svima onima koji još vuku ozljede da se do kraja izlije e, a treneru Sre ku Bogdanu da uštima još neke sitnice.

Me imurski je strateg ina e jako zadovoljan turskim dijelom priprema: - U sve etiri utakmice koje smo odigrali u Beleku primili smo samo dva gola i odigrali dvije neriješene utakmice. To je dokaz da smo uvelike popravili obranu, u kojoj sad sudjeluju svi igra i. U svim smo susretima nadtr ali protivnike, jedino još moramo poraditi na tome da u napadu sudjeluje više igra a, isti e trener Me imurja.

Zadovoljan je Bogdan i novopridošlima Grgi em i Valenti em: - Grgi se dobro uklopio, a posebno je iznenadio svojim reakcijama na loptu iz drugog plana. Valenti je svakako poja anje na stoperskoj poziciji.” Lesjak je tek u ponedjeljak po eo s treninzima, dok Andre još uvijek ima dosta zaostatka, no svi ostali su više-manje spremni, zaklju io je

KONTROLNE UTAKMICE odigrane u Turskoj

Tri pobjede i jedan remi ME IMURJE TEREK 2:1

Bojan Golubovi zabio je i na pripremama u Turskoj Bogdan zdravstveni bilten svoje ekipe.

Kristaliziranje po etne postave U Stobre u e Me imurci odigrati ak tri pripremne utakmice, od kojih je za sad sigurna samo ona sa Šibenikom: - U te tri utakmice do kraja emo iskristalizirati prvu postavu i njoj dati najve u minutažu.

Od svih ostalih o ekujem da pozorno prate što se i kako radi i da budu spremni u svakom trenutku usko iti ukoliko nas tijekom prvenstva zadese ozljede ili kartoni, završio je Bogdan.

Dok e mom ad uživati u blagoj klimi splitskog kraja, Uprava e u akovcu raditi na skupljanju novca potrebnog za nastavak natjecanja. Jedna stvar kojom se

moraju pozabaviti jest i pitanje licence za trenera mla ih uzrasta, jer je nakon povla enja licence Želimira Orehovca Klub ostao bez te obavezne stavke po UEFAinim licencnim pravilima: - Probleme u Školi nogometa treba raš istiti što prije. Me utim, u povijesti ovog kluba nije se dogodilo da nemamo potrebnu licencu, pa ne e ni sada, u to sam siguran, rekao je Miljenko Ov ar.

Zbilja e biti zanimljivo pratiti daljnja doga anja u Školi nogometa, a iz kuloara se uje da e Orehovec biti vra en na mjesto voditelja. No, kako se u Školi nogometa situacija esto mijenja “iz minute u minutu”, za pretpostaviti je da e još svašta biti izre eno dok stvari ne sjednu na svoje mjesto. (Ivana Strahija)

Brazilci Amauri i Eliomar zabili su za preokret i pobjedu od 2:1, nakon što je Terek vodio 0:1.

Me imurje je odigralo utakmicu odmah ujutro poslije dolaska u Belek kraj Antalyije. I de ki su bili više nego raspoloženi. Mogli su zabi ve u prvom dijelu Vuka i Plan , a igra je imala “glavu i rep”. U drugom dijelu dominacija Me imurja, ali i gol Rusa.

Zabili su iz kontranapada. Me u m, Amauri je nekoliko minuta kasnije poravnao nakon izvedenog kornera, da bi ubrzo me imurski Brazilac bio isklju en. Ipak, to nije smetalo da do kraja utakmice nakon odli ne kombinacija Kova a i Golubovi a s igra em manje na terenu Eliomar postigne pobjedni ki zgoditak. S ovakvim razvojem situacije Rusi se nisu tako lako pomirili, došlo je do sukoba me u igra ima (što nije rijetkost), sudac je do kraja utakmice isklju io dva ruska igra a i Kova a i susret je nekako priveden kraju uz pobjedu Me imurja.

ME IMURJE DAEGO 2:1 I druga odli no odigrana kontrolna utakmica Me imurja na pripremama u Beleku. Svladan je koreanski prvoligaš Daego s 2:1 (0:0) (prošle godine odigrali su tako er u Turskoj vrlo dobru par ju pro v Busan Parka “tvorni ke” mom adi poznate koreanske marke Daewoo).

Me imurje je s glo do pobjede u drugom poluvremenu zgodicima Ivice Žuljevi a u 66. minu i u samom nišu u 88. minu novaka, polivaletnog igra a Marka Grgi a koji iz utakmice u utakmicu potvr uje da e bi poja anje. Koreanci su poravnali u 72. minu , ali je Me imurje na kraju ipak pobjedom okrunilo puno bolju igru i više prilika od svog pro vnika.

Naime, ve u prvom dijelu je Me imurje trebalo vodi . Darmopilu je poništen kako nam je rekao sportski direktor Miljenko Dove er regularan zgoditak, dok Kova i Vuka nisu zabili iz dobrih situacija.

U nastavku je Eliomar asis rao Žuljevi u za vodstvo Me imurja, da bi pobjedu donio pobjedu.

ME IMURJE – KAIRAT ALMA ATA 0:0 U tre oj utakmici priprema, trener Bogdan dao je priliku igra ima koji su nešto manje igrali, uz nekoliko standardnih u dosadašnjim utakmicama.

Utakmica je završila bez pogodaka: Igralo se po lošem vremenu, kiši i vjetru, tako da nije bilo nimalo jednostavno igrati. Me imurje je protiv kazahstanskog prvoligaša bilo puno bolji pro vnik. Me u m, ostali su bez ijedne mrvice sre e.

Naime, u ak e ri navrata pogodili su okvir gola. Ga ala su ga e ri razli ita igra a: Amauri, Vuka, Eliomar, Kova ). I ne samo to bilo je na utakmici još najmanje pet velikih zicera, još niz izglednih situacija, ali lopta

nikako nije htjela u gol. Na kraju se istaknuo i Ma ari kad je obranio jednu od rijetkih izglednih situacija koju je stvorio pro vnik. Sve u svemu odli na provjera, jedino je šteta što je nedostajala e kasnost.

ME IMURJE BRASOV 1:0 Izgleda da bi bilo najbolje da Me imurje promijeni mjesto igranja iz Hrvatske u Tursku. Naime, tamo ekipa igra na na in da bi se s takvim par jama u hrvatskom prvenstvu borila za gornji dom, a ne da strahuje za opstanak. Šalimo se, ali zaista i prošle i ove godine akove ki prvoligaš u Turskoj je pružio nekoliko zaista kvalitetnih par ja. U vjerojatno posljednjoj utakmici priprema (otpala utakmica sa eškom Mladom Boleslav) svladan je rumunjski prvoligaš Brasov 1:0 (0:0), što je tre a pobjeda za vrijeme boravka u Beleku.

Gol odluke pos gao je po etkom drugog poluvremena Zoran Golubovi , ina e najbolji strijelac kluba koji je uvijek na meti nekoliko klubova i postoji mogu nost njegovog odlaska.

Me utim, za sad nema konkretnih ponuda, ve su to samo upi , a klub ga sigurno ne e pus bez adekvatne odštete.

Ina e, Me imurje je moglo i uvjerljivije dobi vrlo dobrog pro vnika, ali su i Rumunji imali svoje prilike. Štoviše, u prvom dijelu istaknuo se vratar Vuljanko koji je obranio kazneni udarac.

MALONOGOMETNI KUP GRADA PRELOGA 2010.

Galebu naslov pobjednika U nedjelju je završio malonogometni Kup grada Preloga koji se igrao nekoliko pret hodnih vikenda. Pobjednika su odlu ivali udarci sa 7 metara. Ista situacija bila je i u borbi za tre e mjesto u kojoj su uspješniji bili igra i ukovca 77.

Rezultati završnice: za 7. mjesto: NK Otok – NK SK 3 – 2, za 5. mjesto: NK Naprijed – NK Mladost (Prelog) 5 – 4, za 3. mjesto: NK ukovec 77 – NK Draškovec 6 – 6 (5-4) 7m, finale: NK GALEB (Oporovec) - NK TRNAVA (Gori an) 2 - 2 (5:4 7m).

FINALE

GALEB - TRNAVA 5-4 7m (2-2) Suci: Kolari , Jambrovi Strijelci: 1-0 Vuk, 2-0 Domini , 2-1 S. Jakši , 2-2 I. Jakši .

Galeb: Dolenec, Domini , Balent, Soka , Erdelji, Fran i , Vlah, Mihoci, Mihaljac i Vuk. Trener Damir Pigac.

Trnava: Jesenovi , Mlinarec, I. Jakši , Ribi , S. Jakši , Farkaš, Gudlin, Vlah, Baksa, Malovi i Pongrac. Trener Zlatko Ba ari.

Kadeti Me imurja s trenerima i vodstvom puta u Umagu

JEDAN REMI I ETIRI PORAZA bilanca kadeta Me imurja na završnici Kupa

Bez pravih priprema teško se nositi s najboljima Visokom pobjedom 14:1 kadeti Hajduka svladali su u nedjelju Me imurje i osvojili Kup Hrvatske. Završnica Kupa pet dana je turnirskim sustavom pet mom adi koji su izborili nastup odigrana u Umagu. U posljednjoj utakmici kadeti Me imurja pali su totalno psihi ki i fizi ki nakon što su izgubili klju nu utakmicu za izbjegavanje posljednjeg mjesta na tablici protiv Istre 1861, tako da su doživjeli visoko poraz od splitski vršnjaka i ovim rezultatom malo pokvarili ina e vrlo solidan dojam ukupnog nastupa.

Treba spomenuti da su se razliku od drugih ekipa kadeti Me imur-

ja spremali za ovu završnicu u neadekvatnim uvjetima jer se nije moglo trenirati u akovcu zbog snijega i leda.

Optimisti ki start, loš završetak Kadeti Me imurja pod vodstvom trenera Drage Naran e dobro su zapo eli turnir. Odigrali su 0:0 sa Cibalijom. Nakon toga se “planski” izgubilo od Dinama, iako su na toj utakmici teško ošte eni kad sudac nije dosudio isti penal nad Bobi ancem i isklju io iz igre obrambenog igra a modrih. Protiv Istre 1861 igralo se za izbjegavanje zadnjeg

mjesta. Nažalost nije se uspjelo.

Puljani su nanijeli zasluženi poraz 2:0, iako je i u toj utakmici bilo suda ke nepravde na štetu Me imurja. Me utim, u najvažnijom utakmici ekipa nije bila na nivou na kojem može odigrati. I na kraju je uslijedio težak poraz od splitskih bilih.

Kadeti Hajduka uzeli su tako pobjedni ki pehar ispred vršnjaka Dinama koje su pobijedili u me usobnoj utakmici koja je odlu ivala o naslovu. Igrali su još: Cibalia i Istra 1861, a kadeti Me imurja doživjeli su tri poraza i jednu utakmicu odigrali neodlu eno. (DZ)

Pobjednici turnira NK Galeb Oporovec s M. Kljaji em, predsjednikom preloške Zajednice sportova koja je organizirala turnir

16. velja e 2010.

OSNOVANA ME IMURSKA MALONOGOMETNA LIGA

12 malonogometnih klubova u borbi za me imurski naslov Od ove sezone krenula je i sluĹžbena Me imurska malonogometna liga pod okriljem Me imurskog nogometnog saveza. Za ligu se prijavilo 12 malonogometnih klubova.

Ju er (ponedjeljak) je utakmicama u Maloj Subotici i Toplicama Sveti Martin zapo ela sa natjecanjem I Me imurska malonogometna liga. U ligi mogu igrati svi igra i osim profesionalci koji su registrirani u klubovima I. HNL ili I. HMNL. Raspored utakmica 1. kola: Mala Subotica: MNK Mala Subo-

tica â&#x20AC;&#x201C; MNK Promess (Mala Subotica) odigrano ju er, Toplice Sveti Martin: MIP Weyland (PuĹĄ ine) â&#x20AC;&#x201C; Bumbari (Gori an) odigrano ju er, akovec, dvorana II OĹ : MNK Tesarstvo PreloĹžnjak (Mihovljan) â&#x20AC;&#x201C; MNK Podturen danas (utorak) u 18,30 sati, Donji Kraljevec: MNK HemuĹĄevec â&#x20AC;&#x201C; MNK Strahoninec srijeda u 20 sati, Mala Subotica: MNK Vularija â&#x20AC;&#x201C; MNK Gornji KurĹĄanec petak u 17 sati, Prelog: MNK Chenesa ( ehovec) â&#x20AC;&#x201C; MNK Klub 75 (Kotoriba) petak u 22,30 sati.

7. MEMORIJALNI MALONOGOMETNI TURNIR â&#x20AC;&#x17E;ANTUN BALENT â&#x20AC;&#x201C; TO Aâ&#x20AC;&#x153;

paletu pi a te predstoje e susrete favoriziranih ekipa, organizator poziva sve ljude ĹĄportskog duha da posjete dvoranu u Donjem Kraljevcu.

To a - legenda Antun Balent â&#x20AC;&#x201C; To a ro en je u Donjem kraljevcu 10. studenog 1939. godine. Pu ku ĹĄkolu polazio je u rodnom mjestu. U petom razredu postao je juniorski reprezentativac Me imurja. Postao je poznat i odlazi u NK â&#x20AC;&#x17E;Zagrebâ&#x20AC;&#x153; i tamo nastavlja ĹĄkolovanje. Tada postaje juniorski reprezentativac Hrvatske te odlazi u â&#x20AC;&#x17E;NK â&#x20AC;&#x17E;Varteksâ&#x20AC;&#x153; i tamo maturira. Slijedi poziv iz NK â&#x20AC;&#x17E;Rijekeâ&#x20AC;&#x153; te tamo zavrĹĄava Ekonomski fakultet. Kasnije nastavlja karijeru u â&#x20AC;&#x17E;Hajdukuâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;TreĹĄnjevciâ&#x20AC;&#x153;, potom u â&#x20AC;&#x17E;Mariboruâ&#x20AC;&#x153;. U 25. godini odlazi u ĹĄvicarski â&#x20AC;&#x17E;Sionâ&#x20AC;&#x153;, gdje s vremenom postaje igra i trener. Igrao je joĹĄ u â&#x20AC;&#x17E;Xamaxuâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;Delemontuâ&#x20AC;&#x153;. Govorio je etiri svjetska jezika. Povratkom u rodno mjesto radi u tvornici â&#x20AC;&#x17E;Feromontâ&#x20AC;&#x153; te jedno vrijeme trenira i istoimeni klub. Mirni i povu eni Ĺživot prekinut mu je teĹĄkom boleĹĄ u 2000. godine.

Rezultati 13. kola: KaĹĄtel Kamen â&#x20AC;&#x201C; MT 1923 8:5; Caffe bar Arcus â&#x20AC;&#x201C; Fortuna 8:3; Elita Mel â&#x20AC;&#x201C; TrgoĹĄped 5:4; Kolar â&#x20AC;&#x201C; Agricola 7:4; Caffe bar Corona â&#x20AC;&#x201C; Ekom 10:8; TMT â&#x20AC;&#x201C; Plitvica 13:4; Brezje â&#x20AC;&#x201C; Letina 10:3; Bolnica slobodna.

Parovi 14. kola: Kolar â&#x20AC;&#x201C; Letina; Fortuna â&#x20AC;&#x201C; Elita Mel; TrgoĹĄped â&#x20AC;&#x201C; KaĹĄtel Kamen; Caffe bar Arcus â&#x20AC;&#x201C; TMT; Agricola â&#x20AC;&#x201C; MT 1923; Caffe bar Corona â&#x20AC;&#x201C; Plitvica; Bolnica â&#x20AC;&#x201C; Brezje; Bolnica â&#x20AC;&#x201C; Brezje; Ekom slobodan.

TABLICA 1. Elita Mel 2. Fortuna 3. TrgoĹĄped 4. Ca e bar Arcus 5. KaĹĄtel Kamen 6. TMT 7. Ca e bar Corona 8. Kolar 9. Brezje 10. MT 1923 11. Bolnica akus k m.

12. Plitvica 13. Agricola 14. Le na 15. Ekom

12 12 12 12 12 12 12 12 12 13 12 12 12 13 13

Petnaest medalja iz Daruvara

11 11 11 9 7 8 5 4 4 4 4 3 2 1 1

1 0 0 0 2 1 1 3 0 2 1 1 1 1 0

0 1 1 3 3 3 6 5 8 6 7 8 8 11 12

102 151 122 100 75 82 73 52 49 62 72 60 52 54 66

37 57 48 41 57 72 71 59 103 85 97 102 83 127 133

34 33 33 27 23 22 16 15 15 14 10 10 7 4 1

Tako je sve dobro izgledalo na gostovanju u Bjelovaru, ali na kraju su doma in i Željo samo podijelili bodove.

U uvodnom bloku akove ki sastav poveo je s dva boda prednosti. Nije bilo loťe ni u sredini, iako Pigac i Vresk nikako da prona u pravu formu. Na kraju je doma inu bod donio donedavno lan Željezni ara. Iskusni Jagi ne samo da je svladao Pokriva a nego je postavio najbolji rezultat dana i to je doma inu donijelo bod zahvaljuju i boljem omjeru u unjevima. (dz)

BJELOVAR 4 (3445) Ĺ˝ELJEZNI AR 4 (3405) Betlehem â&#x20AC;&#x201C; KoĹĄak 0:1 (2:2, 556:578); RuĹžman â&#x20AC;&#x201C; P. Turk 0:1 (1,5:2,5, 569:566); Mrkonji â&#x20AC;&#x201C; Pigac + Vresk 1:0 (4:0, 582:254+278); Gali â&#x20AC;&#x201C; Plevnjak 0:1

(1,5:2,5, 582:588); Ĺ antek â&#x20AC;&#x201C; Pun ikar 0:1 (1:3, 546:567); Z. Jagi â&#x20AC;&#x201C; Pokriva 1:0 (3:1, 614:574).

Ostali rezultati: Kon. Osijek 6 (3552) â&#x20AC;&#x201C; Zanatlija 2 (3420); Adrianeon 5 (3507) â&#x20AC;&#x201C; Trilj 3 (3364); Novska 1,5 (3431) â&#x20AC;&#x201C; PoĹĄtar 6,5 (3563); GrmoĹĄ ica 3 (3646) â&#x20AC;&#x201C; ZapreĹĄi 5 (6371); Zadar 7,5 (3699) â&#x20AC;&#x201C; K. Premijer 0,5 (3554).

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreťi 3. Novska 4. Poťtar 5. Konikom 6. Grmoť ica 7. Zanatlija 8. Željezni ar 9. Adrianeon 10. Kandit 11. Bjelovar 12. Trilj

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

13 11 11 10 10 8 7 6 4 4 3 1

0 0 0 1 0 1 0 1 0 0 1 0

23 4 4 4 5 6 8 8 11 11 11 14

94,5:25,5 77:43 74,5:45,5 71,5:48,5 72:48 74:46 62:58 50:70 45,5:74,5 43,5:76,5 39,5:80,5 16:104

2. ŽL

3. ŽL

Favoriti rutinski

Derbi sredine tablice pripao Lopatincu 1

Vode i upisali nove pobjede

Ovo kolo 2. ŽL nije bilo izrazito stresno i napeto kao prijaťnja kola, ve su bolje ekipe s papira pokazale to i za stolovima. Tabli no gledano, najzanimljiviju susret odigrali su etvrtoplasirana ekipa Lopatinca 1 i petoplasirana ekipa Putjana 3, me utim umjesto neizvjesnosti do samog kraja susreta, Lopatinec 1 je me prakti ki zavrťio u prva dva kruga odigravanja pojedina nih susreta i razbio svoje prve pratitelje na tablice sa samo jednim izgubljenim pojedina nim susretom. Od ostalih susreta, napomenimo da STK 2 nije uspio do i do cjela dvo boda na gostovanju kod slabaťnog Cirkovljan Zabat-a 1, ve se morao zadovoljiti samo s jednim.

Rezultati: Lopatinec 1 - Putjane 3 9:1, MSTC-Nostro-Ĺ tikma - Ĺ enkovec 4 3:7, Cirkovljan Zabat 1 - STK 2 5:5, Mihovljan 3 - HodoĹĄan Elektro team 3:7, Mala Subotica 1 - NedeliĹĄ e 1 odgo eno.

1. Ĺ enkovec 3 2. MSTC-NT 3. Damtex 1 4. Kos Kotoriba 3 5. Putjane Brid 6. Ĺ enkovec 2 7. Kos Kotoriba 2 8. HE-DRA 1 9. Katex 10. HodoĹĄan 1

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

11 10 8 8 5 4 3 2 0 0

Ni odigrano jedanaesto kolo 3 ŽL nije uspjelo niti malo, barem trenutno rasplesti situaciju na vrhu, ťto ovu ligu ini veoma posebnom. Tri vode e ekipe sa jednakim brojem bodova opet su upisale nove pobjede, i tako navjestile da se rasplet neizvjesne situacije na vrhu ne e znati sve do me usobnih susreta vode ih, ili eventualno nekog nao ekivanog kiksa. U ovom kolu najuvjerljiviji, tako er i maksimalan bio je Donji Kraljevec 1, koji je ekipu sa samog dna lige. Lopatinec 3 doslovno pregazio i tako ostalo u borbi za naslov, dko ekipi Lopatinca 3, status tre eligaťa opasno vidi o tankoj niti.

Rezultati: HodoĹĄan 2 - Putjane 4 7:3, DraĹĄkovec - Kos-Kotoriba 4 3:7, Mihovljan 4 - Lopatinec 2 6:4, Lopatinec 3 - Donji Kraljevec 1 0:10, Ĺ enkovec 5 - Putjane 6 4:6.

TABLICA 0 0 1 0 1 1 0 1 2 2

0 1 2 3 5 6 8 8 9 9

92:18 87:23 72:38 72:38 63:47 50:60 27:83 40:70 27:83 20:90

22 20 17 16 11 9 6 5 2 2

1. NedeliĹĄ e 1 2. Mala Subo ca 1 3. HodoĹĄan ET 4. Lopa nec 1 5. Putjane 3 6. Ĺ enkovec 4 7. STK 2 8. Mihovljan 3 9. Cirkovljan Zabat 10. Nostro Ĺ kma

10 10

8 8 7 7 4 5 4 4 0 0

11 11 11 11 11 11 11 11

26 22 22 21 20 17 14 13 8 8 7 2

pripremio: Igor Tkalec

1. ŽL

TABLICA

Elita Mel preuzela vrh

Prvi remi Želje

Hrvatske. NaĹĄi NedeliĹĄ ani osvojili su petnaest medalja.

Zlato su osvojili Ana Ciglari , Dajana Kodrnja, Edita Kodrnja, Darian Lisjak, i Stella Soldat. Srebro su osvojili Jelena BuĹžani , Mia Ĺ ari Horvat, Benjamin He a i Marin Zadravec. Bronce su osvojili Bijanka Fu ko, i Simona Fu ko, Jasmin Isakovi , Ivor Trojnar, Edna Pomor i Mateja Rumplin. estitke svim sudionicima, posebno naĹĄim osvaja ima medalja.

ProĹĄli vikend u Izmiru, Turska, odrĹžalo se Europsko prvenstvo za juniore i kadete.

Neven Ku an, lan KK NedeliĹĄ e, osvojio je 16. mjesto, pobijedivĹĄi u prvom kolu predstavnika Bugarske rezultatom 2:0, u drugom kolu poraĹžen je od predstavnika Ukrajine rezultatom 0:3.

Jedanaesto kolo 1. ŽL pokazalo je veliku nadmo mom adi iz gornjeg djela tablice, nad ekipama koje se bore za opstanak ili neku loťiju poziciju. Tu injenicu na najbolji na in su potvrdili ekipe Šenkovca 3 i Kos Kotoribe 3 koje su svojim maksimalnim u inkom u ovom kolu upisale joťe jednu pobjedu, ne izgubivťi niti jedan pojedina ni susret. Opravdanu ulogu favorita imali su i ekipe Damtexa 1, Putjana Brid i Nostro Team-a koje su tako er rutinirano odradile svoj posao nad prili no slabijim protivnicima, izgubivťi samo pokoji pojedina ni susret.

Rezultati: Damtex 1 â&#x20AC;&#x201C; Katex 7:3, HodoĹĄan 1 â&#x20AC;&#x201C; Kos Kotoriba 3 0:10, Kos Kotoriba 2 â&#x20AC;&#x201C; Ĺ enkovec 3 0:10, Ĺ enkovec 2 â&#x20AC;&#x201C; Nostro Team 1:9, Putjane Brid â&#x20AC;&#x201C; HE-DRA 1 8:2

20. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA JOSIP FRANCKI-JOJA - PAN LIGA 2009./2010.

PRVA HRVATSKA KUGLA KA LIGA

Neven Ku an osvojio 16. mjesto

U gradu Daruvaru odrĹžalo se prvenstvo sjeverozapadne

U vodstvu Sedmica U organizaciji veterana NK â&#x20AC;&#x17E;HodoĹĄanâ&#x20AC;&#x153; u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu odrĹžava se ve tradicionalno, 7. po redu veteranski memorijalni malonogometni turnir u sje anje na sportsku legendu, â&#x20AC;&#x17E;Antuna Balenta â&#x20AC;&#x201C; To u. Turnir je svojom dobrom organizacijom privukao poznata nogometna imena ne samo iz Me imurja, ve i iz susjedne Podravine i Zagorja. Glavna igra ka imena predvode i svoje ekipe koje se u zasad odigranih pet kola nalaze u samom vrhu tablice (Ĺ upljika, Ĺ tefulj, Vlahek, Havaji , Mihokovi , bra a Srpak i dr.).

Od ukupno prijavljenih 11 ekipa zasad je vode a ekipa â&#x20AC;&#x17E;Sedmiceâ&#x20AC;&#x153;sa 13 bodova, slijedi ekipa â&#x20AC;&#x17E;Novak i Novakâ&#x20AC;&#x153; sa osvojenih 12 bodova, dok sredinu tablice vrsto drĹže â&#x20AC;&#x17E;Iskusni jaha iâ&#x20AC;&#x153; sa 10, â&#x20AC;&#x17E;Sizimâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;Klima MontaĹžaâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;Slogaâ&#x20AC;&#x153; sa 9 bodova te â&#x20AC;&#x17E;Termitiâ&#x20AC;&#x153; sa 6 bodova. â&#x20AC;&#x17E;Ekipa â&#x20AC;&#x17E;Don Balonâ&#x20AC;&#x153; i proĹĄlogodiĹĄnji pobjednik â&#x20AC;&#x17E;Jasenovi â&#x20AC;&#x153; osvojili su po 3 boda, dok se na za elju nalaze â&#x20AC;&#x17E;Hvidraâ&#x20AC;&#x153; i â&#x20AC;&#x17E;Prijateljiâ&#x20AC;&#x153; bez osvojenih bodova.

Utakmice se odrĹžavaju svake subote u vremenu od 16.00 do 20.00 sati dok turnir traje do 20. oĹžujka. S obzirom na osigurane dobre uvjete za igru, poznato suda ko ime (Mijo Horvat), ĹĄiroku

PREDSTAVNIK KK NEDELIĹ E nastupio u Izmiru na EP

TABLICA 0 0 2 2 3 1 1 0 2 2

2 2 2 2 4 5 6 6 9 9

73:27 73:27 73:37 64:46 55:55 54:56 55:55 50:50 22:88 18:92

16 16 16 16 11 11 9 9 2 2

1. HodoĹĄan 2 2. Donji Kraljevec 1 3. Mihovljan 4 4. Putjane 6 5. Ĺ enkovec 5 6. Kos Kotoriba 4 7. Lopa nec 2 8. DraĹĄkovec 9. Putjane 4 10. Lopa nec 3

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

8 8 8 7 5 4 3 3 1 0

1 1 1 1 3 1 3 1 3 1

2 2 2 3 3 6 5 7 7 10

79:31 17 72:38 62:48 66:44 60:50 56:54 52:58 36:74 44:66 23:87

20 17 17 15 13 9 9 7 5 1

4. ŽL

5. A ŽL

Borba za tre e mjesto

Jedanaesta Prvi poraz Donjeg uzastopna pobjeda Kraljevca 2 STK-a 3 Jedanaesto kolo 5 B ŽL zasigurno je

Nakon jedanaestog kola vode a Kos Kotoriba 5 moŞe lagano odahnuti, jer njen najve i rival u ligi Damtex 2 ovo kolo je naŞalost na gostovanju kod vrlo solidne ekipe MSTC Nostro Žiťkovca uspio do i samo do boda, dok je vode a Kos Kotoriba 5 lako om svladala ekipu iz donjeg doma tablice prepustivťi im samo jedan pojedina ni me . Iako je vode u dvojac prakti ki nedodirljiv, borba za tre e mjesto sve je Şeť a i Şeť a. ak etiri ekipe su u igri sa jednakim brojem bodova, ali moramo napomenuti da je u najpovoljnijoj situaciji Nostro Žiťkovec koji ima utakmicu manje, tj. Šansu viťe da napravi barem mali rasplet u sljede im kolima. Osim kiksa Damtexa 2, ostali rezultati su prema o ikavanima.

Rezultati: Mala Subotica 2 - Klima-montaŞa 1 6:4, Orehovica 1 - Nedeliť e 2 6:4, MSTC-Nostro Žiťkovec - Damtex 2 5:5, Šenkovec 6 - HEDRA 2 9:1, Kos-Kotoriba 5 - Hodoťan 3 9:1.

5. B ŽL

Nezaustavljivi STK 3 i u ovom je kolu pokazao i dokazao da je najkvalitetnija ekipa 5.A ŽL, te je upisao svoju jedanaestu uzastopnu pobjedu, te se tako odvojio na velikih etiri boda razlike od prvog mu pratitelja Šandorovca. Iako je vrlo dobra ekipa Šandorovca trenutno druga, ne mora zna iti da e i tako ostati jer tijekom cjele sezone se vodi gr evita borba za to drugo mjesto izme u tri ekipe.

Sve ekipe su upisale nove, uvjerljive pobjede, jedino je vode i STK 3 bio maksimalan, bez izgubljenog pojedina nog susreta.

Rezultati: Putjane 7 - Zasadbreg 3:7, Mihovljan 5 Primabiro - Putjane 8 7:3, STK 3 Ĺ enkovec 8 10:0, Ĺ enkovec 7 - Ĺ andorovec 2:8, Mladost - Dragoslavec Breg 7:3.

obiljeĹžio susret izme u etvertoplasirane Male Subotice 3 i vode eg Donjeg Kraljevca 2, u kojem je u napetoj zavrĹĄnici slavila Mala Subotica 3 minimalnom pobjedom, i tako nanijela prvi prvenstveni poraz ekipi Donjeg Kraljevca 2. Drugoplasirana ekipa Klima MontaĹže 2, doslovno se izvukla protiv solidne ekipe Cirkovljan Zabat-a 2 te slavila tako er minimalnom podjedom. Posljednja Orehovica 2 opet je dobila â&#x20AC;&#x17E;porcijuâ&#x20AC;&#x153; i tako ostala zabetonirana na dnu tablice.

Rezultati: Mala Subotica 3 - Donji Kraljevec 2 6:4, Prelog - Klima-montaĹža 3 6:4, Klima-montaĹža 2 - Cirkovljan Zabat 2 6:4, Donji Kraljevec 3 - Orehovica 2 10:0, Kos-Kotoriba 6 - Putjane 9 0:10.

TABLICA

TABLICA

TABLICA Kos-Kotoriba 5 Damtex 2 Šenkovec 6 Klima-montaŞa 1 MSTC-Nost. Žiťkovec Orehovica 1 Nedeliť e 2 Hodoťan 3 HE-DRA 2

11 11 11 11 10 11 10 11 11

9 7 6 5 5 5 4 3 2

1 2 1 3 3 3 1 0 0

1 2 4 3 2 3 5 8 9

77:33 67:43 70:40 63:47 54:46 59:51 47:53 38:72 42:68

Mala Subo ca 2

11

1

0 10 23:87

19 16 13 13 13 13 9 6 4 1

1. STK 3 2.Ĺ andorovec 3.Zasadbreg 4.Mihovljan 5-Primabiro 5.Ĺ enkovec 7 6.Putjane 8 7.Putjane 7 8.Ĺ enkovec 8 9.Dragoslavec Breg 10.Mladost

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

11 8 8 8 5 4 3 1 1 1

0 2 2 2 0 1 0 2 1 0

0 1 1 1 6 6 8 8 9 10

95:15 81:29 76:34 76:34 51:59 41:69 36:74 29:81 36:74 29:81

22 18 18 18 10 9 6 4 3 2

1.Donji Kraljevec 2 2.Klima-montaĹža 2 3.Putjane 9 4.Mala Subo ca 3 5.Cirkovljan Zabat 2 6.Donji Kraljevec 3 7.Prelog 8.Kos-Kotoriba 6 9.Klima-montaĹža 3 10.Orehovica 2

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

10 8 7 7 6 6 5 3 1 0

0 1 1 1 0 0 1 0 0 0

1 2 3 3 5 5 5 8 10 11

80:30 76:34 71:39 60:50 66:44 65:45 62:48 36:74 28:82 6:104

20 17 15 15 12 12 11 6 2 -1

16. velja e 2010.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER B 1 LIGA SJEVER

Poraz Me imurja!

Tamo gdje se to najmanje o ekivalo, mom ad Me imurja naletjela je na «koru od banane».

Na gostovanju u Ivancu, mom adi koja je etvrta otpozadi, koja je tek 5 puta slavila u prvenstvu, gostuju i košarkaši krenuli su u utakmicu sistemom «lako emo». Pa su u prvoj etvrtini popili 29 koševa (a akove koj ekipi je obrana do sada bila «trade mark»). Pa su svašta pokušavali ne bi li se vratili u utakmicu, pa su u drugom poluvremenu na kratko i poveli,no...Netr anje, neborbenost, ne spuštanje u obrambeni stav, ne skakanje, fulavanje zicera, o trici da ne pišemo, «asistiranje» protivniku...sve te negativne stvari skupile su se u ovoj jednoj utakmici na strani «konja»(logotip Me imurja).

Sada ve i pogled na tablicu izaziva pomalo «frku», naime uz ovaj doživljeni poraz mom ad Me imurja tek o ekuju pravi ispiti – gostovanje kod Podrav-

ca, gostovanje kod Križevaca, te doma a utakmica s Vindijom.

Ne treba zanemariti niti slijede u doma u utakmicu protiv maksimalno udljivog Nedeliš a -ho e li ovi odigrati kao protiv Podravca (minus 90?!) ili kao protiv Vindije(pobjeda)? (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Podravac – Križevci 64:92

akovec – ŠK Vindija 64:85 (14:20, 18:19, 15:21, 17:25)

AKOVEC: Wrana, Kranj ec 4, Prprovi L. 12, Megla 11, Prprovi M. 2, Golubi N. 4, Juras 4, Prošev 11, Lon ari , Ostoja 12, Valkaj 4.

Nedeliš e – Bjelovar 91:98 (18:34, 17:19, 31:24, 25:21)

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

Prijave za doma instvo Polufinalnih turnira!

Ove godine juniorski Polu inale državnog prvenstva igrat e se od 21.- 25. travnja, kadeti od 12. – 16. svibnja, a mla i kadeti od 2. – 6. lipnja. Prijave za organizaciju ovih turnira treba

poslati najkasnije 45 dana prije datuma održavanja pojedinog turnira na adresu: Košarkaški savez Sisa ko- moslava ke županije (za Darka Kotaranina) ul.

A. i S. Radi a 41, 44 000 Sisak.

UDRUGA košarkaških sudaca Me imurske županije

Organizacija te aja za suce!

Udruga košarkaških sudaca organizira te aj za košarkaške suce, te poziva kandidate starije od 14 godina da se jave u prostoriju Košarkaškog saveza Me imurske županije (preko

NEDELIŠ E: Gospo i 16, Naki , Posavec, un uš, Glumac 12, Šegovi 6, Šte i 9, Bašek, Šamarija 21, Ba i 27, Golik.

ME IMURJE: Jeleni , Terek, Novak Marek 4, Vugrinec 3, Hrka A. 9, Zaspan 9, Hrka N. 1, aji , Vuruši , Novak Mario Medo 16, Novak Man. 6, Golubi 10.

puta restorana Pilke) A. Schulteisa 19, u petak 26. velja e ove godine s po etkom u 19 sati. Sve ostale informacije možete dobiti kod voditelja te aja na broj 098/493 767 – Danijel Per i .

16

15

1

31/+356

2. Križevci

16

12

4

28/+401

3. Podravac

16

12

4

28/+249

4. ŠK Vindija

16

12

4

28/+222

5. Petar Zrinski

16

10 6

26/+120

6. Bjelovar

16

9

7

25/-6 24/0

7. AKOVEC

16

8

8

8. Ivan ica

16

6

10 22/-69

9. NEDELIŠ E

16

6

10 22/-310

10. Radnik

16

2

14 18/-245

11. Gra ar

16

2

14 18/-277

12. Mladost( )

16

2

14 18/-441

KOTORIBA: Zvošec B., Igrec, Habuš 2, Zvošec A. 12, Fuš Hi., Fuš Hr., Munka 7, Zvošec F. 9, Zlatar 15, Pogorelec 12, Seli anec, Ujlaki 12.

Grafi ar II – Cestica 2000 90:52

Koprivnica – Mursko Središ e 65:81(17:28, 19:19, 17:24, 12:10)

Dubrav an – Mladost Ivanovec 82:68(16:15, 21:13, 27:15, 18:25)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 14, Brodar, Kralji 8, Leva i T. 2, Leva i M. 9, Radikovi 2, Cilar

DUBRAV AN: Varga 8, Rusak 2, Jakupak 26, Haramija,

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

U kadetskoj konkurenciji (igra i 94. godišta i mla i) zapo elo je doigravanje, dakle mom adi su smještene u skupine otprilike podjednake kvalitete. No, odstupanja su uvijek mogu a, pa su u prvom kolu kadeti ( ak i mla i od propisanog godišta) Me imurje II tukli Cesticu preko 100 koševa razlike, dok su nešto manjom razlikom «serjan ari» (košarkaši M. Središ a) pobijedili u Prelogu. (bh)

Per i , Matoša, Koss. Trener Damjanovi B. DONJI KRALJEVEC: Branilovi 2, Švenda 2, Ivanovi D. 25, Sinkovi G. K. 4, Ivanovi J., Dopu , Taradi, Pa an 23, Glavina 6, Grozdek. Trener Horvat T.

Mursko Središ e – Donji Kraljevec 71:62(26:13, 12:22, 18:17, 15:10)

1. ME IMURJE

11

9 2 20/+218

2. Ivan ica

11

8 3 19/+121

3. ŠK Vindija

10 9 1

4. MURSKO SREDIŠ E 11

19/+152

5 6 16/-33

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI

5. MLADOST IVANOVEC 12 4 8 16/-129

MURSKO SREDIŠ E: Varga 51, Leva i , David 5, Vrbani , Radikovi 13, Kralji 2, Korbelj, Lesar, Novak,

6. DONJI KRALJEVEC

10 3 7

7. DUBRAV AN

11

TABLICA 1. DUBRAV AN

14 13 1

27/+343

2. M. SREDIŠ E

14 13 1

27/+328

3. PRELOG

14 12 2 26/+253

4. KOTORIBA

14 9 5 23/+70

5. Lepoglava

14 9 5 23/+44

6. ME IMURJE GLOBETKA 13 7 6 20/+35 7. Gra ar II

14 6 8 20/-24

8. MLADOST IVANOVEC 14 5 9 19/-123 9. Koprivnica

14 4 10 18/-58

10. DONJI KRALJEVEC

13 4 9 17/-85

11. Vinica/-1

14 1 13 14/-370

12. Ces ca 2000

14 0 14 14/-413

Po elo doigravanje!

TABLICA

Ivan ica – ŠK Vindija 63:67

Vinica – Prelog 47:106

PRELOG: Blažona 2, Hajdinjak 5, Šolja 17, Pusti 17, Blažeka 4, Šari 3, Jankovi 9, Ciglar, Jambroši 12, Poredoš 37.

KADETSKA LIGA regije sjever, doigravanje od 5. do 11. mjesta

Mursko Središ e tuklo Donji Kraljevec!

U dvije odigrane utakmice 13. kola lige za 18- godišnjake i mla e, lider ŠK Vindija tukla je na gostovanju Ivan icu, a Mursko Središ e (Varga 51 koš!) kod ku e nadja alo Donji Kraljevec. (bh)

5, Bedi, Dodlek 13, Tkalec 23, Bogdan 2, Srnec 3.

Lepoglava – Kotoriba 81:69 (20:13, 24:24, 22:12, 15:20)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

TABLICA 1. ME IMURJE

Lukša R. 10, Brljak 2, Majcen 18, Orehovec 10, Horvat, Šte i 6.

ML ADOST IVANOV EC: Vuruši 6, Gašparlin, Vu aj 19, Mihoci, Kranj ec R., Drk 27, Vugrinec, Klinec 11, Bjelobrk, Kresinger 5.

U 14. kolu najnižega ranga košarke u Hrvata ve ina utakmica odigrala se s predvidljivim rezultatom, jedino se o ekivalo nešto više od Kotoribe na gostovanju u Lepoglavi. No, kotoripske košarkaše može tješiti injenica da su se i ja e ekipe tamo «okliznule». (bh)

Ivan ica – Me imurje 70:58(29:21, 10:10, 16:19, 19:8)

Radnik – Grafi ar 76:72 Mladost( ) – Petar Zrinski 80:85

Kotoriba izgubila u Lepoglavi!

13/-75

Cestica 2000 – Me imurje II 19:123

ME IMURJE II: Hamer 10, Novak 3,Sabol,Jambrovi 23,Mom ilovi 1, Mati 10, Keresteš 28, Zorkovi 6, Novak 33, Vrus 9. Trener Novak S. Prelog – M. Središ e 31:81

PRELOG: Kuli , Grabant, Podvezanec 9, Iveli , Bezmanec, Budiša 7, Hoblaj 6, Soka 1, Balent, Vuk 8, Krušelj, Mikec, Vlah. Trener Krha MURSKO SREDIŠ E: Podkrajac, Radikovi 11, Matoša 6, Novak 7, Per i 13,RepalustL.5,Kos7,Lesar 4, Breglec 28. Trener Soldat J.

0 11 11/-254

KOŠARKAŠKI KLUB Mursko Središ e pod novim nazivom

KK Rudar Cimper Mursko Središ e

Ivan Boži , i dalje predsjednik kluba Od nedjelje Košarkaški klub Mursko Središ e nosi novi naziv.

Odlukom skupštine klub se zove Košarkaški klub Rudar - Cimper Mursko Središ e.

Promjeni naziva kluba prethodilo je potpisivanje sponzor-

skog ugovora izme u poduze a TEAM iz akovca i kluba, a ugovore su potpisali direktor TEAM - a. Josip Švenda i predsjednik kluba Ivan Boži .

TEAM e klub godišnje pomagati s dvadesetak tisu a kuna te na razne druge na ine, a za uzvrat klub e u nazivu nositi ime pivnice i restorana Cimper koji djeluje u sklopu sustava TEAM - a. Za potpisivanje ugovora najzaslužniji su dogradona elnik Dražen Srpak i referent u Gradskoj upravi Bojan Bra ko, koji su sa TEAM - om uspješno obavili pregovore.

- Pregovore smo zapo eli na Boži , a na Valentinovo ih okrunjujemo potpisom o suradnji.

Valentinovskom porukom, neka ljubav izme u kluba i TEAM -a traje što duže, želim uspješan rad i obostranu korist rekao je dogradona elnik Srpak.

- Skupština je izabrala i novo vodstvo kluba, a za predsjednika je jednoglasno izabran Ivan Boži , koji je tu dužnost obnašao i

Prepoznali smo kvalitetu - Nisu niti malo laka vremena i novac niotkud ne curi, pak se teško odlu iti na neko sponzorstvo. No, u ovom primjeru smo prepoznali kvalitetu kluba i njegovog vodstva, koji su došli sa uistinu skromnim zahtjevom i mi smo pristali na sponzorstvo. Osim što je klub vode i u B hrvatskoj ligi, ima vrlo kvalitetan kadar i šanse za ulazak u viši rang i to su isto razlozi našeg sponzorstva, kaže Josip Švenda, direktor TEAM - a, dodaju i da kada se poprave prilike u gospodarstvu i donacije e biti izraženije. (sm) Švenda i Srpak su dogovorili sponzorstvo do sada. Isto tako poslovi tajnika povjereni su dosadašnjem tajniku Milanu uri u.

U novi Upravni odbor izabrani su Ivan Boži , Tvrtko Balaž, Damir Jurini , Zlatko Breglec

i Bojan Bra ko. Donijeti su Plan rada i Financijski plan. Klub želi sve kategorije igra a uklju iti u službena natjecanja, osposobljavati trenere, sura ivati s gradom i udrugama te organizirati

turnire i druge priredbe. Za sve aktivnosti planira se potrošiti 85 tisu a kuna,a TEAM - ovi novci e tu svakako vrlo dobro do i. Košarka se u Murskom Središ u organizirano i natjecateljski igra

od 1973. godine, a klub je nosio razne nazive od DTR Partizana, preko Murala i Modeksa do Cimpera, podsjetio je Josip Cilar, klupska legenda.

(S. Mesari )

50

Dobro je znati

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA povodom deset godina djelovanja nagradila trideset štediša, od kojih tri iz Me imurja

Siniša Habuš iz akovca štediša druge generacije Sinišini roditelji uz po- priuštiti. E onda poslije, kad mo stambene štednje i kre- sam si izguštao sve što sam dita temeljem te štednje od si priželjkivao, štednja je bila prije deset godina preselili su logi ni slijed doga aja. U biiz stana u ku u. U to vrijeme ti majka mi je predložila da Siniša je bio tinejdžer koji je u zapo nem štednju. Kazala je: stanu sobu dijelio sa sestrom. Sine, da sve ne potrošiš, daj I to je bio jedan od glavnih ra- malo štedi. Ne moraš samo zloga što su roditelji odlu ili izlaziti. I tako je po ela štedpoboljšati obiteljsko stam- nja na pet godina. beno pitanje te su izgradili • Je li to štednja zbog ku u u kojoj je svatko dobio štednje ili ve postoji nesvoj prostor. Siniša je bio odu- kakva namjera s tom štedševljen novim kvalitetnijim njom? stambenim prostorom, jer u - Za sada još ne znam, trestanu u kojem je dijelio sobu nuta no nemam stambenih sa sestrom nije imao nikakvu problema, živim u roditeljprivatnost. Danas, kada je i skoj ku i i to mi sada odgovaRSS_DPS_pasica_medjimurskeN.ai 12/8/08 4:06:45 PM sam zaposlen i ima vlastite ra. Upla ivat u do kraja roka prihode, na nagovor majke ugovorenog štednjom i tada i sam je otpo eo stambenu u vidjeti što sa štednjom, ali štednju. mislim da u, kad štednja bu• Kako ste se odlu ili na de gotova, taj novac potrošiti na stambeno pitanje, možda štednju? i za ure enje potkrovlja u ro- one koji imaju višak novca - Evo kako je to bilo. Zapoili i za one koji žele do i do diteljskoj ku i. slio sam se i u po etku sam si svoga vlastitog stana?

• Vi ste se u štednju od svoje zarade priuštio sve - Ja mislim, ako netko želi ono što sam želio, a bez osob- uklju ili zbog viška novca, nih primanja nisam si mogao ali je li ta štednja samo za riješiti stambeno pitanje, tre-

Dobar glas daleko se uje, a dobra iskustva i dalje. Zato nije udno što je u obitelji Habuš iz akovca, nakon roditelja, tradiciju štednje nastavio sin. Sinišini su roditelji uz pomo Raiffeisen stambene štednje riješili stambeno pitanje, pa su tu dobru tradiciju i pozitivno obiteljsko iskustvo prenijeli i na svog sina. Doznali smo to u razgovoru sa Sinišom Habušom iz akovca koji je jedan od trideset dobitnika Raiffeisen nagradne igre i jedan od trojice iz Me imurja. Siniša Habuš osvojio je nov anu nagradu u iznosu od pet tisu a kuna.

redivo bolje živjeti nego u stanu.

• Kako ste se osje ali kada ste saznali da ste dobitnik pet tisu a kuna?

RSS_DPS_pasica_medjimurskeN.ai

ba mu stambena štednja, ali sigurno da je lakše ako imaš višak novca za kakav depozit za budu e rješavanje stambenog pitanja.

12/8/08

4:06:45

•ŠtednjajetradicijauVašoj obitelji,prenijetanaVastemeljemiskustvavašihroditelja?

- To je pozitivno iskustvo, tim više što je u ku i neuspo-

- Prvi osje aj kada sam saznao bio je da se ne u previše nadati. No onda sam otišao na web stranicu i pogledao i vidio da je dobitnik Siniša Habuš iz akovca, ali kako imam imenjaka u akovcu, tek kada sam dobio službenu obavijest bio sam siguran u dobitak koji me jako obradoPM vao. No, u šali dodaje, budu i da u akovcu ima imenjaka, možda do e do zgodne zabune pa mu možda dva puta uplate dobitak, jer štednja nikad nije na odmet. Sredstva od dobitka bit e pridodana štednji. (BMO)

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Dobro je znati 51

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; <Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

IZVANREDNO VAŽNA OBAVIJEST!!!

STANJE

VALON regal A

A regal TIN

ZapoÄ?eli smo s preureÄ&#x2018;enjem centra Ä&#x152;AKOVEC ĹĄto znaÄ?i, da se uz VaĹĄu pomoÄ&#x2021; bliĹžimo poÄ?etku rada sa ĹĄirim asortimanom.

OÄ?ekujemo VAĹ U POMOÄ&#x2020;!

Pomozite nam isprazniti naĹĄ salon namjeĹĄtaja.

UZ MAKSIMALNE POPUSTE

PoĹžurite, naĹĄe uvijek ljubazno osoblje Ä&#x2021;e vas vrlo rado provesti kroz Veliku ponudu sniĹženog asortimana svjetski poznatih robnih marki.

CIJENE S KOJIMA NISMO MISLILI NA NAĹ GUBITAK, VEÄ&#x152; NA VAĹ E ZADOVOLJSTVO! kuhinja

12.46104kn

6.853

kn

11.323

85

kn

F3 stolica

4.529

Ä?. stol za ra

S 213

kn

NZIJA HORTE POMIÄ&#x152;NO

400kn

199

IZVANREDNO STANJE

kn

ONCHA ra LA C garnitu

900kn

549

kn

31.638kn

12.655

8.164kn

5.499

kn

kuhinja

kn

UOVA soba N spavaÄ&#x2021;a

LINA

38.82324kn

15.529

kn

11.55455kn

Lesnina Ä&#x152;AKOVEC, Globetka b.b. radno vrijeme: pon. - petak: od 9 - 20 subota: od 8 - 20

3.466

kn

Akcija vrijedi od 15. 2. do 20. 2. 2010 ili do rasprodaje zaliha. *U skladu s uvjetima Lesnine.

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

60

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

ili kreditom do 60 rata Diners, Master GO RATA (Amex, RATA RATA card, Ä&#x152;ekovi, stambeni krediti bez kamata ... )*

52

Dobro je znati

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; <Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

16. velja e 2010.

Pisma i priopćenja 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKA DEMOKRŠ ANSKA STRANKA, PODRUŽNICA ME IMURSKI DEMOKRŠ ANI

U Me imurju cvjeta gospodarski kriminal u lokalnoj samoupravi Prije pola godine, odmah poslije ustroja novoizabrane lokalne vlasti, Me imurski demokrš ani upozoravali su upozoravali javnost na neutemeljene najave elnika pojedinih jedinica lokalne samouprave kako namjeravaju povisiti cijene naknada i drugih davanja gra ana s njihovog podru ja, i tom prilikom uputili oštar prosvjed zbog takvih nakana.

Tom prigodom smo naglasili kako bi eventualna pove anja nameta, u ova recesijska i krizna vremena predstavlja osobiti udar na standard odnosno socijalu gra ana i malobrojnih gospodarskih subjekata.

O ito je da apel Hrvatskih demokrš ana u o ima bahate “vladaju e oligarhije” ne zaslužuje nikakvu pažnju vinovnika takvih nameta. I ne samo to. Lokalni mo nici, koji dohodovna sredstva svoje institucije i ina e ostvaruju dizanjem ruku, izglasavanjem, a ne u lojalnoj konkurenciji subjekata istih ili sli nih kapaciteta, pokazuju svoju svemo još drskijim izglasavanjem sve ve ih i ve ih cijene njihovog monopolnog gospodarenja.

U akovcu neki nameti pove ani za više od 100 posto Grad akovec je to no prije godinu dana, kada smo javno molili za obzir i ukazivali na teško materijalno stanje gra ana i gospodarstva, gospodarskom subjektu (koji svoje poslove ostvaruje izvan bedema gradskog fiskala), komunalnu naknadu naplatio je 1.184,64 kuna. Isti taj Grad je istom tom subjektu, to no godinu dana kasnije (po etkom ove 2010. godine), istu koli inu svoje “žrtve” naplatio 2.497,65 kuna. Dakle, bez posebnog ra-

zloga, Grad je gospodarskim subjektima povisio cijenu svoje naknade za 111 % , a pove anje je isto za sve gospodarske subjekte u Gradu. Najavljeno je bilo pove anje cijene komunalne naknade od 33%, što je bilo previše, za krizom i recesijom, iscrpljeno gospodarstvo, a sada je to završilo na astronomskih 111%. Nakon toga, name e se pitanje, ima li uop e u tijelima takve lokalne samouprave racionalnog gledanja na našu gospodarsku i socijalnu stvarnost. I je li mogu e da e ti isti elnici, u posebnim prigodama uvjeravati bira ko tijelo kako su oni socijalno vrlo osjetljivi, i kako, vjerovali ili ne, ine sve kako bi poticali i razvijali gospodarstvo!

Sveop a pojava nepotizma i korupcije u lokalnoj samoupravi Me imurski demokrš ani isto su tako, u više navrata javno istupali protiv sveop e pojave nepotizma, korupcije i drugih vidova gospodarskog kriminala u lokalnoj samoupravi. I dok se na državnoj razini, barem je takav dojam, primje uju napukline vrstih ahura poslovnih “kumstava”, u Me imurju još uvijek besprijekorno unkcionira mešetarenje u okrilju politi kog “rodbinstva”.

Prešutno smo dopustili da pojedini gradovi i op ine u Me imurju, ( po uzoru na takvo organiziranje u Metropoli), osnivaju vlastita poduze a za koje se unaprijed zna tko e ih voditi, za koje se unaprijed zna koje e poslove raditi, tko e biti naru itelj i tko e sve to uredno i prekoredno pla ati.

Naravno, “inicijalna” sredstva osigurava im “njihova majka”, lokalna uprava ! Tako op inski

i gradski elnici, lišeni poslovnog rizika i startnih troškova, postaju gospodarstvenici. Poslovi gra evinske i komunalne naravi«njihovih» gradova i “njihovih” op ina predodre eni su njima, to se javno i unaprijed obznanjuje, a dobre cijene i još bolju naplatu jam i im inicijativna sprega stvorena unutar politi ke “avangarde” koja vlada tom jedinicom.

Prigovori o sukobu interesa, o odsutnosti elementarnih na ela javne nabave, za njih su prolazna prašina, nešto na što su ve nau eni, nešto što obi no traje tri dana i potom se slegne, da bi oni nakon toga uživali u darovanom “bussinesu”, u kojem su izvan politi kog habitusa bili “nitko i ništa”.

Tako u lijepom našem Me imurju bespogovorno cvjeta gospodarski kriminal, i to upravo u me u onima – «odabranima» koji bi morali biti gra anstvu uzor poštenja i bedem zakonitosti. Me utim, op inski i gradski elnici zatomljuju smisao za op edruštvenu problematiku i op e vrijednosti. Prije nekoliko dana, jedna donjeme imurska op ina ponovno javno objavljuje da e gospodarskom monopolu susjedne jedinice suprotstaviti osnivanjem vlastite firme, jer njezini elnici unaprijed znaju da e u takvim okolnostima mo i sami sebi, dodijeliti inicijalna sredstva, da e «sami sebi natje ajem odabirati» posao, po volji zara unati i pošteno naplatiti… Takve se nezakonitosti gomilaju u našim lokalnim sredinama. To više, što se više njihovi službenici dodatno educiraju o propisima o javnoj nabavi u cilju suzbijanja sukoba interesa, korupcije i gospodarskog kriminala.

Službe nadzora krenite u akciju Me imurski demokrš ani pozivaju službe državnog nadzora da se napokon, osvrnu na takvu praksu, na takvu ustaljenu tehnologiju grabeža prora unskih sredstava, jer one u Me imurju poprimaju zabrinjavaju e razmjere, a u javnosti se o tome govori i piše kao o uspješnim i opravdanim gospodarskim poduhvatima !

To mora prestati i u proklamiranju i u praksi !

Lokalni dužnosnici moraju se posvetiti stvaranju op ih uvjeta za nastanak prihvatljivog socijalnog ozra ja svih gra ana a osobito socijalno ugroženih skupina, kao i za stvaranje pravnih i prakti nih okvira za nesmetano razvijanje gospodarskih procesa. A gospodarske aktivnosti lokalnih jedinica moraju se, kroz zakonitu proceduru o javnoj nabavi, povjeriti etabliranim gospodarskim subjektima, - koji danas oskudijevaju s kvalitetnim narudžbama i naplatom.

Me imurski demokrš ani ne e se miriti s takvim nakaradnim shva anjem i tuma enjem izborenih pozicija lokalnih mo nika, niti sa sve eš im tuma enjem gospodarske umješnosti, - kakva se sve eš e želi predstaviti i “prodati” javnosti.

Gradske i op inske “mešetare” treba prisiliti da se odmaknu od zavisnosti i okrilja tijela lokalne samouprave i da svoju poslovnu sposobnost unov uju u vlastitoj organizaciji, u slobodnoj i zdravoj konkurenciji, na vlastiti rizik i u okolnostima strogog poštivanja propisa o javnoj nabavi.

Za Me imurske demokrš ane: uro Bel

SURADNJA tri europske energetske agencije me u kojima je i ona me imurska

MENEA na konferenciji u Montpellieru U rancuskom gradu Montpellieru održana je, od 4. do. 6. velja e 2010. godine, kon erencija „Les Klimades“ o klimi i stanovanju na Mediteranu. Susrete je organizirala Lokalna energetska agencija iz Montpelliera „ALE“ u suradnji s Me imurskom energetskom agencijom MENEA i španjolskom Agencia de l'Energia iz grada Lleide. Sve te tri agencije sura uju u zajedni kom programu koji se financira iz programa Intelligent Energy Europe.

Svoja iskustva o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena na razvoj urbanisti kih planova i planiranje razvoja gradova, projektiranju zgrada u skladu s budu im promjenama klime i specifi nim uvje-

tma, prezentirali su brojni stru njaci iz mediteranskih zemalja. Na kon erenciji su održana sljede a predavanja: “Utjecaj klimatskih promjena na Mediteran”;” Tehni ka rješenja, arobnja ko razmišljanje?”; “Ljetna udobnost mediteranske sredine: iskustvo koje se prodaje?”; “Kopenhagen, a poslije?”. Održane su i tri odvojene radionice na temu: “Koje promjene nas o ekuju u gradovima i našim životima?”; “Da li e naše zgrade biti ugodne za život 2030. godine?”; “Odgovori za budu nost: visoka tehnologija ili ljudi?”.

Odgovori na pitanja iz radionica poslužili su kao zaklju ak kon erencije - klimatske promjene postat e svakodnevnica s kojom e-

mo se susretati, a ne tema o kojoj se samo pri a. Gradovi e se na i u novim klimatskim uvjetima, te e svoje planiranje i gradnju morati prilagoditi novim uvjetima.

Provo enje promotivnih kampanja, u enje od malena o energetskoj u inkovitosti, obnovljivim izvorima energije, te o uvanju okoliša, klju ni je element za podizanje svijesti gra ana.

Direktor Me imurske energetske agencije pro . dr. sc. Mladen Borši sudionicima kon erencije najavio je drugi susret mediteranskih energetskih kon erencija “Mediteranska sun eva industrija”, koji e se održati u sklopu simpozija “Mjeriteljska in rastruktura” me unarodne mjeriteljske udruge IMEKO (IMEKO - In-

ternational Measurement Con ederation) u Cavtatu od 15. do 17. lipnja 2011. godine. Drugi susret mediteranskih energetskih kon erencija organizirat e MENEA s partnerima iz Francuske i Španjolske. Osobiti e doga aj biti prikaz rezultata pedeset milijuna EUR vrijednog Europskog mjeriteljskog razvojnog programa EMRP (EMRP - European Metrology Research Programme). Cilj je programa EMRP ustanoviti objektivne metode mjerenja energetske u inkovitosti u ovim podru jima: biogorivo, prikupljanje energije, svijetlo, teku i prirodni plin, nova generacija nuklearnih elektrana, pametne elektri ne mreže, istosmjerna struja visokog napona.

IZBOR ŽUPANIJSKIH PRO ELNIKA reakcije jedne od kandidatkinja

Je li zaista proveden najkvalitetniji postupak o odabiru kandidata?

U postupku odabira „najkvalitetnijih i najstru nijih kandidata“, u kojem su svi lokalni mediji raspisali o nama razvijaju i razli ite teorije o „obe anim zapošljavanjima“ i „uhljebljivanju direktora propalih tvrtki“, uglavnom se bez ikakvih kriterija govorilo o našim imenima i osiguravala itanost novina unatrag nekoliko mjeseci. In ormacije o nama, našim uspjesima na pojedinim nivoima testiranja, nepostizanje dovoljnog broja amoznih bodova i na kraju rješavanje „gordijskog vora“ uredno su dolazile iz Županije, odnosno od samog župana. Objavljivanje prethodno navedenih in ormacija o nama i našim uspjesima i neuspjesima uvijek je prvo bilo u novinama a tek kasnije smo mi o tome obavještavani.

Isticalo se da se radi o najkvalitetnijem postupku, postupku koji bi trebao biti uzor ostalima u na inu odabira kandidata, da su izabrani najstru niji i najkompetentniji kandidati. Logi ki zaklju ak je da ostali kandidati nisu dovoljno stru ni ni kompetentni. Zar je to zaista tako? Zar je zaista proveden najkvalitetniji postupak u odabiru kandidata? Znamo da je u cjelokupnom postupku stru nost mogla donijeti najviše 17,5 % bodova a kompetentnost je utvr ivano na osnovu op enitih testova inteligencije i utvr ivanja psihološkog

profila, koji su nosili 33,33 % bodova. Preostali bodovi stjecali su se iz podru ja osnovnog poznavanja rada na ra unalu (prakti na provjera znanja) i osnove poznavanja stranog jezika. Cjelokupni postupak pa i intervju s kandidatima obavljen je od strane predstavnice zagreba ke tvrtke iako znamo, kao što to zakon izri ito veli, da je taj postupak moglo voditi samo Povjerenstvo. No, nije naš problem trošak postupka. Tu se dodatno postavlja i pitanje, koji poslodavac e zaposliti i radnika na porti a da ne razgovara s kandidatom, nego to prepusti nekoj agenciji? To je preporuka ostalim poslodavcima?

A samo testiranje? Znamo da su kandidati koji su se javili na više radnih mjesta, prilikom testiranja pisali samo jedan tzv. esej. Bilo nam je re eno da jedan esej vrijedi jednako za sve upravne odjele. Taj jedan esej je razli ito bodovan i to u rasponu bodova od 3,00 do 4,10. Kandidati koji su se javili na više radnih mjesta bili su samo jednom psihološko testirani i vo en je samo jedan intervju. Ali opet su im dodjeljivani razli iti bodovi, od 7 do 9. Toliko o poštenju.

Iz svega navedenog proizlazi da smo svi mi stru ni i kvalitetni, da nismo manje vrijedni a postupak je bio namješten na na in da najmanje uvažava upravo stru nost.

Miljenka Radovi , mag. iur.

PISMO urednicima lokalnih i nacionalnih medija roditelja OŠ Gori an

Zašto se mijenja u enicima nastava njema kog jezika? Što se to doga a u OŠ Gori an.

Uslijed školske godine, to nije krajem mjeseca sije nja, ravnatelj škole Stjepan Vadlja mijenja u enicima od 4.-7. razreda nastavu stranih jezika. Naime, do tada prvi strani jezik kojeg su djeca u ila je bio njema ki. Djeca su ga imala prema školskom rasporedu 3 sata tjedno.

Drugi strani jezik, odnosno izborni bio je engleski jezik. Djeca iji su roditelji izabrali drugi strani jezik (izborni) imali su nastavu dva sata tjedno. Neki u enici od 4.-7. razreda nisu izabrali izborni engleski jezik.

U drugoj polovici sije nja ravnatelj škole zamjenjuje nastavu stranih jezika. Engleski jezik postaje obvezni, a njema ki izborni. Nama roditeljima nije jasno što se zbiva.

Ravnatelj škole na roditeljskom sastanku obavještava roditelje kako je takve naredbe dobio od strane Ministarstva prosvjete. Zar nije udno da Ministarstvo prosvjete usred nastave mijenja strane jezike po svojoj volji. Kako to da je to slu aj samo u OŠ Gori an i niti u jednoj drugoj školi.

Postoji in ormacija kako je ta promjena napravljena nakon što je jedan roditelj iz 4. razreda uputio žalbu prosvjetnoj inspekciji. Žalio se kako to da djeca slu aju od 1. razreda engleski jezik, a u 4. razredu engleski postaje izborni. U svim okolnim osnovnim školama strani jezik kojega djeca u e od 1. razreda je obvezni jezik, a drugi strani jezik je izborni.

Što se sad doga a? Tko e djeci nadoknaditi razliku u nastavi. Nastava izbornog engleskog jezika se održavala dva sata tjedno, a sada postaje obvezni sa tri sata nastave tjedno. Tko i kada e u enicima pokriti razliku? Kako e na taj na in naša djeca biti pripremljena za nastavak školovanja u srednjoj školi? Što je s onim u enicima koji nisu slušali engleski jezik kao izborni, a sada im u 4., 5., 6. ili 7. razredu postaje obavezni? Tko snosi odgovornost za ovakav šlamperaj? Ima li uop e Županijski sud za Društvene djelatnost in ormacije o ovim doga ajima? Što je Županijski ured za Društvene djelatnost poduzeo? Sve su ovo pitanja na koja mi roditelji ne dobivamo pravilne odgovore.

Nastavnici stranih jezika se opozivaju na odluku ravnatelja Stjepana Vadlje, ravnatelj Vadlja na Ministarstvo prosvjete, predsjednica školskog odbora o tome šuti.

Ako je ve ravnatelj u inio neke propuste, udno je da predsjednica Školskog odbora koja je iz redova nastavnika nije reagirala. Koja je onda uloga lanova i predsjednika Školskog odbora? Svatko prebacuje odgovornost na drugoga, a tko snosi odgovornost prema djeci.

Imali li uop e odgovornosti? Netko je o ito na inio velike propuste s nenadoknadivim posljedicama po u enike. Tko je tko? Kakve posljedice snosi odgovorna osoba?

Zbunjeni roditelji u enika OŠ Gori an

54

Informacije Ovrhovoditelj Privredna banka Zagreb d.d.

oglaĹĄava drugu javnu prodaju nekretnine dana 04.03.2010. godine u 12,00 sa , na 2. ro iĹĄtu za prodaju kod Op inskog suda u akovcu, soba br. 23, prodaje se poslovna zgrada i dvoriĹĄte u Kotoribi, Kralja Petra KreĹĄimira IV 12, utvr ene vrijednos nekretnine od 1.507.260,05 kuna.

Za sve informacije pogleda oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu.

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; < Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Klasa: UPI-350-05/09-01/96 URBROJ: 2109/1-13/2-10-5 akovec, 11. velja e 2010.

Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju Me imurske Ĺžupanije, temeljem odredbe lanka 110. i 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u katastarskim op inama Železna Gora i Gradiť ak i vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s predmetnim nekretninama da izvrťe uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za

formiranje koridora od katastarskih es ca u k.o. Železna Gora, k.o. Gradiť ak i rekonstrukcija prometnice Gornji Koncov ak u postupku koji se vodi po zahtjevu OP INE SVETI MARTIN NA MURI, Trg Sv. Mar na 7 Uvid u Idejni projekt radi izjaťnjenja mogu izvrťi : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljiťne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku

dana 24. velja e 2010. godine u vremenu od 9 do 14 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju u Me imurskoj Ĺžupaniji, akovec, Ul. Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba br. 8.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1

NATJE AJ za zasnivanje radnog odnosa na neodre eno vrijeme na poslovima RUKOVODITELJA BOLNI KE PREHRANE (M/Ž) uz pokusni rad od 6 mjeseci Uvje : - zavrťen Prehrambeno-biotehnoloťki fakultet (VSS) - 5 godina radnog iskustva od toga 2 godine radnog iskustva na rukovode im poslovima - poznavanje rada na kompjuteru Kandidat uz zamolbu obavezno dostavlja: Şivotopis, preslik diplome, potvrdu o radu na rukovode im poslovima, potvrdu o poloŞenom higijenskom minimumu, domovnicu, u roku od 10 dana od objave oglasa na adresu: Županijska bolnica akovec, I.G.Kova i a 1e, Kadrovska sluŞba.

O rezultatu izbora donije e se Odluka nakon obavljenog intervjua.

Broj: 01-234/2010. akovec, 11.02.2010. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC

Gradona elnik Grada Preloga objavljuje

NATJE AJ za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu Grada Preloga I Predmet ponude: poslovni prostor u Prelogu, Glavna 33, povrĹĄine 110 m2 II Po etna cijena mjese ne zakupnine za poslovni prostor je: 52,00 kn/m2/ mjesec III Poslovni prostor daje se u zakup na 1 godinu.

IV Rok za podnoĹĄenje pismenih ponuda je 24. velja a 2010. godine, a ponude se podnose u Upravu Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, s naznakom â&#x20AC;&#x17E;ZA ZAKUP-PRELOGâ&#x20AC;&#x153;.

V Pismena ponuda mora sadrĹžava : Naziv i sjediĹĄte, odnosno ime i prezime ponu a a, adresa, djelatnost koja e se obavlja , iznos mjese ne zakupnine po m2 i potvrda o podmirenim obvezama prema Gradu Prelogu.

Ponude koje ne e sadrĹžava navedene uvjete ili ponude pris gle nakon roka za podnoĹĄenje ponuda, ne e se razmatra .

VI Kriteriji za odabir ponuda su: 1. najviĹĄi ponu eni iznos zakupnine 2. de citarnost djelatnos 3. pla anje obveza prema Gradu Prelogu u zakonskim rokovima (ra unaju i i prijaĹĄnje zakupnine).

VII Gradona elnik zadrĹžava pravo neodabira po raspisanom natje aju.

VIII Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na broj telefona 040/645-301, radnim danom od 7,30-15,30 sa , a razgledavanje se moĹže vrĹĄi u isto vrijeme uz najavu.

GRAD PRELOG

REPUBLIKA HRVATSKA - ME�IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC - GRADONA ELNIK KLASA: 021-05/10-01/4 URBROJ: 2109/2-01-10-02 Gradona elnik Grada akovca upu uje

J A V N I P O Z I V ZA UTVR IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA DODJELU ZLATNE PLAKETE â&#x20AC;&#x153;GRB GRADA AKOVCAâ&#x20AC;?

1. Gradona elnik Grada akovca utvr uje prijedlog, a Gradsko vije e Grada akovca donosi odluku o dodjeli Zlatne plakete â&#x20AC;&#x153;Grb Grada akovcaâ&#x20AC;?.

2. Prijedlog kandidata za dodjelu Zlatne plakete mogu da : - gradona elnik akovca - radna jela Gradskog vije a - lanovi Gradskog vije a - Vije e gradskog kotara ili Vije e mjesnog odbora - udruge gospodarstvenika i obrtnika - gra ani - udruge gra ana - poduze a - poli ke stranke - vjerske zajednice - druge pravne osobe 3. Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku s podacima: - o podnositelju po caja - Ĺživotopisu osobe ili podacima o pravnoj osobi koja se predlaĹže za priznanje - obrazloĹženju razloga zbog kojih se predlaĹže dodjela priznanja i odgovaraju a dokumentacija 4. Prijedlog se dostavlja na adresu Gradona elnik Grada akovec, K. Tomislava 15, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Za dodjelu Zlatne plaketeâ&#x20AC;?, najkasnije do 19. velja e 2010.

GRADSKO POGLAVARSTVO Branko Ĺ alamon

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Informacije 55

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; < Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

TUŽNO SJE ANJE < [

MATIJU Ĺ KVORCA Y + ' Â&#x2039;´*Â&#x2019;*Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x201C;ÂŽ* _ Â&#x2039;´*Â&#x2019;*Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;* ÂĄ ` [ < [ < < * § ` | Âľ ^

> Tata, mama, bra a i sestra

SJE ANJE

' ` <

IGNACA BELA

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 g a. Lidija Apostolovski.

Natje aj otvoren do 28.02.2010.g.

2. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica AKOVEC AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU za poslove savjetovanja klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruĹžanje usluge ponude i sklapanje ugovora o osiguranju, prezentacija i promocija tvrtke, pruĹžanje podrĹĄke klijentima, SSS, VĹ S, VSS , na neodre eno vrijeme, poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, poĹželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima, poslovna i prodajna orijentacija, sklonost mskom radu, dinami nost i upornost, javi se osobno na gornju adresuilinatel.314-006,098-191-4343 ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 31.03.2010.

3. DOM-Ĺ ESTANJd.o.o.SVETIJURAJU TRNJU2,traĹži2 ISTA ICE,4NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 17.02.2010.g.

4. STROJOKOP DEBELEC SELNICA, Zrinskih 17, traĹži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodre enovrijeme,javi sena099-7978356.

Natje aj otvoren do 17.02.2010.

5. EMPIR d.o.o. ZAVEŠAK Frizerski salon ŽELJKA, Selnica, traŞi 1 FRIZERKA radno iskustvo poŞeljno, javiti se osobno ili tel. 861-289,098-1809433.

Natje aj otvoren do 17.02.2010.

6. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodre eno vrijeme, javi se na 543247, 098-248299. Natje aj otvoren do 17.02.2010.

7. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obaveznoradnoiskustvo,naodre eno vrijeme s mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9182092. Natje aj otvoren do 19.02.2010.

8. Ljekarna mr. ph. DRAGICA-BLAGUS VI ANOVI STRAHONINEC, akove ka 26, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE na neodre eno vrijeme, javi se osobno na tel.363-244, 098-1312300. Natje aj otvoren do 22.02.2010.

9. SPORT-IN d.o.o. SELNICA, Stepin eva 10, traĹži 5 PARKETARA â&#x20AC;&#x201C; PODOPOLAGA A na odre eno vrijeme, rad na terenu, javiti se osobno ili na tel.

861-057,099-573-0088ilie-mail:sportin@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 22.02.2010.

10. INSTALACIJE TUKSAR d.o.o. G. Kraljevec, Marof 13, traĹži 1 KV MONTER

CENTRALNOG GRIJANJA I VODOINSTALACIJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javiti se na 095-9025038. Natje aj otvoren do 27.02.2010.

11. PERMANENS d.o.o. ZAGREB, Radni ka cesta 39, traĹži 3 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU, SURADNIK U PRODAJI na neodre eno vrijeme, znanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., komunika vnost, spremnost na u enje, usvajanje novih znanja i vjeĹĄ na, mjesto rada Me imurska Ĺžupanija, grupno informiranje o na inu rada bit e u Podru noj sluĹžbi akovec u dvorani br.(18) 19.02.2010. u 12,00, dodatne informacije 01-6126805. Natje aj otvoren do 19.02.2010.

12. BUJAN d.o.o. PRETETINEC 205, traĹži 1 GRA EVINSKI TEHNI AR-visokogradnje sa obaveznim radnim iskustvom 5 godina na neodre eno vrijeme uz probni rad, samostalnost u radu,poĹželjanstru niispit,javi se829565, 098-388689. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

13.Sigurna ku a p.p. 160 40000 AKOVEC, traĹži 1 PROF. PSIHOLOGIJE ILI DIPL. PSIHOLOG, najmanje jedna godina radnog iskustva, poloĹžen stru ni ispit, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, na neodre eno vrijeme s pola radnog vremena, uz prijavu kandida su obavezni priloĹži : Ĺživotopis uz mo vacijsko pismo, domovnicu, dokaz o stru noj spremi, presliku voza ke dozvole â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., presliku isprave o poloĹženom stru nom ispitu, uvjerenje o nekaĹžnjavanju ne starije od ĹĄest mjeseci na gornju adresu s naznakom â&#x20AC;&#x153;Natje aj za psihologa /injuâ&#x20AC;? - do 17.02.2010.g.

14. TUS-TRADE d.o.o. Ca e bar MURA SVETI MARTIN NA MURI, traŞi 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na g. Žalar Emilu na br. 868-466 ili 098-242878. Natje aj otvoren do 17.02.2010.g.

15. BISTRO MLINAREC PRELOG, K. Zvonimira 30, traĹži 1 KONOBAR/ ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javiti se na 098-937-1863. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

16. MEC d.o.o. NEDELIŠE, R. Kon ara 16a, traŞi 1 GRAFI KI INŽENJER 2 GRAFI KA STROJARA - RAD NA STROJU, ekso sak, rad na stroju, na neodre eno vrijeme, uz probni rad, poŞeljno radno iskustvo, znanje engleskog jezika, znanje rada na ra unalu, mjesto radaPribislavec,Industrijskazona,javi se na 091-517-5845. Natje aj otvoren do 03.03.2010.g.

17. CosmopolitanLifeViennaInsurance Groupd.d., AKOVEC,K.Tomislava2/1, traĹži ZASTUPNICI OSIGURANJA-viĹĄe izvrĹĄitelja, SSS, VĹ S. VSS, na neodre eno vrijeme, poĹželjno, radno iskustvo, voza ki ispit, â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Informa ka znanja.

Od kandidata se o ekuje mo viranost i ustrajanost te komunikativnost za rad na poslovima osiguranja â&#x20AC;&#x201C; javi se

osobnu poslodavcu na gornju adresu ili 040-313-530, 091-4899768. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

18.TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, dr. T. Bratkovi a 1, traĹži 1 VĹ S/VSS DIPL.EKONOMIST â&#x20AC;&#x201C;vo enje ra unovodstvenih poslova, zavrĹĄni ra un, sta s ka i ostali poslovi na odre eno vrijemeuzmogu noststalnogzaposlenja, ak vno znanje informa ke, znanje stranih jezika, voza ki ispit B kategorije, 3 godine radnog iskustva, komunikativnost, samostalnost sposobnost, upravljanje ljudskim resursima; 1 VĹ S/ VSSdisponentme unarodnogprometa i logis ke, na neodre eno vrijeme, voza ki ispit B kat. znanje informa ke, znanje stranih jezika, komunika vnost, samostalnost, upravljanje ljudskim resursima; 5 KV VOZA A C i E kategorije na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, znanje stranih jezika poĹželjno, uz pismenu prijavu potrebno je priloĹži Ĺživotopis, potrebnu dokumentaciju o dokazu stru ne spreme- diplomu, pismenu zamolbu dostavi na gornju adresu ili e-mail: info@tkalectrans.hr Natje aj otvoren do 17.02.2010.g.

19. Ugostiteljski obrt AMADEUS PLEĹ KOVEC 160 A, traĹži 1 KONOBAR/ ICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 095-9081063, postoji mogu nost smjeĹĄtaja. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

20. GRATURSd.o.o.STRAHONINEC,M. Kova a 23, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javiti se osobno ili 098-257663. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

21. Zidarsko-fasaderski obrt M. Srnec G.HraĹĄ an, akove ka 43, traĹži 2 KV, PKVZIDARA naodre eno vrijeme, javi se na 858-391, 098-241-656. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

22. FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-435957. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

23.TEUSS BB d.o.o. M. SREDIĹ E, traĹži 5 SOBOSLIKARA, 5 MONTERA SUHE GRADNJEnaneodre enovrijeme,javi se na 311-510, 098-486-256. Natje aj otvoren do 03.03.2010.

24. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, V, traĹži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 Ĺ PAHTLERA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javiti se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

25. MT Tvornica arapad.d. AKOVEC, Neumannova 2, traĹži 3 KV, SSS MEHATRONI ARA za popravak plete ih (kompjuterskih) strojeva na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, znanje rada na ra unalu, javi se osobno sa pismenom zamolbom.

Natje aj otvoren do 28.02.2010.

26. Trgovinazasve AKOVEC,TrgRepublike6,traĹži2PRODAVA ATEKSTILAna neodre eno vrijeme,javi seosobnoili dostavi pismenu zamolbu. Natje aj

Â&#x2039;Â&#x2018;*Â&#x201C;Â&#x2019;*Â&#x2039;ÂŽÂĽÂĽ* _ Â&#x2039;Â&#x2018;*Â&#x201C;Â&#x2019;*Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;* otvoren do 28.02.2010.

27. KERMAN d.o.o. NEDELIĹ E, VaraĹždinska 12, traĹži 1 VĹ S, VSS sistem administrator razvoj telefonije unutar kabelske televizije, poznavanje ra unalnih mreĹža, implementacija mobilne telefonije na Internet telefoniju, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, znanje engleskog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., Ĺživotopis dostavi na gornju adresu ili na e-mail: info@kerman.hrNatje ajotvorendo 08.03.2010.

28.INSTALACIJEBO KAJd.o.o.DOMAĹ INEC, Glavna 223, traĹži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098-745412. Natje aj otvoren do 08.03.2010.

29. MARAVI - INŽENJERING I KONSTRUKCIJE d.o.o. NEDELIŠE, Livadarska 53, traŞi 1 ING. STROJARSTVA na neodre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

30.AUCTOR d.o.o. OMIŠ, Vukovarska 20, traŞi 3 DJELATNIKA NA ZAPRIMANJU AMBALAŽE, na odre eno vrijeme u mogu nost stalnog radnog odnosa, mjesto rada akovec, javi se na 098-9268344. Natje aj otvoren do 21.02.2010.

31. JELEN d.d. AKOVEC, Zagreba ka 93, traŞi KROJA GORNJIH DIJELOVA OBU E viťe izvrťitelja, KV kroja obu e, obu arski radnik; ŠIVA GORNJIH DIJELOVA OBU E viťe izvrťitelja, KV ťiva gornjih dijelova, obu arski radnik, priu eni obu arski radnik; OBU ARSKI RADNIK ZA MONTAŽU viťe izvrťitelja, KV obu arski radnik, priu eni obu arski radnik, OŠ, radno iskustvo na poslovima u obu arstvu, na neodre eno vrijeme probni rad 1 mjesec, prijave dostavi na gornju adresu ili na e-mail: jelen@ck.t-com.hrNatje ajotvorendo 19.02.2010.

32. RUSTICAd.o.o. AKOVEC,I.G.Kova i a 6, traĹži 1 PIZZA PEKAR; 1 POMO NI KUHAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec i VaraĹždin, javi se na tel. 311-207. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.3.

Julijana i Verica Bel, August, uro i Ladislav s obiteljima

SJE ANJE

IVICA Ĺ MIT Y ' Â&#x2039;ÂŽ*Â&#x201C;Â&#x2019;*Â&#x2039;ÂŽÂŽÂ&#x201C;* _ Â&#x2039;ÂŽ*Â&#x201C;Â&#x2019;*Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;* Djeca s obiteljima

IZ MATI NOG UREDA RO ENI ~ÂŞ]\ q ¢\ÂĄ | q Âł Šª]}ÂĄ\ +ª¨~\ÂĄ Â&#x201A; Y ~ Âł }q ÂĄ ^\¢# ~\]

¥ ³ Š Œ ¢\ +Š\¨ªq | + ³ |\ ¢\ Š}ª¥  qª]Œ q # ' ³ ^\¥\ § Š "\ " § ³ "} \] q ¥ ªq

ÂĄ ` + $ Âł Â&#x;\]\ "ÂŞÂ&#x;\q}ÂŚ ÂŁ ~ Âł q\ÂĄ +]}¨ª# q ÂĄ ~ Âł \]Šª "\q }ÂŚ q Âł | \ Â&#x201A;\¥¢ ÂŞ | | Âł Š\# ÂĄ\ +Š\ÂŁ ÂĄ | ÂŁ Âł ÂĄ \ Š}Â&#x; ÂŞq\] " | # Âł ]ÂŞ| ÂĄ\ ¨¥\ÂŚ Â&#x201A; ¢ Âł \|}Š\ ÂŞ]ÂŹÂŞÂŹ Â&#x201A; ~ Âł Â&#x201A;\]\ ]\q\]ÂŹ \ÂĄ \ Âł ] + | ~ #

 'Â&#x2020; VJEN ANI + + $ + ÂĄ #  ~ q " ' Š | Š Â&#x; Y + # $ \ Š `

ÂŁ < ' | ÂŚ  'Â&#x2020;Âł \ " < ' ~ < q # | ¨ § `

 [ Â&#x2020;Âł |  q ÂŹ  |* Â&#x; ` Â&#x2020;Âł | ' |  ¥ ` Â&#x2020;Âł | Â&#x; ¨  " <Â&#x2020;Âł | ÂĄ Š

  < Â&#x2020; UMRLI | + * * Â&#x2039;ÂŽ{Â&#x201C;* ¢ ¢ [ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x2018;* # + * Š < $ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x201C;* | * Â&#x; * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;Â&#x2DC;* ~ Y * ^ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x2019;* ~ < ' ' * Â&#x; * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;ÂĽ* ¢ § * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2DC;Â&#x2DC;* ¢ q # < * Â&#x2039;ÂŽ{{* § Š * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;ÂĽ* ~ < ¨ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;ÂĽ* ÂĄ q ` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x2039;* 'Â&#x2020;Âł \ Â&#x; > * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;Â&#x2018;* \< ~ < * Â&#x; ` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;ÂŽ*  ~ 'Â&#x2020;Âł \ # q * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2DC;´* ] ÂŹ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;Â&#x161;*  [ Â&#x2020;Âł ÂŹ ' * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;ÂĽ* ¢ ÂŞ ` ` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2DC;ÂŽ*  |* Â&#x; # [ ' Â&#x2020;Âł + $ ' Š < * ] * Â&#x2039;ÂŽ{Â&#x161;*  ¥ ` Â&#x2020;Âł ¢  * ` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;{* Â&#x; + < ' * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2DC;ÂŽ* ¢ * Â&#x2039;ÂŽ{Â&#x161;*  " # <Â&#x2020;Âł ¢ $ ' § < ` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2018;´* § § * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x2DC;* \  * * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;ÂĽ*   < Â&#x2020;

ME IMURSKE VODE d.o.o.

AKOVEC, Ma ce hrvatske 10 objavljuju

PRODAJU ZEMLJIĹ TA USMENIM JAVNIM NADMETANJEM Predmet prodaje je sljede e zemljiĹĄte : zk.ul.br. 2038, k.o. Mihovljan, est.br. 1723/3, livada Mihovljan, povrĹĄine 980 m2.

Prema detaljnom planu namjena zemljiĹĄta je â&#x20AC;&#x17E;Zona ĹĄporta i rekreacijeâ&#x20AC;&#x153;.

Parcelacija i formiranje es ce nije izvrĹĄeno, a sve troĹĄkove parcelacije i formiranja es ce, kao i provedbu u katastru i gruntovnici snosi kupac.

Prodaja e se izvrĹĄi javnim nadmetanjem, koje e se odrĹža dana 19.02.2010. god., s po etkom u 12,00 sa , u sjediĹĄtu Me imurskih voda d.o.o., akovec, Ma ce hrvatske 10., po po etnoj cijeni od 20,00 eura/m2, pla vo u protuvrijednos kuna prema srednjem te aju HNB na dan pla anja. Rok pla anja kupoprodajne cijene je 7 (sedam) dana od dana odrĹžavanja javnog nadmetanja.

Porez na promet nekretnina snosi kupac.

Prije po etka nadmetanja, svaki sudionik duĹžan je na blagajni Me imurskih voda d.o.o. ili na ra un 2402006-1100029522 poloĹži jam evinu u iznosu od 3.000,00 kn.

Sudionicima koji u nadmetanju ne e uspje , jam evina se vra a, a najpovoljnijem ponuditelju ista se ura unava u kupoprodajnu cijenu.

U slu aju naknadnog odustajanja od kupnje odnosno odbijanja potpisivanja ugovora o kupnji, najpovoljnijem ponuditelju jam evina se ne vra a.

Detaljnije informacije mogu se dobi na telefon 373-720.

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr RENAULT 19 1990.g., cijena povoljna, mob. 098/939-5174 BMW 316i kockica 1986.g., neregistr. ali tehni ki ispravan, 4 nove gume, 4vr, metalik, odli an, za samo 4.250 kn, nije xno, tel 098/872-081 OPEL OMEGA 2,0i 1990.g, reg do 10/10.g., 4 nove zimske gume, CD oprema, šiber, alu felge, el. paket, metalik, ates ran plin, može zamjena za manji, mob. 092/2311-534 PRODAJEM ALU FELGE za Nissan s o uvanim ljetnim gumama 185/60/14, tel.

098/867-003 MERCEDES S 320 CDI 2000.g., o uvan, atrak van, alu, reg. do 5/10.g., cijena 12.700 eur, mob. 099/769-5550 RENAULT MEGANE 1.9dci 130KS SPORT mod. ‘07.g., 1.vl., 55tkm, sva oprema, besprijekoran, 10.900 eur, mob.

091/1333-835 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edition 2006.g., 52tkm, servisna, garažiran, odli an, 10.500 eur; mob.

099/310-9845 RENAULT LAGUNA 2.0i 1994.g., reg. do 7/10., full oprema, alu felge, nove zimske gume, nikada karambolirana, kao nova, vl. sam 8g., tel. 042 673 379 ili 091 5305 784 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 GLX 1991god., neregistriran. mob.

098/491-636 JEEP GRAND CHEROKE 5.2 plin 1994.g., super stanje, reg do 11/10.g., cijena 5.500 eur, mob. 098/549-563 PRODAJEM 4 ALU FELGE s ljetnim gumama 185/65/r14 i felge 4x100, rabljene, u dobrom stanju. 099/6273-006 HYUNDAI PONY GLS, šiber, servo, centr.; podiza i, reg. do 21.5., povoljno prodajem, mob. 095/803-1378 MAZDA PREMACY DITD dizel 2000.g., 140tkm, cijena 5.850 EUR, full, reg. do 4/10. mob. 095 810 2229 ELI NE FELGE za Opel 13c 4x100 i Mercedes 15c 5x112. Povoljno, mob.

091/1400-601 ALU FELGE 5x100 15cola + gume za VW i 5x112 16cola + gume za Mercedes, jef no, mob. 091/1450-076 BMW 530D automa k touring 2006.g., u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062 BMW 320D 1999.g., crni, 8.900 eur, mob. 095/90-77-062 L AND ROVER freelander 2.0 TD4 2005.g., ful oprema, serv. knj., mob.

095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 V V T-i 2000.g., japanac, 2.vl., serv. knjiga, mob.

098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet, mob. 095/90-77-062 OPEL VEC TR A B 1998.g., reg. do 6./10., odli no stanje, puno dodatne opreme, cijena po dogovoru, mob.

098/9477-054 SEAT CORDOBA karavan 1.4 2002.g., reg. do 1.2.2011., cijena po dogovoru, mob. 099/710-1610

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VW GOLF III 1.9D 9.mj./95.g., servisiran, nove zimske gume, veliki servis na 170tkm, može i zamjena za skuplje dizel vozilo, mob. 098/908-1222 MAZDA 323 1991.g., u dobrom stanju, 191tkm, povoljno, mob. 091/513-5770 FIAT CINQUACENTO 900i, registriran, pod ra un primam nove aparate bijele tehnike, tel. 098/136-1712 PRODAJEM LJETNE GUME Michelin 175/65/14, malo korištene, vrlo povoljno, mogu e s alu felgama 4x100, mob.

098/1672-605

POLJOPRIVREDA PRODAJEM traktorsku gajbu za svinje, u odli nom stanju, gajba ima 2 vrata i novi hrastov pod. tel. 099/784-198 PRODAJE SE plug 2-brazdni, tanjura a 20 diska i sija ica 2-redna, te vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Honda 5ks, malo korištena, povoljno. tel: 098/234-493 KUPUJE SE KABINA za IMT 533/539, te mlin na kamen. mob. 098/899-364.

PRODAJEM 2 kom gumenih kola, kukuružnjak metalni, i veliku ciglu staru punu veliku, mob. 098/95-65-200 KUPUJEM mal ar, mul ar, tarup. mob.

098/1610-115 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 18KS u vrlo dobrom stanju, 1957.g., tel.

098/180-8027 PRODA JEM TRAK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJU SE ODOJCI I JE AM. Nazva na tel: 040/822-151 ili 098-496 313 PRODAJE SE SIJENO u balama. tel.

098/726-454 KUPUJEM KOSILICU samohodnu B S na 3 kota a i kupujem manji auto od vlasnika, mob. 099/598-3497 KUPUJEM rotokosu 170D Sip, te krunja u na pogon traktora, tel. 865-016 PRODAJE SE samohodni 3-redni bera kukuruza u klipu, ispravan i o uvan, mob. 098/9272-857 PRODAJEM PLASTENIK 9x4m i 18x4m te kukuruz u zrnu i Olt plug 2-brazdni, te prodajem ugostit. kuhinju i šank s apara ma (sve sa uvano). tel: 098/9211-929 PRODAJEM luš ar i ruž ar kukuruza, kola, pumpu za gnojnicu, homote. tel.

040/858-547 PRODAJEM eki ar sa sandukom ve ega kapaciteta, bez motora, vrlo povoljno, mob. 098/167-2605

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 ADAPTACIJE KU A, STANOVA i dr. prostora, te izrada strojnih glazura, žbuka i industrijskih podova. Tel. 040/868-808 ili 091/561-5164 KOMPJUTOR VAM JE SPOR? SURFANJE INTERNETOM SPORO? Imate viruse, crve i ostalu malicioznu gamad? Želite vra obrisane podatke? Nazovite s povjerenjem, rješavamo SVE Vaše probleme s kompjutorom. Dolazak u Vaš dom. Cijena servisa 145,00 kn.

Mob: 099 66 99 007 IZRADA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK za zi ke osobe. cijena 30,00 kn. tel: 040/333-715 ili 098/546-936 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135.

DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG JEZIKA za OŠ i SŠ, lektura, prijevodi. mob. 091/941 75 09 POMO PRI U ENJU za osnovne i srednje škole, mob. 098/988-1617

POSAO HITNO TRAŽIMO 10 PODUZETNIH, KOMUNIKATIVNIH i odgovornih osoba za suradnju, e-mail: damjan.zadravec@hr.ovb.eu ili 091/511-2235

KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za uvanje djeteta u ku i u Šenkovcu, mob.

099/6763-931 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 MLA A ŽENSKA OSOBA HITNO TRAŽI bilo kakav honorarni posao. mob.

099/511-4505 KONOBARICU ML A U Z A R AD u mirnom caffe baru ( akovec, Ma kovec), stalni radni odnos. Kontakt: 098/777-084 TRAŽIM POSAO OSOBNOG VOZA A i obavljam uslugu dostave i prijevoza za starije, nemo ne i bolesne osobe, mob.

099/8282-171 GITARISTA, vokal, B truba, traži band za svadbe, gaže i sl. 091 522 7110, 098 1789 118 MLADA PEDATNA OSOBA ISTILA bi stambene zgrade, uredske i ostale stambene prostore, satnica 15kn, tel: 099/564-7097 TRAŽIM POSAO KONOBARENJA uz mog. smještaja ili prijevoza, mob.

098/960-2904

ODGOVORNA I PRISTOJNA OSOBA traži posao za gla anje rublja i temeljito pospremanje ku e ili stana, k ili bliža okolica, tel. 334-012 ili 091/910-9464

KREDITI ZA KREDITNO NESPOSOBNE reprogram dugovanja prema bankama bez obzira na HROK i CL. Krediti i pozajmice obustavom od pla e ili na trajni nalog i preko polovice pla e.

Rješavamo i zaposlene u obr ma sa urednim poslovanjem. Zaustavljanje ovrha i nagodbe sa kar arima.

Zva svaki dan od 09 do 20 sa tel.

060-610-614. POSREDOVANJE, obrt za poslovno savjetodavne usluge MBO 92755933

POZNANSTVA MUŠKARAC (50g) rastavljen, osje ajan, iskren, želio bi upozna slobodnu žensku osobu do 45g, koja zna volje , poš vat, koja želi imat nekog uz sebe jer samo a je teška i bolna, samo ozbiljne ponude sa sms slikom i podacima molim na tel 098/872-081

NEKRETNINE - PRODAJA HITNO se prodaje nova ku a, s oku nicom od 2000 m2 u Križovcu. Vrlo povoljno, cijena 60.000 eura. Informacije na tel.: 099 705 4043.

NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

KU U 240 m2, podrum 120 m2 i 400 m2 poslovnog prostora i oku nicom 4.000 m2 u Koprivnici, prodajem, mob. 098/9964-122 PRODA JE SE KOZME TI KO - MASAŽNI SALON u centru akovca od 23 m2, novoure en, povoljno. tel.

098-968-88-20 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 KU U KATNICU u M. Središ u od 300m2, u Mar nskoj, prodajem, cijena za dogovor, tel. 040-543-825 KOTORIBA - PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvorište, garaža, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682 240 PRODAJE SE STARIJA KU A u Ma kovcu. tel. 040 343 561 STAN U DUBROVNIKU - Slano 60m2, sa zasebnim ulazom, balkon, opremljen pogled na more, klima, blizina centra i plaže telefon: mob. 098 42 69 42 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243

PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2.kat, u k, Vukovarska, 4-katnica, cijena 1.000 eur/m2, mob.

098/426-021 FRIZERSKI SALON novi, akovec, ul.

Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni s garažom, novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE VELIKA PRIZEMNICA u Nedeliš u, odmah useljiva, svi prilju ci, atrak vna lokacija za poslovni prostor.

TeL. 099-5166-780 PRODAJEM GRADILIŠTE u Pribislavcu od 1082m2, na najboljoj lokaciji, is papiri, svi priklju ci, može odmah gradnja. tel. 0049/711-575-930 ili 0049/719-5949-688 KU U u M. Središ u, Martinska 38, prodajem, tel. 040-543-825 PRODAJEM ILIIZNAJMLJUJEM KU U u Nedeliš u, mob. 098/491-667 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, te vikend ku a s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, mob.

098/749-131 PRODAJE SE KU A u užem centru grada ili se mijenja za stan u Vž, Zaboku i okolici, mob. 099/7488-408 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM LOKAL, Krk, Baška, blizina plaže, može i zamjena za ku u u k, mob. 098/418-459 PRODAJE SE KU A u centru k, livada u Puš inama i gradilište u Dragoslavcu, tel. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE KU A u akovcu s ve om oku nicom, mob. 095/879-5755 PRODAJE SE POLUETAŽNA KU A u akovcu (Martane), stamb. povr. 140 m2. Nazvati iza 16 sati na mob. 091 364 36 84

IZNAJMLJIVANJE AKOVEC, Kvaternikov trg (centar), PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE POSL. PROSTOR 370m2; “Megapark”, Žrtava fašizma 4: IZNAJMLJUJU SE KANCELARIJE, POSLOVNI I SKLADIŠNI PROSTOR. Informacije: info@helcom-trade.hr ili tel. 042/659-680

IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN NAMJEŠTEN STAN studentima blizu U iteljskog fakulteta od 1.3.2010., tel: 098/1341-323 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN polunamješten stan u posl.-stambenom objektu. tel. 098 181 3087 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI, namješteni stan u centru akovca. Tel. 091/899-1075.

IZNAJMLJUJEM NOVIJU GARSONIJERU namještenu u Dubravi kod Nove bolnice, studentu/ici. mob. 099/508-6613 IZNAJMLJUJEM STAN od 45m2, namješten u ul. V. Nazora, tel. 095 551 0089 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel.

091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom S r e d i š u, p l a a nj e s a m o r e ž i ja (najamnina se ne pla a). mob.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u Mažurani evoj ul., tel. 314-070

otvaramo salon PVC stolarije u akovcu

16. velja e 2010.

IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u akovcu, vrlo povoljno, od 45m2 za obrt ili kancelarije ili sl., mob.

091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE SOBA namještena soba sa 2 kreveta, s upotrebom kuhinje i kupaonice, tel. 343-492 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA i posl. prostor u Ul. R. Boškovi a 39 (sudska ulica), mob. 098/195-7448

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I GRAHORASTI GRA G GR RAHO ORA RA AS STI TI S D OSTAVA! DO OS O STAVA! A , PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 ŠTENE ZLATNOG RETRIVERA (žensko) staro 4 mj., cijepljeno, o iš eno od parazita, živi u dvorištu sa majkom i hoda uz nogu na vodilici, za 400 kuna. Upit na 099/803-8004 ili 099/7453-407 PRODAJEM GOLUBOVE: plave kinge i kovane paunaše, mogu a zamjena, te prodajem patuljaste ukrasne kuni e. mob. 099/7535-922 PRODAJEM TROTJEDNE PILI E za daljnji tov, mogu a dostava. tel 095/549-3645 ili 048/835-038 PRODAJU SE KUNI I - živi ili o iš eni. tel. 829 384 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, rozele, pjevaju e i aleksandre, te srebrne, zlatne i pla naste fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJEM PERZIJSKU MA KU, sterilizarana, s papirima, stara 7mj., nau ena za držanje u stanu, cijena 700 kn + gra s torba za putovanje, mob.

095/511-9178 PRODAJU SE dva muška odojka, tel.

865-022

ELEKTRONIKA PRODAJEM MOBITEL LG chocolate BL20, novi, i vip bonove, zva poslije 15 sa na mob. 098/9020-676 PRODAJE SE IPHONE 3G 16GB, star 8mj., korišten 2mj., cijena 1.500 kn, mob. 095/838-5555 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver.

Tel. 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM digitalne receivere. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 400 kn, mob.

098/777-022 PRODA JEM DIGITALNU KAMERU Yakumo SD482, može zamjena za ljetne gume dim. 195/50 R15. tel 091/970-1929.

KUPUJE SE rabljeno ili neispravno POJA ALO 2x200w, 8ohm ili ja e. mob.

095/1888-888 PRODAJEM TELEVIZOR Sony 72 ekran, srebrni, malo korišten, odli an, cijena 950 kn, tel: 098 178 5679 TOSHIBA CAMILLEO p10 digitalna kamera, full HD, 2 GB, cijena 600 kn, tel: 098/943-8355

KVALITETA MARLEX 098/600 047

16. velja e 2010.

PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xoptical, 800x dig. zoom, 1.vl., orig., upute i ku ja, mob.

099/414-9028 MIJENJAM NOVU SIMPA KARTICU za vip kar cu ili kupujem vip kar cu, tel: 099/564-7097

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM PE na kruta goriva Stadler i motokul vator Honda, malo korištena, povoljno, tel: 098/234-493 STARINE otkupljujem svake vrste (namještaj, porculan, fotogra je, slike, stari novac, stare dokumente...) tel.

098-9617-349 SADNICE jesenskih malina, tajberi, crveni i bijeli ribiz i crveni ogrozd, prodajem. tel. 035/428-043 PRODAJEM crni trokrilni garderobni ormar, šir. 2,6 vis. 2,3 m u odli nom stanju. mob. 091/545-7356 KLIZAL JKE br.35, bijele, vrlo povoljno i SKENER Mustek 600CP, nekorišteni, te rabljeni prijenosni DVD-player, mob: 092-20-22-444 ili 098-960-7778.

PRODAJE SE ORBITREK Olpran mod: 92321 za 500kn; krovna ku ja + krovni nosa i za renault za 800kn, mob.

099/2132-714 PRODAJE SE CRNO VINO, pogodno za svadbe, te o iš eni orasi. mob.

098/723-135.

PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM MAŠINU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispušta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJE SE svinja tež. oko 180kg i skuter Malagu 50ccm u dijelovima, te tri kal, tel. 866-625 JEFTINO PRODAJEM dvosjed, trosjed, kut, fotelju, stoli na razvla enje, sve uš uvano, tel. 389-072 PRODAJEM PLINSKU BOCU od 10lit., tel. 091/520-5576 POVOLJNO PRODAJEM bušilicu- eki Bosh GBH 2-18RE profesional s koferom, mob. 091/515-4712

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM: skije s vezovima za 150kn, pancerice od 150-200kn, klizaljke od 150-200kn, madrac za 100kn, regal za 1.400kn, komodu s vitrinom puno dr vo hrast za 1.200kn, klavijature Yamaha DX-21 za 200eur, 2 fotelje za 900kn, tapec. ležaj za 800kn i stoli za 350kn, tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE HRASTOVINA suha deblj.

5cm, cirkular s više operacija - šrota , bušilica, brusilica, hoblarica i pila, tel.

360-447 PRODAJEM 2 stola za blagovaonu i el. bojler od 80lit. za kupaonu, mob.

099/414-9028 MIJENJAM VINO (graševina, muškat, r. rizling) za svinju, tel. 337-558 ili 098/997-3689 PRODAJEM motor Thomos M14 reg. do 21.4.2010., za 2.000 kn, te prodajem prešu za grož e od 100lit. i metalne galge za 500 kn, tel. 360-606

STARINE svih vrsta otkupljujem (namještaj, porculan, fotografije, slike, stari novac, stare dokumente...) i VIDEO KASETE VHS s orig. filmovima, prodajem, tel. 098-9617-349 PRODA JEM ve u koli inu CRNOG VINA, slatkastog okusa, odli nog za bambuse, možete se javiti na mob: 098 467 942 PRODAJEM MAŠINU za masažu cijelog jela, mob: 091/510-7255 PRODAJEM oranicu 1ha u N. Selu Rok, 1-brazdni plug 16cola Olt, 2-brazdni plug 10c visoki 70cm, te njem. lovnog terijera starog 3g., dobar jamar i štence stare 2mj., mob. 091/9770-584 PRODAJEM traktor Stayer 28KS s kabinom, te iznajmljujem ku u za stanovanje u blizini Preloga, mob.

099/598-3497 PRODAJE SE DOMA A svinjska mast i stabla bora, tel. 829-316

PRODAJE SE harmonika Hohner Regina 3 sa 48 basova, tel. 091/512-3574 PRODAJE SE ŠTEDNJAK Prak k na plin, ispravan i 2-brazdni plug 10 cola, tel.

845-961 POVOLJNO PRODAJEM dj. kolica Chicco, mob. 091/5969-075 PRODAJEM ŽENSKU BUNDU dugu, od prirodnog nerca, br. 38, svijetle boje, potpuno o uvana, za 3.000 kn, tel.

313-624 PRODAJEM SPRAVU za vježbanje nogu, vrlo povoljno, mob. 098/422-968

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Dafi je mješanac pekinezera, ro en otprilike u srpnju 2007. godine.

Kastriran je, malog rasta, tek 35 cm pa je pogodan za stan ili ku u s dvorištem. Kratkodlaki je pa u zimi treba biti na toplom.

Vrlo je drag i dobar.

ina je lova ki pas, jako je umiljata i vesela, voli se družiti s ostalim psima i vrlo je pametna. Sterilizirana je. Prekrasne je tamno sme e boje i toplih sme ih o iju. Ro ena je 7.1.2008, a visoka 48 cm.

Kandi je mješanka pekinezera, ro ena otprilike u svibnju 2008. godine.

Lutala je tjedan dana po selu kraj akovca gdje su je na cesti hranili ljudi koji su je na kraju i dovezli u azil. Bila je vrlo, vrlo prestrašena. Sad je dobro, vrlo je umiljata i dobra. Niska je rastom, ima tek 25 cm pa je pogodna za stan i za društvo starijim ljudima koji žele malog pse eg prijatelja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

754

58

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; <Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

9/24/09 4:14:41 PM

16. velja e 2010.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Obiteljska ku a Bierings ure uje: Bruno Kontrec

Život u malim prostorima 1.

U posljednjih par godina tržište stambenih prostora u Hrvatskoj diktira cijenu i uvjete na takav na in da je normalnom ovjeku gotovo nemogu e kupiti stan optimalne površine od recimo 70 - 80 m2. Abnormalne cijene stanova i ogromne kamate na kredite daleko od toga da pomažu ljudima pri odabiru i kupnji, ve su oni prisiljeni kupiti stambeni prostor koji im je dostu-

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

pan. A to su ve inom garsonijere i stanovi do 50 m2. Garsonijere, jedno i pol sobni te manji dvosobni stanovi oni su koji se najviše prodaju.

Ukoliko ste samac, garsonijera vam je u nekoj varijanti sasvim dovoljna, me utim, što se doga a ako imate dvoje ili troje djece? Naravno, potreban vam je ve i životni prostor.

No, nemojte misliti da mali životni prostor mora nužno biti mali. Sve je

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

stvar percepcije. Kad je autor ovog lanka bio klinac, živio je s roditeljima i sestrom u stanu od 40 m2.

Sestra mu je bila cimerica i bilo im je dobro. Kada su on i sestra dosegli tinejdžersku dob, svi skupa su se preselili u stan od 52 m2. Nije velika razlika, ali je ipak velika promjena.

Tim više što su angažirali profesionalnu pomo koja im je razmjestila prostor na na in da su oboje dobili

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

svaki svoju sobu, dala savjete za razmještaj elemenata, boja, dekora i opreme. I opet su svi bili sretni.

Ono što ho u re i, iako se slažem da bi obitelj od 4 lana morala imati ve i životni prostor za svoje potrebe, ukoliko ste u situaciji da nemate izbora … vi ga ustvari imate. Vjerujte da niste jedini s tim problemom, koji se iz dana u dan mu e kad gledaju prostor u kojem žive ili u kojem e tek živjeti i misle si da im je barem još dodatnih 10 ili 15 m2. Kompenzirajte te dodatne kvadrate. Kompenzirajte ih s dobrim idejama, sviješ u o na inu života, o promjeni te o samom prostoru u kojem jeste. Tako er, ni svijest o vašoj investiciji u taj prostor nije na odmet imati. Postavite prioritete.

Je li vam važnije imati automobil pred tim istim stanom koji vrijedi 20.000 eura ili vam je dovoljan onaj od 15.000 eura kako bi ostatak tog novca uložili tamo gdje vam je ustvari važnije uložiti. Ako nije, svakako bi vam trebalo biti.

Ukoliko ste se zainteresirali za ovu temu, htio bih da odmah raš istimo jednu stvar: Ništa nije nemogu e!

Radi se samo o na inu na koji e se odre eni problem riješiti. Ukoliko imate stan od 35 m2, naravno da ne možete imati kuhinju kakva je prikazana na stranicama talijanskih asopisa o interijerima. Ali možete imati još ljepšu koja e više odgovarati vašem prostoru nego ona koju bi toliko željeli. Možda u garsonijeri ne možete imati zasebnu radnu i spava u sobu, ali uz malo mašte, malo kombinacija možete imati zasebne cjeline koje e biti upravo to. Vaša radna i vaša spava a soba. Stvar je percepcije.

Znamo da je ovjek bi e koje, umjesto da se mijenja, mijenja sve druge stvari oko sebe kako bi ih prilagodio baš sebi. Tako mu je lakše. Ali, u ovom slu aju, vi ste ti koji se moraju promijeniti. A, vjerujte mi, to e biti promjena na bolje. Nemojte robovati starim navikama, otvorite se prema novim razmišljanjima, prema novim izazovima, prema sebi, odnosno prema sinergiji vas i vašega novog prostora. I, siguran sam, bit ete sretniji i zadovoljniji. I vi i vaši uku ani.

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Arhitekti iz amsterdamskog Rocha Tombal Architecten studija projektirali su ovu nevjerojatnu ku u pod nazivom House Bierings. Izvedena je iz osnovne i jednostavne forme de inirane prema urbanisti kom planu, a njene “o i” zapravo imaju pogled prema veoma razli itoj okolini.

Sama forma i smjer ku e izvedeni su na na in da su “le ima”

okrenuti k susjednim objektima. Na gornjem katu otvori na krovu izvedeni su nepravilno, ali de inirano s obzirom na položaj sunca kroz cijeli dan kako bi se njena energija mogla maksimalno iskoristiti. Interijer je izveden vrlo interesantno. Prilikom ulaska u ku u nailazi se na

hodnik, a kroz nju se ulazi u srce ku e – kuhinju. Kroz nju se pruža prekrasan pogled u dvorište i na taj se na in dobiva dojam povezanosti interijera i eksterijera.

Stube koje vode na gornji kat male su i sku ene (ali vrlo visoke) te još k tome imaju i zaobljenu putanju. No, kada ih pro ete, dolazite u dnevni boravak na katu, prostoriju u potkrovlju u kojoj tako er imate prekrasan pogled na okolinu. www.rocha.tombal.nl

LIFESTYLE

Kolekcija “The Amore Mio” Jon Goulder, dizajner iz Australije, kreator je ovog polunaslonja a koji je nazvao “The Amore Mio”. U kolekciji, s polunaslonja em, dizajnirao je i pripadaju i ne u tkaninu renomirane tvrtke “Kvadrat Maharam”. Kolekcija izgleda vrlo prozra no i svježe, a sam oblik daje joj neki “funky” štih, dok se polunaslonja doima izrazito udobnim. www.jongoulder.com www.marblo.com.au www.kvadratmaharam. com klub stoli . Postolja su kompletno izra ena od drva tamnog oraha, dok je plo a klub stoli a izvedena od polimernoga sinteti kog materijala zvanog “Marblo”. Sjedište i naslon polunaslonja a u jednom su komadu, izra eni od furnirske plo e u kalupu te zatim ojastu e-

60

Savjeti

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše dr.med. Šte ca Kedmenec - Bartoli , specijalista dermatovenerolog

Loša narav Imam 23 godine.

Primje ujem da sam st alno loše volje, svadljiva, sve mi ide na živce, ne veselim se ni emu, jednom rije ju uvijek sa m “ner vozna” i razdražljiva. Imam de ka, a pogotovo kada sam s njim onda se tako ponašam pa se bojim da on ne e više mo i moje takvo ponašanje podnašati. Ve više puta mi skrenuo pažnju na to i traži od mene da se promijenim ili e svemu do i kraj. Zbog toga sam jako zabrinuta. Što mi je initi?

Sve ovisi o tome koliko vam je stalo do te veze. Ukoliko vam je stalo do te veze onda se potrudite da se promjenite. Pokušavajte u njegovom društ vu biti što više raspoloženija. Kada ste zajedno radite sve ono što vas raduje i veseli i neka to bude ono u emu ete obadva uživati. Jako dobro je sve zajedno planirati

i kod toga se obadva veselite.

U jednoj takvoj vezi važno je da oba partnera trabaju sve initi kako bi ta veza bila što kvalitetnija, ali svakako je važno d a ob a d v a ž e l i t e održati tu vezu.

U kol i ko, u n at o s v i m pokušajima ne uspijete postati raspoloženija, i ako vam to bude ometalo vaše svakodnevno funkcioniranje pa si nikako sama ne možete pomo i, onda se trebate posavjetovati sa psihijatrom, koji e vidjeti o emu se tu radi, što je uzrok vaše loše naravi i kako vam se najbolje može pomo i.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Odgovornost roditelja

Hipertrihoza je prekomjerni porast dlaka na bilo kojem dijelu dijela, pri emu su dlake dulje, grublje i deblje nego normalno. Može se javi kao nasljedni poreme aj, iako veoma rijetko, te kao ste eni tijekom života.Na pojavu poja ane dlakavos mogu utjeca neke boles , naro ito endokrinološki poreme aji, kao i uzimanje nekih lijekova.

Hirsu sam je poja ani rast dlaka u žena, a te su dlake raspore ene po muškom pu dlakavos . Višak dlaka nalazi se na licu iznad gornje usne, na bradi, rukama, nogama, te po trupu.

U nastanku hirzu zma bitni su povišenje vrijednos androgenih hormona, kao i genetski odre ena osjetljivost folikula dlaka na androgene hormone.

Uzrok povišenoj razini hormona vrlo su esto policis ni jajnici kod djevojaka i mladih žena, te uz poja anu dlakavost esto vi amo debljinu, izostanak menstruacije ili ispadanje kose.

Kod osoba kod kojih se uo e znaci hirzu zma potrebno je u ini širu endokrinološku i ginekološku obradu.

Lije enje se provodi mski, a u lije enju sudjeluju lije nici endokrinolozi,

ginekolozi i dermatolozi.

Uvijek se nastoji otkri i korigirati hormonalni poreme aj.

Pove anu dlakavost mogu e je ukloni na dva na ina: depilacijom i epilacijom.

Depilacija je odstranjivanje dlaka gdje korijen ostaje nedirnut, te dlaka ponovo naraste. Brijanje, primjena kemijskih i mehani kih depilatora, naj eš i su oblici depilacije.

Epilacija je odstranjenje dlaka s korijenom. Trajna epilacija postiže se odmjerenim ubodom elektrokoagulacijske igle u folikul s ciljem da se uniš korijen dlake.

Danas se sve više u trajnom uklanjanju dla ica koris laser.

Laserska svjetlost širi se u obliku visoko koncentrirane zrake svjetla kao val, a apsorbira je melanin u korijenu dlake.

Op enito govore i, potrebno je tri do šest tretmana s razmakom od e ri do šest tjedana.

Za teže oblike hirzu zma kod kojeg je pove ana osjetljivost folikula dlake na androgene hormone, lije enje se provodi i an androgenim hormonima.

laciji. Uvrs te u prehranu maslinovo ulje, ešnjak, luk, ašu crnog vina poslije ru ka, na stolu neka bude stalno bobi astog vo a, limun, naran e, grejp i to u što ve oj koli ini jer on ja a stjenke krvnih žila, lubenice, orašaste plodove, bu ine sjemenke, u jelima koris te svježu crvenu papriku, kumin, ružmarin, umbir, cimet, omega masne kiseline, koris te vitamin E, kalcij, magnezij i vitamine B skupine. To nikako ne zna i da sve te namirnice morate uzima svakodnevno, ali bar nešto od toga svakako uvrs te u jelovnik. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe, mogu vam svojom terapijom vra cirkulaciju u stanje balansa, dakle u potpunos otkloni probleme. Pri tome napominjem da mogu u znatnoj mjeri pomo i ljudima kod kojih je bolest cirkulacije uzela maha.

Dakle, najprije se uspostavlja periferna cirkulacija a onda se iscjeljenje privodi kraju. uvajte svoje zdravlje i na vrijeme sprije ite ono najteže i nepoželjno.

Obra te mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i pridružite se mnogima kojima sam uspješno pomogla svojim iscjeljenjem.

Moja je metoda sigurna, provjerena i e kasna. Budite zdravi ako to želite bi .

Vi to zaslužujete a bolest u vam ja eliminira svojom nepogrešivom metodom.

Najgore je sjedi , leža , pi lijekove, i tako u nedogled. Budite ak vni, neumorni i zdravi jer je to vaše pravo. Zakažite svoj termin što prije jer je me u inak iscjeljenja brži, kra i i u inkovi ji. Želim vam dobro zdravlje.

Roditeljs t vo je funkcija osobe koja ima dijete a socijalna uloga roditelja samo je jedna od osobnih uloga osobe koja podiže dijete. Ve ina odraslih ljudi smatra da im je to vrhunska životna uloga, misija, zadatak...

Zato se esto doga a da ljudi u planiranju svog životnog puta vrlo odgovorno promišljaju korake i redoslijed doga aja kako bi stvorili osobne i materijalne uvjete za podizanje djece. Pa tako najprije nastoje završiti škole, urediti pitanje stanovanja, radnog mjesta, stalnog životnog partnera i onda su na redu djeca. Odstupanja od navedenog redoslijeda esta su i neizbježna, a ve ini predstavlja dodatnu frustraciju u planiranju i stvaranju željenog na ina življenja. Sve se karike lanca nastoje što bolje sagraditi i povezati kako bi djeca imala, nazovimo ih tako, normalne uvjete za rast i razvoj. U nekom razdoblju života roditeljstvo postaje prioritet koji odrasle stavlja na kušnju. Izazovna je i riskantna zada a odgojiti svoju djecu, danono na je to služba koju možda ne emo izvršiti u punoj mjeri, s pravim osje ajem uspješnosti i zadovoljstva... esto se doga a da se roditeljstvu predamo i posvetimo, da se posve usredoto imo na djecu i doživimo puno razo aranja i neuspjeha...

Stalno slušam roditelje koji se ovako osje aju, izigrano od života i vlastite djece koja ne ispunjavaju roditeljska o ekivanja i ulaganja. Djeca kao centar života roditelja? ini se ispravno, mi smo odgovorni za svoju djecu, složit e se mnogi. Roditelji brinu za djecu, usa uju im životne

BIOTERAPIJA

Slaba cirkulacija jeme odmora bolovi prestaju ali se ubrzo nakon toga ponovo vra aju. Oboljeli trpe nenadane i teške bolove, stalno su pod utjecajem analge ka ili nekih drugih lijekova koje preporu a o cijelna medicina, ali bolest se samo privremeno odga a.

Postoji znatno velik broj namirnica koje se mogu konzumira za poboljšanje poreme ene cirkulacije. Neke od njih u nabrojiti, ali se ogra ujem od izlje enja boles ako je ona poprimila ozbiljnije razmjere. Ako je ipak bolest na po etku, dakle dok još nije primije ena, dakle preven vno, dobro bi bilo uživa namirnice bogate vitaminima, mineralima i nutrijentima kojima se može pos i ravnoteža u cirku-

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Poja ana dlakavost

Piše Katarina Flajpan

imbenici koji naj eš e uzrokuju boles cirkulacije kriju se u današnjem ritmu i s lu života. Cirkulacija je kolanje krvi organizma i predstavlja klju života. Ona može bi poreme ena raznim faktorima: Nedovoljno kretanje, pre lost, nepravilna prehrana, hipertenzija kolesterol, dijabetes, sjede e radno mjesto i td, neprimjetni su ili jedva primije eni uzro nici, tako da se po nu lije i u poodmakloj fazi kad je bolest uznapredovala, a hi ubojica, kako još nazivaju ovu bolest, došao je puni stadij. Simptomi, koji se naj eš e javljaju, su gr evi i umor nogu jekom tjelesnih ak vnos . Bolovi semogu javlja periodi no u potkoljenicama i natkoljenicama, za vri-

16. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

vrijednosti i vještine, radne navike, op u kulturu, pokazuju kakav je svijet i kako valja živjeti... Zabrinuti su zbog svega što djecu može povrijediti ili ugroziti, odvesti u neželjenom smjeru. Neprestano strepe kakva e djeca biti kad odrastu, ho e li imati potrebne vještine i znanja za samostalan i odgovoran život. Sva ta zabrinutost dio je roditeljske odgovornosti.

Iz roditeljske strepnje i tjeskobe proizlazi njihov na in reagiranja i utjecanja na djecu. Emocionalna smo bi a vo ena svojim osje ajima, htjeli ih priznati ili ne. Roditeljstvo tako za ve inu roditelja predstavlja kontinuirano zabrinjavanje i uzrujavanje, u manjoj ili ve oj mjeri. Koli ina roditeljskog stresa ovisi i o roditelju i o djetetu. Neki se roditelji pretjerano uzrujavaju iako imaju lako odgojivu djecu, neki se ne uzrujavaju previše ak i ako imaju teško odgojivu djecu, a sve ostale kombinacije možete si i sami zamisliti. Pitanje je koja je vaša kombinacija. Ako ste roditelj koji se prejako uzrujava i previše se razo arava u svojoj roditeljskoj ulozi razmislite zašto je tako. Naj eš e je to zato što dijete pokazuje neke smetnje u ponašanju ili emocionalne poreme aje pa mu treba stru na pomo , ali ona je uglavnom potrebna i roditeljima, ili barem jednom od njih. Roditelj koji pretjerano emocionalno reagira i ne može se smiriti, konstantno je nezadovoljan i na djetetovo ponašanje ne može utjecati ili onaj roditelj koji je digao ruke od djeteta i (prividno) ne reagira, nema više snage ili je nije ni imao, treba stru nu pomo ....

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

16. velja e 2010.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vu to nedelo fašinsko so žene hercuvale!?

G

runtav sam si kaj je od onoga kaj se pripetilo minuli tjeden važneše, jeli ono kaj je novozebrani rleni precednik Ivo prinas vu Me imorjo ili pak to gda je minula nedela bila fašinska i gda smo, kak i ves pošten svet vu Lepoj našoj, meli maškore i maškarado. Verjem gda ste pogunuli kak so maškori prevagnuli, jerbo so oni sam jempot na leto, a precedniki dohajajo vu Me imorje vsako malo. Tak sam vam i ja, vu to nedelo fašinsko, završiv na glavnomo akoskomo placo z kuhanim vinom vu želoco, i z maskom na glavi. Za vsaki slu aj kaj me nebi što prepoznav. Vreme je bilo lejpo, kak gda ga je sam dragi Božek zbirav, tak gda ga i med publikom bilo hajdig zamaskerani, jerbo se nigdar nezna gde i gda more uskok dojti, zebrati vas i otpelati vu Remetinec, Lepoglavo ili pak nešterno drugo turist ko mesto.

P

red vsemaj maškoraj je došev precednik akoskoga grackoga ve a, gospon Vrbanec, a jega sam vam mam prepoznav, makar je biv zamaskerani vu potprecednika akoskih turisti kih težakov. Mam posle jega so nam došle akoske mažoretkinje štere so, kaj se maski

dotikavle, mele rlene nose, a to mortrik od toga kaj je malo zgorec vlekev. I akoski pleh-bandisti so bili zamaskerani, ali jiv sam prepoznav po trubentaj, a oka po kozjoj bradici. A vse ostalo je bilo tak zamaskerano kaj jiv niti vrag nebi prepoznav. istam sam vam pozabiv re i gda so glavno re na pozornici, polek akoskoga orla, meli dokor Ivo i gospa korupcija. Kuliko vidimo gda je to nej istam brez veze, jerbo brez Ivija vu Lepoj našoj, a niti pak vu našoj županiji, nebremo. No, isto tak znamo gda je i gospa korupcija prinas jako udoma ena, tak gda se niti brez je nebre nikaj pripetiti, a posebno nej nekaj tak važnog kak je Fašnik.

S

elni ki pika i nam ve hajdig let dohajajo za fašnik i to navek sam oni stareši, a niti ovo leto so nam nej šteli re i kak se delajo mali pika i. Brz as niti oni neznajo, jerbo gda bi znali unda bi ga napravili i nešternoga sobom dopelali.

S

erjan ari so nam poslali dvoje maškore: jedne so poslali oni na vlasti, a druge je skup zmetala opozicija, ali vam ja tu nesam videv nikšo razliko. Najme kaj i med jednaj i med dru-

gaj bila so sam žene. Ve vam ja nebi znauv re i jeli so moži f era zahuzali, pak so nej viziperte za akovec dobili ili pak so doma kro line pekli? Mortik pak vam je takša šega med Serjan araj kaj moški uda delajo, tam oni vu hiži držijo tri vogle, a štrtoga podpirajo, a žene imajo cajta pak cirkuserajo. A vsi znamo na kaj žene mislijo gda imajo preve cajta! Još si gruntam kakša je to serjanska družba „Šport za vse“, a vu njoj so sam žene ili pak so tu moški podupiraju i lanovi i nejso došli, jerbo imajo dostik posla gda se jim žene dimo vrnejo.

N

ekak mi je nejbole vu pameti ostala družba Kobra (tak oni od milja zovejo punice) iz Kutine ije so se žene maskerale vu asne majke. asne so zato jerbo imaju ve od šezdeset let, tak gda jim ve grehi niti na pamet ne curijo, a nešterne so ve pozabile kak se te grehi delajo.

I

sto tak smo meli priliko videti i maksimažoretkinje.

To so one stareše od šezdeset let i žmehkeše od osemdeset kil, ali vam morem re i gda jim kan-kan ples istam dobro ide od nogi i gda jiv hajdig visoko

morejo zdi i, tak gda se vidijo i štrupantlini na štomfaj. A vse to sam zato jerbo trenerajo po no i. Vidite gda i vu Popova i no ima nekšo udesno mo , a nej sam prinas vu Me imorjo, a stopram ak dostik dugo traje.

M

orem vam re i gda ga dostik maškorov nej došlo, šteri so bili najvljeni, jerbo, kuliko smo uli, so nej dobili poticaje od ministra Biškupi a.

To mi je malo udno od gospona Božija, pak je on odnavek biv široke roke. Tak so nej došli koprivni ki maškori z komedijom „Oj Podravka, tak imam te rad“, fašni ka grupa HAC-a se je zgubila negdi vu tunelo, a štrekari pak so zakesnili na cug, struja i so negdi zahuzali na Prometnomo fakso, nejso jim šteli zabadav potpisati indekse.

Nej znati kajpak se pripetilo z Ina aj, kuliko sam mev za uti još akajo na šalteraj Hrvacke poštanske banke kaj jim dajo zajma za Podravkin dug. Prek tri jezere ljudi je akalo maškore z Remetinca, ali niti oni so nej došli, jerbo je pol maškorov dobilo proleva od juhe z vegetom, a drugoj polovici so nej bile oprave zašite, jerbo so naru ene prek Nevenke Jurak.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Bit ete jako dobri na poslovnom planu. U svemu što budete radili, pokazat ete koliko ste zapravo sposobni i koliko se od vas može o ekiva . Htjeli to ili ne, vi ete noge drža vrsto na zemlji. Treba vam malo prostora i samo e, dok vašem partneru nedostaje pažnje i ljubavi, pokušajte se prona i negdje na sredini. Budite iskreni prema drugima. Nemojte im obe ava ono što ne možete napravi , ni dava lažne nade. Iskrenost je ponekad najteža opcija, no, svakako je poželjna.

Slobodno budite u centru pažnje. Znate što želite i kako do i do toga. Djelujete hrabro i samouvjereno. Ako želite da vas neka osoba primije u tome ete uspje , jekom ovog tjedna bit e vas teže ne primije . Nemojte forsira druženje s osobama s kojima se ne slažete. Okružite se ljudima koje volite i s kojima se slažete, tako ete i vi bi sretniji. Ponekad ukoliko želite morate preuze odre enu dozu rizika na sebe.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Želite pred drugima pokazati više autoriteta i odlu ili ste tako se ponašati prema njima. Sve što budete govorili e biti pod pove alom stoga ne bi bilo loše da sve dva puta provjerite kako ne biste neprovjerenim informacijama sebi narušili ugled. Budite svestrani. Nemojte se uporno držati samo jedne stvari koja vam padne na pamet, toliko toga možete saznati i vidjeti, zašto se ograni avati. Pokušajte vratiti optimizam. Iz svega što radite pokušajte izvu i ono najbolje .

Nemojte odga ati neke poslove i odluke na neki drugi dan samo zato što ste se sada toga sjetili.

Imate dovoljno informacija i dovoljno vremena stoga to i iskoristite. Ukoliko vam nedostaje pažnje od vaših bližnjih nemojtesamo ekatidaseonipromijene negoslobodnotoizatražite.Reciteimšto osje ate. Ljudi se prema vama ponašaju onakokakoseviponašatepremanjima.

Stoga, ako želite da kolege na poslu više uvažavajuvašemišljenjebilobidobroda i vi ponekad poslušate njih.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Dosadila vam je rutina i sve ono što radite svaki dan. Spremni ste krenu dalje, u neke nove izazove. Nemojte se toliko opira , možda je to baš ono što vam je potrebno kako biste se bolje osje ali. Ne odgovaraju vam površna poznanstva, stoga, potrudite se napravi nešto da svoje prijatelje još bolje upoznate. Ne možete ostvari baš sve što poželite. Radije se odlu ite što vam je od toga važnije i svu svoju energiju u to i usmjerite.

Bit ete prili no znatiželjni, no, nemojte to shva ati kao nešto negativno. To može biti vrlo simpa no, sve ovisi o vama i kako se prema toma postavite. Obavljanje više poslova odjednom nije baš jednostavno, no, ukoliko zadržite pozi van stav i potrudite se sve napraviti najbolje što možete sigurno ne ete pogriješi .

Neka ograni enja ipak postoje, stoga, nemojte pretjeriva i sami preuzima sav posao. Više se družite sa prijateljima i lanovima obitelji.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Tijekom ovog tjedna ete vrlo dobro zna prepozna potrebe drugih. Vidjet ete sve njihove skrivene želje i prepozna ak i one najsup lnije signale. Planirajte nova financijska ulaganja, zacrtajte nove ciljeve, organizirajte nešto za partnera... Budite što ak vniji. Dobri ete bi u pregovaranju i razgovoru s drugima zbog svog pozitivnog stava. Pokušajte ga zadrža što duže i uživa u trenutnoj situaciji.

Financijska situacija vam stvara probleme. Ignoriranjem ne ete ništa korisno posti i, stoga, napravite novi plan i pokušajte ga se drža . Sve ono što je nepotrebno eliminirajte i troškove pokušajte što više smanji do daljnjega. Pokušajte ne analizira previše sve što se doga a.

Postoji jako puno stvari koje jednostavno ne možete predvidje i nema smisla pokušavati. Budite sigurniji u svoje postupke. Razgovarajte s partnerom o svojim postupcima.

LAV (23.7.-23.8.)

Nemojte brza s donošenjem odluka. Prije svake dobro razmislite i provjerite sve informacije.

Nemojte ništa izostavlja . Bit e vam puno lakše ako svoje brige po nete dijeli s nekim. Otvorite se pred lanom obitelji, prijateljem ili partnerom, bit e vam puno lakše kada s nekim podijelite svoje brige i ujete njihovo mišljenje o cijeloj situaciji. Vaše rije i e snažnije djelovati na druge nego što mislite. Iskoristite to kao svoju prednost.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Kopajte malo dublje ispod površine i prona ite svoje ideje.

Drugi vas mogu savjetova i upu , no, vi najbolje znate što želite. Nemojte previše analizira svoje prijatelje i kolege. Nitko nije savršen i svi imaju mana, kod nekih su više izražene dok su kod drugih manje. Detaljnim analiziranjem vam sve to može samo više smeta .

Nemojte samo sjedi sa strane i eka da se nešto dogodi bez obzira da li je to na privatnom ili poslovnom planu. Tijekom ovog tjedna vi budite inicijator.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Nije baš najbolje vrijeme za ljubav. Morate prvo riješiti probleme na poslu i op enito životu kako biste se mogli prepus i uživa u zagrljaju voljene osobe. Prvo riješite probleme koji vas mu e ve duže vrijeme. Dok god ne riješite sve ono što vas mu i iz prošlos ne ete mo i krenu dalje. Previše posla vam trenutno može uzrokova samo previše stresa. Morate zna povu i granicu i ponekad re i dosta. Sve e vas eka i sutradan.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ovo za vas ne e biti baš najbolje vrijeme za romantiku i ljubav.

Nemojte ništa forsirati. Radije malo pri ekajte sa strane dok se situacija ne poboljša. Ukoliko imate nekih nejasno a, nemojte eka da se one same riješe nego se pokrenite i pokušajte za njih prona i rješenja i odgovore. Budite strpljivi. Puno toga se ne može riješi u jednom trenutku nego je potrebno dosta vremena i truda koji e se naravno prije ili kasnije ispla .

VIC tjedna

U pustinji - Što radi Mujo usred pustinje?

- Traži Fatu Morganu!

62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 8. do 15. velja e

Od etvrtka toplije VREMENSKA SLIKA: Kratkotrajan predah od hladno e koji smo imali po etkom velja e bio je samo zatišje pred novi zalet zime na našem podru ju.

Novi snježni val stigao je u srijedu i etvrtak s ciklonom koju je Crometeo tim nazvao Pamela, a donijela nam je obilniji snijeg. S njom je kod nas palo tridesetak centimetara snijega, a u gorskim krajevima njegova visina je mjestimice prešla jedan metar! U dane vikenda vrijeme se smirilo, ali je ostalo relativno hladno. Još jedna zimska epizoda polako dolazi svome kraju. Ova zima nas je podsjetila na to kakve su zime prije dvadesetak godina bile sasvim normalne. Tjedan pred nama donijet e ipak druk iju pri u.

Još danas i sutra e biti hladno, a zatim e do nas sti i vlažniji, ali i topliji zrak pa e drugi dio tjedna obilježiti zatopljenje, a ponegdje i malo kiše.

VREMENSKA PROGNOZA: U utorak e vrijeme biti vrlo sli no, možda i identi no onome u pone-

djeljak. Prevladavat e obla no, ali suho. Tu i tamo se sredinom dana može pokazati pokoji tra ak sunca, ali to baš ne e biti esta pojava. Osjetit emo i lagani porast temperature što bi se prema svemu sude i trebalo nastaviti i sredinom tjedna. Jutarnja temperatura još uvijek u minusu, oko -3°C, a najviša dnevna mogla bi porasti do 3 pozitivna Celzijevca uz ve inom slab vjetar s juga i jugozapada. Potkraj dana e se ja e naobla iti, a iza pono i može biti i slabog snijega.

U srijedu e prvi dio dana obilježiti oblaci iz kojih povremeno može padati snijeg, uglavnom slabijeg intenziteta pa bi na tlu mogao nastati samo tanji snježni pokriva , možda centimetardva novog snijega. Popodne e

16. velja e 2010.

snijeg prestati, a i naoblaka se može malo raskinuti pa e lagano zajužiti. Temperatura zraka dodatno bi porasla, možda i do plus 3 ili 4 Celzijeva stupnja, osobito u slu aju sun anih razdoblja u popodnevnim satima.

Trend zatopljenja trebao bi se nastaviti i u etvrtak te op enito u drugom dijelu tjedna. U naše e krajeve stalno dolaziti topliji sredozemni zrak pra en slabim do umjerenim jugozapadnim vjetrom pa e temperatura zraka u drugom dijelu tjedna još malo porasti. U pojedinim danima možda ak ni no i ne e donijeti negativnu temperaturu, a najviša dnevna mogla bi se približiti vrijednosti od 10 Celzijevaca. Op enito gledano, bit e pretežno obla no, ali uz kra a sun ana razdoblja. Uz

Pamela nas zatrpala snijegom

pove anu naoblaku mjestimice je mogu a i kratkotrajna kiša, u trenutku izrade ove prognoze to se ini najvjerojatnijim tijekom petka i subote. Ne možemo posve isklju iti ni mogu nost za malo kiše ni u drugim danima, ali to e biti male koli ine. Dojam e iz dana u dan biti sve blažeg vremena, brzo emo osjetiti da je hladno a popustila, a postoje i snijeg na tlu e se sve brže topiti pa bi do kraja tjedna mogao sasvim nestati.

Vrhunac zime je iza nas, no još je prerano da proglasimo kraj zime jer e hladnijih dana zasigurno biti još, ali ne vjerujemo da e se ponoviti tako niske temperature i obilan snijeg kao što je bilo tijekom ove zime.

Prolje e ipak kuca na vrata, ali o tom potom. Na kraju dodajmo da to ne i precizne informacije o vremenu u našoj županiji i šire možete dobiti svaki dan pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/ min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 15.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 16. velja e 1853. god. po ela raditi prva meteorološka postaja u Zagrebu

Proteklih nekoliko dana na Crometeo forumu i portalu, ali i medijima u našoj zemlji dominirali su izvještaji o snijegu koji je zatrpao unutrašnjost.

Pod snježnim pokriva em su Lika, Gorski kotar, središnji i sjeverni krajevi unutrašnjosti i Slavonija. Visoki snježni pokriva imaju i planine uz obalu, od U ke na sjeveru do Biokova na jugu. Po podacima DHMZ-a najviše snijega (180 cm) ima na Zavižanu, zatim slijedi Sljeme sa 82 cm, Delnice sa 78 cm, Parg abar ima 76 cm, Plitvi ka jezera imaju 75 cm, a Gospi pola metra snijega. Tako obilan snijeg nam je donijela prostrana ciklona sa Sredozemlja. Nazvali smo ju Pamela, a nakon nje stigla je i sekundarna ciklona što je novi snijeg donijela uglavnom južnije od Save te Slavoniji. Na podru ju Me imurja palo je tridesetak centimetara, ponegdje ak i

blizu 40 cm snijega! Naravno da je to ozrokovalo teško e u prometu. Još više snijega palo je u Novom Marofu odakle nam je motritelj dojavio ak 55 cm bijelog pokriva a. Vikend je donio smirivanje vremena, zasjalo je sunce pa je i temperatura malo porasla. Središnji gospi ki trg Stjepana Radi a od subote krasi snjegovi širok 12 , visok 10 metara sa šeširom na kojem pet olimpijskih krugova simbolizira povezanost li ke metropole sa Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru.

Snjegovi a su uz pomo i po ideji prof. likovne umjetnosti Ivana Golca izradila djeca lanovi likovne radionice Gospi a koji se nadaju da e u i u Guinnessovu knjigu rekorda.

Izradu snjegovi a pratila su brojna djeca dje jeg vrti a, i gospi kih škola koji sudjeluju u velikoj karnevalskoj povorci.

Tropski cikloni u južnom Pacifiku

Na toplim oceanima južne hemisfere velja a donosi vrhunac sezone tropskih ciklona. I dok je na južnom dijelu Indijskog oceana zasad relativno mirno, na južnom Paci iku se snažne tropske ciklone od po etka mjeseca redaju jedna za drugom. U 2009. godini je situacija pak bila obrnuta. Po etkom mjeseca je tropski ciklon Oli pogodio Polineziju, a na Tahitiju je poginula jedna osoba.

Oli je dostigao etvrtu kategoriju i time postao najja i tropski ciklon na južnom Paci iku u posljednjih 6 godina. Krajem prve dekade velja e je tropski ciklon Pat zahvatio Cookovo oto je. Po-

sljednja u nizu tropskih ciklona nazvana je Rene i formirana je prije etiri dana. Ciklona je tijekom petka zahvatila Ameri ku Samou. Rene je tijekom vikenda oja ao i postao snažan tropski ciklon tre e kategorije. Tijekom nedjelje je s vjetrovima od 185 km/h prešao preko oto ja Tonga. Oto je se sastoji od oko 700 manjih otoka na kojima živi tek nešto više od 100 tisu a ljudi. O ekuje se od 250 do 500 mm kiše i veliki plimni valovi.

Da stvari budu gore to je oto je pogodio potres jakosti 6.1, ali je šteta tek manja i nije bilo tsunamija.

17. velja e 1938. god. na Risnjaku izmjereno 448 cm snijega, što je ujedno i hrvatski rekord 21. velja e – Koliko je u velja i lijepih dana, toliko je do Jurjeva snjegova

Doga aji KRALJ SEVDAHA 6. ožujka u akovcu

U PETAK U KAFI U “ARROW” otvaranje izložbe

Zapjevat e ženama za njihov dan “Minus 22 u akovcu” Živa legenda sevdaha Halid Bešli održat e 6. ožujka veliki koncertni spektakl u akovcu, u dvorani Graditeljske škole, s po etkom u 20 sati! ovjek koji je zagreba ku Arenu punio dan za danom veliki je miljenik publike širom Hrvatske, a u akovcu e, kaže, prije svega zapjevati akov ankama, u povodu Dana žena. Nema sumnje da e brojne pripadnice ljepšeg spola svih generacija od-

lu iti sa svojim omiljenim pjeva em u glas zapjevati velike hitove “Miljacka”, “ ardak”, “Prvi poljubac”, “Dvadesete”, “Malo je malo dana” , „Zlatne strune“ i mnoge druge.

Organizatori koncerta ve najavljuju da e Halid svoje fanove na nogama držati dobra tri sata, te da e svima prirediti feštu koju e akovec dugo pamtiti. Ulaznice za ovaj dugo iš ekivani koncert uskoro e biti puštene u prodaju.

Osam fotografija Zlatka Vrzana, izložene u kafi u “Arrow”, dio su njegove bogate zbirke umjetni kih fotogra ja koje je snimio jekom godina. Otvaranje izložbe uz druženje održat e se u petak 19. velja e u 19 sa .

Ovoga puta predstavlja se likovnoj publici i posjetiteljima kafi a fotografijama ovogodišnje zime nastalim uz duge ekspozicije, što im daje imidž starosti i prošlih vremena. Izloženi su motivi Grada akovca, Perivoja Zrinski, ulice Kralja Tomislava i Juga akovca. Izložba je otvorena do 31. ožujka.

Zlatko Vrzan fotograf je Me imurskih novina ali i suradnik brojnih dnevnih i tjednih novina. Profesionalno se fotografijom bavi dvadesetak godina, a posljednjih godina svoje fotogra je predstavlja javnos na brojnim izložbama. Ovo je jedanaesta samostalna izlozba, a ima iza sebe i 8 skupnih izložbi. Njegove fotogra je krase brojne monogra je, godišnjake, kalendare i knjige. Zlatko Vrzan je zaljubljenik u fotogra ranje i fotogra ju od dje njstva, no znanje je usavršio rade i kao novinski fotograf i fotoreporter.

Â&#x2039;Â&#x2018;* Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;* *> Â&#x2022; <Â&#x2013; *> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Dobro je znati 63

NK ME IMURJE ZAVRŠILO PRIPREME U BELEKU

PRVA POBJEDA MKA*IPC U NASTAVKU PREMIER LIGE

Ako se u prvenstvu ponovi “Medvjedi” pali na krilima Turska, opstanak nije upitan sjajnog Sladoljeva i Kara i a

Žiri i publika pažljivo su pratili izvo a e

SENZACIONALAN PORAZ ME IMURJA U A-2 KOŠARKAŠKOJ LIGI

Do sad neporaženi lider neo ekivano posrnuo u Ivancu

Pjevalo se i uz pratnju bandista

PREDSMOTRA ME IMURSKE popevke u Donjem Kraljevcu

Pljesak za svakog izvo a a U subotu 13. velja e u školskoj sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu održana je druga po redu predsmotra Me imurske popevke, a dobar doma in bio je KUD op ine Donji Kraljevec.

Suorganizatori predsmotre bili su Zajednica HKUU-a Me imurske županije i Organizacijski odbor središnje 26. smotre Me imurske popevke Nedeliš e 2010.

Ovo je ve 26. po redu smotra Me imurske popevke, koja zbog mnogobrojnosti izvo a a ima i dvije predsmotre.

Nastupili su: Pjeva ka skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec, Pjeva ka skupina Udruge umi-

Najviše je bilo ženskih vokalnih skupina, a manje muških rovljenika Donja Dubrava, Filip Hozjak, KUD “Selja ka sloga” Prelog, Pjeva ki zbor Udruge umirovljenika Prelog, Jelena Palati-

nuš, KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica, Muška pjeva ka skupina KUD-a “Katruže” Ivanovec, Mješovita pjeva ka skupina

“Sobo anci” Mala Subotica, Nada Žvorc, Nedeliš e, Josip Mihaljevi , KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica, Vokalni ansambl Glas

Špiceri uživali u sniježnim radostima Sniježni pokriva koji je prošli tjedan prekrio Me imurje natjerao je naše špicere da posegnu za najtoplijom odje om i obu om. Zamotani u šalove i kape prošetali su gradom, a, da im sniježno nevrijeme nije mrsko, pokazali su smiješkom na licu.

I dok su se jedni od snijega skrivali ispod kišobrana i zimskih

kapa, drugi su uživali u zimskim radostima. Manje je bilo bitno imaš li osam ili osamnaest godina, glavno da napraviš što ve u grudu kojom eš ga ati svoje “protivnike”. Iako je nekima ve dosta snijega i niskih temperatura, naši špiceri prošli su tjedan pokazali suprotno.

Zagreb, Cecilija Merka , Domašinec, Pjeva ka skupina KUD-a “Sumarton” iz Ma arske s popevkama “Junaki se z vizite pelaju”

i “Dekle, dekle, dekle vu Sumartonu”, Pjeva ka skupina KUD-a Donji Vidovec, Katarina Toplek, Pjeva ki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliš e, Ženska pjeva ka skupina HKUD-a Gori an s popevkama “Vu pol no i dimo dojdem” i “Gene cug mašina”, Vokalna skupina KUD-a “Ivan Musta Kantor”, Sveta Marija, potom Orsolja Kuzma iz Budimpešte, Republika Ma arska, Ženska vokalna skupina Pjeva kog zbora “J. Š. Slavenski” i akovec i Ženska pjeva ka skupina KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e. Ove godine izvo a e je pratilo desetak tamburaških orkestara i bandista, a publika je ispratila svakog izvo a a velikim pljeskom. Izvo enje je pratio žiri, a najbolje e popevke biti izvedene u lipnju u Nedeliš u, na 26. smotri Me imurske popevke.

Priredba je bila veoma dobro organizirana.

(JŠ, foto Maja Naran a)