Međimurske novine 755

POKUŠAJ UBOJSTVA U PRELOGU

str. 11 Optužio

šenkovske HNS-ovce i župana Perhoča za "politički atentat" na Tresku! www.mnovine.hr

str. 10

M.K. (31) sumještanina sjekirom mlatio gotovo do smrti zbog 7.000 kuna

BJELOVARSKI ODVJETNIK VLADIMIR GREDELJ, bivši opunomoćenik OŠ "Petar Zrinski" Šenkovec

Godina XV.

Broj 755.

^akovec, UTORAK, 23. veljače 2010.

Cijena 7 kuna

FINANCIAL TIMES

Međimurje u vrhu europskih top destinacija za investiranje!

- Međimurska županija treća je među malim europskim regijama i četvrta među južnoeuropskim regijama po strategiji promicanja stranih ulaganja, a čitav posao oko kandidiranja odradila je REDEA

str. 5 MEĐIMURSKI SREDNJOŠKOLCI O ISKUSTVIMA NAKON PRVIH ISPITA ZA DRŽAVNU MATURU

MALIM HIDRORENTAMA HEP ZAPRAVO GOTOVO BESPLATNO EKSPLOATIRA MEĐIMURJE

HEP plaća petnaest str. 2-3 puta manju rentu nego INA

Održavanje probne mature bila je za nas odlična stvar str. 7 PREPLAĆENI PLIN I POVEĆANE RATE ŠOKIRALI GRAĐANE MEĐIMURJA

Potrošači traže str. 6 trenutni prijelaz na obračun po potrošnji RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Može li netko objasniti državnoj vlasti da kod nas ne cvjetaju ruže!?

Hrvatski sjever, koji ostatak Hrvatske doživljava kao iznimno bogat kraj, na žalost, donosi ve godinama realnost koja je sasvim druga ija. Sjever Hrvatske, pa tako i Me imurje, posljednjih je godina gospodarski osiromašen i zadužen, te bi državna politika trebala kona no to ponajprije shvatiti, a onda i konkretnim mjerama pomo i i tom kraju Lijepe naše kao što to pomaže godinama svima drugima koji su nas dostigli pa i prestigli po standardu života.

To se vidi u mnogobrojnim primjerima. Na žalost, i tamo gdje smo se žrtvovali za ostatak zemlje, gdje nam je devastirana priroda poput rijeke Drave na kojoj bi se danas da nema hidrocentrala mogao i te kako razvijati turizam, ne dobivamo gotovo ništa zauzvrat.

HEP se hvali rekordnom proizvodnjom na me imurskim hidroelektranama koje donose ogromne prihode, ali, za razliku od plinskih renti, “netko” je zaklju io da hidrorente ne moraju biti tako visoke kao plinske. Zašto?

Malo kome je to jasno.

Na žalost, Me imurje nema politi ara poput Ivana Jakov i a koji je otprilike isto razvijenu Istru s po etka ‘90-ih kvalitetnom regionalnom politikom i ravnopravnim položajem u razgovoru sa središnjom vlaš u doveo do toga da danas bude top hrvatska županija, za razliku od nas koji grcamo u brojnim problemima.

t

23. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Stoga je vijest koju je donio magazin pod patronatom Financial Timesa o poželjnosti ulaganja u Me imurju kao europske top destinacije zapravo pravo udo. Me utim, s obzirom na to da godinama unatrag, pa ni danas, još uvijek nemamo politi ku personu koja bi ostavila upe atljiv dojam u hrvatskom centru mo i, da još uvijek nemamo ni viziju, ni strategiju emu se, kad je u pitanju gospodarska politika, i ne samo ona, okrenuti u budu nosti, da nikako ne stavimo “glave skupa”, ve uglavnom nastupamo kao “slobodni strijelci”, veliko je pitanje možemo li o ito europsku konkurentnost pretvoriti u kota zamašnjak svekolikog razvoja.

I ne samo to, ako smo kojim slu ajem izme u ostalog europska top destinacija za investiranje samo zato jer se u našem kraju ispla uju najmanje pla e u državi i da smo zbog toga zanimljivi stranom kapitalu, onda se moramo duboko zamisliti kakva nam je sudbina.

ME IMURSKE HIDROELEKTRANE akovec i Donja Dubrava srušile u 2009. godini povijesne rekorde u

HEP ve godinam u Me imurju mil a vra a nam mrv Tri dravske hidroelektrane, HE “Varaždin”, HE “ akovec” i HE “Dubrava”, protekle su 2009. godine proizvele najviše elektri ne energije u svojoj povijesti. Sve se tri hidrocentrale, koje ina e imaju ekološki standard ISO 14.001 te certifikat zelene energije, ukupno proizvele 1427 GWh (gigavatsati) elektri ne energije, što je u odnosu na plan iz hidroenergetske bilance pove anje od 27 posto. Prosje na višegodišnja razina proizvodnje na trima hidrocentralama iznosi 1150 GWh. HE “Varaždin” ostvarila je protekle godine novi rekord, proizvela je 551 GWh, HE “ akovec” rekordnih 440 GWh i HE “Dubrava” rekordnih 437 GWh. Elektrane Proizvodnog podru ja HE “Sjever” sudjeluju u ukupnoj proizvodnji elektri ne energije u Hrvatskoj s oko 11,5

posto, što zna i da je gotovo svaki deseti kilovatsat proizveden na rijeci Dravi.

HEP-ova godišnja zarada ogromna Koliko vrijedi struja proizvedena u Me imurju i isporu ena u distribuciju HEP-a? Ako je u 2009. godini proizvedeno ukupno 1427 GWh elektri ne energije, te ako se zna da cijena MWh (megavatsata) u Europi dostiže oko 80 eura, onda se može izra unati da su tri dravske hidrocentrale proizvele tržišnu vrijednost elektri ne energije od oko 114 milijuna eura za godinu dana ili preko 800 milijuna kuna. Cijena unutar HEP-a je niža, pretpostavlja se, kažu nezavisni stru njaci, da je to oko 50 posto tržišne cijene, iako se to ne zna sa sigurnoš u.

U našem slu aju, tri dravske hi-

Kad e se kona no pojaviti u Me imurju politi ar ili više njih, poput onih iz Istre, koji e štititi interese svoje regije i izvla iti maksimalno iz centralne vlasti, a ne dodvoravati se vlastima na vlastitu korist

HE “DUBRAVA”, koja je puštena u pogon 1989. godine, nakon 20 godine zabilježila je povijesni rekord od 437 drocentrale zaradile su u godini dana po minimalnim proizvodnim cijenama najmanje oko 400 milijuna kuna, a po maksimalnim tržišnim cijenama 800 milijuna kuna.

Samo mali dio od te zarade pripadne op inama i gradovima koji su u doticaju s hidrocentra-

lama, a me imurske op ine ve se dugo bore za to da se pove a hidrorenta. Problem je u tome što sav taj novac odlazi u Zagreb, odnosno HEP-u, a gotovo ništa ne ostaje ovdje, u kraju gdje se proizvodi elektri na energija i koji zbog toga trpi utjecaj na prirodu i ljude.

Novi predsjednik ovjek lijepih manira, ali nedovoljno energi an Anketa “Pod vurom”

I dok prva dama Hrvatske Tatjana Josipovi za svog supruga, tre ega hrvatskog predsjednika Ivu Josipovi a, kaže da je žestok i tvrd, anketirani u ovotjednoj anketi Pod vurom naj eš e su ga opisivali kao inteligentnog,

Edvard Brezova ki, Železna Gora – Nisam gledao sve anost ustoli enja novog predsjednika, ali prema onome što sam vidio u novinarskim izvješ ima ini mi se da je sve anost bila dostojanstvena, pristojna, to što je netko nešto vikao Sanaderu je zanemarivo. Mislim da smo dobili dobrog predsjednika, da e biti predsjednik svih Hrvata i da je on to što je ova zemlja tražila i što joj ovog asa treba. ovjek je pristojan, obrazovan, lijepih manira. On nije bio moj avorit, ali sam u posljednjem krugu glasovao za njega.

staloženog, obrazovanog ovjeka lijepih manira, ali ujedno i nedovoljno energi nog, pa ak i nesimpati nog.

Tim istim epitetima opisivali su i njegov prvi javni nastup u ulozi predsjednika države. Iako mnogi-

Andrea Mali , akovec – Ne, nisam gledala inauguraciju, bila sam na poslu pa i da sam htjela gledati, a nisam, ne bih mogla.

Naravno, pogledala sam kasnije u Dnevniku. Mislim da nije bilo velebajno, štoviše, izgleda da je bilo skromno, ali ujem da se unato tome potrošilo puno novca. Naš novi predsjednik? Hmmm? Ne znam što bih vam o njemu rekla, nije me se osobito dojmio. On je, ini mi se, jedan ugla eni pro esor, po meni nekako nedovoljno energi an.

Malo je mlak, no, vidjet emo, pred njim je petogodišnji mandat. Na izbore nisam izašla i ne znam bih li njega birala.

ma Ivo Josipovi nije bio avorit na predsjedni kim izborima, ipak smatraju da je Hrvatska dobila upravo onakvog ovjeka kakvog Hrvatska treba u ovom trenutku. Kažu kako je on nešto novo, potpuno razli ito

Elizabeta Hajdarovi , Dekanovec – Inauguraciju sam gledala, onako jednim okom.

Nije me se osobito dojmilo. Nije bilo raskoši, nije to bio nikakav spektakl, bilo je primjereno trenutku u kojemu živimo. Naš novi predsjednik u svom prvom nastupu u inio mi se hladnim, baš hladnim. Uop e ga nisam doživjela. Govor mu je bio mlak, ravna crta. Ne znam je li to predsjednik kakav nam treba. On nije bio moj avorit na izborima. Moram priznati da mi nije uvjerljiv, a ni simpati an, nekako je bez krvi, bez života, kao i njegov nastupni govor.

od ovoga što smo do sad imali. Me imurci govor predsjednika opisuju i rije ima “ravna crta”, ali ga istodobno smatraju vrlo dobro sro enim, a osobito im se svidjelo što je kazao kako o ekuje pomo cijelog naroda,

Franjo Pesek, akovec - Pravi je ovaj naš novi predsjednik. Ja sam oduševljen njime.

Svi a mi se njegova osobnost. Mislim da je upravo ovakav predsjednik potreban Hrvatskoj u ovom trenutku, boljeg nismo mogli dobiti. Josipovi mi se ini puno boljom opcijom za Hrvatsku od našega dosadašnjeg predsjednika Mesi a. Inauguraciju nisam baš pozorno pratio jer sam bolestan, pa mi se nije dalo, ali iz onoga što sam vidio mislim da je sve bilo lijepo, sve ano i dostojanstveno.

bez obzira na opredjeljenje. Novom predsjedniku valja dati priliku, smatraju Me imurci. O inauguracijskoj sve anosti misle da nije bila raskošna i da je odraz vremena u kojemu živimo. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

Branka Šaškor, Split – Mi smo ovdje na odmoru i nismo optere eni dnevnim doga anjima i politikom pa nismo ni pratili inauguraciju. Makar o tome sam itala u novinama. Mislim da je sve anost bila odmjerena, u skladu s trenutkom. Nije se dala naslutiti nekakva velika raskoš, sve je bilo decentno. Naš novi predsjednik na prvi se pogled ne ini loš, pravi je ugla eni gospodin, koji odmjereno govori i to mi se svi a, no, vrijeme e pokazati. Kažu kako je mlak, bez energije, no, to je možda samo prvi dojam, to ne mora biti ništa loše, može ispasti puno bolje nego netko tko je na prvi dojam energi an i puno obe ava. Moram priznati da on nije bio moj avorit.

23. velja e 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

proizvodnji struje, ali od toga me imurski kraj nema gotovo nikakvu korist MALIM hidrorentama HEP zapravo gotovo besplatno eksploatira Me imurje

ma zara uje HEP pla a petnaest lijarde kuna, puta manju hidrorentu vice! nego INA - Devastiran nam je prirodni krajolik, promijenila se klima, postoji ugroza od poplave za stanovništvo, godišnje minimalno 400 milijuna kuna odlazi u Zagreb, a zauzvrat dobivamo niti milijun

0 godina proizvodnje prošle 7 GWh

Rekordna proizvodnja zbog povoljnih hidroloških prilika Ina e, sve tri hidroelektrane danas rade na vrlo moderniziran na in, a kako to izgleda, opisali su nam stru njaci zaposleni u njihovim postrojenjima.

Rukovoditelj službe za proizvodnju dipl. ing. Željko Štefan kaže: - Sve tri hidroelektrane daljinski se vode još od 1998. godine, te

ine Proizvodno podru je Sjever u sklopu HEP proizvodnje. Prošla godina pogodovala je visokoj proizvodnji elektri ne energije zbog toga jer je bilo dosta vode, mijenja se režim voda rijeke Drave, a tijekom cijele godine vode je bilo iznad uobi ajenih prosjeka. HE ‘Varaždin’ puštena je u rad 1975., HE ‘ akovec’ 1982. i HE ‘Dubrava’ 1989. godine.

Rekordna proizvodnja postignuta je zbog povoljnih hidroloških prilika na slivu rijeke Drave, ali i zbog pogonske spremnosti agregata i raspoloživosti ostalih postrojenja.

Jedini u Hrvatskoj imamo Centar daljinskog nadzora sve tri hidrocentrale (Komanda lanca Varaždin), koji ima višestruku funkciju.

Osim što je osiguravao visoku i rekordnu proizvodnju, ovaj centar ima odlu uju u ulogu u upravljanju velikim vodnim valovima, te sprje avanjem poplava koje su se mogle dogoditi da nije bilo koordinacije i djelovanja u realnom vremenu, kaže Štefan, te napominje da se u ovom trenutku obavljaju godišnje remontne aktivnosti, dok je na HE “Dubrava” u tijeku godišnji remont.

Vode i operater Centra daljinskog nadzora dipl. ing. Zlatko Mudri iz akovca, kaže: - Iz ovog se centra upravlja proizvodnjom, što konkretno zna i da se

Sve tri hidroelektrane, jedna varaždinska i dvije me imurske, proizvele su prošle godine 11,5 posto ukupne hrvatske proizvodnje struje

- Grad Prelog dobiva godišnje oko 400 tisu a kuna na ime hidrorente, dok, primjerice, op ina Molve za eksploataciju plina na njenom podru ju dobiva 12 milijuna kuna!

Dipl. ing. Željko Štefan, rukovoditelj proizvodnje: - Postigli smo rekordnu proizvodnju zahvaljuju i prirodnim okolnostima i našoj operativnoj spremnosti proizvodnje iz centra upravlja agregatima za proizvodnju elektri ne energije, dalekovodima i svim branama na hidrocentralama. Posao je izuzetno odgovoran, osjetljiv i treba reagirati u trenu, 24 sata na dan svaki dan. Radimo u smjenama, trenutno smo tu Bernard Lukša kao operater i ja kao vode i operater proizvodnog podru ja.

Direktor PP-a HE-a “Sjever” Damir Magi pak kaže: - Posebno nam je važno to što mi proizvodimo elektri nu energiju iz obnovljivih izvora i što imamo zeleni certi ikat. To što smo postigli rekord u proizvodnji može se zahvaliti prirodi, ali i spremnosti i znanju svih zaposlenih, a to se esto zaboravlja re i.

(J. Šimunko)

Može li me imurski zet Leo Begovi nešto promijeniti?

Iako je nedavno na elu Uprave HEP-a stigao “dubrova ki Me imurec” Leo Begovi , gotovo se ništa nije promijenilo u odnosu prema Me imurju.

Tvrtka koju su uzdrmale mnogobrojne afere zbog uglavnom neracionalnog ponašanja i trošenja novca sad je pod budnim okom javnosti, ali bez obzira na to Begovi bi morao promijeniti dosadašnju sramotnu politiku HEP-a prema kraju u kojem zara uje veliki novac.

I dok se HEP-ov znak ko operi na mnogim dresovima hrvatskih klubova, a donacije se dijele naveliko, koliko nam je poznato, ta državna tvrtka nije

pomogla sa sponzorstvom ili donacijom ozbiljnije ni jedan me imurski sportski klub, kulturnu udrugu, manifestaciju i sl. Iako su u prosjeku dvije me imurske hidrocentrale HEP-u donijele prihode u dosadašnjih dvadesetak godina rada vrijedne desetke milijardi kuna, ta ista tvrtka gotovo ništa ne vra a u Me imurje kao sponzor ili donator.

Ma ehinsko ponašanje državne tvrtke koja vra a tek mrvice ogromnih prihoda kroz hidrorentu me imurskim op inama i gradovima.

To je gotovo nikakva satisfakcija kraju koji je žrtvovao fascinantni prirodni krajolik, kojem

Leo Begovi se zbog hidrocentrala promijenila na gore klima, kojem prijeti velika ugroza poput poplave u slu aju nekakve havarije ili pak prirodne katastrofe, a ponaša se u njemu kao “apsolutni vladar” umjesto kao “pristojan gost”.

Me imurske op ine Donja Dubrava, Sveta Marija i Orehovica te Grad Prelog, na ijem se teritoriju nalaze hidrocentrale HE “Dubrava” i HE “ akovec”, na ime hidrorente, naknade koju HEP pla a za korištenje prostora na kojemu su hidrocentrale izgra ene, godišnje dobivaju ni 800 tisu a kuna. Na ovakav iznos naknade mogu ra unati u boljim godinama proizvodnje struje, kao što je to bila minula 2009. godina. Lani je, primjerice, op ina Orehovica dobila 91 tisu u kuna hidrorente, što je u odnosu na 2008. godinu 30 tisu a kuna više, no, unato tomu, radi se o bezna ajnom iznosu. Op ina Donja Dubrava godišnje dobiva 30 do 35 tisu a kuna hidrorente, a za sije anj 2010. godine ispla eno joj je 2.900 kuna. To je tako er ništa uzmu li se u obzir štete koje ova op ina trpi zbog povla enja podzemnih voda, a o štetama prouzro enim devastacijom okoliša u cijelom donjem Me imurju da i ne govorimo.

Mogu e opasnosti i posljedice eventualnih havarija, kakva se svojedobno umalo dogodila puknu em nasipa kod Svete Marije, ne treba ni spominjati. Življenje u takvim nametnutim okolnostima ne može nadoknaditi nikakva hidrorenta, a ova koja se sada ispla uje u najmanju je ruku podcjenjiva ka. U ukupnom udjelu naknade za prostor koji koristi objekt za proizvodnju elektri ne energije HE “Dubrava” Grad Prelog sudjeluje s 48 posto, pa se u gradski prora un slijeva najviše novca, godišnje oko 400 tisu a kuna.

Kao i u drugim me imurskim op inama, i u Gradu Prelogu nezadovoljni su visinom naknade koju primaju od HEP-a.

Na to godinama upozoravaju, a na ovaj su problem na poticaj elnika donjome imurskih op ina u više navrata upozoravali i me imurski saborski zastupnici.

Pove anje hidrorente odba eno jer bi dramati no poskupjelo poslovanje HEP-a!?

Posljednji put na premale iznose hidrorenti koje dobiva Me imurje predlani je u Saboru upozorio saborski zastupnik Dragutin Lesar. On je izra unao da renta koju HEP pla a op inama i gradovima na ijem se teritoriju nalaze hidrocentrale sudjeluje u cijeni struje s 0,6 posto te da je 15 puta manja od srodne joj rudarske rente koju pla a INA. On je u Saboru zahtijevao da se renta koju pla a HEP u 2008. pove a za 20 posto, me utim, Vlada je njegov prijedlog odbacila s obrazloženjem da bi to dramati no poskupilo poslovanje HEP-a i cijenu struje. Ina e, HEP godišnje za hidrorente lokalnim samoupravama koje su imale tu “privilegiju” da se na njezinim teritorijima nalazi neka od elektrana (u Hrvatskoj je ukupno 30 što hidroelektrana, što termoelektrana) troši pedesetak milijuna kuna.

Taj iznos predstavlja manje od jedan posto godišnjeg prometa toga javnog poduze a, pa je obrazloženje koje je dano uz odbijenicu o prijedlogu za pove anje hidrorente naprosto smiješno.

Želimo ve u hidrorentu, ali i da HEP pla a komunalnu naknadu I dok HEP za hidrorentu pla a tek 50 milijuna kuna godišnje, INA, primjerice, za

rudarsku rentu izdvaja oko 180 milijuna kuna. Kako su nas informirali u op ini Molve, od tog iznosa oni godišnje primaju oko 12 milijuna kuna.

U sije nju ove godine na ime rudarske rente za taj mjesec ispla eno im je 1,7 milijuna kuna! I to nije sve. U ovoj op ini Koprivni ko - križeva ke županije o ekuju skoru izmjenu pravilnika po kojemu im se ispla uje naknada za eksploataciju plina. Kažu da njihova op ina u ukupnom udjelu isplate ovih naknada op inama njihove županije sudjeluje s 2,7 posto, a izmjenom pravilnika njihov bi udio porastao na 3,3 posto.

Drugim rije ima, to zna i da e umjesto dosadašnjih prosje nih milijun kuna mjese ne naknade dobivati ak 2,5 milijuna kuna. Dakako, kažu da su time zadovoljni. Kako i ne bi bili?

Za razliku od njih, elnici donjome imurskih op ina izrazito su nezadovoljni hidrorentom koju primaju.

- Nezadovoljni smo. Jako.

Ne u vam znati re i to an iznos, ali, primjerice, op ina Molve dobiva stotine tisu a kuna mjese no, ak milijunski iznos od INA-e na ime naknade za crpljenje plina. Mi dobivamo bezna ajno malo novca. Naš okoliš je devastiran, opasnosti su velike u odnosu na one koje imaju u navedenoj op ini. Jezero HE ‘Dubrava’ površine je 17 kvadratnih kilometara. Toliko je pitoresknog kraja uništeno. Ja sam osobno predlagao i na tome stojim da bi taj prostor trebalo proglasiti gospodarskim prostorom i da bi op ine i mi u Gradu Prelogu na taj prostor trebali ubirati komunalnu naknadu, ne samo hidrorentu.

Mi u Prelogu inzistirat emo da HEP sudjeluje u inanciranju izgradnje pro ista a za našu kanalizacijsku mrežu jer ga ne možemo locirati na podru ju Grada, ve je planiran na podru ju op ine Donja Dubrava. Vode iz pro ista a ne možemo puštati kako smo namislili u derivacijski kanal pa e to zna ajno poskupjeti projekt. Prostor unutar inundacije jezera HE ‘Dubrava’, koji je s godinama postao izletište, mi bismo htjeli oplemeniti i iskoristiti u turisti ke svrhe, no u HEP-u za sad nismo za to dobili suglasnost. Dakle, ni od toga nemamo nikakve koristi ni mi, lokalna samouprava, ni gra ani. Odnos s HEP-om je nikakav, makar moram re i da s direktorima proizvodnih pogona lijepo sura ujemo, ispri ao je o ovoj stvari preloški gradona elnik Dragutin Glavina.

Donjome imurski elnici kažu da ne e odustati od svojih zahtjeva za izmjenom zakona koji regulira pitanje hidrorenti i pozivaju saborske zastupnike da se ponovno angažiraju na ovom pitanju.

(Danijela Mihoci)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

23. velja e 2010.

Kontrola kakvo e motornih goriva Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva donijelo je program pra enja kakvo e naftnih goriva u 2010. godini. Program predvi a pra enje kakvo e

teku ih naftnih goriva koja se stavljaju u promet na doma e tržište, ali i onih koja se koriste za vlastite potrebe. Uzimanje uzoraka za kontrolu kakvo e, kao sama kontrola, obavljat e

se bez najave. Osim na benzinskim postajama, kakvo a goriva mjerit e se u skladištima, autocisternama te drugim transportnim sredstvima i vozilima. (sm, MZOPU)

PRISEGU POLOŽIO tre i hrvatski predsjednik, ali odmah iznevjerio me imurske bira e

Ivo Josipovi zaboravio na Me imurce u savjetni kom Ulaskom u EU nema više timu DRŽAVNI TAJNICI iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u posjetu Me imurskoj županiji

dosadašnjih županijskih potpora poljoprivredi

Predsjednik Ivo Josipovi predstavio je danas tim s kojim e na Pantov aku nastojati ispuniti obe anja dana u predizbornoj predsjedni koj kampanji. Uz neka ve poznata imena, Josipovi je otkrio kako su neke “ku ice” još uvijek prazne, ali da e javnost biti pravodobno obaviještena kad tim bude kompletiran.

Josipovi je potvrdio ve dugo poznate injenice, kako e predstojnik Ureda biti Joško Klisovi , a pro elnica kabineta Danica Juri i - Spasovi . Savjetnik za obranu je Zlatko Garelji , za nacionalnu sigurnost Saša Perkovi , a za vanjsku politiku Joško Paro, koji e imati i dvije suradnice, Mirjanu Mladineo za Europsku uniju i multilateralu te Romanu Vlahutin za regiju. Savjetnik za unutrašnju politiku ostaje Siniša Tatalovi .

Josipovi ev savjetnik za gospodarstvo bit e profesor i ekonomski stru njak Boris Cota, a novitet je i Savjet za gospodarstvo, koji u svom sastavu ima istaknute gospodarstvenike i teoreti are. To su Damir Kuštrak, Emil Tedeschi, Ivica Mudrini , Zdenko Adrovi , Veljko Ostoji , Saša Peke , Gordana Kova evi , Katarina Ott, Ivan Ergovi , Mi o Stojanovi i Željko Ivankovi .

Povjerenik za selo i poljoprivredu trebao je biti Mate Mlinari , koji je tu dužnost trebao obavljati volonterski, ali ništa od toga. Obrazloženje slijedi na kraju teksta.

Umjesto dosadašnjeg savjetnika za kulturu, Josipovi je imenovao savjetnicu za društvene aktivnosti, voditeljicu Zrinku Vrabec - Mojzeš. Unutar njenog sektora djelovat e Ankica Marinovi kao povjerenica za ljudska prava i civilno društvo, Stjepan Bartulica kao povjerenik za vjerske zajednice te Predrag Fred Mati kao povjerenik za branitelje.

Novost je i osnivanje Odjela za analitiku, kojem e na elu biti Drago Pilsel. Uz njega, volonterski e dužnost glavnog analiti ara obavljati i profesor Dejan Jovi , koji ne e izi ki biti vezan za ured.

Tako er, Josipovi e imati Savjet za ratne veterane, u kojem e sjediti i veterani iz Drugoga svjetskog rata.

Ina e, da savjetni ki tim nije pomno odabran osim injenice što u njega nije ušao prakti ki ve odabrani Marko Rakar, govori i injenica da je iz njega nakon samo šest sati “stolovanja” izletio Povjerenik za selo i poljoprivredu Mato Mlinari .

- Prošle godine je Vlada iz Ministarstva poljoprivrede isplatila gotovo 100 milijuna kuna poljoprivrednicima u Me imurskoj županiji kroz razne potpore, kazao je Josip Kraji kovi , državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

No, zbog ulaska Hrvatske u EU, radi se na izmjeni zakona o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju zbog uskla ivanja s europskim zakonodavstvom i primjene zajedni ke europske politike u poljoprivredi i sustavu potpora kao u EU. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju županije više ne e mo i kao do sad imati svoje potpore u poljoprivredi. Potpore e se mo i davati samo na razini države, odnosno za odre ene potpore koje bi županija, op ine ili gradovi davali poljoprivrednicima trebat e suglasnost države.

Od 1. srpnja ove godine po inje raditi Agencija za poljoprivredno zemljište koja bi trebala doprinijeti boljem gospodarenju poljoprivrednim zemljištem, kako privatnim, tako i državnim. Sav promet i zakup zemljištem odvijat e se uz suglasnost te agencije.

DAN OP INE LJUBUŠKI

Župan Perho i gradona elnik Šalamon na proslavi Me imurski župan Ivica Perho i akove ki gradona elnik Branko Šalamon posjetili su op inu Ljubuški u susjednoj Bosni i Hercegovini, povodom Dana op ine, Me imurska županija je

s op inama Ljubuški, Grude i Široki Brijeg potpisala Povelju o prijateljstvu pa je posjet me imurskog župana i akove kog gradona elnika nastavak suradnje zapo ete ovo ljeto, i to na

inicijativu generalnog konzula RH u Mostaru, Me imurca Velimira Pleše.

Ivica Perho , me imurski župan, pozdravljaju i skup naglasio je da Povelja o prijateljstvu

An elko Horvat i Matija Posavec, zamjenici župana, kao i pro elnici resornih odjela županije te Petar Nova ki, predsjednik Skupštine Me imurske županije, sastali su se u etvrtak s državnim tajnikom Josipom

Kraji kovi em iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i vodnoga gospodarstva, Brankom Mu njakom iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te Željkom Vincekom, ravnateljem

Subvencije po starom još ove i idu e godine Kako e se ukidanje dosadašnjeg oblika potpora koje je davala županija utjecati na našu poljoprivredu, pitali smo An elka Horvata, zamjenika župana.

- Subvencije za poljoprivredu ostat e do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kazao je An elko Horvat, zamjenik župana.

- A 2012. godina je pred nama te e odre eni propisi koji e tek biti doneseni pokazati kakav e oblik subvencija mo i ostvariti poljoprivrednici. U razgovorima s udrugama poljoprivrednih proizvo a a i s ustanovama koje su blisko vezane uz proizvo a e pokušavamo osmisliti kako e one izgledati, kazao je An elko Horvat. - Uskoro bi trebala biti održana i sjednica Gospodarsko socijalnog vije a na temu poljoprivrede i do te sjednice treba biti izra en plan subvencija za

ovu i narednu godinu, a nakon toga treba razmišljati i o 2012. godini. Ne predvi amo ukidanje subvencija, one e ostati. Do tih je pitanja došlo dijelom i zbog toga što smo u zaostatku u pla anju subvencija. U ovoj godini planiramo pokriti kompletni zaostatak subvencija iz 2008. godine, iz koje je ostalo više od 2 milijuna kuna neispla enih subvencija, i 2009. godine, tako er u iznosu od preko 2 milijuna kuna koje se ispla uje u ovoj godini.

Za 2010. godinu u prora unu su planirane subvencije u iznosu od 3,5 milijuna kuna. Do 1. srpnja, kada ne profunkcionira Agencija za poljoprivredno zemljište, prodaja zemljišta odvija se na stari na in, a nakon formiranja Agencije po novim uvjetima, pojasnio je Horvat.

(BMO)

Uprave za poljoprivredno zemljište, kako bi raspravili o promjenama koje u poljoprivredi donosi ulazak u EU. Mnoge stvari u gospodarenju poljoprivrednim zemljištem ulaskom Hrvatske u Europsku uniju promijenit e se zbog uskla enja naše zakonske regulative s europskom, što e promijeniti u budu nosti poljoprivredne poticaje i potpore. Uz to, formirat e se i ispostave Agencije za poljoprivredno zemljište, Agencije za pla anje u poljoprivredi vezano uz gospodarenje poljoprivrednim zemljištem.

Na sastanku je bilo govora i o problemima koji se javljaju prilikom prijave na IPARD, te uvjetima za dobivanje plavog dizela.

Drugi dio razgovora izme u županijskih elnika i državnih tajnika odnosio se na ulaganja u županiju iz prora una Ministarstva regionalnog razvoja, vezano uz legalizaciju romskih naselja te izgradnju multikulturalnog centra u romskom naselju kroz zajedni ka sredstva Grad akovca i Ministarstva, kao i o ulaganjima u školske objekte preko fondova EU. (BMO)

mora biti temelj budu e intenzivne suradnje na gospodarskom i kulturnom planu. Našim iskustvom sigurno možemo pomo i susjednoj državi na njezinu putu u europske integracije, a samim time i hrvatskom narodu koji u njoj živi, tom prilikom je kazao župan. Uzvratni posjet hercegova kog izaslanstva možemo o ekivati za Dan Me imurske županije.

(BMO)

23. velja e 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PO ISTRAŽIVANJU fDI magazina, koje je pokrenuo najugledniji svjetski financijski asopis, Me imurje me u najpoželjnijim europskim regijama za ulaganje u 2010. i 2011. godini

FINANCIAL TIMES:

Me imurje u vrhu europskih top destinacija za investiranje!

Biti uz bok poželjnosti ulaganja regijama poput španjolske Madrida ili Katalonije, odnosno talijanskog Piedmonta zaista zvu i pomalo nevjerojatno. Stoga se pitamo u emu je tajna? Je li možda u tome što male me imurske pla e daju mogu nost brzog oplo ivanja kapitala? Pitamo možemo li europsku top poželjnost investiranja konkretizirati, ali u tom smjeru da privu emo kapital i industriju koja zna i rast pla a i standarda gra ana!

Me imurje je napokon i u europskim okvirima postalo prepoznatljivo kao regija koja ima najbolje predispozicije za ulaganje i razvoj gospodarstva.

Tako se Me imurje, prema fDi magazinu (Foreign Direct Investment) koji je pokrenuo ugledni Financial Times, našlo na tre em mjestu od deset top destinacija za ulaganje u kategoriji malih regija i na etvrtom mjestu me u deset top regija u južnoj Europi.

U toj konkurenciji Me imurje je tako visoko mjesto zauzelo ispred me uregija iz Španjolske i Italije.

Zanimljivo da se na toj ljestvici na devetom mjesto našla Hercegovina iz BiH, a na desetom mjestu Splitsko - dalmatinska županija.

Radi se o neovisnom istraživa kom ocjenjivanju regije koje imaju

Uspjela promocija

Me imurska županija tre a me u malim europskim regijama i etvrta me u južnoeuropskim regijama po strategiji promicanja stranih ulaganja nabolje propozicije za ulaganje fDi Magazina iz grupacije Financial Times.

S obzirom na gospodarsku situaciju koja nije nimalo bajna ova informacija zvu i zapravo kao “znanstvena fantastika”. Biti uz bok poželjnosti ulaganja regijama poput španjolske Madrida

ili Katalonije, odnosno talijanskog Piedmonta zaista zvu i pomalo nevjerojatno.

U emu je tajna naše “poželjnosti”?

Stoga se pitamo u emu je tajna? Je li možda u tome što male me imurske pla e daju mogu nost brzog oplo ivanja investiranog kapitala? Tu se potencijalno krije opasnost dolaska “loše industrije”.

Možemo li pak europsku top poželjnost investiranja znati preokrenuti u svoju korist i konkretizirati, ali u tom smjeru da dolazak zdravog kapitala zna i rast pla a i standarda gra ana! Ina e, još je samo dalmatinska regija iz Hrvat-

ANA KRALJ, Odjel za promicanje ulaganja REDEA-e

Redea prikupila podatke i plasirala Me imurje na natje aj FDI magazine ( asopis o globalnom poslovanju; u sklopu Financial Timesa) prošle je godine u listopadu objavio natje aj Europski gradovi/regije budu nosti 2010./2011. Prijavu za natje aj je pripremila i poslala REDEA, odjel za promicanje ulaganja, ije je ovo direktno podru je djelovanja. U izradi prijave za natje aj sudjelovali su: Ana Kralj, Marina Mikul i i Matija Derk, koji je trebao odgo-

voriti na posebno pitanje upu eno direktoru o viziji punog iskorištavanja potencijala za privla enje ulaga a, potvrdila nam je Ana Kralj, nakon objave rezultata plasmana Me imurja.

Me imurje je izborilo visok plasman u 223 europska grada i 142 regije, a izvršena je procjena pokazatelja podijeljenih u sedam kategorija, od gospodarskog potencijala i ljudskih resursa, do kvalitete života i promocije izravnih stranih ulaganja. Natje aj je zatvoren 25.studenog 2009. godine, a prijava je uklju ivala pitanja vezana uz potencijale same županije: gospodarski sektori, cije-

ne najma poslovnih i proizvodnih prostora, cijene ku a i stanova), ljudske kapacitete za promicanje ulaganja (broj ljudi koji rade na tim poslovima i kako su educirani), kao i usluge koje su na raspolaganju postoje im i potencijalnim ulaga ima, inicijative koje su pokrenute kao dio strategija za promicanje izravnih stranih ulaganja – gdje smo naveli projekte kojima smo samu strategiju promocije razvili, ali i razvoj Centra znanja kao preduvjet za privla enje ulaga a iz sektora s ve om dodanom vrijednoš u, ve e projekte u županiji vezane uz infrastrukturu. (BMO)

U vrijeme teške globalne situacije zasigurno je svrstavanje Me imurja uz bok tako razvijenim regijama i gradovima poput Madrida i Katalonije (Barcelone) promocija kakva se samo može poželjeti. Me imurje taj podatak mora iskoristiti kao brend, jer o ito je Me imurje itekako europski konkurentan kraj za investiranje, što još uvijek nije dovoljno prepoznato, kako u Hrvatskoj, tako i puno šire. Stoga je ovo najbolja mogu a promidžba za koju se nadamo da e skoro biti i konkretizirana zanimanjem potencijalnih investitora, ali i konkretnim ulaganjima u turizam, ekstezivnu poljoprivredu, industriju modernih tehnologija i sl. (DZ)

ske izborila top 10, dok svih ostalih hrvatskih regija (županija), kao niti gradova nema ni blizu.

Da nije rije o nekakvoj “patki”, moramo ista i da je fDi Magazin jedan je od vode ih asopisa koji je fokusiran na globalizaciju poslovanja, a koji itaju elni ljudi vode ih europskih i svjetskih tvrtki i inancijskih krugova. Sigurno da spominjanje Me imurja kao top europske destinacije za ulaganje u takvom okruženju zvu i sjajno i donosi veliku priliku, ako se zna i može iskoristiti.

Visoka pozicija u elitnoj konkurenciji London je ponovno okrunjen za europski grad budu nosti u najnovijem istraživanju asopisa fDI za 2010/2011., dok je drugo i tre e mjesto pripalo Parizu i Moskvi. Pritom je glavni grad Velike Britanije zauzeo vode u poziciju u svim kategorijama istraživanja, uklju uju i ekonomski potencijal, ljudske resurse i infrastrukturu.

Me u prvih 10 od ukupno 25 europskih gradova budu nosti našli su se još i Stockholm, Barcelona, Dublin, Be , Frankfurt, Bruxelles i Edinburgh. U isto noj Europi europskim gradom budu nosti proglašen je Bukurešt.

(Božena Malekoci Oleti i Dejan Zrna, foto:Vrzan)

AUKCIJA za poduzetnike održana u petak

Prednost banci s nižom kamatom U petak 19. velja e održana je prva aukcija za poduzetni ke kredite u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) za provedbu programa kreditiranja obrtnih sredstava. Pravo sudjelovanja na aukciji imaju poslovne banke. HBOR e svoj udio u kreditu poduzetnicima plasirati uz kamatu od 3,8 posto (HBOR osigurava 40 posto sredstava korisniku kredita, a 60 posto sredstava osigurava poslovna banka). Kolika e biti kona na kamatna stopa, još se ne može znati jer sve ovisi o uvjetima po

kojima e banke plasirati svoja sredstva.

Ponuda banke mora sadržavati podatke o iznosu kvote kredita za koju se natje e i podatak o kamatnoj marži. Jedna banka može podnijeti samo jednu ponudu. Ukoliko iznos ponude premaši iznos aukcije (od 200 milijuna kuna), ponuda se smatra nevaže om. Prednost u dobivanju kvote kredita ima ona banka koja ponudi nižu maržu.

Kroz klupski kredit sedam vode ih hrvatskih banaka usmjerilo je iznos od 2 milijarde kuna u HBOR. Erste & Steiermärkische

banka, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe-Adria banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisen banka, Société Générale Splitska banka i Zagreba ka banka mandatirani su aranžeri tog kredita, no, HBOR na aukciji o ekuje i druge banke. Banke koje ne sudjeluju u klupskom kreditu uklju uju se u provedbu kreditiranja tako da kupe udio od vode ih mandatnih aranžera te s agentom kredita, u ovom slu aju PBZ-om, potpišu izjavu o kupnji udjela. Velike banke onda e proporcionalno udjelima u kreditu prodavati svoje udjele bankama

koje se uklju uju u provedbu projekta kreditiranja.

Nakon odabira, HBOR e s tim bankama sklopiti ugovor o suradnji, a u roku od 45 dana od aukcije banka koja je dobila kreditnu kvotu treba HBOR-u dostaviti prijedloge kreditnih plasmana. Kada e poduzetnici dobiti kredit, ovisi o bankama, koje u tom razdoblju mogu pojedina ne kreditne plasmane dostavljati na odobrenje HBOR-u.

Ako prijedlog kredita zadovoljava sve HBOR-ove uvjete, ugovor se može zaklju iti i prije isteka roka od 45 dana. (BMO)

5

Privla imo, privla imo, a što nudimo?

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Divne vijes . Me imurje je me u deset najboljih južnoeuropskih regija po strategiji za privla enje stranog kapitala zauzelo visoko etvrto mjesto, Splitsko - dalma nska županija deseto.

Gdje su ostale županije? Možda se nisu ni prijavile?!

Da netko ne pomisli da ne umanjujem ovaj uspjeh. ini se da društvo iz REDEA-e, na elu s Ma jom Derkom, dobro radi svoj posao. Naime, tako visoki plasman na ljestvici uglednog asopisa FDI Magazine (Foreign direct investment), koji se bavi globalnim direktnim stranim ulaganjima, a koji je pokrenuo Financial Times, nimalo nije za podcjenjivanje. No, pitanje je koliko stvarno ostatak Me imurja prati REDEA-u u njihovom radu.

Ova ljestvica na kojoj se Me imurska županija smjestila tako visoko ne govori o stvarnim ulaganjima stranog kapitala u Me imurje, ve o “našem” angažmanu za privla enje stranog kapitala.

Rije je o broju inicija va, i informacijama koje idu uz njih, koje su poduzete da bi se privuklo strane inves tore. Dakle, nije netko iz FDI-a nasumice istraživao i radio ankete, ve se netko i tamo morao prijavi i da informacije koje e Me imurje smjes na tu pres žnu ljestvicu tako visoko.

Zanimljivo je da su naši mediji uglavnom prenijeli ljestvicu “Top 10 Southern Regions: FDI Strategy” (10 najboljih južnoeuropskih regija u strategiji privla enja direktnih stranih inves cija), na kojoj je Me imurje na 4. mjestu, a ispred nje su Madridska regija, talijanski Piedmont i španjolska Katalonija, a Splitsko - dalma nska županija je na 10. mjestu.

Naime, Me imurje je još bolje smješteno na prestižnijoj tablici istog istraživanja “10 najboljih malih regija u

FDI strategiji”, gdje se smjes lo na tre em mjestu iza Capital Region u Danskoj i Thames Valley u Velikoj Britaniji, te iza sebe ostavilo druge irske, danske i španjolske pokrajine. Dakle, ne samo južnu Europu, ve cijelu Europu. Možda samo Me imurje na tablici nije bilo vrijedno trošenja medijskog prostora. (Može se provjeri na: h p://www.fdimagazine. com/ - European Ci es & Regions of the Future 2010/11.)

Bilo kako bilo, još jednom pljesak za REDEA-u! No, ono što je važnije, jest pitanje gdje su ostale ins tucije u Me imurju? Me imurje je uvijek do sad privla ilo strane ulaga e samo zbog niske cijene radne snage. Uvijek je ulaga ima bio privla an ovdašnji visok povrat novca na uloženu kunu. Drugim rije ima, male pla e privla ile su strani kapital. Me u m, tako niske pla e kao što imaju Kinezi i Indijci nemogu e je pres i. Zar emo zato osta bez posla? U Me imurskim novinama davno smo po eli “kukurika prije zore” da nam je potrebno visoko obrazovanje i visoke tehnologije. Ovog trena, upravo sada, za vrijeme trajanje ove krize, jedino je u tom smjeru potrebno zaokrenu gospodarstvo. Hrvatska je, na žalost, previše troma, Me imurje to ne mora bi . Ako se nitko ne osje a odgovornim da to u ini, mi smo tu da ih na to javno podsje mo ...

Idealna bolnica za novog predsjednika Predsjednik Josipovi ovih je dana u jednom od svojih prvih predsjedni kih intervjua rekao da treba biti hrabar u borbi pro v korupcije i smanjiva troškove javne uprave. Uz ostalo, on iznosi da nema velikoga ekonomskog opravdanja ako je jedna bolnica od druge udaljena svega deset kilometara, bolje je da postoji jedna, no kvalitetnija.

Prevedeno, to zna i da bi jedan od prijedloga štednje uskoro mogao biti smanjenje broja bolnica u Hrvatskoj, pa bi to opet aktualiziralo temu o ukidanju onih bolnica koje su preblizu jedna drugoj.

Idealna bolnica za novog predsjednika bila bi dakle jedna velika bolnica, a ne više dvije manje. Za Me imurje to zna i da bi trebalo ukinu bolnicu u akovcu ili onu u Varaždinu, pa da na ovim prostorima ostane samo jedna.

Na taj se na in ponovno otvara rasprava o nikad zaboravljenoj dilemi o bolnicama Varaždina i akovcu koje su navodno preblizu jedna drugoj. Sli an se argument ve uo, doduše, prije dvadesetak godina.

No, jesu li bolnice u Varaždinu i akovcu doista preblizu jedna drugoj?

Ako mjerimo kilometre, one su dovoljno blizu. No, blizu jedne drugoj jesu i bolnice u Zagrebu, pa tamo nitko za sada ne mjeri kilometre. Razlog je njihova specijalizacija.

Zbog toga bi umjesto ukidanja bolnica op eg pa bilo bolje da se bolnice u akovcu i Varaždinu specijaliziraju za neke od djelatnos , na na in da se mogu me usobno nadopunjava i sura iva , što je jedna od mogu nos narednih godina, a uz zadržavanje odre enog op eg pro la.

U svakom slu aju, ukidanje bolnice ili u akovcu ili u Varaždinu izazvalo bi nepregledan kaos iz više razloga, ne

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

samo medicinskih, ve i povijesnih i kulturoloških. Osim toga, nema sumnje da bi u takvoj poli ci ukidanja bolnica u prednosti bila bolnica u Varaždinu zbog svojega središnjeg položaja, dok je bolnica u akovcu rubna za Hrvatsko zagorje. Zapravo se i ne slu kakve bi to sukobe izazvalo.

Izjavu o smanjenju broja bolnica i bolni koj mjeri od deset kilometara koja je izre ena ne bi trebalo uzima ozbiljno, novom predsjedniku to se može opros jer je to izre eno onako od oka, na po etku mandata. Osim toga, on nigdje nije spominjao bolnicu u akovcu pa se i ne može tvrdi da je mislio upravo na akovec. No. prepoznali smo se i sami zbog mjere od deset kilometara.

Zanimljivo, gotovo je pravilo da se svaki novi predsjednik na po etku mandata na razli ite na ine o eše o Me imurce. Predsjednik Tu man jednom je na po etku krivo rekao da je Hrvatska do Drave i to su mu u Me imurju zapam li.

Predsjednika Mesi a Me imurci e dugo pam po es m posjetama našemu kraju i druženjima te gomili viceva. Predsjednik Josipovi mogao bi bi zapam en po deset bolni kih kilometara, pogotovo ako se nešto doista i dogodi.

6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD AKOVEC

Službenicima 70 posto za troškove usavršavanja!?

Grad akovec financijski potpomaže stru no osposobljavanje i usavršavanje svojih službenika, pri emu se iz prora una Grada osigurava sedamdeset posto od ukupnog iznosa potrebnih sredstava, a vlastitim u eš em službenika – trideset posto od ukupnog iznosa potrebnih sredstava.

Dinamika pla anja sredstava iz prora una pojedinom službeniku na stru nom usavršavanju odvija se prema raspoloživosti financijskih sredstava u prora unu Grada akovca i prema uspješnosti. Odluku o isplati sredstava donosi gradona elnik. Sa svakim službenikom prilikom odlaska na doškolovanje sklapa ugovor o ure enju me usobnih prava i obaveza. Ukoliko službenik ne završi studij u dvostrukom vremenu trajanja studija, a koje je odre eno op im aktom sveu ilišta, visoke škole ili veleu ilišta, ili ako samovoljno prekine studij obvezuje se vratiti sva upla ena sredstva za školovanje.

Limiti na trošenje mobitela Samo gradona elnik ima pravo na neograni eni iznos u korištenju mobitelom, svima drugima iznos je ograni en. Zamjenici gradona elnika i pro elnici imaju mjese no do 100 kuna, voditelji odsjeka i komunalni redari mjese no do 50 kuna, službenici mjese no do 20 kuna, ostali korisnici do iznosa dogovorenog s gradona elnikom. U odre enim razdobljima, kada priroda posla zahtijeva više terenskog rada, privremeno se mogu pove ati

limiti, a odluku o tome donosi gradona elnik. Svi korisnici službenih mobilnih tele ona koriste samo jedan sustav mobilne mreže. Troškove korištenja mobilnog tele ona iznad utvr enih iznosa korisnik podmiruje sam.

Suglasnost na izmjenu kredita Me imurskih voda Me imurske vode d.o.o. 17. prosinca 2009. uputile su Gradskom vije u Grada akovca na suglasnost prijedlog aneksa ugovora o kreditu za izgradnju kanalizacijskog sustava. Aneksom se predlažu sljede e izmjene: da se za izgradnju kanalizacijskog sustava akovec – umjesto odobrenog iznosa kredita od 49,120.000 kuna odobri korištenje smanjenog iznosa od 45,000.000 kuna a za izgradnju kanalizacijskog sustava naselja op ine Donji Kraljevec – umjesto odobrenog kredita od 40,880.000 kuna, predlaže se iznos kredita od 45,000.000 kuna.

Produžava se i krajnji rok korištenja kredita do 31. listopada ove godine.

Time bi se omogu ila prenamjena kreditnih sredstava s kanalizacijskog sustava akovec na kanalizacijski sustav Donjeg Kraljevca te prolongirao krajnji rok korištenja kredita do navedenog datuma, a sve iz razloga što za kanalizacijski sustav Grada akovca ne e morati koristiti sva predvi ena kreditna sredstva.

Obveza pla anja troškova kamata bit e za Grad akovec manja nego je bilo predvi eno otplatnim planom. (BMO)

PREPLA ENI plin i pove ane rate šokirale me imurske potroša e, a iz Me imurje plina poru uju da je prijelaz na stvarnu potrošnju mogu tek nakon 31. ožujka

Potroša i traže trenutni prijelaz na obra un po potrošnji Prepla eni plin i unato tome pove ane nove rate za plin izazvale su kod potroša a koji su do sad bili na akontacijskom na inu pla anja plina nemalu ljutnju i gnjev. Kako su linije Me imurje plina uslijed velikog broja poziva bile zakr ene, velik broj potroša a nije bio u prilici ni do i do tele onskog kontakta s distributerom plina. Mnogi su nam se obratili s molbom da pokušamo do i do odgovornih u Me imurje plinu kako bi doznali kako s akontacijske prije i na stvarnu potrošnju, tvrde i da u Me imurje plinu potroša ima ne žele promijeniti sustav obra una.

Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina, kazao nam je da e to biti mogu e, ali tek nakon 31. ožujka, dakle, s 1. travnja, što se poklapa s prijelazom na ljetnu potrošnju, kada potroša i mogu individualno

tražiti prijelaz s jednog na ina obra una na drugi. No, dok on tvrdi da akontacijski potroša i nisu svjesni da e im u zimskim mjesecima zbog obra una po stvarnoj potrošnji ra uni biti ve i i do 30 posto, akontacijski potroša i nakon plinskog šoka koji su doživjeli s prepla enim plinom i pove anim ratama zasigurno e osje ati barem zadovoljštinu da pla aju ono što zaista potroše i da zbog preplate koja je zapravo kredit nisu na kraju kažnjeni pove anim ratama.

Što boli?

Kategoriju potroša a koji su pla ali akontacije najviše boli injenica da su kažnjeni oni koji su preplatili plin za tri milijuna kuna, dakle, kreditirali distributera i sada “za nagradu” dobili uve ane rate. Našli su se u goroj situaciji od onih koji su

dužni doplatiti plin i od onih koji su neuredne neplatiše plina.

Jedna umirovljenica ispri ala nam je da je plin preplatila za 1.200 kuna, a nova rata joj iznosi 1.364,50 lipa. Tijekom prošle godine po starom sustavu uredno je platila sedam rata po 757 kuna i pet rata sa 763 kuna za plin, pri tome je godišnju potrošnju preplatila za 1.200 kuna.

Sramotno je tako er da se nitko u Me imurje plinu ne javlja na tele on, ve ga puste da jednostavno odzvoni, a do blagajne ne može do i. Zdravstveno stanje joj ne dozvoljava izlazak po hladno i, a i nije u stanju stajati u repu sa stotinjak ljudi, koliko ih je prošlih dana stajalo u repu pred šalterom Me imurje plina.

- Poštenje je kažnjeno, kazala nam je ogor ena umirovljenica, pri emu nije mogu trenuta ni prijelaz na obra un po stvarnoj potrošnji. (BMO)

AKOM - poskupio odvoz otpada za dvadeset posto

Porasli svi ulazni troškovi, pa na kraju i odvoz Od 1. sije nja ove godine u nizu poskupljenja koja su zadesila gra ane akovca u domeni komunalnih usluga jest i poskupljenje odvoza otpada u organizaciji akoma za 20 posto. Zašto je poskupjela ta usluga, koja je i ina e znatno skuplja nego, primjerice, u Slavoniji, a uz to naši gra ani moraju razvrstavati otpad na ku nom pragu, a drugdje to ne moraju, pita naš itatelj. Odgovor na to pitanje potražili smo u akomu.

- Ukupna cijena usluge postupanja s otpadom nije se mijenjala od 1. sije nja 2007. godine, a u tom razdoblju dogodile su se brojne promjene zbog kojih su zahvati u cijenu pojedinih stavki unutar strukture cijene postali nužni i neodložni, odgovorili su nam u akomu. - Porasli su gotovo svi

ulazni troškovi, nabavna cijena teretnih vozila preko posto, cijene rezervnih dijelova i održavanja 10

posto, osiguranje motornih vozila i radnika 10 posto, cijene goriva do 50 posto, razni režijski troškovi

Za kulturu deset milijuna kuna Kotoribi, Gornjem Mihaljevcu, Dekanovcu, Domašincu, Muzeju Me imurja akovec, Knjižnici i itaonici akovec te Državnom arhivu u Štrigovi.

U knjižni nu djelatnost Murskog Središ a, akovca, Gori ana, Preloga, Kotoribe i Šenkovca uloženo je 440.000 kuna, u kulturna nepokretna dobra 1,9 milijuna kuna.

U Me imurju djeluje oko tisu u raznih udruga gra ana, u kulturi stotinjak ili nešto manje. No, samo nekoliko kulturno - umjetni kih društava i udruga gra ana ponudilo je svoje progra-

me Ministarstvu kulture. Naj eš e je rije o kulturno - umjetni kim društvima koja organiziraju smotre me imurske popevke, olklora, za nabavu nošnji te nabavu instrumenata. (JŠ)

- umjetni ka društva dobila su ukupno 100.000 kuna za projekte. Muzej Me imurja je za arheološka istraživanja na Trnov aku dobio 20.000 kuna, a Autonomni centar Act za estival slobodne glazbe i djelovanje 95.000 kuna. HDLU je za tribine koje nose naziv “Razgovor s umjetnikom” sufinanciran s 10.000 kuna, te s 15.000 kuna za audio - vizualni per omance “Trip”. Matica hrvat-

(struja, voda, plin, tele on, uredski materijal) oko 15 posto, pove ala se koli ina otpada s kojim gospodarimo. Porast je manji kad je u pitanju komunalni otpad, ali raste koli ina ambalažnog i odvojeno skupljenog otpada.

Državni oporabitelj uveo je naknadu za nesortiranu plastiku 1 kn/kg (1.000 kn/t).

Da situacija bude gora, smanjili su nam se prihodi zbog sloma tržišta sekundarnih sirovina: cijena papira pala je s 0,25 kn/kg na 0,05 kn/kg. Cijena metala pala je s 0,45 kn/kg na 0,15 kn/kg. Cijena plastike pala je s 0,70 kn/kg na 0,30 kn/kg. Ministarstvo zaštite okoliša prostornog ure enja i graditeljstva dodijelilo je državne koncesije za posebne kategorije otpada kojima više ne smijemo gospodariti, ili, ako smijemo gospodariti, FZOEU nam odbija isplatiti propisane naknade jer nemamo koncesiju, odgovorili su iz akoma. Ukratko, kao i u probavnom traktu, sve što na jedan ulaz u e na dugi mora iza i. U ovom slu aju pove ani ulazni troškovi izašli su na ra unima potroša a pove ani za 20 posto. (BMO)

Porezne prijave do 1. ožujka u 19 sati

Za obnovu crkve Sv. Nikole uloženo je 200.000 kuna, a za Muzej Me imurja akovec 800.000 kuna, 200.000 za obnovu crkve u Macincu, a ostatak za obnovu sakralnih spomenika.

U pokretna kulturna dobra, mahom u crkvene oltare, i inventar i knjižni ond, uloženo je ukupno 498.000 kuna. Kulturno

Samo osam udruga gra ana javlja se na natje aj

Vladimir Ivkovi , direktor Me imurje plina, kazao je da e prijelaz na stavrnu potrošnju biti mogu , ali tek nakon 31. ožujka, dakle, s 1. travnja, što se poklapa s prijelazom na ljetnu potrošnju

ISTI E ROK za predaju poreznih prijava

HDZ Me imurske županije o ulaganjima Ministarstva kulture u našu županiju

Predsjednik HDZ-a Me imurske županije Vladimir Ivkovi i saborska zastupnica Sun ana Glavak na kon erenciji za novinare u ponedjeljak iznijeli su podatke o ulaganju Ministarstva kulture u kulturu i kulturne programe te projekte op ina i gradova. U op ine i gradove Me imurja Ministarstvo kulture uložit e oko deset milijuna kuna u 2010. godini, 200.000 kuna više nego prethodne godine.

U programske djelatnosti i investicije uloženo je ukupno 5 milijuna kuna, u arhivsku djelatnost 70.000 kuna, u glazbene umjetnosti 55.000 kuna, te 1,7 milijuna kuna u investicije u ure enje domova kulture, uz ostalo u Okruglom Vrhu, Vu etincu, Svetom Jurju na Bregu, Pribislavcu,

23. velja e 2010.

ska akovec je za knjigu “Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Me imurju” dr. An ele Horvat dobila 15.000 kuna.

Vladimir Ivkovi je napomeno da je preko Fonda za regionalni razvoj uloženo za potrebe kulture 300.000 kuna u MESAP, te u dom kulture Gornji Mihaljevec i ure enje doma u op ini Mala Subotica.

(JŠ)

Sve one koji još nisu predali porezne prijave podsje amo da rok za predaju prijava isti e 1. ožujka u 19 sati. Naime, zbog toga što 28. velja e pada u nedjelju, porezne prijave primat e se cijeli dan u ponedjeljak 1. ožujka sve do 19 sati.

Gra ani mogu predati poreznu prijavu i u subotu 27. velja e do 15 sati.

Ove se godine o ekuje sli an broj poreznih prijava kao i protekle godine. (J)

23. velja e 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

KRENULA DRŽAVNA MATURA I U ME IMURJU Održani prvi ispiti: psihologiju polagalo 54, a informatiku 61 me imurski srednjoškolac

Odaziv na ispite iz izbornih predmeta stopostotan Državna matura, koja se ove godine prvi put polaže u Hrvatskoj, po ela je 19. velja e ispitima iz izbornih predmeta - psihologije i informatike. Na te ispite diljem zemlje izašlo je nešto manje od 6.800 maturanata. Psihologiju je polagalo više od 4 tisu e u enika, od kojih 2.553 gimnazijalaca. Za informatiku se odlu ilo 887 gimnazijalaca i gotovo 1.850 u enika strukovnih škola. Kako su psihologija i informatika bitni za upis na pojedine studije, ove su predmete polagali i me imurski maturanti. Informatiku su u najve em broju polagali u enici Tehni ke škole akovec, njih 32, a zatim Graditeljske škole, njih 18. Ovaj predmet polagalo je i sedam gimnazijalaca akove ke Gimnazije te etiri u enika Ekonomske i trgova ke škole. Psihologiju pak su u najve em broju polagali gimnazijalci. Ispitu je pristupilo njih 36. Ovaj predmet polagalo je i desetero u enika Srednje škole Prelog, šest u enika Ekonomske i trgova ke škole te dvoje u enika Graditeljske škole.

- Svi gimnazijalci koji su prijavili ispit pristupili su njegovu polaganju. Dakle, u našoj je školi odaziv bio stopostotan, kao uostalom i u drugim školama. Ispit iz psihologije trajao je 80 minuta, a iz informatike 90 minuta i sve je prošlo u najboljem redu. Ispiti su provedeni u potpunosti u skladu s Pravilnikom o polaganju državne mature i nije bilo nikakvih posebnih situacija koje bi zahtije-

- Informatiku su u najve em broju polagali u enici Tehni ke škole akovec, njih 32, a zatim Graditeljske škole, njih 18.

Ovaj predmet polagalo je i sedam gimnazijalaca akove ke Gimnazije te etiri u enika Ekonomske i trgova ke škole.

Psihologiju pak su u najve em broju polagali gimnazijalci.

Ispitu je pristupilo njih 36. Ovaj predmet polagalo je i deset u enika Srednje škole Prelog, šest u enika Ekonomske i trgova ke škole te dva u enika Graditeljske škole

vale dodatnu pozornost. U enici su izrazili zadovoljstvo težinom i zahtjevnoš u ispita, ne žale i se na premalo vremena ili nejasno formulirane zadatke. Oni su sa svojim profesorima uvježbavali zadatke iz ispitnih kataloga, što se pokazalo dobrim ulogom i rezul-

tiralo zadovoljstvom, smirenoš u i sigurnoš u prilikom polaganja ispita i o ekivanjem dobrih rezultata. Ispitima u akove koj Gimnaziji nazo io je predstavnik MZOŠ-a i nadgledao cijeli tijek te nije imao nikakvih primjedbi na na in organizacije i provedbe ispita. Dapa e,

pohvalio je rad dežurnih nastavnika, ispitnih koordinatora, svih koji su pripremali u enike, ali i u enika samih. Ina e, polaganje izbornih predmeta omogu ava prolaz prema fakultetima koji, uz obvezne, kao uvjet traže položene i odre ene izborne predmete ili predmet,

nja, na ispit iz psihologije odazvalo se 99 posto prijavljenih u enika, a iz informatike 98 posto prijavljenih.

Rezultati ispita bit e dostupni u enicima u bazi NISpVU (Nacionalni informacijski sustav prijave na visoka u ilišta – na stranicama www.postani-student.hr) trideset dana nakon pisanja ispita. Na ocjenjivanju ispita radit e oko osamsto ocjenjiva a. Oni e za to biti pla eni, a, kako doznajemo, za njih je osigurano oko sedam milijuna kuna.

Novi ispiti ve 26. velja e

obrazlaže ispitna koordinatorica Sandra Breka - Ov ar.

Rezultati ispita za trideset dana Na razini države, prema podacima iz Nacionalnog centra za vanjsko vrjednovanje obrazova-

Podsjetimo, za polaganje državne mature prijavilo se ukupno 32.444 redovitih u enika srednjih škola u zemlji. Državna matura polagat e se u tri roka - ljetnom, jesenskom i zimskom, a polaganje u ljetnom roku bit e uvjet za prvi rok upisa na visoka u ilišta. Državna matura od ove je godine obvezna za sve gimnazijalce, a i u enici etverogodišnjih strukovnih škola moraju položiti ispite državne mature ako se žele upisati na studij.

Osim njih, ispite državne mature polažu i osobe koje su srednju školu završile prijašnjih godina te osobe koje školovanje završavaju (ili su završili prijašnjih godina) u inozemstvu, a žele se upisati na visokoškolske ustanove u Hrvatskoj.

Ispiti iz triju obveznih predmeta (hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika) i petnaest izbornih (po odabiru u enika) polagat e se tijekom tri i pol mjeseca, do 2. lipnja, a ukupni rezultati državne mature bit e poznati 1. srpnja.

Nakon ovih ispita iz psihologije i informatike 26. velja e slijede ispiti iz sociologije i logike. Nakon toga ispita ne e biti sve do sredine ožujka, kada zapo inje pisanje obveznoga dijela mature. Hrvatski jezik polaže se 17. ožujka, a strani jezici 18. i 19. ožujka.

(Danijela Mihoci)

PRVI DOJMOVI me imurskih srednjoškolaca o državnoj maturi

Ispiti uop e nisu bili (pre)teški Ana Škvorc, 4. a, Šenkovec – Na ispitu nije bilo teško budu i da nam je probna državna matura uvelike pomogla da budemo spremni za taj dan. To što smo imali probnu maturu odli na je stvar. Zahvaljuju i njoj dobili smo uvid u to što se od nas o ekuje, sve nam je bilo poznato, osim pitanja, naravno. Prepisivanje? Ne, toga nema u Gimnaziji. Ipak smo mi maturanti i znamo da ove ispite pišemo zbog sebe i da su oni bitni za našu budu nost.

Za takvim ne im nema potrebe. U ila sam mjesec dana. Sve sam podredila psihologiji.

Zahvalila bih našim profesorima koji su našli razumijevanje za nas jer nam posljednjih tjedan dana prije ispita nisu davali ispite niti su nas ispitivali. (D.M.)

Dino Bekteševi , 4E, akovec – Polagao sam informatiku zbog dodatnih bodova za upis na fakultet. Planiram upisati PMF smjer izika. Moram priznati da ispit nije bio ni težak, ni lagan, onako taman. Samo si je trebalo pro itati literaturu za Prirodoslovno - matemati ku gimnaziju i Op u gimnaziju.

Sve što je bilo u ispitu moglo se na i u naslovima iz te literature. Ne bih mogao re i da sam se preznojio u e i, ali jesam, pro itao sam literaturu. Puno pažnje posvetio sam Internetu, memoriji i na inu spremanja podataka, a odgovore na mnoga pitanja znao sam više iz iskustva.

Karolina Blagovi , matemati ki smjer akove ke Gimnazije, akovec – Ispit iz psihologije bio je relativno lak zato što sam se pripremala. U ila sam intenzivno mjesec dana. Mislim da sam pogriješila što sam u ila do u detalje, jer se to na ispitu nije tražilo. Pitanja su bila op enita. Psihologiju smo u ili samo u tre em razredu pa sam išla na pripreme jednom tjedno. Nadam se dobrim rezultatima i da u uspjeti upisati Edukacijsko - rehabilitacijski fakultet u Zagrebu.

Bilo je dovoljno vremena za rješavanje zadataka Petra Bali , 4. D, Mali Mihaljevec – O ekujem bolji rezultat nego sam ostvarila na probnoj maturi. Važno je dobro se vremenski organizirati na ispitu, ali i prilikom u enja. To je jako bitno. Mislim da je vremena za rješavanje ispita bilo taman, zadnjih 10 minuta sam samu sebe požurivala. Oni koji još nisu imali ispit za maturu neka sve ne ostavljaju za zadnji as i neka budu hrabri.

Na dan ispita imala sam tremu. Nisam mogla vjerovati da je matura po ela.

Psihologija mi je bila jedan od najzanimljivijih izbornih predmeta, ije sam polaganje mogla odabrati za upis na željeni fakultet. Na probnoj sam maturi isto polagala psihologiju, stoga sam ve znala kakvi e po prilici zadaci biti na maturi pa je izbor psihologije bio logi an.

(D.M.)

8

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

DRŽAVA SE S PRIJEDLOGOM OD DVJESTO EURA za kupovinu prvog stana odri e dijela kola a koji e ubrati za dvadeset godina

Teško e se u starosti vratiti novac koji se nema u mladosti Agenti na sve anosti dodjele uvjerenja o položenom stru nom ispitu

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA KOMORA

Agentima za nekretnine uru ena uvjerenja Županijska gospodarska komora akovec uprili ila je sve anu dodjelu uvjerenja o položenom stru nom ispitu za agente u posredovanju nekretnina u srijedu 17. velja e. Uvjerenja im je uru io Rajko Šari , predsjednik Županijske komore. Sve anoj dodjeli odazvalo se petnaest agenata. Rajko Šari prilikom dodjele kazao je da se radi o novoj vrsti djelatnosti kod nas, koju je HGK odlu io što više urediti i normirati da se osigura stru nost rada u toj djelatnosti, a isto tako da se i

korisnicima usluga jam i zakonitost obavljenih radnji. Stoga je HGK pristupio organizaciji stru nog ispita.

Krajem godine ve ina agencija koje posreduje u prometu nekretnina u Me imurju formirala je i svoju udrugu, a predsjednik Županijske gospodarske komore pozvao ih je da formiraju i svoju strukovnu grupu unutar komore, kao i druge gospodarske djelatnosti koje posluju na našem podru ju.

(BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Voditelj projekta, kako to gordo zvu i (2) Da bi zadržao objektivan i stalan pregled nad svim fazama projekta, voditelj projekta ne mora biti uklju en u sve operativne aktivnosti, ali mora biti informiran o njima. Postoji dobra po etna re enica voditelja projekta: “Moramo mnogo toga napraviti. Zar još niste po eli?“ Dobar voditelj projekta mora rješavati probleme ili ih se rješavati, a to zna i pronalaziti one koji mogu riješiti nastale probleme.

Zato voditelj projekta ima organizacijsku samostalnost i koncentraciju osoblja i resursa vezanih uz projekt, a to je klju no za uspješno provo enje projekta. Dobro je da voditelj projekta bude imenovan što prije te da od najranijih faza sudjeluje u pripremi i razradi projekta.

Nakon te po etne faze, voditelj projekta treba raditi na optimiranju (ili to nije re eno obuzdavanju i držanju pod kontrolom) triju varijabli, a to su vrijeme, novac i cilj. To se slikovito može prikazati trokutom kojemu su vršne to ke vrijeme, novac i cilj. Ako se pomakne neka od tih to aka, mijenja se i dužina stranica trokuta, dakle, promjena bilo koje varijable izravno utje e na ostale!

Voditelj projekta ne mora biti stru njak u najužem tehnološkom procesu, ve je za njega prije svega važno umije e vo enja i usmjeravanja projektnog procesa.

Za dobar projekt važno je to no i realno odre iva-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

nje rokova, ciljno planiranje i kontrola provo enja na kontrolnim to kama (termini, inancije, rezultati ...), brzo i u inkovito rješavanje problema ili traženje pomo i u njihovom rješavanju, optimalno korištenje resursa, inteligentno trošenje i korištenje sredstava i alata, profesionalna koordinacija, predvi anje i izbjegavanje najlošijeg razvoja situacije, motiviranje suradnika, izbjegavanje sukoba i kon likata te samouvjereno i uspješno vo enje. Zvu i komplicirano i opsežno, ali baš je tako. No, dobra je vijest da se ta znanja i vještine mogu nau iti, unaprijediti i usavršiti. A naj eš e rije i koje koristi voditelj projekta mogu se proširiti na njih etiri, a to su NE, DA i SKORO GOTOVO. Sve u svemu, projektni pristup je odli an na in ostvarivanja ciljeva, ali oprez je uvijek dobro došao. Na kraju se ipak uvažavaju rezultati, a ne pokušaji.

S jedne strane, u Hrvatskoj ima na tisu e neprodanih stanova, a, s druge strane, vojska mladih ljudi ne može se osamostaliti i oti i iz roditeljskog doma pa ni pomišljati o vlastitoj obitelji, duboko svjesna da ne može riješiti vlastiti krov nad glavom. Što u initi da stambeno nezbrinuti u u u stanove koji prazni ekaju svoje stanare, te da sve te prazne zgradurine onima koji su ih gradili za tržište ne ostanu mrtvi kapital. Uz to, takav ogromni višak stanova koji stoji neprodan na tržištu ini ogromne probleme gra evinskoj industriji koja nema što i za koga graditi. Država je najavila 200 eura po kvadratu onima koji kupuju prvi stan, no, prema sadašnjim najavama, samo ukoliko cijena stana koji gra anin želi kupiti ne bude prelazila 1.600 eura. To je mjera kojom Vlada želi srušiti previsoke cijene.

Prodaja nekretnina i u Me imurju pala je za 40 posto, doznali smo po etkom godine od naših agenata za prodaju nekretnina. S Brankom Ladi em, predsjednikom Izvršnog odbora Udruge posrednika u prometu nekretnina Me imurja, ponovno smo razgovarali o stanju na tržištu i Vladinim mjerama prilikom sve ane dodjele uvjerenja o položenom stru nom ispitu za agente u posredovanju u Županijskoj gospodarskoj komori.

No, nitko, pa ni agenti za nekretnine, nema jednostavan odgovor kako pokrenuti potražnju. Problem je u kreditnoj sposobnosti kupaca.

S gledišta kupaca, a radi se uglavnom o mla im ljudima bez stvarne sigurnosti za zaposlenje, odgovor bi bio jeftiniji stambeni kvadrat, uz nižu kamatu, te sigurnija i ve a primanja.

Uz pomo ove mjere koju nudi Vlada prodat e se odre eni broj stanova, no, što poslije toga? Da bi se smanjila cijena stanova op enito, smanjiti treba naša davanja državi i lokalnoj samoupravi, poput komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa.

Država se svog danka s ovih 200 eura ne odri e, nego ga traži za 20 godina. Ali što nakon 20 godina, kada više niste radno aktivni, kad morate nadoknaditi 20 posto, opet

Što kad država isprazni blagajnu?

U strukturi cijene stambenog kvadrata, na zemljište, doprinose vezane uz gradnju i projektnu dokumentaciju otpada oko 40 posto cijene, ostatak su troškovi gradnje i zarada, koja iznosi do 5 do 20 posto, ovisno o tome je li se gradilo vlastitim ili tu im sredstvima vas eka težak teret. U prvi mah kredit e biti jeftiniji, ali se postavlja pitanje ho e li se tih 200 eura odnositi samo na novogradnje ili i na kupovinu starijih stanova. Ta mjera nije poboljšanje nego trenutno olakšanje. Država se odri e dijela kola a koji e ubrati za 20 godina.

U strukturi cijene stambenog kvadrata, na zemljište, doprinose vezane uz gradnju i projektnu dokumentaciju otpada oko 40 posto cijene, ostatak su troškovi gradnje i zarada, koja ovisno od okolnostima iznosi do 5 do 20 posto, ovisno o tome je li se gradilo vlastitim ili tu im sredstvima. No, u slu aju neprodanih stanova u koje se ušlo s tu im kapitalom, ili su se u gradnji dobili kao kompenzacije za izvedene radove, zarada je samo na papiru, a ne i u nov aniku. Doprinos koji najviše optere uju gradnju, a i kupcima i gra evinarima je najviše imaginaran, jest prije svega vodni doprinos.

Naime, optere uje stambenu izgradnju, a imbenika u stanogradnji fru-

strira ono što se zapravo inancira iz vodnog doprinosa, koji je strahovito visok namet. Iz perspektive onih koji ga pla aju to izgleda kao namet iz kojega se inancira iš enje zapuštenih kanala u Slavoniji, koji 20 godina nisu bili u funkciji.

Ure enje zapuštenih vodnih kanala optere uje gradnju stanova Za ilustraciju o kakvim je iznosima rije , tvrtki “Intermegrad”, koja gradi stambenu zgradu preko puta policije, razrezan je vodni doprinos u iznosu od 560 tisu a kuna za stambenu zgradu veli ine 6.000 etvornih metra. Vodni doprinos ve i je i od komunalnog doprinosa koji moraju platiti Gradu akovcu.

Jedna od prepreka za oživljavanje stanogradnje je i nemogu nost prodaje i kupnje roh-bau nekretnine, što bi omogu ilo da vlasnik koji kupuje takvu nekretninu sam je

Najtraženijih dvosobnih stanova nema u ponudi Na našem lokalnom tržištu najtraženiji su dvosobni stanovi kojih, na žalost, gotovo i nema u ponudi. Dvosobni stan je optimalna veli ina nekretnine koju kupci mogu kupiti uz pomo kreditnog zaduženja do 70 tisu a eura. Za ve e zaduženje malo je kreditno sposobnih. Cijena kvadrata novih stanova u akovcu iznose od 1.250 do 1.450 eura za etvorni metar.

No, kupci stanova na kredit po etkom godine mogli su se izbrojiti na prste jedne ruke. Sada su priliku za kupnju nekretnina više iskoristili oni koji raspolažu s gotovinom i smatraju da je sad prava prilike za kupnju nekretnina, jer su cijene zbog krize na dnu. U okolici akovca dovršena obiteljska ku a stara etiri godine otišla je za “svega” 120 tisu a eura. (BMO)

Još jedan problem na koji ukazuju predstavnici gra evinara na najavu Vlade da e s 200 eura na po ek od 20 godina poticati kupovinu prvog stana. Problem je najavljena svota kojom država raspolaže, u iznosu od 31 milijun kuna. Pitaju se što e biti s onima koji e nakon ispražnjenja blagajne željeti kupiti stan. dovrši u skladu sa svojim mogu nostima i rokovima.

U Sloveniji je država prišla su inanciranju kamata, tako su kamate na stambene kredite 2,5 posto i ta je mjera puno e ikasnija jer se zbog življeg tržišta nekretnina opet novac slijeva u državnu blagajnu.

Branko Ladi , licencirani agent za nekretnine, mišljenja je da je teško re i što bi moglo smanjiti cijenu stambenog kvadrata jer se približavanjem EU približavamo ekonomskoj cijeni stambenog kvadrata i gdje bi bilo prostora za to u strukturi cijene, osim u dijelu snižavanja komunalnih doprinosa.

Formula koju je pronašla jedna stambena štedionica možda je poticajna za lakši dolazak do prvog krova nad glavom jer nudi iksnu kamatu na stambeni kredit. Uz to što je u eš e za kredit ve e, to je mogu e dobiti nižu iksnu kamatu na kredit temeljem te štednje, ak ovisno o depozitu i kamatu od 2,5 posto, pod uvjetom da uspijete skupiti barem 30 posto vlastitog kapitala, odnosno u eš e za stan. Uz to da vam se to u eš e na kraju ra una u otplatu kredita zadnje tri godine.

Poslovne banke, izuzev jedne, i to u simboli nom iznosu, za sad nisu pokazale volju za smanjenje kamata za stambene kredite. A da se odlu e na to, pokrenule bi kupnju ve postoje ih stanova i odmrznule mrtvi kapital tvrtki koje su izgradile stanove, a ne mogu ih prodati. Na taj na in tvrtke bi došle do likvidnih sredstava, a država kroz kupovinu stanova naplatila PDV. Zasigurno bi svi pronašli ra unicu u prodaji 10 tisu a slobodnih stanova samo u Zagrebu. (Božena Malekoci - Oleti )

POGLED ODOZDO

Zašto žudimo za o inskim vodstvom?

Jednim svojim dijelom bi a još mnogo gra ana žudi za o inskim vodstvom i zbog toga kod nas još uvijek nije ugašena fascinacija predsjedni kim likom i djelom. Ma kako analiti ari gra ane uvjeravali da su ovlasti predsjednika države male i ograni ene, oni u to ne žele povjerovati. U njihovim glavama predsjednik države je najmo nija osoba, koja, prema njihovu mišljenju, samo ako to ho e može dijeliti pravdu, kažnjavati zlotvore i dati ošte enima satisfakciju za sve nepravde koje su pretrpjeli. Teško je obi nim malim gra anima, koji su u etvrtak u podne odgodili vrijeme ru ka ili ranije nahranili krave i svinje da bi se posvetili gledanju predsjednikove zakletve, shvatiti da su centri mo i drugdje i druga ije raspore eni te da se ne utjelovljuju jedino u liku predsjednika koji se bira na pet godina. Zato su ovih dana

mnogi u euforiji ekali inauguraciju, prekidali svakodnevne poslove i sjedali pred ekran kako bi u to no u 12 sati gledali polaganje zakletve “svog ovjeka”.

Tako nam Bog pomogao, u našem blaženom neznanju i ponovno probu enim iluzijama kako smo možda sada dobro “tre ili” i postavili pravog ovjeka na pravo mjesto.

Njegovoj predsjedni koj funkciji obespravljeni daju mitska svojstva, ovjeka koji ima mo pove ati pla e, otvoriti radna mjesta, vratiti izgubljenu sigurnost i, naravno, pove ati mirovine.

A dan kasnije stvari su opet kao i prije. Isti ljudi s istim navikama ostali su živjeti u istoj zemlji. Dan kasnije pri ekali su nas u ladicama ra uni koje treba platiti i nesigurnost s kojom se treba nositi. Život se promijenio samo ovjeku po imenu Ivo Josipovi koji nije profesor na fa-

kultetu, nego predsjednik države. Mi smo i danas ono što smo bili i prije, isti ljudi s istim problemima, manama i vrlinama.

Uzalud žudimo kao djeca za nekim “dobrim tatom” koji e nas štititi, kome emo se jadati, koji e odlu ivati i preuzimati odgovornost u naše ime. Nema toga, raspalo se u ropotarnici prošlosti. Odluke o tome kako e izgledati naš život možemo donijeti mi sami pristajanjem ili nepristajanjem na nešto ili nekoga. Uzalud vjerujemo da netko drugi umjesto nas može poboljšati naš život. Kao da u nama živi vje na želja da budemo ne ija sponzoruša, nasljednik dalekoga bogatog ro aka koji nas se sjetio u smrtnom asu pripisuju i nam bogatstvo. Sve bi dali samo da ne moramo brinuti o sebi, svojoj sadašnjosti i budu nosti, da taj netko drugi bude jamac naše sre e. esto se pitam što je to, što je poput

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

miša u žitnici izgrizlo naše samopouzdanje da tako naginjemo tražiti oslonac u drugima? Ako je tome tako, ako u sebe ne vjerujemo, tada ni jedan predsjednik, ma kakav bio, ne e opravdati iluzorna o ekivanja. Naime, tko je u tom do ju er u tihom saborskom zastupniku prije predsjedni ke kampanje vidio takva nadnaravna svojstva kakva mnogi od etvrtka od njega o ekuju?

23. velja e 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAPAŽEN NASTUP Vinarije Štampar iz Svetog Urbana u Zagrebu

ŽETVA ODLI JA na GAST-u 2010. u Splitu

Štamparova vina otkri e Zagreb wine gourmeta - Vi i Vaša vina jesu otkri e ovog festivala. Stoga ste ve sada pozvani na idu i Zagreb wine gourmet festival. Ostanite i dalje tako kvalitetni, dobri i komunikativni, rekli su Štamparovima doma ini priredbe Od 12. do 13. velja e u Zagrebu je održan Zagreb wine gourmet festival, najzna ajnija i najeksponiranija priredba koja okuplja samo najbolje doma e i strane proizvo a e vina. Festival je održan u Muzeju za umjetnost i obrt, što itavoj priredbi daje novu dimenziju. Me u odabranim vinarima bila je Vinarija Štampar iz Svetog Urbana, koju su sa svojim najboljim vinima predstavljali otac i sin Bojan i David Štampar. Štamparovi su bili jedini me imurski vinari na ovoj priredbi, ali treba naglasiti kako su to u inili vrhunski te zadivili organizatore i posjetitelje.

Doma ini su im rekli kako su upravo oni otkri e i osvježenje festivala, te im ve sada uputili poziv na idu i festival 2011. godine, što je prihva eno.

- Znate, ne sudjeluje se svakodnevno na ovako eminentnom skupu vinara i poznavatelja vina, od hotelijera, preko ugostitelja, distributera i novinara, do publike koja zna i želi upoznati svu doma u i me unarodnu ponudu vina i gastronomije visoke kvalitete, kaže i više nego zadovoljan Bojan Štampar, koji isti e da je sudjelovanjem na ovom festivalu dostignuta razina kojoj teži sa svojom obitelji.

David Štamapr s vinima koja su bila na festivalu

Zlato u starim hrastovim ba vama - Sva vina koja smo predstavili na ovom festivalu iznimne su kvalitete, koja je ostvarena ili stvorena od najboljeg grož a koje je raslo na najboljoj, ja bih rekao, hrvatskoj lokaciji Sveti Urban.

Vina su zorila pet mjeseci u starim hrastovim ba vama i to im je dalo posebnost koja nije bila primjetna ili prisutna kod drugih vina na festivalu, kaže David Štampar, koji polako ali sigurno

zanimanje nazo nih. Vino je poluslatko, berbe 2008., s 12 posto alkohola, izražene muškatne arome.

Graševina, izbor prosu enih bobica, vrhunsko je vino berbe 2007., s 12,9 posto alkohola.

Spada u predikat najvišeg ranga koji se postiže u iznimno dobroj godine.

Kako konac djelo krasi, tako su Štampari na stol posljednje ponudili pušipel ledeno vino berbe 2007. godine. Vino je vrhunsko, s 13,5 alkohola, ubrano u prosincu 2007. godine. Štamparovi naglašavaju kako je 2007. godina bila izuzetno dobra i upravo su posljednja dva vina iz te berbe.

Sve u Svetom Urbanu

postaje prvi vinar ove cijenjene vinarske obitelji.

U Zagrebu je predstavljen pinot sivi berbe 2008., suho vino s 13,2 posto alkohola. Vino je jakog tijela pakirano u butelji od 0,75 litre.

Pušipel clasic je drugo vino koje su Štamaprovi predstavili brojnom auditoriju. To je suho vino berbe 2008., s 12 posto al-

Vina dozrijevaju u starim hrastovim ba vama

kohola, s blago naglašenom kiselinom i vrlo svježe i lagano.

Potom je na redu bio sauvignon, suho vino berbe 2008., s 12,6 posto alkohola, vrhunske kvalitete.

Muškat žuti je vino koje je privuklo izuzetnu pozornost i

Muškat i sauvignon me imurski aduti - Mnogi posjetitelji sajma, vinski stru njaci i novinari ustvrdili su da su muškat i sauvignon glavni me imurski vinski aduti. Tome ponajprije pridonosi pogodno podneblje s odgovaraju om makro klimom koja grož u a kasnije i vinu daje toliko prepoznatljivu vo nu i cvjetnu aromu, kaže David Štampar, dodaju i da su me imurski sauvignon neslužbeno proglasili najboljim vinom ove sorte u Hrvatskoj. (sm)

Svi vinogradi obitelji Štampar nalaze se u Svetom Urbanu, na što su oni vrlo ponosni i gotovo je to jedinstven slu aj da jedan vinar sve vinograde ima na podru ju jednog naselja. Isto tako u Svetom Urbanu nalazi se Štamparov obiteljski dom, te prostran i moderan podrum sa skladištem.

Bojan, koje mu je krsno ime trebalo biti (otkrila nam je njegova majka) Bolfenik, što bi bilo po djedu, predvodnik je etvrte i pete generacije ovog gospodarstva na kojem s Bojanom žive supruga Danica, majka Ana, djeca David, Benjamin i Franjo, te odnedavno i unu ica Ana. Tako i nastaje stogodišnja vinarska tradicija, o emu svjedo e i brojni zapisi te ba ve u podrumu iz vremena Kraljevine SHS i NDH, koje su dobre kvalitete. Obitelj sama odabire sorte koje e uzgajati, palete u kojoj se nalaze pušipel, graševina, silvanac zeleni, sauvignon, rizling rajnski, pinot sivi, muškat žuti, te crne sorte gamay i cabernet sauvignon proizvode kako bi udovoljili sve ve em broju zahtjevnih potroša a.

(Stjepan Mesari )

UDRUGA inovatora Me imurja INOMA

Zlato, bronca i priznanje u Kuala Lumpuru Šest hrvatskih izložaka nagra eno je s ukupno jedanaest odli ja na najve oj malezijskoj izložbi inovacija MTE Malaysia Tehnology EXPO u Kuala Lumpuru, me i njima i me imurski inovatori. MTE je okupio 500 inovacija iz Malezije i 10 država iz cijelog svijeta, a ukupno je dodijeljeno oko 350 nagrada. Me imurski inovatori osvojili su tri nagrade.

Zlatnu medalju me unarodnoga ocjenjiva kog suda dobio je JOSIP ŠINCEK za proizvodnju termo - hidro bloka od komunalnog otpada, bron anu medalju URO FLETEN za tricikl za vodu, a DARKO DOBOŠI je za univerzalnu napravu za davanje kapljica za o i dobio posebno priznanje Tajvanske udruge inovatora i bron anu medalju.

Najuspješniji hrvatski izložak je INFRAREDESIGN, autora Vilka Žiljka, Klaudija Papa, Ivane Žiljak Stanimirovi , Jane Žiljak Vuji i Tajane Koren, koji je me unarodni ocjenjiva ki sud nagradio posebnim priznanjem “The best inven-

tion” i zlatnom medaljom. Savez poljskih inovatora i racionalizatora je istoj inovaciji dodijelio svoje posebno priznanje, a malezijski organizatori i nov anu nagradu u iznosu od 1.000 malezijskih ringita. Izuzetno uspješna bila je i Ivana Dr ec, ija je inovacija REFITSOFTWARE nagra ena posebnim priznanjem Korejske inovacijske

akademije i srebrnim odli jem.

Hrvatski nastup na MTE organizirali su Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba, uz potporu gradona elnika Grada Zagreba Milana Bandi a, a pro elnik Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo mr. sc. Ladislav Prežigalo vodio je izaslanstvo naših inovatora.

9

Me imurskim inovatorima estitala je Ljiljana Pediši , predsjednica Hrvatskog saveza inovatora, te župan Ivica Perho , koji je uz ostalo naglasio: - S radoš u sam primio vijest o velikom uspjehu koji ste ostvarili na 9. malezijskom sajmu tehnologije, te na taj na in doprinijeli i promociji našeg kraja. Prije samo nekoliko mjeseci na prijemu u Me imurskoj županiji proslavili smo vaše medalje sa zagreba ke INOVE 2009., a sada ste te svoje rezultate potvrdili i na me unarodnoj sceni, na što sam i ja kao župan vrlo ponosan. Upoznat sam s problemima s kojima se susre ete u svom radu, no vaša ‘me imurska tvrdoglavost i upornost’ i ovakvi rezultati najbolji su put do kona nog cilja – pronalaženja investitora za razvoj i tržišta za plasman vaših, a sada je to potvr eno i na me unarodnoj sceni, osebujnih inovacija, stoji u estitki me imurskog župana upu enoj na adresu Udruge INOMA. (JŠ)

Zlata Dvanajš aku, Šardiju i Tomši u Prvi tjedan u ožujku, od 3. do 7. ožujka, u Splitu e se održati GAST 2010., najzna ajniji gastro doga aj godine u Hrvatskoj.

Na sajmu e biti održan i me unarodni sajam i izložba vina, kojem je prethodilo ocjenjivanje pristiglih vina, me u kojima su i me imurska.

Ponovno je GAST sretan za me imurska vina i vinare, jer izme u 315 ocijenjenih uzoraka me imurska su vina dobila ak 21 medalju. Najsjajnije, zlatne, dobila su vina obitelji Dvanaš ak - Kozol (pušipel clasic) iz Dragoslavca, Ignaca Šardija (sauvignon) iz Selnice i Alojza Tomši a iz Železne Gore.

Najve e i najugodnije iznena enje je Ignac Šardi, koji po prvi put sudjeluje na GAST-u, i to na nagovor prijatelja Bojana Štampara.

Odli ja, i to srebrna i bron ana, dobili su Branimir Jakopi , Drago Kun i , Albina i Augustin Bobnjar, Rajko Cmre njak, Zvonko Kerman, Danica i Boris

Ignac Šardi i njegov sauvignon berbe 2009.

Novak, Bojan Štampar te Vladimir i Petar Kocijan. Medalje e biti uru ene na sajmu u Splitu u subotu 6. ožujka.

(S. Mesari )

Prof. Sanja Mun ar, Tea Plaftak, Ivana Kelner i Leona Jaluši

EKONOMSKA I TRGOVA KA ŠKOLA akovec na regionalnom Gastru 2010.

Opet smo me u najboljima!

U Toplicama Sv. Martin na Muri 10. i 11. velja e održano je regionalno natjecanje “Gastro”. To je natjecanje u kojem svoja umije a pokazuju u enici ugostiteljskih i turisti kih škola. Kao i svake godine, naišli smo na jaku konkurenciju, no, ni to nas nije sprije ilo da ostvarimo zapažene rezultate. Ekonomska i trgova ka škola akovec ve se dugi niz godina natje e i postiže izvrsne rezultate, a tako je bilo i ove godine. Sveukupno natjecanje odvijalo se u 9 disciplina, dok su u enice ETŠ akovec sudjelovale turisti kim: poslovanje recepcije, poslovanje putni ke agencije i predstavljanje turisti ke destinacije. Najviše uspjeha imali smo u disciplini: poslovanje putni ke agencije, gdje je u enica Leona Jaluši osvojila odli no 2. mjesto te samim time i plasman na državno natjecanje koje e

se potkraj ožujka održati u Vinkovcima. U disciplini poslovanje recepcije natjecala se Ivana Kelner koja je osvojila dobro 5. mjesto, dok je 3. mjesto u disciplini predstavljanje turisti ke destinacije osvojila Tea Plaftak. Sav taj uspjeh naravno ne bi bio mogu bez mentorske ruke profesorice Sanje Mun ar koja nam je svojom požrtvovnoš u i upornoš u pomogla u ostvarivanju ovako dobrih rezultata. Moramo naravno spomenuti i profesoricu Zitu Lajtman koja nam je isto tako puno pomogla u realizaciji naših projekata i ciljeva. Mislimo da je ovo još jedan od dokaza da Me imurje ima i te kako sposobne mlade ljude u turisti kom sektoru, a Leoni samo možemo poželjeti sre u na državnom natjecanju u Vinkovcima i nadati se da se ku i vra a s medaljom.

(Tea Plaftak)

10

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

OBILJEŽEN dan jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112

Kad se na e u nevolji, svaki etvrti Me imurec nazove 112 U prostorima Podru nog ureda za zaštitu i spašavanje akovec Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno Županijskog centra 112 obilježen je u etvrtak 11. velja e dan jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112.

Pro elnik Podru nog ureda Ladislav Soke kaže da je broj poziva na broj 112 u Me imurskoj županiji ispod hrvatskog prosjeka, koji iznosi preko 32 posto.

Drugim rije ima, svaki tre i ovjek kad se na e u nevolji nazove broj 112 i taj postotak stalno raste iz godine u godinu, te svaki etvrti Me imurec. Proteklih godina bilo je dosta problema s lažnim pozivima, nazove se broj 112 ili hitna pomo , a nakon poziva se ustanovi da je poziv bio nepotreban, a znalo se dogoditi da nazovu i djeca koja pitaju za tatu i mamu i sli no. Toga je, na sre u, sve manje.

Dan jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112 (European 112 Day) obilježava se u svim zemljama lanicama EU, s ciljem informiranja gra ana

Europske unije o jedinstvenom broju 112 za žurne situacije.

Europski parlament krajem 2007. godine prihvatio je pisanu deklaraciju kojom se zahtijeva da se obilježi dan europskog broja 112 za žurne situacije. Deklaracija je bila prihva ena najve om ikad postignutom ve inom za bilo koju deklaraciju (530 lanova Parlamenta od ukupno 785).

Deklaracija poziva zemlje lanice

da medijski promi u ovaj jedinstveni broj i sve aktivnosti kojima e obilježiti ovaj dan.

Broj 112 prvi put uveden je 1991. kako bi putnici u Europi mogli birati samo jedan broj umjesto da moraju pamtiti razli ite brojeve žurnih službi za svaku zemlju.

Pri pozivanju broja 112 može se koristiti jezik zemlje u kojoj se osoba nalazi, no, svi operateri u

Zlonamjernih poziva preko dvije tisu e U 2009. godini bilo je u Me imurskoj županiji ukupno 33.181 poziva, u prosjeku oko 90 na dan.

Od tog broja, namjenskih je bilo 6.982 poziva (19 na dan), nenamjenskih 24.055, a zlonamjernih 2.144. Iskoristivost broja 112 iznosila je 21 posto. Važno je znati da je zaprimljeno i 26 poziva na stranom jeziku.

U odnosu na 2008. godinu došlo je do pove anja namjen-

skih poziva za 3.090, što je pove anje 79 posto, pove anja nenamjenskih poziva za 10.282 ili 74 posto, ali i do smanjenja zlonamjernih poziva za 14 posto.

Nenamjenski najviše zovu djeca i Romi, s govornice ili s mobitela, ali su mogu i takozvani šume i pozivi zbog kiše i vlažnog vremena, slu ajno uklju ivanje, te zbog davanja informacija i traženja operatera.

pravilu znaju govoriti engleski jezik.

U Hrvatskoj preko konferencijskog povezivanja može se osigurati pomo na engleskom, njema kom, talijanskom, slova kom i ma arskom jeziku.

Republika Hrvatska u operativnu funkciju broj 112 stavila je prije pet godina, 11. velja e 2005. godine.

Uvo enjem broja 112 dobivena je jedinstvena “ulazna to ka” za traženje pomo i pa svaki unesre eni može brzo zatražiti pomo , ne razmišljaju i pritom koga mora pozivati i tko mu sve i kako treba pomo i. Ukoliko se radi o prometnoj nesre i na autocesti, operater kad zaprimi poziv i dobije osnovne informacije o nesre i odmah zove sve žurne službe koje trebaju reagirati. Dakle, osoba treba samo nazvati 112, a ne svaku službu posebno. Na taj na in hitne službe zaprimaju samo namjenske hitne pozive, što podiže u inkovitost cijelog sustava zaštite i spašavanja. Kada gra ani zovu 112, nužno je samo re i o emu

se radi i to nu lokaciju doga aja, a za ostalo e se pobrinuti operater u Centru 112 i djelatnici žurnih službi koje odlaze na intervenciju.

Podru ni ured za zaštitu i spašavanje akovec nositelj je programa Nacionalne akcije edukacije djece u podru ju zaštite i spašavanja, koji je izradilo U ilište vatrogastva i zaštite i spašavanja te koji je dobio preporuku Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje za izvo enje u osnovnim školama i ustanovama predškolske dobi.

Na edukaciji se djeca upoznaju s pojedinim izvanrednim situacijama (požar, poplava, potres), kako nastaju opasnosti, na in ponašanja za vrijeme i nakon trajanja opasnosti, upoznaju se s brojevima žurnih službi, postupkom pri pozivanju istih te tko nam pomaže za vrijeme nesre e. Na edukaciji djece sudjeluju i djelatnici Policijske uprave me imurske i vatrogasci domicilnih vatrogasnih društava.

(J. Šimunko)

Poziv se može ostvariti i ako je mobitel zaklju an Poziv na broj 112 je besplatan. Neki moderniji mobiteli, ako pokušate zvati 92, 93 ili 94, automatski prebacuju na 112.

Neki mobiteli ne dozvoljavaju biranje dvocifrenih brojeva.

Poziv na 112 može se ostvariti i kad je mobitel zaklju an. Poziv na 112 može se ostvariti i kad nema signala (na mobitelu piše “SAMO HITNI POZIVI”).

Prednost poziva na 112 je i to što hitne službe nisu optere ene nenamjenskim, zlonamjernim ili opetovanim pozivima (višekratnim dojavama jedne te iste nesre e).

Samo jednim pozivom na broj 112 angažira se više hitnih službi istovremeno.

Broj koji poziva 112 uvijek je vidljiv, iako se prekrije, a zlouporaba pozivanja na 112 sankcionira se mjerom od privremenog isklju enja do raskidanja pretplatni kog odnosa.

CRNA KRONIKA M.K. IZ PRELOGA (31) zbog sedam tisu a kuna po inio pokušaj teškog ubojstva

UKRATKO

Obitelj otrovana plinom?!

Pribislavec - Obitelj iz Pribislavca kolabirala je u subotu 20. velja e u 14.50 sa pred djelatnikom Me imurje plina kojega su pozvali u ku u zbog sumnje u problem s plinskim bojlerom.

- Na ulasku u ku u on je zatekao vlasnika, njegovu suprugu ro enu 1958. godine i sina ro enog 1982. godine koji su se pred njim srušili.

Zbog sumnje na trovanje plinom, is su odvezeni u Županijsku bolnicu akovec, gdje su i zadržani, rekao je glasnogovornik PU me imurske.

Djelatnik Me imurje plina isklju io je dovod plina u ku u, a na

mjesto doga aja izašli su djelatnici JVP-a grada akovca koji nisu postupali, te protupožarna inspektorica Policijske uprave me imurske.

Izlaskom o evidne ekipe te pregledom unutrašnjos ku e od strane djelatnika Me imurje plina nije utvr eno nekontrolirano istjecanje plina, ali je plinski bojler zape a en te e bi obavljen daljnji pregled i utvr ivanje uzroka ovog doga aja.

Vlasnik ku e, koji je tako er završio u bolnici, i njegov sin nakon pružene pomo i pušteni su na ku nu njegu. Žena je zadržana u bolnici.

Prijetio pa završio u Istražnom centru akovec - akov anka stara 26 godina 19. velja e prijavila je policiji da joj 25-godišnjak iz Pribislavca dva dana prije putem telefona da e je zi ki i oružjem napas .

Policija je temeljem naloga Istražnog centra Županijskog suda u Varaždinu izvršila pretragu stana i drugih prostorija te osobnog vozila koje koristi mladi . Tom prilikom

prona ena je jedna automatska muška model “SAR 80”, call 5,56 mm, koja mu je oduzeta. Zbog osnovane sumnje da je po inio kazneno djelo “prijetnja” i “nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari” on je uz kaznenu prijavu priveden u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu, gdje mu je istražna sutkinja odredila zadržavanje.

Policija razotkrila po initelje kaznenog djela Knezovec - Policija je završila kriminalis ku istragu doga aja koji se zbio lani 6. prosinca u Knezovcu u ca e baru “Central”.

- Muške osobe ro ene 1988. i 1991. godine iz akovca te muške osobe ro ene 1987. i 1989. godine iz Nedeliš a rukama i nogama izudarale su po tijelu mušku osobu ro enu 1961. godine iz Krištanovca i pritom joj nanijele teške tjelesne ozljede koje su kao takve okvali cirane u KB-u “Dubrava” u Zagrebu.

Do ozlje ivanja je došlo kada su na-

vedene muške osobe prišle šanku za kojim su sjedili ošte eni, koji je bio pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,90 g/kg, i muška osoba ro ena 1970. godine iz Krištanovca, te su ih srušili na pod i izudarali, podsje o je glasnogovornik PU me imurske.

Protiv po initelja bit e podnijeta kaznena prijava ODO-u u akovcu, kao i optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu zbog po injenja prekršaja iz domene Zakona o prekršajima pro v javnog reda i mira (drsko ponašanje).

Sumještanina sjekirom mlatio po glavi gotovo do smrti U subotu ujutro preloškom tržnicom pronijela se vijest o tragi nom doga aju koji se zbio ujutro taj dan u 2.30 sati u Ludbreškoj ulici, a u kojem je, kako su govorile glasine, kasnije potvr ene od strane PU me imurske, sudjelovao mladi M. K. koji se godinu i pol brinuo za red i isto u te je za GKP Pre-kom ubirao placarinu na Prilo kom placu. Glasine su govorile da je zbog koristoljublja, pohlepe za novcem, sjekirom napao svoga 64-godišnjeg sumještanina Ivana Pristošeka i pritom ga teško ozlijedio.

Napad u gluho doba no i zbog koristoljublja Policija je na redovnoj konferenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak, potvrdila da je mladi iz Preloga 20. velja e u 2.30 sati sjekirom zadao višestruke udarce po glavi, zbog kojih je 64-godišnjak iz Preloga zadobio višestruki prijelom lubanje.

Zbog ozljeda opasnih po život on je zadržan na lije enju na Odjelu intenzivne njege Županijske bolnice u akovcu.

- Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je mladi s ciljem usmr enja po glavi udario ošte enog, oborivši ga na tlo, te mu je nakon pretraživanja

odje e iz jakne otu io nov anik s dokumentima i novcem u iznosu od sedam tisu a kuna. Motiv po injenja kaznenog djela je koristoljublje, naime, po initelj se želio dokopati novca koji je ošte eni posjedovao, izvijestio je Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske.

Mladi je u ponedjeljak 22. velja e priveden u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu, a protiv njega je podnijeta kaznena prijava zbog pokušaja po injenja teškog ubojstva.

64-godišnjak mu u kafi u posudio novac Obojicu muškaraca svjedoci su uo i kobnog doga aja vidjeli u jednom preloškom ka i u, svega dvjestotinjak metara udaljenom od mjesta tragedije u Ludbreškoj ulici.

Kako saznajemo ladi je od svoje žrtve tražio da mu posudi novac za poker automat, što je ovaj i u inio.

Kada je otvorio nov anik, mladi je ugledao hrpu novca pa se o igledno za njim polakomio. Ka i je napustio prije žrtve. Sa ekao ga je i tražio još novca za poker automat, no, ovaj mu je odbio dati. Nakon toga mladi je otišao ku i po sjekiru i njome se uputio do dvorišta i ku e u Ludbreškoj ulici, gdje Pristošek sam živi.

- Tu ga je sa ekao i izudarao tupim dijelom sjekire po glavi ne

Pokušaj ubojstva dogodio se u žrtvinu dvorištu bi li došao do novca za koji je znao da ga ovaj ima u nov aniku, kazao je Gosari .

Napadnutoga nesretnog muškarca mladi je ostavio ležati posred dvorišta gdje je na njega naišao susjed koji je i pozvao lije ni ku pomo .

- Koliko nam je poznato, napadnuti muškarac je u teškom ali stabilnom stanju, no, njegov je život još uvijek u opasnosti, kazao je glasnogovornik PU me imurske, upozoravaju i gra anstvo neka u javnosti ne pokazuje koliko novca posjeduje jer, rekao je, sklonost prema kocki je o ita.

Kod napada a prona eni sjekira, nov anik i dio novca Do uhi enja napada a došlo je tijekom nedjelje. Prilikom kri-

minalisti ke obrade kod M. K. je prona ena sjekira kojom je nasrnuo na Pristošeka, a prona en je i nov anik s dokumentima, kao i dio novca. Naime, mladi je nakon što je po inio ovo nedjelo potrošio dio ukradenog novca.

U GKP-u Pre-kom kažu kako je M. K. bio godinu i pol dana njihov zaposlenik, me utim, sam je predložio otkaz ugovora s obrazloženjem da mu je pla a premala.

Kažu kako nije stvarao nikakve probleme kao radnik i da nikada nikakav novac nije nedostajao.

Naime, M. K. je bilo povjereno prikupljanje dijela placarine na Preloškoj tržnici. Kažu da je bio savjestan radnik koji je uredno ispunjavao svoje obaveze. U ovoj gradskoj tvrtki ne radi od rujna lani.

- Iznenadilo me kad sam uo što se dogodilo. Ne bih to nikada rekao, kazao je direktor Pre-koma Siniša Radikovi .

Na policiji su potvrdili da je od ranije poznat po jednom po injenom imovinskom deliktu, ali i prometnoj nesre i u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a zbog ega je neko vrijeme proveo u zatvoru.

(D. Mihoci, foto: Z. Vrzan)

23. velja e 2010.

Aktualno 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BJELOVARSKI ODVJETNIK VLADIMIR GREDELJ, bivši opunomo enik OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, u akovcu pokušao dokazati da se razumije ne samo u pravo, ve i u politiku?

Optužio šenkovske HNS-ovce i župana Perho a za “politi ki atentat” na Tresku!

- Svi su akteri u jednoj stranci, previše je to da bi bilo koincidencija, a i župan je iz stranke koja je koalicijski partner. Ne u puno rije i trošiti o županu, ali, ako me se još jedanput sjeti, onda u iznijeti još neke detalj i e vezane uz njegovo pozadinsko djelovanje u ovom slu aju, o kojima imam dokaze, tvrdi Gredelj Bjelovarski odvjetnik Vladimir Gredelj, kojeg je Zvezdana Treska, bivša ravnateljica OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, angažirala bez i ije suglasnosti da zastupa školu u pisanju demantija i tužbi protiv medija, u obra anju novinarima u akovcu u osebujnom nastupu, kao što je to bio slu aj i u brojnim prethodnim javnim istupima, u kojima je govoreno o kontroverznim temama i slu ajevima u kojima se pojavljivalo i njegovo ime, izjavio je kako smjena bivše ravnateljice OŠ u Šenkovcu ima politi ku pozadinu. Kao glavni argument Gredelj je naveo da “je Treska odbila biti kadrovnik HNS-a i uhljebiti na mjesto pedagoga u OŠ Šenkovec lana HNS-a, pa su zbog toga Miljenko Hajdarovi , Saša Horvat i Vladimir Novak organizirali hajku na nju”, ali i ne samo to ...

- Svi su akteri u jednoj stranci, previše je to da bi bilo koincidencija, a i župan je iz stranke koja je koalicijski partner. Ne u puno rije i trošiti o županu, ali, ako me se još jedanput sjeti, onda u iznijeti još neke detalj i e vezane uz njegovo pozadinsko djelovanje u ovom slu aju, o kojima imam dokaze, kazao je Gredelj.

Uglavnom, ve kad ste mislili da se bliži kraj, ponovno se digla medijska prašina oko škole i slu aja OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec. Bjelovarski odvjetnik, bivši opunomo enik OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec, za što ga je angažirala bivša ravnateljica Zvezdana Treska, na pressici se pojavio u društvu Treskinog supruga, ali ona je ponovno izbjegla bilo kakav susret s novinarima.

Gredelj je iskoristio priliku da na medije, koji pozorno prate ovaj slu aj, nabaci “drvlje i kamenje” na njihovo izvještavanju, pa tako i naše novine. Kazao je kako su mediji u proteklih nekoliko mjeseci sustavno blatili Tresku osobno i njenu poziciju ravnateljice: - Jedna je stvar izvještavati, a druga blatiti osobu iz javnog života. Tvrdim da sve što je do sad napisano da su to strašne laži.

Novinski lanci kao da su pisani na na in koje nije ni žutilo, nego kao da su bili u funkciji nekih osoba koje su u pozadini upravljale cijelom ovom pri om, kazao je.

E pa, odvjetni e Gredelj, moram vas razo arati i rasplinuti vaše teorije zavjere jer meni nitko, ali nitko, nikada nije instruirao što u vezi s ovim (ili bilo kojim drugim) slu ajem moram napisati. Tako da ste tu u velikoj zabludi. Uistinu, ova konferencija

bila je pun pogodak, jer sam sad tek zacementirala svoja mišljenja o ovom cijelom slu aju i akterima ( itaj: Zvezdana Treska i odvjetnik Vladimir Gredelj) u njemu.

“Lud, zbunjen, normalan”...

Rije i je, naravno, bilo i o tužbama koje je Gredelj podnio u ime škole, za što ga je angažirala bez da je dobila bilo ije odobrenje bivša ravnateljica. Radi se o devet tužbi za naknadu štete, protiv svih onih medija koji su po njegovim rije ima “prešli granicu slobode izražavanja” i “zloupotrijebili slobodu svoga novinarskog posla”. Ponovimo - radi se o oba lokalna tjednika, Me imurske novine i List Me imurje, Ve ernjem listu i portalu Monitor. Svi smo mi navodno “krivo izvještavali”. Novinarima se manipuliralo, tvrdi Gredelj. To bi zna ilo da u

“Atlante” u Bjelovaru posvuda!?

S obzirom na to da se na konferenciji za novinare Zvezdana Treska nije pojavila, pitanje vezano za dvije nestale (pa prona ene) “Atlante” postavili smo Gredelju. O emu je tu rije , pitate se? Škola je platila 14 “Atlanti”, no, u školi ih je na eno samo 12. Posljednje dvije Treska je donijela tek kasnije i predala ih v.d. ravnateljici Matoša. Dakle, tih “Atlanti” u školi de initivno nije bilo. Gdje su se skrivale? Možda u privatnom posjedu ravnateljice? Odvjetnik na ovo nije htio odgovoriti, odnosno odgovorio je odvjetni kim žargonom, u kojem zapravo nije ništa konkretno rekao.

Da bi stvar bila interesantnija, Gredelj, iako nije želio razgovarati o “Atlantama”,

ipak je spomenuo kako ih i sam posjeduje: - Ja sam nakon što sam uo za ovaj slu aj sebi stavio “Atlante” u ured i ku u.

Ja strašno vjerujem u to, ak i imam nekakav efekt od toga jer imam problem sa zglobovima na rukama i nakon mjesec dana ve mi je sve bolje.

Gredelj je spomenuo i kako su “Atlante” postavljene na Op inskom sudu u Bjelovaru, na Trgova kom sudu u Bjelovaru, na Ekonomskoj školi u Bjelovaru, Tehni koj školi u Bjelovaru, u mnogim ordinacijama uglednih stomatologa i lije nika, institucijama i irmama kojih ima toliko “da bi nam se zavrtila pamet”. O ito je Bjelovar jako dobro zašti en od bilo kakvih zra enja i uroka. (mn)

“Bjelovar u mom srcu” svim ovim medijima o ito nitko ne zna razmišljati i shvatiti što je tu ispravno, a što nije. Mo’š si mislit’. Tu ide sad ona: cijeli svijet je lud, al’ pojedinci normalni. Naravno, Treska i Gredelj bi tu bili pojedinci. Smiješno. Što e biti s tužbama ovisi o školi koja bi ih trebala povu i.

Gredelj pak je za to da tužbe ostanu jer e tako škola zaraditi novac (a zaradit e ih i on). - Ako ja dobijem sudski spor i kad ga dobijem, a to može biti za 5 godina, mojih je 30 posto. U slu aju da ja uspijem i škola je bogatija za taj ukupni iznos, ja samo uzimam tre inu od ovog što je škola dobila, kazao je.

Samo tre inu, odnosno 387.450 kuna. Prava sitnica.

Ili budu pod mus išli v tužbe ili budu platili Ovom prilikom on je imenovao i glavne krivce za ra un od gotovo 400.000 kuna. Naime, prva stvar koju je v.d. ravnateljica Lidija Matoša u inila bilo je da otkaže punomo Gredelju, no, to je aktiviralo stavak 6. iz ugovora izme u Treske u ime OŠ “Petar Zrinski” i Gredelja, u kojem stoji da u slu aju da se ugovor raskine ili opozove punomo odvjetniku odvjetniku pripada njegova neumanjena ugovorna nagrada, odnosno 30 posto od svih ukupnih poduzetih radnji.

- Treski su stavili na teret pred cijelom javnoš u da je ona odgovorna za onih 400.000 kuna, a zapravo su oni odgovorni. Oni su aktivirali odredbu ugovora o

Ako je Gredelj spominjao koincidencije, kojih je navodno “previše da bi bile slu ajne”, i nama cijeli slu aj ima sve više poveznica, a zajedni ko ime je Bjelovar. Naime, “Atlante” su stigle iz Bjelovara, a sada je i angažirani odvjetnik iz Bjelovara. I Gredelj u svom uredu ima “Atlante”, a, kako on tvrdi, i mnogi drugi u tom gradu, a bivša ravnateljica imala ih je tako er ne samo u školi nego i izgleda i privatno, ali na ra un škole. Pitamo se, što je to pronašla bivša ravnateljica u Bjelovaru da se u ovom slu aju sve vrti oko ljudi iz tog grada!? ® otkazivanju punomo i bez da su ga itali ili ih nije briga. Ne mislim da je to odgovorno ponašanje. Oni odgovaraju za ovaj iznos. Zvezdana Treska nema zrna odgovornosti za ovaj ra un.

Ova gospoda su toliko bahata da su mislila da mogu što god ho e. Ja sam ovaj ra un ispostavio kako bih toj gospodi poru io da ne mogu raditi što ho e. To njihovo baha enje sada košta školu 400.000 kuna, kazao je Gredelj.

No, da ... A nije li Treska potpisala takav ugovor koji je štetan za školu, odnosno po kojem škola ima samo dva izbora: ili da pod “mus” bude uvu ena u sudske procese ili da isplati stotine tisu a kuna Gredelju? ini se da je prije tako nekako. Lukavo sro ena odredba koja je Gredelju osigurala da on svoje pare ipak dobije – u svakom slu aju. Naravno, osim u onom u kojem on ne bi dobio sporove, što je postojala velika vje-

- Ako se ne poništi odluka o njezinom razrješenju, Treska svejedno ne e odustati od daljnjeg rada u OŠ u Šenkovcu, tvrdi Gredelj, i javit e se na oba raspisana natje aja za ravnatelja i pedagoga

Zbog toga što novinari ne izvještavaju onako kako bi njemu odgovaralo, Gredelj tvrdi da “zloupotrebljavaju slobodu svoga novinarskog posla” rojatnost, iako Gredelj tvrdi da nikada nije izgubio spor protiv medija. (To pak pobija slu aj spora s novinarkom Novog lista Nelom Vlaši gdje je Gredelj izgubio spor.) Ili u ovom sljede em slu aju ...

Neka se ispri aju i odustajem od novca!?

Naime, Gredelj je na konferenciji teatralno izjavio i to kako njemu nije stalo do novca, te je kazao kako je voljan odre i se svojih potraživanja, ali uz uvjet. - Ne bih ja uzeo ni jednu lipu koju nisam zaradio i najve a mi je uvreda da se moje ime stavlja u kontekst lako zara ene love, a to se ovdje insinuiralo. Da vam pokažem da mi nije stalo do novca, pogotovo ne da ga uzmem od jedne male školice, pozivam gospodu župana Ivicu Perho a, Vladimira Novaka, Sašu Horvata i Miljenka Hajdarovi a da se ispri aju javno ravnateljici i meni osobno zbog svega što smo morali trpjeti u posljednje vrijeme i ja vam javno kažem da se odri em ove nagrade na koju po zakonu imam pravo. Što se ti e Treske i Gredelja, oni privatno ne e goniti medije. Za to postoje razlozi, ali ih odvjetnik nije otkrio. On je kazao i kako o ekuje da e se u idu em tjednu poništiti odluka o razrješenju Treske, te da e tražiti da se obustave raspisani natje aji za ravnatelja i pedagoga. U slu aju da se to ne dogodi, najavio je i to da e se Treska zasigurno javiti na oba natje aja.

(Maja Novosel, foto: Zlatko Vrzan)

OSNOVANO Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma za Me imursku županiju

Žele istinu o zlo inima nakon Drugoga svjetskog rata U petak 12. velja e održana je u akovcu konferencija za novinare na kojoj je Josip Kolari , predsjednik novoosnovanog Društva za obilježavanje grobišta žrtava komunizma za Me imursku županiju, predstavio elništvo društva i iznio program rada. Do sad je društvo djelovalo kao podružnica istoimenoga varaždinskog društva, a sad se odvojilo zbog lakše komunikacije sa subjektima u Me imurju i zbog inancijskog osamostaljivanja.

Uz predsjednika Josipa Kolari a, u vodstvu društva je Željko Štrek (potpredsjednik) iz akovca, dok je tajnik Mario Marciuš iz akovca. Uz spomenute, lanovi su Upravnog odbora društva Barbara Turk iz Peklenice, Marko Hatlak iz Belice i Martin Hunjadi iz akovca. lanovi su Nadzornog odbora Zlatko Pišpek, Ivica Bari i Josip Sermek.

Prema planu rada, društvo e prikupljati informacije o žrtvama komunizma, te posebno o mogu im nalogodavcima masovnog grobišta

“Leš” u Kotoribi, a zalagat e se zato da se obavi dostojan pokop ljudskih kostiju eshumiranih na grobištu “Sep” kod Gornjeg Hraš ana.

Društvo je u povodu izjava Udruge antifašisti kih boraca, koja tvrdi da struka treba utvrditi tko su i kako ubijeni a ne politi ka udruga, priop ilo da je struka imala dvadeset godina vremena to utvrditi, pa nije. Treba utvrditi istinu, kakva god bila. Jer, zlo ini ne zastarijevaju, smatra Josip Kolari . (J. Šimunko)

Iznijeli neke podatke, ali ...?

Predsjednik društva Josip Kolari iznio je podatke da se grobište “Leš” nalazi s južne strane pruge u Kotoribi, nasuprot željezni kom kolodvoru, u blizini žute zgrade gdje se nekad nalazila OZNA. Prema izjavama svjedoka koje su prikupili lanovi društva, na tom su mjestu koje je danas gotovo u središtu Kotoribe zakopani na-

kon likvidacije: Josip Matulic, Antun Fundak, Filip Matotek, Zlatko Rajher, Aleksandar Srša, skladatelj Mirko Kolari , te drugi, koji su dovoženi u kombiju Crvenog križa.

Zanimljivo je da je ve ina žrtava ubijena 1947. godine.

U Kotoribi su 1947. godine ubijeni i ugostitelj Stjepan ižmešija, mesar Vjekoslav Na ,

a 1954. godine i trgovac Viktor Kržek.

Na žalost, Društvo, iako vjerojatno ima dobre namjere, pokušava biti i sudac toga vremena i doga aja, što je u najmanju ruku pomalo pretenciozno, da ne upotrijebimo neku težu rije , posebice danas, pedesetak godina poslije svih tih nemilih doga anja. Osim toga, možda je vrijeme da se ipak okrenemo budu nosti. (J)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

NASTAVLJA SE preobrazba užeg centra Preloga

Zbog adaptacije zgrade, poštanski ured seli u zgradu Gradske uprave Uže gradsko središte u Prelogu nastavlja preobrazbu.

Stare zgrade mijenjaju svoje prastare, izlizane kapute i zamjenjuju ih novim ruhom u stilu vremena u kojemu su nastale. Evo, upravo se jedna takva preobrazba doga a na zgradi Glavna 33, nekadašnjoj o noj bolnici, a za prolje e najavljena je preobrazba još jedne gradske ljepotice. Grad Prelog i Hrvatske pošte ovih su dana potpisale ugovor o najmu poslovnog prostora u prizemlju zgrade Gradske uprave u Glavnoj 35, kamo e na kratko preseliti preloški poštanski ured kako bi se moglo provesti temeljito ure enje zgrade u kojemu se sada nalazi. Stariji Prilo anci kažu da ta zgrada ima najmanje stotinu ljeta. U njenu susjedstvu još je jedno staro zdanje, ono u kojemu se nalazi Gradska kavana “Lovac”.

I ona e u novo ruho, a pripreme za to vlasnici su ve po eli.

Prelog e tako sa uvati ostatke arhitekture koja ga je nekada krasila.

- Bilo bi najlakše sve porušiti i izgraditi novo. Bilo bi to u svakom slu aju je tinije. No, mi za to nikako nismo. Mi želimo sa uvati ovo malo starina koje do aravaju nekadašnji Prelog.

Evo, kada smo prišli adaptaciji zgrade u Glavnoj 33, nismo ni slutili kakve emo sve dodatne troškove imati. Eto, nismo, primjerice, planirali zamijeniti krovište, no, kada su ga majstori otvorili, uvidjeli smo da bez toga ne može, bilo je i problema oko statike zgrade i koje ega drugoga. Veseli nas što smo uspjeli nakon mnogobrojnih razgovora potaknuti Hrvatsku poštu da adaptira svoju zgradu, a veseli nas što e to u initi i Gradska kavana ‘Lo-

Zgrada preloškoga poštanskog ureda ve bi u prolje e trebala dobiti novo ruho

vac’. Tako e uži centar grada dobiti jedan nov, osvježen izgled, komentirao je gradona elnik Preloga. Adaptacija ovih zgrada lijepo se uklapa u planirano ure enje parka ispred Doma kulture. Grad je sa vlasnikom Gradske kavane “Lovac” uspio dogovoriti podjelu troška vezanog uz izradu idejnog rješenja ure enja toga prostora jer dio parka pripada tvrtki “Royal transporti”. Ta e tvrtka za projekte izdvojiti 15 tisu a kuna, dok e Grad Prelog dati 28 tisu a kuna. Još nije poznato kako e park izgledati. Sigurno je jedino da e dobiti tzv. ljetnu pozornicu na kojoj e se na otvorenom mo i doga ati brojne ljetne mani estacije koje organizira TZ Grada Preloga i udruge: od Dana jagoda do likovne radionice za djecu. (D.Mihoci)

DONJOME IMURSKE op ine zainteresirane za zapošljavanje temeljem mjere javnih radova

ZAHVALJUJU I PROJEKTU “ arolija u drvetu” u školi u Držimurec - Strelcu ure eni posljednji slobodni kvadrati u sku enoj školskoj zgradi

Grad Prelog želi zaposliti dvadeset osoba s burze

Tavan arobno mjesto za radionice i razgovore sa školskom psihologinjom

Javni radovi jedna su od mjera s kojom država pokušava utjecati na smanjenje nezaposlenosti. Hrvatski zavod za zapošljavanje financira pun trošak pla e od dvije i pol tisu e za one koje se zaposli zahvaljuju i ovoj mjeri. O tome je elnicima donjome imurskih op ina, na sastanku održanom prošli tjedan u Prelogu, govorio Vladimir Zebec, pro elnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Podru ne službe u akovcu, pozivaju i ih na zapošljavanje osoba prijavljenih u preloškoj Ispostavi Podru ne službe HZZ-a.

- Ovaj model javnih radova u Me imurju je ve dobro uhodan, niz op ina koristi mogu nost privremeno se poja ati ljudima, uglavnom u komunalnim poslovima, na ure enju javnih i zelenih površina ili prostora i na poslovima u samoj upravi.

U drugoj polovici prošle godine tako su bile zaposlene 62 osobe.

Po tome je naša Podru na služba HZZ-a prednja i u Hrvatskoj, pohvalio se Zebec.

Svi elnici donjome imurskih op ina spremni su zaposliti nezaposlene, uz uvjet da dr-

žava pla a glavninu troškova.

Za osobe koje su više od godinu dana na burzi država pla a 75 posto troškova pla e, a ostalo su dužne osigurati op ine i gradovi. Ukoliko se odlu e zaposliti osobe koje su bez posla duže od 3 godine, država pla a puni iznos pla e.

U Gradu Prelogu odlu ili su zaposliti dvadeset osoba, a Donja Dubrava namjerava zaposliti šest osoba, od ega etvoricu Roma.

- Zaposlit emo ih uglavnom na poslovima ure enja Grada.

Tu nam uvijek nedostaje ruku.

Dio njih angažirat emo kako bi pomagali našim starijim i nemo nim gra anima koji žive sami, a planiramo nekolicinu dati u pomo predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama. Želimo s ovim programom po eti što prije, možda ve s 1. ožujkom. Potrebne zahtjeve ve smo podnijeli, otkriva preloški gradona elnik Dragutin Glavina.

Osobe e se temeljem ove mjere zaposliti na rok od šest mjeseci.

(D.Mihoci)

Ministarstvo kulture obe alo 100 tisu a kuna DOMAŠINEC – Dobru vijest primila je op ina Domašinec iz Ministarstva kulture. U njoj se tvrdi da e to Ministarstvo op ini Domašinec dodijeliti 100 tisu a kuna za predloženi projekt sanacije dvorane Doma kulture u

Domašincu. Ista sredstva obe ala je dati i Me imurska županija, a op ina Domašinec je u svom prora unu za istu svrhu osigurala jednak iznos. Taj e novac biti utrošen u ure enje dvorane Doma kulture. (D.M.)

Zahvaljuju i projektu koji je predložila i na natje aj Ministarstva gospodarstva prijavila Biserka Sinjerec, knjižni arka u OŠ Tomaša Gori anca, ta je škola dobila 25 tisu a kuna. Novac je uložen u ure enje jedinoga slobodnog prostora u ve sku enoj zgradi škole u Držimurec – Strelcu.

- S djecom sam radila na programu oblikovanja drveta, u tome mi je uvelike pomagao lokalni majstor Sre ko Radek. im smo doznali da je Ministarstvo gospodarstva raspisalo natje aj za o uvanje starih zanata, javili smo se i tražili potporu našem radu. S djecom smo izra ivali tradicionalne predmete, suvenire i sli no. Uglavnom smo radili s u enicima Romima, budu i da se taj program provodio u školi u Držimurec - Strelcu. Djeca su bila oduševljena jer su vidjela da iz njihovih ruku nastaje nešto, neki proizvod. Naš projekt koji smo kandidirali za sredstva koja je dodjeljivalo Ministarstvo nazvali smo ‘ arolija u drvetu’ i na temelju njega dvije smo godine uzastopce dobili sredstva: jednom 10 tisu a kuna, a drugi put 15 tisu a kuna, prisje a se Biserka Sinjerec, knjižni arka u OŠ Tomaša Gori anca u Maloj Subotici.

Ta su sredstva uložena u ure enje jedinoga slobodnog prostora u školskoj zgradi u Držimurec - Strelcu.

- Htjeli smo urediti prostor u kojemu bismo mogli provoditi naš program, koji bi poslužio i za druge radionice i programe koje smo željeli realizirati, a zbog sku enosti prostora nismo mogli. Sredstva koja smo dobili

Novoure eni prostor školskog tavana omogu ila su nam da pokrijemo dio troškova ure enja tavanskog prostora škole. Radi se o nekih 70 kvadrata, otkriva knjižni arka.

Tri godine ure ivao se prostor tavana, a ukupni troškovi dosegnuli su iznos od 65 tisu a kuna. Troškovi bi bili i ve i da nije bilo donatora i majstora koji

Ure en park ispred škole U OŠ Tomaša Gori anca u Maloj Subotici uloženo je 250 tisu a kuna u hortikulturno ure enje parka ispred školske zgrade. Zasa eno je novo brzorastu e drve e i ukrasno grmlje, ukupno 45 stabala, postavljene su klu-

pice u parku, a na prolje e se planira urediti i vrt za inskog bilja te autohtonog cvije a. Škola je, naime, u postupku osnivanja Školske zadruge pa e se jedna od njenih sekcija baviti biljem.

(D.M.)

su se odrekli dijela stvarne cijene njihova posla. Namještaj kojim je opremljen novoure eni prostor zapravo je stari namještaj iz knjižnice koji je uredio jedan doma i majstor pa sada izgleda k’o nov. I na taj se na in uštedjelo.

Razlika izme u sredstava dobivenih natje ajem i stvarnih troškova namirila je škola vlastitim prihodima.

Djeca prostor ve naveliko koriste. U njemu se održavaju razne radionice, kako je i planirano, ali u tom vedrom prostoru i školska psihologinja radi s djecom.

(D.Mihoci)

23. velja e 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREKOGRANI NA SURADNJA KROZ IPA PROGRAM

OP INA DONJA DUBRAVA - Odbor za okoliš i turizam

Zeleni vrti i za Marcali, Mlinarce i Donju Dubravu U sklopu prekograni ne suradnje kroz zajedni ki projekt IPA programa „ Zeleni dje ji vrti i Marcali, Mlinarci i Donja Dubrava“ održan je instruktivni sastanak na kojem su bili u ime voditelja projekta dr. László Süt

i Ágnes Nagy iz grada Marcalija, Mlinarce su zastupali István Vuk i László Odor, dok su Donju Dubravu predstavljali op inski na elnik Marijan Varga i ravnateljica dje jeg vrti a Dubravka Horvat.

Sve bi trebalo biti gotovo krajem listopada Prisutni su potvrdili datum po etka provedbe projekta, a to je bio 21. sije nja ove godine, dok je završetak predvi en za 20. listopad 2010. godine. Službeni na in komunikacije bit e usmena i pismena komunikacija na hrvatskom i ma arskom jeziku, a svaki e partner otvoriti strogo namjenski ra un. Nakon ovog in-

Predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i turizam op ine Donja Dubrava Krunoslav Karloci sazvao je sjednicu na kojoj je razmatran plan rada u ovoj godini. Od brojnih sadržaja i aktivnosti, posebno se izdvaja angažman oko izrade prijedloga izgleda šetališta dr.

Zvonimira Bartoli a, izgled pješa ko biciklisti ke staze Nikole Zrinskog od Legrada, preko Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i natrag do Legrada, ure ivanje lijeve obale rijeke

Drave na ulasku u mjesto, te uklju ivanje u formiranje turisti ke zajednice za podru je donjeg Me imurja. Odbor e se uklju iti u realizaciju projekata op inskih udruga, i to Smotru me imurskog folklora, natjecanje dravskim plovilima, Dane luka i ekološke proizvodnje, kao i drugih manifestacija. Dogovoren je zajedni ki sastanak sa svim udrugama kako bi se de inirale potrebe za promidžbom pojedine manifestacije. (af)

KNJIŽNICA I ITAONICA KOTORIBA

lanarinu e pla ati i branitelji Na elnici op ina uvjereni su da e projekt biti realiziran u roku struktivnog sastanka slijedi prvi provedbeni sastanak, na kojem e se obveze raš laniti do podskupina, a koji e za potrebe Donje Du-

brave odraditi projekt menadžer László Ódor . Projekt je ukupne vrijednosti 136.999,00 eura, a za dje ji vrti Marcali predvi eno je

54.403,00 eura, dje ji vrti Mlinarci dobit e 43.723,00 eura, dok na vrti u Donjoj Dubrava otpada 38.873,00 eura. (af)

UDRUGA poljoprivrednih proizvo a a Gori an nezadovoljna informiranjem javnosti

Tek na izri ito traženje dobili službeni pismeni odgovor Op ine Kako je priop io tajnik Udruge Tomislav Gudlin, Udruga poljoprivrednih proizvo a a op ine Gori an, na svoje traženje, prošli petak dobila je službeni odgovor od predsjednika Op inskog vije a Gori an Stjepana Blagusa da je Op insko vije e na svojoj 9. sjednici raspravljalo o prijedlogu Udruge poljoprivrednih proizvo a a op ine Gori an.

Naime, u odgovoru se navodi kako je donijet zaklju ak da se prihva a jedan od prijedloga Udruge, a to je da se dio poljoprivrednog zemljišta mora namijeniti osobama kojima je nekadaš-

Prijedlog za pješa ko biciklisti ku stazu Legrad - D. Dubrava - D. Vidovec

nja jugoslavenska vlast oduzela zemlju.

Na sjednici Op inskog vije a Gori an bio je prisutan i potpredsjednik Udruge Leonard Gudlin, a kad je došla na red to ka dnevnog reda o promjeni Programa raspolaganja, predsjednik Op inskog vije a rekao je da nema nikakvih prijedloga na Program.

Na to je reagirao potpredsjednik vije a Mladen Varošanec, te rekao da je uo da je Udruga predala prijedlog na promjenu Programa, te da su još dva mještana Gori ana dala tako er prijedloge na promjenu Programa. I sad se

pitamo, kažu iz Udruge, zašto predsjednik Op inskog vije a Gori an nije prisutnim vije nicima op ine Gori an dostavio na stol sve prijedloge, da se imaju o emu o itovati, raspravljati i donijeti odluke. Kakve su pak bile kona ne odluke, doznali su tek nakon službenog odgovora.

Ovo je ina e bila 9. sjednica op inskog vije a, a prate i medije, Internet stranice op ine Gori an do sad nismo vidjeli koje su se odluke donesle na pojedinim sjednicama, o emu se raspravljalo. U ovo doba brzih medija, gdje se vijesti šire nevi enom

brzinom, stanovnici Gori ana jednostavno ne znaju koje odluke donosi Op insko vije e. Op ina tako er ima svoju web stranicu, no, ni tamo nema nikakvih obavijesti o odlukama Op inskog vije a. Mještani Gori ana birali su vije nike u Op insko vije e, pa bi željeli vidjeti napismeno njihove rezultate rada u vije u, isti u iz Udruge.

Moramo nadodati da u posljednje vrijeme pozivi za Op insko vije e Gori an ne dolaze baš redovno u našu redakciju kako bi osigurali što kvalitetnije pra enje što se zaista doga a na istima.

Od ravnateljice Knjižnice i itaonice Kotoriba Bernarde Habuš primili smo novu odluku o visini lanarine za ovu godinu.

U enici, studenti i nezaposleni pla at e 30 kuna, umirovljenici 40, zaposleni 50 kuna, dok je cijena za obiteljsku lanarinu,

bez obzira na broj lanova, 200 kuna. Novina je da e lanarinu u iznosu od 50 kuna pla ati i hrvatski branitelji koji su do sad imali besplatno u lanjenje.

Zakasnina e se pla ati jednu kunu po danu.

(Af)

KUD KOTORIBA

Ove godine slave 35. ro endan lanovi KUD-a Kotoriba u svojim su prostorima održali izvještajnu godišnju skupštinu. Predsjednik društva Vinko Horvat tom je prilikom spomenuo etrnaest nastupa u prošloj godini, uspješno doma instvo Smotre me imurskih narodnih obi aja, ukazao je na pozitivne i negativne stvari koje su se doga ale u protekloj godini te najavio kako kotoripski kudovci ove godine slave svoj 35. ro endan. Slavlje se planira u mjesecu rujnu u sklopu Dana op ine,

pa e ve ina aktivnosti u ovoj godini biti usmjerene prema proslavi tog jubileja. Horvat je pohvalio rad svih sekcija i pozvao lanstvo na još ve u aktivnost u ovoj slavljeni koj godini, naglasivši kako se samo zajedni kim angažmanom, prihva enjem zaduženja i odgovornosti svih lanova mogu realizirati zacrtani planovi. U društvu su sretni jer mladi sve više iskazuju želju za dolaskom u kud, a s njima radi Vinka Siladi. (af)

DVD KOTORIBA

GODIŠNJI SKUP DVD-a SVETA MARIJA

Ponajbolji u Me imurju po opremljenosti i organiziranosti U prošloj godini Godišnje skupštine DVD-a Sveta Marija svake godine u Dom kulture privuku velik broj lanova, prijatelja i simpatizera društva. Kako i ne bi kada društvo spada u sam vrh me imurskog vatrogastva po opremljenosti i organiziranosti.

Društvo danas ima 120 aktivnih lanova starijih od 18 godina i 80 lanova vatrogasne mladeži. Prošle godine intervenirali su 35 puta, od ega je 26 intervencija bilo na gašenju požara. Petnaest lanova društva ima završenu i posebnu obuku za neku od vatrogasnih specijalnosti kao što su strojari, voditelji amaca i rad s aparatima za zaštitu dišnih organa. U sklopu društva imaju interventnu jedinicu od 20 lanova koji su lije ni ki pregledani i obu eni za slu aj brze intervencije. Za trajanje turisti ke sezone bili su na osiguranju kampa Šimuni na otoku Pagu gdje se izmijenilo 28 vatrogasaca. Prošla godina bila je jedna od uspješnih u povijesti jer su na vatrogasnim natjecanjima osvojili ukupno 16 pehara, bili su uzorni doma ini žu-

imali šest požarnih intervencija

panijskoga seniorskog natjecanja, a nadaleko su poznati po organizaciji natjecanja sa zaprežnim šprica-

ma koje e ove godine organizirati petnaestu godinu za redom. Izvješ e o radu podnio je predsjednik

Devet lanova primljeno u Klub vatrogasnih veterana Na skupštini je devet lanova DVD-a Sveta Marija primljeno u Klub vatrogasnih veterana VZMŽ-a, za što im je priznanja uru io dopredsjednik kluba uro Hraš anec. Da bi se ušlo u klub, vatrogasac mora imati najmanje

60 godina starosti i 30 godina rada u vatrogasnom društvu. Taj primat ostvarili su Vinko Erdelji, Josip Bobi , Stjepan Gašpari , Stjepan Pavlic, Valent Musta , Franjo Kvakan, Franjo Bobi , Antun Poljak i Rudolf Golubi . (af)

Ivan Pavlic. Bila je ovo prilika da se dodijele priznanja, zahvalnice i spomenice lanovima društva za 10 i 20 godina rada u društvu, dok su po asnim vatrogasnim asnicima društva proglašeni Stjepan Pavlic i Dražen Šulj. Ivan Krišto i , zapovjednik VZMŽ-a i JVP-a Grada akovca, tom je prilikom obznanio da su upravo vatrogasci iz Svete Marije najbolji u Me imurju nakon što je završeno bodovanje društva od strane zajednice. Ponosan na svoje vatrogasce bio je i na elnik Dean Hunjadi. (af)

Svoju 122. godišnju skupštinu održali su lanovi DVD-a Kotoriba. Društvo danas okuplja 90 aktivnih lanova, što je garancija da mogu uspješno djelovati na planu zaštite od požara, gašenju požara i drugih elementarnih nepogoda. Uz sudjelovanja na vatrogasnim natjecanjima, uzorni su doma ini i organizatori Vatrogasnih igara bez granica koje e se ove godine održati šesti put. DVD Kotoriba u svom sastavu ima jednu ekipu mladeži, dok u rangu seniora ima dvije muške i jednu žensku ekipu. Prošle godine imali su 31 intervenciju, od ega je 6 bilo požarnih, a od opreme nabavili su deset komada vatrogasnih odora i ventilator za odimljavanje za-

dimljenih prostorija. Dobar rad vatrogasaca pohvalio je op inski na elnik Ljubomir Grgec.

Spomenice za svojih 20 godina rada primili su Saša Sovi i Ljubomir Cenko, dok su iste za 30 godina dobili Julije Jauk i Stjepan Lukša. Spomenice im je uru io predsjednik VZMŽ-a Zlatko Orsag koji je rekao da su kotoripski vatrogasci “stjenonoše“ vatrogasne mladeži.

Financijski plan za ovu godinu težak je 185 tisu a kuna, a najve i prihod o ekuje se od op ine Kotoriba u iznosu od 145 tisu a kuna. Na skupštini su bili i vatrogasci iz ma arskog Murakerestura i predsjednik Kluba vatrogasnih veterana Me imurja uro Hraš anec.

(Af)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

ODRŽAN SEMINAR o poduzetništvu u ruralnom turizmu

Dosti i etiristo tisu a no enja godišnje ME IMURSKI LOVCI u borbi protiv bjesno e

Osamdesetak lisica bez znakova bjesno e Duga i vrlo hladna zima natjerala je lisice u blizinu naselja, gdje se pokušavaju snabdjeti hranom. Isto tako i u poljima je primjetan sve ve i broj lisica koje se previše i ne skrivaju pred ljudima.

Kako smo prošle godine u ovo vrijeme u Me imurskoj županiji imali nekoliko slu ajeva bjesno e lisica, pasa i ma aka, pitamo dr. vet. med. Ljubomira Kolareka, županijskoga vete-

rinarskog inspektora, je li u Me imurju ove godine zabilježen koji slu aj bjesno e lisica.

- Apsolutno nema bjesno e, barem je nismo zabilježili. Ove zime lovci su ustrijelili osamdesetak lisica koje su poslane na Veterinarski institut, s kojeg su došli nalazi da lisice nisu bile bijesne, kaže Kolarek, dodaju i kako lovci imaju nalog za ubijanje lisica. (sm)

SVETI JURAJ NA BREGU

Izabran Eko flor plus, drugi se žale na odabir Op ini Sveti Juraj na Bregu na raspisani natje aj za davanje koncesije za odvoz sme a javila su se tri ponu a a.

Eko flor plus iz Gornjeg Stupnika ponudio je cijenu od 42,50 kuna za 120-litarsku kantu i njega je Op ina izabrala kao najpovoljnijeg ponu a a.

Još su se javili Murs Ekom iz Murskog Središ a, za istu uslugu traže i 59 kuna, te akove ki a-

kom s cijenom od 67 kuna. Murs Ekom i akom najavili su žalbu na odluku o odabiru.

Op ina e dati odgovore na žalbu, ali odluku ne e mijenjati iz razloga što je Eko flor plus najpovoljniji ponu a i što ima bolje i snažnije re erence od oba druga ponu a a. To e osobito biti zna ajno ubudu e, kada e se sme e i otpad odvoziti i zbrinjavati izvan Me imurske županije. (sm)

PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA akovec

Poziv za zlatne i dijamantne parove Do 23. ožujka trebali bi se umirovljenici koji ove godine obilježavaju 50. ili 60. godišnjicu braka javiti u Podružnicu umirovljenika akovec. Nakon toga

e Podružnica za njih sama ili zajedno s Udrugom umirovljenika Me imurske županije uprili iti druženje. (sm)

HKD NAPREDAK Varaždin

Donacija Maloj školi u Varešu Za Malu školu u Varešu (BiH) Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Varaždin (HKD) osiguralo je donaciju u iznosu od 20 tisu a kuna. Mala škola u Varešu je ustanova koja prihva a siromašne, odgojno zapuštenu djecu i djecu bez odgovaraju e skrbi, kako bi im se pomoglo u ostvarivanju cjelovitog rasta i razvoja te usvajanju temeljnih ljudskih i krš anskih vrednota.

HKD “Napredak” je prvi pokrenuo akciju za pomo Maloj školi u Varešu, i to preko tribine koja je 28. studenoga 2009. godine održana u Varaždinu. Jednako tako Napredak i njegov predsjednik pro . Ivan Bošnjak skrbe i pomažu u stipendiranju, odnosno potpori za siromašne u enike i studente, te 12. ljetnoj školi njema kog jezika u Be u u srpnju i kolovozu ove godine. (sm)

Turisti ka zajednica i op ina Sveti Matin na Muri u petak su bili organizatori i doma ini stru nog seminara pod nazivom “Poduzetništvo u ruralnom turizmu”, koji su vodile Vesna Rajkovi , na elnica u Ministarstvu turizma, i Romana Franji , prodekanica za razvoj na Zagreba koj školi za menadžment.

Na seminaru, koji je otvorio predsjednik TZ-a i op inski na elnik Franjo Makovec, okupilo se pedesetak ljudi iz turizma, ugostiteljstva, poljodjelstva i kulture, pretežito mladih ljudi.

Makovec je naglasio kako je cilj i želja op inskog i turisti kog elništva da svetomartinsko podru je postane zna ajna turisti ka destinacija.

- Do pred par godina imali smo 20-ak tisu a no enja godišnje. Sada bilježimo 100 tisu a no enja godišnje, a osnovni nam je cilj za godinu - dvije - tri imati 400 tisu a no enja godišnje, istaknuo je Makovec, dodaju i kako se najve i broj o ekuje u Toplicama Sveti Martin.

Makovec je svima poru io i dao do znanja da je ovo podru je velika prigoda za sve njegove ljude da sre u i zaradu prona u upravo u turizmu, ali druga ijem nego do sad. Na organiziranom, legalnom i visoko kvalitetnom.

Od lijepog kraja uzeti zaradu I Rajkovi i Franji su istaknule kako ve imaju spoznaje o kvalitetnom radu Turisti ke zajednice te e svaka u svojoj nadležnosti i mogu nostima podržavati

u Ministarstvu turizma Vesna Rajkovi .

Smjernice ruralnog turizma

Mladi su zainteresirani za turizam kvalitetne programe i projekte u turizmu ne samo u Svetom Martinu na Muri, nego i drugim županijskim sredinama.

- Od ovog lijepog i Bogom danog kraja morate uzeti zaradu, što ete najlakše organiziranjem svojih gospodarstava, objekata i proizvoda na na in da ih ponudite turistima. Mi emo ponovno

obi i Me imurje i vidjeti kako se odvijaju i dokle su stigle akcije i projekti koje smo sufinancirali.

One koji idu pomo i emo, a za one koji nisu oživljeni želimo znati kako i zašto je došlo do zastoja ili prekida te, ako nisu dobri, jednostavno ih isklju iti iz sufinanciranja te poduprti druge i nove projekte, istaknula je na elnica

Stanko Trstenjak i obitelj Haži ponu eno ne e propustiti

Smještajni kapaciteti Ono što e uskoro biti vrlo traženo, a što je na razini Me imurske županije trajni problem, problem ili pitanje smještajnih kapaciteta, mo i e se riješiti kroz program za razvoj ruralnog turizma.

- Smještajnim kapacitetima se smatraju svi oni smještajni objekti u ruralnom prostoru koji zadovoljavaju

potrebu gradskog stanovništva za mirom i uvjete za sportsku rekreaciju na otvorenom, te koji osiguravaju posjete zašti enim dijelovima prirode i ostaloj prirodnoj i kulturnoj baštini u ruralnom prostoru, odgovara Romana Franji na upite što su i kakvi trebaju biti smještajni prostori na selu.

Konkurentnost cjelovite Hrvatske na me unarodnom tržištu, ravnomjerni regionalni razvoj s integriranom turisti kom ponudom plave i zelene Hrvatske te trajna zaštita, implementacija i poštivanje visokih ekoloških standarda te dugoro no održiva valorizacija turisti kih potencijala dio su Smjernica za razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj, pa tako i Me imurju.

Za op inu Sveti Martin na Muri, ali i za gotovo itavo Me imurje, vrlo je zna ajno samozapošljavanje i motiviranje mladih na ostanak u ruralnim podru jima. Toplice Sveti Martin tu su istaknute kao odli an primjer, jer preko 70 posto zaposlenih jesu mladi ljudi. Razli itih kvalifikacija, od obi nih zanimanja do visoko stru nih i školovanih zvanja.

Nakon gotovo poro ajnih muka, koje ipak predugo traju, kona no bi mogli zaživjeti seoski turizmi, kao vrlo zna ajan dio turisti ke ponude i samozapošljavanja. Ministarstvo e kreditirati razvoj turizma na selu, kako bi pomoglo ukupan razvoj turisti ke ponude kao dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Na taj e se na in pove ati kvaliteta življenja na selu, o uvati se identitet seoskog prostora i stvoriti destinacije seoskog i ekoturizma, izre eno je na seminaru, koji e imati i svoje nastavak u skorije vrijeme.

(Stjepan Mesari )

GODIŠNJA SKUPŠTINA PD-a “Bundek” Mursko Središ e

I tre i put Sonja Vrši predsjednica U Seoskom turizmu Gori anec, objektu gdje su do sad održali velik broj svojih skupova, na emu je obitelji Stjepana Gori anca i zahvaljeno, u petak je Planinarsko društvo “Bundek” iz Murskog Središ a održalo svoje izbornu godišnju skupštinu.

Jednoglasno su svi nazo ni za novu predsjednicu društva ponovno izabrali pro esoricu Sonju Vrši , koja je ovu dužnost obnašala i u prethodna dva mandata. Izabrana su i sva druga tijela društva, te su podnesena izvješ a o radu, financijama te nadzoru. Nova - stara predsjednica Vrši kandidaturu je prihvatila pod uvjetom da ostane isti Upravni odbor, što je i prihva eno, pa tako uz nju UO ine Zlatko Bahun, Ranka Šušterši , Stanko Nemec i Bojana Balaž. Novi Nadzorni odbor ine Josip Hreš (predsjednik), te Nevenka Ribari i Tanja Bahun ( lanovi).

PD “Bundek” broji 168 lanova koji redovito pla aju lanarinu. Lani je udruga uprihodila 61.920 kuna, a potrošila 54.880 kuna.

Vincekovo Središ e diglo na noge

Sonja Vrši po tre i put za redom izabrana je za predsjednicu PD-a “Bundek”

Ferijalni savez - Ove godine u lanili smo se u Ferijalni savez, te tako imamo ve e pogodnosti no enja i putovanja koja nam nude, no, potrebno je više in ormacija o radu saveza.

Nadam se kako e lanovi imati slobodne vikende kada e-

mo se o tome mo i pozanimati, te isto tako urediti i održavati jednu stazu u Žumbera kom gorju, koju smo dobili na održavanje od HP saveza, isti e Vrši , uz želju da lanovi što više vremena provode u prirodi i dobrom društvu. (sm)

Vincekov pohod bio je najve a i najbolja priredba društva u protekloj i u po etku ove godine koji je okupio skoro 2.500 sudionika. ak 33 pohoda, od kojih nekoliko u Sloveniji, Austriji, Italiji i Ma arskoj, imao je u minuloj godini PD “Bundek”. Njihova “ekspozitura” u akovcu, koju predstavlja Zoran Bari , pak je pohodila neke vrhove u BiH, te na Mljetu.

Omasovljenje i edukacija lanstva te brojni pohodi osnovni su ciljevi društva u 2010. godini.

- Rad s mladima nam je jedan od prioriteta jer njima želimo prenijeti pozitivna iskustva i razmišljanja o sebi te društvu i prirodi koja nas okružuje. Ove godine kanimo u ekoprojekte i akcije uklju iti u enike Osnovne škole, ali i ostale gra ane, naglašava Vrši . Bundek e nabaviti opremu potrebnu za osvajanje visokogorja, za što e im trebati više novca, koji o ekuju i od Grada s kojim imaju dobre odnose i suradnju.

(Stjepan Mesari )

23. velja e 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUPANIJSKA smotra Lidrano 2010. osnovnih škola Me imurske županije

ŽUPANIJSKA smotra Lidrano 2010. srednjih škola Me imurske županije

Na smotri sudjelovalo Predloženi radovi za dvjestotinjak u enika Državnu smotru Županijska smotra Literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva djece osnovnih škola Me imurske županije, iji je doma in bila Osnovna škola Ivanovec, održana je pretprošli petak u Centru za kulturu akovec, na kojoj su predloženi radovi za državnu smotru Lidrano.

- U samoj organizaciji ništa se nije promijenilo. Nakon me uop inskih smotri koje su održane u OŠ Selnica i OŠ Draškovec, gdje su povjerenstva odabrala najbolje radove, održana je županijska smotra Lidrano. Direktno na državnu smotru idu filmovi i radioemisije. Ve je dvadeseta godina otkako Lidrano traje. Mislim da mi Me imurci nismo posustali u tom radu, o emu govori 180 minuta programa što se ti e dramskih i scenskih radova na me uop inskim smotrama. To je dovoljan pokazatelj da Me imurci i te kako vrijedno rade. No, tko e na držanu smotru u Šibenik, tek emo vidjeti, kazala je Julijana Levak, predsjednica povjerenstva, koja je dodala da je na ovogodišnjoj županijskoj smotri sudjelovalo dvjestotinjak u enika te dvadesetak škola, što je za pohvalu Me imurcima.

Povjerenstvo za literarni izraz za Državnu smotru predložilo je radove “Kmi ni ko ek” Ane Radmani , u enice 6. razreda OŠ Kotoriba, pod vodstvom Nikoline Fuš Zvošec, “Klinka, a ve glumica” Ane Novak, u enice 5. razreda OŠ Selnica, pod vodstvom Natalije Jurinec, “Zima” Marka Šte ana, u enika 5. razreda OŠ Prelog, pod vodstvom Stjepana Orsaga, “Ne želim i i u takav svijet” Lucije Šajnovi , u enice 8. razreda OŠ Štrigova, pod vodstvom Sanje Jerosimi - Puklavec, “Osmijeh” Darije Vuk, u enice 7. razreda OŠ Prelog, pod vodstvom Stjepana Orsaga.

Povjerenstvo za novinarski izraz, školske listove, radio, filmsko i videostvaralaštvo za Državno je

smotru predložilo tri novinarska rada, me u kojima je intervju “Rode kao i Me imurci odlaze u svijet trbuhom za kruhom” Brune Mikeca, u enika 8. razreda OŠ Draškovec, pod vodstvom Ivane Beti, intervju “Glumac s dušom heavy metalca” Ive Majerski, u enice 7. razreda III. OŠ akovec, pod vodstvom Tihane Preksavec, i putopis “Nezaboravni praznici u svjetskoj metropoli” Paule Pongrac, u enice 8. razreda OŠ Gori an, pod vodstvom Snježane Granatir.

Za Državnu smotru predložene su i tri radijske emisije te tri videorada. Me u predloženim radioemisijama jesu “Kajkavijana-ve mam”, autorske ekipe koju ine Edi Novak, Leona Srša, Karla Kuzma, u enici OŠ Mursko Središ e, pod vodstvom Ivana Le eka, “Slu ajni susret” autorske ekipe koju ine Ana Tarandek, David Tuksar, Ervin Bistrovi , Silvio Zadravec, Luka Vinkovi , Dora Veronika Smoli , OŠ Ivana Gorana kova i a Sveti Juraj na Bregu, PŠ Zasadbreg, pod vodstvom Sanje Bacinger, i radioigra “Mrvi ak” Stjepana Petkovi a, Emili Novak, Ive Bulovi , Saše Bulovi a, Marina Vidovi a, Ninoslava Jurasa, Roberta Iliana Plevnjaka, Petre Pospišil, Karla Varge, Benjamina Hamera, montažera Radovana Petkovi a, u enika OŠ Ivanovec, pod vodstvom Nataše Kralj.

Za Državnu smotru predložena su i tri filmska i videorada, me u kojima su animirani film “Baka nam pri a” autorske ekipe koju ine Lucija Flac, Karla Jurši , Karin Roha ek, Magdalena Bistrovi , Dora Veronika

Smoli i Ivan Zadravec, u enici OŠ I. G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu, PŠ Zasadbreg, pod vodstvom Mirne Vajda.

Televizijska reportaža “ ovjek koji još pamti” autorske ekipe koju ine Jurica Kraja i i Bruno Ben ek, u enici OŠ Mursko Središ e, pod vodstvom Ivana Le eka, te dokumentarni film “Redovnica s tetovažom” autorske ekipe koju ine Benjamin Hamer, Stjepan Petkovi , Karlo Varga, Iva Tkal ec, Filip Ruži , montažer Radovan Petkovi , u enici OŠ Ivanovec, pod vodstvom Nataše Kralj.

Od pet listova koji su sudjelovali na županijskoj, za Državnu su smotru predloženi “Grlica” III. OŠ akovec, iju redakciju predstavlja u enica Paula Ilijaš, pod vodstvom Tihane Preksavec, “Ivan ica” OŠ Ivanovec, iju redakciju predstavlja Ana Baša, pod vodstvom Tanje Radikovi , i “Goran” OŠ I. G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu, iju redakciju predstavlja Sara Se an, pod vodstvom Jelene Dokleje.

Povjerenstvo za scenski izraz za Državnu smotru predložilo je dramsko - scensku igru “Nesre na pura” OŠ Štrigova, Podru na škola Stanetinec, pod vodstvom Božene Kralj, recital “Mi smo itak de ki” OŠ Mursko Središ e, pod vodstvom Sonje Vrši , te dramsko - scensku igru “Na brzu ruku skupljeno društvance” OŠ I.G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu, pod vodstvom Alena Barbi a. Direktno na Državnu smotru ide monolog esike Kolari “Barbie”, u enice I. OŠ akovec, pod vodstvom Natalie Plešnar. ( oto: Vrzan)

Na ovogodišnju županijsku smotru LiDraNo 2010. srednjih škola Me imurske županije, iji je organizator i doma in bila Ekonomska i trgova ka škola akovec, bilo je prijavljeno trinaest u eni kih radova literarnog izraza, šest u eni kih radova samostalnoga novinarskog izraza, jedan u eni ki list, jedan anzin, jedna radijska emisija i jedan videorad.

Pod vodstvom predsjednice Povjerenstava Dijane Fric, pro . savjetnice, županijska povjerenstva radila su u sljede em sastavu: za literarno stvaralaštvo predsjednica Povjerenstva bila je Nada atlai , pro ., s Josipom Mihalkovi em i Verom Zemuni kao lanovima.

Od prijavljenih literarnih radova kao najbolje prijedloge za Državnu smotru odabrali su “Pri u” Josipe Mrle, u enice etvrtog razreda Gimnazije akovec, ija je mentorica Zlatka Grahovec, kao i rad “Eko” u enika etvrtog razreda Dine Vlaheka iz iste škole. Mentor Dini Vlaheku bio je Ivan Pranji .

Predsjednik Povjerenstva za podru je novinarskog stvaralaštva bio je Marijan Lazar, pro ., a lanovi Povjerenstva bili su Kristina Štebih i Tomica Jakopec. Povjerenstvo je za Državnu smotru predložilo list Graditeljske škole “Graditelj”, iji je u enik - predstavnik redakcije Nikola Popovi , tre i razred, a voditeljica je Romina He a. U kategoriji samostalnoga novinarskog rada odabran je anzin Stele Horvat, u enice tre eg razreda iz iste škole, “ akovec underground”, ija je voditeljica Željka Korent - Hozmec.

Smotra dramskog stvaralaštva održana je 12. velja e u dvorani Centra za kulturu u akovcu, a prethodila joj je izložba literarnih

i novinarskih radova u predvorju Centra, kao i okrugli stolovi lanova povjerenstava za novinarski i literarni izraz, u enika sudionika i njihovih mentora.

Za predsjednicu Povjerenstva za podru je dramskog stvaralaštva imenovana je Zlatka Grahovec, pro ., dok su lanovi Povjerenstva bili Romano Bogdan i Dubravko Torjanec.

Smotri dramskog stvaralaštva nazo na je bila i lanica državnog Povjerenstva Stephanie Jamnicky, redateljica Hrvatskog radija, koja e iz izbornog podru ja Zagreba ke, Krapinsko - zagorske, Varaždinske i Me imurske županije izabrati jedan pojedina ni i dva dramsko - scenska nastupa.

Vidjeli smo monolog Mire Gavrana “Klara” u izvo enju Patricije Pongrac iz Srednje škole Prelog, pod vodstvom Milorada Sarapa. Iz iste škole došla je i dramska družina koja je izvela i dramsko - scensku igru Denisa Pala i a “Or ej i Euridika”, pod vodstvom Marijana Lazara. Iz Tehni ke škole kazivanjem poezije predstavio se Krešimir Kelin tekstom Alojza Majeti a “Živjeti ne alsificirano”, pod vodstvom mentorice pro esorice Darinke Bundalo. Poeziju Jasne Livade “Pripitomljavanje”,

UDRUGA “Mladi informati ari Strahoninca” ve pet godina uspješno djeluje

Znanje iz informatike garancija je bolje budu nosti Mudra misao kaže: Na mladima svijet ostaje. Onda je logi no da što više ulažemo u mlade, u njihovu edukaciju i boljitak. Toga je svjestan i Dejan Drabi koji je prije nešto više od pet godina osnovao udrugu “Mladi in ormati ari Strahoninca” (skra eno MIS).

Briga za mlade in ormati are jedan je od klju nih razloga osnivanja udruge. MIS stvara preduvjete znatnom poja anju svoje djelatnosti te time izravno pridonosi bogatstvu društvenih doga anja u svome mjestu i županiji.

Glavni aduti kojima MIS raspolaže u privla enju velikog broja školske omladine jesu popularnost i propulzivnost djelatnosti kojom se bavi te pružanje relativno skupe i zbog toga nepristupa ne opreme mladim istraživa ima na polju in ormatike. Pristup znanju iz podru ja in ormacijsko - komunikacijskih znanosti svakom mla em lanu garancija je bolje budu nosti. Ujedno, svoje djelovanje udruga uvelike usmjerava i in ormati koj pismenosti odraslih ljudi zbog što uspješnije integracije Republike Hrvatske Europskoj uniji.

S obzirom na to da udruga djeluje u sklopu tehni ke kulture, time je stekla i svoje lanstvo u Zajednici tehni ke kulture Me imurske županije (ZTKMŽ). Godine 2005. MIS postaje punopravna lanica Hrvatskog saveza in ormati ara (HSIN), gdje je predsjednik

udruge izabran za lana Nadzornog odbora.

Glavna zada a udruge, kaže Drabi , sastoji se u obrazovanju i odgoju, s naglaskom na mladež: Izradili smo web stranicu op ine Strahoninec (www.strahoninec. hr), kao i web stranice ‘Zajednice tehni ke kulture Me imurske županije’, ime su stvoreni preduvjeti promoviranja rada udruge MIS. Udruga intenzivno ve petu godinu obavlja obrazovnu djelatnost in ormati kog opismenjavanja gra ana. Posebna se pažnja u odgojnom djelovanju posve uje izoštravanju komunikacijskih sposobnosti i kulturi opho enja u komunikaciji. Usmjerava se prema Internetu kao izvoru in ormacija i znanja, prema ra unalu kao stroju koji zamjenjuje velik dio pomagala koje je ovjek izmislio kako bi sebi olakšao život. Osim kao izvor zabave, ra unalo se prikazuje kao izvor znanja i stroj koji može pomo i u svim podru jima ljudske djelatnosti.

Microsoft im je donirao softver u vrijednosti oko 250.000 kuna Udruga MIS svojim transparentnim radom, pro esionalizmom te idejama kreira projekte koje su do danas prepoznale mnoge institucije. U tom smislu vrijedi spomenuti pokroviteljstvo najja e svjetske in ormati ke kompanije “Microso t”. Micro-

tvenoj zajednicu, a odnosi se na brigu o zaštiti autorskih djela – so tveru (ra unalnim programima ili aplikacijama), pa su sva ra unala MIS-a opremljena legalnim licencama.

Besplatna škola mladih programera

Zbog nedostatka prostora mali informati ari trenutno u e u “mobilnoj” u ionici so t je prepoznao projekt u radu s djecom i mladima te je donirao so tver u vrijednosti oko 250.000 kuna u smislu nematerijalne imovine, kao i radne materijale te manje

poklone djeci u svojstvu motivacije za rad.

Osim in ormati kog obrazovanja, MIS pridodaje zna aj ostalim vrijednostima koje nedostaju u druš-

OŠ Strahoninec nema razumijevanja za mlade informati are?

U svojim po ecima udruga je svoje djelovanje ostvarivala u OŠ Strahoninec u radu isklju ivo s djecom te škole. Udruga je tako radu škole pomogla sa sedam ra unala, da bi kasnije od toga jedno ra unalo donirala KUD-u Strahoninec te Op ini Strahoninec. No, došlo je do ponekih problema ...

- Naša škola, na žalost, ne prepoznaje otvoreni rad udruge, odnosno ne pronalazi zajedni kih interesa pa stoga udruga MIS svoje cjelokupno djelovanje nastavlja u prostorima Op ine Strahoninec.

Uvjeti su znatno teži nego oni u

školi, ali svojim radom, projektima te suradnjom s udrugom MIK (Me imurski in ormati ku klub) uspjeli smo svoju mobilnu u ionicu opremiti s vrhunskih petnaest prijenosnih ra unala kako bi djeci pružili što ve u kvalitetu u radu, kazao je Dejan Drabi .

On isti e i to kako im je za kvalitetan rad neophodan prostor: Nadamo se da e se san o u ionici ostvariti gradnjom društvenog centra naše op ine. Time e se ostvariti mogu nost stalnog pristupa in ormati koj opremi od strane mla ih, ali i starijih lanova udruge.

MIS ostvaruje donacije projektima od Ministarstva kulture (projekt “Promocija kulture putem Interneta“), a posebnost je projekt “Škola mladih programera“ kao jedinstven projekt u našoj županiji namijenjen djeci od 3. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole. Projekt je to koji je donacijama prepoznalo Ministarstvo prosvjete i športa, kao i Me imurska županija. U projekt “Škola mladih programera“ u lanjuje se sve više djece iz gotovo cijelog Me imurja, a udruga MIS ogleda svoju kvalitetu i slanjem djece na in ormati ka natjecanja, i to u najja im kategorijama, gdje redovito osvajaju najbolje rezultate.

MIS je svojim projektima dao i svoj doprinos budu oj izgradnji društvenog centra u Strahonincu u smislu projekta “Multimedialni centar“ koji je kandidirao Ministarstvu kulture.

Udruga MIS uklju uje se i u Microso tove projekte poput “Live@ EDU“ i “DreamSpark“, a u suradnji s Me imurskim in ormati kim klubom putem Hrvatske zajednice tehni ke kulture i Zajednice tehni ke kulture Me imurske županije otvara u op ini Strahoninec 2008. godine podružnicu ECDL testnog

kazivala je u enica Barbara Toma iz Gimnazije akovec, pod vodstvom Nade atlai , dok je “Bele rože” Dragutina Domjani a kazivala u enica Nina Strahija iz Srednje škole Prelog, vod vodstvom Marijana Lazara.

Dramsko - scenskom igrom “Jentonovski zvon /Proš enje v Mihaljevci/” mr. sc. Emilije Kova predstavili su se u enici Graditeljske škole akovec, pod vodstvom njihove mentorice mr. sc. Emilije Kova .

Predstavu Witolda Gombrowicza “Ferdydurke - Utamni enje i nastavak umanjivanja” pripremili su pod vodstvom Nevenke Mlinari u enici Tehni ke škole. Gimnazija akovec izvela je dramsko - scensku igru Tina Grabara “Praznici?”, pod voditeljstvom njihove mentorice pro esorice Nade atlai .

Prosudbeno Povjerenstvo je kao izravan plasman na Državnu smotru odabralo kazivanje “Bele rože” Dragutina Domjani a, u izvo enju Nine Strahije iz Srednje škole Prelog.

Dramske družine Graditeljske škole akovec, Gimnazije akovec i Tehni ke škole akovec morat e pri ekati daljnju selekciju državne izbornice Stephanie Jamnicky. ( oto: vrzan)

centra. ECDL je me unarodno priznata diploma in ormati ke pismenosti.

Djeca u e raditi u vrhunskim programskim jezicima Danas gotovo trideset djece polazi besplatno te ajeve u kojima stje e vrhunac znanja spram svojoj dobi i mogu nosti, i to iz podru ja: programiranje u BASIC-u i PASCAL-u, rad u alatu Microso t Visual Studio koriste i programski jezik C#, alatima iz seta Microso t Expression (Design, Web i Blend), izradi klijentskih Internet stranica u HTML uz JavaScript kodiranje te serverske stranice korištenjem PHP i ASP. net jezika, rad u operacijskom sustavu Linux, rad u grafi kim alatima ...

No, rad udruge nije samo usmjeren na u enje, pa tako odrasli lanovi udruge za djecu organiziraju druženja popularno zvanih “GameParty“ i “LanParty“.

- Udruga MIS specifi na je po tome da jedina u našoj županiji u i djecu osnovnoškolske dobi radu u vrhunskim programskim jezicima poput PASCAL-a i C#, kao i u najmodernijim in ormati kim alatima kao što su Microso t Visual Studio. Stoga su naša djeca prepoznata u srednjim školama s visokim stupnjem in ormati kih znanja, a mi smo uvjereni da e stoga u budu nosti biti korak ispred drugih te tako ste i boljitak za sebe i našu zajednicu, tim više što u Hrvatskoj nema puno programera, isti e Drabi .

Ulaz u Macinec s nizinske strane i “do ek“ sa željezni kom brkljom

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Kažu Macin ari da njih nema puno, ali da im je slava velika. I da je mjesto utemeljeno još u rimsko doba kao uporište Maxentia. Prvi pisani spomen sela datira iz 1077. godine pod imenom Maksencija.

Taj je kamen uzidan u župnu crkvu Poho enja Blažene Djevice Marije.

Ina e, tu je zabilježeno da je 1334. godine bila crkva koju su držali templari. E, ali što je sve poslije bilo nije baš jako zabilježeno. A onda je u 19. stolje u nastao pravi bum.

Kroz Macinec je prolazila prva željezni ka pruga. I Macincu je udahnula novi život. No, još je prije u 18. stolje u Macinec postao sjedište “kapelanije“. To bi se danas moglo re i op ine. A onda je u 19. stolje u željeznica pokrenula selo. Ljudi su po eli putovati. Razvila se trgovina. Željezni ka postaja postala je tranzitna stanica cijelog gornjeg dijela kojima je bila najbliža. I tako je i Macinec postao tranzitno mjesto.

A on je to i danas. Jer u samom su mjestu etiri kr me. A donedavno ih je bilo i pet. Nisu one ovdje zbog Macin ara ve e zbog onih koji se spuštaju s bregova. I idu dalje prema Nedeliš u i akovcu. A na povratku se prije odlaska u bregove treba malo i osvježiti. Jer Macinec je to no na prijelazu iz nizine u bregovit kraj. Kažu u šali da su oni “južna vrata brežnog Me imurja“.

Pa i Trnava koja ga presijeca govori o tome. A tri mosta preko rje ice pak svjedo e da je život s obje strane. Samo da u Trnavi jošima i vode.

Nekada su neke ku e bile udaljene od drugih. Negdje oko šume. Pa su stoga neki od njih i dobili nadimak Šumski. No, glavna podjela sela ipak je na Spodnji i Gornji Macinec.

To onako od nekada. A danas pak su se podijelili u Glavnu, M. Krleže, I. Novaka, M. Gupca, Trnavsku, Radi evu, Školsku i Ljudevita Gaja ulicu.

Kažu da su birali narodna imena.

Bez politi ara. Jer oni su “ udna roba nepoznata vijeka trajanja i kakvo e“ … Pa ne bi onda htjeli mijenjati nazive taman onda kad se na njih naviknu.

Marijan Perger, predsjednik Udruge veterana dragovoljaca Domovinskog rata op ine Nedeliš e.

- U Domovinskom ratu iz Macinca je sudjelovalo dvadesetak branitelja i, sre om, svi su se vratili

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/19

Nas ima baš tuliko kaj to no znamo što ima peneze, a što nej!

Župna crkva Poho enja Blažene Djevice Marije

Pre cugu smo si zbirali golobeka Kažu Macin ari da oni nikada nisu morali i i u druga sela tražiti ljubav. Sva bi mladost, i ženska i muška, s bregova dolazila k njima na željezni ku stanicu. I onda bi doma i dolazili samo “na štelingu“. Da si nešto nagledaju. A onda bi poslije pri ekali da se s cugom ti vrate. E, a dalje je sve onda išlo kako to ve ide.

I tako, vele oni stariji, da je ve ina ljubavi bila “banhovska“. Zato i vele da ih je njihova željeznica povezala s cijelim svijetom. A donijela velike ljubavi s okolnim selima. Ne hodaju više gledati na stanicu. Nemaš koga vidjeti. A tko pro e automobilom ionako ne ga vide. Zato i vele u šali da je Macin arima “cug odišel sa zlatnim vremenima cuga“. Nema više onoga staroga veselja. Vele da se sada svatko sam veseli. Ki kak more i kak zna. Jedino ako žensko društvo nešto organizira, onda je pravo veselje. Samo ne mogu se više veseliti u zadružnom domu.

Jer, trebalo bi ga obnoviti. A njih je ipak malo. Sad se vesele u malom

Juraj Hergoti i Sre ko Bratkovi , predsjednik i tajnik DVD-a. - Mislimo da vatrogasci daju velik doprinos životu sela

Milanka Marciuš majstor je za izradu cvije a od krep papira i luš inja. Nema op inske priredbe na kojoj nisu izloženi njeni radovi. - To jako volim pak delam. (Njezina ku a je prava izložba.)

sportskom domu. Ali, veselje je ipak veliko. A kada se dogradi taj sportski dom, bit e još ve e. Makar je malo onih koji e se sjetiti da je tu nekada bio strelja ki klub.

Niš i nema peneze pak smo si sre ni Macin ari vole šalu. I tvrde da su veliki veseljaki. I da su nekada bili bogati, a danas nisu. Ali znaju da je sve prolazno pak se ne uzbu uju. Kažu da to zato što to no znaju tko koliko ima penez. A vele da je onih koji imaju malo. Pa kako ve ina nema peneze, svi su sretni.

Ali ne kao nekada kada su hodali na svoja polja. Ve malo njih zna kako se uop e i zovu. A to su Peski, Štuk, Škrapina graba, Pod bregom, Berek, Lenartica, Rakita, Duge jive, Korta e … No, za “banhof“ kao dio mnogi znaju i sada … Danas nema ovdje poljoprivrednika velikih kao drugdje. I nekoliko njih što drži koze nema puno koza. Vele da ak i gorice koje imaju u Vukanovcu i Urbanu nisu velike. Kažu da im je sve malo, jedino želja da Macinec bude slavan je velika. Jer dio sla-

Mario Brkinja , domar u Lova kom domu. - Mi lovci imamo odli nu suradnju sa svim udrugama

ve je ve stekao u prošlosti. To je ono kad su u selo dolazili mudri ljudi sa svih strana. Ili onda kada su još 1913. godine osnovali u selu mješoviti pjeva ki zbor. Vodio je to župnik Ignacije Lipnjak. Ili kad su 1920. osnovali itaonicu. Odmah je tu otvorena i kr ma. Pak su onda Macin ari masovno odlazili “u itaonicu“.

Se smo probali, ali rom se ne ide Žale se oni da im je društveni život zamro. Nekada je cijelo selo plelo cekere pa bi se tako okupljali po grupama. A poslije svi skupa na zabavama. No, treba re i da još danas se uzgaja doma a kuruza. Ne toliko zbog luš inja, koliko zbog kukuruznog brašna. Jer pravi žganci su samo od brašna doma eg kukuruza. Sigurno su ih puno jeli i nekada. Jer probali su oni s rukometnim klubom. Onako na “lešu“.

Pak su probali i košarku. Bilo je to ono pravo. I onda se dizala i prašina za igra ima, a noge su bile krvave.

Zato i vele da su onda lili krv na terenu. Pa su probali i streljaštvo.

Zdenko Marciuš, tajnik NK Centrometala. - S obzirom na broj stanovnika, selo se može ponositi našim rezultatima, a klub pak sponzorom ije ime nosi

Draženka Dove er sa suprugom Ivanom. - Još se pletu cekeri iz luš inja. Negda je celo selo plelo, veli ona

I sve je nekako zamrlo. Sada su se zaustavili na nogometu. I vele da igraju tvrdo kao pravi centrometalci. A oni kojima je bilo do meta otišli su u lovce. Vele da su tu našli svoje mjesto i svi oni koje vole prirodu i šalu. Dogodilo se tako da je umro lovac - Macin ar. I žena zamolila pogrebnike da ga ostave doma preko subote i nedjelje.. Da bar jedan vikend bude doma. I dok jedni hodaju po šumama traže i divlja ili gljive, Marica Pufekova hoda s aparatom i slika. Jer, kako veli, u šumama oko Macinca puno je ljepote.

Da smo skupa, smo veseli Jako se ponose svojim sumještaninom dr. Ivanom Novakom. On od malih nogu nije trpio ma arske natpise po selu. Pa onda kad se raspala Austro - Ugarska osjetio je da je as da svoje Me imurje pripoji Hrvatskoj. Što mu je smetalo, to je htio mijenjati. Kažu da su oni takvi kakav je bio i dr. Novak. Uporni i tvrdoglavi. Što naume, to e jednom i napraviti. Možda ponekad

Marija Žnidari , predsjednica Društva žena, Dubravko Žnidari , jedan od inicijatora, i prva predsjednica Štefanija Oreški. - Društvo žena je pokrenulo život Macinca, kažu oni

i ne e biti najmudrije, ali … I vole biti svoji na svojem. I ne ekati da im netko drugi nešto napravi. Zato ih sada smeta što iz sela nemaju ni jednog vije nika u Op inskom vije u. A ne vole da im drugi kroje pravdu. No, da se znaju poveseliti, vidi se na Dan Macinca. Za Veliku Gospu. Ujutro se ide na misu. A onda se u povorci ide na igralište.

Tamo po inju vesele igre. I to traje cijeli dan. I završava sve velikom zabavom. Kako vele, na zabavu idu svi pokretni Macin ari. Ipak priznaju još jedno. Macin arke su vratile život u selo. Otkad su osnovale Društvo žena sve je postalo veselo. Priredbe u selu, sportska nadmetanja i sve drugo … Kažu one u šali da je kona no tak moralo biti. Ako su ve gazde pri hiži pak se dobro štima, onda se moglo tak napraviti i u selu. I se štima. Vele da je kona no to prva pokazala mama Iveka Novaka kad mu je rekla “nek sam tak dela i dale“ … I dala im je pravoga primjera. A da je to tako najbolje pokazuje to da su jako veseli kad su sij skupa. Pa makar i nemaju peneze.

Ivan Krištofi , predsjednik VMO-a, sa suprugom Darinkom. – Ništa nam ne fali u Macincu. Kao predsjednik se trudim za selo, a osobno smo sretni s dva sina, Boris ima najmla eg stanovnika i drugi je Damir i snaha Branka s unucima Brunom i Hanom

Macinec je zadnja željezni ka postaja prema zapadu, odnosno prema Sloveniji, na prvoj željezni koj pruzi izgra enoj u Hrvatskoj. Nekada su na željezni koj stanici bila dva kolosijeka. Macinec je bio poznat po utovaru drva i tu se odvijala živa poduzetni ka aktivnost u “foringašenju” drva.

Macinec spada u op inu Nedeliš e, ali je sjedište župe, od 1818. godine, Poho enja Blažene Djevice Marije. Velika župna crkva izgra ena 1881. godine vrijedan je kulturni spomenik. Crkva takvog nacrta, ali manja, izgra ena je i u Vratišincu pa Vratišin ari govore da su nacrti zamijenjeni jer je malo selo Macinec dobilo veliku crkvu. Macinec je rodno selo dr.

Ivana Novaka, zaslužnog za pripojenje Me imurja Hrvatskoj 1918. godine i potom prvoga gra anskog povjerenika u Me imurju.

Macinski vatrogasci demonstriraju svoje vještine na proslavi Dana Macinca

Seoske posebnosti

Sedmomjese ni Filip Krištofi najmla i je stanovnik sela. U društvu je s mamom Kristinom i tatom Borisom

Macinski lovci u lovu po etkom godine

Postanak sela datira još iz vremena kada je tu bilo rimsko uporište s tvr avom Max. Prema popisu iz 1857. godine, tu je živjelo 270 stanovnika u 44 ku e. Svi su bili Hrva , osim jednog Ma ara, a u pu koj školi je jedan u itelj podu avao 53 dje aka i 44 djevoj ice.

Godine 1937. Macinec je imao 518 stanovnika, 1981. bilo ih je 599, 1991. 615.

Prema zadnjem popisu, bilo je 618 stanovnika koji su živjeli u 185 ku anstava i 188 stanova. Prema njihovim podacima, taj se broj nije mijenjao. Imaju 9 napuštenih ku a, 48 udovica, 7 udovaca, 29 starih de ki, 19 srednjoškolaca, 13 studenata. Imaju 2 trgovine, 4 kr me i 9 napuštenih ku a. U selu imaju zdravstvenu ambulantu, ljekarnu, sportski dom, poštu. U zadružnom domu, koji vapi za ure enjem, sve udruge imaju svoje prostorije. Dvorana je prije etrdeset i više godina bila ure ena kao odli na sportska dvorana. Danas škola, koja radi u školskoj zgradi izgra enoj 1989. godine, nema sportsku dvoranu. Školu sada poha a 468 u enika, raspore enih u 25 razrednih odjela, 16 razredne nastave i 9 predmetne. Ukupno je u školi 50 posto Roma, dok je u samoj razrednoj nastavi to 80 posto. Selo teritorijalno spada u op inu Nedeliš e, ali je sjedište župe Poho enja Blažene Djevice Marije s prekrasnom župnom crkvom koja dominira krajolikom.

O ljudima …

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji je predsjednik Ivan Krišto , a lanovi su Branko Kova - Carinik, Štefanija Oreški, Željko Ko a i Zdenko Marciuš.

Najstarija udruga u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano 1922. godine. Prvi je predsjednik bio Stjepan Puklavec, zapovjednik Mirko Logožar, a lanovi Upravnog odbora: Antun Serec, Stjepan Kiri , Stjepan Jambroši , Vinko Škvorc, Nikola Jambrovi , Josip Bratkovi , Mirko Kosi i Ivan Štefulj.

Sada je predsjednik Društva Juraj Hergo , dopredsjednik je Darko Dove er, zapovjednik Dejan Kova , dozapovjednik Dejan Puklavec, tajnik Sre ko Bratkovi , blagajnik Nikola Serec te Miljenko

Samozatajna, odli na u enica, maturantica gimnazije, karatistica Ivana Fileš najbolja je sportašica Macinca. Govoriti o uspjesima trajalo bi predugo, no, prošle je godine nastupila na Svjetskom kupu kao lanica reprezentacije Hrvatske. Na slici je s mamom Danicom i tatom Slavkom (fali brat Petar) i dijelom osvojenih odli ja

Najstarija u selu je Katarina Kiri s 88 godina. – Sve je u Macincu bilo druga ije negda. U društvu je sa sinom Ivanom, snahom Slavicom, a tu su i unuci Ivana i Damir

lanovi Vije a Mjesnog odbora: Branko Kova - Carinik, Ivan Krištofi , predsjednik, Štefanija Oreški, Željko Kofja i Zdenko Marciuš

Dramska skupina u Društvu žena: Mirela Germek, Boris Velicki, Adalita Kiri i Štefanija Oreški. - Boris Velicki proglašen je najboljim glumcem na KAM-u, nek se zna, kaže ženski dio ekipe

Sportska ekipa Društva žena: Marija Slokan, Katarina Mikulan, Draženka Dove er, Magdalena Špicar Marciuš, Adalita Kiri , Marija Žnidari , Mirela Germek i Marija Pufek

Ivan Oreški, bivši predsjednik VMO-a, sa suprugom Darinkom i majkom gospo om Darinkom Oreški r. Videc, prane akinjom dr. Ivana Novaka. - On je bio brat moje bake, a tu gdje se sada ja nalazim je bila itaonica, otvorena 1920. godine, kaže gospo a Oreški r. Videc

- Da smo mi Macin ari majstori za izmisliti, nije nepoznato. Najbolji ure aji za grijanje dolaze iz Macinca i najbolje inox ba ve, a za izgradnju bazena znaju nas i u Hanoveru. I kad sve to tako ide, zasviramo si na ovom kontrabasu koji eka da ga patentiramo, kaže Ivan Krištofi Srša, mla i lan UO-a. Društvo okuplja ukupno 33 ak vna lana.

Lova ko društvo “Srnjak“ Macinec osnovano je prije 65 godina. Društvo trenutno ima 35 lanova, a gospodare na lovnom podru ju od 2455 hektara.

Lovci posjeduju lova ki dom koji iznajmljuju ostalim udrugama s kojima ina e imaju odli nu suradnju. Predsjednik Društva je Robert Sambolek, dipl. ing., tajnik Marijan Ser , blagajnik Stjepan Krznar, lovnik Miran Preložnjak, dok su ostali lanovi Upravnog odbora Ivan Podvezanec, Branko Marciuš i Branko Ribari .

Nogometni klub Macinec osnovan je 1973. godine. Sadašnje ime CENTROMETAL Macinec nosi 16 godina, a natje e se u 1. me imurskoj ligi. Prvi predsjednik kluba bio je Aleksander Purgari , tajnik Ivan Vinceti , blagajnik Julijan Dove er, a trener Franjo Mikulan. Sada je predsjednik kluba Davor Zidari , tajnik Zdenko Marciuš i blagajnik Ivica Dove er. Klub ima 60-ak igra a i nastupa u tri kategorije. Treneri su Denis Fegeš, Aleksander Dove er i Vladimir Jurman. Zanimljivo je da za klub nastupaju i dva hrvatska zeta crnca iz Kameruna, Casimir Nomo Nemi Rodrigue i Eko Janvier Fransis.

Najmla a udruga je Društvo žena, osnovano po etkom 2004. godine.

Prva predsjednica bila je Štefanija Oreški, a treba re i da je udruga osnovana na inicijativu tadašnje predsjednika VMO-a Dubravka Žnidari a. Sada je predsjednica Marija Žnidari , tajnica Marina Slokan, blagajnica Sla ana Novak i dopredsjednica Magdalena Špicar - Marciuš. Društvo je nositelj cjelokupnog kulturnog života sela, od priredbi za Maj in dan, Boži , organizacije do eka Nove godine, sudjelovanja na Me imurskom fašniku, KAM-u, organiziranja Dana Macinca …

Zanimljivosti Vrijedno je vidjeti crkvu u selu, no, jako je zanimljivo da su Macin ari stvorili tri rme znane širom Europe, Centrometal, Le na i Bazeni Krišto .

Tu je i danas kr ma “Oreški” gdje je bila osnovana itaonica, kuhalo se za bilježnike, foringaše, poštare … Tu je i dr. Novak primao goste.

18

Poljodjelstvo

S AKOVE KOG sajma

U znaku blata i psovki Prvi korizmeni sajam u akovcu bio je prepun ljudi i robe. No, zbog blata na sajmištu i prilazima ljudi su žestoko prosvjedovali i psovali. Psovali su gradona elnika i komunalce, a bilo je i onih koji su i Boga kleli, koji je najmanje kriv. - Ali kad ti sve prekipi, kad si blaten kak svinja, kak ne buš klel, rekao je jedan Štefan ar. Psovali su i prodava i drva, jer su ih voza i polijevali vodom i blatom, s obzirom na to da su sa

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- drva 220 do 250 kn/m - jabuke 15 kn/vre a - krumpir 1,30 kn/kg - pšenica 1,00 kn/kg - kukuruz 0,90 kn/kg - je am 1,20 kn/kg - tri cale 1,40 kn/kg - zob 1,50 kn/kg - pijuk 140 kn/kom - pila 90 kn/kom svojim drvima parkirani tik uz prometnicu.

Od sve ponu ene robe, najbolje su se prodavale jabuke na vre e, zatim krumpir, kukuruz i žitarice. Premda je veliki post, kod pe enjara se to nije previše osjetilo, premda uobi ajenih gužvi nije bilo.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

S AKOVE KOG placa

Dolaze ljepši dani Još uvijek je prodava ima na placu dosta hladno, no, ipak su bolje volje jer dolaze ljepši dani, a s njima i nova roba. Za sada dobro ide prodaja mrkve, celera, peršina, te kiselog zelja i kisele repe. Jabuke su iz dana u dan sve traženije, kao i med te jaja. Iz dana u dan sve je

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- orasi 40 kn/kg - jabuke 6 do 8 kn/kg - grah 20 kn/kg - mrkva 7 kn/kg - peršin 15 kn/kg - celer 10 kn/kg - hren 5 kn/kom - jaja 1,20 kn/kom - šampinjoni 25 kn/kg - med 30 kn/bo ica ljepše i življe me u cvije em, a zumbuli i ciklame te raznobojni jaglaci daju predivnu sliku na još uvijek sivom i hladnom placovskom prostoru.

(S. Mesari )

23. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA akovec

Ugovaranje še erne repe i kukuruza I ove godine Poljoprivredna zadruga akovec kre e u ugovaranje proizvodnje še erne repe, ali i merkantilnog kukuruza.

Prema rije ima Nadice Novak, PZ akovec e proizvodnju še erne repe obaviti za VIRO iz Virovitice, a otkupna cijena zna se ve sada.

Prema ugovoru o proizvodnji, otkupna cijena za 2010. godinu iznosi 230 kuna za tonu istog korijena, uz digestiju 16 posto.

Isplata repe bit e u dvije rate.

Prva rata bit e ispla ena do 31. prosinca 2010., a druga do 28. velja e 2011. godine. Za ovogodišnju proizvodnju osigurano je kreditiranje sjemena, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva.

Poticaj za proizvodnju še erne repe u 2010. godini iznosi 4.050 kuna po hektaru, jer še erna repa uz osnovna pla anja po poljoprivrednoj proizvodnji ima i posebna pla anja, što ukupno daje ovaj iznos.

Ugovaranje proizvodnje še erne repe poljoprivrednici mogu obaviti u svim poljoprivrednim ljekarnama PZ-a akovec, i to što je mogu e prije.

Da ovako bude na jesen

Crveni kukuruz Osim še erne repe, PZ akovec kre e u organizirani uzgoj merkantilnog kukuruza crvenog zrna, i to hibrida proizvedenih u Bc institutu.

To su hibridi Bc 282, Bc 353, Pajdaš i Bc 572. Ove hibride mnogi su ratari i do sada proizvodili, ali za vlastite potrebe.

Ove godine može se ugovoriti proizvodnja i otkup ovih hibrida za poznatog kupca. Proizvodnja

se kreditira u iznosu od 4 tisu e kuna po hektaru. Više informacija i ugovaranje može se dobiti i obaviti u sjedištu poduze a PZ-a akovec na adresi Dr. Ivana Novaka 1 u akovcu.

Ina e PZ akovec proizvodnju še erne repe organizira dvadesetak godina, i to uvijek po najboljim uvjetima u Hrvatskoj.

Ranijih godina proizvodnja še erne repe bila je najisplativija od svih poljoprivrednih kultura, a u

ovoj situaciji, kada gotovo ništa nije sigurno, plasman i isplata slatkog korijena kod PZ-a akovec jesu sigurni. Na ratarima je samo da se odlu e koliko e površina zasijati, a sve ostalo e PZ organizirati. Ve sada se kod njih primaju narudžbe sjemena i zaštitnih sredstava, te gnojiva NPK 1%:15:15 i KAN koja se koriste u predsjetvenoj pripremi zemljišta.

(S. Mesari )

PO INJU PRIREME za sadnju vinove loze

Preporu ljive sorte sauvignon, pinot i muškat Tko je želio, a nije uspio to u initi u jesen ili zimus, sigurno e mo i prvih proljetnih dana. Što to? Zasaditi planirane koli ine ili površine vinovom lozom, odnosno loznim cijepovima. Osim položaja, vrlo je važno znati i kakvu sortu zasaditi. To pak ovisi sadi li se za vlastite potrebe ili pak za komercijalnu prodaju grož a ili vina.

Rasadnici, u Me imurju ih imaju Agrome imurje akovec i Žižek Donji Kraljevec, raspolažu ve im i razli itim brojem plemenitih sorti sadnih (loznih) trsova. Iskusni me imurski vinogradari, na osnovu iskustva ste enih na sve zahtjevnijem tržištu, preporu uju sadnju sauvignona, žutog muškata i pinota sivog i bijelog.

Vino ovisi i o trsu Sauvignon daje vino zelenkasto - žute boje, te zlatnožute kao predikatno. Bouqet mu je na travu.

Vino je uglavnom suho, bogato ekstrak ma i alkoholom, s naglašenom notom trave (sijena) ili bazge.

Najukusnije je kad je mlado, premda je jako dobro ako stoji dulje, no, za to treba ima vrhunske osobine. Vino se dobro može kombinira s drugim bijelim vinskim sortama i daje poseban miris. Odli no je za poboljšanje drugih sor vina. Vino je bogato alkoholom, aromom i izraženim mirisima.

Pinot bijeli je vino zeleno - žute boje, a kako je grož e pogodno za kasne berbe, tada mu je boja slamnatožuta.

Bouqet je poprili no neutralan, a kod visoke zrelos osje aju se vo -

na aroma i miris. Vino je elegantno, harmoni no te kod odre ene zrelos bogato ekstraktima, no, nije teško.

Starenjem postaje sve bolje i bolje, a proizvodi se uglavnom kao suho vino.

Najbolji rezulta pos žu se kod kasne berbe i ograni avanjem prinosa.

Muškat otonel je vino zelenkasto - žute boje, elegantnog i blagog okusa, a kada postane predikat, vino je zlatno - žute boje. Bouqet je intenzivan i aromati an, osobito prepoznatljiv kod suhih vina. Okus mu je blag, s rela vno malo alkohola, te intenzivnim muškatnim tonom. Sorta je vrlo bogata primarnim aroma nim i buketnim sastojcima. Kod prerade grož a treba poš va pravilnu tehnologiju i pristup. (sm)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Zašto baš ove sorte?

Kažu zbog toga što me imursko podneblje najviše odgovara tim sortama, a i tržište ih sve više traži. No, nikako ne treba zanemariti hrvatsku i me imursku miljenicu graševinu, kraljevski rajnski rizling, uvijek dobar chardonay, te carsko raskošni traminac.

Dobro bi bilo zasaditi sorte koje su nekada u Me imurju odli no uspijevale i svojevrsno su obilježje našeg vinogorja. To su silvanac zeleni, muškat otonel, frankovka te sve zanimljiviji i traženiji zweigelt.

Svaka je sorta na svoj na in dobra i zanimljiva. Budu em vinogradaru bitno je upamtiti da vinograd ne treba gazdu (gospona) nego slugu (radnika).

(S. Mesari )

HRVATSKO TRŽIŠTE SVINJA

Nema zaraženog sira Cijene u padu Smrt šestero ljudi u Austriji, koja se veže uz sireve Reinhardshof Harzer Käse i Reinhardshof Baumernkä mit Edelschimmel proizvo a a Prolactal GmbH iz Austrije, reagiralo je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Ministarstvo je obavilo uvide u dokumentaciju na svim grani nim veterinarskim postajama, te je utvrdilo da nitko od registriranih hr-

vatskih uvoznika nije uvozio sireve spomenutih austrijskih proizvo a a i izvoznika.

Ako je netko ove sireve uvezao nelegalno, u Ministarstvu ne znaju.

Jedno je sigurno, da potroša i iz dana u dan postaju izloženi svakojakim prijevarama, osobito kada su u pitanju sumnjivi uvozni sirevi, ali i drugi artikli. (sm)

I dalje su u padu cijene svinja na doma em tržištu.

Prosje na cijena svinja iznosi oko 10 kuna po kilogramu i za oko 7 posto je niža u odnosu na prethodno razdoblje, a ak 17,80 posto nego u istom razdoblju lani.

Padaju i cijene svinjskog mesa u mesnicama i niže su za oko 5,5 posto nego ranije. Ponuda svinja i mesa na tržištu, osobito u Dalmaciji, Liki i Primorju, te u kontinentalnoj Hrvatskoj, ve a je od potražnje. I sljede ih tjedana mogu je pad cijena svinja.

(TISUP,sm)

23. velja e 2010.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Zdravstvena ispravnost posu a Kuhinjsko posu e smije biti izra eno od materijala koji ne otpušta sastojke štetne za zdravlje ljudi, te ne smije nepovoljno utjecati na hranu i njezino održavanje u zdravstveno ispravnom stanju. Posu e može biti izra eno od razli itih materijala: polimernih materijala, metala i njihovih slitina, porculana, stakla, keramike, papira, celuloze, drva i pluta.

Prilikom kupnje posu a potrebno je obratiti pažnju na deklaraciju (naziv proizvo a a/uvoznika, zemlju podrijetla, upute za korištenje, itd.) i izgled posu a. Posu e mora imati glatke površine, bez udubljenja i pukotina, te mora biti izra eno tako da se može lako i uspješno istiti i prati.

Osnovni zahtjevi glede zdravstvene ispravnosti posu a navedeni su u Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom koji je objavljen u Narodnim Novinama br. 125/2009.

Kont rola zdravst vene ispravnosti posu a provodi se kod uvoza u našu zemlju i u

prodaji, gdje sanitarni inspektori uzimaju uzorke posu a te ih šalju na ispitivanje u ovlaštene i akreditirane laboratorije. Ovlašteni laboratoriji za ispitivanje predmeta op e uporabe (u koje se ubrajaju i posu e) u Hrvatskoj ima nekoliko, a me u njima je i Bioinstitut d.o.o.

METALNO POSU E - Posu e izra eno od nehr aju eg elika koje dolazi u dodir s hranom mora biti kemijski otporno, što zna i da ne smije otpuštati krom, nikal i mangan iznad dozvoljenih granica djelovanjem otopine octene kiseline. Ispitivanjem u Laboratoriju Bioinstituta d.o.o. vrlo esto uvozno posu e iz Kine ne prolazi takav test. Na sli an na in ispituje se i kemijska otpornost noževa, te se esto dešava da su rezultati takvih ispitivanja nezadovoljavaju i.

EMAJLIRANO POSU E Površine i rubovi emajliranog posu a prilikom kupnje moraju biti glatki i sjajni, bez mjehuri a i mjesta gdje je emajl ispucao i otpao. Površina emaliranog posu a mora biti postojana na djelovanje otopine octene kise-

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

line, te pritom ne smije otpuštati emajl, niti olovo i kadmij iznad dozvoljenih granica. Dosadašnja laboratorijska ispitivanja u našem laboratoriju pokazala su da je emajlirano posu e bilo zdravstveno ispravno.

GLINENO, KERAMI KO, PORCULANSKO I STAKLENO POSU E - Glineno posu e mora biti izra eno od lon arske gline, te premazano caklinom. Caklina ne smije biti ošte ena i ne smije se ljuštiti. Glineno, kerami ko, porculansko i stakleno posu e tako er se ispituje stajanjem u otopini octene kiseline, pri emu ne smije otpuštati boju, niti olovo i kadmij iznad dozvoljenih granica. Ispitivanjem tanjura, šalica, staklenih zdjela i sli nog posu a na eno je da su svi proizvodi bili zdravstveno ispravni.

POLIMERNI MATERIJALI - Za proizvodnju posu a smiju se koristiti samo odre eni polimerni materijali propisani Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom (NN 125/09). Polimerno posu e ne smije otpuštati u

hranu sljede e metale: olovo, kadmij, krom, molibden, arsen, živu, selen, barij, cink, kositar i kobalt iznad granica propisanih pravilnikom. Ujedno ne smiju otpuštati ni niskomolekularne organske i anorganske tvari, amine, perokside i policikli ke aromatske ugljikovodike (PAH).

Naša ispitivanja plasti nih aša, poklopaca, cjedila, žlica, kutija, vre ica i daski za rezanje pokazala su da su svi ti proizvodi zdravstveno ispravni. dr. sc. Vesna Šimuni -Mežnari , dipl.ing Nenad Martinec, dipl.ing.

DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Nabava sadnica za sadnju Evo nam stižu južni vjetrovi a mi smo tek isplanirali vrt i pripremili jame za sadnju. Sad se moramo pozabaviti sadnicama.

Došli smo u vrtni centar, imamo popis biljaka koje želimo posaditi i trebamo nabaviti sadnice. Izgleda jednostavnije nego radnje koje smo do sad obavili. A baš i nije tako. U ovom svijetu sadnica ima ih svakojakih. Ima ih velikih i malih, sa sli icom i bez nje. Skupljih i jeftinijih. Ima ih u loncima, izva enih iz zemlje s grudom zemlje oko korijena i bez te grude (bale) zemlje.

U ovo proljetno hladno i vlažno vrijeme nije problem posaditi i ove posljednje, sadnice golog korijena. Tako se obi no prodaju vo ne sadnice i mlado bjelogori no drve e. Mladim bjelogori nim drve em smatramo sadnice do otprilike, veli ine 12/14 cm. Ovo 12/14 je opseg stabla u centimetrima na 1 m visine. Va enje biljaka s grudom zemlje oko korijena i transport ovakvih sadnica zna ajno je skuplje od manipulacije sadnicama golog korijena. Naravno da prijevoz i skladištenje (trapljenje) biljaka golog korijena mora biti maksimalno odgovorno izvedeno pa i vi takve sadnice morate posaditi im prije nakon nabavke.

Najbolje je da u roku nekoliko sati korijen iz trapa prenesete i posadite u svoj vrt. Kako god pažljivo radili za etinja e je primjerenija presadnja s baliranim korijenom.

Za koju emo se varijantu odlu iti ovisi o vrsti i veli ini sadnice koju želimo posaditi i raspoloživoj radnoj sanzi u odnosu na koli inu bilja koje se sadi. Naravno da i cijena u toj odluci igra odre enu ulogu. Sadnice u loncima obi no su višestruko skuplje nego sadnice golog korijena.

Priprema sadnica za sadnju obuhva a pripremu korijena i pripremu nadzemnog dijela. Sadnice koje su rasle u posudi vrlo esto

imaju korijen ‘omotan’ - savijen oko unutarnje stijenke posude.

Takav korijen treba nakon skidanja posude odmotati, i po potrebi, skratiti.

Balirani korijen naj eš e je zašti en nekom tkaninom i, za ve e sadnice, ži anom mrežom. Ako je tkanina od prirodnog materijala (juta ili sl.) onda je ne trebamo skidati jer e se ona ve prve godine pod utjecajem vlage i mikroorganizama u tlu razgraditi. Ne skidaju se ni ži ane zaštite koje se stavljaju oko ve ih bala jer one tako er brzo korodiraju i raspadaju se. Sinteti ke mreže pak treba skinuti jer su u tlu jako postojane.

Za goli korijen je bitno da nakon va enja iz trapa nikako ne bude izložen suncu ili vjetru. Takav korijen sadnica treba prije sadnje dobro pregledati i odrezati oštrim škarama sve ošte ene ili preduge korijene. Nakon toga se mo i u blatnu kašu ili smjesu zemlje, balege i vode da se dobro napije vode.

Postoje i specijalni gelovi u koje se može umo iti korijen da bi bolje primao vlagu.

Bjelogori nom drve u prije ili neposredno nakon sadnje obavezno je smanjiti nadzemni dio najmanje za jednu tre inu. To se radi zato što smo i korijen kod va enja zna ajno smanjili pa ako ostavimo nadzemni dio (krošnja, grane) u obimu kakav je bio prije presadnje, ovaj smanjeni korijen e ga u idu oj sezoni vrlo teško snabdjevati potrebnom vodom i hranjivima.

Ovo smanjenje krošnje kod etinja a obi no ne radimo jer bismo im narušili oblik rasta.

Budite mi zdravo, sadite drve e.

Pozdravlja Vas IVA!

20

Mozaik

MATICA HRVATSKA akovec

ODRŽAN Viteški bal Zrinske garde

Otkrivena spome-plo a prof. dr. Zvonimiru Bartoli u

Miroslav Horvat najbolji gardist U akove kom Hotelu Park održan je 5. viteški bal Zrinske garde akovec, koji je okupio 140 gostiju, uzvanika i prijatelja.

Sve njih gardisti su pozdravili sabljama u rukama i poklikom “Navik on živi ki zgine pošteno”, a otpjevali su i “Zdravicu Zrinske garde” koju

je napisao tajnik Bojan Kocijan, a uglazbio Ljubo Kuntari .

Predsjednik Garde Mihael Štebih uru io je zahvalnice predstavnicima Grada akovca, javnih poduze a i pojedincima.

Na sve anosti je za najboljeg gardista proglašen Miroslav Horvat, a nadza-

povjednik i donator Alojzije Šestan je zapovjedniku Garde Ratimiru Hreš u uru io kacigu kao nagradu za sve što ini u uvježbavanju gardista. Uzvanici su se zabavljali uz sastav Vertigo i vina Hortus Croatiae, te uz posebnog gosta ve eri, Ricarda Luqele iz grupe Cubismo. (sm, BK)

Dr. Zvonimir Hranjec govori prilikom otkrivanja spomen - plo e dr. Zvonimiru Bartoli u

Miroslav Horvat dobio je sablju u trajno vlasništvo

ŽUPNA CRKVA u Murskom Središ u

Restauriranje glavnog oltara Župa Mursko Središ e pristupila je potpunoj restauraciji glavnog oltara svoje župne crkve. Župno vije e i župnik vele asni Tomislav Antekolovo poslove sanacije povjerili su Stanislavu Bobnjarevi u iz Zagreba, koji je lan ULUPUH i vanjski suradnik Zavoda za zaštitu spomenika Hrvatske.

Majstor restauraciju i vra anje oltara na staro mjesto treba obaviti najkasnije do 10. lipnja ove godine.

23. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Restauratorski radovi ugovoreni su na 90 tisu a kuna, koje e priskrbiti župljani i donatori. Župnik i odbornici pozivaju sve ljude dobre volje da se uklju e i pomognu kako bi se radovi mogli platiti onog trenutka kada budu obavljeni. Ukratko, žitelji Murskog Središ a pozvani su da pomognu svojoj župi i crkvi. Smiju to i oni koji nisu iz središ anske župe ili su iz nje otišli i dolaze samo povremeno.

Obnovom drvenoga baroknog oltara ne e biti

obnovljena i slika župnih i crkvenih patrona, svetih Ladislava kralja, Stjepana Kralja i Marije Kraljice, ali to e biti potrebno uskoro obaviti. Naime, prije 15-ak godina oltarne je slike obnovio, to nije, od propadanja zaštitio doma i likovni umjetnik Ivan Šalari, ali potpuna obnova morat e se prepustiti stru njacima.

Isto tako u vrijeme župnika Kristijana Piska a i Marija Kopjara obnovljeni su pobo ni oltari.

(S. Mesari )

trebati suo iti s napastima. Bez njih nema normalnog života. U poslanici Hebrejima kaže se za Isusa: “Ta nemamo takva Velikog sve enika koji ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego poput nas iskušavana svime, osim grijehom” (Heb 4, 15). Napast dakle nije grijeh.

Autor poslanice vidi Isusovu ovje nost upravo u tome što je kao i mi, iskušavan. Po Isusu biti ovjek nije mogu e bez napastovanja. Isusov doživljaj kušnje osposobljava ga za suosje anje s nama. Za imenicu suosje anje u gr kome stoji rije : “sympathesai” (“supatiti”), odnosno “sim-patiti”. Od

sinonim za otkrivala ku, uskrslu rije iz ovih bezimenih naših panonskih ‘meglenih nigdina’.

No, bio kamen ili što drugo – bitan je ipak spomen. Kako god upisana memorija, na plo i ili na papiru, ako ne e živjeti u našim memorijama, ostat e mrtva, nestat e je. Dr. Bartoli je i te kako zaslužio i zadužio sve nas, svoje rodno Me imorje i dragu mu domovinu Hrvatsku, rekao je uz ostalo dr.

Hranjec. U ime središnjice Matice hrvatske o dr. Bartoli u je govorio njezin potpredsjednik Stjepan Su i , posebno istaknuvši njegovu ulogu neumornog pisca, istraživa a u književnim i intelektualnom životu akovca, ali i Hrvatske, te znanstvenika i javnog radnika, koji je preporodno djelovao više od pola stolje a uz molitvu gvardijana Stanka Belobrajdi a.

U programu je sudjelovala i Zrinska garda, kojoj je dr. Bartoli jedan od osniva a, te muška skupina Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski”. U drugom dijelu održan je znanstveni skup posve en životu i radu dr. Zvonimira Bartoli a, više o tome u idu em broju.

(J. Šimunko)

ŽUPA SVETI Martin na Muri

Križni put na otvorenom Pobožnost križnog puta po itavoj župi župa Svetog Martina biskupa organizira u nedjelju 28. velja e. Svetomartinski župnik vele asni Ivan Herceg naglašava kako pobožnost križnog puta vjernicima stavlja na razmišljanje o smislu žrtve, smislu ljubavi i smislu života.

Po etak križnog puta je u župnoj crkvi, odakle se u 9.30 sati kre e prema Žabniku, te svim ostalim naseljima u koji-

ma e biti postavljene postaje.

Završetak e biti u župnoj crkvi u 17.45 sati, kada e biti služena sveta misa.

Dužina križnog puta je oko 22 kilometra, a trajanje je oko 8 sati, s predvi enim stankama za odmor i okrjepu. Župnik Herceg na ovaj križni put poziva i vjernike iz drugih župa, osobito one koji nemaju organiziran križni put na ovakav na in. (sm)

Demontaža glavnog oltara

Kako sa napastima?

Znamo kako je Isus na po etku svog javnog djelovanja proveo 40 dana u pustinji u kojoj ga je napastovao avao.

Zašto je Isus uop e otišao u pustinju? Zato da se pripremi za velike izazove koji su ga ekali, da pripremi cilj svojega života: spasenje svijeta. Imati ciljeve u životu je neophodno za kvalitetan život, no takav onda život postaje prepun izazova svih vrsta. I napasti. Tako je to bilo u Isusovom životu, tako e to biti i u našem. Njegov boravak u pustinji gdje je bio napastovan poti e u nama zaklju ak: budu i da je krš anski život nasljedovanje Isusa, i mi emo se

Na ku i u kojoj je godinama živio i radio pro . dr. Zvonimir Bartoli u akovcu otkrivena je u subotu u povodu 80. obljetnice ro enja pro . dr. Zvonimira Bartoli a spomen - plo a s dubokim relje om glave koji je izradio kipar Josip Grgev i .

Spomen - plo u dala je postaviti Matica hrvatska akovec u znak poštovanja prema iznimnom znanstvenom i publicisti kom radu Zvonimira Bartoli a, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske u akovcu. O liku i djelu govorio je dr. Stjepan Hranjec, sadašnji predsjednik Matice hrvatske akovec, te uz ostalo rekao: - Okupili smo se u ovo zimsko jutro pred spomen - obilježjem Zvonimira Bartoli a, književnika, književnog kriti ara i povjesni ara, sveu ilišnog pro esora i dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske u akovcu.

U ovoj ku i i iz nje je svakodnevno – makar zvu alo pateti no – zapo injalo uporno i postojano gra enje mozaika hrvatske, poglavito me imurske znanstvene i književne rije i, ukratko: njenoga JASTVA. Ime pro . Bartoli a bijaše

tuda naša rije simpatija. Isus nas simpatizira tj. su-trpi zajedno s nama (“syn”), proživljava naša iskustva, a tako i iskustvo napasti. Recimo i to – mi smo njegova simpatija. Trojica od etiri evan elista izvješ uju nas o Isusovoj kušnji. Radi se o tri modela kušnje, koji ugrožavaju i naš proces samonastajanja. Prva se napast javlja kad je Isus nakon etrdesetodnevnog posta ogladnio. To je napast konzumiranja svega što se nudi ili uzmi sve što ti život pruža. Isus se ne slaže s tom filozofijom. Druga je napast vlast, imati vlast nad drugima, napast kojom želimo ‘bogovati’ nad drugima. To ‘bogovati’ upo-

trebljavamo krivo, jer ako se misli na nametanje drugima naših stavova, Bog takav nije, zato ni izraz ‘bogovanje’ nije ispravan.

Isus je Bog koji služi. Tre a se napast odnosi na sliku Boga. To je zacijelo najve a napast duhovnog ovjeka da svoju duhovnost zloupotrijebi za to da sebe smatra ne im posebnim, ve im od drugih. Osim mene, nikoga; nakon mene, ništa. Isus izmi e napasti duhovne zlouporabe kojom se služe mnogi duhovni vo e, obe avaju i ljudima duhovno iskustvo ali uz cijenu da im bezuvjetno budu poslušni.

Vidimo da je Isusu imao napasti, ali im nije podlegao. Zaklju imo: što neki ovjek više nastoji oko svoje duhovnosti i životne zada e, ili želi u initi svjesnijim svoju zada u života, to je više izložen i napastima. No napasti

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 23. velja e Romana, Polikarp, Grozdan srijeda, 24. velja e Goran, Montan, Modest etvrtak, 25. velja e Darko, Sebastija, Hrvoje Piše: vl . Antun Štefan nisu tu da bi ga bacile u blato, nego da ga o vrsnu u dobrim odlukama. Napasti nisu naši porazi, one su dio na putu prema pravome. Isus je to znao i dao si je vremena da se s time suo i. Za njega je to propitivanje iz kojeg je izišao zreo za velika djela.

petak, 26. velja e Branimir, Alka, Sandra subota, 27. velja e Gabrijel, Ana, Julijan nedjelja, 28. velja e Roman, Teofil, Bogoljub ponedjeljak, 1. ožujka David, Albin, Feliks

za velike i male

Lidrano 2010. • Lidrano 2010. • Lidrano 2010.

RAZGOVOR S GLUMCEM LJUBOMIROM KEREKEŠOM

GLUMAC S DUŠOM HEAVY METALCA Ljubomir Kerekeš jedan je od najcjenjenijih i najnagra ivanijih hrvatskih glumaca, iako nikada nije završio Akademiju dramskih umjetnosti. U razgovoru koji smo vodili nakon predstave “Kaj sad?” otkrio nam je koja je tajna njegovoga uspjeha, što misli o glumi kao pozivu, što radi kad ne glumi, zašto nije postao glazbenik i što se dogodilo s njegovim heavy metal bendom “Autoput”.

• Kako se dogodila ljubav prema glumi?

— Davno je to bilo. Tamo negdje u etvrtom razredu osnovne škole dobio sam priliku da glumim u jednoj dje joj predstavi. Zvala se “Tajna zakopanog blaga”, a ja sam u njoj glumio jedan kaktus na ije bodlje su se napikavali zlo esti kauboji. Eto, to su bili moji po etci.

• Kako to da niste završili Akademiju?

— 80-tih godina pripremao sam se za prijemni ispit na Akademiji i prošao u prvi krug. Dogodilo se da sam neposredno prije drugoga kruga prijemnoga ispita dobio ponudu i mogu nost da u em u profesionalni ansambl varaždinskog kazališta koji je tada brojao sedmero glumaca.

Tako sam se ja, na nagovor ondašnjih rukovode ih ljudi u varaždinskom kazalištu, umjesto na studiranje odlu io odmah baciti u vatru, dakle odabrao sam posao.

• Jesu li Vam ikada prigovarali ili Vas smatrali manje vrijednim zbog nezavršene Akademije?

— Nikada, nikada. Mo tog papira koji se dobiva završetkom Akademije ja sam uspio nadoknaditi i nadomjestiti privrženoš u i davanjem cijeloga sebe gluma kome poslu. Moj put je bio izuzetno težak, deset puta teži nego kod ljudi koji završavaju Akademiju, upravo zbog toga jer sam se morao potvrditi i dokazati me u onima koji su imali diplomu. Mogu otvoreno re i da sam prolio puno znoja da bih došao do toga što sam i tko sam danas.

• Kako biste opisali svoj posao?

— Kao jako zafrknut i težak, ali istovremeno i vrlo kreativan posao. Kao i u svakom drugom poslu, sve ovisi o tome koliko se ovjek spreman davati, biti kreativan, nuditi se. Evo, ja ve imam dosta godina i radnog iskustva, ali još se volim igrati, istraživati, izazivati samoga sebe i vlastite mogu nosti. Izazovi i nove stvari me vesele i zato još uvijek volim biti glumac.

• Gledamo vas u komedijama, krimi-serijama, dramama… Koji vam je žanr najdraži?

— Nikad se nisam svrstavao u nekakve ladice, neke odre ene tipove glumaca za samo odre e-

ne uloge. Svugdje se osje am dobro i u svakom žanru nastojim dati najbolje od sebe. Netko bi možda pomislio da je lakše snimiti komediju nego krimi ili dramu jer je smiješna pa je zbog toga sve ležernije i jednostavnije, ali nije. Sve je to odgovoran i podjednako naporan posao bez obzira na to o kojem se žanru radilo.

• Zna i da biste prihvatili ulogu i u nekom malo “težem” hororu?

— Pa ako nije blesav scenarij… bih. sigurno ne nešto poput “Petka trinaestog”, ali ima i zanimljivih horor pri a.

• 2007. godine prihvatili ste ulogu u ameri kom filmu “The Hounting party”. Idete li Vi to prema Hollywoodu?

— Za sad ne, ali ovjek nikad ne zna što život nosi. Vjerujem da bi me ponovno pozvali kad bi se nešto sli no snimalo jer su kritike za taj “Lov u Bosni” doista bile odli ne, ali osobno nemam nikakvih specijalnih želja niti posebno razmišljam o tome da bih karijeru gradio negdje vani, pogotovo ne u Hollywoodu. Naprosto, prepuštam to sudbini, životnoj stihiji, pa što ona donese – donese. Ako je su eno da cijela pri a završi isklju ivo na “Lovu u Bosni” onda je to – to.

• Kakav je Richard Gere?

— Pa, super. Jedan vrlo jednostavan ovjek baš kao ti i ja. Suradnja je bila odli na. Kad radim s nekim, bez obzira na to je li u pitanju ilm, televizija ili kazalište, važnije mi je da je ta osoba kvalitetan ovjek, bogat duhom, više nego injenica da je on profesionalni glumac ili velika zvijezda. Mislim da je Gere i jedno i drugo, i zato smo napravili sjajan posao.

• Mislite li da kazališne predstave mogu utjecati na mlade, mijenjati njihov pogled na svijet?

— Mogu, de initivno. Vjerujem da e i ova koju ste danas gledali potaknuti mnoge od vas na razmišljanje o životu i problemima s kojima se ponekad moramo suo avati. Ona bi sadržajno možda bolje “sjela” srednjoškolcima koji su više izloženi lošem utjecaju ulice i društva, ali e i vama mnoge od tih stvari ostati u glavi.

Mislim da treba pogledati i takve predstave jer nije život uvijek ruži ast. Razaranje jednog mladog života i jedne cijele obitelji je strašno, ali nije bajka, nije nešto što se doga a tamo nekome, nego može postati sva ija životna pri a. Zato mislim da treba gledati predstave i u iti iz njih.

• A sve one psovke koje smo uli?

— Psovku nikad nije ugodno uti. ak ni meni iako sam ih u ovoj predstavi dosta izgovorio.

Ona izlazi iz ovjeka kao rezultat nemo i, u ovom slu aju roditeljske. Ja se slažem da sve ima svoje korijene u obitelji, pa tako i naš rje nik, naš na in izražavanja, no to je, ujedno, i jedna društvena pojava koju emo teko iskorijeniti. Društvo u kojem živimo stavlja nas u situaciju da stalno jurimo za nekom boljom egzi-

stencijom, moramo se brinuti o hrpi stvari i esto se osje amo kao da nas je život pribio uza zid.

Ne tražim izgovore, ali danas je teško biti i dijete i roditelj. Živimo nervozno, živimo stresno i zato kad se izgubimo u svemu tome, psovka do e kao ispušni ventil, kao osloba anje od negativne energije.

• Upravo smo Vas gledali u ulozi jednog ne baš uzornog oca koji je toliko zaokupljen vlastitim problemima da ne primje uje probleme svoje k eri. Jeste li Vi ina e strog otac?

— Nisam, nisam! Ja sam samo tolerantan otac, bar se nadam da je tako, i uvijek se trudim u svojoj djeci i njihovim problemima prepoznati samoga sebe.

To što sam ja sad odrastao, ne zna i da u mladosti nisam nikada u inio neku glupost ili se uvalio u probleme. Kad dijete nešto napravi, na e se u problemima, najprije se sjetim kakav sam ja bio i što sam sve napravio u tim godinama. Na taj na in mogu smirenije i racionalnije pristupiti svakom njihovom problemu i nekako lakše prona i rješenje. Mislim da je to jako dobar pristup, a i najpoštenije je prema njima.

• Što radite kad ne glumite?

— Rijetko kada se dogodi da ne glumim! Zapravo, imam jedan hobi, a to je ribolov. 2008. godine kupio sam ak i dozvolu, ali još ni jedanput nisam uspio oti i.

• Je li heavy metal još uvijek vaša glazba?

— Je. De initivno. Bio i ostao.

• Što se dogodilo s “Autoputom”?

— “Autoput” je stvoren 80-tih godina, kad sam se po eo baviti i glumom. Nekako u vrijeme kad je “Prljavo kazalište” radilo na svojem drugom albumu, mi smo u “Jadran- ilmu” snimili svoj prvi album, ali oni su svoj i izdali, a naš je ostao samo na demo snimkama. Nekad ovjek nije mogao istovremeno tjerati dva tako zahtjevna posla kao što su glazba i gluma pa sam se morao odlu iti za samo jedno i moj je izbor bila gluma.

• Volite li nogomet i za koji klub navijate?

— Volim. Navijam za Varteks oduvijek i zauvijek. Danas to ide manje – više pod geslom “Sirotinja i bogu si teška”, ali to moj klub i ja sam mu vjeran. U mladosti sam bio športaš i igrao za “Supi e” Varteksa. Igrao sam i rukomet devet godina, ali nogomet mi je u svakom slu aju najdraži. Volim ak i danas ponekad zaigrati, onako rekreativno, kad imam vremena, bez obzira na probleme sa zglobovima.

• Imate li acebook ili myspace?

— Nemam, zlato nemam.

Djeca me nagovaraju da to ofnem, me utim nemam vremena sve to. Moja k i Ema je ak otkrila da negdje, ne znam gdje, postoji neki fan klub Ljubomira Kerekeša, što me, moram priznati, jako iznenadilo. Ne razumijem se previše u te stvari. Meni ra unalo služi

samo za pisanje nekih mojih zabilježaka, tekstova koje pišem, a za to sasvim dobro može poslužiti i pisa a mašina tako da me ra unalo u nekom širem smislu ne oduševljava.

• O emu pišete?

— Zanimaju me mali ljudi velikoga srca. Marginalci koji su tu negdje oko nas i teško krpaju kraj s krajem. Pošteni ljudi prema kojima je život nepošten.

• Odakle vam in ormacije o njima?

— Da bi se o takvim ljudima moglo nešto progovoriti, treba si dati truda. Oti i u grad, u neku zadnju kr mu, otvoreno i iskreno pristupiti i osluhnuti te ljude i njihovu sudbinu. Na taj na in i sam u im o životu i prikupljam informacije za svoje pri e.

• Za kraj, Vaš recept za uspjeh.

— Isklju ivo vjera u sebe. I spoznaja da je poraz tako er dio uspjeha. Život ti donese kojekakve šamare, ali ako radiš iskreno i s ljubavlju, sve ti se kad-tad vrati. Nekad u ve oj mjeri, nekad u manjoj, ali za jedan život sasvim dovoljno.

PREDLOŽENO ZA DRŽAVNU SMOTRU Iva Majerski, 7.r III. OŠ AKOVEC Voditeljica: Tihana Preksavec

DOBRE VIJESTI: NEOBI NA RADIONICA U NAŠOJ ŠKOLI

Zasladili se Pitagorinim pou kom Po etkom mjeseca prosinca održana je u našoj školi boži na radionica kola a, adventskih vjen i a, boži nih ukrasa, estitaka i nakita. Posebnu pozornost plijenila je izrada kola a u obliku Pitagorinog pou ka. U enici osmih razreda zajedno sa svojom u iteljicom matematike najprije su ispekli obi nu pitu od prhkog tijesta, koju su zatim izrezali na 50 kvadrati a te ukrasili okoladnim mrvicama i preljevom.

Tako je dizajniran egipatski trokut dimenzija a=3 cm, b=4 cm, c=5 cm, kako bi se na zanimljiv na in dokazalo da je zbroj kvadrata nad katetama jednak zbroju kvadrata nad hipotenuzom.

Neobi na pita u obliku Pitagorinog pou ka privukla je mnoštvo znatiželjnika na Sajmu dobrote, osobito mlade školske fotografe koji su napravili zanimljive fotogra ije za školski list. Cjelokupni prihod ove akcije, oko 5000 kuna, namijenjen za potrebe u enika i škole, kao i za djecu Caritasovog dje jeg doma u akovcu. Mladi matemati ari na kraju su se zasladili Pitagorinim kola em te dokazali da i matematika ima svoju slatku stranu. ŽUPANIJSKA SMOTRA Antonija Jan ec, 7.r OŠ IVANOVEC Voditeljica: Nataša Kralj

Još zimske radosti

ZAJEDNO TJERAJU ZIMU

Maškare i snjegovi Evo, kako to izgleda kad se udruže maškare i snjegovi . Maškare, mali Kraljev ani sa svojim u iteljicama i u iteljem, tjeraju zimu,

ali se snjegovi neda. I što im onda drugo preostaje nego da se još malo druže.

A dokle e? E to zna samo - sunce.

Tata se mu io, a mama se slikala Tata Vjeran je na mali mig svojih k erkica Ivone i Leone sko io i…Smišljao, dobio ideju i napravio ovakvog snjegovi a. Djevoj ice su se radovale, tata je od radosti cvao i sve je bilo zimski idili no. A onda je došla mama Zvjezdana i slikala se sa svojim k erkicama. A gdje je nestao tatica?

Ve er snova Jednog snježnog jutra šetala sam gradom. Pri inilo mi se da je po eo puhati hladan vjetar, pa sam krenula ku i. Zatim je pao mrak. Bilo je kasno, sjela sam na krevet i pogledala kroz prozor. Ugledala sam zvijezde i vidjela jednu kako se spušta.

Mislila sam da se nešto strašno desilo, al zatim sam bolje pogledala i ugledala staricu zimu. Imala je: staklenu krunu, bijelu pelerinu, srebrnu kosu i košaru napravljenu od leda, a u košari je imala puno snijega.

I nisam zaboravila taj dan. A zatim je došlo prolje e. Svi su

se veselili samo sam ja otišla u svoju sobu i kad je pao mrak, pogledala sam kroz prozor i sjetila sam se one ve eri.

Paula Simon, 2.r III. OŠ AKOVEC

Tjedan Ponedjeljak drva sije e.

Utorak ih u pe stavlja.

Srijeda slatki kesten pe e. etvrtak snijeg pada pada.

Petak djeca gledaju snijeg.

Subota se slatko smije.

Nedjelja priprema skije.

Marta Makar, 1.b OŠ BELICA

Svi smo maškare Evo, kako to izgleda kada se maskira cijeli razred. Mi se prepoznajemo svi, a u itelji su se bar jedan dan mu ili prepo-

znati nas. No, samo tako dugo dok nismo otvorili usta.

Mi smo ina e 7.d iz OŠ Mursko Središ e.

22

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

Nikola (25) i Kristina (23) Turk iz Žabnika dobili su Tenu, ro enu 13. velja e u 21.40 sati.

D J E J E G R A D S K O OSNOVNA ŠKOLA “Petar Zrinski” u Šenkovcu pozitivan je primjer kako bi uspješna integracija djeteta s posebnim VIJE E Grada Preloga potrebama u redovnu školu trebala izgledati održalo izbornu skupštinu

Martina Kobal nova predsjednica

Novoizabrana predsjednica Dje je gradsko vije e Grada Preloga održalo je izbornu skupštinu na kojoj je za predsjednicu imenovana Martina Kobal, u enica 7. razreda OŠ Draškovec.

Dje je gradsko vije e koje je osnovano 2008. godine nastavit e sa zapo etim aktivnostima, a planira se ormiranje dje jih oruma te se namjerava uspostaviti prisnija suradnja s djecom gradova prijatelja akovcom, Varaždinom, Dubrovnikom, Malim Lošinjom i Šibenikom. Dje je gradsko vije e potaknut e organizaciju radionica kako bi se djeca i odrasli upoznali s pravima i dužnostima djece, namjera je održati niz likovnih i literarnih natjecanja, djecu e se kroz radionice podu avati razvoju samosvijesti, samopoštovanja i samosnalaženja, a u it e ih se i demokratskim ponašanjima.

Obra ivat e teme kao što su ovisnost i nasilje, organizirat e humanitarne akcije ne bi li se pomoglo potrebnima, starijima i nemo nima. Škole e se i dalje uklju iti u akciju UNICEF-a “Škole za A riku”, a obilježit e i bitne datume za djecu kao što je Me unarodni dan djeteta.

Namjeravaju produbiti i suradnju s djecom prekmurskih Hrvata iz Ma arske te se zajedno s njima uklju iti u neke projekte EU. (D.M.)

Zahvaljuju i pomo i Op ine Šenkovec, mala Tena i dalje ima asistenta

Malena Tena Murk u enica je 2. b razreda Osnovne škole “Petar Zrinski” Šenkovec, no, ona se razlikuje od u enika u svojoj školi, naime, ro ena je sa sindromom Down. Unato tome, ona je prošle školske godine, zahvaljuju i projektu Udruge za sindrom Down Me imurske županije, koja je dobila financijska sredstva od resornog Ministarstva, uspješno integrirana u redovni sustav obrazovanja te je dobila svoju osobnu asistenticu koja joj pomaže u radu na nastavi.

No, s 31. prosincom prošle godine financijskih sredstava za ovaj projekt je ponestalo. Zbog odugovla enja prosvjetnih vlasti, Pravilnik o odgoju i obrazovanju te primjerenoj potpori u enicima s teško ama u razvoju, koji je prema zakonu trebao biti donesen do 1. kolovoza prošle godine, probio je zakonski rok. Tako su mnoga djeca ostala bez svojih osnovnih prava, me u njima i mala Tena za iju su osobnu asistenticu iz Ministarstva prestala dolaziti sredstva.

Unato tome, zahvaljuju i aktivnoj Udruzi, predvo enoj predsjednicom Višnjom Horvat, Teninim poduzetnim roditeljima i razumijevanju op inske vlasti u Šenkovcu, koja je pristala nastaviti financiranje, Tena e svoju pomaga icu imati i dalje. - S obzirom na to da radim u istoj školi, upoznat sam sa situacijom i moram re i da nije bilo puno razmišljanja o tome treba li pomo i, a i resorni odbor i Vije e prijedlog su isto tako odmah prihvatili.

Na sveop e zadovoljstvo dogodilo se to da Tena i dalje ima pomaga a jer mislim da bi bilo katastro alno da ga izgubi, kazao je na elnik op ine Šenkovec Vladimir Novak.

Trošak asistenta u nastavi Op inu e godišnje koštati 30.000 kuna, no, to je mala cijena, isti e Novak, u usporedbi s time kolika bi se šteta napravila za malu Tenu da ova odluka nije donesena.

Uz pomo asistenta dijete više i brže u i Projekt osobnog asistenta za cilj ima olakšati integraciju u enika s teško ama u razvoju i pove ati njihove mogu nosti u svladavanju školskog gradiva. Ovime se pomaže i da se što manji broj djece zbog obrazovanja izdvaja iz obitelji.

Asistentova uloga je pružati ‘’tehni ku pomo ’’ djetetu s posebnim edukacijskim potrebama, nastavniku i itavom razredu, ovisno o potrebama u danom trenutku. Boravak djeteta u školi tako je manje stresan za dijete, nastavnika i itav razred. Asistentova pomo ovisi o potrebama djeteta. U nekim slu ajevima je to pomo u pisanju, itanju, vježbanju, objašnjavanju, pomo pri spremanju torbe, mobilnosti i sli no.

Za pomo Teni osposobljena je apsolventica U iteljskog akulteta Tasjenka Štrek. Ona je pravu vrijednost projekta osobnog asistenta prepoznala kad je po ela raditi s Tenom. - Mislim da je ovo jako dobar i jako važan projekt za svu djecu koja imaju smanjene intelektualne ili fizi ke sposobnosti. Smatram da je bitno da se takva djeca uklju e, ne samo u redovnu školu, nego i u vrti e i, ako je potrebno, da imaju svog asistenta koji im pomaže jer oni tako puno više i brže u e.

I ne samo zbog obrazovanja koje dobiju, ve i zbog odgoja. Njima to puno zna i za daljnji život, jer se u životu ne e sretati samo s djecom koja su ista kao i oni, nego i s djecom bez takvih teško a, te e znati bolje s njima komunicirati, na koji na in im pristupiti te kako graditi prijateljstva, kazala je Štrek.

Djeci treba dati mogu nost da se dokažu Tena u nastavi sudjeluje u svim aktivnostima kao i sva ostala djeca, i jedino iz hrvatskog i matematike ima prilago en program, kazala je njena u iteljica

I sami u enici pomažu

Mala Tena sa svojom “desnom rukom”, asistenticom Tasjenkom Štrek Vesna Golub. - Ovaj projekt pomaga a odli no unkcionira. Asistentica je stalno uz Tenu za vrijeme nastave i ona zapravo omogu ava njeno normalno integriranje u nastavu. Ona uz pomo asistenta napreduje, a to joj je podstrijek za dalje, isti e Golub.

Da se djeca s Downom mogu uklju iti u normalnu razrednu nastavu, potvr uje i predsjednica Udruge za sindrom Down Višnja Horvat: - Oni mogu sve ako im vi to ne ograni avate, to je najvažnije.

Nisu oni ograni eni koliko se to pri a, ni u vrti u, ni u školi, ni u nekim osnovnim stvarima samozbrinjavanja. Zna i, dajte im mogu nost i oni e se dokazati.

Djeca poput Tene otvaraju vrata i drugima, jer je svake godine sve više djece s posebnim potrebama. Naravno, ovog ne bi bilo bez pomo i Op ine Šenkovec koja je omogu ila da škola “Petar Zrinski” bude pozitivan primjer kako bi uspješna integracija djeteta s posebnim potrebama u redovni sustav obrazovanja trebala izgledati. (mn)

Državni pedagoški standard predvidio je pravo na asistenta u nastavi za djecu s teško ama u razvoju, ali je pitanje ho e li ga škole sada mo i realizirati.

Kako Ministarstvo više ne daje novac za osobnog asistenta u nastavi, sada se škole moraju snalaziti kako znaju i umiju. Kad su te sre e, kao što to pokazuje primjer male Tene, onda im op inska ili gradska vlast uspije pomo i.

Kada se to dogodi, važno je u cijeli projekt aktivno uklju iti i roditelje djeteta, a treba poraditi i na senzibilizaciji u enika u školi, ponajviše u istom razredu, za potrebe djece s teško ama u razvoju.

Pozitivan primjer kako to mora izgledati jest upravo 2. b razred koji Tena polazi. Ondje svi u enici Tenu prihva aju i pomažu joj. Me u njima su i Jelena Križai i Karla Molnar. - S Tenom nam je lijepo u razredu i mislimo da je ona kao i svatko drugi. Sve smo mi jako dobre prijateljice u razredu. S Tenom se i igramo, plešemo s njom ... I pomažemo joj ako joj treba pomo , slažemo joj knjige, pomažemo da se obu e za tjelesni, kazale su nam Jelena i Karla.

Jelena i Karla, u enice 2. b razreda, vole se igrati s Tenom i pomagati joj ako je potrebno

Završene fašni ke “norije” Prošli utorak završene su ovogodišnje fašni ke “norije”. Fašni ke “norije” u Me imurju su ove godine trajale skoro mjesec dana, zapo evši u sije nju u Podturnu, pa preko Zasadbrega, akovca, Male Subotice (na slici), Hodošana, Belice, Pribislavca, Murskog Središ a, Kotoribe, Vularije i drugih sredina, do završnih maškarada u Svetom Martinu na Muri i Nedeliš u. (S. Mesari , foto: Z. Vrzan, više na str. 5 priloga MEDIA)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

INNER WHEEL KLUB akovec organizirao akciju “Fti eki se ženiju“

lzložba starih vjen anih fotografija polu ila velik interes javnosti Prva trajna otografija stvorena je u prvoj polovici 19. stolje a, a od onda do danas snimljeno i napravljeno ih je na milijune. Stare otografije vode nas u jedan ve odavno zaboravljeni svijet, a tog smo se svijeta imali prilike prisjetiti na prošlotjednoj izložbi u kafi u “Littera” u akovcu. Žele i uz dan zaljubljenih prirediti nešto originalno, Inner wheel klub akovec organizirao je akciju sakupljanja starih vjen anih otografija iz Me imurja pod prigodnim nazivom “Fti eki se ženiju“. Akcija i izložba polu ile su izuzetno velik interes i odaziv javnosti.

Preko 200 ljudi donijelo je više od 400 otografija, a brojke su još zna ajnije ako znamo in ormaciju da se to sve dogodilo u roku od nekih desetak dana. - Ljudi su ak naknadno dolazili s otografijama. Kasnije su nam rekli kako, na žalost, nisu na vrijeme saznali za ovu izložbu, tako da bi sigurno bilo i više otografija. Zanimljivo je da su ljudi donijeli i druge stare otografije, ne samo one s vjen anja. Tako da se otvorilo nekoliko novih tema i mogu e

Za izložbu je preko dvjesto ljudi donijelo više od etiristo fotografija je da emo nastaviti s nekom drugom bilo dogovoreno da se odaberu najtematikom u narednim godinama, bolje otografije u etiri kategorije, kazala je predsjednica Inner Wheel stru ni žiri u sastavu Olga Merli , kluba akovec Snježana Petrovi - Ksenija Plavec - Fiket, otogra iz VaTkal ec. raždina, te akove ki otogra Željko Ovom prilikom nagra ene su i Vidovi pronašao je još nekoliko vrinajbolje otografije. Iako je prvotno jednih otografija. Tako su odabrane

po tri najstarije, pa najljepše otografije, tri najljepše mladenke i tri najljepša mladenca. Zatim su tu bile i najbolje otografije grupe, najzanimljiviji buket, najljepše lice mladenke, najneobi nija otografija i najbolja stara moderna otografija. Za svaku kategoriju osigurane su atraktivne prigodne nagrade koje su na izložbi uru ene donositeljima otografija.

Kako svaka Inner Wheelova akcija ima ima dobrotvorni karakter, isto je bilo i s ovom. - To je jedna od osnovnih postavki našeg djelovanja. Za tu namjenu na izložbi smo posjetiteljima ponudili prigodne poklone, suvenire, za koje smo skupljali dobrovoljne priloge. Ukupan prihod namijenjen je Domu za psihi ki oboljele odrasle osobe u Orehovici, istakla je Petrovi - Tkal ec.

Povodom izložbe uprili en je i prigodan program u kojem su nastupili lanice Pjeva kog zbora umirovljenika akovec izvornim me imurskim pjesmama i KUU “Selja ka sloga“ Nedeliš e kratkim isje kom iz nagra ivane predstave “Ženidba“.

U AKOVCU nastupao Cantus Ansambl

CENTAR za kulturu akovec, od 25. do 28. velja e

Publika o ekivala koncert klasike, a dobila glazbeno - scenski doga aj

MAXtv Filmomanija donosi najbolja filmska ostvarenja

Cantus Ansambl, brendirani sastav specijaliziran za izvo enje mnogolikih i mnogobrojnih “novih“ glazbi, održao je u akovcu zanimljiv koncert koji bismo mogli nazvati i glazbenom - scenskim doga ajem.

Naime, osim što su svirali, lanovi su Ansambla i recitirali, pjevali i ispuštali druge grlene zvukove.

Rije je o posljednjoj skladbi koju su pripremili za akove ki koncert Opusu Number ZOO, za

Centar za kulturu za ovaj nam je tjedan pripremio prave filmske poslastice. Tako e se od 25. do 28. velja e održati revija filmova pod nazivom “MAXtv Filmomanija”.

MAXtv Filmomanija predstavlja presjek recentne europske i svjetske kinematografije i gledateljima donosi izbor najzanimljivijih filmova s najzna ajnijih prošlogodišnjih estivala. Za reviju su odabrana 22 filma, a mi u akovcu mo i emo pogledati njih šest.

Na Tribini u etvrtak 25. velja e u 20 sati igrat e film “Bijela vrpca” koji je osvojio glavne europske filmske nagrade i Zlatnu palmu u Cannesu. Iz Cannesa dolazi i kontroverzni “Antikrist” Larsa Von Triera koji u Centru za kulturu igra dan kasnije, u petak 26. velja e, u 20 sati.

Me u art poslasticama našla se i švedska vampirska drama “Neka u e onaj pravi” koja igra u subotu 27. velja e u 18 sati, dok u 20 sati igra dobitnik Srebrnog medvjeda s Berlinskog filmskog estivala, njema ki film “Svi drugi”.

Pobjednik na istom estivalu je peruanski film “Mlijeko tuge” Claudije Llose, koji e igrati u nedjelju 28. velja e u 20 sati. Prije njega u 18 sati igra “Ricky”, film queer redatelja Francoisa Ozona o siromašnim radnicima koji dobiju dijete kojem po inju rasti krila.

puha ki kvintet Luciana Berija, koja je prva skladba u njihovom Theater Cantus programu koji nije zamišljen samo kao koncert, nego upravo kao cjelovit glazbeno - scenski doga aj.

Theater Cantus publika je odli no prihvatila, a kako i ne bi kad se radi o komi nom programu u kojem je odli no spojena klasika i ske evi, tako primjerice izvode i “Kontra-Danse” Mauricija Kagela,

djela koje nosi podnaslov “balet za sedam neplesa a”.

Ansambl ina e od samih po etaka 2001. godine djeluje u stalnom – do solisti kih razina individualiziranom – sastavu, pod umjetni kim vodstvom Berislava Šipuša. Njegovi lanovi redom su vrsni komorni glazbenici i solisti, ujedno koncertni majstori i vo e dionica sim onijskih orkestara te pro esori na zagreba koj Muzi koj akademiji. (mn)

DOM KULTURE Prelog

Euritmijska izvedba bajke bra e Grimm U Domu kulture Prelog u ponedjeljak 22. velja e izvedena je predstava “Cvilidreta” za djecu. Predstavu je izveo Zagreba ki euritmijski ansambl IONA, jedini pro esionalni euritmijski ansambl na podru ju jugoisto ne Europe koji djeluje od 2004. Do sada je nastupao u javnim kazalištima u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Švicarskoj i Irskoj.

Djelovanje Ansambla kontinuirano je potpomognuto od strane Gradskog ureda za kulturu Zagreb te od Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Dosadašnjim radom

Ansambl Iona interpretirao je euritmijskom umjetnoš u brojna djela hrvatskih i inozemnih pjesnika i skladatelja. Tako er je uprizorio niz raznovrsnih bajki za djecu.

Osniva i zagovornik euritmije bio je dr. Rudol Steiner, ro en u Donjem Kraljevcu.

Euritmisti su bili Vida Talaji uleti , Mario uleti , Alen Guca, Mirna Kuže, Ana - Marija Rakulji i Mladen Zovko, pripovjeda : Sven Medvešek, glazba: Ines Domitrovi (klavir) te oblikovanje svjetla: Dušan Maksimovski.

Bajka bra e Grimm “Cvilidreta” prikazana je euritmijom – jedinstvenom umjetnoš u pokreta u kojoj se pokret, govor i glazba skladno isprepli u u scenski izri aj. Euritmija, svojom pedagoškom osobinom, poti e umjetni ke sklonosti djeteta te razvija osje aj za estetiku pokreta.

Uzbudljiva i duhovita pri a o patuljku Cvilidreti ujedno je i pou na te stoga predstavlja nezaobilaznu lektiru svjetske dje je književnosti. Predstava je svojim bajkovitim ugo ajem posebice primjerena djeci predškolskog i školskog uzrasta. (J)

23. velja e 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAJAVLJEN Festival kazališnih amatera Me imurja

Kazalištarci amateri ponovno u Prelogu od 9. do 11. travnja

Publika i autori prigodom otvaranja izložbe

SVETI MARTIN

Izložba uz Valentinovo U restoranu “Regina - Zrin” u toplicama Sveti Martin u subotu 13. velja e otvorena je izložba likovnih radova autora iz umjetni ke udruge Likovna republika Sveti Martin. Prigodna izložba bila je posve ena Valentinovu i danu zaljubljenih, a izlagalo je trinaest autora, koji su izložili radove na temu ljubavi.

Kako je ljubav univerzalna i široka tema, na izložbi se našlo i nadrealisti kih motiva gradnje svemirskih mikrosvjetova Dražena Pavlovi a iz Varaždina, nedostatka ljubavi u suvremenosti u “An elu ljubavi” Milene Petkovi , otvaranje likovnog prostora u s ernom ženskom katu Milana atlai a, mrtva priroda na poseban gotovo okamenjeni na in s metafizi kom pozadinom Koraljke Rajn iz Varaždina, ženski akt Marijane Ivan ov iz Cestice, emotivna erupcija psihodeli nih boja kao sje anje na jedan dan Elvire Štabi Vidovi iz Ludbrega, ali i smirenije motive Danijela Jakopaneca, Rajka Petkovi a, Biserke Sobo an i Adrijane Ribi te, kao kontrapunkt, gotovo realisti ki pejzaž Mladena Pali a.

VELIKI humanitarni koncert u Pribislavcu

Koncert za bolesnu mještanku U Društvenom domu Pribislavec bit e u nedjelju 28. velja e s po etkom u 16 sati održan veliki humanitarni koncert. Sredstva koja se prikupe na koncertu namijenjena su mještanki Pribislavca koja je teško bolesna od ro enja i brine se o svojoj staroj majci, koja je tako er bolesna.

Organizator koncerta je Odbor za kulturu op ine Pribislavec, dok je suorganizator koncerta Op ina Pribislavec, voditelj je Franjo Mesari - Frenki. Nastupit e veliki broj pjeva a iz Me imurja i okolice, kao i gosti Kulturno - umjetni kog društva iz Ma arske.

Nastupaju: Vladimir Košir - Tonka, Krunoslav Kameni , Ivica Kolmar, Me imurski Vru i kaj, Drago Flin ec, Martin Zamuda, Joža Be ar, Nevenka Kandija, Matija Martin evi , Stjepan Martin evi , Anamarija Grakavac, Rebecca Posavec, KUD “Kaštel”, Željko Pokupec - Šero te KUD iz Ma arske. Koncert je organiziran uz pomo Op ine Pribislavec.

(Lp)

Nastup ženske skupine “Grlice” Izložena su i dva kiparska rada, Ljudevit Min ek autor je gotovo liri noga dražesnog ljubavnog para istesanog u drvetu (sekvoja), a Željko Petkovi autor kiparske kompozicije “Ti i ja” u drvu oraha, koja na ekspresivan na in govori

o odnosu dvoje doma ih ljudi, koji su odre eni emotivnim vezama, ali i neslaganjima.

Uz uvodnu rije predsjednice udruge Milene Petkovi i organizaciju Marijetke Ha ek, izložbu je otvorio na elnik op ine Sveti

Cilj projekta Petre Vidovi jest upoznati njema ku publiku sa ŠAF-om Uz izložbu bit e prikazani i filmovi nastali na radionici, ali i izbor iz 35-godišnje produkcije ŠAF-ovih filmova te animiranih filmova s estivala 25 ps iz Zagreba. Na završnoj ve eri nastupit e zagreba ki bend Cinkuši koji svojim obradama zagorskih i me imurskih pjesama predstavljaju Hrvatsku izvrsnom etnoglazbom, te istovremeno u kontekstu animiranog filma.

Njihova je glazba poslužila kao podloga za mnoge animirane filmove. U filmskom programu bit e prikazan i film “Silencium” Marka Meštrovi a (bubnjara Cinkuša) i Davora Me ure ana, ra en prema Krležinom predlošku, uz glazbeno podlogu Cinkuša.

Na radionicu animiranog filma prijavilo se više u enika i studenata, pa su ormirane dvije grupe polaznika, u eni ka i studentska, te su posredstvom

“Pinokio“, nakon ega nastupa Dramska sekcija KUD-a Belica, Dramska diletantska družina KUD-a “Kaštel“ iz Pribislavca, HKD “Me imurje“ iz Ljubljane, Dramska družina KUD-a Strahoninec, Dramska sekcija KUU-a “Društvo žena“ iz Gornjeg Kraljevca, Kazališna družina “Štolcer“ iz akovca koja e izvesti predstavu prema rukopisu novinarke Kristine Štebih “Pismo z Galicije“. Publici i komisiji predstavit e se još i Dramska sekcija HKUD-a Gori an te doma a Prilo ka amaterska scena iz Preloga.

Tre i, ujedno i posljednji dan Festivala, nastupit e KUD “Sveti Jeronim“ iz Štrigove zanimljivim uratkom “O ajne Štrigov anke“. Dramska skupina KUU-a “Veseli Me imurci“ iz akovca tako er e se predstaviti preloškoj publici u Domu kulture, a nastupit e još i Kazališna družina KUU-a “Selja ka sloga“ iz Nedeliš a, Dramska sekcija KU-a “Selja ka sloga“ iz Preloga, Dramska grupa KUD-a iz Domašinca, Dramsko recitatorska sekcija KU-a Žiškovec, Dramska grupa op ine Donji Kraljevec i na kraju nedjeljnog programa Dramska sekcija KUD-a “Selja ka sloga“ iz Donje Dubrave. (D.Mihoci)

AKOVEC Martin Franjo Makovec, raduju i se živosti koju e u Sveti Martin donijeti umjetnici, dok je o autorima govorio novinar Josip Šimunko. Tri pjesme otpjevala je ženska vokalna skupina “Grlice”.

(JŠ)

AKOVEC - MÜNCHEN: Radionica animiranog filma, izložba i koncert “Bez pauze, molim!”/”Pause machen gilt nicht …”

U Plat orm3, galeriji za suvremenu umjetnost u Münchenu, u ponedjeljak 15. velja e zapo ela je jednotjedna radionica animiranog filma pod vodstvom akove kih voditelja Ede Lukmana i Jasminke Bijeli Ljubi iz Škole animiranog filma. Plat om3 je kulturnopoliti ka inicijativa grada Münchena i zadužena je za me unarodnu suradnju i razmjenu.

Projekt nosi naslov “Bez pauze, molim!” i usko je vezan uz temu Rada (Arbeit), koja je glavna tema Plat orm3 u 2010. godini i provla i se kroz sve programe.

Projekt je zapo eo radionicom animiranog filma, a završit e otvorenjem izložbe animiranih filmova münchenskih autora (Almut Determeyer (SOS 1) Wol ganga Stehlea (Headbanging) i Ste anie Unruh (Fremde Zimmer), ali i vrsnoga hrvatskog animatora Nedeljka Dragi a (Dnevnik) koji ve godinama živi u Münchenu.

Festival kazališnih amatera Me imurja bit e održan u razdoblju od 9. do 11. travnja u Prelogu, izvijestila je Mirjana Hrži , predsjednica Odbora kazališnih amatera Me imurske županije. Za ovogodišnji KAM prijavljene su ak 22 predstave koje e odgledati i ocijeniti lanovi Prosudbene komisije: glumica Barbara Rocco i dr. sc.

Stjepan Hranjec. Tre i lan, državni selektor, još nije izabran.

- Kazališni amateri ve pripremaju svoje nastupe, odavno su odabrali ija e djela izvoditi, sada samo moraju uvježbati podijeljene uloge. Mi smo ve na inili raspored izvo enja predstava na KAM-u, tako da je u organizacijskom smislu sve ve uglavnom poznato i definirano, komentirala je Hrži .

Festival e otvoriti KUU “Lipa” iz Gornjeg Mihaljevca s “Gospodskim djetetom” Kalmana Mesari a. Prvi dan Festivala nastupit e još i Dje je gradsko kazalište akovec, Dramska skupina KUU-a “Zvon“ župne zajednice Mala Subotica, Dramska grupa Društva žena Macinec i Dramska družina KUD-a “Katruže“ iz Ivanovca.

Dramski studio “DaDa” iz akovca otvara drugi dan KAM-a s polusatnom predstavom

generalnog konzulata u Münchenu uklju ena i djeca hrvatskih iseljenika. U tjedan dana upoznat e se s osnovama animacije i realizirati dva kratka animirana filma.

Cilj projekta je upoznati njema ku publiku s hrvatskim animiranim filmom, prezentirati glazbu Cinkuša i zagreba ki estival 25 ps te potaknuti me unarodnu suradnju Hrvatske i Njema ke na kulturnom planu.

U Münchenu živi 24 tisu e Hrvata (prema podacima iz 2007.), što ih ini drugom najve om manjinom u gradu. Projekt je koncipirala Petra Vidovi iz akovca, stipendistica Zaklade “Robert Bosch” iz Hrvatske u programu kulturnih menadžera iz srednje i isto ne Europe. Zaklada “Robert Bosch”, iji je cilj razumijevanje me u ljudima, glavni je pokrovitelj projekta.

(J;PV)

Otvorena izložba “Minus 22 u akovcu” U akove kom kaf i u “Arrow”, što prevedeno zna i “strelica”, koji sve više postaje mjesto okupljanja mladih koji žele re i nešto više, otvorena je u petak izložba otografija Zlatka Vrzana. O otogra u Zlatku Vrzanu, otoreporteru Me imurskih novina, govorio je glavni urednik Me imurskih novina Dejan Zrna, te poznati otogra Damir Klai - Klju . U ne ormalnom otvorenju izložbe Dejan Zrna je naglasio da je Zlatko Vrzan uspio uz novinski pristup temama zime dati i nešto više, njegovim zalaganjem nastale su umjetni ke otografije ljepote zime u urbanom prostoru. Damir Klai - Klju rekao je pak da su otografije izvrsne i da je napravljen “pravi posao”.

Zlatko Vrzan i Dejan Zrna dugi su niz godina nerazdvojni kao ekipa Me imurskih novina koja prati glazbeni, društveni i medijski život akovca i Me imurja.

Osam otografija Zlatka Vrzana, koje su predstavljene u petak, zapravo su izlet Zlatka Vrzana u prirodu i godišnja doba jer kao novinski otoreporter rijetko ima prigodu objaviti umjetni ke otografije na temu prirodnih ljepota. Manje je poznato da je on ljubitelj prirode i lan aktivisti kih ekologijskih udruga, koje se brinu za zaštitu prirode Me imurja i rijeke Mure. Snijeg u gradu koji je potpuno paralizirao život bio je dovoljna inspiracija za retro otografije s osje ajem zime. Sve su otografije nestale uz duge ekspozicije, što im daje imidž starosti i prošlih vremena. Izloženi su motivi grada akovca, Perivoja Zrinski, ulice Kralja Tomislava i Juga akovca.

Iz biografije Zlatka Vrzana može se iš itati da se otografijom bavi dvadesetak godina, ovo mu je jedanaesta samostalna izložba, a ima iza sebe i osam skupnih izložbi.

(JŠ, oto BB)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

HUSEIN HASANEFENDI - HUS, lider legendarne grupe Parni valjak

Hus: Nikad nismo inili ustupke ili podilazili ne ijem ukusu Nakon 35 godina Parni valjak još uvijek žari i pali hrvatskom glazbenom scenom, dokazuje kako prava kvalitetna glazba nikada ne zastarijeva i pada u zaborav. Upravo za tu glazbu me u najzaslužnijima je Husein Hasanefendi - Hus, gitarist i glavni autor Parnog valjka.

Parni valjak dao nam je mnogo predivnih balada, velikih rock i pop hitova, i pregršt odli nih pjesama, od kojih svatko može izdvojiti barem jednu koja mu je na ovaj ili onaj na in obilježila neki period u životu.

Parni valjak prestao je djelovati 2005. godine, no, potreba za zajedni kim nastupanjem pred publikom bila je ja a, pa se vra aju krajem prošle godine na Karlova ko live turneji po Hrvatskoj. Nakon odra ene turneje, zbog velikog interesa dogovoreno je još nekoliko koncerata, a me u njih je “upao” i akovec. S Husom smo porazgovarali o koje emu – otkrio nam je razloge raspada benda, pri ao o tome kako ih trema lovi prije svakog koncerta i nakon 35 godina, te što slijedi dalje ...

• Nakon etiri godine Parni valjak se vra a na scenu. Kako je uop e došlo do odluke da prestanete svirati?

— To je bilo puno teže nego ova odluka o povratku. Teško je govoriti o toj situaciji, a ne biti dosadan, jer su svi razlozi koji su nas doveli do toga da stanemo suhoparni. Naime, malo tržište, vrtite se u krug, trošite se. Jednostavno je postalo nemogu e raditi. Ako mogu povu i paralelu sa stranim izvo a ima oni odrade dvjesto velikih koncerata, pa ih dvije ili tri godine nema i odmore se, odmore publiku od njihove glazbe. Mi smo stalno svirali.

Mi smo stalno nastupali, petkom, subotom, klubovi, Švicarska, Njema ka, Amerika, Kanada ... I taj tip nastupa iscrpljuje. Taj tip nastupa nije ovaj kao u akovcu, sportska dvorana, velika produkcija, koncert nakon dugo vremena kada su ljudi ve željni i kad se može dati maksimum.

Da bi svake godine svirali u Zagrebu, to bi moralo biti udo da recimo Dom sportova napunimo.

Taj tempo užasno iscrpljuje i dovodi do jednog zasi enja. Ni Rolling Stonse ne bi ovjek došao gledati da su tu svakih 6 mjeseci. Shvatili smo da emo, ako ne stanemo, sve to što smo izgradili, a puno smo izgradili, jer ipak je to 30 godina uvijek me u par najve ih bendova u Hrvatskoj i Jugoslaviji, nekako si upropastiti.

Htjeli smo ostaviti sliku jednoga velikog benda iji su koncerti bili uvijek dobro posje eni, rasprodana najve a koncertna dvorana u to vrijeme - Dom sportova. To je bila oproštajka.

• No, s Karlova kom turnejom ipak ste ponovno po eli zajedno svirati. Kako i kada je došla odluka da se ponovo okupite?

— Prvu godinu nakon gašenja Parnog valjka uživao sam oslobo en presinga. Znate, ne radi se tu samo o bendu, to je jedna zna ajna koli ina ljudi koji žive od benda obitelji, tehnika ... Sve to na neki na in ovjek osje a kao obavezu i teret, a onda je najednom to sve nestalo i meni je to bilo super. Ali ve nakon godinu dana po elo mi je faliti sviranje. Istina je da ja imam svoj mali studio u kojem sam svirao i stvarao, ali mi je nedostajala komunikacija s ljudima. Druga godina je prošla još kako - tako, a u tre oj me kriza ve ozbiljno nagrizala. Trideset godina živiš na jedan na in, vezan si s glazbom ...

Nisu to samo nastupi, kojih je bilo stotinjak godišnje u prosjeku, nego su to i snimanja i sve što ima veze s glazbom i tom nekom aktivnom smislu. Sve je to nestalo i naravno da mi je po elo nedostajati.

Onda smo se nekako kao magneti po eli sve eš e nekako sudarati, razgovarati ... I tako je 2009.

Brk, koji je imao svoj odli an bend u Saxu u Zagrebu, imao zadnju svirku sezone. Pozvao nas je u goste i mi smo nenajavljeno se pojavili, Aki, ja i Preksi, koji je ponovo nastupio s nama nakon devet godina. Taj je koncert ispao super i bio nam je kao okida da se pokušamo ponovno proveseliti. Publika je reagirala fantasti no.

Onda je došla ponuda od Karlova kog i jednostavno se nije dala odbiti. Ali, da se ne zalije emo, mi smo prvo rekli ‘ajmo snimiti ne-

Sve su Valjkove pjesme iskrene

kakvu pjesmu da vidimo kakva e biti reakcija na nešto novo što nudimo’, zna i da nije samo nostalgija u pitanju. I napravili smo ‘Nakon svih ovih godina’ koju ljudi svugdje pjevaju kao da je neki standard Valjkovih pjesama. Pojavilo se i užasno puno nove publike, klinaca koji su imali petnaestak godina kada smo mi stali, sada oni imaju dvadesetak godina. Ovo je broj ano najuspješnija turneja do sad i jednostavno nas svi ovi parametri tjeraju dalje. Sad predstoji rad na novim pjesmama da vidimo ho e li sljede a zaživjeti.

To emo vidjeti, sada smo u rukama neke više sile.

Trema postoji pred svaki nastup i nakon 35 godina • Je li postojala trema pred prvi veliki nastup nakon povratka?

— Trema postoji pred svaki nastup. Ozbiljno. I danas, nakon 35 godina ... Kad je ovjeku stalo, onda uvijek to osje a. To je pozitivno. Mi smo tremu imali i kad smo svirali oproštajne koncerte jer nam je stalo da to bude dobro i da zvu imo dobro. Trema je pozitivna stvar, to

Publika prepoznaje stav, dušu i emociju • Ove godine slavite 35. ro endan, može se tako re i.

I ve inu tih godina bili ste u samom vrhu. Kako se popeti i ostati ondje?

— Nema recepta. Prije svega apsolutno treba imati sre e, sre e da ono što radiš ima nekog odjeka. Možeš ne znam kako zdušno i iskreno raditi na pjesmama, i onda ti se desi da ih premali broj ljudi prepoznaje kao sebi bliske.

Zna i tu je ista sre a. Puno raditi i ne predavati se. Mi smo radili k’o konji, ono prve godine svirali smo 154 koncerta. Osvajali smo grad po grad, selo po selo. Nije se moglo dogoditi da nema bisa, moraš pobijediti publiku, moraju tražiti još i do i ponovno. Ali smo isto tako brzo saznali da ne treba lagati, glumiti nešto što nisi ti, jer

e te prije ili kasnije raskrinkati.

Mi smo jednostavno takvi kakvi jesmo u svakom trenutku, a onda pretpostavljam da ljudi to prepoznaju. Ili im se svi aš ili ne. Kod bendova zna biti est slu aj da zauzmu neku pozu i nešto Aglume, i ne rade iskreno iz sebe. Ne smije se kopirati, koliko god to smiješno zvu alo. Ja ujem dosta naših izvo a a i primijetim te neke paterne koje su izvana prekopirane. Je li to pop glazba ili rock ‘n’ roll, i samo se uzima predložak. Na žalost, i kritika tako funkcionira, pokušavaju usporediti bendove.

Mi spadamo u onu kategoriju bendova, kažu mainstreem.

Nemam ja ništa protiv toga, ali mi smo bazirani na pjesmama.

Desi se pjesma, ona ima dušu

i emociju, svoj stav i svjetonazor... To se sve u našim pjesmama može prepoznati, svi alo se to nekome ili ne. Ako netko sluša pjesme i tekstove, prepoznat e stav. Što je taj ovjek koji je pisao ili to pjeva ili taj bend koji stoji iza toga, što oni misle o ne emu, to je bitno jer na taj na in stvaraš istomišljenike, a to je publika.

Mi ne pratimo trendove ove i one produkcije. Pokušavamo napraviti što bolju pjesmu, objavimo album i to tako ide i nema žmirenja. Klinci koji obožavaju Nirvanu i preziru nešto doma e i pjevaju na engleskom nemaju nikakve šanse, jer to je lažnjak. Ako pjevaš na engleskom i ne možeš se izraziti na vlastitom jeziku, onda odi van i tamo radi karijeru.

To su elementarne stvari.

je najbolji dokaz da je ljudima stalo do onoga što rade.

• Je li i sada nakon 35 godina još uvijek jednako dobar osje aj stajati na pozornici s bendom?

— Druga ije je. Kad smo po injali, onda su nam ciljevi bili do i u situaciju da možemo puno svirati.

Pa smo došli u tu situaciju, pa nam je onda cilj bio napraviti pjesme koje e ljudi masovno pjevati, pa se i to desilo. Pa nam je cilj bio napuniti Malu dvoranu sportova. Umirali smo prije koncerta u iš ekivanju ho e li se publika pojaviti. Pa smo prvi put išli u veliku dvoranu. Uvijek imaš neki izazov ispred sebe, isto da ti pogled bude uperen u daljinu. Tako su i danas tu neka druga uzbu enja.

Sada je situacija takva da sada imamo iza sebe bolju logistiku, da imamo bolje instrumente, da si možemo priuštiti vrhunske tehni are koji rade za nas ... Sve ono što smo si kao klinci željeli to smo ostvarili, ali uvijek postoji još bolji koncert ... Meni kao autoru uvijek postoje još neke pjesme koje e opet zaživjeti. Kad vidiš da ostavljaš neki trag, važno ti je i s novom pjesmom napraviti novi doga aj, nove osje aje u ljudima. Zato je bilo bitno da ‘Nakon svih ovih godina’ zaživi, i zaživjela je. Sada idemo dalje.

• Koliko još ima pjesama u vama? I kada e Parni valjak snimiti još jedan album?

— Ja imam ve gotovih pjesama, jer sam radio i kad smo prestali svirati u ovih nekoliko godina.

Nisam mogao odrezati nešto što je u meni. Ima pjesama i pretpostavljam da e ih biti još. Svaki put kad je album bio gotov, kad je bio gotov taj proces, uvijek sam se znao zapitati ‘Što sad? Kako sad smisliti novu pjesmu?’ I onda neko vrijeme pro e, pa po neš pr kati po gitari, nešto te inspirira, desi se stih, desi se energija, neki rif i evo pjesme.

Dobro je pitanje koliko ih još ima u meni. Ne znam ... Volio bih da ih ima što više.

I tristo ljudi na koncertu u akovcu bio bi velik uspjeh • Kad je krenula turneja, u medijima ste izjavljivali da ete

tek nakon turneje vidjeti što e to no biti dalje s Parnim valjkom. Karlova ko tour je završio, a vi nastavljate s koncertima.

Prije akovca je bio Bjelovar, a slijede Slovenija i BiH. — Ovo su zapravo dodatni koncerti, koji nisu bili planirani u po etku, ali, kako je posje enost koncerata bila odli na, tako smo odlu ili još i ovo ubaciti. Mislim da smo s akovcom za ovu godinu ili do pred kraj godine završili s koncertima u Hrvatskoj. Idemo u Sloveniju, i to samo tri koncerta za cijelu Sloveniju i samo tri koncerta u Bosni, i mislim da se dogovara Skopje.

I onda smo gotovi i pojavljujemo se tko zna kad. Možda emo, ako objavimo album krajem godine, raditi pet ili šest velikih koncerata. U svakom slu aju, ne emo puno svirati upravo zbog toga da ljudi nemaju toliko šansu da nas se zasite. Kad nekog previše vidiš, gubiš interes za tim.

Ja bih volio da je Hrvatska tržište od 50 milijuna stanovnika, pa da ima 50 velikih gradova, jer bi onda mogli odsvirati 50 velikih koncerata. Ali kod nas se to tako ne gleda, naro ito ne u medijima.

Recimo, akovec ima oko 30.000 stanovnika, zna i jedan posto je 300 ljudi. U Zagrebu je jedan posto oko 10.000 ljudi. Kad netko ima 10.000 stanovnika u Zagrebu, to je velika stvar. U New Yorku je jedan posto nekih 100.000 ljudi, a to samo zbilja veliki izvo a i mogu skupiti.

U akovcu je zna i uspjeh 300 ljudi.

A na ovaj koncert ih je bilo sigurno više od tisu u i petsto, zna i pet puta više. To je k’o da u Zagrebu imamo 50.000 ljudi na koncertu.

E, ali to nitko ne e na taj na in prikazivati. Zato naša scena trpi i zato se odaje dojam da je nema, jer smo mali i mali su brojevi. Da se ovdje pojavilo 500 ljudi, mediji bi pisali kako se pojavilo jako malo ljudi, a to uop e nije malo.

• Rekli ste da vam na koncerte dolazi sve više i mla a publika. Ima li onda Parni valjak u sebi to da osim svoje vjerne dugogodišnje publike privu e i novu publiku?

— Me u klincima ima onih koji su ve spojeni sa svojim telefonima i kompjuterima, k’o Borgovi iz Zvjez-

• Zna i vi se niste prilago avali ukusu publike? Na koncertima dobivate dojam kako diše publika, kakve pjesme preferiraju ... Niste li to pokušali iskoristiti?

— Treba obrnuti tezu. Mi nismo nikad išli za tim da podilazimo nekakvom masovnom ukusu. Mi smo ga stvarali, poga ali, šarali ... Ja sam zapravo odgojen na Beatlesima, oni su mi bili prvi uzori. I oni su, tko ih zna, na svoja dva antologijska albuma ‘White’ i ‘Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band’ imali toliko stilski razli itih pjesama i to su nekako uspjeli. Tako sam i ja nekako odgojen. Ja sam napisao i ‘Kao ti’ i ‘Ugasi me’, i ‘Jesen u meni’ ... Sve su to razli ite pjesme. Tako da ni mi nismo žanrovski opredijeljeni, ali smo radili ono što se nama svi a. Ako se to svidi publici, onda super.

Sretna je okolnost da se naj eš e svi alo. Ima dosta razloga za to, kao prvo, iskreno je, kakvo god bilo, tu je onda Akijeva emocija i to ljudi prepoznaju. Može biti disco u trendu, a mi usred te disco ere snimimo nešto što nema veze s tom glazbom i postane hit. Isto tako ‘Poslije svih ovih godina’ nema veze s nekim momentalnim trendom. To je pjesma koja ti se svidi ili ne. Na taj na in mi privla imo mase.

Kao klinci prilago avali smo se publici, to su bili po eci dok još nisam ništa razumio.

Pjevali smo ‘Prevela me mala žednog preko vode’, pa tako 16 puta ponovili da publici u e u uho kako bi došli na drugi koncert. No, vrlo brzo shvatiš da moraš imati neki razlog za pjesmu. Ako ga imaš u sebi i ako ga daš, ljudi e to prepoznati.

I kad biramo repertoar, nije da im idemo samo niz dlaku. Naravno da oni dobiju one najve e hitove jer i mi volimo svirati te pjesme, ali ne sviramo nužno sve samo hitove zato što želimo svirati i za malo zahtjevniju publiku i malo za sebe, pjesme koje su nama drage. danih staza. Oni žive neki virtualni život, slušaju stranu glazbu i preziru sve doma e ... Ima i bendova koji se tako ponašaju. Ali ima i klinci koji spadaju me u emocionalnije ljude, oni osje aju ovu glazbu i ona im se ili ne dopadne ili im se dopadne, pa se prepoznaju u tome i do u. Mi de initivno imamo nekakvu vibraciju i senzibilitet koji ide u širinu, iako ja pišem o svojim iskustvima. Ne pišem ja nešto što bi se trebalo dopasti klincima, nit’ pokušavamo izgledat na taj na in ni ne radimo nikakav tip ustupka, nego jednostavno radi se o tome ho e li netko individualno od njih prepoznati to što mi radimo. Opet je sre a što ih puno to prepoznaje. Bez obzira na tu ogromnu razliku u godinama, oni osjete da mi imamo energiju i da to radimo s voljom, žestinom i jednim pozitivnim zra enjem. I zato su tu. (mn, foto: Z. Vrzan)

23. velja e 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Završene fašni ke “norije” Velikim maškaradama u više me imurskih naselja prošli utorak završene su ovogodišnje fašni ke “norije”. Odmah potom za veliku ve inu ljudi - katoli kih vjernika nastupilo je novo razdoblje korizme ili etrdesetnice.

Fašni ke “norije” u Me imurju su ove godine trajale skoro mjesec dana, zapo evši u sije nju u Podturnu, pa preko Zasadbrega, akovca, Vularije, Nedeliš a i drugih sredina, do završnih maškarada u Svetom

Martinu na Muri, Novom Selu na Dravi, Murskom Središ u i Nedeliš u. Ove godine uz tradicijske maske puno je bilo svjetovnih i trendovskih maski, ime je znatno oboga en ne samo program fašnika nego i spektar

raznolikosti, a u što je uloženo mnogo truda velikog broja ljudi.

Puno su lijepog i dobrog u inile i u itelji(ce) te odgajatelji(ce) u školama i vrti ima. Pa - pa do idu eg fašnika u 2011. godini.

(S. Mesari )

DONJI PUSTAKOVEC

Klub mladih organizirao fašenjsku priredbu

Petstotinjak maskiranih osnovnoškolaca defiliralo je u fašni koj povorci

Oni su se borili protiv recesije

U nedjelju 14. velja e maškare su zauzele i Donji Pustakovec. Klub mladih “Pustakov an“ organizirao je veselu fašenjsku priredbu u Domu kulture. Kako tradicija nalaže, glumci su prvo morali pro i audiciju, a talenti su nam vratili neke stare zvijezde na scenu. U

posjet je došao doktor Drndi i pomogao mještanima u njihovim nevoljama. Uz estitke za Valentinovo, mladi su uspjeli pokazati brojnim gledateljima kako se uz smijeh i veselje uva tradicija Pustakovske fašenjske priredbe. (ii)

NA FAŠNI KI UTORAK Nedeliš e okupiralo više od tisu u maškara

Ljubav Kosor – Pahor lajt motiv Više od tisu u maskiranih osnovnoškolaca, djece vrti ke dobi, lanova brojnih udruga koje djeluju u op ini Nedeliš e i mještana na fašni ki utorak prode iliralo je Nedeliš em u fašni koj povorci koju su predvodili maskirani lanovi Puha kog orkestra iz Belice. Maske su navukle i lanice Udruge žena iz Nedeliš a, Gornjeg Hraš ana, Dunjkovca, Trnovca, re ana,

Macinca i Puš ina te Udruge umirovljenika Nedeliš e. Jedne su se deklarirale kao nezasitne, a druge su alegorijskim kolima željele do arati ljubav koja cvate izme u naše premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora. Na fašnik u Nedeliš e došli su se šepuriti i lanovi KUD-a “Lipa” iz Gornjeg Mihaljevca, gljivari iz društva “Smr ak” i mnogi drugi. I zato se u Nedeliš u

imalo što i vidjeti: od gljiva, vještica, kostura, heavy metalaca, hippyja, preko gusara, lije nika i medicinskih sestra, do ciganskih ergi, aboridžina, avatara, cabaret plesa ica i kojekakvih drugih spodoba. Iako se nisu maskirali, u fašni koj su povorci šetali i na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat te njegov zamjenik Željko Kacun. Za razliku od njih, ravnatelj OŠ Nedeliš e Ivica Pai za ovu

SVETI MARTIN NA MURI

Turisti ki vlaki provozao maškare

- Mi smo nova vlast

- Za korizmu smo spremne

se prigodu preobrazio u zlo estog gusara. Mnoge maštovite maske i vesele maškare oduševile su tradicionalno brojnu nedeliš ansku publiku. Nakon de ilea mjestom maškare su se okupile u školskom dvorištu, gdje je, po tradiciji, spaljen Fašnik te su time uništene sve zle ari i loša djela koja je po inio.

Maškare su nastavile tulumariti, a održan je i ples pod maskama. (D.M.) Prvi pravi pravcati svetomartinski fašnik održan je prošli utorak i po svemu je bio poseban i lijep. Takvom ugo aju prvo su doprinijeli u enici OŠ Sveti Martin na Muri, predvo eni svojim ravnateljem Tomislavom Paljakom i svim u iteljima, te vrti ka djeca iz Smješka i Ribica, ali i mnogi drugi koji su maskirani izašli na svetomartinski glavni trg.

Na trgu pak je sve do ekao turisti ki vlaki koji je maškare provozio svetomartinskim ulicama i oduševio kako maškare, tako i sve druge koji su se njime provozali. Novi predsjednik TZa Franjo Makovec zadovoljno se smješkao, što je znak da je fašnik bio upravo onakav uspješan kakav je želio on, ali i Turisti ko vije e. (S. Mesari )

SVETI JURAJ NA BREGU

U ordavi na glavnom trgu

Tradicionalni fašnik koji organizira VMO Pleškovec održan je na mjesnom trgu u ordavi, najznamenitijoj destinaciji svetojurjevske op ine. Na trgu se okupilo skoro cijelo selo, 80-ak ljudi, a pridružili su se i op inski na elnik An elko Nagrajsalovi te župnik vele asni Ivica Puškadija i župni kantor Milovan Horvat. Za najmaske proglašene su Indijanac (Danijela Buhanec), patuljak (Damir Gori anec), Dragica Kralji i asna sestra (Spomenka Branilovi ). Maškare su po astili i pomogli im u povorci mjesni ugostitelji te mještani Pleškovca s krafnama, vinom i ajem. (sm)

Maškare plešu ispred Društvenog doma u Pribislavcu

FAŠNIK u Pribislavcu

Besplatne krafne i kuhano vino za sve I ove su se godine u Pribislavcu 14. velja e u organizaciji KUDa “Kaštel” i Odbora za kulturu, a pod pokroviteljstvom Op ine Pribislavec, okupile maškare i preuzele klju od na elnice Višnje Iva i .

Nakon okupljanja i povorke uslijedio je ples maškara ispred društvenog doma i biranje najboljih maski u kategorijama: grupna maska, dje ja maska i

odrasli, nakon ega su podijeljene nagrade koje su osigurali dobri ljudi i tvrtke. Najljepše maškare zaradile su tako DVD plajer, mobitel, miniliniju, DVD s ilmovima ... Na kraju je Fašnik spaljen na loma i, a spo itnuto mu se sve ono što nije bilo dobro u proteklih godinu dana. Za maškare i goste osigurano je besplatno kuhano vino i krafne.

(J)

Tradicionalno dobar Sobo ki fašnik Na fašni ku nedjelju u Maloj Subotici održan je tradicionalni “Sobo ki fašnik”. Ve po uvriježenom obi aju, maškare su se okupile u Palovcu, odakle je fašni ka povorka krenula prema Domu kulture u Maloj Subotici. Povorku su predvodili maskirani mališani iz Dje jeg vrti a “Poto nica” koji su se tjednima ranije spremali za ovaj važan doga aj te su ga s velikim nestrpljenjem iš ekivali. Palovcom i Malom Suboticom u kilometarskoj koloni de ilirali su mnogobrojni mještani s podru ja op ine preo-

braženi u kojekakve likove. Sve maskirane skupine i pojedinci predstavili su se okupljenim znatiželjnicima na pozornici ispred Doma kulture. U tome im je pomagao malosuboti ki pjesnik Franjo Mesari Frenki, koji je ujedno na sebi svojstven i duhovit na in ispratio Fašnik u pepeo.

U organizaciju Sobo kog fašnika bile su uklju ene sve udruge. Bilo je besplatnih krafni, kuhanoga vina, aja, što je osigurala Op ina Mala Subotica.

(D.M.;Z.V.)

6 br. 755

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja knjigu

Allan i Barbara Pease - “Zašto muškarci žele samo seks, a žene sanjaju o ljubavi” Allan i Barbara Pease svjetski su poznati stru njaci za me uljudske odnose i komunikaciju bez rije i. Knjige su im prodane u više od 20 milijuna primjeraka i prevedene na gotovo 50 jezika. Ako želite za initi ili poboljšati svoj seksualni i ljubavni život, priru nik “Zašto muškarci žele samo seks, a žene sanjaju o ljubavi” idealno je rješenje! U ovom prakti nom, urnebesno duhovitom i korisnom priru niku Allan i Barbara Pease otkrivaju istinu o muškarcima i ženama. Ova e vam knjiga objasniti sve ono što ste htjeli znati o suprotnom spolu, seksu i ljubavnim vezama.

Kona no doznajte zašto se razlikujemo i kako možemo popraviti me usobne odnose! Što muškarci i žene doista žele od ljubavi i seksa? Kako prona-

i pravoga partnera i uživati u sretnoj budu nosti? Kada je muškarac spreman na vezu ili brak? Što uzbu uje muškarce, a što žene? Što u initi kad vas partner vara? Što je seks bez obveza? Kako zauvijek promijeniti ljubavni život?

KNJIGA TJEDNA Ante Tomi - “ udo u Poskokovoj Dragi”

Stvari se korjenito mijenjaju kad se u život muškaraca upletu žene Nakon nešto više od etiri godine, koliko je prošlo od “Ljubavi, struje, vode i telefona”, Ante Tomi vra a se na scenu naslovom kojem bi se mogla predskazati vrlo svijetla budu nost. Pošto se okušao u žanru trivijalnog romana, kojim nije baš oduševio kritiku, iako je posve sigurno zadobio simpatije još šire publike, “ udo u Poskokovoj Dragi” svojevrstan je povratak “izvorima”, odnosno njegovom prvom i najcjenjenijem romanu “Što je muškarac bez brkova” koji je iz više razloga postao jednim od stožernih mjesta nove hrvatske proze (kasnije, dakako, i ilma i kazališta).

Receptura je zapravo sli na - relativno jednostavna i dinami na fabula, živopisni likovi, svojevrsna studija zatucanog mentaliteta Dalmatinske zagore i mnoštvo so nog, lepršavog humora kojeg zbog prepoznat-

Peter Prange: Posljednji harem Lisa See: Zaljubljena Peonija Azar Nafisi: Stvari o kojima sam šutjela

Ta e odluka roman odmaknuti u pravcu urnebesno dinami ne pri e u kojoj e se na noge podi i bivši branitelji, na elnik splitske policijske uprave, mediji željni senzacije, skinsi, helikopteri, odvjetnice, sakriveno oružje, vještice, lounge barovi, ak i Mišo Kova . Roman e, tako, zadobiti obrise brojnih žanrova, od trilera preko romana ceste do ljubavnog, nagli obrati itatelja e do ekivati nakon svakih par pro itanih stranica, sve dok se situacija potpuno ne smiri i ne zavlada mir i spokoj u Poskokovoj Dragi. Istina, posve druk iji od onoga na koji je navikla, ali poanta bi ionako mogla glasiti da se stvari korjenito mijenjaju kad se u život muškaraca upletu žene. Dakako, na bolje. “ udo u Poskokovoj Dragi” namjerno je prepuno pretjerivanja svih vrsta, scena koje funkcioniraju kao nekakav iskrivljeni

Ante Tomi (Split, 22. travnja 1970.), hrvatski književnik i novinar.

Završio je studij ilozo ije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Kao pisac prvi put objavljuje u asopisu “Torpedo”, u kojem je kasnije bio lan uredništva. Prvu zbirku pri a “Zaboravio sam gdje sam parkirao” objavljuje 1997., a njezino prošireno izdanje 2001. Njegov roman prvijenac “Što je muškarac bez brkova” izlazi 2000. Roman je postigao veliki uspjeh. Do sada je imao sedam izdanja.

Knjige za djecu i mlade: Sanja Pili : Što cure govore? Što de ki govore?

Ljerka Car Matutinovi : A što je ovo?

Nada Ivelji : Do i da ti pri am

ljivosti i speci i nosti gotovo da bismo ve mogli zvati tomi evskim. Poskokova Draga još je malo ve a brdska amotinja od ve legendarnog Smiljeva, njezina je adresa “od Smiljeva pa uzbrdo”, a u nedostatku vlastitog sve enika posu uje upravo onoga smiljeva kog, sje ate se, don Stipana.

U takvom zaselku živi obitelj Joze Poskoka, starca br ana s nevjerojatnom sklonoš u da ne prihva a baš ništa od tekovina suvremene civilizacije, ak ni struju, no, njegova etvorica sinova ipak e u initi neke korake otvaranja prema svijetu, ak i puno hrabrije nego što se može zamisliti. Kad shvate kako im u ku i nedostaje ženska ruka, najstariji od njih uputit e se u Split i potražiti svoju davnu ljubav, djevojku kojoj se nije javio punih petnaest godina, koliko je prošlo od njegova ratovanja i ljubovanja.

realizam i itav roman zapravo je istovremeno ironija mentaliteta o kojem Tomi piše, ali i nekakve simpatije koja od svega tog urnebesa nikad ne ini grotesku. Pripovjeda se, naime, cijelo vrijeme pomalo podruguje, ali su mu pri tome namjere plemenite i njih prati ambivalentan osje aj istovremene simpatije i kriti nosti.

Tomi u je ovaj put de initivno uspjelo napisati roman ija fabula te e dinami no i bez greške, s mnoštvom uspjelih dijaloga, te pokazati kako sraz starog i novog nikada nije obi an crno - bijeli kontrast. Uglavnom, puno je toga re eno uzduž i poprijeko humoristi ke, lagane i itke pri e, pa se može re i kako se Tomi ovim romanom, gotovo kao novom prekretnicom, suvereno vra a danima stare slave.

Bilješka o piscu

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za odrasle:

23. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Godine 2001. objavljuje knjigu feljtona “Smotra folklora”. Zajedno s Ivicom Ivaniševi em napisao je dramu “Krovna udruga”. U adaptaciji Aide Bukvi zagreba ki je HNK uprizorio roman “Što je muškarac bez brkova”. Predstava je na Maruli evim danima 2002. godine osvojila nagradu za najbolju predstavu u cjelini. Godine 2003. izdaje roman “Ništa nas ne smije iznenaditi”, potom 2004. knjigu feljtona “Klasa optimist”, a 2005. roman “Ljubav, struja, voda i telefon”.

ALBUM TJEDNA

Corinne Bailey Rae - “The Sea” WEB PREPORUKA

DobreVijesti.info Još sredinom 2007. godine nekoliko entuzijasta odlu ilo je pokrenuti pisanje bloga na http:// goodpressnews.blog.hr. Željeli su time izdvojiti dobre vijesti iz mora loših i skupiti ih, te prikazati na jednom mjestu. DobreVijesti.info jesu mala i vrijedna ekipa koja se trudi približiti Vam dobre, zanimljive i pozitivne vijesti, budu i da je upravno mnogo ljudi željno pozitivnih vijesti u svojim životima. Upitati ete se stoga: nema li uop e mjesta negativnim vijestima? I negativne su vijesti važan dio svakoga informiranog gra anina i neophodne su za normalnu socijalnu evoluciju. Ali danas nas televizija i lokalni pa i svjetski mediji bombardiraju konstantnim lošim i negativnim vijestima. Trebamo biti informirani, svakako,

ali ne moramo itati uvijek ono što nam je prezentirano.

Dobrevijesti.info prenose vijesti iz hrvatskih medija (Internet portala) navode i izvor vijesti. Kako i sami kažu, nije im želja ni namjera nikoga oštetiti ni raditi nešto što ne odgovara izvoru vijesti. Kažu da je projekt usmjeren u pozitivnom smjeru, s naglaskom na prikazivanje samo “dobrih vijesti”. Novine, televizija, radiopostaje, Internet portali, pa ak i reklame na plakatima, na žalost, svi su prepuni ekskluzivnih vijesti o raznim strahotama, nesre ama, ratovima, skandalima i politi kim spletkama. Na kraju svih tih izvještaja, ponekad, samo ponekad mediji objave jednu malu skromnu dobru vijest. I tako je najave kao da je to nešto udno.

Po snažnosti glazbenog izri aja, album “The Sea” Corinne Bailey Rae može bez po muke uz bok jednog “Come Away with Me” Norah Jones, makar ta dva albuma nemaju nikakvu drugu poveznicu.

Možda se ne e prodati u onolikoj milijunskoj nakladi kao Norahin prvijenac, ali ga zato kvalitetom ak možda i nadmašuje.

Corinne je debi albumom tako er imala mnogo uspjeha i s nekoliko pove ih uspješnica u jednom neobaveznijem, veselom soul-pop tonu nametnula se kao netko nagra ivan, s pokri em u tom žanru, no ... esto nas u životu samo djeli sekunde okrene u posve drugom smjeru, a tako se dogodilo i s Corinne. Šokantna, iznenadna smrt njenog supruga po etkom 2008. snažno je muzi ki formirala Corinne u smjeru zvuka iz 70-ih orkestralnih jazzy, soul djela, na momente ak psihodeli nog soula. Teško ete si zamisliti o emu se radi dok ne ujete “The Sea” jer ono što ete dobiti ne ete i o ekivati. Niti ete od Corinne Bailey Rae iz 2006. o ekivati duboki, snažni vokal prepun bola, koji na mahove podsje a na legendarnu Ninu Simone, a više na Robertu Flack.

Album je prepun pjesama koje, me utim, kako biste nakon ovog uvoda o ekivali, ne zvu e depresiv-

no, ali gotovo svaka, pa i one brže, imaju neki vokalni, liri ki ili glazbeni moment koji ti “takne“ bolnu žicu, vrlo suptilno, ali duboko.

Naslovna “Are you Here” je eznutljiv zov za prošlim vremenima, a Corinnino gotovo mrmljanje daje poseban efekt. Uvod nevjerojatno podsje a na Snow Patrol i, iako muzi ki Corinne s njima nema nikakve poveznice, liri ki ovaj album, kada ga u cijelosti preslušate, ima vrlo sli ne emocije kao raniji radovi Snow Patrola iz faze Final

Straw i Run. Što samo dokazuje da ina e turbo kliše o tome kako patnje i boli najja e motiviraju umjetnike na zna ajnije stvaralaštvo de initivno pije vodu, ali nekada to evoluira u zaista vrhunska ostvarenja.

“I’d Do It All Again” je napisana prije tragedije, ali sa šokantnom slutnjom, makar govori o prolaznoj sva i. “Feels Like The First Time” de initivno dokazuje da je Corinne, prema vlastitom priznanju, u to vrijeme mnogo slušala Sly Stonea i

Curtisa May ielda – ‘70. su u zraku posvuda. Sjajan retro komad.

Veseliji, zarazni ton ugradila je u “The Blackest Lilly”, žeš u vokoder rock soul stvar. Poigravanje s rockom, ali u drugom smjeru, lagano orkestralno - zeppelinovskom (iz faze Kashmir) rezultiralo je u “Diving for Hearts”. Iako bih mogla nabrajati još, za kraj u ipak spomenuti samo još “Paris Nights/New York Mornings”, još jednu svjetliju pjesmu, koja je posve u stilu ‘60.

No, ako od “The Sea” o ekujete nešto iz trenda retro albuma koji je zapo ela Amy Winehouse pa recimo nastavila Duffy – ne, to nije taj retro. Ovo je posve druga dimenzija. Možda e zvu ati grubo i bezosje ajno, no Corinnina tragedija obogatila je glazbeni svijet.

Druga ije re eno, desila se prava sre a u nesre i. (piše: Anastazija Vržina za Soundguardian.com)

Popis pjesama 01. Are You Here; 02. I’d Do It All Again; 03. Feels Like the First Time; 04. The Blackest Lily; 05. Closer; 06. Love’s on Its Way; 07. I Would Like to Call It Beauty; 08. Paris Nights / New York Mornings; 09. Paper Dolls; 10.

Diving for Hearts; 11. The Sea

23. velja e 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Previše je složeno romanti na komedija Režija: Nancy Meyers Uloge: Meryl Streep, Steve Martin, Alec Baldwin

Jane (Meryl Streep) ve je deset godina razvedena od svog bivšeg muža Jakea (Alec Baldwin).

Majka troje odrasle djece ujedno je i vlasnica vrlo uspješnog restorana u Santa Barbari, a uspijeva održati prijateljsku vezu s Jakeom koji se od njihovog razvoda ponovno oženio – za mnogo mla u Agness (Lake Bell). Jane i Jake zajedno e oti i na proslavu diplome svoga

sina, a potom i na potpuno nevini ru ak… Koji se ipak ne e ispostaviti toliko nevinim, nakon što njih dvoje završe u krevetu. U cijelu zbrku uplest e se i arhitekt Adam (Steve Martin) koji se zaljubi u Jane i shvati da se nalazi u poprili no udnom ljubavnom trokutu....

Trajanje: 119 minuta.

Preporu amo starijima od 12 godina.

Što je novo s Morganima? romanti na komedija Režija: Marc Lawrence Uloge: Sarah Jessica Parker, Hugh Grant, Sam Elliot

Paul Morris (Hugh Grant) i Meryl Morris (Sarah Jessica Parker) su mo an njujorški bra ni par koji se udaljio jer su svoj brak zanemarili zbog pro esionalnog i društvenog uspjeha. U neuspjelom pokušaju pomirenja, slu ajno postanu svjedoci umorstva te se, u sklopu programa

zaštite svjedoka, moraju preseliti u zaba eni gradi u Wyomingu. Promijenjenih identiteta pokušavaju se uklopiti u život maloga mjesta u kojem svi nose oružje, karirane košulje i znaju sve jedni o drugima..

Trajanje: 104 minute.

Preporu amo starijima od 7 godina.

TVRD ORAH

FROST/NIXON Redatelj Ron Howard donosi zanimljivu pri u.

U naredne tri godine nakon ‘Watergatea’, Nixon (Frank Langella) je izbivao iz politi kog i javnog života, a onda je na njegovu adresu stigao jedan jako intrigantan prijedlog.

Naime, voditelj televizijskog talk-showa David Frost (Michael Sheen), želi s njime dogovoriti seriju intervjua koji e se odvijati uživo pred o ima javnosti.

Frost smatra da e interes biti nevi en upravo zbog razloga što Nixon nikada nije priznao krivnju, ili se ispri ao zbog doga aja koji su uzrokovali njegovu ostavku. Iako je Nixon imao nekoliko sli nih ponuda, odlu io se upravo za ovu Frostovu i to prvenstveno zbog velike nov ane svote, ali i zbog želje da oživi svoju ‘zale enu’ politi ku karijeru.

On vjeruje da e vrlo lako preokrenuti intervjue u svoju korist zbog reputacije svog ‘doma ina’ koji slovi kao ‘stru njak za pop kulturu i zabavu’....

Glavnu ulogu u filmu “Surogati” igra: 1.) M. GIBSON 2.) J. PHOENIX 3.) B. WILLIS DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Ujlaki, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC etvrtak, 25.2.

20.00 Tribina BIJELA VRPCA / DAS WEIßE BAND misti na krimi drama Gost: Damir Radi , filmski kriti ar Režija: Michael Haneke Uloge: Christian Friedel, Ulrich Tukur, Susanne Lothar, Burghart Klaußner petak, 26.2.

20.00 ANTIKRIST / ANTICHRIST drama, horor Režija: Lars von Trier Uloge: Willem Da oe, Charlotte Gainsbourg subota, 27.2.

18.00 NEKA U E ONAJ PRAVI / LÅT DEN RÄTTE KOMMA IN drama, antazija, romansa, triler Režija: Tomas Al redson Scenarij: John Ajvide Lindqvist Uloge: Kåre Hedebrant, Lina Leandersson, Per Ragnar, Henrik Dahl 20.00 SVI OSTALI / ALLE ANDEREN drama, romansa Režija: Maren Ade Uloge: Birgit Minichmayr, Lars Eidinger, Hans-Jochen Wagner, Nicole Marischka nedjelja, 28.2.

16.00 ASTRO BOY animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

DVD, BLUE RAY IZLOG Odli an njema ki film.

Nakon što bogati ljubavnik izbaci njegovu majku na ulicu tinejdžer je prisiljen preseliti u predgra e i suo iti se sa surovim životom na ulici.

Za 15godišnjeg Michaela život na visokoj nozi završava nakon maj inog raskida sa bogatim Berlin aninom nakon ega ostaju bez sredstava te iz elitnog kvarta sele u ne baš ugodnu etvrt Berlina prepunu imigranata.

Michael se isti e svijetlom puti i plavim o ima te postaje omiljena meta lokalnim nasilnicima.

Prisiljen je pla ati zaštitu lokalnoj bandi za što nastoji do i do novca na razne na ine.

Nevoje po Michaela nakratko završavaju nakon susreta sa Hamalom, karizmati nim lokalnim gangsterom, a ganistancem koji se predstavlja kao te ga upoznaje sa životom na ulici - drogom, i ostalim ‘lijepim’ stvarima. Za po etak Michael postaje sitni diler što e ga dovesti u nove nevolje.

(tri besplatne posudbe)

NEMILOSRDNI GADOVI

Francuska za vrijeme njema ke okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Njema ki asnik SS-a Hans Landa ubija cijelu porodicu mlade Židovke Shosanne. Ona nakon toga odlazi u Pariz gdje dobiva novi identitet i postaje vlasnica kina. Poru nik Aldo ‘Apache’ Raine organizira grupu židovskih vojnika koji su angažirani da obavljaju akcije u pozadini i vrše teror nad nacistima.

Odredu prozvanom ‘Gadovi’ pridružuje se njema ka glumica i savezni ka tajna agentica Bridget von Hammersmark koja im pomaže u misiji napada na lidere Tre eg Reicha.

No, njihov plan miješa se s planom Shosanne, koja u svom kinu dobiva priliku izvesti vlastitu osvetu nad nacistima ...

SUROGATI Jonathan Mostow, redatelj velikih akcijskih hitova kao što su Podmornica U-571 i Terminator 3, okuplja snažnu gluma ku postavu predvo enu Bruceom Willisom. Radnja je smještena u uturisti ki svijet u kojem ljudi žive u izolaciji, a komuniciraju putem robota surogata.

Policajac (Willis) je prvi put u deset godina službe prisiljen napustiti svoj dom kako bi istražio ubojstva drugih surogata, što ga odvodi u nevjerojatan svijet koji nije mogao ni zamisliti.

1.

MU EN

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

MAMURLUK

18.00 RICKY / RICKY komedija, drama, antazija Režija: François Ozon Uloge: Alexandra Lamy, Sergi López, Mélusine Mayance, Arthur Peyret

4.

RAT ME U NEVJESTAMA

5.

TVRD ORAH

6.

SUROGATI

7.

PRISILA NA BRAK

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

20.00 MLIJEKO TUGE / LA TETA ASUSTADA GLAD drama Režija: Claudia Llosa Uloge: Magaly Solier, Susi Sánchez, E raín Solís, Marino Ballón

10. OPASNO PLAVETNILO 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

ponedjeljak, 1.3.

20.00 SLOMLJENI ZAGRLJAJI LOS ABRAZOS ROTOS triler Režija: Pedro Almodovar Uloge: Penelope Cruz, Lluis Homar, Blanca Portillo

1.

AVATAR

2.

OZBILJAN OVJEK

3.

GRA ANIN OPASNIH NAMJERA

4.

GANGSTERI

5.

BOŽI NA PRI A

6.

JULIE I JULIA

7.

SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC

utorak, 2.3.

20.00 NAREDNIK JAMES THE HURT LOCKER ratni triler Režija:Kathryn Bigelow Uloge: Jeremy Renner, Anthony Mackie, Ralp Fiennes, Evangeline Lilly, Guy Pierce

8.

VJERUJEM U AN ELE

DOM KULTURE PRELOG

9.

NEBESA

10. 2012.

US BOX OFFICE

27.02. (subota) 28.02. (nedjelja) 19.00 SHERLOCK HOLMES Redatelj: Guy Ritchie Uloge: Robert Downey Jr., Jude Law, Rachel McAdams, Mark Strong, Eddie Marsan Žanr: akcija, krimi, misterija

1.

AVATAR

2.

THE BLINDE SIDE

3.

THE PRINCES & THE FROG

4.

DID YOU HEAR ABOUT ...

5.

NEW MOON

Radno vrijeme blagajne!

6.

INVICTUS

7.

A CHRISTMAS CAROL

8.

UP IN THE AIR

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. OLD DOGS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

ZA NJU: Zašto tra amo? Je li tra nešto poželjno? Koje koristi imamo od tra a?

Jeste li spremni za “so an“ tra ?

Ako vam netko kaže da ne voli ni malo tra ati ili da ne voli uti tra , sigurno ne govori istinu. Istina je da neki ne uživaju u tra anju koliko drugi, ne pri aju ih koliko drugi, no svatko želi uti neki “so an“ tra s vremena na vrijeme.

Vrlo je teško de inirati tra u današnjem svijetu, no, najjednostavnija de inicija je da se radi o poluistini ili potpunoj laži koja je prenapuhana do krajnjih granica ili je puna neto nih pretpostavki.

Vjerojatnosutra evipostojalioduvijek, a povodi za njihovo širenje mogli su biti najrazli itiji, od puke zabave do odre enih ciljeva.

Biolozi koji su analizirali razgovore me u ljudima otkrili su da se ak 60 posto svih razgovora koje vodimo govori o odnosima s drugim osobama, bilo ljubavnim, obiteljskim, prijateljskim ili pak osobnim iskustvima. Dakle, u tih 60 posto vrlo lako se ra aju tra evi, bilo namjerno, bilo slu ajno.

Zbog ega tra amo?

Ljudi jednostavno vole uti i pri ati o drugim ljudima. Biolozima koji su prou avali ovu vrstu interakcije tra je nešto što je ljudima služilo da se u malim

društvenim zajednicama istaknu i etabliraju na odre eni na in. Zamislite da živite u plemenu, gdje morate stvoriti krug prijatelja i saveznika, boriti se za resurse, te oslabiti neprijatelja ili suparnika.

Upravo se tra koristio kao jedna nova komunikacijska vještina za ostvarivanje vlastitih ciljeva.

Iako, u ovom dijelu svijeta nitko od nas ne živi u malim plemenskim zajednicama, obrazac tra a je ostao isti, pa ak i motivi.

Možda su se ciljevi pomalo promijenili ili samo evoluirali.

emu služi tra ?

Služi nam za zbližavanje s prijateljima. Sam in tra anja, pri anja, slušanja i otkrivanja tajni i pri a zbližava nas s drugim ljudima i pomaže nam da stvorimo prijateljstvo i postanemo dio jedne grupe ljudi. Žene su eš e etiketirane kao tra erice, no injenica je da i muškarci tra aju, odnosno koriste to isto sredstvo za zbližavanje.

Istraživanja su isto tako pokazala da smo mi svi željni ispri ati ili uti neke tra eve o svojim suparnicima ili neke dobre vijesti o svojim prijateljima.

No, muškarci e eš e tra eve prenositi samo svojim intimnim

partnericama ili najužem krugu prijatelja, dok žene imaju tendenciju tra eve prenositi širem krugu ljudi. Tako er, pokazalo se da žene i muškarci više vole tra ati o ljudima istog spola.

U i nas važnu lekciju. Ve ina nas više voli uti neku “so nu“ pri u, nego obi ne “gole“ in ormacije, a pri anje pri a je dio narodnog olklora. No, umjetno da kažete “Jednom davno u dalekoj zemlji ...“ vi kažete “Jesi li ula ...“ i tako dalje. Preko slušanja i pri anja pri a u imo se društvenim vještinama i kako se ponašati u odre enim situacijama.

Drži nas u unutar društvenih obrazaca. Vjerojatno ste

primijetili da se naj eš e tra aju osobe koje pomalo odska u iz standardnih društvenih obrazaca. Tra je, dakle, na neki na in kazna za one koji odska u od vrijednosti odre ene zajednice.

Kako su te osobe esto i žrtve vrlo opakih tra eva, ponekad i bez prevelikog povoda, upravo strah da se i o nama ne pri aju sli ni tra evi nastojimo se držati obrazaca koji su nam društveno zadani. S druge strane, neki pozitivan tra može potaknuti suradnju izme u ljudi u grupi.

Zabava i pakost Naravno, tra može imati vrlo negativne i destruktivne

konotacije, kada i prestaje biti bezazlen. Naime, ljudi esto koriste tra za svoje sebi ne interese. “Okida “ za tra eve može biti ljubomora i zavist, želja da se nekoga ocrni, što zaista treba izbjegavati. Oni mogu poticati bijes, sram, pa ak i želju za osvetom.

Tra evi, s druge strane, mnogima služe za zabavu i razbibrigu, pa uz neke zanimljive tra eve o svojim prijateljima i poznanicima volimo slušati, itati i gledati tra eve o poznatim li nostima iz javnog života.

Tra možete koristiti da postignete odre eni cilj, da se svidite nekome. Ve ina tra eva ima neki cilj, koliko se god on inio primitivnim.

Jedan pro esor u školi proveo je jedan zanimljiv pokus.

Odabrao je 10-ak u enika u razredu, dok su ostali bili promatra i. Devetero u enika poslao je van iz razreda, dok je samo jednom u eniku pro itao kratku pri u. Tako er, jedan u enik u razredu morao je raditi zapisnik.

Kada je u enik uo pri u, u razred je pozvan drugi u enik, kojemu je ovaj morao ispri ati pri u koju je uo. I tako redom, drugi tre em, tre i etvrtom

u eniku. Kada je na kraju deseti u enik morao prepri ati pri u, ona više nije imala nikakve veze s originalnom pri om. Dakle, ovo je jedan od najjednostavnijih primjera “pokvarenog tele ona“, te se iz toga može zaklju iti da se tra evi esto javljaju kao nenamjerno izvrnute istinite pri e.

Kada tra amo o nekoj osobi u negativnom kontekstu, na neki na in sami sebi dižemo samopouzdanje i pružamo vlastiti primjer kako mi ne bismo nikada to tako u inili, kao što je osoba koju tra ate.

Društveni paradoks Zanimljivo je i spomenuti još jedan paradoks. Tra je produkt društva, nastao je u društvu, no, on sam nije poželjan kao društveni obrazac ponašanja. Kada priznate da volite tra ati, isto tako ne ete biti najomiljenija osoba. Nije društveno prihvatljivo tra ati, no, svi to inimo!

O ito kao i u svemu treba znati granicu, mjeru do koje smijemo i i, a da dobijemo pozitivnu osobnu dobit i ne štetimo drugima. Na nama je da ovu staru vještinu preživljavanja u društvenoj džungli usavršimo.

Tra nikada ne e nestati.

MODNI KUTAK: Vedro, cvjetno i ekološki osviješteno

H&M proljetna kolekcija 2010.

Iako je ovih dana vani obla no i hladno, imamo se emu veseliti, jer, što se mode ti e, ovo se prolje e mnogo dizajnera odlu ilo za vedre boje i cvjetne razigrane uzorke. Me u njima je i modni div H&M koji je za nadolaze u sezonu pripremio “Proljetni vrt“ kolekciju.

Romanti ni, egzoti ni, glamurozni ili apstraktni, cvjetni uzorci ovo prolje e u vašu garderobu donose “injekciju“ kreativnosti i ljubavi prema modi.

Cvjetni “look“ nadahnjuju zeleni vrtovi, suncem obasjani krajolici i hipijevski “flower-power“ slogan sedamdesetih.

Vedra cvjetna moda oživit e vašu garderobu i dati vam moderan izgled bez obzira na vaš osobni stil. U kolekciji su ženstvene haljine od ši ona s cvjetnim printom izra ene od reciklira-

nog poliestera, “haljinice-prega e“ nabranih rukava s uzorkom romanti nih ruža i nabrane prošite haljine iz organskog pamuka s etnocvjetnim detaljima. Tu su i topovi iz organskog pamuka sa sitnim cvjetnim uzorkom i prozra ni top od ši ona izra en od recikliranog poliestera koji se može kombinirati s kratkim hla ama od organskog pamuka ili lana.

Sva odje a u kolekciji romanti ni vrt izra ena je od prirodnih, organskih tkanina i recikliranog materijala (polietilenskih (PET) boca i tekstilnih otpadaka). H&M nije nov u korištenju prirodnih materijala i veoma su ekološki osviješteni, organski pamuk po eli su koristiti ve 2004. godine, a u zadnje tri godine pove ali su koli inu organskog pamuka koji koriste s 30 na 30.000 tona.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Brz i jednostavan kola od višanja

Smanjite mogu nost dobivanja otkaza

Sastojci (broj osoba: 4) - 300 g višnja (smrznu h ili iz kompota) - 3 jaja - 1 vanilin še er - 8 žlica mlijeka

Postupak pripreme:

- 12 žlica brašna

U jednu posudu odvojite brašno, dodajte prašak za pecivo i dobro promiješajte. U drugoj posudi miješajte jaja, dodaju i še er i vanilin še er, ulje, mlijeko pa brašno pomiješano s praškom za pecivo.

Namažite posudu za pe enje uljem i posipajte brašnom, možete pe i i

- 12 žlica še era - 12 žlica ulja - malo še era u prahu - 1 prašak za pecivo

na papiru za pe enje. Pripremljeno tijesto ulijte u posudu i onda pravilno rasporedite višnje u tijesto.

Kola pecite desetak minuta u pe nici zagrijanoj na 200°C, smanjite temperaturu na 180°C pa pecite još 15-ak minuta. Kada je kola pe en, pospite ga še erom u prahu.

Ovaj jednostavan kola možete ispe i s bilo kojom vrstom vo a.

Kad imate posao koji Vam je pouzdan izvor primanja, bolje Vam je osigurati mjesto na tom poslu.

Svatko može dobiti otkaz ak i bez razloga. Postoje stvari koje možete u initi da biste izbjegli dospjeti na listu otkaza.

Spavanje na poslu je tako er siguran otkaz. Oti ite ranije spavati da to nebi radili na poslu. Nedostatak spavanja izaziva slabiju e ektivnost i koncentriranost u radu.

Pri anje o ne emu drugom na radnom mjestu osim o poslu može isto biti razlog za otkaz. Poslodavci vole vidjeti svoje radnike zauzete cijelo vrijeme, makar i nema puno posla pravite se da izgledate vrlo zaposleno. Kad se po ne razgovarati o otkazima uzet e se u obzir da

ste stalno zaposleni i to e Vam i i u korist.

Ako Vas ulove da ru ate za stolom za kojim radite, tako er možete dobiti otkaz. Prije negoli ujutro krenete na posao pojedite obilniji doru ak da Vas drži do pauze za ru ak. Raditi na prazan želudac nije baš dobra ideja.

Neka poduze a imaju pravila za korištenje privatnog mobitela na poslu. Poštujte ta pravila obavezno.

Ako dobijete projekt koji morate završiti u odre enom vremenu, pobrinite se da to tako i bude.

Poslodavci ne vole da im projekti kasne.

Konzumiranjem bilo kakve droge sigurno ete dobiti otkaz. Neka poduze a testiraju svoje radnike da

bi bili sigurni u produktivnost i ugled svojeg poduze a. Konzumiranje alkohola isto tako zaboravite na poslu.

Poštujte sve ovo navedeno i zadržat ete posao koji volite.

06.45 Najava programa 06.50 Šaolinski obra un, crtana serija 05.40 Najava programa 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana 05.45 Mir i dobro serija 06.15 Drugo mišljenje 07.35 TV vr : 06.45 TV kalendar -------- Brlog 07.00 Dobro jutro, Hrvatska -------- Nogalo 07.05 Vijes 07.53 arobna plo a 2 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 08.10 Pustolovine Marka i Goge, 07.35 Vijes crtana serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Hollyni junaci, serija za 08.35 Vijes djecu 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 Lockie Leonard, serija za 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija djecu pod pokroviteljstvom 09.25 Vip Music Club 09.09 Dolina sunca, telenovela 10.00 Evergreen 09.51 Vijes iz kulture 11.55 Glazbeni specijal 09.56 Croa a osiguranje - prozor 12.25 Prijatelji 8, hum. serija u svijet 125, emisija pod 12.45 Happy Hour, hum. serija pokroviteljstvom 13.05 Ton i ton 10.00 Vijes 13.20 E ka 10.09 Vrijeme danas 13.35 TV vr : 10.10 Prvi kontakt, dok. lm -------- Brlog 11.10 Tre a dob, emisija za -------- Nogalo umirovljenike 13.53 arobna plo a 2 11.55 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 14.08 Kod Ane 12.00 Dnevnik 14.25 Zvjezdane staze: Voyager, 12.11 Sport serija 12.13 Vrijeme 15.10 Na rubu znanos : Evolucija 12.15 TV kalendar poro aja 12.30 Oprezno s an elom, 16.00 ZOI Vancouver 2010.: telenovela Sve ano zatvaranje, snimka 13.20 McLeodove k eri, serija 17.00 ZOI Vancouver 2010.: Hokej 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe na ledu - nale, snimka 14.19 Vrijeme sutra 18.00 Vijes na Drugom 14.20 TV kalendar 18.17 Vrijeme 14.32 Dora 2010. - “Moja draga”, 18.20 Županijska panorama Giuliano i “Bez tebe”, vokalna 18.50 Vip Music Club skupina Rivers 19.25 Doctor Who, serija za mlade 14.40 Normalan život, emisija o 20.15 TV Bingo Show osobama s invaliditetom 21.10 Bitange i princeze, hum.

15.35 Direkt serija (12) 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 21.50 Vijes na Drugom 16.20 Hrvatska uživo 22.02 Vrijeme 17.37 Croa a osiguranje - prozor 22.05 Dr. House, serija (12) u svijet 125, emisija pod 22.55 Osobni broj, (Uloge: Aleksej pokroviteljstvom Makarov, Louise Lombard, 17.40 Najslabija karika, kviz Vja eslav Razbegajev, 18.20 Kod Ane Jegor Pozenko, Jurij Tsurilo, 18.35 Dolina sunca, telenovela Viktor Verzhbitskij, Ramil 19.20 Burzovno izvješ e, emisija Sabitov, John Amos, Marija pod pokroviteljstvom Golubkina, Orso Maria 19.30 Dnevnik 19.56 Sport Guerrini, Maria Semkina, 20.01 Vrijeme Igor Aldonin; Scenaris : 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija Evgenij Lavren ev i Juri pod pokroviteljstvom Sagaidak, uz suradnju 20.10 Dodjela nagrade Zlatna kuna, Ramila Jamalejeva; prijenos Redatelj: Evgenij Lavren ev) 21.45 Potroša ki kod 00.40 Pregovara i, serija (12) 22.15 EP reportaža 01.25 Glazbeni specijal 22.25 Otvoreno 01.50 Kraj programa 23.20 Vijes 23.35 Poslovne vijes 23.40 Vijes iz kulture 23.50 Na rubu znanos 07.10 Pink Panther, crtana serija 00.45 Zvjezdane staze: Voyager, 07.35 Mi y, animirana serija serija 07.50 Malcolm u sredini, hum.

01.30 Dora 2010. - “Moja draga”, serija Giuliano i “Bez tebe”, vokalna 08.35 Astro show, emisija skupina Rivers 10.45 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 01.35 Dr. House, serija (12) 11.15 Pod is m krovom, hum.

02.20 Pregovara i, serija (12) serija 03.05 Prvi kontakt, dok. lm 11.40 Dadilja, hum. serija 03.05 Prvi kontakt, dok. lm 12.10 Exkluziv, magazin 04.05 Skica za portret 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 04.10 Direkt (dvije epizode) 04.35 Potroša ki kod 13.55 Drugo lice, telenovela 05.05 Oprezno s an elom, 14.40 Heroji iz stras , dramska telenovela serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 06.30 TEST 17.10 Pod is m krovom, hum. serija TV ku e imaju pravo promjene programa

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Flipper, (SAD,1996., avantura; Redatelj: Alan Shapiro; Glume: Elijah Wood, Paul Hogan, Jonathan Banks, Robert Deacon, Ann Carey) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Zarobljeni u magli, drama Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

03:05 04:40 05:25 05:50 06:25

22:50 23:05 00:05 00:35 01:05 02:05

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 Specijalist, akcijski triler, (1994., Redatelj: Luis Llosa; Uloge: Sylvester Stallone, Sharon Stone, James Woods, Rod Steiger, Eric Roberts) 21.55 Nemogu a misija (akcijski, 1996., Redatelj: Brian de Palma; Uloge: Tom Cruise, Emmanuelle Beart, Jon Voight, Vanessa Redgrave) 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.05 Reži me, dramska serija (dvije epizode) 01.40 Astro show, emisija

17.35 18.00 18.30 18.55 19.05

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

09:58 10:00 12:00 12:25 13:00

18:10 19:00

16:00 17:00 17:10

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Predsmotra Me imurske popevke – Donji Kraljevec, 2. dio, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % me imursko – Društvo žena G..

Kraljevec, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Val, lm 21.50 Zadnji preživjeli, lm 0.00 Samatha tko?, hum. serija 0.30 Svjedok, lm 2.15 Love TV 3.15 No na p ca

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 udni roditelji, lm 22.55 24 UR 23.15 Kaliforniciranje, serija 0.10 Kraljevi, serija 0.45 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 1. ožujka 2010.

22:00 23:00 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:15 23:30 23:33 23:35 23:55

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.25 Eiskunstlauf, prijenos 12.00 Olimpija 15.30 Langlauf 19.00 Super Kombina on, prijenos 21.15 Snowboard, prijenos 22.30 Super Kombina on, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Motor 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 21.15 DSF Reportaža 22.30 Heimspiel, prijenos

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emo onalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Silverado, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 In macy, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

od 23.2.2010. do 1.3.2010.

PREGLED

TV

(27.2. u 20.00 h, RTL Televizija)

Megan Fox

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Kineski zid: Obrana zmaja, dok. serija 11.10 Danny na moru, dok. serija 11.40 Kulturna baš na 11.55 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Me u nama 15.35 Korizmena sje anja, emisija pu ke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo 17.35 Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.22 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Globalno sijelo 20.45 Pus nje svijeta: Zelena Sahara, dok. serija 21.15 Ep reportaža 21.20 Poslovni klub 21.50 Ep reportaža 22.00 Otvoreno 22.55 Vijes 23.10 Poslovne vijes 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Drugi format 00.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.10 Zlo ina ki umovi, serija (12) 01.55 Pregovara i, serija (12) 02.40 Danny na moru, dok. serija 03.10 Pus nje svijeta, dok. serija 03.40 Korizmena sje anja, emisija pu ke i predajne kulture 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Oprezno s an elom, telenovela 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmaji i , crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vje nos , serija 11:10 Magi na privla nost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 20:40 Liga prvaka: Stu gart Barcelona, prijenos 22:45 Vijes 23:00 Mr. Bean, serija 23:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Nestali, serija 01:00 Seinfeld, serija 01:30 Post mortem, serija (12) 02:30 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:30 Najduže no i, (SAD, 2004., drama; Redatelj: Josh Sternfeld; Glume: Anthony LaPaglia, Aaron Stanford, Mark Webber, Allison Janney, Michelle Monaghan) 04:55 Post mortem, serija (12) 05:40 Seinfeld, serija 06:20 Kraj programa

serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.05 Pazi, lopta!, (komedija, 2004.; Redatelj: Rawson Marshall Thurber ; Uloge: Ben S ller, Vince Vaughn, Chris ne Taylor, Rip Torn, Jus n Long, Stephen Root) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Savršeno oružje, znanstveno-fantas na serija 00.40 Grad uragana, krimi serija 01.30 Astro show, emisija

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

18:25 19:00

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fes vali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Las Vegas, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 19.45 Svijet 20.00 Nogomet, prijenos 23.20 Samantha tko?, hum. serija 23.50 Brza zarada, lm 1.35 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Špijun, serija 0.00 Kraljevi, serija 1.00 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 23. velja e 2010.

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Šaolinski obra un, crtana serija 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Danica -------- Gusarske pri e -------- Matylda -------- Profesor Baltazar 08.10 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 08.35 Hollyni junaci, serija za djecu 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Dear Liar, (Uloge: Edward Herrmann, Jane Alexander; Redatelj: Gordon Rigsby) 12.05 Dokuteka - Koraci: Ogoljeli otok, dok. lm 12.40 Prijatelji, hum. serija 13.00 Koga briga?

13.30 TV vr : -------- Danica -------- Gusarske pri e -------- Matylda -------- Profesor Baltazar 14.05 Kod Ane 14.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 15.05 Drugi format 15.55 ZOI Vancouver 2010. umjetni ko klizanje, snimka 16.40 ZOI Vancouver 2010. skijaško tr anje, snimka 16.55 ZOI Vancouver 2010. skijaški skokovi, snimka 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.05 Doctor Who, serija za mlade 20.50 ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu, prijenos 23.15 ZOI - pregled dana 23.35 Vijes na Drugom 23.47 Vrijeme 23.55 Zlo ina ki umovi, serija (12) 00.40 Pregovara i, serija (12) 01.25 ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu, prijenos 04.00 ZOI Vancouver 2010.: Umjetni ko klizanje - kratki program (Ž), prijenos -------- Vaterpolo, SL: Hrvatska Makedonija

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod is m krovom, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 13.50 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.10 Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum.

16.40 17.05

15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Unser Star für Oslo, prijenos 22.15 Tv Total 23.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Traumprinz in Farbe, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 22.30 Klizanje, prijenos

6.40 Langlauf 8.15 Olimpijske igre 15.30 Skispringen 16.30 Eiskunstlauf 19.00 Skijanje, prijenos 20.30 Biathlon, prijenos 21.45 Skijanje, prijenos

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Pove alo Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ure enju interijera Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

19:15 19:18 19:20 19:30

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijes 08.10 “Mo nu gomilicu” predstavlja Simfonijski orkestar HRT-a i Aleksandar Markovi 09.25 Opera box 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Ružmarin i maj ina dušica, serija 11.05 Ružmarin i maj ina dušica, serija 11.50 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 13.55 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Gimnazija za superjunake, (Uloge: Michael Angarano, Kurt Russell, Kelly Preston, Danielle Panabaker, Mary Elizabeth Winstead, Steven Strait, Nicholas Braun, Dee-Jay Daniels, Kelly Witz, Kevin He ernan, Dave Foley, Bruce Campbell, Will Harris; Scenaris : Paul Hernandez, Robert Schooley i Mark McCorkle; Redatelj: Mike Mitchell) 17.35 Lijepom našom: Samobor 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 19.20 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Odmori se, zaslužio si, TV serija 21.45 Ep reportaža 21.50 Paralele 22.25 Vijes 22.40 Vijes iz kulture 22.50 Filmski vikend fantas ke: Alien 4: Uskrsnu e, (Uloge: Sigourney Weaver, Winona Ryder, Ron Perlman, Michael Winco , Brad Dourif; Scenaris : Dan O’Bannon i Ronald Shuse ; Redatelj: Jean-Pierre Jeunet) 00.40 Ružmarin i maj ina dušica, serija 01.25 Ružmarin i maj ina dušica, serija 02.10 Fotogra ja u Hrvatskoj 02.45 Lijepom našom: Samobor

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Motor 19.15 Rukomet, prijenos 22.00 Turbo

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Tjedna kronika 100 % me imursko - Rudari Vinoteka Tjedna kronika Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Opasni dodir, igrani lm (12) Tjedna kronika Videostranice

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dokumentarni doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

21:35 23:15 23:50

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16:00 16:15 16:45 17:00 17:35 18:30 19:25 20:00

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Oko krole, ponavljanje Ekran zdravstva Predsmotra Me imurske popevke – Donji Kraljevec, snimka Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

5.45 Eishockey, prijenos 10.00 Biathlon 12.00 Olimpijske igre, prijenos 19.00 Langlauf, prijenos 20.00 Abfahrt der Damen, prijenos 21.30 Langlauf, prijenos

07:55 07:57 08:00 12:10 12:55 13:35 14:40

15:10

13:28 13:30

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Bria-

nom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija Vrijeme 20:15 Olimpijske igre, prijenos za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 0.25 No ni program 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Šifra, lm 0.25 No ni program lm 13.50 Rote Rosen, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV 20:15 Borac, lm 22.15 Full me Killer, lm prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša 0.25 No ni program pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 pograni ne TV 23.15 Videostranice Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 10.45 Školska košarkaška liga 11.45 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Provjereno 12.40 Dokumentarna serija Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni 13.40 Pazi kad kiši, lm 15.35 Karen Sis- program co, serija 16.25 Gar eld, animirani lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Asterix na olimpijskim igrama, lm 21.50 Tabloid, serija 22.45 Luda 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air škola, serija 0.55 No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, Exclusiv Spezial 20:15 Moja majka, lm hum. serija 12.35 Fantas an poziv 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni 14.25 Zvijezda, lm 15.50 Vražja kuhinja program 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Ne vjeruj strancu, lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 Dokumentarna serija 23.35 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Muškarac iz Laramieja, lm 1.20 Love Tv Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Crni prozor, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

NEDJELJA 28. velja e 2010.

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

07:20 Bumba, crtana serija 07:35 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:00 Graditelj Bob, crtana serija 08:15 Winx, crtana serija 08:40 Dora istražuje, crtana serija 09:05 Tko je Samantha?, serija 09:35 Ulica sje anja, serija 10:35 Automo v, auto-moto magazin 11:05 Magazin Lige prvaka 11:35 Novac, business magazin 12:05 Eli Stone, serija 13:05 Kevin Hill, serija 14:05 Žene ameri kih vojnika, serija 15:05 Titanic: Duh morskih dubina, igrani lm 17:05 Vijes Nove TV 17:15 Tamnice i zmajevi, (SAD, eška, 2000., avantura/ akcija; Redatelj: Courtney Solomon; Glume: Jeremy Irons, Marlon Wayans, Thora Birch, Bruce Payne, Jus n Whalin, Lee Arenberg) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Koncert Halida Bešli a 21:20 Opasne djevojke, (SAD, 2004., komedija; Redatelj: Mark Waters; Glume: Lindsay Lohan, Rachel McAdams, Amanda Seyfried, Lacey Chabert, Tina Fey) 23:10 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:30 Televizijska posla, serija 01:00 Opasne djevojke, igrani lm 02:45 Kickboxer, igrani lm (12) 04:20 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:30 Televizijska posla, serija 06:00 Kraj programa

Uloge: Kevin Costner, 03.40 U istom loncu, kulinarski Whitney Houston, Gary show Kemp, Bill Cobbs, Ralph 04.20 Plodovi zemlje Waite, Tomas Arana) 05.10 Rijeka: More 22.10 CSI: Miami, krimi serija (12) 23.05 Zakon bra e, krimi serija (dvije epizode) 00.40 Jezero straha 2, igrani lm, 06.30 Najava programa horor (15) 06.35 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 07.00 Paulino ljeto, serija za djecu 07.25 Život je upav i dlakav, (Uloge: Kyle Massey, Kay Panabaker, Mitchel Musso, Carter Jenkins, Mark Christopher Lawrence, Judith Moreland; Scenarist: Eddie Guzelian; Redatelj: Charles Haid) 08.50 Prijatelji 09.50 Nora Fora, TV igra za djecu 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Stari Zlobin: Misa, prijenos 12.05 Doma i dok. lm 12.25 Magazin LP 12.55 ZOI Vanocuver 2010.: Curling, snimka 13.55 ZOI Vanocuver 2010.: Bob etverosjed, snimka 14.25 ZOI Vanocuver 2010. umjetni ko klizanje, snimka 14.55 ZOI Vanocuver 2010. snowboard, snimka 15.10 ZOI Vanocuver 2010. - hokej na ledu, snimka 15.55 HNL: Hajduk - Slaven Belupo, prijenos 17.55 Rukomet: Liga prvaka (muški): CO Zagreb - Ciudad Real, prijenos 19.35 ZOI - OLIMP 19.55 ZOI Vancouver 2010.: Skijaško tr anje 50 km (M), uklju enje u prijenos 21.10 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu - nale, prijenos 23.45 ZOI - pregled dana 02.30 ZOI Vancouver 2010.: Sve ano zatvaranje, prijenos 05.00 Kraj programa

06.10 Grupna terapija, hum. serija 06.45 Mi y, animirana serija 07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Dexterov laboratorij, crtana serija 08.00 Bakugan, crtana serija 08.25 Najbolje godine, hum. serija (tri epizode) 09.55 Jedna od de kiju, hum. serija 10.20 Jezikova juha, reality show 11.15 Columbo: Ubojstvo, dim i sjenke, (krimi serija, 1989.; Redatelj: James Frawley; Uloge: Peter Falk, Fisher Stevens, Molly Hagan, Nan Mar n, Je Parry) 12.55 Batman se vra a, (akcijski, 1992.; Redatelj: Tim Burton; Uloge: Michael Keaton, Danny DeVito, Michelle Pfei er, Christopher Walken, Michael Gough, Michael Murphy, Cris Conaway) 15.00 Transformeri, igrani lm, akcijski 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Patagonija, dok. lm 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Tjelohranitelj, (drama, 1992.; Redatelj: Mick Jackson;

03.30 03.45 04.50 05.15

02.05

00.30

19.30 19.56 20.02 20.10 22.05 22.10 22.25 22.35

18.40 19.15 19.20

14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30 16.45 17.20 17.50 18.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

09.45 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Slomljeno koplje, (Uloge: Spencer Tracy, Robert Wagner, Jean Peters, Richard Widmark, Katy Jurado, Hugh O´Brian; Scenarist: Richard Murphy (prema pri i Philipa Yordana); Redatelj: Edward Dmytryk) Skica za portret EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: SOS - gusari Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Te e život, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija LOTO 7/39 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Evergreen Ep reportaža Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend fantas ke: Alien 3, (Uloge: Sigourney Weaver, Charles Du on, Charles Dance Pete Postelwhite; Scenaris : Dan O’Bannon i Ronald Shuse ; Redatelj: David Fincher) Filmski maraton: U ždrijelu smr , (Uloge: Shawn Doyle, Polly Shannon, Nigel Bennet, Guylaine St. Onge, Alan Van Sprang, Christopher Tai, Kris n Fairlie, Salvatore Migliore, Anthony Lemke; Scenarist i redatelj: David Jackson) Filmski maraton: Ubojstva stripera, (Uloge: Naveen Andrews, Paul Hipp, Alex DeBoe, Dan Horton, Victor Webster; Scenarist: Richard DeLong Adams; Redatelj: Eric Bross) Skica za portret Reporteri: SOS - gusari Te e život, dok. lm Oprezno s an elom, telenovela

07.00 Heroji iz stras , dramska serija 07.45 Mi y, animirana serija 08.30 Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) 09.00 Bakugan, crtana serija 09.40 Skrivene poruke, hum. serija 10.05 Columbo: Uboji in autoportret, krimi serija 11.45 Hakeri, akcijski 13.40 Premier liga: Chelsea Manchester City, prijenos 15.45 udnovata znanost, znanstveno-fantas na komedija 17.25 Zvijezde Ekstra: Najzlo es ji holivudski de ki, zabavna emisija

04.00

01.30

00.30

23.40 00.00

23.35

20.15 21.00 22.00 22.40

18.15 18.55

17.40

17.10

16.10

12.00 13.00 13.30 14.10

08.15 08.25 08.50 09.15 10.15 11.05

07.45 08.00

07.25 07.35 07.40

--------

06.30 06.35

06.05

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

Vijes , informa vna emisija Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show TV vodi + panorame 20.00 Transformeri, (akcijski, turis kih središta Hrvatske 2007.; Redatelj: Michael Najava programa Bay; Uloge: Shia LaBeouf, Vrijeme je za Disneyja: 101 Megan Fox, Josh Duhamel, dalma nac Tyrese Gibson, Rachael Vrijeme je za Disneyja: Taylor, Anthony Anderson, Legenda o Tarzanu Jon Voight, John Turturro) TV vr 22.25 Jezero straha 2, (horor, Danica 2007.; Redatelj: David Ninin kutak: Slikanje Flores; Uloge: John vodenim bojama Schneider, Sarah La eur, arobna plo a Sam McMurray, Chad Izazovi: Hanina oklada, Collins, Alicia Ziegler, Cloris njema ki dok. lm za mlade Leachman) Navrh jezika 23.55 S gmata, horor-drama Pripovjeda 01.40 Sha , igrani lm, akcijski Kokice (12) Parlaonica Briljanteen Hrvatski pisci na TV ekranu A.Kova i : U registraturi Otvorenje muzeja u Krapini 07:05 Ezo TV, tarot show Auto-magazin 09:05 Bumba, crtana serija 4 zida 09:20 Superheroj Spiderman, Najbolja igra, (Uloge: Shia crtana serija LaBeouf, Stephen Dillane, 09:45 Graditelj Bob, crtana serija Josh Fli er, Stephen 10:00 Winx, crtana serija Marcus, Elias Koteas, 10:25 Dora istražuje, crtana serija Marnie McPhail; Scenarist: 10:50 Tko je Samantha?, serija Mark Frost (prema vlas toj 11:20 Frikovi, serija knjizi); Redatelj: Bill Paxton) 12:20 arobnice, serija ZOI Vancouver 2010.: Hokej 13:20 Nesavjesno lije enje, na ledu - 2. polu nale, drama snimka 15:05 Vrijeme hrabros , drama ZOI Vancouver 2010. - bob, 17:00 Vijes Nove TV snimka 17:10 Nad lipom 35, ZOI Vancouver 2010. humoris no-glazbeni biatlon, snimka show ZOI - OLIMP 18:10 Lud, zbunjen, normalan, ZOI Vancouver 2010.: serija Slalom (M), prijenos 1.

19:15 Dnevnik Nove TV vožnje 20:00 Pogled u budu nost, (2007., ZOI - OLIMP SAD, akcija; Redatelj: Lee HNL - emisija Tamahori; Glume: Nicolas ZOI - OLIMP Cage, Julianne Moore, ZOI Vancouver 2010.: Jessica Biel, Thomas Slalom (M), prijenos 2.

Kretschmann, Tory Ki les) vožnje 21:45 Kickboxer, (SAD, 1989., HP - gdje ste vi, tu je i akcija; Redatelj: Mark vaša pošta, emisija po DiSalle, David Worth; pokroviteljstvom Glume: Jean-Claude Van ZOI - OLIMP + pregled dana Damme, Dennis Alexio, ZOI Vancouver 2010.: Bob Dennis Chan, Michel Qissi, etverosjed, snimka Haskell V. Anderson III) ZOI Vancouver 2010.: 23:35 Šifra: Zavjera, akcija Skijaško tr anje 30 km (Ž), 01:30 Vidovi Milan, tarot show snimka (18) ZOI Vancouver 2010.: 02:30 Pogled u budu nost, igrani Umjetni ko klizanje - Gala, lm prijenos 04:00 Visoki napon, triler ZOI Vancouver 2010.: Hokej 05:35 Vrijeme hrabros , igrani na ledu - utakmica z 3. lm mjesto, prijenos 07:10 Kraj programa

18.30 19.10 Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Die Geierwally, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Olimpijske igre, prijenos 1.00 No ni program

09:58 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija REZERVIRANO VRIJEME MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

07:57 Danas pogledajte…

08:00 Dje ja televizija 12:00 Zagrljaj ljepote, ponavljanje 13:00 Ekran zdravstva 14:00 Oko krole, ponavljanje 14:50 Predsmotra Me imurske popevke – Donji Kraljevec, 2. dio 16:00 Hello Ki y, crtani lm

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

18:15 18:35 18:40 19:00

18:30 19:30 20:00 21:35 23:15 23:50

16:15 16:45 17:00 17:35

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Tjedna kronika 100 % me imursko – Društvo žena G. Kraljevec Vinoteka Tjedna kronika Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Neprijateljska kolonija, igrani lm (12) Tjedna kronika Videostranice

6.00 Eishockey, prijenos 11.00 Olimpijada, prijenos 19.00 Biathlon, prijenos 20.45 Langlauf 22.00 Biathlon, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Motor 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 DSF Reportaža 21.00 Poker 23.00 Golf

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Spur der Bären, lm 21.50 Avalanche, 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja lm 23.25 No ni program 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, Videostranice 18.00 Gradi Peyton, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold prekograni ne TV 1.10 Videostranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Dodirni zvuk, lm 22.15 Genial 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program daneben 23.15 No ni program 11.05 Angie, serija 11.40 Ždrijebe, lm 12.45 Ljubav kroz želudac 13.20 Smiješno lice, lm 15.15 Poirot, serija 16.20 Karen Sisco, serija 17.10 Tajna 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dosigurne ku e, lm 18.55 24 UR 20.00 bra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi Glavni u ku i, lm 22.25 Mis na ri- 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er jeka, lm 0.35 Krvava žetva, lm 1.30 Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes No na panorama 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Mali špijuni 3: Kraj igre, lm 15.50 Vražja kuhinja 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu 16.50 Kalifornija 17.45 Show 18.40 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die GePazi, kamera! 19.30 TV Tuba 20.00 heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, Gle, tko to govori, lm 21.40 Privatna serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes praksa, serija 22.40 Mrak lm 3, lm 20.15 Burma, lm 21.55 Dragom Storm, lm 23.50 No ni program 0.25 Skins, serija 1.45 No na p ca

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 27. velja e 2010.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Dvostruki agent Duško Popov - tragom Jamesa Bonda, dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Ekumena, religijski kontakt program Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu Mamu ca, krimi serija (12) Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes P.D.James: Original Sin, mini-serija (12) Proces A sad u Europu Alpe Dunav Jadran Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

03.20 03.50 04.35 05.05

21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

20.10 21.00

19.30 19.56 20.02 20.05

19.22

17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.00 17.30

14.19 14.25 14.40

13.20 14.10

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.10 11.55

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod is m krovom, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 13.50 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.10 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.05 Pod is m krovom, hum. serija

06.00 ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu, prijenos 08.25 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Honzik i Samuel 08.45 arobna plo a 2 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.40 Vip Music Club 14.15 Koga briga: 14.45 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Honzik i Samuel 15.05 Kod Ane 15.20 e-Hrvatska 15.55 Znanstvene vijes 16.10 ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu, snimka (2x30’ 17.10 ZOI Vancouver 2010. - bob, snimka 17.40 ZOI Vancouver 2010. biatlon, snimka 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje veleslalom (Ž), prijenos 1. vožnje 20.05 Nogomet, LP - emisija 20.35 Nogomet, LP: Inter Chelsea, 1. poluvrijeme 21.30 Vijes na Drugom 21.40 Nogomet, LP: Inter Chelsea, 2. poluvrijeme 22.40 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje veleslalom (Ž), uklju enje u prijenos 2. vožnje 23.05 Nogomet, LP - emisija i sažeci 23.45 ZOI Vancouver 2010. pregled dana 00.00 ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu, snimka 01.25 ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu, prijenos 04.00 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje veleslalom (Ž), snimka Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Modesty, (SAD, 2004., akcija; Redatelj: Sco Spiegel; Glume: Alexandra Staden, Nikolaj CosterWaldau, Raymond Cruz, Fred Pearson, Valen n Teodosiu) Najduže no i, igrani lm Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

04:10 05:35 06:00 06:25

02:50

23:05 23:20 00:20 00:50 01:50

22:00

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 CSI: NY, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.45 L.A. Dragnet, krimi serija 22.30 Najgori neprijatelj, krimi serija 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.30 Pazi, lopta!, igrani lm, komedija 01.00 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 23.15 Galac ca, serija 0.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet, prijenos 22.25 Navy CIS, serija 23.25 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program

ly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Olimpija, prijenos 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

15:00 17:00 17:05

09:58 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 14:52 14:55 15:10 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Aton – centar izvrsnos , ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:25 23:40 23:43 23:45 00:05

OPASNE VEZE talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Iz Nedeliš a, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Avina udesna avantura, igrani lm (12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni 10.00 TV vodi + panorame turis kih program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Reportaža središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 22.15 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 DSF Motor 22.45 Odbojka Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 6.00 Eishockey, prijenos 11.00 Skijanje 13.30 Biathlon 14.15 Skijanje 17.50 Eurogoals 18.00 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program Olimpijske igre, prijenos 20.00 Langlauf, pri14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Hol- jenos 22.00 Slalom, prijenos

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Las Vegas, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Nogomet, prijenos 23.20 Samantha tko?, hum. serija 23.20 Bez osumnji enih, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Oplja kaj policijsku postaju, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Špijun, serija 0.30 Kraljevi, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 24. velja e 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.41 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.00 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.02 20.05 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 03.00 03.55 04.40 05.05

Najava programa Ekumena, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ekspedicija Jangce: Ro enje zmaja, dok. serija Ekspedicija Jangce: Bu enje zmaja, dok. serija Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Panthera spelaea, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Pri e Ruth Rendell: Kad krene po zlu, mini-serija Oprah show Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

05.55 08.25 08.30 ----------------------------09.05 09.30 10.00 13.45 14.10 14.40 ----------------------------15.15 15.30 16.00 17.00 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.00 21.55 22.05 23.00 23.45 00.00 02.00 -------03.45 04.00

07.25 07.40 07.55 08.25 09.10 11.15 11.45 12.15 12.45 13.00 13.50 14.40 16.10 16.40 17.05 17.30

18.00 18.30 18.55 19.05 20.00 20.45 22.25 00.10 00.20 01.00 01.45 02.30

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:50 02:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) To ka bez povratka, (Kanada, SAD, 1993., triler; Redatelj: Paul Ziller; Glume: Gary Busey, Kim Ca rall, Darlanne Fluegel, Je Griggs, Blu Mankuma) Seinfeld, serija Naši najbolji dani, serija Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

04:25 04:50 05:35 06:00 06:25

Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija CSI: Miami, krimi serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija (dvije epizode) Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Astro show, emisija

09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40

19:15

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz Nedeliš a, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Alpe-DunavJadran 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fes val 20.00 Koncer 21.00 Opa jske serenade 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock emisija 00.30 TEST

19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die Model WG 21.20 Jana Ina i Giovanni 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program

18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:55 00:05 00:20 00:23 00:25 00:45

Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi Pri e iz života, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Utvara, igrani lm (12) Interview tjedna Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

22:30 23:00 -------------------

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija BRANITELJI ZA BRANITELJE dokumentarna emisija XICA TV studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

6.00 Eishockey, prijenos 8.25 Langlauf 12.00 Olimpijske igre 17.50 Eurogoals 19.00 Skijanje, prijenos 19.45 Langlauf, prijenos 21.00 Skijanje, prijenos 23.30 Curling, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 DSF Motor 20.00 Poker 22.00 Ameri ki gladijatori 23.00 Golf

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 vremena 09:00 To no u 9 09:30 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diRicki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 jete 11:00 Unsere erste gemeinsame Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 serija 19.00 24 sata 20.00 Dokaz života, Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im lm 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 24 Leben! 17:00 Einer gegen Hundert UR 23.10 Špijun, serija 0.05 Kraljevi, serija 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 1.10 No na panorama 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Countdown, serija 22.15 Kosti, serija 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 23.10 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Las Vegas, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Policijska akademija 7, lm 21.40 Is nita pri a, lm 23.15 Samantha tko?, hum. serija 23.45 Trostruka igra, lm 2.10 No ni program

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 25. velja e 2010.

ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu, prijenos Najava programa TV vr : Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste pa je pustolovine Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Kokice TV vr : Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste pa je pustolovine Kod Ane Indeks, emisija o školstvu ZOI Vancouver 2010. veleslalom (Ž), snimka ZOI Vancouver 2010., snimka Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade EL, nogomet - emisija EL, nogomet - 1. poluvrijeme Vijes na Drugom EL, nogomet - 2. poluvrijeme EL, nogomet - emisija i sažeci ZOI Vancouver 2010. pregled dana Vip Music Club LP Kraj programa Košarka (m), Euroliga, TOP 16 TEST ZOI Vancouver 2010.: Umjetni ko klizanje slobodni program (Ž), prijenos

Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija Drugo lice, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ekspedicija Jangce: Zmajev rast, dok. serija 10.41 Ekspedicija Jangce: Zmajev dah, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri 5, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje 15.35 Znanstvena pe ca 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo 17.45 Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.50 Iza ekrana 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.22 Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Predsjednik Franjo Tu man - Stvaranje hrvatske države: Ne dopus mo ponavljanje kobnih grešaka prošlos , dok. serija 21.05 Šerif u New Yorku, (Uloge: Clint Eastwood, Lee J. Cobb, Susan Clark, Tisha Sterling, Don Stroud, Be y Field; Scenaris : Herman Miller, Dean Reasner i Howard Rodman (prema pri i Hermana Millera); Redatelj: Don Siegel) 22.40 Lica nacije 23.30 Ep reportaža 23.35 Vijes 23.50 Poslovne vijes 23.55 Vijes iz kulture 00.05 Posebni dodaci, emisija o lmu 01.00 Those Foolish Things, britanski lm (12) 02.35 Vip Music Club LP 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: 01.00 NO NI PROGRAM

03:50 05:25 06:10 06:50

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmaji i, crtana erija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vje nos , serija 11:10 Magi na privla nost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Provjereno, informa vni magazin 15:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Oluja, (SAD, 2009., mini serija; Redatelj: David Abramowitz, Dennis A. Pra ; Glume: James Van Der Beek, Teri Polo, Treat Williams, David James Ellio , Marisol Nichols) 23:10 Operacija Pandora, (SAD, 2002. drama; Redatelj: Rob Hardy; Glume: Michael Jai White, Monica Calhoun, Kristo St. John, Joseph Lawrence, Tyson Beckford) 01:05 To ka bez povratka, igrani lm (15) 02:50 Vidovi Milan, tarot show (18) Uljez, roman na drama Naši najbolji dani, serija IN magazin Kraj programa

serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 Otporni na metke, (akcijska komedija, 1996.; Redatelj: Ernest R. Dickerson; Uloge: Damon Wayans, Adam Sandler, James Caan, Jeep Swenson, James Faren no) 21.25 Sha , akcijski 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.25 Astronautova žena, znanstveno-fantas ni 01.10 Otporni na metke, igrani lm, akcijska komedija 02.30 Astro show, emisija

große Lei Lei Show 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Iznena enje, lm 22.50 Rache, lm 0.25 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack!

0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 22.15 Mario Barth Live 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Assassins, lm 22.15 Im Fadenkreuz II, lm 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Nogomet 20.15 Ameri ki gladijatori 22.15 DSF aktuell

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 00:15 00:25 00:40 00:43 00:45 01:05

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Interview tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije, poli ki talk-show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Guta zmija 2, igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.40 Skijanje 8.25 Eiskunslauf 12.00 Olimpijske igre 14.15 Skijanje 15.30 Langlauf 19.00 Slalom, prijenos 23.30 Bob, prijenos

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI XICA TV studentska emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI BRANITELJI ZA BRANITELJE dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin

18:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Die

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 U kaši, lm 21.40 Simpa ni prevaran , lm 23.25 Samantha tko?, hum. serija 23.55 Ku a voštanih gura, lm 1.30 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Mumija, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Skriveni prozor, lm 0.45 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 26. velja e 2010.

Pink Panther, crtana serija Mi y, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija Drugo lice, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum.

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Šaolinski obra un, crtana serija 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja -------- Vitaminix -------- Cipelice lutalice -------- Mali crveni trakotor 08.10 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija 08.35 Hollyni junaci, serija za djecu 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 Vip Music Club 13.55 Puni krug 14.10 Izazovi: Hanina oklada, njema ki dok. lm za mlade 14.25 TV vr : -------- Život u obitelji vodenkonja -------- Vitaminix -------- Cipelice lutalice -------- Mali crveni trakotor 15.00 Kod Ane 15.10 Posebni dodaci, emisija o lmu 16.00 ZOI Vancouver 2010. umjetni ko klizanje, snimka 17.15 ZOI Vancouver 2010. nordijska kombinacija, snimka 17.45 ZOI Vancouver 2010. skijaško tr anje, snimka 18.15 ZOI - OLIMP 18.55 ZOI Vancouver 2010.: Slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 20.05 ZOI - OLIMP 20.30 ZOI Vancouver 2010.: Snowboard (Ž), snimka 21.00 ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu - polu nale, prijenos 22.10 ZOI - OLIMP 22.25 ZOI Vancouver 2010.: Slalom (Ž), prijenos 2. vožnje 23.15 ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu - polu nale, uklju enje u prijenos 23.30 ZOI - OLIMP + pregled dana 00.00 ZOI Vancouver 2010.: Bob etverosjed, snimka 00.45 ZOI Vancouver 2010.: Biatlon, snimka 02.30 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje - slalom, snimka 03.25 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu - polu nale, prijenos 06.00 Kraj programa

07.25 07.40 07.55 08.25 09.10 11.15 11.45 12.15 12.45 13.00 13.50 14.40 16.10 16.40 17.05

23. velja e 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA - Pet koraka do raja

Siguran plan kako “upecati” žene Izlazite redovito? Pokušavate nešto osvojiti i malo se prisnije znojiti u mraku s pripadnicom ljepšeg spola? Mislite da poduzimate sve propisne predradnje kako biste ulovili kojeg komada, a opet ste na kraju ve eri osu eni na zabavu sa samim sobom?

Dakle, ovdje vam donosimo pet jednostavnih koraka koje svaki, ali baš svaki, muškarac može izvesti i uz, naravno, dozu sre e (koja je ovdje svedena na minimum) možete, na kraju ve eri, odškrinuti meka, slatka i vlažna vrata raja i san svakog muškarca ... Pa krenimo redom.

Korak prvi: Postavite si pravu predodžbu o sebi Mnogi muškarci misle da je samouvjerenost jedina prava vrlina koju moraju posjedovati i tako odmah u startu griješe. Naravno, samouvjerenost je poželjna vrlina, ali ipak neke granice trebaju postojati. Kod odabira mogu ih partnerica za “radosti sa stražnjeg sjedala“ potrebno je razjasniti neke stvari sa spodobom koja vam se svako jutro ukaže u ogledalu vaše kupaonice. Dakle, definirajte si stvarno kako izgledate jer ako izgledate poput bugarskog nogometaša s po etka devedesetih teško da e vam upaliti “Brad Pitt“ spika. Ako

ste ve “bugarski nogometaš“, igrajte u bugarskoj ligi i polako ali sigurno povisujte kriterije, a ne odmah hop na vrhunske top modele koji ipak pucaju na nešto više.

Korak drugi: Odabir najsigurnije rute do cilja Ovdje ne pri amo o traženju žena za veze. Za to ete se ipak morati javiti drugim “ekspertima“ poput don Ka unka i sli nih. Mi vam samo pokušavamo pokazati jednostavnost dolaska do seksa bez puno suvišnih pitanja. Prilikom skeniranja prostorije u koju mladi dolaze u potrazi za seksom, a od milja nazvana kafi ili disco treba obratiti pozornost na opuštene djevojke. Izbjegavajte one pripadnice ljepšeg spola koje stoje u kutu i kinje sve živo i mrtvo. Dakle, birajte opuštene djevojke koje e na vaš pogled (ne buljite previše) uzvratiti osmijehom umjesto pepeljare ba ene prema vašoj aci.

Korak tre i: Spika klju uspjeha ...

Mnogi misle da je lova klju uspjeha, ali, iako kod nekih žena može biti od velike važnosti, po nama je presudan aktor sama spika koju muškarac ima. Kod odabira spike nije

potrebno bezglavo filozofirati jer to može biti naporno. Bit je u jednostavnosti ora koje sugovornik “valja“. Jednostavno, a smiješno, to je klju svega, kao i ona mala doza blesavosti i ludosti (da ne bi bilo zabune, ne one ludosti koja karakterizira psihi ke slu ajeve) jer kao što stara izreka kaže: “Glupa žena može odoljeti pametnom muškarcu dok je potrebna izrazito inteligentna žena da odoli totalnom idiotu.“ Ako uspijete prezentirati sebe u svjetlu da iska ete iz gomile ... na konju ste.

Korak etvrti: Govor tijela Svega ega je previše ni s kruhom ne valja, i razgovor treba držati do one granice da ne postane prenaporan i zatupljuju i za sugovornicu. Tada je pravo vrijeme za akciju s govorom tijela. Da se razumijemo, to ne zna i da je odmah zasko ite ... upravo suprotno ... malo plešete, pustite da se stvari zagriju, a onda totalna suprotnost, malo je ignorirate, npr. odete po cugu, pa se zapri ate s nekom drugom djevojkom ili rendom, pa se opet vratite i malo po malo dozirajte dodire dokle ide ... ako nakon 10 do 15 minuta nakon upoznavanja i plesa makne vašu ruku s njene guzice, istog je trena skinite s popisa i krenite dalje.

Korak peti: Igra protiv prirode Muškarac je muškarac, ne može protiv svoje naravi. Zbog te genetske (de) ormacije uvijek e se prije napaliti na zgodniju ženu, ma koliko se opirao tome. Sad je kvaka u tome što vi želite siguran seks, naravno, sa zgodnom ženom ... Hm ... teško, kažete? Nema problema, kažemo mi. Zgodna žena, koju svi bare, prije e vas primijetiti ako je ignorirate nego ako ste 159. po redu koji joj ulije e.

Zamislite situaciju da u birtiji stoje super zgodna ženska i jedna njena relativno lošije izgledaju a rendica. Dakle, po prirodi svi muškarci u birtiji e najprije bariti zgodnog komada i, naravno, ne e uspjeti.

Zatim se bacaju na ovu lošiju koja ne želi biti “utješna nagrada“ pa ih i ona “otkanta”.

Vi igrajte protiv prirode.

Odmah krenite na “lošiju“.

Zašto pobogu, pitate se? Jer e ona ponosna da je njoj netko prvi pristupio, a ne njenoj rendici manekenki biti i više nego voljna stiskati se s vama na zadnjem sjedalu. Sad ovoj zgodnoj ništa nije jasno, želi dokazati da je bolja od nje, pa vas sama po inje bariti, a vi imate na pladnju i jednu i drugu dok vam se ostatak ekipe u birtiji divi razmišljaju i o još jednoj samotnoj ve eri.

LJEPOTA i zdravlje

PARFEM ZA NJU

PARFEM ZA NJEGA

Koktel za vje nu mladost

Allure Sensuelle

Allure Homme Edition Blanche

Kao što smo ve svi primijetili, starenjem se pogoršava percepcija, smanjuje zi ki kapacitet te nam je um sporiji i otežano zaklju ujemo i donosimo odluke. Istraživanje je provedeno na miševima. Primijenjen je kompleks sastojaka koji mitohondrije opskrbljuje energijom, a smanjenje energije u mitohondrijima je glavni razlog samog starenja.

Miševi, koji su hranjeni m sastojcima, održavali su mladena ki razinu te im se intenzitet kretanja nije smanjivao.

Znanstvenici su sastojke pronašli u lokalnim trgovinama. Upotrijebili su vitamine B1, C, D, E, ace lsalicilnu kiselinu, beta karotene, folnu kiselinu, ešnjak, korijen umbira te ginkgo bilobu.

Znanstvenicima nije cilj sprije iti proces starenja, ve bolesti koje se naj eš e pojave starenjem, kao što su bolesti srca, moždani udar, dijabetes pa 2, neurodegenera vne boles te razli ite upalne i autoimune boles .

Ženski parfem dizajnera Chanel.

Allure Sensuelle je sa uvao svoju jedinstvenu šaljivu promjenljivost na koži s blistavim citrusima, vo nim i cvjetnim notama i prekrasnim drvenim akordima. Sli nost se nesumnjivo da osje , ali je uz to miris postao misteriozniji i tamniji. Miris se nikako nije otežao, ali je, za razliku od radosnog sun anog karaktera klasi nog Allura, Allure Sensuelle je topliji, naglašene su njegove puderaste (iris) i orijentalne note. Njegove slatke note (uše ereno vo e) nisu nametljive, ve sakrivene u senzualnim za inima i tamjanu. U visokim notama je bergamot, mandarina i ruži as biber. U srcu mirisa je jasmin, ruža, iris, uše ereno vo e i ve ver. U tragu je francuska vanilija, amber, pa uli, tamjan. Dizajner mirisa je uveni Jacques Polge.

Muški parfem dizajnera Chanel. Nova verzija slavnog muškog Chanel Allure Homme parfema stiže u raskošnom i luksuznom izdanju u elegantnoj, jednostavnoj svijetloj bo ici. Ovaj put akcent je na muškom mirisu koji je dizajnirao Jacques Polge kao “dijamantni parfem”, što zna i parfem s više lica, odnosno snaga parfema javlja se s mirisnim nivoima.

Prvi nivo donosi za inske arome: crnog bibera ujedinjenim s ruži as m biberom s Madagaskara. Drugi nivo uvodi arome svježine, uz miris kože, Sicilijanski limun, Kalabrijski bergamot i sandalovinu koja daje dubinu mirisu. Tre i nivo donosi orijentalni dah uz Brazilske mahune Tonke, bijeli mošus, Hai ve ver uz sandalovinu.

Prisutne su arome umbira uz vaniliju okruženu amberom. I etvr nivo donosi drvene akorde uz snažne arome drveta, note kedra, koje doprinose muževnom karakteru parfema.

TEHNO ZONA

Samsung S8500 Wave sa Super AMOLED ekranom osjetljivim na dodir Samsung je svoj novi operacijski sustav za mobitele nazvan “bada” (korejska rije za ocean) javnosti u grubo predstavio još u studenom prošle godine, uz najavu da e se prvi ure aji koji ga koriste pojaviti po etkom 2010. To vrijeme je došlo jer Samsung je predstavio model oznake S8500 Wave.

Samsung S8500 Wave sadrži AMOLED zaslon dijagonale 3,3 in a, 1GHz procesor, pet megapikselnu kameru, 8 GB podatkovnog prostora proširivog memorijskim karticama te brojne multimedijske mogu nosti.

Ovo je prvi ure aj koji koristi Samsungov operacijski sustav bada, povrh kojeg se nalazi ve prepoznatljivo korisni ko su elje TouchWiz.

Cijena ure aja za sada ostaje nepoznanica, a na tržištu bi se trebao na i tijekom travnja ove godine.

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

Uzroci žgaravice Mnogi ljudi svakodnevno imaju žgaravicu. Glavni je uzrok žgaravice i pridruženih tegoba vra anje kiselog želu anog sadržaja u donji dio jednjaka.

Uz to može biti prisutna i bol u gornjem djelu trbuha, ili bol iza prsne kosti, nadustost i podrigivanje. Klini ka se slika razlikuje od osobe do osobe, a razli iti uzroci mogu dovesti do istih ili sli nih simptoma. Neke osobe zbog takvih u estalih vra anja kiselog sadržaja mogu imati i upalne promjene na donjem djelu jednjaka. Ako se promjene ne lije e u ovoj po etnoj azi mogu nastati i teže posljedice kao što je to ir jednjaka ili suženje u donjem djelu jednjaka.

Ako promjene dugo traju mogu nastati i kroni ne upalne promjene pa govorimo o Barrettovom jednjaku. Najteža je komplikacija takvog dugotrajnog poreme aja rak jednjaka, kada

se sluznica donjeg djela jednjaka zlo udno promijeni. Ako imate žgaravicu, bol iz prsne kosti ili u gornjem djelu trbuha, podrigivanje, i ako su opisane tegobe izražene, javljaju se u estalo, posebno ako se javljaju gotovo svaki dan, treba ih lije iti. I treba utvrditi pravi uzrok takvih tegoba. Ne samo zato da tegobe ne bi postale kroni ne i da se ne bi javile komplikacije, ve i zato što takve tegobe uvelike umanjuju kvalitetu života bolesnika koji ih imaju. Ako ste stariji od 45 godina svakako bi trebalo napraviti i gastroskopiju, jer tegobe mogu biti uzrokovane i puno težim bolestima, kao što je to primejrice ve postoje i rak želuca ili rak na spoju želuca i jednjaka. Danas postoje izvrsni lijekovi koji brzo mogu pomo i kada se radi o jednostavnom povratu želu anog sadržaja u jednjak. Uz dodatne mjere u

Mladen Makitan dr. med.

Internist Ravnatelj Poliklinike Živa smislu promjene nezdravih stilova života i umanjenjem stresa ve ina se takvih stanja brzo može popraviti, pa i cjelokupna kvaliteta života postaje puno bolja. Nužno je ipak odgovorno napraviti prvi korak, a to je oti i lije niku, kako bi se postavila dijagnoza i otkrio pravi uzrok tegoba. I kako bi se u onih koji su pod ve im rizikom za rak želuca i svih starijih od 45 godina naparavila gastroskopija i daljnja potrebna obrada.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

Komentari Bivši, bivši ... i bivši Znaju me, kao vjerojatno i druge novinare, zvati kolege iz drugih redakcija, ali i itatelji, pitaju i me gdje se to nalazi sjedište neke udruge, društva, kluba i sli no.

Pita me neki dan kolega iz Bjelovara: - Stjepane, gdje se nalazi sjedište Udruge Roma Me imurske županije. - To ti je u ulici Aleksandra Schulteissa, ili lakše eš se sna i to ti je bivši GK Me imurje, odgovorih kolegi.

- Stjepane, gdje je u akovcu sjedište Savjetodavne poljoprivredne službe, pitala me kolegica iz Osijeka. - Da, oni su sada na drugoj adresi, to ti je u Zrinsko - frankopanskoj ulici, bivši Metalac, rekoh.

- Halo, Stjepane, gdje bih mogao na i ste ajnog upravitelja Modeksa, navodno ima ured negdje u akovcu, nazvao me kolega novinar iz Zagreba.

- Branimire, ulica Žrtava fašizma, pokraj Elektre i preko puta Meika ..., odnosno, lakše eš prona i, to ti je u zgradi bivšeg Trgocentra, pojasnih dragom novinaru s HRT-a.

Pitali su me i za sjedište Društva lije enih od multiple skleroze, o Autonomnom centru i sli no. Svima odgovorih u stilu to vam je bivši Hrast, Tvornica sportske odje e, GK Me imurje, Trgocentar, Metalac, Vojarna, asni ki dom ...

Promišljaju i, shvatih da su sjedišta mnogih udruga, društava i klubova u prostorijama bivših i s kolegicom Boženom u razgovoru pro osmo po tim bivšima.

Kakva su to poduze a bila ne tako davno. GK Me imurje

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Bitno je znati se zabaviti

Klizaljkama na burek i limunadu preko puta “Partizana“

Nekoliko sun anih dana prošli tjedan bilo je dovoljno da mi se (a koliko sam mogla primijetiti - i drugima oko mene) raspoloženje osjetno popravi. Još kad bi malo zatoplilo, recimo na ugodnu proljetnu temperaturu, bilo bi to savršeno. No, ne emo više o prognozi raspravljati, nego o tome što nas ini sretnima.

Ve više ljudi reklo mi je da se ponekad djetinjasto ponašam.

Ne govorim tu o nezrelom ili delikventnom ponašanje, nego o sposobnosti koju djeca imaju da rasrde odrasle. Ja mislim da je to prije kvaliteta odbijanja dovo enja sebe u situaciju da mi bude dosadno, jer djeci je o ito rijetko kad dosadno, radije smisle neku novu bedasto u koja ih zabavlja.

Istina da su se vremena promijenila i da smo svi nekako ozbiljniji, i djeca su se promijenila, ali gledati na život kroz dje je o i ini ovu dosadnu i napornu, možemo re i i bezdušnu, egzistenciju podnošljivom. Što je to bezdušna egzistencija? Postajemo zombiji (uklju uju i i mene) drže i se svakodnevnih monotonih, istih iz tjedan u tjedan, obaveza. Ne možete si pomo i. Sva ta ponavljanja, svaki dan, dizanje, odlazak na postao, ve inom jedno te iste stvari ...

Toliko ponavljanja tjera nas da izgubimo dio duše i skoro svu našu životnu radost i polet.

Teško je voljeti život kad konstantno tr karate naokolo, rade i do 12 sati dnevno na poslu na kojem biste otkaz dali odmah bez razmišljanja kad bi samo mogli.

Da se ne bih i ja tako osje ala, važno mi je na i si nekakvu zabavu kad god i kud god idem.

Kad bi me netko stavio pod nadzor 24 sata na dan, mogli bi me uhvatiti kako se periodi ki u toku dana znam smijati, kako se to ini bez razloga. Znam da bi se ovo moglo vjerojatno okvali icirati i k’o neki psihi ki poreme aj, ali to je zato jer ja volim raz-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

s preko 10 tisu a zaposlenih, Trgocentar s više od tisu u zaposlenih, Hrast oko 600 radnika, Metalac oko 700 radnika, Tvornica sportske odje e i zaštitna s oko 300 ljudi, Gorenje Mural sa 600-tinjak radnika, Pliva Chikogo s 200-tinjak ljudi .., i sigurno ima još kojih se ne mogu sjetiti. Sve su to bila poduze a ugledna i dobrostoje a. I onda su došli neki “novi ljudi” i od njih stvorili bivša poduze a.

U sjedištima tih tvrtki danas su razni uredi raznih udruga ili neki drugi poduzetnici ili je praznina.

Grozno!!! I žalim iskreno za tim bivšim tvornicama, stru njacima i radnicima. Ne za bivšim vremenima. Isto tako ne žalim ni za bivšim predsjednikom koji je u etvrtak u pono sišao s Pantov aka.

Njegov ured, za razliku od “bivših me imurskih”, bit e popunjen i zaposleni e imati bogovsku pla u. Bivši je gekajevci, hrastovci, metalci, muralci ... nemaju.

Pravda i pravica “Ljudi moji, je li to mogu e!?” Tim je rije ima svoje u enje svojedobno izrazio sportski komentator Mladen Deli i ušao u legendu. Te su rije i prikladne da se izrazi u enje i zgražanje nad injenicom da Me imurci za runirani krajolik duž nekadašnjeg toka rijeke Drave na kojemu su izgra eni mastodonti, ružna akumulacijska jezera za potrebe proizvodnje elektri ne energije, dobivaju godišnju naknadu koja ni ne doseže iznos od milijun kuna. Milijun kuna vrijedi izgubljeni pitoreskni krajolik kojeg se žitelji donjome imurskog kraja sje aju sa sjetom, a mnogi i sa suzama u o ima. Toliko vrijedi stalno prisutan strah od mogu e havarije, kakva se umalo dogodila puknu em nasipa kod Svete Marije. Toliko vrijede štete koje su nastale u poljoprivredi zbog uzmaka podzemnih voda i da dalje ne nabrajam. Novac koji HEP velikodušno daje nama Me imurcima koji smo imali tu “sre u” i “privilegiju” da nam se otme komad raja za op e dobro je uvreda!

To je kao sol na ranu. elnici donjome imurskih op ina uporno se žale zbog toga, pišu dopise odgovornima, lobiraju,

AKOVE KI espresso by Bibi

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

1986. ... akovec poput iste i netaknute mladenke zavijen u bijelo. Snijeg je napadao u tolikoj koli ini da tadašnja, nazovimo to, “zimska služba“ nije imala nikakav efekt pa je ini se namjerno zakazala. Automobili su kona no dobili zasluženi godišnji odmor. Po ivali su u svojim garažama dok su ceste svako jutro bile ispunjene pješacima koji su tražili utabani put do škole ili radnog mjesta.

Ovo prošlotjedno “ledeno doba“ na cestama južnog akovca podsjetilo me kako smo kao djeca redovito svake godine uživali u igrama na snijegu i ledu. Sje am se da su nam zimski praznici bili ispunjeni klizanjem po cestama koje su bile idealne za tu zimsku razonodu.

Klizali bi do klizališta tadašnjeg “Partizana“ koji danas nosi ime Marijana Zadravca Macana, ovjeka koji je sve svoje vrijeme poklanjao tom sportsko - gimnasti kom kompleksu. Sje am se da su uglavnom bijele (ili crne) Adidas (ili Yassa) klizaljke, koje i dan - danas vise u mojoj kotlovnici kao suvenir na te kliza ke dane, krasile gotovo svaku nogu koja je bila spremna prihvatiti izazov zaobilaženja rupa na tom zale enom igralištu. No, to nam nije bio problem!

Nakon runde smrzavanja u debelim vunenim vestama s roll on kragnom i ispletenom pahuljicom na prednjoj strani, te šarenim štucnama na nogama, koje su uglavnom bile ru ni radovi naših majki (pomalo podsje am na Milku Babovi koja je gledateljima s crno - bi-

jelim televizijskim prijemnicima opisom do aravala “out it“ kliza ica), odlu ili smo po nazubljenim “prstima“ klizaljki odtapkati do kioska s hranom.

Nikada ne u zaboraviti kako je pogrešno ispisan naziv “hod dok“ jela zapadnja ke fast food kulture ponosno stajao izme u pomfrija i još nekih “delicija“.

Pa legendarni burek i odli na limunada koja se vrtjela u udnovatom, staklenom aparatu bistroa to no preko puta toga gimnasti kog centra.

Klizali smo mi i u divljini.

Globetka nas je rado prigrlila u svom zale enom staništu. No, bilo je to više avanturisti ke prirode. U tom bismo okruženju esto propali kroz tanak led i tu bi naše kliza ko popodne bilo završeno jer mokra je noga vapila za toplim domom i suhom arapom.

Samo mi usput palo na pamet: zašto akovec danas nema klizalište? Nedostaje li entuzijazma, je li baš svaki problem inancijske prirode ili ...?

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

mišljati o smiješnim stvarima.

Recimo znam do nekoliko puta dnevno imati montipajtonovska sanjarenja. Volim razmišljati i o ljudima koji su mi “digli tlak” u bedastim situacijama i kompromitiraju im pozama. To može biti zbilja zabavno.

Ja zapravo samo pokušavam iskoristiti igralište koji bi drugi nazvali – svijet. Koliko se samo uzbudljivih, egzoti nih i smiješnih stvari dade na i u svakodnevnom životu ...

Recimo, išla sam neki dan u Lesninu, nebitno zašto, i oni na ulazu imaju ona veeelika rotiraju a vrata. Nema zabavnijeg ulaska u neku zgradu, i predlažem da de initivno postave više tih rotiraju ih vrata. Zašto?

Jer su mogu nosti zabave s tim vratima mnoge. Možete ih ako ulazite pokušati “zavrtiti” što je ja e mogu e, tako da ljudi iza vas ne mogu u i. Ili se pokušati ugurati nekome u njegov ”pretinac” vrata. Ili pustiti nekog da krene unutra prije, pa se pokušati ubaciti u rotaciju bez da dodirnete vrata. Ili recimo se zaustaviti s vratima i glumiti napad panike.

A to su samo rotiraju a vrata ... Zamislite koliko ima zabavnih stvari na ovom svijetu s kojima se možete “igrati” ... Ako smislite neke, javite mi. Možete i na ovaj gore mail.

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

POGLED ISPOD OBRVA

Stranac u ogledalu

zahtijevaju od saborskih zastupnika da se izbore za više, no, svi pokušaji odlaze u prazno. Me imurce nitko ne sluša. Nitko ih ne doživljava. U Saboru je Vlada svojedobno dala objašnjenje, nebulozno objašnjenje, o tome da bi ve a hidrorenta me imurskim op inama zna ila drasti no poskupljenje troškova poslovanja HEP-a i cijene struje. Govorilo se o gotovo 200 posto ve im troškovima, što je apsurd. I dok Me imurje dobiva ni milijun kuna godišnje na ime hidrorente, op ina u susjednoj nam Koprivni ko - križeva koj županiji taj iznos i više od toga ubire svaki mjesec na ime rudarske rente koju pla a INA. Pitam se gdje tu ima pravde i pravice?

Osoba koju prvu vidimo kad se probudimo utje e na nas pet puta ja e nego bilo koja druga osoba koju sretnemo taj dan.

Dakle, pet puta su ve e šanse da nam baš ta osoba pokvari ili uljepša dan! I sad, prije negoli odjurite u kuhinju napasti mamu, muža ili sestru da su Vam pokvarili dan, moram Vam otkriti tajnu da prva osoba koju vidite ujutro- ste naj eš e Vi sami! U ogledalu! Zato, molim Vas, nasmijte se sami sebi, uljepšajte si dan! Ako ste spremni i za korak dalje; namignite si, pošaljite si poljubac… „Ogledalo, ogledalce moje, kaži mi: najljepši na svijetu tko je?“ Pretpostavljam da je svatko, barem jednom u svom životu postavio to pitanje, i poželio, onako malko skrive ki, da odgovor bude da je baš on/a Ta/j! U redu je željeti biti lijep, biti privla an.

Napokon, na in na koji ovjek brine o sebi, svom izgledu, otkriva mnogo. Ne ete osobi koja ne brine o sebi povjeriti npr. brigu o svom djetetu, jelda? Barem ja

ne bih. Ipak, kaže „nije u šoldima sve“, a bome nije ni u samom izgledu.

Izgled jest ono što ovjek prvo vidi na drugom ovjeku, ma koliko mi šutjeli o tome. esto o izgledu ovisi ho e li uop e do i do drugog pogleda. Tvrde, isto tako, da su ljudi ljubazniji prema ljepšim ljudima, prije mogu riješiti neki problem i sli no. Ali, onda opet to sve ovisi o situaciji.

Možda e muškarci radije zaposliti lijepu ženu, ali ista ta ljepotica bi to mogla skupo platiti radi li sa drugim ženama kojima se njen privilegirani položaj ne e toliko svidjeti! I obrnuto.

Stalno svi prevr u po jeziku da prava ljepota dolazi iznutra, a ve sljede i tren pokušavaju uvaliti neki losion i protiv bora, strija, celulita, šta ti ja znam sve ega ne! Da, ljepota jest u o ima gledatelja. Ali, da se tu štošta u initi, ak i ako se ne osje ate kao Marilyn Monroe. Napokon, ni Marilyn Monroe se nije osje ala kako Marilyn Monroe! Mislim da ak nije ni tako ujutro izgle-

dala, haha! Ipak, htjedoh re i da je najvažnije osje ati se dobro.

Kako god znate! Neki dan je bio ilm, pa re e da gejša npr. može zavesti muškarca jednim pogledom. Ovisno o osje aju koji ima iznutra i kojim zra i!

Ima ljudi kojima svaki dio lica sam za sebe izgleda lijepovelike o i, malen nosi , velike usne, bujna kosa- a sve skupa ne funkcionira nikako! Ono, prosjek, pomalo bezli no. Onda opet ima ljudi s o ima prema dolje, grbav nos, krivi zubi razbacanih poput repe, a izgledaju neodoljivo. Pa buljim, li ga buljim, i nije mi jasno!

Kažu da je ljepota prolazna.

Slažem se s tim, ali samo u jednu ruku. Ima ljudi koji izgledaju divno, samo zato jer su mladi.

Ali, idu dani i godine, pa postaju gorki i pomalo zlobni. Jeste li primijetili kako ovjeku s godinama karakter izlazi na vidjelo?

Pa od nježnog, bebastog lica postane kruto i grubo, poružnjelo?

Gledam ponekad, i vidim nekako „sve isto je, ali ništa isto nije…“

Da, u takvom slu aju, kad ste gorki iznutra, ima razloga za strah! Ljepota e pro i…

Ne ine nas ružnima naše bore nego naša gor ina i „kiselost“ kojom zra imo. Ili praznina. Znaju me ponekad pitati je li mi netko lijep, zgodan, a ja odgovaram- gle, vidim ja da jest, ali nije mi zapravo. Nema onog ne eg. Što te natjera da pogledaš opet. I opet, i opet…Svojim duhom ovjek može ispuniti cijelu prostoriju.

Uglavnom, ima nešto u brizi i voljenju svog tijela. Ali, u duši je klju . Baš kao što je rekao Camus, poželi li ovjek ikada na i sebe, (bolje neka) ne gleda u ogledalo, jer tamo nema ni eg do sjene- stranac.“

15

" $ '

SVE Ĺ TO TREBA ZNATI O DIGITALNOJ TELEVIZIJI (3/4)

Krajnje je vrijeme za nabavku digitalnog prijemnika Â&#x2019; Â&#x201D;< { Â&#x2022; } ] Q { Â ~ Q Â&#x2019; + } } ~ ~]+ ~] + [ | < + < } [ Q | Q | Â&#x2013; Â&#x201D; [ Q ] < Â&#x201D; | | Q | ] " < [ |

] ] Q+ ] Q+ ]< ~]} + Â&#x2DC; Q Â&#x201D; Q< + + + | < < [ { + } < ] < Â&#x2C6; Â&#x201D;< < \ < ] < } \ < | < + { < } [ Â Â&#x201A;}Â&#x2020; ] Â&#x2030; } < < [ { Â&#x161;Â&#x203A; + [ ]{ ] < | | < } + < Q< < + [ < + [

< { Q < Q< { \ < + < \ ÂĽ< ~ < ­ \ } Q | [ < { Q \ < Q< Q< < < Q | Â&#x2030; Q]+ < { Â&#x2020; + ] ] + \ < Q

Sve je priklju eno i ĹĄto sad?

Spajanje STB ure aja na TV prijemnik preko SCARTA

Spajanje preko HDMI su elja je najpreporu ljivije

Ukoliko televizor nema AV ulaze mogu e je spajanje i preko antenskog ulaza ukoliko STB ima RF modulator. RF modulator mogu e je kupiti i zasebno

Spajanje STB ure aja na TV preko RCA cincheva

Kakav ure aj kupiti? Â&#x2030; Q Q< < ]< Q } <] " ] Q ~ ~ < ]+ < | < + { Â&#x201D; ] " ] Â&#x2020; + | < + ] Q + ] ] < } [ { |] + } | < | Â&#x2020; Q | { [ Q Â&#x201D; *Â&#x2020;Â&#x201A; Â&#x160;Q <}< +}\ Â&#x153;Â&#x2018; Â&#x; < ~ Â&#x201D;<] Q < ]< [ + ]  Â&#x201A;}Â&#x2020; ] ~ < ] Q < | < + } Â&#x203A; Q ]| < ] " ] { ] Â&#x201D; Â&#x2DC; \ [ \[ " ]{ Q Q] ] Q< ] + < + | Q Â&#x201D; ] + ] ] > <Q | < + + } ~ < ] " ] Â&#x2022;Â&#x2C6; ¥} Q< } { ] ~ < + < < + | Q]Q * { < \ < ] + ~ } Â&#x2022;Â&#x2C6; ¥}' Q< Â&#x2020; Q] ] <+ < +]< Q ]+ { [ < ] Q ] Â&#x2021; +]\ " > <Q Q + Q< } { \ Q | | \ [ Q < " Q [ < + | < ] < [ ] Â&#x; Â&#x201D;< +  Â&#x201A;}Â&#x2020; + } " ] |] Q< Q } + | + | | < [ + Q + Â&#x2030;*Â&#x201A; Q]} { + Q ~ Q< < ] + ¢ Â&#x2030; Q Q ] ]{ [ < ~ < < | " \ Q Q |] Q< Â&#x201D;  Â&#x201A;}Â&#x2020; ] *+ *Â&#x2020;Â&#x201A;} < [ ]| Q < [ ]{ + } Â&#x201D; | Q< Q< { Q Q < | }

Spajanje na TV prijemnik  Â&#x2020; + + } [ ÂŁ }<  Â&#x2030;Â&#x2021;Â&#x2013; < Â&#x160;<[ ¤ }+ Q *Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x2021;Â&#x2020;ÂĽ + ]} Â&#x2018; Â&#x2030;| Q *Â&#x2020;Â&#x201A; ] ] Q+ | ] *Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x2021;Â&#x2020; + ] Â&#x; Â&#x2020; + " *Â&#x2020;Â&#x201A;} Q+ ~] <[ > Â&#x2022;ÂŚ Â&#x160;> | < Â&#x2022;] < ÂŚ < " Â&#x2018; + ] " Â&#x2013; Q+ }

+]< > Â&#x2022;ÂŚ Q] < < ] Q ] | Q+ + *Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x2021;Â&#x2020;} { + + + ] } ] < < ] } |] Q< § { Q { |] } Q< Q+  Â&#x201D; Â&#x2020; + } *Â&#x2020;Â&#x201A;} { + ~ + < < ]+]< ][ ] Â&#x2019; ]+ \ *Â&#x2020;Â&#x201A;} + < Q { ] } Q< ] Â&#x2020; + { + ] ]  Â&#x201A;}Â&#x2020; + Â&#x160;*Â&#x2020;Â&#x201A;Â&#x2018; * + ]+ + < Â&#x201D; ] ] + <] | ] ] ¨ \ Â&#x2030; < \ ] *Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x2021;Â&#x2020;{ Â&#x2021;Â&#x203A;Â&#x2DC; " " > Â&#x2022;ÂŚ [ \ [ Q + } { ]+ < | { \ [ | < + } ] <  Â&#x201A;}Â&#x2020; + Â&#x2C6;

+ Q ] ]+ ] + < ] [ Â&#x201D; < [ Â&#x2030; < [ } ] Q<] Â&#x2DC; ] [ { < Â&#x201D; ] [ Q | < + Q< < Â&#x2030; Q+ " [ < } | |] \ < Â&#x2021;Š ] < { ][ < ] Q< " ] Q< < } ] Â&#x2020; < + } ] <  Â&#x201A;}Â&#x2020; ] { Q< Q< < Q + ] Â&#x2020; + Q<  Â&#x201A;}Â&#x2020; ] Q ]| Â&#x2021;Š ] < { Q |] + < Q | + ] Q+ < < [ Â&#x2030; < Q ] ] + < \ + ]~ < Q \ < | Q+ < < [ Â&#x2DC; Q] *Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x2021;Â&#x2020; ] [ Â&#x2020; + ] [ ][ < { < \

Gdje kupiti STB ure aj? * + <+ < > <Q < [ \ ]+ ] Q< ^` ] { | } ~ Q Q< < + ]+ | < } | + Â Â&#x201A;}Â&#x2020; + ~ Q ]+ < ] Q < | } Q < ] } \ + ] ]+ Q Q< + Â&#x2021; [ ] + " Â Â&#x201A;}Â&#x2020; + Q Q + <+ < Â&#x2C6; <+ < " |] [ < ]+ Q ] ] + Q \ { ][ + Q \

] < Â&#x2030; Q< \ ]+ { ] + < + <+ } <] [ < < < " < >Â&#x2021;Â&#x2020;} Â&#x160; Â&#x2039; ' Â&#x2039; 'Â&#x2018;{ Q < ~ < + Q< \ [ < ] | ] Â&#x2019; < < " < >Â&#x2021;Â&#x2020;} |] \ < + [ \ Q+ < \ Â&#x201C; < Q ]+]< \ < \

DrĹžava je svakom pretplatniku HRT-a dodijelila vrijednosni bon od 75 kn, koji se moĹže iskoristiti pri kupnji digitalnog prijemnika

*Â&#x203A;Â&#x2DC;Â&#x2021;Â&#x2020; [ { + } |] Q< ]< <Q

Antena je potrebna § +  Â&#x201A;}Â&#x2020; Q | + } < \ \ Â&#x2030;>Š + < Â&#x160;+ +] ÂŞÂŤ \ Q<ÂŤÂŤÂ&#x2018;{ ] + ] < \ \ < Q Â&#x160; Â&#x2018; < { + Q< Q< Q Â&#x201D; ]Q + ] Â&#x2030; } Q< Q] \ ~ Â&#x201D; ] ] + ] ] | Q | { + |] Q< < Q \ } < { + + < \ Q ]| + Â&#x2030;| + ]} Q< < \ < + ]Q } < < ]{ Q < Q Q< Â&#x201D; Q<]+ } | Q | ÂŹ Q< < Q

\ [ < Q< Q< Q + ] < *Â&#x2020;Â&#x201A; Â&#x; Â&#x201D;< + " Q <] } " ] [| ] [ } < Q Q]Q< Â&#x2C6; < \ | ~ < | Q Q Â&#x160; ~ §Â&#x2DC;*Â&#x2018; \ Q [ Â&#x201D; | ] < + |] Q< \]" |  Â&#x201A;}Â&#x2020; ] } \ Q [ [| + ] } Q< ] Q< Â&#x; < | ~ < Â&#x201D; | <  Â&#x201A;}Â&#x2020; + Q+ < [ ] ]< " [ | < Q | Q]Q<  Â&#x201D; | Â&#x2020; + Â&#x2013; \ < \ [ Q < Â&#x201D; + Q< < } ] { \ < Q< + ] [ Q Q< + ] Â&#x2C6; ] ÂĽ* < Q ­ [ \ < + < \ }

Â&#x2030; Q Q [ < Q } | Q { ]| Q <Q [ { + } + ] ] Q + ]+} Q Q+ < < *Â&#x2020;Â&#x201A; <Q { \ Q | Q [ < Q | + Â&#x201D; }

Â&#x2020;Â ] + < \ + \ } " < Â&#x2DC;Â ] [{ ]| ] [ Q< < [ Q | [ *Â&#x2020;Â&#x201A; ] Â&#x2C6; ] ] ] *Â&#x2020;Â&#x201A; ] Q< < + Q< { Â&#x201D;< Q] [ { + ] + Â&#x2020;Â ] Â&#x2C6; < [] < < + ] Â&#x; Q ]{ Q] Q] \ <] < + Q ~ ] < \ < < Â&#x201D; Â&#x2C6; < ]+]< Q [ Q ] ] } < +" ] ]< <Q + < | +]Q< < *Â&#x2020;Â&#x201A; + Â&#x2020; [ + < < ]< { | } ~ < + < + Q< < < < ÂŹ Q] Q+ { Q ] Q *Â&#x2020;Â&#x201A; ] ]{ [ Â&#x2020;Â ] Q } \ < ] ] + Â&#x2DC;Â ] [ Â&#x2022; ~ | } \ < + < \ + + } < ~ < { < | < |] ] Q + Q } { + | + Â&#x2C6; Â&#x2021; | Q+ [] ] ÂŻ Â&#x2039; + | < ][ } ] + <+] Q< \ < Q+ ~ ` | { Â&#x201D;< [ Â&#x2021; +]} \ ] > <Q ] [ Q < + Q } " < < ] ]Q } < Q Q]Q ~ Â&#x2019; } + [ Â Â&#x201A;}Â&#x2020; ] < + Q \ < ] Q< Q< ] ]< + | < | ] Â&#x2021;>{ \ [ \[ Q | Â&#x201D; ] | Q < Q | +

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

23. velja e 2010.

PREDSTAVLJAMO: Nissan Juke

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH 1.1.-31.1.2010. po top modelima Model

koi ina udio, %

1

Opel Astra

182

2

Volkswagen Polo

168

6,46%

3

Volkswagen Golf

102

3,92%

Hyundai I30

4

7,00%

84

3,23%

5

Renault Clio

82

3,15%

6

Opel Corsa

80

3,08%

7

Renault Megane

76

2,92%

8

_koda Fabia

74

2,85%

9

Chevrolet Cruze

72

2,77%

10

Peugeot 207

68

2,61%

11

Peugeot 308

68

2,61%

12

Škoda Octavia

63

2,42%

13

Hyundai I20

60

2,31%

14

Suzuki SX4

58

2,23%

15

Chevrolet Aveo

45

1,73%

16

Chevrolet Spark

42

1,61%

17

Dacia Sandero

40

1,54%

18

Kia Ceed

35

1,35%

19

Peugeot 206

35

1,35%

20

Mazda 2

33

1,27%

21

Ostali

1134

43,60%

2601

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

BMW i PSA i dalje zajedni ki razvijaju motore Norbert Reitho er, Predsjednik Uprave BMW AG, i Philippe Varin, Predsjednik Uprave PSA Peugeot Citroën, potpisali su 27 sije nja 2010. u Parizu zajedni ki sporazum i time ostvarili dodatni korak u suradnji izme u te dvije grupacije. Dvije tvrtke su se obvezale da e razviti sljede u generaciju benzinskih motora s 4 cilindra koji e odgovarati europskoj normi EURO 6. Sadašnji motori, koji su zajedni kim radom razvijeni, se nalaze u BMW-ovim modelima MINI, kao i u modelima marki Peugeot i Ciitroën. Isto tako, zajedni ki partneri su potvrdili mogu nost zajedni ke suradnje u drugim oblastima, vezano za komponente ali i sisteme, kako bi se podvukla odre ena sinergija u razvoju, s dobavlja ima i u proizvodnji.

Renault „Optimist“ financiranje Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,93

Super plus 98

8,00

Super 100 BS Eurodizel

8,00

8,34 7,28

Eurodizel BS LPG auto plin

Model koji oživljava tržište malih automobila

7,28 7,34

4,76

4,76

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 19. velja e 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

S ciljem prevladavanja financijske neizvjesnosti prilikom kupovine vozila u ovo krizno vrijeme, Renault Nissan Hrvatska pokre e akciju pod nazivom „OPTIMIST“. Korištenjem financijskog paketa „OPTIMIST“ kupcima osobnih vozila marke Dacia i Renault osigurava se otplata kredita u slu aju gubitka posla ili dužeg bolovanja.

U akciji „OPTIMIST” koja traje od 15. velja e do 31. ožujka 2010. g. kupcima Renault i Dacia osobnih vozila nudi se mogu nost financiranja kupovine vozila s fiksnom kamatom od 5,55% za prve dvije godine trajanja kredita i osiguranje sposobnosti vra anja kredita tijekom cijelog razdoblja trajanja kredita. U okviru financijskog paketa „OPTIMIST“ ugovara se kredit Classic sa Zagreba kom bankom i polica osiguranja s Croatia osiguranjem (Grupno osiguranje otplate autokredita s pokri em COB). Trošak osiguranja u visini 7.9% obra unava se na iznos kredita i ispla uje iz tih sredstava.

Kao dodatnu pogodnost ove komercijalne akcije, Renault Nissan Hrvatska poklanja i besplatno produženo jamstvo za vozila marke Dacia, a za vozila marke Renault mogu nost kupovine produženog jamstva za cijenu od svega 500 kn na sve modele osobnih vozila bez obrzira na na in financiranja. U akciji sudjeluju svi ovlašeni distributeri vozila marki Dacia i Renault u Hrvatskoj.

Osmišljen kao osvježavaju a alternativa za kupce malih automobila, ali nimalo nadahnut tradicionalnom ponudom, Juke je osebujan spoj snage SUV-a i sportskog stila i donekle e tržište malih automobila obogatiti toliko potrebnom muževnoš u i dinamikom.

Odluka o uvo enju prvog malog crossovera u automobilskoj industriji na tržište malih automobila odraz je Nissanove filozofije prkošenja automobilskim tradicijama u Europi. Juke e se proizvoditi u Europi, u Nissanovoj tvornici u Sunderlandu, i japanskoj Oppami. Proizvodnja u Europi, zajedno s kompaktnim obiteljskim Noteom i Qashqaijem, rezultat je ulaganja od više nego 60 milijuna eura kojim se štiti preko tisu u radnih mjesta u Nissanu i još više od 2.000 radnih mjesta u opskrbnom lancu. aProdaja Jukea u Japanu po inje u ljeto, a u Europi i Sjevernoj Americi ujesen.

rana samo za vrhunske automobile.

Motori i prijenos Kad ujesen po ne prodaja, u Europi e biti dostupna tri motora: dizelski i dva 1,6-litrena benzinska, svi uskla eni s normom Euro 5. Vrh ponude ini nov benzinski motor s izravnim ubrizgavanjem i turbopunja em. Rije je o jednom od najsnažnijih motora u klasi – razvija 190 KS i 240 Nm. Kombinacija izravnog ubrizgavanja i turbopunja a omogu ava snagu i odzive kakvi se o ekuju od 2,5-litrenog motora uz potrošnju svojstvenu slabijem motoru. Drugi je benzinski motor novorazvijena ina ica iz Nissanove pouzdane motorne obitelji HR. Nazvana HR16DE, lagana, 16-ventilska jedinica niskog trenja ima jedinstven sustav dvostrukog ubrizgavanja koji omogu ava to nije doziranje goriva radi boljeg izgaranja. Razvija 117 KS. Naposljetku, 1,5-litreni dizelski motor snage od 110 KS s common rail tehnologijom nudi odli na vozna svojstva zahvaljuju i žestokom okretnom momentu od 240 Nm, i to uz malu potrošnju i niske emisije plinova. Kad je rije o prijenosnim sustavima, 1,6-litreni benzinac s prednjim pogonom i turbopunja em dostupan je sa 6-stupanjskim ru nim mjenja em. Nissanov Xtronic CVT M6, sa 6-stupanjskim ru nim na inom rada, bit e dostupan na najboljoj ina ici s benzinskim turbomotorom i pogonom na sve kota e.

Atmos erski 1,6-litreni benzinac mo i e se kupiti s 5-stupanjskim ru nim mjenja em ili unaprije enim Xtronicom CVT, a 1,5-litreni dizelaš sa 6-stupanjskim ru nim mjenja em.

Izgled S dizajnerskog gledišta, donji dio Jukea isti je SUV. Veliki kota i, široke gume, velik razmak od tla i robustan stav stapaju se s gornjim dijelom, koji je, pak, kao da pripada istinskom sportašu – visoke bo ne crte, uski bo ni prozori koji podsje aju na vizir i padaju e krovne crte kakve vi amo na kupeima. Dojam kupea još poja avaju stražnja vrata ije su kvake skrivene u njihovim okvirima. Sportski se izgled nastavlja i u unutrašnjosti. Kabina, kojom dominira središnja konzola nadahnuta spremnikom za gorivo s motocikla, podre ena je voza u.

Premazana neuobi ajenom bojom visoka sjaja, konzola automobilu daje zabavni duh. Stražnja vrata i prilagodljiv prtljažni prostor sa skrivenim pretincima jamstvo su prakti nosti.

Juke je postavljen na plat ormu B Alijanse Renault-Nissan. Ima me uosovinski razmak od 2.530 mm, dug je 4.135 mm, širok 1.765 mm i visok 1.570 mm. Na modelima s prednjim pogonom prednji je ovjes izveden McPhersonovim opružnim nogama, a stražnji torzijskom osovinom. Modeli s pogonom na sve kota e straga imaju multi-link konstruiran prema sustavu koji se ugra uje u Qashqaija.

Sustav All mode 4x4-i obnovljena je ina ica cijenjenog Nissanova elektroni kog sustava pogona na sve kota e. Odsad je opremljen tehnologijom aktivne raspodjele okretnog momenta (torque vectoring) koja pove ava okretnost i smanjuje podupravljanje pri vožnji kroz zavoje. Osim izme u prednjeg i stražnjeg kraja – do najve eg

Oprema Motor

Snaga (KS) Gorivo Pogon

1.5 dCi

110

dizel

prednji

Prijenos 6-stupanjski ru ni

1.6i

117

benzin prednji

5-stupanjski ru ni

1.6i

117

benzin prednji

unaprije eni XTRONIC CVT

1.6i Turbo 190

benzin prednji

6-stupanjski ru ni

1.6i Turbo 190

benzin 4x4

XTRONIC CVT M6

omjera 50:50 – okretni moment sad se može dijeliti i izme u krajeva stražnje osovine. Ponašanje u zavojima poboljšava se slanjem ve e koli ine okretnog momenta na vanjski stražnji kota ime se

smanjuje podupravljanje. Na svaki se stražnji kota može usmjeriti do 50% ukupno dostupnog okretnog momenta motora. Ta se inovacija prvi put javlja u segmentu malih automobila, dosad je bila rezervi-

Popisi standardne i dodatne opreme bit e objavljeni bliže po etku prodaje, no o ekuje se da e Jukeovim kupcima biti dostupna oprema poput automatskog klima-ure aja, kožnatih presvlaka, stražnje kamere i tzv. pametnog klju a, ali i neke ne baš uobi ajene stvari. Jedna je od njih Nissanov Dinami ki nadzorni sustav, središnji upravlja ki modul s ekranom koji voza u omogu ava da namješta dinami ke vozne postave i neke standardne unkcije, poput rada klima-ure aja. Ekran prikazuje broj anike i in ormacije o motoru i vožnji.

23. velja e 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volvo predstavio u inkoviti dvolitarski GTDi motor s jedinstvenim turbo sustavom Novi Volvov 2.0 litarski etverocilindarski GTDi (Gasoline Turbocharged Direct Injection) benzinski motor za modele S80, V70 i XC60 nudi vrhunske performanse i u inkovitost. Novi turbopunja , izravno ubrizgavanje te varijabilno otvaranje ventila pružaju jedinstvenu kombinaciju niske potrošnje i emisije štetnih plinova s visokim performansama kroz cijeli raspon okretaja, a sve upakirano u relativno kompaktnu formu.

Novi benzinski motor 2.0 GTDi, usprkos kompaktnim dimenzijama i kapacitetu cilindara, razvija cijelih 203 KS, dok je 300 Nm okretnog momenta dostupno ve od niskih 1.750 okretaja u minuti, što osigurava pro injeno iskustvo vožnje.

Manje je više - upoznajte novu generaciju turbo tehnologije Turbopunja novog motora razvijen je u kooperaciji Volva, BorgWarner Turbo Systema i proizvo a a eli nih komponenti Benteler Automotive. Novi K03 turbopunja najmanji je na tržištu u odnosu na snagu

koju motor razvija. Turbo punja ne samo da nudi izvrsne performanse, ve poboljšava i preradu ispušnih plinova, s obzirom da omogu ava brže zagrijavanje katalizatora. Ku ište turbine je integrirano u cijev, što je u inkovito rješenje s kojim Volvo ve ima dobra iskustva. Razlika je u tome što su cijev i ku ište turbine izra eni od lima umjesto lijevanog elika. Lim je lakši i kompaktniji, a iznad svega, ovaj sistem emitira manje topline zbog dodatnih slojeva izolacije. To omogu ava bolji protok plinova, a time i u inkovitije izgaranje. Cijev izra ena od lima nije ništa novo, ali sve dosad se koristila isklju ivo u kombinaciji s lijevanim ku ištem turbine. Novi, potpuno integrirani turbo paket, izra en je isklju ivo od lima i svjetska je inovacija, patentirana od Volva. Ova inovativna tehnologija omogu ila je optimalno oblikovanje ispušnih cijevi, kako bi se omogu io optimalan protok plinova te time generirala u inkovitost turbine, kroz cijeli raspon okretaja motora, što se prenosi na izravniji odaziv na gas i dobra ubrzanja, kako na niskim tako i na visokim brzinama.

U inkovito izravno ubrizgavanje brže pokre e turbo

Specifikacija motora:

Novi motor posjeduje izravno ubrizgavanje. Injektori imaju sedam rupica za precizno kontrolirano ubrizgavanje u svaki cilindar. Izravno ubrizgavanje nudi visok stupanj punjenja u komori za izgaranje, a time i u inkovitije izgaranje, odnosno nižu razinu štetnih emisija. Zahvaljuju i visokoj razini punjenja, turbo punja tako er se po inje okretati ranije, što obe ava izravan odaziv na gas i pri nižim okretajima. To na kraju rezultira izravnijim ubrzavanjem ve od malih brzina. Izravno ubrizgavanje tako er doprinosi brzom i stabilnom izgaranju pri ve em optere enju te osigurava staložen rad motora, ak i pri punom gasu. Sustav ubrizgavanja razvio je Bosch.

Twin VVT (Variable Valve Timing) Volvov novi GTDi motor posjeduje varijabilno otvaranje ventila na obje bregaste osovine. Vrijeme otvaranja usisnih i ispušnih ventila varira kako bi se optimiziralo preklapanje i osi-

Vrsta motora:

etverocilindarski turbo benzinac

Zapremina:

1.999 ccm

Provrt i hod:

87,5 x 83,1

Kompresija:

10:1

Ventila po cilindru:

4

Bregasta osovina:

DOHC

Najve a snaga:

149 kW (203 KS) pri 6.000 okretaja u minuti

Najve i okretni mo- 300 Nm (overboost ment: 320 Nm) Standard emisije:

guralo korektno punjenje komore za izgaranje bez obzira na broj okretaja.

To daje procesu izgaranja maksimalnu u inkovitost kroz cijeli raspon okretaja i garantira izravno me uubrzanje pri svim brzinama. Oba sustava varijabilnog otvaranja ventila konvencionalnog su tipa i regulirani su hidrauli kim pritiskom motornog ulja. Otvaranjem i zatvaranjem uljnih ventila, pritisak i protok ulja konstantno se mijenjaju, a samu kontrolu otvaranja uljnih ventila vrši softver upravlja ke elektronike motora koji koristi informacije od senzora pozicije bregaste osovine.

U kombinaciji s Powershift ili ru nim mjenja em Novi motor bit e ponu en u

Euro 5, J-ULEV

kombinaciji sa šeststupanjskim Powershift automatskim mjenja em, kao i šeststupanjskim ru nim mjenja em. Novi šeststupanjski automatik sa dvostrukim kva ilom kombinira u inkovitost i voznu dinamiku ru nog mjenja a s lako om i kvalitetom automatskog prijenosa. Aktivacija kva ila je koordinirana tako da nema prekida u dotoku snage prilikom izmjene stupnjeva prijenosa. To omogu ava lagano i permanento ubrzanje dostojno konvencionalnog automatskog prijenosa te performanse ru nog.

Klju ni globalni motor za Volvo Novi 2.0 GTDi motor najprije e se nuditi na tržištima koja pružaju porezne olakšice za motore ispod 2.000 kubika zapremine: Jugoisto nu Aziju, Nizozemsku, Kinu i Japan.

Chevrolet akcija Sada ili nikada – oboren rekord!

Chevrolet je u akciji Sada ili nikada zabilježio odli an uspjeh. Naime, od 12. do 13. velja e prodano je ak 375 vozila, što je 24 vozila više od prve takve akcije koja je u Chevroletu zapo ela 2008. godine. Za veliki uspjeh akcije zaslužne su nevjerojatne cijene bogato opremljenih Chevrolet modela, koji osim odli nih cijena nudi i trogodišnje jamstvo.

U akciji Sada ili nikada ugovoreno je i 25 novih Sparkova, automobila s jedinstvenim karakterom, univerzalnim imidžom, prakti noš u pet vrata i pet sjedala te pristojno velikim prtljažnim prostorom. Mala potrošnja goriva, niska razina emisije i mali troškovi održavanja ine ga odli nom vrijednosti za uloženi novac. Ponosni vlasnici novog Sparka ujedno su nagra eni i primjerkom iPod Nana koji se poklanja do 19. velja e kao dio Chevroletove pret-prodajne kampanje.

Performanse i potrošnja goriva (ru ni/automatik)

Volvo S80

Volvo V70

Ubrzanje 0-100 km/h, sec

7.9/8.5

8.3/8.9

9.6 (automatic)

Potrošnja goriva, l/100 km

7.9/8.3

8.1/8.4

8.6 (automatic)

Emisija CO2 u gramima

184/193

189/195

199 (automatic)

Volvo XC60

18

23. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

Ford - “Raspad cijena!”

OSOBNA VOZILA: ŠKODA FABIA KARAVAN 1.4 16V, 07, metalik plava FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT GRANDE PUNTO 1.4 DYNAMIC 5 VRATA, 07, metalik naran asta FIAT GRANDE PUNTO 1.2, 3 VRATA, 06, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna ŠKODA FABIA KARAVAN 1.4 16V, 07, metalik plava

SKUTERI: PIAGGIO XEVO 250 ie, 08, crna metalik

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela FIAT DOBLO CARGO 1.4 SX, 08, bijela

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Posebna ponuda za kupce Ford Transita Iz Forda dolazi vijest o mogu nosti kupovine modela Transit Van 350 LWB, s 2.3 litarskim benzinskim motorom i ugra enim plinskim ure ajem po posebnoj ponudi. Naime, cijena vozila iznosi 141.000 + PDV, a ona uklju uje ugra eni i atestirani ure aj te jamstvo od 4 godine ili 200.000 km. Obujam teretnog prostora iznosi 9-11 m3, nosivost je 1.600 kg,a oprema uklju uje: klima ure aj, ABS, daljinsko centralno zaklju avanje, radio CD… Kapacitet spremnika plina je 60 litara što je

dovoljno za cca 500 km. Po ovoj ponudi, kupac ostvaruje znatne uštede u odnosu na vozilo pogonjeno diesel motorom. Razlika u potrošnji plina kompenzirana je razlikom u cijeni energenata i ve ugra enim i atestiranim ure ajem. Ponuda se odnosi na cijelu ovlaštenu mrežu. Broj vozila ograni en.

Iz Forda dolazi atraktivna prodajna akcija “Raspad cijena!” koja obuhva a Fordove najpopularnije modele po dosad najpovoljnijim cijenama. U najnovijoj ponudi u Fordovim salonima mo-

že se nabaviti izvrsno opremljena Ford Fiesta po cijeni od 82.500 kn, Ford Fusion po cijeni od 84.500 kn, Ford Focus po cijeni od 86.900 kn te Ford C-MAX po cijeni od 114.900 kn. Svi automobili iz ove

ponude imaju visoku razinu opremljenosti. Koli ina automobila u ponudi je ograni ena, a dodatne in ormacije mogu se dobiti na besplatnom in o tele onu 0800 300 007. Akcija traje do 31. ožujka.

Fordova servisna akcija U ovlaštenim Fordovim servisima širom zemlje zapo inje servisna akcija koja e trajati od 15.velja e do 15.ožujka ove godine. Akcija uklju uje uvijek atraktivnu ponudu ulja 1 +1 što zna i da kupovinom jedne litre ulja korisnik drugu litru ulja dobiva gratis te ostvaruje još i 20% popusta na filtar ulja. U ovoj akciji nalazi se još pet dodatnih paketa po posebnoj ponudi. To je

set za popravak laka za 58 kn, set zup astog remena s nateza ima po cijeni ve od 870 kn za Fiestu 1.4D do primjerice Focusa 1.6D i Mondea 1.8D za 1.155 kn (porez ura unat u cijenu). Osim toga, u ponudi je i akumulator Silver s popustom od 20% te ispušni sustav tako er s popustom od 20%. Peti paket ove ponude ine disk plo ice koje se mogu nabaviti ve od 423

kn ovisno o modelu i godištu vozila. Dodatne in ormacije mogu se dobiti na besplatnom in o tele onu 0800 300 007.

23. velja e 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Citroën DS3 Racing: odlu no sportsko vozilo S pet naslova svjetskog prvaka u rallyju u konkurenciji proizvo a a (WRC) i šest naslova svjetskog prvaka za voza a Sébastiena Loeba i suvoza a Daniela Elenu, Citroën je odsada ušao u povijest automobilskog sporta. Marka nastavlja avanturu s vozilom DS3 Racing. Naime, inženjeri Citroën Racinga su «prisvojili» vozilo DS3 te su ga dizajnirali po uzoru na Odjel za utrke i natjecanja Marke. Koncept se odlikuje zna ajkama koje pripadaju 100% svijetu automobilskih natjecanja, kao što je uvo enje elemenata od karbona i specifi ne opreme proizašle iz navedenog svijeta. Razvijen od strane Citroën Racinga, njegov motor od 1,6 litre razvija snagu od 200 KS. Šasija i ovjesi su bili podvrgnuti visoko preciznom podešavanju. Cilj inženjera je bio dati prednost intenzivnom doživljaju vožnje i neprestanom «dijalogu» izme u voza a i ceste. DS3 Racing e se komercijalizirati, u ograni enoj seriji od 1.000 vozila, od drugog polugodišta 2010.

Dizajn koji ne ostavlja ravnodušnim Stil vozila DS3 Racing inspirira odvažnost, snagu i želju za odmakom

od stvarnosti. Dužine od 3,94 m, DS3 Racing je koncentrat sportskih obilježja. Njegove privla ne linije, istodobno fluidne i zategnute, ostavljaju dojam snage, užitka u vožnji i sigurnosti. Vozilo DS3 Racing preuzima stilski kôd vozila DS3, ali se od navedenog razlikuje svojim obilježjima proizašlim iz svijeta automobilskih

natjecanja, koja sugeriraju snažni i izražajni karakter vozila. Raspolaže završnom obradom od karbona koju pronalazimo na polu-krutoj letvici ispod prednjeg odbojnika, na donjem dijelu karoserije kao i na proširiva ima blatobrana koji naglašavaju velike kota e od 18”, novog dizajna, koji je istodobno high-tech i sportski.

Jednaka završna obrada je primije-

njena na bo ne zaštitne letvice vrata.

Na vozilo DS3 Racing su primijenjeni rezultati istraživanja aerodinamike proizašle iz svijeta automobilskih natjecanja. Opremljen je di uzorom sa završnom obradom od karbona ija je namjena zadržati stabilnost vozila pri visokim brzinama. Kona no, kromirani završetak ispušne ci-

jevi predstavlja elegantni završetak privla nih linija vozila. Navedena oprema, proizašla iz svijeta rallyja, ja a odlu ni sportski i atletski karakter vozila DS3 Racing, koje naglašava svoju ekskluzivnost putem specifi nog potpisa na stražnjim podiznim vratima. Ekskluzivnost vozila DS3 e biti dodatno naglašena zahvaljuju i izgledu razvijenom posebno za Salon

u Ženevi; karoserija e biti tamno sive boje dok e krov, vanjski retrovizori i ko iona kliješta biti naran aste boje.

Kromirana naran asta boja se pojavljuje na maski i naplatcima. Ukrasne naljepnice na krovu, vratima prtljažnika i poklopcu spremnika za gorivo doprinose personalizaciji vozila.

Sofisticirano i posebno ure enje unutrašnjosti Kabina, dizajnirana na temelju kabine vozila DS3, se odlikuje istom specifi nom obradom kao vanjski dio vozila. Putnici su smješteni u kabinu koja istodobno odiše luksuzom, osobnoš u i originalnoš u. Elegantni elementi od karbona su prisutni na armaturnoj plo i, na ukrasnom umetku na upravlja u, na naslonima za ruke na vratima te na sjenilu instrumente plo e. Naran asta boja krova se pojavljuje na oblogama armaturne plo e na velikim i elegantnim umetcima te na gornjem kao i na donjem dijelu ru ice mjenja a.

Jasno dokaz ekskluzivnosti vozila DS3 Racing je numerirana plo ica smještena na obloge krova. Na naslonu specifi nih sjedala se nalazi potpis Citroën Racing.

Motor još izražajnijeg temperamenta Per ormanse su temeljno obilježje vozila DS3 Racing. Razvijen od strane Citroën Racinga, na njegov motor je primijenjeno itavo umije e timova Marke, koja je pet puta osvojila naslov svjetskog prvaka u

konkurenciji proizvo a a na Svjetskom prvenstvu u rallyju (WRC) (2003., 2004., 2005., 2008. i 2009.).

Kako bi osigurali visoke rezultate, inženjeri su razvili ovaj motor na temelju motora 1,6 litre THP 150 i uložili dodatne napore kako bi mu pove ali snagu, koja prelazi s 156 na 200 KS. Zakretni moment je tako er ve i. Pove an je s 240 Nm na 275 Nm, što predstavlja pove anje od gotovo 15%, te ostaje dostupan na širokom rasponu korištenja, ime jam i elasti nost i užitak u vožnji. Pove anje snage i zakretnog momenta je rezultat brojnih promjena i poboljšanja uvedenih na mehani ke dijelove. Na taj na in,turbina je prilago ena kako bi omogu ila pove anje snage od 30%. Mapiranje modula ubrizgavanja je tako er redizajnirano kako bi se izvuklo ono najbolje od ovog živahnog i snažnog motora. Kona no, ispušna cijev se sastoji od specifi nog završetka i prigušiva a ispuha.

Ležanje na cesti koje pove ava užitak u vožnji Šasija i ovjesi vozila DS3 su bili predmetom visoko preciznog podešavanja. Na vozilu DS3 Racing, inženjeri su otišli korak dalje u odnosu na radove izvršene na vozilu DS3, zadaju i sebi cilj intenzivnog doživljaja vožnje i neprestanog « dijaloga » izme u voza a i ceste. Definiran na taj na in, DS3 Racing ima sve adute kako bi postao re erenca u pogledu ležanja na cesti u svom segmentu.

Kako bi se doslovno „zalijepio“ za cestu, tragovi kota a sprijeda i straga su prošireni za 30 mm. Podvozje je tako er spušteno za 15 mm. Navedene izmjene omogu avaju temeljito poboljšanje ležanja na cesti vozila DS3. Prednji i stražnji amortizeri su novi te su posebno kalibrirani kako bi kontrolirali masu vozila. Vozilo DS3 Racing je opremljeno specifi nim oprugama s pove anim stupnjem krutosti. Navedene izmjene omogu avaju poboljšanje pogona i stabilnosti ovog ve izvrsnog vozila. Povrh toga, osiguravaju izvrsno pra enje neravnina na cesti te brže ulaske u zavoj, potpuno sigurno. Još precizniji, upravlja je tako er prilago en sportskom temperamentu vozila : mapiranje upravlja a vozila DS3 Racing je specifi no, dijagram servo upravljanja je izmijenjen i prilago en novoj vrsti guma. DS3 Racing jam i vrlo dobar osje aj u vožnji i izvrsno držanje pravca.

Navedenu snagu možete savršeno kontrolirati zahvaljuju i ko ionom sustavu koji je tako er definiran u skladu sa svijetom automobilskih utrka, a sve kako bi ga se u inilo izdržljivijim i u inkovitijim. Sprijeda, vozilo DS3 Racing je opremljeno kliještima s 4 klipa i specifi nim diskovima. Straga, vode i ra una o u inkovitosti, per ormansama i sigurnosti, serijski diskovi su bušeni. Kona no, na sustav za kontrolu putanje vozila (ESP) je primijenjeno specifi no programiranje koje poboljšava živahnost, sportska obilježja i užitak u vožnji. Mogu e je potpuno isklju iti sustav, ovisno o željama voza a. Navedene izvršene izmjene daju vozilu DS3 Racing temperament koji jam i osje aje, dinami nost i entuzijazam .

Osnovne karakteristike Dimenzije (d/š/v) (mm)

3.948 / 1.737 / 1.451

Me uosovinski razmak 2.460 (mm) Motor

THP 200

Vrsta

4 cilindra / 16 ventila benzin + turbina

Zapremnina (ccm)

1.598

Najve a snaga KS pri 200 pri 5.800 okr/min Najve i okretni moment 2 7 5 o d 2 . 5 0 0 d o (Nm) pri okr/min 4.000 Gume

205/40 R 18

NAJAVLJUJEMO

Super miss i mister Me imurja TOP 20 01. BAL POD MASKAMA - IVA AJDUKOVI

03. BALADA - CRVENA JABUKA

ugovor, te je tako u studenom proĹĄle godine izaĹĄao njihov album prvijenac â&#x20AC;&#x153;Indijancu je bilo smeĹĄnoâ&#x20AC;&#x153; u izdanju Dallas Recordsa.

Petnaest pjesama s albuma, kao i neke od pjesama koje e se na i na sljede im nosa ima zvuka, Kom3dija e predstaviti u caffe baru â&#x20AC;&#x153;Arcusâ&#x20AC;? 5.oĹžujka, s po etkom u 22 sata.

Uz CD koji e se prodavati po promotivnoj cijeni, koncert jam i dobru zabavu na kakvu smo ve navikli od ovih ĹĄarmantnih, veselih i energi nih â&#x20AC;&#x153;me imurskih lepih de kiâ&#x20AC;&#x153;.

O ekuje Vas party pi e ve eri te ugodan provod u Vama ve dobro znanom clubu ...

PodrĹĄku de kima pruĹžit e resident DJ Mario!

Vanja Mami : Spremna sam Zoranu dati joĹĄ jednu ĹĄansu Nakon brojnih napisa u medijima o krahu braka Zorana i Vanje Mami i me usobnim varanjima, Vanja Mami odlu ila je dati intervju za magazin Gloriju.

Na upit zasluĹžuje li njen brak sa Zoranom Mami em joĹĄ jednu ĹĄansu, odgovorila je kako smatra da uvijek treba dati ĹĄansu, pokuĹĄati oprostiti i dogovoriti se.

Otkrila je i ĹĄto joj je prvo palo na pamet kad je doznala za njegovu nevjeru. â&#x20AC;&#x153;Da o svemu najprije Ĺželim porazgovaratisasuprugom.Mi,zapravo,joĹĄnismo sjeliirazjasnilinekestvari.Nadamseida e za to ipak biti vremena, te da emo nakon svih tih godina ipak na i zajedni ki jezik i sve razjasnitiâ&#x20AC;?, rekla je Vanja Mami .

Supruga Zorana Mami a nije krila ni kako joj je zbilja Ĺžao ĹĄto su se nakon devet godina Ĺživota u Njema koj vratili u Hrvatsku. Jer im je tamo Ĺživot bio bajka. To nije, nisu bili pod pove alom javnosti i nije svaki njen prijatelj ili suradnik proglaĹĄavan njenim ljubavnikom.

Ina e, nakon ĹĄto se po elo pisati o aferi Zorana Mami a s 30-godiĹĄnjom Anom Ĺ iki , pukla je i pri a i kako Vanja Mami ima ljubavnika, i to instruktora jahanja Renata Levani a.

Te napise demantirao je sam Levani , a sada i Vanja ustvrdivĹĄi kako â&#x20AC;&#x153;ljudska zlo a i ljubomora ne poznaju graniceâ&#x20AC;?.

DraĹžen Ze i 02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

06. FTI EK VELI

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

Deadlock....LEINER,HRNJAK

04. Vjerujem u an ele

07. MOJE NAJDRAŽE - FRANKA BATELI

Oliver Dragojevi

08. BANANA REPUBLIC

05. Danijela as -

ZINEDIN ZIDAN

Danijela Mar novi

09. TICA MOJA - AFION

06. Odijelo - Jole

10. KRUG ŽIVOTA - MARIO HULJEV

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost

Caffe â&#x20AC;&#x153;Paladinâ&#x20AC;? pretvorio se minulih mjeseci u pravi rockerski klub, posebice subotom. Nakon cover svirki po eo je s ugoĹĄ ivanjem poznatih hrvatskih rock sastava. Za po etak je u pitanju rije ka scena.

Nakon Belfast fooda, u subotu 6. oĹžujka gostuje ponajbolji hrvatski rock bend Let 3.

Povodom dvadesetog ro endana sastava, Let 3 su krajem 2008. godine promovirali i objavili svoj uĹživo DVD â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝iva pi kaâ&#x20AC;?, objavljen za Dallas Records, kojim su predstavili vizualno izdanje nastupa u rije koj â&#x20AC;&#x153;Harteriâ&#x20AC;? i zagreba koj dvorani â&#x20AC;&#x153;Jedinstvoâ&#x20AC;?, uz dosadaĹĄnje videospotove, te snimke s turneje i izvan pozornice.

Ovaj su uradak popratile mnoge medijske kontroverze, posebice nastup Damira Martinovi a i Zorana Prodanovi a u emisiji Aleksandra Stankovi a â&#x20AC;&#x153;Nedjeljom u 2â&#x20AC;?.

Stoga osim odli nog rocka i velikih hitova zasigurno se moĹže o ekivati i neki dodatni perfomans.

09. Nemam pojma

01. EMPIRE STATE OF MIND PART II

Bojan JambroĹĄi

ALICIA KEYS

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

02. I WANT YOU - KINGS OF LEON 03. STRANDED (HAITI MON AMOUR)

TOP LISTA STRANIH

JAY-Z, BONO, EDGE & RIHANNA

01. RIHANA

04. FIREFLIES - OWL CITY

RUSSIAN ROULETTE

05. JUST BREATHE - PEARL JAM

02. BEYONCE

06. I SEE YOU - LEONA LEWIS

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

07. WONDERFUL WORLD - ROD STEWART

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

08. 10/10 - PAOLO NUTINI

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. YOUNG FOREVER - JAY-Z feat. MR. HUDSON

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. STELLA THE ARTIST - DAVID GRAY

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME OASIS

TOP LISTA 01. IYAZ - Replay 02. JASON DERULO - Whatcha Say 03. JAY Z

DOMA IH YoungTOP ForeverLISTA Ft MR HUDSON 04. RIHANNA - Rude Boy 05. MADONNA - Revolver 06. AMY MACDONALD Donâ&#x20AC;&#x2122;t Tell Me That Its Over 07. CALVIN HARIS You Used To Hold Me 08. SUGABABES Wear My Kisses 09. PIXIE LOTT - Gravity

Nives: Polaskana sam ponudom, ali ja sam ipak udana Ĺžena

10. BON JOVI Superman Tonight

Na snimanju provokativnih fotogra ija za svoju sluĹžbenu internetsku stranicu, najpoznatija hrvatska starleta Nives Celzijus sa svojom napaljenom dvojnicom simulirala je mĂŠnage Ă trois.

Polaskana sam jer me Tihana Ĺželi u krevetu, ali isti em da sam ja ipak udana Ĺžena, diplomatski je Nives odbila ponudu za â&#x20AC;&#x153;maĹženje i paĹženjeâ&#x20AC;? sa svojom dvojnicom, ijim poziranjem nije bila u potpunosti zadovoljna, pa je Tihani savjetovala da se opusti kao da vodi ljubav.

TJEDNI KALORIFER

Jose

Me imurski lepi de ki - Igor, MiloĹĄ, Neven i Marinko - potrudit e se i ovaj put rasplesati ekipu, napraviti feĹĄtu, dernek, Ĺžurku, raspaĹĄoj, u ritmovima Me imurja, rockabillyja, etna i punka.

Nakon promocijskih koncerata u Zagrebu, Skoplju, VaraĹždinu, Mariboru i joĹĄ nekim manjim gradovima, Kom3dija svira dalje, promoviraju i svoj najnoviji album â&#x20AC;&#x153;Indijancu je bilo smeĹĄnoâ&#x20AC;?.

World ethno bend KOM3DIJA ve tri godine za redom pronosi me imursku etnoglazbu po ulicama, klubovima i trgovima Hrvatske i inostranstva. Njihovu kvalitetnu mjeĹĄavinu me imurske popijevke, bluesa, rockabillyja, swinga i drugih glazbenih pravaca prepoznale su diskografske ku e u Hrvatskoj. S jednom od njih Kom3dija je potpisala

04. ME IMURSKI BLUES - KOM3DIJA 05. IZNAD KROVOVA - NINA ROMI

08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski

PraĹĄi Let 3 akove ka etno - punk senzacija u Arcusu

01. U ast svim dobrim ljudima

FORMULA 13

PALADIN - subota, 6. oĹžujka

ARCUS - petak, 5. oĹžujka - Komedija live

TOP LISTA DOMA IH

02. KO JE TU LUD - PROTOKOOL

zlikuje od svih dosadaĹĄnjih izbora ljepote. Inovativnost se ogleda u nizu novih osobnosti i izri aja kakvi na sli nim izborima nisu do sad vi eni. Izdvajamo samo neke elemente: originalna odjevna rjeĹĄenja/ vremeplov, ekstra odje a, slobodan izbor talenta, zadaci od spikeriranja, op e kulture, poznavanja Ĺžupanije, kuhanje - recepti, do pitanja iz show businessa.

Stephanie

Za sudjelovanje na izboru SUPER MISS I MISTER ME IMURJA konkuriratimogudjevojkeimladi i u dobi od 16 do 25 godina. Prijave se ĹĄalju najkasnije do 28. velja e 2010. g. na adresu Trade off d.o.o., Miroslava KrleĹže 22, 40000 akovec, uz obaveznu fotografiju, ili na e-mail: info@tradeoff-hr.com.

Medijski partner projekta: ME IMURSKE NOVINE. Izbor SUPER MISS I MISTER po mnogo emu se ra-

< |$ '

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

< |$ '

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI I EKIPE ME IMURSKE ŽUPANIJE

PREMIER HRL - poraz akove kog prvoligaša u Metkovi u

Laureati: Tijana Tkal ec, Jurica Pavlic, Izgubili u utakmici streli ari i karatistice Nedeliš a koja ima malo veze s rukometom Iako smo ve duboko zašli u 2010. godinu, Zajednica sportova i saveza Me imurske županije prošle srijede organizirala je proglašenje najboljih sportaša, ekipa i zaslužnih sportskih djelatnika u prošloj 2009. godini.

Bez ve ih dilema Ve ih dilema nije bilo u niti jednoj kategoriji osim muške ekipe godine. Streli ari Katarine Zrinsmke kona no su se domogli naslova najbolje muške ekipe u Me imurskoj županiji ponajprije zahvaljuju i tome što im nema premca u Hrvatskoj od njezine samostalnosti.

Druga je pri a što su prakti ki jedina ekipa u ovom sportu u našoj zemlji koja ima koliko toliko ozbiljnu ekipu u ga anju olimpijskim lukom, jer se ve ina ekipa natje e u konkurenciji složenog luka.

U konkurenciji sportaša sve je bilo jasno. Najbolja sportašica je gimnasti arka Tijana Tkal ec, lanica GK Marijan Zadravec Macan. Tijana je to zaslužila sjajnim nastupima na Svjetskom gimnasti kom kupu u kojem je u preskoku na kraju bila sjajna druga u uku-

Tijana Tkal ec i Jurica Pavlic zasluženo najbolji u prošloj 2009. godini

Ženska ekipa KK Nedeliš e

Nenad Vrbanec najbolji sportaš s invaliditetom Najbolji sportaš invalid Me imurske županije je mladi pliva Nenad Vrbanec.

Njega pak je ugodno iznenadio Jurica Pavlic koji mu je poklonio nagradu sponzora (Toplica Sveti Martin) dobivenu za najsportaša godine. Nenad je u prošloj godini osvojio nekoliko odli ja na državnom prvenstvu u razli itim disciplinama.

Streli ari Katarine Zrinski nakon dodjele nagrade s predstavnicima Zajednice i sponzora nagrade pnom poretku. Nnajbolji sportaš je spidvejaš Jurica Pavlic lan SK Unia D. Kraljevec koji iza sebe ima izvrsnu sezonu koja je okrunjena s nekoliko izvrsnih rezultata me u kojima se isti e titula svjetskog juniorskog viceprvaka (voza i do 21 godine). Jura je izabran za sportaša godine jednoglasno, jedini u svim konkurencijama.

Najbolja ženska ekipa godine su karatistice Nedeliš a u sastavu: Ivana Goricaj, Maša Martinovi ,

Godišnja priznanja Franjo Pun ec Dodijeljena su i tri godišnja priznanja Franjo Pun ec: Ljubica Vrban i (rukomet, mali nogomet), Zdravko Jan i (šah) i Zvonimir Pavlic (spidvej).

Možda je to i tako, ali onda kad se sve zbroji i ostale županije tako er izdvajaju duplo ili tri put više od “izravnog” ulaganja u sport što u Me imurju iznosi oko 2 milijuna kuna. Uglavnom izdvaja se premalo, ali se uvijek puno raspravlja, za razliku od nekih drugih djelatnosti gdje se vrte enormno ve i novci, veliki je broj pro esionalaca i nitko ne pita što se to zapravo financira. To je jednostavno tako, dok je sport uglavnom uvijek prikazan kao “teritorij za mafijašenje”.

Nezadovoljni su bili sportaši i zbog toga što se po prvi put dogodilo da nije bilo župana na proglašenju. Kažu to je “izvrsna” poruka što Ivica Perho misli o sportu. Županu se ina e ne da baš hodati “naokolo” po raznim skupovima, pa je umjesto njega na sve strane “rastrgan” njegov zamjenik M. Posavec, ali ovdje se Perho svakako trebao pojaviti.

I tako dalo bi se još toga nabrajati. Kao zaklju ak možemo navesti da kakvi su nam sportski prora uni u Me imurju naš sport postiže antasti ne rezultate.

(D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

Priznanje Franjo Pun ec za životno djelo Na prijedlog Me imurskog nogometnog saveza dugogodišnji nogometni djelatnik, prije toga nogometaš, a jedno vrijeme i aktivni rukometni predsjednik bivšeg ŽRK akovec nagradu Franjo Pun ec za životno djelo uru eno je Alojziju Sobo ancu.

Ina Posavec i Ines Strahija koje su prošle godine osvojile bron anu medalju na seniorskom PH.

Puno nezadovoljnih Ovogodišnji izbor pratilo je i dosta kontroverzi. Novinari su bili nezadovoljni time što su glasovale samo redakcije koje je odredila Zajednica, pa su izostali glasovi: Sportneta, eMe imurja i još nekih.

Zaklju ak je da se sljede e godine novinari više vjerojatno ne e uklju ivati u glasovanje u ovom izboru ve e sve prepustiti organizatoru, dok e vrlo vjerojatno organizirati vlastiti izbor.

Bilo je i razli itih ocjena stanja u sportu. Sportaši na elu s M. Topli ancem izrazili su nezadovoljstvo stalnim smanjenjem sportskog prora una, ali druga ijeg je mišljenja zamjenik župana Matija Posavec koji je rekao da kroz razli ite na ine Županija izdvaja za sport 4 milijuna kuna.

Utakmica Premier rukometne lige izme u Metkovi a i MKA*IPC, koja je završila pobjedom doma ina 28-25 (15-11), ostala je u sjeni mnogobrojnih doga anja vezanih uz su enje i druge neregularnosti, koje su izravno usmjerile cijeli tijek susreta u korist doma ina. Metkovci su se ina e predstavili kao solidna, ali pobjediva mom ad.

Za zabilježiti je svakako da su akov ani prvi pogodak postigli tek u 10. minuti i sva je sre a da je vratar Sladoljev ponovno pružio dobru partiju, pase doma i nisu odvojili.

U drugom dijelu prvog poluvremenu igra i MKA*IPC-a popravili su efikasnost, ali je prednost cijelo vrijeme bila na strani doma ih.

U drugom poluvremenu gosti su u nekoliko navrata smanjivali na minus tri,ali Metkovci su uvijek pronalazili rješenja za vra anje na više vodstvo. Prilika se za MKA*IPC ukazala u 53. minuti, kad je rezultat sa 25-21 smanjen na 25-23 i k tome je još bila lopta u posjedu. Napad nije iskorišten, a uži je s dva uzastopna pogotka riješio pitanje pobjednika.

Metkovi nije uzvratio gostoprimstvo O osim što je MKA*IPC ostavio bodove i izgubio “živce” i vjeru u poštenje, u gradu na Neretvi zamalo je ostala i cijela ekspedicija “na dodatnim poslovima”, da se nije platio boravak u hotelu. Šalimo se, ali bilo je zaista neugodno.

Rije je o ‘prodanom prijateljstvu’ stvaranom dugi niz godina. I sve to zbog nekoliko tisu a kuna. Godinama su Metkovi i MKA*IPC

TABLICA 1. Croa a Osig.

17 17 0 0 666:432 34

2. Nexe

18 14 0 4

600:505 28

3. Siscia

18 10 2 6

526:483 22

4. Pore

16 10 2 6

538:499 22

5. MKA IPC akovec 18 10 1 7

516:486 21

6. Metkovi

18 8 3 7

489:504 19

7. Buzet

18 7

3 8

463:478 17

8. Varteks DC

18 6 4 8

544:554 16

9. Karlovac

18 7

2 9

488:516 16

10. Bjelovar

17 7

1 9

479:506 15

11. Zamet

17 6 3 8

443:474 15

12. Medveš ak NFD

18 7

1 10 497:536 15

13. Dubrava

18 6 2 10 489:552 14

14. Osijek

17 6 0 11 511:533

12

15. EMC Split

16 4 2 10 411:492

10

16. Moslavina

18 2 2 14 461:571

6

me usobno pokrivali trošove smještaja gostuju e mom adi. Tako su akov ani platili Metkovcima smještaj u hotelu Park za dvadesetak ljudi prošle jeseni. I vjerovali su da e uprava Metkovi a ispoštivati dogovor i preuzeti troška za 20 ljudi akove ke ekspedicije. No, od svega toga ništa. Klub je u ste aju(!?) i ste ajna upraviteljica ne mari za dugogodišnje dogovore. A ni oni pojedinci iz Metkovi a koji su dogovarali ovakav na in ‘pla anja’ nisu se potrudili održati rije . Pokušao je direktor kluba Josip Horvat riješiti problem sa ste ajnom upraviteljicom, koja je negdje u Splitu, ali bez uspjeha. I nije bilo druge do sakupiti negdje 7.000 kuna i platiti hotel.

Sigurno je jedno.

MKA*IPC e ubudu e puhati i na hladno kad je u pitanju RK Metkovi . Zdenko Dragovi i društvo prodali su se za spomenutu svotu.

U akovcu u subot u gostuje jedna od najboljih ekipa u ligi s nekoliko reprezentativaca - Pore . Bit e to rukometna predstava za sladokusce. Po etak je u 19 sati. (do)

Izravni prijenos

PRVA HRL

Proglašenje najboljih održano je u srijedu nave er u zgradi Schier, a po prvi put je izravno prenošeno na novoj lokalnoj televiziji Digital TV. Nova televizija ambiciozno je krenula u pokrivanje sportskih doga aja, pa ostaje za vidjeti kako e se pokazati u budu nosti kao još jedan elektronski medij u našoj županiji.

Prelog krenuo pobjedom Preložani su pobjedni ki krenuli u nastavak sezone Prve HRL. Protiv solidnog akova u utakmici s velikim brojem golova i slabim obranama, Preložani su doslovce izbušili goste.

Slavili su pobjedu 43:35. Vrijedna pobjeda, etvrta u ovom

prvenstvu koja je donijela popravak plasmana, tako da su sada Preložani na 10. mjestu s 9 bodova.

U sljede em kolu o ekuje ih teško gostovanje u Zadru, tre e mom adi na tablici. (dz)

23. velja e 2010.

PRVA HOL - derbi susjeda u Varaždinu loše završio za prvoligaša iz re ana

SJAJNU FORMU mladi akove ki tenisa i pokazali su na jakom turniru u Litvi

Varaždin laganini stigao Šuica osvojio do uvjerljive pobjede turnir, Škvorc u Me imurski odbojkaši gostovali su kod Varaždinaca i doma se vratili bez i jednog boda.

Odbojkaši s druge strane Drave pokazali su ve u kvalitetu i zasluženo pobijedili, a na sre u Centrometal je i dalje ostao u igri za play off. Varaždin – Me imurje Centrometal: 3:0 (25:23, 25:16, 25:18).

Samo u prvom setu Centrometal na nivou Utakmica nije na svom po etku izgledala kao da e završiti lakom i istom pobjedom Varaždinaca. Naši odbojkaši naime startaju vrlo dobro te se igra poen za poen sve do prve tre ine, nakon ega Me imurci lijepom serijom odlaze na 13:8.

Varaždincima to dakako nije odgovaralo, pa uz upute hrvatskog izbornika Miroslava Aksentijevi a prebacuju u višu brzinu i brzo nadokna uju ispuštenu prednost. Do

kraja seta vodila se prava borba za poene, koju s minimalnom razlikom dobivaju doma ini.

Ta je borba me utim potpuno iscrpila goste iz Me imurja, koji su jako malo pokazali u drugom i tre em setu, ostavši na svega 16 odnosno 18 poena. “Uvijek kad igramo s ja im protivnicima nadamo se najmanje bodu, sportski je željeti pobjedu. No, ovog su vikenda Varaždinci još jednom pokazali zašto su u vrhu hrvatske odbojke”, rekao nam je nakon utakmice trener Centrometala Josip Treska.

U Varaždinu je Centrometal bio bez ozlije enog Marina Posavca, a njegovo je mjesto od samog po etka popunio Palinkaš. Trener Treska nada se me utim da e Posavec biti spreman za susret u Karlovcu idu e subote: “Doma ini su i u tom susretu favoriti, no mi se nadamo iznena enju.”

polufinalu

TABLICA 1. Mladost KL

14 13 2 1

40:8

38

2. Varaždin

14 12 2 2 37:14

34

3. Rijeka

14 11 2 3 33:13

32

4. Sisak

14 8 2 6 29:21 26

5. Karlovac

14 8 2 6 27:22 24

6. Centrometal

14 6 2 8 23:27 19

7. Mursa Pan PI

14 6 2 8 24:28 18

8. Daruvar

14 3 2 11 14:34 9

9. Šibenik

14 3 2 11 15:36 9

10. Gornja Vežica 14 0 2 14 3:42

1

Unato kolu bez bodova Centrometal je ostao na šestoj poziciji tablice koja garantira ulazak u doigravanje za prvaka Hrvatske. No, opasno se Me imurcima primakla osje ka Mursa, koju od naših odbojkaša dijeli tek bod. Ipak, uz malo sre e, Centrometal e iskoristiti svoj povoljniji raspored i ostvariti zacrtani cilj.

(Ivana Strahija)

Dva velika talenta me imurskog tenisa Marin Šuica i Karlo Škvorc odradili su odli an nastup u Litvi. U juniorskoj konkurenciji Šuica je osvojio turnir bez da je izgubio set, dok se Škvorc probio do polu inala gdje ga je zaustavio doma i igra nakon velike borbe u drugom setu koji je mogao oti i na stranu našeg tenisa a.

Na me unarodnom juniorskom turniru iz kalendara Tennis Europe Brodvejaus Piza Cup-u održanom u Litvi nastupili su lanovi TK Franjo Pun ec, Marin Šuica i Karlo Škvorc u pratnji trenera Nevena Brodara. Odli an rezultat za obojicu: Marin Šuica osvojio je turnir, uvjerljivo, bez izgubljenog seta i najavio povratak u formu.

Do inala pobijedio je Rusa Nikitu Lisa 64 60, Antuna Dubrova iz Bjelorusije 62 63, Thomasa Colauttia iz Velike Britanije 63 60, u polu inalu Litvanca Lukasa

Mugeviciusa 63 64 i u inalnom susretu Bjelorusa Maksima Yersha 62 64.

Karlo Škvorc plasirao se u polu inale turnira, pobjedama protiv Bjelorusa Adreia Novikova 60 64, Mantasa Bugailiskisa iz Litve 62 64, Artema Oganiesyana iz Rusije 75, pred. U polu inalu turnira zaustavljen je od Bjelorusa Maksima Yersha 76 60.

Marin i Karlo nastupili su zajedno i u parovima gdje su zaustavljeni u polu inalu turnira.

Solidan broj osvojenih bodova na turniru u Litvi za obojicu zna i pomak prema vrhu Europske juniorske rang liste.

KVALIFIKACIJE WTA turnira u Acapulcu

Antoniychuk izbacila Lisjak Ni u drugom pokušaju da u novoj sezoni zabilježi plasman u glavni turnir WTA Toura najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak koja posljednjih mjeseci trenira u Americi nije uspjela.

U poznatom meksi kom ljetovalištu Acapulcu na drugom WTA turniru sezone koji se igra na zemlji vrijednom 220.000 ameri kih dolara zapela je u drugom kolu kvali kacija.

Od nje je bila bolja mlada 18. godišnja Ukrajinka Kris na Antoniychuk u dva seta 6:1, 6:4.

Prije toga u 1. kolu Lisjak je uvjerljivo svladala ehinju Andreju Hlavackovu ina e 4. nositeljicu kvali kacija 6:1, 6:3.

Pro v Antoniychuk koja je odli no odigrala na prvom WTA turniru sezone na clayu u kolumbijskoj Bogo gdje je nakon velike borbe ispala u 2. kolu od kasnije pobjednice turnira Duque, naša tenisa ica propus la je previše break lop da bi bila ravnopravna pro vnica.

U igri u kojoj se teško držao svoj servis mlada ukrajinska igra ica puno bolje se snašla i iskoristila ak 7 od 9 break prilika, dok je na drugoj strani Lisjak uspjela samo 3 puta od tako er 9 prilika breaknu svoju pro vnicu. Uz slabu igru na prvi servis i katastrofalnu na drugi Ivana je ostala bez prilike da u e u 3. kolo i bude na korak do ulaska u glavni turnir.

23. velja e 2010.

NK ME IMURJE uo i subotnjeg gostovanja u Puli u nastavku I. HNL

Bogdan: Sastav protiv Istre bit e iznena enje Iako su propale pripreme u Stobre u zbog kišnog vremena koji je onemogu io treniranje i igranje pripremnih susreta, Me imurci se osje aju spremni za nastavak sezone.

Iako su doma ini u Stobre u pokušali u initi sve da se NK Me imurje tamo ugodno osje a, kišu nisu mogli zaustaviti. Tako su naši prvoligaši nakon svega pet dana, s odra ena dva treninga i jednom prijateljskom utakmicom, ponovno ušli u autobus i vratili se “manjem zlu”, blatnim terenima na stadionu Mladosti.

Po putu su još stali u Maksimiru i tamo odradili jedan trening.

“Nakon slobodnog dana u nedjelju, vratili smo se u kolote inu treninga. Voljeli bismo odigrati još jednu pripremnu utakmicu, no bojim se da ne emo, jer su tereni svugdje u blatu. To je samo još jedan dokaz da se bez umjetne trave ne može u ozbiljnom nogo-

Nespretni “Srebrni” U dnevnom sportskom listu tajnik Hrvatskog nogometnog saveza Zorislav Srebri izjavio je kako je Nogometni klub Me imurje klasi ni primjer sredine kojoj bi bilo bolje da se natje e u Drugoj HNL, barem dok traje recesija.

Ne treba ni naglašavati da su takve izjave do ekane “na nož” u Me imurju, a doma i su nogometni djelatnici ostali zabezeknuti takvim pomanjkanjem takta, ali i logike, jer NK Me imurje trenutno spada u najmanje gubitaše.

O ito je Srebri shvatio da je pretjerao, pa se par dana kasnije i ispri ao, uz st andardno lamentiranje

Kataleni ?

Upravo zato što takvo ponašanje nije ni esto ni uobi ajeno za Zorislava Srebri a razvila se teorija da Dragutin Kataleni , predsjednik Škole Me imurje akovec, lan Izvršnog odbora

NK Me imurja i šef marketinga Hrvatskog nogometnog saveza, namjerno kroz HNS-ovog tajnika plasira takve informacije.

Glasnogovornik Ov ar je odbacio takve insinuacije: “Ni

jedan lan Izvršnog odbora ne radi protiv Kluba. Iako može do i do razilaženja u mišljenju, ne dolazi u obzir da se radi protiv NK Me imurja.”

(IS)

metu. No, ništa nas bolji travnjak ne eka ni u Puli, bit e to samo pitanje prilagodbe, tko e se prije izvu i iz blata”, komentirao je trener Me imurja Sre ko Bogdan. Što se prve prvenstvene utakmice ove godine ti e, Bogdan još nije želio otkriti sastav, ali je rekao da bi se mnogi mogli iznenaditi po etnom postavom: “Nema standardnih igra a, nema onih koji se mogu opustiti. Mi tre-

kako je i takva izjava ne emu pomogla. Miljenko Ov ar, glasnogovornik Me imurja je pak kazao: “Smatramo da je spominjanje jednog kluba za vrijeme trajanja procesa licenciranja u najmanju ruku poticanje neregularnosti.

HNS i Udruga prvoligaša jako dobro znaju da je naša lokalna sredina uložila preko 15 milijuna kuna u dovo enje stadiona na prvoligašku razinu, to je najbolji pokazatelj naše odlu nosti da ostanemo u najvišem rangu. Mislim da se Srebri izrazio nespretno, što mu baš i nije esto ponašanje.”

(IS) bamo igra e koji e biti 100 posto spremni parirati Puljanima, pa i nadigrati tu mom ad. Cilj nam je vratiti se neporaženi u akovec.”

Ostaje za vidjeti s kojom e postavom Me imurje u subotu u Puli istr ati na teren i ho e li sastav “iznena enje” u toj utakmici zaista napraviti iznena enje, jer barem prema kladionicama doma i su apsolutni favorit. (IS)

TAJNIK HNS-a Me imurje vidi kao drugoligaša

Što je želio poru iti Srebri ?

O ito je ve krenula kampanja koju vodi ve neko vrijeme Dinamo da se pod hitno smanji broj klubova u I. HNL. Hrvatski nogometni savez vrlo blizu je odluke da se u sezoni 2011/2012 vrati liga na 10 ili 12 klubova. Me utim, u najmanju ruku nimalo diplomatski je korake koje se o ito ve poduzimaju da se o ito ve na sljede oj Skupštini HNS donese novi sustav natjecanja u kojem e igrati samo „hrvatska nogometna elita“ javno obznanio vje iti

tajnik Zorislav Srebri koji je NK Me imurju poru io da bi mu bilo bolje da za 2 milijuna kuna igra II. HNL nego da se Uprava mu i nabaviti tri put više love koje nema za I. HNL. Normalno da je ova izjava shva ena kao guranje NK Me imurja u II. HNL prije nego li je zapo eo nastavak prvoligaškog natjecanja.

U klubu smatraju da iza takvog stava Srebri a vrlo vjerojatno stoji još netko (izjava

dopredsjednika Uršani a za SN), a smatra se u me imurskoj nogometnoj javnosti da bi to mogao biti Dragutin Kataleni koji je ovih dana navodno „u ratu“ s Upravama NK Me imurje i NK akovec oko funkcioniranja Škole nogometa.

Upravo je Škola nogometa koju pokušava „kontrolirati“ Kataleni , postala je novi kamen smutnje u sukobima izme u prvenstveno „starih neprijatelja“ Marijana Uršani a i Dragutina Kataleni a, ali i zagreba ke „ekipe“ u NK Me i-

U PETAK ZAVRŠAVA Memorijalna liga Josip Francki Joja

Tek na kraju pada odluka U 14. kolu odigrana su dva derbija u kojima su bodove ubilježile ekipe koje se bore za tron lige. Fortuna je svladala do sada neporaženu Elitu Mel i skinula je sa prve pozicije.Ovom pobjedom zasjeli su na prvu poziciju do petka - dana odluke.Drugi derbi pripao je prošlogodišnjem prvaku ekipi Trgošpeda, iji su hakleri tek u drugom dijelu preokrenuli vodstvo Kaštela i utakmicu završili u svoju korist.

U petak e završnica biti fenomenalno zanimljiva. Padaju odluke za prvoplasirane tri ekipe.

Trgošpedu ili Fortuni pobjeda donosi prvo mjesto. Poražena ekipa

tone na tre u poziciju. Neriješeni rezultat najviše koristi donosi Eliti Mel iji e igra i nakon «pobjede» protiv Plitvice nestrpljivo promatrati tijek utakmice Trgošped - Fortuna.

Po završetku utakmica organizira se sve ano proglašenje uz priznanja svim sudionicima lige.

Strijelci 1. Cirkven i Bojan (Fortuna)

63

2. Baksa Andrija (Bolnica)

53

3. Srpak Kristijan (Caffe bar Arcus)

31

4. Kralj Tomislav (Trgošped)

28

4. Debelec Tomislav (Ekom)

28

5. Modlic (Trošped) i Šupljika (Letina) 25

Rezulta 14. kola: Trgošped – Kaštel Kamen 7:4; Ca e bar Arcus – TMT 8:4; Fortuna – Elita Mel 7:2; Kolar – Le na 9:6; Ca e bar Corona – Plitvica 14:4; Agricola – MT 4:4; Bolnica – Brezje 9:7; Ekom slobodan.

TABLICA 1. Fortuna 2. Trgošped 3. Elita Mel 4. Ca e bar Arcus 5. Kaštel Kamen 6. TMT 7. Ca e bar Corona 8. Kolar 9. MT 1923 10. Brezje 11. Bolnica Akus k m.

12. Agricola 13. Plitvica 14. Le na 15. Ekom

13 13 13 13 14 14 14 14 14 13 14 14 13 14 14

12 12 11 10 8 8 7 4 4 4 4 3 3 1 1

0 0 1 0 2 1 1 3 3 0 1 2 1 1 0

1 1 1 3 4 5 6 7 7 9 9 9 9 12 13

158 129 104 108 91 93 95 57 64 56 83 56 54 60 66

59 52 44 45 69 84 80 67 89 117 110 87 116 136 133

36 36 34 30 26 25 22 15 15 15 13 11 10 4 3

Raspored 15. kola: Elita Mel – Plitvica; Trgošped – Fortuna; Ca e bar Arcus – Brezje; TMT – MT 1923; Agricola – Bolnica; Kaštel Kamen – Ekom; Ca e bar Corona – Kolar; Le na slobodna.

murju koja o ito više Kataleni a ne želi za saveznika.

Naime, Kataleni koji se posvetio projektu stvaranja Škole nezadovoljan je s kresanjem prora una Škole, kao i problemima oko njezinog inanciranja, ali i me usobnih odnosa na relaciji Škola-klubovi. Problem je što oba kluba zbog malih dotacija posebice lokalne samouprave ne mogu ispunjavati zacrtane ambiciozne planove Škole koji su s obzirom na cjelokupnu ekonomsku situaciju

bili o ito postavljeni previsoko.

Tako er kao što je poznato Škola se do sad inancirala uglavnom tek nakon što je namiren profesionalni pogon, a kako je i sama postala u novom sustavu funkcioniranja gotovo isto, nije lako podmirivati sve obveze koje nastaju iz mjeseca u mjesec.

Glasnogovornik Ov ar u ponedjeljak pak je opovrgao da postoji bilo kakav sukob bilo na privatnoj relaciji, bilo na relaciji Škola-Klub. (DZ)

VETERANSKA MALONOGOMETNA LIGA ANTUN BALENT - TO A

Novak i Novak preuzeli vodstvo Odigrano je 6. kolo turnira u kojem je odigran i derbi kola.

Do sada bodovno maksimalna i nepobjediva ekipa “Novak i Novak” zasjela je na prvo mjesto tablice pobijedivši iskusnu ali nedovoljno jaku Sedmicu sa pet pogodaka razlike. Vratar Sedmice Šupljika nije mogao zaustaviti sve nalete Štefulja, Šenjija i Srpaka tako da je na kraju postignut visoki rezultat od 7:2 u korist Novaka. Iskusni jaha i vo eni Soka om i Perca om, unato igra kom iskustvu i po etnom vodstvu od dva nula prokockali su približiti se vrhu tablice te odigrali 2:2 sa solid-

nom Klima montažom. Iznena enje su priredili Prijatelji koji su remizirali sa Hvidrom 3:3, iako su vodili do sam pred kraj utakmice te tako osvojili zlata vrijedan prvi bod.

Don Balon još uvijek eka da za njih zaigra igra ka legenda Stjepan Hohnjec Stjepan koji je i okupio ekipu iako su u ovom kolu tanko pobijedili Termite predvo ene Graši em.

Ekipa AC Jasenovi , prošlogodišnji pobjednici turnira i dalje je u lošoj formi te su i u ovom kolu izgubili od Sloge sa uvjerljivih 4:0.

KOMENTAR

Nogometni sjever pred amaterizmom?

Tri nogometna prvoligaša sa sjevera prolaze teške trenutke. I dok se naša me imurska javnost uglavnom bavi Me imurjem prema kojem smo ponekad svi (pre) kriti ni, što bi tek rekli za Slaven-Belupo i Varteks. Koprivni anci su donedavno imali prora un ve i od 25 milijuna kuna, Varteksov se nije spuštao ispod 12 milijuna kuna, a Me imurje je “preživljavalo” s oko 5 i nikako da budemo zadovoljni. Me utim, profesionalni nogomet na sjeveru je stigao na rub.

Slaven-Belupo najviše mu e problemi oko Podravke i Grada koji je upisao veliki dio stadionskog kompleksa kao svoju hipoteku, ali nije mu ugroženo poslovanje, jer sponzorstvo Podravke uglavnom nije upitno, iako je umanjeno.

Najteža situacija je u NK Varteksu. Iako nema službenih informacija, klub koji se navodi u SN iznosi gotovo 30 milijuna kuna, a treneri Škole nogometa zajedno s roditeljima djece u ponedjeljak imaju protesni skup na Korzu. Nisu dobili pla u za 6 mjeseci.

Varaždinska privreda nema giganta koji može pratiti klub, jer tvrtka Varteks to jednostavno ne može. Vindija je uvijek “na pristojnoj udaljenosti od nogometa”, a drugi posebice ja i gra evinari i komunalci koji su ranije uskakali sada više ne žele, a niti mogu.

Svjetlo u tunelu se baš ne nazire, a gradona elnik ehok ipak nije udotvorac. Ostaje za vidjeti što e se dogoditi, ali klub za sad spašava Škola nogometa koja je proizvela dovoljno igra a koji mogu uz nekoliko iskusnih doma ih koliko-toliko zadovoljiti prvoligaške kriterije, ali bez osnovnih pla a jednostavno život kluba postaje nemogu a misija.

NK Me imurje je pred kojih mjesec dana bombasti no najavljeno kao klub koji je suspendiran i “otpisan” u nekim senzacionalisti kim tekstovima, iako su problemi bitno, bitno manji nego u Varteksu.

Naime, injenica je da nema tako velikih i problemati nih dugovanja koja se kre u oko 3 milijuna kuna. Me utim, s druge strane nema na vidiku kvalitetnog rješenja inanciranja tako velikog prvoligaškog pogona: profesionalci + Škola nogometa.

Pogon košta najmanje oko 8 milijuna kuna, a ti novci su “u zraku”. Za sad su stvar spasili novi lanovi Uprave iz Zagreba, uz nekoliko me imurskih sponzora, me utim, veliki problemi su oko Škole nogometa i njezinog inanciranja, kao i sukoba koji se doga aju na brojnim relacijama unutar NK Me imurje, NK akovec i Škole nogometa cijelu situaciju ine dosta kaoti nom. “Om a na glavom” profesionalnog igranja i pristupa nogometu zasigurno je ispadanje iz I. HNL, jer bez toga teško da e se prona i sinergija za daljnji nogometni napredak, posebice kad je pitanju “proizvodnja” vlastitih igra a.

(Dejan Zrna)

23. velja e 2010.

KOĹ ARKA A 2 LIGA SJEVER

TABLICA

Zanimljivi rezultati!

U 17. kolu, dakle samo 5 kola prije kraja prvenstva zapo inje rasplet, kako na vrhu, tako i na dnu tablice. Po inje ÂŤraspravaÂť na temu u esnika kvalifikacija za Prvu ligu, odnosno seobe u niĹži rang. Ĺ to se ti e vrha, Me imurje (jedan poraz) kao prvoplasirana mom ad ima daleko najve e ĹĄanse ove godine igrati kvalifikacije za Prvu ligu. U ovom su kolu igrali lokalni derbi protiv NedeliĹĄ a koji to nije bio isklju ivo zbog apsolutne dominacije akove kih koĹĄarkaĹĄa odlu nih da pokaĹžu da je u Ivancu bio samo jedan slabi dan, a ne loĹĄa orma potkraj prvenstva.

Uostalom, skoro 70 koĹĄeva razlike dokazuje da je NedeliĹĄ e imalo ÂŤonaj danÂť kada gube preko 50, 60, 70...ili koliko ve ! U borbi za drugo mjesto KriĹževci (4 poraza) su napravili veliki iskorak pobijedivĹĄi Ĺ K Vindiju koja sada ima 5 poraza, isto koliko i Podravac koji se ÂŤgrdo poskliznuoÂť u Bjelovaru. Ĺ to se ti e raspleta dna tablice, Grafi ar iz Ludbrega (pobjeda nad Ivan icom) i Mladost ( ur evac) su opet pobjegli kriĹževa kom Radniku za jednu pobjedu.

U slijede em kolu Me imurje gostuje u Virju kod Podravca, a akovec igra doma protiv KriĹževaca. NedeliĹĄ e igra doma protiv ludbreĹĄkoga Grafi ara. Saga o raspletu prvenstva se nastavlja, na radost ljubitelja kraljice igara na sjeveru Hrvatske. (bh)

1. ME IMURJE 2. KriĹževci 3. Podravac 4. Ĺ K Vindija 5. Bjelovar 6. Petar Zrinski 7. AKOVEC 8. Ivan ica 9. NEDELIĹ E 10. Gra ar 11. Mladost( ) 12. Radnik

17 16 1 17 13 4 17 12 5 17 12 5 17 10 7 16 10 6 17 8 9 17 6 11 17 6 11 17 3 14 17 3 14 16 2 14

33/+425 30/+413 29/+239 29/+210 27/+4 26/+120 25/-32 23/-70 23/-379 20/-279 20/-409 18/-245

B LIGA SJEVER

I Dubrav an se â&#x20AC;&#x153;okliznuoâ&#x20AC;?!

Prije nego uop e istr e na parket dvorane u Donjoj Dubravi narednoga vikenda u derbiju lige protiv murskosrediĹĄ anskoga Rudara â&#x20AC;&#x201C; Cimpera, koĹĄarkaĹĄi Dubrav ana uspjeli su neugodno iznenaditi svoje vjerne navija e porazom u susjednoj Kotoribi.

Rudar â&#x20AC;&#x201C; Cimper je pak vratio Lepoglavi za neplanirani poraz u prvom dijelu prvenstva, te preuzeo vodstvo na tablici. Prelog i dalje vreba iz prikrajka ekaju i situacije kakva je bila u Kotoribi da se joĹĄ aktivnije uklju i u borbu za sam vrh. ÂŤĹ arena mom adÂť Me imurja Globetke sastavljena od veterana i juniora uspjela je u ovom kolu ÂŤpovozitiÂť Koprivnicu. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Vinica â&#x20AC;&#x201C; Grafi ar II 66:83

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA

Prelog â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 88:83(20:21, 14:23, 19:15, 35:24)

Grafi ar â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 67:66

PRELOG: BlaĹžona 2, Hajdinjak, Ĺ olja 14, Pusti 15, Poljak, Ĺ ari 9, Jankovi , Podvezanec, Hali , Ciglar 16, JambroĹĄi 4, PoredoĹĄ 28.

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Borovi 3, Sinkovi , Zrna 29, Belovari 9, Glavina 11, Pogorelec 11, Ivanovi 4, Belovari, RuĹži 11, Lon ari , Ĺ tefan 5.

Bjelovar â&#x20AC;&#x201C; Podravac 91:81 KriĹževci â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 97:85 Mladost ( ) â&#x20AC;&#x201C; akovec 123:91(30:26, 33:19, 30:24, 30:22)

AKOVEC: Novak N., Kranj ec 26, Prprovi L. 7, Megla 16, Juras 19, BiĹĄevac 8, Vehtersbah 11, Wrana 4.

Me imurje Globetka â&#x20AC;&#x201C; Koprivnica 83:60(30:14, 22:16, 13:18, 17:12)

Me imurje â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e 120:51(32:12, 28:13, 33:16, 27:10)

ME IMURJE GLOBETKA: Belovi 5, Cimerman, Serdarevi 14, Gomzi 19, Leva i 12, Franji 5, Podvezanec 26, Capek 1, Ĺ antl, Ĺ koda.

ME IMURJE: Jeleni 4, Terek 4, Novak Marek 15, Vugrinec 17, Hrka A. 11, Zaspan 9, Hrka N. 10, VuruĹĄi 4, Turk, Novak Mario Medo 14, Novak Man. 21, Golubi A. 11.

NEDELIĹ E: Gospo i 8, Ba i 13, Fekonja, Posavec, un uĹĄ 5, Glumac 2, Ĺ egovi 10, Ĺ te 5, BaĹĄek, Ĺ amarija 8, Kocijan.

Rudar Cimper â&#x20AC;&#x201C; Lepoglava 82:75(21:18, 12:17, 22:15, 27:25)

RUDAR CIMPER: Varga 31, Brodar, Kralji M. 14, Leva i T., Mikolaj 12, Leva i M. 2, Cilar 2, Bedi, Dodlek 6, Tkalec 12, Bogdan 3, Radikovi .

Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 77:66

KOTORIBA: FuĹĄ Hi., HabuĹĄ, ZvoĹĄec A. 20, SuĹĄec, FuĹĄ Hr., Munka 12, ZvoĹĄec F. 7, Zlatar 16, Pogorelec 4, Seli anec 5, Ujlaki 13.

DUBRAV AN: Varga 13, Rusak 3, Jakupak 18, Haramija 6, LukĹĄa R. 11, Brljak I., Brljak Ĺ˝.5, Majcen 1, Orehovec 2, LukĹĄa D., Ĺ te 7.

ostvarili su juniori Donjega Kraljevca koji su pobijedili doju eraĹĄnjega aspiranta na prvo mjesto â&#x20AC;&#x201C; ekipu Ivan ice. U ostalim utakmicama je Me imurje o ekivano nadja alo Rudara â&#x20AC;&#x201C; Cimpera, a isto tako o ekivano Ĺ K Vindija bila bolja od Dubrav ana. (bh)

TABLICA 1. RUDAR CIMPER 2. DUBRAV AN 3. PRELOG 4. KOTORIBA 5. ME IMURJE GLOBETKA 6. Lepoglava 7. Gra ar II 8. MLADOST IVANOVEC 9. Koprivnica 10. DONJI KRALJEVEC 11. Vinica/-1 12. Ces ca 2000

15 15 15 15 14 15 15 14 15 14 15 14

14 13 13 10 8 9 7 5 4 4 1 0

1 2 2 5 6 6 8 9 11 10 14 14

29/+335 28/+332 28/+258 25/+81 22/+78 22/+37 22/-7 19/-123 19/-81 18/-89 15/-387 14/-413

A 2 LIGA SJEVEROISTOK, ŽENE

NajvaĹžnija pobjeda!

Kada je bilo najpotrebnije, naĹĄe koĹĄarkaĹĄice pruĹžile su odli nu partiju i pobjedom protiv Koprivnice prakti ki osigurale opstanak u Drugoj ligi. Naime, sada u odnosu na Koprivnicu imaju pobjedu viĹĄe, te su i u me usobnom omjeru bolje, jer su u prvom dijelu izgubile sa 4, a sada pobijedile sa 13 koĹĄeva viĹĄka. Zaista su odli no odigrale utakmicu od po etka do kraja i cijelo vrijeme bile u vodstvu od 10-15 poena razlike, te su u potpunosti kontrolirale cijeli tijek susreta. Odlu no, borbeno i vrlo poĹžrtvovano su uĹĄle u utakmicu, povele odmah u po etku i vodstvo viĹĄe nisu ispuĹĄtale do kraja ovoga prevaĹžnoga dvoboja na gostuju em terenu. Samo po etkom 3. etvrtine kada je trener doma e ekipe postavio zonu u obrani, naĹĄe se nisu najbolje snaĹĄle u prvom trenutku, te su doma e koĹĄarkaĹĄice uspjele smanjiti zaostatak na 4 poena. No, brzo su se naĹĄe posloĹžile i opet povele desetak koĹĄeva razlike i to mirno odrĹžale do kraja. Sve igra ice treba pohvaliti za pruĹženu partiju, ali ipak je Ĺ ardi bila dominantna s 30 koĹĄeva i hrpu skokova u obrani i napadu, te nekoliko asista. (Ĺžd) Ĺ˝KK Koprivnica â&#x20AC;&#x201C; Ĺ˝KK Mladost Ivanovec 62:75 (14:21, 18:22, 18:17, 12:15)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Ĺ K Vindija â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 94:54(34:14, 24:13, 25:11, 11:16)

DUBRAV AN: LukĹĄa 16, Rusak 17, Horvat, Ĺ te , Rai , BlaĹžeka 6, Orehovec L. 8, Balog 2, Ribi 2, Orehovec R.3. Trener Me imurec B. Donji Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 81:65(21:20, 14:16, 25:7, 21:22)

DONJI KRALJEVEC: Branilovi , Ĺ venda 10, Ivanovi D.22, Sinkovi G. K., Ivanovi J. 2, Dopu 9, Pa an 14, Glavina 12, Grozdek, Pongrac 12.

Trener Horvat T. Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Rudar Cimper 57:44(12:14, 14:13, 18:10, 13:7)

ME IMURJE: Bedi , VuruĹĄi 10, Kocijan 2, Agi , Franin, Turk 16, MiĹĄe, Miko 21, Jeleni 5, Ivanek 3, Ĺ tefok, Car. Trener Sori R. RUDAR CIMPER: Varga 16, Leva i 2, David 7, Vrbani , Radikovi 8, Kralji 9, Korbelj, Breglec 2, Koss. Trener Damjanovi B.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. Ĺ K Vindija 3. Ivan ica 4. RUDAR CIMPER 5. MLADOST IVANOVEC 6. DONJI KRALJEVEC 7. DUBRAV AN

12 11 12 12 12 11 12

10 10 8 5 4 4 0

2 1 4 7 8 7 12

22/+231 21/+256 20/+105 17/-46 16/-129 15/-59 12/-294

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A, DOIGRAVANJE OD 1. â&#x20AC;&#x201C; 4.

MJESTA

Ipak â&#x20AC;&#x201C; Vindija!

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

U vrlo neizvjesnoj utakmici do po etka posljednje etvrtine kadeti Donjega Kraljevca ipak nisu uspjeli pobijediti varaĹždinsku Vindiju. Popustili su u posljednjih 10 minuta utakmice i propustili uzeti bodove. U drugoj utakmici ovoga razigravanja Me imurje je lako tuklo nedoraslu Mladost Ivanovec. (bh)

Vrijedna pobjeda D. Kraljevca!

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA

ŽKK MLADOST IVANOVEC: Glumac, Hlebec, Balog 12, Šmitra, Hozjan 4, Šardi 30, Živkovi V., Bogdan, Leva i 17, Sabol, Tkalec 10, Živkovi A. 2. Trener Leva i Željko.

U 14. kolu lige za 18-godiĹĄnjake i mla e vrijednu pobjedu

Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Mladost Ivanovec 78:48

PLIVA I PK-a na Regionalnom prvenstvu Hrvatske - Regija IV za mla e juniore, juniore i seniore

Osvojeno 18 pojedina nih medalja i 6 u ĹĄtafetama Pliva i PK-a proĹĄli su vikend sudjelovali na Regionalnom prvenstvu Hrvatske Regija IV za mla e juniore, juniore i seniore koje se odrĹžalo u Sisku u organizaciji pliva kog kluba â&#x20AC;&#x153;Sisak Janafâ&#x20AC;?.

Sudjelovali su klubovi iz Regije IV. - Barok, akove ki pliva ki klub, Sisak, akovo, Osijek, Olimp Tuhelj Me imurje i Osje ki pliva ki klub.

Za PK su plivali Deni Juri an, Luka Cigler, Petra MarciuĹĄ, Kris jan Stunkovi , Luka Dodlek i Jakov Rojko. Pliva e je vodio trener Goran Kolari .

Drugo mjesto na Regionalnom prvenstvu Hrvatske

na 50 m slobodno osvojio je Jakov Rojko u svim kategorijama, dakle, kao mla i junior, junior i senior. Na 200 m mjeĹĄovito Deni Juri an osvojio je druga mjesta kao mla i junior i junior te tre e mjesto kao senior. Jakovu Rojku pripalo je i tre e mjesto na 200 m le no u kategoriji mla ih juniora.

Deni Juri an bio je najbolji na 400 m mjeĹĄovito u svim kategorijama, dakle, kao mla i junior, junior i senior. Na 200 m lep r Kris janu Stunkovi u pripalo je 3. mjesto u kategoriji mla ih juniora, dok je Deni Juri an bio najbolji u istoj kategoriji te je osvojio drugo mjesto

kao junior i tre e u kategoriji seniora.

Na 100 m slobodno Jakovu Rojku pripalo je tre e mjesto u kategoriji mla ih juniora. Deni Juri an osvojio je medalje i na

1500 m slobodno. U kategoriji mla ih juniora osvojio je 1. mjesto, dok mu je u kategoriji juniora i seniora pripalo 2. mjesto.

Mla i juniori (Rojko, Cigler, Stunkovi , Juri an)

osvojili su drugo mjesto u ĹĄtafeti 4x100 m slobodno, dok su u kategoriji juniora u istom sastavu osvojili 3. mjesto. Ista ekipa u kategoriji seniora tako er u ĹĄtafe 4x100 m slobodno osvojila je 3. mjesto.

U ĹĄtafe 4x100 m mjeĹĄovito mla im juniorima (Stunkovi , Dodlek, Juri an, Rojko) pripalo je 3. mjesto, a bron ani su bili u istoj ĹĄtafe u kategoriji juniora i seniora.

Na Juniorsko prvenstvo Hrvatske u plivanju plasirali su se Deni Juri an, Petra MarciuĹĄ, Kris jan Stunkovi i Jakov Rojko.

ME IMURJE: Agi , Lepen 8, Franin 7, FarkaĹĄ, Jeleni 8, Kocijan 13, Miko 40, Car 2. Trener aji .

MLADOST IVANOVEC: HanĹžekovi 2, Kranj ec J. 12, Kranj ec A. 5, Hamer, Jan ec 2, Fe keĹĄ 25, Bjelobrk 2. Trener BlaĹžeka T. Donji Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 51:61

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G. K. 9, Branilovi 11, Taradi 4, Ivanovi J. 4, Ĺ venda 9, Sinkovi G. L., Pa en 12, Ĺ venda, Me imurec 2. Trener Horvat T.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. Ĺ K Vindija 3. DONJI KRALJEVEC 4. MLADOST IVANOVEC

4 4 4 4

4 2 1 1

0 2 3 3

8/+107 6/+1 5/-42 5/-66

DOIGRAVANJE 5.-11.

MJESTA: Cestica 2000 â&#x20AC;&#x201C; Me imurje II 19:123

u produĹžetku, dakle za jednu loptu! Ostali su rezultati manje- viĹĄe o ekivani. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Rudar Cimper-Ĺ K Vindija 53:71(13:16, 17:15, 17:19, 6:21)

RUDAR CIMPER: MatoĹĄa 4, Vinko Novak 23, Ben ik 7, Per i 16, Repalust L., Korbelj 1, Bilas, Podkrajac, Ĺ kvorc 2. Trener Repalust S. Donji Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba 80:59(25:12, 20:16, 21:8, 14:23)

DONJI KRALJEVEC: Mesari 6, Me imurec 20, RuŞi 7, Ivanovi 24, Švenda 5, avlek, Sinkovi G.L. 2, Pa an 12, Špoljar, Sabol 2, Pintar, Perca 2. Trener Horvat T. KOTORIBA: Mikulan, Zvoťec A. 9, Žini 8, P ek 2, Fuť 7, Sabol 2, Ujlkai 2, Igrec 6, Pintari , Vidovi , Zvoťec V. 23, Jankovi . Trener Munka G.

ME IMURJE II: Hamer 10, Novak 3, Sabol, Jambrovi 23, Mom ilovi 1, Ma 10, KeresteĹĄ 28, Zorkovi 6, Novak A.33, Vrus 9. Trener Novak S.

Ivan ica â&#x20AC;&#x201C; Rudar Cimper 65:67(11:17, 11:16, 21:6, 12:16, 10:12)

NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; akovec 46:62(13:16, 5:22, 16:10, 12:14)

RUDAR CIMPER: Bilas 1, Podkrajac, Korbelj 1, MatoĹĄa 5, Novak 15, Hras , Per i 37, Repalust L., Ben ik 8. Trener Repalust S.

NEDELIĹ E: Ĺ trukelj S.6, GaĹĄparec, Kova i , Golik 25, Pintari 11, Posel 4. Trener Ĺ trukelj M. AKOVEC: Lon ari 14, Vibovi 2, Wrana 24, Bulat, Golub 2, Baksa 6, Ĺ˝una 2, OkreĹĄa 4, Markulija 8. Trener Bence E. Prelog â&#x20AC;&#x201C; Rudar Cimper 31:81

PRELOG: Kuli , Grabant, Podvezanec 9, Iveli , Bezmanec, BudiĹĄa 7, Hoblaj 6, Soka 1, Balent, Vuk 8, KruĹĄelj, MIkec, Vlah. Trener Krha RUDAR CIMPER: Podkrajac, Radikovi 11, MatoĹĄa 6, Novak 7, Per i 13, Repalust 5, Kos 7, Lesar 4, Breglec 28. Trener Soldat J.

TABLICA 5-11 5. ME IMURJE II 6. Ivan ica 7. AKOVEC 8. RUDAR CIMPER 9. PRELOG 10. NEDELIĹ E 11. Ces ca 2000

7 6 7 7 7 7 7

6 6 5 4 2 1 0

1 0 2 3 5 6 7

13/+494 12/+289 12/+108 11/+87 9/-213 8/-193 7/-572

akovec â&#x20AC;&#x201C; Mladost Ivanovec 21:79

AKOVEC: Vibovi 9, Žuna 6, Bulat, Barila, Pe ari 4, Mun ar 2.

Trener Bence E. MLADOST IVANOVEC: Hamer 24, Anderlin 13, Ĺ ajnovi 3, Medlobi 6, Varga 7, Blajda, Kameni 20, Habjan 6, Jeleni , Varga. Trener BlaĹžeka T. Ĺ K Vindija â&#x20AC;&#x201C; Me imurje Globetka 108:30

ME IMURJE GLOBETKA: Žini 2, Tkal ec 1, Mikuli 4, Kova i , Bedi 3, Bacinger 5, Beriťa 15. Trener Hajdinjak Branko Pajo.

Prelog â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 58:78(18:20, 20:11, 10:23, 10:24)

PRELOG: Podvezanec 12, Vuk 6, Mikec, Balent 2, Bermanec 2, Grabant, BudiĹĄa 22, Kuli , Hoblaj 10, Vlah, Iveli , Soka 4, KruĹĄelj. Trener Krha M.

TABLICA

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Slavlje Rudara u Ivancu!

14.- godiĹĄnji koĹĄarkaĹĄi Rudar Cimpera iz Murskoga SrediĹĄ a imaju najviĹĄe razloga za slavlje u proteklome kolu, jer su tukli direktnoga konkurenta na njegovu terenu, joĹĄ k tome 2 koĹĄa razlike

1. ME IMURJE 2. DONJI KRALJEVEC 3. DUBRAV AN 4. Ĺ K Vindija 5. DUBRAV AN 6. PRELOG 7. KOTORIBA 8. RUDAR CIMPER 9. Ivan ica 10. NEDELIĹ E 11. AKOVEC/-1 12. Lepoglava 13. ME IMURJE GLOBETKA

12 12 12 12 11 11 12 12 12 11 12 11 12

12 11 8 8 8 7 5 5 3 4 3 2 0

0 1 4 4 3 4 7 7 9 7 9 9 12

24/+1093 23/+405 20/+306 20/+58 19/+348 18/+16 17/+30 17/-168 15/-313 15/-350 14/-232 13/-500 12/-729

23. velja e 2010.

VELENJE KARATE KUP

Adisa Gergi osvojila srebro, Margareta Martina Kralji broncu U slovenskom Velenju održao se me unarodni karate turnir VELENJE KUP na kojem je nastupilo 450 natjecatelja iz Italije, Slovenije, BiH, Srbije i Hrvatske. Nastupili su i karatisti Me imurja Nedeliš e.

U seniorskom uzrastu klub je iimao dvije predstav-

Mladi karatisti Globusa sa medaljama

nice. Adisa Gergi poklekla je tek u finalu i osvojila srebro, a Margareta Martina Kralji bila je bron ana. U mla im uzrastima Leon Mariciuš uzeo je zlato, Nino Cmre njak srebro, a Lucija Lesjak i Luna Hamer osvojile su bron ana odli ja.

PRVENSTVO sjeverozapadne Hrvatske u karateu za mla e kategorije

Pregršt medalja za me imurske karatiste U Daruvaru je održano Prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske za u enike/ u enice, ml.kade /ml.kadetkinje borbe i kate pojedina no, seniori borbe i kate te kate ekipno i 1. kolo SZH u karateu za u enike, mla e kadete, kadetkinje i juniore na kojem su bili i kara s KK Globus iz akovca te KK Nedeliš e i KK Me imurje.

Nastupali su u sljede im kategorijama : u enici: (borbe) - Roberto Plevnjak /kateg. do 30kg (osvojio je 3.mjesto/liga/; Sven Kralji /kateg. do 38kg (osvojio je 2.mjesto/prvenstvo/ i 3.mjesto/liga/); Sven Posavec /kateg. do 42kg (osvojio je 2.mjesto/prvenstvo/ i 1.mjesto/liga/); u enice (borbe) - Zoja Vizinger /kateg. do 40kg (osvojla je 2.mjesto/prvenstvo/ i 1.mjesto/liga/); Sara Rajher /kateg. preko 40kg (osvojila je 3.mjesto/liga/); mla i kadeti: (borbe) -Nikolas Obadi /kateg. do 57kg (osvojio je 1.mjesto/prvenstvo/ i 2.mjesto/liga/); Simon Ružaj u istoj kategoriji osvojio je 2.mjesto. Zanimljivo je spomenu da su se u toj kategoriji u nalu prvenstva sastali dva natjecatelja iz istog kluba (Nikolas Obadi i Simon Ružaj). Miljenko Novakovi nastupio

ME UNARODNI karate turnir u Ivancu

Po dva zlata za Me imurje i Nedeliš e Na me unarodnom karate turniru u Ivancu na kojem je nastupilo preko 400 natjecatelja iz Slovenije BiH i Hrvatske. Na istom su nastupili i me imurski karatisti. Dva sjajna rezultata zabilježili su karatisti Me imurja iz Nedeliš a.

Leon Marciuš osvojio je zlatno odli je u uzrastu u enika teška kategorija, pobijedivši do finala 4 natjecatelja iz Hrvatske i BiH. Trenutno je u super ormi te se priprema za državno prvenstvo koje e se održati krajem mjeseca ožujka u Plo ama.

Lora Tušek zablistala je u kategoriji mla ih kadetkinja do 54 kg. Osvojila je zlato sa etiri

dobivena me a, te time dokazala da spada u sam vrh ovog sporta, te se od nje mnogo o ekuje.

Uspješni su bili i karatisti KK Nedeliš e. U uzrastu mla ih kadeta zlato i naslov pobjednika turnira osvojio je Vilim Murši u lakoj -36kg kategoriji mla ih kadeta, u istoj kategoriji Matej Kova i osvojio je srebro. Zlato je tako er osvojio Darian Lisjak u srednjoj -45 kg kategoriji mla ih kadeta. U uzratu mla ih kadetkinja Mia Šari Horvat osvojila je srebro u poluteškoj -55 kg kategoriji.

U uzrastu u enika Vilim Murši osvojio je srebro u kategoriji -34 kg, a Fabijan Murši broncu u kategoriji -30 kg.

Leon i Lora iz KK Me imurje uzeli su zlato

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

pripremio: Igor Tkalec

1. ŽL

2. ŽL

3. ŽL

Katex do boda Dvanaesto kolo 1. ŽL kona no je imalo pozitivan kraj za ekipu

Mala Subotica 1 u vodstvu

Uspješne ekipe Putjana

Katex-a, koja je na samom dnu ljestvice i gr evito se bori da se dokopa do kojeg vrijednog boda. Ovo kolo im je to uspjelo, na doma em terenu i to pro v vrlo jake ekipe Putjane Brid-a, koja vrsto drži petu poziciju.

Nadamo se da e se ekipa Katex-a, koja je prijašnjih sezona konkurirala za sam vrh, izvu i iz neugodne situacije u kojoj se trenutno nalaze, te osta u najvišem rangu natjecanja. U derbiju kola, Damtex 1 je na teškom gostovanju kod Kos Kotoribe 3 slavio sa minimalnim rezultatom, i tako u vrs o tre u poziciju. Vode i dvojac upisao je nove pobjede.

Rezulta : Katex - Putjane Brid 5:5, MSTC-Nostro-Team - Kos-Kotoriba 2 7:3, Šenkovec 3 - Hodošan 1 9:1,Kos-Kotoriba 3 - Damtex 1 4:6, HE-DRA 1 - Šenkovec 2 odgo eno

Favoriti su pokazali apsolutnu dominaciju u dvanaestom kolu 2. ŽL, o kojih je najbolje prošla mom ad Male Subo ce 1 koja je svojom uvjerljivom pobjedom nad Putjanama 3 zasjela na prvo mjesto ljestvice. Dakako, moramo napomenu da do sad vode a ekipa Nedeliš a 1 ima utakmicu manje zbog odgode u ovom kolu. Od ostalih rezultata nije bilo prevelikih iznena enja.

Spomenimo samo da su posljednje ekpie MSTC Nostro Š kma i Cirkovljan Zabat 1 upisali nove poraze i tako još više smanjili izglede ua opstanak u ligi.

Rezulta : Hodošan Elektro team - Cirkovljan Zabat 1 8:2, STK 2 - MSTC-Nostro-Š kma 7:3, Šenkovec 4 - Lopa nec 1 3:7, Putjane 3 - Mala Subo ca 1 1:9, Nedeliš e 1 - Mihovljan 3 odgoneno

TABLICA

TABLICA 1. Šenkovec 3 2. Nostro-Team 3. Damtex 1 4. Kos-Kotoriba 3 5. Putjane Brid 6. Šenkovec 2 7. Kos-Kotoriba 2 8. HE-DRA 1 9. Katex 10. Hodošan 1

12 12 12 12 12 11 12 11 12 12

Pobjede ekipa Putjane 4 i Putjana 6 ozna ile su dvanaesto kolo 3, ŽL, u kojoj se ekipa Putjana 4 bori za tre u poziciju, ekipa Putjana 6 za onu osmu. Žrvte Putjan ana su bile ekpie Lopa nca 3 koji je doslovno nastradao s maksimalnim porazom, te ekipa Šenkovca 5 koja drži slodinu petu poziciju, ali Putjan ani 6 su iskoris li malu prednost doma eg terena I slavili minimalom pobjedom. Vode i Hodošan 2 je uvjerljivo slavio na gostovanju u Kotoribi, dok je drugoplasirani Donji Kraljevec 1 tjesno slavio pro v Mihovljana 4.

Rezulta : Putjane 4 - Šenkovec 5 6:4, Putjane 6 - Lopa nec 3 10:0, Donji Kraljevec 1 - Mihovljan 4 6:4, Lopa nec 2 - Draškovec 9:1, Kos-Kotoriba 4 - Hodošan 2 2:8.

12 11 9 8 5 4 3 2 0 0

0 0 1 0 2 1 0 1 3 2

0 1 2 4 5 6 9 8 9 10

101:19 94:26 78:42 76:44 68:52 50:60 30:90 40:70 32:88 21:99

24 22 19 16 12 9 6 5 3 2

1. Mala Subo ca 1 2. Elektro Team 3. Lopa nec 1 4. Nedeliš e 1 5. Putjane 3 6. Šenkovec 4 7. STK 2 8. Mihovljan 3 9. Cirko. Zabat 1 10. Nostro Š kma

11 12 12 10 12 12 12 11 12 12

TABLICA 9 8 8 8 4 5 5 3 0 0

0 2 2 0 3 1 1 3 2 2

2 2 2 2 5 6 6 5 10 10

82:28 81:39 71:49 73:27 56:64 57:63 62:58 53:57 24:96 21:99

18 18 18 16 11 11 11 9 2 2

1. Hodošan 2 2. Donji Kraljevec 1 3. Putjane 6 4. Mihovljan 4 5. Šenkovec 5 6. Lopa nec 2 7. Kos-Kotoriba 4 8. Putjane 4 9. Draškovec 10. Lopa nec 3

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

9 9 8 8 5 4 4 2 3 0

1 1 1 1 3 3 1 3 1 1

2 2 3 3 4 5 7 7 8 11

87:33 78:42 76:44 66:54 64:56 61:59 58:62 50:70 37:83 23:97

19 19 17 17 13 11 9 7 7 1

4. ŽL

5. A ŽL

5. B ŽL

Poraz Kos Kotoribe 5

Šandorovec slavio nad STK-om 3

Klima Montaža 2 maksimalno

Vode a Kos Kotoriba posrnula je u dvanaestom kolu 4. ŽL izgubivši na gostovanu od tre eplasirane Klima Montaže 1, i me vidljivo olabavila svoju bodovnu prednost nad drugoplasiranim Damtex-om 2 koji je u ovom kolu upisao novu, iako tjesnu pobjedu nad ekipom Orehovice 1.Trenutna bodovna razlika je samo jedan bod, što navješ uje nove zanimljivos i napetos do kraja sezone. MSTC Nostro Žiškovec je pobjedom nad HE-DRA-om 2, s utakmicom manje, ušao u borbu za tre u poziciju.

Rezulta : Klima-montaža 1 - Kos-Kotoriba 5 6:4, Hodošan 3 - Šenkovec 6 6:4, HE-DRA 2 - MSTC-Nostro Žiškovec 3:7, Damtex 2 - Orehovica 1 6:4, Nedeliš e 2 - Mala Subo ca 2 odgoneno

Pravi i jedini rival ekipi STK-a 3, mom ad Šandorovca, uspjela je sruši apsolutnu dominaciju STK-a, te na doma em terenu pobjedila u derbiju dvanaestog kola 5. A ŽL, i tako smanjila bodovnu razliku za dva boda. Još toliko bodova im preostaje da u potpunos dos gnu još uvijek vode eg STK-a. Bilo je napeto, ali uz nijansu bolju igru Šandorovec je pokazao da se zna nosi i do ovog kola neporaženom ekipom. Na vrhu nastaje velika zbrka i gužva, jer su tri mom adi iza STK-a upisale pobjede I tako se bodovno izjedna ile, te uklju ileu borbu za vrh.

Rezulta : Zasadbreg - Mladost 10:0 bb, Dragoslavec Breg - Šenkovec 7 1:9, Šandorovec - STK 3 6:4, Šenkovec 8 - Mihovljan 5 Primabiro 1:9, Putjane 8 - Putjane 7 4:6.

Dvanaesto kolo 5. B ŽL nije donijelo prevelika iznena enja, ve hrpu uvjerljivih rezultata u kojima su “favori sa papira” odradili ne pretežak posao. Najuvjerljivija je bila ekipa Klima montaže 2 koja je svaldala ekipu orehovice 2 neizgubivši ni jedan pojedina ni susret. Vode i Donji Kraljevec 2 je na svom terenu lako om svladao Kos Kotoribu 6 I zadržao prvu poziciju lige.

Rezulta : Donji Kraljevec 2 - Kos-Kotoriba 6 9:1, Putjane 9 - Donji Kraljevec 3 8:2, Orehovica 2 - Klima-montaža 2 0:10, Cirkovljan Zabat 2 - Prelog 9:1, Klima-montaža 3 - Mala Subo ca 3 1:9.

TABLICA

TABLICA 1. Kos-Kotoriba 5 2. Damtex 2 3. Klima-montaža 1 4. Nost. Žiškovec 5. Šenkovec 6 6. Orehovica 1 7. Nedeliš e 2 8. Hodošan 3 9. HE-DRA 2 10. Mala Subo ca2

12 12 12 11 12 12 10 12 12 11

9 8 6 6 6 5 4 4 2 1

1 2 3 3 1 3 1 0 0 0

2 2 3 2 5 4 5 8 10 10

81:39 73:47 69:51 61:49 74:46 63:57 47:53 44:76 45:75 23:87

19 18 15 15 13 13 9 8 4 1

1. STK 3 2. Šandorovec 3. Zasadbreg 4. Mihovlj. 5 Prima 5. Šenkovec 7 6. Putjane 8 7. Putjane 7 8. Šenkovec 8 9. Dragoslav. Breg 10. Mladost

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

TABLICA 11 9 9 9 6 4 4 1 1 1

0 2 2 2 0 1 0 2 1 0

1 1 1 1 6 7 8 9 10 11

99:21 87:33 86:34 85:35 60:60 45:75 42:78 30:90 37:83 29:91

22 20 20 20 12 9 8 4 3 1

1. Donji Kraljevec 2 2. Klima-montaža 2 3. Putjane 9 4. Mala Subo ca 3 5. Cirkovljan Zabat 2 6. Donji Kraljevec 3 7. Prelog 8. Kos-Kotoriba 6 9. Klima-montaža 3 10. Orehovica 2

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 9 8 8 7 6 5 3 1 0

0 1 1 1 0 0 1 0 0 0

1 2 3 3 5 6 6 9 11 12

89:31 86:34 79:41 69:51 75:45 67:53 63:57 37:83 29:91 6:114

22 19 17 17 14 12 11 6 2 0

je u kategoriji preko 57kg i osvojio je 3.mjesto/prvenstvo/; a Lucija Ružaj nastupala je u kategoriji mla e kadetkinje /kateg. do 45kg/ te osvojila i na prvenstvu i u ligi 1.mjesto pobjedivši u svim borbama.

Svi natjecatelji iz kluba koji su nastupali došli su do medalja svojim zalaganjem i borbenoš u a treneru Mladenu Vizingeru i trenerici Petri Naran a es tke na uspješnom vo enju natjecatelja.

Klub se posebno zahvaljuje ca e baru „Nino“ iz akovca na sponzorstvu.

Dva zlata i bronca Na turniru Sjeverozapadne karate lige u Daruvar kara s Me imurja osvojili su tri medalje. TONY SABOL osvojio je zlatno odli je u kategoriji kadeta.

LEON MARCIUŠ postao je prvak sjeverozapadne Hrvatske i zlatni u prvom kolu lige u uzrastu u enika teška kategorija.

SARA SABOL osvojila je broncu nakon dvije dobivene i samo jedne izgubljene borbe u uzrastu u enica teška kategorija.

II. HSTL istok (M)

Mihovljan slavio u me imurskom derbiju Kao i na po etku svake sezone, ili proljetnog djela sezone, snage u prvim kolima odmjeravaju me imurski presdstavnici me usobno. Tako je ovaj po etak proljetnog djela sezone, ili šesto kolo 2. HL istok krenuo s me usobnim okršajem STK Mihovljana i MSTC Nostro-a, u kojem je u maratonskom susretu ,ipak slavio još uvijek pretposljednji STK Mihovljan s 4:3.

Najzaslužniji za tu vrijednu pobjedu bili su Nino Bujan i Nikola Mikac koji su svaki s po jednom pojedina nom pobjedom, te pobjedom u paru uvelike doprinijeli osvajanju važnih bodova.

Pobjedu je u sedmoj partiji zape atio Tomislav Maruši . Kod MSTC Nostra se istaknuo s dvije pojedina ne pobjede, konstatnko dobar Aldin Dža erovi , te mladi kadet Bruno Dajman pobjedom protiv Maruši a. Nadamo se da e Mihovljan nastaviti takvim tempom te se izvu i iz situacije u kojoj se trenutno nalazi, te da e Nostro s više samopouzdanja krenuti u nova osvajanja bodova. STK Šenkovec je odgodio svoj susret protiv IGEA-a Željezni ar.

Rezultati: Mihovljan – MSTC Nostro 4:3 (Mikac- Dža erovi 0:3, Maruši - Damjan 1:3, Bujan – Magdaleni 3:0, Mikac/Bujan- Magdaleni / Damjan 3:0, Mikac- Damjan 3:1, Bujan- DŽa erovi 1:3, Maruši - Magdaleni 3:2), Vukovar 91’- Lokomotiva 4:0, Podravka – Kutina 4:1, Olimpija – Obrtni ka Škola Brod 4:1, ŠenkovecIGEA Željezni ar odgo eno.

23. velja e 2010.

ŠRD GLAVATICA PRELOG

ATLETSKO PRVENSTVO HRVATSKE ZA JUNIOR(K)E U DVORANI

S 347 lanova drugo ribolovno društvo Me imurja

Srebro za Mateju Jambrovi i Mihaelu Horvat

Ribi i Športskog ribolovnog društva Glavatica Prelog održali su godišnju skupštinu, na kojoj su sumirali prošlogodišnje rezultata rada. lanove ŠRD-a Glavatica na po etku skupštine pozdravio je gradona elnik grada Preloga Dragutin Glavina, koji im je estitao na rezultatima i poželio uspjeh u daljnjem radu. Na sjednici je bio i predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Preloga Mato Kljaji .

Sa 347 lanova ŠRD Glavatica je drugo ribolovno društvo u Me imurju.

- Ponosni smo i na naš ribolovni dom kojem smo lani obnovili kompletno krovište sa svim odvodnim sistemima. Za Perutnicu smo kupili novi limeni amac kojim kontroliramo njenu isto u.

S ponosom možemo istaknuti da je taj okoliš uvijek uredan, a voda uvijek ista, redovno poribljavana i održavana, trava pokošena te s punim pravom možemo re i da smo dobri gospodari toga dijela Preloga – kazao je Zoran Pfeifer, predsjednik Glavatice.

U Perutnicu, staru Dravu kod Otoka, jezero HE Dubrava i sabirni kanal uz to jezero pustili su 1200 kilograma bijele ribe koje uva nekoliko njihovih ribo uvara.

Ribi i Glavatice bili su angažirani u spašavanju ribljeg fonda prilikom smanjivanja razine jezera HE Dubrava radi kontrole bo nih nasipa. Kada je u pitanju sportski dio, re eno je kako je njihova natjecateljska ekipa sudjelovala na klupskom prvenstvu jugoisto ne Europe u Skoplju, gdje su osvojili odli no 5. mjesto

ŠRD SOM KOTORIBA

Na elu Društva Ivica Horvat U prostorijama Ribi kog doma u Kotoribi lanovi ŠRD-a “Som” održali su svoju izbornu skupštinu. Dosadašnji predsjednik Željko Saboli osvrnuo se na rad društva u prošloj godini. Od natjecateljskih rezultata treba istaknuti etvrto mjesto seniorske ekipe u 2. Hrvatskoj ribolovnoj ligi. Prošle je godine izvršeno poribljavanje vode Šodergraba s 495 kilograma ribe. Saboli je istaknuo dobru suradnju s op inom Kotoriba u prošloj godini, ali i veliko nezadovoljstvo što im je ove godine op inska dotacija umanjena za etiri tisu e kune i što se pozivu nije odazvao nitko iz op inske vlasti koji bi se obratio lanovima skupštine. - Ribolov nije jeftin sport, a natjecatelji i lanovi daju svoj maksimum kako bi društvo moglo djelovati na tako visokom nivou i ostvariti dobre natjecateljske rezultate. Društvo okuplja oko 140 lanova te uskoro slavi šezdeseti ro endan. Svim lanovima zahvaljujem na suradnji i

nesebi nom zalaganju, rekao je na kraju svog mandata Željko Saboli . Skupština je za novog predsjednika izabrala Ivicu Horvata, dužnost blagajnika od Antuna Novaka preuzeo je Ivica Jakupak, dok su novi lanovi Upravnog odbora Marinko Dornik, Josip Svrta i Ivica Jakupak. Na skupštini su uru ene zahvalnice i priznanja. Zahvalnice su primili Dragutin Pogorelec, Zvonimir Brklja i , Miljenko Horvat i Josip Novak, dok su priznanja za višegodišnji rad dodijeljena Josipu Gadanecu, Dragutinu Dolen i u, Antunu Novaku i Željku Saboli u. Puno vremena u društvu posve uju radu s mladima, a s njima e raditi Robert Kanižaj.

Uz natjecateljski dio, organizaciju Dana soma i natjecanja s pomurskim Hrvatima “Mura nas spaja“, u društvu ove godine planiraju ure enje krovišta i obnovu fasade na Ribi kom domu. Nakon skupštine uprili en je blagoslov Ribi kog doma uz kotoripskog župnika vl .

Ljubana Škrabe. (Af)

Mateja Jambrovi lanica AK Me imurje i Mihaela Horvat iz AK Nedeliš e jedine su osvaja ice medalje na državnom prvenstvu za juniorke i juniore u dvorani, koje je održano u Zagrebu u organizaciji AK Dinamo. Mateja Jambrovi je i ovom prilikom pokazala svoju kvalitetu i osvojila srebrnu medalju na 60 m s rezultatom 7,86 sekundi, a bolja

od nje je bila samo juniorka Ivana Lon arek, lanica AK Zagreb Ulix . Mihaela Horvat tako er je osvojila srebrnu medalju i to u svojoj troskoku s rezultatom 11 metara i trinaest centimetara.

Dvije “drvene” medalje za plasman na etvrto mjesto osvojili su lanovi Me imurja baca i Melani Kralji kod juniorki i Kristijan Strahija kod juniora.

Peto mjesto osvojila je u inalu utrke na 60 m Kristina Dudek, a plasman na 7. i 8. mjesto ostvarile su u bacanju kugle Barbara Jambroši i Marta Gunc. Nedeliš e je osim Mihaele Horvat svoje predstavnike imalo u skoku u vis za juniore gdje je Damir Posavec osvojio šesto mjesto dok je u trosoku bio sedmi, te u skoku u vis gdje je Dino Želežnjak bio 11.

Mihaela Horvat

DVORANSKO PRVENSTVO ME IMURJA U AKOVCU

Nastupilo ukupno 120 natjecatelja Prvo službeno atletsko natjecanje u Me imurju U 2010. godini održano je protekle subote u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Organizator natjecanja je bio Atletski klub Me imurje a nastupilo je oko 120 natjecatelja uglavnom iz me imurskih atletskih klubova AK Me imurje, Nedeliš e i Mursko Središ e koji su ovom prilikom zastupali svoje škole. Na natjecanju su se istakli sa po dvije pobjede: mla a lima ica Lukrecija Medvar iz OŠ Gori an, mla i lima Luka Liklin iz OŠ M.Središ e, stariji lima Filip Turk iz II OŠ akovec, mla i kadet Leon Furdi iz OŠ Prelog, starija kadetkinja Alena Hrušoci OŠ Nedeliš e i stariji kadet Dario Lesar iz OŠ Nedeliš e. Sudili su suci Zbora atletskih sudaca Me imurja a natjecanje su potpomogli pokrovitelji natjecanja Grad akovec i Me imurska županija te sponzori tvrtke L&P Tehnologije iz Preloga te Pekara Suncokret iz akovca.

Idu e natjecanje sa istim programom i kategorijama održati e se ve sljede e subote

27. velja e u sportskoj dvorani Mursko Središ e a u organizaciji tamošnjeg atletskog kluba Mursko Središ e.

Rezultati po kategorijama: Mla e lima ice (2001. i mla e): Tr anje 70 m: 1. Lukrecija Medvar (Gori an) 12,32 2.

Marija Pongrac (Šenkovec) 14,39 3. Katja Bajs (Strahoninec) 14,41; Skok u dalj iz mjesta: 1. Lukrecija Medvar (Gori an) 1,72 2. Stela Andrašec (Hodošan) 1,72 3. Ivana Špilek (Hodošan) 1,70; Mla i lima i (2001. i mla i): Tr anje 70 m: 1. Luka Liklin (M.Središ e) 12,05 2. Kristian Dokleja (D. Dubrava) 12,38 3. Ivan Lengeli (D. Kraljevec) 12,40; Skok u dalj iz mjesta: 1. Luka Liklin (M.Središ e) 1,96 2. Benjamin Ujlaki (D. Dubrava) 1,88 3. Ivan Lengeli (D.Kraljevec) 1,85; Starije lima ice (1999.-2000.): Tr anje 70 m: 1. Sara Sen ar (Nedeliš e) 11,75 2. Maja Ferlin (Nedeliš e) 11,83 3. Petra Špicar (Nedeliš e) 12,40; Skok u dalj iz mjesta: 1. Maja Ferlin (Nedeliš e) 2,08 2. Sara Sen-

ar (Nedeliš e) 1,86 3. Petra Špicar (Nedeliš e) 1,81; Stariji lima i (1999.-2000.): Tr anje 70 m: 1. Filip Turk (II OŠ akovec) 11,74 2. David Verli (Prelog) 12,37 3. Jurica Kalšan (Prelog) 12,38; Skok u dalj iz mjesta: 1. Filip Turk (II OŠ akovec) 2,02 2. David Verli (Prelog) 2,00 3. Matija Novak (Ivanovec) 1,98; Mla e kadetkinje (1997.-1998.): Tr anje 100 m: 1. Maja Kos (Prelog) 17,99 2.

Veronika Kova (Podturen) 18,52 3. Ivana Zadravec (Sveta Marija) 18,60; Skok u vis: 1.

Veronika Kova (Podturen) 1,30 2. Nika Horvat (Nedeliš e) 1,30 3. Lorena Duš (Donji Kraljevec) 1,20; Bacanje kugle 2 kg: 1. Diana Pintari (Nedeliš e) 11,10 2. Nika Horvat (Nedeliš e) 9,21 3. Veronika Kova (Podturen) 9,10; Mla i kadeti (1997.-1998.): Tr anje 100 m 1. Leon Furdi (Prelog) 17,54 2. Filip Peras (Sv.Juraj na Bregu) 18,47 3. Erik Bajs (Strahoninec) 18,72 ; Skok u vis: 1.

Leon Furdi (Prelog) 1,35 2.

Erik Bajs (Strahoninec) 1,20 3. Filip Peras (Sv.Juraj na Bregu) 1,20; Bacanje kugle 2 kg: 1.

Sven Todorovi (II OŠ akovec) 12,01 2. Leon Furdi (Prelog) 10,51 3. Erik Bajs (Strahoninec) 9,62; Starije kadetkinje (1995.-1996.): Tr anje 100 m: 1. Alena Hrušoci (Nedeliš e) 17,14 2. Iva Novak (Šenkovec) 17,72 3. Vlatka Sekirnik (Nedeliš e) 17,80; Skok u vis:1. Alena Hrušoci (Nedeliš e) 1,50 2. Vlatka Sekirnik (Nedeliš e) 1,45 3. Lucija Žbulj (II OŠ akovec) 1,35; Bacanje kugle 2,5 kg: 1. Lea Obadi (ETŠ akovec) 12,89 2. Žaklina Pongrac (Prelog) 9,00 3. Tamara Hatlak (G. Mihaljevec) 8,99; Stariji kadeti (1995.-1996.): Tr anje 100 m: 1. Ivan Blagus (Hodošan) 16,46 2. Dario Lesar (Nedeliš e) 16,84 3. Patrik Škvorc (Sv. Juraj na Bregu) 17,00; Skok u vis: 1. Dario Lesar (Nedeliš e) 1,70 2. Lovro Kova i (G. Mihaljevec) 1,55 3. Ivan Blagus (Hodošan) 1,50; Bacanje kugle 2,5 kg: Dario Lesar (Nedeliš e) 15,21 2. Lovro Kova i (G. Mihaljevec) 12,60 3. Ivan Blagus (Hodošan) 11,65 Rezultati svih natjecatelja te slike s proglašenja dostupni su na www.akm.hr

OKOLINO VIŠEBOJAC u OŠ Mursko Središ e

Uz Juricu i Ivanu najbolji do sad - Ajdemo, Središ anci, nema sjedenja. Ajmo! Vi ste najbolji od najboljih! Bolji ste jer imate Ivanu i Juricu, glasno je povikivao Roberto Ani u etvrtak iza podneva u Murskom Središ u.

Naime, Osnovna škola Mursko Središ e u etvrtak je bila doma in i mjesto održavanja velikog projekta, gotovo spektakla - okolino višebo-

jac, koji se od 2006. godine na poticaj hrvatske nogometne legende Zvonimira Bobana održava u organizaciji koprivni ke Podravke i zagreba kih Sportskih novosti.

- U središ anskoj sportskoj dvorani, uz u enike natjecatelje, te gromoglasnu podršku tristotinjak u enika i u itelja, sudjelovali su proslavljena hrvatska atleti arka Ivana

Brklja i i velika zvijezda i nada hrvatskog i svjetskog spidveja te najbolji prošlogodišnji me imurski sportaš Jurica Pavlic.

Nevjerojatnom snagom i lako om komuniciranja kroz gotovo dvosatni program vodio je gore spomenuti Roberto Ani , a publika je po njegovim rije ima i rije ima predstavnika Podravke i Sportskih no-

vosti bila najbolja od svih do sad. Jer, cijelo vrijeme priredbe djeca nisu prestala bodriti svoje natjecatelje u košarci, rukometu, tr anju i drugim disciplinama. Ugodnom raspoloženju velik su doprinos dale Središ anske mažoretkinje i Mladi tamburaši, ali i sve u iteljice koje nisu štedjele grla i dlanove.

(Stjepan Mesari )

Poznati sportaši Jurica i Ivana te voditelj Roberto izvrsno su se uklopili u cijelu akciju provedenu u Murskom Središ u

Oduševljena sam i vidjela sam talente - Zaista sam oduševljena boravkom u Murskom Središ u. Atmosfera je prelijepa, a djeca tako iskrena, poštena, poslušna i razdragana. Vidjela sam i atletske talente u skoku u dalj i tr anju. Ovdje je okolino višeboj, kojemu je cilj razvijanje sportskih navika kod školske okolino kao zaštitni znak na nogama natjecateljica

Povuci - potegni...

djece, u potpunosti uspio, rekla je Ivana Brklja i , koja je sudjelovala u povla enju užeta te branjenju sedmeraca. Pohvalila je Juricu Pavlica, rekavši kako je sladak mladi de ko, velikih mogu nosti i talenta koji može zadiviti sportski svijet. (sm)

< |$ '

Dobro je znati 51

52

Dobro je znati

< |$ '

23. velja e 2010.

Dobro je znati 53

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

GASTRO ART u akove koj â&#x20AC;&#x153;Katariniâ&#x20AC;?

Gastronomsko sljubljivanje Istre i Me imurja Me imurje i Istra dvije su hrvatske pokrajine koje su po mnogo emu uspjeĹĄnije i bolje od ostatka Hrvatske, a posebno u kvaliteti svojih proizvoda, na inu Ĺživota i vjere u sebe. Da takvo Me imurje i takva Istra i te kako mogu zajedno i kada su u pitanju vina i jela, vidjelo se na gastronomskoj priredbi, odnosno ve eri u etvrtak nave er.

Naime, u prestiĹžnom akove kom restoranu â&#x20AC;&#x153;Katarinaâ&#x20AC;? odrĹžan je ĹĄesti po redu Gastro art, na kojem su predstavljena vina Vinske ku e Ravalico iz Nove Vasi, kod Brtonigle u Istri.

- Vlasnik â&#x20AC;&#x153;Katarineâ&#x20AC;? DraĹžen JambriĹĄko i vlasnik vinarije Bruno Ravalico vodili su degustaciju sedam najboljih Ravalicovih vina i isto toliko vrhunski pripremljenih specijaliteta â&#x20AC;&#x153;Katarineâ&#x20AC;?. Od

JambriĹĄko i Ravalico, sloĹžni da istarsko vino i me imursko jelo idu zajedno malvazije preko bijelog pinota do cabernet sauvignona, te od kuni a, preko patkice do punjene jabuke iznosili su vrhunski konobari na stolove gostiju koji su uistinu uĹživali u istarsko - me imurskoj kombinaciji hrane i pi a.

Sljubljivanje istarskih vina i kontinentalnih te me imurskih

jela, nadopunjenih manjim dijelom plodovima mora, ĹĄto je bio cilj ve eri, u potpunosti je uspjelo, na veliko zadovoljstvo posjetitelja.

Visokoj razini prezentacije doprinijeli su konobari â&#x20AC;&#x153;Katarineâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Havaneâ&#x20AC;?, te Ivica ehok, majstor kuhinje.

(S. Mesari , N. Ĺ ardi)

Bijeli muĹĄkat pobu uje sva osjetila

Recept - Slastica VeÄ?eri

Punjene jabuke u finoj kremi

SASTOJCI: 4 jabuke (idared), 0,20 l vina, 1 l vode, 0,20 dag ĹĄe era, 5 do 6 klin i a NADJEV: 0,20 dag badema, 0,10 kg meda, cimet u prahu KREMA: 0,50 kg slasti arske kreme, 0,20 l slatkog vrhnja PRIPREMA: Jabuke treba oguliti, izdubiti i staviti kuhati u vodu i vino, uz dodatak ĹĄe era i klin i a. Kad jabuke omekĹĄaju, izvaditi i ostaviti da se ohlade. U me uvremenu pripremiti nadjev tako

da bademe blanĹĄiramo u vodi da se koĹžica lakĹĄe skine. O iĹĄ ene bademe samljeti i poprĹžiti, i u njih dodati med i cimet po Ĺželji.

Nadjevom punjene jabuke prelijati kremom koja se prije razrijedi vrhnjem do Ĺželjene gusto e, i posluĹžiti.

IZBORNA SKUPĹ TINA Udruge oboljelih od leukemije i limfoma

SINDIKALNA koĹĄarica

U 10 godina pomo oboljelima dosegla 4 milijuna kuna

Goli Ĺživot etvero lane obitelji 6.854 kune

U proteklih deset godina Udruga oboljelih od leukemije i limfoma pomogla je preko dvije tisu e osoba (u naravi ili novcu), a prikupljeno je i podijeljeno preko etiri milijuna kuna.

Osim pomaganja i inanciranja lijekova za svoje lanove, Udruga oboljelih od leukemije i limfoma proĹĄle je godine organizirala druĹženje s oboljelima i pomagala u stambenom smjeĹĄtaju roditelja u Zagrebu za vrijeme lije enja djece. U proĹĄloj godini Udruga je organizirala promociju i distribuciju priru nika namijenjena bolesnicima s multipli mijelomom i njihovim lanovima pod nazivom Multipli mijelom svoje lanice Ljiljane Pomper. U prigodi obiljeĹžavanja skromne proslave 10. godiĹĄnjice aktivnog rada uru ena su prigodna priznanja redovnim lanovima i donatori-

ma. Priznanja su uru ena i medijima, gradovima, Ĺžupanijama i ministarstvima koji su pratili i podupirali programe i projekte Udruge.

Udruga je jedna od inicijatora za obiljeĹžavanje 15.velja e, Nacionalnog dana djece oboljele od malignih bolesti u Republici Hrvatskoj. Udruga trenutno broji 402 lana iz itave Hrvatske, od ega imamo 10-ak oboljele djece.

Svi koji to Ĺžele mogu se uklju iti u rad UOLL-a, a isto tako pozivamo oboljelu djecu da nam se zajedno s roditeljima priklju e i ostvare svoja prava na pomo , iznio je me u ostalim Emil Vibovi , predsjednik UOLL-a, na izbornoj skupĹĄtini odrĹžanoj 12. velja e u hotelu â&#x20AC;&#x153;Kraljâ&#x20AC;? u Donjem Kraljevcu.

- U protekloj godini Udruga je pomagala oboljelima u kupnji

lijekova, odrĹžala je dvije radionice, Art terapija i Crtanjem do zdravlja, i razvijala socijalno poduzetniĹĄtvo. U radionice su uklju ivana oboljela djeca i njihove obitelji. Ciljevi su radionica psihosocijalna rehabilitacija oboljelih za ĹĄto brĹži povratak u normalan Ĺživot uz razmjenu iskustva. U protekloj godini Udruga je razvijala i podupirala rad Socijalne zadruge Halycanum. Putem zadruge Halycanum distribuirana su medicinska pomagala osobama u potrebama. Tako je naĹĄu uslugu koristilo 80-ak obitelji iz Me imurja, a prvenstveno su to bili bolni ki kreveti, kazao je Emil Vibovi . Financijsko izvjeĹĄ e za 2009. godinu podnijela je Anica rnila. Ukupni prihodi iznose 311.756,92 kune, a rashodi 284.428,34 kuna.

(BMO)

Emil Vibovi ponovno predsjednik Na SkupĹĄtini su prihva ena sva izvjeĹĄ a, i izabrano novo - staro rukovodstvo: Emil Vibovi za predsjednika, Anica rnila za dopredsjednicu, Zdravko Golubi za

tajnika, Nada Kolari , Nada Ĺ olja, Slavica Beti, Ljiljana Magdaleni , Ivan Be i Miljenko rnila lanovi su Upravnog odbora UOLL-a. U Nadzorni odbor birani su Zlat-

ko Zadravec, DuĹĄanka Kolari i Sanja Kova . U povjerenstvo su izabrane Gabrijela Be , Julijana Vibovi i ur ica Golubi .

(BMO)

Osnovni Ĺživotni troĹĄkovi za etvero lanu obitelj u Me imurju u sije nju su iznosili 6.854 kune. Savez samostalnih sindikata Hrvatske godinama pra izdatke za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu za etvero lanu obitelj po Ĺžupanijama. Iz visine Ĺživotnih troĹĄkova je jasno da prosje nu me imursku obitelj jedna prosje na pla a ne moĹže izdrĹžavati, ve su potrebne barem dvije. Prosje na me imurska obitelj najviĹĄe mora izdvoji za hranu, u prosjeku 2.152 kune, i za stanovanje 2.184 kune. Te dvije osnovne Ĺživotne stavke, hrana i stanovanje, iznose u

Ĺživotnim troĹĄkovima preko 63 posto.

Ostatak troĹĄkova ine prijevoz, odijevanje, obrazovanje i kultura. Za prijevoz etvero lane obitelji prosje no je potrebno izdvojiti 934 kune, za higijenu 273 kune, za odijevanje 497 kuna te 813 kuna za obrazovanje i kulturu.

Ako obitelj Ĺživi u podstanarstvu, tada obitelj svim troĹĄkovima treba pridoda i troĹĄkove najma stana, pa se troĹĄkovi obitelji u podstanarstvu penju na 8.161 kunu. Razlika u troĹĄkovima Ĺživota u sije nju u odnosu na prosinac: neĹĄto malo smanjeni su troĹĄkovi prehrane koji su u sije nju za skromne 33 kune i 26 lipa je iniji nego u prosincu.

Od e ri sjeverozapadne Ĺžupanije, prema izra unu SSSH, najskuplji je Ĺživot u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji koji je etvero lanu obitelj stajao 7.090 kuna. Iza VaraĹždinske slijedi naĹĄa Ĺžupanija s troĹĄkovima za etvero lanu obitelj u iznosu od 6.854 kune. Za razliku od VaraĹždinske i Me imurske Ĺžupanije, troĹĄkovi Ĺživota u Koprivni ko - kriĹževa koj Ĺžupaniji i Krapinsko - zagorskoj Ĺžupaniji znatno su niĹži, ispod ĹĄest su a kuna, u Krapinsko - zagorskoj 5.906 kuna i u Koprivni ko - kriĹževa koj 5.948 kuna.

(BMO)

54

Informacije

UDRUGA ZORA AKOVEC u subotu organizira

REZULTATI natje aja za dodjelu donacija za 2010. godinu

Promocija knjiĹžnice Zor@teka

Dodjela sredstva u iznosu od petnaest tisu a kuna Â&#x; + | Â&#x2C6; Q< [ \ + < { Â&#x2DC;Â&#x203A;Â&#x2020; Â&#x2C6; < \ + Â&#x201D; < ] ] Q + Q+ Q Â&#x; < ] [ ] " [ | } ]{ \ < ' + Q " ÂŁ Q | { ] ]+ Q Q< ] [ Q] ` < Q] ] | [ + ] + < + Q< | Q] ] ]+ < + Â&#x2030; + ]|] < + [ + + Q ] < Â&#x; + " + < Q< Â&#x2C6; Q< [ \ + < { \ Q] + <+ Â&#x2030; ][ < Q Â&#x2022; ] [ + < Q + Q Â&#x161; } Q< < ]Â&#x201D;< ] Q< { }

| Q $ '

Â&#x2030; ]| § ] Q]\ < ]{ ^ { Q < { Â&#x2020; |] Â&#x2021; +]\ ] "] } | [ ] " ] + + " + ~} " § $<  < ] ]| } " < + < < { < < Â&#x201D;< Q + < ] < < ] ]} |

" \ + [ Q< < Q " [ + < ÂĽÂ&#x2019; < " [ Q Â&#x201D; Q \ Q \ Q < < ­ Â&#x2030; ][ < Q } \ [ Q ` < Q] ] { [ Q < Q] ] \ ]Â&#x201D;< ] Q< { } " \ + [ Q< < Q Â&#x2DC;Â&#x203A;Â&#x2020; Â&#x2C6; < \ [ ] Q ] ]| < Q] + } { < + [ Q Q< + Q + < Â&#x; < [ ] " [ | ]{ \ < Q+ Q Q<] } | | { Â&#x; < [ ]Q ]| [ | ]{ \ < \ [ }

KnjiĹžnica sadrĹži 300 naslova Â&#x2DC; " Q + ] Q +] " < ¼§ $< ­ ] } " Â&#x2021; | [ [ [ } § Â&#x2019; ~ " Q ~ + }< Q Q] < Â&#x201D; Q<]+ ] } ~ " { + Q<

< Q [ Â&#x2020; Q] Âľ ] Q + { ¨Q+ { ¨ Q { } Q ] " { } + Q< Q+ { [ { + { Q ] [

\ < { Q+ + ] < [ Â&#x160;Q+ + Q } " { >Œ ¨Â&#x2DC;ÂŚ *Â&#x2018;{ ] Q Q } Q] Q<{ Q<]+{ { ]+ + < Â&#x2C6; + Q

| Q<]+ Â&#x201D; \ Q< " ] ]| [ § $< Q [ ] + Q< } ] ]| § Â&#x160;Â&#x2DC; *" ] < QQ ÂŁ{ ] \ Â&#x2039;ÂŁÂ&#x2018; Â&#x2030; ] ~ "] \ Q+ < { < Q< Q + [ { + + < } ^ + < Â&#x201C;}

HRVATSKI PRAVNI CENTAR objavljuje

JAVNI POZIV za sklapanje ugovora o djelu s PROMATRA EM/IMA NA PROJEKTU â&#x20AC;&#x153;Pra enje postupanja policijskih sluĹžbenika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u podru ju nezakonitih migracija i azilaâ&#x20AC;&#x153; koji izvode Hrvatski pravni centar u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Nizozemskom vije em za izbjeglice, uz financijsku potporu MATRA programa Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske SadrĹžaj promatranja: sastoji se od promatranja postupanja policijskih i drugih sluĹžbenika prema nezakonitim migrantima i osobama koje izraze namjeru za podnoĹĄenje zahtjeva za azil ili podnesu zahtjev za azil odgovornoj osobi/tijelu (mogu nosti pristupa postupku azila). Promatranje se izvodi putem deĹžurstava (svaki promatra u pravilu jednom tjedno, u trajanju od 24 sata) te izlazaka na terensko promatranje tijekom deĹžurstva.

IZVJEŠE O KVALITETI VODE ZA PI E IZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA ME IMURSKE ŽUPANIJE ZA 2009. GODINU Prema l.26. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnos vode za pi e (NN 47/08) izvjeťtavamo vas o rezulta ma kvalitete vode iz vodoopskrbnog sustava Me imurske Şupanije.

U 2009. godini ispi vanje kvalitete vode za pi e provodilo se u vlas tom laboratoriju Me imurskih voda (unutarnji nadzor) te od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (vanjski nadzor). U laboratoriju Me imurskih voda uzorkovano je i laboratorijski ispitano 661 uzorak vode.

Tablica: Prikaz zdravstvene ispravnos vode za pi e u 2009. godini iz vodoopskrbnog sustava Me imurske Ĺžupanije

Godina 2009.

Pregledano uzoraka

Fizikalnokemijski neispravno

Zdenci Vodospreme MreĹža

160 204 297

Broj 1 0 1

UKUPNO

661

2

MikrobioloĹĄki neispravno

% 0,6 0,0 0,3

Broj 0 2 11

% 0 1,0 3,7

0,3

13

2,0

Fizikalnokemijski i mikrobioloĹĄki neispravno Broj % 0 0,0 0 0,0 1 0,3 1

0,15

Ukupno neispravnih uzoraka Broj 1 2 13

% 0,6 1,0 4,4

16

2,4

Tijekom 2009. Hrvatski zavod za javno zdravstvo uzorkovao je ukupno 8 uzoraka vode sa izvoriĹĄta NedeliĹĄ e i Prelog te je izvrĹĄena â&#x20AC;&#x153;Câ&#x20AC;? analiza is h koja obuhva a oko 130 parametara. Svi uzorci odgovarali su Pravilniku o zdravstvenoj ispravnos vode za pi e (NN 47/08).

Trajanje promatranja: od 1. svibnja do 31. listopada 2010. Prije po etka promatranja izabrani promatra i duĹžni su pro i edukaciju za promatranje (tri jednodnevna treninga), a za vrijeme trajanja promatranja biti dostupni tijekom dogovorenog deĹžurstva neprekidno 24 sata.

Mjesto promatranja: ustrojstvene jedinice MUP-a nadleĹžne za nadzor drĹžavne granice i postupanje prema strancima u VaraĹždinskoj i Me imurskoj Ĺžupaniji.

Uvjeti: - zavrĹĄen pravni studij, - hrvatsko drĹžavljanstvo, - mogu nost koriĹĄtenja vlastitog ili drugog prijevoznog sredstva te mobilnog telefona za vrijeme obavljanje promatranja i - prebivaliĹĄte ili boraviĹĄte na podru ju VaraĹždinske ili Me imurske Ĺžupanije.

Prednosti: - iskustvo u zaĹĄtiti ljudskih prava, - poznavanje osnova izbjegli kog prava, - poznavanje upravnog postupka.

Svojstvo promatra a nespojivo je sa svojstvom drĹžavnog sluĹžbenika i bivĹĄeg zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova RH. Uz prijavu treba priloĹžiti: - Ĺživotopis, - kopiju diplome pravnog fakulteta, - uvjerenje o nevo enju kaznenog postupka, i - neovjerenu izjavu o mogu nosti koriĹĄtenja vlastitog ili drugog prijevoznog sredstva te mobilnog telefona za vrijeme obavljanje promatranja.

Prijave treba poslati poĹĄtom ili dostaviti u roku 15 dana od dana objave ovog poziva na adresu: Hrvatski pravni centar, Hebrangova 21, 10000 Zagreb.

Detaljnije informacije vezano uz ovaj poziv dostupne su u Hrvatskom pravnom centru, na broju telefona 01/4873 965 ili putem e-maila hpc@hpc.hr

Informacije 55

| Q $ '

TUŽNO SJE ANJE | | Q]+ ]| { < <]{ +

MATIJU ZRNA [ > Â&#x201D; ÂŁ }

Â&#x2C6; Â&#x201D; <]~ Q < | Q Q { Q ] ] Â&#x201D; Q Q " Supruga Katarina, sinovi Ivan i Zvonko s obiteljima

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme,poĹželjnoradnoiskustvo,znanje stranog jezika, voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 g a.

Lidija Apostolovski. Natje aj otvoren do 28.02.2010.g.

2. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica AKOVEC AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU za poslove savjetovanja klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruĹžanje uslugeponudeisklapanjeugovoraoosiguranju,prezentacija i promocijatvrtke, pruĹžanje podrĹĄke klijen ma, SSS, VĹ S, VSS , na neodre eno vrijeme, poznavanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, poĹželjno radno iskustvo na istim ili sli nim poslovima, poslovna i prodajnaorijentacija,sklonost mskom radu, dinami nost i upornost, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 314006, 098-191-4343 ili na e-mail: dijana. kolac@allianz.hr Natje aj otvoren do 31.03.2010.

3. DOM-Ĺ ESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU 2, traĹži 2 ISTA ICE, 4 NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 15.03.2010.g.

4. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄ e, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodre eno vrijeme, javi se na 543247, 098-248299. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

5. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obavezno radno iskustvo, na odre eno vrijeme s mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9182092. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

6. Ljekarna mr. ph. DRAGICA-BLAGUS VI ANOVI STRAHONINEC, akove ka 26, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE na neodre eno vrijeme, javi se osobno na tel.363-244, 098-1312300. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

7. SPORT-INd.o.o.SELNICA,Stepin eva 10,traĹži5PARKETARAâ&#x20AC;&#x201C;PODOPOLAGA A na odre eno vrijeme, rad na terenu, javi se osobno ili na tel. 861-057, 099573-0088 ili e-mail:sport-in@ck.t-com. hr Natje aj otvoren do 22.02.2010.

8. INSTALACIJE TUKSAR d.o.o. G. Kraljevec, Marof 13, traĹži 1 KV MONTER CENTRALNOGGRIJANJAIVODOINSTALACIJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 095-9025038. Natje aj otvoren do 27.02.2010.

9. BUJAN d.o.o. PRETETINEC 205, traĹži 1 GRA EVINSKI TEHNI AR-visokogradnje sa obaveznim radnim iskustvom 5 godina na neodre eno vrijeme uz probni rad, samostalnost u radu, poĹželjan stru ni ispit, javi se 829565, 098-388689. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

10. TUS-TRADE d.o.o. Caffe bar MURA SVETI MARTIN NA MURI, traŞi 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na g. Žalar Emilu na br. 868-466 ili 098-242878. Natje aj otvoren do 28.02.2010.g.

11. BISTRO MLINAREC PRELOG, K. Zvonimira 30, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javi se na 098-9371863. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

12. MEC d.o.o. NEDELIŠE, R. Kon ara 16a, traŞi 1 GRAFI KI INŽENJER 2 GRAFI KA STROJARA - RAD NA STROJU, ekso sak, rad na stroju, na neodre eno vrijeme, uz probni rad, poŞeljno radno iskustvo, znanje engleskog jezika, znanje rada na ra unalu, mjesto rada Pribislavec, Industrijska zona, javi se na 091-517-5845. Natje aj otvoren do 03.03.2010.g.

13. CosmopolitanLifeViennaInsurance Group d.d., AKOVEC, K. Tomislava 2/1, traĹži ZASTUPNICI OSIGURANJA-viĹĄe izvrĹĄitelja, SSS, VĹ S. VSS, na neodre eno vrijeme, poĹželjno, radno iskustvo, voza ki ispit, â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Informa ka znanja.

Od kandidata se o ekuje mo viranost i ustrajanost te komunikativnost za rad na poslovima osiguranja â&#x20AC;&#x201C; javi se osobnu poslodavcu na gornju adresu ili 040-313-530, 091-4899768. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

14. Ugos teljski obrt AMADEUS PLEĹ KOVEC 160 A, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 095-9081063,postoji mogu nostsmjeĹĄtaja. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

15. GRATURS d.o.o. STRAHONINEC, M. Kova a 23, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, GRA EVINSKIRADNIKnaodre enovrijeme, javi se osobno ili 098-257-663.

Natje aj otvoren do 28.02.2010.

16. Zidarsko-fasaderski obrt M. Srnec G.HraĹĄ an, akove ka 43, traĹži 2 KV, PKV ZIDARA na odre eno vrijeme, javi se na 858-391, 098-241-656. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

17. FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-435957. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

18. TEUSS BB d.o.o. M. SREDIĹ E, traĹži 5 SOBOSLIKARA, 5 MONTERA SUHE GRADNJEnaneodre enovrijeme,javi se na 311-510, 098-486-256. Natje aj otvoren do 03.03.2010.

19. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, V, traĹži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 Ĺ PAHTLERA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javiti se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

20. MT Tvornica arapa d.d. AKOVEC, Neumannova 2, traĹži 3 KV, SSS MEHATRONI ARA za popravak plete ih (kompjuterskih) strojeva na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, znanje rada na ra unalu, javi se osobno sa pismenom zamolbom.

Natje aj otvoren do 28.02.2010.

21. Trgovina za sve AKOVEC, Trg Republike 6, traĹži 2 PRODAVA A TEKSTILA na

neodre eno vrijeme, javi se osobno ili dostavi pismenu zamolbu. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

22. KERMAN d.o.o. NEDELIĹ E, VaraĹždinska12,traĹži1VĹ S,VSSsistemadministratorrazvojtelefonijeunutarkabelske televizije,poznavanjera unalnihmreĹža, implementacija mobilne telefonije na Internet telefoniju, na odre eno vrijemeuzmogu noststalnogradnogodnosa, znanje engleskog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., Ĺživotopis dostavi na gornju adresu ili na e-mail: info@kerman.hr Natje aj otvoren do 08.03.2010.

23. INSTALACIJE BO KAJ d.o.o. DOMAĹ INEC, Glavna 223, traĹži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098-745412. Natje aj otvoren do 08.03.2010.

24. MARAVI - INŽENJERING I KONSTRUKCIJE d.o.o. NEDELIŠE, Livadarska 53, traŞi 1 ING. STROJARSTVA na neodre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

25. RUSTICAd.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traĹži 1 PIZZA PEKAR; 1 POMO NI KUHAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec i VaraĹždin, javi se na tel. 312-207. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

26. MONIKA - Radionica kola a, IVANOVEC, J. Broza 117, traĹži 4 KV, PKV KUHARA, SLASTI ARA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, rad u dvije smjene, javi se na 337-127,099-2141789,natje ajotvoren do 28.02.2010.

27. Poljoprivredni proizvo a BraniĹĄa Nenad, Belica, B.Radi a 73, traĹži 1 RADNIKA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre enovrijeme,poĹželjnovoza kiispit B kat., javi se na 098/699-529, natje aj otvoren do 12.03.2010., 28. O.M.T. d.o.o. IVANOVEC, M.P. MiĹĄkine 22, traĹži 2 KV TOKARA s radnim iskustvom na CNC strojevima - poznavanjeMAZATROL NAPRAVE;2TOKARA â&#x20AC;&#x201C; pripravnika na neodre enovrijemeuz probni rad, javi se na 338-120, natje aj otvoren do 28.02.2010.

29. Metal Ĺ poljari d.o.o., AKOVEC, mob. 098-1347-429, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec â&#x20AC;&#x153;Metropolaâ&#x20AC;?, natje aj otvoren do 10.03.2010.

30. ELOPLAST d.o.o., GARDINOVEC, traĹži 1 RADNIKA NA PLASTIFICIRANJU autolakirer, pomo ni radnik ili sli no na odre eno vrijeme, javi se na 098-9802688, natje aj otvoren do 28.02.2010.

31. GRADITELJSTVOâ&#x20AC;&#x153;GOGâ&#x20AC;?,IVANOVEC, J.Broza 107, traĹži 1 SSS GRA EVINSKOG TEHNI AR A (voditelj gradiliĹĄta), na odre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 095-861-4039, natje aj otvoren do 15.03.2010.

32. Proizvodno trg. zadruga ASTI, GORI AN, Murska 24, 4 PRODAVA A mjesto rada akovec Gabrec, na odre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 091-601-9333, natje aj otvoren

TUŽNO SJE ANJE do 26.02.2010.

33. Ugos teljski obrt APA, AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 32, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, skra eno radno vrijeme, javi se na 098-241-767, natje aj otvoren do 18.03.2010.

34. MARTI d.o.o. PRELOG, A. Ĺ enoe 10, traĹži 1 SSS, KV DJELATNIKA U OBRADNOM CENTRU - rad na robotu, 2 DJELATNIKA NA IZRADI BETONSKOG POSTOLJA na odre eno vrijeme, najava na telefon 646-379, osobni dolazak, natje aj otvoren do 28.02.20100.

35. Ugos teljski obrt â&#x20AC;&#x153;KAIROSâ&#x20AC;?, IVANOVEC,traĹži1KONOBARA/ICUnaneodre enovrijeme,javi sena 095-862-7912, natje aj otvoren do 10.03.2010.

36. MT AUTO d.o.o, PEKLENICA, Zrinskih 13, traĹži 3 TESARA, 3 ZIDARA na neodre eno vrijeme, rad na podru ju Me imurja, javiti se na 098-351-971, natje aj otvoren do 31.03.2010.

37. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;DADA BARâ&#x20AC;? MIKLAVEC, traĹži 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-261-229, natje aj otvoren do 17.03.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARKLEATHERd.o.o.,Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIHNAVLAKAZAAUTOMOBILEna odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.3.

2. RAIN KOMUĹ AR d.o.o., NEDELIĹ E; traĹži VIĹ E TRGOVA KIH PUTNIKA za prodaju sustava za iĹĄ enje (Rainbow Vacuum Cleaning System) na ugovor o djelu, uvje : KV, SSS bilo koje struke, potreban voza ki B kat. i vlastito vozilo; na teren se izlazi na ve dogovorene termine; poslodavac osigurava edukaciju,mjestoradaVaraĹždinska Ĺžupanija, najava na mob. 091/7640391 (od 9-14h) ili e-mailom: davor. komusar@rainkomusar.hr do 4.3.

3. VELEBIT OSIGURANJE d.d., VARAŽDIN; traŞi 2 ZASTUPNIKA (savjetnika) za VELEBIT Şivotno osiguranje d.d. za VaraŞdinsku Şupaniju, na odre eno vrijeme, uvje : min.

SSS, komunikacijske i prodajne vjeĹĄ ne, poĹželjno radno iskustvo u direktnoj prodaji; radi se u prodaji osiguranja na dogovorenim terminima, pismene zamolbe isklju ivo na e-mail: posao@velebit-osiguranje.hr do 4.3.

| |

JOSIPA BUJANA [ ¡ " ` ^ š ` * < \ Â&#x201D; | ~ < ] Â&#x201D; ] Q< < > Q ] ] Q < \ obitelj

IZ MATI NOG UREDA RO ENI Â&#x2C6; Â&#x2020;Â&#x2DC;Â&#x2021; Â&#x2021; ¯ Â&#x2019;{ Q ]\ } Â&#x2020; Q Âś Â&#x161; Â&#x2013;Â&#x; Â&#x161; ¥ŒÂ&#x;{ Q * Â&#x201D; Âś * Â&#x201A;Â&#x2DC;*Â&#x2020;ÂŚÂŹÂ&#x2DC;Â&#x; Â&#x2019; ¥Â&#x2DC;Â&#x161;ÂŹ{ Q Â&#x; ÂŻ Âś Â&#x2021;Â&#x2DC;> Â&#x161; Â&#x201A;Â&#x2013;ÂĄÂ&#x2DC;Â&#x;{ Â&#x161; ]\ " Â&#x; Âś Â&#x2020;ÂŚÂ&#x2DC; ŠŒ¡Â&#x2020; Â&#x2021;{ ]} Â&#x201D; ÂŚ Âś ¸ŒÂ&#x161;Â&#x161;ÂŚÂ&#x2DC;Â&#x2022; Â&#x2C6;Â&#x2013;Â&#x;} ÂĄÂ&#x2021;Â&#x2DC;Â&#x203A;{ Q Â&#x; Â&#x2022; Âś Â&#x2022;Â&#x2DC;Â&#x2020;ÂŚÂŹÂ&#x2DC; Â&#x2019; Â&#x2021;Â&#x2013;  Â&#x203A;{ Q Â&#x; " ~ } Âś Â&#x;Â&#x2013;Â&#x2DC; ÂŹÂ&#x2030;Â&#x2021;ÂŚ { Q ¡< Âś Â&#x2022;ÂŚ>Â&#x2DC;ÂŹÂ Â&#x161; ÂŚÂĄÂ&#x;Â&#x2DC;Â&#x203A;{ Q ÂŚ Â&#x201A; ~ Âś Â&#x2020;Â&#x2DC;¡Â&#x2DC; Â&#x2019;Â&#x2021;  ÂŚÂ&#x2021;{ ÂŚ Â&#x2022; Âś Â&#x2022;ÂŚ>Â&#x2DC; Â&#x161; Â&#x2013;Â&#x2021;¡Â&#x2013;¡{ Q * Â&#x201A; Âś Â&#x161;Â&#x2013;Â&#x2021; } Â&#x;Â&#x2DC; Â&#x201A; Â&#x2020;ÂŚ{ * Â&#x2022; Âś *Â&#x2DC;Â&#x; ÂŚ >Â&#x2013;Â&#x2021; Â&#x2DC;Â&#x2020;{ Q Â&#x2019; ] Âś Â&#x2030;Â&#x;ÂŹÂ&#x2DC; >Â&#x2013;Â&#x2021; Â&#x2DC;Â&#x2020;{ | " ÂŻ Âś Â&#x201A; Â&#x2DC; *Â&#x161;Â&#x2DC; Œ}  Â&#x2019;{ Â&#x2C6; <  œ ÂŹÂ&#x2DC;Â&#x; Â&#x2C6;Â&#x2013;§Â&#x;ÂŚ { Q Â&#x2022; < Â&#x; Âś ŠÂ&#x2021;Â&#x2DC;Â&#x; Â&#x;Â&#x2013; ŒÂ&#x;¡ Â&#x2DC;Â&#x2019;{ Q * § Âś Â&#x2021;Â&#x2013;Â&#x2019;Â&#x2013; Â&#x201A;ÂŚ*Â&#x2020;Â&#x2021;Â&#x2013; Œ { Q Â&#x2022;  Q Âś Â&#x161; Â&#x2013;Â&#x; Â&#x201A;Â&#x2DC;Â&#x161;Â&#x2013;ÂĄ{ Q ]Â&#x201D;  Q Âś Â&#x161;Â&#x2013; Â&#x2021;Â&#x2013; Â&#x;  Â&#x161;ÂŹÂ&#x2019;Â&#x2013;{ Q Â&#x2019; Q< } Â&#x2020; Q Âś Â&#x201A;Â&#x2021;Â&#x2030;Â&#x;Â&#x2013; Â&#x;Â&#x2013; Â&#x2DC;Â&#x2019;{ Q ÂŚ " Âś Â&#x2019;Â&#x2DC;ÂŹÂ&#x2DC; Â&#x2020;Â&#x2030;Â&#x2021;Â&#x2019;{ Â&#x; Âś Â&#x2020;Â&#x2013;Â&#x2022;Â&#x2013; ÂĄÂ&#x2013;} Â&#x161;Â&#x2030;Â&#x201A;{ Q ÂŹ Q Â&#x; Âś Â&#x161;Â&#x2DC;Â&#x;Â&#x2DC; Â&#x2022;ÂŚÂ&#x161;ÂŚ   Œ { Â&#x2022; } Âś Â&#x2020; Â&#x;Â&#x2DC; Â&#x2020;Â&#x2030;Â&#x2021;Â&#x2019;{ Â&#x2019; Q< Â&#x; Â&#x160; "Â&#x2018;

VJEN ANI Â&#x201A; ~ Â&#x2022; Â&#x2020; Â&#x201D; { ÂŹ " Â&#x2021; Â&#x201D;+ | Â&#x2C6; < } { Â&#x161; ]\ " Â&#x2013; Â&#x201D;]Â&#x201D; \ Â&#x2C6; } { Â&#x2022; § Â&#x; Â&#x201A; < { Â&#x; Â&#x2020; + Â&#x2022; Â&#x2C6; { Â&#x; Â&#x2021; \ < > | Â&#x160; "Â&#x2018;Âś Â&#x2DC; > < Â&#x2019; [ Â&#x160; "Â&#x2018;Âś ÂŚ| Â&#x2019; Â&#x2C6; < ¡ | Â&#x160;Â&#x2022; *]} \ < " Â&#x2018;Âś Â&#x2022; ÂĄ ]\ *< } Q Â&#x; Â&#x160;Â&#x2022; * Â&#x201D; Â&#x2018; UMRLI § " Â&#x2020; " Â&#x2019; ÂŁ ÂŁ { Â&#x2019; < > < Â&#x2C6; Q ÂŁ ' { Â&#x2019; < Š | Â&#x201D; Â&#x2019; ÂŁ ' { Â&#x2DC; > \ Â&#x2022;]Q< ÂŁ Â&#x2039; { Â&#x2C6; Â&#x2020; ÂŁ'^ { ÂĄ ] ¡< ÂŁ Â&#x201C; { *< + Â&#x2019; ] ÂŁ ^ { Â&#x2022; < Â&#x201A; Â&#x201D; Â&#x2013; Â&#x201D; ÂŁ { Â&#x2DC; <] ÂĄ] ÂŁ ^ { Â&#x2022; ÂŻ Â&#x2019; [ ÂŁ' {  < Â&#x2020; } * Â&#x201D; ÂŁ Â&#x201C; Â&#x160; "Â&#x2018;Âś Â&#x2DC; <] Â&#x201A; ÂŁÂ&#x2039;^ Â&#x160; "Â&#x2018;Âś ÂŹ] Â&#x2022; ] " ÂŁ Â&#x160;Â&#x2019; < \ Â&#x2018;Âś Â&#x2DC;]|]Q< Â&#x2022;] ÂŁ' Â&#x160;Â&#x; Â&#x201D; Â&#x2018;Âś *< + ÂĄ | ÂŁ` { Â&#x2022; ÂĄ Â&#x201D;+ Â&#x2019; } ÂŁ { ÂŹ Q + Â&#x2019; Â&#x201D; ÂŁ Â&#x2039; { Â&#x2DC; [ Â&#x2019; ÂŁ

Â&#x160;Â&#x2C6; |Â&#x2018;Âś Â&#x2022; Â&#x; ÂŁ' { ÂŹ Â&#x; ÂŁ ` Â&#x160;¡< | Â&#x2018;

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, moĹže odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr OPEL ASTRA 2.0DTI Njoy mod. 2004.g., 1.vlasnik, karavan, 112tkm, servisna, odli an, 6.400 eur, mob. 095/5541-204 RENAULT TWINGO 1997.g., reg do 5/10, 4 nove zimske gume, CD, 1.950 eur, mob.

099/415-8452 PRODAJEM MERCEDES c220 esprite 1995.god., motor u odli nom stanju, klima, puno dod. opreme + zimske i ljetne gume, za 4.999 eur, tel: 098 90736 95 PRODAJEM MB Vito 1997.g., putni ki, odli no stanje, klima, basta, kuka, mob.

098 464 668 SE AT IBIZ A 1.6i 20 0 0. g., reg. do 4./10., sva oprema, 3.600 eur, tel: 098/9433-901 Ĺ KODA FABIA 1.4 MPI 2002.g., reg. do 6./10., klima, podiza i, servo, povoljno, tel: 329-123 PRODAJEM TAM 80 T50 sa dizalicom 1990.g., Tel: 091/256-5852 PEUGEOT 207 HDI Trendy mod. â&#x20AC;&#x2DC;07.g., 1.vlasnica, sva oprema, 54tkm, servisna, besprijekoran, 8.900 eur; mob.

091/9349-423 Ĺ KODA FABIA 1.4 combi 2007.g., abs, klima, 1.vl., servisna, hitno, za 38.000 kn, tel: 099/518-73-85 MERCEDES ML 280 cdi AMG 2006.g., xenon, navigacija, koĹža, 45.500 eura s PDV-om, mob. 098/393-000 AUDI A4 1.8 20V 1995.g., srebrni metalik, zimske + ljetne gume s felgama OZ, zatamnjena stakla, auto je spuĹĄteni, tel: 095 5180 998 PRODAJEM DAEWO LANOS 1.4se, 1.vl., reg. do 9./2010. tel: 098/213-724 PRODAJEM ETIRI nove ljetne gume SAVA PERFECTA 175/65/14, je ino!!! mob.

098/592-437 PRODAJEM SKUTER SYM 2006.god., mob. 091 523 7770 PRODAJE SE RENO 5 CAMPUS 1992. god., reg. do 7mj. i golf III td za dijelove 1993.g., klima, ĹĄiber. mob 098/553-225 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 GLX 1991. god., neregistriran. mob. 098/491-636 BMW 530D e60 2003.g., crni, klima, ĹĄiber, alu 19, zatamnjena stakla, reg. do 2/2011.g., za 17.000 eur, tel: 098/593-004 BMW 525 TDS 1997.g., reg. god. dana, full oprema, 220tkm, za 5.950 eur, mob.

095 810 2229 PRODAJE SE FIAT TEMPRA 1.4 benz.

1993.g., neregistriran, u dobrom stanju, 213.590 km. Povoljno! mob.

098/231-204 Nina BMW 530D automa k touring 2006.g., u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062 BMW 320D 1999.g., crni, 8.900 eur, mob. 095/90-77-062 L AND ROVER freelander 2.0 TD4 2005.g., ful oprema, serv. knj., mob.

095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i 2000.g., japanac, 2.vl., serv. knjiga, mob. 098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 KUPUJEM osobno ili kombi vozilo bilo koje godiĹĄte/stanje ili mijenjam za skuter. mob. 092/263-8882 PRODAJEM OPEL KADET 1.4 1990.g., reg. do 4./10., je ino, mob. 098/1871-338 OPEL VEC T R A B 199 0. g., reg. do 30.6.2010., 5vr., puno dodatne opreme, odli no stanje, cijena 4.200 eur, mob.

098/9477-054 DAIHATSU APPLAUSE 1.6X u dobrom stanju, mob. 091/8837-902

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

PRODA JEM OPEL VEC TRU 1.6 16V 1996.g., dobro o uvana, neregistrirana, vrlo povoljno, mob. 099/2151-969 PRODAJE SE OPEL KADET 1.6i 1991.g., reg. do 31.3.2010., ispravan, 106tkm, mob. 098/9272-857 OPEL ASTRA 1.4 GTC 2005.g., 33tkm, metalik siva, reg. do 7/10., odli no o uvana, garaĹžirana, 1.vl.

Tel: 098-980-7042 VW GOLF III 1.9D 9.mj./95.g., servisiran, nove zimske gume, veliki servis na 170tkm, moĹže i zamjena za skuplje dizel vozilo, mob. 098/908-1222 R EN AU LT S C EN I C 1 .9 D 12 /20 0 1 ., reg. do 12/2010., 101.000 km, mob 091/233-21-29 PRODAJE SE HONDA CIVIC coupe 1.5 16v (74kW) 1994.god., cijena 2.999 eura, mob. 098/9422-845 RENAULT TWINGO 1.2 1997., reg do 5/2010, 4 nove zimske gume, CD, 1.950 eura, mob. 099/4158-452 PRODA JEM MOTOR M14 , reg. do 21.4.2010., za 2.000 kn, te prodajem preĹĄu za groĹž e od 100lit., i metalne galge za 500kn, tel. 360-606 REN. MEGANE 2001.g., reg do 1/011., za 3.650 eur; opel corsa 1996.g., reg. do 12/010., dizel, za 1.750 eur; old mer kadet c reg. do 12/010., za 999 eur x. mob.

098/777-095 PRODAJE SE MAZDA 323i 16V 1300ccm 1992.g., reg. do 10/010., za 7.900 kn â&#x20AC;&#x201C; hitno, mob. 095/529-8280

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Zetor, Ursus i sl., moĹže neispravan, nekompletan ili u loĹĄijem stanju. mob. 092/205-1831 PRODAJEM kukuruz u zrnu i vinsku rakiju, tel. 040 829 462 PRODAJE SE plug dvobrazdni, tanjura a 20 diska i sija ica dvoredna, te vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo 45, 48 ili 55 KS sa kabinom, od 1. vlasnika, od 1988.-1998. god., a PRODAJEM mulja u za groĹž e, kao nova i preĹĄu za groĹž e, izuzetno uĹĄ uvanu. tel. 099/784-1989 PRODAJE SE STO NI KRUMPIR po cijeni od 10 kn/30kg (vre a), tel: 098 1616 759 PRODAJEM TRAKTOR Ferguson 1963g, MF 25ks, sa priklju cima, za 2.000 eur, tel: 091/949-7254 PRODAJEM KOMBAJN za krumpir Ana, plug dvobrazdni, tanjura a 24 diska. mob. 091 761 3006 PRODA JEM TRAKTOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJEM LUĹ ARU i sija icu za kukuruz, cijena 2.000 kn, sve ispravno, mob.

098/930-1431 PRODA JE SE SIJENO u balama, tel.

822-254 PRODAJE SE el. 3-fazni motor sa eki arom i ku jom u ispravnom stanju, sijeno u balama i otava, tel. 635-238 PRODA JEM TRAKTOR Ursus 120KS, prikolice kiper 1 i 2-osovinka, kombajn New Holand, bera 4-redni Burgon, tanjura e Olt 20 diska. tel. 682-180 ili 098/170-5311 ODGOVORNA, STRPLJIVA I SMIRENA OSOBA traĹži posao uvanja djece u svom stanu, radnim danom i preko vikenda. Cijena prema dogovoru. Tel. 098 645 036 PRIMA M NA N JEGU I SKRB s t ari je i nemo ne Ĺženske osobe, mob: 091/785-3581 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu tel. 091 559 4332 PRODAJE SE TRAKTOR s kosom i kabinom Stayer, tanjura a, plug IMT, kosa zadnja i bo na, okreta SIP, silokombajn SIP i utovariva za IMT 539, tel. 865-126 ili 091/517-5821 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo 45, 48 ili 55 ks, uĹĄ uvan, s kabinom, od 1.vl., a PRODAJEM traktorsku gajbu za svinje sa dvoja vrata, novi hrastov pod, u odli nom stanju, tel. 099/784-1989 MULJA A ZA GROĹ˝ E â&#x20AC;&#x201C; kao nova, mob.

099/784-1989

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

TR A ŽIM ŽENSKU OSOBU za uvanje djeteta u ku i u Šenkovcu, mob.

099/6763-931 TRAŽIM POSLOVE IŠENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA za iť enje ku e i dvoriťta u akovcu, mob.

091/572-4557 TRAŽIMO DJELATNIKA ZA RAD u akove kom azilu za napuťtene Şivotinje.

091-8988-004

NEKRETNINE - PRODAJA HITNO SE PRODAJE NOVA KU A s oku nicom od 2000 m2 u KriĹžovcu, vrlo povoljno, cijena 60.000 eura.

Info na tel: 099 705 4043.

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

PRODAJE SE NAMJEĹ TEN STAN u centru akovca od 82m2 + tavan od 48m2, podrum, ĹĄupa i malo dvoriĹĄte, novorenovirana kupaonica, cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

MRĹ AVITE POMO U BIOTER APIJE â&#x20AC;&#x201C; brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI Ĺ˝ELJELI POMO I U Ĺ ETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAĹ˝A GARAĹ˝NIH VRATA, roleta, Ĺžaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 ADAPTACIJE KU A, STANOVA i dr. prostora, te izrada strojnih glazura, Ĺžbuka i industrijskih podova. Tel. 040/868-808 ili 091/561-5164 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju ĹĄkolu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135.

INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE - dolazak u VaĹĄ dom, cijena 40 kn/60 min. Mob: 099/6699-007, Dario POPUNJAVAM PRIJAVU POREZA na dohodak. mob. 098 600 110 APSOLVENTICA DAJE INSTRUKCIJE iz njema kog za osnovnu i srednju ĹĄkolu te prevodi tekstove s njema kog i obrnuto.

Tel: 855-632.

TRAŽIMO VOLONTERE ZA POMO u radu akove kog azila za napuťtene Şivo nje. Javite na se na 091-8988-004.

KOTORIBA - Prodaje se ku a prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvoriĹĄte, garaĹža, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682 240 KU U od 340m2, podrum 120m2, sa 400m2 poslovnog prostora u Koprivnici prodajem, mob. 098/996-4122 PRODAJE SE KU A u Sivici, struja i voda, (plin do ku e), nazva na broj:098/173-84-25 PRODAJE SE VIKENDICA U PLEĹ KOVCU, sa strujom i vodom, plin uz cestu, 50m2 stamb. prostora, sa podrumom i sa dvoriĹĄtem bez vinograda, za 35.000 EUR! NEKRETNINE MARAS 098/331-535.

PRODAJE SE ODMAH USELJIVA KU A u Maloj Subotici. Hitno i povoljno! mob.

098/524-971 PRODAJE SE KOZMETI KO-MASAŽNI SALON od 23m2, novoure en i opremljen u centru akovca. tel: 091-527-3922

Prodajemo stan 120 m2 u akovcu F. Pun eca 4, novogradnja, vlasniĹĄtvo tvrtke. tel: 098/241-126 PRODAJEM KU U s oku nicom od 3309m2, garaĹžom, ĹĄumom, cijena 50.000 eur, kontakt tel. 091/587-3632 ili 0043/664-9141-377 ili 0043/664-921-6550 PRODAJEM GRUNT od 2 jutra i 217 hva u Mar nuĹĄevcu, sa starom seoskom ku om, dvor, zidani gosp. objekt, oranica, uz cestu na brijegu s pogledom na okolicu, tel 091-1261-974 PRODAJEMO GRADILIĹ TE u NedeliĹĄ u vel 1050m2, mob. 091 523 7770 PRODAJEM DVOSOBNI STAN na 3. katu, renoviran, K., Vukovarska, tel.

098/9465-206 PRODA JE SE MANJA KU A u Drago slavcu i ku a katnica u Ĺ enkovcu. tel: 099/67-14-888 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul.

P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel. 092/24-53-243 ZAGREB, jednoipolsobni stan, kriĹžanje Savske i Vukovarske, 50m2, 1.kat, prodajem, tel. 098/208-674 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 FRIZERSKI SALON novi, akovec, ul. Lj. Gaja, namjeĹĄten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni s garaĹžom, novogradnja, Mihovljan ispod Ĺ afrana, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 46m2, u centru k, visoko prizemlje, brojila etaĹžirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u centru k, s dvoriĹĄtem hitno i povoljno, zva poslije 16 sa na tel. 091/585-7278 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, ĹĄiroko dvoriĹĄte, uvedeni tel., struja i voda, mob. 098/9262-140 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Sv. KriĹžu na gl. ces k-Prelog, izgra eni temelji i podrum, priklju ak vode, mob. 091/5636-323 PRODAJEM NOVOGRADNJU u Strahonincu, te vikendicu s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, mob. 098/749-131 KUPUJEM VINOGRAD, moĹže i prazna ili zapuĹĄtena parcela na lokaciji GradiĹĄ ak, mob. 099/564-7137 PRODA JE SE KU A u Sivici, mob.

098/173-8425 PRODA JE SE KU A visoka prizemnica s gosp. zgradama u Pretetincu, mob.

091/579-6352 PRODA JEM dvoetaĹžni 4-sobni APARTMAN u Medulinu s pogledom na more od 67,17 m2, klima, 50m od mora, mob.

091/123-4556 PRODAJEM ILI MIJENJAM uz doplatu novi namjeĹĄteni apartman s dvoriĹĄtem u Novalji, za imanje u gornjem Me imurju, mob.

091/505-8885 PRODAJEM NOVE STANOVE u urbanoj vili Jug akovca, mob. 098/241-232 KOPRIVNICA, obiteljska ku a na LeniĹĄ u, 250m2, prodajem, tel. 098/208-674

23. velja e 2010.

PRODAJEM 2-soban STAN u akovcu od 53m2, ure en, useljiv, centar k, Uska ul., cijena 59.000 eur, mob. 098/552-880 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, tel. 363-929 ili 098/925-4619

IZNAJMLJIVANJE AKOVEC, Kvaternikov trg (centar), PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE POSL. PROSTOR 370m2; â&#x20AC;&#x153;Megaparkâ&#x20AC;?, Ĺ˝rtava faĹĄizma 4: IZNAJMLJUJU SE KANCELARIJE, POSLOVNI I SKLADIĹ NI PROSTOR. Informacije: info@helcom-trade.hr ili tel. 042/659-680

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN, komforni, namjeĹĄten stan u strogom centru akovca, moĹže i studentima. Mob: 098/177-1559 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u strogom centru akovca od 21m2, tel.

040/390-456 AKOVEC-JUG, dvosoban namje ĹĄten stan od 56m2, iznajmljujem. Tel. 095/832-3242 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM UHODANI POSLOVNI PROSTOR u akovcu vel. 240 m2 koji se sastoji od 3 dijela (90, 60 i 90 m2), vl. parking, blizina Ĺželj. kolodvora, odli na lokacija. mob. 091/1234-091 I Z N A M L J U J EM S TA N u a ko v c u , V. Nazora, 45m2, namjeĹĄten, tel: 095/551-0089 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namjeĹĄteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + reĹžije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom SrediĹĄ u, pla anje samo reĹžija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/241-583 IZNAJML JUJEM POSL. PROSTOR od 25 i 30m2 za ured ili tihu djelatnost, te skladiĹĄte od 100m2 u centru, mob.

098/284-308 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u Strahonincu od cca 400m2, prizemlje i kat, mob. 098/229-285 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM POSL. OBJEKT s trgovinom i cafe barom, sve opremljeno, 300m2, veliki parking, moĹže i druge namjene, okolica k, mob.

099/723-6636 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 45m2, vrlo povoljno, u k, pogodan za kanc. ili mali obrt. mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERE u k, namjeĹĄtena i nenamjeĹĄtena, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI APARTMAN za no enja ili popodnevni odmor, okolica k, diskrecija zajam ena, mob.

092/254-9613

POSAO ML A A ŽENSK A OSOBA hitno traŞi honorarni posao. Nazvati na mob.

099/511-4505 TRAŽIM POSAO VOZA A KAMIONA - nije bitno dali se vozi kod nas ili u inozemstvo, koristim se engleskim i njema kim, radno iskustvo 13g na kamionu me unarodne, imam 41g. i obitelj. mob.

098/926-3867 PONUDA HONORARNOG POSLA - pla enost po u inku, mob. 098/242-335 KERAMI AR s dugogodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob.

098/626-876

otvaramo salon PVC stolarije u akovcu

KVALITETA MARLEX 098/600 047

23. velja e 2010.

VLASNIK IZNAJMLJUJE POSLOVNI PROSTOR i iznajmljuje se ka u centru k, mob. 091/9479-814 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN U STAMBENO-POSL. OBJEKTU, Ĺ enkovec, mob 098 181 3087 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENI DVOSOBNI STAN/KU A na jugu u akovcu, mob 091/799-7583 IZNA JML JUJE SE NAMJEĹ TENI JEDNOSOBAN STAN u akovcu, ul. Ivana pl. Zajca preko puta Konzuma, mob.

098/854-034 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namjeĹĄteni stan u Ĺ enkovcu, M. Tita 50, poseban ulaz, mob. 098/975-3289 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru k, male reĹžije, povoljno, mob.

091/790-2822

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIÄ&#x2020;I, B BIJ BI JE ELI I GRAHORASTI GRA G GR RA AHO ORA RA AS STI S TI D OSTAVA! DO OS O STAVA! A , PRODAJE SE SVINJA teĹž. oko 160kg, muĹĄka, nemasna, mog. klanja, cijena po dogovoru, tel. 095/543-8336 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM Ĺ TENCE Hrvatskog Ov ara stari 3.mj istokrvni, o iĹĄ eni od parazita, prisutna oba roditelja, cijena 300kn, mob.

095/903-8509 PRODAJEM PAPIGE TIGRICE vrlo je ino, zva poslije 15 sa na mob. 098/803-391 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, rozele, pjevaju e i aleksandre, te srebrne, zlatne i pla naste fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJEM DVIJE SVINJE od 120kg, crveni krumpir, crveno zelje i grah, tel. 853-258, N. Selo Rok PRODAJU SE Ĺ TENCI koker ĹĄpanijela, mramorni, tel. 091/530-9660 NJEMA KI BOKSERI Ĺžuti, s rodovnikom, mogu e udomljavanje po . 4.mj., tel.

042/641-417 PRODAJE SE MUĹ KI Ĺ ARPLANINAC star 5mj., od vrhunskih roditelja, tel. 337-893 PRODAJEM ILI MIJENJAM GOLUBOVE plave kinge i kovane paunaĹĄe, te patuljaste ukrasne ze eve, vrlo povoljno. mob.

099/7535-922 PRODAJU SE SVINJE za klanje od 140kg, tel. 347-313

Oglasnik 57

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

PRODAJEM digitalne receivere. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 400 kn, mob.

098/777-022 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122;, 20xoptical, 800x dig. zoom, 1.vl., orig., upute i ku ja, mob. 099/414-9028 PRODAJEM PC, star 2 g, u odli nom stanju, Windows XP sa osnovnim programima, AMD Athlon 64 x2 3600+,2.00 GB RAM, 250GB HDD, DVD-RW DVR 111D. Cijena 1.400kn. Kontakt na e-mail eyevision. sun@gmail.com ili na 098/184-2040, mogu a dostava PRODAJEM RABLJENO RA UNALO - ispravno, cijena 350 kn, mob. 095/8489-753.

PRODAJEM MONITOR 14â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; CRT, stereo zvu nike, tipkovnicu i miĹĄ, sve ispravno i uĹĄ uvano, cijena 150 kn. mob.

098/903-7239 PRODAJEM TV Grunding 60 ekran i tv Schneider 55 ekran, txt, ispravni, cijena po dogovoru, tel. 390-073 KUPUJEM RABLJENI MONITOR za kompjutor, mob. 098/587-298

RAZNO PRODA JEM T HUJE columne i sma ragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM dj. sobu na kat s madracom i stepenicama cca 4m duĹž., plavo sa sme im, odli no o uvana, cijena 7.500kn - moĹže i na rate, mob. 098/463-465 PRODAJEM 2 stola za blagovaonu i el. bojler od 80lit. za kupaonu, mob. 099/414-9028 PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata.

Tel. 858-424 PRODAJEM GODIĹ NJE KARTE za vlak relacija k-Zg, 40 karata u pola cijene, mob.

098/562-975 PRODAJEM fiksni masaĹžno-kozmeti ki leĹžaj (novi, nekoriĹĄteni) i grija para na.

Tel. 099/561-9127 ODGOVORNA I PRISTOJNA OSOBA traĹži iĹĄ enje i peglanje u k i okolici, te prodajemo kompl. bijelu spava u sobu sa zrcalima, je ino i akvarij od 14lit. s biljkama i ribama. tel. 334-012 ili 095/882-4526 PRODAJE SE svinja teĹž. oko 180kg i skuter Malagutti 50ccm u dijelovima te tritikal. tel. 866-625 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEMO dva radija, starina, i televizor starina neispravan i magnetofon na trake ispravan, te ford siera 2000.g., sve povoljno, mob. 091/3855-786

PRODAJEM MAĹ INU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispuĹĄta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJE SE aparat za mjerenje ĹĄe era u krvi Medi Sense Optimum, potpuno novi, nekoriĹĄten, veoma povoljno, mob.

099/500-4737 POVOLJNO PRODAJEM buĹĄilicu- eki Bosh GBH 2-18 RE profesional s koferom, mob.

091/515-4712 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli , madrac (100kn), skije s vezovima za 150kn, pancerice od 150-200kn, klizaljke od 150-200kn, el. plo a za ugradbeni ĹĄtednjak (200kn), klavijature Yamaha DX-21 za 200eur, gume 175/65/14 (4kom â&#x20AC;&#x201C; 800kn), moderni tapec. leĹžaj za 800kn, tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM: 1ha oranice u N. Selu Rok, plug 1-brazdni Olt 16cola, 2-brazdni plug 10 cola visoki 70cm, te njem. lovnog terijera starog 3g., dobar jamar i 1 par ĹĄtenci stari 2mj., jef no, mob. 099/7422-833 PRODAJEM: regal, stoli , dvosjed, leĹžaj, vitrina, stol + stolice, kau , fotelje, pisa i stol, ormare, tapec. garnituru, reĹĄo, hladnjak, tepih, ĹĄtednjak (3+1) i ostalo iz ku e, tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM ili mijenjam autoprikolicu za motornu pilu S hl ili partner, uredne ispravnos , te prodajem trupce ariĹĄa 10kom, poruĹĄeni ove zime, mob. 098/1868-111 PRODAJEM KUKURUZ u zrnu i rakiju vinsku povoljno, tel. 040 829 462 PRODAJEM VINO KVALITETNO muĹĄkat, sivi pinot, ĹĄipon, graĹĄevina, ĹĄtrigov ak, mogu a dostava, tel. 099/723-6636 PRODAJEM DVIJE PLINSKE PE I Termo i Alfa, tel. 313-711 PRODAJE SE KUTNA GARNITURA na razvla enje, nova, povoljno, tel. 343-746 PRODAJEM LAMBDA SONDU, univerzalnu Beru ozh 061-4 Ĺžice, te koĹžnu jaknu â&#x20AC;&#x153;rokericuâ&#x20AC;? vel. L, povoljno, mob. 098/170-4326 PRODAJEM PROZORSKA KRILA I BALKONSKA VRATA sa izo staklima raznih dimenzija â&#x20AC;&#x201C; povoljno, mob. 091 559 4332 KOĹ˝NA SJEDA A GARNITURA BEĹ˝ BOJE, 3-sjed, 2-sjed i fotelja, staro 2 mj. Zva poslije 17 sa na 040/868-139.

PRODAJEM Ĺ TEDNJAK Gorenje, 4plin+2struja, ispravan, povoljno, tel. 040/384-059 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklom, viĹĄe komada, tel. 098/241-150 PRODAJE SE CRNO I BIJELO VINO, te o iĹĄ eni orasi. mob. 098/723-135.

PRODAJEM GUMENI AMAC Maestral 9 s motorom, cijena 2.000 kn tel. 098/726-401 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM PVC KIOSK od 5 m2, mob. 098/726-401 PRODAJEM LUTKE ZA BUTIK veoma povoljno. mob.091/510-7255 PRODAJU SE plinske pe i, Vailant proto ni bojler (star 2g), te Vailant grijalica, povoljno. mob. 098/911-7041 KUPUJEM UGOS T I T EL JSKU OPREMU, inventar, namjeĹĄtaj, klima ure aj. tel: 099/67-14-888

KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlastite proizvodnje, bogato Ĺželjezom, mineralima, vitaminima prodajem. Ĺ aljem pouze em. mob 098 1379 366 PRODAJEM KUTNU GARNITURU, pariĹĄka no , moderan dizajn, niska, stara 2 g., u pola cijene, mob. 095/8666-417 PRODAJEM PROZORSKA KRILA i balkonska vrata sa izo staklom, razne dimenzije, povoljno mogu a zamjena, 091 559 4332 PRODAJEM: bicikl GIANT... rock shox vilica, Michelin gume, Shimano deore mehanizam, alu rama, kao nov, mob. 095/8666-417 PRODAJEM PROTO NI BOJLER Vailant, ivane ki kamen za terase i dj. bicikl CTB, sve vrlo povoljno, mob. 099/225-1070 PRODAJE SE Ĺ IVA A MAĹ INA, registar kasa i ku a u gornjem Me imurju, cijena 15.000 eur, mob. 098/160-2228 PRODJE SE ELEKTRO APARAT za varenje Varin 1500, te TIG TINY 160, mob.

091/150-4759 PRODAJE SE PIANINO Theodor Steinweg, star 115g., tel. 042/207-713

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoÄ&#x2021; je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAÄ&#x152;KE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ&#x2018;u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod Ä&#x152;ateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuÄ&#x2021;anstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI Ĺ˝ELJELI POMOÄ&#x2020;I U Ĺ ETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, takoÄ&#x2018;er HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

Kaja

TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

je azilska upavica. Nema psa u azilu koji ima tako ĹĄarmantnu frizuru kao Kaja.

Ro ena je 19.7.2005., sterilizirana i visoka 43 cm. Kaja je jako draga i voli se maziti. Po karakteru je mirna i stabilna, voli spavati, ali i kratke ĹĄetnje. Ve je dugo u azilu i stvarno se nadamo da e uskoro na i novi dom i dobiti drugu priliku.

Lina je sterilizirana kujica izuzetno dobre naravi. Mirna je i posluĹĄna, slaĹže se sa ostalim psima i voli da je se mazi i uva. Ro ena je 30.6.2006. i visoka je 40 cm.

Korina je ro ena sredinom 2005., mala je rastom, ima tek 35 cm i prekrasnu gustu crnu kovr avu dlaku. Veselog je pogleda i vrlo optimist po naravi. Jedino su joj o i uvijek tuĹžne jer je ve dugo u azilu i nada se da e dobiti novi i ljepĹĄi dom. Nije zahtjevna, treba joj malo hrane, kratke ĹĄetnje i malo ljubavi i paĹžnje.

ELEKTRONIKA PRODAJE SE televizor Grunding i spava a soba, mob. 098/9194-999 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOL JNO PRODA JEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver. Tel. 098/274-029, 099/4141-719

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

755

58

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

< |$ '

9/24/09 4:14:41 PM

23. velja e 2010.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

PREDSTAVLJAMO INTERIJER ure uje: Bruno Kontrec

Švicarski dizajn studio ZMIK, sa sjedištem u Baselu, krivac je za interijer ovoga frizerskog salona pod nazivom Na i. Jednovolumenski prostor podijeljen je na dva dijela, pri emu je sam ulaz u salon izveden na na in da su po zidovima polijepljene “tapete” izra ene od kopija listova iz Vogue magazina.

Drugi, operativni dio je u posve bijeloj boji, a izme u operativnih zona je vidljiva i oštra granica.

Život u malim prostorima 2.

Interijer svakog pa i najmanjeg (osobito najmanjeg) stambenog prostora morao bi pomiriti dvije stvari: funkcionalnost i izgled. Naravno, kod manjih prostora prioritet bi trebao pripasti baš ovom prvom – funkcionalnosti. Razumijevanje funkcija pojedinih prostorija ili zona u stanu te njihova zavisnost i povezanost od krucijalne je važnosti kada imate ograni en prostor. Prije svega planirajte raspored funkcionalnih zona, nakon toga planirajte dispoziciju najvažnijih elemenata, a zatim se polako fokusirajte na boje, detalje i dekoracije.

Što se morate zapitati prije ure enja?

Nemojte ništa raditi stihijski, neplanirano, svemu dajte dovoljno vremena i dobro razmislite. Ali prije nego što po nete ure ivati svoj mali stan, postavite si sljede a pitanja: Što želim dobiti od interijera svog stana? Koji su moji prioriteti?

Koje elemente želim uklju iti u interijer? Koji elementi su mi najvažniji? Za koga u ure ivati stan?

Ho u li ja živjeti u njemu ili u ga

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

iznajmljivati? Koliko dugo u biti u njemu prije nego se preselim? Ho u li uskoro imati dijete ili više njih?

Imam li tendenciju traženja novog stana u skorije vrijeme? Kakav raspored preferiram? Volim li više otvorene stambene prostore ili su mi draži manje prostorije?

Jesam li spremna/spreman u initi neke hrabre i odvažne promjene?

Ne bojte se djelovati odvažno kad je u pitanju vaš prostor i raspored elemenata, boja ili dekora, pogotovo ako imate dovoljno vremena/ mogu nosti/energije (ukoliko nemate, a ipak bi htjeli, razmislite o angažiranju profesionalca).

Koliko ljudi e živjeti u stanu?

Trebaju li oni razdvojene sobe ili dijelove stana? Ukoliko imate djecu, obavezno im osigurajte optimalni prostor. Koje su vam dnevne navike? Provodite li ve inu dana kod ku e ili vani? Kada ste kod ku e, gdje najviše boravite? Koliko vremena provedete rade i u kuhinji, a koliko odmaraju i u dnevnoj sobi?

Kakva vrsta mjesta za odlaganje vam je najpotrebnija? Ovisno o koli ini stvari koju posjedujete, toliko i mjesta vam je potrebno za njih.

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

Koja e prostorija služiti kojoj svrsi? Ovisno o vašim a initetima i radovima u ku i te o de iniciji prostorija (strane svijeta, dnevna svjetlost, na in i koli ina grijanja, položaj stana naspram ostalih prostorija u zgradi …), odredite i njihove funkcije.

Nakon što ste odgovorili na ova pitanja, trebali bi imati neke smjernice na koji na in krenuti u dizajniranje i ure enje vašeg stana.

Krenite u ure enje stana Znate vaše a initete, de initivno ste odlu ili uvesti neke promjene i prilagoditi se novom životnom prostoru. Imate pred sobom iscrtani tlocrt stana i stojite u sredini istog te razmišljate logi nim redoslijedom.

Pretvaranje malih stanova i garsonijera u ugodan i privla an životni prostor s apsolutno svim funkcijama može se u initi kao nemogu zadatak, ali, vjerujte, to ne mora nužno biti tako ukoliko slijedite neka (ili sva) od ovih pravila: 1. Pro ite iste korake kao i kod dizajniranja stana ¨normalne¨ veli ine. Ovo e biti vaš dom i stoga mu treba pridati posebnu pažnju i poštovanje. Razmotrite o stvarima koje ete koristiti eš e, koje rje e, a nekih se stvari možete i riješiti.

2. Stvorite u malom prostoru funkcionalne cjeline. Mjesto za kuhanje, objedovanje, spavanje, rad ... Pažnju kod tog procesa dajte me usobnoj zavisnosti cjelina, kao i komunikaciji izme u njih. Blagovaonski dio e, logi no, biti bliže kuhinjskom dijelu, ako ne ak i vezan uz njega i sli no. Takav e vam raspored omogu iti da postavite prvo velike i glomazne komade namještaja i opreme, te prema njima da prilagodite ostale elemente. Ukoliko vam je potrebna ideja za pregra ivanje prostora, koristite razne sklopive i nesklopive paravane. Nisu glomazni, kasnije ih eventualno možete sklopiti, a služe svrsi. Uz to, ali i uz malo mašte možete dobiti veoma

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Frizerski salon Nafi

originalne paravane koji e sami po sebi djelovati kao svojevrsne primjenjive skulpture u prostoru.

3. Kod garsonijera, gdje je prostor veoma reduciran, neki dijelovi/ cjeline mogu imati višenamjensku funkciju: dio gdje je krevet preko no i spušten, danju djeluje kao radni prostor; u djelu garderobnog ormara postoji površina koja se, po potrebi spušta i postaje radna površina; ispod radne plo e u kuhinji nalazi se mali stol koji se izvla i i postaje blagavaoni ki i sl.

4. Za vizualno pove avanje prostora služite se bojama, oblicima i omjerima. Svjetlije boje na elno su pogodnije za manje prostore jer otvaraju prostor. Me utim, nemojte se zavarati, ako prostor bude previše monokromatski, to može djelovati dosadno i naporno. U inite ga zanimljivim kombiniraju i nekoliko boja ili dezena, no tu morate vrlo dobro pripaziti da ne pretjerate.

5. Posebnu pažnju posvetite rasvjeti. Dajte prostoru da dobiva mnogo svjetla, bilo prirodnog, bilo umjetnog. Poigrajte se i s ambijentalnim svjetlom. Instalirajte svjetlo u elemente sa staklenim vratima. Uvijek imajte iste prozore kako bi dalje svjetlo bolje probijalo kroz njih.

6. Ostavite liniju komunikacije izme u funkcionalnih cjelina nepresije enom. Ne želite da pri svakom prolasku imate problema s nekim od elemenata.

7. Riješite se nepotrebnih stvari, pogotovo ako su to veliki i nezgrapni komadi namještaja. Ostavite tek toliko stvari da vaš prostor ne izgleda natrpano. Jedan od osnovnih pravila kod malih prostora jest: što manje gužve - tim bolje.

8. Uživajte u svom prostoru. Vaši osje aji u njemu, isto kao i vaš odnos prema njemu, stvorit e odre enu mikroklimu u njemu koja e prštati energijom. I organizirajte druženja. Ljudi se ustvari bolje druže u malim prostorima.

Ukoliko nakon ovog mislite da je ipak bolje stvari prepustiti profesionalcima, Studio “estetikkheretik” je tu za vas.

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Slike iz Voguea iz 20-ih godina prošlog stolje a pa sve do danas kopirane su na žuti, reciklirani papir i polijepljene s namjerom da se stvori ugodan, prirodni i topli ambijent za avrljanje i dogovor. S druge strane, kao isti kontrapunkt, operativni je dio lišen bilo kakvih elemenata koji bi mogli djelovati destruktivno na fokus i koncentraciju stiliste. www.zmik.ch www.hairstylingna i.ch

LIFESTYLE

Apsorbiraju i zidni paneli Švedska tvrtka Wobedo Design proizvo a je ovih apsorbiraju ih zidnih panela. Oni dolaze u mnoštvo oblika i boja te se, naravno, svi mogu spajati jedan s drugim. Izgledaju vrlo simpati no, a odgovaraju u svaki moderan interijer. Izra eni su iz 100%-tne vune s EKO certi ikatima, a na zid se pri vrš uju pomo u vrlo jakih i vrstih i aka.

Postoje dvije kolekcije: Woolbubbles u kojoj su elementi ili okrugli ili nepravilnog oblika i Squarebubbles u kojoj su elementi kvadrati nog oblika, razli itih veli ina s odre enim gra i kim elementom. www.wobedo.com

60

Savjeti

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Glavobolja nakon potresa mozga U prometnoj nesre i zadobio sam potres mozga.

Nakon prometne nesre e lije en sam u kirurškom odjelu 10 dana. Za vrijeme boravka u bolnici u injene su mnogobrojne pretrage koje su pokazale uredne nalaze.

Me u m, nakon izvjestnog vremena po eo sam osje a glavobolje, poteško e sa koncentracijom i pam enjem. U inio sam nekoliko EEG - nalaza koji su bili dizritmi ni. Zašto je EEG – nalaz takav i ho e li se EEG - nalaz popraviti kroz neko vrijeme i postoji li mogu nost da se moje stanje popravi?

Potres mozga je nagli poreme aj nekih funkcija mozga koji nastaje neposredno nakon ozljede glave. Naj eš e smetnje nakon par dana postaju slabije i iš ezavaju. Me u m dešava se katkada da subjektivne smetnje, uz uredan neurološki nalaz, mogu se pojavi i par mjeseci nakon ozlje ivanja, osobito nakon psihi kih ili duševnih napora - tada govorimo o tzv. postkomocijskom sindromu. Taj sindrom uklju uje razne simptome kao što su glavobolja, vrtoglavica, iscrpljenost, razdražljivost, poteško e s

Artroza

…i još o roditeljskoj odgovornosti

koncentracijom i izvršavanjem mentalnih zadataka, ošte enje pam enja, nesanicu. Dizritmi ne promjene EEG – nalaza mogu isto tako bi posljedica traume mozga a one mogu esto bi uzrok glavoboljama.

Milsim da bi bilo dobro, bez obzira što vam su vam u bolnici, neposredno nakon traume, u inili odgovaraju e pretrage da ponovno u inite detaljnu obradu u koju bi trebalo svakako uklju i MR – mozga, psihološko tes ranje i ponovi EEG - .nalaz, ali jasno sve pod nadzorom neurologa.

MR – mozga bi pokazao postoje li neka organska ošte enja mozga a psihološko tes ranje moglo bi ukaza radi li se o organskim ošte enjima koja su dovela do smetnja koncentracije i pam enja.

Prema m nalazima trebalo bi usmjeri daljnje lije enje.

Ukoliko EEG – nalaz i dalje bude dizritmi ki promijenjen preporu am uves u terapiju manje doze an epilep ka koje bi mogle doves do smirivanja glavobolje i eventualno do poboljšanja koncentracije i pam enja.

poslovni svijet po iva na e kasnos i ispunjenim rezulta ma, u životu se ini da za svako podru je treba prona i formulu koja jam i uspjeh… pa i za roditeljstvo.

Knjige o roditeljstvu obe avaju nam ono što želimo u : da e neka metoda ili program u ini našu djecu onakvima kakvi je dobro da budu. Eh, sad, da li je to da budu poslušni i marljivi ili iskreni i strpljivi, uporni i odgovorni, sretni i bezbrižni, samostalni i samosvjesni, disciplinirani i precizni,… kakvi sve trebaju bi ni sami roditelji nisu sasvim sigurni. Pojednostavljeno govore i ini mi se da bi roditelji htjeli sve što sam ve napisala i još puno, puno više, u pravilu bi htjeli da se djeca ponašaju kako oni žele. Ma nemojmo se vrije a , i ja sam mama pa sama esto pa m jer mi se ne svi a ponašanje moje djece, znam da i vi imate taj problem.

Razo aravaju vas i brinu nepoželjna ponašanja vašeg djeteta i okre ete se direktno odgovornima za to. Jer vi ste odgovoran roditelj i njihovo loše ponašanje atak je na vaša na ela i me-

tode. A kako ste vi i op enito odgovorna i uspješna osoba želite dobre rezultate na najvažnijem poslu koji ste u životu preuzeli: odgoj vlastite djece. Ali djeca nisu strojevi ni ku ni ljubimci, a roditelji nisu majstori i vlasnici koji e njima upravljati. Sve ono što po iva na me uljudskim odnosima, a odgoj je to ponajprije i ponajviše, ne može bi posve de nirano i kontrolirano, a krajnji rezultat ovisi o nizu varijabli od kojih nam neke nikada nisu bile jasne ni poznate. Takav je posao roditeljstvo, nedovoljno jasan i istraživa ki iz dana u dan. I kad je u pitanju odgovornost, odgovorne su obje strane. Ve od malih nogu djeca preuzimaju neke zadatke, ve prema dobi i sposobnos ma za ovladavanje raznim situacijama postupno nam pokazuju svoje kompetencije za život. A mi roditelji imamo zada u da ih podržimo i da im sami pokažemo kako smo odgovorni, odrasli i samostalni. To je naš posao.

Da budemo primjer. Da budemo ono što od njih tražimo.

pomo i a to je u ovom slu aju neminovnost koja prije ili kasnije nastupa.

Sre om postoje bioterapeu koji, zavisno od edukacije, mogu na tom podru ju mnogo u ini .

Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe vrlo pažljivo i efikasno prilazim svakom oboljelom potpuno individualno. Poštuju i prirodni zakon da je svaka osoba svijet za sebe i u malom, tako se svakom oboljelom posve ujem potpuno osobno poštuju i njegovu individualnost.

Dovo enjem bioenergetskog polja u stanje balansa, odnosno dovo enjem energetskih elemenata u oboljeli organizam i na oboljela mjesta, u inkovito

otklanjam mnoge vrste problema. Važno je da ne dopus te da odga anjem posjeta vrsnom bioterapeutu vaše zdravlje ozbiljno erodira i dalje se ozbiljno ugrožava.

Nazovite me na broj telefona (bez SMS-a) 098/1347-031 i dogovorite svoj termin izlje enja. Budite svoj najbolji prijatelj i pazite na svoje zdravlje. Nemojte dopus da bolest uzme maha odnosno da u e u progresiju. Što ranije zapo nete s iscjeljenjem to je uspjeh brži, djelotvorniji i ve i. Ako je zdravlje u vašim rukama, a doista jeste, tada treba u ini još samo dodatni korak. Posje te me i vaše e zdravlje bi probu eno i pobu eno. To vam želim od sveg srca.

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Artroza ili degenerativno oboljenje zglobova još je uvijek za medicinsku znanost zagonetna bolest koja se lije i medikamentozno ali nije izlje iva. Osim preporuke smanjenja tjelesne težine, savjeta da se živi u podru jima s idealnom klimatskim uvje ma, izbjegavanje hodanja po neravnim terenima, ravna obu a bez potpe ca i sli no, gotovo da i nema na ina da se pomogne pacijentu. Ako se lije i opera vno, odnosno kad je u pitanju degenera vno oboljenje zglobova, ugra uje se umjetni zglob ili proteza kuka. Kad je u pitanju koljeno, pristup lije enju je sli an, izbor lije enja je ostavljen pacijentu, ali mu se mora napomenu da mora ra una s izvjesnim postotkom invaliditeta.

23. velja e 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Artroza se manifes ra bolnom oteklinom, ograni enom pokretljivoš u, deformacijom oboljelog zgloba, ali redovito vrlo bolno do praga nepodnošljivos . To je bolest koja u mla oj populaciji jednako poga a oba spola, dok u starijoj dobi više obolijevaju žene.

Oboljenje najprije zahva a hrskavicu zgloba, zatim koštane rubove zglobnih jela i na kraju zglobnu ovojnicu. Kako bolest napreduje tako se i bolovi poja avaju, Bolest je stara koliko i ljudski rod pa su tako tragovi artroze prona eni na fosilnim ostacima egipatskih mumija. To je p oboljenja koji neminovno vodi u progresiju, pa je kod svakog bolesnika strah od budu nosti opravdan. Nitko ne želi bi ovisan o tu oj

OBILJEŽENO 10 GODINA DJELOVANJA UDRUGE ILCO VARAŽDIN

Bolje sprije iti nego lije iti U etvrtak, 18. velja e u restoranu Fontana - Crnkovi , u Varaždinu, održana je sve anost obilježavanja 10 godina djelovanja Invalidskog društva ILCO Varaždin. Pozdravni govor ispred ILCO društva održao je predsjednik društva Ivan Kova i . U stru nom djelu doktor Mladen Makitan ( iz poliklinike Živa) govorio je o važnosti preventivne kolonoskopije u prevenciji i ranom otkrivanju raka debelog crijeva.

Uz nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva, bila je to još jedna prilika za ukazivanje na problem i nedostatnu prevenciju u otkrivanju ove teške bolesti. Trebalo bi se težiti ka podizanju svjesnosti o preventivnoj kolonoskopiji, te potrebi pravovremenog pregleda ciljnih skupina. Ciljnu skupinu ine ljudi koji su pod ve im rizikom za obolijevanje od ove

bolesti. Na prevenciju dakle, treba pozvati sve one koji u obitelji imaju osobe koje su bolovale od raka debelog crijeva, ili su ih imali, da pravovremeno do u na ovaj preventivni pregled. Pregled je najbolje obaviti u dobi barem deset godina mla oj od dobi obolijevanja bliskog srodnika. Za one koji nisu imali takav slu aj u obitelji, preporu a se takav preventivni pregled naprave iza 50. godine života, kada i u estalost ove bolesti zna ajno raste.

Zbog nedostatne osviještenosti danas još prevelik broj ljudi prekasno dolazi na pregled, odnosno dolazi kada ve postoje simptomi bolesti i kada je lije enje teško i neizvjesno.

Pravovremenom kolonoskopijom otkrivaju se promjene koje su još dobro udne i jednostavnim uklanjanjem izbjegava se ova teška bolest.

(SZ, NŠ)

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

23. velja e 2010.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I seljaki bodo morali vu škole hodati, a što bo unda delav?

N

a samo fašinsko nedelo, dok so nešterni noreli kak maškori, a maškorima je vse dopuš eno, o em re i, morejo delati kaj o ejo, a isto tak morejo pripovedati vse kaj jim na pamet padne, drugi so se bavili s onim lepšim delom toga dneva. Najme kaj, ovo leto je tak bilo kaj se na tej den obslužavalo godovno svetoga Valentina ili pak Zdravkija, a to je i Den zaljubljenih. Ne znam kuliko znate, ali svetomo Valenitno so zbog radi tega kaj je služiv Božeko odsekli glavo, pak se zbog radi tega na jegovo godovno svetkuje i den zaljubljenih, jerbo oni šteri so zaprav zaljubljeni hodajo po sveto kak brez glave. Nebi vam ja znauv re i jeli je to, brz as, to no tak, ali dauko od toga je nej, jer gde ga jega dima tam mora negdi biti i ogej. Onda pak je onima šteri so zaprav zaljubljeni Valentinovo vsaki den.!?

P

repovedav mi je pajdaš Ton a kak se je on prepravlav za Valentinovo i kak je vse to na zadje zišlo. Veli on: nekaj mi je nejlepše gda na tej den mojo ljubljeno, štero imam rad, otpelam na obed i donesem joj malo vek-

ši pušlek cvetja, skušuvlem jo, malo si buteljkico spijemo i kak taubeka dva, se malo pošmajhlamo. Tak sam vse splanerav i ovo leto. Ali je moja ljubljena ovo leto nej mogla iti z menom, a posle sam zazvediv gda i ona ima svojega ljubljenoga tak gda so oni bili skupa kak globeki.

Biv sam najgerek kaj je Ton a, itak, napraviv toga dneva gda mo je vse palo vu vodo? Kaj sam napraviv, postupiv sam po rezervnomo plano, a to je: ako ljubljena grlica nema as ili pak i ona ima svojega ljubljenoga globeka, unda ideš na ve erjo z ženom, a pušlek cvetja je malo menši, a mesto buteljke se pije vino z vr a. Kuliko vidimo, pajdaš Ton a je ves vražji, kak gud ga hitiš na noge padne.

N

ej znati kaj se naši sosedi Janezi tuliko špin ijo z svojom Deželom i z tem kak so oni Evropska zemlja i to poštejaki kakših ga nej jeden falat kugle zemaljske, a z druge strane ve dvajsti let druzgajo naše hrvaške peneze štere smo mi negda zašparali vu Ljubljanskoj banki.

Zeli so nam Raskrižje, držijo se Svete Gere kak pijanec plota,

šteli bi Piranskoga zaljeva i bez srama se ha ijo i za našo Štrigovo, a nikak jim na pamet ne padne misel kajbi naše peneze poslali tua otkod so došli. Negda so nejglasneše popevali: svoje nedamo, a ljucko ne emo, a ve, ve na leta, z nas hrmake delajo, em nedajo naše peneze, em jemlejo našo zemljo, brege, more, ribe… Nej znati kaj jim je to vu glavo vudrilo i zakaj?

N

ebrem veruvati gda denes ovek nebode mogev biti niti seljak brez škole, o em re i, što bode štev rovati vu zemli, orati, kopati…, morav bode predi završiti nekše škole vu Pu kom navu ilištu. Kuliko vidimo vsi bodemo nekše škole završili sam ne znam što pak bude onda delav.

Pak gda ste vidli nekoga kaj hoda vu škole sam zbogradi tega kaj bode posle delav? Navek so delali oni šterima je škola nej išla. Znate, brz as, kak so negda rekli: škola mo nejde, tej bode ostav doma, na zemli, kaj nebo sramotiv familijo, a za to mo nej tre škola.

M

euv sam priliko pre itati lanjskoga raporta naših hrvaških turisti kih težakov.

Kajkaj vsega sam zazvediv, ali vam morem re i gda je jedino hotel Remetinec meuv popujene kapacitete rez celo leto i to prek 130 procentov. Turisti ki težaki so se falili gda so dostik gostov, šteri so pod silom šteli vu hotel Remetinec, morali odbiti jerbo so bili prepujeni. No, kuliko sam mev za uti, remetine ki hotel otpira izdvojeni pansion Mala Kapela, tak gda bode tam mogev prijeti vse šteri bodo meli voljo, željo, a ispunjavali bodo vse uvjete za smještaj.

Najme kaj, zbog slaboga prometa bode se jedna cev tunela Mala Kapela zaprla i tu bode dostik placa za vse zaslužne hrvaške gra ane. Isto tak znamo gda je tej tunel na novo prefarbani i to etrnaest pot tak, gda nutri nebode niti zima. im se otpre tej pansion bode se rasteretiv i glavni hotel vu Remetinco, a gosti si bodo mogli zbirati jeli o ejo biti vu našoj metropoli ili pak na friškomo li komo zrako. Makar smo nej veruvali, ali pomalem se dela na odluci naše vlade gda je turizam naš strateški pravac razvoja i gda nas sam on more zvle i z krbulje vu štero smo pali.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Želite promjenu i nešto novo u svom životu. Nova poznanstva su vam pred vra ma, ali zanemarite ona koja su površna. Usredoto ite se na osobu s kojom ste bliski. Trebat e malo vremena kako bi Sunce zasjalo na pravi na in i pomoglo vam u problemima vezanim za posao i financije. I dalje ste na vrhu svih lista, ali sada je vrijeme da dozvolite svijetu da vama pri e. Na vama je trenutno druži se sa svima i stvara prave veze koje e vas doves do ciljeva koje ste si zacrtali.

Venera, vaš vladar, pridružila se Jupiteru u Ribama, te mladi Mjesec u Vodenjaku, ovaj tjedan donose vam poslovni ert ili romansu koja e vas u potpunos obuze . Pripazite ako ste zauzeti jer vaš partner teško da e imati razumijevanja za takvo što. Pred vama je vrijeme okon anja nekih veza i odnosa. Radite onoliko koliko mislite da biste trebali, a ne onoliko koliko možete.

Pokušajte unije više krea vnos u svoj posao i bit ete uspješni u skladu sa svojim trudom.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ovaj tjedan ljubavna situacija prili no e vas zabavljati, ali ne e vam biti na prvom mjestu. Mogli biste partnera koristiti kao ispušni ventil za poslovne probleme pa bi mogli imati malo problema u vezi koje ete vi uzrokovati. Uspijete li se iskontrolirati i pokazati razumijevanje za njegove probleme, mogli biste uživati u oazi topline koju ete dobiti zauzvrat. Da li ste spremni pratiti svoju sudbinu? Mjesec, Merkur, Sunce i Neptun u Vodenjaku stavljaju vašu karijeru, status i poziv na prvo mjesto te ete morati širom otvoriti o i kako biste na vrijeme uo ili mogu nost ostvarivanja svojih kreativnih vještina.

Dok pokušavate iskombinira obveze na poslu i prema svojim voljenima, ini se kako ljubav ovaj put pobje uje. Mladi Mjesec u Vodenjak s Neptunom stoji poput nevidljive ruke koja vas vodi pravim putem u kao nom svijetu koji vas okružuje. ini se kako ete uskoro ima priliku za zabavom koju toliko dugo o ekujete. S obzirom da ste odli ni u svom poslu ovaj tjedan kao da se ništa ne e pomaknuti bez vas. Sve što radite bit e odli no i pokazivat e vaše sposobnosti i mogu nosti svima oko vas.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Još uvijek biste se mogli osje a pomalo zbunjeno, posebno ako ste se u zadnje vrijeme dosta glupirali. Imate pred sobom priliku za duhovno prosvjetljenje. Snovi i vizije bit e vam posebno jaki pa biste mogli biti iznimno osjetljivi na sve novo i druga ije. Mog nos su na vašoj strani pa ovaj put nemojte propus priliku za produbljenje odnosa s partnerom ili upoznavanjem nekog novog. Pred vama je prili no dobar poslovni tjedan u kojem ete uspješno provodi svoje namjere i obveze.

Ovaj tjedan vaš partner traži osamu i zadovoljstvo u dvoje.

Iako vam se na prvi pogled ova ideja možda ne e svidje popus te mu i ugodite. Osje at ete se odli no rade i neke stvari koje niste planirali. Po etak tjedna posebno je povoljan za doga anja u dvoje. Kasnije ete se mora više posve poslu pa e partner mora pokaza koliko razumije vaše potrebe. Poslovne ak vnos ispunjavaju vaš tjedan. Što se tjedan više bliži kraju i obveze rastu pa nastojte ne ostavlja nedovršene poslove za kasnije.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Jasno je da želite ljubav i pažnju te povremeno obožavanje nekih drugih ljudi osim vašeg partnera. Trenutno Venera, koja se pridružila Jupiteru u Ribama, pred vas stavlja mogu nost erta ravno u ruke. S druge strane tu energiju biste mogli iskoris kako biste trenutnu vezu postavili na viši (ili najviši) nivo. Izbor je na vama. Imat ete dovoljno energije za svaki posao kojeg se uhva te. Problem je što vi niste zadovoljni svojim u inkom.

Morat ete pokaza strpljenje kako bi se stvari posložile prema vašem planu i kona no vam donijele nancijsku stabilnost koju dugo ekate.

Jedna zanimljiva situacija na ljubavnom planu motivirat e vas na korak koji e oduševiti vašeg partnera.

Budete li sve napravili kako treba, mo i ete tražiti bilo što jer e vaš partner biti toliko zadivljen da e htjeti u initi bilo što kako bi vam uzvratio za tu gestu. Ovo je razdoblje koje donosi test vaše ljubavi pa razmislite što tražite od partnera kao i što nudite zauzvrat.MladiMjesecuVodenjakukojipadana nesigurnog Neptuna donosi vam neprilike na financijskom planu. Ako trebate donijeti neke bitne odluke dobro razmislite prije nego stavite svoj potpis na papir.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Trenutno ovo podru je malo zanemarujete. Imate osje aj kako je sve u redu pa se ne želite previše trudi oko toga. Ipak pripazite kako ne biste povrijedili osobu koju volite samo zato jer mislite da ste na sigurnom podru ju. Pokažite svoju strast i partner e vam bi na raspolaganju kad god ga zatrebate. Mars u vašem znaku koji se još uvijek kre e retrogradno usporava vaš poslovni napredak te vas prisiljava kontrolira beskrajni entuzijazam kojeg ina e imate. Morat ete se posve malo prizemnijim stvarima kako biste napravili sve što trebate.

Mladi Mjesec u Vodenjaku koji se nalazi u konjukciji s Neptunom donosi vam mogu nost nesporazuma s dragim osobama pa nastojte ne komplicira stvari. Retrogradni Mars u Lavu ini vas nestrpljivima prema drugima koji nemaju strpljenja i razumijevanja za vaše potrebe pa se nastojte prilagodi koliko možete kako ne biste pokvarili odnose koje ste mukotrpno gradili. Imate jaku želju stvara veze i smiri nemirne vode na poslu, ali morat ete ublaži svoj pristup jer vas drugi trenutno vide kao prijetnju iako su vaše namjere samo dobre.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ovih dana bi bilo lijepo posve se sebi i svom partneru ako ga imate jer ete za sav uložen trud dobiti višestruko nazad. Ako poželite stvoriti posebnu atmosferu za svog partnera budite krea vni i trud e vam se ispla jer ete ponovno osvoji svog partnera, a u kona nici uživat ete oboje. Ovo je razdoblje u kojem biste trebali poboljša svoj e kasnost na poslu. Možda ete treba iskoris neku novu tehnologiju ili ure aj kako biste unaprijedili svoj posao i pomaknuli stvari na viši nivo pa se pripremite na ulaganje.

RIBE (20.2.-20.3.)

Vaši snovi su vrlo živi i korisni, ali vaš partner ili simpatija mogao bi biti zbunjen vašim trenutnim stanjem. Bitno je zadržati vatru u vezi pa se prepustite svojoj perverznoj mašti. Nemojte previše o ekivati, nego davajte sve od sebe. Baterije e vam se uskoro napuniti, im Sunce u e u vaš znak. Ovo je vrlo dobro razdoblje za vas. Mladi Mjesec, Sunce, Merkur i Neptun u Vodenjaku daju vam odli nu strategiju za uspjeh. Jupiter i Venera u vašem znaku daju vam mogu nost ostvarivanja vaših želja i nadanja, a za sve što trebate na i ete pravu pomo na pravom mjestu.

VIC tjedna

Savjet - Jesi li rekao šefu da ne možemo živjeti od tvoje male pla e?

- Jesam!

- I?!

- Rekao mi je: - Razvedi se!

62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA za prošli tjedan

Miris prolje a VREMENSKA SLIKA: Ne emo brzati sa zaklju cima da nam se kasnije ne bi obilo o glavu, ali ovog tjedna skoro bismo mogli proglasiti po etak prolje a. eka nas ve inom suho i toplo vrijeme uz jednu kra u kišnu epizodu tijekom srijede te možda ponovno krajem tjedna, ali to ne e biti dugotrajna i obilna kiša. No i i jutra još uvijek e biti relativno hladni, ali danju emo osjetiti ugodnu toplinu, sre om pra enu uz sun ana razdoblja za razliku od prošlog tjedna. Takva situacija nastat e zbog pritjecanja toplijeg zraka s jugozapada, no s njime i više vlage pa je zato povremeno mogu a slaba kiša koja e ipak puno eš a pojava biti na Jadranu i krajevima uz njega.

VREMENSKA PROGNOZA: Prvi dan novog radnog tjedna bio je relativno topao uz južinu.

Ta južina i pad tlaka nastavit e se i tijekom utorka kad e zapravo biti još izraženija uz daljnji po-

rast temperature, ve od jutra jer možda uop e ne emo oti i ispod nule ni u no i. Vrijeme e tijekom utorka još uvijek biti ve inom suho iako uz povremeno pove anu naoblaku ne možemo posve jam iti da se mjestimice ne e pojaviti vrlo malo kiše, uglavnom krajem dana. Puhat e povremeno umjeren vjetar južnih smjerova s kojim bi dnevna temperatura mogla porasti do proljetnih 11 ili 12 Celzijevih stupnjeva.

Ovo zatopljenje, pad tlaka i južina najava su manje promjene vremena koja bi nas trebala zaka iti u no i na srijedu i tijekom srijede. Ponovno e se ja e naobla iti, mjestimice o ekujemo i kišu, no ne e je

23. velja e 2010.

biti puno. Sli an scenarij kao protekle subote. Zapuhat e slab sjeverac uz manji pad temperature. Tijekom dana o ekujemo i postupno smanjenje naoblake pa e biti i kra ih sun anih razdoblja. Temperatura izme u 5 i 10°C. Smirivanje vremena tijekom srijede nastavit e se i etvrtak koji bi nam donio razvedravanje i jedno sasvim ugodno vrijeme.

Ujutro je mogu a magla i slab mraz, a zatim bi trebalo biti suho i djelomi no sun ano uz ve inom slab vjetar južnih smjerova. Najniža temperatura mogla bi pasti malo ispod nule, a popodnevne vrijednosti kretat e se izme u 9 i 11 Celzijevih stupnjeva.

Napokon zatoplilo

ini se da e se relativno toplo vrijeme zadržati i do kraja tjedna.

Povremeno može biti više oblaka, a postojat e i mogu nost za kratkotrajnu i slabu kišu. ini se da bi nas glavni kišni val mogao prije i krajem petka i u prvom dijelu subote.

Uz ponovno ja anje južnih vjetrova bit e sve toplije, kako ujutro tako i danju. Ponovno bi temperatura zraka u dane vikenda mogla porasti iznad 12 Celzijevih stupnjeva što e zasigurno izmamiti i prve vjesnike prolje a. Dakle, vrhunac zime je iza nas, no još je prerano da proglasimo njen kraj jer e hladnijih dana zasigurno biti još, ali ne vjerujemo da e se ponoviti tako niske temperature i obilan snijeg kao što je bilo tijekom ove zime.

Prolje e ipak kuca na vrata. Na kraju dodajmo da to ne i precizne informacije o vremenu u našoj županiji i šire možete dobiti svaki dan pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 22.2.).

METEOROLOŠKI KALENDAR

Nakon što je petak i subotu obilježio utjecaj sredozemne ciklone Roger, nedjelja je donijela razvedravanje i dosta sun anog vremena. Najprije malo o subotnjem snježnom u inku Rogera. Nakon što se u prošlom tjednu visina snježnog pokriva a na Zavižanu smanjila za pola metra (po etkom tjedna bilo ga je 180 cm, a u subotu ujutro 134 cm), tijekom subote je gotovo sve „nadokna eno“. Palo je 40 cm novog snijega pa je jutros izmjereno 174 cm snijega.

Nakon obilne kiše u Gorskom kotaru (u petak i u no i na subotu palo je od pedesetak pa do 96 mm kiše, kao u Crnom Lugu Risnjak) u subotu prijepodne je kiša okrenula na snijeg, a palo je oko dvadesetak centimetara novog. Tako je danas na mjernim postajama DHMZ-a u Gorskom kotaru ponovno oko pola metra sni-

jega, najviše u Delnicama (56 cm). Desetak centimetara novog snijega palo je i na podru ju Plitvi kih jezera, dok je u južnoj Lici palo tek par centimetara novog snijega, pa ga u Gospi u danas ima 7 cm. Zabilježimo da je u no i od subote na nedjelju snijeg padao ponegdje i u unutrašnjosti Dalmacije i Istre. Obilne kiše i ovotjedno topljenje snijega podigli su razinu vodostaja rijeka, ali ve ih problema s poplavama nije bilo. Ipak, pojedine državne ceste u Karlova koj, Sisa ko-moslava koj i Li ko-senjskoj županiji su zbog vode na kolniku bile zatvorene za promet. Nedjelja je donijela razvedravanje u cijeloj zemlji, pa su uz dosta sun anog vremena najviše dnevne temperature u unutrašnjosti imale vrijednosti od 7 do 10°C, a na Jadranu uglavnom od 10 do 12°C.

Ubojita oluja na Madeiri Velik dio sjeverne Europe i istok SAD-a pretrpjeli su izrazito hladnu i snježnu zimu, ali na Arktiku je ona bila neubi ajeno blaga. To zna i da je formiranje leda bilo sporo i da e se dolaskom ljeta led otopiti na velikom podru ju. „Ovo se ne može opisati kao hladna zima na Arktiku, ni u pogledu obuhva enosti prostora ni u trajanju“, rekao je Ruediger Gerdes, izi ar specijaliziran za izra un morskog leda pri institutu Alfred Wegener u Bremerhavenu. Puno potresnije vijesti stižu s portugalskog otoka Madeire. U olujnom nevremenu poginulo je

više od 30 ljudi. Snažno nevrijeme pra eno obilnom kišom i vjetrovima brzine 100 km/h je otoku, 900 kilometara udaljenom od Portugala i 500 kilometara od afri ke obale, nanijelo veliku materijalnu štetu. Ve ina poginulih je živote izgubila u klizištima izazvanima bujicama, a neki i u ruševinama svojih ku a. Oko 60 ljudi nalazi se u bolnicama. Vlada razmatra proglašenje stanja prirodne katastrofe na Madeiri i traženje pomo i Europske unije.

Zbog izuzetno lošeg vremena otežan je rad spasila kim službama.

24. velja e – Sveti Matija led razbija, e ga ni – ga naredi 25. velja e 1621. god. Na otoku Krku smrzavalo se vino u ba vama 26. velja e 1988. god. orkanska bura podno Biokova 28. velja e 1964. god. tijekom samo 9 sati palo je 1087 mm oborine na oto ju Reunion

Doga aji OSNOVANO astronomsko društvo VEGA

Najprije obnova zvjezdarnice u Savskoj Vesi - Za prvog predsjednika izabran je Zoran Novak U subotu 6. velja e u Domu amatera u akovcu osnovano je astronomsko društvo VEGA. Na osniva koj skupštini je zbog sprije enosti bilo trinaest lanova, no, ve sada društvo ima dvadesetak lanova. Za predsjednika Društva izabran je Zoran Novak, za dopredsjednika Zvonko Biškup, a za tajnika Miroslav Smoli . Svi su izabrani jednoglasno.

Nakon predugog niza godina neaktivnosti Me imurje je kona no ponovno dobilo astronomsko društvo. Ono je rezultat rada nekoliko pojedinaca koji se ve duže vrijeme bave amaterski astronomijom. Grad akovec je

ustupio na korištenje zvjezdarnicu u prigradskom mjestu Savska Ves koja na tom podru ju postoji još od 1971. godine. Na zvjezdarnici je i teleskop, motorizirani refraktor Tasco 108/1600 mm, koji je još 1974. godine nabavio tadašnji AD akovec. Zvjezdarnica dugo vremena nije bila korištena i potrebna je obnova, kako samog objekta, tako i teleskopa.

Cijeli projekt krenuo je zahvaljuju i dvojici entuzijasta, Zoranu Novaku i Miroslavu Smoli u, koji su i izabrani za predstavnike društva.

- Važno je i napomenuti da je jedna od prvih lanica Druš-

tva i Martina Šoštari , u iteljica u OŠ “Ivan G. Kova i ” u Svetom Jurju na Bregu. Ona vodi u školi astronomsku grupu koju poha a dvanaest u enika, koji se trenutno pripremaju za natjecanje.

Na žalost, to je i jedina školska grupa u cijeloj županiji, pa nam je jedan od glavnih ciljeva da se to uskoro promijeni. Ve smo po eli razgovore s nekim školama koje bi tako er osnovale astronomske grupe.

Ime Društva je VEGA. Vega je jedna od najsjajnijih zvijezda, ako izuzmemo naše sunce, Vega je prva zvijezda koja je bila fotogra irana, jedna je od prvih zvijezda

kojoj je izmjerena udaljenost, a zbog njezinoga konstantnog sjaja do nedavno je korištena kao referentna zvijezda za kalibraciju fotometrijskih ure aja, što zna i da se prema njezinom sjaju uspore ivao sjaj drugih zvijezda.

Cilj društva je razvoj tehni ke kulture i astronomskih aktivnosti, te razvoj i primjena znanstvenih dostignu a, podizanje svijesti gra ana o svjetlosnom one iš enju te edukacija o njegovom štetnom djelovanju na okoliš i ovjeka, održavanje natjecanja, susreta, izložbi i sli nih priredbi te sudjelovanje na manifestacijama u organizaciji drugih udruga,

saveza i zajednica, kao i izdavanje stru nih publikacija.

Najvažnije u ovom trenutku je obnova zvjezdarnice i ure aja, za što je nužna pomo .

Web stranica je trenutno u izradi, svi zainteresirani mogu kontaktirati društvo putem emaila advega2010@gmail.com.

(JŠ)

< |$ '

Dobro je znati 63

SVE ANO PROGLAŠENJE NAJBOLJIH SPORTAŠA I EKIPA ME IMURJA U 2009.

NK ME IMURJE UO I NASTAVKA PRVENSTVA I. HRVATSKE NOGOMETNE LIGE

T. Tkal ec, J. Pavlic, streli ari Srebri Me imurje proglasio i karatistice Nedeliš a “poželjnim” drugoligašem

NEUSPJEŠAN VIKEND ME IMURSKIH DVORANSKIH PRVOLIGAŠA NA GOSTOVANJU

Poraz rukometaša u Metkovi u, odbojkaša u Varaždinu

ODRŽANA GODIŠNJA skupština me imurskih vinara Hortus Croatiae

OLDTIMER KLUB Me imurje

Dobivaju vlastiti prostor u Svetom Urbanu Uskoro e Društvo vinara i vinogradara Hortus Croatiae dobiti vlastite prostorije (sjedište) u Društvenom domu u Svetom Urbanu, najavio je to na godišnjoj skupštini ove ugledne udruge Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova. Ovo je za vinogradare i vinare najradosniji trenutak jer do sad je sjedište udruge bilo tamo odakle je bio predsjednik.

Svoju redovnu godišnju skupštinu Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae održalo je u nedjelju u Dvorcu “Terbotz”, a nazo ilo joj je tridesetak lanova, te gosti, me u kojima su bili An elko Horvat i Matija Posavec, zamje-

Franjo Belovi i dalje predsjednik

nici me imurskog župana, te Stanislav Rebernik, na elnik op ine Štrigova. Manje radosti donio je dožupan Horvat, koji je vinarima morao re i kako županija i država duguju poticaje i potpore još od 2008. godine te da e se isplata nekih otegnuti na 2012. godine, dakle, pred sam ulazak Hrvatske u EU.

Marketing i edukacija u prvom planu Izvješ a o radu i financijama te daljnje planove i aktivnosti društva podnio je Zdravko Dvanajš ak, predsjednik udruge. Iznjedreno je kako su vinari

Predsjednik Dvanajš ak podnosi izvješ a svojim vinima stekli snažnu reputaciju i ugled na tržištu vina, no, isto tako su svjesni da to nema odgovaraju i odjek u

Nema strategije - Me imurska su vina odli na, vi ste vinari pokazali da znate i možete biti najbolji. Me imurje ima izuzetan turisti ki potencijal, ali, na žalost, nemamo strategiju.

To je velik problem ili nedostatak i o tome moramo razgovarati, makar na posebnoj tematskoj tribini, istaknuo je Matija Posavec, i tako zapravo pogodio “u sridu” problematiku me imurske gastro - turisti ke ponude.

(S. Mesari ) Dožupan Posavec govori o pomo i Županije

ŠPICA

Torba nikad dovoljno velika Žene zadnjih godina izuzetno vole velike torbe. Vjerojatno i vi imate osje aj da svaki put kupujete sve ve u torbu, no, unato tomu, svaki put je premala za sve ono što želimo nositi sa sobom. Još malo pa e u žensku torbu stati cijela dnevna soba. Veli inu dnevne torbice odre uju naše dnevne potrebe. U nju mora stati sve ono što nam treba za posao, priru na dnevna kozmetika. U njoj mora biti malo mjesta za špeceraj, mobitel, kakav odjevni predmet nužan tijekom dana, priru na apoteka i da ne nabrajam. Dakle, žene, ma što moda diktirala, uporno nose velike torbe, jer prakti nosti daju prednost pred modnim diktatima. Male torbe ostaju rezervirane za ve ernje izlaske. A na mladima ruksak na le ima ostaje. (BMO)

javnosti, pa ak i kod potroša a. Stoga je jedan od zaklju aka i planova da se više poradi na marketingu i medijskoj promidžbi vina i vinara.

U tom smjeru kre e se ve ovaj vikend, za kada je najavljena radionica pod nazivom “Brandiranje tržne marke i osnovni principi pozicioniranja na tržištu”. Radionica e se održati u nedjelju 28. velja e u 10 sati u Dvorcu “Terbotz” u Železnoj Gori.

Vodit e je stru ni ljudi iz Gastromada, a kotizacija iznosi 300 kuna.

Društvo e i ove godine organizirati Urbanovo koje e biti i središnji doga aj za me imurske vinare i vina ove godine.

Za organiziranje svih priredbi i za druge potrebe društvo ove godine kani uprihoditi 100 tisu a kuna, što je 40-ak tisu a više nego prošle godine.

(S. Mesari )

Na redovnoj izbornoj godišnjoj skupštini, održanoj u suboti u restoranu “Babilon” u Frkanovcu, 150 lanova Oldtimer kluba Me imurje za svog je predsjednika izabralo Franju Belovo a iz Hlapi ine, koji je ovu dužnost obnašao i do sad. Belovi e ovu dužnost obavljati s novim Upravnim odborom, koji je isto tako izabran na skupštini kojoj su uz lanove nazo ili brojni gosti i uzvanici te sponzori.

Na skupštini su doneseni plan rada i financija, te je predstavljeno nekoliko restauriranih motorkota a i motora TMZ u vlasništvu Ignaca Šardija iz Selnice. Odlu eno je da ovogodišnja oldtimer sezona zapo ne 19. ožujka u Štrigovi, a sveta misa i blagoslov voza a i vozila za novu sezonu bit e 5. travnja u Svetom Martinu na Muri, odakle e sudionici krenuti na prvu ovogodišnju panoramsku vožnju.

(S. Mesari )

I dalje na elu društva Franjo Belovi