Međimurske novine 757

GRAD ČAKOVEC DAJE NAGRADU ZA HRABROST DENIJU ČALEU

INOVATOR ĐURO FLETEN IZ PRELOGA DOBITNIK BRONČANE MEDALJE ZA TRICIKL ZA VODENE POVRŠINE

str. 7

str. 4

Mali heroj spasio Tricikl se najviše život svojoj majci prodaje onima koji već sve imaju www.mnovine.hr

- Majku pronašao onesviještenu zbog trovanja plinom u kadi, te na vrijeme pozvao pomoć

Godina XV.

str. 3

Županija traži rasterećenje obveza i što brže skidanje hipoteke s “vojnog poligona"

NAKON ŠTO SU SLOVENCI ZAŠTITILI SVOJU PREKMURSKU GIBANICU

str. 6

Tko je zakazao - zašto kasnimo sa zaštitom međimurske gibanice?

^akovec, UTORAK, 9. ožujka 2010.

Cijena 7 kuna

NOVA PREVIRANJA OKO ČAKOVEČKE TEKSTILNE TVRTKE

Što se opet kuha u Čateksu?

str. 2

POSJET MINISTRA OBRANE BRANKA VUKELIĆA MEĐIMURJU

Broj 757.

- Predstavnici HFP-a, inače obojica iz redova HDZ-a, Darko Horvat i Branko Krnjak, istupili iz Nadzornog odbora tvrtke

MEĐIMURSKE NOVINE na najvećem svjetskom sajmu automobila u Ženevi:

VERBALNI OBRAČUN NA RELACIJI HDZ - HNS NE PRESTAJE

Zemlje EU izašle iz automobilske krize

media str. 16-19

Marijan Varga

VLADIMIR IVKOVIĆ: str. 3 Marijana Vargu nismo htjeli natrag u HDZ i sada mi se pokušava osvećivati!

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

Vladimir Ivković

2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Ljubav i mržnja?

Sigurno se pitate zašto se bune slavonski seljaci, a ne i me imurski poljoprivrednici, vo ari, vinogradari ... Ve u samom pitanju krije se dio odgovora.

Me imurje više nije isklju ivo poljoprivredni kraj. Na vrijeme se okrenulo onim vrstama poljoprivredne proizvodnje koje su mnogo pro itabilnije nego pšenica, kukuruz, svinje ...

Pravi me imurski poljoprivrednik danas sve manje ovisi o državi i njezinim poticajima (dotacijama), ve ve ini njih to predstavlja “ekstrapro it” i život puno bolji nego obi nog radnika.

I dok se slavonski seljak teško prilago ava tržištu ili pak to ak ni ne želi, me imurski poljoprivrednik to ini iz dana u dan.

Slijedi nova “pravila igre”, a ne samo da kuka.

Ina e, namjerno sam na po etku razdvojio ova dva pojma, jer kod nas baš i nije popularno nekoga nazivati seljakom. Naime, seljaka kao pojam koji poznajemo iz nekih davnih vremena kod nas baš i nema. Kod nas se selo, bez obzira na ruralnost, u mnogo emu “urbaniziralo”, pa i po tome što, na žalost, ima jako malo pravih poljoprivrednika.

Posebice u donjem Me imurju, za razliku od gornjeg u kojem se razvojem vinogradarstva i vo arstva promijenila situacija i sve se više ljudi isklju ivo posvetilo ovom poslu.

Me utim, to ne zna i da su ostali samo posve eni radu. Kao i to da nema problema. No, oni više nisu na tom nivou da bi njihov opstanak došao u pitanje.

Tako er je važno da sve više mladih naslje uje uhodani posao proteklih godina, školuje se, razmišlja što i kako u budu nosti i, ono što je najvažnije - ne politizira, tj. o ekuje da samo država misli i rješava probleme umjesto njega.

Kad je u pitanju politiziranje, i te kako je vidljivo da država i poljoprivrednici (na žalost, i ne samo oni, ve tu možemo smje-

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

9. ožujka 2010.

NOVA PREVIRANJA oko akove ke tekstilne tvrtke

Što se opet kuha u ateksu?

- Predstavnici HFP-a, ina e obojica iz redova HDZ-a, Darko Horvat i Branko Krnjak, istupili iz Nadzornog odbora tvrtke

stiti brodogradilišta, branitelje, manjine i druge “povlaštene” kategorije našeg društva) žive stalno ili u ljubavi ili mržnji. Na žalost, me u njima nema “normalnog odnosa”. Tako je nešto prema dnevno politi kim potrebama odgovaralo godinama jednima i drugima. I tako dugo dok bude tako, ne e biti dobro.

Novcem se uvijek kupovao socijalni mir, kupovali su se glasovi na izborima ili pak u obrnutom slu aju - zvalo na cestu. U tome je kad su u pitanju seljaci prednja io HSS, koji pak sad kad je shvatio da tako više tako ne ide - jednostavno im je okrenuo le a. Više nema novac za manipulaciju.

Me utim, pitanje svih pitanje je može li kona no država postaviti temelje kvalitetne poljoprivredne politike u kojoj e slavonski i drugi seljaci koji se teško mijenjaju i prilago avaju novim tržišnim uvjetima pokušati prona i svoje “mjesto pod suncem”. I ne mogu svi opstati, ništa nikome danas nije zajam eno i tako nešto oni tako er moraju shvatiti. Njihov najve i problem prvenstveno je stati nost i premalo želje za prilago avanje novim uvjetima bavljenja poljoprivredom. Ne možemo sad svi mi inancirati nešto što je problem mentaliteta, kao što je problem sa svim onim dotacijama hrvatske države koje su “bure bez dna”.

U subotu 6. ožujka na HDZovoj konferenciji za novinare Darko Horvat izvijestio je da on i Branko Krnjak istupaju iz lanstva NO-a ateksa. - U interesu osiguranja normalnog funkcioniranja trgova kog društva ateks d.d., Branko Krnjak i ja u petak 5. ožujka dali smo ostavke na lanstvo u Nadzornom odboru ateksa, izvijestio je novinare Darko Horvat.

- S obzirom na to da su se sve dosadašnje razmirice vlasnika dioni ara odvijale preko nas kao lanova NO-a, te potaknuti injenicom da je došlo do promjene

vlasti na županijskoj razini, smatramo moralnim dati mogu nost novoformiranoj vlasti da preuzme odgovornost ulaskom u Nadzorni odbor te osiguranjem daljnjega normalnog funkcioniranja ateksa. Odgovorno tvrdimo da smo radili u interesu o uvanja radnih mjesta te sveop eg prosperiteta trgova kog društva “ ateks”. To je vidljivo iz novoga investicijskog ciklusa, restrukturiranja tvrtke te anuliranja negativnog poslovanja, odnosno osiguranja da ateks u 2008. godini nakon dugo vremena posluje s ostvarenom dobiti.

Na novinarsko pitanje ima li to istupanje veze s tekstom objavljenim na Indexovom portalu, Darko Horvat je to negirao.

U ponedjeljak ujutro sjednica Nadzornog odbora održana je bez navedenog dvojca. Kako smo doznali od Nenada Le eka, predstavnika zaposlenika u Nadzornom odboru ateksa, izvanredna sjednica Nadzornog odbora ateksa u ponedjeljak je sazvana zbog o itovanja na pismo koje je Špiro Kri ka kao predstavnik vlasnika MT -a Tvornice arapa u ateksu uputio Vladi. Nakon što je sazvan izvanredni sasta-

Nadzorni odbor ostavke smatra neprihvatljivima Nadzorni odbor ateksa medijima je poslao opsežan materijal s održanog sastanka, koje u ovom broju nismo u prilici u cijelosti objaviti. Prigovore araparije da im kao vlasniku nije dozvoljen ulazak u ateks smatraju neistinitima. Jednako tako smatraju neprihvatljivim ostavke dvojice lanova, Darka Horvata i Branka Krnjaka, koji su postavljeni u ime

HFP-adazastupajudržavu.Ostavke su, kažu, neprihvatljive, jer nisu obrazložene, a što otvara prostor u dodatne sumnje. Zbog toga su zatražili hitan sastanak predstavnika Nadzornog odbora i uprave ateksaspredsjednicomVlade,na kojem bi bili nazo ni i predsjednik HFP-a Duvnjak te predsjednik UpravnogodboraHFP-a obankovi i me imurski župan Perho .

Nadzorni odbor uz to zatražio je i službeno o itovanje predstavnika Županijskog odbora HDZ-a na ostavke lanova Nadzornog odbora (!?), te vi enje na cjelokupnu situaciju u ateksu, ime se otvara mogu nost za dodatne špekulacije politi ke prirode, kao i na teške optužbe upu ene od Špire Kri ke. (BMO)

nak Nadzornog odbora na tu temu u etvrtak, dvojica lanova Nadzornog odbora, koji su zastupali interese državnog udjela u ateksu, Branko Krnjak i Darko Horvat dali su ostavke i najavili da ne e biti nazo ni na sjednici Nadzornog odbora u ponedjeljak.

Sjednica je po ela u osam ujutro, a iz ateksa su se nakon sjednice oglasili opsežnim priop enjem.

Vitez: Smatramo da država ateksu nije okrenula le a Za komentar situacije zamolili smo i Damira Viteza, direktora ateksa, pitaju i ga zna i li izlazak dvojice lanova Nadzornog odbora koji su zastupali udio države u vlasništvu da država, koja je do sad stajala uz male dioni are, sada im okre e le a.

- Smatram da nam država nije okrenula le a, kazao je Vitez. - Mi smo najavili odlazak u Hrvatski fond za privatizaciju, zbog razjašnjenja situacije, jer je postoje a zbog ovakve vlasni ke strukture nemogu a, te ju je potrebno jedanput za svagda skinuti s dnevnog reda, kazao je Vitez.

Podsjetimo da mali dioni ari, država i MT Tvornica arapa svaki od te tri grupacije vlasnika drži otprilike tre inu vlasništva, pri emu araparija pojedina no ima najve i vlasni ki paket. Ali kako nitko od trojice nema ve inski paket, neprestano se vodi borba za prevlast, uz borbu za pridobivanje naklonosti države s kojom jedna ili druga strana ima potrebnu natpolovi nu ve inu. Do sad je država stajala uz male dioni are, me utim, nakon najnovijeg poteza lanova NO koje je zapravo “delegirala” država, ostaje za vidjeti što donosi sutra. (BMO)

Me imurci se slažu da su dežurni zubari potrebni Anketa “Pod vurom”

Koliko je potreban dežurni stomatolog kojeg u Me imurju nema ve godinama, upitali smo prošli tjedan naše Me imurce, koji su se složili da je dežurni zu-

bar kojem se možemo obratiti kada nas vikendom ili praznikom zaboli zub doista potreban.

I dok su jedni naglasili da se sje aju kako je prije 30 godina

bilo dežurstava, jer su se i sami nekoliko puta obratiti dežurnom stomatologu, drugi kažu da su prije koju godinu iskusili situaciju da ih zaboli zub, a da

Damir Jaklin, akovec - Naravno da bi trebalo biti dežurnih zubara vikendom i praznikom. Osobno se nisam našao u toj situaciji, ali imamo u obitelji takvih slu ajeva. U tim situacijama snalazili smo se na svakakve na ine. Ili se tabletama bol pokušavala ublažiti ili smo preko poznanstva tražili nekog koga bi nam preporu ili.

uro Pol i , akovec - Sigurno bi trebalo biti dežurnog zubara za one hitne slu ajeve. Pa svi znaju kako je kada zub zaboli, odnosno da je rije o hitnoj stvari. Ja sada više nemam problema sa zubima, ali u mladosti sam imao velike probleme. To su mi sigurno najneugodnija iskustva.

Stoga smatram da su dežurni zubari doista potrebni.

An ela Rus, akovec - Prije 30, 35 godina bilo je dežurnog zubara ovdje u akovcu. Ja sam zube stalno u no i vadila kada me jako boljelo. Stoga smatram da je veliki nedostatak što u današnje vrijeme nema dežurnog zubara kojem se možemo obratiti vikendom u hitnim situacijama.

U svakom slu aju trebalo bi biti dežurstva vikendom i praznikom, kako je bilo i nekad.

Sanja Horvat, Donja Dubrava De initivno bi trebalo biti dežurnog zubara. Osobito je problem s djecom, jer se ponekad desi da zub zaboli kroz vikend i onda nemate kamo s djetetom. Za sada, sre om, nismo imali ovu situaciju, bez obzira što imamo dvoje djece. No, sigurno su se mnogi našli u toj situaciji.

se nemaju kome obratiti. Iako se ve ina, sre om, nije našla u sli noj situaciji, prevladava mišljenje da je dežurstvo potrebno. I dok jedni smatraju da

Katica Saka , akovec - Mišljenja sam da je potrebno imati dežurnog zubara kojem se možemo obratiti kada nas vikendom ili praznikom zaboli zub. Osobno sam se našla u situaciji da me bolio zub, a ja se nisam imala kome obratiti. Bilo je to na Boži prije dvije godine. S obzirom na moje iskustvo, smatram da su dežurni zubari prijeko potrebni.

je dežuran zubar nužan zbog djece, drugi kažu da je nepostojanje dežurstava velik problem i penzionerima. (hz)

Drago Dreni , akovec - Svakako da treba postojati dežurni zubar za hitne slu ajeve koje bi primio bez obzira bila nedjelja ili praznik. To je esto problem nama penzionerima. Sre om, sada u ovim godinama nisam se našao u toj situaciji da me zaboli zub i nemam se kome obratiti, ali je bilo sli nih slu ajeva u mladosti. No, tada sam bio u Splitu, gdje je bilo dežurnih zubara. (foto: Vrzan)

9. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

POSJET MINISTRA OBRANE Branka Vukeli a Me imurju: najzanimljivije je bilo pitanje vezano uz preuzimanje bivših vojnih objekata i zemljišta u akovcu

Županija traži rastere enje obveza i što brže skidanje hipoteke s “vojnog poligona” - Za nas e to puno zna iti jer emo mo i pokrenuti investitore i ohrabriti ih za kupnju bivšeg vojnog poligona, istaknuo je župan Perho Ministar obrane Branko Vukeli posjetio je Me imursku županiju. Razgovarao je s me imurskim županom Ivicom Perho em i njegovim suradnicima o obvezama iz ugovora koji su vezano uz preuzimanje vojnih objekata koji se nalaze na podru ju Me imurske županije još 2007. godine potpisali Vlada RH i Me imurska županija, a koje još nisu ispunjene.

Podsje amo, tim se ugovorom Me imurje obvezalo za potrebe oružanih snaga izgraditi odgovaraju a skladišta za ubojita sredstva. Ugovorena obveza Me imurske županije iznosila je oko 15 milijuna kuna, na koliko su prvotno procijenjeni troškovi izgradnje deset skladišta. Kasnije se, temeljem raspisanog natje aja, govorilo o iznosu izme u 25 i 28 milijuna kuna. Danas se ra una da obveza Županije ne bi trebala biti ve a od 1,8 milijuna kuna po skladištu. Županija se ugovorom, podsje amo, još obvezala izgraditi i 350 kvadrata uredskog prostora za potrebe vojske.

- Obvezu gradnje skladišta sada smo de inirali na na in da e se raspisati natje aj, utvrditi to na

cijena, da se umjesto deset gradi sedam skladišta. Razgovarali smo o tome da emo vidjeti je li ispunjenje obveze gradnje skladišta mogu e do 2013. ili 2014. godine.

Predložit emo izmjene Vladi RH, a ona e odlu iti je li mogu e rasteretiti Županiju njenih obveza.

Me imurje nije jedino koje ima ovakve obveze prema Vladi RH.

Ukoliko e ona jednoj županiji maknuti njenu obvezu, onda e se pokrenuti lanac micanja obveza i drugim županijama. Nismo govorili što e Vlada u initi, ali emo predložiti jedan održiv koncept za obje strane, rekao je ministar Vukeli .

Hipoteka na zemljište prepreka za dolazak investitora Na bivši vojni poligon Ministarstvo obrane ima upisanu hipoteku i traži se što brže skidanje iste kako bi došlo do mogu nosti investiranja

Me imurje za oružane snage odradilo poslove vrijedne 25 milijuna kuna Me imurje je lani za potrebe oružanih snaga odradilo poslove u iznosu od 25 milijuna kuna, što je zna ajno više nego su dobili susjedi u Varaždinskoj županiji.

- Danas kada je posla malo naša je zada a da budemo uz gospodarstvo, da mu budemo potpora. Razgovarali smo kako da oja amo suradnju s me imurskim gospodarstvom, kako da taj nazovimo trošak koji oružane snage predstavljaju za državu vratimo u državi, gospodarstvu i gra anima.

Ministar Vukeli i župan Perho na konferenciji za novinare Zadovoljan sam što u Me imurju ima dobrih tvrtki koje ve dugo posluju s Ministarstvom. Šestan Busch je jedna od tvrtki s kojima dobro sura ujemo. Ima i drugih

primjera. Poput ateksa. Mi smo potaknuli ujedinjenje tekstilaca u konzorcij od etrnaest tvrtki koji su ponudili i na natje aju dobili posao šivanja novih hrvat-

VERBALNI OBRA UN na relaciji HDZ-HNS ne prestaje

VLADIMIR IVKOVI : Marijana Vargu nismo htjeli natrag u HDZ i sada mi se pokušava osve ivati!

- Odnosi izme u mene i Marijana Varge prožeti su njegovom osobnom mržnjom, jer mi ne može nikako oprostiti što ga nisam htio ponovno primiti u HDZ, bez pozitivnog mišljenja lanstva u Donjoj Dubravi, kazao je predsjednik županijskog HDZ-a Vladimir Ivkovi Pomalo je neobi no kada tako jaka politi ka stranka kao što je HDZ, bez obzira na to što je trenuta no u Me imurju u oporbi, sazove konferenciju za novinare s tako dramati nim tonom kao što je glasio subotnji poziv novinarima - pokušaj HNS-a istrebljenja HDZ-ovaca iz javnog života u Me imurju. U politici nema ljubavi, ve samo interes. Tako je HNS-u HDZ bio doju erašnji koalicijski partner, ali nakon unutarnjih previranja u HNS-u i promjena na elu te stranke u županiji obra uni izme u HNS-a i HDZ-a ne prestaju. Nakon što je njihov brak iz interesa na kraju prošlog mandata vlasti razvrgnut, a oni otišli na razli ite strane, HNS opet u vlast s novim partnerima, a HDZ u oporbu, izva ene su ratne sjekire. Po elo je prije nekoliko mjeseci s prozivanjem Ivkovi a da odstupi s mjesta direktora Me imurje plina jer da je u sukobu interesa, budu i da je ujedno i saborski zastupnik

i direktor Me imurje plina. Uz to je Marijan Varga na jednoj strana koj konferenciji HNS-a u svojstvu potpredsjednika NOa Me imurje plina spo itavao Ivkovi u neke nepravilnosti u radu i najavljivao mogu nost podizanja kaznene prijave protiv njega. Uslijedila je verbalna paljba s HNS-ove i HDZ-ove strane jednih protiv drugih, da bi sada HDZ izašao s tezom da ih HNS pokušava istrijebiti iz javnog života.

- Osobno smatram da borba protiv korupcije nama alternativu i vrsto se zauzimam za kontrolu svih, pa i mene osobno, kazao je Vladimir Ivkovi na konferenciji za novinare u subotu. - Me utim, hajka koju HNS vodi protiv mene kao direktora Me imurje plina motivirana je time da me Marijan Varga bez zakonske procedure zamijeni na tom mjestu kako bi HNS mogao realizirati svoju neskrivenu težnju - privatizirati imovinu gra ana Me imurja.

Mladen Križai , Vladimir Ivkovi i Darko Horvat na konferenciji za novinare Treba re i da u tim radnjama Osveta i mržnja me u HNS-u pomaže urednik lista ‘Menekada bližnjima: da ine i prekršajno djelo ne pro em kao “tetec” imurje’, prema l. 61. Zakona o medijima, - Odnosi izme u mene i Ma- koji u estalo naslovima mijenja rijana Varge prožeti su njegovom sadržaj informacija koje objavosobnom mržnjom, jer mi ne ljuje, što potkrjepljujem s više može nikako oprostiti što ga ni- naslovnica toga me imurskog sam htio ponovno primiti u HDZ, tjednika, kazao je Ivkovi . bez pozitivnog mišljenja lanova - U tom smislu najavljujem da stranke u Donjoj Dubravi, a on je sam prisiljen zbog osobne zaštito žarko želio, i tu vidim njegovu te, zaštite svoje obitelji i politi ke osobnu osvetu, kazao je Ivkovi . stranke koju vodim pokrenuti - I sve bi to bilo u tim granicama kaznene, prekršajne i odštetne da se od uha do uha ne provodi zahtjeve protiv onih koji u tome širenje lažnih informacija, ime sudjeluju. se krši lanak 322. Kaznenog zaHorvat Vargu nazvao kona. Zato mi ne preostaje drugo nego da osobno podnesem kaznenajnesposobnijim nu prijavu za iznošenje neistina. na elnikom u županiji Istina, bojim se da ne pro em kao Darko Horvat, predsjednik njegov ‘tetec’ nekada, a s obzirom na to da se u intervjuu koji je Var- OO-a HDZ-a Donje Dubrave, na ga dao spominje i neko oružje, konferenciji za novinare nimanadam se da ta poruka nije bila lo lijepim rije ima obrušio se na Marijana Vargu (koji je nekada poslana meni.

skih odora. Na to sam posebno ponosan jer sam uspio ujediniti te tvrtke, a govorili su mi da je to nemogu e. Vaš ateks obavlja najve i dio posla vezanog uz odore. Pokazalo se da je ovo dobar na in vezanja hrvatskih tvrtki uz oružane snage. Pokušat emo to u initi i u drugim segmentima, rekao je ministar Vukeli , tanko utan za gospodarstvo, jer je prije ove sadašnje dužnosti obnašao onu ministra gospodarstva. Nakon hrvatske odore želja je ministra da se proizvede i hrvatska vojni ka izma, a kaže da ima prostora i u drugim segmentima za suradnju.

(DM)

bio lan i te stranke, a svojevremeno i DC-a, a sada HNS-a): - Temeljem iskazanih rezultata, Marijan Varga je najnesposobniji na elnik u Me imurskoj županiji. U proteklih devet godina Donja Dubrava pod vodstvom na elnika Varge nije uspjela izgraditi ni jedan infrastrukturni objekt. Svi projekti izvo eni u vrijeme koalicijske vlasti HDZ-a i HNS-a predmet su interesne koalicije. Za HDZ je interesna za Donju Dubravu, a istovremeno za HNS interesna je za Vargu osobno, kazao je Darko Horvat, predsjednik op inske organizacije HDZ-a Donje Dubrave.

Kazao je da su sredstva za vrti u Donjoj Dubravi osigurana kroz decentralizirana sredstva Ministarstva znanosti kroz županijski prora un, koalicija HDZ - HNS u vrijeme kada je Varga bio lan DC-a, doduše, ve vidljivo u fazi raspadanja – kroz dva dodatna natje aja Vlada RH

Vladi e se predložiti i da Županiju oslobodi preuzete obveze izgradnje uredskog prostora, jer vojske u Me imurju više nema, pa ni nema potrebe za time, obznanio je ministar. Tražit e se i skidanje tereta sa zemljišta vojnih poligona.

- Za nas e to puno zna iti jer emo mo i pokrenuti investitore i ohrabriti ih za kupnju tog zemljišta, rekao je župan Perho .

Komercijalizacijom zemljišta do i e se do sredstava kojima e se mo i ispuniti obveza Županije vezana uz izgradnju skladišta.

Najavljenojeiskororaspisivanje postupka nabave vezano uz izgradnju skladišta. Župan Perho pozvao je me imurske graditeljske tvrtke dapozornopratenatje ajeipokušaju dobiti posao. - Želja nam je kroz vlastito gospodarstvo odraditi obvezu koju imamo, poru io je župan.

(Danijela Mihoci, foto: Zlatko Vrzan)

osigurala je i sredstva za opremanje vrti a.

Ugovor potpisan s ministrom regionalnog razvoja u 2008. nikada nije došao u fazu realizacije s obzirom na to da do pred nekoliko mjeseci uop e nije ni postojala gra evinska dozvola za objekt koji je bio predmet ugovora, zbog ega je izgubljeno milijun kuna. - Kao krunu njegove nesposobnosti navodim njegovo neznanje u konkuriranju u EU fondove gdje mu je kao glavnom koordinatoru u regionalnim odnosima Ma arske i Hrvatske op ina Podturen pred nosom odnijela 2,6 milijuna eura s ma arskim partnerom Op inom Serdehelj u inanciranju pro ista a otpadnih voda, za koji na podru ju op ine Donje Dubrave Me imurske vode imaju potvrdu glavnog projekta, odnosno gra evinsku dozvolu.

Teze o istrebljenju HDZ-a - Na proteklim lokalnim izborima u Me imurju HDZ nije uspio pobijediti. Zato je normalno da se smijeni sve na funkcijama koje pripadaju izbornom pobjedniku. Me utim, nije normalno da se to radi našim lanovima i simpatizerima smjenama, kažnjavanjima, oduzimanjem prava na rad i egzistenciju na poslovima koji ne ovise i ne smiju ovisiti o izborima i volji izbornog pobjednika, kazao je na konferenciji za novinare u subotu Vladimir Ivkovi . - Smatramo istrebljenjem da lanovi HNSa na svim razinama, po evši od dje jih vrti a pa sve do poduze a, anonimnim, javnim i, što je najvažnije, izmišljenim

prijavama ruše, smjenjuju i na razne na ine progone ljude koji su lanovi HDZ-a ili tek pristaše, kazao je na subotnjoj konferenciji za novinare Vladimir Ivkovi , predsjednik Županijske organizacije HDZ-a.

- Važno je re i da su naši lanovi nezakonito izba eni iz ve ine školskih odbora, a imamo i situaciju kada je naš lan na poslu stegovno gonjen zbog izre enog mišljenja na sjednici školskog odbora. Isto tako, ponižava se i nezakonito ruši ravnatelje škola koji su lanovi HDZ-a. To je najviše izraženo u Pribislavcu, Podturnu, Šenkovcu, Gori anu te u Donjoj Dubravi. (BMO)

4

Aktualno

GDQD u Me imurju

Lesar se fura na Engleze?

Nakon kratkog razdoblja nezavisnog statusa, Dragutin Lesar, jedan od najaktivnijih saborskih zastupnika, mogao bi ponovno završiti u stranci.

Prema pisanju Nacionala, Lesar i nekoliko njegovih suradnika i prijatelja ve mjesecima

Ministar obakovi i seljaci ipak postigli sporazum Nakon selja ke pobune, koja je trajala tjedan dana, selja ke udruge i ministar obankovi , odnosno Vlada ipak su postigli sporazum u jedan sat u no i izme u nedjelje i ponedjeljka.

Ministar Petar obankovi i Koordinacija selja kih udruga potpisali su sporazum o na inu rješavanja poticaja za proljetnu sjetvu 2009./2010. nakon održanih pregovora u akovu 7. ožujka.

Dogovoreno je: 1. isplat a pot icaja u 60%-tnom iznosu u novcu, i to prvi dio do 31. ožujka 2010. godine, a drugi do 15. travnja 2010. godine u jednakim dijelovima

2. iznos od 600.00 kn/ha isplatit e se u protuvrijednosti repromaterijala (zaštitna sredstva, sjeme, mineralno gnojivo). Odluka za ostvarenje navedenih prava bit e poslana poljoprivrednicima do 22. ožujka 2010. godine. Iz ove mjere izuzimaju se gospodarstva preko 300 ha zemljišta.

Isplata preostalog dijela poticaja u iznosu od 15% za proljetnu sjetvu 2008./2009. godinu isplatit e se s rokom dospije a u lipnju 2011. godine. Odluke za ovo pravo dostavit e se poljoprivrednicima do kraja travnja 2010. godine. Ovo se pravo odnosi na poljoprivrednike s do 300 ha zemljišta.

osnivaju novu hrvatsku stranku koja bi se trebala zvati Hrvatski laburisti. Zbog straha od udaraca konkurentskih stranaka, Lesar i njegovi suradnici još uvijek ne žele javno potvrditi svoje politi ke namjere, iako je ve održana osniva ka skupština i navodno

Veri Rosi , Metssu i Ekomu, a posebna nagrada dje aku Deniju aleu Na kolegiju gradona elnika Grada akovca utvr en je prijedlog odluke za dodjelu Zlatne plakete Grb Grada akovca za 2010. godinu. Za dobivanje plakete predloženi su Vera Rosi , ravnateljica Pu koga otvo-

renog u ilišta, Metss i GP Ekom akovec.

Gradona elnik akovca Branko Šalamon osobno je predložio da se uz Dan Grada posebnom nagradom nagradi hrabri, snalažljivi i odgovorni trinaestogodišnji dje ak Deni

ale, koji je potkraj prosinca spasio tri života, maj in, bratov i svoj, od mogu eg gušenja plinom. Kad je primijetio da je majci pozlilo u kupaonici, alarmirao je nadležne službe za spašavanje i time izravno spasio majku, a neizravno se-

Deniju aleu Grad akovec daje nagradu za hrabrost

Prvi digao, ali i prvi spušta komunalnu naknadu

Spasio život majci

Grad akovec prvi je digao visinu komunalne naknade, što gospodarstvenici koji su ve duboko osje ali posljedice krize, kroz smanjenje narudžbi, otkazivanja ve sklopljenih ugovora, ali i otežanu naplatu, nisu do ekali sa simpatijama. Na nedavnom skupu gospodarstvenika Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika akovca, najavio je smanjenje komunalne naknade gospodarskim subjektima, a na kolegiju koji je gradona elnik Šalamon održao u etvrtak 4. ožujka i službeno je pokrenuta ta odluka koja, doduše, treba dobiti potvrdu na Vije u. Šalamon je kazao da e se akovec

- Bezazlena kupka koju si je lani 23. prosinca nave er oko 22 sata u stanu u Strossmayerovoj ulici na broju 9 u akovcu priuštila 34-godišnja Nevenka T. umalo ju je došla glave. Sre om, na vrijeme ju je našao12godišnji sin Deni i tako joj spasio život. On je majku našao onesviještenu u kadi. Odmah je pozvao Hitnu pomo pa joj je na vrijeme pružena lije ni ka pomo te joj je tako spašen život

smanjenjem komunalne naknade gospodarstvu odre i 1,420 milijuna kuna planiranih prihoda. Pribroji li se tome 600 tisu a kuna kojih se odrekao odlukom o nenaplati spomeni ke rente gospodarstvenicima, tada je akovec svoje planirane prihode smanjio za 2 milijuna kuna u korist gospodarstva. - No, ovim odlukama ne osloba amo financijske ustanove i kladionice koje i u krizi ostvaruju enormne prihode, kazao je gradona elnik Šalamon.

Spuštanjem naknade Šalamon ujedno politi ki podupire županovih dvanaest mjera.

(BMO)

Me imurski obrtnici povoljnije na Zagreba ki velesajam i vinogradarstvo, Me unarodni sajam obrtništva, Me unarodni sajam graditeljstva i opremanja, Me unarodni sajam alatnih strojeva i alata, Me unarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite.

Rok za prijavu za predstavljanje na Zagreba kom velesajmu je 15.ožujka, a sve dodatne in ormacije možete dobiti u Obrtni koj komori Me imurske županije, Park Rudol a Kropeka 1, akovec, tel./ aks 311-515, e-mail okm.sajam-in o@ck.t-com.hr.

(BMO)

ve postoje inicijalni ogranci u desetak županija.

Ostaje za vidjeti ho e li Lesar ovaj put zaista održati rije , jer je u istom stilu nedavno najavljivao kandidaturu za predsjednika država, zajedno sa suradnicima, da bi od svega ispao “ orak”.

ZLATNA PLAKETA GRB GRADA AKOVCA

GRAD AKOVEC

Zahvaljuju i suradnji Me imurske županije i Obrtni ke komore Me imurske županije, obrtnicima je ponovno omogu en izuzetno povoljan nastup na jednom od najzna ajnijih poslovnih doga aja obrtni ke struke u Hrvatskoj, od 14. do 17. travnja, na Zagreba kom velesajmu. Održat e se ak osam sajamskih priredbi: Me unarodni sajam turizma, Me unarodni sajam hrane, pi a i gastro inovacija, Me unarodni sajam hotelsko - ugostiteljske opreme i cateringa, Me unarodni sajam vina i opreme za vinarstvo

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- Te me ve eri boljela glava pa sam popila tabletu i pomislila kako e mi kupka pomo i da mi glavobolja brže pro e. Stariji sin ostao je paziti na jednogodišnjeg brata koji je spavao. Kako se dijete u jednom trenutku probudilo pla u i, a ja na to nisam reagirala kao obi no, Deni me došao potražiti u kupaonicu. Našao me onesviještenu u kadi. Ni ega se ne sje am osim strašnog šuma u ušima i da mi je naglo postalo mu no pa sam htjela iza i iz kade, a nisam mogla, prisje a se Nevenka neugodne epizode.

Lije nici u prvi mah njenu nesvjesticu nisu povezali s trovanjem plinom. Dok je njoj pružana pomo u bolnici, djeca su bila u stanu s bakom. Deniju koji je majci spasio život bilo je loše cijelu no .

- Kada su mene odvezli u bolnicu, k djeci je došla baka koja je ostala s njima preko no i. Kaže da je starijem sinu bilo loše cijelu no . Stalno je povra ao, pa ga je ujutro jedna moja prijateljica odvezla lije niku.

Njemu je tako er pružena pomo u akove koj bolnici.

Druge moje prijateljice nave er

be i brata. Uz to odgovorno je uvao brata izvan zgrade do dolaska bake. - Takav odgovoran pristup ovog dje aka prema svojoj obitelji u kriznoj situaciji zavrje uje posebnu nagradu, kazao je gradona elnik Šalamon. (BMO)

Deni ale primit e nagradu Grada akovca za hrabrost jer je spasio život majci koja je otrovana uglji nim monoksidom su bile s djecom u stanu. Jednoj od njih pozlilo je dok se tuširala pa je odmah potražila lije ni ku pomo za sebe, ali i bebu koja je povra ala.

Sada je bilo posve jasno da je uzrok moje nesvjestice, ali i problema koje su imali drugi koji su boravili u stanu, pove ana koncentracija uglji nog monoksida. Ona je tada bila dosegla razinu od 480 ppm,

pripovijeda Nevenka, ponosna na svoga hrabrog dje aka.

Sva bi djeca trebala znati broj hitne, policije i vatrogasaca Mnogi odrasli uspani arili bi u ovakvoj ozbiljnoj situaciji, no, Deni nije.

- Moj je brat zaplakao, pa sam dozvao mamu, no, ona se nije javljala, a uvijek se odmah javi kad je zovem. Zato sam otišao u kupaonicu. Bila je u kadi kao da spava. Nije mi odgovarala pa sam pomislio da se šali. Onda sam je pitao da li se šali, ali mi nije odgovarala.

Tada sam uzeo tele on i nazvao hitnu pomo . Pitali su me zašto ih zovem, gdje stanujem i brzo su došli. Ne, nisu mislili da ih zezam, prisje a se Deni, kojega je Grad akovec odlu io nagraditi za iskazanu hrabrosti i injenicu da je svojim djelovanjem i pribranoš u u ovakvo teškoj situaciji spasio život svojoj majci. Kaže da je bio uplašen, pitao se što e u initi, ali odmah se sjetio maj inih rije i da pozove pomo ako se dogodi nešto neuobi ajeno.

- Znam napamet sve brojeve, i vatrogasce i hitnu i policiju, i tako sam znao koga moram zvati. Mislio sam da je mami pozlilo od jake glavobolje. im sam završio razgovor s hitnom, zvao sam baku koja je odmah došla k nama. Kažu mi da sam bio jako hrabar i svi su jako ponosni na mene. Drago mi je što sam dobro postupio. Jako mi je drago. Sva bi djeca trebala nau iti te važne tele onske brojeve, upozorava Deni, i otkriva nam da ga unato ovom nemilom doga aju nije strah boraviti u stanu. U po etku, odmah nakon doga aja, sve je pratila neugoda, ali sada je kaže dobro.

- Promijenili smo senzore, bili su nam dimnja ari, u inili smo sve što smo mogli da se zaštitimo i iskreno se nadam da se ovakva strahota više ne e dogoditi, isti e Nevenka, zahvalna što joj je sin spasio život. (D.Mihoci)

CITATI TJEDNA “Ljudi se odri u potrošnje svega, jedino potrošnja kruha i tjestenine raste.“

“Tko po zalihama traži, svašta može na i.“

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Lider br. 228

“Tvrdi se da e kriza, kako je došla, a došla je iz inozemstva, jednostavno i pro i. Ništa neto nije od toga, tvrde ekonomski prosvjetitelji.“

“Kad bi Niko Kranj ar bio takva truba kao što neki govore, ne bi ga uvala dva igra a nego bi ga pustili da sam padne preko lopte.“

Privredni vjesnik br. 3612

(Željko Vela, Dnevnik HTV 2006.)

“Me imurje je po aš eno nadimkom Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske). Neslužbeni su grb me imurskog kraja ptica grlica i cvijet ljubi ica (u dijalektu znan kao fijolica).“ Wikipedija, Slobodna enciklopedija Istražio i odabrao Zlatko Boži .

9. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

STABILIZACIJSKE MJERE U AKOVE KIM GRADSKIM USTANOVAMA donose manje kazališnih predstava, glazbe i knjiga

Ladislav Varga: To je strašna stvar za akove ku kulturu!

- Centar za kulturu prikra en je za 500 tisu a kuna, zbog ega je smanjio 30 posto kazališnih predstava i 50 posto glazbenog programa, a knjižnica je nabavila 30 posto manje knjiga Kriza i mjere stabilizacije nisu zaobišle ni ustanove u Gradu akovcu. Ravnatelji ustanova, iji je Grad akovec osniva , na kolegiju na elnika podnijeli su izvješ a o tome što je poduzeto.

- Centar za kulturu akovec u rebalansu u odnosu na 2008. godinu prikra en je za skoro 500 tisu a kuna, što je strašna stvar za kulturu, kazao je Ladislav Varga, ravnatelj Centra za kulturu. Nemojte nam više skidati jer e se time još više smanjivati program, jer i ovo smanjivanje sredstva odrazilo se na smanjenje kazališnih predstava za 30 posto i za 50 posto glazbenog programa.

Samo filmski program nije smanjen. Zanimljivo da ve u posje enost bilježi akovec etvrtkom, i to izvan o ekivanja, rekao je Ladislav Varga, koji to objašnjava ponašanjem ljudi u krizi koji se u takvim vremenima više vole družiti.

No, ako se situacija pogorša, od programa za kulturu morat e se odustajati.

Knjižnica dobiva novi prostor Knjižnicu “Nikola Zrinski” stabilizacija je pogodila u dijelu nabave knjižnog onda za otprilike 30 posto u odnosu na 2008. godinu, kada je knjižni ond oboga en sa 7.100 jedinica, a prošle godine sa 6.495 jedinica, uklju uju i i 2.000 jedinica koje su dobili na poklon, izvijestila je Ljiljana Križan, ravnateljica Knjižnice “Nikola Zrinski”. Treba re i da unato recesiji Ministarstvo kulture u sufinanciranju nabave knjižnog onda svoje iznose nije smanjilo. Ipak, u Knjižnici je došlo i do pozitivnih pomaka u rješavanju prostornih problema, proširenjem prostora na asni ki dom koji e biti ure eni do Dana Grada akovca. Time e se Knjižnica proširiti na 720 etvornih metara, a do statusa mati nosti potrebno im je minimalno 1.000 etvornih metara, odnosno 2.800 etvornih metara prostora, koliko traži gra a. Ure enje dje jeg odjela Knjižnica je riješila javlja-

SDP-ove ZASTUPNICE Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec o radu Vlade

Ministar financija grohotom se smije i zadužuje nas Ladislav Varga njem na natje aj “RTL pomaže djece”, za što su dobili kompletnu opremu za dje ji odjel. Uz to, ure enje manje itaonice Ministarstvo kulture sufinancira iznosom od 200.000 kuna.

Otvoreno veleu ilište od svih ustanova, premda pod ingerencijom Grada, financijski pliva potpuno samostalno,

dobro se snalazi na tržištu i u svim okolnostima, bilo u razdoblju gospodarske konjunkture, bilo recesije iznalazi odgovaraju e programe za obrazovanje odraslih.

Unato krizi, relativno se dobro snalazi i Javna vatrogasna postrojba akovec, koja u krizi pliva i nami u i zna ajna sred-

Od 1. rujna vrti skuplji deset posto akovec se hvali time da ima najnižu ekonomsku cijenu boravka djece u vrti u i da šest godina nije dizana cijena. No, s novom pedagoškom godinom

od 1. rujna to ne e biti tako. Cijena e i roditeljima i Gradu kao sufinancijeru za boravak djece u vrti u i jaslicama biti ve a za deset posto. (BMO)

stva time što odre ene usluge napla uje.

Maksimalno popunjeni kapaciteti Dje jeg vrti a Pojedina no najve i korisnik gradskog prora una je ustanova Dje ji vrti . U zadnje tri godine u toj ustanovi nije se uspio posti i standard zaposlenih, koji bi dostigao one u školama. Što zbog recesije, a što zbog dva sindikata koji djeluju u toj ustanovi, teško da e se i ove godine dosti i taj standard.

Nikad Dje ji vrti akovec nije radio tako punim kapacitetima kao sada. Ima 900 polaznika, a još roditelji kucaju na vrata te ustanove za ormiranjem još jedne jasli ke skupine, na što eka osam djece. Dje ji vrti akovec uspio je racionalizirati svoje poslovanje, tako da sada kao rijetko kada u svojoj povijesti nema zaostataka naplate od roditelja. Uz to, prostori vrti a u popodnevnim satima kad u njima nema djece ne stoje prazni, ve se iznajmljuju za razne druge aktivnosti kako bi se i na taj na in namakla sredstva.

Uz to, zbog štednje preko blagdana sva djeca dolaze u jedan od gradskih vrti a, a tako e biti i preko ljeta, kako bi se štedjelo na hladnom pogonu. (BMO)

- Kad je Jadranka Kosor preuzimala Vladu, kazala je da preuzima vru krumpir od kojeg e napraviti finu salatu. Osam mjeseci od te fine salate ostao je raskuhani krumpir i bljutava razvodnjena kaša, ocijenila je sadašnji rad Vlade Dragica Zgrebec, saborska zastupnica SDP-a, na kon erenciji za novinare u akovcu.

Tu ocjenu Vladi dala je zbog toga jer u proteklih osam mjeseci, po njezinu mišljenju, nije bilo ni jedne smislene mjere koja bi bila odgovor na krizu i duboki pad gospodarstva u Hrvatskoj.

- Predsjednica Vlade stalno nas poziva na suradnju, a kad predlažemo mjere, odgovor je u enje i ismijavanje svega što opozicija predlaže, kazala je Zgrebec. - Mi smo ve krajem 2008. govorili o svemu onome što e gospodarstvo dovesti u duboku krizu. Predlagali smo antirecesijske mjere dok Vlada još uop e nije priznavala krizu.

U tom smislu predložili smo nekoliko desetaka zakona koji su bili usmjereni na rješavanje goru ih problema, od gospodarstva, radni kih prava, životnog standarda i popravljanja stanja u državnim i javnim poduze ima.

A što se dobije kad ukazujete na problem - dobijete to da vas ismiju, istakla je Zgrebec, posebno potpredsjednik Vlade i financija Šuker koji se grohotom smije kad kažete da treba rebalansirati prora un, kad tre-

Juriš iz krize! Hm, a kakav je plan?

Kriza, kriza, kriza ... Mjere ovakve, mjere onakve, sve za izlazak iz krize. Tragikomi no je svakodnevno gledati politi are kako djetinjasto mašu novim mjerama za izlazak iz krize. Pa dajte, rodbino, prijatelji, budite ljudi, recite im da su dosadni i smiješni! Ne e kriza pro i jadnim vatrogasnim mjerama, niti ulaskom u EU, ve treba presložiti cijelo gospodarenje u Hrvatskoj. Kako? Pa mogu i to re i, ako svoje saborske mirovine prepišete meni, jer ih vi ne zaslužujete. Protiv krize se nije mogu e boriti sredstvima i ljudima koji su je i izazvali.

Ne postoji plan hrvatskog gospodarstva, ne postoji sinkronizacija ljudi, resursa i financijskih tokova. Sve se radi ad hoc, na dnevno politi koj bazi. Ne e sad kriza prestati, jer seljaci ne e dobiti ono što im je obe ano.

Koliko se ustvari toga željelo proizvesti s tim obe anim poticajima? Za koje proizvode, za koje tržište? Trebaju li ti proizvodi uop e nekome ili ih je možda i premalo?

Zaista nitko u našoj zemlji ne zna ime e se to Hrvatska baviti u “skoroj” budu nosti, kad iza e iz krize? Upravo zato i ne postoji

izlaz iz krize. Sve današnje velike svjetske ekonomske sile imaju plan. Znaju zašto rade to što rade. Hrvatska je imala plan samo s turizmom i gradnjom autocesta. I turizam nas sad jedini izvla i iz onoga krajnjeg gliba.

Ne želim sad o onoj drugoj strani, koliko je usput pokradeno, jer to je druga tema.

Za što to drugo u Hrvatskoj postoji plan? Postoji li za škole?

Postoji li za državnu upravu?

Postoji li za privredu? Postoji li za umirovljenike? ime neka se u Hrvatskoj danas po ne baviti poduzetnik, a da zna da prati

neki “master” plan i da se sutra ne e morati preorijentirati na nešto drugo? Koreja je imala plan. Kina ima plan. Singapur ima plan. Njema ka? O da, ona dugo ima plan. Engleska ima tisu ljetni plan. Ne prepuštaju takvi ništa slu aju. I svi su usmjereni k postavljenom cilju.

A mi vatru gasimo na požarištu koje ustvari treba sravniti sa zemljom. Mrtvacu dajemo umjetno disanje.

Država ( itaj: politi ari) se zaista ponaša kao ma eha prema svojim gra anima, zbog kojih kao postoji. I nema razlike

izme u oporbe i vlasti, sve je to jedna vesela vatrogasna ekipa.

Dragi “krizogasci”, kad jednom budete ipak primorani raditi plan, krenite od gra anina.

Izra unajte koliko mu treba za dostojan život. Koliko za hranu, koliko za stan, koliko za školovanje djece, koliko za zdravlje.

Zbrojite to, a onda se okrenite oko sebe i pogledajte što u Hrvatskoj treba raditi da bi se toliko moglo zara ivati. To si postavite za cilj i usmjerite sve resurse prema tome. Dobro? Tak’ vam se to radi. Jednostavno da jednostavnije ne može biti. Tko to od

ba provesti poreznu re ormu i smanjiti poreze.

Njegov je najve i uspjeh i domet u shva anju prora unske politike uspješno zaduživanje u inozemstvu. To može biti kratkog daha. Mi ve ove godine možemo do i u situaciju da imamo ve e državne dugove nego godišnju proizvodnju, istaknula je Zgrebec. - Predsjednica Vlade sve nastoji rješavati smiješkom i onda imamo situaciju da su u državi svi nezadovoljni: štrajkaju radnici gla u, prosvjeduju i seljaci, a u zadnje vrijeme ak i sportaši, rekla je Zgrebec.

- Naša Vlada živi u nekom svijetu za koji mi mislimo da ne e dugo trajati.

Nadica Jelaš iznijela je podatak da nepla ena potraživanja u ovom trenutku iznose 27 milijardi kuna, a da preko 10 milijardi otpada na ono što nisu podmirili država i državna poduze a. - U tom smislu SDP je priredio zakonski prijedlog prema kojemu bi država svoje ra une morala podmirivati u roku od 30, a državna poduze a u roku do 60 dana. U me uvremenu je država i sama izradila zakon o obveznim pla anjima u tom smjeru, ali se ne primjenjuje. Vidimo da u realnom sektoru imamo užasnu nelikvidnost, a da s druge strane u bankarskom sektoru imamo višak likvidnih sredstava i išli smo sa zakonskim prijedlogom da se smanje zarade bankama, kroz oporezivanje kamata viših od devet posto. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

vas ne zna to napraviti, neka ide istiti javne zahode, umjesto da se prepucava po Vladi i Saboru (da se sad ne spuštam do županija i op ina). A sad mi dajte tu saborsku mirovinu.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon što su Slovenci zaštitili svoju prekmursku gibanicu

Zašto kasnimo sa zaštitom me imurske gibanice?

Društvo za zaštitu prekmurskih dobara, zapravo etrdeset djelatnika u turizmu Slovenije koji prodaju svoju prekmursku gibanicu ovih je dana esto spominjana tema u Me imurju, nakon što je objavljena vijest da su zaštitili svoju prekmursku gibanicu koja je, me utim, gotovo ista kao i me imurska gibanica.

Ponovilo sve ve vi eno.

Umjesto da su se dva kraja gdje je ta slastica narodno blago lijepo dogovore i zajedni ki predlože zaštitu, Slovenci su uspjeli zaštititi svoju prekmursku gibanicu u Europi. Zašti en je recept, ime i na in pripreme, a prekmurska se gibanica de inira kao kola od oraha, sira, jabuka i maka.

Voditelj projekta Turisti ke zajednice Me imurske županije Rudi Grula rekao nam je da ima na ina da se zaštiti i tradicionalna me imurska gibanica, tako da e se i dalje u našim restoranima

EKONOMSKI BREVIJAR

Jezikom koje tvrtke govorite Sve više stranih rije i koristi se u svakodnevnoj komunikaciji u poslovnim, ali i u svakodnevnim kontaktima.

Engleske rije i redovito se pojavljuju i esto koriste.

Jedan poslovni tjednik ak je objavio poslovni rje nik s 300 pojmova koji su uobi ajeni u formalnom i neformalnom govoru. To je rezultat globalizacije i otvorenosti prema stranim utjecajima, ali treba imati mjere. Poznavanje stranih rije i velika je prednost, dok je njihovo nekriti ko korištenje, naj eš e radi stvaranja dojma, sasvim nepotrebno.

Osim takvog šire poznatog skupa rije i, postoje i speci i ni rje nici karakteristi ni za pojedine djelatnosti, struke, pa ak i samo za pojedina poduze a. Informati ari, arhitekti, gra evinari, bankari, marketingaši, tiskari, kao i mnogi drugi esto koriste odre eni broj stru nih rije i koje su nepoznate širem krugu ljudi.

Speci i an jezik ili nazivlje esto drugima ne govore mnogo, ili ak upu uju na sasvim druga ije pojmove. Naravno, onaj kome to treba, informirat e se i nau it e ih, jer ina e ne e mo i niti komunicirati. Stru ne i prilago ene rije i s vremenom postanu toliko uobi ajene da se niti ne zamje uje njihova speci i nost. Problemi nastaju kada se zaposle novi radnici, ili kad se tim rije ima komunicira i izvan kruga ljudi koji ih poznaju i koriste.

Zato bi poželjno bilo napisati kratak rje nik osnovnih pojmova koji su speci i ni, uobi ajeni i naj eš e korišteni.

To može biti dobar podsjetnik svima s kojima se kontaktira,

mo i nuditi me imurska gibanica. On kaže: - Bio sam jako iznena en kad sam saznao da su Slovenci zaštitili prekmursku gibanicu kao svoju, no, kad sam malo razmislio, vidio sam da i mi imamo mogu nost zaštite, ništa se loše nije dogodilo. Nitko ne može zabraniti ‘me imursku gibanicu’, me utim, moramo se dogovoriti i zaštititi tu robnu marku, koja je ve postala poznata u Hrvatskoj.

Me utim, u Me imurju nitko ne e mo i prodavati “prekmursku gibanicu” jer je ona zašti ena. No, to nama i ne mora biti važno.

Mnogo poziva iz cijele Hrvatske

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr a istovremeno e olakšati komunikaciju i sprije iti mogu e nesporazume. Takav popis bit e od velike pomo i i prilikom uvo enja novog lana tima i njegovog upoznavanja sa svim potrebnim saznanjima za kvalitetan rad. Osim toga, prilikom sastavljanja tog popisa mo i e se otkriti i eventualne greške u preuzetim i korištenim pojmovima. Možda e se uvidjeti da neki pojmovi nisu prikladni ili da su nepotpuno, neto no ili nepravilno preuzeti i korišteni. injenica je da su „stru ni žargoni“ ili „korporativni jezici“ nastali, pa je uvijek bolje takvo stanje prepoznati i zabilježiti, nego se boriti s greškama i nesporazumima. Svaki takav stru ni jezik pokazuje i kakva je razina opho enja s drugima, koliko se cijene partneri i konkurencija, ukratko kakva je organizacijska kultura odre ene tvrtke ili institucije. Zato vrijedi posvetiti nešto vremena i stru nom rje niku te tako posti i još jedan napredak – bolje razumijevanje i jednostavniju komunikaciju.

- Moramo se dogovoriti i zaštititi našu me imursku gibanicu, koja je sli na slovenskoj, ali sigurno nije ista. Moja mama sigurno druga ije sprema me imursku gibanicu nego ne ija druga mama, to je sigurno, a ona ima više varijanti i nijansi. Mi u Me imurju još nismo odredili pravu recepturu za nju, na primjer, na na in da se promijeni redoslijed sastojaka i na još neke na ine koje za sada ne u otkriti.

Osim toga, me imurska gibanica nije autohton kola Me i-

murja ni Prekmurja, jer ga nalazimo s obje strane granice, ve je rije o tradicionalnom kola u. To zna i da svaki kraj može zaštititi svoju marku tog kola a, kao i svoje sastojke i recept. Nastojat emo svakako dogovoriti i usuglasiti recepturu me imurske gibanice, upravo sad radim na projektu “Bajkoviti okusi”. No, ponavljam, sve ovisi o nama iako znam da smo malo zakasnili.

Od kad su mediji zapo eli pisati o tome da su Slovenci zaštitili prekmursku gibanicu, koja je ista me imurska, što, naravno, nije to no, primio sam veoma mnogo poziva iz cijele Hrvatske. Svi pitaju kakav je to kola gdje se može nabaviti i sli no. Interes za me imursku gibanicu odjednom je znatno porastao, a pozitivno je to da smo dobili besplatnu i dragocjenu reklamu, rekao nam je Rudi Grula.

Iako je lokalna slastica, me imurska gibanica ve je stekla svjetsku slavu i pravo je udo što se ve neka multinacionalka ne prodaje kao kola . Za nedavna boravka u Me imurju kinesko izaslanstvo jedino je impresionirala upravo - me imurska gibanica. Me imurski bi župan o ito svakome gostu najprije trebao

ponuditi me imursku gibanicu kao narodnu slasticu kraja.

Ako se ne požurimo, možda sve varijante me imurske gibanice zaštiti koja multinacionalka.

Receptura je uglavnom poznata i poštuje se, barem u zadnje vrijeme nije bilo pritužbi s te strane, a kako je osnovni recept ve davno objavljen u me imurskoj kuhinji, dostupan je svakome.

Ono što treba u initi je napraviti od me imurske gibanice robnu marku i naravno zaštititi je, ali na na in da se ona najprije poštuje u Me imurju.

Natjecanja za najbolju me imursku gibanicu To zna i da je nužno da se ona slavi kao nacionalna i me imurska slastica posebne vrste, no, ne na rije ima, ve na drugi na in.

Svaki bi je restoran ili slasti arnica koji drži do sebe trebali imati na svojem jelovniku, a posebno bi bila važna uloga Udruge za zaštitu izvornih me imurskih proizvoda, koja bi mogla angažirati svoje najbolje ljude ili ak mamice koje to znaju, kako bi postale kuša i me imurske gibanice u restoranima i savjetima pomogle tamo gdje treba pomo i. Tako er je mogu e napraviti natjecanje u

9. ožujka 2010.

HOLISTI KI pogled na me imursku gibanicu

Hrana kao iskaz životne radosti Zna se da je me imurska gibanica ve bila reklamirana i u Americi, a posebno je cijeni i naš gastronomad Rene Bakalovi , koji voli me imursku gibanicu na na in njegove supruge.

On za razliku od mnogih današnjih nutricionista zagovara hranu koja je iskaz neke životne radosti, te smatra da ve ina nutricionista gleda preusko. - Nutricionisti danas gledaju samo kemijski sastav namirnica, a nemaju širi, holisti ki pogled. Najvažnije je uživati u hrani koja, dakako, mora biti pripremljena od vrhunskih sastojaka, smatra Bakalovi .

Zbog toga i nije važno ima li neka slastica kaloriju više, ve što ona donosi svojim okusom. (JŠ) spremanju me imurske gibanice te podijeliti priznanja.

Postoje i odre ena loša iskustva, no, ne odnose se na gibanicu ve na sir turoš, koji je tako er krenuo stopama zaštite. Naime, na jednom natjecanju i predstavljaju sira turoša dogodilo se da su u njemu prona eni crvi, a zbog toga jer nije dobro proveden postupak sušenja.

Ho e li sli nu sudbinu doživjeti i me imurska gibanica, ne zna se, no, mnogo toga ovisi o nama samima. Nije dobro ni rješenje da me imursku gibanicu pripremaju samo naše mamice i da je nude naokolo, to se može organizirati samo namjenski uz neke doga aje, a ne i kao redovita ponuda.

Ukratko, zauzmimo se za me imursku gibanicu, ona je tu da nas obraduje bogatim nijansama okusa. Ne samo zato što je rije o izvrsnom kola u, ve zbog toga što je rije o našem tradicionalnom kola u ili slastici. Tko e uvati našu tradiciju ako je ne emo sami.

Zašto ipak kasnimo sa zaštitom me imurske gibanice? To samo govori o tome kakvi smo, trebaju nam Slovenci da bi se trgnuli, do sad nam me imurska gibanica o ito nije bila previše važna. Možda sad postane važna.

(J. Šimunko)

POGLED ODOZDO

Politi ari s onog svijeta Nevjerojatno kako politi ari autisti no ostaju u svom svijetu, ne vide i ni ne osje aju i što se doga a s ljudima oko njih. Da vide kako drugi ljudi žive kako im se ruše svjetovi, ostaju bez posla, ne znaju i kako sa smanjenim prihodima krpati ra une i pla ati kredite koje su uzimali ne da bi uživali u luksuzu, nego zato jer nisu htjeli srušiti granicu vlastitog dostojanstva. Nisu odustali od tople vode iz pipe, od topline u ku i i praznog lonca na štednjaku. Nisu dopustili da im djeca hodaju sa zakrpama na koljenu, s rupama u arapama i cipelama koje puštaju vodu. Da to politi ari vide, barem bi zanijemili od stida pred takozvanim svojim problemima No, sve to naši politi ari ne vide i ne osje aju.

Oni su u svojim toplim salonima, u svojim dobro skrojenim odi-

jelima, u svojim klimatiziranim automobilima, na svojim zašti enim radnim mjestima. Vuku se oni po saborskim klupama, ministarskim kabinetima, po javnim poduze ima, svugdje gdje su pla e više i sigurne ve po etkom, a ne krajem mjeseca kao u realnom sektoru.

I kako se onda ne bi udili što narod ne vidi kako se zapravo bolje živi. Bojaju oni tunele po cijenama koje sami me u sobom odrede po kojekakvim javnim radovima i ugodno žive. I zbog toga nije udno što se podrapaju me usobno jer i me u njima, kao i na prstima jedne ruke, ima nejednakih i jednakijih. A svi bi oni s dobroga na bolje.

I zaista, umjesto da o svojim sva ama za privilegije, koje slijede uvijek nakon što na vlasti smijene jedni druge, a privilegije,

to je poznato, kao miraz dijele se nakon pobjede, šute kao zaliveni, oni javno traže podršku za sebe.

Da to barem rade daleko do o iju javnosti, da se sada zakopaju u pijesak i budu tihi kao bubice, jer barem bi imali obraza i šutjeli nakon što je pred o i javnosti isplivalo sve govno koje se nakupljalo svih ovih godina. Ne, oni nemaju mir i sva aju se i pri aju o komu ili emu - o sebi. Što je Varga rekao Ivkovi u ili Ivkovi Vargi i sli no. I guše medijski prostor, umjesto da potrgaju noge do koljena u traženju izlaza iz krize.

Zašto još uvijek misle da ljude njihove me usobne pri e zanimaju više od teških sudbina koje stotine proživljavaju pune i Zavod za zapošljavanje, a prazne i tvorni ke hale?

Zaista bi se cini ki moglo zaklju iti da su svi politi ari isti.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Na prošlotjednom sastanku kolegija na elnika prva to ka bilo je stanje u gospodarstvu i što bi na elnici i gradona elnici mogli u initi da se situacija popravi. Nisu se pretrgli u iznošenju ideja, ali kad je na red došla to ka azil za napuštene životinje, sat i pol imali su što pri ati o napuštenim životinjama. Mora li se Hrvatskoj dogoditi Gr ka da shvate da žive od ovog, a ne onog svijeta?

9. ožujka 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INOVATOR URO FLETEN iz Preloga nedavno se iz Malezije vratio s bron anom medaljom za inovaciju - tricikla za vodene površine

Tricikl se prodaje onima koji ve sve imaju

- U Hrvatskoj se ne isplati zaposliti ljude jer e mi zaradu pokupiti banke i prevelika davanja državi. Da živim u Maleziji, bio bih milijarder , tvrdi poznati preloški inovator

Malo tko u Me imurju ne poznaje uru Fletena, inovatora, prometnog tehni ara i VKV mehani ara iz Preloga, a oni stariji pamte ga i kao uspješnog spidvejaša. Karakteristi na je njegova britkost, kaže što mu srce misli, esto ne mare i za posljedice.

Karakteristi na je njegova izjava: - Ne dozvoljavam kriminalcima da mi se motaju oko ku e. Preneseno, ne želi imati nikakva posla s kriminalom svake vrste u državi, što mu je životni moto.

Svoja radna iskustva najve im dijelom vezuje za Hrvatsku, no, bio je i u dva navrata u Kanadi, tako da može uspore ivati. Nedavno se vratio iz Kuala Lumpura s bron anom medaljom za svoju novu inovaciju, triciklom za vodene površine. Do sad je kao inovator osvojio pregršt medalja na raznim susretima i natjecanjima inovatora. Od 1988. godine posvetio se samo jednom, želi svoju inovaciju, tricikl s motorom, promovirati u turisti ki proizvod, ali i ostvariti nemogu e - pokrenuti proizvodnju tricikla u doma im uvjetima.

- Radim na projektu tricikla dvadeset godina kao inovator i kao poslovni ovjek i mogu re i da sam zbilja razo aran stanjem ekonomije i poslovnog duha u Hrvatskoj. Konkretno, kad bih pokrenuo proizvodnju tricikla s motorom, mogao bih odmah za-

posliti desetak ljudi. No, za pokretanje proizvodnje treba osnovni kapital, u slu aju pokretanja proizvodnje ve eg obujma nekoliko milijuna kuna. S ovakvim kamatama kakve su danas i s ovakvim davanjima državi odmah bih postao gubitaš, radio bih za banke i davanja državi, jednostavno re eno, ne isplati se. Za razliku od Hrvatske, u Maleziji, gdje sam nedavno bio, s mojom bih inovacijom postao milijarder, i to samo zbog toga što je tamo sustav koji unaprje uje gospodarstvo.

Kod nas se ne isplati razvijati - Izra unao sam da mi se više isplati prodavati tricikl (trikes)

tako da radim unikatne tricikle, samo nekoliko komada godišnje.

Sve je tako jednostavnije, prodam onoliko komada koliko ih napravim, potražnja je znatno ve a od ponude, no, godišnje mogu izraditi samo nekoliko komada jer je rije o unikatima. Tricikl je skup, a prodaje se onim ljudima i ljubiteljima brzina i prirode koji ve sve imaju, a u bogatim zemljama poput Njema ke i Austrije služi u turisti ke svrhe. Tamo ete nerijetko nai i na ponudu, nudi vam se mogu nost da unajmite tricikl s motorom, da o Americi ne govorim.

Kad sam zapo eo raditi tricikle u Hrvatskoj prije dvadeset godina, ovdje nisu ni znali što je to,

vidjeli su ih samo na ilmovima.

Morao sam krenuti od po etka, sura ivao sam s Centrom za vozila Hrvatske da se donesu propisi i zakoni za tricikl. Danas nakon dvadeset godina opet sam - sam.

Ja osobno mogu zaraditi dovoljno za život sa svojom inovacijom, pla am sve poreze redovito, no, ne mogu se razvijati, jednostavno se ne isplati jer bi troškovi bili preveliki.

Kona ni rezultat Hrvatska ostaje bez nekoliko milijuna eura - Kona ni je rezultat da Hrvatska tako ostaje bez nekoliko milijuna eura i, ako to pomnožite s mnogim drugim sli nim

Zašto ne u izlaziti s patentima

Prototip tricikla za vodu koji osvaja nagrade na sajmovima inovacija, me utim, proizvodnja e ostati sasvim unikatna

- Mi smo turisti ka zemlja, no, ne razvijamo se turisti ki na pravi na in. Svaki turisti ki djelatnik, ako mu je stalo do turista, mora danas imati brod na moru i trikes za unutrašnjost Hrvatske kao izazove za razgledanje zemlje. Ali sve ostaje samo na rije ima.

Imam i druge patente, no, ne u izlaziti s njima, ne isplati se. Puno je to trošenja novca i brige, a malo koristi. Možda

NIMSEC – Najava online te aja o obnovljivim izvorima energije

Prijave do 18. ožujka REDEA-i!

Projekt NIMSEC – novi i integrirani model energetskiodrživih zajednica dio je programa Europske unije Inteligentna energija u Europi za promicanje energetske u inkovitosti i obnovljivih izvora energije. Projekt je fokusiran na poboljšanje energetske u inkovitosti i udjela energije iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini. Ovo e biti postignuto kroz niz mjera usmjerenih na postizanje energetske održivosti u zajednicama u kojima budu primijenjene.

Jedna od klju nih aktivnosti projekta NIMSEC je razvoj i organizacija me unarodnih online te ajeva iz podru ja obnovljivih izvora energije u zgradarstvu

pokušajima, onda tek vidite gdje smo. Ljudi su se povukli u sebe, a stanje je postalo neizdrživo, ovjek godinama radi jedan posao i istjeraju ga na cestu. Drugi se pokrali što su mogli pa nikom ništa. Stalno se provode nekakve sanacije svega i sva ega, no, bez osobita uspjeha. Ja osobno nikad ni od koga nisam dobio ni tražio kunu. Danas više država nema što dati, došli smo do kraja. Iskreno, znam tko je krivac za stanje u Me imurju, akovcu, Prelogu, no, kakva mi korist od toga ako nema odgovornosti.

Ne slažem se uop e s politikom u Hrvatskoj, politi ari nisu tu da ih se voli i obožava, ve da rade za op e dobro naroda. Ze-

za tehni are i inženjere. Te aj je osmislilo i provodi ga Odjel za elektromehani ko inženjerstvo Sveu ilišta u Burgosu u Španjolskoj kao partner na NIMSEC projektu. Cilj specijaliziranog online te aja o sustavima za korištenje Sun eve energije i ostalim sustavima za korištenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu je edukacija arhitekata, inženjera i tehni ara koji žele ste i dodatna tehni ka znanja iz podru ja obnovljivih izvora energije.

Kao rezultatedukacije o ekujeseda epolaznicinakonzavršetka te aja mo i razumjeti osnovnu ulogukojuobnovljiviizvorienergije imaju u današnjem zgradarstvu

te dizajnirati i upravljati sustavima za primjenu Sun eve energije i sustavima za primjenu drugih vrsta obnovljivih izvora energije u zgradarstvu. Program se sastoji od 5 modula: Energetski sustavi u zgradama i energetski propisi u EU; Sun evo zra enje; Sustavi za korištenjeSun eveenergije;Ostali obnovljivi izvori energije u zgradarstvu (geotermalna energija, biomasa, itd.).

Po etak te aja krajem ožujka, kraj u lipnju Te aj e biti izvo en kroz web-bazirano okruženje za udaljeno u enje Sveu ilišta u

Burgosu – UBUcampus-e. Ova virtualna platforma omogu uje dostavu elektroni kih priru nika i dokumenata, dostupnost inženjerskih softverskih alata, simulacija, animacija i upitnika te izvo enje vježbi.

U skladu s navedenim o ekivanim rezultatima, osnovna procjena sudionika u te aju oslanja se na izvedene vježbe i završni projektni zadatak koji e pokazati u kojoj mjeri je polaznik postao stru an za obnovljive izvore. Za svaki od 5 modula potrebno je približno 5 sati rada izravno na UBUcampus-e sustavu te dodatnih 20 sati samostalnog

e jednog dana do i netko pametniji koji e znati iskoristiti te patente. Možda e jednog dana moji unuci imati koristi od njih.

Izmislio sam tricikl za vodu za rekreaciju na moru ili jezerima, nešto sli no pedalinama, a pokre e ga ovjek svojom snagom. Prototip je gotov, ove u godine napraviti nekoliko primjeraka, to e opet biti ru ni unikatni rad. (jš)

7

mlja bez inovatora nema budu nosti, bili smo kao bijele vrane, sad u zadnje vrijeme stanje se malo popravilo te su nas i politi ari po eli primati.

Ja sam petnaest godina razvijao svoju inovaciju, od ideje, pa do homologacije i prototipa, pa i do prvog primjerka. Takav razvoj u drugim zemljama stoji oko 10 milijuna eura i na njemu radi oko stotinu stru njaka. A mi sve to danas imamo jer sam sve sam razvio. No, nemam što prodati, jednostavno nemam dovoljno proizvoda jer ih ne stignem ru no i unikatno izra ivati, a za zapošljavanje desetak ljudi trebaju zna ajna sredstva.

Zbog toga onda radim tri mjeseca jedan tricikl sasvim sam ili uz pomo sina, toliko je potrebno da se on oblikuje i sastavi po svim propisima i potom ga prodam za oko 40.000 kuna u Hrvatskoj. U zemljama poput Njema ke takav bi unikatni tricikl stajao nekoliko desetaka tisu a eura. S tim mogu pokriti svoju pla u i ostala davanja, no, ne mogu se razvijati na pravi na in. Ja, doduše, imam svoj život, no, ne mogu zaposliti ljude, jer bih izgubio na tome s ovolikim davanjima. Zbog toga sve stoji i eka neka bolja vremena, koja nikako ne dolaze.

Kad bolje razmislim, tricikli su zapravo hobi, a trebali bi mi ve odavno biti posao. To su unikati velike vrijednosti, to kod nas nitko ne vidi, kao ni mogu nosti plasmana.

Treba nam inovatorska agencija Sad smo malo pametniji, pomakli smo se s mrtve to ke. Mi u Me imurju trebali bi inovatorsku agenciju, možemo biti primjer zbog toga što smo ovdje ipak malo više poduzetni. U Maleziji svatko tko se bavi op im dobrom dobiva novac za razvoj od banke i sam odre uj tempo povrata, kamate gotovo da ne postoje. Tamo svako dijete ako ništa drugo šiša rubnike kraj ceste u i raditi i zara ivati od rane mladosti. Kod nas ako netko radi za op e dobro odmah ne valja.

Kad nas onoga koji se bavi op im dobrom esto sažaljivo gledaju.

Do e naš kupac k meni, razgovaramo sat vremena o mojem patentu i proizvodu, a on e na kraju: ‘Si ti videl kaj to Amerikanci delaju’. Kad mu kažem da sam to sam napravio, onda to odjednom nije u redu. Nikad nismo priznali svoju pamet, dok je tako, ne e biti dobro, zaklju io je Fleten.

(J. Šimunko)

- Poziv na podnošenje prijava za sudjelovanje u online te aju Sustavi za korištenje Sun eve energije i ostali sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu rada, dakle ukupno 100 sati.

Procijenjeno trajanje te aja je 12 tjedana. Provedba te ajeva zapo et e krajem ožujka, a trajat e do lipnja 2010. godine. Polaznici e ste i korisna tehni ka znanja iz podru ja obnovljivih izvora energije, no sam te aj nije akademski akreditiran.

U okviru NIMSEC projekta sudjelovanje e biti besplatno za 10 polaznika iz Hrvatske. Te aj e biti provo en za dvije skupine polaznika. Prvu skupinu init e 5 polaznika s akademskim stupnjem VSS/VŠS odnosno prvostupnik/magistar gra evinske, elektrotehni ke,

strojarske struke ili arhitekture. Drugu skupinu init e 5 polaznika gra evinske, elektrotehni ke ili strojarske struke sa srednjom stru nom spremom.

Jedina razlika u te ajevima e biti u ocjenjivanju polaznika dok e sami moduli biti isti za obje skupine polaznika. Službeni jezik te ajeva, završnog rada i sve korespondencije povezane s njima je engleski.

Dodatne informacije o te ajevima, popis potrebne dokumentacije i predlošci za prijavu dostupni su na internetskim stranicama REDEA-e (www. redea.hr). Rok za slanje prijava je 18.03.2010. u 12 sati.

8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AK AKOVEC

Preko tisu u novih lanova Autoklub akovec u srijedu je održao svoju redovnu godišnju skupštinu, na kojoj su sva izvješ a te programi i planovi koje su iznijeli predsjednik Franjo Turza i tajnica Darinka Tompoš jednoglasno prihva eni i doneseni. Autoklub akovec je prošle godine uprihodio 522 tisu e kuna, a toliko je i potrošio. U 2010. godini planira se prora un od 500 tisu a kuna, najviše od lanarina, pružanja usluga i pomo i, najamnina za prostor

te davanja usluga za održavanja voza kih ispita. AK akovec je prošle godine nabavio novu kompjutorsku opremu s programom u vrijednosti od 110 tisu a kuna, obavio je nadogradnju kamiona te opremio u ionice u vrijednosti od 72 tisu e kuna.

Ovog trenutka AK akovec ima 3.114 lanova ili 1.043 više nego godinu dana ranije. Predsjednik NO-a Tomica Blažeka iznio je podatak da je knjigovodstvena vrijednost imovine

AK akovec 2,871.750 kuna.

Osim aktivnost koje su predvi ene Zakonom i Statuto, Autoklub e poraditi na ostvarivanju lanskih prava svojih lanova, na višu razinu podi i Službu pomo i i informacija na cesti, proširiti rad Touring službe, voditi skrb i modernizirati ispitno mjesto te zajedno sa školama i PU me imurskom provoditi akcije preventive u prometu te prometno - tehni ki odgoj mladih.

(S. Mesari )

Turza i Tompoš organizacijski i financijski dobro vode klub

9. ožujka 2010.

Prava lanstva AK akovec u 2010. godini planira novi na in u lanjivanja (paketi za stare i nove lanove imaju razli ite cijene), ali ne o ekuje znatnije pove anje lanstva. No, AK akovec e ove godine nastojati putem medija promovirati prava svojih lanova, te tako pridobiti nove lanove.

HAK pa onda tako i AK akovec ograni ili su lanska prava do prvog servisa u slu aju kvara do 1.500 kuna. lanska prava ostvaruju se prijavom na alarm centralu 987, a služba za pomo i informacije na cesti AK-a akovec obavlja lanske usluge na podru ju Me imurske županije. (sm)

CRNA KRONIKA U ŠKOLI u Podturnu za trajanja nastave ozlije en 13-godišnjak

Maznuo ga šakom pa mu slomio pal anu kost Trinaestogodišnji dje ak teško je ozlije en u Osnovnoj školi u Podturnu. Za vrijeme trajanja nastave ozlijedio ga je 15-godišnji u enik, njegov kolega iz šestog razreda.

- Hitna medicinska pomo obavijestila nas je da su roditelji zatražili lije ni ku pomo za 13-godišnjeg dje aka koji je u školi u Podturnu zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Slijedom dojave razgovarali smo s majkom i ošte enim djetetom te smo utvrdili da je oko 12.50 sati, za vrijeme trajanja nastave, u enik šestog razreda, za kojeg ošte eni zna ime, stisnutom šakom po šaci lijeve ruke udario ošte enog te tako prouzro io ozljedu u vidu napuknu a pal ane kosti.

Dovršenim kriminalisti kim istraživanjima utvrdili smo da je 15-godišnjak po inio opisano kazneno djelo, pa e protiv njega biti podni-

jeta kaznena prijava ODO-u za mladež akovec, šturo je kazao o doga aju Gosari , otkrivaju i tek da su dje aci iz Podturna.

U razgovoru s ravnateljicom Marijanom Cerovec, doznali smo da su u školi utvrdili, razgovaraju i s dje acima, ali i u enicima iz tog razreda, da ovdje nema govora o nasilju niti namjernom ozlje ivanju.

- Djeca su bila u igri s knjigama i dogodila se nezgoda.

Budu i da je stariji dje ak ja i, kad je u žaru igre lupio knjigom koju su si nastavili, nehotice je tresnuo po šaci mla eg u enika te ga tako ozlijedio, opisala je doga aj ravnateljica Cerovec, dodaju i da u ovoj školi, koju poha aju i romska djeca, povremeno ima sitnih nemilih doga aja, ali nikako ne i nasilja.

Ukradeno gorivo

Oplja kan kafi

Podturen - U Podturnu u Lon arevu naselju na gradilištu nasipa nepoznati po initelj podesnim je alatom na silu otvorio zaklju ani poklopac rezervoara bagera, vlasništvo Hidrotehnike d.d. iz Savske Vesi, te je iz njega ukrao oko 40 litara dizel goriva.

Time je po inio štetu od oko 300 kuna.

Cirkovljan – Lokalni ka i “Tarantela” u Cirkovljanu oplja kan je 6. ožujka. Po initelj je otvorio prozor s bo ne strane objekta, ušao u unutrašnjost, gdje je iz otvorene registar kase otu io utržak. Nakon toga podesnim je alatom nasilno otvorio džuboks, odakle je otu io neutvr eni iznos kovanica.

Materijalna šteta procijenjena je na iznos od 2.800 kuna, a protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Provalnik ukrao džezvu Sveta Marija - U Svetoj Mariji u ulici Ivana Žbulja nepoznati po initelj izvršio je tešku kra u iz ku e, vlasništvo ženske osobe ro ene 1927. godine iz Zagreba.

Po initelj se popeo na krov garaže, razbio staklo na prozoru kupaonice i ušao u ku u. Potom je provalio vrata dviju spava ih soba u kojima je ispreturao stvari, no, o igledno ništa korisno nije pronašao pa je ukrao tek 50 metara elektri nog produžnog kabla i džezvu za kavu.

Materijalna šteta procijenjena je na iznos od 300 kuna.

Prona ena bomba Mursko Središ e - Policija je 6. ožujka primila dojavu muškarca iz Murskog Središ a da je na livadi uz prvi poljski put na izlazu iz Murskog Središ a u pravcu Hlapi ine, na 250 metara od ceste, pronašao neeksplodiranu ru nu bombu. Na mjesto doga aja izašao je policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave me imurske i utvrdio da se radi o neeksplodiranoj ru noj bombi M-92, koju je zbog lošeg stanja uništio na mjestu doga aja.

U AKOVCU po injeno razbojništvo

Prodava ica napadnuta nadražljivcom vikom rastjerala razbojnike Dvojica maskiranih muškaraca u srijedu 3. ožujka oko 18.55 sati, pet minuta prije zatvaranja, ušla su u trgovinu “Metss” u ulici Kralja Tomislava u akovcu s namjerom da po ine kra u.

U tome nisu uspjeli zahvaljuju i hrabroj 54-godišnjoj prodava ici A. V. koja je vikom i zazivanjem pomo i osujetila namjeru te otjerala razbojnike.

Kaže kako je u trenutku pokušaja kra e istila hladnjak. Kada je podigla pogled s hladnjaka, pred sobom je vidjela muškarca s maskom potkapom preko lica. Ne sje a se, pripovijeda, što joj je rekao, ali bilo je nešto u stilu: “Ovo je plja ka.”

- U prvi mah nisam ozbiljno shvatila situaciju jer sam mislila da je to šala, no, taj me muškarac poprskao ne ime po licu, nakon ega su me po ele pe i o i i više nisam najbolje vidjela, ispri ala je napadnuta prodava ica, koja se odmah dala prema vratima trgovine te je uspjela istr ati na ulicu gdje je po ela vikati iz sveg glasa. Tako je uspjela obeshrabriti razbojnike koji su se prestrašili i dali u bijeg ulicom A. Schulteissa u smjeru sajmišta.

Napadnuta prodava ica prisje a se da su je o i boljele i da je sve slabije vidjela, ali da je u trenutku kad je izlazila iz trgovine za blagajnom uo ila još jednoga maskiranog

Stradao prilikom rušenja stabala Mala Subotica – Muškarac iz Male Subotice 6. ožujka zbrinut je na Odjelu hitne pomo i Doma zdravlja. Primljen je s ozljedom glave. Provedenim kriminalisti kim istraživanjima utvr eno je da je 68-godišnjak iz Male Subotice isti dan oko 10.30 sati rušio stabla bagrema u šumi zvanoj “Gaj” nedaleko od Male Subotice. - Prilikom rušenja došlo je do naslanjanja otpiljenog stabla na drugo, koje je htio podrezati kako bi se oba stabla srušila, te je tom prilikom došlo do pucanja stabla koje je pritom udarilo ošte enog u predjelu lica. Ošte eni je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje su mu okvali icirane teške tjelesne ozljede te je zadržan na lije enju, izvijestio je glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari .

Trgovina u kojoj je pokušano razbojstvo muškarca. Jedan od njih bio je visok oko 175 centimetara, srednje tjelesne gra e. Imao je odjevene crne hla e, tamne tenisice i gornji dio trenirke tamne boje s kapulja om.

Drugi muškarac, ocijenila je, mogao je biti visok 170 centimetara te je bio sitnije gra e. Imao je odjevene crne hla e, tamne tenisice i gornji dio trenirke bijele boje s kapulja om. Oba su imala masku preko lica.

Prema policijskom izvješ u, prodava ica je napadnuta sprejem nadražljivcom, zbog ega je njena koža bila nadražena i crvena, no, unato tome, nije potražila lije ni ku pomo . Iako je pretrpjela velik šok, hrabra se žena ve sljede i dan pojavila na poslu ne žele i se dati zastrašiti.

Kako je izvijestio Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me i-

U ukradenom kamionu vozio ukradene uginule kokoši i guske Vratišinec - Ophodnja Policijske postaje Mursko Središ e u utorak 2. ožujka ujutro u 2.10 sati u Vratišincu je pokušala zaustaviti teretno vozilo marke “TAM”, registarske oznake K 649-EB, me utim, nepoznati voza je izlaskom iz naselja vozilom skrenuo na poljski put, gdje je zaustavio vozilo, ugasio motor i pobjegao u nepoznatom pravcu. Obavljenim

o evidom u vozilu je prona ena crna torba u kojoj se nalazilo devet uginulih kokoši, te PVC vre a u kojoj su se nalazile tri uginule guske i pet kokoši.

Policijskim istraživanjima utvr eno je da je nepoznati po initelj u Gornjem Kraljevcu, u Poljskoj ulici, te no i iz dvorišta te iz kokošinjca, vlasništvo muške osobe ro ene 1945. godine, otu io tri guske i etiri

murske, policija intenzivno traga za po initeljima, a gra ane ukoliko su primijetili kakve sumnjivce ili imaju kakve korisne informacije poziva da se jave policiji. Kaže kako su upravo gra ani esto puta ti koji policiji olakšavaju istragu ovakvih kriminalnih djela, iji je broj u stalnom porastu. Lani se u odnosu na raniju godinu dogodilo 26 posto više kaznenih djela, rekao je Gosari .

kokoši, oštetivši vlasnika za iznos od 1.050 kuna.

Ujutro taj dan policiji u Policijskoj postaji Mursko Središ e žena ro ena 1962. godine iz Sitnica podnijela je kaznenu prijavu protiv nepoznatog po initelja koji joj je iz neogra enog dvorišta otu io teretni automobil marke “TAM 75 T 3B”, registarskih oznaka K 649-EB, zelene boje. Vozilo je nakon o evida vra eno vlasnici, a za po initeljem kaznenih djela intenzivno se traga.

9. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UZ 1. OŽUJKA, Me unarodni i nacionalni dan civilne zaštite - Me imurju “na meti” ak nekoliko vrsti ozbiljnih ugroza

Osam najve ih opasnosti prijeti našem kraju - Na prvom je mjestu opasnost od rušenja ili prelijevanja objekata hidrocentrala u Me imurju. To je stalna i latentna opasnost, a bilo kakav nemar mogao bi nas preskupo stajati. Do sada je barem u dva navrata prijetila potencijalna opasnost. Prvi put kad je nasip HE Dubrava na jednom mjestu pretrpio ošte enja zbog jakog juga i visokih valova, tako da je trebalo sanirati obloge nasipa. Druga opasnost je prošla. Za vrijeme Domovinskog rata strahovalo se da zrakoplovstvo bivše države ne uništi brane ili nasipe, na sre u, to se nije dogodilo Prema podacima stru njaka iz podru ja zaštite i spašavanja, a o tome je bilo rije i i na sve anoj sjednici Stožera civilne zaštite i Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Me imurju prijeti osam ugroza i potencijalnih opasnosti. Najve e opasnosti za Me imurje, a posebno za stanovništvo i okoliš, prema procjenama stru njaka, koje su sve kvalificirane kao potencijalno znatne ugroze, jesu one koje ve inom znamo. No, stru njaci za zaštitu i spašavanje stalno ponavljaju da se ne smijemo uspavati, što nas jednog dana može skupo koštati.

Najve a opasnost rušenje nasipa hidrocentrala, zatim poplave Mure i Drave Na prvom je mjestu opasnost od rušenja ili prelijevanja objekata hidrocentrala u Me imurju. To je stalna i latentna opasnost, a bilo kakav nemar mogao bi nas preskupo stajati. Pogotovo su ugrožena naselja donjeg dijela Me imurja uz jezera hidrocentrala. Kako se godinama nije ništa loše dogodilo, samo stariji stanovnici naselja pamte crte do kuda bi doprla voda da, primjerice, bude probijen nasip hidrocentrale, visine vode u pojedinim naseljima donjeg Me imurja prelaze visine prozora u ku ama, a da se i ne govori o rušila koj snazi takvoga jednog vala.

Do sada je barem u dva navrata prijetila potencijalna opasnost.

Prvi put kad je nasip HE Dubrava na jednom mjestu pretrpio ošte enja zbog jakog juga i visokih valova, tako da je trebalo sanirati obloge nasipa. Druga opasnost je prošla.

Za vrijeme Domovinskog rata strahovalo se da zrakoplovstvo bivše države ne uništi brane ili nasipe, na sre u, to se nije dogodilo.

Opasnost od rušenja ili prelijevanja objekata hidrocentrala nije slu ajno na prvom mjestu, pogotovo zbog sve toplijih ljeta i iznenadnih jakih vjetrova i oluja koje se teško mogu predvidjeti, a još manje sprije iti.

Nasipi preslabi za 500-godišnje vode Na drugom je mjestu opasnost od visokih voda i poplava Mure i Drave. To je tako er realna opasnost iz niza razloga, a vrijeme i kiše te topljenje snijega opet su bitan aktor.

Intervencijama i sanacijama te izgradnjom nasipa uz Muru i Dravu ta je opasnost donekle smanjena. No, i dalje e prijetiti visoki vodni valovi, a ono što zabrinjava nalazi se tek u planovima zaštite kao studija najtežih uvjeta. O poplavama se piše gotovo svake godine, ipak o manjoj ugroženosti nego prije nekoliko desetlje a.

U našem slu aju, katastro alan bi bio visoki 500-godišnji ili 1000-godišnji vodni val uz dugotrajne kiše i jake vjetrove, jer su nasipi uz rijeke gra eni samo za stogodišnje vode, druga ija bi gradnja bila jednostavno preskupa.

Ho emo li jednog dana platiti cijenu takvog planiranja, teško je re i.

Prijete e havarije na cestama i željeznici Na tre em mjestu po opasnosti jesu havarije na cestama, a na etvrtom mjestu opasnosti od havarija na željeznici zbog opasnih

tvari koje se prevoze. Problem je u tome što se sve više opasnih tvari prevozi cestama ili željeznicom, a da zapravo nitko o tome nije obaviješten, pa ni službe koje bi to trebale znati. Dosta se toga skriva od javnosti, a prava se istina sazna tek ako se kojim slu ajem dogodi nezgodna havarija, iscuri gorivo, kiselina ili plin. Potencijalna opasnost nije mala, pogotovo ako se u cisternama koje tutnje Me imurjem nalazi, na primjer, klor, koji je zapravo bojni otrov.

U dezin ekciji vode primjenjuje se u veoma malim koli inama, no, sama skladišta mogu postati opasna ako se dogode havarije.

Zbog toga je politika zaštite da se na zalihama drže samo minimalne koli ine klora, kako ne bi moglo do i do ve ih ugroza.

Ovdje, me utim, nije rije samo o skladištima, ve o prijevozu opasnih tvari, a da ni ne znamo koje su sve opasnosti potencijalno mogu e. Tako, na primjer, tek kad je nedavno opasni teret koji je prevožen željeznicom prošao kroz akovec upu en u Sloveniju, to se saznalo. Službe na željeznici, gdje bi takav teret obavezno trebao biti deklariran, teško se nose s dovijanjima onih kojima je važno provesti teret uz što manju cijenu.

Da se i ne govori o tome da može biti i “zlonamjernih” tereta, nekome može smetati bazen pitke vode ispod Me imurja.

Porast opasnosti od orkanskih vjetrova Na petom su mjestu po opasnosti orkanski vjetrovi i mogu e

Razorni potresi na zadnjem mjestu?

Prema svim dosadašnjim znanstvenim podacima, potres u Me imurju sigurno e se jednog dana dogoditi. Nitko ne spominje najgori scenarij, no, on ipak postoji. Povijest nas u i da treba biti oprezan. Mi se više ne sje amo velikog potresa 1738. godine, kad je jako stradao Stari grad akovec i mnoge zgrade, a gra ani su bili toliko preplašeni da su cijelu no probdjeli na otvorenom.

Jak potres dogodio se i 1880. godine, kad je srušen samostan u Svetoj Jeleni, stradao je i Šenkovec, a 1890. godine jak potres pogodio je ponovno Stari grad akovec, pa ponovno pet godina poslije, 1895. godine.

U dvadesetom stolje u u Me imurju je bilo samo nekoliko manjih potresa, koji nisu teško oštetili zgrade, ve je došlo do pucanja zidova. Zabilježen je potres ja ine 6 MRS u Novakovcu 1938. godine. Potres koji se dogodio 1970. godine zahvatio je cijelo Me imurje, a bio je snage 4 do 5 MRS. Manji potresi u Me imurju dogodili su se 1969., 1980., 1981., 1982., 1970., 1971. godine, a jedan slab dogodio se i prije godinu dana.

Prema seizmološkoj karti, Me imurje može zahvatiti potres ja ine oko 7 stupnjeva MRS, što zna i veoma jak potres. Opasnosti od potresa dijele se, me utim, na tri potresne zone.

Potres do ja ine 6 stupnjeva po MRS može zahvatiti Podturen, Dekanovec, Domašinec, Novakovec, Malu Suboticu. Na samoj granici je op ina Donji Kraljevec, samo je to naselje u ja oj potresnoj zoni, a naselja Sveti Juraj u Trnju i Hodošan u slabijoj su potresnoj zoni. To su i najsigurnija mjesta u Me imurju u slu aju potresa.

Naselja Gori an i Pribislavec ve su u ja oj potresnoj zoni. Cijelo Me imurje osim spomenutog podru ja srednjeg dijela može zahvatiti potres ja ine 7 stupnjeva po MRS. Najve a opasnost od jakog potresa od ak 8 stupnjeva po MRS prijeti naseljima Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba.

O potrebi gradnje objekata protiv potresa više i ne treba trošiti rije i, no, pitanje je kako danas gra evinari poštuju propise.

Kad je rije o potresima, a svaki dan gledamo stresne slike iz Haitija i ilea, valja biti veoma

oprezan, što potvr uje i mišljenje stru njaka mr. Ivice Sovi a, koji prognozira potres od 8 stupnjeva po MRS (Merkalliju), što je oko 6,2 stupnja po Richteru, koji prijeti Zagrebu i pak Dubrovniku na jugu, koji je tako er veoma ugrožen.

Ve se zna da e epicentar potresa blizu Zagreba biti u Kašini ili Kraljevom Vrhu kraj Zagreba.

Do kraja godine o ekuje se na podru ju Zagreba još potresa, a to zna i da bi ih i mi mogli osjetiti.

Kad e do i onaj najja i, ne može se prognozirati.

Prirodne ugroze ne mogu se izbje i, no, mogu e se za njih pripremiti kako bi stvarne opasnosti bile što manje. Nedavna inicijativa ribi kih društava iz donjeg dijela Me imurja, da se nabavi što više amaca, možda je i do ekana s podsmijehom, no, ima svoje duboko opravdanje. Tim više što se donje Me imurje može na i u stupici visokih voda ako kojim slu ajem nasipi popuste, ne zbog nemara, na što se obi no prvo pomisli, ve zbog prirodnih katastro a.

(J. Šimunko)

HE D. Dubrava

Najvažnije stalno i sustavno ulaganje U akovcu je malom sve anoš u obilježen Me unarodni dan civilne zaštite, ujedno i nacionalni dan 1. ožujka. Na sve anoj sjednici Stožera civilne zaštite za zaštitu i spašavanje i Zapovjedništva civilne zaštite Me imurske županije, koja je održana u dvorani “Zrinski”, govorili su o potrebi što bolje organizacije službi civilne zaštite župan Ivica Perho , te dožupan An elko Horvat, ujedno na elnik Stožera zaštite i spašavanja županije. Naglasili su da je veoma važno stalno i sustavno planiranje i ulaganje te financiranje sustava koji provodi zaštitu i spašavanje, a ocijenjeno je da se u Me imurju takvo planiranje i financiranje i provodi u okviru mogu nosti. Od po etka 2005. godine civilna zaštita djeluje u sustavu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, krovnog tijela koje koordinira i uskla uje resurse i pripreme za zaštitu zdravlja i imovine te životnog okoliša.

Na elnik odjela za preventivu, planiranje i razvoj u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje za Me imursku županiju Ladislav Soke istaknuo je da je veoma važna uloga svih snaga, od vatrogasaca, policije, doma zdravlja i hitne medicinske pomo i, državnih tvrtki, pa do gradskog društva Crvenog križa. U svrhu edukacije provode se savjetovanja, analize, izra uju se procjene ugroženosti našeg podru ja, a sve u cilju da se eventualne nesre e ve eg ili manjeg opsega do ekaju što spremnije.

Tako er se dobro sura uje i sa susjedima iz Slovenije i Ma arske. (jš)

pijavice ve ih razmjera. Na žalost, zbog promjena klime, opasnost od orkanskih vjetrova i jakih pijavica raste, a samo je pitanje vremena i sre e ho e li orkanski vjetrovi ugroziti ljudske živote, kao što se ove zime dogodilo u Francuskoj.

Orkanski vjetrovi i pijavice pogodili su više puta Me imurje zadnjih godina, no, uz manje štete, uništavanja dijela šume i pokojeg krova, ali bez ljudskih žrtava. Najgore što se može dogoditi jest da nas neka od ovih ugroza uhvati nespremne, a esto smo skloni podcjenjivati upravo takve opasnosti.

Zadnja tri mjesta po ugrozi zauzima opasnost od poledice i visokog snijega, od tu e i mraza, a tek na kraju, na osmom mjestu, opasnost od razornih potresa, što pomalo udi s obzirom da e me imursko tlo zasigurno jednog dana “podrhtava” samo je pitanje kad?

(J. Šimunko)

9

Što nam je Clara Zetkin dala u naslije e? Žene se moraju oslobodi nadmo i muškaraca. Oni koji su se svojom aš u pred licem ovje anstva obavezali na oslobo enje ne smiju dopus da cijela jedna polovica ljudskog roda zbog ekonomske i socijalne ovisnos bude osu ena na ropstvo. Žena e osta potla ena sve dok ekonomski ne bude nezavisna.

Njena nezavisnost je u njenu radu. Ako je cilj da žena postane slobodno ljudsko bi e, onda im ne treba oduzima rad, ni skra iva njihovo radno vrijeme, ni ograni ava podru ja u kojima mogu radi , rije i su koje je gorljivo prenosila Clara Zetkin, njema ka revolucionarka i lanica me unarodnoga radni kog pokreta koje se javnost redovito prisje a uz 8. ožujka, Dan žena.

Clara Zetkin borila se za ekonomsku nezavisnost radnica, zapravo svih žena.

Zahtijevala je pravo na izjedna enje nadnica koje su se muškarcima i ženama ispla ivale za is posao, zah jevala je da se osnuju ustanove koje bi vodile brigu o djeci dok žene rade. Tražila je i štošta drugo, primjerice, pravo na organiziranje u sindikate i interesne saveze, a jednakom žustrinom zalagala se za pravo glasa žena. Istovremeno, zalagala se za poboljšanje uloge i položaja žena u obitelji. Is cala je kako bi se u braku supružnici trebali me usobno dopunjava i potpomaga , a da su kao roditelji muž i žena jednako odgovorni za odgoj djece.

Clara Zetkin je odobravala razvod braka, “slobodnu ljubav“ i prekid trudno e.

Danas žene imaju ve inu onoga emu je Zetkin težila. Uglavnom su di-

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

ljem svijeta stekle mogu nost i pravo na razvod braka, stekle su pravo na poba aj, na slobodnu ljubav, na udruživanje, na vr e i druge ustanove koje se bave njihovom djecom dok one rade, stekle su pravo glasa, ekonomsku nezavisnost, u mnogim, ne u re i ve ini, jer je ta podjela još uvijek o ita, stekle su pravo i na jednake nadnice. Nekim je ženama omogu eno i da se izbore za nadmo nad muškarcima. Zahvaljuju i Clari Zetkin i drugim hrabrim, slobodoumnim i mo nim ženama žene današnjice su izborile mnoga prava u kojima su bile zakinute i u mnogome su na dobitku.

Me u m, pitam se je li zaista ekonomska neovisnost ženu oslobodila od ropstva i potla enos . Je li mogu nost razvoda braka, mogu nost poba aja i slobodne ljubavi zaista oslobodila ženu iz ropstva ili ju je u nj još dublje gurnula?

Jesmo li se žene me zaista oslobodile nadmo i muškaraca ili su nam oni mudro prepus li da živimo u prividu i da prihva mo i etvr ugao ku e?

Što gore, to bolje ili elementi ubrzanja Kakve veze ima moderni neoliberalizam i slogan “što gore, to bolje”. Jako velike, a to se sad ovih dana vidi i na primjeru Hrvatske. - Dosta nam je svega, ništa se ne mijenja i treba sve uniš da bi se ponovno uspostavio red - uje se sve eš e. Je li doista tako?

Slogan “što gore, to bolje” slogan je revolucionara. Što e gori bi uvje u nekoj zemlji, to e prije do i do revolucije, kazuje taj slogan. U našim je uvje ma u socijalizmu on esto korišten kao izlika za niz promašaja i propusta, kao i za neodgovornost. Danas se taj slogan možda i ne izgovara tako javno, ali se po mnogim elementima vidi da se poštuje obrazac takvog djelovanja.

Onaj kvalitetni bunt seljaštva i radnika i problem koji imamo kao država u tranziciji esto se puta za injava elemen ma dodatnih ubrzanja, a po sloganu “što gore (po Vladu), to bolje”. S druge strane, ekonomis govore da je takozvani neoliberalni model u Hrvatskoj pao (dr. Branimir Lokin), te da je zapo elo razdoblje državnih intervencija.

Država se odlu ila napokon pomaga tvrtkama, no, nitko još ne zna kako e to završi , kažu ekonomis . Velike rasprave na tu temu tek e se vodi , kao što se ve i vode u Americi, gdje se sukobljavaju oni koji su za državnu intervenciju u bankarski sektor jer se tako spašava gospodarstvo i oni koji su pro v miješanja države. Rasprave na tu temu vode se zapravo od tridese h godina prošlog stolje a, kad je državnom intervencijom pokrenuto ameri ko gospodarstvo javnim radovima. Za ove sadašnje krize primjenjuje se is model, država je intervenirala kako bi spasila zaigrani i neodgovorni gramzivi kapital.

U Hrvatskoj tek ovih dana zapo inje razdoblje državne intervencije pomo i gospodarstvu. Zašto se ekalo tako dugo, zapravo postaje jasno, svima su bile pune glave neoliberalis kih premisa o slobodnom tržištu. Koliko je slobodno tržište, znaju naši seljaci koji nemaju kome proda svoju robu jer strani lanci naravno plasiraju svoju robu, a u interesu im

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

je jedino gašenje doma e proizvodnje i ogra ivanje što ve eg tržišta.

Jasno je da intervencija države ima svoje rizike, no, oni su ipak manji od drugih, ve ih rizika. Kad je Jadranka Kosor prije nekoliko mjeseci objavila da e se država bori za svako radno mjesto, to je izgledalo kao izjava za umirivanje javnos .

Danas više nije tako, borba za svako radno mjesto postala je i borba pro v grubog neoliberalizma koji želi uništiti sve što je lokalno, i to svakim danom postaje jasnije.

Uništavanjem lokalnoga socijalnog statusa dobiva jedino desni neoliberalizam. Ako nemate novac, prodajte šume, vode, otoke, HEP, kažu nam neoliberali, zemlja ionako ne vrijedi mnogo, tvrde.

No, što e doma i ovjek bez voda, bez šuma, bez zemlje koja navodno ne vrijedi mnogo? Zna se - živjet e zato da postane novi moderni rob neoliberalizma jer e pla a vodu nekom vlasniku tko živi tko zna gdje.

Zbog toga slogan “što gore, to bolje” danas sve više postaje na in da se sruši ono što ve postoji gra eno na ovaj ili onaj na in, uz više ili manje pogrešaka, i da se to proda u bescjenje nekome. A za m emo mi i naši unuci kupova skupo svoja bivša bogatstva. To sigurno ne želimo, no, budimo svjesni da neoliberalizam to želi i samo eka priliku. Nismo zapravo ni svjesni kako stvari stoje. Treba izazva što ve u krizu u zdravstvu da bi ono naravno postalo privatno, jer je svakom najmiliji njegov život i pla t e do zadnje lipe svoje zdravlje.

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

OPORBA napustila Gradsko vije e Murskog Središ a

Gradski politi ari ne mogu se uzdi i iznad me usobnih driblanja - I oporba i vlast složili su se oko obnove kina “Rudar”, a onda je oporba kod odluke o prodaji nekretnine koja bi pokrenula obnovu napustila sjednicu, kako bi se otvorio novi prostor za me usobno potkusurivanje Unato tome što je oporba napustila sjednicu Gradskog vije a kod to ke dnevnog reda o prodaji nekretnine u središtu Murskog Središ a koja je okupljalište Miners kluba, njihovim odlaskom kvorum nije narušen te je vladaju a ve ina imala potrebnu ve inu za donošenje odluke.

Murskom Središ u, koji ima status grada, nedostaju još uvijek elementarni atributi grada. Nevjerojatno, ali istinito, Grad Mursko Središ e nema ni adekvatnu dvoranu za sve ane sjednice ili bilo kakve kulturne manifestacije. Nema ni pristojnu gradsku vije nicu, a esto su gradske manifestacije održane u školskoj sportskoj dvorani koju je jako teško ozvu iti jer nije akusti na ili u školskoj blagovaonici.

U vrijeme kada je gradona elnik Murskog Središ a bio Dražen Breglec, na papiru je postojala prili no impozantna zamisao o centru za kulturu uz Muru, pri emu bi se bila srušila sadašnja više godina zatvorena zgrada bivšeg kina “Rudar”. No, kako u proteklom vremenu nikada nije zatvorena inancijska konstrukcija za izgradnju centra za kulturu, o njemu se godinama samo pri a.

Predstavljen projekt centra za kulturu U me uvremenu kriza i recesija pojele su tu preambicioznu zamisao o novom centru za kulturu, a potrebe su za sadržajima ostale, jer se i knjižnica kao jedina kulturna ustanova u tom gradu tiska u nezamislivo malom prostoru nekadašnje preu-

Vije nici u punom sastavu prije odlaska oporbe

re ene pekarnice. Ako je recesija u emu dobra, onda je u tome što odre ene neumjerenosti svodi na pravu mjeru. Tako je i centar za kulturu prema prezentaciji koja je održana na sjednici Gradskog vije a u petak sada trebao biti sveden na mjeru malog grada kakav je Mursko Središ e.

Preure enjem sadašnje zgrade, koja je prema stru nom pregledu mr. gra evine Nenada Srpaka u zadovoljavaju em stanju za adaptaciju i minimalnu dogradnju, u njoj bi se uredio pove ani prostor za knjižnicu, zatim multimedijska dvorana, te još jedna dvorana s oko 270 sjede ih mjesta u parteru i postoje em balkonu za razne sve ane prigode i kulturna doga anja. Dogradnjom bi se uredili prostori za rad udruga pod krovom, a u vanjskom dijelu mogao bi se dogradnjom urediti atrij za ljetne manifestacije, prema gradskom parkingu, šetnici i Muri.

Ni sada Grad nema novac za taj znatno manji zahvat. Samo ure enje krovišta, ija je drvena konstrukcija, sre om, suha i zdrava, ure enje fasade i stolarije prema procjenama koštalo bi 460 tisu a kuna. Uz to potrebno je napraviti procjenu stanja instalacija, a dakako i urediti interijer u duhu sadašnjeg vremena, jer ure enje iz vremena ranih šezdesetih odavno je pregazio duh vremena. Budu i da ne postoji nikakva tehni ka dokumentacija iz vremena gradnje, potrebno je izvesti seizmi ka ispitivanja, te još neka druga ispitivanja vezana uz kvalitetu gradnje objekta kako bi odgovarala suvremenim standardima gradnje.

Oporba podržala adaptaciju, ali ...

Zanimljivo da je i oporba podržala adaptaciju postoje e zgrade bivšeg kina “Rudar”, štoviše, daju i do znanja da je u vrijeme recesije potrebno doma im poduzetnicima dati posao kao podršku gospodarstvu u recesiji.

Usput su podsjetili da se pokazalo nepotrebnim to što je zgrada šest godina bila izvan upotrebe i zatvorena.

Gradona elnik Josip Dobrani , unato toj trenutno postignutoj slozi, kazao je da mjesta velikom optimizmu nema, jer ni za taj umanjeni projekt centra za kulturu sredstava nema. Bit

e sre a ako se ove godine uspije urediti krovište i svježe pokre i dvorana koja godinama nije bila u upotrebi, a idu ih godina pri e cjelovitom ure enju i modernizaciji. Dok su još bili složni oko toga da se pri e obnovi i dogradnji zgrade kina “Rudar”, vije nici su i izglasovali sastav komisije za obnovu i dogradnju zgrade kina “Rudar” u sastavu: Nenad Srpak, Željko Žilavec, Zlatko Bek, Branko Vrtati i Franjo Sobo an, pri emu se radi o kompetentnim i stru nim ljudima za pojedine vrste radova, instalacija ili unutarnjeg ure enja. Sredstva za ure enje centra za kulturu namaknula bi se i prodajom drugih nekretnina

etrnaestorica na javnim radovima Mursko Središ e zajedno sa Zavodom za zapošljavanje uklju it e etrnaest nezaposlenih u tri programa, izvijestio je gradske vije nike Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika. Jedan obuhva a pomaganje starima i nemo nima u svakidašnjim poslovima, što e obavljati etiri žene i jedan muškarac. Drugi program obuhva a komunalne

radove i poja ano odražavanje okoliša. Na komunalnom održavanju zaposlit e etiri djelatnika, te uz to u proces rada uklju iti i pet Roma na poja anom održavanju okoliša, dakle, ukupno etrnaest sada nezaposlenih dobit e posao.

Sva zapošljavanja idu na teret Zavoda, osim u jednom slu aju, gdje Grad su inancira 25 posto pla e. (BMO)

Zgrada bivšeg kina “Rudar” trebala bi postati centar za kulturu

Što smrdi u no nim satima?

Na aktualnom satu Gradskog vije a postavljena su dva vrlo zanimljiva pitanja vezana uz zaštitu okoliša.

Miljenko Cmre ak iz demokrš anske opcije zatražio je da se ispita što se to zapravo doga a u Leku, u susjednoj Sloveniji, a u neposrednoj blizini Murskog Središ a.

Spaljuje li se tamo otpad i radi li se to i uslužno, te da slovenska strana napokon odgovori što je zakopano u nesu enim rudarskim oknima u Benici, tako er tik uz Muru i granicu s Hrvatskom.

Odgovorni u Gradu obe ali su da e ispitati što se doga a s druge strane granice i dostaviti odgovor vije niku i javnosti.

Ivan Gori anec iz iste politi ke opcije kazao je da gra ani Ulice Marka Kova a no ima osje aju nesnosni smrad koji se uvijek širi samo u no nim satima. Postojanje tog smrada potvrdio je i vije nik Miljenko Zobi (HSS).

Zbog tog smrada nemogu e je sušiti rublje na otvorenom ili otvoriti prozore. Tražio je da se ispita što je uzrok smradu, koji se pojavljuje samo pod okriljem no i. (BMO)

u vlasništvu grada, koje mu ne trebaju. No, kad se došlo upravo do te to ke, odluke o prodaji nekretnine u vlasništvu Grada, ljubav vladaju ih i oporbe je pukla. Oporbenjaci su napustili sjednicu, a vladaju i imaju i dovoljno ruku za izglasavanje odluke odlu ili prodati nekretninu u neposrednoj blizini bivšeg kina “Rudar”. Druga je stvar ho e li u sadašnjim okolnostima na i kupca za tu nekretninu?

Novac ako bi se i našao možda bi napokon kroz pokretanje novoga smislenog projekta u Gradu ujedno i smirio strasti i prepirke razli itih politi kih grupacija u Murskom Središ u, koje se tijekom godina u razli itim kombinacijama izmjenjuju na vlasti i jedni druge blokiraju u realizaciji projekta.

(Božena Malekoci - Oleti )

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri

Nove cijene vrti a i grobne dimenzije Na s vojoj posljednjoj sjednici Op insko vije e Sveti Martin na Muri donijelo je odluke o novim ekonomskim cijenama smještaja djece u predškolske ustanove i o na inu upravljanja i održavanja

groblja na svom podru ju. Za desetosatni boravak djece od 3 do 7 godina nova cijena iznosi 1.044,75 kuna. Za djecu od 1 do 3 godine starosti desetosatni boravak pla a se 1.318,80 kuna. Petosatni bo-

ravak djece starosti od 3 do 7 godina pla a se 680 kuna, a za djecu starosti od 1 do 3 godine 906,40 kuna. Pola iznosa pla a Op ina, a drugu polovicu roditelji. Dje je grobno mjesto na groblju u Svetom Martinu

na Muri mora biti dimenzija 1x1x1 metar. Dimenzije groba za pojedina ni ukop jesu 2,40x1,50x1,70 metara. Obiteljsko grobno mjesto mora biti dimenzija 2,40x2,00x1,70 metara. Za grobnicu dimen-

zije su 2,40x2,10x2 metra.

Grobovi i grobnice moraju se uklopiti u postoje i izgled

groblja i susjednoga grobnog mjesta.

(S. Mesari )

Višak kuna u Gospodarsku zonu Op insko vije e prihvatilo je obra un prora una op ine za 2009. godinu.

Prihodi su ostvareni u iznosu od 5,653.443 kune, a

rashodi u iznosu od 5,599.430 kuna. Višak prihoda od 54 tisu e kuna uložit e se u ure enje Gospodarske zone. (sm)

9. ožujka 2010.

Aktualno 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TURISTI KA ZAJEDNICA Me imurske županije promovirala projekt koji je spoj rekreacije i turizma

Austrija, Slovenija i Hrvatska povezuju se biciklisti kom stazom - Rije je o turisti koj biciklisti koj stazi koja e, kada bude dovršena, biti duga 80 kilometara i prolazit e krajolikom rijeke Mure od Austrije, preko Slovenije i Hrvatske do uš a Mure u Dravu kod Legrada. Projekt je vrijedan 1,799.816,90 eura, od ega EU daje 85 posto, a Hrvatska, odnosno Me imurska županija 15 posto Rudi Grula, tajnik TZ-a Me imurske županije, Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana, i Sandra Herman, predsjednica TZ-a Me imurske županije, u petak su u restoranu “Zrin” u Toplicama Sveti Martin, predstavili projekt “Mura - Drava bike”, koji se po eo provoditi zajedno s partnerima iz Slovenije.

Rije je o turisti koj biciklisti koj stazi koja e, kada bude dovršena, biti duga 80 kilometara i prolazit e krajolikom rijeke Mure od Austrije, preko Slovenije i Hrvatske do uš a Mure u Dravu kod Legrada. Projekt je vrijedan 1,799.816,90 eura, od ega EU daje 85 posto, a Hrvatska, odnosno Me imurska županija 15 posto.

Dožupan Posavec rekao je kako je Me imurska županija prepoznala vrijednost projekta, te e ga sufinancirati. U prora unu je predvidjela 1,3 milijuna kuna, a projekt mora biti završen do ožujka 2013. godine.

Najve i projekt u Me imurskoj županiji Rudi Grula, koji je i voditelj projekta, rekao je kako je rije o trenutno najve em projektu u Me imurskoj

Radnici Logosa podižu zidove doma

OP INA SVETI MARTIN NA MURI

Grade sportski dom vrijedan sto tisu a eura Unato financijskoj krizi i recesiji, u op ini se Sveti Martin na Muri gradi. Ovog trenutka obavljaju se gra evinski radovi na sportskom domu kod igrališta NK Polet u Svetom Martinu na Muri. Izgradnju i opremanje doma zajedni ki financiraju op ina i klub, a vrijednost investicije planirana je na sto tisu a eura.

- Ove godine planiramo gra evinu staviti pod krov, te postoje e prostorije (dom se gradi na temeljima i proširenom dijelu postoje ih svla ionica i sanitarija te manjeg ureda) staviti u unkciju.

Dom emo završiti idu e ili one godine koja slijedi, kaže Makovec.

A godina koja slijedi je 2012., kad Hrvatska ulazi u EU, pak je i cijena doma izražena u eurima.

Osim doma, op ina ure uje prometnicu u Gospodarskoj zoni i u ulici Hrvatskih branitelja te još neke manje zahvate. Ovih dana

Ljepše na groblju Op ina je za potrebe groblja kupila nova kolica za prijevoz pokojnika, te kolica za voženje vijenaca i cvije a. Za to je pla eno 18 tisu a kuna.

Isto tako dana je narudžba za izradu pet odijela (odora) za ukopnike. Njih e izraditi jedna doma a kroja ica prema kroju koji je dostavila Op ina. (sm) završena je Javna rasprava o DPU Murske ulice i Gospodarske zone, a priprema se izrada DPU centra Sveti Martin na Muri. Pri kraju je izrada pontona za novu skelu na Muri, a ure ene su i vanjske granice za naselja Vrhovljan i Žabnik za potrebe Gospodarske zone.

(S. Mesari )

SVETI MARTIN NA MURI Rudi Grula, voditelj projekta, kazao je da sve mora biti gotovo do ožujka 2013. godine

Želimo biti prvi - Ovo je veliki promet za Me imursku županiju. Mi želimo biti vode a, uvjerljivo prva hrvatska turisti ka županija u kontinentalnom turizmu. Želja i cilj nam je utrostru iti županiji, te dodao kako je cilj izgradnje ove staze pove anje broja turista i prihoda. Robert Varga, predstavnik slovenskih

broj no enja, a sigurno je da e u tome pridonijeti i biciklisti, koji e upravo ovom stazom stizati u Hrvatsku i Me imurje, kaže Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana. partnera, naglasio je kako je ovo vrlo zna ajan projekt, koji e biti predstavljen EU i široj Europi.

Biciklizam postaje sve zastupljeniji vid turizma, osobito zna ajan za ruralna podru ja. - Austrijanci su svoje u inili, sada moramo mi Slovenci i vi Hrvati, istaknuo je Varga. Skupu koji je okon an tematskim radionicama nazo ili su i predstavnici Varaždinske županije i TZ-a Grada Varaždina, te nekoliko slovenskih i hrvatskih predstavnika razvojnih agencija.

(S. Mesari )

Pripreme za travanjski skup Turisti ka zajednica i op ina Sveti Martin na Muri na veliko se pripremaju za travanjski Town twinning, susret pet europskih gradova prijatelja.

Susret e se od 16. do 18. travnja održati u Toplicama Sveti Martin, a na njemu e sudjelovati predstavnici Njema ke, Poljske, Ma arske, Italije i Hrvatske (Sveti Martin na Muri).

U ponedjeljak i utorak, 8. i 9. ožujka, u Svetom Martinu

na Muri borave predstavnici ma arskog grada Szigetszentmiklosza, gradona elnik Joze Szabo, njegov zamjenik Istvan Papp i koordinatorica za Town tvinning Agnes Szabo sa suradnicima. Naime, grad Szigetszentmiklosz prošle je godine bio doma in susreta, a sada se žele što bolje upoznati s novim doma inom kako bi i oni što pripremljeniji došli na travanjski susret.

(S. Mesari )

Predsjednik Stjepan Kozar i zapovjednik Mihael Grbavec

DVD Vratišinec Na elnik Lisjak i predstavnici donjome imurskih op ina

Slovenski i austrijski predstavnici izuzetno cijene ovaj Spust

SPUST MURSKIH LADJI 2010. u novom terminu, 10. i 11. srpnja

Svi spremni za organizaciju Drugi po redu ovogodišnji sastanak Odbora za organizaciju Spusta Murskih ladji 2010. u petak je održan u Svetom Martinu na Muri. Na sastanku su bili predstavnici Hrvatske, Austrije i Slovenije, a Ma ari su se opravdali zbog nedolaska. Kako bi se ugodilo svima, dogovoreno je da

se Spust ove godine vozi u novom terminu, i to 10. i 11. srpnja 2010., od Murecka u Austriji do Domašinca. Za razliku od lanjskog, koji je išao do Dekanovca, ove godine on se nastavlja do Domašinca, iji je na elnik Dragutin Lisjak rekao da je op ina spremna za organizaciju završne priredbe.

Branko Polanec, koordinator za Hrvatsku, kaže da ve sada postoje upiti za nastavak prema Gori anu, ali i dalje do uš a Mure u Dravu. – No, za nešto takvo treba nam tri dana, ali i više novca, kao i ljudi koji e se na tome angažirati.

Idemo sada prvo do Domašinca, a onda polako prema Gori anu i

Legradu. Predstavnik slovenske op ine Tišina izvijestio kako se na prvom koordinacijskom sastanku održanom u Tišini lanjski je Spust ocijenjen vrlo dobrom ocjenom. Naglasio je kako su Austrijanci sve zainteresiraniji za sudjelovanje na spustu i postaju sve brojniji. (S. Mesari )

Dovršiti novi dom Novi vatrogasni dom, koji je u azi izgradnje, DVD Vratišinec želi ove godine dovršiti. Isto tako žele nabaviti odgovaraju e vatrogasno vozilo, najvažniji su zaklju ci 84. godišnje skupštine DVD-a Vratišinec.

U izvješ ima o radu i aktivnostima u prošloj godini, koja su podnijeli predsjednik Stjepan Kozar i zapovjednik Mihael Grbavec, stoji da se najviše pozornosti posvetilo osposobljavanju lanstva. Novi su ispitani

vatrogasci Matija Boži , Nikola Petkovi , Ines Srnec, Magdalena Šolti i Sanja Šolti . Na sjednici Spomenicu za 20 godina lanstva dobio je Miloš Fikovi , za 10 godina Josip Jezernik, Kristina Boži i Petra Rob. Gasitelji su posebnu zahvalnost uputili Op ini Vratišinec i na elniku Zdravku Mlinari u, kao i donatorima koji su pomogli kod izgradnje vatrogasnog doma. (sm)

12

Kroz Međimurje

OP INA DONJI KRALJEVEC

Izbori za vije a mjesnih odbora 28. ožujka Op ina Donji Kraljevec raspisuje izbore za lanove vije a mjesnih odbora naselja: Donji Kraljevec, Hodošan, Donji Hraš an, Donji Pustakovec, Sveti Juraj u Trnju i Palinovec.

Izbori e se održati 28. ožujka u svim naseljima istodobno, a do sredine ožujka mogu se prijaviti kandidati.

Bira ka mjesta jesu: Donji Kraljevec - Prostorije Op ine D. Kraljevec, Hodošan - Vatrogasni dom, Donji Hraš an - Dom

kulture, Donji Pustakovec Dom kulture, Sveti Juraj u Trnju - Osnovna škola, Palinovec - Vatrogasni dom. Gra ani e mo i glasovati u uobi ajenom vremenu za glasovanje, od 7 do 19 sati.

Tijek glasovanja pratit e lanovi Op inskoga izbornog povjerenstva u sastavu Domagoj Štefan, Božena Tizaj, Silvija Habuš, Nada Lepen, Mihael Ruži i Tanja Vlahek.

(J)

OP INA KOTORIBA

Prekom dolazi umjesto Murs ekoma?

Na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec bio je inicijator sastanka na kojem su se okupili predsjednici politi kih stranaka koje participiraju u Op inskom vije u. Raspravljalo se o novom koncesionaru za odvoz komunalnog otpada. Murs ekom je najavio raskid ugovora jer prema zakonu više ne može odvoziti otpad na op insku deponiju.

Grgec je rekao kako su obavlje-

ni razgovori oko najpovoljnijeg koncesionara, pa je predložio da se poslovi odvoza sme a povjere Prekomu iz Preloga, što donosi i pove anje cijene.

Na sastanku je predloženo da Snježana Matoš bude koordinatorica povjerenstva koje e izraditi potrebnu papirologiju koja je potrebna za osnivanje srednje škole u Kotoribi. U povjerenstvu e biti politi ke i stru ne osobe.

OP INSKO VIJE E u Domašincu dobiva savjetodavno tijelo - Savjet mladih

Mladi, pomozite!

Op ina Domašinec e s 220 tisu a kuna su inancirati nabavu rabljenoga navalnog vatrogasnog vozila za potrebe DVD-a Domašinec, odlu ilo je Op insko vije e Domašinec na svojoj prošlotjednoj sjednici.

Donijelo je i odluku o osnivanju Savjeta mladih. On se osniva s ciljem aktivnog uklju ivanja mladih u javni život ove op ine. Savjet mladih bit e savjetodavno tijelo Op inskog vije a te e pomagati u rješavanju svih pitanja koja se ti u mladih.

Kandidate za lanove Savjeta mladih mogu predlagati udruge mladih, udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a i drugi. Prijedloge kandidata, pozvao je na elnik Dragutin Li-

sjak, valja dostaviti u pisanom obliku Jedinstvenom upravnom odjelu op ine Domašinec u roku od 15 dana. Treba re i da se lanovi Savjeta mladih biraju na dvije godine i, da ne bi bilo zabune, mladima se smatraju osobe do 29 godina starosti.

Vije e je tako er potvrdilo prijedlog odluke o davanju u zakup poslovnog prostora površine 56 kvadrata koji se nalazi u prizemlju Društvenog doma Domašinec na adresi Martina Pušteka 9. Prostor se daje u zakup na 5 godina, a minimalna cijena zakupa iznosi 30 kuna po kvadratu mjese no. U navedenom poslovnom prostoru može se obavljati trgova ka ili neka druga tiha djelatnost. (D.Mihoci)

AKCIJA DOBROVOLJNOG darivanja krvi u Kotoribi

Prikupljene 92 doze krvi U organizaciji Crvenog križa Kotoribe i Gradskog društva Crvenog križa akovec u prostorijama Vatrogasnog doma u Kotoribi održana je prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Akciji su se odazvala 102 mještana.

Njih deset je odbijeno zbog

zdravstvenih razloga, pa su ukupno prikupljene 92 doze krvi. Akciju je proveo Zavod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba. Ovime su još jednom Kotorip ani pokazali svoju humanost kako bi nekome spasili život. (af)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

RECESIJA u lokalnoj samoupravi: U op inama investicije stoje, planirani projekti na ekanju, ali ipak...

Grad Prelog planira i ulaže U me imurskim jedinicama lokalne uprave i samouprave investicije su uglavnom stale, a planirani projekti ekaju bolja vremena. elnici op ina i gradova uglavnom kao ozebli sunce ekaju da im na op inske i gradske ra une kapne kakva kuna s državne ili županijske razine ne bi li mogli realizirati barem manji dio zacrtanog.

Za razliku od mnogih drugih, u Gradu Prelogu nije sve tako crno. Ipak se okre e.

Kako doznajemo, ovih je dana pokrenut postupak nabave projektiranja prometnica, kanalizacije i hortikulture za ulice u dijelu naselja Jug u Prelogu, gdje je Grad u drugoj polovici prošle godine prodao sva od etrnaest ponu enih gradilišta. Kupcima gradilišta želi se omogu iti priklju enje na komunalnu infrastrukturu kako bi mogli po eti s izgradnjom stambenih objekata. Posao projektiranja infrastrukture vrijedan je 69 tisu a kuna. Najavljena je još jedna investicija koju, doduše, ne e inancirati Grad Prelog, ve Hrvatske pošte. One e ovo prolje e adaptirati stotinjak godina staru zgradu u kojoj je smješten poštanski ured, ime e uži centar grada ubudu e ostavljati bolji dojam. Za vrijeme adaptacije zgrade poštanski e ured biti

Zbog adaptacije zgrade preloški poštanski ured uskoro seli u prizemlje zgrade Gradske uprave

preseljen u gradski poslovni prostor u prizemlju zgrade na adresi Glavna 33. Grad e Hrvatskim poštama dati u zakup 110 kvadrata na godinu dana po cijeni od 52 kune za kvadrat, i to mjese no.

“Markizi” odgoda do lipnja I tako e se u gradsku kasu sliti nešto kuna, no, zanemarivo u odnosu na novac

koji su o ekivali od još lani dogovorene prodaje gradilišta u Gospodarskoj zoni Sjever.

Podsje amo, 7.700 kvadrata zemljišta u toj zoni odlu ila je kupiti tvrtka “Markiza” d.o.o. iz Nedeliš a, no, kupoprodaja nije realizirana jer je ta tvrtka u više navrata, zbog teške gospodarske situacije, tražila odgodu realizacije kupnje. U Gradu Prelogu to su uvažili kao opravdani razlog pa do

danas nisu realizirali o ekivanu kupoprodaju niti su dobili novac kojemu su se nadali. Ova tvrtka sada je ponovno molila odgodu pla anja zemljišta i komunalnog doprinosa. Na kolegiju gradona elnika, održanom prošli tjedan, odlu eno je odobriti novu odgodu, i to do 30. lipnja. Do tada se odga a i prijenos vlasništva za navedenu nekretninu.

(D.Mihoci)

Mladi knjigovo e Srednje škole Prelog

Kvaliteta potvr ena odli nim rezultatima U jakoj konkurenciji u enika ekonomskih škola s podru ja Me imurske, Varaždinske te Krapinsko - zagorske županije, u enica 4. razreda ekonomskog usmjerenja Srednje škole Prelog Matea Kvakan osvojila je 2. mjesto, a Kristina Kuhanec 6. mjesto na me užupanijskom natjecanju iz knjigovodstva s bilanciranjem. Time su se plasirale na državno natjecanje koje e se održati u travnju u Rovinju. - Plasman ak dviju u enica iz Srednje škole Prelog može se smatrati izuzetno velikim uspjehom. Mentorica preloškim u enicama bila je Dragica Koštari , prof., savjetnica, koja je i ove godine potvrdila da svoje bogato znanje iz knjigovodstva na najbolji na in zna prenijeti na svoje u enike. Zahvaljuju i njenom mentorstvu, Srednja škola Prelog, a time i Me imurje, svake godine ima svoje predstavnike na državnom natjecanju iz ove discipline, pohvalio je ravnatelj škole Tomislav Gregur. (D.M.)

CRVENI KRIŽ DONJA DUBRAVA

Josipu Sabolu zlatnik, Mariji Štefi srebrnjak Svoj rad u prošloj godini sumirali su lanovi Društva Crvenog križa Donja Dubrava. Prema rije ima predsjednika ure Hraš aneca, organizirali su dvije akcije dobrovoljnog darivanja krvi u kojima je prikupljeno 65 bo ica. Pohvalio je odluku kojom žene za 26 davanja i muškarci za 36 ostvaruju pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Hraš anec se osvrnuo na povijest društva, pa se tako prvo spominjanje bilježi 1926. godine. Imaju svoje prostore gdje mještani svaki prvi i tre i ponedjeljak u mjesecu mogu do-

nijeti iste odjevne predmete koji se proslje uju potrebitima. lanovima su se lijepim rije ima obratili Mladen Valkaj, predsjednik Gradskog društva Crvenog križa akovec, i zamjenik na elnika Rudolf Lisjak. Na skupštini su podijeljena priznanja višestrukim darivateljima krvi. Za deset i dvadeset darivanja primili su ih Drago Mikulan, Josip Vu enik, Marijan Miri , Marija Hunjadi, Katarina Mikulin, Vera Šte i , Ivica Me imurec, Josip Ribi i Stanislav Žini , dok posebno treba naglasiti zlatnik Josipa Sabola za 50 i srebrnjak Marije Šte i za 35 darivanja. (af)

9. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GOSPODARSKI FORUM U DONJOJ DUBRAVI prošao u znaku upozorenja obrtnika o težini situacije, ali i pokušaju države da ublaži recesijske trendove

NA ELNIK DONJE DUBRAVE ima stru ni kolegij koji je donio prve odluke

PORUKA: Poduzetnici, pratite natje aje i iskoristite ponu ena sredstva

Odluka o mjerama za pomo gospodarskim subjektima

Pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i u organizaciji Udruge obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava organiziran je Gospodarski forum. U Domu kulture Zalan u Donjoj Dubravi okupilo se više od šezdeset gospodarstvenika iz donjeg Me imurja i gornje Podravine. O aktualnoj gospodarskoj situaciji u Me imurskoj županiji govorio je predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije Slavko Faltak. Napomenuo je da su me imurski obrtnici poznati kao vrlo marljivi ljudi, no, premalo se znaju a irmirati i pohvaliti. Lošoj gospodarskoj slici u prilog ide teška situacija u gospodarstvu. Tako je prošle godine u Me imurju ugašeno 156 obrta, a njih 1.684 je bilo aktivno.

Faltak je rekao kako je krajnje vrijeme za poduzimanje važnih koraka da se ublaže posljedice recesije. Požalio se u ime obrtnika na neizdrživo optere enje raznim porezima i davanjima, spomenuvši 245 nameta koje ima svaki obrtnik i veliku prisutnost sive ekonomije. O iskustvima Republike Ma arske u korištenju fondova EU govorila je dr. Nagy Arpad, referentica agencije za regionalni razvoj zapadnog Zadunavlja. Republika Ma arska je šest godina lanica EU, a priprema za ulazak trajala je sedam godina. Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt, malo i srednje poduzetništvo, predstavio je operativni plan poticaja obrtništva i poduzetništva u 2010. godini.

Faltak: 245 nameta je neodrživo

ini se sve za pomo gospodarstvu

No, danas je broj zatvorenih obrta dosegnuo do broja dvjesto.

Horvat je rekao kako Vladi RH nije cilj skrivati negativni

Olakšice za obrte i tvrtke Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt, malo i srednje poduzetništvo, kazao je da e se ove godine za poticanje malog gospodarstva iz državne kase investirati 224 milijuna kuna trend, ali ini sve kako bi se pomoglo gospodarstvu.

- Prošle je godine temeljem operativnog plana poticanja malog i srednjeg gospodarstva Ministarstvo gospodarstva u taj segment investiralo 224 milijuna kuna. Na sjednici vlade 25. velja e donesen je zaklju ak temeljem kojeg se i ove godine provodi bespovratno poticanje segmenta malog gospodarstva i osigurano je 325 milijuna kuna, rekao je Horvat.

U svom izlaganju spomenuo je 35 milijuna kuna, koliko je prošle godine stiglo za pomo

DVD DONJI VIDOVEC

Okupljaju sve više mladih Na redovitom 126. izvještajnom godišnjem skupu sastali su se lanovi DVD-a Donji Vidovec. O radu i aktivnostima u protekloj godini govorio je predsjednik Josip Kuzmi . U svom izlaganju naglasio je dugogodišnje postojanje, posebice kada se zna da je osnovan 1884. godine. Lani su intervenirali osam puta bez i jednog požara

u naselju. Raduje ih podatak da sve više mladih Donjovidov ana pokazuju interes za lanstvom u društvu i trenutno ih ima tridesetak. Skup je u ime VZMŽ-a pozdravio Stanko Vugrin i , zapovjednik Vatrogasne zajednica op ina Donja Dubrava, Sveta Marija, Kotoriba i Donji Vidovec, dok je na rezultatima, napretku u radu i dugoj povijesti estitao

op inski na elnik Josip Grivec.

Na skupštini su uru ena priznanja. Za 20-godišnji rad diplomu je primio Stjepan Jankovi , za 30-godišnju vjernost ona je dodijeljena Ivanu Friš i u, a za 40-godišnju Dragutinu Okunu i Dragutinu Halabarecu. Alojz Zvonar je dobio in po asnoga vatrogasnog asnika. (af)

NAUTI KI KLUB “FLJOJSAR” DONJA DUBRAVA

Dražen Miser ostaje predsjednik Nauti ki klub “Fljojsar” iz Donje Dubrave održao je izbornu godišnju skupštinu na kojoj je za predsjednika ponovno izabran Dražen Miser. Dopredsjednik je Darko Pun ikar, poslove tajnika

obavljat e Marijan Varga, dok je blagajna povjerena Vedranu Klari u. Klub u velja i organizira te aj za voditelje plovila, tradicionalno 1. svibnja organizatori su smotre plovila, u lipnju slije-

U Donjoj Dubravi održana je konstituiraju a sjednica na elnikovoga stru nog kolegija.

Kolegij ima šest lanova, a prihva en je poslovnik po kojem e raditi. Isti uz na elnika Vargu sa injavaju: Rudolf Lisjak, predsjednik OV-a, Željko Kova , Vladimir ituš, Darko Horvat i Ivan Šte i . Na sjednici je utvr ena cijena za kupnju zemljišta u Zoni male privrede 3. lanovi kolegija Op inskom vije u predlažu cijenu od 14 kuna za metar kvadratni, u što je obra unato 7 kuna za zemljište i 7 kuna za komunalni doprinos.

di spust do Vukovara, dok su za kraj kolovoza najavili natjecanje u veslanju dravskim amcima.

Minulih dana održan je te aj za voditelja brodica u sklopu aktivnosti kluba. (af)

me imurskog gospodarstva i mogu nosti korištenja sredstava iz fondova EU, te pozvao prisutne da prate natje aje i jave se kako bi ostvarili poticaje.

Antun Benko najavio je izradu promocijskog CD-a kojim e lanovi Udruge obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava u suradnji s osnovnim školama u enicima osmih razreda prezentirati potrebe za strukovnim zanimanjima. U udruzi smatraju da e tako osmašima pomo i u njihovoj životnoj odluci.

(A. Fuš)

Predložene su i olakšice koje se odnose samo na obrte i tvrtke koje su registrirane na podru ju op ine Donja Dubrava i zapošljavaju najmanje tri zaposlenika iz te op ine na neodre eno vrijeme. Olakšice

se odnose na mogu nost pla anja komunalnog doprinosa na odgodu od 12 mjeseci, mogu nost osloba anja komunalne naknade prilikom prve godine investicije 100%, druge 75%, tre e 50% i etvrte godine 25% te ustupanje elektri ne energije 15-20 kilovata instalirane snage bez naknade. U zoni se nalazi šest parcela ukupne površine 29 tisu a metara kvadratnih, izvršeno je iskol enje te slijedi uknjižba. Na podru ju op ine nalazi se 322 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta. lanovi stru nog kolegija odlu ili su predložiti vije nicima da ništa ne ide u prodaju nego u zakup. Do 30 hektara pravo zakupa imala bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a do 100 hektara to bi pravo ostvarile pravne osobe. Na sastanku je bilo rije i o projektima za kandidiranje u fondove EU. (af)

14

Dobro je znati

"

# $ $$$

9. ožujka 2010.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RADNO I SVE ANO otvorio vrata novi kozmeti ki i wellness centar u akovcu

S-Life za simbiozu ljepote i zdravlja svake žene i suvremenog muškarca Centar zdravlja i ljepote SLife akovec prigodnim programom koji je održan u centru Milenium, te u drugom dijelu u samom prostoru u kojem se nalazi (ulica Kalmana Mesari a 1, kraj videoteke San akovec), radno i sve ano otvorio je vrata.

Vlasnica Danka Baranaši odlu ila se za prigodu sve anog otvaranja prirediti predavanje na temu zdrave prehrane na prolje e, koje je održala ing. Janja Vickovi , a nakon toga promovirati dva kozmeti ka tretmana na istu temu. Bio je to pun pogodak, jer je odaziv dama, kao i nekoliko “najhrabrijih” muškaraca, bio izvrstan.

Kako ne bi bilo potrebe za prigodnim dijetama, u prvom dijelu programa bilo je rije i u zdravoj prehrani, a onda je uslijedio drugi dio u kojem je prire ena prezentacija dva kozmeti ka programa za nadolaze e dane.

Ritual okoterapije (“CHOCOLATE PASSION”) je stimuliraju eregenerativni tretman za atoni nu kožu. okoterapija popravlja raspoloženje jer miris kakaa poti e u mozgu lu enje serotina- prirodnog antidepresiva,bogata vitaminim i obnavlja strukturu kože. okolada hrani,osvježava,obnavlja i hidratizira kožu (tretman lica i tijela).

Ritual vinoterapije (“WINE THERAPY”) je terapija koja stimulira, tonizira, regenerira kožu, te je idealna zausporavanje procesa starenja kože lica i tijela. Kako je vladalo veliko zanimanje za oba programa, kao i promociju pravilnog šminkanja, druženje je nakon Mileniuma uz stru nu promociju kozmeti kih, kao i drugih usluga koje nudi S-Life nastavljeno u njihovom pažljivo ure enom prostoru. Otvorenju je prisustvovao tako er velik broj nastavnika

i polaznika Wellness u ilišta Vimal iz Zagreba koji su svojim dolaskom i sudjelovanjem u cjelokupnom programu otvorenja na najljepši na in izrazili podršku i poštovanje svojoj kolegici wellness terapeutkinji-kozmeti arki Danki Baranaši , dok je uz pomo sponzora osigurano i nekoliko vrijednih nagrada za one najsretnije koje su se odazvale ovom radno-sve anom otvaranju kao što su: wellness vikend u Zagoru u Termama Jezer ica, wellness vikend u hotelu Matija Gubec u Stubi kim Toplicama, kao i druge vrijedne nagrade.

Danka Baranaši u ime SLife zahvaljuje sponzorima na donaciji ovih vrijednih nagrada, a zbog velikog zanimanja za prikazane tretmane okoterapije i vinoterapije od 15. ožujka do 15. travnja na istu svim klijentima nudi se 30 posto popusta na redovnu cijenu.

Ponuda usluga Centar S-Life u svojem program nudi kompletnu njegu lica, pedikuru, manikuru, depilacije, šminkanje, specijalne i anticelulitne tretmane i druge kozmeti ke usluge, kao i velik broj raznolikih masaža kompletnog tijela.

U planu su stru ne edukacije putem predavanja i vikend radionice na temu zdrave prehrane, antistres tretmani, tjelovježba, sezonske pripreme kože ...

1.

08.-09.05.2010.godine, Gradska sportska dvorana Varaždin-Arena ara Va

ždin žd d din ski sk s kii

sajam

za a

DJECU EC CU i obitelj

POZIV svim zainteresiranim IZLAGAČIMA na 1. Varaždinskom sajmu za DJECU i OBITELJ, koji će se održati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin-Arena od 8. i 9.5.2010. godine Ciljane skupine izlagača na sajmu: Pedijatri, zdravstveno osoblje, privatne poliklinike i razni drugi specijalisti…

Institucije vezane uz rad s djecom i obiteljima, Edukacije, Tekstil, Obuća, Hrana, Pripremanje hrane za djecu, Osiguravajuće kuće i Banke, Igračke, Kozmetika i Farmacija, Dječja i obiteljska literatura, Namještaj, Razne industrije za priručna pomagala za kvalitetniji život djece i obitelji, Fotografiranje, Dječji i ostali časopisi...

KONTAKT: 091/252-16-11 091/390-98-40 042/659-129 info@promo-media.info

Pogled na Vidovec sa zapadne strane okom kamere na elnika Griveca, zaljubljenika u Vidovec i Vidov ane

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Vidov ani uvijek rado isti u da su upravo oni udahnuli život isto nom dijelu Me imurja. Kažu da je tu bio rimski castrum Cardunum, a na to upu uje i to da se danas jedno polje zove Kordiš e. Na eni su i neki drugi nalazi kao kaciga. A i sam trokutasti oblik sela nepobitni je svjedok. No, najbitnije je ipak vezano uz župu. Dolnji Vidovec je bio župa za Gori an, Kotoribu i Svetu Mariju. Kažu u šali da su oni prvi zapo eli decentralizaciju, dopustivši da ta sela postanu župe. Ili je ipak broj žitelja u tim selima bio presudan. Da je župa bila bogata, svjedo i i prekrasan župni dvor. Pa se tako i u povijesnim listinama iz 18. stolje a govori da “župnik stanuje u krasnom zdanju pokrivenom crijepom“. Kako je bilo, tako je i danas. Pa je tako i sa uvana legenda da je u jednom predjelu zvanom Jezero potonula crkva. U Vidovcu se povijest vidi na svakom koraku.

Od uskih ulica koje odišu intimom i prisnoš u do prekrasne crkve. I brojni pilovi svjedo e o njima. Kažu u šali da i polek toga svaki Vidov an ima “križno drevo“ doma. Ali dodaju da je to takvo “drevo“ bez kojega ne mogu. I “koje“ im i ku u drži. No, jedino što Vidov ane smeta, vele u šali, kaj ih Vidov ice tiraju “ka moraju peglati da je faleša struja“.

Ina e su predivne. A op ina ima zanimljiv grb koji odmah svjedo i i o slavnoj prošlosti sela. Ukrštene sablje i zlatarska vaga. Nisu sablje tek tako. Dugi niz godina susjedna su sela Vidov ane zvali “Vidovski voki“. Onako pogrdno. Mislili su na to da su gladni kao vukovi. A onda je otkrivena prava istina. Vidov ani su se borili protiv Turaka preko Mure. Pokazali su izuzetnu hrabrost pa su rekli da se “bore kak voki“. “Ljubav je v srcu, sablja pak v roki.“ Spjevano je kasnije. I odonda se uvijek najbolje de ke za vojni ku službu uzimalo iz Vidovca. I, kako vele, bilo i ostalo.

Što dojde, imamo ga “na joko“ Vidov ani neobi no vole svoje selo. I kad se netko doseli u selo, ka-

Dragana Matulin, dosadašnja predsjednica KUD-a

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/21

“Stiha, stiha nave er dojdi k meni i kušni me stiha, stiha …”

Još živi vidovsko košaraštvo, spretno pokazuju Doroteja i Andrija Dolenec žu da ga prvo imaju “na joko“. Dok se ne dokaže da more biti Vidov an. No, vele da su u zadnje vrijeme prestali s tom praksom. Iz susjednih su sela pokupili najbolje što su imali. I sad su to pravi Vidov ani. A to zna i da se poštuje svoje selo. I radi za njega. Pa ionako i moraju jer je sve više onih koji dolaze vidjeti Vidovec. Imaju i gdje prespavati.

U prelijepom hotelu. A, kako vele, imaju i što vidjeti. I sveti Vid na oltaru njihove crkve se ponosi. Kažu Vidov ani da se ne znaju sva ati.

Ako i plane koja susjedska iskra, brzo se i ugasi. emu? Uvijek su u povijesti držali skupa pa kako bi to sad bilo. Na kraju svega, tako su blizu jedni drugima da i nema smisla sva ama. A Vidov ani se, kako vele, ionako ne bave ne im što nema smisla.

Mi smo navek držali glave gori Kažu oni da se nikad nisu dali potrti. Uvijek su imali onu svoju slobodoljubivost i samostalnost koja je stolje ima tkana. Pak i da su navek znali kome pripadaju i tko su. Ali se dovijali i na razne na ine

Predsjednica DND-a Martina Ostrugnjaj

Alojzije Matulin, majstor u drvorezbarenju, ali i za “žgeti“ posebne vrste pi a. - Upravo radim originalno vidovsko pi e, koje su prijatelji nazvali “Lojzekmajster“ i djeluje …

da to pokažu. U jedno vrijeme, kad se hrvatska zastava nije smjela ni spominjati, a kamoli izvijesiti, oni su bili mudraci. Objesili su zastavu na drvo, a selom se proširio glas: Vidov ani, glavu gori. Pa su oni ipak odali priznanje hrvatskoj zastavi.

Kažu i da navek žive i rade pošteno.

Pa im zato katkad i drugi preotmu ono što im pripada. No, vele da sve jednom do e na svoje. Pa tako vlast sjedi sada u foteljama koje se rade u Vidovcu. A to je ak zabilježeno i na prvoj likovnoj koloniji. I ve skupljaju novac za novu školu. I otvaraju poduzetni ke zone Jug, Bistri ka i Kalanica. I polako sve više njih dolazi u Vidovec. Možda zato što tu još uvijek mogu na i licitarska srca i “gvirc“. Ili kad završe s golfom do u tu u hotel “Golf“. Na uveno crno pivo. A i uvaju VIDOVSKU KNJIGU, najopsežniji rukopis nastao u 19. stolje u u Me imurju. I onda glava mora biti gori.

Meli smo “zlatnu burzu“ prije Amerov Nigdje toliko zlata nije bilo kao u Vidovcu. Davno su prepoznali Vidov ani da u rijeci ima i zlata, a ne

Blaž Jakupak, predsjednik NK Vidov an. - Kod nas još de ki igraju za klobase pa nam ja atmosfera odli na

samo riba. Stoga je i Marija Terezija 1776. godine dodijelila Vidov anima koncesiju za ispiranje zlata.

- Ispira i zlata iz Donjeg Vidovca imaju pravo ispirati zlato na Dravi, Savi i Muri. Za ispiranje zlata mogu nesmetano koristiti obalu rijeke u širini od 3 metra. I to nije sve. Ve je u 18. stolje u u Vidovec dolazila i ko ija koja je odvozila zlato. Pak nije ni udno što su se po eli razvijati obrti. Jedni su bili bogatiji, a drugi su išli u košnju sa sirutkom i pol jajca. Ak se kosi, nek se živi. Nikad ih nije napuštao ni smisao za humor. Ali nikad ne mogu oprostiti povijesti što su Amerima priznali “zlatnu groznicu“. Prva je bila vidovska. Još 1939. godine u selu je bilo oko 129 unov, a svaki je imao posadu od dva lana. I onda bi na kolima odvozili une uzvodno na Dravu ili Muru. I prekapali prode (šljunak) i ispirali zlato. Još se poneki grumen uva za uspomenu.

Ali nikome se više ne uzima lopata za prekapanje šljunka. Vidovska zlatna burza otišla je u nepovrat.

A i još su živa samo tri zlatara. Ipak je nešto ostalo. Vidov ani i danas najviše vole zlatnu boju.

Alojzije Friš i , predsjednik Udruge umirovljenika.

- Moram re i da su naši lanovi aktivni na svim podru jima

Nikola Matulin, predsjednik KUD-a Donji Vidovec: - Nakon nastupa na festivalu u Pragu u studenom prošle godine, ve imamo pozive iz šest europskih država

Martin Srpak, skladatelj koji se proslavio s Vidov anima: - Moj Vidovec, jako te volim

Predsjednica Društva žena Renata Habjan

Nemamo radi “samo rigle zdigati“

Dražena. To je ipak šala. Osim da je zamjenik na elnika mlad.

Kažu za njih oni iz susjednih sela da su Vidov ani škrti. Vidov ani pak vele da su samo skrbni.

I da nitko ne e do i u selo, a da ga ne pogoste. I da su jako vrijedni.

Sramota je u Vidovcu ljen ariti. Ali veselja ima. To oni vele da “nemaju radi samo rigle zdigati“. Niti kad su u mirovini. Pa tako u šali kažu da bi pola penzionera trebalo otjerati natrag na posel. Jer kad su na plesu tako im ide kao da im je etrdeset godina manje. Ali svi oni još uvijek rade. Vidov ani ili popevleju ili delaju. Ali i jedno i drugo. Još se ide u ona stara polja Strugu, Topolovec, Mezova, Jals … Sve ih je ipak strah što e biti s vidovskim penzi ima.

Jer sad je po ela proizvodnja “Lojzekmajstera“. Posebno vidovsko pi e za okrjepu. Kažu da djeluje i kao afrodizijak. Samo de ki vele da ga žene ne smiju uzimati. Jer onda je vekši ogenj nego je bil u Vidovcu sredinom 19. stolje a. A onda je bio strašan. Ako bi se slu ajno dogodilo da ne djeluje, na reklamaciju šalju mladoga zamjenika na elnika

Venej z venem veno venodja

Dražen Lukša, zamjenik na elnika. - Vidovec se ne može ne voljeti

Tvrde oni da nitko nema tako istu kajkavštinu kao oni. Onu staru iskonsku koja se vjekovima gradila. Pa kad ponekad izgovore neke svoje fraze, teško da ih drugi mogu razumjeti. Sve je to lijepo i u knjizi napisano. A tko bi je drugi i napisao nego Vidov an Ivo Zvonar. Pa, ako vas put ovamo nanese i ujete da vam netko veli: “Ihi!“, to vam zna i: “Aha!“ Kako vele, sve je to samo zato što su uvijek htjeli biti druga iji.

Govorom i pjesmom. Kona no, pjesmom su se i proslavili uz pomo pjesnikinje Ruže Pokoli i skladatelja Martina Srpaka. Pa tako vele da i “nove aute kupuvleju da su skorom zabadaf“. I opet ako ih zapitate kakvi su, odgovor je: “Sakoja ke fele“. Vole šalu na svoj ra un. Ali i na ra un susjeda.

Posebno me imurskog jala. Kažu da se zbilo da su Kotorip ani prema Vidovcu razapeli pike u žicu. Samo zato što su kupili nove

Josip Jambre i , vije nik i nekadašnji seoski elnik: - Ja sam došljak, ali moram re i da su Vidov ani jako gostoljubivi

Donji Vidovec jedno je od najstarijih me imurskih sela. Sjedište je op ine kao jedino naselje u op ini i župi. Prema nekim arheološkim nalazima, tu je bila naseobina Hrvata ve u 6. stolje u, a na en je i jedan “drveni stup s motivima slavenskih bogova“. Motive su Vidov ani nazvali “magijski ples“, a Alojzije Matulin izra uje repliku toga koja e biti postavljen u vije nici Op ine kao svjedo anstvo dugovje nosti sela. Godine 1226. godine spominje se tu imanje Bistrec koje je dobilo naziv po potoku koji tu protje e.

U povijesnim dokumentima isprva se spominje kao Bysterez, a ve 1478. godine kao Zentwyd (Sveti Vid). Godine 1802. selo se spominje pod imenom Dolnji Vidovec. U selu se ina e križaju putovi za Gori an i Kotoribu. zvone na crkvi. Pa da sprije e da to uju i Vidov ani. Ali vele oni i ovako. Da nema Vidovca, trebalo

bi ga izmisliti. Pa makar Vidov ani priznaju da selom vladaju Vidov ice. I u sjeni i stvarno. Daju

se oni. Jer vele da je od Vidov ica samo vidovski med sla i. A sve je to opjevano u pjesmama Ruže

Seoske posebnosti Pokoli ijim smo stihovima i po eli. Pa onda i na kraju: - Stiha te radi imamo …

Grumen dravskog zlata.

Vrijedi 2.400 kuna

Ispira i zlata Drago i Mato Horvat na poslu

Horvati još uvaju pribor koji je svaki ispira zlata imao

Prema zadnjem popisu stanovništva, u selu živi 1.595 stanovnika u 492 ku anstva i 538 stanova. (Prema njihovim podacima, sada je u selu 517 ku anstava.) Godine 1802. bilo ih je 1.310, a živjeli su u 367 ku a, dok ih je 1937. godine bilo ak 2.187.

Prema popisu iz 1981., bilo ih je 1.904, a 1991. 1.756. Ina e, prema njihovim podacima, broj stanovnika ponovno je po eo rasti.

Selo je sjedište op ine i jedne od najstarijih me imurskih župa. U selu djeluje ambulanta, ljekarna, pošta i imaju svu infrastrukturu osim kanalizacije. U selu je i puno sakralnih spomenika. Imaju 14 ulica koje imaju imena … Matije Gupca, V. Nazora, R. Kon ara, Miške Zvonara… Prema njihovim podacima, imaju 35 studenata, 75 srednjoškolaca, 150 pu koškolaca i 30 polaznika dje jeg vrti a.

(Podaci J. Grivec.) U selu djeluje 18 poduzetnika s 87 zaposlenih te 9 obrtnika. Dan op ine, ujedno praznik sela, slave 15. lipnja.

Imaju Dom kulture koji se upravo ure uje.

O ljudima …

Ivan Vidovi - Ico, legenda vidovskog nogometa, od igra a, trenera, lana uprave. ovjek koji je moga biti drugdje, a uzdigao vidovski nogomet, kako tvrde op inski elnici

Vladimir Šarkanj, predsjednik udruge “Vidovski voki“. - Mi navija i prava smo podrška ekipi

Sekcija vezilja i pletilja Društva žena koje upravo rade zavjese za Dom kulture

Dio vatrogasaca Donjeg Vidovca: Nikola Friš i , Josip Kuzmi , Monika Cenko, Dejan Šalamon, Bojana Petri , Stjepan Pla ko, Alex Matulin, Vlado Zvonar i Ivana Lukša

Najmla i stanovnik je Sebastijan Kegalj, ro en to no prije mjesec dana. uvaju ga tata Željko i mama Nikolina

Neven Ku an, mladi karatist, s tatom Vladimirom. Oboje su izvrsni u svom poslu, Neven u karateu, a tata Vladimir kao proizvo a najboljeg meda u Hrvatskoj, za što je dobio priznanje “Zlatnu žlicu“

Andrija Zvonar i supruga Margareta proslavili su 67 godina braka. On je u stotoj godini, a ona deset godina mla a. U društvu im je k erka Ivanka i zet Matija Kuzmi

Sela nema Vije e Mjesnog odbora jer je jedino u sastavu op ine.

Na elnik je Josip Grivec, a zamjenik Dražen Lukša. Ina e je vidovski na elnik s najdužim stažom u Me imurju. Kulturno - sportski život jako je razvijen. Najstarija udruga je DVD, a osnovana je 1884. godine. Godine 1945. u selu je bio veliki požar kada su izgorjela 83 ku anstva. Predsjednik Društva danas je Josip Kuzmi , tajnica Monika Cenko, blagajnik Alex Matulin i zapovjednik Vlado Zvonar. Po asni predsjednik je Drago Horvat, ina e vatrogasac od 1945. godine.

Kulturno - umjetni ko društvo Donji Vidovec slavi 20 godina postojanja. Predsjednik je prof.

Nikola Matulin, tajnik Darko Jambre i , blagajnik Franjo Šestak, a potpredsjednica Gordana Žemli .

Društvo uživa me unarodni renome.

Predsjednik NK Vidov an je Blaž Jakupak, potpredsjednici Ivan Vidovi , ije su velike zasluge za razvitak vidovskog nogometa te su ga i nagradili, Darko Gabaj, tajnik Željko Horvat i blagajnik Željko Dolenec.

Udruga umirovljenika okuplja 250 lanova. Predsjednik je Alojzije Friš i , tajnik Ivica Hunjadi, a blagajnik Josip Zvonar. Osim suradnje s drugim udrugama, penzioneri imaju bogate zabavne aktivnosti.

U selu djeluje i Društvo žena ija je predsjednica Renata

Stjepan Pla ko zadnji je kova u stoljetnoj obiteljskoj tradiciji. - Nema više potrebe za kova om, i kova nica e biti turisti ka ponuda Habjan. Društvo okuplja pedesetak žena, a cilj je druženje i sportska rekreacija. Društvo organizira sportska natjecanja uz Dan Op ine, a imaju i sekciju vezilja.

Predsjednica Društva “Naša djeca“ je Martina Ostrugnjaj.

Društvo okuplja djecu na brojnim radionicama i organizira slobodno vrijeme djece pa tako imaju Dje je ljetne igre, Kestenijadu, maškaradu i drugo.

Vladimir Šarkanj predsjednik je udruge navija a “Vidovski voki“ koja ima i svoju himnu.

Tu je i LD “Patka“ iji su lanovi iz Vidovca, Svete Marije i Donjeg Mihaljevca.

Zanimljivosti vidovskih ispira a zlata Od kraja 18. stolje a Vidov ani su bili znani ispira i zlata. Iz gotovo svake ku e bio je jedan u potrazi za zlatom. Još 1939. godine bilo je preko 120 unov i 240 ispira a zlata. Danas su živa još trojica, Drago i Mato Horvat te Franjo Matulin.

Kada su ispirali zlato, dvojica bi dnevno isprala jedan gram. Ali je zato trebalo prekopati deset kubika šljunka da bi se do toga došlo. Kada bi u posudi prikupili pijesak i zlatna zrnca, onda bi uz pomo žive izdvojili zlato pretvorili ga u grumen i izvagali.

Iako su tražili na Dravi od Maribora i Muri od Radgone, najviše su ipak zlata našli kod samog Vidovca. Drago i Mato Horvat u jednom su danu najviše izvadili sedamnaest grama zlata.

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVE KOG SAJMA

MJESE EV SJETVENI kalendar za dobre i kvalitetne prinose

Sve se vrti oko stare krame

Vrt se ne smije napraviti u jednom danu

Osrednja srijeda na akove kom sajmu i gužve oko stare krame. Po inju proljetni radovi, pa ljudi nabavljaju dijelove za motorne pile, kultivatore, kosilice, ali i kupuju stare sjekire i lopate koje su puno vrš e od novih u trgova kim centrima.

Primjetno je, i to dulje vrijeme, da se sajam sve više pretvara u plac, pak se prodaju cvije e, povr e i druge stvari kojima je mjesto ipak na placu. Ali kupaca ima i to je najvažnije. Ponuda je bila vrlo dobra, osobito krumpira, žita-

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir - kukuruz - pšenica - je am - repa - korpa - š lovi - metla - drva - gemišt

1,50 kn/kg 0,90 kn/kg 1,00 kn/kg 1,40 kn/kg 20 kn/vre a 30 kn/kom 20 do 40 kn/kg 20 kn/kg 220 kn/kg 5 kn/kg

rica te drva za ogrjev i razne drvene galanterije. Pe enjari su bili na zavidnoj razini. I u ponudi i u posluživanju.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Harmonika za podizanje raspoloženja ...

S AKOVE KOG PLACA

Opskrba vitaminima - Promjenjivo vrijeme, kakvo je po etkom ožujka, izaziva mnoge prehlade, upale i druge neugodnosti, kako bi ih sprije ili ili ublažili, a da ne koristimo kemijske lijekove, kupujemo vo e i povr e, rekli su kupci na akove kom placu, zagledani u kupove lijepe i ukusne mrkve, korjenastog peršina, pasternjaka i crne repe. Plac je ovih hladno - toplih dana bio poluispunjen, a ponu eni proizvodi dobre su kvalitete i nešto viših

Kupuju se vitamini za zdravlje

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mrkva - koraba - luk - peršin - pastrnjak - paprika - paradajz - jabuke - orasi - jaja

8 kn/kg 10 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kg 15 kn/kg 22 kn/kg 20 kn/kg 3 do 6 kn/kg 45 kn/kg 1,20 kn/kg

cijena. Jabuke od vo a, mrkva od povr a, a zumbuli od cvije a artikli su koji se najviše prodaju.

Solidna je ponuda mlije nih proizvoda, kao i meda te tikvinoga crnog ulja.

- Uskoro e i prve presadnice, najavio je jedan povrtlar.

(S. Mesari )

PROLJETNA SADNJA jagoda

Jednorodne i mjese arke Premda se jagode tijekom godine mogu sijati u tri navrata, kod nas je prolje e godišnje doba kada se obavlja najve i broj sadnje ili sijanja.

Jagode se u unutrašnjosti mogu sijati od ožujka do kraja travnja, pa ak i po etkom svibnja. Prije same sadnje treba odlu iti kakve se jagode žele imati. Naime, postoje jednorodne i mjese arke. Jednorodne se dijele na rane, srednje i kasnorodne sorte, ovisno o tome kada se želi njihova zrioba.

Mjese arke donose plod od svibnja do rujna. Kada se iza-

bere sorta, po inje priprema tla. Zemljište treba pripremiti mjesec dana prije sadnje. U tlo treba unijeti stajski gnoj koji se zaore ili isfreza zajedno sa zemljom da se dobije rahla zemlja dubine do 30 centimetara. Na takvom tlu uzdignu se gredice koje su visoke do 25 centimetara. Nakon toga postavi se sustav za navodnjavanje i folija.

Jagode se sade cik - cak u razmaku od 30 centimetara, i to u dva reda po gredici. Sadnjom na foliju osigurava se opskrbljenost vlagom i sprje ava se rast korova. (sm,AG)

Mnoge doma ice, ali i vrtlari i povr ari koji se bave proizvodnjom povr a, esto puta znaju se pohvaliti kako su u jednom danu napravili vrt ili zasijali neku ve u povrtlarsku površinu.

Bernarda Orehovec iz akovca, koja vodi Dugu plus - Društvo za razvoj biološko - dinami kog gospodarenja, i ovog trenutka najtraženija osoba u Hrvatskoj, ali i šire, jer je vrijeme priprema za proljetne sjetve, kaže: - Pogrešno je, i to jako pogrešno, i štetno da se u jednom danu posiju grah, salata, krumpir i mrkva, grašak i paprika. To su sasvim razli ite biljke i nikako se ne smiju sijati u jednom danu, jer u vrijeme ubiranja ploda njega ne e biti.

Sadnja je osnova i po etak dobrog i kvalitetnog uroda, jasna je Orehovec, i predlaže rješenje koje jama no donosi kvalitetu i koli inu zasijanog povr a.

Rješenje je sijanje, stavljanje u klijališta, presa ivanje i obrezivanje prema Mjese nom sjetvenom kalendaru.

Mnogo toka mora se posložiti da bi povrtlar, ratar, vo ar ili vinogradar bio siguran da e ono što je u prolje e zasijao ili zasadio u ljeto ili jesen donijeti puno dobrog i kvalitetnog prinosa.

Mjese evi ritmovi i podjela biljki - Mjese evi ritmovi vrlo su bitni, postoje etiri, a svima nama najbolje je poznat ritam mjese evih mijena: mla ak, silazni, uštap, ulazni. Mjese eve mijene imaju ogroman utjecaj na biljke. Kona no i na ljude i životinje. Ne u re i da baš sve, ali mnogo toga ovisi o mjesecu i njegovim mijenama, tvrdi Orehovec.

Gotovo jednako važna je podjela biljaka, a one su podijeljene u etiri skupine.

- Imamo korijenske plodove koje sijemo u dane korijena, lisnate biljke sijemo u dane lista, cvjetnice u dane cvijeta i plodonosne u dane ploda.

U korijenaste plodove spadaju biljke koje razvija-

ju plod u podru ju korijena: mrkva, pasternjak, rotkvica, repa, cikla, celer, peršin, krumpir, luk, ešnjak ... i njih se sije, sadi ili presa uje u dane korijena.

Lisnate biljke uglavnom su zeljarice: koraba, cvjeta a, radi , endivija, lisnati peršin, matovilac, salata, blitva, šparoga, slatki komora ... i njih se sije u dane lista.

Plodonosne su biljke grah, grašak, krastavci, tikve, le a, kukuruz, paprika, paradajz, tikvice, jagode, te sve žitarice i sve vo ke i bobi asto vo e.

Ove biljke pozitivno reagiraju na sjetvu, presa ivanje, njegu i spremanje u dane ploda.

Samo na prvi pogled zagonetno Puno toga još treba znati i posložiti da bi rezultat rada, a to su sjetva, presa ivanje i tretiranje, bio zadovoljavaju i.

- Napamet se ne smije initi ništa i stoga svaki povr ar, ratar, vo ar i vinogradar uz sebe mora imati knjižicu

9. ožujka 2010.

‘Mjese ev sjetveni kalendar’.

Ja se godinama ravnam po njemu, ali ni jednog trenutka ne kre em sijati ili nekome dati savjet da ne pogledam u knjižicu.

Danas kada je sve skupo nitko si ne može dozvoliti da radi napamet, osobito ne oni kojima su biljke osnovni izvor prihoda. Sve ovo možda izgleda zagonetno, ali kada se jednom u e u takav na in proizvodnje onda je sve lakše, napominje Orehovec, te poziva ljude da joj se slobodno obrate i kod nje nabave kalendar.

Mjese ev sjetveni kalendar uradak je Marie Thun i Matthiasa K. Thuna, a Duga plus iz akovca jedina ga ima pravo distribuirati dopuštenjem autora. Duga plus nalazi se u akovcu, Tina Ujevi a 39.

Dnevno se Bernardi Orehovec upitima obrati na desetke ljudi iz Hrvatske, ali i susjednih zemalja, a povratne informacije uvijek su pozitivne.

(Stjepan Mesari )

GAST 2010. u Splitu

Šardi na bod do šampiona Ocjenjiva ka komisija za vina i alkoholna pi a Me unarodnog sajma GAST 2010., održanog u Splitu, objavila je kona ne i službene rezultate ocjena svih pristiglih vina iz Hrvatske i svijeta. Me imurski vinari ponovno su ostvarili zapažene rezultate, a Ignac Šardi iz Selnice, koji je prvi put sudjelovao na ovom sajmu, svojim sauvignonom berbe 2009. samo je za jedan bod zaostao za šampionom sajma Agrokor vina. Šardijevo vino dobilo je 87,67 bodova, a šampionsko 88,67 bodova. Osim Šardija, zlatne diplome sajma dobili su Obitelj Dvanajš ak - Kozol (pušipel clasic) i Vina Tomši (silvanac zeleni).

Srebrne diplome dobila su Vina Kun i (rizling rajnski), Albina i Avgust Bobnjar (sauvignon), Vina Tomši (muškat žuti), Vinarija Danica i Boris Novak (muškat i charonay) i Štampar vina (sauvignon).

Bron ane diplome dobili su Branimr Jakopi (graševi-

Šardi za sauvignon dobiva estitku vrsnog oldtimerista Dragutina Barleka

na i pušipel clasic), te Albina i Avgust Bobnjar (graševina).

U kategoriji poluslatkih, slatkih i predikatnih vina

Rajko Cmre njak (pušipel), Zvonko Kerman (pinot sivi), Dragutin Kun i (muškat žuti), Štampar vina (graševina

izborna berba bobica) i Vladimir Kocijan (traminac mirisavi kasna berba) osvojili su srebrne diplome. (S. Mesari )

9. ožujka 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NATJE AJ za izbor najboljih savjetnika HZPSS-a za 2009. godinu

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Biraju se najbolji me imurski savjetnici

Hranidba goveda u prolje e

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i ove godine bira najbolje djelatnike me u svojim lanovima. Izborom HZPSS želi iskazati priznanje svojim zaposlenicima koji primjerno obavljaju zahtjevne i odgovorne poslove poljoprivrednih savjetnika.

Poljoprivredna savjetodavna služba u Me imurskoj županiji može se pohvaliti izuzetno dobrim radom, emu svjedo e vrlo kvalitetni proizvodi, od vina, preko mljekarskih do ratarskih proizvoda.

Stoga je ovo velika prigoda me imurskim poljodjelcima da za izbor kandidiraju zaposlene u HZPSS-u u akovcu.

Milorad Šubi , rukovoditelj Podru nog ureda u akovcu

Marijan ižmešija, viši stru ni savjetnik za hortikulturu Mogu se predložiti mr. sc Milorad Šubi , dipl. ing. Marijan ižmešija, dipl. ing. Suzana Pai , dipl. ing. Ljiljana Kocen, dipl. ing.

Mirjana Bengeri, dipl. ing. Valerija izmak i ing. Ivan Korunek.

Prijedloge s naznakom kategorije priznanja i pisanim obrazloženjem prijedloga mogu uputiti svi korisnici savjetodavnih usluga HZPSS-a u akovcu, kao i svi drugi gra ani. Adresa je: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Povjerenstvo za dodjelu priznanja PP 150, Fra Andrije Ka i a Mioši a 9/III, 10000 Zagreb.

Prijedlozi se mogu uputiti na faks: 01/4882-701 ili e-mailom: naj.savjetnik@hzpss.hr, do 26. ožujka 2010. godine. Potrebno je navesti razloge zbog kojih se daje kandidatura. (sm)

Smjena godišnjih doba, odnosno prijelaz sa zime na prolje e, donosi nam i zna ajne promjene u ishrani goveda. To je najradikalniji prijelaz tijekom cijele godine sa jednoli ne, suhe, zimske ishrane na blagodati koje nam nosi prolje e u svom zelenilu. No, tu leže zamke kojih smo u na elu svi svjesni, no esto u njih upadamo.

Vlasnici naših goveda esto sa nestrpljenjem iš ekuju proljetno zelenilo jer su pred kraj zime po eli oskudijevati kvalitetnom voluminoznom hranom (sijeno, sjenaža). Prvi su otkosi zelene trave tada spas, a i sama goveda nepobitno uživaju u toj promjeni, osobito ako sa stajskih vezova krenu u ispašu. I koliko god bili iskusni, svake se godine ponovno u imo, jer esto nastaju problemi ako taj prijelaz nije

VETERINARSKI SAVJETI

valjano u injen. Obrok za krave treba sadržavati (ovisno o veli ini životinje, mlije nosti, stupnju graviditeta…) odre enu koli inu energetskog supstrata (energije), proteina, minerala i vitamina. Tog balansa potrebno se pridržavati i u novonastalim uvjetima.

Svi znamo da je poželjno, a u cilju podmirenja potreba za hranjivim tvarima, da krava unosi što više hrane. Mogu nost konzumiranja izražava se koli inom suhe tvari u obroku, a ona za krave iznosi 2-3 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine. I tu nastaju problemi. Želimo da govedo maksimalno podmiri svoje potrebe za hranjivim tvarima, zelene krme ima dovoljno, no što e se dogoditi ukoliko prijelaz bude prenagao?

Znamo da je za probavu u želucima preživa a odgovorna bakterijska mikro lora. Pojednostavljeno re eno: za svaku

vrstu hrane postoje posebni sojevi mikroorganizama.

Normalno je da je broj mikroorganizama odgovornih za probavu svježe trave tijekom zime svedena na minimum, te je potrebno neko vrijeme kako bi se njihov broj pove ao.

Zbog toga u tom po etnom razdoblju goveda postepeno privikavamo sa vrlo malim koli inama zelene krme, ne bi li kroz nekoliko dana došli do normalnih (željenih) koli ina.

U protivnom, mogu nam se dogoditi razni poreme aji u radu probavnog sustava, a ponaj eš i je akutni pjenušavi nadam. Zelena krma, osobito u prolje e, obiluje topljivim citoplazmatskim bjelan evinama kloroplasta liš a, polisaharidima, polimerima škroba, pektinom, celulozom, saponinima, sluzima i kalcijevim ionima.

Jednom rije ju, tvarima koje su u vrlo kratkom roku sposobne u buragu izazvati izrazito vre-

nje. Blokira se mehanizam podrigivanja, te se sadržaj buraga pretvara u pjenušavu masu koja bubri i raste, pa se burag i kapura naglo prošire i nadmu. Time pritiš u na ošit i velike krvne žile, remete disanje, te u kona nici mogu izazvati gušenje. U takvim e slu ajevima hitna veterinarska intervencija biti neophodna.

Branko Delost, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9.

Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel.

363-801 i 091/363-80-10.

PR ELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od

0-24 sata. MURSKO SREDIŠ&E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTR IGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Doma-

šinec: dežurni veterinar na tel.

863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

VAŠ VRT - Protuletje se otpira, moje srce nema mira... Protuletje sako leto dojde opet vu naš kraj...

Drenekberry (2.) aj protiv proljeva Osušena kora drijena (5 - 10 grama) kuha se 5 minuta u dva decilitra vode. Ostavi se da odstoji 20 minuta, a zatim procijedi i, nezasla eno, pije tri puta dnevno po jedna šalica – poslije jela. Tako se pripravlja dobar aj protiv proljeva.

Na isti na in kuha se i aj od osušenih plodova drijena. Pekmez, slatko, kompot i, naro ito, sok od zrelih drenjina jedna su od najboljih prirodnih poslastica, a istodobno su i lijek koji svatko rado uzima. Naše (pra)bake cijenile su vrijednost i korisnost drenjula pa su ih esto brale i od njih prire ivale ?slatku zimnicu? koja je, ujedno, bila i dobra ku na (prirodna) priru na ljekarna. Danas je drijen gotovo zaboravljen.

Rijetko se bere i koristi.

Rakija protiv proljeva i groznice Stariji ljudi znaju da je rakija u kojoj se mo e plodovi drijena (na jednu litru ja e rakije stavi se 10 dekagrama zrelih plodova drijena) dobro sredstvo protiv bolesti crijeva, odnosno itavog probavnog sustava, posebno kod proljeva i groznice. To su sigurno pripravljali (i trošili) naši djedovi

da bake ne bi prigovarale zbog tolike rakije.

Protiv crijevnih tegoba Kaddjecaimajuproljev,pomo i eimpekmez,slatkoiligustsirupod zrelihplodovadrijena.Utijekudana treba više puta uzimati po ajnu ili jušnu žlicu (ovisno o uzrastu), slatkog, pekmeza ili sirupa od drenjula.

Odraslima e pekmez ili drijenov sirup, tako er, pomo i kod proljeva ili lakših crijevnih tegoba.

Slatko od dreneka Pripremite 1,5 kilogram še era i kilogram posve zrelih plodova dreneka. Plodove dreneka operite i izvadite im koštice. U 4 decilitra vode kuhajte 1,5 kilogram še era – sve dok ne dobijete gust sirup. Zatim u sirup stavite plodove dreneka i sve kuhajte 20 do 30 minuta. Kad je slatko kuhano, skinite ga s vatre, o istite pjenu, pokrijte mokrim ubrusom i ostavite u posudi 24 sata. Nakon toga, tako dobijeno slatko spremite u iste – manje staklenke, zatvorite celofanom i držite na hladnom i suhom mjestu.

Žele od dreneka Plodovi dreneka se operu i kuhaju (ne vade i koštice) oko 30

do 40 minuta, odnosno sve dok ne postanu posve mekane. Nakon toga se protisnu kroz sito, a sok se – još jednom – procijedi kroz gazu. Na svaku litru tako dobijenog soka doda se 75 dekagrama še era te kuha, na laganoj vatri, do želiranja.

Sirup od dreneka Plodovi dreneka se operu i, nakon va enja koštica, dobro zgnje e.

Na svaki kilogram o iš enih plodova doda se litra hladne vode i dva dekagrama vinske kiseline te ostavi na hladnom mjestu 24 sata. Nakon toga smjesa se procijedi kroz gazu ili sito s plasti nom mrežicom te na svaku litru soka doda 35 dekagrama še era, uz lagano miješanje da se še er rastopi.

Sirup od dreneka treba stajati još 24 sata u ve oj staklenci.

Povremeno ga se promiješa, a zatim se sprema u staklene boce od pola ili jedne litre, dobro za epljene plutenim epom.

Pripravljanjem sirupa od dreneka hladnim na inom sa uva se, osim boje i mirisa, i dio ljekovitih sastojaka. Vinska (ili limunska) kiselina i še er uvaju sirup od kvarenja. Stajanjem se manji dio še era (oko 1,5%) pretvara u alkohol, koji tako er uva sirup od kvarenja.

Drenek je naša autohtona biljka, prilago en je uvjetima naše klime i ve ine naših tala (osim jako kiselih). Istina nije samo naša autohtona biljka, ima ga skoro po cijeloj Evropi i zapadnoj Aziji. Želite uti sva Hrvatska imena koja nosi? drenek, dren, dreni , drenj, drenjina, drenovina, drien,

drienak crljeni, drijen, drijenak, drinika, drinina, drinja, drinovina, drjen, drn, tvrdi drijen ... nek mi je oprošteno ako ispustih koje ime.

Nije to neki uvozni cmizdravac. Drenek se razvijao zajedno s našim pretcima, biljke su se ra ale, rasle i plodonosile tu na ovim prostorima, piju i vodu iz našeg podzemlja i prera uju i našu me imursku zemlju... možda je to – to, ta povijest i trajanje nasuprot tibetanskim i ostalim vunderbiljkama. Mi dijelimo iste po etne atome. Drenek nije zahtjevan i bit e Vam dobar i lijep i koristan za malo maženja i paženja.

Budite sretni u prolje u, žele Vam u Ivi!

20

Mozaik

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TRADICIONALNI Svetomartinski križni put okupio više od tisu u ljudi iz župe Sveti Martin na Muri

Brojni vjernici obavili korizmenu pokoru

Polaganje vijenca kod Spomenika rudaru

MURSKO SREDIŠ E

Proslavljen Dan rudara Dan rudara u utorak je sve ano proslavljen u Murskom Središ u, Gradu rudara i sjedištu nekadašnjih Me imurskih ugljenokopa.

Na Spomenik rudaru u središnjem Gradskom parku uz postavljeni Rudarski zbor položen je vijenac i odana po ast rudarima.

Nazo nima se obratio me imurski župan Ivica Perho , koji se pohvalno izrazio o odluci Grada da obilježava Dan ru-

dara te sje anje na njih i njihov doprinos ukupnom razvoju ovog dijela domovine.

U Pivnici CIMPER održan je kra i program koji su izveli u enici OŠ Mursko Središ e, a rudarima su se kratko obratili središ anski gradona elnik Josip Dobrani , predsjednik Podružnice umirovljenika Stjepan Smolak te Sandra Majsan. Sve anost je okon ana zajedni kim objedom svih sudionika. (S. Mesari )

Mnoštvo kao na Kalvariji U organizaciji župe Sveti Martin na Muri druge Korizmene nedjelje je održana pobožnost Križnog puta na otvorenom, na kojemu je sudjelovalo preko tisu u ljudi iz ove župe, ali i susjednih župa. Nikada do sada svetomartinski Križni put na otvorenom nije bio tako rano (u velja i) i tako pobožan (ljudi su išli u tišini i promišljali). Bio je to 9. po redu Križni put iji su sudionici prošli kroz sva naselja u župi, prešavši za sedam sati oko 22 kilometra puta. etrnaest postaja Križnog puta nalazilo se u

Dejan Kraja i kao Isus po 9. put Godinama su likove Križnog puta uprizorivali lanovi KUU-a Sveti Martin, što je ove godine izostalo. Tako su mnogi kao povijesni likovi po prvi put sudjelovali u Križnom putu. Jedino je Dejan Kraja i , koji tuma i lik Isusa Krista, sudjelovao svih devet puta.

Ovaj put Veronika je bila Anamarija Podgorelec, Cirenac svim naseljima svetomartinske župe, te u samoj župnoj crkvi, gdje je na kraju služena sveta misa.

Andrej Gori anec, Marija Magdalena Katarina Šajnovi , Poncije Pilat Tomo Šajnovi , vojnik krvnik Martin Per i , te vojnici Mateo Per i i Alen Krnjak.

Dejan Kraja i razmišlja o osnivanju udruge koja bi se bavila Križnim putem i drugim doga anjima vezanima uz crkvu. Kaže kako ovako ide dosta teško. (sm)

Mladi župljani uprizorili Križni put Likove Križnog puta uprizorili su mladi župljani uz pomo ,

savjete i podršku župnika Ivana Hercega.

- Pobožnost Križnog puta stavlja vjernicima, ali i drugim ljudima, na srce razmišljanje o smislu žrtve, o smislu ljubavi i smislu života. Križni put želi nas podsjetiti da je i sam Bog imao svoj križni put, ali da je poslije tog puta došlo Uskrsnu e, pojašnjava potrebu i poruku Križnog puta župnik Herceg. Na kraju dana župnik je zahvalio svima koji su pomogli da pobožnost Križnog puta uspije bez ikakvih poteško a. Svoj udio dali su crkveni odbornici, vatrogasci i policajci, ali i žitelji pojedinih naselja. (S. Mesari )

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 9. ožujka

petak, 12. ožujka

Franciska, Fanika, Franjka

Bernard, Maksimilijan, Teo il

subota, 13. ožujka

srijeda, 10. ožujka

Patricija, Sabina, Rozalija

Emil, Krunoslav, Kajetan

nedjelja, 14. ožujka

etvrtak, 11. ožujka

ponedjeljak, 15. ožujka

Matilda, Tilika, Milijana

Blanka, Kandid, Tvrtko

Julijan, Veljko, Vjekoslava

BOG MOJIH DETALJA

Bog ne kažnjava Ovih smo tjedana svjedoci razorne snage prirode, na koju smo gotovo zaboravili: potresi na Haitiju, u ileu, poplave, ‘efekt staklenika’ i dr. Tisu e, deseci tisu a, stotine tisu a mrtvih.

Strašno. I tu se jednostavno ne može ništa. Tužno je vidjeti to veliko trpljenje na licima unesre enih ljudi, ljudi koji su izgubili najmilije i sve što su posjedovali, koji su postali siromasi bez budu nosti. Ima sjajnih ljudi diljem svijeta koji su se odmah po eli organizirati, da barem malo pomognu. Ima takvih i kod nas.

Svaka ast! Tim ljudima život se

odjednom, u samo nekoliko sekundi, zaustavio. Svima nam bode o i, diljem zemaljske kugle pojavljuju se ‘ udne’ epidemije, a bolesni i gladni broje se na milijune. Još uvijek postoje zemlje jednoumlja, bijesne ratovi, zatvori su prepuni politi kih zatvorenika...i kuda sve to ide? Gdje je u svemu tome Bog, zar mu je svejedno? Kad su ono Isusu došli neki te mu javili što se dogodilo s Galilejcima kojih je krv Pilat pomiješao s krvlju njihovih žrtava, Isus im je odgovorio: »Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam,

Cirenac pomaže nositi križ

nego ako se ne obratite, svi ete sli no propasti.« (Lk 13, 1-9). Isusov tajanstveni odgovor sadrži dva naglaska: «Ne, nipošto, ti ljudi nisu nastradali jer su na takav na in bili kažnjeni za svoje grijehe ili zlo esto e, koje su možda napravili», što nam daje na znanje da Bog nema ništa sa osobnom odmazdom, da se ne stradava zbog osobne krivice. Nastavak Isusove intervencije ipak straši: «ako se ne obratite, svi ete sli no propasti». Postoji dakle odnos izme u strašne sudbine unesre enih i grijeha; Isus samo odbacuje da se radi o osobnim grijesima (i bilo kakvoj odmazdi), koji bi bili neposrednim uzrokom nesre e. Grijesi koje svaki od nas napravi ‘talože’ se na ple a ovoga svijeta i ovje anstva te su taj teret pod koji svijet pada na koljena. Bog

ne kažnjava ovjeka; svatko od nas, svojim grijesima, postaje uzrokom trpljenja svoje bra e. Isus se ne prijeti nego nam daje rješenja, za nas osobno, i za cijeli svijet: obra enje!

Strahote su nesnošljive me utim grijeh je još strašniji, on je uzrok svega zla. Tako nam kaže Isus.

Obi aj kojim optužujemo Boga za sve zlo i strahote koje nam se doga aju je zato bijeg pred vlastitom odgovornoš u. Kad nam je dobro, o Bogu se i ne govori, a kad nam ne ide, On postaje krivac. Zar vam se ne ini nelogi nim takvo ponašanje. Mi smo doduše kršteni, vjernici smo ali su nam srca i dalje podijeljena. Zar ne da i mi doprinosimo zlu ovoga svijeta unato toga što smo krš ani? Nastavljamo i dalje prezirati druge, zavidjeti jedni drugima, podržavati duh osvete, srdž-

Veronika Isusu pruža rubac

be, mržnje, tog otrova svega zla?!

Pred tom žalosnom injenicom moramo priznati da ni Bogu nije lako s nama, mnogi bi od nas ve odavno izgubio strpljenje. Ali Bog ne odustaje od ovjeka. U nastavku Evan elja Isus e ispri ati kako on postupa s nama: »Imao netko smokvu zasa enu u svom vinogradu.

Do e traže ploda na njoj i ne na e pa re e vinogradaru: ‘Evo, ve tri godine dolazim i tražim ploda na ovoj smokvi i ne nalazim. Posijeci je. Zašto da iscrpljuje zemlju?’ A on mu odgovori: ‘Gospodaru, ostavi je još ove godine, dok je ne okopam i ne pognojim. Možda e ubudu e ipak roditi. Ako li ne, posje i eš je.’« Isus ima povjerenje u nas, bori se za nas, štiti nas, opravdava nas, strpljiv je s nama, suosje a s nama, vjeruje da se možemo promijeniti,

Piše: vl . Antun Štefan da možemo po eti bolje živjeti.

Iskoristimo ovo vrijeme korizme, vrijeme Božje strpljivosti, i razmislimo, u svjetlu Božje Rije i, o Njegovoj pedagogiji, pedagogiji Boga kojem je stalo da nam se ne dogoditi nikakvo zlo.

za velike i male

Vesele novosti • Vesele novosti

Pri a • Pri a Kriza

Prijateljstvo je jako važno. To kažu prijateljice Martina Turk i Monika Šolti

Tko bi rekao da e svjetski motociklisti ki as Jurica Pavlic po eti igrati košarku

Evo kako izgleda pravo navijanje

Ivana Brklja i , hrvatska državna prvakinja u svom prvom plesnom nastupu

Ova je grupa nedavno nastupila na Lidrano s recitalom MI SMO ITAK DE KI. Zanimljivo, a sve su djevoj ice

Sjedim i razmišljam.

Obuzele su me teške misli.

Osje am da gubim tlo pod nogama. Nad mojim silnim željama, maštanjima i radostima kao da se nadvijaju sve tamniji oblaci. Sun eve zrake jedva dopiru do mene.

Sve mi se ine tako daleke, a do prije pet minuta grijale su me svom snagom i bila sam tako blizu ostvarenja svoje sre e.

Odjednom se trgnem. Što se to doga a sa mnom?

Zašto sam tako zabrinuta i nesigurna? Zašto se ne veselim životu i zašto se nakon malih životnih padova i problema više ne mogu podi i i u svemu prona i neku pouku, baš kao nekad?

Nesretna nisam, to nikako. Samo sam zbunjena, ako je to dovoljno jaka rije . esto slušam kako su cijeli svijet i cijeli život preda mnom.

Da moram biti pametna, da moram slušati starije, da moram izabrati pravi put.

Znam da se o ekuje od mene da budem poštena, vrijedna, kulturna. Sve to nastojim i želim biti, ali kad iza em iz svog doma, kao da moje vrjednote više ne vrijede.

Na svakome koraku vidim kako moja životna pravila nisu pravila mnogih drugih.

Ondje se pije i puši, ondje caruje nepoštovanje, nemoral

i droga…

A ljubav, a duša? Kao da se za njih ne mari. Ljubav kao da je kupoprodajna roba, a duša – bajka za penzionere.

Zbunjuju me i plaše mediji. U njima esto možemo uti: “Dobio otkaz…”, “Ve deset godina bez posla..:”, “Na rubu smo propasti” itd.

Pa tko se pored njih može osje ati sretno i ispunjeno?

Zar je živjeti zaista tako gorko? Ne, odbijam u to vjerovati. Životu se treba veseliti koliko god on bio težak. Mi sami inimo ga teškim time što ne dopuštamo da nas vesele male stvari. U svemu bismo trebali prona i nešto lijepo. Život se, taj predivni dar od Boga, ne smije tako iskrivljavati. Plaši me budu nost s ljudima koji pred sobom ne vide blagodati i svu sre u koju nam On daje. Umjesto da mu se dive i zahvaljuju na Njegovom milosr u, okre u mu le a te traže Boga u novcu i materijalizmu.

“Putuj, mladice i biraj…”, slušam u šumu vjetrova, “izaberi na križanju životnih putova, koji put želiš…”

Ljubavna pjesma

glumi na predstavi arobnjaka, a tinte se igraju skriva a. Sedam lomastera pleše valcer dok ravnalo snima ples.

Barbara Turk, 7.c III. OŠ AKOVEC Voditeljica: Dijana Oreški Vidovi

Svaštice • Svaštice • Svaštice Proljetna ljubav Prolje e, samo po sebi donosi ljubav koju druga godišnja doba donosila ne bi. vrst stav ono ima.

Na svako pitanje zadovoljno klima.

Uvijek kad vidi neki ljubavni par, dotr i do dje aka i dade mu dar.

Ljubomorno ono nije i moglo bi se re i kuda god ono prolazi, otvara se prolaz sre i.

Al’ kad do e ljubav prava, vrsta stava, sa svojim pitanjima teškim, prolje e se zbuni.

Samo klima i zbunjeno kaže da mu ponestaje rima.

Adela Be , 6.r OŠ IVANOVEC

Pogled na denešji svet Denešji svet? Ne znam dal

bi ga gledal s jednim okom ili bi si o i stiskal. Moja maj ika, osemdeset štiri letna žena, z rokom sam moše. Kakši je to denešji svet. Poglednite sam kakšna so deca. Ništ ne posluhnejo. Sam pre televiziji sediju, a v kompjuteru vidiju Boga. Neznaju niti kaj je motika, niti pak kaj je to ljukavec ili šulenka na mleki. Nemaju asa niti oveka na cesti pozdraviti.

A meni se ini da moja maj ika ima i v ne emu praf. Mi, omladina, niti nemamo kam iti, malo se podružiti. Denes su moderne kr me, štere na sakomu voglu “stojiju” i nutri nas samo vle eju. Saki den v školu idemo. Dimo dojdemo. Mama i tata nas pitaju: “Kak je bilo?

Si dobil kakšno ocjeno?” Stalno jedno te isto. Deni prejdejo, mesec za mesecom ide i leto se obrne, a nas niš i ne pita kak nam je.

Morem vam re i da nam je ne tak lepo kak vi mislite.

Kakšo mi budu nost imamo?

Kaj nam denešji svet nudi?

Nikšega izbora nemamo. Somi se moramo za sebe pobrigati. Školo završiti. Posla si mortik najti, ak uspemo.

Kam of denešji svet vodi?

Pitam vas? Što bu mi rekel?

Niš i… niš i, odgovora nema. Poiskal bum ga sam.

Luka Jan ec, 8.a OŠ IVANOVEC

Protuletje dohaja Zima je svoj mah zela.

Sam Bog! I tame došel je kraj.

Protuletje se zdiže, ne samo koli hiže nego tu i tam

kam mi oko kliže.

Drevje žalosno svoje batke skrive ki uvle, koma aka ka jih zbudi.

Protuletno cvetje požmerjeno Svoje kli ke gori zdiže, Prema suncu, se bliže i bliže.

De ji kri i, kak mali fti i, po vuli kaj poskakivleju i protuletju z decom se raduvleju.

Denis Toplek, 7.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Ljubav. To je najljepši dar, ljubav je kao ptica u letu, kao p ela na cvijetu, kao trag u snijegu, kao ku a na brijegu.

Ljubav je to što si iš ekujemo.

Ljubav je nešto što se ne može predvidjeti.

Samo ljubav nas može ispuniti.

Adela Radikovi , 5.a OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Stvari iz školske torbe

Klara Se an

Moja torba je puna stvari.

U njoj su bilježnice, škare, ljepilo, sok, knjige, plava i crvena penkala, raspored sati, tri tinte, sedam lomastera i jedno ravnalo. Škare mi stalno režu bilježnice. Ljepilo lijepi olovke. Sok gleda rukometno prvenstvo, a knjige peku kokice. Plava i crvena penkala vrte se u krug i šaraju sve oko sebe. Raspored

Ja mislim da su moje stvari lude, a što vi mislite?

Jesu li?

Jakov Kova i , 2.b OŠ STRAHONINEC

Vremena se mejaju, samo je ljubaf denes ostala ista Od vure do vure se se meja samo ljubaf ostaje ista, ona je dar s neba.

Jempot ti vu srcu igra, Jempot ti vum s srca veselje tira.

Pak si tak zgubleni na svetu kak da ni drugo ne postoji, samo ti i tvoja ljubaf jedina.

Lana Posavec, 8.a OŠ IVANOVEC

22

Novi život se ra a

Nikola (29) i Ivana (28) Sanjkovi iz Gardinovca dobili su Juricu, ro enog 25. velja e u 11.55 sati. Po bracu je došao i Sven (6).

PREDAVANJE u organizaciji planinarskog kluba “Extrem”, petak, 12. ožujka

Putovima Egipta U organizaciji planinarskog kluba “Extrem” u petak 12. ožujka u prostoru caffe bara “Littera” u akovcu održat e se putopisno predavanje “Putovima Egipta”.

Moderator predavanja bit e Igor Šteinglin iz akovca. Fotoprojekcija uz edukativno predavanje zapo et e u 19 sati. Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mladen Lesjak (26) i Sanja Novak (25) iz Ivanovca dobili su Nou, ro enog 23. velja e u 11 sati.

9. ožujka 2010.

Denis (28) i Kristina (25) Brodari iz Donjeg Kraljevca dobili su Niku, ro enu 1. ožujka u 11.45 sati.

Let 3

starim hitovima “zapalio” akovec

Otka eni Rije ani napunili su akove ki caffe bar Paladin dobro raposloženim i raspjevanim fanovima, kojima Letovci nisu ostali dužni pa su energi nim nastupom pokrenuli i one najpasivnije. Ina e ovog su puta nastupili kao petorka, bez klavijaturista, što su nadoknadili odli nom svirkom i dokazali se kao vrhunski hrvatski rock band. Ovom prilikom porazgovarali smo s osniva em banda, basistom Damirom Martinovi em Mrlom. Intervju možete pro itati na str. 4 priloga Media (foto: Z. Vrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

UDRUGA ŽENA “Zlatne ruke“ organizirala izložbu “Žene uvarice tradicije”

Život je vrijedan onoliko koliko je u njega utkano sadržaja Povodom me unarodnog Dana žena Udruga žena za o uvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke“ organizirala je dvodnevnu izložbu ru nih radova i baštine pod nazivom “Žene uvarice tradicije”.

Ovo je etvrti put da se izložba održavala u Domu sindikata, a ona se i ovaj put sastojala od tri dijela. Prvi su ru ni radovi razli itih izvedbi, odnosno ka kani, pleteni i vezeni predmeti.

Drugi dio izložbe vezan je za baštinu u kojem se izlažu vrijedne stare stvari koje su se nekada koristile. Tako se ondje mogu razgledati baleda, odnosno kaputi star preko 100 godina, koji su nosile gospo e u zimskim mjesecima.

Izloženi su bili i stara a ka plo ica za pisanje, pisa i stroj Remington, mužar, starinske šalice za crnu kavu, ru ni mlinac, drveno korito za pranje rublja, doma i, kod ku e kuhani sapun ...

U tre em dijelu, ususret Uskrsu, izloženi su tableti i kojima se pokrivaju košarice kada se nosi jelo na blagoslov, a koje su izradile lanice udruge.

Izložene su i pisanice, te raznovrsni kola i.

Prošle godine udruga je predstavila Vajdine proizvode, ovaj put su to akove ki mlinovi, te kroz košarice Me imurjepleta akovec. Ovako, kaže predsjednica udruge Ana Vrbanec, trude se promovirati Me imurje: - To su još uvijek naše uspješne me imurske tvrtke i mislim da je vrijedno njih poticati i poduprijeti, jer koliko znam oni ne otpuštaju radnike ve se bore s recesijom. Oni unato svim ovim previranjima i turbulentnim vremenima, koja su jako teška za poslovanje, nastoje zadržati sva radna mjesta pa ih na ovaj na in mi podupiremo.

Izložba “Žene uvarice tradicije” održana je po etvrti put

Bogato iskustvo treba prenijeti na mlade Udruga žena “Zlatne ruke” posebnu pažnju posve uje i prenošenju svoga bogatog iskustva i znanja na mla e naraštaje. - Pokušavamo uspostaviti kontakt sa školama, prvo smo ga uspostavili s Ekonomskom i trgova kom školom, a zatim i s Gospodarskom školom, iji nam u enici i profesori esto dolaze pomo i s aranžiranjem. Mi u imo od njih i oni u e od nas. Uspostavili smo kontakt i s Gimnazijom, tamošnji profesori održali su nam predavanje, a i mi smo sudjelovali na njihovom Sajmu

Cijeli se život u i Udruga žena “Zlatne ruke” osnovana je u listopadu 2006. godine, a

dobrote. Sada smo pozvali profesore iz TIOŠ-a da nam na sljede em predavanju govore o uštedi energije u doma instvu. S u eni kim forumom ‘Smješko’ iz III. OŠ akovec i Dje jim forumom ‘Sre a’ iz OŠ Kuršanec tako er smo uspostavili kontakt, a od tamo je osamnaest djevoj ica došlo u iti radove. I ove su se godine najavili za radionice kako bi i druge u enice vidjele kako se to radi. Na taj na in prenosimo tradiciju na mlade, isti e Ana Vrbanec, predsjednica Udruge “Zlatne ruke”.

od samog po etka lanice su veoma aktivne. Svaki se etvrtak okupljaju u Strossmayerovoj 9 u velikoj dvorani, i izra uju razne ru ne radove,

ka kaju, pletu, vezu, oslikavale su i staklo. Osim toga, one se odazivaju i sudjeluju na brojnim manifestacijama koje organiziraju Grad akovec, Županija i Turisti ka zajednica grada akovca.

Dragi suradnici su im i Grad Prelog koji ih za njihov dan Sv. Jakoba pozivaju da ukrase grad.

- Prošle smo godine po prvi put bili u Draškovcu na njihovoj manifestaciji i danu. Nakon takvih gostovanja osje amo se ispunjeno, kao da smo nešto napravile, kao da nas je netko vidio, kao da smo nekog usre ile, netko se zainteresirao za naš rad i našu udrugu. Na taj na in nam jako kvalitetno prolazi vrijeme.

Jedan dio njihovih aktivnosti odnosi se i na predavanja o interesantnim i korisnim temama. Tako su imale nekoliko vrijednih predavanja na temu zdravog života i sportskim aktivnostima u zreloj dobi žene, o uzgoju cvije a i ure enju, o vo enju osobnih inancija ... Ovime one pokazuju kako nikad nije kasno za nau iti nešto novo. - Bez obzira na našu životnu dob, mi još uvijek u imo jer želimo znati više. Život je vrijedan onoliko koliko je u njega utkano sadržaja. Na kraju života broje se godine, ali nije bitan broj ve sadržaj godina, koliko smo u njih utkali i što je iza nas ostalo. Kao što koristimo predmete od naših predaka i pronosimo ih dalje, tako i mi želimo da naši potomci koriste ono što smo mi stvorili i ono što promi emo, zaklju uje Vrbanec.

Za kraj spomenimo da su na otvorenju izložbe nastupili Vokalna skupina Pjeva kog zbora umirovljenika iz akovca i Boris Remenar, mali recitator iz OŠ Belica, kojeg je pripremila u iteljica Vesna Herman. (mn)

IZLOŽBENI PROSTOR CZK-a, etvrtak, 11. ožujka, 19 sati

Otvorenje izložbe Darka Sa i a TRIBINA , 11. ožujka, 20 sati

Teatar Exit igra komediju “Balon” Ovaj tjedan na Tribini u Centru za kulturu u goste dolazi Teatar Exit s predstavom “Balon”. Balon je izuzetno zabavna predstava prepuna crnog humora, živo govori o svakodnevnici, kazalištu, umjetnosti, ali i o gubicima koji su tako poražavaju e neizlje ivi da možemo samo biti sretni ako nas zaobi u. Poseban za in je spoj razornog smijeha i gorke, gotovo morbidne emotivnosti – oboje na trenutke gotovo oduzima dah. ini se kako je glumac u središtu svakoga kazališnog izri aja.

Ova predstava istražuje upravo tu navedenu o itost. Matiši ev Balon mehanizmom duhovitih zapleta poja ava centralno mjesto glumca te na taj na in razotkriva rubne odrednice gluma kog poziva.

Ovom predstavom zapravo se postavlja pitanje - koja je prava vri-

jednost jednog glumca u našoj zajednici? Može li glumac svojim radom utjecati na posve kriti ne situacije?

Stoga vam ne preostaje ništa drugo nego da pogledate ovu sjajnu predstavu i nasmijete se prili no nezgodnim situacijama i interpretaciji fantasti ne etvorke ...

Vilim Matula bio je sjajan u transformacijama od nervoznog glumca do pripovjeda a koji može zaokupiti pozornost Drugoga. No, apsolutno sjajne uloge ostvario je Krešimir Miki u promjeni nekoliko dramskih identiteta, od zabrinutog supruga, bra e blizanaca, do odli nog imitatora naslovnog lika iz kultnog Kuma …

Tekst: Mate Matiši ; režija: Mislav Bre i ; igraju: Ksenija Marinkovi , Vilim Matula, Ana Maras i Krešimir Miki .

U izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec u etvrtak 11. ožujka s po etkom u 19 sati otvorit e se izložba akrila na platnu Darka Sa i a nazvana “Prozori”.

Darko Sa i , akademski slikar, ro en je 1955. godine u Varaždinu, gdje je poha ao osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1974. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj diplomira 1979. u klasi profesora Šime Peri a.

Postaje lan HDLU-a i suradnik majstorske radionice prof. Ljube Ivan i a i prof. Nikole Reisera. Od tada do danas, osim što samostalno i skupno izlaže, obavlja i vrlo važne dužnosti u kulturnim djelatnostima Grada Varaždina. Od 1998. godine vlasnik je i voditelj galerije “Zlati ajngel” u Varaždinu. Samostalno je izlagao u Varaždinu, Zagrebu, Zadru, Fürstenfeldu (Austrija), Šibeniku. Izlagao je na dvadesetak kolektivnih izložbi od 1976. do 2007. godine.

Izložbu e otvoriti likovni kriti ar Milan Bešli , koji je o Sa i evom ciklusu “Prozori” kazao: - Kada je prije dvije godine Darko Sa i u uglednoj šibenskoj Galeriji sv. Krševana novu seriju slika nastalih u istoj 2008. godini promovirao kao ciklus naslovljen “Prozori“, tim inom on nije samo prekinuo višegodišnju “stanku“ u svojoj slikarskoj praksi, ve je nanovo, a sada dakako i druga ije, skrenuo pozornost kritike i kulturne javnosti na svoju intrigantnu autorsku osobnost. Rije je o slikaru koji je u sedamdesetim godinama

prošloga stolje a samostalnim izložbama, kao i sudjelovanjem na onim zajedni kim, bilo tematskim, problemskim i sl. u jasnim stilskim koordinatama i prepoznatljivim izražajnim zna ajkama inaugurirao svoju likovnu poetiku na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni, koju je kritika apostro irala i visoko vrednovala.

Sa i evo iskustvo stvarnosti u ovoj novoj seriji slika prožetih nijansama bjeline blizu je onim slikarskim rješenjima koje minimalisti kim sredstvima izražavaju i najdublje egzistencijalisti ke re leksije.

Tako er, svoje iskustvo stvarnosti autor ne ispisuje samo u ra iniranoj teksturi znala kim potezima kista u nijansama plave, zelene, crvene, ljubi aste … ve ga sada i produbljuje u misti nim bjelinama kao kultivirani likovni zapis egzistencijalisti kih tjeskoba i nemira, slutnji i neizvjesnosti, stvarnog i iracionalnog.

9. ožujka 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NATJECANJE plesnih parova u organizaciji Plesnog centra Livi

Dvanaest parova pokazalo plesa ko umije e U organizaciji Plesnog kluba LIVI akovec u restoranu “Kristal” pretprošle je nedjelje održano natjecanje plesnih parova za osnovnoškolce. U natjecanju je sudjelovalo dvanaest parova koji su se natjecali u dvije dobne kategorije.

U kategoriji mla ih osnovnoškolaca prvo mjesto podijelili su Alen Golenko i Vitomira Turk s Davidom Šmitom i Doroteom Miljan i . Drugo mjesto pripalo je Ivanu Dodleku i Maji Drvoderi , dok su na tre em bili Ian Bogdan i Lana Matotek. Igor Rob i Danijela Cmre njak zauzeli su prvo mjesto u kategoriji starijih osnovnoškolaca. Na drugom mjestu bili su Dejan Rob i Lucija Mar ec, dok je tre e pripalo Davoru Šmitu i Marceli Sedmak.

U plesu srca pobijedio je plesni par Monika Novak i Josip Novak.

Program su pripremili Melani

Plesni klub Livi petnaest godina djeluje na podru ju edukacije mladih u plesnom pokretu Grabar, Manuela Stri ak, Martina Radek, Maja Hladki Kozjak, Josipa Miši i Gabrijela Lipi , a program je odli no vodila Mateja Gajnik. U revijalnom dijelu programa sudjelovali su plesa i po etnici i sportski plesa i Livi, trbušni ples i vrti ke plesne grupe Lutkice i Pahuljice.

Plesni klub Livi petnaest godina djeluje na podru ju edukacije mladih u plesnom pokretu. Škola standardnih i latinoameri kih plesova uz dugu tradiciju prepoznatljiva je po kvalitetnom i stru nom radu, a njihovi sportski plesni parovi postižu odli ne rezultate na natjeca-

njima. Njihova je želja uklju iti što više mladih u plesnu školu, a ovim programom omogu iti svima sudjelovanje na plesnom natjecanju primjerenom njihovoj dobi i plesnom znanju koje su dobili na nastavi TZK-a ili u plesnim grupama u školi ili plesnom klubu.

IZBORNA SKUPŠTINA KUD-a Donji Vidovec

Draganu Matulin naslijedio Nikola Matulin U op inskoj vije nici na izbornoj godišnjoj skupštini sastali su se lanovi KUD-a Donji Vidovec. Dosadašnja predsjednica Dragana Matulin osvrnula se na rad društva u protekloj godini. KUD Donji Vidovec obilježio je okruglih 20 godina rada, a raduje ih injenica da društvo okuplja sve više mla ih lanova koji žele njegovati i sa uvati kulturnu baštinu svoga mjesta. Svoj rad prikazali su kroz 20 nastupa, a svakako treba izdvojiti gostovanje na me unarodnoj smotri u Pragu, gdje su mnogi uo ili njihov rad te stižu pozivi za me unarodna gostovanja. Vrlo uspješnu predsjednicu Draganu Matulin naslijedio je mladi akademski glazbenik Nikola Matulin koji vodi tamburašku

sekciju. Novi predsjednik najavio je sudjelovanje na svim me imurskim smotrama, gostovanje na Vinkova kim jesenima i Me imurskom proštenju u Zagrebu te odlazak u Prag i Zürich. Za potpredsjednicu je izabrana Gordana Žemli , poslove tajnika radit e Franjo Šestak, dok je blagajna u rukama Darka Jambreši a. Na skupštini su izre ene zahvale Silviji Šalamon i Franji Šestaku na odli nom vo enju pjeva ke, odnosne olklorne sekcije, a novoizabrani Upravni odbor kre e u potragu za novim voditeljima. lanovima na dobrom radu i promociji Donjeg Vidovca diljem Lijepe naše i van nje estitao je na elnik Josip Grivec.

(A )

USUSRET KAM-U

DRAMSKA GRUPA KUU-a “Veseli Me imurci“

MATICA hrvatska akovec

Adaptirali Molierova Gradskog plemenitaša za KAM

Knjiga od desetak tisu a stranica

Dramska grupa KUU-a “Veseli Me imurci“ na ovogodišnjem KAM-u uprizorit e Molierova Gradskog plemenitaša. Tekst za predstavu adaptirala je Martina Kureti Sedlar, dok je redateljsku palicu preuzeo Miljenko Zelenbaba. U 30-minutnoj predstavi glume Franjo Sedlar, koji igra ulogu gospodina Novaka, te Martina Kureti Sedlar, koju je dopala uloga u iteljice hrvatskog jezika. Ova dramska družina u više je navrata žela uspjehe na KAM-u. Njen vodi-

telj Franjo Sedlar te lan Miljenko Zelenbaba okitili su se titulom najglumca Me imurske županije, jedan 2007., a drugi 2009. godine, pa se opravdano o ekuje dobar nastup ove družine na KAM-u.

U središtu pri e koju su odlu ili ispri ati na ovogodišnjem natjecanju dramskih amatera Me imurja našao se gospodin Novak, pomalo priglup gra anin koji uživa u bogatstvu što ga je sumnjivom trgovinom stekao njegov otac. Naravno, malo

me imursko selo nakon nekog vremena više mu nije dovoljno pa bi on rado posjetio Zagreb ne bi li tamo pronašao novo tržište za širenje svoga posla, ali i finu gradsku damu koja bi podlegla njegovim arima. Ali, budu i da se nikad nije maknuo dalje od svog sela, književni hrvatski jezik velika mu je nepoznanica.

Smatra da se prvo mora nau iti otmjenom ponašanju pa angažira u iteljicu hrvatskog jezika. Na žalost, novac ne kupuje mudrost,

Dvojac Sedlar – Kureti sprema Gradskog plemenitaša za KAM ni manire. Gospon Novak e na kraju svega ustvrditi da je prirodno pametan pa mu škola nije ni bila potrebna.

Dramska sekcija KU-a “Selja ka sloga“ Prelog

Obi na pri a O ajne Štrigov anke

KUD “Sveti Jeronim“ Štrigova

O ajne Štrigov anke “O ajne Štrigov anke” naziv je predstave kojom se na Festivalu kazališnih amatera Me imurja predstavlja KUD “Sveti Jeronim“ iz Štrigove.

U predstavi Renata Golenko igra Lidiju Skavi koja je o ajna jer joj je inspektor Hrvoje zatvorio restoran. Ne zna kako da sakupi novac za mito koje traži Hrvoje za ponovno otvaranje restorana. Njezine prijateljice Brigita, Suzana i Gabrijela odmah joj priska u u pomo i odlu e uzvratiti Hrvoju tako da izmisle prljavštine vezane uz nj, makar ih nema. Prvotno olakšanje pokvari ratoborna Ida koja dolazi izravnati ra une sa Suzanom. Kako se pri a nastavlja, pogledajte u polusatnoj predstavi koju režira Ivan Novak, a glume još i Katja Zadravec, Silvija Kocen, Sanela Muj i , Simona Raus, Mladen Novak i Majda Kocen.

Ekipa dramske sekcije djeluje više od deset godina te redovito na “Fašensku nedelu“ premijerno uprizoruje nova kazališna djela. Bilježe preko pedesetak gostovanja po Me imurju, Hrvatskoj i Sloveniji.

Nastupom na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera 1996. godine na otoku Murteru njihova lanica Ksenija Mesari u predstavi “Smrt predsjednika mjesne zajednice“ dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu. Sama predstava pak je proglašena za jednu od najboljih na Festivalu te je snimljena i prikazana na Hrvatskoj televiziji. Od osnutka do danas glumci su izveli etrnaest predstava, od kojih su dvije autorice Elizabete Novak, sedam autora Vladimira Mesari a i tri autora Stjepana Makovca. Posljednja predstava “O ajne Štrigov anke“ premijerno je izvedena 14. velja e 2010. godine.

U gradu Prelogu doga aju se tajanstvena ubojstva umirovljenika s kojima se moraju nositi djelatnici policijske postaje. Što ili tko stoji iza svih ubojstava, te s ime se sve suo ava iskusni policijski inspektor Cico, saznat ete u predstavi “Obi na pri a”. Predstava je nastala prema djelu autora Zorana Božovi a kojega je za KAM prilagodila redateljica Suzana Lackovi .

U jednosatnoj predstavi glume Zlatko Hrži , koji igra inspektora, njegovu suprugu igra Mirjana Hrži . Par je i u stvarnom životu u braku. Še policijske stanice je Miroslav Vargek, a vježbenika Marija glumi Nenad Lackovi , kojemu ova rola nije teško pala jer u stvarnom

životu ima i te kakvog iskustva vezanog uz policijski posao. Barbara Hrži je orenzi arka, Luka Sinkovi policajac, Božica Posavec policajka, Marija Repalust sekretarica, Klaudija Lackovi igra novinarku, Svjetlana Repalust udovicu Petkovi , Veronika Mikulan udovicu Ivanovi , a Tamara Repalust udovicu Mili . Važne uloge imaju još i Renato Žerdin, Ivan Novak, Natalija Miri , Sre ko Lackovi , Mario Sokol, Nataša Žerdin, Tadej Žerdin i Veronika Mikec.

Dramska skupina iz Preloga iz godine u godinu na KAM dolazi s dobrim predstavama, no, na žalost, ve im nekoliko godina nije uspjelo pobijediti na KAM-u. Tko zna, možda im se posre i baš ove godine.

Na sastanku Predsjedništva Matice hrvatske akovec prošli ponedjeljak na dnevnom je redu bio Hrvatski kajkavski kolendar. Rije je o izrazito popularnoj ediciji Matice hrvatske akovec, knjizi koja godinama doživljava da se tiska u preko dvije, pa i dvije i pol, tisu e primjeraka, s kojom se Matica kao neprofitna ustanova djelomice i samofinancira.

U Hrvatskom kajkavskom kolendaru svake se godine donosi mnoštvo tekstova od stotinjak i više razli itih autora iz sjeverne Hrvatske, koji se mahom u svojim radovima osvr u na ve pomalo zaboravljene teme iz povijesti kraja ili pak na zaboravljene ljude i obljetnice. Na taj je na in svaki Hrvatski kajkavski kolendar negdje na granici oslikavanja jednog vremena s vizijom iz sadašnjosti, a ponekad djeluje i kao svojevrsni spomenar.

Iako je namijenjen široj itala koj publici, koriste ga i stru njaci pa i znanstvenici jer se u njemu esto na u veoma interesantni podaci.

U zadnjih nekoliko godina poja an je interes autora koji žele objavljivati u Kolendaru.

Tako Kolendar za ovu 2010. godinu ima oko šeststo stranica i ve je gotovo debela knjiga.

No, malo je poznato da je u Ma-

tici hrvatskoj u akovcu samo u prošloj godini ostalo još oko tristo stranica rukopisa koji nisu objavljeni, ponajviše zbog nedostatka prostora.

Zbog toga je glavna tema rasprave o HKK-u bila kako dalje i kako ga osuvremeniti da bi bio još privla niji i bolji. Jedan od prijedloga je da se u njemu objavljuju i nešto širi tekstovi od desetak stranica, do sada su pojedine teme smjele imati najviše etiri stranice. Na taj bi na in Kolendar zadovoljio i one koji u njemu traže nešto više, pa i manje studije, kaže dr. Stjepan Hranjec.

Rasprava o kalendaru tek je zapo ela, a tek se otvaraju brojna pitanja, na koja e svakako trebati odgovoriti uredništvo koje vodi pro . Ivan Pranji . Jedno od pitanja je i broj stranica.

Sve bogatstvo Hrvatskoga kajkavskog kolendara vidi se, me utim, tek kad se usporede izdanja po godinama, tek se tada osjeti dragocjenost zapisa autora iz pojedinog vremena.

Stoga bi HKK zapravo trebalo promatrati kao jednu veliku nedovršenu knjigu koja ve ima desetak tisu a stranica, a svakako bi bilo idealno da se te stranice jednog dana zajedno na u i na Internetu kako bi bile još dostupnije.

(J. Šimunko)

ME IMURSKI DVORI

Keramika Vesne Wrana U izložbenom salonu restorana “Me imurski dvori” u Lopatincu postavljena je izložba keramike, autorice Vesne Wrana iz akovca.

Brojna dramska družina Selja ke sloge iz Preloga

Izloženo je petnaest radova likovne keramike, koji se osim razgledavanja mogu i kupiti.

Izložba se može razgledati svakodnevno od 10 do 22 sata. (sm)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RIJE KI BEND LET 3 energi nim nastupom u Paladinu oduševio obožavatelje

Mrle: Namjera nam je provocirati, a ne šokirati Što re i o Letu 3? Bend koji pažnju privla i što svojim odli nim pjesmama, od kojih su neke hitovi ve preko 20 godina, što kontroverznim nastupima, zbog ega su se nebrojeno puta našli na vjetrometini dežurnih dušobrižnika diljem Lijepe naše. Let 3 možete voljeti ili mrziti, ali ne možete ignorirati, jer reakciju definitivno znaju izmamiti.

Samo pozitivne reakcije polu ili su nastupom u akovcu. Otka eni Rije ani napunili su Paladin dobro raspoloženim i raspjevanim anovima, kojima Letovci nisu ostali dužni pa su energi nim nastupom pokrenuli i one najpasivnije. Ina e ovaj su put nastupili kao petorka, bez klavijaturista, što su nadoknadili odli nom svirkom i dokazali se kao vrhunski hrvatski rock bend.

Iako se o ekivao kontroverzni nastup s rekvizitima, Letovci su se odlu ili za ublaženu klupsku varijantu, sa samo pokojom golom stražnjicom i muževnim dlakavim prsima, što je pojedine obožavateljice (a i ponekog obožavatelja) bacalo u delirij.

U neka dva sata odli ne svirke mogli su se uti kultni klasici poput “Rije ke pi ke”, “Kurcem u elo”, “Izgubljeni”, “Pro esor Jakov”, “Na ta”, “Dijete u vremenu”, “Kontinentio”, “Vjeran pas”,”Droga” ...

Sve u svemu, svaki ljubitelj Leta 3 došao je na svoje.

Let 3 “uhvatili” smo u Me imurskim dvorima gdje su prije koncerta uživali u vrhunskoj hrani i pi u. Ovom prilikom porazgovarali smo s osniva em benda, basistom Damirom Martinovi em Mrlom.

• Kao bend postojite ve etvrt stolje a. Pa evo za mla e generacije, kako je Let 3 izgledao u po ecima?

- Po eci su izgledali isto kao što je i sada. Naime, što se dogodilo, mi smo nedavno objavili naša prva dva albuma, ‘Two Dogs Fuckin’ i ‘El Desperado’ i sada sviramo samo stvari s ta dva albuma. To je naišlo na odli an prijem publike, što se pokazalo posebno na našem koncertu u Mo vari u Zagrebu, gdje smo bili prije akovca, a tako su izgledali i naši koncerti prije više od 20 godina. Zna i da smo se vratili u tu prošlost i da smo oživjeli te pjesme, i one koje nikad nismo prestali snimati i one koje ve dulje nismo svirali.

• Kad se govori o Letu 3, uvijek se uz vas vežu neke kontroverze. Jeste li od samog po etka bili isti?

- Uvijek smo bili nekako druga iji od svega što je oko nas. Uvijek smo imali glazbu koja je bila ispred vremena, svježija. Zna i, bili smo druga iji i kroz glazbu i kroz nastupe. Mi držimo da je sve to što radimo neka vrsta umjetnosti i da sve to što netko zove kontroverzama može živjeti i bez glazbe. Glazba je stvar za sebe, a ovaj drugi dio našeg izražavanja tako er može unkcionirati sam za sebe jer je i to jedna vrsta umjetnosti koju mi volimo njegovati. To njegujemo ve jako dugo i razvili smo ga do zavidnog nivoa, kako

druga ije nazvati nekog tko pušta golubove iz kurca?

iš enje društva provokacijom • Ljudi od vaših nastupa uvijek o ekuju spektakl. Kako nadmašiti svaki prijašnji koncert?

- Ne trudimo se ništa nadmašiti. To do e samo po sebi, a i ovisi o prostoru. Per ormans neki put zahtijeva malo ve u pozornicu.

U akovcu smo svirali u manjem, klupskom prostoru, tako da je taj per ormans bio sveden na minimum.

NASTAVLJA se serija odli nih rock koncerata u Paladinu

Nakon Leta 3 dolaze Balaševi evi Neki novi klinci Paladin je koncertom Leta 3 potvrdio svoj status pravoga rockerskog kluba, kakvih na ovom prostoru de ni vno u posljednje vrijeme nedostaje. Oni koji su propus li ovaj odli an koncert imat e priliku uskoro ponovo u Letovce, na istoj lokaciji.

Do onda u Paladinu nas o ekuje još mnogo vrhunskih rockerskih koncerata. Me u njima e, naravno, bi nastupi naših doma ih snaga Zodiaca i Ex Zodiaca, ali i gostiju, tako 10. travnja u goste dolaze Neki novi klinci – Balaševi tribute band.

Budu i da glazbena ikona poput or a Balaševi a ne koncer ra esto na ovim prostorima, talen ranijim obožavateljima njegovih pjesama ne preostaje drugo nego

se organizira u tribute bendove.

Jedan od njih jesu i Neki novi klinci, ija je baza Zagreb. Sedmero lana grupa postoji od jeseni 2006. godine, kada su krenuli s prvim probama, a svoj prvi koncert imali su na Valen novo, 2007. godine.

Klinci repertoarom i uvježbanoš u pokazuju da i te kako uživaju prenosi Balaševi eve s hove svim generacijama koje ih do u posluša .

Repertoar im obuhva a najpozna ji dio oletova opusa, pjesme poput: Lepe pro ne k i, Devojke sa ardaš nogama, Pesme o jednom petlu, Bože zvanog Pub, Ringišpil, ovek za koga se udala Buba Erdeljan, Kao talas, Menuet, Naopaka bajka, Pred zadnji sneg, No kad sam preplivao Dunav, Olivera, Oprosti mi Katrin, Saputnik, S h na asfaltu ...

• Rekli ste u nedavnom intervjuu kako nikad niste išli s tom namjerom da nekoga šokirate. A nego kako biste vi to nazvali?

- Ta rije šokirati možda ne odgovara u potpunosti. Mi želimo provocirati. To je u svakom slu aju zdravo za društvo. Najzdravija stvar u društvu je provokacija, kada se društvo nakon toga malo propituje. Možemo to nazvati iš enjem društva.

• Pod zadnje ste, kako se to kod nas kaže, “pehnuli” u religiju. Što ste htjeli posti i svojom društveno politi kom inicijativom upu enoj Crkvi?

- Mi smo se u susjednoj državi Sloveniji zalagali da Crkva proba ne raditi nedjeljom, a subotom da se radi djelomi no, odnosno da nije zaposleno svih 12 apostola ve samo 6. To smo im predložili i sad ekamo da to usvoje. Oni bi tada bili prva država gdje se to može primijeniti i to bi bilo prikladno jer su ipak malo naprednija država od Hrvatske. Bilo bi zgodno da oni to probaju, pa to kasnije mi možemo od njih kopirati i tako redom svi pomalo.

Performansi odvla e pozornost od kvalitete glazbe?

• Zbog ega fiksacija alusnim oblicima i simbolima?

Kompenzirate li nešto ogromnim muškim spolovilima u svojim per ormansima?

- Meni je kurac nešto najljepše što se može vidjeti. Ja ne znam tko ga ne voli, a to je l’ veliki ili mali nebitno je. Meni je on lijep i nije bitno kakav je. A sad možda netko voli veliki, pa mu nije dragi mali, a netko pati od velikog pa mu je draži

manji. Što god bilo, kurac je kurac i on je lijep.

• U nastupima je do sad bilo brnjica, epova, golubova, nakurnjaka i kojekakvih drugih rekvizita ... Tko to sve osmišljava? Kako vam uop e to padne na pamet?

- Iz kurca sve ide. Mi jedan drugoga kurcem odvalimo po elu i tako do e otrježnjenje, bistrenje, a s tim i ideja. To je naš na in brainstorminga.

• Mislite li da vaši per ormansi odvla e pozornost od kvalitete vaše glazbe?

- Mislim da ne, jer je naša glazba jako kvalitetna. Žao mi je ljudi koji misle da je to tako, ali ima svakakvih ljudi. Ima ljudi koji ne poznaju glazbu, ljudi koji ne znaju slušati glazbu, a daju si pravo da to komentiraju. Danas svaka šuša komentira nešto, a to ne bi trebalo baš slušati. Postoje stru ne osobe koje to mogu ocijeniti i njih treba slušati, a svi ovi koji pišu po raznim portalima, orumima i Facebooku, to danas može svatko. To ne treba itati.

• Kakvi ste u privatnom životu?

- Pa ... Jako smo zgodni.

• To mogu i ja potvrditi.

- Da. Ina e idemo na tržnicu, kupujemo sir, radimo sir ...

9. ožujka 2010. nabaviti. To je bio još jedan razlog plus da se objavi. I sada smo to u inili u dva izdanja, za oba albuma kao CD i LP plo u.

• Kako je ponovno svirati stare hitove?

- Dobar dio pjesama sviramo cijelo vrijeme, nikad nismo prestali, ali sada smo koncert složili tako da sviramo samo stare stvari. U tome i jest draž. Poseban doživljaj bili su koncerti u Rijeci, gdje imamo jednu prostoriju u kojoj radimo. U toj našoj prostoriji za probe napravili smo pozornicu, postavili dobar razglas i svjetlo i održali smo sedam koncerata za samo sto ljudi.

Ekskluziva za najve e anove, koji su to zaslužili.

• Nastupi na velikoj pozornici u dvorani ili u manjem klubu?

- Sve ima svoju draž. Recimo, nikad velika pozornica ne može zamijeniti to što daju ti mali koncerti. I obrnuto, ovakvi koncerti za sto ljudi su intimniji, ali nikad ne mogu zamijeniti veliki koncert s tisu ama ljudi. Ali pošto mi znamo unkcionirati u oba oblika, onda nam je drago oboje. Ne bismo se nikada odrekli malih klupskih koncerata u zamjenu da kažemo da smo sada veliki bend i to više ne radimo. Volimo jedno i drugo jer svako ima svoju draž.

• Biste li išta mijenjali u karijeri?

- Ne. Nema potrebe.

• Uhvati li vas ikada kriza da pošaljete sve kvragu, ostavite se glazbe, odselite na pusti otok?

- Zapravo ne. Ne znam što bi onda radili.

• Što slijedi u 2010. godini?

- Valjda emo napraviti neku novu plo u, ako se bude dalo.

Objavili smo ta dva reizdanja, objavili smo DVD u jednoj lijepoj bombonijeri pod nazivom ‘Živa pi ka’, nakon toga smo objavili i dupli CD s istog koncerta u Rijeci u Harteri. Tako da smo ovu godinu dosta objavili. Prijavili smo se u 16 kategorija za Porin, pa emo vidjeti što e to donijeti.

• Poruka za me imurske obožavatelje?

- Imate fino vino ovdje u Me imurju, a i klopa je dobra. Baš je tu lijepo, morat emo vam sve eš e dolaziti ovamo u posjete. ( oto: Z. Vrzan)

Ne bi mijenjali ništa u karijeri • Zašto ste se odlu ili za reizdanje prva dva albuma “Two Dogs Fuckin’” i “El Desperado”, koji su nedavno objavljeni na CD-u i vinilu?

- Zato što ih dugo vremena nije bilo nigdje za kupiti, a i ljudi su nekako željni tih albuma. Publika voli tu glazbu. Ovaj drugi album izašao je to no u vrijeme rata, i to samo u Sloveniji, tako da ga se prakti ki u Hrvatskoj nije moglo skoro nigdje

Damir Martinovi Mrle: - Danas svaka šuša komentira nešto

Mrle: Ne razmišljamo o tome što e kritika re i • Kad izdajete albume, zna i li vam išta mišljenje kri ke?

- Nikad ne razmišljamo o tome što e kri ka re i. Mi smo sami sebi, i naš najuži krug prijatelja, najbolja kri ka. Obi no su oni nekakvi supervizori koje pozovemo pred kraj da uju i kažu što misle o svemu što smo napravili. I upravo tamo, gdje mi svi možda malo sum-

njamo u neke dijelove, oni nam to skoro uvijek potvrde, onda još poradimo na materijalu i do emo do kona nog rješenja i objavimo to.

Znamo da e nam kri ka uvijek bi naklonjena i da e kri ke bi pozi vne jer jednostavno nema razloga u to sumnja . Toliko vjerujemo u to što radimo da to nikako ne može bi loše.

9. ožujka 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JEDINI HRVATSKI pravi mariachiji “Los Caballeros” održali odli an koncert u akovcu

EKSPLOZIJA MLADIH – recesijskoj nekulturi ne, kulturi mladih da!

se Benefit Vru i južnja ki ritmovi Nastavlja maraton - niz programa donijeli dašak Meksika za spas Prostora Možda niste znali, ali jedan od najboljih mariachi sastava na svijetu dolazi iz – Hrvatske, a upravo taj sastav “Los caballeros” doma a je publika imala prilike uti i vidjeti prošlog tjedan u Centru za kulturu akovec.

Bila je to ve er odli ne glazbe i dobrog raspoloženja, prava meksi ka fiesta na koju su Me imurci jako dobro reagirali. Los Caballeros približili su nam djeli e Meksika i mariachi glazbe skladnih melodija na zavidno uvjerljiv i autenti an na in. Impresivne vokalne dionice i brojnim nastupima “izbrušene” harmonije teško da su nekog u publici ostavile ravnodušnim.

Komunikacija izme u izvo a a i publike bila je ve u po etku dobro uspostavljena, a atmos era je rasla iz pjesme u pjesmu.

Vru i južnja ki ritmovi pokazali su se kao pun pogodak, tako su zvuci truba, violinskog kvinteta i nezaobilaznih gitara namamili prisutne da se slobodnije zanjišu u ritmu mariachija.

Sastav Los Caballeros ini dvanaest iznimno talentiranih i uigranih glazbenika, a kad ih ovjek uje, i tu njihovu glazbu koja se razlikuje po temperamentu i dinamici od svega što mi ina e imamo prilike uti, zapita se kako se netko iz male Hrvatske po ne baviti ovom glazbom. Franjo Vinkovi , truba i pjeva , otkrio nam je kako su izgledali po eci ovoga interesantnog sastava: - Slu ajno se ta situacija dogodila prije dvanaest godina. Ivan i ja prije smo se bavili bolivijanskom i južnoameri kom glazbom i ja sam neko vrijeme bio u njegovom ansamblu. Nakon toga je on otišao u SAD, a kako su Amerikanci dosta hladni, družio se s Meksikancima.

Nakon nekog vremena saznao je da su oni mariachi i da trebaju gitarista. Po eo je svirati s njima i iz neke zahvalnosti, zbog tog druženja za vrijeme boravka u Americi, odlu io je osnovati takav sastav u Hrvatskoj. Nakon što je mene pozvao da se pridružim, pošto takvih sastava u Hrvatskoj ne-

Ve smo prošlog tjedna pisali o novom projektu Centra za mlade akovec, Udruge Pokret Plus, kolek va Tiefen Ton i Upravnog odbora Prostora. Rije je o nizu programa koji e se održavati u Prostoru u toku ožujka pod nazivom “Bene t maraton“ uz slogan “Eksplozija mladih – recesijskoj nekulturi ne, kulturi mladih da!“.

Cilj i ideja ovog projekta je da se programima (predstavama, koncertima, slušaonicama i filmskim ve erima) u Prostoru jekom cijelog mjeseca prikupe nancijska sredstva za popravak razglasa koji ovaj klub koris , a koji je star petnaestak godina i trenutno je neispravan.

Program Benefit maratona: Los Caballeros približili su nam djeli e Meksika i mariachi glazbe ma puno, htjeli smo to napraviti sustavno i stilski kako treba. Prvi cilj je bio odlazak u Meksiko, gdje smo shvatili i vidjeli kako stvari unkcioniraju. Onda smo ponovno otišli u Meksiko. Taj drugi posjet bio je veoma uspješan, snimili smo dokumentarac ‘The Spirit o Mexico’ s Placidom Domingom kao naratorom i pokreta em tog projekta. Nastupili smo na nizu koncerata, izme u ostaloga u njihovom nacionalnom kazalištu.

Sve ostalo poslije toga išlo je jednostavnije i lakše.

Prvo DVD, pa onda odlazak u SAD Do danas su hrvatski mariachi proputovali cijeli svijet, posebno Europu. S obzirom na to da se radi o glazbi koja je izuzetno temperamentna, ona mnogima na prvu loptu ne sjedne. No, danas i kod nas sve je prepoznatija vrijednost mariachija, možda zbog toga što se radi o stilu koji je proizašao iz mješavine raznih ansambala koji su na neki na in utjecali na razvoj mariachi glazbe. - I došljaci iz Europe sa svojim su utjecajem sigurno ostavili dosta veliki pe at na toj glazbi. Tako da kad sviramo u Europi mnogima je glazba dosta bliska, mada vjerojatno ne znaju da su Austrijanci, Francuzi i Španjolci svojim dolaskom u Meksiko ostavljali jedan kulturološki trag u razvoju toga hibridnog stila koji se

naziva moderni mariachi, kazao je Vinkovi .

Danas su iza njih tri albuma, dva u izdanju Aquarius Recordsa i jedan u vlastitoj produkciji. Trenutno su u pregovorima s HRT-om oko izdavanja DVD-a njihova koncert u povodu desetogodišnjice, održanog u dvorani “Vatroslav Lisinski”.

- U dogovorima smo i sa Ste anom Milenkovichem i Monikom Leskovar da napravimo jedan projekt.

I u zadnje vrijeme radili smo na jednom PR projektu za SAD, konkretno Los Angeles, gdje ima dosta mariachi bendova. Teško je re i što e biti prvo od svega ovoga ... Vrlo vjerojatno taj DVD, a poslije toga, nadamo se, slijedi odlazak u SAD. To je za nas ponovno jedan iskorak jer svi oni koji se dokažu u SAD-u kasnije u Europi puno bolje prolaze. Zbog toga smo se i odlu ili na to, završio je Vinkovi . (mn)

Hrvatski pe at mariachi glazbi

Franjo Vinkovi , truba i pjeva , od samog je po etka u Los Caballerosima

Mariachi u sebi ima mješavinu utjecaja strane glazbe. Svoj pe at toj glazbi trude se dati i hrvatski mariachi. - Trebalo je izu avati i kulturu i vidjeti njihov na in razmišljanja kako bismo shvatili ovu glazbu. Ne smatramo da smo dosegli ono što bismo trebali dose i, odno-

sno taj stil u potpunosti, jer ipak su oni ro eni s tom glazbom.

No, stalno radimo na tome da se što više približimo, a opet damo jedan pe at nas kao klasi nih glazbenika, pe at naše osobnosti, osobnosti Los Caballeros koji su prepoznati i u Meksiku, istaknuo je Franjo Vinkovi .

PREDSTAVLJEN MEF 2010. s novim predznakom

Me imurski, a ne me unarodni festival Na kon erenciji za novinare u srijedu je predstavljen osmi po redu MEF - me imurski estival zabavne glazbe 2010., a predstavili su ga njegovi elni ljudi Rajko Doboši , Vladimir Ko iš Zec i Davor Domini , te Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana. U odnosu na prethodne, estival ne e imati predznak me unarodni, nego samo me imurski, i održavat e se u novom terminu.

Prema Doboši evim rije ima, lani je MEF raspolagao sa 150 tisu a kuna, a ove godine to mora biti znatno više te on o ekuje pomo društvene zajednice.

MEF 2010. održavat e se od 17. do 19. studenoga u akovcu, kako bi na njemu mogli

11.3. ( etvrtak) - predstava za djecu - Pinokio - Dramski studio DaDa 12 . 3 . (p e t a k) – v i d e o s l u šaonica by Greendwarf 13 .03 . (sub o t a) - ko n c e r t – Gret t a, L ar v a i Feuac id 14.03. (nedjelja) - cirkus filmova u prostoru – Družba Pere Kvržice 19.03. (petak) - predstava za djecu Gašparova podvala- k. d. Pinklec 19.03. (petak) – slušaonica – Sound of revolution 20.03. (subota) - koncert – Kom3dija i Eichmann family 21.03. (nedjelja) - cirkus lmova u

prostoru – Ma ak pod šljemom 26.03. (petak) – stand up comedy (Trikomadaizzagrebgrada) 27.03. (subota) - party - Tiefen Ton crew & Eyemolester & Felx & Sasha Fishter 28.03. (nedjelja) – cirkus lmova u prostoru: best of FFF (dokumentarni rock lmovi) Dje je predstave na koje vas organizatori ove akcije pozivaju bit e na repertoaru svaki navedeni datum u 10 sa ujutro. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posje telja po predstavi je 60. Slušaonice koje e se održava na repertoaru navedenih su datuma s po etkom u 22 sata. Cijena ulaznice je 5 kn.

Maksimalan broj posjetitelja po slušaonici je 300.

Koncer e po inja u 22 sata, a cijena ulaznice za svaki od njih je 15 kn. Iznimka je koncert grupe Zadruga i Kom3dija, ija e cijena bi 35 kn. Maksimalan broj posje telja po koncertu je 300. Ciklus lmova u Prostoru koji e se održava na repertoaru su u 19 sati. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posje telja po projekciji je 80.

Mladima u ovoj akciji pomažu sponzori: Pekara junior, trgovina Bat, Metts, Stari hrast & Caffe i Wine bar Plus, Grad akovec. Posebnu zahvalu CeZaM i ostali upu uju Gradskoj komunalnoj službi AKOM na distribuciji plakata.

elni ljudi MEF-a

Zna ajnija pomo Županije - Mi smo skromni i racionalni, pa emo MEF-u dati zna ajniji pe at nego do sad. Naime, TV prijenos estivala promovirat e estival, ali i županiju, te e županiji priskrbiti snažniji pe at kajkavskog identiteta. Dolazak umjetni-

ka Vladimira Ko iša u MEF puno nam zna i, da kao umjetnik iz Me imurja pomogne te dade doprinos kvaliteti i ugledu estivala, rekao je dožupan Matija Posavec, koji je ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora estivala. (sm)

nastupiti ponajbolji izvo a i.

Cilj organizatora je da po kvaliteti bude me u prva etiri estivala u Hrvatskoj. Tome treba doprinijeti novi umjetni ki ravnatelj Vladimir Ko iš Zec, koji najavljuje dolazak najboljih hrvatskih glazbenika i pjeva a, zbog kojih je i termin estivala promijenjen.

(S. Mesari )

Koncert u Prostoru održat e zagreba ki rock bend Gretta

KONCERT u Prostoru, subota, 13. ožujka, 21 sat

Nastupaju Gretta, Larva i Feuacid U sklopu Benefit maratona u Prostoru akovec i ovaj e se tjedan održa odli an koncert. Tako e u subotu 13. ožujka u 21 sat ondje nastupi zagreba ki bend Gre a. Uz Gre u nastupit e dvoje me imurskih bendova: Larva, koja je prošle subote bila predgrupa Letu 3, i punkeri Feuacid.

Upad na koncert simboli nih je 15 kuna, stoga do ite i podržite bendove i inicija vu kojom se pokušava nabavi novo poja alo za Prostor. Žestoku i melodi nu zagreba ku indie art rock etvorku Gretta ine: Tomislav ubek (vokal, gitara), Hrvoje Medani (gitara, vokal), Toma Vl ev (bas, vokal) i Robert Modlic (bubanj). Kao bend djeluju od 2004., pobjednici su ili nalis nekoliko demo festivala, a mogu se pohvaliti injenicom da su baš oni za etnici serije koncerata pod nazivom “Rock eksplozija” koja je kasnije prerasla u Veliku rock eksploziju. Energi nim i ekstenzivnim nastupima uživo zarana su zaradili tulu jednog od najperspek vnijih novih hrvatskih rock bendova, koju neumorno nastavljaju potvr iva .

Do sada su izdali maksisingl Stepenice (Spona, 2006), album Fana k (Spona/Dancing Bear, 2008), dok je novi album Vidim što vidim izdan

krajem velja e u koprodukciji Aquarius Recordsa i Spone.

Zreliji i zaokruženiji, suvremen, energi an u svojoj kri ci društvenih prilika, izvedbeno i tematski mra niji od svog prethodnika - takav je Gre n drugi album. Najavljen krajem prošle godine reprezentativnim singlom “Is ne su laži”, album nosi teret nezadovoljstva postoje im, izraženim u još deset drugih pjesama. Gre a tako svojim slušateljima od pri skanja pke play daje samo deset sekundi eventualnog zavaravanja stanjem stvari, nakon kojih e saznati što je to što oni vide: ‘’Gledaj lica – to smo mi u gomili. Šu mo dok glupos nam govore...’’ – pjeva Tomislav ubek u prvom songu “Gubim sjaj”.

Stihovi se kroz cijeli album nastavljaju slaga u Gre no ogledalo u kojem je lako prepozna sebe i svoju okolinu. ‘’Prolaze vlade, poli ari grabe, lovci u mutnom, razne barabe...’’, sun ano i bezbrižno samo je u snovima – a u takvom okruženju i ljubavi su tužne, teške, nedosanjane ili jednostavno klopke iz kojih se želimo izvu i. ‘’Kriva mjesta, krivo vrijeme ...’’, ali ako ipak imamo nekoga s kime možemo podijeliti pri e o slobodi, možemo plesa (to je bar besplatno); a plesom možda prizovemo i promjene.

6 br. 757

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja knjigu

Kako na i i zadržati ljubav

Knjigu “Sve što trebam znati, nau io sam u vrti u” dobivaju: Radmila Farkaš, Varaždinska 37, Nedeliš e, te Ognjen Vlahek, Radni ka 4, akovec.

• kako prekinuti s onim što ste nesvjesno preuzeli iz veze svojih roditelja i što je za vas postalo jedinim prihvatljivim modelom ponašanja u vezi • kako prepoznati ono što je ostalo nedovršeno u djetinjstvu i može se transformirati u svjesnu vezu • kako u iti iz svake prošle veze • kako primijeniti novonau eno znanje o svojoj vezi • kako ostvariti zrelu, ispunjuju u i trajnu ljubav koja e vam neizmjerno obogatiti život.

WEB preporuka

Sufinanciranje.hr U ovo krizno razdoblje odlu ili smo se predstaviti vam jedan novi projekt na hrvatskom web prostoru.

Moramo odmah napomenuti da se ne radi o web portalu, ali je isti izuzetno atraktivan za upravo sve koji se žele upustiti u nove web projekte, a imaju nedostatak inancijskih sredstava.

Naime, Su inanciranje. hr je web stranica privatne tvrtke koja se bavi ulaganjem u nove informati ke proizvode i ideje, te vam pomaže da ostvarite svoju ide-

AZAR NAFISI Lolita u Teheranu

itanjem protiv diktature

Ime i prezime: Adresa:

Bez obzira na vaša dosadašnja iskustva i razo aranja koja ste doživjeli, kao samac ste u idealnom položaju da nau ite što treba znati i initi da biste pove ali svoje šanse te našli, i zadržali, pravu ljubav.

Harville Hendrix, ugledni stru njak i psihoterapeut te pisac brojnih popularnih priru nika, ukazuje na pozitivne promjene koje možete u initi u životu da biste postigli trajnu ljubav koju tražite. ak i najuravnoteženije osobe mogu imati neriješene kon likte zbog kojih uvijek traže neodgovaraju e partnere, glupo sabotiraju svoje veze te bježe od obveza i ne znaju i zašto.

Knjiga “Kako na i i zadržati ljubav” pomo i e vam otkriti: • imago – nesvjesnu sliku osobe za kakvu ste još iz djetinjstva programirani

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ju od zamisli pa do realizacije. Koliko puta ste se našli pred zidom zbog nedostatka novca potrebnog upravo za realizaciju neke ideje. Ova tvrtka pomaže premostiti tu barijeru, te ukoliko imate bilo kakvu dobru ideju, ili ve neki projekt koji ste pokrenuti ali ste zbog nedostatka sredstava bili prisiljeni s njime stati, svakako im se javite. S vaše strane potrebna je jedino dobra volja, kao i originalnost i inovativnost informati ke tehnologije.

Tijekom nesmiljene diktature ajatolaha Homeinija u islamskoj republici Iran svi su se postupci, ak i oni najintimniji, tuma ili politi kim terminima. Ne nositi bradu, rukovati se s osobom suprotnog spola, pljeskati ili zviždati na javnom skupu smatralo se zapadnja kim i dekadentnim, dijelom imperijalisti ke zavjere da se uništi iranska kultura.

Prostitucija se kažnjavala kamenovanjem, a ženu koja na ulici zagrize jabuku ili liže sladoled proglašavalo se prostitutkom jer izaziva muškarce; dobna granica pri stupanju u brak snižena je na devet godina; muškarci su imali pravo na etiri zakonske žene, uz mogu nost najma “privremenih žena” (na dva sata do devedeset i devet godina); veo i crni ador postali su obaveznim ženskim odjevnim predmetima, a ženu kojoj pramen kose proviri ispod zara odvodilo se u zatvor, na bi evanje. ak je i silovanje zatvorenica bio legitimni postupak jer se vjerovalo da kad žena umre nevina automatski odlazi u raj. U kontekstu kulture koja je negirala svaku vrijednost književnih djela, smatraju i ih važnima jedino ako pomažu ideologiji, profesorica književnosti Azar Na isi nakon gubitka posla na Sveu ilištu osnovala je književnu radionicu za žene s kojima je itala i prou avala zabranjene klasike zapadne književnosti. U njezinoj dnevnoj sobi profesorica Na isi i njezinih sedam u enica ponovo otkrivaju da su žive, da mogu slobodno disati i uz pomo literature stvaraju svoje male prostore slobode. Njihova itanja i razgovori o književnosti pretvaraju se u male oaze predaha, u bijeg i otpor represivnoj stvarnosti i bajkovitu

vezu sa svijetom “nježnosti, sjaja i ljepote”.

Azar Na isi svoju knjigu strukturira etverodijelno, s Nabokovom, F. S. Fitzgeraldom, Jane Austen i Henryjem Jamesom kao nosivim elementima svakog od etiri poglavlja, svoju i životne pri e u enica prelamaju i i isprepli u i s onima iz romana navedenih autora koje zajedno prou avaju. “Veliki Gatsby” profesorici služi da nas uvede u prve dane revolucije i upozna s postupnim razvojem i sve izraženijom represivnoš u Homeinijeve diktature, djelima Henryja Jamesa referira se na rat Irana s Irakom, Hatamijevo uvo enje reformi sagledavamo usporedno s predavanjima o Jane Austen, dok joj Nabokovljeva “Lolita” i “Poziv na smaknu e” služe kako bi zaokružila sliku naravi totalitarnog režima sa svim njegovim nasrtajima i trajnim nedostatkom civiliziranosti. Profesorica Na isi u svojim predavanjima naglašava kako je u temelju svih velikih književnih djela a irmacija života i prkošenje prolaznosti, a kao nit vodilju višekratno isti e tvrdnju Nabokova kako je “svaki veliki roman ustvari bajka, a u svakoj je bajci prisutna mogu nost nadilaženja postoje ih granica, pa nam tako romani na neki na in nude slobodu koju nam stvarnost odri e”.

Njezina predavanja podsje aju nas da je svako veliko umjetni ko djelo - slavlje, in nepristajanja na izdaje, užase i vjerolomstva života, a savršenstvo i ljepota forme ustaju protiv ružno e i bijede sadržaja.

U svim negativnim likovima iz romana, koje s u enicama obra uje, profesorica pronalazi nedostatak suosje anja ili ak uop e osje aja

za druge ljude, a ne vidjeti probleme drugih ljudi (samim time i zanijekati njihovo postojanje) u srži je svake diktature. Homeinijeva je autokratska diktatura ogledni primjer re enog - ajatolah je došao u ime prošlosti i cijelu je zemlju želio prilagoditi slici te zamišljene prošlosti, odnosno svoga sna, za ije ostvarenje je svaka koli ina nasilja opravdana ili oprostiva.

On ljudima oduzima pravo na najintimnije trenutke i osobne težnje, negira njihove osobne identitete i integritete i ljude oblikuje protivno njihovoj volji. A time u osnovi nije e njihovo samo postojanje.

Knjiga je napisana u SAD-u, kamo je 1997. godine profesorica otišla živjeti s obitelji. Me utim, i unato vremenskoj i prostornoj distanci, ona piše bez emocionalnog odmaka te je mnogo stranica za injeno osjetnom gor inom i bijesom. Najzanimljiviji dijelovi ipak su oni lišeni emocija u kojima do izražaja dolazi književnokriti ki pristup, gdje autorica detaljno i nadahnuto raš lanjuje brojna poznata književna djela, ukazuje na njihove zna ajke te pronalazi mnogostruke veze sa sadašnjoš u kod djela napisanih i nekoliko stolje a ranije, navode i itatelja da za njima (ponovo) posegne. No, iako na jednom mjestu izri e bojazan kako je njezin pristup suviše akademski jer je “napisala previše znanstvenih tekstova i lanaka da bi svoja iskustva i ideje bila kadra prenijeti u pripovjednom tonu, bez stanovite pompoznosti”, Azar Na isi uspijeva svome štivu udahnuti doze napetosti i neizvjesnosti, što ini da njezino autobiografsko štivo na momente itamo poput kakvoga napetog krimi a.

Paradoksalno, iako se radi o autobiografskom štivu, autori ina intima ostaje skrivena, a detalje vezane uz svoje bližnje gotovo u potpunosti zaobilazi. Tako se oca i majke, primjerice, doti e tek u zahvalama na kraju knjige, a vlastitu djecu gotovo i ne spominje. Na žalost, svojim u enicama, kojima je vrlo privržena, profesorica ne uspijeva u dovoljnoj mjeri udahnuti osobnosti pa one ostaju me usobno neraspoznatljive, bez ve eg izgleda da prema njima stvorimo empatijski odnos. Manjkavosti ima i u kronologiji povijesnih doga anja, iji je slijed esto nedovoljno pregledan i ne do kraja jasan, a uloga pojedinih politi kih li nosti nije u dovoljnoj mjeri pojašnjena neupu enom itatelju. No, i unato tim manama, “Lolita u Teheranu” dojmljiv je vapaj protiv netolerancije, ugnjetavanja, vjerskog fundamentalizma, isklju ivosti te gušenja ljudskih prava i slobode žena u djelu koje na upe atljiv na in spaja životopis, književnu analizu i povijesno-sociološku studiju.

Azar Na isi uspješno postiže da ne zaboravimo kako je književnost ta koja ima mo da uzvisi naše osje aje, spašava nas od moralne krutosti te poti e osjetljivost za kompleksnosti života i ljudi u njemu.

ALBUM tjedna

Siddharta - “Saga” Siddharta je jedini (hard) rock bend s ovih prostora (ex-Juga) u posljednjih 10-ak godina koji se može pohvaliti unikatnoš u na svim razinama kreativnosti nepoznatoj debeloj ve ini.

Problem, me utim, jest da svaki preunikatni bend ima i nešto što ih ostavlja ne pretjerano komercijalnima, to nije, nema tu masovne histerije fanova gledaju i u širinu.

Siddharta je slovenski bend i, na stranu hrvatsko - slovenske arke, ta injenica je stvarni razlog zašto je Siddharta u svojoj deželi apsolutni bog, s ugledom koji imaju rijetki umjetnici (osim što pune apsolutno sve stadione koji u Sloveniji uop e postoje, njihovi koncert sa Simfonijskim orkestrom RTV Slovenije totalni su “milestone” jednog rock benda), ali, iako su dosegli i zna ajan me unarodni uspjeh (neko su vrijeme bili zvijezde MTV-ja), taj je status bio vezan uglavnom samo za jedan (Nord) ili drugi (Rh-) album, ali u državama isto no od Slovenije nikada stvarno nisu napravili pravu karijeru i dosegli komercijalni status, osim status kult benda za manji broj obožavatelja, što je posve nepravedno jer je Siddharta vrhunski bend u svom žanru.

Naravno da tomu nikako ne pomaže pjevanje na slovenskom

Popis pjesama Narava; Angel Diabolo; Alarm; Nevarno mesto; Napalm 3; Baroko; Stampedo; Od mraka do zore; Vojna idej; Madam; Tom Waits for me

jeziku jer tekstovi, koji variraju od inteligentnih, neobi nih art formi, do otka enih, duhovitih ili angažiranih, posve su nerazumljivi nekad ak i onima koji slovenski jezik razumiju (ovisno, naravno, o ritmu i pjevanju), a znamo da je van Slovenije 99% onih koji pjevani slovenski jezik ne razumiju uop e. Valjda su i sami to shvatili pa esto kombiniraju pjesme na engleskom jeziku (Rh- je u cijelosti izdan i na engleskom jeziku), ak eksperimentiraju i s nekim drugim jezicima, no engleske verzije ne zvu e tako da bi ih zapadno tržište zaista prisvojilo, ne stapaju se u ostale bendove s engleskoga govornog podru ja.

Osim spomenuta dva albuma, s posebnim naglaskom na to da je Rh- iznimno rock djelo, nakon uspjeha na MTV dodjelama, hrpom me unarodnih nagrada i stadionskim koncertima, albumom Petrolea iz 2006. Siddhartin uspjeh je lagano po eo ponirati, iako je album bio jako hvaljen i nagra ivan, no, uglavnom u lokalnom okruženju.

Kreativnost je bila mnogo ja a u vizualnom izražavanju (spotovi), ali su glazbeno otišli pomalo u ekstrem ispoliranosti i tehni ke savršenosti. etiri godine kasnije projekt nazvan Saga dobio je svoj epilog.

Novi album u radu otkrivan je pjesmu po pjesmu on-line, do samog kraja i završetka albuma.

Siddhartine kreativnosti opet ne manjka, hard copy album je izdan u netipi noj formi i obliku, a artwork je totalno nešto ekstra.

Posve u stilu opasnih, angažiranih,

nekad i ekstremnih tekstova – nekima e se jako svi ati, nekima nimalo, ali im se ne može pore i da de ki barataju pojmom “art” kao da su ga izmislili.

Glazbeno Saga pomalo luta izme u par polustilova, koji nemaju jasnu glazbenu poveznicu, to nije, male razlike me u njima samo smetaju, rekli bismo “nit’ v r… nit’ mimo”.

Malo neobi an rezultat ako znamo da im je producent bio Ross Robinson (Slipknot, The Cure, Korn, Deftones ...), no, više zabrinjava o iti pad u kvaliteti na nekim pjesmama, to nije, ponavljanje ve vi enih obrazaca.

Saga je mnogo ja a u tekstovima, ali, to ve znamo, kod neslovenske publike ne zna i ništa.

Izuzev Tom Waits for Me, koju više ljudi može razumjeti, ali nije bogzna što.

Perjanice albuma svakako su snažne Napalm 3 i Narava, Alarm

je tipi ni žestoki rock, a zanimljiva je Madam u kojoj su koketirali s popcorn stilom pjesama s generi kih top lista. No, ona koja posebno odska e na Sagi je (dugi 11:52) poluinstrumental Od mraka do zore, koji zvu i baš kako mu je i naziv, opasno, s drogiraju im gitarskim riffom.

Bit e zanimljivo vidjeti u kojem e smjeru Siddharta krenuti dalje nakon Sage, no, ako vas u me uvremenu zatekne u blizini neki od njihovih koncerata, svakako oti ite, Siddharta slovi kao izuzetno snažan koncertni bend, sa sjajnim svira kim umije em i umije em potpune kontrole nad publikom, koliko god ona mala ili brojna bila, pa su njihovi koncerti izvanredan doživljaj koji po esto može potrajati i po nekoliko sati i nikad ti ne dosadi, bez obzira koliko jako volite ili ne njihovu glazbu.

(Anastazija Vržina, preuzeto sa Soundguardian.com)

9. ožujka 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Ni na nebu, ni na zemlji

Dan zaljubljenih

romanti na komedija Režija: Jason Reitman Uloge: George Clooney, Vera Farmiga, Anna Kendrick

romanti na komedija Režija: Garry Marshall Uloge: Julia Roberts, Ashton Kutcher, Jessica Alba, Taylor Lautner Redatelj filma „Zgodna žena“ predstavlja nam svoju novu romanti nu komediju koju sa injava gluma ka postava iz snova: Julia Roberts, Ashton Kutcher, Patrick Dempsey, Shirley MacLaine, Bradley Cooper, Jenni er Garner, Jessica Alba, Anne Hathaway, Jessica Biel, Taylor Lautner, Jamie Foxx, Em-

ma Roberts, Taylor Swi t i Queen Lati ah samo su neki od desetaka poznatih holivudskih zvijezda koji se pojavljuju u ovoj pri i o parovima i samcima u Los Angelesu, a koji se moraju suo iti s pritiscima i o ekivanjima nadolaze eg.

Trajanje: 120 minuta.

Preporu ujemo starijima od 7 godina.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Tko igra glavnu ulogu u filmu “Surogati”: 1) Al Pacino 2) Bruce Willis 3) Robert Red ord

18.00 OBLA NO S

utorak, 9.3.

UFTAMA

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: MARIO SANJKOVI&, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

20.00 KNJIGA ISKUPLJENJA akcijska avantura

l. br: _______________________________

srijeda, 10.3.

Ime i prezime: ______________________

nema filmskog programa u dvorani czk

________ _____________________________

etvrtak, 11.3. nema filmskog programa u dvorani czk

Šest nominacija za Oscar, uklju uju i nominaciju za najbolji film, najbolju glavnu mušku ulogu - George Clooney, najbolje sporedne ženske uloge - Vera Farmiga i Ana Kendrick, najbolju režiju, najbolji scenarij! Dobitnik nagrade Zlatni globus za najbolji scenarij! Clooney glumi Ryana Binghama, korporativnog eksperta koji gotovo non-stop pu-

tuje zrakoplovima. Uskoro e upoznati i djevojku svojih snova, koja tako er voli esto putovati avionima. Me utim, sve e to pokvariti Ryanov novi mladi proteže sa svojim potpuno druga ijim poslovnim idejama te narušiti do tada vrlo staložen i sretan Ryanov život Trajanje: 109 minuta.

Preporu ujemo starijima od 7 godina.

petak, 12.3.

18.00 DAN ZALJUBLJENIH

VALENTINES DAY romanti na komedija Režija: Garry Marshal Uloge: Julia Roberts, Ashton Kutcher, Jessica Alba

20.00 NI NA NEBU, NI NA

DVD, BLUE RAY IZLOG PRISILA NA BRAK

FROST/NIXON

Strogoj šefici prijeti deportacija iz zemlje, pa svom pomo niku nare uje: ‘Oženi me!’

Kada se nasrtljiva književna urednica iz New Yorka Margaret (Sandra Bullock) suo i s mogu noš u deportacije u rodnu Kanadu, ona snalažljivo izjavljuje da je zapravo zaru ena za svog pomo nika Andrewa (Ryan Reynolds) kojeg ve godinama kinji.

Andrew pristaje sudjelovati u izmišljotini, no uz neke uvjete. Nespojivi par kre e na put na Aljasku kako bi ona upoznala njegovu ekscentri nu obitelj, a Margaret se radi svoje neprilago enosti na e u nizu urnebesnih komi nih situacija. S improviziranim vjen anjem u planu i imigracijskim službenikom koji ih prati u stopu, Margaret i Andrew se nevoljko zareknu držati dogovorenog plana usprkos mogu im opasnim posljedicama...

Redatelj Ron Howard donosi zanimljivu pri u.

U naredne tri godine nakon ‘Watergatea’, Nixon (Frank Langella) je izbivao iz politi kog i javnog života, a onda je na njegovu adresu stigao jedan jako intrigantan prijedlog.

Naime, voditelj televizijskog talk-showa David Frost (Michael Sheen), želi s njime dogovoriti seriju intervjua koji e se odvijati uživo pred o ima javnosti.

Frost smatra da e interes biti nevi en upravo zbog razloga što Nixon nikada nije priznao krivnju, ili se ispri ao zbog doga aja koji su uzrokovali njegovu ostavku. Iako je Nixon imao nekoliko sli nih ponuda, odlu io se upravo za ovu Frostovu i to prvenst veno zbog velike nov ane svote, ali i zbog želje da oživi svoju ‘zale enu’ politi ku karijeru. On vjeruje da e vrlo lako preokrenuti intervjue u svoju korist zbog reput ac ije s vog ‘doma ina’ koji slovi kao ‘stru njak za pop kulturu i zabavu’....

GAMER

Gerard Butler je moderni gladijator Kable koji zabavlja publiku u krvavoj igri na život i smrt, no planira pobje i i osloboditi sebe i svoju obitelj.

Od redatelja filma ‘Crank’ dolazi akcijski triler smješten u blisku budu nost u kojoj su igre i zabava evoluirali na potpuno novu razinu: ljudi kontroliraju druge ljude u online igrama.

Tehnologija kontrole uma se proširila, a sve zahvaljuju i multimilijarderu Kenu Castleu (Michael C. Hall -’Dexter’) ija najnovija igra ‘Slayers’ omogu ava milijunima ljudi da ostvare svoje divlje antazije, koriste i prave zatvorenike kao igra e koji e se boriti do smrti.

Kable (Gerard Butler) je odvojen od svoje obitelji, zatvoren i prisiljen boriti se u igri dok ga kontrolira Simon. Kable e morati preživjeti dovoljno dugo kako bi pokušao pobje i i spasiti svijet od ubojite Castleove tehnologije...

SUROGATI Jonathan Mostow, redatelj velikih akcijskih hitova kao što su Podmornica U-571 i Terminator 3, okuplja snažnu gluma ku postavu predvo enu Bruceom Willisom. Radnja je smještena u uturisti ki svijet u kojem ljudi žive u izolaciji, a komuniciraju putem robota surogata.

Policajac (Willis) je prvi put u deset godina službe prisiljen napustiti svoj dom kako bi istražio ubojstva drugih surogata, što ga odvodi u nevjerojatan svijet koji nije mogao ni zamisliti.

1.

LJUBAVNICI

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

POLARNI KRUG

4.

RAT ME U NEVJESTAMA

5.

TVRD ORAH

6.

SUROGATI

7.

PRISILA NA BRAK

ZEMLJI UP IN THE AIR romanti na komedija Režija: Jason Reitman Uloge: George Clooney, Vera Farmiga, Anna Kendrick

subota, 13.3.

18.00 DAN ZALJUBLJENIH

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

10. SIRO E

romanti na komedija

20.00 NI NA NEBU, NI NA

ZEMLJI

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

AVATAR

2.

NI NA NEBU, NI NA ZEMLJI

3.

PREVIŠE JE SLOŽENO

4.

DAN ZALJUBLJENIH

5.

SHERLOCK HOLMES

6.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

7.

NAREDNIK JAMES

8.

VJERUJEM U AN ELE

9.

NEBESA

romanti na komedija

nedjelja, 14.3.

16.00 PRINCEZA I ŽABAC animirana romanti na antazija sinkronizirana na hrvatski jezik

18.00 DAN ZALJUBLJENIH romanti na komedija

20.00 NI NA NEBU, NI NA

ZEMLJI romanti na komedija

ponedjeljak, 15.3.

10. GRA ANIN OPASNIH NAMJERA

US BOX OFFICE

18.00 DAN ZALJUBLJENIH romanti na komedija

20.00 NI NA NEBU, NI NA

1.

AVATAR

2.

SHUTTER ISLAND

ZEMLJI romanti na komedija

3.

VALENTINE’S DAY

4.

THE WOLFMAN

5.

DEAR JOHN

Radno vrijeme blagajne!

6.

CRAZY HEART

7.

EDGE

8.

TOOTH FAIRY

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. FROM PARIS WITH LOVE

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

ZA NJU: Najomiljeniji i najtraženiji tretmani u wellness centrima širom svijeta

okolada - poseban wellness doživljaj Treba vam masaža koja e vas smiriti, smanjiti nakupljeni stres i napetost, a umjesto tmurnog raspoloženja, poput vremena što nas prati svih ovih zimskih mjeseci, pružiti osje aj zadovoljstva i sre e. Odlu ite li se za masažu okoladom, ta e vam jedinstvena kozmeti ka poslastica zaista i potaknuti stvaranje hormona sre e (serotonina i endorfina), a ujedno nahraniti kožu, osvježiti je te obnoviti.

Masaža toplom okoladom

U ime vitke linije i skladne figure, odre i ete se okolade?

Nipošto, priuštite si Klapp masažu tijela toplom okoladom, jedan od najomiljenijih i najtraženijih tretmana u wellness centrima širom svijeta. Klapp Hot Chocolate tretman lica i tijela izrazito je stimuliraju i, energiziraju i, antiageing i antistresni tretman na bazi kakaa i okolade. Terapija okoladom je jedinstven tretman za ljepotu i dobro osje anje, koji ostavlja kožu bogato nahranjenom, mirisnom, mekom te okoladno baršunastom. Što je to u okoladi za masažu što je ini povoljnom za kožu? okolada je bogata mineralnim solima (osobito željezom, magnezijem, os orom, kalijem, kalcijem, s vrlo malom koli inom natrija), vitaminima, poli enolima, dragocjenim antioksidansima, flavonoidima, teobrominom, ko einom, stimulantima i energiziraju im tvarima te šest aminokiselina koje su esencijalne za naše zdravlje. Te ami-

dodataka kemijskih stabilizatora, pa samim time koža ne samo da poprima lijepi okoladni sjaj ve se i u potpunosti obnavlja.

Osim što poboljšava teksturu kože, okolada je snažno tonificira, a svojim obnavljaju im svojstvima poti e proizvodnju kolagena i elastina, što joj osigurava potrebnu vrsto u i napetost.

okoladni tretmani za lice

nokiseline uzrokuju stvaranje serotonina , “hormona sre e”, i endorfina, “hormona zadovoljstva”. Hot chocolate pruža koži i osjetilima poseban doživljaj, koji ima blagotvoran i opuštaju i u inak.

Baršunasti u inak i sjaj Svjetski hit, masaža toplom okoladom, posebno je wellness iskustvo. To nije samo masaža posebnom opuštaju om

MODNI TREND

tehnikom, ve i tretman njege tijela koji hrani kožu, ine i je vrstom i elasti nom, te joj putem masaže poti e cirkulaciju u peri ernom krvotoku. Topla okolada upotrijebljena u masaži potpuno je prirodna, bez

PARFEM za nju

Topla okolada koristi se i u anticelulitnim tretmanima, jer poja ava cirkulaciju te prirodnim putem eliminira masno e.

Odli an je izbor i za njegu lica.

Osim hranjivog djelovanja, okoladni tretmani lica preporu ljivi su i kako bi umornoj koži pružili mladolik izgled. Kozmeti ki saloni u ponudu tretmana na bazi okolade uklju ili su i okoladnu depilaciju, koja, osim uklanjanja dla ica, ima i blagotvoran, obnavljaju i u inak na osjetljivu kožu.

PARFEM za njega

Muški sakoi za žene – smjela moda za ljepši spol Pure Poison Fahrenheit Muški sakoi za žene naziv je novog/starog modnog trenda koji e ove godine biti pravi modni hit. Naravno, ne radi se o tome da od svojeg de ka ili supruga uzmete sako i nosite ga po ulici, iako bi moglo pro i ako je on nešto sitnije gra e ili vi krupnije.

Retro s futuristi kim detaljima Gotovo je nemogu e zaboraviti sakoe podvrnutih rukava koji su se nosili 80-ih godina prošlog stolje a te bili nezaobilazan modni hit i kod muškaraca i žena. Na

ma smo nedavno pisali, i muškim košuljama za žene.

stajati i na više stvari ete ih mo i kombinirati.

Kako ih kombinirati?

2. Podvrnuti rukavi

Postoje dva vrlo jednostavna pravila kako nositi muške sakoe za žene. No, prije nego što ih napomenemo, želimo istaknuti da prilagodite ovaj stil vašoj gra i.

Isprobajte nekoliko razli itih kombinacija i modela.

Vjerojatno ste do sada primijetili još jedan detalj koji se ponavlja na svim muškim sakoima za žene – podvrnuti rukavi.

Na taj na in još e se ja e naglasiti dojam njegove veli ine, odnosno iluzija da sako ima preduge rukave te da ste ih morali podvrnuti kako biste oslobodili ruke.

Ne moramo posebno naglašavati da muške sakoe za žene možete nositi u razli itim prigodama, od onih sve anijih, pa do onih ležernijih i svakodnevnih, kao što je izlazak u grad ili na posao.

1. Neka izgleda preveliko sre u, barem koliko smo mi primijetili, muška moda danas nije otišla u tom smjeru. No, zbog toga su modni kreatori za žene uskrsnuli široke, duge, pa i udobne te prakti ne sakoe, koji više - manje izgledaju kao da ste ih izvukli iz “na talina“, pomalo retro, ali s uturisti kim detaljima. Kombinacija je bezbroj. Zanimljivo je još spomenuti da su upravo ti muški sakoi za žene rezultat i drugih modnih trendova 80-ih koji su nam se vratili unazad nekoliko godina. Za sakoe pak direktno možemo zahvaliti podrapanim i pokrpanim trapericama, o koji-

Bilo koji modni trend koji se odnosi na muške odjevne predmete koje nose žene, pa tako i sakoe, zamišljen je na taj na in da vam odjevni predmeti izgledaju broj preveliki.

No, neka bude to samo za jedan broj kako se ne biste “utopili“ u odje i. Vrlo je lako odrediti kako bi to trebalo stajati na vama.

Neka ramena od sakoa budu šira od vaših ramena za koja etiri centimetra. Sakoi mogu biti duži i kra i, širi i uži, s razli itim uzorcima, no, pokušajte neka budu što neutralnije boje. Bolje e vam

Pure Poison je najnoviji Diorov otrov, op injava vas ali i puni drskom snagom, sam naziv predstavlja par em. Pure Poison su pravila tri “nosa“, tri duše, i ovaj kolektivni rad raduje složenom kompozicijom i izuzetnom harmonijom.

Na po etku vas izazivaju svježe note bergamota i jasmina; zatim na snagu stupa bijelo cvije e, eroti no i opojno; dubinu mirisu daje sandalovina i amber. Napravljen je 2004.

Kreatori su Carlos Benaim, Dominique Ropion i Olivier Polge.

Topao, profinjen i osobit par em, muška klasika od Diora.

Miris drveni, blago za injen s notama cvije a, orijentalne sandalovine, kedra i pa ulija, nježni i muževan istovremeno. Njegov trag toliko je intenzivan, nenametljiv i svugdje oko vas. Par em je bio lansiran 1988. i odmah dobio nevjerojatnu popularnost. Kreatori su mirisa Jean Louis Sieuzac i Maurice Roger, Jean - Louis Sieuzac.

Limitirana verzija toaletne vode od 50 ml u srebrnoj je bo ici, miris je isti.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Pikantna riža s povr em

Riješite se mrlja od brijanja s bikini zone

Sastojci: - 1 zelena paprika, narezana na manje komadi e - 1 luk, sitno nasjeckani - 1 režanj ešnjaka, sitno nasjeckan ružmarin - bosiljak - 2 žlice ulja - 200 g riže - 2 ve a paradajza, narezanih na manje komadi e - sol i papar - 400 ml vode - pikantni umak

Priprema jela: Na ulju prepržite papriku, luk i ešnjak. Dodajte ružmarin i bosiljak. Umiješajte paradajz, rižu, sol i papar te po želji pikantni

umak, npr. tabasco. Držite na vatri oko pet minuta, uz miješanje.

Dodajte vodu te prekrijte tavu.

Držite na laganoj vatri sve dok riže ne bude kuhana.

Žene, ali i neki muškarci, koje briju svoju bikini zonu znaju za pojavu crvenih mrlja i upala koje se pojave nakon brijanja. Takve mrlje mogu nagrditi izgled bikini zone. Evo savjeta koje morate poduzeti odmah nakon brijanja da biste sprije ili njihovu pojavu. Koristit ete produkte koji se mogu pribaviti u bilo kojoj ljekarni.

Nakon brijanja okupajte se u toploj vodi. U toploj vodi budite oko 20 minuta i kad ste gotovi uzmite suh i mekani ru nik i potapšajte po bikini zoni (niti slu ajno trljati). Nanesite

losion aloa vere na ruku. Lagano umasirajte na bikini zonu kružnim pokretima. Možete ponoviti postupak i pri ekajte da se aloa vera losion osuši.

Nanesite nepar emirani kozmeti ki losion za hidrataciju kože. Lagano utrljajte kružnim

pokretima. Mrlje se više ne pojavljuju, a vaša bikini zona izgleda uredno.

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Zino, Takt i Palis C, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni kon nent: Planine, dok. serija Afrika, arobni kon nent: Tri pus nje, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dossier.hr Pus nje svijeta: Gobi, dok. serija Potroša ki kod Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Dr. House, serija (12) Tra erica, serija (12) Skica za portret Dossier.hr Potroša ki kod Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana

02.05 02.50 03.35 03.50 04.35 05.05

01.20

22.15 23.10 23.25 23.30 23.40 00.35

21.35 22.05

20.10 21.00

15.35 16.10 16.20 17.40 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04

13.20 14.10 14.19 14.20 14.35

12.32

12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

11.10

10.42

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

09.07

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

serija TV vr : Pribor za jelo Brlog: Labud Nogalo: Kokoši na ces arobna plo a - u imo engleski Krava i Pile, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Cranford, serija Max Minsky und ich, (Uloge: Zoe Moore, Emil Reinke, Adriana Altaras, Jan Josef Liefers, Monica Bleibtreu, Susanna Simon, Rosemarie Fendel, Hildegard Alex, Wladimir Tarasjanz, Ralph Misske, Kay Becker, Carina N. Wiese, Maxime Foerste; Scenaris ca: Holly-Jane Rahlens; Redateljica: Anna Jus ce) Lugarske pri e, dok. lm Ritam tjedna Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Ton i ton E ka TV vr : Pribor za jelo Brlog: Labud Nogalo: Kokoši na ces arobna plo a - u imo engleski Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade TV Bingo Show Tra erica, serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Paradise Found, (Uloge: Kiefer Sutherland, Nastassja Kinski, Alun Armstrong, Thomas Heinze, Chris Haywood, Nicholas Hope, Marco Andreacchio; Scenaris : Mario Andreacchio, John Goldsmith; Redatelj: Mario Andreacchio) Pregovara i, serija (12) Kraj programa

07.05 Krava i Pili , crtana serija 07.30 Mi y, animirana serija 07.45 Malcolm u sredini, hum. serija 08.35 Astro show, emisija 10.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 11.10 Pod is m krovom, hum. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.50 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija

00.35 01.20

17.05 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.10 22.00 22.12 22.15 23.05

16.15

14.55 15.10 15.25 15.40 --------------15.58

12.20 12.50 13.30 13.50 14.10

09.25 10.00 10.45

09.00

08.10 08.35

07.35 --------------07.53

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JASON DERULO 01.00 NO NI PROGRAM

06:15 Naši najbolji dani, serija 07:00 Jackie Chan, crtana serija 07:25 Jagodica Bobica, crtana serija 07:50 Mali zmaji i, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:10 Odavde do vje nos , serija 11:10 Magi na privla nost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 50 prvih poljubaca, (SAD, 2004., roman na komedija; Redatelj: Peter Segal; Glume: Adam Sandler, Drew Barrymore, Rob Schneider, Sean As n, Lusia Strus, Dan Aykroyd) 23:00 Vijes 23:15 Nestali, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Bra ne vode, serija 01:15 Post mortem, serija (12) 02:15 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:15 Smrtonosna igra, triler 05:00 Post mortem, tarot show (12) 05:45 Seinfeld, serija 06:10 Kraj programa

18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 James Bond 007: Dijaman su vje ni, (akcijski, 1971.; Redatelj: Guy Hamilton; Uloge: Sean Connery, Jill St. John, Charles Gray, Lana Wood, Jimmy Dean) 22.05 Planet tame, (znanstvenofantas ni, 2000.; Redatelj: David Twohy; Uloge: Vin Diesel, Radha Mitchell, Cole Hauser, Keith David, Lewis Fitz-Gerald, Claudia Black) 00.05 Vijes , informa vna emisija 00.15 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.55 Astro show, emisija

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

09:43 10:00 12:00 12:05 13:00

18:10 19:00

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Snimka koncerta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % me imursko – tkalja i drvorezbar, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna, serija 17.05 Kos , serija18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Ljudi u crnom, lm 21.50 Dantejov vrh, lm 23.35 Škola za parove, hum. serija 0.05 Tajna kod stepeništa, lm 2.20 Love TV

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Djevojka ili pas?, lm 22.55 24 UR 23.15 Kaliforniciranje, serija 0.10 Surferi, serija 0.45 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 15. ožujka 2010.

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 ----------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

9.15 Nogomet 10.15 Olimpijske igre 15.00 Nogomet 16.30 Eurogoals 20.00 Boks 23.00 Motosport

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 16.30 Poker 17.30 Nogomet, prijenos 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Klizanje, prijenos

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš?

21.15 Vermisst 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Dvostruka vizija, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Crying Freeman, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(13.3. u 20.00 h, Nova TV)

Bruce Willis

od 9.3.2010. do 15.3.2010.

PREGLED

TV

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 16.20 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05 01.50 02.35 03.20 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan Şivot, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture B... kao Babilon, dok. lm Danny na moru, dok. serija Kulturna bať na Burzovno izvjeť e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Etnoforenzi ari: U gradu Dugom Selu, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uŞivo - Vijes Hrvatska uŞivo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Pus nje svijeta: Australija, dok. serija Poslovni klub Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zlo ina ki umovi, serija (12) Pregovara i, serija (12) Pregovara i, serija (12) Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PINK FLOYD 01.00 NO NI PROGRAM

09:43 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a ARTS 21 emisija o kulturi VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROĹ LOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fes vali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Ĺ aljivi ku ni video 16.10 Obalna straĹža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 19.45 Svijet 20.00 Vlak pun love, lm 22.00 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 23.20 Ĺ kola za parove, hum. serija 23.50 Obra un, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Kaliforniciranje, serija 0.00 Surferi, serija 1.00 No na panorama

8.30 Dobar dan, KoroĹĄka ÂŽ 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Ĺ etnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 9. oĹžujka 2010.

Krava i Pili , crtana serija Mi y, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin

06.55 Dje ak i vjeverica, crtana 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija serija 20.00 Jezikova juha, reality show 07.15 Legenda o Tarzanu, crtana 21.00 Hrvatska traĹži zvijezdu, serija glazbeni show 07.40 TV vr : 22.10 Ĺ to muĹĄkarci Ĺžele, (krimi -------- Danica komedija, 2001.; Redatelj: -------- Gusarske pri e Harald Zwart; Uloge: Ma -------- Profesor Baltazar Dillon, Michael Douglas, 08.10 Krava i Pile, crtana serija Liv Tyler, Paul Reiser, Mary 08.35 Hollyni junaci, serija za Jo Smith, Reba McEn re, djecu John Goodman, Andrew 09.00 Lockie Leonard, serija za Silverstein) djecu 23.50 Vijes , informa vna 09.25 Vip Music Club emisija 10.00 P.D.James: Pokrov za 00.00 Sarah Connor: Kronike, slavuja, serija znanstveno-fantas na 10.45 Aller-retour dans la serija journĂŠe, (Uloge: Pierre 00.45 Grad uragana, krimi serija Ardi , Line Renaud, Karine 01.35 ReĹži me, dramska serija Belly, Guillaume Delorme, (dvije epizode) (12) Isabelle Sadoyan, Geraldine 03.20 Astro show, emisija Loup; Scenarist: Jacques Santamaria; Redatelj: Pierre Sisser) 12.50 Dokuteka - Koraci: BarakaĹĄi, dok. lm 13.25 Prijatelji, hum. serija 06:40 NaĹĄi najbolji dani, serija 13.45 Zovem se Earl, hum. serija 07:25 Jackie Chan, crtana serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, 07:50 Mali zmaji i, crtana serija serija 08:05 Bumba, crtana serija 14.55 Kod Ane 08:15 Ezo TV, tarot show 15.10 Koga briga?

10:10 Odavde do vje nos , 15.40 TV vr : crtana serija -------- Danica 11:10 Magi na privla nost , -------- Gusarske pri e crtana serija -------- Profesor Baltazar 12:10 IN magazin 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, 13:00 Naťa mala klinika, serija serija 14:00 Najbolje godine, serija 17.05 Drugi format 15:00 Odavde do vje nos 18.00 Vijes na Drugom 16:00 Magi na privla nost, serija 18.17 Vrijeme 17:00 Vijes Nove TV 18.20 Županijska panorama 17:25 Naťa mala klinika, serija 18.50 Vip Music Club 18:25 IN magazin 19.25 Doctor Who, serija za 19:15 Dnevnik Nove TV mlade 20:00 Najbolje godine, serija 20.15 Snimka dodjele lmske 20:40 Utakmica Lige prvaka nagrade Oscar 22:45 Vijes 21.50 Vijes na Drugom 23:00 UFC Specijal 22.02 Vrijeme 23:30 SaŞeci Lige prvaka 22.10 Zlo ina ki umovi, serija (12) 00:00 Nestali, serija 23.00 Fawlty Towers, hum. serija 01:00 Seinfeld, serija 23.35 Pregovara i, serija (12) 01:30 Bra ne vode, serija 00.20 Pregovara i, serija (12) 02:00 Post mortem, serija (12) 01.05 Kraj programa 03:00 Vidovi Milan, tarot show -------- polu nale EBEL lige, hokej (18) 04:00 Scena zlo ina, (SAD, 2001., triler; Redatelj: Eric DelaBarre; Glume: GiGi Erneta, Orien Richman, 07.15 Amber Smith, Robert 07.40 Eaton, Kevin Sco Allen, 07.55 Chriss Anglin) 05:30 Seinfeld, serija 05:55 IN magazin 06:40 Kraj programa 08.25

09.15 11.20

11.50 12.20 12.45 13.05 13.55 15.30 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von TĂślz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Unser Star fĂźr Oslo, prijenos 22.15 Tv Total 23.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Obitelj XXL, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im GlĂźck 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

7.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Motor 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 DSF aktuell 23.45 Krampfsport

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akove ki kutak, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

9.00 Langlauf 12.15 Nogomet 14.45 Rad, prijenos 17.15 Skispringen, prijenos 18.55 Nogomet 20.25 Boks 23.00 Fun

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ----------------------

05.45 05.50 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.45 11.57 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16

12.25 13.20 13.50 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55

17.35 18.35 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.45 21.50 22.25 22.40 22.50

00.40 01.25

Najava programa Eko zona Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Koncert klasi ne glazbe Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture RuŞmarin i maj ina duťica, serija RuŞmarin i maj ina duťica, serija TV kalendar Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Zino, Takt i Palis C, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Rijeka: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Flicka, (Uloge: Allison Lohman, Tim McGraw, Maria Bello, Ryan Kwanten, Danny Pino, Dallas Roberts; Scenaris : Mark Rosenthal i Lawrence Konner (prema romanu Mary O’Hara); Redatelj: Michael Mayer) Lijepom naťom: ur evac U istom loncu, kulinarski show LOTO 6/45 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko Şeli bi milijunať?, kviz Odmori se, zasluŞio si, TV serija Ep reportaŞa Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Kevinom Costnerom: Polja snova, (Uloge: Kevin Costner, Amy Madigan, Ray Lio a, James Earl Jones, Burt Lancaster; Scenarist: Phil Alden Robinson (prema knjizi W. P. Kinselle); Redatelj: Phil Alden Robinson) RuŞmarin i maj ina duťica, serija RuŞmarin i maj ina duťica, serija Fotogra ja u Hrvatskoj Paralele Lijepom naťom: ur evac U istom loncu, kulinarski TV ku e imaju pravo promjene programa

02.10 02.15 02.45 03.40

show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

Carrie-Anne Moss, David Morse, Aaron Yoo) 21.45 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.40 Zakon bra e, krimi serija (dvije epizode) Policijska akademija 5: Zadatak Miami Beach, igrani lm, komedija

00.15

08:10 Bumba, crtana serija 08:25 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:50 Dora istraŞuje, crtana serija 09:15 U slu aju frke, serija 09:45 Ulica sje anja, serija 10:45 Automo v, auto-moto magazin 11:15 Magazin Lige prvaka 11:45 Novac, business magazin 12:15 Eli Stone, serija 13:15 Zbogom, bivťi, serija 14:15 Žene ameri kih vojnika, serija 15:15 Danijelova k i, (SAD, 2008., drama; Redatelj: Neill Fearnley; Glume: Mar n Doyle, Brandon Firla, Laura Leighton, Brad Borbridge, Neill Fearnley) 17:05 Vijes 17:15 Dug put ku i, (SAD, 1996., obiteljski; Redatelj: Carroll Ballard; Glume: Je Daniels, Anna Paquin, Dana Delany, Terry Kinney, Holter Graham) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Moj de ko se Şeni, (SAD,1997., roman na komedija; Redatelj: P.J. Hogan; Glume: Julia Roberts, Dermot Mulroney, Cameron Diaz, Rupert Evere ) 22:55 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:15 Televizijska posla, serija 00:45 Most sudbine, drama 02:50 No ni uvar, horor 04:20 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:30 Televizijska posla, serija 06:00 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MARINA AND THE DIAMONDS 01.00 NO NI PROGRAM

13:28 13:30

07:57 08:00 12:00 13:00 14:15 15:15 16:00 16:15 16:45

Danas pogledajte‌ Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta I to sam ja, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm Bajke bra e Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 16.30 Poker 18.00 Nogomet, prijenos 20.15 Turbo 22.15 DSF Motor

21:35 23:30 00:00 00:45

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Tjedna kronika 100 % me imursko - Ĺžetva Vinoteka Tjedna kronika Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija TuĹžni an eli, igrani lm (12) Oko krole, ponavljanje Tjedna kronika Videostranice

17:00 17:35 18:30 19:30 20:00

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 ---------------

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 9.00 Nogomet: Liga prvaka 19.00 Eu14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 rogoals 20.00 Jahanje 20.30 Golf 23.00 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Bria- Nogomet

10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 GaraĹža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Doma e zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

nom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Divlje Ĺživo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija Vrijeme 20:15 Babel, lm 22.30 ZiB za djecu i mladeĹž 12.00 Ljudi i zemlja Flash 22.40 FlashForward, serija 23.30 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 No ni program Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna 07:45 StaĹžist, hum. serija 8:40 Cineemisija 22.00 Vijes 22.45 Ameri ki Tipp08:50 GĂźlcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney lm 0.25 No ni program Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Nomaden der LĂź e, lm 13.50 Druga prilika, 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, seriprodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 NaĹĄa ja 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za serija 19:10 Galileo 20:15 Irina Palm, lm djecu i mladeĹž 15.00 Sport nedjeljom 18.15 23.15 Hana-Bi, lm 1.00 No ni program Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj Ĺživot, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pograni ne TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladeĹž 13:20 Das weiĂ&#x; doch jedes Kind! 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 16:30 Der Bulle von TĂślz, lm 18:30 Vijes 10.45 Ĺ kolska koĹĄarkaĹĄka liga 11.45 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za Provjereno 12.40 Formula 1, prijenos o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 utrke 14.55 Ku ni video 15.15 Derren Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna Brown, serija 15.45 Karen Sisco, serija ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program 16.40 Babe, lm 18.20 Ljubav kroz Ĺželudac 18.55 24 UR 20.00 Pri a Susan Boyle, dok. serija 21.00 Snaha, lm 22.55 Zamalo popularni, lm 1.10 Tab- 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 loid, serija 2.05 Luda ĹĄkola, serija 2.35 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladeĹž 15:40 No na panorama Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Keine Angst, lm 22.15 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.25 LaĹžni kilogrami, lm 15.50 VraĹžja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Vru ina, 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Dokumentarna serija 23.35 Obra un kod Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp LaO.K. Korala, lm 1.20 Love Tv zlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos KĂśnigsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Prozac Na on, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za Ĺžrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

NEDJELJA 14. oĹžujka 2010.

06.10 TEST 06.25 Najava programa 06.30 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 06.55 Paulino ljeto, serija za djecu 07.20 Tommy Tricker u carstvu maraka, (Uloge: Lucas Evans, Anthony Rogers, Jill Stanley, Andrew Whitehead, Chen Yuan Tao, Catherine Wright, Paul Popowich, Han Yun, Cree Rubbo, Ron Lea; Scenarist i redatelj: Michael Rubbo) 09.00 Prijatelji 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 10.50 Biblija 11.00 Split: Misa, prijenos 12.05 Zvijezde pjevaju 13.25 Studio F1 13.50 Bahrain: F1 za Veliku nagradu Bahraina 15.40 Studio F1 16.05 Doha: Atle ka - Svjetsko dvoransko prvenstvo, prijenos 17.30 Olimp - sportska emisija 19.35 Magazin LP 20.05 Daleki horizon , (Uloge: Tom Cruise, Nicole Kidman, Thomas Gibson, Robert Prosky, Barbara Babcock, Cyril Cusack; Scenarist: Bob Dolman (prema sinopsisu Boba Dolmana i Rona Howarda); Redatelj: Ron Howard) 22.25 Sportske vijes 22.35 Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom 22.40 GaraĹža 23.10 Dobre namjere, TV serija (12) 00.00 Dobro ugo ena ve er 01.00 Transfer 01.30 Kraj programa

07.35 Skrivene poruke, hum. serija 08.05 Mi y, animirana serija 08.45 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.10 Bakugan, crtana serija 09.35 Bikeri s Marsa, crtana serija 10.00 Jesen s Ĺže, dunjo moja, dramska serija 11.15 Jedna od de kiju, hum. serija 11.40 Jezikova juha, reality show 12.35 Pri a o Lindi McCartney, (drama, 2000.; Redatelj: Armand Mastroianni; Uloge: Elizabeth Mitchell, George Segal, Gary Bakewell, David Lewis) 14.20 Shrek Tre i, animirani lm 15.50 Columbo: Seks i oĹženjeni detek v, (krimi serija, 1989.; Redatelj: James Frawley; Uloge: Peter Falk, Lindsay Crouse, Julia Montgomery, Peter Jurasik, Ken Lerner) 17.30 Discovery: Bez cenzure, dok. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Paranoja, (triler, 2007.; Redatelj: D.J. Caruso; Uloge: Shia LaBeouf, Sarah Roemer,

Najava programa TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Is nita pri a o Jesseju Jamesu Skica za portret Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Osama Bin Laden živ ili mrtav?

Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Zbirka Gvozdanovi Lovac na puhove, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija LOTO 7/39 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Zvijezde pjevaju Ep reportaža Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Kevinom Costnerom: Izme u ljubavi i igre, (Uloge: Kevin Costner, Kelly Preston, John C. Reilly, Jena Malone, Brian Cox, J. K. Simmons, Vin Scully, Steve Lyons; Scenarist: Dana Stevens; Redatelj: Sam Raimi) Filmski maraton: Krivci, (Uloge: Bill Pullman, Devon Sawa, Gabrielle Anwar, Angela Featherstone; Scenarist: William Davies (prema romanu ‘The Guilty’ Simona Burkea); Redatelj: Anthony Waller) Filmski maraton: Metoda, (Uloge: Eduardo Noriega, Najwa Nimri, Eduard Fernández, Pablo Echarri, Ernesto Alterio; Scenaris : Jordi Galcerán, Mateo Gil, Marcelo Pieyro; Redatelj: Marcelo Pieyro) Skica za portret Lovac na puhove, dok. lm Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.20 TEST

04.15 04.30 05.00

02.25

00.35

19.30 19.56 20.01 20.10 21.50 21.55 22.10 22.20

18.40 19.15 19.20

16.45 17.20 17.50 18.35

15.45 16.20 16.29 16.30

14.05 14.35

13.20

12.16 12.30

12.00 12.11 12.13 12.15

11.55

09.45 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15

20.00

18.30 19.10

18.00

15.55

13.45

11.55

09.30

08.00 08.25 09.05

06.05 06.55 07.35

NO NI PROGRAM

2007.; Redatelj: Chris Miller; Glasovi: Mike Myers, Eddie Murphy, Cameron Diaz, Antonio Banderas, Julie Andrews, John Cleese, Jus n Timberlake, Rupert Evere ) 21.30 Policijska akademija 5: Zadatak Miami Beach, (komedija, 1988.; Redatelj: Alan Myerson; Uloge: Bubba Smith, David Graf, Ma McCoy, Janet Jones, George Gaynes, G.W. Bailey, Michael Winslow) 23.05 Samo nevolja, (komedija, 1991.; Redatelj: Dan Aykroyd; Uloge: Chevy Chase, Dan Aykroyd, Demi Moore, John Candy, Valri Brom eld, Taylor Negron) 00.40 Torque: Bijes na dva kota a, igrani lm, akcijski (12)

07:35 Ezo TV, tarot show 09:05 Bumba, crtana serija 09:20 Superheroj Spiderman, crtana serija 09:45 Dora istražuje, crtana serija 10:10 U slu aju frke, serija 11:10 Frikovi, serija 12:10 arobnice, serija 13:10 Vatrena oluja: Pakao, igrani lm 15:00 Policijska posla, igrani lm 17:00 Vijes 17:10 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Smrtonosna zona, (SAD, 1993., akcija; Redatelj: Rowdy Herrington; Glume: Bruce Willis, Sarah Jessica Parker, Dennis Farina, Tom Sizemore, Brion James, Robert Pastorelli) 21:55 P ele ubojice, (Kanada, 2002., akcija; Redatelj: Penelope Buitenhuis; Glume: C. Thomas Howell, Tracy Nelson, Fiona Loewi, Noel Fisher, Emily Tennant) 23:50 Opasna požuda, triler 01:30 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:30 Ledeni pakao, SF akcija 03:50 Smrtonosna zona, igrani lm 05:30 Dobre namjere, komedija An eo i vrag, telenovela 07:00 Nad lipom 35, humoris no Mi y, animirana serija -glazbeni show Dexterov laboratorij, crtana 08:00 Kraj programa serija Bakugan, crtana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Skrivene poruke, hum. serija Harry Po er i zato enik 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS Azkabana, avanturis ki/ AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 obiteljski RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 Troje za tango, roman na VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 komedija EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + Elizabethtown, roman na HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; komedija 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Premier liga: To enham TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Blackburn, prijenos DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A Zvijezde Ekstra: Najve e SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI holivudske tragedije (2.

CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REdio), zabavna emisija PRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; Vijes , informa vna emisija 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; Hrvatska traži zvijezdu, 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIglazbeni show JA; 00.00 Music Special: PHOENIX 01.00 Shrek Tre i, (animirani,

06.35 Najava programa 06.40 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.05 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 07.30 TV vr 07.40 Danica 07.45 Ninin kutak 07.50 arobna plo a 08.05 Navrh jezika 08.15 Kokice 08.40 Garmisch-Partenkirchen: Finale svjetskog skijaškog kupa - slalom (M), prijenos 1. vožnje 09.40 Garmisch-Partenkirchen: Finale svjetskog skijaškog kupa - slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 10.50 Izazovi: Saslušajte me!, njema ki dok. lm za mlade 11.05 Briljanteen 11.55 Garmisch-Partenkirchen: Finale svjetskog skijaškog kupa - slalom (M), prijenos 2. vožnje 12.55 Garmisch-Partenkirchen: Finale Svjetskog skijaškog kupa - slalom (Ž), prijenos 2. vožnje 13.50 Sakhir: F1 kvali kacijski trening za Veliku nag radu Bahreina, snimka 14.50 Doha: Atle ka - Svjetsko dvoransko prvenstvo, uklju enje u prijenos 15.15 Auto-magazin 15.45 4 zida 16.25 Na legendarnom putu aja: U srcu Shangri-Laa, dok. serija 17.20 Kviz, (Uloge: John Turturo, Rob Morrow, Ralph Fiennes, David Paymer, Paul Sco eld; Scenarist: Paul A anasio; Redatelj: Robert Redford) 19.30 Nove avanture stare Chris ne, hum. serija 20.10 HNL: Hajduk - Rijeka, prijenos 22.05 Volim nogomet 23.05 Sportske vijes 23.15 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.20 Ritam tjedna 00.00 Mamu ca, krimi serija (12) 00.50 No u kazalištu - E. Ionesco: elava pjeva ica 01.50 Kraj programa serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Das Haus am Meer, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Veer und Zaara, lm 23.50 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža 20.00 Rukomet, prijenos 22.15 Star Talk

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00 16:00

07:57 08:00 12:10 13:20 14:20

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija OPASNE VEZE talk show MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

Danas pogledajte…

Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm

19:30 20:00 21:40 -------22:00 ---------------

18:15 18:35 18:40 19:00

16:15 16:45 17:00 17:10 18:15 19:00 19:15 20:00 21:35 23:15 23:35

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Bajke bra e Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija I to sam ja, zabavna emisija Vijes Oko krole, zabavna emisija Pjesme koje srce diraju Kocka, igrani lm (12) Vijes Videostranice

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 8.35 Olympia: Eiskunstlauf 11.00 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Nogomet 20.00 Kampfsport 23.00 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, Hrvanje

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja Ratne igre, lm 21.50 Louis, lm 23.25 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja No ni program 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac prekograni ne TV 1.10 Videostranice Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Time Lock, lm 22.15 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program Genial daneben 23.15 No ni program 11.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 13.10 Ku ni video 13.30 Ljubav kroz želudac 14.05 Doru ak u Ti anyju, lm 16.10 Poirot, serija 17.15 Bijes u 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 gimnaziji, lm 18.55 24 UR 20.00 40 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani dana 40 no i, lm 22.25 Neo ekivani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 zlo in, lm 0.35 O iš enje, lm 1.30 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 No na panorama Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 No ni 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji pro- program gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Dust Factory, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kamera! 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu 19.30 TV Tuba 20.00 Zbog Winnija 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die GeDixija, lm 21.40 Privatna praksa, serija heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, 22.40 Dogville, lm 0.25 Skins, serija serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Eisenfresser, lm 21.55 Vor Ort, 1.45 No na p ca lm 23.50 No ni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 13. ožujka 2010.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni kon nent: Postanak, dok. serija Afrika, arobni kon nent: Prirodni kuriozite , dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža A sad u Europu!

Proces Mamu ca, krimi serija (12) Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Prekid programa radi redovnog održavanja ure aja Alpe Dunav Jadran Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

04.35 05.05

02.20

01.35

19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.35 22.25 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.30

14.19 14.20 14.35

13.20 14.10

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.10 11.55

11.06

10.41

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

07.15 Krava i Pili , crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.20 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.45 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Luckaste pa je pustolovine 08.15 Krava i Pile, crtana serija 08.40 Vip Music Club 09.15 Garmisch: Finale Svjetskog skijaškog kupa - spust (M), prijenos 10.15 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 11.15 Garmisch: Finale svjetskog skijaškog kupa - spust (Ž), prijenos 12.15 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, serija 14.55 Kod Ane 15.10 Koga briga?

15.40 TV vr : -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Luckaste pa je pustolovine 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijes 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 Nogomet, LP - emisija 20.40 Nogomet, LP - 1. poluvrijeme 21.30 Vijes na Drugom 21.40 Nogomet, LP - 2. poluvrijeme 22.35 Nogomet, LP - emisija i sažeci 23.25 Nevini, serija (12) 00.15 Pregovara i, serija (12) 01.00 Kraj programa -------- Jadranska liga Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Smrtonosna legenda, (Švedska, 2004., horor; Redatelj: Mikael Hfström; Glume: Rebecka Hemse, Jenny Ulving, Jesper Salén, Peter Eggers, Daniel Larsson) Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: DETOUR 01.00 NO NI PROGRAM

04:50 05:35 06:00 06:40

03:20

23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20

22:00

06:40 07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: NY, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.50 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 22.40 Najgori neprijatelj, krimi serija 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.25 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Bionic Woman, serija 23.00 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.15 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 No ni program

Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak…

20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

15:00 17:00 17:05 17:25

09:43 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ----------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:30 23:45 23:48 23:50 00:10

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A REZERVIRANO VRIJEME DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Iz Nedeliš a, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Ostvarenje snova, igrani lm Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni 10.00 TV vodi + panorame turis kih program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija Odbojka 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Ru16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 komet, prijenos 22.00 Formula 1 Fes val (klape) 20.00 Doma i dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 9.15 Skijanje, prijenos 10.30 Skispringne, prijenos 15.15 Rad, prijenos 19.00 Eurogoals 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji pro- 20.00 Eurosport 20.45 Golf 22.00 Olympia gram 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Magazin

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 23.55 Škola za parove, hum. serija 0.25 Strip z smr , lm 2.15 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Sjeme zla, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Kaliforniciranje, serija 0.30 Surferi, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 10. ožujka 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 16.20 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 01.15 02.00 02.45 03.25 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i Ĺživot, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni kon nent: Putovima jezera, dok. serija Afrika, arobni kon nent: Ekstremni krajolici, dok. serija Oprah show Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Doma i dok. lm Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvjeĹĄ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaĹža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o ĹĄkolstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Oprah show Doma i dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.25 TEST 06.40 Najava programa

06:40 07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20

04:50 05:35 06:00 06:40

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: YOLANDA DUKE 01.00 NO NI PROGRAM

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmaji i, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin NaĹĄa mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informa vni magazin Navy CIS, serija Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Snu , (VB, 2005., horor; Redatelj: Bernard Rose; Glume: Jeroen KrabbĂŠ, Lisa Enos, Hugo Mya , Joe Reegan, Teri Harrison) Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: Miami, krimi serija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.40 Ku anice, dramska serija 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 CSI: NY, krimi serija (12) 00.40 Mentalist, krimi serija 01.25 Zaboravljeni slu aj, krimi serija 02.10 Najgori neprijatelj, krimi serija 02.55 Astro show, emisija u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 StaĹžis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Top model 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

Voice of America Obzori, emisija o kulturi Pri e iz Ĺživota, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Gospodar Ĺželja 2, igrani lm (12) Adventure Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Motor 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Poker 22.00 Formula 1

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25

10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Alpe-DunavJadran 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fes val 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock emisija 00.30 TEST

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Vinoteka Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz NedeliĹĄ a, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MOJA ISTRA dokumentarna emisija REZERVIRANO VRIJEME DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima XICA TV studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Skijanje, prijenos 12.45 Skispringen 14.45 Rad, prijenos 16.30 Langlauf, prijenos 18.00 Skispringen, prijenos 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 19:00 19:15 19:18

09:43 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40

18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ----------------------

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladeĹž 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 RuŞna Be y, serija 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 vremena 09:00 To no u 9 09:30 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diRicki Lake 15.00 RuŞna Be y, serija 15.55 jete 11:00 Unsere erste gemeinsame Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 serija 19.00 24 sata 20.00 Superman se Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im vra a, lm 22.00 Ekipa za o evid, serija Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 22.50 24 UR 23.10 Kaliforniciranje, serija 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 0.05 Surferi, serija 1.10 No na panorama Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Countdown, serija 22.15 Kosti, serija 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 23.10 No ni program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video, hum. serija 16.10 Obalna straŞa, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Goli piťtolj, lm 21.40 Kevin sa sjevera, lm 23.15 Škola za parove, hum. serija 23.45 Umrije na 8 milijuna na ina, lm 2.10 No ni program

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta ťkola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunať z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 11. oĹžujka 2010.

06.45 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.05 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.30 TV vr : -------- Danica -------- Profesor Baltazar -------- Vitaminix -------- Matylda 08.00 Krava i Pile, crtana serija 08.25 Vip Music Club 09.00 Garmisch: Finale Svjetskog skijaťkog kupa veleslalom (Ž), prijenos 1. voŞnje 10.15 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 10.30 Garmisch: Finale Svjetskog skijaťkog kupa - superveleslalom (M), prijenos 11.30 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 12.00 Garmisch: Finale Svjetskog skijaťkog kupa veleslalom (Ž), prijenos 2. voŞnje 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 15.00 Kod Ane 15.15 Kokice 15.45 TV vr : -------- Danica -------- Profesor Baltazar -------- Vitaminix -------- Matylda 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 Ode du an, dok. lm 17.30 Indeks, emisija o ťkolstvu 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 EL, nogomet - emisija 21.00 EL, nogomet - 1. poluvrijeme 21.55 Vijes na Drugom 22.05 EL, nogomet - 2. poluvrijeme 23.00 EL, nogomet - emisija i saŞeci 23.50 Bez traga, serija (12) 00.40 Vip Music Club LP 02.40 Kraj programa

07.15 Krava i Pili , crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.00 15.30 16.10 16.20 17.45 17.50 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10

22.55 23.50 00.05 00.10 00.20 01.15 02.00

03.50 05.50

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni kon nent: Oto ja, dok. serija Afrika, arobni kon nent: Obale, dok. serija Oprah show Burzovno izvjeť e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo miťljenje Znanstvena pe ca Hrvatska uŞivo - Vijes Hrvatska uŞivo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvjeť e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Bilo jednom na divljem zapadu, (Uloge: Claudia Cardinale, Henry Fonda, Jason Robards, Charles Bronson, Gabriele Ferze , Paolo Stoppa; Scenarist: Sergio Dona i Sergio Leone (prema pri i Daria Argenta, Bernarda Bertoluccija i Sergia Leonea); Redatelj: Sergio Leone) Lica nacije Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Posebni dodaci, emisija o lmu Zvjezdane staze: Voyager, serija The Serpent’s Kiss, (Uloge: Ewan McGregor, Greta Scacchi, Pete Postlethwaite, Richard E. Grant; Scenarist: Tim Rose Price; Redatelj: Philippe Rousselot) Vip Music Club LP Oprezno s an elom, telenovela TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35 06.40 07.00 07.25 07.35 --------------08.00 08.25 09.00 10.15 10.30 11.30 12.00 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 15.25 15.40 15.50 --------------16.15 17.05 18.00 18.17 18.20 18.30 18.50 19.25 20.15 21.10 22.00 22.12 22.20 23.55 01.10

Princeza, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Galileo Big Pictures-Hollywood 23.15 Below, lm 1.10 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 SchillerstraĂ&#x;e 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack!

0.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20.15 Tko Şeli bi milijunať? 22.15 Mario Barth Live 0.00 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Joť stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Pitch Black, lm 22.15 Die Stunde des Jägers, lm 0.10 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Motor 19.00 Nogomet 20.15 Ameri ki gladijatori 22.15 DSF aktuell 22.30 Ha rick

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TAJNE USPJEHA dokumentarna emisija ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pri e iz Ĺživota, ponavljanje TV Jukebox

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 ----------------------

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:30 00:30 00:45 00:48 00:50

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje VjeĹžbanje demokracije, poli ki talk-show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Pascalijev otok, igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America

8.30 Nogomet 10.00 Skijanje, prijenos 15.00 Nord. Kombina on 17.00 Nogomet 18.00 Skispringen, prijenos 20.00 Hrvanje 21.00 Kra sport 23.00 Skispringen

09:43 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 StaĹžist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15

10.00 TV vodi + panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Ĺ aljivi ku ni video 16.10 Obalna straĹža, serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Zaljubljen do uĹĄiju, lm 21.40 SnjeĹžni uĹžici, lm 23.25 Ĺ kola za parove, hum. serija 23.55 Kavez, lm 1.30 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 RuĹžna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 RuĹžna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Smoking, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Svjetlost, lm 0.45 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 12. oĹžujka 2010.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: THE CARS 01.00 NO NI PROGRAM

02:50 04:20 05:55 07:35

Leguiziamo, Oliver Pla , Joe Morton) 22.15 Torque: Bijes na dva kota a, Najava programa (akcijski, 2004; Redatelj: Dje ak i vjeverica, crtana Joseph Kahn; Uloge: Mar n serija Henderson, Ice Cube, Monet Legenda o Tarzanu, crtana Mazur, Adam Sco , Ma serija Schulze, Jaime Pressly) TV vr : Tajni dnevnik patke Ma lde 23.50 Vijes , informa vna emisija 00.00 Ubojica s autoputa, akcijski Ĺ˝ivot u obitelji vodenkonja 01.35 Kona na odluka, igrani lm, Brum triler (12) Krava i Pile, crtana serija Vip Music Club 03.45 Astro show, emisija Garmisch: Finale Svjetskog skijaĹĄkog kupa - veleslalom (m), prijenos 1. voĹžnje Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Garmisch: Finale 06:40 NaĹĄi najbolji dani, serija Svjetskog skijaĹĄkog kupa 07:25 Jackie Chan, crtana serija superveleslalom (Ĺ˝), prijenos 07:50 Mali zmaji i, crtana serija Prijenos sjednice Hrvatskog 08:05 Bumba, crtana serija sabora 08:15 Ezo TV, tarot show Garmisch: Finale Svjetskog 10:10 Odavde do vje nos , serija skijaĹĄkog kupa - veleslalom 11:10 Magi na privla nost, serija (m), prijenos 2. voĹžnje 12:10 IN magazin Prijatelji, hum. serija 13:00 NaĹĄa mala klinika, serija Zovem se Earl, hum. serija 14:00 Provjereno, informa vni Ksena - princeza ratnica, magazin serija 15:00 Odavde do vje nos , serija Kod Ane 16:00 Magi na privla nost, serija Puni krug 17:00 Vijes Nove TV Izazovi: SasluĹĄajte me!, njema ki dok. lm za mlade 17:25 NaĹĄa mala klinika, serija 18:25 IN magazin TV vr : Tajni dnevnik patke Ma lde 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 7 sekundi, (SAD, Ĺ vicarska, Ĺ˝ivot u obitelji vodenkonja VB, akcija; Redatelj: Simon Brum Fellows; Glume: Wesley Zvjezdane staze: Voyager, Snipes, Tamzin Outhwaite, serija Deobia Oparei, Georgina Posebni dodaci, emisija o Rylance, Pete Lee-Wilson) lmu 21:50 Pakleni udar, (SAD/Hong Vijes na Drugom Kong, 1998. akcija; Redatelj: Vrijeme Tsui Hark; Glume: Jean Ĺ˝upanijska panorama Atle ka, Doha: Svjetsko Claude Van Damme, Rob dvoransko prvenstvo Schneider, Paul Sorvino, Vip Music Club Lela Rochon, Carman Lee, Doctor Who, serija za mlade Wyman Wong) arolija, serija 23:30 Dan koji je promijenio MuĹĄkarci na drve u, serija svijet 2, (SAD, 2006., mini Vijes na Drugom serija; Redatelj: David L. Vrijeme Cunningham; Glume: Harvey Wallander, mini serija (12) Keitel, Michael Benyaer, Putokazi: “Mjese inaâ€?, Wendy Crewson, Shirley snimka koncerta Douglas, Kevin Dunn) Kraj programa 01:50 Vidovi Milan, tarot show (18) Mra no putovanje, triler Vatrena oluja: Pakao, akcija Policijska posla, komedija Kraj programa 07.15 Krava i Pili , crtana serija 07.40 Mi y, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod is m krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 Kona na odluka, (triler, 1996.; Redatelj: Stuart Baird; Uloge: Kurt Russell, Steven Seagal, Halle Berry, John

9. ožujka 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA - Vodi za dobar seks

Greške koje muškarci prave tijekom seksa Tko radi, taj i griješi. Tako je i sa seksom. No, da bi netko ispravio grešku, mora mu se ukazati na istu.

Evo nekih grešaka koje muškarci estopraveukrevetu.Nesvi,naravno, ali pro itajte za svaki slu aj.

Neobrijana brada

da do ete do klitorisa, polako.

Glavi penisa i klitoris imaju otprilike isto živ anih završetaka.

Sad usporedite veli inu. Je li išta jasnije?

Nema odmora dok traje ...

Brada može biti seksi. Pogledajte samo Johnnyja Deepa. No, ona od dva dana je nešto najgore što možete uraditi ženi. Uzmite najgrublji brusni papir i trljajte ga po licu, vratu i butinama. To je približno isto, iako je brada još gora.

Ne uzimajte pauzu da se odmorite. Za razliku od muškaraca, žene ne mogu nastaviti tamo gdje su stale. Izdržite do kraja ili se u lanite u teretanu.

Gnje enje grudi

Žene ne vole izgledati glupo, jer se tada glupo i osje aju. A glupo izgleda ako je razodjevena od struka na dole. I ne zavla ite odmah ruke pod majicu da otkop ate grudnjak, nego prvo skinite majicu. Ne koristite pre ice.

Grudi ne služe za ja anje miši a šake, zato ih prestanite stiskati. Moratepolakoinježno.Kakobiseosje ali davamženetakonagnje etestise?

Uvrtanje bradavica I još jedna stvar kod koje muškarci griješe - nemojte ih uvrtati jer to stvarno nije ugodno. Iznimka je ako to žena zatraži od vas.

Ignoriranje ostalih dijelova tijela O ovome smo ve pisali. Žene nisu samo grudi i vagina. Obratite pažnju i na ostale dijelove tijela. Žene imaju više od tri erogene zone.

Napad na klitoris Direktni pritisak je jako neugodan. Po nite okolo. I ka-

Razodijevanje

Opsesija vaginom Iako ve ina muškaraca zna na i klitoris i shva aju njegovu bitnost, ali iz nekog razloga misle da je vagina mnogo važnija, i ubacit e prste u nju bez najave i o ekivanja. Ne da je to loše, ali opet, ne idite pre icom. To može biti bolno.

Muškarac i arape Postoji nešto istinski ne-seksi kod golog muškarca s arapama na nogama. Prije skidanja hla a skinite arape.

Ze i i Brzina nije sve. Kada krene seks, nemojte se ponašati kako pneumatska bušilica ili ze evi u doba parenja. Krenite polako, “miješajte”, obratite pažnju što partnerica radi i uhvatite zajedni ki tempo.

Guranje glave prema dole Nemojte u strastvenom zagrljaju nikada gurati njenu glavu prema dolje kako bi se srela o i u o i s “jednookom zmijom”. Radije pitajte ili joj suptilno dajte do znanja što želite. Odluka je njezina.

Upozoravanje prije orgazma Ukus sperme je nešto poput pomiješane morske vode i bjelanjka. Taj ukus i teksturu ne vole svi. Uvijek je upozorite prije orgazma. (A za popravljanje ukusa ejakuata pijte jednu do dvije aše soka od ananasa dnevno.)

Hvala Ne zahvaljujte na seksu. Spava a soba nije kuhinja, a seks nije juha. Dovoljan je zagrljaj i poljubac. Na kraju krajeva, sve je bilo na obostrano zadovoljstvo, zar ne?!

MODNI trend

S livade na donje rublje!

Ovo ete prolje e crne oblake recesije tjerati vedrim i optimisti nim – donjim rubljem! S obzirom na to da je cvjetni uzorak vrlo trendy ove sezone i nosi se na svemu, od haljina do marama, nije zaobišao ni donje rublje. Moderno je i sve u živim bojama, s mašni-

cama, ipkom … Nosi se veselo, ženstveno, zavodljivo i damski!

Me u grudnjacima najmodernija su dva modela: ‘push up’ i prozirni ipkasti grudnjak. Push up je ve godinama jedan od najdražih modela grudnjaka ženama s manjim grudima, dok je prozirni ipkasti grudnjak definitivno udobniji i nerijetko seksipilniji od push upa. Ove godine vaše e grudi zablistati u veselim bojama, prvenstveno ruži astoj, žutoj, zelenoj i ljubi astoj, ukrašene sitnim cvjeti ima i cvjetnom ipkom. Ovakva modna kombinacija zasigurno e vam uljepšati dan!

Tange ostaju najpopularnije donje rublje, a one e, kao i grudnjaci, biti prekriveni cvije em, ipkom i pokojom slatkom maš-

nom. S obzirom na to da tange nisu najudobniji, a kako neka znanstvena istraživanja kažu ni najzdraviji izbor, cvjeti i e “napasti” i ga ice, brazilke, bokserice … Samo trebate izabrati one koje vam najviše odgovaraju!

TEHNO ZONA

Jeftini dizajnerski smartphone za po etnike U vrijeme kada su promjene prakti ki svakodnevne, dobro bi došao neki mobilni ure aj koji je istovremeno lijep, podržava moderne tehnologije i istovremeno nije skup. Teška kombinacija koju je otkrio Huawei.

Njihove nove modele U8100 i U8110 smartphone ure aja mogli bismo smjestiti upravo u tu kategoriju. Dizajnirani sa stilom, rade na Android operativnom sustavu i imaju brzu vezu prema Internetu. To nam i treba. Na njima ete prona i 2,8-in ni široki QVGA ekran osjetljiv na dodir, s twin kamerom – s prednje strane je minikamera od 0,3MP, dok

je sa stražnje strane puno ja a i sofisticiranija kamera od 3,2MP s bljeskalicom.

Naravno, Bluetooth i WiFi su standard, što je potrebno za brzu vezu prema Internetu, kao i Andriod 2.1 OS operativni sustav.

Kako kažu u kompaniji, ovaj su ure aj namijenili mla oj populaciji, što dokazuju i žive boje – žuta, zelena i purpurna. Na tržištu e se pojaviti u tre em kvartalu 2010. godine po za sada nepoznatoj cijeni.

PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, nego dapa e za “zdrave”

Što je psihoterapija?

Jednostavno re eno to je metoda lije enja psihološkim putem. Iako svaki odnos izme u lije nika i bolesnika u najširem smislu ima sastavnice psihoterapije, ipak se odlu ujemo govori o psihoterapiji kada ju provodi dobro educirani psihoterapeut, koji ima jasnu nakanu i cilj psihološkim metodama lije enja omogu iti unaprje enje psihološkog funkcioniranja bolesnika, njegov psihološki rast i razvoj, i na taj na in umanji osje aj boles i omogu i izlje enje. U širem je smislu psihoterapija proces koji omogu uje psihološki rast i razvoj i kada nema jasno de nirane boles , i poziva u proces sve one koji u tom smislu imaju potrebu ras .

Postoje brojne psihoterapijske škole koje se me usobno razlikuju po na inu djelovanja i koje svoje psihoterapijsko djelovanje usmjeravaju na razli ite psihološke, ali i druge procese, sociološke i kulturološke primjerice.

Ipak se uvijek radi o procesu u kojem je u središnjici novostvoreni odnos izme u psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji.

Taj novostvoreni odnos i novostvoreno, za bolesnika podržavaju e i po cajno okruženje, omogu uju da terapijske intervencije terapeuta padnu na “plodno tlo” i uz “rad na sebi” osobe u psihote-

rapiji dovedu do strukturnih promjena i psihološkog i emocionalnog rasta.

Tako odnos izme u psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji postaje osnova za uklanjanje poreme aja u doživljavanju i ponašanju, osnova za promjenu nekih dijelova osobnosti koje prije e ili otežavaju cjelovito doživljavanje samoga sebe. Psihoterapijska seansa postaje mjesto i vrijeme gdje se u i slobodniji i spontaniji odnos prema sebi i osobama u okolini. Postoji mnogo razli itih psihoterapijskih škola i pravaca, kao što postoji još i više razli i h psihoterapeuta. Sve su škole sli ne po tome što svoje djelovanje usmjeravaju na analizu bolesnikovih odnosa, ponašanja, nagona, emocija, reakcija, sukoba, a sve sa ciljem, da osoba u psihoterapiji kroz novostvoreni, podržavaju i, ali istovremeno i po cajni odnos s psihoterapeutom iskusi nove mogu nosti psihološkog , nove dosege odnosa s drugom osobom i otvori nove prostore za psihološki i emocionalni rast i razvoj. Ono što suš nski lije i u psihoterapiji to je upravo zreliji i slobodniji odnos stvoren uz zrelijeg i podržavaju eg, ali i po cajnog psihoterapeuta. I najvažnije od svega, svako tko želi ras i razvija sebe i svoje odnose, i živje u psihološkom i svakom drugom

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut smislu zdraviji i slobodniji život u ravnoteži sa svojom okolinom i samim sobom pravi je kandidat j za psihoterapiju. Ona danas nipošto nije rezervirana samo za “bolesne”, ve dapa e za “zdrave”.

I nema osobe koja u tom smislu nema prostor za novo iskustvo. I dok se drži da neki s godinama uvijek iznova dosežu nove razine svoje psihološke zrelos , drugi uporno tapkaju na mjestu i žive svoje komplicirane i neslobodne živote.

To vrijedi naravno za sve ljude, pa i za neke “psihoterapeute”. Vidio sam na Forumu.hr zanimljiv komentar o tome.

Jedan je sudionik Foruma komen rao u tom smislu slijede e” ...I još u bi bezobrazan pa pripomenu da neki ljudi imaju psihoterapijski talent iako nisu psihoterapeu , a nekim psihoterapeu ma on stalno izmi e.”

14

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Tko se zadnji smije ...

Starinska je poslovica ili izreka: Tko se zadnji smije, najsla e se smije!

Za nju nisu uli ili su je u uživanju u vlastitoj veli ini zaboravili hrvatska premijerka i njezin najodaniji ministar financija, koji po svim vanjskim obilježjima o ito živi u nekoj drugoj državi ili svemiru.

A premijerka i ministar u zadnje se vrijeme smiješe toliko neukusno da to smeta ak i najve im zagovornicima i lanovima njihove partije, koji se po inju odricati stranke u kojoj su dvadeset godina.

Naime, svima ili barem ve em dijelu hrvatskih državljana u ovo vrijeme nije do smijeha, nego do pla a i jada. Propadaju poduze a, zatvaraju se obrti, poljodjelci umjesto na poljima dane i no i provode na cestama, zatvori su prepuni, ljudi štrajkaju gla u, blokiraju ulaze u tvornice. Misle e ljude to ne ostavlja ravnodušnima, pa ako direktno i nisu pogo eni nevoljama, suosje aju s drugima, koji ni im nisu doprinijeli da je iz silosa nestalo zrnje, da poljoprivredni poticaji nisu ispla eni, da se nasilnici koji po ulicama premla uju ljude i djecu ne sankcioniraju i još mnogo toga.

Me utim, premijerka i ministar se smiješe. Njima je sve lijepo, dobro i normalno i to iritira ljude. Iz pristojnosti, barem bi dvojac trebao biti obazriviji. Ali

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

nije tako. Država gotovo propada, puca po svim šavovima, bez posla dnevno ostaje na stotine radnika, zaposleni ne dobivaju pla e, a banke i komunalna poduze a traže svoje. Premijerki i ministru je smiješno.

Smije se premijerka najavljuju i uspostavu nove SHS gotovo dogovorene u Ptuju.

Ministar se smije kada govori o punjenju državnog prora una, a svima je jasno da se on ne može puniti ako ljudi ne rade i ne prodaju svoje proizvode i ne kupuju druge. Dokle e se ovaj dvojac smijati???

Svemu jednom do e kraj. Pa i smijanju i smiješenju. Želim vjerovati da premijerka i ministar ne e ipak obezvrijediti sve što im je na putu i da e se na kraju smijati oni koji su danas tužni.

Robovanje predrasudama Nakon što je rije tolerancija postala krajnje isprazna i otrcana, prošlotjedni naslov na jednom portalu vratio je tra ak nade u bolje vrijeme. Nakon porasta huliganskih ispada i divljanja navija a, Bijeli an eli, udruga navija a NK Zagreb, pokazali su da se u navija kim redovima može prona i i borba protiv diskriminacije.

Naime, na utakmici prvoligaških klubova Zagreba i Rijeke me u Bijelim an elima razvio se veliki transparent “Nogometom protiv homo obije” i zastava duginih boja, simbol LGBT zajednice.

Rije je o akciji koja je nastala na inicijativu Bijelih an ela, a koju su proveli u suradnji s udrugama Iskorak, Queer Zagreb i Centrom za mirovne studije kako bi obilježili me unarodni Dan borbe protiv homo obije u nogometu.

Marko Ciprijanovi , predsjednik udruge Bijelih an ela, kaže da su se odlu ili na takav potez jer žele promovirati toleranciju na stadionima, a kao lokalpatrioti žele predstaviti i Zagreb kao otvoren i tolerantan grad.

Bijeli an eli poznati su kao miroljubivi navija i, piše portal, a sura uju i s inicijativom Nogometom protiv rasizma u Europi (Football Against Racism in Europe – FARE), koja se bori protiv svakog oblika diskriminacije u nogometu. Stoga nije ni udno da su se odlu ili na ovu akciju kojom su pokazali da ne žele robovati predrasudama.

Vjerovanje da ono što ja mislim ili cijenim nije nužno bolje od onog što misle ili cijene drugi ljudi temeljni je uvjet za razvoj tolerantnog društva. Individu-

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

AKOVE KI espresso by Bibi

POGLED ISPOD OBRVA

Truplo kao atrakcija u parku Staroga grada?

Tramvaj zvan ežnja

U srcu akovca, u Perivoju Zrinskih, odnosno parku Staroga grada, leži sivi, pogrbljeni starac raširenih udova.

Iz njega kao da progovara životna sudbina svakog od nas.

Bio sam mlad, vjetar me šibao.

Stasao sam, iskustvo me tjeralo. Ostario sam, mudrost me blagoslovila. Preminuo sam tijelom, ali duša moja živi. Taj starac je staro drvo, svima nama znano kao “gacija“. Spontano je, ali neslužbeno preraslo u glavnu atrakciju grada akovca ...

Klupica u parku nasuprot spomenutom drvetu inila mi se idealna za kratki odmor nakon runde rolanja. I dok sam tako virkala kroz krošnje drve a da osjetim koju zraku nedjeljnoga zubatog sunca, ostala sam zate ena pitanjem jednoga bra nog para o starosti te akacije, odnosno bagrema.

Velika ve ina akov anaca nema pojma od kad potje e to drvo. No, neka sve vas koji ne znate taj podatak utješi stav moga gimnazijskog pro . Franje Martineza, koji je opisan u lanku objavljenom u Hrvatskom kajkavskom kolendaru, 2006. On se pita: “Što je motiviralo ljude – gra ane akovca da jednom bezna ajnom srušenom drvetu pripišu upravo kultno zna enje?“ Doista, ono je “mrtvo“ (u 2. polovici 20. st. po elo se naginjati i sušiti da bi se na kraju srušilo), nadalje, bagrem je biljka pridošlica koja raste kao korov, a i prema pro esorovom razmišljanju, starost bi mu mogla biti tek kojih dvjestotinjak godina. (Broje li se “mrtvom“ drve u uop e godine?) Uzmemo li u obzir staru maslinu na Brijunima staru oko 1600

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

godina, koja još uvijek ra a, uistinu pridajemo preveliku pažnju tom “palom borcu“.

Istovremeno park nam obiluje živim, krasnim, doma im primjercima drve a.

Listam obiteljski album.

Fotka cijelog razreda maturanata naredanih poput termita na toj akove koj “gaciji“. Malo dalje, otka mladenaca i “gacije“; živa i svježa ljubav u kontrastu s mrtvom i ustajalom prirodom. Pa još otka djeteta na tom drvetu kao idealnoj spravi za vježbu motori kih sposobnosti ... Taj suhi “spomenik“ uvukao nam se u živote. Mi obi ni ljudi smatramo ga, naravno, uz Stari grad Zrinskih, simbolom našeg akovca. Nema svoju povijest, nema svoju legendu, ali nama to ni ne treba.

Usprkos svemu tome, “gacija“ nam je prirasla srcu. To je još jedan dokaz da ljubav ne pita za godine i da je ljubav slijepa.

Ho emo li posebno zaštititi “ akove ku gaciju“ ili emo je ostaviti ovako, da je zub vremena dokraj i, pitanje je kojim e se pozabaviti naši stru njaci.

Kažu da o ekivanja ra aju razo aranja. Kažu da nas ne razo aravaju, dakle, ljudi, nego naša mala ili velika o ekivanja prema njima. Je li mogu e živje a da ništa od svijeta ne o ekuješ?

Svaki ovjek kojeg u ovom trenutku svog života poznajemo, bio je u nekom po etnom trenutku stranac za nas. Nepoznata osoba. Kad odvr m lm unatrag, ini mi se da su mi danas najdraži i najbliži prijatelji baš oni ljudi koji me se i nisu specijalno dojmili na po etku. A svi oni koji su se inili tako divni na po etku, baš su kao ono: „uspjeh koji dolazi kroz no , odlazi u zoru.“ Vrlo ranu zoru.

Fascinantno je kako neki ljudi imaju sposobnost ostavljati divan prvi dojam. Možda jer osim toga prvoga zanosa, tog divnog vanjskog ogradnog zida, ništa drugo i nemaju.

Neki drugi do u kakvi jesu, divni i prirodni i takvi i ostanu.

Znam se ponekad šali da sam najgora mogu a kombinacija koja postoji- izvana vrsta kao stijena, iznutra mekana kao pekmez. Najgora kombinacija zato jer se mnogi put ini da najbolje prolaze u životu oni ljudi koji su izvana slatki i podatni, a iznutra led ledeni. Ipak, kako god bilo, vrlo je rela van pojam što zna i „najbolje“ prolaženje u životu. „Nepravednik je kao kamen ba en u zrak, koliko god visoko se popeo, mora pas …“ Sje am se da nam je sli ne stvari govorila profesorica u školi. O svijetu odraslih. Kako je taj svijet zapravo nemio i nedrag puno puta. Kako sad kao maturan pla emo jedni za drugima, a onda emo kroz koju godinu prije i radije na drugu stranu ceste samo da se ne moramo pozdravi .

Imala je pravo. Znam to vidje , pobjegne mi smijeh. Ali, bilo mi je žao te profesorice, inilo se da shva a, da suosje a. A onda su se nepravde doga ale, a ona je samo cini no znala re i: „Dobrodošli u svijet odraslih“.

Moje skromno, pekmezasto mišljenje jest da kakav god ovaj svijet ili ljudi bili, to nije isprika za nas same da budemo takvi.

O ekivanja. Da, vratimo se mi na velika o ekivanja. Ne mogu si po-

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

mo i, da ponekad nešto od nekog ne o ekujem. Zapravo, više je to nekakva nada, želja. Vjera u ljudskost, kad smo ionako „svi krvavi ispod kože“. Ipak, ne treba traži previše od ljudi. „Ne traži uvijek, ne traži pre esto od ljudi.

Pus sve samo da do e. Pus ljude da žele od samih sebe da .“ Pada mi na pamet kako sam od nekih ljudi o ekivala mnogo, a dobila manje od ništa, a od nekih drugih nisam o ekivala apsolutno ništa a dobila toliko puno. Baš kad pomisliš da je sav tvoj trud uzaludan, da ga nitko ne vidi, ne doživljava, omalovažava ga, do e netko. Niotkuda pozvan.

Pa uljepša dan, tjedan, desetlje e.

Osje m se tada kao Blanche Dubois na lmu Tramvaj zvan žudnja ili ežnja. Nakon svih nelijepih stvari koje je prošla, jedina želja joj je u svemu tome osta dama. ( I mojoj skromnos .) Kad je na kraju lma žele odves u bolnicu, ne da se odvu i na silu, nateže se sa svima koji pokušavaju. A onda dolazi gospodin, što bi se reklo savršeni gentleman, dopusti joj da se dostojanstveno spremi i uredi kao dama (ne znam zašto je tako teško ljudima ostaviti tu e dostojanstvo na miru?!), ona ga uhva pod ruku i damski mu prošap e: „ Uvijek sam ovisila o ljubaznos stranaca.“ Uglavnom, to je to. Za svakog nenježnog ovjeka, život pošalje barem jednog ljubaznog. U me uvremenu, šapnem sama sebi: „Ne žudi odve ni za ime. Kada osje š preveliku žudnju, ona koja te stane odvla i od sebe, opet sjedni. Sje se. Udahni duboko, sklopi o i… i vra se.“

O feminizmu i patrijarhatu, i muškarcima i ženama alne razlike stare su kao i ljudski rod i upravo se ovdje esto ra a netolerancija. No, poštovanjem i uvažavanjem razli itosti drugih ljudi, svidjele se one nama ili ne, pridonosimo boljoj kvaliteti življenja svih nas. “Tolerancija nije kona ni cilj odgoja za nenasilje, ve sredstvo u izgradnji nenasilnog društva koje ne odobrava i ne dozvoljava nasilje i prisilu.“ Tolerancija se dakle mani estira kao toleriranje stvari i djela koja se možda kose s našim uvjerenjima, ali se prema njima odnosimo snošljivo. Me utim, slažem se s mišljenjem da toleriranje, dakako, ne zna i da o tim druk ijim idejama ili stavovima ne smijemo raspravljati ili ak protiv njih iznositi argumente.

S druge strane, netolerancija kao takva trebala bi postojati samo u jednom segmentu. Trebala bi se o itovati prema onima koji ne poštuju moralne vrijednosti i na ela, ne cijene ljudsku razli itost i njihova temeljna prava, prenose mržnju i time zagovaraju diskriminaciju ...

Prošao je i 8. ožujka ilitiga Me unarodni dan žena. Oko ovog dana sve je, logi no, vezano uz žene. Održavaju se predavanja i tribine, raspravlja se o zna aju žena, o položaju žena, o eminizmu, ali i patrijarhatu koji je još uvijek toliko prisutan ...

Raspravlja se o tome i na kavama, a pogotovo zna biti zanimljivo kad se radi o muško - ženskom društvu. Svatko ima ponešto za re i, tako je recimo ostala u pam enju re enica mog jednog kolege koji je rekao kako je svijet sigurno bio puno ljepši prije eminizma. Žene su bile poslušne i slijedile muškarce, a po njemu upravo je to utopija.

Ja pak sam naletjela na zanimljiv intervju s jednom eministicom koja tvrdi kako je ustvari patrijarhat najopasnija društvena “bolest” koja napada koliko žene, toliko i muškarce. Što je zanimljivo, ona uop e nije antimuški nastrojena. Tako recimo zagovara ravnopravnost i smatra kako su muškarci i žene individue, a ne “spolovi”.

Nisu samo žene u lošijem položaju prema muškarcima. Jedan od primjera koji se daje jest položaj žena u vojski. Žene se toliko bore za ravnopravnost, no, kada neka od njih ode u rat, nju se smatra posebnom. A ako se nešto takvoj ženi dogodi u ratu, odmah je u svim vijestima i to je velika tragedija. Ne kažem da to nije tragedija, ali kada žena tako pogine ve ini ljudi je to groznije nego da je to bio muškarac. Zna i li to da je mlade de ke u redu slati da ginu ili budu mu eni, ali žene nije?

Isto je i s onom “prvo se spašavaju žene i djeca”. Je li to u redu ako želimo biti potpuno ravnopravni?

Smatrate li život svog oca manje vrijednim od svoje majke ili svoj vrjednijim od svog supruga ili de ka?

Kako uop e procjenjivanje ne ije vrijednosti prema spolu pokazuje poštovanje prema muškarcima ili ženama kao individuama?

Tu su muškarci puno “krivi”. Žene su slabiji spol pa ih treba zaštititi, a oni se žele pokazati ja ima i otpornijima, ak i po cijenu vlastitog života. Nije eminizam taj koji muškarce omalovažava i tretira

kao glupe, bezvrijedne, divlje, opasne ili potrošne. Taj sistem se zove patrijarhat i mi živimo u njemu.

To je sistem koji se oslanja na ograni avaju e uloge spola kao sredstvo koje e nas držati pod kontrolom. Ako muški ostanu na svojoj polovici “igrališta”, a žene na svojoj, i ako su, kad se susretnu, ispunjeni nerazumijevanjem, gor inom i zamjeranjem, onda možda nikad ne e jedni u drugima prepoznati prijatelje i saveznike.

Muškarci i dalje obavljaju najopasnije poslove, zbog njih se razbolijevaju, pate i umiru, a sve to zbog toga što misle kako im je to uro eno i da e, ako to ne e initi, bili “manje muško”. A žene gledaju muške iz svog života kako pate i poduzimaju kojekakve rizike i osje aju se bespomo no jer vjeruju da su muškarci naprosto “takvi”, impulzivni, agresivni i dominantni.

Istovremeno i žene pate zbog toga, a muškarci su bespomo ni jer misle da su žene naprosto “takve” - opsjednute svojim izgledom, prevrtljive, umorne i angrizave.

I tako i jedni i drugi postajemo imuni na depresivne muške i zlo-

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

stavljane žene, na ljute muške i o ajne žene.

Tako patrijarhat unkcionira. Mi mislimo da je to normalno.

Da su muškarci naprosto ovakvi, a žene onakve ... Da je ovo jedan ludi svijet u kojem muškarci i žene ne mogu jedni s drugima, ali ni odvojeno. Samo što ovako mi svi, zapravo, živimo jedni bez drugih, zar ne? Svi mi reagiramo na gomilu stereotipova, percepcija i maski unaprijed pripremljenih za nas. Je li to uop e mogu e promijeniti, pitam se ...

9. oĹžujka 2010.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADNJOM BRANE I HIDROELEKTRANE LeĹĄ e nepovratno e nestati jedan od najljepĹĄih rije nih kanjona u Hrvatskoj, koji e potopiti umjetno jezero dugo oko trinaest kilometara

Mitskim spustom i me imurski ljubitelji prirode protestirali protiv HE LeĹĄ e - Kao da nismo dovoljno nau ili na primjeru velikih akumulacija u Me imurju, koja su tako er donijela brojne probleme lokalnom stanovniĹĄtvu, uz devastaciju dravskog krajolika. U nekim situacijama sve ĹĄto je u injeno protiv prirode, pa i ljudi, zapravo je nenadoknadivo. Zar nam u ovo vrijeme brojnih alternativnih izvora elektri ne energije, ekoloĹĄkog osvjeĹĄ ivanja i okretanja ovjeka natrag prirodnim vrijednostima nije jasan put kojim bismo trebali kro iti?

Kona no rafting i u Me imurju Rije ni ra ing u mnogim je zemljama vrhunska turis ka atrakcija. I naĹĄe su rijeke pogodne za “rije ne avantureâ€?. Me u m, do sad je najve i problem bio organizacija.

Uskoro bi se i to moglo promijeni , jer Denis Cizar, iskusni i licencirani ra ing skiper, koji je do sada uz Dravu i Muru preveslao Cetinu, Unu, Koranu, MreĹžnicu, So u, Ljubljanicu, Kupu i Zrmanju, priprema projekt u sklopu kojeg bi oĹživio turis ki ra ing na me imurskim rijekama.

Cizar je svoja Ĺživotna iskustva i svoju ljubav prema rijekama proĹĄle godine spojio s poslom i pokrenuo pustolovni turizam na rijekama Muri i Dravi, koji ljudima, Ĺželjnim prirode i ak vnog preĹživljavanja slobodnog vremena, nudi rafting, kanuing i druge vrste sportskog i pustolovnog turizma na rijeci i uz rijeku. U Me imurju imamo prekrasne rijeke Muru i Dravu koje se mogu mjeri s Rio Negrom i Amazonom te nije potrebno odlazi u udaljene krajeve na spustove, dovoljno je uĹživati u naĹĄim prekrasnim zelenim i smaragdnim rijekama. Upravo tu poruku pronosi u susre ma s lokalnim stanovniĹĄtvom i ĹĄire.

Me imurski ljubitelji prirode na posljednjem spustu na Dobri ProĹĄle nedjelje 28. velja e Klub za ekspedicionizam i kulturu organizirao je Povijesni spust: Homage to Dobra! Posljednji spust na Dobri!

Da, posljednji, jer je gotovo dovrĹĄena gradnja HE LeĹĄ e i rijeka Dobra e u svojem najljepĹĄem dijelu toka uskoro biti potpuno potopljena bezli nim akumulacijskim jezerom.

Odaziv ljubitelja prirode bio je viĹĄe nego iznena uju i. Broj ano se skupilo stotinjak sudionika iz svih krajeva Lijepe naĹĄe. Iz Me imurja su sudjelovali Nenad Tkal ec, Denis Cizar i Goran iĹžmeĹĄija. NaĹĄoj ekipi pridruĹžio se i prijatelj kajakaĹĄ iz susjedne Slovenije Dejan Ozbeti . Svaki svojim sudjelovanjem na sasvim suptilan na in odaslao je poruku protesta protiv izgradnje hidroelektrana i svoje osobno neslaganje s takvim beskrupuloznim i nasilnim na inom provo enja ideje hidrotehni kih zahvata u prirodne bisere poput rijeke Dobre. U vrijeme kad se u svijetu zbog velikih negativnih utjecaja hidroelektrana i umjetnih akumulacija pristupa ruĹĄenju istih, kod nas se iskoriĹĄtava inertnost ve inom stara koga lokalnog stanovniĹĄtva i brzopletom odlukom sa samog vrha drĹžave omogu ava izgradnja HE LeĹĄ e.

Kao da nismo dovoljno nau ili na primjeru velikih akumulacija u Me imurju koja su donijela tako er brojne probleme lokalnom stanovniĹĄtvu, uz devastaciju dravskog krajolika. U nekim situacijama sve ĹĄto je u injeno protiv prirode, pa i ljudi, zapravo je nenadoknadivo. Zar nam u ovo vrijeme brojnih alternativnih izvora elektri ne energije, ekoloĹĄkog osvjeĹĄ ivanja i okretanja ovjeka natrag prirodnim vrijednostima nije jasan put kojim bismo trebali kro iti?

PreDobra za tako malo struje!

Negdje oko podneva sedamdesetak avanturista upustilo se u posljednju avanturu raftinga po Dobri.

Temperatura je bila oko 12°C, lagan jugozapadnjak pirio je kanjonom hitre, hirovite i nabujale Dobre. S parolama u mislima poput “R.I.P Dobraâ€?, “Predobra za 1% energijeâ€? i “Dobra naĹĄa krasoticaâ€? sluĹĄaju i prodorne naredbe naĹĄih skipera hrabro smo zaveslali Dobrom. Od-

mah iza drugog zavoja ekala nas je najve a prepreka – slap Buk. Visine nekih ťest metara, uz prili no visok vodostaj, ova prepreka u raftingaťkoj kategoriji pripada stupnju 4+, a moŞda ak i 5. Prvi amac se prevrnuo, posada je spaťena te se ekala odluka da li da preostalih 6 amaca uop e prolazi tuda. Izbliza smo doťli pogledati ovaj prekrasni prirodni fenomen koji uistinu bu i u svoj svojoj silini. Ali do Buka smo morali pregaziti ledenu Dobru. Odlu eno je da se ide! Me imurci su bili u tre em raftu koji je uz mali vrtuljak na sredini Buka ipak bez ve ih problema proťao. Kasnije je mo an Buk prevrnuo i joť jedan amac. Svi koji su plivali uskoro su se naťli ili u amcima ili na obali te je sve dobro zavrťilo. Profesionalan pristup organizaciji spusta ovdje se pokazao klju nim. Naime, na samom po etku podijeljena je kompletna oprema koja se sastojala od kacige, anoraka, neoprenskog odijela i nepropusnih

iĹžmica. Na samom startu odrĹžana je 45-minutna edukacija vesla a, dodijeljeni su skiperi, zauzeta mjesta u amcima i podijeljena vesla.

Upute i savjeti iskusnih skipera bili su za neke sudionike od velike koristi kad su se najednom naĹĄli u uzburkanom brzacu jure i prema stijenama.

Dobra od HE Gojan do HE LeĹĄ e vijuga unutar visokog kanjona.

Bilo je Ĺžalosno vidjeti posje ena stabla na visini od oko 20 metara, ĹĄto predstavlja razinu budu ega

Goran, Denis i Neno esto odlaze na ekspedicije rijekama u vlastitim aranĹžmanima. PridruĹžuju im se i brojni drugi ljubitelji prirode iz Me imurja. Tako je Goran sudjelovao 2000. godine na prvom vesla kom spustu rijekom Dravom od Legrada do AljmaĹĄa, gdje je u osam dana preveslao 256 kilometra, a zajedno su veslali spustove poput poznatih “Mura nas furaâ€?, “Drava je pravaâ€?, “Samo teku a Drava je pravaâ€? i druge.

nulo jest iskaz slovenskog prijatelja kako mu je ovaj rafting bio najljepĹĄi u Ĺživotu, ljepĹĄi i od onog na So i. injenica da smo mi, naĹĄa generacija, dozvolili da se ovaj biser zauvijek uniĹĄti joĹĄ uvijek steĹže u grlu i ini se da nikad ne e prestati boljeti.

Rijeke moramo ĹĄtititi i dati im prostora da slobodno teku Upravo HE LeĹĄ e vrlo je negativan primjer kako se ne smije gospodariti naĹĄim teku icama jer

njihova najve a vrijednost i isplativost je upravo u o uvanju njihove prirodne dinamike i isto e. Samo Ĺžive, teku e rijeke izvor su pitke vode, visokog stupnja bioloĹĄke razli itosti i jezgro zdravog okoliĹĄa kako za biljke i Ĺživotinje, tako i za ljude. OsvjeĹĄtavanjem lokalnog stanovniĹĄtva u Me imurju u proteklih viĹĄe od 10 godina i lobiranjem kod znanstvenih institucija nevladine organizacije uspjele su u nakani da se prirodni pojas uz rijeke Muru i Dravu proglasi viĹĄim stupnjem zaĹĄtite – Biosferni rezervat “Mura - Drava - Dunavâ€?. Veliku ulogu u tome je odigrala i udruga ZEUS iz Donje Dubrave, kojoj pripadaju i naĹĄi me imurski vesla i.

Turisti ki zna aj rijeke Dobre u Hrvatskoj

Rijeka Dobra ostat e, na Ĺžalost, samo u sje anju za rafting ture

Me imurci na ekspedicijama po rijekama

akumulacijskog jezera. Tako er, svi smo se zabezeknuli dok smo vidjeli koliko je nisko stari most preko rijeke Dobre u odnosu na novi moderni most koji e uskoro voditi preko jezera. Razlika u visini dobrih je 25 metara. S druge strane pri e, posade su uĹživale u pustolovini koju nam je ova prekrasna rijeka pruĹžila po posljednji put. Valovi do metra visine, slapovi visoki i mali slapi i koji zavrĹĄavaju snaĹžnim kontra vodenim strujanjem ipak nisu bila ve a prepreka. Ono ĹĄto nas je dir-

U ĹĄarenim “gumenjacimaâ€? protutnjale su njenim kanjonom od 90-ih do danas tisu e uzbu enih turista Ĺželjnih adrenalinske avanture, pri aju i o svojim doĹživljajima na Dobri joĹĄ tjednima kasnije i vra aju i se na Dobru svako prolije e. Rafting na Dobri bio je svijetla to ka u ina e oskudnoj turisti koj ponudi Karlova ke Ĺžupanije, a osim velikih agencija uspjele su se kroz rafting na Dobri turisti ki a irmirati i manje lokalne agencije i klubovi iz Karlovca i LeĹĄ a.

Zasigurno je najuzbudljiviji trenutak spuĹĄtanje niz Veliki Buk. Uistinu, arobni ĹĄum ve ine zapjenjenih slapiĹĄta nestat e u trenu, a na dnu novoga “turisti kog jezeraâ€? joĹĄ e dugo trunuti panjevi. Nakon gradnje joĹĄ jedne hidroelektrane, Dobra ne e postati LoĹĄa, ali e dijelom svojeg toka umrijeti.

Ona viĹĄe ne e biti raskoĹĄni dar prirode, nego nemuĹĄtih ljudskih ruku djelo. I to samo zato ĹĄto smo “gladniâ€? njezine snage u svojim sijalicama, perilicama, televizorima, hladnjacima. Bez energije ne moĹžemo, ali trebamo one energetske izvore koji e u najmanjoj mjeri vrĹĄiti nasilje nad prirodom i ĹĄtetiti Ĺživim bi ima.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

SAJMOVI: 80. Geneva Motor Show 2010.

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Europa je preboljela krizu

• Središte cjelokupne svjetske automobilske industrije svake godine po etkom ožujka je Ženeva. Od 4. do 14. ožujka održava se tradicionalan Ženevski autosalon po 80. put. Me u medijima iz Hrvatske Auto Stil je, tradicionalno, popratio ovu priredbu te smo se na licu mjesta uvjerili da prolazi krizno stanje koje je nastupilo za auto industriju, te da su pred auto industrijom bolji i vedriji dani.

Ovogodišnji je, jubilarni, 80. Ženevski autosalon najvljen kao “sunce nakon oluje”. Definitivno je nakon prošlogodišnjeg šoka vidljiv napredak i “svjetlo na kraju tunela” te se u europi nazire kraj krize auto industrije. Pri a se, barem zasad, ne može primjeniti i za hrvatsko tržište ije su brojke i dalje u debelom minusu. Broj novinara se primjetno pove ao u odnosu na prošlu godinu tako da je i to jedan od pokazatelja napretka.

Statistika ovog najzna ajnijeg salona u svjetskoj industriji govori da ak 40% posjetitelja nije iz Švicarske, posjetitelji su prošle godine došli sa 5 kontineneata i 93 države.

Od doma ih (švicarskih) posjetitelja 33% ih je sa rncuskog govornog podru ja, 26% sa njema kog govornog podru ja dok je samo 1% sa talijanskog govornog podru ja.

72% posjetitelja su muškarci, 85% posjetitelja je u dobi od 18 do 54 godina, a 1 od 9 posjetitelja namjerava kupiti automobil u ovoj godini.

(Dalibor Flajpan)

Toyotin kompaktni model je obnovljen i s novim linijama predstavljen javnosti. Ovaj je model ve dostupan i u Toyotinim salonima u Hrvatskoj s po etnom cijenom od 99.900 kn za izvedbu s 1,33 litrenim motorom i 99 KS

Nova Alfa kultnog imena do ekala je i prvo javno predstavljanje. Nastala je u suradnji Fiat i Chrysler grupacije, a u prodaju u Europi kre e u travnju

Da ekologiju ne mogu ignorirati ni najuspješniji proizvo a i sportskih automobila, dokaz je Ferrari. Zelena boja automobila daje do znanja o emu se radi. Model je Fiorano opremljen V12 6,0 litrenim motorom snage 620 KS te elektro motorom snage 100 KS. Model još karakterizira i KERS sustav (Kinetic Energy Recovery System) direktno preuzet iz Formula1 modela 2009.

9. ožujka 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vrlo zanimljiv konceptni automobil na kojem se vidi da je ve vrlo blizu serijskog modela. Kroz 6 mjeseci to e biti serijski model koji e se zvati 508 i zamjenit e ak dva modela i to 407 i 607.

Prodaja ovog modela po inje 2011. godine. Osim ovog modela još su dva modela obilježila ovaj štand. To je vrlo atraktivan coupe RC-Z koji se sada serijski model, a vrlo brzo dolazi i na hrvatsko tržište. Drugi je model SR1, potpuno hibridni koncept sportskog automobila krasnog dizajna

Honda je završila jednu od svojih reinkarnacija. CR-Z trebao bi ljubitelje automobila podsjetiti na legendarni model CR-X. Atraktivan coupe vrlo brzo stiže u Europu, pa ga uskoro možemo o ekivati i na našim cestama

Kultna serija renomiranog njema kog proizvo a a po prvi je puta pokazana na jednoj izložbi, mada se prvi primjerci ve nalaze na prometnicama. Pravi odgovor na E-klasu konkurenta Mercedes-Benza najkra i je opis ovog novog modela koji je plijenio mnogo pažnje

Trovratni konceptni automobil koji e biti serijski model u prolje e 2011. godine pokazuje nastojanja Citroëna u bliskoj budu nosti. Nakon modela DS3 Citroën nastavlja s lansiranjem modela svoje kultne DS serije

Potpuno nova Mazda 5 predstavljena je u novoj generaciji. Fleksibilnost i prakti nost ovog modela ostaju neupitne, a dizajn stražnjeg dijela vozila je izmijenjen i tek treba vidjeti reakciju javnosti. Uz ovaj model predstavljena je i renovirana Mazda 6 te kultni model MX-5 koji je za proslavu 20 godina proizvodnje pripremio ograni enu seriju od 2.000 vozila

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT GRANDE PUNTO 1.2, 3 VRATA, 06, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna

Nakon godina naga anja i trogodišnjeg pokazivanja “step by step” Audi je kona no predstavio svoj najmanji model logi nog imena A1. U prodaju u Europi kre e u svibnju s po etnom cijenom u Njema koj od 16.600 eura.

Uz Audi A1 novost je i sportski coupe RS5

Novi koncept iz Hyundaija je uz, sad ve serijski, model ix35 plijenio pažnju javnosti. “Fluidna skulptura” naziv je koncepta koji bi u bližoj budu nosti trebao zamijeniti model Sonata, a prema najavama u Europi bi se trebao zvati i40

SKUTERI: PIAGGIO XEVO 250 ie, 08, crna metalik

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela FIAT DOBLO CARGO 1.4 SX, 08, bijela

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI

Limuzina krasnih linija švedskog proizvo a a ugledala je svjetlo dana. Vrhunska sigurnost i dalje je vodilja pri konstruiranju automobila Volvo. Vrlo brzo ovaj model stiže i na naše tržište

Proizvo a ekskluzivnih automobila iz Velike Britanije napravio je ogroman iskorak i ponudio mikro autombil iz legendarne ergele. Model se zove Cygnet, a baziran je na Toyoti iQ. Unutrašnjost je prekrivena najfinijim materijalima, u skladu s Aston Martinom, i u potpunosti je kožnata

Monovolumen iz Forda specifi nog kupeovskog izgleda krova tako er je predstavljen kao serijski automobil i vrlo brzo dolazi u Hrvatsku. Dvoja stražnja klizna vrata osiguravaju nesmetan ulazak na stražnju klupu. Dva e modela biti u ponudi C-Max (5 sjedala) te Grand C-Max sa sedam sjedala. Veliki je interes javnosti bio i oko novog Focusa koji je pokazan u dvije karoserijske izvedbe ali na europsko tržište dolazi 2011. godine

• BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nova generacija kultnog terenskog automobila renomiranog njema kog proizvo a a predstavljena je u novoj generaciji. Uz benzinsku i dizelsku verziju predstavljena je i hibridna izvedba. Novi je Cayenne S Hybrid opremljen V6 benzinskim motorom snage 333 KS i elektromotorom snage 47 Ks. Uz novi Cayenne predstavljen je i koneptni 918 Spyder Hybrid concept

Novu generaciju Touarega karakterizira manja masa, niži položaj sjedenja, bolje performanse te naravno mnogo ve a razina ekološke osviještenosti. Novi je Touareg predstavljen i kao hibridno vozilo s benzinskim i elektro motorom. Osim Touarega novost je i Polo GTI, Cross Polo, Cross Golf te potpuno novi Sharan

19

Dora 2010.: Ĺ˝igu “izdaoâ€? Ĺžiri Me imurski predstavnici, Ĺ˝iga koji je pjevao s vokalnim sastavom Druge (bilo bi joĹĄ e ektnije da su s njim bili i Bandisti?) i Carla Belovari, vrlo dobro su proĹĄli na ovogodiĹĄnjoj Dori. Feminnem su pobijedile “jednoglasnom“ odlukom Ĺžirija i gledatelja, iako nam nije previĹĄe jasno ĹĄto su svi tako dobro pronaĹĄli u toj “baladi“. Ĺ˝iga je s pjesmom “Blagdani“ odli no proĹĄao kod gledatelja. Bio je drugi u glasovanju gledatelja, ali njegovu pjesmu loĹĄe je ocijenio Ĺžiri i smjestio ga tek u sredinu

Grupa Feminnem putuje u Moskvu

poretka. Na kraju mu je 15 bodova gledatelja uz “nekoliko“ Ĺžirija donijelo visoko peto mjesto.

Carla Belovari ostvarila je tako er dobar plasman. Na kraju je zauzela 10. mjesto.

Feminnenke su ina e ve nastupale na Eurosongu, ali za BiH. Ĺ to mogu u initi u Moskvi?

To je teĹĄko predvidjeti, ali nismo previĹĄe veliki optimisti za ovaj “pjesmuljak“.

Nekako nam se ini da bi na takvom natjecanju viĹĄe sjela neka autohtona pjesma “Jobrni je jobrni“, pa ak i naĹĄ Ĺ˝iga.

SUPER MISS I MISTER ME IMURJA

Dvadesetoga oĹžujka na Maloj sceni CZK-a U subotu 20. oĹžujka na Maloj sceni Centra za kulturu u akovcu odrĹžat e se prvi izbor u naĹĄoj zemlji pod nazivom “Super miss i mister Me imurjaâ€?. Razlikuje se u mnogo emu od svih ostalih natjecanja ljepote, jer nosi kompleksnost u kojoj natje-

catelji maksimalno iskazuju svoju slobodu i osobnost. Naime, od odje e, pristupa, pa do snalaĹžljivosti, zanimljive su kuĹĄnje na koje e biti stavljeni natjecatelji. Zadaci poput “spikanjaâ€?, poznavanja aktualnih doga anja iz ĹĄoubiznisa, recepata, iskazivanje talenata

samo su dio palete zadataka na samom izboru.

Kako su pripreme u punom jeku, moĹžemo najaviti da e sudionike urediti Mi styling Siple, dok e uz nagrade Briljanta pobjednica primiti i nov anu nagradu Euroherca. Program e voditi Mateja GoĹĄ iej, dok e

svoje glazbeno umije e prezentirati dvije mlade akov anke, Rea Guterman i Merljina LjuĹĄaj koja je proĹĄle godine uspjeĹĄno debitirala na MEF-u, ali i nedavno u emisiji “Hrvatska traĹži zvijezduâ€?, uĹĄavĹĄi za sad me u sto najboljih. Po etak programa zakazan je za 20 sati.

TOP 20 01. JoĹĄ uvijek sanjam da smo zajedno

TOP LISTA DOMA IH

TOĹ E PROESKI 02. BALADA - CRVENA JABUKA

01. U ast svim dobrim ljudima

03. DOLINA SUNCA - ACTORS BAND

DraĹžen Ze i

04. KO JE TU LUD - PROTOKOOL

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

05. SUNCE - FILIP DIZDAR

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

06. KRUG ŽIVOTA - MARIO HULJEV

04. Vjerujem u an ele

07. SADA OSJE AM TO - CARLA BELOVARI

Oliver Dragojevi

08. IZNAD KROVOVA - NINA ROMI

05. Danijela as -

09. FTI EK VELI

Danijela Mar novi

LEINER, HRNJAK.....Deadlock

06. Odijelo - Jole

10. ME IMURSKI BLUES - KOM3DIJA

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Ce nski

FORMULA 13

09. Nemam pojma

01. EVERYBODY HURTS - HELPING HAITI

Bojan JambroĹĄi

02. I WANT YOU - KINGS OF LEON

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. IF WE EVER MEET AGAIN

TOP LISTA STRANIH

TIMBALAND feat. KATY PERRY 04. TRACKS OF MY TEARS - ROD STEWART

01. RIHANA

05. SOLDIER OF LOVE - SADE

RUSSIAN ROULETTE

06. WAR MACHINE - AC/DC

02. BEYONCE

07. YOUN FOREVER - JAY-Z feat. MR. HUDSON

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

08. WALK WITH YOU

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

RINGO STARR& PAUL McCARTNEY

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. 21ST CENTURY BREAKDOWN - G. DAY

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. FIREFLIES - OWL CITY

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS

TOP LISTA 01. BLACK EYED PEAS - Rock That Body 02. SIDNEY SAMNSON Riverside

TOP LISTA DOMA IH 03. TIMBALAND If We Ever Meet Again Ft. KATTY PERRY 04. PITBULL - Pearly Gates Ft. NAYER 05. IYAZ - Replay 06. STEVE AOKI - Im In The House 07. AMY MACDONALD Don’t Tell Me That Its Over 08. RIHANNA - Rude Boy 09. JASON DERULO Whatcha Say 10. JAY Z Young Forever Ft. MR HUDSON

Dernek uz Halida BeĹĄli a u akovcu

TJEDNI KALORIFER

ĹĄto manje od tri sata u akove koj dvorani Graditeljske ĹĄkole.

Koncert je bio “proĹĄaranâ€? njegovim novim i starim hitovima, nije se ekalo “usijanjeâ€? ve je od po etka odmah “udarioâ€? u glavu i krenuo sa svojim najpoznatijima pjesmama, od “Devedeseteâ€?, “Miljackeâ€?, Prvog poljupcaâ€?, pa sve do starih narodnja kih hitova poput “Zlatnih strunaâ€? i “Pjevajte neĹĄto narodno ...â€?

Svi koji su u subotu pjevali s Halidom kaĹžu da je bilo nezaboravno, ak bolje nego u Zagrebu. Uostalom, ako je poznavanje njegova glazbenog opusa stvar op e kulture, kao ĹĄto je prije nekoliko godina bilo “inâ€? sluĹĄati Gibonnija, onda je ono ĹĄto se dogodilo ove subote u akovcu posve o ekivano.

Osim toga, reportaĹže o Halidu BeĹĄli u donose status koji

nemaju brojni drugi pjeva i sli nog kova i kaĹžu da je Halid “dobar ovjekâ€? i “velika duĹĄaâ€?, kojeg krasi bosanski ĹĄarm stare ĹĄkole.

I onda viĹĄe to nije “obi an narodnjakâ€?, nego neĹĄto “viĹĄeâ€?.

Ako nam je to “opravdanjeâ€? za sluĹĄanje narodnjaka, onda je razlog zaista - najbolji mogu i.

(D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

Marino

Anna

Halid BeĹĄli sasvim sigurno nije kriv ĹĄto je njegova popularnost u Hrvatskoj u kratkom vremenu iznenada narasla od nule do sto (u vrijeme ex-yu scenom su uglavnom kad je u pitanju narodnja ki melos vladali neki drugi likovi), niti ĹĄto u njegovom narodnom melosu te bezazlenim parolama o nesretnim ljubavima sudbinskim susretima i kavanskom o ajavanju na tisu e mladih vidi vrhunsku umjetnost. BeĹĄli ev spektakularni dernek ozna io je definitivni vrhunac narodnja kog ludila koje je u zadnjih nekoliko godina okupiralo ovdaĹĄnji eter, a iz jure ih automobila preselilo se u kafi e, medije i velike koncertne dvorane.

Komentar koji je ugledao svjetlo dana poslije koncerta u zagreba koj Areni najbolje moĹže opisati ozra je stvorene proĹĄle subote u akovcu. Oko 3.500 anova Halida BeĹĄli a zborski su u transu otpjevali i otplesali u ne-

ě•ź Kako u tedjeti na

Dobro je znati 43

"

# $ $$$

KUΔNI PRORAUN - Hrvati su poznati kao oni koji znaËajan dio kuÊnog proraËuna troπe na raËune za telekomunikacijske usluge...

internetu i telefonu HR.DUO paketi iz Iskona donose zna ajnu u tedu ku nog prora una premda navike ostaju iste Kriza nas je natjerala da svaku kunu, prije nego πto je pustimo iz novËanika, okrenemo dva puta. Hrvati su poznati kao oni koji znaËajan dio kuÊnog proraËuna troπe na raËune za telekomunikacijske usluge. Po tome su prvi u regiji. Ako veÊ niste, eto razloga da razmislite koliko mjeseËno troπite na telefon i internet.

200 ili viπe Pretpostavimo da je rijeË o dvjestotinjak kuna, kod nekih sigurno i viπe. Dobro je zapitati se πto dobivate za to i koliko dodatno plaÊate internet i razgovore. Obzirom da za veÊinu nema πanse da se odrekne navedenih usluga, a bilo bi i malo Ëudno u danaπnje vrijeme Ìivjeti bez interneta i telefona, ipak, ne mora ostati sve po starom. Dobar razlog za promjenu su Iskonovi HR.DUO paketi koji veÊ na mjeseËnoj razini donose vidljive uπtede.

Što odabrati U Iskonu nude tri paketa pod nazivom HR.DUO. U svakom od njih zapakiran je internet Ëija je potroπnja neograniËe-

Jedan od naËina uπtede kuÊnog proraËuna je smanjenje troπkova telefona i interneta

POSLOVNI OGLAS

na, poznat joĎ€ pod nazivom „flat“. Uz flat internet tu su i razliĂ‹ite koliĂ‹ine besplatnih razgovora kao i internet brzine.

Krenimo redom. HR.DUO Smart namijenjen je kuÊanstvima koja spadaju u kategoriju umjerenih kad je potroπnja u pitanju. Za svega 119,00 kn korisnici HR.DUO Smart paketa kod Iskona dobivaju flat internet, a πto se tiËe telefona, 200 minuta trebalo bi pokriti potrebe onih

Uz HR.DUO paket UNLIMITED telefoniranje i surfanje omoguÊuje potpunu kontrolu raËuna

Cjenik Iskonovih HR.DUO paketa (PDV ukljuËen)

raju preko telefona, u paket je ukljuËeno 100 minuta razgovora.

HR.DUO PAKET

U Ă‹emu je kvaka

CIJENA

UKLJUÂťENO

119,00 kn

쑲 flat internet 쑲 brzina 1 Mbps 쑲 200 minuta razgovora 쑲 1 meunarodni friend broj

SURF

159,99

쑲 flat internet 쑲 brzina 4 Mbps 쑲 100 minuta razgovora

UNLIMITED

219,00

SMART

kn kn

쑲 flat internet 쑲 brzina 4 Mbps 쑲 neograniËeno telefoniranje prema fiksnim nacionalnim mreÌama 쑲 3 meunarodna friend broja

I sve je to odliËno ako niste potpuni ovisnik o telekomunikacijskim uslugama. Puno priËate, joπ viπe surfate. Nema pomoÊi? Ima. Ne morate se odreÊi svojih navika. Ostanite to πto jeste, no ipak razmislite o HR.DUO paketu Unlimited. U njemu je sve flat. Internet nema ograniËenja, a i za razgovore - samo je nebo granica jer paket ukljuËuje neograniËeno telefoniranje prema fiksnim nacionalnim mreÌama. Korisnici Unlimited paketa obvezuju se jedino pri tome na razumno koriπtenje, u skladu s Iskono-

vim principima fer potroπnje.

Ako ste iznad takvog prosjeka, mora da radite na telefonskoj centrali ili se ne viate dovoljno s ljudima. I u ovom paketu u Iskonu su mislili na vaπe prijatelje u inozemstvu, moÌete ih imati Ëak tri s kojima razgovarate po niÌim cijenama. Korisnici HR.DUO paketa moraju se jedino pripremiti na to da Êe dobivati dva telefonska raËuna jedan od Iskona za HR.DUO i dodatni od T-Coma kao naknadu za telefonsku liniju. RijeË je o dodatnih 73,80 kn mjeseËno, ako se ne koriste nikakve dodatne opcije.

Kada se sve zbroji i oduzme, na kraju dana ipak vrijedi razmisliti o promijeni. Ima negdje neka kvaka? Nema.

Tri paketa u Iskonovoj ponudi koji ne priËaju jako puno, ali se ipak povremeno Ëuju sa svojima. Obzirom da nas veÊina ima nekoga u inozemstvu s kojima se, zbog cijene poziva, ne Ëujemo baπ tako Ëesto koliko bismo htjeli, Iskon je u navedenom paketu

osigurao i moguÊnost aktivacije jednog meunarodnog broja prema kojem razgovarate po cijeni nacionalnih poziva. Ako spadate u grupu onih koji nemaju previπe strpljenja dok surfaju internetom jer im je brzina interneta

izuzetno vaÌna, a ne Ìele se zamarati koliËinom prometa kojeg su potroπili, vaπ najbolji izbor je HR.DUO Surf. Uz brzinu od 4 Mbps i flat internet surfaj koliko hoÊeπ, bez brige i pameti. Kako i pravi surferi povremeno razgova-

Iskon je pro irio svoju ponudu paketa pod nazivom HR.DUO koji su dostupni u cijeloj Hrvatskoj. Ovisno o potrebama, korisnici mogu izabrati izme u tri nova paketa: Smart, Surf i Unlimited. Sva tri paketa uklju uju neograni en pristup internetu - flat internet, a me usobno se razlikuju obzirom na razli ite internet brzine i mogu nosti telefoniranja koje su uklju ene u pakete.

44

Dobro je znati

"

# $ $$$

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

I. HNL - Me imurje razo aralo protiv otpisanih Sesve ana

III. HNL-ISTOK

Ljulja li se stolica treneru Bogdanu?

Sjajni Preložani, “vatreni” sraz Nedeli a i NAŠK-a

Croatia iz Sesveta koju prati tek „rodbina igra a“ u Kranj evi evoj ulici svladala je Me imurje.

Tako je sastav Sre ka Bogdana kompromitirao dobru igru iz Pule. Me imurje je tek solidno odigralo prvo poluvrijeme. Ali, nakon velikog promašaja Vuke primili su zgoditak. Uskoro i drugi i Croatia je na poluvremenu imala 2:0.

U nastavku je Me imurje preko Golubovi a smanjilo vodstvo doma ina, ali do kraja utakmice nije uspjelo barem poravnati rezultat.

Uglavnom su to bili stihijski i jalovi napadi Me imurja bez konkretnih prilika, sasvim suprotno nego u Puli. Na kraju je zabilježen poraz 2:1.

Dva lica Me imurja. Ovo loše kao da je nagovješteno protiv Mladosti iz Preloga kad je prvoligaš izgubio od tre eligaša. Tako je bilo i ovaj put. Poraženi su od sigurnog drugoligaša. Sre om i ostali klubovi u ugroženoj zoni loše su odigrali, osim Istre koja je slavila kod Varteksa koji je o ito zbog katastrofalne loše inancijske situacije u ogromnim problemima.

Ina e, trener Bogdan je protiv slabašnog suparnika kao što je Croatia postavio isuviše obrambe-

nu formaciju. U igri je bilo previše stopera, bez pravih bo nih igra a i to se itekako osjetilo. Nije bilo prave igre i to su glasno komentirali svi poslije utakmice.

Uprava nezadovoljna U ponedjeljak nakon što je dva put odga ana na kraju je održana “minijaturna” redovna klupska pressica. Kako neslužbeno saznajemo dva uzastopna poraza protiv slabijih suparnika (prijateljska Mladost i prvenstva Croatia) uzdrmali su položaj trenera Bogdana. Naime, Uprava je nezadovoljna s prikazanom igrom, ali i nekim nelogi nim potezima u utakmici protiv protivnika kojeg se trebalo dobiti. Nikakvih službenih priop enja iz kluba pak ne e biti sve do srijede, kada zasjeda IO kluba nakon kojeg e biti javnost obaviještena o kona nim odlukama kratko je priop eno na pressici. Što se iza toga krije ostaje za vidjeti.

U subotu Me imurje s po etkom u 15 sati igra prvu doma u prvenstvenu utakmicu u nastavku prvenstva protiv jakog Osijeka u akovcu.

(DZ)

CROATIA SESVETE – ME IMURJE 2:1 ZAGREB. Sudac: Davor Grizelj (Vinkovci). Pomo nici: Krs evi i Ivankovi . etvr sudac: Šunji .

Delegat: Šutalo.

Strijelci: 1:0 Pokraj i (31), 2:0 Zubak (43), 2:1 Vuka (72-11m).

CRO. SESVETE: Banovi , Šušak, Mus, Agi , Bljai , Puškari (od 69. Dizdarevi ), Gaja, Bošnjak, Pokraj i , Zubak (od 80. Trupac), Peji (od 90.

Lon ar). Trener: Jerkovi .

ME IMURJE: Vuljanko, Andre Silva (od 46. Kova ), Amuri, Valen , Bubalo, Aganovi , Darmopil, Eliomar (od 68. Plan ), Grgi (od 59. Žuljevi ), Golubovi , Vuka. Trener: Bogdan. Žu kartoni: Guja, Agi , Šušak, Bubalo, Zubak, Vuka.

Igra utakmice: Ivan Banovi .

TABLICA 1. Dinamo 2. Cibalia 3. Šibenik 4. Hajduk 5. Karlovac 6. Osijek 7. Lokomo va 8. Sl. Belupo 9. Rijeka 10. Inter 11. Varteks 12. Zadar 13. Me imurje 14. Istra 1961 15. Zagreb 16. Cro. Sesvete 17. Sloboda 18. Gra ar Vod.

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

14 10 10 10 9 9 10 8 6 6 5 5 6 4 4 2 3 3

3 7 5 4 6 4 1 6 7 2 5 5 2 4 3 4 3 1

2 2 4 5 4 6 8 5 6 11 9 9 11 11 12 13 13 15

58:10 29:9 21:20 31:13 21:13 35:27 24:23 32:33 30:28 24:32 19:29 16:29 24:41 18:33 25:37 19:49 23:45 15:56

45 37 35 34 33 31 31 30 25 20 20 20 20 16 15 10 12 10

Koliko zna i povratak Stjepana Krznara u mom ad Mladosti pokazalo je gostovanje u Osijeku kod Gra i ar-Vodovoda. Na otvaranju sezone Preložani izgledaju puno bolje nego prošle jeseni.

Bodovi na gostovanju u ovoj ligi ne osvajaju se lako, a na kontu Mladosti su nakon dva kola u nastavku prvenstva ak 4. Krznar je dva put asistirao protiv Gra i ar Vodovoda i to je urodilo s dva zgoditka. Zabili su “preporo eni” Hižman u 27. minuti i Sabol u 62.

Ina e, da suci ne maze Preložani pokazao je i ovaj susret, jer im nije dosu en o iti penal. Tako er se istaknuo doma i vratar kad je obranio na kraju nevjerojatno nakon sjajno izra ene preloške akcije. Uglavnom, prava muška partija Mladost koja najavljuje bodovno puno bogatije prolje e.

Me utim, nastavak sezone ne e biti nimalo jednostavan, jer u subotu u Prelog stiže imenjak iz Cernika koji ima odli nu mom ad. Utakmica je u 14.30 h.

Novi doma i poraz Nedeliš a Svega, pa i malo nogometa, bilo je u Dunjkovcu-Pretetincu ovog vikenda, kad je doma e Nedeliš e do ekalo naši ki NAŠK. Nakon 90 odigranih minuta svakako su sretniji bili gosti, koji

su ku i zasluženo ponijeli tri boda.

Sve drugo, od su enja preko slabije predstave doma ih nogometaša pa do tri isklju enja, je za zaboraviti.

Gosti su, o ito, u Me imurje došli s ozbiljnom namjerom, što su i pokazali u šestoj minuti postigavši gol. Sudac Berak poništio ga je me utim, a prigovore nije želio uti.

Nepravdu su potom osjetili i doma i nogometaši, jer je u najmanje dva navrata za njih mogao biti dosu en penal, nakon prekršaja gostiju nad Bujani em i Treskom, no suda ka fu ka ostaje nijema.

Ono što sudac jest sankcionirao bilo je naguravanje ukesa i Horvateka, momci su poslani na hla enje u 16. minuti susreta, a ostalima je na travnjaku ostalo više mjesta.

To su bolje iskoristili gosti, koji su se prvi pribrali i po eli igrati kako valja, te u 35. minuti poveli. Situaciju je zapo eo Tor i pokušavši matirati vratara Posavca no lopta se odbija od vratnice, no spreman je Draži kojem nije bio problem pospremiti je na pravo mjesto.

U drugom dijelu utakmice bolje kre u doma i nogometaši, vratara Banovi a proteže odli nim udarcem Jagec, a gostuju i je gol, ne i mrežu, zatresao šut Zavrtnika koji se odbio od okvira. Dodatna je pomo , uz dignut tempo igre, doma ima trebalo biti i još jedno isklju enje kod

NOVI GOSTUJU I PORAZ MKA*IPC

U Sisku minus dva za akov ane Mom ad MKA*IPC-a stigla je u Sisak stigla je desetkovana. Ve duže vrijeme zbog bolova u koljenu nema Josipa Pažina, Mateja Pašali a je napala viroza, pa nije ni putovao, dok su vratar Tomislav Sladoljev i Igor Kara i bili u sastavu, ali zbog ozljeda Sladoljev nije ni ulazio u igru, dok je Kara i mogao odigrati samo desetak minuta. Dodamo li tome da je po etkom drugog poluvremena Danijel Mesari zatražio izmjenu tako er zbog ozljede, onda je jasno što je sprije ilo akov ane u ostvarenju boljeg rezultata od 30-28(14-14) poraza.

Dobar po etak Usprkos svemu cijelo prvo poluvrijeme mom ad MKA*IPC-a bila je u vodstvu. ak sedam puta imala je po dva pogotka prednosti, ali je jednako toliko rezultat bio izjedna avan. Briljirao je vratar Mislav Lon ar, koji je nakon utakmice s Pore om, još jednom pokazao da je u sjajnoj formi.

Obrana je djelovala vrlo vrsto i pokretljvo, tako da Sis ani nisu imali protuigru s kojom bi pre-

Ostali rezultati: Medveš ak 23 (12) – Bjelovar 22 (11); Metkovi 33 (17) – EMC Split 33 (19); Zamet 21 (11) – Nexe 32 (15); Osijek 24 (13) – Buzet 31 (15); Moslvina 37 (18) – Varteks DC 33 (13); Pore 31 (13) – Dubrava 27 (12).

uzeli inicijativu. Velika je šteta da akov ani dobru igru i sva vodstva nisu uspjeli kapitalizirati i napraviti neku ve u razliku. Donekle je tome razlog i drugi sisa ki vratar Josip Somi koji je zamijenio indisponiranog Bou eka. Skinuo je nekoliko zicera i u samo nekolikominuta nanizao je pet obrana. Do konca dvoboja sakupio ih je ukupno 11.

TABLICA 1. Cro. Osig.

17 17 0 0 666:432 34

2. Nexe

20 16 0 4 673:549 32

3. Siscia

20 12 2 6 587:538 26

Pad koncentracije u drugom dijelu

4. Pore

20 11 2 7 595:553 24

5. MKA IPC

20 11 1 8 571:542 23

Do 36.minute gosti su držali vodstvo, ali tada dolazi do naglog pada koncentracije, doma in realizita nekoliko kontri i u desetak minuta rješava utakmicu. U 54. minuti bilo je visokih, gotovo nedostižnih 28-22 i teško je bilo povjerovati u neki preokret. Ni u takvoj bezizglednoj situaciji akov ani se nisu predavali. Napravili su 4-0 i utakmicu odveli (gotovo) u neizvjesnu završnicu. Da se utakmica još više ne zakomplicira pomogla su i isklju enja Varge i Zadravca, tako da je posljednje tri minute MKA*IPC igrao s igra em manje. Ipak se uspjelo sti i

6. Buzet

20 9 3 8 522:529 21

7. Metkovi

20 8 4 8 548:566 20

na pogodak zaostatka (28-29), ali do kraja je ostalo samo nekoliko sekundi koje su Sis ani iskoristili za još jedan pogodak.

Uz vratara Lon ara svakako treba pohvaliti igru Ivora Vidakovi a, koji se nakon 18 mjeseci izbivanja s terena zbog dvije operacije križnih ligamenata, sjajno vratio. U samo dvije minute postigao je tri prekrasna pogotka i brzo je bilo jasno koliko je MKA*IPC izgubio njegovim neigranjem.

Ali, moramo koektno priznati

da za trenera Borkovi a nije bilo razloga mijenjati &avara na lijevom krilu, koji je uz veliki posao u obrani postigao i pet pogodaka i pet pokušaja.

Stiže Varteks Sljede e subote u akovec dolazi Moslavina, posljednja mom ad s prvenstvene ljestvice, ali mom ad koja se tijekom zime poja ala i koja nakon pobjede protiv Varteksa traži svaku priliku za bijeg sa dna. (DO)

8. Karlovac

19 8 2 9 515:539 18

9. Bjelovar

19 8 1 10 534:561 17

10. Medveš ak

20 8 1 11 550:589 17

11. Zamet

20 7 3 10 517:558 17

12. Varteks DC

20 6 4 10 604:622 16

13. Dubrava

20 7 2 11 545:609 16

14. EMC Split

19 5 3 11 507:588 13

15. Osijek

20 6 0 14 583:635 12

16. Moslavina

20 3 2 15 525:632 8

Parovi 21. kola: Medveš ak NFD – Croatia Osig.; Bjelovar – Metkovi ; EMC Split – Pore ; Dubrava – Siscia; MKA IPC akovec – Moslavina; Varteks DC – Osijek; Buzet – Zamet; Nexe – Karlovac.

gostiju, kad je u 60. minuti drugi žuti karton dobio Tominac.

Dominacija Nedeliš ana na travnjaku o ita je, ali jalova, a prilike koje su imali Treska i Belovi ostaju bez rezultatskog u inka.

Gosti pametno ekaju priliku iz kontranapada, a kona no i uspijevaju u tome pet minuta pred kraj, kad je precizan za 0:2 bio Tor i .

Nedeliš u ne preostaje drugo nego tražiti bodove u gostima, a u idu em kolu putuju u Osijek k Olimpiji. Ta osje ka ekipa ima svega tri boda više od naših predstavnika, pa ne bi trebala biti nepobjediva, no Nedeliš u e svakako nedostajati isklju eni ukes. (Dejan Zrna i Ivana Strahija)

TABLICA 1. Lipik 2. Slavija 3. Grani ar 4. MV Croa a 5. Bjelovar 6. Mladost (C) 7. akovo 8. Croa a ( ) 9. Beliš e 10. Olimpija 11. NAŠK 12. Višnjevac 13. Križevci 14. Nedeliš e 15. Mladost (P) 16. Koprivnica 17. Sloboda 18. Gra ar Vod.

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

12 11 10 10 8 8 9 8 8 7 7 6 7 7 6 5 3 3

3 2 4 2 8 7 4 6 4 5 4 6 2 2 4 5 3 1

4 6 5 7 3 4 6 5 7 7 8 7 10 10 9 9 13 15

52:23 33:29 36:28 45:27 35:19 31:22 27:25 34:23 22:18 38:34 26:32 21:24 26:34 29:38 18:30 21:25 23:45 15:56

39 35 34 32 32 31 31 30 28 26 25 24 23 23 22 20 12 10

PRVA HRL Preložani izgubili kod ku e

Županja prejaka Kad se kod ku e primi 35 golova teško je o ekivati pobjedu. To se dogodilo preloškim rukometašima u susretu protiv tradicionalnog rivala - Županje. Gosti su odnijeli pobjedu s pet golova razlike 30:35. Me utim, kako u ostalim utakmicama preloški protivnici u donjem dijelu tablice tako er uglavnom nisu bili uspješni, Preložani i dalje drže vrlo solidnu 10. poziciju prvoligaške tablice.

Rezultati 17. kola: Zadar - akovo 43:23, Umag - Kaštela 34:34, Gorica - Solin 26:21, Slatina - Crikvenica 26:39, Arena - Ivan ica 31:27, Senj Trilj 29:22, Prelog - Županja 30:35.

Na vrhu tablice je i dalje velika gužva jer ak tri kluba na elu tablice imaju isti broj bodova: Zadar, Gorica i Crikvenica.

(DZ)

9. ožujka 2010.

KUP Me imurskog nogometnog saveza

NOVOSTI IZ MNS-a

Trenersko predavanje u etvrtak Pozivaju se treneri svih klubova Me imurskih liga da se odazovu na trenersko predavanje. Predavanje e se održati 11. ožujka ( etvrtak) s po etkom u 18 sati u akovcu, prostorije restorana Auto Stop. Predava e biti trener NK Me imurje Sre ko Bogdan. Nazo nost predavanju je uvjet za dobivanje licence trenerima za vo enje mom adi u proljetnom dijelu 2010.

Suci imaju provjeru u nedjelju Provjera tjelesne spremnosti svih sudaca na listama Me imurskih liga održat e se 14. ožujka (nedjelja) s po etkom u 8,30 sati na stadionu SRC Mladost u akovcu.

Dvije pobjede mladih selekcija Hrvatske Me imurski nogometni savez i NK Bratstvo Savska Ves, te NK Omladinac Novo Selo Rok, bili su doma in me unarodnih prijateljskih utakmica Hrvatske i Ma arske. U Savskoj Vesi igrale su selekcije U-19. Hrvatska je slavila pobjedu 1:0, iako su Ma ari bili bolji. Uostalom, ova selekcija je nasljednica njihove postave koja je bila 4. u svijetu u U-17.

Sretna pobjeda Hrvatske. I druga hrvatska selekcija U-17 slavila je pobjedu identi nim rezultatom u N. Selu Rok. Svladali su svoje vršnjake iz Ma arski, ali potpuno zasluženo 1:0. Doma ini obje utakmice bili su na visokom nivou i iznenada dobivenu organizaciju obavili na vrhunski na in.

Utakmice selekcija Selekcije MNS U-13 (1997.) i U-14 (1996.) održat e se u Pribislavcu dana 11.03.2010.( etvrtak) s po etkom u 14 i 15 sati.

akovec bolji od Kotorip ana GRANI AR – AKOVEC 2:4 (1:1) KOTORIBA. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Damir Fodor (Slakovec), Radovan Posedi (Puš ine).

Delegat: Zvonko Novakovi .

Strijelci: 0:1 J. Novak (2), 1:1 Marko Matulin (27), 1:2 K. Balent (47), 1:3 Begovi (84), 2:3 Habuš (88), 2:4 J. Novak (90).

GRANI AR: Tropšek, Radmani , Fundak, Gorupi , Trstenjak, Habuš, Marko Matulin, Hertelendi (od 14. Vuku ), ižmešija, F. Kos (od 61. La n), V. Kos. Trener: Branko Lipi .

AKOVEC: Petkovi , V. Pintari (od 66. Murkovi ), N. Pintari (od 57. M. Novak), Malovi , Antonovi , Vlah (od 87. Hadži ), Bobi anec, Balent, Bukal, Simon, J. Novak. Žu kartoni: Habuš, Trstenjak, F. Kos (Grani ar), Hadži , Malovi , Murkovi , Pintari ( akovec).

Crveni karton: Lipi (Grani ar).

SPARTAK – SLOBODA (S) 1:2 (0:2)

Jurica Novak zabio je za akovec i u Kotoribi U derbi susretu etvrtfinala Me imurskog nogometnog kupa, pobjeda akovca u Kotoribi.

Bila je to uzbudljiva utakmica sve do njezine završnice u kojoj su akov ani ipak stigli do kona ne pobjede od 4:2. U mom adi akovca koja je popunjena uglavnom izlaznim juniorima Me imurja s nekoliko igra a iz

prvog dijela sezone bilo je više raspoloženih pojedinaca, dok se u doma im redovima osjetio nedostatak standardnih Pavelija i Matoteka.

U drugom susretu Slakov ani su prošli dalje. Poveli su s 2:0 u M. Subotici, da bi onda doma in pred samu završnicu smanjio. Me utim, nije uspio

poravnati i izboriti dodatne jedanaesterce.

Preostale dvije utakmice igraju se ove nedjelje u 15 sati. U Ivanovcu doma a Mladost ugoš uje Sokol iz Vratišinca, dok je M. Mihaljevec doma in Centrometalu. Protivnik boljem iz prvog para bit e akovec, a drugom Sloboda Slakovec. (DZ)

MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Suci: Ma ja Horvat (Savska Ves), Borut Križari (Ivanovec), Dario Bubek (Pribislavec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci:0:1Levec(18),0:2Srnec(32),1:2Šegovi (74).

SPARTAK: Vaš, T. Bari (od 46. Šegovi ), Mihalic (od 46. Pasler), G. Križai ), Cvetko, D. Križai , Vrbanec, Orši , Novosel, Hali (od 67. Opa ak), Lackovi . Trener: Tomica Šestan.

SLOBODA: Kolar, Buhanec, Angel (od 73. Petek), Kamenar, Levec, Katanec, Srnec, Borko, Goricaj, Novak (od 56. Hergo ), Petek (od 78. Tkalec). Žu kartoni: G. Križai (Spartak), Novak, Kamenar, Buhanec (Sloboda).

9. ožujka 2010.

ZAHVALJUJU I odli nim uvjetima na stadionu Milenium za novu sezonu pripremaju se najbolji svjetski spidvejaši

Nicki Pedersen trenirao u D. Kraljevcu Aktualni svjetski prvak Danac Nicki Pedersen od srijede 3. do petka 5. ožujka zajedno s danskom reprezentacijom trenirao je u Donjem Kraljevcu na stadionu Milenium.

To najbolje svjedo i kakav je zna aj što je SK Unia D. Kraljevec i stadion Milenium ove godine doma in najja oj svjetskoj speedway utrci - Grand Prixu, kao i injenica što e uo i po etka nove speedway sezone veliki broj ponajboljih svjetskih spidvejaša trenirati na ovoj stazi, a to e se ponavljati sve do Grand Prix utrke.

Ina e, voza i iz Speedway kluba Unia prvi trening odradili su prvi treninge ove godine na Mileniumu i tako otvorili sezonu.

Bio je to prvi trening održan u Europi, jer samo je ova staza toliko dobro održavana i spremna za uporabu na niskim temperaturama. Staza je iznajmljena klubovima, reprezentacijama i voza ima cijeli mjesec, tako e ovdje trenirati svjetske speedway zvijezde poput Leigh Adamsa, Nicki Pedersena, Sebastiana Ulameka i mnogih drugih.

Pavlic: Kod nas sve spremno za trening Zvonimir Pavlic, “alfa i omega” SK Unia kaže da su u klubu što se ti e pripreme staze u punom pogonu ve krajem sije nja i sada tijekom cijele ve eri, kako bi što prije staza bila osposobljena za trening..

- Stazu smo ure ivali cijeli mjesec, skinuli snijeg s površine, navozili suhi materijal. Sva raspoloživa sredstva iz irme nalaze se na stazi, od kamiona, bagera, gredera i traktora. Mislim da e ovo biti odli an po etak sezone, a prednost kakvu imamo ovdje, klimatsku i tehni ku, uvidjeli su voza i iz cijele Europe. Jedini smo stadion gdje se trenira ve u velja i, najranije se otvara staza u Italiji, i to tek krajem ožujka.

Vrijeme u Poljskoj je najhladnije u povijesti, sa snijegom i vrlo niskim temperaturama pa svi isprobavaju motore kod nas, zadovoljno isti e Zvonko.

Pedersen oduševljen Prvi su stigli spidvejaši iz poljskog kluba Unia Leszno za

kojeg vozi Jurica Pavlic, a zatim spidvejaši iz Skandinavije iz Danske i Švedske, poznata ime-

na svjetskog speedwaya poput: Risagera, Vissinga, Lindbacka, Gjedde..

Najviše pozornosti u ovom trenutku zasigurno pak je pobudio dolazak aktualnog svjet-

skog prvaka Nicki Pedersena i cijele danske reprezentacije.

Veseli i podatak da jedolazak i trening na Mileniumu najavljen je i na Pedersenovoj Internet stranici, što zasigurno tako er ima težinu.

Aktualni svjetski prvak Nicki Pedersen nije krio oduševljenje odli no pripremljenom stazom i odra enim u tri dana na Mileniumu...

- Stadion je super, nisam o ekivao nešto ovakvo. Zapravo nisam ni znao kamo idem, a onda me do ekalo ugodno iznena enje! Staza je bila savršeno pripremljena, isprobao sam sve motore na startu i u vožnji, svakako u do i slijede e godine na trening!

A u ovoj sezoni emo se još vidjeti, naravno, na Grand Prix-u, rekao je zadovoljan odra enim sjajni danski voza .

Na Mileniumu su stvoreni kvalitetni uvjeti za trening za razliku od ostatka Europe, posebice poljske klubovi, pa e tako u D. Kraljevcu trenirati ponajbolji klubovi iz poljske Extra lige: Zielona Gora, Gorzow, Torun, Gdansk...

(D. Zrna)

STRELI ARI KATARINE ZRINSKI osvojili devet medalja na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske

Štrukelj i Cmre ak najbolji seniori u Hrvatskoj

etiri pojedina na naslova, tri viceprvaka i dva tre a mjesta, k tome dvije zlatne ekipe i jedna bron ana Dosad najbrojnije Prvenstvo Hrvatske u streli arstvu u dvorani sa 48 klubova iz Hrvatske održano je prošli vikend u Novom Marofu u sportskoj dvorani Ljubeš ica.

Hrvatski streli arski Savez i doma in turnira «Grebengradski streli ari» odli no su organizirali Prvenstvo Hrvatske s dosada najbrojnijim u esnicima, od preko 200 streli ara u stilovima: olimpijski, standardni, goli, složeni i tradicionalni luk.

Streli are «Katarine Zrinski» iz akovca predstavljalo je jedanaest streli ara, a iz Prelog tri natjecatelja. Prvog dana prvenstva, natjecali su se streli ari olimpijskog i standardnog luka.

Me imurski streli ari ponovno blistali Seniorski prvak Hrvatske u ga anju olimpijskim lukom ponovno je Krešimir Štrukelj, koji u konkurenciji 33 streli ara svladao sve svoje suparnike. Me imursko streli arstvo ima i juniorskog viceprvaka - Igora Markovi , njemu pak greška na nosa u strijele odnosi prvo mjesto. Vanda Kipke me u kadetkinjama standardnog luka osvaja zlato i titulu prvakinje Hrvatske, dok kadet Stefan Šalamon osvaja broncu.

Ekipa juniora olimpijskog luka u sastavu Igor Markovi , Luka Leva i i Fran Ivan i glatko osvajaju titulu ekipnog

Osvaja i medalje SK Katarine Zrinski

prvaka Hrvatske, dok seniorskoj ekipi to ne uspijeva. Zbog bolesti Nikolu Kova a mijenja Ozren Urem, pa ekipi K. Zrinski nedostaje desetak krugova, te se mora zadovoljiti s tre om pozicijom, iza ekipa Siska i Cekina Varaždin.

Drugi dan prvenstva natje u se streli ari golog, složenog i tradicionalnog luka i tu se doga a iznena enje turnira.

U konkurenciji 29 streli ara u golom luku, nakon zamornih eliminacija i inala, prvak Hrvatske postaje Goran Cmre ak, koji predvodi «novu» ekipu seniora, Krešu Štrukelja i Mihaela Štebiha. Sa 14 kru-

gova prednosti oni pobje uju favorizirane ekipe iz Siska, te puno više krugova ekipu «Cekina» iz Varaždina, Preloga, te ekipu iz Istre. Tako ekipa «K. Zrinski» i u golom luku osvaja Prvenstvo Hrvatske. Kadeti iz istoga kluba, Miroslav Sen ar i Jura Vuruši osvaja i su titule viceprvaka Hrvatske, dok junior složenog luka, Vanja Nikoli bez konkurencije svom klubu donosi još jedno zlato. Vrlo zamorna natjecanja u dvoranskom Prvenstvu Hrvatske trajala su od 9 sati do 19.30 nave er, ali su najboljima donijela velika zadovoljstva i zaslužena priznanja.

Ukupno - 9 medalja etiri pojedina na prvaka Hrvatske, tri viceprvaka i dva tre a mjesta, k tome dvije zlatne ekipe, seniorska u golom luku i juniorska u olimpijskom luku, te tre e mjesto ekipi seniora u olimpijskom luku. Sve je to uspjelo upornim streli arima “Katarine Zrinski” iz akovca koji s pravom o ekuju primjerenu reakciju sportskih Zajednica Županije i Grada akovca. Naime, streli ari «K. Zrinski» ve mjesecima (to nije, osam mjeseci) ne dobivaju ništa od predvi enih sredstava za redovitu djelatnost sportskog kluba, unato visokih sportskih uspjeha i rezultata.

DAVIS CUP: HRVATSKA o ekivano svladala Ekvador i ugoš uje Srbiju

Karlovi i Vei iz akovca prema pobjedi U Varaždinu u lijepoj atmosferi najprije su prvog dana Karlovi (teže) i ili (lagano) Hrvatskoj osigurali su prvog dana Davis cupa vodstvo Hrvatskoj od 2:0, a onda su kao što se o ekivalo zaigrali i u paru, te završili posao.

Svladali su i tom susretu bra u Lapentti sa sigurnih 3:0 (7:6, 6:3, 7:5). U nedjelju je izbornik Prpi dao priliku Vei u i Dodiku i oni su je iskoristili na najbolji mogu i na in svladavši svoje protivnike za kona nih 5:0.

Za Hrvatsku je marljivo navijalo i tristorinjak me imurskih školaraca, kao i veliki broj me imurskih ljubitelja tenisa koji su tako podržali našu repku, kao i porez Me imurske županije koja se pridružila Varaždinskoj u organizaciji ovog velikog sportskog doga aja na sjeveru Hrvatske.

U sljede em kolu igra se veliki dvoboj Hrvatska - Srbija.

Nakon što se tijekom prošlog utorka pridružio ostatku Davis cup reprezentacije, „div sa Šalate“ Ivo Karlovi u srijedu je bio glavna atrakcija na popularnom „Kid’s Dayu“ koji se održao u sklopu najave Davis cup me a Hrvatska – Ekvador koji se od petka do nedjelje igra u Varaždinu. Hrvatski reprezentativci Ivo Karlovi i Hrvoje Vei družili su se gotovo sat vremena na glavnom akove kom trgu i igrali mini-tenis s najmla ima kojima e ovo zasigurno biti draga uspomena, ali možda i motiv da se po inju baviti bijelim sportom. Organizacija Kid’s Daya u akovcu i boravak naših reprezentativaca dogodio se i u Me imurju budu i da je Me imurska županija suorganizator velikog teniskog doga aja u ovom dijelu Hrvatske.

(DZ, foto: Z. Vrzan)

Ivo Karlovi na Dje jem danu u akovcu

9. oĹžujka 2010.

ŽELJKO KAVRAN o gotovo bezizlaznoj situaciji u me imurskom vrhunskom sportu

Željko Kavran jednostavno ne vjeruje da netko Şeli izbaciti sportaťe iz dvorane

Zar nije logi no da Grad i Županija pomaŞu rad s mladima?

- Umjesto pomo i, zbog nepla enih ra una koriĹĄtenja dvorane rukometaĹĄi dobili prijetnje da e biti “izba eniâ€? iz dvorane Da su teĹĄka gospodarska vremena nije nikakva novost. Netko e re i da globalna kriza prestaje negdje oko Mure, a najdalje iza Alpa. U cijeloj pri i to nije osnovni problem. Za RK MKA*IPC iz akovca stigli su vrlo teĹĄki dani. Pogotovo za one najmla e uzraste, za djecu koja bi trebala naslijediti igra e koji sada kr e put prema vrhu hrvatske Premijer lige. DrĹžava je u teĹĄkoj financisjkoj situaciji, a gospodarstvo u joĹĄ teĹžoj.

Novaca jednostavno nema. Predsjenik kluba Željko Kavran teťko gubi Şivce i godinama pronalazi izlaze iz, za neke, nemogu ih situacija. Zajedno s klubom i viťe je no uspjeťno pregrmio sve turbulencije oko promjena na vrhu HRS-a, a koliko-toliko uspjeťno

su rijeťeni i problemi koji su nastali odustajanjem godinama glavnog pokrovitelja kluba. • Ali, sada je voda doťla do grla: Ne samo do grla. Stjerani smo u situaciju iz koje emo se bez pomo i Grada i Županije teťko, prakti no nemogu e izvu i. Uop e nije stvar o prvoj mom adi ili o nekim nagradama za igra e, ve je u pitanju cijeli omladinski pogon, koji je jedinstven u cijeloj regiji, zapo eo je svoju pri u Željko Kavran • U sportu se sredstva obi no traŞe upravo za (polu)profesionalni pogon. Neťto drugo se ne spominje. Zaťto vi govorite o omladinskom pogonu?

Zbog toga ĹĄto smo doĹĄli u situaciju u kojoj djeca ne e imati

PRVA KUGLA KA LIGA

Tijesan poraz Želje u Novskoj akov ani su zaredali s porazima, ali ovaj put vodili su veliku borbu u Novskoj. DrŞali su se jako dugo i prijetili doma inu od kojeg su nedavno tako er u neizvjesnoj borbi ispali iz kupa, ali su na kraju ipak doŞivjeli poraz. Sve do sredine me a bio je to neizvjestan dvoboj, ali je u posljednjem paru ipak doma in stigao do pobjede. Ovaj put podbacio je Bojan Plevnjak koji je zaigrao odmah na po etku dvoboja i odigrao je najslabiji me sezone. S druge strane odli an je bio Vresk, ali nije pomoglo.

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreťi 3. Konikom 4. Novska 5. Poťtar 6. Grmoť ica 7. Zanatlija 8. Željezni ar 9. Kandit 10. Adrianeon 11. Bjelovar 12. Trilj

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

15 13 12 12 11 10 8 6 5 4 3 1

0 0 0 0 1 1 0 1 0 0 1 0

2 4 5 5 5 6 9 10 12 13 13 16

105,5:30,5 90:46 84:52 80,5:55,5 81,5:54,5 85:51 73:63 56:80 51,5:84,5 47,5:88,5 43,5:92,5 18:18

30 26 24 24 23 21 16 13 10 8 7 2

NOVSKA 5 (3500) - ŽELJEZNI AR 3 (3384) Zovko – Koťak 0:1 (2:2, 546:556); Stjepanovi – Plevnjak 1:0 (3:1, 610:543); Poleto – Vresk 0:1 (1:3, 594:597); Grandi – Pun ikar 0:1 (2:2, 582:601); Duda – P. Turk 1:0 (2:2, 602:575); Bariťi – Pigac +Ma ek 1:0 (4:0, 566:256+256).

viĹĄe gdje trenirati. Rukomet je dvoranski sport, mi svoju rukometnu dvoranu nemamo i kamo god otiĹĄli smo podstanari.

A podstanarstvo se pla a. Sada smo doťli u situaciju da ga viťe ne moŞemo pla ati. Štoviťe, prijeti nam se sudom, blokadom ra una i ne znam ime sve ne. A sve to vodi u obustavljanje omladinskog pogona, koji ima ak ťest mom adi u razli itim uzrastima i okuplja oko 150 djece. • MoŞe li malo konkretnije. Tko vam prijeti sudom i tko vam Şeli blokirati ra un?

Zbog nepodmirenih obaveza zabranjeni su nam treninzi u dvorani ViĹĄe u iteljske ĹĄkole i u dvorani II osnovne ĹĄkole. Opomenu pred tuĹžbu dobili smo i od Graditeljske

ĹĄkole. Cijena sata u troĹĄnoj i dimenzijama za rukomet nedostatnoj dvorani ViĹĄe u iteljske ĹĄkole je 240 kuna. Cijena sata u novoj dvorani II osnovne je 105 kuna.

Ve ta usporedba nam govori o potpuno krivo postavljenim relacijama. U tim dvoranama treniraju isklju ivo naťa djeca. Troťkove treninga godinama je podmirivao klub, ali sada viťe ne ide. Taj omladinski pogon, ne zaboravimo da se svi natje u i u raznim ligaťkim natjecanjima, stoji godiťnje oko 100.000 eura. To je brojka koju klub, bez pomo i ťire zajednice ne moŞe financirati. • Zar nema pomo i od Grada i Županije?

NaĹžalost, nema. Ako neĹĄto i stigne, to su samo mrvice, daleko

od dogovorenog. Dvorane VUŠ-a i II osnovne su u vlasniťtvu Grada, dok GOC pripada Županiji. Zar nije logi no da nam Grad i Županije pomognu u radu s mladima? Mi ne traŞimo pomo za prvu mom ad, ve za djecu koja vole ovaj lijepi sport. Strahovito boli injenica da nogometni klub ima na koriťtenje stadion s rasvjetom, svla ionice, pomo ni teren, urede i svu in rastrukturu koja im je potrebna, a mi nemamo niťta.

Sve troĹĄkove nogometne in rastrukture pokriva Grad, a nama ostaju sudske tuĹžbe za nepla ene najmove. Doista ne znam zbog ega takav nesrazmjer u financiranju pojedinih sportova? Imamo jednu prostoriju u sklopu GOC-a i nju moramo pla ati 1.000 kuna

mjese no. Pa zar Županija ne moŞe na sebe preuzeti taj troťak? • O ito, situacija je sve samo ne jednostavna. Što namjeravate napraviti?

Uputili smo dopise na Grad i Županiju, na vode e ljude, objasnili smo im cijelu situaciju i predo ili dugovanja za nepla ene najamnine. Joť jednom ih molimo za pomo , jer u suprotnom bit emo prisiljeni raspustiti omladinske pogone, ťto bi bila nesaglediva ťteta. Krajnje je vrijeme da se Grad i Županija izjasne Şele li rukometne ťkole i mlade rukometaťe ili ne. Sigurno je da ovako dalje ne ide, zavrťio je ogor eni predsjednik MKA*IPC-a Željko Kavran.

(D. Opa i )

ZIMSKO BACA KO PRVENSTVO Hrvatske u Splitu

17 medalja za me imurske baca e ak 17 medalja osvojili su lanovi AK Me imurje i NedeliĹĄ e koji su nastupili na Zimskom baca kom prvenstvu Hrvatske odrĹžanom u Splitu. Po dvije zlatne medalje osvojile su u bacanjima diska i kugle lanice Me imurja, mla a juniorka Melani Kralji i kadetkinja Lea Obadi , dok su jedno zlato osvojili lan Me imurja junior Kristijan Strahija u bacanju kladiva i lanica NedeliĹĄ a Katarina Horvat u bacanju diska za juniorke. Osim prvog mjesta Melani i Kristijan popravili su i me imurske rekorde. Melani je to uspjelo u bacanju kugle hicem od 11,66 m ime je popravila svoj me imurski rekord u tri kategorije: ml. juniorskoj, juniorskoj i seniorskoj.

Kristijan pak je rekord za juniore popravio u bacanju kladiva teĹžine 6 kg hicem od 51,11 m.

Osim osvajanja najsjajnijih odli ja naĹĄi su se atleti ari penjali na postolje joĹĄ osam puta: Za AK Me imurje srebrnu medalju

osvojile su Marta Gunc u bacanju koplja za ml. juniorke i Magdalena Hamer u bacanju kladiva za kadetkinje, dok su bron anu medalju osvojili: Sven Todorovi u bacanju kladiva za kadete, Magdalena Hamer u bacanju diska za kadetkinje, Barbara JambroĹĄi u bacanju kugle i kladiva za ml. juniorke, Marta Gunc u bacanju diska za ml. juniorke i Kristijan Strahija u bacanju kugle za juniore. lanovi NedeliĹĄ a tako er su bili uspjeĹĄni i osvojili joĹĄ tri medalje: srebrni je bio Martin PlatuĹži u bacanju kladiva za ml. juniore, dok su bronce u kadetskoj konkurenciji osvojili Tamara Hatlak i Lovro Kova i u bacanju koplja.

Najvrijedniji rezultat natjecanja, novi hrvatski rekord u bacanju diska i trenutno vode i rezultat u svijetu u ovoj godini, ostvarila je lanica Dinamo-Zrinjevca, Sandra Perkovi , koja je ovu spravu teĹžine 1 kg dobacila do enomenalnih 66,85 m!

Kristijan Strahija AK Me imurje, drĹžavni prvak u bacanju kladiva i novi me imurski rekorder

ODRŽANA SKUPŠTINA TK Mursko Srediť e

U tijeku rekonstrukcija dva teniska terena U prostorijama motela Ilonka odrĹžana je proĹĄli tjedan SkupĹĄtina teniskog kluba Mursko SrediĹĄ e. Na skupĹĄtini je prisustvovalo 13 lanova kluba te 4 gosta. SkupĹĄtinu je predvodio predsjednik kluba Zlatko Bek. Od strane lanova kluba usvojen je izvjeĹĄtaj o radu te financijski izvjeĹĄtaj za 2009. godinu. Trenutno se u klubu vrĹĄi rekonstrukcija dva teniska terena (klub ima ukupno 3 terena) pa je najviĹĄe rasprava

bilo upravo o toj temi. Klub je naru io 40m3 tenisita koji je potreban za rekonstrukciju jednog teniskog terena a naknadno e se naru iti joĹĄ tenisita zbog dovrĹĄetka drugog.

Tako er je izneĹĄen financijski plan za 2010. godinu, u kojoj e grad Mursko SrediĹĄ e najviĹĄe financijski pomo i klubu da se dva terena u rekonstrukciji im prije dovrĹĄe, ĹĄto je na skupĹĄtini potvrdio zamjenik gradona elnika g. DraĹžen Srpak.

Klub je i proĹĄle godine organizirao ljetnu tenis ĹĄkolu za najmla e a mladi tenisa i trenutno tako er treniraju svake nedjelje na terenima TK Franjo Pun ec u takozvanom balonu. Trenira ih Maik Nerer a na skupĹĄtini je pohvalio klub ĹĄto najmla ima omogu uje bavljenje tenisom uz minimalne troĹĄkove roditelja.

Teniske terene u budu nosti e krasiti ĹĄetnica koja je joĹĄ uvijek u izgradnji. Zaklju ak skupĹĄtine bio je vrlo pozitivan zbog velikog

broja poslova koji su uspjeĹĄno privedeni kraju. U teku oj godini teniski tereni e zasigurno biti opet biti omiljeno mjesto za zaljubljenike u takozvani bijeli sport.

Ove godine klub e organizirati zabavu povodom trideset godina kluba a detaljne in ormacije o tom vaĹžnom doga aju bit e objavljene na internetskim stranicama kluba www.ms-tenis.com Na kraju skupĹĄtine, uzvanici su se druĹžili uz pripremljeni domjenak.

9. ožujka 2010.

PRVA HRVATSKA odbojkaška liga

Ne da se Rijeka dvaput iznenaditi Iako su naši odbojkaši Centrometala u sedmom kolu uspjeli iznenaditi Rije ane u Rijeci i s 3:0 im uzeti sve bodove, nisu se rije ki odbojkaši dali dvaput iznenaditi.

S guštom su iskoristili probleme s ljudstvom koje ima Centrometal i osvetili se za taj poraz.

Najviše šanse za osvajanje seta me imurski odbojkaši imali su u prvom setu, a o izjedna enosti snaga na parketu Atona govori i kona nih 24:26. U drugom setu su Me imurci ostali na 16 poena, da bi se u tre em ponovno vratili s nešto boljom igrom, te uspjeli dosti i gostuju e vodstvo od etiri poena. U

završnici ipak nisu uspjeli zadržati razinu igre, te je Rijeka slavila s 3:0.

Pred Centrometalom su još dva kola, u kojima moraju pobijediti pretposljednji Daruvar u gostima te posljednju Vežicu u Nedeliš u ukoliko se kane plasirati u doigravanje za prvaka. Direktni konkurent Mursa prešišala je Centrometal za tri boda na tablici i sjela na šesto mjesto, koje vodi u playo . Osje ani imaju me utim teži raspored do kraja, utakmice protiv Mladosti KL i Varaždina, pa ukoliko nešto ne po e jako po krivu, našim bi odbojkašima trebalo uspjeti ostvarenje cilja.

CENTROMETAL:0 RIJEKA: 3 (24:26, 16:25, 20:25)

U idu em kolu Centrometal gostuje kod Daruvara, od kud se

planira vratiti s punim plijenom.

(Ivana Strahija)

NEDELIŠ&E. Dvorana SGC Aton. Suci: Rakin i Bardi (oba Osijek).

CENTROMETAL: Grubiši , Palinkaš, David, Vabec, D. Posavec, M. Posavec, T. Posavec, Kre ak, Todorovi , Makarov, Pu a.

RIJEKA: Ostrogovi , Tomi , Bradari , . Pe enkovi , Dž.

Pe enkovi , Modri , Kršlovi , Brzovi , Juriši , i kovi .

TABLICA 1. Mladost Kaštela

16 15 1

2.Varaždin

16 14 2 43 14 40

46 8

44

3. Rijeka

16 12 4 37 16 35

4. Sisak

16 10 6 35 22 32

5. Karlovac

16 9 7 30 25 27

6. Mursa Pan Pap. Ind. 16 7 9 29 31 22 7. Centrometal

16 6 10 23 33 19

8. Šibenik

16 3 13 15 42 9

9. Daruvar

16 3 13 14 40 9

10. Gornja Vežica

16 1 15 6

47 3

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

LIGA MLA IH KADETA regije sjever, skupina A

U derbiju ponovno bolji od susjeda!

Tri kola prije kraja prvenstva A 2 lige Sjever mom ad Me imurja odigrala je i drugi uzastopni derbi kojega je kao i Podravca u prošlom kolu – dobila! Ovaj puta su varaždinski navija i i ljubitelji košarke «s krive strane Drave» zadovoljno trljali ruke prije utakmice, jer su primijetili da u sastavu doma ina nema najboljega igra a – Maria Novaka Medija (viroza pra ena visokom temperaturom). No, žilavoga gosta je doma in «tukao» 3 etvrtine, da bi ga «dotukao» u posljednjoj. Na samom po etku duela obrana doma ih spora, nepokretna zona koju su gosti bušili dalekometnim šutevima, te probijali preko sredine. Samo zahvaljuju i dobrom postotku šuta u napadu doma i nisu uš-

li u minus. Promjenom obrane pokrenuo se i rezultatski «plus».

Na kraju možda i prevelika razlika (+24) za zbivanja tijekom utakmice. No, krajnji se rezultat piše i pamti!

Da mom ad akovca više ne može pobijediti niti najslabije ekipe u ligi, dokaz je novi poraz, ovaj puta od Radnika koji je uz Grafi ar i ur eve ku Mladost najozbiljniji kandidat za selidbu u niži rang takmi enja. No, za akovec su i ovakvi «radnici»– prejaki!

Ekipu Nedeliš a pobijedila je u Atonu jaka mom ad vrbove kog Petra Zrinskoga u utakmici u kojoj se doma in odli no držao do posljednjih 5 minuta, no onda je totalno potonuo u novi poraz. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mladost ( ) – Ivan ica 89:93 Grafi ar – Podravac 78:75 Bjelovar – Križevci 79:97

Me imurje – ŠK Vindija 96:72(25:20, 22:23, 19:14, 30:15)

ME IMURJE: Jeleni , Terek 1, Novak Marek 21, Vugrinec 6, Hrka A. 16, Zaspan 20, Hrka N. 7, Vuruši , Turk, aji 5, Novak Man. 4, Golubi A.16.

TABLICA

Radnik – akovec 86:82(16:13, 25:24,27:26, 18:19)

1. ME IMURJE

AKOVEC: Novak, Wrana, Prprovi L. 21, Megla, Prprovi M., Golubi N., Juras 26, Lon ari 2, Biševac 8, Vehtersbah 4, Ostoja 16, Kranj ec 5.

Nedeliš e – Petar Zrinski 82:96(21:21; 15:15, 22:28, 24:32)

NEDELIŠ&E: Gospo i 2, Bašek, Posavec, Glumac 9, Šegovi 5, Štefi 11, Fekonja, Ba i 34, Golik, Šamarija 21.

19

18 1

37/+489

2. Križevci

19

15

4

34/+471

3. ŠK Vindija

19

13

6

32/+215

4. Petar Zrinski

19

13

6

32/+150

5. Podravac

19

12

7

31/+196

6. Bjelovar

19

10 9

29/-43 27/-76

7. AKOVEC

19

8

11

8. Ivan ica

19

7

12 26/-81

9. NEDELIŠ E

19

7

12 26/-388

10. Radnik

19

4

15 23/-209

11. Gra ar

19

4

15 23/-278

12. Mladost ( )

19

3

16 22/-446

B LIGA SJEVER

“Komarci” opet na vrhu!

U 17. kolu B lige je pobjede i poraze kao na lutriji upisivao – Braco Damjanovi , trener Rudara (i Cimpera) iz Murskoga Središ a! Naime, da bi mursko središ anski klub dospio na vrh tablice trebalo je ispuniti dva uvjeta, prili no teško ostvariva – da Dubrav an kod ku e(?!) izgubi od Me imurje Globetke, te da Prelog kod ku e(?!) izgubi od Lepoglave.

Obje ove gostuju e ekipe su na tablici ispod Dubrav ana i Preloga. Poga ate – obadva nevjerojatna rezultata su se desila u stvarnosti, a ne u fikciji i Rudar Cimper ( s logotipom komarca

koji pika košarkašku loptu) je opet na vrhu. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Donji Kraljevec – Grafi ar

0:20 utakmica nije odigrana zbog suspenzije ekipe KK Donji Kraljevec Vinica – Koprivnica 51:101 Prelog – Lepoglava 84:87(21:18, 21:21, 14:23, 28:25)

PRELOG: Hali , Lesar 19, Blažona 2, Pusti 11, Blažeka 7, Šari

A 2 LIGA SJEVEROISTOK, ŽENE

Nesretan poraz!

Samo uz malo više sportske sre e mogle su se naše košarkašice vratiti ku i pjevaju i s teškoga gostovanja u Zapreši u. Izgubile su u produžetku s 2 koša razlike, iako su mogle susret riješiti ve i u regularnom vremenu. Odli no su naše zapo ele utakmicu i povele s 9 koševa razlike, no doma e su ih košarkašice stigle, te je prva etvrtina završila samo s košem prednosti za naše.

Izjedna ena borba vodila se i tijekom druge etvrtine, no na samom kraju naše dva puta promašuju, a doma e realiziraju polukontru i na odmor se odlazi s +5 za doma e. Pravi potop uslijedio je u prvih pet minuta drugog poluvremena kada doma e odlaze na velikih 42:26. Tada slijedi promjena obrane i naše cure pomalo sustižu, te dolaze na minus 8 do kraja etvrtine. U posljednjoj dionici igre

2, Jankovi , Podvezanec, Ciglar 11, Poredoš 32.

Dubrav an – Me imurje Globetka 63:71(15:24, 15:9, 20:17, 13:21)

DUBRAV AN: Varga 20, Rusak 2, Jakupak 8, Haramija 2, Lukša R. 9, Brljak I. 3, Brljak Ž., Majcen 11, Orehovec, Me imurec, Štefi 8.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 8, Škoda, Serdarevi , Gomzi 4, Leva i 15, Franji , Podvezanec 17, Capek, Šantl, Vuruši 9, Jaluši 18, Belovi .

Rudar Cimper – Cestica 2000 115:47(16:15, 30:10, 17:12, 32:10)

RUDAR CIMPER: Varga 23, Brodar 7, Kralji 8, Radikovi 4,

– prava drama! Vrlo požrtvovanom igrom naše su košarkašice sustigle vodstvo doma ih, no to je stiglo na naplatu s pove anim brojem osobnih pogrešaka – zbog 5 «penala» izašle su Leva i i Živkovi A. Posljednje su 4 minute utakmice naše igrale bez playmakera. U posljednjih 17 sekundi ušlo se sa prednoš u doma ih od pola koša i nakon njihovih promašenih slobodnih bacanja kontra naših, u istoj poziciji mla ahnoj Hlebec lopta ispada iz ruke, doma e ponovno promašuju penale,a naš zadnji napad zaustavljaju s prekršajem. Tkalec poga a jedno i izboren je produžetak, da je zabila oba – bila bi pobjeda! U

Leva i 9, Cilar 10, Bedi 8, Dodlek 22, Tkalec 5, Bogdan 6, Srnec 13.

Kotoriba – Mladost Ivanovec 0:20 utakmica nije odigrana radi suspenzije ekipe KK Kotoriba

TABLICA 1. RUDAR CIMPER

17

15

3

32/+385

2. DUBRAV AN

17

14

17

14

3

31/+267

4. Lepoglava

17

11

6

28/+67

10

7

31/+342

27&+59

6. Gra ar II

17

9

8

26/+26

7. KOTORIBA/-2

17

10

7

25/+41

8. MLADOST IVANOVEC 17 9. Koprivnica

DOIGRAVANJE OD 1. – 4. MJESTA Bez obzira što je krenulo doigravanje gdje igraju 4 najja e ekipe s našega me imursko- varaždinskoga kraja, 14- godišnjaci Me imurja predvo eni svojim nemilosrdnim trenerom Šte ekom Novakomn i dalje sve tuku «100 razlike». Dobro ih prate i dje aci Donjega Kraljevca. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Me imurje – ŠK Vindija 119:23 (31:7, 24:4, 33:3, 31:9)

ME IMURJE: Hamer 8, Sabol 2, Jambrovi 19, Mom ilovi 10, Mati 13, Gašpari 18, Posavec, Keresteš 12, Novak 6, Glumac 24, Kapelari 7. Trener Novak S. Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 54:29(17:6, 8:15, 15:0, 14:8)

DONJI KRALJEVEC: avlek, Mesari , Sinkovi 2, Blažeka, Špoljar 1, Švenda, Pintar 3, Me imurec, Perca , Pa an 23, Ivanovi J. 21, Ruži 4.

MLADOST IVANOVEC: Hamer 3, Kameni 12, Anderlin 3, Špoljari , Medlobi 2, Varga, Jeleni , Habijan 8, Varga 1. Trener Blažeka T.

TABLICA 2

3. PRELOG

5. ME IMURJE GLOBETKA 17

Me imurje i dalje nepobjedivo!

7

10

24/-106

17

5

12

22/-43

10. DONJI KRALJEVEC/-2 17

4

13

19/-150

11. Vinica/-1

17

2

15

18/-417

12. Ces ca 2000

17

1

16

18/-471

«overtime- u» sretno izborena pobjeda doma ih od 2 koša razlike, suprotstavlja im se jedino raspoložena Živkovi V. sa 6 postignutih koševa (sve koševe zabila u produžetku).

Naše cure zaslužuju apsolutno sve estitke za odli nu utakmicu, za pobjedu e se boriti ve ovoga vikenda protiv Podravca iz Virja. (žd) ŽKK Jabuka – ŽKK Mladost Ivanovec 69:67(15:17, 15:8, 20:17, 8:16, 11:9)

ŽKK MLADOST IVANOVEC: Glumac 1, Hlebec 2, Balog 15, Šmitran, Hozjan, Šardi 17, Živkovi V. 6, Bogdan , Leva i 13, Sabol, Tkalec 9, Živkovi A. 4. Trener Leva i Željko.

1. ME IMURJE 2. DONJI KRALJEVEC 3. ŠK Vindija 4. MLADOST IVANOVEC

4 4 4 4

4 3 1 0

0 1 3 4

8/+273 7/+58 5/-202 4/-129

DOIGRAVANJE OD 5. – 9. MJESTA Prelog – Kotoriba 65:67(10:8, 19:22, 14:24, 22:13)

PRELOG: Podvezanec 39, Balent, Grabant A., Budiša 5, Kuli , Hoblaj 21, Vlah, Soka , Krušelj, Puškari , Blažekovi , Grabant D. Trener Krha M.

KOTORIBA: Mikulan, Zvošec 14, Žini , Pti ek 4, Fuš P. 4, Sabol 8, Ujlaki, Igrec 2, Vidovi 2, Zvošec V. 29, Bogomolec 4, Hraš anec. Trener Munka G.

ZAOSTALE UTAKMICE: Nedeliš e – Prelog 53:44(10:7, 10:11, 22:13, 11:13)

NEDELIŠ&E : Štrukelj 3, Posel 24, Gašparec, Kova i 6, Topolnjak, emerin 8, Mihol ek, Golik 10, Gradiš aj, Žagar 2, Smrti . Trener Štrukelj M. PRELOG: Podvezanec 31, Mikec, Balent 3, Budiša 2, Vlah, Vargek, Strbad 4, Grabant, Soka 2, Krutelj. Trener Krha M. Dubrav an – Lepoglava 100:25(23:4, 35:9, 28:2, 14:10)

DUBRAV AN: Orehovec 14, Štefi , Varga 5, Hani 4, Blažeka 35, Balog 19, Ribi 18, Poljanec 4. Trener ituš D.

TABLICA 5. Prelog 6. Dubrav an 7. Kotoriba 8. Nedeliš e 9. Rudar Cimper

5 4 5 4 4

3 3 2 2 1

2 1 3 2 3

8/+27 7/+190 7/-41 6/-101 5/-75

DOIGRAVANJE OD 10.-13.MJESTA akovec – Lepoglava 70:27(20:9, 15:7, 20:7, 15:4)

AKOVEC: Baksa 10, Barila 3, Golup 21, Žuna 8, Bulat 4, Vibovi 24. Trener Bence E. Ivan ica – Me imurje Globetka 71:26(18:8, 13:10, 21:5, 19:3)

ME IMURJE GLOBETKA: Žini 8, Mikuli , Kova i 10, Bedi , Bacinger, Beriša 6, Herman, Vojkovi 2, Borkovi . Trener Branko Hajdinjak Pajo.

TABLICA 10. Ivan ica 11. AKOVEC/-1 12. Lepoglava

4 4 4 13. ME IMURJE GLOBETKA 4

3 3 2 0

1 1 2 4

7/+26 6/+109 6/-26 4/-154

JUNIORSKA LIGA SJEVER

Mali izgledi Me imurja!

Juniori Me imurja godišta 92. i mla i kvalificirali su se u ligu najja ih 6 juniorskih sastava regije Sjever, zajedno s Podravcom iz Virja i varaždinskom Vindijom (oba sastava imaju score 3-1), Radnikom koji kao i Me imurje je imao score 2-2, te Ivan icom i

Koprivnicom s omjerom 1-3. No, nakon što je protekloga vikenda Me imurje uspjelo izgubiti u Križevcima od Radnika 44:64, izgledi da se akove ki juniori plasiraju na poluzavršnicu (samo jedan sastav iz ove lige 6 ide dalje) svedeni su na nulu. (bh)

9. ožujka 2010.

KK NEDELIŠ E

ZAVRŠEN KUP ME IMURJA u šahu

Najuspješniji klub viroviti kog turnira

Stridon “za prsa” bolji od Me imurja Kup Me imurja u organizaciji Šahovskog saveza Me imurske županije ove godine se prvi puta igrao po švicarskom sustavu u pet kola. Nakon pet nedjelja osvaja i Kupa su šahisti Stridona iz Štrigove. Ostvarili su etiri pobjede i neriješeni rezultat.Kup su osvojili: Vidovi Saša, Trbojevi Mladen, Tomaši Roland, Horvat David i Vidovi Mario. Stridon e predstavljati Me imurje u inalu Kupa Hrvatske u Šibeniku.Zasluženo drugo mjesto osvojili su šahisti Me imurja iz akovca, koji su se ovim nastupom pokazali kao glavni favoriti u nadolaze oj tre oj ligi. Drugo mjesto su osvojili : Muškinja Borivoj, Lovren i Vladimir,Maltar Alberto,Gaki

Miodrag i Horvati Zvonko.

Tre i je bio Stridon II,kojemu su se u posljednjem kolu poklopila ak tri me a. Igrali su: Resman Branko,Balaškovi Sandro,Kova i Mario,Heric Sre ko,Lesar David,Husajina Nikola i Horvat Denis. Prvoplasiranima su pehare uru ili predsjednik Saveza Stjepan Novak i povjerenik liga Saša Stankovi .

33. MEMORIJAL URO DUBENIK

Paula Markati stigla do finala Protekli vikend u Dugom Selu je održan 33. Memorijalni me unarodni stolnoteniski turnir za mla e kategorije i juniore.

Na njemu su sudjelovali i lanovi STK Hodošan Paula Markati(koja službeno igra za Varaždin) te Jan Zrna koji je tako er na školovanju i nastupa za STK Šenkovec.

Paula je u kategoriji kadetkinja kao 3. nositelj turnira odli nom igrom ušla u inale i osvojila 2. mjesto. U inalu je izgubila od Leje Rakovac nakon tri seta u sva tri seta na razliku i to uvijek poslije velikog vodstva. Moramo napomenuti da Lea Rakovac tako er vu e korijene iz Hodošana, odakle joj je baka. Paula i Lea su i najbolje prijateljice u svijetu stolnog tenisa i želja im je da igraju skupa u klubu, a naša je želja da

to bude u STK Hodošan. Paula je tako er igrala i kategoriju juniorki gdje je velika konkurencija u kvaliteti i to je odli no odigrala, izbacila 4. nositeljicu i završila me u 8 najboljih što je veliki uspjeh. U konkurenciji najmla ih kadeta nastupio je i naš lan Jan Zrna koji se školuje u Šenkovcu. Ispunio je o ekivanja i prošao grupu, ali dalje nije išlo. On je mlad i i možemo od njega još dosta o ekivati. Vodstvo našeg kluba trudi se da svim mladima pružimo bolje uvjete, osigurat emo i stru nog trenera iz svojih redova- trener Josip Pintari je pri završetku trenerske škole.

Svi se u klubu nadamo da e i ostali naši lanovi i njihovi roditelji više u estvovati u turnirima sljede e sezone.

U subotu 07.03. održao se me unarodni karate turnir Virovitica open na kojem je nastupilo 800 natjecatelja iz Italije, Ma arske, BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske Zlata su osvojili Maša Martinovi , Damira Sutnjak i Jelena Bužani . Srebra su pripala: Marinu Zadravec, Luki Posavcu, Stelli Eleonori Soldat, Ani Ciglari i Nevenu Ku an. Bronce su osvojili Vilim Murši , Ivor Trojnar, Mia Šari Horvat, Darian Lisjak, Matija Bužani , Dominik Kolari , Stjepan Bešeni , Doroteja Novak, Ela Poljak, Bijanka Fu ko i Ines Strahija.

KK GLOBUS AKOVEC

Zoja Vizinger i Nikolas Obadi osvojili turnir u Tuzli Bez obzira što su nastupali u malom broju (samo 4 natjecatelja) karatisti KK „Globus“ iz akovca postigli su zapažene rezultate na velikom me unarodnom turniru u Tuzli. Ve na po etku, nastupom mlade Zoje Vizinger koja se natjecala u kategoriji borbe /u enice 10.god. : +35kg/, mladi “globusovci” po eli su obe avaju e. Zoja je stigla do inala pobjedivši svoje protivnice u dvije borbe visokim rezultatima (2 puta po 9:0). U neizvjesnom i zanimljivom inalu pametnom borbom ona je svoju suparnicu pobjedila sa 3:0 te je tako osvojila 1. mjesto i zlatnu medalju.

Sljede i natjecatelj koji je nastupao bio je Nikolas Obadi u kategoriji borbe /mla i kadeti: do 57kg/. Njegov nastup bio je tako er vrlo zapažen jer je svoje protivnike uspio savladati svojom borbenoš u, zalaganjem i vještinom te se tako našao u inalu. Samo inale bilo je tako-

i osvojila je 2.mjesto i srebrnu medalju.

Vrijedno je napomenuti da su mladi karatisti KK “Globus” imali zapažen nastup na turniru te su po broju osvojenih medalja bili drugi najuspješniji karate klub iz Hrvatske (iza KK “Hercegovina” iz Zagreba koji je imao daleko ve i broj natjecatelja). Svaka vam ast “globusovci”. (k.r.)

Mladi karatisti „Globusa“ sa svojim trenerima er neizvjesno i uzbudljivo do samog kraja gdje je Nikolas uspio svladati svog suparnika tijesnim rezultatom 1:0 i tako je osvojio 1.mjesto i zlatnu medalju. U istoj kategoriji nastupao je i Simon Ružaj.

Lucija Ružaj koja je nastupala u kategoriji borbe /mla e kadet-

kinje do 45kg/ u prvom kolu bila je slobodna. U drugom kolu svladala je nakon produžetka u zanimljivoj i “žustroj” borbi doma u predstavnicu KK “Tuzla-Simbra” sa 5:3 te je stigla do inala. U inalu se sastala sa predstavnicom KK “Hercegovina” iz Zagreba.

Nažalost u toj borbi je izgubila

Zlatna Zoja Vizinger

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE

1. ŽL

Poraz MSTC Nostro Teama-a etrnaesto kolo 1. ŽL obilježila su dva, pomalo iznena uju a rezultata. Lider prvenstva na dome em terenu je uzeo samo bod protiv odli ne Kos Kotoribe 3 koja je time pokazala da se može nositi i s najja ima, dok je drugoplasirani MSTC Nostro Team, tako er na doma em terenu poražen minimalnim rezultatom od ekipe Damtex-a 1, koju je u prvom dijelu dosovno pregazio.

Slavljem u ovom kolu Nostro Team bi se sasvim prbližio Šenkovcu 3, a ovako je bodovna razlika porasla na tri boda, a stanje na tablici je ostalo isto. Pretposljednji Katex i posljednji Hodošan 1 upisali su nove poraze, i tako ostali prikovani za dno tablice.

Rezultati 14. kola: Katex Šenkovec 2 4:6, Putjane Brid - KosKotoriba 2 7:3, HE-DRA 1 - Hodošan 1 7:3, MSTC-Nostro-Team - Damtex 1 4:6, Šenkovec 3 - Kos-Kotoriba 3 5:5.

TABLICA 1. Šenkovec 3

14 13 1 0 113:27

27

2. MSTC-Nostro-Team 14 12 0 2 107:33

24

3. Damtex 1

14 10 1 3

87:53

21

4. Kos-Kotoriba 3

14

9 1 4

90:50

19

5. Putjane Brid

14

6 3 5

80:60

15

6. Šenkovec 2

14

6 2 6

70:70

14

7. Kos-Kotoriba 2

14

4 0 10 40:100

8

8. HE-DRA 1

14

3 1 10 51:89

7

9. Katex

14

0 3 11 37:103

3

10. Hodošan 1

14

0 2 12 25:115

2

3. ŽL

TABLICA 1. Mala Subo ca 1

14 12 0 2

104:36

24

2. Nedeliš e 1

14 11 0 3

100:40

22

3. Hodošan ET

14 10 2 2

97:43

22

4. Lopa nec 1

14

9 2 3

80:60

20

5. Mihovljan 3

14

5 3 6

69:71

13

6. Šenkovec 4

14

6 1

7

66:74

13

7. STK 2

14

5 1

8

67:73

11

8. Putjane 3

14

4 3 7

63:77

11

9. Cirkovljan Zabat 1 14

0 2 12 28:112

2

10. MSTC-N-Š kma 14

0 2 12 26:114

2

2. ŽL

Hodošan ET slavio u derbiju Trenut no t re eplasirani Hodošan ET odli nom je igrom i prednoš u doma eg terena slavio u derbiju etrnaestog kola 2. ŽL nad vrlo dobrim, etvrtoplasiranim Lopatincom 1. Laganim tempom i uvjerljivim rezultatom Hodošan ET je stigao do pobjede.

Od ostalih susreta favoriti su nadigrali svoje protivnike i opravdali svoju premo . Najuvjerljivije je bilo Nedeliš e 1 koje nije prepustilo ni jedan jedini pojedina ni susret pretposljednjem Cirkovljan Zabat-u 1. Trenutno vode a Mala Subotica 1 je bez ve ih problema upisala pobjedu na gostovanju kod STK-a 2.

Rezultati 14. kola: Nedeliš e 1 - Cirkovljan Zabat 1 10:0, Mihovljan 3 - MSTC-Nostro-Štikma 7:3, Hodošan Elektro team - Lopatinec 1 8:2, STK 2 - Mala Subotica 1 2:8, Šenkovec 4 - Putjane 3 7:3.

Pripremio: Igor Tkalec

5. A ŽL

TABLICA

Neizvjesno na vrhu Tri ekipe na vrhu s jednakim brojem bodova. To je rasplet odigranog, etrnaestog kola 3. ŽL. Zasigurno, najzanimljiviji susret odigran je u Donjem Kraljevcu, gdje je dosad vode i doma in poražen minimalnim rezultatom od strane trenutno vode eg Hodošana 2. U vrlo napetom susretu, za nijansu više sre e i strpljivosti imali su gosti iz Hodošana, i tako preuzeli ulogu lidera lige. Tre eplasirani Mihovljan 4 upisao je pobjedu na gostovanju kod Šenkovca 5 , i tako i on ostao u borbi za sam vrh, koja e najvjerojatnije trajati do posljednjeg kola.

Rezultati 14. kola: Putjane 4 - Lopatinec 3 10:0, Šenkovec 5 - Mihovljan 4 3:7, Putjane 6 Draškovec 8:2, Donji Kraljevec 1 - Hodošan 2 4:6, Lopatinec 2 Kos-Kotoriba 4 7:3.

TABLICA 1. Hodošan 2

14 10 1

3

96:44

21

2. Donji Kraljevec 1

14 10 1

3

89:51

21

3. Mihovljan 4

14 10 1

3

79:61

21

4. Putjane 6

14

9 1

4 88:52

19

5. Lopa nec 2

14

6 3 5

75:65

15

6. Šenkovec 5

14

6 3 5

73:67

15

7. Putjane 4

14

4 3 7

66:74

11

8. Kos-Kotoriba 4

14

4 1

9 65:75

9

9. Draškovec

14

3 1

10 42:98

7

10. Lopa nec 3

14

0 1

13 27:113

2

1. Damtex 2

14 9 3

2 85:55

21

2. Kos-Kotoriba 5

14 9 2

3 90:50

20

3. MSTC-Nostro Žiš

14 8 4 2 78:62

20

4. Klima-montaža 1

14 8 3

3 84:56

19

5. Šenkovec 6

14 7 1

6 83:57

15

6. Orehovica 1

14 6 3

5 73:67

15

7. Nedeliš e 2

14 5 2

7 66:74

12

8. Hodošan 3

14 5 0 9 54:86

10

9. HE-DRA 2

14 3 0 11 56:84

6

10. Mala Subo ca 2

14 1

0 13 31:109

1

4. ŽL

Remi Damtex-a 2 Prli no zanimljivo, neizvjesno, napeto, borbeno. Ovo su zasigurno epiteti koji pripadaju etrnaestom kolu 4. ŽL, jer ni jedan susret nije odgiran u laganom tempu, ve su svi sususreti bili neizvjesni do posljednjeg seta.

Vode i Damtex 2 na svom terenu izborio je samo bod protiv slabašne ekipe Nedeliš a 2 koja se nalazi tek na sedmoj poziciji. Kiks vode eg, nažalost nije iskoristila drugoplasirana Kos Kotoriba 5 koja je tako er podijelila bodove u sesretu protiv MSTC Nostro Žiškovca koji se tim bodom uklju io u borbu za sam vrh. U derbiju za elja HE-DRA 2 bila je bolja od posljednje Male Subotice 2.

Rezultati 14. kola: Klimamontaža 1 - Šenkovec 6 7:3, KosKotoriba 5 - MSTC-Nostro Žiškovec 5:5, Hodošan 3 - Orehovica 1 6:4, HE-DRA 2 - Mala Subotica 2 7:3, Damtex 2 - Nedeliš e 2 5:5.

TABLICA

Nova pobjeda STK-a 3

1. Donji Kraljevec 2

etrnaesto kolo 5. A ŽL odigrano je u monotonom tempu, bez uzbu enja u arenama. Favoriti su i u ovom kolu bili nadmo niji nad svojim suparnicima, što pokazuju rezultati ovog kola. Vode i STK 3 upisao je novu , uvjerljivu pobjedu, te tako zadržao mala, ali vrijedna dva boda prednsoti nad drugoplasiranim Zasadbregom koji je u ovom kolu tako er slavio.

Tre eplasirani Mihovljan 5 Prima u ovom kolu domogao se samo boda i tako trentno izgubio korak s drugoplasiranim, s kojim je dosad bio u egalu. Posljednja Mladost, u ovom kolu opet je bila poražena i ostala na samom dnu.

Rezultati: Zasadbreg - Šenkovec 7 8:2, Mladost - STK 3 0:10, Dragoslavec Breg - Mihovljan 5 Primabiro 5:5, Šandorovec - Putjane 7 10:0, Šenkovec 8 - Putjane 8 0:10.

TABLICA 1. STK 3

14 13 0 1

119:21

2. Zasadbreg

14 11 2

1

102:38 24

26

3. Mih. 5 Primabiro

14 10 3

1

98:42 23

4. Šandorovec

14 10 2

2

99:41 22

5. Šenkovec 7

14

7 0 7

70:70 14

6. Putjane 7

14

5 0 9

51:89

7. Putjane 8

14

5 1

8

57:83 11

8. Šenkovec 8

14

1 2

11 31:109 4

10

11 42:98

9. Dragoslavec Breg

14

1 2

10. Mladost

14

1 0 13 31:109 2

4

103:37

26

2. Klima-montaža 2 14 11 1

14 13 0 1 2

102:38

23

3. Putjane 9

14

9 1

4

88:52

19

4. Mala Subo ca 3

14

9 1

4

81:59

19

5. Cirkovljan Zabat 2 14

9 0 5

92:48

18

6. Donji Kraljevec 3 14

7 0 7

81:59

14

74:66

13

7. Prelog

14

6 1

8. Kos-Kotoriba 6

14

3 0 11 39:101

6

9. Klima-montaža 3 14

1 0 13 31:109

2

10. Orehovica 2

0 0 14 9:131

0

14

7

5. B ŽL

Uzbudljivo u Donjem Kraljevcu Susret izme u druge i tre e ekipe Donjeg Kraljevca obilježio je etrnaesto kolo 5. B ŽL. U „gradskom derbiju“ slavila je ipak malo kvalitetnija druga ekipa Donjeg Kraljevca koja je bila i službeni doma in susreta. Za nova dva boda igra i druge ekipe Donjeg Kraljevca morali su se zaista potruditi, jer su „gradski rivali“ pružili odli nu igru tijekom cjelog susreta, ali na kraju su poraženi minimalnim rezultatom. U preostalim susretima mo nije ekipe nisu prepuštale ništa slu aju, te su odradile dobar posao i upisale nove pobjede.

Rezultati 14. kola: Donji Kraljevec 2 - Donji Kraljevec 3 6:4, Kos-Kotoriba 6 - Klima-montaža 2 2:8, Putjane 9 - Prelog 7:3, Orehovica 2 - Mala Subotica 3 1:9, Cirkovljan Zabat 2 - Klima-montaža 3 10:0

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

"

# $ $$$

Dobro je znati 51

9/24/09 4:14:41 PM

52

Dobro je znati

"

# $ $$$

9. ožujka 2010.

Dobro je znati 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKI LIJE NI KI ZBOR Podružnice akovec

Napredovanje u struci i širenje znanja kao glavna zada a Sam napredak medicine i tehnologije govori o tome koliko je bitno stru no usavršavanje i stalna edukacija lije nika, što je jedna od osnovnih zada a Hrvatskoga lije ni kog zbora. - Hrvatski lije ni ki zbor bavi se prvenstveno strukom, napredovanjem u struci i širenjem znanja. Ali bavi se i problemima koji su vezani uz organizaciju zdravstva, iako o lije ni kom zboru ne ovisi sama organizacija. No, puno toga pita se nas. Pita nas se i za zakone u vezi sa zdravstvom i s razli itim propisima koji se donose, za ideje i promjene u zdravstvu. Ali mislim da Hrvatski lije ni ki zbor uvijek prednja i u onom ne emu novom što dolazi u zdravstvu i medicini, kazala nam je dr. med. Dubravka Kapun, spec. anesteziologinja, predsjednica Hrvatskoga lije ni kog zbora Podružnice akovec.

Hrvatski lije ni ki zbor najstarija je lije ni ka udruga koja je prošle godine proslavila 135. godišnjicu. - Povodom 135. godišnjice

stru na društva. - Prakti ki svaka specijalnost i subspecijalnost ima svoje stru no društvo koje djeluje unutar Hrvatskoga lije ni kog zbora. Velik dio tih stru nih društava je i u okviru me unarodnih stru nih udruženja, tako da smo zapravo svi povezani.

Ništa ne vrijedi koliko naša me usobna komunikacija

Hrvatski lije ni ki zbor uvijek prednja i u ne em novom što dolazi u zdravstvo i medicinu, kazala nam je dr. med. Dubravka Kapun, spec. anesteziologinja dodijeljene su i lanovima naše podružnice neke specijalne diplome i priznanja za rad i u struci i u samoj organizaciji, govori predsjednica, te dodaje da unutar Hrvatskoga lije ni kog zbora djeluju mnoga

Zahvaljuju i ravnatelju akove ke bolnice Dragutinu Kopasi u i Me imurskoj županiji, isti e Dubravka Kapun, Hrvatski lije ni ki zbor Podružnice akovec nedavno je dobio novu prostoriju. - Ure enjem nove prostorije bavili smo se u prošloj godini. Uz to organizirali smo stru na predavanja s našim predava ima, ali i predava ima koji dolaze izvana, što je naša redovna aktivnost. Takva stru na okupljanja prva su i najvažnija bit Hrvatskoga lije ni kog zbora Podružnice akovec. Na tim stru nim skupovima

uvijek se iznose neke novosti. Bilo da je rije o sitnim promjenama u terapiji standardnih bolesti, bilo o novinama koje dolaze u dijagnostici. To je u biti najvažniji na in na koji mi dolazimo do novih informacija. Ništa ne vrijedi toliko koliko ova naša me usobna komunikacija, naglašava predsjednica HLZ-a Podružnice akovec, i dodaje: - U medicini se stalno nešto novo zbiva. Pojavljuju se novi lijekovi s nekakvom shemom za terapiju, no, doga a se da kroz rad, sa stjecanjem iskustva, ta terapija korigira. To su sitne stvari s kojima moramo biti u toku.

Uloga HLZ-a Podružnice akovec nije, isti e Dubravka Kapun, da ona bude zatvorena i da se lije nici bave sami sobom.

- Može se re i da smo otvoreni za sve. Razne udruge esto nam upu uju pitanja na koja mi rado dajemo odgovore, isti e predsjednica Hrvatskoga lije ni kog zbora Podružnice akovec. (hz)

GIMNAZIJA akovec uklju ena u projekt “Young Entreprenuers Croatia”

Trideset u enika tre ih razreda razvija svoje poduzetni ke vještine Trideset u enika tre ih razreda Gimnazije akovec uklju eno je u projekt “Young Entreprenuers Croatia”, koji provodi AIESEC Varaždin u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, a iji je cilj razvijanje poslovnih ideja. Time se srednjoškolcima omogu uje da razvijaju osnovne poduzetni ke vještine kako bi se što prije pripremili za konkurentno tržište Europske unije. Jedno od osam predavanja i edukacija održano je prošlu srijedu u akove koj Gimnaziji, gdje su u enici kroz radionice i debate razvijali svoje poduzetni ke vještine.

- Projekt se naziva ‘Young Entrepreneurs in Croatia’ ili skra eno ‘YEC’, što bi u direktnom prijevodu zna ilo ‘Mladi poduzetnici u Hrvatskoj’. Cilj projekta je da naši praktikanti educiraju srednjoškolce o razli itim temama iz poduzetništva i da ih pripremaju za tržište Europske unije kako bi se oni dobro prezentirali na tom tržištu te kako bi se kvalitetno i kompetentno natjecali. Praktikanti koje smo kao organizacija AIESEC doveli u Hrvatsku jesu Alejandro Duque iz Venezuele, Tina

DRŽAVNO NATJECANJE u enika u zanimanju elektroinstalater/elektromonter

U enici Tehni ke škole akovec osvojili tre e i etvrto mjesto Tehni ka škola akovec prošli je tjedan bila doma in državnog natjecanja u enika u zanimanju elektroinstalater/ elektromonter. I dok su prva dva mjesta zauzeli u enici Elektrostrojarske obrtni ke škole Zagreb, tre e i etvrto pripalo je u enicima Tehni ke škole akovec.

Prvo mjesto s ukupno 95,5 bodova osvojio je Toni An eli , a drugo je pripalo Ivanu Josipovi u s ukupno 94 boda. Kao što je spomenuto, oboje poha aju Elektrostrojarsku obrtni ku školu Zagreb. Luka Vrbanec iz Tehni ke škole akovec osvojio je tre e mjesto na državnom natjecanju s ukupno 90 bodova, dok je iza njega bio tako er u enik Tehni ke škole akovec Tomislav Horvat s 88 boda.

Ukupno se natjecalo šesnaest u enika iz osam škola s podru ja Hrvatske.

U ukupnom poretku prvo mjesto osvojila je Elektrostrojarska obrtni ka škola Zagreb sa 189,5 bodova, dok je na drugom mjestu bila Tehni ka škola akovec sa 178 boda. Tre e

mjesto pripalo je Strukovnoj školi Vice Vlatkovi a Zadar sa 164,5 bodova.

Na etvrtom mjestu bila je Industrijsko - obrtni ka škola Silvija Strahimira Kranj evi a Vinkovci, dok je peto mjesto pripalo Tehni koj školi Daruvar. Na šestom bili su naši susjedi, Elektrostrojarska škola Varaždin, na sedmom Elektroindustrijska i obrtni ka škola Rijeka, dok je osmo mjesto pripalo Industrijsko - obrtni koj školi Slavonski Brod. (hz, foto: Vrzan)

Tehni ka škola akovec u ukupnom je poretku osvojila drugo mjesto

ŽUPANIJSKO NATJECANJE iz kemije Tijekom osam tjedana u svakoj se školi jedanput tjedno održavaju predavanja i edukacije Tian iz Kine i Orest Zub iz Ukrajine, kazao je Dinko Sveti , lan AIESEC-a Varaždin, koji dodaje

da se ovaj projekt na podru ju Varaždina i akovca održava na etiri škole. Rije je o dvjema

Tina Tian iz Kine jedna je od troje praktikanata koji educiraju srednjoškolce o temama iz poduzetništva

varaždinskim gimnazijama i varaždinskoj Gospodarskoj školi te našoj akove koj Gimnaziji.

Cijeli projekt traje devet tjedana, a tijekom osam tjedana u svakoj se školi jedanput tjedno održavaju predavanja i edukacije. Prema rije ima Dinka Sveti a, gimnazijalci su veoma zainteresirani za ovaj projekt, kojim, izme u ostalog, vježbaju engleski i upoznaju ljude iz cijelog svijeta.

- ini se da im se svi a projekt jer sudjeluju i iznose svoje ideje. Lijepo je vidjeti kako mladi mozgovi razmišljaju. (hz)

ŽUPANIJSKO natjecanje iz engleskog jezika

Ukupno sudjelovalo sedamnaest u enika Tre a Osnovna škola akovec prošli je tjedan bila doma in Županijskog natjecanja iz engleskog jezika za u enike osnovnih škola. Prvo mjesto pripalo je aninu Talanu, u e-

Ukupno se natjecalo šesnaest u enika iz osam škola s podru ja Hrvatske

niku OŠ Strahoninec, ija je mentorica Marija Kos. Na drugom mjestu bila je Alba Elezovi , u enica I. OŠ akovec, s mentoricom Vlastom Žnidari , dok je tre e mjesto osvojio Leonardo Novak

iz OŠ Selnica, s mentoricom Lidijom Rob. etvrto mjesto pripalo je Ivi Ivkovi , u enici OŠ Hodošan, ija je mentorica Sandra Rok. Fran Kuhari , u enik III. OŠ akovec, pak je osvojio peto mjesto, a nje-

gova mentorica bila je Dijana Oreški Vidovi .

Na Županijskom natjecanju iz engleskog jezika ukupno je sudjelovalo sedamnaest u enika s podru ja cijelog Me imurja.

Osmero ide na državno natjecanje Osnovna škola Sveti Martin na Muri, bila je doma in natjecanja iz kemije za u enike osnovnih škola. Natjecalo se 44 u enika, ije su radove ocijenili profesori Dražen Crn ec (predsjednik povjerenstva), Saša Boži , Milanka Krha , Jelena Pavlic i Lidija Ribi , lanovi povjerenstva.

Na državno prvenstvo na osnovu rezultata idu Jurica Ivekovi - Pontoni (I.OŠ akovec), Ivana Tarandek (OŠ Musko Središ e), Helena Pintari (OŠ Vladimir Nazor - Pribislavec),

Elena Gori anec (OŠ Sveti Martin na Muri), Miroslav Polanec (III. OŠ akovec), Filip Tisaj (OŠ Prelog), Lucija Bujani (OŠ Mala Subotica) i Lovro Kadi (OŠ Sveti Juraj na Bregu). Prema rije ima prof. Dražena Crn eca, u enici su pokazali solidno znanje, a njihovi u itelji - mentori pak želju za postizanje što boljih rezultata. Županijskom natjecanju prethodila su školska u kojima je sudjelovalo 122 u enika sedmih i osmih razreda. (sm, DC)

54

Informacije

' < "

# $ $$$

VEST d.o.o. akovec, R. Steinera 7 za potrebe popunjavanja upraĹžnjenog mjesta objavljuje slijede i :

TRAĹ˝I DJELATNIKA/CU Dipl. ing. agronomije ili ing. agronomije Voza ka dozvola â&#x20AC;&#x17E;Bâ&#x20AC;&#x153; kategorije Poznavanje stranog jezika Komunika vnost i snalaĹžljivost u radu Zamolbe sla na adresu: Agrofructus d.o.o. â&#x20AC;&#x201C; OTKUPNI CENTAR BELICA, Lipovke 6, 40319 Belica

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PRIBISLAVEC

OGLAS ZA ZAKLJU ENJEM UGOVORA O RADU za radno mjesto DJELATNIK U POLJOPRIVREDNOJ LJEKARNI m/Ĺž

Na osnovu ukazane potrebe, sukladno odredbama Zakona o zakupu i Zakona o obveznim odnosima, Op inska na elnica Op ine Pribislavec svim pravnim osobama, zi kim osobama i drugim zainteresiranim subjek ma upu uje

JAVNI POZIV za iskazivanje interesa za davanje u najam op inskih prostorija 1. Planira se izdavanje u zakup - najam, op inskih prostorija u sklopu DruĹĄtvenog doma Pribislavec, Bra e Radi a 47, Pribislavec, u prizemlju, pogled na glavnu ulicu u centru mjesta, (bivĹĄa mesnica, bivĹĄi du an Trgocentra), veli ine oko 153 m2, tri prostorije s mogu noĹĄ u povezivanja, koje se trebaju uredi i prostorije na katu ( bivĹĄe prostorije op inske uprave) veli ine oko 77 m2, tri me usobno povezane prostorije, u istoj zgradi â&#x20AC;&#x201C; novi dio, koje su ure ene.

2. Namjena prostorija moĹže bi viĹĄestruka, a najpogodnija je za trgova ku i ljekarni ku djelatnost, razne he obrte, ambulantu, kancelarijski i izloĹžbeni prostor i druge sli ne djelatnos .

3. Prostorije se mogu pogleda svakoga radnoga dana od 08,00 do 15,00 sa na adresi: Op ina Pribislavec, Bra e Radi a 47, Pribislavec, 40 000 akovec do 25. oĹžujka o. g. gdje se mogu dobi detaljnije informacije, a iste se mogu dobi putem telefona 040/360-211, do kada traje iskazivanje javnog interesa.

4. Nakon utvr ivanja interesa, provest e se potrebna procedura javnog nadmetanja od strane op inskih jela, odre ivanjem uvjeta na osnovu dobivenih informacija s javnog poziva o iskazivanju interesa, a postoje razli i modalite iznajmljivanja na osnovu mogu nos i me usobnih dogovora.

Jedinstveni upravni odjel

Zahtjevi radnog mjesta: Potrebna stru na sprema: SSS/ poljoprivredni tehni ar Potrebno radno iskustvo: minimalno 1 godina radnog iskustva Ponude na Oglas, uz prilog odgovaraju ih dokumenata i Ĺživotopis, podnose se u pismenom obliku na naslovnu adresu osobno, putem poĹĄte ili eâ&#x20AC;&#x201C;mailom na adresu vest@vest.com.hr,sve u roku od 8 dana od objave.

Ovrhovoditelj PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, PodruĹžnica VaraĹždin, oglaĹĄava drugu

JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 30. oĹžujka 2010. godine u 09.00 sa , na drugoj javnoj prodaji kod Op inskog suda u akovcu prodaje se obiteljska ku a, gospodarska zgrada, dvoriĹĄte i oranica, sve u Podturnu, II Zaloka 47, za po etnu cijenu od 1/3 trĹžiĹĄne vrijednos ĹĄto iznosi oko 81.000,00 kuna.

Dana 15. travnja 2010. godine u 13.00 sa , na drugoj javnoj prodaji kod Op inskog suda u akovcu prodaje se obiteljska ku a, dvoriĹĄte i vo njak, sve u Kotoribi, J.Slavenskog 12 A, za po etnu cijenu od 1/3 trĹžiĹĄne vrijednos ĹĄto iznosi oko 52.000,00 kuna.

Za sve informacije pogleda oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu ili nazva O42 214 104

IZ MATI NOG UREDA RO ENI: ARIAN LAJTMAN, sin Tene i Siniťe; DIANA BARBAŠ, k i Marije i Tomislava; ALEKSANDAR GAŠPARLIN, sin Ivane i Renata; DANKO BALOG, sin Marije Balog; NIKŠA BOGDANI , sin Zdravke i Željka; LARA MUN AR, k i Elizabete i Nikole; VERONIKA MAVREK, k i Milene i Siniťe; PAOLA RAŠPERGER, k i Katarine i Darka; GABRIEL ZVOŠEC, sin Nevenke i Emila; MATIJA TOMAŠEK, sin Nikoline i Dominika; GITA NOVAK, k i Davorke i Danijela; VIKTOR DODLEK, sin Natalije i Ivice; VITA

HATLAK, k i Sandre i Igora; MATEO BALOG, sin Ljiljane i Slobodana; MATILDA KOCIJAN, k i Gordane i Andrejasa; JULIJA Ĺ KVORC, k i Barbare i Nikole; MATIJA PERHO , sin Mar ne i Zdravka; IVOR SEREC, sin Mar ne i SaĹĄe; SAMUEL FU KO, sin Janje i Danijela; DINA AVLEK, k i Sandre i Danijela; DAVID BERMANEC, sin Maje i Dine; EVA TURK, k i Roberte i Alena; ROKO CIGLAR, sin Andreje i Danijela; RENATA BALOG, k i Marije i Borisa; MATIJA KLEMEN I , sin Marije; ENA OLETI ,

k i Ivane; JURICA SANJKOVI , sin Ivane i Nikole; EMILI NOVAK, k i Ivanke i Dejana.

VJEN ANI: Kris na Ĺ krobar i Kris jan Buhin ( akovec). Tamara Ahel i Goran Zamuda (Mursko SrediĹĄ e).

UMRLI: Barbara Korbelj, r. Trupkovi , ro .

1926.; Slava Kren, r. Crn ec, ro . 1929.; Josip Žganec, ro . 1915.; Terezija Jambor, r. Radek, ro . 1926.; Josip Jur ec, ro . 1924.; Marija Sabo, ro . 1951.; Katarina Igrec, r. KaniŞaj, ro . 1923.; Kris na Horvat, r. Leva i , ro .

1930.; Slavko Sklepi , ro . 1954.; Ana Simovi , r. Buhanec, ro . 1925. ( akovec).

Marija Matulin, r. KaniĹžaj, ro . 1932.; Elizabeta Maltar, r. La n, ro . 1923. (Kotoriba). Agata Kralji , r. Mlinari , ro . 1931.; Katarina Ĺ avni ar, r. Kralji , ro . 1924.; Rudolf Trupkovi , ro . 1940.; Marija Biber, r. Mikac, ro . 1928. (Mursko SrediĹĄ e). Josip Vrbanec, ro . 1959. (NedeliĹĄ e). Mijo Brodari , ro . 1926. (Prelog). Ana Dujh, r.

Zadravec, ro . 1919.; Marija KriĹĄto , r.

Kocen, ro . 1923. (Ĺ trigova).

Informacije 55

' < "

# $ $$$

TUŽNO SJE ANJE \

KATARINU IBRAHIMOVI ro . Ĺ tefulj

KATARINU ZORKOVI ro . IBRAHIMOVI

`

{ | } ~

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida mo virani za posao, javiti se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 g a.

Lidija Apostolovski. Natje aj otvoren do 15.03.2010.g.

2. DOM-Ĺ ESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU 2, traĹži 2 ISTA ICE, 4 NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 15.03.2010.g.

3. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;?

Mursko SrediĹĄ e, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodre eno vrijeme, javiti se na 543-247, 098-248299.

Natje aj otvoren do 15.03.2010.

4. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obavezno radno iskustvo, na odre eno vrijeme s mogu noĹĄ u stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9182092. Natje aj otvoren do 28.02.2010.

5. Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group d.d., AKOVEC, K. Tomislava 2/1, traĹži ZASTUPNICI OSIGURANJA-viĹĄe izvrĹĄitelja, SSS, VĹ S. VSS, na neodre eno vrijeme, poĹželjno, radno iskustvo, voza ki ispit, â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat.

Informa ka znanja. Od kandidata se o ekuje mo viranost i ustrajanost te komunika vnost za rad na poslovima osiguranja â&#x20AC;&#x201C; javi se osobnu poslodavcu na gornju adresu ili 040313-530, 091-4899768. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

6. GRATURS d.o.o. STRAHONINEC, M. Kova a 23, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 098-257-663. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

7. Zidarsko-fasaderski obrt M. Srnec G.HraĹĄ an, akove ka 43, traĹži 2 KV, PKV ZIDARA na odre eno vrijeme, javiti se na 858-391, 098-241-656. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

8. FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-435957. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

9. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, V, traĹži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 Ĺ PAHTLERA na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-9244510. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

10. INSTALACIJEBO KAJd.o.o.DOMAĹ INEC, Glavna 223, traĹži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-745412. Natje aj otvoren do 08.03.2010.

11. RUSTICAd.o.o. AKOVEC,I.G.Kova i a6, traĹži 1 PIZZA PEKAR; 1 POMO NI KUHAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec i VaraĹždin, javi se na tel. 311-207. Natje aj otvoren do 20.03.2010.

12. Poljoprivredni proizvo a BraniĹĄa Nenad, Belica, B.Radi a 73, traĹži 1 RADNIKA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodre eno vrijeme, poĹželjno voza ki ispit B kat., javiti se na 098/699-529, natje aj otvoren do

12.03.2010.

13. Metal Ĺ poljari d.o.o., AKOVEC, mob.

098-1347-429, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre enovrijeme,mjestorada akovecâ&#x20AC;&#x153;Metropolaâ&#x20AC;?, natje aj otvoren do 20.03.2010.

14. Ugostiteljski obrt APA, AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 32, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, skra eno radno vrijeme, javi se na 098-241-767, natje aj otvoren do 18.03.2010.

15. MT AUTO d.o.o, PEKLENICA, Zrinskih 13, traĹži 3 TESARA, 3 ZIDARA na neodre eno vrijeme, rad na podru ju Me imurja, javiti se na 098-351-971, natje aj otvoren do 31.03.2010.

16. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;DADA BARâ&#x20AC;? MIKLAVEC, traĹži 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme, javi se na 098-261-229, natje aj otvoren do 17.03.2010.

17. ANGELd.o.o.BELICA,J.Slavenskog5,traĹži 2SSSPRODAVA Ananeodre enovrijemeuz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, mjesto rada VaraĹždin, odgovornost, znanje rada na ra unalu, poznavanje asor mana teks la, mogu nostnapredovanja,dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: angel@ angel.hr Natje aj otvoren do 15.03.2010.

18. V.Z. Ĺ TRIGOV ANKA SAVSKA VES, traĹži 4 KONOBARA, 2 KONOBARA (za rad na ĹĄanku), 1 POMO NI KUHAR na odre eno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, Malinska, BaĹĄka, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranih jezika, 3 KV PRODAVA A na odre eno vrijeme (01.06.-01-09.) mjesto rada BaĹĄka, znanje stranih jezika, poĹželjno radno iskustvo 1 PIZZA MAJSTOR na odre eno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, BaĹĄka, poĹželjno radno iskustvo,javi senamob.099-222-1338.Natje aj otvoren do 30.03.2010.

19. Ugos teljskiobrtAlbatrosĹ tefanec,Zrinskih 42, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 337-338. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

20. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, Glavna 2, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odre eno vrijeme, javi se na 098-528570 do 21.03.2010.

21. Obiteljskidomzastarijeinemo neosobe GORUPI OTOK 25, traĹži 1 NJEGOVATELJ/ ICA ILI MEDICINSKA SESTRA na odre eno vrijeme, javi se na 098-696-523. Natje aj otvoren do 20.03.2010.

22. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 3 CNC GLODA A na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se osobno ili 856-060.

Natje aj otvoren do 23.10.2010.

23. MURAPLAST d.o.o. Industrijska zoba bb, 40329KOTORIBAdavor@muraplast.com, traĹži 3 STROJARA NA KONFEKCIJI VRE ICA KV, SSS strojarskih ili tehni kih smjerova, rad uproizvodnompogonunaautoma ziranom stroju za proizvodnju vre ica, zaposlenik posluĹžuje i upravlja strojem za konfekciju plas nih proizvoda, pakira proizvode, mijenja role i sl.; 2 STROJARA TISKA SSS tehni kih ili grafi kih smjerova rad u proizvodnom pogonu na tiskarskom stroju fleksotisak, zaposlenik posluĹžuje i upravlja strojem za

ekso sk, pakira proizvode, mijenja role i sl.; 4 STROJARA EKSTUZIJE KV, SSS strojarskih ili tehni kih smjerova rad u proizvodnom pogonu na automa ziranom stroju za ekstuziju polie lenskih lmova i folija; 1 STROJAR NA

REGENERACIJI KV strojarski ili mehani ki smjer, rad u proizvodnom pogonu na stroju za reciklaĹžu tehni kog otpada, za sve poslove rad na odre eno 3 mjeseca, za po etak, rad u 4 smjene (dva dana jutarnja smjena, dva popodnevna, dva dana no na smjena i dva dana slobodno), na podru ju Muraplast-a strogo zabranjeno puĹĄenje, dostavi pismene zamolbe putem poĹĄte ili e-mail. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

24. OLUK d.o.o. NEDELIĹ E, Nova 19 a, traĹži 2 KV, PKV GRA EVINSKA LIMARA sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 095-9121436. Natje aj otvoren do 20.03.2010.

25. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC,traĹži KV ZIDARI, TESARI viĹĄe izvrĹĄitelja na odre enovrijeme, radnaterenu(Zagreb),javi sena 364-699. Natje aj otvoren do 22.03.2010.

26. ŽUPANIJSKI SUD U AKOVCU AKOVEC, R. Boťkovi a 18, traŞi 1 VSS DIPL. PRAVNIK sa poloŞenim pravosudnim ispitom na odre eno vrijeme, poloŞen pravosudni ispit, radno iskustvo 18 mjeseci, informa ka znanja, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu.

Natje aj otvoren do 15.03.2010.

27. PEKARA CVEK d.o.o. D. KRALJEVEC, Kolodvorska 19, traĹži 5 SLASTI ARA na poslovima proizvodnje kola a -struka nije uvjet na odre eno vrijeme, javi se na tel. 040-602200. Natje aj otvoren do 25.03.2010.

28. GRADITELJSTVO â&#x20AC;&#x153;GOGâ&#x20AC;? IVANOVEC, traĹži 4 ZIDARA, TESARA na odre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 095 8614039. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

29. Dekra za privremeno zapoťljavanje VARAŽDIN, Kapucinski trg 5, traŞi 5 GLODA A, TOKARA na odre eno vrijeme, mjesto rada Šenkovec, radno iskustvo obavezno, javi se na 042-200123, 098-362283. Natje aj otvoren do 10.03.2010.

30. HAIX d.o.o. M.Subotica, Gospodarska 1, traĹži 1 VSS ING KEMIJE na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, radno iskustvo 6 mjeseci, znanje njema kog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javi se osobno sa pismenom zamolbom na gornju adresu.

Natje aj otvoren do 19.03.2010.

31. Frizerski salon LEMINE AKOVEC, Mercator centar, traĹži 1 FRIZERKA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine, javi se na mob.

091-2032667 ili e-mail: lemine@lemine.hr Natje aj otvoren do 15.03.2010.

32. Allianz Zagreb d.d. Poslovnica akovec akovec, Katarine Zrinski 1/1, traĹži ZASTUPNICI (M/Ĺ˝)-viĹĄe izvrĹĄitelja VĹ S, SSS (poĹželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima), dobro znanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kategorije, poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost timskom radu, komunikacijske i prezentacijske vjeĹĄ ne, dostavi pismene zamolbe sa Ĺživotopisom na e-mail: dijana. kolac@allianz.hr ili putem poĹĄte na gornju adresu. Natje aj otvoren do 10.03.2010.

33. Ca e bar Laverna Ma kovec, B. J. Jela i a 11, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-777084. Natje aj otvoren do 18.03.2010.

34. HEGEMON d.o.o. PRETETINEC 147, traĹži 1 KUHAR - PIZZA MAJSTOR na neodre eno

vrijeme, javi se na 829-394, 098-241-394.

Natje aj otvoren do 31.03.2010.

35. AUTOPRIJEVOZNIK Meznari Vladimir AKOVEC, traĹži 1 KV VOZA C I E kategorije s 2 godine radnog iskustva, doma i prijevoz, na neodre eno vrijeme, javi se na 098-426840.

Natje aj otvoren do 04.04.2010.

36. PEKARA CVEK d.o.o. 40320 D. Kraljevec, Industrijska zona sjever, traĹži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A- voditelj knjigovodstva, iskustvo u ra unovodstvu, nancijama i kontrolingu, te izvrsno poznavanje poreznih propisa, znanje kompletnog vo enja knjigovodstvenih poslova proizvodno trgova kih druĹĄtava, najmanje 5 godina radnog iskustva, samostalna, odgovorna i inicija vna osoba, organizacijske sposobnos , znanje rada na ra unalu, voza ki ispit, ponude sa Ĺživotopisom i priloĹženim dokumen ma svjedodĹžba o stru noj spremi, kopija radne knjiĹžice, kopija osobne iskaznice, kopija voza ke dozvole poslati na gornju adresu. Natje aj otvoren do 15.03.2010.

37. I.C.C.-DR.POHL d.o.o. ZAVNH-a 17, AKOVEC, traĹži 1 ADMINISTRATOR na neodre eno vrijeme,radnapodru juMe imurskeĹžupanije,1 godina rad. iskustva, voza ka dozvola B kat., znanje ma arskog ili njema kog jezika; 1 INFORMATI AR na neodre eno vrijeme, rad na podru ju Me imurske Ĺžupanije, uvjeti rad s Microsoft O ce, dobro poznavanje rada na Internetu; 1 TELEMARKETINGnaneodre enovrijeme,radna podru ju cijele Hrvatske, dobre komunikacijske vjeĹĄtine, ljubaznost, dinami nost, preciznost, iskustvoispremnostza mskirad,.posla Ĺživotopis i molbu sa slikom na: i.c.c.dr.pohl@ck.t-com. hr Natje aj otvoren do 15.03.2010.

38. GRA-COOP d.o.o. M. SrediĹĄ e, Mar nska 165, traĹži 2 TESARA, 2 ZIDARA, 1 GRA . RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098-209984. natje aj otvoren do 15.04.2010.

39. Gra evinski obrt IVE BELICA, V. Nazora 19, traĹži 1 GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javi se na 845-120. natje aj otvoren do 14.03.2010.

40. Poliklinika Medikol AKOVEC, V. Nazora 18, traĹži 1 DOKTOR OP E MEDICINE za rad u op oj medicini, na neodre eno vrijeme, mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 091-4594731.

Natje aj otvoren do 31.03.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.3.

2. PIVNICA PARTY, MADŽAREVO, traŞi 1KVKONOBARA/ICUzaradusmjenama na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, najava na tel. 042/512-518, Karmela Šmentanec, do 31.3.

Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek.

Hvala svima koji Vas se sje aju. | Â Â&#x201A; ~ < > '

IN MEMORIAM = ' < > '

ŽELJKU NOVAKU $ $ $ X $ $

[\ \ ' = ' > ' ]

<

^ < =

Javna ustanova za upravljanje zaĹĄti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske Ĺžupanije Upravno vije e temeljem lanka 17. Statuta Javne ustanove i Odluke od 05. oĹžujka 2010. raspisuje

NATJE AJ za radno mjesto "Nadzornik-pripravnik" - 2 djelatnika/ce na odre eno vrijeme (do 31.12.2010. godine) za podru je Op ina Podturen i NedeliĹĄ e Uvjeti koje kandidati moraju zadovoljiti: -najmanje srednja stru na sprema (IV/I) -poloĹžen voza ki ispit B-kategorije i op a mobilnost -dobre komunikacijske vjeĹĄtine -spremnost na no ni rad i rad vikendom -poĹželjno: poznavanje rada u GIS-u Kandidati uz molbu obavezno moraju dostaviti sljede u dokumentaciju: -Ĺživotopis i pismo motivacije za rad -dokaz o stru noj spremi -domovnicu (izvornik ili ovjereni preslik) -uvjerenje o nekaĹžnjavanju ne starije od 30 dana -preslik voza ke dozvole -dokaze o ostalim znanjima i vjeĹĄtinama Natje aj je otvoren 9 (devet) dana od datuma objave u lokalnim tjednicima. Nepotpune i zakaĹĄnjele prijave ne e se razmatrati. Po obradi prijava, za kandidate e biti organizirano pismeno i usmeno testiranje. Kandidati e o izboru biti obavijeĹĄteni u roku 15 dana od zaklju enja Natje aja.

Prijave slati na naslov: Javna ustanova za upravljanje zaĹĄti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske Ĺžupanije (Natje aj: Nadzornik-pripravnik) Ru era BoĹĄkovi a 2 40000 akovec

Oglasnik

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr KUPUJE SE registrirani daewoo matiz.

Tel. 091 760 8058 AUDI A6 2.7 biturbo quattro 250 KS, 2002.g., ptronic, koža, navi, TV, xenon, alu 18” + 17” zimske, plin, 77.000 Kn, tel: 098 303 550 PRODAJE SE FIAT MAREA karavan 1.9 dizel reg. do 5mj. mob. 091 595 3755 BMW 525 TDS 1997.g., reg. god. dana, full oprema, alu 18, 220tkm, za 5.950 eur, mob. 095 810 2229 PRODAJEM KOMBI Volkswagen T4 g.

1997, o uvan, cijena 2.500 eur, mob.

095/564 3131 SKUTER Keeway Matrix 50ccm 2008.g., 2400 km, kao nov, cijena 7.200 kn, (11.999 kn novi) mob: 092/262 2200 PRODAJEM CRNU HONDU CIVIC 1.4 1996.g., reg. do 8.4., 3.000 eur, tel: 095/8363-423 PRODAJEM ispravni VW Passat gl 1988.g. za dijelove, mob. 099 292 5560 KUPUJEM OSOBNA VOZIL A od 1991.-1997.g., može i neregistrirana i neispravna, tel: 098 9922 613 PRODAJEM CITROEN SAXO 2001.g., srebrni, odli no o uvan, registr. od vlasnika, mob. 099 3111 587 OPEL ASTRA 1.4GTC 2005.g., 33tkm, metalik sivi, reg. do 7/010., odli no o uvana, garažirana, 1.vl., mob. 098/980-7042 PRODAJEM ILI MIJENJAM ALFA ROMEO146 1.6 bokser, crna, alu felge, klima, el. pod., zra . jastuci, reg. do11.mj., tel 098 482 047 VW POLO 1.4 karavan 1999.g., benz, reg. do 1.12.2010., te mijenjam sli ice «Živo njskog carstva», mob. 098/581-986 FORD FOCUS 1.8 TDCI, karavan, 2004., full oprema, serv. knjiga, 5.900 eura, tel 091/511-40-57 BMW 530D automa c touring, 2006., u sustavu PDV-a, tel 095/90-77-062 BMW 320 D 1999., crni, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 LAND ROVER FREELANDER 2.0 TD4, 2005., full oprema, serv. knjiga, tel 095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.G., tel 095/9077-062 PRODAJE SE PASSAT TDI 1.9 1997.g., 110KS, full oprema osim kože, reg. do 2./011., tel. 095/900-4264 SEAT IBIZA SportRider II 2008.g., 1.vl., crni metalik, 5vr., garažiran, odli an, servisna, 7.500 eur, 099/8319-429 PRODA JEM SKUTER SYM, 49ccm, 2006.g., 3.800 km, tel 091 523 7770 PEUGEOT 207 HDI Trendy model 2007.g., 1.vlasnica, sva oprema, 54tkm, servisna, besprijekoran, 8.600 eur; mob.

091/9349-423 PRODAJE SE MOTOR za golf III td getriba i dijelovi limarije i reno 5 camus 1992.g. reg. do 7.mj, 3.500 kn. mob 098 553 225 OPEL CORSA 1.2 16v, 5vr., daljinsko, klima, servo, metalik, cd mp3, podiza i, 2004.g., 80.000 km, može i na kredit. tel: 099/410-6802 KUPUJEM VW BUBU za dijelove, tel.

098/726-401 PRODAJEM NISSAN ALMERU 1.4i 16v, prva reg 12mj/97., 1.vl., 139 tkm, garažiran, održavan, reg. do 12mj/10, cijena 20.000 kn, tel: 099 591 8587 PRODAJEM AUTOPRIKOLICU za 700kn, dvije nove gume 155/70/13 S+M s felgama, alternator i hladnjak za R5 campus, hitno i povoljno, mob. 095/531-5228 HYUNDAI ACCENT 1.3GS 1999.g., crveni, reg. do 11.mj., 175tkm, mob.

095/5188-351 PRODAJEM TERENAC Musso Ssangyong, neispravan u dijelovima ili komplet, 1996.g., 73kW, 2874cm3, dizel-euro II. tel. 396-374 PRODAJEM FORD SIERRU 1984.g., motor noviji, generalno ure en, vrlo povoljno, mob. 095/8694-620

PRODAJE SE: corsa 1996.g., reg. do 12./010., za 1.750 eur; peugeot 206 2006.g., neregistriran, za 5.450 eur; old mer kade C reg. do 12./010., za 1.000 eur ksno. mob. 098/777-095 PRODAJEM opel corsu, hondu civic u vrlo dobrom stanju, dijelove ata po i tempre, Thomos moped, te kupujem kineski neispravni skuter, mob. 091/549-2721 PRODA JEM MOTOR 1.6D opel fi o 1977.g., neispravan, original i dijelovi, mob. 099/828-2171 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995.g., reg. do 2./011., servo, šiber, zr. jastuci, auto radio, napravljen servis, cijena 2.000 eur, tel. 865-191 KUPUJEM OSOBNO ili KOMBI vozilo bez obzira na marku i starost, te prodajem skuter talijanski 50cm3 2008.g., vrlo povoljno, ili mijenjam, mob.

092/263-8882 PRODAJE SE ZASTAVA 101 mediteran 1100 1980.g., 44tkm, cijena 2.500 kn, tel. 343-451 PRODAJE SE ŠKODA FELICIJA 1995.g., za 10.000 kn, mob. 098/1760-634

POLJOPRIVREDA PRODAJEM MOTOKULTIVATOR HondaMio 5, 5ks, malo korišten, povoljno, tel: 098 234 493 PRODA JEM TRAK TOR Ferguson 25 1963.g., sa priklju cima, povoljno. tel: 091 949 7254 PRODAJE SE plug dvobrazdni, tanjura a 20 diska i sija ica dvoredna, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE metalni kukuružnjak, srebrna smreka i omorika u teglama razne visine, više komada. mob. 091 168 7246 PRODAJEM traktorsku gajbu za svinje i novu mulja u za grož e! tel: 099/784-1989 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo 45, 48 ili 55 KS s kabinom, od 1. vlasnika, od 1988.-1998. godine, isplata odmah. tel.

099/784-1989 PRODA JEM TRAKTOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, te prodajem oranicu 1ha u Novom Selu Rok (rokosko), mob.

099/7422-833 PRODAJE SE okreta sijena, sija ica za kukuruz, trebilica za kukuruz, levator, silokombajn i bo na kosa za traktor, tel.

337-893 PRODAJEM motokul vator Honda dizel, traktorska freza 160cm, cisterna Creina 1700lit., auto mazda 626 za dijelove, te KUPUJEM ruž aru za kukuruz i sija icu, mob. 091/563-2125 PRODAJEM KVALITETNO SIJENO u balama, mogu a dostava, tel. 822-254 PRO DA J E S E J E A M . N a z v a t i n a 040/821-294 ili 098/496-313 PRODAJEM PLASTENIK 18x4m (može i polovica), dvobrazni plug Olt i kukuruz u zrnu. tel: 098 9211 929 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Mio Standard Honda 420 s priklju cima, mob. 099/409-1287 PRODA JE SE TRAK TOR IMT 558 sa svim priklju nim strojevima, mob.

091/579-6352 PRODA JE SE KUKURUZ u zrnu, tel.

895-452

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 IZVODIMO PLINSKE PRIKLJU KE, plinske instalacije, centralna grijanja, rekonstrukcije kotlovnica, servis plinskih trošila te gra evinske radove iskopa i bušenja ispod ceste. mob. 098/284-391 ili 098/982-7018 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135.

URE ENJE I ODRŽAVANJE DVORIŠTA, vo njaka, zelenih površina, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice kr enje i iš enje terena, mob. 099 412 7863 TENIS! REZERVIRAJTE SVOJE TERMINE OD 01.04. NA VANJSKIM TENISKIM TERENIMA REKREACIJE TENIS D.O.O. AKOVEC, MIHOVLJANSKA BB, UPITATI 098/426-021 ODGOJITELJ po zanimanju uva djecu po potrebi, odnosno po dogovoru, nazva na 040/384-197 DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMA KOG JEZIKA za OŠ, SŠ, prijevodi, lekture. Mob: 091/941 75 09 IZVODIMO SOBOSLIKARSKO LI ILARSKO-FASADERSKE radove, Cvetko d.o.o., Gori an. Tel 098/212-185 PODUKE IZ MATEMATIKE za srednju školu (60kn/h). mob. 099/697 9931 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika! Mob:098 920 88 82 DAJEM INSTRUKCIJE iz matema ke, tel.

098 649 656 ili 633-266 INSTRUKCIJE iz njema kog jezika za sve uzraste, prijevodi, mob. 098/947-5611 KEMIJA, MATEMATIKA I FIZIKA za OŠ i SŠ, mob. 098/988-1617

POSAO KONOBARICU MLA U za rad u mirnom ca e baru ( akovec, Ma kovec), stalni radni odnos. Mob. 098 777 084 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TR A ŽIM ŽENSKU OSOBU za uvanje djeteta u ku i u Šenkovcu, mob.

099/6763-931 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887

KREDITI NAJPOVOLJNIJI KREDITI u Hrvatskoj s ksnom kamatom od 2.99 do 4,49%.

Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni po caj. Mob. 098/205-691 AKCIJA!! KREDITI do 7.000 eura na 5 godina. Zatvaramo CL. Mob. 099/7077-110 ili 091/973-0006

POZNANSTVA TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za nedjeljno poslijepodne za šetnju i kavu uz Muru, mob. 099/828-2171

NEKRETNINE - PRODAJA ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

PRODAJE SE NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2 + tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište, novorenovirana kupaonica, cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

HITNO SE PRODAJE NOVA KU A s oku nicom od 2000 m2 u Križovcu, vrlo povoljno, cijena 60.000 eura.

Info na tel: 099 705 4043.

KU U od 240m2, podrum 120m2 sa 400m2 poslovnog prostora i oku nicom 4000m2 u Koprivnici prodajem, mob. 098 9633 239 PRODAJEM KU U s oku nicom i vrtom u Sivici na glavnoj cesti preko puta auto praone, cijena po dogovoru. mob.

098-173-84-25 POVOLJNA KU A u Murskom Središ u, odmah useljiva, s oku nicom, garažama, vrtom, mob: 098/632-235 ŠUMU u središtu Štrigove, 4000 m/2 prodajem, cijena po dogovoru. Tel: 00386/41-452-721 MURSKO SREDIŠ E luksuznu ku u katnicu u Mar nskoj 38 prodajem, cijena dogovor. tel. 040-543 825 PRODAJE SE KU A u Maloj Subo ci, struja, voda, plin, telefon, odli na lokacija! Hitno i povoljno! mob. 098/524-971 VIKENDICA s inventarom i vinograd u okolici Štrigove, parcela 2800m2 sa cca 1000 okota, mob: 099 3671 107 PRODA JEM GAR A ŽU u ulici Dobriše Cesari a 9 (sajmište) akovec. mob.

091/510-7255.

KOTORIBA - PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvorište, garaža, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682 240 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, Vukovarska, renoviran, mob. 098/9465-206 HITNO SE PRODAJE 2,5 sobni stan od 56 m2 u Utrinama, blizina tramvaja, dnevni boravak s kuhinjom, 2 spava e sobe, wc, kupaonice i hodnika. mob. 098 9671 574 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel. 092/24-53-243 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul.

P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob.

098/9422-821 KUPUJEMO KU U u okolici k do vel 80m2 koju nije potrebno adap ra , mob.

099/8282-199

PRODAJE SE OBITELJSKA KU A od 160m2 s oku nicom i malim vo njakom u Pribislavcu, mob. 099/292-5560 PRODA JEM VINOGR AD s vo njakom i klijeti 600 hv, u Dragoslavcu, mob.

098/9356-187 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u akovcu, vojni vrtovi sjever, vel. 4260m2, urbanis kim planom grada predvi eno za gradnju, atrak vna lokacija, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 46m2, u centru k, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u, vel.1050 m2, tel 091 523 7770 PRODAJE SE ŠUMA u Selnici i oranica u Zebancu, tel. 091 595 3755 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN na jugu, novoure en i lijep, visoko prizemlje s velikom terasom, cijena povoljna. Tel 098 460 377 PRODAJEM KU U u k, hitno, livadu u Puš inama i gradilište u Dragoslavcu, tako er prodajem crnogori no drvo od ariša 4m, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 VARAŽDIN, Slavenska 7 – trosobni stan od 90m2 + sobica 10m2, priklju ci etažni, centralno, klima, parking, drvarnica, za 100.000 eur, mogu nost garaža, mob.

098/241-244 PRODAJEM GRADILIŠTE s izgra enim podrumom za manju ku u u Mar nuševcu, mob. 099/488-4888 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za izgradnju ku e u Šenkovcu, J. Bedekovi a u novom naselju preko ciglane, pogleda osobno ili na tel.

343-297

9. ožujka 2010.

PRODAJE SE GRADILIŠTE u MartanamaJug, spremno za gradnju, povoljno i hitno, mob. 095/9033-541 AKOVEC – ku u s velikim dvorištem i vrtom prodajem ili mijenjam za dvosoban stan uz doplatu, mob. 095/8795-755 PRODAJEM NOVOGRADNJU u Strahonincu, te vikendicu s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, mob. 098/749-131 FRIZERSKI SALON, novi, akovec, ul.

Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažom, ispod Šafrana, novogradnja, prodajem, tel.

098/241-559

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR 21m2 u strogom centru akovca. Tel. 040/390-456 IZNAJMLJUJEM: Koprivnica, namješten stan, posebni ulaz i brojila, blizina centra, par bez djece, aci, studenti. mob.

091/254 04 85 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA, centar akovca, namještena, odvojena brojila, kds, Internet, cijena 1.000 kn. tel.

095/8080-116 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI APARTMAN 12km od akovca 4km od Toplica Svet Martin za no enja, povoljno, mob. 095 807 2340 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u prizemlju ku e u akovcu, mob. 091 384 3359 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe, 95m2, dvorište, garaža, Gajeva 23, akovec, mogu e za studente ili za tihi obrt. tel.

091/1328-236 ili 091/5568-575

0%

MOTORNA VOZILA

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

-4

56

MARLEX Plus Marlex d.o.o.

D. Tadijanovića 11 Čakovec

040/384 234 098/600 047 plusmarlex@gmail.com

* popust se odnosi na profil Ideal 4000, bijele boje (5 komora, 70 mm) te avansno plaćanje

9. ožujka 2010.

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI STAN u centru k, renoviran, komplet namješten, 33m2, centr. grijanje, cijena s režijama: 1.500kn, tel. 098/390-692 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA i posl. prostor, mob. 098/1957-448 VLASNIK IZNAJMLJUJE ili prodaje dva posl. prostora, mogu e za kafi , trgovinu, kancelariju, u centru k, tel. 310-406 ili 390-134 IZNA JML JUJE SE POSL. PROSTOR od 45m2, vrlo povoljno, za manji obrt ili sl., mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 72m2 u akovcu, K. Tomislava 32, po dogovoru i podrum, tel. 312-297 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN kod Pedagoške u k, poseban ulaz i režije, dvjema studen cama, mob. 098/1862-192 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI, nenamješten stan u centru akovca, može i studen ma.

Mob: 098/177-1559 IZNAJMLJUJU SE GARSONIJERE, centar akovca, namještene, odvojena brojila, kds, interet, 1.000 kn. tel: 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE STAN akovec, A. Star evi a 33. tel: 390-094 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERE nenamještene od 30m2 i namještene u k, tel.

384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA u akovcu s kupaonicom, I. Gunduli a bb, tel. 337-407 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN u akovcu od 45m2, mob. 098/535-628

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I GRAHORASTI GRA G GR RA AHO ORA RA AS STI S TI D OSTAVA! DO OS O STAVA! A , PRODAJU SE ŠTENCI ZLATNOG RETRIEWERA, oba roditelja prisutna, samo 3 u leglu, o iš eni od parazita. Novo Selo Rok. mob.

099/732 5814 ili 091/583 5179 POKLANJAMO DVA PESEKA, stara 3mj., manjeg rasta, mješanca terijera i mješanku njem. oštrodlakog pti ara, nisu cijepljeni. Umiljati su ali ve odli ni uvari. mob. 098/192-7977 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozenkolise, personate, rozele, pjevaju e i aleksandre, te srebrne, zlatne i pla naste fazane, telefon 098/912-3938

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

NJEMA KI BOKSERI žu s prekrasnim bjelinama, s rodovnikom, mogu e udomljavanje oko 10.4., tel. 042/641-417 PRODAJEM MLADE BRE E svinje, odojke i svinje za klanje od 120-160kg, mogu nost klanja, tel. 851-257 PRODAJU SE ŠTENCI koker španiela mramorni, tel. 091/530-9660 ELEKTRONIKA KOMPJUTER AMD Athlon 3200+,1Gb Ram, dvd/rw, monitor Samsung 17” syncmaster 755dfx, za 1.100 kn, tel: 098/55 33 52 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM digitalne receivere. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 400 kn, mob.

098/777-022 PRODAJEM DIGITALNI FOTOAPARAT Samsung, jako malo korišten, jako povoljno, te stoli u boji trešnje, ovalni sa staklom. mob. 091/541-8810 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xop cal, 800x dig. zoom,, 1. vl. orig., upute i ku ja, telefon 099/414-9028

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 ORMAR trokrilni garderobni, crni, šir: 2,6 vis: 2,3 m, u odli nom stanju, mob.

091/545-7356 PRODAJEM SLATKI KRUMPIR za dijabeti are i obi ni bijeli krumpir, u malim koli inama, tel. 853-868 ili 099/673-8565 PRODAJU SE plinske pe i, Vailant proto ni bojler (star 2g), te Vailant grijalica, povoljno. mob. 098/911-7041 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlastite proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouze em. mob. 098 1379 366 S TA R I N E o t k u p l j u j e m s v a ke vrste(namještaj, porculan, slike, fotogra je, stari novac, stare dokumente...) tel. 098-961 7349 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE O IŠ ENI ORASI, mob. 098 864 474

PRODAJEM PROZORSKA KRILA i balkonska vrata sa izo staklom drvena povoljno mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM kukuruz u zrnu, vinsku rakiju i odojke, tel. 829 462 PRODAJA SADNICA LJEŠNJAKA rimski te iš enje ve e i manje koli ine, mob. 098 722 796 CIGLE stare pune velike, mogu prijevoz. mob. 098/95-65-200.

PRODAJE SE RABLJENI medicinski krevet s regulacijom visine i uzglavlja, trapezom i dodatnim bo nim stranicama. tel: 099/198-5959 PRODAJEM BICIKL Nakamura cli hanger 26” sa blatobranima cijena 1.200,00 kuna! mob: 091/5311 218 PALE TE PRODA JEM, dim. 120x 100 (100 kom), 120x105 (100 kom), 120x80 (100 kom), cijena po dogovoru, mob.

091/7555-701 PRODAJEM SVINJE za klanje oko 120kg, hranjene doma om hranom, može i klanje, te se prodaje rabljena hrastova ba va od 100lit. sa grož em «zgveždranim». tel. 382-371 ili 099/3330-372 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na.

Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr.

Tel: 091/2518-371 PRODAJEM MAŠINU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispušta pjenu i pakira predmet u najlonsku vre u. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM: regal (1400kn), 2 fotelje (900kn), stoli (350kn), madrac (100kn), skije s vezovima (150kn), pancerice (150-200kn), klizaljke (150-200kn), plo a za el. ugradbeni štednjak (200kn), klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn), gume 175/65/14 (800kn/4kom) i moderni tapec. ležaj (800kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM kuh. kutnu klupu, kau , fotelje, stol + stolice, dvosjed, ležaj, regal, tapec. garnituru, vitrinu, ormare, stoli , hladnjak, štednjak (3+1), rešo, bicikl, tendu, tepihe, linoleum i ostalo iz ku e, tel.

360-214 ili 099/3361-032 KUPUJEM HARMONIKU 120 basa, ponude na mob. 099/506-4221 POVOLJNO PRODAJEM BOROVE SMREKE za drv. gra u, potrebno rušenje, oku nica. mob. 098/138-2304

PRODAJEM ugost. štednjak, roš lj, friteze, hladnjak, kotao, toster, pizza pe , panj, sudoper, radni stol, espreso aparat, ledomat, perilica aša i dr. tel: 098 9211 929 PRODAJE SE PVC prozor sa izo staklom i roletom vel. 105x105, 5-komorni profil rehau, cijena po dogovoru, mob.

091/6767-197 PRODAJEM KVALITETNO doma e crno vino, mob. 098/9363-490 POVOLJNO SE PRODAJE gnoj idealan za vrt i vo njak, kompost, te svinja od 150kg, zvati poslije 16 sati na mob.

091/5919-595, Štefanec PRODAJE SE stroj s više operacija (šrota , pila, hoblarica, bušilica, brusilica), te suha hrastovina delj. 5cm, tel. 360-447

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

Luna TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

je prelijepa mješanka izuzetno umiljata i dobra. Ro ena je otprilike po etkom 2007. godine.

Bila bi idealna za veliko dvorište i obitelj s više djece jer se voli maziti i igrati.

Mika

Apple korištena ra unala komponente periferije Iz ponude izdvajamo: MacMini 1.700 kn G4, 1.25 GHz, 40 Gb, 1 Gb eMac 1.200 kn G4, 17”, 700 MHz, 40 Gb HDD, 768 Mb iBook 2.300 kn G3, 15”, 700 MHz, 640 Mb, 80 Gb Airport Extreme 500 kn Basis Station Wireless M. Mouse 400 kn Bluetooth antena 220 kn Airport kartica 400 kn

usermac777@gmail.com

091/1131119

Peko je na samu staru godinu 2009. dovezen u azil nakon što ga je udario auto u gradu. Imao je sre u da je to vidjela lanica našeg azila pa ga je dovezla u azil. Na svu sre u, nije imao nikakvih ozljeda, iako je u po etku malo šepao, ali nije ništa polomio.

Peko je jako miran pas, prili no prestrašen zbog toga što mu se dogodilo, ali dobar prema ljudima. Ro en je u 8. mjesecu 2008. godine i visok je 27 cm. Idealan je za manju obitelj i za stan.

je terijerka koju su dovezli u veterinarsko higijensku službu ljudi iz Belice koji su je pronašli kako se oštenila u drvenoj šupi. Mika je ro ena negdje u srpnju 2005. godine, a na svijet je donijela 5 prekrasnih štenaca. Jako je dobra kujica, voli se maziti, penje se u krilo jer se ho e uvati i sigurno je negdje ve živjela s ljudima jer se vidi da je navikla na ljudsko društvo. Vjerojatno su je izbacili iz ku e kad su shvatili da je trudna.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

757

58

Dobro je znati

"

# $ $$$

zdrav.stveno osiguran.je

ZaĎ&#x20AC;to se osjeĂ&#x160;am sigurno? Kad mi je potrebna pomoĂ&#x160;, znam Ă&#x2039;ija su vrata uvijek otvorena. Za njih sam prvi na redu.

OsjeĂ&#x160;am se sigurno jer sam u rukama najboljih. Uistinu brinu o mom zdravlju.

Zdrav sam. I osiguran u CROATIA zdravstvenom osiguranju.

CROATIA zdravstveno osiguranje druga je polovica VaĎ&#x20AC;eg zdravlja.

9. ožujka 2010.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Poziv prolje u Hladno je! Pred koji dan je stiglo prolje e, a sad kiša i snijeg.

Opet. E, sad, vjerojatno postoje razli iti na ini kako prizvati prolje e, npr. vra anjem, molitvom, ži-

canjem, proklinjanjem, ekanjem, no, ja u ipak pokušati to u initi na svoj na in. Postavit u par slikica proljetnih i svježih interijera, pa možda one dozovu ljepše vrijeme.

Dignite glavu na sekundu od ovog teksta i, ako je vani sunce, možda sam i uspio. Ako nije, nemojte kriviti mene. Krivite Vidovitog Milana.

PREDSTAVLJAMO INTERIJER ure uje: Bruno Kontrec

Kontejner kao dom Ovaj objekt izveli su norveški arhitekti iz studija 70°N Arkitektur i naziva se “xbo”, a zapravo je produkt rotterdamskog projekta PARASITE (Prototypes for Advanced/ Ready-made/ Amphibious/ Small scale/ Individual/ Temporary/ Ecological houses). Ideja objekta “xbo” jest da osigura mobilan dom za dvoje ljudi u neprestanom kretanju (iako izgleda fantasti no kada je u mirovanju). Struktura se sastoji od 2 mobilna dijela ukupne dužine 12 metara, širine 3,5 metara i visine skoro 3,5 metara i oni tvore interijer objekta u kojem se sve želi svesti na minimum, osnovu i esenciju, što se direktno odnosi na injenicu da su, u današnjem društvu, ljudi

postali ekonomski zatvorenici svojih domova (iako je to mnogima teško priznati, a i oni koji si priznaju samo sliježu ramenima i nisu u stanju nešto promijeniti).

“Xbo” ima tendenciju promijeniti te stvari baš na na in koji je izre en prije – pridavanjem pažnje stvarima koje su bitne. Minimalisti ko i utilitaristi ko ure enje interijera kako bi se naglasile stvarne kvalitete života bila je glavna vodilja kod dizajniranja ovog objekta. Na neki na in, on je “work in progress (process)”.

Naime, diskusija o njemu ne završava nakon njegove izgradnje.

Baš naprotiv – ona po inje tek u trenutku kada se u njemu po inje i živjeti. www.70n.no

LIFESTYLE

Sofa od papira

Poljski dizajneri Agata Kulik i Pawel Pomorski iz studija Malafor izložili su svoj najnoviji

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

rad na nedavno održanom sajmu IMM Cologne u Kölnu, Njema ka.

Radi se o projektu The Blow Sofa – sofa koja je izra ena od 100% recikliranog papira, ustvari to je papirnata vre a koja se koristi pri transportu. Njen sastav je vrlo jednostavan: s unutarnje strane ima sloj od polietilena, a s vanjske strane sloj od recikliranog, vrlo vrstog papira. Uz nju se dobivaju i metalne šipke i gumeni remeni koji služe za pri vrš ivanje vre a/jastuka kako bi dobili kompaktniji sistem za sjedenje. A kad vam se sofa isprlja, jednostavno – nabavite drugu. A ukoliko vam na pamet padne neka dobra ideja, slobodno je zapišite – baš na vašu sofu. www.malafor.com

60

Savjeti

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Upoznajte tajanstveni svijet bioenergije Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Boji se da si nešto ne napravi Povremeno mi se pojavljuju misli da bih si nešto napravio. Tako esto mislim da bih sko io s mosta ili se bacio pod vlak. Kada osje am takve misli, javlja mi se veliki strah. Ne bih to htio u initi jer živim u sretnom braku, imam dvije k eri i zaposlen sam. Bojim se da ne poludim.

Na osnovi danih podataka vjerojatno se kod vas radi o prisilnim mislima. Prisilne misli se stalno upli u u redoviti tijek mišljenja. One dolaze spontano i mimo naše volje. Osoba zna da su to njegove misli, ali po svom sadržaju u njega ulijevaju strah, jer na svjesnom planu on to ne bi nikada htio u initi. Važno je kod ovoga znati da te misli osobu uznemiruju, veoma je optere uju, ali je bitno da ona to nikada ne e ostvariti. One su obi no vezane uz agresiju prema sebi ili prema nekome drugome. U prisilne misli

Odgovornost roditelja prema djeci

mogu se ubrojiti i fobi ne misli. Fobije su takvi psihi ki poreme aji kod kojih se pacijent boji odre ene situacije ili predmeta, a kada se nalazi izvan te situacije obi no ne osje a strah.

Me utim, prisilne misli mogu se pojaviti i kod drugih duševnih poreme aja. Dobro bi bilo da se javite psihijatru koji e postaviti sigurnu dijagnozu prisilnih misli, a onda se prisilne misli mogu lije iti nekim lijekovima i psihoterapijom. No, vi sami možete si pokušati pomo i tako da upotrebite tehniku zaustavljanja misli. Kada vam se pojave te misli, pokušajte prebaciti misli na nešto drugo. To možete u initi tako da recimo pitate bilo što nekog od uku ana pa da se probate koncentrirati na to, ili iza ite van, prošetajte žustro 15 - 30 minuta, i usredoto ite se na okolinu. Možete i nazvati telefonski prijatelja i porazgovarati s njim.

Sje ate se da sam prošli put sugerirala sliku žednoga u pustinji koji svoju fatamorganu doživljava kao spas, uspore uju i je s idejom frustriranog i tjeskobnog ovjeka koji bi u ulozi roditelja zahvaljuju i svojoj divnoj djeci našao uto ište od svega lošega... a tamo uto išta nema... Odgoj djece samo se na trenutke pokazuje kao jednostavan i o aravaju i posao, ve ini odraslih je vrlo naporno i jedva se uspijevaju rasprostrijeti po svim ulogama i obavezama koje imaju u svom životu. Pošto im se ini prili no razumna ideja da su kao roditelji dužni svoju djecu navesti da se ponašaju na pravilan na in, da imaju ispravne životne vrijednosti, navike, stavove i da se dobro osje aju, roditelji se mahom bace na posao da sve gore navedeno i postignu. I ja sam prošli put ponavljala kako su roditelji odgovorni, sje ate se. Da, ali roditelji su odgovorni za sebe, a ne za djecu. Gore postavljeni cilj trebaju posti i djeca, a ne roditelji.

Kako to mislim? Pa ne žive roditelji živote svoje djece da bi oni sami trebali odgovarati za probleme koji nastaju u tim životima. Djeca su samo na samom po etku života posve ovisna o odraslima, ali vrlo brzo pokazuju interes za okolinu i postupno stje u kompetencije potrebne za život. Roditelji imaju odgovornost prema djeci u smislu putokaza, primjera i smirenih pouzdanih autoriteta koji mogu pomo i ako je to potrebno. Roditelji nisu odgovorni za djecu u smislu odra ivanja stvari umjesto djece i spre avanja djece da pogriješe ili da osjete emocionalnu bol, ne trebaju ih štititi od života samog.

Djeca ionako misle svojom glavom,

biraju kako se osje aju i kako se ponašaju, a to se roditeljima uop e ne mora svi ati. Mi odrasli imamo dovoljno iskustva da esto unaprijed znamo što je dobro a što nije dobro, ali klinci ponekad idu glavom kroz zid. Vidim da vas zabrinjava smjer kojim sam krenula. Bojite se da u re i da ih trebate pustiti da pogriješe. Na greškama se u i, kaže stara mudrost, ali vi ne biste htjeli da to vrijedi za vašu djecu. Užasava vas mogu nost da pustite svoje dijete iako znate da je na krivom putu, a vi ste zaduženi za njegovu dobrobit. Razumijem vas i kao majka i kao psihologinja. U obje te uloge esto sam proživljavala duboku zabrinutost za dobrobit osobe koja me ne sluša, a ja joj nudim rješenje.

Jedino što u toj situaciji mogu je da ostanem mirna i ozbiljna u nadi da e druga strana dobro promisliti o svojim potezima. Ako odlu i postupiti po svome preostaje mi da joj pomognem kod eventualnih loših posljedica. Užasnuti ste itaju i ovo? Možda još niste doživjeli da dijete stvarno postupa onako kako vi ne odobravate. Naravno, vi mu možete zabraniti, možete ga kazniti, možete ga staviti u ku ni pritvor, stvari mogu ostati u vašim rukama. Prividno i privremeno. Kad tad e se dijete otrgnuti s lanca, a tad bi zbilja moglo biti opasno....

Bioenergija i bioterapija iscijeliteljska je disciplina za tre ranje i iscjeljivanje svih oblika oboljenja i disfunkcije organizma, te po canje jela na imunološku reakciju i ak viranje samoizlje ivih mehanizama biološkog organizma. Ni jedna medicina ne lije i boles . Jedino naše jelo može izlije iti bolest u zdravlje, mi ga svjesno možemo potaknu na pozi vnu reakciju i iscjeljenje. Pomo u nekih medikamenata službena medicina može pomo i potaknuti organizam na izlje enje. Svakom educiranom bioterapeutu to je do kraja jasno i on e oblik disfunkcije organizma potaknu na imunološku reakciju i ak viranje samoiscijeljuju ih mehanizama biološkog mehanizma. Oboljela osoba u suradnji sa bioenerge arom može posta zdrava jer se budi njezin imunološki mehanizam koji organizam dovodi u stanje balansa.

Bioenergija je životna energija, dakle bios = život a ako je nema, nema ni živog organizma, ovjeka biljke ili živo nje.

Bioenergijom se mogu vrlo brzo ukloni i najteži bolovi, lako se podnosi, terapija je potpuno neinvazivna i ima udotvoran efekt na oboljenje ovjeka. Kao iscjeteljica tre ram bolesni organizam životnom energijom ili bioenergijom, kako bi se pobudili mehanizmi samolije enja koje posjeduju svi biološki organizmi.

Postavljam ruku na oboljeli dio jela ili u njegovu neposrednu blizinu te primjenjujem tehniku provociranja, gla enja ili va enja tako da ak viram samoiscijelju-

e mehanizme. Vrlo brzo, ve za trajanja e ri terapije, ovjek odlazi zdrav ili je na putu sigurnog izlje enja. Redovno uspostavljam energetski (obrambeni) sustav tako da organizmu otvaram protok energije koja tada normalno cirkulira u izbalansiranom organizmu kroz energetske centre do pojedinih organa i tkiva. Uspostavljanjem normalnog protoka energije oja avam imunološki sustav i jelo lije i samo sebe.

Pomo u inteligentne energije po e se organizam da se sam bori s uzrokom nastanka oboljenja. O cijelna medicina sa so s ciranim dijagnos kim ure ajima ne može i ne smije bi zanemarena ili zaobi ena. Ipak, organizmu treba da šansu da pomogne sam sebi i nikako ne smanjiva tu mogu nost.

Svakodnevno smo svjedoci da kroz godine pacijent prima po nekoliko desetaka vrs lijekova za isto oboljenje a stanje mu se ne popravlja. ovjek mora dobi šansu i mogu nost da njegov organizam sam eliminira bolest i to je doista mogu e. Lijekovi su samo roba i velik nancijski interes farmaceutske industrije koja na bolesnicima dnevno zgr e milijarde dolara. Kako tuma ite injenicu da postoje pacijen koji jednu te istu bolest lije e po 20 do 30 godina a ona se ne povla i. Jedan dogovor sa mnom kao bioterapeutkinjom u nekoliko tretmana riješiti e vaš problem. Nazovite bez SMS-a broj telefona 098/1347-s031 i dogovorite svoj termin iscjeljenja. Želim vam dobro zdravlje.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI&, pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

9. ožujka 2010.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Neznam zakaj mi je furt Island na pameti?

N

eje lefko, vu zadje vreme, ministro obankovi o, pregajajo ga ovi seljaki na vse strane i dok se z jednima dospomene drugi so mo ve pred vrataj, na cestaj, vulicaj, a nekaj šepetujijo i oni na debeloj vodi gda je predraga plava na ta.

Nejpredi je meuv probleme z mlekaraj i nekak so se dospomenuli, ali z traktoristima mo uda teži ide, oni so žilavi kak vrag i nedajo se. Najgerek sam što bode, itak, duže zdržav. Nej znati kak bode to, na vse zadje zišlo, gda bodemo meli dostik mleka, a aliv nam bode kruh.

Ak mene pitate, ja sam za to da se seljakima dajo te poticaji ak so jim Jadranka i Perek to obe ali. Kuliko sam meuv za uti pre gracki vuri, gde se spominkuju oni šteri vse nejbole znajo, lanjske poticaje so pobrali oni šteri imajo zemljo, ali nikaj na joj ne raste, jerbo oni nikaj niti ne sejajo, pak so meli as hodati okoli ministra i šte iti peneze, tak gda so ve za prave poljoprivrednike i seljake peneze s alili.

Neje i vam to udno kaj navek penezi s alijo za one šteri si jiv nejbole zaslužijo?

G

da sam ve spomenuv plavo na to nekaj si gruntam gda

smo niti tu nej vsi jednaki. Jako sam najgerek kak itak ovi naši sosedi vu Dalmaciji dobavljajo sledovanje plave na te, a bavijo se z ribi ijom. Gda gud dojdem k rodbini na debelo vodo oni imajo viška plave na te po par lagvi. Unda mi se sve kica vužgala, pak oni hodajo sam pobirat ribe, a nigdar ne sejajo, dok naši seljaki nejpredi orjejo zemljo, posle tanjurajo, sejajo, špricajo dra a i na vse zadje idejo na žetvo…I ve vidite gda ga nej pravice niti med tem cvetjom štero troši plavo na to. Kam gud pehnem vseposud so problemi, pak kak nas bode unda Evropa zela pod svoje?

N

ebi znauv re i zakaj županijski oci ne razmijo neše autobusa e, o em re i, zakaj jim nedajo posla. Najme kaj, oni bi vozili naše ake, ali nebrejo dojti na red. Gombajo župano zakaj je dauv posla autobusa aj šteri so vu ste ajo, a ovima drugim, šteri na leta, kuliko-tuliko, vredo delajo, nikaj. Vse ja razmem, misliv sam tu na natje aje za prevoz, gda i županijski oci o ejo kajbi deco prepelali za im menše peneze, ali mi moramo dati posla našim autobusa aj, jerbo oni tu prinas poreze, pri-

reze, doprinose, naknade i kaj ne vse drugo pla ajo, a nej kaj se unda stranjski autobusa i vozijo po našaj cestaj. A te stranjski prinas kaseraju, a vu svojaj op inaj i županijaj trošijo. Vsi znamo gda je kriza i gda ga nega dostik posla za vse i zato se mi moramo pobrigati za svoje, isto tak kak to i drugi delajo. O em re i, pak nek unda ide župan ili pak jegov zamjenik, z nešternim našim autobusa om, obrtnikom ili pak gospodarstvenikom vu nešterno drugo op ino ili županijo i nek probajo tam dobiti posla, pak bodo unda vidli gda vsaka županija svojima nejpredi davle kruha vu roke, a nej kak mi Me imorci, mi smo navek vekši katoliki od pape, pak to delamo, tobož, po pravici. Kakša je to pravica ak naši ljudi nemajo za kruh? Pak i Božek je nejpredi sebi brado napraviv!

K

uliko sam meuv za uti, lani je skorom 250 obrtnikov zaklenulo svoje veštete. Nejso mogli dojti do penez za posle štere so oddelali. A niš i jim ne e (Vlada) ili pak nebre (Božek) pomo i.

Tak je to i pravzaprav je: hajdig radnikov hodi na posel i dela, a pla o ne dobi, dok na drugoj strani obrtniki oddelajo posla i niš i

jim nebre pomo i kajbi kaserali ono kaj so si zaslužili. Najte me krivo razmeti, ali nekaj ne štima vu toj našoj državi i ak tak nastavimo i ak su tu nebode nekaj spremenilo, to vam nebode dobro završilo. Neznam zakaj mi je urt Island na pameti??? Božek bi tu šteuv pomo i, ali nebre se niti on vseposod restrgati!

M

oram vam sprepovedati kak so inšpektori došli vu jedno kr mo gde so mladi ljudi pili pive i za stolom so našli jednoga šteri je još nej meuv 18 let. Mam so na red pozvali konobarico, makar je pivo prehrambeni artiklin. Konobarica je vu nejbolšim letima, dobrodrže a, ali vam malo slabeše vidi i lejpo je inšpektoro priznala gda je pogledala legitimacijo i vse je štimalo. Ali dok so znova gledali legitimacijo zišlo je vum gda je tej mladi akin ro eni vu etrtomo meseco, a konobarica je vidla vu prvomo. Nej znati kak bode to završilo, jeli bode i sod meuv posla, ali mene vam gvinta nekaj drugo: što, itak, davle pija o onim trinaest letnim šmrklavcima šteri hodajo levo-desno po glavnoj vulici, popikavlejo se i kotajo po nakli i niš i jiv nikaj ne pita?

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Ovaj tjedan najve i izazov e vam biti shvatiti razliku izme u toga da se situacija odvija onako kako ste vi htjeli i da se situacija odvija u vašem najboljem interesu. Možda nemate sve informacije pa ne shva ate koliko stvari zapravo idu u vašu korist. Možda e vam bi lakše shva neke stvari ukoliko budete nešto više razgovarali s prijateljima poslovnim partnerima ili ak lanovima obitelji koji bi vam mogli ukaza na nešto što vi ne primje ujete. Nemojte zbog posla zanemariva privatni život.

Dosta toga se oko vas u vrlo kratkom vremenskom periodu promijenilo. Tražite reakcije i podrške drugih, no, nitko vam ne želi re i svoj komentar. Nemojte sada ništa forsira jer i njima treba vremena da se prilagode svemu što se dogodilo budu i da ne žele brzo reagirati pa ubrzo požaliti. Dajte im malo vremena za razmišljanje, nemojte ništa forsira jer e im tako bi samo još teže. Morate ih pokuša razumje , i vi biste tako reagirali da se nalazite na njihovom mjestu. Ne morate ih zbog toga isklju i iz svega i okrenu se od njih nego pokušajte potpuno suprotno.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Neke stvari e se doga a prili no iznenadno i morat ete napraviti neke promjene u svome svakodnevnom životu kako biste im se mogli prilagodi . Pokušajte što više pozi vno razmišljati. Nemojte stalno tražiti neke pogreške i uvjerava sebe kako za nešto niste sposobni nego potpuno obrnuto.

Znate da to možete napravi i da vam ne predstavlja nikakav problem. Pokušajte se više usredoto i na budu nost kako u poslovnom, tako i u privatnom životu.

Nemojte se stalno vra a unatrag i pokušava riješi stvari koje su ve gotove.

Ovaj tjedan nemojte kretati u neke nove projekte nego se malo usredoto ite na sadašnjost.

Dobro pogledajte da li je to ono što ste željeli i za što ste se trudili. Toliko toga ste napravili, no, zaboravljate uživati u trenutku. Sada je vrijeme da se malo više posve te tome, a da novi projek malo pri ekaju. Potpora od obitelji vam je važna, no, dobro razmislite da li ste vi njima potpora kada stalno žurite iz jednog posla u drugi. Njima nedostaje zajedni kog druženja, stoga bi bilo dobro da malo usporite.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bili ste uzbu eni zbog promjena koje vam dolaze, pripremali ste sebe, ali i vaše bližnje za njih. Sada su one došle i niste sigurni da li je to ono što ste zapravo željeli. Ve ina toga je išla u vašu korist, no, jednostavno kao da to nije to.

Još od subote dolaze neke promjene u vašem životu koje vam mijenjaju poglede na ve inu stvari u životu, te e vam se promijeni i vaši priorite . To je sasvim normalno jer vi ne možete kontrolirati ono što se oko vas doga a. A ukoliko se situacija oko vas mijenja, normalno je da ni vi ne ete osta is . Bit e vam lakše ako

Baš kada ste odabrali smjer u kojem želite i i dalje i što želite radi , sada dolazi puno novih stvari i po injete preispi va svoje odluke. Sada toliko toga novog dolazi, saznajete neke nove informacije koje do sada niste imali, toliko drugih stvari vam se ini privla nima i ne znate što sada napravi . Najbolje bi bilo da par dana ništa ne mijenjate jer se sada sve nove stvari ine blještavima na površini, a treba ipak malo više vremena da vidite što je ispod. Kako ne biste napravili neku pogrešku malo pri ekajte dok se situacija ne normalizira i tek onda donesite odluku da li ete nešto mijenja .

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Tijekom ovog tjedna dosta toga ete uspje napravi što e prili no promijeni vaš na in života. Promjene izgledaju jako dobro, no, ne ete se mo i sami nosi kroz njih, trebat e vam podrška od osobe do koje vam je stalo.

Opcija da vi znate sve što je potrebno i da vam nitko dugi ne treba ne e bi izvediva, stoga se radije odmah prilagodite i napravite sve što je potrebno. Razgovor s drugima može puno pomo i vama, ali i njima. Ako razgovarate o problemima to vas ne e udalji nego vas samo može približi jer je to jedna stepenica više.

Tijekom ovog tjedna ete uporno pokušavati sve držati pod kontrolom. To nije mogu e na privatnom, ali ni na poslovnom planu. Vi se možete potrudi i organizira ono što želite, ali ne možete tjera druge da to budu i njihove želje ni da se ponašaju kako vi želite. Pokušajte se malo opus i sve to ne shva a previše osobno. Ljudi jednostavno ne vole kada im netko tako zapovijeda što da rade nego kada oni sami prona u pravi put. To nema nikakve veze s vama. Kraj je godine i oni žele malo mira od svega i ne razmišljaju previše o poslu.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Osje ate kao da su se sada pojavili oblaci nad vama. Njihov cilj nije da vam pokvare sve to što ste napravili nego da dobro razmislite o nekim novim idejama. Istražite malo neke nove ideje i mogu nos , no, ništa ne morate obe a , pokazivanjem interesa za nekim novim stvarima zapravo ništa ne garan rate, samo e vam bi lakše jer ete zna gdje vode drugi putovi. Tijekom tjedna ništa nemojte obe avati jer ete imati više komplikacija oko svega što budete radili, stoga, ne ete ima vremena uop e misli o obe anjima, a još manje o ispunjenju is h.

Nakon prili no naporno godine u kojoj ste doživjeli jako puno padova, ali i uspona sada želite malo mira i odmora od svega, no, ini vam se kako svi oko vas baš žele napraviti nešto druga ije.

Možeteseodmarati,aliunekimodre enim situacijama ete ipak morati reagirati i donijetinekuodluku.Nemojtemislitidavaszbog toga ne razumiju, morate ih shvatiti da oni jednostavno ne mogu sami sve sti i i da im treba vaša pomo . Budite otvoreniji prema drugima i druženju s obitelji. Koliko god vam se ini najzanimljivije dan provesti na kau u, shvatite da postoje ljudi kojima ste dragi i koji žele vrijeme provesti s vama.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Nemojte nepotrebno trošiti vrijeme pokušavaju i shvatiti kako je mogu e da su neki doga aji toliko poželjni, a neki uop e ne. Ovakve analize vas mogusamododatnozbunitiijošvišezakomplicirati sve što se doga a. Nemojte brzati sa donošenjem odluka jer prije nego što možete napredovati u budu nosti, morate riješiti neke stvari iz prošlosti koje ve duže vrijeme vu ete za sobom. Tek kada njih riješite onda e vam biti puno lakše i jednostavnije krenuti dalje. Ukoliko imate partnera napravite nešto lijepo samo za njega, iznenadite ga ve erom,putovanjemiline imdrugimšto eu vama još više probuditi ljubav i strast.

RIBE (20.2.-20.3.)

Nemojte toliko vremena troši na razmišljanje o tome što bi drugi mogli re i o vama i o onome što radite. Trud koji ulažete da se drugima ono što radite ini bolje može samo sve dodatno zakomplicira . Vi radite ono što želite i volite i to e oni kojima je do vas stalo razumje i pruži vam podršku. Nema nikakve potrebe za uljepšavanjem jer je dovoljno da vi pokažete koliko vam to zna i. Malo vremena e im trebati za prilagodbu, stoga, budite strpljivi, ali i uporni. Nemojte lako odustaja .

VIC tjedna

Su enje Sudac pita optuženog Muju: - Ako ste ve ukrali zlatni nakit, nije mi jasno zašto ste u drugoj ladici ostavili pet tisu a eura?!

- ‘Ajd me sad i ti za rkavaj!

62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 1. do 8. ožujka

Ovaj tjedan opet snijeg VREMENSKA SLIKA: Proteklih tjedan dana klju ni imbenik ponovnog povratka zime bio je nastanak tzv. atlantskog bloka – polja visokog tlaka zraka u sjevernom Atlantiku koje brani nasrtaje vlažnog i toplijeg zraka nad europsko kopno. Istovremeno sa sjevera nad naš kontinent pristižu ve e koli ine hladno e, a ciklone na podru ju Sredozemlja šalju nam i vlagu. Jedna takva, a nazvali smo ju Vatroslav, stiže nam ve u srijedu. S njom nam slijedi još jedna zimska epizoda primjerenija sije nju nego ožujku. Opširnije u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Ve danas e vrijeme biti ve inom obla no te i dalje hladno i vjetrovito. Povremeno može biti slabog snijega, ali u manjim koli inama tako da je snježni pokriva malo vjerojatan. Puhat e umjeren, povremeno i jak sjeverni i sjeveroisto ni vjetar što e poja avati osje aj hladno e koji e ionako

biti jak uz temperaturu oko nule.

Pravi zimski ugo aj.

Nova sredozemna ciklona približit e se našem podru ju u srijedu kad e se njen utjecaj širiti preko Italije na Hrvatsku. Još nije sasvim jasno u meteorološkim izra unima koliko e nam biti blizu, a upravo o tome e ovisiti i ja ina njenog utjecaja na vrijeme u našoj županiji. Naime, u ponedjeljak ujutro kad je izra ena ova prognoza ve ina prognosti kih modela pokazivala je da e na podru ju Me imurja i središnje Hrvatske pasti više od 10 cm snijega. U slu aju da se ciklona ipak zadrži južnije od predvi anja snijega e biti manje, pogotovo u Me imurju koje je najdalje od centra ciklone. Dakle, snježni pokriva

9. ožujka 2010.

tijekom srijede i etvrtka je vrlo vjerojatan, a koliko e biti debeo u trenutku izrade ove prognoze još je bilo prerano procijeniti. Nemojmo se za uditi ako padne i obilniji snijeg. U gorskim krajevima Hrvatske obilan snijeg nije uop e upitan, a zbog jakog vjetra vjerojatno e biti problema u prometu. Na sjevernom Jadranu e biti olujne bure s orkanskim udarima što e sigurno otežati ili prekinuti promet. Srijeda ne bi bila dobar dan za putovanje. I na podru ju Me imurja e biti vjetrovito uz umjeren i jak sjeveroisto njak, a temperatura e cijelu srijedu biti malo ispod nule.

Tijekom etvrtka bi se ciklona Vatroslav trebala postupno udaljiti od nas pa bi snijeg

METEOROLOŠKI KALENDAR 8. ožujka 1932. god. na Gri u u Zagrebu izmjereno 66 cm snijega 10. ožujka 1976. god. u Gorskom kotaru u Pargu palo 112 cm snijega 13. ožujka 1473. god. po ele vru ine i suša koje su trajale do kraja rujna pa se Dunav u Ma arskoj mogao prehoda 15. ožujka – prosje ni datum po etka vegetacijskog razdoblja u nizinama prestao, ali pitanje je ho emo li vidjeti sunce. I dalje e puhati povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova, a temperatura zraka možda e sramežljivo prije i nulu.

Razdoblje od petka do nedjelje moglo bi nam donijeti malo povoljnije vrijeme. Naime, nad našim bi krajevima polako trebalo oja ati polje visokog tlaka zraka, ali bi po njegovom rubu do nas i dalje dolazio relativno hladan zrak sa sjevera. U takvim okolnostima imali bismo djelomi no sun ano vrijeme uz mogu nost za kratkotrajnu jutarnju maglu.

Jutra i dalje hladna s mrazom, temperatura bi se mogla spustiti i ispod -5°C, pogotovo uz vedru no i u slu aju snijega na tlu.

Dnevne vrijednosti bi ipak polagano rasle pa bi tijekom vikenda mogle biti malo iznad 5 Celzijevih stupnjeva. Sramežljiv dolazak prolje a?

Zima nam se vratila Ono što je najviše obilježilo prvi tjedan ožujka svakako je ponovni pad temperature zraka. Nakon toplog završetka velja e opet je zazimilo, što je mnogima ve navrh glave.

Dolazio nam je hladan zrak sa sjevera i sjeveroistoka kontinenta, a istovremeno su se preko Sredozemlja premještale ciklone zbog koji je povremeno bilo i oborina. ak je i na podru ju Me imurja, koje je bilo najudaljenije od sredozemne ciklone, mjestimice bilo slabe kiše, ak i susnježice i snijega. U etvrtak nam je ciklona koju je Crometeo tim nazvao Ursula donijela još jednu pošiljku vlage i hladno e pa je u gorskim predjelima palo 20-ak cm snijega, a ponegdje su se i nizine malo zabijelile.

Kraj tjedna ipak je bio malo povoljniji, barem što se ti e oborina. Vrijeme je bilo ve inom suho uz sun ana razdoblja, ali zbog vedrijeg vremena no i i jutra su bili dosta hladni uz umjeren mraz. Temperatura se u subotu ujutro u Gorskom kotaru spustila do -16, a na podru ju sjeverne Hrvatske do -7 Celzijevih stupnjeva. To su temperature kakvih se ne bi posramio ni sije anj, a kamoli ožujak! Ina e, ovih dana za vrijeme vedrih ve eri dalekim zvijezdama se na no nom nebu pridružuje i jedan znatno bliži gost. Svi oni koji su proteklih ve eri oko 18 sati i 28 minuta slu ajno ili namjerno podigli pogled k nebu, mogli su vidjeti prelet Me unarodne svemirske postaje.

Melbourne zasula jaka tu a

U subotu poslijepodne Melbournom je prohujala neobi no snažna oluja. Prema priop enju australskog meteorološkog zavoda ovako snažne oluje u tom drugom po veli ini australskom gradu nije bilo od velja e 1972. godine. Na grad se sru ila jaka kiša te je u jednom satu palo 26 mm, od ega je u samo 18 minuta palo 19 mm kiše. Osim kiše grad je zasula i deset minutna tu a veli ine teniske i golf loptice. Ulicama osobito poslovnog dijela grada

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za Me imurje i šire možete dobiti i pozivom

tekle su bujice leda i vode. Sve je bilo pra eno olujnim vjetrom brzine i do 100 km/h. Nastao je prometni kolaps, brojna su stabla iš upana, a zgrade i automobili ošte eni. U gradu su otkazani svi sportski i društveni doga aji. Centar za hitne intervencije je primio preko 3200 poziva ljudi koji su ostali zarobljeni u poplavljenim stanicama vlakova i ošte enim zgradama. Oko 37 tisu a ljudi je ostalo bez elektri ne energije. (Crometeo tim)

na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/ min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 8.3.).

Doga aji STIGLO DOBA digitalne televizije i u naše krajeve

Više nema analognog signala Zapo elo je doba digitalne televizije. Završna press konferencija na kojoj je predstavljena digitalna televizija i promovirano puštanje digitalnog signala (koji je ina e prisutan uz analogni bio ve i ranije) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj održana je u Trakoš anu.

Na istoj je Igor Lu i , državni tajnik Središnjeg ureda za e-Hrvatsku, sa suradnicima predstavio digitalno doba televizije.

Nakon gašenja analognog signala, osim etiri dosadašnja kanala (HTV 1 i 2, te Nova TV i RTL), putem digitalne televizije možete

pratiti programe regionalnih televizija: akove ke TV i Varaždinske TV, ali i Capital Network u nacionalnoj mreži. Vrlo skoro o ekuje se oboga ivanje doma e televizijske ponude, jer za emitiranje je slobodno još dvadesetak kanala, ali neke prognoze govore da bi na nacionalnom nivou u skorašnjoj budu nosti moglo biti emitirano najviše kojih desetak programa.

Tako je u srijedu u pono prestalo emitiranje analognog signala u tre oj digitalnoj regiji u Hrvatskoj koja obuhva a Varaždinsku, Me imursku i

Koprivni ko - križeva ku županiju.

Ako još niste, ne preostaje vam ništa drugo nego da nabavite potrebni digitalni prijemnik (MPEG 2 ili 4) te iskoristite, ukoliko još niste, kupon Vlade Republike Hrvatske za subvenciju nabavka digitalnog prijemnika i zakora ite u novo digitalno doba. Ili pak možda, što je prakti nije, ali i puno skuplje, nabaviti novi TV koji ima ugra en MPEG 4 i pratite tridesetak programa iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Ma arske.

(Zr, foto: Vrzan)

SUBOTNJI “ukras” na akove koj zaobilaznici

Ostavio oldtimer kod “križnog drva”!?

Nesvak idašnji prizor u subotu na akove kim semaforima kod benzinske pumpe “Mati ” na po etku akove ke zaobilaznice. Netko je ostavio gotovo cijeli dan ispred “križnog drva” vrlo o uvan oldtimer Ford Taunus. Na automobilu s postoje im registarskim tablicama

nikakav natpis, nikakva poruka, nitko unutra. Samo je uredno u napuštenom automobilu svirao radio, ostalo je sve bilo pomalo neobi no. A možda je ipak “srce” tog oldtimera otkazalo pa su ga ostavili na neko vrijeme ispod “križnog drva”.

(IH, foto: ZV)

"

# $ $$$

Dobro je znati 63

NEO EKIVANI PORAZ UZDRMAO REDOVE ME IMURJA

LOŠ VIKEND ME IMURSKIH DVORANSKIH PRVOLIGAŠA

U ME IMURJU TRENIRAO SVJETSKI SPEEDWAY PRVAK

Sesvete zanjihale trenersku stolicu Bogdanu!?

Poraženi rukometaši, odbojkaši i kugla i

Danac Pedersen isprobao stadion Milenium

DAN ŽENA HNS tradicionalno uz Dan žena

Jaglacima obradovali Me imurke Tradicionalno povodom Dana žena Županijska organizacija Hrvatske narodne stranke Me imurja Me imurke koje su se u subotnje prijepodne 6. ožujka zatekle na Trgu Republike darovala je cvije em. Podijeljeno je preko 300 proljetnih jaglaca. Dar iz ruku HNS-ovaca žene nisu odbijale bez obzira simpatiziraju li tu stranku ili ne. Cvije e je uvijek lijep dar, komentirale su Me imurke. (DM)

FORUM ŽENA SDP-a tvrdi:

Žene pla aju ve u cijenu gospodarske krize - Žene pla aju ve u cijenu gospodarske krize, ustvrdile su Nadica Jelaš i Roberta Barat u ime Foruma žena SDP-a Me imurske županije na konferenciji za novinare koju su sazvale uo i obilježavanja Dana žena.

- Prije 100 godina žene su tražile više posla, kra e radno vrijeme i bolje pla e. Danas u vrijeme ovoga vulgarnog kapitalizma koji je lišen svakog osje aja solidarnosti bore se za elementarno pravo na rad. To je apsurd! Ova gospodarska kriza u kojoj se nalazimo predstavlja pravu kompromitaciju dostignute razine ravnopravnosti me u spolovima, jer broj ne-

Roberta Barat i Nadica Jelaš: Žene se dobro snalaze u obrtništvu jer je ono mikroekonomija kojom se svakodnevno bave u svojim domovima

Jaglacima protiv sivila U prošloj akove koj špici govorili smo o tome kako su špiceri i špicerice “podigli” grad vedrim bojama po kojima se dao naslutiti dolazak prolje a. Prošli tjedan pak je zima ponovo dobrano stisla, a tako je nestala i volja za bojama. Ne mi emo se od sivih tonova koji, ustvari, savršeno ispunjavaju ovu melankoli nu svakodnevnicu.

Dok još mogu, djevojkama

preporu ujemo da uživaju u tajicama. S obzirom na promjenu temperature, ovisno o tome jeste li u zatvorenim prostorima ili vani, obucite se višeslojno. Dozu šika posti i ete pašminom kojom ete se omotati umjesto šala. Uz obi nije kombinacije odje e najbolje stoji otka eni modni dodatak, a, još dok imate priliku, neka kape u ludim bojama budu upravo taj dodatak.

Kad smo ve spominjali dolazak prolje a, treba re i da se ipak osjetilo da se lijepi dani bliže, što po pokojoj zraci sunca, a što po rascvjetanim jaglacima koje su najsretnije pripadnice ljepšeg spola nosile po gradu. Jaglaci povodom Dana žena ve su tradicija, a ovom prilikom i mi se pridružujemo estitkama svim našim itateljicama povodom njihovog dana.

zaposlenih žena na burzama rada raste brže nego broj nezaposlenih muškaraca s obzirom na intenzivnije propadanje onih djelatnosti gdje su žene primarna radna snaga. One de initivno pla aju ve u cijenu gospodarske krize i njihov ekonomski status dodatno se pogoršava, iako su i do danas inile ve inu nezaposlenih. Osim na makro, pogoršan je njihov ekonomski status i na mikro razini, u obitelji. Žene drže tri ugla u ku i i sada je na njihovim ple ima dodatni teret spašavanja ku noga budžeta koji je sve tanji, rekla je predsjednica Foruma žena SDP-a Nadica Jelaš o teškoj sudbini žena.

Roberta Barat, potpredsjednica Foruma žena SDP-a, prenijela je novinarima dojmove sa sjednice Saborskog odbora za ravnopravnost spolova koji je zasjedao uo i Dana žena, a s kojega je poru eno da izlaz iz gospodarske krize treba tražiti u poduzetništvu žena.

- Ova je godina proglašena godinom žena u obrtništvu. Od ukupnog broja vlasnika u aktivnim obrtima 32,1 posto ine žene. U Hrvatskoj je registrirano 94 tisu e aktivnih obrta, a žene obrtnice zapošljavaju polovicu ukupno zaposlenih u obrtništvu.

U ukupnom broju zaposlenih u obrtništvu su 72.153 žene. Gledano po branšama, najviše vlasnica obrta je me u frizerkama i kozmeti arkama, a odmah zatim u proizvodnji tekstila. Poznato je da se ženama daje u ruke vlast tek kad treba spašavati stvar,

kad treba vaditi vru e kestene, kada je situacija dovedena do apsurda. Gotovo sve žene na elnim mjestima svjedo e o tome da su dobile priliku tek onda kada su se nagomilali problemi, a kase ispraznile. Žene su doista izvla ile stvari i zato im sada u vrijeme krize treba dati priliku i u ovakvim najgorim vremenima, poru ila je Roberta Barat, dodaju i kako se žene dobro snalaze u poslu, u obrtništvu jer ono nije ništa drugo do li mikroekonomija, ono što svaki dan rješavaju u svojim domovima i u tome su izuzetne. Ženama treba dati potporu kako bi se upustile u biznis i treba im pomo i u organizaciji obiteljskog života kako bi se mogle posvetiti poslu, poru eno je s konferencije za novinare.

(D.Mihoci)