Međimurske novine 760

EKSKLUZIVNO:

Sumnjičavi suprug: Na haubi sam završio moleći suprugu da mi objasni što radi u autu s tim čovjekom! www.mnovine.hr

Goran Hoblaj: Ona mi je kao bioterapeutu već pola godine klijentica, ali i vrlo dobra prijateljica

str. 11

SUDIONICI NAVODNOGA LJUBAVNOG TROKUTA U MURSKOM SREDIŠĆU

Sretan Uskrs!

Broj 760.

Od 1. travnja Međimurje plin zbog neispravnosti instalacija zatvara plinske ventile nesavjesnim stanarima

str. 3

Na desetke stanara u Čakovcu ovaj tjedan ostaje bez plina

^akovec, UTORAK, 30. ožujka 2010.

Cijena 7 kuna

TERORISTIČKI ČIN PROTIV ODAŠILJAČA I T-MOBILEA U ZASADBREGU

Bombe bile montirane da razore i ubiju, još nitko nije priveden

str. 3

HRVATSKI ŽELJEZNIČKI PARADOKS: - Neispravni dimnjaci i hermetičko zatvaranje stanova i balkona plastičnom stolarijom pojačava opasnost od gušenja plinom

"SAPUNICA" OKO DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA U GORIČANU

Najkomercijalniji pravac HŽ-a, Čakovec - Zagreb, na jednoj od najsporijih i najlošijih pruga u Hrvatskoj!

Nagibni vlak u Međimurju koji bi vozio na očito i te kako isplativom pravcu za sada, na žalost, možemo samo sanjati

str. 13

Državno odvjetništvo uvažilo žalbu, zemlja poljoprivrednicima RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 10

Godina XV.

str. 58

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Turizam kao zadnja rupa na sviralu Priop enje u kojem je o ito župan “malo pošpotao” Grulu zapravo je samo vrh sante leda na koji smo željeli upozoriti u našem prošlom broju, ali naša doslovno shva ena odaslana poruka iz tog lanka zapravo govori da oni koji bi trebali ne shva aju puno toga.

Shva a jedino o ito Rudi Grula, ovjek koji je kao tajnik Turis ke zajednice Me imurske županije postao ono što je “Zorislav Srebri u hrvatskom nogometu”. U nedostatku poli ke vizije i podrške razvoju turizma u Me imurju, Grula je njegov razvoj po eo doživljava kao svoju “vlastitu misiju” i postaje posve normalno kako je jedino on kao jedini is nski turis ki profesionalac - opera vac ovjek koji s gne “bi sve”. Kako se ne bi bavio “papirima”, na njegovo mjesto umjesto novog opera vca zaposlena je “tajnica” i tako umjesto da Turis ka zajednica kona no po inje dobiva m koji e se brinu strateški i opera vno za razvoj me imurskog turizma dobio je još jednog “administra vca”. Zadovoljan Grula, zadovoljna Županija (nema novog zapošljavanja i novih troškova).

Osim što su smanjili sredstva za turizam u županijskom prora unu, što je nonsens u danima velikih turis kih izazova, da aktualna županijska vlast nema viziju što bi on mogao donije u budu nos u Me imurju, govori i niz drugih poteza.

Kad smo ve kod “administracije”, tako nešto najbolje govori primjer bivšeg predstojnika Ureda župana Marka Puškadije, kojeg je “za kaznu” jer ga zbog službeni kog statusa ne može otpustiti kao bivši kadar ex-župana Posavca, aktualni župan Perho imenovao za “tamo nešto u turizmu i poljoprivredi”. Funkcija koje nije bilo u Me imurskoj županiji i koja je “izmišljena” za mog bivšeg kolegu, kojem je ina e PR i novinarstvo profesionalna orijentacija, u ovom trenutku usudim se re i da je mnogi nisu ni svjesni jer je ne shva aju “ozbiljno” me u najvažnijima u gospodarskom sektoru Me imurske županije kao ins tucije.

Zapravo bi Marko Puškadija ili još bolje neki “xy” koji ima ipak nešto stru nije kvali kacije kad je turizam u pitanju trebao bi novi direktor Turis ke zajednice, glavni savjetnik župana po pitanju razvoja turizma, sporta i poljoprivrede (naoko nespojivih stvari, ali kad se zakotrlja pri a i te kako kompa bilnih), ovjek na elu ma u kojem e bi ljudi poput Grule i još barem 4-5 njih radi na objedinjavaju me imurske turis ke ponude, ali tako er i ohrabrivanja novih izazova u privatnoj inicija vi (razvoj seoskog turizma), kao i novom smjeru

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

poljoprivrede poput proizvodnje zdrave hrane, povrtlarskih i vo arskih kultura, vinogradarstva, svega onoga što je kompa bilno s turizmom. Gospodo, “topla voda je izmišljena”. Ne trebate o i jako daleko da bi “prekopirali” dobre stvari, kako se to radi npr. u susjednim slovenskim op inama i gradovima, kako su “turis ki zavodi” osnovani od lokalne samouprave danas sve manje na njihov teret, a sve više se samostalno nanciraju. Ali, potrebna je akcija i orijentacija, a ne “držanje ge f žepu”.

P.S. Svima onima koji ina e nisu svjesni toga, za manje od 6 mjeseci u Hrvatsku dolazi oko 10.000 stranaca (Danaca, Australaca, Amerikanaca, Engleza, Šveda, Poljaka i drugih) jer smo zahvaljuju i Zvonku Pavlicu i SK Unia dobili Grand Prix u speedwayu. Za one kojima nije jasno, a o ito je puno takvih ili se barem prave “da ne znaju o emu je rije ”, posebice one koji bi trebali brinu o budu nos Me imurske županije u svakom pogledu, to vam je, gospodo draga, isto kao da vam je u Hrvatsku stigla “Formula 1”. Da, ona “Formula 1” koju možete svake nedjelje pratiti na HTV 2, koja dovodi 100 su a ljudi iz cijelog svijeta na utrke. I kod nas bi došlo više od 15.000 da je ve i kapacitet stadiona. Uglavnom, vrijeme polako ali sigurno istje e, otvaraju se neslu ene turis ke mogu nos , a još nigdje nisam vidio da je župan Perho uop e primio na razgovor Pavlica i ekipu, pitao ga kako se Me imurska županija može uklju i i pojavi na cijeloj priredbi.

Da ne govorim o tome da bi Turis ka zajednica MŽ-a trebala biti jedan od glavnih sponzora cijelog doga anja s kojim milijunom kuna uloga i pokreta akcije zadržavanja barem dijela stranaca koji e do i posje utrku koji dan više u Me imurju. Je li uop e netko izvan kruga onih koji razumiju speedway svjestan težine cijelog toga ne samo svjetskog sportskog doga aja?

30. ožujka 2010.

“KLASI NA GREŠKA U KOMUNIKACIJI”

Perho “pošpotao” Grulu Predstavnik Turisti ke zajednice Me imurske županije Rudi Grula od 15. do 21. ožujka 2010. godine boravio je na “Road showu” u Rimu, organiziranom uz potporu Hrvatske turisti ke zajednice. Osim našeg predstavnika, u glavnom talijanskom gradu bili su i ministar turizma, predstavnici turisti kih zajednica iz županija sjeverozapadne i središnje Hrvatske, Hrvatske turisti ke zajednice, kao i neki župani. Cilj njihova posjeta bio je upoznavanje talijanskih turisti kih djelatnika s ponudom kontinentalne Hrvatske, njezinim prednostima i kapacitetima.

Me imurski župan Ivica Perho na “Road showu” nije sudje-

lovao, iako je odlazak naših predstavnika na njega bio planiran u programu rada Turisti ke zajednice Me imurske županije za 2010. godinu. Podsje amo da župan koristi svaku priliku i mogu nost kako bi promovirao Me imursku županiju, njezine turisti ke kapacitete i proizvode, a njegov neodlazak u Rim pripisujemo klasi noj greški u komunikaciji.

Naime, prema novome zakonu, u tijeku je transformacija turisti kih zajednica u Hrvatskoj.

Sve op inske i gradske turisti ke zajednice u našoj županiji još nisu održale svoje osniva ke skupštine, što je preduvjet za konstituiranje radnih tijela Turisti ke zajednice Me imurske

županije. Stoga danas TZMŽ, kako bi održao kontinuitet rada i obavljao svoju funkciju, djeluje u svojevrsnom vakuumu, odnosno po starome sustavu i starim na inom upravljanja. Upravo je to razlog “šuma u komunikaciji” i županovog neodlaska u Italiju.

Ina e, uz Grulu u Rimu je iz Me imurske županije boravio i predstavnik jednog spa centra s me imurskog podru ja, i to na Grulin poziv. Posjet i kontakte koje je tamo uspostavio s predstavnicima talijanskih turisti kih agencija ocijenio je veoma korisnim. Napominjemo da je Grula i dalje zaposlenik Turisti ke zajednice Me imurske županije, iako trenutno radi na provo enju pro-

jekta “Drava - Mura bike” koji se su inancira sredstvima Europske unije, kaže se u priop enju županijskog “glasnogovornika” Davida Vugrinca koji se odnosi na naš napis u prošlom broju novina.

Baš ova zadnja re enica iz priop enja ponovno otvara pitanje što se zapravo doga a u uredu Turisti ke zajednice Me imurske županije, u kakvom su odnosu voditelj projekt Mura - Drava bike Rudi Grula i TZ MŽ, tko obavlja kakvu funkciju u TZ MŽ, postoji li “sukob interesa” itd., kako se “loša komunikacija” ne bi nastavila i dalje. Naime, kako saznajemo “slu aj Rim” nije usamljeni. Bilo ih je još i to podosta. Puno novog “novinskog materijala”. ®

“SLU AJ ATEKS”

Horvat: Nudio sam dogovor “zara enim” stranama, ali ništa od toga!

Blate nas, podnijeli

PRIOP ENJE Špire Kri ke

Ravnatelja Uprave za obrt u Ministarstvu gospodarstva Darka Horvata sreli smo na Gospodarskom forumu u Nedeliš u, pa je bila to idealna prilika da mu uputimo pitanje kakav je njegov komentar o tome što se doga a nakon odlaska njega i kolege Krnjaka iz NO ateksa.

- Nema smisla biti lan Nadzornog odbora ateksa ako se ni o emu ne odlu uje i zato sam istupio iz njega. Naime, mali dioni ari ateksa imaju etiri glasa, a predstavnici države dva glasa, pa uop e nije mogu e utjecati na poslovnu politiku. Ne želim biti nekome alibi ili pak da me se stalno proziva za nešto na što ne mogu utjecati. Tako er moram re i da je MT Tvornica arapa bojkotirao naš prijedlog o sastavu Nadzornog odbora (dva plus dva plus dva plus jedan), koji bi

obuhvatio sve tri zainteresirane strane, male dioni are, državu i MT , što nije prihva eno. O ito nije mogu prona i kompromis izme u ateksa i MT -a i zaista nema razloga da se preko mojeg imena netko prepucava.

Trebalo bi sazvati izvanrednu skupštinu dioni ara Smatram da je jedina dobra stvar za budu nost ateksa sazivanje izvanredne skupštine koja e uvažiti sve tri strane. U svojem sam radu pomogao ateksu maksimalno koliko je bilo u mojoj mo i, nabavljena je nova linija za umjetnu kožu kreditom od 11 milijuna kuna. Država je pomogla da se plate velike rate kredita za prve dvije godine otplate, a sad treba izdržati tri do etiri godine i vratiti kredit te pokrenuti novi

investicijski ciklus. ateks, da bi opstao, mora na tržište s novim proizvodom i to ne mogu biti kuhinjske krpe i sli no.

Kad smo došli u NO, promijenili smo revizora, no, nema tajni, svatko može vidjeti revizijsko izvješ e. Treba znati da ateks zara uje oko 90 posto prihoda na proizvodima od umjetne kože i u vojnom programu, a samo 10 posto od tkanina za doma instvo.

To zna i da se mora osloboditi manje pro itabilne djelatnosti ili je svesti na najmanju mogu u mjeru, ina e ne e biti razvoja.

Ukratko, otišao sam jer nije bilo dogovora izme u zainteresiranih strana i ne želim se više baviti ateksom, njemu treba novi proizvod i tržište i poslovni mir, a ne prepucavanje preko medija.

Nadam se da e to svi shvatiti.

(J. Šimunko)

smo tužbu za klevete Pismom javnosti oglasio se i Špiro Kri ka, predsjednik Nadzornog odbora trgova kog društva MT -a Tvornice arape, koja nikako da u e u ateks iako ima najve i paket dionica, zbog izjava koje su iz ateksa upu ene na ra un MT Tvornica arapa d.d.

- Želim istaknuti kako su sve izjave vezane za MT Tvornicu arapa d.d. iznesene od strane osoba koje nisu ni radnici, ni lanovi organa, ni dioni ari MT -a Tvornice arapa. Jedina je svrha takvih istupa bla enje nazna ene tvrtke i njenog rukovode eg kadra. Želim istaknu kako uvredljive izjave predstavnika ateksa ni na koji na in nisu potaknute medijskim istupima odgovornih u MT -u Tvornici arapa, uz ostalo piše Špiro Kri ka, o ito upu uju i žaoku sadašnjoj upravi tvrtke ateks, te navode i da je podignuta privatna tužba zbog kaznenog djela uvrede.

Blagdanski stol jednako skroman kao i prijašnjih godina Anketa “Pod vurom”

Iako brojni gospodarski pokazatelji govore da e blagdanski stol hrvatskih gra ana ove godine u vrijeme Uskrsa biti skromniji od prijašnjih godina,

ve ina naših Me imuraca kazala je druga ije. No, da ne bi netko pomislio kako e Me imurci biti rastrošni, važno je spomenuti ono što nam je ve ina istaknula,

a to je da ni prijašnjih godina nisu pretjerivali, pa tako ne e ni ove.

Jednako skromni Uskrs kao i ranijih godina obilježit e ve ina, dok e se neki ipak morati

Damir Je ut, Šenkovec - Unato recesiji, ovogodišnji blagdani ne e biti puno skromniji nego prošlih godina. No, ina e u vrijeme blagdana ne pretjerujemo ni u emu, pa tako ne emo ni ove godine. Jedino planiramo malo smanjiti darivanja i ovdje emo prištedjeti koju kunu. Što se pak ti e hrane, poslužit e se sve isto kao i svake godine.

nego prijašnjih godina, drugi pak kažu da Uskrs za njih nije obilje hrane, ve da s duhovne strane obilježavaju ovaj blagdan. (hz)

Snježana Bene, akovec - I dok nije bilo recesije, naša obitelj nije pretjerivala u vrijeme blagdana pa ne emo ni ove godine. Za nas Uskrs nije samo šunka, jaja i obilje hrane, nego mi više s duhovne strane obilježimo taj blagdan. Tako da e ove godine biti jednako kao i prošlih. Sve u granicama normale.

Ivan Mlinari , Savska Ves Mislim da blagdanski stol ove godine ne e biti skromniji, ve e biti isti kao i prijašnjih godina. Dakle, mogu re i da ne e biti neke velike razlike. No, nikada nismo pretjerivali pa ne emo ni ove godine. U ovo predblagdansko vrijeme nešto više novca trošimo na hranu i prehrambene proizvode.

Bojan Damiš, akovec- Naš blagdanski stol povodom Uskrsa biti e isti kao i svake godine do sada. Nikada ne pretjerujemo i svake godine jednako skromno proslavimo Uskrs. Troši se samo na ono uobi ajeno-šunku, jaja, kobasice... Oni koji pretjeruju vjerojatno e imati skromnije blagdane, no mi emo ih obilježiti na uobi ajen na in.

okrenuti skromnijoj varijanti, za razliku od lani. I dok jedni kažu da si unato krizi ponekad trebamo nešto priuštiti, a za njih je to ništa skromniji blagdanski stol

Nada Patafta, Držimurec - S obzirom na inancijsku situaciju, ovaj Uskrs bit e jako skroman.

Radim u MT -u, irmi u kojoj nam ve duže vrijeme teško ide.

Sre om, dobili smo uskrsnicu, no, svaka kuna e se tri puta ‘okrenuti’. Kupit e se samo ono najnužnije, poput šunke, dok emo nešto doma sami napraviti.

Uglavnom, sigurno ne e biti kao što je bilo ranijih godina.

Josip Horvat, akovec - Blagdanski stol povodom Uskrsa ove e godine biti bogat. Ništa skromniji nego prijašnjih godina.

Iako se ekonomska kriza osjeti, smatram da recesiju ne možemo gledati u svim sferama. Nekad si ipak nešto moramo priuštiti. U ovom slu aju to je vrijeme Uskrsa koji e biti jednak kao i ranijih godina. (foto: Vrzan)

30. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

SASTANAK župana Ivice Perho a i vodstva Hrvatskih željeznica povodom obilježavanja 150 godina prve hrvatske pruge: Nagykanizsa - Kotoriba - Pragersko iskorišten kako bi se ukazalo na nelogi nost razvoja željezni kog prometa u Hrvatskoj

HRVATSKI PARADOKS: Najkomercijalniji pravac HŽ-a akovec - Zagreb ima jednu od najsporijih i najlošijih pruga u Hrvatskoj!

- Me imurci traže brze željezni ke linije prema Zagrebu i obrnuto, kao i vra anje me unarodne linije prema Budimpešti. Izgradnja pruge za nagibne vlakove bila bi jedino pravo rješenje, posebice jer kako i sami HŽ-ovci priznaju Me imurci i Zagorci najviše se vole voziti vlakom Me imurci smatraju da su prometno izolirani i traže od HŽ-a da popravi tu sliku, re eno je na sastanku župana Ivice Perho a s predstavnicima Hrvatskih željeznica u etvrtak. Sastanku su bili nazo ni na elnik op ine Kotoriba Ljubomir Grgec, dožupan Matija Posavec, direktor Muzeja Me imurja akovec Vladimir Kalšan i drugi. Traži se: vra anje me unarodnih brzih vlakova prema Budimpešti, gra ani nisu zadovoljni što je nedjeljom ukinut vlak akovec - Kotoriba, traži se da popodnevni vlak koji ide prema Kotoribi stane na stajalištima u Buzovcu, ehovcu i Donjem Mihaljevcu, a vlak koji ide prema Murskom Središ u stane na stajalištima Brodec i Gornji Kraljevec.

Traži se o itovanje zašto nedjeljom ne vozi ni jedan vlak iz Dunjkovca i Macinca, zatim direktni brzi vlak akovec - Osijek, dodatni vagoni na linijama prema Zagrebu i drugo. U budu nosti se traži brza linija za Zagreb, sad vlakovi do Zagreba voze do 80 kilometara na sat, prije 150 godina vozili su ve 60 kilometara na sat, a sve zbog zapostavljanja in rastrukture i ulaganja u željeznice.

U budu nosti se traži brza linija za Zagreb, budu i da vlakovi voze do 80 kilometara na sat, a na nekim dijelovima pruge i puno sporije, dok su prije 150 godina vozili ve 60 kilometara na sat, a sve zbog zapostavljanja infrastrukture i ulaganja

Bilo je rije i i o oživljavanju pruge akovec - Mursko Središ e - Lendava - Redics. Slovenci su dio pruge skinuli, no, postoje naznake da bi pruga sredstvima EU ponovno mogla biti vra ena, a to bi onda i najbliža veza prema Be u.

Traži se modernizacija lan uprave HŽ-a mr. Predrag Zeki naglasio je da je uvjeren da je najteže razdoblje za željeznice iza nas, te da e u sljede ih nekoliko godina u modernizaciju kako pruga, tako i voznog parka biti uloženo mnogo novca.

Me imurski župan Ivica Perho i zamjenik župana Matija Posavec HŽ-ovce su upoznali s našim stavovima, prvenstveno vezanim uz budu nost pruga koje prolaze kroz Me imurje, potrebu za modernizacijom cestovno - pružnih prijelaza, te posljednji vozni red koji je smanjio broj kompozicija i vagona koji iz akovca, odnosno Kotoribe voze prema Zagrebu.

Upravo je u pripremi izrada novoga voznog reda te je pravo vrijeme da se u Zagreb pošalju sve primjedbe i prijedlozi, odgovorio je regionalni menadžer HŽ-a putni kog prijevoza Vladimir Kozjak.

Nagibni vlak u Me imurju, za razliku od nekih drugih dijelova Hrvatske, za sada možemo samo sanjati

Sindikati željeznice zahtijevaju hitnu modernizaciju pruga etiri sindikata HŽ-a od Vlade zahtijevaju hitnu modernizaciju pruga. Izri ito se napominje da zbog neulaganja u željezni ku in rastrukturu dolazi do smanjivanja brzina na svim prugama Hrvatskih željeznica. Tako, na primjer, brzina na pruzi kroz Me imurje od akovca do Kotoribe je sa 100 kilometara na sat smanjena na 80 kilometara na sat, s daljnjim trendom smanjivanja brzine zbog neulaganja u obnovu pruge.

Zatim, katastro alni vozni red doveo je do smanjenja broja putnika, te u kona nici do ukidanja vlakova i obustave prometa na pojedinim prugama. U planu je ukidanje 250 putni kih vlakova na željezni kim

prugama u Hrvatskoj, te potpuna obustava prometa na pojedinim prugama. Zbog neulaganja u vozne i vu ne kapacitete dovelo je do velikog broja izvanrednih doga aja na željeznici - upozoravaju sindikati.

Upozorenjem i petnaest minutnom obustavom prometa sindikati su progurali svoje zahtjeve, a najvažnije je da je plan ukidanja vlakova od 1. travnja odgo en. Za željezni are u Me imurju, napominje predsjednik podružnice Me imurje Sindikata prometnika vlakova Hrvatske Neven Topolnjak, jako je važno što su i sami željezni ari dobili mogu nost sudjelovanja u kreiranju voznih redova, a s ciljem pove anja putni kog i ostalog prometa. (J)

Traži se najstariji željezni ar

Najgora pruga, a najisplativiji pravac HŽ-a?

Me imurske novine u suradnji s Hrvatskim željeznicama traže najstarijeg željezni ara u našem kraju. Jedan od kandidata je i Franjo Marciuš iz akovca, odnosno Dunjkovca, kojemu su 84 godine, a o ekujemo da se javi netko još stariji.

Osim toga, nacionalni Hrvatski željezni ki muzej zainteresiran je za željezni ke eksponate koji su ostali sa uvani, rekla nam je ravnateljica Muzeja Helena Bunijevac. (J)

HŽ e u skladu sa svojim mogu nostima, ali i injenicom da je pravac akovec – Zagreb jedan od rijetkih komercijalno isplativih što se ti e putni kog prijevoza, prilagoditi vozni red. Najavili su i ulaganja u cestovno - pružne prijelaze. Tako e se ove godine osuvremeniti prijelaz kod akove kog groblja, bivše vojarne, Dunjkovca i Macinca, ime e se pove ati sigurnost i smanjiti vrijeme ekanja na prijelaz. Naime, do sad je zbog tehnologije brklja na nekim prijelazima znala biti spuštena oko pola sata, što je stvaralo nepotrebne prometne zastoje.

Svi pravci koji prolaze kroz Me imursku županiju imaju budu nost, a posebno onaj Kotoriba – Macinec, koji e svoj zna aj kao najkra i i najlogi niji put izme u Budimpešte i Trsta dobiti ula-

skom naše zemlje u Europsku uniju, rekao je Zeki . Željeznica je najekološkiji i najisplativiji na in prijevoza, ije korištenje, posebice za potrebe gospodarstva, treba poticati.

Ove godine obilježava se 150. obljetnica prve hrvatske pruge.

Naime, 1860. godine u promet je puštena pruga Nagykaniza – akovec – Pregersko. Hrvatske željeznice taj datum obilježit e 24. travnja sve anoš u u Kotoribi, ime e zapo eti i obilježavanje ovogodišnjih Dana Me imurske županije. Kao dodatno priznanje Me imurju, središnja proslava Dana hrvatskih željeznica održat e se 5. listopada u akovcu. O povijesti željezni kih pruga u Hrvatskog govorila je ravnateljica Hrvatskoga željezni kog muzeja Helena Bunijevac.

OD 1. TRAVNJA Me imurje plin zbog neispravnosti instalacija zatvara plinske ventile nesavjesnim stanarima

Deseci stanara u akovcu ovaj tjedan ostaju bez plina Me imurje se na zemni plin grije ve tridesetak godina, a masovno dvadesetak godina, otkad je prakti ki cijelo Me imurje pokriveno plinskom mrežom. No, svih tih godina bilo je, sre om, malo slu ajeva trovanja plinom. U posljednjih 35 godina u Me imurju je bilo ukupno pet smrtnih slu ajeva trovanja plinom. U estalije nesre e po ele su se doga ati otkad su se u akove kim višestambenim zgradama zatvorile zajedni ke kotlovnice, a stanari preorijentirali na etažno grijanje.

Me imurje plin je zbog toga prišao strožim kontrolama, pa i zatvaranju plina u slu ajevima gdje nisu

osigurani svi uvjeti za sigurno korištenje plina u ku anstvima. Koji sve uvjeti nepovoljno utje u na opasnosti od gušenja plinom u stanovima i zašto se prilazi drasti nim mjerama, u nekolikom slu ajeva ve i zatvaranju plina u pojedinim zgradama, razgovarali smo s Vladimirom Ivkovi em, direktorom Me imurje plina.

- Preorijentaciji stanara višestambenih zgrada na etažno grijanje prišlo se zbog kontrole troškova grijanja i obra una potrošnje to no prema onome koliko je potrošio pojedini vlasnik stana. No, plinofikacija višestambenih zgrada donijela je nove probleme vezane uz grijanje na plin.

Kome prijeti zatvaranje plina Da bi se izbjegle budu e nesre e u svim onim zgradama gdje su uo eni nedostaci u odvodnji zraka, Me imurje plin je zatražio od Grada akovca, komunalnog redarstva da rješenjem hitno naloži zatvaranje plina u svim slu ajevima gdje su dimnja ari izdali negativne nalaze za unkcioniranje dimnjaka. Prema posljednjim obavijestima koje su istaknute na ulazima u zgrade, rok nakon kojeg e Me imurje plin iskop ati dovod plina je ovaj tjedan, od 1. travnja.

I to u zgradama na Travniku na ulazima 11, 12, 15 i 15, gdje je

sprije en pokušaj zatvaranja plina, a neki od stanara pozvali su se i na Zakon o zaštiti potroša a i po tom Zakonu pokrenuli postupke za sprje avanje zatvaranje plina.

Sli ni problemi s unkcioniranjem dimnjaka jesu i u zgradama u Vukovarskoj 3, ulaz 1 i 3, Vukovarskoj 7, ulaz 1,2 i 3, Vukovarska 11, ulaz 1,2, 3. Stanarima rok za otklanjanje nedostataka istje e ovih dana, u protivnom eka ih isklju enje iz plinskog sustava. Svako daljnje popuštanje o ito ide na njihov vlastiti rizik i odgovornost.

(BMO)

Zgrade koje nisu bile projektirane ni gra ene za etažno grijanje sada je trebalo preurediti za takvu vrstu grijanja. Plin je jedan od najkom ornijih na ina grijanja, ali pod uvjetom da su zadovoljeni svi sigurnosni uvjeti, me u kojima je prije svega ispravnost instalacija i dobar sustav ventilacije, odnosno dovod svježeg zraka i odvod ispušnih plinova. No, upravo dovod svježeg zraka i odvod ispušnih plinova u pojedinim stanovima nije dobro riješen, što je u pojedinim slu ajevima u posljednje vrijeme dovelo i do atalnih ishoda.

U nekim zgradama s obzirom na snagu trošila na dimnjak odre enih dimenzija mogu e je u pojedinim slu ajevima priklju iti tri stana na jedan dimnjak, a doga a se da su na katu etiri stana, što dovodi do pravih ratova, tko je taj koji bi trebao ispasti sa zajedni kog dimnjaka, po kojem kriteriju, pa se priklju e sva etiri.

Plasti na stolarija zatvara dovod zraka Prilikom plinofikacije višestambenih gra evina ugra uju se plinski bojleri koji su sami po sebi unkcionalni i dobri. Me utim, na poreme aje u ventilaciji zraka u stanovima utje u i drugi aktori osim bojlera, kazao je Ivkovi . - Najzna ajniji aktor koji dovodi do poreme aja u cirkulaciji zraka jest ugradnja pla-

sti ne stolarije u zgrade, tim više što su stanovi prostorno znatno manji nego ku e. Plasti na stolarija ‘dihta’ i ne dozvoljava ulaz zraka, ime u pitanje nije doveden samo izlaz ve i ulaz zraka. U tim okolnostima možete imati idealan dimnjak, on ne e mo i unkcionirati ako vam je svugdje zatvoren ulaz zraka. Ugradnjom plasti ne stolarije stanovi se hermeti ki zatvore, a situacija je još gora tamo gdje vlasnici stanova uz to hermeti ki plasti nom stolarijom zatvore i balkone. Vlasnici stanova plasti nu stolariju ugra uju u svoje stanove, a da nikoga ne pitaju kakav to utjecaj ima na prostor u kome e nakon toga živjeti. Ni plasti na stolarija sama po sebi nije loša ukoliko se pri ugradnji koriste i dodaci koji omogu avaju cirkulaciju zraka, no, pitanje je koliko vlasnika ugra uje takvu dodatnu opremu uz plasti nu stolariju. Drugo je pitanje tko bi trebao kontrolirati, odnosno odobravati ugradnju plasti ne stolarije na pojedinim stanovima u višestambenim zgradama.

Milom ili silom otkloniti nedostatke zbog vlastite sigurnosti - Drugi izvor problema u stanovima jesu nape iznad štednjaka, kojima je unkcija vu i zrak iznad štednjaka prilikom kuhanja, jer se

zbog sve ja ih motora na napama doga a da nape, iji je motor ja i od onog na bojleru ili ga stariji bojleri i nemaju, ispušne plinove od bojlera usisavaju u stan.

Tre a nepogoda koja poga a stanove jesu trošila na balkonima, kamo projektanti tako er projektiraju odre ena trošila. Nevolja nastaje kad se vlasnik stana dosjeti pove ati korisnu stambenu površinu zatvaranjem balkona plasti nom stolarijom.

Mnogi stanari zapravo nisu svjesni kakvim su opasnostima okružili, bilo iz neznanja, bilo iz ignoriranja opasnosti kojima su se okružili.

Upravo zbog njihove sigurnosti Me imurje plin je pooštrio kontrole, ali i u zajedni ku akciju uklju io Grad akovec, komunalno redarstvo, dimnja arsku službu, protupožarnu inspekciju, servisere na poduzimanje dodatnih mjera zbog ve e sigurnosti stanara, posebice za one koji ne žele ili ak i sprje avaju poduzimanje mjera u interesu njihove sigurnosti.

Tako sada na teren izlaze dimnja ari koji kontroliraju ispravnost ventilacije, zatim tamo gdje dimovodi nisu ispravni, a stanari ne otklone nedostatke, komunalni redari izdaju rješenje temeljem kojih Me imurje plin pristupa zatvaranju plina. Kad netko ne želi milom otkloniti nedostatke u interesu vlastite sigurnosti, pristupa se ovako drasti nim mjerama.

(Božena Malekoci - Oleti )

Problemi s ventilacijom u Vukovarskoj ulici

Ignoriranje opasnosti Najve i su problemi u zgradama gdje je dio stanara suglasan s poduzimanjem mjera, a dio stanara nije. ak dotle da je jedan od stanara pokrenuo mjere prema povjerenstvu za zaštitu potroša a sa zahtjevom da se Me imurje plinu zabrani zatvaranje dovoda plina do njegova stana, bez obzira na to što uvjeti nalažu zatvaranje plina.

Iz toga proizlaze, blago re eno, lude situacije, kazao je Ivkovi , te dodao: - Neki su stanari u zgradi spremni riskirati, drugi, na žalost, nemaju novac za otklanjanje nedostataka, a tre i lakonski odmahuju rukom u smislu: ‘glupost opet nam žele nešto prodati’. (BMO)

4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

30. ožujka 2010.

Zapo elo ljetno ra unanje vremena blja važenja dnevnih tarifnih stavova za elektri nu energiju, a voza i motornih vozila više ne moraju jekom dana ima upaljena svjetla.

Iz Hrvatske elektroprivrede podsje aju da e se od nedjelje, 28. ožujka elektri na energija obra unava prema višoj tari u razdoblju od

Ljetno ra unanje vremena zapo elo je prošle nedjelje 28. ožujka u 2 sata, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata ra una kao 3 sata. Tako se u no i sa subote na nedjelju spavalo jedan sat manje. S prelaskom na ljetno ra unanje vremena mijenjaju se i razdo-

8 do 22 sata, a prema nižoj tari no u, od 22 do 8 sa . Sukladno odredbama Zakona o sigurnos prometa na cestama po etak ljetnog ra unanja vremena zna i i da na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju ne moraju bi upaljena dnevna ili kratka svjetla.

UDRUGA ROMA Me imurja o presudi Europskog suda

MESAP NEDELIŠ E pokušava prebroditi o igledne financijske teško e kako bi “preživio”

Ho e li banke imati sluha za premoš ivanje problema?

Kako neslužbeno saznajemo ovih dana, MESAP pokušava dobiti kredit kojim bi premostio aktualne teško e, ali za sad usprkos garancijama Me imurske županije i op ine Nedeliš e u tome nije bio uspješan. Ponovno su u pomo prisko ili njegovi osniva i.

Tako su vlasnici MESAP-a, Me imurska županija i op ina Nedeliš e, prihvatili dokapitalizaciju od 3,4 milijuna kuna, prije je MESAP - osniva ki kapital iznosio samo 200.000 kuna, pa e ovih dan sti i i rješenje Trgova kog suda o upisu novoga temeljnog kapitala.

To MESAP stavlja u bitnu druga iju poziciju prema bankarskom sektoru nego je bilo do sada. Naime, visoki osniva ki kapital i imovina vrijedna oko 13 milijuna kuna garancija su da e i banke druga ije gledati na ME-

SAP. Ostaje za vidjeti ho e li to biti o ito spasonosno rješenje u ovom nimalo ugodnom trenutku koji dovodi u pitanje cijelu njegovu opstojnost.

Najam prostora za pove anje prihoda Direktor MESAP-a Marjan Novak sklopio je u me uvremenu dva ugovora. Renomirani proizvo a tjestenine iz akovca zakupio je u dvorani MESAP-a 400 kvadratnih metara za potrebe skladištenja. S ugostiteljskim poduzetnikom Miljenkom Vizingerom sklopljen je ugovor o zakupu kafi a i terase subotom, za vrijeme održavanja sajma automobila i poljoprivredne mehanizacije.

Zakup e obuhvatiti i dio dvorane MESAP-a u ve ernjim satima, gdje e se svake subote organizirati pravi pravcati plesnjak. (JŠ)

S akcije hvatanja pasa u akovcu

PSI LUTALICE na gradskim i seoskim ulicama

Napadaju ljude i smetaju u prometu Premda je prošla velja a, mjesec kada se psi najviše i naj eš e tjeraju (gone), pak bježe od ku e i s lanca, i ovih dana ulice su prepune pasa.

Najviše je pasa lutalica, ali i onih koji su zbog svoga prirodnog nagona pobjegli od ku e.

Prema rije ima županijskoga veterinarskog inspektora Ljubomira Kolareka, psi su u trenucima parenja vrlo agresivni prema ljudima, pak je bilo i ugriza. Kolarek ljude poziva na oprez, a elnike op ina i gradova, odnosno osoba zaduženih za uklanjanje i zbrinjavanje pasa lutalica da blagovremeno odgovaraju e interveniraju.

- Jedinice lokalne samouprave

Psi no u na ulici u Lopatincu imaju odluke o na inu zbrinjavanja i uklanjanja pasa lutalica, te imaju sklopljene ugovore sa specijaliziranim tvrtkama. Gra ani su samo dužni izvijestiti grad ili op inu, a oni e poduzeti zakonske mjere, kaže Kolarek, dodaju i kako njegova služba ima velikih poteško a sa psima u me imurskim romskim naseljima. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Presuda je rastužila ve inski i romski narod u Me imurju Europski je sud svojom presudom kojom Republika Hrvatska treba platiti 77.500 eura, zbog navodne segregacije i rasne diskriminacije prema romskoj djeci u Me imurju, rastužio i ve inski narod u Me imurju i lojalne i razumne Rome.

- Želimo da hrvatski ve inski narod zna pravu istinu o onima koji su pred Europskim sudom podigli tužbu protiv Republike Hrvatske, zbog navodne segregacije i diskriminacije Roma u Me imurju, rekao je na po etku kon erencije za novinare Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Me imurja.

- Optužba je plod raznih emisara koji dolaze iz država bivše Jugoslavije, gdje su ve napravili sli ne nevolje. To su ‘huškaši’ koji su našli zaštitu pod skutama državnog tajnika Mirka Markovi a i Biserke Tomljenovi iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Oni su izradili ‘huška ki’ projekt koji su dostavili REF-u u Budimpešti. Nas koji ovdje živimo i znamo kakav je odnos ve inskog naroda prema

Otac Josip i sin Josip Balog tvrde kako Romi u Me imurju žive dobro nama nisu ništa pitali. Poru ujem Tomljenovi ki neka se brine za svoju srpsku nacionalnu manjinu, a nas neka ostavi na miru.

Romi u Me imurju žive bolje nego bilo gdje u Hrvatskoj, u predškolskim i školskim ustanovama im se pomaže, i nije istina ono što je dostavljeno Europskom sudu, rekao je Balog, naglasivši kako je ve inski hrvatski narod vrlo korektan prema Romima, te da je on tužan što je hrvatska tužena.

Gozba za velike, ostalima kosti Josip Balog, mla i, romski pomaga u nastavi i lan Nacionalnog programa za Rome Hrvatske, pak je dodao da ova presuda vrije a lojalne i radišne Rome, a veseli prire iva e “gozbe” koji su na kraju onim me imurskim Romima koji su sa njima sura ivali bacili kosti s “gozbenog” stola.

- Ova presuda je nemoralna, može biti pravna, ali nemoral-

na je i nepoštena prema Hrvatskoj u kojoj mi Romi uživamo sva prava. Žao mi je što puno Roma još nije svjesno da uz pravo idu i obveze, ali protiv obveza u e ih upravo emisari koji su i podigli optužbu pred Europskim sudom. Došljaci s Kosova, iz Srbije BiH i Makedonije, kojima doma i Romi ni imena ne znaju izgovarati, truju dobre odnose izme u ve inskog naroda i nas Roma.

Pitam njih, pitam Markovi a, Tomljenovi ku, Berišu i Kušanicu i njihove pomaga e. Ako je u Hrvatskoj za Rome tako loše, zašto dolaze ovamo, zašto ne ostanu tamo gdje su ro eni i gdje su do sada živjeli.

Presuda je tuga, a ne razlog za slavlje i gozbe, koje prire uju ‘vanjski suradnici’ i emisari, koji šire netrpeljivost, mržnju, nered i zlo me u nama, kaže Balog, mla i, pripomenuvši kako Hrvatska ipak premalo novca izdvaja za djecu. (stjepan Mesari )

REAKCIJA na reakciju - “slu aj namještaj” se nastavlja

uro Bel: Biševac nije želio fer i korektnu utakmicu! Želio bih iznijeti kronologiju doga anja vezanih za nabavu uredskog namještaja koji je Grad akovec nabavljao preko pozivnog natje aja.

Ne želim previše zamarati Vaše itatelje, pa bih samo naveo podatak da je Grad akovec uputio na adresu naše tvrtke Brid extra upit za dostavu ponude prema specifikaciji i priloženoj skici. U prilogu Vam dostavljam specifikaciju i skicu tako da možete sami prosuditi da nigdje u specifikaciji nije tražena ponuda za uredski namještaj CRO MENAGER kao što gospoda Biševac i Mesari tvrde.

Ista je dokumentacija upu ena na etiri adrese, tako da su svi ponu a i nudili namještaj koji odgovara skici i specifikaciji. Naša tvrtka Brid extra ponudila je namještaj CLASSIC koji u svemu odgovara kako specifikaciji tako i skici i vrlo je visoke kvalitete o emu Vam dostavljamo izvješ e o ispitivan ju kvalitete namještaja. Kao što vidite ne radi se tu o «fi eku» kako je tvrdio g. Biševac.

Odmah po otvaranju pristiglih ponuda, uvidjevši da je ponuda naše tvrtke Brid extra najpovoljnija zatražena je od naših djelatnika ponuda za namještaj

Cro menager koja je bila viša od svih. Nakon toga izva ena je naša najniža ponuda iz konkurencije i na to mjesto je stavljena naša najviša ponuda kako bi mogao biti izabran dobavlja kojega je g. Biševac ve prije odabrao. Ako je g. Biševac želio korektnu i er utakmicu onda je trebao sve kandidate staviti u isti koš, a to mu je g. Mesari , kao stru ni suradnik za javnu nabavu morao re i, tj. trebalo je od svih ponu a a tražiti namještaj CRO MENAGER, a ne samo od naše tvrtke, jer samo u tom slu aju su ponude usporedivo i može se donijeti ispravna

CITATI TJEDNA

odluka o odabiru najpovoljnijeg ponu a a.

I da završim u stilu g. Biševca: Zar vi g. Biševac mislite da vam mjesto zamjenika na elnika dopušta i to da ne govorite istinu, odnosno da izaberete skuplju ponudu samo zato što je to od tvrtke vašeg partijskog kolege. I ne samo to, ve da za nabavku namještaja utrošite nešto više od 12000,00 kuna više nego što ste trebali, a u pitanju je novac naš, poreznih obveznika kojega ionako nedostaje u gradskoj blagajni.

Za Brid extra, direktor uro Bel Istražio i odabrao Zlatko Boži

„HŽ moli tvrtke: Javite se, natje aji nisu namješteni.“

„U emu mi uop e radimo preventivu? Ponašamo se kao da želimo ostaviti da sve rješavaju budu e generacije.“

„Hrvatska bi mogla hraniti 25 do 30 milijuna ljudi.

Problem je u našoj neorganiziranosti.“

„Za saborske zastupnike trebalo bi uvesti polaganje ispita iz etike kao uvjet za dobivanje pla e.“

Ve ernji list, 23.3.2010.

Željko Stipi , Sindikat Preporod, HRT, 23.3.2010.

Rije i život, HRT 1, 24.3.2010.

Komedija s nogu, Mala scena Centra za kulturu, 19.3.2010.

„U emu je razlika izme u akovca i Kragujevca?“ Pervanov dnevnik, Hrvatski radio II. program, 24.3.2010.

30. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SDP obavio strana ke izbore - župan Ivica Perho i dalje na elu županijske organizacije

Favoriti opravdali o ekivanja - Najzanimljivija borba za mjesto predsjednika vodila se u Gradu akovcu, gdje je Veselin Biševac pobijedio s 56,3 posto glasova, dok je njegov glavni protukandidat Gordan Vrbanec skupio 36,4 posto U nedjelju 21. ožujka u svih 25 op inskih i gradskih organizacija SDP-a provedeni su neposredni izbori te izabran predsjednik županijske organizacije SDP-a te op inskih i gradskih organizacija. Izbori su prvi put provedeni na na in da predsjednika biraju svi lanovi. Za predsjednika županijske organizacije SDP-a lanovi su odlu ivali izme u dva kandidata te ve inom od 89,5 posto izabrali aktualnog predsjednika i župana Ivicu Perho a.

Biševac pobijedio Vrbanca Neposrednim izborima odazvalo se 69,4 lanova SDP-a, naglasio je na konferenciji za novinare u akovcu Veselin Biševac, koji je pobijedio na izborima za predsjednika Gradske organizacije SDP-a u akovcu.

Veselin Biševac (lijevo) i tajnik Stjepan Kova na konferenciji za novinare izvijestili su o rezultatima strana kih izbora Upravo se u akovcu o ekivala najozbiljnija “borba” za mjesto predsjednika, jer je mla i dio lanstva navijao za “novo lice” u strana kim redovima - Gordana Vrbanca. Za Veselina Biševca glasovalo je 85 lanova gradske organizacije SDP-a ili 56,3 posto, za Gordana Vrbanca 36,4 posto lanova i za Dejana Žbulja 6,6 posto lanova.

Kako se broj lanova gradske organizacije SDP-a pove ao na broj od 281 lana, predložit e se

reorganizacija po kotarevima ili na drugi na in, pa bi budu i izbor predsjednika bio delegatskim principom.

Novi predsjednici op inskih organizacija U ostatku Me imurja na elu op inskih organizacija negdje su došli neki novi ljudi, ali u velikom broju njih sve je ostalo isto.

Novi su predsjednici: Roberta Barat u organizaciji SDP-a

Mursko Središ e, Zvonimir Pav ec u Prelogu. U op inama predsjednici su: Mladen Špilek u op ini Domašinec, Darko Horvat u op ini Gornji Mihaljevec, Dobriša Zvošec u op ini Kotoriba, Miljenko Pintari u op ini Mala Subotica, Viktor Pintari u op ini Orehovica, Rajko Grkavac u op ini Pribislavec, Rajko Lukman u op ini Strahoninec, An elko Nagrajsalovi u op ini Sveti Juraj na Bregu, Mirko Kraja i u op ini Sveti Martin na Muri, Vladimir Kalšan u op ini Šenkovec, Stanislav Rebernik u op ini Štrigova i Biserka Tarandek u op ini Vratišinec.

U Belici je za predsjednika op inske organizacije SDP-a izabran Josip Mlinari , u Dekanovcu Tomislav Malovi , u Donjoj Dubravi Vlado Dolenec, u Donjem Kraljevcu Zoran Strahija, u Donjem Vidovcu Goran Lukša, u Gori anu Tatjana Ribi , u Nedeliš u Mladen Novak, u Podturnu Josip Katan i , u Selnici Radovan Zadravec i u Svetoj Mariji Goran Peter.

Do 15. travnja op inske i gradske organizacije SDP-a održat e svoje konvencije na kojima e izabrati vodstva. Izborna konvencija SDP-a Me imurske županije bit e u petak 23. travnja u Hotelu Park.

(JŠ)

HDZ o bora kom registru, lobiranju i nogometu

U Me imurju 500 branitelja, ali i 200 “živu ih” boraca-partizana!

Tri razli ite teme: bora ki registar, je li lobirati grijeh i nogomet bile su teme konferencije za novinare Županijskog odbora HDZ-a Me imurske županije, održane u petak 26. ožujka.

Tko je od naših susjeda bio “Boško Buha?”

- Ovih dana digla se velika prašina oko objave popisa branitelja iz Domovinskog rata. Mi smo na stanovištu da se ti podaci mogu objavljivati u skladu s važe im zakonom, kazao je Vladimir Ivkovi , u ime županijskog HDZ-a, no, istaknuo je da je manje poznato da u evidencijama nadležnih službi ima oko 500.000 branitelja, ali još uvijek 270.000 osoba vu e bora ki staž iz Drugoga svjetskog rata koji je prošao pred 60 godina.

Tako u Me imurju ima 500 branitelja iz Domovinskog rata, a 200 je pretpostavimo bivših “kurira”. S obzirom na to da javnosti nije poznato tko je sve od naših susjeda bio Boško Buha, tražimo da se u postupak objavljivanja podataka uvrste i osobe iz tog registra, izjavio je Ivkovi .

Lobirali smo za sve, zar je to grijeh?

- Što se lobiranja ti e, ne krijemo da smatramo da je posao nas politi ara borba za me imurske projekte, pa i borba za pomo me imurskim gospodarskim subjektima. No, to ne radimo za konkretni subjekt , nego upoznajemo ciljane skupine s im ve im

- Vladimir Ivkovi u ime Županijskog odbora HDZ-a traži da se objave podaci tko je sve od naših susjeda bio “Boško Buha” u II. svjetskom ratu, jer u Hrvatskoj još uvijek 270.000 osoba koristi prinadležnosti iz bora kog staža brojem natje aja, godišnje oko 50, na koje se mogu javiti i ostvariti ciljana sredstva prema politici Vlade, kazao je Mladen Križai . Isto tako lobirali smo za projekte u kulturi, za obnovu crkava, domova kulture, za podršku kulturnim programima, revitalizaciju Staroga grada, u turizmu. Da ne bi ispalo da od našeg lobiranja imaju korist samo neki gospodarski subjekti, prilažemo vam popis korisnika tih sredstava iz kojeg se može vidjeti da se radi o gospodarskim subjektima u vlasništvu osoba neovisno o strana koj pripadnosti, zar je onda lobiranje grijeh, zapitao je Križai .

Osvrnuvši se na prošlu skupštinu Me imurske županije, kazao je da je prvo licemjerje HNS-a izraženo u pitanju njihove vije nice koliko štete trpi Me imurje zbog izlaska HDZ-ova saborskog

HDZ predlaže župana Perho a za predsjednika NK Me imurje

zastupnika iz Sabora, kad su baš iz te stranke tražili od toga istog zastupnika da se opredijeli i napusti jednu od funkcija koju je obavljao.

- HDZ je s 20 posto osvojenih glasova stekao dva saborska zastupnika iz Me imurja i mi koordinirano radimo na projektima za dobrobit Me imurja, naglasio je Križai , ali se postavlja pitanje gdje su saborski zastupnici HNS-a. Naime, oni s tako er 20 posto osvojenih glasova u Me imurju nemaju ni jednog saborskog zastupnika, jer i taj jedan koji je bio izabran napustio je stranku, prestao lobirati za Me imurje i po eo voditi vlastitu državni ku politiku. Koja je uop e korist postojanja HNS-a za gra ane Me imurja, zapitao je Križai .

(BMO)

Neobi nu kandidaturu iznio je na konferenciji za novinare Vladimir Ivkovi , predsjednik ŽO-a HDZ-a, koji je iznio prijedlog svoje stranke da sadašnji župan Ivica Perho hitno mora preuzeti funkciju predsjednika NK Me imurje, jer da je on po svom odnosu prema nogometu jedina prava osoba za tu funkciju, kazao je Ivkovi . - Financiranje nogometa, kao i op enito sporta u Hrvatskoj, u krizi je. To nije zaobišlo ni me imurske klubove, a posebno NK Me imurje. Na gospodarstvo se više ne može ra unati, u klubu su se pojavili ljudi koji nemaju veze s Me imurjem, a naš prijedlog da se klub pretvori u dioni ko društvo od sportskih se djelatnika opstruira. Zbog svega navedenog, da se ne ponovi katastrofalna situacija kao u susjednom Varteksu, potrebno je okupiti snage za spas toga me imurskog brenda, kazao je Ivkovi .

(BMO)

5

Koga vi Me imurci zezate?

Tragikomi no je ovih dana bilo u Institutu za me unarodnu suradnju u Zagrebu. uvši da se dijeli novac za EU projekte, odnosno kandidiraju projekti, vodstva županija pohrlila su u Zagreb, iz Varaždina je kažu bilo desetak ljudi. Iz Me imurja su se u Institutu za me unarodnu suradnju pojavili samo predstavnici jedne i pol ekološke udruge (jedna više nije aktivna, no postoji).

Kad se drugi put nisu pojavili predstavnici iz Me imurja od strane vlasti i predložili projekte, a znaju i što se sve ini i ne ini u Me imurju kad je rije o zaštiti prirode i ekologiji, jedan je ocjenjiva projekata promrmljao sebi u bradu: “Koga vi Me imurci zezate”.

Isto se ponovilo ovih dana i u Rimu, gdje nije bilo predstavnika vlasti iz Me imurja koji bi predstavio dobar projekt potencijalnim investitorima, kojih je bilo mnogo.

Zbilja, koga mi zezamo? Koliko nam je važan turizam i zašto nemamo županijski tim za razradu projekata i predlaganje, to nužno ne mora biti župan sam ili njegov zamjenik, no, on mora znati koga e ovlastiti da predloži projekt. To ne može biti ni naša doma a javna ustanova za zaštitu prirode, jer ona pokriva samo jedan dio cijelog segmenta interesa. No, mogla bi biti dobar koordinator da je više suradnje.

Dio problema je u tome što su mogu nosti predlaganja projekata koji pretendiraju na novac iz EU sve ve e, a s druge strane postoji nedovoljna ili nikakva povezanost izme u skupina korisnika. To mogu biti svi zainteresirani, pojedinci, udruge, oni na vlasti, oni izvan vlasti, najvažnije je da se sura uje na projektima.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Nema suradnje pa nema ni dovoljno projekata, moglo bi ih biti barem tri puta više nego što ih je sada. Treba re i i to da je REDEA specijalizirana za odre eni tip projekata, a ni ne bi stigla sve obuhvatiti. Druge agencije koje pomažu pri izradi projekata nisu se povezale s pojedinim interesnim skupinama, ve samo s pojedina nim udrugama i op inama i sli no.

Jedno od pitanja na koje za sada nema odgovora je i tko je dužan povezati interesne skupine kako bi pronašle zajedni ke i ostvarive ciljeve koji su honorirani iz fondova EU. Me utim, i država nosi svoj dio krivice, previše je centralizirana, pa potencijalne mogu nosti projekata prolaze pokraj regija kao vlakovi bez voznog reda.

Tako dolazimo do paradoksa - ljubitelji prirode i ocjenjiva i projekata iz Instituta za me unarodnu suradnju, a to je u našem slu aju samo jedan od medijatora podjele sredstava i veri ikacije projekata za EU, kojih ima sva sila u Zagrebu, udijelili bi Me imurju pokoju kunu ili više eura za projekte kojih - nema, a nema ni osoba, onih s dvije ruke i dvije noge i jednom glavom - iz Me imurja.

Zašto ne treba vjerovati politi arima koji pri aju viceve?

Koliko ste puta ve okrenuli glavu od televizijskog dnevnika ili od naslovnice novina zgroženi time što se plasira pod važne vijesti? Možda i niste, no, meni se to zaista sve eš e doga a. esto sam slušao pri e starijih kolega kako je nekad teže bilo biti novinar, jer zbog cenzure nisi mogao re i što si htio, nisi se smio usuditi protiv sustava. Vjerujem im, no, ipak, ini mi se da je tada opet bilo lakše pisati i govoriti, upravo zato jer si znao što smiješ i što je red.

S druge strane, sve ono što se nije smjelo govoriti govorilo se po kr mama, frizerskim salonima, autobusnim stanicama ... Pretvaralo bi se to u viceve i prepri avalo u menzama na pauzama, a ponekad bi poneki kibic zadnje partije bele pred fajrunt u lokalnom bircu okuražen gemištima progovorio i više nego što se htjelo uti u tim zadimljenim prostorijama. Znalo bi to do i i do dežurnih državnih ušiju, pa bi se to prenijelo onima u “centru” koji su donosili odluke. Možda bi to rezultiralo i nekom tužnom ljudskom sudbinom, ali državni aparat nije ostajao ravnodušan prema “glasu naroda”. Mijenjalo se sporo, ali se mijenjalo, makar potpomognuto biološkim starenjem.

A što imamo danas? Bez problema možemo pri ati i pisati što god želimo. Možemo pri ati najpametnije stvari na svijetu, a možemo pri ati i najbedastije stvari na svijetu. Bez ve eg problema do i emo u medije.

Budale, rame uz rame s pametnima.

A tko tu još uop e može razlu iti tko je budala, a tko pametan?

Ni to nije najgore. Glas naroda koji se danas uje na sve strane kao da uop e ne dolazi do onih kojima je namijenjen. Kao da na Zidu pla a gurkate poruke me u kamene blo-

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

kove, u o ajnoj nadi da e to netko uti.

Potpuna medijska zbrka. Što danas još uop e zna i fraza “pisalo je u novinama”? Nisam siguran postoji li još išta što nije pisalo? Kome vjerovati, esto je pitanje koje ujem od prijatelja. U jednim novinama piše ovo, u drugim piše suprotno ...

Tko laže? Tko govori istinu?

Mu ilo me to neko vrijeme. A odgovor je ustvari vrlo jednostavan.

Ne treba vjerovati nikome, ili treba vjerovati svakome, a postupati po intuiciji. Svi u sebi imamo ugra enu tu vrlo senzibilnu mašineriju isprepletenu od logike i osje aja, koja nas ustvari nikad ne vara. Problem je što smo vlastitoj intuiciji prestali vjerovati, jer se ne snalazi bombardirana nevažnim informacijama.

Svakako, treba ostati otvoren novim stvarima i znati sve o njima, no, to ne zna i da im treba vjerovati.

Znam kome svakako ne treba vjerovati. Politi arima koji pri aju viceve. Ne šale se oni na svoj ra un ili ra un suparnika, naprotiv, oni su ak i to veselje bili spremni oteti narodu. A narodu su zauzvrat ostavili brigu, vlastiti posao za koji su pla eni.

6

Gospodarstvo

GOSPODARSKI FORUM op ine Nedeliš e

Okrenuti se izvorima sredstava iz EU U dvorani MESAP-a održan je u utorak 22. ožujka gospodarski orum koji je okupio 55 poduzetnika iz op ine Nedeliš e i goste. O aktualnom trenutku razvoja poduzetništva i o dubini krize govorili su: Darko Horvat, ravnatelj uprave za obrt u Ministarstvu gospodarstva, župan Ivica Perho , saborska zastupnica Nadica Jelaš, Rajko Šari , predsjednik HGK-a Me imurske županije, Tomislav Kova evi , direktor HAMAG-a, Slavko Faltak, predsjednik HOK-a, Ivan Horvat, predsjednik UPO-a, Marjan Novak, direktor MESAP-a, Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e, predstavnici razvojnih tvrtki akra i Bercon te drugi.

Ravnatelj Uprave za obrt Darko Horvat predstavio je programe poticanja poduzetništva za 2010. godinu te osnove gospodarske politike Vlade u narednom razdoblju.

Svaki dobar i kvalitetan projekt može se osloniti na pomo države, pod uvjetom da su ispunjeni svi uvjeti i dokumentacija, rekao je uz ostalo Darko Horvat. Od poduzetnika u Me imurju o ekuju se pak dobri programi i zahtjevi.

Ministarstvo u programe poticanja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva ulaže 325 milijuna kuna, uz dvadesetak razvojnih programa. Za ja anje konkurentosti malog poduzetništva država ulaže 64 milijuna kuna, ukupno za konkurentnost i inovacije preko 100 milijuna kuna, a za razvoj poduzetni kih zona daljnjih 80 milijuna kuna.

Me utim, dolazi vrijeme kad se tvrtke osim doma ih izvora moraju orijentirati i na strane izvore sredstava, odnosno na EU ondove.

Poljska je, na primjer, povukla ak 90 posto ponu enih sredstava EU, a Hrvatska do sada oko 40 posto.

Poduzetnici Me imurja imaju ve-

like šanse, no treba ih znati iskoristiti, re eno je.

Pregled gospodarskih kretanja u poduzetništvu u županiji i u op ini Nedeliš e pripremila je Nadica Jelaš. Ona je brojkama pokazala da je 2009. godina i po etak ove godine za gospodarstvo Me imurske županije i op inu Nedeliš e bio dramati an u negativnom smislu, gotovo svi pokazatelji u padu su, dok je svijetlih primjera veoma malo. Župan Ivica Perho naglasio je da poduzetnici moraju svesti u okvire zadanog i tražiti unutarnje rezerve, a oni najhrabriji i izlazak na ve a tržišta. Kad je rije o zapošljavanju, ima naznaka da se negativni trendovi zaustavljaju, ako ve ne mijenjaju.

Predsjednik HOK-a Slavko Faltak posebno se osvrnuo na manju osjetljivost politi ke garniture kad je rije o obrtnicima. Naime, na elnici op ina i gradova raspravljali su svega pola sata o problemima obrtništva, a zatim o pesekima puna dva sata, rekao je on. Broj obrtnika zbog krize se smanjuje i ne vidi se kraj tom trendu. U Me imurju, gdje je malo i srednje poduzetništvo razvijeno, to teško poga a itave obitelji i zajednicu.

Jedna od poruka sa skupa je da se radi previše neorganizirano, što je možda i posljedica krize u kojoj su isplivali svi naši problemi, no, ima i dosta nedore enosti i manjka koordinacije u svemu. Rezultat može biti, kako je netko rekao, da naš razvoj u budu nosti trasira netko drugi, to nije, da budemo zavisni od drugih i da si više ne možemo pomo i i sami. Druga ocjena sa skupa je da e u ovom teškom vremenu za gospodarstvenike isplivati oni najbolji, i da je kriza svojevrstan pokazatelj test uspješnosti poduzetnika. (J. Šimunko)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽAN 11. me unarodni simpozij o kvaliteti u Toplicama Sveti Martin

Gotovo prepolovljena ukupna dobit poduzetnika Saborska zast upnica SDP-a Nadica Jelaš prikazala je i ostvarene rezultate poduzetnika za prvih devet mjeseci prošle godine. Donekle svijetla to ka je to što se broj poduzetnika u Me imurskoj županiji pove ao za 1,7 posto, a u op ini Nedeliš e za 5,3 posto u odnosu na Hrvatsku, gdje stopa pove anja iznosi 4,2 posto.

Broj zaposlenih pove ao se samo u op ini Nedeliš e, dok je u županiji i na razini Hrvatske u padu. Prema ostvarenju ukupnog prihoda, u Hrvatskoj je on pao za 9 posto, u Me imurskoj županiji za 13 posto, a u op ini Nedeliš e za 17 posto. Dok u državi prihod od izvoza pada za 10 posto u istom razdoblju, u županiji je pao 15 posto, a u op ini Nedeliš e pad prihoda od izvoza iznosi 17 posto. Ukupni rashodi pali su za 11 posto u županiji, te 15 posto u op ini Nedeliš e, što je pozitivno.

Najgore su brojke koje pokazuju ukupnu dobit. Tako bruto dobit ili gubitak za državu u promatranom razdoblju iznosi minus 30 posto, za Me imursku županiju je to minus 35 posto, a za op inu Nedeliš e minus 40 posto. Stradale su i investicije u dugotrajnu imovinu, u državi za 15 posto, u županiji za 40 posto, a u op ini Nedeliš e za nevjerojatnih 77 posto. Ve je poznato da je u Me imurju pla a po zaposlenom uvijek niža nego u državi, tako je i sada.

U državi je prosjek pla a u poduzetništvu za prvih devet mjeseci 4.549 kuna, uz rast od 3,1 posto, u Me imurskoj županiji 3.549 kuna, uz rast od 2,8 posto, a u op ini Nedeliš e 3.841 kunu, uz rast od 3,2 posto. (JŠ)

EKONOMSKI BREVIJAR

Objavljeno 35 stru nih i znanstvenih radova, autori iz sedam zemalja Hrvatsko društvo menadžera kvalitete (HDMK) organiziralo je u Toplicama Sveti Martin 11. me unarodni Simpozij o kvaliteti od 18. do 19. ožujka. Radni naziv ovogodišnjih susreta bio je “Kvaliteta, konkurentnost i održivost”.

Simpozij je okupio autore iz sedam zemalja: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Rusije, SAD-a, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Najve i interes autori i sudionici Simpozija pokazali su za tematska podru ja: Kvaliteta i konkurentnost, Procesno upravljanje okolišem, Kvaliteta u obrazovanju, Kvaliteta u zdravstvu i turizmu, Procesno i projektno upravljanje u teoriji i praksi te po prvi put obra eno tematsko podru je Mediji i kvaliteta. Još su obra ena tematska podru ja: Sustav upravljanja sigurnoš u hrane, Kvaliteta u ovlaštenim organizacijama i Kvaliteta u javnom sektor.

Mr. sc. Miroslav Drlja a, predsjednik HDMK-a, u obra anju nazo nima prilikom otvaranja 11.

Simpozija naglasio je da se isti održava u vrijeme kad Hrvatska završava pregovore o pristupanju u punopravno lanstvo EU. To zna i da je do sad provedeno niz re ormi radi prilagodbe standardima EU. Prema rezultatima istraživanja, broj organizacija s implementiranim i potvr enim sustavom upravljanja sukladno zahtjevima me unarodnih normi ISO 9001, ISO 14001 i drugih u Hrvatskoj iz godine u godinu raste. Za sustav upravljanja kvalitetom više se odlu uju izvozno orijentirane i proizvodne organizacije. Ohrabruje što sustav sve više implementiraju organizacije

u zdravstvu, obrazovanju, javnoj upravi i ostalim djelatnostima.

Loša pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkuretnosti Unato ovim rezultatima, na globalnoj ljestvici konkurentnosti pozicija Hrvatske posljednjih je godina sve lošija. Ova injenica zahtijeva ozbiljna istraživanja uzroka takvom trendu. To tim prije što ulazak u EU podrazumijeva poslovanje na tržištu konkurencije. Stupanj konkurentnosti organizacija i gospodarstva u cjelini stoga je od osobitog zna aja za budu nost Republike Hrvatske.

Liberalni i neoliberalni koncept kapitalizma pokazao je prethodnih mjeseci svoje nedostatke.

Profit kao isklju ivi motiv i pokreta gospodarske aktivnosti za sobom povla i i odgovaraju i rizik. U tom kontekstu osobito je zna ajno planirati i ostvarivati gospodarski rast i razvoj na principima održivosti.

Prema rije ima mr. sc. Miroslava Drlja e, simpozij je opravdao svoje održavanje jer su tematska

podru ja obra ena kvalitetnim znanstvenim i stru nim radovima. Na Simpoziju je sudjelovao zna ajan broj mladih znanstvenika sa svih hrvatskih sveu ilišta i velikog broja veleu ilišta, na ovom projektu zapo elo se s okupljanjem znanstvene elite iz podru ja sustava upravljanja, koju ine istaknuti znanstvenici iz zemlje i inozemstva. Simpozij prati i Zbornik radova u kojem je objavljeno 35 znanstvenih i stru nih radova, publiciranih i na CD-u.

Simpozij je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Me imurske županije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske akreditacijske agencije, Hrvatskog zavoda za norme, PDS-a Upravljanje kvalitetom Ekonomskog akulteta u Zagrebu, Privrednog vjesnika, Medijskog pokrovitelja za Hrvatsku i inozemstvo, te Me imurskih novina, medijskog pokrovitelja za Me imursku županiju. Simpozij su pomogli: Autocesta Rijeka Zagreb, d.o.o. iz Zagreba, sponzor i Turisti ka zajednica Zagreba ke županije kao donator. (J)

POGLED ODOZDO

Menadžment i vožnja automobilom, sli nosti i razlike

Teško je djeci savjetovati što da budu kad odrastu

Vo enje tvrtke (ili institucije, ustanove ...) u mnogo emu se mogu usporediti s vožnjom automobila. Oboje je opasno, izazovno i avanturisti ko, nepredvidljivo unato planiranju, a prije svega odgovorno za mnoge druge, ali i za sebe samoga.

Sve komande i svi osnovni dijelovi moraju biti ispravni, a pritom su ipak važniji radni i pokretni dijelovi od vanjskih i stati nih. Važno je pratiti i znati u kakvom su stanju pojedini dijelovi da bi se moglo predvidjeti kada e postati kriti no istrošeni ili bi ak mogli zakazati.

Postoje pravila i znakovi koje treba uvažavati, kao i uvriježeni na ini ponašanja. Tko se ne pridržava tih pravila, u opasnosti je, ali tako er ugrožava i druge. Postoji i nadzor, poznate su granice, a najvažnija su, ipak, ograni enja.

Vo enje tvrtke, ali i upravljanje automobilom uvijek moraju biti promišljena i planirana aktivnost. Uvijek kada sjednete za upravlja imate neki cilj (pa ak i kada kre ete u besciljnu vožnju, postavili ste si zadatak).

Iza nas je prošlotjedni Sajam poslova na kojem su se oni bez posla o ajni ki nadali da e na i nekakvu priliku za zaposlenje, a poslodavci su prema onome koliko smo imali prilike vidjeti bili više u ulozi promatra a. Ni jedni ni drugi nisu u zavidnoj situaciji. Dok poslodavci imaju velikih muka s naplatom odra enih poslova i pronalaženjem novih, nezaposleni obijaju pregovore, predaju životopise i uglavnom slušaju jedne te iste odgovore: za sada ne trebamo nove radnike.

Na sajmu je bio i kutak za roditelje, što savjetovati djeci da se ne školuju za Zavod nego za zaposlenje. Iskreno govore i, za to pitanje trebalo bi pogledati u kristalnu kuglu. Nema tog mudraca danas koji bi znao odgovoriti na pitanje što e biti za etiri ili pet godina, kada sadašnja generacija u enika, odnosno studenata iza e iz školskih klupa.

Ono u što su uvjeravali sadašnju generaciju u enika i brucoša prije etiri - pet godina sada se pokazalo puno manjom garancijom za zaposlenje, a puno više putnom kartom za Zavod za zapošljavanje. Naime, kriza koja

Za sigurno upravljanje potrebne su mnoga znanja i vještine, kao i psihofizi ke sposobnosti. Sve ostalo je hazard. Pri upravljanju mora se sagledavati cjelokupna šira, ali i pojedina na - uža slika, mora se pratiti doga aje u bližoj, ali i u udaljenijoj okolini, mora se uo avati i obilaziti prepreke, mora se uvažavati i pratiti druge sudionike u prometu, ali i reagirati na njihove greške. Preporu a se pratiti putokaze, gledati karte ili imati navigaciju i znati svoj put, jer tko skre e na svakom odvojku ne e daleko sti i...

Mora se biti spreman na mnoga iznena enja, este promjene i neo ekivane situacije i za njih treba predvidjeti mogu a rješenja.

Uvijek treba biti spreman na donošenje odluka i brzu reakciju.

Istraživanja pokazuju da se ve ina prometnih nesre a doga a na cestama koje voza i dobro poznaju, jer im je na njima koncentracija najniža. Dakle, rutina i preveliko samopouzdanje najve i su problem u svakodnevnom postupanju. Nasuprot tome, nepoznate trase zahtijevaju više pažnje i bolju koncentraciju te se time smanjuje

30. ožujka 2010.

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr mogu nost pogreške. Zato treba mijenjati na in vožnje i rada, jer osim pove anja sigurnosti može se nai i na nove i neo ekivane, inovativne i bolje na ine rješavanja svakodnevnih problema, aktivnosti i postupaka.

I ono najvažnije, bez obzira na sve ve e mogu nosti suvremenih automobila i organizacija, brzina nije uvijek odlu uju a.

Kada vam auto prije e brzinu od 100 km/sat, onda više ne vozite, nego ga ate.

je u me uvremenu naglo i za ve inu neo ekivano izbila na površinu pomela je tzv. deficitarna zanimanja.

Tko danas baš toliko vapi za tesarima, zidarima, metalcima, pa ak ako ho ete ni za nekad silno traženim inženjerima gra evine, strojarstva i elektrotehnike koji nisu me u onim zanimanjima za kojima vlada velika potražnja. Svi su sada, na žalost, jednaki u šansama obijanja pragova u potrazi za zaposlenjem. Mladi cijele Europe u nezavidnoj su situaciji, ak dotle da je jedna Španjolska zahva ena krizom svojim nezaposlenim mladima ponudila besplatno u enje stranih jezika kako bi lakše sre u tražili drugdje, kad je nema za njih u vlastitoj zemlji.

Najve a sre a trenutno je zadržati postoje e zaposlenje, odnosno broj zaposlenih, ali i to nije velika sre a, jer zadržavanje postoje eg stanja nije garancija daljnjeg razvoja. Zbog toga je veliko pitanje što savjetovati svojoj djeci. Nema nikakve sigurnosti u smislu da odre eno zanimanje garantira zapošljavanje po završetku školovanja ili na dugi rok kao nekada do kraja radnog staža. Sada je samo sigurno to da morate stalno biti spremni mijenjati posao, u iti nove poslove i na injenicu da firma u ko-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

joj radite ve sutra može kihnuti, a vi biti spremni spakirati stvari u potrazi za novim poslom. Ne pomažu više ni štrajkovi ni jadikovke, kakvih smo se naslušali devedesetih. Sve blagajne iz kojih bi mogla pristi i milostinja prazne su. Ostaje samo: uzdaj se u se i u svoje kljuse. Danas smo puno više ovisni o mjese nom priljevu pla e nego ranijih godina, kada smo više puno potreba zadovoljavali u osobnom aranžmanu, od proizvodnje hrane do osiguranja ogrijeva. Porastom standarda i zbog vlastite komocije sve to što smo nekada proizvodili sami sada osiguravamo tek pla anjem ra una, hranu u supermarketima, energente uklju ivanjem termostata. No, problemi nastaju kad izgubimo posao i pla u. Tada preko no i postajemo sirotinja osu ena na pu ku kuhinju.

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati

7

8

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

SAJAM POSLOVA U AKOVCU posjetilo više od 3.000 ljudi, a u nedostatku posla izgleda da su stigli novi trendovi

Me imurec bi vrlo rado u vojnike!

- Ne treba zanemariti da u kriznim vremenima ljudi izuzetno cijene sigurnost radnog mjesta i pla e, kao i mogu nost stipendiranja za svoju djecu tijekom školovanja. A s vojnim zanimanjima i školovanjem za njih sve to ide ruku pod ruku, kazao nam je prvi ovjek akove ke “burze rada” Vladimir Zebec Nakon ovogodišnjega tre eg po redu Sajma poslova, održanog u dvorani Graditeljske škole u akovcu, moglo bi se re i: svaki sljede i sve ve i. Posje enosti ovog sajma doprinio je i porast nezaposlenosti. Dok je lani sajam posjetilo oko dvije tisu e posjetitelja, ove godine bilo ih je oko tri tisu e. Sajam je bio jedinstvena prilika i poslodavcima i tražiteljima zaposlenja da direktno kontaktiraju, a potencijalnim zaposlenicima i da uju što od njih o ekuju poslodavci.

Na ovogodišnjem Sajmu poslova okupilo se 84 izlaga a, od ega 63 poslodavca i 21 obrazovna ustanova. Za razliku od prošle godine, kada je Sajam održan u holu dvorane, ove godine održan je u samoj dvorani zbog nevi ene gužve koja je lani vladala u holu.

Sajam poslova održan je u atmosferi kada se ve ina irmi bori sa zadržavanjem postoje e zaposlenosti, no, unato tome, interes za predstavljanje na Sajmu iskazala su 63 poslodavca.

Zanimljivost ovog sajma bio je velik interes za vojna zanimanja, otkrio nam je dan kasnije, kada su se sumirali rezultati održavanja Sajma, Vladimir Zebec, pro elnik Podru ne službe Zavoda za zapošljavanje. Ne treba zanemariti da u kriznim vreme-

Vesna Jagec iz Metssa: - Dobili smo poprili no upita mladih za zapošljavanje, a prošle godine upravo na temelju tih životopisa primljenih na Sajmu poslova kasnije smo i zapošljavali

nima ljudi izuzetno cijene sigurnost radnog mjesta i pla e, kao i mogu nost stipendiranja za svoju djecu tijekom školovanja. A s vojnim zanimanjima i školovanjem za njih sve to ide ruku pod ruku.

Gužve su, uvjerili smo se tijekom obilaska Sajma, vladale i pred štandovima irmi koje slove kao dobri poslodavci me u radnom populacijom. No, unato velikim gužvama i zainteresiranosti za Sajam ove godine, nije realno o ekivati ve i broj zapošljavanja, bio je realan Vladimir Zebec, pro elnik Podru ne službe Zavoda za zapošljavanje akovec. - No, oko 7.400 nezaposlenih tjera nas na nove mjere rada i strategijski plan oživljavanja gospodarstva kako bi se nezaposlenost smanjila, kazao je Vladimir Zebec na konferenciji za novinare uo i otvaranja Sajma.

Životopisi su se pisali punom parom Na Sajmu su se pisali i životopisi i predavali direktno poslodavcima. Ove godine napisano je i predano oko 1.500 životopisa. Za stolom gdje su se pisali životopisi uglavnom su bile žene, o ito više motivirane za pisanje životopisa na licu mjesta. Pojedine me u njima podijelile su s nama svoje želje za zapošljavanje, ali su i željele ostati anonimne. Unato svojoj nezaposlenosti, nisu spremne prihvatiti baš svako radno mjesto koje im se ponudi. Konobarenje je jedno od zanimanja koje nije najviše na listi prihvatljivih poslova.

Neke radije ostanu nezaposlene nego da prihvate tu vrstu posla.

Me u onima koje su i posjetom Sajmu pokušale do i do posla dosta ih je sa završenom ekonomskom školom, s kojom teško dolaze do posla u struci, ve ina ih puno eš e završi rade i u trgovini. No, želje ostaju, a najviše se ipak priželjkuje rad u struci ili barem posao koji ne uklju uje rad u smjenama ili za malu pla u.

Župan smatra svako novo zapošljavanje uspjehom

Poprili na gužva zainteresiranih za dobivanje posla vladala je i na štandu Tehnixa iz Donjeg Kraljevca Gordana Klukanec na Sajam je tako er došla kako bi vidjela kakvo je stanje u ponudi posla.

Odre eno radno iskustvo za sobom ima, ali ni ona nije imala priliku ni sre u raditi u struci.

Iz sebe ima radno iskustvo kao konobarica, premda je po struci upravna referentica. Kad su u pitanju želje, i ona bi najradije dobila posao u struci, a ako ne u struci, prihvatila bi i posao u trgovini.

Upravo ove kratke izjave potvr uju ono što je iznio i Vladimir Zebec, pro elnik Podru ne službe Zavoda za zapošljavanje akovec, da unato velikoj nezaposlenosti poslodavci i dalje ne mogu zadovoljiti sve svoje potrebe za radnicima zbog strukturne neuskla enosti izme u ponude i potražnje radnika. Tako se ove godine organizirao i kutak za roditelje kako bi se djeca usmjeravala u ona zanimanja koja im omogu uju posao, a ne po završetku školovanja odlazak na Zavod za zapošljavanje, kao žene s

kojima smo razgovarali tijekom obilaska Sajma.

Poslodavci traže zainteresiranost za posao Na štandu akove kih mlinova razgovarali smo s Biserkom Geni - Sa er iz Kadrovske službe, koja nam je kazala da su na Sajam prvenstveno došli vidjeti kretanje radne snage, posebice za svoju osnovnu djelatnost, pekarsku struku. Zanimalo ih je postoji li kod u enika zainteresiranost za mlinarska zanimanja, ali i neka druga zanimanja za potrebe njihove irme.

Vesna Jagec iz Metssa kazala je da su na Sajam došli s ciljem da mladima koji završavaju školu približe našu najve u doma u trgova ku tvrtku. Kazala je da su dobili poprili no upita mladih za zapošljavanje, me u zainteresiranima su i oni koji su ostali bez posla, nešto stariji, a oni nikad nisu radili u izboru kadrova razliku izme u mladih i starijih. - Nama je

bitno da onaj tko traži posao ima volju, da se trudi i bude zainteresiran za posao. Kod nas u trgovini je prvenstveno važno biti ljubazan.

Me u mladima koji dolaze tražiti posao ima mnogo onih koji pokazuju kvalitetno znanje, što govori o tome da su naše škole zaista kvalitetne, pohvalila ih je Vesna Jagec. Kao i prošle godine, tako i ove u Metssu su na Sajmu primali životopise kandidata željnih posla, a prošle godine upravo na temelju tih životopisa primljenih na Sajmu poslova kasnije su i zapošljavali.

Gužva zainteresiranih za dobivanje posla vladala je i na štandu Tehnixa iz Donjeg Kraljevca, gdje je na naša pitanja odgovarala Jasmina Juras Krnjak, tajnica kompanije. Kazala nam je da i ovim putem traže stru ne kadrove, diplomirane inženjere strojarstva i radnike za rada na CNC strojevima. Životopise su i oni primali, ali ne samo za te ve i druge vrste poslova.

(Božena Malekoci - Oleti , foto: Zlatko Vrzan)

Me imurski župan Ivica Perho otvorio je ovogodišnji Sajam poslova i tom prigodom rekao da u ova krizna vremena svako novo zapošljavanje predstavlja uspjeh, te da e biti veoma zadovoljan ukoliko se netko putem savjeta koje e dobiti na Sajmu uspije zaposliti. Iako državne, regionalne i lokalne vlasti ine sve što je u njihovoj mo i kako bi se sa uvala postoje a radna mjesta, pomo i treba i nezaposlenima. U otvaranju novih radnih mjesta, odnosno u pokretanju gospodarstva trebaju sudjelovati svi, bez obzira na strana ku pripadnost. Samo tako mjere koje donose regionalne i lokalne vlasti mogu biti u inkovite. Što se ti e daljnjeg kretanja broja nezaposlenih u Me imurskoj županiji, me imurski župan smanjenje ukupnog broja nezaposlenih o ekuje tek približavanjem ljeta i mogu noš u sezonskog zapošljavanja.

(BMO)

Biserka Geni - Sa er: Zanima nas postoji li interes u enika za mlinarska zanimanja

SRPSKI POSLOVNJACI u akovcu

Prvi susret za uspostavljanje veza

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC

Turisti ka prezentacija Podunavlja u Me imurju U utorak 23. ožujka u Hotelu Park u akovcu održana je prezentacija turisti kih mogu nosti hrvatskog dijela Podunavlja, Vukovarsko - srijemske županije, u organizaciji Turisti ke zajednice županije, Turisti ke zajednice gradova i op ina, putni kih agencija i

Županijske komore Vukovar u suradnji sa Županijskom komorom akovec.

Na prezentaciji su prikazani podaci o samoj destinaciji, turisti kim potencijalima, te predstavljen katalog turisti ke ponude - Srijem, Slavonija i Baranja na dlanu. (BMO)

U etvrtak 25. ožujka u akovec u prostore Županijske gospodarske komore došla je skupina poslovnih ljudi iz Srbije zbog uspostavljanja i unaprje enja me unarodne poslovne suradnje. Susret je organiziralo predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Beogradu u suradnji s Privrednom komorom Srbije. To je jedan u nizu susreta izme u hrvatskih i srpskih gospodarstvenika na razini komora, a i jedan u nizu na regionalnoj razini, kazao je Mitar Pržulj, samostalni savjetnik iz Privredne komore Srbije. Cilj susreta je uspostavljanje stvarne poslovne suradnje i me usobno upoznavanje gospodarstvenika zbog mogu ega zajedni kog nastupa na tržištu. Za prvi put o ekuje se tek upoznavanje strukture gospodarstva i izvi anje gdje bi ona bila realno mogu a. Sa srpske strane nude suradnju na podru ju metalske industrije, poljoprivrednu mehanizacije i tekstilne industrije.(BMO)

30. ožujka 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

RAZGOVOR s povodom: Dr. sc. Saša Legen, direktor Bioinstituta iz akovca, tvrtke koja je prošle godine samozatajno proslavila šezdeset godina postojanja

Bez ulaganja u razvoj i stru njake nema napretka

Dr. sc. Saša Legen, direktor Bioinstituta iz akovca

- Samozatajno unatrag desetak godina od 46 djelatnika izrasli su u firmu s oko 100 zaposlenih, od ega je blizu 40 posto visokoškolsko obrazovanih. Jedna su od rijetkih tvrtki koja je u prošloj godini pove ala broj zaposlenih za 25 posto Nekadašnja Veterinarska stanica akovec prije tri je godine iz razloga boljeg pozicioniranja na tržištu usluga promijenila ime u Bioinstitut. Prošle godine ta je tvrtka proslavila 60 godina djelovanja, tijekom kojih je stalno bila me u vode ima u veterinarstvu Republike Hrvatske.

Samozatajno unatrag desetak godina od 46 djelatnika izrasli su u firmu s oko 100 zaposlenih, od ega je blizu 40 posto visokoškolsko obrazovanih. Me u njima su doktori veterinarske medicine, diplomirani inženjeri fizike, kemije, biologije, biotehnologije, prehrambene tehnologije, agronomije, diplomirani sanitarni inženjeri, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnik, te tehni ko osoblje. Od pobrojanih visokoškolsko obrazovanih stru njaka, nekoliko ih je magistara i doktora znanosti. Uz to, 11 stru njaka trenuta no je na razli itim magistarskim i doktorskim postdiplomskim studijima.

Direktor firme Saša Legen i sam je doktor znanosti. S njim smo vodili razgovor o tome kako su zaposlenici ove firme uspjeli ograni enja koja su se nametala kroz godine prometnuti u razvoj, nove djelatnosti i novi prodor na tržište cijele Hrvatske.

Pri a koju nam je o preobražaju te tvrtke ispri ao njihov direktor dr. sc. Saša Legen i te kako je pou na u vrijeme recesije, posebice zato jer dokazuje da je svako ograni enje mogu e pretvoriti u izazov i, ako ga se tako prihvati, uspjeh je mogu .

Bioinstitut je u ovom dijelu Hrvatske trenuta no najve a tvrtka s uslužnom djelatnoš u kako po broju ukupno zaposlenih, tako i po broju visokoškolsko obrazovanih stru njaka. Zanimljivo je tako er da se u tih šest desetlje a ni u rukovode oj strukturi nisu dogodile velike promjene, odnosno izmijenila su se svega etiri direktora.

Istovremeno (osim konstantnog

Razlika izme u odraditi i zaraditi novac - Kao što ste vidjeli, dosta poslujemo s poduze ima u državnom vlasništvu, te ako znamo da je unutarnji dug oko 27 milijardi kuna, a da sve po inje neredovitim pla anjem od strane države, i mi smo, naravno, dio te loše pri e. Prora un Uprave za veterinarstvo nešto je iznad 170 milijuna kuna, a iz 2009. prebacuje se deficit od 115 milijuna kuna. Naravno da slika nije idili na kada od planiranih 170 milijuna morate preživjeti tek sa 65 milijuna kuna.

Upravo iz tog razloga bojim se drugog dijela godine, jer smatram da naša kriza nije toliko vezana za svjetsku recesiju nezabilježenu takvom unatrag 70 godina, nego je proizvod naših kroz dugi niz godina nagomilanih problema, guranih pod tepih, a koji su sada došli na naplatu.

Izvoznici su jedini za koje možemo re i da su u pravom smislu pogo eni svjetskom recesijom, no, njih je u Hrvatskoj vrlo malo, o emu najbolje govori negativni trend omjera uvoza i izvoza.

Loše je što se i država kao neko fiktivno poduze e ne ponaša marom dobrog gospodarstvenika. Broj državnih službenika, a time i državna potrošnja, konstantno raste, a rezovi koji su u privredi o ekivani, što podrazumijeva i otpuštanje viška djelatnika, u državnom aparatu jednostavno se ne provode. Nije dobro da se eventualni višak vrijednosti stvoren u okvirima

tržišnog privre ivanja jednostavno odlijeva kroz pove anu državnu potrošnju, a da onima koji su taj višak stvorili ne ostaje gotovo ništa.

Gospodarstvenici novac moraju zaraditi, a državne službe moraju ga odraditi. Razlika je zna ajna.

Nesvrsishodno dijeljenje potpora u poljoprivredi ima smisao samo o uvanja velikoga bira kog tijela, a nikako ne stvaranje jakih poljoprivrednih igra a spremnih za europsku utakmicu. Robne rezerve kao bitan imbenik o uvanja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje tako er gube na zna aju, jer ono što je centralna banka za komercijalne banke to bi robne rezerve trebale biti u poljoprivredi.

Porez na dobit treba s 20 posto smanjiti na maksimalnih 15 posto i na taj na in gospodarstvu dati malo zraka. Tako er naplata PDV-a trebala bi se dogoditi tek po naplati potraživanja, a ne kao sada po ispostavi akture. Mnogi i zdravi privredni subjekti iz spomenutog razloga pokleknuli su i prestali s radom. Kada bi se PDV obra unavao tek po naplati potraživanja, pravosudni sustav kao dio državnog aparata u toj bi situaciji imao puno ve u motivaciju u razrješavanju sporova me u privrednim subjektima da bi što prije i što više punio prora un sa stavke PDV-a. Tada bismo i za njih mogli re i da novac zara uju, a ne da ga odra uju. (bmo)

U Bioinstitutu rade doktori veterinarske medicine, diplomirani inženjeri fizike, kemije, biologije, biotehnologije, prehrambene tehnologije, agronomije, diplomirani sanitarni inženjeri, diplomirani ekonomisti, diplomirani pravnik, te tehni ko osoblje. Od pobrojanih visokoškolsko obrazovanih stru njaka, nekoliko ih je magistara i doktora znanosti pove anja broja zaposlenih) nema ni velike fluktuacije me u djelatnicima, tek oko 1 posto na godišnjoj razini.

Preobražaj tvrtke • Sve je po elo 1949. godine, a razvoj tvrtke u obliku kakav je danas zapravo kre e 1997. godine, kada se iz nekadašnje Veterinarske stanice akovec izdvaja proizvodnja – tadašnji Pipo.

— Najviše iz razloga zapažanja Ministarstva poljoprivrede, mi smo tada morali odvojiti proizvodnu djelatnost od veterinarske, poglavito u segmentu veterinarske inspekcije, jer je na neki na in bilo nespojivo obavljati poslove veterinarskih pregleda i kontrola nad životinjama koje su bile u našem vlasništvu. Tako je s jedne strane ostala Veterinarska stanica akovec, a s druge Pipo iji je ve inski udio 2000. godine prodan slovenskoj Perutnini iz Ptuja.

Te 2000. godine Veterinarska stanica ostala je s 46 djelatnika s isto uslužnom djelatnoš u, bez ikakvog oblika proizvodnje. Tada smo shvatili da kroz isklju ivo klasi nu veterinarsku djelatnost kao tvrtka ne možemo rasti prvenstveno iz dva razloga. Prvi je teritorijalna ograni enost samo u okviru Me imurske županije, a drugi je veli ina sto nog onda koji je k tomu posljednjih desetlje a u konstantnom opadanju.

Stoga je izuzetna važnost naše laboratorijske djelatnost s kojom smo krenuli još 1993. godine bila dobar put izlaska na tržište cijele Republike Hrvatske, ali tako er vrlo težak i zahtjevan iz puno razloga, poglavito uslijed ve tada dobre pokrivenosti tržišta laboratorijskim uslugama kakve smo mi pružali, kaže Legen.

Ulaganje u razvoj i ljude • Me utim, razvoja tvrtke ne bi bilo bez novih ulaganja, ali i zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova ...

— Nakon velikih financijskih ulaganja, što putem kreditnih linija, što iz vlastitih financijskih resursa u sofisticiranu opremu te u objekte, a posebice u kona nici i

u stru njake koje smo morali pronalaziti i u drugim županijama, polako smo krenuli k postavljenim ciljevima.

Laboratorij Bioinstituta u me uvremenu je postao najve im privatnim laboratorijem u Hrvatskoj, kako po broju ljudi, tako i po raznovrsnosti podru ja koje svojom djelatnoš u pokriva.

Postajemo dio nekih konzorcija ili drugih oblika udruživanja, a sve u cilju zadovoljavanja uvjeta iz javnih natje aja na kojima sudjelujemo, kazao je Legen, koji nadodaje da se osje a kako natje aji postaju sve transparentniji, što na osnovu naših prvih iskustava ne bismo mogli tvrditi.

- Radili smo, a i sada odra ujemo poslove laboratorijskih analiza za velike sustave kao što su npr. Hrvatske željeznice, Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske autoceste i druga javna poduze a, a sve putem javnog nadmetanja, govori direktor Bioinstituta.

Zašto je ime važno • Promjena imena tvrtke bila je tako er važan, ali i hrabar iskorak za bolju budu nost ...

— Upravo sudjelovanje na javnim natje ajima potaknulo nas je da promijenimo ime u Bioinstitut, jer je naziv Veterinarska stanica bio jako asocijativan, usko segmentalno usmjeren, te je esto izazivao suspekciju kod naru itelja u smislu kompetencije za obavljanjem odre enih vrsta usluga, koje ni na koji na in nisu bile povezane s veterinarstvom.

U po etku smo taj problem marginalizirali, ali s vremenom smo spoznali pou eni primjerima iz svakodnevnice, bez obzira radi li se o prodaji proizvoda ili usluga, da je pakiranje proizvoda tako er vrlo bitno.

I tako odlukom Skupštine dioni ara po etkom 2008. godine došlo je do ve prije spomenute promjene naziva tvrtke. Nisu baš svi vlasnici poslovnih udjela bili zadovoljni takvom odlukom, ali isklju ivo iz razloga što je ime Veterinarske stanice akovec do tada bilo vrlo dobro etablirano u podru ju veterinarske djelatnosti.

Rast zaposlenosti od 24 posto u prošloj godini • I dok je u mnogim djelatnostima prošla godina donijela ulazak u krizu, Bioinstitut je kao rijetko koja tvrtka u Me imurskoj županiji imao trend novog zapošljavanja ...

— Po etkom 2009. godine ušli smo ozbiljnije u segment sanitarnog pranja nakon klanja, odnosno procesne proizvodnje u mesnim industrijama. Osim za naše dvije najve e županijske mesne industrije te nekoliko manjih, od prošle godine u tom smislu dobili smo posao i u jednoj ve oj mesnoj industriji izvan naše županije, te je upravo zapošljavanje u tom segmentu pove alo zaposlenost u Bioinstitutu u 2009. godini za 24 posto.

Tako er smo u prošloj godini osnovali i posebnu djelatnost za uvo enje razli itih sustava kvalitete u poduze a bez obzira na njihovo podru je djelovanja.

Radi se uglavnom o ISO sustavima kao što su ISO 9001 koji se odnosi uglavnom na organizacijski ustroj poduze a, ISO 14000 kao sustav kvalitete u zaštiti okoliša, ISO 17020 vezan za rad razli itih tijela koja provode neki oblik inspekcije, ISO 17025 koji je vezan uz laboratorijsku djelatnost, a koji Bioinstitut posjeduje ve 5 godina, te je bio me u prvima u Hrvatskoj koji rade u skladu sa spomenutom normom itd.

• U Me imurju nikako da na površinu ispliva znanje, uglavnom smo nau eni da se naš kraj prikazuje kroz prizmu radišnosti, ali upravo primjer Bioinstituta govori o tome koliko je važno ulaganje u visokoškolovane kadrove, znanstvenike i stru njake, što bi trebao biti trend i u drugim djelatnostima ...

— U namjeri da iskoristimo znanja naših stru njaka, u 2007. godini osnovali smo tvrtku ‘Labor test’ koja je osnovana s namjerom proizvodnje hranjivih podloga za uporabu u mikrobiološkim laboratorijima. Tu smo proizvodnju proširili na dodatke hrani za životinje te proizvodnju magistralnih i galenskih pripravaka za upotrebu u veterinarskoj medicini. Iz tog razloga izgradili smo novi objekt za proizvodnju za koji ovih dana o ekujemo sve potrebne dozvole od nadležnih ministarstava, obavili smo dodatno zapošljavanje, te smo otvorili predstavništvo u Zagrebu. To je bila jednostavno potreba. U maloj Hrvatskoj Zagreb je jedino mjesto ozbiljnijih privrednih doga anja, i ne kaže

Hrvatski pregovara s EKom za ulazak u EU Spomenimo da je dr. sc. Saša Legen sudjelovao kao pregovara s hrvatske strane s Europskom komisijom za poglavlje 12. koje se odnosi na sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor te je tako er i zastupnik Hrvatske veterinarske komore u Federaciji veterinara Europe. Što se ti e pozicije i skorog ulaska u EU, podru je djelovanja veterinara dodatno se sužava, poglavito u segmentu veterinarskoga javnog zdravstva.

Naime, subjektima u poslovanju s hranom, što je službeni naziv za klaonice, mesnice, pekare i sl., omogu ena je i naložena opcija tzv. samokontrole putem uvo enja HACCP sustava koji detektira kriti ne to ke u proizvodnji te radi na njihovom uklanjanju. Na taj je na in prisutnost veterinarskog inspektora u spomenutim djelatnostima smanjena, kaže Legen.

I ponovno dolazimo do toga da moramo našim stru njacima opet izna i neki novi posao, kako u smislu o uvanja radnog mjesta, tako i u smislu daljnjeg prosperiteta tvrtke. (bmo)

Nacionalni indeks sre e - Volio bih da Hrvatska do e što prije u skupinu razvijenih zemalja koje sve više uspješnost privrede mjere tzv.

Nacionalnim indeksom sre e, zdravim pandanom BDP-a. Nacionalni indeks sre e, osim u brojevima iskazane privredne uspješnosti, podrazumijeva i zadovoljstvo pojedinca svojim životom, mogu nost zadovoljavanja potreba za obrazovanjem, kvalitetnim sadržajima slobodnog vremena, odnos prema okolišu itd. (bmo)

se bez razloga da je od akovca do Zagreba sto kilometara, a od Zagreba do akovca tisu u.

Labor test, pošto je jako mlad, prolazi azu dje jih bolesti, azu probijanja na tržištu koja je najteža, kao dijete treba stati na noge u vrijeme recesije i treba mu s naše roditeljske strane puno pomo i.

Nadam se da emo u tome uspjeti, jer zaposlenici Bioinstituta i njegovih tvrtki k eri divan su tim s kojim je veliko zadovoljstvo raditi, odnosno biti dio tog tima, zaklju io je razgovor Saša Legen.

(Božena Malekoci - Oleti )

10

Crna kronika

Cesta Sveti Križ - Prelog u ovo vrijeme “kad još nema kuruze” veliki je izazov za sve motoriste, pa tako i nesre e, poput one prošli ponedjeljak, koja je, sre om, završila bez težih posljedica, nisu slu ajnost

TERORISTI KIM inom protiv odašilja a i T-mobilea - u Zasadbregu na repetitoru prona ena postavljena bomba, ili više njih, a cijeli nemili doga aj sre om je završio bez težih posljedica

BOMBE su bile montirane da razore i ubiju!?

PRVI PROLJETNI DAN odmah donio motociklisti ke nesre e

Stradali motociklisti na cesti Prelog - Sveti Križ i u akovcu Dolaskom toplijih dana na me imurskim prometnicama ponovno stradavaju motoristi. Vožnja na motoru u Me imurju je i dalje o ito u trendu, ali isto tako je sve ve i broj onih koji motocikl ne voze savjesno i prilago eno našim cestama.

Tako je prošli ponedjeljak poslijepodne na državnoj cesti izme u naselja Sveti Križ i Prelog etrdesettrogodišnjak iz akovca s 1,63 promila alkohola u organizmu zbog neprilago ene brzine u zavoju sletio s ceste te motociklom udario u smjerokazni stupi . Zadobio je teške tjelesne ozljede, a osim što

je bio pijan vozio je neregistrirani motocikl.

Dvadesetosmogodišnjak iz Strahoninca u utorak 23. ožujka u Zrinsko - frankopanskoj ulici u akovcu motociklom se zabio u stražnji dio automobila kojim je upravljala etrdesetosmogodišnja voza ica iz Macinca.

Do sudara je došlo jer motociklist brzinu nije prilagodio gusto i prometa, dok je voza ica smanjila brzinu zbog skretanja. Zbog teških tjelesnih ozljeda Strahonin anin je zadržan na lije enju u Županijskoj bolnici akovec.

- Policija do ponedjeljka još uvijek nije otkrila tko je postavio eksplozivnu napravu.

Za sad nema privo enja, ve samo obavijesnih razgovora u mjestu. Postavljanje iste (navodno je rije o ru nim bombama - tzv. kašikarama, nekoliko njih koje su bile povezane i pripremljene da eksplodiraju, iako policija za sad ne navodi vrstu eksplozivne naprave) povezuje se s otporom mještana toga me imurskog kraja prema odašilja u koji je postavljen neposredno kraj škole i zahtjevom za njegovim uklanjanjem

UKRATKO

Teško stradao na elektromotornom biciklu D. KRALJEVEC – HUMUŠEVEC - Na kolniku županijske ceste izme u naselja Donji Kraljevec - Hemuševec u petak 26. ožujka dogodila se prometna nesre a u kojoj je teško stradao 45-godišnji voza elektromotornog bicikla iz Draškovca. Kako navodi policija, vozilom je upravljao na na in

kojim se umanjuje stabilnost pa se prevrnuo u trenutku kada ga je pretjecao traktor, kojim je upravljao 80godišnjak iz Hemuševca. U Županijskoj bolnici akovec utvr eno je da je Drašov anin zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život, zbog ega je zadržan na lije enju. (V. Kelkedi)

Kamiondžija razlijao 150 litara otpadnih boja PRELOG - S kamiona u vlasništvu zagreba ke tvrtke C.I.A.K d.o.o, kojim je upravljao 53-godišnji Zagrep anin, u petak 26. ožujka oko 13.30 sa na kolnik Ulice Kalmana Mesari a i Ulice Kralja Zvonimira palo je šest metalnih spremnika sa 150 litara otpadnih boja.

Nezgoda se dogodila jer, kako pojašnjava policija, teret nije bio dovoljno osiguran

Kolnik su sanirali djelatnici varaždinske ispostave Hrvatskih cesta i poduze a “Pavlic” iz Gori ana. Inspektorica zaš te okoliša na mjestu doga aja utvrdila je da nije došlo do zaga enja okoliša. Tijekom sanacije kolnika promet se odvijao jednom prometnom trakom uz zi ku regulaciju policijskih službenika. Pro v voza a bit e podnijeta prekršajna prijava.

U tvrtki “CS“ zapalio se acetilen, šteta od 20 tisu a kuna AKOVEC - U radionici poduze a “CS“ u Ulici Vladimira Nazora u akovcu u utorak 23. ožujka oko 13.50 sa izbio je požar. Kako navodi policija, uslijed nekontroliranog istjecanja iz boce te djelovanjem sta kog elektriciteta zapalio se ace len, a vatra se proširila

Djelatnik tvrtke T–mobile u petak je oko 11.20 sati policiji dojavio da je na platformi stupa repetitora te tvrtke postavljenog kraj dvorišta Podru ne škole Zasadbreg pronašao bombu. Glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari kazao je kako su njihovi djelatnici eksplozivnu napravu uklonili, a iz razloga sigurnosti školska djeca evakuirana su i puštena ku i, tako da nije bilo daljnjeg održavanja nastave.

Nitko još nije priveden, samo pukom sre om nitko nije stradao?

Budu i da je izgleda u pitanju jedno od najtežih kaznenih

djela koje se može kvali icirati kao terorizam, policija o ito ne želi izlaziti s nikakvim podacima u javnost tako dugo dok ne riješi slu aj. U ponedjeljak policija nije željela otkrivati nikakve nove službene detalje oko istrage. Kako neslužbeno saznajemo, izvršeni su obavijesni razgovori s više mještana, ali za sad izgleda nitko nije zadržan. Naime, bomba, odnosno više njih, bila je postavljena stru no, zna i da je bio netko tko se vrlo dobro razumije u vojni ki poziv i vrlo lako se moglo dogoditi najgore. To nam je potvr eno iz više izvora u Zasadbregu. Policija svoj posao radi vrlo pažljivo, posebice jer su prvi kad su u pitanju informativni razgovori na redu bili bivši branitelji, kao i oni koji su

po radionici te izazvala štetu od oko 20 su a kuna. Požar su lokalizirali djelatnici Javne vatrogasne postrojbe akovca. Nitko nije ozlije en. (V. Kelkedi) Ovaj utorak i srijedu opera vna akcija prometne policije - “Vlak je uvijek brži”

Sankcionirat e nesavjesne voza e U cilju daljnjeg poboljšanja stanja sigurnos prometa te suzbijanja prekršaja sudionika u prometu na prijelazima ceste preko željezni ke pruge, na podru ju Policijske uprave me imurske 30. i 31. ožujka (utorak i srijeda) provest e se opera vna akcija “Vlak je uvijek brži”. Policijske ak vnos tom prilikom bit e posebno usmjerene na suzbijanje prekršaja sudionika u prometu koji se ne zaustave pred prijelazom ceste preko željezni ke pruge u istoj razini ako je ure aj za zatvaranje prometa spušten, ili ako se taj ure aj ve po eo

spušta , ili ako se daju svjetlosni ili zvu ni znaci koji upozoravaju da e se taj ure aj po e spušta , odnosno da se prijelazu ceste preko željezni ke pruge približava vlak; suzbijanje prekršaja na prijelazu ceste preko željezni ke pruge u istoj razini na kojem nema ure aja za zatvaranje prometa ni ure aja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje vlaka, a gdje se sudionici u prometu moraju zaustavi , te mogu prije i preko željezni ke pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kre e tra nicama.

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Krimpolicija na uvi aju u Zasadbregu

imali ili pak još imaju vezu s vojnim pozivom.

Ina e, postavljanje eksplozivne naprave (navodno je rije o ru nim bombama - tzv. kašikarama, nekoliko njih koje su bile svezane, iako policija za sad ne navodi vrstu eksplozivne naprave) povezuje se s otporom mještana prema odašilja u koji je postavljen na privatnom zemljištu neposredno kraj škole. Prema krugovima bliskim istrazi može se zaklju iti da i policija povezuje zahtjev mještana za otklanjanje odašilja a iz mjesta s ovim teroristi kim inom.

Ina e, mnogi u Zasadbregu bez okolišanja govore o tome da je dolaskom odašilja a u mjesto pove an broj tumora, kažu da se ljudi žale na glavobolje i druge bolesti, pa su pred nekoliko mjeseci javno preko novinskih napisa zatražili da se isti makne iz mjesta, posebice jer se nalazi neposredno kraj škole.

Me utim, ako se pokaže istinitim poveznica izme u ovoga, na in na koji se ponovno željelo upozoriti na ovaj problem de initivno je izvan svake pameti. U slu aju pak da se potvrde naga anja da su bombe bile spremne da eksplodiraju i ugroze ljudski život, o emu se uvelike špekulira, zasigurno onog ili više njih koji su pripremili i izvršili ovu “akciju” o ekuje teška zatvorska kazna. ®

Za terorizam nema tolerancije U pitanju je prakti ki teroristi ki in uperen protiv odašilja a i T-mobile u kojem je mogao vrlo lako stradati njihov radnik koji je bio u redovnoj kontroli odašilja a, ali i ne samo on da se kojim slu ajem eksplozija zaista dogodila. Bez obzira na mogu u spornost lokacije (isto takvi odašilja i T-coma nalaze se u gusto naseljenom podru ju još nekoliko me imurskih mjesta) na taj se na in ne mogu rješavati problemi i in je za svaku osudu. O ito je nemo malog ovjek pred jakim korporacijama ovaj put dovela do ovoga suludog poteza koji je, sre om, sretno završio bez težih posljedica, ali za terorizam bilo gdje u svijetu, a još više u našem kraju koji je poznat po nenasilju i toleranciji, nema opravdanja ni tolerancije.

Parcela kraj škole prodana HT-u Repetitor na kojem je bila postavljena naprava na samo je 15 metara od školske zgrade, a obitelj koja je bila vlasnik parcelu je prije 15 godina prodala HT-u. U školi doznajemo da su u više navrata obavljana mjerenja, no, nikad nije utvr eno nikakvo štetno zra enje. Kompleks na kojem je odašilja ina e je ogra en 2 metra visokom ogradom, pa mu djeca nisu imala pristup.

Podru nu školu Zasadbreg polazi 37 djece.

30. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKSKLUZIVNO: Sudionici navodnog ljubavnog trokuta u Murskom Središ u

Goran Hoblaj: Ona mi je kao bioterapeutu ve pola godine klijentica, ali i vrlo dobra prijateljica - Sumnji avi suprug: Na haubi sam završio mole i suprugu da mi objasni što radi u autu s tim ovjekom!

Me imurske novine uspjele su za isti stol posjesti troje aktera prošlotjedne pri e o ljubomornom muškarcu koji je u Murskom Središ u, naišavši na svoju suprugu s drugim, legao na haubu, dok ga je žena tako “isporu ila“ policiji.

- Niz medija iznio je laži o navodnom preljubu. Doti na gospo a mi je ve pola godine vrlo dobra prijateljica i klijentica koja mi dolazi na terapije, tvrdi 44-godišnji Goran Hoblaj, muškarac iz automobila, koji je pristao iza i u javnost s punim imenom i prezimenom, a ina e je poznati središ anski bioterapeut, i to s priznatom diplomom, kako sam napominje.

Hoblaj odgovorio šutnjom na pitanje o intimnoj vezi Podsjetimo da se cijeli doga aj zbio prije desetak dana, to nije, u petak nave er 19. ožujka.

- U automobilu smo krenuli prema jednom kafi u kako bi popili pi e, da bi sa svojim vozilom ususret stigao suprug prijateljice. Po eo nas je natjeravati po gradu, kod željezni ke stanice automobilom je zaprije io put, izašao te divlja ki

po eo lupati po supruginom automobilu. Slomio je bravu na vratima, a kad je uvidio da ne može u i u auto potrbuške je legao na haubu. Iz vozila sam nazvao policiju, a prijateljica je laganom vožnjom istodobno krenula prema policijskoj postaji Mursko Središ e, paze i pri tome da suprug ne padne s automobila.

Kad su stigli na odredište, policajci su ga povukli s haube, nakon što se oglušio na njihove pozive da sam si e, iznosi svoju verziju “incidenta“ Hoblaj. Na naše pitanje je li u intimnoj vezi sa ženom koja mu je, kao što priznaje, vrlo dobra prijateljica – nije želio odgovoriti.

Hoblaj joj šalje SMS poruke u sitne sate Tijekom razgovora s novinarom Hoblaj je mobitelom nazvao i njenog supruga, s kojim se tako er poznaje otprije. On se pozivu odazvao te kazao.

- Sve je pretjerana pri a, ali ... Te sam ve eri slu ajno ugledao automobil svoje supruge kako mi dolazi ususret. Žele i saznati kuda ide, okrenuo sam automobil te je slijedio. Krenula je prema željezni koj postaji. Prestigao sam je i izašao iz automobila, u nadi da e

- Što je nama ovo trebalo ..., pitaju se Hoblaj i sumnji avi suprug stati, a tada ugledao da u autu nije sama. Kada sam pokušao otvoriti vrata njenog automobila, naglo je krenula u rikverc pa se potrgala brava. Nema govora o namjernom ošte ivanju, a na limu tako er nema nikakvih tragova nabijanja ni lupanja. Tada je, kaže, sko io na ha-

Dan nakon incidenta i suprug otišao na bioterapiju Jedan od bizarnih trenutaka koji je uslijedio nakon incidenta u petak, a koji svi akteri potvr uju, jest taj da je suprug u subotu poslijepodne, kao da se ništa nije dogodilo, nazvao Hoblaja i pitao ga može li do i u njegovu ordinaciju na terapiju.

Bioterapeut je to prihvatio!

Vlasnica u peugeot coupeu, na ijem je vjetrobranskom staklu supruga dovezla pred policijsku postaju u Murskom Središ u

ubu te suprugu molio i vikao joj da stane. I nije vozila polako, kako tvrdi Hoblaj, ve sigurno 60 - 70 kilometara na sat, dovevši ga u životnu opasnost. Tako er je neistina da su me policajci skinuli s haube. Sišao sam sam. Ne tvrdim da joj je on ljubavnik. Samo sam želio saznati što im sve to zna i. Ako su u ljubavnoj vezi, ja sam im se spreman maknuti, ali volio bih da budu pošteni i to priznaju ili poreknu ako nije istina, a ne da se doga aju ovakve stvari.

Može ih biti sram, kaže ogor eni 59-godišnji suprug.

Dodaje i kako mu nije smetalo što mu supruga k Goranu Hoblaju odlazi na bioterapije. Nadao se da e joj pomo i pri rješavanju zdravstvenih tegoba. No, s vremenom joj je, isti e, po eo slati SMS poruke i nazivati je u sitne no ne sate, što je svakako sumnjivo.

Našem se pozivu da iznese i svoju verziju doga aja, uz uvjet da joj se, kao ni njenom suprugu,

PRIPREME za ovogodišnju akciju “Alkohol nije cool“

U kafi ima e se po promotivnim cijenama nuditi bezalkoholni napitci “Sva mladež, djeca i adolescenti imaju pravo odrastati u sigurnoj sredini, slobodnoj od negativnih posljedica pijenja alkohola i biti zašti eni od pro-

midžbe alkoholnih pi a”, piše u Europskoj povelji o alkoholu donesenoj 1995. godine u Parizu.

Jedan od projekata koje gradsko Vije e za prevenciju,

odnosno Grad akovec i Policijska uprava me imurska uspješno provode ve nekoliko godina jest “Alkohol nije cool”.

PREDSTAVNICI Ravnateljstva policije

Vije e za prevenciju Grada akovca uzor ostalima u Hrvatskoj Vije e za prevenciju Grada akovca, tijelo koje se bavi projektima prevencije kriminaliteta, te je sastavljeno od predstavnika više institucija koje se bave razli itim oblicima prevencije, poslužit e kao ogledni primjer za rad vije a u drugim hrvatskim gradovima. Na sjednici Vije a u Gradskoj vije nici akovca u srijedu predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova i UNDP-a, Programa ujedinjenih naroda za razvoj, lanove su izvijestili kako je Ravnateljstvo policije, zbog uspješnog rada i projekata, akove ko Vije e odabralo za istraživanje, odnosno znanstvenu

evaluaciju o korisnosti osnivanja takvih tijela.

- Radi se o dijelu šireg projekta Ministarstva unutarnjih poslova, iji je cilj unaprje ivanje rada sustava prevencije kriminaliteta te osnaživanje rada policije na prevenciji i radu sa zajednicom, rekla je Sandra Veber iz Ravnateljstva policije.

U sklopu jednogodišnjeg projekta u akovcu e 20 dana boraviti skupina stru njaka sa zagreba kog Edukacijsko - rehabilitacijskog akulteta koji e znanstvenim metodama prou iti aktivnosti Vije a te zatim izraditi brošuru. Ona e

koristiti i biti na pomo gradovima koji su tek osnovali Vije e za prevenciju ili imaju manje iskustva na tom podru ju. Na akove kom Vije u za prevenciju pak je da odabere jedan od svojih projekata, koji e znanstvenici s akulteta posebno prou iti. Gosti iz Zagreba na sjednici su ocijenili i da su aktivnosti ovdašnjeg Vije a na razini standarda Europske unije. (Velimir Kelkedi)

ne otkrije ime (iako je pristala na otkanje u atraktivnom peugeot coupeu na ijoj je haubi završio suprug, op. a.), odazvala i sama akte-

rica cijele pri e. Njena pri a slaže se s onom Hoblajevom.

- Muž nas je pratio, lupao po autu. Vozila sam ga uspani eno na haubi, ali polako, u strahu da ne padne i da ga ne zgazim. Kad smo došli na policiju, s auta su ga skinula dva policajca. Moj prijatelj Goran i ja ina e smo se zaputili na pi e, bili smo na glavnoj cesti u automobilu.

Ni od koga se nismo skrivali niti radili išta ne asno. No, sada, nakon svega, dosta mi ih je obojice, razo arana je 55-godišnjakinja.

Policija je ina e na prošlotjednoj kon erenciji za novinare, kada je izvijestila o “središ anskom spidermanu“, najavila podizanje prijave protiv 59-godišnjaka zbog nasilja u obitelji.

Tko je u ovoj nesvakidašnjoj pri i o navodnom ljubavnom trokutu krivac, a tko žrtva, ili je sve samo posljedica nesporazuma, odnosno nes(p)retnih okolnosti, prosudite sami.

(Velimir Kelkedi, oto: Stjepan Mesari )

“Ljubavnik“ se “razbio“ u ku i bra nog para Goran Hoblaj na razgovor s novinarima Me imurskih novina stigao je s vidljivim posjekotinama na licu. Kako bi popri ali o svemu, nekoliko dana kasnije našli su se u obiteljskoj ku i bra nog para. Tada je, krenuvši u WC, pao i ozlijedio se. Suprug mu je pomogao i pozvao hitnu pomo , no Hoblaj ga je, tvrdi 59-godišnjak, i tada, pijan, vrije ao i prijetio mu.

- Prijetio sam, jer sam imao potres mozga, opravdava se bioterapeut.

Ekskluzivni logo za kafi e koji maloljetnicima ne prodaju alkohol

Ugostitelji koji podrže akciju dobivaju beneficije

U sklopu akcije “Alkohol nije cool” Grad akovec ugostiteljskim objektima i trgovinama na svome podru ju, za koje ocijeni da su primjereni, odnosno da maloljetnicima ne služe i ne prodaju alkoholna pi a, izdaje posebne certifikate.

Cilj te akcije je dostupnim nerepresivnim sredstvima razviti pozitivne stavove društva protiv ovisnosti te razli itim poticajnim mjerama usmjerenima prema ugostiteljskim objektima, trgovinama i trgova kim centrima smanjiti posluživanje i prodaju alkoholnih pi a maloljetnim osobama.

- Vjerujem da e i ove godine akcija nai i na dobar odjek.

Nastojat emo uklju iti što više fizi kih i pravnih osoba, prvenstveno ugostiteljskih objekata.

Na inicijativu Grada akovca i Policijske uprave me imurske prona en je i sponzor – proizvo a jednoga bezalkoholnog napitka. Ugostitelji koji podrže akciju i u svoju ponudu uvrste prodaju tog napitka po promo-

tivnoj cijeni ostvarit e pravo na odre ene pogodnosti, poput produljenja radnog vremena terasa i dobivanja certifikata, kaže pro elnik Upravnog odjela za komunalno redarstvo Grada akovca Ivica Pongrac.

Prema istraživanjima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Školske medicine, provedenim na u enicima osnovnih i srednjih škola, evidentan je visok postotak konzumiranja alkoholnih pi a kod navedene populacije. Njih 13.62% nije nikad konzumiralo alkoholno pi e, 11,52% je to u inilo samo jedanput, 58,80% alkohol je konzumiralo nekoliko puta, a 16,06% alkohol konzumira esto.

Oni im, kažu u Gradu, donose dobru poziciju u javnosti i omogu uju promociju ekskluzivnim logom koji se može istaknuti na jelovnicima, cjenicima pi a i drugim promidžbenim materijalima. (vk)

Isto tako, temeljem istraživanja utvr eno je da mla e osobe opravdavaju to enje alkohola u ugostiteljskim objektima i njegovu prodaju u trgovinama. Sedamdeset i pet posto mladih nema pozitivno mišljenje o zabrani prodaje i to enja alkohola mla ima od 18 godina.

Akciju “Alkohol nije cool“ podupro je i UNDP – Program ujedinjenih naroda za razvoj, koji je izdvojio odre ena financijska sredstva pa je snimljen i promotivni film.

Vrijednost itavog projekta prepoznale su i neke druge jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj i po uzoru na naš kraj tako er osmislile sli ne akcije.

(Velimir Kelkedi)

12

Kroz Međimurje

ODLUKA o obra unu prora una op ine Nedeliš e za 2009. godinu

Prihodi i primici ostvareni u iznosu od 19,6 milijuna kuna Na sjednici Op inskog vije a op ine Nedeliš e, održanoj pretprošli tjedan, vije nici su prihvatili odluku o obra unu prora una op ine Nedeliš e za 2009. godinu. Nakon tre eg rebalansa sveukupni planirani prihodi i primici u iznosu nešto manjem od 21 milijun kuna ostvareni su na kraju godine u iznosu od 19,6 milijuna kuna, dok su ukupni planirani rashodi i izdaci ostvareni u iznosu od gotovo 20 milijuna kuna, što je rezultiralo ostvarenjem manjka prihoda u iznosu nešto manjem od 328 tisu a kuna.

Spomenuta razlika nastala je zbog kašnjenja u potpisivanju i realizaciji ugovora o neposrednom sudjelovanju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost u provedenoj

sanaciji divljih odlagališta na podru ju naselja Parag, odnosno Fond svoja sredstva nije uplatio prošle ve po etkom ove godine.

Unato tome op ina nije željela prenositi nikakve obveze u novu fiskalnu godinu nego je sve podmirila lani.

Na elnik Mladen Horvat podsjetio je kako je prora un za prošlu godinu donesen potkraj 2008. prema smjernicama Vlade RH, kada nije bilo naznaka kriznog razdoblja. Vezano uz tri rebalansa, istaknuo je kako je op ina prora unom planirala zna ajne investicije koje su se ve im dijelom trebale sufinancirati iz državnog prora una, ali su te potpore izostale u recesijskoj godini kada novca za mnoge projekte jednostavno nije bilo.

PRODAJA društvenog doma u Macincu

Omogu ena otplata u više mjese nih obroka

Kupcu društvenog doma omogu uje se da nekretninu otplati i kroz duže razdoblje Vije nici op ine Nedeliš e na sjednici održanoj pretprošli tjedan prihvatili su odluku o prodaji nekretnine u Macincu. Rije je o društvenom domu za iju je prodaju ve postojala odluka.

Novom odlukom ostavlja se jednaka po etna cijena u iznosu od 1,025.217 kuna, dok se mijenjaju uvjeti pla anja kako bi se kupcu omogu ilo da nekretninu otplati u više mjese nih obroka uz odgovaraju u kamatu. Ovom odlukom kupcu se omogu uje pla anje na na in

da 20 posto iznosa plati 15 dana od sklapanja ugovora, a razliku do devet mjese nih rata uz 4,5 posto kamata.

Tako er je usvojena odluka o davanju u zakup poslovnog prostora unutar spomenutoga društvenog doma. Naime, postoje i zakupac nije u potpunosti izvršavao obveze iz ugovora, odnosno nije uredno pla ao zakupninu, pa je odlu eno da se poslovni prostor dade u daljnji zakup po dosadašnjoj cijeni od 2,5 eura po metru kvadratnom na vrijeme od pet godina.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZGRADNJA KANALIZACIJE “guši” Op inu Pribislavec, za što aktualno vladaju i HDZ-HNS optužuje bivšu SDP-ovsku vlast

Op insko vije e odbacilo program reprogramiranja dugova Op insko vije e Pribislavec na sjednici u etvrtak 25. ožujka nije prihvatilo plan reprogramiranja dugovanja za radove na kanalizaciji i sanaciji prometnica izvedene u proteklih nekoliko godina.

Premda je plan izra en na sugestiju Državnog ureda za reviziju, podržalo ga je samo pet vije nika, dok je etiri bilo protiv, a jedan suzdržan.

Najve i dugovi prema Me imurskim vodama, Tegri i Paliru Najve i su vjerovnik Me imurske vode d.o.o. koje za kanalizaciju i vodovod potražuju 1,546.862,33 kune. Prema planu, dug bi se otplatio prora unskim sredstvima, obro no u ratama po 50.000 kuna, po evši s 1. svibnjem te zaklju no do 31. prosinca 2012. godine.

Slijedi tvrtka Palir d.o.o iz Zagreba s 535.366,76 kuna za radove na kanalizaciji. Ona bi trebala biti namirena na na in da se kratkoro na pozajmica Me imurske banke od pola milijuna kuna odmah usmjeri Paliru. Da bi se vratio dug banci, rebalansirao bi se prora un. Realnim smanjivanjem rashoda na pozicijama redovnog djelovanja udruga i klubova, reorganizacijom komunalnog redarstva, smanjenjem usluga investicijskog održavanja pojedinih objekata te smanjenjem drugih troš-

Dragutin Prprovi drugi potpredsjednik Vije a Na prijedlog tre ine vije nika, za drugog potpredsjednika Op inskog vije a Pribislavca ve inom glasova izabran je Dragutin Prprovi iz HSLS-a.

Višnja Iva i - aktualna na elnica

kova mogu e je, tvrde vladaju i, uštedjeti 328.000 kuna. akove ka Tegra d.d. za radove na sanaciji prometnica od op ine Pribislavec potražuje 506.980,37 kuna. Ta bi se svota namaknula od prodaje gra evinskog zemljišta u zoni budu eg DPU-9, od koje se najkasnije u travnju o ekuje 410.000 kuna te izdvajanjem 96.980,37 kuna iz prora una, u tri obroka.

Na elnica Iva i : Veliki minus zbog preambicioznih planova bivše vlasti Kako je kazala na elnica op ine Višnja Iva i , ostvareni minus rezultat je (pre)ambicioznih investicija bivše vlasti, bez odgovaraju ega financijskog pokri a. Reprogramiranjem dugova otvorila bi se mogu nost da se op ina javlja na razli ite natje aje doma ih i europskih ondova. Do sad su, naime, u izgradnju kanalizacijskog sustava uložili više od devet milijuna kuna, i to gotovo isklju ivo vlastitog novca.

Stipendije svima koji su ih zatražili

Rupu u prora unu zakrpat e viškom prihoda

Op ina Pribislavec odlu ila je da e stipendirati ukupno 31 studenta, odnosno sve koji su se javili na raspisani natje-

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za gra evinske objekte i samu izgradnju izvršeni su u visini od 3,2 milijuna kuna, izvršenje programa za gradnju najve im dijelom odnosi se na izgradnju kanalizacije, rekonstrukciju prometnica i izgradnju pješa kih staza. Što se ti e otplate kredita, što dulje vrijeme mu i Op inu Strahoninec, ona je izvršena u gotovo 100-postotnom iznosu.

Prora unski manjak pokrit e se viškom prihoda iz 2007. godine, viškom prihoda iz 2008. i prihodima u 2010. godini.

OP INA ŠENKOVEC

Uspjeli na i zaposlenje za osmero mještana Kao i svake godine, Zavod za zapošljavanje raspisao je natje aj javnih radova po op inama. Rukovodstvo op ine Šenkovec ove je godine kandidiralo ak osmero svojih mještana koji su nezaposleni više od godinu dana, a svi oni, zahvaljuju i angažmanu na elnika Vladimira Novaka i pro elnika Alena Kajmovi a, dobili su dozvolu za zapošljavanje na podru ju op ine.

Troje od njih obavljat e komunalne djelatnosti, dvoje e se zaposliti kao pomo u stara kim doma instvima, jedna osoba e se zaposliti za sre ivanje okoliša, jedna kao pomo u knjižnici te posljednja kao pomo u školi, odnosno kao pomaga maloj Teni Novak, koja unato invaliditetu poha a redovitu školu.

Svi ovi radnici dobit e ugovor na tri mjeseca, a potrudit e se nekima od njih i produžiti ugovore.

Rajko Grkavac - bivši na elnik

Vladaju i HNS-ovci kažu da je veliki minus u blagajni Op ine Pribislavec zbog preambicioznih SDP-ovih planova

VIJE E OP INE STRAHONINEC prihvatilo prora un za prošlu godinu

Godišnjim obra unom prora una op ine Strahoninec za prošlu godinu utvr en je manjak prihoda poslovanja u visini od 1,498.290 kuna. Ukupno prihodi izvršeni su u iznosu od 4,189.919 kuna, odnosno 63 posto od planiranih prihoda, a taj manjak odnosi se na one koji su trebali sti i iz Ministarstva za regionalni razvoj za izgradnju multimedijalnog centra, a izostali su. Rije je o preko 2,5 milijuna kuna. Što se rashoda ti e, oni su se kretali u planiranim okvirima i nema zna ajnih odstupanja.

30. ožujka 2010.

aj. Dobivat e od 200 do 500 kuna, ovisno o mjestu studiranja. Za tu e namjenu ukupno osigurati 117.000 kuna.

Planom reprogramiranja, koji je realan i ostvarljiv, izvršile bi se obveze koje smo naslijedili te nastaviti hitni radovi, a da se pri tome ne zadire u normalno unkcioniranje takozvanoga hladnog pogona, socijalu, vrti , stipendije i druge teku e izdatke, isti e Iva i . No sve to, s obzirom na to da nije bilo dovoljno ruku u zraku koje bi podržale plan, o ito e neko vrijeme ekati.

Nezavisni vije nik Miro Perši plan je ocijenio lošim, napominju i kako e se njime samo nastaviti “isisavanje“ novca iz op ine. - Umjesto štednje na udrugama i sportskim klubovima, neka se djelatnici op ine odreknu svojih pla a, a vije nici naknada, pa emo tako uštedjeti, rekao je. Vije nici vladaju e koalicije HNS – HDZ bivšoj pak SDP-ovoj vlasti zamjeraju što se nije izborila za više sredstava od države i ondova, a ne da op ina sama nosi teret velike investicije kao što je gradnja kanalizacije.

Novi spor oko vrti a Vije e nije prihvatilo ni odluku o raspisivanju natje aja za davanje u najam objekta Dje jeg vrti a. U Pribislavcu ve više godina vrti vodi privatna ustanova za predškolski odgoj “Žibeki”.

Nezavisni vije nik Miro Perši predložio je da op ina pokrene vlastiti vrti . Ocijenio je da s pro-

ra unskim izdvajanjem od 400 tisu a kuna, koliko se iz prora una i sada izdvaja za vrti , te još ve im iznosom koji sufinanciraju roditelji, op ina lako može sama voditi vrti i profitirati te na kraju tako zara en novac uložiti u poboljšanje kvalitete života djece. Neo ekivani prijedlog vije nika Perši a naišao je na niz reakcija kako oporbenih, tako i vladaju ih. - Op ina nije u mogu nosti samostalno organizirati poduze e, kazala je na elnica Višnja Iva i . - U vrijeme krize, a s obzirom i na dugove op ine, nije trenutak za to, ocijenio je Zoran Braniša (HNS). Bivši na elnik, a sada vije nik SDP-a Rajko Grkavac predložio pak je neka op ina zatraži in ormaciju o poslovanju “Žibeka”. - Ako su u plusu, idemo osnovati vrti , ako nisu, odustanimo, kaže Grkavac. Dejan Posavec (HDZ) predložio je da se “Žibekima” prolonogira koncesija na 2 godine, a do onda da se obave sve predradnje za osnivanje op inskog vrti a, odnosno ispita ima li takva inicijativa smisla. S pet glasova za, dva protiv i tri suzdržana na kraju nije prihva ena odluka o raspisivanju natje aja za davanje u najam objekta Dje jeg vrti a, dok e se rasprave o osnivanju op inskog vrti a vjerojatno nastaviti.

(Velimir Kelkedi)

U IVANOVCU organizirano proljetno iš enje mjesta

Jedni iste, drugi uništavaju U Ivanovcu je i ove godine organizirana proljetna akcija iš enja mjesta. Tako se prošli vikend, na inicijativutamošnjegVMO-a,pedesetak mještana,kojisuuklju eniuradnekih od trinaest udruga, koliko ih djeluje u Ivanovcu, okupilo ispred društvenog doma. Nakon kra eg dogovora svaka je udruga krenula na ure enje parkova, odnosno zelenih površina za koje se ve ranije obavezala da e voditi brigu o njihovom održavanju. istilo se sve, od odba enih pvc i staklenih boca, pet ambalaže, ali i zelenog otpada (suhe trave i granja). Skupljeno je tridesetak vre a sme a, ekološki otpad odmah je spaljen, dok e se za ostali pobri-

nuti GKP “ akom” koji je i donirao vre e u koje je sme e skupljano.

Prema rije ima Ružice Šari , predsjednice VMO-a, ovo je samo jedna u nizu akcija koje su planirane za ovu godinu, kojima se ovo mjesto želi u initi što iš im, ljepšim, a samim time i kvalitetnijim za život njegovih žitelja.

I dok su jedni istili i ure ivali, u Ivanovcu ima onih koji iz obijesti razbijaju i rade štetu. Nakon no nih pohoda po mjesnom groblju, razbijanja po osnovnoj školi i vrti u, ovih dana nastradala je i novopostavljena štedna uli na rasvjeta.

Neke žarulje uspjele su svijetliti tek dvije no i. (so)

I dok jedni iste i ure uju ... drugi razbijaju i uništavaju

Vatrogasci Ivanovca dobrovoljnim radom obnovili krovište Vatrogasnog doma Nakon što su nedavno o istili okoliš i zasadili deset stabala lipa, potvr uju i da s pravom nose naziv “dobrovoljnih”, lanovi Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Ivanovec u subotu prijepodne besplatnim su radom obnovili krovište Vatrogasnog doma. Novac za nabavku crijepa, vrijednog 15.000 kuna, osiguralo je Vije e Mjesnog odbora, a dvadeset vatrogasaca, uz okrjepu i veselo ozra je, marljivo je

prionulo poslu. Podršku im je pružio i najstariji lan te po asni predsjednik, osamdesettrogodišnji Mijo Bujani .

Objekt Vatrogasnog doma sagra en je još davne 1936. godine, krovište je zadnji puta renovirano1975., no, tada je postavljen rabljeni crijep. Tako je, nakon prošlogodišnje obnove asade, dom sada zasjao u potpuno novom ruhu. (Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan)

30. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZBOG NESUGLASJA DRŽAVNIH TIJELA, “sapunica” oko državnog zemljišta u Gori anu

Državno odvjetništvo uvažilo žalbu, ovaj utorak potpisivanje ugovora Op ina Gori an zbog problema s natje ajem oko zakupa državnog zemljišta uputila je žalbe na nekoliko adresa, a na elnik op ine Mario Mohari kontaktirao je državnog odvjetnika Baji a, te mu predo io stav op ine i redoslijed doga anja u vezi sa zemljištem. Kronologija ili trakavica o zakupu zemljišta bila je duga ka sedam mjeseci, no, sad je, ini se, završena.

Op insko vije e op ine Gori an 2009. godine u mjesecu rujnu (to nije, 7. rujna 2009.) donijelo je odluku o raspisivanju javnog natje aja za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na podru ju op ine Gori an za površinu od cca 170 hektara, podijeljeno na 18 katastarskih estica, a sam natje aj raspisan je u velja i ove godine. Nakon odabira u postupku javnog natje aja, kom-

pletna dokumentacija dostavljena je Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Upravi za poljoprivredno zemljište, na suglasnost.

Suglasnost na odluku o odabiru Ministarstva dobivena je 16. prosinca 2009. godine. Suglasnost na odluku o odabiru dana je za etrnaest estica, a za etiri estice trebalo je zbog nepoštivanja redoslijeda kriterija prvenstva ponovno donijeti odluku Op inskog vije a o odabiru najpovoljnijeg zakupca, što je naknadno i napravljeno. Potom su primjerci ugovora o zakupu s kompletnom dokumentacijom dostavljeni na mišljenje Državnom odvjetništvu u akovcu, Gra ansko - upravnom odjelu. Državno odvjetništvo akovec dalo je negativno mišljenje. Kao glavni razlog navodi se da u tekstu natje aja za

zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta nije bio naveden popis estica koje se daju u zakup, kao i po etna cijena zakupa, te uvjerenja jedinica lokalne samouprave je li poljoprivredno zemljište obuhva eno nekim od oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, uvjerenje upravnog tijela županije, te uvjerenje Hrvatskih šuma, što je i to no. Op ina Gori an imala je pribavljena sva ta uvjerenja te ih dostavila naknadno.

Izbjegnut trošak od 100.000 kuna Zadnjih mjesec dana u op ini Gori an svaki su dan kontaktirali Zagreb što i kako razriješiti nastalo stanje, a pomagao je i dožupan An elko Horvat. Na elnik Mario Mohari kaže da bi op inu nova

parcelizacija, ako ne bi bila uvažena žalba, stajala oko 100.000 kuna i nekoliko mjeseci posla te da su u potpunosti poštivane upute Ministarstva, gdje se u lanku tri natje aja navodi da se popis estica koje se daju u zakup objavi na oglasnoj plo i op ine, odnosno grada.

Prema zadnjim informacijama pristiglim u uredništvo u podne u ponedjeljak, Državno odvjetništvo uvažilo je žalbu op ine Gori an i promijenilo stav, tako da e se u utorak pri i potpisivanju ugovora o zakupu za poljoprivrednicima, dan prije nego isti e rok za prijavu za poticaje. To je obe anje u ponedjeljak ujutro dala zamjenica državnog odvjetnika Zlata Šipek, a pozitivno rješenje trebalo bi sti i u Op inu Gori an u utorak 30. ožujka.

(J. Šimunko)

ŽUPAN PERHO i njegov zamjenik Posavec na radnom sastanku u D. Dubravi

Na elnik Varga predstavio “dobravske“ projekte U radnom posjetu op ini Donja Dubrava bili su župan Me imurske županije Ivica Perho , njegov zamjenik Matija Posavec i pro elnik David Vugrinec. Na elnik Marijan Varga upoznao je županijske elnike s važnim i aktualnim op inskim projektima. Varga je spomenuo dovršetak Poduzetni ke zone III, obavljanje geodetskih izmjera državnoga poljoprivrednog zemljišta koje prema prijedlogu Odbora za poljoprivredu ne e i i u prodaju, ve u zakup, te se pohvalio projektima koje e op ina realizirati uz pomo fondova EU.

Projekti koji se financiraju sredstvima EU Radi se o projektima “Zeleni vrti i“ i “Puna zdela“, a

elni ovjek D. Dubrave u razgovoru sa županijskim elnicima intenzivno se radi na projektima za obnovu Doma za nacionalne manjine, izgradnju pješa ko biciklisti ke staze “Nikola Zrinski” i formiranju Euro regijske infor-

mativno povijesne to ke Donja Dubrava u gra evini Hirschler. Župan je upoznat s problemima “zamjedbenih“ ugovora, dogovoreno je posredovanje županije u

U travnju potpis završnog ugovora za projekt Zeleni dje ji vrti i U sklopu provedbe projekta iz programa IPA - Zeleni dje ji vrti i, u Hotelu Golf u Donjem Vidovcu održan je Team building svih sudionika u provedbi projekta. U projekt su uklju eni iz Grada Marcalija gradona elnik Dr. Süt László, projekt menadžer Nagy Ágnes, ravnateljica dje jeg vrti a Korcsmárosné Tóth Tünde i asistent za inancije Zajnik Lajos, iz Op ine Mlinarci na elnik Vuk István, projekt

menadžer Ódor László, ravnateljica dje jeg vrti a Karádiné Tislér Mária, prevoditelj Kertész Rózsa, te iz Donje Dubrave op inski na elnik Marijan Varga, ravnateljica Dje jeg vrti a Dubravka Horvat i pro elnik Upravnog odjela Ivan Šte i . Na team buildingu su analizirane sve dosad u injene aktivnosti u pripremi i provedbi projekta Zeleni dje ji vrti i, kao i aktivnosti koje treba provesti u idu ih mjesec dana. Dogovo-

ren je termin idu eg sastanka u Gradu Marcaliju i to za etvrtak, 8. travnja, na kojem e se u prisutnosti veleposlanika RH u Budimpešti Ivana Bandi a potpisati i završni ugovor o provedbi spomenutog projekta. Nakon službenog djela susreta, gostima su se predstavili lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava te je otvorena mogu nost za suradnju s puha kim orkestrom Grada Marcalija.

Javni radovi i u Donjoj Dubravi U H r v at skom z avodu za zapošljavanje podru noj službi akovec održano je nekoliko sastanaka oko provedbe Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja kroz obavljanje javnih radova na podru ju op ine Donja Dubrava. Ove godine u javnim radovima zapošljavanja Roma sudjelovat e Viktor Balog, Božidar Bogdan, Kristijan Oršuš i Gordana Bogdan, dok e po okolnostima dugotrajne nezaposlenosti u javnim radovima sudjelovati Elizabeta Jankoci i Izidor Gebeješ. (af) dogovorima s državnim odvjetništvom, kao i pomo u inanciranju vezano uz potrebne geodetske izmjere. Op ini je potrebna suglasnost županije pri izradi detaljnog plana turisti ke zone, uz prethodno potvr ivanje prostora za povremeno stanovanje u prostornom planu MŽ, te za formiranje podru ja za eksploataciju mineralnih sirovina na poljoprivredno nevrijednom zemljištu. Razgovaralo se i o izgradnji poslovno - stambenog centra u središtu mjesta, u što je uklju eno preseljenje ambulante op e medicine i stomatološke ordinacije, za što je dogovoren zajedni ki sastanak s ravnateljicom Doma zdravlja. (af)

OP INA Donji Vidovec

Zasa eno sto sadnica na Kalanici Op ina Donji Vidovec i Zavod za zapošljavanje akovec organizirali su javne radove na podru ju Donjeg Vidovca u okviru Nacionalnog programa za Rome.

Putem javnih radova zaposlene su tri osobe. Radovi su zapo eli 15. ožujka i trajat e etiri mjeseca. Sve troškove sudionika nadoknadit e Zavod za zapošljavanje.

Op ina je kandidirala te izvršila sve potrebne predradnje vezano uz još jedan program javnih radova koji bi trebao zapo eti tijekom

travnja. Kroz taj program zaposlile bi se etiri osobe s podru ja op ine Donji Vidovec. U sklopu javnih radova op ina Donji Vidovec odlu ila je zasaditi sto sadnica mladih javora i hrasta, kako bi hortikulturno uredila Sportski park Kalanica. Mladice drve a donirao je Pre-kom iz Preloga, koji odvozi sme e u tom mjestu.

Staza “Nikola Zrinski” U Donjem Vidovcu je održan sastanak na elnika Donjeg Vi-

dovca Josipa Griveca, Legrada Mladena Verni a i Donje Dubrave Marijana Varge, vezano uz utvr ivanje idejnog rješenja izgradnje pješa ko biciklisti ke staze Nikole Zrinskog koja e prolaziti od sjedišta Legradske kapetanije, preko Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i kružno do Legrada. Staza bi trebala imati trideset informativnih to aka, i to petnaest povijesnih i petnaest ekoloških, a svaka op ina bi osmislila po pet.

Društvo “Naša djeca” organiziralo radionice Društvo “Naša djeca” iz Donjeg Vidovca i ove je godine u op inskim prostorima organiziralo uskrsne radionice koje su vodile Draženka mrlec i Nikolina Cenko. U enici etvrtih i petih razreda izra ivali suvjen i ezavrataikošaricezastol, a salvetnom tehnikom ukrašavali su se predmeti od stakla i prozirne plastike. Uprili ili su i prigodnu prodaju, a zara en novac usmjerit e za daljnje aktivnosti društva. (af)

OP INA KOTORIBA

Od prodaje poljoprivrednog zemljišta 420 tisu a kuna Pri kraju prošle godine završen je postupak prodaje dijela državnoga poljoprivrednog zemljišta na podru ju op ine Kotoriba, koji se odužio zbog dugotrajne zakonske procedure. Natje ajem za prodaju bilo je obuhva eno 30 parcela ukupne površine 331 ha 56a i 72 m2 po po etnoj cijeni 3,959.386,73 kune. Javilo se 37 ponuditelja, a nakon javnog otvaranja ponuda, analize i donošenja odluke o odabiru najpovoljnijih ponuda, Ministarstvo poljoprivrede dalo je suglasnost na prodaju 24 parcela površine 258 ha 10 a 19 m2 za ukupnu cijenu od 5,153.015,51 kunu. Sukladno zakonskim mogu nostima, šest parcela pla eno je u cijelosti, a preostale parcele pla at e se u 10 ili 15 godišnjih rata.

Tako je op ina u 2009. godini od prodaje poljoprivrednog zemljišta koje je pla eno u cijelosti i prve rate prihodovala 422.174,14 kuna, što je 50% ukupnog iznosa, jer 25% pripada državi, a 25% županiji.

Ove godine istje e zakup svih parcela državnoga poljoprivrednog zemljišta, pa e biti potrebno do kraja godine provesti natje aj za prodaju i zakup sukladno donesenom Programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a prema kojem je oko 367 hektara planirano za prodaju, 394 hektara predvi eno je za zakup, dok je 40 hektara namijenjeno za urbanisti ki razvoj mjesta, prvenstveno za proširenje gra evinskog podru ja i Poduzetni ke zone Jug.

Za ure enje Doma kulture 300 tisu a kuna Ove godine nastavit e se radovi na unutarnjem ure enju Doma kulture u Kotoribi, za koje jeMinistarstvokultureosiguralo 200 tisu a kuna, a Me imurska županija 100 tisu a kuna. Dom kulture se unatrag nekoliko godina ure uje etapno, što ovisi o financijskim mogu nostima. Za dovršenje kompletnog ure enja potrebno je riješiti pitanje balkona, postaviti nove sjedalice, urediti zidove zbog bolje akustike, postaviti rasvjetu i razglas te na kvalitetniji na in riješiti pitanje grijanja i hla enja dvorane. U tijeku su razgovori s projektantima kako bi se utvrdili prioriteti ure enja u okviru raspoloživih sredstava,jerzasvepotrebneradoveu ovoj godini nema dovoljno novca.

Izmjene i dopune prostornog plana Važe i prostorni plan op ine Kotoriba donesen je 2006. godine. Tijekom provo enja plana kroz etiri godine uo eni su neki nedostaci, a i budu i razvoj op ine iziskuje odre ene izmjene i dopune PP-a. Izradom izvješ a o stanju u prostoru krenulo se u taj proces, a nakon što Op insko vije e prihvati to izvješ e, donijet e se odluka o izradi izmjena i dopuna, a sama izrada i postupak donošenja trajat e oko godinu dana. Svi zainteresirani mogu se tijekom javnog uvida i javne rasprave aktivno uklju iti sa svojim prijedlozima kako bi se donijela što kvalitetnija rješenja u korištenju prostora op ine za naredno razdoblje. (af)

ZA USKRS 84. broj Kotoripskog vjesnika

Besplatno za sva doma instva Mještani Kotoribe uo i uskrsnih blagdana u svoje e domove primiti 84. broj Kotoripskog vjesnika. Op insko informativno glasilo tiska se u 1300 primjeraka, a šalje se i Kotorip anima diljem svijeta. Glavna i odgovorna urednica Izabela Balog najavila je da e ovaj broj kotoripskog kroni-

ara imati 16 stranica na kojima e biti zabilježena sva doga anja od Boži no – novogodišnjeg broja. Uz nju, lanovi uredništva su Mladen Grubi , Bernarda Habuš, Marijan Rusak i Alen Fuš, gra i ki urednik je Dobriša Habuš, dok je za lekturu zadužena Janja Trstenjak. (af)

DONJI VIDOVEC

Dvadeset godina donjovidovskog HSLS-a HSLS Donjeg Vidovca obilježio je 20 godina djelovanja na politi koj sceni. Predsjednik stranke Vinko Cenko prisjetio se trojice koji su se 1990. godine prvi u lanili. To su Ivan Dolenec, Josip Grivec i Viktor Horvat. U po etku su djelovali u sklopu ogranka u akovcu, da bi 1992. godine osnovali ogranak u Donjem Vidovcu.

Od 1993. godine pa do danas HSLS je na vlasti u op ini.

Svi problemi i raskoli koji su pratili stranku na

državnoj razini uspješno su amortizirani i ponovno raste rejting stranke, rekao je Cenko.

Josip Grivec, na elnik op ine i predsjednik me imurskih liberala, naglasio je kako je stranka imala u s p one i p adove , d a s u stranka s visokom dozom idealizma i istinski decentralizirani.

U sklopu proslave koncert je održao akademski glazbenik Martin Srpak.

14

Kroz Međimurje

IZBORI ZA VIJE A mjesnih odbora naselja op ine Donji Kraljevec

Najbolje prošli HDZ i SDP! - Da Me imurci vole glasovati, potvrdio je i odaziv na ove izbore koji je bio sasvim solidan, izme u 30 i 50 posto Prošle nedjelje 28. ožujka održani su izbori za VMO op ine Donji Kraljevec. Kako je vidljivo, gra ani su se podijelili izme u HDZ-a i SDP-a, uz nekoliko mandata nezavisnih i iz drugih stranaka. Odaziv je bio od trideset do pedeset posto po naseljima, što je s obzirom na to da su u pitanju bili izbori za MO sasvim solidan izlazak gra ana.

HDZ je prema broju dobivenih vije ni kih mandata najbolje prošao jer ima 15 vije nika, a SDP 12 u pet naselja. HSS ponovno nije uspio ostvariti zna ajniji rezultat osim u D. Kraljevcu, a isto vrijedi i za HNS. Po naseljima, jedino je u najve em naselju op ine u Donjem Kraljevcu najviše vije nika dobio HSS, u Hodošanu, Donjem Hraš anu i Svetom Jurju u Trnju primat je odnio SDP, a u Donjem Pustakovcu i Palinovcu HDZ. HDZ je u Palinovcu i D. Pustakovcu dobio apsolutnu ve inu, tako da za imenovanje vode ih funkcija MO-a ne e morati “u pregovore”, dok to isto može napraviti SDP u D. Hraš anu i Svetom Jurju u Trnju. U najve im naseljima, D. Kraljevcu i Hodošanu, slijede dogovori.

Pregled izabranih vije nika U Vije e Mjesnog odbora DONJI KRALJEVEC izabrani su: An elko Horvat, Mladen Blažeka, Tomica Strahija, Mladen Taradi, Kristina

Pintar, uro Horvat, Dragutin Glad, Sandra Perca i Mladen Sadikovi .

Prema izbornim rezultatima HSS ima tri vije nika, HDZ dva, HNS LB jednog, SDP jednog, dok su dva nezavisna vije nika Dragutina Glada i Sandre Perca .

U VMO HODOŠAN izabrani su: Zoran Strahija, Nina Lon ari , Vlatko Vuk, Ivan Markati, Zlatko Ruži , Ljubomir Vlahek, Tomislav Vidovi , Pavao Ku andi i Josip Mlinari . HDZ ima tri vije nika, HDZ dva, HSS jednog, uz nezavisne liste Josipa Mlinari a i Ljubomira Vlaheka.

U VMO PALINOVEC izabrani su: Tomislav Srpak, Josip emerika, Franjo Jan ec, Vladimir Sabol, Gordan Horvat, Zlatko Lovren i i Tamara Recek. HDZ ima pet vije nika, a MDS dva.

U VMO DONJI HR AŠ AN izabrani su: Laura Bunc, Dražen Dolen i , Dragutin Branilovi , Valentina Jur ec, Ivica Vidovi , Zlatko Švec i Božidar Kolari . SDP ima pet vije nika, a HSS i HDZ po jednog.

U VMO DONJI PUSTAKOVEC izabrani su: Igor Ivkovi , Mario Mihocek, Goran Novak, Branko Vadlja i Josip Herman. HDZ ima tri vije nika, a SDP i MDS jednog, dok je Branko Vadlja nezavisan.

U VMO SVETI JURAJ U TRNJU izabrani su: Mladen avlek, Ivan Kolar, Vladimir Koloni , Božidar Faji i Nevenka Tomašek. SDP ima tri vije nika, a HDZ dva.

(DZ i JŠ)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

TERME HORTUS CROATIAE u Draškovcu pred dobivanjem gra evinske dozvole

Švicarci postali partner u projektu, uskoro kre e gradnja Terme u Draškovcu, lijepog naziva Thermae Hortus Croatiae ili Vrt Hrvatske, ovih bi dana trebale dobiti gra evinsku dozvolu za prvu fazu projekta. Nakon dobivanja dozvole mo i e se graditi, jer u prvoj fazi gradnje ne treba izmjestiti dalekovod koji je ve dugo sporan. To zna i da bi prva faza lje ilišno - kupališnog centra u Draškovcu mogla biti dovršena za oko dvije i pol godine. O zna aju toplica Draškovec za donje Me imurje ve smo više puta pisali, no, potrebno je ponoviti neke od najvažnijih detalja da bi se vidjelo o kakvom je velikom projektu rije .

Podsjetimo, investitor projekta, tvrtka Aqua Aera Terra d.o.o. iz Draškovca, u ime razvojnog investitora projekta, a rije je o konzultantskim tvrtkama Hosting Adriatica iz Zagreba i Hosting d.o.o. iz Slovenije, nudila je HEP-u da se dogovore o trošku izmještanja dalekovoda ili da se provede pod zemljom, što je, kažu, bolji na in.

Ti razgovori do danas nisu bili uspješni, no, gra evinska dozvola za prvu fazu projekta toplica ne ovisi o dalekovodu.

Uklju io se švicarski fond West & East Investments AG Prona en je jedan strani inancijski investitor, švicarski fond West & East Investments AG, te se struktura vlasništva budu ih to-

Šansa za razvoj seoskog turizma i poljoprivrede

plica u Draškovcu nešto promijenila. U toplice Draškovec investirat e Švicarci, zatim tvrtka Hosting iz Slovenije i iz Zagreba i lokalni partner Josip Kobal iz Me imurja.

Tvrtka Aqua Aera Terra u ve inskom vlasništvu grupe Hosting i švicarskoga inancijskog partnera, u koju e u i i drugi zainteresirani inancijski i strateški investitori.

Josip Kobal ostao je vlasnik manjinskog udjela u projektu i lokalni koordinator projekta, a sjedište društva investitora, tj. Aqua Aera Terra d.o.o., ostaje trajno u Draškovcu, što je bitno za porezne i komunalne prihode lokalne samouprave. Najvažnije je ipak da su se poslovni ljudi iz tri države dogovorili i nastoje ostvariti projekt koji ima izuzetan potencijal za donje Me imurje. Direktor tvrtke Hosting Peter Vesenjak u prvoj fazi izgradnje toplica o ekuje ulaganja oko 70 milijuna eura, a isto toliko u drugoj fazi. Izgradit e se dva hotela i ekskluzivni hotel Dvorac Draš-

kovi , vodeni park, specijalizirani medicinski centar, golf tereni te etnoturisti ko naselje s vilama i apartmanima i drugo.

U prvoj fazi zapošljavanje oko 250 ljudi Tako er se o ekuje na po etku zapošljavanje od 200 do 250 ljudi, a kasnije još stotinjak, odnosno ukupno oko 350 ljudi, te razvoj turizma i proizvodnje zdrave hrane na lokalnom podru ju.

U Draškovcu se osim iz Hrvatske o ekuju gosti iz Slovenije, Austrije, Ma arske, Italije i Njema ke i isto ne Europe te, naravno, iz Hrvatske. Planirano je u prvoj fazi izgraditi dva hotela i ekskluzivni Spa dvorac Draškovi za goste dubljeg džepa, vodeni i hortikulturni park i tereni za sport i rekreaciju, a u drugoj etnoturisti ko naselje s vilama i apartmanima, golf terenima i dodatnim zelenim površinama.

Zbog potreba smještaja, toplice Hortus Croatiae sklopit e ugovor o zakupu soba s doma instvima koja proizvode hranu na širem podru ju Grada Preloga i nude smještajne kapacitete u kategoriji najmanje tri zvjezdice.

Tako se, a prema izibility studiji, o ekuje da e oko 100 doma instava u Cirkovljanu, Draškovcu i Hemuševcu i Oporovcu sklopiti ugovore s toplicama, pa i iz drugih bližih naselja, pogotovo Donjeg Kraljevca, gdje se razvija turisti ki projekt zdrave hrane Rudolf Steiner. Kako je rije o zdravstveno - turisti kom naselju, veliki vodeni i hortikulturni park imat e oko 5.000 etvornih metara vodenih površina ure enih u atraktivnom parku za dnevne posjetitelje. Planirani kompleks imao bi ravno 1.430 kreveta, od toga 730 u prvoj fazi, zajedno s najmom apartmana po naseljima bliskim Draškovcu, s tim da je uvjet da sobe po doma instvima imaju najmanje tri zvjezdice. (jš)

Ukupno se namjerava graditi na oko 50 hektara površine, od kojih se 30 hektara nalazi u po etnoj etapi. (J. Šimunko, foto: Vjeran Žganec Rogulja)

PROSLAVLJEN DAN PALINOVCA

Priznanja za razvoj mjesta Josipu Sabolu i Franji Jan ecu Palinovec je jedno od rijetkih mjesta, a možda i jedino, koje u Me imurju ima svoj dan, svoj dan imaju op ine i županije te gradovi, dok je za sela to manje slu aj. U subotu 21. ožujka svetom misom koju je vodio Darko Kelemeni , župnik župe Sveti Juraj u Trnju, te priredbom u društvenom domu i druženjem svih mještana proslavljen je blagdan Svetog Josipa, 19. ožujka, ujedno Dan Palinovca.

Prvi put u povijesti Palinovec se spominje u jednoj listini hrvatsko - ugarskog kralja Andrije V. iz 1205. godine, kada je u Me imurju bilo deset naselja, i to: Nedeliš e, Prelog, Subotica, Belica, Palinovec, Šenkovec, Buzovec, Sveti Križ,

Otok i Gori an. Isto tako spominje se 1259. godine kao feudalni posjed koji u jednoj zamjeni imanja tadašnji hrvatski potkralj Stjepan daje grofu Lankretu. Vjerojatno je najstarije mjesto u op ini Donji Kraljevec, a, prema legendi, ime je dobio po udovi De Palinocy, odnosno po plemi u Palinociju.

Predsjednik Vije a MO-a Palinovec Božidar Kolari pozdravio je nazo ne goste i mještane, a dvorana društvenog doma gotovo je bila premala za nekoliko stotina mještana. Zatim je na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, ina e iz Palinovca, ukratko govorio o razvoju mjesta. Dokumentacija za industrijsku zonu u Palinovcu, ko-

ja e imati sedam parcela, ukupne površine šest hektara pri kraju je, pa se o ekuje realizacija. Industrijska zona jako e puno zna iti za Palinovec s obzirom na to da postoji trend iseljavanja, a o ekuje se da se u budu im tvrtkama zapošljavaju prvenstveno mještani Palinovca, što ovisi o stru nosti.

Uvodi se kanalizacija, obnavlja se školska zgrada, sve se ini da se osigura što bolji standard.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak u svojem je obra anju mještanima rekao: uvajte tu tradiciju koju imate, da ovi mali, djeca, vole svoje selo, kad budu veliki. Ja mogu pomo i koliko mogu, novac ne mogu

dati, ali mogu pomo i na druge na ine. Vidim da se ovdje puno radi, ako je sve raskopano, onda tu žive vrijedni ljudi, a onda bude i država pomogla. Sve anosti u društvenom domu u Palinovcu bio je nazo an i Vladimir Ivkovi , predsjednik me imurskog HDZ-a, i mnogi gosti. Predsjednik Vije a MO-a Palinovec Vladimir Kolari podijelio je priznanja za poseban doprinos razvoju mjesta, a primili su ih Josip Sabol i Franjo Jan ec.

Treba ista i i to da se ekipa vatrogasaca DVD-a Palinovec plasirala na državno natjecanje, što je veliki uspjeh za taku malu sredinu.

U dvosatnom kulturno umjetni kom programu nastu-

pili su: Limena glazba op ine Donji Kraljevec, tamburaši KUD-a op ine Donji Kraljevec, u enici PŠ Palinovec, lanice Aktiva žena, kao i mještani. Bilo je svega, od gimnasti kih akrobacija do više plesnih koreogra ija s me imurskim plesovima i pjesmama, recitacija i igrokaza u izvo enju svih 28 u enika PŠ Palinovec, solo nastupa te dramske jedno inke na kraju u kojoj su glavni glumci bili iz Palinovca. Kroz program je vodila Tamara Recek, ina e predsjednica KUD-a op ine Donji Kraljevec, a publika je svaki nastup nagra ivala velikim pljeskom.

(J. Šimunko)

Predsjednik VMO-a Vladimir Kolari predaje priznanje Franji Jan ecu

30. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAJEDNICA ŽENA “Katarina Zrinski” HDZ-a, Ekološka udruga “Vrba” Jur evec i Kulturno - umjetni ka udruga “Sobo anci” pomažu srednjoškolcima slabijega imovinskog stanja

Akcija “Svi na maturalni ples“ S ciljem da pomognu u enicima slabijega imovinskog stanja u podmirenju troškova maturalne ve eri, Zajednica žena “Katarina Zrinski” HDZ-a, Ekološka udruga “Vrba” Jur evec i Kulturno umjetni ka udruga “Sobo anci” iz Male Subotice osmisli su akciju “Svi na maturalni ples”.

Akciju je inicirala saborska zastupnica HDZ-a Sun ana Glavak, s ciljem da se humanitarnom prodajom pisanica prikupi što više inancijskih sredstava koja e biti donirana u korist iste.

Izrada pisanica u korist akcije Tako su se svi sudionici ove hvale vrijedne akcije prošli utorak okupili u prostorima udruge “Vrba” u Jur evcu - Mala Subotica, te izra ivali uskrsne pisanice na tradicionalan na in, uz korištenje drvenih bojica, prirodnih boja,

Akciju je inicirala i osmislila saborska zastupnica Sun ana Glavak, koja se i sama uklju ila u oslikavanje pisanica suhog cvije a, kopriva, ak i peršina te drugih materijala – onako kako su to radili “naši stari”.

- U izradi pisanica nekad se koristilo ono što se moglo prona i u jednom doma instvu. Vladalo je siromaštvo, ali cijela obitelj bila je

Svi sudionici okrijepili su se “u ast pisanica” - izvrsnim cvrtjem

zajedno, nas djecu to je posebno veselilo. Pisanice smo ukrašavali na Veliki etvrtak, petak i u subotu, kazala nam je sedamdesetdevetogodišnja Ana Novak iz Male Subotice, lanica Kulturno umjetni ke udruge “Sobo anci”.

Uz veselu atmosferu oslikavanja pisanica, popra enu pjesmom i okrjepom, brojnim lanovima navedenih udruga pridružila se saborska zastupnica HDZ-a te predsjednica Zajednice žena “Katarina Zrinski” Me imurske županije Sun ana Glavak, koja se aktivno se uklju ila u njezino provo enja kako bi ista što bolje uspjela.

Izra ene pisanice sudionici akcije u subotu su prodavali na akove kom Trgu Republike, a sav prihod donirat e se ravnateljima akove kih srednjih škola koji e ih zatim anonimno proslijediti potrebitim u enicima. (Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

AKCIJA “Cvijetom narcisa protiv raka dojke” provedena diljem Me imurja, pa tako i u op ini Mala Subotica

ak 95 posto žena s podru ja op ine obavilo mamografske preglede Žene s podru ja op ine Mala Subotica pokazuju velik interes za edukaciju o potrebi ranog otkrivanja raka dojke – naj eš eg tumora od kojeg obolijevaju žene. Tako se u proteklom razdoblju ak 95 posto žena s podru ja Male Subotice odazvalo mamografskim pregledima, rekle su nam sudionice akcije “Cvijetom

narcisa protiv raka dojke”, koja je u subotu provedena u Maloj Subotici i Palovcu, kao i diljem Me imurja.

U organizaciji Županijske lige protiv raka akovec, Udruge “Sport za sve”, Udruge veterana Domovinskog rata, Udruge umirovljenika, Udruge žena Palovec i Udruge žena Štefanec, lanice spomenutih udru-

ga prodavale su 2.000 cvjetova narcisa, s ciljem da prikupe novac za aktivnosti Županijske lige protiv raka akovec. Aktivistice kažu kako su prošle godine na svom podru ju prikupile ak 10.000 kn u humanitarne svrhe.

(Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

Preloške lanice Inner wheel kluba sudjelovale su u akciji “Maslinovom gran icom protiv raka dojke”

INNERWHEEL KLUB Prelog priklju io se nacionalnoj akciji protiv raka dojke u kojoj su se prodavale maslinove gran ice u humanitarne svrhe

Donacija ide u korist Kluba žena operiranih na dojku akovec

- Bila je ovo naša prva humanitarna akcija i odmah vrlo uspješna, skupili smo ak 5.800 kuna, kazala nam je predsjednica kluba Marija Hreš

lanice nedavno osnovanog Innerwheel kluba Prelog u subotu 27. ožujka na preloškoj tržnici prodavale su maslinove gran ice, priklju ivši se tako akciji “Cvijetom narcisa protiv raka dojke”.

Ovo je naša prva akcija.

Prikupljeni novac donirat emo Klubu žena operiranih na dojku akovec. Izuzetno smo zadovoljni odazivom na akciju svih onih koji su u subotu prijepodne svratili na prelošku tržnicu i humanitarnim prilogom pomogli akciju, rekla nam

je predsjednica kluba Marija Hreš .

Inner wheel klub okuplja supruge lanova Rotary kluba, a u preloškom ih je za sad etrnaest. Predsjednica Hreš najavljuje i nove akcije, a s posebnim ponosom isti e da e 28. svibnja klub i službeno biti primljen u me unarodnu Inner wheel organizaciju.

Uz lokaciju na tržnici, maslinove gran ice lanice su nudile i kod Ida commerce u Prelogu, te DMD trgovine u Oporovcu. (Velimir Kelkedi , foto: Zlatko Vrzan)

16

Kroz Međimurje

akovec je nekad za nas bio inozemstvo

Vencerlija je bila naš dom i život Ne treba Sitar puno razmišljati kako bi ispri ao svu tegobu, jad i bijedu života po tu im gruntovima i imanjima.

- Vencerlija, tko ne zna što je to, više komora ili staja nego ku a, bogataša u kojoj su obitavali njihovi sluge i najamni radnici bila je naš dom. Roditelji su nam bili neuki i siromašni, ali vrijedni i radišni ljudi.

Za sebe i svoju djecu privrje ivali su na imanju grofovske obitelji Fodroci sve do njihove propasti u novoj Jugoslaviji.

Tisu e i tisu e kilograma jabuka, krušaka, šljiva, grož a, kukuruza i krumpira na svojim su ple ima prenijeli naši roditelji s bregovitih i strmih pašnjaka, vinograda i polja. Novac nisu dobivali, nego hranu i stan za sebe i naša gladna usta. Roditelji su naši, ali i mnogi drugi u ovom kraju, za koji su stranci govorili da mu je Bog rekao laku no , trpjeli i zbog teškog rada i bahatosti gospodara, suznih o iju i zgr enih crta lica rekao nam je Sitar, uvla e i u sebe svježi zrak s Fodrocijevog brega, koji je danas gotovo zapušten, zarastao u grmlje i korov, iz kojih se tek naziru ruševine imanja ove grofovske obitelji koja je u posjedu imala podru je gotovo od Razkrižja do Železne Gore.

Veliko hrvatsko groblje u Sloveniji - Za sve nas ovdje akovec je bio inozemstvo. U akovec se

30. ožujka 2010.

OP INSKO VIJE E Vratišinec

PRI A ISPOD Fodrocijevog brega u Štrigovi

Premda se prolje e ve probudilo, pod Fodrocijevim bregom u Štrigovi snijeg se najduže zadržao. Pod krošnjama starih bukvi i grabova snijeg kao da želi ostati što duže, premda mu s obronaka brijega visibabe i jaglaci poru uju da je vrijeme da ode i pusti suncu da probudi i ostale vjesnike prolje a, po mnogima najljepšeg dijela godine.

U takvom ozra ju porazgovarali smo pred desetak dana sa Zdravkom Sitarom, ovjekom koji se veseli prolje u sada u skoro tre oj dobi života, kao što mu se veselio dok je sa svoje šestero bra e prikupljao granje za kol enje graška i graha u vrtu svojih siromašnih roditelja. Sitar nam pri a o teškom životu ljudi štrigovskog kraja, od pamtivijeka do današnjih dana. Možemo se zapitati kako skoro šezdesetogodišnjak smije govoriti o pamtivijeku.

- Naši stari su nam pri ali kako se ovdje nekada živjelo, a njima su to prenijeli njihovi stari i tako unazad. Nije bilo olovki i papira da se zapiše nego se prenosilo s usta u uši, s generacije na generaciju, kaže Sitar, ovjek na ijim je ple ima i licu težak život ostavio traga.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

išlo jednom u tri - etiri godine, i to uglavnom na sud ili katastar.

Ništa nam akovec nije dao. Ni kubik šudra, ni posao, ni školovanje ... Kad se dijete rodilo, majka ili otac su ga podigli i okrenuli prema Sloveniji i rekli: ‘Fantek ili deklica, tam deš si tij za bregoj kruheka služijo’. I tako skoro sve do dana današnjeg.

Stotine ovdašnjih Hrvata i Hrvatica odlazilo je u Razkrižje, Ljutomer, Mursko Sobotu, ali i u Ljubljanu, Novo Mesto, Maribor, Celje i druga slovenska mjesta zara ivati za sebe i svoju obitelj.

Mnogi i mnogi su, na žalost, u Sloveniji ostali zauvijek. Veliko bi to groblje bilo kada bi se skupile kosti naših ljudi koji su ostali živjeti tamo gdje su izu ili zanat i zasnovali obitelj, promišlja Sitar, pogledavaju i na zidu sliku Majke Božje, koju je tu stavila njegova prerano pokojna mati.

Neuspjela smjena predsjednika Vije a - Bože, oprosti im jer ne znaju što pišu i govore. Govore napamet, pri aju gluposti i mijenjaju datume, rekao je Antun Bukovec, gledaju i u SDP-ove vije nike Op insko vije e Vratišinec na svojoj sjednici održanoj prošle srijede nije smijenilo svog predsjednika Antuna Bukovca, ije je smjenjivanje tražio Klub vije nika SDP-a. Prije same rasprave i odlu ivanja predsjednik Vije a Antun Bukovec rekao je gledaju i prema vije nicima SDP-a: - Bože, oprosti im jer ne znaju što pišu, jer pišu napamet,

a sam Bukovec bio je suzdržan.

Glasovanju je prethodila rasprava u kojoj je Biserka Tarandek u ime kluba ostala kod svojih tvrdnji, da je Bukovec pogriješio kada je na dopis na elnika Zdravka Mlinari a obavijestio saziva e zbora gra ana da se zbor ne može održati. Tarandek je i pro itala o itovanje na predstavku predstojnika Ureda državne uprave u Me imurskoj

- Vidite, vidite dobro ovo, pitao je SDP-ovce predsjednik Vije a Antun Bukovec

županiji Branimira Posavca koji je ustvrdio da Bukovec nije smio bez Op inskog vije a donositi ni poništavati odluke Op inskog vije a Vratišinec.

Tarandek je dodala kako u op inskom Statutu postoje krivi lanci i da Statut treba mijenjati. (S. Mesari )

OP INSKA vije nica tvrdi da u OŠ “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec postoji vršnja ko nasilje

Milena Granatir: Jesu li u itelji ‘frentali sa sata pedagogije’?

Samo sitne arke - Program nenasilja me u djecom u OŠ ‘Dr. Vinko Žganec’ Vratišinec provodi se kontinuirano desetak godina. Ne možemo negirati da sitnih nesporazuma i ‘ arki’ nema u školi i izvan nje. Probleme rješavaju razrednici u suradnji sa stru nom službom, pedagogom, u suradnji s roditeljima. Pri rje-

Pjesmi hvala za sve I je li bilo ega lijepog u Sitarovom životu, zapitao bi se svatko tko bi uo životnu ispovijed ovjeka koji posljednje dane radnog vijeka provodi u akove koj ljevaonici. Krhkog zdravlja eka kakvu takvu mirovinu, koja bi mu omogu ila kakav takav život.

- I mene su, kada je Slovenija postala samostalnom, ‘šupili v rit’ i ostao sam bez posla u Ljutomeru. Zaposlio sam se u akovcu, dakle, u inozemstvu, šalim se, sada je akovec naš grad u koji možemo svaki dan.

Bilo je lijepo, i to uz pjesmu.

Pjesma nas je održala i pjesmi neka je hvala što nismo pokleknuli i zauvijek nestali. Tko bi sada svjedo io o jednom teškom vremenu. Pjesmom nam je po eo dan, pjevali smo za stolom, na njivi, u vinogradu ..., posvuda.

S pjesmom smo lijegali. Bilo je slovenskih i hrvatskih, narodnih i zabavnih. I kad bih mogao, u Štrigovi bih pjesmi podigao spomenik. Ona nas je veselila i nikada nas nije napustila, do dana današnjeg. Kako god mi je teško, zapjevam si, onako za dušu. Kroz pjesmu se sjetim majke i oca koji je poginuo na cesti, rade i s konjima.

Gorak mi je život, majko, esto mi je na repertoaru, ali i one o ženama, crnkama, brinetama i plavušama ...

Zapjevali smo Zdravko, njegov brat Stanko i potpisnik ovog teksta “Razkriška grba, vedno hrvaška boš” i dogovorili novi susret na kojem e biti bra a i sestre, raštrkani po bijelom svijetu. Kako bi pod Fodrocijevom brijegu ostao život. Težak, ponekad i gorak, ali sada u Hrvatskoj, u ovom dijelu površinski nešto manjoj ali jedinoj Lijepoj našoj.

(Stjepan Mesari )

pri aju gluposti i mijenjaju datume.

Smjenjivanje Bukovca SDPovci su tražili zbog propusta koje je u inio krajem prošle godine, kada je po njihovom mišljenju bio odgovoran za neodržavanje inicijativnog skupa za osnivanje Vije a Mjesnog odbora Vratišinec. Šest vije nika SDP-a glasovalo je za Bukov evu smjenu, ostali su bili protiv,

- Jesu li vratišine ki u itelji ‘frentali s pedagogije’, pita Milena Granatir Na sjednici Op inskog vije a Vratišinec, održanoj u srijedu 24. ožujka, na aktualnom satu vije nica Milena Granatir (SDP) pitala je predsjednika Op inskog vije a Antuna Bukovca: - Gospodine

predsjedni e, jeste li u kontaktu i jeste li razgovarali s ravnateljem OŠ ‘Dr. Vinko Žganec’ Vratišinec provodi li se u školi program nenasilja me u djecom. Naime, raspolažem s podacima da u školi ima nasilja me u djecom. Isto tako znam da neki u itelji, pa i sam ravnatelj, podcjenjuju djecu. Ja sam majka troje djece u enika i

šavanju drže se Pravilnika o pedagoškim mjerama i Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U itelji svoj posao obavljaju profesionalno, stru no i po pedagoškim pravilima. Ostale navode ne bih komentirao, kaže Željko Ma ek, ravnatelj OŠ “Dr. Vinko Žganec” Vratišinec. (sm)

Ravnatelj Ma ek ne negira sitne nesporazume

znam kako se djeca osje aju kada ih u itelji podcjenjuju ili drugi u enici maltretiraju. Pitam jesu li u itelji vratišine ke škole ‘frentali sa sata pedagogije’, pitala je i ustvrdila vije nica Milena Granatir.

Predsjednik Vije a Antun Bukovec odgovorio je da se uje s ravnateljem.

- Ravnatelj me izvijestio da u školi nema ve ih problema.

One manje rješavaju u itelji, pedagoginja i djeca zajedni ki. Isto tako, pitanja možete slobodno, i to uvijek, postaviti ravnatelju i pedagoginji, odgovorio je Bukovec. Granatir je odgovorila kako odgovorom nije zadovoljna.

(S. Mesari )

SVETI MARTIN NA MURI hrvatski kandidat za Zlatni cvijet Europe

Me u dvanaest izabranih Naselje Sveti Martin na Muri de initivno je ušlo me u dvanaest europskih naselja i gradova koji se bore za Zlatni cvijet Europe 2010., i to kao jedino naselje iz Hrvatske u kategoriji mjesta do 3.000 stanovnika. Ovo su u subotu u hotelu “Golf” Toplica Sveti Martin op inskom na elniku Franji Makovcu rekli Veljko Pleština, predsjednik Europske asocijacije za cvije e i krajobraz sa sjedištem u Hrvatskoj, i Petar Hrži , predsjednik hrvatskog žirija ove asocijacije za Zlatni cvijet Europe. Oni su razgledali desetak destinacija, a 12- lani Me unarodni žiri europskih gradova i naselja u Svetom Marinu na Muri boravit e 21. i 22. lipnja ove godine, dok e proglašenje rezultata biti u rujnu u Italiji u gradu Cerve.

Entente Florale Europe - AEFP

Makovec, Pleština i Hrži na radnom sastanku u hotelu “Golf” - Ovo natjecanje najbolja je mogu a promocija Svetog Martina na Muri, sredine o kojoj se ve puno toga zna u Hrvatskoj, ali i u Europi. Ove godine za Zlatni cvijet Europe prijavilo se 5.400 kandidata - naselja i gradova iz 12 europskih država. Cilj je promovirati okoliš, kvalitetu života, hortikulturu, turizam, urbani

ambijent te druge vrijednosti i prednosti sredine, u ovom primjeru Svetog Martina na Muri, i sve to predstaviti Europi, kaže Pleština, dodaju i kako Sveti Martin na Muri svakako dobiva odli je, samo je pitanje kakve e biti boje. Hrvatski grad kandidata za Zlatni cvijet Europe 2010. je Požega. (S. Mesari )

AEFP je Europska asocijacija za cvije e i krajobraz, utemeljena u Bruxellesu, broji dvanaest lanica, a Hrvatska je njezina lanica od 2003. godine. Sjedište Hrvatske asocijacije je u Splitu. Republika Hrvatska je primljena kao 11. punopravna lanica. Ostale su lanice Austrija, Belgija, Francuska, Njema ka, Velika Britanija, Ma arska, Irska, Nizozemska, Portugal, Italija i Slovenija. Zlatni cvijet Europe dodjeljuje se od 2003. godine, a Hrvatska je doma in dodjele Zlatnog cvijeta bila dva puta. (sm)

30. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OSNOVANA udruga “Pomo neizlje ivima”

Važnost skrbi za bolesnike suo ene sa smrtonosnom boleš u - Moja majka operirala je rak dva puta, no, nakon 30 godina živa je i zdrava. Nekako sam mislila da je moj zadatak vratiti Bogu dug jer nemaju svi takvu sre u da im najbliži, oboljeli od takve bolesti, ostanu tako dugo živi, kazala je Renata Mar etko, medicinska sestra rodom iz Kotoribe, na iju je inicijativu osnovana udruga “Pomo neizlje ivima”. Prema njezinim rije ima, cilj udruge je probuditi svijest naroda kolika je važnost palijativne skrbi i probati malim koracima uklju iti “male”

ljude da naprave nešto za svoga bližnjeg.

Palijativna skrb, odnosno skrb za bolesnike suo ene sa smrtonosnom boleš u, pravo je koju hrvatski gra ani po zakonu moraju dobiti, no, u praksi su umiru i bolesnik i njegova obitelj esto prepušteni sami sebi. Kako je palijativna skrb veoma potrebna u Hrvatskoj, a zbog nekog je razloga njezin razvoj otežan, Renata Mar etko na ovaj je na in odlu ila doprinijeti skrbi za ovjeka na svoj na in.

- Udruga je osnovana po etkom mjeseca sije nja, ali je u postupku registracije. Doktorica Verica Ja menica - Jazbec i moja prijateljica Željka Siladi pomogle su mi da ostvarim tu svoju ideju, koja ve dugo postoji. lanovi udruge mogu biti svi ljudi dobre volje, svatko tko se na bilo koji na in želi uklju iti formiranju i po ecima palijativne skrbi, kazala je 31-godišnja Renata Mar etko, koja je trenutno na postdiplomskom studiju iz palijativne skrbi u Engleskoj.

Potreba i zna aj palijativne skrbi

Renata Mar etko osnivanjem udruge odlu ila je doprinijeti skrbi za ovjeka na svoj na in

Mentor Renate Mar etko, utjecajna osoba u svijetu palijativne skrbi, zna re i: - Hrvatska

Prvi sastanak udruge Prvi sastanak novoosnovane udruge održan je sredinom ožujka u Županijskoj bolnici akovec. Tom prilikom predstavljena je sama udruga, njezini ciljevi i smjer djelovanja.

- Ovim susretom želimo vidjeti ne e imati pravu palijativnu skrb dok ne shvati da je svaki lan tima jednako važan za ovjeka koji umire. Potaknuta njegovim saznanjima, ali i osobnim iskustvima o tome što takva skrb zapravo predstavlja, medicinska sestra

koje su ideje i potrebe ljudi, jer možda osobe koje žive ovdje u Me imurju znaju više od mene.

Dakle, cilj nam je uvidjeti koje su to potrebe koje bi mi trebali zadovoljiti te zajedni kim snagama napraviti plan kamo rodom iz Kotoribe odlu ila je baš na taj na in pristupiti problemu.

Odlu ila je stvoriti zajednicu u kojoj e svaki lan, bez obzira na struku i iskustvo, mo i pridonijeti razvoju skrbi za ovjeka u najtežim životnim trenucima.

krenuti. Što god mi napravimo, više je od onog što trenutno postoji, kaže Renata Mar etko, dodaju i da udruga trenutno broji etrdeset lanova, me u kojima nije samo medicinski kadar.

- Želja nam je da udruga po ne buditi svijest naroda o tome kako potiskivanje istine o patnjama koje rak donosi ne mijenja našu stvarnost, ve je ini težom.

Tako er želimo razmotriti stvarne probleme i prona i najbolje

Prvi sastanak novoosnovane udruge održan je sredinom ožujka u Županijskoj bolnici akovec na ine za pružanje pomo i, rekla je Mar etko, dodaju i da djelovanje udruge nije usmjereno samo lokalno ve gdje god to potreba nalaže. Tako i lanstvo uklju uje i internacionalnu grupu jer, kako kažu iz Udruge, znanje i iskustvo vrijede samo ako se podijele, a što više dopuštamo našim nazorima da se prošire, to emo više obogatiti sami sebe. (hz)

Ulaz u selo je s glavne ceste Selnica - Sveti Martin, a Koncov ak se “odvukao“ i oko 2 kilometra me u bregove

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Kada se u e u selo, odmah pada u o i zanimljivost. Lijevi brijeg Balog obrastao je šumom. A desni Kardinalov breg sav je u vinogradima i klijetima. Njima je ipak nekad Balog zagor avao život. Zbog njega nisu mogli gledati program hrvatske televizije. Gledali su samo program slovenske. I ve inom i pjevali slovenske pjesme. Kažu da je i danas jedna od najpopularnijih pjesama: “Oj mladosti moja, za vedno si šla od nas“. Tužili su se oni zbog toga. Ne zato što je otišla mladost, nego što nisu vidjeli televiziju. Izgubili su, platili, dobili repetitor i sada je sve u redu. Samo što više mnogi ne znaju gdje je Hujtova ulica, Kebrov klanac, Jezušekov kot, Sveti Piškor na bregu … To su dijelovi sela kako ih samo oni znaju. Duhovito, kao što je uvijek tu i bilo. Ili za one pak isto doma e još postoje nazivi koji ih podsje aju ne nekadašnja vremena. Virovcova graba, Pod jezom, Tivadarov breg, Repeke …

Ali se sve manje ide na nekadašnja polja, Med se ami, Korošecu, Cepašu, Pod brestami, za Gaji om … Kažu u šali da su se sada priklju ili “pokretu zelenih“. Pa na svojim nekadašnjim oranicama koje su ih hranile uzgajaju travu.

Kroz Koncov ak protje e potok.

Oni ga jednostavno zovu imenom sela. Nekada je taj potok dijelio Selniš ak od Koncov aka. Onda su se bez puno buke ujedinili. A i iz središta sela nestalo je velike bare prepune žaba. ak je tu bilo i mnoštvo divljih pataka. Bilo je to pravo “koncovljansko more“.

Kažu da je to u ljetnim mjesecima bila zaglušuju a pjesma. Danas je na tom mjestu nogometno igralište. A tu je i mjesni dom koji može primiti preko tristo ljudi. Kažu da

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/26

Malo smo se pogizdavili pak si ni prijatela v selu ne najdemo

Središte sela s nogometnim igralištem gdje je nekada bila bara je najve i u tom dijelu Me imurja.

Bilo je tu okupljanja, bilo je svadbi. Ponose se oni njime. Sad još i više kad su mu stavili novi krov.

Zgubil nam se Koncovgrad U trenucima ushi enja nekada su Koncovljani svoje selo nazivali Koncovgrad. A sve je po elo “hodo aš ima“. Jer tu stoji spomenik palim borcima NOB-a i žrtvama fašisti kog terora. Pa bi se svake godine uz 27. jul, na

Darko dr. Sklepi sa suprugom Manuelom dušom je i tijelom Koncovljanin, predsjednik je nogometnog kluba koji, iako ima velike obveze kao abdominalni kirurg u županijskoj bolnici, na e vremena da pomogne klubu. - Teško uskladim sve obveze, ali u klubu sam i ja izrastao pa mi je to motivacija

tadašnji praznik Dan ustanka, tu okupljao velik broj ljudi da se to obilježi za gornji dio Me imurja.

Prvo se govorilo, a onda plesalo i zabavljalo. Bila je to zabava u dvorištu jedne ku e pored pila. Jako veselo. Pa kažu u šali da su sve anosti bile skromne. Ali su zabave bile za pam enje. Ali se i popilo.

Kažu da je bilo drugo vrijeme kada je carevala uzre ica. “Da bi voda bila zdrava, žaba bi bila velika kak krava“. A na kraju su se uvijek Koncovljani morali potu i s onima iz Bukovca i Grkaveš aka.

Ignac Pleh, dugogodišnji predsjednik kluba, predsjednik MZ-a više mandata, VMO-a, op inski vije nik u više mandata, prvi potpredsjednik Op inskog vije a …, na slici sa suprugom Nadom i k erkom Nikolinom. – Nekada je ipak bilo više navija a u Koncov aku

Koncovljani se mogu pohvaliti da imaju svog biškupa, makar stoluje samo na Martinje i Vincekovo.

Drago Ko ila “na poslu“

Pogled s “Kardinalovog brega“ na selo i prema Lendavi To je bila tradicija. Mlatilo se sa svim što se našlo. A onda je postala tradicija da su Koncovljani sve svoje goste po eli pozdravljati s “Hvaljen Isus i Zdravo!“ Ne samo njih ve i mjesto gdje je bio pil i spomenik. Jedan pored drugog.

Za svaki slu aj, rekli bi. No, vidjeli su Koncovljani da baš gosti i ne gledaju lijepo na seosko blato. I tako su onda stavili glave na kup.

I po eo je pravi “koncovljanski narodni preporod“. Izgra eno je igralište na bari, mjesni dom. Selo je dobilo trgovinu. Pa drugu … pa

Antun Sklepi sa suprugom Marijom.

Jedan od onih koji radi vani pa kad se radilo igralište prvo je po dolasku iz Njema ke pogledao kako napreduju radovi na ure enju igrališta, a onda je išao pogledati djecu

tri gostionice. Ponosni Koncovljani selo su nazivali - Koncovgrad.

Ali grad se danas ipak izgubio.

Nogomet! Darac krpaj! Daj fitnes!

Svojevremeno, kada je nogometni klub osnovan, cijelo je selo živjelo za njega. Kad bi išli nekamo na gostovanje, u selu bi ostali samo nepokretni. Živjelo se s klubom i za njega. Znalo se da je svakom mladom dužnost da trenira za klub. Sve se ipak pro-

Elizabeta Mezga ro ena je Koncovljanka i dobro pamti kako se nekada teško živjelo u selu. Bilo je takše blato ka su dve krave nej mogle vle i i prazna kola

mijenilo. Kažu da svi sada gledaju samo sebe. Pak ni ne znaju tko im je predsjednik kluba. A oni valjda jedini u cijelom Me imurju imaju predsjednika doktora. I toj još kirurga. Kažu da doktoru nije lako. Mora lije iti klupske inancije, ali i igra e na terenima.

Radi on to zdušno jer i sam izgarao na terenu za svoj Koncov ak.

Sad su upravo završili izgradnju modernih svla ionica. Vele da je sve po svjetskim standardima.

I još ura eno kirurškom preciznoš u. Kako vele, da ne iznevje-

Dragutin Ko ila sa suprugom Julijanom. On je znan kao glazbenik (duo Lete a drvarnica i Lutaju e srce), vicmaher i zabavlja , “biškup za Martinje i Vincekovo“ , majstor drvosje a. - Ljudi se danas premalo smiju“, kaže on

Donji Koncov ak nalazi se u op ini Selnica i istoimenoj župi. Od Selnice je udaljen oko dva kilometra. Smještaj sela je neobi an. Selo je uz cestu Selnica - Sveti Martin na Muri, ali je od ceste odmaknuto i uvu eno izme u dva brijega. S isto ne strana je Balog, a sa zapadne Koncov ak ili, kako ga oni zovu, Kardinalov breg. Prema legendi, selo je dobilo ime po jednoj obitelji koja se tu prva naselila pa se u po etku nazivalo Koncovdol. Svojedobno je na svakom od tri ulaza u selo bila krasno ure ena kr ma. Iz pravca Zaveš aka i Gornjeg Koncov aka “Pajdaš“, na glavnom ulazu “Gemini”, a sa zapadne strane od pravca Kapelš aka bila je “Samsara“. Kažu, nekad bilo, sad se spominjalo, jer nema ni jedne. Od nekadašnje dvije trgovine danas je jedna. I ona radi samo pola dana. I što onda re i, vele oni. re svojega predsjednika. Možda bi ipak mogli zapjevati onu staru klupsku himnu: “Koncov ak je najbolji, Koncov ak je slavan, nitko u Evropi njemu nije ravan“.

Sve se manje uje. I to još nije sve.

Kako nema zabava, ni svadbi, u domu e biti rekreacija. Sport za sve. Sprave su ve kupljene. I sve je spremno da dvorana mjesnog doma u Koncov aku postane op insko vježbalište. Kako vele, ono u Plešivici bude na otvorenom.

A u Koncov aku u zatvorenom.

Koncovljani su ve izmislili i geslo: “Vježbaj malo, skidaj salo“.

I, kako vele, gosti iz drugih sela ne moraju se bojati do i. Motika više nema.

Neje bilo cve a kaj su jorgovani, ni be ara kaj su Koncovlani Makar je bilo siromaštvo, Koncovljani su uvijek bili za zabavu. Pravi be ari. Kažu da je

najve e veselje bilo kad su svadbe bile još po ku ama. Onda su i Koncovljani imali svoje be arske pjesme. Kažu da možda nije bilo dovoljno trave za sve krave, ali je vina uvijek bilo. A kad je nestalo, pila se jabu nica. I još nešto. Uvijek su pjevali. Nekada kod pila po ve erima. Ili kad bi se vra ali iz gorica. Danas je pjesma utihla.

Koncovljani samo uživaju gledaju i po tri auta u dvoru. Gušt im jedino kvare mirisi koji dopiru

Seoske posebnosti s Kardinalovog brijega. Ako su s roštilja, se podnese. Ali ako se špricaju gorice, nije baš ugodno.

Jer tamo, to no iznad sela, ima više vikendica nego ku a u selu.

I onda vikendaši nave er gledaju dolje Koncov ak, a u daljini Mursko Središ e i Lendavu. Koncovljane ne vide. Svi su po svojim ku ama. Poslije Zdravo Marije iz njihove krasne kapelice nema nigdje nikoga. Svaki gleda samo “svoju sliku“.

Službeno - šprehamo doj , bite!

Veliko veselje Koncovljana kada se klub 1990. plasirao u viši rang natjecanja. Ignac Pleh, predsjednik, Miroslav Oleti , An elko Novak, Josip Kelenc, Marijan Novak, Dražen Per i , Franjo Kraja i , T. Rašperger, Mladen Crn ec, Darko Leskovec, Branko Per i (tajnik). Ivo Sklepi ( lan uprave), Miro Sklepi , Mladen Žganec, Mladen Saka , Drago Debelec, Stanislav Babi , Zvonko Koraj, An elko Leskovec, Stanko Saka i Ivan Šardi

Vrijeme slave mladih nogometaša juniora kao prvaka Me imurja: I. Pleh, Damjan Vinko, Duško Koprivec, Željko Turk, Danijel Kodba, Doni ar, Kosednar, Robert Tivadar, Miro Sklepi , Zdenko Koprivec, Darko Sklepi (sadašnji predsjednik), Danijel Petkovi , Radovan Gori anec, Marko Pleh i Kristian Sklepi

Nekada su se Koncovljani više sretali po Doj landu nego u Koncov aku. Gotovo iz svake druge ku e netko je bio vani. Ili ak i više njih. No, sada ve polako po inju stizati i njema ke penzije.

A ona druga polovica pak je radila u Sloveniji. I kad su dobili “maršdimo vize“ trebali su se snalaziti. Pa su se oni brzo i snašli. Vele da im je snalažljivost uvijek bila odlika. Ako su tu htjeli preživjeti.

U nekada silnom blatu trebalo je preživjeti. Pa kad su dolazili “doljanci“ rijetko da tko nije prehitio kola. Kažu da još oni stari doljanci znaju o tome pri ati. Jedino bi se sada teško sporazumijevali kad bi došli u selo. Vele da se ovdje “špreha doj “. Ako ne cijeli tjedan, a ono subotom i nedjeljom. Kad su doma auslenderi. A i valuta je ve odavno euro. I ne trebaju ak ni mjenja nicu. No, sve je to promijenilo i Koncovljane. Oni bogati ne gledaju one koji imaju manje. Oni koji imaju manje ne gledaju one bogate. I tako vele da si ve i teško u selu na u prijatelja. Kako vele njihovi stari mudraci, izgleda da su Koncovljani ve u Evropi. Samo su na žalost nej odišli sij skupa. Ve nekak saki sam. A takši su negda nej bili.

Igralište je u središtu sela i nikad nije prazno. Tako tvrde Marko i Nikola Vukovi te Antonio Oleti Donji Koncov ak, nekada Doljnji Koncovš ak, u op ini je Selnica i istoimenoj župi. Na pola je puta izme u Selnice i Svetog Martina na Muri. Selo se prvi put spominje u popisu župa 1334. godine. U vrijeme Zrinskih selo je postojalo pod imenom Koncovdol. Prema povijesnim izvorima, selo je 1857. godine imalo 137 stanovnika., 1900. 197. Najviše stanovnika u povijesti selo je imalo 1953. godine kada ih je bilo 359. Godine 1991. bilo ih je 337, a prema zadnjem popisu bilo ih je 308.

Prema njihovim tvrdnjama, broj stanovnika više ne pada.

Ina e, prema podacima, više od 25 posto odraslog stanovništva bilo je stalno na radu u inozemstvu dok su ostali bili dnevni migranti. U selu imaju svu potrebnu infrastrukturu osim kanalizacije. Zbog svoga položaja selo je vrlo privla no, s okolnim brežuljcima, pa je primjetno i doseljavanje stanovništva. U selu imaju veliki mjesni dom koji e sada postati i op inskim vježbalištem udruge Sport za sve. U selu je i nekoliko pilova i lijepa kapelica. Koncovljani su ina e vrlo pobožni pa iz sela imaju ak tri sve enika. Koncov ak je sa svojim spomenikom palim borcima NOB-a i žrtvama fašisti kog terora bio nekada mjesto za proslavu Dana ustanka naroda gornjeg dijela Me imurja.

O ljudima …

Sadašnja ekipa NK Donji Koncov ak - stoje: Ivan Kova i (trener), Ivan Grof, Mario Šeruga, Andreas Vinkovi , Matija Brezni ar, Dominik Koraj, Boris Pleh, Damijan Flac, Kristijan Sklepi , Martin Vrhar, Mihael Flac i Darko dr. Sklepi ; u e: Bernard Koraj, Rajko Dragovi , Miroslav Horvat, Tomislav Gori anec, Tomica Hrženjak, Zdravko Saka , Valentin Cvetkovi i Mihael Sklepi

Dragica Per i predsjednica je Udruge Sport za sve, a njezin suprug Branko lan. - Pokušat emo aktivnijim radom pokrenuti život u selu. (S njima u društvu je ne akinja Viktorija Šardi.)

U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji je predsjednik Ivan Sklepi , dok su lanovi Jerko Flac, Ivan Grof (ml.), Mirko Mlinari , Miroslav Oleti , Darko dr. Sklepi i Zvonko Sklepi .

U selu djeluju samo dvije udruge, nogometni klub Donji Koncov ak i Udruga Sport za sve.

Predsjednik NK Donji Koncov ak je Darko dr. Skle-

Leonardo Novak s mla im bratom Mateom. Da su Koncovljani doista poligloti, svjedo i i podatak da je Leonardo na županijskom natjecanju u poznavanju engleskog jezika osvojio tre e mjesto pi , tajnik Ivan Grof i blagajnik Marko Vrhar. Klub ima igralište u samom središtu sela, a sada su uredili svla ionice koje odgovaraju svjetskim standardima. Klub je ina e osnovan 1984. godine.

Udruga Sport za sve djeluje tek etiri godine. Predsjednica je Dragica Per i , tajnica Nada Pleh te blagajnica Nada Horvati . Udruga okuplja šesnaest lanova. Prema njihovim rije ima, sada pristupaju novi lanovi i u tijeku je opremanje dvorane u mjesnom domu spravama za vježbanje.

Ina e je u selu djelovalo i dobrovoljno vatrogasno društvo koje je ugašeno prije 17 godina. Zanimljivo da još uvijek ima dvadesetak ispitanih vatrogasaca u selu. U Koncov aku živi i predsjednik Udruge umirovljenika op ine Selnica i potpredsjednik Županijske skupštine Valentin Ko ila te ravnatelj OŠ Selnica Branko Jalšovec.

Zanimljivosti Zanimljivost sela je spomenik palim borcima NOB-a i sam položaj sela u dolini, s brojnim vikendicama iznad sela.

20

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

- PRODAJA NEKRETNINA - stanovi: - Čakovec - Zagreb - Samobor - Novigrad - Umag - Otok Krk - poslovni prostori: - Čakovec -

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

najbolji izbor za svaki dom salon keramike TRGOPROM - salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme

keramičkih Velika Uskršnja akcija namještaja pločica i kupaonskog

Bana Josipa Jelačića 69, 40000 Čakovec t: 040 396 410 f: 040 396 430 e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 21

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 23

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 25

26

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OTVORENA PRVA me imurska sirana kozjeg sira

S AKOVE KOG sajma

Zadovoljni peradari i tužni ratari

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir - kukuruz - pšenica - repa - š lovi - puran - purica - kuni - zamorac - kotlet

Prošla srijeda na akove kom sajmu po mnogo emu je bila osrednja, a kod pe enjara i dosta slaba. Zadovoljstvo nisu krili peradari jer kupaca kokoši, puri a, ra i a i pa i a

Puran za blagdanski stol

1,40 kn/kg 0,80 kn/kg 1,00 kn/kg 20 kn/vre a 20 kn/kom 150 kn/kom 100 kn/kom 100 kn/kom 40 kn/kom 20 kn/porcija

nije nedostajalo. S druge strane, ratari su bili tužni jer su svoju pšenicu, kukuruz i krumpir prodati mogli samo ako su spustili cijenu.

Pe enjari kažu da recesija i inancijska kriza ine svoje, a legendarni Mitrica pjesmom izvan šatora dozivao je potroša e. (S. Mesari )

S AKOVE KOG placa

Sve za Uskrs Pred Uskrs, najve i katoli ki blagdan, prodava i na akove kom placu nude svoju najbolju robu. I k tome prigodnu, kao što su hren, jabuke, rotkvice, sir, vrhnje, te razno cvije e u posudicama, ali i rezano. Na “zelenom placu” sve je više lanaca (presadnica) koji odmah mogu na gredicu.

Hren za uskrsnu košaricu

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- hren - rotkvica - mrkva - poriluk - salata - mladi luk - jabuke - orasi - jaja - anci

30. ožujka 2010.

15 kn/kg 6 kn/pušlek 7 kn/kg 10 kn/kg 20 kn/kg 10 kn/pušlek 3 do 8 kn/kg 40 kn/kg 1,20 kn/kg 1 kn/kom

Izvrsni sirevi iz OPOR-a u Oporovcu - Unato recesiji i gospodarskoj krizi, obitelj Zadravec uložila je vlastita sredstva i kredit u novu siranu, pokazavši kako se voljom i željom može i i naprijed Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zadravec, u vlasništvu Stjepana i Jasminke Zadravec iz Oporovca, otvorilo je prvu me imursku siranu kozjeg sira.

U novoj i modernoj sirani OPOR, koja je ime dobila po utemeljitelju naselja Oporovec iz 1263. godine, dnevno se prera uje mlijeko iz vlastite proizvodnje iz kojeg nastaje visoko kvalitetni, gotovo vrhunski, kozji sir.

Proizvode se tri vrste kozjeg sira: mladi, dimljeni i polutvrdi sir, te sir u bu inom ulju. Obitelj Zadravec sir prodaje na svom imanju u Oporovcu 138, gdje se može kušati i mogu se dobiti informacije o kvaliteti, na inu proizvodnje i sljubljivanju s jelima. O koli inama ne govore, jer na prvom im je mjestu kvaliteta, a njihova ežnja je dosti i vrhunsku kvalitetu, za što preduvjete imaju u vlastitom stadu, koje pak

Vrlo je dobra ponuda salate, mrkve, oraha, jabuka, meda i mlijeka, te crnog ulja, doma eg octa i suhog vo a. Pred Cvjetnicu bila je odli na ponuda maslinovih gran ica te pisanica.

(S. Mesari )

Svježi sir priprema se za zriobu

šampion Hrvatske me u jar evima. Sve ovo što sam rekla govori da imamo zaokruženu cjelinu od livade, preko štale i sirane do stola, odnosno krajnjeg potroša a, zadovoljno i ponosno govore Stjepan, koji se brine o hrani i stadu, i Jasminka, koja je alfa i omega u mljekari i sirani. Uživaju podršku i pomo sina Stjepana, a i mala Ivana ve se vrzma po staji i mljekarnici. (Stjepan Mesari )

Sanske koze daju najbolje mlijeko hrane sjenom i žitaricama proizvedenima na nekoliko desetaka hektara vlastitog te zemljišta u zakupu.

Znanje, iskustvo i tehnologija Kozarstvom se obitelj Zadravec bave dvadesetak godina, a sirarstvom tek nekoliko godina.

- Ja sam završila poljoprivrednu školu u Križevcima, gdje sam stekla odre eno znanje, koje primjenjujem zajedno s odre enim iskustvom i novom tehnologijom. Kako me prosje nost ne zanima, nego samo visoka kvaliteta, puno vremena provodim na samousavršavanju, što rezultira sirevima koje su mnogi potroša i, ali i stru njaci, prepoznali.

Za proizvodnju sira koristimo samo najkvalitetnije mlijeko od vlastitih koza, sanske pasmine. Ranije smo mlijeko prodavali i za njegovu kvalitetu dobili smo niz odli ja. Isto tako naš rasplodni jarac Hans je 2005. godine bio

Sve doma e - Osim sira, mi proizvodimo brašno iz kojeg spremamo doma i kruh, a od brata kupujemo bu ino ulje, te tako imamo izvornu doma u hranu. Isto tako koljemo jari e te na svom ran u nudimo mladu jaretinu s roštilja. Svoje proizvode ne kanimo plasirati u trgovine, ne-

Vira, Zvjezdana i Sokol na radost Žarkovi evih DRŽIMUREC - Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Žarkovi u Držimurcu naš fotoreporter Zlatko Vrzan za ovo “novo doba” zabilježio je nesvakidašnji doga aj. Žarkovi eva krava ljubimica Branka otelila se i na svijet donijela troje teladi. Dvije “teli ke” i “bikera”, koji su dobili imena Vira, Zvjezdana i Sokol. Zanimljivo je da su Žarkovi evi bez pomo i veterinara s prijateljima sami okotili trojke, koje e zadržati na svom imanju, me u dvadesetak prekrasnih grla.

- Cijeli se život bavimo poljoprivredom i sto arstvom, ali nikada nismo imali dvojke ili trojke u štali, stoga smo izuzetno radosni, kažu Žarkovi evi, kojima je kod telenja pomogao prijatelj Josip Horvat. Drugi dan svejedno su pozvali veterinara Sinišu, koji je pohvalio dobro obavljen posao.

(S. Mesari )

Sir dozrijeva u suvremenoj zrionici

go ih nuditi doma ili na našem ran u. Imamu kvalitetu, imamo viziju i ne strahujemo od neuspjeha. Našu hranu želimo povezati s najboljim me imurskim vinima, kako bi ponuda bila ista me imurska, kaže obitelj Zadravec. (sm)

UPISIVANJE POLJOPRIVREDNIKA u ARKOD sustav

Me imurci u ARKOD krajem svibnja U novi sustav ARKOD u minulih mjesec dana upisalo se preko 20 tisu a hrvatskih poljoprivrednika. Najviše upisa je u Požeško - slavonskoj županiji, a slijede Karlova ka te Li ko - senjska županija. U Me imurskoj županiji upis još nije zapo eo, jer, prema rije ima mr. sc. Milorada Šubi a, ORTO fotosnimke nisu stavljene u digitalni oblik (zapis), pak stoga HZPSS u akovcu bez te logistike ne može zapo eti upis. Avionsko snimanje obavljeno je još u rujnu prošle godine. Me imurski e se poljoprivrednici u ARKOD, prema Šubi evim rije ima, mo i po eti upisivati sredinom ili krajem svibnja ove godine. Podsje amo, upis u ARKOD sustav potreban je zbog evidentiranja stvarno korištenoga poljoprivrednog zemljišta. (sm)

30. ožujka 2010.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 27

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Invazione (parazitarne) bolesti koza i ovaca Najve i broj parazitarnih boles , prvenstveno helmintoza (želu ano-crijevne i plu ne parazitoze uzrokovane sitnim crvi ima) pro e u kroni nom, subklini kom (skrivenom) obliku. Zbog toga sto ar naj eš e i nije svjestan šteta koje ove boles nanose sto arstvu. Opasnost od parazita o ituje se u indirektnim štetama (zaostajanje u rastu i razvoju, mršavljenje uz dobru ishranu, smanjenje proizvodnje mlijeka ili vune i dr.)

Borba pro v parazitarnih boles temelji se na primjeni preventivnih metoda, dakle na potpunom ili djelomi nom sprje avanju invazije živo nja parazi ma, odnosno sprje avanju nastajanja boles .

Od vanjskih parazita javljaju se uši i to naj eš e kod loše hranjenih, slabo marenih ili u toku zime i dobro uhranjenih živo nja. Simptomi su: svrbež, opadanje dlake (naj eš e na bazi repa, na le ima i unutarnjoj strani bedra).

Krpelji se susre u na podru ju glave, vrata, prsiju, a i na drugim dijelovima jela. Ako ih je više može se javi malokrvnost u živo nje. Krpelji prenose i zarazne boles kao brucelozu, piroplazmozu, Q-groznicu i dr. Tekuti su crvenkas , ovali parazi , koji no u ako se koze nalaze u blizini peradarnika, napadaju životinje sišu i im krv. Kao posljedica uboda javlja se svrbež, a na koži kraste.

Javljaju se tri vrste šuge. Sarkoptes šuga je naj eš a. Po inje od glave i širi

se na trup i ekstremitete u vidu svrbeža, odebljanja kože, pojave ljuski, krasta i opadanja dlake. Korioptes šuga javlja se najprije na vratu, za m na le ima, na korijenu repa i širi i na uglove usta, uški, nogu, pa ak i po cijelom jelu. Uz jak svrbež dolazi i do opadanja dlake i odebljanja kože. Živo nja ugine od iscrpljenos ili zbog sekundarnih infekcija.

Psoroptes šuga javlja se u po etku sa slabijim, a kasnije sa ja im svrbežom.

Napada uške. U ovce zahva a velike površine jela. Želu ano-crijevna strongilidozu uzrokuju unutarnji sitni, tanki, okrugli, crvi koji parazi raju u želucu i crijevu. Iz jaja parazita koja izlaze s izmetom razvijaju se larve. Larve unesene u organizam razvijaju se u odraslog parazita. Nakon oplodnje ženke nesu jaja, a ona dospijevaju s izmetom van i ciklus se zatvara.

Parazi sišu i krv iz s jenke crijeva izazivaju malokrvnost, op u slabost, smanjen ape t, suh izmet odnosno proljev i po štenost. U odraslih živo nja osim smanjenja produk vnos vanjskih znakova nema.

Metiljavost se javlja u akutnoj i kroni noj formi. Napada jetru i žu ne kanale. Bolest je vezana uz mo varna podru ja. Posrednici su me lju slatkovodni puži i. Bolest se o ituje u smanjenom apetitu, mršavosti, anemiji, žu ci, slabos , bljedo i sluznica, hladnim edemima na vratu i o nim kapcima (nakupljanje teku ine u tkivu), ro e-

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudol a Steinera 7, akovec, tele on 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

njem pomladak je slabiji, a ponekad se javlja i poba aj.

Trakavi avost se javlja u mladih živo nja. Do zaraze dolazi na pašnjacima unošenjem larvi trakavica preko grinja. Bolest se o ituje u mršavljenju, slabijem rastu, proljevu i za epu.

Strongilidozu plu a uzrokuju sitni, tanki i okrugli crvi i iz fam. Strongilida koji u dušniku i bronhijima uzrokuju kašalj, iscjedak iz nosa, otežano disanje, anemiju, upalu plu a i proljev. Osobito obolijevaju mlade živo nje u topla doba, kada se na vlažnom pašnjaku razviju iz jaja koja su u organizam dospjela sa izmetom larve.

Cenuroza se o ituje u gr evima, vrtoglavici, otupjelosti, kretanju u krugu, a kasnije u sljepo i bez ikakvih ozljeda na o ima. Bolest uzrokuju larve od pasje trakavice – Taenia mul ceps.

Do infekcije dolazi unošenjem jaja pasje trakavice hranom i vodom. Larve se krvnim optokom prenose do mozga, odnosno le ne moždine. Odrasla trakavica živi u crijevu psa, a njezina jaja izlaze putem fekalija i one iš uju pašnjak.

Ehinokokoza je kroni no oboljenje uzrokovano sa Eschinococcus polymorphus, larvalnim oblikom pasje trakavice Eschinococcus granulosus. Mjehuri ehinokokusa naj eš e se javljaju na jetri, plu ima ali i na drugim organima.

In cirane živo nje boluju godinama, a konstantno im se smanjuje proizvodna sposobnost. S izmetom se izlu uju

lanci i jaja parazita koja dospijevaju na pašnjak i u vodu. Nakon što živo nja hranom i vodom unese u svoj organizam jaja te trakavice iz jaja se u plu ima i jetri, ali i u drugim organima, razvijaju ciste. Živo nja slabije jede, ne preživa, mršavi, uz proljev javlja se otežano disanje, kašalj i povišena temperatura.

Kod cenuroze promijenjeni organi, tj. mozak ne daju se psu za jelo.

I Ehinococcusom invadirane organe treba tako er neškodljivo ukloni .

U našem kraju zbog intenzivnog uzgoja, poglavito koza te savjesnos i napretka u radu od strane sto ara, gore navedene boles su rije e. Rad sto ara uz pomo veterinara temelji se na preven vnom djelovanju, odnosno sprje avanju pojave parazitarnih boles .

Bioins tut d.o.o. akovec Veterinarska ambulanta Mursko Središ e Snježana Štorga, dr.vet.med.

DEŽURNI VETERINARI MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezin ekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Vrt u rano prolje e Mi sad proglašavamo prolje e. Ve dva mjeseca Vam pri amo neke laganice. Nikako da se do ekamo prave akcije, akcije s razlogom i opravdanjem. Volim dobre pri e. Sve pri e koje nas tjeraju na neko pozitivno djelovanje su dobre pri e. Ljudi vrtlarski … akcija!

Sad nas ništa ne može zaustaviti.

Nemojte se boljati, vi koji ne znate vitlati vrtlarskim oružjem. To nije ništa opasno i ništa što vi ne možete savladati.

Najprije pregledajte ukrasno grmlje i stabla (možete i vo ke, ne morate žmiriti) da ustanovite eventualne štete koje je napravila zima, koja jest bila ziimaaa, zimurina zimasta. Ošte ene grane odrežite i ako je rez ozbiljniji, premažite vo arskim voskom.

Ruže sad temeljito obrežite. ajevkama, floribundama i mini ružama, ovisno o vrsti, ostavimo po izbojku 3 do 8 pupova koji su po mogu nosti pri vrhu okrenuti prema van. Penja ice ne režemo sad, nego ljeti poslije prve cvatnje.

Ovo pravilo ne vrijedi ako nam je pergola zarasla kao u Trnoružici.

U tom slu aju kro enje i podmla ivanje izvedite sad.

U povrtnjaku, koji ste lijepo u jesen naštihali i pognojili, sad možete napraviti gredice. To vam se radi tako da se prvo razbiju eventualno zaostale ve e grude (u poljoprivrednom se žargonu to zove ‘zatvaranje zimske brazde’), pa se onda (napinju i špagu) grabljicama naprave plitke stazice

izme u gredica. Kona no usitnjavanje zemlje slijedi neposredno prije sjetve pojedine kulture, jer ako vam izme u pripreme i sjetve padne ja a kiša napravit e se pokorica i prije sjetve ete morati ponovno pripremati gredicu. Ni jedan se od ovih radova ne izvodi dok je zemlja previše vlažna, a niti kad je jako suha. Igra vam je to optimuma. Zemlja se mora rasipati kad je obra ujete i ne smije se lijepiti za oru e.

Pogledajte sad na kalendar pa onda van i opet na kalendar.

Ve se može saditi luk, ešnjak, rani krumpir i možete probati s prvom ‘turom’ graška i mrkve.

Grašak, mrkvu, rano zelje i ranu salatu vam je dobro sijati u nekoliko navrata u toku prolje a. Ako vam se posre i, veselje kod berbe najranijih plodova bit e ve e od eventualnog razo aranja ako prve sjetve propadnu zbog hladne zemlje. Dobro je, pogotovo u ranijim rokovima posijane gredice pokriti olijom. Zemlja se tako brže grije i sporije prosušuje a ne stvara se ni pokorica pa sjeme lakše ni e.

Sad je vrijeme i za proljetnu gnojidbu travnjaka. Ako ste jesensku propustili onda upotrijebite gnojivo uravnoteženog sastava (npr. NPK 15 15 15), a ako ste os or i kalij dali u jesen, sad možete uzeti neko gnojivo s ve im sadržajem dušika. Ako ne pognojite ne ete imati što kositi.

Zeleni i cvjetni pozdravi iz IVE!

28

Mozaik

RESTORAN KATARINA akovec

Blagdanski uskrsni sve ani stol Za uskrsne blagdane i na sam Uskrs mnogi ljudi ne e mo i blagovati u obiteljskom domu. Što zbog poslovnih obveza, što zbog studiranja ili školovanja u inozemstvu i daleko od svog doma, što zbog službe u nekoj od misija. Kao što ne e u krugu svoje obitelji biti naših doma ih ljudi, tako ne e blagdanski stol imati oni koji su stranci u našem gradu, županiji, državi.

Ima kod nas i onih koji nemaju tradicijske ni druge mogu nosti da u svojoj ku i ili stanu pripreme blagdanski uskrsni stol, a silno žele imati osje aj sve anosti trenutka i doga aja.

Za takve, ali i za sve one koji žele u ugodnom ambijentu uz visoku profesionalnost zaposlenika provesti najve i krš anski blagdan, u akovcu postoji mjesto gdje e biti ispunjena sva o ekivanja i želje.

To je restoran “Katarina” u ulici Matice hrvatske u kojem za ove gotovo svete dane prire uju izuzetno bogat i raznovrsni izbor jela i vrhunskih vina te drugih pi a i napitaka. Šef kuhinje Ivica ehok, vrhunski majstor kulinarstva, ali i osoba koja osjeti želje i misli naru itelja jela, za glavno jelo na uskrsnom blagdanskom stolu predlaže punjeni svinjski ile. On predlaže i vino uz ovo ali i druga jela, a konobari, sve majstor do majstora, to e postaviti na stol, koji e biti poput najljepšega uskrsnog iz daleke i bajkovite nam obiteljske idile.

Uskrs u “Katarini” jednom postat e Uskrs u “Katarini” više puta. Možda i tradicionalno i vje no. Restoran “Katarina” svima želi sretan i blagoslovljen Uskrs i uskrsne blagdane. (Stjepan Mesari , foto: Maja Novosel)

PUNJENI SVINJSKI FILE (ZA 4 OSOBE) SASTOJCI - svinjski ile, suhe šljive, paradajz, paprika, luk, ešnjak, sol, papar, ulje

POSTUPAK Svinjski ile zarežemo kroz sredinu po dužini i punimo sa šljivama. Natrljamo ga solju i paprikom i stavimo u nauljeni pleh.

File obložimo povr em, ešnjakom i lukom. Stavimo pe i u zagrijanu pe nicu na 190 stupnjeva i pe emo uz stalno podlijevanje

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

oko 45 minuta. Kada je ile pe en, izvadimo ga, a od soka pe enja i povr a napravimo umak. File narežemo na medaljone debljine izme u 2 i 3 centimetra te prelijemo umakom koji smo prethodno povezali brašnom i propasirali.

Uz medaljone serviramo prilog

TRADICIONALNI VUZMENSKI STOL predstavlja Stanislav Trstenjak, kuhar i etnolog iz Marofa

Vuzmenska korpica najljepši dio Uskrsa - Mnogima je to danas vjerojatno i smiješno ili udno, ali u vrijeme moje mladosti, a još više u vrijeme mladosti moje majke i bake, a isto tako i ve ine me imurskog puka, vuzmenska korpica bila je vrhunac i najljepši dio Uskrsa.

Kako to, pomislit e svatko da nam nije bila najvažnija crkva. Bila je najvažnija i bez

HLADNETINA SASTOJCI: svinjske nogice (pažli), svinjske kože, sol, lovorov list, ešnjak, luk i voda POSTUPAK: Svi sastojci stave se u hladnu vodu i polako se kuhaju cijeli dan na rubu štednjaka.

Nave er se juha procijedi, meso i kože natrgaju na željene komadi e i sve se stavi - nalije u posude.

Posuda s juhom stavi se na hladno mjesto, najbolje u starinski podrum, i preko no i se slegne, odnosno postane hladnetina. Prije jela hladnetina se posipa mljevenom paprikom, a može se preliti i s malo doma ega crnog tikvinog ulja. Uz hladnetinu se jede raženi kruh i luk.

po vlastitoj želji ili ukusu.

nje Uskrsa ne bi bilo, ali zbog siromaštva u prvi je plan izbila korpica u kojoj su bila sva naša o ekivanja i želje, pri a samo za ME IMURSKE NOVINE Stanislav Trstenjak iz Marofa pokraj Svetog Martina na Muri, ovjek koji je živa enciklopedija svih zbivanja i obi aja ne samo Me imurja, nego i ovog dijela Europe.

- U korpu koja je bila toliko velika da je u nju stalo hrane za dva dana za obitelj od deset ljudi stavilo se: šunka koja simbolizira tijelo Kristovo, hren koji je simbol Isusovoga gorkog života, kruh dobrotu Isusovu, kobasice predstavljaju avle kojima je pribijen na križ, rni kruh simbol izreke ‘tko tebe kamenom, ti njega kruhom’, bidra simbol slavljeni koga Jezušovog kruha, kuhana jaja znak novog života i malo soli koja štiti od pokvarenosti.

Samo su žene nosile korpice Na blagoslov su korpice nosile samo žene. Muški je smio nositi samo ako je bio udovac ili u ku i nije bilo ženske osobe.

Kad se korpicu spremilo nositi na posve enje, uzela se najljepša doma a krpa (capa) kojom se prekrilo jelo kako se ne bi vidjelo što se u korpici nalazi, jer bilo je bogatih ali i siromašnih korpica,

U korpicu se prvo stavlja bidra ali za Uskrs sve su bile jednako lijepe, barem izvana. Žene iz siromašnih obitelji gdje nije bilo šunke pa ak ni bidre korpu su “napunile” ne im drugim, samo da bi izvana izgledala puna. Kad je kod blagoslova trebalo korpu otkriti, te su žene samo otkrile onaj dio u kojem je bio kola i hren. Ponos je bio ispred svega. Nakon blagoslova korpa se skrivala na povišeno mjesto u ku i, naj eš e na ormar, kako gladna djeca ne bi obeš a-

stila korpu prije zajedni kog blagovanja.

- Nikada šunka, jaja, hren i kruh nisu tako primamljivo mirisali kao za Uskrs. Isto tako hladnetina je samo za Uskrs bila dobra, kaže Trstenjak, koji i predlaže recept za kuhanje hladnetine, ovoga jednostavnog ali toliko bajkovitog jela, koje se od pradavnina do dana današnjeg kuha i sprema u mnogim me imurskim domovima. (Stjepan Mesari )

USKRSNA ESTITKA monsinjora Josipa Mrzljaka, varaždinskog biskupa

Ne zaboravimo suputnika Dragi vjernici!

Na Pepelnicu zapo eli smo i ove godine put prema Uskrsu. Taj put vodi nas preko Cvjetnice, kada Isus sluša klicanje i pohvale svojih suvremenika. Vodi nas i preko Velikog etvrtka kada se sve anom ve erom oprašta od svojih najbližih i najdražih prijatelja kojima oporu no ostavlja i najve e blago, samoga sebe u sakramentu euharistije. Vodi nas i preko Velikog petka kada se doga a najve e nasilje u ljudskoj povijesti - kada ovjek ubija Boga. ini se da je tu kraj. No, nakon Velike subote, groba i smrti slijedi pobjeda Uskrsa, slijedi pobjeda Života.

To je put koji se zove Isus Krist, a krš anska vjera sastoji se u nasljedovanju toga puta. ovjek - krš a-

nin želi i i tim putem. Taj put nije lagan, o emu posebno razmišljamo u korizmenom vremenu kada nas Crkva poziva na intenzivniji krš anski život. Poziva nas na molitvu, post i djela ljubavi prema bližnjemu. Molitva se ne sastoji samo u tome da od Boga nešto tražimo, nego da Boga slavimo i da mu zahvaljujemo za sva dobro instva i za sve ono što je u inio za ovjeka. Post ili odricanje nisu samo obi ne vježbe u kojima želimo pokazati snagu svoje volje nego imamo pred o ima Bogo ovjeka Isusa Krista koji za nas trpi. On trpi u svakom ovjeku u nevolji i zato mu želimo pomo i. To su sasvim konkretna djela ljubavi koja proizlaze iz naše vjere. Put nije lagan, ali vodi sigurnom cilju, vodi

BOG MOJIH DETALJA

USKRS, proslava Božje ljubavi Isus u Jeruzalem ulazi na Cvjetnicu po zadnji i najvažniji put u svom životu. Bio je toga svjestan. Došao je na svijet ispuniti O evu volju, a O eva volja je da ljudi za koje je došao imaju život, život vje an, bez kraja.

Prelijepo! Bog je poslao svom Sina da ovjeka u ini sposobnim živjeti vje no. Željeti da s nekim živiš vje no nije drugo doli ljubav! Ljubiti zna i biti vje an. Isusov ulazak u grad Jeruzalem na Cvjetnicu bio je sve an da nikad ne zaboravimo ‘’kojom nas je ljubavlju ljubio’’, ljubavlju koju nam je ostavio kao zadatak, ‘’da i mi ljubimo jedni druge’’. Sve anost

je darovana svetost. U tom Svetom tjednu Isus e ustanoviti Euharistiju, sve eništvo i sakrament služenja. Euharistija i sve eništvo je ustvari ljubav. Toliko mu je bilo stalo do toga da e svojima re i: ‘’svom sam dušom eznuo’’ da to u inim, da vam dadem svoj život, da ga primate u Euharistiji. Dan uo i svojeg raspe a, uzeo je kruh, u svoje svete i asne ruke, blagoslovio Oca i dao ga je svojim u enicima, govore i: ‘’Uzmite i jedite od ovoga svi, ovo je Tijelo moje koje se za vas predaje. Ovo inite meni na spomen.’’ esto je Isus znao govoriti: Vado ad Patrem…idem k Ocu… idem prema Ljubavi! Te ve eri, za

prema životu. No, vodi nas i kroz ovaj zemaljski život, kroz konkretno vrijeme i konkretne društvene prilike i neprilike kroz koje prolazimo. I nije dosta samo jadikovati nad teško ama i misliti kako e to netko drugi riješiti.

Kada se i u ovo naše vrijeme pojavljuje i eskalira nasilje, pitamo se: koji je tome uzrok?! Kako možemo sprije iti ili iskorijeniti nasilje posebno me u mladima?! Na Veliki petak dogodilo se najve e nasilje, kada ovjek želi izbaciti Boga iz svog svijeta u kojemu samo on želi gospodariti. ovjek se želi nametnuti kao vrhovni gospodar svega. Želi biti vrhovni arbitar u prosu ivanju dobra i zla. To nije samo doga aj koji se u povijesti dogodio

nego je to neprestano doga anje, neprestana drama ovje anstva.

A mi želimo život i to ne bilo kakav. Želimo puninu života. Isus nam je pokazao put prema životu i sam njime prošao. To je kona ni cilj – punina života.

Uputimo se tim putem i ne zaboravimo suputnika koji želi s nama, želi nam pomo i. No, valja ga prepoznati. Prepoznajemo ga u njegovoj rije i, prepoznajemo ga u euharistiji i u drugim sakramentima, prepoznajemo ga u svakom ovjeku. To je Uskrsnuli i sada živi.

Neka i po vama živi u vašoj obitelji, u vašoj župi, u cijeloj našoj domovini i cijelom svijetu.

Neka vam je sretan i blagoslovljen Uskrs!

vrijeme proslave svoje Ljubavi, euharistije, na Veliki etvrtak, svojima e ostavit svoju oporuku: oprao im je noge! Još snažnije nego rije ima, Isus nam pokazuje što je srce Evan elja: to je ljubav! Na Veliki etvrtak slavimo Njegovu ljubav prema nama. inimo to s osobitim raspoloženjem i zahvalnoš u u srcu, sjedinjeni s Isusom u njegovu darivanju do kraja. To je istinska pretvorba i ona se treba nastaviti u našim životima: ‘’Ako dakle ja – Gospodin i U itelj – vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete noge. Primjer sam vam dao…” Euharistija, sve eništvo, služenje! Isus je htio ovim inom dati “proro ki” znak svoje ljubavi “do kraja”, pružiti u enicima klju razumijevanja svojeg života i smrti. U tom inu otkriva

se otajstvo utjelovljenja, njegove smrti i uskrsnu a, kao i smisao naše euharistije. Isus se stavlja nama na raspolaganje, u naše ruke, kao naša hrana, da bude s nama Bog, za nas i u nama. Isus nam otkriva Boga kao Onoga koji se stavlja u službu ovjeka; da shvatimo što to zna i da je Bog “Ljubav” i da je toliko ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinoro enca, da se svijet spasi po njemu. Otkrivamo u tome inu i dostojanstvo ovjeka. Po Božjoj Rije “sve postade”, po Rije i koja je život za nas. Otkrivamo da smo stvoreni i ljubljeni od njega, te da možemo sebe u punini ostvariti samo u služenju drugima, u prihva anju drugoga. Ljubav je temeljna pretvorba na kojoj po iva sve ostalo. Draga bra o i sestre, to je pretvorba koja je potrebna

Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 30. ožujka Viktor, Vlatko, Kvirin srijeda, 31. ožujka Benjamin, Ljubomir etvrtak, 1. travnja Hugo, Teodora, Dora petak, 2. travnja VELIKI PETAK (post i nemrs) Piše: vl . Antun Štefan svima nama u ovom trenutku NAŠE POVIJESTI, Domovinske i svjetske, jer je ljubav ona koja jedina može promijeniti svijet, naš svijet. Sadržaj je to i mojih želja svima: SRETAN VAM USKRS!

subota, 3. travnja Ivan iz Pene, Rikard nedjelja, 4. travnja USKRS - VAZAM, Izidor ponedjeljak, 5. travnja Vinko Ferer, Zeno

za velike i male

Sretan Uskrs • Sretan Uskrs

Razgovor s razlogom PRIPREDILA: KATARINA ŠKVORC, GIMNAZIJA AKOVEC

„Negda… Lejpo je bilo!“

Svaštice • Svaštice • Svaštice Da sam bila mala klinka Kak pucka istam mala zafrkantica bila sam prava.

Roke sam si na pe i spekla kiklice po celoj hiži vlekla.

Z hranom sam se šopala, pred stol metala i mo ku skrive ki dovala.

Kavu sam po sebi poljala, po štengaj se doli koturala.

Pesu sam kapute obla ila.

Z sestraj se svadila i z hižom gospodarila.

Još i den denes sam veliko dete, z glavom nikaj ne mislim i bedasto e spelavlem.

Zvrckasta, zaprav sam ja i si me štimaju bez obzira na se.

Antonija Zadravec, 7.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Breze u školskom drvoderu Evo me, sjedim i razmišljam o brezama u školskom drvoredu. Kako izgledaju i zašto su tako posebne.

Uvijek kad prolazim kraj njih osjetim aroliju. Osje am kako te krhke, nježne breze zovu moje ime. Privla e me svojim vitkim granama kao da su me za arale. Dolazim do njih, za u eno ih promatram i udim

se njihovim bijelosivim granama, kao i arobnoj boji kore. ujem cvrkut ptica s njihovih grana koje mi govore da legnem ispod njih. I zaista, nisam ni shvatila, a ve sam ležala ispod jedne breze.

Nježno me zagrlila poput majke.

Pti ice su zapjevala najljepšu uspavanku, a ja sam zaspala i utonula u dubok, aroban san.

Sad, kad vidim brezu, podsje a me na maj inu ljubav. Objasnite mi, molim vas, kako to da tako nemo no bi e pruža tako ljubavi!

Mura Horvat, 6.r OŠ DONJI KRALJEVEC Mentor: Milka Vidovi

Kao liš e jednog stabla Svjedoci smo mnogih sukoba me u ljudima. Današnji je svijet postao “ratište” gdje ljudi je stradao, ali bez vidljivog i ljudskog umu shvatljivost razloga. Zapravo je to krivnja nas – ljudi. U današnjem “mirnijem” svijetu mali broj ljudi zaokupljaju misli o ratnim strahotama. No, svijet je velik. Što je s ostalim dijelovima svijeta? Moja baka esto kaže: “Zla ne bi bilo da nema ovje4ka.” Postoji li na in da se ljudi poprave? Ima li nam spasa?

Gledaju i unatrag, svijet je bio pun me uljudskih sukoba, teško je razumjeti razloge. Ljudska zloba je uvijek postojala, a postoji, naža-

lost, i danas. Diljem Zemlje ljudska pohlepa šteti ljudskoj dobroti, ponekad odnosi i živote. Zašto onda uop e postojimo? Zar se moramo me usobno uništavati? Bog je stvorio ovjeka na svoju sliku. Dobrovoljno mu je darovao Zemlju da njome gospodari. Moramo shvatiti da je ovjek stvoren s idejom, a ne zato što je Bogu bilo dosadno. ovje anstvo postoji s razlogom.

Svatko od nas je na ovom svijetu da ispuni zadanu misiju. Misija svakog ovjeka je razli ita, ali je jedna zajedni ka: me usobna solidarnost.

Svi ljudi, liš e jednog velikog drveta, trebali bi živjeti kao jedno, najskladnije drvo u Svemiru. Tako da nijedna jesen, kakva god bila, ne e uspjeti prouzro iti opadanje liš a.

Svi smo mi udovi posebnog tijela.

Udovi bez tijela ne vrijede ništa kao ni tijelo bez udova. Nitko ne može sam funkcionirati. Danas golem utjecaj na ljude vrše nova tehnološka dostignu a. Najnovije ra unalo ne e s tobom plakati kad ti je teško, niti se s tobom veseliti kad pucaš od radosti. Nema ni ega što može zadovoljiti ovjekovu potrebu za zajedništvom. Kad bi ovjek odbacio sve materijalne stvari, naš svijet bio bi najljepše mjesto.

Iz toga proizlazi da je ovjek sam sebi najve i neprijatelj, ali i najve i prijatelj. Bog je stvorio ljude da kao prste jedne ruke vrsto vladaju. Ljudski rod je stvoren kao posebna rasa u kojoj bi svatko svakome trebao biti brat. Dovoljno je da se jedan od nas okrene oko sebe i pruži ruku prvome ovjeku kojemu je potrebna pomo . Da, to izgleda kao bezazleno djelo, ali ima neopisivo zna enje. To je tek jedan mali dio, po etak stvaranja. Zatim slijedi nastavak.

Lana David, 8.a OŠ SELNICA Mentor: Dubravka Lajtman-Jan i

Promatrala sam zvijezde s bakom

Elena Ivaci, 8.r

Matija Budiša, 8.r OŠ DRAŠKOVEC

Sjedila sam vani s bakom ispod zvijezdama ukrašenog neba.

Promatrale smo zvjezdanu igru lova a. Opazile smo kako se jedna zvjezdica izgubila i zaplakala. Moja

U pokušaju da saznam nešto više o odnosima Peklenice i Križovca, tj. o natjecanjima koja su se odvijala izme u ta dva sela nekada, posjetila sam dvije starije dame, Mariju Horvat, te Margaretu Škvorc.

Marija je odrasla u Peklenici, a Margareta je svoje djetinstvo provela u susjednom Križovcu. Nadala sam se da u saznati nešto više o tim „natjecanjima“ izme u Križovca i Peklenice, no nažalost nisam saznala mnogo o tome. „Dejte drogo! Da je to bilo.. Pa ko bi se toga zmislil?“.

Nekako sam i takvu reakciju o ekivala. Bilo je to zaista davno. Na moju sre u saznala sam puno drugih zanimljivih stvari koje su me potaknule na razmišljanje. Kakav je život u siromaštvu? Kako su to djeca doživljavala?

• Što znate o odnosima izme u „Pekleni ara i Križov ana?“ Marija: Ja sam svoje djetinstvo provela ovdje gdje i trenutno živim, u Peklenici.

Bilo je to davno.. Nažalost ne sje am se nikakvih natjecanja izme u Peklenice i Križovca.

Margareta: Ja dolazim iz onog drugog sela, tj. iz Križovca. Tamo sam provela svoju mladost, najljepše dane mog života! Nažalost, ni ja se ne sje am natjecanja izme u ta dva sela.

• Što mislite, gdje je bilo ljepše provesti djetinstvo, u

Križovcu ili Peklenici?

Margareta: Za Križovec me vežu mnoga sje anja. Kad se samo sjetim. Koliko je tu bilo lijepi igara, koliko veselja, no…

Bilo je veliko siromaštvo. Nismo imali televizore, telefone, vaše kompjutere! Znali smo cijeniti ono što imamo, a to za današnju djecu ne možemo baš re i!

Marija: U potpunosti se slažem. Tada nismo imali mnogo, ali smo uživali u tome što smo imali. Znali smo se zabavljati, pjevati, plesati! Kako li je samo lijepo bilo kad se sjetim!

• Kad vratite svoja sje anja unatrag, na što odmah pomislite?

Marija: Ja odmah pomislim na druženja s prijateljicama.

Hodanje na pašu… Na naše igre.

No.. Bila su teška vremena. Nažalost nismo mogli i i u školu u kakvu vi danas idete.

Margareta: Ja tako er odmah pomislim na one igrice na paši! Kako smo samo sretni bili.

No… Unato tome, vremena su bila teška. U tome se potpuno slažem.

• Vidim da vas mnoge uspomene vežu za igrice pa koje su to bile?

Margareta: Bez brige, nisu to igre kao vaše današnje.

Uglavnom smo se igrali skriva a. Osobito se sje am jedne igre. Nekome smo svezali o i, a mi ostali sakrili smo se u sobi.

Taj neko tražio bi nas s povezom na o ima. Bilo je tu mnogo smijeha!

Marija: Bilo je tu svašta!

Sad budem priznala da smo tu i tamo varali, ali i to je dio igre! Ja se sje am jedne igre u kojoj jedno dijete sjedi na stolcu. Netko ga potapša po le ima, a onda on mora otkriti tko je to bio. Lijepe uspomene…

Margareta: Na kraju emo se ipak ne eg sjetiti!

Bude ipak nešto iz nas! Još se sje am naših igara na pašama- bincekovanje, peckanje, pilkanje…

Marija: Bincekovanje je bila moja najdraža igra! To je kao današnji hokej na ledu!

Margareta: Jao, koje smo samo gluposti radili! Tikve smo pekli, pleli plota. Naravno ni tikve ni plot nije bio naš!

Htjela sam saznati kako je to nekada bilo za Vuzem. Kako su tr ale žene „s posve enja iz cirkve“. Zato jer se govorilo da koja prije stigne e biti te godina najbolja doma ica.

O tome nisu htjele govoriti.

Možda zato što nikada nisu bile prve. Nije važno, ipak sam nešto saznala o druga ijem na inu života nego danas pa je i to zanimljivo.

OSNOVNA ŠKOLA STRAHONINEC

Dobrodošlica prolje u U enici nižih razreda Osnovne škole Strahoninec velikim su pljeskom i raznim ak vnos ma izrazili dobrodošlicu prolje u. Godišnje doba, koje se nakon ove duge i hladne zime s nestrpljenjem iš ekivalo, izmamilo je djecu na školsko igralište, gdje je najprije izveden prigodan program koji su u enici osmislili sa svojim u iteljicama, a za m su se slikali proljetni motivi, plesalo se i veselilo. Vrijeme je tako er bilo naklonjeno te su u enici uživali u toplim zrakama sunca. Nakon ovakve dobrodošlice, vjerujemo da e se prolje e htjeti i dalje zadržati u ovom kraju. (mz, foto: D.Žerjav)

je baka jako osje ajna osoba koja voli pomagati i poklanjati, zato nije mogla trpjeti ni gledati malu uplakanu zvjezdicu. O i su joj zasjale od suza.

Baka i ja legle smo na spavanje, ali još uvijek smo pri ale što li radi ona naša zvjezdica. Ubrzo je baka zaspala. Imala je tople ruke kao da je sunce u njoj. Njezine ruke bile su arobne.

Uhvatila sam je za ruku i odletjele smo u daleku zemlju zvanu

Svemir ica. Tamo smo srele našu zvjezdicu. Još uvijek je plakala. Pozvale smo je da nam pokaže svoju zemlju da je bolje upoznamo.

Vodila nas je posvuda. Pokazala nam je najlu i lunapark u toj zemlji, a baka i jako smo se zabavljale.

Skakale smo po Jupiteru, Marsu i Veneri. Bili su to najlu i trampolini.

Kasnije, kad smo se dobro naskakale, otišle smo na sun ani sladoled preliven plavim oceanskim preljevom.

Nakon što smo se odli no pozabavile, zvjezdica je ipak uspjela prona i svoje prijatelje.

Oprostile smo se od nje, a ona je odbljeskala sa svojim prijateljicama zvjezdicama. Baka i ja smo se probudile u toplom krevetu u rano, sjajno jutro s predivnim blistavim sjajem sunca.

Rahela Levak, 6.b OŠ DR. IVANA NOVAKA MACINEC Mentor: Kristinka Vugrinec

30

Novi život se ra a

Zlatko (38) i Sandra (35) Krznari iz Šenkovca dobili su Luku, ro enog 23. ožujka u 11.25 sati. Imaju i Sebastiana (10), Mirjam (8) i Anu (5).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Željko (40) i Milica (35) Slavi ek iz Preloga dobili su Evu, ro enu 19. ožujka u 11.45 sati. Po seku je došao i David (10).

30. ožujka 2010.

Nikola (25) i Ivana (25) Golub iz Kotoribe dobili su Saru, ro enu 19. ožujka u 5.42 sati. Po seku je došla i Nicole (2).

Nagra eni naj ita i KOTORIBA - Od 2004. godine Knjižnica i itaonica Kotoriba nagra uje najvrjednije ita e.

Ravnateljica knjižnice Bernarda Habuš na taj na in želi u doba informatizacije probuditi interes kod lanova da što više dolaze u knjižnicu i itaju knjige. Kod osnovaca najviše knjiga protekle godine pro itala je Lena Marija Ludaš, srednjoškolac Danijel Švec iz Donje Dubrave nagra en je u toj kategoriji, od zaposlenih lanova najviše je pro itala Valentina Fundak, Dragica Rep je nagra ena u

Danijel (25) i Stjepana (25) Patafta iz Strahoninca dobili su Dominika, ro enog 8. ožujka u 9.02 sati. Po bracu je došao i Leonardo (3,5).

Saša (30) i Željka (25) Varga iz Ivanovca dobili su k er Doris, ro enu 16. ožujka u 15.10 sati.

kategoriji nezaposlenih, dok je kod umirovljenika najviše knjiga pro itala Ivanka Budiša. Najvrjedniji ita i nagra eni su djelima književnika i moreplovca Jože Horvata. Tom prigodom predstavljena su njegova djela i kutak koji je njemu u ast ure en u knjižnici.

Joža je ro en u Kotoribi i nedavno je proslavio svoj 95. ro endan, a isje ke iz njegovih knjiga itao je Denis Radmani . Ispred op ine Kotoriba nagra enima je estitao Željko Šebeštjan, predsjednik Op inskog vije a. (af)

Robert (37) i Danijela (34) Trstenjak iz Peklenice dobili su Martu, ro enu 19. ožujka u 4.10 sati. Imaju i sina po imenu Antonio (12).

Po zasluženu nagradu došli su Danijel Švec i Lena Marija Ludaš

Ivan Gori anec fotografijom oduševio Europu Vrsni grafi ar i dizajner Ivan Gori anec iz Murskog Središ a vrlo je dobar fotograf.

Hrvatska to još nije prepoznala ili priznala, ali zato je to u inila Europa.

UEFA je fotografiji Ivana Gori anca, koja prikazuje dje aka na biciklu kod nogometnog igrališta u Dunjkovec - Pretetincu, dodijelila tre e mjesto i nagradu me u sportskim fotografijama iz 58 država.

(S. Mesari , više na str. 3 priloga Media)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

VARAŽDIN dobiva prvi svjetski festival animiranog filma djece i mladeži

Pristiglo 227 filmova iz 26 zemalja dina Ivan ehok kratko je nazna io da e Grad pomo i festivalu i da je ve inancijski pomogao, te da e ga podržati. No, važnije su njegove rije i: - Nadamo se da e cijeli projekt uspjeti. Naime, on je kao gradona elnik svjestan da je mogu i neuspjeh, no, preuzima rizik na sebe i svoje suradnike, a sve u cilju da se ostvari novi projekt.

O ekuje se stotinjak djece i mladeži iz raznih zemalja, a kako bi se smanjili troškovi djeca e biti smještena kod svojih vršnjaka u Varaždinu. O ekuje se i pomo I. OŠ Varaždin,

Ivan ehok, gradona elnik Varaždina: Nadamo se da e cijeli projekt uspjeti, bez odre enog rizika nema napretka U Varaždinu e od 9. do 11. travnja biti održan prvi internacionalni festival animiranog ilma djece i mladih Varaždin - VAFI. Rije je o inicijativi koja je nova za Grad Varaždin, a koja je nastala u krilu dje jega animiranog studija “Vanima”, kojoj je na elu Dragica Vitez. Pokrovitelj festivala je Grad Varaždin.

Na konferenciji za novinare prošli tjedan u Varaždinu predstavljen je cijeli projekt. Organizatori se nadaju uspjehu, tim više što su pristigla 227 ilma iz 26 zemalja, a odabrano ih je 80 u selekciji. Gradona elnik Varaž-

Neki novi - stari trendovi u slikarstvu

Povratak portreta Nakon pola stolje a likovni portret polako ponovno dolazi u modu, u drugoj polovici dvadesetog stolje a bio je stjeran u zakutke. Portret je svoju likovnu dominaciju imao u baroku, a nakon što je krajem devetnaestog stolje a došlo do a rmacije razli i h pravaca i tema u slikarstvu, on je izgubio dominantnu poziciju. Danas se ponovno polako vra a, barem postoji takav osje aj u Hrvatskoj jer imu nije obitelji sve više naru uju portrete.

Portret je ina e likovna forma prikaza neke osobe ili skupine u svim njenim psihološkim i fizi kim zna ajkama. Postoje reprezentativni i intimni portreti, dvostruki portre s dvije osobe i karikaturalni portre .

I u akovcu se bilježi odre eni povratak portreta. U Galeriji Sabol u akovcu portret se ve više godina može naru i .

Prema rije ima vlasnice Nade Sabol, galerija ima ugovor s akademskim slikarom Darkom Škodom, porijeklom po roditeljima iz Draškovca, koji živi i radi u Zagrebu i Zapreši u, te koji izra uje sve vrste portreta u ulju. Ve je izradio nekoliko sto na portreta pozna h osoba iz sporta i estrade, tako, na primjer, za Blanku Vlaši , sura uje i s Hrvatskim olimpijskim odborom, a portre rao je i nadbiskupa Bozani a.

Darko Škoda ro en je godine 1972. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Od 1995. do 1997. boravi u Nizozemskoj i Njema koj, gdje izlaže i studira slikarstvo. Na akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje se 1998.

Diplomirao je 2002. u slikarskoj klasi prof.

Zlatka Kauzlair a Ata a.

Zanimljivo je da radi i portrete mladenaca ili mladenke same, što poneke obitelji znaju naru iti kao svojevrsno iznena enje za mladenku, a radio je i portrete za glumce i TV serije, tako, na primjer, Ratkajeve.

Cijene portreta u ulju na platnu srednje veli ine zapravo su poslovna tajna, no, zna se da živu i akademski slikari svoje radove prodaju po cijenama od oko su u eura ili više. U svakom slu aju, dobri starinski portret može se, usprkos silnom napretku fototehnike i fotoaparata, naru i i u akovcu. (J. Šimunko)

gdje je nekad postojala animatorska sekcija i kinoklub Radost, te Prve gimnazije u Varaždinu.

Biti e prikazani i ilmovi iz arhive Svjetskog festivala animiranog ilma u Zagrebu, rekla je Margit Buba Antauer, dugogodišnja prva dama festivala u Zagrebu, ina e iz Varaždina. Tu je rije o ilmovima koje su nekad radila djeca na I. OŠ u Varaždinu prije etrdeset i pet godina, a koji su dijelom ostali sa uvani.

Osmišljen je bogat program festivala koji e trajati tri dana u kinu “Gaj” i pala i “Herzer”. Partner pro-

KOMENTAR

Zašto smo postali selendra? akovec koji se 80-ih di io “avangardnim” stvaralaštvom djece i mladih, rock doga anjima, “životom grada” i dalje iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu gubi “bitku” s Varaždinom.

Varaždin je u posljednjih desetak godina dobio Špancirfest s multikulturalnim i multimedijskim pristupom koji je postao prepoznatljiv ne samo u Hrvatskoj ve puno šire, dobio je rock doga aj par excellence kao što je Radar festival, uz mnoga druga nova i “stara” doga-

anja poput Baroknih ve eri koje su postale nezaobilazni dio hrvatskih kulturnih doga anja. Dobio je iznimno bogati no ni život (dvadesetak dobrih ka i a, klubova ...), zahvaljuju i prvenstveno tome što je postao grad mladih, studenata koji su stigli u Varaždin iz cijele Hrvatske.

O ito je sve bliže da preuzme i primat u onome što je akove ki “zaštitni znak” unatrag niz godina - Školi animiranog ilma.

Nema napretka bez novih ideja, novih ljudi “od akcije”, ambicioznih

jekta je Borivoj Dovnikovi Bordo, jedna od najboljih svjetskih animatora, uz predavanja Gunille Gransbo i Erlinga Ericssona iz Švedske. O programu je govorila Sandra Malenica, zbog boljeg prijema ilmovi i projekcije razdijeljeni su na one za manju djecu (mini) i na nešto ve u djecu (midi).

Do sada su znatan interes festival pokazali Kinezi, Slovenci i drugi. Iz akovca je na festival u Varaždinu pristiglo pet ilmova. Pitanje zašto akovec ve nema svjetski festival animiranog ilma kad ima ŠAF, druga je tema.

(J. Šimunko)

projekata, a Varaždinci nas tu izgleda “šibaju” maksimalno, posebice kad je u pitanju novi pristup kulturi koji više nije kao da je vrijeme stalo, kao što je slu aj kod nas: “izložbe, “ ” i “ ilm”. U akovcu se izgleda kultura pretvorila “u inovništvo” i “sigurnu pla u”, s jednim te istim ljudima iz prošlih vremena, me u kojima su najglasniji, pa ak i oni koji odlu uju, što je kao dobro - penzioneri, dok ovi mla i koji bi trebali biti ljudi “od akcije” na tom podru ju ponašaju se, na žalost, “penzionerski”.

Stoga ne udi da akovec postaje sve više u kulturološkom smislu istinska selendra. (Dejan Zrna)

ŽUPANIJSKA smotra likovnog stvaralaštva u enika osnovnih škola Me imurske županije

Me imurski školarci pokazali maštovitost i inventivnost Dvanaesti put u akovcu u zgradi “Scheier” otvoren je LIK – izložba Županijskog natjecanja iz likovne kulture u enika osnovnih škola Me imurske županije. Ove godine tema za u enike razredne nastave bila je “Moj prijatelj i ja” u tehnici kolaža razli itih materijala, dok je za predmetnu nastavu tema bila rede inicija portreta neke poznate li nosti iz hrvatske povijesti, u tehnici kolaža, s time da se okolina portreta bojila temperom u ritmu alternacije dviju boja.

Zada a ovoga likovnog natjecanja je kroz likovni rad u enika razvijati sposobnosti samostalnog, kreativnog, likovnog razmišljanja i izražavanja u kombiniranoj likovnoj tehnici. Cilj je i razvijanje pozitivnog odnosa prema estetskim vrijednostima likovnoga rada te poticanje mehanizama kreativnoga razmišljanja i izražavanja.

Od ukupno prispjelih 739 radova, prosudbena komisija u sastavu Veljko Posavec, predsjednik, Marina Vugrinec i Viktorija Balog izabrala je njih 110 koji su se mogli razgledati u Scheierici, dok se 50 najboljih radova upu uje dalje državnoj prosudbenoj komisiji koja e

Pedeset najboljih u eni kih radova upu uje se državnoj prosudbenoj komisiji odabrati one za natjecanje na nacionalnoj razini. Ove godine me imurski su školarci pokazali zbilja veliku inventivnost i maštovitost.

Komisija je izabrala i najbolja tri mjesta (iako to ne mora zna iti da e ih odabrati i državna komisija). Tako su prvo mjesto zauzeli: Karla Posavec, 8. d iz OŠ Nedeliš e, i Brigita Novak, 4. b iz OŠ Pribislavec, drugo mjesto: Filip

Marciuš, 3. b iz OŠ Nedeliš e, i Helena Pintari , 8. razred iz OŠ Pribislavec. Na tre em su mjestu: Marko Kova i , 3. razred OŠ Gornji Mihaljevec, i Željka Žnidari , 8. razred iz OŠ Macinec.

Doma in ove godine bila je Osnovna škola Nedeliš e, tako je sve prisutne pozdravio ravnatelj Ivica Pai , prof., izložbu pak je otvorio Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e.

TRIBINA , 1. travnja, 20 sati

Premijera filma “Na putu” Na Tribini u Centru za kulturu akovec u 20 sati ovaj tjedan održat e se premijera ilma “Na putu”. Film “Na putu”, snimljen u bosansko – hrvatsko – njema ko – austrijskoj koprodukciji, pri a je o ljubavi mladoga bra nog para Lune i Amara. Nakon što Amar pro e kroz dramati nu promjenu u radikalnoj vjerskoj zajednici, Luna je rastrgana pitanjem je li ljubav zaista dovoljna da sa uva njihovu vezu na putu životne sre e.

Kroz pri u redateljica Jasmila Žbani pokušala je “iz ženskog ugla

istražiti prirodu i granice ljubavi; koliko je ljubav uvjetovana našim traumama, koliko je imuna na ideologiju, koliko sloboda uklju uje, jesu li u ljubavi mogu i autoriteti (Bog)?” Ina e, Jasmilin dugometražni prvijenac “Grbavica” bio je ovjen an mnogim nagradama, a me u ostalima i Zlatnim medvjedom Berlinskog ilmskog festivala 2006. godine.

Naslovne uloge u ilmu igraju hrvatski glumci Zrinka Cviteši i Leon Lu ev, koji je važnu ulogu igrao i u “Grbavici”, a ovaj gluma ki dvojac

kao ljubavni par javnosti je otprije poznat iz jednog od najgledanijih hrvatskih ilmova “Što je muškarac bez brkova”. U ilmu se pojavljuju i hrvatske glumice Nina Violi kao Lunina najbolja prijateljica i Marija Kohn u ulozi Lunine bake. Ostale uloge igraju: Ermin Bravo, Mirjana Karanovi , Luna Zimi Mijovi , Sebastian Cavazza, Jasna Žalica i Izudin Bajrovi .

Trajanje: 100 minuta. Film je na redovnom repertoaru do 6. travnja prema rasporedu “Iz dana u dan”.

30. ožujka 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKO PRIZNANJE Ivanu Gori ancu iz Murskog Središ a

Tre a sportska fotografija godine UEFA-e Ivan Gori anec iz Murskog Središ a, vlasnik i direktor Stvaraonice KRUG u akovcu, dobitnik je iznimno vrijednog priznanja.

Nagra ena fotografija

UEFA, Europska nogometna organizacija, dodijelila mu je 3. mjesto u natjecanju za najbolju sportsku fotogra iju u 2009. godini. Fotogra ija koja je proglašena tre om me u fotogra ijama iz 58 država nastala je na igralištu NK Me imurca u Dunjkovec - Pretetincu. Priznanje je Gori ancu u ponedjeljak u prostorijama Nogometnog saveza Me imurja uru io Vlatko Markovi , predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza.

Nagra enu fotogra iju Gori anec je snimio na igralištu NK Me imurec Dunjkovec - Pretetinec.

- Pred jedno zna ajno natjecanje prijatelj Franjo Cimerman puno mi je govorio o klubu i zna aju natjecanja. Previše ne pratim sport-

ska zbivanja, ali me zaintrigiralo s koliko je žara Cimerman o svemu tome govorio, pa sam otišao vidjeti gdje e to biti. Onako promatraju i igralište, koje mi je više sli ilo na nekošenu livadu, primijetio sam dje aka kako biciklom dolazi na igralište. Lopta na ‘paktregeru’ i pravac prema golu. Snimio sam taj trenutak, a kasnije sam fotogra iju dao Cimermanu i ona je osvanula na Monogra iji NK Me imurca. Cimerman ju je kasnije proslijedio dalje, svoje je odigrao i Dragutin Kataleni , lan Hrvatskoga nogometnog saveza, i priznanje je stiglo, zadovoljan je Gori anec, posebno što u potpisu priznanja stoji ime i prezime Michaela Platinija, predsjednika UEFA-e. (S. Mesari )

Gori anec s priznanjem

U CRKVI Sv. Antuna Padovanskog otvorena izložba fotografija Josipa Horvata Majzeka

“Cirkve Me imurja ” - fotografije kao ulja na platnu U crkvi Sv. Antuna Padovanskog u akovcu u 19 sati otvorena je izložba fotogra ija “Cirkve Me imurja” autora Josipa Horvata Majzeka. Ovo je 21. samostalna izložba ovog autora, a ona donosi fotogra ije me imurskih crkvi, njih ak trideset.

Ideja za izložbu nastala je nekih mjesec dana prije nego se srušila crkva u Lopatincu, autor je kazao: - Fotogra irao sam crkvu prije urušavanja i onda sam došao na ideju da fotogra iram sve me imurske crkve. Nakon toga sam razgovarao s fra Antunom Jesenovi em, župnikom

crkve Sv. Antuna Padovanskog, on je vidio materijale i složio se da bismo trebali nekako predstaviti te fotogra ije. I polako, korak po korak, ja sam to sve okupio na jednom mjestu, na moj speci i an na in, pa je tako došlo i do realizacije izložbe te se sada Me imurci mogu upoznati sa svim crkvama u Me imurju.

Majzekove izložbe fotogra ija ve smo imali prilike vidjeti, no, ova je druga ija. - ovjek mora biti kreativan i imati ideju. Ne možeš uvijek jedno te isto, moraš stalno pronalaziti pri e, a u Me imurju pri a

Izložba je izazvala velik interes

ima ne milijun nego milijardu.

Samo je stvar pristupa, volje i vremena. Ve duže vremena promoviram Me imurje i sada sam se odlu io za ovu pri u.

Smatram da su to naši najstariji kulturni spomenici koji tamo stoje neki i više od 500 godina.

Svi oni odašilju poruku: ‘To je Me imurje’, ispri ao je pasionirani fotograf.

Izložba sadrži fotogra ije formata 68x48 cm i izra ene su posebnom tehnikom slikarskog ulja na platnu. Majzek dodaje: - To je jedna tehnika koja se kod nas jedno duže vrijeme radi, me utim, nisam vidio da je to u tako velikom broju bilo negdje prezentirano. Ova tehnika ima svoje speci i nosti, veliku trajnost, slike su veoma otporne na vanjske utjecaje, a i

dobiva se jedan poseban efekt, kad je gledaš imaš osje aj trodimenzionalnosti objekta.

Ina e, ove fotogra ije dio su ve eg projekta, naime, sredinom lipnja trebala bi iza i i knjiga koja e sadržavati fotogra ije crkava i drugih sakralnih objekata u župi, uz tekst s naglaskom na posebno vrijedne pojedinosti sakralnog objekta i same župe.

Uvodni tekst za knjigu piše msgr. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, povijesni dio katoli anstva u Me imurju piše prof. dr. sc. Juraj Kolari , a o pojedinoj župi i njenim vrijednostima pisat e sami župnici.

Izložba u crkvi Sv. Antuna Padovanskog ostaje otvorena do 11. travnja. (mn)

Prva samostalna izložba slika Marije Bašnec iz Svetog Jurja u Trnju, sastav Biseri.

Od dvadesetak radova na prvoj izložbi, najviše je mrtvih priroda, veduta i pejzaža, no, pojavljuju se i teme plošnih geometrijskih apstrakcija. Rije je o traženju vrste likovnosti koja e joj biti dom i samo njezin prepoznatljiv stil.

Slika gotovo osnovnim bojama i jakim potezima kista. Vedute i pejzaži snažni su likovni zapisi, ak pomalo i grubi, koji govore o emocijama autorice i sje anjima na prošla vremena. No, njezine mrtve prirode i pasteli nisu samo traganje za lijepim i potraga za svjetloš u, elementi mrtve priro-

Stru ni skup o antologijskim hrvatskim pjesmama Matica hrvatska, ogranak akovec, Županijsko stru no vije e u itelja hrvatskoga jezika osnovnih škola Me imurske županije i Županijsko stru no vije e profesora hrvatskoga jezika srednjih škola Me imurske županije zajedni ki su organizirali stru ni skup.

Gost predava dr. Vinko Breši , književni povjesni ar i redoviti profesor na Katedri za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu, ovom je prilikom ponudio svoju interpretaciju dviju antologijskih pjesama: “Horvatska domovina” Antuna Mihanovi a i “Isus ita novine ” Nikole Šopa. Što se “Horvatske domovine” ti e, poticaj Breši u bio je kako je taj tekst Mihanovi eve romanti ke pjesme poslužio za tekst državne himne i kako je u me uvremenu taj predložak doživio modi ikacije tijekom svih ovih godina.

Najvažnija modi ikacija, kazao je Breši , odnosi se na motiv mora, odnosno zbog ega mora nema u njegovoj “Horvatskoj domovini” i kako je na kraju ono dospjelo u tu pjesmu. To je zasluga pjesnika Milivoja Slavi eka koji mijenja jedan stih, tako da je i more uto eno u “Horvatsku domovinu”.

U “Isus ita novine” Breši je upozorio na obilježja doti ne pjesme, odnosno na sukob krš anske i medijske slike svijeta. U pjesmi se sukobljava idealna slika svijeta prema krš anskom nauku s jedne strane i s druge strane novine koje pokazuju da svijet prema Božjem nauku baš i nije takav. To je ujedno jedna od prvih pjesama u hrvatskom pjesništvu koja problematizira medijsku ulogu u tuma enju svijeta Predavanje kojem su se odazvali u itelji, profesori hrvatskog jezika i štovatelji pisane hrvatske rije i održano je u dvorani Matice hrvatske u akovcu.

Fra Antun Jesenovi , msgr. Josip Mrzljak i autor izložbe Josip Horvat

PRELOG

U resotranu “Riblji” u Prelogu otvorena je u petak prva samostalna izložba slika Marije Bašnec iz Gori ana, lanice LUDM-a Prelog te predsjednice Likovne udruge “Slika” iz Gori ana.

Mnogo uspjeha u radu zaželio je autorici predsjednik LUDM-a Franjo Ružman Brko te tajnik udruge “Slika” Mladen Špoljari , a kroz program otvorenja vodila je pjesnikinja Anka Balent. O radu autorice govorio je novinar Josip Šimunko, dok je izložbu u ime Grada Preloga i TZ-a grada Preloga otvorio Miroslav Hrži . Nastupio je i tamburaški sastav obitelji Kramar

MATICA HRVATSKA, ogranak akovec, organizirala

de tek su dio gradnje njezinih slika, tek motivi podobni za zahvate.

Gotovo sveprisutni geometrizmi koji ravnim ili vijugavim crtama odvajaju likovne teme, nazna uju i detalje mrtve prirode iz šireg, druga ijeg plana, koji više nije realisti ki, remodeliraju slike u pomalo nadrealisti ne projekte.

Nema sumnje da e emotivni i impulzivni na ini slikanja biti ona nadogradnja koja e odre ivati smjer i njezin likovni stil u budu nosti. No, ve se sad može vidjeti da je rije o autorici koja ima što re i likovnoj publici.

(J. Šimunko)

Marija Bašnec s najizazovnijim radom

Predava dr. Vinko Breši s predsjednikom akove ke Matice hrvatske dr. sc. Stjepanom Hranjecom

INFORMATI KA radionica za mlade, od 6. do 9. travnja

Ra unalna animacija Autonomni centar – ACT (na adresi Dr. Ivana Novaka 38, 1. kat, akovec) u vrijeme uskrsnih školskih praznika, od 6. do 9. travnja, organizira radionicu “Ra unalna animacija”.

Pozivamo sve osnovnoškolce i srednjoškolce na radionicu na kojoj e mo i nau iti kreirati 2D i 3D ra unalne animacije pod vodstvom iskusnog animatora. Na trodnevnoj radionici sudionici e nau iti sve o

osnovama animacije, tajmingu, kadrovima i kadriranju, scenariju, 2D ra unalnoj animaciji i lash animaciji, te 3D animaciji kreiranoj pomo u ra unalnog softvera Blender.

Voditelj radionice je Milivoj Kuhar, koji je prva iskustva o ilmu i fotogra iji stjecao kao dugogodišnji lan akove kog ŠAF-a. Radionica je besplatna, a broj sudionika je ograni en. Prijave se primaju na e-mail edukacija@actnow.hr

PLESNI centar Livi na Millenium cupu u Italiji

Cheerleadersice osvojile osam medalja Cheerleadersice Plesnog centra Livi ovog vikenda pos gle su najve i uspjeh u Italiji na Millenium cupu u konkurenciji 24 kluba iz 5 zemalja (Italija, Slovenija, Austrija, Finska i Hrvatska) i 500 natjecatelja.

U kategoriji seniorka zlato je osvojio Livi all girl sastav, srebro je pripalo group stunt Kisses, a bronca LIVI Stars. Odli ne su bile Saša Borko i Tena Stri ak osvojivši odli no 2. mjesto u pom pon duo plesu. U juniorskoj konkurenciji najve i uspjeh postigao je group stunt Wizards osvojivši prvo mjesto u konkurenciji 9 sastava, dok je juniorski mješovi sastav osvojio odli no 2.mjesto. Prvi put Hrvatska je imala predstavnika

u cheer individual kategoriji u kojoj je Josip Merlak bio drugi. Najmla i sastav Livi Zvjezdice u kategoriji kadeta osvojio je srebro i tako potvrdio svoju kvalitetu i talent na me unarodnom natjecanju.

Ovim rezulta ma Livi je najtrofejnija ekipa na natjecanju. Odli ni plasmani za vodstvo kluba nisu neo ekivani ve rezultat kon nuiranog i kvalitetnog rada. Posebne pohvale Siniši Stri aku, Diani Lesar i Saši Borko, te svim cheerleadersicama i roditeljima na podršci. U klubu su u jeku priprema za 5. Croa a open me unarodno natjecanje u cheerleadingu i pom pon plesu koje e se održa 25. travnja u akovcu.

4

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REDOVNA godišnja skupština KUU-a “Selja ka sloga” Nedeliš e

Sve što je proizašlo iz prošlogodišnjeg rada ostaje za pam enje - Godina 2009. poput 1949. godine u radu Sloge zaslužuje posebno mjesto. Sve što je proizašlo iz prošlogodišnjeg rada Slogaša ostaje za pam enje, re eno je na redovnoj godišnjoj skupštini Kulturno - umjetni ke udruge gSelja ka sloga h Nedeliš e, održanoj pretprošli vikend.

Godina je zapo ela nastupom na Me imurskom fašniku u akovcu, gdje su njihove haljine od luš ija proglašene najljepšom maskom fašnika. Isto takvo oduševljenje lanovi KUU-a gSelja ka sloga h izazvali su i na fašni koj povorci u Nedeliš u.

Ljepotu i originalnost ideje prepoznali su i u Turisti koj zajednici pa su na predstavljanjima Turisti ke zajednice akovca na raznim sajmovima bili obu eni upravo u ove obleke od luš ija. Nagrada za trud došla je na kraju godine kada je KUU gSelja ka sloga h dobio zeleni cvijet Turisti ke zajednice Me imurja za originalni suvenir.

KUU gSelja ka sloga h tako er se može pohvaliti brojnim nastupima i gostovanjima u prošloj 2009. godini. Kada je rije o dje joj folklornoj skupini, u 2009. godini zabilježeno je desetak nastupa, od kojih e onim najmla ima u najljepšem sje anju ostati nastupi u Splitu i Maloj Subotici, kojom prigodom su ugostili i male folkloraše iz Vrbanje kod kojih su bili gosti za vrijeme prošlih Vinkova kih jeseni.

Predstavom “Ženidba” osvojili posebne nagrade Za kazališnu družinu KUU-a gSelja ka sloga h 2009. godina tako er je bila od velikog zna aja. Kad mi je na proslavi sedamdesete godišnjice Sloge Dejan Buva iznio prijedlog da za naše društvo režira predstavu ‘Ženidba’, nisam ni slutila što nas eka. Ve su prva gosto-

vanja dala naslutiti da e predstava biti odli no prihva ena. Nastupom na Festivalu kazališnih amatera Me imurja oduševili smo žiri i proglašeni apsolutnim pobjednicima festivala izme u osamnaest predstava. Osvojili smo posebne nagrade za scenogra iju i kostimogra iju, za najbolju mušku sporednu ulogu, najbolju režiju i najbolju predstavu festivala. Na državnom festivalu u Kastvu, na kojem su sudjelovale najbolje predstave iz cijele Hrvatske, osvojili smo nagradu za najbolju sporednu ulogu te smo izabrani me u tri najbolje predstave u državi. S festivala u Slavonskom Brodu tako er se vra amo s nagradom za najbolju mušku sporednu ulogu.

Najljepši doga aj zasigurno se zbio kad smo u jednoj ve eri dva puta napunili terasu bivšeg NM kluba i oduševili mještane Nedeliš a te pobudili u njima skrivene sklonosti prema kazalištu, istakla je Jasna Hajdinjak, predsjednica KUU-a gSelja ka sloga h Nedeliš e.

Nakon predsmotri u Donjem Kraljevcu i Murskom Središ u te Dje je popevke u Svetom Martinu na Muri, po etkom lipnja prošle godine održane su jubilarne 25.

Me imurske popevke. Povodom tog jubileja Selja ka sloga je izdala prvi od pet CD- a s najljepšim popevkama izvedenim na Me imurskim popevkama.

U suradnji s TZ-om op ine Nedeliš e šesti put KUU gSelja ka sloga h bio je doma in Folklornih susreta, na kojima su se pjesmom i plesovima svojeg kraja predstavili Ogranak Selja ke sloge Lupoglav, KUD Vivodina i KUD Bezdan iz Pirovca.

U ovoj godini KUU gSelja ka sloga h Nedeliš e nastavlja u istom smjeru, a mi im želimo da ostvare jednake uspjehe kao i u prošloj godini.

Susretu su se pridružili i pjeva i Kulturno - umjetni kog društva Žiškovec

Sudjelovao je i pjeva ki zbor umirovljenika iz Preloga

ODRŽAN šesti susret pjeva kih zborova umirovljenika Me imurske županije

“Tre a životna dob“ pjevala i družila se U akovcu je održan šesti susret pjeva kih zborova i vokalnih sastava umirovljenika Me imurske županije u organizaciji Pjeva kog zbora umirovljenika akovec i uz suorganizaciju zajednice Hrvatskih kulturno - umjetni kih udruga Me imurske županije.

Susret je i ove godine imao me unarodni zna aj jer su sudjelovali i pjeva ki zborovi iz Slovenije. Uz goste iz Slovenije (Mešani pevski zbor, Delavsko prosvetno društvo Svoboda Maribor Pobrežje i Ženski pevski zbor DU Ljutomer) i doma ina nastupili su: lanovi ženske i muške vokalne skupine Kulturno - umjetni kog društva Žiškovec, zatim lanovi pjeva koga zbora umirovljenika iz Preloga, vokalna skupina Podružnice umirovljenika iz Strahoninca, mješoviti pjeva ki zbor umirovljenika Karlovac, vokalna skupina podružnice umirovljenika iz

Doma ini su bili zadovoljni ovogodišnjim susretom

Donje Dubrave, vokalna pjeva ka skupina “Palov anke“ i ženska pjeva ka skupina KUD-a Podturen.

Nakon službenog dijela programa raspjevana i vesela “tre a životna dob“ nastavila je prijateljsko druženje uz pjesmu i ples.

Palov anke su ove godine tako er nastupile na susretu zborova umirovljenika

TRE I Susret dramskih amatera re an 2010.

Na Me imurskom fašniku 2009. godine haljine od luš ija KUU-a “Selja ka sloga” proglašene su najljepšom maskom

GODIŠNJA SKUPŠTINA KUD-a Ma kovec

Tamburaška sekcija vratila živost Svoju redovitu godišnju skupštinu održao je KUD Ma kovec, na kojoj je njegov tajnik Ivan Ujlaki podnio izvješ e o radu za 2009. godinu.

Najzna ajnijim se poslom i uspjehom smatra formiranje tamburaške sekcije i organizacija i doma instvo 15. županijske smotre tamburaša.

KUD je imao niz nastupa u županiji, domovini i inozemstvu, od ega nastup u Švicarskoj spada u respektabilne. Osnivanje tamburaške sekcije, za što najve e zasluge pripadaju predsjedniku Vladimiru Jamboru te Saši Kova i u i Davoru Topleku, društvu je donijelo živost. Naime, KUD Ma -

kovec dvije je godine bio bez svojih tamburaša. Skupština je donijela i plan rada za 2010. godinu, a organizacija i doma instvo 16. županijskoj tamburaškoj smotri bit e središnji doga aj.

I ove godine bit e niz gostovanja i nastupa, u goste e se primiti više društava, a pokušat e se nabaviti oprema za sve sekcije te omasoviti društvo. Predsjednik Vladimir Jambor na kraju službenog dijela skupštine zahvalio je svima koji ne posustaju u radu društva i pozvao sve one koji mogu i žele da se uklju e u rad društva koje je do ne tako davno spadalo me u najbolje u županiji.

(S. Mesari , I. Grahovec)

Sudjelovalo pet udruga s podru ja Me imurske županije Udruga žena re an pretprošli je vikend tre i put bila doma in Susreta dramskih amatera, na kojem je sudjelovalo pet udruga s podru ja Me imurske županije.

Udruga žena Puš ine pred-

stavila se predstavom “Tri koverte”, dok je KUD Strahoninec oduševio sve prisutne predstavom “Snoboki”. KUD “Lipa” iz Gornjeg Mihaljevca predstavio se predstavom “Kod doktora”, a nakon njih

KUD Strahoninec oduševio je sve prisutne predstavom “Snoboki”

nastupile su žene iz Društva žena Gornji Kraljevec igrokazom “Krivi broj”.

Kao še er na kraju sve prisutne nasmijala je Udruga žena iz Gornjeg Hraš ana predstavom “Ribica i žabica”. Bila je to

još jedna prilika za uživanje u smijehu i zajedni kom druženju, a tako er i za razmjenu iskustava me u prijateljskim udrugama. Iz udruga se nadaju da e takvih prilika biti što više.

Društvo žena Gornji Kraljevec predstavilo se igrokazom “Krivi broj”

30. ožujka 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USUSRET KAM-u KAZALIŠNA DRUŽINA KUU-a “Selja ka sloga“ Nedeliš e

KAZALIŠNA DRUŽINA “Štolcer” akovec

Afera “Afera” je naziv predstave kojom e se prošlogodišnji pobjednici, Kazališna družina KUU-a “Selja ka sloga“ Nedeliš e, predstaviti na ovogodišnjem KAM-u.

Fadil Hadži napisao je pro u o izmišljenom gradu u unutrašnjosti Suhi dol. Gradona elnik je prevrtljivi politi ar, ali uz to i najve i zavodnik u gradu, pa ga u kuloarima zovu i Casanova iz Suhog Dola. Jedna od ostavljenih žena (njegova tajnica), povrije ena u svojoj taštini, priredit e mu na rastanku aferu oko koje e se zaplesti klupko raznih intriga i mnogo toga e iza i na vidjelo, što se do ju er skrivalo ispod službenog tepiha.

Režiju potpisuje Dejan Buva , a uloge ostvaruju: Ljudevit Boš ak,

Pismo z Galicije

Dubravko Žnidari , Dejan Buva , Ivana Fileš, Jasna Hajdinjak, Štefanija Oreški, Marijan Topolnjak – Andrija Bukvi , Miljenko Topolnjak, Danica Fileš, Nada Posavec, Marija Kukoli , Dragutin Srnec, Ladislav Lesar i Ivana Špicar.

Crtica o društvu: sa željom o uvanja narodnih obi aja te izvorne me imurske pjesme i plesa 1937. godine osnovana je Selja ka sloga Nedeliš e. Od 1971. godine KUU “Selja ka sloga” organizator je nadaleko

poznate Me imurske popevke.

Danas udruga broji osamdesetak lanova i djeluje u pet skupina: veliki i mali folklor, veliki i mali tamburaški sastav, te kazališna družina koja je prošle godine ponovno zapo ela s radom.

Sa željom o uvanja narodnih obi aja, te izvornih dokumenata i pisama iz prošlosti, došlo se do ideje postavljanja ovog komada na kazališne daske. Kazališna družina “Štolcer” sastavni je dio Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski” iz akovca, a svi okupljeni oko ovog projekta dugogodišnji su lanovi zbora koji se žele okušati i u kazališnoj izvedbi.

Ovo je prva predstava koju je ova družina pripremila za javno izvo enje, a odlu ili su se za “Pismo iz Galicije” autorice Kristine Štebih, u režiji Dejana

KUU “DRUŠTVO ŽENA” Gornji Kraljevec

Krivi broj

KUU “LIPA” Gornji Mihaljevec

Gospodsko dijete Predstavu Kalmana Mesari a “Gospodsko dijete” na KAM-u e igrati KUU “Lipa“ Gornji Mihaljevec. Evo o emu se radi u predstavi: esto puta nas neimaština i siromaštvo prisiljava da prionemo rješavanju životnog problema na nepromišljen i nepošten na in. Ponekad sudbina odigra svoju ulogu i prisiljava nas da skupimo krhotine vlastitih iluzija i razlu imo što je stvarno, a što ne. Na kraju se manje - više kockice u životu poslože i svatko dobiva prema svojoj zasluzi …

Režiju potpisuje Jasenka Novak, a u predstavi glume: Mladen Mikulan, Ivanka Golub, Lea Kova i , Dejan Fic, Danijel Košak,

Sonja uran, Franjo Halabarec, Jasenka Novak.

Osnovan prije pet godina, KUU “Lipa“ postaje sve brojnija i kvalitetnija sredina u kojoj se njeguje i uva kulturna baština kajkavštine u zborskoj pjesmi, dramskim tekstovima i poeziji. Udruga je uklju ena svojim nastupima u sva važnija doga anja u op ini, preko pjeva kog zbora, folklorne skupine, recitatora i dramske sekcije. Dramska sekcija izvela je u tom razdoblju nekoliko igrokaza u kojima su glumile uglavnom žene, i to vrlo uspješno i u muškim ulogama. S prošlogodišnjom predstavom “Kakva ljubav takva pla a” sudjelovali su na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Kastvu.

DRAMSKO - RECITATORSKA sekcija KUD-a “Žiškovec“

Zeleni, pun vitamina, mlodi Glumci Dramsko - recitatorske sekcije KUD-a “Žiškovec“ na ovogodišnjem KAM-u nastupaju predstavom “Zeleni, pun vitamina, mlodi” autorice Marine Nini i redateljice Jagode Srša. U ovoj pri i za godine ljubav ne pita. U susretu dvije susjede primje uju razliku u ponašanju svoje prijateljice, te otkriju da je za njen procvat odgovoran jedan mladi . Spletom okolnosti jedna od susjeda i sama iskusi udvaranje mla eg muškarca …

U predstavi glume: Viktorija Sršan, Marija Makovec, Nada Vu-

grinec, Ivan Kralji , Vlado Nini i Josip Srša.

Dramsko - recitatorska sekcija KUD-a “Žiškovec“ djeluje u sklopu KUD-a Žiškovec od 1997. godine. Broji dvadesetak lanova koji se amaterski bave dramskim stvaralaštvom. Sekcija je redoviti sudionik Festivala KAM-a u Prelogu, te Smotre me imurskih narodnih obi aja u Kotoribi. Sekcija uz nastupe na Smotrama bilježi i nekoliko nastupa u Žiškovcu, a rado se odazove i na pozive drugih društava. Unatrag dvije godine sekcija nastupa na REGI u Varaždinskoj županiji.

DRAMSKA DILETANTSKA DRUŽINA KUD-a “Kaštel“ Pribislavec

Romeo i Julija z Gornjeg Trnovca Ljubavnu pri u na poseban na in donosi Dramska diletantska družina KUD-a “Kaštel“ Pribislavec. Oni e izvesti “Romea i Juliju z Gornjeg Trnovca” autora Mladena Kerstnera, u režiji Vladimira Šari a i Damira Fodora.

Radnja ove komedije odvija se u kasnim sedamdesetim godinama 20. stolje a u Podravini.

Udovac Rok Gomaz, ija se k i udajom preselila u grad, ve inu svojih dana provodi po kr mama. Njegovi susjedi Kezeli pretvaraju se da im je stalo do njega, a zapravo žele udajom svoje k eri za njega prigrabiti njegovo imanje. Prilikom spremanja prosidbe i vjen anja dolazi do raznih komi nih situacija i naravno sretnog kraja.

Predstavu e glumiti: Vladimir Šari , Gordana Halabarec, Dragica Mihalkovi , Nenad Novak, Dino Halabarec, Aleksandra Oreški, Vladimir Tkal-

Buva a. Što se sadržaja ti e, on glasi ovako: Uskrs je, 1917.

Marika je još samo jedna u nizu žena koja iš ekuje pozitivne vijesti s daleke bojišnice Galicije. urek je samo još jedan u nizu muškaraca koji polazi u rat. Marikino pismo je stiglo, ali teško ga je otvoriti … Tko e oti i, tko e se vratiti i na kraju tko e ostati …

U predstavi glume: Kristina Štebih – Marika, Ivica Mikolaj – urek i Dejan Buva – Joži, lik koji bu možda došev. Pjevaju: Jasmina Jambrovi , Senka Bašek Šamec, Kristina Štebih.

KUU “Društvo žena“ Gornji Kraljevec na KAM-u e odglumiti predstavu “Krivi broj” autorice i redateljice Štefanije Jambroši .

Predstava je to o susretu dviju prijateljica koji zapo inje s ugodnim avrljanjem, da bi nakon dolaska njihovih susjeda zbog telefonskog poziva na krivi broj završio sa sva om izme u snahe i svekrve, a zatim i izme u dviju prijateljica.

U predstavi glume: Katarina Šimuni – Anika, Mira Mavrin – Barica, Mirjana Kuzma – sneha, Marija Varošanec – Mica, Ljiljana Jambroši – veterinarka.

KUU “Društvo žena“ Gornji Kraljevec osnovan je 1989. godine kao Aktiv žena. Od samog po etka u Udruzi djeluje više sekcija, a kao najstarija i najaktivnija je dramska sekcija. Sekcija broji petnaest aktivnih lanica, a u ovih dvadeset godina kako udruga djeluje uvježbano je više od 50 razli itih igrokaza, koji su bili više puta izvedeni. Osim na smotrama, tijekom godine nastupaju diljem Me imurja, a unatrag par godina nastupi su im se proširili i van Me imurja, od Koprivnice, Reke, Vrbovca, Gornjeg Jesenja, Cestica do Festivala pu kog teatra REGA u Varaždinskoj županiji.

KUD Strahoninec

Snoboki KUD Strahoninec pokušat e pobjedu izboriti predstavom “Snoboki” u režiji Tamare Zdolec. Ova predstava govori o obi aju koji ne zastarijeva, ali se s vremenom mijenja. Zato kad nekog ujete da su bili u snobokima uvijek je interesantno što slijedi. Zaneseni osje ajima prošlog vremena, odlu ili smo snoboke prikazati sa za inom humora. Pital se naš Štefek “de si bo našel puco?“ Dobro da je imao strica koji zna sve “zavija e“ pa mu je puco našel. A kak je Štefek prešel, poglednite si ...

U predstavi glume: Vladimir Posavec, Miroslav Mar ec, Dragan Zdolec, Valentina Šafari , Anita Jagec, Zlatko Jambrovi , Tamara Zdolec, Marija Kozjak i Sidonija Hadži .

Dramska skupina KUD-a Strahoninec djeluje ve desetak godina. Kroz to razdoblje odradili su 15-ak dramskih tekstova. Ljubav prema dramskom amaterizmu rezultirala je dugogodišnjim radom s istom postavom glumaca. Svu snagu i volju za radom i druženjem pokraj mnogih obaveza crpe iz svoje publike.

DJE JE gradsko kazalište akovec

Kako (pre)odgojiti roditelje

ec, Aleksandra Horvat, Antun Belec, Mirjana Nedeljko – Jula Kezel, Damir Fodor te Marko Belec, Simon Novak, Nikola Varši , Zlatko Okreša i Tomislav Borko kao mužikaši.

Dramska diletantska družina djeluje u sklopu KUD-a “Kaštel“ iz Pribislavca. Svoje korijenje vu e

još iz tridesetih godina 20. stolje a kada je djelovala sve do po etka rata, da bi se ponovno skupila osamdesetih godina te djelovala do devedesetih. U razdoblju Domovinskog rata održala je nekoliko cjelove ernjih predstava, od kojih su neke pohvaljene od strane državnih selektora. Naj-

ve i uspjeh postignut je 2003. godine predstavom “Proslava“ autora Stjepana Škvorca, u režiji Vladimira Šari a, i 2006. godine predstavom “Križni pot Jandraša Škvorca“ u režiji Damira Fodora.

Navedene predstave proglašene su najboljima na Festivalu KAM-a tih godina.

Irena Kolar Vudrag autorica je predstave “Kako (pre)odgojiti roditelje” u izvedbi Dje jega gradskog kazališta akovec, a ije se režije prihvatio Dejan Buva . Ovo je tipi na pri a iz današnje svakodnevnice. Prezauzeti roditelji, koji uz svoj posao ne mogu bez televizije, s druge strane djeca koja su željna roditeljske pažnje. Djeca odlu e tužiti sudu svoje roditelje, s nadom da e presuda biti takva da što više vremena provode s njima.

Presudnu ulogu u cijelom slu aju odigraju susjede koje veoma dobro poznaju obitelj Kundih. Tko e pobijediti …?

U predstavi glume Tamara Korunek, Dora Ramuš ak, Ema

Kova , Matko Buva , Nina Levak, Vanesa uka, Ela Jarni, Petra Palatinuš, Damira Kova i , Patrick Bedi , Ivan Milkovi , Dea Radek, Matea Varga, Nikol Brica, Sara Se an i Lana Ivaniševi .

Dje je gradsko kazalište akovec osnovano je 16. rujna 1997. godine i okuplja mlade glumce u dobi od 8 do 18 godina. Do sada je kroz kazalište prošlo oko 50-ak djece, dok trenutno ansambl ima 30 lanova. Na repertoaru kazališta isklju ivo su dje je predstave, jer ovdje djeca rade predstave za djecu. Kazalište je do sada gostovalo u mnogim gradovima Hrvatske, a bilježe nastupe u Poljskoj i Sloveniji.

6 br. 760

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Špela Perc - “Ljepota pokreta - tjelovježba za zdravo tijelo i smiren duh”

Knjigu Dr. Zorana Milivojevi a “Formule ljubavi” dobila je: Matilda Vlahek, akovec

KNJIGA TJEDNA: Jedno od najvažnijih djela hispanoameri ke književnosti

Julio Cortázar - “Školice”

Ime i prezime: Adresa:

ovjek je stvoren za kretanje. U žurbi svakodnevnice kretanje sve više odbacujemo, što prije ili poslije ugrožava naše zdravlje, i u mnogih ljudi pojavljuju se brojni problemi koji proizlaze iz života što ga provodimo sjede i.

U ovoj ete knjizi prona i cjelovite programe za samostalnu vježbu koja održava tijelo i opušta duh. Autorica, po pro esiji osobna trenerica, predstavlja etiri vrste vježbi kojima ete osnažiti tijelo i duh. Odaberite onu koja vama najviše odgovara - istegnite kralješnicu, razgibajte se i osje ajte se bolje! Špela Perc nudi vam itav set vježbi i prakti nih tehnika (pilates koji ja a vrsto u i pokretljivost miši a i kostura, joga, drevna filozofija sjedinjavanja tijela i duha, vježbe Pet Tibetanaca koje vas vode na pravi izvor mladosti, energije, te zdrava prehrana), koje e vam pomo i da bolje osluškujete svoje tijelo i osjetite koja vam hrana daje životnu snagu.

Odaberite onu koja vama najviše odgovara - istegnite kralješnicu, razgibajte se i osje ajte se bolje! Sve vježbe opisane su

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

precizno i detaljno te popra ene ilustracijama.

U svijetu omiljena vježba pilates ja a vrsto u i pokretljivost miši a i kostura, oblikuje stas i otklanja posljedice nezdravog i prisilnog držanja.

Joga, drevna filozofija sjedinjavanja tijela i duha, suvremenom ovjeku omogu ava prevladavanje stresa uz pomo tjelesne aktivnosti i vježbi disanja te ublažava mnogobrojne zdravstvene tegobe.

Pogureni nad ra unalom mnogo se puta poželite dobro protegnuti i razgibati. Jednostavnim Gyrokinesis vježbama, koje radite na stolcu, svojoj ete kralježnici priuštiti zdravo razgibavanje, a i dobro došlo opuštanje.

Zdravom prehranom zaokružujete aktivnu brigu za tijelo i duh.

“Školice” su opus magnum argentinskog književnika Julija Cortázara i jedno od najvažnijih djela hispanoameri ke književnosti. Rije je o romanu ija se temeljna ideja može iš itati ve i iz simbolike njenog naslova. Naime, kao i u istoimenoj dje joj igri, i u ovoj je knjizi rije o svojevrsnom simboli nom putovanju od zemlje do neba, ali ne u vertikalnom nego u horizontalnom smjeru. “Školice” se igraju na dva kontinenta: s one i s ove strane, u dva grada: Parizu i Buenos Airesu, u ijim se toposima, atmos erama i putanjama likova ogleda istinsko tkanje života. Glavni lik je Horacije Oliveira, a gdje ete ga upoznati, u Parizu ili u Buenos Airesu, ovisi o tome ho ete li odlu iti itati samo parne stranice, samo neparne, nasumce otvarati pa itati, ili ete pratiti upute na koju stranu da se prebacite …

Ideja preuzeta iz dje je igre svoj je odraz pronašla i u nadasve osebujnoj strukturi djela, koja se, prema piš evim rije ima, sastoji “od tri dijela, ali naro ito dva”. Prvi se od njih može itati linearno, nakon kojih, u drugom dijelu, slijedi niz poglavlja koja se trebaju, u skladu s preciznim uputama, itati nelinearnim slijedom, sve dok se ne do e do alterniranja dvaju poglavlja, što predstavlja

“igru kojom nas autor želi uvu i u beskraj”. Da stvar bude još složenija, ovim dvama dijelovima treba

O autoru Julio Cortázar, jedan od najvažnijih hispanoameri kih autora 20. stolje a, iji se roman “Školice” smatra prijelomnom knjigom u književnosti Latinske Amerike. Veliki utjecaj na njega imali su Poe, Kipling, H. G. Wells, te Borges s kojim je blizak u misticizmu, no, za razliku od njega koji koristi “uzvišen” jezik, Cotazar više koristi “uli ni”.

Prvo književno djelo koje objavljuje je zbirka pri a “Zvjerinjak”, a 1961. godine objavljuje svoj prvi roman “Nagrade”, u kojem se bavi likovima koji lutaju labirintima jednog broda, što je meta ori ni prikaz njihove potrage za smislom života i samospoznaje.

Važnija su mu djela: Zvjerinjak (Bestiario, 1951.), Tajno oružje (Las armas secretas, 1959.), Nagrade (Los premios, 1960.), Školica (Rayuela, 1963.), Progonitelj i druge pri e (El perseguidor y otros cuentos, 1967.), 62. model za sastavljanje (62 Modelo para Armar, 1968.), Poeme i meope (Pameos y meopas, 1971.), Manuelova knjiga (Libro de Manuel, 1973.).

pridodati i tre i, u kojem se nalazi još niz, kako ih Cortázar naziva, “izostavljivih poglavlja”.

Unutar takve strukture jasno je da ne može biti naracije u tradicionalnom smislu, što ne zna i da je uop e nema. Dapa e, ona svakako postoji, i to u više linija, pri emu se naracija naizgled gubi, tako da se tek na kraju itatelju po inju slagati kockice tog mozaika, unutar kojih prepoznaje ne jednu nego stotinu razli itih autorovih naracija, ali i stotinu i prva, koja je itateljeva.

Bogatstvo Školica otkriva se i u jeziku, u ludizmu govora, stilova i pripovjednih modusa, u prepletu eksperimentalnoga, poeti noga i realisti noga, u oponašanju džezerskih varijacija, humoru, ironiji ili sklonosti nadrealnome. Za Cortázara umjetnost mora biti i inovacija i spoznaja i igra. Prava igra podrazumijeva postojanje vrstih pravila i zanos u inu igranja; zna i i kombinatoriku i slobodu.

A “Školice” su upravo vrhunska književna igra koja ascinira svojom strukturom i lako om improviziranja, te istovremeno pruža silan užitak u samom igranju – itanju i sustvaranju zna enja.

Ovo je jedna od onih knjiga kakve se danas više ne pišu – rije je o djelu velikih ambicija i eksperimentalnog potencijala,

koje pruža užitak itanja, ali i dopiranja do suštinskih pitanja koja otvara velika književnost. Na taj na in “Školice” su u kona nici jedno od onih rijetkih dragulja književnosti dvadesetoga stolje a, koji možda ne e biti pristupa an najširem sloju itatelja, ali e ga štovati književni sladokusci. “Školice” su svojom kvalitetom ravne, primjerice, Joyceovom “Uliksu”, “ ovjeku bez osobina” Roberta Musila ili “Karnevala” Béle Hamvasa, dok im jedno od mogu ih izvorišta valja prona i u Hesseovoj “Igri staklenih perli”. Ve i ovo probrano društvo dovoljna je preporuka za itanje Cortázarovog remekdjela, izme u ostalog i zbog toga što je, usprkos svim mogu im poveznicama s drugim autorima, ovaj pisac svojim izrazom i dalje samosvojan i jedinstven.

ALBUM TJEDNA

Gordana Eva i - “Sneha” U Hrvatskoj nema novca za bavljenje glazbom. Pod tim ne mislim na onu vrstu glazbe zbog koje se penje na stolove i razbijaju boce jer se od takve glazbe može zaraditi i za više nego pristojan kruh. Problemi nastaju kad se kre ete baviti nekim drugim glazbenim ormama. Urbani glazbenici nisu toliko financijski unosni, a o world glazbenicima da i ne govorim. Ipak, bra ni par Eva i kao da je imun na financijske, medijske i ine probleme koje im glazbeno opredjeljenje donosi. Vole ono što rade i to je izgleda sasvim dosta.

Gordana Eva i ve je dulje vrijeme prisutna na sceni i nagra ivana zbog svog doprinosa prepoznavanju starih instrumenata u hrvatskom world izri aju. Stoga je nazivanje Snehe njenim debi albumom ipak samo ormalnost. Pod produkcijskom palicom muža Miroslava niz tradicionalnih i nekoliko autorskih pjesama obu eno je u specifi no ruho Gordane Eva i : cimbule i atipi an glas.

Stara tužna remekdjela poput ula jesam (koja dolazi u tri verzije) i Ja sem si lice oprala usmjeravanje su starine prema novom prihva anju.

Sli an e ekt postigao se i mandolinom u Raca pluje po Dravi, ime se dobio ameri ki zvuk te izvrsnim klarinetom u Trnovcu.

Teoretski prvi album Gordane Eva i pun je pogodak u svom va enju klasika iz prašine. U Hrvatskoj nepravedno zapostavljena narodna glazba u korist ne eg sli nog imena što s narodom nema veze dobiva još jednu izvrsnu odštetu. “Mali” hrvatski bra ni par opet je napravio nešto na svjetskoj razini. (Ivan Glazer za Soundguardian.com)

Popis pjesama 01. Podravina ravna; 02.

Raca pluje po Dravi; 03. Ja sem si lice oprala; 04. Sneha; 05. Shutter polka; 06. ula jesam (original.

Vers.); 07. Svatovski ardaš; 08.

Stari ardaš; 09. Trnovec; Bonus tracks: 10. ula jesam; 11. ula jesam (alt. Vers.); 12. Az a szep

INTERNET I RA UNALA

WEB PREPORUKA

HdTelevizija.com Zaštita beži ne mreže HdTelevizija.com novi je portal, predstavljen upravo u aktualno nam vrijeme prelaska s analognog emitiranja TV signala u digitalni. Ovdje, naravno, mislimo na DVB-T standard, to nije, digitalno zemaljsko emitiranje signala. Portal je osmišljen kao centralno mjesto vezano za HD televiziju.

No, ono što je portal postigao do sada je uistinu impresivno. Naime, portal posjeduje ogromnu bazu znanja u kojoj možete prona i sve što vas je ikada zanimalo, a vezano je uz digitalnu televiziju. Bilo da ne razumijete pojmove, ili smatrate da bi mogli nau iti više,

ovo je pravi portal za vas. Ako kupujete neki od novijih televizijskih prijemnika, i niste sigurni koji odabrati, tako er posjetite portal. Portal me u brojnim kategorijama ima i orum, te kategoriju recenzije. Radi se o pisanju recenzija tehni ke opreme vezane, kako za gledanje televizije, tako i za slušanje glazbe.

Tu je i popis svih filmova koji su izašli u HD standardu, kao i opisi blue ray ure aja.

Ako ste od onih koji barataju engleskim jezikom, portal preporu uje i neke od službenih web stranica vezanih za HD tehnologiju.

Internet i DSL mnogima je ušao u domove uz beži ne pristupne ure aje (AP - Access Point) koje pružatelji Internet usluga dostavljaju za lakše spajanje ra unala u ku i na Internet, bez potrebe da se postavljaju dodatne žice. To je, na prvi pogled, idealno rješenje jer s velikim brojem pri-

www.in inius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

jenosnih ra unala sve radi odmah isprva i sur anje Internetom može po eti ...

Na žalost, jedna stvar koja zabrinjava jest da pružatelji Internet usluga dostavljaju te ure aje bez podešene zaštite, što omogu ava svima unutar opsega ure aja da se spoje preko njega na Internet.

To osim samih uku ana uklju uje susjede, slu ajne prolaznike pred ku om, pa i zlonamjerne kradljivce ra unalnog identiteta.

Napredniji e korisnik bez puno muke preko nezašti enog beži nog pristupnog ure aja pristupati Internetu, ali i samim ra unalima unutar mreže.

Ukoliko primijetite pove ane ra une za Internet, bez da ste sa-

mi pove ali potrošnju sadržaja, ili udne stvari na vašem ra unalu (nestanak dokumenata, dodatne stvari koje niste do sad primje ivali na ra unalu), velika je vjerovatnost da ste bili napadnuti ulaskom nepozvanog gosta preko nezašti ene beži ne mreže.

Zaštititi se od ovakvih napada možete relativno lako - svi ovi beži ni ure aji imaju podršku za enkripciju veze te se ve inom one mogu na i pod sigurnosnim postavkama, a iste postavke upotrijebite i na ra unalu kojem omogu ujete pristup na beži nu mrežu. Naj eš e korištene vrste enkripcije jesu WPA2 i WEP, s time da svakako izaberete ovu prvu u slu aju da to svi ure aji unutar

mreže podržavaju. eš e mijenjanje pristupnih klju eva (barem jednom mjese no) te isklju ivanje ure aja kada ga ne koristite u dovoljnoj e vas mjeri zaštititi od nepozvanih korisnika. Oni manje spretni s tehnikom najbolje da potraže pomo stru nije osobe koja e vam vjerojatno i savjetovati optimalno rješenje ovisno o upotrebi ure aja i mreže.

Ukoliko uop e ne upotrjebljavate beži nu mrežu, najbolje da tu opciju isklju ite na ure aju - opasnost je tada uklonjena u potpunosti. (Darko Mareš, Infinius d.o.o.)

30. ožujka 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Na putu Režija: Jasmila Žbani Produkcija: Bosansko – hrvatska – njema ko – austrijska koprodukcija Uloge: Zrinka Cviteši , Leon Lu ev..

Kako izdresirati zmaja obiteljska avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski Režija: Dean DeBlois, Chris Sanders Glasovi: Mitja Smiljani , Robert Ugrina, Mia krajcar, Ozren Grabari .....

U našem kinu nije u 3 D tehnici !

Od studija koji nam je donio animirane hitove „Shrek“, „Madagaskar“ i „Kung Fu Panda“ dolazi najnoviji dragulj „Kako izdresirati zmaja“ – avanturisti ka komedija smještena u mitski svijet Vikinga i divljih zmajeva, temeljena na knjizi Cresside Cowell. Glavni lik pri e je Viking tinejdžer Štucko, koji živi na otoku Berku, gdje je borba sa zmajevi-

Film je pri a o ljubavi – ljubavi mladog bra nog para, Lune i Amara. Nakon što Amar pro e kroz dramati nu promjenu u radikalnoj vjerskoj zajednici, Luna je rastrgana pitanjem da li je ljubav zaista dovoljna da sa uva njihovu vezu na putu životne sre e. Kroz pri u,

ma svakodnevna pojava.

Mladi ev pametni i promišljeni smisao za humor ne sjeda baš najbolje njegovom plemenu i poglavici… koji je ujedno i njegov otac. Me utim, nakon što Štucko bude uklju en u trening zmajeva s ostalim tinejdžerima, on vidi svoju šansu za dokazivanjem....

Trajanje: 98 minuta.

Preporu amo starijima od 7 godina.

FROST/NIXON Redatelj Ron Howard donosi zanimljivu pri u.

U naredne tri godine nakon ‘Watergatea’, Nixon (Frank Langella) je izbivao iz politi kog i javnog života, a onda je na njegovu adresu stigao jedan jako intrigantan prijedlog.

Naime, voditelj televizijskog talk-showa David Frost (Michael Sheen), želi s njime dogovoriti seriju intervjua koji e se odvijati uživo pred o ima javnosti.

Frost smatra da e interes biti nevi en upravo zbog razloga što Nixon nikada nije priznao krivnju, ili se ispri ao zbog doga aja koji su uzrokovali njegovu ostavku. Iako je Nixon imao nekoliko sli nih ponuda, odlu io se upravo za ovu Frostovu i to prvenst veno zbog velike nov ane svote, ali i zbog želje da oživi svoju ‘zale enu’ politi ku karijeru. On vjeruje da e vrlo lako preokrenuti intervjue u svoju korist zbog reput ac ije s vog ‘doma ina’ koji slovi kao ‘stru njak za pop kulturu i zabavu’....

Koja mlada glumica igra glavnu ulogu u filmu “Tijelo lijepe Jenni er”?

1) Lindsay Lohan 2) Megan Fox 3) Anne Hathaway

18.00 ALISA U ZEMLJI UDESA

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Igor Mohari , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

utorak 30.3.

obiteljska avanturisti ka antazija

20.00 LJUPKE KOSTI triler, antazija, drama

etvrtak 1.4.

20.00 Tribina premijera filma

NA PUTU drama Režija: Jasmila Žbani Uloge: Zrinka Cviteši , Leon Lu ev, Nina Violi , Marija Kohn

petak 2.4.

18.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA

20.00 NA PUTU drama

subota 3.4.

DVD, BLUE RAY IZLOG Strogoj šefici prijeti deportacija iz zemlje, pa svom pomo niku nare uje: ‘Oženi me!’

Kada se nasrtljiva književna urednica iz New Yorka Margaret (Sandra Bullock) suo i s mogu noš u deportacije u rodnu Kanadu, ona snalažljivo izjavljuje da je zapravo zaru ena za svog pomo nika Andrewa (Ryan Reynolds) kojeg ve godinama kinji.

Andrew pristaje sudjelovati u izmišljotini, no uz neke uvjete. Nespojivi par kre e na put na Aljasku kako bi ona upoznala njegovu ekscentri nu obitelj, a Margaret se radi svoje neprilago enosti na e u nizu urnebesnih komi nih situacija. S improviziranim vjen anjem u planu i imigracijskim službenikom koji ih prati u stopu, Margaret i Andrew se nevoljko zareknu držati dogovorenog plana usprkos mogu im opasnim posljedicama...

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

obiteljska avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski Režija: Dean DeBlois, Chris Sanders Glasovi: Mitja Smiljani , Robert Ugrina, Mia krajcar, Ozren Grabari .....

redateljica Jasmila Žbani pokušala je «iz ženskog ugla istražiti prirodu i granice ljubavi; koliko je ljubav uvjetovana našim traumama, koliko je imuna na ideologiju, koliko sloboda uklju uje, da li su u ljubavi mogu i autoriteti (Bog)?»

Trajanje: 100 minuta.

PRISILA NA BRAK

(tri besplatne posudbe)

GAMER

Gerard Butler je moderni gladijator Kable koji zabavlja publiku u krvavoj igri na život i smrt, no planira pobje i i osloboditi sebe i svoju obitelj.

Od redatelja filma ‘Crank’ dolazi akcijski triler smješten u blisku budu nost u kojoj su igre i zabava evoluirali na potpuno novu razinu: ljudi kontroliraju druge ljude u online igrama.

Tehnologija kontrole uma se proširila, a sve zahvaljuju i multimilijarderu Kenu Castleu (Michael C. Hall -’Dexter’) ija najnovija igra ‘Slayers’ omogu ava milijunima ljudi da ostvare svoje divlje antazije, koriste i prave zatvorenike kao igra e koji e se boriti do smrti.

Kable (Gerard Butler) je odvojen od svoje obitelji, zatvoren i prisiljen boriti se u igri dok ga kontrolira Simon. Kable e morati preživjeti dovoljno dugo kako bi pokušao pobje i i spasiti svijet od ubojite Castleove tehnologije...

TIJELO LIJEPE JENNIFER Seksi horor komedija u kojoj opsjednuta Jenni er (Megan Fox) doslovce proždire muškarce, a suprotstavlja joj se rendica Needy (Amanda Sey ried).

Eroti ni horor s opakim smislom za humor ra en je prema scenariju proslavljene Diablo Cody.

Lijepa Jenni er (Megan Fox) je u enica srednje škole u malom gradi u, koju opsjedne gladni demon. Ona od prelijepe, zadrte i potpuno izvješta ene djevojke postaje prava inkarnacija zla.

Blještava ljepotica postaje blijedo i boležljivo stvorenje koje neprestano žudi za sljede im mesnim obrokom, a rajeri koji joj ranije nisu bili nimalo zanimljivi dobivaju novu notu privla nosti - uz Jenni erinu neutaživu glad.

1.

LJUBAVNICI

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

POLARNI KRUG

18.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA obiteljska avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski

4.

RAT ME U NEVJESTAMA

5.

TVRD ORAH

drama

6.

SUROGATI

nedjelja 4.4.

7.

PRISILA NA BRAK

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

20.00 NA PUTU

10. SIRO E

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

16.00 i 18.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA obiteljska avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski

20.00 NA PUTU drama

ponedjeljak 5.4.

1.

BIJELA VRPCA

2.

LJUPKE KOSTI

3.

PROROK

4.

INVICTUS

5.

AVATAR

6.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

7.

NAREDNIK JAMES

8.

VJERUJEM U AN ELE

9.

NEBESA

18.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA obiteljska avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski U našem kinu nije u 3 D tehnici !

20.00 NA PUTU drama

utorak 6.4.

18.00 KAKO IZDRESIRATI ZMAJA

10. ALISA U ZEMLJI UDESA

US BOX OFFICE

obiteljska avanturisti ka komedija sinkronizirana na hrvatski

1.

ALICE IN WONDERLAND

2.

DIARY OF A WIMPY KID

3.

THE BOUNTY HUNTER

4.

REPO MAN

5.

SHE OUT OF MY LEAGUE

Radno vrijeme blagajne!

6.

GREEN ZONE

7.

SHUTTER ISLAND

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

8.

AVATAR

9.

OUR FAMILY WEDDING

20.00 NA PUTU drama

10. REMEMBER ME

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

ZA NJU: Izbjegnite drame u vezi

Sedam navika koje uništavaju vezu Ako želite izbje i drame u odnosu s partnerom, oduprite se navikama koje e zagarantirano uništiti dobru i funkcionalnu vezu.

Kritiziranje njegove obitelji

ta“ drugih djevojaka. No, ako ga budete uhodili svake minute, pokušavali saznati gdje je i što misli, postoje velike šanse da ete mnoge situacije krivo protuma iti i preuveli ati ih, i time vašoj vezi u initi mnogo više zlo negoli dobro.

zanemarivanju same sebe), to može parteru poslati poruku da vam nije stalo ni do vas samih, ni do njega.

Pokušavate ga promijeniti Mnoge žene misle da pomažu svom partneru kada pokušavaju promijeniti njegove navike (ili izgled), ali to može uzrokovati mnogo problema. Zamislite ih kao pse, možda ih možete nau iti trik ili dva u toku veze, ali ako mislite da možete pit bulla pretvoriti u maltezera, onda vam predstoji puno “srcobolje“.

Bez obzira na to što mislite o njegovoj obitelji, ako mu date do znanja koliko vas ustvari oni izlu uju, to e ipak stvoriti jaz izme u vas dvoje. ak ako i on misli da mu je rodbina malo “pomaknuta“, nitko ne želi uti kritiziranje po vlastitom krvnom srodstvu, zato je bolje da se suzdržite po ovom pitanju.

Normalno je da se par povremeno posva a, osobito ako je dugo vremena zajedno, ali kada sva e toliko iza u van kontrole da se dešavaju u javnosti, to je zbilja neugodno i to je problem koji treba riješiti ako želite da veza potraje.

Špijuniranje

Zapustili ste se

Dozvoljavanje da se problemi nakupe

Možda mislite da sebi inite uslugu time što ga konstantno kontrolirate i vršite nadzor nad njegovim Facebookom, Twitterom i mailovima, jer smatrate da ete tako biti sigurni od “ule-

Nekako kada se zaljubiš u nekog o ekuješ da on ostane barem približno sli an. Ako se dogodi da se vi prestane brinuti o sebi (bilo da se radi o debljanju, prestanku šminkanja ili op em

Svatko u jednom trenutku pomisli kako je njegova veza savršena. No, ako u vašoj misiji da održite tu savršenost i izbjegnete drame esto izbjegavate rješavanje nekih problema i

Sva e u javnosti

prešu ujete to, ne inite ni sebi ni partneru uslugu. Dobra komunikacija je temelj sretne, dugotrajne veze

Lažete mu Laganje bilo kome, de ku, prijateljici ili obitelji, ne može

završiti dobro. Naprosto to nemojte initi jer biste se mogli zaplesti u mrežu laži iz koje se više ne ete mo i izvu i.

KUTAK za financije: Oslobodite se nakupljenih ra una

Pet na ina da se izvu ete iz dugova Ra uni vam stalno pristižu i ve su se opasno nagomilali?

Možda se ini nemogu im, ali ako promijenite vlastiti stav i ponašanje prema novcu, te se fokusirate na izvla enje iz dugova, to bi moglo biti lakše nego što mislite.

pobrinite da sav novac koji zaradite prvo potrošite na najvažnije stvari kao što su pla anje ra una i pohranjivanje u štednju, a tek se ako vam preostane novca po astite pokojim “luksuzom”.

koje e vam dobro do i, primjerice, u slu aju kvara na autu ili ne eg sli no ...

Jedan po jedan ra un

Izrežite kreditne kartice

Pla ajte jedan po jedan ra un, i to što je prije mogu e (zna i im stignu). Ra une poredajte po važnosti i po iznosu novca, odnosno pla ajte onako kako vam najbolje odgovara, mada se preporu a najprije platiti najve i iznos. Ako imate nakupljene ra une, krenite s onima koji su najprioritetniji (i najstariji).

uvajte za kišne dane

Znamo da ovo može biti teško kada naprosto nemate od kuda uzeti novac. No, sami ste se doveli u tu situaciju da ste nagomilali ra une. Redovito pla ajte ra une i nemojte dozvoliti da se nakupe. Postupite po savjetu broj 3 i krenite ih redom otpla ivati, odri u i se svih nepotrebnih trošenja, i kada ih se riješite nemojte si dozvoliti da se ikada ponovno dovedete u istu situaciju, ve ih pla ajte onako kako vam stižu.

Otvorite malu štednju u koju ete odvajati novac svaki mjesec, a to ni ne mora biti neka velika svota. Ona neka bude rezervirana za neo ekivane hitne slu ajeve i na nju se oslonite u trenucima kada biste ina e posegnuli za kreditnom karticom (naravno, ovdje su strogo isklju ena trošenja na stvari koje vam nisu nužno potrebne). Na ra unu držite oko 2.500 do 5.000 kuna

Bez obzira na to što ete poduzeti, najbitnije je da prvo sami sa sobom raš istite da ste odlu ni riješiti ovaj vaš problem. Možda ete morati promijeniti na in života (mogu e potpuno drasti no), no, zamislite samo kakvog ete se kamena s le a riješiti kada otplatite dugove ...

Da, dobro ste pro itali. Izrežite ih, otkažite ih i prestanite ih koristiti. Ovo ste ve sigurno uli milijun puna, no, vi svejedno još uvijek “peglate” za sve ono što si ustvari ne možete priuštiti. A zaboravljate da osim toga vi “masno” pla ate kamate koje vas još više guraju u dug. Zato otkažite kartice i po nite pla ati kešom.

Ako nemate novac u ruci, nemojte ni kupovati.

Dajte si povišicu Jedan na in kojim možete posti i da se prestanete oslanjati na kreditne kartice je da zara ujete više novca koji onda možete trošiti. Ako dobivanje povišice na poslu ne dolazi u obzir, onda pokušajte na i dodatni posao ili radite prekovremeno. Samo se

Pla ajte ra une na vrijeme

Stanje uma

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Pita s bademima i sirom

Kako prizvati ma ku

Sastojci - 300 g pšeni noga oštrog brašna - 70 g še era - 1 vanilin še er - ½ vre ice praška za pecivo - 180 g maslaca - 4 žumanjka - 1 - 2 žlice kiselog vrhnja Za sirni nadjev: - 600 g svježeg sira - 120 g še era - 1 vanilin še er - 1 puding od vanilije - 250 ml slatkog vrhnja - 50 ml naran ina soka Za nadjev od badema:

- 250 g mljevenih badema - 70 g še era - 1 vanilin še er Dolcela - 1 naran a

Priprema jela: Brašno pomiješajte sa še erom, vanilin še erom i praškom za pecivo. Dodajte maslac narezan na listi e, žumanjke, po potrebi i kiselo vrhnje, te umijesite glatko tijesto.

Ostavite ga na hladnom mjestu oko sat vremena. Za nadjev, dobro ocije eni kravlji sir pomiješajte sa še erom i vanilin še erom. Sadržaj vre ice pudinga pomiješajte sa slatkim vrhnjem i dodajte siru. Umije-

šajte još naran in sok i vrsti snijeg od bjelanjaka.

Prhko tijesto podijelite na dva dijela. Prvi dio tijesta razvaljajte i stavite u lim veli ine 22×33 cm. Na razvaljanu koru rasporedite nadjev od mljevenih badema koje pomiješajte sa še erom, vanilin še erom i naribanom naran inom koricom.

Po bademima rasporedite pripremljeni nadjev od sira. Drugu polovicu prhkog tijesta naribajte po siru.

Pitu pecite 35 - 40 minuta u pe nici zagrijanoj na 200°C. Pitu dobro ohladite, narežite i poslužite. Ovaj kola možete pripremiti i u obliku torte promjera 28 ili 30 cm.

Vaša je ma ka tvrdoglava i nikako je ne možete dozvati k sebi? Možemo vam pomo i savjetom kojim ete svojim ma ku nau i da vas sluša.

Privucite ma ju pažnju. ak i kad se pretvara da napola spava, ma ka vidi i uje svaki mali pokret i šum. Ipak, one su lovci, stoga im dajte nešto za fokusiranje, kao na brzinu ba ena gran ica (trzaj), pucketanje prs ma ili kuckanje nok ma.

Shva te ma ku ozbiljno. Napokon, kad imate ma ju pažnju, morate je u ini radoznalom. Sakrijte gran icu i zaustavite zvuk prije nego opet proizvedete zvuk, pa ga opet zaustavite, dakle, impulsno privla ite ma ju pozornost. Da je ma ka “zagrizla”, znat ete po njezinom intenzivnom pogledu i ušima prema gore. Približite se ma ki polako. Bez naglih

pokreta osim kvrckanja i kuckanja, no, trudite se da do nje do ete tako što e i dalje bi fokusirana na mamac.

Zapo nite prvi kontakt s ma kom.

Ve kad je ma ki ugodno u vašoj blizini, polagano dignite i stavite ruku u njezin “osobni prostor”. Neka vam pomiriši ruku, te je po ešite iza uha ili ispod brade.

Ako za m krene bježa od vas, probajte laganim dodirom prije i preko ma jih le a, ali nemojte lovi rep ni pod razno.

Zapo nite mazi ma ku. Koris te vrhove prs ju kao da bubnjate po stolu, lagano na po etku, a za m ja e. Ako ma ka po ne presti, sklapati o i ili se proteza , zna i da to radite onako kako treba. Prestanite s maženjem i maknite se od ma ke.

Zovite ma ku. Ako ste sve dobro radili, ma ka e se pitati zašto i kamo ste o šli, ak e vas i slijedi . To je trenutak kad možete re i nešto kao “do i,

ma kice moja” da biste impresionirali prijatelje, ali ne o ekujte da to pali baš svaki put jer svi znamo da ma ku zapravo ne možemo dozva .

00.40 01.25 01.50 02.20 03.05 05.00 05.05

22.00 22.20 23.55

20.10

17.40 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04

15.24 15.30

15.15

12.16 12.30 13.20

12.00 12.11 12.13 12.15

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Putne bilježnice, dok. serija Putne bilježnice, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Moj grijeh, telenovela Doru ak kod Ti anyja, (Uloge: Audrey Hepburn, George Peppard, Mickey Rooney, Patricia Neal, Buddy Ebsen, Mar n Balsam; Scenarist: George Axelrod (prema pri i Trumana Capotea); Redatelj: Blake Edwards) Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme Au , (Uloge: Owen Wilson (Lightning McQueen Munjevi Juri ), Paul Newman (Doc Hudson), Bonnie Hunt (Sally Carrera), Cheech Marin (Ramone), Tony Shaloub (Luigi), Guido Quaroni (Guido); Scenaris i redatelji: John Lasseter, Joe Ran ) Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Drž’te lopova, (Uloge: Cary Grant, Grace Kelly, Brigi e Auber, Jessie Royce Landis; Scenarist: John Michael Hayes (prema romanu Davida Dodgea); Redatelj: Alfred Hitchcock) Vijes Biblija: Samson, serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija Ružna Be y, serija Putne bilježnice, dok. serija Putne bilježnice, dok. serija Nabrijani, serija (15) Reprizni program Skica za portret Moj grijeh, telenovela

06.55 Krava i Pili , crtana serija 07.20 Mi y, animirana serija 07.35 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 09.25 Malcolm u sredini, hum. serija 09.55 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 10.40 Pod is m krovom, hum. serija 11.10 Dadilja, hum. serija 11.40 Kralj Queensa, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.50 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija

00.45 01.30

20.15 21.10 22.50 23.02 23.05

18.50 19.25

17.05 17.15 17.20

16.15

12.00 13.00 13.15 13.45 14.05 14.25 15.10 15.25 15.40 --------------15.58

09.15 09.50 10.35

08.50

08.00 08.25

07.25 --------------07.43

06.20 06.35 06.40 07.00

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; 01.00 NO NI PROGRAM

18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin TEST 19.10 Ve era za 5, lifestyle Najava programa emisija Delta-stanje, crtana serija 20.00 Igrani lmovi Vatrogasne pri e, crtana 00.15 Vijes , informa vna serija emisija TV vr : 00.25 Reži me, dramska serija Brlog (dvije epizode) (12) Nogalo 02.10 Astro show, emisija uživo arobna plo a - u imo (18) engleski Krava i Pile, crtana serija Ulica Somerset, serija za djecu Hannah Montana, serija za 06:10 Naši najbolji dani, serija djecu 06:55 Jackie Chan, crtana serija Vip Music Club 07:20 Jagodica Bobica, crtana Sutkinja Amy, serija serija Posu iva i, ameri ko07:45 Fi i cvjetno društvo, britanski lm crtana serija 10. fes val Žudija 08:00 Bumba, crtana serija Skica za portret Planetarni Duda, dok. lm 08:10 Odavde do vje nos , serija Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija 10:10 Magi na privla nost, serija Ružna Be y, serija 11:10 IN magazin Kod Ane 12:00 Farma, reality show Ton i ton 13:00 Najbolje godine, serija TV vr : 14:00 Odavde do vje nos , Brlog serija Nogalo 16:00 Magi na privla nost, arobna plo a - u imo serija engleski 17:00 Vijes Nove TV Zvjezdane staze: 17:20 Naša mala klinika, serija Enterprise, serija 18:15 IN magazin Vijes na Drugom 18:50 Upitnik, kviz Vrijeme 19:15 Dnevnik Nove TV Tajna starog tavana, 20:00 Najbolje godine, serija (Uloge: Mario Mirkovi , 21:00 Farma, reality show Ji i Guryca, Špiro 22:00 Navy CIS, serija Guberina, Boris Dvornik, 23:05 Vijes Rene Bitorajac; Scenarist i 23:20 Heroji, serija redatelj: Vladimir Tadej) 00:20 Seinfeld, serija Vip Music Club 00:50 Bra ne vode, serija Doctor Who, serija za 01:20 Medij, serija (12) mlade 02:20 Ezo TV, tarot show (18) TV Bingo Show 03:20 Obiteljske brige, (SAD, Jozo Kljakovi , dok. lm 2005., drama; Redatelj: Vijes na Drugom Don McBrearty; Glume: Vrijeme Gail O’Grady, Grant Show Le silence de Lorna, , Chelsea Hobbs, Rick francuski lm Roberts, Lucas Bryant) Nabrijani, serija (15) 04:50 Seinfeld, serija Kraj programa 05:15 Bra ne vode, serija 05:40 IN magazin 06:10 Kraj programa

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35

13:30

09:43 10:00 12:00 13:00

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:20 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Rock ‘n roll je život moj, 2. dio, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % me imursko – Uskrs , ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna, serija 17.05 Kos , serija18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Vru ina, lm 23.05 Tarin svijet, serija 0.05 Vrelo, lm 2.20 Love TV

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Junior, lm 22.40 24 UR 23.00 Kaliforniciranje, serija 23.35 Odjel za žrtve, serija 0.30 Surferi, serija 1.25 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 5. travnja 2010.

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ----------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.45 Curling, prijenos 11.00 Snooker 12.30 Rad 14.00 Curling, prijenos 16.00 Gewichtheben, prijenos 17.30 Nogomet 18.00 Eurogoals 20.15 Nogomet 21.00 Veslanje 22.25 Kampfsport

6.00 Poker 10.30 Normal 11.00 Doppelpass 13.00 Bundesliga pur II 15.45 Stolni tenis 16.30 Rukomet, prijenos 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Ha rick, prijenos 22.15 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Vermisst 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Keinohrhasen, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 16 blokova, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

(3.4. u 20.00 h, NOVA TV)

Antonio Banderas

od 30.3.2010. do 5.4.2010.

PREGLED

TV

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Putne bilježnice, dok. serija Putne bilježnice, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Me u nama Vela Nedeja va Orlecu, emisija pu ke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Država, selo, grad Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ružna Be y, serija Zlo ina ki umovi, serija (12) Oprah show Skica za portret Globalno sijelo Poslovni klub Moj grijeh, telenovela

05.40 05.45

01.40 02.25 03.10 03.55 04.10 04.40 05.10

TEST Najava programa

22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.55

20.10 20.45 22.00 22.30

19.30 19.56 20.01 20.04

19.21

17.40 18.20 18.35 19.20

16.10 16.20 17.35

12.31 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35

10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

09.13 09.57

09.07

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

06.35 06.50

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.55 07.15 07.40 ---------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45

12.30 12.55

13.25 13.45 14.10 14.55 15.10 15.40 ---------------------16.15 17.05 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.40 21.52 22.00 22.50 23.25 00.10 00.35

06:10 06:55 07:20 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 00:30 01:00 02:00 03:00

04:40 05:05 05:30 06:10

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; 01.00 NO NI PROGRAM

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka Vijes UFC specijal Sažeci Lige prvaka Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Medij, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Kameno cvije e, (Francuska, Italija, Njema ka 2006., avantura; Redatelj: Guillaume Nicloux; Glume: Monica Bellucci, Catherine Deneuve, Moritz Bleibtreu, Sami Bouajila, Elsa Zylberstein) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 20.00 Blago onom tko te ima, dok. lm 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.15 Ljubav je na selu, dok. sapunica 23.15 Vijes , informa vna emisija 23.25 Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantas na serija 00.15 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18)

09:43 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a ARTS 21 emisija o kulturi VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 18.35 Navrh jezika 18.45 Koga briga? 19.15 TV kalendar 19.30 Zlatni vr , hum. serija 20.05 S pe u gos ma 1, hum. serija 20.40 Na rubu znanos 21.30 TV kalendar 21.45 Euromagazin 22.15 Pu ka in ma, dok. serija 22.45 Heroji Vukovara, dok. serija 23.35 TV kalendar 23.50 Glazbena emisija ili rock koncert 00.50 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 19.45 Svijet 20.00 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 23.20 Škola za parove, hum. serija 23.50 Slijepe ambicije, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Izgubljeni sin, lm 22.45 24 UR 23.05 Špijun, serija 23.55 Kaliforniciranje, serija 0.30 Surferi, serija 1.25 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 30. ožujka 2010.

Dje ak i vjeverica, crtana serija Vatrogasne pri e, crtana serija TV vr : P ca selica Danica: Danica i papiga Gusarske pri e: Iznenadna zima Profesor Baltazar: Obla no sa sva avinama Krava i Pile, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Hannah Montana, serija za djecu Vip Music Club Sutkinja Amy, serija Un chat un chat, (Uloge: Chiara Mastroianni, Agathe Bonitzer, Malik Zidi, Mateo Julio Cedron, Dominique Valadié, Sophie Guillemin, Radivoje Bukvi ; Scenaris ca i redateljica: Sophie Fillires) Glazbeni specijal Dokuteka - Matko Pei Višnja Lasta: Ljubav na putu - Skitnje po Srijemu i Baranji, dok. lm Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ružna Be y, serija Kod Ane Koga briga?

TV vr : P ca selica Danica: Danica i papiga Gusarske pri e: Iznenadna zima Profesor Baltazar: Obla no sa sva avinama Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade Nepokoreni grad: SF-SN, serija Vijes na Drugom Vrijeme Zlo ina ki umovi, serija (12) Fawlty Towers, hum. serija Nabrijani, serija (15) Glazbeni specijal Kraj programa

07.30 Krava i Pili , crtana serija 07.55 Mi y, animirana serija 08.10 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 10.00 Malcolm u sredini, hum. serija 10.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 11.15 Pod is m krovom, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.50 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija

Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Schell ermi elt 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtana serija 21.10 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.10 Stažist, hum. serija 23.10 Tv Total 0.05 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Mein Schüler, meine mu er & ich, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svijet oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.20 Nogomet 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Rukomet, prijenos 22.30 Klizanje, prijenos 23.45 Krampfsport

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin Pove alo, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.30 Snooker, prijenos 11.30 Eurogoals 12.30 Nogomet 13.30 Snooker, prijenos 16.30 Tenis 19.00 Eurogoals 19.10 Tenis, prijenos 21.00 Boks 23.00 Fun

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ----------------------

05.45 05.50 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.40 09.52 10.00 10.09 10.10 10.15 11.55 12.30 12.40 12.51 12.53 12.55 12.56

13.05 14.00 14.35 15.10 15.20 15.25

18.35 19.14 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.50 22.10 23.45 00.30 01.30 02.00 02.40 03.10 03.40 04.20 05.10

Najava programa Eko zona Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes J.S.Bach: Missa u h-molu TV kalendar HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Va kan: Uskrsna misa, prijenos Va kan: Urbi et orbi, prijenos Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Novo -vo njaci, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Split: More Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Najve a pripovijest koja je ikad ispri ana, (Uloge: Max von Sydow, Dorothy McGuire, Robert Loggia, Claude Rains, Jose Ferrer, Charlton Heston, Telly Savalas, Pat Boone, Shelley Winters, Mar n Landau, John Wayne, Sidney Poi er; Scenarist: James Lee Barre (prema knjizi Charlesa Fultona Ourslersa); Redatelj: George Stevens) U istom loncu, kulinarski show Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 6/45 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi bi milijunaš?, kviz Odmori se, zaslužio si, TV serija Vijes Biblija: Samson, serija Putovi vjere: Krš anstvo - na putu u Damask, dok. serija Koncert klasi ne glazbe Opera Box Fotogra ja u Hrvatskoj Doma i dok. lm religijske tema ke Garaža U istom loncu, kulinarski show Plodovi zemlje Split: More

TEST TV ku e imaju pravo promjene programa

06.35

06.50 06.55 07.20 07.45

09.25 09.55 11.40 12.15 12.55 14.25 16.00 17.20 18.10

19.30 20.05

22.05 23.25 23.30 00.00 01.00

06.40 07.10 07.50 08.15 08.40 09.05 09.45 11.25 13.35 15.55 17.30 18.30 19.05 20.00

21.30

23.15

01.10

07:00 07:45

08:10 08:25 08:50 09:50

10:20 10:50 11:20 12:20

13:20

14:35

16:35 16:45

19:15 20:00 21:00

23:10

00:30 01:00

02:40 04:10

05:20

05:45 06:10

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; 01.00 NO NI PROGRAM

07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 15:10

16:00 16:15 16:45

13:13 13:30

15:15 15:30 16:00 17:15

Danas pogledajte…

Dje ja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Rock ‘n roll je život moj, 2. dio Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm Bajke bra e Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm

18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 ---------------

00:15 01:00

EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Tjedna kronika 100 % me imursko - Uskrs Vinoteka Tjedna kronika Okolo k(r)ole, ponavljanje Hal’s all star, snimka koncerta Sjene u oluji, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Tjedna kronika Videostranice

17:00 17:35 18:50 19:30 20:00 20:30 21:35 23:15

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija

Uloge: Andy Garcia, Ian serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Holm, James Gandol ni, Lena Vrijeme 20:15 Ghost Rider, lm 22.30 Olin, Shiek Mahmud-Bey, 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 ZiB Flash 22.40 FlashForward, serija Richard Dreyfuss) Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 23.30 No ni program Vojni ina, (akcijski, 1986.; Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izRedatelj: Clint Eastwood; bor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni Uloge: Clint Eastwood, 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Marsha Mason, Everet McGill, Moses Gunn, Eileen Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 CineTipp08:50 Gülcan und Collien ziehen Heckart, Mario Van Peebles) Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Doku- aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Dismentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 ney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Brücke nach Terabithia, lm 13.50 Da Ameri ki lm 0.25 No ni program Vincijev kod, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 20:15 10.000 BC, lm 22.25 Matrix ReU slu aju frke, serija Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film loaded, lm 1.00 No ni program Superheroj Spiderman, za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom crtana serija 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Timmy Time, crtana serija Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Dora istražuje, crtana serija Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare Ulica sje anja, serija Dnevnik pograni ne TV 23.15 Video- 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! stranice Automo v, auto-moto 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor magazin Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm Magazin Lige prvaka 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Novac, business magazin 07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 MenZbogom, bivši, serija 10.45 Školska košarkaška liga 11.45 talist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Žene ameri kih vojnika, Provjereno 12.20 Formula 1, prijenos Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija utrke 14.30 Dokumentarna serija 15.30 serija 0.30 No ni program Asterix i velika bitka, igrani Monk, serija 16.25 Vesele nogice, lm

lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 Za dobra stara vremena, UR 20.00 Slovenija ima talent 21.30 igrani lm Zvijezde za sudu, serija 22.25 Ray, lm 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Vijes Nove TV 0.25 Tabloid, serija 1.15 Luda škola, Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež Zorro: Maskirani osvetnik, serija 1.45 No na panorama 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth igrani lm 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 VriDnevnik Nove TV jeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Ledeno Farma, reality show 7.45 TV 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, doba 2, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin Hitch - doktor za ljubav, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 23.00 No ni program (SAD, 2005., roman na 14.25 Mladi nasljednik, lm 15.50 Vražja komedija; Redatelj: Andy kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 S lis Tennant; Glume: Will Smith, 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Eva Mendes, Kevin James, Twister, lm 21.40 Privatna praksa, serija 8.00 Dje ji program 11:00 Magic AtAmber Valle a, Julie Ann 22.35 Dokumentarna serija 23.35 Most tack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Emery) Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi na rijeci Kwai, lm 1.20 Love Tv Red Carpet, showbiz 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu magazin (15) 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy!

17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Televizijska posla, serija 10.00 TV vodi + panorame turis kih Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Team America, (SAD, središta Hrvatske 16.00 Program za Cody 20:15 Tjelohranitelj, lm 22:10 ZaNjema ka, 2004., crtani

lm; Redatelj: Trey Parker; djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromaga- kon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der zin 17.30 Dok. doma i serijali 18.00 Knast, dok. serija 0.10 No ni program Glasovi: Trey Parker, Ma Doma e zabavno-glazbene emisije Stone, Kristen Miller, 18.40 Koncert klasi ne glazbe 20.00 Masasa Moyo, Daran Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani Norris) 6.00 Poker 9.00 Eishockey 11.00 Doppel lm (strani) 22.30 Glazbeni fes val Dobre namjere, komedija pass, prijenos 14.30 Poker 16.30 Formula 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST Red Carpet, showbiz 1 17.30 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick magazin (15) 21.00 Formula 1 22.00 DSF aktuell 23.00 Automo v, auto-moto Bundesliga pur II magazin 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver Novac, business magazin 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox Kraj programa 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Bria- 8.30 Snooker, prijenos 11.30 Tenis 13.00 nom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Rad, prijenos 17.00 Rukomet, prijenos Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, 20.30 Reiten 22.00 Motorsport

NEDJELJA 4. travnja 2010.

Najava programa Zgode Toma i Jerryja, crtana serija Paulino ljeto, serija za djecu Gepardice 2, (Uloge: Raven-Symoné, Adrienne Bailon, Sabrina Bryan, Kiely Williams; Scenaris : Alison Taylor i Bethesda Brown (prema seriji knjiga Deborah Gregory); Redatelj: Kenny Ortega) Studio F1 Kuala Lumpur: F1 za Veliku nagradu Malezije, prijenos Studio F1 Animirani lm Zvijezde pjevaju Biblija: Isus, serija Jazzlando 2008.

Kamen na kamen, dok. lm The Cheetah Girls: One World, (Uloge: Adrienne Bailon, Sabrina Bryan, Kiely Williams, Michael Steger, Roshan Seth, Kunal Sharma, Deep Daryanani, Rupak Ginn; Scenarist: Daniel Berendson (prema knjigama Debore Gregory); Redatelj: Paul Hoen) Magazin LP Patch Adams, (Uloge: Robin Williams, Daniel London, Monica Po er, Philip Seymour Ho man, Bob Gunton, Josef Sommer, Peter Coyote; Scenarist: Steve Oedekerk (prema knjizi Huntera Dohertyja «Patcha» Adamsa i Maureen Mylander “Gesundheit: Good Health is a Laughing Ma er”); Redatelj: Tom Shadyac) Uskrsfest 2009., snimka Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom Garaža: The Cadillac Vrijeme je za jazz Kraj programa

Skrivene poruke, hum. serija Mi y, animirana serija Dexterov laboratorij, crtana serija Bakugan, crtana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Jedna od de kiju, hum. serija Faca poput Mikea, komedija Ljubav nema pravila, igrani

lm, drama Zvjezdana prašina, igrani

lm, bajka Kad krave polude, animirani

lm Discovery: Bez cenzure, dok. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ledeno doba 2: Zatopljenje, (animirani, 2006.; Redatelj: Carlos Saldanha; Glasovi: Ljubomir Kerekeš, Tarik Filipovi , Edo Maajka, Daria Knez) Samo nebo zna, (roman na komedija, 2005.; Redatelj: Mark Waters; Uloge: Reese Witherspoon, Mark Ru alo, Donal Logue, Dina Sypbey, Jon Heder, Ivana Milicevic) No nad Manha anom, (krimi drama, 1996.; Redatelj: Sidney Lumet;

02.50

01.30

20.20 21.15 22.05 22.20 22.30 00.05

19.30 19.56 20.01 20.05

18.30 19.07 19.15 19.20

16.45 17.15 17.45 18.25

14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30

12.16 12.30 13.20

12.00 12.11 12.13 12.15

11.40 11.50

10.00 10.09 10.15

05.50 05.55 06.10 06.40 07.10 07.45 08.00

TV ku e imaju pravo promjene programa

Najava programa TV kalendar Znanstvena pe ca Iza ekrana Ku ni ljubimci Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Visoki ljudi, (Uloge: Clark Gable, Jane Russell, Robert Ryan, Cameron Mitchell, Juan Garcia, Harry Shanon, Emile Meyer; Scenarist: Frank S. Nugent, Sydney Boehm (prema pri i Heck Allen); Redatelj: Raoul Walsh) Vijes Vrijeme danas udnovate zgode šegrta Hlapi a, animirani lm Crtani lm Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Pavlini u Sve cama Uskrsla Škabrnja, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a 5, hum. serija Tajni dnevnik patke Ma lde LOTO 7/39 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Uskrsna es tka kardinala Josipa Bozani a Zvijezde pjevaju, 1. dio Zvijezde pjevaju, 2. dio Vijes Vijes iz kulture Biblija: Isus, serija (oko 90’) Filmski maraton: Prijevara, (Uloge: John C. Reilly, Diego Luna, Maggie Gyllenhaal, Jonathan Tucker, Peter Mullan, Zi o Kazann, Laura Cerón, Soledad St. Hilaire, Ellen Geer, Brandon Keener, Nick Anavio, Brent Sexton, Malik Yoba; Scenaris : Gregory Jacobs i Steven Soderbergh, prema lmu Devet kraljica Fabiána Bielinskog; Redatelj: Gregory Jacobs) Around the Bend, (Uloge: Christopher Walken, Josh Lucas, Michael Caine, Jonah Bobo, Glenne Headly, David Eigenberg, Robert Douglas, Carlos A. Cabaras, Gerry Bamman, Jean E ron, Lily Knight, Rick Negron, David Marciano, Laurie O´Brien; Scenarist i redatelj: Jordan Roberts) Svirci moji, glazbena emisija

20.00

18.30 19.10

17.20

15.45

13.40

11.55

10.30

09.00 09.25 10.05

07.05 07.55 08.35

00.05 01.45

23.20

22.05 23.05 23.15

20.10

19.30

17.50

14.05 14.40 16.10

12.45

11.15

08.30 08.40 09.10 09.55

08.15

07.40 07.50 07.55 08.00

Najljepši urok, telenovela Mi y, animirana serija Dexterov laboratorij, crtana serija Bakugan, crtana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Skrivene poruke, hum. serija Pus vodu da miševi odu, animirani lm Izgubljeni u Europi, (komedija, 1985.; Redateljica: Amy Heckerling; Uloge: Chevy Chase, Beverly D’Angelo, Dana Hill, Jason Lively, John As n) Premier liga: Manchester United - Chelsea, prijenos Klokan Jack, (komedija, 2003.; Redatelj: David McNally; Uloge: Jerry O’Connell, Anthony Anderson, Estella Waren, Christopher Walken, Marton Csokas, Dyan Cannon, Michael Shannon, Bill Hunter, David Ngoombujarra, Mark Sellito) Zvijezde Ekstra: Natasha Richardson, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show Zvjezdana prašina, (bajka, 2007.; Redatelj: Ma hew

TEST Najava programa Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac TV vr Danica Ninin kutak: Pisanice arobna plo a - u imo engleski Izazovi: Karolek, poljski dok.

lm za mlade Navrh jezika Kokice Briljanteen Kuala Lumpur: F1 kvali kacijski trening (vrijem 25. obljetnica djevoja kog zbora “Zvjezdice” Hrvatski pisci na TV ekranu - J.L.Jandrijev: Mare Fjo ica, TV drama 4 zida Biblija: Isus, serija Rukomet, LP: Barcelona Zagreb, prijenos akovec: Rukomet, kvali kacije za EP: Hrvatska - Makedonija, prijenos Tu inci u Americi, hum. serija HNL: Rijeka - Dinamo, prijenos Volim nogomet Sportske vijes HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Ritam tjedna, glazbeni magazin No u kazalištu Kraj programa

06.30 06.45 06.50

07.15

Reporteri Uskrsla Škabrnja, dok. lm Moj grijeh, telenovela

03.30 04.35 05.05

Asterix i 12 zadataka, igrani

lm Superheroj Spiderman, crtana serija Timmy Time, crtana serija Dora istražuje, crtana serija U slu aju frke, serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija arobnice, serija Asterix i 12 zadataka, igrani

lm Farma, reality show Vijes Radio, (SAD, 2003., drama; Redatelj: Michael Tollin; Glume: Cuba Gooding Jr., Ed Harris, Alfre Woodard, S. Epatha Merkerson, Brent Sexton) Dnevnik Nove TV Zorro: Maskirani osvetnik, (SAD, Njema ka, 1998., avantura; Redatelj: Mar n Campbell; Glume: Antonio Banderas, Catherine ZetaJones, Anthony Hopkins, William Marquez, Stuart Wilson) Pravedno ubojstvo, (SAD, 2008., triler; Redatelj: Jon Avnet; Glume: Robert De Niro, Al Pacino, 50 Cent, Carla Gugino, John Leguizamo, Donnie Wahlberg) Udar slobode, akcija Vidovi Milan, tarot show (18) Za dobra stara vremena, roman na komedija Pravedno ubojstvo, igrani

lm (15) Frikovi, serija Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special; 01.00 NO NI PROGRAM

06:15 07:00

04:35

02:55

00:20 01:55

22:25

19:15 20:00

14:45 17:00 17:10

09:15 09:30 09:55 10:25 11:25 12:25 13:25

08:50

07:30

02.15

00.25

22.15

Vaughn; Uloge: Charlie Cox, Claire Danes, Robert De Niro, Michelle Pfei er, Ian McKellen, Siena Miller) Ljubav nema pravila, (drama, 2003.; Redateljica: Nancy Meyers; Uloge: Jack Nicholson, Diane Keaton, Keanu Reeves, Frances McDormand, Amanda Peet, Jon Favreau) Voljeni, (triler, 1997.; Redateljica: Erin Dignam; Uloge: William Hurt, Sean Penn, Evelyn Dignam, Richard Schi , Robin Wright Penn) Astro show, emisija uživo (18) Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Brücke nach Terabithia, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Verliebt in eine Hexe, lm 23.50 No ni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija OPASNE VEZE talk show MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00 16:00 16:15

Danas pogledajte…

Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm Bajke bra e Grimm, crtani lm

07:57 08:00 12:10 13:20 14:20

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fes val 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:40 -------22:00 ---------------

00:15 00:35

Lolek i Bolek, crtani lm Vijes TV Jukebox Poljoprivredni savjetnik Vijes Okolo k(r)ole, zabavna emisija Pjesme koje srce diraju Heatseeker, igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Vijes Videostranice

16:45 17:00 17:10 18:15 19:00 19:15 20:00 21:35 23:15

8.30 Snooker, prijenos 11.30 Eiskunstlauf, prijenos 13.30 Snooker, prijenos 17.30 Rudern, prijenos 18.30 Tenis, prijenos 20.30 Reiten, prijenos 22.00 Snooker

6.00 Poker 10.00 Odbojka 11.15 Normal 12.00 Turbo 14.00 Ameri ki gladijatori 16.00 Classic Wheels 16.30 Formula 18.00 Motorrad 18.45 Poker 19.45 Košarka, prijenos 22.00 SmackDown

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Brücke nach Terabithia, lm 21.50 Ma7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja trix, lm 23.25 No ni program 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Videostranice 18.00 Gradi Peyton, Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac AlKoncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik exander Hold 17:00 automagazin 17:30 prekograni ne TV 1.10 Videostranice Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Bijeli Massai, lm 22.15 Genial daneben 23.15 No ni program 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Angie, serija 11.15 Derren Brown, dok. serija 11.45 Dokumentarna serija 12.45 Ljubav kroz želudac 13.20 Deset 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dozapovijedi, lm 15.10 Poirot, serija bra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 16.15 Monk, serija 17.10 Robo , lm 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er 18.55 24 UR 20.00 Legenda o Zorro, Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 lm 22.25 Otok, lm 0.35 Klimt, lm schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Su1.30 No na panorama perstar, prijenos 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 No ni program 7.30 Tv prodaja 8.05 Dje ji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantas an poziv 14.05 Pala a straha, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kali- 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu fornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kamera! 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Ge19.30 TV Tuba 20.00 Alex Riders: Oper- heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, acija strijela, lm 21.40 Privatna praksa, serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes serija 22.40 Okrugla ljepo ca, lm 0.25 20.15 Tijelo, lm 21.55 Ekzorcist, lm 23.50 No ni program Pala a, serija 1.45 No na p ca

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 3. travnja 2010.

Najava programa Me u nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Putne bilježnice, dok. serija Putne bilježnice, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Ekumena, religijski kontakt program Lastovski fumari, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu!

Dossier.hr Proces Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ružna Be y, serija Urednica tabloida, serija (15) Skica za portret Dossier.hr A sad u Europu TV ku e imaju pravo promjene programa

03.00 03.05 03.50

01.35 02.20

20.10 21.00 21.50 22.25 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

19.30 19.56 20.01 20.04

19.21

17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

15.40 16.10 16.20 17.30

14.19 14.20 14.35

12.32 13.20 14.10

12.16 12.28

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15

11.05

10.40

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

15.30 16.15

11.45 12.15 12.45 13.00 13.50

11.15

10.30

10.00

07.30 07.55 08.10

00.15 01.00

23.25

22.35

21.30 21.40

20.15 20.40

17.05 17.40 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25

16.15

---------------

12.55 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 15.40 --------

09.25 10.00 10.45

09.00

08.10 08.35

---------------

07.40 --------

06.35 06.50 06.55 07.15

04.35 05.00

Krava i Pili , crtana serija Mi y, animirana serija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Malcolm u sredini, hum. serija

TEST Najava programa Delta-stanje, crtana serija Vatrogasne pri e, crtana serija TV vr : Konji Ninin kutak: Mapa za radove Vitaminix: Za ini Luckaste pa je pustolovine: Pingova groznica Krava i Pile, crtana serija Ulica Somerset, serija za djecu Hannah Montana, serija za djecu Vip Music Club Sutkinja Amy, serija Roman d’un tricheur, (Uloge: Sacha Guitry, Marguerite Moreno, Jacqueline Delubac, Roger Duchesne, Rosine Derean, Elmire Vau er; Scenarist i redatelj: Sacha Guitry) Garaža: Alan Vitasovi Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ružna Be y, serija Kod Ane Koga briga?

TV vr : Konji Ninin kutak: Mapa za radove Vitaminix: Za ini Luckaste pa je pustolovine: Pingova groznica Zvjezdane staze: Voyager, serija e-Hrvatska Znanstvene vijes Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade Nogomet, LP - emisija Nogomet, LP - 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Nogomet, LP - 2. poluvrijeme Nogomet, LP - emisija i sažeci Urednica tabloida, serija (15) Nabrijani, serija (15) Kraj programa

Lastovski fumari, dok. lm Moj grijeh, telenovela

Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija CSI: NY, krimi serija Mentalist, krimi serija Zaboravljeni slu aj, krimi serija Najgori neprijatelj, krimi serija Vijes , informa vna emisija Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18)

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; 01.00 NO NI PROGRAM

06:10 Naši najbolji dani, serija 06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:20 Jagodica Bobica, crtana serija 07:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Odavde do vje nos , serija 10:10 Magi na privla nost, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 Najbolje godine, serija 14:00 Odavde do vje nos , serija 16:00 Magi na privla nost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Naša mala klinika, serija 18:15 IN magazin 18:50 Upitnik, kviz 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Farma, reality show 23:05 Vijes 23:20 Privatna praksa, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Bra ne vode, serija 01:20 Medij, serija (12) 02:20 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:20 Prorokova igra, (SAD 1999., triler; Redatelj: David Worth; Glume: Dennis Hopper, Stephanie Zimbalist, Robert Yocum, Joe Penny, Greg Lauren) 04:55 Medij, serija (12) 05:40 IN magazin 06:10 Kraj programa

01.25

23.40 23.50

22.40

17.35 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00 21.50

16.40 17.10

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Ameri ki gladijatori 18.00 Bundesliga 19.45 Rukomet, prijenos 22.00 Turbo

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Bionic Woman, serija 23.00 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.15 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Uvod u anatomiju, serija 22.10 Dobar život, serija 23.15 Tv total 0.25 No ni program

14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za o evid, serija 23.15 No ni program

15:00 17:00 17:05 17:25 18:35

13:30

09:43 10:00 12:00 12:30

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EUROPSKI DNEVNIK TV magazin SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDINA odgo eni prijenos KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ----------------------

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:20 23:35 23:38 23:40 00:00

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN skra ena snimka DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Pove alo, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Snajper, igrani lm (12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.30 Fun 8.45 Snooker, prijenos 11.30 Nogomet 13.30 Snooker, prijenos 16.30 Tenis 19.00 8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program Eurogoals 19.10 Tenis, prijenos 21.00 Golf

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.35 Navrh jezika 18.45 Koga briga? 19.15 TV kalendar 19.30 Zlatni vr , hum. serija 20.05 S pe u gos ma 1, hum. serija 20.40 Na rubu znanos 21.30 TV kalendar 21.45 Glas domovine 22.10 Ludi rimski carevi: Neron, znanstveno-obrazovna serija 22.40 Ciklus Dominika Zena 23.10 TV kalendar 23.25 Rock koncert 00.45 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 23.55 Škola za parove, hum. serija 0.25 Sa uvaj posljednji ples, lm 2.15 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, serija 19.00 24 sata 20.00 Zarobljenici, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za o evid, serija 23.35 Kaliforniciranje, serija 0.30 Surferi, serija 1.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 31. ožujka 2010.

TV ku e imaju pravo promjene programa

17.35 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00 22.40 23.40 23.50 00.40 01.25 02.25

06:10 06:55 07:20 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Najbolje godine, serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Farma, reality show Provjereno, magazin Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Medij, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Doga aj godine, komedija Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; 01.00 NO NI PROGRAM

03:20 05:00 05:25 06:05

Svi vole Raymonda, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija CSI: Miami, krimi serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Ku anice, dramska serija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija (15) Mentalist, krimi serija Astro show, emisija uživo (18) Zaboravljeni slu aj, krimi serija

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 19:00 19:15 19:18

09:43 10:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN skra ena snimka OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Vinoteka, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Emisija o turizmu 18.45 Navrh jezika 18.55 Nogomet, EL 20.50 Na rubu znanos 21.40 TV kalendar 21.55 Prizma, mul nacionalni magazin 22.40 Škrinja 23.35 TV kalendar 23.50 Rock emisija 01.10 TEST

17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj!

15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta

18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Top model 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 No ni program

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ----------------------

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:30 00:00 00:15 00:18 00:20 00:40

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ARTS 21 emisija o umjetnosti XICA TV studentska emisija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Obzori, emisija o kulturi Vaše zdravlje, emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Put u Nashville, igrani lm Adventure Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.30 Snooker, prijenos 11.30 Tenis 13.00 Nogomet 13.30 Snooker, prijenos 16.30 Tenis 19.00 Eurogoals 19.10 Tenis, prijenos 20.45 Krampfsport 23.00 Hrvanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 16.30 Ameri ki gladijatori 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 Turbo

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glaz- 5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 bara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumen- 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 tarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar AlexEmisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 ander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Infokanal Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 Kerner, prijenos 0.15 No ni program 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreSmijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 mena 09:00 To no u 9 09:30 FamilienRicki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 hilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Unsere erste gemeinsame Wohnung U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien serija 19.00 24 sata 20.00 Odbjegla poro- 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen ta, lm 22.00 Ekipa za o evid, serija 22.50 Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 24 UR 23.10 Kaliforniciranje, serija 0.05 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas Surferi, serija 1.10 No na panorama 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Countdown, serija 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 22.15 Kosti, serija 23.10 No ni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi ku ni video, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Bilko debilko, lm 21.40 Grad duhova, lm 23.15 Škola za parove, hum. serija 23.45 Kralj vrtova, lm 2.10 No ni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 1. travnja 2010.

07.15 Vatrogasne pri e, crtana serija 07.40 TV vr : Prvi travnja 05.40 Najava programa 05.45 Ekumena, religijski program -------- Danica: Danica i p ela -------- Profesor Baltazar: Hik 06.45 TV kalendar -------- Vitaminix: Dagnje 07.00 Dobro jutro, Hrvatska -------- Matylda: Tu e perje 07.05 Vijes 08.10 Krava i Pile, crtana serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Ulica Somerset, serija za 07.35 Vijes djecu 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.00 Hannah Montana, serija 08.35 Vijes za djecu 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija 09.25 Vip Music Club 10.00 Sutkinja Amy, serija pod pokroviteljstvom 10.45 Elena et les hommes, 09.10 Dolina sunca, telenovela (Uloge: Ingrid Bergman, 09.55 Croa a osiguranje - prozor Mel Ferrer, Jean Marais, u svijet 125, emisija pod Jean Richard, Julie e pokroviteljstvom Gréco, Pierre Ber n, 10.00 Vijes Dora Doll; Scenaris : 10.09 Vrijeme danas Jean Renoir i Jean Serge; 10.10 Vijes iz kulture Redatelj: Jean Renoir) 10.15 Putne bilježnice, dok. serija 10.40 Putne bilježnice, dok. serija 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješ e, emisija 14.15 Ružna Be y, serija 15.00 Kod Ane pod pokroviteljstvom 15.15 Kokice 12.00 Dnevnik 15.45 TV vr : Prvi travnja 12.11 Sport -------- Danica: Danica i p ela 12.13 Vrijeme -------- Profesor Baltazar: Hik 12.15 TV kalendar -------- Vitaminix: Dagnje 12.30 Moj grijeh, telenovela -------- Matylda: Tu e perje 13.15 HP - gdje ste vi, tu je i 16.20 Zvjezdane staze: vaša pošta, emisija pod Enterprise, serija pokroviteljstvom 17.05 Živje na Lavdari, dok.

13.20 McLeodove k eri, serija

lm 14.10 Vijes s prijevodom za 17.30 Vrijeme za knjigu gluhe 18.00 Vijes na Drugom 14.19 Vrijeme sutra 18.17 Vrijeme 14.25 TV kalendar 18.20 Županijska panorama 14.40 Trenutak spoznaje 15.35 Balkanska korida, dok. lm 18.50 Vip Music Club 19.25 Dotor Who, serija za 16.10 Hrvatska uživo - Vijes mlade 16.20 Hrvatska uživo 17.35 Croa a osiguranje - prozor 20.15 EL, nogomet - emisija 21.00 EL, nogomet - 1. u svijet 125, emisija pod poluvrijeme pokroviteljstvom 21.55 Vijes na Drugom 17.40 Najslabija karika, kviz 22.05 EL, nogomet - 2.

18.20 Kod Ane poluvrijeme 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Burzovno izvješ e, emisija 23.00 EL, nogomet - emisija i sažeci pod pokroviteljstvom 23.50 Bez traga, serija (12) 19.30 Dnevnik 00.40 Vip Music Club LP 19.56 Sport 02.40 Kraj programa 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija -------- Hokej, EBEL liga, nale - 4. utakmica pod pokroviteljstvom 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Dome, slatki Dome - hum. serija 07.30 Krava i Pili , crtana serija 21.50 Pola ure kulture 07.55 Mi y, animirana serija 22.20 Otvoreno 08.10 Drugo lice, telenovela 23.20 Vijes (dvije epizode) 23.35 Poslovne vijes 10.00 Malcolm u sredini, hum.

23.40 Vijes iz kulture serija 23.50 Vrijeme za knjigu 00.20 Zvjezdane staze: Enterprise, 10.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija serija 11.15 Pod is m krovom, hum.

01.05 Ružna Be y, serija serija 01.50 Bez traga, serija (12) 11.45 Dadilja, hum. serija 02.35 Oprah show 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 03.20 Skica za portret 03.35 Balkanska korida, dok. lm 12.45 Exkluziv, magazin 04.05 Živje na Lavdari, dok. lm 13.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 04.30 Pola ure kulture 13.50 Drugo lice, telenovela 04.55 Moj grijeh, telenovela (dvije epizode) 15.30 An eo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija 06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 Delta-stanje, crtana serija

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.20 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.45 17.50 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.15 22.55 23.15 00.50

02.45 04.25 05.10

06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 07.45

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Skica za portret Dan kad... Dan kad se Benni probudio iz kome, dok. lm Oprah show Burzovno izvješ e, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža Škrinja: Posljednja ve era Križni put iz Colosseuma, prijenos Vijes Biblija: Isus, serija Filmski maraton: Najbolja igra, (Uloge: Shia LaBeouf, Stephen Dillane, Josh Fli er, Stephen Marcus, Elias Koteas, Marnie McPhail, Peyton List, Michael Weaver, Peter Firth, Jus n Ashforth, Josh Fli er Scenarist: Mark Frost (prema vlas toj knjizi); Redatelj: Bill Paxton) Filmski maraton: Johnny Belinda, ameri ki lm Oprah show Moj grijeh, telenovela

TEST Najava programa Delta-stanje, crtana serija Vatrogasne pri e, crtana serija TV vr : Bubanj Tajni dnevnik patke Ma lde: Higijena TV ku e imaju pravo promjene programa

--------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00 10.45

12.25 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 15.25 15.40 15.50 --------------16.15 18.00 18.17 18.20 18.50 20.05

23.50 00.02 00.05 01.05 02.20

07.30 07.55 08.10 10.00 10.30 11.15 11.45 12.15 12.45 13.00 13.50 15.30 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00

22.30

23.30

00.00

00.55 01.05

02.35

06:10 06:55 07:20

07:45

08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 18:15 18:50 19:15 20:00 22:20

00:30 02:15

03:15

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

09:43 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TAJNE USPJEHA dokumentarna emisija XICA TV studentska emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Evan, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Zastave naših o eva, lm 23.30 No ni program

7.30 Formula 1, prijenos 10.05 Sportquiz 12.30 Poker 14.30 Formula 1 16.30 Ameri ki gladijatori 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF aktuell 22.00 Star talk 23.00 Sport clips

23:15 00:15 00:30 00:33 00:35 00:55

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje Vježbanje demokracije, poli ki talk-show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Ilsa uvarica harema na nih seika, igrani

lm (12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35

18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ----------------------

8.30 Snooker, prijenos 11.30 Tenis 13.30 8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obal- Snooker, prijenos 16.30 Eiskunstlauf 18.00 na straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Tenis 20.00 Snooker 22.00 Kra sport

10.00 TV vodi + panorame turis kih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 16.55 Glazbena emisija (serijal) 17.45 Vrijeme je za jazz 18.45 Navrh jezika 18.55 Ton i ton 1 19.05 Ta poli ka 19.15 TV kalendar 19.30 Zlatni vr , hum. serija 20.05 S pe u gos ma, hum. serija 20.40 Na rubu znanos 21.30 TV kalendar 21.45 Iza ekrana 22.15 Hrvatsko podmorje 1, dok. serija 22.45 Ciklus M.Sale a 23.15 TV kalendar 23.30 Iz arhiva 00.30 TEST

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i Djevojke s Beverly Hillsa, mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! igrani lm, komedija (2. dio) 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes , informa vna emisija 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Cobra, (akcijski, 1986.; Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 Galileo 20.15 Da Vincijev kod, lm 22.10 Redatelj: George P. TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija Strastvena Chris , lm 0.25 No ni program Cosmatos; Uloge: Sylvester 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi Stallone, Brigi e Nielsen, 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija Reni Santoni, Andrew Robinson, Brian Thompson, 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Bar1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Vid- bara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold John Herzfeld, Lee 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 eostranice Garlington) Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar AlexAstro show, emisija uživo ander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 (18) Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes je vje no, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 20.15 Himmel und Huhn, lm 21.45 Nestali 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija za 60 sekundi, lm 23.15 Zack! 0.15 No ni 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 program Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vje no, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vreserija 19.00 24 sata 20.00 Vremensko mena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe ograni enje, lm 21.40 Bez traga, serija mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere 22.30 24 UR 22.50 Smrtno ozbiljan, lm erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 0.45 No na panorama 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija Evan, lm 22.15 Alien pro v predatora 2, 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 lm 0.00 No ni program Šaljivi ku ni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos , serija 18.00 Svijet 18.55 Prolje e ljubavi, serija 20.00 Lizzie bude zvijezda, lm 21.40 Upoznajte princa 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch svojih snova, lm 23.25 Škola za parove, 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon hum. serija 23.55 Turistas, lm 1.30 Love 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, Tv hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Ameri ka pita 2, lm 22.15 Ameri ka pita, lm 0.10 No ni program

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Bumba, crtana serija Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija IN magazin Farma, reality show Provjereno, magazin Odavde do vje nos , serija Magi na privla nost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Upitnik, kviz Dnevnik Nove TV Farma uživo, reality show Nestali za 60 sekundi, (SAD, 2000., akcija; Redatelj: Dominic Sena; Glume: Nicolas Cage, Angelina Jolie, Giovanni Ribisi, T.J. Cross, William Lee Sco ) Napuštena, triler Vidovi Milan, tarot show (18) Gospodin pravi, roman na drama Vozi ili umri, akcija IN magazin Naša mala klinika, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special; 01.00 NO NI PROGRAM

04:50 06:15 06:50 07:30

Djevojke s Beverly Hillsa, (komedija, 1995.; Redateljica: Amy Heckerling; Uloge: Alicia Silverstone, Stacey Dash, Bri any Murphy, Paul Rudd, Donald Faison, Elisa Donovan, Breckin Meyer) Hrvatska traži zvijezdu odluka, glazbeni show uživo

PETAK 2. travnja 2010. Život u obitelji vodenkonja: Vodenkonjski duh Brum: Brum i ogrlica Krava i Pile, crtana serija Ulica Somerset, serija za djecu Hannah Montana, serija za djecu Vip Music Club Sutkinja Amy, serija Johnny Belinda, (Uloge: Lew Ayres, Jane Wyman, Charles Bickford, Agnes Moorehead, Stephen McNally, Jan Sterling, Dan Seymour, Rosalind Ivan, Mabel Paige, Ida Moore, Alan Napier, Barbara Bates, Monte Blue, James Craven; Scenarist: Irma von Cube i Allen Vincent; Redatelj: Jean Negulesco) Doma i dok. lm Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ružna Be y, serija Kod Ane Puni krug Izazovi: Karolek, poljski dok.

lm za mlade TV vr : Bubanj Tajni dnevnik patke Ma lde: Higijena Život u obitelji vodenkonja: Vodenkonjski duh Brum: Brum i ogrlica Zvjezdane staze: Enterprise, serija Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Imotska pasija, snimka Deset zapovijedi, (Uloge: Charlton Heston, Yul Brynner, Anne Baxter, Edward G. Robinson; Scenaris : J. H. Ingraham i A. E. Southon; Redatelj: Cecil B. DeMille) Vijes na Drugom Vrijeme Strani dok. lm Klape u Areni, snimka koncerta Kraj programa

Krava i Pili , crtana serija Mi y, animirana serija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Svi vole Raymonda, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) An eo i vrag, telenovela Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Svi vole Raymonda, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show uživo

30. ožujka 2010.

ZA NJEGA

PITAJ za zdravlje

Zašto žene ne vole sramežljive muškarce Žene žele da ih muškarac pozove van, planira cijeli doga aj i poljubi kada to najmanje o ekuju – ukratko, riskira. Rizik odbijanja je frustriraju i, ali ne ete dogurati daleko ako ne napravite prvi korak. Pored nedostatka inicijative, sramežljivi ljudi op enito znaju biti pasivniji, a takvi muškarci mogu biti vrlo iritiraju i. Nemojte oklijevati izre i svoje mišljenje ili zamjerke ako ih imate.

Nije spontan Jednom kada ste u vezi s curom ništa je ne može obradovati nego da je spontano pokupite i odvedete na spoj, bez da razmišljate želi li ona to ili ne. Ako je muškarac previše sramežljiv, vjerojatno je da hoda na prstima nastoje i joj udovoljiti umjesto da se opusti i pokaže koliko živ može biti.

Uvijek pita za dozvolu Uz nedostatak spontanosti, sramežljivi muškarci konstantno traže ženino odobravanje za bilo što, od poljupca pa do seksa.

Ako želi biti poljubljena, znat ete kada probate, a ako ste u krivu vjerojatno ete samo poljubiti njezin obraz.

Nesiguran je Dobar dio sramežljivosti izvire iz nesigurnost, što prili no odbija žene. Ako niste dovoljno sigurni u sebe da možete pri i ženi i zapo eti razgovor, zamislite koliko mogu nosti

propuštate. Osim toga, zašto bi žena željela razgovarati s muškarcem koji za sebe ne misli da je zanimljiv.

Ni jedna žena ne želi tipa o kojem mora brinuti kada je s njim vani ili u bilo kojoj drugoj društvenoj situaciji, baš kao što mu ne želi biti vodi u krevetu.

Savjeti za samopouzdanje Sada kada znate kako je vaša sramežljivost odbojna ženama, evo nekoliko savjeta kako postati pouzdaniji u sebe.

Samopouzdanje se ne može ste i preko no i, ali uz vježbu mogu e je postepeno skinuti ljusku sramežljivosti: Izgradite svoje samopouzdanje tako što ete napraviti listu vaših postignu a u životu, vaših karakternih i ostalih osobina, ukratko svemu što mislite da vam ide u plus. To vam može pomo i da shvatite koliko ste zapravo dobri.

Poduzmite korake da postanete društveniji. Razgovarajte sa svakom ženom na koju nai ete, prodava icom u pekari, tetom u kiosku itd. Jednom kada se nau ite pokrenuti razgovor s osobom na koju ste naišli, bit e vam lakše razgovarati s onom slatkom plavušom iz ka i a.

Ponašajte se s njom kao da ste s nekim od svojih prijatelja, a ne s kraljicom. Ne plašite se riskirati. Neka njima klecaju koljena kada su s vama.

Mnogi muškarci misle da su obazrivi prema ženskim osje ajima ukoliko se slažu sa svim što ona kaže. To joj se možda može svidjeti u po etku veze, ali ako tako nastavite ubrzo e izgubiti svako zanimanje za vas.

Bez obzira koliko pri ale da su neovisne i snažne poput muškarca, žele još uvijek vole biti u blizini spontanog muškarca koji zna preuzeti stvar u svoje ruke u svakoj situaciji. Žene vole osje aj uzbu enja koji imaju u blizini takvih snažnih muškaraca.

TEHNO ZONA

Nokia N900 N900 nije dio uobi ajene ponude serije N. Površinom, osnov nim oblikom i minimalizmom prednje st rane Nokia N900 sli nija je Appleovu iPhoneu no nekom od recentnih telefona iz serije N, primjerice, modelu N97 mini.

Prednju stranu ini monolitna crna ploha bez i jedne izi ke kontrole ili vidljivih detalja, izuzev otvora zvu nika te LE diode.

Zagledate li se malo pažljivije,

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Uzroci, simptomi, lije enje i sve ostalo što biste trebali znati o aterosklerozi (2.)

Koji su simptomi ateroskleroze?

Ateroskleroza kao proces po inje od djetinjstva, te kao takva ne uzrokuje nikakve simptome sve dok ne dovede do kriti nog suženja arterija, pri emu simptome uzrokuje nedostatan dotok kisika i hranjivih tvari do organa. Simptomi mogu biti progresivni (koji nastaju kad se žila sužava postepeno) ili nagli, kada se žila za epi akutno, naj eš e kao posljedica otrgnutog djela plaka.

Razvoj simptoma je direktno ovisan od ateroskleroti no zahva enih organa : • Mozak :glavobolje, šum u ušima, poreme aji koncentracije i pam enja, osje aj neravnoteže, gubitak snage u rukama i nogama • Srce : bol u prsnom košu, zaduha kod napora ili u mirovanju, glavobolja, vrtoglavica, mu nina, ispadi ravnoteže • Ruke i noge : trnci, smanjen osjet, smanjena miši na

snaga, bol tijekom napora ili u mirovanju. Karakteristi na je nagla, oštra i sijevaju a bol u potkoljenicama tijekom hoda (tzv. intermitentna klaudikacija).

Nelije ena ateroskleroza ima gotovo uvijek progresivan tijek, koji s vremenom rezultira nastankom ozbiljnih bolesti koje smanjuju kvalitetu života i sam životni vijek. Ateroskleroza tako uzrokuje : Anginu pektoris (stenokardija) : zbog smanjenog lumena arterija sr ani miši ne dobiva potrebnu koli inu kisika i hranjivih tvari, što uzrokuje ošte enja sr anog miši a. Glavni simptom koji se javlja je bol u prsištu, koja se može širiti u vilicu, lijevu ruku ili trbuh, a javlja se kod tjelesnog napora ili isprovocirana hladno om.

Bol obi no prestaje sama nakon nekoliko minuta mirovanja, ili nakon medicinske intervencije lijekovima.

Sr ani infarkt (miokardni infarkt) : nastaje prilikom

Mladen Makitan dr. med.

Internist Ravnatelj Poliklinike Živa potpunog za epljenja sr ane (koronarne) arterije (ili više njih), a rezultira odumiranjem tkiva koje za epljena arterija opskrbljuje. Bol je ista kao i kod angine pektoris, sa razlikom da ne prestaje u mirovanju. Potrebna je hitna medicinska intervencija jer nelije eni sr ani infarkt vodi u smrt.

Popuštanje srca (zatajenje) : Srce kao pumpa polako gubi snagu te kao takvo više nije sposobno opskrbljivati organizam dovoljnom koli inom krvi.

U kona noj fazi proces završava smr u.

MODNI TREND zamijetit ete kako zatamnjena maska skriva i prednju kameru te senzore za detekciju lica i razine okolnog osvjetljenja.

Koliko god nas lice N900 asociralo na iPhone, njegov pro il i stražnja strana od Appleova se ure aja zna ajno razlikuju.

Nokia N900 o igledno je deblja (18 naspram 12,3 mm), a razlog tome postaje o it kad rasklopite njezinu QWERTY tipkovnicu te pod zaštitnim poklopcem na pole ini uo ite 5-megapikselnu kameru s dvostrukom LED bljeskalicom, oko koje se nalazi prakti ni sklopivi stalak, kojim je ure aj mogu e osoviti u poluuspravan položaj na stolu. Na bokovima je, pak, uobi ajen set

Ležeran stil za sportske zavodnice Ovo prolje e imate priliku da za sebe izaberete vlastiti sportski look prema sportu koji vam se

kontrola (okida kamere, tipka za uklju ivanje/isklju ivanje, promjenu pro ila i ostalo, tipke za zoom i glasno u te kliznik za zaklju avanje/otklju avanje), 3,5-milimetarska uti nica za slušalice i TV izlaz, microUSB uti nica, zasad neiskorišten IR odašilja , silos stylusa te otvori stereozvu nika.

svi a ili odje i koja vam najbolje pristaje.

Sve djevojke koje vole ležerniji stil odijevanja i one sportskog duha ovo prolje e do i e na svoje.

Sportski look ove godine sigurno e biti jedna od opcija odijevanja u kojemu e se brojne djevojke i žene sna i, i vrlo brzo prihvatiti.

Ve ina nas, kada pomisle na sportsku odje u, pomisli na trenirke i tenisice, no, sportska odje a je ove godine mnogo više od toga ...

Svaki sport ima prepoznatljiv dres, a to je potaknulo modne kreatore koji su inspiraciju pronašli u tenisu, nogometu, bejzbolu, hokeju te plesu i ronjenju.

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

Komentari Hrvatima nedostaje vo a Ovih dana, kada se Hrvati katolici pripremaju za svoj najve i blagdan Uskrs, u misli mi je došla slika iz ranog djetinjstva, a koju pak mogu primijeniti i danas kada sam puno stariji i živim u druga ijim okolnostima.

A rije je o autoritetu ili vo i koji bi Hrvate vodio u ovim bremenitim vremenima kada se mu imo kako uni i u Europsku uniju, koju mnogi, ne i ja, vide kao spas. U tu EU nas, na žalost, ne e uvesti vo a ili autoritet nego sluganska politika koja e do dna poniziti Hrvate i sve hrvatsko.

I koga sam se sjetio?

Vele asnog Ignaca Zadravca, rodom iz Zebanca Jelšovca, a na službi u Kotoribi. Bilo je to pred Uskrs koji je tada bio krajem travnja, dakle, topliji nego sada i u polju smo obavljali sadnju krumpira. Dok je bezbroj ljudi ru no sadilo krumpir, poljskim putem je pješice iz smjera Štrukovca, gdje je sišao s autobusa, prema rodnom domu u Zebancu prolazio vele asni Zadravec, ovjek kojeg smo svi poznavali.

Kada je sve enik došao blizu ljudi, svi su prestali s poslom, pošli prema njemu i poljubili mu ruku, a pobožne su žene ak kleknule pred njim.

Kakav autoritet i vo a! Svi smo ga poznavali, a toliko ga poštovali i u njemu vidjeli vjerskog vo u.

Sjetih se i uzoritog kardinala Franje Kuhari a, pred kojim su drhtali i sve enici kada je dolazio u Me imurje, a obi an puk u njemu je vidio sveca. Kada se stvarala nova Hrvatska, taj ovjek se ni im nije dao pokolebati i bez razmišljanja se

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

etvrto dijete veliki je blagoslov!

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

stavio u službu svoga naroda. O nadbiskupu Alojziju Stepincu da i ne govorim.

A tek dr. Franjo Tu man. Bio je autoritet i vo a za sve Hrvate, za doma e i me unarodne imbenike. Svoj na svome. Pred njim su gotovo drhtale sve vlasti, a ipak su svi išli za njime.

Takvi ljudi danas nedostaju Hrvatskoj i njezinim žiteljima.

Ljudi koji ne e prodavati ugled i teritorij, koji ne e mijenjati stavove pred svim i svakim.

Treba nam vrst i jasan predsjednik, odlu an premijer, duhovno snažan nadbiskup, gradona elnik i na elnik. Ovog trenutka to nisu ni Josipovi , ni Kosor, ni Bozani , ni svi niži od njih. Zašto?

“Tko želi biti prvi, neka bude posljednji”. Rekao je Isus. Svi naši žele biti samo prvi, pa makar bili pred svijetom manji od makova zrna. Uskrs je vrijeme kada se može izmoliti ili iznjedriti istinski vo a. Hrvatska ga treba. Treba vele asnog Ignacija Zadravca!

Welcome to Križevci Iako je u današnje vrijeme sve ve i problem, nasilje me u vršnjacima nije novost. Nove su pojave umreženost, korištenje nove tehnologije i distribucija, ega nekad nije bilo. Uz u estali porast nasilni kog ponašanja me u vršnjacima, sve je eš a pojava i neovlaštenog snimanja toga fizi kog i verbalnog nasilja od strane promatra a.

I dok je stru njake donedavno najviše brinulo samo nasilje, danas, u vrijeme kada svaki u enik ima (barem jedan) mobitel kojim su amatreske snimke naj eš e i napravljene, problem je postao mnogo širi i ve i.

Otprilike prošle srijede u ve ernjim satima na popularnoj internetskoj stranici YouTube pojavio se prilog pod nazivom “Welcome to Križevci”, u koji je uvršteno ak etiri filmi a na kojima su prikazani prizori tu njave me u vršnjacima. I da, istina je da je tu njave me u u enicima uvijek bilo, no, ovdje i nešto drugo izaziva oštre kritike.

Rije je o sve ve oj sklonosti mladih da se nasilje snimi i obavi na Internetu.

Razli iti oblici nasilja, zlostavljanja i maltretiranja sve eš e ostaju zabilježeni na amaterskim snimkama, a nerijetko se takvi materijali pojavljuju i na raznim Internet stranicama.

Osim što je takav in sam po sebi sramotan, predstavlja i dodatno poniženje za žrtvu nasilja, dok za

AKOVE KI espresso by Bibi

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Divna je vijest zaodjenula moju svakodnevnicu.

U sam osvit prolje a, s ponovnim ro enjem prirode, rodio se još jedan novi život.

Luka težak 4200 g iz maj ine je tijesne i tople vodene sobice (hmm, jacuzzija?) odlu io iza i van i poput nas postati jedinka, individua.

Sandri i Zlatku, roditeljima malog Luke, ovo je etvrti život kojem su glavni i odgovorni projektanti.

A i sami znate koliko se u samom inu izrade tog projekta može uživati. Pa emu onda u enje zašto se u ovo neizvjesno doba netko odlu uje na više od dvoje djece?

Ljudi, u svakom trenutku i u svakom danu treba uživati!

A ne razmišljati kako bude ako bude ...

Zaboravimo na tren sve one totalno neugodne spike oko poroda: o broju šavova na alarmantnom mjestu, ponekad i o kompletnom goblenu izra enom od neizrutinirane ruke mladih doktora i nikad zaboravljeno šaljivo pitanje umirovljenog ginekologa dr. Sre ka Franina želimo li da nas “stegnu“ malo ja e kad ve servisiraju taj dio, nadalje neugodu s bolnim i ote enim ljudskim vrelom maj inog mlijeka, prvu šetnju rodilje nakon poroda koja pomalo nalikuje hodu bakice koja muku mu i s “oks“ nogama ...

Ono što je Sandri ovaj put obilježilo sam doga aj poroda jest najnoviji poro ajni inventar koji se odnedavno po eo koristiti i u našoj ako-

ve koj bolnici. Stol i za porod, od milja zvan “šamlek“.

U samom finalu ra anja rodilja sjedne na njega i sve ostalo odvija se po zakonu sile teže.

Nakon stolje a ra anja u poluleže em položaju, žene su shvatile da ipak treba sjesti kao što se navodno nekad davno i prakticiralo. Poput teorije o pra ovjeku koji se milijunima godina uspravljao, i mi žene polako ali sigurno stremimo k tome. Uspravan hod, uspravan porod.

Stol i koji omogu ava prirodan položaj prilikom ra anja u našoj je bolnici vrlo blizu malog jubileja od 100 poroda na njemu. Iskustva su uglavnom pozitivna, a ona imaju velike veze s bolovima koji su nama ženama najrelevantniji pokazatelj koliko koja metoda ra anja valja.

Sandra je svojim “sjedenjem“ na njemu napravila odli an posao: “Rodija se sin!“ Prekrasno malo bi e neka živi dugo i sretno, a cijela obitelj nek’ je uvijek blagoslovljena!

Ovo itate na vlastitu Piše : Maja Novosel odgovornost maja@mnovine.hr Ne znam kako vas pam enje drži, ali nekad je svijet bio puno opasnije mjesto. Djecu su roditelji vozili u automobilima bez milijun propisa kako i gdje postavi sjedalicu, lmovi nisu dolazili s upozorenjima tko ih smije gleda , a popis ovakvih danas opasnih stvari nastavlja se u nedogled. Koja su to bila strašna vremena ...

Danas pak smo sa svih strana zatrpani uvje ma korištenja i odbijanjima prihva anja odgovornosti odnosno, kako se to kaže, disklejmerima (maleni Hrva ugledali su se na Zapad i po eli stavlja kod sebe disklejmere kojima se odri u zakonskih posljedica). Jeste li to primije li?

Ve inu vremena ta su “upozorenja” suvišna i smiješna i odnose se na stvari koje su potpuno o ite. Dobar primjer su cigarete i natpis “Pušenje ubija”. Tko to još ne zna? Za koga to ondje piše? Je li nekog tko kupuje cigarete briga za taj natpis? Ho e li netko uze ku ju, po e vika od straha, onda je baci i misli si: “Ovo je bilo blizu, jedva sam izvukao živu glavu. Sva sre a da je to upozorenje bilo na ku ji.”

Još jedan primjer je smrznuta pizza. Imam jednu doma i na njoj piše upozorenje da se ne preporu uje jes je prije nego što bude ispe ena. Ma da?

Stvarno? ‘Ko bi ipak išao jes smrznutu pizzu? I kako bi uop e pojeo smrznutu pizzu, lizao je dok se dezintegrira?

Ili recimo one vre ice koje dobijete kad kupite cipele ili torbu ili nešto sli no, one koje š te od vlage. Na njima piše “Do not eat” velikim štampanim slovima. Ovo mi je super jer me zbilja zanima postoji li netko kome je došlo da, kad je vidio tu vre icu u cipelama, da to strpa u usta (osim djeteta koje ionako ne zna što zna i “Do not eat”)?

Zašto bi to itko u inio? Je l’ bi to netko stvarno mogao zamijenit za, ne znam, krupnu sol pa s njome za inio gulaš?

Svašta.

I koliko god me ta razna upozorenja i disklejmeri (koja lijepa ‘rvatska rije - ali nema bolje) živciraju, toliko ih i volim. Recimo, nakon što smo godinama na stranim kanalima gledali reklame za lijekove i slušali ono ubrzano upozorenje na kraju koje nitko živ ne

može dešifrira (znate ono otprilike Ako se jave nuspojave, lijek prestanite uzima i posavjetujte se s lije nikom ili ljekarnikom), jedva sam do ekala da se to pojavi i kod nas. A želja mi se ispunila.

Ili tu su emisije u kojima nas na po etku upozoravaju da “ne pokušavamo to kod ku e” ili da “potražimo pomo profesionalca”. Kao da bi itko normalan išao ponavlja glupos kojih se ne iji bolestan ljudski um može sje . Stvarno, baš mi do e da kažem nekoj prijateljici: “Ajde da danas za zabavu ja legnem ispred tvog auta, a se prepeljaj preko mene. Ne e li to bi zabavno?”

Ali bez obzira na to što ja napisala, i koliko god apsurdna bila upozorenja i izbjegavanje odgovornosti u stilu “perem ruke ‘ko Poncije Pilat” ne e nesta . Ustvari, to je naša budu nost.

Možemo o ekiva da e ih bi sve više i posvuda, kamo god krenuli. Ne e pro i dugo prije nego što ne ete mo i re i, napravi , proda , pojes ili popi ništa što ne e ima neku vrstu upozorenja na sebi.

Pa onda u tom duhu moram re i da je sve ovo napisano mišljenje autora i ne odražava stavove ovih novina ni nikog povezanog uz novine. Mogu e je da su ovdje sadržane informacije koje nisu prigodne za djecu mla u od 15. Isto tako vlas m izborom da ovo pro itate preuzeli ste potpunu odgovornost, prema tome ne smatramo se odgovornima za to što i o emu ste razmišljali ili što ste napravili prije, za vrijeme i poslije itanja ovih redaka.

Ako imate kakvih nuspojava, sami ste si krivi.

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

POGLED ISPOD OBRVA

Nešto nije u redu? udim se svemu tome...

onu drugu stranu nudi priliku za izopa eno nasilni ko hvaljenje.

Snimatelji i ostali “navija i“ ovakvih i sli ni doga aja s potpisom nasilja u ovakvim situacijama postaju pasivni promatra i ili, ak gore, poticatelji samog nasilja.

I sada više pažnja nije usmjerena samo na napada a i žrtvu, ve i na promatra e koji tako er postaju oni koji su problemati ni u cijeloj akciji napada i snimanja.

Ne pokazuju i želju i volju da zaustave tu njavu, ve navijanjem poti u i sam napad, o ito postaju imuni te otupljuje njihova osjetljivost na bilo koji oblik nasilja. Podizanjem praga tolerancije na nasilje tinejdžeri kao da više ne reagiraju na klasi ne oblike nasilja pa pribjegavaju novim modelima. Samo nasilje o ito im više ne predstavlja ništa novo.

Šteta što kolumnu ne mogu zapo eti uvodnom špicom. Kao seriju na primjer. Za ovu bih posudila onu iz serije „Prijatelji“.

Podebljala na rije i; „I tako ti nitko nije rekao da e život biti ovakav; tvoj posao je šala (ilitiga smijeh), švorc si (bez kintos), tvoj ljubavni život je „mrtav pri dolasku“ („klini ki mrtav“ ili završio prije nego je po eo)… kao da si zaglavio negdje, tko zna gdje, i to onda kad nije bio tvoj dan, mjesec, a možda ak ni godina…“ Oprostite na mom slobodnom prijevodu. O kojoj problematici ja ovaj puta? O jednoj divnoj majici moje sestre na kojoj piše: „Bez posla. Bez novca. Bez de ka. (Dakle) bez problema!“ Opet slobodan prijevod. Nema veze, što bi rekao W. Shakespeare: ono što ružom zovemo, pod drugim imenom bi isto mirisalo.

Dakle, i na engleskom i na hrvatskom, pod ovim ili onim nazivom, do e, naprosto naleti-dan, godina, desetlje e kad osje aš da nisi svoj na svome.

E sad, dešava se meni da mi se više jednostavno ne da uzrujavati.

Oko bilo ega. emu? Što bi se lako dalo protuma iti da mi postaje svejedno, da odustajem.

Hvala Bogu dragome, nije sve tako crno. Odustajanja nema.

Možda tek povremenog proljetnog prepuštanja i opuštanja. Nije se dosad problem riješio živciranjem, bu enjem, galamljenjem, nezrelim ispadima. Do e naprosto taj trenutak da shvatiš. Pa ono iz bu nog nezrelog djetetaodrasteš.

Iako, priznajem, na moment bi bilo tako lijepo da možeš opet u djetinjstvo, u nezrelost, pa onome tko je zakuhao ovu „krizu i otkaze i neimanje para u najboljim godinama tvog života“ bez ikakve grižnje savjesti raskrvariš nos ba enim kamenom, podijeliš zdušno dva, tri, pet šamara svojim bivšim ljubavima, pokažeš srednji prst zlo estim še ovima, nabrijanim ljudima na šalterima, u redu na kasi…Ali, nau ili su te da su šamare „skupe“, da su srednji prsti i

„prosti“, a u redu za kruh uvijek ima netko ve i i nabrijaniji.

Pa što bi Gibonni rekao; ve je vrijeme da se pomiriš sa svitom…i tako ja tiho ko da zaronim na dah, u svemu sad mogu na i nešto lipo i re i: „Živote, dobar ti dan!“ Iz stanja op e nervoze prije i na opušteno, samo opušteno, molim!…

Pitanje je samo kako.

Tu nastupa jedna krasna pjesma Tatjane Groma e, koju znam iz studentskih dana. „Sino kad sam s de kima izlazio na pivu, stari je opet po eo srati da godinu dana nisam dao ni ispita, da živim ko stoka pijana, parazit i svinja.“ I ide dalje kako je zamišljao da starom na to zabija dvije iznad i jednu ispod oka; zabrijao si je da je turbo bed tip, a on kao „poštenjak do jaja“, kako stari pada ko na usporenim snimcima na plavi linoleum u hodniku, i sigurno bi iz toga nastao dobar horor, da ga stari nije dramatski upitao: „Kako ti misliš dalje živjeti?“ „Ne znam otkud mi to, ali samo sam mu rekao dok sam se saginjao i obuvao: Evo, vidiš lijepo ovako; obuješ lijevu tenisicu,

obuješ desnu tenisicu, otvoriš vrata i iza eš van! Kasnije kad je sestra to prepri avala rendicama na kavi kod Brzog, skužio sam po njihovim pogledima da sam ispao ve i rajer nego da sam ga akat nokautirao.“ E to je to. Nema boljeg od tog. Obuješ lijevu, obuješ desnu, otvoriš vrata i iza eš van! Ako se u ini da je Shakespeare bolje pogodio onom svojom drugom izjavom o mirisima; „da je nešto trulo(smrdi) u državi…“, naprosto; ne daš se! Prolje e je stiglo, a ono uvijek neki novi miris donese. Lijevi i desni kroše ostaviš nekom drugom, razvu eš osmijeh i briga te! Tko je koga, kada i gdje zbog ne eg nokautirao.

30. ožujka 2010.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOV ANIN Igor Šteinglin veliki je zaljubljenik u putovanja

Proputovao sve kontinente osim Australije Avanturist Igor Šteinglin iz akovca od malih je nogu zaljubljenik u putovanja, a do sad je u svoje 33 godine obišao gotovo sve kontinente. Osim Europe i Amerike, Igor je imao prilike vidjeti i Afriku, kao i Aziju, a jedini kontinent koji mu je preostao je onaj najmanji - Australija.

- Oduvijek su me putovanja privla ila. Moje prvo putovanje bilo je u Francusku, to nije, u Pariz, i to prije 11 godina. Tako je sve krenulo. Europu sam proputovao gotovo cijelu, a manje - više putovao sam potpuno sam, kazao nam je Igor Šteinglin.

Me u kontinentima i državama koje je posjetio spomenuta je i Kenija, za mnoge zemlja koja predstavlja cijelu isto nu Afriku u malome. Iako je obi avao putovati sam, tu daleku zemlju Igor je posjetio s prijateljicom. - Putovanje u Keniju bilo mi je prvo putovanje van Europe, prvi let avionom. Moram re i da je to putovanje bilo fascinantno, poseban doživljaj koji treba probati. akov anin Igor, rodom iz Strahoninca, imao je priliku posjetiti i Floridu, kao i Egipat i Argentinu. - U Argentini sam bio u sklopu showa ‘Fear Factor’. Put je

Kada je bio na sjeveru, Igor je posjetio pleme ‘longneck’

bio naporan, ali Argentina je bila super. Zanimljivo je bilo to što je svaka grupa koja je sudjelovala u showu posjetila neku zanimljivost koja je vezana uz Argentinu.

Jedni su išli na ples tanga, jedni na nogometnu utakmicu, dok je naša grupa posjetila pravi kaubojski ran . Veoma zanimljivo iskustvo, dodaje Igor, kojem je show “Fear Factor” koji je slovio kao najekstremniji reality stolje a bio pravi izazov.

Na Tajlandu proveo tri mjeseca Od svojih putovanja, kojih je bilo doista mnogo, Igor bi izdvojio ono na Tajland. S obzirom na to da je u zemlji prirodnih ljepota, raskošnih hramova, poznate tajlandske gostoljubivosti i jedinstvene gastronomije proveo tri mjeseca, nije neobi no da je odlu io izdvojiti upravo ovo putovanje. - Vezano uz ovo putovanje ima jedna interesantna stvar, a to je da sam otišao bez avionske karte. Kupio sam kartu u Zagrebu i u agenciji su me pitali ho u li do i po kartu u Zagreb ili da je pošalju u Be , odakle sam letio. Odlu io sam se za drugu varijantu. Kada sam došao u Be , re eno mi je da moje karte nema. Bio sam spreman na sve, pa i odustati od putovanja.

Avanturist Igor Šteinglin Tajland je prošao uzduž i poprijeko No, kako sam bio na popisu putnika, pustili su me na let, a kartu su poslali za mnom. Avionsku kartu morao sam podi i za dva dana, no, to sam u inio tek nakon 50 dana. Sre om, nije bilo nikakvih problema, pri a Šteinglin, kojemu je nakon ovih putovanja želja posjetiti Indiju i Novi Zeland.

Prekrasne lagune i bijele pješ ane plaže pravi su raj Ve prvi susret s ljubaznoš u zemlje koju, prema rije ima

Igora, s pravom zovu “zemljom osmijeha”, naš akov anin opisao bi kao jedinstven. - Tajland sam prošao uzduž i poprijeko.

Nakon slijetanja u Bangkok prvo sam obišao sjever Tajlanda, Chang Mai, drugi najve i tajlandski grad te sam tjedan dana bio u džungli. Na sjeveru živi dosta razli itih životopisnih plemena pa sam posjetio pleme ‘longneck’. Rije je o plemenu u kojem žene imaju puno prstena oko vrata pa im je vrat duga ak i tanak. Mislim da žene svake dvi-

Egipat bi ponovno posjetio Iako ne voli putovanja i odmor na istoj lokaciji, kada bi morao birati, Igor bi ponovno posjetio Egipat. - Ina e ne volim ponavljati, ali Egipat nisam uspio cijeloga doživjeti pa bih zato volio opet otputovati tamo. Primjerice, nisam uspio istražiti Nil pa bih stoga želio krstariti Nilom.

Svoje putovanje u Egipat Igor Šteinglin pretprošli je

tjedan predstavio svim zainteresiranim zaljubljenicima u druge kulture u caffe baru “Littera” u akovcu. Ovo zanimljivo putopisno predavanje organiziralo je planinarsko društvo “Extrem”, kojem je organizacija ovakvih edukativnih predavanja u posljednje vrijeme redovita aktivnost. (hz)

Tajland je zemlja prirodnih ljepota, raskošnih hramova i poznate tajlandske gostoljubivosti

Na jugu Tajlanda Igor je posjetio brojne otoke bogate prirodnim ljepotama i egzoti nim uvalama

Uz putovanje, padobranstvo kao hobi “Svjetski putnik” Igor Šteinglin, osim putovanja, voli i padobranstvo kojim se bavi ve preko 15 godina, u kojih je padobranom sko io do tisu u puta. Osim u padobranstvu, Igor se okušao i u base jumpingu, odnosno skakanju sa zgrada, mostova, stijena sa samo jednim padobranom. (hz) je godine dobiju jedan prsten od svoje tre e godine. Korijeni toga sežu još u vrijeme kada su tamo živjeli tigrovi, pa, s obzirom na to da tigrovi napadaju za vrat, prsteni predstavljaju oblik zaštite, objašnjava Igor, i dodaje: - Osim prirodnih ljepota i bogate kulture, Tajland mi se dopao jer je siguran. Mislim da je sigurnost važna osobina. Tako er nema žicanja i cjenjkanja, što mi se tako er svi a.

Na jugu Tajlanda Igor je posjetio brojne otoke bogate prirodnim ljepotama i egzoti nim uvalama, što ga ine mjestom za pravo opuštanje i uživanje.

Osim oto i a Ko Phi Phi Leh s jednom od najpoznatijih plaža na kojoj je sniman ilm “The Beach”, naš akov anin posjetio je i otok Phang Nga, mjesto gdje je sniman ilm Jamesa Bonda “ ovjek sa zlatnim pištoljem”, pa je stoga i prozvan Otokom Jamesa Bonda. Prekrasne lagune i bijele pješ ane plaže pravi su raj, osobito one bez puno turista, koje su se Igoru ipak puno draže jer više voli nerazvikana mjesta, koja nisu toliko popularna.

Odli na kombinacija najljubaznijih ljudi na svijetu, prirodnih ljepota koje oduzimaju dah, raskošne tajlandske kulture, zanimljive hrane samo je jedan dio onog, otkriva Igor, što mami znatiželjne ljude u ovaj prekrasan kraj. Priroda je ondje veli anstvena, ljudi su ljubazni, a atmosfera je opuštaju a, stoga ne udi da je Šteinglin od svih svojih putovanja odlu io izdvojiti upravo ovo.

(H. Ze ar)

PRVOMAJSKI rafting i piknik na rijeci Muri, Žabnik - Podturen

Prijave do 6. travnja Ne propustite priliku da na jedan nov, atraktivan i avanturisti ki na in na rijeci Muri proslavite Prvi svibnja, Me unarodni praznik rada. Ove godine s obitelji ili prijateljima šetnju i kampiranje možete zamijeniti vožnjom po rijeci Muri i vidjeti kako priroda izgleda iz drugog kuta.

Rafting je idealan primjer za to, a osim vožnje mo i ete vidjeti puno više prirode i upoznati sve ljepote koje ona donosi.

U cijeni od 200 kuna po osobi uklju en je spust, piknik, obrok, jedno pi e te prijevoz od cilja raftinga (Podturen) do piknika (Žabnik). U 10 sati na sam Praznik rada planira se okupljanje kod mlina na Muri u Žabniku, dok je start planiran

izme u 10.30 i 11 sati. Oko 14.30 dolazi se na cilj u Podturen, dok je oko 15 sati planiran piknik u ŠRD ikov u Žabniku.

Za rafting izlete po Muri koriste se profesionalni gumar rafting amci kapaciteta do deset osoba. Svaki amac ima iskusnog i licenciranog vodi a skipera zaduženog za uvježbavanje i sigurnost posade. U amcu je i vodonepropusna vre a ili ba va za fotoaparate, mobitele, dokumente i sli no.

Uz sportsku odje u i obu u, rezervnu odje u, kapu ili šešir, vodu za pi e, na rafting je obavezno ponijeti i osobni dokument (putovnicu ili osobnu iskaznicu).

Prijave se primaju do 6. travnja na broj telefona 098 463 346.

Broj mjesta je ograni en.

Ovo je prigoda da upoznate sve ljepote koje priroda donosi Praznik rada proslavite na atraktivan i avanturisti ki na in

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

PREDSTAVLJAMO: Hyundai ix35

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. 28.2.2010.

Proizvo a

Koli ina udio, %

1

Volkswagen

19

2

Chevrolet

18

13,64%

3

Hyundai

16

12,12%

4

Opel

14

10,61%

5

Suzuki

9

6,82%

6

Toyota

8

6,06%

7

Mazda

7

5,30%

8

Dacia

5

3,79%

9

Honda

5

3,79%

10

Peugeot

5

3,79%

11

Renault

5

3,79%

12

Ford

4

3,03%

13

Fiat

3

2,27%

14

Nissan

3

2,27%

15

Citroen

2

1,52%

14,39%

16

Kia

2

1,52%

17

Lancia

2

1,52%

18

Seat

2

1,52%

19

BMW

1

0,76%

20

Lada

1

0,76%

21

Škoda

1

0,76%

132

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Honda servisna akcija Od 22. ožujka do 22. travnja Honda je organizirala brojne proljetne pogodnosti za svoje stranke u servisima. U okviru ove akcije vlasnicima Honda automobila i motocikala nudi se: 30% popusta na originalne Honda rezervne dijelove podložne trošenju pri svakodnevnoj uporabi (lamele kva ila, brisa i, žarulje, komponente ispuha i ovjesa…), 30% popusta na originalne Honda rezervne dijelove potrebne za redovno održavanje (svje ice, filteri, remenje…), 30% popusta na specijalne pakete Honda dodatne opreme te 20% popusta na originalnu Honda dodatnu opremu. Navedene pogodnosti je mogu e ostvariti isklju ivo u ovlaštenim Honda servisnim centrima koji sudjeluju u akciji.

PSA investira 530 milijuna eura u Brazilu Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,28

Super plus 98

8,36

Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

8,46

8,84 7,68

7,68 7,76

4,56

ix35 se name e kao novi lider u SUV klasi

4,56

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 26. ožujka 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Ac ve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

PSA Peugeot Citroën investirat e 530 milijuna eura u razvoj svojih aktivnosti u Brazilu od sad do 2012. godine.

Investicija e se prvenstveno odnositi na razvoj novih modela Peugeot i Citroën i novih motora, pa tako i na pove anje kapaciteta proizvodnog centra u Porto Realu. Ova nova investicija u skladu je s novim akcijama Grupacije, koje imaju za cilj pove ati njenu prisutnost u Brazilu i Latinskoj Americi i ubrzati razvoj na rastu im tržištima. U srpnju 2009. godine, Grupacija je osnovala jedinicu proizvodnje motora u Porto Realu. U sije nju 2010. godine, PSA Peugeot Citroën zaposlio je 700 osoba za tre u smjenu zbog rastu e potražnje na tržištu automobila Latinske Amerike. Peti proizvo a automobila u zemlji i prvi od „novo dolaze ih“ (od automobilskih proizvo a a koji su došli u Brazil 90-ih godina), PSA Peugeot Citroën je prisutan u Brazilu od osnivanja Produkcijskog centra u Porto Realu u 2001. godini. U ovoj tvornici ve je proizvedeno 700.000 automobila i trenutno se proizvode Peugeot 207, 207 SW, 207 Passion, te Citroën C3 i Xsara Picasso. Tvornica motora, osnovana 2002. godine, proizvodi motore 1.4 i 1.6 flex- uel. U 2009. godini PSA Peugeot Citroën prodala je 151.200 vozila u Brazilu, te zauzima tržišni udio od 5%.

Prošlotjednim predstavljanjem u Zagrebu i službeno je zapo ela prodaja modela Hyundai ix35 na HR tržištu.

Novi Hyundaijev model ix35 nasljednik je modela Tucson, a odlikuje ga novi dizajn, više prostora u interijeru, nova tehnološka dostignu a, te novi snažni i ekološki isti motori. Model ix35 razvijen je u Hyundaijevom Europskom R&D centru u Russelsheimu, a proizvodi se u Europi. Duži, širi i niži od prethodnika (85, 20 i 20 mm) novi ix 35 ima i 10 mm duži me uosovinski razmak koji sada iznosi 2.640 mm.

Tako er, po razini opremljenosti ix35 apsolutno nadmašuje sve konkurentske automobile. Dostupan je sa tri paketa opreme iWant, iStyle i iMax, a ve i po etni paket sadrži ABS, ESP, TCS, HAC (Hill Climb Assist) i DAC (Downhill Assist).

Hyundai ix35 dostupan je sa benzinskim 2.0 Theta II motorom koji razvija 163 KS, te sa turbo dizelskim 2.0 CRDi VGT motorom snage 184 KS. Oba motora dolaze u kombinaciji s ru nim (šest stupnjeva za dizel i pet za benzinac), ili automatskim mjenja em (šest stupnjeva za oba motora). Tako er, oba motora i mjenja a dostupna su u izvedbi sa pogonom na prednje kota e i pogonom na sva etiri kota a. Neovisan McPherson ovjes sprijeda te dvostruka ramena sa spiralnim oprugama straga ovom modelu osiguravaju sigurnu vožnju na urbanim prometnicama, a dozvoljavaju i vožnju van ure e-

nih prometnica bez opasnosti za sigurnost putnika, naravno vode i ra una da je ix35 SUV automobil.

Ovisno o modelu ix35 dolazi na kota ima promjera 16”, 17” i 18”. Prtljažnik ovog Hyundaija prilago en

je obiteljskim potrebama te iznosi 591 do 1.436 litara obujma.

Osim po dizajnu, voznim osobinama i ostalim karakteristikama ix35 je i cjenovno prilago en HR tržištu, te se name e kao najpovoljnija kupnja u SUV klasi. Cijene modela zapo inju od 151.112 kn.

Više in ormacija o modelu ix35 kao i o svim Hyundai vozilima možete dobiti posjetom Autocentru Bratuša na adresi Preloška 38 u akovcu, pozivom na broj tele ona (040) 364 244, ili na www.hyundai.hr.

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT GRANDE PUNTO 1.2, 3 VRATA, 06, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna

SKUTERI: PIAGGIO XEVO 250 ie, 08, crna metalik

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 05, bijela FIAT DOBLO CARGO 1.4 SX, 08, bijela

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

30. ožujka 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Auto(r) 2010. natje aj za dizajn automobila Auto(r) natje aj za dizajn automobila održao se drugu godinu za redom. Zadatak je bio dizajnirati osobno prijevozno sredstvo za ljude starije od 60 godina uzimaju i u obzir njihove želje, potrebe i mogu nosti. Natje aj je organiziran u suradnji sa studijima produkt dizajna etiri sveu ilišta u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu. Žiri se sastojao od govornika na konferenciji Auto(r) - dizajnera automobila i teoreti ara dizajna automobila. Izme u 42 pristigla rada, jednoglasnom odlukom žirija za pobjednika je izabran Zdenko Vukoja, samouki 42-godišnji dizajner iz Lipika. Drugo mjesto osvojio je Darko Markovi , student produkt dizajn Megatrend univerziteta u Beogradu, a tre e Damnjan Miti , tako er beogradski student produkt dizajna, ali sa Univerziteta za umetnost. Komentar žirija na natje aj: „Vukojev rad ravnopravan je onima profesionalnih dizajnera automobila u velikim studijima za dizajn.“.

Žiri Maarten De Bruijn (Spyker, Silvestris) - Nizozemski dizajner i poduzetnik zaslužan za pokretanje Spykera i dizajn svih modela do 2005. kada odlazi iz tvrtke i pokre e Silvestris.

Francesco Carbini (DaimlerChrysler, Moto Guzzi, Audi, Ford, BMW, MINI, Giugiaro, Yamaha, freelance) - Freelance modelar u glini sa bogatim iskustvom danas predaje na talijanskim sveu ilištima.

Kemal Curi (Ford) - Dizajner niza interijera danas se bavi uglavnom eksterijerima.

Dario Dropu i (freelance) Dizajner iz Sv. Ivana Zeline 2009. je diplomirao dizajn vozila na Scuola Politecnica di Design u Milanu.

Enrico Fagone (Car & Transportation design, osniva i glavni urednik) - Jedan od najuglednijih teoreti ara dizajna automobila na svijetu.

Nemanja Lali i (Stola, Honda, freelance) - Novosadski dizajner 2008. je za arapske šeike koncept

Maybach Exelero pretvorio u Stolu Phalcon Coupe.

Marko Lukovi (pobjednik Peugeot Design Contest 2001., Zastava, freelance) - Pobjednik najpoznatijeg natje aja za dizajn automobila na svijetu koji se održava u organizaciji Peugeota.

Giancarlo Perini (Italdesign, Car Styling, glavni urednik za Europu) Jedan od najpoznatijih svjetskih novinara specijaliziranih za dizajn automobila. 1969.74. bio je direktor marketinga i komunikacija Italdesigna.

Sebastien Stassin (Piaggio, Honda Motorcycles, KTM, Kiska) - Dizajner motocikala zaslužan za izgled ekstremnog KTM-a X-Bow. Daniel Tomi i (Scuderia Zagreb) - Magistar povijesti umjetnosti, prvi je u Hrvatksoj po eo sustavno pisati o dizajnu automobila, od 2009. organizira Auto(r), najve u konferenciju o dizajnu automobila.

Dragan Žegarac (Volvo, Volkswagen) - Mostarski inženjer voditelj je projekata u odjelu za dizajn Volkswagena.

Tema natje aja Problem je da stariji gra ani ne žele kupovati proizvode posebno napravljene za njih jer se osje aju stigmatiziranima. Rješenje je ponuditi starijima nužnu funkcionalnost na stilski prihvatljiv na in. Postoje automobili za razli ite tržišne niše, za muškarce, žene, obitelji, samce, mlade, bogate, siromašne… Slijede automobili za Tre u životnu dob. Do 2025. najrazvijenije zemlje svijeta imati e 20% stanovništva starijeg od 60 godina, a broj starijih od 80 g. e se utrostru iti.

Zanimljivo je kako Vukojev potencijal u Hrvatskoj nije iskorišten te je on trenutno zaposlen u knjigovodstvenom servisu

Do 2050. Japan e postati najstarija nacija svijeta sa 50 mil. stanovnika tre e životne dobi, SAD e isti broj starijih gra ana imati ve

svoje sestre. U slobodno vrijeme razvija vlastiti sportski automobil Osa. Zdenko Vukoja osvojio je petodnevni put u

Naša preporuka: nemojte gasiti svjetla!

Posljednjim vikendom u ožujku nastupilo je ljetno ra unanje vremena ime prestaje obveza vožnje s upaljenim svijetlima tijekom dana. lanak 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama glasi: “(1) Na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla, u razdoblju zimskog ra unanja vremena. (2) Na motociklu i mopedu za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena kratka svjetla tijekom cijele godine. (3) Nov anom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekršaj voza ako postupi suprotno odredbama ovoga lanka.”

Naša je topla preporuka svim sudionicima u prometu da radi vlastite sigurnosti i sigurnosti svih ostalih sudionika nastave paliti svjetla te da ih koriste uvijek jer su i mnogobrojne statistike pokazale da upaljena svjetla daju velik doprinos sigurnosti sviju, bez obzira na to što Zakon dopušta i druga ije. (daf)

2020. Danas samo Njema ki stariji gra ani imaju kupovnu mo od 316 milijardi Eura, do 2050. ona e porasti za 70 milijardi Eura.

Pariz za dvoje Citroënom DS3, posjet Citroënovom studiju za dizajn, muzeju, galeriji C_42 i vožnju Spa ekom po Parizu.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

EKO KUTAK

Volkswagenov pogon u Emdenu na putu da postane “Blue Factory” Volkswagen vode i na podru ju ekološki prihvatljivog razvoja proizvoda Integraciju ekoloških aspekata u razvoj proizvoda marke Volkswagen potvrdio je TÜV NORD za podru je poslovanja Tehni ki razvoj u Volkswagenu s certi ikatom prema normi ISO/TR 14062. Time je Volkswagen potvrdio svoju vode u ulogu na podru ju ekološki prihvatljivog razvoja proizvoda. Kao prvi proizvo a automobila Volkswagen primjenjuje ISO-normu 14062 za cjelokupni razvoj svojih proizvoda. Smjernice norme predvi aju, da se relevantni ekološki aspekti uzmu u obzir u svim podru jima razvoja.

Ispunjavanje me unarodnih ekoloških standarda ve je tradicija u Volkswagenu. Podru je poslovanja Tehni ki razvoj ve je 1996. me u

Šavora d.o.o.

prvima dobilo certi ikat prema ISO-normi 14001, koji potvr uje implementaciju djelotvornog sustava zaštite okoliša. Ovaj certi ikat je dopunjen ekološkim normama ISO 14040/44 te smjernicama EMAS i ISO 14001 koje se primjenjuju u Volkswagenovim proizvodnim pogonima. Eksterno provedeno certi iciranje, dobiveni „Ekološki predikati“ («Umweltprädikat») za modele te ekološki prihvatljivi Volkswagenovi proizvodni pogoni nude Volkswagenovim kupcima, dioni arima i zainteresiranim strankama transparentnost. Podjednako kao i ekološka tehnologija pod nazivom «BlueMotion» predstavljaju znak za ekološku mobilnost.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1.Toyota Aygo, 68 KS, benzin, Cool oprema, 2008.g., cijena 60.000,00 kuna sa PDV-om 2.Toyota Yaris, 101 KS, benzin, Sport oprema, 2009.g., cijena: 95.000,00 kuna sa PDV-om 3.Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 4.Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 105.000,00 kuna sa PDV-om 5.Toyota RAV4, 136 KS, diesel, Limited CS oprema, 2008.g., cijena: 183.750,00 kuna sa PDV-om 6.Toyota RAV4, 136 KS, diesel, Execu ve oprema, 2006.g., cijena: 180.072,00 kuna sa PDV-om 7.Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 8.Toyota Land Cruiser 100, 205 KS, diesel, sva oprema, 2000.g., cijena: 120.780,00 kuna sa PDV-om 9.Mazda 6 2.5i GT, 170 KS, benzin, 2008.g., cijena: 185.000,00 kuna sa PDV-om 10.Fiat S lo 1.4 16V Ac ve, 95 KS, 2004.g., benzin, sva oprema, cijena: 44.000,00 kuna + 5%

Na podru ju Volkswagenovog pogona u Emdenu otvorena je najsnažnija vjetroelektrana na svijetu kojom upravlja gradsko komunalno poduze e. Gradona elnik Emdena Alwin Brinkmann i Hubert Waltl, lan upravnog odbora marke Volkswagen osobna vozila za sektor poslovanja «Proizvodnja i logistika», ozna ili su zajedno s direktorom tvornice u Emdenu Jensom Herrman po etak rada vjetroelektrane E-126, koja e godišnje proizvoditi oko 29 milijuna kilovat sati energije. Vjetroelektrana E-126 najsnažnija je elektrana te vrste u svijetu. S nominalnom snagom od 6.000 kilovat sati i godišnjom proizvodnjom od 20 milijuna kilovat sati elektrana pokriva potrebu za energijom za

oko 5.000 privatnih doma instava.

Ona je time jedna od ukupno jedanaest vjetroelektroana koje rade na lokaciji u Emdenu. Planirano je udio vjetroelektrana ubudu e i dalje pove ati. U tu svrhu potrebno je instalirati nove elektrane, a postoje e zamijeniti snažnijim elektranama.

Volkswagenov pogon u Emdenu pored vjetroelektrana koristi i sun evu energiju te biomasu za dobivanje energije. U godini 2008. osnovana je «Volkswagen udruga djelatnika za dobivanje regenerativne energije na proizvodnoj lokaciji u Emdenu» kao pokreta vlastite fotovoltai ke elektrane. U prosincu prošle godine na podru ju Volkswagenovog pogona na površini od 400.000 m2 zasa ena je «energetska šuma», koja godišnje treba isporu ivati oko 200.000 litara

goriva ekvivalentno lož ulju. Ukupno pogon u Emdenu je 2009. pokrivao ve oko tre inu svoje ukupne potrebe za energijom iz regenerativno dobivene energije. Proširenje vjetroparka u Emdenu otvorenjem vjetroelektrane E-126 dokaz je konzekventne primjene naše strategije «Think Blue.». Lajtmotiv marke Volkswagen «Think Bule.» podjednako predstavlja stav i obvezu poduze a da stvori ekološki prihvatljivu mobilnost. Za Volkswagen pritom su u središtu pozornosti proizvodnja koja štedi prirodne resurse i koja je ekološki prihvatljiva kao i vozila sa štedljivom

i u inkovitijom potrošnjom energije. Tvornica u Emdenu, u kojoj se izme u ostalih proizvodi Passat «BlueMotion», realizira ovu strategiju velikim udjelom dobivanja regenerativne energije.

Volkswagenov pogon u Emdenu osnovan je 1964. Od svibnja 2005. ovdje se proizvode Passat i Passat Variant šeste generacije.

2008. zapo ela je proizvodnja Passata CC, koji se ekskluzivno proizvodi u Emdenu. Prošle godine je 8.700 djelatnika u pogonu u Emdenu proizvelo ukupno 200.000 vozila.

30. oĹžujka 2010.

WRC poredak nakon 2 od 13 Rally-a

Rezulta Corona Rally Mexico, 5.-7. oĹžujka 2010.

1.

Sebas en Loeb

25

2.

Pe er Solberg

18

3.

Sebas en Ogier

15

4.

Mikko Hirvonen

12

5.

Jari - Ma Latvala

10

6.

Henning Solberg

8

7.

Federico Villagra

6

8.

Xavi Pons

4

9.

Mar n Prokop

10. Armindo Araujo

2 1

Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

43

2.

Mikko Hirvonen

37

3.

Jari - Ma Latvala

25

4.

Sebas en Ogier

25

5.

Pe er Solberg

20

6.

Henning Solberg

16

7.

Dani Sordo

12

8.

Ma hew Wilson

6

9.

Federico Villagra

6

10. Mads Ostberg Poredak Teamova: 1. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 2. CitroĂŤn Total World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4.

5.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

Slijede i rally: Jordan Rally, 1.-3. travnja 2010.

4

67 61 32 28 8

F1 poredak nakon 2 od 19 utrka

Volvo active safety sustav – ADAC pobjednik Najve a automobilska organizacija na svijetu, njema ki ADAC, provela je opseŞnu usporedbu razli itih sustava kontrole brzine i odrŞavanja razmaka me u vozilima. Volvo XC60 uvjerljivo je pobijedio u konkurenciji ťest najboljih modela. U izvjeťtaju o ADAC testu re eno je sljede e: „Volvo sustav zabiljeŞio je najbolji rezultat zbog injenice da konstantno stavlja naglasak na izbjegavanje nesre a.

Voza je informiran o opasnosti preko crvene lampice upozorenja koja se projicira na vjetrobranskom staklu. Pri malim brzinama, ispod 30 km/h, dodatna, integrirana laserska tehnologija nazvana City Safety tako er prepoznaje vozilo koje stoji i u potencijalno nezgodnoj situaciji te aktivira ko nice, kako bi se automobil na vrijeme zaustavio.“ ADAC isti e dodatne karakteristike sustava za odrĹžavanje brzine i razmaka izme u vozila: „ ak i s isklju enim ACC-om, voza je u inkovito ali nenametljivo upozoren, ukoliko se nalazi ispod propisane sigurnosne distance.“ ACC aktivni sustav nadziranja brzine i razmaka trenutno je dostupan u modeli-

F1 poredak VN Australije, Melbourne, 28. oĹžujka 2010.

ma Volvo XC60, XC70, V70 i S80.

Tako er e biti ponu en u posve novom Volvu S60, koji je proslavio svoju svjetsku premijeru na Ženevskom sajmu automobila.

Pored ACC sustava, novi S60 ima joť jedan svjetski novitet: Sustav za detekciju pjeťaka uz puno automatsko ko enje – sustav koji otkriva pjeťake i automatski ko i te moŞe izbje i sudar pri brzinama do 35 km/h. Potpuno novi S60, poput modela XC60, posjeduje City Safety sustav kao standard.

1.

Jenson Bu on

2.

Robert Kubica

18

3.

Felipe Massa

15

4.

Fernando Alonso

12

5.

Nico Rosberg

10

6.

Lewis Hamilton

8

7.

Vitantonio Liuzzi

6

8.

Rubens Barrichello

4

9.

Mark Webber

10. Michalel Schumacher

25

2 1

Poredak voza a: 1.

Fernando Alonso

37

2.

Felipe Massa

33

3.

Jenson Bu on

31

4.

Lewis Hamilton

23

5.

Nico Rosberg

20

6.

Robert Kubica

18 12

7.

Sebas an Ve el

8.

Michalel Schumacher

9

9.

Vitantonio Liuzzi

8

10. Mark Webber

6

Poredak konstruktora: 1.

Ferrari

70

2.

McLaren-Mercedes

54

3.

Mercedes Benz GP

29

4.

Renault

18

5.

RBR-Renault

18

6.

Force India-Mercedes

8

7.

Williams-Cosworth

5

8.

STR-Ferrari

0

9.

BMW Sauber-Ferrari

0

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: VN Malezije, Kuala Lumpur, 4. travnja 2010.

MISS UNIVERSE HRVATSKE 2010.

Lana Obad pobjednica, Me imurka Melanija Horvat ostala bez lente LanaObad,21-godiĹĄnjastudenticaekonomije,okrunjenajezaMiss Universe Hrvatske 2010., te je time postala nasljednica proĹĄlogodiĹĄnje pobjedniceSarah osi .Lanajeprema glasovima Ĺžirija bila najljepĹĄa djevojka izme u 20 prijavljenih.

Novope ena missica visoka je 173 centimetra, ima dugu svijetlosme u kosu i prekrasan osmijeh. Lana ima 21 godinu te studira na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Osim krune, izbor za Miss Universe lijepoj je Lani donio i automobil u trajno vlasniĹĄtvo.

Prvom pratiljom proglaťena je 21-godiťnja Katarina Martinovi iz Županje, a na tre e mjesto zasjela je Spli anka Doris Deli .

Posebne nagrade otiĹĄle su Antoniji Kalini za miss simpati nosti, Jeleni Vuleti za miss fotogeni nosti i Ani Soldo za miss stila.

Bez lente je ostala Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske, naĹĄa Me imurka Melanija Horvat iz KriĹžovca, koja je sudjelovala u zavrĹĄnici. (dz, foto: bg, cropix)

TOP 20 01. ZAUVIJEK - NOLA 03. SADA OSJE AM TO - CARLA BELOVARI

Miss i mister Hrvatske u Toplicama Sveti Martin

Pobjednica izbora Lana Obad, lijepog stasa i prekrasnog osmijeha

Hrvatska televizija ove godine odlu ila je prenositi samo jedan izbor za miss, i to onaj najcjenjeniji, Miss i mister Hrvatske, iji su doma in Toplice Sveti Martin. Tako e se prvi

put tako zavrĹĄni izbor ljepote diljem Hrvatske i svijeta mo i gledati na malim ekranima u izravnom prijenosu iz Me imurja. (dz)

TOP LISTA DOMA IH

02. LAKO JE SVE - FEMINNEM

01. U ast svim dobrim ljudima

04. DOLINA SUNCA - ACTORS BAND

DraĹžen Ze i

05. JOĹ UVIJEK SANJAM DA SMO ZAJEDNO

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

TOĹ E PROESKI

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

06. ZNAM TE JA - NINA BADRI

04. Vjerujem u an ele

07. BLAGDANI - ŽIGA I DRUGE

Oliver Dragojevi

08. KRUG ŽIVOTA - MARIO HULJEV

05. Danijela as

09. JOBRNI JE JOBRNI

Danijela Mar novi

FRANKO KRAJCAR & INDIVIA

06. Odijelo - Jole

10. BEZ TEBE - RIVERS

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli

FORMULA 13 KriĹžov anka Melanija Horvat nije se ovaj put okitila ni jednom lentom

Tony Ce nski

01. SOLDIER OF LOVE - SADE

09. Nemam pojma - Bojan JambroĹĄi

02. WAR MACHINE - AC/DC

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. IT’ S GONNA BE - NORAH JONES

TOP LISTA STRANIH

04. WALK WITH YOU

Modna kampanja Angela za prolje e/ljeto 2010. snih dizajnera koje predvodi RuĹža urkin, idejna za etnica modne marke Angel i vlasnica istoimene modne ku e sa sjediĹĄtem u Belici. Sve kolekcije proizvode se u vlastitim pogonima, a speci i nost modne ku e Angel je da se modeli proizvode u malim serijama, ali u viĹĄe verzija, kako bi se izbjegla uniformiranost i postigao ĹĄto raznolikiji asortiman. Potvrda toga je ĹĄto se odabrani modeli iz Angel kolekcija prodaju u nekoliko dizajnerskih du ana ravnopravno uz odje u doma ih dizajnera.

01. RIHANA

05. IMMA BE - BLACK EYED PEAS

RUSSIAN ROULETTE

06. AIN’ T NO GRAVE - JOHNNY CASH

02. BEYONCE

07. FIREFLIES - OWL CITY

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

08. STYLO - GORILLAZ

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

09. MORNING SUN - ROBBIE WILLIAMS

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

10. TRACKS OF MY TEARS

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

ROD STEWART feat. SMOKEY R.

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS

TOP LISTA 01. GRAMOPHONEDZIE WHY DON’ T YOU 02. OWL CITY - FIREFLIES

TOP LISTA 03. BLACK EYED PEAS DOMA IH IMMA BE ROCK THAT BODY 04. ALICIA KEYS TRY SLEEPING WITH A BROKEN HEART 05. DJ ZINC WILE OUT FT. MS DYNAMITE 06. TIMBALAND

Ljubomorni Andy Roddick

IF WE EVER MEET AGAIN FT. KATTY PERRY 07. ROBBIE WILLIAMS - MORNING SUN 08. KESHA - BLAH BLAH BLAH FT. 3OH3

stima, kojim je zasluĹžila titulu najboljeg bikini modela magazina Sports Illustrated, a sada je otiĹĄla i korak dalje, ĹĄto je najboljega ameri kog tenisa a u inilo izuzetno ljubomornim.

Lijepa Brooklyn se gotovo do kraja razodjenula na plaĹžama Grenade, a samo je najintimnije dijelove tijela sakrila bodypaintingom. Naravno da se to nije svidjelo njezinom suprugu, koji je to i javno otkrio jednom neimenovanom ameri kom mediju. To skidanje za potrebe posla Roddicka sve viĹĄe mu i.

09. STEVE AOKI - IM IN THE HOUSE 10. SIDNEY SAMNSON - RIVERSIDE

TJEDNI KALORIFER

Paul

Najbolji ameri ki tenisa ludi zbog sve brojnijih fotogra ija svoje supruge u polugolom izdanju. - To me ak viĹĄe mu i od mog poraza u inalu Wimbledona. Brooklyn me time baĹĄ zna izazivati, poru io je ljubomorni Andy.

Brooklyn Decker je atraktivna supruga Andyja Roddicka koja je upravo odradila drugi dio fotosessiona za ugledni ameri ki sportski magazin.

Ve u velja i se petu godinu za redom pojavio njezin ovogodiĹĄnji editorijal u kupa im ko-

30-godiĹĄnja Kelly Brook izgleda bolje nego ikad Britanska manekenka i glumica Kelly Brook iznajmila je svoje tijelo i lice modnoj ku i donjeg rublja “Ultimoâ€?. TridesetogodiĹĄnja ljepotica potvrdila je da se joĹĄ uvijek moĹže razmetati istim oblinama kojima je osvajala modni svijet kao tinejdĹžerica. Nije udo da su je itatelji asopisa FHM proglasili najseksipilnijom Ĺženom svijeta.

Kim

Modna ku a Angel snimila je nedavno u Zagrebu promotivne fotogra ije za svoje nove proljetno - ljetne kolekcije koja se ve nalazi u prodaji. Tom prigodom predstavljaju modnu ku u, njene kolekcije i fotogra ije koje vizualno prate nadolaze u sezonu. Iz bazi ne modne marke Angel, koja je utemeljena 1994. godine, razvile su se etiri speci i ne kolekcije namijenjene razli itim dobnim skupinama i stilovima: ANGEL WOMAN, ANGEL MAMA, STAGE by ANGEL i CARGO by ANGEL. Kolekcije stvara tim isku-

RINGO STARR & PAUL McCARTNEY

30. ožujka 2010.

Mozaik 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Varaždinska Lesnina ugostila poznatoga televizijskog kuhara Alma atlaka U sklopu svoje akcije “Shopping days” Lesninu Varaždin u subotu je posjetio renomirani hrvatski kuhar Almo atlak – poznat po kulinarskim prilozima u emisiji Hrvatske televizije “Dobro jutro, Hrvatska”. Sa svojim pomo nicama, k erkom Nikolinom i njenom prijateljicom Rutom, za kupce Lesnine priredio je nekoliko ukusnih jela. - Odrastao sam u Njema koj, kuhanje, odnosno vo enje restorana bio nam je obiteljski posao, pa kuham od malih nogu. Za emisiju ‘Dobro jutro, Hrvatska’ radim ve petu

godinu i u travnju emo emitirati tisu iti prilog. Osobno najviše volim pripremati košarice od tankog tijesta punjene raznim nadjevima, poput svježega kravljeg sira i vo a, kojima dodajem specifi ne mediteranske ili kontinentalne za ine. Volim i jednostavne, a vrlo ukusne kreme u najraznovrsnijim kombinacijama. Kada dolazim u trgova ke centre, prezentiram i opremu “Gorenje”, odnosno njenu primjenu pri pripremi jela, kaže Almo atlak.

(Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan)

Vrsni poznavatelji riba uz dio bogate ponude Orke

RIBARNICA ORKA na akove koj tržnici GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN

Koncert “Malo mi za sri u triba” 25. travnja Od osli a, preko orade, do hobotnice

Minulog etvrtka u prostorijama Gradske sportske dvorane Varaždin (Drava) održana je konferencija za medije povodom održavanja koncerta “Malo mi za sri u triba” na kojem e nastupi : Tedi Spalato, Doris Dragovi , Zorica Kondža, Neno Belan i klapa “Kampanel”. Koncert e se održa u subotu 25. travnja s po etkom u 20 h. Cijena ulaznice je 70 kn.

Konferenciji su prisustvovali Neven Buljan, upravitelj dvorane i predstavnik organizatora Max Bogl- Tehnobeton, Robert Veseljak, predstavnik Promo-media - izvršni producent, predstavnici klape „Kampanel“.

Neven Buljan istaknuo je da je ovo 10. jubilarna manifestacija koja se odvija u dvorani u organizaciji tvrtke Max Bogl- Tehnobeton te je dodao da je sasvim sigurno da e i ovaj koncert bi poslas ca za sve ljubitelje dalma nske pjesme.

Naslov koncerta odabran je jer je organizator mišljenja da nam u ovom trenutku

svima treba malo za sri u i nadamo se da e upravo ovaj koncert tome pridonije .

O ekuje se veliki interes javnos kao što je bilo i prošle godine na koncert dalma nske pjesme.

U smislu promocije i produkcije istaknuto je da e se karte pus u prodaju do 7. travnja te e se osigurati velika medijska kampanja u tri županije i to Varaždinskoj, Me i-

murskoj i Koprivni ko-križeva koj.

Prodajna mjesta za kupnju karata organizirat e se u svim gradovima ove tri županije, a u Varaždinu na nekoliko lokacija.

Prigodnom degustacijom za sve prolaznike u petak 26. ožujka u akovcu je otvorena nova, suvremena i vrlo dobro opskrbljena ribarnica “Orka”, u vlasništvu Nenada Avramovi a iz Koprivnice.

Preko pedeset vrsta rije nih i morskih riba, hobotnica, plodova mora, školjki i rakova može se kupiti svakodnevno od 7 do 15 sati, te subotom od 7 do 13 sati. Sva riba je svježa iz hrvatskih rijeka i mora, i nudi se po vrlo povoljnim cijenama. Vlasnik i prodava i kupcima daju i savjete kako koju ribu pripremiti i uz koje vino je konzumirati. Pred dane Uskrsa ponuda je izuzetno raznolika, a bit e i akcijskih prodaja.

DARIVANJE 2010 UNIKATNO OSLIKANIH USKRSNIH PISANICA Pozivamo sve građane da nam se pridruže na prvom javnom predstavljanju Humanitarne akcije “U rukama anđela-asistent u nastavi”.

U subotu 03.04.2010. na središnjem gradskom Trgu kralja Tomislava (Korzo) od 10-12 sati.

Iza Uskrsa slijedi više nego ugodno i prakti no iznena enje.

Sve ribe kupljene u Orki kupcima e o istiti, i to besplatno, što je jedinstvena ponuda u Hrvatskoj.

- Me imurskim potroša ima i ljubiteljima ribe te plodova mora želimo pružiti najkvalitetniju robe, pružiti savjete i dati recepte za pripremu. U akovcu i Me imurju želimo ostati dugo, kaže Nenad Avramovi , vrsni poznavatelj riba i ribljih specijaliteta. Kako god vaša lisnica bila tanka, u Orki e u njoj biti dovoljno kuna za ukusan objed ili ve eru.

(S. Mesari , N. Šardi)

ZAKLADA SOLIDARNOSTI

58

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

30. ožujka 2010.

Dobro je znati 59

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Traži se dr. Pan Noa He a

Rahela Šimon

Roko Makar

Mišel Baksa

Jana Vlaši

Kristina Matotek

NECKMODEL 2010.

Me imurci polufinalisti Neckermannovog online izbora Više od 2160 kandidata prijavilo se na ovogodišnji Neckmodel- Neckermannov online izbor ljepote. Nakon prijava i prvog kruga, po 30 kandidata po spolu i kategorije dospjeli su krug koji odlu uje tko e biti pozvan na casting u Zagreb, 10.4. Ovaj online izbor ljepote nije tipi an jer traži pobjednike u pet kategorija: manekeni, fotomodeli, XL-modeli, djeca i bebe. Uz dobru zabavu, nova poznanstva, fenomenalne nagrade pobjednike o ekuje i me unarodno natjecanje s pobjednicima iz Slovenije, eške, Slova ke i Ukrajine. Upravo iz Me imurja

prijavljeno je ak 13 kandidata u svim kategorijama koji se bore za titulu Neckmodela 2010. Rije je o Lauri Lisjak iz Strahoninca, Emilu Smolkovi u iz Murskog Središ a, Tihomiru Totu iz Vratišinca, Zoranu Kolcu uz Dunjkovca, Ivoni Murkovi iz Novakovca, Saši Mezgi iz Domašinca, Kristini Matotek iz Donje Dubrave, Raheli Šimon iz Gornjeg Zebanca, Mišelu Baksi iz Belice, Jani Vlaši iz Male Subotice, Roki Makaru iz Dekanovca, Gabrielu Strniš aku iz Merhatovca i Noi He i iz Slakovca. Glasanje završava 5.4. pa pozivamo da ih podržite na www.neckmodel.com.

Zoran Kolac Saša Mezga

Gabriel Strniš aku

Laura Lisjak

Emil Smolkovi u

Tihomir Tot

Ivona Murkovi

Kako bi im bolje upoznala kandidate za posao prodajnog predstavnika za Me imurje, Carlsberg Croatia je organizirala parti u caffe baru Paladin.

Kroz svoj je orginalan pristup zapošaljavanju Carlsberg Croatia pokazla da pronalažanje posla nikako ne treba biti neugodno iskustvo. Naime, u srijedu, 24. ožujka, u caffe baru Paladin je zapo ela potraga za dr. Panom, novim prodajnim predstav-

nikom Carlsberga Croatia koji e svojim vještinama i znanjima spasiti Me imurje od PANdemije že i.

Kako bi im bolje upoznala kandidate za posao prodajnoga predstavnika za Me imurje, ali i još jednom predstavila svoje poticajno radno okruženje, Carlsberg Croatia je organizirala osvježavaju i parti.

Ulaznica za doga anja bio je životopis, a tijekom partija kandidati su se mogli okušati i u vještinama potreb-

nim dr. Panu. Oni su pristupili ispitu iz odre ivanja najbolje terapije, odnosno prepoznavanju Pana izme u tri ponu ena piva, ispitu iz anesteziologije, odnosno pravilnom to enju Pana, te ispitu iz koordinacije,tj. posluživanju piva zatvorenih o iju. Naravno, svih se je stotinjak kandidata na partiju dobro provelo, a Carlsberg Croatia e ih na osnovu prikupljenih životopisa pozvati na prvi krug razgovora.

60

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

HPD Me imurje

Me imurci u Samoborskom gorju Prvog dana prolje a ak vni planinari HPD-a Me imurje iz akovca pohodili su Samoborsko gorje, uspevši se na vrh Jape visine 879 m. Za ovaj ne previše zahtjevan izlet vladao je velik interes, te nije bilo problema popuni autobus planinarima željnih proljetnih planinarskih izazova. Sam uspon zapo eo je od Šoi eve ku e preko livada do vrha Jape a, te petnaestominutnim sila-

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

skom do planinarskog doma Žitnica. Rijetko se doga a da u ovo vrijeme ima toliko snijega, posebno sa sjeverne strane prilaznom stazom vrhu Jape a. Najpozna ji ujedno i zašti eni prepoznatljivi vjesnik prolje a Kukurijek, kojeg u izobilju ima u Samoborskom gorju, tek je s dljivo provirio iz liš a i sramežljivo najavljivao dolazak po mnogima najljepšega godišnjeg doba prolje a. Za

dobro raspoloženje u planinarskom domu zadužena je obitelj Ivanuševi koja vodi brigu o svemu, a posebno o prehrani, koja je jedna od najboga jih i najboljih ponuda u planinarskim objektima diljem Hrvatske.

Naravno da bi druženje moglo potrajati mnogo duže uz ovako uljudne doma ine, ali naš je plan bio posje grad Samobor. Što re i o ovom predivnom gradu, o njegovim

30. ožujka 2010.

crkvama, starom gradu, muzeju i samom trgu omiljenom šetalištu mladih, gradskoj kavani poznatoj po kremšnitama, te velikom broju posjetitelja sladokusaca iz obližnje metropole. Našim planinarima posebno su bili interesantni prepoznatljivi objek i mo vi serije “Dolina sunca” koja se upravo prikazuje na HRT-u, a snimana je u ovim prekrasnom dijelu Lijepe naše. Opskrbivši se samoborskim kremšnitama, društvo je krenulo put Me imurja u iš ekivanju sljede eg izleta u mjesecu travnju, kada e se pohodi susjedna planina isto na Medvednica nedaleko od Sesveta. (Franjo Jankovi )

9/24/09 4:14:41 PM

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

NOVI ODLI AN nastup akove ke gimnasti arke

Tijana Tkal ec srebrna u Dohi i vode a u ukupnom poretku akove ka hrvatska reprezentativka Tijana Tkal ec na tre em natjecanju ovogodišnje serije Svjetskog kupa u Dohi osvojila je srebrnu medalju na preskoku.

Tkal ec je za srebro dobila ocjenu 13,638 (za salto s pola okreta je zaradila 13,750, za salto s okretom za 360 stupnjeva 13,525). Bila je i vrlo blizu zlata jer je pobjednica Južnoafrikanka Jennifer Khwela dobila ocjenu 13,850, dok je tre a Wong Hiu Ying iz Hong Konga (13,487).

Tijana je i ovom prilikom pokazala sve ve u stabilnost skokova koji bi joj na budu im natjecanjima trebala donijeti ocjene ve e od 14,000, ali tako er i to vrijedi i kad je u pitanju psihi ki moment, jer je nastupila u vrijeme kad joj se dogodio smrtni slu aj u obitelji (smrt djeda). U nastavku sezone eka je nastup na novom natjecanju SK u Parizu. S obzirom da je zasjela na vode e mjesto u poretku preskoka, Tijana je donijela i olakšanje za blagajnu Saveza i Kluba jer sve troškove nastupa

pla a FIG-a, tako dugo je me u najbolje tri u ovom natjecanju.

Ude pao na konju s hvataljkama Srebrni olimpijac i drugi predstavnik me imurske gimnasti ke škole Filip Ude nije u inalu uspio konja s hvataljkama uspio kvalitetno izvesti vježbu, tako da je s ocjenom 13,500 završio na 6. mjestu. Niti drugi hrvatski adut za medalju još nije u pravoj formi. Robert Seligman na istoj spravi bio je 4. Ude je ina e u Dohi

nastupio na još dvije sprave, ali nije blistao. Na parteru i ru ama nije uspio u i u inale. Me utim, na ru ama je izveo element kojeg trenuta no nitko ne izvodi na svijetu, pa bi mogao dobiti po njemu taj element ime ukoliko ga potvrdi na EP i SP. Zbog prenatrpanosti rasporeda i nedovoljne zagrijanosti u jednom trenutku treninga prije kvali ikacija osjetio “rame” tako da nije nastupio na spravi koja je bila planirana - pre i. Ude više ne e nastupati sve do EP u Birminghamu. (D. Zrna)

Sjajna Tijana Tkal ec u preskoku osvojila je novo svjetsko srebro

Tvrtka urkin d.o.o. sponzor Filipa Udea Tvrtka urkin d.o.o. postala je ponosni sponzor kako je istakla direktorica tvrtke Maja urkin, najboljeg me imurskog sportaša, olimpijskog viceprvaka na konju s hvataljkama - Filipa Ude. Ugovor o suradnji izme u te renomirane me imurske tvrtke i najboljeg hrvatskog gimnasti ara potpisan je u petak u SGC Aton Nedeliš e. urkin d.o.o. je

Filipu Ude opremio stan kojeg je ina e srebrni olimpijac dobio kao nagradu za sjajan rezultat postignut na OI u Pekingu od Grada akovca i Me imurske županije.

- Trudimo se brinuti o zajednici u kojoj radimo, te nam nisu strana sudjelovanja u raznim društvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama. Svojom

dužnoš u smatramo potpomagati udruge, klubove i centre za mlade. Posebno smo ponosni kad možemo pomo i ugodnijem oporavku i odmoru vrhunskog sportaša poput Filipa Udea, rekla je mlada direktorica tvrtke urkin d.o.o. - Maja urkin prilikom potpisivanja ugovora.

Filip Ude je zahvalio na ovom sjajnom sponzorstvu, a

predsjednik kluba Stevica Tkal ec istaknuo zadovoljstvo što se još jedna me imurska tvrtka na ovaj na in uklju ila u sponzoriranje srebrnog olimpijca kojeg ekaju novi izazovi.

Maja urkin i Filip Ude izrazili su zadovoljstvo nakon potpisivanja ugovora ovom sponzorskom suradnjom

I. HNL - akove ki prvoligaš nikako da se bodovno odlijepi iz zone ugroženosti

Novi doma i remi Me imurja Niti u drugom pokušaju da u proljetnom nastavku I. HNL stignu do sva tri boda na doma em terenu nogometaši Me imurja nisu uspjeli. Sa Slaven-Belupom odigrali su 1:1 (1:1).

Bila je to vrlo uzbudljiva utakmica u koju je Me imurje loše krenulo, a u istom tonu zamalo i završilo. Gosti su iskoristili loš ulazak doma eg sastava u utakmicu koji je još k tome sam sebi zabio zgoditka (Melnjak glavom na uba aj Šafari a).

Me utim, zgoditak je de initivno pokrenuo akove ki sastav koji je od 20. do 80. minute utakmice i propustio pet-šest velikih prilika da osigura pobjedu.

Zabio je tek Žuljevi nakon sjajne asistencije Aganovi a najboljeg igra a u doma im redovima uz vratara Vuljanka kojeg je pomazila i sre a, jer se ovaj put ne e pamtiti dvije njegove loše inter-

vencije nakon slobodnih udaraca otvaraju pitanja zbog ega je to tako, kad ima tako sjajan re leks koji je pri kraju utakmice spasio doma e od poraza.

Koprivni anci su ina e došli do daha u završnici utakmice sli no kao i Osje ani kad više u igri doma ina nije bilo motora, driblera, sjajnog dodava a uglavnom ovjeka oko kojeg se vrtjela igra Me imurja – Aganovi a.

S obzirom da su svi konkurenti za opstanak loše odigrali, prava je šteta što Me imurje nije stiglo do sva tri boda protiv ne baš uvjerljivog Slaven-Belupa.

Za trenera Bogdana pak u petak slijedi utakmica istine, jer samo pobjeda protiv Intera njegovog “bivšeg” kluba donosi njegov daljnji opstanak na klupi, vjerojatno bi to tada bilo i do kraja sezone, što bi donijelo i više mira kako u klubu, tako i mom adi.

Bogdan: Nedostajala je samo realizacija Nakon susreta u akovcu oba su trenera morala biti zadovoljna bodom, jer su i jedni i drugi mogli uzeti sve, ali i ostati bez i ega. Sre ko Bogdan je tako rekao: “Zbilja smo željeli pobjedu, nismo kalkulirali ili igrali na bod.

No, kad nam se Andre, koji je trebao organizirati obranu, ozlijedio, mi smo iz slobodnog udarca primili gol. Da je netko stajao na prvoj stativi mogli smo sprije iti gol, a pogodak je pokazao koliko je važan dobar centaršut.”

Bogdan je spomenuo slab obrambeni skok, ali i slabu koncentraciju u završnici.

Ve u petak Me imurci imaju novi prvoligaški ogled, a ovog je puta na redu Inter u Zapreši u. Bogdan se nada da e njegova mom ad izvu i barem

bod: “Gledali smo par Interovih utakmica i ne e biti lako. Zapreši ani su izgubili od Karlovca i od Dinama, a u istoj su situaciji kao i mi te im je važan svaki bod. Želja nam je zabiti gol, bez toga nema snova o povoljnom rezultatu.”

U kadar se vra a Vuka, a po prvim informacijama Andreova ozljeda nije ozbiljna, pa e najvjerojatnije i on biti na raspolaganju treneru Bogdanu.

Za trenera Bogdana pak u petak slijedi nova utakmica istine, jer samo pobjeda protiv Intera njegovog “bivšeg” kluba donosi njegov daljnji opstanak na klupi (šest bodova u 4 kola su samo tako mogu a=, vjerojatno bi to tada bilo i do kraja sezone, što bi donijelo i više mira kako u klubu, tako i mom adi. (dz, is)

Ponovno odli an Aganovi

Ostali rezulta : Hajduk – Varteks 2:0; Dinamo – Inter 3:1; Istra 1961 – Osijek 1:3; Cibalia – Zagreb 1:0; C. Sesvete – Zadar 1:2; Šibenik – Lokomo va 0:0; Karlovac – Rijeka 2:0.

TABLICA 1. Dinamo 2. Cibalia 3. Karlovac 4. Šibenik 5. Hajduk 6. Osijek 7. Lokomo va 8. S. Belupo 9. Zadar 10. Rijeka 11. Me imurje 12. Inter 13. Varteks 14. Istra 1961 15. Zagreb 16. C. Sesvete

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

16 4 12 8 11 7 11 7 11 5 10 6 1 2 8 8 7 6 6 8 6 4 6 3 5 6 5 2 5 4 2 5

2 2 4 4 6 6 9 6 9 8 12 13 11 12 13 15

62:11 32:10 24:13 22:20 35:16 39:29 26:25 33:35 20:30 31:32 26:45 25:36 20:35 21:37 29:39 20:52

52 44 40 40 38 36 35 32 27 26 22 21 21 20 19 11

Parovi 23. kola: Zagreb – Hajduk; Inter – Me imurje; Cibalia – Istra 1961; Varteks – Šibenik; Lokomo va – Karlovac; S. Belupo – C. Sesvete; Zadar - Osijek; Rijeka – Dinamo.

ME IMURJE – SLAVEN BELUPO 1:1 AKOVEC. SRC Mladost. Sudac: Dalibor Mlakar (Zagreb). Pomo nici: Jureša i avlina. etvr sudac: Zebec. Delegat: Šari .

Strijelci: 0:1 Šafari (16), 1:1 Žuljevi (32).

ME IMURJE: Vuljanko, Andre Silva (od 16. Cicero Lima), Amauri, Valen , Melnjak, Darmopil, Aganovi (od 76. Lesjak), Plan (od 55. Kova ), Eliomar, Golubovi , Žuljevi . Trener: Bogdan.

S. BELUPO: Pelin, Poldruga , Kokalovi , Rogulj, Maras, Nynkeu, Šafari , Mujanovi , Gregurina (od 60. Posavec), Deli (od 64. aval), Teguri (od 79. Poredski). Trener: Dali . Žu kartoni: Plan , Žuljevi , Maras, Nynkeu, Kokalovi , Posavec.

Igra utakmice: Adnan Aganovi .

30. ožujka 2010.

I. ME IMURSKA MALONOGOMETNA LIGA

Dvojac na elu s maksimalnim u inkom Rezultati 6. kola: Strahoninec – Fenix 1-9, Klub 75 – Gornji Kuršanec 3-4, Promess – Gori an 3-4, Hemuševec – Mip Weyland 3-5, Domino bar-Grandy – Vularija 11-3, Chenesa – Tesarstvo Preložnjak 17-8.

TABLICA 1. FENIX

6

6 0 0 56-7

2. DOMINO BAR – GRANDY

6

6 0 0 38-11 18

3. CHENESA

6

5 0 1 69-31 15

18

4. MIP WEYLAND

6

4 0 2 33-14 12

5. GORI AN

6

4 0 2 35-22 12

6. KLUB 75

6

3 0 3 29-21 9

7. HEMUŠEVEC

5

2 0 3 28-26 6

8. PROMESS

6

2 0 4 22-32 6

9. GORNJI KURŠANEC

6

2 0 4 12-57 6

10. VULARIJA

6

1 0 5 19-56 3

11. TESARSTVO PRELOŽNJAK

5

0 0 5 20-44 0

12. STRAHONINEC

6

0 0 6 17-57 0

Parovi 7. kola: akovec, II OŠ: Tesarstvo Preložnjak – Strahoninec utorak u 18,30 sati, Donji Kraljevec: Gori an – Hemuševec srijeda u 20 sati, Nedeliš e, Aton: Gornji Kuršanec – Promess srijeda u 18 sati, Nedeliš e, Aton: Mip Weyland – Domino bar-Grandy etvrtak u 22 sata, Podturen: Fenix – Klub 75 petak u 21,45, Mala Subotica: Vularija – Chenesa srijeda u 18,30.

ME IMURSKI NOGOMETNI SAVEZ održao redovnu skupštinu

UKRATKO iz Saveza

U nedjelju po inju i tre e Me imurske lige

elnicima HNS-a predstavljen model Hrvatskih nogometnih liga - Savez je poslovao racionalno, ali i vrlo uspješno s gotovo 100.000 kn plusa u prošloj godini Protekli ponedjeljak održana je redovna Skupština koju su svojom nazo noš u uveli ali predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Markovi i glavni tajnik Zorislav Srebri . Na Skupštini je usvojen završni ra un za 2009. Ukupni prihodi saveza u 2009. bili su 546.840,18 kuna, a rashodi u iznosu od 453.040,83 kune, odnosno u 2010. prenijeto je 93.799,31 kuna.

Takvo izvješ e Nadzornog odbora iji je predsjednik Stjepan Okun, a lanovi Mijo Horvat i Branko Kova Skupštinari njih 28 nazo no od ukupnih 43 jednoglasno je usvojilo.

Predsjednik HNS-a V. Markovi predao je kristalnu loptu predsjedniku MNS-a S. Križari u povodom velikog jubileja - 50. godišnjice

IV. HNL bi trebala biti (me u)županijska, priznata od HNS-a?

Druga važna to ka dnevnog reda bila je sustav natjecanja na nivou HNS-a od sezone 2011/2012. Prijedlog Izvršnog odbora MNS Skupštini da I HNL broji 16 klubova, što je i stav NK Me imurje, II HNL od 14 do 16 klubova, pet tre ih liga po Središtima i IV HNL da bude županijska ili eventualno dogovorom dvaju ili više županijskih saveza me užupanijska, ali da HNS prizna njezin status kao

etvrtog stupnja natjecanja tako er su lanovi Skupštine jednoglasno prihvatili. Smanjenje su dvije vremenske kazne veteranskih igra a Marija Dokleje iz Slobode Mihovljan i Franje Jan eca iz Dinama Domašinec. Predsjednik HNS-a Vlatko Markovi uru io je kristalnu loptu povodom 50 godina MNS jer nije bio nazo an na Skupštini prošle godine kada se proslava održala, dok je Zorislav Srebri naširoko i naduga ko pojasnio kako funkcionira ono ime se Savez uglavnom i jedino bavi - nacionalne selekcije.

Nakon što su odigrana ve dva kola I. i dvije skupine II. Me imurske lige predstoje i vikend startaju i III. Me imurske lige kao i mla i uzrasti koji se natje u u okviru MNS. III. Me imurska liga – istok, parovi 12. kola: Napredak – Jadran, Mladost urkin – Borac (DH), Torpedo – Eko, Kraljev an 38 – SK subota, Otok – Hodošan.

III. Me imurska liga – zapad, parovi 12. kola: Omladinac (M) – Pobjeda, Krištanovec – Plavi 1975, Hajduk (B) – Jedinstvo (GM), Zebanec – Bratstvo (P), Dinamo (Ž) – Mali Mihaljevec.

Utakmice se igraju u nedjelju s po etkom u 16 sati.

Rezultati osmine finale kupa MNS - juniori Rezultati: Plavi (Pek.) – Rudar 1-2, Venera PMP – Mladost (I) 2-2 (3-1) 11m, Croatia – Dinamo (P) 0-2, Vidov an – Bratstvo (SV) 7-0, Sokol – Polet (P) 2-1.

Još svoje utakmice 07.04.2010. (srijeda) s po etkom u 16 sati moraju odigrati Spartak – Me imurje, Polet (SMNM) – Nedeliš e i Trnava – Mladost (Pr.).

30. ožujka 2010.

PREMIER HRL

TABLICA

Najboljih 50 minuta MKA*IPC u sezoni Utakmica “Davida i Golijata”.

Dogodilo se o ekivano MKA*IPC je uvjerljivo svladao goste iz Rijeke 39:31. Utakmica zapo inje prvim napadom akov ana koji odmah zabijaju. Ve samo nakon nekoliko minuta igre akov ani pokazuju tko je gazda na terenu i nakon osam minuta igre na semaforu rezultat stoji 6:0.

Na poluvremenu rezultat je bio 21:13.U drugom dijelu utakmice MKA*IPC svoju je nadmo nastavilo, te je postepeno pove avalo rezultatsku prednost. Igra i

RK Zameta nisu se predavali te su zabijali golove, ali nisu mogli protiv kvalitetnijih akov ana. U jednom trenutku MKA*IPC imalo je i 13 pogodaka prednosti, ali nakraju utakmica je završila rezultatom 39:31. Tako je ostvarena još jedna pobjeda akov ana, koji su rutinski odradili ovo kolo i zasluženo pobijedili. Gledatelji su imali prilike vidjeti ak 70 golova.

Za pobjedu akov ana najzaslužniji su golman Saldoljev s velikih 14 obrana ali svakako i Kara i i Jelini koji su zajedno postigli pet-

naest pogodaka.Slobodno možemo re i da je ovo bilo najboljih 50 minuta koje su akove ki rukometaši odigrali u ovoj sezoni.

Sretni ždrijeb Kupa za MKA*IPC MKA*IPC ponovno je korak do završnice Hrvatskog rukometnog kupa. Naime, imao je sre e sa ždrijebom jer je u etvrt inalu za protivnika dobio Moslavinu iz Kutine i to još u utakmici koja se igra na doma em terenu u akovcu. Utakmice su na raspo-

ŽENSKA HRVATSKA rukometna reprezentacija priprema se u Me imurju

U subotu s Makedonkama u akovcu Cijeli ovaj tjedan akovec i Nedeliš e bit e središte hrvatskog ženskog rukometa.

Pred hrvatskom su reprezentacijom dvije utakmice protiv Makedonije u kvali ikacijama za PE, koje e se koncem godine održati u Danskoj i Norveškoj.

U srijedu se igra u Skoplju, dok e uzvrat biti tri dana kasnije, u subotu, u dvorani Gra evinske škole u akovcu. Sigurno je da

su ova dva dvoboja odlu uju a za kona ni poredak u skupini, jer su Hrvatska i Makedonija, objektivno, ja e reprezentacije od Nizozemske i Litve. Trenutno je, nakon dva odigrana kola, Makedonija u maloj prednosti pred našom reprezentacijom, jer su njihove igra ice u Nizozemskoj uzele bod, dok nama gostovanje u zemlji tulipana tek predstoji.

15. kolo IV. HNL AKOVEC – SRA INEC 2:2 (0:0) akovec, SRC Mladost, gledatelja 150 Suci: osi , Slunjski, Kušec (svi Varaždin) Strijelci: 1:0 Bukal 66. 11 m, 1:1 Kos 78., 1:2 Kolari 81., 2:2 Bukal 87. 11 m Žuti kartoni: Malovi , Balent, Hadži ( akovec), Kolari , Plantak, Vilaj (Sra inec) akovec: Petkovi , Begovi (od 46. Hadži ), Pintari , Malovi , Antonovi , Vlah (od 46. M. Novak), Vuruši , Balent, Bukal, Simon, J. Novak Sra inec: Bogadi, Drož ek, Šincek, . Kos, Kolari , Plantak, Vilaj (od 85. Miko), D. Kos, Kolari (od 75. Bosak), Petri (od 73. Brkinja ), Vincek

MLADOST VŽ – SLOGA 1:1 (0:0) Varaždin, igralište Mladosti Suci: Bubek (Mihlavec), Kutnjak ( ehovec), urila (Kuršanec) Strijelci: 1:0 Mati 47., 1:1 Glad R. 84.

Mladost VŽ: Ban i , Ismajlovski, Lon ari (od 78. Petermanec), Conjar, Terzi , Žganec, Drož ek, Krsnik (od 28. Mati ), Erhat, Aš, Slatkovi Sloga: Novak, Mihalkovi , Zoka, Obadi , Kolar, Glad D. (od 77. Jurinec), Orehovec (od 71. Je ut), Vabec, Vrbanec (od 66.

Bajzek), Bali , Glad R.

PODRAVINA – PLITVICA 4:1 (1:0) Selnik, igralište Plitvice Suci: Hala ek (Virje), Stolnik (Hraš ica), Pintari (Varaždin) Strijelci: 1:0 Golenja 13. 11 m, 2:0 Sušec 58., 3:0 Pomprer 70., 3:1 Horvat M. 80., 4:1 Pomprer 86.

Podravina: Bendelja, Pomprer, Bradari , Kosec, Fajt, Kosir, Va unec D. (od 71. Krušelj), Kranjec, Golenja (od 57. Va unec M.), Malec Plitvica: Kiši ek, Horvat V., Ku ar (od 73. Kocijan), Horvat M., Ister, Zgrebec (od 4. Pomper Marin), Pomper Marko, rnila L., Buhin, rnila I. (od 73. Horvat I.), Melnjak

IVAN ICA – DINAMO D 7:2 (2:1) Ivanec, gradski stadion. Suci: Novak (M. Središ e), Posedi (Puš ine), Herman (Belica) Strijelci: 0:1 Vugrinec 1., 1:1 Kocijan 30. 11 m, 2:1 Pa en 35., 3:1 Kova ek 48., 4:1 Biško 55., 5:1 Kova ek 73., 5:2 Strahija 77., 6:2 Pa en 79, 7:2 Gregur 80.

Ivan ica: Možani (od 72. Bani ), Kokotec, Lazni, Šojat, Blaguški, Korpar, Biško, Kocijan, Pa en, Mendaš (od 63. Gregur), Kova ek (od 77. Kolarek) Dinamo(D): Novak, Trstenjak (od 82. Vargek) Krznar A. (od 58. Lovrek), Jakši , Tizaj, Hmeina, Teža ki, Krznar N., Strahija, Peras (od 53. Herman), Vugrinec

Raspoloženje me u reprezentativkama u Nedeliš u je odli no. Iako su treninzi prili no naporni, ne nedostaje smijeha i zabave.

U subotu Hrvatska - Makedonija u akovcu Reprezentacija iz Nedeliš a u Skoplje putuje u utorak poslije podne, a povratak je u etvratk

1. CO Zagreb 2. Nexe 3. Siscia 4. MKA IPC 5. Pore 6. Buzet 7. Metkovi 8. Karlovac 9. Bjelovar 10. Zamet 11. Varteks DC 12. Dubrava 13. Medveš ak 14. EMC Split 15. Osijek 16. Moslavina

20 23 22 23 23 23 22 23 22 23 23 22 23 22 23 23

20 18 14 14 13 10 9 10 9 8 7 8 8 6 6 4

0 0 2 1 2 3 4 2 1 3 4 2 1 4 0 3

0 5 6 8 8 10 9 11 12 12 12 12 14 12 17 16

III. HNL-ISTOK 767:501 766:621 658:594 669:622 671:628 594:609 605:618 609:658 614:647 601:649 679:707 604:664 618:672 591:679 660:732 607:712

40 36 30 29 28 23 22 22 19 19 18 18 17 16 12 11

redu u srijedu 12. svibnja.Parovi etvrt inala: MKA*IPC - Moslavina, Kaštela - Bjelovar, Croatia Osiguranje - Sisak i pobjednik Osijek - Metkovi - NEXE. (dz i do)

u jutarnjim satima. Do utakmice u subotu bit e smještene u akovcu.

Za petak u 12,30 sati najavljeno je druženje reprezentativki s gra anima Me imurja na akove kom glavnm trgu. Bit e tu, uz dosta zabave, fotogra iranjam dijeljenja autograma, a iz HRS-a najavljuju i mnoge poklone. U subotu pak je u akovcu u dvorani Graditeljske škole s po etkom u 18 sati (HTV 2) na rasporedu utakmica izme u Hrvatske i Makedonije. (do)

ukovec, igralište ukovca. Suci: Kolari (N.S. Rok), Radek (Pribislavec), Sukanec (S. Ves) Strijelci: 0:1 Hrebak P. 15., 0:2 Mešnjak 49., 0:3 Hrebak P. 83. ukovec 77:Mikulan, Vuk A., Pavlic, Poljak, Mihoci D., Mihoci M., Vuk D., Lon ari , Božek, Bartoli , Lehki Novi Marof: Klju ari , Hrebak L., Horvat M., Henezi, Zdelar, Mešnjak,Blažinec, Planini , Henc, Horvat I., Hrebak P.

TRNAVA – SLOBODA S 2:1 (1:0) Gori an, igralište Trnave. Suci: Jaluši (Kuršanec), Kralji (Vularija), Kedmenec (S. Marija) Strijelci: 1:0 Malovi 25., 1:1 Patak 63., 2:1 Malovi 64.

Trnava: Jesenovi , Mesari (od 89. Markuši ), Baksa (od 65.

Vlah), Blagus, Katanec R., Gudlin, Ribi , Farkaš, Jakši (od 90.

Blažek), Pongrac, Malovi Sloboda S: Kolar, Buhanec (od 66. Hižman), Angel, Kamenar, Levec, Katanec T., Srnec, Borko, Goricaj, Novak (od 51. Petek), Vadlja (od 46.Hergoti )

Preložani su pružili još jednu partiju i s igra em manje na terenu (isklju en Balent u 30. minuti) stigli do pobjede 2:1. Za vodstvo od 2:0 zabili su Jari i Bukal, doma i su s igra em manje uspjeli smanjiti u nastavku. Do kraja zaslužena pobjeda odli ne Mladosti koja je igrala protiv doma ina i sudaca. To je tako rasrdilo službenog predstavnika i predsjednika Kluba I. Radikovi a da je tijekom utakmice zbog revolta napustio klub.

“Ne znam zašto sam dobio crveni. Valjda se glavni sudac uplašio, jer je doma i igra malo prokrvario, ali start je bio normalan, nabio mi se na lakat”, objasnio je isklju enje Davor Balent.

Krznar nikako da okruni svoju odli nu igru pogotkom. Ovaj put su mu opet dva put digli zale e koje nije postojalo, jednom kad je ve zaobišao vratara i uputio loptu u mrežu. Bilo bi 3:0 i pobjeda uop e ne bi došla u pitanje. U subotu su Preložani doma in u 16 h.

Kona no su Nedeliš ani došli do bodova, nakon vrlo slabog proljetnog u inka. Protiv jakog Grani ara istr ala je kona no kompletna ekipa me imurskog tre eligaša, što se jasno vidjelo u prikazanoj igri. Nije nedostajalo ni borbenosti, pa je prekid serije poraza sasvim zaslužen. “Mnogo nam je zna ilo to što smo bili kompletni, sad smo dokazali da još ima goriva u nama”, rekao nam je Nenad Mar ec.

Interesantno je da su Nedeliš ani u rezultatskom minusu bili ve u prvoj minuti, lopta je krenula s centra, a Babi ju je bez imalo pardona spremio iza ratara Posavca. No, nije dugo trajalo to gostuju e slavlje, jer je Treska u sedmoj minuti poravnao na 1:1, nakon ega se igra borbeno i otvoreno, no do kraja poluvremena se rezultat ne mijenja.

U drugom dijelu susreta doma i su nogometaši dominantni, a tu prevlast na travnjaku pogotkom dokazuje Mihalicu 69. minuti. Da ne bi bilo sumnje oko pobjednika pobrinuo s Jagec u 75. minuti, pogodivši s bijele to ke za 3:1. U idu em kolu Nedeliš e gostuje kod Križevaca. (dz i is)

TABLICA 1. Lipik 2. Slavija 3. MV Croa a (SB) 4. Grani ar 5. Mladost (C) 6. akovo 7. Bjelovar 8. Croa a ( ) 9. Olimpija 10. Beliš e 11. NAŠK 12. Mladost (P) 13. Nedeliš e 14. Križevci 15. Višnjevac 16. Koprivnica 17. Sloboda 18. Gra ar Vod.

21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21

13 12 12 11 9 10 8 9 9 9 8 8 8 7 6 6 3 3

4 3 2 4 7 4 9 6 5 4 4 4 2 3 6 5 3 1

4 6 7 6 5 7 4 6 7 8 9 9 11 11 9 10 15 17

60:24 36:30 49:28 41:33 34:24 29:28 37:22 38:26 45:34 27:22 27:36 22:32 32:42 27:38 22:35 27:30 25:50 15:59

43 39 38 37 34 34 33 33 32 31 28 28 26 24 24 23 12 10

IV. HNL SJEVER - Me imurje - Varaždin - Podravina se odlijepila na vrhu tablice

akov ani penalima jedva do boda Jedino je preciznost Bukala s bijele to ke, i to u dva navrata, spasila ovog vikenda akov ane od poraza.

“To je ekipa od 19 godina, prvi puta igra ozbiljni nogomet, igra pod gr em.

Treba im strpljenje a ne gubljenje živaca. Napominjem da ne moramo biti na silu prvi, za godinu dana e ovi igra i biti ve puno bliže svom maksimalnom potencijalu”, rekao je nakon utakmice trener akov ana Želimir Orehovec, pokušavši objasniti što se dogodilo.

Tako je akovec izgubio dragocjene bodove u borbi za sam vrh u kojem je ipak Podravina sada u velikoj prednosti, jer o ito akov ani nisu ista mom ad kao ujesen.

Utakmica je u prvih 45 minuta pružila obilje zanimljivosti, prvu odli nu priliku imao je igra Sra inca Petri , koji je propustio iskoristiti prazan gol nakon izlijetanja i pada mladog i neiskusnog akove kog vratara Petkovi a, a zatim slijedi par prilika Balenta i Bukala, koji su bili za dlaku od pogotka. Kako je poluvrijeme odmicalo tako su i prilike akov ana bile ozbiljnije, iz izra enih akcija, no rezultat se ne mijenja.

Tek u 66. minuti kona no se trese mreža, nakon što je sudac osi procijenio da je netko od gostiju u kaznenom prostoru igrao rukom, te je dosudio penal za doma e. Sigurni je realizator Bukal. Desetak minuta kasnije dobri gosti dolaze do poravnanja, D. Kos je

iz slobodnjaka opalio odli ni udarac i loptu smjestio u mrežu pored zbunjenog vratara Petkovi a. Dvije minute kasnije još jedna tragi na greška akove kog vratara biva kažnjena, jer njegovu nespretno odbijenu loptu bez ikakvih problema u gol pretvara Kolari .

Da je završilo na tome, ne bi bilo primjedbi, jer je akovec u tom razdoblju igrao loše, no sudac osi na sebe još jednom skre e pozornost u 87. minuto, dosudivši doma ima još jedan penal. I ovog je puta Bukal znao pogoditi s 11 metara, te za akovec osvojiti bod.

Gostuju i trener Tomislav Križanec nije ni želio komentirati susret, samo je rekao: “To je apsurd i ja nemam rije i.

Naš klub ima 60-godišnju tradiciju i bilo bi red da neki shvate da se nogomet igra i u malim sredinama.”

Sloga jedva do boda Teškom su mukom Slogaši izvukli bod kod slabe varaždinske Mladosti.

Treneru doma ih nogometaša Branku Meštri u se zamjena Krsnika za Mati a u 28. minuti isplatila odmah po etkom drugog dijela, kad je upravo on postigao pogodak, pa su akov ani morali loviti zaostatak. Nakon mnogo problema do gola su Slogaši stigli tek u 84. minuti, kad je Robert Glad kona no pogodio mrežu iza Ban i a.

ukov ani žale za nedosu enim penalom Nakon 0:3 poraza teško je govoriti nešto o sucima. Me utim, ukov ani koji baš nemaju previše sre e sa sucem Kolari em, ovaj put su ponovno ljuti na njega, iako su gosti bili bolji i zasluženo pobijedili. Me utim, kod vodstva gostiju 0:1 da se oglasio kad je jedan gostuju i igra evidentno igrao rukom možda je sve moglo biti i druga ije.

Trnavi me imurski derbi Osim u Kotoribi, me imurski derbi odigran je i u Gori anu, gdje su gostovali Slakov ani. Doma i su stigli do pobjede na krilima raspoloženog Malovi a koji je dvaput zabio za doma e. Bila je to otvorena utakmica u kojoj su doma i potvrdili da su s obzirom na prošlu sezonu sasvim druga mom ad.

Novi težak poraza Dinama (D) Što re i za sastav iz Domašinca. Bit e muka završiti proljetni dio sezone, jer sastav koji je na raspolaganju teško da može napraviti nešto više, osim možda kad nai e na neuvjerljivog protivnika. Me utim, ovaj put protiv Ivan ice nije išlo, doma i su bili baš raspoloženi.

(I. Strahija i D. Zrna)

DERBI KOLA UKOVEC 77 – NOVI MAROF 0:3 (0:1)

Sjajni Preložani, Nedeliš e “napaljeno” do prve pobjede

Potezom za pam enje Vilima Kosa pobjeda doma inu Kotorip ani su slavili prvu proljetnu pobjedu u me imurskom derbiju IV. HNL-sjever Me imurje-Varaždin. Pobjeda s kojom ostaju pri samom vrhu tablice i uklju uju se u borbu za drugo mjesto, jer akovec o ito nije pravi. Utakmica prepuna “dinamita” pred lijepim brojem gledatelja, ponudila je neizvjesnost do samog kraja. Kotorip ani su na kraju zadovoljni, gosti žale što im sudac pri kraju nije dosudio po mnogima isti penal.

Me utim i doma i nisu baš zadovoljni sa su enjem, kažu da je gostuju a dvojka morala odavno prije kraja završiti pod tušem. Trenutak odluke dogodio se u 29. minuti kad je Radmani “podvalio” sjajnu loptu Vilimu Kosu koji je potezom lukavog golgetera loptu ubacio u mrežu preko Rebernika koji je bio u padu. Potez za pljesak. Doma i se žale da im kod rezultata 1:0 pomo ni suci u prvom i drugom dijelu dižu zastavicu kad nisu

trebali, a gosti su mogli poravnati u nastavku preko Debeleca, ali ovaj nije bio precizan. Na kraju sporna situacija u kaznenom prostoru doma ina, na kraju puno nervoze, ali tri boda ostala su u Kotoribi.

U doma em sastavu itekako se osjetio povratak Pavelija, bez njega i s njim Grani ar nije ista ekipa. (dz)

GRANI AR – DINAMO P 1:0 (1:0) Kotoriba, igralište Grani ara. Suci: Novosel (Trnovec), Šprem (Varaždin), Genc (Pretetinec) Strijelac: 1:0 Kos 29.

Grani ar: Tropšek, Radmani , Fundak (od 78. Horvat), Gorupi , Latin, Habuš, Matulin (od 88. Trstenjak), Hertelendi, ižmešija, Paveli, Kos. Dinamo P: Rebernik, Klekar, Žuli , Križai (od 46. Juras), Domini (od 31. Pal i, od 46. Žuli D.), Lovren i , Debelec, Štampar, Cirkven i , Mihalovi , Ruži .

Rezultati 15. kola: Trnava – Sloboda 2:1; ukovec 77 – Novi Marof 0:3; Ivan ica – Dinamo (D) 7:2; Mladost – Sloga 1:1; akovec – Sra inec 2:2; Grani ar – Dinamo (P) 1:0; Podravina – Plitvica 4:1.

TABLICA 1. Podravina

15 12 2

1

65-7

2. akovec

15 11 3

1

55-12

36

3. Grani ar

15 9

5

30-15

28

1

38

4. Trnava

15 8

3

4

23-17

27

5. Sloga

15 7

5

3

29-17

26

6. Sloboda

15 8

1

6

27-17

25

7. Sra inec

15 6

5

4

18-20

23

8. Dinamo P.

15 7

1

7

22-28

22

9. Plitvica

16

15 5

1

9

30-33

10. Novi Marof 15 5

1

9

25-41

16

11. Mladost

15 4

2

9

21-52

14

12. Ivan ica

13

15 4

1

10 22-40

13. ukovec 77 15 4

1

10 18-36

13

14. Dinamo D.

1

13 11-61

4

15 1

Parovi 16. kola: Sloboda – Podravina; Plitvica – Grani ar; Dinamo (P) – akovec; Sra inec – Mladost; Sloga – Ivan ica; Dinamo (D) – ukovec 77; Novi Marof – Trnava.

30. ožujka 2010.

15. kolo I. ŽNL PLAVI – VENERA PMP 1:1 (0:1) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Ivica Križai (Šte anec), Igor Križari (Šenkovec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Slavko Vodopija.

Strijelci: 0:1 Kerman (2), 1:1 Pintari (61).

PLAVI: Mesari , Turk, S. Škvorc (od 61. Pintari ), Zadravec, Šolti , Nerer, J. Škvorc, K. Škvorc, Majeri , Tuksar (od 83. Trstenjak), Mesari (od 69. Govedi ). Trener: Milivoj Trstenjak.

VENERA PMP: Kocijan, Cvetkovi , Medved, Kerman, Vabec, Begovi , Škvorc (od 53. N. Gregorin i ), Buhanec, Kamenar (od 61. Z. Gregorin i ), R. Vabec, L. Vabec (od 84. Peras). Trener: Josip Piska . Žuti kartoni: Zadravec, J. Škvorc, Turk, Nerer (Plavi), Kamenar, Kerman, Medved (Venera PMP).

Crveni karton: I. Vabec (Venera PMP).

NAPRIJED – OMLADINAC (NSR) 2:1 (0:1) CIRKOVLJAN. Igralište Naprijeda. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Bruno Brljak (Donja Dubrava), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Stjepan uranec.

Strijelci: 0:1 K. Culjak (3), 1:1 Ružman (54), 2:1 Horvat (56).

NAPRIJED: Mlinarec, Luka i , Možek, Horvat (od 88. Šimunkovi ), N. Režek, Glavina, M. Možek, Martinec, P. Horvat, Ružman, D. Režek (od 90. Kemec).

OMLADINAC: Tomaši , alopa (od 74. Krištofi ), Reich, Bel, G. alopa, Filipovi , K. Culjak, M. Culjak (od 54. Horvat), Lesjak, Cerovec, Mlinari . Trener: Denis Ratajec. Žuti kartoni: Horvat (Naprijed), K. Culjak (Omladinac).

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

Pribislav ani pobjedom kod ku e zadržali vrh Polet doma om pobjedom nad Sokolom zadržao vode u poziciju na tablici. Rano vodstvo gostiju iz Vratišinca zgoditkom Miroslava Lisjaka ve u 5. minuti dalo je naslutiti da e utakmica bili dobra i neizvjesna. Brzo su doma i u 17. minuti zgoditkom Krunoslava Gajnika poravnali rezultat na 1-1. Do kraja prvog dijel postignuta su još tri zgoditka, a u drugom dijelu bez zgoditaka nada su jedni i drugi imali svojih prigoda za posti i zgoditak. Boris Vrbanec u 27. minuti dovodi Polet u vodstvo od 2-1, a svojim drugim zgoditkom na utakmici Krunoslav Gajnik u 40. minuti povisuje na 3-1. Minutu prije posljednjeg su evog zvižduka u prvom poluvremenu, ina e na utakmici vrlo dobrog suca Matije Horvata, Sokol je zgoditkom kapetana mom adi Ivana Kerovca smanjio na 3-2 i stvorio svojim navija ima nadu da e u drugom dijelu možda u initi i nešto više, ali je na kraju završilo 3-2 za Polet. ak su devetorica igra a «požutjela». etiri Poletova igra a, a pet od mom adi Sokola.

CENTROMETAL – SPARTAK 2:3 (1:0) MACINEC. Igralište Trate. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Ivan Žganec ( akovec), Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Petar Krha (Novakovec).

Strijelci: 1:0 L. Novak (16), 1:1 Orši (53), 1:2 Hali (65), 2:2 B. Vinceti (78), 2:3 Lackovi (87).

CENTROMETAL: Serec, Eko Janvier, L. Novak, M. Vinceti , B. Vinceti , Sen ar, Fegeš, D. Novak (od 59. Pani ), Vibovec, Dove er, Lastavec (od 84. Majsen). Trener: Dražen Novak.

SPARTAK: Vaš, Hali , Mihalic, Križai , Cvetko, G. Križai , Opa ak (od 78. Cirkovi ), Vrbanec, Novosel, Orši , Lackovi . Trener: Tomica Šestan. Žuti kartoni: Vibovec, Kacun, L. Novak, Pani (Centrometal), Orši , Hali , Vaš (Spartak).

POLET – VIDOV AN 3:0 (2:0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Polet. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Toni Fažon ( akovec), Saša Mihali (Lopatinec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 1:0 G. Gori anec (12), 2:0 Hren (30), 3:0 A. Gori anec (71).

POLET: urkin, Županec, Karlov ec (od 68. Brezove ki), Kralj, Hren, Turk, Radikovi , Pintari , A. Gori anec (od 76. T. Kralj), Šardi, G. Gori anec (od 63. Stojko).

Trener: Krešimir Šenji.

VIDOV AN: Kranjec, Zadravec, Mikulan, Horvat (od 71. R. Nesti ), N. Nesti , Šlibar (od 34. Lukša), Škoda, Jakupak, Grozdek (od 65. Nemet), D. Nemet, Vidovi .

Trener: Vladimir Fabi . Žuti kartoni: Hren (Polet), Šlibar (Vidov an).

BSK – BRATSTVO (SV) 1:3 (0:1) BELICA. Igralište Mostiš e. Suci: Borut Križari ( akovec), Stjepan Fic (Lopatinec), Jadran Kukovec (Ma kovec). Delegat: Zvonko Novakovi .

Strijelci: 0:1 D. Novak (35), 0:2 Vuruši (63), 0:3 D. Novak (66), 1:3 Gunc (7211m).

BSK: Pani , Makar (od 72. Taradi), Gelo, Mesari , Herc, Mihalec, Horvat, Gunc, Paler (od 59. M. Mihalec), Palfi (od 72. Horvat), Beštek.

BRATSTVO: Lajtman, Jambroši , Bujan, Makšadi, Hižman (od 75. Hunjadi), D. Jambroši , Vuruši , Novak (od 89. Vugrin), Pata ta (od 88. Zlatarek), Fras, Kopjar.

Trener: Mladen Rešetar.

Crveni kartoni: Gelo (BSK), Makšadi (Bratstvo).

MLADOST – RUDAR 2:2 (1:0) IVANOVEC. Igralište Mladosti. Suci: Bojan Juras ( akovec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Darko Pokriva (Nedeliš e). Delegat: Ivan Kova (D. Kraljevec).

Strijelci: 1:0 Herman (43), 2:0 Cvek (75), 2:1 M. Šolti (89), 2:2 Rihtarec (9011m).

MLADOST: Lacko, Lovren i (od 83. Zorkovi ), Cvek, Fran i , Novak, Horvat, Herman, Fu ko, Marka (od 90. Vrbanec), Leva i , Jaluši . Trener: Robert Taradi.

RUDAR: Raj , J. Leich, Šprajc, Horvat, N. Šolti , Kukovec, D. Horvat (od 55. Vincek), Rihtarec, Šoštari , Zadravec, Vidra (od 55. M. Šolti ). Trener: Smiljan Liklin. Žuti kartoni: N. Horvat, Cvek (Mladost).

LISTA STRIJELACA 13 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo (SV) 10 zgoditaka – Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Andrej Gori anec (Polet SMNM) 9 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Boris Vrbanec (Polet P), Petar Horvat (Naprijed) 8 zgoditaka – Antun Ružman (Naprijed), Krunoslav Gajnik (Polet P), Miroslav Lisjak (Sokol) 7 zgoditaka – Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Damir Režek (Naprijed), Nenad Vibovec (Centrometal), Igor Beštek (BSK), Mišo Pal (Polet P), Darko Kuzmi (Vidov an), Igor Šegovi , Tihomir Novosel (Spartak), Nenad Radikovi (Polet SMNM) 6 zgoditaka – Denis Ratajec (Omladinac NSR), Ivan Kerovec (Sokol)

FAIR PLAY U srazu Spartaka i Centrometala, doma i su u završnici utakmice stigli do pobjede od 3-2

Bratstvo slavilo u Belici Pobjeda Bratstva u Belici. Gosti iz Savske Vesi poveli su u 35. minuti 1-0 zgoditkom Daniela Novaka. Samo šest minuta kasnije Božidar Makšadi radi grubi start na doma eg igra a i naravno zara uje isklju enje od suca utakmice Boruta Križari a. U drugom dijelu i dvojica doma ih isklju enih. Marijan Gelo je u 60. minuti namjerno rukom zaustavio loptu i tako sprije io goste da do u u izglednu prigodu za što je bio isklju en, no takvom odlukom suca utakmice nije se mirio na klupi predstavnik BSK-a Dragutin Naran a i izvrije ao suca koji mu je potom pokazao put preko ograde. Tri minute kasnije Goran Vuruši povisuje gostuju e vodstvo na 2-0. Svojim drugim zgoditkom na utakmici Daniel Novak u 66. minuti povisuje na sada ve visokih 3-0 za Bratstvo. BSK je smanjio na 3-1 u 72. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Darko Gunc. Zanimljivo je da su na utakmici bila trojica isklju enih, ali niti jedan opomenuti igra .

Naprijed slavio, gosti ošte eni!?

Omladinac ošte en u Cirkovljanu, barem tako tvrdi delegat. Naprijed je stigao do doma e pobjede od 2-1, ali pitanje je što bi se dogodilo u 38. minuti da je po delegatu Stjepanu urancu trebao, a nije, sudac utakmice Damir Aldi dosudio kazneni udarac za goste iz Novog Sela Rok kada je doma i vratar Dejan Mlinarec u svom kaznenom prostoru srušio Ninija Mlinari a kod vodstva od 1-0 u koje ih je rano u 3. minuti doveo Kristijan Culjak. Minimalno vodstvo Omladinac je uspio sa uvati do poluvremena. U drugom dijelu Naprijed stvara izgledne prigode i u samo dvije minute 54. i 56. zgodicima Antuna Ružmana i Petra Horvata preokre e rezultat u svoju korist. Doma i još u 76. minuti poga aju vratnicu. Posljednjih dvadesetak minuta utakmice gosti imaju inicijativu, ali se rezultat ne mijenja. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

POLET – SOKOL 3:2 (3:2)

Lackovi zabio za potpuni preokret u M. Subotici

PRIBISLAVEC. Igralište Petar Perši . Suci: Matija Horvat (S. Ves), Vlado Soka (Podturen), Kristijan Gunc (Dunjkovec). Delegat: Toni Martinjaš ( akovec).

Strijelci: 0:1 M. Lesjak (5), 1:1 Gajnik (17), 2:1 Vrbanec (27), 3:1 Gajnik (40), 3:2 Kerovec (44).

POLET: Stamenkovi , Magdaleni (od 58. Podgorski), Okreša, Nemec, N. Lesjak, Bašek, Kozli , Palfi, Vrbanec, (od 90. Toplek), Gajnik, Halilovi (od 85. Mlinari ).

Trener: Željko Domjani .

SOKOL: B. Puh, S. Puh, G. Drk (od 78. Dan. Mun ar), Kerovec, Leško (od 73. Lebar), Lesjak, Mikolaj, Lisjak, N. Drk, Nik. Mun ar, M. Mikolaj. Trener: Dražen Fric. Žuti kartoni: Kozli , Bašek, Okreša, Halilovi (Polet), Marko Mikolaj, Nik. Mun ar, S. Puh, Kerovec, Lisjak (Sokol).

Spartak do pobjede u Macincu u finišu utakmice. Doma i su prvi poveli u 16. minuti zgoditkom Leona Novaka nakon po etni ke pogreške vratara Spartaka Tomislava Vaša.. U prvom dijelu igralo se dosta nepovezano uz laganu terensku nadmo Centrometala. U sadržajnijem nastavku gosti iz Male Subotice konkretniji i u samo desetak minuta preokre u rezultat u svoju korist. Mario Orši u 53. minuti poravnava na 1-1, a u 65. minuti na 2-1 povisuje Denis Hali .

U uzbudljivoj završnici utakmice u 78. minuti doma i zgo-

VETERANI – ISTOK – 13. KOLO

ditkom Bojana Vinceti a poravnavaju na 2-2. Tri minute prije kraja utakmice Sandro Lackovi iz dobro izvedenog slobodnog udarca sa dobrih tridesetak metara od vratiju doma ih postiže zgoditak i donosi Spartaku pobjedu od 3-2 i bolje najave za Uskrs i dolaska jesenskog prvaka i lidera ove lige Poleta iz Pribislavca u Malu Suboticu ne treba. Nakon prvog dijela bez opomenutog igra a, ali u drugom dijelu ak sedmorica. etvorica doma ih i trojica gostuju ih igra a.

Polet (SMnM) sve riješio na brzinu U Svetom Martinu na Muri za pola sata sve riješeno.

Doma i Polet nije imao težak zadatak protiv posljednje plasiranog Vidov ana i zgodicima Gorana Gori anca u 12. minuti i Borisa Hrena u 30. minuti ima vodstvo od 2-0. Potvrda doma e pobjede stigla je u 71. minuti kada kona nih 3-0 postavlja Andrej Gori anec. U korektnoj i er utakmici po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Ivanov ani ispustili pobjedu u dvije posljednje minute U Ivanovcu doma ini u posljednje dvije minute utakmice ispustili pobjedu. Dvije minute prije odlaska na odmor doma i kapetan mom adi Nino Herman svojim zgoditkom dovodi Mladost u vodstvo od 1-0. Taj je rezultat dugo bio «na sema oru». U 75. minuti na 2-0 povisuje Silvestar Cvek. Nakon toga dolaze kobne po doma e zadnje dvije minute. Ispada da je Rudar kao neka bundeligaška mom ad koja ima geslo da se igra sve do 90. minute. Marko Šolti koji je u igru ušao u 55. minuti svoje golgeterske sposobnosti pokazao je u 89. minuti smanjivši doma e vodstvo na 2-1. U 90. minuti opravdano dosu eni kazneni udarac za goste kojeg za bod realizira Luka Rihtarec. Samo dvojica i to doma ih opomenutih igra a.

Svakome po jedno poluvrijeme u Peklenici U Peklenici podjela bodova. Svakome po jedno poluvrijeme. Gostima iz Svetog Jurja na Bregu prvo kada su u 2. minuti zgoditkom Gorana Kermana stigli do vodstva od 1-0, a doma inu drugo kada su u 61. minuti jokerom sa klupe Lucijanom Pintari em stigli do izjedna enja. Dosta nervozna utakmica sa sedmoricom opomenutih igra a, etiri doma a, a tri gostuju a s time da su gosti imali u 58. minuti isklju enog igra a Ivana Vabeca zbog druge opomene. Prvu je Vabec zaradio u 36. minuti, a drugu u ve spomenutoj 58. minuti.

Isklju eni Ivan Vabec (Venera PMP), Marijan Gelo, Dragu n Naran a predstavnik kluba (BSK), Božidar Makšadi (Bratstvo SV) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ivan Kerovec, Tomislav Lisjak (Sokol), Nikola Horvat (Mladost I), Boris Hren (Polet SMNM), Mario Orši , Tomislav Vaš (Spartak), Kris jan Kacun, Leon Novak (Centrometal), Neven Medved (Centrometal)

STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 3,7 po utakmici 29 opomenu h igra a 4 isklju enja 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 15 kola: Mladost (I) – Rudar 2-2; Polet (P) – Sokol 3-2; Centrometal – Spartak 2-3; Naprijed - Omladinac (NSR) 2-1; Plavi (Peklenica) - Venera (PMP) 1-1; Polet (SMnM) – Vidov an 3-0; BSK - Bratstvo SV 1-3

TABLICA 1. Polet (P)

15 9

2

4

2. Bratstvo SV

15 8

5

2

31:20 29 27:16 29

3. Naprijed

15 8

4

3

32:22 28

4. Spartak

15 8

4

3

28:21 28

5. Polet (SMnM)

15 8

2

5

34:17 26

6. BSK

15 6

3

6

26:27 21

7. Mladost (I)

15 6

3

6

25:27 21

8. Centrometal

15 5

5

5

30:29 20

9. Omladinac (NSR)

15 5

4

6

25:25 19

10. Sokol

15 4

5

6

27:31 17

11. Plavi (Peklenica)

15 4

5

6

31:38 17

12. Rudar

15 3

6

6

22:29 15

13. Venera (PMP)

15 2

4

9

21:33 10

14. Vidov an

15 2

2

11 23:47 8

Parovi slijede eg kola: Rudar – BSK; Bratstvo SV - Polet (SmnM); Vidov an - Plavi (Peklenica); Venera (PMP) – Naprijed; Omladinac (NSR) – Centrometal; Spartak - Polet (P); Sokol - Mladost (I)

VETERANI – ZAPAD – 13. KOLO

VIDOV AN – DINAMO (P) 2:1 (0:1)

SPARTAK – HODOŠAN 4:2 (1:1)

NEDELIŠ E – ŠENKOVEC 4:1 (1:0)

BRATSTVO – AKOVEC 2:2 (1:1)

DONJI VIDOVEC. Igralište Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 0:1 Koprivec (22), 1:1 Kuzmi (73-11m), 2:1 Kuzmi (80).

VIDOV AN: Z. Pišpek, Hertelendi, A. Vidovi (od 45. Kuzman), Štefi , Pongrac, Stojkov, Hudi ek (od 66. Nesti ), Kvakan, Fabi (od 63. Dolenec), I. Vidovi , Kuzmi .

DINAMO: urkin, Križai , Koprivec, Furdi, Klju ari , Cirkven i , Zor ec, Kova (od 45. Leva ), Šegovi (od 63. Švenda), Domini , Koprivec.

MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Sudac: Robert Novak (Puš ine).

Strijelci: 1:0 Mar ec (16), 1:1 Ciglari (25), 2:1 M. Križai (60), 3:1 Mar ec (70), 4:1 Taradi (80), 4:2 Vlahek (90).

SPARTAK: Hrustek, Požgaj, Juras, Musta , Horvat, Milijan i , Taradi, Mar ec, M. Hrasti , Lon ari , M. Križai .

HODOŠAN: Krznar, Domini , Biher, Mihokovi , Šavora, Srpak, Vlah, S. Srpak, Vlahek, Ciglari , Dolen i .

NEDELIŠ E. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 1:0 Branilovi (9), 2:0 M. Marciuš (55), 3:0 M. Marciuš (60), 4:0 M. Marciuš (69), 4:1 Kolar (87).

NEDELIŠ E: Herceg, Tkal ec, Z. Marciuš, Vizinger, u ek, Z. Marciuš, Baksa, M. Marciuš, D. Vizinger, Ma ek, V. Branilovi . ŠENKOVEC: Zadravec, Vidovi , Ratajec, Kolar, Toplek, Ž. Novak, Fras, Marcijuš, Boži , M. Kolar, Baranaši .

SAVSKA VES. Igralište Bratstvo. Sudac: Željko Kova i (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Vrbanec (27), 2:1 Hranilovi (38), 1:2 Šenji (64), 2:2 Boži (71).

BRATSTVO: Žnidari , Vuruši , Dunjko, Kolari , Horvat, Zanjko, Tomaši , Balent, Vrbanec, Boži .

AKOVEC: Kneževi , Ga al, Koleni , Pongrac, Knez, Duji , Damjan (od 45. Šenji), Sa er, Sanjkovi , Zadravec, Štefi ar.

PODTUREN – BSK 3:2 (1:1)

JADRAN – RADNI KI 0:7 (0:3)

SOKOL – HAJDUK (B) 3:0 (1:0)

PODTUREN. Igralište Trnoc. Sudac: Danijel Ko ila (Ferketinec).

Strijelci: 1:0 I. Hranilovi (23), 1:1 D. Drk (35-ag), 2:1 Strnad (70), 3:1 Biber (80), 3:2 Makar (86).

PODTUREN: Šolti , Kerovec, A. Hranilovi , Strahija (od 25. Strnad), Biber, Srpak, Jambroši , Ko evar, Novini , I. Hranilovi , Lepen.

BSK: Horvat, Kova ec, Trstenjak, Mlinari , V. Horvat, Baksa, Buhin, Pintari (od 28. Makar), Vinkovi (od 89. K. Novak), Se an, T. Horvat.

ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 0:1 J. Novak (10), 0:2 D. Baksa (22), 0:3 D. Baksa (33), 0:4 D. Baksa (49), 0:5 J. Križaji (60), 0:6 J. Križaji (65), 0:7 Vlahek (75).

JADRAN: Rai , Kranj ec, Jurini , Korent, Mesari , Juras, Sušec, Hrasti , Kodba, Krištofi , Jan ec.

RADNI KI: Vodopija, J. Nvoak, Se an, J. Križaji , Vlahek, V. Križaji , D. Novak, Poto njak, Z. Baksa, D. Baksa, Krznar.

TABLICA DINAMO – POLET (P) 1:1 (1:1) DOMAŠINEC. Igralište Dinamo. Sudac: Željko Hajdarovi .

Strijelci: 0:1 Tomi i (31), 1:1 Marodi (40-11m).

DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Horvat, Tot, Marodi, Malovi , Jesenovi , Mihoci, Ov ar, Husi , Vugrinec.

POLET: Bašek, Vrbanec, Tomi i , Ž. Iva i , Šolti , D. Iva i , Mihalkovi , Pintar, Novak, Radek, Varga.

MLADOST – MLADOST (I) 2:1 (2:1) PRELOG. Igralište Mladosti. Sudac: Dražen Šajnovi .

Strijelci: 1:0 Kljaji (13), 2:0 Martinec (20), 2:1 Ruži (40).

MLADOST: Mihalic, Novak, Ružman, ižmešija, Marcijuš, T. Kalšan, Slavi ek, Hali , A. Slavi ek, Pata ta, Bauer.

MLADOST (I): Mihalin i , Višnji , Žvorc, Jambrovi , Tkal ec, Cigrovski, Boži , Fu ko, Jurinec, J. Ruži , Pojer.

1. Spartak

13

13

0

0

59:15

39

2. Dinamo (P)

13

8

1

4

43:28

25

3. BSK

13

7

3

3

42:29

24

4. Vidov an

13

7

1

5

36:28

22

5. Hodošan

13

7

0

6

38:30

21

6. Podturen

13

6

3

4

38:30

21

7. Dinamo (D)

13

6

3

4

31:23

20

8. Radni ki

13

5

4

4

41:39

19

9. Mladost (I)

13

5

3

5

26:24

18

10. Mladost (Pr.)

13

2

3

8

20:45

9

11. Polet (P)

13

2

1

10

27:52

7

12. Jadran

13

2

2

9

17:49

7

13. Sloga ( )

12

1

2

9

16:42

5

VRATIŠINEC. Igralište Sokol. Sudac: Mario Pintari (Nedeliš e).

Strijelci: 1:0 Mikolaj (12), 2:0 Leško (60), 3:0 Leško (80).

SOKOL: Posavec, Jambreši , Zadravec, Horvat, isar, I. Novak, Leško, Tarandek, Tomaši , Mikolaj, Škvorc.

HAJDUK: Novak, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Pintari , Gregorin i , Ša ari , Žnidari , Mar ec, Slunjski.

STRAHONINEC – SLOBODA (S) 0:0 STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan-Stipi . Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec).

STRAHONINEC: Debelec, Žvorc, Pintari , Antonovi , Srnec, Zobec, Ma ek, Kova , Aldi , Hadži , Žuni .

SLOBODA: Srnec, Tomši , Mesari , Ivanuša, Kiri , Golub, Koruni , Petek, He a, Krištofi , Filip i .

SLOBODA – RUDAR 3:1 (2:0) MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Sudac: Franjo Hergoti .

Strijelci: 1:0 Mesari (10), 2:0 Mar ec (13), 2:1 Rob (55), 3:1 Šari (85).

SLOBODA: Kova ec, Vinceti , akovi , Ku ek, Plevnjak, Mar ec, Gori anec, Mesari , Šari , Varga, Bratkovi .

RUDAR: Ša ari , Antolovi , Varga, Kova i , Rob, Žerjav, Trstenjak, Novak, Liklin, Glavina, Bek.

OMLADINAC – POBJEDA (GH) 1:0 (1:0) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelac: 1:0 Kova evi (35).

OMLADINAC: Leva i , Skoliber, Turk, Fric, Bel, Jaklin, Vinko, Topolnjak, Jurinec, Ilekovi , Kova evi .

POBJEDA: Marciuš, Germek, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Škvorc, Topolnjak.

TABLICA 1. Sloboda (M)

13

10

3

0

42:15

33

2. Omladinac (NSR)

13

10

1

2

66:28

31

3. akovec

13

8

4

1

48:14

28

4. Sloboda (S)

13

8

3

2

37:21

27

5. Sokol

13

7

0

6

53:32

21

6. Pobjeda

13

6

2

5

33:25

20

7. Nedeliš e

13

6

2

5

45:48

20

8. Bratstvo (SV)

13

5

3

5

38:32

18

9. Strahoninec

13

4

3

6

24:40

15

10. Omladinac (M)

12

3

3

6

33:44

12

11. Rudar

13

1

4

8

21:35

7

12. Hajduk (B)

13

1

1

11

24:83

4

13. Šenkovec

13

0

1

12

17:64

1

30. ožujka 2010.

15. kolo II. ŽNL istok BUDU NOST – PODTUREN 2:1 (2:1) PODBREST. Igralište Budu nosti. Suci: Božidar Kolari (Novo Selo Rok), Zoran Novak (M. Središ e), Drago Mar ec (Mihovljan). Delegat: Dragutin Hozjak (Prelog).

Strijelci: 1:0 D. Novak (13), 2:0 K. Ruži (40), 2:1 Balenovi (43).

BUDU NOST: onkaš,Horvat(od70.Škiljo),K.Ruži ,Hali ,Domini ,Ciglar,Gori anec, Lastavec, Miši (od 40. Dodlek, od 74. Ciglari ), R. Domini , Novak. Trener: Ivan Gajnik.

PODTUREN: Šalamon, Kolar, Tkalec, Radovan, Škvorc, Kolari , Boži , Lepen (od 38.

D. Lepen, od 73. K. Boži ), Balenovi , Drvoderi (od 73. Sršan), Hajdarovi . Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: Horvat, Novak, Ciglari (Budu nost).

MLADOST – DRAŠKOVEC 1:2 (0:2) SVETA MARIJA. Igralište Mladost. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Radovan Posedi (Puš ine), Robert Novak (Puš ine). Delegat: Dragutin Horvat (Belica).

Strijelci: 0:1 Fleten (18), 0:2 Malek (38), 1:2 Gašpari (75-11m).

MLADOST: Kranjec, Hibor (od 64. D. Orehovec), Posavec (od 46. Markovi ), M. Kranjec, Gašpari , Šujl, Štrok (od 84. M. Orehovec), Papak, Blažin i , Igrec, Bogdan. Trener: Božidar Kedmenec.

DRAŠKOVEC:Taradi,Jambrovi ,Repalust(od73.Mar etko),Kova ,M.Vuleti ,FletenT.Repalust (od 83. Majaški), Matja i , Malek, D. Vuleti , Pišpek (od 68. Baksa). Trener: Dario Kova . Žuti kartoni: Štrok (Mladost), M. Vuleti (Draškovec).

OMLADINAC – CROATIA 0:1 (0:0) DRŽIMUREC-STRELEC. Igralište Omladinac. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Antun Koruni (Lopatinec), Nino Vizinger (Nedeliš e). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelac: 0:1 M. Ruži (69).

OMLADINAC: Saka , Ciglari , T. Dodlek (od 71. Škvorc), Horvat, Taradi, D. Dodlek, Kati , Novak (od 60. M. Dodlek), Valenti (od 46. Kolari ), Vlaši , Kova i . Trener: Dragutin Domjani .

CROATIA: Patar ec, urila (od 88. Jeleni ), Sinkovi , D. Bali, urin, Kolar, S. Ruži , Kosi (od 55. Mlinari ), J. Bali, M. Ruži , Debelec. Trener: Kristijan Varga. Žuti kartoni: Novak, Valenti (Omladinac), urin (Croatia).

DUBRAVA – DRAVA 0:1 (0:1) SIVICA. Igralište Berek. Suci: Dario Srnec, Vjeran Tuksar, Valentino Kantoci. Delegat: Dejan Kova .

Strijelac: 0:1 Ruži (20).

DUBRAVA: Mu i , Gavez, Paler, Ov ar, Sabol, Sršan, D. Mu i , Furundžija, Kerovec (od 65. Škvorc), Bobi anec, Gotal. Trener: Vladimir Sabol.

DRAVA: Ko iš, Kos, Herc, Ruži (od 89. Kranjec), Novak, Gorupi , Markovi , Bartoli (od 84. D. Bartoli ), Štrok (od 62. Mihalac), Lipi , Hošnjak, M. Bartoli . Trener: Damir Ujlaki. Žuti kartoni: Sabol, Sršan (Dubrava), Lipi , M. Bartoli , Gorupi , Kos (Drava).

BORAC PMP – DUBRAV AN 1:3 (1:0) TUR IŠ E. Igralište Borac PMP. Suci: Martin Horvat (Šenkovec), Davor Šupljika (Šenkovec), Petar Petrac (Kotoriba). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 1:0 Vrzan (27), 1:1 Lovrek (51), 1:2 Hujs (55), 1:3 Kokša (83).

BORAC PMP: Vlah, R. Brumen (od 43. Križai ), Granatir, M. Blažin i , Jankulija, Hali , N. Brumen, Jan ec, Vrzan, Srpak, Rušanec.

DUBRAV AN: Apostolovski, Hujs, mrlec, Na (od 63. Miser), Horvat, Jadan, Vu enik, Horvat (od 75. Smolek), Lovrek (od 65. Kokša), Nesti , Brljak. Trener: Dražen Horvat. Žuti kartoni: Rušanec, Hali (Borac PMP), Na , Miser (Dubrav an).

Crveni karton: Granatir (Borac PMP).

GRANI AR – GALEB 1:1 (1:1) NOVAKOVEC. Igralište Grani ar. Suci: Tihomir Kralji (Vularija), Kristinko Jaluši (Kuršanec), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec). Delegat: Božidar Jura i .

Strijelci: 1:0 A. Drvoderi (4), 1:1 Slavi ek (34).

GRANI AR: Pancer, Kolari , Horvat, Furdi, Posavec, Leva i , D. Drvoderi , Blažon, Novak, A. Drvoderi (od 46. Buhin), N. Drvoderi . Trener: Josip Katan i .

GALEB: Dolenec, Balent, Petri , Soka , Vuk, Hertelendi, Car (od 86. Vlah), R Balent, Slavi ek (od 65. I. Erdelji), Mihaljic (od 75. M. Erdelji), Domini . Žuti kartoni: N. Drvoderi (Grani ar), N. Balent, R. Balent, Car (Galeb).

15. kolo II. ŽNL zapad JEDINSTVO – SLOGA 3:0 (2:0) NOVO SELO NA DRAVI. Igralište Jedinstvo. Suci: Nikola Toplek (Nedeliš e), Marinko Hrušoci (Nedeliš e), Vedran Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci: 1:0 Rešetar (8-11m), 2:0 Plaftak (45), 3:0 Popovi (87).

JEDINSTVO: Turkovi , Krizman, ekunec (od 63. Horvat), M. Jaluši (od 90. Lešnjak), N. Jaluši , Plevnjak,. Markovi , Rešetar, or evi , Plaftak (od 78. Štajerec), Popovi .

Trener: Boris or evi .

SLOGA: Zadravec, Kova i (od 88. M. Kova i ), Kova (od 90. Klanjš ak), Rob, Jambrovi , Bogdan, Smolkovi , Tkalec, Brežnjak, Sen ar, Bistrovi (od 78. Heric). Trener: Franjo Klobu ari . Žuti kartoni: Rešetar, Markovi (Jedinstvo), Bistrovi (Sloga).

PUŠ INE – ME IMUREC 1:0 (0:0) PUŠ INE.IgralištePuš ine.Suci:ZdravkoToplišnjak(N.Ves),DarkoKutnjak( ehovec), Jasmin Lozi (Belica). Delegat: Daniel Košak (G. Mihaljevec).

Strijelac: 1:0 Bosilj (90-11m).

PUŠ INE:Majurec,Pintari , urila,Novosel,Bosilj,Klemen i ,Florijani ,Knezi (od46.

Grabar), Dove er, Miki , Žnidari (od 46. Štefulj). Trener: Dario Florijani .

ME IMUREC: Marciuš, Lon ari , Ivanuša, Kos, Levec, Fu ek, Škvorc, Rešetar (od 88.

Daj. ekunec), Novak (od 46. Ciglari ), Treska, Kregar. Trener: Siniša Trajbar. Žuti kartoni: Miki , Grabar (Puš ine), Novak, Levec, Škvorc, Marcijuš (Me imurec).

Crveni karton: Novosel (Puš ine).

TRNOVEC – MLADOST (S) 3:1 (1:1) TRNOVEC. Igralište Trnovec. Suci: Franjo Hergoti (Ž. Gora), Robert Radek (Pribislavec), Vladimir Blaži ( akovec). Delegat: Dragutin Šafari (Lopatinec).

Strijelci: 1:0 M. Jaluši (18), 1:1 Koprivec (42), 2:1 Borko (66), 3:1 M. Jaluši (90).

TRNOVEC: K. Kiri , M. Jaluši , Borko, Horvat, Plantak, Zobec, eh (od 69. Florijani ), Herceg, Mar ec (od 89. Zobovi ), Liber, Bukal (od 78. Benc). Trener: Krešo Žnidari .

MLADOST: Rajf, Šardi (od 69. J. Leva i ), Kolar, Vurši , T. Stojko, N. Stojko, Š avni ar, Hergoti , Koprivec, T. Leva i , Vran i . Trener: Marjan Mohari . Žuti kartoni: Borko (Trnovec).

ŠENKOVEC – MURA 1:2 (0:0) ŠENKOVEC.IgrališteŠenkovec.Suci:VelimirLeva i (Novakovec),JosipNovak( akovec), Mario Buhin (Belica). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 1:0 Zaspan (51), 1:1 Na (83), 1:2 Dragoja (87). ŠENKOVEC: G. novak, Mat. Novak, Mar. Novak (od 85. Polak), Radikovi , Se an, Ban, Šegovi , Gori anec (od 80. Kranjec), Lukman (od 30. Zaspan), Zanjko, Kolar. Trener: Mario Zaspan.

MURA: Novak, Lipovi , Breznik, Jurovi , Vuri, D. Stojko, Vinko, Dragoja (od 90. Vrši ), A. Stojko (od 21. Šagi), Na , Jurovi . Trener: Darko Vincek. Žuti kartoni: Kolar, Mat. Novak, Zaspan (Šenkovec), Vinko, Na , Dragoja (Mura).

DONJI KONCOV AK – BRATSTVO (J) 2:2 (1:1) DONJI KONCOV AK. Igralište D. Koncov ak. Suci: Saša Fegeš (Nedeliš e), Dražen Sukanec (S. Ves), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 0:1 T. Horvat (3-11m), 1:1 M. Horvat (22), 1:2 M. Novak (80), 2:2 Koraj (85).

D. KONCOV AK: Grof, Saka , Hrženjak, Brežni ar, B. Pleh, Šeruga, Gori anec (od 57.

Sklepi ), Dragovi , Koraj, Horvat, Vinkovi (od 82. Vrhar). Trener: Ivan Kova i .

BRATSTVO: Tratnjak, Zamuda (od 85. T. Per i ), Vukovi , Plohl, Antoli , D. Novak, Jakopi , M. Novak, Jambrovi , T. Horvat, Modlic (od 46. Sobo an). Trener: Zdravko Modlic. Žuti kartoni: Gori anec, B. Pleh (D. Koncov ak), Sobo an (Bratstvo).

Crveni kartoni: Dragovi (D. Koncov ak), T. Horvat (Bratstvo).

SLOBODA – ZASADBREG 1:2 (0:1) MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Suci: Željko Turk (Zebanec), Tomislav urila (Vularija), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Željko Štefanac.

Strijelci: 0:1 Perho (24), 1:1 Posavec (47), 1:2 Mar ec (85).

SLOBODA: Horvat, Novak (od 46. Vidovi , od 50. B. Gori anec), Dunjko, Mezga, Medved, Želježnjak, Tremski, D. Lukman, Posavec, Sovar, Pintari . Trener: Mladen Ku ek.

ZASADBREG: Horvat, Kova i , Živko, Mesari , Rodinger, Šimunkovi , Novak, N. Šimunkovi , Barbi (od 46. Mar ec), Perho (od 89. Rodinger), S. Šajnovi (od 68. Zobi ). Trener: Ivan David. Žuti kartoni: Tremski, Mezga (Sloboda), D. Šimunkovi , N. Šimunkovi (Zasadbreg).

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Vode em Dubrav anu sva tri boda iz Tur iš a Dubrav anu pobjeda u Tur iš u. Imao je Borac PMP nakon prvih 45 minuta minimalno vodstvo od 1-0 od 27. minute kada je strijelac bio Kristijan Vrzan.

Doma i su to minimalno vodstvo zaslužili jer su bili bolja mom ad. U drugom dijelu Dubrav an je zaigrao kao pravi jesenski prvak i stigao do pobjede. etiri minute gostima iz Donje Dubrave bile su dovoljne da preokrenu rezultat. Prvo je u 51. minuti na 1-1 poravnao Miroslav Lovrek, a u 55. minuti prednost im donosi svojim zgoditkom Dalibor Hujs. Kada su doma i u 67. minuti ostali bez zbog druge opomene isklju enog Tomislava Granatira bod je bio malo teško dostižan, a kamo li još nešto više. Sedam minuta prije kraja utakmice potvrdu gostuju e pobjede od 3-1 svojim zgoditkom donosi Stanko Kokša. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Poraz Podturna u Podbrestu. Igra i Budu nosti nakon što su u jesen uzeli mjeru jesenskom prvaku Dubrav anu u drugom proljetnom kolu vrlo dobroj mladoj mom adi Podturna nanijeli su drugi prvenstveni poraz. U baš previše lijepoj igri sva tri zgoditka postignuta su u prvom poluvremenu. Damjan Novak Budu nost je doveo u vodstvo od 1-0 u 13. minuti nakon jedne brze kontre. Pet minuta prije kraja prvog dijela prekrasni zgoditak Kristijana Ruži a za doma e vodstvo od 2-0. Podturen je u 43. minuti zgoditkom Mihovila Balenovi a uspio smanjiti na 2-1. U drugom poluvremenu u 64. minuti došlo je do malog incidenta kada su navija i Podturna po eli pljuvati (najgori in u sportu) pomo nog suca Zorana Novaka. Intervencijom doma ih redara do ve eg incidenta nije došlo. Bilo je i ljepših stvari u drugom dijelu. Doma i su gr evito branili ste eno vodstvo, a gosti pritiskali. Iskusni doma i vratar Davor onkaš radio je na vratima « uda». Gosti nisu imali opomenutih igra a, ali je zato Budu nost imala trojicu.

RADNI KI – MLADOST (P) 1:0 (0:0:0) GARDINOVEC. Igralište Gaj. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Smiljan Šafari (Zasadbreg), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Dragutin Borko (Nedeliš e).

Strijelac: 1:0 Lovrek (59).

RADNI KI: Sternad, Strahija, Carovi , eh, Obadi , Toplek, Bobi anec (od 89. Kolari ), Sabol, Lovrek, Živkovi , Baksa (od 85. Colari ). Trener: Damir Vrbanec.

MLADOST: Šantavec, Fileš, Talan (od 86. Kova ), Mlinarec (od 78. Jan ec), avlek, Tkalec, Brez, Kolari (od 70. Sabolec), Mlinarec, Sabol, Baksa. Trener: Dušan Podgorelec. Žuti kartoni: Živkovi , Toplek, Carovi (Radni ki), Baksa, Fileš, Sabol (Mladost).

Dravi bodovi iz Sivice. Trenutak odluke zbio se u 20. minuti kada je Stjepan Ruži postigao jedini zgoditak na utakmici za veliko slavlje gostiju iz Donjeg Mihaljevca.

Nervoza se nakon toga uvukla u doma e redove. Bez obzira na Dubravin presing gosti su potpomognuti svojim fanati nim navija ima uspjeli sa uvati do kraja svoje vodstvo. Dva doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Radni ki nastavlja pobjedama, a Mladost porazima. Nakon gostuju e pobjede Radni ki je i kod ku e u Gardinovcu zgoditkom Danijela Lovreka u 59. minuti stigao po drugi puta ovog prolje a do minimalne 1-0, ali tri boda vrijedne pobjede. Mladost pak nakon doma eg poraza u Palinovcu doživljava i svoj drugi poraz usprkos zimskim poja anjima. U pravoj prvenstvenoj utakmici po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Minimalna pobjeda Croatije u Držimurec-Strelcu.

Gosti od samog dolaska imaju peh jer su im tijekom proteklog vikenda nestale športske iskaznice. No, snašli su se i odigrali na osobne iskaznice i potvrde o lije ni kom pregledu za svakog igra a kako je u svom izvješ u opisao delegat utakmice Željko Podgorelec.

Dosta rastrgana utakmica sa prigodama pred jednim i drugim vratima, a jednu svoju gosti iz Orehovice u 69. minuti pretvorili su u zgoditak. Strijelac tog jedinog zgoditka bio je Marko Ruži . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Draškovec slavio u Svetoj Mariji. Ve nakon prvog dijela gosti iz Draškovca stvorili su prednost od 2-0 koju su uspjeli sa uvati. Marko Fleten prvi je u 18. minuti zatresao doma u mrežu. Drugi Marko onaj Malek u 38. minuti povisuje na 2-0. Mladost je ipak do zgoditka došla u 75. minuti nakon opravdano dosu enog kaznenog udarca. Siguran izvo a najstrože kazne bio je Mario Gašpari . Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Galebu bod iz Novakovca. No, po delegatu Božidaru Jura i u doma i Grani ar ošte en je u 62. minuti za kazneni udarac od strane vrlo slabog suca utakmice Tihomira Kralji a. Nije se baš proslavio u procjenama prekršaja niti kod doma ina, a niti kod gostiju iz Oporovca. Rano su doma i u 4. minuti zgoditkom Antonija Drvoderi a poveli sa 1-0. Galeb je do izjedna enja stigao u 34. minuti zgoditkom Ivice Slavi eka. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka – Dražen Horvat (Dubrav an); 12 zgoditaka – Stjepan Ruži (Drava DM), Marko Ruži (Croa a); 11 zgoditaka – Tomislav Debelec (Croa a), Miroslav Lovrek (Dubrav an), Damjan Novak (Budu nost P); 10 zgoditaka – Darko mrlec (Dubrav an), Davor Bogdan (Mladost SM), Nikola Štrok (Drava DM), Ma ja Kolar (Podturen); 9 zgoditaka – Ivan Furundžija (Dubrava), Sandro Jan ec (Borac PMP); 8 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM); 7 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an), Danijel Hertelendi (Galeb), Dejan Vule (Draškovec), Mario Gašpari (Mladost SM)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Tomislav Grana r (Borac PMP) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Nebojša Živkovi , Damir Carovi (Radni ki), Nikola Balent (Galeb), Siniša Rušanec (Borac PMP), Marko Na (Dubrav an), Ivan Gorupi (Drava DM), Marin Vuleti (Draškovec), Aleksandar Horvat, Damjan Novak (Budu nost P)

STATISTIKA 15 pos gnu h zgoditaka ili 2,1 po utakmici; 28 opomenu h igra a; 1 isklju eni igra ; 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

Rezulta 15. kola: Omladinac (DS) – Croa a 0-1; Budu nost (P) – Podturen 2-1; Mladost (SM) – Draškovec 1-2; Grani ar (N) – Galeb 1-1; Dubrava - Drava (DM) 0-1; Radni ki - Mladost (Pal.) 1-0; Borac PMP – Dubrav an 1-3

TABLICA 1. Dubrav an 2. Podturen 3. Dubrava 4. Drava (DM) 5. Budu nost (P) 6. Radni ki 7. Croa a 8. Draškovec 9. Mladost (SM) 10. Borac PMP 11. Mladost (Pal.) 12. Galeb 13. Grani ar (N) 14. Omladinac (DS)

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

12 11 8 8 7 8 7 6 5 4 4 3 2 3

2 2 2 0 3 0 2 4 5 3 2 4 5 0

1 2 5 7 5 7 6 5 5 8 9 8 8 12

48:15 35:16 32:24 34:31 31:28 16:20 39:29 25:22 27:28 29:44 18:27 25:35 12:24 13:41

38 35 26 24 24 24 23 22 20 15 14 13 11 9

Parovi slijede eg kola: Croa a - Borac PMP; Dubrav an – Radni ki; Mladost (Pal.) - Dubrava; Drava (DM) - Grani ar (N); Galeb - Mladost (SM); Draškovec - Budu nost (P); Podturen - Omladinac (DS)

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Lider Puš ine iz penala u 90. minuti do sva tri boda Puš ine do doma e pobjede u 90. minuti iz kaznenog udarca. Iako je bilo ak šest opomenutih igra a, dva doma a i etiri gostuju a, uz jedno doma e isklju enje igra je bila dinami na i korektna. Kada se sve skupa zbroji doma i su sasvim zasluženo došli do pobjede jer su bili bolji ve im dijelom utakmice. Me imurec je pokušavao sti i do zgoditka, ali je to pošlo za nogom doma inu. Puš inama je u 88. minuti isklju en Oliver Novosel jer je u prekidu igre na travi rukom u predjelu lica udario gostuju eg igra a i za to naravno zaradio crveni karton. U 90. minuti Goran Levec radi u svom kaznenom prostoru prekršaja nad doma im napada em i za vrlo dobrog suca utakmice Zdravka Toplišnjaka dvojbe nije bilo kazneni udarac. Su evu odluku u svom izvješ u ispravnom je okvali icirao i delegat utakmice Daniel Košak. Loptu je na bijelu to ku namjestio Marko Bosilj i pogodio nebranjeni dio mreže vratara Me imurca Tomislava Marcijuša.

Trnovec bolji od Mladosti. U vrlo dinami noj utakmici doma in je pomalo sretno došao do pobjede u utakmici u kojoj su gosti iz Selnice promašivali i ono što je teško promašiti. Do vodstva Trnovec dolazi u 18. minuti iz slobodnog udarca kojeg je dobro izveo Mario Jaluši . Tri minute prije odlaska na odmor gosti uspijevaju poravnati na 1-1 zgoditkom Gorana Koprivca.

Odmah po etkom drugog dijela u 46. minuti Mladost ima prigodu utakmice, ali je i ovaj puta realizacija izostala. Do novog vodstva od 2-1 doma in dolazi pomalo spretno jer je od udarca Gorana Borka lopta na putu prema gostuju im vratima pogodila brani a i skrenula, te tako prevarila vratara i završila u mreži. Od silne radosti zbog postignutog zgoditka Borko je provocirao gostuju e gledatelje i tako od suca utakmice Franje Hergoti a zaradio jedinu opomenu na utakmici. Kada se ve o ekivao kraj utakmice u 90. minuti svojim drugim zgoditkom na utakmici Mario Jaluši postavlja kona nih 3-1 za doma e.

Zasadbregu bodovi iz Mihovljana. Gosti oslabljeni bez do ovog kola najboljeg strijelca lige Marijana Duman i a dolaze do pobjede na gostovanju. Zasadbreg do vodstva od 1-0 dolazi u 24. minuti prekrasnim zgoditkom Dine Perho a. Po etkom drugog dijela u 47. minuti na 1-1 poravnao je Karlo Posavec.

Daljnja igra puna nervoze i prigovaranja sucu utakmice Željku Turku. Kulminacija se dogodila kada su doma i imali slobodni udarac, a lopta je prilikom udarca prema gostuju im vratima u živom zidu, koji se nalazio u kaznenom prostoru, pogodila u ruku jednog igra a Zasadbrega, ali za suca to nije bilo za

STRAHONINEC – HAJDUK VINDIJA 5:1 (2:0) STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan-Stipi . Suci: Mihael Belovi (Novo Selo na Dravi), Siniša Luka i ( akovec), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Stjepan Križari .

Strijelci: 1:0 D Hrženjak (27-ag), 2:0 Višnjari (41), 2:1 K. Gori anec (70), 3:1 S. Vidovi (75), 4:1 S. Vidovi (80), 5:1 Kugi (90).

STRAHONINEC:Murk,Višnjari (od87.Bani ),Krišto i ,Srnec,Brez,S.Vidovi ,M.Vidovi (od 89. Kugi), Gyo i, Cirkven i , Štefulj (od 83. Lackovi ), Bujan. Trener: Stjepan Makar.

HAJDUKVINDIJA:Zadravec,D.Hrženjak,Rudni ki,Jurovi (od78.K.Hrženjak),Turk,Radikovi , Dobrani , M. Debelec, Gori anec, G. debelec, Škerbi . Trener: Robert Gori anec.

kazneni udarac. Pet minuta prije kraja utakmice Diego Mar ec koji je u igru ušao od po etka drugog poluvremena postiže zgoditak i donosi Zasadbregu pobjedu od 2-1. Po završetku utakmice, a prilikom ulaska u svla ionice doma i vratar Mario Horvat vodom polijeva suca Turka. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Petarda Strahoninca Hajduku. Doma i su do vodstva u 27. minuti došli autogolom Dominika Hrženjaka. Do poluvremena na 2-0 u 41. minuti povisuje Ivan Višnjari . Karlo Gori anec smanjio je na 2-1 u 70. minuti. Potom slijede dva zgoditka Saše Vidovi a u 75. i 80. minuti za vodstvo Strahoninca od 4-1. U 81. minuti opravdano je za goste iz Štrukovca dosu en kazneni udarac, ali je doma i vratar Nikola Murk isti obranio. Sudac utakmice Mihael Belovi propustio je u 90. minuti i za doma e dosuditi najstrožu kaznu, ali su zato doma i svejedno iz igre u istoj minuti postigli zgoditak preko Valentina Ku ija za pobjedu od 5-1. Utakmica bez opomenutih igra a što je za svaku pohvalu.

Mura u inišu utakmice do pobjede u Šenkovcu. Nakon prvog dijela mreže se nisu tresle. Za to najviše zasluga imaju obojica vratara, dva Novaka, doma i Goran i gostuju i Dražen. Šenkovec je u 51. minuti zgoditkom igra a-trenera Marija Zaspana koji je u 30. minuti ušao u igru sa klupe poveo 1-0.

Obrat Mure zapo eo je u 83. minuti zgoditkom Dejana Na a za 1-1. Tri minute prije kraja utakmice Nikola Dragoja postiže zgoditak za pobjedu Mure od 2-1, ali i zara uje opomenu zbog skidanja dresa od pretjeranog veselja postignutim zgoditkom.

Ina e su po trojica igra a u svakoj mom adi bila opomenuta.

Glatka doma a pobjeda Jedinstva. Doma i su rano u 8. minuti iz kaznenog udarca poveli 1-0 strijelac je bio Davor Rešetar. Sama utakmica bila je vrlo borbena i živa, na momente preoštra što je rezultiralo sa tri opomene. Dva su doma a igra a opomenuta, a jedan gostuju i. Sloga je pokušavala do i do poravnanja, ali su u posljednjoj minuti prvog poluvremena primili i drugi zgoditak koji je postigao Dejan Plaftak. Drugo poluvrijeme sli no prvom. Tri minute prije kraja utakmice Mišel Popovi postavlja kona nih 3-0 za Jedinstvo. Tako je Sloga nakon doma eg upisala i drugi, gostuju i proljetni poraz.

U Donjem Koncov aku pobjednika nije bilo. Gosti iz Jurovca bili su bliži pobjedi jer su dva puta imali vodstvo, ali su doma i ipak pet minuta prije kraja utakmice uspjeli izjedna iti.

Ve u 3. minuti Bratstvo je imalo opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg je realizirao Tomislav Horvat. Miroslav Horvat u 22. minuti poravnava na 1-1. U 71. minuti dvojica isklju enih. Od strane Bratstva Tomislav Horvat zbog druge opomene, a od strane doma ina Rajko Dragovi zbog namjernog udaranja igra a Bratstva laktom u predjelu trbuha.

Novo vodstvo Bratstvo ima u 80. minuti zgoditkom Marija Novaka. Bernard Koraj svojim zgoditkom u 85. minuti Donjem Koncov aku donosi bod. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

LISTA STRIJELACA 16 zgoditaka – Saša Vidovi (Strahoninec); 15 zgoditaka – Marijan Duman i (Zasadbreg); 14 zgoditaka – Roman Tr njak (Trnovec); 11 zgoditaka – Mario Novak (Bratstvo J); 10 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Sloga Š), Ivan Žnidari (Puš ine), Nikola Dragoja (Mura); 9 zgoditaka – Denis Tremski, Karlo Posavec (Sloboda M), Goran Kolar (Šenkovec), Mario Vidovi (Strahoninec), Mihael Ma ari (Hajduk Š); 8 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 7 zgoditaka – Marko Miki (Puš ine); 6 zgoditaka – Rajko Dragovi (Donji Koncov ak), Jurica Treska (Me imurec), Smiljan Jambrovi (Sloga Š), Roman Liber (Trnovec), Mišel Popovi (Jedinstvo NSD), Dejan Na (Mura), Goran Koprivec (Mladost S)

FAIR PLAY Isklju eni igra i; Oliver Novosel (Puš ine), Rajko Dragovi (Donji Koncov ak), Tomislav Horvat (Bratstvo J) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Davor Rešetar, Antonio Markovi (Jedinstvo NSD), Marko Miki (Puš ine), Marko Vinko (Mura), Boris Pleh (Donji Koncov ak)

STATISTIKA 24 pos gnuta zgoditka ili 3,4 po utakmici; 23 opomenuta igra a; 3 isklju ena igra a; 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirani

Rezulta 15. kola: Sloboda (M) – Zasadbreg 1-2; Trnovec - Mladost (S) 3-1; Jedinstvo (NSD) - Sloga (Š) 3-0; Donji; Koncov ak - Bratstvo (J) 2-2; Puš ine – Me imurec 1-0; Šenkovec – Mura 1-2; Strahoninec - Hajduk (Š) 5-1

TABLICA 1. Puš ine 2. Trnovec 3. Zasadbreg 4. Strahoninec 5. Mura 6. Sloboda (M) 7. Me imurec 8. Šenkovec 9. Sloga (Š) 10. Hajduk (Š) 11. Bratstvo (J) 12. Jedinstvo (NSD) 13. Mladost (S) 14. Donji Koncov ak

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

9 10 9 9 8 8 6 6 5 5 5 5 3 3

5 1 2 1 2 0 1 1 3 2 1 1 5 3

1 4 4 5 5 7 8 8 7 8 9 9 7 9

43:25 39:18 30:19 43:25 28:19 34:23 28:27 26:31 24:27 25:37 28:42 24:49 24:32 18:40

32 31 29 28 26 24 19 19 18 17 16 16 14 12

Parovi slijede eg kola: Mladost (S) – Strahoninec; Hajduk (Š) - Sloboda (M); Zasadbreg – Šenkovec; Mura – Puš ine; Me imurec - Donji Koncov ak; Bratstvo (J) - Jedinstvo (NSD); Sloga (Š) - Trnovec

30. ožujka 2010.

PRVA HRVATSKA KUGLA KA LIGA

Željo maksimalno, probudio se Pigac Protiv Trilja sve se znalo unaprijed, ali trebali su to igra i akove kog Željezni ara potvrditi i “na terenu”. Uspjeli su u tome. Kona no je odigrao onako kako sigurno zna i može i puno eš e Ivan Pigac koji je napravio osobni rekord sezone - 623.

Mu io se Pigac do sad, nije mu odgovarala kako se “mazala” akove ka kuglana, ponekad niti on nije bio raspoložen, ali sada je kona no pokazao da vrijedi. Osim njega sjajan je bio ponovno Predrag Turk, ormu je uhvatio Vresk, a i Pun ikar i Pokriva su bili na nivou. Košak

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreši 3. Konikom 4. Novska 5. Poštar 6. Grmoš ica 7. Zanatlija 8. Željezni ar 9. Kandit 10. Adrianeon 11. Bjelovar 13. Trilj

20 20 20 20 19 19 19 20 20 20 19 20

17 16 14 14 12 11 9 8 6 5 3 1

0 0 0 0 1 1 0 1 0 0 1 0

3 4 6 6 6 7 10 11 14 15 15 19

122,5:37,5 111:49 97:63 93,5:66,5 88,5:63,5 92:60 81:71 72:88 62,5:97,5 56,5:104 47,5:105 20:140

34 32 28 28 25 23 18 17 12 10 7 2

je odigrao slabije nego ina e, ali i to je bilo dovoljno za osvajanje boda. Uglavnom, na kraju maksimalnih 8:0 za doma e i dva boda s kojima su osigurali najmanje 8. mjesto prvoligaške tablice, a mogu e je da do kraja rezultat bude i još bolji. (dz)

ŽELJEZNI AR 8 (3561) - TRILJ 0 (3211); 2:0(19,5:4,5): Košak – Vukas 1:0 (4:0, 543:503), Pun ikar – Bošnjak 1:0 (3:1, 588:518), Pigac – Vrcan 1:0 (3:21, 623:559), P. Turk – Vuka 1:0 (3,5:0,5, 617:571), Vresk – Lišni 1:0 (3:1, 593:557), Pokriva – Šušnjara 1:0 (3:1, 597:503).

Ostali rezultati: Zanatlija 2 (3464) – Grmoš ica 6 (3472); Bjelovar 2 (3408) – Novska 6 (3544); Zadar 7 (3759) – Adrianeon 1 (3640); Kandit Prem. 2 (3545) – Konikom Osi. 6 (3657); Zapreši 8 (3704) – Poštar 0 (3523).

I. HRL - (M) i II. HRL - (Ž)

OTVORENA speedway sezona na Mileniumu

O ekivani poraz Preložana Hrvatska uvjerljiva protiv eške

Kod Crikvenice Prelog nije mogao o ekivati ništa drugo nego da pruži što dostojanstveniji otpor. I nije bilo tako loše. Na kraju +11 za doma ina 32:21.

Utakmica u kojoj se unaprijed znao pobjednik poslužila je treneru Ku eku da provjeri što i tko može protiv najja ih protivnika u ligi.

S ova dva boda Crikvenica je ostala u utrci za vrh tablice, pa i naslov prvaka, dok su Preložani i dalje na 10. mjestu s 11 bodova.

Sljede i protivnik je Ivan ica u Prelogu.

Laganica s PAN - om Lakše od o ekivanog, rezultatom 23:16, rukometašice akovca pobijedile su PAN akovo na parketu Dvorane Graditeljske škole akovec.

Najefikasnija igra ica utakmice Ivana Deži ponovno je igrala vrlo dobro, a gostuju e su rukometašice na njoj napravile više prekršaja, od kojih su mnogi rezultirali sedmercima.

Me utim, realizacija tih sedmeraca je bila dosta slaba, jer promašile su akov anke 5 od 11 dosu enih sedmeraca, pak e trener Golik na tome trebati poraditi. Zbog uskrsnih blagdana ovog se vikenda ne igraju prvenstvene utakmice. akov anke na parket izlaze tek 17. travnja i to u Pitoma i. Protiv PAN akova za akovec su igrale: Kolak, Poljakovi (1), Križai , T. Horvat (4), Radi - Vržina, Vojkovi , In. Horvat, Iv. Horvat, Vugrinec (1), Rob, Jurkovi (4), Posavec (4), Deži (9), Jurovi , Trener Stjepan Golik.

REZULTATI 17. KOLA: Zelina Bjelovar 37:30, akovec - PAN akovo 23:16, Dragovoljac - Petrijevci 31:25, Pitoma a : Darda 34:29 POREDAK: Zelina 28, Podravka LINO 24, Bjelovar 21, Pitoma a 20, Brod Gymnasium 15, PAN akovo 14, Petrijevci 12, Darda 12, akovec 11, Dragovoljac 9, Vinkovci 2 bod(ov)a (sm)

U subot u je vožena pr va utrka Hr vatsko- eške-slovenske lige. U prvom dvoboju Hr vat sk a je ugost ila ešku i slavila pobjedu 64:24. Doma e redove poja ala su dva mlada poljska voza a, tako da je ostvarena više nego uvjerljiva pobjeda. Bit e to poligon za hva-

tanje orme i iskustva mladih voza a.

Hrvatska 64 : Robert Miko ajczak (1,2,2,3,2) 10, Ivan Vargek (0,-,0,-) 0, uk asz Jankowsk i (3,3,3,3,3) 15, Jasmin Ilijaš (1,1,2,1) 5, Renato Cvetko (2,3,1,2,2) 10, Dino Kova i (2,3,2,3,2) 12 , Jurica Pavlic (3,3,3,3) 12.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

A sada – kvalifikacije! oscilacijama tijekom prvenstva smo se ve nadebelo raspisali( pobjede nad Križevcima i Vindijom, pa porazi od «sto razlike» kolo nakon toga).

Derbi 22. kola igrao se u dobrano napunjenoj dvorani Druge osnovne škole u akovcu izme u doma ega akovca i «gostiju» - prvaka lige Me imurja.

U laganici, možemo napisati uspavanki, košarkaši Me imurja su dobro kontrolirali rezultat od desetak koševa prednosti sve do pred sam kraj kada je «ni kriv ni dužan» najstariji u redovima akovca Samir Juras sprašivši dvije trice s devet metara skoro zakuhao utakmicu. Imao je akovec desetak sekundi do kraja loptu i zadnji napad na minus dva, no lopta nije uspjela do i do Jurasa i Me imurje je pobijedilo!

Nedeliš e je na doma em parketu uspjelo zabiti 56 koševa

Ivan ici i izgubiti, jer je Ivan ica zabila 60!

Me imurje je ve zapo elo s pripremama za kvalifikacije koje e se igrati od 24. travnja slijede ih 5 tjedana, po dvije utakmice tjedno. Sudionici su zagreba ka Mladost (druga ekipa Cedevite), Alkar iz Sinja, Kvarner 2010 iz Rijeke, Beliš e i vjerojatno (Liga za ostanak još traje) Šibenik. U dvorani Druge osnovne škole gledat emo 5 jakih mom adi i nadamo se 5 dobrih utakmica na radost navija a doma ih «konja» i ljubitelja dobre košarke. (bh)

B LIGA SJEVER

D. Kraljevec – Lepoglava 75:73

Rudari primili 37 koševa!

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Borovi 5, Balent, Zrna 11, Glavina 4, Belovari, Pogorelec 24, Švenda 8, Ruži 15, Lon ari 8, Ivanovi .

U 20. kolu B lige košarkaši Rudara Cimpera iz M. Središ a gostovali su u Ludbregu kod druge ekipe Grafi ara. «Rudarski» su obavili posao u obrani, primili samo 37(?!) koševa, zabili 52 i uvjerljivo pobijedili. Njihovi vjerni pratitelji na tablici – košarkaši Preloga na gostovanju u Maloj Subotici kod ivanove ke Mladosti od po etka su kontrolirali situaciju na parketu i tako er uvjerljivo pobijedili.

Idu ega vikenda je Uskrs i utakmica ne e biti, no nakon toga u slijede a dva tjedna na rasporedu je rasplet – 10. travnja igraju Prelog – Kotoriba i Me imurje Globetka – Rudar Cimper, a u zadnjem kolu u Murskom Središ u poslastica – doma i Rudar Cimper protiv Preloga za naslov prvaka. (bh)

Grafi ar II – Rudar Cimper 37:52

Prošla je još jedna sezona u najsjevernijoj drugoj ligi u Hrvatskoj. Utakmicom posljednjega kola protiv «susjeda iz Buzovca» ( akovec) košarkaši Me imurja na najbolji su na in zaklju ili sezonu u kojoj su cijelim tijekom bili na vrhu, jedino su se pratitelji izmjenjivali. Najduže su prijetili susjedi «prek Drave» iz ŠK Vindije, no na kraju su drugo mjesto zauzeli Križevci, ekipa koja je ipak, uz Me imurje najkvalitetnija u ligi. Njezin je ipak bio problem vrijeme da se posloži, a kada se posložila - tukla je sve u drugom dijelu. Ostali klubovi koji su prijetili Me imurju na prvom mjestu imali su svi ve e-manje oscilacije «garnirane» nepredvi enim porazima kojima je u ve ini slu ajeva «potpisnik» bilo Nedeliš e.

Ta je pak ekipa totalno nepredvi enih raspoloženja i oscilacija ak i unutar jedne utakmice, a o

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Lepoglava – Koprivnica106:74 Cestica 2000 – Vinica 57:82

Kotoriba – Me . Globetka 96:84(21:25, 27:16, 27:18,21:25)

KOTORIBA: Igrec, Habuš 8, Zvošec A. 24, Sušec 2, Fuš Hr., Munka 7, Fuš Hi., Zlatar 18, Pogorelec 23, Seli anec, Ujlaki 14.

ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 5, Škoda, Cimerman, Serdarevi 3, Gomzi 7, Belovi 6, Franji 3, Podvezanec 24, Capek 11, Vuruši 12, Jaluši 13.

Mladost Ivanovec – Prelog 52:74(13:15, 13:27, 11:23, 15:9)

MLADOST IVANOVEC: Bjelobrk 3, Vu aj 10, Mihoci 4, Kranj ec R., Vuruši , Kranj ec A. 6, Drk 14, Vugrinec, Klinec 5, Fe keš 6, Kresinger 4.

PRELOG: Hajdinjak, Blažona 11, Mikec, Pusti 14, Blažeka st. 4, Šari 4, Jankovi 6, Podvezanec 2, Hai 2, Blažeka ml. 2, Jambroši 5, Poredoš 24.

Dubrav an – D. Kraljevec 76:56(19:19, 26:13, 17:15, 14:9)

DUBRAV AN: Varga 15, Rusak 4, Jakupak 14, Balog, Brljak 5, Me imurec 18, Majcen 6, Orehovec, Horvat, Lukša D., Štefi 14.

DONJI KRALJEVEC: Dopu , Borovi 7, Zrna 12, Glavina, Pogorelec 9, Švenda

KONA NA TABLICA A2 LIGE SJEVER

Prvaci A 2 lige Sjever – košarkaši Me imurja s peharom ŠK Vindija – Mladost ( ) 119:41

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Radnik – Podravac 42:88

akovec – Me imurje 79:81(19:22, 14:19, 24:26, 22:14)

NEDELIŠ E: Gospo i 11, Bašek, Posavec, Fekonja, Glumac 6, Šegovi 1, Štefi 5, Šamarija 18, Ba i 15, Golik.

AKOVEC: Novak N. 2, Lon ari , Prprovi L., Megla 15, Wrana 4, Golubi N. 8, Juras 16, Biševac 13, Vehtersbah, Ostoja 15, Kranj ec 6.

ME IMURJE: Jeleni , Terek 14, Novak Marek, Vugrinec 4, Hrka A. 10, Zaspan 10, Hrka N. 12, aji , Turk, Novak Mari Medo 18, Novak Man. 10, Golubi A. 4.

23, Belovari, Brankovi 1, Lon ari 1, Ivanovi 3.

Virovitica 1234 – Me imurje 59:86(13:9, 18:31, 13:17, 15:19)

Kraljevec i varaždinska Škola košarke Vindija. (bh)

TABLICA

ME IMURJE: Jeleni 10, Kocijan 8, Miko 20, Šte ok 5, Franin 23, Štromar, Voni 17, Car 3. Trener aji I.

REZULTATI, SASTAVI, TABLICE

Nedeliš e – Ivan ica 56:60 (22:21, 11:7, 8:19, 15:13) Grafi ar – Bjelovar 77:93 Petar Zrinski – Križevci 79:98

1. RUDAR CIMPER 2. PRELOG 3. DUBRAV AN 4. Lepoglava 5. ME IMURJE GLOBETKA 6. KOTORIBA 7. Gra ar II 8. Koprivnica 9. DONJI KRALJEVEC 10. MLADOST IVANOVEC 11. Vinica/-1 12. Ces ca 2000

20 20 20 20 20 18 20 20 19 19 19 19

18 17 16 13 12 12 8 6 7 6 2 0

2 3 4 7 8 6 12 14 12 13 17 19

38/+433 37/+331 36/+388 33/+106 32/+83 30/+87 28/-70 26/-61 26/ -86 25/-184 20/-449 19/-578

Mladost Ivanovec – ŠK Vindija 44:62(10:11, 11:14, 16:19, 7:18)

TABLICA 1. ME IMURJE 2. Koprivnica 3. Virovi ca 1234 4. Podravac 5. ŠK Vindija 6. MLADOST IVANOVEC

5 4 5 4 4 4

5 4 1 1 1 1

0 0 4 3 3 3

10/+128 8/+70 6/-73 5/-24 5/-31 5/-70

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje startalo pobjedom!

DOIGRAVANJE OD 1.-4. MJESTA

Zapo ela je i liga 6 najboljih kadetskih (ro eni 1994. i mla i) sastava regije Sjever u kojoj rezultatske ambicije ima Me imurje, a Mladost Ivanovec ima za cilj afirmaciju kluba i dizanje pojedina ne kvalitete svojih neiskusnih igra a kroz ovo zahtjevno natjecanje. Na prvom gostovanju kadeti Me imurja ulovili su puni ulov – bodovi iz Virovitice za savršeni score na tablici – 5/0. (bh)

Me imurje i D. Kraljevec idu dalje!

Završena je i liga najbolja 4 sastava za košarkaše ro ene 1996. i mla e iz koje je za daljnje natjecanje otpala ekipa Mladosti Ivanovec, a u Ligu 6 najboljih sastava regije Sjever( po uzoru na juniorsku i kadetsku) plasirali su se neporaženo Me imurje, Donji

MLADOST IVANOVEC: Hamer 6, Šajnovi 2, Medlobi 10, Varga 3, Blajda, Kameni 18, Habjan 5, Varga. Trener Blažeka T. Donji Kraljevec – Me imurje 75:89(21:20, 18:26, 20:17, 16:26)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi , Ruži 5, Ivanovi 20, Me imurec 21, Špoljar 4, Švenda. Mesari 4, Perca , Sabol, Pa an 17, Pintar. Trener Horvat T. ME IMURJE: Hamer 9, Mihinja , Gašpari 22, Sabol, Glumac 17, Posavec 4, Jambrovi 27, Vrus, Mom ilovi 6, Kapelari, Keresteš 4, Zorkovi . Trener Novak S. TABLICA

1. ME IMURJE 2. DONJI KRALJEVEC 3. ŠK Vindija 4. MLADOST IVANOVEC

6 6 6 6

6 4 2 0

0 2 4 6

12/+391 10/+95 8/-235 6/-251

DOIGRAVANJE 5.-9.

MJESTA: Kotoriba – Dubrav an 60:84(10:20, 12:20, 13:25, 25:19)

1. ME IMURJE

22

20

2

2. Križevci

22

18

4

42/+537 40/+545

3. ŠK Vindija

22

15

7

37/+313

4. Podravac

22

15

7

37/+271

5. Petar Zrinski

22

14

8

36/+129

6. Bjelovar

22

11

11

33/-86

7. Ivan ica

13

31/-82

8. AKOVEC

22

9

13

31/-81

9. NEDELIŠ E/-1

22

22

8

9

14

29/-398

10. Radnik

22

6

16

28/-220

11. Gra ar

22

4

18

26/-371

12. Mladost( )

22

3

19

25/-557

KOTORIBA: Mikulan, Zvošec A. 18, Žini , Zvošec V. 27, Bogomolec 1, Pti ek 4, Fuš 4, Sabol 4, Ujlaki, Pintari , Vidovi , Igrec 2. Trener Munka G. DUBRAV AN: Orehovec 4, Štefi , Matotek 6, Hani 1, Blažeka 30, Poljanec, Balog 25, Ribi 18. Trener ituš D. TABLICA

5. Kotoriba 6. Dubrav an 7. Prelog 8. Rudar Cimper 9. Nedeliš e

7 5 5 5 4

3 4 3 1 2

4 1 2 4 2

10/-45 9/+214 8/+27 6/-95 6/-101

DOIGRAVANJE OD 10. – 13. MJESTA: akovec – Me imurje Globetka 80:33(19:9, 26:9, 24:10, 14:5)

AKOVEC: Baksa 7, Barila 4, Golub 27, Žuna 6, Bulat 3, Mun ar, Markulija 33.

Trener Bence E. ME IMURJE GLOBETKA: Žini 6, Mikuli , Kova i 9, Bedi 2, Bacinger 2, Beriša 9, Vojkovi 3, oki 2, Tkal ec, Bleš . Trener Novak S. TABLICA

10. AKOVEC/-1 11. Ivan ica 12. Lepoglava 13. ME IMURJE GLOBETKA

6 5 5 5

5 4 2 0

1 1 3 5

10/+176 9/+26 7/-69 5/-201

30. ožujka 2010.

STOLNOTENISKE LIGE

Pripremio: Igor Tkalec

II. HSTL - ISTOK - muški

1. ŽL

2. ŽL

Poraz Damtexa 1

Još uvijek neizvjesno na vrhu Borba za prvo i tre e mjesto

U pretposljednjem, sedamnaestom kolu 1. ŽL neugodna ekipa Šenkovca 2 iznenadila je tre eplasiranu ekipu Damtex-a 1 te ih svladala minimalnim rezultatom na njihovom terenu. Ovaj peti ovosezonski poraz mogao bi ak i ugroziti trenutnu, tre u poziciju ekipe Dametx-a 1, jer ima samo dva boda više od etvrtoplasirane Kos Kotoribe 3, s tim da Kotorip ani imaju i susret manje radi odgode u ovom kolu. Branitelji naslova i branitelji viceprvaka lige u ovom kolu su upisali nove, prili no lagane pobjede.

Rezultati 17. kola: MSTC-Nostro-Team - Katex 8:2, Šenkovec 3 - HE-DRA 1 8:2, Damtex 1 - Šenkovec 2 4:6, Hodošan 1 - Kos-Kotoriba 2 1:9, Kos-Kotoriba 3 - Putjane Brid odgo eno.

Sedamnaesto kolo 2. ŽL nije uvelike promijenilo situaciju na vrhu. Još uvijek tri prvoplasirane ekipe imaju jednak broj bodova, s vrlo malim razlikama u omjerima pojedina nih pobjeda i poraza.

Najbolji omjer trenutno ima i vode a ekipa Nedeliš a 1 koja je u ovom kolu izvukla minimalnu pobjedu a gostovanju kod STK-a 2, dok su drugoplasirana Mala Subotica 1 i tre eplasirani Hodošan ET uvjerljivo bili bolji od svojih suparnika, te i oni upisali nova dva boda. Derbij sredine tablice izme u Putjana 3 i Mihovljana 3 pripao je Putjan anima koji su se ustabilili na solidnoj šestoj poziciji.

Rezultati 17. kola: STK 2 - Nedeliš e 1 4:6, Šenkovec 4 - Hodošan Elektro team 2:8, Putjane 3 - Mihovljan3 6:4, Mala Subotica 1 - Cirkovljan Zabat 1 8:2, Lopatinec 1 - MSTC-NostroŠtikma 9:1.

TABLICA 1. Šenkovec 3 2. MSTC-Nostro-Team 3. Damtex 1 4. Kos-Kotoriba 3 5. Putjane Brid 6. Šenkovec 2 7. Kos-Kotoriba 2 8. HE-DRA 1 9. Katex 10. Hodošan 1

17 17 17 16 16 17 17 17 17 17

3. ŽL Vode i dvojac lige i u sedamnaestom kolu 3. ŽL je upisao vrijedne pobjede, no to nije promijenilo zanimljivu situaciju na vrhu tablice. Prvoplasirani Doni Kraljevec 1 u laganom je tempu svladao ekipu Putjana 4, kao i drugoplasirani Mihovljan 4 koji je bez poteško a uspješno odradio gosvotvanje kod pretposljednjeg Draškovca. Te dvije ekipe bodovno su izjedna ene, i s nestrpljenjem ekamo rasplet zadnjeg kola koji e odlu iti o prvaku. Kao i za prvaka, borba se vodi i za tre e mjesto koje je iskliznulo ekipi Putjana 6 koja je u ovom kolu upisala poraz.

Rezultati 17. kola: Donji Kraljevec 1 - Putjane 4 8:2, Lopatinec 2 - Putjane 6 6:4, Kos-Kotoriba 4 - Šenkovec 5 3:7, Hodošan 2 - Lopatinec 3 10:0, Draškovec - Mihovljan 4 3:7.

TABLICA

16 14 11 10 8 8 6 3 0 0

1 0 1 1 3 2 1 1 4 2

0 3 5 5 5 7 10 13 13 15

138:32 126:44 105:65 99:61 92:68 89:81 60:110 56:114 44:126 31:139

33 28 23 21 19 18 13 7 4 2

1. Nedeliš e 1 2. Mala Subo ca 1 3. Hodošan ET 4. Lopa nec 1 5. STK 2 6. Putjane 3 7. Mihovljan 3 8. Šenkovec 4 9. Cirkovljan Zabat 1 10. MSTC-N-Š kma

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

14 14 13 12 6 5 5 6 1 0

TABLICA 0 0 2 2 2 4 3 1 2 2

3 3 2 3 9 8 9 10 14 15

125:45 122:48 119:51 103:67 83:87 76:94 81:89 72:98 41:129 28:142

28 28 28 26 14 14 13 13 4 2

1. Donji Kraljevec 1 2. Mihovljan 4 3. Hodošan 2 4. Putjane 6 5. Lopa nec 2 6. Šenkovec 5 7. Putjane 4 8. Kos-Kotoriba 4 9. Draškovec 10. Lopa nec 3

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

13 13 11 11 8 8 4 4 4 1

1 1 1 1 3 3 3 1 1 1

3 3 5 5 6 6 10 12 12 15

111:59 101:69 114:56 106:64 92:78 90:80 74:96 72:98 53:117 37:133

27 27 23 23 19 19 11 9 9 3

4. ŽL

5. A ŽL

5. B ŽL

Damtex 2 korak do naslova

Zasadbreg preuzeo vodstvo

Doni Kraljevec 2 potvrdio naslov

Konstantno odli na ekipa Damtex-a 2 pobjedom u sedamnaestom kolu 4. ŽL stigla je samo korak do naslova. Naime, da bi u tome uspjeli u posljednjem kolu dovoljan im je samo jedan osvojen bod, i titula prvaka je zajam ena. Drugoplasirana Kos Kotoriba 5 kiksala je na gostovanju kod ekipe Nedeliš a 2, te ku i odnijela samo bod. Ekipa HE-DRA-e 2 nažalost više nema opcija koje bi joj mogle osigurati ostanak, te e se sljede e sezone natjecati u nižem rangu natjecanja.

Rezultati 17. kola: HE-DRA 2 - Klima-montaža 1 4:6, Damtex 2 - Hodošan 3 7:3, Nedeliš e 2 - Kos-Kotoriba 5 5:5, Mala Subotica 2 - Šenkovec 6 3:7, Orehovica 1 - MSTC-Nostro-Žiškovec 0:10.

Dosad vode a ekipa STK-a 3 u sedamnaestom kolu 5. A ŽL upisala je novi, tre i ovosezonski poraz, i tako pala s prve na tek tre u poziciju samo kolo prije kraja prvenstva.

To je na najbolji mogu i na in iskoristila ekipa Zasadbrega, koja je svojim igrama i borbom i zaslužila prvu poziciju na tablici. U ovom kolu upisali su vrlo važnu pobjedu na gostovanju kod dobre ekipe Šandorovca koja je trenutno etvrta.

Krvnik STK-u 3 bio je drugoplasirani Mihovljan 5 Prima koji tom pobjedom, ima teoretske šanse za prvo mjesto.

Rezultati 17. kola: Šandorovec - Zasadbreg 4:6, Šenkovec 8 - Dragoslavec Breg 1:9, Putjane 8 - Mladost 6:4, Putjane 7 - Šenkovec 7 5:5, Mihovljan 5 Primabiro - STK 3 7:3.

Uvjerljivom i maksimalnom pobjedom u sedamnaestom kolu 5. B ŽL ekipa Donjeg Kraljevca 2 potvrdila je svoju titulu prvaka koja je prakti ki ve bila osigurana u prošlom kolu.

Drugoplasirana ekipa Klima Montaže 2 koja zaostaje nedostižnih i velikih pet bodova tako er je upisala pobjedu na gostovanju kod slabašnog Preloga. Tre a ekipa Klima Montaže izgubila je od izrvanog suparnika u borbi za ostanak i tako neuspješno završila svoju sezonu na slaboj devetoj poziciji.

Rezultati 17. kola: Orehovica 2 - Donji Kraljevec 2 0:10, Cirkovljan Zabat 2 - Putjane 9 6:4, Klima-montaža 3 - KosKotoriba 6 4:6, Mala Subotica 3 - donji Kraljevec 3 6:4, Prelog - Klima-montaža 2 3:7.

TABLICA 1.Damtex 2 2.Kos-Kotoriba 5 3.Klima-montaža 1 4.MSTC-Nostro Žišk.

5.Šenkovec 6 6.Nedeliš e 2 7.Orehovica 1 8.Hodošan 3 9.HE-DRA 2 10.Mala Subo ca 2 (-1)

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

TABLICA 12 11 10 9 10 6 6 7 3 1

3 3 3 4 1 3 3 0 0 0

2 3 4 4 6 8 8 10 14 16

107:63 110:60 99:71 96:74 103:67 83:87 79:91 69:101 64:106 40:130

27 25 23 22 21 15 15 14 6 1

1. Zasadbreg 2. Mihov. 5 Primabiro 3. STK 3 4. Šandorovec 5. Šenkovec 7 6. Putjane 8 7. Putjane 7 8. Dragoslavec Breg 9. Šenkovec 8 10. Mladost

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

14 13 14 12 7 6 5 3 1 1

TABLICA 2 3 0 2 1 2 2 3 2 1

1 1 3 3 9 9 10 11 14 15

124:46 123:47 136:34 122:48 76:94 69:101 65:105 62:108 32:138 41:129

30 29 28 26 15 14 12 9 4 3

1. Donji Kraljevec 2 2. Klima-montaža 2 3. Mala Subo ca 3 4. Cirkovljan Zabat 2 5. Putjane 9 6. Donji Kraljevec 3 7. Prelog 8. Kos-Kotoriba 6 9. Klima-montaža 3 10. Orehovica 2

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

16 13 12 11 10 8 7 4 2 0

0 1 1 0 1 0 1 0 0 0

1 3 4 6 6 9 9 13 15 17

125:45 119:51 100:70 112:58 105:65 96:74 89:81 49:121 46:124 9:161

32 27 25 22 21 16 15 8 4 0

Po jedna pobjeda Šenkovca i MSTC Nostroa!

Odigrano deseto kolo 2. HL istok nije baš bilo uspješno za me imurske predstavnike. MSTC Nostro i STK Mihovljan gostovali su u Osijeku i Slavonskom Brodu, dok je STK Šenkovec bio doma in svojim suparnicima u ovom kolu. Šenkov ani su iskoristili prednost doma eg terena, te su uz znanje, iskustvo i dobru igru tijekom cjelog susreta, nadmašili maldu, ali vrlo neugodnu ekipu Kutine rezultatom 4:2. Poslijepodne je ponestalo koncentracije i snage pa gosti iz Koprivnice nisu imali ve ih problema, te su svladali Šenkov ane s 4:1. Najbolji pojedinac STK Šenkovca u ovom kolu bio je Matija Bari sa svoje tri pojedina ne pobjede. Jednakim skorom ovo kolo je odigrao i MSTC Nostro koji je prvo u napetom susretu, u sedmoj, odlu uju oj paritiji izgubio od osje ke Olimpije ID s 4:3, dok je u popodnevnom susretu bio staloženiji i strpljiviji te je slavio nad Obrtni kom školom iz Slavonskog Broda s 4:2. Aldin Džaferovi i Samir Ku evi bili su glavni nositelji i pokreta i igre i ekipe u ovom kolu za MSTC Nostro. STK Mihovljan nažalost nije uspio ostvariti niti jednu pobjedu, ve je poražen u oba susreta od Olimpije 4:1, a od Obrtni ke škole 4:2. Nino Bujan bio je najbolji pojedinac u sastavu STK Mihovljan.

TABLICA 1.Igea Željezni ar 2.Podravka 3.Olimpija ID 4. Šenkovec 5.Vukovar '91 6.Ku na 7.Obrt. škola-Brod 8.MSTC-Nostro 9.Mihovljan 10.Lokomo va

14 16 16 14 14 16 16 14 14 14

14 11 11 10 8 6 6 6 2 0

0 5 5 4 6 10 10 8 12 14

56:11 55:31 56:32 43:32 42:40 40:48 39:48 41:44 19:51 2:56

28 27 27 24 22 22 22 20 16 14

DRUGA HSTL-ISTOK - žene

Odli ne Šenkov anke!

Ovog vikenda odigran je zasigurno najzanimljiviji susret u 2. HL istok u kojem su se snage odmjeravale naše Šenkov anke i njihove najve e konkurentice u ligi, igra ice Mladosti iz Petrinje, koje su ujedno bile i doma in susretu. Pomalo nenadano, mlada ekipa Šenkovca doslovno je razbila iskusnu ekipu Mladosti s uvjerljivih 4:1. Andrea Gali i Anja Novak najzaslužnije su za tu vrlo bitnu gostuju u pobjedu koja im otvara vrata prve lige. Ostale naše predstavnice tako er su odigrale samo jedan susret, u kojima su igra ice Mihovljana poražene od Mladosti s 4:0, dok su igra ice MSTC Nostra uvjerljivo nadmašile posljednju Viroviticu s laganih 4:0.

TABLICA 1.Šenkovec 2.Mladost 3.Vodovod-Osijek 4.MGK Drava 5.Igea Željezni ar 6.MSTC-Nostro 7.Mihovljan 8.Virovi ca

12 11 12 11 11 10 12 13

11 10 7 7 5 4 2 0

1 1 5 4 6 6 10 13

47:15 41:15 38:25 31:28 31:29 24:26 13:43 8:52

22 21 19 18 16 14 14 13

ŠESTI po redu Proljetni kros održan je podno zidina Starog grada u akovcu

OŠ Nedeliš e ovaj put bolja od OŠ Podturen ak 750 u esnika tr alo je na ovogodišnjem Proljetnom krosu koji se ve šestu godinu zaredom održava u akove kom parku. Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom Me imurske županije i Grada akovca a u organizaciji Atletskog kluba Me imurje te uz pomo Zbora atletskih sudaca Me imurja. Podijeljeno je dvadeset kompleta medalja a najuspješnija škola sa etiri zlatne, dvije srebrne i jednom bron anom bila je OŠ Nedeliš e.

Tako je nakon dužeg vremena OŠ Podturen izgubila primat po najve em broju osvojenih medalja. Me utim, njezini u enici nisu previše zaostali za Nedeliš ancima. OŠ Podturen je na drugom mjestu sa dvije zlatne, etiri srebrne i dvije bron ane. OŠ Sveta Marija sa dvije zlatne medalje nalazi se na tre em mjestu. Vrlo uspješne bile su i II OŠ akovec sa pet (1Z-4S), OŠ Gori an sa šest (1Z-2S-3B) i Oš Prelog sa pet (1-Z,2-S,2-B) osvojenih medalja. Glavni sponzor natjecanja Muraspid

d.o.o. osigurao je majice za prvih šest plasiranih u svim utrkama a Dom zdravlja osigurao je lije ni ku skrb koju na sre u nije trebalo koristiti.Vrijeme je poslužilo sve do zadnje dvije utrke kada je po ela padati kiša, koja nije uspjela pokvariti ukupni pozitivni dojam ovogodišnjeg odli no posje enog Proljetnog krosa.Svi rezultati i slike s krosa mogu se pogledati na www.akm.hr, a sve rezultate s fotkama najboljih objavljujemo u sljede em broju naših novina.

I ove godine se na startu Proljetnog krosa našao veliki broj u enika, njih to no 750

30. oĹžujka 2010.

PLIVA I PK-a na Mitingu svetog Patrika u Zagrebu

Odli ni rezultati Filipa Turka i Martina Dodleka Pliva i PK-a proĹĄli su vikend sudjelovali na Mitingu svetog Patrika koji se odrĹžao u Zagrebu u organizaciji pliva kog kluba “Novi Zagrebâ€?.

Sudjelovali su klubovi iz Hrvatske, ukupno 24, s ukupno 432 pliva a. Ovo je jedno od najja ih natjecanja, ako ne i najja e, za one najmla e na razini drĹžave.

Za PK su plivali: Mia Ban, Filip Turk, Vlatko Dolenec, Jurica Horvat, Martin Dodlek, Filip BaranaĹĄi , Niko Novak i Marko Lovrek, pliva e je vodio trener Goran Kolari .

U konkurenciji pliva a ro enih 1999. godine Filip Turk osvojio je odli no 2. mjesto u

ukupnom plasmanu (zbroj 4 rezultata – 50 m slobodno, prsno, le no, leptir), te 2. mjesto u disciplini 50 m slobodno, 3. mjesto na 50 m leptir, 6. mjesto na 50 m prsno te 5. mjesto na 50 m le no. U konkurenciji pliva a ro enih 2000. godine Martin Dodlek osvojio je 4. mjesto u ukupnom plasmanu, 1. mjesto na 50 m leptir, 5. mjesto na 50 m le no, 6. mjesto na 50 m prsno, 6. mjesto na 50 m slobodno. Filip Baranaťi pak je zauzeo 13. mjesto u ukupnom plasmanu: 12. mjesto na 50 m slobodno, 13. mjesto na 50 m le no, 15. mjesto na 50 m leptir, 34. mjesto na 50 m prsno.

OŽUJSKI SUSRETI Şena u Rovinju

Sve u znaku Me imurki

Sve me imurske natjecateljice pred povratak u Me imurje

Pliva i PK-a sudjelovali su na Mitingu svetog Patrika u Zagrebu

Od 18. do 21. oĹžujka u Rovinju su odrĹžani 35. oĹžujski susreti Ĺžena Hrvatske. Me u 88 ekipa iz cijele Hrvatske, sudjelovale su i rekreativke iz Svetog Jurja na Bregu, Murskog SrediĹĄ a, Savske Vesi, Macinca, akovca, Brezja, Ĺ enkovca i Ĺ trigove.

Me imurke su ostvarile izuzetno dobre rezultate u disciplinama u kojima su nastupile, a vrlo su aktivne bile i u zabavnom dijelu susreta.

Ukratko, Rovinj je tih dana bio u znaku Me imurki.

NajuspjeĹĄnije su bile Ĺžene iz Svetog Jurja na Bregu, koje su osvojile 1. mjesta u ak tri discipline. Ekipu su sa injavale Danijela Ĺ krobar, Anica Petri evi , Marijana Kutnjak i Franka Milovan.

U disciplini spretnosti 1. mjesto ekipno su osvojile rekreativke Murskog SrediĹĄ a u sastavu Marina Rajf, Nadica Trstenjak i Vesna Ratajec.

Macin arke su u disciplini “funny orieneering� osvojile 2. mjesto, a u orijentaciji u prirodi akov anke su bile tre e.

Ma kovec je u disciplini “mikroorijentacijaâ€? bio 2., a Sveti Juraj na Bregu tre i. U ekipnoj konkurenciji iza Murskog SrediĹĄ a plasirala se ekipa Savske Vesi, dok je pojedina no 1. mjesto osvojila Marijana Novak (Savska Ves), a 2. mjesto njezina kolegica Rozalija Bahunek.

U ve ernjem zabavnom programu rekreativke Murskog SrediĹĄ a predstavile su se plesom i pjesmom ĹĄezdesetih godina proĹĄlog stolje a, izvevĹĄi pjesme Beatlesa, te ples Twist i lik Marilyn Monroe i hipija. Me imurske natjecateljice, uz himnu Rekreativaca Me imurja, sretne i zadovoljne otiĹĄle su iz Rovinja, koji e dugo pamtiti, naravno, samo po lijepom i dobrom.

(S. Mesari , AV)

OTVORENA SEZONA na Ĺ RC-u “ZaleĹĄ eâ€? Mursko SrediĹĄ e

Lov na zlatnog ĹĄarana Pred uskrsne blagdane otvorena je ribolovna sezona na Ĺ RC-u “ZaleĹĄ eâ€? kod Murskog SrediĹĄ a, koji je u vlasniĹĄtvu Ĺ RD-a “Muraâ€?

Mursko SrediĹĄ e. Na otvorenju je bilo ĹĄezdesetak doma ih, te ribi a iz mnogih mjesta sjeverozapadne Hrvatske i susjedne Slovenije.

DoĹĄao je i Zoran Fajfar, predsjednik Zajednice sportskih ribolovnih druĹĄtava Me imurske Ĺžupanije, koji je pohvalio doma ine Ĺ RD-a “Muraâ€? za ure enje ribnjaka i svima poĹželio bistro - uspjeĹĄni ribolov.

Za sve ribi e Ĺ RD-a “Muraâ€? pripremio je ugodno iznena enje.

Naime, u ribnjak ZaleĹĄ e pustili su preko 15 kilograma teĹžak i lijep primjerak ĹĄarana ljuskaĹĄa, u ribi kom Ĺžargonu poznatog kao zlatni ĹĄaran.

Franc Horvat iz Sitnica s lijepim ĹĄaranom

MiĹĄel Fran i s malim kapitalcom

Zoran Fajfar, predsjednik me imurskih ribi a

Onaj tko ga ulovi, od Ĺ RD-a dobiva vrijedan poklon, a ĹĄarana treba vratiti natrag u vodu.

Na otvorenju sezone ulovljeno je na desetke “lijepihâ€? primjeraka riba, najviĹĄe parana, a posebno su se istaknuli mladi ribi i iz Murskog SrediĹĄ a i Gori ana, te veterani iz Hlapi ine. Ribnjak ZaleĹĄ e Ĺ RD-a “Muraâ€? Mursko SrediĹĄ e za ribolov je otvoren u dane vikenda, a za posjetitelje koji Ĺžele uĹživati u ljepoti krajolika rijeke Mure, udisati proljetne mirise ljubi ica pak svaki dan. Jedino ĹĄto ribi i traĹže od posjetitelja jest da paze na svoju djecu, te da ne diraju i trgaju zelenilo, raslinje i cvije e. (S. Mesari )

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 69

70

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

KISELO VRHNJE ‘Z BREGOV – UŽITAK ZA CIJELU OBITELJ x Vindija proizvela kiselo vrhnje s 12% m.m. u novom pakiranju, na kojem je otisnut jednostavan i ukusan recept x Jednaka kvaliteta, manje masno e i novi, atraktivni dizajn Kiselo vrhnje ‘z bregov, neizostavna namirnica bilo kojeg doma instva, od sada je dostupna u pakiranju od 900 grama. Sa svega 12% mlije ne masti, ovaj proizvod pruža pravo osvježenje, uz nepromijenjenu kvalitetu i puno u okusa.

Pakirano u simpati noj, novo dizajniranoj kantici, Vindijino kiselo vrhnje kao stvoreno je za upotrebu u krugu obitelji. Mogu nosti pripreme jela od ove ukusne namirnice nemaju granica – u kombinaciji s povr em dobivaju se izvrsne salate, a izvrstan je sastojak i za razne umake i preljeve.

Tako er, kiselo vrhnje ‘z bregov samo je po sebi vrhunski dodatak brojnim jelima, dodatno oboga enim njegovim tradicionalno izvrsnim okusom.

Dolaskom toplijeg vremena po inju se pripremati lagana, osvježavaju a i ukusna jela, koja izazivaju nepce i revitaliziraju tijelo. Široki rezanci s lososom i kiselim vrhnjem predstavljaju upravo takvo jelo, a recept za njegovu pripremu nalazi se na samom pakiranju proizvoda. Vindijino kiselo vrhnje ima smanjeni udio masno e, pružaju i zdrav užitak svakom tko ga kuša, a njegovo prakti no pakiranje omogu uje jednostavnu konzumaciju.

Pustite mašti na volju - kreirajte omiljene obiteljske poslastice sa ‘z bregov kiselim vrhnjem!

30. ožujka 2010.

REDEA d.o.o.

Regionalna razvojna agencija Me imurje, akovec, Bana Josipa Jela i 22, objavljuje

NATJE AJ za izbor direktora Društva -

-

-

Informacije 71

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Kandidat za direktora Društva mora, osim zakonom propisanih uvjeta, udovoljava i sljede im uvje ma: visoka stru na sprema, najmanje 3 godina radnog iskustva na rukovode im poslovima vezanim uz upravljanje inves cijskim i razvojnim projek ma i/ili korporacijama odnosno drugim poslovnim subjek ma, najmanje 5 godina radnog iskustva na radu s me unarodno nanciranim projek ma odli ne organizacijske sposobnos i sklonost mskom radu, ak vno znanje engleskog jezika (znanje drugih službenih jezika EU pored engleskog je prednost), odli no poznavanje rada u informa kom okruženju, da ne postoje zapreke za imenovanje iz lanka 239. Zakona o trgova kim društvima („Narodne novine“ broj 111/93,34/99,121/99-vjerodostojno tuma enje,52/00-Odluka USRH,118/03,107/07,146/08 i 137/09), da izradi i prezen ra program rada iz kojeg e se vidje da e uspješno ostvariva ciljeve Društva.

Uz prijavu na natje aj kandida moraju dostavi : - životopis - dokaz o ste enoj stru noj spremi (original ili ovjeren preslik) - dokaz o radnom iskustvu na rukovode im poslovima (original ili ovjereni preslik) - program rada - domovnicu (original ili ovjereni preslik) - potvrdu o nekažnjavanju, ne stariju od šest mjeseci (original ili ovjereni preslik) - izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz l. 239. Zakona o trgova kim društvima („Narodne novine“ broj 111/93,34/99,121/99-vjerodostojno tuma enje,52/00-Odluka USRH,118/03,107/07,146/08 i 137/09).

OBAVIJEST O PRESELJENJU Ured javnog bilježnika MIRJANA ZVONAREK Danom 29.3.2010. preselio sa adrese O. Keršovanija 1, akovec na novu lokaciju

Park R. Kropeka 2, akovec, tel. 040/390-750,. 390-753, fax. 390-747 Javni bilježnik Mirjana Zvonarek

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

STJEPANU LAPATU – PIŠTI U najljepšem sje anju ostat ete zauvijek s nama u našim mislima i molitvama.

Miško, Slavica, Nena i Renata

IZ MATI NOG UREDA

za privremeno zapošljavanje d.o.o.

TRAŽI RADNIKE (M/Ž) za sljede a radna mjesta:

strojobravar, zavariva , tokar, gloda , šiva i pomo ni radnik u tekstilnoj industriji Mjesto obavljanja poslova je u me imurskoj županiji - isklju ivo na temelju Ugovora o radu (obavezna prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje).

Broj telefona 042/200 123, 048/644 011.

Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine.

Nepravodobne i nepotpune prijave na natje aj ne e se razmatra .

Prijave s natje ajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natje aj za direktora REDEA-e d.o.o. Regionalne razvojne agencije Me imurje“ u roku od 8 dana, na adresu: REDEA d.o.o. Regionalna razvojna agencija Me imurje, akovec, Bana Josipa Jela i a 22.

RO ENI: TENA GOTAL, k i Ivane i Zorana; FRANKA ZADRAVEC, k i Martine i Leonarda; LUKA ZRNA, sin Andreje i Zorana; LEO ŽERJAV, sin Dajane i Vanje; MATEA HORVAT, k i Marije i Ivana; NIKO TRUPKOVI , sin Jasmine i Dušana; SARA KUTNJAK, k i Željke i Borisa; MATE SRNEC, sin Branke i Denisa; DAVID JAKLIN, sin Branke i Maria; DORIS VARGA, k i Željke i Saše; MARIJA KEŽMAN, k i Ivane i Jurice; LENNA ZAMUDA, k i Tamare i Gorana; TIN DOMINI , sin Mateje i Alena; MARIO KALANJOŠ, sin Manuele; DOMAGOJ ŠOŠTARI , sin Silvije i Roberta; MARTA TRSTENJAK, k i Danijele i Roberta; BOJAN ORŠOŠ, sin Marije i Miše; IVAN VLAHEK, sin Ivane i Tomislava; ELLA PRANJI , k i Ljiljane i Gorana; EVA SLAVI EK, k i Milice i Željka; SARA GOLUB, k i Ivane i Nikole.

VJEN ANI: Anamarija Horvat i Denis Šantl ( akovec).

UMRLI: Ana Lapat, r. Je ud, ro . 1948.; Franciska Filip , r. Zvornik, ro . 1943.; Štefanija Mihalkovi , r. Muc, ro . 1928.; Ivan Pikl, ro . 1939.; Antun Strojko, ro .

1937.; Marija Lajtman, r. Megla, ro . 1929.; Stjepan Tkal ec, ro . 1934.; Dragica Feher, r. Marin i , ro . 1960.; Gizela Petran, r. Žohar, ro . 1926.; Marija Hajdarovi , r. Kolari , ro . 1952.; Franjo Rešetar, ro . 1931.; Regina Klajn, r. Ruži , ro . 1920.; Lucija eh, ro .

1925.; Josip Sabol, ro . 1932.; Gabrijel Mekovec, ro . 1930.; Ana Ema Keresteš, r. Pervan, ro . 1939. ( akovec). Ivan Bartoli , ro . 1917. (Kotoriba).

Ivan Vukovi , ro . 1935.; Ivan Kutnjak, ro . 1941.; Zlatko Rob, ro . 1957. (Mursko Središ e). Alojzija Trajbar, r. Marciuš, ro . 1923.; Ivan Protrka, ro . 1929.; Carmen Srem evi , r. Vitas, ro . 1929. (Nedeliš e).

Dorotea Friš i , r. Lukša, ro .

1915.; Stjepan Horvat, ro .

1936.; Niko Kljaji , ro . 1942.; Bara Babi , r. Lusavec, ro .

1934.; Ivka Johana Tkal i , ro . 1923. (Prelog).

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group d.d., AKOVEC, K. Tomislava 2/1, traži ZASTUPNICI OSIGURANJA-više izvršitelja, SSS, VŠS. VSS, na neodre eno vrijeme, poželjno, radno iskustvo, voza ki ispit, “B” kat. Informa ka znanja. Od kandidata se o ekuje mo viranost i ustrajanost te komunika vnost za rad na poslovima osiguranja –javi seosobnuposlodavcunagornjuadresu ili 040-313-530, 091-4899768. Natje aj otvoren do 30.03.2010.

2. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traži 1 PIZZA PEKAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada Varaždin, javi se na tel.

311-207. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

3. Metal Špoljari d.o.o., AKOVEC, mob.

098-1347-429, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, mjesto rada akovec “Metropola”, natje aj otvoren do 31.03.2010.

4. V.Z.ŠTRIGOV ANKASAVSKAVES,traži4 KONOBARA,2KONOBARA(zaradnašanku), 1 POMO NI KUHAR na odre eno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, Malinska, Baška, poželjno radno iskustvo, znanje stranih jezika, 3 KV PRODAVA A na odre eno vrijeme (01.06.-01-09.) mjesto rada Baška, znanje stranih jezika, poželjno radno iskustvo 1 PIZZA MAJSTOR na odre eno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, Baška, poželjno radno iskustvo, javiti se na mob. 099-222-1338.

Natje aj otvoren do 30.03.2010.

5. MURAPLAST d.o.o. Industrijska zoba bb, 40329 KOTORIBA, davor@muraplast.com, traži 3 STROJARA NA KONFEKCIJI VRE ICA, KV, SSS strojarskih ili tehni kih smjerova, rad uproizvodnompogonunaautoma ziranom stroju za proizvodnju vre ica, zaposlenik poslužuje, upravlja strojem za konfekciju plas nih proizvoda, pakira proizvode, mijenja role i sl.; 2 STROJARA TISKA, SSS tehni kih ili grafi kih smjerova, rad u proizvodnom pogonu na tiskarskom stroju, fleksotisak, zaposlenik poslužuje i upravlja strojem za ekso sk, pakira proizvode, mijenja role i sl.;

4 STROJARA EKSTUZIJE, KV, SSS strojarskih ili tehni kih smjerova, rad u proizvodnom pogonunaautoma ziranomstrojuzaekstuziju polie lenskih lmova i folija; 1 STROJAR NA REGENERACIJI KV strojarski ili mehani ki smjer, rad u proizvodnom pogonu na stroju zareciklažutehni kogotpada,zasveposlove rad na odre eno 3 mjeseca, za po etak, rad u 4 smjene (dva dana jutarnja smjena, dva popodnevna, dva dana no na smjena i dva dana slobodno), na podru ju Muraplast-a strogo zabranjeno pušenje, dostavi pismene zamolbe putem pošte ili e-mail. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

6. HEGEMON d.o.o. PRETETINEC 147, traži 1 KUHAR - PIZZA MAJSTOR na neodre eno vrijeme, javi se na 829-394, 098-241-394.

Natje aj otvoren do 31.03.2010.

7. AUTOPRIJEVOZNIK Meznari Vladimir AKOVEC, traži 1 KV VOZA C I E kategorije s 2 godine radnog iskustva, doma i prijevoz, na neodre eno vrijeme, javiti se na 098426840. Natje aj otvoren do 04.04.2010.

8. Gra evinski obrt IVE BELICA, V. Nazora 19, traži 1 GRA EVINSKI RADNIK na odre eno vrijeme, javi se na 845-120. natje aj otvoren do 30.03.2010.

9. JAGODA d.o.o. PRELOG, Glavna 14, traži 2 KONOBARICE za posluživanje sladoleda, rad na odre eno vrijeme, javi se na 0981806463. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

10. AWD Savjetovanje d.o.o. Varaždin, Anina 16, traži 10 SAVJETNIKA ZA SAVJETOVANJE I ANALIZU FINANCIJSKOG TRŽIŠTA na odre eno vrijeme, samostalnost u radu, komunika vnost i organizacijske sposobnos , javi se na 091-2022602 ili na e-mail: zvonko.knezic@gmail.comNatje ajotvoren do 31.03.2010.

11. VELEBIT OSIGURANJE d.o.o. ZAGREB, Savska 144a, traži ZASTUPNICI ZA VELEBIT ŽIVOTNA osiguranja za Me imursku županiju na odre eno vrijeme, minimalno SSS, komunikacijske i prodajne vješ ne, poželjno

radno iskustvo u direktnoj prodaji dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: posao@veleit-osiguranje.hr informacije na tel. 031-620038. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

12. BETEX d.o.o. BELICA, B. Radi a 48, traži 1 VSS PRAVNIK – PRIPRAVNIK engleski jezik u govoru i pismu, voza ka dozvola “B” kategorije, poznavanje rada na ra unalu, sklonost mskom radu, mjesto rada Belica, pismene zamolbe sa životopisom i dokazom o ispunjavanju uvjeta dostavi na gornju adresu ili e-mail: posao@betex.hr Natje aj otvoren do 31.03.2010.

13. MAKI TRANS d.o.o. RESTORAN PREPELICA OTOK 2, PRELOG, traži 2 POM. RADNIKA/ICE U KUHINJI na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 098393001. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

14. SOVA d.o.o. STARI HRAST AKOVEC, traži 1 KONOBAR na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobnoili098-1788856.Natje aj otvoren do 01.04.2010.

15. BP d.o.o. M. Središ e, Frankopanska 7, traži 2 KV KUHARA, PIZZA PEKARA, 2 KONOBARA sa radnim iskustvom, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 543-247. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

16. Poliklinika Medikol AKOVEC, V. Nazora 18, traži 1 DOKTOR OP E MEDICINE za rad u op oj medicini na neodre eno vrijeme, mogu nost smještaja, javi se na 091-4594731.

Natje aj otvoren do 31.03.2010.

17. NI-MAR Knauf sustavi PUŠ INE, M. Gupca 33 traži 3 DJELATNIKA ZA STROJNO ŽBUKANJE na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-1878448. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

18. MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, AKOVEC, TRG REPUBLIKE 5, traži 1 KUSTOS POVIJESNOG ODJELA, VSS profesor povijes , na odre enovrijeme,12mjeseci,znanjestranih jezika, položen stru ni ispit, znanje rada na

ra unalu, voza ki ispit, dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 31.03.2010.

19. BA I -TIM d.o.o. G. Hraš an, Varaždinska 43/a, traži DJELATNICI ZA RAD NA PILANI-više izvršitelja na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 099-2152093. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

20. KAVANA STARA MURA GRANI NI PRIJELAZ GORI AN, traži 1 KUHARICA na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 099-5767219. Natje aj otvoren do 29.03.2010.

21. PERADARSTVO BLAŽEKA d.o.o. DONJI PUSTAKOVEC 59, traži 10 PERADARSKIH RADNIKA na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-7315637. Natje aj otvoren do 18.04.2010.

22. TESARSKI OBRT S&S CIRKOVLJAN, Nova 10, traži TESAR/ZIDAR za krovopokriva ke radove na neodre eno vrijeme, javiti se na broj 098-9149973. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

23. BLIC d.o.o. GORI AN, traži 1 KV BRAVAR DJELATNIK NA POLIRANJU FELGI na odre eno vrijeme, javi se na 099 6763517. Natje aj otvoren do 16.04.2010.

24. AGRO HIT PZ SAJAMSKI PROSTOR GUDOVAC, Bjelovar, traži 3 DJELATNIKA NA PRODAJE KNJIGA na podru ju Županije Me imurske na odre eno vrijeme, javi se na 091-2242-179 ili e-mail: pzagrohit@net. hr Natje aj otvoren do 15.04.2010.

25. KAVANA AQUA TOTOVEC RESTORAN STARI KROV D. Kraljevec, traži 4 KONOBARA, 4 KUHARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se na 091-912-3525, mogu nost smještaja. Natje aj otvoren do 16.04.2010.

26. Ca e bar INN Benzinska postaja PETROL SV.KRIŽ,traži1KONOBAR/ICAnaneodre eno vrijeme, javi se na 099-6312070. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

27. KOLAG-TRADE d.o.o. AKOVEC, J. Bezeredija 41, traži 2 KV, PKV ZIDARA ili GRA .

POSLOVO A na odre eno vrijeme, javiti se na 098-241964, 099-2125128. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

28. NEPTA d.o.o. Domašinec, Glavna 236, traži 1 KONOBAR na odre eno vrijeme, mjesto rada SLEMENICE 15, javi se na 098244807. Natje aj otvoren do 15.04.2010.

29. MIDA d.o.o. AKOVEC, traži 2 DJELATNIKA/ICE ZA POSLUŽIVANJE U PEKARI I SLASTI ARNICI, jedan djelatnik na odre eno a jedan na neodre eno vrijeme, u obzir dolaze i osobe sa i bez radnog iskustva, javi se na 091-5828639. Natje aj otvoren do 20.04.2010.

30. BETEX d.o.o. BELICA, B. Radi a 48, traži 10 ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: posao@betex.hr Natje aj otvoren do 02.04.2010.

31. AUTO CENTAR BRATUŠA d.o.o. AKOVEC, Preloška 38, traži 1 SSS, VŠS PRODAJNO ADMINISTRATIVNI DJELATNIK na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2 godine, voza ki ispit B kategorije, znanje rada na ra unalu, javi se osobno sa pismenom zamolbom.

Natje aj otvoren do 26.04.2010.

32. Royal trade d.o.o. VRATIŠINEC, Pre na 1, traži2KONOBARA/ICEnaodre enovrijeme, javi se na 099-2225005. Natje aj otvoren do 10.04.2010.

33. MODRA NIT d.o.o. OSIJEK, traži 1 TERENSKI KOMERCIJALISTA za prodaju zaštitnih sredstava i sredstava prihrane u poljoprivredi, e-mail: davor1komercijala@gmail.com Natje aj otvoren do 05.04.2010.

34. NENAD d.o.o. GORI AN, Cvjetna 39, traži 2 KONOBARA/ICE na odre eno vrijeme, mjestoradaOtok,Cirkovljan,javi sena0959152608. Natje aj otvoren do 21.04.2010.

35. Japa Dom za starije i nemo ne osobe ŠTRIGOVA 89, traži 1 MEDICINSKA SESTRA; 1 VSS SOCIJALNI RADNIK na neodre eno

vrijeme, javi se na 098-259865 ili e-mail: valkaj@japa.com.hr Natje aj otvoren do 10.04.2010.

36. GRA-COOPd.o.o.M.Središ e,Mar nska 165,traži2TESARA,2ZIDARA,1GRA .RADNIK na neodre eno vrijeme, javi se na 098209984. Natje aj otvoren do 15.04.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARKLEATHERd.o.o.,Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.3.

2. ZLATNO ZRNO d.o.o., N. Tesle 63, Trnovec B.; traži 1 KV SLASTI ARA sa 1g. radnog iskustva i 1 KV PEKARA sa 3g. radnog iskustva – na neodre eno vrijeme, najava na tel.

042/684-012, do1.4.

3. EKO-MONITORING d.o.o., Ku anska 15, Varaždin;traži1SAMOSTALNOGISPITIVA A (m/ž) prema Zakonu zaš te na radu, uvje : VŠS, VSS - zaš ta na radu, elektrotehnika, znanje engl. ili njem. jezika, rad na ra unalu, voza ki B kat., komunikativna, snalažljiva osoba i 1 ELEKTRI ARA (m/ž) na ispi vanju elektroinstalacija na neodre eno vrijeme, uvjeti: KV, 5 g. radnog iskustva, poželjno znanje engl. ili njem. jezika, rad na ra unalu, voza ki B kat., komunika vna osoba. Pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: marija@eko-monitoring.hrdo1.4.,kontaktmob.

098/379-276

72

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr OPEL ASTRA 1.4GTC 2005.g., 33tkm, metalik sivi, reg. do 7/010., odli no o uvana, garažirana, 1.vl., mob. 098/9807042 PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob.

098/1760-634 OTKUPLJUJEM osobna, kombi, teretna, skutere, auto i kamp prikolice i drugo, mob. 092/263-8882 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJEM AUTO RENO 4GTL 1989.g., reg. do kraja 5.mj., cijena 3.000 kn, tel.

822-007 ili 091/518-5606 VW GOLF V 2007.g., 2.0TDI sport line, reg. do 9/10., 58tkm, srebrni, ful oprema, vrlo povoljno, tel. 040/372-839 BMW 530D automa c touring, 2006.g, u sustavu PDV-a, tel 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/9077-062 BMW 320 D 1999.g, crni, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 LAND ROVER FREELANDER 2.0 TD4, 2005., full oprema, serv. knjiga, tel 095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002.g, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98303-63 PRODAJEM GOLF II 1.6D reg. do 6.mj., gen. ure en i skuter Peugeot 50ccm, prije eno 1000km, registriran, mob.

099/595-025 PRODA JEM CITROEN berlingo 1.4i 2000/2001.g., reg. godinu dana, povoljno, tel. 098/178-3431 PRODAJEM MOTOR Keeway 250ccm, star 1.5g., red. servisiran, alarm, dalj. paljenje, linija choper, mob. 098/242-737 PRODAJEM R-5 1.4 1996.g., reg. do 15.10., cijena 1.000 eur, i thomos automatik, ispravan, za 200 eur, mob.

092/241-9465 VW GOLF V 2007.g., 2.0 TDI sportline, reg. do 9/10., 58tkm, srebrna, ful oprema, vrlo povoljno, mob. 098/493-761 PRODAJE SE BMW 318i 2004.g., registr. do 2011.g., mob. 098/838-905 HYUNDAI MATRIX 1.6, 103KS, puno opreme, odli no stanje, 2004.g, može i na kredit, tel: 098/381-701 PRODAJEM NISSAN ALMERU 1.4i/16v 12mj./97.g., 140tkm, 1.vl., odli no uš uvan, garažiran, plavi metalik, limuzina, 4 vr., tel: 099 591 85 87 PRODA JE SE FIAT MAREA karavan 1.9dizel 1997.g., reg. do 5mj., mob. 091 595 3755 PRODAJEM skuter Viva City 2007.g., i mercedes A klasa 2001g., metalik, o uvan, 7.500 eura. mob. 091 970 1929 ALU FELGE za toyotu avensis ili auris s ljetnim gumama, mob. 098 463 583 PRODAJEM SKUTER SYM 2006.god., redovno servisiran, garažiran, 3800km, srebrni, mob. 091 523 7770 PRODAJE SE Daewoo Lanos 1998. god., tel 040 333 102 OPEL KADETT 1989.god, 3vr., benzin + plin, šiber, centr. zaklj., el. pod. stakla, bijele boje, u vrlo dobrom stanju. mob.

098 777 022 AUDI A8 2,5 TDI 1999.g., 24tkm, sva oprema, xenon, koža, reg. do 7./10., nema 5% prijenosa, tel: 040/329-123 PEUGEOT 207 HDI Trendy mod. ‘07.g., 1.vlasnica, sva oprema, 54tkm, servisna, besprijekoran, 8.600 eur; mob.

091/9349-423 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Terra AC, 1.vl., 61tkm, servisna knj., 2002.g., odli an, 7.500 eur; mob. 095/5541-204 RENAULT SCENIC 1.9D 2001.g., klima, abs, esp, garažiran, reg do 12/10., mob.

091/233-21-29 GUME TRAKTORSKE 12,4x28 (4kom) 80% prodajem, mob. 095/901-3594 PRODAJEM FORD SIERU u voznom stanju, metalik boja, motor i limarija dobra, autoradio, šiber, centr. zaklj., neregistr., može i za dijelove, cijena 1.700 kn, mob.

098/9862-668

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM: peugeot 206 ‘06.g., za 4.500 eur; alfa 156 ‘99.g., ful oprema, za 2.950 eur; corsa ‘96.g., diesel, za 1.599 eur; te old mer kade c za 999 eur xno, tel 098/777 095 CITROEN XANTIA 1.8 1993.god., centr. daljinsko, servo, xenon i još dosta dodatne opreme, povoljno, cijena 1.000 Eur, mob. 098 1858 723 PRODAJEM etiri rabljene ALU FELGE 4x100 s ljetnim gumama 185/65/r14, mob 099 627 3006 FIAT BRAVO 1.4 1999.god., reg. do 8/10, 104.500 km, servo, mul-t-lock, radio cd player, napravljen veliki servis u ovl. servisu, mob. 098/135-2261 KOMBI RENO 1997.g., registriran, dupli kota i, B kat., Novo Selo Rok, tel 853258 MERCEDES 220 123 linija 1977.g., reg. do kraja 4.mj., za 1.100 eur, te dijelovi limarije za bubu, o i mini moris, tel.

635-585 PRODAJE SE OLDTIMER motocikl Suzuki GS500 1979.g., crni, u voznom stanju, cijena po dogovoru, mob. 091/395-8644 PRODAJEM FIAT UNO 1992.g., u ispravnom stanju, mob. 099/411-4296 PRODAJEM sportski auspuh (zadnji lonac), malo korišten i auto poja alo 300Wati, 4 kanala – sve povoljno, tel.

865-293

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE MLIN EKI AR sa 3-faznim motorom, komplet s kutijom, u ispravnom stanju, te sijeno i otava u balama, tel.

040/635-238 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE SIJENO i SLAMA u balama. tel.

098/726-454 PRODAJEM TRAKTOR Ferguson MF25 1963.g., ispravan, u odli nom stanju, ima plug, brane i kola, cijena 15.000 kn, tel: 091 949 7254 KUPUJE SE traktorska ispravna freza šir.

155-170 cm. mob. 099 2109 31 PRODAJE SE plug 2-brazdni, tanjura a 20 diska i sija ica 2-redna, tel. 098/632-494 PRODAJE SE PRIKOLICA za gnoj u odli nom stanju, tel. 040 899 269 PRODAJEM novu mulja u za grož e i traktorsku gajbu za svinje, izuzetno uš uvanu, tel. 099/784-1989 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM ORANICU 1ha u N. Selu Rok, traktor Zetor 4712 s kabinom, sa uvan, te kawasaki ZX 7R nin a 750 kubika, 122KS, registriran i servisiran, 53tkm, 1998.g., prodajem ili mijenjam, mob. 098/1903753 PRODAJE SE OKRETA SIJENA, sija ica za kukuruz, levator, trebilica za kukuruz, silokombajn, kamion Tam 80, motor u odli nom stanju, tel. 337-893 PRODAJE SE TRAKTOR IMT-558, plug 1-brazdni i 2-brazdni, tanjura a 24 diska, rasipa , krunja kukuruza, prskalica, sija ica za kukuruz 2-redna, mob. 091/5796352

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

IZVODIMO PLINSKE PRIKLJU KE, plinske instalacije, centralna grijanja, rekonstrukcije kotlovnica, servis plinskih trošila te gra evinske radove iskopa i bušenja ispod ceste. mob. 098/284-391 ili 098/982-7018 MRŠAVITE POMO U BIOTERAPIJE – brzo i e kasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347031

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 GRA EVINSKI OBRT IZVODI sve vrste gra evinskih radova, tako er i keramiku, mob. 099/794-99-22 KEMIJA, MATEMATIKA I FIZIKA za OŠ i SŠ, mob. 098/988-1617 DAJEM U NAJAM ga evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 BRA NI PAR SREDNJIH GODINA BRINUO BI O STARIJOJ OSOBI u zamjenu za nekretninu ili ostalo, po dogovoru. mob.

091/970-1929 ODGOJITELJICA sam po zanimanju i uvam djecu u vašem ili mom domu, tel.

040/384-197 OBAVLJAM uslugu frezanja vrtova i košnje trave jekom cijele godine. Tel. 098/9429-681 INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika. 098 920 8882 PODUKU ZA U ENIKE osnovnih i srednjih škola iz hrvatskog jezika te lekturu svih vrsta hrvatskih tekstova obavlja prof. hrv. jezika. mob. 098 738 810 URE ENJE I ODRŽAVANJE ZELENIH POVRŠINA - košnja, šišanje živice, izrada travnjaka, kr enje i iš enje terena, mob. 099 412 7863 PROFESORICA MATEMATIKE daje instrukcije iz matematike za osnovnu i srednju školu. tel: 098/723-135

POSAO TRAŽIM POSAO IŠ ENJA, mob. 098 952 6639 PARKETAR s iskustvom od 10g traži honorarni posao u struci, mob. 091 341 1044 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO, tel: 091 254 7669 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za uvanje djeteta u ku i u Šenkovcu, mob. 099/6763931 OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887

KREDITI

POZNANSTVA

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

NEKRETNINE - PRODAJA PRODAJE SE NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2 + tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište, novorenovirana kupaonica, cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er HITNO MOLIMO NA POKLON MOTORNU PILU.

NAJPOVOLJNIJI KREDITI u Hrvatskoj s fiksnom kamatom od 2.99 do 4,49%.

Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni po caj. Mob. 098/205-691

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

ALISA, 59, situirana, poklonica oralke, analke, financiram susret, korektna, uvjeri se! ALISA na 66320 (3.66kn/sms)

ADA - šaljem PRIVATNI BROJ odmah radi lakšeg dogovora. Zavodljiva i napaljena Me imurka želi muškarca za susret uživo što prije. ADA na 66806 (3.66/sms)

ANA, 61, volim sve rupe popunjene, radi bržeg dogovora šaljem svoj broj, ANA na 66320 (3.66kn/sms) ADELA, 25, erotska masažerka, uvjeri se kako moje usne to dobro znaju radi , poštujem dogovor, ADELA na 66320 (3.66kn/sms) ABELINA, 65, bogata bakica, vlasnica apartmana, sponzoriram diskretne susrete, želiš u moj glas? ABELINA na 66320 (3.66kn/sms)

Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE za trgova ku, uslužnu ili uredsku namjenu u akovcu veli ine 3611 m2 , (095) 540-23-62 .

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM SEOSKU KU U u Stane ncu, 1ha zemlje, cijena po dogovoru, tel.

00386/51-2470-680 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEM ADAPTIRANU i opremljenu kamenu ku u u Filipani u jugoisto noj Istri, površine 70m2, 6km od mora, cijena 85.000 EUR-a. Tel. 042/712096, 091/7944-004 ili 042/210-616, 091/2210-544 KUPUJEMO KU U u okolici k do vel 80m2 koju nije potrebno adaptirati, mob. 099/8282-199 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJEM STAN U ZAGREBU, Horva anska ulica 25, površine 84m2, mogu a zamjena uz doplatu za stan u akovcu, tel. 091/2241-241 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažom, ispod Šafrana, novogradnja, prodajem, tel.

098/241-559 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, za 7.500 eur, mob. 098/749-131 PRODAJEM KU U u Peklenici na Marofu, tel. 537-060 PRODAJEMO GRADILIŠTE s vinogradom u Zasadbregu s lijepim pogledom ili ga besplatno dajemo na obradu, mob.

092/2699-822 PRODAJEM NOVI NAMJEŠTENI APARTMAN s dvorištem u Novalji, mogu a zamjena za vikend imanje u gornjem Me imurju, mob. 091/505-8885 PRODAJE SE KATNICA u Totovcu, plin, voda. Tel. 337-629 ili 091/9381-086 FRIZERSKI SALON, novi, akovec, ul. Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241559 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Sv. Križu, izgra eni temelji s podrumom, priklju ak vode, na gl. cesti k-Prelog, povoljno, može otplata, mob. 091/5636-323 MURSKO SREDIŠ E - luksuznu ku u u Mar nskoj 38 prodajem, cijena dogovor, tel. 040-543-825 PRODAJE SE ŠUMA u Selnici i oranica u Zebancu pogodna za vo njak, mob 091 595 3755 PRODAJE SE KOZMETI KO MASAŽNI SALON u centru k, novi pasage, novoure en i opremljen, mogu e i dr. namjene.

Može i na kredit. tel: 091-527-3922 PRODAJEM ORANICE I LIVADE Zden a glava i Kakinjska Gorica. tel. 01/2866523 DONJI KRALJEVEC - strogi centar, prodajem ku u s prizemnim posl. pr. i velikim dvorištem, zasebnim velikim spremištem, potrebna adaptacija, široka mogu nost primjene, tel: 091/3800-106 VIKENDICA SA INVENTAROM, vinograd povr. 2800m2 sa cca 1000 okota, okolica Štrigove, Mob:099 367 1107 PRODAJE SE PARCELA ZA GRADNJU od 1.200m2 u Sv. Jurju na Bregu (ispod crkve). Cijena: 15.000eur. Tel. 098/1702627 GRADILIŠTE s dozvolama, struja, voda, 2000m2, 30.000 EUR, 5min od k, cijena nije ksna. mob. 098 951 8667 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1050m2. mob 091 523 7770 PRODAJEM OBITELJSKU KU U u Pribislavcu s vo njakom, mob. 099 292 5569

PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, Vukovarska ulica, renoviran. tel.

098/946-5206 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN u Murskom Središ u povr. od 60m2, renoviran, mob.

098 261 060 KOTORIBA: PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvorište, garaža, sve komunalije, 72.000 EUR, tel.

040 682 240; www.kotoriba.co.cc KU A U ZASADBREGU sa velikom oku nicom, farmom koza i komplet opremom. Cijena po dogovoru. mob. 091/34 34 430 HITNO SE PRODAJE STARIJA KU A u Sivici peko puta autopraone, struja i voda priklju eni, plin je do ku e, a ksni telefon je odjavljen, cijena po dogovoru. mob 098-173-84-25 PRODAJE SE ŠUMA u Selnici i oranica pogodna za vo njak u Zebancu, mob 091 595 3755

30. ožujka 2010.

PRODAJEM VIKEND KU U u Zasadbregu s gruntom, vo njak, brajde, šuma, struja, voda, kanalizacija, plin, mogu nost nadogradnje, mob. 091/1651615 PRODAJEM GRADILIŠTE u Mihovljanu, I.G. Kova i a, 280 hv, cijena 100 eur/ hv, spremno za gradnju, tel. 347-092 ili 098/909-5001 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Mihovljanu, Športska ul., 273 hv (cca 20x50m), mob. 095/854-5627 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM DVA POSLOVNA prostora u akovcu, tel.

310-406 PRODAJE SE STARIJA KU A u centru Selnice, Ul. B. Radi a 4, tel. 00386/41562-871 KU A U CENTRU akovca od 600m2 stambeno-poslovnog prostora s oku nicom 1200m2, mob. 098/242-317

30. ožujka 2010.

IZNAJMLJIVANJE akovec, Kvaternikov trg (centar), prodaje se ili iznajmljuje posl. prostor 370m2 i“Megapark”, Žrtava fašizma 4: iznajmljuju se kancelarije, poslovni i skladišni prostor.Informacije: info@helcom-trade.hr, tel.

042/659-680

DAJU SE U NAJAM NAMJEŠTENI UREDI od 20m2 i 25m2 na 3.katu zgrade “Me imurjeplet” u akovcu.

Tel. 091-519-7953 IZNAJMLJUJE SE 2-SOBNI NAMJEŠTENI STAN u k, dvjema studen cama, 100m od Sveu ilišta, zva poslije 18 sa na tel. 849-041 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel.

091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središ u, pla anje samo režija (najamnina se ne pla a). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/241-583 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe, 95m2, dvorište, garaža, Gajeva 23, akovec, mogu e za studente ili za tihi obrt. tel. 091/1328-236 ili 091/5568-575 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861898 IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u ul. Ivana Mažurani a 7, akovec, tel. 314-070 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Prelogu na atrak vnoj lokaciji, mob.

098/838-905 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU, centar k, namještena, odvojena brojila, internet, kds. 1.000 kn. tel. 095/8080116

Oglasnik 73

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN U Šenkovcu, tel. 098 181 3087 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM 3-sobni apartman 4km od Toplica sv Mar n, mob. 095 807 2340 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u strogom centru akovca, može i studentima. Mob: 098/1771559 TRAŽIMO STUDENTA za sustanara u Zagrebu, naselje Vrbik. Tel. 091 137 2756 IZNAJMLJUJEM ili PRODAJEM STAN u Zagrebu, Trešnjevka, 32m2, etažiran, grijanje plin, namješten, s izlazom na vrt i šupom. pogodan za studente. mob. 091-58-98-586 IZNAJMLJUJEM STAN u centru k, klima, centralno, režije oko 300kn, novogradnja, mob. 091/790-2822 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI polunamješteni stan u Nedeliš u, poseban ulaz, tel. 821-158 ili 095/534-8789 IZNA JML JUJEM poslovni prostor, garsonijeru i stan u centru k, mob.

098/195-7448

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O R RAS AS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJE SE VE A KOLI INA kvalitetnog stajskog konjskog gnoja i vrlo sa uvana registrirana prikolica za konje sa spremnikom za opremu i hranilicom, tel.

855-617 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 KUPUJEM KOZE DOJNICE do 10 kom, po mog. sme e. mob. 091/5222-327 PRODAJU SE zelene aleksandre, cimetne rozele, radni par šarenih rozela i ženku burga staru 3g. (ili mijenjam za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 POKLANJAM MJEŠANCE NJEMA KOG BOXERA stare mjesec dana. Info: 098 352 100

PRODAJEMO ZE EVE kalifornijske žive 22kn/kg ili o iš ene 40kn/kg, tel 098 199 2171 PRODAJEM POKRETNI p elinjak sa osam AŽ košnica napu enih s proizvodnim p elinjim zajednicama, tel. 384-010 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozenkolise, personate, rozele, pjevaju e i aleksandre, te srebrne, zlatne i pla naste fazane, telefon 098/912-3938

ELEKTRONIKA PRODAJE SE TELEVIZOR QUADRO 63 cm sa tvbt aparatom z prijem digitalnog signala. mob. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022 PRODAJE SE digitalni fotoaparat HD camera, diktafon mp3 player “mini udo” povoljno, mob. 091/970-1929 PRODAJEM KOMPJUTER sa monitorom AMD athlon 2800+, 1,0 GB RAM RADEON 9550 telefon: 098 192 72 19 PRODAJEM RA UNALO AMD Athlon 3200+,1Gb Ram, dvd/rw, monitor Samsung 17” syncmaster 755dfx, za 1.100 kn, tel: 098/55 33 52 PRODAJEM RABLJENO STOLNO RA UNALO za 350 kn, mob. 095/848-9753 PRODA JEM ROUTER Thomson TG782(i), korišten mjesec dana, bez ugovorne obveze, za 300 kn. mob.

098/948-9907

PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJEM SPAVA U SOBU – bra ne krevete, no ne ormari e, komodu s ogledalom, 5-krilni ormar, sjede u tuš kadu 90x80 cm, mob. 098/9200938 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE trosjed i dvosjed (na razvla enje), eko koža, staro 3mj., mob.

098/914-3423 PRODA JEM nove elektromotore razli itih snaga, te proto ni bojler, ispravan, korišten, mob. 091/7655720 POVOL JNO PRODA JEM borove i smreke za drvenu gra u, potrebno rušenje, oku nica, mob. 098/1382304 PRODAJE SE DNEVNA SOBA – regal, trosjed na razvla enje, kutni trosjed (230x160) na razvla enje, vrlo povoljno, dobro o uvano, mob.

098/178-8825 PRODAJEM RAKIJU vinsku i hrastove ba ve od 300 i 350lit., tel. 821-158 ili 095/534-8789 PRODAJEM KAMEN za terase, staze i sl., cca 40m2 i proto ni bojler Vailant, vrlo povoljno, mob. 099/2251070 PRODAJEM CRNO VINO. tel: 098/723135

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. Od početka godine do danas primili smo 56 novih pasa u azil. Situacija je

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

SVI LJUDI DOBRE VOLJE POZIVAJU SE NA RADNU AKCIJU U SUBOTU 3. TRAVNJA!!!!!

LADA je prekrasna kujica s malenom manom.

Nema ispravan podgriz pa joj zubi i malo udno stoje i ne može normalno zatvoriti njuškicu. U azil je stigla trudna no zbog prijašnje nebrige izgubila je sve bebice. Vrlo je malog rasta, visoka je tek 32 cm pa je pogodna i za manji stan. Ro ena je negdje krajem 2006. godine.

DARA

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 POVOLJNO PRODAJEM SMARAGDNE TUJE visine do 110cm, mob.

099/822-43-83 PRODAJEM PE za centralno Junkers sa ugra enom elektronikom, pe je redovito servisirana i u odli nom je stanju, mob. 098 600 207 PRODA JE SE MASIVNI REGAL za dnevnu sobu (hrast), tel. 098 722 719 PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata malo korištena za cijelu ku u, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM PLASTI NE SANDUKE raznih veli ina, cijena 2.5kn/kom, te sija icu i luš aru za kukuruz za 2.500 kn. tel. 098 930 1431 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM rabljene popre ne nosa e Montblanc, za vozila s uzdužnim nosa ima. Povoljno. Tel: 098 406 984.

SADNICE lješnjaka rimski i iš enje lješnjaka - ve e i manje koli ine, mob. 098 722 796 PRODAJE SE tamburica Bra 2 i prodaje se sintesajzer Jamaha PSR 260, mob. 098 242 335 PRODAJU SE 3 plinske pe i maja 8, mob. 098 723 108 PRODAJE SE peterosjed, vrlo malo rabljen, modernog dizajna, na razvla enje, boja trule višnje, kupljen u Lesnini, za 3.700 kn ksno, tel: 099826-2445 ili 040-312-679 CIGLE stare pune velike. Mogu prijevoz. mob. 098/95-65-200.

PRODAJEM ljetne gume za kombi Con nental 205/65R16C, novu motornu pilu Steel i pumpu za navodnjavanje, te motocikl Hondu CBR 600F 1998.g, kao nova, sve orginal. mob. 098 164 3871 PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli , madrac, komoda s vitrinom puno drvo hrast, plo a za el. ugradbeni štednjak, klavijature Yamaha DX21, moderni tapec. ležaj, gume 175/65/14 (500kn/4kom), tel. 328106 ili 098/171-4456

je kujica ro ena 9.2.2009., visoka 39cm i odmalena boravi u azilu. Vrlo je lijepa i ima prekrasne o i. Uvijek sa zanimanjem prati što se doga a i voli se igrati i maziti. Slaže se s drugim psima i nije nimalo agresivna.

Malog je rasta pa je pogodna i za stan. Ne traži puno osim hrane i malo šetnje, a bit e vam na tome vrlo zahvalna i sretna.

GALA TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

je njema ka ov arka prona ena u vrlo lošem i bolesnom stanju. Kad je stigla u azil prije otprilike godinu dana bila je gotovo potpuno bez dlake zbog kožne bolesti koja nije lije ena i potpuno mršava tako da joj je koža visjela na kostima poput kaputa na vješalici. Uz veliki trud naših veterinara, ona je danas zdrava i prekrasna poput manekenke. Po naravi je dobra i pametna. Sterilizirana je i visoka 66 cm.

Ro ena je otprilike sredinom 2007.g.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

760

74

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. ožujka 2010.

POSEBNA PROLJETNA PONUDA CROATIA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

-HGQD LVND]QLFD GYD RVLJXUDQMD CROATIA zdravstveno osiguranje poziva Vas da se pridružite velikoj proljetnoj akciji „Jedna iskaznica – dva osiguranja!“ tijekom koje po najpovoljnijim uvjetima svojem zdravlju možete osigurati najbolju zdravstvenu zaštitu.

Uz dodatno osiguranje dobivate i dopunsko po iznimno povoljnoj cijeni. Akcija CROATIA zdravstvenog osiguranja traje do 15. svibnja 2010. godine.

Iskoristite priliku i postanite dio velike obitelji zadovoljnih lanova CROATIA zdravstvenog osiguranja.

Dodatno zdravstveno osiguranje Dodatno zdravstveno osiguranje iz ponude CROATIA zdravstvenog osiguranja prepoznato je dugogodišnjom tra-

dicijom u ostvarivanju prava osiguranika visoke kvalitete, a namijenjeno je svim uzrastima. U ponudi se nalazi šest programa dodatnog osiguranja (NORMA, OPTIMA, SELEKTA, ULTIMA, MAKSIMA i EKSPERTA), kojima su temelj sistematski zdravstveni pregledi, a potom i specijalisti ki pregledi i dijagnosti ke obrade.

Sv a pr av a i z p ol ic a , osiguranici ostvaruju bez uputnica lije nika primarne zdravstvene zaštite i bez dužeg ekanja jer potrebne pripreme obavlja Lije ni ka služba CROATIA zdravstvenog osiguranja . Za djecu i mlade do 18 godina, u sklopu obiteljskog paketa dodatnoga zdravstvenog osiguranja kroz program JUNIOR oomogu eno je ostvarivanje široke

lepeze specijalisti kih pregleda godišnje, laboratorijske i dijagnosti ke pretrage.

Osiguranicima tre e životne dobi putem programa SENIOR, namijenjenog osobama starijim od 65 godina, omogu uje se viši standard medicinskih usluga putem etiri specijalisti ka pregleda godišnje, uz izbor izme u 12 specijalista, 16 razli itih laboratorijskih pretraga te 10 vrsta dijagnosti kih obrada.

Svi programi dodatnoga zdravstvenog osiguranja mogu se ostvariti kod vrhunskih specijalista u vlastitim poliklinikama CROATIA zdravstvenog osiguranja i u našim mnogobrojnim suradnim zdravstvenim ustanovama – bolnicama, poliklinikama i specijalisti kim ordinacijama širom Hrvatske.

Dopunsko zdravstveno osiguranje Dopunsko zdravstveno osiguranje CROATIA zdravstvenog osiguranja , pokriva do visine ugovorene svote pokri a, troškove svih vrsta

doplata u obveznom zdravstvenom osiguranju: u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, za specijalisti ke preglede, dijagnostiku, fizikalnu terapiju, stomatološke usluge, troškove bolni kog lije enje, troškove za izdavanje lijeka u ljekarnama, sudjelovanje osiguranika u troškovima zdravstvene zaštite kod izabranog lije nika primarne zdravstvene zaštite

a za izdavanje lijeka po receptu CROATIA zdravstveno osiguranje nudi Vam i doplatu za lijekove sa Dopunske liste lijekova .

U ponudi su iznosi godišnjeg pokri a do 1000 kn, 2000 kn i 3000 kn te pokri e bez ograni enja iznosa doplata, koje do 15. svibnja možete ugovoriti uz jedan od progra-

ma dodatnog zdravstvenog osiguranja po iznimno povoljnim uvjetima.

Jedna iskaznica – dva osiguranja! Iskoristite pogodnosti CROATIA zdravstvenog osiguranja.

Detaljne in ormacije dostupne su na besplatnom in o tele onu 0800 55 10.

30. ožujka 2010.

Vaš dom 75

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

IZLOŽBENA ZGRADA švicarskih arhitekata Herzog & de Meuron

Vitrahaus - ku a na ku i ure uje: Bruno Kontrec žinom od 15 m. Cijeli oblik objekta neodoljivo podsje a na hrpu razbacanih ku a . Krajevi objekata su izvedeni u staklu i te površine igraju dvojaku ulogu: propuštaju velike koli ine svijetla u interijer, ali i pružaju izvanredan pogled prema unutra te djeluju kao zadirkiva svakome tko zgradu gleda izvana.

U sije nju mjesecu 2004. Vitra je, po prvi puta lansirala svoju ku nu kolekciju koja sadrži klasike dizajna, kao i neka re-izdanja i proizvode novijih i recentnih dizajnera. Cilj lansiranja te kolekcije bila je ponuda klijentima koji imaju visoki senzibilitet prema produkt dizajnu. U nedostatku prezentacijskog i izložbenog prostora u Vitrinom kampu koji se nalazi u Weil am Rhein, Njema ka, tvrtka je 2006. angažirala švicarske arhitekte Herzog & de Meuron da projektiraju Izložbenu zgradu pod nazivom Vitrahaus. Prije toga, posljednji je Vitrin objekt izgra en prije 16 godina – Vitra design museum i to je djelo ameri kog arhitekte Franka Gehrya. Ovaj put, sa vremenskim rokom i sa odre enim budžetom,

Interijer - kombinacija izložbenog prostora, muzeja i centra za istraživanje

otvorena je Vitrahaus – nova kraljica u Vitrinom kraljevstvu.

Koncept Vitrahausa spaja dvije teme po kojima su Herzog & de Meuron poznati: arhetipologija i naslagani volumeni. Struktura Vitrahausa se sastoji od 5 katova

koji su sastavljeni od 12 elemenata – ku a . Pet je tih ku a postavljeno na tlo, kao baza, dok je ostalih sedam nastavljeno na njih. Ti objekti izgledaju kao da prodiru jedan u drugoga, a na ponekim mjestima su postavljeni kao konzole sa du-

Interijer Vitrahausa je osmišljen i izveden kao kombinacija izložbenog prostora, muzeja i centra za istraživanje, a posjet tom objektu je kao putovanje kroz povijest dizajna. Ono po inje na zadnjem katu gra evine na kojem vas, pri izlasku iz lifta i uz sve exponate do eka prekrasan pogled na brdo Tüllinger na sjeveru i terasa na jugu sa koje seže pogled na švicarski grad Basel. Še u i po prostoru svaki posjetitelj može primjetiti da objekti nisu postavljeni nasumi no i proizvoljno.

Naprotiv, svaki od njih je usmjeren na na in da panorama koja se vidi sa prozora odgovara interijeru. Vitrahaus je de initivno mjesto gdje je senzibilitet naspram dizajna na najve oj mogu oj razini. Cijeli interijer je izveden u bijeloj boji kako bi se naglasili eksponati, sadrži veliki broj punktova, a neki od njih su i poseban dio u kojem su predstavljeni radovi Charlesa & Raya Eamesa te poseban dio u kojem je izložena kolekcija stolica klasika dizajna. Tako er, tu se nalazi i centar za istraživanje, koji je jedno od epicentara dizajna u svijetu i u kojem se dizajn stvara , teoretizira, komentira i u kojem svaki dizajner može prona i sebe i svoj stil.

Vila Biblioteka The Livraria da Vila ili, kako se meni inilo zgodno ju nazvati – Vila Biblioteka je knjižnica/knjižara u gradu Sao Paolu u Brazilu. Izvedena je 2007. sa prepoznatljivim i vrlo

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

interesantnim elementom – zidom izvedenim od rotiraju ih polica sa knjigama. Projekt se sastojao od adaptacije ku e na dva kata sa podrumom. Zidovi svakog od njih prekriveni su policama za knjige od poda do stropa, a otvori izme u katova tako er su popunjeni knjigama.

Podrumski prostor je rezerviran za dje ji odjel sa dodatkom malog atrija u kojem se doga aju predavanja i druženja sa djecom.

Sam interijer je prostran, prostire se na površini od ukupno 790,00 m2, bijela boja je dominantna, a namještaj, odnosno police za knjige

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Caffe bar Foam Švedski studio Note Design kreirao je ovaj interijer Cafe bara Foam u Stockholmu. Njihovo objašnjenje onog što su u inili je vrlo interesantno. Investitorov zahtjev bio je: Želim da mi kreirate interijer kojeg e netko ili voljeti ili mrziti, prema kom nitko ne e biti indiferentan!

Po eli smo tražiti ekstreme u kojima je strast i mržnja jednako zastupljena. Koncept kojeg smo uhvatili je fenomen kompleksnosti borbe sa bikovima. Fasciniraju nas pokreti, dimanika i smjerovi matadora i bika u borbi. Inspiraciju smo direktno uzeli iz energije u areni, kao i boje kojima je ukrašeno borilište i publika i iste imlementirali u interijer Cafe bara Foam. Pokušali smo pomiriti i spojiti španjolski temperament sa švedskom hladnokrvnoš u.

Uz sve to, još su dva vrlo važna faktora odigrala ulogu: prvi je injenica (i zahtjev) da se mora o uvati dio identiteta prijašnjeg lokala i drugi, da se stvori ambijent koji olakšava komunikaciju i ini prostor ugodnim za druženje i objedovanje. Drugim rije ima, prostor za svakog!

LIFESTYLE

Mineral i Refleksija - genijalna gajba!

su izvedene u kontrastnoj verziji – tamnom drvu. Pravo šarenilo u knjižari daju naslovnice izloženih knjiga.

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

Ova, zaista neuobi ajena stambena gra evina nalazi se u centru Tokija, u Japanu. Na površini od samo 44,62 m2 i ome ena ulicama sa dvije strane, lokacija je nimao zavidna. Tim više što je stvar zakomplicirao i investitor zahtjevaju i i parking mjesto sa nadstrešnicom. No, arhitekti iz studija Tekuto izvanrednim su rješenjem dosko ili ovom problemu.

Ušavši u sam problem, kao logi ni slijed projekta nadovezao se koncept nepravilne strukture.

No, umjesto da ga de iniraju u zaobljenom, organskom obliku izveli su ga u obliku nepravilnog poliedra. Doista neo ekivan i nesvakidašnji oblik stambene jedinice ne prati samo vizualnu pri u.

Naprotiv, koncept koji se može de inirati kroz dva pojma – mineral i re leksija, mnogo je više od pustog objekta (doduše, genijalnog izgleda). Naime, pojam mineral se odnosi na ure enu (atomsku) strukturu i kompleksnost koju sam interijer vrlo uspješno prati.

Odre eni djelovi unutrašnjosti ku e mjenjaju se prilikom ulaska svijetlosti u nju kroz otvore na

fasadi, te se konstantno mjenjaju tvore i prekrasne slike stvaraju i dinamiku u prostoru. Re leksija , pak se direktno veže na samu percepciju prostora u kojoj, jednu od najvažnijih uloga igra – vizija istog. Elementi interijera su i sami oblikovani u elemente poliedra te na taj na in postaju svojevrsni nastavak koncepta otvaraju i cijeli interijer. Pri samom kretanju osobe po prostoru, zaista može uživati pri svakom koraku jer ga toliko oblika i detalja ini vrlo zanimljivim i, gotovo živim.

76

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Bolni ko lije enje depresije Moj otac ve duže vrijeme boluje od depresije. Uzima antidepresive i kontrolira se kod psihijatra. Me utim, povremeno prestane uzimati lijekove pa do e do pogoršanja bolesti. Bio je dva puta na lije enju u bolnici pošto ambulantnim lije enjem nije došlo do poboljšanja. Zanima me u u kojim slu ajevima bolesnici od depresije moraju se bolni ki lije iti?

Ve ina depresivnih bolesnika lije i se ambulantno, ali u nekim odre enim slu ajevima potrebno je bolni ko lije enje. Prije svega kada kod depresivnog bolesnika u klini koj slici prevladavaju suicidal-

ne misli, pogotovo ako je ranije ve bilo pokušaja samoubojstva, onda bi svakako bilo potrebno bolni ko lije enje. Isto tako, ukoliko ambulantnim lije enjem kroz duže vrijeme ne dolazi do povla enja depresivnih simptoma, ili ako depresivni bolesnik odbija uzimati hranu i pi e treba ga uputiti na bolni ko lije enje. Ukoliko je depresivni bolesnik izgubio lana obitelji, koji mu je tijekom njegove bolesti bio velika podrška tada bi isto bila indicirana hospitalizacija. Jasno, ako depresivni bolesnik odbija uzimanje lijekova a depresija se pogoršava, onda treba bolesnika smjestiti u bolnicu radi lije enja.

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Bolno rame Promjene u miši no-tetivnoj strukturi ramena jedan su od naj eš ih razloga koji dovode do bolnih sindroma ramena, odnosno ukru enja ramena. To je stanje bolno oslabljenog mjesta uz izrazito smanjenje normalnog opsega kretnji. Sindrom rezultira postupnim, vrlo esto neprimjetnim ograni enjem pokreta u ramenom zglobu. U kona nici zglob postaje potpuno uko en a zovemo ga još i smrznuti zglob. Bolesnici nisu ni svjesni problema stupnja ograni enja pokretljivosti. Bolest je teško de inirati, objasniti a što je najgore izlije iti. Postoji primarni i sekundarni problem uko enja ramenog zgloba. Primarni sindrom razvija se bez poznatog uzroka i ne dovodi se u vezu s nekom drugom poznatom boleš u. Tu je izlje enje mogu e samo od strane bioterapeuta. Znatno se eš e javlja kod ženske populacije.

Sekundarni problem ima poznatu pozadinu. Uzroci mogu biti dijabetes, moždani udar s kljenuti udova, karcinom plu a, tuberkuloza, infarkt moikarda, bolesti štitne žlijezde, traume, stanja nakon amputacije dojke, vratna spondiloza i sli no. U svim fazama boli poja ava se uko enost zgloba. Bolesnici tada

ne spavaju na bolom zahva enoj strani. Miši i potpuno slabe (atro iraju), jer ruka odnosno zglob nije u punoj funkciji. Do 20 posto oboljelih nikada ne postiže potpuni oporavak funkcije ramena što bitno narušava kvalitetu života.

Uporna i dugotrajna izikalna terapija, koja na kraju ne mora rezultirati potpunim izlje enjem, primjena nesteroidnih antireumatika za ublažavanje boli samo su dio terapeutskih nastojanja da se pomogne pacijentu. Nakon posjeta bio terapeutu stvari se iz korijena mogu promijeniti. Opseg kretnji je vidljiv ve nakon prve posjete terapeutu, a nakon potrebne etiri terapije, zna i u etiri dana rame je u potpunoj funkciji što zna i da je iscjeljenje u potpunosti nastupilo.

Naravno, to je u službenoj medicini potpuno nezamislivo. Bolest koja je tisu lje ima prisutna u ljudskoj populaciji samo je dijagnosti kim ure ajima u napretku izlje enja (ako), dok je kod bio terapeuta potpuno izlje iva nakon etiri dana.

Nazovite me kao najbolju bioterapeutkinju u ovom dijelu Europe s punim povjerenjem na broj telefona 098/1347-031 bez SMS-a i dogovorite svoj termin izlje enja. Želim vam dobro zdravlje.

30. ožujka 2010.

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Roditelji nisu bogovi Dugo sam ve u ovom poslu, a stalno mi dolaze novi ljudi sa dobro mi znanim problemima. Njima su ti problemi novi, veliki, ne znaju kako se nositi s njima, a ja se moram usredoto iti na pronalaženje pristupa kojim u im najprikladnije pomo i. Pristup, naravno, ovisi o ljudima, nije dovoljno de inirati problem i znati rješenja, treba ih primjereno objasniti i uvježbati provedbu tih rješenja, ali sve to nije naša današnja tema. Kad mi dolaze roditelji koji smatraju da njihovo dijete ima psihi kih teško a, onda su to uglavnom zapažanja smetnji u djetetovom ponašanju i doživljavanju stvarnosti, a roditelji ne znaju kako trebaju postupati. Zapravo, oni su se ve puno puta našli u tim situacijama, trudili su se odgojno djelovati, razmišljali su i dogovarali se me usobno kako riješiti problem, ali su njihovi pokušaji bili neuspješni. Savjeti se uglavnom traže tek kad smo svoja rješenja iscrpli i ne znamo više što bi.... Ali tad su posljedice dugotrajnih problema na djelu, pa se ljudi više ne mogu igrati vatrom kad ve bukti požar... Mogu vam re i da nije lako biti vatrogasac, stvarno se treba pribrati i birati e ikasna sredstva. U odgoju i problemima sa djecom ima puno dobrih pristupa i rješenja, iako nisu uvijek sva lako dostupna ni dostižna. Jedna od temeljnih poruka koju na po etku rada nastojim prenijeti uznemirenim roditeljima, iscrpljenim i poraženim u borbi sa problemima u pona-

šanju svog djeteta, odnosi se na potrebu da se oni smire i prestanu osu ivati svoje dijete. To je jako važno: smiriti se i ne osu ivati dijete. Težina osude koju roditelji tovare djetetu na ple a preveliko je breme koje blokira mogu nost da se dijete promijeni. Još je gore ako roditelji osu uju i sebe jer smatraju da je djetetov problem pokazatelj njihove roditeljske nesposobnosti.

Svakome se može dogoditi da bude neuspješan, svatko može imati probleme. Ljudi moji, ne emo se valjda prenemagati i simulirati nekakve idealne životne pri e?! Osim toga, nemojmo se precjenjivati, nismo mi bogovi - iako smo roditelji, ne ovise sve stvari u djetetovom životu o nama.

Naravno da roditelji žele da dijete odraste u osobu koja e biti sposobna živjeti samostalno i odgovorno. Istina je, me utim, da to roditelji ne mogu u initi umjesto djeteta. Dijete ima odgovornost da postane netko, osoba koja u njemu nastaje vrijednost je koju smo mi roditelji donijeli na svijet i sudjelujemo u njenom oblikovanju, ali nismo bogovi i ne držimo sve konce u svojim rukama. Zato se ne trebamo držati nadmo no, kao da sve znamo i možemo.

Djeci to ne treba. Dovoljno je da budemo dobar primjer, da živimo po na elima koja njima želimo prenijeti, da smo smireni i ozbiljni, prisutni kad treba i zabavni koliko je to mogu e... Eh, kakve su to krasne, gotovo božanske osobine, zar ne?

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Akne i prehrana Mlade žene i djevojke esto imaju problema s masnom kožom, masnom kosom i aknama.

Dobar dio njih ima neredovite menstruacije, policisti ne jajnike, sklonost debljanju. Kad se obrate ginekologu, tamo obi no dobiju antibaby pilule Diane 35.Po toj terapiji obi no je bolje, akne nestaju, no po prestanku terapije opet se sve vra a na staro. Obi no se dalje konzultira dermatolog, no i dermatološka terapija nije uvijek uspješna. Razlog je tome što se terapije prerano prekidaju, a i vrlo esto ne ulaze u srž problema.

Problematika je kompleksna i zadire u ginekologiju, endokrinologiju, dermatologiju i nutricizam.

Manje je poznato da jajnici lu e osim ženskih spolnih hormona estrogena i muški spolni hormon, testosteron, odnosno androgene.

Ukoliko se premalo androgena troši i premalo estrogena stvara zbog raznih razloga dolazi do blokade ovulacije.U jajniku se nakupljaju male cistice-folikuli, razvijaju se tzv.policisti ni jajnici.

Menstruacije su neredovite i slabe, zbog povišenog testosterona razvijaju se akne i «miteseri», koža

je masna. Takve djevojke i žene su obi no debele, razvija se poja ana dlakavost a zbog izostanaka ovulacije i sterilitet.

Vjerojatno u nekim slu ajevima je genetika odgovorna za te smetnje, dakle endogeni faktor.

Mnogi me utim zaboravljaju da i egzogeni faktor, vanjski je jednako važan za tu problematiku. Govorim o prehrani odnosno o štetnom utjecaju krive prehrane na kožu i rad jajnika.

Osim alkohola i nikotina koji sigurno štetno utje u, posebno treba izbjegavati tzv.»brze uglikohidrate» koji se nalaze u bijelom kruhu i kola ima. Oni naglo dižu še er u krvi, a zajedno s njim naglo raste i hormon rasta. Hormon rasta poja ano poti e povišenje androgena-testosterona i tu se krug zatvara. Osnovno je u zdravoj prehrani držati nivo še era u krvi po mogu nosti niskim ,bez naglih povišenja. To ete posti i tzv.»sporim ugljikohidratima» kao što su u crnom kruhu, crnoj tjestenini, krumpiru i integralnoj riži. Treba jesti mnogo povr a i neslatkog vo a te životinjske proteine iz ribe i peradi.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

30. ožujka 2010.

Razbibriga 77

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zakaj vsi evropski soci ne mislijo isto?

P

ak se zdigla halabuka okoli naših me imorskih Romov i to onih malih šteri još navek vu školo hodajo, jerbo jiv mi maltreteramo, separeramo, segregeramo i diskrimineramo, o em re i, provodimo nad jimi mobinga, kak se to lepo po evropski veli.

Tak so rekli soci Evropskoga soda za ljucka prava i to nej vsi: devet jiv je reklo gda smo mi hmanji, a ostali osem so rekli gda smo mi istam vredo. I ve vas ja pitam: komo mi nek verjemo, ovim devet ili pak ovim osem, jerbo so i jeni i drugi soci za ljucka prava. Ak smo mi tak hudi kak se ve po celoj Evropi pripoveda zakaj unda vsi soci ne mislijo jednako? Tu mi nekaj ne vle e na dobro. Evropa furt prepoveda kak se mi, kak ve ina, ne ponašamo vredo prema Romima, a ako pak dojdete vu Macinec, Orehovico ili pak vu Poturen mam bodete vidli gda so naša svetla deca vu manjini i gda ga ve ovi malo tamneši i zato vas ja pitam: što je tu manjina? A još nigdar se vu sveto nej pripetilo kaj bi manjina šikanerala ve ino gda so deca vu pitanjo. I još nekaj, evropski soci velijo gda smo mi Me imorci jako hudi i gda se zbr kavlemo z Romima, a nigdar so nej vu

Me imorjo bili, ali zato Rome, šteri jempot dojdejo k nam, nebreš spraviti prek Drave ili pak Mure niti z bagerom. O em re i, gda jim je tak hudo prinas ve bi neš i odišel z Me imorja, a ne kaj jiv vsaki den dohaja vse vej i vej i to vse na našo grba o i na našu županisko, gracke i op inske kase štere so, vu ovoj recesiji, na pol prazne i pomalem si ve i pauki mreže pletejo. Neje le ko biti niti ravnatel vu takšaj školaj, a niti pak navu itel: deca neznajo hrvatski, teško jiv je vu školaj zadržati posle gableca, a i naša svetleša deca su vu manjini, pak je nej le ko niti nastavo držati.

Verjem gda znate gda je razred kak lancek, on je tak dober kuliko more zdržati nejslabeša karika, a vu razredo se aki tuliko vu ijo kuliko se more nav iti nejslabeši ak, a unda znate kak to zgledi. I zato je nej nikaj udno kaj naši roditeli svojo deco vozijo vu druge škole ak jim dete mora iti vu mešani razred. Najte me krivo razmeti, ali jako sam najgerek kak bode to, itak, završilo, jerbo ak malo bole prebrojimo svetlešo i tamnešo deco moremo re i gda nebode hajdig cajta minulo gda bode gospon Oršuš me imorski župan. A dok pak

bode dojšlo to vreme, unda bode pak Evropski sod za ljucka prava meuv posla z nami Me imorci.

Gda ga prinas vu Me imorjo nej bilo nikših problemov Evropa niti nej znala gda i Me imorci živijo na tomo kontinento.

N

ikak mi nejde vu ovo mojo glavo to kaj so na akoskomo grobljo sprevodi mam posle obeda. Nebi se šteuv mešati, ali moram, jerbo ak sprevodi po nejo vu jedni vuri, pol dve, dve, pol tri dok so težaki još na poslo unda nebrejo dojti i posprajti svojega pajdaša ili pak rodbino do groba. Kuliko me pamet služi, pak so sprevodi bili navek kesneše, posle tri, tak gda so težaki mogli dojti na grobje posle posla i zato me jako gvinta što je, itak, to zmeniv? Pak je nej sprevod zbog akoskih komunalcov, a i neje zabadav i zato to tre tak posložiti kaj vsi šteri o ejo dojti na sprevod to i morejo. Nekaj sli noga vam je vu Županiji i nešternaj drugaj upravaj, štere služijo gra anaj. Tam pak vam službeniki, vu petek, delajo do pol dve vure, mesto kaj bi delali duže i kaj bi si ljudi šteri delajo do tri mogli zbaviti ono kaj nucajo. Bole je ovak, predi zapre-

mo i dimo odidemo, tak niš i nebre dojti. A i kaj ima neš i hodati vu petek odve er gda se vsi ve ravnamo na vikend. Ne moram vam govoriti kak je le ko denes oditi z posla ak nekaj nucaš obaviti i zato bi to trelo zmeniti i produžiti, pak so službeniki tu zbogradi gra anov, a ne druga , kak mi ve zgledi.

V

elijo stari ljudi gda od viška nigdar glava ne boli, ali tak vam je nej bilo vu Središ o na Muri gde je gospon preve znauv i našev je svojo gospo o na venomo poslo z drugim gosponom, a kak je prinas bra ni trokot još nej ozakonjeni dojšlo je do halabuke i svaje. Vsi mi bi o ekuvali kak je odišev po riti k meši gospon šteri je štihav ljuckoga vr aka, a neje meuv vre ene papere za poticaje, ali pripetilo se nekaj istam drugo i gospa je zela stvar vu svoje roke i odšlepala je svojega gospona vu policijo i prijavila ga je, jerbo jo je ometav vu rekreaciji, oliti slobodnim aktivnostima. Ak bode i tu sodiv sod vu Štrazburu bode gospon, brz as, završiv vu rešto, jerbo gda je sam zaštihav vr aka nebi gospa morala iskati vencrlina.

OVAN (21.3.-20.4.)

Problemi koje imate sa partnerom ne ete više mo i zataškava . Koliko god da su oni duboko zakopani jekom ovog tjedna e iza i na površinu, stoga, nemojte ih ignorirati nego se potrudite riješiti ih. Nemojte glumi da vam odgovara nešto ako nije po vašem ukusu. Budite ono što jeste i nemojte se boja to i prizna . Budite ak vni, družite se s ljudima, izlazite vani, zapo injite rasprave, radite sve ono što želite i što ina e stavljate u drugi plan kako biste udovoljili drugima.

VAGA (24.9.-23.10.)

Nemojte donositi odluke u brzini koliko god one bile nevažne. Prvo provjerite sve informacije koje imate i tek onda odlu ite. Razgovarajte o svojim problemima. Sigurno imate nekog kome se možete povjeri i tko e vas poslušati. Bit e vam puno lakše kada podijelite brige. Budite ono što jeste i nemojte to pokušava prekriva . Sasvim je normalno da se ne ete sa svima složi oko onog što se doga a, no, nemojte prihva a sve što oni kažu bez razmišljanja.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Trenutno se nalazite u nešto mirnijem periodu. Problemi u ljubavi vam ne e bi u prvom planu, više ete se fokusira na probleme vezane uz ono što radite i što želite pos i.

Ukoliko vam nedostaju neke informacije nemojte to ignorira . Potrudite se kako biste saznali sve što je potrebno da biste mogli donije odluke. Pani arenjem ne ete ništa pametno dobi .

Morate se smiriti i hladne glave pokuša prona i rješenje za probleme u kojima se trenutno nalazite.

Nemojte uzimati na sebe previše posla. Ovo je pravo vrijeme da malo reorganizirate stvari u svom životu. Napravite novi plan kako do i do željenog cilja, prisje te se svih stvari koje ste oduvijek željeli napravi a niste imali dovoljno vremena i nazovite prijatelje koje niste dugo uli. Koncentracija e vam bi ja a strana, stoga, napravite posao koji trebate, prekrižite ga i krenite dalje. Iskoristite ovaj period na što bolji na in.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Na poslu ste prili no uspješni, no, ponekad niste sigurni da li idete u smjeru u kojem ste htjeli. Nemojte brza nego razmislite što želite i što e vas ini sretnima. Slušajte druge što vam pri aju i koliko stras pokazuju za onim što rade. Pokušajte se i vi malo više unije u svoj posao. Vama trenutno treba malo više mira. Želite bi sami i razmisli o svemu, dok vašem partneru nedostaje pažnje i nježnos . Nemojte ga ignorira , pokušajte zajedni ki do i do kompromisa.

Sve što budete radili tijekom ovog tjedna i i e vam od ruke.

Bit ete uspješni i zadovoljni s pos gnu m. Nemojte se boja bi u centru pažnje. I sami znate da ste to zaslužili, stoga, uživajte u trenutku.

Nemojte sada misli na probleme.

Opus te se i zabavite. Okružite se osobama koje volite, a ignorirajte one koje vam kvare raspoloženje.

Možete bira , stoga, slobodno iskoris te priliku.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ponekad morate istupi naprijed iz mase i pokaza što znate, te uves malo više reda u posao. Timski rad je dobar, no, i tu netko mora preuze glavnu rije i voditi druge. Nemojte se boja da to budete vi. Sve što budete govorili pred drugima na njih e ima znatan u inak i ništa im ne e promaknu . Budite oprezni i nemojte re i nešto što ete vrlo brzo požali . U svakom razgovoru, ak i onom najobi nijem ete prona i nešto za raspravu što drugima i ne e bi tako zanimljivo. Pokušajte bi malo pozi vniji.

Bit ete u nešto osjetljivijem razdoblju jekom ovog tjedna.

No, ne morate sami prolazi kroz sve to. Prijatelji i obitelj e bi uz vas, stoga im se slobodno povjerite i otvorite.

Nemojte donosi neke važnije odluke, radije pri ekajte i odgodite ih kako ne biste u ovom trenutku krivo procijenili.

Postavljate sebi previsoke ciljeve, a onda se žalite kako nemate dovoljno vremena za bližnje. Pokušajte bi realniji kada radite planove jer ukoliko smanjite o ekivanja bit ete sretniji.

LAV (23.7.-23.8.)

Dosta vam je ru ne i željni ste ne eg novog. Osje ate se dosta dobro pa ete bi i nešto odvažniji.

Pripazite samo da ne uzmete prevelik zalogaj. Pokušajte prihva injenicu da ne možete uvijek u svakom podru ju svoga života bi najbolji. Kod svakoga postoje usponi i padovi pa tako i kod vas. S partnerom se možda ne slažete baš u svemu, no, uvijek uspijete prona i zajedni ko rješenje za probleme.

Nemojte se boja otvoreno pokaza svoje osje aje.

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ina e ste prili no zna željni, no, sada ete biti još više.

Više pažnje posve te bliskoj osobi ili partneru jer vas on razumije i spreman vam je pružiti potporu u svemu što radite. Bit ete prili no dobri u obavljanju više poslova odjednom. No, to ne zna i da trebate pretjeriva . Budite umjereni i sve e bi dobro. Ukoliko želite više vremena provodi vani i sa prijateljima, onda to i radite. Trenutno vas nitko ne ograni ava pa ne morate ni sami sebe.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Tijekom ovog tjedna vaša komunikacija s drugima e bi na zavidnom nivou. Prepoznavat ete ak i one najsup lnije signale i interpretirati ih kako je potrebno.

Drugima ete bi prili no zanimljivi, stoga vas ne bi trebalo iznenadi to što ete biti omiljeni u društvu.

Izbjegavajte teme vezane uz poli ku i financije. Više razgovarajte s partnerom. Povjerite mu svoje želje i sve ono što vam se sada doga a.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ne ete previše razmišlja o ljubavnom životu, više ete bi usmjereni na nancijsku situaciju. Ne bi bilo loše da malo više pažnje posve te svojim nancijama kako biste sprije ili neke probleme. Nemojte previše analizira sve što se doga a. Neke stvari su jednostavno takve kakve jesu i nemaju dublju pouku. Nemojte pretjeriva u bilo emu što budete radili ni postavlja prevelike ciljeve i planove koji ih prate.

Budite malo eksibilniji.

VIC tjedna

Hrabro srce Našao ovjek nov anik .Odmah nazove lokalnu radio stanicu i kad su ga pustili u eter on e : - Htio bih re i da sam danas u jutarnjim satima od ku nog broja 102 do 104 Vukovarske ulice pronašao nov anik u kojem se nalazilo 1000 eura i osobni dokumenti na ime Ivo Ivi ,pa vas molim , ako je ikako mogu e da za Ivu pustite neku veselu pjesmu.

78

Vremenska prognoza

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 22. do 29. ožujka

Povremeno mogu a kiša VREMENSKA SLIKA: Današnja južina naznaka je promjene vremena koja nam stiže krajem dana te osobito sutra i u etvrtak.

Radi se o cikloni koja e nam od srijede donijeti povremenu kišu i pad temperature zraka. Nazvali smo ju Zora. Takvo vrijeme potrajat e i u etvrtak, a petak i subota bi trebali donijeti stabilnije i ve inom suho vrijeme pod utjecajem anticiklone. Temperatura zraka e od sutra pasti, a nije isklju en ni jutarnji mraz! Prema prvim prognozama se ini da bi Uskrs bio relativno povoljan, a ve a mogu nost za kišu bila bi u ponedjeljak.

VREMENSKA PROGNOZA: Pad tlaka i južina tijekom ponedjeljka i utorka e uzrokovati ne-

povoljnu biometeorološku situaciju pa bi meteoropatima vrijeme moglo biti teško. Razdražljivost, iscrpljenost, manjak koncentracije, loš san ili glavobolja bi mogli biti simptomi koji e danas mu iti meteoropate. Izmjenjivat e se sunce i oblaci, pri emu bi više sun anog vremena trebalo biti danas u prvom dijelu dana. Kako dan odmi e oblaci e biti sve brojniji da bi u ve ernjim satima ve mogle pasti i prve kišne kapi, ali vjerojatno tek iza 20 sati. Puhat e

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

umjeren i poja an jugozapadnjak s kojim e stizati toplina pa e najviša dnevna temperatura porasti na 20 ili 21 Celzijev stupanj.

U srijedu e do nas ponovno sti i ve a koli ina vlažnijeg zraka pa bi uz više oblaka povremeno trebalo biti kiše. Prvi val vjerojatno e nas prije i u no i na srijedu i rano ujutro nakon ega bi se mogla pokazati i kra a sun ana razdoblja. No, tijekom dana, osobito popodne ponovno o ekujemo ve inom obla no i ki-

METEOROLOŠKI KALENDAR 30. ožujka 1995. god. jako zahla enje, snijeg i orkanska bura u Dalmaciji

Ožujska grmljavina, rodna godina Posljednjih tjedan dana vrijeme je bilo sasvim lijepo i ugodno. Ako se osvrnemo u prošlost mogli bismo re i da je ovaj zadnji dio ožujka donio pravi proljetni ugo aj. Sunca je prošlog tjedna bilo dosta, istina, povremeno uz pove anu naoblaku, ali uglavnom se radilo o oblacima visokog roda. Bili su to altostratusi ili cirostratusi iz kojih ništa ne pada pa je vrijeme nad Me imurjem u ve em dijelu tjedna bilo suho. Temperatura je bila sasvim ugodna, ak i njene jutarnje vrijednosti. U petak je zajužilo, a nebo se o istilo pa je to bio jedan lijepi dan s temperaturom od ak 21 Celzijev stupanj. U Slavonskom Brodu izmjereno je ak 25°C. To je bila najava promjene vremena koja je stigla tijekom subote. Naobla ilo se, mjestimice je bilo

kiše, ak i pljuskova s grmljavinom. Na podru ju Ivanca, Novog Marofa i Zagreba bilo je ak i slabije tu e! Subotnja grmljavina nije ništa udno jer je u našem podru ju 25. ožujka u prosjeku prvi dan u kojem se pojavi grmljavina. Evo, ove godine zakasnili smo samo dva dana. Da se zbog grmljavine ne trebamo brinuti kaže i stara pu ka izreka „Ožujska grmljavina – rodna godina”. Iako je Me imurje dobilo samo manji dio tog poreme aja, sa sjeverozapadnim je vjetrom osvježilo pa smo popodne mjerili temperaturu oko 10 Celzijevaca. Nedjelja se iskupila pa nam donijela ve inom sun ano i ugodno toplo vrijeme uz prohladno jutro kad je ponegdje bilo slabog mraza, ali dnevni maksimalac od 17 Celzijevaca bio je više nego ugodan.

31. ožujka 1989. god. u Zagrebu izmjerena temperatura od 26°C 2. travnja 1958. god. u tornadu u Wichita Fallsu (SAD) brzina vjetra 450 km/h šovito vrijeme, a mogu i su ak i pljuskovi s grmljavinom. Vjetar e nakon jugozapadnog okrenuti na sjeverne smjerove što e, uz kišu, utjecati na pad temperature u odnosu na po etak tjedna. Jutro e još biti toplo s temperaturom od 7 do 10, a najviše dnevne vrijednosti bit e samo malo više od jutarnjih.

Sli na vremenska pri a bit e i u etvrtak. Uz promjenjivu naoblaku mogu a su kra a sun ana razdoblja, ali mjestimice i kiša ili pljuskovi. Naime, nad našim dijelom Europe nalazit e se ciklona Zora zbog koje e vrijeme biti nepovoljno i nestabilno s estom pojavom kiše. Sa sjevernim vjetrovima dolazit e nešto hladniji zrak što e utjecati na niže vrijednosti temperature nego na po etku tjedna.

U petak bi trebalo nastupiti povoljnije vrijeme. Oja at e polje povišenog tlaka zraka, anticiklona, a s njom e biti više sunca. Kiše ne bi trebalo biti. Valja skrenuti pozornost na hladnije jutro kad bi se temperatura mogla spustiti ispod 5 Celzijevih stupnjeva, a mogu a je i kratkotrajna magla.

Najviša dnevna temperatura uz ve inom slab vjetar bit e oko 15 Celzijevaca.

Prohladno jutro bit e i u subotu pa nije isklju en slab mraz, a može biti i malo magle, uglavnom uz vodene površine. Danju djelomi no sun ano i toplije uz slab vjetar južnih smjerova pa bi popodnevna temperatura mogla narasti do 17°C. Prema prognosti kom materijalu koji nam je dostupan pri izradi ove prognoze nedjelja bi

nam trebala donijeti južinu, ali i postupan porast naoblake. Nije isklju ena slaba ili kratkotrajna kiša, ali ako je i bude ini se da e to biti u malim koli inama i samo rijetko. Možemo re i da bi Uskrs ipak donio relativno dobro vrijeme. Ve a mogu nost za kišu i manji pad temperature postojat e u ponedjeljak no napominjemo da to to osmi dan od datuma kad izra ujemo prognozu pa je vjerojatnost takvog scenarija još pod upitnikom.

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/ min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 29.3.). Sretan Uskrs želi vam Crometeo tim!

Doga aji KONCERTI za uskrsni vikend u Me imurju

Žanamari u Arcusu, Hari Mata Hari u Šampionu Predstoje i uskrsni vikend u kojem se tradicionalno okuplja obitelj u Me imurju, te barem na trenutak svrate i “gastarbajteri”, donosi i bogati no ni život.

Tako e u petak u akove kom Arcusu, u kojem ima sve više live svirki, nastupiti Žanamari Lali koja je minulih dana ponovno stigla u žižu javnosti (prije nekoliko godina fotkala se gola za Playboy) zbog nastupa na “Zvijezde pjevaju” s katastrofalno glasovno lošim Meštrom.

UDRUGA “Striga” Štrigova

PISMO pohvale iz Novog Sela na Dravi i Totovca

Prvi uskrsni sajam

Tak se popisuvle struja...

Udruga gra ana “Striga” iz Štrigove prire uje 1. uskrsni sajam koji e se u Štrigovi održati u petak 2. travnja u vremenu od 8 do 14 sati.

Sajam e biti u centru Štrigove, a na njemu e se mo i kupiti doma i kola i, bidrice, crno tikvino ulje, pisanice, rakija, prirodni sokovi, doma e tjestenine i drugi proizvodi. Udruga Striga - sekcije Stanetinec i Štrigova, op ina Štrigova i Turisti ka zajednica op ine Štrigova pozivaju sve Me imurke i Me imurce da do u na sajam te se opskrbe potrepštinama za uskrsno - blagdanski stol. (sm)

Ove dneve je po naši i sosedni seli Totovcu i Novo Selo na Drav, jen de ko popisival strujo (popisival je on i pred pol leta) pak bi ga šteli pofaliti za te posel.

Te de ko dojde k vam, se lepo pozdrovi, spomina se z vami, zafrkavle se, navek je nasmijan, pove vam se kaj ga got pitate koli struje, vrne se nazoj ak ste morti bili vu seli ili pre sosedo, ništ mo je ne teško, a ne kak on prijašnji, koji vam je na grunt došev kak tuka , niti dobar dan ne zna re i, polek vas prejde kaj da vas ga ne,

pre ita i dide, ponašav se kaj da je on tu doma, a ne mi. Po vulici nam je znav babe nametati i druge stvari govoriti, bil je jako nepristojan i bez vole kaj da smo mi krivi ka mora delati. Zato bi mi šteli pofaliti ovoga de ka ka je ve hodav i prositi ove na Elektri ka nam bojo takše pošiljali ubudu e. Nesmo samo mi starejši ljudi toga mišlenja nek i ljudi z sela šterima smo se spominali.

Fala ak objavite. Zadovoljni meštani Totovca i Novog Sela na Dravi

HAVANA club akovec

Koncert Funky Chucka Žanamari u petak nastupa u Arcusu

Hari Mata Hari u nedjelju u Šampionu

Prošle subote ispali su u showu, pa e tako u petak 2. travnja u Arcusu mo i dati sve od sebe.

U nedjelju pak u Šampionu sada ve tradicionalno prire uju koncert popularnog Hari Mata Harija.

Glazbeni sastav Funky Chuck iz akovca u subotu 3. travnja u Havana clubu u akovcu (centar Millenium) održat e koncert na kojem e izvesti skladbe Jamesa Browna, Arethe Franklin, Stevie Wondera i drugih svjetskih majstora. Koncert e zapo eti u 22 sata, a me imurski mladi i koji ine Funky Chuck grupu jam e dobru svirku i zabavu. (sm)

U akove koj ispostavi HEP-a - Elektri akovec o ito postoji i “šarmantni” popisiva i struje, pa je ponekad onda lakše prihvatiti ra une koji su sve ve i, iako su za sad odustali od najavljenog poskupljenja od 17 posto zakazanog za 1. travnja

30. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 79

PRVOLIGAŠ ME IMURJE NIKAKO DA ISKORISTI PREDNOST DOMA EG TERENA ZA POBJEDU

RUKOMETAŠI MKA*IPC VRLO BLIZU ZAVRŠNICE HRVATSKOG RUKOMETNOG KUPA

Protiv Slaven-Belupa Odli an ždrijeb - protiv ponovno samo neodlu eno Moslavine za “final four”

SJAJNI PRELOŽANI U NASTAVKU III. HNL ISTOK SLAVILI JOŠ JEDNU POBJEDU

U Bjelovaru do sva tri boda i s igra em manje na terenu

USKRSNO VRIJEME: pobožnosti i obi aji

Križni put na otvorenom i kak’ su na “posve aje” nosili naši stari Križni put na otvorenom u korizmeno doba okuplja tre u godinu za redom u vratišine koj župi velik broj vjernika. Križni put odvija se kroz dvije korizmene nedjelje u dva mjesta župe.

U Peklenici se održava pete korizmene nedjelje, a u Vratišincu, sjedištu župe Uzvišenja svetog Križa, na blagdan Cvjetnice. U Vratišincu je sve anost križnog puta obilježena i vjernicima obu enima u kostime koji do aravaju vrijeme Isusova križnog puta i koji tijekom dva sata uprizoruju svih 14 postaja križnog puta.

Osim Zorana Mun ara, koji je ove godine uprizorio lik Isusa, križ su na dva sata dugom križnom putu na otvorenom pomagali nositi ne samo biblijski Šimun, ve i drugi muškarci - vjernici.

U Križovcu je Društvo žena Križovec na Cvjetnicu pripremilo zajedno s mjesnom školskom

Križni put u Peklenici

Zlatica Varga iz Križovca prikazala je kako se na “posve aje” hrana nosila u korpi na glavi

djecom prigodnu uskrsnu priredbu na kojoj je vrhunac bio prikaz kako su naši stari nosili hranu na “posve aje”. U vrijeme kad nije bilo automobila, a i bicikli su bili rijetkost, do župne crkve pješa ilo se oko pet kilometara. Hrana se na blagoslov nosila u korpi na glavi uz pomo svitka kako bi košara stajala na glavi. Kako se košara nosila, a da se hrana ne ra-

sipa, premda se u prevelikoj žurbi i to moglo dogoditi, što se u nju stavljalo, a posebno s kakvim su raspoloženjem uku ani do ekivali blagoslovljenu hranu, šunku, jaja, kola e, hren, mladi luk koja su se jela na Uskrs ujutro, ispri ala je Zlatica Varga iz Križovca, obu ena u posebnu sve anu odje u naših starih.

(BMO)

Uprizorenje Isusovoga pribijanja na križ, na križnom putu na otvorenom u Vratišincu

Traper se vratio u punom sjaju Ove sezone traper se o ito vra o u punom sjaju i svim oblicima. To su prošli tjedan dokazali i naši špiceri koji se o ito najudobnije osje aju upravo u traper hla ama. Ako su one izlizane i potrgane, m bolje, a to dobro znaju naše mlade špicerice. Dovoljno je zaviri u ormar jer

traper koji smo nekad nosili vra o se u modu. I dok jedne špicerice, osim hla a, traper vole i na svojim jaknama, druge ipak radije obuku tako er popularne kožnate jakne. Bile one crne, ljubi aste ili sive, odli no izgledaju na nejdžerima, ali i onima nešto starijim damama.