Međimurske novine 771

GODINU DANA NOVE VLASTI IZ PERSPEKTIVE VLADAJUĆIH

Nesposobni, neodlučni, neefikasni, nepoduzetni str. 5 i neodgovorni!

Država je kriva za sve?

www.mnovine.hr

str. 5

BIVŠI ŽUPAN POSAVEC I NJEGOV VIJEĆNIK KOČILA OŠTRO KRITIZIRALI RAD AKTUALNE ŽUPANIJSKE VLASTI U PROŠLIH GODINU DANA

Godina XV.

Broj 771.

^akovec, UTORAK, 15. lipnja 2010.

Cijena 7 kuna

POLICIJA I USKOK RAZOTKRIVAJU PRIJEVARE I NAMJEŠTANJA UTAKMICA I. HNL

str. 2-3

Žalosno, ali istinito: Tri igrača NK Međimurja završila u Remetincu - Igrači čakovečkog prvoligaša Mario Darmopil, Neven Vuljanko i Danijel Mađarić završili su u istražnom zatvoru, osumnjičeni da su namjestili utakmicu Hajduk-Međimurje i pokušali lažirati utakmicu Lokomotiva-Međimurje. Pritvoreno je još 18 osoba (igrača, trenera, menadžera i "organizatora") za koje se sumnja da su namjestili još najmanje sedam utakmica

OTKRIVAMO

str. 8

"Sodoma i Gomora" usred Čakovca U OVOM BROJU DONOSIMO

str. 52-53

Natječaj za upis učenika u srednje škole

ČELNICI KOTORIBE O PREPRODAJI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Kako netko može preprodati zemlju, a platio je tek jednu ratu za istu!?

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

708 media

str. 11

2

Aktualno

ŽALOSNO, ALI ISTINITO: TRI IGRA A NK ME IMURJA Mario Darmopil, Neven Vuljanko i Danijel Ma a

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Osumnji eni namje i pokušali lažirati u

Funkcioniranje pravne države Trpanjem nogometaša i “ma ijaša” u istražni zatvor zbog sumnje u namještanje utakmica, kredibilitet HNL-a ponovno je i te kako doveden u pitanje. Me utim, mnogi se pitaju je li u pitanju samo “površinsko iš enje”.

Mnogi, naime, komentiraju da se ovom aferom zapravo “amnestiraju” klubovi i HNS i na taj na in opet bježi od istine, od puno ve ih problema i crnila o kojima godinama kruže kuloarske pri e ne samo o HNL-u, ve i o puno nižim razinama liga, sve do naših županijskih liga.

Ako pak idemo šire, onda se dolazi do toga da je veliki dio našeg društva korupcionaški raspoložen, da se u Hrvatskoj mito prima i daje u mnogim segmentima državnog, javnog, gospodarskog i društvenog sektora, da je negdje tako duboko ukorijenjen da je to svakome postala normalna stvar. Ali, državni organi još uvijek nemaju dovoljno volje, hrabrosti ili pak “dopuštenja” da se obra unaju s tom istinskom “hobotnicom” koja obi nom gra aninu, posebice kad je u nekakvoj nevolji, uzima tisu e i tisu e eura (nekad marki) i nikome ništa. Ponekad je dovoljno u prvi plan staviti nogomet i njegove “sitne” ribe da se podigne medijska prašina i kao zadovolji dobro poznata politi ka loskula: “funkcioniranje pravne države”. Pitanje je, me utim, koliko se zaista “ore” duboko za “istinsko zdravlje” nacije u budu nosti. Jer, kako je napisao jedan kolega, i ovaj put su izgleda uhva ene “girice”, dok “prave ribe” i dalje vjerojatno slobodno plivaju u “mutnoj vodi”. Nogomet je sada došao na red, a prije toga se “pohvatalo” malo “girica” u politici, malo u gospodarstvu, malo u ovome, malo u onome. Stara narodna poslovica kaže da se “riba isti od glave”, a ne, kao kod nas, uvijek “na repu”.

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

- Od 22 osobe, za koje se tvrdi da su osumnji ene, 21 je završila u pritvoru, jedino je bivši lijevi bo ni NK Me imurja Nikola Melnjak slobodan. On navodno tvrdi da nije ni osumnji en, ali nacionalni mediji iz dobro obaviještenih izvora govore i pišu da je zapravo svjedok - pokajnik

I tako se godinama vrtimo u krug, obi nom gra aninu s vremena na vrijeme pokušavamo kroz naslovnice servirati “malo kosti za oglodavanje”, dok su “pravi igra i” i dalje nedodirljivi. Da budemo na isto, nije to samo kod nas slu aj, ve i u mnogim drugim, kako ih mi esto nepotrebno i nekriti ki idealiziramo - “demokratskijim” zemljama, kako se vole nazivati one iz zapadnog svijeta, jer i tamo ima tako er svega i sva ega.

Ne želim da se ovaj tekst shvati kao bilo kakvo opravdanje za ono što su eventualno napravili osumnji eni nogometaši, jer tolerancije za bilo što kriminalno na bilo kojoj razini ne bi trebalo biti. Ne bi smjelo zapravo, jer kod nas se uglavnom ovaj termin “ne smije” koristi “kako za koga”. Baš u tome i jest caka svih naših frustracija, jer je prevladavaju i stav me u gra anima skepti nost u istinsko funkcioniranje naših institucija pravne države. U njih e po eti vjerovati tek onda kad budu odra ene akcije koje e dokazati da su zaista svi u Hrvatskoj jednaki pred zakonom. Ovako nam je i dalje konstatacija: “nek’ pravna država radi svoj posao” samo super politi ka loskula, bez obzira što je u ovom slu aju vjerojatno odradila ok zadani zadatak i raskrinkala “loše de ke”.

Od 22 imena koja su se spominjala kao osumnji eni u usko ko - policijskoj akciji “Offside”, koja je zapo ela prošli utorak, zbog namještanja nogometnih utakmica I. HNL u proljetnom dijelu minule sezone i na osnovu toga nelegalne kladioni arske zarade, njih 21 u petak je završilo u jednomjese nom istražnom zatvoru u Remetincu. Tako je odlu io nakon što ih je ispitao sudac istrage Ratko Š eki . Na žalost, kladioni arskoj ma iji izgleda da su podlegla najmanje tri igra a NK Me imurja: Mario Darmopil, Neven Vuljanko i Danijel Ma ari , koji su tako er završili iza rešetaka dok traje ispitivanje svjedoka.

Naime, me u osumnji enima izgleda da više nema etvrtog igra a NK Me imurja

koji se spominjao - Nikole Melnjaka. On je u etvrtak ispijao kavicu u Varaždinu i bio u šetnji gradom sa suprugom, da bi nakon toga navratio i u svoj dosadašnji klub u akovec NK Me imurje.

Kako doznajemo, dogovarao je s direktorom Stjepanom Hamonajcem isplatu zaostalog dugovanja iz minule sezone. Melnjak ina e više nije lan NK Me imurja, uzeo je papire ve ranije i pokušat e nogometnu karijeru nastaviti u inozemstvu. Što pak se ti e dugovanja, kako smo obaviješteni, ono e biti ispla eno prema dogovoru, samo u slu aju da Melnjak nije bio uklju en u lažiranje utakmice, što je i on sam navodno potvrdio prilikom boravka u klubu.

Lijevi bo ni Me imurja, koji je u proljetnom dijelu sezone odigrao ve inu utakmica, ina e nije bio previše raspoložen za bilo kakve duže razgovore s novinarima nakon što se saznalo da nema status uhi enika, kratko prokomentiravši svoj status ...

- Bio sam na razgovoru u policiji i to je sve.

Dobio sam poziv da se odazovem na obavijesni razgovor. Ne mogu govoriti o emu je bila rije , ali nisam ni pod kakvom sumnjom, a dokaz je da ve ovih dana odlazim na probu u nekoliko slova kih klubova, rekao je Melnjak novinaru Ve ernjeg lista.

Ina e, neki mediji špekuliraju da je Melnjak sve priznao te da je dobio “status pokajnika”.

Puno manje se spominje ona druga mogu nost

Hamonajec: Mi smo znali u nekim utakmicama tko e pobijediti kad smo saznali ime suca!

Stjepan Hamonajec, direktor NK Me imurja

Uskokovu akciju “Offside“ komentirao je na svoj osebujan na in direktor NK Me imurja Stjepan Hamonajec u mnogim medijima.

Ponajprije je istaknuo kako se radi o igra ima kojima su istekli ugovori, odnosno više nisu lanovi NK Me imurja. On osobno, kaže, nije imao nikakve kontakte s igra ima, osim kada su ga dolazili pitati za pla e te nije imao nikakvih saznanja o mogu im protuzakonitim radnjama.

Tako er mu nije jasno kako je npr. u aferu umiješan

Darmopil, koji je, kako kaže, dolazio je k njemu posljednjih nekoliko dana govore i “da nema za kruh”, “da ne može platiti ra une”, a sada se piše da je za namještanje dobio lijep novac. udi ga, me utim, da se, kada se pogledaju imena uhi enih, uglavnom radi o igra ima takozvanih malih klubova. Veliki su, naglašava, o ito opet bili pošte eni. - Ukoliko im se dokaže krivnja te ako se utvrdi da je u ne asnim radnjama sudjelovao i netko od dužnosnika ili djelatnika kluba, takve

treba zauvijek maknuti iz nogometa, isti e Hamonajec. - injenica je i da su kod nas nerijetko kasnile pla e, pa su valjda i zbog toga ‘slabije karike pucale’. No, toga je u nogometu uvijek bilo i bit e, samo treba pokušati svesti na najmanju mogu u mjeru. S druge strane, mi smo, i bez kla enja, na odre enim utakmicama znali tko e pobijediti ve im smo saznali ime suca, pa bi se nadležne institucije trebale pozabaviti i tom problematikom, kaže Hamonajec. (vk, foto zv)

Vijest o namještanju utakmica Me imurce nije iznenadila Anketa “Pod vurom”

Prošlotjedna vijest o namještanju utakmica u hrvatskim nogometnim klubovima digla je na noge cijelu Hrvatsku. U medijima je odjeknula vijest o uhi enju

Josip Vidovi , Mihovljan - Vrijeme je da se tome stane na kraj.

Kako je na vrhu, tako je i niže.

Mišljenja sam da namještanje utakmica traje ve duže vrijeme, a to smo naslijedili iz prijašnje države. Moram re i da se nisam previše iznenadio uvši tu vijest.

To je tako er jedan vid organiziranog kriminala, kao i u drugim segmentima našeg društva. No Svjetsko prvenstvo u pratiti, a moj favorit je Španjolska.

20-ak osoba u akciji “Offside” koje se sumnji i za namještanje utakmica u I. HNL. Ve inu naših Me imurce ova vijest nimalo nije iznenadila ve su,

Josip Špicar, Nedeliš e - Nisam se iznenadio kada sam uo vijest o namještanju nogometnih utakmica. Kao bivši nogometaš družim se s nogometašima, tako da sam ja to znao. Znam da je teško što se ti e pla anja, odnosno nepla anja nogometaša, posebice u Me imurju, pa pribjegavaju raznim metodama. No, ja to ne opravdavam. Svjetsko prvenstvo u pratiti, a navijat u za Argentinu, ali i za susjednu Sloveniju.

kako kažu neki, za takve postupke znali. Slažu se da tome treba stati na kraj, a uhi ene kazniti. I dok jedni smatraju da u ovom slu aju treba primijeniti najstrože kazne,

Mladen Zemlji , Pribislavec U svakom žitu ima kukolja, pa tako vjerojatno i u našem nogometu ima namještanja utakmica. No, protiv toga treba se boriti i treba to iskorijeniti. Treba dati šansu mladim snagama, koji redovito dolaze na treninge i odri u se svoje mladosti. Što se ti e kazne, takve postupke treba drasti no kazniti. Kako divljanje na stadionu, tako i ovo.

Jasmina Veselko, Vugrišinec - Nisam se previše iznenadila kada sam ula za namještanje hrvatskih nogometnih utakmica. Dosta pratim nogomet, nekada sam ak odlazila redovito na utakmice. Smatram da na neki na in možda opravdava igra e to što nisu redovito primali pla e, ako je to uop e istina. Ako budem imala vremena, pratit u Svjetsko prvenstvo, ali nemam posebnog favorita.

Možda Italiju.

drugi su mišljenja da je dovoljno uhi enima pokazati da moraju odgovarati za svoje postupke.

No, unato ružnim vijestima, uz namještanje utakmica koje Sanja Bubek, Nedeliš e - Nije me iznenadila vijest o namještanju utakmica. Nogomet je postao gori od politike. Namještanja zasigurno ima, jer postoje mnogi igra i koji bi sve napravili kako bi ostali u klubu. Što se pak ti e opravdanja igra a, sigurno da svatko sada ima svoju stranu pri e. Unato tom doga aju, pratit u Svjetsko prvenstvo, a po meni favorit je Brazil.

su na nogomet bacile negativno svjetlo, naši Me imurci pratit e Svjetsko prvenstvo, a me u favoritima isti u Brazil, Argentinu i Španjolsku. (hz)

Denis Novosel, Selnica - Moram priznati da se nisam iznenadio kada sam uo o namještanju utakmica u hrvatskom nogometu. Ne udi me jer to je problem koji se provla i ve duže vrijeme. Najgore je to što u tome nisu samo igra i ve i vodstvo klubova. Smatram da bi ih trebalo kazniti i pokazati im da moraju odgovarati za svoje postupke. (foto: Vrzan)

15. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

ari završili u istražnom zatvoru u Remetincu u akciji “Offside” Uskoka i policije zbog navodnog primanja mita i prijevare u namještanju utakmica I. HNL

estili utakmicu s Hajdukom utakmicu s Lokomotivom?

Tri igra a NK Me imurja Neven Vuljanko, Danijel Ma ari i Mario Darmopil završili su u jednomjese nom istražnom zatvoru zbog sumnji u namještanje nogometnih utakmica - da je zaista nevin. Prema njegovom kratkom komentaru, najprije bi se moglo zaklju iti ovo zadnje, odnosno da uop e nije dio cijele pri e o navodnom namještanju utakmica, da je slobodan ovjek koji može putovati kamo želi, ali o tom potom, kad zapo ne sudski proces puno e se toga više znati.

Službene informacije nisu dostupne javnosti Naime, sve što se doga a u cijelom slu aju u aktualnom trenutku akcije “Offside” zapravo je na razini naga anja, jer nitko, ni Uskok, ni policija, ni odvjetnici, zbog toga jer je u pitanju usko ki predmet koji se ti e mita i korupcije - ne smije o istom ništa govoriti u javnosti.

Me utim, o ito su neki mediji bliže “vatri” uspjeli do i do mnogih detalja cijelog slu aja, koje nitko do sad nije demantirao, pa se pretpostavlja da su informacije stigle iz “dobro obaviještenih izvora” koji se, naravno, ne otkrivaju javnosti, jer bi se u suprotnom ogriješili o zakon.

UTAKMICE U KOJIMA JE NAVODNO USPJELO NAMJEŠTANJE Croatia Sesvete - Zadar 1:2 22. kolo, 27. ožujka - igra i Sesveta dobili su 22 tisu e eura da puste utakmicu Slaven Belupo - Croatia Sesvete 4:0 23. kolo, 3. travnja - osumnji eni igra i Sesveta primili su oko 20 tisu a eura da izgube s više od dva razlike Rijeka - Croatia Sesvete 4:2 (poluvrijeme 2:1) 25. kolo, 14. travnja - igra i Sesveta dobili su 40 tisu a eura da Rijeka vodi na poluvremenu i pobijedi na kraju Slaven Belupo - Zadar 2:1 25. kolo, 14. travnja - kapetan Zadra Sura dogovorio je poraz i sam se kladio, uložio 10 tisu a kuna Varteks - Croatia Sesvete 4:1 27. kolo, 24. travnja - igra i Sesveta i Varteksa dobili su 26 tisu a eura da do-

Istražni zatvor je sudac Š eki odredio ve ini njih uglavnom zbog utjecaja na svjedoke, što bi vrlo vjerojatno moglo zna iti da nisu priznali kazneno djelo za koje ih se tereti (davanje mita, primanje mita i prijevara).

S druge strane, špekulira se da istražni organi svoje “adute” na osnovu kojih je zapravo došlo do cijele istrage i uhi enja najviše temelje na transkriptima telefonskih razgovora i SMS poruka.

Ina e, za dvojicu Slovenaca, Dina Lali a i Admira Sulji a, odre en je istražni zatvor i zbog opasnosti od bijega. Oni se uz Vinka Šaku spominju kao glavni organizatori namještanja utakmica i na taj na in nelegalne zarade na kla enju koja se kretala, kako je izjavio prilikom uhi enja glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, izme u 150.000 i 300.000 eura po utakmici. Kako je u pitanju zarada koju je nemogu e ostvariti u bilo kojoj hrvatskoj kladionici koje ne dopuštaju uplate ve e od par tisu a kuna, o ito je u pitanju rije o nekakvom ile-

ma i pobijede s najmanje dva razlike, obje ekipe zabiju gol, a moralo je pasti više od etiri pogotka.

Sesvete - Zagreb 1:4 28. kolo, 30. travnja - Sesve ani su se masovno kladili na pobjedu Zagreba s 2 ili više razlike, uz barem 4 postignuta gola, s time da su obje mom adi morale zabiti Cibalia - Sesvete 5:0 29. kolo, 8. svibnja - igra ima, treneru i sportskom direktoru Sesveta 40 tisu a eura za pobjedu Cibalie s 2 i više razlike, uz barem 4 postignuta gola, a usput su gosti morali skriviti penal i primiti gol u ranoj fazi utakmice Hajduk - Me imurje 4:1 29. kolo, 8. svibnja - igra ima Me imurja i Darmopilovom menadžeru 35 tisu a eura za pobjedu Hajduka s 3 ili više razlike, uz barem 4 postignuta gola, te da oba sastava daju gol

galnom kladioni arskom biznisu koji se uglavnom veže uz Aziju, Cipar ili neke druge “egzoti ne” destinacije, što cijelu pri u stavlja u kontekst kladioni arske ma ije koju je njema ko tužiteljstvo i UEFA spominjala u vezi s istragom koja se vodila u Njema koj i puno šire krajem prošle godine, te suradnje po tom pitanju njema kih i hrvatskih istražnih organa, što je tako er Borovec spominjao kad su se dogodila privo enja.

Namještena jedna utakmica Me imurja i pokušana još jedna Glavni su protagonisti cijele pri e desetak igra a, te trener i direktor NK Croatia Sesvete, koja je u završnici utakmice navodno odigrala od osam samo jednu poštenu utakmicu, a ak sedam je namjestila. etvorici igra a Me imurja na teret se navodno stavlja lažiranje utakmice u korist organizatora namještanja, za koji se sumnji i trojac: Šaka, Lali i Sulji , “samo” jedne utakmice pred sam

kraj prvenstva izme u Hajduka i Me imurja.

Kako donose pri u nacionalni mediji, igra ima Me imurja i Darmopilovom menadžeru, koji je tako er uhi en, a izgleda da je bio posrednik “u poslu”, navodno je ispla eno 35 tisu a eura da Hajduk svlada Me imurje s 3 ili više razlike, uz barem 4 postignuta gola, te da oba sastava daju gol. I to se zaista dogodilo, jer je Hajduk visoko pobijedio Me imurje s 4:1, što je ina e više - manje o ekivani scenarij s obzirom na ja inu jedne i druge mom adi. Igra ima Me imurja navodno je i ranije nu eno da namjeste jednu utakmicu, i to onu s Lokomotivom, koju su trebali izgubiti s dva ili više gola razlike, ali ta ponuda je odbijena, a Me imurje je na kraju u ponajbolje odigranoj utakmici prošle sezone slavilo pobjedu od 3:1. Kao klju ni svjedok u toj pri i trebao bi se pojaviti stoper Me imurja Jesus Amauri koji je trenuta no na odmoru u Brazilu, a koji je navodno odbio ponudu namještanja utakmice i nakon toga je odigrana “normalna utakmica”. Ina e, Uskok e predstoje ih dana ispitati desetke svjedoka, a na toj su listi oba direktora NK Me imurja: Stjepan Hamonajec i Miljenko Dove er, ali i Brazilac Amauri. Na listi ina e nema Nikole Melnjaka, što zna i da ako je kojim slu ajem zaista svjedok – pokajnik, što tvrdi HTV, a prenose svi mediji, on e se pojaviti samo na eventualnom sudskom procesu.

Nisu kladionice jedini problem našeg nogometa, ali ...

Iako su klubovi za sad isti i trenuta no su meta istražitelja samo pojedinci, sigurno e ova afera potresti ne samo HNL, ve

Sumnjive “friške” utakmice Najviše prašine diglo se ina e oko najpoznatijih igra a, onih iz varaždinskog Varteksa, na elu s Miljenkom Mumlekom (uz njega su u pritvoru još Andrija Balaji i Zoran Ivan i ), koje se sumnji i tako er da su “namjestili” jednu utakmicu, onu s Croatijom Sesvete, dok su u još nekoliko navrata bili “u igri”, ali nisu željeli sudjelovati ili pak namještanje nije uspjelo.

O ito je kladioni arska ma ija koju je, po svemu sude i, predvodio trojac Šaka, Lali i Sulji pokušavala najviše “raditi” s igra ima Croatia Sesvete nakon što su oni i teoretski ostali drugoligaši, kao i s onima koji su imali najve e probleme s redovnom isplatom pla a i ostalih

primanja te njihov težak životni trenutak koristili u ne asne svrhe. I sve to usprkos tome što je HNL bio na meti istražitelja zbog nekih ranijih utakmica koje su navodno vodile sve do Njema ke i bra e Šapina, ali o tim utakmicama nema za sad ni rije i o javnosti. Stoga, dok se istražuju o ito dosta friški slu ajevi sumnjivih utakmica, ostaje pomalo nejasno što je s pri om o 14 utakmica koje je navodno istraživala UEFA i njema ka policija. Za te utakmice o ito nije bilo dokaza Uskoka i policije, ali se na osnovu prikupljenih podataka po elo “slušati” odre ene osobe, što je dovelo do ove akcije. (dz)

i cijelu javnost. Klubovi i javnost o ekivano su svi od reda pozdravili akciju, jer se od nekud treba krenuti, ali najlakše je javno nešto pozdraviti, ali promjene za bolje sutra hrvatskog nogometa ipak trebaju krenuti i u klubovima iznutra.

Od toga da postanu zaista klubovi koji mogu pratiti ispunjavanje obveza prema igra ima, a ne poput Varteksa biti dužni desetak pla a, pa sve do onih pravih namještaljki koje je puno teže dokazati, a ti u se “kupovanja sudaca”, “kupovanja bodova” i sli nih istinskih nogometnih malverzacija. Tako er, bit e zaplašeni igra i, koji se sigurno više ne e tako lako upuštati u bilo kakve namještaljke, a vjerojatno i suzdržavati ubudu e od ulaska u javne kladionice, i to još ponekad i u klupskim trenirkama, što odmah u javnosti izaziva neugodne

pri e, jer je ipak rije o onima koji igraju i koji odlu uju na terenu, bez obzira na to i ako se ne klade na svoj susret, ve na ono što uglavnom rade svi drugi, na utakmice velikog broja nogometnih liga i sportova.

Treba tako er naglasiti da niti je kod nas sve “crno”, niti je sve “bijelo” u Europi. Tamo gdje je puno više novca, gdje se vrte milijarde eura, tako er ima “svega i sva ega”, ali je to uglavnom zbog “viših interesa” pokriveno velom tajne koja rijetko ispliva na površinu.

Jer, dok je kod nas nogomet idealan da se kroz crnilo stavi na neku novinsku naslovnicu ili u TV emisiju, u najja im europskim zemljama on je postao biznis koji je me u najve ima na kugli zemaljskoj, pa se puno toga stavlja “pod tepih”.

Kod nas pak je nogomet, koji je ionako bio sve manje gledan s tribina, zahvaljuju i (anti)sportašima koji su o ito željeli na nelegalan na in “kruha preko poga e”, dobio novi udarac koji e se zasigurno osjetiti u daljnjem smanjenju navija a, gledatelja na tribinama, ali i interesu sponzora, propitkivanju države i lokalne samouprave kamo zapravo ide njihov novac.

Kad je pak u pitanju stotine tisu a onih koji e u Hrvatskoj i dalje igrati kladionicu i ekati dobitak života, u novom prvenstvu e svaki kiks vratara ili igra a, promašenu priliku ili zapucani jedanaesterac još lakše proglasiti - namjernim, a utakmicu namještenom. Naime, psihoza namještanja, koja je pojavom kladionica u Hrvatskoj uzela maha, jer mnogi, a posebice oni koji ne žele ili pa ne razumiju da je to ipak samo sport i da se može promašiti i najbolja prilika, a o ekuju da e im kladiona arski dobitak donijeti ugodniji ili ljepši život, te jednostavno ne prihva aju da je to isto kao da igraš loto - igra na sre u, nakon ovoga zasigurno e još više imati “bujnu maštu”.

(Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan, Vjeran Žganec Rogulja)

NEUSPJELI POKUŠAJI NAVODNOG NAMJEŠTANJA Hajduk - Varteks 2:0 22. kolo, 27. ožujka - Varteks je trebao izgubiti s visokim “hendikepom“, ali na kraju su glavni akteri prijevare odustali od namještanja utakmice Varteks - Dinamo 1:2 25. kolo, 14. travnja - igra i Varteksa odbili izgubiti s 2 ili više razlike, za što su trebali inkasirati 45 tisu a eura. Stoper Ivan i uzeo je novac, pa ga vratio Lokomotiva - Me imurje 1:3 25. kolo. 14. travnja - igra ima Me imurja ponu en velik novac da izgube s 2 ili više golova razlike, ali su odbili ponudu, neo ekivano slavili u Maksimiru i produžili nadu u ostanak.

Sesvete - Lokomotiva 1:2 27. kolo, 24. travnja - Sesve anima ponu eno 40 tisu a eura za namještanje, ali dogovor nije realiziran. Bio je to jedini susret Sesveta u zadnjih osam kola koji nije namješten.

Nikola Melnjak, lijevi bo ni Me imurja, ostao je na slobodi, a mnogi mediji kalkuliraju da je to zbog toga jer je on svjedok - pokajnik, iako on navodno tvrdi da nije ni osumnji en

4

Aktualno

GDQD u Me imurju

Župan Perho : Granica sa Slovenijom na Muri ne može se mijenjati - Pozdravljam želju naših sjevernih susjeda, iskazanu na referendumu održanom 6. lipnja, da se pitanje granice riješi me unarodnom arbitražom, te da se na taj na in ukloni problem koji otežava odnose izme u Slovenije i Hrvatske posljednja dva desetlje a, oglasio

PRERASTA li imenovanje ravnateljice OŠ Ivanovec u politi ko nadmudrivanje središnje i lokalne vlasti?

Ministarstvo uskratilo suglasnost, predsjednica odbora traži o itovanje - Prosvjetna inspekcija u OŠ Ivanovec uop e nije ni dolazila, pa prema tome nema ni nikakvog nalaza, kazala nam je Mirjana Krnjak, pomo nica predstojnika Ureda državne uprave u Službi za društvene djelatnosti Me imurske županije. - No, stigla je uskrata suglasnosti Ministarstva znanosti, prosvjete i športa na izbor Ksenije Korent za ravnateljicu škole, kazala nam je pomo nica predstojnika, budu i da rješenja o imenovanju ili uskratu suglasnosti istodobno dobiva škola, kao i Ured državne uprave u Me imurskoj županiji.

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Me utim, kako u toj uskrati postoje odre ene nejasno e, predsjednica Školskog odbora OŠ Ivanovec zatražila je dodatno o itovanje Ministarstva, te e se tek nakon toga znati što dalje, mogu e da e se morati raspisati i novi natje aj za ravnatelja škole.

No, kakav e ishod biti, nezahvalno je prejudicirati, osim što je Mirjana Krnjak kazala da postoje opravdani razlozi zbog kojih je predsjednica Školskog odbora zatražila o itovanje Ministarstva.

(BMO)

se priop enjem me imurski župan Ivica Perho , povodom rezultata referenduma o arbitražnom sporazumu koji je održan u Sloveniji.

- Mi u Me imurju sa svojim sjevernim susjedom uvijek smo imali korektne odnose. Iako su stanovnici sjeveroisto nog dijela Slove-

nije, za razliku od ostalih dijelova te zemlje, odbili arbitražni sporazum, ne vjerujem da je to prevladavaju i stav me u lokalnim stanovništvom, posebice onim uz granicu.

U posljednje vrijeme u nekim slovenskim medijima pojavile su se izjave pojedinih slovenskih dužno-

snika o rješavanju grani nih prijepora na rijeci Muri na štetu Me imurja i Hrvatske. Ja kao župan Me imurske županije najoštrije odbacujem bilo kakve mogu nos rješavanja grani nog spora promjenom grani ne crte kod Svetog Mar na na Muri na štetu Hrvatske. Arbitražni

BANKE U HRVATSKOJ usprkos recesijskoj godini ostvarile dobit od ak 4,22 milijarde kuna

Me imurska banka deseta po snazi u Hrvatskoj U protekloj recesijskoj godini banke koje posluju u Hrvatskoj iskazale su dobit prije oporezivanju u iznosu od 4,22 milijarde kuna, prema podacima Hrvatske narodne banke. Od 32 banke, koje posluju u Hrvatskoj, Me imurska banka, kojoj je Privredna banka i nakon preuzimanja ostavila ime i pravnu osobnost, na 10. je mjestu rang liste po veli ini ukupne

aktive i ostvarenom dobiti prije oporezivanja u iznosu od 59,6 milijuna kuna. Jedini gubitaš s liste deset najve ih banaka je Hrvatska poštanska banka, sedma po visini aktive, ali i najve i gubitaš u prošloj godini sa skoro pola milijarde kuna iskazanog gubitka.

Prva i najve a banka na rang listi je Zagreba ka banka koja je za prošlu godinu iskazala dobit od 1,5 milijardi kuna, iza nje je odmah Privredna banka, ina e vlasnica Me imurske banke.

Privredna banka, lanica opet ve e bankarske grupacije Intesa

I ŽUPANI PLA U ME IMURSKA I PRIVREDNA BANKA DONIRALE 800 TISU A KUNA

Hrvatsku treba žurno decentralizirati Župani i zamjenici župana nekoliko sjevernih hrvatskih županija, predsjednica Nacionalnog odbora za pra enje pregovora s Europskom unijom, pro . dr.

Vesna Pusi , kao i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesi sastali su se u utorak u termama Jezer ica kod Donje Stubice u sklopu AER - Youth regional networka, na okruglom stolu na temu “Regionalna politika u Republici Hrvatskoj: hrvatska i europska iskustva“.

Me imurski župan Ivica Perho rekao je da je ova kriza prilika da se iz temelja promijeni na in na koji politika u Hrvatskoj unkcionira. Treba prestati graditi spomenike osobama, ulaziti u investicije bez pravog snimanja stvari, bez financijske ra unice te bez riješenog na ina financiranja održavanja nakon izgradnje.

Vlada promjenama poreza na dobit uskra uje novac lokalnoj i regionalnoj samoupravi, no, s druge strane, ne osloba a ih nekih zakonskih obveza. Danas su hrvatske županije bez iznimke u teškoj financijskoj situaciji, jedva podmiruju osnovne unkcije, tako da se o nekim razvojnim projektima ne može ni razmišljati. S time su se složili i ostali župani prisutni na okruglom stolu. Župan Krapinsko - zagorske županije Siniša Hajdaš Don i istaknuo je da, iako su župane gra ani neposredno izabrali kako bi rješavali njihove probleme, odlukama Vlade i uskra ivanjem novca oni su svedeni na puke i-

novnike koji samo trans eriraju sredstva prema korisnicima. Župan Varaždinske županije Predrag Štromar rješenje vidi u financijskoj decentralizaciji Hrvatske na na in da op ine, gradovi i županije raspolažu s barem 20 posto ukupno prikupljenih poreznih prihoda. Trenutno je u Hrvatskoj taj broj ispod 10 posto, dok je europski prosjek oko 30.

Vesna Pusi pozvala je na što žurnije kadrovsko ekipiranje timova koji e u naredne dvije godine pripremati projekte koje emo kandidirati za kohezijske europske ondove. Naime, novac koji e nam tada biti na raspolaganju ogroman je, te ga moramo nastojati što više povu i kvalitetnim projektima i programima. I Stjepan Mesi je govorio o potrebi decentralizacije ovlasti i sredstava, kako se više ne bi doga alo da se zajedni ki novac prikupljen porezima dijeli po strana kom ili lokalnom klju u. Kod nas ima još nekih nelogi nosti, poput netransparentnosti odlu ivanja na najvišim razinama ili neriješenih slu ajeva nezakonite prodaje državne imovine, što tako er re ormama treba ispraviti.

Sudionici okruglog stola zaklju ili su da Hrvatska poput svih zemalja Europske unije mora biti temeljena na na elima da gra ani preko svojih izabranih predstavnika lokalno odlu uju o svojim potrebama. Za to pak našu zemlju treba fiskalno decentralizirati.

(BMO)

sporazum podrazumijeva da e o granici odlu iva stru njaci, a ne poli ari. Uzimaju i u obzir povijesne i pravne dokumente, kao i tok rijeke Mure kroz povijest, vjerujem da se granica na tome podru ju ne e mijenja na našu štetu, ve napro v, zaklju io je Perho . (BMO)

Banke odriješile kesu da bi pomogle županiji U ponedjeljak 7. lipnja me imurski župan Ivica Perho i predsjednici Uprave, Nenad Je ud iz Me imurske banke i Božo Prka iz Privredne banke, potpisali su dva ugovora o donaciji. Me imurska banka akovec i Privredna banka Zagreb odlu ile su potpomo i Me imurskoj županiji donorskim sredstvima u sufinanciranju i unaprje ivanju aktivnosti na podru ju kulture, sporta, edukativnih i humanitarnih akcija, prijevozu studenata, obrazovanju, kao i mani estacijama od interesa za Me imursku županiju. Me imurska banka donirala je 500.000 kn, a Privredna

Nenad Je ud iz Me imurske banke i Božo Prka iz Privredne banke potpisali su ugovor o donaciji s me imurskim županom Perho om banka Zagreb 300.000 kn. Pored toga, PBZ je mimo ovih ugovora MESAP-u donirala sto tisu a, a istu svotu usmjerili su u NK Me imurje.

- Veoma cijenimo odluku ovih banaka koje posluju na našem podru ju da odre en dio novca koji zarade na našem podru ju vrate u

SanPaolo, lani je iskazala dobit u iznosu od skoro 1,1 milijardu kuna. Iza Zagreba ke i Privredne banke na rang listi po veli ini slijede Erste & Steiermarkische banka, Rai eisen banka, Societe Generale - Splitska banka, Hrvatska poštanska banka, OTP Banka, Volksbank i iza nje na desetom mjestu Me imurska banka.

(BMO)

zajednicu, i to na konkretan na in namjenskim sredstvima, rekao je prilikom potpisivanja Ugovora Ivica Perho , župan Me imurske županije. Potreba danas ima mnogo, a zbog gospodarske krize novca je malo, te ovakvi potezi velikih kompanija idu u prilog njihovoj društvenoj odgovornosti. Županija je predložila listu projekata, akcija i mani estacija s kojom su se donatori složili, kazao je župan. Mr. Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, naglasio je da su oni uvijek bili banka koja je vodila ra una o zajednici u kojoj djeluje, te da su se rado odazvali pozivu na suradnju.

Nenad Je ud, predsjednik Uprave Me imurske banke, istaknuo je da su oni uvijek izuzetnu pažnju posve ivali društvenoj osjetljivosti, te da im je drago da pomažu u raznim aktivnostima. Ova donirana sredstva ne zna e da je to sve što e banka donirati u ovoj godini, ve e usko iti i dodatno, ukaže li se za to potreba.

(BMO)

ME IMURSKA ŽUPANIJA na hrvatsko - talijanskom gospodarskom forumu u Milanu

Najvažnijem trgovinskom partneru prezentirali svoje potencijale Me imurska županija je u etvrtak 10. lipnja svoje gospodarske potencijale predstavila na hrvatsko - talijanskom gospodarskom orumu u Milanu u Italiji. Forum je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Hrvatska gospodarska komora. Italija je Hrvatskoj najvažniji vanjsko trgovinski partner, a orum je bio prilika da se potencijalnim talijanskim partnerima iz najrazvijenije regije našega zapadnog susjeda, Lombardije, predstave naši gospodarstvenici, ali i mogu nosti. Hrvatsku su predstavljali Ru er Friganovi , državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i

poduzetništva, i Nadan Vidoševi , predsjednik Hrvatske gospodarske komore, a Italiju Pier Andrea Chevallard, glavni tajnik milanske trgovinske komore, i Umberto Vattani, predsjednik ICE-a – talijanskog instituta za vanjsku trgovinu. Forum je bio podijeljen na dva dijela. U prvom, plenarnom, predstavljene su mogu nosti za ulaganja u pojedinu hrvatsku regiju. Me imurje i naše potencijale predstavio je zamjenik župana Matija Posavec. Tom je prilikom naglasio da je Italija i u Me imurju vode i trgovinski ali i ulaga ki partner. Nekoliko je uspješnih investicija talijanskog kapitala

u Me imurje, poput tvrtki Tuble i Arte erro – Dohomont, a mnogi naši poduzetnici dugi niz godina posluju s talijanskim kolegama. Potencijala za daljnja ulaganja ima, posebice u turisti kom sektoru. Posavec je kao naše klju ne prednosti istaknuo geogra ski položaj, prometnu povezanost, radne navike stanovništva, kao i dosadašnja pozitivna iskustva stranih ulaga a. Svojim razvojnim planovima predstavile su se i Toplice Sv. Martin, koje traže strateškog partnera za završetak wellness kompleksa. Osim njih, na orumu su bili i predstavnici ivanove ke tvrtke Midi d.o.o., koji se bave izradom i monta-

CITATI TJEDNA

žom eli nih konstrukcija, metalne opreme, strojeva te dijelova strojeva i industrijskih postrojenja.

Drugi dio oruma bio je prilika za konkretne razgovore s talijanskim partnerima. Za suradnju s Me imurjem i ulaganjima na našem podru ju zainteresirano ih je nekoliko. Talijanski gospodarstvenici najve i interes pokazali su za ulaganjima u prostore na podru ju bivšega vojnog poligona u akovcu. Osim Me imurja, na orumu su se predstavile Vukovarsko srijemska, Koprivni ko - križeva ka i Varaždinska županija, kao i Slobodna zona Nova Gradiška.

(BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Kad sam se vratio u domovinu, shvatio sam da je nostalgija bolje rješenje.“

“Model slovenskog uspjeha; njima je na istoku Hrvatska, što je velika blagodat.“

“Venecija je tako ozbiljan biznis, da bi trebalo dati Disneyu da ga vodi.“

“Demokracija je poput engleske trave, da bi postala poput svile, potrebno je 300 godina.“

“Želimo vam ugodan vikend uz što manje vijesti, jer one su u Hrvatskoj uglavnom loše.“

- razmišljanje nekog forumaša, prenosi “ Ve ernji list“, 4.6.2010.

Borislav Škegro

“Poslovni klub“, HRT 1, 26.5.2010.

Ljudmila Aleksejeva, ruska disidentkinja

Ivo Perkovi , voditelj “In magazina“, Nova TV, 4.6.2010.

15. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

OBRA UN PRESICAMA BIVŠE I AKTUALNE ŽUPANIJSKE VLASTI GODINU DANA NOVE VLASTI IZ PERSPEKTIVE VLADAJU IH

Država non-stop prebacuje sve više svojih obveza na teret lokalne samouprave - Županija s Privrednom bankom spašava gra evinare?

Me imurski župan Ivica Peho sa svojim zamjenicima i koalicijskim partnerima Me imurski župan Ivica Peho sa svojim je zamjenicima An elkom Horvatom i Matijom Posavcom, Petrom Nova kim, predsjednikom Skupštine, te Valentinom Ko ila i Željkom Pavlicom, koalicijskim partnerima, održao konferenciju za novinare o prvoj godini vlasti.

Me imurski župan je u svom 30-minutnom izlaganju uglavnom ponovio sve one stvari koje govori unatrag godinu dana o stabiliziranju prora una, o gospodarskoj situaciji koja se promijenila, o smanjenju i slabom punjenju prora una, tako da se s nestrpljenjem iš ekivala neka nova vijest, koju je me imurski župan ipak rekao na samom kraju svog izlaganja.

Tako su novinari saznali da Božo Prka, direktor Privredne banke, u ponedjeljak nije bio u Me imurju samo zato da bi s 300.000 kuna donorskih sredstva potpomognuo neke županijske projekte, ve više zbog drugih razloga i interesa sa županijom. Naime, župan Perho je kazao da se vode razgovori s Privrednom bankom Zagreb kako bi se pokrenule tri do etiri investicije u obrazovanju po modelu inanciranja koji je zakonski mogu e provesti, ali da taj model investiranja ne tereti kao zaduženje ni županiju ni izvo a e radova.

Financijske projekcije rade se na dvije razine, na razini od 50 i na razini od 100 milijuna kuna i, ukoliko se projekti dogovore, tada bi se na jesen pokrenule investicije koje bi me imurskim gra evinarima dale posla. Me imurski župan Ivica Perho nije

U Skupštini konstruktivna suradnja Predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki osvrnuo se na rad u proteklih godinu dana. Ocijenio ga je zadovoljavaju im, pozdravio je konstruktivnu suradnju sa svim strankama u skupštini, te istaknuo da je bilo veoma malo ekscesa. (BMO) otkrio nikakve druge detalje tog modela, osim što je naveo da bi se na taj na in proširivale škole i gradile dvorane koje imaju gra evinske dozvole, poštuju i prioritete, važnost i broj u enika.

Novi rebalans na jesen - Unato stalnim promjenama državne politike i odustajanjima od inanciranja ranije zapo etih obveza i njihovog padanja na teret županijskog prora una, uspješno održavamo inanciranje sustava, rekao je župan. - No, zbog smanjene gospodarske aktivnosti i promjena u sustavu poreza na dohodak, izvorni prihodi županijske blagajne na kraju godine bit e manji za 10-ak posto, što rebalans ove jeseni ini veoma izvjesnim. Osim na funkcioniranje sustava, najviše energije i vremena

Navodnjavanje dvije tisu e hektara kod Preloga Zamjenik župana An elko Horvat osvrnuo se na stanje u me imurskoj poljoprivredi. Rekao je da ga je u njegovu resoru prošle godine do ekalo “vru e pitanje” otkupne cijene pšenice, što je dogovorima riješeno. Me imurska županija je za subvencije u poljoprivredi u ovoj godini osigurala ukupno 2 milijuna i 760 tisu a kuna, a subvencionira se ukupno trinaest programa,

rekao je Horvat. Pred završetkom je pilot projekt navodnjavanja kod Kuršanca, a ovih dana potpisat e se novi ugovor o navodnjavanju dvije tisu e hektara kod Preloga, što e biti najve a navodnjavana površina u Hrvatskoj.

Doneseno je i jedanaest mjesta za poboljšanje stanja u poljoprivredi, a poti e se i izlazak zašti enih robnih marki na hrvatsko tržište i strana tržišta.

utrošeno je na obrazovanje. Pred donošenjem su i mreže osnovnih i srednjih škola te predškolskih ustanova. Donesene su smjernice za pla e direktora u županijskim ustanovama i poduze ima, na redu su i pla e zaposlenih u županiji. Ekipiranjem županijskih službi trudili smo se izabrati kvali icirane ljude, ali ne na temelju politi ke podobnosti, ve na stru nosti.

Iako e možda vrijeme pokazati da smo u nekim slu ajevima pogriješili, politiku smo maknuli iz imenovanja službenika, naglasio je Perho . - Antirecesijskim mjerama odgovornima u op inama i gradovima nastojala su se nametnuti nova pravila ponašanja u trošenju javnih sredstava.

Nezaposlenost se u županiji po ela smanjivati, to se, naravno, ne može pripisati samim mjerama, naglasio je župan, ali vjeruje da su mnogi shvatili da dosadašnji na in rada treba mijenjati. Traženi su novi na ini inanciranja mimo državnog prora una. Temeljem toga ove godine pokrenut e se dvije do tri ve e investicije, prvenstveno u obrazovanju. Kao prioritet Perho je istaknuo Osnovnu školu u Pribislavcu. Tražit e i konsenzus svih politi kih stranaka oko projekata koji e se inancirati. Na kraju, istaknuo je da je zadovoljan funkcioniranjem koalicije i podrškom koju ima od svih partnera. Iako su vremena teška, na budu nost zbog naših prednosti, prvenstveno navike oslanjanja na sebe same, gleda optimisti no. Kako je naglasio na završetku, imamo još mnogo prostora za djelovanje, te se sa svim problemima sadašnjim i budu im možemo uspješno nositi. Župan je od jeseni najavio promjene u na inu inanciranja prijevoza srednjoškolaca i studenata.

Napravili smo mnogo na promociji Me imurja Zamjenik župana Matija Posavec proteklu godinu dana okarakterizirao je kao rad u okvirima mogu eg. Mnogo se radilo na promociji županije u zemlji i svijetu, pristupili smo Institutu europskih regija, potpisali Povelju prijateljstva s nekoliko hercegova kih op ina, Gradom Zadrom, u Lendavi je otvoren Hrvatski dom, osnovan je kolegij župana sjeverne Hrvatske. Županija je osmislila novi model zakupa sportskih dvorana. Od sljede e natjecateljske sezone, naime, dvorane e biti besplatne za sve sportske udruge, a to e se inancirati iz sredstava namijenjenih za sport. Županija e i dalje inancirati rad s djecom i mladima, no profesionalni pogoni morat e novac potražiti na tržištu. Zbog teške situacije u kojoj su se našli neki naši sugra ani, županija je u suradnji s Gradom akovcom pokrenula projekt pu ke kuhinje, koji službeno kre e krajem mjeseca i toga se ne sramimo, ve se otvoreno nosimo sa svim problemima aktualnog trenutka, naglasio je zamjenik župana. (BMO)

Zašto je dobro da nismo u JAR-u...

Nekako mi je “polubezveze“ gleda nogometne utakmice na aktualnom Svjetskom prvenstvu u Južnoafri koj Republici. Nije nekakav gušt veseli se pobjedi Slovenaca nad Alžirom, ili se ne veseli porazu Srbije od Gane. Bljutavo, bez okusa. udan je osje aj vidje Nijemce kako drže kon nuitet na prvenstvima, a nema “nas“ da se pobrinemo za njih.

Svako svjetsko i europsko prvenstvo do sada, na kojem bi bila i naša reprezentacija, donosilo je nevjerojatnu euforiju našoj naciji. Bakice, sestre, tete

i strine, ina e mirne i staložene žene, sve bi zdušnije navijale za reprezentaciju kako bi prvenstvo odmicalo. ak bi i lokalni intelektualci, koji ina e zaziru od sporta, po eli, i dalje s istaknu m, ali umanjenim ga enjem, govori o nogometu i samo bi ih samosvijest o neprimjerenos obuzdavala da i oni ne kažu koju pametnu o sastavu, kvalite igre i lošim potezima izbornika. Pivo više, na zajedni kom gledanju tekme u omiljenom ka u, s de kima s kojima se ina e ne slikaju u javnos , priuš le bi si i ne

cure, koje ina e nisu takve ... Atmosfera bi postajala sve opuštenija, euforija rasla, indeks nacionalne sre e penjao se nebu pod oblake.

No, ta galama bila je idealni paravan i za druge rabote. Dok bi gra ani opijeni (ne)uspjesima izabrane vrste hipno zirano buljili u televizijske prijenose, ili se trijeznili od njih, ho i polako rasle bi cijene u Lijepoj našoj. Obi no bi bila rije o energen ma i drugim troškovima izravno vezanim uz državnu kasu. Onako omamljenima poli ari bi

BIVŠI ŽUPAN POSAVEC i njegov vije nik Ko ila oštro kritizirali rad aktualne županijske vlasti u prošlih godinu dana

Nesposobni, neodlu ni, neefikasni, nepoduzetni i neodgovorni!

- Narod Me imurja još nema vlasti, ova vlast još se uvijek bavi sama sobom jer još nisu podijelili ni sva pro elni ka mjesta, a kamoli po eli konkretno raditi, bio je izuzetno oštar u ocjeni sadašnje vlasti na konferenciji za novinare u petak dr. sc.

Predrag Ko ila, nezavisni vije nik s liste Josipa Posavca, koja broji šest vije nika.

On je optužio sadašnju vlast da dovodi u pitanje opstanak županije. Izrazio je bojazan da je doveden u pitanje opstanak županije, za što su potrebna tri kriterija: geografski položaj, povijesne okolnosti i ekonomska stabilnost, prosperitet i razvoj koji se polako ali sigurno gubi. Upravo zbog toga tre eg faktora dovodi se u pitanje opstojnost županije kao takve, te bojazan da e se ona ukinuti pod izlikom da se ne smije graditi ništa što ne donosi pro it i što se samo ne može inancirati, kao što župan voli spominjati u svojim govorima diljem Lijepe naše. Tako ispada da su se do sada u našoj županiji gradili spomenici pojedinim osobama koji se ne mogu sami inancirati.

Jasno je da privatnim vlasnicima nije u interesu svoj kapital ulagati u škole, vrti e, parkove i komunalnu infrastrukturu, ve je to dužna u initi lokalna samouprava.

Bivši župan Josip Posavec: Kako je mogu e da se ništa ne može realizirati s milijardu kuna?

Josip Posavec, nositelj Nezavisne liste, kazao je da županijom ustvari upravlja koalicija koja od 2001. godine upravlja Gradom akovcom. Radi se o simbiozi stranaka SDP, HSU i HSS i HNS. Optužio je tu koaliciju da je u razdoblju od 2001. do 2009. godine krajnje neracionalno i stihijski potrošila milijardu kuna prora unskog novaca Grada akovca, bez vidljivih rezultata.

Kazao je da ta i takva koalicija sada ima u razdoblju do 2009. do 2013. godine, kada se zbroje prora uni akovca i Me imurja, na raspolaganju preko milijardu kuna prora unskog novca, a bez ikakve vizije.

Kazao je da e ova županijska vlast imati na raspolaganju više novca nego prošla. Ukupni prihodi prora una za njegovog mandata 2005. - 2008. godine bili su 430 milijuna kuna, a on tvrdi da e ukupni prihodi županije u mandatu bez prihoda od Vojarne iznositi 460 milijuna kuna, a ura unaju li se planirani prihodi od prodaje Vojarne, dodatnih 140 milijuna kuna, što zna i da e županijska vlast na raspolaganju

u pauzama me u utakmicama zdušno objasnili zašto je to bilo potrebno, a mi bi se kreveljili i naru ili još jednu rundu, jer tko bi ih uop e uzimao ozbiljno dok naši de ki buše pro vni ke golove. I što bi se naša reprezentacija duže zadržala u natjecanju, to bi cijene više porasle, ili bi više cijena poraslo.

Završetkom euforije i spuštanjem na tlo, obi no prouzro enom ispadanjem reprezentacije, ve bi bilo prekasno da išta shva mo. Zapo eli bi godišnji odmori, Sabor završio zasjedanja, a ministri se razmilili po obali i otocima. Sve bi tako bilo mirno do jeseni, s ijim bi tmurnim po etkom uvidjeli što nam se zapravo dogodi-

imati 600 milijuna kuna. U prethodnom mandatu u inilo se mnogo toga, a sada s ve im prora unom najednom nije mogu e u initi ništa, predbacio je aktualnoj vlasti Josip Posavec. Dodao je tako er kako je aktualna županijska vlast više nego ikada izolirana od najvažnijega dodatnog prihoda: državnog prora una, te da recesija nije jedini krivac, jer je državni prora un na razini prethodnih godina.

U proteklih 12 mjeseci novac u velikom luku zaobilazi Me imurje. Naša je županija izgubila na tempu i intenzitetu investicija, netragom je izgubljeno skoro 100 milijuna kuna za ve potpisane ugovore za dogradnju škole i izgradnju sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu i Belici, zagubljen je ugovor o dogradnji škole u Prelogu i izgradnji sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu, izostalo je pla anje skoro 30 milijuna za izgradnju kanalizacije u Donjem Kraljevcu i akovcu, ne pla a se izgradnja pilot sustava navodnjavanja.

Josip Posavec je kazao da je temeljna karakteristika ove vlasti neznanje, a vlast je obasuo “komplimentima” kao što su: nesposobnost, neodlu nost, nepoduzetnost, nee ikasnost, te neodgovornost. Za kraj je pitao jesu li krivi samo bira i što su izabrali takvu vlast.

Nezainteresirani za skupove poljoprivrednika - U sklopu nedavnog Dana Rudolfa Steinera bilo je održano i predavanje stru njaka iz IPARD programa, a na koje se nije odazvao nitko iz Županije, premda osim župana imamo i zamjenika župana odgovornog za poljoprivredu te pro elnicu za poljoprivredu. Nije prvi slu aj njihovog nepojavljivanja na važnim doga ajima vezanim uz poljoprivredu, kazao je Predrag Ko ila. - Nisu se odazvali ni na godišnje skupštine udruge svinjogojaca, kozara, mljekara, kao ni mnoge druge. udom se ude što su im mnoga vrata zatvorena u Zagrebu, a nisu svjesni injenice da ne poštuju ljude iz Ministarstva kad do u u našu županiju, kazao je Ko ila, a pokazuju i nezainteresiranost da nešto nau e izbjegavanjem prisustvovanja stru nim predavanjima. (BMO)

lo, jer na naplatu bi nam po eli dolazi ra uni s višim iznosima. Zato mi se ini da je ovako mnogo bolje. Prisiljeni smo živje u realnos , lišeni mogu nos da se poistovje ujemo sa svojim nogometnim herojima. Vlada je primorana bavi se stvarnim problemima, jer narod nije zapao u hipno ko stanje kad mu možeš uvali takore i sve što padne na pamet.

Oni koji vole nogomet i dalje ga gledaju, a ak pri tome prolaze je inije.

Doduše, bilo bi nefer ne primije da je ulogu nogometne reprezentacije u posljednje vrijeme preuzela rukometna reprezentacija. Tako da e bi novih prilika za slavlje.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

6

Gospodarstvo

SINDIKALNA AKCIJA prikupljanja potpisa za referendum

Protiv izmjena Zakona o radu Hrvatski sindikati uz logisti ku podršku prošli tjedan po eli su skupljati potpise za re erendum koji bi se trebao raspisati kako bi se poništile izmjene Vlade RH Zakona o radu.

Potpisi su se po eli skupljati 9. lipnja, cilj je prikupiti potrebni broj potpisa za raspisivanje re erenduma, a krajnji rok je 23. lipnja. Potpisi se skupljaju i u akovcu na Trgu Republike.

U SVIBNJU BROJ NEZAPOSLENIH PAO ISPOD SEDAM TISU A

Nezaposlenost pada tre i mjesec U svibnju, tre i mjesec za redom, nastavljaju se pozitivni trendovi u zapošljavanju i smanjenju nezaposlenosti. Nakon više mjeseci nezaposlenost je ponovno pala ispod sedam tisu a, na 6.799 registriranih nezaposlenih osoba. Nezaposlenih je za 162 manje nego u travnju, ili za 2,3 posto. Na pozitivno kretanje na tržištu radne snage utjecao je znatno ve i broj zapošljavanja kako u svibnju, tako i u prethodna dva mjeseca.

U prvih pet mjeseci ove godine Zavod za zapošljavanje posredovao je pri zapošljavanju 1.683 osobe, što je pove anje od 58,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada su zaposlene 1.063 osobe. Najviše zapošljavanja bilo je u prera iva koj industriji, trgovini i gra evinarstvu.

Nakon niza mjeseci izrazito negativnog barometra zapošljavanja, koji pokazuje odnos novoprijavljenih direktno iz radnog odnosa i zaposlenih s evidencije, ve drugi mjesec za redom u plusu je barometar, i to za 96 radnih mjesta.

Od prosinca 2008. godine, od po etaka gospodarskih poteško a do ulaska u recesiju 2009. godine, i prva tri mjeseca ove godine konstantno je evidentan pad osiguranika mirovinskog osiguranja u našoj županiji. Krajem 2009. u odnosu na 2008. godinu broj osiguranika pao je za 4,9 posto, a trend se nastavio i u prva tri mjeseca ove godine, i to za 2,3 posto u odnosu na prosinac 2009. godine. Ponovno smanjenje nezaposlenosti u protekla tri mjeseca te nastave li se pozitivni trendovi trebali bi preokrenuti situaciju.

EKONOMSKI BREVIJAR

O konkurentnosti kao rješenju Konkurentnost zna i sposobnost da se u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvedu robe i usluge koje e kupcima odgovarati, a proizvo a ima omogu iti dobit.

Obi no u šumi podataka i svakodnevnih problema iz vida ispustimo sasvim o ito: brigu i promišljanje o onome u emu smo bolji od drugih, što možemo brže, bolje, povoljnije i druga ije, po emu se razlikujemo od drugih i što još možemo unaprijediti radi postizanja boljih rezultata.

Za taj postupak ne postoji univerzalni recept, ali postoji univerzalni savjet – svatko mora priznati i utvrditi u emu je dobar i bolji od drugih, a u emu se ne može nadmetati s drugima. To je odli na podloga za pokretanje daljnjih aktivnosti... Polazi se od op eg prema konkretnom, od šire slike prema najsitnijim pojedinostima, jer u svakoj od njih može se uo iti potencijal. Konkurentnost se uvijek mjeri u odnosu na usporedive subjekte u odre enom sektoru.

Možemo razlikovati i mjeriti konkurentnost zemalja, regija, industrija, poduze a...

Osim internih elemenata konkurentnosti na koje možemo utjecati, mnogo je i vanjskih, na koje ne utje emo izravno, poput administrativne u inkovitosti, kvalitete institucija, makroekonomske stabilnosti, kvalitete zdravstva, kvaliteta obrazovanja, tehnološke opremljenosti, poticanja inovativnosti... Konkurentnost je rezultat kombiniranja resursa i procesa, i tko je vještiji i

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr bolji u tome, taj je i uspješniji. Kao i obi no, najbolje je opet najjednostavnije.

Konkurentnost je sposobnost da se osmisle, proizvedu i stave na tržište proizvodi i usluge ije su cjenovne i necjenovne karakteristike atraktivnije od onih koje nude drugi proizvo a i i ponu a i.

Cjenovna konkurentnost postignuta je kada tržište za proizvode i usluge prihva a cijenu koja pokriva troškove i daje prinos.

Troškovna i cjenovna konkurentnost lako su mjerljive i usporedive, dok je kod necjenovne konkurentnosti mjerenje nešto teže, jer se pri tome radi o parametrima poput kvalitete, servisa, dizajna, redovitosti opskrbe i isporuka i sli nog.

Konkurentnost se tuma i i kao uspješno nadmetanje s konkurencijom. Ništa jednostavnije, ali istovremeno i ništa teže od toga.

Primjereni citat glasio bi: “Našu konkurentnost u budu nosti ne jam e je tiniji, ve bolji proizvodi.“

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

GOSPODARSKO SOCIJALNO VIJE E o poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji u Me imurju

Agrome imurje najavljuje otpuštanje sto djelatnika, za što krive na elnike Dogodi li se da Agrome imurje ostane bez ve eg dijela poljoprivrednog zemljišta u zakupu, o ijem raspolaganju odlu uju op ine i gradovi, poslovanje tvrtke ne e do i u pitanje, ali e sto ljudi zaposlenih u Agrome imurju ostati bez posla, najavila je Zlata Gašpari , direktorica te tvrtke.

Radi se o ljudima koji osim na poljodjelskim radovima zbog svojih skromnih kvalifikacija ne e posao na i negdje drugdje, a radi se o ljudima starijim od 40 godina, upozorenje je sa zadnje sjednice GSV-a Me imurske županije održane prošli tjedan.

Doma a proizvodnje još jednom bi mogla doživjeti poraz krajem godine. Prema važe em zakonu o dugotrajnom zakupu državnog zemljišta, Agrome imurje, koje ima gotovo sve zemljište u dugotrajnom zakupu, krajem godine moglo bi ostati bez najve eg dijela zemljišta. Neke op ine u ijoj nadležnosti je raspolaganje državnim zemljištem imale su razumijevanja za tu situaciju, a neke nisu. Jedan na elnik hladno je odgovorio da to nije njegov problem. Naime, po novom zakonu Agrome imurje kao tvrtka tek je tre a u zakupnom redoslijedu. Prije njih zemljište mogu zakupiti i, primjerice, poljoprivrednici mla i od 40 godina iz Dubrova ko - neretvanske županije. Paradoksalno je to da bi bez osnovnog resursa za proizvodnju ostala tvrtka koja je zapravo za poljoprivrednu proizvodnju na 2.500 hektara zemljišta tehnološki najbolje opremljena, kazao je An elko Horvat, zamjenik župana.

Pojedine na elnike zanima samo prodaja državnog zemljišta, premda od cijene koje postignu prodajom dobiju samo 23 posto.

Tako je Kotoriba od prodaje zemljišta dobila novac u vrijednosti jednog kilometra as altirane ceste, kazala je Gašpari .

S druge strane, ono o emu predstavnici op ina ne žele javno govoriti, ve samo o the record, jest situacija da je Agrome imurje godinama pla alo u op inske prora une znatno nižu cijenu zakupa od obiteljskih gospodarstava i sada koriste situaciju. O ito na elnici više gledaju gladna prora unska usta, a manje šire posljedice svojih odluka.

Rascjepkanost zemljišta glavni problem poljoprivrede

Zlata Gašpari , direktorica Agrome imurja, upozorila je na mogu nost otpuštanja stotinjak radnika zbog problema sa zemljištem

Središnje pitanje u temi o poljoprivredi bilo je poljoprivredno zemljišno pitanje zbog rascjepkanosti posjeda koje u Me imurju nije okrupnjeno ni pokušajem komasacije. Naprotiv, svi u inci komasacije u Kotoribi poništeni su kasnijim vlasni kim cjepkanjem.

Sitne parcele u Me imurju zbog svoje veli ine pogodnije su za uzgoj vo a i povr a nego za pšenicu ili kukuruz, slažu se svi koji dolaze iz poljoprivredno - prehrambenog sektora.

No, Me imurje je ve i sada proizvo a 20 posto koli ina vo a proizvedenih u Hrvatskoj, posebice jabuka, ali se postavlja pitanje koliko je poticajno proizvoditi jabuke, kad i te za hrvatske potrebe nedostatne koli ine stoje u hladnja ama jer je trgova ki lobi usred berbe hrvatskih jabuka uvezao stare zalihe europskih skladišta i tako kupcima uz nisku cijenu ponudio stare manje kvalitetne jabuke, o emu su Me imurske novine izvještavale

Tu e cijenimo, svoje podcjenjujemo - Nemamo svijest da cijenimo više svoje nego tu e, kazao je Stjepan Varga iz akove kih mlinova, koji je najavio gradnju distributivnog centra za vo e i povr e za doma i nacionalni trgova ki lanac u ijem je sastavu i METSS, ime bi svoje mjesto na trgova kim policama mogli

na i i me imurski proizvo a i.

On je upozorio da bi nam se mogla dogoditi sudbina Ma arske, da stranci pokupuju svu našu zemlju koja je o uvanija i na njoj proizvoditi kvalitetne proizvode za svoje tržište, a nama kroz strane trgova ke lance prodavati svoje loše kvalitete. (BMO)

lani usred berbe naših doma ih jabuka, a na prošlotjednom sastanku GSV-a govorio i An elko Horvat, zamjenik župana. Jabuke su se uvezle kroz rupu u zakonu po kojoj je uvoz omogu en jedino baš usred berbe doma ih jabuka, što govori o tome da je od doma e proizvodnje i zaštite potroša a od nekvalitetnih proizvoda o ito ja i lobi uvoznika i trgovaca koji dobro zara uju na takvim proizvodima kojima u EU isti e rok trajanja, a kod nas prema zakonu još mogu biti na policama zbog blaže zakonske regulative.

Ima li “sastan enje“ GSV-a smisla?

Ina e, na dnevnom redu bile su etiri teme: stanje u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, trenutno stanje u gospodarstvu i osvrt na subvencioniranje prijevoza u enika i studenata te usvajanje pravilnika o mirenju u individualnim sporovima. Me utim, prijevoz srednjoškolaca i Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima nije ni došao na dnevni red jer je tijekom sjednice izgubljen kvorum. Gospodarstvenici su se iscrpli u dugotrajnoj raspravi u stanju u poljoprivredi i gospodarstvu i nakon što su svoje rekli jedan po jedan napuštali sjednicu, odlaze i za pre im poslovima. Tako je sjednica nakon dva i pol sata prekinuta jer kvoruma nije bilo.

Budu i da ovo tripartitno tijelo sastavljeno od predstavnika poslodavaca, sindikata i politike i nema drugu ulogu osim donošenja zaklju ka o odre enoj problematici te njihovo slanje u vidu mišljenja ili zahtjeva na druge i više instance, postavlja se pitanje smisla takvog djelovanja, kad i pojedini lanovi GSV-a gube interes za takvo djelovanje? (BMO)

POGLED ODOZDO

Prezreni u Hrvatskoj potpisuju peticiju U redovima za potpisivanje peticije kojom se žele umanjiti ste ena radna prava zaposlenih stoje i umirovljenici i nezaposleni i oni koji su netom izgubili posao jer su firme završile u ste aju. Što sve njih gura u red za peticiju koja njima realno ne e zna iti ništa, osim što e iskazati solidarnost s onima kojih e se to ticati. Radi se o gra anskom iskazivanju prkosa prezrenih. Oni time iskazuju nezadovoljstvo prema sadašnjoj politici. To je poruka da im je dosta onih koji su pokazivali nadmo nad onima koji su bili manje pohlepni, manje spretni, manje lukavi, manje spremni od drugih preko leševa i i do osobnog blagostanja. Nezadovoljnici u ovoj zemlji nevoljko su se pridruživali pozivima na masovni štrajk, na uli no prosvjedovanje, izuzev onih koji mjesecima nisu dobili pla e pa pritisnuti dugovima za ra une i neispla enim pla ama drugi izbor nisu imali. Ali i tada se radilo o ograni enim skupinama

obi no vezanim uz jednu firmu ili grupaciju. Potpisivanje peticije je o ito ona mjera neposluha koja zadovoljava gra ane, umorne od svega, pa i od prosvjeda.

Sakupi li se deset posto potpisa gra ana, Vlada e biti prisiljena na uzmak, i to putem jedne mjere koja je izuzetno miroljubiva i s gra anskog stajališta izuzetno komotna. Sve što je potrebno je dati svoj potpis. Po prvi put gra ani e, ukoliko uspiju u akciji, osjetiti što zna i mo mase i jednoga jedinog potpisa na papiru. I kakvu težinu može imati samo jedan potpis jednog gra anina na papiru. I ta mo važnija je od samog sadržaja - reguliranje prava iz radnog odnosa izme u poslodavaca i zaposlenih.

To je puno složenija problematika.

U privatnom sektoru o i radnika sada su uperene u to je li njihov poslodavac sklopio dovoljno narudžbi i ugovora da ne budu otpušteni. Trenuta no u gra evinskom sektoru poslodavci sa sindikatima

mogu sklopiti zlatne kolektivne ugovore i jam iti svojim zaposlenima regres za godišnji odmor na Bahamima, me utim, potencijalne investitore traže kao iglu u plastu sijena. Ukoliko ih ne na u, nikakva dobra volja njihovih poslodavaca ne e pomo i da prava iz kolektivnog ugovora ostvare. Druga je slika s onim zaposlenicima koji su na raznim prora unima. Radili - ne radili, njima pla e i prava iz kolektivnog ugovora idu, jer prora uni se kr e najprije u drugim s erama, a na kraju su pla e i prava iz radnog odnosa. No, padne li za koji mjesec proizvodnja i do e do novog vala otpuštanja, to e za sobom povu i smanjenje prihoda od poreza na pla e, smanjiti potrošnju, a time i prihode od PDV-a u državnu blagajnu. Ve sada, primjerice, u županijski prora un za lošijih dana stiže svega etiri tisu e kuna, što je, lai ki re eno, mizerija. U skoroj budu nosti to može zna iti jedva održavanje hladnog pogona i saku-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pljanje novca za pla e zaposlenih kao glavne preokupacije ne samo na županijskoj ve i višim i nižim razinama. Kolektivni ugovori time e postati ista arsa.

Naime, kao bumerang vra a se pred nos politike davno donesena promašena odluka o zapostavljanju doma e proizvodnje i uvozu svega i sva ega jer je tako bilo najlakše kroz srozavanje doma ih poduze a do i do njihova vlasništva, a kroz uvoz puniti prora un. Problemi su se sada vratili ku i, a prezreni izgubili strpljenje.

15. lipnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

U PETAK zapo inje dvanaesti MESAP

Prijavljeno preko tristo izlaga a iz etiri zemlje

Lovaca je sve manje i zbog politike Hrvatskoga lova kog saveza

Noviteti sajma: ocjenjivanje lova kih pasa, lov sa sokolima, kuhanje gulaša, parada starih traktora STEYR iz Slovenije, parada starih motora i automobila Ovogodišnji dvanaesti Me imurski sajam poduzetništva MESAP, koji e se održati od 18. do 20. lipnja u Nedeliš u, privukao je izlaga e iz etiri države: Hrvatske, Ma arske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Iz Hrvatske izlaga i dolaze iz osam županija i Grada Zagreba, rekao je na konferenciji za novinare direktor sajma Marjan Novak. Zbog krize u gospodarstvu, na sajmu je ove godine zakupljeno nešto manje prostora, što je i bilo za o ekivati.

Tjedan dana prije sajma bilo je prijavljeno 306 izlaga a, koji e izlagati na 114 štandova, te u dvije dvorane, kao i prošle godine, te na vanjskom prostoru. O ekuje se stotinjak izlaga a na zajedni kim štandovima, 49 sto ara na sto arskoj izložbi, 19 malih životinja i 27 vinara.

U petak 18. lipnja na sve anom otvaranju sajma u 11 sati o ekuje se ministar uro Popija sa suradni-

cima, a bit e održan i stru ni skup Ministarstva gospodarstva. U 15 sati po inje izložba lova kih pasa, prezentacija lova sa sokolima i kuhanje lova kog gulaša, što e biti posebno interesantno mladim posjetiteljima sajma.

U subotu zapo inje sto arska izložba u 11 sati, o ekuje se ministar Petar obankovi sa suradnicima, a potom slijedi predavanje o IPARD

programu u poljoprivredi, parada starih traktora STEYR iz Slovenije, predstavljanje projekta IPA putem akre i Jare, u 15 sati nastup Selja ke sloge Nedeliš e i njihovih gostiju iz Pule, a u 16 sati nastup Limene glazbe Središ e ob Dravi i folklorne skupine iz Ormoža.

U nedjelju u 10 sati zapo inje izložba me imurskog konja, u 14 sati parada starih motora i automobila, u

Marjan Novak, direktor MESAP-a: - Poseban interes ove su godine pokazali izlaga i iz Slovenije i BiH 16 sati mažoret program, te proglašenje najboljih štandova. Uz glazbeni program Sr ana Depola iz Rijeke, bit e poznati i dobitnici nagradne igre za posjetitelje. Ove godine osigurano je 17 dobitaka od više sponzora. Cijena ulaznica za posjetitelje iznosit e 15 kuna. (J. Šimunko)

PAVAO KU ANDI, pokreta Poljoprivredne zadruge “Biodina“ u Hodošanu:

Okupit emo 350 proizvo a a zdrave hrane iz Me imurja U Hodošanu je nedavno osnovana Poljoprivredna zadruga “Biodina” koja ima veoma zanimljiv plan razvoja i povezivanja poljoprivrednika. Inicijator osnutka zadruge bio je Pavao Ku andi, gospodarstvenik i vo ar iz Hodošana (posjeduje preko osam hektara vlastitih vo njaka u kojima proizvodi jabuke po biodinami koj metodi). Razgovarali smo s njim o razlozima osnivanja nove zadruge i po emu e ona biti druga ija.

• Koji su razlozi osnutka poljoprivredne zadruge ‘Biodina’?

— PZ ‘Biodina’ osnovana je zato jer smo ocijenili da je vrijeme sazrelo za razvoj biodinami ke poljoprivrede, a s obzirom na kretanja u Europi.

Uskoro emo u Europsku uniju, tako da e biti mnogo lakše plasirati poljoprivredne proizvode, a poljoprivredni proizvodi sa znakom ‘Demeter’ u

Pavao Ku andi: - U proizvodnji zdrave hrane podržavaju nas i banke, za koje znamo da teško daju kredite

Biodinami ki vo njak Pavla Ku andija u Hodošanu Europi se i te kako traže. Smatramo osnutak zadruge jednim zna ajnim iskorakom, a usko emo sura ivati s Centrom Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu. Zadrugu je osnovalo nas petero, s osnovnim ciljem razvoja biodinami ke proizvodnje zdrave hrane i distribucije proizvoda. Rije je o jednom magistru ekološke proizvodnje, jednom agronomu vo arstva, dva magistra ekonomije, uz mene kao pokreta a, koji sam i ekološki i biodinami ki vo ar. Zadruga e imati i edukativnu funkciju. Prema planu, zada a nam je da u naredne tri godine okupimo 350 doma instava u Me imurju i Hrvatskoj koje se bave ekološkom proizvodnjom. Osim toga, od op ine Donji Kraljevec zatražili smo deset do petnaest hektara državnog zemljišta gdje emo proizvoditi biodinami ke proizvode. Planiramo izgraditi skladišta za ekološke poljoprivredne proizvode i hladnja u, a razmišljamo i o drugim proizvodnjama.

Ekološke i biodinami ke hrane, koja je najviši stupanj ekološke proizvodnje, danas nema dovoljno na tržištu, a potrebe su sve ve e i ve e.

• Tko e biti kupci?

— O ekujem da emo sklopiti ugovore o snabdijevanju s dje jim vrti ima, školama, stara kim domovima, bolnicama za po etak, ali ubrzo i s turisti kim sektorom u cijeloj Hrvatskoj. Razgovarao sam, primjerice, s Frankom Palmom, koji smatra da e ekološka i biodinami ka hrana biti nadopuna za hotele i kategorija iznad.

U ovom je trenutku problem što nema dovoljnih koli ina biodinami kih proizvoda na tržištu, pa onda nije mogu e ni sklapanje ugovora. Naravno, rije je o procesu koji e trajati više godina dok se ne uspostavi sustav, što nije mogu e bez hladnja e i skladišta.

Zadruga je registrirana i za projekte obnovljivih izvora energije, prvenstveno je tu rije o projektima biomase i proizvodnje peleta, te projektu dobivanja energije iz silaže kukuruzovine, snage 1,5 megavata.

• Kakav je interes banaka za projekt?

— Pregovaramo s dvije banke, rije je o projektu vrijednom desetak milijuna eura. Banke su podržale projekt ekološke proizvodnje hrane. Za

Sredstva i iz europskih fondova Poljoprivredna zadruga “Biodina“ ima svoje sjedište u Donjem Kraljevcu, Kolodovorska 80, gdje je davno prije bila stara pilana. U industrijskoj zoni posjeduje oko dva hektara zemljišta, što je sasvim dovoljno za razvoj cijelog projekta kad je rije o hladnja i i skladištima.

Upravitelj PZ-a “Biodina“ Krešimir Jur ec, magistar ekonomije

iz Hodošana, kaže: - Bio sam nedavno u centru Europske unije, u Bruxellessu, zajedno s dvadesetak mla ih ljudi iz Hrvatske. Naši projekti proizvodnje zdrave hrane i obnovljivih izvora energije u potpunosti su podržani, tako da o ekujemo da emo dobiti dio sredstava i iz europskih fondova.

(JŠ)

Krešimir Jur ec, upravitelj PZ-a “Biodina“: - Dio sredstava osigurat emo i iz europskih fondova

Detalj sa skupštine Lova kog saveza Me imurske županije

LOVA KI SAVEZ Me imurske županije

sada smo uspjeli dogovoriti da kamate budu prihvatljive, a to zna i od jedan do najviše etiri posto. Osim, toga, ovih dana o ekujemo i poslovne ljude iz drugih zemalja za dogovore. Postoji mogu nost da za srpsko tržište proizvodimo sokove od višnje.

• U kojoj ulozi vidite Centar Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu i na koji ete na in razvijati suradnju?

— Centar Rudolfa Steinera mora biti krovna institucija za Demeter u Hrvatskoj, a mi emo pokušati u tome pomo i. Konkretno, smatramo da bi Centar morao imati opremljeni laboratorij sa svim ure ajima za kontrolu biodinam ki proizvedene hrane. Zbog toga smo ve poslali našeg lana na edukaciju za biodinami ku proizvodnju u krovni institut svjetske organizacije ‘Demeter’ u Darmstatu.

Osim toga, dogovoreno je da e se te ajevi iz biodinami ke proizvodnje za Hrvatsku i društvo ‘Ajda’ iz Slovenije koje okuplja biodinami are iz te zemlje održavati u Centru Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, a uz pomo krovnih austrijskih institucija biodinami ke proizvodnje. Razgovarat emo i s ma arskim proizvo a ima zdrave hrane, tako da se nadamo da e u Donji Kraljevec dolaziti proizvo a i iz etiri zemlje. Upravitelj zadruge ‘Biodina’ nedavno je bio u Bruxellessu, gdje su upoznati sa zakonskom regulativom o obnovljivim izvorima energije. Kad je rije o Centru, moram napomenuti da dobro sura ujemo s ravnateljicom Sandrom Perca i predsjednikom Upravnog vije a Zlatkom Lovren i em. Ukratko, osnovni nam je cilj da svojom biodinami kom proizvodnjom hrane, koliko god to bilo malo u europskim ili širim relacijama, doprinesemo zdravlju ljudi te ve oj ekološkoj svijesti i okretanju poljoprivrede prema održivom razvoju.

Dakako da sam svjestan da uvijek treba promatrati i ekonomske aspekte, proizvo a mora mo i živjeti od svojeg proizvoda, bez toga nema razvoja.

Zbog toga smo i dali rok od tri godine da uspostavimo sustav, zaklju io je razgovor o vrijednom projektu koji donosi nove gospodarske perspektive Pavao Ku andi.

(J. Šimunko)

Godišnja skupština Lova kog saveza Me imurske županije ove je godine održana u hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu, uz nazo nost dožupana An elka Horvata, na elnika PU me imurske Ivana Soka a, zatim Krunoslava Gosari a i drugih gostiju, no ne i predstavnika Hrvatskoga lova kog saveza.

Predsjednik Ljubomir Grgec u svojem je izvješ u napomenuo da je glavni doga aj u prošloj godini za lovce bila smotra Lova kih rogista Hrvatske, održana uz Dan županije u akovcu, kao i to da su rogisti Lova kog saveza MŽ-a postali najbolji rogisti Hrvatske.

Lovci su se aktivno natjecali u Me imurskoj ligi strijelaca, prvo mjesto pripalo je LD-u “Zec” iz Murskog Središ a, drugo LD-u “Zec” iz Vratišinca, a tre e LD-u “Prepelica” iz Male Subotice. Ukupni pobjednik kupa, odnosno prvenstva Lova kog saveza MŽ-a bila je ekipa LD-a “Fazan” Draškovec.

Me imurska reprezentacija lovaca sudjelovala je i na državnom natjecanju u Zadru i osvojila peto mjesto. Organizirane su i tri smotre lova kih pasa, uz suradnju sa Športskim kinološkim klubom Me imurje.

Ispitu za lovce pristupilo je sedamnaest mladih lovaca, koji su uspješno položili ispit, a za lovo uvare osposobljeno je dvoje lovaca.

Lova ki savez aktivno je sura ivao na zaštiti prirode u suradnji s drugim udrugama i Javnom ustanovom za o uvanje prirode Me imurske županije.

Uz ostalo, na prostorni plan Me imurske županije upu ene su dvije primjedbe, ukidanje posebnih rezervata Mure u šumama Murš ak, Kotoriba i veliki Otok, te tunele za prijelaz divlja i preko autoceste, što je usvojeno. lanstvo u lova kim društvima pada, a broj lanova sve je manji, zaklju io je Ljubomir Grgec. Manjem broju lanova doprinosi i mogu nost da se dobije lova ka iskaznica direk-

tno od Hrvatskoga lova kog saveza bez obaveznog lanstva u udrugama lovaca.

Prema prijedlogu rada za narednu godinu, lovci e štititi biološku i ekološku raznolikost te gospodariti s divlja i prema gospodarskoj osnovi, a nužna je i adaptacija doma lovaca u akovcu. uro Horvat iz LD-a “Fazan” Draškovec pohvalio je tvrtke “ akom” i “Prekom” jer su pomogle odvesti otpad koji su lovci skupili po šumama u proljetnim akcijama, te iznio podatak da su se lovci predstavili u enicima sedmog i osmog razreda osnovne škole, s osnovnom tezom da su lovci ljubitelji i zaštitnici prirode, te naglasio da treba skupiti podatke o sudjelovanju lovaca u Domovinskom ratu, kako se to ne bi zaboravilo.

Dožupan An elko Horvat uz ostalo je pohvalio aktivnost lovaca na o uvanju prirode te naglasio da je prostorni plan županije u izradi, a industrijsko zemljište zauzelo je ve oko tisu u hektara poljoprivrednog zemljišta.

Jedan od najve ih problema bit e kako e se postupiti s nelegalno izgra enim objektima na Muri i Dravi. Kad je rije o štetama na cestama, svoj dio trebao bi snositi i ŽUC, napomenuto je. Na elnik PU me imurske Ivan Soka zahvalio je lovcima na suradnji oko nezakonitog lova te rekao da su u praksi sad zbog naleta divlja i na vozila naj eš e ošte eni voza i.

Mario Valjak iz Štrigove najavio je ipak bolje dane za lovce, naime, u tijeku je žalba zbog naleta vozila na divlja u Štrigovi jer je lova ko društvo izgubilo spor, koja bi mogla mnogo toga promijeniti. Naime, Ustavni sud RH proglasio je divlja “opasnom stvari”, a u Ustavu RH piše da je divlja od interesa za RH. Na kraju, a kako se diskusija na tu temu ne bi dalje razvijala, dogovoreno je da se održi tematska sjednica Lova kog saveza na temu naleta divlja i na automobile i druga vozila, što je prihva eno. (J. Šimunko)

Predsjedniku Lova kog saveza pod automobil podletio - jazavac!

Jedan od najve ih problema lovaca zadnjih godina dogodio se zbog sukoba dvaju zakona koji na razli ite na ine tuma e štete od divlja i na motornim vozilima, a lavinu diskusija na tu temu pokrenuo je Edo Pongrac iz LD-a “Patka” Donji Vidovec. Rije je o koliziji Zakona o lovstvu sa Zakonom o prometu na cestama. - Uvijek je kriva divlja , a nikad voza , kaže Pongrac, nikad se ne pita kojom je brzinom voza vozio, je li bankina pokošena, ima li znakova prijelaza divlja i preko ceste. Danas ljudi voze skupe automobile, pa su štete sve ve e, a lova ka društva teško mogu izdržati naplatu šteta, rekao je on, uz poziv elnicima Hrvatskoga lova kog saveza da se više angažiraju po tom pitanju. - U drugim zemljama nije tako kao u Hrvatskoj, tamo je naj eš e kriv – voza , re eno je.

Prema zakonu, lova ka društva su tre i po redu krivci za naplatu šteta, prvi je voza ,

zatim Županijska uprava za ceste, a tek na tre em mjestu lova ko društvo. Me utim, osiguravaju a društva uobrazila su se i šalju ra une na naplatu naj eš e lova kim društvima.

Samo u prošloj godini bilo je više od milijun kuna štete u Me imurskoj županiji od naleta divlja i na automobil, a to lova ka društva sve teže podnose. Za osiguranje pak trebaju godišnje velika sredstva, oko 600.000 kuna, re eno je.

Lovci mogu biti krivi samo u slu aju ako su organizirali lov i zbog toga divlja napravi štete na cesti.

Predsjednik Ljubomir Grgec naveo je da se i osobno uvjerio u mogu nosti naleta, njemu je blizu Kotoribe pod automobil naletio – jazavac, iako su bankine bile dobro pokošene, ali je isto tako istaknuo da ne treba dramatizirati štete, ve pratiti što se doga a te u suradnji s elnicima HLS-a sudjelovati u promjeni propisa i zakona. (J. Šimunko)

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

UKRATKO

Kotorip ani “iscipelarili“ svog sumještanina KOTORIBA - 39-godišnji Kotorip anin policiji je prijavio da su ga istukla dva muškarca. Kako je utvr eno, na terasi pizzerije “Majo” u Kotoribi prošli ponedjeljak, pola sata prije pono i, prišao mu je 33-godišnjak te ga bez ikakvog povoda ošamario, od ega je žrtva pala na pod. Dok je ležao na podu, prišao mu je i 68-godišnjak te ga je nogom više puta udario u lice. Obojica napada a tako er su iz Kotoribe.

Tridesettrogodišnjak je kasnije u no i zatražio lije ni ku pomo te je konstatirano da je zadobio teške tjelesne ozljede. U organizmu je imao i alkohol u koli ini od 1,31 promil.

Policija još utvr uje sve injenice vezane uz taj napad.

Uslijed požara u Toyi šteta od 40.000 kuna KOTORIBA - Na ak 40 tisu a kuna procijenjena je šteta nastala uslijed požara koji je prošli ponedjeljak izbio na trafostanici u krugu poduze a “Toya” u Kotoribi. Ugasili su ga lanovi DVD-a Kotoriba i Javne vatrogasne postrojbe akovca, a obavljenim o evidom inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je uzrok požara bio kratki spoj na takozvanoj osigura koj letvi.

Sprejem poprskali prodava icu i oplja kali trgovinu OREHOVICA - Razbojni ki dvojac prošli ponedjeljak oplja kao je, napavši prethodno blagajnicu, trgovinu “Metss” u Orehovici. Policiji još nepoznati po initelji ušli su u trgovinu te s police uzeli igra ku i predali je prodava ici na o itavanje koda. No, u trenutku kad je 24-godišnja trgovkinja otvorila ladicu blagajne, jedan od po initelja poprskao ju je sprejem nadražljivcom, dok je drugi iz ladice registar kase otu io doma i novac u raznim apoenima, nakon ega su se pješice udaljili u nepoznatom pravcu. Jedan od po initelja je starosti oko 25 godina, mršave gra e, crne kose, visine oko 175 cm, bio je obu en u crnu majicu kratkih rukava, crne hla e, a na glavi je imao crnu šilt kapu. Drugi po initelj je starosti oko 25 godina, mršave gra e, visine 175 cm, svijetlosme e kose. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko tri tisu e kuna.

Na pješa kom prijelazu udario pješaka PRELOG - U prometnoj nesre i, koja se dogodila u utorak oko 9.40 sati u Prelogu, stradao je 76-godišnji pješak iz Donjeg Mihaljevca.

Muškarac je u Glavnoj ulici u Prelogu prelazio cestu na obilježenom pješa kom prijelazu, kada je na njega osobnim automobilom naletio 58-godišnji voza iz Varaždina.

Pješak je vozilom Hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec, a zadobio je lake tjelesne ozljede. (vk)

ITATELJI UPOZORAVAJU - Kinološki poligon kod Buzovca mladi pretvorili u deponiju poroka i mogu e leglo zaraze

“Sodoma i Gomora” usred grada akovca!

Redakciji Me imurskih novina javili su se zabrinuti itatelji kako bi upozorili na doga anja na prostoru nekadašnjega kinološkog poligona u blizini Željezni ke postaje Buzovec u akovcu. Tamošnja baraka i okolno podru je pretvoreni su u smetlište.

Odba ene razbijene boce alkoholnih pi a, stotine plasti nih ašica, kondomi i “razli iti drugi pribor“ samo su manji dio onog ime je “ukrašeno“ to podru je. Kako doznajemo, skupina mladih navodno je baraku (stari željezni ki vagon) uredila kako bi se unutra družili, no nakon nekog vremena došli su “neki drugi mladi“, prethodne otjerali i prostor pretvorili u ovo što možete vidjeti na fotogra ijama našeg fotoreportera, koje dovoljno govore same po sebi . Nadležne službe, na vama je red!

(Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

POLICIJA objavila detalje obiteljske tragedije u Svetom Jurju u Trnju

Napad patološke shizofrenije uzrok ne uvenog samoubojstva Policija je izvijestila o detaljima obiteljske tragedije koja se, kako smo objavili u prošlom broju, dogodila u ponedjeljak 7. lipnja u Svetom Jurju u Trnju, gdje je rastrojeni 35-godišnjak najprije napao svoje roditelje, a zatim presudio sam sebi na prili no brutalan na in. Muškarac je u obiteljskoj ku i, uslijed napada patološke shi-

zofrenije, najprije izi ki napao svoju 64-godišnju majku, u iju je obranu stao njen 3 godine stariji suprug, pokušavši razgovorom smiriti sina.

No, napada je zatim izi ki nasrnuo i na oca, zadavši mu nekoliko udaraca šakom u glavu te istodobno prijete i da e se ubiti. Ubrzo je uzeo nož i zarinuo si ga u vrat. Majka je pobjegla

k susjedima, a otac mu je uspio uzeti nož, potom i viljušku, koju je 35-godišnjak tako er htio upotrijebiti kako bi si oduzeo život. Ipak, na kraju je uspio u svojoj namjeri. Uzeo je drugi nož te si je njime nanio ozljede u predjelu vrata, uslijed kojih je preminuo.

Roditelji su zadobili lake tjelesne ozljede. (Velmir Kelkedi)

POLICIJA ima novi broj

Od sada zovite - 192 Od 3. lipnja u cijeloj Republici Hrvatskoj na snazi je novi pozivni hitni telefonski broj policije - 192.

Odluku o promjeni broja 92 u 192, uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, donijela je Hrvatska agencija za poštu i elektroni ke medije (HAKOM) na temelju Zakona o elektroni kim komunikacijama, što je u skladu s preporukama i odredbama Europske komisije.

Naime, u ve ini europskih zemalja za pozivne brojeve hitnih službi koriste se kratki brojevi koji zapo inju sa znamenkom “1”, dok se pozivni brojevi koji zapo inju znamenkom “9” koriste za podatkovne usluge.

Problem uspostavljanja poziva preko hitnog broja 92 imali su vlasnici starijih modela mobilnih aparata, a pozive unutar naše zemlje nisu mogli uspostaviti ni strani državljani. Novim brojem 192 taj je problem uklonjen. No, kako bi se gra ani priviknuli na novi broj, do 31. listopada 2011. godine predvi eno je prijelazno razdoblje, do kada e se policija mo i nazvati i na stari pozivni broj 92. Nakon toga na broju 92 glasovna poruka pozivatelje e uputiti na poziv broja 192.

(Velimir Kelkedi)

15. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MJEŠTANI DRŽIMUREC - STRELCA na nedavnom su zboru gra ana izrazili svoje protivljenje najavljenom otvaranju šljun are na prostoru izme u ceste prema naselju Piškorovec i poljskog puta prema Gardinovcu

Mještani ne žele šljun aru ni pod koju cijenu

Petar Ruži , predsjednik MO-a Držimurec-Strelec, tvrdi da inicijativu o sprje avanju rada šljun are podržava 95 posto mještana

- Šljun ara našem mjestu ne e donijeti ništa dobro, samo štetu, svi mještani još se dobro sje aju kako je bilo u Držimurcu dok se gradila autocesta i kopao te odvozio šljunak. Stoga je 95 posto mještana protiv toga da tvrtka “Pavlic asfalt beton“ u Držimurcu eksploatira šljunak, kaže nedavno izabrani

predsjednik Vije a Mjesnog odbora navedenog naselja u sastavu op ine Mala Subotica Petar Ruži .

On kaže da cijela pri a oko šljun are traje ve godinama.

Kako tvrdi, 2004. godine tvrtka “Pavlic“, napravila je studiju o utjecaju na okoliš šljun ara Držimurec - Strelec koja je bila završena u lipnju 2004.

No, u svibnju 2005. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ure enja i graditeljstva uskratilo je suglasnost, uz obrazloženje da je iz elaborata vidljivo da se radi o otvaranju nove šljun are, a ne o proširenju postoje e, kako tvrdi Pavlic.

- Po našom saznanjima, Pavlic je dobio koncesiju za 6 hektara, a itavo ovo podru je prostire

Pavlic: Iza bunta stoje privatni interesi pojedinaca iz mjesta

Zvonko Pavlic tvrdi da od šljun are Držimurec-Strelec može imati samo koristi

- Imam sve potrebne dozvole, odobrena je studija utjecaja na okoliš, državi i op ini pla ena su sva davanja, a od budu e šljun are, koja je uostalom i predvi ena županijskim te op inskim prostornim planom, mjesto i op ina Mala Subotica može imati samo koristi, naglašava poduzetnik Zvonko Pavlic. Tvrdi kako iza cijelog bunta stoje privatni interesi pojedinaca u Držimurec - Strelcu (pojedinci navodno traže suvlasni ki udio u šljun ari, a kako to nisu dobili, sada se inate. op. a.). Na optužbe o devastaciji prometnica i pucanju fasada na ku ama Pavlic odgovara

da je me uosovinski pritisak kamiona, podijeljen na etiri osovine, ak manji od traktora, pa ne može biti govora o štetama. Uostalom, tko nekome može zabraniti vožnju po županijskoj cesti, kada svi pla amo naknade za ceste, pita se. Kada pak se pogleda današnji izgled tog podru ja, šikara i odba eni otpad, da se bilo što izgradi, bolje je od postoje eg stanja, smatra, dodaju i da je o trošku svoje tvrtke spreman sanirati otpad, posebice gra evinski, koji bi usitnio i iskoristio za navoz poljskih putova, što je tako er za dobrobit mjesta. (vk)

se na 16 hektara. Ako je u me uvremenu pribavio sve potrebne dozvole i ukoliko otvori šljun aru, što e ga sprije iti u daljnjem širenju? On tvrdi da e šljun aru cestom povezati s Piškorovcom, ak izgraditi most preko Trnave i zatim se spojiti na cestu Držimurec – Tur iš e. Takvo što je nerealno, potrebno je ishoditi brdo dozvola i sumnjamo da e se upustiti u tako zahtjevnu investiciju. Prava je istina da e teški kamioni šljunak voziti puno kra im i jednostavnijim putem - kroz selo. Devastirat e ceste, a na obiteljskim ku ama (s obzirom na to da je lokacija šljun are tek oko sto metara od prvih ku a) pucat e fasade, kao što je bilo dok se gradila autocesta, isti e Ruži koji je dobio podršku i na nedavno održanom Zboru gra ana gdje se tako er žustro raspravljalo o cijelom problemu.

osvojili samo mali nogometaši, dok su se prijašnjih godina mališani Poto nice iskazali i u atletskim disciplinama. Za nogometnu ekipu nastupili su Roko Blažona, Leonard Horvat, Eli Hrgovi , Matej Kr mar, Matija

Mendelski, Luka Pintari , Dino Stoj evi , Roko Škvorc, Martin Toplek i Marko Žuli , a trener ekipe bio je Danijel Žuli . Uz djecu u posjetu su bile i njihove odgajateljice Miljenka Graši i Marina Štampar. Uz sokove i

VLADAJU I u Pribislavcu (HNS - HDZ) na meti oporbenog bloka koji predvodi SDP

Gotovo ni jedna odluka nije dobila potrebnu ve inu Op insko vije e Pribislavec prošli tjedan nije se moglo složiti gotovo ni u emu, pa je i dalje što se ti e funkcioniranja op ine po mnogim važnim pitanjima - status quo. Ina e, u Pribislavcu djeluje nešto druga ija koalicija nego na županijskoj razini, jer je HNS koji je dobio na elni ko mjesto u Vije u za partnera odabrao HDZ, umjesto SDP-a, koji koristi priliku da s koalicijskim partnerima i te kako otežava donošenje odluka koje predlažu vladaju i.

Vije nici oporbenog SDP-a, predvo eni bivšim na elnikom Rajkom Grkavcom, i nezavisni vije nik Miroslav Perši prednja ili su tako u kritiziranju gotovo svih prijedloga vladaju ih koji su se našli na dnevnom redu sjednice. Omjeri pri glasovanju po svakoj su to ki bili razli iti, no opozicija je imala dovoljno ruku u zraku da odbaci neke od klju nih odluka, te time prakti ki blokira bilo koju odluku.

Tako ve po drugi put nije donesen plan reprogramiranja dugova, koji su izradile stru ne službe op ine, a ije usvajanje traži Državna revizija. Op ina trenutno trima tvrtkama duguje ukupno oko 2,5 milijuna kuna. Kao razlog neprihva anja plana reprogramiranja dugova, kojim je planirano i smanjenje rashoda u op inskom prora unu, oporbenjaci su naveli da se u njemu nije ništa promijenilo u odnosu na zadnji put.

Kako bi se poboljšalo inancijsko stanje u op ini, op ina je predvidjela i prodaju zemljišta u takozvanoj Crvenoj zoni, odnosno dijela bivšega vojnog poligona. Pred vije nicima se tako našla i odluka o cijeni zemljišta od 20 eura po etvornom metru, jednaka onoj koju je na ne-

davno raspisanom javnom natje aju ponudila i Me imurska županija. No, Pribislavec o ito još neko vrijeme svoj natje aj ne e raspisati, budu i da ni ta odluka nije donesena.

Unato zakonskoj obvezi donošenja odluke o osnovici i koe icijentu za obra un pla a op inskih dužnosnika, Vije e je odbacilo i taj akt. Prema iznesenom prijedlogu, pla a bi se op inskoj na elnici Višnji Iva i sa sadašnjih 5.400 pove ala na 5.918 kuna u neto iznosu. Njen zamjenik Elvis Horvat, koji je do sada volontirao bez naknade, po novom bi modelu primao 1.500 kuna mjese ne naknade.

– Takvo pove anje negativno e odjeknuti u javnosti, ocijenio je nezavisni vije nik Perši , dok su vladaju i ustvrdili da je pla a sli na onima kakve primaju i elnici drugih jedinica lokalne samouprave s približno jednakim brojem stanovnika.

O o itoj netrpeljivosti izme u “bivših“ i “sadašnjih“ u Pribislavcu, odnosno SDP-a, nezavisnog vije nika Perši a te vije nika romske nacionalne manjine Željka Baloga s jedne i koalicije HNS - HDZ s druge strane, govori i podatak da Op insko vije e nije prihvatilo ni dio “tehni kih“ odluka, poput programa javnih potreba u kulturi i sportu za ovu godinu.

Jedino bitno oko ega je ipak postignuta suglasnost bila je odluka o novom koncesionaru za skupljanje otpada.

Tako je taj posao dobila tvrtka “Mull-trans“ iz Sesveta. O tome, kao i nekim drugim odlukama, više u sljede em broju, budu i da je za ovaj tjedan najavljena nova sjednica.

(V. Kelkedi)

Ako treba - i referendum - Pavlic je u više navrata izrazio spremnost da pomogne razvoj mjesta, nude i Vije u Mjesnog odbora da se izjasni što bi željelo. Sve što je ponudio, primjerice, pomo udrugama, mizerno je u odnosu na štetu koja e nastati otvaranjem šljun are, ocjenjuje elnik VMO-a. Mještani su ve jednom potpisivali peticiju protiv šljun are. Na posljednjem su sastanku zaklju ili da e ponovno pokrenuti peticiju, a možda i referendum. (vk)

Mali olimpijci iz Male Subotice na prijemu kod na elnika Na elnik op ine Mala Subotica priredio je prijam za trideset polaznika tamošnjega Dje jeg vrti a “Poto nica“ koji su sudjelovali na nedavno održanoj Vrti koj olimpijadi u akovcu. Na natjecanju su ovaj put medalje

9

slatkiše, op inski na elnik Vladimir Domjani zahvalio je malim olimpijcima na odli nim rezultatima i uspješnom zastupanju Male Subotice na ovim, ali i svim prijašnjim, igrama.

(V. Kelkedi)

OŠ “Vladimir Nazor“ Pribislavec proslavila svoj dan Skromnom sve anoš u za u enike i roditelje te zaposlenike Osnovna škola “Vladimir Nazor“ Pribislavec u petak je proslavila svoj dan. U sklopu sve anosti otvorena je izložba likovnih, literarnih i fotoradova u enika, a u školskom dvorištu Fešteti eva dvorca održana je priredba u kojoj su nastupili lanovi razli itih u eni kih sekcija.

- Mnogi naši u enici i u školskoj godini koja je na izmaku iskazali su se na brojnim natjecanjima. Posebno bih istakla Moniku Otov evi ,

u enicu sedmog razreda, koja je za svoj likovni rad na natje aju u Japanu osvojila srebrnu medalju, kazala je ravnateljica Sandra Herman. Škola, koju ina e poha a 355 u enika, pokrenula je i zanimljivo osmišljenu humanitarnu akciju pod nazivom “Obogatimo školsku knjižnicu“. U enicima se po simboli noj cijeni od 2, 3 ili 5 kuna nude starije knjige iz školske knjižnice, uglavnom naslovi iz lektire, a škola e tako prikupljen novac upotrijebiti za nabavku novih izdanja.

(Velimir Kelkedi)

10

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DIJANA POSAVEC, vije nica op ine Nedeliš e kao zabrinuti roditelj i gra anin izrazila zgroženost situacijom u akovcu

Zašto je uz mnogo cvije a odjednom i mnogo sme a - Park sa svojim kantama krcat je sme em, ne zna ovjek ima li ga više u kan ili pokraj. Isto to sme e le okolo po travi i grmlju, a u parku s gomilom alkohola sjede grupe mladih cura i de ki po uništenim klupama, prijete i svima koji se tamo zateknu.

Ako slu ajno želite s djetetom na igralište, onda to za vikend u našem gradu može bi opasno po život, jer do i do njihaljki ili tobogana po užasnom sme u nemogu a je misija, a spus se dolje direktno u razbijene vinske i pivske aše ravno je samoubojstvu, opisuje Dijana Posavec ranove ernje sate pretprošle subote kojima je svjedo ila. Ne u funkciji vije nice op ine Nedeliš e, ve kao zabrinu roditelj i žiteljka Me imurja. Dijana Posavec na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju je sazvala izrazila je zgroženost situacijom u našem gradu.

Kamo ide taj silni novac Prema dostupnim informacijama na Internet stranicama Grada

Primjedbe i uz Internet stranice Grada akovca Svoju primjedbu Dijana Posavec iznijela je i vezano uz Internet stranice Grada akovca. - Ne bih komen rala sam izgled is h, ve njihovu ažuriranost. Ili netko ne radi svoj posao kako treba, pa me zanima tko, ili se neki dokumen skrivaju od javnos , pa me zanima zašto.

Kao primjer navodi da je vrlo teško ete na i nekakve svježe dokumente, pa ak i iz prošle godine. - Na stranicama je sve nešto iz 2008. godine. Pitam zašto nema novih dokumenata na web stranicama Grada, koje bi javnost mogla pomno prou i ili ih upravo iz tog razloga i nema. A tek da proanalizirate stari Strateški plan i ciljeve koje je ista vlast sama sebi zacrtala prije pet godina, interesantno bi bilo analizira postotak ostvarenih ili ak zapo e h obe anja iz toga plana, napominje Dijana Posavec.

- Želite li s djetetom na igralište, onda to za vikend u našem gradu može biti opasno po život, kazala je Dijana Posavec

akovca, prema rije ima Dijane Posavec, vidljivo je da godišnje Grad izdvaja gotovo 11 milijuna kuna za održavanje komunalne infrastrukture, od ega za održavanje zelenih i javnih površina 6,2 milijuna kuna. - Uz održavanje od 6,2 milijuna kuna, još na komunalne usluge kao, na primjer, zaš ta nogostupa i zelenih površina ide 50 su a kuna, a na hor kulturne radove 200 su a kuna. Uz to, za održavanje fontana i spomenika još 120 su a kuna. Kad sve te iznose zbrojite i osvrnete se oko sebe, pitate se kamo ide taj silni novac, dodaje Dijana Posavec, i pita se zašto je uz mnogo cvije a odjednom i mnogo sme a te ija je odgovornost to sme e.

akove ki park kao opasno mjesto Dijana Posavec tako er isti e kako se osobno uvjerila da su to ne glasine koje kruže o našem parku kao opasnom mjestu, osobito u ve ernjim satima. - Zanima me i to poduzima li netko nešto glede velikog broja alkoholiziranih mladih koji su po cijelom parku i koji maltretiraju prolaznike i vrše sve vrste nasilja nad njima? Ne znam kome upu sva ova pitanja, jer su ista upu ivana na sve adrese, a i dalje ista mu e gra ane ve dulje vrijeme. Instance zadužene za rješavanje ovih pitanja ne osje aju se odgovornima, ne poduzimaju ništa i ne odgovaraju na postavljena pitanja, ve demagoški prebacuju lop cu na nekoga drugog ili tre eg. (hz)

BELICA

Op insko vije e o naknadama i javnim priznanjima Op insko vije e Belica na sjednici u utorak uz ostalo je donijelo odluku o pla i, odnosno naknadama na elniku, njegovu zamjeniku te drugim op inskim dužnosnicima. Na osnovicu koju je odredila država od 4.630 kuna na elniku Zvonimiru Taradiju obra unavat e se koeficijent od 0, 94. Kada svoju dužnost ne obavlja pro esionalno, zamjeniku op inskog na elnika pripada pravo na naknadu troškova nastalih uslijed obavljanja svoje dužnosti u iznosu od 300 kuna mjese no te dodatnih 150 kuna po sjednici kojoj su nazo ni.

Predsjednik Op inskog vije a po sjednici e primati 400, a vije nici 150 kuna. lanovi razli itih op inskih tijela primat e naknadu od 100 kuna za prisustvovanje sjednicama tih tijela.

Javna priznanja za doprinos boljitku op ine Vije e je prihvatilo i odluku o javnim priznanjima

op ine Belica. Ona se, kako se navodi u odluci, mogu dodjeljivati mještanima op ine Belica, njihovim udrugama, drugim lokalnim zajednicama, ustanovama, poduze ima, te vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama za istaknute uspjehe u radu i djelovanju kojima osobito pridonose razvoju i boljitku op ine Belica ili pojedinih njegovih djelatnosti.

Tako er, mogu ih primiti i državljani drugih zemalja, prijateljske op ine i gradovi, me unarodne organizacije i organizacije drugih država ili njihova tijela, ustanove i udruge.

Javna priznanja op ine Belica jesu: povelja po asnog gra anina, priznanje za životno djelo, zlatna plaketa “Grb op ine Belica“, zahvalnica op ine Belica.

Inicijative za dodjelu javnih priznanja podnosit e se Povjerenstvu za javna priznanja Op inskog vije a op ine Belica.

(Velimir Kelkedi)

15. lipnja 2010.

PRELOŠKI GRADONA ELNIK o pove anju svoje pla e za 1.500 kn

Još uvijek primam manje od zamjenika gradona elnika akovca ili zamjenika župana Osmu sjednicu održalo je Gradsko vije e Prelog. Sukladno novom Zakonu o pla ama u lokalnoj i podru noj samoupravi, jedinice lokalne samouprave bile su dužne donijeti odluke kojima se odre uju osnovice i koeficijenti za obra un pla a, a odredbama zakona propisana su i ograni enja iznosa pla a, ovisno o broju stanovnika op ine ili grada. Tako je, izme u ostalih, donesena odluka o pla i i drugim pravima gradona elnika.

Kao i do sada, za obra un pla e Dragutinu Glavini koristit e se osnovica koja se primijenjuje za službenike i namještenike u Gradskoj upravi, a koja iznosi 5.108,84 kune. Koeficijent za obra un pla e bit e 3,40 pa e Glavina tako primati 17.370 kuna u bruto iznosu, odnosno oko 10.900 kuna neto. Do sada je primao 9.400 kuna.

Komentiraju i takvo pove anje, Glavina isti e da je njegova pla a ipak znatno manja od maksimalne mogu e, s obzirom na to da je zakonodavac elnicima gradova od 3 tisu e do 10 tisu a

stanovnika omogu io pla u ak višu od 21 tisu e kuna bruto.

-Moje mjese no primanje i s ovim pove anjem još uvijek je manje od pla e koju primaju zamjenici gradona elnika akovca, odnosno zamjenici župana, a oni su ipak ’druge’ osobe, dok sam ja najodgovorniji za unkcioniranje Grada. Osim toga, nikad nemam ispod 200 sati mjese no, radim subotama, angažiran sam na blagdane. Kada se sve to pogleda, ja sam najslabije pla eni djelatnik u Gradskoj upravi. Smatram i da je vo enje Grada na neki na in i kao vo enje poduze a, a pla u od 10 tisu a kuna u gospodarstvu primaju ’tre e, etvrte ili pete’ a

ne prve osobe tvrtke. Ne treba bagatelizirati unkciju gradona elnika, a ako pak se utvrdi da netko ne zavrje uje pla u koju prima, odluke se uvijek mogu promijeniti, kaže Glavina. Ujedno podsje a da je Grad Prelog još prošle godine bio me u rijetkim jedinicama lokalne samouprave koje su zbog krize smanjili pla e svojim djelatnicima i dužnosnicima. Tada mu je pla a s 9.900 smanjena na 9.400 kuna.

Gradsko vije e donijelo je i odluku o naknadi za rad zamjenika gradona elnika u iznosu od 4.166 kuna bruto, koliko je primao i do sad.

(Velimir Kelkedi)

Novi sportski kompleks Gradsko vije e prihvatilo je odluku o izradi detaljnog plana ure enja sportsko - rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca. Zahtjev za izradu Gradu je uputila tvrtka “DG Comerc“ d.o.o., koja na na-

vedenoj lokaciji planira gradnju natkrivenoga rukometnog i tenskih igrališta, minikuglane te još nekih sportskih, ali i ugostiteljsko - turisti kih sadržaja. (vk)

Dragutin Glavina smatra da kao najodgovornija osoba za funkcioniranje Grada zaslužuje barem isto kao ”druge” osobe akovca ili Me imurske županije

DEKANOVEC

Rekonstrukcija op inske zgrade ovisi o punjenju prora una - Odlu eno je da se prikupe ponude potencijalnih izvo a a radova, tim više jer su pojedine tvrtke otvorene za mogu nost da im Op ina izvedene radove plati naknadno i u obrocima Op ina Dekanovec kre e s projektom obnove zgrade op inske uprave. Tamošnje Op insko vije e na sjednici održanoj prošli utorak donijelo je odluku o rekonstrukciji zgrade Op ine.

No, ona je za sad tek ormalna – konkretnog novca za tu investiciju u ovogodišnjem prora unu još nema. Kako je re eno, sanacija krovišta i asade objekta stajala bi oko 230 tisu a kuna, me utim, op ina još ne može raspisati javni natje aj sve dok se sredstva ne predvide u prora unu, što pak e ovisiti o njegovu punjenju do kraja godine. Ipak, odlu eno je da se prikupe ponude potencijalnih izvo a a radova, tim više jer su pojedine tvrtke otvorene za mogu nost da im Op ina izvedene radove plati naknadno i u obrocima.

Zakupci zemlju daju u podnajam, a ubiru “masne“ poticaje Vije e je raspravljalo i o osloba anju poljoprivrednih gospodarstava obveze pla anja naknade zakupa poljoprivrednog zemljišta za 2010. godinu u dijelu koji je prihod Op ine. Zauzet je stav da op ina Dekanovec zakupce na svom podru ju ne e osloboditi spomenutog nameta, za što se priprema i služ-

bena odluka, koja bi se trebala na i na dnevnom redu sljede e sjednice.

-Premala smo op ina da bi se odrekli tog novca, dok, s druge strane, zakupcima on ne predstavlja velik izdatak, rekao je na elnik Ivan Hajdarovi .

Pojedini vije nici izrazili su nezadovoljstvo postupanjem nekih zakupaca koji zemljište daju u podzakup, a istodobno od države primaju nemale poticaje. Me utim, op ina je tu nemo na. Takvo što teško je, na žalost, dokazati, jer se sve

odvija na temelju usmenih dogovora, no razlog je više da se ne oslobode pla anja naknade.

Krajem ove godine zakupcima državnoga poljoprivrednog zemljišta na podru ju op ine istje e 10-godišnji zakup, pa je prihva ena i odluka o raspisivanju javnog natje aja za novi zakup. Radi se o ukupno 47 hektara, s time da e 13 hektara biti ponu eno na prodaju.

Skuplji odvoz otpada Mještani Dekanovca od prvog sije nja 2011. godine pla at

Najbolje u enice za nagradu idu na more U sklopu svoga tradicionalnog projekta “Nagradimo izvrsnost“, mlade Dekanov anke Kaja Krha i Monika Furdi, obje u enice sedmog razreda Osnovne škole Domašinec, Op ina ove godine nagra uje osmodnevnim ljetovanjem na makarskoj rivijeri. Kako je obrazloženo, one su odli ne u enice, isti u se u izvannastavnim aktivnostima i uzornog su vladanja. Ipak, uz opasku da nemaju ništa protiv odabira nagra enih (o emu ina e, prema odluci Op ine

Dekanovec, odlu uje Nastavni ko vije e OŠ Domašinec), pojedini vije nici iznijeli su stav da bi u predstoje em razdoblju trebalo razmisliti o kriterijima za dodjelu nagrade, s obzirom na to da ima i mladih “koji možda nemaju sve petice, ali se isti u u izvanškolskim aktivnostima - sportu, plesu, pjevanju ili ne em etvrtom“.

O tome e se, odlu eno je, još raspravljati, no Kaja i Monika svakako e uživati na jadranskim plažama. (vk)

Na elnikova naknada 3.700 kuna Poštuju i pravnu osnovu na temelju koje se obra unava pla a na elnika op ine, Vije e je usvojilo i odluku o naknadi za njegov rad. Iznos ostaje isti kao i do sada – 3.700 kuna neto mjese no, dok e zamjenik na elnika primati 400 kuna, tako er mjese no. (vk)

e skuplji odvoz otpada. Za tjedni odvoz kante od 120 litara umjesto dosadašnje 54 morat e izdvojiti 59 kuna mjese no. Razlog pove anju je taj što koncesionar, tvrtka “Eko flor plus“, mora od po etka ove godine pla ati ve u naknadu za dovoz otpada na deponij Ilovac na karlova kom podru ju. S obzirom na to da su mještani Dekanovec ve ranije primili uplatnice sa starom cijenom, razliku za prvu polovicu godine, od 3 tisu e kuna, koncesionaru e namiriti Op ina.

Premda Eko flor plus zahtijeva da se skuplja cijena pla a ve od prvog srpnja, predložit e im se da se to prolongira do sljede e godine, za gra ane, a razliku bi tako er pokrila Op ina.

(Velimir Kelkedi)

15. lipnja 2010.

Aktualno 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ELNICI KOTORIBE O PREPRODAJI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA koja više nije mogu a po novom zakonu, ali je bila dopuštena po starom, koji je primijenjen u ovoj op ini

Kako netko može preprodati zemlju, a platio je tek jednu ratu za istu!?

- Predsjednik OV-a Željko Šebeštjan rekao je da zakon nije povrije en, ali ovo što je u injeno nije u najmanju ruku moralno, posebice jer je zemljište kupljeno po povoljnijim uvjetima naspram tržišnim cijenama, a prodano po tri - etiri puta ve oj cijeni Predsjednik Op inskog vije a op ine Kotoriba Željko Šebeštjan sazvao je konferenciju za novinare putem koje je želio upoznati javnost o navodnim malverzacijama, odnosno preprodaji državnoga poljoprivrednog zemljišta na podru ju op ine. Šebeštjan je ispri ao kronologiju prodaje od donošenja programa raspolaganja 2005. godine pa sve do zaklju ivanja ugovora potkraj prošle godine. Programom je za prodaju bilo namijenjeno 30 parcela, što je ukupno nešto više od 367 hektara, a prioritet za kupnju imalo je domicilno stanovništvo.

Suglasnost na prodaju od strane Ministarstva poljoprivrede dobivena je za prodaju 24 parcele.

Zemljište je prodano po starom zakonu, a kupci su se mogli odlu iti o na inu pla anja, odmah ili obro no. U prošloj godini prihod od prodaje iznosio je 844.348 kuna. Ina e, od sveukupnog prihoda 50% ide op ini, a po 25% državi

i županiji. Prema rije ima Šebeštjana, ali i na elnika Ljubomira Grgeca i njegovog zamjenika Dobriše Zvošeca, nakon kuloarskih pri a provjerom u zemljišnoknjižni odjel došli su do spoznaje kako je bilo preprodaje zemljišta.

Nezamislivo im je da netko može prodati zemljište, a tek je platio jednu ratu. Ukupno je šest parcela dobilo nove vlasnike te si u op ini

postavljaju pitanje koga teretiti u slu aju nepla anja rata.

Kao primjer su naveli jednu novootvorenu irmu koja, prema njihovim informacijama, planira graditi farmu pili a. - Odmah nam je bilo tu nešto udno jer je to zemljište izuzeto iz zaštitnog pojasa. Pitam se zašto to nije u injeno za cijelo zašti eno podru je u Kotoribi, komentirao je Grgec.

Opet problem zbog incidenata romske populacije Op inski elnici osvrnuli su se i na nekoliko incidenata koji su se unatrag kratkog vremena dogodili u Kotoribi, a u kojima su sudjelovali pripadnici romske nacionalne manjine.

Rekli su kako op ina zastupa nultu stopu tolerancije za na-

silje i najavili su pokretanje inicijative za zajedni ki sastanak s predstavnicima policije i Ministarstva, jer ne žele da Kotoriba bude op ina koja se sve eš e spominje u crnim kronikama. (af)

Nešto što se moglo po starom zakonu sada se više ne može Na novinarski upit je li klauzulom u ugovoru navedeno da se zemljište ne smije preprodavati, op inski elnici su odgovorili da se to u ugovoru nigdje ne spominje jer je ra en po starom zakonu od strane državnog odvjetništva, dok se po novome ne smije prodavati deset godina. Na pitanje jesu li kupci ovime povrijedili zakon, Šebeštjan je rekao da zakon nije povrije en, ali ovo što je u injeno nije u najmanju ruku moralno, posebice jer je zemljište kupljeno po povoljnijim uvjetima naspram tržišnim cijenama, a prodano po tri - etiri puta ve oj cijeni, završio je Šebeštjan. Imena prodavatelja i novih vlasnika ne emo objaviti jer su oni radili ono što im je ugovorom i zakonom bilo dopušteno, a moralnosti i njihovim dobrim ili lošim potezima neka sude drugi. (A. Fuš)

OP INSKO VIJE E Gori an

Zašto se udruge i politi ke stranke nemaju gdje sastajati?

Zašto udruge i politi ke strane u Gori anu nemaju jednu prostoriju za svoje aktivnosti i sastanke, bilo je jedno od pitanja postavljeno na elniku Mariju Mohari u na sjednici održanoj u petak. Naime, uvijek kad se želi sazvati neki skup udruge ili politi ke stranke naleti se na “minu” - svi prostori društvenog doma zauzeti su. Tragikomi nu situaciju komentirao je jedan od op inskih vije nika rije ima: - Sazoveš

Naknade dobrovoljnim vatrogascima Dobrovoljna vatrogasna društva Sveta Marija i Donji Mihaljevec dostavili su svoja inancijska izvješ a koja su od strane vije nika i prihva ena.

Prihva eni su i sporazumi izme u vatrogasaca i op ine, prema kojima e op ina pla ati ra une za struju, vodu i plin u njihovim vatrogasnim domovima, s time da ukupno ispla eni iznos za komunalije bude na ime inanciranja redovne djelatnosti godišnje zakonske obveze prema društvima. Donjomihaljev anima e se pla ati 100%, a Svetomar anima 50% ukupnih režija.

Na dnevnom redu našla se i odluka o visini naknade za

dobrovoljne vatrogasce koja se po zakonu mora donijeti.

Prema toj odluci, dobrovoljni vatrogasci koji sudjeluju u vatrogasnoj intervenciji imaju pravo na naknadu od strane op ine Sveta Marija. Iznos naknade utvr uje se prema važe em cjeniku HVZ-a, što bi bilo 90 kuna po satu. - Do sad vatrogasci nisu tražili naknade te su se odricali u ime op inske blagajne. Zakon i inspektor nalažu da se ona mora provoditi, a na vatrogascima je odluka ho e li se naknade odre i u korist društva, rekao je predsjednik OV-a i dugogodišnji vatrogasac Andreas Lisjak.

(A. Fuš)

KOTORIBA

Doživotna bolest uz bezglutensku dijetu Celijakija je naj eš a kroni na gastroenterološka autoimuna bolest koju karakterizira nepodnošljivost organizma na gluten bjelan evinu pšenice, je ma, raži i zobi. Znanje o celijakiji i održavanju zdravlja kod te je bolesti na izrazito niskoj razini. Prepoznavanje celijakije, tj. razina klini ke sumnje posebno je izražen problem u Hrvatskoj. Bolest zahva a sve dobne skupine, oba spola, a može se javiti ve u dojen adi ili pak u odraslih. Razni simptomi te bolesti dugo mogu biti prikriveni. Pojavljuje se kod genetski sklonih pojedinaca kojima jelovnik sadrži gluten, ali i kao posljedica stresa ili infekcija. Rezultira ošte enjem sluznice tankog crijeva, smanjenjem lu enja nekih hormona, otežanom probavom bitnih nutritivnih sastojaka te razvojem vrlo teških i za život opasnih bolesti. Tipi ni simptomi bolesti kod “jasne” simptomatske celijakije mogu biti dugotrajni proljev ili mnogobrojne obilne stolice, nenapredovanje na tjelesnoj težini, gubitak teka, nadutost trbuha te slabo razvijeni miši i. Bezglutenska

prehrana je zdravstvena prehrana koja isklju uje gluten.

Za održavanje dijete prijeko je potrebno znati koja hrana u svojem sastavu sadrži gluten, a koja ne sadrži. Uz striktnu bezglutensku dijetu stanje organizma potpuno se normalizira.

I za ovu dijetu vrijede osnovna pravila pravilne prehrane koja vrijede i za zdrave osobe.

Povodom Me unarodnog tjedna svjesnosti o celijakiji u subotu 22. svibnja me imurska podružnica hrvatskog društva za celijakiju održala je predavanje i druženje svojih lanova. Susret je održan u prostorijama Ribi kog doma Som u Kotoribi, a u goste su im došli lanovi Krapinsko - zagorske podružnice. Prema rije ima predsjednice me imurske podružnice Draženke Habuš, tom su prilikom stru njaci održali predavanja o vrijednostima pravilnog na ina prehrane za kvalitetu življenja, ali ne samo oboljelih ve i zdravih osoba.

Prema podacima svjetskih istraživanja, od celijakije boluje 1 do 2 posto stanovništva i zahtjeva striktnu bezglutensku prehranu za cijeli život. (af)

DONJI VIDOVEC

Prikupili pomo za dom u Brezovici Na inicijativu Darinke Šarkanj iz Donjeg Vidovca, tamošnje Društvo žena prikupljalo je dje ju odje u i obu u te igra ke. Na Tijelovo su predstavnici udruge napunili vatrogasni kombi poklonima za djecu Caritasovog doma “Bl. Alojzije Stepinac” iz Brezovice te razveselili i uljepšali blagdan šti-

Pla a na elnika op ine Op insko vije e prihvatilo je koe icijente za pla e na elniku i zamjeniku na elnika.

Prema zakonskoj regulativi, bruto iznos pla e na elnika, a s obzirom na to da op ina Gori an ima više od 3.001 stanovnika, ra una se po koe icijentu od 4,55. To zna i da bi na elnik op ine imao pravo na bruto pla u od 23.222 kune.

Kako nije u radnom odnosu, naknada može iznositi 50 posto tog iznosa ili 11.611 kuna.

Me utim, na elnik op ine Gori an imat e i dalje znatno manju pla u, neto pla u od 4.000 kuna, (bruto 7.600 kuna), a njegov zamjenik 2.000 kuna, što zna i da se pla a na elnika ne mijenja, ve je došlo do uskla ivanja sa zakonom. (J)

SVETA MARIJA, DONJI MIHALJEVEC

Vije nici na zadnjoj sjednici sastanak, do eš u dom, a onda vidiš da u velikoj dvorani probe ima KUD, da na katu probe imaju tamburaši, da na drugome kraju probe ima limena glazba. Pa se onda okreneš i odeš u gostionicu, gdje se na kraju sastanete.

Na elnik Mario Mohari odgovorio je da je doista tako, nema

mjesta u ve ernjim satima, ve i zbog toga što su udruge, me u kojima je kulturno - umjetni ko društvo s plesa ima i tamburašima, i limena glazba sa svojim sekcijama izuzetno aktivne. Ipak, svjetlo se ukazuje na kraju tunela, postoje obe anja da e država, odnosno Ministarstvo za regio-

Vodstvo op ine Gori an

nalni razvoj pomo i ure enje drugog dijela društvenog doma, gdje je prije bila trgovina, a gdje e se nakon preseljenja nalaziti op inske službe. Rije je o investiciji od preko dva milijuna kuna, a do sada je radove inancirala samo op ina. O ekuje se da e sredstva sti i ove ili idu e godine. Na taj bi se na in oslobodile prostorije u kojima se sad nalaze op inske službe za sastanke udruga i politi kih stranaka.

Uz ostalo, Op insko vije e je raspravilo i izmjene i dopune Socijalnog programa op ine, te otpis komunalne naknade prema Ministarstvu inancija u visini od 217.149 kuna.

(JŠ)

enicima i osoblju doma. Osim prikupljene odje e i obu e, vrijedne lanice društva ispekle su doma e kola e i slastice za šti enike doma. - Vratili smo se sretni, puni lijepih emocija i s toplinom u srcu, a toj djeci želimo još pomo i i kre emo u nove akcije, najavile su lanice društva. (af)

SURADNJA UMIROVLJENIKA

Umirovljenici Svetog Martina na izletu u Kotoribi lanovi Udruge umirovljenika op ine Sveti Martin na Muri, njih 70-ak, odlu ili su organiziranim izletom posjetiti Kotoribu. Doma ini su im bili lanovi Podružnice umirovljenika Kotoribe koji su im dobrodošlicu poželjeli u svojim prostorijama, gdje su ih upoznali s poviješ u, tradicijom i obi ajima mjesta. Od predsjednice kotoripske podružnice Irene Maltar saznali smo da

njih 90% nikada nije bilo u Kotoribi, pa je ovo bila prilika da se upoznaju s mjestom i svim znamenitostima. U Knjižnici i itaonici razgledali su odjel u kojem je smještena ostavština književnika Jože Horvata, posjetili su etnozbirku, dok su posebno oduševljeni bili župnom crkvom i lokomotivom od šibe.

Druženje je uz zajedni ki ru ak nastavljeno u Ribi kom domu Som. (af)

12

Kroz Međimurje

OP INA SVETI Juraj na Bregu

Ure uju društvene i kulturne domove U tijeku je sanacija društvenih domova i domova kulture na podru ju op ine Sveti Juraj na Bregu.

Do sada su u potpunosti sanirani Dom kulture u Zasadbregu, koji je dobio novo krovište limene elemente i kerami ke plo ice te instalaciju. Vrijednost radova na krovištu iznosi 75 tisu a kuna, a pla eni su iz op inskog prora una. Saniran je i Društveni dom u Okruglom Vrhu, što stoji 50 tisu a kuna, koje su osigurane iz Ministarstva kulture te op inskog prora una.

U Društvenom domu u Brezju postavljena je keramika i osvježeni su zidovi. Sanitarni je vor ure en, postavljene su nove instalacije, obojani zidovi te nabavljen namještaj za Društveni dom (stara škola) u Dragoslavcu.

Dom u Frkanovcu je ranije prekriven, a sada su uvedene nove instalacije i namještaj.

Dom u Malom Mihaljevcu dobio je namještaj te trakaste zavjese i gotovo je u potpunosti obnovljen. Dom kulture “Dr. Jurica Murai“ u Pleškovcu, koji služi za kulturna, vjerska i društvena okupljanja, svaki trenutak doživljava promjene na ljepše i bolje. Ugra ena je nova stolarija, obnovljena fasada, zidovi i drugi dijelovi i elementi. Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi kaže kako e se domovi i dalje ure ivati jer su oni ponegdje gotovo i jedina okupljališta mještana. Dinamika i obujam ulaganja ovisi o novcu u op inskoj blagajni te o potporama županije i države.

(S. Mesari )

GRAD MURSKO SREDIŠ E

“Fti icama“ nošnje, Štebih na ekanju Grad Mursko Središ e podmiruje ra un za kupnju narodnih nošnji za potrebe vokalne skupine “Fti ice“, koja djeluju u sklopu KUD-a “Mura“ Mursko Središ e.

Nošnje u kojima su Fti ice nastupile na Me imurskoj popevki Nedeliš e 2010. izradila je tvrtka “KOP“ Mursko Središ e, a Grad je platio 4.428 kuna.

Akademski kipar Mihael Štebih iz akovca i njegov kiparski simpozij “Mura” pak e morati pri ekati jesen, i uz to sniziti cijenu za svoj rad zajedno s kolegom Ferencom Kiralyem.

Gradona elnik Josip Dobrani smatra kako je 32.150 kuna prevelik novac za simpozij, te e on s kiparom stupiti u razgovor kako bi smanjio cijenu i projekt prolongirao za jesen ove godine.

Tvrtki “Mura“ iz akovca Grad e za promociju turisti ke ponude Murskog Središ a u asopisu “Turist plus“ platiti pet tisu a kuna, a poduze u “El vi“ iz Križovca pak 5.600 kuna za elektroinstalaterske radove u križove kom Društvenom domu. (sm)

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PLAN Zelenog djelovanja op ine Nedeliš e

Zajedni kim radom lanova VMO-a, lanica Udruge žena Macinec i mještana Macinca uredio se okoliš ku e dr. Ivana Novaka

Ure en okoliš ispred ku e dr. Ivana Novaka u Macincu Prema raspisanom natje aju, Vije e Mjesnog odbora Macinec izradilo je projekt ure enja okoliša ispred rodne ku e dr. Ivana Novaka u Macincu. U provo enju projekta Plana zelenog djelovanja op ina Nedeliš e osigurala je namjenska sredstva u prora unskoj poziciji “Zelena agenda“ za projekte koji doprinose realizaciji dokumenta Plana zelenog djelovanja za op inu Nedeliš e.

Provo enjem ovog projekta, za ijeg je voditelja imenovan Željko Ko ja , na adekvatan se na in uredio okoliš ispred rodne ku e Ivana Novaka, ovjeka koji je svojim radom i aktivnostima zadužio Me imurje.

Do sada sam pristup, odnosno zelena površina od prometnice do pro elja objekta nije bila ure ena.

Do sada zelena površina oko objekta nije bila ure ena Projektom ure enja okoliša ispred rodne ku e dr. Ivana Novaka planirali su se i do za-

vršnog dana akcije 29. svibnja obavili svi predvi eni radovi i aktivnosti. Iskopan je kanal

u koji su se postavile cijevi za odvodnju oborinskih voda, postavljeni su betonski rubnici i oplo nici, dovezena je zemlja za ure enje zelene površine te je posa eno ukrasno drve e, cvije e i trava.

Na pro elju rodne ku e Ivana Novaka u Macincu Odbor Matice hrvatske, 35 godina nakon smrti dr. Ivana Novaka (1969. godine), postavio je spomen - plo u.

Zajedni kim radom lanova Vije a Mjesnog odbora i lanica Udruge žena Macinec i mještana Macinca uredila se površina na kojoj se sada, prema rije ima voditelja projekta, može dostojno obilježiti spomendan pripojenja Me imurja Hrvatskoj, koji se, prema odluci Hrvatskog sabora, obilježava 9. sije nja.

OBILJEŽEN Dan Puš ina

Žene se potrudile da to bude dan koji se pamti MURSKO SREDIŠ E dobilo novu pješa ko - biciklisti ku stazu

Sigurnije od Sitnica do Grada M. Središ e akove ka TEGRA okon ala je radove na izgradnji pješa ko - biciklisti ke staze od Murskog Središ a do naselja Sitnice, u dužini od 1.100 metara.

Nova staza proteže se uz desnu stranu Državne ceste D 209, a od kolnika je odvojena šljun anim pojasom. Osim staze, prema Sitnicama postavlje-

ne su nove vodovodne cijevi, te su izgra eni izlazi za vlasnike poljoprivrednih parcela.

Radove ija e se cijena znati po okon anju obra una inanciraju Hrvatske ceste, a Grad Mursko Središ e ishodio je sve potrebne dozvole te riješio imovinsko - pravne odnose.

(S. Mesari )

OSNOVNA ŠKOLA I. G. Kova i a Sveti Juraj na Bregu

Dan škole 18. lipnja U petak 18. lipnja Osnovna škola Ivana Gorana Kova i a u Svetom Jurju na Bregu obilježava i slavi svoj Dan škole.

Program zapo inje u 14 sati otvorenjem izložbe u eni kih radova i postignu a.

Od 15.30 sati održavaju se sportski susreti u enika i u itelja.

U 17 sati zapo inje sve ana akademija uz zanimljiv kulturno - umjetni ki program. Školska ravnateljica Jelena Ha ek na proslavu poziva sve nekadašnje u enike, u itelje, zaposlenike, roditelje i sve one koji su na bilo koji na in povezani s ovom uzornom i uspješnom školom. (sm)

Po etvrti put proslavljen je Dan Puš ina, iji je glavni organizator ove godine bila Udruga žena Puš ine. Manifestacija, koja se obilježava svake godine prvu subotu nakon Tijelova, održala se na sportskim terenima NK Puš ine.

Uz organizatore, u kulturno umjetni kom programu sudjelovali su u enici Podru ne škole Puš ine, Mažoretkinje Nedeliš e te goš e Udruga žena “Trnove ko srce“, Trnovec Bartolove ki.

Kasniji popodnevni sati pak su bili rezervirani za natjecanje udruga u zabavnim igrama. U sklopu sportskog programa pripremao se besplatni gulaš, dok je za one koji vole okušati sre u bila prire ena i tombola.

- Udruga žena Puš ine sa svojim je zborom sudjelovala u kulturno - umjetni kom programu. Predstavile smo se s tri pjesme. Tako er smo pripremile kola e kojima se mogu poslužiti svi posjetitelji. Uz pomo VMOa pripremile smo gulaš, u emu nam je pripomogla muška ekipa.

Iza toga uslijedila je tombola brojnih sponzora i donatora, koja je u potpunosti uspjela bez obzira na tešku situaciju kod svakoga gospodarstvenika, obrtnika, stoga zahvaljujemo svima koji su pomogli, kazala je Nada Puklavec, predsjednica Udruge žena Puš ine.

lanice udruge žena Puš ine predstavile su se s tri pjesme Osim što su esto organizatorice i suorganizatorice priredbi i programa, lanice

Udruge žena Puš ine uklju ile su se u brojne druge aktivnosti, me u kojima se isti e pru-

U kulturno - umjetni kom programu sudjelovali su i u enici Podru ne škole Puš ine

žanje pomo i onima kojima je to najpotrebnije. - Uo i svakog Boži a posje ujemo starije, nemo ne i bolesne kojima je potreba tu a pomo . Darujemo ih kola ima i estitkama koje izra uju djeca Podru ne škole Puš ine, s kojom redovito i uspješno sura ujemo. Zatim smo bile doma ice Katoli kog susreta mladeži u Varaždinu.

Ugostile smo preko sto mladih kojima smo pripremile ru ak.

Prilikom otvorenja Podru ne škole Puš ine, sakupile smo novac, kupile materijal i sašile za djecu narodne nošnje, u kojima su ona danas nastupila, dodala je Nada Puklavec. (hz)

15. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NIKAD DOVRŠENA tvornica vo nih rakija “Tijara“ u Štrigovi svima je no na mora

Gra evina propada, dugovi abnormalno visoki Zaposlenici Arhiva govore o gra i i planovima

DRŽAVNI ARHIV u Štrigovi

Obilježen Svjetski dan arhiva U Državnom arhivu Štrigova u srijedu je obilježen Svjetski dan arhiva, uz prigodan govor ravnatelja Jurice Cesara, te

otvorenje izložbe pod nazivom “Planovi i zemljišne knjige Me imurja“, koju je predstavila Jasna Požgan, u ime arhiva. Rav-

natelj Cesar pak je podsjetio na po etke rada Arhiva u Štrigovi, koji je nastao preseljenjem gradiva iz Staroga grada Zrinskih u

Sramotno mali odaziv Za ovaj doga aj ravnatelj Jurica Cesar poslao je dvjestotinjak pozivnica. Na skup se me utim odazvalo svega nekoliko ljudi i tri novinara.

Imenom i prezimenom u prostranoj dvorani za prezentacije bili su prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i uro Ruži iz Matice hrvatske akovec, Zoran Šari iz ŽUC-a i Josip Mikec iz Turisti ke zajednice op ine Štrigova.

Nikoga iz Me imurske županije, škola, kulturnih ustanova, gra ana ...

Jadno i sramotno za ovako zna ajan skup i ustanovu. (sm)

Svi koji su nazo ili skupu...!?

akovcu, a osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske.

O radu na terenu te stvarateljima Arhiva govorila je zaposlenica Vesna Šteinglin, koja je naglasila kako postoji velika i ozbiljna gra a iz 19. stolje a, koja, na žalost, još uvijek nije arhivirana. Isto tako Šteinglin je govorila o vremenu Bachovog apsolutizma, kada su zapravo kod nas nastale prve katastarske izmjere, koje se koriste još danas, a pisane su na njema kom, ma arskom i “hrvatskom“ jeziku.

Cesar je tako er najavio Dan otvorenih vrata Arhiva Štrigova za 24. srpnja, kada e se održavati Dani p ine Štrigova, odnosno Štrigovske no i.

Taj dan bit e i izložba arhivske gra e vezane uz Štrigovu, te predstavljeno šest Cehovskih knjiga koje su iz Varaždina dopremljene u Štrigovu, a sadrže gra u iz 18., 19. i polovice 20. stolje a.

(S. Mesari )

OP INA ŠTRIGOVA rješava pitanje kanalizacije i odvodnje

Rubni dijelovi na slovensku kanalizaciju - U susjednom Razkrižju gradi se kanalizacija na koju e se priklju iti rubni dijelovi naselja Jalšovec, Banfi i Robadje, što e potvrditi dobre odnose susjednih država Velika, gotovo najve a želja žitelja Štrigove, ali i pripadaju ih joj naselja, jest imati vlastitu kanalizaciju te odvodnju na pro ista . Ranija štrigovska vlast u inila je potrebne predradnje, ali zbog dugotrajnih postupaka i isteka mandata nije se došlo dalje od papirnatih rješenja.

Dokumentacija je gotova, a sada treba osigurati novac i krenuti u realizaciju projekta vrijednog nekoliko desetaka milijuna kuna.

Ovih dana zapo eli su pripremni radovi na terenu, odnosno u samoj Štrigovi, koji prethode izgradnji kanalizacije. Op ina iz svojeg prora una projekt ne može is inancirati a u županijskoj i državnoj vlasti sve je manje

volje i novca za pomo i ovoj briježnoj op ini.

Prijatelji u nevolji Kad ne mogu sami, u pomo priska u prijatelji, i to iz susjedne države.

Op ina Razkrižje pružila je ruku suradnje te obje op ine kre u u izradu projekta koji e kandidirati prema IPA europskom fondu.

Dok e se ekati IPA-ina odluka, Razkrižje e graditi svoju kanalizaciju u briježnom dijelu, a Štrigova pro ista .

Slovenci nemaju ništa protiv da se rubni dijelovi naselja Ban i, Jalšovec i Robadje priklju e na njihovu kanalizacijsku mrežu, sve dok ona ne bude izgra ena u Štrigovi. Op ina Štrigova itav posao pokre e uz

Minimalni radovi za maksimalni projekt suglasnost Me imurskih voda i Me imurske županije, a me unarodni model koji je na vidiku dobar je primjer suradnje ruralnih podru ja. Štrigov ani se

nadaju da e i Europska unija prepoznati projekt i odobriti, odnosno inancirati njegovu provedbu i ostvarenje.

(S. Mesari )

SVETI MARTIN na Muri

Posmrtna dobila nove odore Ukupno pet tisu a kuna izdvojila je op ina Sveti Martin na Muri za nove odore, za potrebe svoje posmrtne pripomo i, odnosno grupe za ukop pokojnika.

Model je osmislila Mira Per i , koja je izabrala i boju

tkanine te na kraju odore i sašila. - Istina, mnogima je crvenkasta boja iznena enje, ali zašto bi na sprovodu sve moralo biti crno. Ima onih koji se zgražavaju, ali je više onih koji odobravaju ovu boju, kaže Mira, iji je suprug

Martin lan grupe i op inski komunalni redar. Na elnik Franjo Makovec suglasan je s bojom i modelom te najavljuje šivanje još jedne odore, jer šest je osoba minimum na pogrebu.

(S. Mesari )

Komunalni radnik na groblju Martin Per i u novoj odori

- Neno Anton i prenio je pred smrt nekretnine na svoju suprugu Ljiljanu, koja ne zna što bi u inila. Javili su se vjerovnici kojima je Anton i navodno dužan basnoslovne iznose ...

“Spomenik” na propalu investiciju u Jalšovcu

Te e peta godina kako su Op ina Štrigova i Neno Anton i sklopili ugovor o darovanju s nametom op inskog zemljišta u Jalšovcu, na kojem je Anton i trebao izgraditi Tvornicu vo nih rakija.

Do dana današnjega tvornica nije izgra ena, a o tome kruže razne pri e.

Ljudi su ljuti na bivšeg na elnika Branka Resmana, koji je “nagovorio” vije nike da glasuju za ovu odluku, odnosno krive ga kako je mogao dopustiti da se društveno zemljište daruje privatnoj osobi.

Problemati na poslovna nekretnina?

Op ina je danas na mukama kako raskinuti ugovor, jer je u me uvremenu Neno Anton i umro. Gra evina propada, nitko ništa ne zna, ljudi otpla uju pozajmice koje su uzeli da bi podignuli vo njake, jer je obe avao otkup tisu a tona vo a s ovog podru ja.

- Kao i našim mještanima, i meni je Tijara no na mora. Isto tako zbog Tijare sigurno mirno ne spavaju svi oni kojima je Anton i dužan, kaže op inski na elnik Stanislav Rebernik, te nastavlja. Osobno sam stupio u kontakt s gospo om Ljiljanom Anton i , koja je nasljednica oporukom svog supruga. To je zapravo i veliki problem. Kada bi nasljednici bili zakonski, kako je propisano, onda bi nam bilo puno jednostavnije. Ovako, sadašnja se vlasnica može teško pridobiti ‘za stol’. Isto tako postoje pojedinci i tvrtke koje su se ve upisale kao vjerovnici u trenutku eventualne prodaje nekretnina na dražbi.

Veliki vjerovnik je akove ki Me imurje inženjering, a navodno su još ve i poslovni ljudi iz Italije. To je službeno, a pri a se o desecima drugih vjerovnika. Mi jedino možemo ono što nam omogu uje zakon i eventualno se dogovoriti s gospo om Anton i . Kada e problem biti riješen, zaista ne znam. Znam samo da puno na tome radim, a rezultata nema,

kaže na elnik Rebernik, te dodaje kako ne krivi prethodnika, jer ovjek je želio dobro svojemu kraju i ljudima. Prevaranti su negdje drugdje.

Op ina jednostrano raskinula darovni ugovor, ali ...

U sveop oj euforiji koja je u štrigovskom kraju vladala po etkom izgradnje objekta ništa nije bilo udno, ali danas je sve potpuno druga ije. Dana 8. sije nja 2007. godine u akovcu su op inski na elnik Branko Resman i Neno Anton i potpisali ugovor kojim op ina Anton i u daruje 2.394 hv zemljišta u k.o. Jalšovec. Zemljište je darovano odlukom Op inskog vije a Štrigove, od 18. prosinca 2006. godine.

U V. stavku ugovora piše da se obdarenik (Neno Anton i ) obvezuje na nekretninama u javnom i vlastitom interesu izgraditi tvornicu vo ne rakije (Tijara), i to tijekom 2007. godine, koja e imati status trgova kog društva sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

Ništa Anton i nije ispoštovao i, kada se vidjelo da “kola jure” u pogrešnom smjeru, Op insko vije e Štrigova na svojoj je 37. sjednici održanoj 24. studenoga 2008. donijela odluku o raskidu ogovora o darovanju s nametom.

Budu i da Anton i nije ispunio ugovorenu obvezu, tada se zatražio povrat darovanih nekretnina i pokretanje sudskog postupka po istome, piše u odluci vije a. Nakon toga Anton i po inje Štrigovu zaobilaziti, a lani je stigla vijest da je umro i da je pokopan na groblju u Nedeliš u. Od tada stotine ljudi osje a glavobolju i želu anu slabost na svaki spomen Tijare ili investitora koji je puno obe avao, a malo dobroga napravio. Ono što je aktualno jesu mogu i dugotrajni sudski postupci i nadmudrivanja, što e teško u brzom roku donijeti neko kvalitetno rješenje.

(Stjepan Mesari )

14

Kroz Međimurje

STO NAJBOLJIH hrvatskih restorana

Pet restorana iz Me imurja Na povijesnoj Trsatskoj Gradini u srijedu su uru ena priznanja vlasnicima sto najboljih hrvatskih restorana u 2009. godini.

Me u nagra enima su i poznati me imurski restorani: Me imurski dvori iz Lopatinca, Terbotz iz Železne Gore, Mala

hiža iz Ma kovca, Mamica iz Puš ina i Katarina iz akovca.

Ovi restorani i ranije su bili uvršteni u ovu elitnu skupinu, a svaki ponovni izbor je visoko priznanje za kontinuitet u kvaliteti ponude. Ove godine natjecalo se skoro 2.500 restorana iz cijele Hrvatske. (sm)

Ivana Vuruši iz TZ-a Me imurske županije uz miniskulpturu mlinara

ŽABNIK

Uskoro kip mlinara Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri planira kod Starog mlina na Muri kod Žabnika postaviti skulpturu ili kip tradicionalnog mlinara u naravnoj veli ini. Ovih dana je kod mlina izložena miniskulptura mlinara, koja izaziva pozornost sve brojnijih turista i posjetitelja murskog krajo-

braza i Mlinarskog puta. Prema rije ima Franje Makovca, predsjednika TZ-a op ine Sveti Martin na Muri, planira se i izgradnja tradicijske mlinarske hiže na prostoru ispred mlina i na po etku Mlinarskog puta, što bi zaokružilo “mlinarsku pri u” ovog kraja. (sm)

O URBANOVOM 2010. govori Josip Mikec, elni ovjek TZ-a op ine Štrigova

Prepoznat zna aj priredbe Dva su tjedna prošla od Dana vina u županiji Zrinski - Urbanovo 2010., a osvrt na doga anja daje Josip Mikec, elni ovjek štrigovske turisti ke zajednice i vanjski suradnik udruge “Hortus Croatiae“, koja je u najve em dijelu organizirala i provela ovaj doga aj.

- Urbanovo 2010. u Me imurskoj je županiji gospodarska i turisti ka manifestacija koja iz godine u godinu prerasta u ozbiljan imbenik glavnog doga aja godine na prostoru gornjeg Me imurja. Urbanovo je de initivno postalo brend koji u pozitivnom smislu predstavlja gornje Me imurje kao poželjnu destinaciju ovoga ruralnog dijela sjeverozapadne Hrvatske. U svim parametrima de initivno je postalo spoj gospodarstva kroz, ve sad mogu re i, ozbiljan sajam vinogradarsko - vinarske opreme na kojem su bili prisutni izlaga i iz cijele Hrvatske te predstavnici i zastupnici proizvo a a profesionalne opreme iz susjednih nam zemalja i Festivala pušipela, gdje su predstavljeni svi eminentni proizvo a i pušipela i ostalih sorti vina koje se proizvode na vinorodnom podru ju Me imurja, kazao nam je Mikec, i dodao kako su gospodarstvenici prepoznali zna aj priredbe, na kojoj je sklopljeno puno poslova i poslovnih kontakata.

Vinska putovnica hrvatski hit - Uvo enjem promotivne vinske putovnice postigli smo velik uspjeh i ve se radi na pravoj i originalnoj vinskoj pu-

tovnici koja e sigurno postati kao i sadašnja pravi hit, koji je zaintrigirao Hrvatsku i Sloveniju. Na samom sajamskom djelu predstavile su se i udruge te obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su isto tako neizostavni dio razvoja u gospodarskom i turisti kom smislu. Vrlo važno je spomenuti i okrugle stolove na kojima su se odvijala razna stru na predavanja na aktualne teme i gdje je došlo do zaklju ka da su proizvodi (vina) na vrlo visokoj razini te da su naši vinari spremni na ulazak u EU i na nove izazove koji ih ekaju. Sva tri dana bilo je održano mnoštvo kulturnih i zabavnih programa (koncert Josip Keresturi, Mirko Švenda Žiga, KUD Sv. Jeronim, turisti ki vlak, obilazak Vinske ceste u oldtimer vozilima, što je i nova ponuda Vinske ceste).

Tako je prva tri dana manifestaciju posjetili oko 3.500 posjetitelja, a mnogi od njih, zapravo ve i dio, bio je s drugih podru ja Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije …, zadovoljno isti e Mikec, i dodaje kako je Dane vina obišao i velik broj poznatih osoba javnog života.

Vinski bal i otvoreni podrumi - Zna ajno mjesto u cijelom programu imao je Vinski bal, a Dani otvorenih podruma na Me imurskoj vinskoj cesti bili su prava promocija Vinske ceste, gdje su se vinari stvarno potrudili i ponudili sva svoja vina i gastronomske delicije svim posjetiteljima, kojih je

- Zadovoljan sam svime što je ostvareno na priredbi, kaže Josip Mikec bilo mnoštvo. I tu je bilo noviteta, naime, trebalo je kupiti bon kod vinara. Zašto? Pa Dani otvorenih ne zna e da je sve u bescjenje, oni zna e da taj dan nema najave nego se slobodno do e do svakog vinara i može se uživati u vrhunskim vinima te se upoznati s ponudom Vinske ceste. Vjerujte mi da bez prave vrijednosti proizvoda nema ni uspjeha, govori Mikec, dodaju i kako su i vinogradari došli na svoje.

Sveti Urban ostaje srce štrigovskog vinogorja Desetak najboljih i najja ih vinara sa svojim je obiteljima podnijelo najve i teret cijelog programa.

- Urbanovo 2010. je u završnoj fazi prešlo u najljepši

ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža“

SPUST MURSKIH ladji 2010.

Butelja me imurskih vinara za lijekove

Dolaze i pomurski Hrvati

Poznati me imurski vinogradar i vinar Safer Brki me u svojim je kolegama organizirao prikupljanje i prodaju vinskih butelja, s humanitarnim naglaskom.

Prikupljeno je 228 butelja ponajboljih vina, koje su prodane po svega 15 kuna, te je na taj na in prikupljeno 3.420 kuna.

Novac je uru en Me imurskoj

zakladi solidarnosti “Katruža“ za lije enje oboljelih osoba. Za ovaj potez Saferu Brki u svaka ast, premda je on i ranije pomagao brojne aktivnosti. Osobito sportaše, no ovaj put to je u inio za one koji imaju samo jednu želju - ozdraviti! I Brki je obolio i lije i se, a kaže da su aktivnost i druženja najbolji lijek. (S. Mesari )

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Branko Polanec, elni ovjek Organizacijskog odbora Spusta Murskih ladji 2010., i Ivana Živ ec, tajnica Turisti ke zajednice op ine Sveti Martin na Muri, boravili su u radnom posjetu op ini Muraszemenyue u susjednoj Ma arskoj.

Tamo su op insku na elnicu Mariju Štefanac upoznali s programom Spusta murskih ladji, te pozvali mještane ove op ine s pretežito hrvatskim stanovništvom da se uklju e u ovu me unarodnu priredbu.

Na elnica Štefanac rekla je kako e se op ina vrlo rado uklju iti u priredbu, i to na trome i Hrvatske, Ma arske i Slovenije, gdje e spustaši imati kra i predah na putu prema Domašincu, gdje je cilj ovogodišnjeg spusta.

Podsje amo, ovogodišnji Spust Murskih ladji održat e se 10. i 11. srpnja, sa startom u austrijskom Murecku i ciljem u hrvatskom Domašincu.

(S. Mesari )

dio, a to je srce vinogradarstva, u Sveti Urban, gdje je bilo i proštenje i gdje su se održale vinske veselice i vinske igre uz ve tradicionalno održavanje degustacija. Taj drugi dio manifestacije posjetilo je preko 3.000 posjetitelja, i to opet preko 80 posto iz drugih krajeva.

Dokazali smo da i u ovim teškim (recesijskim) vremenima možemo uz dobru organizaciju i uz mnogo truda stvoriti proizvod koji je vrijedan i koji stvara pozitivnu klimu u razvoju ovoga nam prelijepog Me imurja. Jako je dobro re eno u naslovu Me imurskih novina da vino i turizam moraju i i zajedno i to je ovdje dobilo prve i zna ajne okvire. Sklopljeni su mnogi novi poslovi, rodile su se mnoge nove ideje, a Hrvatska je još bolje upoznala Me imurje, zaklju uje Mikec, koji ve razmišlja o Urbanovom 2011.

(Stjepan Mesari )

Tisu u butelja za posjetitelje - Moram re i da priredba ne bi tako uspješna bez snažne potpore naših vinara koji su podnijeli velik teret na svojim le ima (preko tisu u butelja isto eno) i svih ostalih sponzora i pokrovitelja. Velika zahvala svima, a posebno medijima koji ste ovaj predivni dio Hrvatske i njene vrijedne ljude predstavili široj javnosti u regiji, kaže Mikec. (sm)

Predstavnici Svetog Martina na Muri s na elnicom Štefanac

PILE I RAŽNJI I “KIDS” – omiljena grill-poslastica • Gastronomska marka Cekin lansirala je novi proizvod namijenjen najmla ima - na tržištu od 7. lipnja Na Cekinovu bogatom jelovniku nedavno su se našli i za injeni pile i ražnji i Kids, proizvedeni od peradskog mesa najviše kategorije. Svojim razigranim dizajnom i nježnim okusom savršeno su prilago eni najmla im potroša ima koji uz slasnu Cekin piletinu od sada mogu ravnopravno uživati u pravoj ljetnoj roštiljadi.

Užurbani tempo života esto ne ostavlja vremena za pripremu zdravoga dje jeg obroka koji e objediniti vrhunski okus i potrebne hranjive tvari. Pile i ražnji i Kids pravi su odgovor na takve potrebe,

jer ile pile ih prsa od kojeg su proizvedeni sadržava minimalan udio masti i velik udio bjelan evina.

Blago za injeni komadi piletine nabodeni su na kratke štapi e koji su zbog svoje širine lagani za držanje, a njihov simpati an oblik pretvara svakidašnji obrok u nevjerojatnu zabavu za male gurmane.

Priprema tog proizvoda tako er je vrlo jednostavna, a osim na roštilju, Cekin ražnji i mogu se pe i u tavi ili u pe nici.

Lagano probavljivi, zdravi i ukusni, pile i ražnji i Kids obvezan su sastojak svakoga obiteljskoga grill partyja!

15. lipnja 2010.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RAZGOVOR s Ivanom Le ekom povodom završetka III. dijela serijala –TEPEŠIJA

Me imurju moje malo ... a kulko sega v tebi ima? Niti ne znamo!

• Kako se osje ate nakon punih osam mjeseci Tepešije?

— Umorno, ali zadovoljno.

Kao i svaki Me imurec kad napravi neki posao. Ukratko rezimira je li moglo biti bolje i krene na sljede i posao.

• Biti u preko stotinu sela i napisati isto toliko reportaža, što to zna i?

— To zna i tri godine rada, kontakti s tisu e ljudi, biti u domovima stotina ljudi, živjeti stalno s njima, dijeliti s njima radost, ako smo uspjeli, jedno veliko, veliko u enje … Moji kontakti nastavljaju se s njima i nakon objave reportaže. Doznajem nove podatke koje zabilježim bude li zatrebalo, a ja se nadam da e to i biti. Mislim, kakvi smo? Razlikujemo se od sela do sela, od gornjeg dijela, sjevernog i južnog. Ali svako selo je kao i Me imurec: Sam da budemo bolši od suseda pa kaj košta da košta.

Postao sam bogat upoznaju i tisu e ljudi od kojih svaki nosi nešto što može re i i drugima, ali i zaslužuje da se to i obznani. esto nismo ni svjesni što obi ni ljudi rade i mogu re i.

• Bilo je spomena o u enju?

— Upravo tako. Ali ne o u enju geografskih zna ajki ili

prirodnih, nego o ljudskim mudrostima. U jednom selu u bregima stariji me ovjek ponudio da s njim sjednem za stol. Odbio sam s obrazloženjem da žurim, a doista i jesam. ovjek je mirno rekao: Pa kam se žurite, pak na cintoru budu vas ionak pomalem nesli. ovjek se nad tim mora zamisliti. Jedan obi an mali ovjek rekao je veliku mudrost. Zapisao sam desetine sli nih mudrosti.

• A oni drugi “veliki“, kako oni govore?

— Obi ni mali ljudi govore ono što misle. Ono što ih je život nau io, svoja sje anja na doga aje u selu … Oni drugi, bilo da su s politi kim ambicijama ili poslovnim, govore ono što misle da oni koji im moraju dati potporu žele uti. Zato ih zanima svaka sitnica kako e reportaža izgledati, pa do toga kolika je naklada novina … Posebno pak kako e izgledati na slici. Stoga i moraju fotogra iju vidjeti i odabrati. Ali ovjek se i na to navikne i tako to mora biti. Da biste došli do ne ije slike, dosta treba i mudrijati.

• Kako to izgleda?

— Svakako, no ovo je posebno. esto se dame u kasnim srednjim godinama ne žele slikati s mužem. I onda vele: Tu je on kaj

Ivan Le ek u posljednje tri godine kroz projekt Tepešije zajedno s našim novinama predstavio je gotovo sva me imurska mjesta, dok na jesen slijedi završni dio serijala dela, kaj bum ja … Nek se on samo slika …

Uglavnom, slika ipak bude nakon ‘novinarskog uvjeravanja’ uz rije i. No dobro, dajte, ina e vas se ne bum rešila z hiže. Znamo se i nasmijati kad zamolim muža da zagrli ženu. Pa se onda uje: Isusek, pak si me ve deset

let nej zagrlil. Sam Bog kaj ste vi došli. Uglavnom, atmosfera je na susretima vedra. Važno je re i da nema politike. Na kraju krajeva, to su pri e o obi nim malim ljudima koji ne žele ništa drugo nego da žive bolje i da se o njihovom selu uje, pa je i cijeli serijal tako i zamišljen. Pri a o ljudima koji ne-

sebi no rade za svoje selo, a izvan su politikantskih igara.

• Ima li razlike u životu ljudi gornjeg i donjeg dijela Me imurja?

— Razlike su ogromne. Dok u donjem dijelu na maloj površini sela živi velik broj ljudi, dotle u gornjem dijelu na velikoj seoskoj površini živi mali broj ljudi. Pa vam je prvi susjed na nekoliko stotina metara udaljenosti. To odmah govori i o na inu organiziranja seoskog života, ali i troškovima izgradnje infrastrukture.

Drugo, gornji dio bio je u potpunosti u gospodarskom smislu okrenut Sloveniji, me usobnim ženidbama, pa je to rezultiralo i ponašanjem ljudi. Tako su neki stari obi aji iš ezli i tek se sad vra aju. U donjem pak dijelu sela se ponose svojom poviješ u i pripadnosti hrvatskom narodu.

To je realnost i to je tako.

• Ima li nešto zajedni ko?

— Da. To je prvotna zatvorenost i odbojnost, a kasnije srda nost i otvorenost ljudi. Ostalo mi je u sje anju kako je jedna gospo a rekla: Nebremo nikaj re i dok ne vidimo kaj ste za loveka i kak bu to. Me imurci žele znati cilj ne ega u emu sudjeluju. Onda to prihvate kao nešto svoje.

PUTOSITNICE za sje anje

Ženska mora držati do sebe - U jednom selu sam trebao slikati najstariju stanovnicu, koja je imala 93 godine.

Mislio sam da emo i i u njezin dom, no rekoše mi da bude došla sama u mjesni dom gdje smo bili. Bila je zima i došla je u zimskom kaputu.

Kada sam je tako htio slikati, prekinula me: ekajte malo.

Skinula je kaput, poravnala frizuru, kostim i ovratnik bijele bluzice i rekla: Ve mo i.

Znate kak je, ženska mora navek držati do sebe.

Niti ne zna kaj mi je žena - Došli smo u ku u bra nog para. Muž u stotoj godini, a žena deset godina mla a.

Ona bolesna, a on još dosta lucidan. I tako razgovaramo, pri a ovjek stvarno zanimljivo, milina ga je slušati. Cijela nepisana povijest sela bila je

u njemu. Žena je sjedila bez rije i i onda nešto prozborila.

On je ustao uzeo, neki lijek i dao joj pa veli: Joj, joj, joj … Kak me Božek kaznil. Sirotica niti ne zna kaj mi je žena.

Japa su se nej vro i vode napili - Iz jednog sela nosim dvije putositnice. Prva, kad sam bio kod žene koja zna puno starih pjesama. Isprva

je rekla da ne zna, a onda kad je njezin donio na stol pola litre žganice sje anje joj se ‘vratilo’. Kad sam ja odbio žganicu, rekla mi je: Vi bute letno hmrli jer je žganica vra tvo. Bakici je o ito i bilo jer je gotovo sat i pol pjevala stare pu ke pjesme bez prestanka.

Kad pak smo došli do najstarijeg, u dvorištu ku e je neki starac nosio snop

kurzinja. Mislio sam da je to on jer je doista i staro izgledao. Kad sam mu rekao tko sam, veli on: Ne, to su moj japa. Sad sam ja pomislio kako tek japa izgleda. A ono u sobi me za stolom do ekao starac crvenih obraza, zategnute kože na licu s vedrim osmjehom i 96 godina. A njegov sin veli: Ste ga vidli.

Samo su se japa v životu nej vro i vode napili.

- Razlikujemo se od sela do sela, od gornjeg do donjeg dijela, sjevernog i južnog. Ali svako selo je kao i Me imurec: Sam da budemo bolši od suseda pa kaj košta da košta.

• Što dalje?

— Prvo moram zahvaliti svima koji su mi do sad pomogli i koji e mi ubudu e pomagati.

Sponzorima, predsjednicima mjesnih odbora po selima te udruga i svima koji su pomagali da sve to oblikujemo u odre enu formu. Posebno zahvaljujem svojim neposrednim suradnicima u projektu, tebi kao uredniku, te Nevenki Šardi. Što dalje? Na jesen u oktobru po inje etvrti i završni dio serijala. Ostalo je još sela: Kotoriba, Gori an, Sveta Marija, Strahoninec, Savska Ves, Pribislavec, Belica, Lopatinec, Vrhovljan, Šenkovec, Trnovec, Domašinec, Piškorovec, Parag, Šenkovec, Nedeliš e, Puš ine … te gradovi Mursko Središ e i Prelog.

• Ho e li do sad objavljene reportaže biti zaboravljene?

— Nadam se da ne. Zbog svih onih koji su zdušno pomagali u projektu. Nešto smo u razgovorima sa županom, gospodinom Perho om, koji kao pravi Me imurec isto tako razmišlja, pa emo vidjeti. Vjerujem da e se do kraja godine pojaviti prva knjiga (od tri planirane), naravno, s izmjenama i dopunama.

(Dejan Zrna)

Život ih tjera da kradu pokojnike - Ban i je selo uz granicu i na pola sela presijeca ga slovenski teritorij. Nekoliko ku a pripada Sloveniji. U toj jednoj ku i umro je stariji ovjek. Njegova želja je bila da bude pokopan u Štrigovi. Smrt su morali prijaviti slovenskim vlastima, a onda su izveli kra u mrtvog da izbjegnu procedure i troškove prelaska pokojnika iz države u državu. Kažu da je sve bilo organizirano kao u ilmu.

Pratili su slovensku pograni nu ophodnju.

U dogovoru s pogrebnikom dojurio je auto i u nekoliko minuta je pokojnik ukrcan i odvezen te po svojoj želji i pokopan u Štrigovi.

Granica tjera ljude da ine ono o emu nisu ni sanjali.

16

Kroz Međimurje

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DONJOJ DUBRAVI održano vatrogasno natjecanje mladeži, 5. Memorijal “Mario Rusak”

Prijelazni pehar osvojio DVD Gardinovec Stroj vatrogasaca nakon vježbe

HEMUŠEVEC: održana pokazna vatrogasna vježba

Vatra efikasno ugašena pjenom U Hemuševcu je u petak održana javna pokazna vatrogasna vježba Vatrogasne zajednice Grada Preloga. Sudjelovali su vatrogasci DVD-a Draškovec (rije je o zajedni kom DVD-u Draškovca i Hemuševca), Preloga, Cirkovljana, Oporovca, ukovca i ehovca.

Vježba je održana u sklopu zaštite od požara i preventivnih akcija, ali i da se vidi opremljenost vatrogasnih navalnih ekipa za brze intervencije.

Cilj vježbe bio je zaštita objekta te gašenje požara pjenom, što je obavljeno brzo i efikasno. Prvi su stigli vatrogasci DVD-a Draškovec, kako bi to moralo i biti u stvarnom scenariju, koje vode

predsjednik uro Mikec i zapovjednik Stjepan Matija i .

Uz ostalo, ekipe DVD-a ehovec, Oporovec i Cirkovljan imaju visokotla ne sklopove za gaše-

Dolazak na mjesto požara i gašenje pjenom

nje požara koji uspješno djeluju s malim koli inama vode. Vježbu je vodio predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Preloga Božidar Golomboš, a vatrogasce je na kraju pozdravio i estitao im na trudu i uspješnom predstavljanju predsjednik VMO-a Zdravko Repalust. U vježbi je sudjelovalo pedesetak vatrogasaca s desetak navalnih vozila, a prikazana su i protupožarna odijela.

Vježbu je promatralo stotinjak mještana, a posebno su radosna bila djeca, koja su na kraju vježbe jurila biciklima kroz nekoliko desetaka visoke nanose vatrogasne pjene, koja je ostala nakon gašenja. (J. Šimunko)

Na sportskom parku Krbulja u Donjoj Dubravi okupilo se tristotinjak vatrogasne mladeži i djece kako bi bili sudionici 5. Memorijala “Mario Rusak”.

Organizator natjecanja je DVD Donja Dubrava, a memorijal se organizira u spomen na prerano preminulog lana Marija Rusaka.

Na natjecanju su sudjelovale ekipe iz Kotoribe, Donjeg Vidovca, Svete Marije, Donjeg Vidovca, Donje Dubrave, Sušak - Rijeke, Klane i Gardinovca.

Velika borba i ove se godine vodila za prijelazni pehar u kategoriji “mladež – muški“. Pehar se dodjeljuje u toj kategoriji jer je preminuli Mario bio lan te donjodubravske ekipe. Mladež (od 12 do 16 godina) natjecala se u muškoj i ženskoj kategoriji.

Me u ženama najuspješnije su bile natjecateljice Klana koje su

se plasirale ispred ženskih ekipa iz Donjeg Mihaljevca i Donje Dubrave.

U muškoj konkurenciji najbolji su bili vatrogasci iz DVD-a Gardinovec koji su tako postali pobjednici ovogodišnjeg natjecanja i ku i ponijeli veliki prijelazni pehar. Drugo su mjesto osvojili natjecatelji DVD-a Sušak - Rijeka, a tre i su bili lanovi DVD-a iz DonjegVidovca.

U kategoriji “djeca – muški“ najuspješniji su bili natjecatelji Donje Dubrave, drugo mjesto osvojila je ekipa Kotoribe, a tre e DVD-a Sušak - Rijeka. U kategoriji “djeca – žene“ nastupile su tri ekipe. Najuspješnije su bile natjecateljice iz Donje Dubrave, ispred svojih vršnjakinja iz Svete Marije i Donjeg Mihaljevca.

Tri prvoplasirane ekipe u svakoj konkurenciji dobile su me-

Organizator je nagradio najuspješnije ekipe Memorijala dalje, a ukupni pobjednik, ekipa iz Gardinovca, i prijelazni pehar.

Ovo je ujedno bilo i natjecanje lanova Vatrogasne zajednice podru ja op ina Donja Dubrava, Kotoriba, Donji Vidovec, Sveta Marija i Donji Mihaljevec. Cijelo natjecanje prošlo je u sportskom i natjecateljskom duhu, uz podršku mnogobrojnih posjetitelja.

(A. Fuš)

Detalj sa zanimljivog natjecanja na vatrogasnom poligonu

15. lipnja 2010.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ROTARY KLUB AKOVEC NAGRADIO najbolje maturante akove kih srednjih škola

Pet tisu a kuna kao poticaj za nastavak uspješnog školovanja Ve osam godina za redom Rotary Klub akovec najbolje u enike završnih razreda srednjih škola nagra uje za njihov uspjeh kroz dosadašnje školovanje. Tako je i ove godine petoro u enika akove kih srednjih škola protekle subote u dvorani Scheierove zgrade nagra eno plaketom i nov anom nagradom u vrijednosti 5.000 kn. Ovom se akcijom, koja se provodi pod motom “Nagra ivanje izvrsnosti”, nadarene u enike nastoji potaknuti na nastavak uspješnosti i na fakultetima ili visokim školama. Akcija, za koju se novac prikuplja kroz razne aktivnosti Kluba, proteklih

je godina obuhvatila pedesetak u enika, a “isplativost” ulaganja u obrazovanje mladih kadrova dokazali su oni sami, stjecanjem svojih diploma, pa ak i dekanskih i rektorovih nagrada.

OvesugodinenagraduRotary Kluba akovecdobiliMatijaŠantliz Tehni ke škole, Anamarija Varga iz Gimnazije, Sanja Korpar iz Ekonomske i trgova ke škole, Kristina Fegeš iz Graditeljske škole, te Nikolina Nikoli iz Gospodarske škole.

Prilikom dodjele predsjednik akove kih rotarijanaca Nenad Je ud estitao je maturantima na nagradi i poželio im uspjeh u daljnjem obrazovanju,

PRIJAVE za radionicu “Žene i vo enje” koju provodi udruga “Zora”

Poticanje žena na aktivnije sudjelovanje u lokalnoj zajednici Udruga “Zora” otvorila je prijave za radionicu “Žene i vo enje”, koja e se održati 26. lipnja od 8 do 15 sati u dvorani za udruge u GK barakama, A. Schultessa 19, u akovcu. Radionica je predvi ena samo za žene, a ima za cilj osnaživanje i poticanje žena na aktivnije sudjelovanje u lokalnoj zajednici. Tako er, želi se pove ati senzibilitet za pitanja ravnopravnosti spolova te potaknuti razumijevanje i suradnju.

Trenerica je Marina Kolar, a teme koje e se obra ivati jesu: vještine vo enja, komunikacijske vještine, suradnja, vještine javnog nastupa i ženska prava.

Na in rada je interaktivan i uklju uje iskustvene vježbe, diskusije, igre uloga i timski rad.

Prijaviti se možete tako da ime i prezime, godinu ro enja, kontakt adresu i mobitel/telefon pošaljete na e-mail adresu: zora@ udrugazora.hr, ili pak usmeno na broj mobitela 098/1603-725.

Osvojite besplatno sudjelovanje na radionici Udruga “Zora” daruje jednoj ženskoj osobi besplatno sudjelovanje na radionici “Žene i vo enje” koje e se održati 26. lipnja. Do 19. lipnja pošaljite na: zora@udrugazora.hr razlog zašto biste željeli sudjelovati na ovoj radionici, zajedno s vašim podacima za prijavu. Žensku osobu s najboljim razlogom udruga “Zora” e nagraditi besplatnim sudjelovanjem na radionici, o emu e biti obaviještena do 23. lipnja.

Radionica je besplatna za lanice udruge “Zora”, a participacija za ostale je 100 kn. U to je uklju ena radionica, materijali te osvježenje tijekom pauze (kava, aj, sok, grickalice).

Prijave su otvorene do 21. lipnja, a mogu se prijaviti ženske osobe starije od 16 godina.

Iako je vikend bio vrlo kišan i blatan, Me imurci se nisu lako predali

OTVORENA ARDF prvenstva Me imurja

Radioamateri ponovno uspješni Radioamateri RK “Me imurja” sekcije Mursko Središ e i TŠ sudjelovali su na otvorenim ARDF prvenstvima Me imurja na 144 MHz i Ludbrega na 3,5 MHz. Sekciju TŠ -a predstavljali su Luka Bašek (M19) i Smiljana Janžek (W35), Gregor (M15), Lovro (M19) i Dražen (M40), dok su za Mursko Središ e tr ali Anita Žerjav (W19), Anja Bahun (W19), Karlo anadi (M15), Vladimir Tkalec (M21), Branimir (M50) i Vladimir Vinko (M50) te Luka Bahun (M19).

Od boljih rezultata prvog dana spomenut emo 1. mjesto Smiljane, Gregora, Anje, Vladi-

mira i Luke, 2. mjesto Anite te 3. mjesto Samante, Karla i Lovre.

U kategoriji klubova Središ anci su osvojili drugo mjesto, dok je TŠ bio etvrti.

Drugi dan na natjecanju na Ludbreškim vinogradima 1. mjesta osvojili su Smiljana, Anja, Karlo i Branimir, srebrnu medalju osvojili su Anita, Vladimir i Bahun. Tu je Mursko Središ e u kategoriji klubova bilo najbolje, a TŠ etvrti.

Bilo je to etvrto ovogodišnje doma e dvodnevno prvenstvo. Iako je vikend bio vrlo kišan i blatan, Me imurci se nisu samo tako predali.

Ovogodišnji dobitnici nagrade s predstavnicima Rotary Kluba akovec te je dodao da ovo nije jedina, ali je zasigurno najvažnija godišnja

akcija kluba. U enicima su estitali i me imurski župan Ivica

Perho , gradona elnik Branko Šalamon, lanovi Rotary Kluba

akovec, ali i ponosni roditelji, ravnatelji i razrednici.

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

OBITELJ VLADIMIRA NOVAKA u Robadju

S AKOVE KOG SAJMA

Ljetna razglednica

Me imurski simentalac za vrhunsku junetinu - Me imurski simentalac je govedo koje nastaje od teladi simentalca, ali je kasnijim uzgojem i tovom dostiglo posebne kvalitativne osobine. Blijedo sme om bojom dlake tako er se razlikuje od francuskog simentalca

Prošle srijede na akove ki je sajam došlo više posjetitelja, gotovo turista, koji su došli prošetati sajmom, nešto vidjeti, malo kupiti te na kraju pojesti, popiti, ali i zasvirati i zapjevati. U srijedu je ispisana sajamska ljetna razglednica koju e pri om posjetitelji proslijediti prijateljima i znancima.

I to je jako, jako dobro. No, i prodavalo se dosta dobro, posebno perad, ku ni ljubimci i stara krama. Dobro su se prodavali pšenica i kukuruz. Puno je bilo jagoda, trešanja te južnog vo a i povr a.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Kaj je Jurica Pa en prema meni ...

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir - pšenica - kukuruz - je am - zob - jabuke - zuba e - rasuve - kosiš e - gemišt

1,50 kn/kg 1,10 kn/kg 1,00 kn/kg 1,40 kn/kg 1,60 kn/kg 20 kn/vre a 40 kn/kom 60 kn/kom 70 kn/kom 5 kn/ aša

Nigdje službeno nema zapisano ili registrirano govedo pod nazivom me imurski simentalac, ali ima govedo kojemu su geni simentalska pasmina, a sve ostalo je isto me imursko. Takva goveda, to nije, bikove tovi obitelj Vladimira Novaka u Robadju i po tome je zasigurno jedinstvena ne samo u Me imurju, nego i šire. Me imurski simentalac, kako ga nazivaju oni i njihov otkupljiva , nastaje na genima francuskog simentalca, ali uzgojem i tovom, prvo kravljim mlijekom, a potom samo doma om hranom, dobiva novu, vrhunsku kvalitetu i bikovi su pravi ljepotani, koji se prodaju kada imaju izme u 700 i 900 kilograma žive vage.

Na samoj hrvatsko - slovenskoj granici, gdje raste najbolja gotovo alpska trava iz koje se spravlja vrhunsko kvalitetno sijeno i sjenaža, Novakovi ovog

trenutka tove deset bikova, jednu kravu i etiri teleta.

Zašto samo deset, kada su ovako dobri uvjeti?

Borba za goli život - Kao i sve drugo u poljoprivredi, tako i sto arstvo muku mu i da bi opstalo. Deset do dvanaest grla u turnusu držimo iz razloga što je to broj koji koliko - toliko donosi korist i nije prevelik rizik u ova nesigurna vremena, kaže Vladimir, glava obitelji koji zajedno sa sinom Mladenom i suprugom An elom vodi doma instvo.

- Ovo je borba za goli život, jer država ne ini ništa, ni ono najmanje što bi mogla i morala, odrediti najnižu otkupnu cijenu žive vage.

Kad kupujemo telad, borimo se s prodava em, a kada prodajemo bika, onda moramo prihvatiti cijenu otkupljiva a, odnosno mesara. Kad kupimo

S AKOVE KOG PLACA

Me imurski simentalci za vrhunsko meso, kažu Vladimir i Mladen Novak tele, platimo ga tri tisu e kuna, hranimo ga osamnaest mjeseci, koliko je zakonom propisano, i tada za njega dobijemo devet tisu a kuna. Pozitivne ra unice tu nema, a raditi i živjeti moramo.

Zanemarimo vlastiti rad, malo se bavimo vinogradarstvom i nekako na kraju uspijevamo opstati. Ponavljam, imamo vrhunski proizvod, vrhunsko govedo od kojeg potroša i dobivaju vrhunsku junetinu, naglašava

Jedna krava hrani svu telad

Trešnje se “prezorile” na stolovima

Krava koja mlijekom hrani svu telad

Tajna me imurskog simentalca je u ishrani.

Svu telad koji Novakovi otkupe prvo u svojoj staji dohranjuju mlijekom svoje izvorne me imurske krave. Telad mlijeko siše oko dva tjedna, te tako postaje snažnije i po inje se dobro razvijati. Njihova krava othranila je sve bikove u proteklih nekoliko godina, a ovih dana na svijet e donijeti vlastiti podmladak.

Vladimir, dodaju i kako veliku stru nu podršku ima od sina Mladena, vrsnog stru njaka iz ove grane poljoprivrede.

Svaki mjesec jedan bik Novakovi na tržište mjese no isporu e po jednog bika, za jednog me imurskog mesara.

Cijena kilograma žive vage kre e se od 12 do 16 kuna, ovisno o vremenu u koje se prodaje.

Svu telad kupuju kod individualnih me imurskih sto ara, a otkupljuju samo simentalsku pasminu. Kada je nema, onda kupuju holsteina, ali za njega kasnije dobiju manju cijenu na tržištu.

Hranu proizvode sami. Godišnje proizvedu i potroše 50-ak tona silaže, te 40-ak tona sjenaže i suhog sijena, koje je ovo prolje e izuzetno kvalitetno. Od države dobivaju 1.500 kuna poticaja, kojeg bi se rado odrekli, kada bi ta ista država odredila otkupnu cijenu junadi.

Da je stanje u poljoprivredi bolje, mogli bi toviti ve i broj junadi, jer mjesta, hrane i volje te znanja imaju. Osobito imaju ogromno iskustvo i povjerenje kupca. (Stjepan Mesari )

ZAPO INJE ORGANIZIRANO zbrinjavanje kemijske ambalaže

Posebni kontejneri i prate i list Prošlotjedna vru ina posebno se osjetila ispod cerada na akove kom placu.

Gotovo nesnosna vru ina CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- trešnje 10 do 12 kn/kg - jagode 16 kn/kg - jabuke 5 do 8 kn/kg - grašak 15 kn/kg - mahune 25 kn/kg - mladi luk 5 kn/pušlek - mladi krumpir 10 kn/kg - salata 12 kn/kg 7 kn/kg - bijelo zelje - jaja 1,20 kn/kom

podnosila se stalnim rashla ivanjem prodava a, dok su se kupci zadržavali samo toliko koliko je potrebno za vaganje i pla anje robe.

- Znate, tak je vro e kaj su se rešnje prezorile na pultu, rekla je prodava ica “vo a tjedna”. A trešanja je sve više, ali ne i previše, jer potražnja nadmašuje ponudu. Sve je više graška i krastavaca, te salata svih vrsta.

Nešto je slabija, bolje re eno, umjerenija, ponuda cvije a.

Roba je vrlo kvalitetna, cijene umjerene.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Sukladno Zakonu o otpadu i Pravilniku o gospodarenjem otpada, pravne osobe (tvrtke, zadruge ...), kao i sve izi ke osobe (OPG, Poljoprivredni obrt ...) dužni su od 2010. godine uklju iti se u pravilan po etak gospodarenja otpadnom ambalažom sredstava za zaštitu bilja.

Nekomercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu tijekom cijele godine na deset razli itih mjesta u Me imurju odložiti ispranu ambalažu u za to posebne kontejnere i ne moraju ovjeravati prate i list.

Komercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dakle, korisnici nov anih potpora, uz obrtnike i tvrtke, moraju voditi evidenciju kroz o evidnik o tijeku i nastanku otpada i prate i list. Ovi obrasci kupuju se u prodavaonicama Narodnih novina.

U cijelom postupku najvažnije je pravilno ispiranje otpadne ambalaže, jer ambalaža mora biti vidljivo ista.

Ukoliko su sredstva za zaštitu krute formulacije pakirana u papirnatu višeslojnu ili sli nu ambalažu, ispiranje se ne provodi, i takvu ambalažu

treba samo potpuno isprazniti, napominje mr. sc. Milorad Šubi , rukovoditelj Savjetodavne poljoprivredne službe u Me imurskoj županiji.

Po inje u Štrigovi Od ponedjeljka 28. lipnja ambalaža za nekomercijalna gospodarstva koja trebaju ovjeriti prate i list prikupljat e se u Štrigovi, Kocen Agru, od 8 do 9.30 sati, u Kotoribi PZ akovec od 10 do 11.30 sati te u Donjem Kraljevcu PZ akovec od 12.30 do 14 sati i Belici AgroFructus od 15 do 16.30 sati.

Za nekomercijalna gospodarstva koja ne trebaju ovjeriti prate i listi ambalaža e se odlagati u kontejnere u Vo njaku Agrome imurje Nedeliš e, Vo njaku Agrome imurje ehovec, Ekonomiji Agrome imurje Železna Gora, Ekonomiji Agrome imurje Podturen, Kocen Agru Štrigova, Kotoribi PZ akovec, Donjem Kraljevcu PZ akovec, Murskom Središ u PZ akovec i Belici AgroFructus.

Skupljanje i zbrinjavanje ovog otpada organizira Udruga proizvo a a i zastupnika CROCPA zajedno s C.I.A.K. tvrtkom. (sm)

15. lipnja 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

TIJEKOM MJESECA LIPNJA OBAVLJAMO BESPLATNE PREGLEDE ZUBA PSIMA I MA KAMA U SPECIJALIZIRANOJ AMBULANTI ZA KU NE LJUBIMCE BIOINSTITUTA d.o.o.

Stomatološki problemi u pasa i ma aka

Zašto su preventivni pregledi zuba važni za pse i ma ke?

Komadi i zaostale hrane, slina i bakterije što se nakupljaju na površini zuba formiraju prljavo bijelo-žu kastu ljepljivu naslagu koju nazivamo plak. S vremenom zaostali plak na zubima kalci cira te nastaje kamenac koji je tvrde konzistencije i hrapave površine koja pogoduje nakupljanju novog plaka. Za razliku od plaka kojeg možemo ukloni sa zuba ve laganim struganjem ili etkanjem, kamenac se uklanja isklju ivo brušenjem i to naj eš e ultrazvu nim ure ajem za skidanje kamenca. Plak i kamenac pomažu daljnjem razmnožavanju štetnih bakterija u us ma što dovodi do infekcije i razvoja razli itog stupnja i ja ine boles zuba. Tako u po etku kamenac uzrokuje gingivi s, upalu zubnog tkiva bez gubitka zubne veze, koja dovo-

di do crvenila i ote enja zubnog mesa koje na dodir može krvari , a kasnije se povla i od njegovog normalnog položaja uz bazu krune. U kona nici gore nabrojeno može bi preduvjet za parodon s, odnosno razaranje potpornih struktura zuba, pa i ošte enja same kos , što rezul ra klimanjem i ispadanjem zuba. Prijelom (fraktura) zuba te prejako trošenje (ošte enje abrazijom) zuba tako er je u estala pojava u živo nja. Za svaki zub sa slomljenom krunom mora se procijeni postoji li izloženost središnjeg dijela zuba u kojem se nalaze živci i krvne žile (pulpe) ili ne. Svi zubi sa vidljivom živom pulpom koja je ruži aste boje moraju se tre ra jer su bolni ili bi izva eni. Zubna pulpa ako je otvorena, može bi ulazno mjesto za bakterije koje iz usne šupljine ulaze u cirkulaciju. Karijes (propadanje zuba) relativno je rijetka pojava. Ako je ošte enje površinsko, postoji opcija plombiranja zuba. Kod uznapredovanih ošte enja zub se mora izvadi . Obojeni zubi-zubi mogu bi razli ito obojeni, od ruži aste do crne boje, ovisno o stupnju traume i opsega ošte enja pulpe. Obojenost zuba može bi i zbog nekih lijekova kojima je živo nja bila tre rana. Zaostali mlije ni zubi-korijen mlije nog zuba koji je puno manji i slabiji od korijena stalnog

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

Da li vaš ku ni ljubimac ima neugodan zadah ? Da li slabije jede, slini, ima žu kaste naslage na zubima, a zubi su klimavi ? Ako ste primije li neke od ovih simptoma vrijeme je da sa svojim ku nim ljubimcem posje te veterinarsku ambulantu, jer boles zuba mogu bi ozbiljan zdravstveni problem kako kod ljudi, tako i kod ku nih ljubimaca.

zuba iz nekog razloga se ne resorbira, te smeta rastu stalnom zubu koji se deformira i dislocira. Ako se mlije ni zub izvadi na vrijeme, stalni zub izraste pravilno. Nepravilan položaj zuba može bi posljedica traume ili tumora, te je potrebna hitna kirurška intervencija da se ispravi nastala deformacija. Osim navedenog es je slu aj uro enih mana kao što su nedostatak pojedinih zubi ili pak prekobrojan broj zubi. U standardima pojedinih pasmina to no se navode uvjeti pod kojima pojedini zubi smiju manjka , ili bi višak i za koliko to smanjuje kinološku ocjenu.

Kako možemo pomo i svom psu da zadrži zdravo zubalo?

U svrhu smanjenja plaka i kamenca u usnoj šupljini pasa potrebna je redovita ku na njega zuba. To postižemo redovi m iš enjem, etkanjem zubi.

Pse treba postupno upozna sa postupkom pranja zubi, idealno bi bilo kad bi zapo eli ve u šestom mjesecu života i to što eš e, po mogu nos svakodnevno. Na po etku bi u svrhu privikavanja zube etkali prstom ili gazom, a nakon nekog vremena, obi nom etkicom za zube. Zube bi trebalo etka istom tehnikom kao i kod ljudi, s me da nikada ne smijemo koristiti zubnu pastu namijenjenu ljudima, ve kori-

s mo samo vodu ili posebne paste za zube namijenjene psima. Ispi vanja su pokazala da se redovi m iš enjem zubi može ukloni više od 50% bakterija.

Opisani postupak ne preporu ujemo kod agresivnih pasa te onih koji su skloni ugrizu. U kontroli plaka i kamenca korisna je i prehrana specijalnim dentalnim grickalicama ili specijalnom dentalnom hranom koje imaju u sebi sastojke koji reduciraju plak. Korisne su i specijalne paste na bazi klorhexidina koje onemogu avaju razmnožavanje bakterija. Da bi prevenirali prijelom ili prejako trošenje zuba trebali bi sprje ava živo nju da grize predmete koji su tvr i od samih zuba (kamenje, velike kosti, grane…).

Prevencija karijesa pos že se izbjegavanjem zaše erenih grickalica u prehrani.

I na kraju Vaš ljubimac bi trebao ima redovite preven vne preglede zubi kako bi se sprije ile ozbiljne infekcije usne šupljine, bol i gubitak zuba.

Tomislav Dolar, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Rododendron - kralj cvije a Gdje ima kraljica ima i kraljeva.

Oni se stalno spore o tome. Ruže i rododendroni. Te tko je ljepši, te tko je bolji, te tko ima više kultivara. Nek se ve jednom dogovore. Uglavnom, mi ih jednako volimo.

Svijetle gorske šume isto ne Azije zavi aj su rododendrona koji se danas uzgajaju u vrtovima širom svijeta. Njihovo nam prirodno okruženje mnogo toga govori o uvjetima u kojima uspijevaju: rododendronima odgovara kiselo tlo bogato humosom te stabilna, razmjerno vlažna klima, a najljepše izgledaju u polusjenovitom do sjenovitom okruženju koje podsje a na šumu. Zato ruže I rododendrone kao prave sva alice gotovo nikad ne sadimo zajedno. Rododendroni traže druga ije društvo.

Drvo, kamen i voda prikladni su materijali za opremanje vrta u kojem rastu rododendroni: za pokrivanje staza može se koristiti mal od kore ili kamene plo e, a sjediti možete na drvenim klupama. Ako ima dovoljno mjesta, lijepo e se uklopiti i mali potok premoš en mosti em ili daš anim molom. Kamenje obraslo mahovinom tako er izgleda vrlo lijepo i autenti no, ali mahovina uspijeva samo u dubokoj sjeni gdje je uvijek svježe i vlažno. Akamen koji se kombinira nikako ne smije biti vapnenast jer robodendroni vapno doslovce mrze.

Pri izboru biljaka-partnera za rododendrone važna su dva aspekta: s jedne strane, pratitelji moraju

uspijevati u istim uvjetima kao rododendroni, dakle u polusjeni na kiselom, humusnom tlu. S druge strane, moraju se i estetski dopunjavati s rododendronima koji u prolje e na nekoliko tjedana pršte od bujnih cvjetova jarkih boja, ali se preostali dio godine “pritaje” i krase ih samo njihovi vazdazeleni listovi te im treba pomo biljaka koje svjetaju ostali dio godine.

Na sre u, ima mnogo prikladnih biljaka, po evši od stabala i grmova.

Borovi su se pokazali kao idealno drve e: svojom rahlom krošnjom blago zasjenjuju rododendrone i štite ih od vjetra, a ipak propuštaju dovoljno sunca. Duboko se ukorjenjuju te tako ne konkuriraju rododendronima koji svojim korijenjem vodu crpe iz plitkih slojeva tla. Manje prostora zauzimaju vazdazeleni grmovi i niska stabla, kao što su tisa, šimšir i božikovina, koji tako er štite od vjetra i, ovisno o visini, zaklanjaju od sunca. Cvatu i drijenovi (Cornus florida, Cornus kousa i Cornus controversa) svojim su rahlim habitusom u kontrastu sa zbijenim i niskim rododendronima. Hortenzije po inju cvjetati ljeti, ubrzo nakon što ocvatu rododendroni, te se s njima tako er lijepo dopunjuju.

S kim god ih stavili u društvo rododendronima morate otkinuti ocvale cvjetove da bi se razvili vegetativni izbojci dovoljno jaki da nose cvjetove idu e godine.

Budite dobri s rododendronima!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

NAVRŠILE SE DVIJE godine od rušenja crkve u Svetom Jurju na Bregu

Vele asni Puškadija: Obnova po planu - O postupku tužbe ne može se govoriti dok se ne dovrši parnica, kaže župnik vele asni Ivica Puškadija

KATARINA I IVAN LATIN IZ KOTORIBE PROSLAVILI PEDESET GODINA BRAKA

Najljepši poklon bio je ro enje unuka Bra ni par Katarina (69) i Ivan (78) Latin iz Kotoribe svoje sudbonosno “da” rekli su jedan drugome prije pedeset godina, to nije, 23. travnja 1960. godine.

Nedavno su u krugu svojih najdražih proslavili zajedni ke godine života. Upoznali su se na radnom mjestu gdje su pleli košare. U tih 50 godina najviše je bilo ljubavi, poštovanja i razumijevanja, ali bilo je i situacija kada je došlo i do kratkoro nih padova. No, ljubav

i razumijevanje pobijedilo je sve.

Danas imaju dva sina, Željka i Zlatka, koji imaju svoje obitelji, a tu su i etiri unuka, Boris, Saša, Marin i Matej. Oni su im najve e bogatstvo i neizmjerno ih vole. estitara i lijepih želja bilo je mnogo, no najljepši poklon bio im je ro enje etvrtog unuka. Zanimljivo je da je mali Matej na svijet došao 23. travnja ove godine, na isti datum kada su prije 50 godina brak sklopili Katarina i Ivan. (A. Fuš)

Navršila se druga godina kako je srušena župna crkva u Svetom Jurju na Bregu. Od tog dana, 4. lipnja 2008. godine, do danas mnogo je toga u injeno na obnovi i rekonstrukciji gra evine.

Svekoliku javnost zanima jesu li poduzete mjere kaznenog gonjenja protiv odgovornih osoba za katastrofu koja je zgrozila me imursku i hrvatsku javnost.

- Radovi na crkvi idu svojim tijekom, a o postupku tužbe ne može se govoriti dok se ne dovrši parnica, kaže župnik vele asni Ivica Puškadija.

Usporedo s gra evinskim radovima radi se i na restauraciji slika i drugih sakralnih i umjetni kih vrijednosti, pa je tako ovih dana dovršena restauracija oltarne slike Gospe Lauteranske, koja je i pokazana vjernicima na prigodnoj procesiji.

Ovog trenutka obavljaju se radovi na svodovima - boltama u la i crkve, te krovištu, a potom e se nastaviti zidanje zvonika.

- Završavaju se radovi na boltama crkvene la e i odmah se kre e u rekonstrukciju krovišta. Kada ono bude dovedeno u odgovaraju u fazu, nastavit e se radovi na zidanju zvonika, kaže Dragutin Barlek iz poduze a akovecstan d.o.o., koje obavlja sanacijske i gra evinske radove, dodavši kako zidani toranj tre-

Nevjerojatno, ali istinito

Toranj mora dose i visinu od 28 metara ba dose i 28 metara, a potom na njega dolaze zvonik, jabuka i križ, do ukupne visine od oko 40 metara.

Župnik vele asni Ivica Puškadija kaže kako radovi idu zadovoljavaju im tempom, a to isto potvr uje i op inski na elnik An-

Tragedija za itavo Me imurje Ovo je bio naslov teksta u 666. broju Me imurskih novina, koji govori o strašnom doga aju, odnosno rušenju jedne od najljepših me imurskih i hrvatskih crkvi.

Zbog nemarnosti odgovornih osoba na rekonstrukciji hidroizolacije temelja crkve i zvonika, u srijedu 4. lipnja 2008. godine nešto iza 14 sati srušio se zvonik s tornjem te dio gra evine župne crkve u Svetom Jurju na Bregu. Vijest je poput munje prošla me imurskim krajem i stotine i stotine ljudi

došlo je vidjeti kako je u prašini završila “ljepotica” koju su rado gledali i o njoj pri ali i vjernici i nevjernici.

Radove na hidroizolaciji izvodile su tvrtke Euro line iz Ludbrega i Jakši iz Poljanca, a sve pod nadzorom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Po injena šteta teško je mjerljiva novcem, jer u prašini i blatu zauvijek su završile freske, slike i kipovi. U ono vrijeme govorilo se da e obnova stajati preko 20 milijuna kuna. (sm)

Vjernici i svi ljudi kojima je stalo do istine o rušenju crkve, odnosno otkrivanju krivca sumnjaju da se iza svega krije i sam vrh mjesne Crkve.

Da u svemu ima barem malo ili puno istine, govori podatak koji smo dobili od jednog itatelja. On nas izvješ uje da se u Gra evinsko - arhitektonskom odboru za obilježavanje 600. obljetnice doga aja uda u Ludbregu nalazi i - Slavko Blagaj, elni ovjek tvrtke Euro line Ludbreg, koja je izvodila radove u Svetom Jurju na Bregu.

Ovaj odbor je oformljen nakon “jurjevske tragedije”, a oformljen je u nazo nosti prvih ljudi Varaždinske biskupije. Nevjerojatno, ali istinito, i pametnome dosta, kaže naš itatelj. (sm) elko Nagrajsalovi , koji dodaje kako op ina pomaže koliko god to može, osobito u dijelu lobiranja u županiji i ministarstvima.

Tako je od Me imurske županije zatraženo da plati restauraciju slike Gospe Lauretanske.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

MONSINJOR HREN okupio generaciju koja je završila OŠ Sveti Martin na Muri prije 35 godina

Proslava koja e svima ostati u sje anju Generacija, koja je završila osnovnu školu prije 35 godina u Svetom Martinu na Muri, okupila se i proslavila svoju obljetnicu na malo neobi an na in. Naime, doma in proslave bio je monsinjor Ivan Hren, sa službom na Kaptolu, koji se potrudio da ova proslava svima ostane u najljepšem sje anju.

On je prvo u svetomartinskoj župnoj crkvi služio svetu misu za svoju generaciju i za one kojih više nema me u njima.

Poslije svete mise oba su nekadašnja razreda sa svojim razrednicama Marijanom Kolman i ur icom Rihtarec

bili gosti u monsinjorovoj ku i u Gradiš aku. U “Matinoj ku i“, kako se zove, raspri alo se isprva o sebi i životu, a onda uz jelo i pi e, koje je osigurao monsinjor Hren, te glazbu, pri ekali bijeli dan. Bili je dirljivo, veselo i na kraju, uz zahvalu monsinjoru, nezaboravno. Kako rekoše, shvatili su da život brzo prolazi i da se moraju više družiti. Stoga su se dogovorili da se okupljaju svake druge godine u monsinjorovoj ku i.

I tako je monsinjor Ivan Hren povezao vrš e svoju generaciju Svetomartin ana. (il, foto: siniša)

BOG MOJIH DETALJA

“Komu se više oprašta, više ljubi” Grešnici smo svi, a ne samo carinici, koje evan elje zna esto tako nazivati. Carinici su ‘’utjerivali’’ porez za rimsku državnu blagajnu ali su to esto i sebi no iskorištavali. ‘’Grešnici’’ pak bijahu ljudi sumnjivog moralnog ponašanja kao npr. oni koje zovemo preljubnici, bludnice i sli ni.

O njima vam ne moram posebno govoriti! I zamislite, s takvima se družio Isus, i s prvima i s drugima. Prvorazredni skandal za sve, a posebno za farizeje i pismoznance! Nije ni udno da su za Njega govorili: “Evo izjelice i vinopije, prijatelja carinika i grešnika” (Lk 7,34)! Ponekad su ga ti isti farizeji znali pozvati na gozbu. Luka o tome piše tri put, dok Marko i Matej sistematski opisuju farizeje kao Isusove pro-

tivnike. Lukin na in je sasvim sigurno bliži povijesnoj istini; Isus nije imao nikakvu eksluzivu, nikakvi a priori s kime se ho e družiti. To što se ponekad sukobljavao s nekima, ne zna i da ih je i prezirao. Oni su ti koji nikako nisu prihva ali njegovu radikalnu otvorenost prema ljudima svih tendencija, a posebno prema grešnicima. Jednom je tako neka ‘’grešnica’’, doznavši da je Isus za stolom u farizejevoj ku i, stala odostrag kod njegovih nogu i sva zaplakana po ela mu suzama kvasiti noge; kosom ih je otirala, cjelivala i mazala ih pomaš u (Lk 7,36-50). Žena je poznata svima. Ovo svima dobro bi bilo staviti u navodnike. Pitam se: nije li me u uzvanicima bilo onih koji su se ‘’poslužili’’ njezi-

nim arima?! Grubo? Priznajmo ipak da to ne bi bilo i nemogu e.

No, ona nije došla bilo koga optužiti, ve je došla plakati nad svojim životom, pred Onim koji joj je ulijevao povjerenje. Mogla je to u initi diskretnije, pa je o ito da nam njezin ‘’spektakularan’’ na in mora tako er puno toga re i. Grešnica je, to priznaje, i to joj je žao, srami se i pla e pred svima! Na koljenima, ljubi Isusova stopala. Isus hvali njezino ponašanje i o njoj govori s velikim poštovanjem. Daje joj dostojanstvo, podcrtava sve što je dobro u inila, sve u detalje. Farizeju, koji se udio da javna grešnica toliko impresionira Isusa, kao da Isus odgovara: ‘’Znam kakva je; i baš zato jer je znam, puštam je da me dira: jer ‘’nisam došao

zvati pravedne, nego grešnike na obra enje.” (Lk 5,32). Biblijska tradicija nam bez prestanka ponavlja da ovjek ne može zaslužiti oproštenje ve mu ga Bog besplatno daruje po slobodnoj inicijativi svoje univerzalne ljubavi. Istina, ljubav je uzrok oproštenja: – ‘’Oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo’’; ali je ljubav i posljedica oproštenja: – ‘’Komu se više oprašta, više ljubi.” Hvala ti, Gospodine za to otkri e. To je možda i razlog zbog kojeg dopuštaš našoj slobodi da griješi…da se jednog dana naši grijesi pretvore u još ve u ljubav.

Svaki od naših grijeha, koje li tajne, može postati prilika da Boga ljubimo još više: predivni trenutak kada postajemo svjesni Njegovog milosr a…kada spoznajemo da nas On voli. Oproštenje je najve a ljubav. Gospodine, pomozi nam da znamo ispravno gledati na grešnike oko sebe, ali i na same sebe, pogledom punim dobrote i milosr a. Daj svim krš anima snagu

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 15. lipnja Vid, Vito, Toma srijeda, 16. lipnja Gvido, Franjo, Beno etvrtak, 17. lipnja Nevenka, Nena, Laura Piše: vl . Antun Štefan da znaju rehabilitirati grešnike u njihovim sredinama i u njihovim vlastitim o ima. Da sve rije i i ponašanje tvoje Crkve, Gospodine, pokazuje koliko si dobar; da tvoji sve enici budu poput tebe – puni dobrote, da Ti sli e, Isuse, da budu službenici oproštenja i pomirenja koje siti zaslužio i darovao svim grešnicima.

petak, 18. lipnja Marko, Ljubomir, Ljuba subota, 19. lipnja Rajko, Rajka, Romuald nedjelja, 20. lipnja Naum Ohridski, Silvo ponedjeljak, 21. lipnja Alojzije Gonzaga, Slavko

za velike i male

Novosti • Novosti

Male pri e • Male pri e

Crvenim spustom se spuštamo bez skija

Kako negativne vijesti pretvoriti u pozitivne … Dobro protiv zla…

Skijaški Crveni spust na Sljemenu dobro nam je znan zimi zbog trke za nagradu Snježna kraljica. No, kako on izgleda sada po etkom ljeta saznali su u enici razredne nastave OŠ dr. Vinka Žganca iz Vratišinca koji su na izletu u Zagreb bacili pogled na Zagreb baš sa te sljemenske livade. Rekli su da je bilo nezaboravno.(r)

Svaštice • Svaštice • Svaštice Jacques Moj Jacques radi kao težak Moj Jacques je zato jako jak.

Moj Jacques nije lak.

Moj Jacques je stvarno mrak, Moj Jacques kaže da je na njega Ljubomoran svak, Moj Jacques me pitao za brak.

Venesa Stecevi , 8.c OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Tamnoplava Tvoje tamnoplave o i, Naše tamnoplave no i, Moja tamnoplava duša, Otkad glas tvoj ne sluša.

Zvonimira Kati , 8.a

Najlepše mesto Na svetu je jeno mesto Da sre o moreš poiskati, De žalost moreš skriti, E lepe vuspomene moreš najti, De veselje nebreš zatajiti.

Ono je globoko zakopano, Ali ga nije teško najti.

To mesto je vu srcu Tvojem skrito.

Ana Krha , 5.a

Sosedova hiža Tam vu vulici Je jena stara hiža.

Tam je negda Živel naš sosed.

Ta hiža je mala, Žota i sama.

Sosed je bil dober ovek, Sakomu je pomagal.

Zato bo mi njegova hiža Zanavek v srcu ostala.

Paula Lajtman, 5.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Slatkograd Slatkograd je grad u kojem se slatko razgovara, Slatko jede i slatko spava.

Tamo su ulice še erne lizalice, Bregovi su od še erne vune, A trgovine slatkiša pune.

Gumeni bomboni zamijenili su cvije e.

Ljudi tamo pjevaju od sre e.

Umjesto da plivaju u vodi, plivaju u Coca Coli.

Po i u tamo jednoga dana, Da slatka djeca ne budu sama.

Benjamin Bistrovi , 2.a

Zvijezda u Svemiru U za aranom svemiru spava Zvjezdica mala, Lijepim osmijehom govori puno šala.

U mra noj no i ona blista, Tako sjaji da se no u vidi ak i malena glista.

Voli jesti slatkiše, medenjake Te usput gledati marljive školske ake.

Svako jutro pije sok I radosno Suncu kaže: Bok! U predivnom Svemiru ona pleše,

Pleše Pa joj se zaigrana djeca nasmiješe.

Njezin prijatelj, gospodin Jupiter, Uvijek istinu kaže, Nikako da nešto slaže.

Izme u njih nikada nema sva e, A kad im je dosadno, Uvijek se neka igra na e.

Vole na put oko Svemira i i Zato jer im je želja Svemirski rekord posti i.

S radoš u ide spavati i iš ekuje Novi dan, A u tome joj pomaže drag joj Prijatelj san.

Eva Kolarek, 6.b Nagrada Mjesec knjige u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Da sam ja an eo Jednog dana zapitala sam se što bih ja mogla u initi da sam ja an eo. Da sam ja an eo, imala bih bijela krila, živjela bih na oblacima i letjela poput ptice. uvala bih svu djecu ovog svijeta, svima bih podarila ljubav i sre u.

Tugu i usamljenost zamijenila bih s osmijehom, a moja mala krila donosila bi mir u naša srca.

Da sam ja an eo, cvije e i latice bile bi poput sjajnoga zlata, a sunce bi sjajilo poput dijamanata.

Da sam ja an eo, svijet bi bio puno bolji i radosniji.

Sigurno vam se esto dogodi da sjednete za stol ili se “uvalite” u naslonja s namjerom da pro itate neke zanimljivosti iz novina. To se dogodilo i meni. Uzela sam neke od naj itanijih novina u našoj sredini – list Me imurje, Me imurske novine i 24 sata.

Po ela sam listati, itati i razmišljati o pro itanome. Svaku od ovih novina, analizirala sam do najsitnijih detalja, doga aje pro itala od slova do slova, poslužila se kalkulatorom za izra unavanje nekih postotaka i došla do jednog bitnog zaklju ka…

Pozitivne ili negativne misli…

Moj najvažniji zaklju ak vezan je upravo uz broj negativnih i pozitivnih vijesti u novinama.

Uzela sam malo vremena i pažljivo pobrojala pozitivne i negativne vijesti u novinama koje sam odabrala. Rezultati su me zapanjili. Novine sadrže gotovo dvostruko više negativnih od pozitivnih vijesti. Tu mi je sad kalkulator uvelike pomogao. Nekoliko brojkica, postotaka, aritmeti ka sredina i… Došla sam do željenih rezultata…. Novine u prosjeku sadrže samo 37% pozitivnih i ak 63% negativnih vijesti! Prvo pitanje na koje sam pomislila u sebi, bilo je: “Zašto!” Zašto je toliko negativnih doga aja? Zašto živimo u svijetu gdje se sve vrti oko nasilja, pijanstva, konzumiranja droge? Zar ne bismo trebali uživati u životu? Brinuti se o prirodi, životinjama, a ponajprije o sebi i svojim bližnjima? Dakako da bismo trebali, no zašto to ne inimo? Jedini odgovor koji sam

Damira Kr ar, 4.c OŠ I.G. KOVA I A, SV. JURAJ NA BREGU

Likovna izložba • Likovna izložba Mali sportaši

Dora Gosari , 6.r OŠ D. KRALJEVEC

Nino Oršuš, 5.r OŠ DOMAŠINEC

Kako vijesti utje u na mlade?

Sve vijesti imaju svoje posljedice… Kakve su posljedice negativnih vijesti kod mladih? Ja mislim da nisu bajne, ma nisu ni dobre. Loše su, grozne su to posljedice koje uništavaju mlade našeg doba. Oni svakodnevno pro itaju vijesti o pijanstvu koje završava kobno, drogama koje uništavaju ljude izvana i iznutra, prometnim nesre ama koje svakog dana odnose tisu e nedužnih života. Ne bi li se nakon svega toga u njihovim glavama morala upaliti neka žaruljica koja bi im dala do znanja da je sve to loše? Da, trebala bi, ali kao da je ona ostala bez struje. Mladi, unato svemu, posežu, ponajprije, za alkoholom koji vodi do lošeg društva u kojem mogu prevladavati droge ili nasilje. Tinejdžeri diljem svijeta time zadaju brojne probleme svojim roditeljima i obiteljima, a najviše problema snose oni sami. Zašto se ne opamete?

Je li to zbog privla enja pažnje?

Ako i jest, njihova “slava” trajat e kratko. U tom kratkom roku bit e “face” u društvu, a kasnije. Kada im bude potrebna pomo , ostat e sami, kao Pale sam na svijetu.

Dajte, niste više djeca, dovoljno ste zreli za razlikovanje dobra od zla.

Razmislite… Je li vam sve to zaista potrebno u životu?

Kako da negativne vijesti okrenemo u pozitivne?

Je li to uop e mogu e? Naravno da jest. Sve se može kad

se ho e. Pitanje je: “Kako?”. Trebali bismo najprije krenuti od sebe. Kontroliramo li svoj život, klonimo li se negativnih stvari, bit emo jedna osoba manje koja bi se mogla na i u rubrici “Crna kronika”. Umjesto da netko, broje i negativne vijesti, vaše ime prona e upravo u “crnim kronikama”, ne bi li bilo bolje da se na ete na onoj svjetlijoj strani?

Potrudite se! Svaki dan napravite dobro djelo, uklju ujte se u humanitarne akcije, postignete odli ne rezultate u školi. Jednog dana netko e vas primijetiti.

Možda ete upravo vi za godinu dana biti na naslovnici 24 sata pod nazivom “Djevojka koja živi za životinje” ili “Dje ak koji ruši sportske rekorde”. Što kažete?

Ne bi li to bilo sjajno? Da, bilo bi, samo trebate živjeti u duhu sre e i izbjegavati sve loše što vas okružuje… Sretno!

I na kraju svega, mislim da je svima nama potrebna jedna velika promjena. Promjena s lošeg na bolje. Promjena u kojoj možemo promijeniti put ovog svijeta te isto tako olakšati život našim nasljednicima. Da novine imaju dušu, kako bi im bilo? Vjerojatno bi umirale od broja negativnih vijesti koje pune njihove stranice iz dana u dan. Promijenite se zbog sebe, svojih roditelja, prijatelja, ovih jadnih novina koje trpe zbog crnih doga aja… Promijenite se dok nije prekasno.

Trud i dobra volja mogu u initi uda. Probajte i uvjerit ete se sami.!

Sara Se an, 8.b OŠ I.G. KOVA I A, SV. JURAJ NA BREGU

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Martina Šestan, 6.r OŠ D. KRALJEVEC Mentor: Gabrijela Binder

pronašla jest da se ljudi ne trude dovoljno da bi svoj život u inila boljim i lakšim…

Veliki, dobro udni jastreb Jasko je nakon dugog leta odlu io svratiti u šumarak koji je bio pod njim. Iz zraka mu se svidio jer je imao puno borova i jela i to prili no visokih. Bilo je ugodno prijepodne s blagim povjetarcem. Sletio je tako Jasko na jednu borovu granu i prvo što je ugledao, bila je grupa malih vrap i a koji su veselo živkali i tražili zrnje po zemlji.

- Prava idila - pomislio je jastreb, ali ne zadugo. Tri velike, crne vrane su se zaletjele prema njima a sitni su „živka i“ brže-bolje otprhali na obližnje drvo. Kad se to ponovilo nekoliko puta, Jasko je odlu io reagirati. Nikad nije mogao podnijeti kad ja i i ve i napada

slabijeg.

- Sad mi je stvarno dostarekao je u sebi, malo se podigao i poletio.

- Svojim velikim krilima je zalamatao prema vranama i one su se u panici razbježale uokolo.

Pogledao je vrap i e, a oni su samo za u eno buljili u njega. ak mu nisu ni živkanjem zahvalili.

- Ovo je zaista neobi no - zavrtio je Jasko glavom i odlu io oti i na drugi kraj šumarka. A tamo je ugledao nešto još neobi nije. Dva su dugouha ze i a kamenjem ga ali debeljuškastog medu. Ciljali su ga u noge a medo je morao podizati stopala kako bi izbjegao da ga pogode. Ve je podigao krila i htio zaplašiti ova dva zlo esta zeca, kad je uo iza sebe za u ene glasove.

- Nemoj, nemoj! Oni se igrom treniraju!

Jasko se okrene i ugleda vrapce i vrane koji su maloprije pošli za njim.

- Kakva igra? Kakvo treniranje? - pitao ih je iznena eno.

- Ze i i za šumsku olimpijadu treniraju ga anje a medo plesobjašnjavali su mu.

- Stvarno? - za udi se jastreb i

pogleda ove sportaše koji su tada prekinuli trening.

Medo, koji se zvao Depsi, htio je ovom dobro udnom jastrebu sve pojasniti - Osim što u dobro plesati, još u malo i smršaviti- priznao je pomalo posramljeno. Jasku je uskoro bilo sve jasnije, ali jedno ipak nije.

- Zar ste vi u ovom šumarku svi tako dobri? - pitao ih je.

- Jesmo! - potvrde veselo vrap i i – onaj tko nije, mora oti i odavde.

- Svaka vam ast - prizna po prvi put veselo, a ujedno mu je bilo i žao što ih je prekinuo. Govorili su mu o šumskoj olimpijadi koja e se održati. Vrane su kriještale kako s vrapcima treniraju brzo polijetanje i slijetanje i kako im ve jako dobro ide…

Jasko je sve to slušao otvorenog kljuna i nije se mogao dovoljno nadiviti. Kad se ve spremao oti i ku i, ovi mali sportaši su ga pitali.

- Ho eš li nas do i gledati na olimpijadi?

- Ne samo to - zaklima jastreb glavom – bit u vaš najglasniji navija .

22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

PROMOCIJA profesije socijalnog rada

Struka koja prije svega pruža pomo

Mario (30) i Mirjana (29) Vargek iz Hemuševca dobili su Dinu, ro enog 6. lipnja u 10.30 sati. Po bracu je došao i Nino (3).

Društvo socijalnih radnika Me imurja pretprošle je subote održalo akciju u sklopu koje je upoznala javnost s profesijom socijalnog rada. Ispred Scheierove zgrade u akovcu socijalne radnice ovom su prigodom dijelile promotivne materijale, kojima su gra ane željele informirati o socijalnom radu kao profesiji koja promi e socijalne promjene, rješavanju problema u me uljudskim odnosima i osnaživanju

Ispred Scheierove zgrade u akovcu socijalne radnice dijelile su promotivne materijale

- Imamo osje aj da se nedovoljno koristi naše znanje, vještine i sposobnosti, kazala je Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Me imurja

Željko (44) i Ljiljana (42) Biš an iz Belice dobili su Mariju, ro enu 6. lipnja u 1.45 sati. Imaju i Ivana (2,5), Mihaela (17) i Marka (21).

osoba kako bi se pove ala njihova dobrobit i kvaliteta života.

- Cilj akcije je da gra ane upoznamo s profesijom socijalnog rada, a razlog tome je što imamo osje aj da se nedovoljno koristi naše znanje, vještine i sposobnosti. Izme u ostalog, razlog tome je i to što se godinama donose novi propisi, koje mi socijalni radnici zaposleni u Centru za socijalnu skrb moramo provoditi po službenoj dužnosti, a zanemarena je ona naša prava struka, a to je

O IZAZOVIMA REORGANIZACIJE hitne medicinske službe na tribini za medicinske sestre

Uskla ivanje standarda po svim hrvatskim županijama

Benjamin (26) i Gordana (23) Vuk iz Pribislavca dobili su Leona, ro enog 4. lipnja u 22.50 sati. Braci se najviše obradovala Larisa (3).

O reorganiziciji hitne medicinske službe u Hrvatskoj i ulozi koju e u tom procesu imati Hrvatski zavod za hitnu medicinu do sad su se mogle u samo špekulacije i informacije sa raznih strana.

Kako bi se struci o projektu s kojim se tek treba uhva u koštac pružile konkretne informacije, proteklog je utorka na tu temu u Katoli kom domu u akovcu održano predavanje. O izazovima reorganizacije hitne medicinske službe pred velikim je brojem zainteresiranih govorila Branka Tomljanovi , dr. med., pomo -

nica ravnateljice za kontrolu kvalitete zdravstvene zaš te i nadzor. Pokreta projekta vrijednog 90 milijuna eura je Vlada RH, uz zajam Svjetske banke od 18 milijuna eura, kojoj je cilj ostvari kvalitetnu hitnu medicinsku pomo koja e bi dostupna u svim dijelovima zemlje.

To zna i i poboljšanje dostupnos pozivanja službe i odaziva mova, poboljšanje njihove u inkovitos te uskla enost standarda usluga po županijama. Projekt reorganizacije je zapo eo ve ove, a mora bi završen do 2015. godine. (bš)

provo enje savjetodavnog rada kojim možemo pomo i gra anima u prevladavanju životnih teško a i poboljšanju kvalitete života, kazala je Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Me imurja.

Prema rije ima Renate Sever, u centrima za socijalnu skrb doga a se to da se u jednoj osobi socijalnog radnika nerijetko susre u dvije nespojive uloge. - Socijalni radnici moraju donositi odluke vezane uz neke aspekte života

naših klijenata, a istovremeno bi trebali pružati tu savjetodavnu pomo , što je nespojivo u jednoj ulozi. Zbog toga bismo htjeli, za po etak, upoznati gra ane što je profesija socijalnog rada, da je to, prije svega, struka koja pruža pomo , a ne samo struka koja odobrava nov ane pomo i i sli no, dodaje predsjednica Društva socijalnih radnika Me imurja, koje trenutno broji 45 lanova, a djeluje od 2000. godine. (hz, foto: Vrzan)

Performans umjetnice Kristine Horvat Blažinovi

U sklopu Fa uka, festivala kazališne i uli ne kreativnosti, prošli petak u samom centru grada performans gradnje prostorne instalacije pod nazivom “Mape” izvela je me imurska umjetnica Kristina Horvat Blažinovi , predava ica na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu, podružnica akovec. (foto: Vrzan, više na str. 4 priloga Media)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

IZLOŽBA polaznika LU -ove Škole crtanja i slikanja

Predstavili radove uz spoj slikarstva, glazbe i plesa Po tre i put Likovno udruženje akovec organiziralo je Školu crtanja i slikanja, a radovi polaznika prezentirani su prošli etvrtak ispred zgrade “Scheier“. Nije to bila obi na izložba, ve spoj razli itih vrsta umjetnosti, slikarstva, pjesme i plesa, za što su zaslužne plesa ice Plesnog studija Teuta.

U prošloj godini Školu je polazilo tridesetak polaznika organiziranih u tri skupine, dvije odrasle i jedna dje ja, a sve njih vodila je mlada profesorica Likovne kulture Viktorija Balog. Ona je svojim znanjem, iskustvom, spoznajama pokušala polaznicima otvoriti o i kako bi svijet oko sebe gledali novim pogledom, novim na inom gledanja, i to gledanje preto ili u ruku i materijal kojim su se izražavali.

Kako u katalogu uz izložbu piše – polaznicima su pokušali otvoriti put u studioznijem promatranju i crtanju odre enih motiva, vladanju formatom, otkrivanju razli itih mogu nosti crta kih i slikarskih tehnika. Naravno, put je bio postepen, polagan, ali prema cilju novih spoznaja do kojih su polaznici morali dolaziti prvenstveno sami uz male savjete i vo enje voditeljica. Školom crtanja osobito su oduševljeni klinci koji kroz igru u e stvaranje malih likovnih djela. Kroz igru oni su spoznavali svoje ideje, novo vi enje svakodnevnih stvari, istraživanje kulturnih dobara i na ine kako ih izraziti, ali uz veliku slobodu i samostalnost.

Na izložbi su se mogli vidjeti radovi: Nikoline Cimerman, Patrika Trbovi-

Predstavljanje radova polaznika Škole crtanja i slikanja bilo je spoj slikarstva, pjesme i plesa a, Gabrijele ud, Hane Pospiš, Donatele Novini , Jelene Kutnjak, Barbare Delost, Eve Kljaji , Josipa Brdara, Julije Mihov, Ivana Cimermana, Marte Fažon, Valerije Cerovec, Dragice Horvati , Ljiljane Hor-

IZLOŽBA “Igra 2010.“ u Graditeljskoj školi akovec

Mladi graditelji pokazali zavidno znanje Me imurcima prvo i drugo mjesto u podru ju dizajna IDIVA 2010.

Na etvrtoj nacionalnoj izložbi maturalnih radova u podru ju dizajna IDIVA 2010., koja se održala u Varaždinu, u enici Graditeljske škole akovec osvojili su izvrsno prvo i drugo mjesto. Prvo mjesto osvojila je Irena Sabol radom “Katalog, plakat, pozivnica: Izložba fotogra ja: Art Wolfe - Oko svijeta“ (mentor Dario Štoki , ak. slikar - grafi ar), dok je drugo mjesto osvojio Dino Farkaš radom “Propagandni lm - Vra šinec“ (mentor Ivan ondor, dipl. inf.).

Radovi potvr uju da su maturanti spremni za samostalna i kreativna rješavanja zadanih tema U Graditeljskoj školi u akovcu održana je 3. nacionalna izložba odabranih maturalnih radova u podru ju graditeljstva Igra 2010.”. Organizatori, Hrvatska zajednica tehni ke kulture, Udruga inovatora Hrvatske, Me imurska udruga inovatora i Graditeljska škola akovec, pružili su priliku mladim graditeljima da u svojim samostalno izra enim maturalnim radovima iznjedre ostvarenja koja e se odlikovati kreativnoš u i inovativnoš u.

Ove godine odaziv na izložbu nešto je slabiji nego prethodnih, zbog preklapanja termina izložbe s obranom završnih radova i obveza maturanata oko ispita državne mature. Iako je maturalne radove na izložbi predstavilo samo šest škola

iz Republike Hrvatske, radovi svojom kvalitetom potvr uju da su maturanti spremni za samostalna i kreativna rješavanja zadanih tema. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Me imurske županije i Grada akovca.

Najboljim radovima proglašeni su radovi Željke Kova (arhitektonski tehni ar) iz Graditeljske škole akovec radom “Obiteljska ku a“ (mentorica Tatjana Vadas, dipl. ing. arh.), Marija Kralja (arhitektonski tehni ar) iz Srednje škole Bedekov ina, radom “Idejno rješenje dje jeg vrti a“(mentorica Sanja Markuš, dipl. ing. arh), Helene Jakupak

(arhitektonska tehni arka) iz Srednje škole akovec radom “Obnova objekta graditeljske baštine“ (mentorica Darinka Kalšan, dipl. ing. arh), Romane Vran i (arhitektonska tehni arka) iz Graditeljske tehni ke škole Zagreb radom “Ku a za invalida“ (mentorica Dragana Javor, dipl. ing. arh.) i Tihomira Godeka (arhitektonski tehni ar) iz Graditeljske tehni ke škole Zagreb radom “Stambeni niz“ (mentorica Marina Zvornik, dipl. ing. arh.).

Nakon sve anog otvorenja održan je stru ni skup na kojem su stru na predavanja održali Jan Mihel i , dipl. ing. arh., mr. sc. Željka Hrs - Borkovi , dipl. ing. arh., Toni Borkovi , dipl. ing. arh., i mr. sc. Zvonko Pa an, dipl. ing. arh., koji su govorili o energetskoj obnovi zgrada i arhitekturi u drugim umjetnostima.

DONACIJA AUSTRALSKOG VELEPOSLANSTVA Bibliobusnoj službi Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec

Australske knjige kao spona dviju zemalja

Veleposlanica Australije u Hrvatskoj Beverly Mercer predstavila je kolekciju knjiga doniranih Bibliobusu

Bibliobus akove ke Knjižnice “Nikola Zrinski” od ovog je tjedna boga ji za vrijednu kolekciju australskih knjiga. S obzirom na to da Australija i sama brižno njeguje svoje bibliobusne službe kako bi informacije i knjige bile dostupne svim krajevima te prostrane zemlje, odlu ila je takve projekte potpomaga i u Hrvatskoj. Tako je nakon Zadra i Osijeka donaciju Veleposlanstva Australije u Zagrebu primio i akove ki Bibliobus. U svrhu predstavljanja donirane kolekcije knji-

ga, akove ku Knjižnicu, ali i Me imursku županiju, po prvi je put posje la veleposlanica Australije u Hrvatskoj Beverly Mercer.

Istaknula je kako e ove knjige doprinije daljnjem razvoju tradicionalno jakih veza izme u zajednica Australije i Hrvatske, te izgradnji onih s Me imurjem: - Do sada s vašom županijom nismo imali izgra enu neku ja u vezu, pa je i to bio razlog zašto smo odabrali upravo Me imurje.

Iznimno zadovoljstvo donacijom izrazila je i ravnateljica akove ke Knjižnice Ljiljana Križan: - Zaista smo obradovani i po aš eni što je Veleposlanstvo Australije odabralo upravo našu Bibliobusnu službu za donaciju ovih vrijednih knjiga. Smatram da e se ova donacija pokaza jako dobrom i za me ukulturalnu suradnju, da i naši ljudi vide i nau e nešto o životu u Australiji, a djeca da malo vježbaju i usavrše znanje engleskog jezika.

Za svakoga ponešto

Duga tradicija akove kog Bibliobusa

Rije je o knjigama koje su namijenjene svim uzras ma, a sama veleposlanica okarakterizirala ih je kao “100 posto australske” - napisane su od strane australskih pisaca i tematski su vezane za Australiju. - Knjige su to koje govore o našoj povijes , našem autohtonom abori inskom stanovništvu, knjige njihovih pri a, mitova i vjerovanja, knjige o australskom na inu života, krajolicima, živo njama i sli no, za koje se nadamo da e pobudi interes kod svih generacija vaših itatelja, rekla je veleposlanica Mercer.

Bibliobus Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec, koji je prošle godine proslavio svoj 30. ro endan, nedavno je pove ao broj svojih stajališta s 25 na 30, a u svoje je djelovanje obuhva o i tre u životnu dob – domove za starije, bolesne i nemo ne osobe. - Tako svojim sadržajem i ponudom obuhva amo sve životne dobi i generacije, i pokušavamo do i u svaki kutak Me imurja. Mislim da danas nema ni jedne op ine u kojoj naš Bibliobus nema barem jedno stajalište, dodala je ravnateljica Križan.

vat, Ive Mesari , Vesne Šteinglin, Mihaela Klari a, Tene Škvorc, Lucije Habuš, Silvije Šajn, Eve Vukine, Mirjane Klobu ari , Ane Gosari , Željka Kova a, Sonje Raji Bistrovi i Petre Palatinuš. (mn)

MATICA HRVATSKA OGRANAK AKOVEC održala redovitu izbornu skupštinu

Stjepan Hranjec i dalje predsjednik Redovita izborna skupš na Ma ce hrvatske ogranak akovec održala se prošli petak u Katoli kom domu. Kako je dosadašnjem vodstvu ogranka istekao etverogodišnji mandat, na lanovima je Ma ce bilo da izaberu novo. Na njihov rad u protekle e ri godine nitko od lanova nije imao nikakve primjedbe, pa je bez odugovla enja i jednoglasno povjerenje na is vremenski period izglasovano predsjedniku ogranka prof. dr. sc.

Stjepanu Hranjecu, dopredsjedniku uri Ruži u, dipl. prav. i tajniku Tomici Blažeki, dipl. ek. U lanstvo Predsjedništva su, pored predsjednika, dopredsjednika i tajnika, izabrani i Josip Bajuk, prof., Tihomir Ben i , Jurica Cesar, prof., Damir Habuš, dipl. ek., Verica Ja menica - Jazbec, dr. med., Ljubomir Kolarek, dr. vet., Željka Lilek, prof., Ivan Marodi, dipl. prav., Ivan Pranji , prof., i Vera Zemuni .

Ina e, Predsjedništvo je do ove skupštine brojalo osam lanova, no s obzirom na pove anje ukupnog broja lanova samog ogranka ukazala se potreba da se njihov broj pove a na deset.

Ista je potreba o itovana i u izboru Nadzornog odbora, pa e to tijelo Matice umjesto dosadašnja tri ini pet lanova: Marijan Ramuš ak, dipl. prav., mr. sc. Stjepan Blagus, Ivan Petriš, Katarina Bajuk i prof. Franjo Mar nez.

Mandat obilježen izdavanjem petnaest knjiga i mnogim drugim aktivnostima Osim izbornog dijela, na dnevnom redu skupš ne našlo se i izvješ e o radu Ma ce hrvatske ogranak akovec u protekle e ri godine. Djelatnost ogranka u tom je periodu, kako je pojasnio novi/ stari predsjednik Stjepan Hranjec, obilježilo izdavanje 15 knjiga, 50 održanih tribina i predstavljanja knjiga, organiziranje ak 70 manifestacija i otkrivanje 11 spomen - plo a. Tako er, nancijski pokazatelji ukazuju da je Ma ca poslovala “pažnjom dobrog gospodara”, jer ni jedna godina nije završena gubitkom.

Dodano je i da je u proteklom mandatu zabilježen porast broja lanova, a ohrabruje injenica da se nedavno ogranku pridružilo više od 70 mladih.

Na kraju, još je jednom odana po ast prošle godine preminulom dugogodišnjem predsjedniku akove kog ogranka Ma ce hrvatske dr. Zvonimiru Bartoli u, koji je od samog obnavljanja ogranka bio njegova pokreta ka sila, a svojom je djelatnoš u gotovo postao sinonim za rad same Ma ce. (bš)

15. lipnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU održana promocija knjiga Vesne Krmpoti , najplodnije hrvatske književnice

Vesna Krmpoti : Sve su vjere svijeta jedno te isto, samo to trebamo spoznati Indija - zemlja jednote razlika

O pronalasku istine, temeljnim ljudskim vrijednostima i pronalasku samoga sebe na zanimljivoj promociji govorila je prošli tjedan Vesna Krmpoti . Poznata pjesnikinja, prozna spisateljica i prevoditeljica u akovcu je predstavila svoje knjige “Avatar: Sri Sathya Sai Baba - pojava razlog nauk i cilj” i “ananda vahini, Rijeka blaženstva”.

Vesna Krmpoti ro ena je 1932. u Dubrovniku. Školovala se u Splitu, Zagrebu, New Delhiju. U Zagrebu je diplomirala psihologiju i engleski. U New Delhiju u ila je bengalski. Stanovala je u razli itim sredinama. S mužem, diplomatom nekadašnje SRJ, i s troje djece boravila je u Kairu, Washingtonu, Akri i Beogradu, gdje i danas stanuje. Objavila je preko 90 knjiga poezije, proze, eseja, pripovijetki, romana, drama, antologija.

Autorica je najve e pjesni ke zbirke u svjetskoj književnosti “108 x 108“, koja sadrži 11.664 pjesme na 3.000 stranica. Dobitnica je brojnih nagrada, izme u ostalih i državne nagrade za životno djelo, Hrvatska akademska udruga iz Splita nagradila ju je kao osobu dijaloga – osobu godine 2005., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodijelila joj je nagradu za knjigu “108 x 108” za najve a dostignu a na podru ju književnosti (2006.). Dodijeljeno joj je i odli je RH Zvijezda Danica s likom Marka Maruli a za izuzetan doprinos u kulturi (2008.). Društvo hrvatskih književnika nominiralo je Vesnu Krmpoti za Nobelovu nagradu za književnost.

ja. Zna i, služim se rije ima. Pišem naj eš e poeziju, a i sve ostalo što pišem, zna i prozu, smatram poezijom.

• Kažete da pokušavate do i do istine. Što je za Vas istina?

— Istina je božanstvo, ono što zovemo Bog. Njega sam sad spomenula jednom njegovom ina icom, jer Bog ima mnoga imena i prezimena.

To je nešto što nazivamo vrhovnim na elom ili, ako ho ete, stvarnoš u.

Lijepa je rije istina. To je rije koju svi osjetimo, kad se kaže istina, nije to kao da si ti rekao nešto što je to no tako i onako, nego nešto što uop e ispunjava pitanje emu smo mi, zbog ega smo mi, od kada smo mi i kuda mi idemo.

• Treba re i da ste do sad napisali preko devedeset knjiga. To je u najmanju ruku impresivno.

Kako Vi stvarate?

— Rije i to znaju same bolje. Ja samo otvorim vrata i one same dolaze. Ja se nikada ne spremam ni za što, osim ako se radi o stru noj knjizi kao što je to ova knjiga koju sam nedavno završila - Portret Indije. Tu je trebalo još mnogo toga dopunjavati i završavati, ali ina e za svoju poeziju, za svoje pri e i studije, nemam se potrebu spremati. To do e samo od sebe. Ja otprilike maglovito znam o emu e biti rije i ja samo puštam tu rije . Pretvaram se u frulu koja mora biti prazna da bi zvuk išao kroz nju.

Svi mi smo na neki na in frule onoga što je istina.

• Ustvari ne znam kako Vas to no predstaviti ... Vi ste pjesnikinja, književnica svjetskih razmjera, žena, intelektualka i još puno više od toga. Kako biste se Vi predstavili?

— Ja sam netko tko je pomo u rije i ili kroz rije pokušao do i do ne ega što zovemo istinom. To sam

• Posljednji put kad ste bili u akovcu predstavljali ste svoje petoknjižje, školu o ljudskim vrijednostima - Istini, Miru, Ljubavi, Ispravnom djelovanju i Nenasilju.

Koliko je važno ove vrijednosti usaditi u najmla e naraštaje?

— To je najvažnije, ne samo za njih ve za našu op u budu nost jer

Najvažnijih pet ljudskih vrijednosti

• Odakle Vaša fascinacija Indijom?

— Od Indije. Imamo nekoliko mati nih civilizacija - kineska, indijska, staroegipatska, majanska i možda sumerska, ali to je još upitno. Od svih njih, ne ra unam kinesku jer ne znam što se nakon Mao Ce Tunga dogodilo, je li se unutar te civilizacije uljudbe i kulture dogodio neki rascjep, je li presje ena ta neka osnovna nit. To ne znam i zato ne govorim o kineskoj civilizaciji, ali o indijskoj mogu re i sto posto da njeno u enje od prije mnogih su a godina, ne pet su a, jer je to smiješno malo, ve mnogo starije u enje, da se do dana današnjeg nije prekidalo i da ga ljudi žive na na in koji je potpuno prirodan. Tu nisu neki veliki obredi, neke velike institucije kao što je Crkva, ali svi žive jedan duhovan život u kojem se ne moraju ništa ni dogovarati.

Tamo ima preko 1.800 jezika, imate sve mogu e religije sa svim svojim ustanovama. Imate sve rase ... A u toj množini održava se jedna jednota izme u svih h razlika i da se te razlike prepoznaju otprilike kao razli iti cvjetovi na istoj livadi. To Indijci zovu San tana Dharma, vje na duhovnost koja sadrži u sebi sve religije i koja je jedan vrst moral, koji nije samo ljudski, ve je to neka vrsta zakona svemira. sve ove nevolje koje nas nalaze danas, po evši od burze, orkana, prijevara, potresa ... proizlazi od ovjeka. ak i taj vulkan koji naoko djeluje kao ruka prirode polazi od ovjeka, sve je to povezano s našim naopakim odnosom prema vrijednostima i blagu ove Zemlje. Mi kopamo i trošimo nemilice, ponašamo se tako da se naši mentalni sklopovi sudaraju me usobno, dolazi do ratova i naše osobine, umjesto da budu ovo što ste nabrojili: Istina, Ispravnost, Mir, Ljubav i Nenasilje upravo su suprotne. Zna i ono što treba mijenjati nije nikakva priroda, neki novi nov ani sustav, neka nova ekonomija, nego ovjek. I ako budemo ovjeka promijenili, odnosno novu generaciju koja dolazi, ne e to biti brz potez, ali to je jedini siguran put u druga iju budu nost. I to bi trebalo biti vjerno onome kako su naši drevni jezikoslovci nazvali edukaciju. Nazvali su je naobrazba i još jedna rije - obrazovanje. U obje rije i zajedni ki je ‘obraz’ to je naš karakter i naša ast.

I škole toga tipa, Škole pet ljudskih vrijednosti, one imaju upravo taj cilj da iskoriste kompletno znanje koje se i ina e u i u školama kako bi se u mladom ovjeku probudilo razumijevanje ove stvarnosti, da ga se potakne da sam u tome sudjeluje, da se u njemu oživi i ohrabri kreativni duh. Tako er da se poštuju ljudske vrijednosti u me usobnim odnosima. Djeca koja polaze te škole ne samo da se druga ije ponašaju, ve su i u smislu akademske naobrazbe na vrhu. Uspjeh takvih škola širom svijeta, a ima ih u preko 40 država, toliko je nevjerojatan da ete vi na akademskom nivou na i stopostotni uspjeh. Zna i ove vrijednosti nadahnjuju i ohrabruju u enje. Primjerice, na Tajlandu je uspjeh maturanata u ‘obi nim’ školama koji su se uspjeli upisati na fakultete otprilike 63 posto, u Školi pet ljudskih vrijednosti uspjeh je stopostotan. Ta djeca nisu ništa pametnija, samo su više motivirani i ohrabreni da sami sudjeluju u tom putu ka obrazu.

u enje, samo treba prepoznati to da je nauk uvijek isti, ali ga mi onda zakrinkamo u neke institucije i neke posebne obrede, imena i likove. No, ono što je suštinsko u svemu tome uvijek je isto i ne treba se plašiti jednoga takvog susreta, ve u njemu treba prepoznati ono što te tvoja vlastita religija u i. Nema bližeg Isusu, i nema ve e blizine Isusu nego što je to danas Sai Baba. Sav je taj nauk jedan i dok to ljudi ne prepoznaju, to što se recimo u Indiji smatra najnormalnijim, mi emo uvijek biti u nekom poluratnom stanju. To su više neka naša neznanja ili naša nehtijenja da znamo. Ispri at u vam jednu zgodu - nikada nisam slavila Boži ljepše nego u Prasanthi Nilayam u ašramu doti nog Avatara. Zašto? Jer smo u boži noj povorci u ranu zoru krenu-

li i zajedno pjevali boži ne pjesme, bijeli, crni, žuti i sme i, muslimani, krš ani, hinduisti, budisti ... ak je bilo i onih koji se smatraju agnosticima. Svi smo pjevali boži ne pjesme.

To je ideal ovog u enja, ali i svakog duhovnog u enja. Ideal je uvijek jednota. Mi smo svi jedna velika porodica. Institucije, crkve bi morale do i zajedno jednog dana i re i: naš Bog je isti, jedan te isti, mi ga zovemo ovako - recimo Alah, vi ga zovete Jehova, netko tre i ovako ili onako ...

Nije važno. On je isti, a ako je isti onda nema podjele me u nama.

• E, da je barem tako ...

— Tako e sigurno biti. Ve kod ogromnog broja ljudi na ovoj planeti, pogotovo onih koji su bili kod Babe i vidjeli što je to, njima je to potpuno jasno ve . (mn)

Ne treba se zadržavati na pojmu lika, ve na nauku • U akovcu smo imali priliku uti više o vašoj knjizi ‘Avatar’. Sathya Sai Baba je avatar, a za njega kažete i da je on bogo ovjek. Što ga ini time? Pretpostavljam da je ve ini ljudi ovdje pomalo teško shvatiti to ...

— Kod nas na zapadu mi nemamo pojam Avatara. Mi imamo pojmove Sin Božji kao nešto najbliže, mada Isus lijepo kaže Otac i ja smo jedno, ali on to nije rekao samo za sebe. Tu su još neki pojmove koji su možda poznatiji: Prorok, veliki prosvjetitelj, guru ... To su sve nazivi za one koji nas prosvjetljuju, bude iz neke letargije i neznanja. Ali kada se dogodi da sam vrhovni princip uzme jedan oblik koji je nama prepoznatljiv, prepoznatljiv našim osjetilima, mislima i poimanju, da možemo doživjeti s njim komunikaciju na našem nivou, to se zove Avatar.

• Ve ina Me imuraca, kao i Hrvata, jesu katolici. Kako oni mogu sve ovo o emu Vi govorite, sva ta vjerovanja i u enja ukomponirati u svoj život i svoju vjeru?

— Ne bih rekla da trebaju ukomponirati. Rekla bih da trebaju jednostavno prepoznati. Nije božanstvo sišlo jednom i uvijek je bilo isto

Vesna Krmpoti s Tatjanom Hudak Štefan, organizatoricom predstavljanja knjiga

Besprijekorna promocija isplanirana do najsitnijeg detalja Promocija knjiga Vesne Krmpo organizirali su Sathya Sai središnje vije e Hrvatske - Sathya Sai grupa akovec, Biologos i Grad akovec, a sve njih, kao i lokalne medije i sve uzvanike, više nego uspješno koordinirala je Tatjana Hudak Štefan.

Osje vši poziv, i ona je ve nekoliko puta posje la Indiju gdje ju je susret sa Sathya Sai Babom nepovratno promijenio. Na nju su svoj nezibrisiv pe at ostavile i knjige Vesne Krmpo pa je iz tog razloga odlu ila organizira ovo predstavljanje. - Ovu sam promociju pripremala srcem i dušom i za mnoge ljude za koje mislim da bi trebali u sve ono sto Vesna može prenije , a isto tako i za Vesnu i za Avatara, kojeg

je i ona predstavljala u novoj knjizi.

Veliko je zadovoljstvo bilo zvati sve ravnatelje osnovnih i srednjih škola iz itave županije, budu i su bili prisutni i na predstavljanju Petoknjižja, dogovori sve detalje, koordinira sve medije, obavijes mnoge prijatelje u akovcu i van njega ... Izuzetno mi je zadovoljstvo kada ujem Vesnu koliko se ve godinama izjašnjava za besprijekornost organizacije prethodne promocije, a i ova je sada bila na istom nivou, isplanirana i organizirana do najsitnijih detalja. Uklju uju i i za kraj zakusku s kola ima i pi em za sve prisutne, a koje smo pripremili svi lanovi dviju Sathya Sai grupa u akovcu, kazala je Tatjana Hudak Štefan.

ZVONKO KOVA održao predavanje o sjevernohrvatskoj književnosti

Suradnja istaknutoga zagreba kog profesora s našim stru njacima Predavanje na temu “Što bi bila sjevernohrvatska književnost?” prošli tjedan na dva mjesta održao je Zvonko Kova , redovni profesor južnoslavenskih književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon predavanja na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu, Odsjek akovec, Zvonko Kova gostovao je u Gimnaziji akovec, u kojoj je i sam maturirao prije to no 40 godina. - Ja sam zapravo danas

održao predavanja na U iteljskom fakultetu Sveu ilišta u Zagrebu, Odsjek akovec, gdje sam govorio o terminu sjevernohrvatske književnosti kao jednom dijelu hrvatske književnosti kojim su se naj eš e bavili akove ki profesori na U iteljskom fakultetu. Rije je o profesorima Skoku i Bartoli u.

Tamo sam predavao studentima, dok sam u Gimnaziji akovec govorio na sli nu temu povodom izlaska moje knjige ‘Domovinski eseji’. Urednik je Miroslav Gaki , voditelj knjiž-

Zvonko Kova gostovao je i u Gimnaziji akovec, u kojoj je i sam maturirao prije to no etrdeset godina

nice Gimnazije akovec, dok je moja veza s akovcom moj student na doktorskom studiju, profesor Pranji . Tako da sam se nakon 40 godina, kada sam napustio klupe akove ke Gimnazije, ponovno vratio u akovec, kazao je Zvonko Kova , rodom iz Donje Dubrave.

Kada se govori o sjevernohrvatskoj književnosti, kako je kazao Zvonko Kova , rije je o nanovo konstruiranom pojmu. - Naime, neki prou avatelji poput Pavla Pavli i a i Vinka Breši a pokušavali su hrvat-

sku književnost regionalno razdijeliti na dva velika bloka - južnohrvatsku književnost mediteranskog tipa i sjevernohrvatsku panonskog tipa. Tako da je taj konstruiran pojam sjevernohrvatske književnosti dobro pokrivao i interese, kako sam ve rekao, akove kih profesora, koji se nisu bavili samo kajkavskom književnoš u, odnosno kajkavskim pismom, ve i drugim pismima iz sjeverozapadne Hrvatske, dodaje profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. (hz)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

FA UKOV SEDMI RO ENDAN skromno, ali uspješno

Kazališta i performeri progovorili o društvenim problemima U programu e se mo i uti skladbe velikih majstora barokne glazbe

UDRUGA “Zajednica profesionalnih glazbenika Me imurja”

Po etak rada obilježit e besplatnim koncertom Mlada udruga pod nazivom “Zajednica pro esionalnih glazbenika Me imurja” u nedjelju 20. lipnja obilježit e svoj po etak rada prvim koncertom koji e biti održan u zgradi “Scheier” pod pokroviteljstvom Me imurske županije s po etkom u 19.30 sati. U programu e se mo i uti skladbe velikih majstora barokne glazbe, kao što su A. Vivaldi, A. Corelli, C. Ph. E. Bach, G. Ph. Telemann i J. J. Quantz, koje e izvoditi Dorotea Boži - violina, Anita Magdaleni - agot, Petra Labazan - oboa i Višeslav Jaklin - embalo.

Rije je o zajednici akademski obrazovanih glazbenika (instrumentalista i pjeva a) s podru ja

Me imurske županije koji su osnovali udrugu s ciljem i svrhom me usobne suradnje i prire ivanja vlastitih koncerata klasi ne glazbe, kako bi obogatili kulturni život kako u akovcu, tako i u cijeloj Me imurskoj županiji.

- Dakako da imamo velikih planova za budu nost, mnoštvo koncerata klasi ne glazbe (za koje se nadamo da e biti dobro prihva eni), vlastita koncertna sezona, pomo i podrška mladim talentiranim glazbenicima s podru ja naše županije, poru uju iz Zajednice pro esionalnih glazbenika Me imurja, te pozivaju sve ljubitelje klasi ne glazbe na ovaj koncert, na koji e ulaz biti besplatan.

IZLOŽBENI prostor Centra za kulturu akovec, 20. - 27. srpnja

Izložba ilustracija An Vrombaut U Centru za kulturu akovec od 20. do 27. srpnja mo i e se pogledati izložba umjetnice An Vrombaut iz Velike Britanije.

An Vrombaut ro ena je u Belgiji 1967. godine. Studirala je na Royal Academy o Fine Arts u Ghentu i diplomirala animaciju na Royal College o Art u Londonu. Njezin diplomski film LITTLE WOLF (1992.) dobio je mnoga priznanja na me unarodnim estivalima (nagrada za najbolji prvi film na Festivalu animiranih filmova u Annecyju 1993 i “Silver Hugo” na filmskom estivalu u Chicagu).

Od 1998. do danas An je osmislila i režirala 64 Zoo Lane, animirani TV serijal za djecu. Serija“«64 Zoo

Lane“ nominirana je za nagradu BAFTA 2000. godine i dobila je nagradu u kategoriji najboljih predškolskih programa na British Animation Awards 2002. godine.

An je napisala i ilustrirala 14 slikovnica u izdanju Hodder Children’s Books i Ox ord University press-a: šest “ 64 Zoo Lane“ pri a, Smile, Crocodile, Smile (nagrada na Nottingham Children’s book awards, 2004. godine) i The Dragon Festival.

U posljednje vrijeme An radi na novoj animiranoj TV seriji Florrie’s Dragons, koju produciraju Wish Films u Velikoj Britaniji i Clockwork Zoo u Južnoa ri koj Republici. U pripremi je i novi kratki film THE TIE.

KUD “SELJA KA SLOGA” DONJA DUBRAVA

Smotra me imurskog folklora 19. i 20. lipnja Smotra me imurskog olklora organizira se svake druge godine u Donjoj Dubravi od 1974. godine.

Ove godine 19. i 20. lipnja održat e se 16. smotra, koja donosi i neke novine. Plesove, pjesme, nošnje i tradiciju svoga kraja predstavit e dvadesetak olklornih skupina iz Me imurja i tri gostuju e skupine.

Gosti smotre bit e Folklorni ansambl “Bilje” iz Osje ko - baranjske županije, KUD “Moslavac” iz Volodera (Sisa ko - moslava ka županija) i KUD “Kralj Tomislav” iz Bosne i Hercegovine. Uvod u smotru bit e tradicionalan mimohod uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Otvorenje smotre bit e u Zalanovom dvorištu od 17.30 sati, a po etak programa u školskoj sport-

skoj dvorani u 18.15 sati. Po prvi put u petak 18. lipnja od 20 sati održat e se revijalna ve er zlatnih generacija olkloraša pod nazivom “Pok smo se zišlji“. Na njoj e najizvornije plesove svoga kraja otplesati lanovi skupina koji više nisu toliko aktivni.

Svoj dolazak potvrdili su društva iz Gori ana, Donje Dubrave, Podturna, Novog Mesta i Velenja. U holu Osnovne škole bit e otvorena izložba slika olklorne tematike lanova Likovne udruge Me imurja i gostiju pod nazivom “Motivi me imurskog olklora“. Organizator smotre je KUD “Selja ka sloga” iz Donje Dubrave, suorganizator Zajednica HKUU-a MŽ-a, dok su pokrovitelji Ministarstvo kulture RH i op ina Donja Dubrava. (a )

KONCERT u dvorani “Scheier“, 15. lipnja, 19.30 sati

Klavirski Trio Unlimited U utorak 15. lipnja u dvorani “Scheier“ održat e se koncert Klavirskog Trija Unlimited.

Posjetitelji e mo i uživati u

nastupu Davida Horvati a na klarinetu, Dore Kuzmin na violon elu i Nadie Varge na klaviru.

Ako ste protekli tjedan še u i gradom naletjeli na neobi ne mlade ljude koji su radili po vama nešto još neobi nije, ne brinite, nisu pali s Marsa. Svi su oni sudionici ovogodišnjeg FA UKA, Festivala kazališne i uli ne kreativnosti, održanog na razli itim lokacijama u našem gradu. O ovom “nezakonitom djetetu” dramskog studija DaDa i Centra za mlade CeZaM-a možemo re i svašta, ali nikako da je nevoljeno. U ovaj projekt mame i tate iz DaDe i CeZaM-a ve sedam godina za redom ulažu puno ljubavi i truda, a tako je bilo i ove godine, iako financijska sredstva možda nisu dozvolila zvu nija imena ili atraktivnije goste.

Festival “nesvrstanih” FA UK je zamišljen kao prezentacija godišnjeg rada navedenih institucija za mlade gdje bi se publici prezentirale i poklonile predstave na kojima se radilo, objasnio nam je Davor Dokleja, glavni i odgovorni estivala. - FA UK se tokom godina širio, pa smo osim naših gradskih kazališnih izvo a a po eli zvati i goste iz drugih gradova i zemalja koji su poetikom rada sli ni našoj, ja bih ih stavio u neku skupinu nesvrstanih – nisu ni pro esionalni, nisu ni amaterski. U me uvremenu smo se povezali s uli nim estivalom Cest is d’ best iz Zagreba, pa smo jedno vrijeme per ormere dovodili u suradnji s njima. Na žalost, ove godine zbog lošije

Prizor iz predstave “Goli u papru” zagreba kog Kazališta “Ivan Goran Kova i “ financijske situacije to nije slu aj, rekao je FA UKOV “tata-mata“. Ina e, estival od samog po etka financira Grad akovec, s obzirom na to da se u svojim po ecima održavao u sklopu Dana Grada. Kasnije je termin malo pomaknut kako se ne bi stopio s ostalim doga ajima koji se odvijaju u to vrijeme. U posljednje je etiri godine FA UK naišao i na potporu Ministarstva kulture. - Nije to ništa pretjerano, ali je svakako dobrodošla podrška, kazao je Dokleja.

Društveno - politi ki problemi u kazalištu Ove su godine a ukovci birali kazališta koja kroz svoje

predstave progovaraju o nekim društveno - politi kim temama i problemima, a svoja su razmišljanja i umjetni ke stavove na tu temu prezentirale kazališne skupine i per ormeri iz Zagreba, Varaždina, Pule i akovca. Za sljede u pak godinu organizatori imaju nove ideje: - Sljede e bismo godine FA UK htjeli malo i koncepcijski promijeniti, u smislu da per ormeri ne budu samo žongleri i kazališta, ve da uklju imo i nove medije, film, otografiju i likovne umjetnosti, dodao je Davor Dokleja.

Posje enost FA UK-a je ove godine varirala, a razlog tome

Osim u raznim predstavama i performansima posjetitelji su uživali i u koncertima glavni organizator pronalazi u pomalo škakljivom terminu: - Publika koja dolazi u Prostor, oko kojeg smo nastojali bazirati ovogodišnja doga anja, jer je besplatno na raspolaganju svima, ve inom je srednjoškolskog uzrasta, a poklopilo se da je baš ovaj tjedan bio zadnji tjedan škole, kada se uvijek natežu ocjene i maturanti su imali prijemne ispite, pa mislim da je zbog toga odaziv bio nešto slabiji. Ipak, s obzirom na uvjete koji su nam bili na raspolaganju, ovogodišnjim smo estivalom ipak zadovoljni. (bš, hz)

PERFORMANS gradnje prostorne instalacije umjetnice Kristine Horvat Blažinovi

“Mape” proizašle iz potrebe za usmjeravanjem kretanja U sklopu Fa uka, estivala kazališne i uli ne kreativnosti, prošli petak u samom centru grada vizualna umjetnica Kristina Horvat Blažinovi izvela je “site-specific” per ormans pod nazivom gMape h. Kristina ina e radi kao docentica na U iteljskom akultetu Sveu ilišta u Zagrebu, odsjeku u akovcu, i vanjska je suradnica na Fakultetu organizacije i in ormatike u Varaždinu.

Samoljepljivim trakama autorica gradi prostornu instalaciju – imaginarnu “mapu kretanja” koja, uvjetovana konkretnom prostornom situacijom, nastaje neposredno, na “licu mjesta”. “Mape” angažiraju jednostavne likovne elemente i grafi ke znakove; ravne, isprekidane i izlomljene crte i strelice kojima se autorica služi za parceliranje zadanog segmenta eksterijera. Istovremeno želi ponuditi neko mogu e “usmjerenje” ne ijih hipoteti kih kretanja, kako osobnih, tako i onih slu ajnih prolaznika. Me utim, rezultat nije ni kona na ni prakti no upotrjebljiva mapa kretanja. Ona je apsurdna, proizlazi iz ras ormiranog labirinta, bez jasno odre enog po etka ili dominantnog smjera, s par bezna ajnih “središta”. “Mapa” ostaje nezavršena - po etak ni kraj nisu jasno ozna eni, autorica ostavlja na tlu kolut s preostalom ljepljivom trakom, sugeriraju i time prolaznicima da sami “docrtaju” zapo etu liniju.

Prema njezinim rije ima, reakcije gra ana svih generacija bile su jako pozitivne. - I mala djeca i umirovljenici ispitivali su me o emu je ovdje rije . Neki su probali slijediti te strelice.

Uglavnom, bilo im je zanimljivo.

Veza s izložbom “Reži po crti” Izvedeni per ormans nadovezuje se na njezinu posljednju izložbu gReži po crti h, koja je bila postavljena u Galeriji U iteljskog akulteta u Zagrebu, a problematizira pitanje tra-

Kristina Horvat Blažinovi u samom centru grada izvela je “site-specific” performans pod nazivom “Mape” ženja, usmjeravanja i determiniranja godgovaraju ih h, gpravilnih h i “poželjnih” kretanja pojedinca u raznim osobno - društvenim kontekstima.

Izložba je bila multimedijalna i postavljena kao jedna ambijentalna situacija (slike, crte u prostoru, plasti na lutka, video), gdje se crte sa slika osamostaljuju, izlaze iz slikarskog polja na prostor zida i u prostor galerije. Te linije istovremeno povezuju pojedina ne radove i dijele prostor, režu ga, segmentiraju i “usmjeravaju”, ragmentiraju.

- Pokušala sam, koriste i se istim vizualnim elementima, parcelirati i aktivirati vanjski prostor koji nema ‘okvir’, gdje crte nisu ‘zaustavljene’ zidovima galerije, ve postaju simboli nezaustavljenog i bezgrani nog kretanja. Izabrala sam lokaciju koja predstavlja svojevrsno ‘raskrš e’ te omogu ava kretanje u razli itim pravcima. Mi smo neprestano u situacijama u kojima želimo konstruirati svoje osobne ‘mape kretanja’, ili ‘prisvajamo’ tu e, orijentire kroz prostor i vrijeme, tražimo idealna rješenja,

idealne smjerove i odgovore na pitanja kuda, kako i na društvenom i na privatnom polju, kazala je Kristina Horvat Blažinovi .

Svakodnevni život kao inspiracija Kristina Horvat Blažinovi diplomirala je slikarstvo, a zatim magistrirala iz podru ja videa na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Bavi se vizualnom umjetnoš u. lanica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu i Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika Me imurja (HDLUM).

Fundus umjetni kih radova obuhva a slike, multimedijalne instalacije, ra unalne grafike, otografiju, video i animirani film. Autorica je nekoliko glazbenih videospotova (Lidija Bajuk, Only Bass And Drum) i umjetni kog videa za multimedijalnu kazališnu predstavu Odiseja 2001.

(K.R. Gustl & ZeKaeM Zagreb). Samostalno i skupno izlaže od 1993. u zemlji i inozemstvu.

Motivi koji su prisutni u njezinim radovima raznoliki su, no usko vezani uz svakodnevni život. - Kroz moje radove provla e se motivi osobnih i op eljudskih dilema, propitivanja, traženja, nezadovoljstva, težnji, rustracija, površnih doživljavanja ili višeslojnosti, utjecaji medija na oblikovanje osobnosti pojedinca c Kako inspiraciju crpim i iz osobnog, tema je esto i žena – žena koja je u skladu ili u konfliktu s osobnim ili društvenim o ekivanjima, koja je ragmentirana ili stabilna, ustoli ena u brojnim željenim i nametnutim ulogama, koja traži svoj identitet c Tako er, motiv labirinta kao znak i ornament esto se ponavlja u mojim radovima i predstavlja jednu od ishodišnih to aka. U ‘Mapama’, koje su zapravo stati na vizualna situacija – geometrijski crtež na tlu, motiv labirinta upu uje na potrebu za kretanjem, implicira vremensku dimenziju i postaje simbol, meta ora. Tako er se u svojem radu koristim motivima koji su dio suvremene vizualne kulture, elektroni ke umjetnosti, novih medija, so twera i Interneta. Posu ujem elemente popularne kulture, masovnih medija i konzumerizma, dodaje Kristina Horvat Blažinovi . (hz)

Uzori su svugdje oko nas Kada je rije o uzorima koji su utjecali te utje u na njezino stvaralaštvo, Kristina Horvat Blažinovi kaže da su oni svugdje oko nas. - To je itav konglomerat ljudi, doga aja, in ormacija; sveukupnost vremena u kojem se nalazimo, kaže docentica na U iteljskom akultetu.

15. lipnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IDEJA ZA PET – akove ki glazbenik Igor Baksa smislio novi kreativni na in zarade

Pjesma na dar – poklon koji se ne može kupiti u trgovini “Zaboravite sve vrste ro endanskih, boži nih, zaru ni kih i drugih darova. Poklon koji mi nudimo ne može se kupiti ni u jednoj trgovini igra aka, ni u jednom butiku dizajnerske odje e, pa ak ni u najskupljim zlatarnicama. Zašto?

Zato što se istinske vrijednosti ne prodaju na policama trgovina. Osim što nisu skupe, istinske vrijednosti imaju mnogo duži rok trajanja od bilo kojega du anskog artikla.”

Ovo su rije i kojima mladi akove ki glazbenik i pjesnik Igor Baksa predstavlja svoju novu “kreaciju”. Naime, Igor se u traženju na ina da zaradi neku dodatnu lovu (uz sve uspješniju karijeru jedne etvrtine etnobenda Kom3dija), ali i u želji da usre i druge, dosjetio kako bi mogao spojiti ugodno i korisno - svoj talent i želju da ljudima omogu i originalni i unikatni poklon za bilo koju prigodu. Tako e vam on za 399 kuna “kao od šale“ napisati, uglazbiti i snimiti pjesmu za koju god prigodu trebate.

Na ovu ideju Igor je došao kada je napisao pjesmu za svoju djevojku. - Tad mi je rekla: nitko nikad nije napisao pjesmu za mene! Sli no iskustvo imao sam s frendom o kojem sam napisao pjesmu koju sviramo s Kom3dijom. Shvatio sam da nema boljeg poklona osobi do koje ti je stalo od pjesme koja govori o njoj. Svatko nosi pjesmu o toj nekoj posebnoj osobi u sebi, ali ne može je svatko ispjevati. Zato sam tu ja da malo potpomognem taj proces, uobli-

Pjesma na dar za svaku prigodu

im rije i koje držiš u sebi u ‘Pjesmu na dar’.

Sami možete sudjelovati u kreiranju pjesme Sada se sigurno pitate kako netko može napisati dovoljno osobnu pjesmu? Autor ideje sigurno vas ne poznaje, i ne poznaje osobu kojoj biste željeli pokloniti pjesmu … No, Igor je i tome dosko io na kraj: - U narudžbenici osoba koja naru uje pjesmu odgovara na nekoliko pitanja u vezi s njom i osobom kojoj poklanja pjesmu. Prvo su tu neka formalna pitanja koja bi trebala uvesti u kreativno razmišljanje o toj osobi, pitanja tipa - boja kose i o iju, dužina poznanstva itd. Nakon tih nekoliko pitanja dolazi zapravo glavni dio, koji e initi “meso” pjesme, a koji se odnosi na motive pjesme.

Tu osoba upisuje što bi željela da se na e u pjesmi, što taj netko kome je pjesma posve ena voli, što ti voliš

KOM3DIJA TOUR 2010.

Me imurski ambasadori kulturnog turizma Me imurski lepi de ki ovaj se put javljaju s terena, konkretno iz Makedonije.

Krenuli su su i ove godine na svoju turneju. Beograd, Skopje, Split, Šibenik i Knin neki su od gradova koje e pro i na svom glazbenom pohodu. U suradnji s Eltel d.o.o., Gradom akovcom, Me imurskom županijom, turisti kim uredima i udrugom “Hortus Croatiae“ opremili su štand i infopult za promicanje svoga kraja. Eltel d.o.o. ustupio je na korištenje svoj infopult s videoekranom na kojem se vrte spotovi i fotogra-

ije akove kih i me imurskih turisti kih i kulturnih doga anja. Na štandu e posjetitelji i uživaoci Kom3dijine glazbe mo i prona i promotivne letke i butelje vina. Cijela je ova pri a projekt Udruge ETNO nazvan “Pozoj leti! tour 2010.“, koju su komedijaši osmislili kako bi, uz me imursku glazbu, potpunije mogli promovirati svoj kraj.

Turneja bi bila nemogu a bez prijevoznog sredstva, za što se pobrinuo caffe bar “Pictura“, ustupivši Kom3diji kombi.

Iskustva s turneje donosimo uskoro! (zg)

na njoj, neki izdvojeni doga aj i sl.

To je zapravo ono što kroz pjesmu ho eš re i, tvoje vi enje osobe i vašeg odnosa. Nisam postavljao razinu rje itosti, jer smo razli iti. Netko e biti jako rje it i puno toga napisati, a netko ne e. To uop e ne utje e na kvalitetu pjesme, štoviše, meni daje više prostora mojoj kreativnosti. Nakon što dobijem narudžbu po injem razmišljati o stihovima, glazbi, uzmem gitaru, klavijature, igram se na glazbenom softveru na kompjutoru, i pjesma se stvori. Onda snimim glazbu, odem u studio i snimim vokale, i za tjedan dana ima se pjesma u mp3 formatu.

Igoru Baksi treba otprilike pet dana da napiše i uglazbi pjesmu te oko tri dana da je snimi. Završni “produkt” traje oko 2 minute, ima 3 ili 4 kitice i 2 refrena, s najljepšim stihovima za Vama najdražu osobu ili ekipu. Sve ovo on radi sam, uz suradnju studija “Jazbina“ iz Male Subotice, no, ako se projekt zahukta, ne isklju uje mogu nost uklju ivanja drugih glazbenika, skladatelja i pjesnika u ovaj projekt.

Narudžbi za pjesme ve ima Cifru koju ete morati izdvojiti za ovakav unikatan poklon ve smo spomenuli – 399 kuna, a nas je zanimalo kako je došao baš do te brojke. – Pa, mozgao sam o tome, konzultirao se s prijateljima, što je nekako odredilo barem razred cijene. Na kraju sam zauzeo stav klijenta. Da idem po trgovinama tražiti što bolji poklon za nekoga, ne bi mi bio problem potrošiti za njega 200 kn. Pjesma na dar, budu i da je unikatan poklon, ne može koštati isto kao artikl na polici supermarketa. S pozicije kupca bio sam spreman izdvojiti 400 kn da poklonim dragoj osobi sasvim originalan i neponovljiv poklon. Me utim, to ne zna i da e cijena Pjesme na dar

• Kakve se sve pjesme mogu naru iti?

— Nudim romanti ne, prijateljske, za ekipu, zahvale i isprike. Prigoda mogu biti ro endani, obljetnice, blagdani, zaruke, vjen anje, ro enje itd. Primjerice, prijatelji ti se žene i ti im pokloniš pjesmu o tome kako su sjajan par. Ili, želiš roditeljima za njihovu godišnjicu braka zahvaliti što su ti pomogli u životu. Ili ti se rodi prekrasno dijete, ili ho eš osvojiti srce djevojke, ili svojem dragom estitaš ro endan, ili se želiš ispri ati dragoj osobi što si je povrijedio. Kombinacija je bezbroj, a u svim tim situacijama esto bismo voljeli da znamo na pravi na in izraziti svoje osje aje. Pjesma na dar je jedna od mogu nosti kako to u initi vrlo originalno. Što se vrste glazbe ti e, teško mi je opet strpavati ovo što radim u okvire. Ne mislim se ograni avati na stilove, sve dolazi u obzir. Recimo da je to vrsta glazbe koja se zove ‘Pjesma na dar’, objašnjava Igor Baksa. (mn)

ostati takva! Manja siguno ne e biti.

Možda ponudim i cjenik po kojem biraš dužinu trajanja pjesme, koje sve instrumente želiš u njoj itd.

Sve u svemu, nama se ovo ini kao ideja za pet! A što je s drugima?

Ima li interesa za ovako nešto? Jedno jutro sam isprobao metodu gerila marketinga. Poslao sam prodajno pismo Pjesme na dar na 50-ak adresa iz svog e-mail adresara. Samo sam htio vidjeti kakve su reakcije ljudi, te ho e li ih uop e biti, te isplati li se uop e baviti ovom idejom. Moram priznati da sam bio malo skepti an, ali sam rekao - probaj, ne eš ništa izgubiti!

Natrag sam dobio nekoliko pisama podrške, da je ideja za Pjesmu na dar sjajna, te prve dvije narudžbe!

Nekoliko ljudi pak se predbilježilo za Pjesmu na dar, kad im do u datumi za poklanjanje pjesme dragim osobama, ispri ao je Baksa.

A ako pak ste Vi zainteresirani za ovakav poklon, procedura je jednostavna. Oti ite na web stranicu kom3dija.com, ondje prona ete narudžbenicu, ispunite je i pošaljete na e-mail – pjesmanadar@gmail.com.

Sve ostale detalje možete prona i na ve spomenutoj web adresi. (mn, foto: Vjeran Žganec- Rogulja)

BREAK dance skupina “Nexus“ na TREPS festivalu

Zamalo izašli kao pobjednici festivala akove ki break dance velikom se brzinom penje prema vrhu hrvatske break dance scene. Na TREPS festivalu plesnih skupina naša break dance skupina “Nexus“ zasluženo je izme u 2.500 plesa a, odnosno 206 skupina ušla u uži izbor od njih 42 i tako osigurala ulazak u samo inale. To inale krajem svibnja ove godine održano je u zagreba koj Trešnjevci, a skupini naših mladih momaka u sastavu Kevin, Philipp, Vanja, Ivan, Vedran, Lino i Lui nedostajalo je

malo sre e i iskustva da iza u kao pobjednici festivala. Tu je titulu ovaj put ponio Plesni klub “Pinokio“ iz Zagreba, i to zahvaljuju i ve em iskustvu i radu te savršenoj uskla enosti u izvo enju hip hop plesnog stila.

Me utim, ono ime su naši de ki i ovaj put osvojili publiku i ostale plesa e te zasluženo dobili veliki pljesak jest fenomenalna koreogra ija i novi plesni elementi. U plesnim se kuloarima osjetilo u enje i šuškanje kako to da se s ovakvim potencijalom

do sad nisu nigdje natjecali. Njihovi su se dosadašnji nastupi, naime, bazirali na akove kim kulturnim i sportskim manifestacijama, gdje su izvodivši svoje plesne to ke gotovo uvijek izazivali oduševljenje i starije i mla e publike.

Break dance kao plesni stil koji potje e iz Amerike razvio se krajem ‘70-ih godina u Bronxu i Harlemu. Sadrži vrlo atraktivne pokrete gdje se miješaju akrobatske, gimnasti ke i plesne sposobnosti. Kao i svaka druga

sportska ili umjetni ka zanimacija, iziskuje mnogo truda, vremena i ljubavi. Našim mladim break dance plesa ima, na elu s trenerima Sašom Mikacom te Matijom uranom, toga ne nedostaje. Pisano priznanje što su ga dobili na festivalu, a jednako važno i usmene pohvale od ostalih sudionika, dale su im podstrek za budu i rad. Svojim prvim pojavljivanjem na plesnom festivalu postigli su ne samo zapažen ve odli an rezultat. (bz)

Dvorište caffe bara “Rok” u Draškovcu ispunjeno zaljubljenicima u rock glazbu

LJETNA ROCK FEŠTA u Draškovcu

Me imurski rock privukao gotovo tisu u posjetitelja Protekli vikend održan Rock Meeting: Summer u Draškovcu dokazao je da je me imurska publika i te kako žedna ovakvih doga aja. Ljetni rock susret u dva je dana posjetilo gotovo tisu u poklonika ovoga glazbenog žanra s podru ja cijelog Me imurja, ali i

susjednih županija. Organizator, Udruga mladih Draškovec, ovim putem zahvaljuje svim bendovima koji su se odazvali njihovom pozivu, svim posjetiteljima i gradona elniku Grada Preloga Dragutinu Glavini bez ije podrške i sponzorstva doga aj ne bi bio ni održan.

SPA & GOLF RESORT SV. MARTIN doma in izbora

Jubilarni deseti izbor “Najklinci Hrvatske“ od 15. do 18. lipnja

Udruga “Najklinci Hrvatske“ sa sjedištem u akovcu organizator je deseti po redu inalnog projekta koji se diljem Hrvatske provodi tijekom godine. Izbor se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti. Najbolji pojedinci od 5 do 9 godina iz svojih županija zajedno s roditeljima sudjelovat e na inalnoj manifestaciji koja obiluje mnogim zanimljivim edukativnim sa-

držajima, a koji na kraju rezultiraju proglašenjem najklinaca Hrvatske za tu godinu. Ovaj zanimljivi obiteljski doga aj procijenjen je kao jedan od najedukativnijih u našoj zemlji, a višegodišnje pokroviteljstvo Ministarstva obitelji potpora je nastojanju da se kroz obitelji i primarne elemente komunikacije i interakcije razvijaju pozitivni odnosi unutar nje. Moto izbora ove jubilarne godine glasi “Djeca misle budu nost“.

Kroz etiri dana djeca i roditelji susretat e se s mnogim radionicama koje vode logopedi, psiholozi i sociolozi, od škole stranih jezika, didakti kih i metodi kih inovacija, do likovnih radionica itd. Najzanimljivija e svakako biti sama završnica 17. lipnja, kada e se na otvorenim bazenima Spa & Golf Resorta predstaviti svi klinci. Do ite i podržite najklince Hrvatske uz besplatan ulaz 17. lipnja od 21 sat.

U ORGANIZACIJI Plesnog studija Vivona, 20. lipnja

Humanitarna plesna predstava “Crti i” U organizaciji Plesnog studija Vivona u nedjelju 20. lipnja održat e se humanitarna plesna predstava “Crti i” u Centru za kulturu, s po etkom u 17 sati.

Koreogra kinje predstave jesu Karmen Kova evi Jambor, Kristina Kozjak i Ivana Pe arko, dok je za kostimogra iju bila zadužena Zdravka Ganzer, vlasnica modne ku e “Bellezza“.

Cijena ulaznice je 20 kuna, a one se mogu kupiti u Plesnom studiju Vivona ili na dan održavanja predstave u CZK-u.

Humanitarnu plesnu predstavu “Crti i” možete pogledati u nedjelju, s po etkom u 17 sati

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 771

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili - “Ho u biti posebnaaaaa!”

“Ho u biti posebnaaaaa!” još je jedan hit roman popularne književnice za djecu i mlade Sanje Pili .

Pri a je to o neobi noj djevoj ici Klaudiji koja nije zadovoljna mnogim stvarima u svome životu i koja želi biti druk ija, jedinstvena, posebna. No, nekoliko e joj doga aja u njezinu životu pokazati da je upravo ona ta koja je druk ija, jedinstvena i posebna i da se sve mogu nosti koje stoje pred njom kriju u njoj samoj.

Sanja Pili je pjesnikinja i spisateljica, ro ena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otogra ski odsjek.

Radila je kao otografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Sura ivala je s Autonomnom ženskom ku om iz ZagreDobitnici prošlotjedne knjige Leva Grossmana “Kodeks”: Anica Igrec iz Ivanovca i Milana Gašparovi iz akovca.

15. lipnja 2010.

KNJIGA TJEDNA

Vitka i opaka - Zdravorazumski i brižni vodi za dobro informirane cure koje žele prestati jesti sme e i izgledati fantasti no Tajne vitkih i opakih više nisu strogo uvane! Žudite li za linijom Angeline Jolie, Kate Moss, Katie Holmes ili bilo koje od poznatih mršavica koje krase stranice ekskluzivnih asopisa, želite li po eti savjesnije brinuti o svom tijelu i izgledu, te nau iti hrpu korisnih stvari o namirnicama koje svakodnevno koristite, ovo

je prava knjiga za vas. Ako vam je dosta vašeg odraza u ogledalu koji kao da vrišti gŽelim smršavjeti! h, spremni ste saznati jednostavnu (i opaku) istinu: ako se nastavite neodgovorno hraniti i unositi u sebe namirnice sumnjiva porijekla, ne možete o ekivati da e težina sama od sebe nestati.

Provokativna i jetka, bistra i

opaka knjižica autorica Rory Freedman i Kim Barnouin vaš je najnoviji vodi do priželjkivanog izgleda. Rory i Kim vitke su i opake prijateljice koje se ne e libiti servirati vam injenice kakve i jesu: neza injene praznim lupetanjem na kakvo obi no nailazimo u svakojakim dijetama na stranicama razli itih asopisa,

knjiga ili ih na ujemo od susjede, rizerke, prijatelji ine prijateljice ... Rory i Kim postat e i vaše najbolje prijateljice od kojih ne trebate o ekivati da e vam lagati i uljepšavati stvari. Umjesto toga, povest e vas na put kojim treba po i da bi se otkrilo kako donositi inteligentne i osviještene odluke o hrani.

ALBUM TJEDNA

Charlotte Gainsbourg - “IRM”

ba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za dje je stvaralaštvo. Nastupa u školama na dje jim literarnim druženjima.

Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njema ki, talijanski, nizozemski i ma arski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada.

Me imurske novine nagradit e troje sretnih dobitnika knjigom “Ho u biti posebnaaaaa!”

Charlotte Gainsbourg k i je pjeva a Serga Gainsbourga i glumice Jane Birkin, stoga ne udi što je i sama pošla stopama svojih roditelja te se uspješno posvetila gluma koj i glazbenoj karijeri. Za razliku od nekih, kojima se zbog poznatog prezimena esto progleda kroz prste, Charlotte to nije potrebno jer ona naprosto briljira neovisno u kojoj grani umjetnosti se zatekla.

“Je t’aime, moi non plus h naslov je najpoznatije skladbe tate Serga i mame Jane (iako je prvotno snimljena s Brigitte Bardot) iz 1969., a mala Charlotte svoj je glazbeni debi imala još kao dijete

Popis pjesama: Master’s Hand 1. IRM; 2. IRM; 3. Le Chat du Ca e des Artistes; 4.

In The End; 5. Heaven Can Wait; 6. Me And Jane Doe; 7. Vanities; 8. Time O The Assassins; 9. Trick Pony; 10. Greenwich Mean Time; 11. Dandelion; 12. Voyage; 13. La Collectionneuse; 14.

Looking Glass Blues

na kontroverznom singlu gLemon Incest h (1984.) vlastitog oca. Album “IRM” tre i joj je studijski uradak i, premda nosi njezino ime, nije strogo njezin: sve konce - produkciju i supotpis, ponegdje i vokal - povukao je genijalni Beck. I uspio u namjeri da gIRM h zvu i bolje od bilo kojega vlastitog albuma nakon gOdelaya h, odnosno 1996. godine.

Prije, mnogi e re i, uloge karijere u Von Trierovom gAntikristu h, Charlotte je bila djevojka Boba Dylana u

filmu gI’m Not There h, gdje je neopisivom lako om plijenila pažnju svakog gledatelja, no jednako tako posljednjih je godina sura ivala s Jarvisom Cockerom, Nigelom Goldrichem i grupom Air na albumu g5:55 h.

Albumu gIRM h kumovala je uloga u gAntikristu h, ali i naizgled banalna ozljeda glave prilikom skijanja na vodi. Ispostavilo se da ima cerebralnu aneurizmu, pa je dosta vremena provodila po rancuskim bolnicama na snimanju

magnetnom rezonancijom ( rancuski: IRM).

Uznemiruju a i mra na naslovna pjesma možda bi navela na pogrešan trag, no ona jedina odska e od cjelokupnog dojma: itav album pametna je doza elektronike, guda a, melodija na tragu rancuskih šansona; malo popa šezdesetih godina prošlog stolje a, red prošlosti i red eksperimenata koji bi mogli biti budu nost otvaraju put Charlotte da zablista svojim vokalom.

Ima nešto posebno u tom rancuskom jeziku ili engleskom jeziku s rancuskim naglaskom, a Charlotte upravo tu injenicu koristi baš onako kao u spomenutom filmu Todda Haynesa, s tom razlikom što je ovdje rije o vokalu, a ne o cjelokupnoj pojavi.

Albumom gIRM h Beck je još jednom potvrdio svoj vanserijski talent, a Charlotte da nas njezini najbolji glazbeni trenuci tek ekaju, jer ne robuje trendovima, što je ini posve bezvremenski cool. (preuzeto s: Muzika.hr, autor: Stjepan Vre ko)

INTERNET I RA UNALA WEB preporuka

Hr.unitedcats.com Ma koljupc i kona no mogu do i na svoje.

Hr.unitedcats.com je mjesto za ma ke i njihove vlasnike na Internetu. Na ovoj adresi možete napraviti web stranicu za svoju ma ku, pogledati ljubimce drugih korisnika, objaviti komentare i komunicirati s drugim ljubiteljima ma aka. Hr.unitedcats.com je besplatan za sve, a stranicu vaše mace možete potpuno personalizirati - dodati njegovu/njenu pasminu, da-

tum ro enja, stil života, najdražu hranu itd. Svi lanovi mogu maziti ma ke i slati komentare. Site ima i veliki orum gdje možete pitati za savjet o zdravlju vaše ma ke, veterinarima, prehrani, treninzima za ma ke ili bilo što drugo. To je mjesto na kojem možete dijeliti svoja iskustva i mišljenja. Ako pak još nemate ma ku – i taj problem unitedcats može riješiti za vas, jer upravo ovdje možete prona i svoga novog upavog ljubimca.

Novosti me u .hr domenama Tko je god do sad pokušao r e g i s t r i r a t i domenu (t j . ime adrese servera gdje su smještene stranice te e-mail) s .hr nastavkom za svoje stranice na Internetu, vjerojatno se poprili no namu io s relativno zamršenim post upkom te koli inom papirologije.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

Za pravnu osobu (tvrtke, obrti, udruge i sl.) bilo je potrebno prikupiti podatke o osnivanju, ispuniti ormulare te ekati na odobrenje od strane CARNeta (Hr vat ske ak ademske i s t r a ž iv a ke m r e ž e koja upravlja hrvatskim domenskim prostorom) – procedura je trajala nekoliko tjedana. Domena imena povezanog s imenom tvrtke bila je besplatna, dok je mogu e bilo još dokupiti do devet proizvoljnih domena s nastavkom .com. hr, iji je godišnji zakup bio relativno visok te nisu tako este.

Fizi ke su osobe uz sli an postupak mogle registrirati samo jednu domenu, i to oblika ime-

prezime.iz.hr, što je rijetko kome odgovaralo, te je tih domena relativno malo registrirano.

No, u nut a r sljede i h pa r tjedana sve se ovo mijenja - svi e mo i zakupiti po barem jednu domenu (pravne osobe do devet). Pravo na domenu s imenom po svom izboru imaju i pravne i izi ke osobe, a kao prvo po inje registracija i zakup .com.hr domena (npr. primjer. com.hr) - od 15. lipnja 2010. te nakon toga i .hr domene (npr. primjer.hr) koje e biti dostupne od 01. srpnja 2010. Postupak registracije tako er se mijenja, umjesto direktnog kontakta s C A R Net-om i papir nate

dokumentacije od sada bi se sve trebalo odvijati elektronskim putem kod pružatelja usluga host inga ili direk t no kod registrara (tvrtke koja se bavi registracijom domena). Prema najavljenim cijenama kod registrara e godišnji zakupi imena domena bit i dost a povoljniji od prijašnjih cijena te stoga možemo o ekivati sve ve i broj stranica s .hr nastavkom.

Popis registrara i više oko ovih izmjena mogu e je pro itati na CARNet-ovim stranicama vezanim uz domene (http:// www.dns.hr).

(Darko Mareš, In inius d.o.o.)

15. lipnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Traže i Erica

Strava u ulici Brijestova

sportska komedija, fantastika Režija: Ken Loach Uloge: Eric Cantona, Steve Evets, Stephanie Bishop, Gerard Kearns, Matthew McNulty

misti ni horor triler (remake) Režija: Samuel Bayer Uloge: Jackie Earle Haley, Rooney Mara, Kyle Gallner, Katie Cassidy, Thomas Dekker

Komedija Kena Loacha o poštaru Ericu koji je zapao u životnu krizu, a može mu pomo i samo duh njegove omiljene nogometne zvijezde Erica Cantone. Eric je poštar i život mu izmi e pod nogama ... Kaoti na obitelj, divlji posinci i mješalica za cement u dvorištu nikako mu ne pomažu, a Eric ima i tajnu. Može li se suo iti s Lily, ženom koju je volio

prije 30 godina? Usprkos dobroj volji svojih frendova, strastvenih nogometnih navija a, on nastavlja tonuti. U o ajnim vremenima potreban je prijatelj iz prošlosti kako bi natjerao izgubljenog poštara da se suo i s onim najopasnijim: svojom prošloš u. I to uz malu pomo duha bivše nogometne zvijezde Erica Cantone! Preporu ujemo starijima od 12 godina.

Ben Selleck (James Brolin) u teškom je položaju, prodavaonica rabljenih automobila raspada mu se od nedostatka prihoda.

Stoga odlu i pozvati tim vrsnih prodava a kako bi sve rasprodao. Tim vodi samouvjereni i lukavi Don ‘The Goods’ Ready (Jeremy Piven), a cilj im je u 3 dana prodati preko 200 automobila. Don se u prodavaonici zaljubi u šefovu k er Ivy (Jordana Spiro), te shvati kako mora vjerovati njoj više nego što vjeruje u sebe i svoju vještu mogu nost prodaje. Osim toga, u timu prijašnjih prodava a, kojima pomažu Don i ostali, nalazi se mladi od 20 godina za kojega Don vjeruje da mu je sin i sprijateljuje se s njim, no zapravo mu nije u rodu. Ivyn zaru nik je Donov najve i suparnik.

Njen zaru nik želi da Don ne uspije u svojoj namjeri kako bi u toj prodavaonici napravio svoju dvoranu za pjevanje i ples, jer se nalazi u boy bendu. A Ivy napušta svog zaru nika zbog njegovih djetinjastih i sebi nih želja ...

PRINCEZA I ŽABAC

Bajka o princezi, žabi i poljupcu dobila je svoj nastavak u ovom Disneyjevom crti u smještenom u New Orleansu. Svatko zna pri u u kojoj princeza pronalazi pravu ljubav svog života kada poljubi žapca koji se arolijom pretvara u zgodnog princa. U ovoj verziji pri e djevojka opet poljubi žapca, no rezultat je sasvim druga iji od o ekivanog; a to je samo jedno od brojnih iznena enja u mješavini luckastog humora, glazbe i emocija. Na koncu ljubav ipak prona e svoj put do princa i princeze; ili žabe i žapca, ili možda do krijesnice i predmeta njegovog obožavanja ...

“Princeza i žabac” je?

1. glazbeni 2. crtani 3. akcija

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 15.6.

19.00 IRON MAN 2 akcijska avantura

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Mihael Novinš ak, akovec

21.00 SEKS I GRAD 2 romanti na komedija

srijeda, 16.6. nema ilmskog programa

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

Freddy Krueger vra a se u “Stravi u ulici Brijestova”, remakeu jednog od najpoznatijih i najkultnijih horor klasika svih vremena. Grupu tinejdžera spaja ista stvar: u njihovim snovima proganja ih zloglasni Freddy Krueger, okrutni izopa eni ubojica nezamislivog izi kog izgleda koji im dolazi u snove i ubija ih.

Ako ostanu budni – preživjet e. Ali ako ih san pobijedi … Više im ne e biti spasa. U ulozi Freddyja Kruegera (koji je nedavno u anketi SFX Magazina proglašen najve im ilmskim negativcem ikada)

pojavljuje se Jackie Earle Haley, glumac koji je prije par godina nominiran za nagradu Oscar. Film je režirao Samuel Bayer koji se do sada proslavio režiranjem glazbenih spotova (izme u ostalog za grupe kao što su Nirvana, Green Day i Metallica), a jedan od producenata je Michael Bay (redatelj ilmova “Armageddon”, “Pearl Harbor”, “Transformers”, “Otok”). Ako ste mislili da se Freddy više nikada ne e vratiti … Prevarili ste se! Preporu ujemo starijima od 16 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG UMRI ALI PRODAJ

(tri besplatne posudbe)

LJUBAV SE DOGA A Burke Preston (Aaron Eckhart) izgleda da ima sve odgovore. No, samo ako pitate milijune njegovih obožavatelja koji pomamljeno itaju njegove knjige i polaze seminare o prevladavanju straha i optimizmu.

U stvarnosti on nije tako siguran u savjete koje daje drugima jer ga je smrt supruge duboko potresla.

No, kada upozna ljupku cvje aricu Eloise (Jennifer Aniston), po prvi put ostaje bez teksta ... Pitanje je ho e li si Burke dopustiti novo zaljubljivanje i tako možda ak ugroziti karijeru?

A Eloise? Je li nakon serije razo arenja kona no našla pravoga?

NE OSVR I SE

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

sportska komedija, fantastika Režija: Ken Loach Uloge: Eric Cantona, Steve Evets, Stephanie Bishop, Gerard Kearns, Matthew McNulty

petak, 18.6.

18.30 SEKS I GRAD 2 romanti na komedija

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA A NIGHTMARE ON ELM STREET misti ni horor triler Režija: Samuel Bayer Uloge: Jackie Earle Haley, Rooney Mara, Kyle Gallner, Katie Cassidy, Thomas Dekker

1.

NINJA UBOJICA

2.

SHERLOCK HOLMES

3.

POLARNA NO

4.

TIJELO LIJEPE JENNIFER

5.

KAIDAN

6.

LINIJA

7.

AS U RUKAVU 2

8.

PRISILA NA BRAK

9.

TAXI 4

subota, 19.6.

18.30 SEKS I GRAD 2 romanti na komedija

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA misti ni horor triler

nedjelja, 20.6.

10. KRV NA TRA NICAMA

18.30 SEKS I GRAD 2

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

U ovoj psihodrami Sophie Marceau pati od poreme aja li nosti i mijenja nacionalnost, ali i svoj identitet u - Monicu Belluci! Jeanne (Sophie Marceau) je spisateljica i udana majka dvoje djece, a puna je osobnih problema. Njezino se tijelo po inje mijenjati. No, nitko osim nje to ne primje uje.

Njezina obitelj njezine strahove pripisuje stresu oko izlaska nove knjige, no Jeanne je svjesna da se doga a nešto puno gore.

Ubrzo e se Jeanne transformirati u drugu ženu, Rosa Mariju (Monica Belluci) i u Italiji prona i svoj pravi identitet.

etvrtak, 17.6.

21.00 CANNES EXPRESS TRAŽE I ERICA LOOKING FOR ERIC

romanti na komedija

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA

1.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

2.

SHERLOCK HOLMES

3.

SEX&GRAD 2

4.

PROROK

5.

NEBESA

romanti na komedija

6.

AVATAR

7.

NAREDNIK JAMES

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA

8.

LJUPKE KOSTI

9.

ALISA U ZEMLJI UDESA

misti ni horor triler

ponedjeljak, 21.6.

18.30 SEKS I GRAD 2

misti ni horor triler

DOM KULTURE PRELOG

10. INVICTUS

subota, 19.6., nedjelja, 20.6.

US BOX OFFICE 1.

SHREK FOREVER AFTER

2.

GET HIM TO THE GREEK

3.

KILLERS

4.

PRINCE OF PERSIA: THE SANDS OF...

5.

SEX AND THE CITY 2

6.

MARMADUKE

7.

IRON MAN 2

8.

SPLICE

9.

ROBIN HOOD

10. LETTERS TO JULIET

20.00 PLAN B romanti na komedija

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

15. lipnja 2010.

15. lipnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Hotel Pantone Dizajner interijera Olivier Hannaert, u suradnji s arhitektom Michelom Pennemanom, sredili su interijer hotela u Bruxellesu u Belgiji za tvrtku Pantone koja se bavi bojama. Hotel je nazvan Hotel Pantone, ima sedam katova, od kojih je svaki dekoriran u druga ijoj paleti boja iz spektra.

Sam hotel smješten je blizu Avenije Louise, poznatoga poslovnog i trgova kog dijela grada koji je ime dobio po kraljevoj k eri. Na toj lokaciji hotel uspješno kombinira šik, koloristi an prostor s udobnim

Frizerski salon ZGAT

elementima koji poti u ugodan boravak.

Hotel Pantone je samo jedan segment PANTONE UNIVERSE, linije koloristi nih proizvoda za korištenje razvijena baš od te tvrtke.

Pantone je poznata tvrtka koja se bavi bojama u svim segmentima, a i jedan je od svjetskih autoriteta na tom podru ju, pa je Hotel Pantone savršeno gsjeo h na ovu lokaciju povezuju i stare i arhai ne ele-

mente s modernim i progresivnim na inom života toga grada.

Prijemni prostor hotela, baš kao i terase na krovu, estetski je povezan s okolinom, dok su same sobe prava mala umjetni ka djela.

Bijeli zidovi u funkciji su slikarskog

Trgovina Ipnotic

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

platna na koje se apliciraju elementi živih i kompatibilnih boja. U svakoj sobi je postavljena fotografska instalacija, djelo renomiranog belgijskog fotografa Victora Levyja koja uklju uje spektar živih boja. Na taj se na in stvara atmosfera svake sobe, ali joj se daje i unikatnost i originalnost, kao i identitet. Uz to, svaka soba na taj na in na sebe veže i odre enu atmosferu.

Na dva zadnja kata nalaze se zajedni ke prostorije koje se mo-

gu koristiti za bilo kakva privatna doga anja. Soba za sastanke može primiti do dvadeset ljudi i opremljena je audiovizualnom opremom najvišeg ranga. Krovna terasa je idealno mjesto za ljetne koktel zabave; opremljena je barom i može primiti do sto ljudi.

zgrade koja je stara više od stotinu godina i koja je izvedena u fasadnoj cigli. Izvana, ona ima neku arhai nu notu, dok je unutrašnjost inteligentno izvedena; u njoj su kombinirani originalni gra evinski elementi s

novijim materijalima. Tako er, veliki, otvoreni prostor je de facto poslovna ina ica lofta, a to cijelom prostoru daje još jedan poseban, moderan štih.

Poljski studio Ipnotic Architecture izveo je ovu konceptualnu trgovinu naziva Ipnotic Concept Store u kojoj predstavljaju i prodaju dizajnirane i uporabne predmete za svakodnevni život, ali s idejom da kvalitetan i promišljen dizajn

prožima naše živote i svijet oko nas.

Tako er, ideja samog koncepta je da stvara nove vrijednosti kod kupaca i promovira svijest o dobrom dizajnu.

Takav prodajni prostor je, zasigurno, prava meka za sve one koji vole uporabne predmete više vrijednosti, on je, zapravo, pravi koktel dizajna i luksuza, ali i komercijalne note, budu i da je svaki predmet mogu e iznijeti za odre enu svotu novca. Sam interijer trgovine smješten je u prostoru renovirane

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Interijer restorana Hatched Jedan od takvih interijera (možda ne u potpunosti, ali jednim dijelom sigurno) je i sljede i restoran.

Dizajnerski kolektiv Outofstock izveo je ovaj interijer restorana u Singapuru. Prozori su prekriveni drvenim panelima u kojima su izrezane rupe jajastog oblika. Restoran

Oni koji prate ovaj e-zine ve ve shva aju da su moji a initeti u dizajnu interijera jednostavni, svijetli i otvoreni prostori, no posebno mjesto kod mene imaju i interijeri s puno drva i odre enim gruff h štihom, pa ak malo i industrijskim, sirovim i ggerila h elementima. U nekoj mi se varijanti estetika pogreške veoma svi a i kao element interijera.

ZGAT je salon koji posluje ve dulji niz godina u Zagrebu, a ove je godine odlu io preseliti u nove ve e prostorije te otvoriti akademiju za profesionalno usavršavanje frizera. Investitor je tražio ist i jednostavan prostor u kojem prevladava bijela boja i potpuni minimalizam. Filozo ija samog salona je upravo takva jednostavnost u izri aju, uz posebnu pažnju na stilisti ki unikatan pristup svakom pojedinom klijentu.

Unutar takvih zahtjeva stvorili smo prostor koji se ne name e osnovnoj atrakciji i fokusu ambijenta, a to su svakako same frizerske kreacije. Jednostavni bijeli zidovi, minimalisti ki kaskadni strop uvjetovan kon iguracijom krovne konstrukcije i namještaj koji svojom formom prati luidnost prostora i utapa se svojom apsolutnom bjelinom.

Salon je prostorno podijeljen na ak 3 poluetaže koje su ujedno i razli ite funkcionalne cjeline. Na nivou ulice je recepcija, ekaonica, garderoba i lounge zona koja je izvedena kao svojevrsni ‘vrt’ s umjetnom travom na podu, dijelovima debala pravih breza i ‘vrtnim namještajem’. Na srednjem nivou je salon sa 6 radnih mjesta za stiliste, 3 za bojanje i 4 bazena za pranje. Najviši nivo je predvi en za frizersku akademiju, a do njega je posebno odvojen administrativni i prostor za osoblje.

Forma koju smo odabrali za sve elemente prostora je vrlo jednostavna geometrijska konstruk-

cija sa zaobljenim rubovima bez i jednog oštrog kuta. Ideja je prenesena iz samog ambijenta i njegove osnovne karakteristike, kaskadno spuštenog stropa. Strop se kaskadno spušta od ulaza prema kraju salona lagano zaobljenim rubovima iza kojih je sakrivena indirektna rasvjeta. Sam strop je izveden od posebnog materijala koji upija i iltrira sve neugodne mirise i kemikalije koje mogu biti prisutne u prostoru.

Osje aj luidnosti se pojavljuje na samom ulazu gdje su

postavljene reklamne vitrine sa svjetle im vanjskim plohama i policama za proizvode s unutarnje strane. Oblik je kvadrat s radijalno zaobljenim rubovima, a izveden je od bijelo lakiranog MDF-a. U ulaznom dijelu se pojavljuje i recepcija koja se u osnovi sastoji od dva pravokutnika tako er zaobljenih rubova. Donji dio recepcije je pokriven bijelom

pleksi plo om i indirektno osvijetljen, dok je gornji predvi en za komunikaciju s klijentima.

Prijelaz me u ekaonicom i lounge zonom je pregra en samostoje im policama sa spremištem. Element je sastavljen od istih oblika kao i ostali namještaj, a koristi se kao prostor izlaganja posebnih proizvoda i ‘štiti’ intimu lounge zone u kojoj je postavljena umjetna trava u odnosu na ulazni dio salona. Osje aj opuštanja dodatno se akcentira nizom brezinih grana koje su postavljene uz bo ni zid.

U samom salonu su izvedena dva unikatna elementa namještaja koji povezuju ta dva prostora

u cjelinu. To su servisni ormar sa sudoperom i konzolna polica za ru nike sa stražnje strane bazena za pranje kose. Izmicanjem položaja ta dva elementa na zidu dobili smo dodatnu dinamiku prostora uz istodobno zadržavanje ideje i minimalnog interveniranja u prostor.

Dizajner interijera / autor teksta: Damjan Geber www.marhitekti.hr Fotogra ije: Domagoj Blaževi www.domagojblazevic.com F i z er sk i s a lon Z g at / Zgat:academy, Listopadska 13, Zagreb, www.zgat.hr

je naziva Hatched (Izle i), i podijeljen je na dva dijela za jedenje: glavni, središnji dio s velikim, gzajedni kim h stolovima i drugi u kojem se nalaze manji, individualni stolovi iza kojih stoji velika plo a za pisanje (koja predstavlja još jedan trenutak personalizacije prostora). Kroz cijeli prostor se provla i primarni materijal – drvo, što daje toplinu cijelom prostoru, ali i odre enu dozu neuniformiranosti i ležernosti.

Logi no, restoran je smješten u prostorima starog studentskog doma blizu kampusa i u svakom trenutku može poslužiti 38 gostiju.

Još jedan detalj koji ovaj interijer ini ležernim jest i dizajn rasvjete. Otvorene žice koje vise sa stropa i na ijim se krajevima nalaze otvorene žarulje, dok je grlo istih smješteno u komade tankih debala.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

VAŠE ZDRAVLJE I LJEPOTA OVISE O DULJINI SPAVANJA

Tijekom spavanja naše tijelo proizvodi velike koli ine hormona Koliko nam je potrebno sna, pitanje oko kojeg se ni znanstvenici ne mogu složiti. Dok neki preporu uju i do 10 sati sna, drugi pak smatraju da odrasla osoba ne bi smjela spavati dulje od osam sati i kra e od pet i pol sati.

Poznato je, tako er, da neki ljudi jednostavno mogu i vole spavati dulje, dok drugi imaju probleme sa spavanjem i/ili ne vole “tratiti“ vrijeme na spavanje.

Isto tako poznato je da premalo sna može narušiti izi ko i psihi ko zdravlje. Naime, tijekom spavanja naše tijelo proizvodi velike koli ine hormona koji su nužni za ozdravljenje i obnavljanje svih naših stanica.

Eritroprotein Eritroprotein je hormon koji proizvode naši bubrezi i, kako se iz samog naziva može zaklju iti, oni stimuliraju proizvodnju crvenih krvnih stanica u koštanoj srži. Crvene krvne stanice pak prenose kisik do svake stanice tijela, ali i na sebe preuzimaju otpadne tvari iz stanica.

Dakle, ukoliko se dovoljno naspavate, vaša razina eritro-

proteina bit e dovoljna za normalno funkcioniranje.

Hormon rasta Hormon rasta proizvodi žlijezda hipo iza u epizodnim valovima, po prilici jednom u svakih 90 minuta, a najja i val se ispušta jedan sat nakon što zaspite u no i.

Taj hormon stimulira rast i proizvodnju novih stanica. Kada hipo iza proizvede i izlu i taj hormon, koji je u skladu s vašim izi kim potrebama, pomaže u održavanju zdravlja i ja ini vaših kosti i miši a. Hormon rasta tako er može smanjiti i koli inu masnog tkiva.

Nedostatak adekvatne koli ine hormona rasta može biti jedan od razloga zbog ega se ljudi debljaju i imaju slabe miši e.

Testosteron Testosteron je hormon koji izlu uju jajnici kod žena i testisi kod muškaraca. Male koli ine testosterona proizvode i izlu uju nadbubrežna žlijezda i maternica kod trudne žene. Dovoljne koli ine testosterona potrebne su kako biste imali dobar imunološki sustav, mnogo energije, vrste kosti i mali rizik od osteoporoze, i zdravi

seksualni nagon. Bez dovoljno sna proizvodnja hormona ne e biti dostatna.

Što se u snu doga a?

Ukoliko ne spavate dovoljno, vaše tijelo e i dalje proizvoditi eritroprotein, hormon rasta i testosteron, no ne e proizvoditi dostatne koli ine, što e na kraju utjecati na vaše cjelokupno stanje organizma, posebno zdravlje.

Koli ina sna koja vam je potrebna svaki dan kako biste ostali u najboljoj formi ovisi o nekoliko važnih faktora.

1.

Razina izi ke i psihi ke aktivnosti Što više se iscrpite izi ki i psihi ki, treba vam više sna. Pomislili biste da osobe koje se tijekom dana izi ki iscrpe i rade teške izi ke poslove osam i više sati na dan da e trebati više sna od onih koji se malo bave izi kom aktivnoš u.

No, istina je potpuno druga ija.

Ukoliko izi ki neaktivni ljudi provedu više vremena troše i se psihi ki, posebno ako se radi o u enju, teškim umnim poslovima, depresiji, ljutnji, strahu, trebat e više sati sna. Naime, glavni razlog spavanja je da dopustite tijelu da

Ukusne grickalice od suhog vo a U današnje vrijeme naša djeca okružena su razli itim grickalicama i slatkišima za koje znamo da nisu pretjerano zdravi jer sadrže velike koli ine še era, soli i masno a.

No, ponekad ak ni okus tih grickalica i slatkiša nije toliko važan, koliko je sama navika da nešto jedu i grickaju, što vrlo lako možete iskoristiti i na initi im doma e grickalice od sušenog vo a, koje su mnogo zdravije, ali i jeftinije.

Tako er, ukoliko vaša djeca ne vole jesti vo e i bojite se da e zbog toga patiti od nedostatka vitamina, grickalice od vo a možda e radije prihvatiti, ne samo zbog okusa nego i zbog na ina na koji se jedu i hrskaju.

Sve što vam treba je vo e i pe nica gdje ete vo e osušiti.

Prvo što morate u initi je izabrati tip vo a koji želite osušiti, a najbolje vo e za sušenje jesu banane, jabuke, marelice, breskve, višnje, grož e, šljive

PARFEM za nju

proizvede ve e koli ine gore spomenutih hormona i stvori zalihe kako bi tijelo moglo ozdraviti i obnoviti svoje stanice za novi dan. Što više vremena provodite iscrpljuju i se izi ki i psihi ki, treba vam više sna.

2.

Prehrana Kada god pretjerate s koli inom hrane koju ste pojeli, vaš probavni sustav mora raditi “prekovremeno“, pa tako i za vrijeme sna, kako bi probavio sve što ste unijeli u sebe. No, upravo ta energija koju trošite na probavu hrane nedostaje za procese lije enja i obnove ostatka tijela. Zbog toga vam je pak potrebno više sna kako biste se osje ali odmorno.

Kada pojedete svježe vo e i povr e, vaše tijelo dobiva enzime, koji vam mogu pomo i u probavi, pa zbog toga ljudi koji jedu mnogo sirovog vo a i povr a trebaju manje sna od ljudi koji jedu kuhanu i prera enu hranu.

Naravno, idealno bi bilo kada biste spavali do trenutka kada se sami ne biste probudili. Kada god se probudite i osje ate odmorno, možete biti više - manje sigurni da ste dali tijelu priliku da proizvede dovoljnu koli inu svih triju vrsta i kruške. Vrlo je važno da vo e bude zrelo, ali ne prezrelo. Naime, ukoliko ne ete koristiti vo e koje ima dobar okus, ni krajnji proizvod ne e biti dobar. Drugo, vrlo je važno znati koliko sušenog vo a e vam ispasti od svježeg vo a. Ukoliko uzmete 12 kilograma svježeg vo a, dobit ete po prilici 2,5 kilograma suhog vo a. Ako je ikako mogu e, izaberite vo e iz organskog uzgoja. Vo e dobro operite. Od vo a koje smo spomenuli morate oguliti bananu, breskve i kruške, dok jabuke možete oguliti ili ne morate. Zagrijte pe nicu na

hormona i da je tijelo imalo dovoljno vremena da obnovi svoje stanice. Zbog toga je poželjno da stvorite vlastiti ritam odlaska na spavanje i bu enje, odnosno da idete spavati svaki dan u isto vrijeme i da se budite u isto vrijeme te, naravno, da pri tome spavate dovoljno dugo. Ukoliko znate da se osje ate najodmorniji kada spavate devet sati, tada biste toliko trebali spavati svaki dan. Ukoliko je to sedam sati, potrudite se da toliko spavate. Zapamtite, da ukoliko danima ne spavate kako treba, može do i do kroni ne neispavanosti. U tom slu aju morat ete platiti dug tijelu i odmarati koliko je najviše mogu e. Ako ste izloženi ve im izi kim i/ili psihi kim naporima, trebat e vam još više sna nego što je uobi ajeno.

Uvjeti spavanja Kako bi imali što kvalitetniji san, potrebno je za to stvoriti i uvjete. Primjerice, u prolje e, ljeto i jesen koristite rolete kako vas ne bi u rano jutro probudila rana svjetlost. Ukoliko nemate rolete, koristite masku za o i.

60 stupnjeva, i to s uklju enim ventilatorom, a u me uvremenu poslažite izrezano vo e na lim za pe enje. Neka se komadi vo a ne preklapaju. Kada se pe nica zagrijala, stavite vo e unutra, ali ostavite pe nicu lagano otvorenu, kako bi para mogla iza i van i kako bi zrak mogao cirkulirati. esto provjeravajte vo e, rotirajte lim za pe enje. Loša vijest je da se vo e vrlo sporo suši. Primjerice, jabuke mogu biti suhe za nekih osam sati, a za drugo vo e trebat e vam i 24 sata. Ukoliko se pitate kako ete prepoznati da je vo e suho, odgovor je ka-

Ako spavate s još nekom osobom u krevetu, pokušajte se koordinirati. Naime, neki vole spavati zagrljeni s drugom osobom, dok drugi vole imati “svoj prostor“.

Znate u kojim uvjetima se najbolje naspavate i toga se pokušajte držati.

Jedite i pijte im manje prije spavanja, kako ne biste tijekom no i morali obavljati nuždu. Prije spavanja nemojte piti napitke pune kofeina i še era, jer e vas sigurno dodatno razbuditi. Ukoliko imate problema sa spavanjem, pokušajte se im više opustiti prije spavanja. itajte knjigu, slušajte omiljenu glazbu (laganiju, mirniju).

Pokrivajte se adekvatno s godišnjim dobom, da vam u ljeti ne bude vru e, a u zimi hladno.

Osigurajte dovoljan dotok zraka kroz cijelu no , a preporu ljivo je da prostorija u kojoj spavate bude oko 18S stupnjeca Celzijevih, ako je ikako mogu e.

Redovitom vježbom, posebno ako se na poslu dovoljno ne kre ete, možete osigurati miran i vrst san. da izgubi iz sebe ve inu vlage i bit e smežurano. Osušeno vo e izvadite iz pe nice i ostavite da se u potpunosti ohladi. Nakon toga možete ga pospremiti u plasti ne vre ice, staklenke ili neke druge plasti ne posudice.

Osušeno vo e držite na suhom mjestu. Bez obzira što je vo e posušeno, ono je podložno kvarenju, pa ga je najbolje pojesti u sljede ih nekoliko dana.

Možda e vam se postupak u initi previše duga ak, no sjetite se da e vam djeca dobiti sve potrebne vitamine i da e uživati u grickanju vo a.

PARFEM za njega

Jennifer Lopez - “Love & Glamour” Jennifer Lopez predstavlja novi miris “Love & Glamour” koji e se na tržištu na i u jesen 2010. godine. Love & Glamour kreirali su Honorine Blanc i Harry Fremont iz Firmenich, u suradnji s Lopez.

Kompozicija se otvara notama talijanske mandarine, guave i pulpe nektarine. U srcu su lokvanj,

kokos orhideja, absolut cvijeta naran e i latice jasmina, dok su u donjim notama sandalovina, senzualni mošus i amber. Lopez je sve vrijeme kreiranja i razvoja mirisne kompozicije tražila od par imera da se “sandalovina barem malo više naglasi”, “da miris bude malo više seksi”...

Sensual Seduction Man Muško izdanje Sensual Seductio Man najavljeno je kao šarmantan miris zasnovan na toplim notama ambera, kombiniranih s plodovima limuna i jasnim drvenim notama. Bo ica je ukrašena crnom trakicom s privjeskom boje srebra u obliku slova L (Loriblu), sa Swarovski kristalima. Vanjsko pakiranje je srebrne boje.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Rižoto od svinjetine i gljiva

Kako zaustaviti pokreta e žgaravice

Sastojci za 4 osobe: 250 g nemasne svinjetine bez kosti, narezane na kockice 450 g šampinjona, narezanih na ploške 125 ml vrhnja za kuhanje

Rižoto: 250 ml bijelog vina 1,25 l kokošje juhe 50 g maslaca 2 jušne žlice maslinovog ulja 1 nasjeckani luk 3 zgnje ena režnja ešnjaka 350 g talijanske riže kratkog zrna

125 g naribanog parmezana, plus dodatak za posluživanje 12 nasjeckanih gran ica svježeg peršina 250 g nasjeckane paprike

Priprema jela: Zagrijte maslac i ulje u posudi debeloga dna. Pirjajte luk i ešnjak, dodajte rižu, te dobro promiješajte. Dodajte kokošju juhu, dobro promiješajte i kuhajte na laganoj vatri dok riža ne postane kremasta. Za to je potrebno oko 20 minuta. Umiješajte svinjetinu, gljive, vrhnje,

parmezan, peršin i papriku.

Kušajte i za inite prema ukusu. Odložite 2 - 3 minute.

Savjet Poslužite s limunom, prženim pinjolima, pršutom i naribanim parmezanom.

Dodajte 250 ml vode u 1 litru kokošje juhe kako bi bila manje slana.

Svatko je od nas bar jedanput iskusio žgaravicu. Postoje pokreta i žgaravice, no oni nisu isti kod svih ljudi. Pa ako želite ugasiti vatru koja gori u vama, nau ite identi icirati pokreta e kako bi izbjegli žgaravice. No ni obroci i previše hrane naj eš i su pokreta i žgaravice. Umjesto da imate tri velika obroka dnevno, imajte nekoliko manjih obroka na dan i pazite na vrijeme da ne bude kasno. Nikada nemojte le i nakon što ste konzumirali hranu jer to je idealna pozivnica za žgaravicu. U pravilu bi trebali pri ekati 1 - 3 sata nakon jela da biste stavili glavu na jastuk.

Pripazite što jedete. Ljuta, slatka ili masna hrana tako er je pokreta žgaravice bez obzira na doba dana. Luk i ešnjak tako er slove kao pokreta i žgaravice, osim ako nisu kuhani. Pijte manje alkohola. Svaka vrsta alkohola izaziva žgaravicu, a posebno crno vino.

Odreknite se okolade. Na žalost, slatkiši tako er izazivaju žgaravicu. Kuhajte paradajz. Nekuhani paradajz u više slu ajeva pokre e lavinu. Znajte da neka mesa i vo ni sokovi nisu vaši prijatelji. To uklju uje naran e, ananas i grejp, a ponekad i jabuka. Nau ite ostati budni bez kofeina. Kava je najve i

pokreta žgaravice, pa ak i male koli ine negativno djeluju na ljude sa žgaravicom.

15. lipnja 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Mokasine - sve drugo je Žgaravica manje bitno!

U Italiji su mokasine ve odavno sinonim za ‘dolce vitu’ (‘slatki život’) u modnome smislu, a kod nas su proteklih sezona po ele ulaziti na šira vrata. Ipak, i dalje ostaju obu a koju vežemo uz dobar, ugla en stil, hedonizam, odli na odijela i sav taj ljetni lifestyle koji toliko volimo.

Bit e tako i ove sezone, a upravo je sada idealno vrijeme za nošenje mokasina, vrlo udobne i mnogima najdraže obu e. Mokasine su vrlo zahvalne za kombiniranje s obzirom na to da e jednako dobro izgledati uz jeans, ali i uz mnogo formalnije hla e.

Mokasine e pristajati odli no onda kad nosite obi nu majicu, baš kao i onda kad nosite košulju i sako. Svatko, naravno, po vlastitim preferencijama i mogu nostima!

No, jedno je sigurno - gotovo da nema muške obu e koja je toliko udobna i prakti na, a da tako dobro izgleda.

No, odakle je sve krenulo?

Ne ete vjerovati - iz hladne Norveške! Još davne 1930. godine na sjeveru Europe po eli su proizvoditi mokasine i izvoziti ih u ostale dijelove Europe, a zatim su za moka-

sinama poludjeli i Amerikanci koji bi dolazili na stari kontinent. Tek tada obitelj Spaulding iz New Hampshirea po inje proizvodnju cipela temeljenih na modelima donesenima iz Europe.

Godine 1934. Amerikanac G. H. Bass, koji se bavio proizvodnjom izama u Wiltonu, saveznoj državi Maine, kre e s proizvodnjom mokasina pod imenom “Weejuns”. Prvotno zamišljene kao obu a koja e se nositi u ku nim prilikama za ljetnih mjeseci, njegove mokasine dobivaju sve više na popularnosti kao jedan od sastavnih i nezaobilaznih elemenata muškog casual odijevanja.

U Europi tada nisu imale ni približnu popularnost, iako su iz nje potekle.

MODNI trend za 2010.

Bež i boja pijeska Za ljeto 2010. bež i boja pijeska dobrodošle su kao svojevrstan balans me u raznovrsnom paletom nijansi koje su popularne, a one pak variraju od od jarkih, šarenih boja, do crne i bijele. Jedna od najboljih stvari kod bež out ita je njihova kompatibilnost sa svim tenovima, zna i jednako dobro odgovaraju

TEHNO ZONA

Sony Ericsson nove Bluetooth slušalice: VH410 i Recite zbogom zapetljanim žicama i poželite dobrodošlicu beži noj slobodi i GreenHeartu uz VH410 i VH110. Obje su na injene od reciklirane plastike i obojane bojama na bazi vode.

Slušalice dolaze u ekološkom pakiranju koje je neškodljivo za okoliš i smanjeno, da bi se smanjila koli ina otpada.

No, sredinom ‘50-ih godina prošlog stolje a razvijaju se mnogo so isticiraniji modeli koji su poprimili mnogo formalniji izgled, da bi se ve ‘60-ih po ele nositi uz odijela, ali i dalje samo u Americi.

Godine 1966. talijanski dizajner Gucci radi dekorativni metalni element inspiriran konji kom opremom i stavlja ga na mokasinu koji tamo ostaje sve do danas.

U ‘70-ima ih nose poslovni ljudi, te tako gotovo postaju obvezan dio Wall Street “uniforme”, dok su ih u ‘80-ima prigrlile i šire mase, ponajviše zbog Michaela Jacksona koji ih je obožavao. Danas su vrlo popularne dizajnerske izvedenice koje je prigrlio cijeli urbani dio svijeta. (izvor: portal Moda.hr) blijedim kao i tamnoputim ženama.

Novi modni trendovi koje dizajneri predlažu za ovo ljeto zbilja su fantasti ni jer donose razli itost, naglašavaju stil, prirodnu ljepotu i ženstvenost. Boja pijeska i bež nijanse naglašavaju nevinost koja ide pod ruku sa ženstvenoš u, a modni dizajneri kreirali su zanimljive kolekcije koje naglašavaju upravo ovu “crtu”. Ove se sezone stil i ženstvenost izjedna avaju s elegancijom. I iako je ovo jednako za gotovo sve dizajnere, oni inspiraciju ipak pronalaze na razli itim mjestima, zbog ega kolekcije izgledaju potpuno razli ito.

Nabori, šljokice i drapirani detalji dominirali su na modnim pistama za ovu sezonu kako bi podigli jednostavne kombinacije.

Zbilja je zanimljivo koliko ti detalji dobro izgledaju u kombinaciji s naizgled jednostavnim nijansama.

Mnogi ljudi svakodnevno imaju žgaravicu. Glavni je uzrok žgaravice i pridruženih tegoba vra anje kiselog želu anog sadržaja u donji dio jednjaka. Uz to može biti prisutna i bol u gornjem djelu trbuha, ili bol iza prsne kosti, nadutost i podrigivanje. Klini ka se slika razlikuje od osobe do osobe, a razli iti uzroci mogu dovesti do istih ili sli nih simptoma. Neke osobe zbog takvih u estalih vra anja kiselog sadržaja mogu imati i upalne promjene na donjem djelu jednjaka. Ako se promjene ne lije e u ovoj po etnoj fazi mogu nastati i teže posljedice kao što je to ir jednjaka ili suženje u donjem djelu jednjaka. Ako promjene dugo traju mogu nastati i kroni ne upalne promjene pa govorimo o Barrettovom jednjaku. Najteža je komplikacija takvog dugotrajnog poreme aja rak jednjaka, kada se sluznica donjeg djela jednjaka zlo udno promijeni. Ako imate

žgaravicu, bol iz prsne kosti ili u gornjem djelu trbuha, podrigivanje, i ako su opisane tegobe izražene, javljaju se u estalo, posebno ako se javljaju gotovo svaki dan, treba ih lije iti. I treba utvrditi pravi uzrok takvih tegoba. Ne samo zato da tegobe ne bi postale kroni ne i da se ne bi javile komplikacije, ve i zato što takve tegobe uvelike umanjuju kvalitetu života bolesnika koji ih imaju. Ako ste stariji od 45 godina svakako bi trebalo napraviti i gastroskopiju, jer tegobe mogu biti uzrokovane i puno težim bolestima, kao što je to primjerice ve postoje i rak želuca ili rak na spoju želuca i jednjaka. Danas postoje izvrsni lijekovi koji brzo mogu pomo i kada se radi o jednostavnom povratu želu anog sadržaja u jednjak.

Uz dodatne mjere u smislu promjene nezdravih stilova života i umanjenjem stresa ve ina se takvih stanja brzo može popraviti,

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa pa i cjelokupna kvaliteta života postaje puno bolja. Nužno je ipak odgovorno napraviti prvi korak, a to je oti i lije niku, kako bi se postavila dijagnoza i otkrio pravi uzrok tegoba. I kako bi se u onih koji su pod ve im rizikom za rak želuca i svih starijih od 45 godina napravila gastroskopija i daljnja potrebna obrada.

Zbog toga što svaki dizajner ima razli ite ideje, bež nijanse u svakoj su kolekciji razli ito predstavljene i zastupljene. Neki su se držali jednostavnosti i boje su samo naglasili dizajnom, dok su se drugi dizajneri odlu ili za kombinacije boje. Neke od najboljih kolekcija predstavljenih za ljeto 2010. u kojima boja pijeska i bež nijanse igraju važnu ulogu jesu Gianfranco Ferre, Marni, Burberry Prorsum, Hermes, Christian Dior, Chanel, Lanvin, Fendi, D&G i drugi.

Iako možda imate vlastiti stil, uvijek ga je dobro upotpuniti trendi detaljima sezone. Ovo ljeto odaberite boju pijeska ili bež kako biste kompletirali svoju garderobu i na svoj se na in uklopili u ovosezonske modne trendove. (izvor: portal Žena.hr)

MODNI DODATAK

Nekad znak mo i i bogatstva, danas modni trend Piercing (eng. bušenje) je bušenje nekog dijela tijela kako bi se napravio otvor kroz koji se može staviti nakit. Naj eš i i najrašireniji oblik piercinga jesu probušene uši, što ima ve ina žena, a naušnice su uobi ajeni modni dodatak. Kod nas se naj eš e radi piercing ušiju, nosa, obrve, usne, a ve duže vrijeme veoma popularan je piercing pupka.

Ukrašavanja tijela piercingom

radi se ve tisu lje ima. Mumija stara 5000 godina, prona ena 1991. godine na austrijskom gle eru, imala je probušene uši. Probušeni nos spominje se u Bibliji u Knjizi postanka, kao i njegovo simboli no zna enje u pogledu bogatstva, statusa i mo i osobe.

Piercing je raširen po cijelom svijetu i me u raznim kulturama radili su ga Asteci, Maye, Indijci, razna afri ka plemena ...

12

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Boji se odvojiti od djeteta

Osje aji su osobna stvar

Imam k erku od 3, 5 god i ne od koje se bojim odvojiti. Uvijek kada je ostavljam imam strah da joj se nešto ne dogodi. Ina e moj suprug i ja smo zaposleni. K erka ide u vrti . Moji roditelji, koji žive s nama, vole moju k erku kao i ona njih. Oni su uvijek ukoliko to situacija zahtijeva spremni pri uvati ju. Ja zbog straha, kako sam gore navela, dolazim esto u konfliktne situacije sa suprugom, jer ne želim nave er izlaziti bez nje ili nekamo putovati.

Normalno je, kada je dijete malo, odnosno kada je u prvoj i drugoj godini života, da postoji uzajamno podržavaju a veza izme u majke i dojen eta odnosno djeteta, koju nazivamo simbiotski stadijum. Nakon toga, dakle poslije druge godine života djeteta, poslije simbiotskog stadijuma nadovezuje se stadijum separacije – individualizacije u kojem dijete po inje doživljavati sebe kao razli ito od majke i razvija osje aj vlastitog iden-

titeta i sliku sebe kao objekta. U tom stadijumu dijete ja a samopouzdanje. Vi biste trebali kada ste kod ku e i kada ne radite, povremeno pustiti da dijete uvaju vaši roditelji pa i drugi koji dijete vole, koga dijete poznaje, a dijete e zbog toga biti ponosno, ono e spoznati da roditelji koji njega vole znaju povremeno „oti i“ ali da ono zna da se oni uvijek i to brzo vra aju.

Zbog vašeg velikog straha od odvajanja od djeteta i straha da kada nije sa vama ,da mu se može nešto dogoditi, predlažem da se javite psihoterapeutu i da s njim porazgovarate o tome, zašto imate tako veliku potrebu za kontrolom djeteta a koja narušava vaš brak i vaše dijete.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Re i ete da i nije neka mudrost to što piše u naslovu. A ija bi stvar trebali biti naši osje aji?! Pod pretpostavkom da se njima uop e želimo baviti, da ne želimo od njih bježa . A kad bi u naslovu pisalo: osje aji djece su njihova osobna stvar, mnogi bi odrasli osje li poriv da reagiraju. esto se doga a da se roditelji i odgajatelji osje aju pozvanima da usmjeravaju i oblikuju osje aje djece.

Uzimaju si za pravo, ak smatraju da su to dužni, objasni djeci kako bi se trebala osje a . Nikome, a djeci ponajmanje, ne možete re i što bi trebali osje a . Mislim, možete vi to, ali nema smisla. Ipak ne odustajete? Kad se davi u suzama prilazite mu s rije ima : ne pla i, nije tako strašno, kad se divlja ki lju obuzdavate ga gromoglasnim urlikom da se s ša, kad se zahliktava od smijeha upozoravate ga da ipak nije tako smiješno... Odraslima je intenzitet dje jih emocija uglavnom previsok, uzrujava ih i smatraju da ih treba kultivirati. Umjesto da nešto od tog bogatstva uzmu i osnaže svoje ve iscrpljene emocionalne resurse, odrasli se i dalje troše nastojanjima da ukalupe i kontroliraju osje aje (svoje) djece. To je mnogima zadatak od najve e važnosti i užasava ih lavina dje jih osje aja koje ne uspijevaju kro . Zato moram naglasi da osje aje svoje djece trebamo prihva takve kakvi su i pomo i im, ako treba, da ih oni sami prepoznaju i odlu e što

e s njima. Da, treba poštivati dje ju sposobnost da upravljaju svojim emocionalnim prostorom, treba prihva injenicu da je u kona nici odluka o promjeni emocionalnog doživljaja u djetetovim rukama. Ve u ranom djetinjstvu trebamo iskaza poštovanje djetetovoj sposobnos da upravlja nekim svojim osje ajima. Ni mi odrasli esto ne odra ujemo emocionalne stvari kako treba, pa nas nitko zbog toga ne pobire na red, a ako i pokuša, slaba mu je korist od toga.

Znate da je tako, pa ne budite prezahtjevni i ne pokušavajte savršeno izbrusi osje aje svoje djece. Nema tog savršenstva, zašto da se uop e uzrujavate? To što je vama stalo da se vaša djeca dobro osje aju i primjereno ponašaju je lijepo od vas, ali djeca se ne mogu osje a i ponaša lijepo samo zato što bi to bilo lijepo. Prestanimo bi dje njas , mi odrasli, s m našim idealizacijama djetinjstva. Nama se ini da smo, kad smo bili mali, bili dobri, sretni i zadovoljni. Valjda jesmo, a možda je to tek op mizam pam enja.

Roditeljima je danas, kao što je bilo i prije, bolje da se koncentriraju na bazi ne egzistencijalne zadatke, a manje na bavljenje dje jim osje ajima. Dosta su im vlas , kao što rekoh u naslovu.

Djeca e najbolje nau i što i kako s osje ajima na vašem primjeru. Ne, nisu oni loši u enici, zapitajte se kakve u itelje imaju... Budite samokri ni i odlu ite bi uzor.

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Poreme aji svijesti Misao je svaki trenutak cjelokupnog psihi kog doživljavanja.

Svijest je sveukupno psihi ko doživljavanje kao takvo. Pam enje je sposobnost doživljavanja odre ene misli u svijest. U enje je sposobnost trajnog pohranjivanja upam enog. Ove se radnje ne mogu izdvojiti. One se doga aju paralelno, kontinuirano i istovremeno. Što kad nije tako?

Nastaju problemi, život postaje kompliciran, nekvalitetan, neproduktivan, jednom rije ju nalazi se u disbalansu. U normalno, zdravo, stanje kona nog balansa može ga vratiti samo dobro educirani bioterapeut. Svijest je budno stanje u kojem osoba percipira zbivanja u svojoj okolini, povezuje ih s ranijim iskustvom te adekvatno reagira – motori ki ili emocionalno što uklju uje i najviše mentalne unkcije.

Kvalitativni aspekti svijesti uklju uju najviše oblike duševnog života kao što su pam enje, govor, mišljenje, u enje, zaklju ivanja, orijentacije i sli no. Svaki od ovih elemenata može biti narušen raznolikim uvjetima a uzrok je naj eš e stres. On je glavni okida svih dis unkcija koje mogu narušiti sklad organizma samo ga treba nau iti eliminirati kako nebi postao i ostao trajni problem.

Osobe koje imaju probleme takve vrste pate od poreme aja ciklusa sna i budnosti. esto im se doga a da se itavu no vrte u krevetu a danju su neproduktivni ili s bitno smanjenom unkcionalnoš u.

Održavanje unkcije opreza kod takvih pacijenata bitno smanjeno pa postaju opasnost za sebe i druge naro ito u prometu. Potrebno je izbjegavati alkohol, hipnotike i razne opijate jer oni višestruko potenciraju prisutni problem.

Kod poreme aja svijesti ili eliminacije problema važno je obratiti pozornost na motoriku i reflekse. Ako su uredni nema ve ih problema premda se pacijent osje a dezorjentirano, rascjepka-

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

nog razmišljanja, ne kontrolira u potpunosti vlastitu volju i ve i je dio vremena neraspoložen, povla i se od okoline, odbija podijeliti svoje stavove s najbližima i td.

To je stanje svijesti koje se bioterapeutskim metodama uspješno otklanja. Takvog se pacijenta ne smije ostavljati usamljenog ili u osje aju da je napušten jer ga to dovodi u depresivna raspoloženja a dugotrajnost takvog stanja može imati neželjene posljedice.

Najbolje je prihvatiti injenicu da je ovjek sam sebi najbolji lije nik i uhvatiti se u koštac s problemom. Važno je napomenuti da je umjereno izlaganje suncu, u optimalno doba, vrijedan i tihi pomaga osobama s takvim i sli nim problemima, zbog toga jer organizam lu i odre eni hormon sre e, zadovoljstva i dobrog raspoloženja.

Dobar bioterapeut može otvoriti kanale zdrave svijesti, osloboditi ovjeka od stanja anksioznosti, pomo i mu da se približi zdravoj okolini, osloboditi stresa, prihvatiti život u punom opsegu i izvu i iz njega samo ono najbolje. Izlaganje zdravlja stresnim situacijama nikad ne završava dobro. Oboljelog treba izvesti na put optimisti kih prihva anja životnih nevolja, jer je svima nama poznato da sve ima svoj po etak, tijek i kraj. Dobro educirani bioterapeut sagledava problem potpuno individualno, jer je svaki ovjek neponovljiv original i nikako ga se ne smije trpati u neke kalupe.

Nazovite me s povjerenjem bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031 i dogovorite svoj individualni tretman tijekom kojeg u s garancijom probuditi vašu svijest i kanalizirati ju u smjeru pozitivnih misli, dobrog raspoloženja, postat ete osoba koju e okolina prihvatiti kao dragocjeni dragulj i važan aktor društva. Ne odustajte, rješenje postoji samo me nazovite.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35

14

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Suho sijeno naše mladosti

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Lipanj je u vrijeme mojeg djetinjstva i mladosti bio mjesec kada je završavala školska godina i kada se kosila trava i spremalo suho sijeno. Na tom suhom sijenu gotovo do jeseni spavali smo mi djeca, ali i odrasli.

Miris suhog sijena je nešto neopisivo. Treba ga se doživjeti, treba na njemu prespavati nekoliko no i. Naravno, trava treba biti pokošena rukom, odnosno kosom brušenom kamenim brusom i sušena drvenim rasuvama i zuba ama.

O suhom sijenu razgovarao sam neki dan s ocem jednoga hrvatskog branitelja koji je poginuo na zapadno slavonskom bojištu. ovjek je na trenutak prestao obrtati sijeno koje je mirisom opijalo itav brijeg. Kad smo vratili uspomene na dane djetinjstva i mladosti, na prva ljubljenja i ljubavi na suhom sijenu, kaže mi, odnosno prvo upita, a onda povjeri, otac tog mladi a koji bi danas da je živ imao 39 godina.

- Štefek, znaš gdje smo žena i ja njega napravili (složili), gdje je za et??? Slutio sam gdje, no pustio sam ovjeka da sam kaže. - Na parmi na sijenu!

Rekoh da sam tako i mislio. I nakon kra eg razmišljanja i nekoliko re enica ustvrdili smo da je zapravo ve ina

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Imperij ne uzvra a udarac

Jedna baš ženska. Ftruc.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

hrvatskih ratnika, bojovnika i junaka za eta na sijenu. Sigurno me imurskih, zagorskih i podravskih, a oni su bili i najbolji ratnici u Domovinskom ratu.

- I znaš kaj, Štefek, re e mi ovjek da su mnogi i život skon ali negdje u travama na bojišnicama. Na travama koje nisu pokošene i u sijeno posušene zbog krvavog rata, koji je odnio velik dio naše mladeži.

Današnjoj mladeži pri a o suhom sijenu sigurno zvu i nevjerojatnom, možda i smiješnom. Jer oni sijeno ne suše, ni radosti u njemu ne doživljavaju. Sve je smješteno u njihove sobe s osvježiva ima egzoti nih mirisa i aroma. Možda i s mirisom suhog, odnosno pokošenog sijena s nekih tu ih livada i pašnjaka.

Neprocjenjivo!

Nove cipele: 500 kuna, nova majica: 250 kuna, nove hla e: 300 kuna. Osmjeh i zagrljaj osobe kojoj poklonimo majicu s najdražim likom iz crti a: neprocjenjivo. Neke stvari ne mogu se kupiti novcem.

Ovako sli no izgledaju reklame poznate nam kartice “za peglanje” kojom se, naravno, u prvom redu uz materijalnu želi obratiti pozornost na “duhovnu” stranu koja nam pruža zadovoljstvo.

Nerijetko svakodnevne stvari koje radimo s automatizmom i bez puno razmišljanja o njima uzimamo zdravo za gotovo. Ne obaziru i se previše na njih, jer to kao mora tako biti, jadikujemo zbog onoga što nam nedostaje. Jer uvijek nam nešto nedostaje. Tek što uspijemo do i do željene stvari, ve se naše htijenje projicira na nešto drugo. I tako u krug.

Poznato je svima nama da nerijetko ne cijenimo ono što imamo, bilo da je rije o materijalnoj stvari, sposobnostima koje su nam dane ro enjem ili osobi za koju nam se ini da nam i nije previše draga. Ne znamo cijeniti ono što imamo, iz jednostavnog razloga što ne znamo kako je živjeti bez toga. Gotovo da je pravilo da tek kada ostanemo bez ne ega što smo cijeli život uzimali zdravo za gotovo shvatimo koliko nam je zna ilo i koliko nam nedostaje.

AKOVE KI espresso by Bibi

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Imate dobru, odgovornu djecu? Odli ni, vrlo dobri, dobri aci? Komunikativni, društveni i otvoreni? Joj-jojjoj! Pitate se gdje je problem?

Problem je upravo tu.

Unazad nekoliko godina poraslo je nasilje me u mladima. Bilo je toga i prije, vjerujem. Ali da je polako prešlo u modu napadati takvu dobru i uzornu djecu, imperij koji ne e uzvratiti udarac, to sad ve postaje kukavi luk.

Zamislite situaciju! Skupina etrnaestogodišnjaka sjedi u parku na klupici (zapravo gore na naslonu klupice – barem se to nije promijenilo od moga najzlatnijeg doba) i veselo koketira. Imaju svoju furku: prijateljstvo, ljubav, zafrkancija ... Nedaleko od njih nešto se roji u glavama mrvicu starijih tinejdžera i provokativnom pjesmicom žele skrenuti pozornost na sebe. ekaju samo jednu, bilo koju rije ovih veseljaka koja e u njihovim glavama puknuti poput startnog pištolja u utrci na 60 m. I do ekaju je. Tada se pretvaraju u divlje zvijeri koje svoj lak i nemo an plijen bacaju na pod i tu ga u provjerenom, “humanom“ stilu cipelare i udaraju šakom u glavu. Djevojke su ovaj put pošte ene. Ne znam je li to zbog modernih frizura i trendi krpica ili se u ovim grubijanima javilo lažno kavalirstvo? No, kao što to biva, djevojke vi u, pla u i pokušavaju rije ima izgladiti stvar koja je bila glatka i prije ovog okršaja. Zapravo nikad gla-

a: svak’ na svojih javnih par kvadrata inhalirao je svoju mladost. Kad odjednom – hiperventiliranje!

Jeste li zamislili situaciju?

E, sad prihvatite injenicu da se sve to dogodilo protekli vikend u susjednom gradu gdje su naša akove ka djeca bila napadnuta. I kao epilog doga aju, završila na policiji, hitnoj, snimanju glave, rebra, slezene i ostalih, za život važnih organa.

Pa se opet zapitajte: je li u životu išta sigurno? I porazgovarajte s djecom o takvom ne daj Bože možebitnom incidentu. Uputite ih koga da nazovu, kako da se brane. Na žalost, ovo je postala i naša surova realnost! No, utješimo se barem izborom da, ako u životu pronalazimo vremena za razgovor s djecom, ona e ipak ostati s ove strane zakona i morala.

A, naravno, podrazumijeva se i da im poslužimo dobrim primjerom.

Iako se cjelokupna ženska populacija ve dugo, a u posljednje vrijeme opet iznova, najviše voli poistovje iva sa seksi gradskom etvorkom knjige/serije/ lma koju ne treba posebno predstavlja , kad malo bolje razmislim, baš i ne znam nikoga tko ku om še e u plisiranoj svilenoj zelenoj haljini sa šlepom koji se provla i kroz tri sobe. Ne znam ni nikoga tko bi svoje “zauvijek da“ rekao u nekakvoj poplunastoj grozo , i još na glavu stavio nekakvu neiden ciranu zelenu pti urinu, pa neka je pedeset puta potpisana Vivienne Westwood. I znam neke zadrte šminkerice, one koje ni sme e ne iznose bez naran aste puderne maske, i ak ni one ne bi po pus njskom pijesku nabadale u š klama. Ok, zato znam žene koje su bile prevarene. Znam žene koje su beskrajno voljele samo jednog. Znam žene koje obožavaju bi supruge i majke.

Ne, ovo nije još jedna oda svim single ženama, onima koje su to bile ili e to tek posta . U bi , ekajte malo, taman da i je, ovo su sigurno zadnji pokušaji ženskog glasa da se probije kroz testosteronom ispunjene muške urlike koji e sljede ih mjesec dana dopira kroz prozore svih prostora gdje stanuju oni, kako se vole naziva , ja eg spola.

Zadnji pokušaji koji vjerojatno i ne e nai i na plodno tlo, i ne e ih nitko u . I zato demonstra vno mijenjam temu. Nisam željela pisa još jedan osvrt na lm, još jednom pretumbava ljubavne eskapade pozna h i nepozna h, nisam željela svekoliko žensko pu anstvo pili onim što su ve gledale i što ve znaju, a muško onim što ih ionako uop e ne zanima.

Ali sad ho u. Barem u neku ruku.

Najprije knjiga, pa serija, i u kona nici lm polu ili su golem uspjeh upravo zato jer se svaka žena može barem malo poistovje s glavnim likovima, od tek propupale tweensice s aknas m licem i metalnim osmijehom koja je beskrajno zaljubljena u posljednja tri mjeseca aktualnog it muški a, do te ce koja godinama sjedi za šalterom u banci, ima 30 kila više nego na dan kad se udala, umire pod teretom valunga i ne zna što e danas skuha suprugu za ru ak.

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

Stavimo na stranu pretjeranost i preuveli avanje kojima su nas godinama autori franšize bombardirali, modne kombinacije za kojima smo uzdisali ili one od kojih nam se bljuvalo, cipele i torbice ije su se kopije pani no tražile po svim ang šlang du anima, ili kokteli e i ve erice u vrijednos naše mjese ne rate za struju, vodu i plin – zajedno.

S tim su se poistovjetiti mogle samo rijetke. Jako rijetke. Ono što je Jelenicu inilo “real life” Mirandom je njena ambicioznost i nesklonost pokazivanju emocija. Marinica je sebe pronašla u Charlo e jer je i ona znala da je sve što želi u životu udaja i djeca. Valen nica se dugo dvoumila je li ona “stvarna” Carrie ili ipak Samantha, ali kad ju je posljednji de ko ostavio porukom na post-it papiri u, de ni vno je prevagnula ova prva. A Kris nica, ah, ona jednostavno nije spremna cijeli svoj život žrtvova jednom muškarcu i zato je mali tra ak sebe ugledala u Samanthi.

Dakle, dragi muškarci, ako na sljede oj kavi za stolom do vas budu sjedile e ri žene koje ne e presta trabunja o lmu koji su upravo pogledale u kinu, ili o šest sezona serije koju su krenule iznova gleda da bi bile što “spremnije” za lm, ili e jednostavno bi iznimno naporne analizom aktualne garderobe – imajte razumijevanja. I one e sljede ih mjesec dana imati razumijevanja za vaše raznorazne Ballacke, Ronaldije, Terryje, kornere i ofsajde. Vjerujte, njihov je interes za do ne jednak vašem interesu za njihove heroine. Jednostavno – ne postoji.

POGLED ISPOD OBRVA

Ne daj da nas rastave...

U to se najbolje uvjerio satnik Marko Pavkovi koji je stradao u automobilskoj nesre i, nakon ega su mu amputirane obje potkoljenice. “Stajati i gledati svijet iz vertikale ...

Neprocjenjivo!”, kazao je satnik Marko Pavkovi 86 dana nakon što su mu amputirali obje potkoljenice i nakon što je na protezama napravio prve korake. Na najgori mogu i na in uvjerio se kako je to preko no i ostati bez ne eg što mu je do nedavno bilo potpuno normalno, dok je danas postalo neprocjenjivo.

Na žalost, rijetki su oni koji cijene, nazovimo ih, banalne stvari i prije nego što ih izgube.

No, kako izreka kaže: “Uspjeh nije onda kada imamo sve što želimo, nego ako cijenimo sve što imamo”.

Prošla je dekada. Deset godina. Otkako smo završili srednju školu. uvenu akove ku gimnaziju. Da, mi smo preživjeli!

Ponosimo se time. Ipak, desetlje e??? Da je prošlo pet godina, ajde, provuklo bi se to, kroz ušicu igle. Ali ne, ufnuli smo mi još pet pride.

Iz razreda nas se skupila nekolicina. Neki zauzeti neodgodivim obvezama, neki obuzeti veoma „odgodivom“ željom da nas vide. Nevažno. Oni koji su došli, donijeli su sa sobom toliko dobrog raspoloženja da ga ništa nije moglo pogoršati, iako nije da nam nije bilo žao. Bilo nam je.

Sat razrednika. Samo da natuknem: bili smo razred koji je više mislio koju e dobru foru baciti, negoli što e nau iti.

Odmah u prvom razredu, osim što smo nau ili „hodati desnom stranom hodnika“ (jer nas je bilo mnogo, pa da se izbjegne stampedo), saznali smo da imamo kao maturanti „stup sramote“.

Svaki razred dobiva svoj stup, na koji se lijepe „zlevke“ u enika, šaljive slike, poneki „slavni“

test. Sasvim dovoljno da sljede e etiri godine mislimo samo tko e nadja ati najja u zlevku do tada. Bila sam bilježnik tih zlevki, brate mili, nema ega tu nije bilo. Bisera, bisera. Zaslužuju posebnu kolumnu. Može biti da e je i dobiti.

Krene razrednica s imenikom, odmah na po etku moja malenkost. Ne mogu vjerovati, ali još uvijek mi se grlo stegne kad se otvara imenik, haha.

Dobar stari osje aj da slijedi, što bi izi ari rekli (a ja citirala profesoricu iz ilozo ije): „kosi hitac, slobodan pad“! Ukratko, pohvalio se tko se mogao, prešutio tko nije mogao i zaklju ili smo sljede e: Da smo ipak jedna od zadnjih generacija „stare škole“: red, rad, disciplina. Ok, disciplina je bila pomalo upitna, ali ispalo je nešto od nas. Imamo radne navike. Nismo o ekivali da nam život sve sam servira na srebrnom pladnju. Dok sam se iz „stare škole“ nekada zgražala, sada sam ponosna na to.

Osim toga, saznali smo da je mogu e da imaš sustavno jedva

dva iz kemije, a onda diplomiraš tu istu kemiju i budeš znanstveni novak na Kemijskom fakultetu.

Plus, razrednica je bila zgrožena koliko ljudi naše generacije živi u „divljem braku“. Gdje je brak, romantika? Naravno, morala sam se nadovezati da je i to bolje nego da su ve rastavljeni. A i da nije zalude da imam u kolumni toliko varijacija na temu današnje ljubavi, kad je tako kako je. Kolega je dodao da je on oženjen, ali brak je svejedno „divlji“, hahaha.

Nakon toga druženje u hotelu. Pohvaljujem svoj razred što je otvorio ples! Odlu ili smo da e to postati tradicija. Ali ne tanac i dvokorak, nego krug, i svatko je imao svoju brejkdens to ku.

Ajme, majko mila, al smo se nasmijali, al su mi uljepšali život opet. Podsjetili smo se na srednjoškolske ljubavi (tko ju je imao), na profesore, na „lova ke pri e“: „znaš kak smo mi ono…i ovo..!“ I…Bih. Bih tu „strašnu“ srednju školu opet. I popravni ako treba.

Barem na mjesec dana. No, ok, pristala bih zbog ove ekipe i na državnu maturu!

Vrijeme „ne eka nikoga, ne ide unatrag i ne ostaje na prek-

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

ju er“. Ali, obzirom da smo mi još uvijek mladi, „divlji u sedlu“, „vatreni u duši“, došli smo na ideju. Godišnjice bismo mogli imati godišnje. Ili dvogodišnje.

Tko je rekao da ju mi moramo imati svakih pet? Ionako smo uvijek bili „specijalni“! Neka, neka.

Uglavnom, danas vozimo desnom stranom ulice. Ali za nekadašnje klince „stare škole“ i to je dovoljno da ne zaborave nikada desnu stranu i „neke tamo hodnike“. akove kom gimnazijom još uvijek „cesta našeg života te e“. I ne damo, ne damo da nas rastave .

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

PRODAJA

raznolikog asortimana betonske galanterije

Dobro je znati 15 37

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

15. lipnja 2010.

Nova California Beach

Prodaja novih automobila u RH top modeli 1.1. 31.5.2010.

Model

koli ina udio, %

1

Opel Astra

975

6,19%

2

Volkswagen Polo 791

5,02%

3

Opel Corsa

606

3,85%

4

Volkswagen Golf 542

3,44%

5

Renault Megane

463

2,94%

6

Renault Clio

426

2,70%

7

Škoda Octavia

423

2,68%

8

Hyundai I30

415

2,63%

9

Ford Focus

384

2,44%

10

Chevrolet Cruze

376

2,39%

11

Škoda Fabia

368

2,34%

12

Chevrolet Aveo

345

2,19%

13

Dacia Sandero

324

2,06%

14

Peugeot 308

320

2,03%

15

Suzuki SX4

302

1,92%

16

Chevrolet Spark

283

1,80%

17

Peugeot 207

279

1,77% 1,71%

18

Volkswagen Pa- 270 ssat

19

Kia Ceed

269

1,71%

20

Fiat Punto

257

1,63%

21

Ostali

7339

46,58%

UKUPNO

Potpuno opremljena Toyota Aygo Crazy za 60.700 kn Toyota Croatia je na hrvatsko tržište lansirala potpuno opremeljen model Aygo Crazy po vrlo primamljivoj cijeni od 60.700 kn. Od standardne opreme koju Aygo Crazy posjeduje izdvajamo: ru ni klima-ure aj, elektri no pokretanje prednjih stakala, ABS, EBD i CBC sustave, središnje zaklju avanje s daljinskim upravljanjem, progresivni servo upravlja , broja okretaja motora, CD radio s RDS-om i ulazom za MP3, zra ne jastuke za voza a i suvoza a, WIL sustav za zaštitu vrata od trzaja pri sudaru, povla enje papu ica i upravlja a pri sudaru...

15757 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,26

Eurosuper 95 BS

8,34

Super plus 98

8,34

Super 100 BS

8,34

8,71

Eurodizel

7,82

7,82

Eurodizel BS

7,90

7,90

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 11. lipnja 2010.

Šavora d.o.o.

Novi Citroën C3 Adriatic Limitirana serija Adriatic je ponovno aktualna u Citroënu, i to na novom Citroën C3 Visiodrive. Od 1. lipnja, limitirana serija Citroën C3 Adriatic je dostupna na hrvatskom tržištu uz bogatu serijsku opremu. Citroën C3 Adriatic je dostupan s motorom 1.4i 75 KS po cijeni od 85.900 Kn, uz isporuku odmah. Ukoliko se kupac odlu i za vjetrobransko staklo Zenith, koje pruža jedinstven doživljaj u vožnji, C3 Adriatic je dostupan po cijeni od 88.900 Kn, a ukoliko se odlu i uz to za paket City koji uklju uje pomo pri parkiranju straga, vanjske grijane i preklopive retrovizore i elektri ne podiza e straga te aluminijske naplatke od lagane legure 16’’, cijena iznosi 89.900 Kn.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

Danas ovdje, sutra ondje nijedna California se dosad nije tako povoljno nudila sa svojom multivarijabilnoš u kao California Beach. Naime, ovaj multitalent sa serijskim podiznim krovom, dvije razli ite verzije i mjestom za spavanje za etiri osobe još više se dokazuje kao vozilo za kampiranje te vozilo za svakodnevnu upotrebu.

Kupac se k tome odlu uje ili za kampersku verziju s 4-5 sjedala i s pretincem za odlaganje ili za verziju s 5-7 sjedala koja više ime karakter monovolumena. Za zatamnjivanje interijera na raspolaganju su od B-stupa integrirani roloi, a od neželjenih pogleda u voza evoj kabini štite i tkanine za prednja stakla. Klizni prozor na lijevoj strani vozila osigurava pritjecanje svježeg zraka. Pred-

nja sjedala se mogu okretati te su sastavni dijelovi oba koncepta unutrašnjosti. Stoli koji je pohranjen u kliznim vratima i koji se može koristiti kako u unutrašnjosti vozila tako i vani te dvije

Pobjednicima Peugeot Eco Cupa uru en Peugeot 3008 U etvrtak 27. svibnja u Auto Maksimiru, g. Milijanu uljku iz Sesveta i njegovom sinu i suvoza u Lovri, dodijeljeni su klju evi novog Peugeota 3008. Klju eve automobila dodijelio im je g. Serge Prevot, generalni direktor Peugeot Hrvatska. Milijan i Lovro uljak svojim su umije em, požrtvovnoš u i snalažljivoš u, potpuno zasluženo osvojili novi Peugeot 3008, voze i u Peugeotu 3008 1.6 HDi 1000 km od Pariza do Annecy-a i troše i u prosjeku samo 3,567 l goriva na 100 km. Tim rezultatom bili su najbolji od ukupno 18 ekipa iz drugih zemalja u svojoj kategoriji. Na natjecanju održanom po etkom ožujka sudjelovale su ukupno etiri hrvatske ekipe, koje su

i ekipno zauzele visoko tre e mjesto, s prosje nom potrošnjom od samo 3,57 l na 100 km.

Automobiles Peugeot organizirao je ove godine po prvi put Peugeot Eco Cup, kojim se želi senzibilizirati voza e za eko vožnju, da bi eko vožnja postala praksa koja bi rezultirala što manjom potrošnjom i emisijom CO2.

Na Peugeot Eco Cupu sudjelovale su ukupno 72 ekipe iz 18 europskih zemalja. Natjecatelji su vozili automobile u kategorijama 207, 308, 3008 i 5008 od Pariza do Annecy-a. Cilj je bio ekološkom vožnjom potrošiti što manje goriva, a ekipe koje su uspjele potrošiti najmanje goriva u svojoj kategoriji osvajale su automobil.

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris, 90 KS, diesel, Terra oprema, 2007.g., 1.vlasnik, cijena: 89.900 kuna 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 3. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 135.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. BMW 330 Ci, 231 KS, benzin, coupe, sva oprema, 2003.g., cijena: 124.000,00 kn na ime kupca

sklopive stolice pohranjene u stražnjim podiznim vratima kompletiraju multifunkcionalu opremu Californije Beach. Izvana se „prera ena“ California Beach može prepoznati po 17“ eli nim

Citroën C4 Gold Edition Po evši od 1. lipnja, Citroën lansira specijalnu seriju Citroën C4 Gold Edition koja je dostupna na hrvatskom tržištu na limuzinskoj izvedbi modela Citroën C4.

Uz bogatu serijsku opremu ova

specijalna serija je dostupna ve od 89.900 Kn s motorom 1.4i 16V 90 KS. Citroën C4 Gold Edition je tako er dostupan sa istom opremom i motorom 1.6 HDi 92 KS po cijeni od 101.900 Kn.

felgama i lakiranim branicima.

Poboljšana je i funkcionalna oprema. Tako su sad u serijskoj opremi i bo ni zra ni jastuci te zra ni jastuci za voza a i suvoza a kao i elektri ni podiza i prozora i elektri na i grijana vanjska osvrtna zrcala. U serijsku opremu spadaju i centralno zaklju avanje s daljinskim upravljanjem te druga baterija. Top verzija Californije Beach može se naru iti s automatskim klima ure ajem i 132 kW snažnim TDI –motorom, koji se može kombinirati i s DSG mjenja em i 4MOTION pogonom na sva etiri kota a. Narudžbe za Californiju Beach primaju se od lipnja, a prve isporuke uslijedit e krajem ljeta. Po etna cijena Californije Beach sa 62 kW i serijskim 5-stupanjskim mjenja em iznosi 294.317 kn.

15. lipnja 2010.

Hyundai FIFA edicija Usporedno s po etkom nogometnog prvenstva u Južnoj Africi, Hyundai je za mjesec lipanj pripremio posebno opremljene Hyundai modele – FIFA Edicija! Poseban paket opreme FIFA Edicija dostupan je kod modela i10, i20 i i30. Spomenute modele odlikuje posebno bogata oprema i povoljna cijena, te rok isporuke odmah. Od važnije opreme svi modeli imaju klima ure aj, ESP, ABS, Radio CD MP3, daljinsko središnje zaklju ava-

nje, el. podiza e stakala i dr., a modeli i10 i i20 odlikuje i crveni interijer vozila. Model i10 1.1 12V FIFA Edicija košta 64.730 kn, model i20 1.25 16V FIFA Edicija 74.884 kn, a i30 16V FIFA Edicija 1.4 16V samo 87.709 kn. Koli ine modela FIFA Edicija je ograni ena i vrijedi samo do isteka zaliha. Više informacija o modelima FIFA Edicija na www. hyundai.hr ili u Autocentru Bratuša na adresi Preloška 38 u akovcu (040/364-244).

Promocija Volva S60 u europskim gradovima Volvo je puno pozornosti posvetio promociji svog „drskog“ novog modela S60. U tu je svrhu organizirao turneju pod nazivom Subject60 u pet najutjecajnijih europskih gradova: Berlinu, Londonu, Parizu, Milanu i Madridu.

Turneja Subject60 naziv je Volvo lifestyle kampanje za potpuno novi model S60 iji je cilj pokazati potpuno novu stranu Volva. Kampanja cilja na društvene medije i blogove, a kulminira u pet potraga u pet

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

najvažnijih europskih gradova.

Prije svakog centralnog partyja organizira se potraga za kartama koje su skrivene na „drskim“ lokacijama u gradu. Koriste i virtualne aplikacije na mobilnim medijskim platformama kao što su iPhone 3GS i Google Android posjetitelji razli itih blogova dobijat e natuknice i tragove za otkrivanje „drskih“ lokacija. Subject60 zapo eo je raskošnim partyjem u Berlinu 27. svibnja, nakon ega e uslijediti još etiri „drske“ no i u Lon-

donu, Milanu, Parizu i Madridu tijekom mjeseca lipnja. Tulumi koji slave raskošan dizajn, vrhunsku voznu dinamiku i inovativnu sigurnost novog Volva S60 vodi renomirana umjetnica i modna ikona Lykke Li, poznata po svojoj gorko-slatkoj pop glazbi i jedinstvenom stilu. Poznati bloger Face Hunter dokumentirat e sve tulume, a poznat je po svojim fotogra ijama ljudi iz svih krajeva svijeta. Njegov popularni blog propagira uli ni stil, prenesen izravno s plo nika.

Volkswagen proširuje partnerstvo s Red Bullom Volkswagen kao globalni sponzor Red Bull Air Racea proširuje svoje strateško partnerstvo s Red Bullom. Od sljede e utrke koja e se održa 6. lipnja u kanadskom Windsoru proizvo a automobila iz Wolfsburga pred milijunskom e se internacionalnom publikom prezen ra kao «automobilski partner» ovog jedinstvenog sportskog natjecanja.

Marka Volkswagen i Red Bull ve su više od šest godina partneri u vrhunskom sportu: od 2004. godine logo ovog austrijskog proizvo a a pi a stalni je pratitelj uspješnog Race Touarega, koji je u sije nju ove godine prvi puta ostvario trostruku pobjedu na najtežoj maratonskoj utrci u svijetu – Dakaru.

Dvoje partnera dodatno e proširiti svoju uspješnu suradnju: od sljede e

utrke 6. lipnja u kanadskom Windsoru Volkswagen e kao globalni sponzor pra i utrke Red Bull Air Racea sa svojim vozilima i logom.

Red Bull Air Race se kao globalna serija utrka održava od 2005. godine. Prošle godine je preko 3,5 milijuna ljudi uživo pratilo utrke dok je daljnjih 270 milijuna ovu manifestaciju diljem svijeta pratilo preko TV-a. Ove godine e se natjecanja održa u osam zemalja na pet kon nenata. Sljede a utrka održat e se 6. lipnja u kanadskom Windsoru, a sljede a 20. lipnja u New Yorku. U Njema koj e Red Bull Air Race gostova 8. kolovoza na trka oj stazi Lausitzring, a 20. kolovoza utrka e se održati u Budimpeš . Sezona završava 5. rujna u Portugalu.

Kako je Volkswagen dospio na tržišta Knjiga «Promjena kolosijeka po britanskom nare enju» povjesni ara i publicista Markusa Lupa prikazuje preobrazbu tvornice Volkswagen GmbH u tržišno poduze e izme u 1945. i 1949. godine. Knjiga je izdana kao 15. brošura niza brošura pod nazivom «Povijesne bilješke» koje izdaje Volkswagen AG. Slijedi i izdanje na engleskom jeziku.

Markus Lupa, Promjena kolosijeka po britanskom nare enju. Pretvorba tvornice Volkswagen u tržišno poduze e 1945.-1949., Wolfsburg 2010. godine (Povijesne bilješke, brošura 15) – dostupno u njema kim trgovinama pod cijeni od 14.90 eur.

Mjesec sigurnosti u ovlaštenim Volkswagen servisima U razdoblju od 1. do 30. lipnja ovlašteni Volkswagen servisi fokusirani su na sigurnost i nude specijalne akcijske cijene originalnih ko ionih obloga i diskova te njihove ugradnje. Ponuda se odnosi na vlasnike Volkswagen vozila starijih od 4 godine dok je za sva VW vozila u istom razdoblju osiguran besplatan pregled koji uklju uje provjeru ko ionog sustava, ko ione teku ine te ispravnost guma.

Volkswagen originalni ko ioni sustav omogu ava bolje ko enje i kra i zaustavni put, pruža maksimalnu sigurnost u svim vremenskim uvjetima, a specijalno je konstruiran kako bi optimalno funkcionirao s ostalim sustavima sigurnosti u vozilu (ABS, ASR, ESP). Osim toga, originalni ko ioni sustav pouzdano reagira i na ekstremnim temperaturama, djeluje tiho i glatko, bez vibracija i buke i, što tako er vrijedi spomenuti, ima dugi vijek trajanja.

Svake dvije godine potrebno je zamijeniti ko ionu teku inu jer se, pod optere enjem, u njoj mogu stvarati mjehuri i od pare, što umanjuje u inak ko enja i ugrožava sigurnost vožnje.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA ROK OTPLATE DO 7 GODINA ZAMJENE STARO ZA NOVO ZAMJENE STARO ZA STARO GARANCIJA OTKUP RABLJENIH VOZILA

• • • • •

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

Plus X nagrada za novi Volvo S60

(p)Osjeti Toyotu i otkrij osje aje koji ne postoje nigdje drugdje!

Ništa nije bolje od toga kada sjednete u novi automobil i prepustite se da vas voze osje aji, slogan je pod kojim Toyota poziva potencijalne kupce u svoje salone. Spoj neodoljivog dizajna u suradnji s najsuvremenijom tehnologijom iznenaditi e vas i u initi posebnim, neovisno o injenici da li vam se više svi aju obiteljski ili po-

slovni komforni automobili za duga putovanja ili ste avanturisti ki, sportski ili možda urbani tip. Toyota vas poziva da se prijavite na kreativni natje aj jer u njemu možete osvojiti vikend, 2 tjedna ili ak mjesec dana korištenja Toyota vozila s punim spremnikom goriva. Za sudjelovali u nagradnom natje aju “(p)osjeti Toyotu” sve što

trebate u initi je: testirati neki od modela u bilo kojem ovlaštenom Toyota salonu (testnu vožnju možete rezervirati na web stranici www.toyota.hr, nakon testne vožnje ispuniti letak s vašim podacima i opisati Toyota osje aj, te letak s vašim osje ajem ubacite u za to predvi ene kutije na Toyota prodajnim mjestima.

Sve ano otvorena Volkswagen Academy u Chattanoogi Volkswagen of America je službeno otvorio Volkswagen Academy za obrazovanje i daljnje usavršavanje na lokaciji Chattanooga. Sve anosti su prisustvovali lan Upravnog odbora za ljudske resurse Volkswagen dioni arskog društva dr. Horst Neumann, predsjednik svjetskog sindikata Volkswagen koncerna Bernd Osterloh te visokopozicionirani politi ari savezne ameri ke države Tennessee, kao i osobe

iz javnog života.

Volkswagen Academy preuzima izobrazbu za zvanja prema njema kom uzoru i standardima Volkswagena, budu i da u Sjedinjenim Ameri kim Državama obrazovanje takvog tipa ne postoji. Mladi ljudi e u roku od tri godine završiti stru ne kvali ikacije koje e predstavljati temelj za uspjeh poduze a.

Teoretski dio obrazovanja koji se odvija u Njema koj u stru nim školama tako er e pre-

uzeti Volkswagen Academy u Chattanoogi.

Volkswagen u Chattanoogi zapošljava oko 750 djelatnika.

Od 2011. godine na lokaciji e biti više od 2.000 zaposlenih.

Nakon toga e poduze e ovdje proizvoditi Volkswagen za potrebe sjevernoameri kih kupaca, a predvi eni godišnji kapacitet iznosi 150.000 vozila.

Tvornica u Chattanoogi predstavlja važan temelj strategije rasta Volkswagen koncerna.

Sigurnosna inovacija Volvo Car korporacije ponovno je osvojila prestižnu nagradu.

Ovaj put priznanje je zaslužio Volvov Sustav otkrivanja pješaka s funkcijom punog automatskog ko enja. Sustav je premijerno predstavljen u potpuno novom S60, a osvojio je Plus X nagradu u kategoriji inovacije te s pravom nosi titulu najboljeg proizvoda 2010. godine. Ovaj jedinstveni u svijetu sigurnosni sustav spre ava pri nižim brzinama kontakt sa pješakom, dok pri višim zna ajno smanjuje brzinu kretanja i umanjuje posljedice naleta na pješaka. Žiri sastavljen od 144 lana iz 32 zemlje gotovo je jednoglasno nagradio ovu tehnološku inovaciju švedskog proizvo a a automobila. Plus X Award, najve e svjetsko natjecanje na podru ju tehnologije, sporta i životnog stila, nagra uje proizvo a e izuma nesvakidašnje kvalitete.

Više od 1.000 proizvoda iz ra-

znih podru ja tehnologije, sporta i životnog stila sudjelovalo je u ovogodišnjem natjecanju. Proizvodi su ocjenjivani u kategorijama inovativnosti, kvalitete, dizajna, lako e korištenja, ergonomije i ekologije.

Vrhunac inovativnosti Proizvodi nagra eni najvišom Plus X nagradom automatski dobijaju i titulu najboljeg proizvoda godine u svojoj kategoriji. Krucijalni element prilikom donošenja odluke jest racionalnost inovacije, odnosno Plus X faktor, koji ga jasno izdvaja od konkurencije. Žiri je prepoznao tu inovativnost u novom sigurnosnom Volvo sustavu. Pedestrian detection s full auto brake funkcijom integrira novorazvijenu radarsku jedinicu u maski hladnjaka s kamerom na unutrašnjem retrovizoru u u inkovit sustav koji otkriva pješake ispred vozila. Ukoliko voza u kriti noj situaciji ne reagira na vrijeme sustav automatski aktivira punu ko ionu snagu. Polovica svih nesre a s pješacima de-

šava se pri brzini manjoj od 25 km/h. Novi Volvo sustav može u potpunosti sprije iti nesre u do brzine kretanja od 35 km/h.

Pri ve im brzinama kretanja sustav omogu ava maksimalno usporavanje i tako zna ajno smanjuje posljedice kontakta s pješakom.

Pet godina razvoja Volvo je u razvoj novog sustava potrošio preko pet godina. Prevezeno je pola milijuna testnih kilometara u razli itim dijelovima svijeta, kako bi sustav mogao funkcionirati u najrazli itijim prometnim situacijama u skladu sa speci i nim ponašanjem pješaka, cestovnom infrastrukturom i klimom. Pedestrian detection nadogradnja je postoje eg Volvo collision warning sustava koji spre ava nalet na vozilo ispred, a premijerno je predstavljen u potpuno novom Volvu S60. Plus X nagrada i titula „Best Poduct of the year 2010“ još jednom potencira speci i nu poziciju švedskog proizvo a a u podru ju sigurnost i ostvaruje cilj kompanije – proizvesti najsigurnije automobile na svijetu.

15. lipnja 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 6 od 13 Rally-a

Rezulta Vodafonee Ra Rally lly lyy 0. svi svibnj bnj njja 22010.

01100.

010 01 de Portugal, 28.-30. svibnja

MotoGP poredak nakon 4 od 18 utrka

F1 poredak nakon 8 od 19 utrka

Ford i Hirvonen se pripremaju u Srbiji

MotoGP poredak za VN Italije je je Mugello, 6. lipnja 2010.

F1 poredak VN Kanade, de, 2010.

0.

Monteral, 13. lipnja 201

1.

Sebas en Ogier

25

1.

Dani PEDROSA

25

1.

Lewis Hamilton

2.

Sebas en Loeb

18

2.

Jorge LORENZO

20

2.

Jenson Bu on

18

16

15

15

Andrea DOVIZIOSO

Fernando Alonso

Dani Sordo

3.

3.

3.

4.

Mikko Hirvonen

12

4.

Casey STONER

13

5.

Marco MELANDRI

11

5.

Pe er Solberg

10

6.

Randy DE PUNIET

10

6.

Ma hew Wilson

8

7.

Ben SPIES

9

7.

Mads Ostberg

6

8.

Aleix ESPARGARO

8

8.

Federico Villagra

4

9.

Marco SIMONCELLI

7

9.

Khalid Al Qassimi

2

10. Loris CAPIROSSI

6

1

11. Hiroshi AOYAMA

5

10. Kimi Raikkonen Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

126

2.

Sebas en Ogier

88

3.

Mikko Hirvonen

76

4.

Jari - Ma Latvala

72

5.

Pe er Solberg

63

6.

Dani Sordo

49

7.

Ma hew Wilson

38

8.

Federico Villagra

26

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

25

4.

Sebas an Ve el

12

5.

Mark Webber

10

6.

Nico Rosberg

8

7.

Robert Kubica

6

8.

Sebas en Buemi

4

9.

Vitantonio Liuzzi

2

10. Adrian Su l

1

Poredak voza a:

12. Hector BARBERA

4

1.

Lewis Hamilton

109

13. Colin EDWARDS

3

2.

Jenson Bu on

106

14. Alvaro BAUTISTA

2

3.

Mark Webber

103

4.

Fernando Alonso

94

5.

Sebas an Ve el

90

6.

Nico Rosberg

7.

Robert Kubica

73

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

34

Poredak voza a: 1.

2.

Jorge LORENZO Dani PEDROSA

90 65

3.

Valen no ROSSI

61

4.

Andrea DOVIZIOSO

58

5.

Nicky HAYDEN

39

Voza i BP Ford Abu Dhabi World Rally Team-a Mikko Hirvonen i Jarmo Lehtinen sudjelovat e krajem mjeseca na natjecanju u Srbiji (18 – 20. lipanj) u Ford Focusu RS WRC. Finci e iskoristiti dvodnevno natjecanje u vrijeme FIA-ine ljetne pauze kao testiranje na

asfaltu uo i nastavka sezone u Bugarskoj u srpnju. Natjecanje u Bugarskoj je prvo od etiri natjecanja na tvrdoj podlozi u zadnjih sedam krugova WRC sezone. JoĹĄ tri utrke na asfaltu na rasporedu su u Njema koj, Francuskoj i Ĺ panjolskoj. Rally u Srbiji je dio isto no-europskog

regionalnog kupa (FIA European Rally Championship Regional Cup), te nacionalno prvenstvo Srbije i Bugarske. SjediĹĄte je u Beogradu koji je i doma in otvaranja u petak 18.lipnja. U dva dana natjecanja voza i e pro i 18 brzinskih testova od 229,14 km.

10. Adrian Su l

74

23

Poredak konstruktora: ra: a:

24

6.

Randy DE PUNIET

36

15

7.

Marco MELANDRI

32

8.

Casey STONER

24

3.

Ferrari

161

9.

Marco SIMONCELLI

23

4.

Mercedes Benz GP

108

20

5.

Renault

79

6.

Force India-Mercedes

35

189 163 106 84 40

Sljede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Bulgaria, of Turkey, 16.–18.

9. – 11. srpnja travnja2010.

2010.

10. Ben SPIES Poredak proizvo a a: a: 1.

Yamaha

1.

McLaren-Mercedes

215

2.

RBR-Renault

193

7.

STR-Ferrari

8

95

8.

Williams-Cosworth

8

9.

BMW Sauber-Ferrari

2.

Honda

77

3.

Duca

52

4.

Suzuki

19

Sljede a utrka: VNVN Velike Britanije, Slijede a utrka: Japana, Silverstone, lipnja 2010.

25. travnja 20.

2010.

1

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Sljede a utrka: VN Europe, Valencia, 27. lipnja 2010.

Leona ne mari za kile i nosi sve ĹĄto poĹželi Lijepa pjeva ica odrĹžala je veliki koncert u londonskoj O2 Areni. Iako u zadnje v r ijeme marljivo sk uplja kilograme, od seksipilnog imidĹža ne odustaje. Sre om po nju, njeni stilisti znaju od nje joĹĄ uvijek napraviti pravu bombu.

Leona Lewis odrĹžala je veliki koncert u londonskoj O2 Areni i napravila pravi spektakl. Uz bogatu scenografiju i scenske e ekte te zgodne pjeva ice, Leona je poradila i na svom seksi imidĹžu.

Novoste eni kilogrami u tome je nisu sprije ili. Kratka

i dekoltirana haljina te visoke izme s vrtoglavom potpeticom savrĹĄeno su joj pristajali.

Pjeva ica je joĹĄ jedna u nizu seksi Ĺžena koja je pokazala da ne morate biti mrĹĄavica s tankim i dugim nogama da biste izgledali neodoljivo.

TOP 20 01. VERTIGO - ELEMENTAL

Iva Jerkovi u minici pokazala previĹĄe

02. PROMJENJIVA - IVANA KINDL

Jedno od najljepĹĄih doma ih celebrity lica manekenka i voditeljica Iva Jerkovi bila je u publici zavrĹĄne ve eri Fashion Weeka. Za tu priliku lijepa Iva odabrala je jako kratku haljinu.

Svi znamo da Iva Jerkovi ima lice i tijelo za pokazivanje.

Toga je svjesna i ona pa esto odabire izazovne kombinacije.

Obukla je jako kratku i jako usku crnu haljinicu, koja joj je savrĹĄeno pristajala dok stoji, ali kad bi sjela nastali bi problemi.

Koliko god se Iva trudila, haljina joj nije pokrivala cijelu guzu, pa su se otografi okusirali na njene prepone.

Zgodna Iva je problemu na kraju dosko ila torbicom kojom je pokrila ĹĄto se pokriti dalo.

03. DA SMO SE VOLJELI MANJE

TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima

JINX

DraĹžen Ze i

04. STRANAC - COLONIA

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

05. ODBROJAVANJE - VATRA

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

06. SPLITSKA NO

04. Vjerujem u an ele

DINO DVORNIK . HARIS

Oliver Dragojevi

07. TO SAM JA - EN FACE

05. Danijela as

08. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

Danijela Mar novi

09. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROĹ I

06. Odijelo - Jole

10. OTKAD LJUBIM TE - LUKA NIŽETI

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli

FORMULA 13 01. PLUNDERED MY SOUL - ROLLING STONES 02. FOOL’ S DAY - BLUR 03. TE AMO - RIHANNA 04. I PUT A SPELL ON YOU

Tony Ce nski 09. Nemam pojma - Bojan JambroĹĄi 10. Ne pitaj - Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH

JEFF BECK feat. JOSS STONE

01. RIHANA

05. STOP FOR A MINUTE - KEANE feat. ...

RUSSIAN ROULETTE

06. NOT MYSELF TONIGHT - C. AGUILERA

02. BEYONCE

07. HALF OF MY HEART

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

JOHN MAYER feat. TAYLOR SWIFT

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

08. HEY SOUL SISTER - TRAIN

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

09. BABYFATHER - SADE

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

10. NOTHIN’ ON YOU - B.O.B. feat. B. MARS

6. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY BEYONCE 08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS

Aleks Grdi izgubila celulit, ali i guzu Jedna od najaktivnijih doma ih manekenki po etkom toplijih dana oskudnim kombinacijama potvrdila je da je izgubila zimsku ĹĄkembicu. Ali, iako je viĹĄe ne mu i viĹĄak kilograma, Aleksandra se nema ime pohvaliti.

Aleks je pistom proĹĄetala u kupa im kostimima i pokazala joĹĄ jednom da je istopila kilo-

grame zbog kojih su je mnogi napadali. Ipak na njenom tijelu se vidi da je zakleta mrziteljica tjelovjeĹžbe, kako i sama tvrdi.

Osim mlohavog trbuha, pokazala je da guze gotovo da i nema, pa sle a, kada joj se ne vide silikonske grudi, izgleda kao dje a i . ini se da su joj kilogrami ipak bolje stajali.

TOP LISTA 01. K’NAAN - Wavin Flag 02. KATTY PERRY California Gurls Ft Snoop Dogg

TOP-LISTA DOMA IH 03. SHAKIRA Waka Waka This Time For Africa 04. SCOUTING FOR THE GIRLS This Ain’t A Love Song 05. B.O.B Nothing On You Ft. BRUNO MARS 06. CHRISTINA AGUILERA Not Myself Tonight 07. LENA MEYER LANDRUT - Satellite 08. THE GOSSIP - Pop Goes The World 09. KYLIE MINOGUE - All The Lovers

Jodie Foster napala oboĹžavatelja mislivĹĄi da je paparazzo

Dvostruka dobitnica Oscara, 48-godiĹĄnja Jodie Foster, koja svoj privatni Ĺživot uporno skriva kao zmija noge, nedavno je pokazala da u zaĹĄtiti privatnosti moĹže biti i vrlo neugodna. Naime, Jodie i njezina dva sina u jednom je trgova kom centru presreo 17-godiĹĄnjak s otoaparatom.

OduĹĄevljeni tinejdĹžer Ĺželio je otografirati slavnu glumicu kojoj se divi, no oprezna Jodie iznenada ga je uhvatila za rame, drsko odgurnula u stranu i zaprijetila mu da je prestane otografirati. Ĺ okirani momak sve je ispri ao svom ocu koji je pri u iznio u javnost, dok se Jodie Foster javnosti obratila preko svog glasnogovornika: - De ko nije bio amater nego paparazzo s pro esionalnim otoaparatom i kamerom. Bio je vrlo nasrtljiv i nije prestajao otografirati mene i moju djecu, zbog ega sam ga upozorila da to viĹĄe ne radi, izjavila je odrjeĹĄita glumica.

Igor

Georgia

TJEDNI KALORIFER

10. TONY BRAXTON Yesterday Ft TREY SONGZ

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PROLJETNI PIKNIK Piknik je odlična ideja za Vaš obiteljski ručak ili druženje s prijateljima. Raznoliku ponudu mariniranog mesa Prirodno fit obogatili smo novim, odličnim proizvodima za piknik.

Proizvodi su pakirani u kontroliranoj atmosferi što znači da meso dulje ostaje svježe i kvalitetno.

U ponudi su novi proizvodi: Pileći ražnjići, Ražnjići sa slaninom i paprikom, Marinirani odrezak pilećeg zabatka, Marinirani batak, Marinirana krila, Začinjeno pile, Piknik ploča i različiti marinirani mixevi. Izrežite jednostavan, ali odličan recept i razveselite svoje najdraže odličnim piknikom.

MARINIRANA KRILA S PEČENIM KRUMPIROM I MLADIM LUKOM za 4 osobe Sastojci: 1 kilogram mariniranih krila Prirodno fit, mladi luk, 4 srednje velika krumpira, ulje, kiselo vrhnje, peršin, slatka crvena paprika, papar, sol.

Priprema: Neoguljeni krumpir posolite i premažite uljem. Zamotajte ga u foliju, stavite na rešetku roštilja i povremeno okrenite. Nakon približno 20 minuta stavite krumpir na žar i pecite ga još 10 minuta (veći krumpiri mogu se peći i do jedan sat). U međuvremenu ispecite krila na roštilju (približno 10 minuta sa svake strane).

Za preljev izmiješajte kiselo vrhnje, dodajte žlicu vode, posolite, začinite crvenom paprikom, popaprite i sve dobro izmiješajte. Krumpir razrežite, posolite, prelijte preljevom i pospite peršinom. Mladi luk operite i posolite.

Dobar tek!

Pileće meso i proizvodi Perutnine Ptuj - Pipo proizvedeni su na prirodan način u Hrvatskoj, a cjelokupan proces proizvodnje sljedljiv je kroz sve faze. Zbog prirodnog uzgoja i stalne kontrole kvalitete, možete biti uvjereni da će Vam konzumiranje naših proizvoda pomoći da postanete i ostanete prirodno fit.

NOVO

Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec, Hrvatska, www.perutnina.com

15. lipnja 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

KVALIFIKACIJSKA UTRKA GP Challenge vožena je na Mileniumu D. Kraljevec

Pavlic ušao u polufinale GP Challenge Jurica Pavlic uspješno je startao u kvali ikacijama za nastup u Grand prixu, tzv.

Challenge GP seriji, u kojoj 64 voza a voze za tri mjesta koja vode u Grand prix seriju 2011. godine (osim u D. Kraljevcu prvi krug kvali ikacija vozi se u još tri europska speedway centra). Na doma em terenu stadiona Milenium koji je prošle subote tako er imao generalnu probu pred dolazak svjetske speedway elite na hrvatski Grand Prix krajem kolovoza, Jura je izborio tre e mjesto i prošao dalje. Ina e, devet voza a kvali iciralo se u drugi krug tzv. polu inale, od kojih je najbolji u D. Kraljevcu bio Englez s velikim Grand prix iskustvom - Chris Harris, ispred Slovenca Žagara. Spektakularnim vožnjama Englez je oduševio publiku, te mu je ovo bio dobar trening za Grand Prix koji se na istoj stazi održava 28. kolovoza. Veseli injenica što ga je jedini pobijedio naš adut Jurica Pavlic, koji nažalost u završnici nije uspio sa uvati vode u poziciju.

Kavran podnio neopozivu ostavku Željko Kavran podnio je ostavku na mjesto predsjednika akove kog rukometnog premijerligaša. Na konferenciji za novinare kazao je da mu je to najteža odluka u 20 godina rada u rukometu. O ekuje da e Grad i Županija do 21. lipnja za kad je zakazana sjednica Skupštine, prona i novog ovjeka za

dbäcka, i tako se sa 13 bodova morao zadovoljiti ukupnim tre im mjestom na utrci.

Za naslov najboljeg u ovoj utrci tako su se borili Harris i Žagar koji su skupili isti broj bodova, a bolji je u toj utrci bio je engleski voza koji je tako

Pobjedni ka trojka s prvog kruga GP Challenge u D. Kraljevcu

stigao na vrh pobjedni kog postolja.

Vozio je još jedan hrvatski predstavnik Renato Cvetko, ali u jakoj konkurenciji nije uspio osvojiti niti bod.

(D. Zrna) Rezultati utrke: 1. Chris Harris (Velika Britanija) - 14+3 (3,3,2,3,3) , 2. Matej Zagar (Slovenija) - 14+2 (3,3,3,2,3), 3. Jurica Pavlic (Hrvatska) - 13 (3,3,3,3,1) , 4. Rafa Dobrucki (Poljska) - 11 (2,2,3,2,2), 5. David Ruud (Švedska) - 10 (1,2,1,3,3) , 6. Tomasz Gapi ski (Poljska) - 10 (2,1,2,3,2) , 7. Patrick Hougaard (Danska) - 8 (2,2,1,0,3), 8. Kevin Woelbert (Njema ka) - 8 (1,3,2,1,1) , 9. Antonio Lindbaeck (Švedska) - 8 (1,2,2,1,2), 10. Matej Kus ( eška) - 6 (0,0,3,2,1), 11. Kenni Larsen (Danska) - 5 (3,0,0,0,2) , 12. Josef Franc ( eška) - 4 (0,1,0,2,1), 13. Ales Kraljic (Slovenija) - 4 (1,1,1,1,0), 14. Martin Malek ( eška) - 3 (2,1,0,0,0), 15. Matija Duh (Slovenija) - 2 (0,0,1,1,0), 16. Renato Cvetko (Hrvatska) - 0 (0,0,0,0,0).

Željko Kavran nakon 20 godina rada u rukometu odlazi iz tog sporta

VELIKI PAD NA WTA listi najbolje me imurske tenisa ice

Lisjak nazadovala za 47 mjesta, ne igra “kvale” Wimbledona Najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak koja boravi u posljednje vrijeme u SAD-u ne e igrati kvali ikacije Wimbledona, iako joj je ranking to omogu io.

Ne nalazi se na listi igra ica koje su prijavile taj turnir. Za razliku od Roland Garrosa za koji je prijavila kvali ikacije, ali nije ušla u ždrijeb, jer ranking nije bio dovoljan, za kvali kacije Wimbledona se ra unalo 203. mjesto WTA li-

ME IMURJE I NEDELIŠ E postaju epicentar razvoja hrvatske gimnastike

ATON postaje nacionalni gimnasti ki centar U etvrtak 17. lipnja sve anim potpisivanjem sporazuma Aton e postati nacionalni gimnasti ki centar. - Ovo je povijesna odluka budu i da jedan ‘mali’ sport dobiva svoj nacionalni centar. Kao što mnogo ve e, gimnasti ki razvijenije države imaju svoje centre, tako e jedna Hrvatska dobiti nacionalni centar u Sportsko - gimnasti kom centru ‘Aton’.

Ovaj centar postat e mjesto okupljanja, doduše, bio je on

taj posao. Kavran je najavio da se povla i u potpunosti, dakle ne e više ni sponzorirati klub.

Ostaje za vidjeti ho e li se akove ki rukometni krugovi sna i u ovom trenutku i prona i ljude koji mogu voditi hrvatskog rukometnog prvoligaša ili pak slijedi zaista “klju u bravu”.

(Ivana Strahija)

Pavlic ispred Harrisa u jednoj od najspektakularnijih utrka u subotu na Mileniumu bio drugi na utrci. Jurica Pavlic bio je favorit do posljednje vožnje, jer je jedini imao etiri pobjede, izme u ostalog i protiv najboljeg Harrisa, ali nije uspio sa uvati vode u poziciju.

U posljednjem izlazu osvojio je tre e mjesto iza Žagara i Lin-

Jura ispustio pobjedu U 21. vožnji za prvo mjesto gdje su imali po 14 bodova, Harris je pobijedio Mateja Žagara iz Slovenije, koji je ukupno

ALFA & OMEGA me imurskog rukometa odustaje od daljnjeg rada

to i do sada, ali sada e i službeno sve ono što je utvr eno strategijom razvoja hrvatske gimnastike biti mogu e ostvariti upravo na ovom mjestu, kazao je Stevo Tkal ec, predsjednik Gimnasti kog kluba “Marijan Zadravec Macan” na prošlotjednoj konferenciji za novinare održanoj upravo u SGC-u “Aton”.

Prema njegovim rije ima, što se ti e uvjeta za pripreme, Aton se može mjeriti sa svim

Sve anim potpisivanjem sporazuma Aton e u etvrtak postati nacionalni gimnasti ki centar

svjetskim velesilama. Tako er je istaknuo da su uvjeti ti koji omogu uju ostvarivanje vrhunskih rezultata. - Drago nam je što je nakon godinu i pol dana od pokretanja inicijative kona no donesena ta odluka i da je utvr en status ovog centra. Nadamo se da emo doprinijeti razvoju ovog sporta još u ve oj mjeri nego što je to bilo do sada, dodao je Tkal ec. (hz, foto: Vrzan)

ste, ali o ito Lisjak taj turnir nije zanimao.

Ina e, ovaj tjedan Ivana je znatno pala na WTA listi budu i da je u ovo vrijeme vrlo dobro prošle godine igrala manje turnire, tako da u slu aju da ne zaigra u boljoj formi na ameri kom betonu u predstoje im tjednima prijeti mogu nost da izgubi ranking me u 300 najboljih na svijetu. U ponedjeljak je tako pala s 203. mjesta liste na 250. (dz)

Potpisan sponzorski ugovor s tvrtkom “Scripton” Ovom prilikom potpisan je i sponzorski ugovor s tvrtkom “Scripton” d.o.o., odnosno s Josipom Hodakom, kiroprakti arom i bioenergeti arom, koji s Gimnasti kim klubom “Marijan Zadravec Macan” sura uje ve 10-ak godina. - Josip Hodak je u ovim teškim vremenima odlu io pomo i klubu na najbolji mogu i na in. Kada medicina teško pomaže, tada on uska e i pomaže da naši sportaši uvijek budu u top formi, kazao je Mario Vukoja, sportski direktor GK-a “Marijan Zadravec Macan”.

15. lipnja 2010.

U SUBOTU BORILA KI SPEKTAKL u dvorani Graditeljske škole

U akovcu borba za naslov svjetskog i europskog prvaka u kickboxingu Kickboxing klub 300 iz akovca organizator je velikog spektakla - borbe za naslov svjetskog i europskog prvaka u kickboxingu koji e se održati u subotu, 19. lipnja od 19 sati u dvorani Graditeljske škole u akovcu. U devet rundi, za titulu profesionalnog prvaka svijeta bore se Siniša Kova i i Tibor Tocsan, dok e se u sedam rundi Mario Agati pokušati popeti na vrh Europe i uzeti titulu europskog prvaka. U programu je i borba izme u Hrvatske i Sloveni-

FINALE Hrvatskog atletskog kupa za senior(k)e

stina Dudek i Marija Jurak, kod muškaraca: Tomislav Pintari , Zoran Vuk, Monico Pongrac, Dino Dodlek-Bari evi , Martin Srša, Aleksandar Žbulj, Branko Todorovi , Kristijan Strahija, Daniel Bra ko i Igor Rodiger.

Bodove za Nedeliš e osvajali su: žene: Mirna Dadi , Silvija Trstenjak, Leona Jakovljev, Gabrijela Grabar, Mihaela Horvat, Katarina Horvat i Ema Plavljani ; muški: Matija Golub, Dominik Kova i , Neven Toplek, Damir Posavec, Aleksandar Puklavec, Goran Oreški, i Mihael Krizman. Osvaja KUP-a uvjerljivo je u obje konkurencije DinamoZrinjevac iz Zagreba a slijede ga Agram Zagreb, Zagreb Ulix i doma in natjecanja KvarnerAutotrans Rijeka. Me imurci su se i ove godine našli u društvu

Dva dana igra se u tri kategorije TK Pribislavec sljede i vikend u subotu i nedjelju 19. i 20. lipnja organizira tradicionalni “Pribislavec Open”, teniski turnir. Turnir se igra u tri kategorije: seniori, dame i veterani.

Prijave se primaju do petka 18. lipnja na e-mail: antun. car@ck.t-com.hr ili na telefone: 098-303764, fax:360-752 (Car) ili pak kod gospode Mihalica ili Graši a na mob: 098-793-075 ili 098-9821830. Kotizacija po igra u iznosi 60 kn, a u cijenu je uklju eno osim igranja i jelo i pi e na turniru. Najbolje o ekuju prigodne sportske nagrade. (dz)

KOŠARKA

Me imurje peto, Nedeliš e sedmo Finale seniorskog Hrvatskog atletskog kupa za 2010 godinu održano je na stadionu Kantrida u Rijeci, a u organizaciji Atletskog kluba Kvarner –Autotrans Rijeka. Na ovom najja em seniorskom doma em natjecanju nastupili su i lanovi me imurskih atletskih klubova AK Me imurje i AK Nedeliš e, koji su se u dva dana ravnopravno sa najboljim hrvatskim klubovima borili za ukupan poredak. U konkurenciji 19 hrvatskih klubova lanovi Me imurja bili su uspješniji i u ukupnom poretku zauzeli peto mjesto sa 206 bodova, dok su Nedeliš anci bili sedmi sa 167,5 bodova. Za AK Me imurje bodove su osvajali: kod žena: Manuela Turk, Mirela Turk, Sanja Kozar, Marta Gunc, Melani Kralji , Marija Hranilovi , Lara Rojko, Kri-

je, u kojoj Lijepu našu predstavljaju veliki broj majstora kickboxinga iz varaždinskog i me imurskog kraja kao što su: Ljiljana Zebolc, Tamara Kolomari, Matea Hajdarovi , Robert Varašonec i David Vukovi .

Ulaznice po popularnoj cijeni od 20 kuna možete nabaviti na sljede im pretprodajnim mjestima: akove ki caffe barovi Zrinski, Me imurka, Pictura, Baza, Players i Morgans, te varaždinski Morgans, Fiškal i Rocky.

PREDSTOJE I VIKEND “Pribislavec Open” u tenisu

najboljih klubova, a iza su ostali renomirani klubovi poput Mladosti Zagreb, ASK Split, Slavonija Osijek, Varaždin i drugi.

ostvarila je i Kristina Dudek koja je na 400 m sa 56,32 sekundi u vrlo jakoj konkurenciji osvojila visoko etvrto mjesto.

Gabrijela Grabar rekordno na 400 prepone

Ekipni plasman – Me imurci ponovo me u najboljim ekipama

U pojedina nim nastupima posebno se iskazala lanica Nedeliš a Gabrijela Grabar koja je u vremenu novog seniorskog me imurskog rekorda na 400 m prepone osvojila drugo mjesto.

Gabrijela je ovu dionicu istr ala u vremenu 1:01,85, a bolja od nje je bila samo olimpijka Nikolina Horvat, lanica AK Zagreb Ulix.

Drugo mjesto osvojio je i Tomislav Pintari , lan Me imurja, koji je nastupio na 3000 m sa zaprekama istr avši ovu dionicu za 10:08,34. Odli an rezultat

Finael KUP-a u 2010. godini prema novim pravilima ujedno se bodovalo i za ekipni plasman gdje se prema me unarodnim tablicama boduje vrijednost rezultata, a ekipe moraju imati kompletne sastave. U ovom sistemu natjecanja Me imurje je kod seniora zauzelo peto mjesto sa 11826 bodova dok je Nedeliš e na šestom sa 9737. U konkurenciji seniorki Nedeliš e je šesto sa 11628 a Me imurje sedmo sa 11090 bodova. (md)

No ni hakl u Maloj Subotici!

U petak, 18. lipnja u Maloj Subotici, kod dvorane Osnovne škole oko 20 sati e zapo eti tzv. no ni hakl u tri kategorije – seniori, juniori i kadeti. Bit e potrebno platiti i kotizaciju – za

seniorsku trojku ona iznosi 120 kn, a za juniorsku i kadetsku po 80 kn. Osigurane su nov ane nagrade za najbolje. Prijaviti se možete na 098/167 29 44, te na info@emedjimurje.hr.

Athletes in action opet u akovcu!

U organizaciji KK Me imurje, KK Me imurje Globetka i ameri ke Athletes in action u vremenu od ponedjeljka 21.lipnja do petka 25. lipnja e se održati košarkaški kamp za djevoj ice i dje ake godišta 94. i mla ih. Kamp e raditi u dvorani Druge osnovne škole u akovcu u vremenuod 12-14

sati u ponedjeljak, a u ostale dane od 10-12 sati. Voditelje Kampa e biti Steve Brown, trener na srednjoj školi Mason High School Cincinatti, Ohio, USA, te njegovi suradnici i treneri me imurskih klubova. Za sve informacije se možete javiti Branku Hajdinjaku Pajiju na broj 098/553 372!

ŽENSKI KOŠARKAŠKI KLUB RADOST

Sjajno za kraj sezone!

Za završetak natjecateljske sezone u akovcu su gostovale drage goš e iz Rogaške Slatine koje su ovaj puta došle i sa mla om selekcijom svojih košarkašica. U prvoj utakmici mla ih kategorija naše mlade nade su bile uvjerljivo bolje od svojih vršnjakinja iz Slovenije i svladale ih 78:30! Tijekom cijelog susreta naše mlade košarkašice vodile su glavnu rije i malo po malo pove avale svoju prednost do kona nih +48!

O igledno dobar i kvalitetan rad s mla im kategorijama ve daje rezultate, te je sada samo na njima da nastave vrijedno trenirati i raditi, pa e sli nih pobjeda biti i u budu nosti.

U susretu seniorskih ekipa o ito su naše košarkašice iz prethodna dva susreta izvukle pouke i nisu dozvolile da se goš e odvoje na ve u razliku i poslije prednost mirno održavaju.

Iako su naše nastupile i oslabljene, prvenstveno su se dobrom igrom u obrani ravnopravno nosile s puno višim i izi ki ja im slovenskim prvoligaškim igra icama, te nisu dozvolile skok u napadu protivnica, te potom lagane poene ispod koša. Bolje su utakmicu otvorile goš e, ali su naše sa dvije dalekometne trice vratile stvari na po etak. Do kraja prve etvrtine je bilo izjedna eno i iako u stalnom laganom zaostatku, naše ipak drže priklju ak. Jednako se nastavilo i u drugoj e-

tvrtini gdje goš e kontinuirano vode, ali im naše ne dozvoljavaju odvajanje na više od 5 poena. Poluvrijeme završava s +3 za goš e. Koncentrirano naše nastavljaju i u drugom dijelu i u jednoj lijepoj predstavi igra se koš za koš. Posljednji quarter zapo inje s +2 za Slovenke, ali naše velikom upornoš u dolaze do breaka i ak vode 58:53, te se smiješi pobjeda. No, s dvije brzinske trice goš e izjedna uju a u rovovskoj borbi naše cure na za njih netipi an na in uspjevaju pobijediti. Naime, sigurnim izvo enjem slobodnih bacanja kada je bilo najpotrebnije daju zadnjih 7 poena i to prvo Tkalec koja je do tog trenutka imala 1/6 poga a 4 penala za redom, dok zadnja 3 tako er s crte zabija Živkovi A. Odli na predstava naših košarkašica na kraju više nego uspješne sezone sa slatkom pobjedom 67:65 protiv renomirane slovenske prvoligaške mom adi.

Najbolja kod naših Balog D. sa 27 postignutih koševa, 5 trica i 6 ukradenih lopti. (žd) Za ŽKK Radost u kadetskoj selekciji su nastupile: oki 2, Jeleni 4, rep 6, Kanižaj 11, Sabol 10, Manjkas 4, Kranj ec 8, Pongrac 7, Vuruši 4, Varga, Taradi 4, Ku ek 4, Zdolec 4, Korunek 10. Trener Leva i Željko.

Seniorke: Hlebec 9, Balog 27, Šmitran 2, Hozjan 9, Ku ek, Živkovi V. 2, Sabol 6, Tkalec 7, Živkovi A. 5. Trener Leva i Ž.

15. lipnja 2010.

IZVANREDNA SKUPŠTINA NK ME IMURJE

Marijan Uršani novi predsjednik NK Me imurje ima novog predsjednika, Marijana Uršani a, koji je dobio jednoglasnu potporu Skupštine. Bivši predsjednik Darko Turopoljac ispri ao se zbog neispunjavanja obe anog, dok je izaslanik Županije me imurske Matija Posavec odbio sudjelovati u daljnjem radu NK Me imurja dok ono ne postane na ponos Me imurcima.

Sjednica Skupštine NK Me imurja potrajala je preko dva sata, a ve ina delegata je iskoristila priliku da kaže svoje mišljenje o stanju u klubu, ali i o ostalim skupštinarima. S “prozivkama” je zapo eo bivši predsjednik Turopoljac, koji je kazao kako klubu lokalna samouprava nije dala ni malo pomo i, a da je zbog nesloge unutar Izvršnog odbora bilo nemogu e raditi.

“Nikad na ni jednoj sjednici Izvršnog odbora nismo imali dva lana koja bi imala isto mišljenje. Podbacili smo i nismo u inili ono što smo obe ali, meni je žao.”

To je zasmetalo dožupana Posavca, koji je rekao da od Županije svi zahtijevaju, ak ni ne mole, te da je takvo ponašanje neodrživo. “Predstavnik Županije ne e više sudjelovati u radu kluba sve dok on ne postane

Me imurski. Ne znamo pro itati imena igra a na zapisniku, to tako ne ide. Posebni je problem sumnja u namještanje utakmica, mi ne želimo sudjelovati u radu sve dok se ta situacija ne riješi.”

Žestoki Uršani ev nastup Potom je pred skupštinare izašao Uršani , koji je u svom opsežnom izlaganju, koje je obuhvatio razdoblje od 2006. godine do danas, uspio za mno-

Prora un kluba podbacio za ak 4,5 milijuna kuna Financijsko izvješ e je podnio Stjepan Hamonajec, direktor kluba, koji je naveo da su od planiranih 8,9 milijuna kuna Me imurci u 2009. uprihodili svega 4,5 milijuna, a potrošili 5,2 milijuna. U 2010. godini, zaklju no s 10. lipnjem, Me imurje je prihodovalo tek 1,1 milijun kuna, a potrošilo 1,9 milijuna. No, zbog smanjenog trošenja u 2009. godini dug kojeg Me imurje ima ak se i smanjio za 700 tisu a kuna, na 3,7 milijuna kuna. (is)

go stvari optužiti Dragutina Kataleni a, Ivicu Papeža i Damira Vuljanka. Onaj prvi kriv je za dovo enje “stranih upravlja a”, dok su preostala dvojica, po Uršani evom mišljenju, u klub pokušala “uvaliti” stare i nesposobne igra e, bez prava nastupa. Tako er je Uršani kazao kako je vrlo sumnjiv bio sastav za utakmicu protiv Hajduka, kojeg je trener Ivkovi mijenjao u posljednji tren.

Kataleni je dakako, pošto je “sportski tip koji uzvra a udarac” rekao: “Ako je itko dovodio igra a to su bili Zeleni i Uršani .

Istina je jedino da sam ja predložio Bogdana za trenera, kojem je zatim nametnut Deveri i sve je krenulo nizbrdo.”

Glas razuma bio je Tegrin Ivan Kolari , koji je upozorio da me usobnim optuživanjem i neslogom klupski elnici šalju krivu sliku u javnost i da bi trebalo okrenuti novi, isti list, i po eti raditi na stvaranju respektabilnog kluba, bez obzira na ligu u kojoj se natje e.

Novo klupsko vodstvo Skupštinari su zatim izabrali novo rukovodstvo na elu s Uršani em, te lanove Izvršnog odbora, koji po novom broji 17

Novi predsjednik Marjan Uršani prihvatio se uloge predsjednika kluba u itekako teškom trenutku lanova. Kako još nisu obavljene konzultacije sa svim potencijalnim kandidatima, za sad ga osim Uršani a ine i Mato Fedarbar, Mladen Husi , August Jesenovi , Ivan Kolari , Zvonko Ko ila, Mihalj Novinš ak, Dean Pani , Josip Posavec, Marijan Uršani i Krešimir Uroda te predstavnik Grada akovca.

Na novom je predsjedniku da što prije sazove prvi sastanak IO, na kojem e odabrati dopredsjednike, ali i odlu iti o smjeru u kojem e i i klub. “Sklon sam tome da pokušamo klub vratiti u I. HNL, za to treba skupiti novac i glave. Pripreme e krenuti

nešto kasnije, do tada trebamo odlu iti o treneru i igra ima”, rekao nam je Uršani .

Bilo bi lijepo, mišljenja smo, da je maratonska sjednica poslužila i ne em dobrom. Pošto su sve zamjerke kona no iznesene, postalo je jasno se de velik dio skupštinara slaže ipak u jednome: u Me imurju trebaju igrati Me imurci. To je dakako sasvim suprotno od politike koju je do sada provodila Uprava, pa e biti interesantno vidjeti ho e li u sezoni koja dolazi poštovati tu želju.

Osim toga, svi su skupštinari kazali kako je od najve e važnosti po eti s stvaranjem igra a, no nitko od njih nije primijetio da klub još uvijek nema potpisani ugovor ni ure ene odnose sa Školom nogometa Meimurje – akovec. Nije jasno ni kako e se Škola financirati u budu nosti, pa bi se trebalo, što hitnije pozabaviti i time.

O neugodnoj temi namještanja utakmica nije bilo previše rije i, o ito je neugodnost itekako velika. Budu i da klub nije upleten valjda ne e snositi sankcije HNS-a ako krivnja bude dokazana igra ima koji su sudjelovali, iako je to prema Disciplinskom pravilniku HNS-a i to mogu e.

(Ivana Strahija)

ZAVRŠILA IV. HNL-SJEVER skupina A - Me imurje-Varaždin

Dinamo iz Domašinca seli u niži rang, ludbreška Podravina ide u viši!

ME IMURSKI OGLEDI POSLJEDNJEG KOLA

AKOVEC – DINAMO D 4:2 akovec, SRC Mladost. Suci: Hala ek (Virje), Pintari , Pani (Varaždin). Strijelci: 0:1 Jesenovi 28., 0:2 Strahija 46., 1:2 Vlah 54., 2:2 M. Novak 65., 3:2 Simon 76., 4:2 Novak J. 88. akovec: Petkovi , Pintari V., Pintari N., Malovi , Antonovi , Saka (od 59. Do Naschimento), Vlah, Novak M., Balent, Simon, Novak J. Dinamo D: Novak D., Trstenjak, Lovrek, Jakši , Tizaj, Jesenovi , Topalovi , Krznar, Strahija, Peras, Baranaši (od 85. Katan i )

GRANI AR – SLOGA 2:1 Kotoriba, igralište Sportski park. Suci: Pajtak (M. Bukovec), Posedi (Puš ine), urila (Kuršanec). Strijelci: 1:0 Kos F. 15., 2:0 Gorupi 45., 2:1 Bajzek 78.

Grani ar: Tropšek, Radmani , Horvat, Na , Matotek, Fundak, Matulin (od 83. Vukoti ), Latin (od 46. Hertelendi), Kos F., Gorupi , Kos V. Sloga: Per i , Mihalkovi , Je ud, Zoka, Obadi , Kolar (od 76. Oreški), Glad R. (od 67. Vuruši ), Vabec Darko, Vugrinec, Bali , Bajzek

SLOBODA – UKOVEC 77 4:1 Slakovec, igralište Slobode. Suci: Hrasti (Hrženica), Bešeni , Šprem (Varaždin).

Strijelci: 1:0 Hergoti 19., 2:0 Hergoti 24., 3:0 Novak Danijel 57., 3:1 Begovi 83., 4:1 Novak Davor 87.

Sloboda: Kolar, Buhanec (od 63. Petek G.), Angel, Novak Davor, Levec, Katanec, Tkalec, Borko, He a (od 63. Kamenar), Novak Danijel, Hergoti ukovec 77: Lehki D, Jezer i F., Vuk D., Mihoci D., Poljak, Begovi , Lehki A., Lon ari , Vukina (od 65. Mikulan), Božek (od 54. Jezer i M.), Vuk A.

Mnogo teže od o ekivanog je akovec, druga ekipa lige, došao do pobjede nad posljednjim Dinamom iz Domašinca. Gosti u prednost dolaze iz penala, nakon što je vratar akovca Petkovi pred svojim golom srušio Tizaja, a sigurni je izvo a Jesenovi .

Vodstvo po etkom drugog dijela pove ava Strahija i ini se da e akov ani upisati poraz na oproštaju od sezone.

No, Vlah u 55. minuti smanjuje na 1:2, da bi M. Novak i izjedna io deset minuta kasnije. Pobjeda se inila u džepu kad je u 70. minuti doma ima dosu en penal, ali loptu s bijele to ke upu uje Vlah, koji traljavo prebacuje gol. Na sre u, Simon je u 76. više sretno nego spretno pogodio na pravo mjesto, a kona nu je pobjedu doma ih potvrdio J. Novak. Iako su u posljednjem kolu njegovi izabranici pobijedili te time osvojili kona nu drugu poziciju tablice, trener akov ana Želimir Orehovec je rekao: “Sretan sam zbog tri stvari. Prvo, jer smo okrenuli rezultat i pobijedili, drugo, da smo s tri boda osigurali drugo mjesto i tre e, jer je završio ovaj cirkus i mu enje za mene, igra e i sve oko kluba.”

Grani ar se pobjedom nad akove kom Slogom sa sedmog digao na peto mjesto, dok je Sloga šesta. Kona nim poretkom nije prezadovoljan trener akov ana Ivan Hamonajec, koji je rekao: “Mislim da zaslužujemo i bolju poziciju, jer smo upisali svega pet poraza ove sezone, ali smo mnogo puta remizirali, pa nam je zato konto mršaviji nego bi trebalo. U Kotoribi smo imali dosta prilika, po meni smo bili i bolja ekipa na terenu u ve em dijelu su-

sreta, ali nam je odli ni doma i vratar Tropšek dosta toga obranio.”

I Slakov ani su se od svojih navija a oprostili pobjedom. Bila je to visoka i sigurna pobjeda protiv ukov ana.

Još jedan razlog za eštu. Iza njih je najbolja sezona u povijesti kluba.

Palov ani su porazom u Gojancu skliznuli s tre eg na kona no etvrto mjesto tablice. Imali su ina e me imurski predstavnici šansu okrenuti rezultat, no ona je propala nakon što je u 79. minuti susreta vratar Rebernik skrivio penal i zaradio isklju enje.

I Trnavi se baš nije igralo na kraju prvenstva. Zabilježili su uvjerljivi poraz na gostovanju u Ivancu.

I za kraj dvije primjedbe koje smo dobili. Iz Dinama Palovca reakcija na po njima neprimjerenu izjavu trenera Peteka koji je za poraz svojeg kluba Slobode Slakovec u Palovcu okrivio suce.

Palov ani smatraju da su do pobjede došli potpuno zasluženo, a za poraz Slobode po njihovom mišljenju najve u odgovornost snosi njihov trener koji je u završnici vukao loše poteze, pa mu poru uju neka krivca za poraz traži u sebi samom i svojoj mom adi. Željko Frani , tajnik HNS-središte Varaždin i povjerenik za natjecanje 4.

HNL Sjever Skupine A, reagirao pak je na prekid utakmice u Biškupcu: - Smatram da je naslov kojeg ste objavili vezano uz utakmicu 24. kola izme u Mladosti i ukovca 77, te prekid u 61. minuti, neprimjeren. Nije došlo do nokautiranja suca od strane igra a, kaže povjerenik na osnovu svih primljenih izvješ a.

(Ivana Strahija i Dejan Zrna)

Rezultati 26. kola: Sloboda – ukovec 77 4:1; Ivan ica – Trnava 3:0; Mladost – Novi Maro 2:2; akovec – Dinamo (D) 4:2; Grani ar – Sloga 2:1; Podravina – Sra inec 3:1; Plitvica – Dinamo (P) 4:2.

TABLICA 1. Podravina

26

22

2

2

121-15

68

2. akovec

26

15

5

6

75-39

50

3. Sloboda

26

15

2

9

63-33

47

4. Dinamo (P)

26

14

4

8

64-43

46

5. Grani ar

26

14

2

10

56-38

44

6. Sloga

26

11

10

5

52-32

43

7. Sra inec

26

12

6

8

44-39

42

8. Trnava

26

10

7

9

42-47

37

9. Plitvica

26

10

3

13

60-56

33

10. Ivan ica

26

9

1

16

47-64

28

11. Novi Marof

26

8

4

14

47-67

28

12. ukovec 77

26

7

1

18

39-86

22

13. Mladost

26

5

3

18

32-114

18

14. Dinamo D.

26

4

2

20

29-98

14

MALONOGOMETNI no ni turnir i košarkaški hakl u Maloj Subotici

Veliko zanimanje - prijave do srijede 16. lipnja Od petka, 18. lipnja iza Školske sportske dvorane u Maloj Subotici, na novoizgra enom malonogometnom terenu sa vrhunskom rasvjetom, portal eMedjimurje.hr prvi u novootvorenoj malonogometnoj sezoni u Me imurju organizira veliki no ni malonogometni turnir.

Prijaviti se na turnir uz pla anje kotizacije mogu ekipe tri uzrasta, i to seniori (500 kn), veterani ‘33 i stariji (400 kn) i pioniri ‘95 i mla i (300 kn). Posljednji rok za prijave je srijeda 16. lipnja. Prijave ekipa vrše se na 098/167-2944 ili na in o@emedjimurje.hr.

Za seniore, prva nagrada iznosi 7 tisu a kuna, dok za veterane i pionire ovisi o broju prijavljenih ekipa.

Na turniru se utakmice igraju loptom etvorkom i u sustavu 4 igra a plus vratar.

Paralelno uz malonogometni turnir, na košarkaškom igralištu igrat e se prvi puta u Maloj Subotici i no ni street basket 3 na 3 za seniore (120 kn), juniore i kadete (80 kuna).

Nov ane nagrade osigurane su iz kotizacije, a ekipu prijavite na 098/167-2944 ili in o@emedjimurje.hr.

NK RUDAR Mursko Središ e

No ni turnir u petak i subotu U petak i subotu na igralištu NK Rudar odigrat e se no ni nogometni turnir na kojem e igrati doma i Rudar, te Zasadbreg, Plavi iz Peklenice i Mladost iz Selnice.

U petak u 20 sati igraju Rudar - Mladost, a od 22 sata Zasadbreg - Plavi.

U subotu u 20 sati igra se za tre e mjesto, a u 22 sata finale. (sm)

15. lipnja 2010.

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

26. kolo I. ŽNL CENTROMETAL – MLADOST (I) 2:2 (1:0) MACINEC. Igraliťte Centrometala. Suci: Branko Bacinger (N. Maro ), Ivica Horvat (Vratiťinec), Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Slavko Novak (Podturen).

Strijelci: 1:0 L. Novak (25), 1:1 Marka (50-11m), 2:1 Rodrigue (65), 2:2 Dav. Novak (80).

CENTROMETAL: Serec, Vincek, Vinceti (od 46. Majsen), Eko Janvier, Sen ar, Dove er, Rodrigue, M. Novak (od 55. FegeĹĄ), Vibovec, Lastavec, L. Novak (od 73.

Jurman). Trener: DraĹžen Novak.

MLADOST: Lacko, Lovren i , N. Novak, D. Vabec (od 73. Žvorc), Herman, Belovi , Fu ko, Dav. Novak, Marka (od 61. Fodor), Leva i , Jaluťi . Trener: Robert Taradi. Žuti kartoni: Lastavec (Centrometal), Herman (Mladost).

Crveni karton: JaluĹĄi (Mladost).

NAPRIJED – SOKOL 3:1 (2:0) CIRKOVLJAN. Igraliťte Naprijed. Suci: Bojan Juras ( akovec), Lidija Kralji (Ivanovec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Dragutin Horvat (Belica).

Strijelci: 1:0 RuĹžman (11), 2:0 RuĹžman (21), 3:0 P. Horvat (70), 3:1 L. Mikolaj (88).

NAPRIJED: Mlinarec, F. Horvat, MoĹžek (od 63. Kemec), N. ReĹžek, I. Glavina, P. Horvat, M. MoĹžek, Martinec, D. ReĹžek (od 46. HiĹžman), Ĺ˝. Glavina, RuĹžman (od 72.

Sa i). Trener: Zlatko Vugrinec.

SOKOL: B. Puh (od 46. Žagar), M. Mikolaj, D. Novak (od 55. Vincek), S. Puh, Lisjak (od 74. D. Žagar), Simun, L. Mikolaj, Drk, N. Mun ar, T. Lisjak, Šolti . Trener: Marko Mikolaj. Žuti kartoni: I. Glavina (Naprijed), M. Mikolaj, D. Žagar, S. Puh (Sokol).

Pribislav ani s bodom u Murskom SrediĹĄ u proslavili naslov prvaka Poletu bod iz Murskog SrediĹĄ a. Kako je kolo ranije Polet osigurao naslov prvaka ove lige za njega je ovo gostovanje bilo rutinsko da se odradi posao do kraja.

Rastere eni svih briga tako su i krenuli. Ve u 3. minuti zgoditkom Dragutina OkreĹĄe dolaze do vodstva od 1-0.

Tu minimalnu prednost gosti iz Pribislavca drĹžali su sve do 73. minute kada je Rudar zgoditkom svog kapetana mom adi Luke Rihtarca stigao do poravnanja rezultata na 1-1. Pet minuta kasnije doma i imaju vodstvo od 2-1, a zgoditak je postigao Marko Ĺ olti koji je samo sedam minuta ranije uĹĄao u igru. Do boda Polet je stigao udarcem sa 11 metara u 82. minuti, a strijelac je bio MiĹĄo Palfi. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

POLET – OMLADINAC (NSR) 3:1 (3:1) SVETI MARTIN NA MURI. Igraliťte Poleta. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Davor Šupljika (Šenkovec), Ivan Žganec ( akovec). Delegat: Stjepan uranec (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 A. Gori anec (1), 1:1 Lesjak (8), 2:1 U. Stojko (14), 3:1 U. Stojko (43).

POLET: urkin, T. Kralj (od 66. G. Gori anec), Karlov ec, Tom. Kralj (od 77. Županec), Hren, Turk, Radikovi , U. Stojko, A. Gori anec (od 80. D. Karlov ec), Šardi, M. Karlov ec. Trener: Kreťimir Šenji.

OMLADINAC: TomaĹĄi , D. alopa, Reich, Bel, G. alopa, Filipovi , M. Culjak, KriĹĄtofi (od 46. Horvat), Lesjak (od 60. ReĹĄetar), Cerovec (od 80. Ratajec), Mlinari .

Trener: Denis Ratajec. Žuti kartoni: A. Gori anec, U. Stojko (Polet), Bel, D. alopa (Omladinac).

Polet (SMnM) zadrĹžao prednost iz prvog dijela

BELICA. IgraliĹĄte BSK-a. Suci: Borut KriĹžari (Ivanovec), SaĹĄa FegeĹĄ (NedeliĹĄ e), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 0:1 I. Vabec (24-11m), 1:1 Gunc (52), 2:1 BeĹĄtek (73).

BSK: Bertapello, Makar (od 71. Horvat), Gunc, Gelo, Mesari , Herc (od 57. B. Ĺ kvorc), Mihalec, S. Horvat, Paler, Mlinari , BeĹĄtek (od 84. Palfi). Trener: Stjepan Mihalek.

VENERA PMP: Ciglari , Cvetkovi , Buhanec (od 64. Škvorc), Begovi , I. Vabec, Medved, R. Škvorc, L. Vabec, Ambruť, Perko, Srnec (od 46. alopek). Trener: Marijan Kolar. Žuti kartoni: Bertapello (BSK), I. Vabec (Venera PMP).

U Svetom Martinu na Muri doma i sve rijeĹĄili u prvom poluvremenu. JoĹĄ nisu niti svi gledatelji pristigli na utakmicu, a doma i su zgoditkom Andreja Gori anca imali vodstvo od 1-0. Ivan Lesjak je ubrzo u 8. minuti poravnao rezultat na 1-1. Do kraja prvog poluvremena slijede dva zgoditka UroĹĄa Stojka. Prvi u 14. minuti za vodstvo od 2-1, a potom u 43. minuti za vodstvo od 3-1. U susretu mom adi iz vrha ljestvice doma i su imali viĹĄe prigoda od gostiju, a kona no tri su pretvorili u zgoditak. Gosti iz Novog Sela Rok tako er imaju svoje prigode, ali su njihovi napada i neu inkoviti. Sporna ostaje 50. minuta. Po delegatu utakmice Stjepanu urancu sudac utakmice Marin Horvat trebao je za Omladinac dosuditi kazneni udarac nakon jednog prekrĹĄaja doma eg obrambenog igra a nad gostuju im napada em. Da su prigodu imali gosti da smanje vodstvo doma ina ne znamo kako bi na kraju zavrĹĄila utakmica. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

RUDAR – POLET (P) 2:2 (0:1)

Pekleni ani ispustili vodstvo

MURSKO SREDIĹ E. IgraliĹĄte Ĺ oderka. Suci: Igor KriĹžari (Ĺ enkovec), Marijan Duman i ( akovec), Darko Filip i (Slakovec). Delegat: Zvonko Novakovi (Totovec).

Strijelci: 0:1 OkreĹĄa (3), 1:1 Rihtarec (73), 2:1 M. Ĺ olti (78), 2:2 Palfi (82-11m).

RUDAR: Raj , D. Leva i , Ĺ prajc, Horvat, N. Ĺ olti (od 71. M. Ĺ olti ), D. Horvat (od 60. Kova i ), Rihtarec, Zadravec, Vidra, Vincek, Kukovec (od 46. Ĺ oĹĄtari ). Trener: Smiljan Liklin.

POLET: Stamenkovi , KriĹĄtofi (od 76. Podgorski), OkreĹĄa, Lesjak, Magdaeleni (od 83. Pintari ), Nemec, Posavec, Vukovi , BaĹĄek (od 65. Juri an), Gajnik, Palfi.

Trener: Željko Domjani . Žuti kartoni: Zadravec (Rudar), Posavec (Polet).

Plavi ispustili vodstvo, a Spartak poklon uzeo. Nakon prvog dijela Plavi su imali lijepo doma e vodstvo od 2-0.

Doma i su do vodstva od 1-0 stigli u 4. minuti autogolom Tomislava Bari a. Dragan Tuksar bio je strijelac drugog doma eg zgoditka u 34. minuti. Malo je tko od gostuju ih navija a iz Male Subotice o ekivao da Spartak u drugom poluvremenu moĹže neĹĄto napraviti. No, spartakovci su ih ugodno iznenadili. Mariju OrĹĄi u trebalo je dvadesetak minuta da sa svoja dva zgoditka u 52. i 72. minuti poravna rezultat na 2-2. I kada je izgledalo da e Spartak

BSK – VENERA PMP 2:1 (0:1)

BRATSTVO – VIDOV AN 5:5 (3:2) SAVSKA VES. Igraliťte Bratstva. Suci: Zoran Novak (M. Srediť e), Dragutin Novak (Lopatinec), Saťa Mihali (Dragoslavec). Delegat: Stjepan KriŞari .

Strijelci: 0:1 I. Vidovi (11), 1:1 Horvat (17), 2:1 Bujan (18), 3:1 Pata ta (36), 3:2 I. Vidovi (37), 3:3 I. Vidovi (49), 4:3 Dan. Novak (52-11m), 4:4 Nemet (74), 4:5 I. Vidovi (79), 5:5 Dan. Novak (89).

BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Dav. JambroĹĄi , Dej. JambroĹĄi , MakĹĄadi, Bujan, Kopjar, Pata ta, Dan. Novak, Horvat (od 46. B. HiĹžman), Vugrin. Trener: Goran Kova .

VIDOV AN: D. Kranjec, D. Nemet, I. Vidovi , Zadravec, N. Nesti , A. Nesti , Mikolan (od 46. Herman), LukĹĄa, D. Nemet, R. Nesti , Ĺ koda (od 67. Grozdek). Trener: Vladimir Fabi .

PLAVI – SPARTAK 2:3 (2:0) PEKLENICA. Igraliťte Pocurke. Suci: Ivica KriŞai (Šte anec), Tihomir Kralji (Vularija), Kristijan Genc (Pretetinec). Delegat: Franjo Fais.

Strijelci: 1:0 T. Bari (4-ag), 2:0 D. Tuksar (34), 2:1 OrĹĄi (52), 2:2 OrĹĄi (72), 2:3 I. Ĺ egovi (90).

PLAVI: D. Mesari , Zadravec, B. Mesari , Turk, D. Ĺ olti , Majeri (od 60. S. Ĺ kvorc), Pintari (od 75. Kova i ), K. Ĺ kvorc, Nerer (od 60. Govedi ), Tuksar, J. Ĺ kvorc.

SPARTAK: Vať, T. Bari (od 46. Hali ), Opa ak, Pasler, Cvetko, G. KriŞai , E. Šegovi (od 80. Pavlekovi ), Vrbanec (od 88. D. KriŞai ), I. Šegovi , Orťi , Lackovi . Trener: Tomica Šestan. Žuti kartoni: Turk (Plavi), I. Šegovi , Hali (Spartak).

VETERANI – ISTOK – 24. KOLO

u Malu Suboticu odnijeti bod Igor Ĺ egovi u 90. minuti svojim zgoditkom donosi tri boda i veliku radost. U vrlo dobroj igri obiju mom adi, sa dosta prekrĹĄaja jedan doma i, a dvojica gostuju ih opomenutih igra a.

Naprijed odli nu sezonu zaklju io pobjedom Naprijed sezonu zaklju io doma om pobjedom.

Antun RuĹžman sa svoja dva zgoditka u 11. i 21. minuti dovodi Naprijed u vodstvo od 2-0. Kada je u 70. minuti na 3-0 povisio doma e vodstvo Petar Horvat bilo je jasno da Sokol teĹĄko do kraja moĹže neĹĄto u initi. Ipak im je u 88. minuti poĹĄlo za nogom preko Luke Mikolaja da uspiju svladati Dejana Mlinarca i tako ublaĹžiti poraz na 3-1.

Jedan doma i ,a tri gostuju a opomenuta igra a.

Veneri PMP prvo poluvrijeme, a doma em BSK-u na kraju pobjeda. Gosti iz Svetog Jurja na Bregu do vodstva dolaze u 24. minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca kojeg je realizirao Ivan Vabec. Po etkom drugog poluvremena u 52. minuti Darko Gunc poravnava rezultat na 1-1. Igor BeĹĄtek pak je bio strijelac u 73. minuti za kona nu pobjedu BSK-a od 2-1. U relativno mirnoj igri po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Ivan Lesjak (Omladinac NSR) 18 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo (SV) 17 zgoditaka – Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Miťo Pal (Polet P) 16 zgoditaka – Igor Beťtek (BSK), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Antun RuŞman (Naprijed) 14 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal) 13 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Miroslav Lisjak (Sokol), Igor Šegovi (Spartak), Darko Gunc (BSK) 12 zgoditaka – Ammar Halilovi (Polet P), Nenad Radikovi (Polet SMNM) 11 zgoditaka – Boris Vrbanec, Krunoslav Gajnik (Polet P), Luka Rihtarec (Rudar) 10 zgoditaka – Damir ReŞek, Petar Horvat (Naprijed) 9 zgoditaka – Nino Mlinari (Omladinac NSR), Leon Novak (Centrometal) 8 zgoditaka – Slobodan Horvat (BSK), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Nino Belovi , Krunoslav Fran i (Mladost I), Robert Vabec (Venera PMP), Nikola Mun ar (Sokol), Nikola Pata a (Bratstvo SV)

FAIR PLAY Isklju eni igra Jurica JaluĹĄi (Mladost I) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Igor Ĺ egovi (Spartak), UroĹĄ Stojko (Polet SMNM), SaĹĄa Puh (Sokol), Nino Herman (Mladost I)

Ivanov anima bod na gostovanju Mladost u Macincu osvojila bod. Dva su puta doma i imali prednost i oba puta su gosti iz Ivanovca to uspjeli sti i. Leon Novak je prvi u 25. minuti svladao Stivena Lacka za vodstvo od 1-0. Odmah po etkom drugog dijela u 50. minuti na 1-1 poravnao je Dino Marka iz kaznenog udarca. Novu prednost Centrometal ima u 65. minuti. Casimir Rodrigue je bio strijelac za vodstvo od 2-1. U 70. minuti gosti iz Ivanovca ostaju bez Jurice JaluĹĄi a koji je grubo startao na doma eg igra a i tako zaradio isklju enje. Iako broj ano slabiji igra i Mladosti uspjeli su u 80. minuti preko Davora Novaka poravnati rezultat na kona nih 2-2.

Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Po sparini “kiĹĄaâ€? golova u Savskoj Vesi ak deset zgoditaka vidjeli su gledatelji. U svakom poluvremenu po pet. Kod gostiju iz Donjeg Vidovca etiri puta se u listu strijelaca upisao Igor Vidovi . Sa serijom zgoditka krenuo je Vidovi u 11. minuti. Nakon toga doma e Bratstvo postiĹže tri zgoditka, redom Miroslav Horvat, Marko Bujan i Nikola Pata ta. Krajem prvog poluvremena u 37. minuti i po etkom drugog poluvremena u 49. minuti nova dva zgoditka Vidovi a i sad je ve 3-3. Za doma e se Nikola Pata ta po drugi puta upisao u strijelce u 52. minuti iz kaznenog udarca za vodstvo od 4-3. Dino Nemet poravnao je na 4-4 u 74. minuti, a Igor Vidovi etiri minute kasnije dovodi Vidov an u vodstvo od 5-4.

Doma i kapetan Daniel Novak minutu prije kraja utakmice uspijeva poravnati na kona nih 5-5. Za pohvalu je ĹĄto nije bilo opomenutih igra a.

STATISTIKA 34 pos gnuta zgoditka ili 4,8 po utakmici 17 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 26. kola: Rudar - Polet (P) 2-2; Centrometal - Mladost (I) 2-2; Naprijed – Sokol 3-1; Plavi (Peklenica) – Spartak 2-3; Polet (SMnM) - Omladinac (NSR) 3-1; BSK - Venera (PMP) 2-1; Bratstvo SV – Vidov an 5-5

TABLICA 1. Polet (P) 2. Polet (SMnM) 3. Spartak 4. Naprijed 5. Omladinac (NSR) 6. BSK 7. Centrometal 8. Rudar 9. Mladost (I) 10. Bratstvo SV 11. Plavi (Peklenica) 12. Sokol 13. Venera (PMP) 14. Vidov an

VIDOV AN – BSK 2:5 (2:1)

MLADOST – RADNI KI 0:3 (0:2)

NEDELIŠE – OMLADINAC (M) 5:2 (2:1)

OMLADINAC – ŠENKOVEC 5:2 (3:0)

IVANOVEC. IgraliĹĄte Park Mladosti. Sudac: Kristijan Genc (Pretetinec).

Strijelci: 0:1 Hajdarovi (16), 0:2 Poto njak (21), 0:3 J. Novak (85).

MLADOST: Zadravec, Klinec, Igrec, Jurinec, R. BoŞi (od 46. Pojer), Fu ko, Jambrovi , Toplek, Tkal ec, Kozjak, Žvorc (od 9. Lajtman).

RADNI KI: Vodopija, J. Novak, Se an, J. KriĹžai , Vlahek, V. KriĹžai , Hajdarovi , D. Novak, Poto njak, Z. Baksa, D. Baksa (od 15.

Novakovi ).

NEDELIĹ E. Sudac: Jasmin Lozi (Belica).

Strijelci: 1:0 B. Branilovi (15), 2:0 Vizinger (23), 2:1 Bedi (40), 3:1 Herceg (50), 4:1 Baksa (55), 4:2 Kukovec (72), 5:2 Herceg (85).

NEDELIĹ E: Borko, Hlebec, MarciuĹĄ, Novak, VukĹĄi , M. MarciuĹĄ, Baksa,OMLADINAC: Herceg, D. Branilovi , V. Branilovi , Vizinger.

Grahovec, Vrbanec, Perho , Zebec, Vukovi , Mihol i , K. Vrbanec, Bedi , Kukovec, Dodlek, BlaĹžon.

NOVO SELO ROK. IgraliĹĄte Omladinca. Sudac: Nino Ĺ krobar (Brezje).

Strijelci: 1:0 B. Varga (18), 2:0 B. Varga (35), 3:0 Vukovi (40), 4:0 Topolnjak (50-11m), 4:1 Kolar (59), 4:2 Kolar (63), 5:2 B. Varga (76).

OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk, Jaklin, Bel, Fric, A. Varga, Topolnjak, Kova evi , B. Varga, Jurinec (od 35. Vukovi ). Ĺ ENKOVEC: Zadravec, Kolar, Kosma , Ratajec, Toplek, Novak, Saboli , M. Kolar, MarcijuĹĄ, Fras, BaranaĹĄi .

PODTUREN – SLOGA 3:2 (2:1)

MLADOST – DINAMO (P) 4:3 (3:2)

SOKOL – SLOBODA (S) 3:2 (1:1)

AKOVEC – RUDAR 1:1 (0:1)

PODTUREN. Igraliťte Trnoc. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 0:1 Pongrac (15), 1:1 Ov ar (40), 2.1 Ov ar (45), 2:2 BlaĹžeka (70), 3:2 Ov ar (72-11m).

PODTUREN: Gregori , Hranilovi , Kerovec, Strahija, Biber, Horvat, Strnad, Ko evar, Ov ar, I. Hranilovi (od 70. V. Hranilovi ), Drk. SLOGA: MatjaĹĄec, B. BlaĹžeka, Vincek (od 61. D. BlaĹžeka), Mati , S. Leva i , D. Leva i , Horvat, Hajdinjak, Pintari , Pongrac, Ĺ tampar.

PRELOG. IgraliĹĄte Mladosti. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija).

Strijelci: 1:0 Pata ta (15), 1:1 Koprivec (23), 1:2 Zor ec (27), 2:2 Pata ta (28), 3.2 Ĺ˝. Slavi ek (35), 4:2 Ĺ˝. Slavi ek (65), 4:3 Koprivec (78).

MLADOST: Mihalec, Ĺ˝. Novak, Bauer, T. KalĹĄan, RuĹžman, Pata ta, A. Slavi ek, Kljai , Lipi , Martinec, Ĺ˝. Slavi ek.

DINAMO: Jankovi , Kova , Mezga, HliĹĄ , Kolari , Cirkven i , Zor ec, Lova , Ĺ egovi , Domini , Koprivec.

VRATIĹ INEC. IgraliĹĄte Sokola. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec).

Strijelci: 1:0 Zadravec (5), 1:1 OkreĹĄa (10), 2:1 Vincek (57), 2:2 Gavez (58), 3:2 Vincek (78).

SOKOL: Ĺ ari , Zadravec, Horvat, J. Ĺ kvorc, isar, I. Novak, LeĹĄko, Mikolaj, Tarandek, Vincek, Bistrovi .

SLOBODA: Vibovec, Mesari , TomĹĄi , Kiri , Sen ar, IvanuĹĄa, OkreĹĄa, Koruni , He a, Gavez, Srnec.

AKOVEC. IgraliĹĄte SRC Mladost. Sudac: Marinko HruĹĄoci (NedeliĹĄ e).

Strijelci: 0:1 Liklin (27), 1:1 Sanjkovi (67).

AKOVEC: Tropťa, Ga al, Koleni , Pongrac, KneŞevi , Damjan, Šenji, Sanjkovi , Zadravec, Štefi ar, Žganec.

RUDAR: Ša ari , Kova i , Rob, Žerjav, Trstenjak, Z. Novak, Glavina, Bek, Liklin, Trstenjak, Ša ari .

SPARTAK – POLET (P) 7:0 (1:0) MALA SUBOTICA. Igraliťte Jagodiť e. Sudac: Željko Hajdarovi (Belica).

Strijelci: 1:0 Lon ari (18), 2:0 Anderlin (63), 3:0 Mar ec (72), 4:0 D. Novak (75), 5:0 Hrasti (85), 6:0 D. Novak (85), 7:0 Fran i (87).

SPARTAK: Hrustek, Kova i , I. KriĹžai , Anderlin, Hrasti , Milijan i , M. KriĹžai , Taradi (od 46. D. Novak), Lon ari , Juras (od 55. Fran i ).

POLET: Grkavec, Ĺ olti , Vrbanec, Ĺ˝. Iva i , Pintar, D. Iva i , Mihalkovi , I. Novak, Varga, Prprovi , Sever.

SLOBODA – HAJDUK (B) 13:0 (4:0)

TABLICA

JADRAN – HODOŠAN 1:5 (0:2) 1. Spartak

23

23 0

0

111:31 69

2. Dinamo (D)

23

14 3

6

70:46

44

3. BSK

23

11 4

8

79:64

37

4. Dinamo (P)

23

11 4

8

70:55

37

5. HodoĹĄan

23

11 3

9

79:59

36

6. Vidov an

23

11 2

10 63:56

35

7. Podturen

23

10 4

9

70:61

34

8. Radni ki

23

9

6

8

65:60

33

9. Sloga ( )

23

7

4

12 48:63

25

10. Mladost (I)

24

7

4

13 46:67

25

11. Polet (P)

23

7

2

14 57:78

23

12. Mladost (Pr.)

23

4

3

16 38:96

15

13. Jadran

23

4

3

16 46:106 14

MIHOVLJAN. IgraliĹĄte Ciglana. Sudac: Franjo Hergoti .

Strijelci: 1:0 G. Dokleja (1), 2:0 G. Dokleja (3), 3:0 Belec (30), 4:0 M. Dokleja (35), 5:0 M. Dokleja (55), 6:0 M. Dokleja (60), 7:0 M. Dokleja (62), 8:0 G. Dokleja (70), 9:0 M. Dokleja (75), 10:0 Belec (77), 11:0 G. Dokleja (78), 12:0 G. Dokleja (80), 13:0 Belec (80).

SLOBODA: Kova ec, Vinceti (od 29. Belec), akovi (od 32. M. Dokleja), Ku ek, G. Dokleja, Mar ec, Gori anec, Mesari , Ĺ ari , Varga, Bratkovi .

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Ša ari , Žnidari9 , Alijasevi , Slunjski.

BRATSTVO – POBJEDA (GH) 2:6 (2:1) SAVSKA VES. Igraliťte Savska Ves. Sudac: Franjo Horvat.

Strijelci: 1:0 Kolari (22), 1:1 Trbovi (32), 2:1 GraĹĄi (35), 2:2 D. Ivan i (57), 2:3 Debelec (62), 2:4 Trbovi (65), 2:5 Mlinari (75), 2:6 Ĺ kvorc (82).

BRATSTVO: Žnidari , Dunjko, Horvat, Vrbanec, S. BoŞi , J. BoŞi , Mesari , Šolti , Tomaťi , Graťi , Balent.

POBJEDA: MarcijuĹĄ, Kova , Horvat, D. Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Cermek.

7 3 5 10 6 5 7 8 5 7 8 7 9 5

5 8 7 5 8 10 9 9 11 10 11 12 12 19

62:38 58:32 51:34 50:37 58:33 52:57 56:55 42:44 44:50 43:46 50:63 42:54 34:44 37:92

49 48 47 43 42 38 37 35 35 34 29 28 24 11

Odigrane sve utakmice, slijedi zavrťni turnir Rezultati svih odigranih, prethodno odgo enih utakmica: Dubrav an – Zebanec 0:2; Bratstvo – Zebanec 3:1; Dubrav an – Venera PMP 2:3; Napredak – Polet 4:2; Bratstvo – Mladost 0:0; Polet – Bratstvo 0:0; Donji Koncov ak – Mladost 1:1.

TABLICA

TABLICA 1. Sloboda (M)

14 15 14 11 12 11 10 9 10 9 7 7 5 2

MNL VETERANI “SJEVEROZAPAD�, PROLJE E - 2009./2010. GOD.

VETERANI – ZAPAD – 23. KOLO

DONJI VIDOVEC. IgraliĹĄte Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 0:1 Vinkovi (11), 1:1 Stojkov (18), 2:1 Stojkov (40), 2:2 V. Horvat (55-11m), 2:3 Pintari (57), 2:4 T. Baksa (80), 2:5 T. Horvat (83).

VIDOV AN: LukĹĄa, A. Vidovi , Hudi ek, Hertelendi, Pongrac, Ĺ tefi , Stojkov, Dolenec, Nesti , S. Horvat. Fabi .

BSK: J. Horvat, Trstenjak, Se an (od 61. Me imurec), Puklavec, Mlinari (od 80. T. Horvat), V. Horvat, Vinkovi , Baska, Pintari .

Ĺ TEFANEC. IgraliĹĄte Jadrana. Sudac: Radovan Posedi (PuĹĄ ine).

Strijelci: 0:1 Ciglari (9), 0:2 Ciglari (24), 0:3 Ĺ avora (47), 0:5 SrĹĄal )78), 1:5 Pavlekovi (89).

JADRAN: Kova ec, Juras, Hrasti , SuĹĄec, Ko iĹĄ, Kranj ec, Mesari , Jan ec, Pavlekovi , KriĹĄtofi , Kodba.

HODOĹ AN: Krznar, Domini , Mihokovi , Ĺ avora, Srpak, Vlahek, S. Srpak, RuĹži , Ĺ vec, Ciglari , Smolek.

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

23

18 3 2

91:33

57

2. Omladinac (NSR) 23

18 2 3

108:48 56

3. akovec

24

15 6 3

85:30

51

4. Pobjeda

23

15 2 6

70:38

47

5. Sloboda (S)

23

12 4 7

68:51

40

6. NedeliĹĄ e

23

12 3 8

82:70

39

7. Sokol

23

9

1 13 68:66

28

8. Omladinac (M)

23

7

5 11 68:86

26

9. Bratstvo (SV)

23

7

4 12 67:74

10. Rudar

23

6

11. Strahoninec

23

6

1. Venera PMP

18 13 3

2

52-21

42

2. Zebanec

18 13 1

4

41-21

40

3. Bratstvo

18 9

5

4

38-28

32

4. Dubrav an

18 8

3

7

46-40

27 22

5. D. Koncov ak

18 6

4

8

33-35

6. Napredak

18 6

3

9

32-40

21

25

7. Polet

18 6

3

9

36-39

21

6 11 53:62

24

8. Mladost

18 5

4

9

29-43

19

4 13 43:71

21

9. Zasadbreg

18 5

2

11 32-50

17

10. Mura

18 4

2

12 44-66

14

12. Hajduk (B)

23

2

4 17 41:135 10

13. Ĺ enkovec

23

0

2 21 30:110 2

15. lipnja 2010.

26. kolo II. ŽNL istok BORAC PMP – DRAVA 5:0 (0:0) TUR IŠ E. Igralište Borca PMP. Suci: Siniša Luka i ( akovec), Renato Vuk (Ivanovec), Mladen Puklavec (G. mihaljevec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Granatir (52), 2:0 Vrzan (70), 3:0 Rušanec (71), 4:0 Vrzan (79), 5:0 Vrzan (89).

BORAC PMP: Vlah, Granatir (od 69. D. Drvoderi ), Cika , M. Blažin i (od 55.

Vrzan), Jankulija, Zrna, Hali , N. Brumen, Rušanec, Bister, Srpak (od 66. R. Brumen). Trener: Ivan Zrna.

DRAVA: M. Bartoli , D. Bartoli , Kranjec, Igrec, Hošnjak, Kos, Orehovec, Gosari , Pongrac (od 63. Lipi ), Mar. Bartoli , Štrok. Trener: Antun Pongrac.

RADNI KI – GALEB 1:2 (0:2) GARDINOVEC. Igralište Radni kog. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Drago Mar ec (Mihovljan), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec).

Strijelci: 0:1 I. Erdelji (22), 0:2 L. Domini (29), 1:2 Živkovi (47).

RADNI KI: Horvat, Bobi anec (od 32. eh), Carovi , Toplek, Obadi , Paler, Kr mar (od 72. Jalšovec), Sabol (od 46. Kolari ), Lovrek, Živkovi , Baksa. Trener: Damir Vrbanec.

GALEB: Dolenec, N. Balent (od 74. D. Domini ), Soka , I. Erdelji (od 48. Mihaljac), Markan, Fran i , Car, M. Erdelji, urini (od 70. I. soka ), L. Domini , Slavi ek.

Trener: Dubravko Miš in. Žuti kartoni: Živkovi , eh (Radni ki), Car, N. Balent (Galeb).

DUBRAV AN – MLADOST (P) 5:2 (1.2) DONJA DUBRAVA. Igralište Dubrav ana. Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Mario Pintari (Nedeliš e), Neven Bujani (S. Ves). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 0:1 Talan (22), 1:1 Kokša (33), 1:2 Mlinarec (42), 2:2 D. Horvat (63), 3.2 D. Horvat (74), 4:2 D. Horvat (82), 5:2 Žini (90).

DUBRAV AN: Apostolovski, Jadan, mrlec, Vu enik (od 46. Švenda), Hujs, Na , Špoljar, Kokša (od 77. Žini ), B. Brljak (od 70. Me imurec), Nesti , D. Horvat. Trener: Dražen Horvat.

MLADOST: I. Kolari , N. Kolari , Talan, Brez, avlek, Sabol, Cirkven i , Sabolec (od 46. Kova ), Fileš, Baksa, Mlinarec (od 85. Karabojev). Trener: Dušan Podgorelec.

MLADOST – OMLADINAC (D/S) 7:1 (4:1) SVETA MARIJA. Igralište Mladosti. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Mladen eke (Ferketinec), Edvin Zobec (Strahoninec). Delegat: Željko Bacinger ( akovec).

Strijelci: 0:1 M. Valenti (3), 1:1 Bogdan (7), 2:1 Igrec (24), 3:1 N. Blažin i (30), 4:1 Markovi (36), 4:1 Gašpari (36), 5:1 Gašpari (55), 6:1 N. Blažin i (81), 7:1 Gašpari (90).

MLADOST: Kranjec (od 81. D. Orehovec), Bogdan, Štrok (od 16. Musta ), Šulj, Šamarija, M. Kranjec, Hobor, Gašpari , N. Blažin i , Igrec, Markovi (od 59. Briševac).

Trener: Božidar Kedmenec.

OMLADINAC: Saka , Horvat, Dodlek, Novak, Taradi, Kova i , M. Valenti , Kati , Ciglari , Vlaši , Škvorc. Trener: Dragutin Domjani . Žuti kartoni: Šamarija (Mladost), Saka , Horvat (Omladinac).

CROATIA – BUDU NOST 1:1 (0:0) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Stjepan Perko (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 R. Domini (47), 1:1 Kr mar (76).

CROATIA: Patar ec, urila, Sinkovi (od 76. Jeleni ), D. Bali, urin, Kolar, Ruži , J. Bali, Kr mar, M. Ruži , Debelec. Trener: Kristijan Varga.

BUDU NOST: onkaš, Horvat (od 65. Škiljo), K. Ruži (od 70. Ciglari ), Hali , Ciglar, Višnji , Lastavec, Miši , Gori anec, Novak, R. Domini . Trener: Ivan Gajnik. Žuti karton: Ciglar (Budu nost).

26. kolo II. ŽNL zapad STRAHONINEC – MURA 2:2 (1:1) STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan-Stipi . Suci: Božidar Kolari (NSR), Mario Buhin (Belica), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec).

Strijelci: 0:1 D. Novak (20-11m), 1:1 S. Vidovi (24), 2:1 S. Vidovi (62), 2:2 Lipovi (64).

STRAHONINEC: Murk, Višnjari (od 61. Lackovi ), Pavlekovi , Horvat, Brez, Gyofi (od 61. Kuqi), M. Vidovi , Šte ulj (od 75. Zlatarek), Krištofi , Srnec, S. Vidovi . Trener: Stjepan Makar.

MURA: D. Novak, Lipovi , Breznik, Vuri, D. Žganec (od 86. Petermanec), D. Stojko, Jurovi , Vinko, A. Stojko, Na , Vrši (od 46. Braniša). Trener: Darko Vincek. Žuti kartoni: Lackovi (Strahoninec), Breznik (Mura).

ŠENKOVEC – BRATSTVO (J) 3:5 (3:1) ŠENKOVEC. Igralište Šenkovca. Suci: Franjo Hergoti (Ž. Gora), Boško Martan (Šte anec), Branko Martan (Šte anec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci: 1:0 Korent (7), 2:0 Zaspan (10), 2:1 M. Novak (12), 3:1 M. Novak (32), 3:2 M. Novak (51), 3:3 M. Novak (56), 3:4 D. Novak (68), 3:5 Modlic (75). ŠENKOVEC: D. Novak, S. Kranjec (od 60. J. Kranjec), Radikovi , Zanjko, Ban, Korent, M. Novak, Zaspan, Gori anec, M. Novak, Kolar. Trener: Mario Zaspan.

BRATSTVO: A. Per i , Zamuda (od 58. M. Per i ), Jambrovi , Vukovi , Antoli (od 46. urin), D. Novak, M. Novak (od 66. Modlic), Sobo an, Horvat, Mih. Per i , Jakopi .

Trener: Zdravko Modlic. Žuti kartoni: Zanjko (Šenkovec), urin, M. Per i , Jakopi (Bratstvo).

DONJI KONCOV AK – TRNOVEC 2:5 (0:3) DONJI KONCOV AK. Igralište D. Koncov aka. Suci: Nikola Toplek (Nedeliš e), Josip Novak ( akovec), Toni Fažon ( akovec). Delegat: Toni Martinjaš ( akovec).

Strijelci: 0:1 Bacinger (5), 0:2 Trtinjak (29), 0:3 D. Florjani (35), 1:3 Koraj (67), 1:4 M. Flac (71), 1:5 Bacinger (83), 2:5 T. Gori anec (85-11m).

DONJI KONCOV AK: Gro , Saka , T. Gori anec, Šeruga, B. Pleh, T. Hrženjak (od 89.

N. Gori anec), Brezni ar, Dragovi (od 72. Cvetkovi ), Koraj, Horvat, M. Sklepi (od 46. K. Sklepi ). Trener: Ivan Sklepi .

TRNOVEC: Kiri , D. Florjani (od 65. Zobovi ), Borko, Jaluši , Plantak, Zobec, Mar ec, Herceg (od 60. Liber), Trtinjak, Bacinger, Bukal (od 54. M. Flac). Trener: Krešo Žnidari . Žuti karton: Zobec (Trnovec).

PUŠ INE – SLOGA 1:0 (0:0) PUŠ INE. Igralište Puš ina. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Valentino Kantoci (Šandorovec), Dražen Šajnovi (Zasadbreg). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središ e).

Strijelac: 1:0 Žnidari (49).

PUŠ INE: Majurec, urila, Pintari , Novosel, Bosilj, Klemen i , Skupnjak (od 88.

Ceilinger), Grabar, Dove er (od 76. Florjani ), Šte ulj (od 90. Novak), Žnidari . Trener: An elko Špicar.

SLOGA: Vugrinec, Kova i , Vinkovi , Brežnjak, Jambrovi , Bogdan, Rob (od 65. T. Kova i ), Kova , Rojko, Sen ar (od 47. Tkalec), Bistrovi . Trener: Franjo Klobu ari . Žuti kartoni: Dove er, Skupnjak, Florjani (Puš ine).

Crveni karton: Jambrovi (Sloga).

MLADOST – JEDINSTVO (NSnD) 5:0 (1:0) SELNICA. Igralište Mladosti. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Tomislav Herman (Belica), Stjepan Fic (Lopatinec). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelci: 1:0 Heren i (25), 2:0 Koprivec (50), 3:0 Koprivec (53), 4:0 Kolar (56), 5:0 Tuksar (73).

MLADOST: Raj , Vran i , Kolar, Rob (od 78. J. Leva i ), T. Stojko, N. Stojko, Š avni ar (od 72. Šardi), Herene i , Koprivec (od 64. Živ ec), T. Leva i , Tuksar. Trener: Marijan Mohari .

JEDINSTVO: Turkovi , Krizman, Lešnjak (od 53. Markovi ), M. Jaluši , N. Jaluši , Rešetar, Štajerec (od 72. G. ekunec), Vida ek, or evi , Pla tak (od 64. Plevnjak), Novak.

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Dubrav an i na kraju puca ki raspoložen Mladost htjela Dubrav anu pokvari slavlje ali nije uspjela. Osim što im je u prvom poluvremenu malo «zagor ala život» Mladost u drugom poluvremenu totalno pada u igri i na kraju je poražena visokim rezultatom. Nikola Talan u 22. minu prvi puta na inje mrežu Ivice Apostolovskog. Stanko Kokša poravnao je na 1-1 u 33. minu . Tomica Mlinarec tri minute prije kraja prvog poluvremena ponovno Mladost dovodi u vodstvo. Ovaj puta od 2-1. Nakon toga raspucao se Dražen Horvat i u periodu od 63. do 82. minute pos že tri svoja zgoditka i dovodi Dubrav an u vodstvo od 4-2. Marko Žini samo je u 90. minu potvrdio pobjedu Dubrav ana od 5-2. Ni jedan opomenu igra .

Pobjeda Podturna u Novakovcu. U dosta otvorenoj igri gledatelji su vidjeli dva prekrasna zgoditka. Zgoditaka dugo nije bilo. Gos su napadali, a doma i iz kontri pokušavali s i do zgoditka. Najizgledniju doma u prigodu imao je Tihomir Kolari , ali je Špilek obranio njegov udarac. Podturen u samo dvije minute pred sam kraj prvog poluvremena dolazi do vodstva od 2-0. Prvo je u 44. minu strijelac bio Ma ja Kolar, a potom u 45. minu pravim euro golom Nikola Hajdarovi . Dominik Drvoderi uzvra o je sli nim zgoditkom, ali iz slobodnog udarca u 69. minu za smanjenje vodstva gos ju na 2-1. Svojim drugim zgoditkom u 75. minu Nikola Hajdarovi potvrdio je gostuju u pobjedu Podturna od 3-1. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Op inski derbi u Orehovici bez pobjednika. Ve nakon prvog poluvremena i nepopularnog rezultata 0-0 dalo se naslu da u ovoj utakmice e pobjednika teško bi . Uvijek su to tvrde utakmice i pravi susjedski derbiji. Po etkom drugog dijela u 47. minu gos iz Podbresta dolaze zgoditkom Roberta Domini a u vodstvo od 1-0. Marijan Kr mar uspio je u 76. minu poravna na kona nih 1-1 i Croa ji osigura barem remi. Samo jedan opomenu igra i to iz mom adi Budu nos .

Galeb slavio u Gardinovcu. Za pola sata igre gos iz Oporovca zgodicima Igora Erdeljija i Luke Domini a imaju vodstvo od 2-0. U poluvremenu utakmice doma i trener Damir Vrbanec malo je pokušao razbudi i pokrenu svoje igra e. Imalo je to brzog u inka u 47. minu kada je svojim zgoditkom Nebojša Živkovi smanjio rezultat na 2-1. Da su gos u Oporovec odnijeli tri boda velike zasluge ima i njihov vratar Franjo Dolenec koji je u nekoliko navrata napada e Radni kog bacao u o aj. No, ipak doma i nisu uspjeli s i do poravnanja. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

U Sivici deset zgoditaka, a bod ide u Draškovec. Stalno su gos iz Draškovca imali vodstvo, ali je doma a Dubrava uspijevala svaki puta s i do izjedna enja. Ve je nakon prvih 45 minuta bilo 3-3. Kod Draškovca dvostruki strijelac bio je Dejan Vule , a kod Dubrave Velimir Mu i . Po jednom su se u listu strijelaca upisivali kod doma ih Ivan Furundžija, Davor Mu i i Tino Sabol, a kod gos ju Tomislav Repalust, Filip Pišpek i Marko Malek. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Težak poraz Omladinca u Svetoj Mariji. Gos iz DržimurecStrelca dobro su krenuli. Poveli su u 3. minu zgoditkom Marka Valen a iz kaznenog udarca i to je od njihove strane bilo sve na ovoj utakmici. Doma a Mladost do poluvremena pos že e ri zgoditka, a u drugom još tri za kona nu pobjedu od 7-1. Za doma e po dva su zgoditka pos gli Mario Gašpari i Nikola Blažin i , a po jedan Davor Bogdan, David Igrec i Vedran Markovi .

Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Borac PMP visoko porazio desetkovanu Dravu. Gos iz Donjem Mihaljevca prvo su se poluvrijeme dobro držali kada su imali 0-0. Njihov vratar Mario Bartoli jedan je od zaslužnih za takav rezultat. U drugom poluvremenu Drava posustaje i doma i polako, ali sigurno pune gostuju u mrežu. Kris jan Vrzan tri je puta bio strijelac, a po jednom Tomislav Grana r i Siniša Rušanec. Ni jedan opomenu igra .

GRANI AR – PODTUREN 1:3 (0:2)

DUBRAVA – DRAŠKOVEC 5:5 (3:3)

NOVAKOVEC. Igralište Drvarijum. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Darko Jambrovi (Šte anec).

Strijelci: 0:1 Kolar (44), 0:2 Hajdarovi (45), 1:2 D. Drvoderi (69), 1:3 Hajdarovi (75).

GRANI AR: Pancer, T. Leva i (od 46. Jambroši ), M. Leva i , Tih. Leva i , Posavec, Furdi, Buhin, Blažon, Novak (od 87. Petak), D. Drvoderi , Kolari . Trener: Josip Katan i .

PODTUREN: Špilek, Kolar, Tkalec, Škvorc, Lepen (od 75. P. Telebuh), R. Boži , Mravljak (od 57. Sršan), Jambroši , J. Lepen (od 64. Kolari ), Balenovi , Hajdarovi . Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: Furdi (Grani ar), Kolari (Podturen).

SIVICA. Igralište Berek. Suci: Dražen Jur ec, Ivica Felker, Bernard Vu enik. Delegat: Dejan Kova .

Strijelci: 0:1 D. Vuleti (10), 1:1 V. Mu i (21), 1:2 T. Repalust (25), 2:2 Furundžija (27), 2:3 D. Vuleti (34-11m), 3:3 V. Mu i (42), 3:4 F. Pišpek (47), 4:4 D. Mu i (66), 4:5 Malek (75), 5:5 Sabol (79).

DUBRAVA: uranec, Ov ar, Sršan, D. Mu i , Furundžija (od 67. Sabol), Divjak, Bobi anec, Tkalec, Žganec, V. Mu i , Škvorc (od 56. Bauer). Trener: Vladimir Sabol.

DRAŠKOVEC: Taradi, Malek, N. Pišpek, Kova , M. Vuleti , Horvat, T. Repalust, Matja i , Fleten (od 67. Jambrovi ), D. Vuleti , F. Pišpek. Trener: Dario Kova . Žuti kartoni: Furundžija, D. Mu i (Dubrava), Kova , Jambrovi (Draškovec).

LISTA STRIJELACA 32 zgoditka – Dražen Horvat (Dubrav an) 20 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen) 18 zgoditaka – Stjepan Ruži (Drava DM) 16 zgoditaka – Marko Ruži , Tomislav Debelec (Croa a), Damjan Novak (Budu nost P) 15 zgoditaka – Darko mrlec (Dubrav an), Ivan Furundžija (Dubrava), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.) 14 zgoditaka – Dejan Vule (Draškovec) 13 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Dubrav an), Danijel Lovrek (Radni ki), Sandro Jan ec (Borac PMP) 12 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubrav an), Damir Lepen (Podturen) 11 zgoditaka – Nikola Štrok (Drava DM), Danijel Hertelendi (Galeb), Marijan Kr mar (Croa a), Davor Mu i (Dubrava), Davor Bogdan, Mario Gašpari (Mladost SM) 10 zgoditaka – Nikola Blažin i (Mladost SM) 9 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.), Kris jan Vrzan (Borac PMP) 8 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM), Bruno Dodlek (Budu nost P), Stevica Bobi anec (Dubrava), Siniša Rušanec (Borac PMP)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nema: Nikola Kolari (Podturen)

STATISTIKA 39 pos gnu h zgoditaka ili 5,5 po utakmici 14 opomenu h igra a isklju enja nije bilo 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezulta 26. kola: Croa a - Budu nost (P) 1-1; Mladost (SM) - Omladinac (DS) 7-1; Grani ar (N) – Podturen 1-3; Dubrava – Draškovec 5-5; Radni ki – Galeb 1-2; Borac PMP - Drava (DM) 5-0; Dubrav an - Mladost (Pal.) 5-2

TABLICA 1. Dubrav an

26

23

2

1

89:22

71

2. Podturen

26

18

4

4

60:28

58

3. Croa a

26

13

4

9

63:44

43

4. Radni ki

26

14

0

12

38:46

42

5. Budu nost (P)

26

11

4

11

52:52

37

6. Dubrava

26

11

3

12

61:59

36 35

7. Draškovec

26

10

5

11

50:43

8. Mladost (SM)

26

9

7

10

50:44

34

9. Drava (DM)

26

11

2

13

46:52

34

10. Galeb

26

9

5

12

43:54

32

11. Borac PMP

26

9

4

13

60:72

31

12. Mladost (Pal.)

26

9

3

14

49:49

30

13. Grani ar (N)

26

6

5

15

28:47

22

14. Omladinac (DS)

26

5

0

21

24:101

15

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Zasadbreg potvrdio naslov pobjedom u Štrukovcu Pobjeda Zasadbrega u Štrukovcu. Sve se odigralo u prvom poluvremenu. Hajduk je poveo zgoditkom Karla Gori anca u 20. minu . Marijan Duman i sa svoja dva zgoditka u 25. i 33. minu preokre e rezultat u korist gos ju. Kod drugog gostuju eg zgoditka uvelike je pripomogao i doma i vratar Davor Jurovi . Nakon posljednjeg zvižduka suca utakmice Darija Srneca Zasadbreg je zapo eo svoje slavlje proslave naslova prvaka kojeg je osigurao ve u proteklom kolu. Opomenu h igra a nije bilo.

Puš inama minimalna doma a pobjeda. Zgoditak odluke za doma u pobjedu pos gao je Ivan Žnidari u 49. minu .

Malo je bilo prigoda na ovoj utakmici. Sloga je u 82. minu ostala bez Smiljana Jambrovi koji je isklju en temeljem druge opomene. Prvu je zaradio u 29. minu . Gos nisu imali opomenu h igra a, a doma i trojicu.

Doma im porazom od Trnovca Donji Koncov ak ispao iz lige. Gos su ve nakon prvog dijela imali vodstvo od 3-0.

Bojan Bacinger pos gao je dva zgoditka, a po jednom su za Trnovec strijelci bili Roman Tr njak, Denis Florijani i Mišel Flac. Bernard Koraj i Tomica Gori anec iz kaznenog udarca bili su strijelci za doma e. Doma i nisu imali opomenutog igra a, ali su zato gos imali jednog.

U Strahonincu podjela bodova. Jednom su gosti iz Hlapi ine imali prednost, a drugi puta pak doma i. Mura je do vodstva došla u 20. minu iz kaznenog udarca kojeg je realizirao njihov vratar Dražen Novak. Samo je e ri minute trajala gostuju a radost kada je Saša Vidovi najbolji strijelac ove lige sa 34 pos gnuta zgoditka poravnao na 1-1. I to nije sve is je igra u 62. minu doma ine doveo u vodstvo od 2-1. Doma e vodstvo pak je trajalo samo dvije minute kada je na 2-2 poravnao Goran Lipovi . Neriješeno je bilo i u opomenu m igra ima. U svakoj mom adi po jedan.

I u Mihovljanu puno zgoditaka. Za samo pola sata igre gledatelji su ve vidjeli e ri zgoditka. Po dva u svakoj mreži.

Zanimljivo za doma u Sloboda lista strijelaca je dosta šarena.

Ivan Tisaj i Bruno Gori anec doma i su strijelci. Bojan Kregar pos gao je oba zgoditka za Me imurec u prvom poluvremenu. Njemu se tako er sa dva zgoditka u drugom poluvremenu pridružio Sandro Novak. Sloboda je do pobjede od 5-4 došla u drugom poluvremenu zgodicima Denisa Tremskog, Karla Posavca i Alena Vidovi a. Igralo se bez opomenu h igra a.

Bratstvo slavilo u Šenkovcu. Doma i su nakon prvih 45 minuta igre ispus li vodstvo od 3-1. Ve za deset minuta igre Šenkovec je imao vodstvo od 2-0 zgodicima Dejana Korenta i Marija Zaspana. Mario Novak je doma e vodstvo u 12. minu smanjio na 2-1. Ma ja Novak u 32. minu povisuje na 3-1. Za prvi dio i vru inu koja je bila i previše. U drugom poluvremenu Šenkovec kao da je ostao bez «sape». Gos iz Jurovca do kraja su uspjeli preokrenu rezultat i s i do pobjede od 5-3. Mario Novak je svoj niz i prvog dijela nastavio po etkom drugog sa još dva zgoditka i tako upisao hatrik. Njegovo je zaduženje bilo da sus gne doma e vodstvo što je do 56. minute i u inio.

David Novak je u 68. minu doveo Bratstvo u vodstvo od 4-3, a kona nih 5-3 djelo je trenera-igra a Zdravka Modlica u 75. minu . Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Mlados visoka pobjeda za spas od ispadanja. Jedinstvo se dobro držalo u prvom dijelu utakmice kada su tek jednom morali vadi loptu iz mreže i to u 25. minu kada je strijelac bio Danijel Heren i . Samo šest minuta od 50. do 56. bilo je dovoljno Mlados da pos gne još tri zgoditka i tako osigura ostanak u ligi. U tom periodu dva je puta strijelac bio Goran Koprivec, a jednom Aleksandar Kolar. To ku na i pos zanju zgoditaka u Selnici stavio je Krunoslav Tuksar za ostanak u ligi.

Ma ja Horvat sudac utakmice u fer i korektnoj igri nije imao potrebe za va enje iz džepa kartona bilo kakve boje.

HAJDUK VINDIJA – ZASADBREG 1:2 (1:2)

SLOBODA – ME IMUREC 5:4 (2:2)

ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduk Vindija. Suci: Dario Srnec (Puš ine), Boris Jakovljev (G. hraš an), Željko Ivanuša (Pretetinec). Delegat: Dragutin Ša ari .

Strijelci: 1:0 Gori anec (20), 1:1 Duman i (25), 1:2 Duman i (33),.

HAJDUK VINDIJA: Jurovi , D. Hrženjak (od 75. Dobrani ), K. Hrženjak, Topli anec, Turk (od 46. T. Jurovi ), Radikovi , H. Ma ari (od 60. Rudni ki), M. Debelec, Gori anec, G. debelec, Škerbi . Trener: Robert Gori anec.

ZASADBREG: Novak, Kova i , Rodinger (od 76. Zobi ), Mesari , Rodinger, Barbi , Perho , Šimunkovi , Duman i (od 90. M. Perho ), Koroši , Mar ec (od 68. Višnjari ).

Trener: David Ivan.

MIHOVLJAN. Igralište Ciglena. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Josip Jurinec (Ivanovec), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Dragutin Borko.

Strijelci: 1:0 Tisaj (5), 1:1 Kregar (25), 1:2 Kregar (28), 2:2 Gori anec (30), 2:3 Novak (50), 3:3 Tremski (65-11m), 4:3 Posavec (75), 5:3 A. Vidovi (85), 5:4 Novak (86).

SLOBODA: Jug, Pintari (od 46. Novak), Gori anec, Požgaj, Medved, Dunjko, D. Lukman, Tremski, Posavec, Sovar (od 35. Vidovi ), Tisaj. Trener: Mladen Ku ek.

ME IMUREC: Marciuš, Kozina (od 46. or evi ), Ciglari , D. ekunec (od 46. Lon ari ), Fu ek, Ivanuša, Škvorc, Rešetar, Treska, Novak, Kregar (od 46. Daj. ekunec).

Trener: Siniša Trajbar.

LISTA STRIJELACA 34 zgoditka – Saša Vidovi (Strahoninec) 27 zgoditaka – Marijan Duman i (Zasadbreg) 22 zgoditka – Bojan Kregar (Me imurec) 19 zgoditaka – Roman Tr njak (Trnovec) 18 zgoditaka – Mario Novak (Bratstvo J) 16 zgoditaka – Nikola Dragoja (Mura) 15 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Sloga Š), Ivan Žnidari (Puš ine) 14 zgoditaka – Mario Vidovi (Strahoninec) 13 zgoditaka – Siniša Dove er (Puš ine), Karlo Posavec (Sloboda M) 12 zgoditaka – Marko Miki (Puš ine), Mihael Ma ari (Hajduk Š) 11 zgoditaka – Dejan Na (Mura), Denis Tremski (Sloboda M) 10 zgoditaka – Goran Koprivec (Mladost S) 9 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Robert Štefulj (Puš ine), Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Dejan Bukal (Trnovec) 8 zgoditaka – Danijel Heren i (Mladost S), Roman Liber (Trnovec), Smiljan Jambrovi (Sloga Š), Bernard Koraj (Donji Koncov ak), Karlo Gori anec (Hajduk Š)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Smiljan Jambrovi (Sloga Š) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Roko urin (Bratstvo J), Siniša Dove er (Puš ine)

STATISTIKA 37 pos gnu h zgoditaka ili 5,2 po utakmici 10 opomenu h igra a 1 isklju eni igra 4 kaznena udaraca dosu ena, a 3 realizirani

Rezulta 26. kola: Mladost (S) - Jedinstvo (NSD) 5-0; Donji Koncov ak – Trnovec 2-5; Puš ine - Sloga (Š) 1-0; Šenkovec - Bratstvo (J) 3-5; Sloboda (M) – Me imurec 5-4; Strahoninec – Mura 2-2; Hajduk (Š) – Zasadbreg 1-2

TABLICA 1. Zasadbreg

26

20

2

4

58:30

62

2. Puš ine

26

18

5

3

73:33

59

3. Trnovec

26

15

4

7

62:40

49

4. Strahoninec

26

14

4

8

74:42

46

5. Mura

26

13

5

8

47:33

44

6. Me imurec

26

11

3

12

58:45

36

7. Sloboda (M)

26

12

0

14

56:55

36

8. Sloga (Š)

26

9

5

12

44:36

32

9. Šenkovec

26

10

2

14

39:60

32

10. Hajduk (Š)

26

9

4

13

47:53

31

11. Bratstvo (J)

26

8

3

15

45:75

27

12. Mladost (S)

26

6

6

14

43:56

24

13. Jedinstvo (NSD)

26

7

2

17

41:90

23

14. Donji Koncov ak

26

5

5

16

30:69

20

22. kolo III. ŽNL istok BORAC – TORPEDO 0:6 (0:1) DONJI HRAŠ AN. Igralište Gaji . Suci: Tihomir Jambroši (NSR); Robert Horbec (Kuršanec), Luka Jaluši (NsnD). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e).

Strijelci: 0:1 F. Strojko (9), 0:2 M. Jambroši (33), 0:3 M. Jambroši (43-11m), 0:4 Vugrinec (49), 0:5 F. Strojko (68), 0:6 Govedi (81).

BORAC: Taradi, Jankulija, Malovi , Lackovi , Kolari , Ivkovi , Pavlic, N. Ivkovi , Šari , Mavrin, Pozderec. Trener: Damir Krznar.

TORPEDO: Herceg, Filipovi , Vugrinec (od 73. Jezernik), Fric, David, Govedi , Jambroši (od 61. Pintari ), Fran i (od Murkovi ), E. Jambroši , Žganec, F. Strojko. Trener: Klaudio Biber. Žuti kartoni: Filipovi , Pintari , Govedi (Torpedo).

EKO – KRALJEV AN 38 6:2 (2:0) SVETI KRIŽ. Igralište Eko. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Dražen Sukanec (S. Ves), Miran Culjak (Ma kovec). Delegat: Mirko Leich ( akovec).

Strijelci: 1:0 J. Lastavec (19), 2:0 Z. Novak (35), 3:0 J. Lastavec (48-11m), 3:1 Špoljari (59), 4:1 J. Lastavec (53), 4:2 Špoljari (68), 5:2 Bajri (85), 6:2 Ko iš (85).

EKO: Domini , Šopar (od 70. Vutek), M. Balog, . Balog, Sabadi, Ko iš, D. Novak, J. Lastavec, Bajri (od 75. Paler), Z. Novak, An . Ma ek. Trener: Zlatko Novak.

KRALJEV AN 38: Glavak, Radmanovi , Vlah (od 46. Perca ), Jakši , Stankov, Pigac, S. Slavi ek, Filipaši , Lipi , Miketek, Špoljari . Trener: Miroslav Radmanovi . Žuti kartoni: Šopar, Ko iš (Eko), Radmanovi , Pigac (Kraljev an 38).

BUDU NOST – NAPREDAK 2:0 (2:0) SIVICA. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Tomislav urila (Kuršanec), Marinko Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec).

Strijelci: 1:0 Z. Drk (9), 2:0 Antolovi (35-11m).

BUDU NOST: Bauer, Fažon, Varga, Z. Drk, Zadravec, Marodi, Lisjak, D. Drk (od 68. Cerovec), Jurši (od 75. Sklepi ), Antolovi , Okreša. Trener: Stanislav Tot. NAPREDAK: T. Novak, Matoša (od 75. Medved), Hutinec (od 46. Govedi ), Jambroši , S. Žganec, M. Žganec, I. Ma ari (od 60. Bujan), M. Ma ari , Kova i , D. Jambroši , Cilar. Trener: Siniša Mikolaj. Žuti kartoni: Antolovi (Budu nost), Matoša, N. Jambroši (Napredak).

JADRAN – MLADOST URKIN 2:0 (1:0) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Suci: Dominik Mihoci ( ukovec), Morano Vlah (D. Mihaljevec), Željko Novak (Prelog). Delegat: Davor Drvenkar (Belica).

Strijelci: 1:0 D. Novak (32), 2:0 Kolari (80).

JADRAN: Pintari , Korent, Bedi , Toplek, Hamonajec, Colev, M. Novak, Kolari , Bacinger (od 75. Matotek), Fegeš, D. Novak. Trener: Goran Kolari .

MLADOST URKIN: Magdaleni , Majeri , Hajdarovi , urkin, Žerjav, Hliš , Pintari , Rošani , Novak, A. Ciceli, Novak. Trener: Renato Ciceli. Žuti kartoni: M. Novak, Korent (Jadran), urkin, Rošani (Mladost urkin).

22. kolo III. ŽNL zapad JEDINSTVO – ZEBANEC 5:2 (4:2) GORNJIMIHALJEVEC.IgrališteParkMladosti.Suci:JadranKukovec(Ma kovec),Petar Ruži (Strelec), Martina Koprivec (Palovec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 1:0 Horvat (16), 2:0 Janež (18), 3:0 Horvat (22), 3:1 Borov ak (25), 3:2 Borov ak (28), 4:2 M. Novak (35), 5:2 Horvat (80).

JEDINSTVO:Srša,M.Novak,Ladi ,Vuk(od87.Zadravec),Mohari ,Fujs,Mikulan,Janež, Horvat (od 70. Miljan i ), Borko, D. Novak. Trener: Goran Mikulan.

ZEBANEC:Pokriva ,Zadravec,Horvat,Žerjav,Ter,Borov ak,Petkovi ,Glavina,Šprajc, Kodba, Živko. Trener: Antun Drk.

PLAVI 1975 – HAJDUK (B) 3:1 (2:1) PREKOPA-BUKOVEC. Igralište Plavih. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Vedran Hrušoci (Nedeliš e), Martin Hrušoci (Nedeliš e). Delegat: Jasmin Jambroši (Tur iš e).

Strijelci: 1:0 T. Bistrovi (16), 1:1 Hren (38), 2:1 S. Karlov ec (43), 3:1 Ciglari (90).

PLAVI 1975: Petran, Puri (od 46. N. Škvorc), Trajbar, Vodušek, I. Leva i , S. Karlov ec, Korošec, Grefel (od 86. M. Škvorc), T. Bistrovi , D. Škvorc (od 90. Janež), Ciglari . Trener: Ivan Jurini .

HAJDUK:Preložnjak,Domini ,Trupkovi ,Pintari ,Sen ar(od67.Buhanec),Toplek,Hrušoci (od 46. Žnidari ), Buhanec, Hren (od 46. Lehkec), Jarni. Trener: Marijan Horvat. Žuti kartoni: T. Bistrovi , Grefel, Ciglari (Plavi 1975), Toplek (Hajduk).

Crveni kartoni: T. Bistrovi , Vodušek (Plavi 1975), Lehkec (Hajduk).

BRATSTVO – DINAMO (Ž) 4:1 (3:0) PRESEKA. Igralište Bratstva. Sudac: Dario Bubek (Pribislavec). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelci: 1:0 J. Boži (11), 2:0 J. Boži (31), 3:0 D. Novak (33), 3:1 Srpak (47), 4:1 Kova i (63-11m).

BRATSTVO:Komar,D.Novak(od46.F.Kova i ),M.Novak,Škvorc,Polak, abradi, J. Boži , D. Kova i , D. Novak, Golub, Trupkovi . Trener: Vladimir Hunjadi.

DINAMO: Novakovi , Valpoti , Šoštari , Ban, Srnec, S. Šoštari (od 69. Mikulaj), Hunjadi, Jug, Kren (od 62. Petri evi ), Baka , Srpak (od 58. Ehrenreich). Trener: Radovan Preložnjak. Žuti kartoni: Srpak, Kren (Dinamo).

KRIŠTANOVEC – POBJEDA (GH) 3:3 (3:0) KRIŠTANOVEC. Igralište Trate. Suci: Željko Kova i (Šenkovec), Smiljan Šafari (Zasadbreg), Željko Hajdarovi (Belica). Delegat: Josip Lesjak.

Strijelci: 1:0 Fric (19), 2:0 Radikovi (21), 3:0 Januši (38), 3:1 Tkal ec (46), 3:2 D. Štrukelj (51), 3:3 D. Štrukelj (54).

KRIŠTANOVEC:R.Šimuni ,Fric(od49.F.Bedi),Mikulaj,Miš.Medlobi,D.Novak,Mat. Medlobi, Radikovi , Šparavec, Žuni , Januši , N. Novak. Trener: Zdravko Horvat.

POBJEDA:Verteš, Hanžekovi , Kova (od 46. D. Štrukelj), D. Ivan i , Zorkovi , Tkal ec, Ladi , Borko, M. Kova i , Kresinger, Kocjan. Trener: Željko Vukši . Žuti kartoni: D. Novak (Krištanovec), Ladi , D. Ivan i (Pobjeda).

Crveni kartoni: Šparavec (Krištanovec), D. Ivan i (Pobjeda).

DRAVA – OMLADINAC (M) 7:3 (4:1) KURŠANEC. Igralište Drave. Suci: Darijan Zadravec (M. Središ e), Robert Novak (Puš ine), Dario Kos (NsnD). Delegat: Božidar Jura i .

Strijelci: 1:0 G. Zlatarek (2), 2:0 Carevi (4), 3:0 Zanjko (7), 4:0 Vuk (21), 4:1 Peserlin (11), 5:1 Novosel (62), 5:2 Kanižaj (73), 6:2 Tomaši (82-11m), 7:2 Treska (84), 7:3 Šafari (87).

DRAVA: Martin evi (od 46. V. Zlatarek), G. Zlatarek, Horvat, Carevi (od 46.

Novosel), Bajkovec (od 60. Bratuša), Šol, Vuk, Tomaši , Medved, Zanjko, Treska.

Trener: Goran Hadži .

OMLADINAC: Dodlek, Peserlin, Kuhar, Koren, Povodnja, Kanižaj, Pani (od 15.

Grahovec, od 78. Zorkovi ), Januši , Šafari , Vida ek (od 64. Savi ), Vinceti .

Trener: Branko Zebec. Žuti kartoni: Vuk (Drava), Kanižaj (Omladinac).

Crveni karton: Povodnja (Omladinac).

15. lipnja 2010.

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

LISTA STRIJELACA

Remi SK za oproštaj od tre eligaškog društva SK se remijem sa Otokom oprostio od lige i odlazi u viši rang. Nakon uvjerljivog osvajanja naslova prvaka sa 11 bodova prednosti i to etiri kola prije kraja prvenstva de kima iz ehovca, treneru Robertu Švendi i upravi kluba sve estitke. Iako se okupilo ak 150 gledatelja u posljednjem kolu na proslavi nisu bili baš navija i oduševljeni neriješenim ishodom svojih ljubimaca. Dobro je SK krenuo. Ve u 8. minuti za njih je opravdano sudac utakmice Robert Radek dosudio kazneni udarac kojeg je realizirao Miroslav Pigac. Tri minute prije kraja prvog dijela na 1-1 poravnao je Matej Gorupi koji je ujedno sa 30 postignutih zgoditaka najbolji strijelac ove lige. U drugom dijelu zgoditaka više nije bilo pa je Otok sasvim zasluženo ku i odnio bod. Samo dvojica opomenutih igra a i to oba gostuju a.

Budu nost bolja od Napretka. Rano je Budu nost ve u 9. minuti zgoditkom Zlatka Drka došla do vodstva od 1-0. Kada pak je u 35. minuti u gostuju em kaznenom prostoru srušen napada Budu nosti iz kaznenog udar-

SK – OTOK 1:1 (1:1) EHOVEC. Igralište SK-a. Suci: Robert Radek (Pribislavec), Franjo Horvat (Strahoninec), Dino Horvat (Strahoninec). Delegat: Dragutin Hozjak (Prelog).

Strijelci: 1:0 Pigac (8-11m), 1:1 Gorupi (42).

SK: Vojvoda, Baranaši , Horvat, Bašnec (od 60. Lon ari ), Ke keš (od 60. Graši ), Kuhanec, Pigac, Vadlja, N. Horvat, I. Horvat, Kramar. Trener: Davor Horvat.

OTOK: Farkaš, Grabant, Z. Novak, Malek (od 73. Vargek), J. Novak, Toplek (od 14. P. Kalšan), Brodari (od 78. Reif), Lepen, Gorupi , Jasni . Trener: Ivica Kalšan. Žuti kartoni: J. Novak, Vuji (Otok).

ca kona nih 2-0 postavio je Matejas Antolovi .

Napredak je pokušavao posti i zgoditak, ali obrana Budu nosti u današnjoj utakmici bila je nesavladiva. Ovom pobjedom Budu nost je osvojila vice-naslov, odnosno završila je prvenstvo na drugom mjestu na ljestvici. Jedan opomenuti igra od Budu nosti, a dvojica od gostiju iz Gornjeg Kraljevca. Šestica Eka Kraljev anu 38. Trostruki strijelac za doma e Jadranko Lastavec, od toga jedan u 48. minuti iz kaznenog udarca. Oba zgoditka za goste iz Donjeg Kraljevca postigao je Andrej Špoljar. Prvi u 49. minuti, a drugi u 68. minuti. Za Eko su još uz Lastavca strijelci bili Zlatko Novak, Muhamed Bajri i Goran Ko iš. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Jadranu doma a pobjeda. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu Jadran je stigao do pobjeda nad mom adi Mladosti urkin. Danijel Novak prvi je u 32. minuti zatresao mrežu gostiju iz Dekanovca. Deset minuta prije kraja utakmice svu rezultatsku neizvjesnost anulirao je svojim zgoditkom Zoran Kolari za kona nih 2-0. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

U Donjem Hraš anu bodovi Torpedu. Doma i Borac utakmicu je zapo eo sa osam igra a. Do kraja utakmice pristigla su još dvojica pa su utakmicu završili sa desetoricom. Za goste iz Križovca po dva su puta strijelci bili Filip Strojko i Dario Jambroši . Uz njih po jednom su se u strijelce upisali Jasmin Vugrinec i Krešimir Govedi . Trojica opomenutih igra a i to sva trojica od strane gostiju.

30 zgoditaka – Matej Gorupi (Otok) 25 zgoditaka – Miroslav Pigac ( SK) 18 zgoditaka – Zoran Kalšan (Otok) 15 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan) 14 zgoditaka – Ivica Okreša (Budu nost M) 12 zgoditaka – Dragu n Vadlja ( SK), Zoran Kolari (Jadran) 11 zgoditaka – Aleksandar Kramar ( SK), Ljubomir Krznar (Hodošan), Dragan Kova i (Napredak), Luka Lipi (Kraljev an 38), Muhamed Bajri (Eko) 9 zgoditaka – Matejas Antolovi (Budu nost M), Zlatko Novak (Eko) 8 zgoditaka – Mario Kova evi (Hodošan), Jadranko Lastavec (Eko), Nikola Horvat ( SK), Vladimir Pintari (Mladost urkin)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Matejas Antolovi (Budu nost M), Josip urkin, Mladen Rošani (Mladost urkin), Goran Ko iš (Eko), Ivica Filipovi (Torpedo)

STATISTIKA 20 pos gnu h zgoditaka ili 4 po utakmici 16 opomenu h igra a isklju enja nije bilo 4 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezultati 22. kola: SK – Otok 1-1; Eko - Kraljev an 38 6-2; Borac (DH) – Torpedo 0-6; Jadran - Mladost urkin 2-0; Budu nost (M) – Napredak 2-0

TABLICA 1. SK

20 17

2

1

75:12

53

2. Napredak

20 13

3

4

50:19

42

3. Budu nost (M)

20 13

4

3

51:24

42

4. Hodošan

20 9

4

7

62:35

31

5. Eko

20 9

4

7

42:44

31

6. Jadran

20 7

4

9

35:48

25

7. Otok

20 6

4

10

60:60

22

8. Mladost urkin

20 6

3

11

36:40

21

9. Torpedo

20 6

1

13

38:66

19

10. Kraljev an 38

20 6

1

13

41:76

19

11. Borac (DH)

20 3

0

17

19:85

9

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Krištanovec i Pobjeda dogovorili se za premještaj utakmice, a onda se potukli!

Drava doma om pobjedom završila uspješnu sezonu u kojoj je postala županijski drugoligaš. Gost u Kuršancu bio je Omladinac iz Ma kovca. Zanimljivo da su za Dravu zgoditke postigla sedmorica razli itih igra a. Redom je to izgledalo ovako Goran Zlatarek, Mario Carevi , Ivica Zanjko, Nenad Vuk, Ivica Novosel, Damir Tomaši i Hrvoje Treska. Za goste su pak strijelci bili Ivica Peserlin, Mihael Kanižaj i Tomislav Šafari .

Na kraju je završilo 7-3. Drava je imala u 82. minuti kazneni udarac kojeg je realizirao Damir Tomaši . Zbog psovanja i vrije anja suca utakmice Darijana Zadravca iz igre je isklju en igra Omladinca Dragan Povodnja.

Po delegatu Božidaru Jura i u sudac utakmice se baš nije proslavio svojim su enjem. Po jednog je igra a u svakoj mom adi opomenuo.

Prekid u Krištanovcu. Na pismeni zahtjev Krištanovca uz suglasnost mom adi Pobjede utakmica je odigrana u Krištanovcu, a prema rasporedu trebalo se igrati u Gornjem Hraš anu. Zamislite kakva usluga, a na kraju prekid u 65. minuti kod rezultata 3-3. Krištanovec je poveo 3-0 nakon prvih 45. minuta. Po etkom drugog dijela Pobjeda sa tri zgoditka dolazi do poravnanja rezultata na 3-3. Sve su «zakuhali» Stiven Šparavec igra Krištanovca i Dario Ivan i igra Pobjede.

Njih su se dvojica malo potukli i od suca utakmice Željka Kova i a zaradili isklju enje. Takvom se odlukom nije baš mogao pomiriti Ivan i i nakon isklju enja nastavio s prijetnjama i ponovno udario Šparavca. Nakon toga nastaje naguravanje obiju mom adi, možda ak i po koje udaranje, a u teren za igru ulaze doma i gledatelji te nastaje op i metež. Sudac Kova i je ocijenio da uvjeta za nastavak utakmice nema i istu prekinuo.

Dali su kazne vinovnicima incidenata preblage pa se malo po malo u svakom kolu dogodi po jedan prekid s udaranjem ili tu njavom ili pak ovo recesijsko doba s «mješavinom» sparine i vru ine utje e na igra e, gledatelje i službene osobe? Što god da je malo je previše jer ovo je ipak samo nogomet.

Jedinstvo bolje od Zebanca. Za dvadeset minuta Jedinstvo je kod ku e u Gornjem Mihaljevcu imalo vodstvo od 3-0. Marko Borov ak sa svoja dva zgoditka

smanjuje rezultat na 3-2 u 28. minuti. Kod doma ina se istaknuo trostruki strijelac Matija Horvat koji je sa 27 postignutih zgoditaka najbolji strijelac ove lige. Uz njega po jednom su još mrežu Zebanca tresli Andrejas Janež i Mario Novak. U korektnoj igri sudac utakmice Kukovec nije imao potrebe posezati za kartonima.

Plavi 1975 za proslavu 35 godina pobijedili Hajduka. Utakmica je odigrana u subotu zbog proslave doma ina. Prije samog po etka utakmice tajnik Me imurskog nogometnog saveza Darko Jambrovi doma em kapetanu mom adi Siniši Karlov ecu uru io je plaketu MNS. Prvo poluvrijeme proteklo je mirno.

Doma i su poveli u 16. minuti zgoditkom Tomislava Bistrovi a. Na 1-1 poravnao je Mario Hren u 38. minuti.

Dvije minute prije odlaska na odmor doma i Plavi 1975. zgoditkom Siniše Karlov eca dolaze do vodstva od 2-1. Dinami nija i na trenutke previše nervozna utakmica bila je u drugom poluvremenu. ak su tri igra a u 76. minuti ranije završila utakmicu. Kod doma ina Tomislav Bistrovi i Robert Vodušek, a kod gostiju iz Brezja Elvis Lehkec. Svi oni «malo» su me usobno «pošakali». Kada se sve to primirilo u 90. minuti Kristijan Ciglari svojim zgoditkom donosi Plavima 1975 pobjedu od 3-1. Uz isklju enja tri doma a igra a opomenuta, a kod gostiju jedan opomenuti igra .

U Preseki Dinamo doživio «solidan» poraz. Uz «samo» etiri primljena zgoditka gosti iz Žiškovca ovaj su puta preko Zlatka Srpaka u 47. minuti zatresli mrežu doma eg Bratstva. Bratstvo pak je imalo dva kaznena udarca. Jedan u 13. minuti nisu realizirali jer je vratar Mihael Novakovi isti obranio i drugi u 63. minuti kojeg je Dominik Kova i realizirao. Prva dva zgoditka za Bratstvo u 11. i 31. minuti postigao je Jasmin Boži .

Danijel Novak pak je bio strijelac za vodstvo od 3-0 u 33. minuti. Na kraju je završilo 4-1 za doma e. Dva opomenuta igra a od strane mom adi Dinama.

STATISTIKA 26 pos gnu h zgoditaka ili 6,5 po utakmici 11 opomenu h igra a 6 isklju enih igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

LISTA STRIJELACA 27 zgoditaka – Ma ja Horvat (Jedinstvo GM) 25 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 18 zgoditaka – Mario Januši (Omladinac M) 17 zgoditaka – Milan Posavec (Mali Mihaljevec) 13 zgoditaka – Tomislav Bistrovi (Plavi 1975) 12 zgoditaka – Boris Radikovi (Plavi 1975), Sandi Pušar (Mali Mihaljevec), Mihael Kanižaj (Omladinac M) 11 zgoditaka – Davor Medved (Drava K) 10 zgoditaka – Zoran Zadravec (Mali Mihaljevec), Hrvoje Treska (Drava K) 9 zgoditaka – S ven Šparavec (Krištanovec), Vedran Kova i (Mali Mihaljevec), Nikola Tkal ec, Danijel Štrukelj (Pobjeda) 8 zgoditaka – Andrej Vugrinec, Nino Bes jani (Mali Mihaljevec), Damir Mikulan (Jedinstvo GM), Hrvoje Sen ar, Tomica Posedi (Hajduk B), Dalibor Kresinger, Nikola Ladi (Pobjeda), Goran Zlatarek (Drava K), Tomislav Šafari (Omladinac M)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Tomislav Bistrovi , Robert Vodušek (Plavi 1975), Elvis Lehkec (Hajduk B), S ven Šparavec (Krištanovec), Dario Ivan i (Pobjeda), Dragan Povodnja (Omladinac M) Zbog tre e opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Zoran Gre (Plavi 1975), Goran Toplek (Hajduk B), Davor Novak (Krištanovec), Dario Ivan i (Pobjeda)

Rezultati 22. kola: Drava (K) - Omladinac (M) 7-3; Pobjeda – Krištanovec -; Plavi 1975 - Hajduk (B) 3-1; Jedinstvo (GM) – Zebanec 5-2; Bratstvo (P) - Dinamo (Ž) 4-1

TABLICA 1. Drava (K)

20

18

1

1

71:13

2. Mali Mihaljevec

20

17

1

2

86:17

55 52

3. Jedinstvo (GM)

20

13

4

3

67:22

43

4. Pobjeda

19

13

1

5

59:28

40

5. Omladinac (M)

20

10

2

8

70:40

32

6. Plavi 1975

20

7

4

9

43:39

25

7. Krištanovec

19

7

3

9

43:48

24

8. Bratstvo (P)

20

5

2

13

42:51

17

9. Hajduk (B)

20

5

1

14

33:62

16

10. Zebanec

20

3

3

14

36:56

12

11. Dinamo (Ž)

20

0

0

20

10:184

0

15. lipnja 2010. ŽUPANIJSKE SEOSKE igre u Pleškovcu

Sveti Juraj na Bregu najbolji Ekipa Udruge sportske rekreacije Sveti Juraj na Bregu ukupni je pobjednik Županijskih seoskih igara održanih na igralištu NK Venera u Pleškovcu.

Kao pobjednici stekli su pravo nastupa na 16. festivalu sportske rekreacije na selu 3. srpnja 2010. u Donjoj Višnjici kod Lepoglave.

U Pleškovcu su se natjecale ekipe doma ina, te USR-a Plešivica i USR-a Dragoslavec Breg, a suci su bili Franjo Posavec, Stjepan Fic i Dragutin Petri evi . Gosti na-

tjecanja bili su op inski na elnik An elko Nagrajsalovi , doma i župnik vele asni Ivica Puškadija i predsjednica Me imurskog saveza sportske rekreacije Danijela Škrobar.

Nakon završetka natjecanja održana je i zabava s koje je Danijela Škrobar, predsjednica USR-a Sveti Juraj na Bregu, pozvala lanove drugih ekipa da se priklju e pobjednicima kako bi zajedno složili najbolju ekipu za nastup na državnom natjecanju. (sm)

UDRUGA HRASTINKA DUNJKOVEC – PRETETINEC

Otvorenje spremišta vise e kuglane Proteklog je petka u šumi Hrastinka, sve ano otvoreno spremište vise e kuglane. O projektu više je rekao Marijan Horvat – Pero, koji je ujedno bio i predsjednik projekta: - Na ovaj objekt utrošeno je 18.000 kuna, no stvarna vrijednost je oko 60 tisu a kuna. Materijal su osigurali sponzori: Op ina Nedeliš e, Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e, RŽV akovec, Letis, Graditeljstvo Bujan, Limarija Kova , DVD Dunjkovec, Auto limarija Goldi, Lima Pretetinec. A ostatak vrijednosti nastao je vrijednim rukama lanova udruge Hrastinka, koji su samostalno obavili sve radove koji su bili potrebni da bi ovo spremište saživjelo. Udruga je registrirana dvije godine, a broji 85 lanova; ali po eci okupljanja kuglaša Dunjkovca i Pretetinca sežu od kraja drugog svjetskog rata, dok se

na ovoj se lokaciji kuglaši okupljaju ve 18 godina.

Uz spremište je izgra en pe enjar, za koji je materijal sponzorirala tvrtka Letis.

Op ina Nedeliš e jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja u svom prora unu ima stavku za plan zelenog djelovanja “Zelena agenda”, iz kojeg je i Udruga Hrastinka dobila 9.600 kuna za ure enje okoliša, šetnice i objekta, rekao je Josip Celinger.

Vrijednost ovog objekta je i u tome što je on namijenjen za korištenje ne samo udruzi Hrastinka, ve i svim drugim udrugama koje djeluju u op ini Nedeliš e, ali si možete iznajmiti i privatno imate li kakvo slavlje ili sli no.

Na otvorenju je bilo pedesetak uzvanika, ina papica i dobra kapljica, a druženje je potrajalo dugo u no . (SZ)

Predsjednik udruge Zlatko Kova

Svi sudionici igara

52

Informacije

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA ŽUPANIJA

SREDNJE ŠKOLE ME IMURSKE ŽUPANIJE na temelju lanka 22. stavka VI. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (N.N. 87/08. i 86/09) objavljuju

Na natje aj za upis u enik prilaže: - prijavnicu na natje aj - svjedodžbe VII. i VIII. razreda osnovne škole - odgovaraju e dokumente kojima se dokazuje neko od prava koje u enik ima na temelju odredbi Odluke o elemen ma i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj 2010/11. godini, od 22. ožujka 2010. godine, Klasa:602-03/10-06/00004, Urbroj:533-09-10-0006) (npr. pravo na izravni upis, pravo na vrednovanje rezultata natjecanja i ostalih iznimnih rezultata iz prethodnog školovanja, vrednovanje rezultata pos gnu h na športskim natjecanjima, upis u enika hrvatskih državljana koji se vra aju iz iseljeništva ili obrazovanja u inozemstvu, upis kandidata temeljem Zakona o zaš vojnih i civilnih invalida rata, te djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, upis kandidata sa zdravstvenim teško ama, upis kandidata koji žive u teškim životnim uvje ma, upis kandidata s teško ama u razvoju, upis kandidata na osnovi Nacionalnog programa za Rome..)

- ugovor o naukovanju odnosno o obavljanju prak ne nastave (za obrtni ka zanimanja – vidi natje aj pojedinih škola) - lije ni ka svjedodžba odnosno potvrda za obrtni ka i industrijska zanimanja (vidi natje aj pojedinih škola) napomena: u prijavnici na natje aj roditelj ili skrbnik obvezno potpisuje izjavu kojom školi daje pravo provjere osobnih podataka kandidata u Ministarstvu uprave.

2. JESENSKI UPISNI ROK - objava ( na oglasnoj plo i i mrežnim stranicama škole) nepopunjenih upisnih mjesta (prema vrstama programa) i rokova za upis najkasnije do 21. kolovoza 2010.; - prijave za upis: 23. kolovoza 2010. (ponedjeljak) od 8 do 16 sa ; - objava ljestvice poretka: 24. kolovoza 2010. (utorak) najkasnije do 12 sa ; - upis u enika: 25. (srijeda) kolovoza 2010. godine od 8 od 16 sa i 26. ( etvrtak) kolovoza 2010. od 8 do 12 sa .

Iznimno, u enici povratnici iz inozemstva mogu se upisa u I. razred srednje škole i nakon 26. kolovoza 2010. godine, a najkasnije do 10. rujna 2010.

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

4

26

4

84

4

28

4

28

4

28

3

28

Ekonomija, trgovina i poslovna administracija/

EKONOMIST

Ekonomija, trgovina i poslovna administracija/

KOMERCIJALIST EKONOMSKA I TRGOVA KA ŠKOLA Ekonomija, trgovina i AKOVEC poslovna administracija/ V. NAZORA 36 UPRAVNI REFERENT 40000 AKOVEC Tel: 040/312-520 Fax: 040/310-982 Turizam i ugostiteljstvo/ HOTELIJERSKOe-mail:etsck@hrvatska.com TURISTI KI TEHNI AR Ekonomija, trgovina i poslovna administracija/

PRODAVA

Natje aj za upis otvoren je do popune upisnih mjesta.

Prijava za natje aj i upisnica oslobo ene su pla anja upravnih pristojbi (Zakon o upravnim pristojbama NN br. 8/96., 77/96., 131/97., 68/98., 66/99., 145/99., 30/00., 116/00., 163/03., 17/04., 110/04., 141/04., 150/04., 153/05., 129/06.,117/07. i 60/08.)

NAZIV ŠKOLE ADRESA

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

4

28

4

28

4

28

3

18

3

10

Poljoprivreda, prehrana i veterina/

POLJOPRIVREDNI TEHNI AR OP I

Promet i logistika/

TEHNI AR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU Promet i logistika/

TEHNI AR CESTOVNOG PROMETA

GRADITELJSKA ŠKOLA AKOVEC U ENI KI DOM akovec, Sportska 1

U ENI KI DOM „SVJETIONIK“ akovec, Jakova Gotovca 2 raspisuje

NATJE AJ za prijam u enika/ca u mješoviti u eni ki dom u šk.god. 2010./11.

Prijavi na natje aj za prijam u dom u enici/ce prilažu: - presliku svjedodžbe o završenom prethodnom razredu - odgovaraju u dokaznicu na osnovi koje se može ostvari izravan prijam u u eni ki dom - potvrdu o upisu u srednju školu – najkasnije do 1. rujna 2010. godine Broj slobodnih mjesta: 45 u enika ili u enica Izbor u enika/ca koji ne ostvaruju pravo na izravan prijam u u eni ki dom obavlja se na temelju Odluke o uvje ma za prijam u enika u u eni ke domove Ministarstva znanos , obrazovanja i športa od 10. svibnja 2010. godine (Klasa: 602-03/10-06/00022, Urbroj: 533-09-10-0001).

Detaljnije obavijesti o mogu nostima smještaja mogu se dobiti na brojeve telefona: 040/329-023, 329-016 i 329-000.

Prijave za prijam u u eni ki dom primaju se u dane upisa, odnosno najkasnije do 07. srpnja 2010. godine.

S u enicima, odnosno njihovim roditeljima ili skrbnicima, sklapa se ugovor o me usobnim pravima i obvezama.

Promet i logistika/

VOZA MOTORNOG VOZILA Poljoprivreda, prehrana i veterina/

raspisuje

VRTLAR

NATJE AJ za prijam u enika/ca u mješoviti u eni ki dom u šk.god. 2010./11.

Prijavi na natje aj za prijam u dom u enici/ce prilažu: - presliku svjedodžbe o završenom prethodnom razredu - odgovaraju u dokaznicu na osnovi koje se može ostvari izravan prijam u u eni ki dom - potvrdu o upisu u srednju školu – najkasnije do 1. rujna 2010. godine Broj slobodnih mjesta: 34 u enika ili u enica Izbor u enika/ca koji ne ostvaruju pravo na izravan prijam u u eni ki dom obavlja se na temelju Odluke o uvje ma za prijam u enika u u eni ke domove Ministarstva znanos , obrazovanja i športa od 10. svibnja 2010. godine (Klasa: 602-03/10-06-00022, Urbroj: 533-09-10-0001).

U enici se o uvje ma smještaja, ku nom redu, uvje ma upisa kao i o rezulta ma prijava mogu informira svaki dan od 8 do 16 sa , osobnim dolaskom u prostorije Doma ili na telefon 040/ 310 021. Pored toga na Internet stranici: www.svje onik.org tako er mogu na i sve informacije vezane uz rad Doma i upise.

Prijave za prvi i drugi krug upisa kao i objave rezultata za prijam u u eni ki dom provodit e se u dane upisa, odnosno najkasnije do 07. srpnja 2010. godine.

S u enicima, odnosno njihovim roditeljima ili skrbnicima, sklapa se ugovor o me usobnim pravima i obvezama.

povijest biologija hrvatski jezik matematika strani jezik fizika kemija hrvatski jezik matematika strani jezik povijest zemljopis

56

engleski jezik/njema ki jezik

54

engleski jezik njema ki jezik

54

NASTAVNI PREDMETI zna ajni za izbor

STRANI JEZICI koji se u e tijekom školovanja

hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis

engleski jezik ili njema ki jezik (obavezan jedan strani jezik)

hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis

1. engleski ili njema ki jezik 2. njema ki ili engleski jezik

hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis

1. engleski ili njema ki jezik 2. njema ki ili engleski jezik 3. talijanski jezik

hrvatski jezik strani jezik matematika zemljopis

engleski jezik ili njema ki jezik (obavezan jedan strani jezik)

1. engleski ili njema ki jezik 2. njema ki ili engleski jezik

POSEBNI UVJETI

46

44

50

44

NAPOMENA: U enici s težim zdravstvenim teško ama prilažu uz ostale upisne dokumente i mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje mišljenje nadležnog lije nika koji je pratio u enika tijekom prethodnog školovanja, a na osnovi medicinske specijalisti ke dokumentacije

U svakom upisnom krugu kandidat se može prijavi za upis samo u jednu školu, i to u najviše tri obrazovna programa koje je škola objavila za upis.

U postupku prijavljivanja za upis, uz prijavnicu na natje aj, kandidat može priloži i preslike dokumenata, OSIM SVJEDODŽBI koje se predaju u izvornicima. Prilikom upisa, u enik uz upisnicu prilaže izvorne dokumente.

BODOVNI PRAG

TRAJANJE

26

TRAJANJE

b) Drugi upisni krug - objava (na oglasnoj plo i i mrežnim stranicama škole) nepopunjenih upisnih mjesta i podataka o rezulta ma upisa i nastavku upisa u petak, 2. srpnja 2010. po rasporedu škole najkasnije do 12 sa ; - prijave za upis: 05. srpnja 2010. (ponedjeljak) po rasporedu škole u vremenu od 8 do 16 sa ; - objava rezultata ( ljestvice poretka na oglasnoj plo i i na mrežnim stranicama škole): 06. srpnja 2010. (utorak) najkasnije do 12 sa ; - upis u enika: 07. srpnja 2010. (srijeda) od 8 do 16 sa .

NAZIV ŠKOLE ADRESA

4

BROJ U ENIKA

- upis u enika: 01. srpnja 2010. ( etvrtak) od 8 do 16 sa .

JEZI NA GIMNAZIJA

engleski jezik njema ki jezik

POSEBNI UVJETI

130 strani jezik

BODOVNI PRAG

1. LJETNI UPISNI ROK

STRANI JEZICI koji se u e tijekom školovanja

Poljoprivreda, prehrana

GOSPODARSKA i veterina/ CVJE AR ŠKOLA AKOVEC V. NAZORA 38 Tekstil i koža/ 40000 AKOVEC KROJA -JMO tel/fax:040/395-302 e-mail: gospodarskaskola-cakovec@ck.t- Osobne, usluge zaštite com.hr www.ss i druge usluge/ KOZMETI AR-JMO gospodarskack.skole.hr

3

28

3

10

3

10

3

18

Osobne, usluge zaštite i druge usluge/

FRIZER-JMO Osobne, usluge zaštite i druge usluge/

PISMOSLIKAR-JMO

3

10

3

8

3

5

3

5

Osobne, usluge zaštite i druge usluge/

PEDIKER-JMO

NASTAVNI PREDMETI zna ajni za izbor

hrvatski jezik matematika kemija biologija tehni ka kultura hrvatski jezik strani jezik matematika fizika zemljopis hrvatski jezik strani jezik matematika fizika tehni ka kultura

POMO NI CVJE AR-TES

36

njema ki ili engleski jezik

36

hrvatski jezik matematika kemija biologija

njema ki ili engleski jezik

hrvatski jezik matematika kemija biologija hrvatski jezik matematika likovna kultura tehni ka kultura hrvatski jezik kemija biologija likovna kultura hrvatski jezik kemija biologija likovna kultura hrvatski jezik kemija fizika tehni ka kultura hrvatski jezik kemija biologija likovna kultura IZRAVAN UPIS

IZRAVAN UPIS

36

njema ki i engleski jezik

njema ki i engleski jezik

Tekstil i koža/

POMO NI KROJA -TES

njema ki ili engleski jezik

hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura

Poljoprivreda, prehrana i veterina/

STRANI JEZICI koji se u e tijekom školovanja

BODOVNI PRAG

II. PRIJAVLJIVANJE

GIMNAZIJA AKOVEC V. NAZORA 34 PRIRODOSLOVNO40000 AKOVEC MATEMATI KA Tel:040/314-900 GIMNAZIJA Fax:040/314-911 e-mail:gimnazijacakovec@ck.t-com.hr

4

TRAJANJE

I. ROKOVI ZA UPIS

NASTAVNI PREDMETI zna ajni za izbor

hrvatski jezik matematika

OP A GIMNAZIJA

BROJ U ENIKA

NATJE AJ

OBRAZOVNI PROGRAM

BROJ U ENIKA

NAZIV ŠKOLE ADRESA

za upis u enika u 1. razred srednjih škola za školsku godinu 2010/2011.

a) Prvi upisni krug - prijave za upis: 28. (ponedjeljak) i 29. (utorak) lipnja 2010. od 8 do 16 sa ; - objava rezultata ( ljestvice poretka na oglasnoj plo i i mrežnim stranicama škole): 30. lipnja 2010. (srijeda), najkasnije do 14 sa ;

upis u enika u 1. razred srednjih škola za školsku 2010./2011. godinu

POSEBNI UVJETI

Lije nika potvrda o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija *

Lije ni ka svjedodžba specijaliste medicine rada*

Lije ni ka potvrda o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija* njema ki ili engleski

njema ki ili engleski jezik

Lije nika svjedodžba specijaliste medicine rada (uputnica za besplatan pregled podiže se u Zavodu za zapošljavanje) * Ugovor o naukovanju s obrtnikom**.

njema ki ili engleski jezik

njema ki ili engleski jezik

njema ki ili engleski jezik

Lije ni ka svjedodžba specijaliste medicine rada*.

Ugovor o naukovanju s obrtnikom.**

njema ki ili engleski jezik Za ostvarivanje prava izravnog upisa, uz ostale upisne dokumente, kandidati s teško ama u razvoju obvezno prilažu: 1) rješenje Ureda državne uprave u županiji o primjerenom obliku obrazovanja u osnovnoj školi; 2)rješenje, odnosno stru no mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivacij kandidata za najmanje dva primjerena obrazovna programa; 3) iznimno, ako je osnovnu školu završio bez utvr enog primjerenog oblika obrazovanja, umjesto rješenja prilaže nalaz i mišljenje odnosno rješenje nadležnog Centra za socijalnu skrb o pravima iz socijalne skrbi

* Preporu amo da se sva medicinska dokumentacija pribavi nakon što se u enici uvjere da e biti upisani u željeno zanimanje, osim tamo gdje postoje sumnje u zdravstvenu sposobnost. ** Ugovori o naukovanju za frizere i kozmeti are ne moraju se dostaviti s prijavnom dokumentacijom, nego nakon potvrde o upisu u školu.

hrvatski jezik matematika fizika strani jezik tehni ka kultura

4

28

hrvatski jezik matematika fizika strani jezik tehni ka kultura

4

28

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

RA UNALNI TEHNI AR ZA STROJARSTV0 Elektrotehnika i ra unalstvo/

TEHNI AR ZA MEHATRONIKU

Elektrotehnika i ra unalstvo/

ELEKTROTEHNI AR

4

28

hrvatski jezik matematika fizika strani jezik tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika strani jezik tehni ka kultura

NAZIV ŠKOLE ADRESA

44

engleski i/ili njema ki jezik

44

engleski i/ili njema ki

LIKOVNA UMJETNOST I DIZAJN

40

3,5

28

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

TOKAR-JMO TEHNI KA ŠKOLA AKOVEC ŠPORTSKA 5 40000 AKOVEC Tel:040/328-522 Fax:040/328-521 e-mail: tsck@tsck.hr

3

14

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

STROJOBRAVAR-JMO

3

14

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

BRAVAR-JMO

3

21

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

LIMAR-JMO

3

7

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

AUTOMEHANI AR-JMO

3

14

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

AUTOLIMAR-JMO

3

7

Elektrotehnika i ra unalstvo/

AUTOELEKTRI ARJMO

3

7

3

14

3

7

Elektrotehnika i ra unalstvo/

ELEKTROINSTALATERJMO Elektrotehnika i ra unalstvo/

ELEKTROMEHANI ARJMO Elektrotehnika i ra unalstvo/

ELEKTRONI ARMEHANI AR-JMO

3

7

hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura

28

4

14

MEDIJSKI TEHNI AR engleski i/ili njema ki jezik

40 Grafi ka tehnologija i audio-vizualne tehnologije/

engleski i/ili njema ki jezik

Lije ni ka svjedodžba specijaliste medicine rada OBAVEZNO SE PRILAŽE KOD UPISA

4

14

4

28

4

28

3

7

3

14

3

14

3

7

Graditeljstvo i geodezija/

GRA EVINSKI TEHNI AR engleski i/ili njema ki jezik Graditeljstvo i geodezija/

ARHITEKTONSKI TEHNI AR engleski i/ili njema ki jezik

engleski i/ili njema ki jezik

engleski i/ili njema ki jezik

engleski i/ili njema ki jezik

Za zanimanja: tokar, strojobravar, bravar, limar, automehani ar, autolimar, autoelektri ar elektroinstalater, elektromehani ar, elektroni ar-mehani ar sljede i dokumenti: 1. ugovor o naukovanju s obrtnikom ili trgova kim društvom

Graditeljstvo i geodezija/

2. lije ni ka svjedodžba od specijaliste medicine rada

Graditeljstvo i geodezija/

PODOPOLAGA

Graditeljstvo i geodezija/

KERAMI AROBLAGA

MONTER SUHE GRADNJE

Dokumenti navedeni pod 1. i 2. prilažu se NAJKASNIJE PRILIKOM UPISA VAŽNO! ZA DEFICITARNA ZANIMANJA: 1. bravar 2. tokar

engleski i/ili njema ki jezik

engleski i/ili njema ki jezik

u enici imaju pravo na besplatan lije ni ki pregled, a uputnicu podižu na Zavodu za zapošljavanje u Službi za profesionalnu orijentaciju

engleski i/ili njema ki jezik

Graditeljstvo i geodezija/

GRADITELJSKA ŠKOLA AKOVEC Športska 1 40000 akovec Tel: 040/329-001 040/329-002 Fax: 040/329-013 e-mail: gsc@skole. htnet.hr

ARMIRA (SAVIJA ŽELJEZA)

RUKOVATELJ SAMOHODNIM GRA EVINSKIM STROJEVIMA

3

14

3

21

3

7

3

7

3

14

3

14

Graditeljstvo i geodezija/

ZIDAR-JMO

Graditeljstvo i geodezija/

TESAR-JMO engleski i/ili njema ki jezik Osobne, usluge zaštite i druge usluge/

hrvatski jezik matematika fizika

STAKLAR-JMO Šumarstvo, prerada i obrada drva

Ekonomija, trgovina i poslovna administracija/

EKONOMIST

4

28

4

28

3

28

3

12

3

12

3

8

3

8

Turizam i ugostiteljstvo/

TURISTI KOHOTELIJERSKI KOMERCIJALIST Turizam i ugostiteljstvo/

KUHAR-JMO

Turizam i ugostiteljstvo/

KONOBAR-JMO SREDNJA ŠKOLA PRELOG akove ka 1 40323 PRELOG tel/fax: 040/645 400 e-mail: ss-prelog501@skole.htnet.hr

Turizam i ugostiteljstvo/

SLASTI AR-JMO

Poljoprivreda, prehrana i veterina/

PEKAR-JMO Poljoprivreda, prehrana i veterina/

MESAR-JMO Poljoprivreda, prehrana i veterina/

MLJEKAR-JMO

3

8

hrvatski jezik strani jezik matematika biologija kemija hrvatski jezik strani jezik matematika biologija hrvatski jezik strani jezik matematika biologija hrvatski jezik strani jezik matematika biologija hrvatski jezik matematika kemija biologija hrvatski jezik matematika kemija biologija hrvatski jezik matematika kemija biologija

Turizam i ugostiteljstvo/

POMO NI KUHAR I SLASTI AR - TES

3

6

IZRAVAN UPIS

i metalurgija/

INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE-JMO

POSEBNI UVJETI

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

PLINOINSTALATERJMO

hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura

njema ki jezik engleski jezik

75

U enici najkasnije do 23. lipnja 2010. donose svjedodžbu VIII. razreda. Objava kona ne ljestvice poretka biti e 24.06. 2010. godine u 12,00 sati. Pri upisu, 1. srpnja, u enici upla uju 400,00 kn radi 75 pove anih troškova materijala i didakti kih sredstava za nastavne predmete u školi, u skladu s Odlukom (40+35) Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole (od 22.03.2010.)

njema ki jezik engleski jezik

42

njema ki jezik engleski jezik

Ugovor o obavljanju prakti ne nastave s obrtnikom, trgova kim društvom ili školskim radionicama. Lije ni ka potvrda medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija.

Uputnica za besplatan pregled za zanimanje monter suhe gradnje podiže se u Zavodu za zapošljavanje u Službi za profesionalnu orijentaciju.

njema ki jezik engleski jezik

njema ki jezik engleski jezik

njema ki jezik engleski jezik

Ugovor o obavljanju prakti ne nastave s obrtnikom, trgova kim društvom ili školskim radionicama.

Lije ni ka potvrda lije nika školske medicine.

njema ki jezik engleski jezik

njema ki jezik engleski jezik

3

5

IZRAVAN UPIS

3

5

IZRAVAN UPIS

ZANIMANJE / PROGRAM

NASTAVNI PREDMETI zna ajni za izbor

OP A GIMNAZIJA

4

24

KLASI NA GIMNAZIJA 4 SREDNJA ŠKOLA AKOVEC Jakova Gotovca 2 Zdravstvo i socijalna skrb/ MEDICINSKA 40000 akovec 5 Tel: 098 979 44 36 e- SESTRA/TEHNI AR, OP E ZDRAVSTVENE mail: ured@sscakovec.skole.hr NJEGE WWW.SSCAKOVEC.SKOLE.HR Zdravstvo i socijalna skrb/ FIZIOTERAPEUTSKI 4 TEHNI AR-TEHNI ARKA

24

Ugovor o naukovanju s obrtnikom, trgova kim društvom ili školskim radionicama. Lije ni ka potvrda medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija. Uputnica za besplatan pregled za zanimanje zidar i tesar podiže se u Zavodu za zapošljavanje u Službi za za profesionalnu orijentaciju.

njema ki jezik engleski jezik

njema ki jezik engleski jezik

njema ki jezik engleski jezik

njema ki jezik engleski jezik

njema ki jezik engleski jezik

14

SOBOSLIKARLI ILAC-JMO

Ugovor o naukovanju s obrtnikom, trgova kim društvom ili školskim radionicama.

Lije ni ka potvrda medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija.

Uputnica za besplatan pregled za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije podiže se u Zavodu za zapošljavanje u Službi za profesionalnu orijentaciju.

Graditeljstvo i geodezija/

POMO NI PODOPOLAGA TES

40

U enici s teško ama u razvoju koji su osnovnu školu završili prema rješenju Ureda državne prave u županiji o primjerenom obliku školovanja (prilago enom programu) izravno se upisuju u prilago ene programe srednjeg obrazovanja na osnovi: 1) rješenja Ureda državne prave u županiji o primjerenom obliku školovanja u osnovnoj školi; 2) mišljenja Službe za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivaciji za najmanje dva primjerena programa obrazovanja; 3) iznimno , ako je osnovnu školu završio bez utvr enoga primjerenog obika obrazovanja, umjesto rješenja prilaže nalaz i mišljenje odnosno rješenje nadležnog centra za socijalnu skrbi o pravima iz socijalne skrbi.

Osobne, usluge zaštite i

engleski ili njema ki jezik talijanski jezik

36

druge usluge/

Lije ni ka potvrda o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija, koju izdaje nadležni lije nik školske medicine

POMO NI SOBOSLIKARLI ILAC-TES

engleski jezik ili njema ki jezik francuski jezik engleski ili njema ki jezik talijanski jezik engleski ili njema ki jezik francuski jezik

*U enicima koji su postigli najmanje 35 bodova na provjeri likovnog izražavanja senzibiliteta 22. svibnja i 23. lipnja 2010. godine pridodaju se bodovi prema

(40+35) elementima za izbor u enika (najmanje 40 bodova).

42

hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura

3

Osobne, usluge zaštite i

*U enicima koji su postigli najmanje 35 bodova na 2010. pridodaju se bodovi prema elementima za izbor u enika u podru ju likovne umjetnosti i dizajna (najmanje 30 bodova). U enici najkasnije do 23.lipnja 2010. donose svjedodžbu VIII. razreda. Objava kona ne ljestvice poretka biti e 24.06. 2010. u 12,00 sati. Pri upisu, 1. srpnja, u enici upla uju 500,00 kn radi pove anih troškova materijala i didakti kih sredstava za nastavne predmete u školi, u skladu s Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole (od 22.03.2010.)

njema ki jezik engleski jezik

njema ki jezik engleski jezik

7

46

njema ki jezik engleski jezik

hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura

3

druge usluge/

engleski ili njema ki jezik

hrvatski jezik strani jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik strani jezik matematika fizika tehni ka kultura hrvatski jezik matematika fizika tehni ka kultura

TRAJANJE

56

engleski i njema ki jezik

BODOVNI PRAG

TRAJANJE

4

hrvatski jezik matematika strani jezik povijest zemljopis hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis

STRANI JEZICI koji se u e tijekom školovanja

*provjera likovnog izražavanja i senzibiliteta

BROJ U ENIKA

OP A GIMNAZIJA

BROJ U ENIKA

Strojarstvo, brodogradnja

NASTAVNI PREDMETI zna ajni za izbor

hrvatski jezik fizika kemija likovna kultura strani jezik

POSEBNI UVJETI

(30+35) provjeri likovnih sposobnosti 22. svibnja i 23. lipnja

njema ki jezik engleski jezik

Graditeljstvo i geodezija/

STOLAR-JMO

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

hrvatski jezik kemija likovna kultura *provjera likovnih sposobnosti

audio-vizualne tehnologije/

tehni ka kultura

NAZIV ŠKOLE ADRESA

STRANI JEZICI koji se u e tijekom školovanja

Grafi ka tehnologija i

WEB DIZAJNER

i metalurgija/

4

NASTAVNI PREDMETI zna ajni za izbor

65 engleski i/ili njema ki jezik

Strojarstvo, brodogradnja

OBRA IVA NA NUMERI KI UPRAVLJANIM ALATNIM STROJEVIMA

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

BODOVNI PRAG

56

POSEBNI UVJETI

TRAJANJE

TEHNI AR ZA RA UNALSTVO

STRANI JEZICI koji se u e tijekom školovanja

BROJ U ENIKA

4

Elektrotehnika i ra unalstvo/

NASTAVNI PREDMETI zna ajni za izbor

BODOVNI PRAG

TRAJANJE

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

BROJ U ENIKA

NAZIV ŠKOLE ADRESA

Informacije 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Lije ni ka svjedodžba specijaliste medicine rada.

Ugovor o naukovanju s licenciranim obrtom ili pravnom osobom

engleski ili njema ki jezik

NAZIV ŠKOLE ADRESA

engleski ili njema ki jezik

engleski ili njema ki jezik Za ostvarivanje prava izravnog upisa, uz ostale upisne dokumente, kandidati s teško ama u razvoju obvezno prilažu: 1) rješenje Ureda državne uprave u županiji o primjerenom obliku obrazovanja u osnovnoj školi; 2)rješenje, odnosno stru no mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivacij kandidata za najmanje dva primjerena obrazovna programa; 3) iznimno, ako je osnovnu školu završio bez utvr enog primjerenog oblika obrazovanja, umjesto rješenja prilaže nalaz i mišljenje odnosno rješenje nadležnog Centra za socijalnu skrb o pravima iz socijalne skrbi

24

12

Zdravstvo i socijalna skrb/

MEDICINSKI KOZMETI AR KOZMETI ARKA

4

12

hrvatski jezik matematika strani jezik povijest zemljopis hrvatski jezik matematika strani jezik povijest zemljopis hrvatski jezik strani jezik kemija biologija fizika hrvatski jezik strani jezik kemija biologija fizika hrvatski jezik strani jezik kemija biologija fizika

STRANI JEZICI koji se u e tijekom školovanja

BODOVNI PRAG

15. lipnja 2010.

engleski, njema ki 46

engleski, njema ki 46

engleski, njema ki

36

engleski, njema ki

36

engleski, njema ki

36

POSEBNI UVJETI

odgovaraju i dokumenti kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.)

odgovaraju i dokumenti kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.) lije ni ka svjedodžba medicine rada, odgovaraju i dokument kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.) lije ni ka svjedodžba medicine rada, odgovaraju i dokument kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.) lije ni ka svjedodžba medicine rada, odgovaraju i dokument kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.)

54

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

15. lipnja 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC akovec, R. Steinera 7 MB: 3108589 OIB 42588898414 Na temelju Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora (NN 91/96, 124/97, 174/04) i ovlaštenja iz Društvenog ugovora, direktor Bioins tut d.o.o. akovec objavljuje slijede i:

OGLAS za davanje u zakup poslovnog prostora 1. Predmet zakupa je slijede i poslovni prostor: DIO bivšeg RIBLJEG RESTORANA (podrum i ljetna terasa u atriju objekta), nalazi se u akovcu, K. Tomislava 2. – površine 90 m2 podrumskog prostora i pripadaju a terasa od 100 m2 2. Prostor se daje u zakup u djelomi no ure enom stanju (potrebno dodatno ure enje radi privo enja namjeni) 3. Namjena – ca e ili sli ni ugos teljski sadržaj (ugos teljska ili sli na namjena) 4. Na petogodišnji ili duži rok zakupa (sporazumno), pod kondicijama u zavisnos od visine ulaganja i stupnja ure enja 5. Poslovni prostor se daje u zakup u vi enom stanju, dokumentacija radi privo enja namjeni je isho ena, potrebno uredi detalje ure enja i opremljenos 6. Svoju ponudu na Oglas mogu dostavi pravne i zi ke osobe u pisanom obliku s kratkim opisom namjene prostora, ure enja i uvjeta, a podnose se na adresu: BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC- 40 000 akovec, R. Steinera 7 7. Ponude na Oglas mogu se podnije u roku od 10 dana od dana objave.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MILJENKU NOVAKU 19.6.1992. - 19.6.2010.

Sve ostale informacije o nekretnini koja je predmetom zakupa, uvje ma za ugovaranje i drugim uvje ma mogu e je dobi na telefon 040-391-480 u radno vrijeme od 7,00 – 15,00 sa .

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

raspisuje

NATJE AJ za slijede a radna mijesta:

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SVETI JURAJ NA BREGU OP INSKI NA ELNIK KLASA:023-05/10-01/2 URBROJ:2109/16-02-10-5 Pleškovec, 09.lipnja 2010.

Op insko vije e Op ine Sve Juraj na Bregu, temeljem l. 2. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Op ine Sve Juraj na Bregu, sa 07. sjednice održane 17. ožujka 2010 . godine, upu uje sljede i

JAVNI POZIV za predlaganje kandidata za lanove Savjeta mladih Op ine Sveti Juraj na Bregu Savjet mladih Op ine Sve Juraj na Bregu osniva se kao savjetodavno jelo Op inskog vije a Op ine Sve Juraj na Bregu.

Pravo predlaganja kandidata za lanove Savjeta mladih Op ine Sve Juraj na Bregu imaju: x x x x

udruge mladih i udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a, studentski zborovi, drugi registrirani oblici organiziranja mladih.

Kandida za lanove Savjeta mladih mogu bi osobe s prebivalištem na podru ju Op ine Sve Juraj na Bregu, u dobi od petnaest (15) do dvadeset devet (29) godina života.

Ovlašteni predlagatelji moraju ispuni obrazac za svakog kandidata kojeg predlažu, a koji obvezno sadržava sljede e: 1. IME/NAZIV i SJEDIŠTE (udruge, u eni kog vije a, studentskog zbora i drugih registriranih oblika organiziranja mladih) 2. IME I PREZIME KANDIDATA TE NJEGOVO PREBIVALIŠTE, 3. DATUM I GODINA RO ENJA, 4. OBRAZLOŽENJE (detaljno naves razloge zbog ega bi kandidat bio pogodan da bude lan u Savjetu mladih), 5. POTPIS OVLAŠTENOG PREDLAGATELJA. Takav prijedlog mora bi obavezno ovjeren od ovlaštene osobe predlagatelja.

Pisane i obrazložene prijedloge ulaže se u omotnicu koja se zatvara, a na prednjoj strani omotnice ispisuje se adresa primatelja: OP INA SVETI JURAJ NA BREGU, Pleškovec 27, 40311 Lopa nec, s naznakom “JAVNI POZIV ZA KANDIDATURU U SAVJETU MLADIH” – prijedlog kandidata.

Prijedlog kandidata dostavlja se osobno u Jedinstveni upravni odjel Op ine Sve Juraj na Bregu ili putem pošte na adresu: OP INA SVETI JURAJ NA BREGU, Pleškovec 27, 40311 Lopa nec u roku od 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

OP INSKI NA ELNIK An elko Nagrajsalovi , v.r.

1. GLODA I- više izvršioca

IZ MATI NOG UREDA

traži se:-gloda i za rad na CNC glodalicama uvjet:-iskustvo u radu na glodalicama prednost:-poznavanje programiranja CNC glodalica 2. GLODA - BOHRWERKISTA traži se:-gloda i za rad na CNC BOHRWERKU uvjet:-iskustvo u radu na CNC bohrwerku/glodalicama -iskustvo u programiranju CNC glodalica prednost:-poznavanje HEIDENHEIN upravljanja nudimo:-odli ni uvjeti rada, opremljena radna mjesta, alati, mjerila,...

-rad u stabilnoj firmi sa konstantnim rastom -stalni radni odnos -rad na modernim strojevima -konstantno usavršavanje Prijavu predati isklju ivo u pismenom obliku. Uz prijavu priložiti kratki životopis iz kojeg su vidljiva Vaša znanja, adresa i telefon.

KOSTWEIN d.o.o.-natje aj , P.Miškine 65, Varaždin

RO ENI: MARTIN PODOBNIK, sin Ivane i Ilije; LANA PER I , k i Mateje i Davora; TINO MALVI , sin Mihaele i Damira; ANTONIO IGNAC, sin Kristine i Parlova; LEON KRNJAK, sin Ines i Mirana; ANTONIO SKLEPI , sin Kris ne i Viktora; LARISA BRANOVI , k i Nine i Marka; LUKA BOŽEK, sin Željke i Nikole; MARTA TOPOLNJAK, k i Monike i Maria; KAIN BOGDAN, sin Kris ne i Nikole; LILI STRAHIJA, k i Jasminke i Nenada; KATARINA VARGA, k i Petre i Stjepana; TOMA FRAN I , sin Mar ne i Mihaela; NOEL NOVAK, sin Maje i Marka; KORINA ŠUPLJIKA, k i Danijele i Zdravka; LEON VUK, sin Gordane i Benjamina; MARTA COLARI , k i Marjane i Jurice; DINO VARGEK, sin Mirjane i Maria; BORNA JANEŠ, sin Petre i Maria ( akovec) VJEN ANI: Kristina Juras i Nenad Balent, Vlatka Žganec i Nikola Pintari , Roberta Taka i Marinko Putarek, Sanja Posavec i Marin Hrustek, Melita Oreški i Saša Varga, Tamara Zadravec i Goran Obadi , Ivana Valpa i Miran Mošmondor, Maja Odr i i Nebojša Mikuli , Tamara Raši i

Domagoj Bu gan ( akovec); Sara Ivanuši i Kris jan Šafari (Štrigova); Anica Horvat i Dario Sabadi (Dekanovec); Damir Kušani i Branka Vlaši (M. Subo ca); Nataša Ma ari i Franjo Sobo an, Nina Na Dunjko i Krunoslav Hrženjak (M. Središ e); Alijana akalo i Ivan Vrbanec (Nedeliš e); Kris na Glavak i Veljko Babi , Slavica Vuk i Ivan Hranjec (Prelog) UMRLI: Ana Hajdinjak ro . Zadravec r.

1936., Stjepan Topolnjak r. 1940., Ivan Kos r. 1952., Ivan Pongrac r. 1927., Marija Gotal ro . Mutvar r.

1930., Boris Cizar r. 1949., Franjo Posavec r. 1932., Jelena Veselko ro . Križnik r. 1937., Ana Petran ro . Šamarija r. 1930., Gašpar Oršoš r. 1938., Elizabeta Pintari ro . Habian r. 1929., Franjo Novak r. 1943., Feliks Baksa r. 1930., Zvonimir Zak r. 1950. ( akovec); Dora Musta ro . Horvat r. 1928. (Kotoriba); Katarina Horvat ro . Škvorc r. 1933. (M. Subo ca); Agata Petkovi ro . Klovar r. 1925., Marija Lepen ro . Va i r. 1921., Irma Zobi ro . Damiš r. 1928.

(M. Središ e); Božica Vukadinovi ro . Ivanovi r.

1935., Robert Perkovi r. 1975. (Prelog)

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Poliklinika MEDIKOL AKOVEC, V. Nazora 15, traži 1 DOKTOR MEDICINE RADA na neodre eno vrijeme, nazva na 091-4594731. Natje aj otvoren do 15.06.2010.

2. BA I -TIM d.o.o. G. HRAŠ AN, Varaždinska 43, traži GRA EVINSKI POSLOVO A, ZIDARI, TESARI, KROVOPOKRIVA I, ARMIRA I, GRA EVINSKI RADNICI na odre eno vrijeme, javi se na 099 2152093.

Natje aj otvoren do 15.06.2010.g.

3. PIRAMIDA LOPATINEC, traži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na ra unalu, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 strojarski tehni ar, ak vno znanje engleskog i njema kog jezika; BRAVARI, ZAVARIVA I -više izvršitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natje aj otvoren do 04.07.2010.

4. ROYAL TRADE d.o.o. VRATIŠINEC, Pre na ulica 1, traži 2 KONOBARA/ICA na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 099222-5005 gosp. Žganec Mario. Natje aj otvoren do 15.06.2010.

5. DOM ŠESTANJ SVETI JURAJ U TRNJU 2, traži 1 MEDICINSKA SESTRA; 2 NJEGOVATELJICE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5765692. Natje aj otvoren do 15.06.2010.

6. E.I. BISTER d.o.o. DOMAŠINEC, V. Nazora 25, traži1KOMERCIJALIST-TRGOVA KIPUTNIKnaodre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: ivica@bister.hr. Natje aj otvoren do 15.06.2010.

7. Ordinacija op e medicine Margita Berkopi dr. med. BELICA, K. Tomislava bb, traži 1 DOKTOR MEDICINE s položenim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javi se na 098-306999. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

8. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE, traži KV, PKV ŠIVA I PAMUKAILYCREvišeizvršitelja,radnoiskustvoprednost ali nije uvjet, odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javiti se na 865-229. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

9. Zidarsko fasaderski obrt STJEPAN ŽULI PALOVEC, Nova 7, traži 1 TESAR, 1 RADNIK NISKOGRADNJE na odre eno vrijeme, javi se na 091-8919547.

Natje aj otvoren do 15.06.2010.

10. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA ŠTRIGOVA, traži 1 DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK na neodre eno vrijeme, pismenu zamolbu posla na e-mail: valkaj@japa.com.hr ili se javi na mob. 098259865 Natje aj otvoren do 15.06.2010.

11. Ordinacija op e medicine Željko Kova , dr. med. Donji Kraljevec, traži 1 DOKTOR MEDICINE s položenim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javiti se na 040-655170. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

12. ZLATNE RUKE ŠENKOVEC, M. Tita 19/a, traži 1 PEKAR bureka i pizze na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 095-5660077. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

13. RENI d.o.o. SVETA MARIJA, traži 1 FRIZERKA na odre eno vrijeme, skra eno radno vrijeme, radno iskustvo poželjno, javi se na 098-1804882. Natje aj otvoren do 23.06.2010.

14. CAFFE BAR “THERAPIA” AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traži 1 DJELATNICA ZA RAD U LOKALU na odre enovrijeme,javi sena091-2413388.Natje aj otvoren do 25.06.2010.

15. Caffe bar FONTANA D. KRALJEVEC, traži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-9713158. Natje aj otvoren do 28.06.2010.

16. REINOX d.o.o. BREZJE 81 a, traži BRAVARSTROJOBRAVAR-više izvršitelja; ZAVARIVA - TIG postupak - više izvršitelja na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se osobno ili tel. 855-845.

Natje aj otvoren do 15.06.2010.

17. Autoservis-Autoprijevoz Josip Dobrani M. Središ e, R. Kon ara 71, traži 1 DISPONENT ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na neodre eno vrijeme uz probni rad, ak vno znanje njema kog i engleskog jezika radno iskustvo jedna godina, javi se na 543010, 098-493250. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

18. Frizerski salon “FRISCO” M. Središ e, Trg Bra e Radi a 7, traži 1 FRIZER (M/Ž) na neodre eno vrijeme, javiti se na 543-010, 098-493250. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

19. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traži 2 VRTLARSKA RADNIKA/ICE na odre eno vrijeme, javi se na 333-870. Natje aj otvoren do

30.06.2010.

20. Instalaterski obrt DOLENEC AKOVEC, Gunduli eva 12, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA I VODOVODA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se na 091-5549323. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

21. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovi a, traži 5 KV VOZA A TERETNOG MOT. VOZILA U ME .

TRANSPORTU ROBE-HLADNJA E na neodre eno vrijeme, znanje njema kog jezika, radno iskustvo 12 mjeseci, kratke zamolbe sla na e-mail: info@ tkalectrans.hr Natje aj otvoren do 30.06.2010.

22. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traži 1 PIZZA PEKAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada Varaždin, javi se na 040-311207. Natje aj otvoren do 17.06.2010.

23. ARTEFERRO DOHOMONT d.o.o. GORI AN, Sirkoviš e bb, traži KV BRAVARI - više izvršitelja, obavezno radno iskustvo minimalno 3 godine, na odre eno vrijeme uz mogu nost zasnivanja stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili na tel. 040601222. Natje aj otvoren do 31.06.2010.

24. LIMING PLUS d.o.o. 40305 NEDELIŠ E, akove ka 76, traži TIG VARIOC-pripravnik, POMO NI RADNICI (KV bravar, limar) na neodre eno vrijeme, molbe sa kratkim životopisom dostavi na gore navedenu adresu ili se osobno javi direktoru Mladenu Novaku na mob. 091-1234505. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

25. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N. Pavi a 15, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili javi se na tel.

040-363799. Natje aj otvoren do 10.07.2010.

26. METAL ŠPOLJARI d.o.o. NOVAKOVEC, N. Naselje 6, traži 1 KONOBAR u CAFFE BARU PICTURA akovec; 3 TIG ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098-1347429. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

27. GRADITELJSTVO GOG IVANOVEC, traži 2 KV ZIDARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5 godina, javi se na 095-9085572. Natje aj otvoren do 18.06.2010.

28. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNICI U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER honorarni rad, SSS, VŠS, VSS, komunika vnost, samostal-

nost, javi se na 091-8924790 do 24.06.2010.

29. GP EMANUELL d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 44, traži 4 DJELATNIKA/ICE za rad u caffe baru na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-3418172. Natje aj otvoren do 07.07.2010.

30. RIBARNICA “ORKA” AKOVEC, V. Morandinija, traži 1 PRODAVA U RIBARNICI prodaja i iš enje riba, na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 099-8121510. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

31. HERA d.o.o. MIHOVLJAN, traži ZIDAR, TESAR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-3471299.

Natje aj otvoren do 09.07.2010.

32. Domzastarijeinemo neosobeJAPAŠTRIGOVA 89, traži 1 MEDICINSKA SESTRA s položeni str. ispitom na neodre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail:valkaj@japa.com.hr ili mob.098-259865.

Natje aj otvoren do 09.07.2010 33. Frizerski salon BACKSTAGE AKOVEC, I. G. Kova i a 36, traži 1 KV FRIZER –pripravnik na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9768522. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

34. KO-MA MONT d.o.o. PRELOG, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, KLIMATIZACIJE, PLINOINSTALATER, VODOINSTALATER na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog, radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine,, javi se na 098-1613718. Natje aj otvoren do 14.06.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnimiskustvomnaposlovimašivanja,pismenezamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.6.

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob.

098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana.

Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 BMW 320 D 1999.g, crni, serv. knjiga, ful oprema, 7.950 eura, tel 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI, 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/9077-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000.g., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98-303-63 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002.g, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 RENAULT LAGUNA 2.0 1995.g., reg. do 2/11., ful oprema, aut. klima, metalic zelena, 099/4090-916.

SEAT IBIZA 1.4 14V 2005.g., 1.vl., 36tkm, klima, ABS + oprema, reg. do 5/11.g., serv. knj., odli no stanje, 6.350 eur; mob.

095/513-4943 PRODAJE SE KIA PRIDE 1999.god., ispravna, neregistrirana, cijena 5.000 kn. mob.

098/197-5409 SEAT IBIZA sportrider II 2008.g., 1.vl., 30tkm, reg. do 4/11.g., crna, servisna, besprijekoran, 7.800 eur; mob.

095/554-1198 BMW 525 TDS 1997.g., reg. do 11.mj., full oprema, alu M6 18’’, nove gume, 5.250 eur, mob. 098 600 110 HYUNDAI ACCENT 1999.g., prvi vlasnik, 200 tkm, klima, serv. knjižica, reg. 8./10., 2.300 EUR, mob. 095/9010-882.

RENAULT CLIO 1.2RL 1998.g., 130tkm, novi zup as remen, pumpa, zateza i sve 4 ko nice, reg. godinu dana, cijena13.000 kn, mob. 098 9382 431 HYUNDAI GETZ 1.3, metalik, servo, klima, el. podiza i, el. retrovizori, malo km, odli no stanje, povoljno. Može i kredit. tel: 098/381-701 HYUNDAI ACCENT 1.4 2007.g., metalik, puno opreme, može kredit i leasing, povoljno. tel: 098/381-701 PRO DA J EM M A E S T R A L 9 T h o m o s 4, sve ispravno, cijena 2.000 kn. tel 098/726-401 V W GOLF V 1.9TDI Spor tline mod.

2005.g., 105 KS, 98 tkm, servisna, odli no stanje, nije iz uvoza, 79.000 kn; mob.

095/558-6384 PRODAJEM GOLF III 1995.g., dizel, motor i limarija odli ni, cijena samo 1.990 eur, mogu a i zamj. za je ., tel: 098 9922 613 FIAT UNO 1.0ie 33kW, 5vr., cr vene boje, 1997.g., reg. godinu dana, tel.

098/9069-355 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.4i 1996.g., karavan, reg. do 2./10., povoljno, mob.

099/598-3497 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995.g., reg. do 2./11., servo, šiber, zra ni jastuci, autoradio, cijena 1.600 eur, tel. 865-191 R-5 1.1 1990.god., prva reg. ‘93.g., reg. do 11./10., prodajem za 6.700 kuna, te dijelove za is . mob. 091/5130-939

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE MAZDA 323 sedan 1991.g., u dobrom stanju, 191tkm, nije registriran, mob. 091/513-5770 SEAT TOLEDO 1.6i 1996.g., reg. do 6./11., šiber, alu felge, zra ni jastuci, servo, srebrni metalik, od vlasnika, vrlo povoljno za 12.000 kn, tel. 098/284-059 OPEL ASTRA 1.6 benz 1995.g., 170tkm, stanje odli no, reg. do 3./11., šiber, centralno, servo, 2 zra na, mob.

099/312-4106 PRODAJEM MERCEDES 190E 1992.g., crni, reg. do 28.3.2011., + kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711 PRODAJEM VW GOLF 5 1.6 75kW benz, star godinu i pol, pod garancijom, ful oprema, servisiran i garažiran, mob.

099/872-8276 MERCEDES 180C 1994.g., 72tkm, 1.vl., reg. do 7.12.2010., odli no stanje, prodajem, tel. 091/5384-947 MOTOR Keeway Supershadow 250ccm, registriran, servisiran, pod garancijom, star 18mj., alarm, dalj. paljenje, mob.

098/242-737 KAWASAKI ZX7R nin a 750cm3, 122ks, 1998.g., sa uvan, prodajem ili mijenjam za manji auto uz dogovor. mob.

098/190-3753

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 P R O D A J E S E T R A K T O R I M T, F e rguson, u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 KUPUJEM KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE od 80 lit., mob. 091/547-2069 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2511 i bera kukuruza Tornado 40, kao nov, tel.

863-053 ili 098/173-9080 PRODAJEM METALNI KUKURUŽNJAK dužine 4 m, cijena 2.000 kn, tel: 092 220 5503 ZETOR 5011 1981.god., reg. do 2./11, stanje jako dobro, 2080 r.s., cijena 35.000 kn. 099/191-80-62 PRODAJE SE PLUG 2-brazdni i tanjura a 20 diska, tel. 098/632-494 KUPUJEM DVOREDNU VADILICU Z A KRUMPIR. mob. 098 803 391 KUPUJEM PREŠU za grož e i inoxice te prodajem crno vino. tel: 091 4699 342 PRODAJEM dvobrazdni plug za Tomo Vinkovi , 9 trupaca ariša, kotao za pe enje rakije, te ba ve od 140 i 567 lit., cijene po dogovoru, mob. 098/1868-111 PRODAJEM MAL ER Hors za sjeckanje kukuruzovine, malo korišten, uš uvan, tel. 821-731 ili 095/864-1265 PRODAJEM gumenjak sa sandukom, sa uvan, za 2.000 eur te kupujem elevator za kukuruz sa el. pogonom, mob.

098/190-3753 PRODA JE SE TRAK TORSKI VILI AR s posmakom i nagibom, mob.

098/9830-373 PRODAJEM bera kukuruza 2-redni sa sjeckalicom, kabina za IMT 539, plug 10 cola, visoki 2-brazdni, tanjura a 20 diska, mob. 098/745-972 PRODAJEM SJEME repice za zelenu gnojidbu sorte «Perko», Novo Selo Rok, tel.

853-258 PRODAJEM BA VE za vino i rakiju, nove, od hrasta i agacije, sa dostavom, kvalitetna izrada. tel. 858-362

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

NAJPOVOLJNIJI KREDITI ZA ZAPOSLENE, DOMA E I INO MIROVINE. Rješavamo i pozajmice. Neven, 091/7830-977, 098/9282-449

POZNANSTVA

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

SLOBODAN MUŠKARAC 30g., ozbiljan, iskren, prezaposlen. Ovim putem traži ženu is h osobina, tel. 092/2696-213

«RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 MUZIKA ZA SVADBE i sl. slobodna 31.7. i 7.8.- 4. i 11.9., mob. 095 888 48 48 INSTRUKCIJE ZA OSNOVNU I SREDNJU školu daje profesorica matema ke, mob.

098/723-135.

PRIMAM NA NJEGU I SKRB starije i nemo ne ženske osobe, mob: 091/785-3581 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135.

UVALA BI DJECU ili pomagala starijim ili nemo nim osobama, tel. 364-458 ili 091/11-72-337 VODA – bušenje i zabijanje cijevi za vrtne pumpe i navodnjavanje, do 4 cola, dubine do 15m, pripajanje hidropaka i hidrofora, tel. 099/753-5582

POSAO NOVI CAFFE & PEKARA u centru traži mlade i vedre osobe za voditelja i rad u smjeni. Prednost je voditeljsko iskustvo, someillerisko zvanje, znanje pekarskog posla ili sli no. Svoje molbe sa kratkim životopisom molimo šaljite na mail: plinotehnika@plinotehnika.com info tel: 040 384 277 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

TRAŽIM SEZONSKE RADNIKE za rad u restoranu brze prehrane u Jelsi na otoku Hvaru, mob. 091/222-9888 ili 092/2334-701 OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob.

095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob.

099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM POSAO UVANJA DJETETA, mob.

099/5140-972 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 KUHARICA SA ISKUSTVOM TRAŽI POSAO. mob. 091 595 3755 TRAŽE SE STUDENTI ZA RAD u videoteci u akovcu. mob. 098 993 8039.

KRANIST I VOZA viljuškara traži posao u struci ili bilo kakav drugi posao (hitno). tel: 095/512-7402

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl.

Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu noš u kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob. 098/535-955 PRODAJEM IMANJE U VRHOVLJANIMA, ku u s velikom oku nicom, pogodno za ekološki uzgoj, tel. 040/868-149 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, garaža i oku nica, mob. 099/5140-972 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, mob.

098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garažama, prodajem. mob. 098/241-559 TRAŽI SE MLADI BRA NI PAR radi zajedni ke kupnje ku e i prenamjene u dva zasebna stana. mob. 098/598 321 PRODAJEM KU U u akovcu sa oku nicom, 180 kvadrata, svi priklju ci, papiri uredni, za 90.000 eur, mogu a zamjena za stan. mob. 099 7488 408 PRODAJE SE NEDOVRŠENA KU A u akovcu na Martanama, dvije etaže, 204 m2. tel: 098/133-6409 KU A U ZASADBREGU sa oku nicom od cca 2200 hv, 2 gradilišta, farmom koza i kompletnom opremom prodajem. Tel: 091/34 34 43 0 HITNO - PRODAJE SE STARIJA KU A s oku nicom u Sivici uz gl. cestu, cijena po dogovoru. mob: 098/173-84-25

PRODAJEMO DVOSOBAN STAN u akovcu na Jugu, dodatna soba od približno 10 m2 i velika terasa. Tel:098/133-6409 PRODAJEM STAN u Biogradu na moru 39,31m2, centar, papiri uredni. mob. 092 2588 517 PRODAJE SE NOVIJA KU A u Dragoslavcu sa prekrasnim pogledom na Štrigovu i Ivanš icu, nalazi se na površini od 600 hv - hitno i povoljno! tel: 099/67-14-888 PRODAJE SE LIVADA I VO NJAK od 1.312 hv u Grabrovniku, blizina gl. ceste, blaga padina, tel: 099-696-3963 PRODAJE SE KU A u Šenkovcu na gl. ces prema M. Središ u, 995 hv - hitno i povoljno! tel: 343-557 ZEMLJIŠTE U PULI – Ližnjan, 516m2, poljoprivredno sa zapo etom vikendicom 50m2 + 45m2 terase, mob. 095 5017 160, hitno PRODA JEM PARCELU u akovcu, Ul. I.G.Kova i a uz potok Lateralac, 4340 m2, 1,5 km od centra. Tel: 098 376 218 PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 5.000 m2 u Globetki, 300m od bazena i 100m od servisa honda-mazda, tel: 098 376 218 PRODAJEM ZEMLJIŠTE s drvenom ku icom u Lopa ncu. Kontakt: 091/545 7389 PRODAJE SE STAN od 89 m2 sa spremištem u Prelogu (tržnica), novoure en, sa namještajem, sve komunalije (plin, klima, sat), cijena 70.000 eur. Tel. 091/760-8058 PRODAJEM OBITELJSKU URE ENU KU U u Pribislavcu sa vo njakom, mob. 099 292 5560

15. lipnja 2010.

AKOVEC, dvosoban stan u prize mlju ku e, s posebnim ulazom, tel.

091/384-3359 PRODAJE SE KU A u akovcu, ul. Slavka Kolara, svi priklju ci, papiri uredni, vlasništvo 1/1, tel. 098/241-635 ili 821-058 iza 16 sa PRODAJE SE GRADILIŠTE u Brezju, odli na lokacija, 752m2, mob. 099/595-3390 PRODAJE SE STAN od 32m2 u centru k, I.pl. Zajca 7, 1.kat, tel. 396-374 PRODAJEM NOVI NAMJEŠTENI apartman sa dvorištem u Novalji, mogu a zamjena za nekretninu u gornjem Me imurju uz doplatu, mob. 091/505-8885 PRODAJEM ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi sjever, planom grada k predvi eno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ili zapušteno zemljište u Globetki (Šenkovec), tel.

098/714-188 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u akovcu, mogu a zamjena za stan, cijena po dogovoru, mob. 099/74-88-408 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, povoljno, mob. 098/749-131 PRODAJE SE VIKENDICA i vinograd u Štrigovi Ban , sve odli no, te se prodaje mercedes E 290 TD 1996.g., ili se mijenja za manji. mob. 095/802-6939 PRODAJEM POLA OBITELJSKE KU E a drugu polovicu dajem u nasljedstvo za skrb, mogu a i zamjena za stan. Za dogovor nazva na mob. 095/519-7555

15. lipnja 2010.

PRODAJEM POTPUNO RENOVIRANU obiteljsku ku u u akovcu na Jugu za 135.000 eur. Mogu a zamjena uz nadoplatu, tel.

098/706-104 PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi površine 144m2, mob. 098/1760-290 PRODAJE SE USELJIVA KU A s namještajem i svim komunalijama u Štrigovi uz cestu, zva poslije 18 sa na tel. 851-292 POVOLJNO PRODAJEMO GRADILIŠTE u Puš inama, Ul. P. Zrinskog, 1.170m2. tel.

821-545 PRODAJEM KU U u k, livadu u Puš inama, gradilište u Dragoslavcu i drvo od ariša 4m, hitno i povoljno. mob.

095/845-3568 ili 095/863-5487

IZNAJMLJIVANJE ZAGREB SOPOT u stan od 60m2 primamo tri studenta, blizina tramvaja i busa, 730 kn + režije. mob. 098/9321-209 IZNA JML JUJE SE JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

091/2177-558 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNA JML JUJE SE NOVIJI DVOSOBNI STAN na Sajmištu u akovcu, mob.

099/517-3629 AKOVEC, strogi centar, iznajmljujemo poslovne prostore od 40-180m2. mob.

099 3384 288 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE dvosobni stan u centru grada. mob. 098/806-339

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM novonamještenu garsonijeru u Puli studen ci od rujna do lipnja za 189 eur i novonamješten 3-sobni stan u centru Pule od rujna, min. na 1g. za 440 eur, mob. 098 614 471 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada. mob. 098/426-337 IZNAJML JUJE SE DVOSOBNI STAN u centru akovca od 65 m2, prizemlje obiteljske ku e, poseban ulaz. mob.

098 941 2612 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI APARTMAN 12km od k, za no enja –povoljno, mob. 095 807 2340 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, renoviran i namješten, akovec - Travnik, mob. 091 95 33 103 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u M. Središ u, mob: 091 5495 873 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu ulica V. Nazora, mob. 095 806 53 29 IZNAJMLJUJEM APARTMAN u Bibinju, dvokrevetni s pomo nim ležajem, 100 m od plaže. Tel. 091/796-7974 IZNAJML JUJE SE TROSOBNI stan od 110m2 i jednosobni stan od 46m2 u centru k, odvojena brojila, namješten, zvati poslije 17 sati na tel.

091/933-8468 IZNAJMLJUJEMO TROSOBNU KU U u centru k, mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima u užem centru akovca. mob. 095/836-1170 IZNA JML JUJE SE OBITEL JSKA KU A dvjema ženama na duži rok, u ehovcu.

Ozbiljne ponude na tel. 095/8190-349 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 72m2 u K. Tomislava 32, k, tel.

040/312-297 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u k od 45m2, vrlo povoljno, pogodno za manji obrt, kancelarije ili stan za studente, mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE RENOVIRANA i namještena garsonijera s balkonom u Istarskoj ul. u k, blizina Veleu ilišta, mob.

098/1620-669

LJETOVANJE VODICE NOVOURE ENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www.vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob.

091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob.

098/339-588 VODICE – trosobni apartman komplet opremljeni za 4-6 osoba slobodan od 18.-26.6., mob. 098/983-96-97

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR HO OR ORAS RAS STI TI GRAHO RAH O RAS AV VOSTAVA! !STAVA! D DOS OS O A , PRODAJEM PAPIGE TIGRICE. mob. 098 803 391 POKLANJAM ŠTENCE hrvatskog ov ara i višebojne ma i e, u dobre ruke. tel.

040/821-459.

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevaju e, rozele, srebrne i pla naste fazane, te patke mandarinke, mob. 098/912-3938

ELEKTRONIKA PC RA UNALO 4,0mhz, 4gb ram, 320HDD, Pioner DVD, Tvcard, lcd LG 22”, MB Gigabyte... za 3.000 kn, 1.5 g. nekorišten. tel: 098 982 9083 PRODAJEM GRAMOFON Technics SLBD20 za 350 kn te audio cd-e po 20 kn/ kom. mob. 098/903-7239 PRODAJEM PC ra unalo: Procesor AMD Athlon 64-3000+, 2,1mhz, gra ka kar ca Gigabyte 256 mb, 1,5gb ram, 320 gb hard i Lcd 22 samsung, tel: 098 1341 323 PRODA JEM Z VU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860 PRODAJEM TV Sony 74cm star 10g., povoljno, tel. 314-070

RAZNO PRODAJE SE STOLARSKA GLODALICA marke SCM p T 110N AB 2006.g.proizv.; KRUŽNA PILA za drvo marke Robland p 2320; BLANJALICA + debelja a marke Mini Max p FS 41 Elite; HIDRAULI NA PREŠA (3m otvor), 6 cilindra Simi; TRA NA BRUSILICA marke Mini Max p FS 41 Elite – strojevi su kao novi, sve upite o uvje ma prodaje nazva na broj 098/227-312 PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na.

Tel. 099/561-9127

KAMP KU ICA sa 4 ležaja, WC, tuš, mini kuhinja, pogodna za vo njak ili vinograd, mob. 095/822-0410 KUPUJEM PIANINO, mehani ki ili digitalni (klavirska mehanika). Ponude molim na broj tel: 095/614-5977.

PRODAJE SE BETONSKI CRIJEP star 14 g. za 0,60 kn/kom, cca za 130 m2 krova, tel: 091 504 2408 PRODAJEM CRNE GOJZERICE, nove, br.44, za 300kn, mob. 095/848-9753 PRODAJU SE 3 rabljena kreveta i fotelja, mob. 098/723-135.

PRODAJE SE PERILICA SU A Electrolux, nova, zapakirana, vrlo povoljno, tel. 040 899 201 PRODAJE SE KVALITETNO VINO, povoljno, tel. 899-269, 098 1788 216 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr.

Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i latino plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODA JEM K VAL I T E T NO CRNO VI NO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel.

333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODA JEM bicikl trokolo za odra sle, kao nov, i magnetni podmeta za krevet 190x90, nekorišten, mob.

091/9080-833 PRODAJE SE skuter Keeway Hurricane 50, te iznajmljujem sobe školarcima u obiteljskoj ku i i prodajem ve u ku u na Jugu k, mob. 098/9320-214 PRODAJEM ŽENSKI BICIKL sa 18 brzina, novi, za 1.100 kn, a kupcu poklanjamo muški mountain bike (korišteni), mob.

098 63 11 66 PRODAJE SE DVORIŠNA DRVENA OGRADA tzv. lova ka cca 40 m, povoljno, tel 040 312 617 PRODAJE SE: trosjed, dvosjed, fotelja + stoli , komoda s vitrinom puno drvo hrast, regal, 2 fotelje,, madrac (100kn), plo a el. ugrad. štednjaka (200kn), tapecirani krevet, gume 175/65/14 (500kn/4kom), klavijature Yamaha DX-21, frižider sa škrinjom, stroj za pranje su a s manjom greškom (100 eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM fi o 850, neregistriran, za 4.000 kn, te klavir poznatog kompozitora sa kompozicijama krapinskog fes vala za 1.000 kn. mob. 095/851-4834 PRODAJEM balkonska vrata, drvena, nova, izoind, te aparat za varenje Tiny 160T, el. motor 1.1 kw. mob. 091/150-4759 KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ – stolove, komode, zidne satove, kredence, ogledala i ostale starine, može bi i lošije stanje, pla am odli no. tel. 858-347 PRODAJEM 13 kom betonskih stupova 4.40m i tri prozora sa štokom 120x120, dupla stakla, cijena vrlo povoljna, mob.

095/534-8882 PRODAJEM francuski ležaj 2.0x1.65m, vrlo povoljno, cijena po dogovoru, tel.

343-026 PRODA JEM HR ASTOVE FOSNE suhe, 1 kubik, cijena 2.50 0 kn, tel.

099/4110-711

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

Bobo je malecki psi ro en 10.11.2009. godine. Veselog je izgleda, razigran kao svi mali psi i i bit e veselo društvo svojim novim ljudskim prijateljima.

ili je preslatka mala ljepotica niskog rasta i lijepe crno – bijelo – sme e duge dlake. Zbog niskog rasta može živjeti i u stanu, ali joj je potrebno redovito etkanje. Kad je prona ena, imala je konjuktivitis, ali sada je dobro.

Vrlo je vesele naravi, voli se igrati s ostalim psima i jako voli sjediti u krilu. Ro ena 9.9.2009.

Ahil je crnosme i mješanac sa svijetlim šapama i bijelim bisernim zubima. Ahil voli sjediti na ku ici u svojem boksu i hvatati ranojutarnje i kasnopopodnevne zrake sunca jer samo u to doba dana sunce pada u boks u kojem boravi. Zato bi bili jako sretni da na e svoj novi dom u kojem e imati svoje mjesto u zelenoj travi, mjesto za tr anje ili šetnju. Ro en je 13.11.2006.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

771

UTORAK 15. lipnja 2010.

TV pregled

od 15.6.2010. do 21.6.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Muljatori FILM

UTORAK, RTL - 22.00

Imaju samo 12 sati za uspješnu prodaju, u protivnom su „pe eni“.

Maurice (Ray Romano) i Dave (Kevin James) prodava i su mesa u Los Angelesu. No prodaja im baš ne ide od ruke i prijeti im otkaz. Maurice treba novac kako bi upisao semestar u školi akupunkture, a nedavno rastavljeni Dave za poklon k eri za ro endan...

Ljubavna pri a FILM

SRIJEDA, HRT 1 - 20.10

Ljubavna drama. Oliver Barett (R. O’Neal) student je prava na Harvardu, mladi bogataš iz ugledne obitelji koja drži do svog imena i tradicije.

Kad se Oliver zaljubi u djevojku iz srednje klase – zanimljivu i inteligentnu Jenny (A. MacGraw), njegov konzervativni otac (R. Milland) tome se snažno protivi. Ali Oliver e, bez obzira na sve, ostati uz svoju ljubav...

Rt Straha FILM

ETVRTAK, HRT 1 - 15.10

Triler. Nakon osam godina zatvora Max Cady (R. Mitchum) izlazi na slobodu i pronalazi odvjetnika Sama Bowdena (G. Peck) kojega drži odgovornim za svoju osudu. Cady uporno slijedi Bowdena, njegovu ženu Peggy (P. Bergen) i maloljetnu k er Nancy (L. Martin). Bowdenov prijatelj i šef policije Mark Dutton (M. Balsam) pokušava mu pomo i...

Savršena slika FILM

PETAK, RTL - 20.00

Bila je spremna na sve, ali samo dok joj u život nije uletjela ljubav.Iako svoj posao obavlja iznimno predano i kvalitetno, Kate Mosley (Jennifer Aniston) nikako ne dolazi do promaknu a jer je njeni nadre eni vide kao nedovoljnu stabilnu. Naime, Kate je još uvijek sama, bez ikakve želje za ulaskom u ozbiljnu vezu, a svoj život živi i izvan radnog mjesta...

Jesmo li stigli?

FILM

SUBOTA, NOVA TV - 20.05

Suzanne (Nia Long) je rastavljena žena i majka dvoje djece. Kada upozna šarmantnog samca i zavodnika Nicka (Ice Cube), Suzanne odlu i zapo eti vezu s njim. No njihova veza uskoro bude dovedena u pitanje njihovim zajedni kim do ekom Nove godine. Suzanne zbog posla mora preko blagdana ostati u Vancouveru te joj Nick ponudi da e dovesti djecu iz Portlanda k njoj...

Huk FILM

NEDJELJA, NOVA TV - 21.05

06.15 Najava programa 06.20 Romi u Europi: eška - U ini nešto!, dok. serija 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Lica Che Guevare, dok. lm 11.15 James Mar n u Bretanji, dok. serija 11.40 Kulturna baš na 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Romi u Europi: Italija Ferdijeva kladionica, dok. serija 15.05 Bravados, ameri ki lm 16.45 Hrvatska uživo - Vijes 16.55 Hrvatska uživo 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Vrijeme 19.21 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Globalno sijelo 20.45 Berlin, 20 godina poslije - dok. lm 21.45 Poslovni klub 22.20 Dnevnik 3 22.45 Sport 22.48 Vrijeme 22.50 Poslovne vijes 22.55 Vijes iz kulture 23.05 Dobre namjere, TV serija (12) 23.50 Igrana strana serija 00.40 Nogometno SP: Novi Zeland Slova ka, snimka

02.20 Nogometno SP: Obala Bjelokos - Portugal, snimka 04.00 Nogometno SP: Brazil Sjeverna Koreja, snimka 05.40 Moj grijeh, telenovela

10.10 11.00 12.00 12.20

01.20

Bibin svijet, hum. serija Cobra 11, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Ljubav je na selu, dok. sapunica Muljatori, igrani lm, komedija Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantas na serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18)

06:20 07:15 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 05:00 05:25 05:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Farma, reality show Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika , serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Bliski odnosi, igrani lm (12) Ve ernje Vijes Privatna praksa, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Potjera, igrani lm (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

13.15 14.05

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.20 23.25 00.10 00.55

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Dvorac igra aka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Wynkin konj, nizozemskobelgijski lm Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Novi Zeland Slova ka, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Novi Zeland Slova ka, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Obala Bjelokos - Portugal, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Obala Bjelokos - Portugal, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Brazil - Sjeverna Koreja, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Brazil - Sjeverna Koreja, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Zlo ina ki umovi, serija (12) Specijalna postrojba, serija (12) Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.15 Looney Tunes, crtana serija 07.40 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija

15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00 22.00 23.35 23.45 0.335

Školarac Roy Eberhardt (Logan Lerman) vje ito je novi klinac u kvartu. Zbog o eva posla, Roy se toliko puta selio da je prestao brojati koliko je škola poha ao i u koliko je gradova živio u svojih etrnaest godina. Ovaj put napustio je Montanu i zamijenio je tropskim, sun anim pojasom Floride te zaseokom Coconut Grove u Meksi kom zaljevu...

SPORT - IZDVAJAMO

EMISIJA HRT 1

12.15

TV kalendar FILM HRT 1

Nogomet, SP: Brazil - Sjeverna Koreja SPORT

UTORAK, HRT 2 - 20.20

Nogomet, SP: Engleska - Alžir SPORT

PETAK, HRT 2 - 20.20

ZVJEZDANI KUTAK

Richard Gere (Subota, RTL, 20.00 h)

Do velikog platna probio se kao talentirani glazbenik, a njegova ilmska karijera uvijek je bila puna uspona i padova. U pedesetim godinama svog života još uvijek vrlo dobro izgleda, pa su ga uspjeli spariti s puno mla om kolegicom Jennifer Lopez u romanti noj komediji ‘Molim za ples’ (2004).

Kritike su se podijelile oko njegovog ilma ‘Rije po rije ’ (2005), u kojem glumi obiteljskog ovjeka koji se ponovno poveže sa svojom k erkom kroz prou avanje isto nja kih religijskih obi aja. Svoj dotadašnji najve i uspjeh doživljava s klasikom ‘O icir i džentlmen’ – staromodnom vojnom romancom u kojoj mu društvo pravi Debra Winger.

20.45

FILM NOVA TV

21.05

Berlin, 20 godina poslije

Bliski odnosi

U no i s 9. na 10. studenoga 1989. godine pao je Berlinski zid. Nakon etrdeset godina diktature sedamnaest milijuna stanovnika Isto ne Njema ke napokon je moglo otputovati iz zemlje. U subotu 11. studenoga, dan nakon otvaranja Zida, stotine tisu a stanovnika isto noga Berlina iskoris lo je taj vikend za prelazak na Zapad. Informa vni je magazin 24 sata prije dvadeset godina zabilježio te nezaboravne trenutke. Pra li smo neke od svjedoka i sudionika koji su imali povlas cu promatra ta zbivanja...

Bliski odnosi pri a je o slu ajnim susretima, iznenadnim privla nos ma i lagodnim izdajama etvero stranaca. Anne (Julia Roberts) je nedavno razvedena uspješna fotogra inja u koju je zaljubljen Dan (Jude Law), romanopisca u usponu koji se bavi pisanjem osmrtnica. U pri u se uklju uje i samouvjereni dermatolog Larry (Clive Owen) i zagonetna Alice (Natalie Portman).

Svi oni žive u suvremenom Londonu te na odli an na in govore o ljudski odnosima modernog doba.

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00

08:43 09:00

15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akove ki kutak Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

GLAZB.EMISIJA RTL

23.30 08.55

RTL ritam zona - Top 40 doma i

HUM.SERIJA NOVA TV

00.25

Seinfeld

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Nizozemska - Danska, Posnetek Iz Johannesburga 09.20 Japonska - Kamerun, Posnetek Iz Mangaunga 11.10 Italija - Paragvaj, Posnetek Iz Cape Towna 13.00 nogometni Studio 13.20 Rustenburg: Nova Zelandija Slovaška, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Port Elizabeth: Slonokoš ena Obala - Portugalska, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: Brazilija Severna Koreja, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Nova Zelandija - Slovaška, Posnetek Iz Rustenburga 23.20 Slonokoš ena Obala - Portugalska, Posnetek Iz Port Elizabetha 23.40 Brazilija - Severna Koreja, Posnetek Iz Johannesburga 00.00 Usodno Potovanje, Ameriški lm, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Nerazumljivo, lm 22.45 24 UR 23.05 Dr. House, serija 0.05 Dexter, serija 1.00 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Nogomet, prijenos 22.50 Cobra 11, serija 23.40 No ni program

SRIJEDA 16. lipnja 2010.

06.15 Najava programa 06.20 Romi u Europi: Italija Ferdijeva kladionica, dok. serija 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Neobi no oruĹžje, dok. lm 11.05 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Romi u Europi: Crna Gora - U poluvremenu, dok. serija 15.05 Na vodenome putu 3: Madeira, dok. serija 15.50 Na vodenome putu 3: NorveĹĄka - Brzom linijom, dok. serija 16.45 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.55 Hrvatska uĹživo 18.15 Kod Ane 18.30 Dolina sunca, telenovela 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 7/39 19.21 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 EP reportaĹža 20.10 Ljubavna pri a, ameri ki lm 21.55 Proces 22.25 Ep reportaĹža 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Poslovne vijes 23.05 Vijes iz kulture 23.15 e-Hrvatska 23.50 Znanstvene vijes 00.10 Dobre namjere, TV serija (12)

ETVRTAK 17. lipnja 2010.

00.55 Strana igrana serija (Zvjezdane staze) 01.40 Nogometno SP: Honduras ile, snimka 03.20 Nogometno SP: Ĺ panjolska Ĺ vicarska, snimka 05.00 Nogometno SP: JuĹžnoafri ka Republika - Urugvaj, snimka 06.40 Moj grijeh, telenovela

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.20 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.20 23.25 00.10 00.55 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Igrana serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strani igrani TV lm e-Hrvatska Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Honduras - ile, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Honduras - ile, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Španjolska Švicarska, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Španjolska Švicarska, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: JuŞnoafri ka Republika - Urugvaj, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: JuŞnoafri ka Republika - Urugvaj, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Siska, serija (12) Specijalna postrojba, serija (12) Kraj programa Prvenstvo Hrvatske Vaterpolo, nale

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija

07.55 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.10 Bibin svijet, hum. serija 11.00 Cobra 11, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Ve era za 5 (produĹžena verzija), lifestyle emisija (R) 13.15 NajljepĹĄi urok, telenovela 14.05 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5 (produĹžena verzija), lifestyle emisija (R) 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 21.00 Kos , krimi serija (dvije epizode) 22.40 Put osvete, krimi serija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantas na serija (dvije epizode) 01.30 Red Bull Air Race, sportskozabavna emisija (R) 02.05 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:20 07:15 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:05 22:35 23:40 23:55 00:55 01:25 01:55 02:55 03:45 05:25 05:50 06:15

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Farma, reality show NaĹĄa mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Lud, zbunjen, normalan, serija UFC Specijal (12) Ve ernje Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Bliski odnosi, igrani lm (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

06.15 Najava programa 06.20 Romi u Europi: Crna Gora - U poluvremenu, dok. serija 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Neobi no oruĹžje, dok. lm 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.15 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Romi u Europi: Ĺ vedska Putovanje s Dominom, dok. serija 15.00 Rt straha, ameri ki lm 16.45 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.55 Hrvatska uĹživo 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Dome, slatki Dome - hum. serija 20.50 Otvoreno 21.55 Kratki susre 22.20 Ep reportaĹža 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Poslovne vijes 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Dobre namjere, TV serija (12) 00.05 Strana igrana serija (Zvjezdane staze) 00.50 Nogometno SP: Argen na JuĹžna Koreja, snimka 02.30 Nogometno SP: Gr ka -

Nigerija, snimka 04.10 Nogometno SP: Francuska Meksiko, snimka 05.50 Moj grijeh, telenovela

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.20 23.25 00.10 01.00 01.45

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Igrana serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strani igrani TV lm Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Argen na JuŞna Koreja, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Argen na JuŞna Koreja, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Gr ka - Nigerija, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Gr ka - Nigerija, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 2, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Francuska Meksiko, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Francuska Meksiko, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) Sedam razdoblja rocka: Stadionski rock, dok. serija Šapta ica duhovima, serija (12) Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.10 Bibin svijet, hum. serija

23.25

21.00

HUM.SERIJA NOVA TV

EMISIJA HRT 1

21.05

SERIJA HRT 2

01.00

SERIJA RTL

Kosti

Ĺ apta ica duhovima

Uvod u anatomiju

Booth i Brennan pozvani su istraŞiti novo mjesto zlo ina. Na odmoriťtu pokraj ceste iznenada je eksplodirao kombi u kojem je poginula voza ica Amy Nash. Njezin suprug potvrdio je detek vima da je Amy putovala u posjet njihovoj k eri na koledŞ, ali mu nije jasno tko bi Şelio njezinu smrt jer je uzorna majka i supruga. Me utim, pregledom Amyna jela u laboratoriju na eni su potpuno suprotni dokazi – do 1975. Amy se zvala June Harris...

Faruk (Senad BaĹĄi ) dobije od Tanje (Sla ana Bukejlevi ) na dar akvarij sa zlatnom ribicom.

U pijanom stanju Izet (Mustafa Nadarevi ) razgovara s ribicom, a Damir (Moamer Kasumovi ) koji prisluĹĄkuje taj razgovor saznaje gdje su sakriveni njegovi novci iz crnog fonda.

Izet (Mustafa Nadarevi ) i njegov nerazdvojni kolega i imilovi (Vanja Drach) odlu uju napravi roĹĄ lj na balkonu. Kao sredstvo za potpalu vatre uzimaju staru knjigu, no uspostavi se da je to knjiga...

Melinda Gordon (Jennifer Love Hewi ) komunicira s duhovima koji su vezani za ovaj svijet, s duhovima koji se drĹže Ĺživih zbog toga ĹĄto imaju neki nedovrĹĄen posao koji ih prije i da napuste ovaj oblik egzistencije koji mi nazivamo Ĺživotom. Ĺ apta ica duhovima, iji je lik dijelom osmiĹĄljen prema radu i Ĺživotu pozna h medija Jamesa Van Praagha i Mary Ann Winkowski, istraĹžuje duhovnu stranu Ĺživota i smr . Melinda se kre e me u Ĺživima i mrtvima...

Meredith se bori za Ĺživot! Kolege i prijatelji ine sve kako bi oĹživjeli njeno srce, no ona, izgleda, ne Ĺželi spasi samu sebe. Iako je snaĹžan sudar brodova usmr o brojne putnike, osoblje Sea le Grace bolnice i dalje se bori za Ĺživote mnogih unesre enih. Dok Addison priprema rodbinu i prijatelje teĹĄko ozlije enih putnika na najgore vijesti, Cristina se, na svoj jedinstveni na in, pokuĹĄava nosi s injenicom da bi mogla osta bez najbolje prijateljice.

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

08:43 09:00

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:20 23:35 23:38 23:40 00:00

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Pove alo, poli ka emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Mrtvi ne pleĹĄu, Igrani lm(12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16.30

Kralj Queensa

EMISIJA HRT 1TV SPORT NOVA

20.50

21.00

Lud, zbunjen, normalan HUM.SERIJA RTL

06:20 NaĹĄi najbolji dani, serija 07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Dona Barbara, serija 10:10 U ime ljubavi, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 NaĹĄa mala klinika, serija 14:00 Dona Barbara, serija 16:00 U ime ljubavi, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Upitnik, kviz 17:40 NaĹĄa mala klinika, serija 18:35 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Farma, reality show 21:05 Provjereno, magazin 22:05 Navy CIS, serija 23:10 Ve ernje Vijes 23:25 Nestali, serija 00:25 Seinfeld, serija 00:55 Bra ne vode, serija 01:25 Ezo TV, tarot show (18) 02:25 Heroji, serija 03:20 Anatomija jednog ubojstva, igrani lm (15) 06:00 Kraj programa

Otvoreno

Siska SERIJA RTL

11.00 Cobra 11, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Ve era za 5 (produĹžena verzija), lifestyle emisija (R) 13.15 NajljepĹĄi urok, telenovela 14.05 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Pod is m krovom, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5 (produĹžena verzija), lifestyle emisija (R) 20.00 CSI: Miami, krimi serija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.40 CSI: NY, krimi serija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 L.A. Dragnet, krimi serija (R) 00.50 Kos , krimi serija 01.35 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.35 Kos , krimi serija 03.20 Put osvete, krimi serija (R)

22.35

UFC specijal

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Nova Zelandija - Slovaťka, Posnetek Iz Rustenburga 09.20 Slonokoť ena Obala - Portugalska, Posnetek Iz Port Elizabetha 11.10 Brazilija - Severna Koreja, Posnetek Iz Johannesburga 13.00 nogometni Studio 13.20 Nelspruit: Honduras - ile, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Durban: Španija - Švica, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Tshwane: Jar - Urugvaj, prijenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Žrebanje Lota 23.10 Honduras - ile, Posnetek Iz Nelspruita 23.30 Španija - Švica, Posnetek Iz Durbana 23.50 Jar - Urugvaj, Posnetek Iz Tshwaneja 00.10 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija in Lucienne Lon ina 00.40 Zabavni Infokanal 00.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Dexter, serija 0.55 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.40 In Plain Sight 0.15 No ni program

21:00 21:15 21:18 21:35 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Vinoteka Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi VjeĹžbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Prognoza vremena No trka a, igrani lm (12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

11:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozai na emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

22.40

CSI:NY

MAGAZIN NOVA TV

18.35

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Honduras - ile, Posnetek Iz Nelspruita 09.20 Ĺ panija - Ĺ vica, Posnetek Iz Durbana 11.10 Jar - Urugvaj, Posnetek Iz Tshwaneja 13.00 nogometni Studio 13.20 Johannesburg: Argen na - JuĹžna Koreja, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Mangaung: Gr ija - Nigerija, prijenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Polokwane: Francija - Mehika, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Kolesarska Dirka Po Sloveniji, ReportaĹža 23.20 Argen na - JuĹžna Koreja, Posnetek Iz Johannesburga 23.40 Gr ija - Nigerija, Posnetek Iz Mangaunga 00.00 Francija - Mehika, Posnetek Iz Polokwaneja 00.25 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Opasna igra, serija 1.00 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 XFactor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 23.25 Dobrodoťli 0.10 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 18. lipnja 2010.

06.15 Najava programa 06.20 Romi u Europi: Švedska Putovanje s Dominom, dok. serija 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Boja rata: Pobjeda u Europi, dok. lm 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Romi u Europi: Srbija - Don Quijote iz Rakovice, dok. serija 15.05 reprize nedjeljnih mini serija 16.45 Hrvatska uživo - Vijes 16.55 Hrvatska uživo 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Vrijeme 19.21 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 EP reportaža 20.10 Moja Afrika, ameri ki lm 22.50 Lica nacije 23.45 Dnevnik 3 00.10 Sport 00.13 Vrijeme 00.15 Poslovne vijes 00.20 Vijes iz kulture 00.30 Mamu ca, TV serija (12)

SUBOTA 19. lipnja 2010.

01.20 Nogometno SP: Njema ka Srbija, snimka 03.00 Nogometno SP: Slovenija SAD, snimka 04.40 Nogometno SP: Velika Britanija - Alžir, snimka 06.20 Moj grijeh, telenovela

10.10 11.00 12.00 12.20 13.15 14.05 15.40 16.30 17.00

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.20 23.25 00.55

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Igrana serija za djecu Serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strani igrani TV lm Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Njema ka Srbija, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Njema ka Srbija, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Slovenija SAD, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Slovenija SAD, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 2, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Engleska Alžir, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Engleska Alžir, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Struna u krvi, mini-serija (15) Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija

17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.55 23.40 23.55 02.00

Bibin svijet, hum. serija Cobra 11, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) Savršena slika, igrani lm, komedija Policijska akademija 4: Gra ani pozornici, igrani lm, komedija Vijes , informa vna emisija Crna kiša, igrani lm, akcijski (12) (R) Astro show, emisija uživo (18)

06:20 Naši najbolji dani, serija 07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Dona Barbara, serija 10:10 U ime ljubavi, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 Provjereno, magazin 14:00 Dona Barbara, serija 16:00 U ime ljubavi, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Upitnik, kviz 17:40 Naša mala klinika, serija 18:35 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Farma uživo, reality show 22:45 Glup i gluplji 2, igrani lm 00:20 Adrenalin: Punom snagom, igrani lm (15) 01:50 Ezo TV, tarot show (18) 03:20 Vatreni an eli, igrani lm (15) 05:10 Kraj programa

MINI SERIJA HRT 2

07.40 07.45 08.00 08.15

09.45 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 13.05 13.20 14.05 14.35 15.35 16.10 16.19 16.25 18.00 18.35

18.40 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.15 21.45 22.00 22.10 23.00

00.50 02.30 04.10

Najava programa TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Smrt revolveraša, ameri ki lm Fotogra ja u Hrvatskoj Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme Dodjela nagrada Vladimir Nazor, prijenos TV kalendar Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Živje u opskurnos Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Nevjerno tvoja, ameri ki lm Iza ekrana HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Lažljivac, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Mamu ca, krimi serija (15) Filmski vikend s bra om Coen: Tko je ovdje lud?, ameri ki lm Nogometno SP: Nizozemska - Japan, snimka Nogometno SP: Gana Australija, snimka Nogometno SP: Kamerun Danska, snimka

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.25 Najava programa 07.30 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 08.15 Žutokljunac 08.45 Brlog 09.10 Pokusi koji su promijenili svijet: Mohorovi i ev diskon nuitet 09.30 Navrh jezika 09.40 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu 10.35 50 godina MDF-a, dok. lm 11.05 Briljanteen 11.55 Hrvatski pisci na TV ekranu - Marijan Matkovi : Krizantema 13.00 Nogometno SP - emisija 13.20 Nogomet, SP: Nizozemska Japan, 1. poluvrijeme 14.25 Nogomet, SP: Nizozemska Japan, 2. poluvrijeme 15.20 Nogometno SP - emisija 15.50 Nogomet, SP: Gana Australija, 1. poluvrijeme 16.55 Nogomet, SP: Gana Australija, 2. poluvrijeme 17.50 Nogometno SP - emisija 18.10 Jeeves i Wooster 2, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP: Kamerun Danska, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP: Kamerun Danska, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.20 Sportske vijes 23.30 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.35 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.15 Pjesme Podravine i podravlja - Pitoma a 2010., snimka 02.00 Kraj programa

20.10

FILM RTL

06.35 Najljepši urok, telenovela (R) 07.25 Mi y, animirana serija 08.10 2 glupa psa, crtana serija

23.25

16.25

FILM NOVA TV

Crna kiša

Nevjerno tvoja

Zatvorski obra un

Roman na povijesna drama. Kenija, 1913.

Nakon što se u Danskoj pristala uda za baruna Brora Blixena (K. M. Brandauer), brata blizanca svog nevjernog ljubavnika Hansa (K. M. Brandauer), samosvjesna i emancipirana Karen odlazi k suprugu u Afriku. Barun u blizini Nairobija ima plantažu kave, pa se Karen mora priviknu na nov na in života u britanskoj koloniji. Ve pri dolasku Karen upozna šarmantnog lovca i pustolova Denysa Fincha Ha ona (R. Redford)...

Opasno podzemlje Japana kraljevstvo je yakuza, a Michael Douglas i Andy Garcia upravo su postali nepoželjni gosti. Mike Conklin (Michale Douglas) i Charlie Vincent (Andy Garcia) njujorški su detek vi kojima je povjeren važan zadatak isporuke opasnog yakuze Satoa (Yusaku Matsuda) japanskim vlas ma. No kada ga kobnom greškom isporu e yakuzama prerušenima u policajce, jedino što im preostaje je suo i se s nepozna m ulicama Osake...

Crnohumorna komedija. Claude Eastman (D. Moore) je svjetski slavni dirigent koji naizgled ima sve: posao koji obožava, prekrasnu mladu suprugu Daniellu (N. Kinski) koju voli najviše na svijetu te najboljeg prijatelja Normana (A. Brooks) na kojega se uvijek može osloni . Me u m, jekom još jednog nastupa pred oduševljenom publikom, ogor eni Claude odlu i ubi Daniellu… e ri dana ranije. Claude se upravo vra o s koncerta...

Michael (Boris Kodjoe) je bio dobar ovjek i brižni otac sve dok jednoga dana njegov 17-ogodišnji sin ne strada u obra unu narko bandi. Michaelova tuga prerasta u bijes kada se ubojice njegova djeteta izvuku samo su optužbom za posjedovanja droge. On tada odlu i krenu u osvetni ki pohod, koji zapo inje njegovim uhi enjem, kako bi se u zatvoru mogao suo i s dvojicom ubojica i izbori svoju vlas tu pravdu. No na mjestu u kojem nema nikakvih pravila...

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10

08:43 09:00

18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:27 21:35 23:20 23:35 23:37 23:45

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obi ajima OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:15 20:05 22:00 23:55

05:05 06:45

13.20

23.55

Moja Afrika

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Vježbanje demokracije, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje Pri e iz života Trzalica, glazbena emisija Sponzorirana reportaža Foršpani Tužni an eli, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Prognoza Videostranice

17:40

EMISIJA HRT 2

FILM HRT 1

18.55

Exkluziv

SERIJA NOVA TV

09:00 10:00 11:00 12:00 13:40 16:25 17:00 17:10

Micki i Maude, igrani lm Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija arobnice, serija Kauboj, igrani lm Farma, reality show Naša mala klinika, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serijanastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Jesmo li s gli?, igrani lm Ubojstva u Tijuani, igrani lm (12) Zatvorski obra un, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Vatreni an eli, igrani lm (15) Ubojstva u Tijuani, igrani lm (12) Kraj programa

Nogomet, SP: Nizozemska - Japan

23.55

MAGAZIN RTL

05:30 07:30 07:55 08:10 08:35

01:45 03:15

Struna u krvi FILM HRT 1

08.35 Bakugan, crtana serija (R) 09.00 Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 09.25 Skrivene poruke, hum. serija (R) 10.10 Sinbad, igrani lm, animirani 11.45 Dragulj s Nila, igrani lm, pustolovni 13.40 Život s klincima, igrani lm, komedija (R) 15.40 Ta ca u suknji, igrani lm, komedija 18.00 Zvijezde Ekstra: Najve e zvjezdane zarade, zabavna emisija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dok. sapunica (R) 20.00 Kongo, igrani lm, akcijski 22.00 Policijska akademija 3: Ponovno u školi, igrani lm, komedija 23.35 El Cortez, igrani lm, triler (15) (R) 01.15 Astro show, emisija uživo (18)

14.00

Dona Barbara

06.30 Argen na - Južna Koreja, Posnetek Iz Johannesburga 08.20 Gr ija - Nigerija, Posnetek Iz Mangaunga 10.10 Francija - Mehika, Posnetek Iz Polokwanea 12.00 nogometni Studio 13.20 Port Elizabeth: Nem ija - Srbija, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Johannesburg: Slovenija - Zda, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Cape Town: Anglija - Alžirija, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Kolesarska Dirka Po Sloveniji, Reportaža 23.20 Slovenija - Zda, Posnetek Iz Johannesburga 01.00 Nem ija - Srbija, Posnetek Iz Port Elizabetha 01.20 Anglija - Alžirija, Posnetek Iz Cape Towna 01.45 Zabavni Infokanal 02.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Bizarna smrt, lm 0.40 Šest modela, serija 1.15 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 No ni program

07:57 08:00 12:10 13:20 14:20 15:00 16:00 17:00 17:10 18:15 19:00 19:15 20:00 21:30 23:15 00:15 00:35

Danas pogledajte…

Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Pri e iz života Kviz, igra za gledatelje Vijes TV Jukebox I to sam ja Vijes Okolo k(r)ole, zabavna emisija Koncert Susre svjetova, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Vijes Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MALI OGLASI KUTIONICA dje ja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

20.00

Kongo

SERIJA NOVA TV

11.00

arobnice

06.30 Zabavni Infokanal 06.50 TV prodaja 07.20 Skozi as 07.30 Nem ija - Srbija, Posnetek Iz Port Elizabetha 09.20 Anglija - Alžirija, Posnetek Iz Cape Towna 11.10 Slovenija - Zda, Posnetek Iz Johannesburga 13.00 nogometni Studio 13.20 Durban: Nizozemska - Japonska, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Rustenburg: Gana - Avstralija, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Tshwane: Kamerun Danska, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Kolesarska Dirka Po Sloveniji, Reportaža 23.20 Evropsko prvenstvo v Speedwayu - Posamezniki, Reportaža Iz Ljubljane 23.30 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Skrajšani Posnetki Tekem 00.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.15 Angie, serija 10.45 Ljubav kroz želudac 11.20 Safari, dok. serija 12.15 Dok. serija 13.20 Pri a o Pepeljugi, lm 15.00 Poirot, serija 16.05 Monk, serija 17.00 No ni krici, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?!

21.45 Zabava sa Dickom i Jane, lm 23.30 Izgubljeno u dimu, lm 1.50 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Nogomet, prijenos 22.00 Emisija nakon nogometa 0.30 Candy, lm 1.55 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 20. lipnja 2010.

PONEDJELJAK 21. lipnja 2010.

Novi Zeland, snimka 04.45 Nogometno SP: Brazil Obala Bjelokos , snimka 06.10 06.15 06.30 07.00 07.30 08.00 08.10

09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 11.05 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55 17.30 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.00 22.50 23.25 23.40 23.50

01.45 03.15

Najava programa TV kalendar Euromagazin Iza ekrana Duhovni izazovi Vijes Koncert u Schönbrunnu - Ye m Bronfman i Be ka lharmonija pod ravnanjem Franza Welsera Mösta Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlji u srcu, serija Divlji u srcu, serija Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Pustolovine pametnijeg brata Sherlocka Holmesa, ameri ko-britanski lm Lijepom našom Lažeš, Melita! - serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija U zamci, ameri konjema ki lm (12) Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s bra om Coen: Veliki Lebowski, ameri ko-britanski lm (12) Nogometno SP: Slova ka Paragvaj, snimka Nogometno SP: Italija -

06.30 06.45 06.50 07.15 07.40 08.55 09.40 10.45 10.55 12.05 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.20 23.35 00.00 00.25

TEST Najava programa Trolovi, crtana serija Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Cli ordov zbilja veliki lm, ameri ki lm za djecu Nora Fora, TV igra za djecu 50. me unarodni dje ji fes val Šibenik Biblija Šibenik: Misa, prijenos Prirodni svijet, dok. serija Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Slova ka Paragvaj, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Slova ka Paragvaj, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Italija - Novi Zeland, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Italija - Novi Zeland, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Brazil - Obala Bjelokos , 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Brazil - Obala Bjelokos , 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Sportske vijes Bez oduševljenja, molim, hum. serija Bez oduševljenja, molim, hum. serija Kraj programa

06.55 07.40 08.00 08.25

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 08.50 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 10.15 Skrivene poruke, hum. serija (R) 10.45 Gorile u magli, igrani lm, drama (R)

13.10 Odred za isto u, dok. emisija 13.40 Plešimo zajedno, igrani lm, roman na drama 15.55 Policijska akademija 3: Ponovno u školi, igrani lm, komedija 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Zemlja leda, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 O cir i gentleman, igrani lm, drama 22.15 CSI: Miami, krimi serija (12) 23.10 Urota, igrani lm, poli kokrimi triler (dvije epizode) (12) 00.55 Kongo, igrani lm, akcijski

07:10 08:10 08:35 08:50 09:15 09:40 10:10 11:10 11:40 12:10 13:10 14:55 17:00 17:10 17:20 19:15 20:05 21:05 22:55 00:20 00:50 03:00 04:35 06:00

Dodir s neba, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija U slu aju frke, serija Žene ameri kih vojnika, serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Robinson Crusoe, serija Kauboj, igrani lm Micki i Maude, igrani lm Vijes Nove TV Micki i Maude, igrani lm nastavak Jesmo li s gli?, igrani lm Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Huk, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Tko je Samantha?, serija Gospodar plime, igrani lm (15) Velika pustolovina u Tokiju, igrani lm (12) Red Carpet , showbiz magazin (15) Kraj programa

SPORT HRT 2

(12) 04.55 Potroša ki kod 05.25 Moj grijeh, telenovela 05.45 Najava programa 05.50 Romi u Europi: Srbi - Seoba, dok. serija 06.15 Mir i dobro 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Tajna povijest FBI-a, Hoover: Gospodar lutaka, dok. lm 11.13 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 City Folk 2010: Barcelona 15.05 Bratovo obe anje: Pri a o Danu Jansenu, ameri kokanadski lm 16.45 Hrvatska uživo - Vijes 16.55 Hrvatska uživo 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Škrinja: 1244 21.05 TV Bingo Show 21.50 Potroša ki kod 22.25 Dnevnik 3 22.50 Sport 22.53 Vrijeme 22.55 Poslovne vijes 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Dr. House, serija (12) 00.00 Mamu ca, TV serija (12) 00.45 Nogometno SP, snimka 02.30 Nogometno SP, snimka 04.15 Prljavi seksi novac, serija

06.50 07.05 07.10 07.30 07.55 08.05 08.20 08.40 09.05 09.40 10.25 12.15 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.25 00.10 00.55 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija TV vr Brlog Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Školarci obavještajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Tree Hill, serija Zagonetna gospo ica C, belgijski lm Ritam tjedna, glazbeni magazin Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Portugal - Sjeverna Koreja, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Portugal - Sjeverna Koreja, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: ile Švicarska, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: ile Švicarska, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 2, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Španjolska Honduras, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Španjolska Honduras, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Prljavi seksi novac, serija (12) Šapta ica duhovima, serija (12) Kraj programa Tenis Wimbledon

06.20 Mi y, animirana serija 06.35 Looney Tunes, crtana serija 07.00 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.15 RTL ritam zona - Pop hitovi,

15.50

15.55

Pustolovine pametnijeg brata Sherlocka Holmesa Krimi komedija. Londonskom detektivu Sigersonu Holmesu (G. Wilder) uis nu nije lako. Premda vjeruje da se sposobnoš u i inteligencijom može mjeri sa svojim starijim bratom Sherlockom Holmesom (D. Wilmer), nezadovoljni Sigerson cijeli život živi u sjeni slavnoga brata. Za njega kao detek va gotovo nitko nije uo, baš kao i za njihova tre eg brata Mycro a, zbog ega Sigerson otvoreno prezire i zapravo mrzi Sherlocka...

07:57 Danas pogledajte…

08:00 Dje ja televizija 12:00 Zagrljaj ljepote, ponavljanje 13:00 Ekran zdravstva 14:00 Koncert 15:10 I to sam ja 16:00 Kviz, igra za gledatelje 17:00 Tjedna kronika 17:35 Iz me imurskih župa 18:45 Vinoteka 19:30 Tjedna kronika 20:00 MIK 21:35 Kocka, Igrani lm(12) 23:15 Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) 00:15 Tjedna kronika 01:00 Videostranice

FILM NOVA TV

FILM HRT 1

Gospodar plime

09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

22.15

CSI: Miami

MAGAZIN NOVA TV

17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.45 23.35 23.50 01.25 02.25

06:05 07:00 07:25 07:50 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:30 23:25 23:40 00:40 01:10 01:40 02:40 03:30 04:20 06:00

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Užas iz rijeke, igrani lm (12) Ve ernje Vijes Osta živ, dokumentarno igrana serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Medij, serija (12) Užas iz rijeke, igrani lm (12) Kraj programa

14.25

Nogomet, SP: Portugal - Sjeverna Koreja

00.50

Film je osvojio sedam nominacija za Oscara, Zlatni globus za najbolju mušku ulogu i dvije nominacije za najbolju dramu i redatelja. Tom Wingo (Nick Nolte) je nesretan u životu. Njegova ga žena ne razumije, a ne slaže se ni sa svojom dominantnom majkom. Kad se njegova sestra pokuša ubi , njezina psihologinja Susan Lowenstein (Barbra Streisand) pozove ga na konzultacije. Psihologinja Susan strpljivo i oprezno otkriva strašnu tajnu...

15.40 16.30

glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Ve era za 5 Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5 Igrani lm Igrani lm Vijes , informa vna emisija Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantas na serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) Analiziraj ono, igrani lm, komedija

SPORT HRT 2

Nogomet, SP: Italija - Novi Zeland FILM HRT 1

09.35 10.30 11.00 11.30 12.20 13.15 14.00

11.40

Novac

06.30 Zabavni Infokanal 06.50 TV prodaja 07.20 Skozi as 07.30 Nizozemska - Japonska, Posnetek Iz Durbana 09.20 Gana - Avstralija, Posnetek Iz Rustenburga 11.10 Kamerun - Danska, Posnetek Iz Tshwaneja 13.00 nogometni Studio 13.20 Mangaung: Slovaška - Paragvaj, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Nelspruit: Italija Nova Zelandija, prenos 17.55 Veszprem: Kvali kacije za Svetovno prvenstvo v rokometu (M), Madžarska - Slovenija, prenos 19.30 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: Brazilija - Slonokoš ena Obala, prijenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Žrebanje Lota 23.10 Kolesarska Dirka Po Sloveniji, Reportaža 23.30 Svetovni Pokal v Veslanju, Posnetek Iz Münchna 00.15 Svetovni Pokal v Kajaku in Kanuju - Slalom, Posnetek Iz Prage 01.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Skrajšani Posnetki Tekem 02.05 Zabavni Infokanal

07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Provjereno 11.55 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najbolje reklame 15.40 Monk, serija 16.35 Sve za lovu, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 19.50 24 UR 20.20 As tud not padu?! 21.55 Moraš volje pse, lm 23.45 Zvijezde na nebu, lm 1.45 Swingtown, serija 2.35 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Navy CIS, serija 23.35 No ni programi mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Navy CIS, serija 23.35 No ni program

15.05

Bratovo obe anje: Pri a o Danu Jansenu Biografska drama. Dan Jansen (M. Keeslar) još je kao malo dijete prvi put stao na klizaljke i nerado ih je izuvao. Njegov je otac naporno radio kako bi prehranio brojnu obitelj, a svaki je slobodni trenutak koris o kako bi djecu vodio na obližnje klizalište. Dan je pokazivao znatan potencijal i talent za brzo klizanje, pa je uskoro po eo i profesionalno trenirati.

Iako je imao podršku roditelja...

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:20 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz me imurskih župa,ponaavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

FILM NOVA TV

21.30

Užas iz rijeke Pete McKell (Michael Vartan) je ameri ki pisac, koji se pridružuje grupi turista te se sprema po i na razgledavanje rijeke u jednom australskom nacionalnom parku. O šao je na izlet zato što želi napisa lanak o iznenadnom procvatu turizma u sjevernom djelu Australije. Vodi puta u nacionalnom parku im je prelijepa zaposlenica parka, Kate (Radha Mitchell), koja smatra da je Pete razmaženi gradski de ko, koji nema pojma o prirodi...

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

VIJESTI RTL

18.30

Vijes RTL-a

KVIZ NOVA TV

17.20

Upitnik

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Kajak Kanu - Spust, Svetovni Pokal So a, Reportaža Iz Solkana 07.30 Slovaška - Paragvaj, Posnetek Iz Mangaunga 09.20 Italija - Nova Zelandija, Posnetek Iz Nelspruita 11.10 Brazilija - Slonokoš ena Obala, Posnetek Iz Johannesburga 13.00 nogometni Studio 13.30 Cape Town: Portugalska - Severna Koreja, prenos 16.00 Port Elizabeth: ile - Švica, prenos 20.30 Johannesburg: Španija - Honduras, prenos 23.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Skrajšani Posnetki Tekem 00.30 v Senci Mojstra, Francoski lm, ponovitev 02.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Ameri ka pita 2, lm 22.50 24 UR 23.10 Dr. House, serija 0.05 Opasna igra, serija 1.00 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Tak vam je to…

K

ajkaj toga se more videti po akoskaj vulicaj i parkaj, ali to sam morejo oni videti šteri živijo vu akovco ili pak se dojdejo špancerat po parko.

No, ali od gda so mladi de ki po eli biti one šteri jiv grdo gledijo zbogradi tega kaj pijašijo z pucaj, vu parko ga vse meje i meje onih šteri se španceraju i uživlejo vu friškomo zrako. Minuli tjeden pak se pripetilo, vu jednomo malomo parkeco vu samomo centro akovca, kaj so se puca i de ko po eli kušuvati i kaj so se duže kušuvali po elo jim je milo dohajati, pak so se pomalem po eli i sla iti. Na vse zadje so ostali istam goli.

I prijeli se posla. Nikaj je jiv nej smetalo kaj još sunce sveti i kaj so bili polek zgrade vu šteroj stanuvlejo sam dovice i žene štere so same. Morem vam re i gda je niš i nej zvauv policaje, brz as je bilo lejpo gledati mlade ljude kak to lejpo delajo, jerbo so sprobali vse kombinacije za štere so znali, a teh je nej bilo malo. Isto tak niš i je nej vupav iti blizo kaj bi jim rekev gda se po grackaj propisaj nesmejo seksati pod vedrim nebom i vu zašti enoj i spomeni koj grackoj jezgri. Morete si misliti kaj bi se pripetilo gda je

neš i došev pak bi jiv splašiv na pol posla pak bi se mogli i zvezati. A što bi unda meuv brigo žnjimi. Ili pak bi de ko pobeglo, pak bi, rez devet meseci, meli problema. Vsa je sre a kaj i takši posli imajo svojega kraja, pak je tua predstava sre no završena kak za glumce tak i za publiko. Rekla je jedna gospo a štera je ve hajdig let vu penziji gda jiv je bilo jako lejpo videti i gda se tej mladi jako radi imajo i gda se ne zmisli gda so ona i jen pokojni to tak dugo delali. I još je rekla kak joj je žal kaj ve ne dela, a delala je vu eMT ejo, jerbo bi mela materijala za spominek nejmeje za jeden mesec.

Kuliko vidimo, pak smo obogatili gracko turisti ko ponudo.

Znuom kaj bodete rekli, pak nebre biti kaj je to nej videv niti jeden moški, a ja vam bodem otpovedav: kaj ste pozabili gda je po elo svecko labodoritaško prvenstvo i gda za vreme prvenstva moški vseposot falijo, jerbo so furt pred televizoraj z pivikaj vu rokaj.

D

ugo se naš MT boriv, ali neje zdržav i na vse zadje je odišev vu ste aj. To je nej tak hudo, kaj se fabrike dotikavle, nek je hudo gda so vsi težaki

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OVAN (21.3.-20.4.)

brez posla ostali. Morete si misliti kak je to zgledalo gda so težaki z dvajsti i vej let radnoga staža išli dimo z radnaj knigicaj vu rokaj. Suze so jim išle, roke so drhtale, a noge popuš ale.

MT je davauv otkaze, a naša nejvekša fabrika, Burza dela, jiv je metala k sebi na spisak. Kak bilo gda bilo, trelo je i vu eMT ejo reda naprajti, a gda je tak kaj težaki navek zvle ejo nejkrajšega kraja i odidejo po riti k meši, to ve hajdig dugo znamo.

A koga, prosim vas lepo, težaki interesirajo.

M

inuli mesec je grad akovec preslaviv svojega dneva i fešta je trajala celi tjeden. Kuliko sam meuv za uti pre gracki vuri gde se spominkojo oni šteri vse nejbole znajo, za vreme fešti, vu Grado so bili primje eni dva oveki šteri so se skriva kali. Jednoga so prepoznali pre Svetomo Roko kak Maršala Titija, a drugoga so prespodobili vu Ivanovco i rekli so gda je to biv Jožek Broz.

Nej znati kaj oni iš ejo vu akovco?

V

erjem gda znate gda je naš labodoritaški klub «Me imorje» meuv svojo izvanredno

skupštino i to na isti den gda je po elo svecko prvenstvo. Jeli je to bilo slu ajno ili pak so i oni po eli znova nej znati. Jedino kaj vam morem re i je to gda so vse spremenili: zmenili so precednika, trenera, pol igra ov (ostali so oni šteri so nej vsaki den hodali vu kladionico), a i Prvoj ligi so dali istupnico i preselili so se vu Drugo ligo. Nejsam siguren jeli je oružar ostav? Jako sam najgerek kaj bode zišlo z toga vsega.

I

moški rokometni klub IPC je ostav brez svojega dugoletošjega precednika, gospona Kavrana; šteri je nej biv sam precednik nek je biv i glavni blagajnik i sponzor kluba, o em re i, brez jega je vu rokometnomo klubo niti trava nej rasla. Nej znati kaj bode ve z toga zišlo, jeli su i tu nebode pripetilo kaj se bode klub preseliv vu drugo ligo, jerbo vsi znamo gda so nej išli vu Makarsko igrat inale kupa, a to državnik rokometni savez nebode, sam tak, rez prste progledauv. Kuliko vidimo, akoski i me imorski šport se vruhavle, a naši politi ari mirno dremlejo, jerbo se to jiv ne dotikavle. Jiv je zebrav neš i drugi, a nej športaši!

VAGA (24.9.-23.10.)

Vaše emocije e na samom po etku ovog tjedna biti posebno izražene i teško ete ih zadržati u sebi zbog njihovog intenziteta. Bavite se nekim sportom kako biste svu nega vnost izbacili iz sebe. Od srijede e se nega vnost umanji i bit ete spremni na sve lijepe stvari u ljubavi. Nemojte eka da sve drugi pripreme za vas, možete ovaj put i vi bi organizator. Slušajte svoju intuiciju. Drugi vam mogu savjetova što oni misle da je za vas dobro, no, sami najbolje znate što želite i što ste sve spremni za to žrtvova .

BIK (21.4.-20.5.)

Previše stvari je trenutno oko vas da biste se mogli opustiti ili raditi ono što stvarno i želite. Kako biste sebi barem malo olakšali situaciju pokušajte jekom ovog tjedna rješava sve probleme koji su se nakupili. Krenite redom i pokušajte svoj život dovesti u red. Ne morate napravi baš sve što ste planirali, no, malo organizacije vam ne bi naškodilo. Pruža vam se dosta prilika, no, vi biste se samo htjeli malo odmori od svega. Bitno je samo da ništa ne radite polovi no.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Zadovoljni ste s onim što se sada doga a i to e se primije na vama. Bit ete posebno privla ni i zanimljivi drugima zbog sigurnos u ono što radite. Pove anje samopouzdanja ne prolazi nezapaženo kada ste vi u pitanju.

Od sredine tjedna ete bi nešto osjetljiviji na sve promjene koje se doga aju. Ukoliko sada imate nekih poteško a, to ne zna i da e i rezultat onoga što radite bi loš, samo se morate nastavi trudi . Nemojte ignorira partnera i njegove želje samo zato što u ovom trenutku nije dominantan. Pokažite mu da uvijek imate dovoljno razumijevanja za situaciju u kojoj se on nalazi.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Na po etku ovog tjedna bit ete posebno osjetljivi na sve što se oko vas doga a. Nemojte to shva a kao nešto nega vno, bitno je da to prihva te i ne pokušavate promijeni . To je samo jedna faza. Ponekad zaboravljate kako je važno trudi se oko ljubavi.

Ukoliko postoje neki problemi, nemojte eka da se oni riješe sami od sebe nego se potrudite kako biste ih što u inkovi je riješili. Nemojte stalno o ekiva neke velike geste od partnera. Pokušajte više pažnje posve iva onome što on svakodnevno radi za vas.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Vi to no znate što želite i ukoliko vam to nije servirano na srebrnom pladnju mogli biste posta zajedljivi. Morate prihva da je u ljubavi jednako važno dava i prima .

Budite puni ljubavi i razumijevanja prema partneru bez obzira što se doga alo, a onda možete o ekiva isto i od njega. Krajem tjedna imat ete puno više energije za sve što budete htjeli radi . Pokušajte tu energiju što bolje iskoris kako biste pos gli ono što želite.

Ako imate nekih neriješenih situacija bilo bi dobro da ih tijekom ovog tjedna riješite. Ukoliko vam nedostaju odgovori na neka pitanja slobodno direktno pitajte osobe koje su za to odgovorne. Zaslužujete znati istinu.

Zbog previše obveza zaboravljate uživa u onome što radite. Malo usporite kako biste vra li po etni zanos. Budu i da ste u posljednje vrijeme stalno u nekim gužvama, nedostaje vam malo vremena samo za sebe. Ukoliko možete organizirajte sebi nekoliko slobodnih dana i otputujte na neko mirno mjesto izvan grada.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Na samom po etku ovog tjedna sve vaše najve e kvalitete poput intuicije, stras , ljubaznos i sl. e bi posebno izražene. Nije ni udno da ete drugima bi posebno zanimljivi i omiljeni u društvu. Nemojte se bojati ljubavi i zbližavanja. Pružite priliku nekome za koga mislite da je zaslužuje i prepus te se trenutku. ak i ako ne uspije, barem ete zna da ste probali. Prije bilo kakvih ve ih odluka potražite drugo mišljenje.

Prijatelji, lanovi obitelji ili partner e vam olakša odluku i pokaza situaciju iz neke potpuno druga ije perspek ve.

ini vam se kao da od jedne osobe primate neku udnu, nega vnu energiju. Nemojte se ustru ava otvoreno razgovara s tom osobom.

Možda ima nekih problema i samo joj treba razgovor. Sredinom tjedna ete bi prili no zaposleni, a pojavit e se i neke dodatne obveze. Bitno je samo da što god radili uvijek ostavite malo vremena samo za sebe i svoje želje. Puno toga možete pos i, samo je bitno da budete uporni u onome što radite. Nemojte odustaja kada se pojave neki problemi.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Na samom po etku ovog tjedna probudit e se vaša osjetljiva strana, stoga nije ni udno da ete biti skloni naglim reakcijama. Kako ne biste sebi stvorili dodatne probleme i povrijedili bliske osobe pokušajte prije bilo kakve reakcije brojati do 10. Od srijede prema kraju tjedna situacija e se znatno poboljšati i posebno e se naglasiti sve vaše dobre kvalitete na poslu, ali i u ljubavi, stoga, slobodno slušajte svoju intuiciju jer e vas ona voditi u pravom smjeru. Bez obzira koliko posla imali pokušajte uvijek ostaviti barem malo vremena za sebe i svoje želje.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ukoliko imate nekih ljubavnih problema, nejasno a i sli no, bilo bi dobro da razgovarate o tome sa svojim prijateljima, partnerom ili lanom obitelji. Poslušajte njihove savjete, oni e vas usmjeriti i olakšati situaciju. Sredinom tjedna u vama e se posebno probuditi romantika. Nemojte je ignorirati nego se prepustite osje ajima, nema u tome ništa loše. Pokušajte se ne zatrpavati poslom jer ne ete imati dovoljno energije. Napravite ono što morate, a ostatak vremena provedite u prirodi, šetnji, na kavama i sli no. To je ono što vam je sada potrebno.

VIC tjedna

Bez obzira koliko su vaši osje aji intenzivni, na po etku tjedna bi bilo dobro da se držite svog rasporeda.

Dosta posla koji radite nije odgodivo, stoga bi njegovo odga anje uzrokovalo dosta velike probleme. Detalji su sada posebno bitni. Ne morate za partnera organizira nešto veliko i skupo, bitno je da mu na jednostavan i sup lan na in pokažete koliko vam zapravo zna i u životu.

Ukoliko nemate partnera iza ite i družite se s drugima. Bit ete posebno zanimljivi svima u društvu.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ponedjeljak i utorak e bi idealni za ribe koje nisu u vezi. Nemojte se zatvara u ku i nego iza ite vani i družite se. Pružite priliku ljubavi. Nemojte zbog zanosa zaboravi na posao. Bitno je da se dobro organizirate i kada ste na poslu sve napravite na što bolji na in i po snete osje aje, a kada izlazite da ne razmišljate o problemima koji vas mu e na poslu i prepustite se trenutku. Nemojte se ustru ava postavlja pitanja. Što god vam nije jasno pitajte i tražite objašnjenje.

Kišobran

Ide mali Mujica ulicom i sretne jednu gospo u, pa je upita: - Oprostite gospo o, gdje je ovdje javna ku a?

Gospo a mu opali šamar i ode. Ide tako on dalje i sretne policajca i pita ga isto. I on mu opali šamar i ode. Ode Mujica ku i i s vrata govori: - Tata, idi si sam po svoj kišobran!

15. lipnja 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

METEOROLOŠKI DNEVNIK proteklih 7 dana

O ekuje nas osvježenje VREMENSKA SLIKA: Ve deset dana traje suho, stabilno i vru e vrijeme. No, takva situacija uskoro e se promijeniti. Naime, ve je ponegdje bilo kratkotrajnih grmljavinskih pljuskova, a njih e sljede ih dana biti sve više. Nad naš dio Europe spustit e se ve a koli ina vlažnog i svježijeg zraka.

U takvim okolnostima sljede ih dana o ekujemo više oblaka, a kiša ili pljuskovi s grmljavinom bit e esta pojava. I temperatura zraka ide prema dolje tako da bi za vikend ponegdje mogla biti desetak stupnjeva niža nego ovih dana...

VREMENSKA PROGNOZA: Po etkom novog radnog tjedna do našeg e podru ja pritjecati samo malo vlažniji zrak što e utjecati i na manji pad temperature zraka. Uz povremeno umjerenu naoblaku tijekom utorka bit e dosta sun anih razdoblja, ali postojat e i mogu nost za malo kiše ili kratkotrajan pljusak s grmljavinom. Za pljuskove je ve a mogu nost u kasnopopodnevnim i ve ernjim satima. Još uvijek e biti vrlo toplo, ali manje sparno jer e prestati južina, a zapuhat e slab do umjeren sjeverosito ni vjetar. Jutarnja temperatura

zraka oko 20, a najviša dnevna izme u 25 i 28 Celzijevaca.

Dok e ve i dio utorka još uvijek biti suh i s dosta sunca, od srijede e situacija biti nešto manje povoljna. O ekujemo puno više oblaka, a povremeno može biti kiše ili grmljavinskih pljuskova.

Još e malo osvježiti pa e dnevna temperatura biti oko 24 ili 25 Celzijevaca, ovisno o koli ini sunca.

Nestabilno i promjenjivo vrijeme nastavit e se i u etvrtak i petak. Bit e i sun anih razdoblja, ali povremeno moramo ra unati na mogu nost kiše ili pljuska

s grmljavinom. Temperatura zraka više ne e biti jako visoka, uglavnom e se kretati u rasponu izme u 22 i 25 Celzijevih stupnjeva pa možemo takvo vrijeme nazvati ugodnim.

Prema prognosti kom materijalu ini se da bi nas tijekom vikenda moglo zadesiti još više oblaka, a kiše ili pljuskova bit e više nego u radnim danima. To možda nije dobra vijest za sve koji bi vikend voljeli provesti na otvorenom, ali zasad se ini tako.

Temperatura zraka još bi se snizila pa e mjestimice biti i desetak

Stigla vru ina Proteklog tjedna glavna je vremenska karakteristika postala vru ina. Nakon ciklone koju je Crometeo tim nazvao Fabijan, a koja nam je donijela puno kiše i prohladno vrijeme, zavladala je anticiklona. Cijeli protekli tjedan smo preveli uz njenu vladavinu pa je prevladavalo sun ano i vru e vrijeme.

Temperatura zraka je iz dana u dan bila sve viša, i jutarnja i dnevna. Prema kraju tjedna i no i su postale neugodne, a zbog južine s kojom je dolazila vlaga postalo je i dosta sparno, teško vrijeme. Subota je donijela vrhunac vru ina. Maksimalna temperatura u Osijeku je iznosila je 35,3°C. Isto toliko je mjereno i u Slavonskom Brodu, dok je Šibenik imao maksimalnu temperaturu od 35°C. itava unutrašnjost se grijala

na temperaturama od 32 do 34°C. Gospi je imao maksimalnu temperaturu od 31,4°C, a Zavižan ak 22,8°C. Vru e je bilo i duž obale, a tek je ponegdje najviša dnevna temperatura bila malo ispod 30°C. Osvježenje se moglo potražiti u moru ija je temperatura 23 ili 24°C, a ponegdje na sjeveru i visokih 25°C. Vru e je bilo i u nama susjednim zemljama.

U Bosni i Hercegovini Banja Luka je imala 36°C, koliko i Leskovac u Srbiji. I u Austriji (Graz) temperatura je porasla do 35°C. Najtoplija u Europi je bila Turska, gdje se temperatura popela do 38°C. U nedjelju je bilo dva-tri stupnja manje vru e, ali i dalje sparno, a sli no vrijeme nastavilo se i u ponedjeljak, ali ne e još dugo.

Lipanj je prevrtljiv stupnjeva niža nego po etkom ovog tjedna.

Ponedjeljak bi mogao donijeti više sunca, ali i dalje uz mogu nost kiše ili pljuskova. Dakle, pred nama je nestabilni i svježiji period.

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 14.6.).

METEOROLOŠKI KALENDAR

Meteorološke prilike na našem kontinentu su proteklih sedam dana (razdoblje od 6. do 12. lipnja) bile sasvim suprotne onima u tjednu prije. Toplija i hladnija, odnosno kišovitija i sušnija podru ja su uglavnom zamijenila mjesta. Podru ja koja su po etkom lipnja bila pogo ena poplavama i obilnim oborinama (od Slavonije, preko Ma arske, Slova ke do Poljske) u proteklom su tjednu bila suha i iznadprosje no topla. I ve i dio Europe je u proteklom tjednu imao temperature više od prosjeka. Zanimljivo je da je najhladniji dio kontinenta bio Pirinejski poluotok, odnosno Portugal i ve i dio Španjolske, upravo ono podru je koje je u prvom lipanjskom tjednu bio najtoplije, tj. znatno toplije od

prosjeka. Hladnije od prosjeka bilo je i na krajnjem sjeveroistoku te podru ju Turske.

Najkišovitiji dijelovi kontinenta bili su dijelovi zapadne Europe i Skandinavije te alpsko podru je Švicarske, koji su prethodnih dana bili pod ciklonalnim utjecajem.

16. lipnja 1853. god. poplava Orljave u Požegi 18. lipnja 1750. god. orkanska bura uništila usjeve oko Makarske 20. lipnja – prosje ni po etak „meteorološkog ljeta“ (srednja dnevan temperatura 20°C i viša)

Doga aji NAJAVLJEN KONCERT Marka Perkovi a Thompsona

IZBORI za vije a mjesnih odora Orehovica, Podbrest i Vularija

26. lipnja ponovno u Zasadbregu Ujedinile se sve politi ke opcije elni ljudi NK Zasadbreg u petak su na prigodnoj konferenciji za novinare najavili veliki glazbeno - scenski spektakl u kojem e glavnu ulogu odigrati Marko Perkovi Thompson.

- Thompson po drugi put dolazi u Zasadbreg i nakon prvoga prošlogodišnjeg koncerta mogu re i da on dolazi me u svoje,

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

kaže predsjednik kluba Goran Zadravec.

Koncert e biti u subotu 26. lipnja s po etkom u 21 sat, na stadionu NK Zasadbreg. Ulaznice se prodaju na više mjesta, a o ekuje se dolazak nekoliko tisu a Thompsonovih obožavatelja. NK Zasadbreg poziva sve ljubitelje hrvatskih rodoljubnih i zabavnih pjesama i prijatelje kluba da do u

na spektakl koji e to biti i zbog popratnih ugodnih iznena enja.

Sav prihod ide u korist NK Zasadbreg koji se kvali icirao u viši stupanj natjecanja, pak mora urediti službene prostorije. Od prošlogodišnjeg Thompsonovog koncerta klub je izgradio rasvjetu na glavnom i pomo nom igralištu, te uredio ogradu.

(Stjepan Mesari )

U op ini Orehovica za vije a mjesnih odbora naselja Orehovica, Podbrest i Vularija nema izbornih gubitnika što se politi kih stranaka ti e. U sva tri mjesna odbora politi ke stranke formirale su zajedni ku koaliciju stranaka (HDZ - HNS - HSS - SDP), s time da su naravno za svako naselje odredili drugog nositelja liste.

Za VMO Orehovica nositelj liste bio je Željko Martinec, za VMO

Podbrest Franjo Gajnik, a VMO Vularija Zlatko Orsag.

No, ni tako ujedinjeni nisu impresionirali bira ko tijelo, jer je odaziv na izbore bio izuzetno slab, što i nije udno s obzirom na male ovlasti vije a mjesnih odbora. Od 1.244 bira a u Orehovici glasovalo je svega 40 bira a. Od tog broja listi a jedan listi bio nevaže i, a ostalih 39 glasova bilo je za koalicijsku listu iji je nositelj bio Željko Martinec.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

U VMO Podbrest od 616 bira a glasovalo je 49, od ega je 9 listi a bilo nevaže ih, a ostali su bili za koalicijsku listu iji je nositelj bio Franjo Gajnik.

U Vulariji je od 387 bira a glasovao 41 bira i svi su bili za koalicijsku listu iji je nositelj bio Zlatko Orsag. Nakon ovako održanih izbora barem nije bilo poraženih, ali ni odaziva bira a.

(BMO) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ODLI AN START JURICE PAVLICA U GP CHALLENGE

ŽELJKO KAVRAN ODLAZI IZ ME IMURSKOG RUKOMETA

KICKBOX SPEKTAL SLJEDE E SUBOTE U AKOVCU

Kao tre i na Mileniumu Dao neopozivu ostavku, Glavna borba ve eri za ušao u polufinale slijedi skupština MKA*IPC naslov svjetskog prvaka Žiga i Banidisti spletom me imurskih popevki razgalili su srce slova koj novinarki

Kod Starog mlina upoznali me imursku baštinu

Gosti i uzvanici na sve anoj ve eri

“ZLATNE PENKALE” HTZ-a dodijeljene u Me imurju

Najbolji svjetski turisti ki novinari dobili priznanja i upoznali naš kraj U nazo nosti Željka Lenarta, državnog tajnika u Ministarstvu turizma, i Nike Buli a, direktora glavnog Ureda Hrvatske turisti ke zajednice, te brojnih uzvanika i gostiju, u zgradi “Scheier” u akovcu u petak nave er dodijeljene su Zlatne penkale za 2000. godinu stranim novinarima koji su pisali i pišu o Hrvatskoj. Nagrade je primio 31 novinar, a Grand prix Zlatne penkale dobili

su Hans Peter Kutller i Studio Hamburg Dodlights.

Dobitnici umanjenih dizajnerskih rješenja Zlatne penkale jesu Claudia Bete Wenngatz, Silke Springer, Thomas Morawski i Ernst Sasse iz Njema ke. Zatim su nagra eni Juan Carlos Moreno iz Španjolske, Patrizia Magi i Paolo Gazzaria iz Italije, Ludmila Vesela iz eške i Danica Janiakova iz Slova ke.

Oni koji su o Hrvatskoj najljepše pisali s Nikom Buli em

Svijetla odje a pravi izbor za sun ane dane S prošlotjednim vru inama svatko je izlazio na kraj na svoj na in. Bijela je postala boja koju sve eš e možemo vidje na našim špicericama, koje jako dobro znaju da je svijetla odje a pravi izbor za sun ane dane.

Toliko dugo o ekivano sunce izmamilo je na ulicu brojne špicere koji su, bilo na biciklu ili rolama, htjeli uhva sun ane zrake i uživa u pravim ljetnim temperaturama. U roku od desetak dana jaknice i zatvorene cipele zamijenile su sandale i topi i, što nam se puno više svi a.

Iz SAD-a su nagra eni Karen Tolme Olson, Ashley Colburn. Iz Poljske dobitnik je Aleksander Ostasz, iz Velike Britanije Annabelle Thorpe i Inga Lovric Kemp, Joris van Drooge iz Nizozemske, Ferenc Szaniszlo iz Ma arske, Raphael Hug iz Švicarske, te Elisabeth Garcia Dahlback i Binge Eliason iz Švedske.

Nagra eni iz Austrije je Hannes Krois, iz Slovenije Božo Zorko i Mojca Mavec, a iz Francuske Bruno Bioul i Jose’ - Manuel Lamarque i Emmanuel Moreau.

Danielle Mallinus je iz Belgije, Tatjana Hejfec iz Rusije, Aleksander Dorosenko iz Ukrajine, a Kyoka Matsui i Katsumasa Tanaka iz Japana.

Pasquale Al ieri iz Italije dobitnik je Grand prixa za pisani materijal, a Belen Molinero iz Španjolske za TV materijal.

Sve anu ve eru priredio je restoran “Me imurski dvori”, koji je u subotu i doma in velikoga plesnog bala za novinare.

Prije toga strani novinari boravili su na podru ju op ine Sveti Martin na Muri i Spa @ Golf Resorta Sveti Martin, gdje je za njih prire en turnir u golfu.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

Kod Starog mlina u Žabniku održana je kulturno - zabavna i gastronomska priredba “Život uz Muru”, prire ena za sudionike prestižne novinarske nagrade “Zlatno penkalo”.

U bogatom programu sudjelovala je udruga “Me imurske roke”, brojna kulturno - umjetni ka društva, Žiga i Bandisti, brojni gastro majstori i agilni lanovi svetomartinskih udruga i op inske Turisti ke zajednice, predvo eni kuharom i etnosakuplja em Stanislavom Trstenjakom iz Marofa.

Strani novinari posebice su oduševljeni kvalitetom me imurskih vina, te tradicijskim jelima i poslovima, kao što je prerada lana, pletenje cekera i mnogo

Novinar Vanja Ha ek o me imurskim vinima “z lagva” govori simpati noj Ashley iz Amerike drugo. Sve je organizirala Turisti ka zajednica Me imurske županije, a koordinator je bio Rudi Grula, voditelj projekta trodnevnog boravka novinara u Me imurskoj županiji. (S. Mesari )

Novinare iz isto nih zemalja oduševilo je sviranje na cimbalama Nikole Bari evi a