Međimurske novine 772

POLITIČAR NOVOG KOVA Čakovčanin Kristijan Mavrek

str. 2-3

Međimurskom SDP-u trebaju novi ljudi i nove vizije www.mnovine.hr

Oni su zalog naše bolje budućnosti!

str. 5

ČAKOVEČKI GIMNAZIJALCI ponovno dokazali svoju kvalitetu sjajnim rezultatima na državnoj maturi

Broj 772.

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 22. lipnja 2010.

KAD STARCI PROLUPAJU

str. 10

Godina XV.

Štićenica doma sjekirom izmasakrirala dvije sustanarke

- Neviđeni zločin u udomiteljskoj obitelji u Praporčanu

"Laboratorij" radio punom parom

Čestitamo 22. lipnja - Dan antifašističke borbe 25. lipnja - Dan državnosti

str. 10

U MURSKOM SREDIŠĆU otkriven "proizvodni pogon" marihuane

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se

Odneseno nekoliko desetaka tisuća kn!?

str. 10

"OBLJETNICA" pljačke pošte u Pleškovcu

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

7015 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Zašto ne smijemo zaspati Ako smo do sad imali vremenski alibi, više ga ne e biti.

Hrvatska je vrlo blizu ulasku u EU. I dok je prije još samo godinu dana vladala bojazan da nas EU želi u paketu s ex-yu zemljama, ista je o ito nestala. Europski diplomati u Hrvatskoj, ali i oni u Bruxellesu, svi odreda na Hrvatsku gledaju kao novu lanicu EU. Kad e se to dogoditi? To e vjerojatno biti 2012. godina.

Vremena za ekanje jednostavno nema. Hrvatska državna vlast u tom e periodu muku mu iti da zadovolji sve što e se od nas tražiti (to ne e biti više nešto što bi moglo suspendirati o ito donesenu odluku), dok je pred lokalnom vlaš u i te kako velika odgovornost da preuzme svoj dio zadatka, ali i odgovornosti. Za Me imurje je, kao što sam ve u nekoliko navrata pisao, EU puno ve i izazov od bilo kojeg kraja naše zemlje. Otvaraju nam se velike mogu nosti, ako emo ih znati prepoznati i iskoristiti. Vrijeme je za ljude koji znaju što i kako. Ako emo ostati samo na onima koji se aktualno bave politikom, vrijeme e nas pregaziti. Svakodnevno susre em te ljude, uglavnom izme u 30 i 50 godina, koji imaju europska iskustva, koji znaju da “ne trebamo otkrivati toplu vodu”, jer i nju tako er imamo, ali potrebna je akcija.

Jedan od njih pri ao mi je kako je to funkcioniralo u Italiji prije ulaska u EU. Lokalna vlast postavila je na klju na mjesta ljude koji iza sebe imaju rezultate, uspješne poduzetnike, poljoprivredne stru njake, znanstvenike, koji su volonterski - besplatno preuzeli raznorazna pro elni ka i savjetni ka mjesta u lokalnoj samoupravi za dobrobit cijele zajednice, dali konkretne zadatke “ inovnicima”, ali i gra anima, uz dogovor i razgovor s državnom vlaš u napravili strategiju lokalnog

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

razvoja, ali i donijeli kvalitetna rješenja s kojima se odmah krenulo u realizaciju za razvoj vlastitog kraja. Rezultati nisu izostali.

Može li to u initi i naša lokalna samouprava? Kako sada stoje stvari, izgleda da baš i ne, puno lakše je politizirati, svaki tjedan “sastan iti” u drugoj županiji i plakati da nas državna vlast mrzi. O ito da je i našoj politi koj eliti najvažnije i dalje skupljati kratkoro ne politi ke poene, umjesto da se pod hitno napravi akcijski plan. Redea i akra na taj na in i dalje ostaju neiskorišteni, kao i neke druge institucije, pojedinci koji postoje iza sebe imaju rezultate i spremni su pomo i aktualnoj vlasti. Ona ih za sad ili ne prepoznaje ili ne uje ili ne želi uzeti k sebi. U slu aju da je ovo posljednje u pitanju, to bi moglo zna iti da nam zaista slijedi kataklizma kad postanemo dio EU, a ne bi bilo udno da se za tako nešto dežurni krivac opet prona e isklju ivo u Zagrebu, da se takva teza plasira u javnost, pa ak i ako lijeva koalicija na državnom nivou preuzme državnu vlast.

Ho e li i tada županova politi ka loskula biti “briga za malog ovjeka”? Na koji na in?

Da se pove avaju redovi u pu koj kuhinji ...

POLITI AR NOVOG KOVA - akov anin Kristijan Mavrek lan je nacionalnoga SDP-ovog tima me baš i ne tangiraju inertnu podružnicu te stranke u Me imurju, za koju on otvoreno tvrdi da ne želi pro

Stojimo na mjestu i, a eka nas još okrutnija Kristijan Mavrek, donedavno direktor akove ke razvojne agencije akra, ambiciozni je politi ar mla e SDP-ove generacije u Me imurju i me u onima koji se pokušavaju probiti na elne funkcije ove stranke na državnom nivou. Preska u i tri stepenice, priznanje za svoj dosadašnji uspješni rad u namicanju sredstava iz EU fondova dobio je u središnjici stranke na Iblerovu trgu, iako se prije toga ambicioznim idejama za razvoj Me imurja kandidirao za pro elnika Ureda za gospodarstvo, ali nije prošao zbog “formalnih razloga neudovoljavanja uvjetima natje aja”. Me utim, usprkos tome što nije uspio na doma em terenu u važnim trenucima za Me imursku županiju, posebice kad je u pitanju prestrukturiranje našeg gospodarstva i strateški razvoj u bližoj i daljnjoj budu nosti - nije odustao, ve kroz strana ku hijerarhiju pokušava iskoristiti svoje do sad ste eno znanje po pitanju pripreme i vo enje EU projekata. U etvero lanu strana ku ekipu primljen je na temelju dosadašnjih referenci na unutarstrana kom natje aju. Središnjica SDP-a u Zagrebu formirala je mladu ekipu iji je Kristijan Mavrek lan, a koja je pod vodstvom tajnice SDP-a Karoline Leakovi prošli tjedan razgovarala s desetak europarlamentaraca i dužnosnika Europskog parlamenta i Europske komisije o pristupanju Hrvatske Uniji, uvjetima završavanja pregovora, korištenju fondova Europske unije, sadašnjoj gos-

- U Hrvatskoj je na djelu smjena generacija u našoj stranci. To su nove snage koje imaju viziju i snage uzeti štafetu od ljudi koji su SDP vodili u devedesetima do 2010. godine. S druge strane, kod nas u Me imurskoj županiji nismo imali klasi nu smjenu generacija. Nema novih ljudi i nekakvih novih vizija ... podarskoj i politi koj situaciji te regionalnoj i poljoprivrednoj politici. Razgovarali smo s njim po povratku iz Bruxellesa. *Zašto je SDP-u potrebna ovakva suradnja, kad za sada nema odgovornost za vlast?

- SDP je prepoznao važnost onoga što nas eka u budu nosti.

Lako možemo o ekivati da nas neki ‘izvanredni’ parlamentarni izbori iznenade ove zime, a realno je da to bude 2011. godine.

Prema anketama je SDP vode a snaga u Hrvatskoj i o ekujemo promjenu vlasti u Hrvatskoj, pa želimo ljude ‘u Europi’ upoznati s našim stavovima i SDP-om kao vrlo vjerojatno budu om strankom koja e voditi Vladu RH. Da se ne gubi vrijeme, ve se sada trebaju pro ilirati ljudi koji to žele raditi i koji imaju reference da to rade kao sugovornici s Europskim parlamentom i Komisijom.

Teško prihva amo promjene • U Me imurju je SDP ve sada na vlasti u Županiji i u akovcu, ak duže od deset godina. Me utim, ako je to izlog što SDP može, zašto prema javnosti šalje poruke nemo i i ograni enja, bez vizije i razvojnih planova?

— SDP Me imurja je speci i an u odnosu na gradske i županijske organizacije u našem okružju. Uzmimo Varaždinsku županiju, gdje je na elu Mario Habek, saborski zastupnik iz naše tre e izborne jedinice, politi ar mla e, moje generacije. U Krapinsko - zagorskoj županiji župan je bivši direktor razvojne agencije Siniša Hajdaš Don i , politi ar mla e generacije, ro en po etkom sedamdesetih. Oni su novi ljudi koji su došli na elo županijskih organizacija. Siniša koji je došao na elo županije donio je jednu novu snagu. Pogledajte Zagreba ku županiju, Davor Bernardi , koji ima 30 godina. Došlo je do osvježavanja, kadrovske smjene generacija. Na kraju krajeva, i naš je predsjednik Zoran Milanovi iz mla e generacije politi ara. To su nove snage koje imaju viziju i snage uzeti štafetu od ljudi koji su SDP vodili u devedesetima do 2010. godine. S druge strane, kod nas u Me imurskoj županiji nismo imali klasi nu smjenu generacija. Župan Perho bio je predsjednik gradske organizacije SDP-a, pa je postao predsjednik županijske organizacije i me imurski župan. Njega je u gradskoj organizaciji zamijenio kolega Biševac, koji je prije toga bio predsjednik Gradskog vije a,

a sada je zamjenik gradona elnika, dok je gradona elnik Šalamon ve na istoj poziciji u tre em mandatu. Nema novih ljudi i nekakvih novih vizija.

• U emu je razlika izme u novih ljudi i ljudi koji su 90-ih vodili SDP? — Cjelokupna situacija, hrvatsko društvo i EU nije ista kao 1995. godine. Sada imamo potpuno druge probleme. Mislim da su mladi ljudi obrazovaniji, fakultetski obrazovani, ljudi koji imaju odre enu širinu, putovali su, imaju ve e komunikacijske vještine, poznaju puno širi krug ljudi. Puno je lakše razgovarati kad ste vi nekome generacijski bliži i kad je takav krug ljudi i u Varaždinu, Krapini i u Koprivnici i Zagrebu. Uz to mladi ovjek ima više elana i energije. S nekim takvim možete razgovarati o tome kako e naš grad izgledati 2020., 2030. godine, kada e ovjek od 30 godina tada imati 50 godina, što je sasvim druga perspektiva od onoga tko e tada imati 80 godina. Šest mjeseci otkako sam privatni samostalni konzultant i otišao iz akre, obišao sam gotovo sve zemlje bivše Jugoslavije, bio sam u ve ini zemalja EU kao konzultant za EU fondove i za razvojne programe. Spoznao sam

Nije bitno zašto, bitno je da se ne radi!

Anketa “Pod vurom”

ak dva neradna dana ovaj tjedan najviše su obradovala one zaposlene. U utorak se ne e raditi zbog Dana antifašisti ke borbe, a petak e biti

Boris Vukina, akovec – Da budem iskren, ne znam to no o kojim se praznicima radi, malo sam izvan toka doga aja. Nadolaze e vikende ne u spajati jer za tim nemam potrebe – na godišnjem sam odmoru ve dva tjedna.

slobodan zbog Dana državnosti Republike Hrvatske. Tako se ovaj tjedan pokazao idealnim za ve ustaljenu hrvatsku tradiciju spajanja vikenda. Ipak,

neki naši sugra ani ve su prije pogledavši u kalendar ove praznike ukomponirali u godišnje odmore, a sve su rje i oni koji e na trodnevni izlet na more,

uvjeriti u našoj anketi, ne znaju zbog ega su to no upravo ovi dani neradni, bitno je, kao što se ini, samo to da se ne radi. (bš)

Antonio Korpar, akovec – U utorak se obilježava Dan antifašisti ke borbe, a u petak je nekakav državni praznik, dan neovisnosti ili dan državnosti, nisam siguran. Vikende ne u spajati zbog obaveza u Konji kom klubu Zrinski, a ni inancijska situacija nije bajna.

Ratko Magi , akovec – Nisam baš siguran o kojim se praznicima konkretno radi. S obzirom na to da su mi ostali dani u tjednu radni, vikende, na žalost, nisam ni u mogu nosti spajati.

Ivica Žuti, akovec – U utorak je Dan antifašisti ke borbe, ali taj praznik ne slavim, a u petak je Dan državnosti. Vikende ne u spajati, hrvatski sam branitelj i u mirovini sam. Prema mom mišljenju, ve inu bi tih praznika trebalo ukinuti, premalo se radi. S vikendima ljudi spajaju cijeli tjedan i nitko ne radi ništa.

što zbog ostalih radnih dana u tjednu, što zbog inancijske situacije koja im ne dozvoljava ovakav izdatak. Mnogi od njih, u što smo se imali prilike sami

Gordana Mesari , Pribislavec – Znam da je u petak Dan državnosti, ali za ovaj praznik u utorak nisam sigurna. Vikende ne u spajati s neradnim danima jer sam za ovaj tjedan ve unaprijed imala isplaniran godišnji odmor.

Damir Jaklin, akovec – Dan 22. lipnja je Dan antifašisti ke borbe, a Dan državnosti se prije slavio 30. svibnja, a sada se slavi 25. lipnja, ako sam u pravu, jer se ti praznici nekako esto mijenjaju. S obzirom na to da radim u obrazovanju, radni su mi dani prije i poslije tih praznika, tako da nemam mogu nosti spajanja vikenda (foto: Vrzan)

22. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

unarodnog tajništva za kontakte s EU, sa zanimljivim idejama o razvoju našeg kraja, koje izgleda da ovesti smjenu generacije, koje se doga aju posvuda u Hrvatskoj, ali ne i kod nas

ako se ne pokrenemo, a budu nost! da smo mi Me imurci specifi na, u dobroj mjeri konzervativna sredina, ne mislim pritom na politi ko opredjeljenje u smislu svjetonazora lijevo - desno, ve konzervativna u smislu da teško prihva amo promjene. Idemo na maksimalno sigurno. Tri koraka naprijed, dva koraka nazad, da nešto ne pogriješimo. A bojim se da danas u 21. stolje u, koje je vrlo okrutno za one koji teško prihva aju promjene, nema više prostora za takvu ziherašku politiku.

Cargo terminal, parceliranje i komunalno ure enje ex vojnog poligona, novi proizvodi ...

• Meni se ini da smo upravo kakvi smo dobili i preopreznog župana. Gdje su Me imurju šanse da ubrzamo ako ne u petu, a ono barem u tre u, brzinu, jer mi se ini da posustajemo i da se provincijaliziramo?

— Apsolutno se slažem da se provincijaliziramo i zatvaramo izme u Mure i Drave. U prijašnjim desetlje ima bili smo najrazvijeniji kraj. Sve je to krasno i fino da smo imali razvijenu komunalnu in rastrukturu, kvalitetno školstvo, pred petnaestak godina i zdravstvo. Ali mi smo danas zbog jednog vrlo, vrlo opreznog pristupa usporili razvoj, a sada polako i stali na mjestu. Stajati na mjestu zna i nazadovati. Nije istina da nemamo potencijal, a osobno sam kao lan SDP-a županu nudio nekoliko programa našega daljnjeg razvoja. Re i u ono što mi se ini lako ostvarivim u jako kratkom roku, što može dati rezultat, a opet nas priprema za budu nost koja e biti vrlo okrutna. Re i u kao bivši carinik i djelatnik Ministarstva financija, gdje sam radio 13 godina. Kad u emo u EU, što e biti vrlo, vrlo brzo, ostajemo bez vanjskih granica prema Ma arskoj i Sloveniji. Me imurje je regija grani nih prijelaza. Svi ti ljudi e preko no i ostati bez posla. Svi ti carinici špediteri preko no i e postati višak, što donosi novi problem što i kako riješiti problem onih koji e ostati bez posla.

• Što Vi nudite kao rješenje?

— Ja sam osmislio cargo terminal, tim više što mi imamo sre u što smo zaista na prometnom vorištu. Malo sredina u Hrvatskoj ima prugu koja se širi na etiri strane. Od te etiri, tri vode u EU prema Ma arskoj i dva puta prema Sloveniji. Slovenci ozbiljno misle da slovenski dio spoje prema Murskoj Soboti i Austriji. Mi bi u tom slu aju imali prugu prema Austriji, Ma arskoj, Ljubljani i prema Zagrebu. Jedna kvalitetan cargo centar gdje bi se novac za njegovu izgradnju dobio iz europskog onda - onda Marco Polo. To je program kako bi se kamioni maknuli s cesta na željezni ki promet. Marco Polo je ond o kojem malo ljudi u Hrvatskoj

Kristijan Mavrek: - Izgleda da je kod nas i dalje najteže biti prorok u svom selu zna. Ali svi oni šleperi koji ulaze na Gori an i izlaze u Trnovcu, oni e dolaziti autocestom, ali mi bi ih u cargo centru u akovcu mogli ukrcavati na vlak s pretovarnim stanicama, hladnja ama, a to su kapaciteti koji nedostaju. I tu bi zaposlili sve te špeditere, itav niz drugih djelatnosti. Radio sam tri godine u Varaždinu u njihovoj razvojnoj agenciji, oni imaju sli ne planove, me utim, nemaju ovakav bogomdani geogra ski položaj kao mi. Imamo ne samo prugu, ve i blizinu autoceste koja je bliža Sloveniji nego od Varaždina. Zatim Slovenci rade petlju u Ptuju koja ide prema Macelju.

Ona ide na tri strane, etvrta je upitna, ho e li i i na Dubravu

Križovljansku ili na Trnovec. To je spoj slovenske na hrvatsku autocestu. Bilo bi dobro sa Slovencima razgovarati. Razgovarao sam s gradona elnikom Ormoža, još kao direktor Razvojne agencije, i s na elnikom Središ a ob Dravi s kojim smo pripremali zajedni ke projekte i oni su svi jako zainteresirani da se spoj od Ptuja poveže s Me imurjem, a ne s Varaždinskom županijom i da ovdje preko Trnovca izbije sa zaobilaznicom u Nedeliš u kraj Mesapa do e na rotor, a tu ve imamo petlju i željezni ku i cestovnu za dalje.

Ispod nadvožnjaka kod PZ-ove hladnja e ogromni je prostor za robni terminal koji bi zaposlio ljude. Vlasni ka struktura toga

robnog terminala bilo bi dioni ko društvo. Prijevozni kim i špediterskim firmama, kojih je jako puno, i ostalima ponudili bi da vlastitim kapitalom u u u razvoj ovog projekta. Kandidiramo ga u EU ond, dobit e svoj novac natrag, ali e biti vlasnici.

Drugi problem je Vojarna koja je goru i problem konstantno u Me imurju i vru kesten u rukama županijske vlasti. Kad sam se javio za županijskog pro elnika za gospodarstvo, imao sam zaista veliku želju pomo i svom kraju.

Me utim, tu su neke druge igre odigrane. Želim re i da ovakav na in da mi prodajemo golu zemlju i pokušavamo na i nekoga da razvija taj prostor potpuno je neprihvatljiv.

• Što bi bilo prihvatljivo rješenje za prostor Vojarne?

— Me imurska županija morala bi inicirati osnivanje dioni kog društva zajedno s Gradom, koji u u svojim rukama drži urbanisti ki plan, Me imurje plinom, Me imurskim vodama i ŽUC-om, akomom. Nakon što bi svi oni ušli u vlasni ku strukturu, taj bi prostor isprojektirali, komunalno opremili, napravili estice, kao Varaždinci u Trnovcu Bartolove kom, u ijem sam projektu tako er sudjelovao i ponuditi stranim investitorima klju u ruke 1/1 komunalno zemljište s prilaznim cestama, a ne da onda oni moraju tražiti priklju ke na komunalnu in rastrukturu. Tako e se vrlo lako na i investitori, uz antasti an geogra ski položaj, oslonjen na Veleu ilište i REDEAu, razvojnu agenciju koja slovi za najbolju u Hrvatskoj.

Smatram da na Veleu ilištu trebamo i dalje razvijati, uvesti

Hrvatsku u Brusellexu ve vide kao novu lanicu EU - Nas etvero kolega, koji smo na prvom studijskom putu bili zaduženi za radni posjet ins tucijama EU, imali smo zada u upozna europarlamentarce koji su zaduženi za Hrvatsku sa službenim stavovima SDP-a oko europskih integracija, kao i sazna od njih gdje su najkri niji zastoji u pregovorima, kazao je Mavrek.

- Dobili smo de ni vne odgovore da je to poglavlje 23 zakonodavstvo. Me u m, svi nas ve vide kao novu lanicu Europske unije. Posje li smo i Europski komitet regija koji je pandan našem bivšem županijskom domu Sabora. Komitetu regija, koji je savjetodavno jelo, važnost u ins tucijama EU raste. To jelo sastoji se od župana, gradona elnika i na elnika op ina izabranih u zemljama EU. Svaka država imenuje odre eni broj gradona elnika, župana i na elnika koji predstavljaju svoju zemlju, sukladno njihovoj snazi u njihovom nacionalnom parlamentu. Sukladno tome, Hrvatska bi imala otprilike

dvanaest župana, gradona elnika i na elnika u tom jelu, a SDP bi prema sadašnjoj snazi u nacionalnom parlamentu u to tijelo mogao posla tri ili e ri svoja predstavnika u Bruxelles. Predstavnici komiteta regija donose preporuke Europskom parlamentu. Svakako e bi zanimljivo sjedi do gradona elnika Barcelone ili do elnika regionalne uprave iz Njema ke ili Italije, a možda ste me imurski župan ili gradona elnik akovca, objasnio je Mavrek. Sama ta injenica može biti veza za kakvu gospodarsku ili politi ku suradnju. SDP-ova ekipa obišla je i EU komisiju – ministarstvo za proširenje, koji su upozorili da je velik problem u uspješnom dovršetku pregovora brodogradnja i potencijalno vanjska poli ka, poglavlje o kojem pregovori još nisu ni otvoreni, a potrebno se uskladi s europskom poli kom oko Kosova, Srbije, Bosne.

SDP-ovci su obišli i naše veleposlanstvo pri EU koje zapošljava oko 70 ljudi, a prema pohvalama od strane

europarlamentaraca i EU komisije ljudi jako dobro rade svoj posao.

Na sastanak u Bruxelles Mavrek je delegiran iz Zagreba kao dio mla eg ma koji e bi zadužen za komunikaciju s Bruxellesom, ali koji usko sura uje i sa svojim saborskim zastupnicima zaduženim za vanjsku poli ku i EU integracije: Nevenom Mimicom, Danijelom Mondekarom i Toninom Piculom. Me u m, formiranju mla e, nove snage u toj pri i prišlo se jer su u centrali SDP-a shvatili da u komuniciranje s Bruxellesom treba slati najbolje ljude. Takve su preporuke dobili i u Bruxellesu. To je nekoliko puta naglasio gospodin Hans Svoboda, koji je kazao: - Nemojte k nama sla tre i ešalon administratora. Ovdje vas moraju zastupa najbolji ljudi. - To bi trebala bi i poruka nama Me imurcima koji se nismo pokazali uspješni ni u komunikaciji sa Zagrebom, a od sve ve e važnos postaje i Bruxelles, naglasio je Kris jan Mavrek.

(BMO)

nove studije koji su i njima i nama u interesu. Primjerice, kod nas nema nezaposlenih tehnologa. Prehrambena industrija i Vajda i Perutnina da bi opstali konstantno na tržište moraju plasirati nove proizvode i takvi stru njaci su nam potrebni. Koliko me imurskih firmi plasira nove proizvode, to je važno, a ne lohn poslovi. Prihva anje stranog kapitala izuzetno je bitno, ali ne da oni do u, uzmu u najam halu, dovedu strojeve koji su kupljeni na leasing, koriste naše nezaposlene žene tako dugo dok im se isplati. Kad zapušu neki drugi vjetrovi ili rumunjska ili moldavska radna snaga postane je tinija, oni se spakiraju i odu tamo. Takve nam investicije ne trebaju. To nije razvoj Me imurja.

• Kakve nam firme trebaju za razvoj?

— Za razvoj Me imurja trebaju zdrave tvrtke koji razvijaju nove proizvode, iji su proizvodi diljem Hrvatske i EU. Me utim, trebamo mladim ljudima re i: treba vas vaš kraj, treba vas Me imurje, vi ste tu završili škole, stvorili smo od vas to što jeste, da ste završili akultete, jedan dio morate vratiti svom kraju, ali im moramo pružiti mogu nost. lan sam Školskog odbora Gimnazije, ali me nije izabrala stranka nego roditelji kao svog predstavnika. Ravnateljica pro .

Runjak ima evidenciju svih visokoobrazovnih kadrova koji su završili Gimnaziju i upisali akultete. Oni koji su završili Gimnaziju 99 posto njih upisuje akultete, me utim, vra a se manje od 30 posto. I ono što se vra a to su ili budu i pro esori ili nastavni ki kadar, ali ne i inženjeri, ne tko je završio tehniku ili prirodne akultete. Oni se ne vra aju, jer ovdje nema posla za njih. A prvo pitanje svakog politi ara takvim ljudima trebalo bi biti: što možemo u initi za vas jer takvi ljudi stvaraju nove proizvode. Takvima treba pružiti pomo , jer tko e vam razvijati nove proizvode.

Treba nam akcija, a ne “ inovništvo” ...

• Ni u županijskoj ni u akove koj vlasti ne vidi se poduzetni ka sklonost k razvoju lokalnih potencijala?

— Slažem se, konzultant sam HGK-a, Hrvatske udruge poslodavaca ili UNDP-a, Unted Nation Development Program i oni me pla aju da odem u Doboj ili Tiranu, Kragujevac i da tamo pomažem da razvijaju svoje lokalne potencijale, a u akovcu ili Me imurju to kao ne trebaju. Ali intenzivno razmišljam što se tu da napraviti, a da se apsolutno puno napraviti.

Nema u izvršnoj vlasti operative koja bi cijelo vrijeme trebala biti na terenu, snimati situaciju i sugerirati politi koj eliti, na elnicima, županu, dožupanima, rješenja.

Ne ekati, sjediti. Vi morate biti prisutni na terenu, vidjeti što je problem, na koji na in to kroz programe ponuditi županijskoj vlasti, koji to kroz skupštinu moraju politi ki progurati. To mora biti sastavni dio posla. Kao osoba koja misli da znam bolje, ja bih izvršnu vlast svaki dan bombardirao novim idejama, županijsku vlast da sam pro elnik za gospodarstvo. Kao direktor akre inicirao sam 14 projekata, 6 - 7 ih je prošlo sa Slovencima i Ma arima.

No, mi bi trebali bili dobiti poticaj od izvršne vlasti. Trebali su do i s deset projekata, i tražiti od nas da izna emo iz kojih ondova to financirati. Me utim, sve te administrativne strukture zatvorene su u svoje pro elni ki ured, svoj

3

dijapazon rada, oni dobivaju svoje pla u, imaju svoje radno vrijeme do 15 ili 16 sati. Odrade svoje, došao ili ne došao novac.

• O ito je teško mijenjati dobro poznati me imurski mentalitet ...

— Žalosno je da u Me imurju sve unkcionira na na in što mi stvorimo sa svojih deset prstiju, to je to. Stav je da ne trebamo i i pitati u Zagreb za novac, ni u Bruxelles. To je potpuno pogrešni pristup. Moramo imati hrpu projekata s poslovnim planovima, a banku treba uvjeriti da je to održivo, to je moj posao konzultanta. Mi radimo projekte da uvjerimo EU da je to održivo, da zapošljava nove ljude, da e donijeti nekakve rezultate, donijeti nekakve ciljeve. Ako nemate projekt, ne e dobiti ni novac. Morate imati puno projekata, morate se znati prezentirati i znati se izboriti za novac i interese. Na žalost, Me imurje u Zagrebu, a kamoli u Bruxellesu, nema svoje ljude.

I zato imam rješenje i nudim ga županijskoj vlasti.

•Ako se dogodi da SDP dobije izbore na državnoj razini, a me imurski SDP ne prihva a novi pristup, uzalud ista stranka na vlasti u akovcu i Zagrebu kad se “ne e razumjeti” ...

— Ne znam što e se promijeniti. Na kraju krajeva, SDP je bio na vlasti etiri godine za vrijeme Ra ana i ni jedan me imurski SDPovac nije bio u Zagrebu. Ni jedan nije sudjelovao u vlasti u te etiri godine. Postavljam pitanje: zar SDP nema kadrova ili bi trebalo napraviti kvalitetnu kadrovsku strukturu s ime raspolaže SDP, HNS i HSS. Kad je bio predsjednik ovdje, mi smo istakli odli nu suradnju s HSS-om. U Me imurju se kombinacija s HSS-om pokazala kao dobitna i u Gradu akovcu. Može se s HSS-om i na državnoj razini. Bojim se da e naš izborni kapacitet samo s HNS-om i IDS-om biti ograni en.

Treba napraviti kadrovsku strukturu, s ime raspolaže me imurski SDP, HNS i HSS i tko od tih ljudi želi raditi na državnoj razini.

• Što bi onda bila uspješna karika izme u politi kih elita i rezultata?

— Bojim se da u Me imurju malo ljudi razumije nacionalnu politiku. Lijepo je re i idi u Zagreb i povuci kao Kalmeta za Zadar, ali vi ste nacionalni dužnosnik i morate poznavati problematiku i drugih krajeva, ali apsolutno ne zaboraviti odakle ste došli, stvoriti veze izme u državnih službenika i dužnosnika koji su iz Me imurja, koordinirati i vidjeti što se da napraviti. Me imurje ima vrlo malo politi ara za koje zna cijela Hrvatska ni u SDP-u, ni u HDZ-u, a kamoli u drugim strankama.

• Gdje se vidite idu e ili narednih pet godina?

— Ja sam se stranci stavio na raspolaganje po pitanju europskih ondova i EU. • Središnjica je to prepoznala?

— Ponekad mi je teško da ja nisam prepoznat ovdje, ali me prepoznaju u Zagrebu, ali to što ljudi vele - najteže je biti prorok u svom selu. Želio bih raditi na kontaktima s Bruxellesom, definitivno ne i tamo živjeti ve na relaciji akovec – Zagreb – Bruxelles, rade i za dobrobit i Me imurja i Hrvatske. Obišao sam cijelu Hrvatsku i ovo što mi imamo, od kvalitete življenja do ure enosti, do kvalitete obrazovanja koju nudimo našoj djeci, to je nešto što je ideal, a sto kilometara do Zagreba i do svakog ministarstva.

(Božena Malekoci - Oleti , oto: Zlatko Vrzan)

4

Aktualno

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Pismo premijerki: Župani sjeverne Hrvatske traže decentralizaciju zemlje Ivica Perho , župan Me imurske, Predrag Štromar, župan Varaždinske, i Siniša Hajdaš Don i , župan Krapinsko - zagorske županije, upu li su premijerki Jadranki Kosor u dokumentu koji su potpisali u Nedeliš u zahtjeve za spašavanjem procesa decentralizacije, u kojem se nalaze

konkretni prijedlozi o tome kako bi se u budu nosti trebalo riješiti nanciranje županija. Problem je u trenutnoj podjeli sredstava u državi koja se provodi u omjeru 10 posto lokalnoj, a 90 posto državnoj razini. Župani ovim pismom traže raspodjelu dobara u odnosu 30 prema 70.

Tom prilikom istaknuto je kako ove tri županije najviše rade i privrje uju, me pune državni prora un, a opet ih se najviše zaobilazi. Me imurski župan Perho upozorio je da je ve drugi put u sredini prora unske godine donesena odluka kojom se direktno optere uju županijski prora uni, pa su sredstva koja Me imurje dobiva od države smanjena za gotovo 4 milijuna kuna. Varaždinski se župan Štromar nadovezao injenicom da su oni sami pretvoreni u državne službenike koji se bave pukim

transferom nancijskih sredstava iz državnog prora una, i da to nije funkcija za koju su ih gra ani izabrali. (bš)

ME IMURSKE VODE

NEZAVISNI OPORBENI DVOJAC Predrag Ko ila i Josip Posavec napali župana i njegovu vlast

Perho i SDP jedva su do ekali da ukinu besplatan prijevoz u enika - Besplatan prijevoz srednjoškolaca po eo je 2006. godine kao projekt županije, a ne države, za koji je tadašnja županijska vlast izdvojila sedam milijuna kuna. U financiranje prijevoza srednjoškolaca država se uklju ila tek godinu dana kasnije. Dakle, besplatan prijevoz u enika srednjih škola je županijski projekt u koji se tek nakon godinu dana uklju ila država, podsjetio je sadašnjeg župana Perho a bivši župan Josip Posavec, a sada nezavisni oporbeni vije nik. Iznio je i da su SDP i Ivica Perho i tada bili protiv besplatnog prijevoza u enika i u Skupštini, kada se odlu ivalo o tome, i on i SDP glasovali su protiv odluke o besplatnom prijevozu i sada je župan jedva do ekao kad je na vlasti da besplatan prijevoz ukine, kazao je Josip Posavec na kon erenciji za novinare u petak.

Besplatan prijevoz osigurava ve u dostupnost obrazovanja svima onima koji žele nastaviti svoje školovanje, a župan Perho bavi se uglavnom sporednim stvarima i traženjem izgovora i alibija za svoju neu inkovitost i nemo .

Ko ila: Matija Posavec i dalje nas predstavlja na krivi na in Matiji Posavcu je Ko ila spo itnuo što je na prezentaciji gospodarstva u Milanu Me imurce predstavio kao vrijedne i marljive radnike, ime nam je nanesena nemjerljiva šteta, jer nas stavlja u položaj težaka koji ne samo unutar ve i izvan države traže gazde. - Nigdje u svom govoru nije spomenuo sposobnost i obrazovanost Me imuraca, stoga bi mu bilo bolje da nas nigdje ne predstavlja, poru io mu je Ko ila. (BMO)

Josip Posavec je tako er predbacio županu Perho u da koristi svaku prigodu kako bi prozvao Vladu RH i državu jer mu navodno ne želi pomo i, umjesto da mudrom, upornom i promišljenom politikom iz državnog prora una izvu e za Me imurje ono što mu i pripada. (BMO)

Pali im prihodi, traže pove anje cijene vode za oko deset posto - Bez odobrenja gradona elnika i na elnika nema pove anja cijene Prihodi su Me imurskih voda pali, smanjuje se potrošnja vode i uprava te firme izlaz vidi u pove anju cijena vode za oko deset posto za ve inu potroša a od 1. srpnja. Još na nedavno održanoj Skupštini Me imurskih voda, o emu su Me imurske novine izvijestile, Josip Zor ec, direktor Me imurskih voda, najavio je da je izlaz u pove anju prihoda, odnosno u pove anju broja priklju aka kako na vodovodnoj mreži, tako i kanalizaciji, ili u pove anju cijene vode. Kako je pove anje broja priklju aka sizi ovski posao, uprava Me imurskih voda zatražila je pove anje cijena. Nadzorni odbor Me imurskih voda, kojim predsjeda župan Ivica Perho , nije o tome donio nikakvu odluku, ve je vru krumpir pove anja cijene vode stavio u ruke gradona elnika i na elnika koji imaju zakonsku ovlast

davati ili uskra ivati promjenu cijene vode.

Ako na elnici i gradona elnici uskrate suglasnost na pove anje cijene vode ili se do odre enog roka o tome uop e ne izjasne, cijena se vode ne može pove ati.

Me imurske vode mogu pove ati cijenu vode tek uz pisanu suglasnost op ina i gradova s preko 50 posto vlasni kih udjela.

Lokalna samouprava nije baš blagonaklona prema pove anju U praksi sudbinu drže Grad akovec i još dvije - tri op ine, kao što je Nedeliš e, koje imaju najve e vlasni ke udjele.

O pove anju cijene vode razgovaralo se u etvrtak na sastanku kolegija gradona elnika i na elnika, ali to tijelo ne donosi nikakve zaklju e ni smjernice, nego samo

in ormacije prima na znanje, jer svaki na elnik, odnosno gradona elnik mora prema ovlastima sam donositi takve odluke, odnosno može ukoliko želi konzultirati Gradsko vije e.

Gradona elnici i na elnici u ovom trenutku nisu skloni donositi nepopularnu odluku, i time se izložiti nezadovoljstvu svojih gra ana.

No, bilo što da odlu e, ne e biti sjajno. Odbiju li Me imurskim vodama dati suglasnost na pove anje cijene vode, na kraju godine na njihov teret moglo bi pasti saniranje gubitaka koje bi Me imurske vode mogle ostvariti na kraju godine. S druge strane, iz Me imurskih voda izdvojena je Hidrogradnja koja je Me imurskim vodama donosila zaradu i pokrivala gubitke u vodoopskrbnom i kanalizacijskom sustavu, posebice ovom drugom. I ta firma k i je u vlasništvu op ina i gradova, i sada, za ra-

zliku od majke, ispla ivala je dividende. Ne treba zaboraviti da su Me imurske vode dugo šlepale MT d.d. i Tvornicu rublja i da tu nepla enu vodu sada netko mora platiti.

Naravno da se taj trošak sada dijeli na sve potroša e, pa i one radnike koji su dobili otkaz zbog ste aja. Pove anje cijene vode Josip Zor ec je branio velikim troškovima hladnog pogona, a koji se ne koristi. Naime, mreža je izgra ena, njezino održavanje košta, a mnogi gra ani odbijaju koristiti vodu iz javnog vodovoda. Radije piju vodu iz vlastitih bunara preko ku nih hidro ora. Zbog toga je bilo sugestija da Me imurske vode u ine privla nijim priklju enje na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, u protivnom bi potrošnja, odnosno priklju enje na mrežu koja postoji, a ne koristi se, mogla biti još manja, gra ani bi mogli po eti vrlo pažljivo otvarati pipe. (BMO)

BOŽIDAR PANKRETI potpisao jedanaest ugovora o sufinanciranju op ina i akovca

Milijun i pol kuna za male sanacije Lidija Bijeli , Kristina Puhalovi , Suzana Belovi , Matija Posavec i Zoran Vidovi predstavili su projekt pu ke kuhinje

PU KA KUHINJA U AKOVCU zapo ela s radom

Besplatni obroci za sedamdeset socijalno najugroženijih U travnju najavljen projekt pu ke kuhinje po eo je s radom protekli tjedan. Po etak djelovanja projekta na kon erenciji za novinare objavili su zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec, zamjenik akove kog gradona elnika Zoran Vidovi , dr. med. Lidija Bijeli , spec. epidemiologinja, pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, nacionalne manjine i socijalnu skrb, Suzana Belovi , ravnateljica Centra za socijalnu skrb, te Kristina Puhalovi iz udruge “Hrvatska žena”. S obzirom na to da “klasi na” pu ka kuhinja zahtijeva znatna financijska sredstva kako bi se ostvarili svi in rastrukturalni, kadrovski i zakonski uvjeti potrebni za unkcioniranje iste, Grad akovec i Me imurska županija, u suradnji s Centrom za socijalnu skrb, odlu ili su se za

varijantu prema kojoj e se hrana socijalno ugroženima pružati u sklopu restorana.

Troškove e ravnopravno podijeliti Grad i Županija, a oni e do kraja godine iznositi oko 195.000 kn. Na raspisani natje aj prijavio se samo jedan restoran, koji e obroke posluživati 5 dana u tjednu. Cijena jednog obroka je oko 20 kn.

Kako je pojasnila Suzana Belovi , ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec, na dan po etka rada kuhinje po topli je obrok došlo 50 ljudi, a do kraja tjedna brojka se popela na njih 70. - Trenutno je to maksimum koji možemo omogu iti, a spisak se temelji na postoje oj slici stanja socijalne skrbi. Me u korisnicima je najve i broj nezaposlenih i stalnih primatelja socijalne pomo i, te mali broj umirovljenika, dodala je Belovi .

Božidar Pankreti , ministar regionalnog razvoja i vodnoga gospodarstva, potpisao je u petak za boravka u Me imurskoj županiji jedanaest ugovara ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna o sufinanciranju projekata komunalne i socijalne in rastrukture u op inama Donji Kraljevec, Gori an, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Podturen, Selnica, Domašinec, Sveti Juraj u Trnju, Kotoriba, Štrigova i Gradu akovcu.

Dvorana u Orehovici mora pri ekati bolja vremena Što se pak ti e obe ane potpore za izgradnju sportske dvorane u Orehovici, na nju e trebati pri ekati, zbog recesije.

- Najprije moramo završiti školu da u nju u u u enici, kazao je ministar, a gra ani e razumjeti da zbog ovakve situacije dvorana mora ekati bolja vremena.

(BMO)

Donji Kraljevec dobiva 300 tisu a kuna za rekonstrukciju doma kulture, Donja Dubrava dobiva 150 tisu a kuna za dovršetak izgradnje doma “Me imurska lastavica“, Kotoriba 150 tisu a kuna za sanaciju nerazvrstanih cesta, Gori an 150 tisu a kuna za izgradnju pješa kih staza. Donji Vidovec dobiva 150 tisu a kuna za sanaciju doma kulture, Domašinec 100 tisu a kuna za ure enje doma

CITATI TJEDNA “Nije bitno koliko glumaca igra u predstavi; bitno je da je radnja napeta.“ Vlatka Pokos, “Gloria“ br. 804

kulture. Podturen 100 tisu a za adaptaciju društvenog doma u Novakovcu, Sveti Juraj na Brijegu 100 tisu a kuna za adaptaciju doma kulture, Selnica 100 tisu a kuna za as altiranje nerazvrstanih cesta, Štrigova 100 tisu a kuna za sanaciju nerazvrstanih cesta i akovec 100 tisu a kuna za in rastrukturu u radnoj zoni Martane.

(BMO) Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Postoje dvije vrste motorista – oni koji su pali s motora, i oni koji e pasti.“ Boris Mirkovi , “Hrvatska uživo“, HTV 1, 6.6.2010.

“Na utakmici koja je završila rezultatom 0:0, ipak su bila dva gola, 4 vratnice i 2 grede.“ - nepoznati autor

“Mucalo – naše ime, naš program.“ - komentar prof. dr. Žarka Puhovskog, “Šuškalica“, Hrvatski radio, 2. program, 13.6.2010.

“Imamo li vreme- “Mi smo nekad na? To jedino ima- radili za druge, mo.“ sada nema tko - rije i studentice U iteljskog raditi za nas.“ fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, Odsjek u akovcu

- razo arani umirovljenik

22. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

IMPRESIVNI rezultati me imurskih srednjoškolskih maturanata na državnoj maturi

akove ki gimnazijalci ponovno me u najboljima u Hrvatskoj - ak šestero u enika Gimnazije riješilo je ispite sa stopostotnom to noš u. Ispit iz engleskog jezika, viša razina, sto posto su riješili Jerko Mo nik i Sandra Juzbaši , dok je iz njema kog jezika, viša razina, isti uspjeh postigao Kris Oliver Jaluši . Karlo Kramar i Marko ulinovi to no su riješili cijeli test tako er iz njema kog jezika, ali nižu razinu, dok je Dinko Smilovi sa stopostotnom to noš u riješio sve zadatke na ispitu iz fizike Državna matura, koja se po prvi put provodila ove godine, maturante me imurskih srednjih škola o ito nije zatekle nespremne, naprotiv, njihovo je znanje bilo na visokoj razini. To su pokazali rezultati državne mature koji su objavljeni prošli tjedan.

Provedba prve službene državne mature u ljetnom roku završena je 2. lipnja, nakon ega je ocjenjiva ka komisija imala pune ruke posla. Objavom rezultata mnoge su me imurske škole ostale ugodno iznena ene, dok su neke ipak o ekivale odli an uspjeh svojih u enika. akove ka Gimnazija ve se duže vrijeme spominje kao jedna od najboljih u Hrvatskoj, a to su još jednom potvrdili rezultati državne mature. Naime, ak šestero u enika riješilo je ispite sa stopostotnom to noš u. Ispit iz engleskog jezika, viša razina, sto posto su riješili Jerko Mo nik i Sandra Juzbaši , dok je iz njema kog jezika, viša razina, isti uspjeh postigao Kris Oliver Jaluši .

Karlo Kramar i Marko ulinovi to no su riješili cijeli test tako er iz njema kog jezika, ali nižu razinu,

dok je Dinko Smilovi sa stopostotnom to noš u riješio sve zadatke na ispitu iz izike.

Višegodišnjim sustavnim radom do izvrsnih rezultata akove ki gimnazijalci ponovno su se pokazali najuspješnijima, a s obzirom na izvrsne rezultate koje na razli itim podru jima postižu ve duži niz godina, od njih se ništa manje nije ni o ekivalo. Na ispite je izišlo svih dvjestotinjak maturanata, i svi su uspješno položili državnu maturu, a iz svih predmeta nadilaze nacionalni prosjek. Rezultat je to, kako je istaknula ravnateljica Gimnazije akovec Tea Runjak Dragi , ne jednogodišnjega, ve višegodišnjega sustavnog rada na kvaliteti u, kako je naglasila, sku enim prostornim uvjetima. Kvaliteta obrazovanja koja je vidljiva iz dosega u enika akove ke Gimnazije i na državnoj maturi svakako je rezultat timskog rada, dodala je.

Na gimnazijalce je ponosna i Sandra Breka - Ov ar, ispitna koordinatorica: - Ono što mene za-

U enici jedni drugima motivacija Dinko Smilovi , maturant akove ke Gimnazije koji je bez greške riješio ispit iz izike, priznao nam je da mu se on inio prili no laganim. U to i ne sumnjamo, s obzirom na to da se za državnu maturu pripremao mnogo, i u školi, a dva tjedna prije ispita po eo je raditi i samostalno. Njegov rezultat, ali i rezultati drugih gimnazijalaca uop e nas ne ude, budu i da su u enici jedni drugima motivacija.

Kako nam je pojasnio Dinko, koji e obrazovanje nastaviti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, zajedno s još nekoliko u enika iz svog 4. f razreda kladio se tko e prije riješiti famoznu “žutu zbirku” iz izike.

Iako možda nije bio prvi, ova se nova metoda motivacije uz zrno rivalstva doista pokazala dobitnom. (bš)

akove ka Gimnazija u samom je vrhu hrvatskih srednjih škola po uspješnosti na državnoj maturi ista veseli je da u ovoj školi vlada kultura kvalitete koja se njeguje, koja sad ve zaista poprima oblik vrlo razvijenog rada s u enicima, rada usmjerenog prema njihovim interesima. Mislim da je državna matura pokrenula niz pozitivnih promjena u obrazovanju i da se škole napokon stavljaju u kontekst europskoga obrazovnog sustava.

Kris Oliver Jaluši , jedan od šestorice gimnazijalaca koji se može pohvaliti stopostotnim u inkom na jednom od ispita državne mature, priznao je da ovako dobar rezultat nije o ekivao. - Mislio sam da u njema ki jezik riješiti bolje od ostalih ispita, ali nisam se nadao da e to biti baš sto posto. Po meni, posebne pripreme za državnu maturu i nisu potrebne, mislim da je najbolja priprema kontinuirani etverogodišnji rad koji nam je pružen u Gimnaziji, rekao nam je Kris Oliver, samo potvr uju i kvalitetu o kojoj su govorile Runjak- Dragi i Breka-Ov ar.

U Tehni koj školi akovec državna matura bolje prošla od probne

Dinko Smilovi bez greške je riješio ispit iz fizike

Prema našim saznanjima, ovogodišnji rezultati u enika Tehni ke škole akovec puno su bolji od rezultata na prošlogodišnjoj probnoj maturi. U školi su jako zadovoljni rezultatima u enika, me u kojima je i jedan koji je ispit iz njema kog, niža razina, sto posto to no riješio.

Rije je o Teodoru Ko ili, uz kojeg je još sedamnaest u enika ostvarilo odli an uspjeh na spomenutom ispitu. Tako er odli an uspjeh

Ma što e školarcima besplatan prijevoz?!

Kako je postao upitan besplatan prijevoz za školarce, moram prozbori koju o tome. No, da ne povrijedim nekoga, ispri at u jednu pri u u kojoj možda postoji i kakva pouka za nas.

U jednoj dalekoj, dalekoj zemlji, u prekrasnoj dolini okruženoj brdima, živio je jedan Pas r sa svojim sinom. Nisu imali mnogo. Tek drveni ku erak s otvorenom vatrom u sredini, kraj koje bi se grijali u dugim zimskim no ima. Iako nisu živjeli daleko od civilizacije, ona je bila teško dostupna zbog planinskog prijevoja kojim je vodila tek kozja stazica. No, nije im mnogo toga nedostajalo. Živjeli su u skladu s prirodom, uživaju i njezino milovanje i sklanjaju i se od njezinih hirova, a stado

od dvadesetak koza bilo je dovoljno da prehrani njega i sina, a za sir koji bi napravio preko zime Pas r je u obližnjem selu dobio dovoljno.

Sin Jožek rastao je u skladu s prirodom. Zdrav, bistar i vedar otvoreno se veselio svakoj novotariji koju bi povremeno donio koji njema ki, a kasnije eški turist pustolov. Iako bez formalnog obrazovanja, bio je jako na itan zahvaljuju i knjigama koje bi mu pri uglavnom redovitom mjese nom posjetu donio brižni mjesni sve enik. Dje ak je s godinama stasao u nao itog mladi a. Istovremeno turista pustolova bilo je sve više. Pas r i sin oduševljavali bi se svime što bi im ovi ostavili. Tako su s vremenom najradije

nabijali praznu litarsku bocu jumbo pakiranja Ožujskog, dok su ih koze u udu gledale zaobilaze i sve ve e hrpe rezervnih “lop ” raznih oblika. Bezbrižni mladi ev duh ponukan zovom civilizacije postajao je sve nemirniji. Život me u kozama nije ga više zadovoljavao. Sa suzom u o ima, otac ga je jednoga turobnog jutra ispra o u Bijeli glavni grad ...

Eh, sad moram ubrza pri u zbog nedostatka prostora ... Kako to biva, u mladi a se zaljubila predsjednikova k er, Divna. Mlada, lijepa, obrazovana, produhovljena. Nikad nije morala razmišlja ho e li ima za nove startasice, nije promatrala roditelje kako se sva aju zbog premalih pla a itd. Uglavnom, pla-

ostvarilo je deset u enika na ispitu iz engleskog jezika i isto toliko iz matematike, viša razina, te troje iz hrvatskog jezika. Prema rije ima Dražena Blažeke, ravnatelja Tehni ke škole akovec, uspore uju i ocjene i rezultate u enika, postoji odre eno suglasje, odnosno vidljivo je da su završne ocjene u enika potpuno zaslužene. Tako er je istaknuo da su roditelji i profesori dobro usmjerili djecu te je istodobno pohvalio ideju o probnoj maturi.

Zadovoljni i u ostalim školama S rezultatima Ekonomske i trgova ke škole akovec upoznala nas je profesorica i ispitna koordinatorica Ljiljana Zvonarek, objasnivši da su i oni rezultatima državne mature zadovoljni. U enici ove škole dobro su napisali ispite iz stranih i hrvatskog jezika, ali

Kona ne rang liste u srpnju I dok Jerko Mo nik, Sandra Juzbaši , Kris Oliver Jaluši , Karlo Kramar, Marko ulinovi i Dinko Smilovi , kao i mnogi drugi koji su postigli odli ne rezultate na državnoj maturi, ve znaju da su uspjeli upisati željene fakultete, oni s nešto slabijim rezultatima morat e pri ekati srpanj, kada e biti objavljene kona ne rang liste. (hz) va krv. Divnu je privukla Jožekova jednostavnost, otvorenost i duševni sklad (a i izgledao je tako “naturalis”, pravi seksi raritet u današnje vrijeme). I pošao je Jožek za Divnu, ona je voljela sve njegovo, i oca i njegov skromni dom, a najviše joj se svidjela predivna dolina u kojoj je stasao Jožek.

No, polovica doline bila je ve nakrcana sme em, koju su sad osim turista vozili i obližnji mještani, putem koji su za te potrebe izgradili komunalnim doprinosom. Divna se obra la iskusnom ocu, koji joj je nakon što je saznao da je Pas r vlasnik doline predložio da naprave tvornicu za preradu sme a. I bi tako. S vremenom se to pretvorilo u pravi biznis koji je skupljao sme e iz cijele regije ...

No, nisu živjeli sretno do kraja života. Divnoj su sve više smetale Jožekove

matematiku nešto slabije. Iako su u školi bili organizirani i dodatni satovi matematike, njih je poha alo tek dvadesetak u enika. Ljiljana Zvonarek misli da je razlog tome injenica da su u enici još uvijek u razdoblju kada misle da u e zbog ocjena, a ne zbog znanja.

Rezultatima državne mature zadovoljni su i u Graditeljskoj školi akovec, rekao nam je Dragan Mrla, profesor i ispitni koordinator za državne mature. Prolaznost je i u ovoj školi bila iznimno visoka, a u enici su najbolje rezultate, u rangu državnog prosjeka, postigli iz likovne umjetnosti i informatike, predmeta koji su u ovoj strukovnoj školi tijekom etverogodišnjeg obrazovanja bili posebno naglašavani. Iz predmeta koje su u enici Graditeljske škole slušali samo u prvom razredu, kao što su biologija ili kemija, rezultati su daleko ispod državnog prosjeka.

Prema rije ima Sabrine Blajde, ravnateljice Gospodarske škole akovec, prolaznost njihovih u enika na državnoj maturi je sto posto, na što su veoma ponosni. Blajda tako er isti e kako su profesori odradili odli an posao, što je vidljivo iz spomenutih rezultata te da se uložen trud itekako isplatio.

U Srednjoj školi Prelog tako er su zadovoljni rezultatima u enika na državnoj maturi, za koje ravnatelj Tomislav Gregur kaže da su rezultat rada njihovih profesora.

Prema njegovim rije ima, rezultati u enika Srednje škole Prelog iznad su nacionalnog prosjeka.

(B. Špani ek, H. Ze ar, foto: Vrzan) mane. Podrigivao se, kopao nos, nije je mogao mentalno pra i bio je dozlaboga naivan ... Rastali su se. Jožek se vra o svome ocu, a Divnoj, iji je tata u slobodno vrijeme odvjetnik, pripala je dolina i tvornica. No, dobra kakva je bila, ostavila je Pas ru i Jožeku dovoljno mjesta da nabijaju, ali sada pravu loptu ...

Sigurno se pitate što je bilo s Jožekovom majkom. Ona je još davno pobjegla s nadni arom Mujom koji je kopao kanale u selu, u Bijeli glavni grad. No, koliko se ulo, ni to nije dugo trajalo. Zadnji put je vi ena na Gay prideu prošle subote.

Iako je svaka sli nost sa stvarnim osobama u ovoj pri i slu ajna, možemo uo i da je Jožek mogao sam ima tvornicu da je kao mali imao prijevoz do škole i upoznao civilizaciju. Ovako je od nje dobio samo pravu loptu. Drugim ri-

AKOVE KA Gimnazija ponovno i kao ekoškola

Srebrni status jedine takve u Me imurju Gimnazija akovec u petak 3. lipnja etvrti put obnovila je status ekoškole, odnosno stekla srebrni status kao jedina takva škola u Me imurju.

Gimnazija akovec uklju ila se u me unarodni projekt ekoškole 2001. godine. Za cilj projekta izabrali su selektiranje otpada. U to vrijeme nije u školi, kao ni na podru ju Grada i županije postojao organizirani sustav za odlaganje selektiranog otpada. Ulaskom u projekt ekoškole uspostavili su uspješnu suradnju s gradskim komunalnim poduze em akom. Rezultati su postali vrlo brzo vidljivi i primjenljivi na cijelu lokalnu zajednicu, pa je danas obavezno selektiranje otpada papira, plastike, stakla, tetrapaka i limenki gotovo u cijeloj Me imurskoj županiji.

I dalje rade ne samo na valorizaciji rezultata selektiranja otpada, u školi su smanjili koli inu odvoza otpada koji se napla uje za 50 posto, nego i na uvo enju trajnog selektiranja biološkog otpada, odnosno kompostiranju. Sve to postižu razvojem svijesti u enika uvo enjem u sve nastavne predmete problematike vezane uz selektiranje otpada.

U sklopu fakultativnih i izbornih programa rade na projektima edukacije u enika škole (poboljšanje higijenskih navika te osvješ ivanje u enika, roditelja i lokalne zajednice u mogu nostima smanjenog ekološkog otiska kroz projekt “Bakine jabuke“) i u enika osnovnih škola (radionica recikliranja papira).

Osim što u život nose kao osnovni moto kodeks ekoškole: Snosi odgovornost za svoje postupke, osnovna preokupacija u enika jesu edukacijski projekti i znanstvena istraživanja, za koja dobivaju brojne državne i me unarodne nagrade.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

je ima, ako djeci ne omogu imo da upoznaju civilizaciju na vrijeme, ona e sama do i po njih, ali pod svojim uvje ma.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

STE AJNI UPRAVITELJ PREKINUO POSLOVANJE AP TOURSA “U STE AJU“

Županija našla rješenje, autobusni promet odvija se redovito Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj, i Predrag Šegovi , direktor Perutnine Ptuj – Pipo akovec, predstavili su najnoviju investiciju tvrtke

NASTAVLJAJU SE INVESTICIJE u Perutnini Ptuj – Pipo akovec

Šest i pol milijuna kuna za novi vozni park Protekle je srijede Perutnina Ptuj – Pipo akovec predstavila svoju posljednju investiciju – lotu od 23 nova i moderna vozila za distribuciju pile eg mesa i proizvoda od pile eg mesa. Trenutno je u Hrvatskoj 86 voznih jedinica, a puštanjem u promet ovih novih vozila zaokružena je modernizacija voznog parka, ime je omogu eno uspostavljanje kontinuiranog rashladnog lanca od proizvodnje do polica u trgovinama, istaknuo je prilikom predstavljanja vozila direktor Perutnine Ptuj – Pipo akovec mr. sc. oec. Predrag Šegovi , dr. vet. med. Naglasio je: - U Pipu smo vrlo svjesni osjetljivosti prehrambenog segmenta u današnje vrijeme i upravo investicijama usmjerenima na implementaciju najsuvremenijih tehnologija u proizvodne procese

možemo garantirati konstantnu vrhunsku kvalitetu proizvoda.

Važnost investicije vrijedne 6,5 milijuna kuna naglasio je i dr. Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj, istaknuvši da je ova investicija produženje taktike i strategije tvrtke da na svakom tržištu lokalna proizvodnja maksimalno podupire ono što potroša traži i treba.

Nova su vozila tre a velika investicija Perutnine Ptuj – Pipo akovec u kratkom razdoblju.

Njihovim je puštanjem u promet zaokružena modernizacija distributivnog lanca koji je zapo eo otvaranjem dvaju novih i modernih distributivnih centara u Zagrebu i Zadru te najsuvremenije linije za pakiranje pile eg mesa u kontroliranoj atmosferi. (bš, foto: Z. Vrzan)

EKONOMSKI BREVIJAR

Gdje, kako i zašto investirati U krizi smo nešto nau ili i nešto ponovili. Vrijeme e pokazati znamo li u iti iz grešaka.

Sada je svima jasno da potrošnja ima najve i utjecaj na gospodarski rast. Dakle, treba poticati potrošnju, ali za potrošnju treba stvarati dohotke. Nakon potrošnje, najve i utjecaj na gospodarski rast imaju investicije, jer investicijama se stvaraju nove vrijednosti. Time se razvija postoje a proizvodnja, stvaraju novi kapaciteti i nastaju novi dohoci.

Investicije su ulaganja materijalnih vrijednosti, novca i znanja radi ostvarivanja u inaka u budu nosti. Investira se tamo gdje se o ekuje budu a korist.

Zato su uvijek važna o ekivanja, sigurnost i povjerenje, kao i pozitivnija kretanja u podru ju u koje se želi investirati.

Potencijalnih zemalja u koje se može investirati je 200-tinjak (od ukupno 236 država na svijetu), broj regija nekoliko puta ve i, a broj destinacija, bescarinskih, gospodarskih i obrtni kih zona neizbrojiv. Kako se izdvojiti, i kako odabrati optimum?

Naj eš i razlozi koji daju vjerojatnost da e u budu nosti biti ostvarene koristi jesu veliko i/ili otvoreno tržište, geografski položaj, kvali icirani radnici, inovacije, razvijena infrastruktura, pravna sigurnost, susretljiva i nekomplicirana administracija, niski nameti i porezi, što manji rizici...

Pritom je manje važno dolaze li investitori iz inozemstva ili

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr se radi o doma im investitorima, važnije su njihove dugoro nije namjere i investicijska održivost. Stoga je iznimno važan lokacijski marketing, jer njime se odre ena lokacija name e kao povoljno i privla no sjedište investicijskog pothvata. Posebno vrijedi identi icirati i promovirati osnovne i dodatne prednosti, jer time lokalna zajednica može ostvariti redovite i dugoro ne koristi; od zapošljavanja lokalnog stanovništva, ubiranja poreza, poticaja školovanja i obrazovanja potrebne kvali ikacijske strukture itd.

Budu nost su nove tehnologije, ali i napredak i širenje postoje ih industrija i djelatnosti.

Treba samo prona i slobodan prostor i uklopiti se, jer konkurirati ja ima može se samo kvalitetom i onim ega oni nemaju.

A to je baš izazov za svakoga.

Uvijek kad postoji mogu nost investiranja, najbolje je pogledati oko sebe, i najprije u poznatoj i bliskoj okolini utvrditi potencijale. U tom slu aju, korist e biti najmanje dvostruka.

Ministarstvo inancija nije prihvatilo prijedlog Prese ki grupe da preuzme AP tours u ste aju pod uvjetima koje je ponudio Prese ki, a to je 30 posto namirenja potraživanja nastalih prije ste aja tom Ministarstvu.

Taj model namirenja prihvatili su ostali vjerovnici, prije svega radnici, doznajemo od Franje Veblea, koji u odboru vjerovnika zastupa interese radnika u nadi da e se nastaviti poslovanje ove irme, a 55 zaposlenika zadržati svoja radna mjesta. Ministarstvo inancija prošli tjedan nije prihvatilo ste ajni plan za AP tours, ocijenivši ga nedore enim, nakon ega je ste ajni upravitelj donio odluku o obustavljanju poslovanja AP toursa u ste aju.

Ste ajni upravitelj Marko Lapajne lani je izradio ste ajni plan s preustrojem, temeljem kojeg je Prese ki grupa ušla i u ugovorni odnos s Me imurskom županijom o preuzimanju linijskog prijevoza i prijevoza srednjoškolaca s Me imurskom županijom za prošlu školsku godinu. Plan je obuhva ao preuzimanje AP toursa u ste aju, pod uvjetom da vjerovnici prihvate naplatu svega 30 posto potraživanja prijavljenih u ste ajnu masu.

No, od po etka taj je plan zapinjao na Ministarstvu inancija.

Sljede a skupština vjerovnika na Trgova kom sudu zakazana je za 27. srpnja.

Ste ajni upravitelj prijevoznika, Autobusni prijevoz tours d.o.o. “u ste aju“, obustavio je svako poslovanje tog prijevoznika od 18. lipnja u 16 sati. Za 55 radnika AP toursa to zna i otkazni rok od 30 dana, potom odlazak na burzu rada, ukoliko ih ne prihvati koja druga tvrtka.

Prestanak poslovanja AP toursa, sre om, poklopio se sa završetkom školske godine, jer ne treba zaboraviti da redovni linijski prijevoz u stvarnosti najviše koriste u enici srednjih škola, a AP tours ima koncesiju za najve i

Ste ajni upravitelj Marko Lapajne obustavio je poslovanje AP toursa “u ste aju“ 18. lipnja, što za 55 zaposlenih zna i odlazak na burzu u roku od 30 dana broj linija, njih 106 u Me imurskoj županiji.

Me imurska županija sada ima rok do jeseni da osigura funkcioniranje prijevoza srednjoškolaca. Me imurski župan Ivica Perho odmah nakon odluke ste ajnog upravitelja AP toursa u ste aju da obustavlja

poslovanje obavio je konzultacije i pregovore s više zainteresiranih strana kako ne bi stalo odvijanje redovnoga linijskog autobusnog prijevoza, te donio sljede e odluke.

Posebnim rješenjem utvr en je prijevremeni prestanak važenja svih 106 dozvola za jav-

Linijski prijevoz privremeno preuzimaju me imurski prijevoznici Župan Perho u proteklih nekoliko dana obavio je niz sastanaka s predstavnicima tvrtke Autobusni prijevoz tours d.d. “u ste aju“, Prese ki grupe, predstavnicima autobusnih prijevoznika s podru ja Me imurske županije, zaposlenika AP toursa “u ste aju“ te sindikata, kako bi se pronašlo rješenje koje bi osiguralo nesmetano odvijanje javnog prijevoza na podru ju županije, ali i pokušalo zbrinuti zaposlenike koji e prestankom rada tvrtke Autobusni prijevoz tours d.d. “u ste aju“ ostati bez posla. Dogovoreno je da e linijski prijevoz privremeno

preuzeti prijevoznici s podru ja Me imurske županije, po evši s danom 18. lipnja, s po etkom u 19.15 sati. Sve linije prometovat e prema uredovnom vremenu, ljetnom voznom redu. Nakon završetka postupka javne nabave odabrat e se novi koncesionari za linije u Me imurskoj županiji, a to e uklju ivati i prijevoz u enika srednjih škola. I Prese ki grupa i autobusni prijevoznici s podru ja Me imurske županije najavili su zapošljavanje dijela radnika poduze a Autobusni prijevoz tours d.d. “u ste aju“.

(BMO)

ni linijski prijevoz na podru ju Me imurske županije izdanih prijevozniku Autobusni prijevoz tours d.o.o. “u ste aju“, a koje su važile do 30. lipnja 2010. godine.

Istodobno e se provesti postupak javnog poziva prijevoznicima na podnošenje ponuda za obavljanje javnoga linijskog prijevoza putnika na linijama za koje su dozvole izdane prijevozniku Autobusni prijevoz tours d.o.o. “u ste aju“ prestale važiti prije isteka roka.

Upravni odjel za prora un i javnu nabavu Me imurske županije i Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport izvršit e sve potrebne predradnje radi pravovremenog ugovaranja autobusnog prijevoza u enika osnovnih i srednjih škola prije po etka školske godine 2010./2011. O svim ovim okolnostima obaviješteno je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, te je Županija od Ministarstva dobila dozvolu da organizira privremeni prijevoz.

(Božena Malekoci - Oleti )

POGLED ODOZDO

Odnjegovani kapitalizam Postoji mit o tome da smo mi uklet narod koji sam sebi ne zna biti gazda, ali da se fenomenalno posložimo im nas organizira netko izvana. Ni jedan mit ne treba uzimati zdravo za gotovo, ali u tome ima i podosta istine.

Prošli tjedan prisustvovala sam najeminentnijem skupu gospodarstvenika, sve redom ljudi iz naših najve ih tvrtki iz razli itih podru ja gospodarstva.

Bilo je tu mu nih predvi anja vezanih za recesiju, posljedica zbog nedostatka investicija, pada zaposlenosti itd., ve sve ono što ulazi u folklor svakidašnjih jadikovki, ali i potpuno drugih tonova i pri a.

O tome kako odnjegovani kapitalizam živi uspješno unato krizi i u ovoj situaciji sklapa fantasti ne, da, dobro ste pro itali, fantasti ne ugovore zahvaljuju i ne stranim nego

doma im hrvatskim dizajnerima, koriste i doma e hrvatske materijale. Doma u hrvatsku pamet i doma e hrvatske materijale “otkrio” je kao toplu vodu inozemni vlasnik Nijemac koji u nas vjeruje više nego mi sami sebi vjerujemo.

Pri a se odvija u Maloj Subotici, u Haixu, tvornici obu e, a ostalim kolegama gospodarstvenicima iznijela ju je predstavnica te irme, kazavši da su dvije godine uz pomo naših pametnih dizajnera usredoto eno radili na stvaranju jednog proizvoda. Na dizajnu vatrogasne cipele. Nakon što su je izradili i predstavili na svjetskom tržištu, sklopili su fantasti ne ugovore, kako se sama izrazila. Pri tome koriste doma u kožu koja je kvalitetna.

Gospo a pri tom nije zaboravila zahvaliti doma oj kožarskoj industriji. Kazala je da su im po-

trebni i kvalitetni onovi koje, na žalost, nitko u Hrvatskoj ne radi, pa su sami prišli i toj izradi.

Možda bi tu naše ostale doma e obu arske tvrtke trebale tražiti šansu u povezivanju.

Haixu je potrebna i doma a proizvodnja speci i nog tekstila za obu u, za podstavu, ali ni tu nema doma eg proizvo a a.

Naime, odavno smo mi odustali od svake proizvodnje, od takvoga strategijskog razmišljanja što je za pojedini proizvod potrebno, i da u svakom segmentu kao što je primjer ova cipela proizvo a i usavršuju jedan segment: jedni proizvodnju kože, drugi potplate, tre i podstavu, etvrti vezice, peti etikete, i to tako da svatko u svojoj tržišnoj niši teži savršenstvu spajaju i tehnologiju i dizajn.

Od proizvodnje u tom smislu odustali smo prije dvadeset - trideset godina, jer se svima prohtjelo tr-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

govati i bogatiti na brzinu, a sad kad je trgovaca više nego platežno sposobnih kupaca stranci nas u e osnovne korake u stvaranju proizvodnje. Što ete, nema tog ra una koji ne do e na naplatu, ni rijeke koja se razlijala, a da se nakon odre enog vremena nije povukla u korito. Tako i naš divlji kapitalizam, koji je kao bujica razorio društvenu mrežu, polako se uz regulatore sa strane povla i u regulirano korito.

22. lipnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

NA 12. MESAPU sudjelovalo 370 izlaga a iz osam hrvatskih županija i etiri zemlje regije

Nagovješ uje li impozantan broj izlaga a bolja vremena?

- Sajam postaje sve više me unarodni, ne samo me imurski i hrvatski Na ovogodišnjem 12. Mesapu sudjelovalo je ukupno 375 izlaga a iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Ma arske. Osam hrvatskih županija i županijskih komora predstavilo se na sajmu, te u ja em sastavu gosti iz Slovenije i Tuzlanskog kantona. Direktor sajma Marjan Novak zahvalio je svima koji su došli na sajam, koji je po obimu samo nešto manji nego prijašnjih godina, što je s obzirom na krizno vrijeme veoma zna ajno i dokaz da je Mesap preživio krizu. On je tako er zahvalio na pomo i resornim ministarstvima, posebno Ministarstvu rada i poduzetništva, koje je generalni pokrovitelj.

Na elnik op ine Nedeliš e Mladen Horvat naglasio je pak da Mesap treba staviti u funkciju da bude samoodrživ, ali i to da moderne tehnologije ne mogu zamijeniti direktne susrete i da klasi ni sajmovi ne e odumrijeti.

Ivan Krpan, na elnik Uprave za malo i srednje poduzetništvo u Ministarstvu rada i poduzetništva, naglasio je pak da Ministarstvo podržava regije u ja a-

ko i sada. Upravo smo potpisali ugovore o pomo i desetak op ina po Me imurju, što zna i da se radi. Treba mijenjati ponašanje, danas su važni projekti, ako su oni dobri, tada ne e biti bitno poznaje tko koga ili ne. Ovaj sajam zaslužuje estitke, nešto je manje izlaga a, ali više nego je itko o ekivao s obzirom na krizna vremena.

Osim toga, to što su ovdje izlaga i iz Slovenije, Srbije, BiH i Ma arske ukazuje na to da sajam postaje me unarodni, a ne samo me imurski.

i milijardu eura od izvoza u drvnoj industriji, rekao je ministar Pankeri otvaraju i sajam. Otvorenje sajma uz

Od lova ke izložbe pasa do izložbe stoke i konja

Vrbanos: Uspjeh je što je sajam ostao na razini prošlih godina

Puštanje golubova zna ilo je da je dvanaesti Mesap otvoren

U petak je održana i izložba lova kih pasa te prezentacija lova sa sokolima i kuhanje lova kog gulaša, uz pomo lovaca Me imurja, te je održan stru ni skup poduzetnika.

U subotu je pak održana sto arska izložba, uz predstavljanje IPARD programa u poljoprivredi, te parada starih traktora STEYR iz Slovenije. Predstavljen je i projekt IPA uz pomo razvojnih akra iz akovca i Jara iz Ormoža, odnosno iz Slovenije. Nastupila je i Selja ka sloga Nedeliš a i gosti

Vlada daje sve od sebe da ublaži krizu, dugovanja države gotovo su svedena na nulu, no neki poduzetnici u ovoj krizi sudjeluju na nekorektan na in, ne pla aju, a mogli bi, i time poja avaju krizu. Takvo ponašanje treba mijenjati, rekao je Pankreti , te zaklju io da nije sve tako crno kako izgleda, te da ve postoji tra ak nade da se izlazi iz krize.

Drvna industrija Hrvatske koja je me u prvima upala mu krizu i koju je država zajedno s Hrvatskim šumama pomagala na razne na ine da preživi, jer je u prva etiri mjeseca ove godine pove ala izvoz za 16 posto, da bi uvoz bio smanjen za 21 posto. U brojkama, to zna i da je ostvareno 140 milijuna eura izvoza u prva etiri mjeseca u izvozu, a do kraja godine može se, ako se taj trend nastavi, o ekivati

Politi ari i gosti u obilasku štandova

Željko Vrbanos je u ime Hrvatske obrtni ke komore istaknuo da je broj obrtnika zbog krize pao sa 105.000 na 83.000, no Me imurje se i dalje dobro drži. On je rekao da je veliki uspjeh što je Mesap ostao na razini iz prošlih godina. Naime, sajmovi u Europi na kojima je bio bili su prepolovljeni kako po broju izlaga a, tako i po broju posjetitelja.

nju poduzetništva, a posebno malog i srednjeg poduzetništva.

- Mesap je nadišao regionalne okvire i ve postaje me unarodni, rekao je Krpan. Župan Ivica Perho zahvalio je izlaga ima na odazivu, posebno zbog kriznih vremena. Sajam je važan zbog me usobnih kontakata, te kao potpora poduzetništvu od strane Me imurske županije. Kratica Mesap je zapravo dobro odabrana, može zna iti i me unarodni, a ne samo me imurski sajam poduzetništva, rekao je župan.

Drvna industrija me u prvima izlazi iz krize Potpredsjednik Vlade Božidar Pankreti : - Vidim svjetlo na kraju tunela, drvna industrija, koja je me u prvima najteže stradala zbog krize, pove ava izvoz i smanjuje uvoz

brojne posjetitelje i poslovne ljude uljepšale su i mažoretkinje Nedeliš a te Udruga uzgajiva a malih životinja koja je uz otvorenje pustila dvadeset golubova. Na tribini su nakon otvorenja sajma podijeljene i nagrade najboljim vinarima i najbolje ocijenjenim vinima.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankreti rekao je pak otvaraju i dvanaesti Mesap: - Kad do em u Me imurje, uvijek vidim nešto novo, pa ta-

Vremenska prognoza kao mjerilo prirodnosti ovjeka Prije desetak dana kiša je padala tjedan dana gotovo neprekidno, tako da su veste postale svakodnevna stvar. Krajem vikenda pak visoke temperature ne daju disati, a stru njaci meteorolozi savjetuju da se ostane u ku i, te da djeca mogu dobiti opekline za manje od deset minuta. Ako ne prije, sada po ljeti osje amo svu težinu globalnih promjena i zagrijavanja Zemlje kojoj smo i sami doprinijeli.

ini se da kao ljudi postajemo sve osjetljiviji, što e re i - sve manje prilagodljiviji. To nije sve.

Znanstvenici kažu da se naše Sunce probudilo iz sna, te da u narednih nekoliko godina valja o ekivati sun ane oluje koje e ugroziti satelite, GPS, radio i televiziju. Smatra se da bi jedna ve a Sun ana oluja mogla biti štetnija od uragana.

Zanimljiva je ta vremenska prognoza. Prije dvadesetak go-

dina jedva da smo je primje ivali kao vijest, a kriva predvi anja postala su legendarna. U Me imurju se ve odavno znalo: ako želiš znati kakvo e vrijeme biti sutra, moraš slušati Slovence ili Austrijance.

No, prije desetak godina stvar se promijenila, vremenska prognoza postala je zanimljivija.

Odjednom je postalo važno kakvo e sutra biti vrijeme, ho e li biti kiše ili ne. Usto, vremenska

prognoza podijeljena je na prognozu za poljoprivrednike i prognozu za nas, obi an svijet.

Prije samo nekoliko godina zapo elo se govoriti o meteopatima, ljudima koji izuzetno jako osje aju vremenske promjene i na njih su silni osjetljivi, pa je danas uobi ajena prognoza i utjecaj vremena na takve ljude i ho e li se sutra dobro ili loše osje ati.

Najnovije promjene vremenske prognoze pojavile su

se ovih dana. Upravo je zapo eo razvoj sun ane ili svemirske meteorologije, koja nam kazuje što nam radi Sunce. Ako se zna da dolazi Sun ana oluja, treba odmah isklju iti svu modernu tehnologiju, dok oluja ne pro e.

Nema sumnje, ovjek je sve specijaliziraniji i sve osjetljiviji na promjene u svojoj okolini. Optimisti bi rekli da na taj na in sve više postaje - prirodno bi e.

iz Pule, te Limena glazba Središ e ob Dravi i folklorna skupina iz Ormoža.

U nedjelju je izložbu me imurskog konja priredila Udruga uzgajiva a me imurskog konja “Me imurec”, održana je parada starih motora i automobila, mažoret program, proglašeni su pobjednici u kategoriji najboljih štandova, te na kraju izvu eni dobitnici nagradne igre za gledatelje, uz glazbeni program Sr ana Depola iz Rijeke.

Ocjenjuju i dvanaesti po redu Mesap, mnogi su, a pogotovo gosti iz Zagreba, napominjali da je zna ajan uspjeh organizatora to što je sajam zadržao gotovo istu razinu kao prijašnjih godina, te da je možda najteže prošlo. To se vidjelo i po optimizmu na koji su na in svi bili pozvani na 13. sajam. Prema o ekivanjima, svi se ve idu e godine nadaju izlasku iz krize.

(J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Mesap

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA BANKA D.D. NA MESAPU

Banka 24 sata u Vašem domu uz Mebanet Najudobniji štand ovogodišnjeg Mesapa pokazao nam je kako se bankarski poslovi mogu obavljati na vrlo jednostavan na in, iz udobnosti vlastitog doma. Uz fleksibilnost i sigurnost koju pruža Mebanet – Internet servis Me imurske banke - svoje poslove možete obavljati uz znatno niže naknade, 24 sata na dan.

Da biste platili ra une ili dobili uvid u stanje i promete na

teku im i žirora unima, sve što Vam treba je pristup Internetu – i ve ste u banci. Ili, bolje re eno, banka dolazi u Vaš dom!

Uz potpunu zaštitu Vaših podataka, Mebanet omogu ava i uvid u stanje kredita, oro enje kuna i deviza, najavu pla anja do 365 dana unaprijed i dr.

Sve dodatne in ormacije o Mebanetu, kao i o drugim ban inim proizvodima i uslugama, potražite na www.mb.hr.

ZAGORJE TEHNOBETON iz Varaždina na Mesapu

AUTOCENTAR JESENOVI IZ AKOVCA

Raznolikost asortimana Iskoristite akcije betonske galanterije Tvrtka „Zagorje Tehnobeton“ iz Varaždina po tre i se put ove godine predstavila posjetiteljima Mesapa. Naglasak je bio prvenstveno na prezentaciji betonske galanterije. Kako nam je rekla Zvjezdana Erceg, betonska galanterija zapravo je sporedna djelatnost tvrtke „Zagorje Tehnobeton“, ali ne i manje važna, pa je upravo iz tog razloga i promoviraju na sajmu. - Mesap smo prepoznali kao idealnu priliku za pokazivanje proizvoda betonske galanterije.

U betonskoj galanteriji imamo devet grupa artikala, dvjestotinjak proizvoda u petnaest razli itih oblika i boja. Standardne boje jesu siva, bijela, crna, crvena, žuta, zelena, sme a, naran asta, ali i bilo koja druga po zahtjevu kupca.

Uz betonsku galanteriju nude i beton, te razli ite vrste izra ene

armature. Tijekom 2009. godine, ne ra unaju i gradilišta Zagorje Tehnobetona, tre im licima i pravnim subjektima prodano je 150 tisu a kubika betona, preko 90 tisu a kvadrata oplo nika, cca 20 tona izra ene armature, 30 tisu a betonskih cijevi, 150 tisu a metara rubnika, 100 tisu a komada plo a, te 18 tisu a komada

kanalica i isto toliko vinogradskih stupova. Planovi za 2010. godinu kod betonske galanterije uve ani su 15 posto, dok je isti za beton i izra ene armature na nivou prošle godine, no važno je re i da se plan do sada kontinuirano prati, te da su prodajom zadovoljni.

Svi kupci na Mesapu dobili su popust od 15 posto, a isto tako treba spomenuti da prilikom narudžbe u tvrtki „Zagorje Tehnobeton“ nude izuzetne pogodnosti i dobre koli inske rabate kupcima.

U budu nosti namjeravaju isti proizvodni program i razvijati, te svojim kupcima ponuditi i novi asortiman proizvoda. Kontaktirati ih možete na tel. 042/404-430, putem e-maila: galanterija@gpzagorje.hr, na web adresi www. gpzagorje.hr ili pak ih posjetiti u Varaždinu, Pavleka Miškine 49.

Tvrtka „AC Jesenovi “, ovlašteni serviser i prodavatelj vozila Volkswagen i Škoda za našu županiju, predstavio je cjelokupni VW program osobnih i gospodarskih vozila na ovogodišnjem dvanaestom po redu me unarodnom sajmu poduzetništva Mesap.

Model Transporter, koji je predstavljen u novoj verziji, i Caddy namijenjeni su poduzetnicima kojima trebaju vozila ovog tipa.

Pažnju najšireg kruga posjetitelja ipak je plijenila ponuda osobnih vozila VW u poznatoj paleti, od novog Pola, Gol a šeste generacije do Eosa i Passata CC. U tijeku je akcija Gol a šeste generacije, kompletno opremljenog po cijeni ve od 111.500 kuna, uz gratis kasko i obvezno osiguranje. Eos i Scirocco mogu biti vaši za bezobrazno dobru cijenu. Sportski

coupe Scirocco nudi se uz uštedu do 25.000 kuna, a atraktivni cabrio Eos neka bude vaš uz uštedu i do 40.000 kuna.

Uz VW program vozila, tvrtka „AC Jesenovi “ predstavila je kompletno opremljen Gol ve od 111.500 kn, uz gratis kasko i obvezno osiguranje, te dio programa

vozila Škoda s obnovljenim modelom Fabia, uvijek privla nom Octavijom te posebno atraktivnim modelom Yeti.

Više in ormacija možete dobiti u sjedištu tvrtke, akovec, Zrinsko - rankopanska bb, ili na tele on 040/379-800, te na web adresi www.ac-jesenovic.hr. (SZ, NŠ)

22. lipnja 2010.

Mesap

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

DOMET NA MESAPU 2010.

Da ku a postane dom

MIP WEYLAND d.o.o. na ovogodišnjem Mesapu

Vaš partner za elik MIP WEYLAND d.o.o. jedna je od vode ih tvrtki u prodaji i preradi proizvoda crne i obojene metalurgije u Hrvatskoj. Nastala je 2009. godine zajedni kim ulaganjem dvaju strateških partnera, „MIP Metal-a“ d.o.o. iz Nedeliš a, koji je ve 15 godina prisutan na hrvatskom tržištu, opskrbljuju i više od 2000 stalnih kupaca, i austrijske tvrtke „Weyland“ GmbH iz Schardinga, koja je danas najja a irma u Austriji po pitanju prodaje i prerade elika, te je nositelj Weyland Grupe.

Prodajni program ine toplo-

valjani limovi, hladnovaljani limovi, cijevi (šavne, bešavne, kvadratne, pravokutne, pocin ane ...), nosa i (HEA, HEB, IPE, UNP ...), lukovi, šipkasti materijal (kutno, plosnato, valjano, vu eno, kvadrat ...),

prokron i aluminij (limovi, cijevi ...), betonsko željezo, armaturne mreže, vij ana roba, prirubnice, žica za varenje, rezne plo e, potrošni materijali ...

Politika kvalitete i glavni cilj MIP WEYLANDA jest zadovoljstvo kupca, kao i ja anje položaja i konkurentnosti na tržištu crne i obojene metalurgije. Zato Vas pozivaju da im se obratite s povjerenjem u njihovom prodajnom centru u Puš inama, kraj Varaždina, Obrtni ka 5, tel. 040/895-366, ili pak ih posjetite na internet stranici w w w.mipweyland.hr.

Na ovogodišnjem Mesapu mnogobrojnim kupcima, posjetiteljima i poslovnim partnerima predstavila se preloška tvrtka „Domet“, novim prozorima kombinacije drvo i aluminij, onima za pasivne i nisko energetske ku e, te ulaznim vratima iz masive ariša.

Drvo je prirodni materijal koji se ve stolje ima koristi u izradi prozora i vrata, a u vaš dom unosi toplinu i ljepotu prirode, te ga tako ini ugodnijim i zdravijim mjestom za stanovanje. Ivo Erent, vlasnik Dometa, rekao nam je: - Priroda nam je dala drvo, a mi smo ga oblikovali i obojili, te za Vas izradili najbolje. Danas sve više pažnje posve ujemo ekologiji i toplinskoj izolaciji ku e, ali ujedno i vanjskom izgledu jer drvo daje ku i osje aj topline. Novost koju želim pokazati našim kupcima na Mesapu jesu prozori izra eni u kombinaciji drvo – aluminij s tri sloja stakla, zatim prozori za pasivne i nisko energetske ku e debljine 110, 102 i 90 milimetara, te ulazna vrata s tri

sloja stakla, punjena plinom, gra ena iz masive ariša.

Na lijepo ure enom izložbenom prostoru mogli su se razgledati i drugi proizvodi izra eni od najkvalitetnijih materijala, obra enih vrhunskim CNC strojevima koji jam e visoku kvalitetu i dugi vijek trajanja.

U Dometu Vam mogu ponuditi široku paletu dimenzija, boja i oblika stolarije koja e Vaš interijer

osim funkcionalnim u initi i estetski privla nim. Želite li posebno naglasiti vlastitu osobnost, osim izbora boje možete izabrati i neku od razli itih vrsta stakla te time u initi Vaš dom posebnim.

Tvornica drvenih prozora i vrata „Domet“ nalazi se u Prelogu, na adresi Kralja Zvonimira 44, a više informacije možete dobiti na www. domet.hr ili na tel. 040/646-444.

(SZ, NŠ)

Ivan Erent, vlasnik Dometa, pokazuje me imurskom županu Ivici Perho u i delegaciji svoje proizvode

MLJEKARSKA INDUSTRIJA VINDIJA iz Varaždina na Mesapu 2010. u Nedeliš u

Nagradili sve sto are te mnoge posjetitelje Vode a hrvatska mljekarska i prehrambena industrija Vindija iz Varaždina i ove se godine predstavila na Mesapu, koji je od 18. do 20. lipnja održan u Nedeliš u.

Vrlo zapažen nastup Vindija je imala na 11. sto arskoj izložbi Me imurske županije, gdje je bila glavni sponzor sto arskih nagrada.

Tako su predstavnici Vindije sto arima, svinjogojcima i kozarima uru ili nov ane nagrade u iznosu od 17.150 kuna, te druge nagrade.

Nagrade su podijelili i njihovim dobitnicima e-

stitali Krunoslav Ladi , koordinator sektora za otkup mlijeka, Snježana Vu kovi , koordinatorica prodaje TSH Biodar, Marina Horvat i Franjo Horvat zamjenici koordinatora, te Marijela Kruljac – Lali , voditeljica prodaje Biodara, poslovnog partnera Vindije.

Treba naglasiti kako su dobitnici, ali i ostali sudionici izložbe, rekli da su vrlo zadovoljni i ponosni što su kooperanti takve tvrtke kao što je Vindija, koja se i na Mesapu iskazala u pravom svjetlu, biti u sveop oj gospodarskoj krizi glavni sponzor nagrada sto arima. Svi koji su primili nagrade industrije Vindija

Predstavnici Vindije na sto arskoj izložbi

uglavnom su i njezini dugogodišnji kooperanti, odnosno proizvo a i mlijeka, koji su me u najboljima u Hrvatskoj i u Vindija mlije ne proizvode utkano je mnogo njihovog truda.

Isto tako ovdje treba re i kako su dr. Ivan Jakopovi iz Ministarstva poljoprivrede i Maja Draži iz Hrvatske poljoprivredne agencije pohvalili doprinos Vindije poljoprivredi i sto arstvu, kao i op em gospodarstvu u državi.

Svoj štand Vindija je imala u zatvorenom sajmišnom prostoru, gdje su se konzumirali njezini vrhunski i svjetski poznati proizvodi.

(S. Mesari )

Lijepo je primiti Vindijin nov ani bon

Zlatko Novak imao je šampionku sajma i dobio vrijednu nagradu Vindije

Vindija je nagradila obitelj Miklin iz Preseke

10

Crna kronika

UKRATKO

Romi ponovno napali policajce SITNICE - Posljednjih mjeseci sve u estaliji postali su slu ajevi napada pripadnika romske nacionalne manjine na policijske službenike, a posljednji slu aj zabilježen je u naselju Sitnice u Murskom Središ u. Prošle srijede kasno na ve er dvojica policijskih službenika u spomenuto su naselje stigla kako bi “urgirali“ u slu aju narušavanja javnog reda i mira. Kada su ušli u ku u u kojoj žive 34-godišnjak i njegova 30-godišnja nevjen ana supruga, par ih je najprije po eo vrije ati pogrdnim rije ima i tjerati van iz ku e. U jednom trenutku oboje su prišli jednom policijskom službeniku, te ga uhvatili za službenu odoru i odgurnuli prema vratima.

Tada su policajci upotrijebili sredstva prisile te nasilni par vezali lisicama i uhitili.

Supružnici su dovedeni u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu gdje im je nakon saslušanja odre eno 48-satno zadržavanje. Nisu imali primjedbe na postupak policajaca. (vk)

akove ku tvrtku “Xenia design“ oštetio za pedeset tisu a kuna ŠENKOVEC - Nepoznati po initelj okrao je poznatu akove ku tekstilnu tvrtku “Xenia design“. No nije ukrao odjevne predmete, ve prozore. Kako navodi policija, u razdoblju izme u 12. i 14. lipnja u Ksajpi u Šenkovcu lopov je iz ogra enog gradilišta u vlasništvu navedenog poduze a otu io 44 demontirana metalna prozora. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od 50 tisu a kuna. (vk)

Opelješio vikendicu DONJI ZEBANEC - Motornu pilu, agregat za struju i ve u koli inu vina ukrao je u vremenu izme u 12. i 14. lipnja nepoznati lopov iz vikendice na Jonkaševom bregu u blizini Donjeg Zebanca.

Vlasnika, 49-godišnjaka iz Zebanec Sela, oštetio je za oko 4 tisu e kuna. (vk)

“Pijana posla“ u Donjem Mihaljevcu DONJI MIHALJEVEC - Na dvorištu obiteljske ku e u Ulici maršala Tita u Donjem Mihaljevcu prošli etvrtak posva ali su se 45-godišnjak s 1,13 promila alkohola u krvi te 54-godišnjak s 1,72 promila. Uslijed sva e došlo je i do naguravanja pa se razbilo staklo na ulaznim vratima ku e, pri emu se pijani dvojac porezao, no osim nekoliko porezotina po ruci težih posljedica nije bilo. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

NEVI ENI ZLO IN u udomiteljskoj obitelji u Prapor anu

Šti enica doma Alojzija Pokriva sjekirom izmasakrirala dvije “kolegice” Bizaran i brutalan zlo in, kakav gornjome imurski kraj ne pamti, posebice kad se u obzir uzme dob ubojice i žrtava, dogodio se u udomiteljskoj obitelji u Ulici Zrinskih u Prapor anu.

U no i sa subote na nedjelju, oko 2 sata, 86-godišnja šti enica doma Alojzija Pokriva , ina e iz Tupkovca, višestrukim udarcima sjekirom po glavi usmrtila je svoje sustanarke, 88-godišnju Mariju Županec iz Svetog Urbana i 81-godišnju Magdalenu Horvat iz Gornje Dubrave.

Masakr otkriven tek ujutro, starica prije toga kod psihijatra nije ni spomenula ubojstva Ubojica je sjekiru navodno pronašla u dvorištu doma te je zatim, kako je kazao glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari , ušla u sobu u kojoj su spavale žrtve i izudarala ih po glavi. Kao motiv ubojstva neslužbeno se navodi psihi ka rastrojenost starice,

koju su skrbnici u obitelji ve više puta vodili k psihijatru. Zanimljivo je da se nakon ubojstva starica, bez znanja skrbnika, navodno udaljila iz doma i šetala okolicom. Kada se vratila, oko 4 sata u no i, udomiteljica ju je na njen zahtjev odvezla na Odjel psihijatrije Županijske bolnice akovec, no ništa nije ukazivalo na to kakav je zlo in napravila samo 2 sata prije. Izuzev psihi kih smetnji tipi nih

za osobe njene dobi, nikakvi drugi problemi pregledom nisu utvr eni, no navodno je imala fizi ke bolove te ju je psihijatar uputio na Interni odjel. Kada se saznalo za zlo in, privedena je u prostorije Policijske uprave me imurske.

Ranije nije bilo ve ih problema Tako er, prema neslužbenim saznanjima, sa svojim

žrtvama znala se porje kati i posva ati.

Ina e u sklopu objekta u Prapor anu od 2000. godine djeluju dvije udomiteljske obitelji, u vlasništvu 45-godišnjakinje i njenoga 27-godišnjeg sina iz Pretetinca. Skrbe o ukupno deset osoba starije životne dobi. Do sad nisu imali ve ih problema ni s jednim od šti enika.

(Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan)

U MURSKOM SREDIŠ U otkriven “proizvodni pogon” marihuane

“Laboratorij” radio punom parom Na tavanu obiteljske ku e u Murskom Središ u policija je otkrila itav “proizvodni pogon“ za uzgoj marihuane. Pretragom objekta kojim se koristi 31-godišnjak iz Murskog Središ a policija je pronašla staklenke, kutije i vre ice pune marihuane, ukupne težine 85,5 grama. U improviziranom laboratoriju, koji je u trenutku kada je policija zakucala na vrata Središ anca bio u “punom

pogonu“, nalazili su se i cvjetni vrhovi ukupne težine 114,2 grama, gran ice i liš e težine 479 grama te 135 sjemenki indijske konoplje, zatim elektronska vaga, timeri, termometar i neonske svjetiljke, a pod njima još 6 biljaka u rastu (visine 6, 11, 18, 22 i 25 centimetara). “Poljoprivredni poduzetnik“, do sada ina e nepoznat policiji, bit e kazneno prijavljen. (Velimir Kelkedi)

PLJA KA POŠTE U PLEŠKOVCU - bizarna podudarnost ili ...

Tri dana prije “obljetnice” razbojnik odnio nekoliko desetaka tisu a kn!?

Djelatnica Hrvatske pošte u Pleškovcu u dvije godine, na gotovo pa isti datum, dva puta oplja kana na jednak na in.

Ako e ikada raditi top listu nemilih doga aja iz svoje karijere, 33-godišnja djelatnica ispostave Hrvatske pošte u Pleškovcu, iz Prekope, na vrh e zasigurno staviti dva doga aja iz ove i prošle godine.

Dana 18. lipnja 2009. godine nešto iza podneva u poštanski ured ušao je muškarac s crnom kapom navu enom preko glave. Djelatnici je rekao neka ostane mirna, uzeo novac iza pulta i zaklju ao je u WC, odnijevši sa sobom oko 10 tisu a kuna. Po initelj do danas nije otkriven.

Prošli utorak 15. lipnja, dakle, samo tri dana prije ne-

slavne “obljetnice“, poštanskoj službenici iz Prekope dogodila se gotovo ista stvar. Oko 11.35 sati u poslovnicu je ušao maskirani muškarac te uz navodno “neprimjerene i neumjesne rije i”

(!?), ali bez prijetnje bilo kakvim oružjem, službenici naredio neka mu preda novac, što je ona i u inila. Kada je keš iz ladice i se a spremio u vre icu, nesretnu ženu zaklju ao je u WC u hodniku po-

šte i rekao joj da sljede ih nekoliko minuta ne traži pomo . Zatim se udaljio u nepoznatom pravcu.

Prema neslužbenim in ormacijama, iz pošte u Pleškovcu odnio je nekoliko desetaka tisu a kuna.

Prema danom opisu, po initelj je muškarac u dobi izme u 30 i 35 godina, visine 180 185 cm, srednje tjelesne gra e, preko glave je imao navu enu kapu crvene ili ruži aste boje s prorezima za o i, a na rukama bijele rukavice. Kao i u slu aju iz prošle godine, govorio je hrvatskim književnim jezikom. S obzirom i na gotovo identi an na in na koji je kra a obavljena, nije isklju eno da se radi o istoj osobi. Budu i da policija nije otkrila po initelja iz prošle godine, nije nemogu e da je on zapravo isti.

Policijska uprava me imurska moli gra ane koji eventualno imaju bilo kakva saznanja o mogu em po initelju da to jave na tele onski broj 192. (Velimir Kelkedi)

22. lipnja 2010.

Aktualno 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HNS-ov okrugli stol o stanju gospodarstva u Me imurju

Me imurje se mora nametnuti kao županija sposobnih i poduzetnih ljudi Plakete su dodijeljene Dje jem vrti u “Zvon i i” Nedeliš e, NK-u “Sloboda” Slakovec i mesnici “Mihali ”

SVE ANO PROSLAVLJEN Dan op ine Nedeliš e

Na elnik Mladen Horvat: Prepoznatljivi smo po visokom standardu cjelokupnog života - Po visokom standardu društvenog, sportskog i kulturnog života svojih gra ana op ina Nedeliš e prepoznatljiva je širom Me imurja, Hrvatske, ali i izvan nje, kazao je Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e, na sve anoj sjednici održanoj prošli tjedan povodom obilježavanja Dana op ine.

Ve tradicionalno na Dan svetog Vida op ina Nedeliš e slavi svoj dan, povodom kojeg se svake godine dodjeljuju najviša op inska priznanja, plakete op ine Nedeliš e.

Priznanja za uspješan rad i ostvarene rezultate Za uspješan rad i ostvarene rezultate u predškolskom odgoju i obrazovanju djece s podru ja op ine Nedeliš e plaketa je dodijeljena Dje jem vrti u “Zvon i i”, u kojem se posebna pažnja posve uje individualnim razlikama svakog djeteta. U sklopu desetosatnog boravka u ovom se vrti u svakodnevno nude posebno osmišljene igraonice, kao što su ekoradionice, sportska, dramska, likovna, glazbena, engleska, plivanje i sli no.

Vrti se uklju uje u sve natje aje likovnog i literarnog karaktera, kao i razne projekte, manifestacije i zbivanja, a dobitnik je i niza priznanja i nagrada.

Plaketa za postignute sportske rezultate, rad s podmlatkom, unaprje enje društvenog života i promociju op ine Nedeliš e dodijeljena je Nogometnom klubu “Sloboda” Slakovec, koji je u 2009. godini ostvario

Sudionici HNS-ovog foruma raspravljali su o aktualnoj situaciji u gospodarstvu HNS Me imurske županije organizirao je u Nedeliš u tematski okrugli stol o stanju gospodarstva Me imurja, o emu su govorili župan Ivica Perho , pro elnica Upravnog odjela za gospodarstvo Vesna Haluga, predsjednik Obrtni ke komore Me imurje Slavko Faltak, gradona elnik Preloga Dragutin Glavina, pro elnik za gospodarstvo Grada akovca Nenad Hranilovi i ravnatelj ŽUC-a Zoran Šari .

Me imurje prati pravila europskog tržišta

Najviša op inska priznanja dodijelili su na elnik Mladen Horvat i predsjednik Op inskog vije a Željko Kacun svoj najve i uspjeh otkako je osnovan 1969. godine. Na po etku nogometne sezone klub je bio u I. Županijskoj ligi i zauzimao je 4. mjesto, ali je odli nim igrama i velikim trudom svih lanova kluba na kraju zauzeo 1. mjesto. Time se klub plasirao u viši rang natjecanja, u IV. Hrvatsku nogometnu ligu.

Velikim igrama, zalaganjem igra a, trenera, rukovodstva, ali i navija a, klub je osvojio peto mjesto, što je rezultat na koji su u Slakovcu i te kako ponosni. Istodobno, klub se u kupu Nogometnog saveza Me imurske županije plasirao u etvr inale.

Povodom obilježavanja Dana op ine Nedeliš e najviše op insko priznanje dodijeljeno je i mesnici “Mihali ” za dugogodišnju i uspješnu gospodarsku djelatnost

prerade mesa i mesnih prera evina te promociju op ine Nedeliš e u obrtništvu.

Osnovana 1933. godine, mesnica “Mihali ” nekada je bila mali obrt prerade mesa na prostoru od 150 metara kvadratnih, dok je danas moderni proizvodni sustav veli ine oko tisu u metara kvadratnih poslovnog prostora, s klaonicom i prera iva kom djelatnoš u.

U sve anom programu obilježavanja op ine Nedeliš e sudjelovala je muška skupina Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski”, kojemu je pretprošle godine za uspješan i plodonosan rad pripala plaketa, kao i polaznici Dje jeg vrti a “Zvon i i”, kojem je ove godine dodijeljeno ovo laskavo priznanje. (hz)

Predsjednik HNS-ovog Odbora za gospodarstvo Vladimir Perši istaknuo je kako me imurski gospodarstvenici ve duže funkcioniraju prema pravilima europskoga tržišta, emu u prilog govori podatak o bitno ve em vanjskotrgovinskom saldu i manjem broju insolventnih poduze a u odnosu na prosjek Hrvatske. Potrebu za vrstom suradnjom gospodarstva i

politike istaknuo je zamjenik župana Matija Posavec. - Uloga politike u tom segmentu jest ja anje vanjskopoliti ke aktivnosti objedinjuju i postoje e resurse, ali i potencijale, kako bi Me imurje nametnuli ne samo kao županiju vrijednih i marljivih ljudi i prirodnih ljepota, ve kao županiju sposobnih i poduzetnih ljudi koji e se novim izazovima znati prilagoditi.

To konkretno zna i otvarati mogu nosti da naše gospodarstvo sudjeluje u poslovima van granica županije, ali i da potencijalni strani investitori koriste usluge naših poduzetnika. U nadolaze em razdoblju moramo se koncentrirati na strukturne fondove, de inirati potencijalne projekte i pripremiti ljude kako bi bili spremni za veliki novac koji se otvara ulaskom u Europsku uniju. Zato, kad govorimo o štednji, moramo štedjeti tamo gdje e se to najmanje osjetiti, naglasio je Posavec.

Osim doma ina, na turniru su sudjelovali forumaši iz susjednih županija

ODRŽAN susret Foruma mladih SDP-a

Izmjerili snage u paintballu HNS-ovci na prvim ovogodišnjim sportskim susretima

ODRŽANI sportski susreti HNS-a Grada akovca

Druženje bez optere enja politi kim doga ajima Prvi ovogodišnji sportski susreti lanova HNS-a održani su u Ma kovcu prošli tjedan u organizaciji HNS-ova ogranka Ma kovec i podružnice akovec. U opuštenoj atmosferi stotinjak je HNS-ovaca moglo odmjeriti snage u odbojci na pijesku, pikadu, kartanju, streljaštvu i nogometu. Tom je prigo-

dom Nenad Hranilovi , predsjednik akove ke podružnice HNS-a, istaknuo: - Ovo je prilika za me usobno druženje u atmosferi koja nije optere ena politi kim doga anjima, predizbornim kampanjama i strana kim aktivnostima, što je posebno važno kao poruka da se strana ki lanovi i aktivisti ne koriste

samo tijekom predizbornih kampanji, ve i u opuštenim trenucima. Okupljene je pozdravio i predsjednik HNS-a Me imurja Matija Posavec, istaknuvši kako je ovo još jedan dokaz snage i jedinstva HNS-a koje je potrebno cijeniti i pretvoriti u tradiciju. (bš)

Na prostoru Staroga grada u Perivoju Zrinskih u akovcu lanovi i lanice Foruma mladih SDP-a Me imurske županije pretprošle subote organizirali su prvi po redu Susret forumaša SDP-a. Na susretu koji je zamišljen kao druženje, razmjena iskustva i informacija, upoznavanje forumaša me usobno, najzanimljiviji dio svakako je bio turnir u paintballu, u posljednje vrijeme sve popularnijoj adrenalinskoj igri.

Osim doma ina, na turniru su sudjelovali forumaši iz susjednih županija. Prijavljeno je 20 timova, a u svakom je timu bilo po 3 igra a. Od po etnih 20 timova, u inale su ušli timovi Daj Hard iz Op inske organizacije Trnovec Bartolo-

ve ki, Ro l Mao iz Gradske organizacije Varaždin, Kelti iz Gradske organizacije Bjelovar, te dva tima iz redova doma ina, Crvena Zvezda i Tulipani. Najbolji je bio tim Crvena zvezda u sastavu Alen Pintari , Ivan Barlek i Marko Pintari , dok je drugo mjesto pripalo timu Kelti. Tre e mjesto pak je osvojio tim Daj Hard. Svim sudionicima uru ene su zahvalnice za sudjelovanje, a najboljima i nagrade.

- Gostima iz gradskih organizacija Varaždina, Bjelovara, Križevaca, kao i op inskih organizacija Trnovec Bartolove ki i Cestica zahvaljujemo što su se odazvali i družili s nama, poru io je Miran Pintari , predsjednik Foruma mladih SDP-a Me imurske županije.

BICIKLIJADA kroz op inu Nedeliš e

Sudjelovalo preko sto sudionika

Preko sto biciklista sudjelovalo je na ovogodišnjoj biciklijadi

Nakon prošlogodišnje prve biciklijade kroz op inu Nedeliš e u organizaciji Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e, i ove godine održana je Biciklijada 2010. kojoj je prisustvovalo znatno više zaljubljenika u sport i rekreaciju.

Preko sto sudionika, me u kojima je bilo svih uzrasta, krenulo je ispred trgovine “Metss“ u središtu Nedeliš a na vožnju dugu 20 kilometara. Lijepo i sun ano vrijeme poslužilo je biciklistima, kojih e idu e godine, vjerujemo, biti još više. (hz, foto: Vrzan)

Najbolji je bio tim Crvena zvezda u sastavu Alen Pintari , Ivan Barlek i Marko Pintari

12

Kroz Međimurje

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LEŽI LI MURSKO SREDIŠ E NA PODZEMNOM LABIRINTU ŽABNIK

Franjo Novak detaljno obnavlja mursku skelu kod Žabnika

Ure uju skelu U tijeku je velika sanacija skele na rijeci Muri kod Žabnika.

Op ina i Turisti ka zajednica Sveti Martin na Muri skelu žele urediti kako bi ona uz neupitnu sigurnost, koju je potvrdila Li ka kapetanija Osijek, bila i lijepo ure ena.

Osobito se to odnosi na dolazak i boravak Komisije za Zlatni cvijet Europe, te za sve brojnije posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva.

Pred kratko vrijeme ure en je i adekvatnom smjesom premazan Stari mlin na Muri, a sve

skupa e op inu stajati oko 20 tisu a kuna. Radove volonterski obavlja Franjo Novak iz Vrhovljana, za kojeg op inski na elnik Franjo Makovec ima samo rije i pohvale i kaže kako je s Novakom prištedio znatan novac, jer sve što je napravio i radi drugi bi obilato naplatili. Istovremeno se obavljaju potrebne predradnje za stavljanje u promet skele kod mosta na Muri u Svetom Martinu na Muri, na mjestu gdje je nekada prometovala slovenska skela. (S. Mesari )

OP INA SELNICA dobiva naftni park Pecik u Selnici

U spomen na najstarije naftno polje u svijetu Za sada samo u planovima i programima, ali uskoro i u stvarnosti, zapo et e izgradnja turisti ko - povijesne destinacije naftnog parka u predjelu Pecik, koji se nalazi uz županijsku cestu Selnica - Prekopa, pokraj potoka Kamenice.

Rije je o lokaciji na kojoj se nekada crpila nafta, a još i dan - danas postoji otvorena bušotina iz koje izlazi sirova nafta.

Uz samu bušotinu s lijeve strane ceste nalazit e se naftni spomen - park, dok e se na desnoj izgraditi obiteljske ku e te e cijeli predjel Pecik - Kamenice postati elitni dio Selnice.

- Op ina Selnica ima izra ene elaborate i projekte koji su dijelom ve kandidirani, a dijelom e uskoro biti prema fondovima i ministarstvima, nakon ega emo krenuti u rad na samom terenu, odnosno mjestu, kaže ovih dana op inski na elnik An elko Kova i , koji je prije par godina okupio stru njake i povjesni are iz Hrvatske, Ma arske i Slovenije, države koje su zainteresirane za izgradnju spomen - parka.

Kod op inskog sjedišta ve se nalazi povijesna naftna pumpa, a prikupljeni su i prikupljat e se i drugi predmeti te zapisi o nafti i naftašima ovog podru ja.

Na elnik Kova i vjeruje kako e spomen - park obilaziti turisti, ali i studenti i u enici, koji e ovdje doznati povijest selni ke i hrvatske nafte.

Bila je to kvalitetna nafta Da u Selnici ima nafte, znalo se od 1850. godine kada su zapo ela razmišljanja i pripreme

Iz cijevi još i danas izlazi sirova nafta za njezinu eksploataciju, koja je zapo ela 17. studenoga 1900. godine. Selni ka nafta je bila toliko kvalitetna da se mogla u neprera enom stanju uporabiti kao pogonsko gorivo kod dizel motora.

U Selnici se nafta crpila sve do 1952. godine, a najve a proizvodnja bila je 1942. godine za vrijeme II. svjetskog rata, kada je vlasnik bio Jugopetrol.

Iz Selnice se nafta otpremala prvo konjskom zapregom, a kasnije od 1904. godine i naftovodom do Murskog Sreduiš a.

Bio je to prvi hrvatski naftovod.

Selni ka naftna polja mijenjala su vlasnike, a usput su otkrivena i naftna polja u Sitnicama, te Petišovcima kod Lendave. Danas na nekadašnja naftna polja podsje aju samo otvorene bušotine, odnosno cijevi u Selnici i Peklenici iz kojih ljudi za razli ite potrebe uzimaju manje koli ine crnog zlata, kako u svijetu vole re i za naftu. (Stjepan Mesari )

ME IMURSKI VINARI bili na Trsatu

Predstavili dvije marke pušipela Me imurski vinari sudjelovali su na prezentaciji knjige “100 vode ih hrvatskih restorana”, koja je održana na rije kom Trsatu.

Na domjenku nakon službenog dijela održana je degustacija dviju marki pušipela, clasic i prestiqe, obitelji Dvanajš ak - Kozol, Cmre njak,

Lovrec, Jakopi i Štampar. Vrlo pohvalne ocjene degustatora vinarima daju za pravo da imaju vrhunski proizvod i da kvalitetom mogu konkurirati na tržištu vina. Me imurski su vinari sponzori knjige u kojoj jedna stranica govori o me imurskim vinima. (sm)

Otvorila se zemlja i ukazao duboki rudarski hodnik Nije bilo svejedno ni lako 86-godišnjoj Emiliji Guld iz Murskog Središ a kada je u srijedu iza podneva u svom dvorištu, desetak metara od obiteljske ku e, opazila ogromnu jamu, koje prije podne nije bilo.

- Kao i svaki dan, i danas sam išla pokupiti puževe koji uništavaju cvije e i biljke, i zaprepastila sam se kada sam dva - tri metra od sebe ugledala jamu. Mislila sam da sanjam, da nešto sa mnom nije u redu i još sam protrljala o i, ali jama je jama, i to ogromna, uzbu ena nad slikom i razmišljanjem što bi se moglo dogoditi rekla nam je Emilija, pogledavaju i u prijete u jamu i sretna što je nije zadesila ve a tragedija.

Naime, u dvorištu obitelji Guld u središtu naselja Mursko Središ e u srijedu iza podneva pojavio se veliki i duboki otvor.

Zaprepaštena i prestrašena vlasnica Emilija Guld odmah je izvijestila Gradsku upravu te su na mjesto doga aja izašli Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, i Antun Šimuni , komunalni redar, koji su o doga aju izvijestili Policijsku postaju Mursko Središ e i rudarskog inspektora iz Varaždina, jer su smatrali kako je rije o rudarskom oknu.

Kada je rudarski inspektor došao na mjesto, ustvrdio je kako je zaista rije o nekadašnjem rudarskom oknu, te je dao nalog da se jama duboka oko pet metara zatrpa. Sada se eka ho e li se tlo i dalje urušavati i je li ovo bila samo posljedica kišnog vremena. Jedno je sigurno, nekadašnja središ anska fotogra kinja Emilija Guld dugo ne e mirno spavati,

- Ni malo se ne osje am ugodno uz ovaj prizor i sva je sre a što je gospo a Guld dosta mirna.

Meni ovo sli i na veliku opasnost i trnci mi prolaze tijelom, rekao je dogradona elnik Dražen Srpak kad je stigao na mjesto doga aja

Dražen Srpak prestrašeno pogledava u jamu oko koje se mi e tlo jer sigurna je da rudarsko okno vodi i pod njezinu lijepo ure enu ku u, te obiteljsko dvorište.

Cijelo je Mursko Središ e potkopano Zamjenik gradona elnika Dražen Srpak kaže kako je za sada Grad u inio što je mogao i znao. Nije mu previše jasno zašto je rudarski inspektor samo zemljom prekrio jamu ...

- Nisam baš siguran da je ovo pravi potez, no, moram vjerovati inspektoru.

Sigurno je da ovuda prolazi rudarski hodnik ili okno i da ono ovdje ne zapo inje ni ne završava.

Pratit emo i dalje što se doga a i u okvirima mogu nosti pomo i gra anima, ako do e do novog otvaranja rudarskih okna ili jama, kaže dogradona elnik Dražen Srpak.

To je strašno, i Bog zna što je pod nama, kaže Nevenka Brodar (lijevo)

- Sigurno ovo nije jedini rudarski hodnik u Murskom Središ u, kada se zna da je Mursko Središ e bilo mjesto i središte Me imurskih ugljenokopa.

Na veliku žalost i štetu, nigdje ne postoji, barem mi ne znamo, nikakav plan ili zapis o podzemnim hodnicima, oknima i jamama. Znamo samo za halde, ali one su samo mjesto gdje se zemlja deponirala, sve ostalo je svojevrsna zagonetka, razmišlja Antun Šimuni , komunalni redar.

- Mi smo pred nekoliko godina u svom dvorištu kopali kanalizacijski odvod i naišli smo na sli nu situaciju i jamu smo zagrnuli. Nismo ni slutili da to može biti rudarsko okno li hodnik, ali ovo je strašno. Tek sada sva drhtim od pomisli da smo svi mi na neki na in na podzemnim rudarskim hodnicima i jamama, promišlja Nevenka Brodar, susjeda Guldovih.

Na elnik policijske postaje Mursko Središ e, mr. sc. Miljenko Vrbanec, upozorava kako bi rudarski pothodnici mogli ubudu e predstavljati veliki problem. Koliko su mu dostupne informacije, Grad Mursko Središ e isprepleten je mnogim rudarskim pothodnicima, što je potencijalna opasnost, jer se iz dana u dan tlo optere uje novim gra evinama. (Stjepan Mesari )

VIJE E ZA PREVENCIJU Grada Mursko Središ e

Roditelji, pogledajte što vaša djeca rade na Facebooku - Mladi najviše slobodnog vremena provode na društvenim mrežama, posebice na Facebooku, te su tako uklju eni u brojne sumnjive i štetne igre. Roditelji trebaju kontrolirati što mladi rade na društvenim mrežama, rekao je mr. sc. Miljenko Vrbanec, na elnik PP-a Mursko Središ e Vije e za prevenciju Grada Mursko Središ e u srijedu 16. lipnja održalo je svoju tre u radnu sjednicu. Podneseno je izvješ e o stanju sigurnosti na podru ju Grada Mursko Središ e, a u njemu je re eno da je ono posljednjih pet mjeseci relativno dobro. To nije, nema nekih ve ih problema u oblastima kriminaliteta, osobito ne kaznenih djela u oblasti organiziranog kriminala i kaznenih djela u gospodarstvu. U oblasti borbe protiv opojnih droga postižu se sve bolji rezultati, a nedavno je otkriven proizvo a i diler droge iz Murskog Središ a.

- Kada je rije o mladima, ukazano je na op i problem, a to je uloga, odnosno konzumiranje Internet portala putem kojih se stvaraju odre ene situacije koje mlade odvode u nevolje. Na podru ju Grada nema ve ih problema s mladima, ali stanje nije idealno.

Govorilo se i o stanju te pomo i i zbrinjavanju mladih Roma.

Osim sitnih kra a, na koje mlade Rome poti u njihovi stariji

lanovi Vije a ozbiljno progovaraju o stanju sigurnosti kolege, a i roditelji, ve ih problema nema. Pohvaljen je rad s mladim Romima u dje jim vrti ima te u školi. lanovi Vije a ukazali su na sve izraženije i bahatije ponašanje sudionika u prometu, osobito kada je rije o parkiranju i zaustavljanju vozila na nogostupima.

Pred nadolaze u turisti ku sezonu pove at e se broj policajaca na Grani nom prijelazu Mursko Središ e, a za potrebe reguliranja prometa teških kamiona putem student servisa zaposlit e se jedna osoba koja e koordinirati prometovanje kamiona kroz središ anski grani ni prijelaz.

U radu Vije a za prevenciju sudjelovali su Josip Dobrani , predsjednik Vije a, i gradona elnik, te lanovi, mr. sc. Miljenko Vrbanec i Ivica Maltari iz PP-a Mursko Središ e, Dragutin Belše, ko-

munalni redar, i Stjepan Mesari , novinar zadužen za informiranje.

Sljede a sjednica zakazana je za rujan prije po etka nove školske godine i povratka ljudi s godišnjih odmora. (Stjepan Mesari )

lanovi Romi nisu došli Na sjednici nije bilo romskih predstavnika Franca Horvata i Branka Oršuša, što je za udilo ostale lanove jer je puno toga re eno o Romima.

I ne samo loše, nego i pohvalno. Osobito kada su u pitanju djeca.

- Djeca koja polaze školu nisu po initelji ni jednog prekršaja ili kaznenog djela. Posebno mi je bilo lijepo vidjeti njihovo zanimanje za ponašanje u prometu, kada smo o tome govorili u vrti u, naglasio je Ivica Maltari , središ anski kontaktni policajac. (sm)

22. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠTEFANEC i njegovi mještani “obavijestili javnost” da njihova želja za izdvajanjem iz op ine Mala Subotica nije utihnula

Ne mogu se pomiriti s odlukom Sabora i Vlade RH da ne mogu u Grad akovec - Malosuboti ki vije nici razli itih politi kih opcija nisu zadovoljni što se potencira “stara stvar”, a posebice da se pod plaštom nezadovoljstva što nisu postali dio Grada akovca šire laži o op ini Mala Subotica o navodnom zanemarivanju tog naselja, koje je ina e pri vrhu op inskih investicija Na dnevnom redu sjednice Op inskog vije a Mala Subotica prošli utorak uz ostalo našla se i rasprava o obnovljenom zahtjevu Vije a Mjesnog odbora Štefanec za izdvajanje tog naselja iz sastava op ine Mala Subotica i pripojenje Gradu akovcu. Podsjetimo, inicijativa potje e još iz 2007. godine.

Tada se od 691 punoljetnog mještana, 543 (78,6 posto) izjasnilo za izdvajanje, 124 mještana nije bilo dostupno tijekom provo enja ankete, a samo 24 su se usprotivila.

Predstavnici Štefanca i dalje se pozivaju na tu inicijativu, iako je poznato da su Sabor RH i Vlada RH odbili izmjene i dopune Zakona o podru jima županija, gradova i op ina krajem listopada 2008. godine i na taj na in zapravo odbili mogu nost da Štefanec postane dio akovca.

Iako odluka na državnom nivou koji je odlu ivao o toj inicijativi postoji, o emu

izvijestili javnost prije gotovo dvije godine, nakon prezentiranog na Op inskom vije u Mala Subotica stje e se dojam kao da Štefan ani ne znaju da ista postoji, te kao da ih mati na op ina i dalje sprje ava u nakani da se priklju e akovcu.

Naime, vije nik i predsjednik VMO-a Štefanec Vladimir Jan ec inzistirao je da se ta dobro poznata inicijativa ponovno na e na dnevnom redu Op inskog vije a, s obrazloženjem da se izvijesti javnost i informiraju gra ani da po novom o istoj problematici više Op insko vije e ne mora raspravljati.

Jan ec je tako (predo ivši zahtjev u pisanu obliku s datumom iz 2007. godine, o inicijativi Štefanca!?), “radi informiranja javnosti“ (!?) izvijestio da po promjenama Zakona o lokalnoj i podru noj samoupravi, o inicijativama sli nima njihovoj, Op insko vije e više ne mora

knuvši tako er injenicu da na kraju samo Vlada i Sabor mogu odlu iti o sudbini Štefanca. Ne protive i se zahtjevu Vije a Mjesnog odbora, Domjani je ipak skepti an glede cijelog procesa. S obzirom na najavljenu reformu lokalne samouprave, ne vjerujem da e Vlada o Štefancu raspravljati prije lokalnih izbora, a nakon reforme tko zna kako e sve izgledati, naglasio je on, dok je jedan vije nik glasno upitao ho e li u budu nosti postojati i op ina Mala Subotica.

Predsjednik VMO-a Štefanec i op inski vije nik Vladimir Jan ec izazvao je burnu raspravu na Vije u

raspravljati, ve je nužna samo podrška mještana i suglasnost Županijske skupštine, da bi kona nu odluku donijeli hrvatska Vlada i Sabor RH. To je potvrdio i op inski na elnik Domjani , ista-

PRIMJER kojem bi trebali težiti u budu nosti

Na elnik Male Subotice ne želi naknadu za svoj rad Prvi ovjek Male Subotice Vladimir Domjani jedan je od rijetkih op inskih na elnika, ako ne i jedini, u Me imurju koji e dužnost obnašati besplatno, odnosno za svoj rad ne e primati nikakvu naknadu. Op inska i gradska vije a proteklih su tjedana, sukladno novome Zakonu o pla ama u lokalnoj i podru noj samoupravi, donosila odluke o pla ama ili naknadama svojim elnicima te su nekima one pove ane, drugima smanjene, ovisno o primijenjenom koe icijentu, koji je zakonodavac odredio prili no “ široko“.

Op insko vije e Mala Subotica potvrdilo je odluku po kojoj e Domjani (ina e poduzetnik) op inu voditi bez naknade, kao što je uostalom radio i do sad – od stupanja na dužnost u srpnju prošle godine. Njegova zamjenica Danica Glad primat e naknadu od 2.500

kuna bruto mjese no. Ina e, u brojnim europskim zemljama praksa je da elnici lokalne samouprave ne dobivaju nikakve naknade, jer funkcije župana, gradona elnika, na elnika, pro elnika i sli ne “politi ke funkcije” obnašaju uglednici iz lokalne zajednice koji su životno situirani na na in da više ne trebaju pla u ili naknadu, te im je jedini motiv sudjelovanja u politici i samoupravi - stjecanje društvenog ugleda, pomo lokalnoj sredini i njezin daljnji razvoj. Takva praksa zasigurno još ne e jedno vrijeme zaživjeti u ve ini drugih me imurskih op ina i gradova, posebice jer se kod nas, kao i ostatku Hrvatske, smatra “da samo budale rade zabadaf i da više nismo u socijalizmu”, me utim, tako nešto je i te kako gotovo oduvijek prisutno u zapadnoeuropskim zemljama, smatra se

Op inski na elnik Vladimir Domjani za svoj rad kao rijetko tko u Me imurju i šire u Hrvatskoj ne želi primati naknadu

ak kao zna ajna demokratska vrijednost, pa bi tome zasigurno trebalo težiti i kod nas u godinama koje dolaze. (dz i vk)

Šegovi : Zašto uop e raspravljamo o ne emu iz 2007. godine?

Vije nik Josip Šegovi burno je reagirao na istup svoga štefane kog kolege Jan eca. – Zašto je ova rasprava uop e na dnevnom redu ? Pa na ovom je papiru datum iz 2007. S obzirom na to da je Jan ec jedan od inicijatora cijele pri e te da ve godinama širi neistine o tome da op ina Mala Subotica ništa ne ulaže u Štefanec, neka podnese ostavku na funkciju op inskog vije nika, bio je oštar Šegovi .

Premda su se op inski elnici složili s njime, odbacivši tvrdnje da Štefanec zaobilazi novac iz op inskog prora una te konstatiravši da je to naselje u samom vrhu po investicijama, u obranu vije nika Jan eca stao je predsjednik Op inskog vije a Vladimir Mihalic.

- Isto kao što je i op inski vije nik, kolega Jan ec je i u Mjesnom odboru Štefanec te ne može ignorirati želje mještana koje predstavlja, napomenuo je Mihalic.

Ako se Štefanec želi izdvojiti, ne protivimo se, no neka Vije e Mjesnog odbora ne širi dezinformacije o nedostatnoj brizi o tome naselju. Neka jednostavno kažu da žele biti dio Grada akovca, neformalno je zaklju eno na kraju rasprave.

(Velimir Kelkedi)

OP INSKO VIJE E Pribislavec na posljednjoj sjednici donijelo je dvije odluke ija bi realizacija trebala doprinijeti zaštiti okoliša, ali i uštedama za gra ane

Kona no odabran koncesionar za odvoz otpada Izme u etiri pristigle ponude, za koncesionara za skupljanje, odvoz i zbrinjavanje komunalnog otpada najpovoljnijom je ocijenjena i odabrana tvrtka “Mull-trans“ d.o.o. iz Sesveta. Cijena e iznositi 60 kuna s PDV-om za tjedni odvoz, što je 5 kuna manje od iznosa koji se pla a sadašnjem koncesionaru – tvrtki “Eko lor plus“ d.o.o. iz Jastrebarskog.

Usto, stara ka doma instva, odnosno socijalno ugrožene obitelji pla at e 30 kuna.

Premda je to ka izglasovana, oporbeni vije nik Rajko Grkavac inzistirao je na tome da se razjasni ne krije li se iza imena Mull-trans ista osoba koja je i vlasnik Eko lora plus, no op inski elnici kazali su kako im taj podatak nije poznat.

- Tu problematiku, o kojoj se dugo raspravljalo, kvalitetno smo riješili, konstatirala je na elnica Višnja Iva i .

Zbog oporbe skuplja cijena za gra ane Prošla je i odluka o koncesionaru za zbrinjavanje fekalnih otpadnih voda na podru ju op ine. Na raspisani natje aj javila se samo jedna tvrtka, pa je ona i odabrana, a radi se o poduze u “Eko usluge“ d.o.o. iz Orehovice.

Cijena je 27 kuna po kubnom metru, otpadne vode od prvog srpnja zbrinjavat e se na akove kom Pro ista u te e se strogo kontrolirati odvoz. Na elnica Iva i naglasila je kako je navedena cijena povoljnija u odnosu na one koje pla aju jedinice lokalne samouprave u okruženju.

No, mogla je biti još jeftinija.

Iva i je podsjetila da je ponuda iste tvrtke, ali s cijenom od 22,12 kuna, Op inskom vije u ponu ena i krajem prošle godine, no ono je tada nije prihvatilo. Zbog toga e gra ani sada pla ati gotovo 5 kuna više po kubnom metru.

(Velimir Kelkedi)

BELICA, DOMAŠINEC

Zajedni ki komunalni redar Nakon Domašinca, i Op insko vije e Belica prihvatilo je odluku o ustrojstvu zajedni koga komunalnog redarstva za podru je tih dviju op ina.

Op inskog na elnika Zvonimira Taradija Vije e je ovlastilo da s elnicima Domašinca u predstoje em razdoblju sklopi i potpiše sporazum o ustrojstvu komunalnog redarstva te ugovor o provo enju spora-

zumnih odnosa, odnosno akte kojima e se regulirati i odrediti na in rada zajedni koga komunalnog redara. Kako bi o uvao komunalni red, on e ina e mo i rješenjem narediti izi kim i pravnim osobama radnje u svrhu održavanja komunalnog reda, izricati mandatne kazne te predlagati pokretanje prekršajnih postupaka. (vk)

14

Kroz Međimurje

SLABA NAPLATA potraživanja GKP-a “Prekom“ donosi problem financiranja investicija

Kreditom zatvaraju investicijske obveze Gradona elnik Dragutin Glavina na posljednjoj je sjednici Gradskog vije a Prelog izvijestio da je Gradskom komunalnom poduze u “Pre-kom” dao suglasnost za kreditno zaduženje.

Kako se navodi u obrazloženju takve odluke, GKP “Pre-kom” je realizirao projekte nabavke sortirnice s balirkom i kanta za biootpad, što je sa 115 tisu a kuna bespovratno sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Pre-komova obveza za te projekte iznosi pak 200 tisu a kuna. Tvrtka ima i okvirni kredit od 750 tisu a kuna s kama-

tom 9,9%. Taj se novac koristio za financiranje investicija, njime su zatvoreni stari odgo eno priznati prihodi te je ušte eno oko 600 tisu a kuna poreza na dobit.

Pre-kom ostvaruje dobre poslovne rezultate, no u poslovanju se javlja veliki problem kašnjenja u naplati potraživanja te u poduze u smatraju da bi se obveze za navedene projekte dobavlja ima mogle vratiti, ukoliko se podigne kredit. Time bi se ujedno okvirni kredit zamijenio povoljnijim, s kamatnom stopom od oko 6% i rokom otplate od 7 godina.

(Velimir Kelkedi)

PRELOŠKI ELNICI priredili prijem za iznimno uspješne srednjoškolce

Veleposlanici Preloga!

Gradski elnici Preloga u srijedu su priredili prijem za dvojicu posebno uspješnih u enika tamošnje Srednje škole.

U enik tre eg razreda Srednje škole Prelog Tomislav Beli postigao je izniman uspjeh, osvojivši visoka mjesta na dva nedavno održana državna natjecanja.

Maturant Srednje škole Prelog Stjepan Glavina pak je na 16. in ormati koj olimpijadi osvojio srebrnu medalju, ušavši time u etvero lani hr-

vatski tim koji e predstavljati zemlju na me unarodnim in ormati kim natjecanjima u Slova koj i Kanadi.

-Posebno smo zadovoljni mi u Gradu Prelogu. Nazvat u vas veleposlanicima našeg Grada jer promi ete ime Preloga diljem Hrvatske i svijeta, rekao je gradona elnik Glavina. Uz rije i zahvale i za mentore te roditelje u enika, gradona elnik im je uru io i nov ane nagrade te poželio uspjeh u nastavku školovanja.

(Velimir Kelkedi)

DAN ANTIFAŠISTI KE borbe 22. lipnja i Dan hrvatske državnosti 25. lipnja

U utorak središnja proslava u Prelogu Dan anti ašisti ke borbe 22. lipnja u Me imurskoj e se županiji obilježiti u akovcu, Svetom Jurju u Trnju i u Prelogu. Program zapo inje polaganjem vijenaca u akovcu na više mjesta. Program proslave zapo inje u 9 sati polaganjem vijenca i paljenjem svije a pred spomen - plo om na Pala i Zrinskih, akovec, nastavlja se polaganjem vijenca i paljenjem svije a pred spomenik poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih, a za 9.30 sati predvi eno je polaganje vijenca i paljenje svije a pred spomenik žrtvama II. svjetskog rata na akove kom groblju.

U Svetom Jurju u Trnju u 10.15 sati bit e polaganje vijenca pred

spomen – obilježje, a središnja proslava bit e u 11 sati Prelogu, uz otkrivanje replike spomenika “Ranjenik” Luje Bezeredija, te postavljanje vijenaca na spomenik, park Trg slobode. Kasnije e biti organiziran i piknik na preloškoj “Marini”.

U petak slavimo Dan državnosti U petak 25. lipnja diljem Me imurja proslavit e se Dan hrvatske državnosti, spomen na dan kad je Hrvatski sabor 1991. godine proglasio Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Oba su državna blagdana neradni dani.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

ANTUN MARODI, predsjednik Odbora za gospodarstvo op ine Donji Kraljevec:

U op ini se radi kao da nema krize, investicije se odvijaju kako je i planirano - Usprkos krizi, u op ini Donji Kraljevec uspjela se ostvariti ve ina planova i programa, radovi su na više mjesta u op ini u punom jeku ili su ve završeni, kaže Antun Marodi, predsjednik Odbora za gospodarstvo op ine Donji Kraljevec, te nabraja što se sve napravilo u posljednje vrijeme, otkako je aktualna op inska vlast preuzela odgovornost obnašanja vlasti. Kaže da je ak 2,59 milijuna kuna ostvareno na javljanjima na razne natje aje.

- Od Ministarstva kulture je za ure enje Doma kulture Donji Pustakovec dobiveno 50.000 kuna. Za ure enje Ludbreške ulice u Donjem Kraljevcu od Fonda za regionalni razvoj ostvarene su 118.184 kune, za Poduzetni ku zonu Hodošan od Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva ostvareno je 130.000 kuna, a za Poduzetni ki zonu Palinovec iz istih izvora 120.000 kuna. U izradi je projektna dokumentacija za ceste, kanalizaciju, vodovod i za tra ostanicu u Hodošanu. Kako je poznato, ve prije ure ena je glavna ulica u Hodošanu, te sad ima suvremeni izgled.

Ministarstvo regionalnog razvoja pomoglo je projekt ure enja Ludbreške ulice u Donjem Kraljevcu s 1,449.607 kuna. Lud-

breška ulica bila je dovrešena i ranije, do izbora, no nije bila pla ena. Sredstva su stigla u rujnu 2009. godine.

Fond za regionalni razvoj pomogao je ure enje Palinovca s 115.877 kuna, a Ministarstvo kulture krajem prošle godine ure enje doma u Palinovcu sa 100.000 kuna.

Preko Županijske uprave za ceste ostvareno je za Grobljansku ulicu u Donjem Kraljevcu, koja je ure ena, najprije 168.387 kuna, zatim u ožujku najprije 134.024 kune te na kraju 61.311 kuna.

Ukupno je ŽUC za Grobljansku izdvojio preko 363.000 kuna, a ure enje je stajalo oko 600.000 kuna. U ovom trenutku nema više dugova i Ludbreška i Grobjanska ulica u Donjem Kraljevcu pla ene su te ure ene, isti e Marodi.

I tu investicijama nije kraj ...

- Ministarstvo kulture ponovno je pomoglo ure enje Doma Palinovec sa 150.000 kuna. O ekuju se i sredstva Ministarstva gospodarstva za poduzetni ku zonu Sjever u Donjem Kraljevcu za uvo enje plinske mreže. Uz pomo Me imurske županije, gradi se i Centar Rudol a Steinera u Donjem Kraljevcu, za tu namjenu predvi eno je za 2010. godinu 650.000 kuna. U me u-

vremenu se privodi kraju i takozvana reambulacija, odnosno katastarska i gruntovna izmjera i identifikacija zemljišta u op ini, koja je stajala 3,2 milijuna kuna i protegla se kroz više godina.

Op ini Donji Kraljevec ostalo je još platiti 800.000 kuna za ovu godinu iz prora una. U Donjem Hraš anu u tijeku su radovi na kanalizaciji, no stanje je dosta komplicirano. Zbog visokih vodostaja i visokih voda nužno je dijelom mijenjati projekte. Naime, visoke podzemne vode ulaze u sustav kanalizacijskih cijevi pa su nužni dodatni radovi.

Kad je rije o gradnji pro ista a iza Donjeg Kraljevca za sva naselja op ina, trenutno je u tijeku javni natje aj, a radovi bi trebali zapo eti ove godine. No, ako e se netko od sedam ponu a a žaliti, može do i do komplikacija.

Ipak, vodstvo op ine o ekuje da gradnja pro ista a zapo ne ove godine. U me uvremenu, uspjelo se dobiti i dodatna sredstva za izgradnju kanalizacije u svim naseljima, tako da u ovom trenutku radovi traju u Donjem Hraš anu, Hodošanu i Palinovcu,a nakon toga sanirat e se ceste i vratiti u prvobitno stanje.

Sve ovo namjerno sam pobrojio s to nim podacima i broj anim

Antun Marodi: - Tko to kaže da se u Donjem Kraljevcu ne radi dovoljno? iznosima. To svjedo i o tome da op inska vlast i na elnik op ine Zlatko Horvat dobro rade i da je mnogo sredstava stiglo u op inu u zadnjih godinu dana iz više izvora te da možemo biti zadovoljni postignutim. U tijeku je tako er nekoliko novih projekata, a o njima više kad budemo sigurni da smo osigurali sredstva, kazao nam je Antun Marodi.

(JŠ)

OP INA Donji Kraljevec

Odre ena upisna podru ja za u enike osnovnih škola Op insko vije e Donji Kraljevec na svojoj zadnjoj sjednici prošli tjedan usvojilo je prijedlog mreže osnovnih škola na podru ju op ine i njihova upisna podru ja koja im pripadaju, a prema državnom pedagoškom standardu.

Redovite osnovne škole u op ini jesu: Osnovna škola Donji Kraljevec, Osnovna škola Hodošan, Podru na škola Palinovec, Podru na škola Sveti Juraj u Trnju i Umjetni ka ško-

la akovec, Podru ni odjel Donji Kraljevec.

Prema toj odluci, upisno podru je, koje je sastavni dio mreže školskih ustanova, za OŠ Donji Kraljevec je samo mjesto Donji Kraljevec. Upisno podru je za OŠ Hodošan za u enike razredne nastave naselja Hodošan i Donji Hraš an, a za u enike predmetne nastave naselja Hodošan, Donji Hraš an, Palinovec, Sveti Juraj u Trnju i Donji Pustakovec.

Upisno podru je Podru ne škole Palinovec pokriva naselje Palinovec za u enike razredne nastave, a upisno podru je Podru ne škole Sveti Juraj u Trnju naselja Sveti Juraj u Trnju i Donji Pustakovec za u enike razredne nastave.

Upisno podru je Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni “, Podru nog odjela Donji Kraljevec, jest cijela Me imurska županija.

Prema planu mreže predškolskih ustanova za op inu

Donji Kraljevec, op ina sufinancira Dje ji vrti “Fti ek” u Donjem Kraljevcu (ukupno 70 djece) te Dje ji vrti “Fti ek” u Hodošanu (30 djece). Odre eni broj djece s podru ja op ine Donji Kraljevec smješten je i u jaslicama “Ružica” Gori an, “Fijolica” Prelog, “Jelenko” Domašinec”, “Svete male Terezije” u Belici, a op ina Donji Kraljevec za tu djecu sufinancira smještaj u istom iznosu kao i za djecu u mati nom vrti u “Fti ek”. (JŠ)

22. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E KOTORIBA

Naknade op inskim elnicima ostaju iste - Oporba (HDZ - HSLS) tražila smanjenje za 50 posto, ali taj je prijedlog odbijen Po jedanaesti put sastalo se Op insko vije e op ine Kotoriba. U svom izvješ u na elnik Ljubomir Grgec iznio je podatak da su ovogodišnji Dani šibe i ribe koštali 23 tisu e kuna, od ega je iznos od 21 tisu e dotacija iz raznih izvora, pa e op inu najve a kotoripska manifestacija stajati 2 tisu e kuna. Grgec je rekao kako je ovih dana s Ministarstvom za regionalni razvoj potpisao ugovor o 150 tisu a kuna, što e se utrošiti za sanaciju lokalnih ulica, posebice Kolodvorske. Što se ti e uništavanja komaraca, na elnik o ekuje ponudu te se dogovara na in tretiranja za podru je od 200 hektara oko naselja. Prema Zakonu o pla ama u lokalnoj i podru noj samoupravi, vije nici su donijeli odluku o visini naknade za rad op inskog na elnika i njegovog zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa. Naknade ostaju iste te e na elnik Ljubomir Grgec mjese no primati 10 tisu a kuna bruto (6 neto), a njegov zamjenik Dobriša Zvošec 5 tisu a kuna bruto (3 neto). Damir Su i ispred koalicije HDZ - HSLS predložio je smanjenje naknada za 50% iz razloga što se živi u teškoj situaciji i op inski se prora un ne puni prema planu. Prijedlog nije prošao, a oporba je bila protiv ovakvih naknada. S druge strane, vije nik Vinko Horvat predložio je smanjivanje naknada vije nicima, potpredsjednicima Vije a i lanovima radnih tijela.

Horvat nije bio za prijedlog da se na elniku i njegovom zamjeniku smanji naknada te je teško vjerovati da bi smanjivanje iznosa od 100 kuna, koliko vije nici dobivaju po sjednici, puno pomogao, posebice kada znamo da se sjednice održavaju rijetko. No, o prijedlogu Vinka Horvata još e se raspravljati.

Prihodi umanjeni za 2,2 milijuna kuna Pred vije nicima su se tako er našle prve ovogodišnje izmjene i dopune prora una.

Ukupni prihodi smanjuju se za 2,2 milijuna kuna. Na elnik Grgec najavio je mogu e novo zaduživanje op ine za milijun kuna ukoliko se nastave radovi kroz program EIB-a za ure enje nerazvrstanih cesta. Iva-

U DONJEM MIHALJEVCU otkriven spomenik poginulim braniteljima

Željko Pongrac i Siniša Kralji donjomihaljevski su heroji Mještani Donjeg Mihaljevca uz blagdan zaštitnika svetog AnO spomeniku tuna proslavili su svoje dane. Sre-

Op insko vije e Kotoriba na posljednjem zasjedanju

na Kosa zanimalo je zašto je u prora unu brisana stavka od milijun kuna predvi enih od Ministarstva gospodarstva jer zna da je natje aj otvoren do kraja mjeseca rujna. Grgec mu je odgovorio da su minimalni uvjeti u zoni zadovoljeni, a po novome ulaganje u zonu ide po sistemu “kuna na kunu“.

Vije nik Zoran Radmani ovakav prora un ocijenio je katastrofalnim i lošim za Kotoribu.

– Svi su planirani prihodi iz državnog prora una brisani.

Mi smo nudili pomo koju niste prihvatili, a budite svjesni da se Kotoriba ne može razvijati iz vlastitih sredstava, ustvrdio je Radmani , te dodao kako je iznena en injenicom da op ina odustaje od daljnje izgradnje kanalizacije, pothodnika

kod škole te daljnjih ulaganja u poduzetni ku zonu.

Vinko Horvat: Nemojte nas maltretirati s poljoprivrednim zemljištem Na dnevnom redu našla se i informacija o raspolaganju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na op inskom podru ju.

Nedavno je op inska vlast prozvala preprodavatelje kupljenog zemljišta. Iako je sve bilo po zakonu, preprodaju zemljišta smatraju nemoralnim, posebice kada se uzme u obzir da je zemljište kupljeno po povoljnijim uvjetima.

Damir Su i smatra kako su elnici prije sazivanja konferencije s tom temom morali upoznati vije nike. Ivan Kos javio se kao jedan od kupaca. – Ne mogu vje-

Vije nici žele istinu o grobištu Leš Na prijedlog Vinka Horvata i uz jednoglasnu odluku vije nika op ina pokre e postupak utvr ivanja prave istine oko grobišta Leš. – Vrijeme je da mi i svi mještani saznamo pravu istinu o poslijeratnim zbivanjima na podru ju Kotoribe. Mora se znati jesu li se i u kojem obimu dogodili zlo ini. Op ina mora kontaktirati nadležne institucije da obave svoj posao, a do tada neka se op ina ogradi od bilo kakvih radnji oko na-

vodnog grobišta, rekao je Horvat. – Ne može samo netko do i i postaviti križ. Mi moramo saznati istinu, kako bi drugima znali dati odgovore i nemojmo Kotoribu probijati na križ jer ona to ne zaslužuje, izjasnio se županijski vije nik Vinko Ujlaki. Križ na Lešu postavljen je 12. srpnja prošle godine. Dok se ne utvrdi istina, postavljeni križ ne e se uklanjati, zaklju ili su vije nici. (af)

rovati da ste javno prozvali ljude koji su radili sve po zakonu. Nanijeli ste im štete i narušili ugled.

Ja sam samo kupac zemljišta na kojem želim investirati i zaposliti deset ljudi. Ako je to nemoralno, onda nemam rije i, iznio je svoje vi enje Kos. Na elnik Grgec je izjavio kako se pogodovalo za kupnju zemljišta. Prozvanima su se našli bivša na elnica Blaženka Zvošec i njezin zamjenik Zoran Radmani . Zvošec je rekla kako se proces ubrzavao samo da se pogoduje mještanima Kotoribe, kako ne bi zemlju kupio netko izvana. Zoran Radmani je istaknuo da su oni samo bili koordinatori te podsjetio da je imenovano višestrana ko povjerenstvo u kojem su bili sadašnji predsjednik OV-a Željko Šebeštjan i zamjenik na elnika Dobriša Zvošec, a program raspolaganja donesen je kad je Vije em predsjedavao Dobriša Zvošec, koji se obranio kako nije slutio da e biti uvu en u sve to. Na elnik Grgec najavio je skore izmjene programa raspolaganja državnim zemljištem te e preostalih 394 hektara i i u zakup na 20 godina ili dugotrajni zakup od 50 godina. – Svi ste radili po zakonu. Je li to moralno? O moralu se može uvijek raspravljati i nemojte nas ostale vije nike maltretirati s vašim prozivanjima i optužbama koje traju godinama, oštro je prekinuo raspravu Vinko Horvat. Predsjednik Vije a Šebeštjan preuzeo je obvezu da e uskoro sazvati sastanak na tu temu sa svim politi kim strankama. (Alen Fuš)

dišnji doga aj proslave održao se u samom centru kod Vatrogasnog doma, gdje je prigodnom sve anoš u otkriven spomenik njihovim sumještanima i sinovima Željku Pongracu i Željku Kralji u. Oni su svoje živote dali u Domovinskom ratu za slobodu Hrvatske. U svom govoru na elnik op ine Sveta Marija Dean Hunjadi posebno je pozdravio lanove obitelji poginulih hrvatskih vitezova. – Svako vrijeme nosi svoje heroje koji nas svojim nesebi nim postupcima zaduže i koji zaslužuju da njihova imena ostanu trajno uklesana u kamen kako bi budu a pokoljenja podsje ala na hrabre ljude koji su za obranu Domovine dali i ono najvrjednije, svoje živote. Istinski vjerujem da Siniša i Željko zavrje uju da ih zovemo herojima i našim vitezovima. Spomen - obilježje je skromna gesta u usporedbi s veli inom njihove žrtve, no istovremeno je i snažna poruka u današnje vrijeme kada se prave istinske vrijednosti sve više zanemaruju, poru io je Hunjadi. Predsjednik VMO-a Donji Mihaljevec Stanislav Slavi ek rekao je da je spomenik postavljen za dvojicu Donjomihaljev ana kako bi ih uvijek podsjetio da Siniša i Željko nisu razmišljali što e biti poslije kada je trebalo braniti Hrvatsku. Poru io je kako danas svi suosje amo s boli i trpljenjem koje su prošli i koje još podnose njihovi lanovi obitelji. Spome-

Autor idejnog rješenja spomenika je Franjo Musta – Medarov, a izradilo ga je Klesarstvo Erdelji. Osnovni oblik spomenika je monumentalni stup koji simbolizira postojanost, snagu i ponos. Glavni motiv koji se nalazi na njemu uzet je iz hrvatskog grba, a sastoji se od dva crvena i dva bijela polja koja svojim rubovima ocrtavaju križ vje ni. U gornjem dijelu ve ega crvenog polja ugravirano je srce kao simbol života. (af)

nik je, uz prisustvo Zrinske garde akovec i blagoslov župnika Pavla Marka a, otkrio predsjednik UHVDR-a op ine Sveta Marija Mijo Vlah. – Ideja za spomenik krenula je prije devet godina. Godine 2001. postavili smo spomen - plo u koju smo sada ugradili u temelje novog spomenika. Dok su u našim sje anjima, živjet e vje no!, rekao je Vlah. Pred spomenikom su se poklonili, položili vijence i upalili svije e delegacije op ine Sveta Marija i VMO-a Donji Mihaljevec, PU me imurske i varaždinske, UHVDR-e Sveta Marija, rodbina i mnogobrojni mještani.

U ime me imurske županije na sve anosti je bio zamjenik župana An elko Horvat. On je poru io da su nas mnogi sinovi zadužili, a naša je obveza da svojim radom i postupcima opravdamo njihove žrtve. (af)

Dani Donjeg Mihaljevca Dani Donjeg Mihaljevca zapo eli su 5. lipnja ribi kim natjecanjem izme u udruga. U novoure enom Domu kulture održana je sve ana sjednica VMO-a uz nastup mjesnoga pjeva kog zbora. U subotu je u organizaciji DVD-a Donji Mihaljevec kod ribi kog doma uprili ena pokazna vježba va-

trogasaca s podru ja donjome imurske zajednice. U nedjelju je služena hodo asni ka sveta misa i misa zadušnica za poginule branitelje. Prije mise svoj koncert imao je pjeva ki zbor “Nikola Taveli ” iz Zagreba. Sve je završeno nogometnom utakmicom veterana te velikom zabavom. (af)

16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

PIŠKORNICA - REGIONALNI CENTAR ZA GO OTPADOM SJEVEROZAPADNE HRVATSKE – piše: mr.sc. Nedo Cepić, dipl. ing. Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj, jedno je od naj-

važnijih pitanja vezano za zaštitu okoliša, a istovremeno jedno od najsloženijih područja vezanih uz usklađivanje sa standardima Europske unije. U nacionalnoj strategiji zaštite okoliša iz 2002. godine, koji je krovni strateški dokument za okoliš u Hrvatskoj, otpad je naveden kao glavni prioritet. Gospodarenje otpadom u RH regulirano je kroz Strategiju gospodarenja otpadom (NN 130/05.), odnosno detaljnije kroz Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje od 2007. do 2015. godine (NN 85/07.). Sukladno obvezi, četiri županije sjeverozapadne Hrvatske, Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija te Općina Koprivnički Ivanec osnovale su društvo PIŠKORNICA d.o.o., sa zadaćom razvoja i realizacije projekta REGIONALNOG CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM SJEVEROZAPADNE HRVATSKE, u svemu prema navedenim planovima i standardima EU.

KAKO ĆE IZGLEDATI TOK ILI KRETANJE OTPADA U ŽUPANIJI NAKON OTVARANJA CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM? Nakon odvajanja korisnog otpada, prikupljeni otpad prevozi se do pretovarne stanice.

Iz pretovarne stanice prikupljeni otpad se posebno uređenim vozilima prevozi do centra za gospodarenje otpadom. Otpad se dalje prerađuje u postrojenju za mehaničko-biološku obradu.

Proizvedeni bioplin koristi se za proizvodnju električne energije.

Znatno smanjeni ostatak otpada odlaže se na posebno izgrađene odlagališne plohe koje su pokrivene kako bi se spriječilo da onečišćenje dopre do tla i vode.

ŠTO JE MEHANIČKO-BIOLOŠKA OBRADA? KAKO ĆE ONA FUNKCIONIRATI NA PIŠKORNICI? ELEMENTI BUDUĆEG SUSTAVA

POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ BIOPLINA X Postrojenje za proizvodnju električne energije iz bioplina je mrežom cjevovoda spojeno s KBRO. Unutar KBRO nalaze se vertikalni plinski zdenci s odzračnicima, preko kojih se iz KBRO izvlači plin.

X Cijelo postrojenje nalazi se na ukupnoj površini od 1190 m2, okruženo je zelenim pojasom u širini od 10 m i ogradom visine 2 m

X Postrojenje

se sastoji od:

- plinske stanice - modula za proizvodnju električne energije - visokotemperaturne baklje

Mehaničko-biološka obrada (MBO) je suvremena tehnologija obrade otpada koja kombinira mehaničko razdvajanje otpada i biološku obradu, a razvijena je sa svrhom reduciranja količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta. Također, primjena novih tehnika obrade daje znatno veće količine sastojaka otpada koji se mogu ponovno koristiti, odnosno reciklirati.

Postupak mehaničko-biološke obrade komunalnog otpada, kao okolišno prihvatljiv postupak, značajno smanjuje volumen i masu otpada, te minimalizira njegovu higijensko-epidemiološku rizičnost. MBO tehnologijom na Piškornici će se: - maksimizirati količine obnovljenih sirovina (staklo, metali, plastika, papir i dr.)

- proizvoditi kompost - proizvoditi visokokvalitetno kruto gorivo iz otpada (GIO) definiranih svojstava za korištenje u cementarama - proizvoditi biostabilizirani materijal za odlaganje - proizvoditi bioplin za proizvodnju električne energije

KOM O

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

OSPODARENJE – GDJE SMO DANAS? RCGO Piškornica je centar za gospodarenje otpadom, koji čini sustav građevina i uređaja za obradu i zbrinjavanje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada

Dobro je znati 17

ŠTO JE DO SADA UČINJENO? Potpisani ugovori s FZOEU o sufinanciranju projektne dokumentacije i otkupu zemljišta (10 milijuna kuna). Izrađena je sljedeća projektno-tehnička dokumentacija: - elaborat o procjeni početnog stanja kakvoće voda na Piškornici - elaborat o količinama i vrstama otpada koje se stvaraju na području Koprivničkokriževačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije - tehničko-tehnološko rješenje RCGO Piškornica s osnovnom shemom i tehnološkim opisom - posebne geodetske podloge za površinu od 42 ha zahvata projekta RCGO - elaborat postojeće infrastrukture na lokaciji Piškornica - studija o utjecaju na okoliš (SUO) RCGO sjeverozapadne Hrvatske PiškornicaKoprivnički Ivanec - idejni projekt RCGO sjeverozapadne Hrvatske Piškornica-Koprivnički Ivanec - geotehnički elaborat za lokaciju Piškornica - posebne geodetske podloge za pristupnu cestu (3,2 km) Studija o utjecaju zahvata na okoliš, zajedno s idejnim rješenjem, predana je Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 11. prosinca 2009. godine. U tijeku je postupak procjene utjecaja na okoliš, koji prethodi postupku izdavanja lokacijske dozvole. Otkupljeno je zemljište na cca 50% površine, a procedura prijenosa u vlasništvo Piškornice d.o.o. je u tijeku. Priprema se nastavak otkupa preostalog zemljišta za potrebe RCGO, uključujući sve površine namijenjene izgradnji RCGO prema PP Koprivničkog Ivanca. Za slučaj neuspjeha prethodnog sporazumnog rješenja s vlasnicima pojedinih čestica, provest će se postupak izvlaštenja zemljišta. Završetak otkupa ili izvlaštenja zemljišta je najkasnije do kraja 2010. godine.

U periodu do listopada 2010. godine izradit će se preostala dokumentacija: - izrada zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša - arhitektonsko građevinsko rješenje RCGO - idejni projekt pretovarnih stanica - idejni projekt sanacije 3,2 km pristupne ceste - natječajna dokumentacija za izgradnju RCGO SZH U okviru programa Phare 2006 „Priprema projekata za IPA/Strukturne fondove“, tvrtka Safege Consulting Engineers će izraditi studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi te zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava IPA/SF/CF. Terminski plan izrade dokumentacije iz navedenog sporazuma je sljedeći: - prvi nacrt studije izvedivosti (Safege) je izrađen - studija izvedivosti uključujući proračun troškova prijevoza (Safege) do 31.05.2010.

- analiza troškova i koristi (Safege) do 31.07.2010.

- zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava IPA/SF/CF (Safege) do 30.09.2010.

Također će se, do kraja lipnja potpisati sporazumi sa svim JLS koje će koristiti usluge budućeg RCGO Piškornica.

FILTRACIJA ZRAKA

BIOLOŠKA OBRADA

MEHANI KA OBRADA

(BIOSUŠENJE)

(RAFINACIJA)

RCGO

GORIVO IZ OTPADA

ENO ili CEMENTNA PE

MATERIJALI ZA RECIKLIRANJE /UPORABU

BIOLOŠKI OBRA ENA FRAKCIJA

PVC BOF

BOF

BOF

5 godina

5 godina

5 godina

KOLIKO LJUDI ĆE ZAPOŠLJAVATI? Ukupno 48 zaposlenih u Centru i još 10 zaposlenih na pretovarnim stanicama.

KOLIKO ĆE GRAĐANSTVO PLAĆATI MODERNO ZBRINJAVANJE OTPADA Očekuje se visok stupanj financiranja kroz europske fondove koji će bitno ublažiti iznos cijene koju plaćaju građani. Na iskustvu obližnjeg sličnog centra u Celju, troškovi konačnog zbrinjavanja iznose cca 40 kuna po kućanstvu mjesečno. Taj ili dio tog iznosa građani plaćaju danas samo za odlaganje na odlagališta, tako da će povećanje biti samo razlika između sadašnje i navedene cijene.

BIOPLIN

metali

ELEKTRI NA ENERGIJA

MUNALNI OTPAD

PREDOBRADA

MBO postrojenje OBRADA OTPADNIH PLINOVA I PARA

KAKO ĆE SE FINANCIRATI PROJEKT? Procijenjena investicija je 477 milijuna kuna, od toga najveći pojedinačni troškovi su: - izgradnja MBO - izgradnja bioreaktorskog odlagališta - izgradnja pročistača otpadnih voda - izgradnja bioplinskog energetskog postrojenja Projekt će se financirati iz strukturnih/kohezijskih fondova EU i FZOEU do 80% investicije te 20% kreditnim sredstvima.

EE MREŽA

MEHANI KO-BIOLOŠKA OBRADA

KONTROLIRANO BIOREAKTORSKO ODLAGALIŠTE

KOJA JE GOSPODARSKA VAŽNOST PROJEKTA? Investicija od pola milijarde kuna će već sljedeće godine angažirati građevinsku operativu, a nakon toga metalsku industriju u regiji. Najveći dio opreme će se i može se proizvesti u Hrvatskoj.

KADA ĆE RCGO BITI U FUNKCIJI? Provedbu natječaja i ugovaranje će u naše ime i interes obaviti FZOEU. Početak gradnje RCGO predviđen je u 2011. godini koja će trajati oko 15 mjeseci. Nakon završetka gradnje, međužupanijska komunalna tvrtka Piškornica d.o.o. postat će odgovorna za upravljanje cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Koja je još zanimljivost vezana za projekt?

Velike površine, tisuće kvadrata krovova bit će iskorišteno za izgradnju solarnog parka snage do 4 MW. Zbog toga smo filterska postrojenja i drugu opremu s krovova premjestili na tlo. Na tijelu starog odlagališta bit će postavljene dodatne površine fotovoltaika.

18

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

LJETNO RASPOLOŽENJE PODNO ZELENIH BREŽULJAKA

Osvježite se u be sun anog dana se u strasti ljetn U Spa & Golf Resortu Sveti Martin otvoreni su ljetni bazed l ž j maha h ni,i a vedrom raspoloženju daje vjetar koji se lagano mrsi uz bjelinu jedara iznad bazena.

Simbioza sunca i osvježavaju e vode pruža jedinstveni doživljaj ljetnog užitka! Sveukupno nudimo oko 4000 m2 vodenih površina u kojima možete uživati tijekom cijele godine, od ega je etvrtina s termalnom vodom.

Izuzetno bogata termalna voda visoke mineralizacije poznata je još od 1911. godine, a blagotvorno e vas osvježiti ukoliko se opustite u termalnom bazenu i dozvolite da hidromasažna mlaznica pruži užitak Vašem tijelu! Jacuzziji, divlja rijeka i pe ina tako er su neizbježni sadržaji vašeg dana za odmor.

Ljetno kupalište koje je otvoreno u toplijem dijelu godine

obuhva a 2600 m2 vodenih površina: • veliki liki rekreativni k ti i bazen b s trat kama za plivanje, aquabarom i 2 whirlpoola na umjetnim otocima • bazen s toboganima (vodena staza za 3 osobe, kamikaza, body slide, rafting slide, black hole) • dje ji plitki bazen s pješ anom plažom Nekoliko jacuzzija ili aquabar oduševljava goste naklonjene hedonisti kom stilu uživanja u ljetnom odmoru - gdje možete pijuckati svoje pi e uz relaksiraju u masažu i pogled na golf teren, uživaju i u suncu ispod plavog neba. Šarolikost brojnih rekreativnih, masažnih i dje jih bazena, vodenih tokova, whirlpoola privla i brojne posjetitelje.

Besplatni suncobrani i ležaljke u init e vaš odmor još ugodnijim. U kupališnom prostoru mo-

gu a je konzumacija hrane i pi a na više mjesta (restorani, bikini bar, aquabar, b b pizzeria, i i fast f t food, f d slasti arnica, coffee bar...).

Uživajte uz naše animatore i ljetne radosti. Igre na bazenima, igre iznena enja i kreativne radionice zabavit e vaše najmla e, a vi se možete razgibati aqua aerobicom ili jednostavno uhvatiti ten odmaraju i. Vikendima su na programu zabavne karaoke koje e garantirano iznjedriti novu zvijezdu resorta, a pripremljene su i bogate nagrade. Ljetne no i na terasi Puba Potkove ak i uz najve e hitove vocal, latino i soulfull housea traju prekratko, ali plešu i ispod zvjezdanog neba i uz veselu ekipu do ekat ete svitanje purpurnih zora i zaljubiti se pozdravljaju i novi dan koji svi e iznad horizonta.

Otvaranje sezone tuluma po-

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ezbrižnosti , zabavite ne ve eri! ine ve ovaj utorak 22. lipnja, kada Vas na vanjskim bazenima o ekuje Dalmatinski party koji sa sobom nosi bevandu i ostala pi a po promotivnim cijenama, natjecanje u piciginu, cjelodnevnu animaciju i iznena enja koja to moraju i ostati, dok Vas nave er eka romanti no no no kupanje uz svije e, šampanjac i jagode! Za vikend do ite i provjerite naš happy hour, urnebesne igre, simpati ne nagrade i sve ostalo što smo smislili kako bi ljeto zapo eli tulumasti no! U petak nave er Pub Potkova mjesto je gdje Toplice traže zvijezdu putem karaoka, dok je subota opet rezervirana za intimnije doživljaje i romanti no no no kupanje pod svije ama! Pratite nas i dalje, jer šaljemo obavijest o detaljima kako možete uz nagrade, bonuse i ostale pogod-

nosti provesti zabavno ljeto na kontinentu!

Me utim, to nije sve! Kako se temperatura diže - mi spuštamo cijene! Tako je i ljubazno osoblje Wellness centra Regina za Vas pripremilo specijalne popuste i o ekuje Vas s osmijehom!

• 10% na ulaznice za bazene • 20% na cjelokupni wellness asortiman • popust na masažu Toplice Sveti Martin - 30% • popust na termalnu kupku za dvije osobe - 30% • 15 min medicinske masaže - 60 kn (samo za umirovljenike) Ljetujte na sun anoj adresi, bacite se s visina u avanturu, izronite kroz svježinu u vrtlog strasti i prona ite svoje mjesto pod suncem – u Spa & Golf Resortu Sveti Martin.

Dobrodošli!

Kroz Međimurje 19

20

Mozaik

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEGRA NAGRADILA TROJE DJECE ZA CRTEŽE O SIGURNOSTI NA RADU

Tata, vrati se sigurno ku i Tegra, koja posluje pod okriljem multinacionalne kompanije “Eurovia”, puno pažnje posve uje sigurnosti na radu. Izbjegavanje nesre a na radu ima veliku važnost ne samo za tvrtku, ve i obitelji zaposlenih. Možebitna nesre a na poslu ne samo da košta i udaljuje zaposlenog iz radnog procesa, ve nanosi bol i trpljenje i obitelji. Zbog toga ova tvrtka, u ijem sastavu posluje i Tegra, koristi sve raspoložive resurse kako bi svoje zaposlene motivi-

rala da se maksimalno pridržavaju pravila sigurnosti i zaštite na radu, pa ak u senzibiliziranje te problematike uklju uju i obitelji radnika. Tako je upravo ovih dana završen natje aj na kojem su djeca razli itih uzrasta u dobi od 4 do 12 godina crtala slike upu ene svojim o evima na temu sigurnosti na radu. Troje djece iji o evi rade u Tegri ostvarilo je nov anu nagradu od po sto eura za svoje crteže. U dobi od 4 do 7 godina nagra ena je Magdalena

Obitelj Dejana Novaka, ije su k erke Magdalena i Helena nagra ene za svoje crteže

Ivan Kolari , direktor Tegre, uru uje nagrade

Novak, a u dobi od 8 do 9 godina njezina sestra Helena Novak, iji otac Dejan Novak radi u Tegri. U dobi od 10 do 12 godina nagra en je crtež Mateje Pristav, iji otac Franjo Pristav radi u Tegri.

Osim toga, nagra eni radovi djece iz akove ke Tegre idu u Francusku u središnjicu Eurovie i, tko zna, možda koje od nagra ene djece dobije još jednu nagradu na višoj razini natjecanja.

Uz to Eurovia e dje je crteže koristiti za poslovne estitke na kraju godine pa se možda i crteži naše djece na u na poslovnim estitkama koje e Eurovia slati poslovnim partnerima diljem svijeta. (BMO)

Vindijin uspjeh na sajmu u Gornjoj Radgoni

Mateja Pristav, nagra ena u kategoriji od 10 do 12 godina, s mamom i tatom Franjom, koji je zaposlenik Tegre

VINDIJI „BEST BUY AWARD“ CERTIFIKAT Više od 45% hrvatskog gra anstva smatra Vindijino mlijeko onim koje nudi najbolju kvalitetu i za to primjerenu cijenu

Poslovni sustav Vindija nastavlja s osvajanjem najviših priznanja za svoje kvalitetne prehrambene proizvode Prehrambena industrija iz Varaždina još je jednom potvrdila visoku kvalitetu svojih proizvoda, koji su osvojili mnoštvo nagrada na ocjenjivanju u Gornjoj Radgoni uo i 48. poljoprivredno–prehrambenog sajma.

Organizacija Sajma, koji se ove godine održava od 21. do 26. kolovoza, ve tradicionalno prepoznaje izvrsnost proizvoda koji dolaze iz Vindije.

Tako je ove godine najve a prehrambena industrija u Hrvatskoj osvojila ak 26 odli ja, od ega ak tri šampionske titule, koju ponosno nose Ovis feta, meki ov ji sir, Popy shake s okusom vanilije i ledena kava ‘z bregov.

U mlije nom asortimanu velike zlatne medalje osvojili su cijenjeni tvrdi sirevi i višestruki dobitnici DLG nagrada, Caprodur, Bovidur i Ovidur, a njima su se pridružili i meki sirevi, Fetaca i Grabancijaš. Zlato je pripalo i ukusnim Vindijinim desertima - pudinzima s okusom okolade, lješnjaka i vanilije, a istovjetnu je nagradu osvojilo okoladno mlijeko te ak tri izdanja Freska Euforije, popularnog krem jogurta; jaffa- oko crispies, stracciatella i kokos- oko crispies.

Pile i proizvodi gastronomske marke Cekin tako er su zadovoljili visoke kriterije stru noga ocjenjiva kog suda te odnijeli etiri odli -

ja, od kojih su dva zlatna pripala piletini Gavelino, namirnici ija je iznimna kakvo a nagra ena i na ovogodišnjem novosadskom sajmu.

Me unarodni sajam u Gornjoj Radgoni, ugledna regionalna priredba na kojoj Vindija posljednjih godina redovito dobiva vrijedna priznanja, ovog e ljeta kao zemlju partnera ugostiti ešku, a uz hrvatske, predstavit e se i proizvo a i iz Austrije, Poljske i Makedonije.

ZAGREB, 10. lipnja, 2010.

– Najve a hrvatska prehrambena industrija dugoj listi ve dobivenih certi ikata i nagrada pridodaje i oznaku “Best Buy Award”. Naime, prema rezultatima istoimenog istraživanja, Vindijino mlijeko predstavlja najbolju kupnju za hrvatske gra ane.

Istraživanje na kojem se temelji dodjeljivanje “Best Buy Award” nagrada i certi ikata, prvi je puta po posebnoj metodi “Deep Mind Awareness” prove-

deno u Hrvatskoj u sije nju 2010. godine. Provodi ga Centar za istraživanje tržišta GfK, a obuhva a ak 16 kategorija iz segmenta mlije ne industrije: mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko, maslac, probiotik, vo ni jogurt, mlije ni deserti i tako dalje.

U zasigurno najzna ajnijoj kategoriji mlije ne industrije - mlijeku, na prvu poziciju plasirala se upravo Vindija.

Na nacionalno reprezentativnom uzorku za Republiku Hrvatsku, ispitanike se u istraživanju

pitalo: “Koje mlijeko, smatrate da u Hrvatskoj predstavlja najbolju kupnju - najbolji omjer cijene i kvalitete?”.

Vindiji je svoj glas dalo 40,5% ispitanika, dok svega njih 4,8% nije znalo navesti niti jednu robnu marku mlijeka ili se nije htjelo izjasniti po ovom pitanju.

Kada se pribroje rezultati Vindije na prvom mjestu i rezultati Vindijinog podbranda ‘z bregov plasiranog na tre oj poziciji, ispada da više od 45% hrvatskog gra anstva smatra Vindijino mlijeko - mlijekom najbolje kupnje onim koje nudi najbolju kvalitetu i za to primjerenu cijenu.

Odgovori u ovom istraživanju nisu bili sugerirani, ve su ispitanici slobodno sami mogli navesti imena proizvo a a mlijeka, odnosno brandove mlijeka, za koje oni smatraju da na hrvatskom tržištu nude najbolji omjer cijene i kvalitete.

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 21

Poljodjelstvo

22

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽANA 11. STO ARSKA IZLOŽBA Me imurske županije S AKOVE KOG SAJMA

Trgovalo se pod kišobranima Jaka kiša koja je padala u srijedu zadržala je kod ku e najve i broj prodava a i kupaca. Malo je njih došlo, možda CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- krumpir - mladi krumpir - kukuruz - pšenica - je am - mrkva - jabuke

- kosiš e - zuba e - luk

1,5 kn/kg 6 kn/kg 1 kn/kg 1.1 kn/kg 1,5 kn/kg 30 kn/vre a 15 do 20 kn/vre a

60 kn/kom 40 kn/kom 25 kn/vre a

“Šeftalo” se pod kišobranom dvadesetak, prodati jabuke, kukuruz, pšenicu, krumpir ...

Ali i kupaca je bilo malo, tako da se slabo “šeftalo”, tek toliko za benzin i pivo. A pivo nije bilo mogu e na sajmu popiti, jer pe enjari, slute i slab posjet, nisu došli otvoriti svoje prostorije. (sm, zv)

S AKOVE KOG PLACA

Stigli prvi vrganji i mahune jedan za drugim, kao da je besplatno.

Isto tako pojavile su i prve doma e mahune, istina, još relativno sitne, ali vrlo kvalitetne i ukusne, kao i Pani eve šparoge. Ima dosta trešanja, jagoda i jabuka, te jaja i meda.

Kvaliteta svih proizvoda vrlo je dobra, a cijene primjerene tome, ali i standardu ljudi. (S. Mesari ) CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

Veliki su, ali i friški ...

Sredinom tjedna na akove kom placu pojavili su se prvi ovogodišnji šumski vrganji, svježi i veliki.

Prodava ica mjesto gdje ih je ubrala ne otkriva, no kaže kako je ova kiša potaknula vrganje da izi u iz zemlje i liš a. Kup i i su nestajali

- vrganji - grašak - mahune - mladi luk - šparoge - krastavci - paprika - trešnje - jagode - jabuke - jaja - turoš

25 kn/kup 18 kn/kg 20 kn/kg 5 kn/kup 12 -15 kn/kup 10 kn/kg 20 kn/kg 18 kn/kg 16 kn/kg 6 kn/kg 1,20 kn/kom 6 kn/kom

Šampionka sajma grlo Arma Zlatka Novaka - Prvo mjesto kod holstein prvotelki osvojila je Afrodita, Milana Miklin iz Preseke, kod holstein krava grlo Nensi, ure Vranovi a iz Gardinovca, a kod simentalki grlo Mila, vlasnice Branke Hegeduš iz Donjeg Hraš ana Krava Arma, holstein pasmine vlasnika Zlatka Novaka iz Svetog Urbana, šampionsko je grlo ovogodišnje sto arske izložbe u Nedeliš u. Šampionsko zvono kravi je oko vrata stavio dr. Ivan Jakopovi iz Ministarstva poljoprivrede, koji je i otvorio ovogodišnju izložbu.

Ovogodišnja izložba ostat e zapam ena po malom broju grla, svega petnaest, te po dosta slaboj organizaciji. Izlaga i mogu biti zadovoljni naslovima za svoja grla, a posebno za nov ane i druge nagrade koje su im uru ili predstavnici varaždinske Vindije, Biodara TSH i Hrvatske poljoprivredne agencije.

Krave prvotelke holstein pasmine izložili su Milan Miklin iz Preseke, Mario Vranovi iz Gardinovca, Zlatko Novak iz Svetog Urbana, Vladimir Bobi anec iz Sivice i Katarina Sklepi iz Macinca.

Holsteinke mljekarice izložili su Bojan Kolari iz Tur iš a, uro Vranovi iz Gardinovca, Agata Prelog iz Jurovca, Zlatko Novak iz Svetog Urbana i Krešo Zadravec iz Bogdanovca.

Simentalke su pokazali Vladimir Šalkovi iz Preloga, LDV

Farma Frkanovec, August Cirkven i iz Male Subotice, Branka Hegeduš iz Donjeg Hraš ana, Antun Perkovi iz Palinovca i Krešo Zadravec iz Bogdanovca.

Nerast Dragutina Jankovi a zvijezda sajma Rasplodne krma e s odojcima imali su Ivan Lovren i iz Palovca i Stjepan Beli iz Preloga.

Nerastove su izložili Dragutin Jankovi iz Male Subotice i Dražen Kiri iz Trnovca.

Jarice francuske alpine pokazali su Marina Golub iz Gornje Dubrave, Dušanka Kolar iz Ponosni Zlatko Novak vlasnik je šampionke sajma, krave Arme Svetog Križa te Robert Balaž iz Peklenice.

Rasplodne jar eve alpina pasmine izložili su Dušanka Kolar iz Novog Sela Rok, Stjepan Vurai iz Svetog Križa, Milan Rajili iz Savske Vesi i Josip Bermanec iz Preloga.

Nerast njema ki landras Dragutina Jankovi a iz Male Subotice Novog Sela Rok i Josip Bermanec iz Preloga.

Rasplodne koze iste pasmine izložili su Milan Rajili iz Savske Vesi, Stjepan Vurai iz

Jedanaest me imurskih konja i dva lipicanca Izloženi su bili i konji. Pasminu me imurski konj izložili su vlasnici Josip Hren iz Pribislavca, Danijel Petkovi iz Štrukovca, Marijan Buži iz Novog Sela Rok,

Dražen Topli anec iz Totovca, Mario Horvat iz Malog Mihaljevca, Vladimir Vrši iz Hlapi ine, Vesna Belovi iz Totovca i Antun Kosteli iz Zagreba.

Nenad Vinko iz Murskog Središ a i Dušan Florijani iz Gornjeg Kuršanca izložili su ponije, a dva lipicanca pokazao je Vladimir Kutnjak iz Preloga, koji je imao i jedinoga hrvatskog hladnokrvnjaka. Vladimir Šalkovi izložio je hrvatskog posavca, a Mladen Novak iz Preloga izložio je magarca, i to dalmatinca sivog. (S. Mesari )

NAGRA ENA VINA na Mesapu 2010. u Nedeliš u

Kojterima i Kiri u velika zlata, Cmre njaku ak šest zlata Na ovogodišnje ocjenjivanje vina za MESAP 2010. pristiglo je 96 uzoraka vina iz Hrvatske i susjednih zemalja. Me imurska vina i ove su godine ostvarila odli ne rezultate. Diplome i priznanja dobitnicima su uru ena u petak na otvorenju Mesapa, a kušati su se mogla na štandu Hortus Coatiae, koji je i ove godine bio vrlo posje en.

Velika zlata dobili su Jelena i Anton Kojter te Ivan Kiri . Zlatne medalje od me imurskih vina dobila su vina obitelji Cmre njak (6), Dvanajš ak - Kozol (4), Tomši (3), Štampar (2), Vladimir Kocijan, Ivan Kiri , Jelena i Anton Kojter, Preininger d.o.o., Jakopi , Kossi, Jasna Šardi i Milan Židov.

Srebrne medalje dobili su Jelena i Anton Kojter (3), Milivoj Kossi (2), Zvonko Kerman (2), Dvanajš ak - Kozol (2), NO - Vin (2), Juraj i Jelena Nemec (2), Cmre njak (2), Preininger (2), Mihalj Novinš ak (3), Ro-

Dobitnici zlatnih odli ja s ministrom Pankreti em bert Horvat, Tomši (2), Štampar (2), Danica i Boris Novak (2), OPG Kun i (2) i Štampar (3).

Bron ana odli ja dobila su vina NO - Vin, OPG Kun i (2),

Zvonko Kerman, Juraj i Jelena Nemec, Stjepan Posedi (kupinovo), Danica i Boris Novak, OPG Kiri , Ignac Šardi i Milan Horvat.

Priznanja su dobila vina No - Vin i Marijan Serec. Odli ja je uru io Božidar Pankreti , ministar regionalnog razvitka. (S. Mesari , Z. Vrzan)

22. lipnja 2010.

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

TIJEKOM MJESECA LIPNJA OBAVLJAMO BESPLATNE PREGLEDE ZUBA PSIMA I MA KAMA U SPECIJALIZIRANOJ AMBULANTI ZA KU NE LJUBIMCE BIOINSTITUTA d.o.o.

Aditivi u hrani Prema novom Pravilniku o prehrambenim aditivima (N.N. 62/10), prehrambeni aditiv je svaka tvar koja se sama po sebi ne konzumira kao hrana, a dodaje se hrani zbog tehnoloških razloga u proizvodnji, preradi, pripremi, obradi, pakiranju, prijevozu ili skladištenju i tako postaje izravno ili neizravno sastojak hrane.

Aditivi su ozna eni E brojevima te na osnovu znanstvenih dokaza da ne ugrožavaju zdravlje potroša a, da im je uporaba tehnološki opravdana te da njihova uporaba ne dovodi u zabludu potroša a, uvršteni su na Liste odobrenih aditiva. Svaki aditiv s Liste mora pro i dugi put toksikoloških ispitivanja pri emu se utvr uje najve a koli ina koja ne izaziva nikakve toksikološke u inke (engl. NOAEL). Tako dobivena vrijednost se dijeli sa 100 radi dodatne zaštite rizi nih skupina populacije (djeca, trudnice, bolesnici, starije osobe i dr.) te se definira maksimalno dopuštena koli ina

(MDK) za svaki pojedini aditiv.

Prema gore navedenom Pravilniku postoji 26 kategorija aditiva od kojih emo spomenuti neke: sladila, bojila, konzervansi, antioksidansi, nosa i, kiseline, regulatori kiselosti, emulgatori, stabilizatori, zgušnjiva i i dr. Zabranjena je uporaba aditiva radi prikrivanja pogrešaka u procesu proizvodnje, odnosno za krivotvorenje kakvo e hrane u svrhu varanja potroša a. I prije masovne industrijske proizvodnje ljudi su prera ivali hranu i pritom koristili neke tvari koje danas ubrajamo u aditive: naše bake su koristile npr. pektin nezrelih jabuka za želiranje pekmeza. U doma instvima hranu i danas konzerviramo solju, octom, medom, še erom, a limunovim sokom koji sadrži limunsku i askorbinsku kiselinu (vitamin C) sprje avamo posme ivanje (oksidaciju) svježeg, oguljenog vo a i povr a. Dodavanjem aditiva pri industrijskoj proizvodnji mijenjaju se neke osobine hrane. Postiže

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

se ujedna ena kakvo a proizvoda, nastoje se o uvati izvorna svojstva hrane (boja, miris, konzistencija), ponuda odre ene vrste hrane je neovisna o godišnjem dobu što proizvodnju hrane ini je tinijom, te se omogu ava njeno dugotrajnije skladištenje. Sve raznovrsnija ponuda prehrambenih proizvoda temelji se na najnovijim tehnološkim dostignu ima, ali i na primjeni aditiva: bez sladila i emulgatora ne bi bilo modernih „light“ proizvoda, topljeni sir nije mogu e proizvesti bez emulgatorskih soli, polugotova i gotova jela bez tvari za poja avanje okusa, a ovisno o prirodi hrane i konzervansa, antioksidansa, stabilizatora i drugih dodataka.

Na osnovu navedenog možemo zaklju iti da industrijska proizvodnja hrane bez aditiva i ostalih pomo nih tvari u procesu proizvodnje nije mogu a. esto se postavlja pitanje: da li su i koliko su aditivi zapravo štetni za zdravlje. Ve je gore opisano na koji na in se provodi odobravanje aditiva za uporabu, no neprekidna i najnovija medicinska istraživanja ipak ukazuju na neke štetne u inke. Aditive se sve eš e povezuje i s pove anom u estaloš u alergija,

a ispitivanja pokazuju da je 1 na 1000 ljudi alergi no ili osjetljivo na bojila ili konzervanse. Ponekad se osjetljivost javlja kao pseudoalergija na benzoate i parahidroksibenzojeve estere, zatim na sintetska organska bojila te antioksidanse. Isto tako, u spomenutom Pravilniku su pobrojane azo boje s oznakama: E 110, E 104, E 122, E 129, E 102 i E 124 koje ukoliko se koriste u proizvodu, na deklaraciji mora pisati: „može utjecati na aktivnost i pažnju djece“.

Analiti ko ispitivanje i dokazivanje prisutnosti i koli ine aditiva u proizvodima vrši se visoko sofisticiranim tehnikama i metodama koje se provode i u Laboratoriju Bioinstituta d.o.o.

Teuta Tompi , dipl. ing. preh. tehn.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Sukulenti Nekako ovako, s nastupom ljeta, uvijek okre emo glavu prema biljkama koje su bar malo otpornije na sušu. Sada to nije slu aj. Skoro da bi morali tražiti biljke mo varnih sklonosti. Ali ljeto je tu I sušno razdoblje je sigurno pred nama.

Zato emo se pripremiti.

Kad se spomenu sukulenti, ve ina ljudi pomisli na kaktuse (Cactaceae). No, kaktusi su samo jedna od biljnih porodica koju ubrajamo u veliku skupinu skulenata, dakle biljaka koje u svojim stabljikama ili listovima mogu uvati velike koli ine vode za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima života.

Tu ubrajamo i biljke iz porodice agave (Agavaceae),ljiljana (Liliaceae), tustika (Crassulaceae), glavo ika (Asteraceae), mlje ika (Euphorbiaceae), upavica (Aizoaceae), svilenca (Asclepiadaceae) itd. Kaktusi su velika i vrstama bogata biljna porodica. Njegova je domovina ameri ki kontinent i njegove pustinje i polupustinje na jugu SAD-a, u Meksiku i u podru ju Anda u Južnoj Americi. Ve inom su to stjenovite pustinje, u kojima se i za najžeš ih suša pod kamenjem i u stjenovitim pukotinama ipak na e nešto vode, a do nje biljke dolaze i no nom rosom. U tim krajevima tijekom godine nema pravog vlažnog perioda. Oborine su vrlo rijet-

ke, katkad ih nema i više godina.

Ve ina bi biljaka u takvim uvjetima vrlo brzo osušila, no sukulente preživljavaju zahvaljuju i svojim zadebljanim stabljikama u kojima mogu pohraniti vodu potrebnu za život. Ve ina ostalih sukulenata, za razliku od kaktusa, pohranjuje vodu u dvojim zadebljanim listovima. Tako emo u Srednjoj i Južnoj Americi na i mnoge predstavnike porodice tustika poput rodova Echeveria i Sema. Neke od žednjaka (Sedum) i uvarku a (Sempervivum) nalazimo i u našoj hrvatskoj flori. Naro ito su pak lijepe a ri ke sukulente vrlo neobi nih oblika i lijepih, raskošnih cvjetova poput razli itih predstavnika “živog kamena” (Lithops), tustika (Crassula) te Ceropegia i Stapelia.

Sve mesnatice (sukulente) traže skromne uvjete života i obi no se lako uzgajaju. Ljeti se mogu iznijeti u vrt ili na balkon (mlade je biljke bolje staviti u sjenu ili poslusjenu).

Prezimljavaju na hladnijem i suhom mjestu zašti ene od mraza i niskih temperatura. Ljeti ih treba umjereno zalijevati, a zimi mnogo manje (osim ako ih držite u toplijem prostoru). Ovi uvjeti su op eniti uvjeti uzgoja ovih skromnih biljaka, no svaki ljubitelj zapravo treba prona i svoj na in, jer on ovisi o prostoru u kojem uzgaja svoje biljke i o mogu nostima tog prostora.

O uzgoju emo idu i utorak. Do tad se odmarajte i volite svoj vrt!

24

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUSRET GENERACIJE MATURANATA 1999./2000. ETŠ akovec

GOSPODARSKA ŠKOLA akovec

Peta obljetnica mature Nekadašnji u enici smjera poljoprivredni tehni ar Gospodarske škole akovec obilježili su prvu okruglu obljetnicu završetka škole.

Peta obljetnica završetka i

mature zapo ela je školskim satom na kojem je razrednik prof. Kristijan Valkaj obavio proziv, u enici rekli nešto o sebi, a završila druženjem u restoranu “Kristal“ u a-

22. lipnja 2010.

kovcu. Svi su još vrlo mladi, mnogi se još i školuju, a pet godina i nije puno, pak se još i više plesalo, pjevalo i slavilo. (sm)

Ponovno okupljanje nakon deset godina razveselilo sve koji su došli Prije desetak dana okupila se generacijamaturanata1999./2000.

Ekonomske i trgova ke škole u akovcu, deset godina nakon što su napustili školske klupe. Iako se nisu našli svi u enici bivšeg 4.

C razreda na elu s razrednikom prof. A. Dragi em, ponovno okupljanje razveselilo je sve prisutne, s lijepom proslavom i druženjem do ranih jutarnjih sati u restoranu “Fontana“ u Ma kovcu.

Bilo je lijepo nakon dužeg vremena sresti poznata i draga lica, te je ve sad odlu eno da e se, ako ne i prije, onda svakako za pet godina ponovno okupiti u što ve em broju.

GRADITELJSKA škola akovec

Slavna prva generacija obilježila obljetnicu ŠTRIGOVA

Prvi susret nakon 45 godina Susret pun emocija, razdraganosti i upita, a onda smijeha i radosti.

Tako je bilo na po etku obilježavanja 45. obljetnice od završetka Osnovne škole

Štrigova generacije koja se po prvi put okupila otkako je 1965. godine zapustila školske prostorije.

Kao i ve inu ovdašnje mladeži, me imurska jugoslavenski orijentirana politika otjerala je širom svijeta, najviše u Sloveniju. Prvo su potražili zanat, a potom posao, da bi na kraju ostali zauvijek živjeti u Sloveniji, Njema koj, Austriji ...

Na sre u, politika ni tu ina iz ve ine njih nikada nisu istjerale ljubav prema štrigovskom kraju i domovini i, premda mnogi žive po svijetu, rado dolaze na svoju rodnu grudu.

Održan je kratki sat razrednika, na kojem je razrednik Zvonko Kos prozvao u enike, a Branka Belovi podijelila prigodne poklone.

Nakon toga društvo je preselilo u renomirani KULT, koji mnogi od slavljenika pamte kao Knezi evu kr mu, gdje se pri alo, pjevalo i plesalo do sljede eg dana. Odlu eno je u KULT-u da ne budu ekali drugih 45 godina, ve e do i za pet na zlatnu obljetnicu.

(S. Mesari , Mikec)

Prva generacija maturanata Graditeljske škole akovec obilježila je 45. obljetnicu mature

JUROV AK

Nekadašnji u enici rasuti po svijetu Po cijelom svijetu, a najviše po susjednoj Sloveniji, rasuti su nekadašnji u enici Osnovne škole Sveti Martin na Muri, koji su 8. razred završili 1970. godine. Prošle

subote oni su se okupili kako bi obilježili 40 godina od završetka škole, porazgovarali i poveselili se me usobno. Došla ih je ve ina, kao i njihovi razrednici Ivan Brodar i

Isus na ljetnim praznicima prema ljudima su vrlo osobni. Lider je, hrabar, pošten i iskren, povezan s njima da im služi, ponizan. vrst protiv dvoli nosti, blag prema grešnicima. Dobar psiholog, govornik, odvjetnik siromaha, radnik. Njegove ideje su revolucionarne: okre e vjeru od vanjštine na unutarnjost.

Poboljšava obi aje, zakon ne smatra apsolutnom vrednotom, buni se i napada one koji zlorabe vlast. Za Njega je ljubav najviša vrednota i najviše mjerilo djelovanja.

Od vremena do vremena želi znati: “Što govori svijet,

tko sam ja?” (Lk 9, 18-24), da ispita ‘’javno mišljenje’’, ali ustvari želi znati da li ga uistinu prepoznajemo: “A vi, što vi kažete, tko sam ja?”

Kako je sretno kad nas ljudi vole kakvi uistinu jesmo, kada znaju pravu istinu o nama. Na ono prvo pitanje su mu odgovarali razli ito, jer ga nisu poznavali izbliza.

Na drugo, dobiva pravi odgovor: Ti si “Krist – Pomazanik Božji!” Razli iti ljudi, razli ita mišljenja. Za svakoga je tako.

Ne udimo se, makar nas boli, da je tako i za nas. Ono što Isusa zanima je mišljenje nje-

govih najbližih. Da bi ga procijenio, pitanja im postavlja stupnjevito, po evši od onih na koja je lako odgovoriti, jer izražavaju ‘’tu a ili javna mišljenja’’. Gotovo 100 % ljudi smatra da je Isus izvanredna osoba, prorok, glasnogovornik Božji, novi Ilija, Mojsije, osloboditelj. Ali za Njega to nije dovoljno, On traži osobni angažman, osobno iskustvo, želi da prema Njemu zauzmemo osobni stav. Ne može se ostati na ‘’op enitom’’. To nije ni mogu e s Njim! Zato odgovor na pitanje: “Tko sam ja za vas?” ne možemo ‘’prošver-

Drago Pevec. Nakon što su u školi održali sat razrednika, sve drugo veselo i lijepo doga alo se u Potrtom kota u, gdje je dogovoren novi susret za pet godina. (S. Mesari )

IMENDANI I BLAGDANI

BOG MOJIH DETALJA

Svi, baš svi imamo mišljenje o Isusu. On to i želi. Njemu je to važno, ta to pokazuje da je ‘’netko’’, a ne ‘’ništa’’. Ne sramimo se ni mi imati iste želje kad se radi o mišljenju drugih o nama. Isus je osoba bogata osje ajima koje ne skriva: radostan i žalostan, snažan i umoran. Oprašta i prijeti, pla e. Voli društvo, povla i se u samo u. Snažno doživljava ljudsku ljubav.

Volio svoju majku i apostole i s njima dijeli njihove radosti i žalosti. Voli, posebno one koji su u materijalnoj i moralnoj bijedi. Njegovi odnosi

Prva generacija maturanata Graditeljske škole akovec 1965. godine obilježila je pretprošli petak 45. obljetnicu mature.

U popodnevnim satima susret je dogovoren na Franjeva kom trgu u akovcu, nakon ega je održana sveta misa za pokojne prijatelje. Uslijedio je sat razrednika u Graditeljskoj školi, dok je sve ana ve era i druženje nastavljeno u restoranu “Stop” u akovcu. (foto: Vrzan)

utorak, 22. lipnja Paulin, Ivan Fischer srijeda, 23. lipnja Josip, Sidonija, Zdenka etvrtak, 24. lipnja Ro enje Ivana Krstitelja

Piše: vl . Antun Štefan

cati’’. Nije dovoljno ‘’misliti’’ i ‘’recitirati’’ op enita mišljenja. Ljeto koje zapo inje poziv je svima nama da ne ‘’gurnemo’’ Isusa u op enito nego da i dalje budemo Njegovi prijatelji, osobni, vjerni, najbolji.

petak, 25. lipnja Vilim, Doroteja, Dorica subota, 26. lipnja Ivan, Pavao, Zoran nedjelja, 27. lipnja Ladislav kralj, Laci ponedjeljak, 28. lipnja Mirko, Smiljan, Lucija

za velike i male

Novosti • Novosti

Male pri e • Male pri e Pogled u svemir

KAD ZAZVONE DUBROVA KA ZVONA… Vrijeme je za maturalce pa se to i provodi. Tako su i u enici 7. razreda OŠ Mursko Središ e pohodili Gradac gdje su proveli nekoliko nezaboravnih dana.

Ali osim kupanja u moru bilo je tu i izleta da se upozna najjužniji dio Hrvatske. Tako su izme u ostalog posjetili i Dubrovnik.

Poslali su nam ovu zajedni ku

fotogra iju s napomenom da sada šalju samo pozdrave, a više o svemu e kad se malo odmore.

Snimio: LUKA MOŠMONDOR

Svaštice • Svaštice • Svaštice Ja sam mamina najdraža pjesma U sme em oku moje mame nalazi se: dobrota, sre a, ljubav i razumijevanje. Njezino oko me budi svaki dan i stvara osmijeh na mome licu. Njezino oko puno dobrote me pita zatim kako sam sanjala ove no i, jesam li u snu vidjela an ele i jesam li im se pridružila. Mamina ruka brižno mi je složi doru ak. Njezin nos uvijek nanjuši jesam li napisala zada u. Mamino uho brižno me poslušuje i tad svaki problem nestaje. A kad njezina usta progovore uvijek mi kažu: “Ti si moja najdraža pjesma”.

Nikolina Novak, 6.r OŠ IVANOVEC

Ja sam mamina najdraža pjesma U svakoj zlo i me brani, Dobra je, Kao ptica na grani.

Mene mama jako voli, A kad sam bolesna U srcu je boli.

Ja sam mamina zvijezda, Ja sam mamino blago, Ja sam mamina najdraža pjesma.

Rajna Dvanajš ak, 6.r OŠ IVANOVEC

Kad sam bila mala Kad sam bila mala, Život mi je bio san.

Kao leptir lepršala sam, Sretna cijeli dan.

Igrala se rado S malenom macom, Brojila kikiriki I pisala slova

S osmijehom i šalom.

Voljela zelenu sam travu I u njoj mirisno cvije e iji je opojno miris Najja i u prolje e.

Bila sam bezbrižna i vesela Dok sam bila mala.

Doris Kralj, 6.a OŠ IVANOVEC

Lete i konj Bio jednom jedan konj. Živio je u šumi koja je ljudima bila posve nepoznata. U toj je šumi živjelo mnogo divljih konja. U šumi je živjela i jedna dobra vila koja je voljela konje. Doselila se u tu šumu jer je znala da ondje žive samo divlji konji, a posebno je voljela jednog konja koji se zvao Hallowen. Hallowen je bio dobar konj i volio je dobru vilu i zato mu je u znak zahvalnosti dobra vila podarila krila i arobne mo i. Dobra je vila znala da e Hallowen znati kako upotrijebiti arobne mo i jer je na ula da se u šumu naselila jedna vještica koja je željela zavladati šumom. Hallowen nije uop e znao što ga eka jer mu to vila nije htjela re i. Dobra vila je mislila da e mo i sama otjerati vješticu iz šume, no nije mogla.

Kada je shvatila da to ne e mo i sama rekla je Hallowenu što se doga a i on joj je odlu io pomo i. Hallowen i dobra vila znali su da e uspjeti ako im se pridruže i drugi konji. Hallowen je pitao konje i oni su pristali. Zajedno su uspjeli poraziti vješticu i poslije se im nijedna više nije približavala jer je znala da e i nju otjerati iz njihove šume kao što su otjerali i ovu, a Hallowen još i danas še e arobnom šumom.

Klara Grožani , 3.b

Princeza i vila Prije mnogo godina u prekrasnom dvorcu živjela je prin-

ceza Lili sa svojim roditeljima.

Lili je bila vesela djevoj ica, svijetle kose s kovr avim repi em i rupicama na obrazima kad se smješkala. Najviše od svega voljela je svoj arobni vrt. im bi izašla sunce princeza Lili posjetila svaku životinjicu i svaku biljku u svom vrtu. Sve ih je jako voljela, a najdraža joj je bila malena i si ušna vila Lana. Prije mnogo godina Lana se sakrila u vrtu pred vilom arobnicom koja je zavlada vilinskom dolinom.

Princeza Lili ju je ugledala jednog jutra kad je njegovala svoje ruže. Bila je ranjena i nije mogla letjeti. Lili ju je njegovala i otada su neradvojne prijateljice. Lana je bila vila vrtlarica i tako su njih dvije zajedno uljepšavale i ure ivale cvije e. Sve bi bilo lijepo da arobnica i dalje nije kretala u osvajanje vrtova i potragu za Lanom. Saznala je da se Lana sakrila i danima smišljala plan kako da se ubaci u dvorac. Sa svojim zlim vilama odlu ila je uspavati kraljevsku obitelj i sve dvorjane.

Nadletjele su dvorac i bacile zli vilinski prah. Kad su svi zaspali arobnica je krenula u potragu za Lanom. Uništila je cijeli vrt, ali Lanu i Lili nije pronašla. Bila je ljuta jer Lana nije bila obi na vila. Kad je bježala iz vilinske udoline uspjela je arobnici uzeti zli prah, a to je zna ilo da joj je oduzela zlu mo . Lili i Lana ekale su trenutak kad se arobnica dovoljno približila, te na nju prosula zli prah. Na taj na in arobnica je zauvijek izgubila svoje mo i i ostala je zarobljena u vrtu. Sve vile iz vilinske doline ponovno su imale svoj sretan dom. Lana se tako er vratila u svoj dom, a s princezom Lili redovito se posje ivala. A zla je arobnica ostala zarobljena u vrtu i morala je raditi najteže poslove.

Laura Celinger, 3.b

Zvjezdarnice su mjesta koja ljudi posje uju iz znatiželje i sa željom za ve im znanjem o svemiru. To mjesto posje uju ve inom osnovnoškolci. U zvjezdarnicama možemo vidjeti nebeska tijela kao što su zvijezde te zvijež a. Možemo vidjeti i Mjesec te ostale planete u Sun evom sustavu. Zvjezdarnice imaju vodi e koji nas upu uju u ono što gledamo.

U Hrvatskoj su zvjezdarnice sve posje enije i sve više ljudi je zainteresirano za svemir. Imamo mnogo zvjezdarnica. Jedna od najpoznatijih zvjezdarnica je ona u Višnjanu kraj Pore a.

Ta je zvjezdarnica 1999. godine bila peta u svijetu po broju otkrivenih malih nebeskih tijela u Sun evom sustavu. Najstarija zvjezdarnica u nas je zvjezdarnica u Puli koja je utemeljena 1871. godine. S nje je otkriveno 28 planetoida. 1893. godine utemeljena je i. zvjezdarnica u Malom Lošinju pod nazivom Manora u kojoj su prvi puta mogli opaziti druge planete kao i Saturnove prstene.

Neke od zvjezdarnica su još

i: Zvjezdarnica Vila, Zvjezdano selo Mosor, Zagreba ki astronomski savez, Astronomsko društvo Kutina te zvjezdarnica na Popovom tornju u Zagrebu.

Zvjezdarnica na Popovom tornju utemeljena je 5. prosinca 1903. godine, a njezin prvi vlasnik je bio Oton Ku era. Znanstvenik koji je i napisao knjigu o astronomiji.

Ivana Topli anec, 7.c OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Vrste neobi nih zvijezda Zvijezdom nazivamo bilo koje masivno plinovito tijelo u svemiru. Zvijezde se vide kao svjetle e to kice na no nom nebu koje bljeskaju. Sunce je izuzetak. Ono je jedina zvijezda dovoljno blizu Zemlje tako da se može vidjeti kao kugla i osvijetliti nas dnevnom svjetloš u.

Obi no se pod pojmom zvijezda ne podrazumijeva Sunce, a ponekad se odnosi na vidljive planete pa ak i meteore.

Nama poznatije zvijezde

su Sjevernja a (Polaris) i Sirius.

Sjevernja a je najsjajnija zvijezda zvijež a Mali medvjed. Ona nam omogu ava da na jednostavan na in odre ujemo smjer sjevera. Neke od zvijezda su i pulsari te neutronske zvijezde.

Neutronske zvijezde su promjera oko 10 km. Prilikom jakog rotiranja nastaju crne rupe koje su ve e od tri mase sunca. Njih zovemo pulsarima. U svemiru se nalaze razli ite vrste zvijezda.

Neke od tih su jako guste i male.

Jedna takva zvijezda pod vrlo simpati nim nazivom je i Bijeli patuljak. Masa Bijelog patuljka nije ve a od 1,4 Sun eve mase.

Postoji i zvijezda pod imenom Sme i patuljak. To je nebesko tijelo mnogo ve e od planeta, ali ne može pokrenuti nuklearne reakcije u svom središtu.

Takva nebeska tijela nazivamo neuspjelim zvijezdama. Zvijezde koje se mogu nazvati spektakularnima su Divovi i naj eš e su bijele i plave boje. Njihova masa višestruko nadmašuje masu Sunca.

Ivan Topli anec, 7.c OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Poslije oluje U ljetnim mjesecima znaju biti esta nevremena pa životinje moraju što prije na i sklonište. Jedno je malo lane prvi puta doživjelo pravu oluju i silno se prestrašilo. Mama srna se baš maloprije od njega odvojila i siroti je mališan bio još tužniji.

– Mama, mama! - zazivalo je lane, ali glas se gubio u vjetru koji je tada po eo još ja e puhati.

Zatim su došli crni oblaci i u tili as je nastala strašna grmljavina. Lane se š u urilo pod obližnjim grmljem, drhte i cijelim tijelom. Nije znalo da li je gore kad sijeva ili kad tutnji. Kiša, koja je pljuštala nekako sa strane, podmuklo i snažno, u inila ga je potpuno mokrim. Na sre u, oluja nije dugo potrajala. Vjetar i kiša su prestali a oblaci otputovali negdje drugdje. Zna i, to je ono o emu mi je pri ala mama- pomisli lane, vesele i se što je sve gotovo. Ipak, veselje nije dugo trajalo. Lane je bilo promrzlo, ali i samo.

– Gdje je moja mama? - pitalo se zabrinuto.

A umjesto mame, do njega je polako doletio veliki leptir sa krasnim bojama na krilima.

– Bok- pozdravi ga.

– Bok, jesi li možda negdje vidio moje mamu? - zapita ga tužnim glasom.

– Tvoju mamu? Ne, do maloprije nisam osjetio ni samog sebe- re e mu leptir. Ispri a mu kako ga je vjetar kovitlao na sve strane, gore i dolje i kako je jedva izvukao živu glavu. Lane je to sa zanimanjem slušalo sve dok oboje nisu za uli neko neobi no šuštanje. Bio je to mali miš koji je upravo izlazio iz rupe.

– Bok društvo - pozdravi ih srda no. Žmirkao je kapcima, još nenaviknut na danje svjetlo.

– Ti si sre kovi - re e mu leptir -imaš se barem gdje sakriti.

– E nije ti to baš tako- ispravi ga miš – da znaš samo kakva je muka kad se moji kanali napune vodom. Nekad mi do e

da poludim.

Miši je strastveno pri ao o dogodovštinama ispod zemlje i svi su ga pozorno slušali. Malo je lane još do maloprije mislilo da je najnesretniji stvor na svijetu i sad kad je uo ove pri e, shvatilo je da ni drugima nije lakše. Ve mu je malo pomalo bilo i ugodno s novim simpati nim prijateljima.

– Dijete moje- za uo se poznati glas sa strane.

– Mama! - vrisne lane i potr i joj u susret. – više se ne u toliko odvajati od tebe- prisegne zabrinuto mama srna.

– Ma nije bilo uop e lošepo ne se praviti važnim lane – osim toga, upoznao sam i zanimljive prijatelje. Miš se u znak pozdrava duboko nakloni a leptir ak dva puta zaklepeta krilima.

Likovna izložba

Maja Šupljika, 7.r OŠ DONJI KRALJEVEC Mentor: G. Binder

Lea Lovrek, 5.r OŠ DOMAŠINEC Mentor: G. Binder

26

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Stipe (24) i Darija (24) Petran iz Savske Vesi dobili su k erku Enu, ro enu 14. lipnja u 16 sati. Seku je u bolnici do ekala i Lea (2).

Nikola (30) i Božica (30) Valenti iz Stanetinca dobili su Anu Mariju, ro enu 10. lipnja u 22 sata. Kod ku e je seku do ekala Magdalena (4).

Matija (27) i Ivana (26) iz Puš ina dobili su k er po imenu Saša, ro enu 11. lipnja u 15.10 sati.

Dubravko (31) i Karmen (28) Jarni iz Pretetinca dobili su k erku Hanu, ro enu 15. lipnja u 15.30 sati.

22. lipnja 2010.

Islam (35) i Tatjana (35) Dašmir iz akovca dobili su k er Dašu, ro enu 16. lipnja u 10.30 sati. Sa sekom je pozirao Rian (6,5).

PRELOŠKI Rotary club po drugi put nagradio uspješne u enike

Djeci treba pokazati da se njihovi rezultati cijene Jedan od najmla ih Rotary clubova u Hrvatskoj, onaj preloški, prošli je ponedjeljak na sve anosti održanoj u Gradskoj kavani “Lovac”, drugu godinu za redom, uru io nagrade nadarenim i uspješnim u enicima s podru ja donjeg Me imurja, koje su predložili njihovi nastavnici i mentori.

Radi se o projektu Rotary cluba kojim se želi pomo i mladima koji postižu izvrsne rezultate, a preloški je klub ove godine dodijelio ak 7 nagrada, ukupne vrijednosti 13 tisu a kuna.

Uz prisustvo njihovih roditelja, mentora, rotarijanaca i njihovih gostiju, nov ani iznos od 3 tisu e kuna primila je u enica Srednje škole Prelog Matea Kvakan iz Svete Marije. Ona je tijekom školovanja sve razrede završila s odli nim uspjehom, a usto na me užupanijskom natjecanju iz Knjigovodstva i bilanciranja osvojila visoko drugo mjesto te se plasirala na državno natjecanje, gdje je tako er postigla zapažen rezultat.

Po dvije tisu e kuna dobile su Magdalena Horvat iz OŠ Donji Kraljevec te Ines Ke keš i Sandra Ružman, u enice Osnovne škole Prelog.

Magdalena Horvat je upravo kraju privela osnovno obrazo-

Nagra eni u enici s predstavnicima Rotary cluba Prelog vanje, a sve je razrede završila s odli nim ocjenama. Tijekom ove školske godine, zajedno s jednom u enicom 7. razreda i pod mentorstvom profesorice Marije Puri Hranjec, provela je istraživanje iz podru ja biologije te je taj istraživa ki rad u svibnju ove godine osvojio 3. mjesto na državnom natjecanju u Crikvenici.

Ines Ke keš je svih osam razreda škole završila s prosjekom ocjena 5,00. Uz ostalo, 2009. godi-

ne osvojila je tre e mjesto na županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika i etvrto na županijskom natjecanju iz biologije, dok je ove godine na županijskom natjecanju u poznavanju hrvatskog jezika izborila drugo mjesto.

Još jedna “ ista“ odlikašica je Sandra Ružman. Tek neki od uspjeha koje je ostvarila jesu etvrto mjesto na županijskom natjecanju iz biologije, šesto mjesto na županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika te

drugo mjesto na županijskom EU kvizu.

Nagra eni i sportaši Rotary club je obradovao i nadarene u enike - sportaše. Po dvije tisu e kuna primili su maturantica gimnazijskog usmjerenja Srednje škole Prelog, ujedno i uspješna rukometašica te odbojkašica Ana Glavina iz Cirkovljana, kao i njen sumještanin Marko Židov, u enik Osnovne škole Prelog, koji je tako er vrstan rukometaš,

ali se usto bavi i atletikom te košarkom.

U enici preloške Osnovne škole Barbari Šimi rotarijanci su dodijelili posebno priznanje i prigodan poklon. Uz izvrsne ocjene tijekom cijeloga osnovnoškolskog obrazovanja, ona je osvajala visoka mjesta na razli itim natjecanjima, od Lidrana do natjecanja iz matematike i biologije.

Barbara novac nije dobila, budu i da je pravilnikom Rotary cluba odre eno da lanovi uže

obitelji lanova ne mogu primiti nov anu nagradu, kao što je to u njenom slu aju.

- Izuzetno smo ponosni što ova akcija svojim, drugim po redu, održavanjem postaje tradicionalna, budu i da se radi o generacijama na kojima ostaje budu nost i našeg kraja i naše zemlje. Smatramo da je izuzetno važno toj nadarenoj djeci pokazati da iznimno cijenimo njihovu marljivost, trud i izvrsne rezultate koje postižu na županijskim i državnim natjecanjima, jer takav intelektualni potencijal svakako osigurava i prosperitet.

Naime, svi su ovi u enici svojim dosadašnjim rezultatima dokazali kako su spremni dugoro no uporno i marljivo raditi u težnji da postignu vrhunska znanja i visoke rezultate te je nužno i društveno odgovorno da cijela zajednica cijeni i poti e njihovo izrastanje u kompetentne stru njake. Stoga, kao lanovi ugledne i brojne me unarodne Rotary organizacije te kao ugledni gospodarstvenici i stru njaci u našoj zajednici, lanovi Rotary cluba Prelog smatraju kako je nagra ivanje talentiranih mladih ljudi društveno potrebno, kompetentno i opravdano, rekao je na sve anosti predsjednik Rotary cluba Prelog Marijan Balaban.

(Velimir Kelkedi)

Proglašeni najklinci Hrvatske 2010. Šestogodišnja Lucija Žirovi iz Velike Gorice i sedmogodišnji Sven Kopjar iz Veliškovaca proglašeni su najklincima Hrvatske 2010. na jubilarnom 10. izboru koji je ove godine održan u Spa & Golf Resortu Sveti Martin na Muri. (foto: Vrzan, više na str. 5 priloga Media)

2

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽANA TRADICIONALNA manifestacija “ Kraljeve trešnje“ u organizaciji Muzeja Me imurja

aroban vrt u centru akovca otvoren je svima U dvorištu rodne ku e Ladislava Kralja Me imurca održana je još jedna manifestacija, “Kraljeve trešnje”. Berba trešanja s drve a koja je zasadio sam umjetnik za svog života samo je jedno od doga anja koje Muzej Me imurja akovec poduzima kako bi se Kraljev vrt i memorijalna zbirka oblikovali u prepoznatljiv prostor kulture te popularno okupljalište štovatelja Kraljeva djela i likovne umjetnosti.

Ovaj put u programu manifestacije sudjelovao je Dje ji vrti “Cvr ak“, grupa “Žireki“, a djeca su sve sama osmislila uz malu pomo svojih odgajateljica. U planu je bila i likovna radionica, no, na žalost, zbog lošeg vremena to nije ostvareno. Ravnateljica Dje jeg vrti a akovec Sonja Kuhanec kazala je kako e djeca i ubudu e dolaziti u posjetu Kraljevom vrtu.

- Ovdje je djeci jako lijepo jer je ovo jedan izuzetan prostor, osim toga, ovdje se svaki put nešto novo doga a. Ove godine trešnja, doduše, nije rodila kao prijašnjih, ali vidimo da su tu

Ove godine u Kraljevim trešnjama uživali su mališani iz Dje jeg vrti a “Cvr ak“

nove stazice i klupice, što pokazuje da se ovdje stalno nešto ure uje.

To nas veseli jer je ovo ipak naša povijest, a djeca je ovdje lako mogu vidjeti i nau iti. Ovo je odli na prilika za njih jer vjerujem da ima puno Me imuraca koji još nisu ušli ovdje i vidjeli što sve Memorijalna zbirka ustvari ima za ponuditi, gdje je to Ladislav Kralj stvarao i kako izgle-

da njegova ku a iznutra, kazala je Kuhanec.

Upravo se iz ovih razloga toliko pažnje posvetilo ure enju vrta.

Prošle i djelomi no ove godine napravljeno je mnogo toga. Vrt je o iš en i ure en, napravljene su staze, sanirana drve a i zasa eno je bilje.

Uvedena je osnovna infrastruktura, nedavno su postavljene i klupice. Što

dalje planiraju, ispri ao je ravnatelj Muzeja mr. Vladimir Kalšan: - O ekujemo da emo do jeseni ili idu eg prolje a do kraja uspjeti napraviti rasvjetu i sjenicu, te zasaditi sve bilje koje još treba. Onda bi to bilo to što se ti e ure enja.

U me uvremenu je restauriran i dio gra e Ladislava Kralja u Državnom arhivu u Zagrebu. Tako da, onoliko koliko nam sredstva i op e prilike dopuštaju, radimo na revitalizaciji i obnovi i prostora, ali i fundusa Memorijalne zbirke.

Kalšan je iskoristio priliku kako bi napomenuo da se vrt može koristiti i u druge svrhe osim manifestacija Muzeja. - Ovo je prekrasan vrt koji pruža besona ne mogu nosti za organiziranje manjih priredbi, partyja, domjenaka i sastanaka. U samom središtu grada postoji ovaj divni vrt koji mi nudimo i ostalim županijskim i gradskim ustanovama, ali i drugima zainteresiranima na korištenje. Tako emo ga održati živim i o uvati ga kako zaslužuje. (mn)

LJETO U GRADU ZRINSKIH 2010. od 25. lipnja do 18. srpnja

Kvalitetan program usprkos štednji Zbog toliko puta spomenute krizne godine, i još eš e spominjane štednje, mnogi gra ani akovca ne e svoje godišnje odmore provesti na obali, a neki, na žalost, ne e ni imati godišnje odmore. Upravo za njih i ove se godine pobrinuo Grad akovec, organiziraju i ve 14. godinu za redom manifestaciju „Ljeto u gradu Zrinskih“, iji su programi tradicionalno besplatni. Program Ljeta predstavili su prošle srijede pro elnik akovca za društvene djelatnosti prof. Slobodan Veinovi te Robert Lisjak iz studija „Dvije Lije“, suorganizatora projekta.

Za svakoga ponešto Iz gradskog e se prora una za potrebe organizacije izdvojiti 300.000 kn, no, s obzirom na to da je ukupna vrijednost programa ve a, razliku e pokriti tehni ki organizator – Dvije Lije. Iako se cifra ini velikom, Veinovi je istaknuo da se i na ovom planu stegao remen. - Ove emo godine biti skromniji, ne e biti domjenaka, Zrinske garde, no enja ni ve era za izvo a e, jumbo plakata ni nekih drugih troškova koje smo uspjeli srezati.

Ipak, vjerujem da emo se složiti da program ništa ne zaostaje za prethodnim godinama, objasnio je pro elnik. Dodao je da se program ne radi ciljano za specijaliziranu publiku, ve e svatko u ova tri tjedna mo i prona i ponešto za sebe – od Ibrice Jusi a, preko Cubisma do Jure Stubli a. - Ove godine imamo 7 koncerata, a uvijek se trudimo da uvodni i završni budu malo zanimljiviji gra anima. Što se ti e ilma, promoviramo hrvatski ilm, pa e biti 4 ilmske projekcije, kazalište e biti zastupljeno s 4 komada, a imat emo i izložbu najbolje hrvatske novinske fotogra ije 2009., pojasnio je.

Stari grad za poseban ugo aj U nastojanju da se kultura u ini pristupa nom, organizatori u projekt svake godine kre u sa stajalištem da kulturu treba izvu i iz zatvorenih prostora na ulice i trgove. Ve se proteklih godina pokazalo da su atrij i dvorište Staroga grada zbog svoje speci i nosti idealni za održavanje ovakvih manifestacija, a tu e tradiciju organizatori nastojati zadržati i ove godine.

Naravno, koliko im to vremenske prilike budu omogu avale. Ipak, od 1996., otkad se Ljeto u gradu Zrinskih organizira, ni jedan doga aj nije bio otkazan zbog lošeg vremena, pa do iznimke ne e do i ni ove godine. - U slu aju lošeg vremena, a prognoza ve za sam start manifestacije predvi a kišu, mi smo se osigurali tako da za svako od ovih pojedina nih doga anja imamo i zamjenski prostor – ili Centar za kulturu ili Malu

scenu Centra za kulturu ili dvoranu ‘Zrinski’ u zgradi ‘Scheier’, pojasnio je Robert Lisjak iz Dvije Lije. O svim e eventualnim izmjenama publika biti pravovremeno obaviještena putem medija, a organizatori u slu aju preinaka gra ane mole za strpljenje. Dodajmo još samo da svi programi po inju u 21 sat i da je ulaz na sva doga anja besplatan.

(Bojana Špani ek)

22. lipnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRODUKCIJA u enika Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec

Unato maloj tremi, pokazali što su nau ili u prošloj godini Unato pokojoj greškici i velikoj tremi mališana, završni koncert Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” bio je potpun uspjeh. I veliki i mali pratili su sa zanimanjem nastupe malih glazbenika, koji su iskoristili priliku da pokažu što su sve novo nau ili u minuloj školskoj godini.

Produkciju je otvorio zbor Umjetni ke škole, a zatim su od malenih muzi ara na instrumentima redom nastupili: Žana Žganec, 2. r. klavir; Florijan Djerdji, 2. r. gitara; Matko Buva , 5. r. gitara; David Oršuš, 2. r. tambura; Ema Bošnjakovi , 2. r. violina, Romeo Miši , 3. r. truba; Petar Hegeduš, 3. r. truba; Filip Belovari, 4. r. truba; David Vadas, 3. r. saksofon; To-

mica Oskoruš, 3. r. truba; Robert Horvat, 4. r. klavir; Barbara Turk, 5. r. lauta; Valentina Poljak, 5. r. klavir; Viktor Herman, 4. r. gitara; Ivan Dokleja, 4. r. gitara; Filip Knezi , 5. r. klavir; David Vukovi , 5. r. klavir; Patrik Zamuda, 6. r. klavir; Kruno Lapat, 6. r. klarinet; Mirna Baksa, 6. r. klavir; Bruno Lapat, 6. r. klavir; Lea Šprajc, 6. r. klavir.

To ke su pripremili: Senka Bašek – Šamec, Dorotea Boži , Ljubica Crn ec, Vedrana Fabac, Justina Fu ko, Igor Hrustek, Mario Jagec, Frano Kežman, Danica Ljubi , Lana Magdaleni , Nataliya Nikitina, Boris Novak, Daniel Mario Novak, Miroslav Novak, Dragica Stojko, Marijan Stojko, Vjeran Vidovi i Jasna Višnji .

Produkciju je otvorio nastup zbora Umjetni ke škole “M. Magdaleni “

Za sam iniš produkcije nastupili su plesa i Osnovne baletne škole, ija je voditeljica i koreogra kinja Nataliya Nikitina. Male plesa ice i jedan “blaženi me u djevojkama“ pokazali su koliko talenta i smisla za ples me imurska djeca zapravo imaju. Od plesa a nastupili su: Vilim Poljanec, 2. r.; Bruna Mo nik, Izabela Škamo i Vanesa Križai , pripremni razred; Maja Kova , Ines Lisjak, Lucija Mavrin i Viktorija Gori anec, 2. r.; Ena Sanjkovi , Judit Jeleni i Debora Lovren i , pripremni razred.

Tena Piljuši , Megi Vrabec, Marija Ivekovi Pontoni, Jana Ov ar, Vida Premuš, Lucija Korpar; Vilim Poljanec, Lucija Mavrin, Augustina Jan ec, Kristina Hranilovi , Maja Kova , Ines Lisjak, Debora Lovren i , Ena Sanjkovi , Judita Jeleni ; Jurica Ivekovi Pontoni, Silvia Novak, Jana Ov ar.

I prošle godine na samom smo kraju teksta spomenuli Harmonikaški orkestar škole, i ove godine nastavljamo s tradicijom – ali ne zato što s posljednji nastupili (jer su ustvari nastupili na po etku), ve kao še er na kraju. Iz godine u godinu, otkako je ravnanje zborom preuzela Senka Bašek - Šamec, prof. (ina e i voditeljica

David Vadas odsvirao je Galletovu “Berceuse et promenade“

KUD DRUŠTVO ŽENA Gornji Kraljevec organizirao susrete dramskih amatera

etiri predstave s naglašenim me imurskim humorom KUD Društvo žena Gornji Kraljevec još od 2003. godine u prolje e organizira minismotru dramskih amatera.

To je prilika da publika u malom Gornjem Kraljevcu vidi stvaralaštvo ne samo svojega doma eg KUD-a, ve i drugih KUD-ova. Tako svake godine ugoste po etiri KUD-a s etiri razli ite scenske izvedbe. Mahom se radi o doma em humoru i satiri, uglavnom s daškom prošlih vremena. Likovi su bliski me imurskom obiteljskom životu na selu, a govorom i situacijama koje karikiraju bliski su publici, koja voli takvu vrstu humora, posebice starija kojoj Internet i globalni trendovi nikada nisu postali sastavni dio života, ve ono vrijeme i situacije kada su se glavne seoske informacije i novosti prenosi-

le seoskim prepri avanjem. A omiljene teme za karikiranje jesu likovi kao što su nevjerni muževi ili njihove snalažljive žene gazdarice. Uz to predstave obilju kajkavskim izri ajem kakav se govori “po doma“.

Ove godine KUD Društvo žena Gornji Kraljevec na susrete dramskih amatera pozvao je Udrugu žena re an s predstavom “U gostioni“, Udrugu žena Sivica s predstavom “Marin osmi mart“, KUU “Selja ka sloga“ Prelog s predstavom “Obi na pri a“ te Udrugu žena re an i KUU Donji Kraljevec s predstavom “Bog pomagaj“.

U pauzama izme u nastupa gostuju ih dramskih amatera pjevale su žene iz Vokalne skupine KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec.

(BMO)

Pjeva kog zbora ,J. Š. Slavenski,), orkestar oduševljava publiku što vještom i uvježbanom svirkom, što zanimljivim odabirom pjesmi.

Ovaj put odlu ili su se za Pachebelov “Canon in D“, “Mas que nadu“ i kao poslasticu ve eri Bollovu “Mississipi song“. (mn)

KLAVIRSKI TRIO Unlimited održao koncert u akovcu

Nadia Varga na mahove “zasjenila” ostatak trija

Nastup Udruge žena re an s predstavom “U gostioni“

ŠKOLA animiranog filma akovec, 20. – 27. lipnja

Trio Unlimited ine David Horvati , Dora Kuzman te akov anka Nadia Varga

Klavirski trio Unlimited nastavio je niz dobrih koncerata u organizaciji Centra za kulturu, a bila je to i dobra priprema za odli ne koncerte koji nas tek o ekuju ovo ljeto.

Trio ine klarinetist David Horvati , violon elistica Dora Kuzman, te svima nam ve dobro poznata akove ka pijanistica Nadia Varga.

Trojac je prošli tjedan u zgradi “Scheier“ održao koncert koji su otvorili Glinkinovom Trio Pathetique za klarinet, klavir i cello, te nastavili s Bruchovih Osam komada za klavir, klarinet i violoncello, op. 83. Ve er je zaklju ena s Beethovenovim Triom za klavir, klarinet i violoncello, op.11.

Mladi glazbenici muzicirali su na mahove puni energije i optimizma, a u drugim dijelovima opet melankoli no

i emotivno, što se sve prenosilo na slušateljstvo, koje je uživalo u izražajnoj interpretaciji djela velikih skladateljskih imena. Visoka tehni ka sprema, poznavanje stila, disciplina interpretacije te poseban zajedni ki zvuk samo su nekoliko rije i kojima se može opisati ovaj nadahnuti koncert.

Od trojca posebno se istaknula Nadia ije je sviranje zaokupljalo slušateljstvo, i na mahove potpuno “nadvladalo“ nad ostalim intrumentima, gotovo ih ine i pratnjom tom nadahnutom klavirskom zvuku.

Nadia Varga prvu je poduku klavira dobila od svoje majke kao šestogodišnjakinja, a obrazovanje je nastavila na Glazbenoj školi u Varaždinu. Diplomu je stekla na Visokoj školi za glazbu i primijenjenu umjetnost u Grazu u klasi Chunga Leea, a na istoj je ustanovi i magistrirala u klasi Eikea Strauba. Njezin studij stipen-

dirala je Zaklada Musik & Jugend.

Usavršavala se kod istaknutih glazbenih pedagoga kao što su Jurica Murai, László Baranyai, Erika Frieser, Michael Gees, Cha-I Chou, Stacey Bartsch i drugi. Kao solistica i komorna glazbenica nastupala je diljem Hrvatske i u inozemstvu. Korepetirala je na majstorskim radionicama Rudolfa Leopolda u Austriji, Gerharda Mantela u Njema koj i Valtera Dešpalja u Hrvatskoj. Snimala je za HRT i Orfej.

Dora Kuzmin ro ena je u glazbenoj obitelji, a violon elo po inje u iti sa šest godina. Diplomirala je 2001. na Muzi koj akademiji u Zagrebu. Poslijediplomski studij završila je na Muzi koj akademiji u Baselu u svibnju 2005. Usavršavala se na majstorskim te ajevima, kolegiju komorne glazbe u klasi Gérarda Wyssa, a imala je i priliku sudjelovati u projektu

USPJEH KUU-a “Zvon“ Mala Subotica na renomiranom festivalu u Osijeku

Osvojili srebrnu plaketu Tamburaški zbor Kulturno - umjetni ke udruge “Zvon“ župne zajednice Mala Subotica na nedavno održanom 33. Me unarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku osvojio

je vrijedno priznanje - srebrnu plaketu “Tambura Paje Kolari a“. Sastav je ove godine bio jedini predstavnik Me imurja te je ujedno po prvi put sudjelovao na tom renomiranom festivalu,

osvojivši 85 bodova. Me imurski tamburaši nastupili su u sportskoj dvorani u Starom Petrovom Selu u konkurenciji tamburaških zborova (osam - dvadeset svira a) te izveli etiri skladbe, pod di-

Cellomania s Borisom Pergamenš ikovim. Dobitnica je brojnih nagrada. Kao solistica nastupala je uz najve e i najvažnije hrvatske orkestre, te brojne inozemne. Od 2005. godine stalna je lanica Zagreba ke ilharmonije.

Tako er djeluje kao lanica ansambla Ad libitum Zagreba ke ilharmonije te njeguje solisti ke nastupe.

David Horvati je osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekao u Glazbenoj školi u Varaždinu. Godine 1996. diplomirao je klarinet na Muzi koj akademiji u Zagrebu, a od onda do danas svirao je s mnogim orkestrima i sudjelovao u brojnim seminarima u zemlji i inozemstvu. Od 2003. godine svira na mjestu koncert majstora u Simfonijskom puha kom orkestru HV. (mn)

rigentskim ravnanjem Valentina Škvorca.

Sastav ina e broji jedanaest lanova, a u posljednje dvije godine iskazao se nastupima na županijskoj smotri tamburaša, zbog ega ga je i stru na komisija predložila za natjecanje na festivalu tamburaške glazbe u Osijeku.

(Velimir Kelkedi)

Ro endan slave uz Internacionalnu radionicu animiranog filma Od 20. do 27. lipnja u prostorijama Škole animiranog ilma i Centra za kulturu akovec održava se 17. Internacionalna radionica animiranog ilma. Voditeljice ovogodišnje radionice bit e An Vrombaut, autorica animiranih ilmova i ilustratorica dje jih slikovnica iz Velike Britanije, i Isabelle Favez, mlada i me unarodno priznata autorica animiranih ilmova iz Švicarske.

Kao i svake godine, u radionici e sudjelovati dvadesetak u enika iz Hrvatske, Njema ke i Velike Britanije. Oni e uz pomo voditeljica ostvariti dva kratka animirana ilma, koji e biti prikazani posljednji dan radionice.

Za vrijeme trajanja radionice u izložbenom prostoru Centra za kulturu bit e postavljena izložba ilustracija An Vrombaut.

Završna projekcija održat e se u subotu 26. lipnja u 21 sat u atriju Staroga grada, u okviru programa “Ljeto u akovcu” (u slu aju lošeg vremena, program e biti održan u dvorani Centra za kulturu). U programu e osim ilmova ostvarenih na radionici biti prikazani i novi ilmovi ŠAFa, zajedno s kratkim retrospektivnim programom, kojim e se obilježiti 35. obljetnica djelovanja ŠAF-a, te na kraju ilmovi An Vrombaut i Isabelle Favez.

Prvi sastanak ŠAF-a održan je 28. velja e 1975. godine u dvorani Knjižnice i itaonice, a na njemu je sudjelovalo sedamdesetak u enika iz sve tri akove ke osnovne škole. Iako je sve po elo gotovo slu ajno i zahvaljajuju i spletu mnogih sretnih okolnosti, aktivnosti ŠAF-a nastavile su se razvijati sve do današnjih dana, najprije kao dio djelatnosti Dje jeg odjela Knjižnice i itaonice akovec, a od 1982. u okviru Centra za kulturu akovec. Od 1999. godine ŠAF djeluje kao samostalna udruga.

Osim rada na stvaranju animiranih ilmova, ŠAF je gotovo od samog po etka organizator brojnih ilmskih radionica, gostovanja istaknutih autora animiranih ilmova, izložbi i projekcija. U posljednjih nekoliko godina ŠAF posje uju grupe u enika (ali i odraslih), kojima se prezentira rad djelatnost ŠAF-a i proces nastanka animiranih ilmova. (mn)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

PISAC MARJAN KRAJCER VITEZ, autor prvog krimi a i prvoga povijesnog romana “Nikola Zrinski i tatarska strijela”, ija se radnja doga a u Me imurju

“De ko iz Martana” piše povijesnu sagu o Zrinskima - Trenutno završava trilogiju “Tajna Kuršane kog luga” koja je u biti nastavak sage o Nikoli Zrinskom. Ve je napisano i nekoliko poglavlja knjige “Nikola Zrinski i sablasti iz mo vare” koja e zbog obimnosti imati dva toma, a radnja joj se doga a u vrijeme gradnje Novog Zrina. U samom za etku je i pisanje horora “No zlih mrtvaca”, radnja se doga a u jednom me imurskom selu Da nije bilo surovih životnih okolnosti, danas Marjan Krajcer Vitez možda nikad ne bi postao pisac i možda bi mu lijepa književnosti i dalje bila samo hobi.

Zahvaljuju i upravo toj okolnosti, Me imurje je dobilo pisca povijesnih romana o Zrinskima i pisca krimi a, ije se radnje doga aju u našem kraju. Životni put “de ka iz Martana”, gdje provodi mladost, kako se voli nazivati Marjan Krajcar Vitez, zaljubljenik u akovec, sve je više nego lagan. Svoju profesionalnu karijeru zapo eo je u TIZ-u “Zrinski” kao diplomirani ekonomist, da bi potom nekoliko godina radio u bivšem GK-u “Me imurje”, a potom u tvrtki “ akove ki otpad” te na kraju kao direktor u “Unimeru” kojemu je, kaže, sam dao ime. Zbog niza okolnosti nije bio izabran za direktora te tvrtke prilikom reizbora, te daje otkaz. Sve se to doga a prije Domovinskog rata.

U Sloveniji, to nije, u Lendavi, osniva tvrtku “Agencija za ekonomsko savjetovanje”. Zbog novonastalih ratnih okolnosti tvrtka u Sloveniji propada, a Vitez u akovcu osniva tvrtku “Extra Vitez” d.o.o., koja se bavi uvozom i izvozom te kompenzacijama i koja posluje sedam godina te dosta sura uje s Ma arima.

Doživljava životnu tragediju, 1999. godine pogiba mu k erka u prometnoj nesre i, a potom za osam mjeseci umire supruga od žalosti. Prijašnji posao propada. Treba krenuti ispo etka. No, nitko ne želi starijeg i iskusnog ekonomista, svugdje kažu da je prestar.

Hobi postao posao Odlu uje da e mu budu i posao biti prijašnji hobi iz studentskih dana. Pisat e knjige, umjesto da ih samo ita. Tako

Autor Marjan Krajcer Vitez: - Kad sam bio mali, u ili su me da Zrinski nisu mogli ru ati ako ne bi objesili dva - tri kmeta. Sad vidim da to nije to no i da su me varali nastaje njegov prvi krimi “Sve anost u starom dvorcu” koji je ugledao svjetlo dana 2002. godine u vlastitoj nakladi. Radnja krimi a odvija se u akovcu sredinom šezdesetih godina prošlog stolje a, a okosnica radnje u Starom gradu akovec. Kako sam kaže, od te prve knjige živi dvije godine, a potom se etiri godine priprema pisati o Zrinskima. Naime, u glavi ve ima cijeli projekt moderne literarne Zriniane, itav niz romana na temu Zrinskih.

Potom nekoliko godina studira mnogobrojne povijesne dokumente vezane za Zrinske, te na taj na in stvara vlastitu arhivu.

Prva knjiga povijesnih romana ciklusa o obitelji Zrinski izlazi u vlastitom izdanju 2009. godine i nosi naziv “Nikola Zrinski i tatarska strijela”, a to je ujedno prvi roman o Nikoli Zrinskome, hrvatskome banu, ija se radnja doga a u Me imurju. U toj knjizi opisuje jednu od manje poznatih pobjeda hrvatskog bana Nikole Zrinskoga kod Novakovca i Dekanovca nad Tatarima i Turcima, koji su htjeli provaliti preko Mure, te atentat na njega od strane Turaka. Lajtmotiv romana je potraga za ubojicom nekoliko hrvatskih vojnika topnika. Svoju radnju temelji na povijesnim injenicama.

Radnja romana doga a se 1663. godine.

Pet knjiga o Nikoli Zrinskom Trenutno završava trilogiju “Tajna Kuršane kog luga” koja je u biti nastavak sage o Nikoli Zrinskom u tri knjige. Ve je napisano i nekoliko poglavlja knjige “Nikola Zrinski i sablasti iz mo vare” koja e zbog obimnosti imati dva toma, a radnja se doga a u vrijeme gradnje Novog Zrina. U samom za etku je i pisanje horora “No zlih mrtvaca”, radnja se doga a u jednom me imurskom selu, no o tome jednom drugom prilikom.

Za njegov prvi objavljeni roman “Nikola Zrinski i tatarska strijela” neki bi rekli da je to povratak u historicizam.

No, on to nije iz više razloga, prije svega zato što se isprepli u to ne povijesne injenice i nužna ikcija jer je rije o romanu. Njegov bi se stil pisanja mogao usporediti i s djelima Augusta Šenoe ili Marije Juri Zagorke, ali u jednom drugom vremenu. Po svojoj bogatoj imaginaciji i književnom stilu, ali i višestrukim zapletima, te gotovo crnorealisti nim slikama uz blage psihološke elemente, Marijan Krajcer Vitez možda je najbliži upravo Mariji Juri Zagorki.

No, ima i nekih elemenata koji se daju usporediti s djelima Augusta Šenoe. Najbolji primjer za to je tema povratka Nikole Zrinskoga i njegovih ratnika nakon pobjede nad Tatarima i Turcima u akovec, koja je opisana u djelu “Nikola Zrinski i tatarska strijela”.

S druge strane, autor se ne krzma izre i i neke nepo udne elemente, pogotovo za vrijeme koje opisuje, a i za današnje vrijeme za neke, tako, na primjer, da je Nikola Zrinski u Zagrebu imao – ljubavnicu, a kraj žive žene. injenica je da se njegove knjige uspješno prodaju, a stalni upiti itatelja kad e novi nastavci sage o Nikoli Zrinskom ne daju mu mira. Zadnji, jedan itatelj iz Zagreba, htio je znati i mnogo više o autoru i djelu.

O svojem djelu kaže: - Htio sam napisati roman za mlade koji se bazira na povijesnim injenicama, ali i ne samo za mlade. Ve naslovnicom dao sam do znanja da to nije još jedan koji davi o Zrinskima. Kad sam bio mali, u akovcu se me u ili da Zrinski nisu mogli ru ati ako o ne

AKOVE KA PJESNIKINJA sudjelovala na me unarodnom poetskom festivalu u Litvi

Stanka Gjuri predstavila svoj bogati pjesni ki opus Na Me unarodnom poetskom festivalu, koji je 12. i 13. lipnja održan u Litvi, u gradu Uteni, sudjelovala je i Stanka Gjuri , akove ka pjesnikinja, koju je za odlazak na festival predložilo vodstvo Društva hrvatskih književnika. Na poetskom festivalu sudjelovalo je dvadeset i troje pjesnika iz više zemalja, a dvoje iz Hrvatske.

Stanka Gjuri ro ena je akovcu, no ve niz godina živi u Zagrebu. Poeziju piše od svoje devete godine, a prvu je pjesmu

objavila u asopisu za djevoj ice “Tina”, kada od istog dobiva i svoju prvu pjesni ku nagradu.

Pjesme su joj objavljivane u asopisima i antologijama, a 1988. u Santa Cruzu (CA) i u ameri koj Antologiji svjetske ljubavne poezije.

Gjuri se, izme u mnogih svojih interesa (okušala se kao voditeljica u zabavnoj kolaž emisiji “Metropolis” na HTV-u 2000.), uz glumu u TV projektima (“Dobar dan” i “TV sudnica”, režija Goran Mili - 1999.), oku-

šala i na ilmu, pa je tako, izme u ostalih, glumila u engleskom ilmu Rajka Grli a “That Summer of White Roses“ ( avolji raj).

Autorica je kolumni u mnogim dnevnim i tjednim listovima: eseja o književnim djelima u Ognjištu, Trenu i Svijetu, ljubavnih savjeta u Gloriji, Slobodnoj Dalmaciji i Ve ernjem listu, te eseja o životu i ljudima u Nedjeljnoj Dalmaciji i Hrvatskom slovu.

Do sada je objavila osam zbirki pjesama, koje ve inom govore o ljubavi.

Kriti ar Sead Begovi kaže o njoj: - Stanka Gjuri prva je od suvremenih hrvatskih kniževnica i književnika koja je u promidžbu svoga pjesništva uvela dobro skrojenu logistiku koju bismo mogli nazvati ‘sam svoj izložak’, ili pjesmovna ilustracija sadržana od sramežljivo golišavih fotogra ija svoga tijela koje su bile objelodanjene u hrvatskim popularnim revijama. Kvalitativnim pokri em u tekstu ona je povukla za nos upravo onu publiku koja

o ekuje i uživa samo u auam torovom neposluhu spram pjesni kim kanonima, a, u neobuzdanom hedonizmu, mu, bizarnostima i autorskoj koj indiskreciji ...”

Zlatko Tomi i pak napominje: - Ako je itko me u suvremenim hrvatskim pjesnikinjama zaslužio nagradu za najljepšu ljubavnu npjesmu, onda je to Stanka Gjuri .

(J)

Naslovnica prvog romana o Nikoli Zrinskom, ija se radnja doga a u Me imurju objese dva ili tri kmeta, sad kad sam odrastao vidio sam da to nije to no.

Turisti ki potencijali romana Tko ita njegove knjige? On kaže: - Koliko znam, itaju ih i stari i mladi. Kad sam nedavno bio na MESAP LIBER-u u Nedeliš u, obra ali su mi se i stari i mla i, pitaju i kad e nastavak romana.

Roman “Nikola Zrinski i tatarska strijela”, kojemu je izdava , može se posuditi u Gradskoj knjižnici u akovcu, kupiti u suvenirnicama Buha u Turisti kom uredu Grada akovca, te u Novoj stvarnosti i Algoritmu u Zagrebu, ili osobno kod autora (mob. 099/672-0856).

Prvi krimi o akovcu “Sve anost u starom dvorcu” prodan je u 2.000 primjeraka, a na dobrom je putu i roman o Nikoli Zrinskom.

Ako sve bude po planu, nova knjiga sage o Zrinskima ugledat e svjetlo dana ve možda krajem ove godine. U me uvremenu pregovara s Ma arima o objavljivanju knjige, a zapo eli su i pregovori s jednim od poznatih ilmskih režisera. Samo se može zamisliti što bi za akovec zna ilo snimanje TV serije o Zrinskima.

U svakom slu aju, Marijan Krajcer Vitez je, iako mu to možda nije bila prva namjera, otvorio jedno novo poglavlje u odnosu prema rodnom kraju, daju i mu svojim romanima i krimi ima modernu literarnu legendarnost, koju on do sada nije imao u takvom obliku, ali i doživljaj avanture. Na taj je na in uletio u samu srž brenda Zrinskih, daju i mu toliko potreban unutarnji turisti ki sadržaj, a ne samo izvanjska obilježja.

(J. Šimunko)

22. lipnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZABRANI najklinci Hrvatske 2010. u Spa & Golf Resortu Sveti Martin na Muri

Lucija Žirovi najklinceza, Sven Kopjar najklinac Šestogodišnja Lucija Žirovi iz Velike Gorice i sedmogodišnji Sven Kopjar iz Veliškovaca proglašeni su najklincima Hrvatske 2010. na jubilarnom 10. izboru koji je ove godine održan u Spa & Golf Resortu Sveti Martin na Muri, gdje su prošli tjedan održane brojne radionice za roditelje i djecu.

U samoj završnici, koja je održana prošli etvrtak, šesnaest klinaca s podru ja cijele Hrvatske pokazalo je svoje talente izvannastavnih aktivnosti, pri emu ih je ocjenjivao žiri, od kojeg su u nekoliko dana druženja dobili ocjene i za elemente poput komunikacije, socijalizacije u grupi, odnos roditelj - dijete, zalaganje u radionicama, debate na temu i mnoge druge. Me u šesnaest natjecatelja bili su Klaudija Fortun iz Domašinca i Ilija Biškup iz Žiškovca.

POVRATAK Svetog Martina u povijest

U enici glumili Rimljane i priredili zavi ajnu izložbu

Šesnaest klinaca s podru ja cijele Hrvatske pokazalo je svoje talente Kao gosti u završnici natjecanja nastupili su Mirko Švenda Žiga, pjeva ki zbor OŠ Sveti Martin na Muri, kao i dio pobjednika koji su u proteklih deset godina proglašeni najklincima Hrvatske, me u kojima je prošlogodišnja

Uz Klaudiju Fortun iz Domašinca, iz Me imurske županije bio je i Ilija Biškup iz Žiškovca

Za najklinca je izabran Sven Kopjar iz Veliškovaca

pobjednica Rebecca Posavec iz Pribislavca.

Ovogodišnji moto “Djeca misle budu nost“ Udruga “Najklinci Hrvatske“ sa sjedištem u akovcu organizator je ovoga jedinstvenog dje jeg i obiteljskog projekta koji se provodi diljem Hrvatske, a iji je ovogodišnji moto “Djeca misle budu nost “. On, naime, u i kako pomo i onima koji nemaju, u i komunicirati, produbljuje odnose unutar obitelji, poti e na kreativnost i zajedništvo.

Izbor se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti. Ovaj zanimljivi obiteljski doga aj procijenjen je kao jedan od najedukativnijih u našoj zemlji, a višegodišnje pokroviteljstvo Ministarstva obitelji potpora

Lucija Žirovi iz Velike Gorice proglašena je najklincezom Hrvatske 2010. je nastojanju da se kroz obitelji i primarne elemente komunikacije i interakcije razvijaju pozitivni odnosi unutar nje. (hz, foto: Vrzan)

UDRUGA CAPOEIRA AMAZONAS zapo ela s radom u Me imurju

Brazilska vještina i filozofija za smiren i uravnotežen život Unatrag dva mjeseca u našim se krajevima nekolicina entuzijasta po ela okupljati na treninzima capoeire. Rije je o afrobrazilskoj borila koj formi u kojoj se isprepli u ples, glazba i tehnike samoobrane kroz igru u nenasilnom okruženju.

Capoeira se u Hrvatskoj vježba ve osam godina, a me imurski su se capoeristi, predvo eni Darijanom Kablarom, velikim zaljubljenikom u ovu vještinu, ali i ilozo iju koju ona sa sobom povla i, po eli sakupljati najprije u dvorani Sportsko gimnasti kog centra “Aton“ u Nedeliš u, a kroz ljeto e svoje treninge održavati na otvorenom, što e ujedno biti i najbolji na in promocije ove vještine.

Igra nadmudrivanja protivnika Carneiro Axe capoeira je ime koje je Darijan “zaradio“ zahvaljuju i svojoj sklonosti da glavom prolazi kroz zid, a koje u prijevodu ozna ava drvenog ovna kojim se probijaju vrata.

Axe nam je pojasnio da se capoeristom ne može biti polovi no - u ovoj si vještini ili sto posto, ili nisi uop e. Tako er, životna ilozo ija koja se promi e capoeirom život ini smirenijim i

bivaju zalaganjem za capoeiru, kroz u enje portugalskog jezika i sviranje tradicionalnog brazilskog instrumenta berimbao, ina e najstarijeg instrumenta na svijetu, pri a nam Carneiro Axe, pokazuju i traku zelene i bijele boje koju neprestano nosi na ruci kao podsjetnik svoga krajnjeg cilja.

Ljetni kampovi za djecu

Trening capoeire neizvediv je bez tradicionalnog instrumenta berimbao umanjuje mogu nosti da vas nešto izbaci iz takta. Nenasilni karakter capoeire pokazuje injenica da se doista ne radi o borbi, ve o igri – igra i se okupe u krug, takozvanu rodu (izgovara se hoda), u koji ulaze po dvoje i nadmudruju se pokretima. Postoji više vrsta igre –od one sasvim bezazlene, preko naglašavanja udaraca i rušenja, pa do rušenja bez udaraca i sl. - Najžeš i oblik igre izbjegavamo, osim ako ne do e do nekog kon likta. U tom se slu aju ne emo obra unavati ružnim

rije ima ili šakama, ve emo svoj nesporazum riješiti u rodi, pojasnio nam je Carneiro Axe. Tako er, u capoeri postoje corde –pojasevi koji se vežu oko struka i razli itih su boja. Nakon prvih godinu dana dobiva se bijela corda, a posljednji je rang zeleno - bijeli pojas. - Filozo ija capoeire naglašava da kad do eš do kraja tek onda shvatiš da ništa ne znaš i da dalje moraš u iti. Zeleno na pojasu pokazuje da nešto jesi nau io, a bijela je podsjetnik da još uvijek ništa ne znaš. Pojasevi se do-

Iako je udruga Capoeira Amazonas jedna od najmla ih u Me imurju, Darijan i ostali zaljubljenici u ovaj dio brazilske kulture nadaju se da e ona ste i još poklonika. U planu je i održavanje ljetnih kampova za djecu, a jednog dana u budu nosti želja im je otvoriti centar capoeire amazonas kakav ve postoji u Zagrebu, gdje bi se osim capoeire mogli u iti i drugi segmenti brazilske kulture poput sambe ili portugalskog jezika. Isti u da capoeira, bez obzira o kojem se njenom stilu radilo, razvija cijelo tijelo, pomaže u koordinaciji pokreta i snalaženju u prostoru.

Svi zainteresirani za ovu za nas egzoti nu vještinu mogu se javiti na mail carneiroamazonas@ gmail.com (Bojana Špani ek)

U enici OŠ Sveti Martin priredili su kao svoj projekt zavi ajnu povijesnu izložbu, uz suradnju s roditeljima. Zbirka “Od prapovijesti do danas“ postavljena je u op inskom izložbenom prostoru, a priredili su je u enici povijesne grupe od 5. do 8. razreda osnovne škole.

U prvom dijelu može se vidjeti kratki pregled povijesnog razvoja Hrvatske pomo u plakata koji su izradili u enici povijesne grupe 5. i 6. razreda. U drugom dijelu mogu se vidjeti predmeti i zanimljivosti iz prošlosti Svetog Martina, a tre i dio predstavljaju radionice za posjetitelje. Kroz povijesna razdoblja vode materijali koji su se najviše koristili u odre eno doba: na po etku to su kameni oblutci koji simboliziraju starije kameno doba, zatim keramika i cigla koja nas vodi u mla e kameno doba (neolitik), pa se željeznim ostacima i predmetima ulazi u metalno doba. Cigla kao simbol gradnje dovodi posjetitelje u antiku koja je bogata važnim izumima i graditeljskim zahvatima, a keramikom i ukrasnim predmetima dolazi se u srednji i novi vijek.

Mogu se vidjeti i predmeti koje su skupili u enici. Neki od predmeta nalaze se u školskoj zbirci, a neke su za ovu izložbu posudili mještani Sv. Martina.

Ve ina tih predmeta koristila se u 20. st., a ljudi su ih sa uvali kao dio svoje obiteljske baštine.

Posebno mjesto pripalo je najvažnijim povijesnim epizodama: razvoju školstva u Sv. Martinu, u kojemu najstariji spomen u itelja datira iz 1640. godine. Tako er je iz kanonskih vizitacija i školskih spomenica istraženo kako se organiziralo školstvo u op ini Sveti Martin od 17. st. do danas, a izložen je i najstariji dokument iz školske arhive (Popis sposobenjaka iz 1919. godine).

Istražena je i legenda o Nikoli Malakociju i Izabeli Petroci, kao i povijesni kontekst te

legende (povijesne li nosti, lokaliteti, ostaci, sukob protestanata i katolika u Me imurju).

Predstavljena je i prošlost župe i crkva Sv. Martina biskupa pomo u zanimljive igre: fotogra irani su detalje u crkvi, a zadatak posjetitelja je da ih pravilno lociraju unutar crkvenog tlocrta.

U jednom kutku izložene su fotogra ije obitelji Vožar i Bogdan iz Vrhovljana, koje su ustupile svoje obiteljske fotogra ije, te stoljetna kolijevka za djecu obitelji Kralji iz Brezovca i mnogi drugi etnološki izlošci (predmeti svakodnevne upotrebe, alati, oružje).

Posebna prostorija posve ena je anti kom, rimskom naselju Halikanumu (1. - 4. st. poslije Kr.). U enice 8. razreda oslikale su ulaz u naselje prema tradicionalnim rimskim portama s nazivom grada i godinom osnutka, a osmišljena je jedna prostorija bogatijega rimskog doseljenika, te plakate na kojima se mogu pro itati informacije o arheološkim istraživanjima i na inu života starih Rimljana.

U enici 5. i 6. razreda izradili su replike terra sigillata keramike (najskupocjenija rimska keramika) po uzoru na nalaze iz Halikana. Nekoliko se u enika obuklo u kostime Rimljana: vojnika, djevoj ice, magistrata (bene icijarnog konzula) i odrasle žene.

Tre i dio inile su interaktivne radionice pod vodstvom u enika povijesne grupe koje su oslikavale glinene posude prema rimskom izlošcima, bojanke s anti kom i srednjovjekovnom tematikom za najmla e, izradile obiteljski grb, a u enici 4. b razreda izra ivali su suvenire – magnete u obliku 1468. godine, koja se nalazi uklesana u crkvi u Svetom Martinu. Voditeljica projekta bila je Petra Novinš ak, prof. povijesti, a pomogle su i obitelji u enika.

(PN)

6

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 772

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Bill Floyd – “Uboji ina žena” Šest godina nakon što je svojim hrabrim svjedo enjem uspjela supruga poslati u zatvorski blok osu enih na smrt, Leigh Wren je umalo uspjela zaboraviti prošlost.

Sa svojim maloljetnim sinom preselila se na drugi kraj države i pokušala zapo eti novi život. Ali svijet koji je sebi stvorila uzdrmao se kad je otac jedne od žrtava njezinoga supruga po inje pratiti. U danima koji su uslijedili on medijima otkriva njezin identitet. U trenutku kad ponovno izlazi na vidjelo njezin brak s Randalom Mosleyem, ovjekom koji je svijetu postao poznat kao poreme eni serijski ubojica, slijedi još smrtonosnija igra ma ke i miša.

Pojavljuje se novi ubojica ije su metode nalik onima kojima se koristio njezin suprug. ini se da su Leigh i njezin sin u centru njegova interesa i postaje jasno kako je on više od ubojice oponašatelja c Svi njegovi ciljevi vezani su uz njezin bivši život. Dok sat otkucava, a žrtava je sve više, Leigh je prisiljena prodrijeti kroz najmra nije labirinte svoje prošlosti kako bi zaštitila svoj život i život svoga sina.

Usto se mora suo iti s vlastitim osje ajem odgovornosti: iako je uvijek tvrdila da ništa Dobitnice prošlotjedne knjige autorice Sanje Pili “Ho u biti posebnaaaaa!“: Ivka Gattin iz akovca i Tea Franji iz akovca.

Poštovani ljubitelji knjiga, iz prethodnih najava preostalo nam je nekoliko razli itih naslova, pa nam možete poslati kupon poštom, e-mailom ili možete s kuponom osobno do i i odabrati koju knjigu želite.

Molimo vas da kupone ne šaljete aksom, jer podaci nisu itki.

nije znala, nije li ipak bila suu esnik u užasnom ubila kom pohodu svoga supruga?

“Uboji ina žena” napeti je triler nove zvijezde krimi a Billa Floyda, koji pri om o šokantnoj obiteljskoj situaciji itatelja drži u neizvjesnosti do posljednjeg retka. To je pri a potaknuta psihološkim uvidom i potresnim otkri ima, koja propituje - koliko je uop e mogu e uistinu dobro poznavati osobu koja spava pokraj vas?

KNJIGA TJEDNA

Freddie Mercury: Život ispri an vlastitim rije ima Sastaviti knjigu isklju ivo na temelju Mercuryjevih rije i bila je antasti na ideja. Knjiga “Freddie Mercury: Život ispri an vlastitim rije ima” najbliži je nadomjestak za autobiografiju ekstravagantnog i omiljenog pjeva a grupe Queen. U ovom djelu su skupljeni razni intervjui poznatog glazbenika te neki od njih koji nikad nisu bili objavljeni. Autori Greg Broooks i Simon Lupton u knjizi su skupili sve što su mogli prona i o pjeva u, a predgovor je napisala Freddiejeva majka - Jer Bulsara. Iako je više od 20 godina bio u središtu zanimanja javnosti i prodao gotovo 200 milijuna nosa a zvuka, Freddie Mercury bio je vrlo povu ena osoba – izbjegavao je intervjue jer se nelagodno osje ao u društvu nepoznatih osoba. Ova knjiga vodi nas na

putovanje grupe Queen, koja je uz poticaje nadarenoga i ambicioznoga Mercuryja došla do velikog uspjeha i postala najve om grupom svojega doba.

Njegova pri a, ispri ana vlastitim rije ima, pokazuje kako se grupa više puta zamalo raspala, ali kako ih je na okupu svaki put zadržala zajedni ka ljubav prema rušenju glazbenih konvencija. Freddiejeva osobna pri a govori o traganju za ostvarenjem sna, o nošenju s bogatstvom i slavom, o osvrtanju na prošlost bez žaljenja, o analiziranju vlastitih stavova o ljubavi, seksu, starenju, naslije u i smrti.

Mercury iznosi svoje stavove o po ecima grupe Queen, nastajanju mnogih pjesama (Bohemian Rhapsody, Love o My Li e, Somebody to Love, Under Pressure, I Want to Break Free,

Barcelona, Innuendo itd.) i zajedni kom radu na albumima.

Objavljeni intervjui okupljeni su u ovoj knjizi zajedno s intrigantnim pogledom na ovjeka koji je u javnim istupima zra io samopouzdanjem i arogancijom, ali je ispod te maske uglavnom samovao i tragao za sre om. U knjizi se nalaze i etiri priloga izvrsnih otografija u boji (32 Neke izjave Freddieja Mercuryja: “Zapravo uživam biti gad.

Volim biti okružen gadovima. Dosada je najve a bolest na svijetu, dragi moji.”

“Ponekad se probudim i pomislim: ‘O, Bože moj, da barem danas nisam Freddie Mercury.’”

“Oduševljen sam injenicom da usre ujem ljude, bez obzira na oblik. Pa makar se radilo tek o

ALBUM TJEDNA

Leonard Cohen - “Live At The Isle Of Wight 1970” Financijski krah koji je kanadski kantautor Leonard Cohen doživio prije nekoliko godina imao je i svoje pozitivne strane. Naime, nekoliko godina unazad bilo je nemogu e na tržištu prona i bilo kakvu videosnimku njegovog nastupa; sve što je bilo dostupno bio je jedan dosta slabašan dokumentarac kratkog trajanja koji njegovim obožavateljima nije nimalo osvijetlio misterioznu personu “kralja tuge”. Nadalje, nije postojala nikakva biografija na hrvatskom jeziku, a sve što se moglo nabaviti bili su njegovi stihovi na materinjem mu engleskom. No, nakon posljednjega studijskog albuma “Dear Heather” i spomenutog bankrota stvari su se naglo po ele mijenjati; prvo izlazi izvrstan dokumentarac “I’m Your Man” koji ponovno pokre e cijelu lavinu koja stavlja Cohena u epicentar interesa.

Kulminacija je turneja na koju se glazbenik odlu uje 2008. godine koja je mnogim anovima omogu ila ostvarenje sna za koji su mnogi vjerovali da nikad ne e postati realnost. Uskoro se pojavljuje biografija Ira Nadella “Raznoliki stavovi”, dolazi pri-

jevod njegove “Book O Longing”, na policama du ana pojavljuju se reizdanja prva mu tri albuma, izlazi DVD/CD sa snimkom koncerta iz londonske 02 Arene.

Nedavno se pojavila još jedna biografija na hrvatskom, a sam Cohen više nije samo misteriozna crno - bijela otografija s naslovnice “pjesama iz sobe” ve osoba ijem koncertu možemo prisustvovati i u zagreba koj Areni. Leonard Cohen može kazati “I told you when I came I was a stranger”, ali potpun stranac više nije.

Jedan u nizu proizvoda koje je renesansa zapo eta filmom “I’m Your Man” omogu ila je i CD/DVD “Live At The Isle O Wight 1970” koji se nedavno pojavio na polica-

ma CD shopova. “Wight” je mogu e slušati/gledati na dva na ina: kao dokument vremena i kao snimku koja e vam omogu iti komparaciju Cohena nekad i sad. Ovaj koncert još je jedan u nizu radova poduzetnog Murraya Lernera (“Message To Love”, dokumentarac o The Who na Isle o Wight...) koji je pametno zaklju io da je sada idealan trenutak za izdavanje Cohenovog nastupa.

Zahvaljuju i njemu, obožavatelji za pristojnu cijenu mogu uživati u potpunom audiozapisu nastupa (79:46) te zanimljivom DVD dokumentarcu (64:07) s brojnim pjesmama koje je u njihovoj live izvedbi mogu e na i jedino ovdje.

Ono što je Cohena onda razlikovalo od tisu a nepoznatih je njegova misteriozna hipnoti ka sposobnost da mrzovoljnu, neispavanu i gladnu masu od 600.000 ljudi umiri tihom pri om i u stilu uspavanke izvedenom “Bird On The Wire”. Nakon što su sirotog Krisa Kristo ersona (koji se uz Boba Johnstona, Judy Collins i Joan Baez tako er pojavljuje u dokumentarcu) ga anjem i psovanjem potjerali s pozornice, sli na sudbina umalo je zadesila tako er akusti nog Cohena i njegov prate i sastav The Army.

Na in na koji je samo svojim slabim glasom i akusti nom gita-

stranice), koje prate život Freddieja Mercuryja od njegova djetinjstva do najve ih uspjeha s grupom Queen. pola sata njihova života, ako ih na bilo koji na in mogu usre iti ili im omogu iti da se dobro osje aju, ili im izmamiti osmijeh na kiselo lice, za mene je to vrijedno truda.”

“Privatnost mi je oduvijek bila osobito važna i poznat sam po tome što ne dajem intervjue. Molim da shvatite kako u se i dalje držati te politike.” – Ovo je bila njegova posljednja izjava, dan uo i smrti, 23. studenoga 1991. godine.

Popis pjesama: 1. Intro: Diamonds In The Mine; 2. Famous Blue Raincoat ; 3. It’s A Large Nation; 4. Bird On The Wire; 5.

One O Us Cannot Be Wrong; 6. The Stranger Song; 7. Tonight Will Be Fine; 8. Hey ve Surrounded The Island; 9. Hey, That’s No Way To Say Goodbye; 10. Sing Another Song Boys; 11. Judy Collins Introduces Suzanne; 12. Suzanne; 13. Joan Baez On The Isle O Wight; 14. The Partisan; 15. Seems So Long Ago, Nancy; 16. Credits: So Long, Marianne rom uspio ukrotiti golemu masu ljudi zauvijek e ostati jedna od brojnih rock misterija. Ovdje se još jednom predstavlja kao izvo a “muzike za mase”, dok DVD ne donosi nikakvu virtuoznost u snimanju, ve naj eš e gledatelju daje krupni kadar njegove glave.

Ipak, patina etiri desetlje a vremena koja je jasno vidljiva daje onu draž koju hiperstilizirani koncertni zapisi današnjice nemaju.

Vrhunci izdanja zasigurno su “You Know Who I Am”, “The Stranger Song”, “The Partisan” i “Famous Blue Raincoat”; vrhunci izdanja su, naravno, tužne pjesme. A Cohen je i sam izjavio da ljudi najviše vole tužne pjesme. Zbog toga e voljeti i ovo izdanje. (Nikola Bur ul, preuzeto s Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Visoka stopa softverskog piratstva u Hrvatskoj WEB preporuka

Zdrava krava!

Autorima portala zdravakrava.hr moto je - zdrav na in života u tvojoj svakodnevnici!

Kroz rubrike, tekstove, alate i kvizove korisnicima pružaju mogu nost razotkrivanja pojma zdravog na ina života.

Zdravakrava je prakti na, pouzdana, poletna i kroz portal posjetitelje vodi na zabavan na in. Omogu uje željnima poboljšanja kvalitete vlastitog živ-

ljenje da itanje i bavljenje tim, nerijetko zamornim, temama protekne u dobroj atmos eri.

Na portalu simpati nog dizajna možete saznati sve o vašem trenutnom zdravstvenom stanju, pratiti kako se s problemima viška kilograma nose slavne osobe u Hrvatskoj te prona i velik broj savjeta i poticaja da proces prelaska na zdraviji život bude što bezbolniji.

BSA (Business So tware Alliance - me unarodno udruženje proizvo a a poslovnog so tvera) je prije neki dan objavila godišnju studiju o stopi so tverskog piratstva provedenu unutar 111 država, izme u njih se nalazila i Hrvatska. Prema tom istraživanju se u Hrvatskoj, unato recesiji, stopa nelicenciranog so tvera na osobnim ra unalima nije promijenila u odnosu na prijašnje stanje te ostaje na poprili no velikoj razini od 54%.

Prema procjenama je komercijalna vrijednost nelicenciranog so tvera tijekom 2009. godine u Hrvatskoj iznosila 349 milijuna kuna.

Sude i prema rezultatima studije za ostale države oko nas, ovo predstavlja odre eni neuspjeh napora da

se suzbije piratstvo u Hrvatskoj, budu i da zemlje kao eška, Ma arska i Slovenija bilježe smanjenje stopa piratstva neovisno o globalnoj ekonomskoj krizi. S naših 54% daleko da možemo biti zadovoljni ali se nalazimo ispod prosjeka regije (64%) a negdje i u sredini prema zemljama koje nas okružuju: Ma arska 41%, Slovenija 46%, Italija 49%, Bosna i Hercegovina 66%, Srbija 74%, Crna Gora 81%.

Gledano globalno, ukupna svjetska stopa je u zadnjih godinu dana porasla s 41% na 43% što je uzrokovano brzo rastu im tržištima koja ujedno imaju relativno visoku stopu piratstva – Kini, Indiji i Brazilu.

Tako er, u gotovo polovici država

u kojima je provedeno istraživanje je i tijekom recesije zabilježen pad piratstva, u tre ini je ostala ista stopa, a kod ostalih je zabilježen porast.

Vrijednost piratskog so tvera unutar cijelog svijeta je procijenjena na više od 50 milijardi dolara. Zanimljiv je tako er i veliki raspon kod država uklju enih u istraživanje - zabilježene stope piratizacije se kre u od 20% u SAD-u do nevjerovatnih 95% u Gruziji. Više o ovom istraživanju uz ostale podatke vezane uz so tversko piratstvo i njegovom suzbijanju možete pro itati na BSA stranicama - http://www.bsa.org.

Bitka protiv piratstva se nastavlja i u Hrvatskoj, stoga vodite ra una o so tveru na vašim ra unalima kako ne

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 bi postali dio ove statistike – legalan so tver, uz mirnu savjest i manji strah od posjeta inspektorata, zna i i podršku od strane proizvo a a so tvera što je u mnogim slu ajevima presudno kad se stvari u radu zakompliciraju.

(Darko Mareš, Infinius d.o.o. )

22. lipnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

POLICIJSKI, PRIDJEV POLITIST, ADJECTIV

PLAN B THE BACK-UP PLAN

krimi drama Režija: Corneliu Porumboiu Uloge: Dragos Bucur, Vlad Ivanov, Ion Stoica

romanti na komedija Režija: Alan Poul Uloge: Jenni er Lopez, Alex OLoughlin, Michaela Watkins, Danneel Harris

Film neobi nog naslova dobio je posebno priznanje žirija i kritike u Cannesu, a dobio je i glavnu nagradu na 3.

Vukovar film estivalu, i to zbog “originalnog pristupa promišljanju žanra policijskog trilera”. Policajac na tajnom zadatku u velikoj je moralnoj dvojbi - ho e li zbog malo hašiša strpati mladi a u zatvor? Cristi je policajac na tajnom zadatku

koji odbija uhititi mladi a zbog nu enja hašiša dvojici svojih školskih kolega. Nu enje droge je kažnjivo zakonom, ali Cristi vjeruje da e se taj zakon promijeniti i ne želi da mu život mladi a, kojeg smatra neodgovornim, bude na savjesti. No, za njegove nadre ene rije “savjest” ima potpuno druga ije zna enje. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Glavnu ulogu u filmu “Svi smo super” igra?

1. M. Gibson 2. R. Reynolds 3. R. De Niro

18.30 SEKS I GRAD 2

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Nikola Kosma , akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

Nakon godina provedenih na neuspješnim spojevima, Zoe (Jenni er Lopez) odlu uje da više ne e ekati onog pravog.

Odlu na da postane majka, dogovara sastanak u klinici za umjetnu oplodnju, a onda, netom nakon provedenog postupka - upoznaje Stana (Alex OLoughlin) ... Pokušaji održavanja nove veze i skrivanja prvih znakova trudno e rezultiraju urnebesnim situacijama te Zoe napokon

odlu i sve priznati Stanu koji bez razmišljanja prihva a ovu novu situaciju. Pravi problemi nastaju kada oboje shvate da se zapravo uop e ne poznaju izvan hormonalnog kaosa i priprema za porod, i krenu se predomišljati ... Svako se može zaljubiti, oženiti i imati dijete, no u initi to obrnutim redoslijedom siguran je dokaz da ste stvoreni jedno za drugo.

Preporu ujemo starijima od 12 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG Ben Selleck (James Brolin) u teškom je položaju, prodavaonica rabljenih automobila raspada mu se od nedostatka prihoda.

Stoga odlu i pozvati tim vrsnih prodava a kako bi sve rasprodao. Tim vodi samouvjereni i lukavi Don ‘The Goods’ Ready (Jeremy Piven), a cilj im je u 3 dana prodati preko 200 automobila. Don se u prodavaonici zaljubi u še ovu k er Ivy (Jordana Spiro), te shvati kako mora vjerovati njoj više nego što vjeruje u sebe i svoju vještu mogu nost prodaje. Osim toga, u timu prijašnjih prodava a, kojima pomažu Don i ostali, nalazi se mladi od 20 godina za kojega Don vjeruje da mu je sin i sprijateljuje se s njim, no zapravo mu nije u rodu. Ivyn zaru nik je Donov najve i suparnik.

Njen zaru nik želi da Don ne uspije u svojoj namjeri kako bi u toj prodavaonici napravio svoju dvoranu za pjevanje i ples, jer se nalazi u boy bendu. A Ivy napušta svog zaru nika zbog njegovih djetinjastih i sebi nih želja ...

Komi na drama o udovcu (Robert De Niro) koji se ponovno želi zbližiti s djecom remake je filma Giuseppea Tornatorea. U ovoj komi noj drami De Niro glumi udovca koji, nakon što mu umre žena, shvati da mu je ona bila jedina prava veza s djecom. Stoga kre e na putovanje autobusom duž itave zemlje kako bi se ponovno zbližio sa svojom djecom, no putem otkriva da su njihovi životi daleko od idealnih.

Ova pri a o obitelji je remake istoimenoga talijanskog hita Giuseppea Tornatorea.

Ebert je filmu dao dvije i pol zvjezdice i zaklju io da je Marcello Mastroianni, koji je glumio glavnu ulogu u originalnom filmu, bolji izbor za ulogu nego De Niro. Kriti ari se uglavnom razilaze oko toga je li De Niro dobro odglumio svoju ulogu. Oni koji kažu da jest - vole film, a oni ostali mu zamjeraju maniristi ki nastup.

srijeda, 23.6. nema filmskog programa

Odgovor: ___________________________

________ _____________________________

etvrtak, 24.6.

21.00 CANNES EXPRESS POLICIJSKI, PRIDJEV POLITIST, ADJECTIV krimi drama Režija: Corneliu Porumboiu Uloge: Dragos Bucur, Vlad Ivanov, Ion Stoica

petak, 25.6.

19.00 i 21.00 PLAN B THE BACK-UP PLAN romanti na komedija Režija: Alan Poul Uloge: Jenni er Lopez, Alex OLoughlin, Michaela Watkins, Danneel Harris

1. SVI SMO SUPER 2. STARI FRAJERI

U slu aju lošeg vremena u dvorani CZKa umjesto filma održat e se program LJETO U GRADU ZRINSKIH

4. PRINCEZA I ŽABAC

SVI SMO SUPER

romanti na komedija

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA misti ni horor triler

3. NINJA UBOJICA

UMRI ALI PRODAJ

Utorak, 22.6.

5. SIRO E 6. KRV POSLJEDNJEG VAMPIRA

STARI FRAJERI

KUTIJA

Dvojici najboljih prijatelja životi se potpuno preokrenu kad su odjednom prisiljeni brinuti se za sedmogodišnje blizance. Komedija s Johnom Travoltom i Robinom Williamsom.

Par samaca vodi sportsku marketinšku tvrtku - jedan je netom razveden i nesretno zaljubljen (Robin Williams), a drugi je zabavni neženja (John Travolta). Njihovi se životi potpuno preokrenu kad su odjednom prisiljeni po eti se brinuti za sedmogodišnje blizance, i to baš u trenutku najve ega poslovnog dogovora njihovog života. Dvojica samaca nemaju pojma kako se brinuti o blizancima, što dovodi do niza potpunih promašaja, a njima u kona nici daje novo razumijevanje pravih životnih prioriteta ...

Što biste u inili ako znate da ete jednim pritiskom dugmeta osvojiti milijun dolara - ali e zbog toga jedna nepoznata osoba biti ubijena? Film redatelja “Donnieja Darka”.

Norma i Arthur su bra ni par u velikim problemima. No, ni ne slute kako e ih postojanje jedne udesne kutije tek usositi. Kad se pojavi, kutija je za njih ostvarenje svih snova, jer e se pritiskom na dugme riješiti svi njihovi nov ani problemi. No, u isti as izazvat e i jedno ubojstvo. Živjeti s krivnjom je ipak preveliki teret za nesretni bra ni par ... ”Kutija” se temelji na istoimenoj pri i Richarda Mathesona (autor knjige”Ja sam legenda”) koja je objavljena 1970. u Playboyu, a inspirirala je i jednu epizodu “Zone sumraka”, samo s nešto izmijenjenim završetkom. I ovaj film doživio je suprotstavljena mišljenja kriti ara, uglavnom ga smatraju nešto lošijim od “Donnieja Darka”, ali puno boljim od “Southland Talesa”.

Oni koji ne vole film smatraju ga “zbrkom“ i “zanimljivim promašajem“, no dosta kriti ara predvi a mu kultni status i isti e da, uza sve mane, film ima zanimljivu pri u, intrigantnu temu i atmos eru koja e proganjati gledatelje još dugo nakon prvog gledanja.

7. SLAGALICA STRAVE 6

subota, 26.6.

19.00 i 21.00 PLAN B

8. UMRI ALI PRODAJ

romanti na komedija U slu aju lošeg vremena u dvorani CZKa umjesto filma održat e se program LJETO U GRADU ZRINSKIH

9. SHERLOCK HOLMES 10. LINIJA

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

nedjelja, 27.6.

- nema filmskog programa

1.

SUDAR TITANA

2.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

3.

SEX&GRAD 2

4.

PROROK

19.00 i 21.00 PLAN B

5.

NEBESA

romanti na komedija

6.

AVATAR

7.

SHERLOCK HOLMES

8.

NAREDNIK JAMES

9.

ALISA U ZEMLJI UDESA

ponedjeljak, 28.6.

DOM KULTURE PRELOG subota, 26.6., nedjelja, 27.6.

10. LJUPKE KOSTI

US BOX OFFICE

SUDAR TITANA akcijski spektakl

1. THE KARATE KID 2. THE A-TEAM

Radno vrijeme blagajne!

3. SHREK FOREVER AFTER 4. GET HIM TO THE GREEK 5. KILLERS 6. PRINCE OF PERSIA: THE SANDS...

7. MARMADUKE 8. SEX AND THE CITY 2 9. IRON MAN 2 10. SPLICE

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 34

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

22. lipnja 2010.

22. lipnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Ku a na brijegu Bonnet Na površini parcele od 1400 m2 i sa svojom površinom od 100 m2 smjestila se obiteljska ku a, djelo australskih arhitekata koji stoje iza naziva Dock4 Architecture. Njena lokacija je australski otok Tasmanija, najpoznatiji po svojim endemskim vragovima – Tasmanijskim vragovima. Na mjestu naziva Bonnet Hill, na jugu otoka, ekipa iz Dock4 izvela je relativno jednostavnu, skromnu (barem za tamošnje prilike) dvokatnicu od cementnog materijala koja je dostupna s tri strane i koja ima prekrasan pogled na oko-

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Inteligentno ure ena minigarsonijera ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% licu, okolne šume i obližnji zaljev. Materijali koje su arhitekti koristili vrlo su jednostavni i u mnogim detaljima nedovršeni te, da ne kažem, sirovi. Oni nižega cjenovnog razreda pokrivaju ve e površine, dok su oni skuplji korišteni kao fokusni elementi prostora. Cijeli je interijer vrlo utilisti an, ali sa stilom. Najve a prednosti i ljepota ove strukture leži u njenoj povezanosti sa okolinom u kojoj se nalazi.

Fotogra ije: Peter Angus Robinson & Paula Silva

Grafi ki “spimpan” uredski prostor U centru svoga rodnog grada zagreba ki je dizajner/gra iter/ umjetnik imena Branimir Sablji izveo nevjerojatno zanimljiv projekt interijera. U stambenom prostoru površine 180 kvadrata, prenamijenjenom za uredski prostor triju sestrinskih tvrtki, izveo je pravu malu galeriju gra ika, murala i gra ita. Sve su prostorije podijeljene prema svojim funkcijama te kao takve i eksplicitno de inirane od strane autora pomo u kreativne i uve ane tipogra ije. Baš takvo korištenje gra i kih elemenata interijeru daje dinamiku, ali i poti e ljude koji rade u istom ka kreativnosti.

Autor se koristio raznim tehnikama te se iz toga može iš itati da zaista dobro barata istima, a one, u svakoj prostoriji ponaosob, stvaraju odre enu atmosferu i de iniraju je. Još je jedna stvar vrlo interesantna, a to je da se autor nije fokusirao isklju ivo na dvije

dimenzije ve je koristio i rubove i uglove kao element koji, de facto, ne postoji, ali sa smislenim osje ajem za dodatnu dinamiku koju e takva pozicija tipogra ije davati cijelom prostoru. http://www.behance.net/ BranimirSabljic

Kao što znate, ve sam nebrojeno puta pisao o malim stambenim prostorima. I, kako se ini, još u nebrojeno puta pisati o istom. Ovaj put predstavljam jednu malenu garsonijeru koja se nalazi u Stockholmu u Švedskoj. Radi se o stambenom prostoru od samo 17 m2 i koja je opremljena za život jedne muške osobe.

Kada pogledate, 17 m2 je stvarno malo, ali dizajneri ovog prostora zaista su iskoristili sve elemente prostora, ali i pravila struke kako bi dobili ovaj, u najmanju ruku, interesantan i osvježavaju i prostor. Mjerama cca 4,4 x 3,9 m u ovaj se prostor nije baš moglo postaviti mnogo stvari (iako sam siguran da bi odre eni “znalci” iz ovog prostora u inili skladište), pa je sve ostalo na donekle utilitaristi kom opremanju. No, nikako minimalisti kom. Oprema koja je ugra ena i stvari koje su joj pridodane i te kako su iz

ove garsonijerice u inile topli dom. Dodir umjetnosti, pokoji predmeti koji se ine da su porazbacani i to je to. Stan je personaliziran. Kada su ve muku mu ili s površinom prostorije, ipak im je na ruku išla jedna (veoma bitna) injenica.

To je visina stana. Ona je 3,55 m i kao takva je podobna za iskorištenje i tre e dimenzije – visine. Na taj su na in dizajneri dobili dodatan prostor za spava u sobu, odnosno krevet i police s knjigama. Cijela garsonijera izvedena je u bijeloj boji kako bi izgledala iš e, jednostavnije i prostranije, a u inak jednog velikog prozora poja an je neobaveznom postavom velikog ogledala nasuprot njemu.

Stolna lampa “Trash me“ Što je bilo prije? Stolna lampa ili jaje? Victor Vetterlein reciklirao je kartonske kutije za jaja kako bi dobio novi proizvod – kolekciju rasvjetnih tijela nazvanu “Trash me”. Za izradu svake lampe potrebne su 4 kartonske

kutije koje se miješaju s vodom.

Smjesa koja se dobiva ulijeva se u kalup te joj je potrebno do 4 dana kako bi se osušila. Nakon sušenja vadi se iz kalupa i eventualno obra uje kako bi se dijelovi lakše spojili pomo u aluminijskih zakovica. Sami elementi rasvjete standardni su i to oni koji se mogu reciklirati. Kako bi lampe bile stabilne i mogle samostalno stajati, kao baza se postavlja vre ica puna sjemenki pti je hrane.

Kada lampe iz kolekcije “Trash me” do u do kraja svog vijeka, svi dijelovi mogu se ponovno iskori-

Trebate li besplatan savjet, javite se!

stiti za isti ili druga iji proizvod.

A mogu se i nahraniti pti ice. http://victorvetterlein. com/

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU

Trinaest velikih NE na prvom spoju Dio nas ve se skrasio sa svojim muškarcem, dok je ostala populacija žena još uvijek u potrazi za onim pravim. esto nam se dogodi da na spoju, u žaru razgovora, kažemo pokoju laž ili se upustimo u nešto što ne bismo smjeli. Naj eš e iz nehaja, no baš zbog toga uspijemo upropastiti cijeli izlazak. Slijede neka osnovna pravila kojih se treba pridržavati tijekom prvog izlaska …

1.Ljubavna prošlost Bila ona zabavna ili ne, zadržite je za sebe. Barem ve eras.

Nitko ne želi slušati o tome s koliko ste muškaraca bili, gdje, kako i zašto. Bila ta prošlost ispri ana u pozitivnom ili negativnom smislu, na prvom spoju svakako ne ostavlja dobar dojam. Pri anje o vašim i ispitivanje partnera o njegovim bivšim ljubavima može samo rezultirati neuspjehom i sukobom prije ili kasnije.

2.Laganje Dobro, ne mislimo sada na to da budete potpuno iskreni.

Naime, svi si možemo dozvoliti pokoje uljepšavanje. Primjera radi, ukoliko je dogovor da do e kod vas na ru ak, slobodno mu recite da ste sve sami napravili (iako je vaša prijateljica pomogla oko deserta). No patološko laganje kad - tad e iza i na vidjelo, a vi posramljeni i u neugodnoj situaciji ostat ete odba eni.

3. Seks Sedamdeset i tri posto muških ispitanika zaokružilo je

odgovor kako bi ve na prvom spoju voljeli imati odnos s partnericom, no samo 28% bi ih poslije toga ponovno pozvalo na spoj. Naime, bez obzira na to kakvi su vaši kriteriji ili koliko se dugo znate, prvi spoj neka ostane na romanti noj strani, tako da se oboje možete sje ati tog dana. Seks na prvom spoju vrlo je riskantan, a ukoliko partner odustane od daljnjeg kontakta, on dobiva povlasticu, a vi loš glas i veliku dozu srama i neugodnosti.

4. Problemi Prvi spoj ovdje je da se opustite, zabavite, nasmijete, upoznate jedno drugog i jednostavno odlu ite ho ete li ponovo iza i ili je vrijeme za novu potragu.

Baš zato pri anje o problemima, obiteljskim sva ama, nepravdama na poslu mogu se initi vrlo odbojnim ako nisu ispri ane sa stilom i dozom humora. Svakako možete napomenuti kako više ne živite s roditeljima ili vam je šef živi vrag, no višesatni monolog o tome kako je tetka posva ana sa sestri nom doista nije preporu ljiv. Zapamtite, niste na kavi s prijateljicom, ve s muškarcem koji vam se svi a.

je, niti bi trebao. Ukoliko doti ni primijeti vaš novi miris kreme ili parfema, te vam dobaci lijep kompliment na ra un istog, ženstveno i šarmantno se nasmijte i recite hvala. Nikako nemojte razviti cijelu strategiju kako se krema zove, od ega se sastoji, gdje ste je kupili i kada. Ostanite tajanstveni, on e to cijeniti.

6. Alkohol Gdje god da ste izašli, ne pretjerujte s alkoholom. Martini ili aša vina su dozvoljeni, no ne i više. Nitko nije privla an s previše alkohola u krvi. Ne ete ispasti smiješni i simpati ni, ve odbojni, te e atmosfera postati vrlo neugodna.

7. Kritiziranje Op e je poznata stvar da muškarci ne vole kada ih se kritizira. Tu i tamo koja primjedba u šali na njegov ra un je u redu.

No kritiziranje njegovog izgleda, posla, odje e, prijevoza može vas zauvijek udaljiti od njega. Ukoliko vam se ne svi a njegova košulja, zadržite to za sebe. Nitko ne voli vrije anje i kritiziranje.

Osim toga, svatko ima mane, a mi ih možemo ili prihvatiti, ili oti i. Bez da ikog povrijedimo.

5. Ženske spike

8. Šutnja nije zlato

Odmah zaboravite, te ih ostavite za žensko društvo. Pri anje o najnovijim kremicama, frizerskim salonima i celebritijima zanimljivo mu je jednako kao i nama rastavljeni dijelovi automobila. Ne razumije to podru -

Ovaj put nije. Od nas se o ekuje da budemo pristojne i ženstvene, no ne i da cijeli spoj ne izustimo rije . Tajnovitost i šutnja dvije su razli ite stvari.

Svakako treba pri ati, postavljati pitanja, raspravljati o novosti-

ma, ilmovima, stvarima koje vas povezuju. Odgovori s ‘’da’’ i ‘’ne’’ su zabranjeni. Tako er, previše pri e je vrlo neukusno. Pri ajte, no pustite i njega da govori.

9. Psovanje Simpati no je u žaru razgovora ili prepri avanja baciti pokoju da re enica dobije na humoru, ali žena nije nimalo privla na ako cijelo vrijeme psuje.

Psovanje smanjite ili potpuno izbacite iz vokabulara.

10. Mobitel Najpametnije je isklju iti ton. Poruke možete pro itati, no na pozive se nemojte javljati. Isto vrijedi i za kopanje po porukama, odlazak na Internet ili facebook da vidimo što ima novo. Takve metode nalikuju na osnovnoškolski uzrast i nikome nisu zabavne. Potrudite se odvojiti od mobitela dok ste na spoju.

Poslije možete zvati, javljati se i surfati. Za vrijeme spoja bitan je on. Sve ostalo može pri ekati.

ris može vam pomo i u smanjenju osje aja napetosti i tjeskobe.

Ono što je predivno kod te biljke je da je vrlo rasprostranjena i dostupna svima. Kada se na stabljici otvore ljubi asti cvjeti i, spremna je za branje.

Osušite cvjeti e lavande, stavite ih u gazu ili platnenu vre icu i u ormar sa zimskom odje om, koju e miris lavande štititi od moljaca i drugih sli nih nametnika.

Tako er, osušene aromati ne cvjeti e možete staviti u posudicu ili pak cijele cvjetne stabljike u vazu kako bi vam prostorija u kojoj boravite imala ugodan i opuštaju i miris.

Lazanje s brokulom RECEPT tjedna

Postupak pripreme: Skuhajte brokule u slanoj vodi, ocijedite i popržite ih 10-ak minuta u tavi s malo

13. Nedodirljivost Svakako imajte na umu da glumljenje nedodirljivosti ne e

Ulje Suhe cvjeti e tako er možete staviti u sapun koji ste pripremili kod ku e ili ih ve ubaciti u neki neutralniji teku i sapun za tijelo. aj od lavande izvrstan je za umirenje želuca i pomo pri probavi. Naime, ulje lavande opušta miši e probavnog sustava i smanjuju gr eve u želucu i crijevima nakon jela, te smanjuje vjetrove. aj pripremite tako da stavite punu žli icu sušenih cvijetova lavande u dva do

Ukoliko se želite umiriti i uspavati, sve što trebate je u raspršiva koji ste napunilis vodom, staviti nekoliko kapljica lavandinog ulja i poprskati po sobi, kako bi se zrakom raširio opuštaju i miris. Ukoliko nemate raspršiva , u kipu u vodu stavite nekoliko kapljica eteri nog ulja i udišite paru.

Tako er, lavandino ulje ili šaku osušenih cvijetova možete staviti u kupku koja e vas sigurno opustiti.

uroditi plodom. Djelovat ete odbojno, nezainteresirano i umišljeno. Jasno, ne otkrivajte odmah sve, no lagani dodir rukom po ramenu i sli ne geste svakako su dozvoljene i ine opuštenu atmosferu.

Nemojte se predstavljati kao nešto što niste. Dakako, zapamtite da sve ima svoje granice te pretjerivanje u bilo emu nije dobro kako u svakidašnjem životu, tako i na spoju.

Nemojte praviti previše buke oko prvog izlaska i nemojte o ekivati uda. Naime, kada se najviše nadamo najboljem, u ve ini slu ajeva ispadne obrnuto. Znajte da je i on jednako nervozan ili uzbu en kao vi, te da niste jedini koji imate tremu. Zato opustite se i budite svoji jer to je najbolji na in za uspjeh!

Nekoliko kapljica eteri nog ulja možete staviti u ulje za masažu, koje e se upiti u kožu i direktno umiruju e utjecati na središnji živ ani sustav. Ulje od lavande može se nanositi izravno na kožu, posebno na mjesta gdje imate odre ene upale ili rane. No, budite oprezni, jer neki ljudi mogu razviti preosjetljivost, pa lavandino ulje nije loše pomiješati s baznim uljem.

Ukoliko vas boli glava, ulje možete nanijeti na sljepoo ice i lagano umasirati. Brzo ete osjetiti olakšanje.

Ulje lavande op enito ima analgetska svojstva, jer djeluje na živ ane impulse koji prenose bol. Sve što trebate je na bolno mjesto utrljati nekoliko kapljica lavandinog ulja koje ste prethodno pomiješali sa žlicom baznog ulja. Lavandino ulje nanesite na mjesta uboda insekata, što e vam dobro do i u ljetnim mjesecima.

www.SAVJETI-hr.com

RECEPT tjedna

Sastojci (za 4 osobe): 250 g kuhanih lazanja 1 kg brokula 1 l mlijeka 150 g parmezana 100 g brašna 100 g maslaca muškatni oraš i

Ukoliko vam se nije svidio ilm ili vam ve era nije dobro sjela, nemojte odmah vrije ati konobara, tražiti knjigu žalbe ili se ostatak ve eri ljutiti na partnera što vas je odveo na takvo mjesto. Predložite da idu i put vi odabere mjesto izlaska ili izbor pi a/jela/ ilma.

tri decilitra kipu e vode, pustite da odstoje 10 minuta, procijedite cvjeti e i kada se aj malo ohladi, popijte ga.

Tako er, aj možete koristiti kao oblog ili kao sredstvo za ispiranje rana. Sve što trebate je u aj namo iti krpicu, o istiti i omotati ranu. Naime, lavanda ima antibakterijska svojstva, te sprje ava infekcije.

Što vam lavanda pruža?

Cvjetovi

12. Ljutitost i bahatost

11. Pla anje Kada konobar donese ra un ili treba štogod platiti, svakako ponudite da vi platite. No nemojte nasrtati i biti nepristojni.

Muškarcima je jako odbojno kada se žena bori za ra un. Do i e vrijeme kada ete vi mo i njemu platiti kavu. Zato držite se tradicionalne geste, i pustite vašem muškarcu da bude džentlmen.

Naime, pla anje ra una ponajviše ovisi o mjestu s kojeg dolazite, kulturi ili o tome tko je koga po-

BOGATSTVO u cvjetovima i ulju

Gotovo da nema osobe koja barem jednom u životu nije uživala u blagodatima lavande. Bilo da se radilo o mirisu ili ljekovitosti njenog ulja, ili pak samo u njenom jednostavnom, ali pro injenom izgledu u vazi, lavanda uvijek iznova o arava, a njena svojstva poznata su iz davnina.

Lavanda je trajnica s ljubi astim cvjetovima koji rastu na duga kim zelenim stabljikama.

Speci i an miris lavande dolazi od molekula linalil estera, ulja koja se prenose zrakom i poti u njušne živce koji pak umiruju mozak, pa zbog toga sve više ljudi njezin miris koristi kako bi lakše zaspali, umjesto tableta za spavanje. Osim što e vas lavanda opustiti i uspavati, njen mi-

zvao. S naših podru ja i dalje se smatra da je muškarac taj koji bi na prvom spoju trebao platiti ženi pi e ili ve eru. No, bez obzira tko plati ra un, bilo bi dobro da ga plati u cijelosti. Naime, prijedlog za podjelu troškova izgleda sebi no i nikako ne ostavlja dobar dojam.

ulja i jednim esnom ešnjaka.

Posolite i popaprite po želji.

Za pripremu bešamela u tavi otopite maslac, dodajte brašno, promiješajte. Malo po malo dodajte mlijeko. Kad se lagano zgusne stavite pola parmezana, malo oraš i a, sol i papar po želji.

Nauljite lim i stavite jedan sloj bešamela, jedan lazanja, pa jedan sloj brokula. Pospite malo parmezanom i bešamelom. Posložite tako još dva slo-

ja. Pecite 20-ak minuta na 180 stupnjeva.

Kako zaustaviti svrbež Ugriz komarca, osip, buhe, vodene kozice, ekcemi ili suha koža. Što im je zajedni ko? Svi izazivaju svrbež! Postoji mnogo krema i preparata protiv svrbeža koje možete kupiti. Ali isto tako možete uštedjeti ako probate neke od doma ih savjeta koji slijede …

Nanesite soda bikarbonu ili zobeno brašno. Soda bikarbona može pomo i na mnogo na ina.

Jedan na in je sprje avanje svrbeža. Napravite smjesu sa soda bikarbonom i malo vode, te nanesite na mjesto svrbeža i ostavite koliko god možete dugo. Ako svrbež imate po cijelom tijelu, okupajte se soda

bikarbonom. Stavite jednu vre icu soda bikarbone u vodu (bez sapuna) i nama ite se 20 do 30 minuta.

Iza ite iz kupke, ali se nemojte ispirati. Isti postupak je i sa zobenim brašnom.

Oti ite na plažu. Jedan od najboljih lijekova za kožu koja svrbi jest slana morska voda. Uzmite ru nik i ležaljku, te pravac plaža.

Namo ite se ili plivajte u morskoj vodi 20 do 30 minuta. Izbjegnite jako sunce jer bi ono moglo pogoršati svrbež. Osušite se nakon kupanja i suncu budite izloženi najviše 5 minuta. Tada se zaštitite odje om ili oti ite s plaže.

Koristite kremu za hemeroide. Krema ne samo da e vam pomo i s hemeroidima, ve može zaustaviti svrbež i pe enje kože.

Samo malo nanesite na mjesto svrbeža i eto uda.

Ohladite mjesto svrbeža.

Ako ne možete podnijeti svrbež, otuširajte se ili okupajte u hladnoj vodi. Hla enje olakšava svrbež privremenim reduciranjem cirkulacije krvi na mjesta svrbeža.

22. lipnja 2010.

ZA NJEGA

Kako brijanje pretvoriti u užitak Brijanje je svakodnevni ritual velike ve ine muškaraca koji ponekad zna biti prava no na mora zbog iritacija kože, crvenila, peckanja te sitnih ranica koje znaju nastati. No, s ekspanzijom podru ja muške kozmetike brijanje se može pretvoriti u vrlo ugodno iskustvo.

Brijanje dijelimo u dvije osnovne kategorije: brijanje žiletom i brijanje elektri nim aparatom. Razlike su u afinitetima pojedinca, brzini brijanja, tipu brade te kože.

Elektri ni aparat Brijanje elektir nim aparatom brže je i jednostavnije, iritacija kože je mnogo manja, a prikladnije je za mekane i normalne brade.

Nedostatak tog na ina brijanja je u injenici da koža nikad ne e biti toliko glatka kao kod brijanja žiletom. Za ljubitelje elektri nog brija a najvažnije je redovito ga o istiti nakon svakog brijanja, jednom mjese no napraviti generalku, te mijenjati brija e glave prema specifikaci-

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

jama proizvoda. Ukoliko ipak dolazi do iritacije kože prilikom elektri nog brijanja, ne brinite, jer postoje kozmeti ki proizvodi koji mogu pomo i.

Ipak, prije njihove uporabe svakako provjerite podržava li vaš brija i aparat korištenje teku ina, kako ne biste skratili životni vijek svoga elektri nog aparata te sebi nanijeli strujni udar.

Žilet Brijanje žiletom je prvenstveno temeljitije, pogotovo ako se radi i izbrijavanje (brijanje u suprotnom smjeru od rasta dla ica), no zbog toga i mnogo agresivnije prema koži. Osnovna stavka je dobar žilet koji uvijek mora biti oštar, jer 30% iritacija i povreda kože nastaju zbog žileta iji je rok uporabe davno prošlo. Investirajte u kvalitetne britvice renomiranih proizvo a a prema potrebama svoje brade te maksimalno izbjegavajte jednokratne britvice. One su više tu za slu aj nužde negoli za u estalo korištenje. Pored žileta je vrlo važan element i proizvod kojim ete pripremiti svoju bradu za brijanje.

I vrapci na granama sada ve znaju da što je bolja hidratacija

dla ica i kože tijekom brijanja toliko e isto biti brže i s manje iritacije. Prije nanošenja proizvoda za brijanje dobro se umijte toplom vodom. Ili, što je još bolje, obrijte se nakon tuširanja budu i su tada koža i brada više nego dobro “namo eni”. Gelovi za brijanje su danas ve ini muškaraca najdraži izbor, jer se ne suše brzo poput pjene te bolje zaštite kožu. No, kada je rije o mekanoj i nezahtjevnoj bradi, tada je i pjena dobar izbor.

Strah glavu uva!

Strah od kolonoskopije ne smije biti razlog odga anja pretrage za osobe pod rizikom obolijevanja od raka debelog crijeva, ve poticaj da se do e na pretragu. Trebali bi pretragu napraviti svi oni stariji od 40 godina koji imaju bliske srodnike koji su bolovali i umrli od raka debelog crijeva. Važno je znati da se na pretragu ide još dok ne postoje simptomi bolesti. Male dobro udne izrasline koje tražimo kolonoskopijom ne daju nikakve simptome, ali ako se ne otkriju i ne odstrane na vrijeme iz njih može nastati rak debelog crijeva. I za to obi no treba desetak godina. Jedan me pacijent, ina e moj prijatelj, na savjetovanju, upitao: “Pa nemam

Nakon uspješno savladanog brijanja na istu i glatku kožu potrebno je nanijeti i popratni a ter shave losion. Ve je op e poznata injenica kako klasi ne a ter shave vodice s alkoholom za dezin ekciju mogu ih ranica na koži skoro rade više štete nego koristi.

Stoga ih jednostavno zaobi ite ili kupujte svojim o evima koji su navikli na injenicu da ih nakon brijanja mora nešto peckati i zatezati na koži. Danas tržištom dominiraju losioni koji pored smirivanja kožu i obnavljaju, hrane, hidratiziraju te štite poput kreme.

(Izvor: portal Moda.hr)

MODNI TREND

Zlatno sjenilo – kako ga nanijeti boji kose, te može izvrsno naglasiti prirodnu ljepotu. No, ipak neka pravila postoje. Svijetloj koži bolje e

odgovarati svjetlije zlatne nijanse (sve do gotovo žu kasto zlatne), dok e maslinastoj puti bolje odgovarati tamnije nijanse - sve do sme kastih ili bron ano zlatnih nijansi. U pravilu, što je tamnija koža, to bi nijansa zlatnog sjenila trebala biti tamnija.

Isto pravilo vrijedi i za boju o i. Što su tamnije o i, to bi tamnije zlatno sjenilo trebalo biti. Danas zlatnih sjenila ima zbilja u svim nijansama i ne bi trebao biti problem prona i savršeno za vas.

TEHNO ZONA

Nakon što ste nanijeli korektor i teku i puder na lice, vrijeme je da se posvetite o ima. Zlatno sjenilo naglasit e vaše o i, a one e izgledati vedro i sjajno. Nanesite zlatno sjenilo na gornji kapak od unutarnjeg kuta oka prema vanjskom. Sjenilo nanesite do iznad pregiba kapka i rubove kisti em raspršite da budu gotovo neprimjetni. Uz obrvu nanesite mat sjenilo boje kože ili neku nijansu izme u boje kože i svjetlije (da vu e na bijelo, ali ne previše!).

To sjenilo nanesite i na unutarnji kut oka i pomiješajte ga sa zlatnim sjenilom, tako da taj dio bude nešto svjetliji, ali ne opet jako primjetno.

Ovisno o vašoj želji, donji kapak ili

nemojte našminkati ili nanesite to isto zlatno sjenilo u tankom sloju.

Na gornji kapak nanesite crni tuš za o i i završite s najmanje dva sloja crne maskare. Za ve ernji još naglašeniji make up – nakon što ste nanijeli zlatno sjenilo na gornji i donji kapak, te svjetlije sjenilo uz obrvu i na unutarnji dio oka, nadodajte još tamnije sjenilo (tamnije zlatno, zlatno - sme kasto, zlatno – bron ano), i to na pregib gornjeg kapka, te s vanjske strane gornjeg i donjeg kapka. Sve boje sjenila pomiješate kako ne bi bilo grubih pregiba. Završite s crnim tušem za o i i crnom maskarom.

pretragu? Što ranije iza 40-te godine, najkasnije desetak godina prije dobi obolijevanja bliskog srodnika.

paka na gripu. Koliko e to utjecati na ergonomiju i lako u rukovanja, ostaje nam za vidjeti sljede i mjesec kada ova dva otoaparata krenu u prodaju. Oba otoaparata imaju elektroni ki stabiliziran CCD ip razlu ivosti 14,2 megapiksela.

Fotoaparati dijele i ostale karakteristike kao što su brzina okidanja od dvije otografije u sekundi, HDMI izlaz, sustav za uklanjanje prašine sa svjetlosnog senzora, okus s devet to aka te istu Li-Ion bateriju. Dvije razlike izme u ova dva modela otoaparata jesu podrška za Live View kod ja eg A390 i pozadinski LCD zaslon koji se na A390 može pomicati, dok je na A290 fiksno pri vrš en za tijelo.

Usne Za potpuni zlatni look možete nanijeti malo zlata i na usne (ne previše, jer i ovdje vrijedi ono najvažnije pravilo – ako ste naglasili o i, usne su suptilne, i obrnuto).

Kada ste se odlu ili za zlatni make up usne, naglasite ružem boje kože ili blago rumenim ružem i na to nanesite sjajilo sa zlatnim odsjajem.

Usne možete naglasiti i tako da na sredinu donje usne prstom natapkate malo zlatnog sjenila. Ovo e ih u initi punijima.

Obrazi

Vru e hla ice Ove godine nastavlja se trend vru ih hla ica, a na scenu dolazi duljina kratkih hla a koju smo naviknuti vidjeti na muškarcima, pa ih slobodno možemo nazvati muškim kratkim hla ama za žene. Prema našem mišljenju, ovo su modeli definitivno za mršavije djevojke.

Pri tome ne mislimo manekenski mršave, ali definitivno preporu ujemo djevojkama sa solidnom linijom.

žene bolja su roskasta rumenila sa zlatnim esticama.

Kako biste postigli onaj divan “poljubljeni suncem” izgled, svoj look možete dodatno za initi dodavanjem malo zlatnog rumenila na obraze – no ovo bolje odgovara preplanulom tenu. Ako nemate zlatno rumenilo, možete ga zamijeniti s malo zlatnog sjenila u prahu – nanesite ga na kisti i obraze – no pripazite da ne pretjerate. Za svijetlopute

MODNI DODATAK

Sony Alpha A290 i Alpha A390 Sony s dvije nove Alphe cilja na po etnike u svijetu SLR otoaparata. U odnosu na prijašnje modele A230 i A380 koje e zamijeniti, novi SLR-ovi imaju nešto izmijenjeno ku ište, prvenstveno u podru ju gripa i razmještaju kontrolnih ti-

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa

Njega poslije brijanja

O i

Zlatni make up je naprosto divan jer njime jednostavno možete dodati dašak glamura u svoj stil. Iako zlatno sjenilo ne izlazi iz mode, ovo ljeto ono je pravi hit. Zlatno je boja prave božice, a savršeni zlatni make up vašoj e koži dati svjetlucavi sjaj i istaknuti njen zdrav izgled.

Osim toga, zlatno je bogata boja koja može trans ormirati i obi an outfit u nešto šik i elegantno. Velika prednost zlatnog make upa je što odgovara svakom tonu kože, boji o iju i

nikakvih simptoma, zašto mi stalno govoriš da moram na tu pretragu”. Moj je odgovor bio jasan i direktan: “Zato što ni tvoj otac koji je obolio i umro od raka debelog crijeva, u tvojoj dobi nije imao simptoma.

Ali je imao dobro udne izrasline koje možemo vidjeti jedino kolonoskopijom. Da je tada napravio pretragu, našli bi smo te male male izrasline i odstranili ih na vrijeme. I on vjerojatno nikada ne bi obolio i umro od raka debelog crijeva.” Važno je dakle imati na umu da je to jedini na in da na emo promjene u crijevu dok još nema simptoma bolesti. Na pretragu bi trebali i i svi koji imaju bliskog srodnika koji je obolio o ove opake bolesti. Kada do i na

Vru e i vrelo Postoje dva modela vru ih hla ica – srednji rez i visoki struk.

Vru e hla ice srednjeg reza po inju odmah ispod pupka, dok druge, kao što i samo ime kaže, imaju visoki struk. Tako er, postoje dvije vrste rezova – niži, koji pokriva vaše bokove i visoki “V“ izrez koji otkriva bokove.

“ ednije” varijante Ako su vru e hla ice jednostavno previše za vas ili vam se ne svi aju, alternativa su definitivno

hla ice koje mogu i i do tre ine bedrene kosti. No, i tu postoje dvije vrste hla ica. Jedne su duge oko pet centimetara. Druge su pak na bedrima više rezane tako da prate liniju vaše stražnjice i prednjeg dijela. Ako ste se odlu ili za ovaj drugi model, on vam ne smije biti priljubljen uz tijelo nego širi i lepršav.

Ako se pak želite u potpunosti opustiti i uživati u slobodi kretanja, tu su i široke hla ice do sredine bedra. Za njih je karakteristi an lagani i prozra ni materijal, tako da se ak dobije e ekt slatke ljetne suknjice.

Modni kreatori preporu uju nošenje svih modela kratkih hla ica u svim prilikama. Za dan i za ve ernji izlazak. Ho ete li se u njima osje ati ugodno, na vama je da prosudite.

(Preuzeto s portala: Žena.hr)

12

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Iscrpljena i bezvoljna Promijeniti se....

Imam 62 godine. Ve duže vrijeme budim se po no i, ne mogu spavati, imam no ne more. Ujutro nakon ustajanja osje am glavobolje, nervozu i sva sam izmu ena. Preko dana sam iscrpljena i bezvoljna.

Povla im se u sebe, gubim interes za bilo kakav posao. Uzimam tablete za smirenje, ali mi ništa ne pomažu.

Prema vašem opisu, kod vas se radi o psihi kom poreme aju koji nazivamo depresija. Depresija

uglavnom ne prolazi spontano i treba se lije iti i može se izlije iti. Depresivni bolesnici se obi no ujutro osje aju lošije.

Tijekom dana njihove smetnje se smanjuju, a u lakšim slu ajevima depresije nave er se ak mogu osje ati potpuno dobro. Uzimanje sedativa ne e vas od depresije izlije iti, dapa e, njih bi trebali uzimati što manje i rje e. Preporu ujem vam svakako da vas vaš obiteljski lije nik uputi psihijatru koji e vam odrediti antidepresivno lije enje i psihoterapiju.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Težnja da budemo druga iji ili da riješimo neke probleme koje ima mo ov i si o promjenama na koje smo spremni i za koje smo sposobni. Odgovornost za osobni razvoj i promjene u vlastitom ponašanju teška su zada a koja esto uklju uje stru nu pomo . Uop e nije lako postupati druga ije, govoriti, osje ati se druga ije.

Robovi smo uhodanih mehanizama reagiranja i toga smo u potpunosti svjesni tek kad pokušamo donijeti odluku da emo se mijenjati i kad krenemo s promjenama. Javlja se strah da to onda nisam ja, jer ja sam takav i takav, ne mogu biti druga iji. Zar stvarno treba biti druga iji? Naj eš e uop e ne, ne radi se o stvaranju druge osobe, prije je u igri traženje dobre verzije postoje e osobe, one koja nije saboter vlastitih kvaliteta. Ili se radi o popravljanju loših veza, odnosa bitnih za obiteljsku, poslovnu ili bilo koju konkretnu me uljudsku kombinaciju. Nešto u nama dovodi do problema, iako je lakše vidjeti stvari izvan nas koje kompliciraju život.

Stalno se sve mijenja u nama i u našim odnosima s drugima, procesi izvan naše mo i djeluju na preobražavanju nas i naših odnosa, možemo se prepustiti osje aju nemo i, slabog ili ni-

kakvog utjecaja na tijek situacije, opravdati se nemogu noš u da bude druga ije...

Ali znamo i drugu stranu pri e: sami stvaramo svoju stvarnost. Odgovorni smo za neke promjene u njoj.

Možemo svjesno odlu iti da emo promijeniti neke svoje emocionalne i verbalne reakcije, nau iti se bolje kontrolirati i bolje komunicirati. Tako onda mi iznutra utje emo na neke stvari izvana. Promjene koje su potrebne da se osje amo bolje ili da unaprijedimo loš odnos (vezu) koliko god bile željene izazivaju svojevrstan otpor. Težnja za promjenom i inercija, o uvanje statusa quo dvije su nasuprotne sile koje se u psihološkom prostoru svode na strah od nepoznatog i želju da ga se prevlada. Svaki uhodani obrazac ponašanja ples je koji smo nau ili i jednostavan nam je. Poznajemo ga, iako nam se možda ne svi a. Njegova je snaga u tome što nam je poznat.

Poznato je sigurno, promjene su teške i eto otpora. Treba ga prihvatiti i uhvatiti se odgovorno izazova promjene, u malim koracima, sa puno strpljenja.

Mnoge promjene možemo sami ostvariti, a ve e intervencije u osobnom psihološkom prostoru zahtijevaju stru ni tretman.

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Epilepsija Epilepsija je jedna od najranije opisanih bolesti. Nazivala se komicijalna bolest, po starorimskim sjednicama (komicije) koje bi se prekidale kad bi neki od senatora dobio napadaj. Pogrešno se smatralo da je to duševna bolest. Poznati su odre eni tipovi epilepsija, od kojih su samo neki nasljedni, a zajedni ki naziv svih epilepsija je epilepsijski napadaj, to jest iznenadna epizoda poreme ene motorike, senzibiliteta, ponašanja, percepcije ili stanja svijesti.

Bolest nije vezana za odre enu dob, ali se naj eš e javlja prije dvadesete godine života. Epilepsija je kroni ni moždani sindrom koji se o ituje u vidu prolaznih poreme aja moždanih funkcija kao posljedica pogrešnog neuronskog izbijanja.

Grand mal je najteži oblik epilepti kog napadaja, najteže se dijagnosticira, a pacijenti ga najteže podnose. Dolazi iznenada do gubitka svijesti, gr e se miši i lica i udova, traje od 30 sekundi do dvije minute, javlja se cijanoza (osoba lagano poprimi blagu plavi astu boju tena), inkontinencija, est je ugriz jezika, uko enost, glavobolja je gotovo redovita pojava nakon napada a bolesnik osje a op u slabost i smetenost.

Oboljeli esto imaju poreme aj spavanja. O icijelna medicina o epilepsiji zna vrlo mnogo, ali kad je pred lije nikom pacijent s takvom dijagnozom po inje prava bitka za ozdravljenje koje na žalost ne postoji. Bolesnik s dijagnozom epilepsije može imati manje ili više sre e da mu se pogodi prava terapija koju mora uzimati itav niz godina, prate se promjene stanja, eventualni pomaci u korist pacijenta a onda na red dolazi promjena terapije i tako itav život. Izbjegavanje medikamentne terapije nije dopušteno. Redovite klini ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

ke i laboratorijske kontrole su obavezne. Epilepti ki napadaji mogu izostati i godinama, što ne zna i da je pacijent izlije en nego samo to da je dijagnoza i terapija zadovoljavaju a. Bolesnici oboljeli od epilepsije su vrlo esto umorni, razdražljivi i depresivni bez obzira na lije enje.

Neki lijekovi razvijaju toleranciju nakon šest do dvanaest mjeseci a neki su toliko skupi da ih naše zdravstveno osiguranje ne pokriva. Dakle, lije enje bolesnika s epilepsijom je vrlo kompleksno, potrebna je maksimalna suradnja lije nika i pacijenta ali rezultati su ponekad razo aravaju i.

Bioterapeut de initivno može pomo i oboljelom od epilepsije, ali zapamtite samo pomo i da se lakše nosi s problemom.

Napadaji su poslije bioterapeutskog tretmana mnogo rje i i lakši, ali samo od neozbiljnog bioterapeuta možete uti da e vam re i da je izlje enje zagarantirano. Pacijent s epilepsijom se nakon tretmana puno bolje osje a, vidno je boljeg raspoloženja, nema klasi ne glavobolje, nema razdražljivosti, kvaliteta života mu se iz temelja promijenila zato jer samo dobar bioterapeut može jedan takav organizam vratiti u stanje balansa iz stanja op eg disbalansa u kojem se ponekad godinama nalazio.

Odlu ite li pomo i svom organizmu da se lakše nosi s evidentnim problemom ne odga ajte dogovoriti svoj tretman bioterapije. Nazovite me s povjerenjem (bez SMS-a) na broj telefona 098/1347-031 i olakšajte si svoje probleme. Ja sam bioterapeutkinja koja vas ne e iznevjeriti ili obe ati nemogu e ali e vam garantirano olakšati životne poteško e i njihove popratne pojave.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 39

14

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Tako se voli domovina Po etak je utakmice Svjetskoga nogometnog prvenstva u Južnoafri koj Republici izme u Brazila i Sjeverne Koreje.

Intoniraju se državne hime.

Nakon brazilske slijedi himna Demokratske Republike Koreje (Sjeverne Koreje), a kamera pokazuje njihove nogometaše. Mladi i gotovo u jedan glas pjevaju himnu svoje domovine, stoje ponosno i gordo. Kamera zastaje na Jongu Tae Seu. Mladi jedva zadržava suze, a nakon nekoliko minuta usne mu zadrhte i suze potekoše niz obraze. Tako se voli domovina, re e komentator utakmice Željko Vela. I složih se istog trenutka s cijenjenim komentatorom, jer Sjevernokorejanci su pokazali kako se cijeni himna svoje države i kako to treba prenijeti svijetu, koji baš i ne simpatizira ovu državu zbog njezinog predsjednika Kim Jonga II. i njegove politike.

U misli i na o i mi dolazi slika mnogih naših sportaša, državnih dužnosnika i gra ana.

Stoje, a misli su im bogzna gdje.

Ni ne otvaraju usta, a kamoli da glasno pjevaju Lijepu našu. Žvakanje i premaganje su im osnovna obilježja. Sportašima ipak svaka ast. Oni na grudima drže barem stisnutu pesnicu. Politi ari? Samo neki, jer kao to je HDZ-ovsko, što nije to no. Pest na prsima je davna i stara tradicija Hrvata, samo što se mnogi stide takvog držanja u trenucima intoniranja hrvatske himne.

Stoga se, Josipovi u i mnogi drugi politi ari, a potom i sporta-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

ši, ugledajte na korejske nogometaše. Pjevajte Lijepu našu, stojte uspravno i ponosno i stavite pest na grudi i mislite na svoju prelijepu Domovinu, na one koji su je stvorili i suze poput Jong Tae Seove do i e same. I bit e to poruka svijetu kako se voli vlastita domovina.

Pa makar vas Josipovi prozivao kao klapu Hrvatske ratne mornarice koja je nastupila na koncertu za obranu hrvatskih generala, koji su Josipovi u stvorili državu u kojoj može biti predsjednik, koji bi sigurno radije da su “mornari” zapjevali po šumama i gorama i tada ih ne bi pozivao na odgovornost. No, nau ili smo, na žalost, da one koji vole svoju domovinu prozivaju, procesuiraju i zatvaraju.

Stoga, dragi roditelji, u itelji, treneri i prijatelji, od sutra krenite s djecom u u enje kako se voli hrvatska domovina.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Vuvuzele su maha Topli obrok Jože K. “zele“ Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Prvo treba o istiti ispred svojih vrata Sve su o i uprte i uši na uljene (osobito muške) k najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu - Svjetskom nogometnom prvenstvu. O nogometu i muškarcima ve je sve re eno i, iako je ponavljanje majka znanja, ne emo opet o toj temi. Me utim, veoma mi je zanimljivo kako moja ne akinja ve sa svojih sedam godina onako napola zgrožena pita: “A kaj to muški vide u tim ‘ oplekima’ koji tr e za loptom?“ No, pustimo sada to i okrenimo se jednoj drugoj temi o kojoj slušamo i itamo posljednjih nekoliko dana, a vezana je uz Nogometno prvenstvo. Rije je o vuvuzelama, kultnim trubama koje probijaju uši. U Južnoafri koj Republici nogomet nije zamisliv bez vuvuzela. Te duge, tanke trube prodornog zvuka (navodno) pomažu u stvaranju dobre atmosfere na stadionima.

Me utim, ljudima osjetljivijih živaca ( itaj: Europljanima i svima koji nisu s afri kog kontinenta) one ne samo da smetaju, ve ih neopisivo iritiraju. Zanimljivo su opisane kao zvuk slonova koji se žele pariti ili podivljalih bikova, barem za europske uši. I doista, zvuk vuvuzela nije nimalo ugodan, ve daleko od toga.

No, bilo kako bilo, nikada se toliko nije pisalo, pri alo i zgražalo kao nad spomenutim vuvuzelama. I sve bi to imalo

AKOVE KI espresso by Bibi

Neprovjerena informacija: na zadnjih deset svjetskih nogometnih prvenstava prva utakmica završila je neriješeno.

Provjerena informacija: moja dobra ro aka zahvaljuju i toj neprovjerenoj informaciji zaradila je na sportskoj kladionici cca 150 kuna stavljaju i na prvu tekmu rezultat neriješeno. Weeee ... Taman za režije, novi bicikl, džeparac za ljetovanje i pizzu da me po asti. Ae, mo’š mislit’! Al’ bit’ e nezaboravno jer emo na pizzi uglavnom razglabati temu koliko se vole ženska i nogometna vrsta. No, ne naša (hrvatska vrsta) jer smo ostali doma. A to me sad podsjetilo da vas pitam: koja je razlika izme u fudbalera i nogometaša? Fudbaleri su na svjetskom prvenstvu, a nogometaši su doma. Buahahaha.

Meni je smiješno jer sam mislila da emo zahvaljuju i toj injenici manje pratiti nogomet. Ali ne, ne, ne! Nogomet je još uvijek najvažnija sporedna stvar u našoj ku i. Poslije znate ve ega. No, ne žalim se. Ionako mi muško bez interesa za nogomet djeluje k’o da mu nešto fali. A je, fali mu.

Interes za nogomet!

Sje ate se pra enja posljednjih nogometnih prvenstava u našem city centru? Svaki drugi ka i s ooogromnom plazmom na terasi, grickalicama i rekvizitima vabi navija e. (I ak’ tam’ ne piješ ono pivo s reklame, to jednostavno nije to!) Sad nam vuvuzele (frikovske južnoafri ke “trube“), koje poput divovskih komaraca zuje s ku nih televizora, vrlo jasno do aravaju te navija ke trenutke. Ponekad kad

osluškujem tišinu mogla bih se kladiti da se uju iz Južnoafri ke Republike dovde. I natrag. Ostala su nam samo ta sje anja na utakmice kad bi igrali naši vatreni i kad bi akove ke ulice nakon pobjede izgledale kao da su netom oslobo ene. Pa zastave koje su se vijorile iz turbo ozvu enih automobila i udnovata rasa ljudi prekrivena crveno - bijelom alergijom zvanom hrvatstvo. Sve je to palo u vodu.

Odjednom je u spomenutim ka i ima važna Emina Arapovi (po prezimenu bi bila košarkašica), Mejaši (po nazivu bi bila grani na policija) i Pips Chips & Videoclips (tipi ni ljetni ske : otjerajmo komarce, pojedimo ips i pogledajmo snimku). Ne dijele se više hrvatske zastavice.

K’o da Hrvatska više ne postoji. A vatreni su samo uzeli “zasluženi“ hrvatski godišnji odmor i mogu vam re i da su vrijeme pogodili k’o “s prstom u guzicu“. U Južnoafri koj Republici šest Celzijevaca, a na Jadranu tridesetak.

I onda neš pil?

Sedamdesetorici korisnika socijalne pomo i u našoj županiji ovaj je tjedan s po etkom rada pu ke kuhinje malo olakšana egzistencija.

Kako upozoravaju stru njaci, u vrijeme krize ljudi najviše štede upravo na hrani. Ova e im opcija vjerojatno pomo i da u skromnom budžetu ostane dovoljno novca da se plate ionako previsoki ra uni za struju, vodu ili plin. U slu aju, naravno, da ih uop e imaju gdje platiti.

Pa ipak, mnogi od njih svoje pravo na besplatni obrok pet puta tjedno i nisu željeli iskoristiti. Preko me imurskog ponosa zaista je teško prije i, ak i kad je voda došla do grla. Ne daj Bože da netko Jožu K. vidi da sa svojom socijalnom iskaznicom u restoranu preuzima porciju graha s kobasom. Joža e možda radije pri ekati da padne mrak i u susjedovoj kanti potražiti ostatke današnjeg ru ka. ini mu se da je iz njegove kuhinje dopro miris pe enog piceka, a na ba enim kostima sigurno ima još mesa. Za Jožu K. ti e ostaci biti bolji nego da ga doti ni susjed prepozna na slici koja e neovlašteno osvanuti u nekim novinama.

Fascinira me da su oni koji tu pomo najviše zaslužuju esto preponosni da bi je zaista i primili. S druge strane, oni kojima je ona apsolutno nepotrebna u init e sve da je se dokopaju, pa makar to zna ilo i malverzacije oko identiteta. Sje am se da se u pu ku kuhinju u Branimirovoj ulici u Zagrebu u ranim jutarnjim

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

satima nerijetko po hranu dolazilo u skupocjenim automobilima, ijim voza ima ovakva pomo de initivno nije potrebna. Odakle takvima uop e obraz pojaviti se pred onima koji no ima spavaju na ulicama, pred onima ije dijete živi od sitniša koji prolaznici stave u ašu, pred onima koji su u 53. godini života iz irme u kojoj su proveli 30 godina za zahvalu dobili nogom u guzicu.

Siromaštvo nije sramota, uvijek mi je govorila mama.

Da, nije sramota onih koje je zadesilo, sramota je onih koji su ih u takvu situaciju doveli. I zato projektu pu ke kuhinje, upravo ovakvom kakav je trenutno zamišljen i ostvaren, osobno dajem istu peticu. Baš zato jer e korisnicima sigurno biti lakše in iltrirati se me u one koji su samo došli na marendu, me u one koji imaju mogu nost sami platiti svoj obrok, me u one koji možda i ne e shvatiti da Joža K. napokon više ne e morati kopati po sme u.

POGLED ISPOD OBRVA

Svemu do e kraj nekog smisla da se me u kriti arima nisu našli i naši doma i ljudi (ali i svi ostali koji bi prvo trebali pogledati sebe), koje o ito puno više smetaju kultne trube afri kog naroda, nego rasisti ki povici i psovanje našeg.

Naravno, govorimo o nogometnim utakmicama i ponašanju na njima.

Zašto se nikada nakon utakmica u Lijepoj našoj ne na u doti ni prozvanima pa da komentiraju navike i obi aje hrvatskih navija a na stadionima.

Mislim da svi jako dobro znaju kakvi se sve uzvici koriste u vrijeme naših utakmica, pa nije li to ipak mnogo iritantnije i vrjednije kritike nego uboge vuvuzele. Pa se stoga pitam: ne bi li ipak trebalo prvo o istiti ispred svojih vrata, a tek onda komentirati “sme e“ ispred susjedovih?

Teško mogu zamisli svijet u kojem ne postoji sat. Ura. Sprava za mjerenje vremena. Vrijeme je udna stvar. Zbilja.

Ne te e za sve nas jednako. Neki ljudi sa pedeset godina izgledaju kao da imaju trideset, neki se sa trideset nose kao da imaju pedeset. Sje am se da je moja U iteljica rekla da je sat sprava koja nas je sve izjedna ila. Postali smo mjerljivi. „Sve e pro i.“ A zapravo nije vrijeme prolazno, nego mi…Nije toliko poanta u tome da „izmijenimo“ svijet - nego same sebe. Da u imo, u imo i možda nau imo. Rekao je netko re enicu koja me se dojmila: „Vi niste nikada u inili ni jednu jedinu pogrešku. Vi ste u ili.“ Za jedan Boži , moja draga prijateljica, poklonila nam je pismo. Naslovljeno s „Nau ila sam…“ Spomenut u neke od važnijih stvari, ujedno i najtežih za nau i . „Nau ila sam da nikoga ne možeš natjera da te voli. Sve što možeš jest postati netko koga se može voljeti.“ Bilo bi manje nesretnih ljubavi, kad bi svi ljudi koji danas pate zbog nekoga; postali ljudi koji to isto ne e sutra radi drugima. „Nau ila sam da bez obzira na to koliko je do nekoga stalo, neki ljudi to jednostavno ne vra aju istom mjerom.“

Malo njih sanja da vole, ali svi bi htjeli da su voljeni…A neki ljudi, koliko god ih voljeli, ne e udesno shvatiti Vašu dobrotu i ne e Vam to vra . „Nau ila sam da su potrebne godine da bi se izgradilo povjerenje, a da su dovoljne sekunde da bi se to uniš lo.“ Unato propagandi našeg vremena da uspjeh zna i brzo, bez „previše“ energije i truda, povijest nam pri a druga iju pri u. Brzo se može samo uniš , a za stvaranje ne ega dobroga- treba vrijeme, volja i trud. „Nau ila sam da nije važno u životu što imaš, nego koga imaš.“ Nema tog novca, ni te stvari, koja može zamijeni prijateljsku namjeru. Sve se danas može kupi , osim najvažnije stvari na svijetu- „da te netko bar na tren voli zbog tebe…“ „Nau ila sam da ponekad kad sam ljuta, imam pravo bi ljuta, ali to ne zna i i da imam pravo bi okrutna.“ Zaboravim s vremenom tko me povrijedio, ali teže zaboravljam koga sam ja.

Nit ljutnja, a bome ni to što se osje amo odli no- nam ne daje pravo da povre ujemo. „Nau ila sam da se pravo prijateljstvo nastavlja razvija unato razdaljinama. To vrijedi i za pravu ljubav.“

Sretnica sam jer imam prijatelje koje mogu ne vidje mjesecima, a kad se vidimo- kao da je bilo ju er. I neizmjerno sam zahvalna za to. „Nau ila sam da zrelost ima više veze s vrstom iskustava i pouka koje iz h iskustava stekneš, a manje s brojem ro endana koje si proslavio.“ Godine pamet ne nose, eventualno možeš re i da si ih zalude proživio. Onaj tko ne u i iz svojih iskustava, prisiljen je ta iskustva proživljava opet iznova. „Nau ila sam da nije dovoljno uvijek da drugi oproste. Ponekad moraš nau i da si sam opros š.“ Baš kao što je esto lakše volje druge nego sebe, tako nam ponekad drugi lakše oproste nego mi sami sebi. Ipak, budimo sami sebi prijatelj, baš onakav kakvog bismo poželjeli sebi. „Nau ila sam da e se Zemlja nastavi vrtje bez obzira na to koliko je srce slomljeno.“ Tuga je teret pregolem. Ipak, vrijeme je Rimsko carstvo srušilo, pa ne znam što bi našu tugu poštedjelo. „Nau ila sam da dvoje ljudi mogu gleda u istu stvar i vidje posve razli ite stvari.“ Nažalost ili na sre u. „Ljepota je u oku promatra a“, isto tako i „ružno a“. „Nau ila sam da prebrzo ostaješ bez ljudi do kojih je u životu najviše stalo.“ Kako god okrenuli, ljudi dolaze u naš život da bi jednom o šli. Veliko

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

je pitanje da li volimo druge ljude ili volimo kako se mi osje amo kraj njih. Žalimo li za ljudima koji su o šli iz našeg života, ili za sobom i svime što smo željeli u ini s tom osobom i za nju, ali nismo „našli vremena“ ?

Gledah nedavno staricu na britanskom Supertalentu, pjevala je „Ne žalim ni za im.“ Fascinantna ženica od 80 godina, krhka, a glas da se dvorana tresla. Prvi puta javno. Pitaju je koliko je godina ekala na taj trenutak, i svi o ekuju da e se požali na svoju „gorku“ sudbinu jer je bila „samo ku anica i majka“- a ona odgovara: „Zahvalna sam što sam sada ovdje. Zahvalna sam.“ Da, svi bismo se danas trebali podsje zahvali .

Ja se zahvaljujem Vama što ste itali moje rije i.

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 41

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

PREDSTAVLJAMO: Renault Master

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. 31.5.2010.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Chevrolet

46

13,77%

2

Opel

41

12,28%

3

Hyundai

40

11,98%

4

Volkswagen

37

11,08%

5

Mazda

25

7,49%

6

Suzuki

19

5,69%

7

Peugeot

16

4,79%

8

Toyota

15

4,49%

9

Ford

13

3,89%

10

Honda

13

3,89%

11

Renault

11

3,29%

12

Škoda

9

2,69%

13

Dacia

7

2,10%

14

Kia

7

2,10%

15

Fiat

6

1,80%

16

Nissan

6

1,80%

17

BMW

5

1,50%

18

Citroen

5

1,50%

19

Seat

5

1,50%

20

Lancia

3

0,90%

21

Audi

2

0,60%

22

Mercedes

2

0,60%

23

Lada

1

0,30%

334

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,37

Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel

7,97

7,97

Eurodizel BS

8,05

8,05

LPG auto plin

4,45

4,45

Jaguar u službi suvremene umjetnosti Gilbert i George me u najuglednijim su i najutjecajnijim umjetnicima današnjice.

Njihove slike, ormatom monumentalne, nezaobilazno su mjesto umjetnosti 20. i 21. stolje a, a nalaze se u zbirkama najzna ajnijih svjetskih muzeja i galerija. Slavni britanski umjetnici izlažu prvi put u Zagrebu i cijeloj regiji najnoviju seriju slika pod nazivom Jack Freak Pictures. Rije je o 60-ak slika na kojima se bave univerzalnim temama kao što su smrt, religija, život, nacionalnost, seks, nada i novac. Ciklus Jack Freak Pictures ascinantna je posveta svjetski poznatom motivu britanske zastave (Union Jack Flag). Gilbert i George uvijek su provokativni, ali, kako sami kažu, oni stvaraju “umjetnost za sve”. Izravno se obra aju najširem krugu posjetitelja, ali zalažu se za odgovornu umjetnost koja ne daje gotove odgovore nego pobu uje pitanja. Izložbu u MSU podržava i Jaguar Croatia ustupivši umjetnicima Jaguar XF. Kada je predstavljen model XF je prepoznat kao dramati ni izri aj snažnog novog Jaguarovog dizajna. Tako er je ubrzo postalo o ito da je to automobil u kojem je iskustvo vožnje nadišlo o ekivanja stvorena njegovom privla nom pojavom. Moderan, individualan i stru no oblikovan XF utjelovljuje Jaguarovu filozofiju stvaranja prekrasnih, brzih automobila i definira novo iskustvo vožnje. Izložba je otvorena do 12. rujna.

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 18. lipnja 2010.

Šavora d.o.o.

U inkovitiji, udobniji i ekonomi niji Master

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris, 90 KS, diesel, Terra oprema, 2007.g., 1.vlasnik, cijena: 89.900 kuna 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 3. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 135.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. BMW 330 Ci, 231 KS, benzin, coupe, sva oprema, 2003.g., cijena: 124.000,00 kn na ime kupca

Auto centar Kos u Varaždinu proteklog je tjedna bio doma in premijernom predstavljanju novog Renault Mastera za Hrvatsku. Uz ovaj velik doga aj predstavljen je i Pro+ centar u Auto centru Kos, novost u ponudi gospodarstvenicima s objedinjenim svim uslugama na jednom mjestu.

Renault ve 12 godina vrsto drži vode e mjesto na podru ju gospodarskih vozila u Zapadnoj Europi. Zahvaljuju i tržišnom udjelu od 14,81% Renault se uspio oduprijeti padu prodaje - 28% (podacci iz 2009. godine). Kako bi oja ao svoju vode u poziciju, Renault u 2010. godini lansira tri nova modela. Na taj na in, gama se obnovila i obogatila vozilima Novi Renault Master, Novi Re-

tom parametru Master približio osobnom programu Renaulta.

Njegov novi motor 2.3 dCi nudi tri razine snage (100, 125 i 150 KS). S prosje nim smanjenjem potrošnje od 1 l/100 km u odnosu na sadašnji Master i mješovitom potrošnjom od 7,1 l/100 km, Novi Renault Master je na vode em mjestu u pogledu potrošnje prema NEDC-u (New European Driving Cycle). Troškovi održavanja su smanjeni za

Do kraja godine ponuda Mastera na hrvatskom tržištu bit e sa 4 dužine, 3 visine te ukupno 350 verzija. Furgon verzija od po etka ponude ine 6 verzija sa prednjim pogonom te jedna verzija sa stražnjim pogonom.

Plan prodaje do konca godine je 120 vozila. Po etna cijena Mastera Furgona u Hrvatsko je 178.242 kn.

Grupa Renault ima tako er za cilj ponuditi ekološka i dostu-

Renault Pro+

nault Trafic i Novi Renault Kangoo Express Maxi. Navedena gama obuhva a zapremnine od 2 do 22 m3.

Novi Renault Master, ambasador navedene game gospodarskih vozila, nudi ve dobro prihva eni dizajn koji odražava robusnost vozila. Ergonomi nost voza evog sjedala je usavršena kako bi se postigla najve a razina udobnosti na tržištu. Kabina voza a produžena je za 5,7 cm te samim time nudi više prostora i udobnosti voza u i suvoza u, a sama se putni ka kabina sve više približava putni kom prostoru osobnog automobila. Obujam pretinaca u unutrašnjosti novog Mastera iznosi 150 litara, a nudi i dvije inovacije: opcijski stoli za prijenosno ra unalo te policu za dokumente iznad audio ure aja. Lista dodatne opreme tako er je poduga ka te se i po

40% te spadaju me u najniže na tržištu. Novi motor koristi lanac umjesto remena što tako er doprinosi smanjenju troškova korištenja. Servisni je interval postavljen na 40.000 km ili 2 godine, a trajnost disk plo ica pove ana je za 20%.

Ovjes je tako er novo razvijen, a dostupni su gotovo svi poznati elementi aktivne i pasivne sigurnosti ak i svjetla koja prate zavoj (kao opcijska oprema).

Zaustavni je put skra en za 4m (10% je kra i od prethodnog modela).

Zahvaljuju i novim verzijama sa stražnjim pogonom, gama je oboga ena etvrtom dužinom (iskoristiva zapremina do 22 m³), verzijama s dvostrukim kota ima 3,5 t i 4,5 t te novim mogu nostima naknadnih preinaka od strane limara.

pna rješenja za sve kupce. Danas, Renault proširuje svoj potpis Renault eco² na gamu gospodarskih vozila te na taj na in ini ekološku dimenziju svojih proizvoda vidljivom. Odsada je potpis Renault eco² zajedni ki itavoj gami, osobnim i gospodarskim vozilima, urgonima i malim urgonima.

Renault na hrvatskom tržištu uvodi još jednu posebnost u vidu One Stop Shopa koji nudi sve usluge na jednom mjestu za poslovne korisnike, a zovu se Pro+ centri. Poslovni korisnici mogu sklopiti ugovor o održavanju te na taj na in to no definirati sve troškove oko svog vozila. Pro+ centri u Hrvatskoj bit e otvoreni na slijede im mjestima: 2 u Zagrebu, Varaždinu, Krapini, Zadru, Splitu, a ukupan plan je otovriti 9 Pro+ centara u Republici Hrvatskoj.

22. lipnja 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

10 godina Volvo crash test laboratorija Volvo C30 Electric spreman za isporuku Volvo Cars i energetska tvrtka Göteborg Energi potpisali su pismo namjere koje se odnosi na suradnju na polju elektri nih vozila i infrastrukture za njihovo punjenje. U skladu s uvjetima dogovora Volvo e pripremiti prvu seriju od 10 Volvo C30 Electric vozila, ija isporuka kre e u jesen 2010. godine.

Volvo C30 Electric projekt privukao je zavidnu me unarodnu pozornost. Brojni potencijalni kupci elektri nog Volvo modela iz cijelog svijeta posjetili su Volvo, no ipak je prvi potvr eni kupac iz Švedske. Automobili u demo loti opremljeni su naprednim mjernim instrumentima. Za Volvo korporaciju od izuzetnog je zna aja važnost novo ste enog iskustva o tome kako parametri poput voza kih navika i stila punjenja utje u na bateriju i njenu trajnost. Važno

je da Volvo C30 Electric krasi istovjetna razina sigurnosti, udobnosti i prostranosti kao i standardni Volvo C30. Razlika je u tome što C30 Electric za pogon koristi isklju ivo elektri nu energiju, što zna i da nema nikakvih ispušnih emisija.

Ukoliko se za punjenje koristi energija dobivena od obnovljivih resursa, putovanje ovim automobilom doslovce je oslobo eno štetnih emisija uglji nog dioksida. Raspon kretanja s jednim punjenjem iznosi 150 km. Volvo C30 Electric koristi za pogon litij-ionsku bateriju koja se puni preko standardne uti nice. Potpuno ispražnjena baterija dopunjava se oko osam sati. Automobil postiže brzinski vrh od 130 km/h, a do 100 km/h ubrzava za 10,5 sekundi.

Volvo projekt elektri nih vozila trenutno obuhva a oko 250 vozila.

Volvov crash test laboratorij u Torslandi slavi 10 godina postojanja, a gotovo 3.000 provedenih testova u ovom high-tech institutu pomoglo je Volvu da svojim kupcima ponudi automobile vrhunskih sigurnosnih zna ajki.

Kada je švedski kralj Carl XVI Gustaf otvorio sigurnosni centar po etkom 2000. godine, bio je to jedan od najnaprednijih instituta u automobilskoj industriji, a tu je poziciju zadržao do danas zahvaljuju i stalnom implementiranju nove opreme i novih testnih metoda. Posljednja tehnološka injekcija dolazi u vidu serije digitalnih high-speed kamera koje snimaju ak 200.000 sli ica u sekundi.

Crash test laboratorij posjeduje jednu iksnu i jednu pokretnu testnu traku. Pokretna traka se može okretati od 0 do 90 stupnjeva, što omogu ava testiranje razli itih scenarija od frontalnog do bo nog sudara, kao i kontakta dva vozila pod razli itim kutem ili pri razli itim brzinama kretanja.

Nadalje, može se testirati mogu nost ublažavanja ili izbjegavanja kontakta. Laboratorij može bez problema obaviti preko 400 testova godišnje.

Trake se nalaze iznad šest metara dubokog „rova“ prekrivenog pleksiglasom, što omogu ava snimanje kontakta ispod samog vozila. Tijekom godina ovaj je „rov“ svjedo io brojnim nevjerojatnim testovima. Primjerice, 2003. godine za predstavnike medija uprili eno je testiranje

bo ne zaštite Volva S40 u kojeg je pri brzini od 50 km/h bo no udario mnogo ve i XC90. Testovi na obje trake mogu se provoditi i u suprotnom smjeru. Na kraju iksne trake nalazi se betonska barijera, koja se može koristiti za razli ite testove, kao što je prevrtanje ili izbjegavanje prepreke.

Na kraju pokretne trake nalaze se objekti okruženja, koji služe kao integralni dio laboratorija. Ovdje se testira utjecaj razli itih objekata iz svakodnevnog voza kog okruženja. Glavna barijera teži 850 tona, a pokre e se uz pomo zra nih jastuka. Uz to, tu je i 20 drugih iksnih ili pokretnih barijera koje se koriste za najrazli itije reproduciranje nesre a. Pored redovno zaposlenih djelatnika, u laboratoriju „radi“ i oko 100 tihih, ali izuzetno u inkovitih sigurnosnih lutaka raznih veli ina i starosti. Te lutke su napredni mjerni instrumenti s razli itim dizajnom i kon iguracijom za razli ite situacije. Volvo S60 vrijedan je primjer vrhunskog istraživanja u Volvu i njegovom sigurnosnom centru.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA ROK OTPLATE DO 7 GODINA ZAMJENE STARO ZA NOVO ZAMJENE STARO ZA STARO GARANCIJA OTKUP RABLJENIH VOZILA

• • • • •

18

Nissanova ljetna servisna akcija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kako je pred nama sezona godišnjih odmora i putovanja, Nissan je za sve vlasnike Nissanovih vozila pripremio posebnu ljetnu servisnu akciju. Tijekom akcije svi Nissanovi voza i koji se odlu e na zamjenu ulja i filtra dobit e popust od 40% na rad, ulje Valvoline i filtar ulja. Redovno održavanje vozila koje uklju uje zamjenu filtra i ulja u motoru u skladu s preporukama proizvo a a neophodno je za zadržavanje prvobitne kvalitete vozila. Loše održavani motor se prlja i kvari ime se smanju per ormanse vozila i pove ava potrošnja goriva. Akcija traje od 14. lipnja do 17. srpnja i vrijedi u svim ovlaštenim Nissan salonima.

22. lipnja 2010.

22. lipnja 2010.

WRC poredak nakon 6 od 13 Rally-a

Rezulta Vodafonee Ra Rally lly lyy 0. svi svibnj bnj njja 22010.

01100.

010 01 de Portugal, 28.-30. svibnja

MotoGP poredak nakon 5 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Velike ike k Britanije, 20. lipnja 2010.

1.

Sebas en Ogier

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Sebas en Loeb

18

2.

Andrea DOVIZIOSO

20

3.

Dani Sordo

15

3.

Ben SPIES

16

4.

Mikko Hirvonen

12

4.

Nicky HAYDEN

13

5.

Casey STONER

11

5.

Pe er Solberg

10

6.

Randy DE PUNIET

10

6.

Ma hew Wilson

8

7.

Marco SIMONCELLI

9

7.

Mads Ostberg

6

8.

Dani PEDROSA

8

8.

Federico Villagra

4

9.

Colin EDWARDS

7

9.

Khalid Al Qassimi

2

10. Aleix ESPARGARO

6

1

11. Hector BARBERA

5

10. Kimi Raikkonen Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

126

2.

Sebas en Ogier

88

3.

Mikko Hirvonen

76

4.

Jari - Ma Latvala

72

5.

Pe er Solberg

63

6.

Dani Sordo

49

7.

Ma hew Wilson

38

8.

Federico Villagra

26

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. Alvaro BAUTISTA

4

13. Mika KALLIO

3

Poredak voza a: 1.

2.

Jorge LORENZO Andrea DOVIZIOSO

115 78

3.

Dani PEDROSA

73

4.

Valen no ROSSI

61

5.

Nicky HAYDEN

52

24

6.

Randy DE PUNIET

46

15

7.

Ben SPIES

36

8.

Casey STONER

35

9.

Marco MELANDRI

32

189 163 106 84 40

Sljede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Bulgaria, of Turkey, 16.–18.

9.

– 11. srpnja travnja2010.

2010.

10. Marco SIMONCELLI

32

Poredak proizvo a a: a: 1.

Yamaha

120

2.

Honda

97

3.

Duca

65

4.

Suzuki

23

Sljede a utrka: Slijede a utrka:VN VNNizozemske, Japana, Silverstone, lipnja 2010.

25. travnja 26.

2010.

Privatni timovi oživjeli uspomenu na slavne dane modela GT 40 na utrci 24 sata Le Mansa 2010 Dva privatna tima omogu ila su povratak ikone Forda GT na legendarnu utrku 24 sata Le Mansa (12.

– 13. lipnja) u Francuskoj, prvi puta nakon više od 40 godina. Za utrku 24 sata Le Mansa 2010, švicarski tim Matech Competition i belgijski tim Marc VDS Racing oživjeli su godine slave sa svojim natjecateljskim Fordovima GT. Matech Competition ulazi s dva automobila u GT1 kategoriju, a Marc VDS Racing e prijaviti tre i automobil me u 56 prijavljenih.

Matech Ford GT1 nedavno je osvojio prva tri mjesta na utrci Spa 1000km, a voza i Bas Leinders, Eric De Doncker i Markus Palttala poveli su Marc VDS do sveukupne pobjede.

Na Le Mansu, Grosjeanu i Mutschu pridružit e se i Jonathan Hirschi u jednom od Matechovih automobila, dok e drugi Ford GT1 voziti švicarska ženska postava: Natacha Gachnang, Cyndie Allemann i Rahel Frey. Ženska švicarska postava u jednom od Matechovih automobila je prva koja je ikada sudjelovala na 24 sata Le Mansa. Gachnang, koja se oporavila nakon što je slomila nogu nije nastupila u Abu Dhabiju, ro akinja je voza a Formule 1 Sébastiena Buemija i natjecala se u Formuli 2 prošle sezone. Obje voza ice, Frey i Allemann natjecale su se u Formuli 3.

Ford je dominirao na utrci izdržljivosti klasi nih sportskih automobila 1960.-ih godina kada je GT40 osvajao etiri godine zaredom izme u 1966. i 1969, a iako se ove godine ne natje e kao proizvo a , Ford pruža tehni ku podršku privatnicima koji sudjeluju. Ford GT40

F1 poredak nakon 8 od 19 utrka

F1 poredak VN Kanade, de, 2010.

0.

Monteral, 13. lipnja 201 1.

Lewis Hamilton

2.

Jenson Bu on

25 18

3.

Fernando Alonso

15

4.

Sebas an Ve el

12

5.

Mark Webber

10

6.

Nico Rosberg

8

7.

Robert Kubica

6

8.

Sebas en Buemi

4

9.

Vitantonio Liuzzi

2

10. Adrian Su l

1

Poredak voza a:

oblikovao je tim inženjera iz Britanije i SAD-a na elu s Ericom Broadleyem. Debitirao je u travnju 1964. godine, manje od godinu nakon što su napravljeni prvi crteži Nakon povla enja s utrke Le Mans 1964. godine, Carrollu Shelbyju je dana kontrola nad natjecateljskim programom. Automobil prestaje biti u vodstvu 1965. godine, ali predvo en Chrisom Amonom i Bruceom McLarenom osvaja spektakularnu pobjedu za pam enje sa prva tri mjesta 1966. godine Slijede e godine, Dan Gurney i AJ Foyt došli su do pobjede s prednoš u od 32 milje u famoznom sedam litarskom crvenom Mk IV, postivavši rekordnu prosje nu brzinu od 217,91 km/h.

Fordov službeni program na Le Mansu došao je do kraja na samom

vrhu. Revidirana pravila smanjila su veli inu motora na pet litara 1968. godine. Privatni tim John Willment Automotive-a modi icirao je Mirage – lakšu derivaciju GT-a 40 natrag na GT40 , a Pedro Rodriguez i Lucien Bianchi postigli su hattrick na krugu Sarthe. Utrka 1969. imala je naro ito jaku konkurenciju. Jacky Ickx i Jackie Oliver uprili ili su napeti duel s Porscheom 908 Hansa Herrmanna. Vodstvo se neprestano izmjenjivalo posljednja tri sata kad je lagani GT40, obojan u poznatu plavu i naran astu boju Gulf Oil-a, po esto koristio svoju prednost u težini kako bi došao u vodstvo pri ko enju. Ickx je naposljetku prešao crtu s tanke dvije sekunde prednosti što je bilo jednako duljini od 120 m, nakon 24 sata uzbudljivog natjecanja.

1.

Lewis Hamilton

109

2.

Jenson Bu on

106

3.

Mark Webber

103

4.

Fernando Alonso

94

5.

Sebas an Ve el

90

6.

Nico Rosberg

7.

Robert Kubica

73

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

34

10. Adrian Su l

74

23

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

McLaren-Mercedes

215

2.

RBR-Renault

193

3.

Ferrari

161

4.

Mercedes Benz GP

108

5.

Renault

79

6.

Force India-Mercedes

35

7.

STR-Ferrari

8

8.

Williams-Cosworth

8

9.

BMW Sauber-Ferrari

1

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Sljede a utrka: VN Europe, Valencia, 27. lipnja 2010.

U SUBOTU 3. srpnja u Maloj Subotici gostuje legendarni istarski bend

Gustafi za feštu koja e se pamtiti Jedan od najve ih istarskih bendova – Gustafi, na elu s karizmati nim Edijem Maružinom, ovo e ljeto održati veliki koncert u Me imurju. U subotu 3. srpnja u Maloj Subotici pod velikom šatorom “prašit” e svoje hitove kao što su “Katarina”, “Brkica”, “ rna Žaba” i još brojne druge. Kamo god do e, brojna ekipa Gusta a napravi eštu o kojoj se prepri ava tjednima. Ovo je jedan od koncerata na koje jednostavno morate i i jer su organizatori pobrinuli da i cijena ulaznice od 30 kuna bude u okvirima da svi mogu do i

na veselicu kakvu mogu prirediti samo Gustafi. Ulaznice osigurajte na vrijeme kako biste prisustvovali najve oj ešti na otvaranju ljetne sezone koncerata u Me imurju. Uz Gusta e svirat e i Kometi, prate i bend Vlade Kalembera.

Pretprodajna mjesta: AKOVEC - Arcus ca e, Paladin ca e, MURSKO SREDIŠ E Ca e bar Jama, PRELOG - Pizzeria Rosa, VARAŽDIN - Ca e Macuba, PALOVEC - Domino bar i MALA SUBOTICA - Kavana Kocka, Ca e bar Petica PALOVEC.

TOP 20 01. STRANAC - COLONIA 02. SPLITSKA NO DINO DVORNIK . HARIS 03. VERTIGO - ELEMENTAL

Dražen Ze i

04. PROMJENJIVA - IVANA KINDL

02. Svirajte mi tužne - E.T.

05. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMA IH

06. DA SMO SE VOLJELI MANJE

04. Vjerujem u an ele

KONCERT Marka Perkovi a Thompsona

JINX

Oliver Dragojevi

07. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROŠI

05. Danijela as

U subotu 26. lipnja u Zasadbregu

08. ODBROJAVANJE - VATRA

Danijela Mar novi

09. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

06. Odijelo - Jole

10. ZA NJU - KINOKLUB

07. Uzalud sunce sja - Op a opasnost

- Thompson po drugi put dolazi u Zasadbreg i nakon prvoga prošlogodišnjeg koncerta mogu re i da on dolazi me u svoje, najavili su elni ljudi organizatora NK Zasadbreg koncert Marka Perkov a u tom me imurskom mjestu.

Koncert e se održati u subotu 26. lipnja s po etkom

u 21 sat, na stadionu NK Zasadbreg. Ulaznice se prodaju na više mjesta, a o ekuje se dolazak nekoliko tisu a Thompsonovih obožavatelja. NK Zasadbreg poziva sve ljubitelje hrvatskih rodoljubnih i zabavnih pjesama da do u na spektakl koji e to biti i zbog popratnih ugodnih iznena enja.

08. Kad žena zavoli

FORMULA 13

Tony Ce nski

01. HEY, SOUL SISTER - TRAIN

09. Nemam pojma - Bojan Jambroši

02. STOP FOR A MINUTE - KEANE feat. K’ NAAN

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. BABYFATHER - SADE 04. POP GOES THE WOLRD - GOSSIP

TOP LISTA STRANIH

05. PLUNDERED MY SOUL - ROLLING STONES

01. RIHANA

06. CALIFORNIA GURLS

RUSSIAN ROULETTE

KATY PERRY feat. SNOOP DOGG

02. BEYONCE

07. I PUT A SPELL ON YOU

TOP LISTA DOMA IH SWEET DREAMS

JEFF BECK . JOSS STONE

03. DAVID GUETTA ONE LOVE

08. THIS AIN’ T A LOVE SONG

04. SHAKIRA DID IT AGAIN

SCOUTING FOR GIRLS

05. MILOW AYO TECHNOLOGY

09. WHY DON’T YOU LOVE ME - BEYONCE

6. WARM THIS WINTER

10. WAKA WAKA - SHAKIRA . FRESHLYGROUND

GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY

ZAGREB PRVI GRAD europske turneje

BEYONCE

Leonard Cohen napokon u Zagrebu!

08. MILES AWAY MADONNA 09. VIVA LA VIDA COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME OASIS

Svestrani Leonard Cohen ovjek je osebujne i interesantne prošlosti, a mnogi ga opisuju kao ranjivog per ekcionista koji u jednu pjesmu ulaže neograni ene koli ine truda i energije. Godinama je stvarao osebujnu poeziju te utjecajnu glazbu s kojom na koncertima još uvijek oduševljava publiku i kritiku. Cohen ne igra niti je ikada igrao po pravilima šoubiznisa. Oduvijek je bio poseban, a zadana pravila

TOP LISTA 01. JELENA ROZGA & Željko Samardži Ima nade TOP LISTA DOMA IH 02. DENIS & DENIS - Ljubomora 03. JINX - Da smo se voljeli manje 04. GIBONNI - Toleranca 05. ZLATKO PEJAKOVI Imam malo želja 06. ŽANAMARI - Ljubav 07. TBF - Fantas na (unplugged) 08. ENI - Vodi me 09. TONY CETINSKI

uvijek je kršio ili barem ignorirao.

Umjetnik je po mnogo emu hodaju a kontradikcija, rascijepljen izme u beznadne melankolije, neugašene spiritualnosti te britke duhovitosti. Cohen živi izme u rocka u svom izvornom obliku, te kompleksnosti “istinske” poezije, iz koje je na velika vrata stupio u svijet popularne glazbe.

Ulaznice za ovaj zaista poseban koncert u prodaji su preko sistema Ticketpro.

Vip parter, parter i lože rasprodane su, a u prodaji je ostalo još samo par tisu a ulaznica, i to gornja tribina po cijeni od 300 kuna i donja tribina po cijeni od 350 kuna.

Goldy

TJEDNI KALORIFER

Samantha

Zagreba ka i hrvatska publika kona no e do ekati koncert slavnoga kanadskog kantautora Leonard Cohen nastupit e u zagreba koj Areni 25. srpnja. Europska turneja legendarnog glazbenika trebala je zapo eti 1. ožujka u rancuskom Caenu, no odgo ena je na šest mjeseci zbog neugodne ozljede le a. Zagreb tako postaje prvi grad u Europi koji e ugostiti ovu glazbenu legendu.

TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima

Dobra no bivša ljubavi 10. MIŠO KOVA - Ne tražim is nu

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 47

48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PROLJETNI PIKNIK Piknik je odlična ideja za Vaš obiteljski ručak ili druženje s prijateljima. Raznoliku ponudu mariniranog mesa Prirodno fit obogatili smo novim, odličnim proizvodima za piknik.

Proizvodi su pakirani u kontroliranoj atmosferi što znači da meso dulje ostaje svježe i kvalitetno.

U ponudi su novi proizvodi: Pileći ražnjići, Ražnjići sa slaninom i paprikom, Marinirani odrezak pilećeg zabatka, Marinirani batak, Marinirana krila, Začinjeno pile, Piknik ploča i različiti marinirani mixevi. Izrežite jednostavan, ali odličan recept i razveselite svoje najdraže odličnim piknikom.

MARINIRANA KRILA S PEČENIM KRUMPIROM I MLADIM LUKOM za 4 osobe Sastojci: 1 kilogram mariniranih krila Prirodno fit, mladi luk, 4 srednje velika krumpira, ulje, kiselo vrhnje, peršin, slatka crvena paprika, papar, sol.

Priprema: Neoguljeni krumpir posolite i premažite uljem. Zamotajte ga u foliju, stavite na rešetku roštilja i povremeno okrenite. Nakon približno 20 minuta stavite krumpir na žar i pecite ga još 10 minuta (veći krumpiri mogu se peći i do jedan sat). U međuvremenu ispecite krila na roštilju (približno 10 minuta sa svake strane).

Za preljev izmiješajte kiselo vrhnje, dodajte žlicu vode, posolite, začinite crvenom paprikom, popaprite i sve dobro izmiješajte. Krumpir razrežite, posolite, prelijte preljevom i pospite peršinom. Mladi luk operite i posolite.

Dobar tek!

Pileće meso i proizvodi Perutnine Ptuj - Pipo proizvedeni su na prirodan način u Hrvatskoj, a cjelokupan proces proizvodnje sljedljiv je kroz sve faze. Zbog prirodnog uzgoja i stalne kontrole kvalitete, možete biti uvjereni da će Vam konzumiranje naših proizvoda pomoći da postanete i ostanete prirodno fit.

NOVO

Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec, Hrvatska, www.perutnina.com

22. lipnja 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

SGC ATON NEDELIŠ E i službeno dobio naziv - nacionalni gimnasti ki centar

SKUPŠTINA Zajednice sportova Me imurske županije

Hrvatska i svjetska referenca za pripreme sportaša

Smijenili Kataleni a iz Hrvatskog olimpijskog odbora

SGC Aton dobio je zna ajnu referencu kako za pripreme gimnasti ara, tako i svih drugih sportaša Dodjela naziva Nacionalni gimnasti ki centar SGC Aton povijesni je doga aj kako za Me imurje, tako i za Hrvatsku, budu i da se radi o prvom nacionalnom centru koji dobiva jedan sport u Republici Hrvatskoj.

Tako Hrvatska i službeno ulazi u rang država koje imaju svoje nacionalne sportske centre, Rusija – ‘’Krugloe Ozero’’, Rumunjska- ‘’Deva’’ Velika Britanija „Lilleshaw“, a koji se sa svojim uvjetima može slobodno svrstati u 10-tak najboljih na svijetu, rekao nam je nakon potpisivanja ugovora predsjednik GK Marijan Zadravec Macan i direktor Atona Stevo Tkal ec.

Hrvatski gimnasti ki savez tako je i službeno dodijelio naziv SGC-u ATON - nacionalni gimnasti ki centar. Ugovor su potpisali predsjednik HGS-a Ivan Škoro i i direktor Atona Stevo Tkal ec.

Sve anosti su prisustovali mnogobrojni uglednici i gosti: predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša, tajnik HOO-a Josip op, predsjednik Hrvatskog gimnasti kog saveza Ivan Škoro, direktor Atona i predsjednik Gimnasti kog kluba Marijan Zadravec Macan akovec Stevica Tkal ec, ravnatelj Hrvatske olimpijske akademije Milan Kolman, ravnatelj Uprave za sport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Željko Klari , Franjo Prot s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, Iva Murat Koi , tajnica HGS-a, me imurski župan Ivica Perho , na elnik Op ine Nedeliš e Mladen Horvat, bili su prisutni tako er u ime me imurske Zajednice sportova Mato Kljaji i akove ke Bojan Ruži , brojni predstavnici sponzora, kompletna gimnasti ka reprezentacija Hrvatske, kao i mnogi drugi.

Ugovor su potpisali Ivan Škoro u ime HGS-a i Stevica Tkal ec u ime Atona Ni mi sami u HGS-u nismo Godinu i pol je trebalo da Aton postane Nacionalnim bili potpuno sigurni što nam je gimnasti kim centrom. Svi initi, u trenutku kad nam je pose dobro sje amo najave koju dastrta inicijativa za imenovaje predsjednik HOO-a Zlatko nje Atona Nacionalnim centrom.

Mateša dao na ovom mjestu i Tražili smo savjet od HOO-a, redanas smo ponosni da se po- sornog Ministarstva i na kraju stupak privodi svom cilju. U zaklju ili da cijeli posao moramo našem desetogodišnjem planu obaviti sami, što smo na kraju i je zacrtano niz stvari koje smo u inili kazao je izme u ostalog ve realizirali i na kojima tek Škoro. elnici HOO-a Zlatko Matemoramo raditi. Rad u NGC-u svakako spada u ove potonje i ša i Josip op estitali su Stevici mi emo taj naslov opravdati. Tkal ecu na ulaganju u ovaj reImamo srebrno odli je koje je iz prezentativan sportski objekt Pekinga 2008. donio Filip Ude, i kazali da Hrvatski olimpijski a njegov je uspjeh poveznica odbor u budu nosti ima samo našeg dugogodišnjeg rada - re- jednu ulogu, a to je usmjeravanje kao je izme u ostalog prilikom ne samo gimnasti arima kojima potpisivanja ugovora Stevica e to biti drugi dom, ve i drugih sportaša i ekipa na obavljanje Tkal ec. trenažnih procesa i priprema Zašto je proces u Atonu. Mateša je posebice nadodjele naziva trajao glasio...

- Arena u Münchenu, Arena ak godinu i pol u Zagrebu, Aton u Nedeliš u, dana?! sportski su objekti koji su nosiPredsjednik Hrvatskog gi- telji sportskog života u svojim mnasti kog saveza Ivan Škoro zemljama. Vi u Me imurju imapojasnio je cijelu proceduru oko te puno razloga za zadovoljstvo dodjele naziva centru - nacional- kad je o tome rije . Ne mislim ni, koja je potrajala duže nego što samo na gimnastiku koja je dala se o ekivalo... srebrnog olimpijca Filipa Udea,

ve i na sportove koji medijski nisu toliko eksponirani, a Me imurje doista guraju u prvi plan sportske scene. To je primjerice golf u kojem imate i dobre igra e i dobre terene u Toplicama Sveti Martin. To je speedway u kojem imate svjetske rezultate i jednako takvo trkalište u Donjem Kraljevcu. Kad govorimo o Atonu kao Nacionalnom gimnasti kom centru, onda treba znati da e se ovdje odvijati cijeli niz aktivnosti vezanih uz gimnastiku i sport op enito. Od stru nih usavršavanja preko treninga reprezentacija do natjecanja. Kako na nacionalnoj tako i na me unarodnoj razini.

Ovdje su se pripremale rukometne reprezentativke i sve što su imale re i su rije i hvale. Vi ste vrhunski doma ini i izvan je svake sumnje da e Aton i više nego opravdati svoj status. Ovdje e još mnogi Filipi stasati i nadamo se svrstati našu zemlju u prepoznatljivo gimnasti ko društvo. Što se ti e Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine nadam se najboljem, onome što bismo svi željeli da se dogodi, kazao je predsjednik HOO i dobio veliki pljesak.

Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e podsjetio je kako je Aton prije dvije godine izgra en i otvoren na prostoru bivšeg nogometnog igrališta. Nema mjesta dvojbi da je Aton u svakom smislu opravdao svoj rad i da na to možemo biti ponosni.

Podršku cijelom projektu dao je i župan Ivica Perho dodaju i da e Me imurska županija i dalje biti na dispoziciji da podrži rad gimnastike na profesionalnoj, vrhunskoj razini u Nedeliš u i rad s podmlatkom u akovcu.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Skupštinari Zajednice sportskih udruga i saveza Me imurske županije neo ekivano su zatražili na sjednici da se glasuje o smjeni Dragutina Kataleni a, nezadovoljni njegovim radom i doprinosom kao predstavnika Zajednice u HOO. Na kraju je problem elegantno riješen odlukom da se po ne primjenjivati statut.

Dopredsjednik Zajednice Zoran Pfeifer zatražio je da se Dragutina Kataleni a makne s mjesta predstavnika Zajednice u Hrvatskom olimpijskom odboru.

Iako je o tome govorio i na sastancima Izvršnog odbora, o ito više nije želio ekati da Kataleni u istekne mandat.

Pfeifer je rekao: “Od 17 sjednica Izvršnog odbora Zajednice Dragutin Kataleni nije bio ni na jednoj. No, važnije od toga, nije bio ni na jednom sastanku Odbora za lokalni sport u HOO. Ja protiv njega nemam ništa osobno, ali nama treba ovjek koji e nam donositi cjelovitu informaciju i koji e predstavljati naših 17 tisu a sportaša onako kako oni to zaslužuju. On je u dvije godine donio me imurskim sportašima to no nulu. Smatrao sam se odgovornim zbog njegovog smještanja na tu funkciju jer je upravo moj glas presudio, morao sam to u initi i dati kolegama priliku da se izjasne.”

Njegovi kolege jedva su do ekali tu raspravu, a ini se da nogometnom djelatniku HNS-a mnogi lanovi Skupštine Zajednice imaju što zamjeriti. Cijela pri a vrlo je zanimljiva, pa je tako Kataleni na mjesto predstavnika u HOO došao pred dvije godine, kad je sadašnjem predsjedniku Miljenku Topli ancu bio protukandidat na izbornoj skupštini te se to shvatilo kao kompromisno rješenje.

No, kad je pred godinu dana trebao izgubiti tu poziciju zbog izmjena Statuta prema kojem je predsjednik Zajednice ujedno predstavnik u HOO, delegati Skupštine donijeli su pomalo udnu odluku da se ne primjenjuje lanak 42. novog Statuta. Kako su mnogi bez ustezanja kasnije kazali, na njih je vršen veliki pritisak od strane raznih politi kih i sportskih struktura kojima ih se pokušalo (i o ito uspjelo) zastrašiti i natjerati da podrže takvu odluku.

Nakon rasprave o tome treba li sazvati novu sjednicu

Skupštine ili pak odgoditi glasovanje, prevladalo je ve insko mišljenje da nema smisla ekati da se Kataleni pojavi na sjednici kako bi ga se moglo smijeniti, a k tome je i vremena premalo, pošto projekte HOO-u treba predati do 1. srpnja.

Na kraju je s 13 glasova za, etiri protiv (nogometni predstavnici Skupštine: Kljaji , Križari , Jambrovi i ižmešija) i dva suzdržana (Dragi i Tkal ec), prijedlog da se Statut po ne primjenjivati u cijelosti odobren, odnosno Kataleni je smijenjen.

Spomenimo i to kako je Topli anec predstavio dvije projekcije prora una Zajednice za ovu godinu. Iako su tražili 2 milijuna kuna, odobreno im je 1,6 milijuna, a najvjerojatnije e baratati s 1,3 pa ak i manje novca. Po tim osnovama, Zajednica bi u sport djece i mladeži usmjerila 920 odnosno 736 tisu a kuna, inanciranje natjecateljskog sporta 500 odnosno 400 tisu a, a za vlastite troškove je namijenjeno 250 odnosno 200 tisu a kuna. (Ivana Strahija)

Kataleni sasuo optužbe na ra un Zajednice i njegovih elnika O toj smo situaciji pitali i Dragutina Kataleni a, koji je u kratkom vremenu ostao bez dvije pozicije, ove u Zajednici i one u Izvršnom odboru NK Me imurja. “Smjena s pozicije predstavnika u HOO ne zna i mi ništa, ja do Mateše mogu kad god ho u. No, o ito je Pfeifer produžena ruka Topli anca, kojeg ja smetam jer sam kao predsjednik Zajednice napravio mnogo više nego on. Ja sam bio predsjednik u doba kad je Ramuš ak bio župan i s 300 tisu a kuna dignuo sam prora un na dva milijuna. Zajednica je dobila i Bu arovu nagradu, pa mislim da sam mjerodavan re i da je on nesposoban za vo enje Zajednice.”

Kataleni tako er smatra da nije on kriv što Zajednica nije dobila novac iz HOO-a: “Me imurska Zajednica sportova je na crnoj listi HOO-a jer se novac trošio nenamjenski, i zbog toga nije odobrena ni jedna donacija.

Osim toga, projekti koje je Zajednica kandidirala prema HOO-u su potpuno promašeni i van svih kriterija, pa se novac ni ne može o ekivati.” (is)

22. lipnja 2010.

JUNIOR CROATIA OPEN odigran je na terenima TK Franjo Pun ec akovec

Fett i Schretter uzeli naslov KVALIFIKACIJE WIMBLEDONA

Lisjak ipak igrala i izgubila Najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak ipak se pojavila u kvalifikacijama za tre i Grand Slam turnir sezone - Wimbledon koje se igraju u Roehamptonu, ali nažalost odmah je izgubila u 1. kolu od 163. igra ice svijeta Japanke Misaki Doi u uzbudljivom me u u tri seta: 6:4, 5:7, 6:8. Bio je to još jedan u nizu Ivaninih in arkt me eva koji ponovno nažalost nije završio u njezinu korist. Doi je ina e imala

solidnu pripremu za ovaj kvalifikacijski turnir, budu i da je prošla kvalifikacije i odigrala prvo kolo turnira u Birminghamu, ali svejedno je Lisjak mogla me riješiti u svoju korist. Nažalost nije iskoristila situaciju da je dobila prvi set, nije uspjela me privesti kraju u drugom i onda je u tre em u teškoj borbi živaca susret otišao na stranu Japanke. Šteta. (dz)

U organizaciji TK Franjo Pun ec akovec proteklog tjedna po dvanaesti put za redom održan je me unarodni turnir iz kalendara Tennis Europe za juniore i juniorke do 16 godina.

Ove godine pod novim nazivom JUNIOR CROATIA Open turnir je okupio 109 sudionika iz sedamnaest država: Austrije, Srbije, Rumunjske, Ma arske, Ukrajine, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Rusije, Slova ke, Švedske, Makedonije, Japana, Australije, eške, Njema ke i Hrvatske. Organizacijom te brojem i kvalitetom igra a turnir je potvrdio status najja eg juniorskog turnira u Hrvatskoj i jednog od najzna ajnijih turnira tog uzrasta u Europi.

U konkurenciji juniora turnir je uvjerljivo osvojio odli ni Austraijanac JOHANNES SCHRETTER koji je tijekom cijelog turnira svojim protivnicima dao najviše tri tema po setu.

Jednako uvjerljiv bio je i u finalnom susretu u kojem je lako i

brzo savladao Talijana MIRKA CUTULIJA rezultatom 62 61.

Mnogo teže do naslova je došla mlada reprezentativka Hrvatske JANA FETT pobjedom u finalnom susretu protiv DEE HERDZELAS iz Bosne i Hercegovine rezultatom 36 64 63.

Škvorc do etvrtfinala pojedina no, osvojio parove Od doma ih igra a najviše se o ekivalo od Karla Škvorca koji je bio postavljen za prvog nositelja na turniru i od kojeg se o ekivao naslov pobjednika.

Nažalost, neo ekivano je poražen u etvrtfinalu od Roberta ule iz Hrvatske u tri seta 63 46 26. Uz njega na turniru se nastupili i Bruno Babi i Novak Borna.

U konkurenciji parova turnir su osvojili KARLO ŠKVORC i NINO SERDARUŠI te JANA FETT i ANA KONJUH iz Hrvatske.

Finalistice turnira u društvu juniorskog pobjednika Turnir je i ove godine pobudio veliki interes igra a, uzvanika, novinara i publike.

Uz gospodarske u inke turnir je odli na prigoda za promociju grada akovca, Me imurja i

Hrvatske. No njegov je najve i zna aj u tome da daje priliku mladim igra ima, posebno hrvatskim, za odigravanje kvalitetnih susreta i sakupljanje me unarodnih bodova.

22. lipnja 2010. ŠKOLA NOGOMETA ME IMURJE- AKOVEC

Juniori i kadeti nadomak Prve HNL Kadeti i juniori Me imurja nadomak su ulaska u 1. HNL, nakon što su uvjerljivo osvojili tablice IV. HNL skupine A i time se plasirali na završni turnir amaterskog prvenstva juniora i kadeta HNS-a.

Od 22. do 26. lipnja odnosno 26. do 30. lipnja kadeti i juniori Me imurja natjecat e se s juniorima i kadetima iz pet ostalih regionalnih središta i pokušati izboriti ulazak i najviši rang natjecanja. Za to imaju velike šanse, a prvi su koji u pet godina ovakvog sustava natjecanja, imaju u završnici obje mom adi, i juniorsku i kadetsku.

U posljednjem kolu ovosezonskog natjecanja juniori su s 3:2 pobijedili Bjelovar, a kadeti su svoju pobjedu ostvarili s 2:0 protiv kadetske ekipe istog kluba. Time su kadeti zasjeli na prvo mjesto tablice s 56 bodova, a juniori su prvi sa 57 bodova, što je nagradio i povjerenik za natjecanje Željko Frani , predavši ekipama zaslužene pehare.

I u skupini B Škola nogometa ima svoje predstavnike, mom adi akovca. Kadeti i juniori su zajedni kim snagama skupili 70 bodova i time stekli pravo na ulazak u A skupinu.

“Ovi rezultati su zasluga Škole, koja je u inila sve da se ta djeca natje u i budu uspješna, od treninga do opreme i prijevoza. Ukoliko se juniori i kadeti plasiraju u Prvu HNL, to e nam zna iti otprilike 200 tisu a kuna troškova, dok e nam prelazak u skupinu A za ekipe akovca zna iti pove anje troškova za oko 30 tisu a kuna. Zbog toga trebamo potporu klubova, Grada i Županije, jer bez novca se nemamo šanse natjecati. Mislimo da smo mi svoje napravili, rezultatima pokazali koliko znamo i koliko vrijedimo, pa je u interesu nogometa u Me imurju da se s takvim radom i nastavi”, rekao je direktor Škole Dušan Mikolaj.

Selekcija U-10 mla ih kategorija i ostvarile odli ne rezultate. Još jednom su tako oni koji rade s najmla im me imurskim nogometašima pokazali da svoj posao obavljaju s velikom predanoš u, a mnogo je njihovih pulena osvojilo i posebne nagrade za izvrsnost.

Najmla i me imurski nogometaši U-6 bili su raspore eni u grupu A, te su sa sedam bodova i gol razlikom 15:2 bili bolji od ŠNK Radgone, Nk Nafte i NŠ Mura Beli.

Na žalost, sre a ih nije pratila i u završnici turnira, pa su polu inale protiv ekipe NŠ Mura rni izgubili s 5:2. Utješna nagrada je tre e mjesto, osvojeno protiv ekipe Mura Beli rezultatom 6:1.

Klinci Marinka Horvata vra aju se tako u akovec s peharom, ali i medaljom za najboljeg strijelca turnira, jer je titulu ponio Leon Magi .

Korak do medalje za najboljeg strijelca bio je Lovro Levak Pani , koji je

postigao 12 golova, samo gol manje od najboljeg strijelca turnira.

Kategorija U-8 U kategoriji nogometaša do osam godina Me imurci su imali ak dvije mom adi. Grupa A, za koju su igrali Luka Topolnjak, Jan Horvat, Fran Cerov ec, Leon Megli , Luka Bacinger, Niko Gelo, Mateo Pikl, Andrija Dolenec i Luka Rodiger, osvojila je drugo mjesto turnira. Do toga je vodila pobjeda nad ekipom Mura rni u polu inalu od 2:0, ali i poraz od ekipe Mura Beli od 2:0 u inalu.

U grupi B igrali su Patrik Kova , Dino Platuži , Erik Vukši , Sandi Pleh, Filip Patafta, Dino Jaluši , Alen Lajtman, Luka Micek i Noah Lukovnjak te osvojili peto mjesto, pobijedivši s 2:0 NK Jareninu.

Obje je mom adi vodio Marinko Horvat, a posebnu je medalju

dobio Patrik Kova iz me imurske ekipe B, koji je proglašen najboljim vratarom.

Kategorija U-10 Dje aci iz Me imurja mla i od deset godina osvojili su prvo mjesto svoje skupine i bili bolji od ma arskog ZTE-a, NK Gran ane i NK Raki ana. Kroz etvrt inale su Me imurci protutnjali s izuzetno uvjerljivih 9:0 protiv Bistrice, protiv eminentnog ZTE-a su u polu inalu bili bolji s 2:0, a zatim su u inalu smlavili i Muru 05 rezultatom 4:2.

Mališani Nenada Orehovca osvojili su tako najve i i najsjajniji pehar, a posebne su nagrade ponijela i dva pojedinca: najboljim strijelcem turnira sa šest golova proglašen je Marko Horvat, dok je njegov suigra Emanuel Pintari proglašen najboljim igra em turnira.

Kategorija U-12 Najstarija ekipa iz Me imurja, pod vodstvom Marija Šari a, osvojila je pehar pobjednika turnira, svladavši u inalu mom ad Mura Beli s minimalnih ali dostatnih 1:0.

U svojim je redovima ekipa imala i najboljeg strijelca turnira, Luku Musta a.

Za U-12 ekipu Škole nogometa Me imurje akovec igrali su Trstenjak, Šimuni , Bogomolec, Hlap i , Novak, Musta , Zakoi , Strahija, Zejnullahi, Petak, Jakup i Katan i .

(I. Strahija)

Odli ni rezultati i drugih mla ih selekcija Ekipe Nogometne škole Me imurje- akovec sudjelovale su na me unarodnom turniru za male nogometaše Radenska open u slovenskoj Murskoj Soboti. etiri ekipe akove ke Škole nogometa sudjelovale su na slovenskom turniru za nogometaše

Selekcija U-6

CIRKUS U I OKO NK AKOVEC

Uprava podnijela ostavku, sazvane dvije skupštine!

Cirkus je slaba rije za ono što se doga a u najstarijem akove kom klubu. Sazvane su naime ak dvije izborne Skupštine, jedna u ponedjeljak a druga u srijedu, no uop e nije jasno tko ima pravo sazvati Skupštinu ni tko su delegati. U me uvremenu je Uprava akovca podnijela ostavku.

“Bratuša i ja podnosimo neopozive ostavke na svoje dužnosti, a sjednicu Skupštine na kojoj bi trebalo biti izabrano novo vodstvo NK akovca sazivamo za srijedu 23. lipnja u 18 sati”, kazao je novinarima u subotu dopredsjednik kluba Željko Novak, pošto je Zvonko Bratuša bio odsutan.

Kao razlog za ostavke Novak je naveo nemogu nost da se dalje bore protiv “fantomskog kluba” NK ŠK: “Žganec, Gavez i ostali iz Izvršnog odbora povukli su se u taj klub i uz pomo Kataleni a, Biševca, Mikolaja te Varge rade na destabilizaciji akovca. Sazivaju Skupštinu iako za to nemaju uvjete.” Novak je dodao da su spomenuti u intenzivni napad krenuli nakon što je Državnom odvjetništvu poslan nalaz revizije po kojem na ra unu NK akovca fali tri milijuna kuna. “Još uvijek nismo dobili povratnu informaciju iz DORH-a”, rekao je Novak.

Od ta tri milijuna kuna, treba re i, najspornija je pozajmica od 300 tisu a kuna jednom nekadašnjem lanu Uprave, koja nije vra ena, dok je ostatak novca prošao kroz ra un Škole nogometa, pošto je ra un kluba blokiran. Iako to možda nije najpravilniji na in poslovanja, sasvim je uobi ajen u nogometnim krugovima, pa je formulacija da je “novac nestao” malo udna.

Nadalje je dopredsjednik spomenuo i to da je pod novom Upravom dug na ra unima NK akovca smanjen za milijun kuna, od ega je 100 tisu a kuna pristiglo iz NK Varteksa, dok je ostatak otišao u zastaru. “Imali smo velikih problema dok nismo smanjili troškove na normalu. S igra ima su bile prije dogovorene cifre od tisu u do tri tisu e kuna, što je užasno puno za natjecanje u 4. HNL. Uspjeli smo smanjiti troškove na 20 tisu a kuna s prethodno 50 tisu a mjese no, a jedini

dug koji ostaje je 10 tisu a kuna za trenera i igra e, dok su suci i ostali troškovi podmireni.”

U me uvremenu je navodno Bratuša ostao bez potrebitih glasova u Skupštini zbog sudske odluke kojom njegovi glasovi na osnovu sudski zastarjelog dugovanja akovca prema njegovoj bivšoj tvrtki zapravo ne vrijede.

Skupština ve ovaj ponedjeljak Me utim, Bratuša kao dosadašnji predsjednik ipak je sazvao sjednicu Skupštine za srijedu 23. lipnja, no kako saznajemo druga je sjednica Skupštine sazvana je ve ovaj ponedjeljak 21. lipnja. Na pozivu za tu sjednicu su redom potpisani Žganec, Gavez, Platikapa, Koleni , Varga, Zanjko, Mikuli i Zadravec. Tako er izborna, ta je sjednica vjerojatno namijenjena “svrgavanju vlasti”, koja je to u stvari preduhitrila.

No, ono što je najzanimljivije od svega jest da uop e nije jasno koliko tko ima glasova ni tko uop e ima glasove. Po gore navedenom, Bratuša nema ni jedan glas pa prema tome ne može ni sazvati Skupštinu, a po drugim informacijama, neke tvrtke nisu uop e dale novac u Klub u posljednjih godinu dana, pa ni nemaju pravo na delegate i na glasove. Jedini tko sigurno ima glasove jest Grad akovec, njih dvadesetak, koji e vjerojatno odlu iti o svemu. Još jednom se me utim pokazuje da je Statut NK akovca izuzetno udni dokument i da bi Skupština prije svega trebala jednom za svagda riješiti pitanje broja i raspodjele glasova.

I za kraj, kao mogu i novi predsjednik, na jednoj ili drugoj Skupštini, spominje se Dragutin Kataleni , no on o svemu uop e nema pojma: “Prvo, ja uop e nisam lan Skupštine NK akovca, a kao drugo, nitko sa mnom nije razgovarao o klubu ili o tome da postanem predsjednik. U stvari se ne želim petljati u tu zavrzlamu, meni je trenutno najpre a Škola nogometa, koja nema baš nikakvu šansu za uspjeh ukoliko se ne promijeni odnos prema njoj”, rekao nam je Kataleni .

(Ivana Strahija)

VETERANI – ZAPAD – 25. KOLO

VETERANI – ISTOK – 25. KOLO POLET – PODTUREN 3:0 (0:0)

HODOŠAN – VIDOV AN 6:4 (3:3)

HAJDUK – OMLADINAC 1:7 (0:3)

SLOBODA – NEDELIŠ E 2:2 (1:2)

PRIBISLAVEC. Igralište Petar Perši . Sudac: Kristijan Genc.

Strijelci: 1:0 I. Novak (57), 2:0 I. Novak (63), 3:0 Prpovi (70).

POLET: Grkavec, I. Šolti , Vrbanec, Ž. Iva i , Pintar, D. Ivan i , Mihalkovi , I. Novak, Varga, Prpovi , Sever.

PODTUREN: Greguri , A. Branilovi , Kerovec, Strahija, Biber, Horvat, Strnad, Ko evar, Ov ar, Hranilovi , Lepen.

HODOŠAN. Sudac: Mladen eke (Ferketinec).

Strijelci: 1:0 Šavora (3), 2:0 Švec (12), 3:0 Švec (14), 3:1 Poljak (22), 3:2 Hudi ek (24), 3:3 Hudi ek (30), 4:3 Smolek (55), 5:3 Švec (71), 6:3 Švec (82), 6:4 Igrec (88).

HODOŠAN: Krznar, Domini , Mihokovi , Šavora (od 54. Bari ), A. Srpak, Vlahek, S. Srpak (od 65. Vlah), Ruži , Švec, Ciglari (od 46. Bihar), Smolek.

VIDOV AN: Lukša, A. Vidovi (od 82. Kvakan), Hudi ek, Hertelendi, Pongrac, Cenko, Stojkov, Dolenec (od 55. S. Horvat), Igrec, I. Vidovi , Poljak.

BREZJE. Igralište Hajduka. Sudac: Marinko Hrušoci.

Strijelci: 0:1 B. Varga (12), 0:2 B. Varga (27), 0:3 B. Varga (33), 0:4 Kova evi (61), 0:5 B. Varga (72), 0:6 Topolnjak (77), 0:7 Leva i (83), 1:7 Grabrvoi (88-11m).

HAJDUK: Mezga, Vinkovi , Buhanec, Grabrovi , Šprajc, Jagec, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Alijaševi , Slunjski.

OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Jaklin, Bel, Fric, A. Varga, Topolnjak, Kova evi , B. Varga, Jurinec, Leva i .

SLAKOVEC. Igralište Slobode. Sudac: Ivan Žganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 He a (13), 1:1 M. Marcijuš (16), 1:2 u ek (19), 2:2 Kiri (88).

SLOBODA: Srnec, Mesari , Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Koruni , He a, Gavez, Krišto i , Filip i .

NEDELIŠ E: Borko, Hlebec, Ž. Marcijuš, D. Novak, Vukši , M. Marcijuš, Baksa, Herceg, D. Branilovi , V. Branilovi , Vizinger.

RADNI KI – MLADOST (P) 3:0 (3:0)

SLOGA – DINAMO (D) 2:3 (1:2)

GARDINOVEC. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec).

Strijelci: 1:0 T. Kalšan (16-ag), 2:0 J. Novak (40), 3:0 Vlahek (44).

RADNI KI: Vodopija, J. Novak, Se an, J. Križai , Vlahek, V. Križai , Hajdarovi , D. Novak, Poto njak, Z. Baksa, D. Baksa.

MLADOST: Mihalec, Ž. Novak, Bauer, T. Kalšan, Ružman, Patafta, Slavi ek, Kljaji , Lipi , Martinec, Slavi ek.

AKOVEC. Igralište Sloge. Sudac: Nino Škrobar (Brezje).

Strijelci: 0:1 Sabol (17), 1:1 Mati (19), 1:2 Sabol (31), 1:3 Jesenovi (85), 2:5 Mati (90-11m).

SLOGA: Matjašec, Blažeka, Vincek, Mati , S. Leva i , D. Leva i , Horvat, Hajdinjak, Pintari , Pongrac, Štampar.

DINAMO: Hajdarovi , Tot, Mihoci, Husi , Vugrinec, Marodi, Ciceli, Jan ec, Pintar, Jesenovi , Sabol.

TABLICA

DINAMO – JADRAN 1:3 (0:1) PALOVEC. Igralište Dinama. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 0:1 Jan ec (39), 0:2 Jan ec (70), 0:3 Kodba (80), 1:3 Cirkven i (86).

DINAMO: urkin, Kova , Mezga, Hliš , Kolari , Cirkven i , Zor ec, Jankovi , Šegovi , Domini , Koprivec.

JADRAN: Kova ec, Juras, Hrasti (od 64. Reif), Sušec, Ko iš, Kranj ec, Mesari , Jan ec, Pavlekovi , Krišto i , Kodba.

BSK – SPARTAK 5:2 (2:2) BELICA. Igralište Pustš e. Sudac: Radovan Posedi (Puš ine).

Strijelci: 0:1 Miljan i (3), 1:1 V. Horvat (5), 1:2 Taradi (13), 2:2 Vinkovi (33), 3:2 Vinkovi (62), 4:2 V. Horvat (73), 5:2 Mlinari (88).

BSK: J. Horvat, Trstenjak, Se an, Kova ec, Mesari , Puklavec, Mlinari , V. Horvat, Vinkovi , Baksa, Pintari (od 53. Me imurec).

SPARTAK: Hrustek, Kova i , I. Križai , Anderlin, Hrasti , Miljan i , M. Križai , Mar ec, Taradi, Lon ari , Juras.

1. Spartak

24

23 0

1

113:36 69

2. Dinamo (D)

24

15 3

6

73:48

47

3. BSK

24

12 4

8

84:66

40

4. Hodošan

24

12 3

9

85:63

39

5. Dinamo (P)

24

11 4

9

71:58

37

6. Radni ki

24

10 6

8

68:60

36

7. Vidov an

24

11 2

11

67:62

35

8. Podturen

24

10 4

10

70:64

34

9. Polet (P)

24

8

2

14

60:78

26

10. Sloga ( )

24

7

4

13

50:66

25

11. Mladost (I)

24

7

4

13

46:67

12. Jadran

24

5

3

16

49:107 17

13. Mladost (Pr.)

24

4

3

17

38:99

25 15

OMLADINAC – STRAHONINEC 6:5 (4:1) MA KOVEC. Igralište Omladinca. Sudac: Željko Kova i (Šenkovec).

Strijelci: 1:0 Zebec (5), 2:0 Kova evi (7), 2:1 Bali (14), 3:1 Horvat (20), 4:1 V. Dodlek (41), 5:1 Kova evi (49), 5:2 Aldi (52), 5:3 Bali (67), 5:4 Bali (70), 6:4 D. Novak (82), 6:5 Aldi (90).

OMLADINAC: Grahovec, Posavec, Perho , Zebec, Vukovi , Mihol i , D. Novak, Kukovec, V. Dodlek, Blažon, Horvat.

STRAHONINEC: Pintari , Antonovi , Srnec, Zobec, Ma ek, Hadži , Žuni , Zadravec, Šimuni , Drabi , Kolar.

POBJEDA – SLOBODA (M) 0:0 GORNJI HRAŠ AN. Igralište Pobjede. Sudac: Franjo Hergoti (Ž. Gora).

POBJEDA: Marciuš, Kova , Horvat, Ivan i , Trbovi , Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi .

SLOBODA: Kova ec, Vinceti , akovi , Ku ek, Plevnjak, Mar ec, Gori anec, Mesari , Šari , Varga, Bratkovi .

ŠENKOVEC – SOKOL 2:4 (0:2) ŠENKOVEC. Igralište SRC Gor ice. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 Leško (18), 0:2 Leško (39), 0:3 Vincek (58), 0:4 Mikulaj (78), 1:4 Kolar (80), 2:4 Ž. Novak (85). ŠENKOVEC: Zadravec, Kolar, Kosma , Ratajec, Toplek, Ž. Novak, Saboli , M. Kolar, Marcijuš, Fras (od 46. L. Novak), Baranaši .

SOKOL: Šari , Mance, Zadravec, Hovat, Škvorc, I. Novak, Leško (od 46. Vincek), Posavec, Mikulaj, Topolnjak, Mavrek.

RUDAR – BRATSTVO (SV) 1:5 (0:3) MURSKO SREDIŠ E. Igralište Šoderka. Sudac: Željko Hajdarovi .

Strijelci: 0:1 D. Horvat (2), 0:2 Kolari (6), 0:3 Tomaši (45), 0:4 Tomaši (62), 1:4 Kova i (72), 1:5 Tomaši (79).

RUDAR: Šafari , Novak, Žerjav, Rob, Kova i , Bek, Liklin, Trstenjak, Filipan, Antolovi , Vabec.

BRATSTVO: Žnidari , Dunjko, Horvat, Vrbanec, S. Boži , J. Boži , Mesari , Šolti , Tomaši , Graši , P. Boži .

TABLICA 1. Omladinac (NSR)

24 19 2

3

2. Sloboda (M)

24 18 4

2

115:49 59 91:33

58

3. akovec

24 15 6

3

85:30

51

4. Pobjeda

24 15 3

6

70:38

48

5. Sloboda (S)

24 12 5

7

70:53

41

6. Nedeliš e

24 12 4

8

84:72

40

7. Sokol

24 10 1

13 72:68

31

8. Omladinac (M)

24 8

5

11 74:91

29

9. Bratstvo (SV)

24 8

4

12 72:75

28

10. Rudar

24 6

6

12 54:67

24 21

11. Strahoninec

24 6

4

14 47:77

12. Hajduk (B)

24 2

4

18 42:142 10

13. Šenkovec

24 0

2

22 32:114 2

22. lipnja 2010.

MEMORIJAL Krešo Madi odigran je u ukovcu

Pobjednik Mladost Prelog U spomen hrvatskog branitelja Kreše Madi a u ukovcu je u subotu odigran tradicionalni Memorijal Krešo Madi . Sudjelovali su svi klubovi s podru ja Grada Preloga, a u inalu je pomla ena mom ad hrvatskog tre eligaša preloške Mladosti koju je vodio “menadžer” Krešo Glavina svladala novog županijskog drugoligaša SK

ehovec s 1:0. U borbi za tre e mjesto doma in ukovec 77 bio je bolji od Galeb rezultatom 4:3.

Sudjelovali su još: Otok, Naprijed, Draškovec i kadetska ekipa Mladosti koji su poraženi od polu inalista u etvrt inalu. U polu inalu pak su inalisti Mladost i SK bili iznimno uvjerljivi protiv ukov ana, odnosno Galeba. (dz)

SKUPŠTINA NK MLADOST PRELOG

U subotu u 19 sati Preložani - NK Mladost ve nekoliko godina unatrag skupštinu održavaju u ljeto, uo i nove prvenstvene sezone. Tako e biti i ove godine. Predsjednik

kluba Ivan Radikovi sazvao je skupštinu hrvatskog tre eligaša za predstoje u subotu 26. lipnja u 19 sati u preloškom Vatrogasnom domu. (dz)

POLUFINALNA UTRKA EP ZA SENIORE u speedwayu održana je u Ljubljani

Pavlic prošao kao etvrti u finale U Ljubljani je minule subote održana utrka polu inala europskog prvenstva seniora na kojoj su naši predstavnici bili Jurica Pavlic i mladi Dino Kova i . Jurica Pavlic uspio se tako ponovno kvali icirati u inale EP seniora, dok je Dino Kova i s pet bodova osvojio jedanaesto mjesto. Pobjedu je odnio Matej Žagar koji u ovoj sezoni vozi u izvrsnoj formi. Finale europskog prvenstva seniora vozit e se u Tarnowu u Poljskoj 4. rujna.

REZULTATI: 1. Matej Žagar SLO 14+3 (3,3,2,3,3), 2. Sebastian Ulamek POL 14+2 (3,3,3,3,2),

3. Szymon Kielbasa POL 12+3 (2,2,3,2,3), 4. Jurica Pavlic HRV 12+2 (3,1,2,3,3), 5. Robert Miskowiak POL 11 (2,3,1,2,3), 6. Claus Vissing DAN 10+3 (2,2,3,1,2), 7. Ales Kralji SLO 10+2 (3,1,3,2,1), 8. Matej Kus EŠ 7 (2,3,1,1,0), 9. Alexey Karchenko RUS 6 (1,2,0,2,1), 10. Rafal Trojanowski POL 6 (1,1,2,1,1), 11. Dino Kova i HRV 5 (1,2,2,0,0), 12.

Matija Duh SLO 4 (0,1,0,3,0), 13.

Tobias Busch NEM 4 (1,Fx,0,1,2), 14. Guglielmo Franchetti ITA 3 (0,0,1,0,2), 15. Lukas Simon AuT 2 (0,0,1,0,1). 16. Samo Kukovica SLO 0 (0,0,0,Ef,Ef).

Jura je u Ljubljani pokazao zavidni nivo forme

KICKBOXING spektakl u dvorani akove ke Graditeljske škole

Siniša Kova i i Mario Agati osvojili naslove svjetskog i europskog prvaka

U PONEDJELJAK 21. lipnja u Zasadbregu

Novinarska reprezentacija protiv U-21 reprezentacije MNS NK Zasadbreg prvak II. županijske lige u ponedjeljak bit e doma in zanimljivom susretu izme u odabrane Novinarske selekcije Me imurja i reprezentacije U-21 Me imurskog nogometnog saveza kojoj e to biti pripremna utakmica za amatersko prvenstvo reprezentacija županijskih saveza Sjeverne regije. Novinarsku selekciju uz izbornika Peteka i njegovog suradnika Mihalkovi a (treneri Slobode Slakovec i Poleta Pribislavec) sastavili su novinari:

Radija 1 Miljenko Ov ar, Me imurskih novina Dejan Zrna, HR -a Željko Kralji i portala eMedjimurje Igor Hali , a bit e sastavljena od igra a ponajboljih me imurskih klubova, dok e u reprezentaciji U-21 MNS-a iji je izbornik Miljenko Dove er biti ponajbolji me imurski amaterski talentirani igra i.

Utakmica se igra s po etkom u 18.30 h u Zasadbregu i pozivaju se svi ljubitelji nogometa da pogledaju ovu zanimljivu nogometnu predstavu. (dz)

Europski prvak (desno) u akciji U kickboxing me evima koji su održani protekle subote pred gotovo tisu u ljubitelja te borila ke vještine u dvorani Graditeljske škole u akovcu Siniša Kova i i Mario Agati okitili su se naslovima svjetskog i europskog prvaka. Organizator

spektakla bio je akove ki klub Kickboxing 300.

Varaždinski borac Siniša Kova i bio je bolji od Makedonca Tibora Toscane prekidom me a u sedmoj rundi i tako je uz 24 doma e titule, dvije europske, te mediteranske i inter-

Svjetski prvak slavi pobjedu sa svojim brojnim navija ima kontinentalne dohvatio i titulu svjetskog prvaka.

Prije me a Siniša je rekao da smatra kako ne e biti problema u osvajanju titulu svjetskog prvaka, što je i ostvario. Mario Agati je postao europskim prvakom pobijedivši tridesettro-

godišnjeg Ma ara Istvana Szucsu jednoglasnom odlukom sudaca.

Publici su se predstavili i me imurski kickbox majstori: Tamara Kolomari, Mateja Hajdarovi , Robert Varošanec, David Vukovi ...

NK ZASADBREG

KARATE klub “Samuraj” Kotoriba

Pehar za prvaka donijeli pješice

U prošloj godini sudjelovali na 39 turnira EUROPSKI KUP U BRATISLAVI

Na konferenciji za novinare održane povodom osvajanja 1. mjesta u II. me imurskoj nogometnoj ligi - zapad i plasmana u 1. ŽNL, vode i ljudi NK Zasadbreg Goran Zadravec, Sre ko Baka , Miljenko Vrbanec i trener Ivan David održali su konferenciju za novinare na kojoj su govorili o ovom za klub, navija e i mjesto povijesnom sportskom uspjehu.

- U Štrukovec se ide pješice, preko Merhatovca, a nakon utakmice slijedi veliko slavlje, jednoglasno su najavili klupski elnici. Za vjerne navija e klub je nabavio 100-tinjak navija kih dresova, u kojima se išlo i navijalo u Štrukovcu, protiv Hajduk - Vindije.

Najavljeni su i planovi za novo, odnosno prvo prvenstvo u najvišem županijskom razredu, gdje e se nastupati s odre enim poja anjima, prvenstveno iz vlastitog podmlatka. Želja je prvih ljudi i trenera da Zasadbreg bude stabilan županijski prvoligaš, te su pohvalili velik doprinos Duman i a i Novaka poja anja koja nisu iz Zasadbrega. Nadaju se da e na koncertu Marka Perkovi a Thompsona ove subote zaraditi novac kojim e obnoviti i dograditi svla ionice i klupske prostorije, te na pomo nom igralištu postaviti ogradu od ceste. Od lanjskog Thompsonovog koncerta zaradu su potrošili na izgradnju rasvjete i ograde na glavnom igralištu. (S. Mesari )

Dvanaest medalja za KK Nedeliš e Slova ka Bratislava bila je doma in karate natjecanja pod nazivom 14. Europski kup - za uzrast u enika, mla ih kadeta, kadeta i juniora na kojem je nastupilo 700 natjecatelja iz Poljske, Latvije, Litve, Rusije, Ukrajine, Engleske, Ma arske, eške, Hrvatske i Slova ke.

Me u velikim brojem mladih karatista nastupila je i brojna ekipa KK Nedeliš eU izrazito jakoj konkurenciji bili su vrlo uspješni. Osvojili su jedno zlato, pet srebra i šest bronci, zbog velikog broja natjecatelja po kategorijama važno je napomenuti da je za osvajanje odli ja bilo potrebno barem pet pobjeda.

Zlato i naslov pobjednice turnira osvojila je Ana Ciglari u kategoriji u enica +40 kg, u istoj kategoriji Mateja Rumplin osvojila je broncu.

Srebra su osvojili Delost Marta u kategoriji mla ih u enica +35 kg, Vilim Murši u kategoriji u enika -35 kg, Darian Lisjak u kategoriji mla ih kadeta -45 kg, u istoj kategoriji Benjamin He a osvojio je broncu. Srebro su još osvojili Ela Poljak u kategoriji kadetkinja -54 kg i Damira Sutnjak u kategoriji juniorki -59 kg. Bronce su osvojili Bužani Jelena u lakoj -45 kg kategoriji, Edna Pomor i Mia Šari Horvat u teškoj +45 kg kategoriji mla ih kadetkinja. U uzrastu kadeta Neven Ku an osvojio je broncu u lakoj -52 kg kategoriji.

Izvještajnu skupštinu održali su lanovi Karate kluba “Samuraj” iz Kotoribe. Klub je aktivan od 2000. godine, okuplja 40 lanova, od kojih je 17 natjecatelja. Prema izvješ u predsjednika Darka Belige, prošle su godine sudjelovali na 39 turnira. Doma ini su bili dva turnira, i to 6. kupa u sklopu Dana op ine Kotoriba i jednog kola lige sjeverozapadne Hrvatske.

Za svoje aktivnosti potrošili su

56 784 kune, a uz dotacije op ine i sponzora, troškove natjecanja pokrivaju i sami roditelji. Kotoripske karatiste pozdravili su Vlado Bošnjak, predsjednik Karate saveza Me imurske županije, i Dobriša Zvošec, zamjenik na elnika op ine Kotoriba. - Danas ste izrasli u respektabilni klub koji ima ak dva država reprezentativca s kojim se morate ponositi, istaknuo je Bošnjak. (af)

22. lipnja 2010.

STOLNOTENISKI TOP 12 hrvatskih kadetkinja

ZAVRŠILE me imurske badmintonske lige

Paula Markati iz Hodošana prvi kadetski ženski reket Hrvatske U Varaždinu je održan TOP 12 kadetkinja Hrvatske u stolnom tenisu. Nastupilo je 11 igra ica od 12 najboljih u Hrvatskoj. Odli nom igrom prvo mjesto je osvojila Paula Markati iz Hodošana sa skorom od 9 pobjeda i jednim porazom od sedmo plasirane Stipan Mie. Ovim prvim mjestom Paula je trasirala put i status reprezentativke za EP u Turskoj ove godine što je za-

Me imurske stolnotenisa ice u kadetskoj konkurenciji i u Varaždinu su potvrdile status ponajboljih u Hrvatskoj

sigurno njezin najve i uspjeh u dosadašnjoj karijeri. Drugo mjesto osvojila je Dorina Srebrnjak iz Jadranova, a tre a je bila Ana Švarc iz zagreba ke Mladosti. Od me imurskih predstavnica odli an nastup i plasman ostvarile su sestre Anja i Ema Toplek iz Šenkovca. Anja je sa 6 pobjeda i 4 poraza zauzela odli no 5. mjesto, dok je Ema sa 5 pobjeda i 5 poraza zauzela 6. mjesto.

ODLI AN PO ETAK SEZONE za mlade akove ke gimnasti are

Juniorke druge u Zagrebu, uranu i Ruži u pojedina na zlata Zagreba ko tjelovježbeno društvo «Hrvatski sokol» bilo je doma in prvog kola Kupa Hrvatske u sportskoj gimnastici, na kojem su sudjelovali dje aci i djevoj ice gimnasti kog kluba «Marijan Zadravec – Macan» iz akovca. Prvo natjecanje nakon zimske stanke i napornih priprema završilo je više nego odli no za nove nade akove ke gimnastike.

Prijepodne su svoje znanje pokazale gimnasti arke koje vježbaju pod vodstvom

Marije Jurak i Vlatke Mikul i .

Na svom prvom nastupu u „C“ programu mla e kadetkinje (Ema Halabarec, Valentina Zver, Ema Šoštari , Josipa Kova ) zauzele su ekipno tre e mjesto, isto kao i kadetkinje (Marta Ov ar, Karolina Križai , Klara Šprem, Lara Zver), dok su juniorke ( Maria Mar ec, Lena Kocijan, Sanela Ruži , Julija Bek) zauzele drugo mjesto.

Nakon djevoj ica svoje znanje na spravama su pokazali dje aci. Kako je ove godine „B“ i „C“ program znatno otežan,

Juniorke su bile izvrsne druge i osvojile srebrne medalje

dje aci nisu nastupili ekipno, ali su pojedina ni rezultati izvrsni.

U kategoriji mla ih kadeta „C“ program David uran osvojio je prvo mjesto, Lovro ud tre e, a Patrik Hajdarovi etvrto mjesto. U istom programu, ali kod kadeta nastupio je Aleksandar Balaž i osvojio sedmo mjesto.

U „B“ programu kod mla ih kadeta Antonio Vuk je nakon nekoliko velikh grešaka završio na drugom mjestu, a kod kadeta uvjerljivo je pobijedio Leon Ruži sa više od pet bodova prednosti, dok je Damir Hajdarovi zavr-

šio na tre em mjestu. Treneri dje aka Damir Fotak i Matija Novak su nakon natjecanja bili vrlo zadovoljni rezultatima, pogotovo jer nakon promjene pravilnika nisu imali jasnu sliku kakva konkurencija ih o ekuje. Sada nakon ispitivanja terena najavljuju još bolje rezultate na jesen, i drugo kolo koje e se održati u GSC Aton u Nedeliš u.

Organizaciju natjecanja su pripomogli i David Vinko, Alen Vinko i Stjepan Domini koji su u sudili na natjecanju.

U pojedina nom natjecanju najmla i natjecatelji “Macana” - kadeti osvojili su dva pojedina na zlata

ODRŽANI drugi sportski susreti studenata veleu ilišta i visokih škola RH

Me imurske studentice bron ane u odbojci Ovaj vikend na sportskim terenima Gol & Spa Resorta Sv. Martin održani su drugi sportski susreti studenata veleu ilišta i visokih škola Republike Hrvatske.

Na susretu su sudjelovali studenti s devet veleu ilišta, a natjecali su se u odbojci i malom nogometu.

Sportske susrete otvorili su pro . dr. Marko Jeli , predsjednik Vije a veleu ilišta i visokih škola Republike Hrvatske, i Ivica perho , me imurski župan. Dobro je što se studenti i na ovaj na in druže, jer e se vjerojatno kroz koju godinu susretati i poslovno, kazali su Jeli i Perho prigodom otvorenja igara.

Sportski su susreti i dobar vid promocije Me imurja i našeg Ve-

Bron ane odbojkašice Me imurskog veleu ilišta

leu ilišta, jer svi sudionici imaju priliku vidjeti kakvim turisti kim potencijalima raspolažemo, rekao je Perho .

U odbojci su najbolje bile studentice Tehni kog veleu ilišta u Zagrebu, druge Veleu ilišta u Karlovcu, a tre e studentice Me imurskog veleu ilišta u akovcu.

U malom nogometu pobijedili su studenti Veleu ilišta “Nikola Tesla” u Gospi a, drugo mjesto odvojilo je Veleu ilište u Varaždinu, a tre e Visoka škola za menadžment u turizmu i in ormatici u Virovitici. Želja svih hrvatskih veleu ilišta je da ovi susreti postanu tradicionalni te da u budu nosti traju dva dana. (BMO)

SENIORI

Prvi naslov za Petra Žini a, Baksa obranila naslov U konkurenciji seniora u 14. izdanju MBL-a 2009/10 ukupni pobjednik po prvi put postao je Petar Žini sa 200 bodova, 2. Matija Hranilovi 150, 3. Danijel Zadravec 150, 4. Karlo Komar i i Nikola Šoštari 110 i 6. Krešimir Koprivec 90. U konkurenciji seniorki u 12. izdanju MBL-a 2009/10 ukupna pobjednica je Jelena Baksa obranivši prošlogodišnji naslov, 2. Jelena Novak i 3.

Tonka Hranilovi .

U konkurenciji muških parova u 5. izdanju MBL-a 2009/10 naslov su osvojili

par Danijel Zadravec/ Krešimir Koprivec, 2. Matija Hranilovi /Filip Mikolaj i 3. Karlo Komar i /Viktor Ruži .

U konkurenciji mješovitih parova u 3. izdanju MBLa 2009/10 naslov su osvojili Luka Vlahek/ Jelena Novak, 2. Matija i Tonka Hranilovi , 3. Danijel i Lucija Zadravec i 4. Karlo Komar i /Jelena Baksa.

U subotu 19.6. u dvorani ETŠ-a održana je završnica MBL-a 2009/10 te su podijeljene medalje, pehari i diplome za sve konkurencije.

JUNIORI

Matija Hranilovi odnio ukupnu pobjedu Odigran je i posljednji 3. turnir MBL-a 2009/10 za juniore U-19. Ukupnu pobjedu ostvario je Matija Hranilovi sa pobjedom i drugim mjestom. U konkurenciji juniora nastupilo je u posljednjem kolu 6 igra a, a svoju prvu pobjedu ostvario je Krešimir Koprivec pobjedivši u finalu Matiju Fila sa 21:17. Tre e mjesto osvojio je Luka Lesjak pobjedivši Lucijana Baruleka sa 21:16.

Peto mjesto osvojio je Timon Vrtari pobjedivši Dinu Budišu sa 21:14.

Kona ni poredak juniora U-19 MBL-a 2009/10: 1. Matija Hranilovi 180b, 2. Krešimir Koprivec 170, 3.

Viktor Ruži 150, 4. Matija Filo 140, 5. Luka Lesjak 130, 6. Luka Vlahek 100, 7.

Timon Vrtari 91, 8. Lucijan Barulek 60, 9. Jura Šolja 45 i 10. Dino Budiša 45.

U konkurenciji parova juniorki U-19 nastupilo su 4 para, a svoju tre u pobjedu i ukupnu ostvario je par Jelena i Mirna Baksa pobjedivši u finalu Jelenu Novak/Luciju Zadravec sa 2:0 (21:10, 21:16). Tre e mjesto osvo-

jio je par Tonka Hranilovi / Ela Trstenjak pobjedivši par Isabella Koprivec/Ana Katarina Kolari sa 21:14.

Kona ni poredak parova juniorki u-19 MBL-a 2009/10: 1. Jelena i Mirna Baksa 200b, 2. Tonka Hranilovi /Ela Trstenjak 160, 3. Jelena Novak/Lucija Zadravec 140 i 4. Isabella Koprivec/Ana Katarina Kolari 120. U konkurenciji mješovitih parova juniora nastupilo su 4 para, a svoju drugu pobjedu ostvario je par brata i sestre Matija i Tonka Hranilovi pobjedivši u finalu par Krešimir Koprivec/Jelena Novak sa 21:17. Tre e mjesto osvojio je par Matija Filo/Lucija Zadravec pobjedivši par Viktor Ruži /Ana Katarina Kolari sa 21:15.

Kona ni poredak mješoviti parova juniora U-19 MBL-a 2009/10 : 1. Matija i Tonka Hranilovi 200b, 2.

Krešimir Koprivec/Jelena Novak 180, 3. Matija Filo/ Lucija Zadravec 150, 4. Viktor Ruži / Ana Katarina Kolari 130 i 5. Luka Vlahek/ Ana Katarina Kolari 80.

ODBOJKAŠKI turnir “Pješ ana oluja 2010. “

Prijavite se za odbojku na pijesku Ženski odbojkaški klub “ Kaštel “ Pribislavec organizira tradicionalni odbojkaški turnir na pjesku “Pješ ana oluja “. Turnir e se održati od 10. do 19. srpnja na prostoru iza Društvenog doma u Pribislavcu. Turnir je otvorenog je tipa za muške i ženske ekipe iz Pri-

bislavca i cijelog Me imurja.

Prijave ekipa za turnir primaju se 08. i 09. 07. 2010.godine od 18,00 – 19,00 sati, a kotizacija po ekipi iznosi 100,00 kuna. ŽOK “Kaštel “Vas poziva na sportsko druženje na pijesku uz osvježavaju e napitke i languše.

22. lipnja 2010.

SPORTSKI KAMPOVI AKOVCA 2010.

Svaki tjedan sport jedan!

Zajednica sportskih udruga grada akovca i ove godine organizirat e tijekom ljetnih praznika za u enike osnovnih škola sportske kampove. Pokrovitelj sportskih kampova je Grad akovec, a tehni ki organizatori klubovi – udruge grada akovca.

Kampovi se održavaju od ponedjeljka do petka od 9-13 sati, zapo evši od 28. lipnja, a završetak se predvi a 27.kolovoza. Uz sportske sadržaje djeca e imati i stru nu edukaciju o raznim temama. Svaki sudionik dobiva majicu kampa, napitke i prehranu tijekom kampa. Sa djecom e raditi apsolventi i stu-

denti Kineziološkog fakulteta, te treneri s kvali ikacijom.

Participacija za sudionike s podru ja grada akovca za sudjelovanje u jednom kampu iznosi 50 kn, za dva kampa 80 kn, a za 3 i više 100 kn. Za ostale sudionike van podru ja grada akovca participacija iznosi 120 kn po kampu.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje u nekom od ponu enih kampova potrebno je ispuniti Prijavnicu koja se dobije na recepciji Bazena akovec, predati je, a na istom mjestu se pla a i kotizacija. Dodatne informacije na tel. 098/988 4483 Marin Horvat.

Termini po sportovima, borilište, uzrast djece: • 28. 06. – 2.7. košarka, II. OŠ akovec • 28.06. - 2.7. plivanje 1.-3. razred, Gradski bazeni • 28.06.- 2.7. rukomet Ž, igralište Macanovog doma • 5.7. – 9.7. tenis, tenis centar Franjo Pun ec • 5.7.-9.7. plivanje 4.-8. razred, Gradski bazeni • 5.7.- 9.7. rukomet M, igralište Macanovog doma • 12.7.-16.7. rolanje, 1. – 3. razred, igralište Macanovog doma • 19.7.-23.7. rolanje, 4.-8. razred, igralište Macanovog doma • 19.7.-23.7. šah, II. OŠ akovec • 2.8.-6.8. karate, dvorana I OŠ akovec

• 9.8.-13.8. streli arstvo, 4.-8. razred, tereni Visoke u iteljske škole • 9.8.-13.8. kuglanje, samo 4.-8. razred, kuglana SRC Mladost • 9.8.-13.8. plivanje, 1. – 3. razred, Gradski bazeni • 16.8. – 20. 8. plivanje, 4. – 8. razred, Gradski bazeni • 16.8. – 20. 8. stolni tenis, igralište Macanovog doma • 16.8.-20.8., streli arstvo, 1.-3. razred, tereni Visoke u iteljske škole • 16.8.-20.8. cheerleading, dvorana II. OŠ akovec • 23. 8. – 27.8. atletika, SRC Mladost • 23.8.-27.8. gimnastika, dvorana Macanov dom

SPORTSKO LJETO 2010. za djecu s podru ja op ine Nedeliš e

Sportski kampovi bit e održani od 28. lipnja do 20. kolovoza I ovo ljeto kre e program “Sportsko ljeto” za u enike od 1. do 8. razreda osnovnih škola s podru ja op ine Nedeliš e. Rije je o sportskim kampovima u trajanju od 28. lipnja do 20. kolovoza, koji e se odvijati u sportsko - gimnasti kom centru “Aton” u Nedeliš u.

Svaki kamp za pojedini sport trajat e pet dana (od ponedjeljka do petka) od 8 do 12 sati. Program provode stru ni treneri, profesori TZK-a i apsolventi Kineziološkog fakulteta te povremeni stru ni gosti predava i iz podru ja medicine i sporta.

Prvo od kampova bit e gimnastika koja e se održati od 28. lipnja do 2. srpnja. Zatim slijede

nogomet i disc golf od 5. do 9. srpnja, nakon ega e se održati atletika (12. do 16. srpnja). Jahanje e se održati u terminu od 19. do 23. srpnja, dok e red za odbojku biti 26. srpnja. Rukomet e se održati od 2. do 7. kolovoza, dok e karate pokrete djeca mo i u iti od 9. do 13. kolovoza. Posljednji kamp bit e košarka koja e se održati od 16. do 20. kolovoza.

Uplata od simboli nih 50 kn za sudjelovanje na svim kampovima vrši se na recepciji SGC-a “Aton”.

Glavni pokrovitelj Sportskog ljeta je Op ina Nedeliš e, dok se me u ostalim sponzorima isti u Euroherc, Vajda, pekara In i Metss.

PLIVA I PK-a na 25. Zlatnom medvjedu

Ostvareni odli ni rezultati Pliva i PK-a Deni Juri an, Luka Cigler, Kristijan Stunkovi , Petra Marciuš, Jakov Rojko i Luka Dodlek, uz vodstvo trenera Gorana Kolari a, sudjelovali su na 25. jubilarnom Zlatnom medvjedu u organizaciji pliva kog kluba „Medveš ak“ iz Zagreba.

U vrlo jakoj apsolutnoj kategoriji, odnosno u konkurenciji pliva a poput Gordana Kožulja, Dinka Juki a, Sanje Jovanovi te mnogih drugih poznatih pliva a ostvareni su odli ni rezultati.

Deni Juri an odli no je otplivao

etiri medalje u atežu

Osvojili 48 medalja na pliva kom mitingu “Minerva” Pliva i PK-a sudjelovali su po etkom lipnja i na pliva kom mitingu “Minerva” u organizaciji pliva kog kluba Varaždinske Toplice.

Uz njih, natjecali su se pliva i iz PK-a Barok Varaždin, PK-a Cerine Koprivnica, PK-a Me imurje, PK-a Minerva i PK-a Varaždinske Toplice.

PK je nastupio s 36 pliva a i pliva ica.

Medalje su osvojili Nelly Lisjak (3 medalje), Kaja Sabol (4), Kristijan Stunkovi (4), Luka Cigler (4), Karlo Štampar (3), Filip Turk (4), Ivan Lovrek (4), Jurica Horvat, Martin Dodlek (4), Filip Baranaši (3), Niko Novak (2), Petra Marciuš (2), Jasmina Vu ko (2), Jakov Rojko (2), Karlo Baranaši (2 medalje), Andeja Štampar, Nola Barila te Marko Lovrek.

200 m leptir i zauzeo 13. mjesto.

Petra Marciuš u disciplini 200 m le no zauzela je 15. mjesto, dok je Jakov Rojko ostvario 15. mje-

sto u disciplini 400 m slobodno.

Kristijan Stunkovi pak je u disciplini 200 m leptir zauzeo 18. mjesto.

Luka Dodlek i Jakov Rojko osvojili su medalje na me unarodnom pliva kom mitingu u atežu.

Na me unarodnom pliva kom mitingu “Terme atež 2010.” sudjelovalo je ukupno 290 pliva a iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Za PK plivali su Lea Marciuš, Nelly Lisjak, Luka Dodlek, Jakov Rojko, Lovro Tkal ec i Karlo Štampar, koje je vodio trener Goran Kolari .

Jakov Rojko osvojio je 1. mjesto u disciplini 100 m slobodno te 2. mjesto u disciplini 100 m le no, dok je Luki Dodleku pripalo 2. mjesto u disciplini 100 m leptir i 3. mjesto u disciplini 100 m prsno.

Deni Juri an, Luka Cigler, Kristijan Stunkovi , Petra Marciuš, Jakov Rojko i Luka Dodlek

KLUPSKI PETEROBOJ u golfu u Moravskim Toplicama

Golferi Me imurja svladali etiri slovenska kluba Na odli nim terenima golfa Livada u Moravskim Toplicama održan je peteroboj golf klubova iz Slovenije i Hrvatske. Sudjelovalo je 5 golf klubova sa 78 igra a, i to etiri slovenska kluba: GK Slovenska Bistrica, GK Radenci, GK Moravske Toplice, GK Drava, dok je hrvatski predstavnik bio GK Me imurje akovec.

Ekipu GK Me imurja predstavljalo je 19 igra a, od kojih je to nekima bio i prvi ovakav turnir u karijeri.

U vrlo jakoj konkurenciji GK Me imurje uspio je

osvojiti prvo mjesto s 431 neto bodom, i to s uvjerljivom razlikom bodova od najbližih konkurenata (više od 50 bodova razlike pred Slovenskom Bistricom). Za osvojeno prvo mjesto GK Me imurje dobio je veliki prijelazni pehar koji e godinu dana krasiti klupske vitrine. Ovaj veliki uspjeh bit e poticaj za uklju ivanje novih lanova u klub, kojih je svakim danom sve više i više, a veliki poticaj zasigurno su i izvrsni tereni koji se nalaze u sklopu Spa & Golf Resorta Sveti Martin.

KK DUBRAV AN DONJA DUBRAVA

Obilježeno 35 godina igranja košarke Kao i prošle, i ove godine me u sportskim kampovima bit e održano i jahanje

U subotu 12. lipnja prigodnim programom i sve anoš u proslavljena je 35.godišnjica osnivanja Košarkaškog kluba “Dubrav an” iz Donje Dubrave.

Obilježavanje obljetnice po elo je polaganjem vijenca i paljenjem svije a na grobu dugogodišnjeg

igra a i najvjernijeg navija a kluba Drage Vidovi a Vi e. Uslijedila je utakmica izme u veteranskog sastava i prve mom adi. Utakmica je odigrana na asfaltnom igralištu na Krbulji, tamo gdje je prije 35 godina odigrana i prva službena utakmica. Iako je rezultat bio

u drugom planu, recimo da su i ovaj put stariji i iskusniji bili bolji.

Sve ani dio proslave održan je u Kavani “Opera”. Na klupsku povijest osvrnuo se predsjednik kluba Josip Brljak. Svima je uputio rije i zahvale što su kroz sve te godine bili lanovi kluba. Sponzorima i

lanovima uru ene su zahvalnice, dok je poseban poklon dobila Udruga navija a koja ih prati na svim utakmicama i stvara posebnu navija ku atmosferu. Donjodubravski košarkaši natje u se u B1 košarkaškoj ligi i uvijek su pri samom vrhu tablice. (af)

22. lipnja 2010.

ODRŽAN 11. Festival sportske rekreacije osoba s invaliditetom Hrvatske

Doma ini iz akovca osvojili drugo mjesto U organizaciji Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec i Me imurskog saveza sportske rekreacije “Sport za sve” održan je 11. Festival sportske rekreacije osoba s invaliditetom Hrvatske u restoranu “ KTC” u akovcu.

Osim u belotu, ga anju kolutovima, pikadu i vise oj kuglani, osobe s invaliditetom natjecale su se u bacanju loptica u koš, poligonu – vožnja u kolicima, šahu i stolnom tenisu. Ukupno je sudjelovalo devet ekipa, me u kojima su

PROJEKT “Plivanjem do sigurnih koraka” Gradskoga pliva kog kluba Me imurje akovec

Podizanje kvalitete života djece s posebnim potrebama Podizanje kvalitete života djece s posebnim potrebama i poteško ama u razvoju kroz kineziterapijske aktivnosti i obuku nepliva a te senzibiliziranje javnosti o potrebi stvaranja navike svakodnevnoga tjelesnog vježbanja, a posebice osoba s invaliditetom, glavni su ciljevi projekta “Plivanjem do sigurnih koraka”, koji drugu godinu za redom provodi Gradski pliva ki klub Me imurje akovec.

S desetero djece s posebnim potrebama, koji u pratnji roditelja/staratelja polaze programe projekta, radi Kristina Horvat, pro esorica kineziologije s primjenom u kineziterapiji. Novac za realizaciju projekta osigurao je Grad akovec, te je tako GP-

KM ušao u sustav financiranja ove plemenite djelatnosti. Ovim putem organizatori zahvaljuju dogradona elniku Veselinu Biševcu i njegovim kolegama koji su prepoznali kvalitetu i potrebu ovakvog projekta, te što su pomogli u realizaciji istog. Ovakvim primjerom trebale bi se povoditi i druge ustanove i tvrtke, koje se ovim putem pozivaju da svojim donacijama pomognu onima kojima je ta pomo najpotrebnija. Sav prikupljeni novac koristit e se isklju ivo za aktivnosti vezane za djecu s posebnim potrebama i poteško ama u razvoju.

Sve in ormacije o projektu i projektnim aktivnostima mogu se dobiti na 091/574 06 44 (Tomislav Horvat, pro .).

Izme u ostalog, natjecatelji su svoje vještine pokazali u vise oj kuglani

Sudionici 11. Festivala okušali su se i u šahu

bile Udruga tjelesnih invalida Ivanec, Udruga tjelesnih invalida Pazin, Udruga invalida Donja Stubica, Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom - Klub Mura akovec, Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina, Udruga osoba s invaliditetom “Bolje sutra“ Grada Koprivnice, Udruga invalida Koprivni ko - križeva ke županije, Udruga tjelesnih invalida Pula te doma in Društvo distrofi ara,

invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec.

Najboljim se pokazalo Društvo distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida Grada Varaždina, dok su drugo mjesto osvojili doma ini, lanovi Društva distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec. Ništa manje važno tre e mjesto pripalo je Udruzi tjelesnih invalida Pula. (hz)

S desetero djece s posebnim potrebama radi Kristina Horvat, profesorica kineziologije

56

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 57

58

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 59

60

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

22. lipnja 2010.

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 61

62

Informacije

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ZDRASTVENA USTANOVA «LJEKARNA PO U A» dana 16.06.2010. raspisuje

NATJE AJ

za radno mjesto 1. FARMACEUT – LJEKARNIK – u poslovnici NEDELIŠ E Maršala Tita 1 – 40305 Nedeliš e Uvjet: - rad na neodre eno radno vrijeme - licenca za samostalni rad - rad u smjenama - pla a po dogovoru Natje aj je otvoren do popunjenja radnog mjesta.

Obavijes i ostale informacije mogu se dobi na broj: Zdrastvena ustanova I. G. Kova i a 20, akovec, TEL: 040-311-000

Klasa: 602-04/10-08/02 Urbroj: 2109-63-03-10-02 akovec, 14. lipnja 2010.

Me imursko veleu ilište u akovcu, Bana Josipa Jela i a 22/a, akovec, raspisuje

NATJE AJ 1. za izbor u naslovno-nastavno zvanje višeg predava a za podru je tehni kih znanos , polje ra unarstvo, grana obrada informacija, 2. za izbor u naslovno-nastavno zvanje predava a za podru je tehni kih znanos , polje ra unarstvo, grana programsko inženjerstvo, 3. za izbor u naslovno-nastavno zvanje predava a za podru je tehni kih znanos , polje elektrotehnika, grana telekomunikacije i informa ka, 4. za izbor u naslovno-nastavno zvanje predava a za podru je društvenih znanos , polje ekonomika, grana nancije, 5. za izbor u naslovno-nastavno zvanje predava a za podru je društvenih znanos , polje ekonomika, grana trgovina i turizam, 6. za izbor u naslovno-nastavno zvanje predava a za podru je društvenih znanos , polje ekonomika, grana organizacija i menadžment, 7. za izbor u naslovno-nastavno zvanje predava a za podru je društvenih znanos , polje pravo, grana trgova ko pravo i pravo društava, 8. za izbor u naslovno-nastavno zvanje predava a za podru je humanis kih znanos , polje lologija, grana germanis ka.

Pristupnici na natje aj moraju ispunjava uvjete utvr ene Zakonom o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (‘’Narodne novine’’, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07 i 45/09), te uvjete Vije a veleu ilišta i visokih škola (‘’Narodne novine’’, broj 119/05).

Uz prijavu pristupnik treba priloži (u pisanom i elektroni kom obliku): - životopis s detaljnim podacima o nastavnom, stru nom i znanstvenom radu, - dokaze o ispunjavanju uvjeta za izbor u zvanje, - popis radova i one radove koji su relevantni za izbor u zvanje, - domovnicu, - diplomu.

Na natje aj se mogu prijavi osobe oba spola, sukladno lanku 13. Zakona o ravnopravnos spolova (‘’Narodne novine’’, broj 82/08).

Prijave s potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta iz natje aja podnose se preporu enom poštom ili osobno na adresu: Me imursko veleu ilište u akovcu, Bana Josipa Jela i a 22/a, akovec, s naznakom ‘’Za natje aj’’ u roku od 8 dana od objave natje aja u Narodnim novinama. U prijavi obvezno nazna i to ku natje aja na koju se prijava odnosi. Nepotpune i nepravovremeno pris gle prijave ne e se razmatra .

Me imursko veleu ilište u akovcu

OP INA PODTUREN

PRODAJA GRADILIŠTA U NASELJU NOVAKOVEC Obavještavaju se zainteresirane zi ke i pravne osobe da Op ina Podturen objavljuje prodaju gradilišta.

Svake zadnje subote u mjesecu , s po etkom u 10 sa , održat e se javno nadmetanje za prodaju gradilišta na licu mjesta , lokacija u naselju NOVAKOVEC. Zemljište je upisano u: zk.ul.2661, k.o.Novakovec , est.br: -

3673/34, površine 275 hv, pašnjak 3673/25, površine 262 hv, pašnjak 3673/38, površine 288 hv, pašnjak

Po etna visina cijene zemljišta je 10 EUR-a/ hv ( protuvrijednost u kunama na dan prodaje prema srednjem te aju HNB) . Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju, dužni su ukupnu cijenu zemljišta iz ovog stavka u cijelos ispla Op ini Podturen u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja, u pro vnom gube pravo na kupnju.

Za sudjelovanje u natje aju sudionici su dužni upla jam evinu u iznosu od 1.500,00 kuna na poslovni ra un Op ine Podturen br. 2392007-1834200007 poziv na br. 22-7757-OIB sa svrhom doznake-jam evina za kupnju gradilišta Novakovec.

Za navedenu lokaciju vrijede i slijede i uvje prodaje: 1. Sudioniku koji uspije u javnom nadmetanju jam evina se ura unava u cijenu zemljišta, a onaj koji ne uspije ista mu se vra a u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja. Sudioniku koji uspije na javnom nadmetanju te potpiše zapisnik i rješenje o javnom nadmetanju, a kasnije odustane od kupnje, jam evina se ne vra a.

2. Nakon što kupci u cijelos isplate cijenu zemljišta Op ini Podturen, pristupit e se sklapanju kupoprodajnog ugovora izme u Op ine Podturen i sudionika koji je uspio na javnom nadmetanju za kupnju gradilišta, a ukoliko se cijena gradilišta u cijelos ne pla u rokovima predvi enim ovim natje ajem, utvrdit e se gubitak prava kupnje.

Sve troškove oko sklapanja ugovora kao i porez na promet nekretnina snose kupci.

Kupci sami pla aju promjenu namjene zemljišta iz poljoprivrednog u gra evinsko.

3. Pravo sudjelovanja na javnom nadmetanju imaju sve doma e zi ke i pravne osobe (iden tet se utvr uje uvidom u registraciju poduze a) te gra ani.

4. Natje aj je otvoren do prodaje svih es ca.

5. Detaljne informacije o tome mogu se dobi u Uredu Op ine Podturen, Ivana Grš i a 5, Podturen.

OP INA PODTUREN

22. lipnja 2010.

Informacije 63

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

TURISTI KA ZAJEDNICA GRADA AKOVCA, Kralja Tomislava 1, akovec upu uje

JAVNI POZIV za iskazivanje interesa za obavljanje ugostiteljske djelatnosti za vrijeme manifestacije Porcijunkulovo Turis ka zajednica grada akovca organizator je predstoje e manifestacije Porcijunkulovo koja se odrŞava u terminu 30.07. – 2.08.2010. u akovcu.

U sklopu manifestacije cilj je ponudi i kvalitetnu ugos teljsku ponudu pi a i jednostavnih jela na otvorenom stoga Turis ka zajednica grada akovca upu uje javni poziv za iskazivanje interesa za obavljanje ugos teljske djelatnos prema sljede im lokacijama: 1.

2.

3.

Trg Republike - Lijeva strana trga (uz MT parking) – povrťina 800 m2 Perivoj Zrinskih – Lijeva strana od centra grada (prije jezera) – povrťina 100 m2 Franjeva ki trg – Ispred robne ku e Centar – povrťina 50 m2

TEHNI KE NAPOMENE

Na svim navedenim lokacijama zakupci su duĹžni, o svom troĹĄku, osigura odgovaraju u ugos teljsku opremu.

Zakupci su duĹžni vodi brigu o redovitom zbrinjavanju otpada.

Zabavni program (u sklopu zakupljenog prostora) organizira zakupnik u dogovoru s organizatorom.

Po zavrĹĄetku manifestacije, zakupci se obvezuju demon ra opremu i o is prostor u roku jednog radnog dana.

PONUDA TREBA SADRŽAVATI 1. presliku obrtnice ili registracije tvrtke pri trgova kom sudu 2. opis ponude predvi ene za sudjelovanje na manifestaciji 3. potvrdu Turis ke zajednice grada akovca o nepostojanju dugovanja prema istoj.

Rok za podnoťenje prijava je 7 (sedam) dana od objave u tjedniku Me imurske novine, s preporu enom poťiljkom ili osobno na adresu: Turis ka zajednica grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec s naznakom NE OTVARAJ – Poziv za iskazivanje interesa za obavljanje ugos teljske djelatnos za vrijeme manifestacije Porcijunkulovo.

Organizator zadrĹžava pravo odabira najpovoljnijih ponuda, a odabrat e ih Turis ko vije e Turis ke zajednice grada akovca.

Najpovoljnijom ponudom smatra e se ona ponuda koja uz dostavu traĹženih podataka iz Javnog poziva sadrĹži i najviĹĄi ponu eni iznos sudjelovanja u samoj manifestaciji.

Sudionici natje aja sami snose svoje troĹĄkove sudjelovanja u postupku.

Turis ka zajednica grada akovca ima pravo ocijeni da li ponuda odgovara svrsi ovog javnog poziva; tako er nije obvezna uvaĹži nijednu ponudu, pri emu nije duĹžna dava posebna obrazloĹženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema sudioniku natje aja.

Sudionici natje aja bit e pismeno obavijeĹĄteni o izboru najkvalitetnijih ponuda, nakon ega slijedi potpisivanje ugovora s odabranim zakupcima. Sastavni dio Ugovora je bjanko zaduĹžnica koju dostavlja zakupnik u svrhu osiguranja pla anja Turis ka zajednica grada akovca

IZ MATI NOG UREDA

VJEN ANI: Danijela Škrget i Damir Leskovec (Mursko Srediť e). Mihaela Glavak i Duťan Kramar; Ines Glavak i Darko Švenda; Verica Obad i Željko Horvat (Prelog). Jasmina Zobi i Josip Ladi ; Tanja Horvat i Bojan Novak (Štrigova).

ZAHVALA

na

• Organizator osigurava lokaciju odnosno povrťinu izvo enja ugos teljske djelatnos te priklju na mjesta i potroťnju elektri ne energije, a zakupci su duŞni o svom troťku izves priklju nu instalaciju te dopremu vode. • Zakupnik za lokacije pod 1., 2. i 3. osigurava ťator ili tendu (prema dogovoru s organizatorom) • Zakupnik osigurava tehni ke, kadrovske i higijenske uvjete za pruŞanje ugos teljske usluge prema vaŞe im propisima.

RO ENI: KEVIN BRANILOVI , sin Ivane i Mirka; MARIJA BIŠAN, k i Ljiljane i Željka; IVONA HORVAT, k i Barbare i Davora; DAVID KOLAR, sin Marine i Ivana; DORA KOS, k i Petre i Ivana; MILA NOVAK, k i Jelene i Branimira; IVANO ONKAŠ, sin Elizabete i Gorana; LEA IVA I , k i Kristine i Rajana; EMA PER I , k i Marine i Dejana; KLARA GRANATIR, k i Lidije i Gorana.

SJE ANJE

UMRLI: Valerija Drvoderi , r. Franjkovi , ro . 1929.; Katarina DobĹĄa, r. KriĹĄtofi , ro . 1926.; Sofija Ĺ alamon, r.

Crkven i , ro . 1924.; Josipa Ĺ paravec, r. Mati , ro . 1937.; uro Horvat, ro . 1927.; Josip Mikolaj, ro . 1953.; Antun Nedeljko, ro . 1940.; Ivan Medlobi, ro . 1935.; Marija Hrustek, r. Perko, ro . 1940. ( akovec). Barbara Toplek, r.

Domjani , ro . 1930. (Mursko SrediĹĄ e). Marjan Hergoti , ro . 1950. (NedeliĹĄ e). Terezija Sklepi , r. JutreĹĄa, ro .

1926.; Josip Beli , ro . 196.; Terezija Varga, r. Ĺ koda, ro .

1927. (Prelog). Jelena JaneĹĄ, r. Ĺ ekutor, ro . 1919.; Katarina Majsen, r. Krnjak, ro . 1932. (Ĺ trigova).

povodom smrti naĹĄeg dragog i voljenog supruga, oca, djeda, pradjeda i brata

STJEPANA ZOR ECA

FRANJE BAKSA

iz Novog Sela Rok 21.06.2008. – 21.06.2010.

iz Novog Sela Rok preminulog 15.6.2010. u 81. godini Ĺživota

ProĹĄla su dvije godine od kad si nas napustio.

S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe.

Duboko dirnuti suosje anjem i brojnim izrazima su uti, a u nemogu nosti da svima osobno zahvalimo, na ovaj na in

Ostat eĹĄ zauvijek u naĹĄim mislima i srcima.

Supruga Ana, sin Josip, snaha Jasenka i unuke Bosiljka i Vedrana sa suprugom Tihomirom

IN MEMORIAM

NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO svim prijateljima i poĹĄtovateljima naĹĄeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda i brata, koji su nam u tim teĹĄkim trenucima bili podrĹĄka i suosje ali s nama.

Hvala i svim ostalima koji su nam izrazili su ut, poloĹžili vijence i svije e i ispratili ga na vje ni po inak.

Posebna hvala lije nici dr. Lebar, te sestri g i. BreĹžnjak.

Hvala pateru Josipu Vukoji na toplim rije ima oproĹĄtaja.

Ponosni smo ĹĄto smo te imali, a tuĹžni ĹĄto smo te prerano izgubili.

poginulom hrvatskom branitelju

IVANU LE EKU

Svima od srca hvala.

28.6.1994. – 28.6.2010.

Tuguju a obitelj: supruga Kristina, k eri Jasenka i Jadranka, zetovi Josip i August, unuk Dino, te unuke Bosiljka, Vedrana sa suprugom, Martina s obitelji

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Poliklinika MEDIKOL AKOVEC, V. Nazora 15, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE RADA na neodre eno vrijeme, nazva na 091-4594731. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

2. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na ra unalu, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 strojarski tehni ar, ak vno znanje engleskog i njema kog jezika; BRAVARI, ZAVARIVA I -viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natje aj otvoren do 04.07.2010.

3. Ordinacija op e medicine Margita Berkopi dr. med.

BELICA, K. Tomislava bb, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE s poloĹženim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javi se na 098-306999. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

4. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE, traĹži KV, PKV Ĺ IVA I PAMUKA I LYCRE viĹĄe izvrĹĄitelja, radno iskustvo prednost ali nije uvjet, odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javiti se na 865-229. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

5. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA Ĺ TRIGOVA, traĹži 1 DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK na neodre eno vrijeme,pismenuzamolbuposla nae-mail:valkaj@japa. com.hr ili se javi na mob. 098-259865 Natje aj otvoren do 30.06.2010.

6. Ordinacija op e medicine Željko Kova , dr. med.

Donji Kraljevec, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE s poloĹženim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obaveznapreporukaposlodavca, javi sena040-655170.

Natje aj otvoren do 30.06.2010.

7. ZLATNE RUKE Ĺ ENKOVEC, M. Tita 19/a, traĹži 1 PEKAR bureka i pizze na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 095-5660077. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

8. RENI d.o.o. SVETA MARIJA, traĹži 1 FRIZERKA na odre eno vrijeme, skra eno radno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 098-1804882. Natje aj otvoren do 23.06.2010.

9. CAFFE BAR “THERAPIAâ€? AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traĹži 1 DJELATNICA ZA RAD U LOKALU na odre eno vrijeme, javi se na 091-2413388. Natje aj otvoren do 25.06.2010.

10. Ca e bar FONTANA D. KRALJEVEC, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-9713158. Natje aj otvoren do 28.06.2010.

11. Autoservis-AutoprijevozJosipDobrani M.SrediĹĄ e, R. Kon ara 71, traĹži 1 DISPONENT ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na neodre eno vrijeme uz probni rad, ak vno znanje njema kog i engleskog jezika radno iskustvo jedna godina, javi se na 543-010, 098-493250. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

12. Frizerski salon “FRISCOâ€? M. SrediĹĄ e, Trg Bra e Radi a 7, traĹži 1 FRIZER (M/Ĺ˝) na neodre eno vrijeme,

javi se na 543-010, 098-493250. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

13. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 2 VRTLARSKA RADNIKA/ICE na odre eno vrijeme, javi se na 333-870. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

14. Instalaterski obrt DOLENEC AKOVEC, Gunduli eva 12, traĹži 2 INSTALATERA GRIJANJA I VODOVODA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091-5549323. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

15. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovi a, traĹži 5 KV VOZA A TERETNOG MOT. VOZILA U ME . TRANSPORTU ROBE-HLADNJA E na neodre eno vrijeme, znanje njema kog jezika, radno iskustvo 12 mjeseci, kratke zamolbe slati na e-mail: info@tkalectrans.hr Natje aj otvoren do 30.06.2010.

16. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traĹži 1 PIZZA PEKAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada VaraĹždin, javi se na 040-311207. Natje aj otvoren do 17.06.2010.

17. ARTEFERRO DOHOMONT d.o.o. GORI AN, SirkoviĹĄ e bb, traĹži KV BRAVARI - viĹĄe izvrĹĄitelja, obavezno radno iskustvo minimalno 3 godine, na odre eno vrijeme uz mogu nost zasnivanja stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili na tel. 040-601222. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

18. LIMING PLUS d.o.o. 40305 NEDELIĹ E, akove ka 76, traĹži TIG VARIOC-pripravnik, POMO NI RADNICI (KV bravar, limar) na neodre eno vrijeme, molbe sa kratkim Ĺživotopisom dostaviti na gore navedenu adresu ili se osobno javi direktoru Mladenu Novaku na mob. 0911234505. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

19. Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N. Pavi a 15, traĹži1MAGISTAR/MAGISTRAFARMACIJEnaneodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili javi se na tel. 040-363799. Natje aj otvoren do 10.07.2010.

20. METAL Ĺ POLJARI d.o.o. NOVAKOVEC, N. Naselje 6, traĹži 1 KONOBAR u CAFFE BARU PICTURA akovec; 3 TIG ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 0981347429. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

21. GRADITELJSTVO GOG IVANOVEC, traĹži 2 KV ZIDARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 5 godina, javi se na 095-9085572. Natje aj otvoren do 18.06.2010.

22. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traĹži SAVJETNICI U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER honorarni rad, SSS, VĹ S, VSS, komunika vnost, samostalnost, javi se na 091-8924790 do 30.06.2010.

23. GP EMANUELL d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 44, traĹži 4 DJELATNIKA/ICE za rad u ca e baru na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-3418172. Natje aj otvoren do 07.07.2010.

24. RIBARNICA “ORKAâ€? AKOVEC, V. Morandinija, traĹži 1 PRODAVA U RIBARNICI prodaja i iĹĄ enje riba, na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 099-8121510.

Natje aj otvoren do 30.06.2010.

25. HERA d.o.o. MIHOVLJAN, traĹži ZIDAR, TESAR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-3471299. Natje aj otvoren do 09.07.2010.

26. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA ŠTRIGOVA 89, traŞi 1 MEDICINSKA SESTRA s poloŞeni str. ispitom na neodre enovrijeme,radnoiskustvojednagodina,dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail:valkaj@ japa.com.hr ili mob.098-259865. Natje aj otvoren do 09.07.2010 27. Frizerski salon BACKSTAGE AKOVEC, I. G. Kova i a 36, traŞi 1 KV FRIZER –pripravnik na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 0989768522. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

28. GP EKOM d.o.o. AKOVEC, Športska 2, traŞi 1 ELEKTRI AR-TEHNI KO ODRŽAVANJE, SSS elektro smjer, poloŞen ispit za rukovatelja centralnog grijanja, poznavanje rada na PC, radno i zdravstveno sposoban, osoba spremna na timski rad, pet godina radnog iskustva na sli nim poslovima, priloŞi fo.co. Radne knjiŞice i kratki opis poslova na kojima je do sada radio, uz pismene ponude potrebno je priloŞi dokaze o ispunjavanju uvjeta jer se bez njih ponude ne e razmatra . Natje aj otvoren do 28.06.2010.

29. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 5 ZAVARIVA A, 5 BRAVARA, 5 KOVINOTOKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natje aj otvoren do 15.07.2010.

30. NET d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb 15 DJELATNIKA ZA RAD U PROIZVODNJI SVIJE A, na odre eno vrijeme, rad u dvije smjene, prednost kandida ma iz okolice akovca, javi se na 314-682. Natje aj otvoren do 02.07.2010.

31. Caffe bar “Casablancaâ€? NOVAKOVEC, traĹži 1 KONOBAR na odre eno vrijeme, javi se na 098-9138465.

Natje aj otvoren do 08.07.2010.

32. ELTA d.o.o. PUĹ INE, akove ka 136, traĹži 1 PRODAVA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 895-252. Natje aj otvoren do 06.07.2010.

33. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 1 SSS STROJARSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo 3 godine na poslovima termotehnike, poznavanje nacrta, javi se osobno ili 098-210166 do 30.06.2010.

34. VNUK-PRODUKT d.o.o. PRELOG, Glavna 68, traĹži 1 KOMERCIJALIST na odre eno vrijeme, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 06.07.2010.

35. “ABARTâ€? Autolimarski obrt D. Mihaljevec, akove ka 35, traĹži 1 AUTOLAKIRER na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 660-500. Natje aj otvoren do 15.07.2010.

36. RATARSTVO “MMâ€? KOTORIBA, traĹži 1 VOZA KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javi se na 099-5177-928.

Natje aj otvoren do 30.07.2010.

37. Ca e bar “PANTERAâ€? Savska Ves, J. Bajkovca 107, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na 0922663069. Natje aj otvoren do 14.07.2010.

38. Caritas VARAŽDINSKE BISKUPIJE 40000 AKOVEC, Augusta Cesarca 15, traŞi 1 VSS LOGOPED na odre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili na fax: 390-044. Natje aj otvoren do 09.07.2010.

39. ARTEFERO DOHOMONT d.o.o. GORI AN, traĹži 1 KV VOZA TERETNOGVOZILAnaodre enovrijeme,poĹželjno radno iskustvo 3 godine, , javi se na tel. 602-222. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

40. Pekarna CRO-PEK AKOVEC, K. Tomislava 46, traĹži 1 PRODAVA na odre eno vrijeme, uz radno iskustvo barem godinu dana, javi se na gornju adresu ili 395-694.

Natje aj otvoren do 30.06.2010.

41. METAL – DEKOR IVANOVEC, P. Miťkine bb, traŞi BRAVARI, ZAVARIVA I - viťe izvrťitelja, obavezno radno iskustvo, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili na tel. 338-070. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARKLEATHERd.o.o.,Gospodarska12,Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodre enovrijeme,uvje :OŠ,PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 30.6.

2. BIP - TIM d.o.o., Dravska 5, VaraĹždin; traĹži 2 KV KONOBARA (m/Ĺž) za sve poslove konobara u ca e baru ili osobe sa iskustvom u ugos teljstvu na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, najava na mob. 099 7030 261 (gdin. Dario), do 28.6.

3. AUTOPRIJEVOZNIK DUBRAVKO Ĺ RAJBEK, Hallerova Aleja 36, VaraĹždin; traĹži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA (m/Ĺž) za me unarodni prijevoz (Ma arska, Rumunjska, Slova ka,Poljska)naneodre enovrijeme,uvje :OĹ ,PKV, KV, 1g. radnog iskustva, voza ki C i E kat., najava na mob.

098/725-638 do 1.7.

4. K.E.N.G.O. d.o.o., VARAĹ˝DIN; traĹži 1 KONOBARA (m/Ĺž) za posluĹživanje i naplata pi a u ‘Afrika baru’ na neodre enovrijeme,uvje :OĹ ,PKV,KV,SSS,potrebnobarem min. radno iskustvo na poslovima u ugos teljstvu (bez obzira na vrstu ili razinu zvanja), najava na mob. 091 2296 757 (Robert KemiveĹĄ), do 30.6.

64

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 PRODAJEM MOTOR 250ccm, registriran, pod garancijom, star 1.5g, alarm, dalj. paljenje, mob. 098/242-737 DOSTAVNO VOZILO PEUGEOT partner 1.9 dizel, 1.reg. 2./06.g., 2.vl., registriran, kasko osig., mob. 098/426-636 PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob.

098/1760-634 FIAT STILO 1.6 16V dinamic 2004.g., 83tkm, povoljno prodajem, mob.

091/137-0820 KAWASAKI ZX-7R nin a 750cm3 122KS 1998.g., 53tkm, sa uvan, prodajem ili mijenjam za manji (može i auto uz dogovor). mob. 098/190-3753 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana.

Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 KUPUJE SE JUGO, golf ili at uno na rate, mob. 095/921-8587 CLIO 1.2RL 1998.g., 137tkm, reg. cijelu godinu, odli no stanje, nove ko nice, promijenjen remen (pumpa) i amor zeri, 13.000 kn, tel: 098 938 2431 JAGUAR X type 3.0 4x4 full oprema, sport execu ve, 2003.g., reg. do 6/2011., prodajem ili mijenjam za gradilište u gornjem Me imurju, cijena 18.900 EUR, tel: 099 624 0001 PRODAJE SE RENAULT 4 1989.g., reg. do 4/2011., cijena 5.500,00 kuna. tel: 040/343-561 BMW 525 TDS 1997., reg.do 11.mj., full oprema, alu M6 18’’, 5.100 eur, mob. 095 570 7592 SEAT CORDOBA dizel 1998.g., registrirana, odli na limarija i motor, metalik boja, nove gume, dosta opreme, odli no stanje, bez ograni enja na poreznoj. tel: 095 504 2392 SKUTER PEUGEOT VIVACITY 50 ccm, 2003. god., redovno servisiran, 4.800 km, sa koferom i kacigama. tel 091/505-2725.

RENAULT MEGANE CLASSIC 1998 GODIŠTE,1.9 DTI, mob. 098/632-146 MAZDA 323 c 1995.g., odli no o uvana, registrirana, met. plava boja, napravljen servis, tel: 098 950 9320 PRODAJEM SKUTER SYM 2006.g., garažiran i servisiran, hitno i povoljno. Info: 091 523 7770 PRODAJEM PEUGEOT 405 SRI 1993g., reg. do 11mj/010g., odli no stanje motora i limarije, ispravan, cijena 650 eur. mob: 095/903-8509 PRODAJE SE DAEWOO LANOS 1998. god., 1.vl., 117tkm, osig. do 6/11., tel. 040 333 102 PRODAJE SE: opel corsa (95) diesel reg 1/11., za 1.399 eur; old mer kade c (79) reg 12/10., za 999 eur; at bravo (96) nereg., tel: 098 777 095 PRODA JE SE RENAULT S CENIC 1.9 d c i 20 01 g ., r e g d o 1 2 /10 ., m o b.

091/233-21-29 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI, 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/9077-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000.g., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98-303-63

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002.g, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 PRODAJE SE VW POLO 1.2, crna boja, 5vr., novi, ful oprema. tel. 682-486 ili 098/1959-368 PEUGEOT 20 6 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob.

098/331-535 KUPUJEM AUTO noviji ili stariji, ispravan ili neispravan, može i karamboliran ili olupina. Dolazak i isplata odmah! mob.

092/298-5114 PEUGEOT 107 trendy, star 3.5g., 51tkm, metalik plavi, 4vr., klima, servo, abs, radio cd, dalj. centr. + 4 zimske gume, u ogli nom stanju, mob. 091/568-2259

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODAJEM gumenjak sa sandukom, malo korišten, za 2.000 kn te kupujem elevator za kukuruz na el. pogon. mob.

098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR IMT, Ferguson, u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte perko. N. Selo Rok, R. Kon ara 102, tel. 853-258 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE BERA KUKURUZA 3-redni samohodni, pod ra un može traktor, silokombajn Sip, eki ar, šprica KŽK od 340 lit. i plug IMT visoki. tel. 865-126 ili 091/517-5821 KUPUJEM KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE od 80 lit., mob. 091/547-2069 KUPUJEM RABLJENE TRAKTORSKE GUME 12/32. tel: 334 018 PRODAJEM BA VE za vino i rakiju, nove, od hrasta i agacije sa dostavom, kvalitetna izrada. tel. 858-362 MUL JA A Z A G ROŽ E, n ov a! te l.

099/784-1989 PRODAJE SE plug dvobrazdni i tanjura a 20 diska, tel. 098/632-494 PRODA JEM CRNO VINO a kupujem prešu za grož e i inox ba ve. tel: 091/4699-342 PRODAJEM LUŠ ARU za kukuruz, cijena 1.200 kn, te prodajem plas ne sanduke 10kg i 20kg za 3kn/kom. tel. 098 930 1431 KUPUJEM KIPER prikolicu Tehnostroj 4t, mob. 098/548-296 PRODAJE SE MOTOKULTIVATOR IMT sa priklju cima, tel. 645-751 PRODAJEM MULJA U za grož e, novu!!! tel. 099/784-1989 GUMENA KOLA 2 kom, kukuružnjak. tel.

040/364-385.

PRODAJEM PLASTENIK 18x4.2m, plug Olt visoki 10”, police za trgovinu, mesoreznicu i vagu. mob 098/9211-929.

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 INSTRUKCIJE iz matema ke, zike i elektrotehnike, Ivanovec, tel. 337-262 IZRADA TRAVNJAKA ve od 4 kn po m2, košnja, kr enje i iš enje zapuštenih terena, šišanje i formiranje živice, povoljno, mob. 099/412-7863 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 KERAMI AR obavljam kerami arske poslove, mob. 095 87 17 443 PROFESORICA HRVATSKOG JEZIKA i lektorica lektorira diplomske i seminarske radove i vrši sve druge vrste lektura. mob. 098 738 810 IZNAJMLJUJEM RAZGLASNU OPREMU za manje koncerte, kulturna i športska doga anja, sa ili bez to majstora, vrlo povoljno! mob. 095/90 22 161 INSTRUKCIJE iz zike, kemije i matema ke daje profesorica, mob. 095/825-9606

POSAO TRAŽE SE DVIJE DJELATNICE za prodaju u slas arnici u centru akovca, mob. 091/5828-639 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob.

099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM POSAO UVANJA DJETETA, mob.

099/5140-972 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 TRAŽE SE MLA E ŽENSKE OSOBE za rad pranja automobila, mob 092 127 5319 TRAŽIM POSAO IŠ ENJA stubišta ili pomo u ku i a može i peglanje. mob 098/939-78-14 ATRAKTIVNU I KOMUNIKATIVNU MLA U KONOBARICU za rad u ka u, pla a prema ostvarenom prometu, a min. 4.000,00 kn uz stalni radni odnos. Mogu smještaj i hrana. mob. 099 6699 007

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

POZNANSTVA SRE A NIJE VEZANA MJESTOM NI GRANICAMA, SRE U MOŽEMO OSTVARITI SKUPA! Vi poštovana gospo o sa mnom ozbiljnim muškarcem od 55g., tel.

095/8190-349

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRODAJE SE KU A u Savskoj Vesi, mob.

098/9370-716 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Martanama Jug, spremno za gradnju, mob.

095/903-3541 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ili zapušteno ZEMLJIŠTE u Globetki Šenkovec, mob.

098/714-188 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJU SE STANOVI u akovcu, Zagrebu, Samoboru i Pore u. Tel: 098 493 789 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl.

Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu noš u kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob. 098/535-955 PRODAJEM IMANJE U VRHOVLJANIMA, ku u s velikom oku nicom, pogodno za ekološki uzgoj, tel. 040/868-149 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, garaža i oku nica, mob. 099/5140-972 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 MURSKO SREDIŠ E elitnu ku u u Marinskoj 38, 100m od Trga, prodajem, cijena dogovor. Tel. 040-543-825 PRODAJEM DVOSOBNI renovirani stan u akovcu. tel. 098/946 5206 PRODAJEM VIKEND vo njak-gradilište u Zasadbregu, te prodajem uramljene goblene raznih motiva, povoljno.

091/7636-571 STARIJA ETNO KU A u re anu s gospodarskim zgradama, starinskim namještajem – PRODAJEM (mogu nost renoviranja), te prodajem veliku drvenu starinsku prešu, luš ar i nosa za kukuruz, tanjura u, plug, kola gumenjak, povoljno.

Tel. 099/790-4538 PRODAJEM DVOSOBNI STAN 55m2 u akovcu, Vukovarska 3. mob 098 241 636 PRODAJE SE VIKENDICA sa vo njakom u D. Zebancu. Info: 099 595 33 99.

Prodaje se atraktivno GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u PRIBISLAVCU u novoizgra enom naselju, 698.4 m2, uredni papiri, mogu a gradnja odmah! tel: 098 178 3429 PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU KU U u Svetom Urbanu (Sv. Urban 122) od 170 m2 (vodovod, centralno pl. grijanje) s oku nicom, vrtom, mladim vo njakom i šumom od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran život. 830-055, 098/723-381 TOPLICE SV.MARTIN, zemljište sa manjim objektom (el. priklju ak) i vinogradom u blizini golf terena. mob. 092/266-5625 PRODAJE SE INDUSTRIJSKO ZEMLJIŠTE u akovcu 5.560 m2, dozvoljena gradnja poslovno-stambenih sadržaja. mob 099/390-4590 PRODAJE SE PARCELA za gradnju-Sv. Juraj/b, ispod crkve, 1200 m2, 15.000 eur. mob 098/170-2627 ATRAKTIVAN POSLOVNI PROSTOR na jugu akovca, preko trgova kog centra Betex, od 132 m2, mob. 099/390-4590 PRODAJU SE ZEMLJIŠTA u industrijskoj zoni, Nedeliš e, 6700 m2 i 4300 m2, sa projektiranim industrijskim halama, gra evinskim dozvolama. mob.

099/390-4590

PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u akovcu sa svim priklju cima, mog. zamjene za stan. tel: 040/384-454 PRODAJE SE VIKENDICA sa inventarom i vinograd, u okolici Štrigove, površina parcele 2800 m2, sa cca 1000 okota.

Mob: 099 3671 107 Slike:http://www. njuskalo.hr/nekretnine/vikendica-strigova-25-m2-oglas-625422 PRODAJE SE STAN od 89 m2, dvoetažni, tržnica, ima sve komunalije (plin, klima, sat.), cijena 60.000,00 eur. tel: 091/760-8058 TRAŽI SE OBITELJSKA KU A u najam sa svim priklju cima, prednost akovec i njegova okolica i Gornje Me imurje. Tel: 099/5166-780 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel.

1050m2, hitno, cijena povoljna. Info: 091 523 7770 PRODAJE SE NOVORENOVIRANI STAN u centru akovca. 45m2, povoljno. Zvati poslije 17 sa na tel. 091/505-2730 PRODAJE SE VIKENDICA sa vo njakom u D. Zebancu. mob 099/595 33 99 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, 165 hv, 20x30 m, mirna ulica preko puta Šafrana, pogled na grad. Tel. 098/948-9907 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru akovca, 46m2, visoko prizemlje, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEM KU U 110+130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili nasljedstvo iste za doživotno uzdržavanje, mob. 095/8190-349

22. lipnja 2010.

PRODAJEM HALU u Kuršancu od 500m2 s ogra enim zemljištem od cca900 hv, cijena 135.000.00 Eur-a (hitno), tel: 098 9211 929 HITNO I POVOLJNO!!!! prodaje se starija ku a u Sivici uz glavnu cestu, cijena po dogovoru. mob. 098/173-84-25 PRODAJEM KU U VRT I VO NJAK u Starigradu kod Koprivnice. tel: 095 500 8008 PRODAJE SE IMANJE sa starijom ku om, gospodarskim zgradama i 1,5 ha oku nice u Pleškovcu. Tel. 855-107 ili 865-203.

PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU KU U u Svetom Urbanu br. 122 od 170 m2 (vodovod, centr. pl. grijanje) s oku nicom, vrtom, mladim vo njakom i šumom od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran život. tel. 830-055, 098/723-381 PRODAJEM NOVE STANOVE urbana vila Jug akovca, mob. 098 241 232 PRODAJEM STAN 70m2 urbana vila jug akovca 098 426 580 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, povoljno, mob. 098/749-131 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u k, te oranicu u akovcu (Pustakovec) od 1200 hv, tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODA JEM URE ENU KU U u k ili MIJENJAM za 3 -soban stan, mob.

098/7488-408 GARSONIJERE u k nenamještene (blizina Pedagoške) daju se u najam na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 PRODAJE SE STARIJA KU A s oku nicom od 600 hv u Sv. Križu, struja, voda, telefon, potrebna adaptacija, uredni papiri, povoljno, mob. 098/592-439

22. lipnja 2010.

ZA NEKRETNINU u gornjem Me imurju nudim novi namješteni apartman sa dvorištem u Novalji uz doplatu ili prodajem. mob. 091/505-8885 PRODAJEM KU U u k, livadu u Puš inama, gradilište u Dragoslavcu i drvo od ariša 4m, povoljno, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODA JEM POTPUNO RENOVIR ANU OBITELJSKU KU U u k na Jugu za 135.000 eur, mogu a zamjena uz nadoplatu. tel. 098/706-104 PRODAJE SE PROSTOR 1/1 od 32m2 na 1. katu u k, K. Tomislava 3, pogodan za ured ili skladište, bez sanitarija. mob.

099/691-7412

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

091/2177-558 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 35m2 u centru k, mob. 091/137-0820 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA s balkonom u Istarskom naselju u k, blizu Veleu ilišta, mob.

098/162-0669 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 30m2 za ured u centru k, mob.

091/137-0820 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJEM 3-sobni namješteni apartman12 km od akovca, mob.

095/807-2340

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/426-862 TRAŽI SE U NAJAM ve i poslovni prostor pogodan za trgovinu teks lom u centru akovca. (zvati izme u 8 i 15 sati), tel: 040/390-566 IZNAJMLJUJEMO KU U, svi priklju ci osim plina. tel: 098/544-222 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središ u, mob.

091/5495-873 IZNAJMLJUJE SE TROSOBAN STAN od 110m2 u centru k, odvojena brojila, plin, namješteno. zva poslije 17 sa na tel. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE jednosobni namješteni stan u južnom akovcu, poseban ulaz, pogodan za dvije studen ce. Tel. 363 506, mob. 098 203 408.

IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN na Jugu akovca, naselje Travnik, zva popodne na mob. 098/750-524 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima u užem centru akovca. mob. 095/836-1170 IZNAJMLJUJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u Vukovarskoj ulici, blizu hotela, mob. 098/493-122 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN, novorenoviran i namješten, studen ma ili samcima, blizina Me . veleu ilišta, u dvorištu obiteljske ku e. mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJEM SOBE školarcima u obiteljskoj ku i, povoljno. mob. 098/9320-214 IZNAJMLJUJE SE KU A sa tri sobe u samom centru k, pogodno za ve u obitelj ili više studen ca. Mob. 098/242-317

LJETOVANJE VODICE NOVOURE ENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www.vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel.

098/805-186

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob.

098/339-588 IZNAJMLJUJEM APARTMAN u Bibinju, dvokrevetni s pomo nim ležajem, 100 m od plaže. Tel. 091/796-7974 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO 1 i 2- sobne apartmane u Biogradu n/m. Tel: 091/555-1044, 091/734-0797

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS O OS STAVA! A , PRODAJEM SVINJE za klanje , kukuruz u zrnu i vinsku rakiju, mob 091 5979 588 PRODAJU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa, istokrvni bez rodovnika, prisutna oba roditelja, tel: 099-8000-643 PRODAJEMO DVA ODOJKA oko 28 kg, cijena 16 kn/kg, tel 830 281 PRODAJU SE BIJELE O IŠ ENE PATKE po cijeni od 35 kn/kg. tel. 091-546-0491 ili 040/673-164 POKLANJAM ŠTENCE hrvatskog ov ara u dobre ruke. tel. 040/821-459, 098/132 2005 SVINJE ZA KLANJE, više komada. Brezje 157, tel. 855-740 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODA JEM PAPIGE tigrice, nimfe, pjevaju e, rozele, srebrne i pla naste fazane, te patke mandarinke, mob.

098/912-3938

ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860 PRODAJEM sony ericsson k800i prema dogovoru i kupujem pekinezera i Thomosa automa ka, tel: 099 2633 154 PRODAJEM LG KP502, star 1mj, sve mreže, crni, tel. 0049/157-7187-9159 Prodajem nove, neraspakirane DJ profesionalne razglasne zvu ne ku je, US Blaster USB-7402, 350W max, 12”, 8 Ohm, 44x36x65cm, 17.5kg, (par 1.200 kn), mob. 098/295-800 PRODAJEM NERASPAKIRANI Simpa start paket sa uklju enih 150 kuna, za 50kn, mob. 098/295-800 PRODAJE SE color TV Quadro 72 ekran, cijena 800 kn. Tel. 098/914-3423

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM: kuhinju, stol + stolice, vitrinu, kau , fotelje, ormar, ležaje, tapec. garnituru, stoli , dvosjed, hladnjak, rešo, štednjak, tepih, vanjsku tendu, lustere, bicikl i ostalo iz ku e, tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424

PRODAJEM fiksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ – stolove na razvla enje, komode, zidne satove, kredence, ogledala, škrinje i ostale starine, može i lošije stanje. tel. 858-347 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli , komoda s vitrinom puno drvo hrast, plo a za el. ugradbeni štednjak (200kn), madrac (100kn), moderni tapec. krevet, klavijature Yamaha DX-21, gume 175/65/14 (500kn/4kom) i ve i frižider sa škrinjom. tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODA JEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel.

333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM RABL JENE PROZORE sa izo staklom vel. 140x140cm, mob.

098/187-4351 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob.

098/170-5447 PRODAJEM krovni nosa za vw boru ili golf III te ulja na platnu raznih majstora prodajem. Tel. 098-961-7349 PRODAJEM NOVE CRNE GOJZERICE br.44 za 300 kn, mob 095/848-9753 PRODAJEM PROZORE I BALKONSKA VRATA bez štokova sa izo staklom, povoljno, mogu a zamjena, mob 091 559 4332 VRLO POVOLJNO SE PRODAJE ve a koli ina rabljenog crnog betonskog crijepa. tel: 098 241 168 PRODA JEM prijenosnu klimu TCN6KM, kapacitet hla enja 2kW - max 300m kubnih, (korištena samo jednu sezonu), cijena 1.200 kn, mob.

098/295-800 PRODA JU SE SUHE HRASTOVE blanje, cijena po dogovoru, tel: 095/816-2680 PRODAJEM PE za pe enje kestena, (kotlovina) i sve što ide uz pe , plamenik, plinska boca, lopa ca, poklopac, prodajem sve u kompletu, mob.

099/219-0131 PRODAJU SE DVIJE PLINSKE PE I Maja 8 i Ikom 10, povoljno. Tel: 822-362 ORMAR GARDEROBNI CRNI, 6-krilni, šir. 2.6m, vis. 2.4m, u odli nom stanju, 091/545-7356 PRODA JEM KNJIGE Z A 7. R A ZRED osnovne škole. mob. 098 964 0705 PRODAJEM TENISIKI REKET za muškoga, profesionalni, malo korišten, prince, drška 4, mob. 091/541-8810 PRODAJEM ULAZNA VRATA bez štoka dim. 200x90, upita u k, Preloška 62 POVOLJNO PRODAJEM dva aluminijska prozora sa žaluzinama i izostaklom i drveni prozor, tel. 863-261

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

TORI je stara oko 3 godine. Jako je dobra i umiljata, a došla je u azil trudna nakon što ju je netko izbacio na cestu. Visoka je 20 cm, mali je pas i nije zahtjevna. Bila bi super za djecu ili nekoga tko želi manjeg i mirnijeg psa.

VIVA je prekrasna bijela kujica sa velikim sme im mrljama i izgleda kao mala manekenka. Vrlo je blage naravi i radije se sakrije u ku icu nego da laje dok se nešto doga a u azilu. Viva voli društvo ljudi i jedva eka svoj trenutak za maženje i šetnju. Nadamo se da e prona i svoj novi dom uskoro jer je ve duže u azilu. Ro ena je 17.2.2007.

EKI LABI je mješanac labradora crne boje i vrlo je dobar pas. Njega su vlasnici dovezli u azil jer odlaze iz zemlje i ne mogu ga uzeti sa sobom. Kao i svi mješanci labradora, eki Labi je vrlo poslušan i pametan pas i nadamo se da e brzo na i svoj novi dom. Ro en je 5.5.2005.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

772

UTORAK 22. lipnja 2010.

TV pregled

od 22.6.2010. do 28.6.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

U akciji FILM

UTORAK, RTL - 22.10

Na kraju svi nadrapaju. Zajedno sa svojim nerazdvojnim prijateljem Rustyjem (Dave Chappelle), voza Willard Fillmore (Norm MacDonald) smisli savrĹĄeni plan, koji je usmjeren protiv njegove ĹĄefice iz pakla, g ice Crock (Elaine Stritch). Njih dvojica otmu njeno zlo esto pseto, kako bi je ucijenili i tim putem dobili otkupninu. No kada pas pobjegne svojoj vlasnici...

Dvije sestre za kralja FILM

SRIJEDA, HRT 1 - 20.10

Kostimirani film. Sestre Anne (N. Portman) i Mary Boleyn (S. Johansson) pod pritiskom su oca i ujaka koji traĹže od njih da o uvaju obiteljsko ugledno naslje e i da osiguraju njihov prosperitet time da jedna od njih zadobije ljubav engleskoga kralja Henrika VIII. (E. Bana). Me utim, kako se one nastane na dvoru, shvate da je ondje Ĺživot mnogo kompliciraniji...

Nevjerojatna gospo ica C. FILM

ETVRTAK, HRT 2 - 10.45

Obiteljska drama s elemetima humora. Kad poĹĄtar iz kanadskog provincijskog grada Saint-GĂŠrarda neoprezno stane na skateboard i doĹživi nesre u, njegova torba s pismima padne pred noge dobroduĹĄne gospo ice Charlotte (M-C. Perron). Gospo ica C. je plaha, plemenita i prili no neobi na mlada Ĺžena koja pri ruci stalno ima mali crni kamen koji zove Gertrud...

Moj suprug je mrtvac FILM

Tajna akademija SUBOTA, NOVA TV - 20.00

etiri mlade djevojke poha aju D. E. B. S., akademiju za budu e tajne agentice. Djevojke ondje u e sve o nadzoru, oruĹžju i borila kim vjeĹĄtinama.

Amy (Sara Foster) je odlikaĹĄica, a Max (Meagan Good) je vatrena i okrutna predvodnica. SrameĹžljiva Janet (Jill Ritchie) potpuna je suprotnost Dominique (Devon Aoki) koja ima teĹžak karakter i slaba je na momke...

Dokaz Ĺživota FILM

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.21

PETAK, NOVA TV - 20.05

Connie Doyle (Ricki Lake) nema sre e. Trudna, bez doma i novca napuĹĄta muĹĄkarca koji je ne voli i ukrcava se na pogreĹĄan vlak i kre e u pogreĹĄnom smjeru. No te no i Conniena e se sre a zauvijek promijeniti. Naime vlak iska i iz tra nica, a Connie se osam dana poslije budi s novoro enim sinom i novim identitetom. Grace Winterbourne (Shirley MacLaine) zamijeni je za svoju snahu...

FILM

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

NEDJELJA, HRT 1- 21.00

Akcijski triler/drama. U Tecali, koja je poslije Kolumbije drugo najve e srediĹĄte kokainskih bandi, za ameri ku na tnu kompaniju radi inĹženjer Peter Bowman (D. Morse). Iako je voli, zaokupljen je poslom i zanemaruje sve osamljeniju i sve nesretniju Ĺženu Alice (M. Ryan). Odlaze i na teren, njega i skupinu drugih ljudi otmu toboĹžnji revolucionari i otpadnici, koji otimaju bogate ljude...

19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.40 22.55 23.20 23.23 23.25 23.30 23.40 00.30 01.15 02.55 04.25 04.55 05.25

Najava programa City Folk 2010: Barcelona TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture U carstvu Pigmejaca - Kimyali iz Nove Gvineje, dok. lm Brezovica: ObiljeĹžavanje dana an faĹĄis ke borbe, prijenos Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Zagreb Odmetnik, ameri ki lm Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Era poslije na e, dok. lm Nepokoreni grad: Kraj rata, serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Mamu ca, TV serija (12) Nogometno SP, snimka Nogometno SP, snimka Poslovni klub Globalno sijelo Moj grijeh, telenovela

06.50 07.05 07.10 07.30 07.55 08.10 08.20 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.30 12.55 13.25 13.45 14.40 15.30 15.50

16.55

17.50 18.00 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.25 00.25 01.10 01.55 02.20 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Školarci obavjeťtajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Alan i Naomi, ameri ki lm Glazbeni specijal Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni 17, hum. serija Me u nama Pet zvjezdica, serija Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Francuska - JuŞnoafri ka Republika / Meksiko - Urugvaj, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Francuska - JuŞnoafri ka Republika / Meksiko - Urugvaj, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP - snimka utakmice Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Gr ka Argen na / Nigerija - JuŞna Koreja, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Gr ka Argen na / Nigerija - JuŞna Koreja, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Nogomet, SP - snimka utakmice Zlo ina ki umovi, serija (12) Šapta ica duhovima, serija (12) Glazbeni specijal Kraj programa Tenis Wimbledon

06.55 Mi y, animirana serija 07.15 Looney Tunes, crtana serija 07.40 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40

SPORT - IZDVAJAMO

10.10 11.05 11.35 12.00 12.20 13.15 14.05 15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.15 22.10 00.00 00.15 01.05 01.50

doma i, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) NajljepĹĄi urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (R) KoledĹžicom po svijetu, zabavna emisija Ljubav je na selu, dok. sapunica U akciji, igrani lm, komedija (12) Vijes , informa vna emisija CSI: NY, krimi serija (12) Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantas na serija (R) Astro show, emisija uĹživo (18)

06:05 07:00 07:25 07:50 08:05 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:20 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Pepa praĹĄ i , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija NaĹĄa mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz NaĹĄa mala klinika IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Uli ni ples, igrani lm Ve ernje Vijes Privatna praksa, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Gospodar plime, igrani lm (15) 05:30 Seinfeld, serija 05:55 Kraj programa

SPORT HRT 2

20.20

Nogomet, SP: Gr ka - Argen na/Nigerija - J.Koreja DOK.SERIJA HRT 1

Kombinirani prijenos - nogomet, SP: S. Koreja - O. Bjelokosti / Portugal – Brazil SPORT

PETAK, HRT 2 - 15.50

Valencia: F1 za VN Europe - prijenos SPORT

NEDJELJA, HRT 2 - 13.50

ZVJEZDANI KUTAK

Jessica Alba (Subota, NOVA TV, 23.55 h)

Jessica Maria Alba je ro ena u Pomoni, Kali ornija. JoĹĄ kao petogodiĹĄnjakinja, sanjala je da postane glumica. 1993. je dobila prvu ulogu u filmu „Camp Nowhere“ u kojem je glumila Gail. U po etku je angaĹžovana na kratko vrijeme, ali joj se posre ilo kada je glavna glumica iznenada odustala. Sre a je bila u tome ĹĄto je boja njene kose odgovarala originalnim zahtjevima. 2000. godina je bila odmor za Jessicu. Izabrana je za glavnu ulogu Max Guevara genetski modificiranog super-vojnika u znanstveno- antasti noj TV seriji „Dark Angel“. Njeno treniranje za tu seriju je bilo veoma taĹĄko. Uklju ivalo je godinu dana svakodnevnih borila kih vjeĹĄtina, gimnastike, voĹžnje motorom i istezanja. Ve inu scena u toj seriji je snimala sama. Te godine se Jessica zaljubila u Micheala Weatherly, kolegu sa snimanja.

Na njen 20-ti ro endan 2001. godine Jessica se zaru ila za Micheala. Nakon trogodiĹĄnje sretne veze Jessica i Micheal su se raziĹĄli. Jessica nije bila zvijezda u usponu, ona je ve postala dio gluma ke, prava zvijezda.

20.45

FILM NOVA TV

21.20

Era poslije nafte

Uli ni ples

Dok jedan svijet umire, drugi nikako da stupi na scenu. Znamo da je nafta neobnovljiva energija, ali to nam se ini nevjerojatnim pa zatvaramo o i pred m neospornim dokazom, ne Ĺžele i e kasno djelova . Me u m, ne bismo bili prva civilizacija koja je, pasivno i svjesno, pridonijela vlas toj propas . Maje su doĹživjele sli nu sudbinu. Mnogi pak smatraju da e ovjeka spasi njegova sposobnost tehnoloĹĄkoga izumljivanja. No jedno je sigurno: ovjekov na in Ĺživota viĹĄe nikad ne e bi is .

Elgin (Marques Houston) i David (Omarion Grandberry) najbolji su prijatelji i vo e najbolje plesne grupe u svom gradu. Kad ih najbolja grupa iz drugog grada izazove na dvoboj, David i Elgin, zajedno sa svojim prijateljima, moraju smisli i usavrĹĄi originalne pokrete kako bi zadrĹžali status najboljih. Ulozi su joĹĄ ve i nakon ĹĄto oni po nu vara jedan drugoga te otkriju svoje prave mo ve. Kad najve a konkurencija s gne u grad, David i Elgin moraju izgladi nesuglasice kako bi dokazali da su joĹĄ najbolja plesna grupa na ulicama.

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00

08:43 09:00

15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin Za ravnopravnost Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

23.30 19.10

Ve era za 5

FILM NOVA TV

03.20

Gospodar plime

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Zabavni Infokanal 08.30 TV prodaja 09.00 Portugalska - Severna Koreja, Posnetek Iz Cape Towna 10.45 ile - Ĺ vica, Posnetek Iz Port Elizabetha 12.30 Ĺ panija - Honduras, Posnetek Iz Johannesburga 15.00 nogometni Studio 16.00 Mangaung: Francija - JuĹžna Afrika, prenos 20.30 Polokwane: Gr ija - Argen na, prenos 23.00 JuĹžna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Vrhunci 03.05 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Tajni Ĺživot drugih Ĺžena, lm 22.45 24 UR 23.05 Dr. House, serija 0.05 Opasna igra, serija 1.00 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 Nogomet, prijenos 22.50 Cobra 11, serija 23.40 No ni program

SRIJEDA 23. lipnja 2010.

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.09 11.12 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.10 15.55 16.45 16.55 18.15 18.30 19.15 19.16 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05 22.35 22.40 23.05 23.08 23.10 23.15 23.25

Najava programa City Folk 2010: Zagreb TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture 1917., dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Lisabon Na vodenome putu 3: Shetlandski otoci, dok. serija Na vodenome putu 3: Bolnica za kornja e, dok. serija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dvije sestre za kralja, britansko-ameri ki lm Proces Ep reportaža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska

00.00 00.20 01.05 01.50 03.30 05.25

06.50 07.05 07.10 07.30 07.55 08.10 08.20 08.40 09.05 09.30 09.55 10.40 12.20 12.55 13.25 13.45 14.40 15.30 15.50 16.55 17.50 18.00 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.25 00.25 01.25 02.10 --------

ETVRTAK 24. lipnja 2010.

Znanstvene vijes Dr. House, serija (12) Mamu ca, TV serija (12) Nogometno SP, snimka Nogometno SP, snimka Moj grijeh, telenovela

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Školarci obavještajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Zabavni program Tree Hill 5, serija Posljednja zima, kanadski lm e-Hrvatska Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni, hum. serija Rije i život: Doseljenici - vjera ili imidž?, religijski program Pet zvjezdica, serija Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: SAD - Alžir / Slovenija - Engleska, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: SAD - Alžir / Slovenija - Engleska, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP - snimka utakmice Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Australija Srbija / Gana - Njema ka, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Australija Srbija / Gana - Njema ka, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Nogomet, SP - snimka utakmice Siska, serija (12) Šapta ica duhovima, serija (12) Kraj programa Tenis Wimbledon

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana

serija 07.55 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.10 Bibin svijet, hum. serija 11.00 Kralj Queensa, hum. serija 11.30 Raymond, hum. serija 12.00 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 13.15 Najljepši urok, telenovela 14.05 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Nestala, telenovela 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Kralj Queensa, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 21.00 Kos , krimi serija (dvije epizode) 22.40 CSI:NY, krimi serija (12) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 U akciji, igrani lm, komedija (12) (R) 01.35 Astro show, emisija uživo (18)

06:05 07:00 07:25 07:50 08:05 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 04:50 05:15 05:40

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, specijal Navy CIS, serija UFC specijal (12) Ve ernje Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Uli ni ples, igrani lm Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 1

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.32 15.00 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.55 22.20 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05 23.15 00.05 00.50 02.35 05.00 05.25

Najava programa City Folk 2010: Lisabon TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture 1917., dok. lm Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Prag Bulevar sumraka, ameri ki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dome, slatki Dome - hum. serija Otvoreno Kratki susre Ep reportaža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Mamu ca, TV serija (12) Nogometno SP, snimka Nogometno SP, snimka Kratki susre Moj grijeh, telenovela

06.50 07.05 07.10 07.30 07.55 08.10 08.20 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.40 13.10 13.35 14.30 15.20 15.50 16.55 17.50 18.00 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.25 00.25 01.10 02.00 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija Školarci obavještajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Nevjerojatna gospo ica C, kanadski lm Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni, hum. serija Trenutak spoznaje Sutra je novi dan, serija Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Paragvaj - Novi Zeland / Slova ka - Italija, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Paragvaj - Novi Zeland / Slova ka - Italija, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP - snimka utakmice Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Kamerun Nizozemska / Danska - Japan, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Kamerun Nizozemska / Danska - Japan, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Nogomet, SP - snimka utakmice Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) Sedam razdoblja rocka: Ameri ki alterna vni rock, dok. serija Kraj programa Tenis Wimbledon

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija

14.35

00.25

SERIJA RTL

21.00

15.00

SERIJA RTL

Kosti

Bulevar sumraka

Chuck

Kasno nave er posljednji sudionici roditeljskog sastanka napuštaju zgradu gimnazije.

Ostaju profesor i lektor Mar n Krüger i Klara Wichert koja tako er predaje u školi. Njih dvoje u tajnoj su ljubavnoj vezi i misle da ih nitko ne vidi. Ali uskoro ih prekine Sebas an Schott, otac jednog nestašnog i osrednje nadarenog u enika. Taj uspješni poduzetnik želi se nagodi za ocjene svoga jedinca. Mar na Krügera nije se dojmio njegov nastup i odbija njegov zahtjev...

Tijelo koje izgleda kao da se raspadalo nekoliko tjedana na eno je u napuštenoj bolnici.

Detek vi ubrzo utvr uju da je mrtvo jelo još vru e, unutarnja je temperature 127 Celzijevih stupnjeva, i po tome zaklju uju da je jelo skuhano. Žrtva je iden cirana kao Franklin Curtis, sredovje ni vlasnik lanca trgovina organskom hranom. Upravo je zato udno da su na njegovim hla ama na eni ostaci pes cida. Kako istraga napreduje, detek vi vo eni pronicavim Boothom otkrivaju...

Noir-drama. Dok njegovo mrtvo jelo pliva u bazenu stare vile na holivudskom Bulevaru sumraka, a policijski se automobili približavaju ku i, ubijeni lmski scenarist Joe Gillis (W. Holden) odlu i nam ispripovijeda kako je tu dospio. Još prije šest mjeseci bio je tre erazredni holivudski pisac scenarija koji je uzaludno obijao pragove u nadi da e mu neka od pri a bi prihva ena. Me u onima koji su odbili njegov posljednji rukopis bila je i Be y Schaefer (N. Olson)...

Chuck Bartowski radi u prodavaonici elektronike „Kupi više“ s najboljim prijateljem Morganom Grimesom (Joshua Gomez), a živi sa sestrom Ellie (Sarah Lanchester) i njenim zaru nikom. Kada Chuck slu ajno otvori e-mail pun tajnih šifriranih poruka obavještajnih službi, memorira ih i na e se u svijetu zakulisnih i opasnih igara. I sada, umjesto da se bori pro v kompjuterskih virusa, Chuck se mora suo i s ubojicama i me unarodnim teroris ma...

08:43 09:00

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Opasna igra, serija 0.55 No na panorama

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.40 In Plain Sight 0.15 No ni program

21:00 21:15 21:18 21:35 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:20 23:35 23:38 23:40 00:00

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Za ravnopravnost, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Pove alo, poli ka emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Škare,Igrani lm(12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 20:40 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI SUMNJE kriminalis ka serija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI NOVI PRAVAC emisija o energe ci IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani SUMNJE kriminalis ka serija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Trenutak is ne, game show Ve ernje Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija 20/30/40, igrani lm (15) Kraj programa

17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00 22.40 23.45 23.55 00.50 01.35

20.20

20.00

Siska

20.00

L.A. Dragnet

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

06:05 07:00 07:25 07:50 08:05 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 05:50

13.15 14.05 14.50 15.40 16.30

SPORT HRT 2

FILM HRT 1

SERIJA RTL

02.35

Bibin svijet, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Chuck, akcijska komedija (R) CSI, krimi serija (dvije epizode) CSI: NY, krimi serija (12) Vijes , informa vna emisija L.A. Dragnet, krimi serija (R) Kos , krimi serija (12) Astro show, emisija uživo (18) Kos , krimi serija (12)

Nogomet, SP: Kamerun-Nizozem./Danska-Japan

City Folk 2010: Lisabon SERIJA HRT 2

10.10 11.00 11.30 12.00 12.20

21.05

Navy CIS

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.30 Zabavni Infokanal 08.00 Mehika - Urugvaj, Posnetek Iz Rustenburga 09.45 Francija - Južna Afrika, Posnetek Iz Mangaunga 11.30 Nigerija - Južna Koreja, Posnetek Iz Durbana 13.15 Gr ija - Argen na, Posnetek Iz Polokwaneja 15.00 nogometni Studio 16.00 Tshwane: Zda - Alžirija, prenos 20.30 Nelspruit: Avstralija - Srbija, prenos 23.00 Slovenija - Anglija, Posnetek Iz Port Elizabetha 00.45 Vrhunci 01.50 Zabavni Infokanal 02.00 Zabavni Infokanal

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Vinoteka Kradljivac srca, serijski lm Vijes Pove alo, ponavljanje Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi Vježbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Prognoza vremena Tri mudraca Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

11:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

MAGAZIN RTL

18.55

Exkluziv

GAME SHOW NOVA TV

22.05

Trenutak is ne

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.30 TV prodaja 08.00 Zda - Alžirija, Posnetek Iz Tshwaneja 09.45 Gana - Nem ija, Posnetek Iz Johannesburga 11.30 Avstralija - Srbija, Posnetek Iz Nelspruita 13.15 Slovenija - Anglija, Posnetek Iz Port Elizabetha 15.00 nogometni Studio 16.00 Polokwane: Paragvaj - Nova Zelandija, prenos 20.30 Cape Town: Kamerun - Nizozemska, prenos 23.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Vrhunci 00.35 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Opasna igra, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 23.25 Dobrodošli 0.10 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 25. lipnja 2010.

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 08.55 09.00 10.00 10.09 10.10 10.55 11.00 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.00 22.50 23.15 23.18 23.25 00.15

Najava programa City Folk 2010: Prag TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Misa za Domovinu Vijes Vrijeme danas Prijenos sve ane sjednice Hrvatskog sabora povodom Dana državnos Vijes iz kulture Dan državnos Postrojavanje Oružanih snaga RH Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Dhaka Gospo ica Marple, miniserija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Fes val domoljubne pjesme Hrvatske - Brodfest 2010., prijenos De ki iz Rakitja, dok. lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Dr. House, serija (12) Huligani, britansko-ameri ki lm (15)

SUBOTA 26. lipnja 2010.

02.10 Veli anstveni Joe, ameri ki lm (12) 03.50 Nogometno SP, snimka 05.30 Moj grijeh, telenovela

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.40 13.10 13.30 14.00 14.30 15.20 15.50

16.55

17.50 18.10 19.10 20.20

21.25

22.20 23.15 23.25 00.55 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Dexterov laboratorij, crtana serija Školarci obavještajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strani igrani TV lm Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni, hum. serija Znanstvena pe ca Eko zona Sutra je novi dan, serija Nogometno SP - emisija Kombinirani prijenos nogomet, SP: Sjeverna Koreja - Obala Bjelokos / Portugal - Brazil, 1. poluvrijeme Kombinirani prijenos nogomet, SP: Sjeverna Koreja - Obala Bjelokos / Portugal - Brazil, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster, hum. serija Afrovizija - emisija Kombinirani prijenos - nogomet, SP: ile Španjolska / Švicarska Honduras, 1. poluvrijeme Kombinirani prijenos - nogomet, SP: ile Španjolska / Švicarska Honduras, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Struna u krvi, mini-serija (15) Kraj programa Tenis Wimbledon

07.55 10.10 11.00 11.30 12.00 12.20 13.15 14.50 15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.45 00.10 00.20 01.40

06:05 07:00 07:25 07:50 08:05 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 22:05 23:50

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana

01:35 03:05 04:35

serija RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Lud za mambom, igrani lm, kroman na komedija Svi su ludi za Mary, igrani lm, roman na komedija (12) Vijes , informa vna emisija Orange County, igrani lm, komedija (12) (R) Astro show, emisija uživo (18)

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Pepa praš i , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Moj suprug je mrtvac, igrani lm Trgovina ljudima 1, igrani lm (15) Trgovina ljudima 2, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Poglavlje 27, igrani lm (15) Kraj programa

SPORT HRT 2

07.40 07.45 08.00 08.15 09.50 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.35 15.25 16.00 16.09 16.10 16.30 18.05 18.35 18.40 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 22.10 22.25 22.35 01.05 02.50 04.45 05.30

Najava programa TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Posljednja kola, ameri ki lm Fotogra ja u Hrvatskoj Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Strogo povjerljivo Alpe Dunav Jadran Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Bal na vodi, ameri ki lm Iza ekrana HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda ku a, hum. serija Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Klijent, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Rijeka: Melodije Istre i Kvarnera Nogometno SP, snimka Nogometno SP, snimka Reporteri - izbor: Strogo povjerljivo Moj grijeh, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.10 Najava programa

07.15 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 08.05 Žutokljunac 08.35 Danni, serija za djecu 09.05 Brlog 09.30 Pokusi koji su promijenili svijet: Neodoljiva privla nost elektri ne struje 09.50 Navrh jezika 10.00 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu 10.55 Briljanteen 11.45 Hrvatski pisci na TV ekranu - Marijan Matkovi : Krizantema 12.45 KS automagazin 13.15 4 zida 13.55 Valencia: F1, kvali kacijska utrka za Veliku nagradu Europe, prijenos 15.30 Nogometno SP - emisija 15.50 Nogomet, SP - 1/8 nala: 1A - 2B, 1. poluvrijeme 16.55 Nogomet, SP - 1/8 nala: 1A - 2B, 2. poluvrijeme 17.50 Nogometno SP - emisija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - 1/8 nala: 1C - 2D, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - 1/8 nala: 1C - 2D, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.20 Sportske vijes 23.30 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.35 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.15 No u kazalištu 01.55 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

20.00

FILM NOVA TV

07.15 Los Victorinos, telenovela (R) 08.05 Mi y, animirana serija 08.45 2 glupa psa, crtana serija 09.10 Bakugan, crtana serija (R) 09.35 Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 10.00 Skrivene poruke, hum. serija (R)

20.20

20.00

FILM NOVA TV

Poglavlje 27

Još 48 sati

Crna to ka

Mark David Chapman (Jared Leto) doživio je mentalni kolaps nekoliko dana prije ubojstva legendarnog Johna Lennona. Marka Davida je ovjek kojeg zavist i nezaustavljivi nagon navedu da po ine opako djelo te da povu e obara na bivšeg Beatlesa. Prije tog sudbonosnog vikenda Mark David se sprijatelji s njegovim ubojicom.

Murphy i Nolte ponovno su zajedno, još mrgudniji, žeš i i zabavniji. Jack Coates (Nick Nolte) ve e ri godine pra krijum ara droge koji sebe naziva Ice Man i kona no dolazi u posjed dokaza da je Ice Man spreman pla za ubojstvo Reggieja Hammonda (Eddie Murphy), koji uskoro izlazi iz zatvora. Jack pokušava nagovori Reggieja da dokaže svoju nevinost i pomogne mu uhva Ice Mana, no Reggie odbija dok mu Jack ne vra njegovih 500.000 dolara...

John Hawkins (David Caruso) je bivši vojnik koji živi nesretnim životom nose i teret jedne velike tragedije. John radi u restoranu te se svakodnevno opija. Jednog dana sretne Natalie (Susan Haskell), još jednu izgubljenu dušu. Naime ona se povjeri Johnu i kaže mu da je njen suprug kriminalac koji je zlostavlja. John ubrzo postane jako prisan i vezan s Natalie. No Natalie ima drugi plan koji je povezan s Johnom, a taj e ih oboje uvu i u pri u s ma jašima, plja kom i ubojstvom.

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10

08:43 09:00

18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21: 20 21:35 23:20 23:35 23:37 23:45

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Vježbanje demokracije, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje Vaše zdravlje Trzalica, glazbena emisija Sponzorirana reportaža Pascaalijevv otok , Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Prognoza Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:15 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.45

FILM NOVA TV

22.05

Trgovina ljudima 1

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.30 TV prodaja 08.00 Slovaška - Italija, Posnetek Iz Johannesburga 09.45 Paragvaj - Nova Zelandija, Posnetek Iz Polokwaneja 11.30 Danska - Japonska, Posnetek Iz Rustenburga 13.15 Kamerun - Nizozemska, Posnetek Iz Cape Towna 15.00 nogometni Studio 16.00 Nelspruit: Severna Koreja - Slonokoš ena Obala, prenos20.30 Mangaung: Švica - Honduras, prenos 23.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Vrhunci 00.35 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Ponuda, lm 0.40 Šest modela, serija 1.15 No na panorama 5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 No ni program

16:20 17:00 17:10

19:15 20:05 21:55 23:55 01:30 03:00 04:35 06:10

20.10

21.55

Zaljubi se uz ples! Danny Mitchell (William Ash) je student iz zapadnog Belfasta, koji dolazi iz radni ke katoli ke obitelji. Sanja o tome da profesionalno zaigra nogomet, no kako bi postao vrhunski igra , mora do savršenstva izvježba koordinaciju i brzinu pa po ne poha a te ajeve plesa. Tamo upozna Lucy McCloughlin (Keri Russell), protestan cu iz više gra anske klase, u koju se zaljubljuje...

FILM RTL

09:25 10:25 11:25 12:25 14:30

FILM HRT 1

Lud za mambom

Svi su ludi za Mary

09:00

U init u sve, igrani lm Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija arobnice, serija U init u sve, igrani lm Svaki put kada se rastajemo, igrani lm Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Vijes Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show-nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Tajna akademija, igrani lm Crna to ka, igrani lm (12) Budan, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Trgovina ljudima 1, igrani lm (15) Trgovina ljudima 2, igrani lm (15) Kraj programa

Klijent FILM RTL

03.05

06:00 07:55 08:20 08:35

17:40

Nogomet, SP: ile - Španj. / Švicarska – Honduras FILM RTL

10.45 Crni ljepotan, igrani lm, obiteljski/ pustolovni 12.30 Lud za mambom, igrani lm, roman na komedija (R) 14.10 Molly, igrani lm, obiteljska drama 15.55 Prekršena pravila, igrani lm, drama 18.00 Zvijezde Ekstra: Slavni bez šminke, zabavna emisija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dok. sapunica (R) 20.00 Još 48 sa , igrani lm, akcijska komedija 21.55 Ljudi u crnom, igrani lm, znanstveno-fantas na komedija 23.45 Ro en 4. srpnja, igrani lm, drama (12) 02.20 Astro show, emisija uživo (18)

07:57 08:00 12:10 13:20 14:20 15:00 16:00 17:00 17:10 18:15 19:00 19:15 20:00 21:30 23:15 00:15 00:35

Danas pogledajte…

Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom na inu življenja Vaše zdravlje Crtani lmovi Vijes TV Jukebox Poljoprivredni savjetnik Vijes Okolo k(r)ole, zabavna emisija Koncert Zato enica,Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Vijes Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija NARODNO VESELJE zabavna emisija ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.55

Ljudi u crnom

FILM NOVA TV

14.30

Svaki put kada se rastajemo

05.20 TV prodaja 05.50 Skozi as 06.00 Portugalska - Brazilija, Posnetek Iz Durbana 07.45 Severna Koreja - Slonokoš ena Obala, Posnetek Iz Nelspruita 09.30 ile - Španija, Posnetek Iz Tshwaneja 11.15 Švica - Honduras, Posnetek Iz Mangaunga 13.00 Seu D’urgell: Kajak Kanu, Svetovni Pokal v Slalomu, prijenos 14.00 Vrhunci 15.00 nogometni Studio 15.50 Port Elizabeth: 1A - 2B, prenos 20.20 Rustenburg: 1C - 2D, prenos 23.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Vrhunci00.00 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.15 Angie, serija 10.45 Ljubav kroz želudac 11.20 Safari, dok. serija 12.15 Dok. serija 13.45 Moto GP, prijenos kvali kacija 16.25 Video snimke 17.15 Dragocjena zbirka, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Al e, lm 23.30 Hladne duše, lm 1.50 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Nogomet, prijenos 22.00 Emisija nakon nogometa 0.30 Kartel, lm 1.55 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 27. lipnja 2010.

06.10 06.15 06.30 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.55 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55 17.30 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.00 23.15 23.50 00.05 00.15 02.10 03.50 05.30 05.35

Najava programa TV kalendar Alpe Dunav Jadran Iza ekrana Duhovni izazovi Vijes Povratak Naki u - Orguljaš Pavao Maši i gos u Šibeniku Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlji u srcu, serija Divlji u srcu, serija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Opasni Johnny, ameri ki lm Lijepom našom Lažeš, Melita! - serija za djecu Tajni dnevnik patke Ma lde: S dljivost Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Dokaz života, ameri ki lm (12) Paralele Vijes Vijes iz kulture 28 dana poslije, britanski lm (15) Nogometno SP, snimka Nogometno SP, snimka Fotogra ja u Hrvatskoj Rijeka: More

06.25 06.40 06.45 07.10 07.35 08.50 09.50 10.40 10.50 11.00 12.05 13.30 13.50 15.40 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.20 23.35 00.00 00.25 --------

PONEDJELJAK 28. lipnja 2010.

TEST Najava programa Trolovi, crtana serija Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Scooby Doo i udovište iz Loch Nessa, ameri ki lm Prijatelji Nora Fora, TV igra za djecu Biblija Portret mjesta i Crkve Osijek: Misa, prijenos Prirodni svijet, dok. serija Studio F1 Valencia: F1 za Veliku nagradu Europe, prijenos Nogometno SP - emisija Nogomet, SP - 1/8 nala: 1D - 2C, 1. poluvrijeme Nogomet, SP - 1/8 nala: 1D - 2C, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 2, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP - 1/8 nala: 1B - 2A, 1. poluvrijeme Nogomet, SP - 1/8 nala: 1B - 2A, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Sportske vijes Bez oduševljenja, molim, hum. serija Bez oduševljenja, molim, hum. serija Kraj programa Tenis Wimbledon slobodan dan

13.50 Suzannin dnevnik za Nicholasa, igrani lm, drama 15.40 Ljudi u crnom, igrani lm, znanstveno-fantas na komedija 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Sahara, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Druga prilika, igrani lm, drama 21.50 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.50 Urota, igrani lm, poli kokrimi triler (dvije epizode) (12) 00.45 Još 48 sa , igrani lm, akcijska komedija (R)

06:30 07:30 07:55 08:10 08:35 09:00 09:30 10:30 11:00 11:30 12:30 14:20 16:00 17:00 17:10 17:35

07.30 08.15 08.40 09.00 09.25 11.00 11.30 13.15

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Skrivene poruke, hum. serija (R) Crni ljepotan, igrani lm, drama (R) Odred za isto u, dok. emisija

19:15 20:05 21:10 23:00 00:40 01:10 02:45 04:15 05:45

Dodir s neba, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija U slu aju frke, serija Žene ameri kih vojnika, serija Automo v, auto-moto magazin Novac, business magazin Robinson Crusoe, serija Svaki put kada se rastajemo, igrani lm Dugi oproštaj, igrani lm Lud, zbunjen, normalan, serija Vijes Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija - nastavak Miss Universe Dalmacije, snimka Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show Samo prijatelji, igrani lm Red Carpet , showbiz magazin (15) Tko je Samantha?, serija Dodir roze, igrani lm (18) Dugi oproštaj, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Kraj programa

(12) 04.55 Potroša ki kod 05.25 Moj grijeh, telenovela 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.05 22.30 22.33 22.35 22.40 22.50 23.40 01.20 03.05 03.25 04.10

SERIJA HRT 1

Najava programa City Folk 2010: Dhaka Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Vulkan, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Minsk Boja hrabros , ameri ki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Zlatni san ovje anstva, dok. lm TV Bingo Show Potroša ki kod Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Godsend, ameri ko-kanadski lm (12) Nogometno SP, snimka Skica za portret Prljavi seksi novac, serija (12) Šapta ica duhovima, serija

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.00 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.25 13.05 13.35 13.55 14.40 15.30 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.25 00.10 00.55 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija TV vr Brlog Gar eld i prijatelji, crtana serija Školarci obavještajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Nevjerojatna g a Ritchie, kanadski lm Ritam tjedna, glazbeni magazin Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni, hum. serija Normalan život, emisija o obitelji Sutra je novi dan, serija Nogometno SP - emisija Nogomet, SP - 1/8 nala: 1E - 2F, 1. poluvrijeme Nogomet, SP - 1/8 nala: 1E - 2F, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP - 1/8 nala: 1G - 2H, 1. poluvrijeme Nogomet, SP - 1/8 nala: 1G - 2H, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Prljavi seksi novac, serija (12) Šapta ica duhovima, serija (12) Kraj programa Tenis Wimbledon

06.50 Mi y, animirana serija 07.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.25 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.40 Bibin svijet, hum. serija 10.30 Kralj Queensa, hum. serija 11.00 Raymond, hum. serija

20.10

20.00

FILM NOVA TV

Dugi oproštaj

Svi zaslužujemo drugu šansu. James Morse (Peter Folk) trebao bi ostatak života proves u stara kom domu. Takav život nimalo ga ne privla i pa odlu i iz doma pobje i. Na putovanje povede svog unuka i pred njima dvojicom prava je avantura. James odlu i dokaza svom unuku da se pri e koje mu je pri ao mogu i doživje . Istovremeno se nada obnovi i poboljša odnos sa sinom (Tim Daly).

Kada Nataliena (Diane Keaton) k i Sara (Alexa Davalos) pogine u tragi noj nesre i, Natalie iznena uje Sarine prijatelje posje vši ih jekom ljetnih praznika i otkriva im koliko su zapravo bile bliske. Petljaju i se u živote ljudi bliskih svojoj k eri, otkriva tajne koje prijete uniš temelje godinama gra enog prijateljstva. U me uvremenu, Sarin najbolji prijatelj Adam (Tom Evere Sco ) sakriva njezin dnevnik...

DOK.SERIJA HRT 1

FILM RTL

13.50

Suzannin dnevnik za Nicholasa

SERIJA NOVA TV

20.05

Nad lipom 35

07:57 Danas pogledajte…

08:00 Dje ja televizija 12:00 Zagrljaj ljepote, ponavljanje 13:00 Ekran zdravstva 14:00 Koncet 15:10 Poljoprivredni savjetnik 16:00 Kviz, igra za gledatelje 17:00 Tjedna kronika 17:35 Iz me imurskih župa 18:45 Vinoteka 19:30 Tjedna kronika 20:00 MIK 21:35 Zamjena 2-Škola je gotova(12) 23:15 Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) 00:15 Tjedna kronika 01:00 Videostranice

09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17:30 18:25 19:15 20:05 21:20 23:35 23:50 00:50 01:20 01:50 02:50 03:40 05:10 05:35 06:00

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Sheena: Kraljica džungle, igrani lm (12) Ve ernje vijes Gotov evi, reality show (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Dodir roze, igrani lm (18) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

15.05

Boja hrabros

14.20

Druga prilika

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

FILM HRT 1

S pe u gos ma FILM RTL

11.30 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Pentatlon, igrani lm, akcijski 21.55 Vatrena oluja, igrani lm, triler (12) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Pentatlon, igrani lm, akcijski (12) 01.45 Astro show, emisija uživo (18)

06.30 Zabavni Infokanal 07.50 TV prodaja 08.20 Skozi as 08.30 Proslava Ob Dnevu Državnos , ponovitev 10.00 Državno prvenstvo v Motokrosu, Reportaža Iz Slovenj Gradca 10.10 1A - 2B, Posnetek Iz Port Elizabetha 12.00 1C - 2D, Posnetek Iz Rustenburga 14.00 Seu D’urgell: Kajak Kanu, Svetovni Pokal v Slalomu, prenos 15.05 Državno prvenstvo v Uli ni Košarki, Reportaža Iz Maribora 15.10 nogometni Studio 16.00 Mangaung: 1D - 2C, prenos 20.30 Johannesburg: 1B - 2A, prenos 23.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Vrhunci 00.00 Volk, Španski lm, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal 02.10 Zabavni Infokanal

07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Provjereno 11.55 13.45 Formula 1, prijenos utrke 15.55 Najbolje reklame 16.15 Monk, serija 17.10 udesna mreža, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 19.50 24 UR 20.20 As tud not padu?! 21.55 Savršen ulov, lm 23.45 Torta od snijega, lm 2.05 No na panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Navy CIS, serija 23.35 No ni program

10.15

FILM NOVA TV

21.20

Zemlja – mo planeta

Sheena: Kraljica džungle

Ova pionirska dok. serija koris se specijalnim efek ma i uzbudljivom tehnikom pripovjedanja ne bi li ispri ala pri u o postanku našega planeta, na inu na koji živi i osobinama zbog kojih je tako poseban. Svaka epizoda bavi se jednom velikom silom koja oblikuje život na zemlji (vulkanima, oceanom, atmosferom i ledom) ne bi li nam do arala ulogu klju nih elemenata na Zemlji. Gledatelji e nau i na koji na in spomenute sile utje u na Zemljin krajolik...

Ostavši bez roditelja na podru ju plemena Zambuli, Sheenu (Tanya Roberts) odgoji plemenito pleme i nau i je telepatskom komuniciranju sa svim živim bi ima. Dobiva i lekciju iz ljubavi od Vica Caseya (Ted Wass), vrckavog novinara koji je došao u Afriku napravi reportažu o kraljevskom nogometašu, princu Otwaniju (Trevor Thomas). Vic se uskoro na e upleten u mrežu poli kih intriga, a kada princ odlu i napas zemlju Zambulija...

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:20 19:00

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz me imurskih župa, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, serijal Me imurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

VIJESTI RTL

18.30

Vijes RTL-a

MAGAZIN NOVA TV

18.25

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Reportaža 07.30 Snimka utakmica iz SP-a 13.30 Prijenos utakmica SP-a 23.00 Snimke utakmica SP-a 00.30 Ameri ki lm 02.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 U zagrljaju vješ ce, lm 22.50 24 UR 23.10 Dr. House, serija 0.05 Opasna igra, serija 1.00 No na panorama 5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

70

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Pomo ni maše, glavni fu ka, Jožek, vu opsajdo si…

Ve vidite kakše so si probleme napravili naši hrvaški labodoritaši kaj so se nej kvalificerali na sa ari Svecko prvenstvo vu Južni A riki.

Najme kaj, gda so naši ve tam, prinas doma, vu Lepoj našoj, niš i nebi nikaj delav nek bi vsi ljukali vu, vekše ili pak menše (kakšega ve što ima, o em re i, žene bi gledale vekše, a mi moški bi iskali menše), telka e i pili ovakše ili pak onakše, ali mrzle, pive, a nej kaj so ve naši inšpektori vu uskoku, naskoku, poskoku ili neznam ve kak se zovejo, odišli vu Opsajd i tam so našli naše labodoritaše šteri služijo kruha brez motike i nameš ajo rezultate.

Znate kaj, morem vam re i gda istam razmem te labodoritaše šterima je ve premalo ono kaj zaslužijo, jerbo so do ve bili nav eni na uda vekše peneze, a vsi znamo gda so ve vse pipe, kak državne tak i županiske, gracke, op inke, a na vse zadje i klupske, presušile.

Nejteži je onim labodoritašima šteri so ve ožejeni. Probajte si zamisliti kak bi vi objasnili svoji ženi gda ve k hiži dohaja uda meje penez, jerbo je na snagi svecka kriza, a ona je do ve mela vse kaj je štela, osim

22. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

svojega moža šteri je nagajav labodo i pti jega mleka. To je još niti jednomo moškomo nej uspelo, niti pak Adamo, jerbo gda je on nej podlegev Evi mi bi još navek bili vu rajo. Prosim vas lejpo kaj mi oprostite, ali malo sam zglajzav z teme i zato idem nazaj i ravno vu kladionico. Najme kaj, kladionice so mesta gda so naši labodoritaši krpali lukje vu svojaj hižnaj buksaj, a vse to z željom kaj bi meli dobro denes i bolše zutra i kaj nebodemo kak bok eki dojšli vu Evropo. Ve sam vam hajdig pot rekev gda smo mi Me imorci udna sorta ljudi, a to smo ve pak potvrdili gda smo vu anketi o nameš anjo utakmici rekli kak znamo gda se to ve na leta dela, a nej smo šteli nikomo re i, o em re i, pak smo se spominali i hodali na tekme z figom vu žepo. Gda smo to mi rekli našim inšpektorima oni nebi morali potrošiti celo leto kaj so došli do onoga kaj mi Me imorci ve odnegda znamo. Još jempot smo pokazali gda smo mi, nejmeje, dva korake pred Hrvatima. Mene pak vam gvinta nekaj drugo: gde so se naši labodoritaši nav ili nameš ati utakmice?

Nebrem veruvati gda smo to

mi, vu Hrvaškoj, zmislili i gda je to, do ve, nej nikom na sveto palo na pamet? A vsi znamo gda so kladionice vu Evropi uda stareše od naše Hrvaške države. I ve bo mi neš i rekev gda so, vu vsim drugim državama na sveto, sami poštejaki vu i gda so to ve nej sprobali talijanski mafijaši šteri vse nejbole znajo. No, kak bilo gda bilo do tega vsega nebi dojšlo gda so naši labodoritaši ve na sa arijo vu Južni A riki, a i još jempot se pokazalo gda jedna nevola nigdar ne dohaja sama: em smo nej na sveckomo prvenstvo, em so naši labodoritaši i jivi gazde, završili vu Opsajdo, a nešterni delajo i stisko vu Remetinco. Ve mi je još nekaj palo na pamet: do tega vsega nebi bilo dojšlo gda je Fi a prihvatila predlog našega negdašjega labodoritaša Šte a, z conom zvanog Špricer, šteri je, pred petnaest let, predlagav kaj bi se ukinuv opsajd.

I ve bode meni neš i govoriv gda smo mi vu Hrvaškoj mafijaši, gda mi, o em re i, naši labodoritaši, kupuvlemo i nameš amo tekme i gda ga nejve zmazani jopi vu našem labodoritanju i kaj nebodem dale govoriv, a poglednite si

kaj se, minuli tjeden, pripetilo na sa arijo u Južni A riki. Pak je vam, prosim vas lejpo, normalno gda švicarske vurice pobedijo španjolske toreadore ili pak gda srpska lehka konjica pobedi švapso teško artiljerijo ili pak gda Alžirci, šteri so po eli labodo naganjati pred dvajsti let, odigrajo egal z Englezima, šteri so zmislili labodo i labodoritanje. Mortik so i Španjolci bili vu opsajdo, to bi trebali ispitati naši inšpektori, jerbo je koeficijent biv dvajsti za Švicarce, o em re i, ak ste dali vu kladionico jezero kuni, pred utakmice, dobili ste vum dvajsti jezeri, ali posle utakmice. To vam je tej kruh brez motike. A ve mi je palo na pamet: mortik so naši labodoritaški maheri odišli kruha služit na tekme vu A riko brez naših labodoritašov, jerbo naših ga nega, pak so tak nej nikomo sumnjivi. A na penezima ne piše iji so, a gazda je on vu ijem so žepo je. Brz as bi naši mafijaši mogli organizerati okrogla stola o kladionicama i to pod conom: Kladioni ari vsih zemalja ujedinite se! I tu bi se mam vidlo što je nejbolši na sveto i otkod je, pravzaprav, po ev veter puhati!

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Naravno da volite kada sve funkcionira onako kao ste vi to zamislili, no, po etkom ovog tjedna ulogu vodi a biste trebali prepus partneru. Ukoliko na površinu iza u neka vaš neslaganja, nemojte se lju . Pokušajte prona i nešto dobro i u tome, te nastavi dalje kao da se ništa nije ni dogodilo.

Ako ste umorni, uzmite nekoliko dana slobodno i odmorite se od svega. Budite otvoreniji prema novim stvarima, iza ite na neka nova mjesta, upišite se na neki novi te aj i sl. Ukoliko ne uspije barem ete zna da ste pokušali, a uvijek se možete i poslije smija tome.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Na po etku tjedna nešto vrlo zanimljivo bi moglo prekinu dnevnu ru nu. Možda ak i nešto roman no. Nemojte propus priliku koja vam se nudi. Nemojte stalno traži probleme u vezama. Pokušajte na njih gleda iz nešto op mis nijeg kuta i shva ih kao nešto što vam može uljepša dan. Detaljnije pogledajte što vaš prijatelj radi i pružite mu pomo ili podršku, ovisno što mu je potrebno.

Nemojte se zavara ako vam kaže da je sve u redu, odvojite malo vremena kako biste ga usmjerili.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

ZALOG

JEDAN EKSTREMITET

DONJI DIO BOCE

RADIJUS

ŽELJKA OGRESTA

EL. NABIJENA ESTICA

25. LIPNJA JE… POKAZNA ZAMJENICA

EGIPATSKI BOG

DAN DRŽAVNOSTI

ŠAV NA ARAPI

Donošenje odluka ina e vam nije problem, no, po etkom ovog tjedna biste mogli ima dosta veliki otpor prema takvim stvarima. Ne morate odmah preispitivati sebe, možda vam jednostavno nedostaju informacije i niste sigurni što s tom odlukom možete pos i. Nemojte eka sa strane da vam netko kaže sve što je potrebno, potrudite se kako bi došli do svih potrebnih informacija kako biste bili sigurni u ono što radite. Nemojte riskira ni kada je ljubav u pitanju. Malo se smirite, odmorite i pri ekajte bolje trenutke za ljubav.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Iako je ina e vikend rezerviran za roman ku u ovom slu aju bi to trebao bi sami po etak tjedna.

Iskoris te ponedjeljak i utorak i iza ite negdje s partnerom ili pozovite nekog tko bi vam mogao bi zanimljiv. Sredina tjedna e više bi rezervirana za posao.

Bit ete krea vni i puni jako dobrih ideja. Iskoris te to maksimalno. Ukoliko se pojave problemi u vezi nemojte se odmah ogra iva , pogledajte na situaciju iz partnerove perspek ve i bit e vam puno toga jasnije.

RAK (22.6.-22.7.)

BOGOVI

Nemojte po etak tjedna shva a previše ozbiljno. Nema ništa loše u tome da iza ete vani i nekim radnim danom. Bitno je da ne zaboravite malo pomaknu jutarnje obveze. Ukoliko želite popravi raspoloženje sebi i nekoj dragoj osobi napravite nešto posebno za tu osobu. Ne mora to bi neki skupi poklon, dovoljan je malo znak pažnje. Komunikacija e vam bi ja a strana.

Ukoliko imate partnera vaša veza bi zbog dobre komunikacije mogla prije i na nešto višu razinu. Ukoliko tražite partnera mogli biste dobi odgovore baš onakve kakve tražite.

Iskoristite po etak tjedna u svoju korist. Imat ete jako puno dobrih ideja, a isto tako i energije kako biste se mogli potruditi da ono što želite i uspije. Nemojte samo tr a iz jednog projekta u drugi koliko god vam se to inilo zanimljivim. Morate imati više vremena za razmišljanje, ali i uživanje u postignutom. Koliko god vam bio gust raspored, krajem tjedna ga sigurno možete malo oslobodi . Ostavite vremena za zabavu i punjenje baterija za sljede i tjedan.

JARAC (22.12.-20.1.)

Ukoliko imate partnera tijekom ovog tjedna mu posve te dovoljno pažnje. Uvijek možete odvoji malo vremena za druženje i prepri avanje doga aja u tom danu. Pokušajte ga više uklju i u svoj život. Za one koji nemaju partnera ovaj tjedan bi trebao bi isklju ivo poslovno orijen ran.

Najbolje bi bilo da ne zapo injete ništa novo nego svu svoju energiju usredoto ite na posao. Na kraju tjedna ostavite sebi malo slobodnog vremena kako biste posložili svoje misli, razmislili još jednom o svemu kako biste odmorni mogli krenu u novi tjedan.

Bez obzira koliko energije dajete u novi projekt koji je sada pred vama, init e vam se kao da nešto ne funkcionira po planu, a teško je de nira što to no. Možda jednostavno niste ra unali na to da za sve to radite treba vremena. Ne možete u jednom danu napravi posao koji ina e traje mjesec dana. Usporite malo. Razmislite još jednom što zapravo želite pos i i provjerite da li su vaši planovi stvarno u skladu s m.

NUMERO DIO VLAKA VRSTA

LAV (23.7.-23.8.)

MOJSIJEV BRAT

OSOBNA ZAMJENICA

LETICA

RAST

DRUGO SLOVO SOLMIZACIJE

MJESTO KOD OPATIJE

POGODBENI

VEZNIK

KRA UN

ŽIVOTINJSKI POROD

28. I 21.

SLOVO ABECEDE

NA INI

PRAOTAC TALIJANA

MJESTO ZAVARIVA NJA VRSTA ORAHA

CRNI NAPITAK

DUŠIK

BLATNO JEZERO

MESNI PROIZVOD

PLUTA A

MUŠKI KAPUTI

KALIJ

DIO OKA

ŠIPAK

MJENI NI DUŽNIK

MUŠKO IME

ŽENSKO IME

KARLOVAC

RIMSKI POZDRAV

BI BOŽJI

BJELINSKI

SREDSTVO ZA RAD

ROBERT PAULETI

HRANA S NEBA

EKSPLOZIVNA

NAPRAVA

ZAVRŠETAK

VRSTA KUKCA

HLADNO ORUŽJE

ŠAHOVSKE IGRE

STATUA

KRALJ ŽIVOTINJA

ISKLJU ITI IZ STRUJE

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Po etak tjedna nije baš idealan za neke nove poslovne pothvate, radije se više potrudite oko (potencijalnog) partnera. Budite otvoreniji i spremni preuzeti inicija vu. Sredinom tjedna bi moglo do i do nekih manjih promjena na ljubavnom planu. Bitno je samo da ih prihva te i uskladite s partnerom. Vikend je kao stvoren za zabavu. Odmorite se od posla, iza ite vani, družite s prijateljima i zabavljajte se.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Ovaj tjedan iskoris te kako biste saznali to no što želite i olakšali sebi posao. Kada budete znali u kojem smjeru zapravo želite i i sve e vam bi puno lakše.

Nemojte se previše udubi u posao. I on može bi zanimljiv, no, sigurno ne kao druženje s prijateljima i partnerom. Unesite malo više živos i zabave u svoj život. Krajem tjedna biste mogli idealizira ljubav i zbog toga bi nesretni. Pokušajte se vra u realnost. Nitko nije savršen, pa tako ni vi i vaš (potencijalni) partner. Nekih razli itos e uvijek bi , bitno je samo da ih nau ite savlada .

Bez obzira koliko vam dobro išlo na samom po etku ovog tjedna bilo bi dobro da ne držite glavu previše visoko u oblacima. Budite malo realniji i pristupa niji. Nemojte se bojati pokazati pred (potencijalnim) partnerom svoje osje aje. Budite iskreni jer to je ono što se u vezi najviše cijeni. Napravite nešto posebno za osobu koju volite. To ne mora bi ništa skupo ni komplicirano, no, važno je da do znanja da vam je stvarno stalo do te osobe.

RIBE (20.2.-20.3.)

Budite nešto proak vniji kada je ljubavni život u pitanju. Nemojte stalno eka da netko napravi nešto za vas, sada je prvo vrijeme da se pokrenete i napravite nešto roman no. Nemojte se previše zamara mišljenjima drugih.

Bitno je da ste vi sretni s onim što radite i što ste pos gnuli, drugima slobodno dajte do znanja da je sada jedino što mogu je radova se s vama. Zaboravite na buran kraj tjedna. Radije se malo odmorite i opus te. Provedite ga kako želite, no, nemojte previše energije potroši .

MATI NJAK

POLUOTOK U GR KOJ

DRAGO DIKLI

VIC tjedna PAPIN GODIŠNJI PRIHOD

GRABAR KITAROVI

SUMPOR

RAJKO JAGAR

NAVALA

GOSTI NA SVADBI

Medvjed, lav i svinja

Sreli se medvjed, lav i svinja. Kaže medvjed: - Kad ja zagalamim, cijela šuma se pokori! Nadoveže se lav: - A kad ja zari em, u džungli svi umuknu!

Na to e svinja: - Pa i nije nešto. Dovoljno je da ja zakašljem i cijela planeta umire od straha!

22. lipnja 2010.

Vremenska prognoza 71

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Drugi dio tjedna ljepši

PREGLED VREMENA od 13. do 20. lipnja

VREMENSKA SLIKA: Jedanaest dana smo imali suho, stabilno i vru e vrijeme. No, takva situacija se prošlog vikenda narušila.

Naime, ve je od utorka bilo kratkotrajnih pljuskova uz malo nižu temperaturu. Nad naš dio Europe spustila se tijekom vikenda još ve a koli ina vlažnog i svježijeg zraka. U takvim okolnostima i sljede ih dana o ekujemo više oblaka, a kiša ili pljuskovi s grmljavinom bit e esta pojava. Temperatura e još par dana biti relativno niska, a tek bi u drugom dijelu tjedna krenulo nabolje. Ovih dana kao da e se netko našaliti s nama. Ponedjeljak je prvi dan ljeta, a vrijeme e više sli iti kasnoj jeseni. Zbog utjecaja ciklone u prvoj polovici tjedna družit emo se s puno oblaka i povremenom kišom koja može biti i obilnija. Tek bi u drugom dijelu tjedna nastupilo polagano smirivanje vremena pa se ljetnom ugo aju valja nadati za vikend.

VREMENSKA PROGNOZA: Prvi dan novog tjedna, a ujedno i prvi dan kalendarskog ljeta bit e sve samo ne ljetni. Zbog utjecaja ciklone koju je Crometeo tim nazvao Gertruda vrijeme e biti nepovoljno. Prevladavat e obla no i kišovito, a mjestimice je mogu a i obilnija kiša. Zbog puno oblaka i povremene kiše bit e prohladno, a osje aju svježine e dodatno pridonositi umjeren i jak sjeverni i sjeveroisto ni vjetar. Temperatura zraka e ve i dio dana biti izme u 14 i 17 Celzijevih stupnjeva.

Kao da se netko s nama zafrkava

Iako je Me imurje uglavnom odolijevalo nasrtajima vlažnog i nestabilnog zraka, barem što se ti e grmljavinskih oluja, mogli bismo re i da su prošlog tjedna na našem podru ju prvi put zabilježene prave ljetne oluje koje donose štetu. Najviše su bile koncentrirane na podru ju od Karlovca prema Zagrebu i Bjelovaru te u dijelovima Slavonije. U etvrtak nave er je snažno nevrijeme zahvatilo šire zagreba ko podru je. Tu a je najprije zahvatila podru je oko Jastrebarskog, a zatim je olujni oblak dodatno oja ao i poharao podru je Velike Gorice gdje je snažan pljusak, jak vjetar i tu a veli ine oraha nanijeli dosta štete. U Za-

pa e prvi dan ljeta zapravo sli iti jeseni.

Još e i tijekom utorka biti dosta naglašen utjecaj ciklone Gertrude. U takvim okolnostima vrijeme e i dalje biti pretežno obla no i svježe. Tijekom dana postojat e mogu nost za kra a sun ana razdoblja, ali i dalje moramo ra unati na pojavu mjestimi ne kiše ili kra ih pljuskova pa dan vrlo vjerojatno ne e ni po eti ni završiti potpuno suho. Vjetar povremeno umjeren sjevernih smjerova što e i dalje održavati temperaturu relativno niskom, teško da emo i u najtoplijem dijelu dana prije i 20 Celzijevaca.

Srijeda bi mogla donijeti više sunca, ali i dalje uz mogu nost kiše ili pljuskova, a vrlo sli no vrijeme nastavilo bi se i u etvrtak. Ipak bi iz dana u dan sunca trebalo biti više, a kiše i pljuskova sve manje, odnosno u sve manje mjesta tako

da bi mjestimice moglo ostati suho. U jutarnjim satima postojat e mogu nost za kratkotrajnu maglu ili nisku naoblaku. Vjetar i dalje sjevernih smjerova, slab do umjeren. Jutra svježa, a popodnevna temperatura zraka bit e u laganom porastu.

Dobra je vijest u ovom tjednu da bi se vrijeme trebalo nadalje popravljati kako se bližimo vikendu. Tako bi u petak nakon mjestimi ne kratkotrajne jutarnje magle trebalo prevladavati sun ano uz povremeno umjerenu naoblaku. U popodnevnim satima još rijetko gdje kakav pljusak, ali to e zaista biti samo ponegdje pa e u ve ini mjesta ostati suho i ugodno toplo s temperaturom oko 25 Celzijevaca.

U subotu i nedjelju pretežno sun ano, stabilnije i još toplije tako da možemo re i da bi nam se krajem tjedna vratilo ljeto, a temperatura bi se ponovno približila vrijednostima oko 30 Celzijevih stupnjeva.

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu

poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 19.6.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 21. lipnja 1999. god. pijavica po upala desetke tisu a stoljetnih stabala bukve na Psunju 23. lipnja 1714. god. u Požegi veliko nevrijeme s tu om 24. lipnja 1966. god. u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tu a veli ine jajeta i orkanski vjetar koji je upao stabla 25. lipnja 1966. god. u Zagrebu vjetar od 117 km/h po inio velike štete u gradu 27. lipnja 1777. padao je snijeg u središnjoj Bosni

Po ele ljetne oluje grebu je u samo jednom satu palo preko 30 mm oborine.

Nevrijeme se u no i premjestilo nad sjevernije krajeve gdje je tako er bilo problema, osobito na podru ju Koprivni ko-križeva ke županije. Sre om, Me imurje je bilo pošte eno ve ih oluja.

Temperatura zraka je u drugom dijelu tjedna postupno padala, ali je ostalo vrlo sparno i neugodno, osobito meteoropatima. Tek je za vikend po eo utjecaj ciklone koju smo u Crometeo timu nazvali Gertruda. S njom se u subotu naobla ilo, mjestimice s kišom, a nedjelja je ve donijela i zahla enje. Za sve one koji su spojili ovotjedne praznike i otišli na godišnji nemamo baš dobre vijesti.

Poplave i klizišta Od posljedica obilnih kiša koje su prouzro ile poplave i klizišta, u zadnjih je nekoliko dana na podru ju izme u Bangladeša i Burme smrtno stradalo više od stotinu osoba, a više tisu a ih je ostalo bez domova, izvješ uje agencija France Presse. U sjeverozapadnom dijelu Burme smrtno je stradalo najmanje 46 osoba, u Bangladešu ih je poginulo 55, a više do 12000 ostalo je bez domova. Ovo je podru je speci i no, jer upravo po inje sezona monsunskih kiša - stoji u priop enju Ureda za koordinaciju

humanitarnih poslova UNa u Burmi. lanovi nekih humanitarnih organizacija ne uspijevaju pristupiti pogo enim podru jima, a logistika je vrlo zamršena.

Stanje je, ini se, još teže u Bangladešu gdje su ve podignuti šatori za ugroženo stanovništvo koje je ostalo bez domova. Podignuto je 15 logora u koje se može smjestiti oko 12 tisu a osoba. Opskrbljuju se hranom i lijekovima. Lokalni je dužnosnik novinarima kazao kako je rije o najobilnijim kišama u posljednjih trideset godina.

Doga aji GRAD AKOVEC I ME IMURSKA ŽUPANIJA nagradili Rome

Ra unalo za odlikašicu Biljanu, sportska oprema za Rome Bajaše Ove je srijede Me imurska županija ra unalom nagradila Biljanu Ignac, u enicu Gospodarske škole smjera kroja , za izvrstan uspjeh u školi i osvojeno 2. mjesto na državnom natjecanju “Dani odje e 2010. “ u disciplini modna kolekcija kroja a. Svojom kolekcijom “Jakne u ritmu velegrada” postigla je najbolji plasman jedne akove ke škole ikada. Župan Ivica Perho naglasio je tom prigodom da je Biljana dokaz da i u enici romske nacionalnosti mogu biti vrlo uspješni, dodavši da je ona po-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Župan Ivica Perho za odli an je uspjeh nagradio Biljanu Ignac

Zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi i predstavnici Udruge “Korito” s doniranim dresovima

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

zitivan primjer odnosa romske populacije, ali i prema romskoj populaciji, da se predanim radom i podrškom vlastite obitelji može uspjeti.

Grad akovec pak je donirao sportsku opremu Udruzi za zaštitu prava Roma Bajaša “Korito”. Zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi tom je prilikom pohvalio inicijativu koju je udruga pokazala i u vidu zaštite kulturne romske baštine, a sada i aktiviranjem na sportskom podru ju. Donacija 13 dresova i 11 pari kopa ki, vrijedna 5.000 kn, uru ena je povodom nogometnog turnira koji se održao u Trnovcu. Udruga trenutno broji 46 lanova, od kojih se tek 11 bavi sportom, pa im je, osim dobrih sportskih uspjeha, Vidovi poželio i pove anje broja lanova sportaša te najavio mogu nost gradnje nogometnog igrališta u samom naselju Kuršanec.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

SGC-u “ATON” SVJETSKI ZNA AJNA REFERENCA

ZAMJENA ME IMURSKOG PREDSTAVNIKA U HOO

Dobio naziv nacionalni Zajednica sportova gimnasti ki centar smijenila D. Kataleni a

USPJEŠNI KICKBOXING SPEKTAKL U AKOVCU

Gotovo tisu u ljudi pratilo žestoke borbe

ME IMURSKI SREDNJOŠKOLCI pobjednici me unarodne školske inicijative “Europske škole za život na planetu”

Najboljim proglašen projekt “Bakine jabuke” akove ke Gimnazije Na završnom doga aju me unarodne školske inicijative “Europske škole za život na planetu – zajedni kom akcijom za životnu sredinu Europe”, održanom 4. lipnja u Be u, nastavnici i u enici (uzrasta od 12 do 17 godina) iz Austrije, Bugarske, Hrvatske, eške, Ma arske, Rumunjske, Srbije, Slova ke, Slovenije i Ukrajine predstavili su svoje projekte. Ova me unarodna inicijativa, koju su pokrenule ERSTE Zaklada i Svjetski fond za prirodu, održana je po drugi put, a ove godine nagradu za najbolji projekt – tjedan dana u ekološkom kampu u Austriji - dobila je Gimnazija akovec za projekt “Bakine jabuke“.

U enici Gimnazije iz akovca zajedno sa svojom profesoricom Zlatkom Grahovec osmislili su projekt “Bakine jabuke“ u sklopu kojeg su nizom aktivnosti pokušali osvijestiti lokalnu zajednicu kako konzumacijom starih, autohtonih sorti jabuka mogu smanjiti ekološki otisak. U e-

U enici su pokušali osvijestiti lokalnu zajednicu kako konzumacijom autohtonih sorti jabuka mogu smanjiti ekološki otisak nici su organizirali skupljanje starih sorti jabuka te proveli anketu “Koja je jabuka ukusnija?“ u školi uz degustaciju novih i starih sorti jabuka, istražili ponudu jabuka na gradskoj tržnici, anketirali gra ane, istražili podrijetlo jabuka u trgovinama u a-

kovcu te ponudili autohtone jabuke i recepte za izradu slastica od jabuka, kao i same slastice i druge proizvode na gimnazijskoj humanitarnoj akciji “Sajam dobrote“.

Tijekom osam mjeseci u enici iz deset zemalja provodili su ekološke projekte obra uju i teme: “Dunav – europska žila kucavica” i “Ekološki otisak”. Radili su istraživanja, razgovarali s predstavnicima vlasti, išli na prirodnja ke ekspedicije i davali intervjue lokalnim medijima. Nositelji projekta bili su sami u enici, a nastavnici su im bili podrška i mentori.

Na završnom doga aju po jedan nastavnik i u enik iz svih škola koje su sudjelovale imali su prilike da predstave svoje projekte, a iz Hrvatske su ove godine, osim pobjedni ke Gimnazije akovec, sudjelovale Prva privatna gimnazija s pravom javnosti iz Zagreba, Srednja škola “Zlatar“ iz Zlatara i Osnovna škola “Vijenac“ iz Osijeka. (hz)

Smjena straže i pucanj iz topa kao spomen na obi aje straže bana Nikole Zrinskog

NOVA akove ka turisti ka atrakcija

Subotom u podne pucanj iz topa!

Ove je subote mnoge gra ane akovca zbunio pucanj u podne. Glasan tutanj mnoge je prenuo iz mirnog ispijanja kave na špici ili kuhanja obiteljskog ru ka, ali razloga za strah nema, upravo suprotno. Naime, akove ka Zrinska garda, u suradnji s Turisti kim zajednicama grada akovca i Me imurske županije,

odlu ila je svake subote u ljetnom periodu prikazati obi aje straže bana Nikole Zrinskog. Obi aj, zamišljen prvenstveno kao turisti ka atrakcija, uprili uju etvorica gardista, zapovjednik Zrinske garde i topnik. Od 10 sati svake subote dvojica gardista kod orla drže stražu, dok drugu dvojicu možete vidjeti u šetnji gra-

dom. U 12 sati predaju straže obilježava pucanj iz topa uskla en sa zvonom crkve Sv. Nikole. Dobro zamišljena turisti ka atrakcija, kojoj možda za potpuni doživljaj naprimjer nedostaju zvukovi bubnja uz kojeg bi gardisti prije paljbe “prode ilirali” kroz grad i najavili doga aj. (bš)

akove ki gimnazijalci istražili su ponudu jabuka na gradskoj tržnici

Sveprisutne zelena i žuta Nakon pretprošlog tjedna, kada smo uživali u pravim ljetnim temperaturama, prošli tjedan obilježilo je nekoliko stupnjeva hladnije vrijeme bez puno sunca. No, naše su špicerice opet pokazale da se u svakom trenutku, neovisno o vremenskoj prognozi, mogu nositi s trendovima ove sezone.

Zelena i žuta bile su najprisutnije boje prošli tjedan.

Bilo na majici, jakni ili torbi, zelena i žuta, pokazale su naše špicerice, pristaju svima bez obzira na dob. ak je i reklama za Ljeto u gradu Zrinskih, koje po inje ovaj tjedan, bojom u skladu s našim Me imurkama.