Međimurske novine 774

Prva romska učiteljica u povijesti te ustanove

str. 5

NA UČITELJSKOM FAKULTETU u Čakovcu diplomirala Natalija Ignac

www.mnovine.hr

Iza glamura i sjaja Vegradova prijevara!!!

str. 6

ISPRED LUKSUZNOG ZDANJA U SAVUDRIJI protestirali međimurski poduzetnici zbog duga na izgradnji

Godina XV.

Broj 774.

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 6. srpnja 2010.

ZBOG SLABOG PRIKLJUČENJA

str. 3

Fotosession 2010.

sve izglednije poskupljenje vode u Međimurju

media str. 5

Čakovečki gradonačelnik dao suglasnost za poskupljenje od 1. kolovoza za 50 lipa NAPOKON zaštićene dvije domaće delicije

Vajdino meso z str. 4 tiblice i bučino ulje Jasmina Čakovečkih mlinova iz Čakovca TKO ĆE KOGA ako ne svoj svoga

str. 7

Općina Donji Kraljevec dala posao Coningu pored domaćeg Tehnixa

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

7015 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Socijalna osjetljivost potrebna je danas kao nikad ranije U prošlom broju dotaknuo sam se socijalne države, koja je, primjerice, u Finskoj došla do toga da je Internet postao ustavno pravo svakog gra anina.

Gdje smo mi? U Me imurju se volimo hvaliti izgra enom infrastrukturom, ali situacija na terenu nije baš tako sjajna. Dapa e, pitanje je koji postotak gra ana koristi blagodati izgra ene infrastrukture u našem kraju. To najbolje pokazuje aktualna situacija s vodom koja mora poskupjeti, jer se premalo troši, premalo se ljudi priklju uje na javni vodovod. Uzalud nam vodovod, kad je o ito on za velik broj gra ana Me imurja luksuz. Iako je mnogima kod nas “gradski vodovod“ gotovo ve trideset godina nešto sasvim normalno, o ito je s druge strane još uvijek i te kako velik broj onih kojima to nije potrebiti civilizacijski doseg. Zašto bismo izdvojili desetak tisu a kn da imamo “sigurnu vodu“!?

Svijest o tome što zna i danas piti vodu iz doma eg bunara – hidrofora, koja je zdravstveno upitne vrijednosti, mnoge nije još uvijek dovela do toga da se zapitaju što zna i tako nešto za njih u kvaliteti života, možda ak izbjegavanja nekih danas kod nas sve eš ih bolesti poput tumora i sl. Me utim, s druge strane, lako je razumjeti sve one koji bi htjeli imati u svojem domu: plin, vodu, kanalizacijski priklju-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

6. srpnja 2010.

JAVNI PRIJEVOZ IDE NA NATJE AJ

Prednost ponu a ima koji e zaposliti radnike AP toursa Me imurski župan Ivica Perho priop enjem za javnost demantirao je informacije koje su se pojavile u javnosti o tome da e linijski prijevoz u Me imurskoj županiji dobiti autobusni prijevoznici s podru ja Me imurske županije bez javnog natje aja kao neto ne. Naime, prestankom rada tvrtke Autobusni prijevoz tours d.o.o. “u ste aju” Me imurska županija našla se u teškoj situaciji, s mogu noš u da u roku od nekoliko dana ostane bez linijskog prijevoza na svojem podru ju. - Nadležne službe

u Me imurskoj županiji, nakon konzultacija sa svim zainteresiranim stranama i resornim Ministarstvom, izdale su posebna rješenja prijevoznicima s podru ja Me imurske županije, kojima je dozvoljen privremeni prijevoz putnika na linijama za koje su dozvole izdane prijevozniku Autobusni prijevoz tours d.o.o. “u ste aju“ prestale važiti prije isteka roka. Ona podrazumijevaju da se prijevoz obavlja prema postoje oj organizaciji i upisniku linija te ljetnom voznom redu.

Rješenja e vrijediti do završetka

postupka javnog poziva prijevoznicima na podnošenje ponuda za obavljanje javnoga linijskog prijevoza .

Kako nam je u isto vrijeme istekao i ugovor za prijevoz u enika osnovnih škola, nadležni Upravni odjeli Me imurske županije užurbano priprema raspisivanje javnog poziva za obavljanje linijskog prijevoza na podru ju Me imurske županije te javnog natje aja za obavljanje prijevoza u enika osnovnih škola na podru ju Me imurske županije.

Kako bismo osigurali transparentnost cijelog postupka, odlu io sam u povjerenstvo za provedbu natje aja imenovati predstavnika Županijskog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Želim napomenuti da e natje ajne odredbe dati prednost tvrtkama koje e osigurati zapošljavanje barem dijela dosadašnjih radnika tvrtke Autobusni prijevoz tours d.o.o. “u ste aju”, koji su ostali bez posla, stoji u županovu priop enju javnosti.

(BMO)

KOME E AKOVEC POVJERITI ZBRINJAVANJE OTPADA ak, ali si jednostavno to ne mogu priuštiti. Stoga bi lokalna samouprava i te kako trebala razmisliti o socijalnom trenutku, pomo i onim gra anima kojima nije lako, koji “preživljavaju“, a možda ih je jednostavno sram ili neugodno pitati za poboljšavanje vlastite kvalitete života. Što e nam ure eni domovi kulture koji danima zjape prazne i koriste se tu i tamo, ako više od 50 posto gra ana op ine ne mogu biti priklju eni na vodovod ili kanalizaciju. Planovi i želje su jedno, a naša životna realnost o ito nešto sasvim drugo, i o tome bi lokalni dužnosnici kad je u pitanju ostvarivanje osnovne kvalitete života svojih gra ana trebali promisliti, biti maksimalno socijalno osjetljivi, posebice u današnjim vremenima kad ljudima baš nije lako, iako mnogi od njih to i dalje jednostavno ne žele priznati.

Odlagalištu Piškornica ili varaždinskom lobiju oko VIS-a?

Odlagalište otpada u Totovcu, jedino legalno u Me imurju, ima za sada ograni eni vijek trajanja do 2012. godine. Na njemu se odvija sanacija, te ono ni u budu nosti ne e biti zatvoreno. Njegova najvjerojatnija budu nost je pretovarna stanica prije krajnjeg odredišta svoga me imurskog otpada iz kojega su prethodno izdvojene sve korisne sirovine koje se mogu reciklirati i ponovno iskoristiti u proizvodnji. Država je dugo inzistirala na regionalnim odlagalištima otpada za više županija zajedno.

Tako je za etiri sjeverozapadne to trebala biti Piškornica u Koprivni ko - križeva koj županiji, ija realizacija ide sporo i nevoljko. Vode i ljudi tog projekta sada nude jedini-

cama lokalne samouprave uvo enje 2,5 kuna po doma instvu za pokretanje radova na ure enju Piškornice. Sporazum je došao i u Grad akovec, ali se ni akovcu ne žuri s prihva anjem tog sporazuma. U me uvremenu se pojavila i ponuda i, kako je to gradona elnik Šalamon kazao, inancijskog

lobija oko varaždinskog VIS-a koja nudi varijantu zbrinjavanja otpada kroz pirolizu. Na taj na in zbrinule bi se bale otpada koje su naslagane na ulazu u Varaždin, ali i otpad s drugih podru ja. U taj, kako ga je Šalamon nazvao, lobi uklju en je i Dražen Breglec, donedavni državni tajnik za promet

koji je odustao od daljnje politi ke karijere i otišao u biznis. Šalamon je kazao da varaždinska inicijativa ima podršku Fonda energetske u inkovitosti, te dodao da e akovec razmotriti obje ponude, ali sigurno je to da e me imursko sme e “kad prije e Dravu” svakako poskupjeti. (BMO)

Godišnji odmor upravo za – odmor!

Anketa “Pod vurom”

Sezona godišnjih odmora ve se naveliko zahuktava. Slike s jadranskih plaža kojima nas svakodnevno obasipaju

jednostavno mame na more, ali neki za takav odmor jednostavno nemaju novac ni vrijeme, a neki e godišnji možda

iskoristiti ure uju i dom, vrt ili polje. Ipak, od naših smo sugra ana u ovotjednoj anketi saznali da bilo kakvo

Kristina Mardeši , akovec – Dva tjedna svoga godišnjeg odmora provest u na moru. S obzirom na to da sam rodom Dalmatinka, dolje imam komadi zemlje pa si mogu priuštiti odmor na moru. Mislim da je godišnji odmor jako važan i da bez obzira na krizu treba 11 mjeseci odvajati na stranu kako bi se, kad za to do e vrijeme, moglo oti i na odmor.

Davor Krznar, Gardinovec – Ovaj emo godišnji odmor iskoristiti za odlazak na more.

S obzirom na to da radimo u vlastitoj privatnoj tvrtki, možemo si prilagoditi kada emo i koliko dugo na godišnji. Budu i da smo ‘friško’ oženjeni, ovo e putovanje zapravo biti naš medeni mjesec.

Boris Lesar, Ma kovec – Svoj u godišnji iskoristiti jako lijepo - malo u na more, malo u Kanadu, pa u Ameriku. Sve zajedno u na godišnjem provesti mjesec dana. Kroz cijelu godinu treba naporno raditi da bi se godišnji odmor mogao iskoristiti za pošteni odmor.

putovanje jednostavno mora biti sastavni dio godišnjih odmora, jer se kroz cijelu godinu naporno radi, i taj se naporni

rad naposljetku mora nagraditi adekvatnim godišnjim odmorom. (bš)

Dušan Kova , akovec – Evo, upravo sam na godišnjem odmoru, ve nekih mjesec dana, ali ostao sam kod ku e. Samo se odmaram, še em gradom, a na more ove godine ne mislim i i.

Nemam za to ni vremena, a moja supruga u kolovozu putuje u Francusku, pa e ona bolje iskoristiti odmor.

Branka Hraš anec, Cirkovljan – S obzirom na to da smo penzioneri, nemamo ni radno vrijeme, pa ni godišnji odmor. Bez obzira na to, ipak emo deset dana na more kod k erke. Ako se nas pita, nema krize.

Ivan ica Bori , Varaždin – Ove u godine svoj godišnji provesti radno, mjesec dana u volontirati u jednoj školi u Africi. Ve sam prošle godine bila u Ruandi, i bilo je prekrasno, ali ipak se ne može nazvati godišnjim odmorom s obzirom na to da sam se i tamo dizala u sedam ujutro. (foto: Vrzan)

6. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

SVE IZGLEDNIJE POSKUPLJENJE VODE U ME IMURJU BRANKO ŠALAMON, GRADONA ELNIK AKOVCA, dao suglasnost za poskupljenje

Od 1. kolovoza voda skuplja za pedeset lipa po kubiku Na sjednici kolegija Branko Šalamon, gradona elnik akovca, u etvrtak 1. srpnja dao je suglasnost Me imurskim vodama da od 1. kolovoza poskupe cijenu vode za 50 lipa po kubiku. Budu i da je rok za odluke još dva tjedna, ostale op ine takve e odluke po uzoru na akovec donositi po domino efektu. Za primjenu nove cijene Me imurskim vodama potrebna je odluka 51 posto vlasnika, što zna i uz akovec još dvije - tri ve e op ine, budu i da je Grad akovec najve i

Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vije a: - Nije li župan dao preporuku da op ine i gradovi ne pove avaju cijene komunalnih usluga?

udjelni ar Me imurskih voda. Uz to, pove anju cijene vode zbog toga da Me imurske vode ne padnu u gubitak sklon je i me imurski župan Ivica Perho , predsjednik Nadzornog odbora.

Me imurske vode izdvojile su iz svog sastava Hidrogradnju poduze e za izgradnju, koje je Me imurskim vodama donosilo prihode, a u Me imurskim vodama ostala je opskrba vodom i odvodnja. Velika mreža, a relativno slaba priklju enost na vodoopskrbni sustav i kanalizacijsku mrežu, dovodi u pitanje rentabilnost Me imurskih voda. Kako na elnici i gradona elnici po svojim ovlastima reguliraju cijenu vode, o ito e radije teret poskupljenja rasporediti na sve potroša e umjesto da si na kraju godine na vrat nakopaju saniranje mogu ih gubitaka na teret prora una kojim upravljaju.

Gra ane se umiruje s poskupljenjem na rok od dvanaest mjeseci Kompromisno rješenje na eno je tako da e potroša ima voda poskupjeti za 50 lipa, ali kako ni tih 50 lipa po kubiku ne e biti do-

Gradona elnik Šalamon za poskupljenje vode voljno za rentabilnost poslovanja imurskih voda naložio traženje gubitak u poslovanju, gubitak kreMe imurskih voda, još 50 lipa za ušteda u unutarnjim rezervama. ditnog rejtinga Me imurskih voda prevladavanje teško a u poslova- To je stari recept kojim se hladi ljut- i problemi u vodoopskrbi ukoliko nju osigurat e iz one jedne kune u nja gra ana na nepopularne odlu- bi Me imurske vode zbog gubitka cijeni vode koja je namijenjena za ke. No, zaposleni u Me imurskim imale probleme s održavanjem suinvesticije. Tako e umjesto jedne vodama mogu odahnuti, pla e im stava. - Bila bi to najskuplja voda kune za investicije ostati 50 lipa. se ne e dirati, naime, Šalamon je jer je ne bi ni bilo, pokušao je razviTakvim e se prelijevanjem uspori- priznao da rezanje pla a zaposle- janjem dramati nih scenarija što ti investicije, ali e se umanjiti udar nih ne bi imalo stvarnog efekta na vrš e obraniti poskupljenje cijene na gra ane i industriju koja troši poslovanje Me imurskih voda, vode Šalamon. puno vode. samo što bi dovelo do odljeva kaSka e li si župan Da bi na neki na in amortizirao drova u trenutku kada je potrebno u usta? politi ki nepopularnu odluku, Šala- imati stru njake koji znaju raditi mon je gorki bombon gra anima projekte koji se apliciraju prema EU Gordan Vrbanec, predsjedzamotao u odluku s tzv. ograni e- fondovima. nik Gradskog vije a, koji je bio na nim rokom trajanja od 12 mjeseci, Šalamon je branio poskuplje- sjednici kolegija gradona elnika, a upravi i stru nim tijelima Me- nje kao manje zlo, a da bi ve e bilo upozorio je na tri stvari: preporuku

NA SJEDNICI Op inskog vije a Nedeliš e izvanredna rasprava o višoj cijeni vode iz me imurskog vodovoda

I Nedeliš e daje “zeleno svjetlo” za poskupljenje vode od 1. kolovoza?!

Na prošli tjedan održanoj sjednici Op inskog vije a Nedeliš e podnesena su izvješ a Uprave Me imurje plina, MESAP-a i Me imurskih voda o poslovanju za prošlu 2009. godinu. Poslovanje tvrtki predstavili su direktor MESAP-a Marjan Novak, ing. stroj., direktor Me imurje plina Vladimir Ivkovi , dipl. iur., i Sun ana Glavina Petri evi iz Me imurskih voda. Sva su izvješ a izazvala primjedbe pojedinih vije nika, a najkriti niji su bili HSU-ov Ivan Marciuš i nezavisna vije nica Dijana Posavec.

Cijena vode i priklju ci izvanredno na dnevnom redu Iako ono nije bila uvrštena u dnevni red, što je posebno iznerviralo pojedine vije nike, izvješ e o poslovanju u 2009. godini Me imurskih voda pokrenulo je raspravu o pove anju cijene vode i aktualnoj situaciji s malim brojem priklju aka na vodovod.

Kako bi se situacija popravila, Me imurske su vode donijele odluku o akcijskim uvjetima pla anja naknade, kojim se doma instvima koja zahtjev za priklju enjem podnesu do kraja 2010. godine na iznos od 4.000 kn omogu uje 20 posto popusta za pla anje u cijelosti u roku 8 dana od sklapanja ugovora, 10 posto za pla anje do 12 mjese nih rata i beskamatno pla anje na 24 mjese ne rate. Vije nica Dijana Posavec pozdravila je

ovakvu odluku, upozorivši jedino da se ne radi o korektnoj igri prema onima koji su se na priklju enje odlu ili prije ovih akcijskih uvjeta.

Na elnik Horvat pojasnio je da na pove anje cijene vode od 1. srpnja nisu pristali, cijena e se eventualno pove ati od 1. kolovoza, za oko 7 posto. Vije nica Štefanija Kova upitala je Sun anu Glavina - Petri evi je li mogu e da su se za ovako drasti no poskupljenje odlu ili u vrijeme kada ljudi nemaju novac ni za život. Glavina - Petri evi opravdala se injenicom da u vidu moramo imati uskla ivanje sa standardima EU, što, na žalost, zna i i pove anje cijene vode.

Nevenka Posavec dovela bi “buvljak”na MESAP?!

Najve u pak je buru u redovima vije nika izazvalo poslovanje MESAP-a. Posebice onih oporbenih.

Dijana Posavec upozorila je na niz nelogi nosti u izvješ u poslovanja, i zapitala se gdje je kraj pri ama i obe anjima. Spornim se pokazao nesrazmjer izme u broja prodanih

ulaznica i broja posjetitelja, što Novak opravdava iznimno velikim brojem pozivnica i akreditacija, a, kako kaže, izme u sajamskog prostora i Atonove zgrade postoji prolaz kroz koji se posjetitelji, unato prisutnosti zaštitara, ipak provla e. Dodao je kako brojke o posje enosti drže vodu, kao i utržak od ulaznica jer se svaki dan stavlja u banku i nema mjesta manipulacijama. Nadalje, Dijana Posavec je upozorila da su u 2009. umjesto predvi enih pet održane etiri velike priredbe, a ove su godine od najavljenih pet otkazane ve dvije. S obzirom

Prora un smanjen za oko etiri milijuna kuna Vije nici su na sjednici s 12 glasova za i 2 protiv izglasali i izmjene i dopune prora una op ine Nedeliš e, kojim se on s dosadašnjih 31 smanjuje na nešto manje od 27 milijuna kuna. elni ljudi op ine o ito su ovaj put ve nakon šest mjeseci shvatili da ne e mo i realizira (pre)op mis no napravljeni prora un, pa su ga, da ne bi bilo tako velikog nesrazmjera izme u predvi enih i dobivenih sredstava kao

u prošloj godini, preven vno smanjili na polovici godine. Najve e je negodovanje izazvalo rezanje troškova za su nanciranje sekundarne onkološke prevencije, s obzirom na to da se ne e produlji ugovor sa zdravstvenom ustanovom “Medikol”. Ipak, kako je objasnio na elnik Mladen Horvat, onkološka se prevencija ne e ukinu , samo se razmatra njeno prepuštanje je inijoj Županijskoj bolnici. (bš)

na to da e se sljede a velika priredba održati tek u studenom, pita se što e MESAP-ovi zaposlenici do tad raditi, a primat e 220.000 kn pla e. Na te je kritike Marjan Novak kratko komentirao da nije istina da posla nema, i pozvao sve “dušobrižnike” da sami do u i provjere što se i kako radi.

“Paljba” Dijane Posavec završena je pitanjem što je s autosajmom koji je startao obe avaju e, i nakon toga jednostavno stao. Direktor MESAP-a objasnio je da je autosajam zapo eo s radom u sije nju, i to besplatno, a kad su se nakon nekog vremena pokušale po eti napla ivati ulaznice, ljudi su se jednostavno okrenuli i otišli. Jedino rješenje vidi u jakoj marketinškoj kampanji, koja bi zahtijevala znatna inancijska sredstva, ili da se od projekta naprosto odustane.

Nezavisna vije nica Nevenka Posavec pak smatra da je ovogodišnja manifestacija li ila na pravu selsku zabavu, da bi za kvalitetnije poslovanje MESAP-a predložila priredbe koje zaista više li e na “vašar”, nego na ozbiljno sajmovanje. Direktora je tako er optužila da nema nikakvih

ideja da se prostor aktivira, predloživši sama aktivnosti zabavnog tipa poput buvljaka ili paintballa (?!, op.a.).

Prema Novakovu mišljenju, uvo enje takvih aktivnosti nemogu e je bez potpore sponzora, jer klubovi i udruge nisu spremni pla ati cijenu koja je potrebna da bi se namirili osnovni troškovi najma. Osim toga, istaknuo je kako poslije plesnjaka ostaje ogroman nered i sme e, što u upit dovodi ponovno organiziranje zabava tog oblika.

Treba li op ina prodati svoj udio u Me imurje plinu?

Najviše primjedbi na izvješ e Me imurje plina imao je HSU-ov vije nik Ivan Marciuš. Detaljno prou ivši rad tvrtke u proteklih deset godina, uputio je Vladimiru Ivkovi u pitanje zašto su rezultati poslovanja slabi i zašto je dobit tako mala.

Zaintrigirala ga je i pla a radnika proizvodnih zanimanja sa srednjom stru nom spremom koja se kre e oko 5.000 kuna, te jesu li u poduze u razmišljali o udruživanju s drugim poduze ima radi smanjenja troškova.

Akcijskim cijenama do novih potroša a Uz odluku o poskupljenju, gradona elnik je dao i suglasnost Me imurskim vodama na akcijsko pla anje naknada i izvo enja priklju aka na kanalizacijski i vodoopskrbni sustav, od popusta do beskamatnog pla anja na 24 rate, kako bi se im više gra ana animiralo na korištenje vodovodnog i kanalizacijskog sustava. (BMO) župana op inama i gradovima da ne pove avaju cijene komunalnih usluga u sklopu mjera pomo i gospodarstvu. Pove anjem cijena ne samo da se ne bi poštovala ta odluka, ve bi si i župan sko io u usta, nakon što kao predsjednik NO-a Me imurskih voda odobrava poskupljenje, nakon mjera koje je sam predložio. Uz to, Vrbanec je usporedio cijenu vode s plinom koji je znatno jeftiniji od vode, a tehnologija dobave je znatno složenija. A tre i argument koji je iznio je to da se sve više doma instava okre e vodi s hidrofora umjesto iz javnog vodovoda, što govori o odnosu ponude i potražnje. Zapitao je što e donijeti novo poskupljenje. Šalamon je na Vrbancove argumente odgovorio da je to samo stvar iz kojeg se kuta gleda na problem.

Kazao je da kao gradona elnik ima odgovornost donositi i nepopularne odluke, svjestan svih kritika kojima e biti izložen, ali da zato ima široka ple a da to može podnijeti, dok s druge strane oporba koja e mu zasigurno uputiti kritike nema odgovornost za takve odluke.

(Božena Malekoci - Oleti )

Aktualni sat: Zašto Nedeliš a nema u državnim sredstvima za razvoj op ina?

U aktualnom je satu vije nica Dijana Posavec na elniku Horvatu postavila pitanje zašto op ina Nedeliš e nije uvrštena u raspodjelu sredstava koja je ministar Pankre dodijelio za razvoj jedanaest me imurskih op ina. Rije je o svo od milijun kuna koju je županija dobila “na poklon” od Ministarstva, iako je ta formulacija doista smiješna, budu i da se iz Me imurja u državnu blagajnu slijeva 5 milijardi kuna, a vra a se tek 250 milijuna. Horvat se opravdao da je isto pitanje postavio i županu Ivici Perho u, koji tako er nije imao konkretnih odgovora.

Ipak, postoji mogu nost da e županija dobi još 1,5 milijuna kuna, pa e u raspodjelu tog novca Nedeliš e bi uvršteno. (bš) Ivkovi je objasnio da su pokušaji udruživanja bili višestruki, ali bezuspješni, jer udruživanje ovisi o vlasniku, a me imurski su se gradovi i op ine nakon svakoga takvog pokušaja povukli. Tako er je ustvrdio da pla e radnika doista jesu iznad me imurskog prosjeka, ali opet daleko ispod državnog, i da su u njih ura unata i dežurstva koja podrazumijevaju više pla eni no ni rad, rad nedjeljom, državnim praznicima i blagdanima. Na Marciušovu konstataciju da bi najpametnije bilo da op ina Nedeliš e svoj udio u tvrtki proda jer od nje nema nikakav pro it ni dividendu, Ivkovi je odgovorio da se radi o i te kako vrijednoj imovini koju nikako nije uputno prodavati, tim više što može poslužiti kao zalog za dobivanje kredita za druge projekte op ine.

(Bojana Špani ek)

4

Aktualno

GDQD u Me imurju

Sonja Toši Grla nova županijska pro elnica za obrazovanje, kulturu i sport Iz tre eg pokušaja, tri javna natje aja, godinu dana nakon formiranja nove vlasti izabrana je nova pro elnica za Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske županije

UDRUGA ZA ZAŠTITU me imurskih prehrambenih autohtonih proizvoda

Meso z tiblice i bu ino ulje autohtone gastronomske delicije

Predstavnici Ministarstva i fakulteta na prezentaciji Udruga za zaštitu me imurskih prehrambenih autohtonih proizvoda u zgradi “Scheier” u akovcu predstavila je rezultate svoga rada.

Predstavljena su dva projekta koja su provedena zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja te Me imurske županije, iji su predstavnici Tomislav Toj i i Matija Posavec nazo ili prezentaciji.

Prezentirani su projekti me imurskoga bu inog ulja kao proizvoda sa zašti enim podrijetlom i mesa z tiblice kao autohtonog proizvoda.

O pripremama, radu i kona nim rezultatima projekata govorili su doc. dr. Dubravka Škevin, koja je na projektu zaštite ulja radila zajedno s dr. sc. Dubravkom Štrucelj, koja zbog bolesti nije došla na skup, prof. dr. Lidija Koza inski, dipl. ing.

Zoran Štefulj iz akove kih mlinova te mr. sc. Vladimir Mesari iz MI Vajda akovec.

- Najbitnije za proizvo a e i potroša e je da su oba me imurska proizvoda postala zašti ena kako za tržišta u Hrvatskoj, tako i za EU tržišta.

Da bi proizvodi mogli nositi oznake, odnosno markice zašti-

Definitivno me imurski proizvod - Meso z blice dobiva se postupkom koji se prenosi s koljena na koljeno, premda je svako doma instvo imalo posebnos . Po zapisima se vidi da su u 19. stolje u u Me imurju postojale kolinje i spremanje mesa z blice. De ni vno, meso z blice je autohtoni me imurski proizvod, naglasila je prof. dr. Lidija Koza inski.

Bu ino ulje proizvode i druge sredine i zemlje kao što su Austrija i Slovenija. Me u m, ulje akove kih mlinova iznimne je kvalitete i mnogo bolje od austrijskog i slovenskog, potvrdila je doc. dr.

Dubravka Škevin. (sm)

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

enog i autohtonog proizvoda, potrebno je urediti administrativni dio poslova, nakon ega e ovi vrhunski proizvodi lakše do kona nog potroša a.

Velik doprinos Županije i OPG-a Govore i okupljenima o projektu, Vladimir Mesari naglasio je kako je Me imurska županija dala ogroman doprinos u realizaciji projekta, a osobito je puno dao nekadašnji dožupan Mladen Križai .

Projekt je imao potporu županijske pro elnice za poljoprivredu Danice Pošte te HGK - GK akovec. Mesari je rekao i kako Me imurje obiluje mnogim tipi nim proizvodima koje bi trebalo zaštititi.

Dožupan Matija Posavec je, estitaju i udruzi na okon anju ovoga zna ajnog i velikog projekta, rekao da je županija davala, daje i davat e doprinos o uvanju tradicijskih proizvoda i svega što nosi me imurski predznak, kako nam drugi poput Slovenaca na primjeru gibanice ne bi “ukrali” što je naše.

U ime Ministarstva poljoprivrede prezentaciji je nazo io Tomislav Toj i , na elnik Odjela za zaštitu izvornih prehrambenih proizvoda, koji je pohvalio okon anje ovog projekta, te naglasio da je me imurska Udruga za zaštitu autohtonih proizvoda pratila zbivanja i ostvarila cilj.

Dodao je i kako u Hrvatskoj gotovo nema primjera da županija kao Me imurska podržava ovakve projekte. Svi su potvrdili da sada predstoji kra i ali svakako mukotrpni posao s administracijom koja stru ne ocjene i odluke mora ispisati i dostaviti ih proizvo a ima. (Stjepan Mesari )

Nakon provedenog testiranja, povjerenstvo za izbor kandidata izme u prijavljenih osoba za mjesto pro elnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Me i-

murske županije predložilo je Sonju Toši Grla .

Postupak testiranja nije se razlikovao od postupka provedenoga prilikom prijašnja dva odabira, odnosno

natje aja. Nova pro elnica, nakon završetka zakonom predvi ene procedure, na novo radno mjesto trebala bi stupiti 1. kolovoza 2010. godine. (BMO)

BEZ PANIKE, ALI OPREZ: MENINGOENCEFALITIS je rijetkost, bez obzira na jedan me imurski slu aj

Trideset i jednogodišnji Šenkov anin zbog uboda krpelja završio na lije enju u Zagrebu Ubod zaražena krpelja može izazvati meningoencefalitis, a u Me imurju je prošle srijede i službeno potvr en slu aj 31-godišnjeg muškarca iz Šenkovca koji je u ponedjeljak iz akove ke bolnice zbog teškog stanja preba en u Infektivnu bolnicu u Zagreb. To nam je u etvrtak potvrdila Višnja Smilovi , spec. epidemiolog, nakon što je u srijedu došla potvrda da se radi o menimgoencefalitisu izazvanom ubodom krpelja.

No, nije na odmet s vremena na vrijeme ponoviti neke savjete vezane uz izbjegavanje uboda krpelja. Bez panike: opasni ubodi krpelja koji izazivaju meningoencefalitis rijetkost su. Sre om, ulazimo u vru i dio godine, kada i krpelji miruju i manja je vjerojatnost da e se prika iti na nas.

Najviše mogu nosti za ubod krpelja imaju ljudi koji profesionalno puno borave

u šumama ili p elari koji svoje košnice smještaju uz rubove šuma. Zato su i naj eš e žrtve uboda muškarci koji su boravili u šumi ili uz šumsko podru je. Treba napomenuti da je Me imurje endemsko podru je krpelja.

Najvažnija preventiva kad se ide u šumu Da bi se izbjegao ubod krpelja, najbolja zaštita je preventiva, a sastoji se od pridržavanja jednostavnih pravila. U šumu se nikad ne odlazi kratkih rukava, kratkih hla a ili u otvorenoj obu i, odje u ne odlažite po granju drve a ili grmlju, da vam se krpelj ne zavu e u odje u. Dobro se zaštitite repelentom, sredstvom protiv uboda insekata kao što su komarci, krpelji i drugi.

Po povratku iz šume obavezno je tuširanje i pregled, posebice pregiba na tijelu, koje krpelji posebno vole. Tuširanje nakon povratka iz šume je obavezno, zato jer je time ve a vjerojatnost da ete krpelja maknuti s tijela. Poznato je da krpelju treba vremena dok si na e prikladno mjesto na tijelu i zarije

se u kožu, a tuširanjem i pregledom tijela odmah po povratku iz prirode najve a je vjerojatnost da ete ga otkloniti na vrijeme.

No, ne e svi ubodi krpelja izazvati meningoencefalitis, to se doga a izuzetno rijetko. Ve a je vjerojatnost da se dobije bakterijska upalna bolest burelioza koja se lije i antibioticima, a manifestira se crvenilom oko mjesta uboda koje se krpasto širi, blijedo

KRUGOVI U ŽITU izme u Svetog Martina na Muri i Donjeg Koncov aka

De ki su opet nacionalne medije pridobili na senzacionalizam

Unazad tri - etiri godine u ovo vrijeme, pred žetvu, svetomartinski kraj dolazi u žižu hrvatske javnosti.

Hrvatski mediji javljaju o krugovima u žitu ili pšenici koje kao ine svemirci ili marsovci, kako ih u nedostatku gole Simone ili Alex senzacionalisti ki oni nazivaju.

I Me imurske novine dobile su mnogo poziva da do u, vide i zabilježe “uradak svemirskih bi a”. Me utim, Me imurske novine imaju ipak ozbiljnije itatelje koji o tome znaju mnogo više, gotovo sve. A oni pak gotovo svi tvrde kako nije rije o nikakvim izvanzemaljskim bi ima, nego o

grupi mladih avanturista koji ne znaju što bi od dosade, pak su odlu ili napraviti nešto poput Amerikanaca i Engleza koji su me u prvima u svijetu to uradili kako bi privukli turiste.

- To vam se radi daskama ili šperplo om i gotovo je za jedan sat. Poznajem neke od de ki i dje-

CITATI TJEDNA “Gdje je danas naša nogometna reprezentacija?“ - naslov priloga u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska“, HTV 1, 23.6.2010.

je u središtu, a crveno prema rubovima.

U Me imurju posljednjih petnaest godina od meningoencefalitisa nije oboljelo ni jedno dijete. Prošle godine nije zabilježen ni jedan slu aj te bolesti, ali se povremeno godišnje javljaju jedan do tri, najviše etiri slu aja te bolesti kod odraslih osoba iz ovih rizi nih skupina koje esto borave u šumi ili na rubu šumskog podru ja. Krpelji naj eš e borave u šumi ili grmlju kraj šume.

Od meningoencefalitisa koji izaziva ubod krpelja mogu e se zaštititi i cijepljenjem cjepivom u tri vremenski odvojene doze, nakon ega se stje e puna zaštita. No, zaštita je vremenski ograni ena te je potrebno docjepljivanje nakon tri godine.

Ono se posebno preporu uje ljudima koji su eš e u šumi ili blizu šumskog podru ja.

(BMO)

vojaka koji se zadovoljno smiju što su za nos povukli mnoge medije, osobito one koji sebe nazivaju naj itanijima i najvjerodostojnijima, koji, kako se hvale, govore da pišu istinu, a ne senzaciju, rekla nam je naša itateljica iz Marofa, koja je i poslala ovu fotogra iju. (sm, pi)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Utakmice su postale tako zanimljive pa suci ne stignu vidjeti detalje, jer gledaju igru.“ Marija

“Administracija cijele Europske “Zašto u Njema koj za isho enje dounije ima 25.000 inovnika (za kumenata trebaju dva tjedna, a kod 450 milijuna stanovnika), a Hr- nas dvije godine?“ vatska 44.000 inovnika (za 4,5 Biljana Kuliši s Energetskog instituta “Hrvoje Požar” na predavanju “Centralizirana bioplinmilijuna stanovnika).“ Dnevnik, HTV 1, 20.6.2010.

ska postrojenja u Me imurju“, 29.6.2010., u zgradi “Scheier” u akovcu

“Najviše je ko- “Vlast mora služirupcije, tvrdi se, u ti op em dobru.“ pravosu u, politici vojni ordinarij msgr.

Juraj Jezerinac na i zdravstvu.“ Dnevnik HTV 1, 27.6.2010.

misi povodom Dana državnosti

“Od danas je vrijeme samo za lijepe stvari i dobre vijesti.“ Stipe u gostima, HTV 1, 27.6.2010.

6. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Na U iteljskom fakultetu u akovcu diplomirala Natalija Ignac

Prva romska u iteljica u povijesti te ustanove

5

U romskom naselju Kuršanec druženje stipendista svjetske obrazovne mreže UWC s vršnjacima Romima

Razbijanje predrasuda i pomo drugima prioriteti UWC-a

– Naj eš a društvena predrasuda je da nas Rome gledaju kao da smo svi isti, ne razlikuju nas ili nas ne žele razlikovati, ne znam. A nismo svi isti, to bi trebalo postati jasno U srijedu je na U iteljskom fakultetu - Odsjek akovec svoj diplomski rad obranila kandidatkinja Natalija Ignac iz Trnovca, prva diplomirana u iteljica koja pripada romskoj nacionalnoj manjini. Na U iteljskom fakultetu u akovcu to je prva romska u iteljica koja je uspješno završila studij.

Rije je o povijesnom uspjehu, i te kako zna ajnim za Me imursku županiju, što je uvodno naglasio i dr. sc. Stjepan Hranjec.

Nataliji Ignac estitali su na obrani diplomskog rada mentor Stjepan Hranjec, dekanica U iteljskog fakulteta Ljubica Baki Tomi , predsjednica ispitne komisije dr. sc. Tamara Turza – Bogdan, pro elnica dr. sc. Blaženka Filipan – Žigni , te dr. sc. Adrijana Kos Lajtman, lanica komisije. Diplomski rad Natalije Ignac nosio je naziv “Tabu teme u dje joj književnosti”. Nakon obrane rada Natalija Ignac zahvalila je profesorima na moralnoj i stru noj podršci kroz godine studija.

Dekanica U iteljskog fakulteta Ljubica Baki Tomi uz estitke je naglasila kako e na jesen na U iteljskom fakultetu u akovcu zaživjeti i takozvani romski modul, koji e pridonijeti boljem osposobljavanju u itelja za rad s romskom populacijom.

Zna aj prve u iteljske romske diplome iz Me imurja izuzetan je i nemjerljiv, kako za cijelu Me imursku županiju, koja ima velikih problema sa socijalizacijom romske manjine, a još više za samu romsku nacionalnu manjinu kao put kojim treba krenuti, ali i uzor u godinama koje dolaze. Prva romska u iteljica je, me utim, i nešto

Natalija Ignac

Mentor prof. dr. sc. Stjepan Hranjec estita novoj u iteljici

više, najava da e i romska populacija jednog dana biti obrazovana.

Diplomirala s odli nim uspjehom Mlada Natalija Ignac djeluje skromno i mladoliko, prije bi se reklo da je rije o studentici prve ili druge godine studija nego u iteljici koja je diplomirala s odli nim uspjehom. Razgovarali smo na temu njezinoga teškog životnog puta do diplome, ali i o požrtvovnosti u itelja koji rade s romskom djecom. Ro ena je 1985. godine u akovcu kao prvo dijete u romskoj obitelji koja živi u Trnovcu. Obitelj Ignac ima petero djece, tri sina i dvije k eri.

• Što Vam je najviše pomoglo kao u enici u Osnovnoj školi u Macincu?

— Teško je u iti u romskom naselju, meni je najviše smetala buka, na sve strane se ore pjesme.

Imala sam sre u što su u OŠ Macinec tada radili u itelji Tatjana Trupkovi i Mihajlo Ivaniš, dakako, i drugi, no njih se najviše sje am.

Išli su nama u enicima Romima na ruku. Znaju i za naše probleme s u enjem u romskom naselju, izmislili su takozvane grupne aktivnosti. Tako smo poslije nastave dolazili u školu i tu pisali doma e zada e, bilo je desetak u enika Roma u svakoj od dvije grupe.

Tako sam uspješno završila osnovnu školu s vrlo dobrim i odli nim uspjehom. Vjerojatno nikad ne bih sama upisala Ekonomsku i trgova ku školu u akovcu da nije bilo tadašnjeg ravnatelja OŠ Macinec Borisa Tomaši a, on me je doslovno odveo u srednju ško-

lu u akovec te rekao: ‘Tu vam je, ja sam je dopelal, primite je’, a poslije je jedno vrijeme pomagao oko knjiga i pribora dok se nisam snašla. Svim sam tim u iteljima zahvalna, a i mnogima drugima.

• Za vrijeme srednje škole otišli ste iz romskog naselja u Trnovcu. Zašto?

— Do tre eg razreda srednje škole živjela sam s roditeljima u Trnovcu, te se vozila autobusom u akovec. Ve sam tada odlu ila da u pod bilo koju cijenu završiti srednju školu i upisati fakultet.

To nikako nisam mogla napraviti zbog nemogu ih uvjeta u romskom naselju i stalne buke.

Odlazak je bio jedini izlaz, no bio je težak. Bila sam jako sretna kad su me 2003. godine primili u U eni ki dom u akovcu, roditelji su bili manje sretni jer nisu znali što i kako e biti sa mnom. Odmah sam vidjela da se tu može mnogo više u iti, poboljšala sam sve ocjene i 2004. godine završila srednju školu i iste godine upisala fakultet u akovcu. Nije mi bilo lako studirati, trebalo je jako puno u iti.

• Jesu li Vam pomogle romske udruge za vrijeme studija ili Me imurska županija?

— Posebnu pomo od romskih udruga nisam dobila, o ekivala sam više podrške od njih.

Me imurska županija pomagala je sa stipendijom od 300 kuna mjese no. Nakon druge godine studija saznala sam da mogu dobiti europsku stipendiju za studente Rome pa sam se prijavila.

Tom stipendijom pokriveni su mi bili školarina (novac je odlazio direktno na ra un fakulteta),

Ovo nije socijalna kategorija Imali smo nekad u osnovnim školama predmet “doma instvo”, koji je djecu podu avao nekim osnovnim umije ima ste enim još na putu iz pe ine u moderno društvo. Bio je to svojevrsni prakti ni ostatak prosvjetiteljskog duha Marije Terezije, koji je narod vodio višoj kvaliteti života. Pod tim predmetom prvi put sam se susreo s pojmom “osnovnih životnih potreba”, potrebama koje trebamo zadovoljiti kako bismo vlastitom organizmu osigurali egzistenciju.

Dakako, rije je o hrani, odijevanju i stanovanju. Nije to bila neka velika mudrost, jer je instinktivno dobi-

vamo ve ro enjem, no mudrost je u tome što stvari treba znati artikulirati kako bi ih mogli bolje shvatiti, a time i rješavati.

Zbog svjesnosti o postojanju tih osnovnih životnih potreba nastala je “socijala”. Kako smo mi ljudi društvena bi a (da bi se obogatio uvijek trebaš druge, zar ne?), svojevoljno smo brigu o osiguravanju uvjeta za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba delegirali na društvene ( itaj: politi ke) institucije. One brinu da uvjeti u društvu budu takvi da ljudi što lakše mogu zadovoljavati osnovne životne potrebe, a mi ostali posve ujemo se

poslovima kojima se bavimo, koji pak doprinose pove anju društvenog bogatstva. Ukoliko te institucije zakažu, u društvu se javlja nezadovoljstvo, koje se izražava npr. referendumom u razvijenima demokracijama ili politi kim vicevima u totalitarizmima. Ako institucije nemaju sluh za bilo društva, stvari se zahuktavaju te se pojavljuje gra anski neposluh, pa društveni nemiri, a može završiti i gra anskim ratom.

Govorim ovo samo zato da podsjetim kako unutarnja politika i sav javni rad nije nikakva naro ita znanost, ve briga o tome da

dok sam ja dobivala 1.000 kuna mjese no, da ne mislite da se radi o velikom novcu. Zbog toga što sam dobila državnu stipendiju za romske studente, ukinuta mi je županijska stipendija od 300 kuna. Kad sam postala apsolventica, morala sam silom prilika iz U eni kog doma, te sam našla privatni smještaj u akovcu. Pomogli su mi i dobri ljudi koji su me zaposlili u Dje jem vrti u u Macincu dok ne diplomiram. Na sre u, sve je dobro završilo i kona no sam diplomirala, iako mi je ta diploma ponekad izgledala veoma daleko i gotovo nedostižni san. Moram re i da mi je tijekom školovanja pomagao i Centar za socijalni rad akovec.

• Kakav je odnos Hrvata prema Romima, prema osobnom iskustvu?

— Kad sam otišla iz romskog naselja, postala sam za njih nešto drugo, rije je o romskoj identi ikaciji. Sad mogu do i u naselje i doma, no više tamo nemam društvo ni prijatelja osim obitelji. Romski mi je materinji jezik, nikad ga ne u zaboraviti i ponosna sam na njega. Odnos Hrvata prema Romima je prema mojem iskustvu naj eš e isti, djelomi ne predrasude postoje s jedne i druge strane. Naj eš a predrasuda je da nas Rome gledaju kao da smo svi isti, ne razlikuju nas ili nas ne žele razlikovati, ne znam.

A nismo svi isti, to bi trebalo postati jasno.

• Kakvi su Vam planovi?

— Najprije dobiti posao u iteljice u nekoj od osnovnih škola u Me imurju gdje ima Roma kako bih mogla pomo i, a i napredovati u u enju s djecom. Postoje planovi da se možda uklju im u takozvani romski modul na U iteljskom fakultetu u nekom od oblika. Moja intimna želja je da napišem romski rje nik na kojem ve radim, ako to napravim, to e biti ravno doktoratu. Pišem pjesme, za sada samo na hrvatskom jeziku, jer romski ne govorim dovoljno dobro da se mogu pjesni ki izraziti, nema rje nika. Možda ih jednog dana, kad e to biti mogu e, prevedem na materinji romski.

O osnutku obitelji još ne mislim, tek u zapo eti puni život, kazala nam je Natalija na kraju razgovora. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan) ljudima budu dostupne sve socijalne kategorije. No, kad institucije svoj banalni posao po inju pretvarati u mudrost, narod se po inje osje ati kao da ga netko vu e za nos.

Kako bi izbjegli društveni gnjev, sve se eš e od ljudi koji bi upravo o tome trebali brinuti može uti kako pojedine stvari nisu “socijalne kategorije”. Ministar turizma Bajs tako za ljetovanje na moru kaže kako to nije socijalna kategorija. Možda je njegova izjava i korektna, jer zaista ne mora se i i na ljetovanje da bi ovjek egzistirao. No, da bi mogao raditi, mora se odmoriti, a da bi mogao pametnije raditi, mora vidjeti druge krajeve, druge obi aje ... Ili je možda ministar vidi da je dovoljno vidjeti njega na televiziji da ovjek postane pametniji? A pazite, govorimo o

Sudionici radionice u razgovoru i me usobnom upoznavanju Ve šestu godinu za redom lanovi organizacije United World Colleges Hrvatska svoja godišnja okupljanja oboga uju volonterskim radom u društvenoj zajednici. Trideset lanova te udruge iz svih dijelova Hrvatske, od Dalmacije, Istre, Me imurja, do Podravine i Zagreba, u subotu je tako boravilo u Obiteljskom centru za Rome u Kuršancu gdje su se družili sa svojim vršnjacima – pripadnicima romske nacionalne manjine, održali razli ite radionice i, kako su sami kazali, ugodno proveli vrijeme, sve s ciljem boljeg upoznavanja romske zajednice i poticanja me usobnog razumijevanja.

Neposredan povod provo enju akcije u suradnji s romskom zajednicom je prva United World Colleges stipendija dodijeljena kandidatu romske nacionalnosti u Hrvatskoj - Benjaminu Ignacu iz Orehovice.

Spomenuta organizacija, odnosno obrazovna mreža, ina e okuplja u enike iz trinaest svjetskih koledža s pet kontinenata.

Stipendije organizacije United World Colleges dodjeljuju se u enicima drugih ili tre ih razreda gimnazija. Stipendisti obi no posljednja dva razreda srednje škole završavaju na nekom od koledža diljem svijeta, koji su uklju eni u organizaciju, dakle, radi se i o razmjeni u enika. Po završetku školovanja dobivaju maturalnu svjedodžbu koja je priznata gotovo svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Zahvaljuju i njoj kasnije se mogu upisati na prakti ki bilo koje sveu ilište u svijetu. Otvara im se širok spektar mogu nosti.

Dodatna prednost je i to što u dvije godine života “u stranom svijetu“ stje u raznovrsno i intenzivno iskustvo suživota i suradnje s mladima iz svih dijelova planeta.

- Važan aspekt je i što, u svrhu cjelovitog razvoja mlade osobe, organizacija UWC, uz samu nastavu i izvannastavne aktivnosti, velik naglasak stavlja i na društveno koristan rad u zajednici i senzibiliziranje za prepoznavanje potreba i problema u zajednici u kojoj žive, bez obzira radi li se o seoskoj, gradskoj, u razvijenoj ili nerazvijenoj drža-

vi. Takva senzibilizacija dovodi do toga da mladi ljudi koji pro u kroz UWC cijeli život ostanu vezani uz tu životnu ilozo iju, da tamo gdje žive gledaju kako mogu nešto korisno u initi i nekome pomo i. Kroz niz projekata takav obrazovni model nastoji promovirati i organizacija u Hrvatskoj, kazala je predsjednica UWC-a Hrvatska Silva Tomani Kiš.

Unites World Colleges Hrvatska, koji okuplja 100 lanova - stipendista, volonterskom akcijom u romskom naselju u Kuršancu ujedno, kažu, podržavaju 2010. – Europsku godinu protiv siromaštva i društvene isklju enosti. Me usobno nepoznavanje i nepovjerenje me u glavnim su uzrocima predrasuda i diskriminacije, stoga žele stvoriti prigodu za upoznavanje i izgradnju povjerenja te potaknuti sli no djelovanje i kod drugih. (Velimir Kelkedi)

ministru kojem je povjereni upravo turizam?! Dakle, ako turizam nije socijalna kategorija, zašto bi onda takvo ministarstvo uop e postojalo? A vjerovali ili ne, ja osobno mislim da je Bajs jedan od naših uspješnijih ministara.

Tako er ujemo da plin nije socijalna kategorija. Naravno, valjda uz logiku da se stanovati može i bez grijanja. Pa ujemo da parking nije socijalna kategorija. Nego kakva? Ne treba parkirati? Ah, da valjda ne treba imati automobil, a kad ono, ujemo da ni javni prijevoz nije socijalna kategorija ...

Uglavnom, kad god ujem kako nešto “nije socijalna kategorija”, diže mi se kosa na glavi, jer ujem to upravo od ljudi koji su zaduženi taj društveni resurs koji im je povjeren na

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Benjamin Ignac – prvi Rom iz Hrvatske stipendist UWC-a U enik akove ke Gimnazije Benjamin Ignac prvi je Rom iz Hrvatske stipendist UWC-a.

Mladi gimnazijalac svoje e obrazovanje uskoro nastaviti na jednom norveškom koledžu.

- Za uspjeh treba uložiti puno truda, imati cilj pred sobom. Imam potporu roditelja, a na pomo i sam zahvalan i svim svojim nastavnicima iz osnovne i srednje škole te odgojiteljima U eni kog doma akovec. Svi su mi oni pomogli i poticali me, kaže Benjamin. Isti e da se za stipendiju UWC-a prijavio zbog novog izazova, okruženja, novih ljudi koje e upoznati, kao i kvalitetnog obrazovnog sustava UWC-a.

- Ne bojim se odlaska u stranu zemlju, ako su bili drugi, mogu i ja. Moja o ekivanja su pozitivna, imam samopouzdanje i vjerujem da u uspjeti.

Planira studirati geogra iju ili nešto vezano uz zaštitu okoliša. A na pitanje namjerava li se vratiti ku i ili e možda i nakon srednje škole nastaviti školovanje u inozemstvu, odgovara da još ne zna. (vk)

brigu. Pa što onda radi taj ovjek?

Izjava “to nije socijalna kategorija” samo je opravdanje za vlastitu nesposobnost.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. srpnja 2010.

DAN KADA SU PROTESTIRALI PODUZETNICI ISPRED LUKSUZNOG ZDANJA U SAVUDRIJI, ZA IJU IZGRADNJU SLOVENSKI VEGRAD DUGUJE NOVAC

Iza glamura i sjaja Vegradova prijevara!!!

- Vegrad - gradnja radove je izvodila po sistemu inženjeringa, dakle, postavila svoje rukovodstvo gradilišta i dio opreme, a za izvo enje radova angažirala brojne firme iz Hrvatske. Me u izvo a ima su brojne me imurske tvrtke koje su radove izvele prije godinu ili dvije, a da im oni do danas nisu pla eni etvrtak, 1. srpnja 2010., ostat e zapam en kao dan kad su protestirali poduzetnici, vlasnici tvrtki, a ne radnici. Na to ih je nagnala najve a rak rana hrvatskog gospodarstva, bolest nepla anja koja na prosja ki štap dovodi ne one kojima je isporu ena roba ili usluga, a nisu je platili, ve oni koji su je isporu ili. Bilo je samo pitanje dana kad e taj problem puknuti.

Puknuo je pred luksuznim turisti kim kompleksom u Savudriji u Istri, gdje su kratkih rukava ostali uglavnom me imurski gra evinari, a hrvatsku boljku, mlitav odnos hrvatskih institucija prema dužnicima, iskoristili su promu urni stranci iz slovenskog Vegrada.

Na prosvjedu e biti prisutni predstavnici dvadesetak prevarenih tvrtki, me u kojima su brojne me imurske tvrtke, budu i da su me imurski gra evinari desetlje ima vezani uz izvo enje radova u Istri. Predstavnici su organizatora sve redom Me imurci prekaljeni u gra evinskom biznisu, Vladimir Holeti iz Intermegrada, Josip Želežnjak iz Elmont Me imurja i Miroslav Blažon iz Megrada 3B. Povod prosvjedu jesu velika potraživanja koje brojne tvrtke iz itave Hrvatske, izvo a i gra evinskih radova na izgradnji kompleksa, imaju od glavnog izvoditelja radova Vegrad - gradnje, tvrtke k eri Vegrada iz Velenja, a o tome kako su se našli u kranje nezahvalnoj sitauciji da i nakon što su se obratili svim nadležnim institucijama traže i zaštitu svojih prava, a ne nalaze i pravdu, izvijestio nas je vladimir Holeti , direktor Intermegrada iz akovca.

- Vegrad - gradnja je radove izvodila po sistemu inženjeringa, dakle, postavila svoje rukovodstvo gradilišta

i dio opreme, a za izvo enje radova angažirala brojne irme iz Hrvatske.

Ve ina tih izvo a a radove je izvela prije godinu ili dvije, a da im oni do danas nisu pla eni. Potkraj kolovoza prošle godine kompleks Kempinski je sve ano, uz sjaj i glamur, uz prisustvo svekolike društvene elite, presijecanjem vrpce otvorio tadašnji predsjed-

Strancima pla eno avansno, a Hrvatima dugovi Tvrtke i obrti izvo a i radova i davatelji usluga koje imaju potraživanja od Vegrad gradnje jesu: Umag gradnja - Umag, Brolex - Buje, Metida - Umag, Dado - Umag, Gra evinska mehanizacija - Buje, Partner - Umag, Dama - Umag, Duport - Umag, Gra . mehanizacija Mikac - Umag, Izolacija - Koška, uro akovi Slavonski Brod, Kon ar - Zagreb, Elkom Ivanec, Akos - Varaždin, Klimaterm - Zagreb, Klimaproing - Zagreb, Empiria - Krapina, Knegra - Strahoninec, Lepen - Podturen, Piger-Mursko Središ e, Kermek - akovec, Megrad 3B - Novakovec, Turk graditeljstvo - Gornji Kraljevec, Intermegrad - akovec, Elmont Me imurje akovec.

Pobrojane tvrtke dio smo od njih brojnih iz Hrvatske i inozemstva koje su sudjelovale u izgradnji kompleksa Kempinski i, uz neke malobrojne izuzetke, izigrane i prevarene. A, po našim saznanjima, izuzetak su strani dobavlja i i izvo a i radova koji su dobili pla eno sve, s time da je nekima pla ano i avansno.

(BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Što treba Me imurju Za ljudsku je prirodu karakteristi no da smo rijetko zadovoljni postignutim, a više nas privla i ono što još nismo dosegli. Zato se ne treba iscrpljivati samo na raspravama o tome što je u injeno i o svemu što imamo, ve i o onome što nedostaje, što možemo nadograditi i što poboljšati. Velikih planova i strategija ima, ali nedostaje li, pri tome, samo ideja ili je nedostatak novca jedini razlog što se ne ide naprijed?

Prije svega, nedostaje jedna svestrana analiza situacije, položaja, potencijala, potreba, perspektiva i mogu nosti. Mnogi se zavaravaju da poznaju situaciju iako gledaju samo u svoje dvorište, svoj resor i svoj horizont. A gdje je tu širi, zajedni ki interes, gdje je tu budu nost? Što možemo sami, a za što trebamo tražiti primjere dobre prakse, pa ak i savjete sa raznih strana. To no ne zna nitko, a pri a se svašta.

Zato treba prikupiti znanja, ideje i prijedloge s raznih strana, i to ujedinjenim snagama županije, op ina, institucija, agencija, komora, u ilišta, pojedinaca te svih, ali baš svih stanovnika Me imurske županije i šire.

Sve što možemo, ho emo i zaslužujemo trebamo glasnije i jasnije izraziti. Zapravo, iako smo ve u 21. stolje u, još nemamo jasnih vizija, još nemamo stava o vlastitoj budu nosti, i još ne znamo što nam treba, ega nedostaje i što možemo stvarati i razvijati.

Iz Me imurja potje e tre ina hrvatske proizvodnje jabu-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr ka. Mogu nosti su neslu ene. Pa zatim krumpir; Me imurju nedostaje pogon za preradu sitnog i neprodanog krumpira. Takav krumpir se baca na deponije, sa štetnim utjecajem na okoliš umjesto komercijalne upotrebe! Osim toga za rekreaciju nema ak niti obi nog, jednostavnog a zanimljivog igrališta za mini-golf.

Treba nam projekata, poslovnih planova, novih poduze a, investicija, gospodarskih impulsa, ja ih veza s Me imurcima i onima koji vole Me imurje u zemlji i svijetu, promocija kraja i ljudi, što ve i i organiziraniji dolazak turista, prekograni na suradnja, školstvo, kulturni programi, inicijative i još više poduzetni kog duha.

Osim toga, ovaj lanak je poticaj da se otvori i dopunjava lista o tome što Me imurju treba. Inicijativa je tu, spisak zapo inje s narednim stavom. Treba nam znanja, i još više želje da se znanja koriste te da se uvažava tu e znanje. Molim dopunite!

nik Stjepan Mesi .On je nakon toga informiran o problemima koji se valjaju iza toga velebnog projekta, ali nije iskazao interes za to, kazali su ošte eni izvo a i radova.

Dio izvo a a radova tužio je Vegrad - gradnju, a neki su podnijeli i kaznene prijave protiv odgovornih osoba te tvrtke, ali u dinamici kojom hrvatski sudovi rade to još eka na red. O problematici je obaviješten i sadašnji predsjednik Ivo Josipovi , koji je poduzeo, u okviru svojih ovlasti, odre ene mjere i zatražio od nadležnih ministarstava ubrzanje postupka.

- Organiziranim prosvjedom želimo, prije svega, najenergi nije zatražiti od našeg dužnika Vegrad gradnje da u što kra em roku namiri svoja dugovanja prema našim tvrtkama, kazao je Vladimir Holeti u ime organizatora prosvjeda.

- Želimo tako er poslati poruku inertnim pravosudnim tijelima da odmah uzmu u postupak naše predmete. Želimo tako er sve državne institucije, od Sabora, Vlade, ministarstava, upozoriti da loše rade svoj posao, da ništa nisu u inili da zakonodavstvo i represivni sustav budu u funkciji zaštite prava vjerovnika, a ne da štite dužnike.

Tvrtka Intermegrad akovec je izvela, temeljem pet ugovora o gra enju, za tvrtku Vegrad - gradnja Zagreb, tvrtke k eri tvrtke Vegrad iz Velenja, na kompleksu Kempinski kraj Umaga radove u ukupnoj vrijednosti 6,309.256,56 kuna.

Radovi su izvedeni zaklju no s mjesecom srpnjom 2008. godine, a pri emu koli ine, kvaliteta i ugovoreni rokovi izvedenih radova nisu bili upitni ili sporni, te su sve koli ine i kvaliteta radova ovjereni svom potrebnom dokumentacijom.

Utužili, ali pomaka nema Intermegradu je za izvedene radove pla eno 4,533.628,05 kuna, a preostali iznos od 1,775.628,51 kunu do danas je ostao nepla en.

U poslovnim knjigama Intermegrada svi su prihodi iz poslovnog odnosa s Vegrad - gradnjom knjiženi te je pla en porez na dobit, na sve fakture je obra unat i pla en porez na dodanu vrijednost, a Vegrad - gradnja si je obra unati PDV odbila kao pretporez, ime je ta tvrtka oštetila državni prora un.

Na identi an na in Vegrad - gradnja postupila je i s drugim tvrtkama

Vladimir Holeti , direktor Intermegrada: Poduzetnicima su u istjerivanju naplate preostali prosvjedi i transparenti, jer su zakazali mehanizmi institucija

- izvo a ima radova na spomenutom kompleksu, od kojih je podosta iz Me imurja: Me imurje Elmont d.o.o. - dug je oko 400.000 kuna, Megrad 3b d.o.o.

– dug je oko 600.000 kuna, Kermek d.o.o. – dug je oko 500.000 kuna, Piger d.o.o. - dug je oko 400.000 kuna, Lepen d.o.o. – dug je oko 350.000 kuna, Kontrol biro d.o.o. – dug je oko 50.000 kuna, Knegra d.o.o. - dug je oko 330.000 kuna, Turk graditeljstvo d.o.o. – dug je oko 280.000 kuna.

Osim toga Vegrad - gradnja ostala je dužna višemilijunske iznose tvrtkama Akos Varaždin, Elkop Ivanec, Empiria Krapina te brojnim drugim s podru ja Istre.

Neki su od njih, me u njima i Intermegrad, potraživanja utužili, ali se u sporom pravosudnom sustavu predmeti nisu maknuli od po etka.

Intermegrad je zbog osnovane sumnje u postojanje namjere podnio i kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba, ali, za sada, bez ikakvog rezultata.

Neke od navedenih tvrtki u me uvremenu su propale, a za sve ostale potraživanja predstavljaju ogroman teret u poslovanju.

U ina e surovoj gospodarskoj situaciji za gra evinare ve ina od navedenih tvrtki ne e mo i opstati ako se ubrzo ne na e neko rješenje.

Kako se radi o stranoj tvrtki koja je u Hrvatskoj radila po sistemu inže-

njeringa, angažirala doma e izvo a e i ostala im dužna za uredno izvedene radove, vjerujemo i nadamo se da bi angažiranje nadležnih ministarstava te Ureda predsjednika moglo rezultirati rješavanjem problema, molio je za pomo direktor Intermegrada i predsjednika Josipovi a.

Projekt izgradnje kompleksa Kempinski zapo eo je 2005. g. na na in da je investitor bila tvrtka Skiper hoteli iz Savudrije, glavni izvoditelj radova Vegrad - gradnja Zagreb (tvrtka k i majke iz Velenja), a inancijer Hypo banka.

Glavni izvoditelj radova, spomenuta Vegrad - gradnja, od samog je po etka projektu pristupio kao inženjering tvrtka, što zna i da je organizirao gradilište, instalirao svoje rukovodstvo gradilišta i svoju opremu, a za izvo enje radova uglavnom angažirao hrvatske tvrtke i dobavlja e materijala.

Prva kašnjenja u pla anju zapo ela su 2007. g. kada je, navodno, tvrtka Vegrad - gradnja svoja potraživanja za izvedene radove po ela pretvarati u svoj vlasni ki udio u itavom projektu.

Tako je do prije 2 mjeseca Vegrad - gradnja, osim što je bila glavni izvo a radova, bila i ve inski vlasnik kompleksa, a Matej Koši , aktualni direktor Vegrad - gradnje Zagreb, jedan od lanova uprave.

U nemo i poslovnjaci istjeruju naplatu transparentima U nemo i da problem riješe kroz institucije sistema, poduzentici su uzeli transparente u ruke i na taj na in ukazali na nefunkcioniranje sustava. U svom jadu poslovnjaci su se služili parolama kao što su: Iza

glamura i sjaja Vegradova prijevara, Kaznena odgovrnost za prevarante iz Vegrada, Baji u, Uskok, pravosu e - vi ste na redu, Želimo naše mukom zara ene pare prije nego propadnemo!!! (BMO)

Drugim rije ima, na ra un radova koje smo mi brojni izvo a i izvodili, Vegrad - gradnja pove avala je svoj vlasni ki udio, a da nama izvedene radove nije platila.

Možemo samo naga ati da su sredstva koja je Vegrad - gradnja dobivala od Banke bila korištena i za povratne transfere na ne ije ra une, da je Vegrad - gradnja iz tih sredstava dijelom sanirala poslovne i inancijske probleme mati ne tvrtke u Sloveniji, ali ono što sigurno znamo je to da, nakon što je projekt službeno predan u upotrebu u kolovozu prošle godine, brojnim izvo a ima radovi i usluge do danas nisu pla eni.

Kako je izvedene radove Vegrad - gradnja dobila u cijelosti pla ene, a svojim ih podizvo a ima nije platila, o ito se radi o zloupotrebi u smislu nenamjenskog trošenja sredstava za projekt.

Neki od izvo a a svoje su radove ili usluge izvršili prije više od 2 godine.

Za sve izvršene radove ili usluge postoji uredna i ovjerena dokumentacija, kroz izlazne fakture obra unat je i pla en PDV, u poslovnim knjigama evidentirani su prihodi i pla en porez na dobit.

Pojedina no, potraživanja iznose od nekoliko desetaka tisu a kuna do nekoliko milijuna, ve inom se kre u od 300 do 700 tisu a kuna, a ukupno govorimo o cifri od nekoliko desetaka milijuna kuna.

Neki od izvo a a radova nisu to izdržali pa su, na žalost, propali, neki preživljavaju uz pomo skupih bankarskih kredita, a svima u trenutno surovoj gospodarskoj situaciji za gra evinare to predstavlja ogroman teret i pitanje je dokle e ga mo i nositi.

Mi s ovoga skupa želimo još jednom energi no zatražiti od našeg naru itelja radova i usluga, Vegrad - gradnje, da u najkra em roku izvrši pla anje svojih dugovanja.

Pozivamo istovremeno nadležna državna tijela da odmah uzmu u postupak brojne tužbe koje su podignute u svrhu naplate naših potraživanja, a i kaznene prijave koje su podnijete s osnovanom sumnjom na nezakonitosti odgovornih osoba u gospodarskom poslovanju.

Poru ujemo tako er Saboru, Vladi, ministarstvima da su dužni osigurati zakonodavni okvir u kojem se ovakve situacije ne e dešavati, a, ako se dese, kroz isti taj zakonodavni okvir trebaju ih riješiti brzo i u inkovito u korist onih koji pošteno i korektno rade svoj posao. (foto Cropix)

POGLED ODOZDO

Politi ka elita je istrošena, traže se novi lideri Politici kakvu poznajemo došao je kraj zbog njene istrošenosti, ponajprije moralnog kredibiliteta, nedostatka moralnih vertikala kojima bi poklonili svoje povjerenje da nas ne e izigrati, ve nas izvu i iz krize. Ne radi se o traženju novog oca ili majke nacije, ve o tome da je politici, odnosno politi arima, povjereno na upravljanje društveno bogatstvo koje je i danas u njihovim rukama zajedno s našim sudbinama.

A da su oni to povjerenje izigrali, usput se dobro zbrinuli, odvojili od naroda i da sada jednostavno niti razumiju što im narod govori, niti osje aju njegove životne muke i probleme. Jedino brinu da njihova vlastita ste ena prava i prava njihovih najbližih ne budu ugrožena.

U njima nema ni trunke strasti da u ine nešto za zajednicu, nešto što bi nadživjelo, štoviše, nemaju nikakvih ideja. Osje a se samo jedna velika ežnja kako vladaju e, tako i oporbene politike u Hrvatskoj

da odu u prijevremenu mirovinu, da ih se ostavi na miru, jedna nervoza angrizavih umirovljenika, koji bi se najradije sakrili u neki udaljeni hlad, a naše zanovijetanja doživljavaju kao zujanje dosadnih muha. Ne osje aju se odgovorni za situaciju, prebacuju odgovornost jedni na druge. Osje aju ogromno olakšanje što su u tom kaosu od države s kojom ne znaju što bi barem sebi i svojima osigurali standard i egzistenciju. Žive i rade u gotovo incestuozno povezanim zatvorenim klupskim društvima i najradije bi da se sada mogu neprimjetno maknuti i od formalne odgovornosti.

Do kako niskih grana smo stigli, kad je jedina strast ostala volja za mo i da tanjur ne bude prazan, a postelja ostane mekana i topla?!

Ne poznajem ljude oko sebe koji bi se barem zanosili novim liderima u politici, u koje bi vjerovali da mogu donijeti nadu i vjeru pokrenuti ljude, otrgnuti ih od letargije, negativizma, pokrenuti na stvaranje.

Politi ari bi naprosto morali prozra iti svoje ustajale strana ke mašinerije, dopustiti da im pri u nove ideje i ljudi, ali ne na jeziku i parolama. Ina e e nezadovoljstvo proklju ati i ne e voditi ra una o tome tko je sjedio u vladaju im ili oporbenim klupama. Danas ve i vrapci na krovu pjevaju da vladaju i nemaju snage i znanje što i kako dalje, a i oporbeni su potkapacitirani. Ni jedni ni drugi ne bi se zbog toga trebali vrije ati, ve iskreno tražiti izlaz za sebi i nas. Umjesto da ih redovno marginaliziraju, pa ak i izbacuju one koji govore ono što im nije drago uti.

Politi ki zamorena elita ipak može jedno, prostrti se kao temelj svima onima koji još nisu izmoreni kao gra a za nove stupove društva, nove moralne vertikale.

Sva smo mu kanja prozreli, jedino što nam je preostalo je inzistiranje na moralu, radu, poštenju. Nema ve eg zadovoljstva od onog kad iz tih vrjednota nikne velik, blistav,

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

uspješan plod. Svi ovi na bogatstvu izrasli meteori rasplinut e se preko no i, izgorjet e u prijeziru koji e ih okružiti. Novac koji su velikom brzinom nagomilali još e se ve om brzinom istopiti, a ograda od prijezira oko njihova imena još e ih desetlje ima ome iti, obilježiti kao simbole jednoga lošeg i omraženog vremena. Pjesnik je to ipak bolje rekao: ovje e, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda.

6. srpnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZGRADNJA pro ista a otpadnih voda u op ini Donji Kraljevec

Zašto su Me imurske vode odabrale varaždinski Coning umjesto Tehnixa?

- Kako neslužbeno saznajemo, u donjokraljevskoj tvrtki smatraju da imaju bolje, jeftinije i suvremenije rješenje koje usto troši nekoliko puta manje elektri ne struje, a nije zanemarivo ni to da je rije o doma em proizvodu kojim se poti e doma e zapošljavanje, zbog ega su uputili žalbu Na natje aj za izgradnju pro ista a otpadnih voda u op ini Donji Kraljevec javilo se sedam ponu a a, s time da neki nisu imali kompletnu dokumentaciju. Odlu eno je da e posao dobiti varaždinska tvrtka “Coning” za oko 12 milijuna kuna, u prvoj fazi projekta. Prema mišljenju stru njaka, sve izvedbene faze izgradnje pro ista a stajat e op inu Donji Kraljevec i investitore od 25 pa ak do 30 milijuna kuna. Organizaciju natje aja vodile su Me imurske vode iz akovca.

Tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca nije prošla na natje aju, iako je svoje rješenje pro ista a otpadnih voda ponudila za oko osam milijuna kuna, za sve tri faze, odnosno najmanje jedanput jeftinije. Neslužbeno saznajemo da ponuda Tehnixa navodno nije prošla zato jer je rije o drugoj tehnologiji.

Kako saznajemo, na odluku natje ajne komisije žalio se jedan od ponu a a, tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca, koja je uložila žalbu prije nekoliko dana. Kako je vrijeme godišnjih odmora, a treba pro i najmanje mjesec dana za odgovor na žalbu, realno je o ekivati da

odluka o žalbi bude donesena na kasno ljeto ili ak na jesen.

Izgleda, me utim, da je izgradnja pro ista a otpadnih voda op ine Donji Kraljevec i više nego politi ko pitanje. Naime, prema rije ima predsjednika Mjesnog odbora Donji Kraljevec An elka Horvata, ujedno dožupana Me imurske županije, stav je Mjesnog odbora Donji Kraljevec da se u izgradnju pro ista a otpadnih voda u Donjem Kraljevcu obavezno mora uklju iti doma a i mjesna tvrtka “Tehnix” zbog svojeg doprinosa i europske

kvalitete u izgradnji pro ista a koji ima.

Zašto se ugra uje tehnologija stara 35 godina?

Direktor Me imurskih voda Josip Zor ec rekao nam je u me uvremenu da je tvrtki “Tehnix” bilo nu eno sudjelovanje u projektu izgradnje pro ista a, no da uro Horvat, vlasnik tvrtke “Tehnix”, to tada nije prihvatio.

Suštinski spor je izgleda u pitanjima tehnologije i zagovornicima jedne tehnologije na ra un druge. Na natje-

aju je pobijedila tehnologija stara 35 godina, a koja dolazi iz Austrije, s time da danas ima i novih i boljih rješenja.

Ako se ugradi, mještanima Donjeg Kraljevca i dalje e smrdjeti s pro ista a, kažu protivnici donesene odluke. S druge strane, u Tehnixu smatraju da imaju bolje, jeftinije i suvremenije rješenje koje usto troši nekoliko puta manje elektri ne struje, a nije zanemarivo ni to da je rije o doma em proizvodu kojim se poti e doma e zapošljavanje, a Donji Kraljevec je svijetli primjer upravo zahvaljuju i Tehnixu.

Pomi e se izgradnja pro ista a Sve govori o tome da e po etak izgradnje pro ista a u Donjem Kraljevcu biti pomaknut. Kako za sada stvari stoje, ne e biti po etka gradnje prije jeseni, i to u najboljem slu aju. U me uvremenu je u uredništvo stiglo pismo jednoga našeg itatelja iz Draškovca, koje govori samo za sebe, ali njegov sukus je da upozorava kako se u Me imurju u ova recesijska vremena ne može dogoditi da tako veliki posao radi varaždinska tvrtka, umjesto me imurske koja se bori za svako radno mjesto.

(J. Šimunko)

SURADNJA akovca i Nagykanisze

Po etak uspostavljanja veza u kulturi i turizmu U dvorani “Zrinski” u akovcu predstavljen je u etvrtak projekt kulturne suradnje izme u Hrvatske i Ma arske, to nije, gradova Nagykanisza i akovec.

Projekt nosi skra eni naziv “Ka a”, što su po etna slova naziva gradova dviju regija, no po me imurskom

HRVATSKA OBRTNI KA KOMORA DODIJELILA NAJVIŠA PRIZNANJA ZASLUŽNIM OBRTNICIMA

Slavku Faltaku priznanje Zlatne ruke

Zbog svega toga, a u igri su o ito interesi širih dimenzija, natje aj izgradnje pro ista a otpadnih voda mogao bi se iskomplicirati. Na kraju e odlu iti nadležna tijela države, konkretno, Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave, koja ne e mo i pro i pored injenice da je odbijena ponuda doma e tvrtke s doma im proizvodom koji je barem duplo jeftiniji.

Iz Tehnixa nema službenog o itovanja o izre enoj žalbi, ali, kako saznajemo, oni smatraju da imaju niz argumenata zašto su trebali dobiti posao

“ka a” zna i zmija, pa ime može imati i negativne konotacije.

Program “Ka a” predstavila je u ime razvojne agencije “ akra” iz akovca voditeljica projekta Marina Kolari , a nosi naziv “Renewal of konnections on cros-border area” koji

Gosti iz Nagykanisze predstavili su se spletom ma arskih plesova

su inancira EU, a prošao je u natje aju u sklopu IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska.

Rije je o po etnom programu s iznosom nešto ve im od sto tisu a eura, a cilj mu je uspostaviti kulturne veze izme u dvaju gradova. Planirano je šest ve ih zajedni kih kulturnih priredbi, etiri turisti ko - kulturna sadržaja te, najvažnije, uspostavljanje internetskih i drugih veza izme u kulturnih ustanova akovca i Nagykanisze.

Partneri su: Grad akovec, Centar za kulturu akovec, Razvojna agencija “ akra”, Turisti ka zajednica grada akovca te Grad Nagykanisza, Samouprava hrvatskih

Voditeljica projekta Marina Kolari predstavlja projekt suradnje manjina u Nagykaniszi, te kulturni centar Kanisza i turisti ko - informacijski centar u tom gradu.

U drugim dijelu nastupili su mladi folkloraši

Vrijeme referenduma Je li doista došlo vrijeme referenduma, kad gra ani svojim potpisom jam e svoje mišljenje? ini se da je tako. Referendum tako postaje demokratski dijalog gra ana s vlaš u. Nešto sli no proveli su sindikati ovih dana, no ne misli se samo na takav socijalni referendum, ve na nešto mnogo šire.

Zamislite što bi se u Me imurskoj županiji ili u nekoj op ini ili gradu dogodilo da

gra ani op ine pokrenu referendum o nekoj odluci. Tako, na primjer, gra ani svojim potpisima mogu tražiti da im život ne poskupi, konkretno da komunalne usluge, koje su u pravilu monopolizirane, ne poskupe u idu ih deset godina. To zna i da tvrtke koje pružaju komunalne usluge više ne e imati pravo pozivati se na poboljšanje usluge, pa da onda na temelju toga lupe novi namet, ve bi gra ani bili

zadovoljni s odre enom vrstom usluge.

Konkretno, bi li gra ani bili zadovoljni ako bi za skupljanje otpada pla ali 200 kuna mjese no? Sigurno je da ne bi. A do toga e sigurno do i puzavim poskupljenjima od nekoliko posto kroz godinu ili dvije, sve u ime troškova i boljih usluga.

Kad tako rade svi monopolisti, nije udo da život postaje sve skuplji. Zbog toga je referendum

iz Nagykanisze s koreogra iranim ma arskim plesovima te Mirko Švenda Žiga kao predstavnik našeg kraja.

(J. Šimunko)

pravi na in odgovora gra ana, jer pojedina no ne mogu reagirati, a op inska i gradska vije a ionako su potkupljiva strana kim vezama, pa bez ve ih problema odobravaju poskupljenja.

Tako, na primjer, u nekoj se sredini može provesti referendum o tome da je najviša cijena koju su gra ani spremni pla ati za vodu ili otpad toliko i toliko kuna i ni lipe više. Sve u ime što manjih troškova života u toj sredini, što joj onda može biti prednost te sredine.

Može li referendum kao odgovor gra ana zaustaviti mono-

7

Nagra eni Slavko Faltak

Povodom Dana Hrvatske obrtni ke komore, u etvrtak 1. srpnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održana je sve ana akademija na kojoj su dodijeljena i najviša priznanja Hrvatske obrtni ke komore.

Me u odabranom šestoricom hrvatskih obrtnika koji su primili statuu Zlatne ruke s priznanjem Zlatne ruke bio je i Slavko Faltak, obrtnik soboslikarske i li ila ke djelatnosti iz akovca, ujedno i predsjednik Obrtni ke komore Me imurja.

Priznanje mu je, stoji u obrazloženju za nagradu, dodijeljeno za punih 37 godina rada u obrtu, za koje je vrijeme stekao velik ugled kako kao obrtnik, tako i u drugim segmentima društvenog djelovanja.

Od samog po etka rada kao obrtnik uklju en je u rad tadašnjeg Udruženja samostalnih privrednika Op ine akovec, gdje je bio u tijelima upravljanja, raznim stru nim komisijama i odborima. Osnivanjem Obrtni ke komore Me imurske županije odmah je uklju en u najuži rad Komore, pa je tako od prvog dana u sastavu njezine Skupštine i Upravnog odbora, u jednom mandatu bio je vrlo aktivni dopredsjednik Komore, a 2002. godine obrtnici su znali

pole? Veoma teško, no mogu e je. Elektra jednostavno, ako joj gra anin ne plati struju, isklju i vod, odlagalište otpada može tvrditi da je zbrinjavanje tone otpada 10.000 kuna i nikome išta, tko e tvrditi suprotno. Ako se ne plati, ne e primati otpad i tako dalje.

S druge strane, takvi mali referendumi sigurno bi bili obrana od loših odluka op inskih i gradskih vije a, barem u odre enoj mjeri. I, ono najvažnije, skupljanje potpisa i referendum može potaknuti i neka udruga ili skupina gra ana jedne sredine, što e sigurno doprinijeti demokraciji.

ocijeniti njegov dotadašnji marljivi rad te ga izabrali za predsjednika Obrtni ke komore Me imurske županije, koju funkciju vrlo uspješno obavlja i danas, sada ve u drugom mandatu. U razdoblju kada je predsjednik bitno je pove ao i unaprijedio aktivnost Obrtni ke komore Me imurja, a uz to je obavljao i niz odgovornih funkcija u tijelima Hrvatske obrtni ke komore. Tako je lan Upravnog odbora HOK-a, predsjednik Ceha uslužnih djelatnosti HOK-a, lan Odbora za komorski sustav HOK-a itd. Svojim je aktivnostima, prije u Udruženju, a sada u podru noj komori i Hrvatskoj obrtni koj komori, nemjerljivo doprinio razvoju obrtništva u Me imurju i ja anju digniteta obrtnika i obrtni kih institucija.

Posebno se isti e njegov rad na naukovanju u enika za obrtni ka zvanja. Osim što je u svojoj radionici odgojio preko pedeset mladih soboslikara, od samog je po etka uvo enja dvojnog sustava obrazovanja predsjednik komisije za pomo ni ke ispite, a uvo enjem m ajs t or sk i h i s pit a tako er predsjednik komisije za majstorske ispite u svojoj struci.

Završio je preko HOK-a dodatno obrazovanje za multiplikatora pa svoje iskustvo nesebi no prenosi na svoje u enike i kolege obrtnike. Za svoj velik doprinos i rad na podru ju naukovanja za obrtni ka zvanja prije nekoliko godina primio je i nagradu Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo “Šegrt Hlapi ” kao najbolji obrtnik - u itelj prakti nog dijela naukovanja u Hrvatskoj.

(BMO)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Crna kronika

UKRATKO Požar u KTC-u Tijekom no i s 1. na 2. srpnja u garderobi za zaposlenike restorana KTC u akovcu izbio je požar u kojem je nagorjela sušilica i perilica. Ugasio ga je djelatnik lokala, a utvr eno je da je uzrok kratki spoj na elektri nim instalacijama sušilice. Materijalna šteta iznosi oko 10 tisu a kuna.

Opelješio “Madonu“ DONJI VIDOVEC - Šteta od 7.098 kuna nastala je uslijed kra e iz kafi a “Madona“ u Donjem Vidovcu. Nepoznati po initelj u lokal je ušao kroz prozor WC-a koji je bio otvoren te je otu io ak 300 kutija cigareta te više desetaka boca razli itog pi a, kao i manji iznos gotovog novca.

Provala u kafi “Coro“ AKOVEC - Prošle srijede u no nim satima provaljeno je u poznati akove ki kafi “Coro“ u Uskoj ulici.

Nepoznati lopov u lokal je ušao nasilno otvorivši prozor na stražnjoj strani objekta te otu io oko 500 kuna, otoaparat, dva mobitela i jedan fiksni tele on. Ukupna materijalna šteta procijenjena je na oko 2.850 kuna. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

FILMSKA POTJERA u donjem Me imurju

Neregistriranim automobilom, pijan i bez voza ke dozvole bježao od policije Gotovo sve prometne propise prekršio je 57-godišnji voza osobnog automobila iz Preloga, kojeg je nakon potjere policija uspjela uhititi tek nakon što se zaletio u službeni policijski automobil.

Slu aj se dogodio u petak, kada je oko 23.15 sati, tijekom redovne kontrole prometa, policijska ophodnja na mostu Otok – Hrženica uo ila hondu civic kako krivuda i djelomi no silazi s kolnika. Policijski službenici pokušali su zaustaviti vozilo, me utim, voza se oglušio na njihove svjetlosne i zvu ne signale te nastavio divljati po cesti. Petnaest minuta kasnije, kod Cirkovljana, zaustavila ga je druga ophodnja, u iji se automobil Preložanin zabio. Kada su izašli iz honde, Preložanin

i njegov suvoza , 33-godišnjak iz Otoka, pokušali su se pješice udaljiti od vozila, no policajci su ih sustigli i vezali lisicama.

Utvr eno je da je 57-godišnji voza automobilom upravljao premda mu je voza ka dozvola ve ranije oduzeta. Honda nije bila registrirana, a uza sve to bio je i pijan. U organizmu mu je izmjereno 2,06 promila. I njegov kolega iz automobila je popio. Alkotest je pokazao 1,44 promila.

Na mjesto doga aja izašla je i ekipa Hitne medicinske pomo i. Ni jedan od pijanog dvojca nije zadobio nikakve ozljede. No, kako ne bi nastavio “divljati“ po cesti, policija ga je zadržala u pritvoru do otrježnjenja. Protiv njega e biti podnesen optužni prijedlog. (Velimir Kelkedi)

U Orehovici ukrali 1000 kilograma mladog krumpira

Otplovio tu im amcem, ali ga policija “upecala“

U prošlom broju izvijestili smo o sve u estalijim kra ama poljoprivrednih kultura s polja i vrtova te uputili na apel policije da gra ani prijavljuju i takve kr a e, što ina e vrlo rijetko ine.

Pedesetogodišnjakinja iz Orehovice prijavila je kra u ak tisu u kilograma mladog krumpira koja se, kako je utvr eno dogodila, izme u 1. i 3. ovog mjeseca na polju Beri ina nedaleko od Podbresta.

Nepoznati po initelj iskopao je i odnio krumpir s 8 redova dužine 20 metara. Materijalna šteta iznosi oko 4 tisu e kuna. (vk)

Na rijeci Dravi kod Kalni ke ulice u Donjoj Dubravi nepoznati po initelj u no i s petka na subotu ukrao je drveni amac dužine 6 metara s izvanbrodskim motorom u vlasništvu 57-godišnjaka iz Donje Dubrave.

Lopov je priru nim alatom presjekao lanac kojim je amac bio privezan na metalnu alku te je otplovio u nepoznatom smjeru. No, ve u subotu djelatnici Postaje grani ne policije Koprivnica kod Legrada su uo ili amac sli an ukradenom, a to je bio i upravo taj. U njemu je zate en 38-godišnjak iz Donje Dubrave protiv kojeg e biti podnesena kaznena prijava. Plovilo je vra eno vlasniku. (vk)

POSLJEDNJIH DAN A akovcom kružila neprovjerena naga anja o stanju poznate lije nice ozlije ene u prometnoj nesre i

Zbog otvorenog prozora na automobilu ostao bez dokumenata AKOVEC - Nepoznati po initelj iskoristio je prošli ponedjeljak prijepodne nepažnju 55-godišnjaka iz Dragoslavca, koji je ostavio otvoren prozor svog automobila parkiranog u Ulici Ivana Gorana Kova i a u akovcu. Iz vozila je ukrao razne dokumente, po inivši štetu od oko 2.500 kuna.

Doktorica Slugan oporavlja se u Županijskoj bolnici

Opskrbio se posteljinom Dva pokriva a i dva kompleta posteljine ukrao je u vremenu od 25. do 30. lipnja nepoznati po initelj iz ku e 42-godišnjaka u Sportskoj ulici u Palovcu. U ku u je ušao obivši bravu, a uz kra u ispreturao je stvari u više prostorija. Ukupna šteta je oko 2 tisu e kuna.

Provala u slasti arnicu BELICA - Na meti provalnika našla se slasti arnica “ABI“ u Belici. Nepoznati lopov je tijekom no i 29./30. lipnja podesnim alatom otvorio prozor na stražnjoj strani objekta, a zatim je iz unutrašnjosti iz nezaklju ane registar kase otu io 1.100 kuna u raznim apoenima i dva mobitela. Nakon toga nasilno je otvorio aparat za igre džuboks u vlasništvu poduze a “Casino games plus” d.o.o. iz Ivanovca, iz kojeg je otu io neutvr enu koli inu novca.

Materijalna šteta iznosi oko 1.500 kuna.

Razbio mu nos U etvrtak oko 15 sati u Ulici Zrinskih u Kuršancu posva ali su se, a zatim i potukli, 36-godišnjak iz Puš ina i 10 godina mla i muškarac iz Kuršanca. Trideset i šestogodišnjak je dvadeset i šestogodišnjaka više puta udario šakom u lice te mu slomio nos, što je u Županijskoj bolnici akovec okvalificirano kao teška tjelesna ozljeda. Muškarac iz Puš ina bit e kazneno prijavljen. (vk)

Prona en projektil iz II. svjetskog rata ROBADJE - Gra anin Robadja u srijedu je u polju nedaleko od tog mjesta pronašao topni ki projektil. Službenik za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave me imurske utvrdio je da se radi o projektilu kalibra 40 milimetara zaostalom iz II. svjetskog rata. Eksplozivna naprava uništena je na mjestu pronalaska. (vk)

6. srpnja 2010.

ITATELJI UPOZORAVAJU na još jedno akove ko smetlište

Ruglo u Martanama uz Južnu obilaznicu Nakon objave lanka o smetlištu na Kinološkom poligonu u Buzovcu, javili su nam se i itatelji s podru ja akove kih Martana. Imaju i oni što pokazati! Neodgovorni pojedinci komunalni otpad odbacuju uz poljski put, u šikari koja je “tampon zona“ izme u ulice Domovinskih žrtava s jedne i Južne obilaznice akovca s druge strane.

Iako se radi o znatno manjoj koli ini otpada od one na Kinološkom poligonu, svakako je izrazito ružno za oko. Tim više što utabanom stazom prolazi nemali broj šeta a koji odlaze na šetnju uz Južnu obilaznicu, dok je Kinološki poligon ipak prakti ki napušteno podru je. A s obzirom na to da u “asortimanu“ ima i ambalaže prehrambenih proizvoda te ak i korištenih dje jih pelena, o kakvom bi se izvoru razli itih zaraza moglo raditi, bolje je ne zamisliti. Koliko pojedini gra ani mare za upozorenja i propise, govori i podatak da se samo nekoliko metara od kupa sme a nalazi tabla s upozorenjem o zabrani odbacivanja otpada.

Zanimljivo je da je jedan od revoltiranih gra ana na smetlištu pronašao odba ene osobne dokumente (nevaže e) te je uvjeren kako pripadaju upravo osobi koja na spomenuto podru je dovozi otpad. Sve je, kaže,

prijavio komunalnim redarima, no sme e je iz njemu nepoznatih razloga još uvijek tamo, a pitanje je i jesu li otkrili te kaznili zaga iva a. Ponovno recimo – nadležne službe, na vama je red! (Velimir Kelkedi)

U prošlom broju izvijestili smo o teškoj prometnoj nesre i u kojoj je u nedjelju 27. lipnja stradala 54-godišnja akov anka. Podsjetimo, nju je, kada je prelazila pješa ki prijalaz u Zrinsko - rankopanskoj ulici u akovcu, osobnim automobilom udario 21-godišnjak iz Nedeliš a koji je vozilom upravljao premda mu je voza ka dozvola ve ranije oduzeta. Zbog teških tjelesnih ozljeda pješakinja je zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici akovec.

Nakon nesre e brzo se pro ulo da je stradala žena poznata akove ka lije nica, djelatnica županijskog Zavoda za javno zdravstvo i stru njakinja na podru ju školske medicine doktorica Narcisa Slugan. A, kako to obi no biva s javnim osobama, akovcom su posljednjih dana po ele kružile razli ite neprovjerene i kontradiktorne in ormacije te naga anja o zdravstvenom stanju ozlije ene lije nice. ak se pri alo i da je preminula, a izvor takve bezobzirne dezin ormacije navodno je društvena mreža “Facebook“, koju o ito i u našem kraju zloupotrjebljava sve više pojedinaca udnih namjera i ciljeva te, najblaže re eno, upitnoga mentalnog zdravlja.

Kako doznajemo, doktorica Slugan oporavlja se u Županijskoj bolnici akovec i unato višestrukim prijelomima ni u jednom trenutku nije bila u životnoj opasnosti. U nesre i je zadobila potres mozga, slomljeno joj je nekoliko rebara, klju na kost i potkoljenica.

Protiv nesavjesnog voza a iz Nedeliš a policija e Državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu i prekršajnu prijavu. (Velimir Kelkedi)

6. srpnja 2010.

SJE ANJE NA HRABAR POTEZ ‘91. - zaustavljanje tenkova JNA u Murskom Središ u

Isto bi i danas u inili za našu Hrvatsku i susjede Prije devetnaest godina na vrelom središ anskom asfaltu tadašnja JNA doživjela je prvi zna ajniji otpor i po ela shva ati kako više nije jamac bratstva i jedinstva te da više nije dobro došla me u narod koji ju je 45 godina gotovo obožavao.

Na putu prema Sloveniji žitelji Murskog Središ a i okolnih naselja svojim tijelima i jednom “crvenom

- Uspostavio sam red izme u ‘dviju vatri’ i nitko nije stradao, zadovoljno zbori Zvonimir Rihtarec

Marijan Barat i Josip Rihtarec, elnici MZ-a, dali su ogroman doprinos u pregovaranjima katricom” tenkovskoj jedinici JNA preprije ili su ulicu, koja nosi ime njezinoga vrhovnog zapovjednika.

Tenkovi nisu prešli murski most nego su se vratili otkuda su došli, odnosno kod Štrukovca su skrenuli prema Gibini u Sloveniji i tamo tako er doživjeli debakl.

Prošli tjedan u Murskom Središ u obilježena je 19. obljetnica doga aja koji je ušao u povijest ne samo Hrvatske nego Europe i svijeta, jer vijest o otporu nenaoružanog naroda tada tre oj europskoj sili obišla je svijet i nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Samo je jedna Hrvatska

- Cilj je ostvaren, JNA se povukla, kaže Baltazar Jalšovec

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Na obilježavanju su bili ljudi koji su u to vrijeme i na tom mjestu odigrali važnu ulogu. Pitali smo ih bi li i danas u inili ono što su onda i što im je bilo najteže.

Baltazar Jalšovec u ono je vrijeme bio zastupnik u Saboru Republike Hrvatske. - Bio sam kod ku e kad me nazvao Slavko Degoricija, zamjenik ministra obrane, i rekao kako je u Murskom Središ u

došlo do meteža izme u vojske i naroda, te me zamolio da idem i pokušam pregovarati s JNA, jer raniji dogovori nisu ispoštovani.

Naravno da sam otišao i predvodio pregovore koji su na kraju završili pobjedonosno za nas i porazno za JNA. Najvažnije je da nije bilo žrtava. I danas bih u inio isto. Sve za Hrvatsku, jer ona je jedina, kaže Jalšovec.

Zvonimir Rihtarec bio je na elnik PP-a Mursko Središ e. - Od svojih nadre enih dobio sam zadatak uspostaviti red, tako da se nikome ništa ne dogodi. Nije bilo lako, jer naši su ljudi odlu ili pod svaku cijenu sprije iti put prema Sloveniji, a vojnici su postajali nervozniji. Pregovori su bili teški, no na kraju ipak uspješni. Nitko nije bio ranjen ni ozlije en, JNA se povukla, a mi smo ostali ponosni i hrabri, prisje a se Rihtarec, dodaju i kako je znao za sve “tajne” središ anske obrane.

Marijan Barat obnašao je dužnost predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Mursko Središ e i bio neposredni pregovaratelj s JNA. Bojao sam se za živote ljudi i o tome sam vodio ra una. Bilo je pritisaka

iz naroda u stilu ‘kaj s njima pregovarate’, ali bili smo mirni. Dobro sam znao što zna e Molotoljevi kokteli sakriveni u grmlju. I danas bih isto postupio, jer kada je u pitanju Hrvatska za mene dileme nema. Sve za njenu obranu, ponosno kazuje Barat, sretan što na vrelom asfaltu nije potekla krv.

S njime je rame uz rame bio i Josip Rihtarec - Pepi, koji je na neki na in pripremao logistiku u slu aju da do e do oružanog sukoba. - Bili smo jedinstveni i odlu ni da JNA ne pustimo dalje, pa i pod cijenu žrtve.

Isto tako sve smo u inili da se mirno razi emo, što se na kraju dogodilo.

Mi smo ostali pobjednici i ponosni, dok je JNA otišla podvijenog repa, prisje a se Rihtarec, koji je bio lan Savjeta MZ-a i radioamater.

Marija Rihtarec skrbila je o mnogo emu tih trenutaka. - Bila sam iznena ena doga ajem i bojala sam se da ne pote e krv. Pratila sam više JNA i vidjela njihovu bahatost i srditost. Za naše sam bila sigurna da e uspjeti, jer su bili na svojemu i odlu ni obraniti svoje.

Danas bih u inila još više za svoju Hrvatsku i susjedne Slovence, odlu na je Rihtarec. Svi sugovornici žele da se o ovom doga aju napiše knjiga i snimi ilm. I da se ništa ne briše, kao što se ve dogodilo i kao što se pokušava nešto izmijeniti.

(Stjepan Mesari )

Marija Rihtarec fotografirala je doga aje i posjeduje mnogo slika

ME UNARODNI SPUST murskih ladji

Prijavljeno više od dvjesto ljudi Nadolaze i vikend, 10. i 11. srpnja, na rijeci Muri održat e se 8. me unarodni spust murskih ladji - Mura 2010., za koji se, prema rije ima Branka Polanca, glavnog koordinatora priredbe, prijavilo preko dvjesto ljudi, najviše iz Hrvatske i Slovenije.

- Interes je vrlo velik, no zbog tehni kih mogu nosti, to nije, broja plovila, nismo mogli primiti ve i broj sudionika. O ekujemo izme u 200 i 250 sudionika koji e imati sve uvjete sigurne plovidbe, prijevoza na start, te okrjepu i zabavu. Prognoza vremena je po-

- Sve je spremno i nema odgode, kaže Branko Polanec

voljna, a i vodostaj Mure je stabilan, tako da problema, odnosno odgode ne e biti, kaže Polanec, i poziva žitelje naselja uz Muru kroz koja e spustaši prolaziti da do u i pozdrave ih te se na kratko druže s njima.

Osobito se to odnosi na žitelje Domašinca, gdje e ove godine po prvi put biti cilj spusta, ali i sve druge da do u jer doma ini pripremaju veliku zabavu.

Start spusta je u austrijskom Murecku u subotu u 8.30 sati, a prolazi se uz naselja Apa e, Gornja Radgona, Petanjci - Tišina, Ižakovci, Bistrica i Gibina u Sloveniji. Prvi dan

ciljno mjesto je Sveti Martin na Muri, odnosno Žabnik, gdje e u 20 sati biti ve era i druženje sudionika.

U nedjelju u 10.30 sati spustaši kre u prema Murskom Središ u (11.30 sati), Podturnu (15 sati), uš u Kerke kod Dekanovca i ma arsko - slovensko - hrvatske granice (16.15 sati) te kona nom cilju u Domašincu (17 sati), gdje je završetak priredbe koja je kroz sedam minulih godina zbližila i povezala mnoge ljude uz rijeku Muru u etiri susjedne i prijateljske države. (S. Mesari )

9

Uzvanici na priredbi

UDRUGA “KALINKA” u Me imurju

Obilježili obljetnicu Barbarosse Manjinska udruga ruskoga govornog podru ja u Me imurju “Kalinka” u zgradi “Scheier” u akovcu organizirala je i održala sve anu priredbu u povodu Dana antifašisti ke borbe i 69. obljetnice napada njema ke fašisti ke vojske na Sovjetski Savez, odnosno povijesne akcije Barbarossa, što je naziv za njema ku invaziju Sovjetskog Saveza 21. lipnja 1941. godine.

U zaista ugodnom ozra ju pred mnoštvom ljudi nastupile su vokalna i dje ja skupina Kalinka, gost dana klavirist Maksim Kaljakin iz Murskog Središ a, kojega su iz publike posebno pratili njegova majka Tatjana, sestra Melani, baka Marija, teta i tetak Nada i Željko, brojni Središ anci te posebno prva u iteljica klavira Nataša Husadži Bra ko, te žnska vokalna skupina KUD-a Žiškovec.

Sve anosti je nazo ila i Nina Nikiti ina Markarjan, predstavnica ruskog Veleposlanstva u Republici Hrvatskoj, te Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana, Veselin Biševac, zamjenik gradona elnika Grada akovca,i Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika Grada Mursko Središ e.

Vrlo dobri odnosi dviju zemalja Svi su oni u svojim nagovorima preko udruge “Kalinka” ruskom narodu estitali ovu zna ajnu obljetnicu te istaknu duboku povezanost ruskog i hrvatskog naroda, emu uvelike doprinosi i udruga “Kalinka”, koja djeluje od 2007. godine.

- estitam vam ovu veliku i zna ajnu obljetnicu, koju slavite u vrijeme sve boljih hrvatsko - ruskih odnosa. Evo,

Maksim Kaljakin premijerno izvodi vlastitu skladbu “Ispunjena praznina”

nedavno je Republika Hrvatska u Rusiji otvorila predstavništvo Hrvatske gospodarske komore, što e samo produbiti naše partnerske odnose, rekao je dožupan Matija Posavec, dodavši kako je Kalinka jedna od najboljih me imurskih udruga, za što je dobio veliki pljesak.

Dogradona elnik akovca Veselin Biševac pak je rekao kako dvije države osim sve bolje suradnje snažno povezuje antifašisti ka borba, te je izrazio nadu kako se takve strahote iz II. svjetskog rata više ne e dogoditi.

Dražen Srpak, dogradona elnik Murskog Središ a, Kalinki je estitao za op i doprinos kulturnom i društvenom životu Grada Mursko Središ e, te naglasio kako se dobra suradnja izme u Rusije i Hrvatske najbolje o ituje kroz velik broj djece, koja su plod ljubavi izme u Hrvata i Ruskinja. Kroz program su na ruskom i hrvatskom jeziku vodile Jasmina Bek i Irina Loktionova. Za sve sudionike Kalinka je priredila domjenak uz hrvatsko - ruske specijalitete, te nezaobilaznu votku i Kermanovo vino.

(Stjepan Mesari )

PODRU NA ŠKOLA Sivica

LJETO UZ MURU u Murskom Središ u

Sajam doma ih proizvoda i murska alka O istili školski tavan

Dogradona elnik Dražen Srpak odgovoran je za sav program Grad Mursko Središ e, a ne Turisti ka zajednica, kao što je to bilo niz godina, organizator je ovogodišnje priredbe “Ljeto uz Muru”, koja e se održavati od 5. do 8. kolovoza, i to samo na podru ju naselja Mursko

Središ e. Ovo je potvr eno na sastanku predstavnika gradskih udruga, klubova i dje jih vrti a, održanom prošli utorak na igralištu NK Rudar u Murskom Središ u.

Program e zapo eti u etvrtak 5. kolovoza na Dan domovinske zahvalnosti u 9 sati, svetom misom za Domovinu, a završit e u nedjelju 8. kolovoza u ve ernjim satima kulturno - umjetni kim programom.

U ostale dane bit e više priredbi i doga anja, a posebno zanimljivo trebao bi biti 1. sajam doma ih proizvoda i 1. murska alka, te tradicionalni Gradski kotli i Kup grada u ribolovu. U subotu 7. kolovoza od 20 sati bit e koncert Vlade Kalembera. itav program vodi i koordinira Dražen Sr-

Kao rijetko kada, na sastanku je bio velik broj ljudi pak, zamjenik gradona elnika, koji je oko sebe okupio ekipu odgovornih ljudi, Zlatka Beka, Bojana Bra ka, Damira Jurini a i Antuna Šimuni a.

Svi oni spremni su da posao odrade korektno, na zadovoljstvo gradskih

vlasti i gra ana, a pozivaju udruge i pojedince da daju svoj doprinos što bogatijem i sve anijem programu. Na ovom sastanku bilo je 40-ak osoba, što je najviše do sada kada je u pitanju ovakav skup. (S. Mesari )

Roditelji u enika Podru ne škole Sivica prije odlaska na ljetni raspust održali su radnu akciju u kojoj su o istili školski tavan, te uredili okoliš. Tavan je o iš en kako bi se lakše moglo obaviti prekrivanje krovišta, odnosno izgradnja novog krovišta. Sav otpad te crijep i drvenu gra u na osigurano odlagalište odvozio je Denis Filipovi .

Ekipu koja je obavila ovaj posao i tako OŠ Podturen uštedjela novac inili su: Damir Kerovec, Stjepan Boži , Ivan Cipot, Darko Bistrovi , Stjepan Novak, Mario Poljakovi i Ivan Varga. Najvrjedniji predmet na tavanu bila je zada nica iz 1962. godine. (sm)

10

Kroz Međimurje

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SAGA OKO IZGRADNJE ZAPADNOG dijela Ivanovca nastavila se i tijekom po etka javnog uvida

Ivanove ka “gra evinska sapunica” podijelila mjesto - Ovo je logor! Ovo je geto! Ovakve su izjave na javnoj raspravi o planu ure enja Ivanovca prštale iz redova protivnika gradnje u zapadnom dijelu mjesta. Ni novi prijedlozi planova izgradnje nisu po volji mještana, koji se smatraju izigranima s obzirom na to da se o projektu njih konkretno nije ništa pitalo. - Od nas radite ovce!, tako er se moglo uti od ogor enih mještana.

Prošle srijede na održanoj javnoj raspravi o planu ure enja Zavrtne ulice i zapadnog dijela Ivanovca ponovno je pokrenuta bura nezadovoljstva mještana, ali je došlo i do vrlo o ite podjele me u njima.

Najve u galamu ponovno su podigli Vrtovi Ivanovca, novo naselje koje bi skoro trebalo u izgradnju, a nalazi se u sklopu Ivanovca koje je totalno podijelilo mjesto i mještane.

Ina e, kako kažu u Upravnom odjelu za prostorno ure enje Grada akovca, sve primjedbe gra ana na prvotni plan uvažene su, pa je plan toliko promijenjen da je shodno zakonskoj regulativi javna rasprava morala biti ponovljena.

Na novi plan ure enja Zavrtne ulice mještani su na raspravi imali pritužbe tek u vidu ulaza u samu ulicu. Kako je upozorio Ivan Fu ko, ulica je uska i ve se sada na ulazu stvara gužva, a što e tek biti kada se sve dovrši. Mještanin Petar Krištofi dao je prijedlog da se ulica produži na lijevo i priklju i na glavnu cestu, uputivši da je to interes mještana.

Ipak, žustra rasprava nije izostala nakon prikaza plana ure enja zapadnog dijela mjesta, tzv. Vrtova Ivanovca. Iako su mišljenja i stavovi mještana Ivanovca podijeljeni, ipak su glasniji bili oni koji su iznena-

Urbani na in življenja?

Mještani Ivanovca imali su brojne primjedbe na ponovljeni plan ure enja mjesta eni ve samom injenicom da se za gradnju odlu ilo upravo na ovom prostoru. Pitaju se odakle ta ideja, kada se ve 30 godina eka na izgradnju Zavrtne ulice, a eventualno je u planu bilo ure enje centra. Kažu da protiv gradnje nisu, ali da se najprije mora krenuti s izgradnjom Zavrtne, pa centra i naposljetku zapadnog dijela mjesta.

Ve i broj mještana i dalje se protivi izgradnji tzv. ku a u nizu.

Prije novog prijedloga plana upozoravali su da su gra evinske estice premale, a iako su novim planom one pove ane, ve sama injenica da se radi o 189 novih estica, a zajedno sa Zavrtnom ulicom dolazimo do brojke od 225 novogradnji, Petar Krištofi upozorava da bi dolaskom novih obitelji, prema slobodnoj procjeni oko tisu u novih mještana, u

kratkom roku došlo do ubojstva jednog sela.

Tako er, burne reakcije izazvala je konstatacija Nevenke Vukovi Varga, dipl. arh., koja je u ime izvo a a prijedloga, tvrtke “Princon” d.o.o., predstavila nove planove te rekla da se nastojala posti i trans ormacija prigradskoga ruralnog tipa stanovanja u urbaniji na in življenja. Iako kritizirana od strane zagovornika projekta da nije “originalna” mještanka i da nema pravo glasa, Nada Vugrinec zapitala je projektante i izvo a e: - O kakvoj urbanizaciji vi govorite? Ceste ste nam sve razrovali, pješa kih staza nemamo, a u planu ne vidim ni banku, školu, poštu – što je tu urbano?!

Kako se moglo zaklju iti iz rasprave, mještani su najviše pogo e-

ni injenicom da se njih prije ulaska u projekt nije apsolutno ništa pitalo.

U raspravi je došlo i do optužbi na ra un bivšeg predsjednika Mjesnog odbora Josipa Cara koji, prema rije ima Valenta Topleka, tako er jednog od bivših predsjednika MO-a, u vrijeme donošenja prostornog plana Grada akovca 2009. godine svoje sumještane uop e nije obavijestio o tome. Tako su oni o planovima gradnje u svom mjestu doznali tek kada je za primjedbe bilo prekasno.

DETALJNI URBANISTI KI PLAN IVANOVEC

Plan koji je podijelio mještane upu en na Vije e Detaljni urbanis ki plan Ivanovca Branko Šalamon, gradona elnik akovca, nakon sastanka svog kolegija u etvrtak 1. srpnja upu o je na naredno Gradsko vije e na usvajanje. Plan je na javnom uvidu u Ivanovcu i, kao što je poznato, njime je predvi ena gradnja Vrtova Ivanovca, koja je podijelila mještane Ivanovca.

Plan još nema potrebno o itovanje pojedinih nadležnih institucija, ali do Vije a se o ekuje njihovo o itovanje, kazao je Šalamon. On je na sjednici iznio i podatak da pojedini nezadovoljni mještani zbog Vrtova Ivanovca zazivaju

i zasebnu op inu! Ovakve stavove Šalamon je ironi no komen rao da imaju dovoljno HDZ-ovih glasova za to, a dok Štefancu, gdje nije takvo poli ko raspoloženje, istodobno nije dopušteno pripajanje akovcu.

Ivanovec i kontra podizanja kvalitete života Ina e mjesto Ivanovec Gradu akovcu zadaje podosta briga. Ivanovec se me u zadnjima u Me imurju, i to veoma nevoljko, priklju io na vodovodnu mrežu prije 12 godina, zbog ega nikada

NAKON PRVOGA UPISNOG KRUGA u me imurske srednje škole

Tradicionalno najve a navala na Gimnaziju akovec, slab interes za Graditeljsku školu Nakon prvoga upisnog kruga u, ove godine po prvi put, ak sedam me imurskih srednjih škola, situacija je sli na kao i prošlih godina. Ve je postalo uobi ajeno da se najve e gužve stvaraju za upis u sva tri smjera akove ke Gimnazije, pa su sva mjesta prema o ekivanjima popunjena u prvom roku.

Mještanin Petar Krištofi upozorava da bi priljevom velikog broja novih obitelji došlo do ubojstva sela

Velik je interes vladao i u novootvorenoj Srednjoj školi akovec, koja je tako er popunila gimnazijske programe, ali i one medicinske, za koje je interes bio toliko velik da su mogli popuniti dvostruko ve u kvotu, pa shodno tome drugog kruga nije ni bilo.

U Ekonomskoj školi akovec za zanimanje ekonomista ostalo je dvadesetak

mjesta, a 25 mjesta ostalo je i u gimnazijskom smjeru Srednje škole Prelog.

U toj je školi najve i interes ove godine bio za zanimanje kuhara, a najmanji za mljekara – za to zanimanje nije bio zainteresiran nitko. U Graditeljskoj školi akovec najviše je slobodnih mjesta, njih devet, ostalo za zanimanja poljoprivred-

nisu pos gli priklju enost ku anstava na vodovodni sustav ve u od 50 posto, a istodobno teško ide i sklapanje ugovora na kanalizacijsku mrežu. Zbog slabe priklju enos na vodu, teret izgradnje vodovodne mreže pao je na gradski prora un, dok se drugdje u Me imurju vodovodna mreža gradila kad se za priklju enje izjasnilo oko 70 posto ku anstava radi osiguranja rentabilnos .

A sada, pou eni takvim primjerima kao što su Ivanovec i neka druga naselja, traži se od jedinica lokalne samouprave da po izgradnji mreže traže obvezno priklju enje na sustav. (BMO)

nog tehni ara i tehni ara za logistiku i špediciju.

Desetak slobodnih mjesta podijeljenih na zanimanja tehni ara za mehatroniku, elektroinstalatera i autoelektri ara ostalo je u Tehni koj školi akovec, dok su osmaši najmanji interes ove godine pokazali za Graditeljsku školu akovec, gdje su ostala ak 103 slobodna mjesta. Za neke pro esije naprosto nema zainteresiranosti, dok se, primjerice, za smjer likovne umjetnosti i dizajna prije upisa trebala pro i i provjera sposobnosti.

Najviše je slobodnih mjesta ostalo za zanimanja gra evinskog tehni ara, arhitektonskog tehni ara i zidara. Nakon drugog kruga

Ogor en je i mještanin Josip Boži koji tako er isti e da nije protiv gradnje, ali jednostavno se boji da e mjesto izgledati kao današnji Vukanovec i da bi šteta bilo ovakvom gradnjom uništiti mjesto u kojem gotovo svaki kvart ima svoj park.

Jedino rješenje pojedini Ivanov ani vide u donošenju urbanisti kog plana kojem e se pristupiti sustavno, a ne, kako kažu, pedalj po pedalj. Još jedan zanimljiv prijedlog došao je iz redova protivnika gradnje, prema kojem bi najbolje bilo da Ivanovec podigne ogroman kredit i da Ivanov ani kupe cijelo zemljište od gospodina Žnidari a (tvrtka Žnidari konzalting u vlasništvu Andrije Žnidari a investitor je projekta), pa e kona no mo i sami odlu ivati što i kako s vlastitim mjestom.

Protivnici gradnje lijen ine?!

Naravno, svaka pri a ima dvije strane, pa jedan dio mještana gorljivo zagovara sam projekt. Prema njihovom mišljenju, pitanje privatnog interesa uop e nije sporno. Naravno da se radi o privatnom interesu, kada su svi vlasnici privatne osobe, kažu.

Tu su i oni koji nemaju problem s poklanjanjem svoje zemlje, ako to zna i da e prije dobiti cestu.

Vladimir Rajter jedan je od onih koji su stali na stranu projekta “Vrtovi Ivanovca” i tvrdi da su svi oni koji se protive gradnji zapravo lijen ine.

Brojne primjedbe, i one koje su izražene na javnoj raspravi, i eventualne nove, mještani Ivanovca mogu u pismenom obliku ponovo uputiti do 23. srpnja Upravnom odjelu za prostorno ure enje Grada akovca. Ho e li i ovaj put primjedbi biti toliko da e se morati organizirati još jedna javna rasprava i ho e li one uop e biti uvažene, preostaje nam samo ekati. Ipak, uvjereni smo da nismo ni približno blizu kraja “ivanove ke gra evinske sapunice” koja je o ito podijelila mjesto. Naprotiv, ona se tek zahuktava. (Bojana Špani ek)

Svake godine zbog velike navale osmaša Gimnazija akovec svoje upisne kvote popuni ve u prvom krugu upisa i objave rezultata, za srijedu 7. srpnja predvi eni su upisi u srednje škole. (bš)

6. srpnja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DANI OP INE Mala Subotica

Ponosni na znatna ulaganja u poduzetni koj zoni unato krizi Nizom kulturnih, zabavnih i sportskih aktivnosti op ina Mala Subotica od petka do nedjelje obilježila je svoje dane.

Središnji doga aj bio je u petak kada je, uz nazo nost predstavnika Me imurske županije, susjednih op ina, kao i bratimske op ine Jalžabet te brojnih drugih gostiju i mještana, održana sve ana sjednica tamošnjega Op inskog vije a. Osvr u i se u prigodnom govoru na najzna ajnije investicije u proteklom razdoblju, na elnik Vladimir Domjani izrazio je zadovoljstvo što je pri samome kraju izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetni koj zoni Mala Subotica, u što je uloženo oko 10 milijuna kuna. Od zone se u budu nosti mnogo o ekuje, trebala bi postati zamašnjak razvoja itavoga tog kraja, a i šire. Od kolovoza prošle godine tamo posluje tvrtka “Haix obu a“ s ak 480 zaposlenih osoba, a kroz otprilike dva mjeseca o ekuje se i otvaranje pogona poduze a “Bajri ” iz Belice koje se bavi otkupom i preradom sekundarnih sirovina. Premda je zbog aktualne krize interes za novim investicijama u zoni nešto manji, a samim time izostaju i prihodi od prodaje u op inski prora un, pred zonom je svakako svijetla budu nost, kaže Domjani .

Investicije u op inskim naseljima teške dvanaest milijuna kuna Sve anost u povodu Dana op ine održana je u temeljito obnov-

Uzvanici i gosti na sve anoj sjednici u malosuboti kom Domu kulture ljenom Domu kulture – drugom po zna aju realiziranom projektu u proteklom razdoblju, vrijednom 3,4 milijuna kuna. To je, isti e na elnik, jedna od najmodernijih i najbolje opremljenih dvorana te vrste u Me imurju. Mogu je koristiti sve op inske udruge, no tako er i profesionalna kazališta koja bi gostovala u mjestu.

Riješen je i problem gužvi raskrižja u Ulici Alojzija Stepinca, gdje je uz suradnju sa Županijskom upravom za ceste izmijenjeno pravo prvenstva prometa te istodobno izgra eno oko 300 metara oborinske i fekalne kanalizacije prema Poduzetni koj zoni.

Niz manjih investicija završeno je ili se realizira u naseljima u

U op ini se štedi Kako bi olakšala život gra anima u krizno vrijeme, znatan dio svog prora una Mala Subo ca usmjerila je k socijalnom programu, a ujedno se štedi. Primjerice, sa 700 tisu a kuna godišnje su nanciraju boravak djece u vr u. S obzirom na to da je na javnim radovima, koje financira država, zaposleno osam osoba nedavno, one su preuzele dio poslova održavanja groblja i zelenih površina te je me smanjen iznos koji se pla a

koncesionaru. Me u m, na podru ju op ine nalaze se ak e ri groblja, pa je njihovo održavanje nemali izdatak.

Na elnik Domjani gra ane je zato pozvao da pla aju komunalnu naknadu.

Jedna od mjera štednje je i smanjenje naknada koju primaju vije nici i dužnosnici, a ponovno vrijedi spomenu i injenicu da je na elnik Domjani jedan od rijetkih lokalnih dužnosnika u Hrvatskoj koji za svoj rad ne prima ni kunu naknade. (vk)

sastavu op ine, a njihova ukupna vrijednost, po rije ima na elnika, iznosi oko 12 milijuna kuna.

U Štefancu se radi na ure enju interijera Društvenog doma, a u planu je i obnova fasade tog objekta. Izgra eno je i 500 metara pješa ko - biciklisti ke staze u Ulici Zrinskih, a i sami mještani ovih dana pomažu pri obnovi vanjskih sportskih terena.

U Palovcu se do kraja godine planira ure enje okoliša Doma kulture, jedna je ulica ve asfaltirana. Istodobno je u tijeku izrada projektne dokumentacije za nadstrešnicu mrtva nice. U Držimurec - Strelcu tako er je u planu ure enje okoliša, ali i interijera Društvenog doma.

U samoj Maloj Subotici po inje adaptacija svla ionica Nogometnog kluba Spartak, a o ekuje se i dovršetak izrade projektne dokumentacije za adaptaciju tamošnje mrtva nice te je u pripremi detaljni plan ure enja Ulice Zorana Šegovi a.

U BELICI željno iš ekuju sportsku dvoranu

Uskoro natje aj, izgradnja sljede e godine?

Na elnik Taradi vjeruje da, usprkos recesijskim vremenima, kona no kre e projekt sportske dvorane Nakon što je obnovljen Društveni dom, najzna ajnija investicija koja se iš ekuje u op ini Belica je izgradnja školske sportske dvorane. Kako je za nedavnog posjeta Me imurskoj županiji najavio ministar regionalnog razvoja Božidar Pankreti , natje aj za izvo a a radova trebao

bi biti raspisan na jesen, u mjesecu rujnu.

Da bi se uštedjelo, na prijedlog na elnika Zvonimira Taradija, Op insko vije e Belica u me uvremenu je usvojilo zaklju ak o izmjeni projekte dokumentacije za navedenu investiciju. Njome bi se ukupna površina objekta s 1.436 smanjila na oko 1.200 kvadratnih metara.

Projektom je predvi en i aneks, odnosno tornji , prostor koji nema odre enu namjenu. Razmišljalo se da se on ustupi udrugama na korištenje, no taj je problem obnovom Društvenog doma riješen. Njegovim ‘izbacivanjem’ ukupna cijena bila bi niža za milijun i pol kuna, a, kako se radi o prate oj prostoriji, smanjenjem ukupne kvadrature ne bi se smanjila površina same sportske dvorane, pojasnio je na elnik Taradi.

Prema projekcijama, vrijednost budu e sportske dvorane u Belici je

8 milijuna 300 tisu a kuna, pri emu bi Ministarstvo regionalnog razvoja izdvojilo 60 posto. Na vije ni ko pitanje ne e li izmjena projektne dokumentacije biti skupa, Taradi je

odgovorio da se radi o 4 do 5 tisu a kuna troška.

No, vjerojatno imaju i u vidu i aktualno stanje u državi, Taradi (HNS) se ogradio od naga anja kada bi mo-

Najmanje je, na žalost, konstatirao je Domjani , napravljeno u Svetom Križu. Tamo se ve duže vrijeme planira dogradnja Društvenog i Vatrogasnog doma, no problem su predstavljali neraš iš eni imovinsko - pravni odnosi s vlasnicima okolnih ku a, kao i injenica da objekt nije bio legaliziran. Ipak, to je ovih dana riješeno, pa bi najkasnije na prolje e idu e godine projekt mogao krenuti u realizaciju.

Domjani je ujedno podsjetio da je, uz pomo sredstava Europske unije, komunalno ure eno i romsko naselje Piškorovec, u iju je modernizaciju uloženo oko osam milijuna kuna.

Izvijestio je kako je u prvom polugodištu ostvareno 40 posto od planiranih prora unskih prihoda, što je ocijenio dosta dobrim.

Me utim, zbog isplate povrata poreza, nezaposlenosti, porezne reforme, manjeg prihoda od komunalnog doprinosa, kao i izostanka prihoda od prodaje gradilišta u Poduzetni koj zoni, uslijedit e rebalans prora una.

Op insko vije e od svojeg konstituiranja u ljetu prošle godine održalo je 12 redovnih i jednu izvanrednu sjednicu te je usvojeno više od 50 odluka važnih za razvoj op ine i bolji standard njenih stanovnika. - Pred nama su izuzetno zahtjevne i teške odluke poput rebalansa prora una i donošenja programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, kao

gla po eti sama izgradnja. Rije ima “ako lažem ja, laže i ministar“ pozvao se na Pankreti evu najavu o raspisivanju javnog natje aja na jesen.

- Ako natje aj bude raspisan u rujnu, mora pro i još tri mjeseca za cijelu proceduru, uklju uju i žalbene i druge rokove, tako da se u ovoj godini po etak gradnje teško može o ekivati, zaklju io je. (Velimir Kelkedi)

Za daljnji razvoj op ine nužna je decentralizacija novcu završena tre a faza odvodnje oborinskih voda te izgradnje pješa kih staza, odnosno oko 70 posto. Osvr u i se na obrazovanje, rekao je i da, uz su nanciranje prijevoza u enika, op ina redovno s pendira 17 studenata, dok svi ostali studen s njihovog podru ja primaju 40 posto iznosa stipendije.

Izrazio je i zadovoljstvo što u op ini djeluje ak 15 udruga, poimence spomenuvši KUD Belica, Limenu glazbu, DVD Gardinovec te posebno Udrugu proizvo a a merkan lnog krumpira, zahvaljuju i ijem se angažmanu više

Prigodnim rije ima gostima sve ane sjednice obra o se i predsjednik Skupš ne Me imurske županije Petar Nova ki. - Postoji vrijeme procvata i recesije. Mi smo sada negdje izme u. Svi prora unu gradova, op ina, županija, pa i državni, doživjet e rebalanse na manje, no to nije pogreška vlas . Ljudski je htje razvija se, ali u ovakvim trenucima treba na i omjer izme u želja i mogu nos . Problemi ne e nesta , ali e se umanjiva te se treba osloni na sebe i vlas te snage. Vjerujem da Mala Subo ca to može. (vk) i rješavanje imovinsko - pravnih odnosa sa susjednom op inom Orehovica. No, vjerujem da emo odlu iti najbolje za dobrobit ovdašnjih stanovnika, rekao je predsjednik Op inskog vije a Vladimir Mihalic, ujedno pozivaju i susjedne op ine i Me imursku županiju na još tješnju suradnju.

Povodom Dana op ine održano je i niz zabavnih manifestacija, a središnja fešta bio je subotnji koncert Gustafa.

(Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan )

Pred Op inskim vije em teške odluke

UZ DAN OP INE Belica U govoru na sve anoj sjednici Op inskog vije a Belica, održanoj 26. lipnja, na elnik Taradi za ovu je godinu, izme u ostalog, najavio nastavak, odnosno drugu fazu rekonstrukcije Društvenog doma u Gardinovcu, ujedno zahvalivši samim mještanima toga op inskog naselja koji svojim dobrovoljnim radom pomažu realizaciju projekta. U ovoj se godini o ekuje i asfal ranje pristupne ceste Industrijskoj zoni Jugozapad, a, kada je rije o komunalnoj infrastrukturi, Taradi je podsje o i kako je u 2009. godini u Gardi-

Nova ki: U teškim trenucima treba se osloniti na vlastite snage

proizvo a a krumpira u proteklom razdoblju doškolovalo, kako bi lakše mogli poslova u uvje ma Europske unije. Što se e Unije, u Op ini, kaže Taradi, kontinuirano pripremaju projekte za kandidiranje pri razli i m europskim fondovima. No, istodobno, u Hrvatskoj je nužna decentralizacija, ponovio je vapaj ve ine lokalnih poli ara iz našeg kraja. Podsje o je i da je Belica u prošloj godini bila proglašena najboljom hrvatskom op inom za “sudioni ku demokraciju gra ana u društvu“. (vk)

Na elnik Domjani na sve anoj sjednici povodom Dana op ine

BELICA

Dan polja krumpira Na i ma nju obit elji Zdravka Kramara u Belici u petak 9. srpnja, s po etkom u 9.30 sati, zapo et e Dan polja krumpira, koji zajedno organiziraju doma in Kramar, te InterAgrico akovec i Belpak akovec.

Nakon okupljanja kod beli koga Društ venog doma slijedi odlazak na pokusno polje gdje e biti prezentacija nekoliko sorti krumpira.

Nakon toga na imanju o rezistentnosti plamenja e krumpira na ungicide govorit e mr. Milorad Šubi iz HPSS-a akovec. (sm)

12

Kroz Međimurje

MLADEŽ HDZ-a Dekanovec

Verica Grbavec po tre i put predsjednica lanovi Mladeži Hrvatske demokratske zajednice - op inske organizacije Dekanovec ve po tre i put iskazali su povjerenje Verici Grbavec (ujedno i aktualnoj predsjednici tamošnjega Op inskog vije a) te je izabrali za svoju predsjednicu. Uz nju, na skupštini strana ke organizacije mladeži izabrana su i dva dopredsjednika - Antonija Mu i i Josip urkin, dužnost tajnice obnašat e Marija Rob, a rizni ara Josip Kontrec. U Nadzorni odbor ušli su Nikola Lisjak, Suzana Mesari i Mišela Novakovi . Izaslanik na županijskoj izbornoj skupštini bit e Aleksandar Varga.

Predsjednica Verica Grbavec izrazila je zadovoljstvo dosadašnjim radom Mladeži HDZ-a Dekanovec, posebno istaknuvši kako su lanovi uz brojne druge aktivnosti sudjelovali u humanitarnim i politi kim akcijama (kampanjama) prilikom lokalnih, županijskih i predsjedni kih izbora, te time dokazali da su jedina prava mlada politi ka snaga u op ini. (vk)

DRAŠKOVEC

Župa Draškovec u Veneciji na dar dobila relikviju Svetog Roka Pod vodstvom svog župnika, vele asnog Matije Voni a, vjernici župe Draškovec i okolnih župa, me u kojima su i lanovi udruge “Prijatelji svetog Roka”, ve po drugi put hodo astili su u Veneciju, gdje se nalazi svetište svetog Roka u kojem su pokopani zemni ostaci toga sveca, zaštitnika župe i župne crkve u Draškovcu. Hodo aš e je ove godine obilježio poseban doga aj, budu i da je rektor crkve Svetog Roka u Veneciji don Sergio župi darovao relikviju Svetog Roka. Ona e biti položena u relikvijar koji e se izložiti za ovogodišnje Rokovo, budu i da se župa Draškovec priprema za ovogodišnju veliku proslavu 250. obljetnice zavjeta svetom Roku. Župa Draškovec je ina e 2008. godine potpisala Povelju prijateljstva s crkvom Svetog Roka u Veneciji, a tijekom ovogodišnjeg boravka u tom talijanskom gradu hodo asnici su po prvi put slavili i svetu misu na hrvatskom jeziku.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. srpnja 2010.

DEKANOVEC

Krenula obnova op inske zgrade Premda je Op insko vije e Dekanovec nedavno donijelo tek formalnu odluku o obnovi zgrade tamošnje op inske uprave, uz konstataciju da u prora unu nije osigurano dovoljno novca za cjelokupnu investiciju, ipak su krenuli radovi.

Zapo ela je rekonstrukcija krovišta, a, kada se ono dovrši, uslijedit e i obnova fasade. Kako pojašnjava na elnik Ivan Hajdarovi , dio novca op ina ima, a dodatna sredstva pokušat e namaknuti uz pomo države te rebalansom svog prora una. Na objektu radi ak sedam izvo a a, a s obzirom na malo posla u gra evinskoj industriji pristali su da im op ina plati obro no, uz “pokrivanje“ PDV-a. itav projekt stajat e oko 250 tisu a kuna.

Nema osloba anja naknade za zakup zemljišta Na sjednici Op inskog vije a Dekanovec, održanoj prošli ponedjeljak, uz ostale je donesena odluka kojom zakupci ne e biti oslobo eni pla anja zakupa državnoga poljoprivrednog zemljišta u dijelu koji pripada op ini.

Novi vije nik Nikola Lisjak Na devetoj sjednici dekanovskog Op inskog vije a sve ano je prisegnuo i novi vije nik – Nikola Lisjak. On je u Vije u zamijenio Josipa Drvoderi a, koji je funkcije razriješen na vlastiti zahtjev. (vk)

Zgrada pod skelama – uskoro u novom ruhu Kako su ve na pretposljednjoj sjednici ocijenili i na elnik i Op insko vije e, Dekanovec je premala op ina da se odrekne tog prihoda, dok, s druge strane, zakupcima on ne predstavlja velik izdatak. Izrazili su i nezadovoljstvo postupanjem

nekih zakupaca koji zemljište daju u podzakup, dok istodobno od države primaju nemale poticaje. Me utim, op ina je tu nemo na. Takvo što teško je dokazati, jer se sve odvija na temelju usmenih dogovora, no razlog je više da se ne oslobode pla anja naknade.

NATJECANJE Vatrogasne zajednice op ina Belica, Mala Subotica i Orehovica

Vularija 1 (muški) i Mala Subotica (žene) pobjednici

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vularija 1 u kategoriji muški A pobjednik je ovogodišnjeg natjecanja Vatrogasne zajednice podru ja op ina Belica, Mala Subotica, Orehovica, održanog u Podbrestu. Na drugom je

mjestu završio DVD Štefanec 1, a na tre em Palovec.

U kategoriji muški B najbolji je bio DVD Sveti Križ, iza njih plasirala se druga ekipa DVD-a Mala Subotica, dok je tre a bila prva ekipa istog društva.

Me u ženama u kategoriji A prvo mjesto zauzeo je tako er DVD Mala Subotica, drugo Štefanec, a tre e Držimurec - Strelec 2. U kategoriji B žene natjecale su se samo dvije ekipe. Mala Subotica bila je bolja od Svetog Križa.(vk)

Odbijen je i zahtjev tvrtke “Me imurske vode” za pove anjem cijene vode.

Vije e je prihvatilo odluku o pove anju naknade za odvoz komunalnog otpada na podru ju op ine. Za tjedni odvoz kante od 120 litara, umjesto dosadašnje 54 kune, morat e izdvojiti 59 kuna mjese no. Razlog pove anju je taj što koncesionar, tvrtka “Eko lor plus“, mora od po etka ove godine pla ati ve u naknadu za dovoz otpada na deponij Ilovac na karlova kom podru ju.

No, s obzirom na to da su mještani Dekanovca ve ranije primili uplatnice sa starom cijenom, razliku za ovu godinu namirit e op ina iz svojeg prora una, pa e gra ani višu cijenu zapravo pla ati od 1. sije nja 2011. godine.

PRELOŠKI ROTARIJANCI ušli u “novu godinu“

Ivan Erent novi predsjednik Sukladno pravilu me unarodnog Rotary saveza, po kojem se svake godine “rotira“, odnosno mijenja predsjednik, preloški Rotary club na sve anosti održanoj prošli utorak u Gradskoj kavani “Lovac” dobio je novog elnika. Simboli nom primopredajom rotarijanskog lanca, Marijana Balabana na predsjedni koj funkciji zamijenio je Ivan Erent. Rotarijanska godina uvijek po inje i završava s 1. srpnjem. Ina e, iza Rotary cluba Prelog jesu uspješno odra ene prve dvije godine djelovanja, na elu s dosadašnjim predsjednicima Stjepanom Hreš om i Marijanom Balabanom. Izabrano je i novo predsjedništvo. (Velimir Kelkedi)

6. srpnja 2010.

SASTALO SE OP INSKO VIJE E DONJA DUBRAVA

Kad e preseljenje skele?

U aktualnom satu vije nik Dražen Miser (HDZ) ponovno je pokrenuo pitanje preseljenja skele na odvodni kanal HE Dubrava. Na elnik Marijan Varga (HNS) odgovorio mu je da je predmet poslan prema Hrvatskom registru za brodove i eka se njihova suglasnost. Miser je tražio da se odredi konkretan vremenski rok kako bi se lanovi Nauti kog kluba “Fljosar” mogli pripremiti za preseljenje i da o tome postoji odluka Op inskog vije a. Mijo Pun ikar (HNS) skrenuo je pažnju da nauti ari moraju biti svjesni kako moraju stvoriti sigurne uvjete za preseljenje i postavljenje skele da ne bi nitko došao u opasnost. Na prethodnoj sjednici Op inskog vije a Darko Horvat (HDZ) zatražio je od na elnika Marijana Varge da se pismeno o ituje o svojoj naknadi kao lan Nadzornog odbora Me imurje plina. Odgovorom Horvat nije bio zadovoljan jer ga je Varga uputio da se za to pitanje obrati pravnoj službi u Me imurje plinu.

Horvat je najavio da ne e odustati i da e odgovor tražiti od predsjednika Nadzornog odbora Ivana Perho a. Zoran Horvat (HNS) je kao predsjednik Op inskog odbora za kulturu, sport i predškolski uzrast pro itao pismo namjere NK Dubrav an kojim nogometni klub traži financijsku pomo za provo enje škole nogometa. Horvat je potvrdio da takve akcije treba poduprijeti i da e se naknadno odrediti iznos financijske pomo i.

Dražen Miser predložio je da op ina Košarkaškom klubu Dubrav an ustupi na korištenje prostor u podrumu Zalanove zgrade jer klub to nakon 35 godina rada zaslužuje. Aktualni sat trajao je više od sat vremena. Odlu niji stav mora imati predsjednik Op inskog vije a Željko Kova (SDP) koji bi bespotrebne rasprave bez

konkretnih pitanja na vrijeme trebao prekinuti, pozivaju i se na poslovnik rada Op inskog vije a.

Prodaja parcela u zoni bit e 17. srpnja Op ina kre e u provedbu natje aja za prodaju parcela u zoni Sjeveroistok. Prodaja e biti 17. srpnja, a Op insko vije e donijelo je odluku da cijena za jedan metar kvadratni bude 12 kuna. Odre ene su i olakšice koje vrijede za obrte i tvrtke s podru ja op ine.

Nudi se odgoda pla anja komunalnog doprinosa na 12 mjeseci, osloba a se pla anje komunalne naknade, prve godine 100, druge 75, tre e 50 i etvrte 25% te se ustupa besplatna elektri na energija do 20 Kw snage po parceli.

Nakon provedenog natje aja odabran je najpovoljniji izvo a radova za izgradnju ceste u zoni. Radovi su povjereni Rusak transportima i koštat e 61.673 kune. Radi se o iskopu zemlje i navozu šljunka.

Pred vije nicima su bile prve izmjene i dopune op inskog prora una. Razlog tome su namjenska sredstva.

Prihodi se pove avaju za 440 tisu a kuna, pa je novi plan prora una 5,076.000 kuna.

Iz Ministarstva za regionalni razvoj stiglo je 150 tisu a kuna za izgradnju doma Me imurske lastavice, dok je 290 tisu a kuna dobiveno kroz IPA program EU. Istovremeno su ti iznosi iskazani i na rashodovnoj strani. Na sjednici je doneseno još dosta odluka koje nalaže zakon. Naknade na elniku Marijanu Vargi i njegovom zamjeniku Rudol u Lisjaku ostaju iste. Varga e primati 3.600 kuna bruto, a Lisjak 1.500 kuna bruto. Donesena je i odluka o osnivanju Savjeta mladih i ormiranju Turisti ke zajednice donjeg Me imurja, ije bi središte bilo u Donjem Vidovcu. Prema

odluci o financiranju politi kih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, svakom izabranom vije niku pripada 1.000 kuna godišnje. Za svakoga izabranog vije nika podzastupljenog spola politi kim strankama pripada i pravo na naknadu u visini 50% iznosa predvi enog po svakom vije niku.

(A. Fuš)

Potvr eni dobitnici op inskih priznanja Poznati su ovogodišnji dobitnici javnih priznanja op ine Donja Dubrava. U pravilniku stoji da se prijedlozi dostavljaju do 15. lipnja, no, kako do tog roka nitko nije istaknuo kandidature, prijedlog je izradilo op insko povjerenstvo, a vije nici su ve inom glasova prihvatili.

Plaketu op ine dobit e uspješan poduzetnik Zlatko Brljak, u itelj Ivan o i dugogodišnji suradnik vatrogasaca Stjepan Brljak. Op inske zahvalnice dodijelit e se NK-u Dubrav an, KK-u Dubrav an, tvrtki Bali d.o.o., DVD-u Sušak, u enici Nikol Štefi , Odoru Laslu iz Ma arske, Elzabeti Toplek - Teti Lizi i Antunu Horvatu Ton eku. Oni e svoje nagrade primiti na sve anoj sjednici 13. srpnja povodom Dana op ine.

Vije nici Dražen Miser i Zoran Horvat predložili su da se Teti Lizi i Ton eku za osvajanje dvaju Porina dodijele plakete.

Prijedlog nije prihva en, uz obrazloženje predsjednika Vije a Željka Kova a da su oni najve a op inska priznanja ve primili te da se plaketa dodjeljuje na temelju višegodišnjih rezultata, a zahvalnice za jednogodišnje razdoblje i iznimne uspjehe i rezultate. Od 10. srpnja pa do 25. srpnja povodom Svete Margarete op ina Donja Dubrava slavit e svoje dane. Dvotjedni program bit e ispunjen kulturnim, vjerskim, sportskim i zabavnim sadržajima. (a )

NAJAVLJUJEMO DONJA DUBRAVA

Natjecanje navalnim vozilima U sklopu Dana op ine Donja Dubrava tamošnje Dobrovoljno vatrogasno društvo organizira natjecanje navalnim vozilima.

Ovo zanimljivo vatrogasno natjecanje održat e se u nedjelju 11. srpnja na terenima Sportskog parka Krbulja, s po etkom u 14 sati. (a )

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DONJI VIDOVEC

Humanitarna akcija “Samo trenutak” Op ina Donji Vidovec i op inske udruge u subotu 10. srpnja organiziraju tradicionalnu humanitarnu akciju “Samo trenutak“. Cilj akcije je prikupiti nov ana sredstva kojima e se pomo i potrebitima. Akcija e se održati u Sportskom parku Kalanica s po etkom u 10 sati. Kroz

cijeli dan udruge e se natjecati u raznim igrama i sportovima, dok e svakako najzanimljivija biti nogometna utakmica u kojoj e žene igrati u patikama protiv muškaraca koji e na nogama imati bate (gumene izme).

Udruge e pripremati ribe, grah i langoše te hladiti pi e. (a )

DVADESET GODINA HDZ-a U KOTORIBI

Križai : Nadam se da e gra ani na sljede im izborima druga ije razmišljati Svetom misom u župnoj crkvi i sve anom sjednicom u prostorijama Ribi kog doma “Som”, OO HDZ-a Kotoribe proslavio je 20. obljetnicu. Kronologiju dugogodišnjegA aktivnog djelovanja iznio je predsjednik stranke Zoran Radmani . On je naglasio da su lanovi HDZ-a i njihovi istomišljenici u proteklih 20 godina bili prisutni u realizaciji politi kih i gospodarskih programa važnih za Kotoribu.

Spomenuo je gradnju škole i dvorane, izgradnju kanalizacije, pješa kih staza, težnju za prometnim otvaranjem Kotoribe prema Gori anu i Murakeresturu, poticanje poduzetni kih inicijativa u gospodarstvu ormiranjem dviju zona i sanaciju nasipa na rijeci Muri. Pobrojao je sve elne ljude koji su vodili kotoripski HDZ, a prvi predsjednik

U Kotoribi je sve ano obilježeno dvadeset godina od osnivanja HDZ-a bio je Miljenko Fuš. Na proslavi je bio i potpredsjednik Županijskog HDZ-a Mladen Križai koji je, uz estitke za uspješan rad, kotoripskom ogranku poklonio knjigu “HDZ u Me imurju”. Križai je napomenuo da je u Kotoribi vidljivo koliko je u prošlom mandatu sredstava od strane države i županije uloženo u ceste, objekte i komunalnu in rastrukturu.

- Mještani to na izborima nisu znali prepoznati. Promjena vlasti ponekad dobro do e kako bi se neke stvari mogle usporediti, pa sam siguran da e na idu im lokalnim izborima gra ani druga ije razmišljati, poru io je Križai . Pozivu doma ina odazvali su se i predstavnici HDZ-a iz Donjeg Vidovca i Donje Dubrave te elnici koalicijskih stranaka, HSLS-a i HDSS-a. (a )

SVETA MARIJA DOBILA UDRUGU “SVETOMARSKA IPKA”

Prva predsjednica Biserka Poljak Op ina Sveta Marija dobila je novu udrugu imena “Svetomarska ipka”. Na osniva koj skupštini, koja je održana u prostorijama KUD-a Ivana Musta a Kantora, prihva en je statut te je donesena odluka o pokretanju postupka za upis u Registar udruga.

Na skupštini su izabrane osobe koje e voditi udrugu. Mjesto predsjednice povjereno je Biserki Poljak, njezina zamjenica je Gordana Hunjadi, dok se poslova tajnice prihvatila Magdalena Kvakan. Za po asnu lanicu udruge proglašena je Katarina Varga, najstarija živu a ipkarica u mjestu.

Ina e, op ina Sveta Marija nedavno je pokrenula postupak zaštite svetomarske ipke kako bi ona postala op inski brend. (a )

Vodstvo Svetomarske ipke

LD “JAREBICA” KOTORIBA

Ekipna pobjeda lovcima Fazana iz Draškovca Lova ko društvo “Jarebica” iz Kotoribe organiziralo je natjecanje u ga anju glinenih golubova koje je održano na streljani kod Šodergrabe. Na natjecanju je sudjelovalo 27 ekipa iz Me imurske, Varaždinske i Koprivni ko – križeva ke županije.

Najbolji ekipno bili su lovci Fazana

iz Draškovca, ispred Zeca iz Vratišinca i Lisice iz Hlebina. Najbolji pojedinci iz ekipa bili su Tihomir Marjan i iz elekovca, Igor Seleš iz Hlebina i Vlado Slavi ek iz Draškovca. U desetkama pojedina no najbolji je bio Drago Vargek iz Domašinca, drugi je bio Josip Kralji iz Ludbrega, a tre i Mladen

Srnec iz akovca. Prvo mjesto u ga anju zeca osvojio je Boris Špiranec iz Kotoribe, drugi je bio Tomislav Cimerman iz Svetog Martina na Muri, dok je tre e mjesto osvojio Drago Vargek iz Domašinca. U ga anju zra nom puškom pobijedio je Ivan Balent iz Draškovca, drugi je bio An elko Vran i iz Murskog Središ e, a tre e mjesto pripalo je Mladenu Srnecu iz akovca. U ime doma ina što bolji pogled i dobru kob u lovnoj sezoni natjecateljima je poželio predsjednik Jarebice Ljubomir Grgec. (a )

Zanimljivo natjecanje u Kotoribi je okupilo ak 27 ekipa te velik broj lovaca

14

Poljodjelstvo

OBITELJ TRBUHOVI iz Lopatinca u Me imurju obavila berbu crvenog ribiza

S AKOVE KOG SAJMA

Napokon i odojci Kao što se svatovi povesele kada na svadbi ugledaju mladenku, gotovo tako razveselili su se brojni posjetitelji akove kog sajma pojavi odojaka na sajmištu.

Nakon nekoliko mjeseci pajceki su bili u ponudi, što je sajmenom danu stvorilo novu vrijednost. Ljudi su gledali odojke kao da su sa svemira, razgovarali i ustvrdili kako ih treba biti svake srijede.

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- odojci - kokoši - pili i - pa i i - kuni i - hr ak - pšenica - kukuruz - je am - zob

850 kn/par 35 kn/kom 7 kn/kom 10 i 14 kn/kom 80 kn/kom 40 kn/kom 1,20 kn/kg 1,00 kn/kg 1,40 kn/kg 1,60 kn/kg

Svinje su od uzbu enja polijegale, a ljudi prepri avali

Odmah iza top vijesti o pajcekima, druga vijest dana je da su prodane sve koli ine pšenice i kukuruza, i to za sat - dva, kao i lanjskog krumpira.

Odli na je bila ponuda peradi, kuni a i ku nih ljubimaca.

Kod pe enjara nije bilo prevelikih gužvi jer ipak je bilo prevru e. (S. Mesasri )

S AKOVE KOG PLACA

Mahune, marelice i ljiljani Ljiljani lijepo izgledaju, mirišu i nisu skupi Po etak najtoplijeg mjeseca u godini na akove kom je placu u znaku mahuna, marelica i ljiljana, kojih još uvijek nema u izobilju, no potroša i ih najviše traže i cijene.

Solidna je ponuda mladog luka, krastavaca, ribizla, rezanog cvije a i svježega kravljeg sira. Pojavile su se i prve ovogodišnje kruške (petrovke) i jabuke (pšeni nice), dok je primjetan nedostatak višanja. Dobro se prodaju mladi krumpir, mlado zelje te listovi blitve i korabica. (S. Mesari )

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mahune - krumpir - paprika - paradajz - krastavci - mladi luk - bijelo zelje - ljiljan - svježi sir - šampinjoni

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15 kn/kg 6 kn/kg 12 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/kg 5 kn/pušlek 6 kn/kg 8 kn/ kom 20 kn/gruda 22 kn/kg

Sto posto ekološki proizvod Kao i prošle godine, zbog iznimno promjenjivih vremenskih prilika me imurski poljoprivredni proizvo a i ne e imati ljetinu kakvu su željeli ili planirali. Jednima, odnosno njihovim poljoprivrednim kulturama bilo je previše kiše, drugima previše suše, a tre ima je smetalo kasno prolje e. Za razliku od prošle godine, na sre u i zadovoljstvo svih poljoprivrednika, do sada nije bilo tu e (grada), pa se ipak nešto lakše diše. Obitelj Mladena Trbuhovi a iz Lopatinca, koja uzgaja crveni ribiz i proizvodi vino

Prvo se beru najkvalitetnije bobice

od crvenog ribiza, može se pak pohvaliti kako je prva u Me imurju koja je obavila berbu svoje ljetine.

- Mi svake godine bez obzira na vremenske prilike zadnji vikend u lipnju imamo berbu, pa tako je i sada. Koli inski ovo nije najbolji urod, ali kada je u pitanju kvaliteta bobica ona je solidna, ne najbolja, ali dobra, kaže Mladen, dodaju i kako e zasigurno i u jesen i vino biti odli no kao i svaki put do sada.

Slatkaste crvene plodove bralo je dvadesetak bera a, uglavnom prijatelja, a sada je na redu Mladen, koji je zapo eo proces za dobivanje vina.

Trebat e više strpljenja i umije a - Prirodno ribiz nema mnogo še era te ga je potrebno dodavati kod procesa fermentacije, odnosno vrenja.

Ove smo godine dodali nešto više še era nego lani, ali

opet znatno manje nego ranijih godina, jer ga je u bobicama bilo zaista puno. U fazi pupanja i cvatnje vrijeme baš nije pogodovalo ribizu, no posljednjih dvadesetak toplih gotovo vru ih dana u inilo je mnogo dobro, tako da je na kraju sve kako treba biti, zadovoljno govori Mladen, pionir proizvodnje ribizovog vina u Me imurju.

Sav prinos sami prera uju Obitelj Trbuhovi ve dulje vrijeme plodove ribiza ne prodaje, nego sav prinos pretvara u vino po kojemu su nadaleko poznati.

Vino od crvenog ribiza izuzetno je vino po boji, okusu i mirisu i, što je važno, po sadržaju (ja ini volumena) alkohola, te ljekovitim svojstvima. Obitelj Trbuhovi posjeduje vlastiti nasad ribiza, i to na površini od oko 600 etvornih metara. Nije nevažno da se parcela nalazi na izuzetno pogodnom položaju, na mikrolokaciji “Pekel” (pakao) podno crkve Svetog Jurja na Bregu.

Trbuhovi i su se uzgojem ribiza po eli baviti sada ve davne 1982. godine u pronalaženju dodatne zarade. Prvih nekoliko godina ribiz, dakle, bobice, prodavali su slovenskoj Emoni, što im je tog trenutka bilo isplativo. Želja imati vlastito vino u vlastitoj butelji prevladala je nad

Mladen i Ljiljana Trbuhovi zadovoljno gledaju u crvene bobice

trenutno dobrom zaradom. Krenuli su u neizvjesnost, koja je na kraju rezultirala ostvarenjem želja. Imaju vlastito vino u vlastitoj butelji.

Vlastitim receptom do vrhunskog vina - Jedno desetlje e je kako vino buteljiramo i laširamo te se njime ponosimo i moja obitelj i ja. Još uvijek, na žalost, nemamo

Berba u kojoj sudjeluju obitelj i prijatelji

razra eno tržište i uglavnom ga prodajemo poznanicima i prijateljima te ga darujemo i sli no.

Vjerujem kako e se sinovi Jurica i Mark htjeti ovime baviti i da e ovo vino, koje se ne pije po zabavama kao gemišt nego u manjim društvima, na i svoje mjesto ne samo na hrvatskom tržištu nego i šire. Od berbe do stavljanja u boce moj je vlastiti na in i postupak i mogu re i kako su signali kuša a da smo pogodili. Istina, vino sadrži visok postotak alkohola, preko 15 posto, ali, ako se pije u umjerenim koli inama, nema problema. Štoviše, ribizovo vino svojevrsni je lijek protiv anemi nosti i bezvoljnosti i znam mnoge kojima se zdravlje popravilo bez lije nika, uz dnevnu ašicu našeg vina od crvenog ribiza, ponosno govori Trbuhovi , dodaju i kako e ovogodišnje imati još bolju kvalitetu jer nije uop e provo ena nikakva kemijska zaštita, ak ni zimsko prskanje. Dakle, to je isto ekološko vino spoj Božjeg dara, vrijednih me imurskih ruku i bogatog iskustva. (Stjepan Mesari )

Pripreme za osmo županijsko natjecanje u MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ribarstva oranju i ruralnog razvoja

Poziv ora ima Za plavi dizel Udruge za organizaciju natjecanja ora a Me imurske županije i njezin predsjednik Josip Kolari pozivaju sve zainteresirane poljoprivredne proizvo a e koji se žele okušati u oranju da se pridruže na šestom županijskom natjecanju u oranju. Natjecanje e se održati 31. srpnja na polju pored vo njaka Agrome imurja d.d. u Puš inama, u organizaciji Udruge za natjecanje ora a Me imurske županije i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, dok je glavni pokrovitelj ove manifestacije Me imurska županija.

Dvojica prvoplasiranih natjecatelja branit e boje naše županije na 8. natjecanju ora a

Republike Hrvatske koje e se održati u Viroviti ko - podravskoj županiji. Na natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani bez obzira na spol, godine, plug ...

Natjecanje se organizira u dvije kategorije: oranje plugovima ravnjacima i premetnjacima.

Tako er nije obavezno da natjecatelji budu lanovi Udruge za organizaciju natjecanja ora a Me imurske županije.

Prijave na natjecanje zaprimaju se do 23. srpnja u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Odsjek Me imurske županije, ili na telefone 373-373, 373-375, 373-371. (J)

kartice umjesto knjižica Od 1. srpnja 2010. godine poljoprivrednici i ribari umjesto dosadašnjih knjižica za plavi dizel koriste kartice. To nije, od 30. lipnja zapo ela je zamjena dosadašnjih knjižica za kartice, no knjižice se mogu koristiti do 1. kolovoza 2010. godine, kada e prestati njihovo važenje.

Kartice e nositi naziv “Gorivo za poljoprivredu i ribarstvo”, a na zahtjev poljoprivrednika i ribara izdaje ih Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, odnosno nadležna tijela za

izdavanje povlastica u podru nim jedinicama.

Knjižice goriva de initivno prestaju važiti 1. kolovoza 2010. godine te e se kupovina i prodaja plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi korisnicima prava obavljati samo uz predo enje kartice goriva i ostalih dokumenata, kako je propisano Pravilnikom, a sve u cilju da se uvede red kada je u pitanju potrošnja plavog dizela, odnosno da se sprije i zlouporaba goriva u druge svrhe. (sm)

6. srpnja 2010.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Naj eš e bolesti svinja

Transmisivni gastroenteritis svinja (TGE) Ta skutna bolest svinja svih uzrasta karakterizira se smrdljivim proljevom sme ežute boje. Uzro nik je virus, koji se razmnožava u sluznici crijeva, a normalno ga možemo na i u psa i ma ke, kod kojih ne uzrokuje bolest. Osim jakog proljeva esto se javlja i povra anje. Životinja pati od ekstremne dehidracije, što može dovesti do zatajenja bubrega. Iz tog razloga moramo osigurati dovoljne koli ine vode i minerala, ali ne previše odjednom. S obzirom da se radi o virusu lije enje antibioticima je bezuspješno. Bolest traje približno osam dana.

Vrbanac Vrbanac je vrlo rasprostranjena bakterijska bolest od koje obolijevaju mnoge vrste životinja, a prenosi se i na ovjeka. Javlja se u dva oblika: akutni i kroni ni. Kod akutnog oblika naglo se povisi temperatura (41-42 °C), i po koži se

pojavljuju crvenkaste promjene, bez lije enja svinja ugiba za 2-4 dana. Takav oblik se dobro lije i antibioticima, a postoje i vakcine kojima spre avamo pojavu te bolesti.

Salmoneloza Kod svinja naj eš i uzro nici te bolesti su bakterije tipa S. Choleraesuis i S. Typhirnuirium, koje u organizam ulaze sa zaraženom hranom. Sama bolest može se iskazati u dva oblika: kao upala crijeva ili kao op a septikemijska bolest cijelog organizma. Kod posljednjeg oblika bolesti pojavi se visoka temperatura, bezvoljnost, pospanost i uške i rilo postaju plavo-crveni i hladni.

Svinjska glista Ta parazitska bolest dosta je rasprostranjena u doma ih svinja, s obzirom da odrasla ženka koja parazitira u tankom crijevu svinje mo e dnevno polu iti i do 100000 jajašca koja se

fecesom izlaze u vanjski svijet, i tamo izrastu u li inke koje su sposobne za infekciju i nekoliko mjeseci, pa ak i godinu. Li inke koje pojede zdrava svinja u crijevu prolaze kroz sluznicu i sa krvlju dolaze u jetru, u kojoj borave neko vrijeme, i opet krvotokom dolaze u plu a, probuše stijenke krvnih žila i tako dospiju u alveole pa zatim u dušnik. Iz dušnika svinja ih iskašlja u ždrijelo i ponovo proguta, pa tako dospiju u tanko crijevo gdje i ostaju. Kao li inke sa sobom mogu donijeti razne bakterije u jetra i plu a pa tako nastaju upalni procesi u tim organima, a kao odrasli paraziti uzimaju hranu doma inu i uzrokuju probavne i metaboli ke poreme aje. Postoji niz dobrih lijekova koji se trebaju koristiti nekoliko puta godišnje da bi se sprije ilo širenje te bolesti.

tes, koji uzrokuju jaku svrbež, stvaranje pustula i krasta po koži. Bolesnim svinjama pada otpornost na druge bolesti, a na promijenjenim dijelovima kože mogu se naseliti i bakterije što dodatno komplicira stanje. esto je potrebno ponoviti lije enje, jer uzro nici ostaju dugo u nastambama u kojima su boravile bolesne životinje.

Kristijan Bregovi , dr.vet.med.

Šuga Šuga je bolest kože uzrokovana šugarcima iz roda Sarcop-

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Sukulenti - zalijevanje i ostale sitnice To je bar lako, esta je zabluda, kad se misli na zalijevanje sukulenata.

Ina e je zalijevnje presudna stvar u njihovom uzgoju.

Sukulente trebaju malo vode - to je is na za njihova prirodna staništa na kojima su padaline rijetke, ali su zato vrlo obilne; pripomaže i jutarnja rosa; tako er su i temperature no i mnogo niže. U našim krajevima su ljetne temperature visoke danju, a vrlo esto i no u. Zato ih treba eš e zalijevati. Prekomjerno zalijevanje može uzrokova gnjilež korijena, no to možemo sprije iti funglicidima.

Ako sukulente dugo ne zalijevate, one e uveniti i skvr iti se. Ljeti ih treba jednom tjedno obilno zaliti.

Ako je voda hladnija, valja pove a razmak izme u svakog zalijevanja.

Zimi u razdoblju mirovanja, treba zalijeva rijetko ili uop e ne, ali to ovisi o temperaturi i koli ini svjetlos . Ako sukulente prezimljavaju u grijanoj ku i, treba ih eš e zalijeva . Treba izbjegava zalijevanje vodom iz slavine jer ona esto sadrži soli i adivite (klor) koji mogu smeta biljkama; zalijevanje sukulenata mlazom vode iz slavine rezul rat e bijelim pjegama na njigovim stabljikama ili listovima, zato ih je najbolje zalijeva kišnicom ili vodom pro iš enom od minerala.

Iako je ve ina sukulenata zimi u mirovanju, neke traže zimi više vode poput živog kamena (Lithops), koji raste u jesen i u zimskim mjesecima.

I gnojiti sukulente nije jednostavno. Postaje specijalna sredstva za prihranjivanje kaktusa, koris te ih, biljke e bi zdravije i bolje e izgleda (ali držite se strogo uputa proizvo a a). Biljke trebaju itav niz kemijskih elemenata ili spojeva za pravilan rast

osim ugljika, vodika i kisika iz zraka i vode. Nedostatak ili preobilje hranjivih tvari esto uzrokuju deformirani rast biljaka. Zato je bolje dodava im izbalansiranu mješavinnu hraniva, nego dodava preveliku koli inu nekog elementa ili spoja. Neke sukulente bolje uspijevaju ako im se dodaju neki elemen u “tragovima”. U hranjivu je vrlo bitan odnos izme u dušika, fosfora ili kalija. Neki elemen koji su važni za biljke su kalcij, koji je važan za vrškove korijena i op enito rast, magnezij, sumpor, željezo i mangan su bitni za stvaranje kloro la, dušik je bitan za razvoj listova i stabljike te sintezu bjelan evina, fosfor je jako bitan za klijanje i rast sjemenki , korijenja,cvijeta i ploda dok kalij po e snažan rast i otpornost na bolest.

Neke sukulente pogodne za uzgoj na prozoru, balkonu ili u vrtu. Op enito male ili srednje velike sukulente pogodne su za prozore. One velike možete bez problema držati u vrtu jekom ljeta (na kon nentu). Budu i da sukulente ne cvatu isto vrijeme u godini, pažljivo biraju i biljke možemo izabra i ljepotu boja na svom prozoru. Sjeverni prozor može se koris za neke tus ke i žednjake, ali isto ni i južni prozori osiguravaju najbolja mjesta za uzgoj mesna ca. No zimi morate ra una na to da biljke morate preseli na neko drugo, hladnije mjesto jer im je potrebno razdoblje mirovanja koje e im osigura uspješniji razvoj sljede e vegetacijske sezone.

Vole vas u IVI!

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. srpnja 2010.

NOVI PREDSJEDNICI Rotary kluba i Inner Wheel kluba akovec

Ivan Marodi i Ivana Golenko preuzeli predsjedni ki mandat Besplatno mjerenje sluha izazvalo je veliko zanimanje gra ana u akovcu

MJERENJE SLUHA – BESPLATNO, uz edukaciju o slušnim aparatima

Velik interes gra ana i lanova udruge Uz podršku Me imurske županije i u suradnji s tvrtkom “Bontech“ Split, Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec provela je prošli tjedan u zgradi “Scheier” aktivnost “Mjerenje sluha – besplatno“, s prigodnom edukacijom. Mjerenje je obavilo tridesetak osoba uglavnom starije životne dobi. Kod 28 osoba utvr eno je da slabije uju pa im je preporu eno da obave potrebne preglede te da im se odredi odgovaraju i slušni aparat. Isto tako je deset gra ana, koji nisu došli na red, naru eno za mjerenje, a o ekuje se još najava pa e tvrtka “Bontech“ obaviti jedno mjerenje sluha prema dogovoru.

Predavanju su se odazvali svi najavljeni stru njaci: županijska pro elnica Lidija Bijeli , dr. med., Ljubica Pav ec, dr. med. spec. otorinolaringolog, Vjekoslav Pomper iz tvrtke “Bontech“, Ivan ica Bori , audiorehabilitator, Božena Batisweiler, dipl. defektologinja, i Miroslava Vereš - Ben ik, socijalna radnica iz Centra za socijalnu skrb, a pridružio se i dožupan Matija Posavec. Odazvao se i vrlo veliki broj lanova udruge.

Kroz vrlo kvalitetno predavanje Vjekoslava Pompera prisutni su imali priliku saznati sve o novim dostignu ima kod slušnih pomagala, a posebno je zanimljivo napomenuti da je tvrtka “Bontech“ uvela lasersku izradu slušnog umetka.

Bilo je i vrlo zanimljivih pitanja na koja su zainteresirani gra ani dobili odgovaraju e odgovore od prisutnih stru njaka. Jedan od lanova Udruge pak je napomenuo da mu je dobar slušni aparat znatno poboljšao kvalitetu života i da, kada do problema do e, ne treba se zapustiti nego iste riješiti.

Na kraju je voditeljica projekta Nada Igrec, stru na suradnica u Udruzi, napomenula kako je ovo pilot projekt, a ukoliko kompletan projekt pro e na natje aju, aktivnost e trajati od 1. rujna 2010. godine do 31. travnja 2011. godine.

Prioritetno e projektom biti obuhva ene osobe starije životne dobi, jer djeca s problemima sluha ipak su zbrinuta preko vrti a i preko obrazovanja u školama, no na kraju e se i za njih uprili iti odre ene aktivnosti.

U novoj rotarijanskoj godini, koja je zapo ela s 1. srpnja, Rotary klub akovec i ženski Inner Wheel klub akovec imaju nova elništva.

Simboli nim inom predaje predsjedni kog lanca dosadašnji predsjednik Rotary kluba akovec Nenad Je ud predsjedavanje klubom na godinu dana prenio je na novog predsjednika Ivana Marodija, javnog bilježnika iz akovca.

Na rotarijanskoj skupštini za potpredsjednika kluba izabran je Branko Krnjak, tajnik i budu i predsjednik je

Ivan Perca , a rizni ar Martin Stubi ar. Kod akove kih inervilki nova predsjednica je privatna poduzetnica Ivana

Golenko, koja je dužnost preuzela od Snježane Tkal ec.

Potpredsjednica kluba je Jadranka Jankovi , tajnica Nena

Vukovi - Varga, a rizni arka Dubravka Nedeljko. Poslije odvojeno održanih skupština, inervilke i rotarijanci

družili su se na zajedni kom domjenku u Hotelu Park. Po tradiciji, novi elnici klubova Ivan Marodi i Ivana Golenko zajedno su rezali predsjedni ku tortu i poslužili je svojim prijateljima. U protekloj godini najzna ajnija dobrotvorna akcija Rotary kluba akovec bilo je nov ano nagra ivanje najboljih maturanata akove kih srednjih škola. lanice Inner Wheel kluba akovec, uz niz raznolikih humanitarnih aktivnosti, sve ano su obilježile 10. obljetnicu osnutka i djelovanja. (iž)

DRUŠTVO ME IMURACA ŠVICARSKE slavi punoljetnost

Jedva ekamo da EU dokažemo da usporedba Me imurja i Švicarske nije slu ajna Društvo Me imuraca Švicarske ove godine slavi svoju punoljetnost. lan Savjeta za europske integracije Me imurske županije Vanja Ha ek uveli ao je prošli vikend prigodan piknik koji se jednom godišnje održava u švicarskom Frauenfeldu, gdje se okupilo stotinjak lanova.

U ugodnom druženju Ha ek je predsjedniku Društva Me imuraca Švicarske Ranku Graši u i okupljenima prenio poruku me imurskog župana Ivice Perho a kako Me imurska županija i dalje skrbi o Me imurcima u iseljeništvu

Upravni odbor udruge me imurskih Švicaraca i ponosna je na te ljude koji su pravi promotori Me imurja u Europi i svijetu.

- Nije uzalud Me imurje poznato pod krilaticom – mala Švicarska. S udrugom emo

zajedni ki dokazati da sli nost nije slu ajna, ve je to tako i u naravi, istaknuo je Ha ek.

PLANINARSKO DRUŠTVO Prelog

Pohodili su najopjevaniju hrvatsku planinu Peterodnevni planinarski pohod po Velebitu imali su lanovi PD-a Prelog, a zapo eli su ga od planinarskog doma na Zavižanu. Odlu ne planinare nije omela ni orkanska bura koja ih je pratila cijelim putem Premuži eve staze do planinarskog doma Alen gdje su no ili.

Sljede i dan staza je vodila po najvišim rubovima Velebita, pružaju i nezaboravne poglede na Hrvatsko primorje, Kvarner i otoke (Cres, Lošinj, Rab, Goli, Pag i dr.).

- Kod Rosijevog skloništa bio je kra i odmor. Poslje

BOG MOJIH DETALJA

Mlade mise Papa Benedikt XVI. imenovao je 30. lipnja prvog ravnateljaPapinskog vije a za promicanje nove evangelizacije. Njegova e zada a biti obnavljanje naviještanja vjere u onim zemljama u kojima je ve odjeknuo prvi navještaj, ali u kojima se primje uje sve ve a sekularizacija društva i neka vrsta “gubitka osje aja za Boga”. Može se re i da je Papa imenovao novog ‘’misionara Zapada’’. Došli smo do toga da je ‘’krš anski Zapad’’ potreban ponovne evangelizacije, ponovnog naviještanja Radosne vijesti. U Varaždinskoj biskupiji, ove godine, najviše je novozare enih sve enika u Hrvatskoj, njih

Staro i novo vodstvo

11 novih. Oni e u mjesecu srpnju u svojim župama slaviti njihove mlade mise. Prekrasni doga aji koji e nas duhovno obnoviti, i za koje trebamo neprestano zahvaljivati Bogu. Molitva zahvalnosti mora nam biti utoliko ve a ukoliko je u našem susjedstvu situacija, što se ti e sve enika, ali i Crkve op enito, daleko teža nego kod nas. No, ono što se kod drugih ve doga a, mora nas zabrinuti, iako naša radost nikako ne smije potamniti. Moramo i sami shvatiti da je taj ‘’zapad’’ sasvim blizu nas.

Zato uvajmo ono što još uvijek imamo – uvajmo duhovna zvanja, naše sve enike, i Crkvu koja

podne, kada se i bura smirila, krenuli su do planinarskog doma Kugina ku a.

Tre i dan Premuži eva planinarsko - pou na staza cjelokupne dužine 58 kilome-

još živi! Da bi i dalje nastavila živjeti ‘’punim plu ima’’ mora je se pratiti našom duhovnom pažnjom, ponajprije našom ustrajnom molitvom.

Isus nam svima upu uje poticaj: “Žetva je velika, ali radnika malo.

Molite dakle gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju’’ (Lk 10, 2). Ne trebamo o ajavati zato što nam se ini da se naši mladi i danas sve manje odlu uju za sve eništvo, ta Isus je gospodar ‘’žetve’’, On se brine za budu nost svoje Crkve. Me utim, i mi smo odgovorni za njezinu budu nost. Dakle, ho e li biti sve enika, ovisi i o nama! Oni se izabiru izme u nas i ponovno se šalju nama. Mi smo ta ‘’žetva’’ o kojoj se govori. Ona e uvijek biti velika, i ‘’radnika’’, sve enika, e uvijek nedostajati. Nama se ini sve više i više! I tu Isus ukazuje na našu suodgovornost. Ono što On

tara vodila je u unutrašnjost Velebita. Povremeno su me imurski planinari skretali sa staze uspinju i se na najviše vrhove sjevernog Velebita (Visibaba, Šatorina), stigavši

o ekuje od nas je da molimo, da molimo Njega, Gospodara žetve, da pozove mladi e na svoju ‘’njivu’’.

Pitanje koje nam se name e, ako ih On samoinicijativno poziva da postanu njegovi sve enici, zašto onda treba za to moliti? Zato jer emo po našoj molitvi postati sposobni i mi zaželjeti biti sve enici, ili biti otvoreni da netko od naše djece to postane – netko iz naše uže obitelji ili pak iz naše župe. Molitva je izraz duhovnog stanja, osjetljivosti za Boga, pa je kao takva blagoslovljeni okvir za svako duhovno zvanje, a napose sve eni ko. Odlu imo da emo u našim osobnim molitvama redovito moliti da Gospodin pozove mladi e u sveto zvanje, i da emo to isto moliti i zajedno, u župi, gdje emo mjese no, barem jednom, organizirati molitve za duhovna zvanja. Nismo zloguki proroci, ali

tako do planinarskoga doma Ravni dabar.

Sljede e jutro put ih je vodio Dabarskim kukovima (Ravni dabar, Došen dabar, Ba i dalibu ...) prema Baš-

Godinama,odosamostaljenja Hrvatske, brojni Me imurci koji borave u takozvanoj oazi Europe pomažu svojim humanitarnim radom. Prvenstveno se to odnosi na tradicionalno darivanje djece me imurskih branitelja Domovinskog rata pred boži ne blagdane. Udruga me imurskih Švicaraca djeluje isklju ivo u humanitarne svrhe.

Sljede a akcija udruge usmjerena je prema velikoj fešti u Me imurju krajem listopada, iji prihod tako er ide u dobrotvorne svrhe. Procjena je da u Švicarskoj živi oko petstotinjak Me imuraca. (vh)

kim Oštarijama sve do planinarskog doma Prpa.

Ve ina planinara je razgledala okolicu (Kiza, Baške oštarije, Rubikon ...), dok su ostali predvo eni Željkom Poljakom, koji je bio i organizator pohoda, pripremili planinarski grah.

Petog dana umorni ali op injeni ljepotom najduže i najopjevanije hrvatske planine spustili su se da mora u Karlobag i jadranskom magistralom stigli do Jablanca i Stinice, gdje su se odmarali, kupali i uživali u prekrasnom vremenu, a potom krenuli prema Prelogu i tu završili petodnevno druženje zajedni kom ve erom. (sm, . Kutnjak)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 6. srpnja Marija Goretti, Marica srijeda, 7. srpnja Benedikt, Vilibald, Vilko etvrtak, 8. srpnja Akvila i Priscila, Hadrijan petak, 9. srpnja Veronika, Verica, Leticija Piše: vl . Antun Štefan ne smijemo ni ‘’gurati glavu u pijesak’’ – ‘’Zapad’’ e nam uskoro do i, a kako emo onda!? Bolje uvati što imamo, nego tražiti izgubljeno. Oni koji mole, nada su bolje budu nosti!

subota, 10. srpnja Amalija, Ljubica, Mal ika nedjelja, 11. srpnja Benedikt opat, Benko ponedjeljak, 12. srpnja Ivan, Mohor, Tanja

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Bravo za Tenu

Tena Roši , u enica 7.d razreda OŠ Mursko Središ e osvojila je 1. mjesto, kategorija literarni radovi, u akciji Hrvatske turisti ke zajednice Volim Hrvatsku s pjesmom Hrvatska u kapljici vode. Time je za svoju školu i literarnu družinu osvojila nov anu nagradu u iznosu od 8.000,00 kuna što e se iskoristiti za opremanje, a i sebi je osigurala dio iznosa za maturalno putovanje. Kako sama za sebe kaže, ona je nemirna duha, uvijek u pokretu i stvaranju. Ponekad uspije, a ponekad i ne.Voli se družiti, sklapati prijateljstva, rje ita je i silno znatiželjna. Uvijek je vrlo kriti ki raspoložena prema svojim uradcima i rijetko je njima potpuno zadovoljna.

Na slici je sa svojim mentorom Ivanom Le ekom i razrednikom Lukom Mošmondorom.

Ina e, rad e biti objavljen u Stvaraonici zajedno s drugo i tre enagra enim.(r)

Naši gosti • Naši gosti Teško mu je jer ponekad radi cijeli dan, A ja znam da mu treba dobar san.

Tako se više nedjeljom družimo, A i više si ljubavi pružimo.

Mamica Mamica se stara k meši sprajla, K cirkvici pomalem pojde.

V pe nici zdigani se kolo i pe ejo, On meše dok mamica dojde, Ona bu ih zela vum.

Sebastijan Novini , 5.b Majka je moja mila, A i dobra kao vila.

Jako puno radi, Kako meni život bolji da izgradi, A ja je zato jako volim.

Deni Ferlin, 5.b Ovo je moj dragi tata, Tata bez kojeg nema zanata, A od njega sve se u i, Cijela ga obitelj mu i.

Karlo Kova i , 5.b Moj cvijet u duši An eo koji me uva.

Mila zvijezda nebeska Alem moga života.

Se tak fino diši, Ide mamica kaj si malo prespi.

Brat, prava no na mora, Recimo, za godinu, dvije, od njega dobit u milijun bora, A kasnije: treba mu pomo i u zada i, zadatke riješiti…

Tako s njim gradivo drugog razreda ponovno moram u iti.

Stela Obradovi , 6.r

Japica

Meri Žagar, 5.a Japica stori teško hodi, A mamica polek jega stoji Po senokoši se še e I rleno cvejtje v žepe me e.

Cucek za jim beži, A vreme pomalem leti.

Franko Horvat, 6.r Svaki tjedan milijun poruka, E ne razumijem kako je ne boli ruka.

Stalno nešto kritizira, Tati i mami uop e ne da mira.

Rado pokvari sve što štima, Ah, tako vam je to sa tinejdžerima!

Mamica su se rano stali, I koprive za pure nabrali.

Japica su v kotec dišli, I pajceke obišli.

Ljeto nam se vratilo

Pripremila: Katarina Škvorc, Gimnazija akovec Ljeto nam se vratilo uououo. Sje ate se te pjesme koju ste se mogli naslušati prošlo ljeto?

Zasigurno jeste. Sada e to opet postati veliki hit. Kako i ne bi?

Ljeto nam je ponovno zakucalo na vrata. Svi kre emo na more.

Plaža, sunce… Što ljepše?

Ljeto nam je zakucalo na vrata 21. lipnja. No to nismo ni primijetili. Kiša, vjetar postali su nam svakodnevnica. Na sre u to više nije tako. Sunce, visoke ljetne temperature- to je u ovom trenu naša svakodnevnica. Nadajmo se da e tako i ostati.

Najbolje od svega je da ne moramo u školu. Vrijeme je da napunimo baterije.

Svima nama poznata su bu enja u podnevnim satima, zar ne? Ako ste mislili da ste jedina spavalica, krivo ste mislili.

Uz ljeto nas odmah asocira more. Kamo na more? S kim? To zapravo ni nije važno. Svuda je lijepo, a pogotovo kada je dobro društvo.

Nemojte biti tužni ako nemate mogu nosti i i na more.

Ljeto može biti odli no i u gradu.

Dapa e! Šetnje gradom, rolanje parkom, ispijanje kava na trgu.

Dobro zvu i zar ne?

No ipak… Nije se dobro samo

Dok su v kr mu išli, Z sosedom Francom su se zišli.

Dvo, tri gemište su si spili I nikam se ve nisu žurili.

Kr mar vino nosi, A japica gemište prosi.

Lara Zadravec, 5.a

Franko Horvat, 6.r

Mala likovna izložba

1. Silvio Molnar, 7.a OŠ DOMAŠINEC Mentor: Gabrijela Binder

2. Karlo Komorski OŠ DONJI KRALJEVEC

3. Tajana urašin, 7.r OŠ DONJI KRALJEVEC

ti svaki dan, bili vi na plaži ili u gradu.

Zamislite da sutradan pišete kontrolac iz biologije, da cijeli dan morate u iti. Poznati osje aj? No sada ga nema. Nestao je. No vratit e se 6.9. Do tada uživajte!

Ljeto ja za igru, za druženje s prijateljima, za vožnje biciklima… Super zvu i, zar ne?

Ne vesele se samo moji vršnjaci, srednjoškolci. Veoma uzbu eni su i bivši osmaši. Upisali su se u srednje škole i sada željno iš ekuju nove škole, nove prijatelje…

Vesele se i oni najmanji. Oni

zapravo ni ne shva aju kako je lijepo… Prolje e, ljeto, jesen, zima…

Njima je svaki dan jednak. Svaki dan isto- igranje. Kad bi barem mogla vratiti vrijeme. Zasigurno bih to više cijenila. No ne vrijedi tugovati jer ne možemo vrijeme vratiti.

Ipak najviše e u ovom ljetu uživati oni najve i. Odrasli ljudi svakodnevno moraju na posao, i sada nemaju dugi odmor kao mi u enici. Dva tjedna odmora za nas je nezamislivo! No oni se moraju s tim pomiriti. Vjerujem da e oni najviše uživati i cijeniti svaki dan bez gradske buke, bez zvonjave tele ona, bez svakodnevnih obaveza. Njima ni nije bitno gdje e biti, ve da e se dobro odmoriti! esto ujemo od baka i djedova:“Joj nit neznaš kak ti je lepo!“. No kako nam u e u uho tako i iza e. Ali imaju oni pravo!

Mladi smo, cijelo ljeto je

Mala Klara spremna je za velika ljetna uzbu enja pred nama.

Ostaje nam samo uživati u ovom ljetu. Veselite se, družite…

Uživajte u danima bez škole, bez obaveza! Uživajte u popodnevnim bu enjima, u kasnim izlascima!

Jednostavno uživajte!

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok Denis Toma, 7.r

izležavati, samo spavati jer ipak…

Kile e dolaziti same od sebe. Stoga uzmite tijekom dana vremena pa proše ite malo s psom, rolajte se u parku, plivajte u moru. No i školu ne smijemo zaboraviti. Kako bi mi rekli, pustit emo mozak „na pašu“. No vratite ga svaki dan s te paše i provježbajte mozak rješavanjem križaljki, itanjem knjiga.

Kako smo samo dugo ekali to ljeto. Svaki dan sam u školi slušala : „Kad e više to ljeto?“. Sada je ljeto stiglo, a mnogi od nas nisu ni svjesni toga. No, sve što je lijepo brzo prolazi. Stoga vrijedi uživa-

Cerada za ptice Snažni i iznenadni udari vjetra zabrinuli su sve stanovnike u šumi a naro ito pti ice. One su se skupile jedna uz drugu, njišu i se na granama. Na po etku, dok je vjetar bio slabiji, to ih je ak i veselilo.

–Ju-hu-hu - uzvikivali su jedno drugome i smijali se. Nešto kasnije, kad su nalet vjetra bili ja i, ponestalo je smijeha i zavladao strah. Sre om, sve to nije dugo trajalo pa su pti ice odahnule. Svi su se vratili svojim svakodnevnim aktivnostima, tražili su hranu, letjeli, igrali se skriva a… dok do njih nije došao glas o velikom nevremenu koje se sprema.

– Što? Kakvo nevrijeme? - zapitkivali su znatiželjno.

– Izgleda: veliko i opasno - odgovarale su velike ptice.

– Kako znate?

- Dojavili su nam naši glasnici sa

dalekih mora. Uskoro je zavladao posvemašnji muk, a odmah zatim i stravi ne pri e kakve se samo mogu zamisliti. Neke „mudre glave“ odmah su izmišljale i prenosile što e se sve dogoditi.

– Bacat e nam gnijezda kilometrima daleko.

– U ovoj šumi više ne e biti ptica.

– Ne e biti ni šume a kamoli ptica - ulo se odasvud, a kona no je sve to prekinuo zvuk glasnog udaranja po drvetu. Bila je to njihova vrijedna prijateljica žuna.

– Molim za malo pozornostiuskliknula je. Svi su utihnuli i pogledali u nju. Poznavali su je kao dobru i vrijednu prijateljicu.

– Moramo se organizirati i onda nam oluja ne može ništa - rekla je sve ano. Oni koji su do maloprije širili stravi ne najave, spustili su kljunove što su niže mogli.

– Trebamo sašiti vrste cerade i one e nas zaštititi od kiše i vjetranastavila je. Ptice su je zbunjeno gledale. Nisu uop e znale što su to cerade, emu se služe, niti kako se izra uju.

– Po ite za mnom - naredila je kratko i doskakutala do obližnjeg drveta. Otrgnula je s njega pove i list i kljunom na nekoliko mjesta izbušila rupe.

– Treba zašiti list do lista i evo

vam zaštitne ograde.

– ime emo zašiti kad nemamo ni konca ni špage?- pitao je netko iz gomile. Žuna kao da je ovo pitanje ekala. Dala je znak svojim pomo nicama koje su kljunovima nagrabile paukovih mreža, primile svaka sa svoje strane i vrtjele glavama. Uskoro se pred njima stvorilo pravo vezivo kojim su spretno spojili dva lista.

– Eto vidite, vrsto je i otporno. A sad na posao, treba toga puno napraviti- požurivala ih je. Uskoro su sve pti ice, male i velike, po ele tražiti zdrave zelene listove, na njima bušiti rupe i vezati ih jedno uz drugo. Mužjaci su užurbano letjeli po šumi traže i mreže.

– Puno sam se puta znao ljutiti na ove naše šumske kroja e, a gle sad, koliko su nam pomogli- mislio je ešljugar nose i naramak mreža.

Za as su sve gnijezda bila pomno zašti ena od nevremena. Žuna je zadovoljno kimala glavom.

– Imate li dovoljno hrane? - pitala ih je.

– Imamo! - viknu pti ice u glas. Najzad je dobro raspoloženje preplavilo cijelu šumu. Bili su sigurni da su pomno zašti eni i da ih nikakva nepogoda ne može ugroziti. Najviše zbog njihove vrijedne prijateljice žune i njenom novom izumu.

18

Novi život se rađa

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUPA MURSKO SREDIŠ E

Mlada misa Nevena Blažona

Kristijan (32) i Martina (32) Gosari iz Gori ana dobili su Nikolu, ro enog 27. lipnja u 1 sat.

Druge srpanjske nedjelje, 11. srpnja, Mursko Središ e bit e u znaku iznimno velikog i zna ajnog doga aja.

Vele asni Neven Blažon slavit e svoju mladu misu, nakon što je nedavno po rukama varaždinskog biskupa monsinjora Josipa Mrzljaka zare en za sve enika, a prije toga je iz ruku zagreba kog nadbiskupa uzoritog kardinala Josipa Bozani a primio diplomu Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu.

Sve anost e od jutarnjih sati zapo eti u dvorištu obiteljske

ku e, odakle e oko 10 sati prema župnoj crkvi krenuti procesija s mladomisnikom.

Mladomisni ka sveta misa zapo et e u 11 sati na otvorenom prostoru kod župne crkve.

Samoj sve anosti prethodi sveta Trodnevnica od etvrtka do subote u ve ernjim satima u župnoj crkvi. Župnik vele asni Tomislav Antekolovi i odbor za mladomisni ko slavlje pozivaju sve vjernike Me imurja da do u na ovaj sve ani i sveti doga aj koji je Mursko Središ e ekalo etrdesetak godina. (S. Mesari )

Mladomisnik Neven Blažon

OBNOVLJENA KAPELA PRESVETOG SRCA ISUSOVA U KRIŠTANOVCU

Selo se di i svojom sto godina starom kapelom Siniša (39) i Ksenija (38) Vabec iz akovca dobila su sin i a Tina, ro enog 28. lipnja u 8.45 sati. Imaju i Marina (6,5).

Siniša (31) i Petra (24) Škvorc iz Slemenica dobili su Dominika, ro enog 22. lipnja u 2.40 sati. Imaju i Doriana (2,5).

U nedjelju 27. lipnja u Krištanovcu je obilježena 100. godišnjica seoske kapele Presvetog Srca Isusova. Proslava stogodišnjice izgradnje kapele uprili ena je nakon njezine temeljite obnove u kojoj je najve im djelom sredstava sudjelovao Grad akovec, u koji spada naselje Krištanovec, ali i sami mještani i župljani župe Vratišinec, kojoj Krištanovec pripada po župnoj podjeli.

Slavlje je otpo elo u nedjelju u 18 sati služenjem svete mise koju je predvodio mr. Josip Jankovi , sve enik, pjesnik i župnik iz župe Novo Selo na Dravi, a pomagao mu je Pavao Mesari , doma i župnik iz župe Uzvišenja svetog Križa Vratišinec. Misi je prisustvovao velik broj mještana, ali i župljana, iz cijele vratišine ke župe.

Nakon svete mise u društvenom domu održan je prigodan program. Sudionici programa bili su u enici PŠ Krištanovec, lanice kulturno - umjetni kog društva iz Gornjeg Kraljevca i lanice kulturno

- umjetni kog društva iz Žiškovca.

Prisutnima se obratio: predsjednik VMO-a Krištanovec Dušan Mikolaj, zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi i župnik župe Vratišinec

Pavao Mesari . Bila je to prigoda da se zahvali svim donatorima koji su sudjelovali u obnovi seoske kapele, a nekoliko ve ih donatora bili su i pojedini mještani Krišta-

novca. Župnik Mesari posebno je naglasio veliki trud Mire Kozjak i Dušana Mikolaja u obnovi kapele i pripremi ove sve anosti.

(BMO)

HKD “POMURJE” Lendava Milan Bogdan (30) i Božica Pavi (28) iz Paraga dobili su sina po imenu Sandi, ro enog 28. lipnja u 8.05 sati. Imaju i Sanju (1).

Predstavljen novi broj asopisa Glas HKG Pomurje Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” (HKD) prošli je vikend u Hrvatskom domu u Lendavi predstavilo novi broj asopisa udruge pod nazivom “Glas HKD-a Pomurje”.

Ovo je bilo prvo javno predstavljanje asopisa koji su uredili glavni urednik Davor Dolen i , te anino Kutnjak i Renata Lugomer - Pohajda kao lanovi uredništva. Na predstavljanju su bili i predstavnici Matice hrvatske akovec, dopredsjednik uro Ruži i lan predsjedništva profesor Ivan Pranji , te profesor Aleksej Milinovi iz Preloga i Gene Whiting iz a-

kovca kao posebni gosti, a koje je pozdravio anino Kutnjak,

predsjednik HKD-a “Pomurje”.

Me imurska županija inancira

izlaženje asopisa od 2007. godine. (S. Mesari )

Atraktivna akov anka Jasmina U našem ljetnom fotosessionu nastavljamo s predstavljanjem najljepših me imurskih djevojaka. Ovaj se tjedan pred objektivom našeg fotografa predstavila atraktivna akov anka Jasmina, o kojoj više možete saznati na str. 5 priloga Media (foto: Vrzan)

2

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U CENTRU ZA KULTURU otvorena je izložba zagreba kog fotografa Davora Curi a

Za dobru fotografiju nije potreban skupi fotoaparat Tijekom itavog ljeta u Centru za kulturu posjetitelji e mo i razgledati zanimljivu izložbu fotogra ija zagreba kog fotoamatera Davora Curi a. Iako se fotogra ijom bavi, kako autor kaže, za svoj gušt, makrofotogra ije prirode zbilja plijene pažnju, što zbog zanimljivosti motiva, što zbog interesantnog na ina fotogra iranja.

Davor Curi po struci je gra i ki dizajner, a uz dizajn kontinuirano se bavi i fotogra ijom. Od 2009. lan je Fotokluba Zagreb i do sada je izlagao na desetak žiriranih izložbi fotogra ija.

Ova njegova posljednja izložba koju imamo prilike vidjeti u akovcu nazvana je “Posljednja oaza“ i ini je izbor od nekih tridesetak fotogra ija. - To su zapravo fotogra ije prirode snimljene na podru ju Grada Zagreba. To su gradski parkovi, dijelovi grada uz Savu, obronci Medvjednice i predgra a, odnosno zelene površine na rubu grada. Zapravo, kako imam puno posla, onda mi je šetnja prirodom odmak od posla i ta fotogra ija omogu uje mi da u toj šetnji dodatno uživam. Šetaju i tim zelenim površinama, ja sam zapravo snimao sve ono što me u tom trenutku impresioniralo.

Sve ono što netko dugi možda ni ne vidi prostim okom, kukci, žabe, odbljesak sunca na nekakvom listu, cvijetu ... Ljepota prirode je i u detaljima, ispri ao je Curi povodom svoje izložbe.

Njegove fotogra ije su, kaže, trenutak impresije: - Ugledaš neki motiv i znaš da je to to. Vidiš nešto zanimljivo, fotoaparat se sam tu nekako na e i ti to klikneš. Nema predumišljaja. Dobro, možda on jest skriven negdje unutra u tebi, nekakva sklonost da primijetiš nekakvu malu životinju, interesantan list ili cvijet. To je jedan intiman trenutak, a onda je u vi nosti fotografa da ga

Davor Curi cijeni ljepote prirode i “hvata“ ih svojim fotoaparatom istakne. Tu oprema nije presudna. Ne mora to biti neki jako skup fotoaparat, niti ga ja imam. Ja sam zapravo amater fotograf, ali imam tu sre u da se kroz gra i ki dizajn služim vrhunskom kompjutorskom opremom, pa onda mogu tu fotogra iju dotjerati, iako ni jedna od ovih izloženih u akovcu nema neku veliku postprodukciju. To su sve fotogra ije koje su zapravo tako snimljene.

Dobra fotografija? To je relativna stvar Sve fotogra ije Curi je snimio fotoaparatom u nekom srednjem cjenovnom razredu fotografske opreme.

Isti e kako se s takvim fotoaparatom može napraviti zbilja dobra fotogra ija, a ispred tehnike stavlja ovjeka koji njime barata i snima. - Fotoaparat je samo jedan alat, ovjek je kreator i mozak cijele te pri e i može napraviti odli nu fotogra iju. A sad što je dobra fotogra ija, to je relativna stvar. Svatko može re i da mu je nešto drugo dobro. Ja sam fotograf trenutka. Nisam fotograf koji radi slike u studiju, ili namještene slike, iako u tome nema ni ega lošeg.

Me utim, tu se mora prvenstveno gledati motiv, izbor motiva, kompozicija, boje, sav taj odnos ini neku fotogra iju dobrom, dodaje on. Što se njegove osobne preferencije ti e, Davor Curi uz fotogra ije prirode najviše voli fotogra ije prirode, ceste, portrete, ustvari sve ono što fotogra i zovu “brzo okidanje“ ili snapshots. – To su fotogra ije koje su nastale u trenutku, spontano i koje iza sebe imaju dobru pri u. Tako da ima itav jedan niz fotografa koji su meni dobri. Teško je izdvojiti nekog, no, ako baš moram, to bi bili fotogra i agencije ‘Magnum’, koji su ostavili trag u povijesti fotogra ije, u kategoriji uli ne fotogra ije sa socijalnom komponentom. Cijenim fotografe koji rade za velike i poznate ilustrirane magazine pa putuju po svijetu i snimaju predivne fotogra ije prirode. Sve to ovjeka impresionira, negdje se u njemu skupi i ostavi nekakav trag.

Po nimo primje ivati prirodu oko nas U razgovoru s Davorom Curi em ne možete ne primijetiti njegovu o itu lju-

UZ ZAJEDNI KU izložbu Likovne udruge “Slika” Gori an

Predstavilo se dvadeset autora Dvadesetak autora koje je okupila Likovna udruga “Slika” iz Gori ana prire uju i izložbu slika uz Dan op ine svjedo e o privla noj snazi likovnosti, ali i o tome kako se u jednoj op ini, koja i nije prevelika, može okupiti znatan broj likovnih autora i ljubitelja umjetnosti. Likovna udruga u jednoj op ini pravo je potencijalno blago za samu op inu i društveni život, ali i za povijest mjesta, jer e mnogi motivi ostati oslikani, uz nemali turisti ki potencijal.

Nadrealisti ka slikarica Kristina Posedi Golenja predstavila se novom studijom o duši ovjeka, a školovana likovna umjetnica Julija Pongrac motivom svetog Florijana, kapelicom i dijelom starog Gori ana. Jelena Farkaš ilustrativno se poigrava našim osje-

Predsjednica udruge Marija Bašnec organizirala je izložbu ajem za bajkovitost, a ur a Mar etko svojom mrtvom prirodom kao da donosi dah vremena koje prolazi. Ivan Pintar portretom djeteta u olovci kao da želi dohvatiti ponešto od dje jih sje anja, a Vlado Vi ar pejzažom na na in naive suprotstavlja prošlost sadašnjosti.

Draženka Bašnec kao da želi uhvatiti skrivenu dušu konja, a Stjepan Cvetko slika zanimljivu Mariju s gotovo ve odraslim djetetom. Mladen Špoljari ve ima svoj prepoznatljiv stil na na in naivne skladnosti predmeta, a An elko Farkaš donosi svoj karakteristi ni pirotehni ki zahvat kao intervenciju prema lijepom.

Stjepan Farkaš, nadaren autor koji je premalo poznat, ovaj put predstavio se likovnom studijom u maniri starih majstora kista, na svoj na in spajaju i elemente perspektive, te je ispri ao cjelovitu pri u o mlinu u jednom prohujalom vremenu.

Miljenko Kranj ec predstavio se kipom Svetog Marka Križev anina, koji u apoteozi nadilazi ljudsko i okre e se duhovnom. Slavko Duki mrtvom prirodom odaje vrsnog crta a, žarkim, gotovo zasi enim, bojama karakter

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek“ Termini održavanja radionica: • 5.7. - 9.7.: Francuska radionica - “U imo francuski”, Jezi no u ilište Barbare Mo nik; za djecu 7 – 12 g.

• 12.7. - 16.7.: Ekološka radionica, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditelj Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 12 g.

• 19.7 - 23.7.: Povijesna radionica “Nekada davno”, voditeljica: Melita Mezga, studentica povijesti; za djecu 9 - 12 g.

• 26.7 - 30.7.: itateljska radionica “ itajmo i igrajmo se”, voditeljica: Bla-

slikara zemlje, a mlada Marina Duki predstavlja se aktom iskušavaju i svoje mogu nosti.

Marija Bašnec nadrealisti nim snovima spaja više stvarnosti u jednu cjelinu, donose i dašak lahora, a Natalija Strahija šumom u bojama nudi ekspresivni naboj. Vlatka Karla Vi ar okušava se u olovci na zanimljiv na in, razotkrivaju i olovku kao likovni medij. Drago Andrašek svojim uljima na platnu uz nedvojben potencijal nudi svoje vi enje ljepote uz naglašeno poigravanje bojama. Lidija Kramar izložila je fotogra iju zalaska sunca na Dravi, sa zanimljivom tamnom atmosferom.

Mladi Emanuel Vidovi predstavio se pak kao autor pred kojim je likovna budu nost, njegov je rad zrela studija olovkom.

Izložbu je na poziv predsjednice udruge Marije Bašnec otvorio Stjepan Blagus, predsjednik Op inskog vije a Gori an, dok je o autorima govorio novinar Josip Šimunko. (J. Šimunko)

PRELOG

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

Po ele su i ovogodišnje Ljetne radionice na Dje jem odjelu Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec.

Led je probila ra unalna radionica na kojoj su djeca uz pomo voditelja, studenta informatike Bojana Križana, mogla nau iti osnove korištenja kompjutora.

Radionice e se održavati i dalje sve to kraja kolovoza, i to svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, etvrtak, petak od 10 do 12 sati. Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ograni en.

bav prema prirodi. To je nešto što naprosto isijava iz njega, a to je i te kako vidljivo i na njegovim fotogra ijama. - Oduvijek sam volio prirodu, a hvala Bogu imamo prekrasnu zemlju pa onda imamo gdje tu ljubav i ispoljiti. I tako su nekako nastale ove fotogra ije. Naravno, želja mi je i druge potaknuti na nešto sli no. Želja je da ljudi do u pogledati izložbu, ovdje prona u inspiraciju te da nakon toga uzmu fotoaparat u ruke i krenu sami snimati u prirodu. Nije tu samo stvar fotogra iranja, tu je bitna stvar primje ivanje te prirode oko nas i na kraju krajeva zalaganje da ona opstane u gradskim u supgradskim cjelinama te da se im duže se zadrži. Ako je po nemo primje ivati, po et emo je i štititi i skretati pozornost drugima na nju. Ako je mi zavolimo, zavoljet e je i drugi i tu smo ve nešto postigli, objasnio je zagreba ki fotograf.

U ovoj izložbi, piše u katalogu uz izložbu Martina Mari , Curi ne bilježi nesvakidašnjost obi noga, ve odabirom neatraktivnih, nemonumentalnih motiva, što ine sliku sva ijeg svijeta, pokušava zadržati dragocjenost prirodne baštine silom narušene sve snažnijom i nezaustavljivom urbanizacijom krajolika koji u postindustrijskom dobu postupno nestaje. Fotograf mirno i staloženo, istovremeno s prisnoš u, ali i s iskazanim poštovanjem, snima intiman život prirode. Odnosom prema sadržaju, fokusiranom motivu, Curi istodobno otkriva i sebe kao senzibilnu i pronicavu osobu. “Posljednja oaza“ tišinom svoga izraza i teme glasno upozorava na narušavanje neophodnog nam prirodnog sklada, ona je poticaj na bu enje uspavanih osjetila. Želite li i vi probuditi svoja osjetila, do ite do Centra za kulturu i pogledajte ove zanimljive fotogra ije. (mn)

ženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 10 g.

• 2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica - “Mogu i ja”; voditeljica: Marija Marciuš, u iteljica; za djecu 9 – 14 g.

• 9.8. - 13.8.: Plesna radionica - “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreogra kinja; za djecu 7 – 12 g.

• 16.8. - 20.8: Glazbena radionica - “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Mar ec; za djecu 7 – 10 g.

• 23.8.-27.8.: Ra unalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi , prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

Zapo ele ljetne radionice za djecu U etvrtak su zapo ele ljetne radionice za djecu. Ove godine djeca mogu sudjelova u nizu ak vnos , od slikanja do glazbe. Ipak, prvi dan radionice za djecu najviše se djece okupilo zbog likovnih razloga, dvadesetak djece sudjelovalo je na likovnoj radionici gdje su slikala i gradila svoje skulpture od gline. Mahom je rije o djeci koja su i prošle godine sudjelovala na radionici, ali ima i dosta novih. Likovne skupine vodili su Franjo Ružman Brko, Julija Pongrac i drugi lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, a skupinu malih kipara u glini kipar Željko Petkovi . Radionica za djecu nastavlja se ovaj etvrtak u poslijepodnevnim sa ma u centru grada, uz terasu pizzerije “RO-SA”. (JŠ)

6. srpnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU koncert održao legendarni dubrova ki šansonijer i trubadur

Ibrica Jusi : Nije važna veli ina prostora u kojem se svira, bitno je što umjetnik unosi u njega Koncert u akovcu u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih održao je popularni kantautor šansona i zabavne glazbe, neponovljivi umjetnik i vje iti dubrova ki trubadur - Ibrica Jusi . S njim je, naravno, u pratnji došao i njegov vjerni, kako ga sam naziva, “sapatnik” - belgijski ov ar Bond.

Ibrica Jusi akove koj je publici ponudio pregršt pjesama iz bogate etrdesetpetogodišnje karijere. Bilo je tu svega i sva ega, od šansone, kancone, songova s Dubrova kih ljetnih igara, uglazbljenog Shakespearea i Krleže, do bosanskih sevdalinki na njegov prepoznatljiv, autenti an na in. Mi pak nismo mogli propustiti priliku porazgovarati s njime. Vitalan i, možemo re i - živahan Ibrica u ugodnoj je atmosferi odgovarao na pitanja o svom životu i glazbi (uz pokoje dobrodošlo ometanje razigranog Bonda).

• Dugo ste u glazbi, ide 46. godina, kako je bilo nekada, a kako je danas baviti se glazbom?

— Treba najprije re i da je ovo nešto ime se ja bavim iz gušta. Da sam htio zaraditi novac, odavno bih odustao od glazbe. Nekad su pjeva i više živjeli za glazbu, a tek su onda mislili kako e živjeti od glazbe, za razliku od danas gdje svi automatski samo razmišljaju

o tome gdje i kako e se nešto što bolje i brže prodati. Ne znam kako bi bilo da ja danas po injem.

Vjerojatno bih prvo morao dobro razmisliti bih li ovo ponovio ili bih bio pametniji u nekim stvarima.

Ali u svakom slu aju ja nikad nisam dozvolio da mi neki problemi sa strane pokvare moje veselje prema glazbi, što uvijek govorim mladim glazbenicima koji dolaze k meni po savjet. Kako god bilo, ja stvaram i pjevam k’o što živim i živim k’o što stvaram i pjevam.

Jedno bez drugoga ne ide. A sad to što me ljudi prate toliko godina, sve me to drži i dalje mi volju da nastavim dalje.

Najve a trema bila je na koncertu TBF-a

Od Shakespearea do sevdaha • Bavite se zabavnom glazbom i šansonom. Kako je to skladati na stihove poznatih pjesnika?

— Ja glazbu ne volim dijeliti po stilovima i trendovima. Za mene postoji samo emocija. Svaki stih koji vas takne u dušu, to je vrijedno pažnje. Tako da, bez obzira pišem li sam stihove ili skladam na stihove poznatih pjesnika ili mojih prijatelja, ja se automatski poistovje ujem s tom pri om i prihva am je kao dio svog razmišljanja i iskustva. Zato se i ovaj program koji izvodim naziva ‘Od Shakespearea

Ibrica, mani se virova • Svirali ste u najve im svjetskim koncertnim dvoranama - Sydney Opera House, Carnegie Hallu, Olimpiji ...

Preferirate li ovakve grandiozne koncerte ili intimnije s malo publike?

— Za mene uop e nije važan prostor. Puno je važnije što umjetnik unosi u prostor. Može to biti prostor s trideset ljudi ili Carnegie Hall za 3.000 ljudi ili Sidney Opera House za 1.850 ljudi ili Lisinski u kojem sam prvi dobio vizu 1976. godine, godinu dana nakon što je izgra en, i to na poziv pokojnog Nenada Turkalja koji je bio naš veliki muzikolog, glazbeni kriti ar klasi ne glazbe i stru njak za opere. On je

najve ih svjetskih etno festivala u Oslu. U Hrvatskoj je ve odavno premašio zlatnu tiražu, u Bosni je dobio Davorina, što je ekvivalent našem Porinu - za promicanje BiH kulture van granica.

bio prvi ravnatelj dvorane i kad smo se sreli pitao me kad u napraviti koncert u Lisinskom. Ja sam mu odgovorio, da kako u ja sam to napuniti ... No on je vjerovao u mene. To ljeto smo se sreli na Stradunu, on mi je pružio ruku i kazao: ‘Zna i dogovorili smo se.’ I tako je cijela moja karijera protekla u ovakvim nekakvim dogovaranjima. Nikad iza mene nisu stajale mašinerije kao što danas stoje iza nekih mojih kolega. Oni imaju menadžere, sponzore i još koješta. Meni je davno Mak Dizdar, naš poznati pjesnik, rekao: ‘Ibrica, uspjet eš samo ako svoj put shvatiš kao jednu polaganu rijeku koja te e. Mani se virova.’

Ibrica Jusi ve 45 godina neumorno nastupa do sevdaha’, jer je lepeza cijeloga programa veoma široka. Ima tu i pjesama s dubrova kih skalina, i prepjeva Leonarda Cohena, ima francuske šansone, talijanske kancone, songova s Ljetnih igara gdje su zastupljeni Shakespeare, Krleža i drugi, i na kraju ima i sevdaha.

Sve je to život, ustvari.

• Ima li za to sve mjesta u modernoj kulturi i me u današnjim mladima?

— I te kako. Samo, žao mi je što se mlade ljude truje kojekakvim sapunicama, farmama, i ostalim emisijama preko kojih im se poru uje da u životu ne moraju ništa raditi, ve e im ogroman novac pasti s nebesa.

• Zaljubljenik ste u bosanske sevdalinke. Mogu li one biti obra ene u nekom modernijem glazbenom izri aju? Naime, i Vi radite nešto od toga ...

— Uzmite samo moje albume Amanet i Amanet 2 pa ete vidjeti kako to zvu i. Sama rije amanet zna i ostavština ili naslje e.

Album je napravljen u suradnji s Elvisom Stani em i njegovim glazbenicima i na njemu ima i puno elemenata jazza. Taj je album bio dosta zapažen u svjetskim razmjerima, tim više što je predstavljen u službenom programu Montreux Jazz Festivala, godinu dana kasnije smo bili na jednom od

NASTAVLJA SE program prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih

Malo Štefice Cvek, kajkavske popevke i Zagreba u sedamdesetima I u narednom tjednu o ekuje nas mnoštvo zanimljivih programa koje su nam za ovogodišnje Ljeto u gradu Zrinskih priredili organizatori Studio Dvije lije.

Ovaj tjedan sve e po eti u etvrtak 8. srpnja u 21 sat s ilmskom ve eri. Tako e se u atriju Staroga grada mo i pogledati ilm “U raljama života” Rajka Grli a. U slu aju lošeg vremena projekcija e se održati u Centru za kulturu.

U petak 9. srpnja na istom mjestu u isto vrijeme koncert e održati Kvartet Gubec.

U želji o uvanja glazbenog naslje a hrvatskoga kajkavskog

Renato anaki odigrat e monodramu “Kužiš, stari moj“ kulturnog izri aja i njegovanja pjesama mnogih znanih i neznanih autora pisane rije i iz

bliže nam i dalje prošlosti, skupina umjetnika i zaljubljenika u kajkavsku baštinu stvorila je sastav po uzoru na nekadašnje kvartete 4 M ili Studio. U slu aju lošeg vremena koncert e se održati na pozornici Centra za kulturu.

U atriju Staroga grada u subotu u 21 sat igrat e kultna predstava iz sedamdesetih “Kužiš, stari moj”. Napravljena po romanu Zvonimira Majdaka, predstava donosi sliku nekadašnjega fakinskog Zagreba. U slu aju lošeg vremena predstava e se odigrati na pozornici Male scene Centra za kulturu.

• Vi volite i modernu popularnu glazbu. esto vas se može vidjeti na koncertima mla ih izvo a a, Gustafa, TBF-a, Hladnog piva...

— Kad me recimo Hladno pivo ili TBF pozove kao gosta, ne možeš se ne odazvati, pogotovo ako znam da su to sve moji fanovi od malih nogu. Recimo s nekim de kima iz TBF-a ja sam još davno sura ivao, još dok su bili u muzi koj omladini, dok se sviralo u klubovima ili na rivi ... Nije to ništa slu ajno ispalo.

I moram priznati da nikad nisam osje ao takvu tremu kao na tom koncertu od TBF-a. Ali kad vidite kako mladi ljudi reagiraju, onda vidite da imate jedno poštovanje.

Ne mora vas netko voljeti, ali mora poštivati taj neki put koji ste prošli.

• Kad govorimo o putu koji ste prolazili, moramo spomenuti i Vašeg naj eš eg suputnika - psa.

— To je moj sapatnik i suputnik. Ovo je moja sad ve etvrta pri a. Trenutno je uz mene godinu dana star belgijski ov ar, kakav je bio i moj prvi pas Vagabondo, samo je on bio sme e boje, a ovaj je potpuno crni.

Ono što me ne dotu e oja a me • Za kraj u Vas pitati - kako opstati na estradi, a opet ostati svoj kao što to Vi inite?

— Jako teško. Prvo ovjek treba znati što želi, treba slijediti tu neku svoju zvijezdu, cilj koji si postavi. Ali baza svega je ljubav prema onome što radite. U svakom poslu se nailazi i na lijepe i na ružne trenutke, ali ovjek nikad ne smije miješati probleme s onim što voli, jer tu onda krene naopako.

Kad mene život udara, onda kažem onu staru – ‘Ono što me ne dotu e, to me oja a’. Onda uzmem gitaru i zapjevam. (mn, foto: Mario Jakši )

Za kraj tjedna - još jedan koncert. Tako e u atriju Staroga grada u 21 sat odjeknuti zvuci Zagreba koga gitaristi kog kvarteta. Ovaj iskusni ansambl mladih glazbenika održao je brojne koncerte u Hrvatskoj i svijetu, od Njema ke do Indije, od Rusije do Južne Afrike. U slu aju lošeg vremena koncert e se održati u dvorani “Zrinski”, zgrada “Scheier”.

Otvorenje izložbe najbolje novinske fotografije održane u sklopu manifestacije “Ljeto u gradu Zrinskih” okupilo je velik broj zainteresiranih

U SKLOPU LJETA U GRADU ZRINSKIH otvorena izložba u zgradi “Scheier”

Tre i put za redom u akovcu odabir najboljih novinskih fotografija Izložba najbolje novinske fotogra ije 2009. godine svojom je kvalitetom opravdala injenicu da je to jedina izložba u programu ovogodišnjeg Ljeta u gradu Zrinskih. Izložba stotinjak fotogra ija ponajboljih hrvatskih fotoreportera prema izboru Zbora fotoreportera Hrvatske na svom se proputovanju Hrvatskom zaustavila i u akove koj zgradi “Scheier”.

Tako je, me u deset hrvatskih gradova, i me imurskoj publici dostupan presjek najja ih društvenih doga aja, najistaknutijih li nosti i situacija iz svakodnevnog života vi enih okom najboljih u svom poslu.

Najbolje u konkurenciji 2.200 fotografija Sam projekt izbora najbolje novinske fotogra ije pokrenut je prije sedam godina, objasnio nam je Mario Periša iz Zbora fotoreportera Hrvatske. Na ovogodišnji je izbor apliciralo 120 fotografa s 2.200 fotogra ija, od kojih je me unarodni strukovni žiri koji su inili Andrew Testa, dokumentarni fotograf New York Timesa, Guardiana i Observera te višestruki dobitnik World Press Photo nagrada, Marko Drobnjakovi , fotoreporter Associated Pressa, te Nikola Šoli , fotoreporter Reutersa, odabrao sedam najboljih u kategorijama: Doga aj, Svakodnevni život, Reportaža ili

kolekcija, Zabava i umjetnost, Portret, Sport te Okoliš.

- Naglasak je na eksplicitnosti informacije i korektne prezentacije samog doga aja i vjerujem da je izbor dobro napravljen, što potvr uju i reakcije posjetitelja u gradovima u kojima je izložba postavljena, dodao je fotoreporter Periša.

Katalog kao trajni dokument Izložbu prati i pripadaju i katalog kao trajni dokument velikoga dokumentarnog zna aja. - S obzirom na to da su natje ajem obuhva ene fotogra ije namijenjene uglavnom dnevnim izdanjima koje vrijeme i aktualnost doga aja uglavnom pregazi, vjerujemo da e ovim katalogom njihova kvaliteta i zna enje dobiti bitno arhivsko mjesto u hrvatskoj novinskoj fotogra iji.

Iako ove godine nema fotogra ija me imurskih fotoreportera, što Vjeran Žganec Rogulja objašnjava injenicom da je natje aj svake godine sve zahtjevniji i na cijeni su vrlo jaki doga aji, a i ukusi su žirija svake godine druga iji, stotinjak izloženih fotogra ija privuklo je velik broj zaljubljenika u fotogra iju ve na samo otvorenje izložbe prošli etvrtak.

Svi ostali zainteresirani ovu doista zanimljivu i zapanjuju u izložbu mogu pogledati do 7. srpnja. (bš, foto: Vrzan)

ŠTRIGOVA

Osnovana ženska vokalna skupina “Stridone” Nedavno je u Štrigovi osnovana ženska vokalna skupina “Stridone”, koju ine djevojke sa štrigovskih brjegova i udolina. Prvi javni nastup skupina je imala prošli tjedan na igrama hrvatskih branitelja, gdje je izvela hrvatsku državnu himnu te nekoliko domoljubnih pjesama.

Publika je bila oduševljena nastupom i ve su uslijedili pozivi za gostovanja.

Za sada skupinu ine Jasmina Rep, Danijela Brežnjak, Marija Jahn i Hana Nemec, koja je voditeljica skupine. Glazbenu potporu skupini daje mladi Matej Š avni ar, a logisti ku Josip Mikec i Mirjana Gregur Sever. Skupina e se možda pove ati za nekoliko lanica, ali nikako ne više od sedam. Njegovat e prvenstveno doma e štrigovske pjesme i napjeve, te me imurske i hrvatske. (S. Mesari )

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. srpnja 2010.

ISTARSKA FEŠTA ZA KRAJ proslave Dana op ine Mala Subotica

Bravo, Gustafi, lipu ste nam štalu u inili!

Proslava Dana op ine Mala subotica završena je na najbolji mogu i na in – pravom feštom za koju su se pobrinuli istarski Gusta i. Više od tri sata, odra enih u dva navrata, zabavljali su mještane i sve one koji su se, znaju i da od Gustafa mogu o ekivati samo dobar provod, odlu ili subotnji izlazak provesti upravo u Maloj Subotici. I doista, Istrijani ni ovaj put nisu razo arali. Munje su opako parale nebo, kiša se opet nešto ne kala, ali koncert nije moglo pokvariti ništa. Puna pozornica glazbenika zabavljala je pun šator posjetitelja, a u nekim su trenucima i sami Gusta i ostali iznena eni koliko dobro Me imurci poznaju njihov repertoar.

Ve su po etni taktovi najboljih hitova ovoga istarskog sastava, me u kojima i “Katarina“, “Kega si sanjala“, “Brkica“, “Sanjati emo žuto“, samo neke od publici najdražih pjesama, izazivali ogromno oduševljenje publike, koja je neumorno pratila još “neumorniji“ tempo koncerta. Energija svih bendaša, a posebice pjeva a Edija Maružina i prekrasne mlade Barbare Munjas, posljednjeg poja anja Gustafa u vidu prate ih vokala i trenutno jedine ženske lanice sastava, doista nikog nije ostavila ravnodušnim.

Gusta i, koje esto predstavljaju kao etno i tex-mex glazbenike, ije pjesme obiluju primjesama jazza i bluesa, sebe ipak više vole predstaviti kao rock glazbenike. U svojoj tridesetogodišnjoj karijeri objavili su devet studijskih albuma, posljednji prošle godine pod nazivom “Chupacabra“, no upravo su koncerti uživo ono što zapravo Gusta i jesu. Upravo o koncertima, o istarskom dijalektu i svrstavanju glazbenika u etnoladice popri ali smo prije koncerta s ovjekom koji vam prvi padne na pamet pri spomenu Gustafa. Naravno, rije je o Ediju Maružinu, simpati nom frontmenu, autoru glazbe i tekstopiscu sastava iju glazbu jednostavno ne možete ignorirati.

U trideset godina šezdesetak glazbenika i oko tri tisu e koncerata • Gustafi postoje od 1980., u po etku kao Gustaph i njegovi dobri duhovi pa tek onda Gustafi. Kad pogledate unatrag, što se promijenilo u odnosu na danas, ipak se radi o periodu od 30 godina.

— Da, po eli smo kao Alfred i njegovi dobri duhovi, ta je faza trajala tridesetak sekundi, nije bila baš dugotrajnog karaktera.

Nastavili smo kao Gustaph i njegovi dobri duhovi, da bi na kraju ostali Gusta i. U trenucima mi se ini da se danas radi o sasvim drugom svijetu, ali opet s druge strane da je ipak jedno te isto kao prije 30 godina.

• Znate li možda koji broj glazbenika je prošao kroz Gusta e u tih 30 godina i koliko koncerata imate u nogama?

— Broj glazbenika znam sigurno, jer o tome uvijek vodim evidenciju, i zbog pla anja i svega ostalog. Brojku ne bih znao re i to no na pamet, ali mislim da ih je bilo negdje 58, tako nešto. Dakle, kroz Gustafe je prošlo nekih šezdesetak glazbenika. Neki su bili

po dva - tri dana, sve sam temeljito bilježio, a najduži radni staž, nekih 14 godina, kod nas ima jedan bivši harmonikaš koji sad nije s nama. Naravno, ako izuzmemo nas ‘standardne’, koji smo zajedno od po etka, zna i ve trideset godina – bubnjar edomir Mošnja, gitarist Vlado Maružin i ja.

Broj koncerata, s druge strane, nikad ne emo znati pouzdano.

Znamo da se brojka kre e oko njih 3.000. U posljednje sam vrijeme po eo temeljitije voditi evidenciju iz brojnih razloga, svaki koncert koji odsviramo bilježim, ali nekada nije bilo tako. Koliko koncerata smo zaboravili, ne znam, ali prema zabilježenom možemo re i da se brojka vrti oko 3.000.

• Tekstove ste u po etku pisali na standardnom hrvatskom jeziku, ali u jednom se trenutku dogodio preokret i tekstovi su postali akavski. Što je tome presudilo?

— Ja jesam te ruralne istarske usmjerenosti, s tim dijalektom mog kraja i mog mjesta kojim sam govorio u prvoj dobi svog života i kasnije kad bih posje ivao roditelje. Prvih sedam godina govorio sam isklju ivo na dijalektu, me utim, tada smo se preselili u Pulu i tada mi se desilo par dogodovština koje su me brže - bolje nau ile pameti, da ne treba pri ati doma i istrijanski nego brzo nau iti književni jezik. Primjerice, kad sam krenuo u školu. Kod nas se, kad se ide pješke, kaže da se gre na noge, ide se na noge. I kad sam došavši u školu rekao da sam išao na noge, svi su popadali od smijeha, jer kako u druga ije – na ruke? Ina e od malih nogu pišem tekstove, bavim se nekim oblikom književnosti, uvijek sam pisao ili prozu ili poeziju, radio sam ak i kao novinar. A kada je kasnije došla u igru glazba, ti prvi radovi koji su ra eni u okviru Gustapha i njegovih dobrih duhova dobrih su deset godina svi pisani na književnom jeziku. A 1987. i 1988., kad sam po eo svirati tu neku komercijalu po istarskim konobama i puno se družiti s doma im ljudima, ponovno sam se nekako vratio izvoru. Po eo sam s istarskom etnoglazbom, nau io sam svirati autohtone istarske instrumente poput miha ili sopela, i tu sam se vratio svom doma em jeziku. Stjecajem okolnosti po eo sam raditi neke pjesme na našem dijalektu, i to je doživjelo takav bum da sam ja, iniciran time, po eo svoje pjesme pisati na istarskom dijalektu. Zna i, od 1990., prije ne. Da se razumijemo, pisao sam ve prije pjesme na dijalektu za školski list, pjesme koje su oni tražili od mene.

Pjesme poput: ‘Doša je ti , zletija je na krovi , poša je na zidi ’, pjesme takve vrste.

Mi nismo Aboridžini, mi smo rockeri!

• Smatraju Vas jednim od za etnika tzv. istarskog a - vala u glazbi. Jeste li, kad ste po eli pisati pjesme na akavici, o ekivali da e to pokrenuti tu malu glazbenu revoluciju?

— a - val je krenuo tek pet godina nakon što sam ja po eo pisati pjesme na akavici. To je bilo više napravljeno za ljude u oštariji (istarska konoba, op. a.), neka pjesma da je njima napišem i otpjevam uživo da bude na a-

Zarazna energija frontmena Edija Maružina i mlade Barbare Munjas kavštini, njihovu doma u, da ne moraju pjevati ni dalmatinski, ni književno. I to je prouzro ilo svojevrsni bum, to su htjeli, to im je trebalo.

• Mislite li da bi možda i me imurski glazbenici mogli pokrenuti svojevrsni kaj - val?

— Mislim da to ak i rade. Ima tih nekih autora koji se time bave, me utim, s druge strane, postoji još jedna stvar. Nas se ne smije shvatiti kao Aboridžine, ljude koji se bave folklorom, koji se bave etnoglazbom, mi smo ustvari, ako nas se ve nekamo mora svrstati, rock glazbenici. Mi samo koristimo sve što smo uli. I jezik kojim pišem pjesme nije istarski zato da bih ja promovirao Istru, nego zato što ja ne znam druga ije. To je jezik u kojem sam se ja u jednom trenutku našao, moj jezik komunikacije. Ako ete pogledati pjesme s posljednjeg albuma ‘Chupacabra’ - ako krenete uspore ivati njih i pjesme koje sam pisao 1994. ili 1995., ovi stariji tekstovi imaju puno više književnih izri aja. Stjecajem okolnosti, u to sam doba sve manje po eo boraviti u tim svojim oštarijama, a sve više po velikim gradovima, Zagrebu, Rijeci, gdje sam pri ao njihovim jezikom. I to je automatski za sobom povuklo to da sam i sa svojim ljudima po eo više pri ati tim nekakvim drugim jezikom. I to se jednako odrazilo i na moju književnost. Ja nisam ni etnolog ni lingvist, ja se bavim komunikacijom, bitno mi je samo uspostaviti vezu, a ho e li to biti na dijalektu ili ne e, jebe mi se.

• Možemo slobodno re i da su akavština, kao i naša kajkavština, u današnjoj glazbi poprili no zapostavljene, ako se i pjeva na tim narje jima, glazbu se automatski svrstava u etno. Može li, prema Vašem mišljenju, takva glazba postati svojevrsni mainstream? Gdje u svemu tome vidite Gusta e?

— Da, može postati, naravno da može, ako postane popularna u velikim razmjerima. Me utim, Istra je mala, za razliku od Dalmacije, Istra ima 200.000 stanovnika, i samim time je to teško. Mislim da bi Damir Kain, da je neki purger, de initivno pobijedio na izborima, ali kome u Hrvatskoj treba predsjednik Istrijan? To možete zaboraviti. Sli no je i s jezikom.

Danas, kad Oliver ‘piva’ svoje ‘pisme’, nitko ne kaže ništa, a kada mi po nemo na akavštini, mi smo odmah Aboridžini, to je odmah etno, a Oliveru nikada nije rekao da je etno, pa opet pjeva na narje ju. I Me imurje isto tako, dosta je malo, ima svoje speci i nosti i odlike koje ga ine nekom cjelinom, ali koja nije toliko prepoznatljiva i ne širi se toliko ostatkom Hrvatske.

Jedino da, isto kao i u Istri, do e do takve navale kvalitete, do masovnosti, tek tada bismo mogli govoriti o prelasku u mainstream. Ali, po meni su, s obzirom na geogra iju, šanse minimalne.

Oštarijada – beskona na turneja • Godine 1991. krenuli ste na turneju koju ste nazvali

‘Oštarijada’. Je li istina da ta turneja nikada nije završila?

— Da, to zvu i malo poeti no, romanti no, ali na elno - je.

Te smo godine zapo eli jednu turnejicu od deset nastupa i proširili smo je odmah u toku njena trajanja, pa smo je tobože trebali završiti, ali smo automatski po eli novu, dan nakon završetka stare, i s jedne strane doista možemo re i da je nikada nismo završili.

Doduše, ne sviramo više po oštarijama, po malim ka i ima, po eli smo biti glomazni, ali neprestano smo ‘on the road’.

• Je li vam se ikada desilo da su ljudi na vašem koncertu, umjesto da se, kao što je ve uobi ajeno, nakon prve druge pjesme raspamete, jednostavno ostali stajati?

— Ma sve i svašta smo mi doživjeli. Od 3.000 koncerata ne možeš o ekivati samo med i mlijeko, bilo je i nerazumijevanja. Ve eras se recimo takva atmosfera ne može dogoditi, iz jednostavnog razloga što je ovo, osim što je fešta i praznik mjesta, koncert Gustafa i ljudi koji do u ovamo znaju što e do i gledati.

Ali znale su nam se dešavati neke neugodne situacije. Primjerice, kada bi nas unajmilo neko veliko poduze e koje ima brdo love, i za svojih 100 radnika organizira tulum. Nekom se direktoru jako svi aju Gusta i i on kaže: ‘Ja imam love da platim Gustafe’, oni plate Gustafe, Gusta i do u. I tu pri a prestaje. Od ovih 100 ljudi što je tamo njih 50 najradije ne bi sluša-

lo nikakvu glazbu, nego žderalo, pilo, otišlo spavati ili eventualno sprašilo koju kolegicu kasnije u sobi, od onih 50 što su ostali njih 25 bi ustvari htjelo Gibonnija, a ne Gustafe, a od ostalih 25 bi njih 12 htjelo neke narodnjake, pa nama ostane njih 6, od kojih su se 3 napila i onda tebi ostaje njih 3 koji te samo gledaju, strah ih je uop e pljeskati. Drugi se pitaju gdje su narodnjaci, gdje je Grašo. I to je dvosjekli ma takvih svirki. Ali, s druge strane, radimo za lovu jer živimo od toga.

• Publika na vašim koncertima uvijek zna što može o ekivati, no kakva je situacija obrnuto? Znate li sada i vi ve što možete o ekivati od koje publike? Što o ekujete od me imurske publike?

— Mi uvijek dajemo sve od sebe, i publika to uvijek prepozna, dobijemo neku satisfakciju, neki povratni impuls. Me utim, ne možemo generalizirati. U nekim situacijama znam prepoznati podru je koje nas ne e primiti, ali to isto iz iskustva. Jer, ustvari, sve uvijek ide u valovima. Najednom smo popularni u Splitu, krcamo prostore gdje god do emo, u Splitu ludilo, i najednom se za godinu - godinu i pol sve okrene - ako do u Gusta i, ok, ali nema one euforije koja je bila. Dolazi neko vrijeme koje pogoduje našem izri aju, i onda bude super. Danas imam neki iling da je to sve dosta nabrijano na našu stranu. Ok, to je feedback preko nekih medija, poruka preko nekakvih fejsbuka, majspejsa, ne znam ega ne.

Nekad i to može biti kriva informacija, jer ne dobiješ feedback od 150 - 200 ljudi, nego od njih 5 - 6.

Ako su oni jedini koji e do i ovamo, onda ..., ali imam neki osje aj da e ve eras biti dobro, a tome u prilog govori i injenica da, u posljednje vrijeme kad smo svirali na ovim prostorima, doduše, ne baš u Me imurju, ali preko Drave u Varaždinu, Sra incu, tamo je bilo ok, tako da osje am da e biti i danas. Ovo za nas nije biti - ne biti, za nas je ovo jedna prilika za dobru zabavu i imam osje aj da e ta zabava uspjeti.

Naravno, pokazalo se da Edijeva intuicija nije zakazala u slu aju malosuboti kog koncerta, jer je publika neumorno pratila ritam veselih Istrijana, pokazavši da ni me imurska publika nije imuna na istarski šarm i da ni kod nas nije teško napraviti dobru “štalu”. (bš, foto: Vrzan)

Što više sme a, bolja štala!

• Svoje koncerte nazivate štalama, i taj je izraz u uho ušao i nekim našim drugim glazbenicima. Odakle taj termin, je li vezan uz neki konkretan doga aj, što to no zna i?

— Da, nastao je svojevrsni, kako to zovu, idiom. Zbilja je i kod nas ušlo spontano, uvijek prepri avam taj presudan trenutak kad se to po elo zvati štalama. Svirali smo u jednoj od tih naših oštarija, a to su zbilja bili derneci. Mi bi dobili jesti i piti, eventualno još kojih sto maraka, i to je bilo to. Ali radili smo to s guštom. Umjesto da vježbamo doma, mi smo to radili u toj nekoj oštarijici,

restoranu, ka i u, gdje su nam dali kantun, ošak da se smjestimo. To se po elo pretvarati u pravu zarazu, pravu invaziju, to su znali biti takvi derneci da su ljudi prestali na našim svirkama to iti u staklene aše jer bi se to sve porazbijalo. Ujutro kad bi se odlazilo, pod bi bio prekriven plasti nim ašama, bocama, ikovima, prolivenom teku inom i dr. I to jedno jutro došao je jedan gospodin koji je bio vlasnik nekog lokala, nešto izme u ka i a i oštarije, a nije nas ina e htio. Nije bio ljubitelj Gustafa, mislio je da smo lu aci, divljaci, narkomani, bjež’ a od njih. Me utim, njegov je sin

bio zalu en našom glazbom, pa je nekako iskam io od oca da mu da prostor za Gustafe, i stari uop e u znak protesta nije došao. Pojavio se tek oko 6 ujutro kad je sve ve bilo gotovo, a sme a je bilo po cijelom podu, i kaže: ‘Ma bravo, Gusta i, lipu ste mi štalu u inili.’ I onda su se naši nastupi po eli mjeriti time koliko ima sme a – što više sme a, bolja štala. I me u nama se uvriježio taj termin štala, i on se toliko proširio da sam ja, primjerice, ostao zapanjen gledaju i Mileta iz Hladnog piva kako na nekom koncertu govori da e biti dobra štala.

6. srpnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

Jasmina iz akovca

Za ovotjedni otosession odabrali smo Jasminu, atraktivnu akov anku beli kog podrijetla. Jasmina se ve dugo kre e u svijetu manekenstva i modelinga, a 2005. godine okitila se titulom Miss turizma sjeverozapadne Hrvatske. Iste je godine postala i zaštitno lice agencije Umah Fashion iz Zagreba.

Jasmina se najradije opušta ispijanjem kavica u društvu svojih prijatelja i prijateljica, a svoje slobodno vrijeme voli provoditi slušaju i glazbu. U opuštenoj atmos eri snimljen je i ovaj otosession, kao i prošli - u prirodnom okružju ribnjaka Martica u Ma kovcu.( oto: Z. Vrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Jasmina Visina: 173 cm Hobi: pjevanje Glazba: rock, strana glazba Slobodno vrijeme: slušanje glazbe

Publika uživa u koncertu

BREAK DANCE skupina Nexus gostovala u Zagrebu

Suradnja akove kog i zagreba kog plesnog studija GORI AN

Užitak uz dva razli ita koncerta Uz Dane op ine Gori an održana su dva koncerta, jedan na otvorenom prostoru lijepo ure enoga crkvenog parka župe Gori an i ljetne pozornice koju je prije desetak godina oslikao Ivan Cvetko, a drugi u Domu kulture.

Puha ki orkestar Gori an održao je u subotu odli an koncert na otvorenom, a u goste pozvao i mlade tamburaše pod vodstvom Andrije Ribi a. Koncert je održan unato oblacima koji su se nadvili nad Gori an. Priliku na pozornici dobili su i najmla i lanovi, a orkestrom je ravnao mladi Luka Dominik. Rije je o revijalnom koncertu, pa su mještani Gori ana uživali na koncertu, s time da je jedan dio mještana stajao za vrijeme koncerta, nije bilo dovoljno U prošlom broju novina u tekstu o koncertu Althan Ensemblea u organizaciji Zajednice Pro esionalnih Glazbenika Me imurja potkralo nam se nekoliko grešaka, tip elera. Pogrešno su napisana imena oboistice Petre Labazan i agotistice Anite Magdaleni . Višeslav Jaklin pak je zasvirao na embalu. Ispri avamo se zbog navedene pogreške itateljima, a posebice našim talentiranim glazbenicima.

klupa i stolica. Primije eni su i novi moderni aranžmani koji ovu vrstu glazbe približavaju širem krugu slušatelja.

Otvorena pozornica crkvenog parka u Gori anu idealno je mjesto za održavanje ljetnih koncerata u ve ernjim satima, pa je prava šteta što se ne koristi eš e.

U nedjelju je u Domu kulture u Gori anu u poslijepodnevnim satima održan drugi dobro posje eni koncert za gra ane, ovaj put u organizaciji HKUD-a Gori an, a održan je i mimohod kroz mjesto nakon pokazne vatrogasne vježbe.

Mještane je pozdravila predsjednica HKUD-a Gori an Marija

Ševa, a klasi na priredba bila je odli no primljena, uz prepunu dvoranu.

Nastupila su djeca iz Dje jeg vrti a “Ružica“, mažoretkinje Gori ana, KUD op ine Donji Kraljevec s tamburašima. Doma in, HKUD Gori an, nastupio je s nekoliko svojih sekcija, s pjeva ima, olklorašima, tamburašima ...

Ono što odlikuje nastupe olkloraša i tamburaša HKUD-a Gori an jest vrst i stabilan me imurski štih, uvanje olklornih vrijednosti na najbolji mogu i na in i bez nepotrebnih upletanja novotarija. Priredba je bila odli no posje ena, a aplauzi posjetitelja svakako su potvrdili njihovo zadovoljstvo vi enim. (J. Šimunko)

Nastup Puha kog orkestra Gori an

ini se kako je prošlotjedno plesno gostovanje Break dance skupine Nexus iz akovca na završnoj produkciji Plesnog studia Escape iz Zagreba nagovještaj uspješne suradnje tih dvaju plesnih centara. Naši su plesa i Vanja, Philipp, Vedran, Kevin, Lui, Ivan i Lino uz trenere Sašu Mikaca i Matiju urana, a na poziv njihove voditeljice Virne Hošnjak, kao gosti na produkciji oduševili prepunu dvoranu Studentskog centra u Zagrebu.

Virna je koreografkinja i dugogodišnja plesa ica iz akovca koja je zajedno sa svojim djevojkama iz naprednog stupnja Plesnog studia Escape ove godine nastupila na Eurosongu u Oslu u Norveškoj kao plesna pratnja hrvatskim predstavnicama iz

grupe Feminem. Prije odlaska u Zagreb njezino plesno stasanje odvijalo se u Studiju suvremenog plesa Teuta u akovcu.

Ljubav prema plesu tako ju je dovela do vrhunskih nastupa, te prepoznavanja kvalitete ple-

PRVO hrvatsko natjecanje u sviranju sintesajzera

lanovi Suite osvojili prvo i drugo mjesto U subotu 26. lipnja u Osnovnoj školi “Ivan Benkovi ” u Dugom Selu održano je I. hrvatsko natjecanje u sviranju sintesajzera. Iz Me imurja, iz Suite - škole sviranja i pjevanja, bila su prijavljena etiri natjecatelja: Karla Škvorc iz Vu etinca, Ana - Elena Pongra i iz Male Subotice, Andrija Požgaj iz Belice i najmla i Dino Leva i iz Lopatinca.

Svi su se plasirali u finale, gdje je sviralo 22 natjecatelja podijeljenih u dvije skupine. Prva, njih

lanovi Suite zabilježili su izvrsne rezultate u Dugom Selu

sa naših akove kih momaka i do zajedni ke suradnje s njima.

Kao i uvijek, naši su de ki svojim akrobatskim i plesnim umije em iznenadili zagreba ke plesa ice i plesa e te prepunu dvoranu Studentskog centra u Zagrebu.

14, skupina je mladih od 1. do 4. razreda osmogodišnje škole i druga, 8 natjecatelja, iz skupine mladih od 5. do 8. razreda osmogodišnje škole.

Tro lani žiri prvo mjesto i zlatnu diplomu mla e skupine od 1.do 4. razreda dodijelio je Karli Škvorc, u enici Deana Mošmondora, s najve im brojem bodova, dok je Ana - Elena Pongra i , u enica Mladena Magdaleni a, iz skupine od 5. do 8. razreda, osvojila izvrsno drugo mjesto.

Velik uspjeh za nedeliš ansku Suitu i sve lanove, koja djeluje i u akovcu, Štrigovi i Pribislavcu.

Trenutno traju i upisi za novu školsku godinu, a sve in ormacije možete dobiti na tel.

098/74-91-74.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 774

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili – “E baš mi nije žao!”

I ovaj tjedan predstavljamo knjigu svima drage Sanje Pili . “E baš mi nije žao!” zbirka je kratkih crtica za djecu i mladež koja se temelji na igri rije i i na druk ijem pogledu na svakodnevnu dje ju realnost. Sanja Pili u ovoj zbirci stvara oblik kratke crtice za mladež i djecu koja po žanrovskom opredjeljenju proze oscilira od oblika kratke pri e (Kurzgeschichte), pa do oblika vicaste prozne minijature.

Stil proznih crtica temelji se na igri rije i, na druk ijem, “otka enom”, duhovito izokrenutom pogledu na svakodnevnu dje ju realnost.

Ipak, prema duljini oblika i obradi pojedinog motiva variraju stilska obilježja tekstova u ciklusima zbirke. Kroz ve inu proza prevladava prepoznatljiv autori in suvremeni kozerski, akrobatsko duhovit izraz, temeljen na principu obrata i simpati nog iznena enja u kojem se nerijetko razotkriva i do tad skrivena poantiranost teksta. Umije e stvaranja kratke, koncizne, lepršave abule nerijetko se gradi na alogi nom slijedu asocijacija, nemirnih mladena kih zapažanja i maštanja.

Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili “Fora je biti aca, zar ne?”: Rosanda Trstenjak iz Svetog Martina.

6. srpnja 2010.

KNJIGA TJEDNA

Christine Li, Ulja Krautwald - “Put carice” Kako suvremenoj ženi mogu pomo i tajne drevne Kine?

Svaka žena može biti carica – kada odlu i preuzeti odgovornost za sebe i za sve što time dolazi. U trenutku ro enja svaka je žena jedinstvena i savršena.

Poput sjemenke, u sebi nosi sve što joj je potrebno. Ostvari li svoje skrivene potencijale, postat e carica u svom vlastitom carstvu – bez obzira koliko ono bilo. Kad se oslobodi tradicionalnih stavova o tome kakva bi trebala biti, naslada i mo , ljepota i mudrost u njezinim su rukama.

Carica Wu bila je djevojka sa sela, konkubina koja je, opiru i se konzervativnom kineskom

društvu, postala jedina žena koja je u Kini vladala. Bila je majka, strastvena ljubavnica, umjetnica, obrazovana žena i beskompromisno je slijedila svoj put. Za nju nisu vrijedile konvencije i uobi ajene moralne vrijednosti.

U doba koje je prema ženama bilo neprijateljski nastrojeno stvorila je bolja pravila.

Posebno ju je zanimala tradicionalna kineska medicina i pobrinula se za to da se o uvaju mnoga drevna znanja. Pri a u knjizi prati njezina razli ita životna razdoblja, dok se istovremeno pred itateljima otvara svijet drevnih znanja, kineske medicine i strateškog djelovanja. Pomo u recepta i strategija

tradicionalne kineske medicine i u enja drevnih kineskih mudraca nau ite kako preobraziti menstruaciju, PMS, menopauzu i ostale “ženske jade g u kreativna životna razdoblja koja donose nove spoznaje i bude nove porive. Krenite i vi putem carice!

Christine Li i Ulja Krautwald lije nice su tradicionalne kineske medicine. Godinama su u ile mudrost lije enja drevne Kine i sada sva ta znanja uspješno primjenjuju u radu sa suvremenim ženama.

Kao i mnogi lije nici koji su prepoznali važnost holisti kog pristupa zdravlju, kao i istinu o skrivenim mo ima žena koje

pokre u svijet, njih dvije u knjizi otkrivaju koji su to sve skriveni potencijali koje svaka žena ima i kako ih usmjeriti na ispunjenje života i ostvarenje snova. Nadahnu e za knjigu pronašle su u drevnom tekstu o kontroverznoj carici Wu, koji do sad nije prevo en na europske jezike, a snagu žene objašnjavaju putem taoizma i pet elemenata trans ormacije koji su temelj svega što postoji.

ALBUM TJEDNA

Corinne Baily Rae – “The sea” Sanja Pili je pjesnikinja i spisateljica, ro ena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otogra ski odsjek. Radila je kao otografkinja, trik snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Sura ivala je s Autonomnom ženskom ku om iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za dje je stvaralaštvo. Nastupa u školama na dje jim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njema ki, talijanski, nizozemski i ma arski jezik.

Dobitnica je mnogih nagrada.

Ovaj tjedan jedan itatelj ili itateljica našeg lista ima priliku ku nu biblioteku popuniti i naslovom “E baš mi nije žao!” autorice Sanje Pili .

WEB preporuka

Smjesti frendu!

Preslušavaju i njezin stari album iz 2006., Corinne Bailey Rae povezala sam s Amy Winehouse, no na sre u samo s onim pozitivnim stvarima vezanima uz nju. Snagom glasa ova pjeva ica može konkurirati i Norah Jones. Onaj pravi retro štih Corinne svakako ima, no opet se razlikuje od ve navedenih vokala kao dan i no . Kvalitetom je na razini, a dobrodošla je jer muzi kom svijetu nužno treba unikatnost koju ona ima za ponuditi.

Bilo je znakova na zadnjem albumu koji su upu ivali da je Corinne podlegla soul vodama, no nitko nije o ekivao ovakav preokret. I životni i muzi ki. Corinne je izgubila muža te je zasigurno i zbog te nimalo zavidne sudbine nau ila ne umarati se sitnicama ili, kako ono kažu, ‘udisati život punim plu ima’. Sada, za razliku od prije, u njenim prepoznatljivim soul dionicama možemo nai i na psihodeli ne digresije u kojima kao da se želi odmaknuti od stvarnosti u

neki sjetni san koji nije tako gorak kao što je bila njena sudbina. I sama je spomenula kako se nekoliko pjesama ti e njezinog muža direktno, iako to nikada ne bismo mogli re i za npr. naslovnu “Are You Here”.

“I’d Do It All Again” je na drugu ruku napisana dva mjeseca prije nego što joj je muž umro, ali je napisana u duhu iskrenosti i ne prevelike sentimentalnosti koju Corinne zagovara te kao da nagovješta-

va tragediju. Na “The Blackest Lily” osje a se dezorijentirano (stihovi “I didn’t know what day it was”), dok na “Closer” priznaje kako joj je svega dosta. “Feels Like The First Time” je sjajan primjer kako su sedamdesete utjecale na nju, a s rockom je eksperimentirala u “Diving or Hearts”.

“The Sea” su producirali Steve Brown i Steve Chrisanthou i napravili su odli nu stvar jer su uspjeli iz jednog

Popis pjesama 1. Are You Here; 2. I’d Do It All Again; 3. Feels Like The First Time; 4. The Blackest Lily; 5. Closer; 6.

Love Is On Its Way; 7. I’d Like To Call It Beauty; 8.

Paris Nights And New York Mornings; 9. Paper Dolls; 10. Diving For Hearts; 11.

The Sea

uglavnom mra nog albuma ‘to ku na i’ staviti na taj na in da se ne moramo osje ati depresivno da bismo slušali ovaj album, više sjetno ili kad poželimo da nam misli odlutaju i kada e nam do uha doprijeti melodija koja e nas samo tako pogoditi u bolnu to ku.

Iako uradak nema neki svoj zaklju ak, on je zasigurno korak naprijed, ako ne i više njih. Na putu prema nekom unutarnjem, sigurnom mjestu gdje je sve mogu e i gdje umjetnik kao Corinne može dobiti ono što ve ini muzi ara nedostaje - inspiraciju.

INTERNET I RA UNALA

Kako odabrati naziv domene za web stranice

Po uzoru na svjetske web stranice sli ne namjere, bilo je vrijeme da i mi u Hrvatskoj dobijemo nešto sli no. Na web stranici www.hrvijesti.com na jednostavan na in možete objaviti šaljivu vijest o vašem prijatelju i ona e biti objavljena na ovom news portalu. Stranicu možete podijeliti putem jed-

nostavnih alata koje stranica nudi. Sve pri e su apsolutna laži ne e biti prikazane na tražilicama, ali je zabava garantirana! Sami posjetitelji su autori pri e i samo oni odgovaraju za sadržaj. Ako se ukaže potreba, pri a može biti i uklonjena, ali vjerujemo da e svi prihvatiti dobru oru.

Ukoliko se odlu ite za predstavljanje svoje tvrtke na Internetu putem web stranica, prvo pitanje koje se name e je - pod kojim e imenom, tj. adresom biti postavljena? Osnovni dio adrese, koji obi no po inje s www, a završava s hr, com i sli nim nastavcima, naziva se domena i s imenom domene posjetitelji e povezivati vaše web stranice.

Nastavak imena (.hr, .com, .com.hr, .net) ozna ava uglavnom lokaciju uz koju su vezane web stranice (.hr te .com.hr ozna avaju stranice registrirane u Hrvatskoj, .de u Njema koj, .at u Austriji itd.), dok se .com i .net obi no upotrjebljavaju nevezano uz lokaciju te su primjerene za stranice koje su me unarodnog karaktera. Ovo je više stvar uobi ajene prakse nego nekog

krutog pravila, ali e dobro poslužiti za orijentaciju prilikom odluke za izbor naziva domene ovisno o ciljanoj publici za web stranice.

Glavni dio domene trebao bi biti im kra i, ali da istovremeno opisuje glavnu temu samih web stranica - nema smisla stavljati naziv od nekoliko rije i u naziv domene jer e to rijetko tko zapamtiti, a ista stvar je i s nerazumljivom kraticom. Što u initi ako je željeno ime domene ve zauzeto - budu i da su Internet te isto tako i nazivi domena prisutni ve više od dvadesetak godina, ovo zna biti est slu aj. Ukoliko baš želite naziv koji ste zamislili, mogu e je pokušati s drugim nastavcima (npr. .com.hr umjesto .hr ili .biz umjesto .com), s time da, ukoliko web stranice koje postoje

na vašoj željenoj domeni imaju veliku popularnost, riskirate da vaše stranice pro u nezapaženo ili da ako nekome spomenete ime svoje domene taj isti zamijeni ih s drugim stranicama. Rješenje je u odabiru drugog imena domene koje na sli an na in može opisivati vaše web stranice. Što se ti e naziva unutar hrvatskoga domenskog prostora (domene koje imaju nastavak .hr), važno je napomenuti da su one za pravne osobe besplatne, ali pod uvjetima koje propisuje Hrvatska akademska i istraživa ka mreža CARNet, a od prvog srpnja ove godine mogu a je i njihova kupnja (uz odre ene uvjete). Više o uvjetima i na inu kupnje i registracije .hr domena na http://www.dns.hr.

Za ostale nastavke domena (.com, .net, .biz ...) pri registraciji naj eš e vam posreduje hosting tvrtka kod koje zakupljujete prostor za web stranice, iako je to mogu e napraviti u vlastitoj režiji preko me unarodnih servisa.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

6. srpnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA PRINCE OF PERSIA: THE SANDS OF TIME

ZAKON BRA E: POSLJEDNJA SEZONA PRISON BREAK: THE FINAL SEASON

avanturisti ki spektakl Režija: Mike Newell Uloge: Jake Gyllenhaal, Ben Kingsley, Gemma Arterton, Al red Molina, Reece Ritchie

akcijski triler Režija: Paul Scheuring Uloge: Dominic Purcell, Wentworth Miller, Robert Knepper, Amaury Nolasco, Sarah Wayne Callies

Smješten u misti ne krajeve Perzije, Princ Perzije: Pijesak vremena epska je akcijska avantura o odmetnutom princu i zagonetnoj princezi koji se utrkuju sa silama zla kako bi

sa uvali drevni bodež, dar bogova koji može promijeniti tijek vremena i omogu iti onome tko ga posjeduje da zavlada svijetom. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) U filmu “Cesta” glavnu ulogu igra: 1. V. Mortensen 2. M. Gibson 3. R. De Niro

romanti na komedija SF akcijski triler

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

tajnovitog ure aja Scylla. Životi bivaju uništeni dok raste napetost i priprema se zapanjuju i svršetak, a Micahel i Lincoln pokušavaju ostati na životu dok ne svane dan kada e jednom zauvijek mo i prestati bježati. Preporu ujemo starijima od 14 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG CESTA

Apokalipti na drama o ocu (Viggo Mortensen) koji pokušava spasiti sina od svijeta koji gubi svaku ljudskost.

Prošlo je više od 10 godina otkako je svijet uništen, no, kako se to dogodilo, nitko ne može re i sa sigurnoš u re i. Jednog je dana neobi no jaka svjetlost zabljesnula planet, i onda - ništa. Rezultat toga nemilog doga aja je da nema energije, struje, vegetacije ni hrane. Milijuni su ljudi izginuli, nestali u požarima ili poplavama, pomrli od gladi u laganom propadanju civilizacije.

Muškarac i Dje ak u pokretu su sa svim svojim dragocjenostima, s hranom i odje om, alatima, plasti nim vre ama, pokriva ima i svime što ih štiti od hladno e. Dragocjenosti guraju u shopping kolicima a retrovizorsko ogledalce upozorava ih na približavanje uljeza.

Djeluju poput besku nika, a oni to i jesu - zajedno s tisu ama drugih u beživotnoj pustopoljini.

Dok lutaju nekada veli anstvenim ameri kim prometnicama, na putu prema

Oceanu, skrivaju se u napuštenim zgradama, u strahu od bandi koje bi im otele ono malo što imaju. Putem nailaze na brojne o ajnike, na drumsku bandu, na lovce svega živoga, na dobro uhranjene kanibale ...

OZBILJAN OVJEK Možete li napraviti komediju iz pri e o ovjeku kojem sve krene po zlu? Kada bra a Coen režiraju, onda da! Larry Gopnik je dobar ovjek, odan muž i otac, predani pro esor fizike. No, jednog dana sve e krenuti po zlu. Lijeni brat mu spava u ku i, sin ima probleme u školi, k erku zanima samo operacija nosa, a žena ga ostavlja zbog ljubavnika i on iseljava iz ku e u mali motel. I njegov posao postaje ugrožen kad po inju pristizati anonimna pisma protiv njega. Ženin ljubavnik umire, a na Larryju je da plati pokop ovjeka kojeg mrzi. Na kraju Larryju preostaje da traži savjete - od tri razli ita rabina ...

Ova mizantropska pri a ima svoje korijene u biblijskoj pri i o Jobu, a kriti ari ga ak proglašavaju najzrelijim filmom bra e Coen. Roger Ebert ga naziva ‘djelom ljubavi’, ali upozorava da to nije komedija od koje ete se glasno smijati. Todd McCarthy (Variety) je ocijenio da je to ‘ona vrsta filmova koju radiš kada dobiješ Oscara.’

Glede tih Oscara, ova crna komedija je tako crna da je mnogi kriti ari uspore uju s ‘Nema zemlje za starce’ i zaklju uju da je to veseliji film jer je ‘A Serious Man’ pun humora, ali i o aja i bezna a, pa se to djelo ocjenjuje kao ‘rad bar ovjek, odan muž i otac, okrutnih genija komedije’. predani pro esor fizike. No, jednog dana sve e krenuti DEVET po zlu. Lijeni brat mu spava u ku i, sin ima probleme u školi, Mjuzikl o strastvenom k erku zanima samo operacifilmašu u krizi (Daniel Day ja nosa, a žena ga ostavlja zbog - Lewis) koji se suo ava sa ljubavnika i on iseljava iz ku e ženama svog života: Penélo- u mali motel. I njegov posao pe Cruz, Nicole Kidman, Kate postaje ugrožen kad po inju Hudson ... Provokativni mj- pristizati anonimna pisma uzikl koji prati stvarala ku protiv njega. Ženin ljubavnik i osobnu krizu talijanskog umire, a na Larryju je da plati filmskog redatelja Guida Con- pokop ovjeka kojeg mrzi. Na tinija (Daniel Day - Lewis). kraju Larryju preostaje da On se istovremeno suo ava traži savjete - od tri razli ita s brojnim ženama u svom ži- rabina ... votu: svojom zakonitom suOva mizantropska pri a prugom Luisom (Marion Co- ima svoje korijene u biblijskoj tillard), ljubavnicom Carlom pri i o Jobu, a kriti ari ga ak (Penélope Cruz), filmskom proglašavaju najzrelijim filmuzom Claudijom (Nicole mom bra e Coen. Roger Ebert Kidman), osobom od povje- ga naziva ‘djelom ljubavi’, ali renja te kostimografkinjom upozorava da to nije komedija Lili (Judi Dench), ameri kom od koje ete se glasno smijati. modnom novinarkom Step- Todd McCarthy (Variety) je hanie (Kate Hudson), kur- ocijenio da je to ‘ona vrsta filvom iz mladosti Saraghinom mova koju radiš kada dobiješ (Stacy Ferguson) te svojom Oscara.’ Glede tih Oscara, ova majkom (Sophia Loren) ... crna komedija je tako crna da je mnogi kriti ari uspore uju OZBILJAN OVJEK s ‘Nema zemlje za starce’ i zaMožete li napraviti ko- klju uju da je to veseliji film mediju iz pri e o ovjeku jer je ‘A Serious Man’ pun hukojem sve krene po zlu? mora, ali i o aja i bezna a, pa Kada bra a Coen režiraju, se to djelo ocjenjuje kao ‘rad onda da! Larry Gopnik je do- okrutnih genija komedije’.

utorak, 6.7.

19.00 JACK I JILL 21.00 REPO MEN

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Marin Ivanovi , akovec

K ako bi uništ ili zlokobnu organizaciju poznatu pod nazivom “Tvrtka”, Michael Scofield (Wentworth Miller) i njegov brat Lincoln (Dominic Purcell) moraju pobje i opasnom pla enom ubojici koji im je na tragu i razotkriti smrtonosnu tajnu skrivenu iza

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

srijeda, 7.7. nema filmskog programa

etvrtak, 8.7.

19.00 i 21.00 PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA PRINCE OF PERSIA: THE SANDS OF TIME avanturisti ki spektakl Režija: Mike Newell Uloge: Jake Gyllenhaal, Ben Kingsley, Gemma Arterton, Al red Molina, Reece Ritchie

petak, 9.7.

19.00 PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA avanturisti ki spektakl

22.00 ZAKON BRA E: POSLJEDNJA SEZONA PRISON BREAK: THE FINAL SEASON akcijski triler Režija: Paul Scheuring Uloge: Dominic Purcell, Wentworth Miller, Robert Knepper, Amaury Nolasco, Sarah Wayne Callies U slu aju lošeg vremena umjesto filma u dvorani CZK-a održat e se program “Ljeto u gradu Zrinskih”.

1. SVI SMO SUPER 2. STARI FRAJERI

subota, 10.7.

3. AVATAR

19.00 STREET DANCE

4. LINIJA

glazbeni film Režija: Max Giwa, Dania Pasquini Uloge: Charlotte Rampling, Rachel McDowall, Chris Wilson, Eleanor Bron

5. NINJA UBOJICA 6. POLARNA NO 7. SIRO E

21.00 PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA

8. TAXI 4 9. SHERLOCK HOLMES

avanturisti ki spektakl

10. SLAGALICA STRAVE 6

nedjelja, 11.7.

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1.

FANTASTI NI GOSPODIN FOXI

2.

SEKS&GRAD 2

3.

ALISA U ZEMLJI UDESA

4.

KISCK ASS

5.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

6.

AVATAR

7.

OTOK SHUTTER

8.

NAREDNIK JAMES

9.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

19.00 STREET DANCE glazbeni film

21.00 PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA avanturisti ki spektakl

ponedjeljak, 12.7.

19.00 STREET DANCE glazbeni film

21.00 PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA avanturisti ki spektakl

DOM KULTURE PRELOG

10. IRON MAN 2

U.S. Box Office

subota, 10.7., nedjelja, 11.7.

STRAVA U ULICI BRIJESTOVA

1. TOY STORY 3

horor

2. GROWN UPS 3. KNIGHT AND DAY

Radno vrijeme blagajne!

4. THE KARATE KID 5. THE A-TEAM 6. GET HIM TO THE GREEKE 7. SHREK FOREVER AFTER 8. PRINCE OF PERSIA: THE SANDS OF TIM

9. KILLERS 10. JONAH HEX

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 26

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

6. srpnja 2010.

6. srpnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Otvoreni volumen i žuta fasada Ova je obiteljska ku a djelo studija VMX Architects iz Amsterdama i nalazi se u istom gradu, to nije, na otoku Ijburg.

Arhitekti su se poigrali kombinacijom tipologija, a cijelo su zdanje podijelili na tri dijela, gledaju i horizontalno. U prizemlju, kod ulaza, smjestili su nesvakidašnje prostorije za ovaj dio ku e ili, bolje re eno, njihove funkcije.

Tako tu, uz ulaz, stoji i spremište i velika igraonica koja se spaja s dvorištem iza ku e.

Na prvom katu, u velikom otvorenom prostoru, postavlje-

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Potkrovlje?

Potkrovlje!!! ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

na je kuhinja s blagovaonicom, a iznad nje nalazi se i galerija u kojoj je smješten dnevni boravak s pogledom na dvorišni dio iza ku e, ali i na prednji dio, gdje je ulica. Tre i je kat rezerviran za spava e sobe i kupaonicu. Fasada ku e izvedena je od žutih kerami kih plo ica, što de initivno iz nje ini jedan originalni arhitektonski komad u nizu, ali ni u kom

trenutku ne odska e od urbane estetike u ulici. p. s. Ako mislite da ste prepoznali lika na slici koja krasi blagovaonski dio, to nije on. Barem se iskreno nadam (?!).

Kolekcija dje jeg namještaja “Drvo” Ameri ka dizajnerica April Hannah predstavila je svoju novu kreaciju dje jeg namještaja.

Kolekcija “Drvo” sastoji se od simpati nih elemenata stoli a i stolova za djecu u kombinaciji drvnih dekora s monokromatskim rubovima. Svi dijelovi ove kolekcije izra eni su iz certi iciranih (FCS)

furnirskih plo a bez formaldehida. Kao vezivno sredstvo koristi se ljepilo na bazi soje, dok se za površinsku obradu koristi neotrovni, vodeni lak. U svakom slu aju, ova kolekcija izvedena je u mjerilima onog što je danas na prvom mjestu – ekologija, pri emu nimalo ne gubi na svojoj atraktivnosti ili zaigranosti.

Fora stambena jedinica/kutija Ova stambena gkutija h djelo je ameri kog dizajnera Andrewa Klinea. Radi se o konceptu u kojem sam termin gstanovanje h igra sekundarnu ulogu. Primarna uloga je, pri tome, multifunkcionalnost prostora koja se dobiva preklapanjem odre enih funkcionalnih zona u cilju dobivanja više prostora prilikom nekorištenja istih. Ova se stambena kutija/jedinica zove jednostavno - stambena jedinica interijera (što nije baš kreativno, ali je apsolutno to no) i sadrži, de facto, sve što vam je potrebno: kuhinju, kupaonicu, krevet i spremište. Sastoji se od 9 spojenih dijelova koji se mogu odmontirati kako bi se lakše prevezli na neku drugi lokaciju. Ove 4 funkcionalne zone u me usobnom su odnosu, ali su i entiteti sami za sebe pa se mogu kombinirati njihove otvorene – zatvorene verzije. Njihovo sklapanje natrag u kutiju dozvoljava da se oslobodi odre eni prostor oko njih i da se promijeni njegova funkcija. Koncept je, tako er, vrlo interesantan s gledišta nekog tko se esto seli. Uglavnom, vrlo interesantno razmišljanje, iako se bi tu još svašta moglo razviti, dodati ili maknuti.

esto sam dobivao upite za projektiranje ili opremanje potkrovnih stanova. Koliko god oni imali svoje speci i nosti, takvi interijeri zaista su izazov za svakog projektanta, ali i pravi gušt za svakog prebivatelja i stanara u njima.

Danas sam naišao na ovaj (opet) švedski dizajn interijera potkrovlja koji bih rado podijelio s vama.

Ukoliko pratite ovaj e-magazin,

ve ste primijetili da je jedan od trenutnih trendova u projektiranju stambenih prostora – bijela boja, kao i prozra ni, otvoreni i svježi volumeni. E, pa ovaj stan savršen je primjer toga.

Kako sam i spomenuo, stan se nalazi u Švedskoj, površine je 61 m2, a djeluje barem 15-ak kvadrata ve i s obzirom na elemente koji su u njemu. Naravno, fokusne boje elemenata u ovom primjeru takve su kakve jesu, no bez problema bi se mogle promijeniti bez

da se kompromitira cijeli prostor (i dizajn istog). Naime, osnovni elementi interijera, kao i glavna boja je bijela na koju se savršeno veže bilo koja druga boja i kombinacija istih, ovisno o željama i a initetu stanara. Pod je izveden od izbjeljenoga masivnog drva i kao takav se savršeno uklapa u ostatak bjeline, ali prostoru ipak daje jedan prirodni moment.

To ku na i ovom predivnom životnom prostoru ipak daje geni-

jalna terasa površine 10 m2 koja ima prekrasan pogled na okolne krovove, a ujedno je i savršeno mjesto za uživanje i opuštanje.

Njena veli ina, ali i injenica da u sklopu ima i sanduk koji služi kao ostava te dvije no ne lampe, dopušta još jednu funkciju koju bi, vjerujem, svi vi vrlo rado iskoristili – funkciju otvorene no ne blagovaonice.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. srpnja 2010.

ZA NJU: Bikini dijeta – etiri kilograma u dva tjedna

Dijeta za mršavljenje, detoksikaciju i zdraviju kožu tijelo uz pomo ljetnih sezonskih namirnica, a uz pomo ovog plana prehrane prestat ete osje ati potrebu za slatkom i masnom hranom. Namirnice poput bobi astog vo a i masne ribe dat e vašoj koži sjaj, pa ne ete samo mršavjeti, ve ete i izgledati bolje i mla e.

Bikini dijeta je dvotjedni, niskokalori ni plan prehrane koji e vam pomo i da izgubite kilograme i izgledate zdravije i zategnutije. Plan prehrane je pun svježih namirnica, povr a i vo a koji e usput detoksicirati vaše tijelo. Ako ete se pridržavati ovog plana prehrane, u dva tjedna možete izgubiti etiri kilograma, a ako je produžite za još dva tjedna, mogli biste izgubiti dodatna dva kilograma.

Kako bikini dijeta djeluje?

Jela su niskokalori na i s malo masno a, no zasitna su. To zna i da ne ete do i u napast da grickate izme u obroka (ako do ete – tu je me uobrok), a obroci s malo kalorija zna e da ete gubiti na težini.

Bikini detoksikacijska dijeta osmišljena je kako bi pro istila

Za koga je bikini dijeta dobra?

Za sve one koji žele bolje izgledati na ljetovanju, no imaju još samo nekoliko tjedana da se dovedu u formu. Za osobe koje misle da trebaju poboljšati izgled svoje kože. U njoj se ne izbacuje potpuno slatko, pa e “ovisnici“ mo i izdržati da ne padnu u napast.

Morate voljeti jesti vo e i povr e, jer se od toga pretežno sadrži ovaj plan prehrane. Ru ak je dosta oskudan pa bi nekima mogao biti problem izdržati do ve ere.

Plan prehrane Plana prehrane morate se to no držati, no mogu e je zamijeniti neke obroke ako ne volite nešto od propisanih namirnica (ru ak možete mijenjati samo s ru kom iz nekog drugog dana, a ve eru samo za ve eru).

Uz doru ak, ru ak, ve eru i me uobrok dozvoljeno vam je još 300 ml obranog mlijeka (u ovo se ne ubraja mlijeko koje je ve na jelovniku) kada ga god želite

popiti. Izbjegavajte alkohol i držite se vode, prirodnih sokova bez še era, nezasla enog aja i kave. Salate za inite ili samo s malo soli, ili s malo maslinovog ulja i jabu nim octom ili limunovim sokom.

1. dan Doru ak: 1 naran a ili nektarina, 200 g nemasnog obi nog jogurta Ru ak: zelena salata, 1 šaka prženog orašastog vo a, 1 šnita integralnog kruha, 1 naran a Me uobrok: šaka brazilskih oraš i a i dvije kockice crne okolade (s visokim postotkom kakaa) Ve era: Pržena riba sa žara (skuša, tuna, srdela, šaran, som), 1 kuhani batat (slatki krumpir) srednje veli ine, kuhana brokula, vo na salata 2. dan Doru ak: zdjelica bobi astog vo a (maline, ribizli, kupine, brusnice, grož e), 1šnita integralnog tosta s nemasnim sirnim namazom Ru ak: salata od paprike, mrkve i krastavaca s dvije žlice humusa i 2 šnite integralnog tosta, 1 banana

Me uobrok: 4 kockice tamne okolade Ve era: pržena piletina (pola pile ih prsa) s povr em po želji – paprike, mrkva, brokula, kar iol, mlade mahune, svježi špinat. Jedan mali krumpir kuhan u kori 3. dan Doru ak: 5 žlica punih vrhom integralnog corn lakesa, 125 ml obranog mlijeka, 1 vo e po želji Ru ak: salata od tune: 50 g tune iz konzerve, 6 velikih listova zelene salate, 2 paradajza srednje veli ine, 1 krastavac, naribana mrkva, po želji pola avokada, 1 šnita integralnog kruha Me uobrok: 1 šaka bobi astog vo a Ve era: pola prženih pile ih prsa sa šalšom (umak od paradajza, paprike, luka i ešnjaka), krumpir kuhan u kori srednje veli ine, salata po želji, 2 kivija

4. dan Doru ak: Milkshake od bobi astog vo a: 200 ml obranog mlijeka, 1 žlica pšeni nih klica, 100 g bobi astog vo a (može smrznutog), 2 žli ice meda Ru ak: krumpir kuhan u kori srednje veli ine, 2 žlice graha u chilly umaku i zelena salata

Me uobrok: 1 vo ka po želji (nektarina, naran a, 1 komad lubenice) Ve era: rižoto od povr a – sme a riža i povr e po želji, lubenica 5. dan Doru ak: 2 šnite integralnog tosta s nemasnim sirnim namazom. 1 jabuka Ru ak: štapi i od mrkve, celera i krastavaca s 100 g svježeg sira (po želji s ešnjakom i mljevenom crvenom paprikom), 1 integralno pecivo Me uobrok: Šaka tortilla ipsa sa salsa umakom (ili šalšom koja je preostala dok ste je kuhali) Ve era: ražnji i od pola pile ih prsa s paprikom, gljivama i lukom, tri vrhom pune žlice couscousa ili integralne riže 6. dan Doru ak: 3 žlice mueslija s 150 ml obranog mlijeka, šaka bobi astog vo a Ru ak: salata s piletinom ili puretinom – 50 g piletine ili puretine, mlade mahune, paradajz i krastavci. Uz maslinovo ulje i ocat možete dodati i žli icu senfa Me uobrok: 2 jaffa keksa Ve era: 150 g tjestenine s umakom od paradajza i povr a i 2 žli ice parmezana

7. dan Doru ak: 1 šnita integralnog tosta s nemasnim sirnim namazom i 1 paradajzom srednje veli ine Ru ak: pola šalice kuhane integralne riže, povr e sa žara – tivkice, patlidžani, paprike Me uobrok: 1 pala inka s vo em (vo e možete staviti ili u tijesto prije pe enja ili pala inku kasnije napuniti vo em) Ve era: 200 g ribe s žara, 3 mala pe ena mlada krumpira, svježi špinat ili zelena salata s mrkvom

8. – 14. dan Iz ovih sedam dana odaberite doru ak, ru ak, me uobrok i ve eru po želji. Mogu se i ponavljati, ali ne više od dva puta.

ODLU ILI ste se vjen ati! Što sad dalje?

Odgovori na naj eš a pitanja parova koji planiraju brak Kako i gdje prijaviti sklapanje braka, koje uvjete treba ispuniti za sklapanje braka u vjerskom obliku, a koje za gra anski brak? Može li se brak sklopiti izvan mati nog ureda? Koliko to košta? Koje isprave treba priložiti mati aru? Pitanja su to koja postavljaju budu i mladenci i na koja bi prije nego odlu e zakora iti u mati ni ured trebali znati odgovore, kako zbog nepredvi enih okolnosti ne bi morali odga ati željeni termin vjen anja.

ku i u vjerskom obliku, jednake su pred zakonom. Namjeru sklapanja braka bilo u gra anskom ili u vjerskom obliku svakako morate prijaviti u mati nom

uredu. Ako prijavljujete namjeru sklapanja gra anskog braka, ra unajte da e mati ar dan za vjen anje odrediti unutar razdoblja od tridesetog do etrdeset i petog dana od dana kada ste prijavili namjeru sklapanja braka.

Vjen anje izvan mati nog ureda Mladenci koji se ne žele vjen ati u službenoj prostoriji mati nog ureda mogu zatražiti sklapanje braka na mjestu koje je za njih posebno važno, atraktivno, a je li ono i prikladno za in vjen anja, procjenjuje mati ar. No, vodite ra una da se sklapanje braka izvan službene prostorije posebno pla a. Naknada ovisi o udaljenosti mjesta sklapanja braka od službene prostorije,

Gra anski ili vjerski brak Najprije trebate odlu iti ho ete li sklopiti gra anski brak (pred mati arom) ili ete imati samo crkveno vjen anje. Obje vrste braka, u gra anskom obli-

RECEPT tjedna

te o vremenu sklapanja braka, odnosno radi li se o nedjelji, blagdanu ili neradnom danu. Za izra un visine naknade utvr ena je osnovica koju ini prosje na bruto pla a po zaposleniku u Republici Hrvatskoj prema posljednjim službeno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Tako se za vjen anje na mjestu udaljenom 10 km od sjedišta mati nog ureda pla a naknada od 10 posto bruto pla e, a ako je udaljeno više od 10 km, onda je to 20 posto iste osnovice. Nedjeljom, neradnim danom i blagdanom iznos se pove ava za sto posto. Ako se traži sklapanje braka izvan službenih prostorija zbog zdravstvenih razloga, onda se svi ovi iznosi umanjuju za 50 posto.

Crkveno vjen anje Ako ete sklopiti brak u vjerskom obliku, i tada najprije trebate oti i do mati ara i zatražiti potvrdu o ispunjavanju pretpostavki za sklapanje braka. Potvrda o ispunjavanju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku vrijedi tri mjeseca od

dana izdavanja. Trebate priložiti iste isprave kao za sklapanje gra anskog braka. Dan crkvenog vjen anja dogovorit ete sa službenikom vjerske zajednice.

Službenik vjerske zajednice pred kojim je brak sklopljen dužan je dostaviti mati aru potvrdu o sklopljenom braku, koju potpisuju žena, muž, svjedoci i službenik vjerske zajednice. Brak sklopljen u vjerskom obliku mati ar upisuje u državnu maticu vjen anih i izdaje izvadak, koji je dokaz da brak sklopljen u vjerskom obliku ima u inke gra anskog braka.

Popis mati nih ureda možete prona i na www.uprava.hr, a dodatne informacije o sklapanju braka potražite u Obiteljskom zakonu, koji je tako er online dostupan.

www.SAVJETI-hr.com

Brusketi s povr em Izradite klopku za muhe Sastojci (broj osoba: 6)

Premaz za bruskete 1 kom zelene paprike 1 kom manje tikvice 2 kom paradajza 1 žli ica sjeckanog vlasca 1 bijeli luk 100 g parmezana 1 kom manje ljute papri ice malo soli malo bibera malo maslinovog ulja

Podloga za bruskete

8 kriški integralnog kruha Postupak pripreme Tikvicu i zelenu papriku isjeckati na kockice veli ine po želji. Na malo maslinovog ulja ispržiti tikvice i papriku, kratko tek da omekšaju. Paradajz preliti vrelom vodom, oljuštiti, isjeckati i tako er ispržiti kratko uz dodatak ljute papri ice, vlasca, bijelog luka, bibera

i soli. Masu sjediniti i u nju dodati krupno nariban parmezan. Kriške kruha poredati u nauljenu tepsiju i preko njih rasporediti pripremljenu masu. Pe i na grilu u pe nici oko 10 min.

Muhe znaju brzo postati dosadne. Riješite ih se izradom klopke za muhe. Trebat e vam prazna plasti na boca od dvije litre, škare, mali komadi mesa natopljen u vodi, ljepilo ili ljepljiva traka, metalna vješalica i kliješta.

Odrežite vrh boce ispod prijelaza u tijelo boce. Izrezani vrh odložite na stranu.

Stavite komadi mesa na dno boce. Okrenite naopa ke izrezani vrh boce i umetnite ga u

bocu, tako ete dobiti lijevak.

Zalijepite bocu i izrezani dio ljepilom ili ljepljivom trakom.

Kliještima izravnajte metalnu vješalicu i probušite rupe s dvije strane na boci te provucite žicu kroz rupe. Dodajte ljepilo ili ljepljivu traku da bude vrš e. Odaberite mjesto kamo ete objesiti klopku. Muhe e u i, no ne e mo i iza i iz boce. Ovako ste se riješili jednih od najiritiraju ih bi a.

6. srpnja 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Muška menopauza Gastroskopija postoji, ali je rijetka nije bauk?

Tri su klju na simptoma koji zajedno s niskim nivoom testosterona dovode do pojave muške menopauze. Dijagnosticiranje ovog stanja mnogo je rje e nego što se ranije mislilo, ali se tako nešto ipak dešava, tvrde britanski znanstvenici. Testiranjem 32 razli ita simptoma utvr eno je da su najvažniji umor, nedostatak energije, impotencija i depresija. Kod muškaraca se javlja nemogu nost postizanja erekcije ujutro, slab libido i erektilna dis unkcija.

Nizak nivo testosterona povezuje se s nesposobnoš u

podizanja tereta, hodanju više od jednog kilometra, problemima sa savijanjem, u anjem i saginjanjem, te tugom.

Simptomi koji ne mogu biti povezani s menopauzom jesu: promjene u spavanju, loša koncentracija, osje aj beskorisnosti, tegobe pri ustajanju sa stolice i nervoza.

Za razliku od žena, tek dva posto muškaraca pati od menopauze, navedeno je u studiji tima znanstvenika sa Sveu ilišta Manchester i Imperial collegea u Londonu. Rezultate svog istraživanja objavili su u magazinu “New England Journal o Medicine ”.

Muškarci koji imaju simptome seksualne dis unkcije, a nivo testosterona im je normalan, trebaju znati da nešto drugo uzrokuje njihove probleme, a ne muška menopauza.

MODNI TREND

Retro kupa i kostimi Retro je ve neko vrijeme “in”, a želite li biti druga iji ovo ljeto na plaži i privla iti poglede, zašto ne biste

posegnuli za takvim badi em? I ne samo to, neka vaš retro badi bude pin-up badi !

Inspiraciju možete prona i u kupa im kostimima iz 50-ih godina prošlog stolje a - visoki struk, cvjetni materijali, nabori ... Sigurni smo kako i Dita Von Teese ima baš jedan (ili više!) takvih.

Osim što ete definitivno biti originalni, ovakvi vam badi i mogu pomo i i da sakrijete neke nedostatke poput ve eg trbuš i a - odaberite badi visokog struka, ili malih grudi - volani na gornjem dijelu kupa eg.

Inspiraciju možete potražiti i u filmovima s Bridgitte Bardot poput, primjerice, Godardova filma Le Mepris.

Naravno, odaberete li ovakav kupa i kostim, imajte na umu da

ga treba pratiti i itav styling - veliki damski šeširi, svilene marame/vrpce oko glave i XXL sun ane nao ale. (preuzeto s portala Moda.hr)

Nokti u bojama bombona!

Ako ste jedna od onih dama koje vole boje, ovo je vaša sezona!

Paleta boja ljetnih trendi lakova za nokte po prilici je kao da otvorite vre icu Skittles bombona i birate koju boju bi prvu! Slatko, zar ne?

Boja ljeta je definitivno tirkizna, što e re i da tonovi plavo - zelene idu baš na sve, pa tako i nokti e. Žuta je optimisti na i vesela, a, vjerujte nam, i vi ete postati takvi kada se probudite ujutro i pogledate svoje divne nokti e s upravo ovom bojom na njima!

Jednako voljena, koliko i mrska, ruži asta boja uvijek prona e put do našeg ormara - i toaletne torbice! Ovo ljeto birajte gbarbie pink h nijanse! Rijetko tko se usudi nositi naran asti lak, no ako se ne vidite s jarkim naran astim lakom zamijenite svoj blijedo ruži asti lak onim svijetle naran aste boje. Promjena e biti malena, ali vidljiva!

U slu aju da ne možete bez crvenog laka ni ovo ljeto, birajte nijanse koje se križaju s naran astom ili ruži astom bojom kako bi svojim noktima dali poseban

štih. Hej, ljeto je, imate vremena za klasi nu crvenu ostatak godine! I za kraj, ljubi asta koja e otka enim curama do i gkao naru ena h.

Igrajte se bojama lakova za nokte baš poput modne kameleonke Rihanne. Svoju najdražu i najotka eniju nijansu ovo ljeto potražite u obližnjem du anu, jer zato i ljeto služi. Uživajte u bojama koje ostatak godine ne biste ni u snu stavili na nokte, a na veseloj e se i šarenoj plaži baš savršeno uklopiti! (preuzeto s portala Moda.hr)

Gornjom endoskopijom (popularni je naziv gastroskopija) pretražuje se sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaestpala no crijevo (po etni dio tankog crijeva). Pretraga se izvodi instrumentom koji se zove gastroskop. Na savitljivom i tankom produžetku nalazi se mali opti ki instrument koji omogu uje prikaz unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu.

Ova pretraga omogu uje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava, onako kako to u stvarnosti izgleda. Možemo vidjeti promjene na jednjaku, želucu ili dvanaestpala nom crijevu. U otkrivanju upalnih promjena sluznice (gastritis), vrijedova (ulkusa), raka (tumora) jednjaka, želuca ili dvanaesnika i u otkrivanju drugih promjena na sluznici ova je pretraga bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca.To je najbolji na in utvr ivanja uzroka krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava.

Lije nik tijekom pretrage može uzeti mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrditi da li se na vidljivo promjenjenoj sluznici radi o dobro udnoj ili zlo udnoj promjeni. Uzorak se tkiva može uzeti i iz drugih razloga, primjerice ako se želi dokazati prisutnost bakterije H. pylori, koja predstavlja imbenik rizika za razvoj nekih bolesti želuca. Malom etkicom mogu e je isto tako uzeti uzorak površinskih stanica za još neke dodatne pretrage (zovemo ih citološke, jer se pod mikroskopom traže promjene na stanicama) koje mogu pomo i u lakšem dijagnosticiranju bolesti gornjeg probavnog sustava.

Gornja endoskopija omogu uje i neke nužne zahvate na gornjem djelu probavnog sustava kada je to potrebno. Tako se može uvesti instrument kojim e se odstraniti dobro udna ili zlo udna izraslina na sluznici, zaustaviti krvarenje, proširiti neko suženje koje onemogu uje normalan prolaz hrane ili teku ine i drugo.

Ako imate simptome koji upu uju na probleme s želucem, Vaš e Vam lije nik, osobito ako tegobe traju dugo ili se radi o alarmantnim simtomima preporu iti takvu pretragu.

TEHNO ZONA

Acerov Predator me u ra unalima Ra unalni div Acer predstavio je svoju najnoviju nabrijanu ra unalnu konfiguraciju. Model oznake Predator AG7750 namijenjen je korisnicima najekstremnijih ra unalnih zahtjeva.

Posljednja ina ica gejmerskog ra unala proizašla iz Acera sadrži quad core procesor Intel Core i7, grafi ku karticu Nvidia GeForce GTX470 te 12 GB DDR3 radne memorije. Spomenuti grafi ki

pokreta podržava SLI, tako da je u niz mogu e povezati tri grafi ke kartice.

Predator AG7750 sadrži procesor Intel Core i7 930 optimiziran za najzahtjevnije igra e, a s ugra enom tehnologijom Turbo Boost jezgru procesora mogu e je natjerati na 133 Mhz. Cijeli sustav hla en je dvodijelnim teku im hla enjem, a svi ugra eni diskovi ugra eni rade u tzv. hot

swap na inu, tako da ih je mogu e izmjenjivati “u hodu”. Od ostalog Acer navodi da Predator AG7750 sadrži dva PCI Express x16, dva PCI Express x1, jedan PCI Express x8 te standardni PCI utor, 11 USB utora, dva eSATA utora, dva Ethernet utora, dva DVI-D izlaza (šest koristi li korisnik tri grafi ke kartice, TV izlaz te šest audi utora. Cijena ovog ra unala kre e se od 2.000 dolara na više.

Prije pretrage ne smijete jesti. Prazan želudac (na tašte) nužan je kako bi se mogao napraviti nesmetani pregled. Hranu ni teku inu ne bi trebalo uzimati 6 sati prije pregleda.Vaš e Vam lije nik to no objasniti kada prije pregleda treba prestati uzimati hranu i teku inu.

Važno je da svom lije niku unaprijed kažete sve lijekove i pripravke (i one biljne) koje uzimate. Važno je isto tako da lije niku kažete sve bolesti od kojih bolujete ili ste bolovali (bolest sr anih zalistaka primjerice jer je u tom slu aju mogu e potrebno unaprijed uzeti antibiotik) Ako znate da ste na nešto alergi ni, važno da unaprijed obavijestite lije nika.

Pretraga može izazvati laganu nelagodu, koja se može bitno umanjiti dobrom pripremom i razgovorom s lije nikom. Neki ljudi koji prvi puta rade pretragu mogu biti ustrašeni i imati ideju da je pretraga i strašnija no što to u stvarnosti jest. Prije pretrage mogu e je lokalnim anestetikom smanjiti podražaj instrumenta kada prolazi kroz ždrijelo. Može se dati i blaži sedativni lijek, koji e tjeskobnu osobu opustiti i olakšati pretragu, iako to naj eš e nije potrebno.

Pretraga se radi na na in da bolesnik prvo legne na lijevi bok.

Instrument se polako uvodi kroz usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Medicinska sestra pomaže da sve proti e lagodno i bezbolno.

Instrument ne smeta pri disanju.

Ve ina bolesnika nema pri pretrazi doživljaj zna ajnije nelagode. I taj se osje aj nelagode može bitno umanjiti ako slijedite upute osoblja koje vodi pretragu i ako ste unaprijed s lije nikom upoznati s na inom na koji se pretraga izvodi.

Stoga slobodno unaprijed pitajte lije nika sve što Vas zanima.

Nakon pretrage može zaostati blagi podražaj u ždrijelu, nadutost u trbuhu od zraka koji je korišten tijekom pretrage kako bi površina želuca bila raširena i vidljivija.. Nakon odlaska možete normalno jesti, osim ako vam lije nik ne kaže druga ije.

Lije nik Vam može nakon pretrage re i je li uo io kakve vidljive promjene na sluznici i što

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa je u tom slu aju potrebno dalje poduzeti. Ako su nužne dodatne pretrage uzetih uzoraka tkiva treba pri ekati nekoliko dana kako bi se utvrdilo o kakvim se promjenema radi.

Ako ste dobili neki lijek za ublažavanje straha i nelagode ili za opuštanje ne smijete upravljati vozilom još neko vrijeme, sve dok traje njegovo djelovanje. Kako je to najmanje nekoliko sati neka Vas neko drugi doveze na pretragu i iza toga odveze ku i.

Komplikacije pretrage su mogu e, ali su izuzetno rijetke. Krvarenje je mogu e iz mjesta uzimanja uzoraka tkiva ili nakon odstranjenja izraslina (polipa), no to je vrlo rijetko i obi no zahtijeva tek kra e pra enje. Rijetko može do i do per oracije (puknu a na stjenci probavnih organa). Mogu e su i neke druge neželjene reakcije, na lijek za smirenje, ili pak rijetko, može do i do nekih promjena i poreme aja u radu srca i plu a.

Ako ste iza pretrage primijetili bilo kakve neuobi ajene znakove, važno je da to odmah javite svom lije niku. Posebno je važno na vrijeme uo iti znakove i simptome kao što je to pojava zimice, tresavice ili povišene temperature, novonastalo otežano gutanje, bolovi u ždrijelu, prsima ili trbuhu, ili bilo koji drugi novonastali znak, odnosno simptom.

Ukoliko smatrate da niste ovim putem dovoljno in ormirani, dodatne odgovore na svoja pitanja zatražite izravno od svojeg lije nika.

Ove su in ormacije op enite i služe za dobivanje jasnije slike o dijagnosti koj pretrazi. Savjetujte se sa lije nikom i pitajte svog lije nika o svemu što Vas zanima ili Vam nije jasno o pretrazi. To e uvelike doprinijeti da pretraga protekne bez zna ajnije i nepotrebne nelagode.

12

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Psihi ka amnezija

Talkin’ about a Revolution

Prilikom putovanja u inozemstvo doživio sam prometnu nesre u u kojoj je poginula moja supruga. Meni se nije ništa dogodilo. Me utim, ja se uop e ne sje am ni ega, ni kako je došlo do nesre e ni što se zapravo dogodilo. Ho e li mi se ikada vratiti sje anje na taj doga aj?

Amnezija je gubitak pam enja koji se o ituje kao potpuna ili djelomi na nesposobnost prisje anja ranijih doživljaja. Gubitak pam enja može biti organskog (naj eš e ozljeda glave, tj. mozga), emocionalnog, disocijativnog ili miješanog podrijetla. Amnezije emocionalne ili, kako ih još nazivamo, psihi ke zapravo su psihogeno-funkcionalnog po-

drijetla i nastaju u slu ajevima kad nije bilo gubitka svijesti (primjerice, potres mozga).

Zna i uzrok psihi ke amnezije je zapravo inhibicija sje anja iz psiholoških razloga jer slika sje anja postoji (engram), ali se ne reproducira. Tu je u pitanju jedna obrambena reakcija, koja ima ulogu zaštitarsku, jer nas brani od doga aja koji je veoma bolan, nelagodan i nepodnošljiv. Što se ti e lije enja, prije svega tu se lije i uzrok koji je do toga doveo odnosno do ošte enja pam enja. U nekim slu ajevima sje anje se vrati nakon nekoliko mjeseci ( esto uz psihoterapijsku podršku), ali ima slu ajeva kod kojih se nikada ne vrati sje anje.

Revolucije su pot a k nute spoznajom da je nužna promjena, preok ret , nov i po etak. Staro ne valja, treba nam novo, druga ije, bolje. Postoje i su obrasci neprikladni, neželjeni, nepotrebni. Ali kako ih promijeniti, kako se to postiže? Nezadovoljstvo mora biti ogromno, potreba za promjenom jasna a odluka vrsta. U osnovi se radi o tome da treba odustati od uobi ajenog, naviknutog reagiranja jer se obrazac mora promijeniti. Ne možemo postupati po starom a o ekivati da se dogodi nešto novo. Promijeniti obrazac zna i usredoto iti se na svoju ulogu i u initi nešto druga ije. Postati svjestan onog što ne valja i suprotstaviti se. U pravim socijalnim revolucijama to su potezi pojedinaca koji od njih u ine heroje, iako oni sami esto kažu da nisu napravili ništa posebno, samo ono što je jednostavno i samo po sebi logi no. U revolucijama dobre i potrebne stvari nadvladaju one koje su nepravedne i neprihvatljive za ve inu. Pri e o borbi za nacionalnu slobodu ili ljudska prava pune su primjera o iskrama promjene koje su se razbuktale u pravu socijalnu dramu.Ve ina revolucija po inje malim ali zna ajnim potezima. Ne po inju velikim mitinzima i parolama nego hrabrim i neodgodivim potezima pobune protiv postoje e neodržive situacije. Revolucije uglavnom ne po inju oružjem i uglavnom završavaju oružjem. Ne pitajte me ništa o tome.

Ja se bavim psihologijom zato što nudi mnoštvo odgovora o tome kako da se nenasilno mijenjamo i kako da nam bu-

de bolje. Pobuna se može odviti sas v im mir no, ništa ne ine i, a time mijenjaju i sve. Tako je jednog dana prije pedesetak godina jedna umorna crnkinja u jednom ameri kom gradu ostala sjediti na svom sjedalu u autobusu a prema segregacijskom zakonu trebala je ustati kad je ušao bijelac. U itavom redu u kojem bi sjeo bijelac na susjednim sjedalima nije smio sjediti crnac, a sjedala su oko gospodina bijelca trebala zjapiti prazna, ekaju i potencijalne bjela ke stražnjice. Ta crnkinja, a zvala se Rosa Parks, ostala je mirno sjediti. Nije htjela postati junakinja i u i u povijest. Samo je odlu ila da e, onako umorna, ostati sjediti. Nije govorila, nije se micala, a kad su je došli uhititi mirno je rekla da u ine ono što moraju, jer je i ona u inila ono što mora. Tako po inju revolucije. Su enje toj ženi potaknulo je jednu od najve ih promjena u ljudskoj povijesti kojom su crnci dobili ljudska i gra anska prava. Velika imena iz te pri e ne u spominjati jer je ovo pri a o malima, od kojih sve po inje. I mali i veliki ljudi imaju svijest i savjest, poznaju osje aj nepravde ili nezadovoljstva i spremni su za prave poteze. Promjena u i u svakom od nas i eka pravi as...Ne ini li se i vama da je vrijeme?

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Teret na ramenima Ne možete više podnositi nemo i bolove u ramenima?

Tko kaže da morate? Ali vi ete sigurno po godinu dana opsjedati lije ni ke ambulante, progutati stotine raznih tableta, napraviti desetine nalaza a bolovi i teški teret na ramenima i dalje e vas mu iti. Zatim e se postaviti dijagnoza, koja se mora provjeriti i potvrditi, vrijeme i dalje te e, bolovi se ponavljaju kod pasivnih i aktivnih pokreta što samo potvr uje prisutan problem.

Pasiv ni pok ret i koje izvodi ispitiva uklju uje savijanje, unutarnju i vanjsku rotaciju s podignutom i spuštenom rukom, te podizanje ruke iznad razine ramena. Tu je uklju en još itav niz pretraga od rentgenskih snimaka do ultrazvuka, magnetske rezonancije, ali se ne može sa sigurnoš u ustanoviti da li je rije o ramenim zglobovima ili je bol posljedica uklještenja vratnih živaca. Lije enje se svodi na terapiju analgeticima, terapija ledom te vježbe istezanja. Na žalost, sve to naj eš e ne pomaže pacijentu. Što više pacijent po inje “štedjeti” rame odnosno ruku što ima za posljedicu slabljenje miši a, dakle javlja se dodatni problem i nova dijagnoza koju treba sanirati. Ve sam napomenula da sve to odnosi mnogo vremena, a samo pacijent zna kako mu je teško podnositi bolove ali ne zna kako sebi olakšati teško i bolno stanje.

Na kraju dolazi do toga da su ramena potpuno izvan funkcije a pokretljivost ramena je gotovo onemogu ena. Takvo stanje treba de initivno izbje i i pobrinuti se za normalnu funkciju tog važnog zgloba, koji ovako disfunkcionalan ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

bitno smanjuje kvalitetu života. Kad bolest traje više od šest mjeseci i ne popravlja se stanje unato intenzivne terapije, pacijenta se proglašava kroni nim bolesnikom. Tada oboljeli prihva a da mu se ne može pomo i jer esto dolazi do degenerativnih promjena zgloba, pa se odlu uje za kirurško lije enje koje je vrlo ozbiljan i složen proces koji iziskuje daljnje lije enje u vidu dugotrajne rehabilitacije.

Sve se to može izbje i posjetom i kvalitetnom terapijom dobro educiranog bioterapeuta koji e oboljeli zglob u samo etiri terapije pustiti u normalnu funkciju.

O pacijentu ovisi ostali dio iscjeljenja ako slijedi ako slijedi upute bioterapeuta. Kad po inju bolovi u ramenima, a dugotrajne “šetnje” po raznim ambulantama ne donose kvalitetne rezultate, ne odga ajte posjet bioterapeutu. Možete mnogo pro itirati, skratiti muke koje traju mjesecima a ponekad i godinama, a ne možete ništa izgubiti.

Dogovorite svoj tretman iscjeljenja bez SMS-a na broj telefona 098/1347 031 i nagradite se bezbolnim odstranjivanjem te neugodne boli prije nego vas bolest u ini potpuno onemo alim. Prihvatite injenicu da vam je organizam u disbalansu i da ga vra anjem u stanje balansa primorate da profunkcionira njegov vlastiti imunitet koji e ga polako i sigurno, bez bolova, vratiti u stanje ozdravljenja za koje ste vjerojatno zaboravili kako izgleda. Izaberite neinvazivnu terapiju koja donosi sigurne rezultate i recite “zbogom” svim zdravstvenim problemima. Želim vam dobro zdravlje.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 31

14

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Da nam živi živi rad - Moramo se boriti protiv kriminala, korupcije i nerada ..., rekao je u nekoliko navrata minulih dana hrvatski predsjednik Ivo Josipovi .

- Mnogo toga optere uje danas ovjeka i društvo, u prvom redu nemoral, nerad ..., izme u ostalog je u propovijedi u crkvi Svetog Marka naglasio monsinjor i kardinal Josip Bozani .

- Puno toga danas nije u redu, a nerad je jedno od tih problema u našem narodu i gradu ... esto mi puta kaže naša itateljica iz Brezovca, koja je prošla svijeta i vidjela kako se i koliko drugdje radi, dok se kod nas mnogi “vugiblejo” posla ...

- Prvo što treba iskorijeniti je nerad, naglasio je u nekoliko navrata Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe.

- Ne može u Hrvatskoj i Me imurju biti dobro ili bolje kad je nerad osnovno obilježje naše svakodnevnice, kažem ja u etvrtak na akove kom placu i sa mnom se složilo desetak ljudi.

Nerad je stvarno jedno od najve ih zla, ako ne i najve e, današnje Hrvatske, a tome su krivi hrvatska Vlada i obiteljski odgoj. Ni jedna hrvatska Vlada od 2000. godine na ovamo ozbiljno nije poradila na ovom problemu. Štoviše, svi premijeri isticali su mnoge druge nevažne stvari (antifašizam, gay parade ...), ali o neradu ništa.

Ne udi kad ni oni sami nisu radili kako treba, pak je tako nerad postao obilježje hrvatskog ovjeka. U vrijeme kad je nastala pjesma, iji je refren u naslovu ove kolumne, rad je imao vrijednost i ovjek je bio ponosan na posao. Tko nije radio, gotovo da je bio prezren od ljudi. Ne raditi je bila sramota.

Danas, tko ne radi je na neki na in frajer i iza njega stanu svakojaki sindikati.

Nerad se u Hrvatskoj slavi.

Gotovo mi je smiješno bilo gledati potpisnike peticije protiv izmjena Zakona o radu, kada sam vidio tko ga sve potpisuje, organizira i provodi.

Odgovor no t v r d i m , premda imam oponenata, da se u Hrvatskoj i Me imurju ne radi dovoljno i da posla ima. No, on je, istina, podcijenjen i jednostavno se mnogima ne isplati raditi. Ali kad bi im životi ovisili o radu, sigurno bi se primili bilo kakvog posla. Danas vinogradari nemaju težake (radnike) za rad u vinogradima, sli an problem imaju vo ari i poljoprivrednici, pak dovoze radnike iz drugih krajeva i država.

Da ne govorim koliko je trešanja i višanja neobrano, koliko drva u šumama ne pokupljeno, koliko livada nepokošeno ...

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Kao u Hrvatskoj i Me imurju, nerad nigdje ne caruje. Dovoljno je pogledati pune terase ljudi u akovcu prijepodne u vrijeme kad cijela Europa crn i i kupa se u znoju, naši piju i galame protiv države i vlasti.

Ve i dio obitelji, ali i znanaca, radi i živi u Austriji.

Kada u tjednu do u doma nešto si obaviti, udom se ude koliko je ljudi pred i u kr mama, restoranima i ka i ima. U Austriji su prije podne terase i ugostiteljski objekti prazni, odnosno jedini gosti su turisti. Tamo se nerad, ako ga ima, skupo pla a. Kod nas se rad jeftino ili nikako ne pla a.

Jedan sitni ki Rom svako jutro zimi i ljeti jaši na biciklu na radno mjesto u Ma kovec, i pitah ga neki dan: Božo, koliko ti mjese no zaradiš?

- Oko dvije tisu e kuna (nije ovaj neškolovani Rom rekao hiljade kao mnogi u eni ljudi i politi ari) i zadovoljan sam jer nemam školu, a obitelj treba živjeti, odgovorio je Božo, naglasivši da mora žuriti kako ne bi zakasnio. Ali je s bicikla dodao: - Kaj nek re em, toliko od države dobiju oni koji doma ljen are i onda me za...... ju što hodam v službu! Smatram da je ovime sve re eno i odgovoreno, premda sam želio spomenuti ženu župnikovog ne aka, koja je ostala bez posla u trgovini i nije išla u prosvjede i peticije, nego je kupila krma u i sada je najpoznatija u lepoglavskom kraju po uzgoju krma a i odojaka. Država ne mora davati radna mjesta, ali mora cijeniti rad, a prezirati nerad. Onda e nam ugostiteljske terase biti sve praznije (prije podne), a tvorni ke hale i gradilišta sve punija.

Sada je obrnuto. I onda oni koji rade ne e trebati zara ivati za nezaposlene, od kojih se ve ina ujutro kad ovi kre u na posao okrene na drugu stranu u krevetu i premišljava u koju e kr mu danas.

Možda EU donese red, ako ne zna Jadranka. Samo da nam opet živi živi rad!!!

AKOVE KI espresso by Bibi

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Ajme meni, nije mi dobro!

Kamen oko vrata na trideset godina

Ma ‘ko se boji raka još? Odrežeš, ozra iš, nabaciš pozitivne misli, doma i lijek od aloe vere i opet si u igri. Ono ega se doista moramo bojati jest injenica da nas jedna obi na šetnja preko zebre lako može u sekundi pretvoriti u invalida. Pogotovo ako je za volanom nepouzdana osoba kojoj ni oduzeta voza ka dozvola nije dovoljno upozorenje da je vrijeme za predah od volana. I vrijeme za punjenje moždanih graškastih praznina želatinastim luidom zvanim PAMET! Ma zamislite! Da nam tako nastrada ugledna doktorica koja je mene i mnoge druge lije ila od osnovnoškolskih dana? Koja i dan - danas svu sebe daje za mlade, za njihovo sretno odrastanje i borbu protiv današnjih jaha a apokalipse: droge i alkohola. Blago re eno, zate ena sam. No, istodobno vjerujem u njen brzi oporavak.

Još jedan doga aj blago me sablaznio ovih dana. Šuška se da je jedan vode i akove ki salon u službi ljepote pred zatvaranjem.

Pri a ide ovako: vlasnici su poglavlje o moralu na par mjeseci jednostavno odlu ili presko iti. Umjesto davanja pla e svojim zaposlenicima, živjelo se u “hoch“ stilu. Miriši na vrlo loše vo enje poslovanja, što na kraju može rezultirati samo zatvaranjem. No, brine tu još jedna “sitnica“. Kako nakon zatvaranja tog lokala iskoristiti poklon bon koji je, primjerice, prijateljica kupila prijateljici u ovom salonu koji se tako nenadano zatvara?

Na samom kraju, še er akove kog espressa. Moj savršeni nedjeljni izlazak u kazalište s pri-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

jateljicom Ines pretvorio se sutradan u jutarnju moru s po etnom ocjenom 5 na ljestvici od 1 do 10.

Ajme meni, nije mi dobro! Nigdje mi nema nov anika! Ni u torbi, ni u autu, ni u ladici s beštekom, ni u ormari u s ga icama! Da! Nov anik ponekad zna i tamo odlutati.

Posve sam. U pravi as, prije onoga pravog napadaja kako u dalje bez onih silnih kartica i osobnih dokumenata u njemu (naglasak na karticama!), oglasi se blaženo zvono telefona. Naš dragi Emil iz Centra za kulturu zove da je moja (od sad) najbolja ista ica na svijetu Snježana, kojoj od srca zahvaljujem, pronašla moj nov anik. Ova pri a dokaz je da je ovjek još uvijek materijal za heklanje poštenja, dobro instva i iskrenosti. A nekako si tuma im i da se dobro dobrim vra a, budu i da je moja obitelj do sad pronašla i vratila nov anik te dva mobitela.

Hrvatska ali i Me imurje poznati su po jednom zanimljivom društvenom fenomenu, zapadnom svijetu nepojmljivom i iznimno neshvatljivom. - Živim s roditeljima, re enica je koju nerado izgovaraju svi stariji od 25 godina, pa ipak malo što ine da bi situaciju promijenili. Neki, nije da generaliziram, ali ruku na srce - eš e je takav slu aj, muški i nerado napuštaju “hotel mama”, nespremni odre i se skuhanih inotica, opranog i speglanog veša i još 20 kuna džeparca. Neki obiteljska gnijezda napuštaju uz inancijsku pomo mamica i tatica koji su se isprsili za ku u ili stan svojim miljenicima.

A mi ostali? Što nama preostaje kad se kona no poželimo “otkeliti“ od roditelja?

Tridesetogodišnji stambeni kredit, eto, to nam preostaje. Naravno, pod uvjetom da imamo ugovor na neodre eno i pla u koja bi barem donekle mogla podnijeti teret mjese nih otplata kojima bi kamate sa svakom ratom vrtoglavo rasle.

Trideset godina. Zamislite, trideset godina. Ja si osobno to nikako ne mogu predo iti, ne postoji na in da si nacrtam tih trideset godina kad sama ni ne živim toliko dugo! TRIDESET GODINA!!! Imam osje aj da je to kao da vam svežu kamen oko vrata i onda vas ne bace odjednom u rijeku, nego

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

vas nama u, potope vas dva metra, pa vas izvuku jedan, potope vas tri, pa vas vrate dva. Svejedno – tonete.

I naša velebna Vlada nudi još velebnije poticaje mladima za kupnju stanova. Da, poput onih prodaja u kojima vam (ne)ljubazne tete poklanjaju posu e, madrace ili dekice u vrijednosti 500 kuna, ali najprije morate potrošiti svojih 1.500. Takvi su otprilike i vladini poticaji. Jednostavno - “nepoticajni”.

I je li onda udno što neki zauvijek ostaju kod svojih roditelja? Je li zaista neobi no što se neki zauvijek ostanu “držati mami za kiklu”? Možda se ipak ne radi o društvenom fenomenu. Možda se radi o jedinom što nam preostaje, jer drugi izbor nemamo. To je naša realnost. Ili ostati uz starce, ili se pokopati i prije nego što život zapo ne.

POGLED ISPOD OBRVA

“Najbolji od mogu ih svjetova”!?

Jeste li gledali lm „Svemogu i Bruce“? Bruce se jednog dana probudi s božanskim mo ima- postao je Bog. To se desi nakon što je ljut vikao da bi on stvari bolje „sredio“ nego „ovaj gore“ (pa, evo mu prilike!). Ukratko, divna scena- hoda on ulicom i pjeva „I’ve got the power“ (ilitiga- ja imam mo ) i shvati da može prekrasnoj djevojci na cesti dignuti suknju i sli no. Poanta je da prima i molitve, pa kada na sve molitve odgovori potvrdno, nastane totalni kaos. Nakon što su svi dobili jack pot na lotu (koji su to tražili, a ima ih kuku lele)- kad se podijeli na toliko dobitnika- svatko dobije tek koji dolar. Ili, da bi impresionirao curu privu e Mjesec bliže da bude ve i i sjajniji, ali u isto vrijeme na drugom kraju svijeta po nu poplave. Na kraju svi lju - nitko zadovoljan. Drama. Uf. Nije ni Bogu lako! ini li se i Vama da ovaj svijet polako ide k vragu? Da ništa nije onako kako bi trebalo bi ? Velika ve ina stvari? Da su današnji mladi nemogu i, stariji tako er, da „ništa nije kao prije“? I kad biste Vi imali samo malo više mo i- da bi ovaj svijet bio puno ljepše, bolje i pravednije mjesto? Priznajem- ja ponekad mislim tako.

A onda ipak- ne znam otkud bih po ela. ak i da dobijem na lotu. Da se pobrinem za sebe? Ili i za

svoje bližnje? (Ali, zar tako ne postajem kao oni iz kojih se „zgražamo“, koji misle samo na sebe i svoje?!)

Koji god iznos na lotu dobila- nije dovoljan da pomognem svima kojima treba. Jer, ako pomognem svom gradu, što je s ostatkom države? Ako pomognem svojoj državi, što s ostalima? Što s gladnom Afrikom? Zna i, zaklju ak je da ovjek malo može sam.

Kaže onda ovako- da je ljudski život nalik na turski ilim. Mi smo samo jedan djeli i kad gledamo oko sebe vidimo samo nekoliko ni , udnih boja, koja se ponekad nikako ne uklapaju, prekidaju i sli no. Pla emo nad „prekinu m ni ma“. Ali, tek kad se naš cijeli život, zapravo itav svijet pogleda iz druge perspek ve, iz daljine- vidi se savršenstvo ilima.

Dakle, ono što mi esto vidimo kao pogrešku, ili što se „nije smjelo“ dogodi - možda je zapravo najbolje što se moglo dogoditi? Kao što je mudrac rekao: od mogu ih svjetova- mi zapravo živimo u najboljem?

Opiranje takvoj mogu nos nama je poput disanja. Jelda?

Mi bismo samo malo „popravili“, namjestili situaciju. „Samo kad se ne bi ljudi tako ponašali…ostavili nas… da su roditelji bili blaži, ili stroži… da imamo više novaca…da nije ove države…“ Pada mi na pamet jedna divna pri a. ovjek je morao avio-

nom na drugi kraj Amerike, sklopi mul milijunski posao. Mnogo para u igri, s nulama kojima ne vidiš kraja. Ali, zakasnio je na avion. Gužva na cesti. Proklinjao je sve po redu, plakao, „mrzio“ itav svijet. Nekoliko sa kasnije- na vijes ma je bilo da se taj avion srušio. E, samo zato što ne znamo kako grozno je nešto moglo biti- ne zna i da nije moglo. Samo zato što nas je napus la „ljubav života“- ne zna i da to nije dobro za nas. Kako? „Živi bili pa vidjeli!“ Rijetko tko nije uo za engleskog kralja Henrika VIII. Ako ništa drugo- jer je imao mnogo žena- od kojih je samo jedna doživjela pedesetu godinu. Druge su ostale bez glave, bez krune- poništavao je brakove, imao ljubavnice, oduzimao svojoj djeci prava na krunu i sli ne stvari.

To sve je inio jer je želio- muškog nasljednika. A nikako ga nije mogao dobi . Sudbina je htjela, nakon što išao pro v svojih žena, djece, razdvojio crkvu i tako dalje, da ga ipak naslijedi k er. Da, to je zbilja ak ironija sudbine! ovjek luta itav život, „postavlja se na trepavice“; da bi ispalo baš ono što ne e. Još ve i inat tome svemuElizabeta I. bila je omiljena kraljica, zvali su je „Dobra kraljica Bess“ ili Gloriana („slavljena“), jedna je od žena koje su promijenile povijest.

Plus, vladala je dugih 44 godina. Eto, da se ovjek zapita.

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

ovjek si zamišlja, lažno, da je netko i nešto, „važna“ li nost.

Koja kuži „sve“. A, u dvadeset i prvom stolje u meteorolozi još ne mogu sa sigurnoš u re i ni kakvo e vrijeme bi sutra, a kamoli što drugo. Ve kad nas „samo“ glava boli- van sebe smo. Uz to, pogledamo li sami sebe u prošlos , kad smo jednako tako bili uvjereni da „sve znamo i da nam je sve jasno“ udimo se. „Tu e su nam vlas te haljine i pitamo se tko je to u njima toliko nespretno hodao?“ Dok mi „zalu eni“ idemo za svojim planovima- „život je ono što se doga a izme u planova“. Dobro je trudi se u životu, ali ne treba previše. Kad ne ide- ne ide. Ne možemo više no što možemo. Koje olakšanje. Zar ne? Možemo odahnu i odmori .

Možda su neke stvari ipak najbolje baš takve kakve jesu.

Naposljetku, izgleda da „nema sumnje: netko nas je dobro prora unao.“

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 33

16

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Hyundaijev koncept i-flow postat e i40

Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u svibnju 2010.

Model

koli ina udio, %

1

Opel Astra

198

5,42%

2

Ford Focus

146

4,00%

3

Volkswagen Golf 130

3,56%

4

Volkswagen Polo

126

3,45%

5

Opel Corsa

118

3,23%

6

Volkswagen Passat

105

2,88%

7

Škoda Fabia

104

2,85%

8

Škoda Octavia

104

2,85%

9

Kia Ceed

93

2,55%

10 Ford Fiesta

90

2,47%

11 Renault Megane 89

2,44%

12 Chevrolet Cruze 82

2,25%

13 Chevrolet Aveo 79

2,16%

14 Chevrolet Lace

2,11%

77

15 Hyundai I20

75

2,05%

16 Dacia Sandero

73

2,00%

17 Nissan Qashqai 70

1,92%

18 Peugeot 207

69

1,89%

19 Peugeot 308

69

1,89%

20 Renault Clio

69

1,89%

21 Ostali

1685

UKUPNO

3651

100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Alfa Romeo Giulietta stigla u Hrvatsku Na predstoje em Splitskom estivalu biti e premijerno prikazana nova Al a Giulietta koja stiže na naše tržište. Od 30.6. do 6.7. na Splitskoj rivi pojavio se prvi model Giuliette koji je došao u Hrvatsku, a od 15.7. u najve im salonima u hrvatskoj po inje prodaja i naru ivanje vozila. Posebna pogodnost kod lansiranja ovog noviteta je u tome da e prvih 50 kupaca u periodu 15.7. do 15.8. koji do u u salone i odlu e naru iti automobil po vlastitom izboru, biti nagra eno dodatnom opremom u vrijednosti od 1.000 Eura koju ne e morati nadoplatiti, a naru eni automobil biti e isporu en do kraja rujna 2010.

Na taj e na in alfisti dobiti priliku kreirati po vlastitim željama automobil i dobiti ga u rekordnom roku, s obzirom da se radi o vrlo traženom novitetu. Hrvatska je tre a zemlja po redu koja komercijalizira ovaj model nakon Italije i Njema ke. Za sve one koji automobil žele voziti i probati te se nakon toga odlu iti na,eventualnu, kupnju, u rujnu e biti lansirana na tržište ve a koli ina ovog atraktivnog modela. Po etna cijena modela Giulietta sa benzinskim motorom 1.4 TB Progression sa 120 KS iznosi 160.000 kuna.

Atraktivni koncept i-flow (premijerno predstavljen proljetos u Ženevi) ustvari je model kodnog naziva VF koji e u 2011. godini na Europskom tržištu upotpuniti gamu u D segmentu, a nositi e oznaku i40. U me uvremenu, Hyundai je pustio nekoliko novih in ormacija vezanih uz i40.

Naime, ovaj ormalni nasljednik nekadašnje Sonate donijeti e revolucionarne promjene u segmentu. Jakoj Europskoj i japanskoj konkurenciji, i40 e konkurirati atraktivnim dizajnom obje karoserijske verzije (limuzina i karavan), prostranoš u, vrhunskom tehnologijom, najvišom razi-

nom sigurnosti, opremom koja e nadmašiti ponudu konkurencije, te najnovijom generacijom u inkovitih, štedljivih i ekološki prihvatljivih motora.

Tako er, model “VF” razvijen u Europskom tehni kom centru intenzivno se dora uje na poligonima u korejskom Namyangu, s posebnim naglaskom na

dinami ne vozne osobine, to nije na upravljivost, preciznost upravlja kog sustava. Posebno zanimljiva biti e gama dizelskih motora.

U skladu sa trendom Downsizinga , model i40 pokretati e potpuno novi Hi-tech 1.7 CRDi VGT motor dostupan sa 115, 136 i 160 KS uparen sa šesterostupanjskim ru nim ili šesterostupanjskim automatskim mjenja em.

Isti mjenja i dolaziti e i u kombinaciji sa benzinskim motorima GDI tehnologije (Gasoline Direct Injection) obujma 1.6 i 2.0 litre. Po svemu sude i, i40 donijeti e revoluciju u D segment automobila, baš kao što je to napravio i ix35 u klasi SUV automobila. A, nova generacija Sonate (YF) koja je ve u prodaji nije namijenjena EU tržištu.

Prodajna akcija za Fiat vozila Autocommerce Hrvataska d.o.o. i Fiat pokrenuli su novu prodajnu akciju „Vaš je Punto najja a valuta“ u trajanju od kraja lipnja do kraja srpnja 2010. Akcija se odnosi na sva osobna vozila Fiat a vlasnici modela Fiat Punto posebno su nagra eni jer vrijednost njihovog ljubimca uve avamo do 10.000 kuna, pri kupnji novog Fiatovog automobila.

Ciljani modeli za otkup u akciji su Punto, godišta proizvodnje 2002. – 2005. a kod kupnje novog modela kupci se mogu odlu iti za novu Pandu, Grande Punto, Punto EVO, Fiat 500, Bravo… Baza za ak-

ciju je bogati vozni park modela Fiat Punto u Hrvatskoj kojih po izvještaju „Promocije Plus“ ima 63.000 vozila, a ukupni vozni park Fiatovih modela u Hrvatskoj sadržava preko 130.000 vozila.

Vlasnici Punta mogu iskoristiti akciju za zamjenu vozila a uve ana vrijednost koju za rabljeni automobil nude dokaz je traženosti Fiatovih modela kako kod novih tako posebno i kod rabljenih vozila, sa jamstvom. Da bi akcija bila maksimalno olakšana tu je i Fiat financiranje, kredit na rok od 6 godina bez troška obrade zajma uz kamatnu stopu od 6,99% (EKS 7,28%).

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,37

Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel

7,97

7,97

Eurodizel BS

8,05

8,05

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 2. srpnja 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Nova internet stranica marke Citroën Nova Internet stranica Marke Citroën u Hrvatskoj www.citroen. hr je službeno lansirana 11. lipnja 2010. Koncipirana od strane rancuske agencije Dagobert, svijet „Creative Technologie“ se može otkriti na novoj stranici koja je u potpunosti zamišljena u flash animaciji. Novi Citroënov web uradak je dinami an, jasan i pruža nove usluge kako bi odgovorio na sve želje ljubitelja Marke Citroën. Na glavnoj stranici, svakog korisnika do ekuje zid bogat interaktivnim slikama, koji ga poziva da otkrije rubrike me u kojima se nalazi na primjer gama automobila. Svaki model se prikazuje u svom svijetu

i daje kompletne i detaljne in ormacije, te stavlja na raspolaganje vizuale i prozore s vrlo preciznim in ormacijama. Unutrašnjost i vanjski dizajn svih modela su sad dostupni u animaciji 360°, a konfigurator uklju uje, u trodimenzionalnom prikazu, sve elemente koji su neophodni za upoznavanje s modelima: boje, razine opreme, opcije… Najve a novost na stranici je osobni prostor My Citroën koji korisniku omogu ava registraciju profila kao i personalizaciju ovisno o željama. Tu su tako er i aktualnosti iz svijeta Marke Citroën, konceptni automobili i Citroën Business stranica.

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

6. srpnja 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Stigao obnovljen Hyundai i30 Po etkom mjeseca srpnja zapo ela je prodaja novog, obnovljenog i30 na HR tržištu.

Osim estetskih promjena i dvije nove metalik boje, redizajnirani i30 odlikuju i tehni ka poboljšanja. Prvenstveno se to odnosi na potpuno novi ru ni mjenja sa 6 stupnjeva prijenosa dostupan kod svih CRDi modela.

Svi motori zadovoljavaju Euro 5 norme, a po etni CRDi sa 90 KS ima i zna ajno nižu potrošnju i razinu CO2. U gradskom režimu vožnje novi i30 troši 5,3 l/100 km (prije 5,7), pa mu tvorni ki deklarirana prosje na potrošnja sada iznosi 4,5 l/100 km (prije 4,7). Tako er, umjesto 125 g CO2/km, sada ispušta samo 119 g CO2/km. Pomo voza u u štedljivoj vožnji dolazi i u obliku indikatora za promjenu stupnja prijenosa dostupan u se-

Šavora d.o.o.

Fordova tvornica u Saarlouisu slavi 40. ro endan rijskoj opremi kod svih modela.

Novi su i paketi opreme, iStart, iLike, iThink, a kupci mogu i konfigurirati vozilo po vlastitim željama. To uklju uje i odabir motora (1.6 16V sa 126 KS, te CRDi VGT motori sa 116 i 126

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 183.000,00 kuna sa PDV-om 2. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vl., 2007.g., cijena: 115.000,00 kuna + 5% 3. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 2006.g., cijena: 253.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:100.500,00 kuna na ime 7. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, 2000.g., 2.vlasnik, cijena: 17.000,00 kuna + 5% 8. Mitsubishi Carisma 1.6 5 vrata, 132 KS, benzin, sva oprema, 2003.g., cijena:52.000,00 kuna na ime 9. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema, 1999.g., cijena: 67.750,00 kuna sa PDV-om

KS). S, obzirom na sve navedeno, te po etnu cijenu od 88.320 kn na antasti no opremljeni i30 sa 1.4 16V motorom od 109 KS, te CRDi sa 90 KS za 96.519 kn.

Hyundai i30 ponovno se name e kao najpovoljnija kupnja u

kompaktnoj klasi, a upravo je to najprodavaniji model Hyundaija u Hrvatskoj te najprodavaniji korejski model na HR tržištu i za sada se nalazi na petoj poziciji u C segmentu na doma em tržištu.

Lexus najviše plasiran desetu godinu zaredom Lexus je najviše plasirana marka prema indeksu zadovoljstva stranke J.D. Power and Associates/What Car? 2010 u Velikoj Britaniji. Prema rezultatima, Lexus drži rekord sa deset godina zaredom na prvom mjestu u kategoriji marke vozila – kategoriji u kojoj se svake godine natje e. To je uspjeh koji do sada niti jedan proizvo a nije ostvario, a odraz je uspješnog

investiranja koje Lexus i dalje ini kako bi stvarao proizvode i usluge najviše razine kvalitete. Od ukupno 1.000 bodova, Lexus je postigao enomenalan rezultat u zadovoljstvu kupaca postigavši 846 boda. Indeks zadovoljstva stranke J.D. Power and Associates 2010 dobiven je temeljem odgovora na više od 17.000 intervjuiranih vlasnika vozila koji posjeduju isto najmanje dvije godine.

Prisje aju i se svojih uspjeha u prošla etiri desetlje a, tvornica je okrenuta budu nosti i priprema se za proizvodnju potpuno novog Ford Focusa krajem godine. Na proslavi u tvornici, Bernhard Mattes, predsjedatelj Forda Njema ka opisao je fleksibilnu proizvodnju kao klju ni dio tvrtke Ford Motor Company. Tvornica u Saarlouisu ima kapacitet od oko 400.000 jedinica i od samog po etka proizvodnje 1970. godine proizvela je gotovo 12 milijuna vozila. 2005. na njezin 35.ro endan, proizvedeno je rekordnih 422.000 vozila. Idu e godine, iz tvornice je izašlo 405.444 vozila, 129.080 modela C-Maxi 276.364 Focusa. Svoje 11-milijunto vozilo, srebrni C-Max, tvornica u Saarlouisu proizvela je studenom 2007.godine. Danas tvornica proizvodi 1.920 vozila dnevno u fleksibilnoj kombinaciji modela Focus, Kuga i C-Max. Prvi model koji je proizveden u Fordovoj tvornici u Saarlouisu bio je Escort MK1. Uslijedio je Capri, Fiesta i modeli Orion.

Više od 6.5 milijuna Escorta proizvedeno je u tvornici izme u 1970. i 1998. godine. Saarlouis je glavno mjesto proizvodnje

Focusa koji se tu proizvodi od kolovoza 1998. U srpnju prošle godine, potvr eno je da e tvornica biti jedini izvor europske proizvodnje nove generacije Ford Focusa. Novi C-Max koji ide u proizvodnju krajem godine biti e proizveden u Fordovoj tvornici u Valenciji u Španjolskoj. Predstavljen na salonu automobila u Detroitu u sije nju, potpuno novi Focus otkriven je Europi u ožujku kada je bio jedna od zvijezdi salona u Ženevi.

Fordova tvornica u Saarlouisu je najve i poslodavac u njema koj regiji Saarland. Radna snaga broji 6.500 izu enih djelatnika te još 2.000 ljudi u pripadaju em parku u kojem su smješteni dobavlja i. Prema me unarodnim istraživanjima, fleksibilni proizvodni procesi u tvornici ine je jednom od naju inkovitijih tvornica i u Fordu i u europskoj automobilskoj industriji.

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA ROK OTPLATE DO 7 GODINA ZAMJENE STARO ZA NOVO ZAMJENE STARO ZA STARO GARANCIJA OTKUP RABLJENIH VOZILA

• • • • •

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

6. srpnja 2010.

EKO KUTAK

Portugalski premijer napunio Nissan Leaf na prvoj postaji u Portugalu Nissan Leaf prvo je elektri no vozilo na prvoj portugalskoj postaji za punjenje koja je sve ano otvorena proteklog tjedna. Kao dio otvorenja, portugalski premijer José Sócrates vozio je nekoliko kilometara ovaj potpuno elektri ni i kompaktni obiteljski automobil do postaje za punjenje smještene blizu Parka Nacija u Lisabonu.

Lisabonska postaja za punjenje prva je od 1.300 redovnih postaja koje e MOBI.E – portugalski konzorcij za postaje za punjenje – izgraditi u 25 gradova diljem zemlje do ljeta 2011.

Mreža za punjenje je dio ugovora koji su u prosincu 2008. potpisali Alijansa Renault-Nissan i portugalska vlada

u svrhu utvr ivanja osnovnih uvjeta za provedbu programa mobilnos s nultom emisijom štetnih plinova u Portugalu.

Nissan LEAF kre e u prodaju u prosincu u Japanu, SAD-u i na odabranim tržiš ma u Europi, uklju uju i Portugal.

Do 2012. taj e se automobil prodava širom svijeta. Cijena Nissan LEAFA u Portugalu iznosit e 29.955 EUR nakon 5.000 EUR državnih po caja.

Kupci elektri nih vozila u Portugalu e, uz ostale olakšice, bi oslobo eni pla anja godišnje naknade za ceste.

Nissan LEAF nudi jednake performanse i prak nost poput standardnog hatchbaka s pet mjesta, ali bez ispuš-

nih plinova. Njegova autonomija iznosi 160 km (u gradskoj vožnji), a to je po Nissanovim o ekivanjima dovoljno da odgovori na potrebe mnogobrojnih voza a. Prema Nissanovom istraživanju, 80% ljudi na svijetu prosje no prije e manje od 100 km dnevno.

Hondina akcija se nastavlja Akcija Ruting Honde i leasing ku e koja je zapo ela 18. lipnja 2010. godine, zbog velikog interesa kupaca produžena je do 18. srpnja 2010. godine.

Ova posebna ponuda omogu uje pla anje automobila u dva obroka; prvi obrok se upla uje prije same isporuke automobi-

la, dok se drugi obrok upla uje kasnije. Prema ovim uvjetima financiranja multi unkcionalna Honda Jazz 1.2 Trend odmah se može dobiti za iznos od samo 53.450 kn ili atraktivna Honda Civic 1.4 Sport 5V za svega 69.000 kn u prvom obro nom pla anju. Navedena pogodnost

traje isklju ivo do 18. srpnja 2010., pa savjetujemo svima koji u ovome trenutku razmišljaju o kupnji novog vozila da se za sve dodatne in ormacije o modelima te uvjetima kupnje, obrate najbližem ovlaštenom prodajnom centru Honda automobila u Republici Hrvatskoj.

“Engine of the Year”-trofeji za TSI-tehnologiju Ve deseti put Volkswagen donosi poželjnu „Engine o the Year“ nagradu u Wol sburg. Ove godine je plasiran novi Volkswagenov 1.4 TSI motor, koji je odnio pobjedu u klasi od 1.0 do 1.4. litara kao i ukupni naslov „International Engine o the Year“. Dr. Rüdiger Szengel, voditelj Volkswagen odjela za razvoj benzinskih motora, u Stuttgartu je sve ano preuzeo nagrade. Volkswagen je svjetski lider u strategiji punjenja s direktnim ubrizgavanjem te na taj na in pokriva spektar modela od Pola do Passata CC.

6. srpnja 2010.

WRC poredak nakon 6 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 7 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Catalunye, Catalunya, 4. srpnja njaa 201 nj 220 2010.

010 01 010 100..

Rezulta Vodafonee Rally Rally lyy 0. svi svibnj bnj njja 22010.

01100.

010 01 de Portugal, 28.-30. svibnja 1.

Sebas en Ogier

25

1.

2.

Sebas en Loeb

18

2.

Dani PEDROSA

3.

Dani Sordo

15

3.

Casey STONER

16

4.

Randy DE PUNIET

13

4.

Mikko Hirvonen

12

5.

Pe er Solberg

10

6.

Ma hew Wilson

7.

8.

9.

Jorge LORENZO

25 20

5.

Alvaro BATISTUTA

11

6.

Ben SPIES

10

8

7.

Loris CAPIROSSI

9

Mads Ostberg

6

8.

Nicky HAYDEN

8

Federico Villagra

4

9.

Marco MELANDRI

7

2

10. Hector BARBERA

6

1

11. Colin EDWARDS

5

12. Mika KALLIO

4

13. Kousuke AKIYOSHI

3

Khalid Al Qassimi

10. Kimi Raikkonen Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

126

14. Andrea DOVIZIOSO

2

2.

Sebas en Ogier

88

15. Wataru YOSHIKAWA

1

3.

Mikko Hirvonen

76

4.

Jari - Ma Latvala

72

5.

Pe er Solberg

63

1.

6.

Dani Sordo

49

7.

Ma hew Wilson

38

8.

Federico Villagra

26

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24 15

189

Poredak voza a: Jorge LORENZO

165

2.

Dani PEDROSA

113

3.

Andrea DOVIZIOSO

91

4.

Nicky HAYDEN

69

5.

Randy DE PUNIET

69

6.

Casey STONER

67

7.

Valen no ROSSI

61

8.

Ben SPIES

59

9.

Marco MELANDRI

39

10. Marco SIMONCELLI

39

163 106 84 40

Sljede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Bulgaria, of Turkey, 16.–18.

9.

– 11. srpnja travnja2010.

2010.

Poredak proizvo a a: a: 1.

Yamaha

170

2.

Honda

137

3.

Duca

97

4.

Suzuki

37

Slijede a utrka: Njema ke, Slijede a utrka:VN VN Japana, Sachsenring, 18. srpnja 2010.

25. travnja 2010.

Personalizirani Citroën DS3 isporu en Nini Badri Nakon Citroën C-Crossera, koji je Nini Badri uru en prošle godine, Nina i tvrtka Citroën Hrvatska nastavljaju zajedni ku avanturu, ali ovaj put s novim modelom, Citroën DS3. Nini je 1. srpnja 2010., generalni Direktor Citroën Hrvatska, Arnaud Leclerc, uru io klju eve modela DS3 i zaželio sretan ro endan te puno uspjeha u predstoje im aktivnostima.

Nina je ve po etkom svibnja 2010. odabrala i naru ila DS3 koji najviše odgovara njenom karakteru i ukusu. Nina je svoj DS3 odabrala u crvenoj

F1 poredak nakon 9 od 19 utrka

F1 poredak VN Europe, pe, 010.

01 0.

Valencia, 27. lipnja 2010.

1.

Sebas an Ve el

25

2.

Lewis Hamilton

18

3.

Jenson Bu on

15

4.

Rubens Barrichello

12

5.

Robert Kubica

10

6.

Adrian Su l

8

7.

Kamui Kobayashi

6

8.

Fernando Alonso

4

9.

Sebas en Buemi

2

10. Nico Rosberg

1

Poredak voza a:

Aden boji s bijelim Opale krovom i naplatcima od lagane

legure 17’’ Bellone u sjajno bijeloj boji.

Od mogu e tri razine opreme (Chic, So Chic i Sport Chic), Nina je odabrala Sport Chic izvedbu koja u serijskoj opremi sadrži sportska sjedala, 6 zra nih jastuka, dodatne prednje i stražnje tepihe, osvježiva prostora, automatski klima ure aj, sportski spojler, LED dnevna svjetla, audio ure aj Hi i Light, USB Box i Blue Tooth opremu. Ninin izbor pao je na temperamentni THP 150 koji jam i vrhunske performanse i jedinstven osje aj u vožnji uz potpunu bezbrižnost. Šarm je adut novog DS3, a Nina e uz svog novog ljubimca zasigurno ostaviti trag u vremenu, živjeti sadašnji trenutak i stvoriti svoj jedinstven, anti retro stil.

1.

Lewis Hamilton

127

2.

Jenson Bu on

121

3.

Sebas an Ve el

115

4.

Mark Webber

103

5.

Fernando Alonso

98

6.

Robert Kubica

7.

Nico Rosberg

75

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

34

10. Adrian Su l

83

31

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

McLaren-Mercedes

2.

RBR-Renault

248 218

3.

Ferrari

165

4.

Mercedes Benz GP

109

5.

Renault

89

6.

Force India-Mercedes

43

7.

Williams-Cosworth

20

8.

STR-Ferrari

10

9.

BMW Sauber-Ferrari

7

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: VN Velike Britanije, Silverstone, 11. srpnja 2010.

NOVA JAZZ & BLUES NIGHT - Wiesen, 24. srpnja

Ljetni užitak koji treba uti i doživjeti Festival koji se održava samo jedan dan, a predstavlja istinski ljetni užitak koji nema tako esto u našoj blizini, zasigurno je Nova Jazz & Blues Night koja se ovaj mjesec, to nije, 24. srpnja, održava u austrijskom Wiesenu nedaleko od Mattersburga, odnosno ma arskog grada Soprona. Wie-

sen je sve poznatije mjesto velikih glazbenih festivala, a nakon ovog slijedi još jedan po etkom rujna, koji e biti u rockerskom ozra ju.

Kao što i sam naziv jednodnevnog festivala govori, bit e to dan i no jazza, funka, soula i grovea.

Nastupa nekoliko najpoznatijih svjetskih imena toga glazbenog ozra ja.

Headliner cijelog doga anja je planetarno popularni Jamiroquai. Engleski acid jazz/funk/disco bend, nastao u Londonu 1992. godine, u jeku nastanka žanra acid jazz. Bend koji iza sebe ima desetke hitova koji su se penjali na vrhove top lista, poput: “Virtual Insanity”, “Cosmic Girl”, “Love Foolosophy” itd. Uz bok njima bit e tu i Gotan Project, ve deset godina vode i

bend koji je predvodnik nove svjetske glazbe, tj. spajanje DJ kulture s glazbom iz svjetskog undergrounda. Gotan Project prvi su uspješno spojili tradicionalno i folklorno (tango) u prostoru elektronske glazbe. Njihovi live nastupi izuzetni su. Glazbenike iz Gotan Projecta, koji su okupljeni u Parizu - Philippe Cohen Solal (Francuz), Eduardo Makaroff (Argentinac) i Christoph H. Müller (Švicarac), spojila je ljubav prema tangu. Svojim prvim al-

FM4 FREQUENCY FESTIVAL - St. Poelten, 19. do 21. kolovoza

Jedan od najuzbudljivijih festivala u našoj blizini FM4 Frequency, koji se održava u prekrasnoj idili jezera kraj St. Poltena, jedan je od najuzbudljivijih glazbenih festivala u našoj blizini. Festival je osnovan 2001. godine te prve godine održan u be koj areni. Puni sjaj doživljava 2002. godine kada je premješten na novu lokaciju, to nije, 10-ak kilometara od Salzburga, na motostazu gdje su posjetitelji mogli kampirati na prekrasnim austrijskim brežuljcima i uživati u svirci komercijalnih alternative rock bendova.

Od 2009. Frequency festival održava se u St. Poltenu, na dvije velike pozornice, te jed-

U St. Poelten odmah prvi dan, u etvrtak 19. kolovoza, stiže svjetska live rock atrakcija - engleski Muse

nom party šatoru. Ove godine održat e se jubilarni deseti po redu Frequency festival od 19. do 21. kolovoza, na kojem e nastupiti: Muse, Die Toten Hosen, Massive Attack, Billy Tallent,

Thirty Seconds To Mars, Serj Tankian, Nofx, Skunk Anansie, La Roux, Klaxons i mnogi drugi.

Festivalska ulaznica za sva tri dana stoji 136 eura, a možete je kupiti u svim poslovnicama našeg eventima. U akovcu tako er možete nabaviti svoju ulaznicu u turisti kima agencijama Kompas te Adriatours.

Ako pak se želite uputiti na ovaj festival a da ne vozite i ne brinete oko prijevoza, možete to u initi preko Urban travel putni ke agencije koja nudi uz ulaznicu i prijevoz do festivala.

Prošlogodišnji festival bio je rasprodan, tako da požurite! Vidimo se u St. Poltenu.

Za Merlinkina plu a 264 tisu e dolara Na aukciji predmeta slavnih ameri kih glumaca, održanoj u restoranu “Planet Hollywood“, prodane su i tri rendgenske slike plu a slavne Marilyn Monroe. Prodane su za 45 tisu a dolara.

Tržište uvijek nezasitno za fotogra ijama hollywoodske legende Marilyn Mon-

roe oboga eno je od nedjelje i medicinskim slikama njezinih unutarnjih organa. Nai-

me, tri rendgenske slike plu a Marilyn Monroe napravljene tijekom posjeta bolnici 1954. godine prodane su na aukciji u Las Vegasu za 45 tisu a dolara (264.000 kuna), objavila je aukcijska ku a Julien’s.

Aukcijska ku a procijenila je rendgenske snimke Marilyn Monroe na svega 3.000 dolara. Kupac nije objavljen.

Peter Jackson režirat e “Hobita” umjesto Guillerma del Tora Nakon što je prošli mjesec Guillermo Del Toro dignuo ruke od “Hobita”, na njegovo mjesto uletio je Peter Jackson koji bi ovaj ilm u dva dijela režirao prema svome scenariju.

Kako prenosi Examiner, još uvijek traju pregovori s Peterom Jacksonom, ali, kako se ini, to je gotova stvar. Razgovori

traju ve skoro dva tjedna, no uskoro bi navodno trebale krenuti audicije, a i snimanje bi trebalo po eti ovo ljeto.

Redatelju Gospodara prstenova trebat e se dati otvorene ruke što se ti e rasporeda snimanja kako bi mogao baciti u tre u brzinu i završiti ilmove do planirane 2012., odnosno 2013. godine.

AMERICAN CARS & ROCK’N’ROLL FESTIVAL u Murskom Središ u

bumom “La Revancha Del Tango” (2001.), koji je prodan u vise od milijun primjeraka, uveli su novi senzibilitet u tango i elektronsku glazbu, a s posljednjim “Tango 3 .0“ Gotan Project ostao je vjeran svojim temeljnim na elima, ali su uspjeli pomaknuti svoje glazbene “barijere” pozivanjem uzbudljivog niza gostiju i suradnika.

I to nije sve. Za ljubitelje acid jazza u Wiesen stiže Incognito, a tu e biti još Gill Scot Heron, Count Basic, Rodney Hunter live i mnogi drugi.

Za ovaj istinski glazbeni užitak ulaznice možete nabaviti i u akove kim turisti kim agencijama: Kompas i Adriatours.

Obi na ulaznica košta 59,90 eura, a VIP ulaznica 132 eura.

AC/DC na autocesti pakla u Rumunjskoj

stanga, Cadillaca, Chevyja, raznic pick-upova do Corvetta i Harleyja.

Iz bogatog programa ove godine izdvajamo pin-up photo contest, BURLESQUE show, trash ilmove, svirke bendova, erotic show, after party uz rockin DJ-eve, izbor najljepših vozila, i brojne druge zanimljivosti.

Na podru ju mitinga organizatori su omogu ili kampiranje, a vlasnici ameri kih vozila/motora na festival ulaze besplatno. Za sve ostale cijena ulaznice je 20 kuna. U slu aju lošeg vremena program se seli u zatvoreni dio Cimpera.

01. U ast svim dobrim ljudima

04. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

Dražen Ze i

05. ONA ZA RIBARA NE E - POSTOLAR TRIPPER

02. Svirajte mi tužne - E.T.

06. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

TOP 03. Tvoj sam LISTA DOMA IH

07. SAMO DVIJE RIJE I

Armin

DAVOR RADOLFI & VANNA

04. Vjerujem u an ele

08. SJELA CURA NA BICIKLU

Oliver Dragojevi

DIXIELAND BAND AKOVEC

05. Danijela as

09. MALI MAJMUN ITA

Danijela Mar novi

Bolesna bra a . Kris jan Beluhan

06. Odijelo - Jole

10. DA SMO SE VOLJELI MANJE - JINX

07. Uzalud sunce sja Op a opasnost

FORMULA 13 01. AMONG THE WAVES - PEARL JAM 02. HEY, SOUL SISTER - TRAIN 03. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES

JEFF BECK feat. JOSH STONE 06. NOT MYSELF TONIGHT

U svibnju je australska rock grupa s prate om ekipom, koja se vra ala s održanog koncerta u Bukureštu, otkrila novi smisao svoje pjesme “Highway to Hell”, kada su je rumunjski carinici blokirali na granici s Ma arskom traže i od njih novac za vinjete.

Na carinskom prijelazu Nadlac zaposlenici rumunjskih autocesta (CNADNR) od prate eg su osoblja i lanova grupe zatražili 50 eura po vozilu za cestarinu, što je u kona nici iznosilo oko 2.500 eura, objasnivši im kako samo na taj na in mogu napustiti zemlju, rekla je direktorica CNADNR-a Doina Tiron. lanovi grupe poslali su pismo upravi tvrtke i uputili im žalbu na takav postupak. Petorica zaposlenika CNADNR-a dobili su otkaze, a uvedena je i posebna telefonska linija za žalbe na postupke carinika i ostalih služba na grani nim prijelazima.

Mila

TOP LISTA DOMA IH

03. STRANAC - COLONIA

05. I PUT A SPELL ON YOU

TJEDNI KALORIFER

Mark

02. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROŠI

04. POP GOES THE WORLD - GOSSIP

Trash&burn po drugi put u turisti kom kompleksu “Cimper“ I ove e godine u Murskom Središ u dva dana zrak parati zvukovi opakih ameri kih automobila, Harley Davidson motora i rockabilly - rock’n’roll bendova. Drugi miting ameri kih automobila održat e se u turisti kom kompleksu “Cimper“, nekadašnjem pogonu rudnika, gdje je danas smješten spomen - dom rudarstva i pivovara.

Dobrodošli su svi ljubitelji i vlasnici ameri kih (made in USA) vozila i motocikla svih godišta. Po etak je u subotu 10. srpnja od 12 sati, a posjetitelji e mo i “pasti o i” na starim automobilima poput Mu-

TOP 20 01. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

08. Kad žena zavoli Tony Ce nski 09. Nemam pojma Bojan Jambroši 10. Ne pitaj Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH

CHRISTINA AQUILERA

01. Rihana

07. BABYFATHER - SADE

Russian Roule e

08. COMMANDER

02. Beyonce

KELLY ROWLAND /DAVID GUETTA

LISTA DOMA IH SweetTOP Dreams

09. WAKA WAKA

03. David Gue a

SHAKIRA feat freshly YGROUND

One love

10. PLUNDERD MY SOUL - ROLLING STONES

04. Shakira Did it again 05. Milow Ayo Technology

TOP LISTA 01. YOLANDA BE COOL We NoTOP Speak Americano & Dcup LISTA DOMA IH 02. KYLIE MINOGUE - All The Lovers 03. KATTY PERRY California Gurls Ft Snoop Dogg 04. SCISSOR SISTERS - Fire With Fire 05. EMINEM - Not Afraid 06. K’NAAN - Wavin Flag 07. PENDELUM - Watercolor 08. SHAKIRA Waka Waka This Time For Africa 09. KELLY ROWLAND Commander Ft. DAVID GUETTA 10. FEDDE LE GRAND New Life Ft Funkerman & Dany P-Jazz

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

6. srpnja 2010.

-50% Prodajna mjesta: ï »ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) ï HULAHOOP - Matice Hrvatske 10 ï Prod. br. 2 - Trg Republike blike 6 (RK Meðimurka, 1. KKat) tvor ï LAMPY 9, Matice hrvatske 28, »akovec ï HULAHOOP, Glavna 45, Prelog ï HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

AFERA „OFFSIDE“

MARIJAN URŠANI , novi predsjednik NK Me imurje

Najbliže dolasku za trenersko kormilo – Vjeran Simuni Novi predsjednik NK Me imurja Marijan Uršani na kratko je prekinuo godišnji odmor kako bi se posvetio hitnim zada ama u klubu. Iz akove ke nogometne sredi-

riješiti, nismo mu željeli raditi poteško e, a vjerujem da je novu sredinu našao u Dugopolju.

Ostali su bili dio zagreba ke ekipe, neki su bili upitnih kvaliteta i nedora eni nogometaši.”

Predsjednika boli na in na koji je otišao Lesjak

Juniori i kadeti u I. HNL Iako su zauzeli tek tre e mjesto u Tuhelju na završnom turniru, juniori i kadeti Me imurja ipak e u sljede oj sezoni igrati I. HNL. Naime, i Mosor i Olimpija koji su bili ispred Me imurja vjerojatno ne e igrati najkvalitetniju ligu.

“Vjerujem da e prvoligaško natjecanje biti veliki poticaj mladima da ne odlaze u druge sredine. To je dakako dodatna kvaliteta za naš klub, ali i obaveza, a ono što želim i na emu u insistirati je kona no reguliranje odnosa sa Školom nogometa i kona no ozbiljno obavljanje tog važnog posla”, rekao je Uršani . (is)

Marijan Uršani kazao nam je da e novi trener vrlo vjerojatno biti Vjeran Simuni

ne naime skoro svakodnevno odlaze igra i, u posljednjem tjednu Lesjak, Žuljevi i Planti , prije njih Golubovi i Aganovi .

O tome je Uršani kazao: “Golubovi i Aganovi otišli su iz kluba jer smatraju da im igranje u 2. HNL ne e biti zanimljivo. Otišli su u Split odnosno u Varaždin, a s tim je klubovima dogovorena inancijska naknada za Me imurje na daljnjim prijelascima. Nadalje, Žuljevi a smo pustili zbog privatnih obiteljskih problema koje treba

Uršani a je me utim zabolio odlazak Lesjaka, u ije su dovo enje Me imurci svojedobno uložili ogroman trud i skupljali papire po raznim bosanskim sredinama: “To je primjer ‘dobrog Me imurca’. Nakon što smo mu isplatili sve i kad je obe ao do i na potpisivanje novog ugovora, on je iza naših le a otišao u lendavsku Naftu.

Mislim da su za to krivi njegovi savjetnici, a takav me odnos osobno jako razo arao.”

Uršani je u razgovoru s ostalim lanovima Uprave, ali i strukom, razgovarao i o treneru. Najvjerojatnije e to biti Vjeran Simuni , kazao nam je Uršan : “On je bio u kombinaciji nakon Bogdana, ali je ondašnji predsjednik na svoju ruku do-

Na utakmici HajdukMe imurje zarada ve a od 200.000 eura

Vjeran Simuni o ito je blizu povratka u akove ki nogomet

veo Ivkovi a. Nadam se da ne e biti nikakvih daljnjih problema oko njegovog dolaska.” Novi trener trebao bi provesti i selekcioniranje igra a, a na pomo e mu biti i dosadašnji pomo ni trener Gori anec te trener vratara Stamenkovi . “Svi me imurski igra i koji mogu igrati na ovoj razini bit e dovedeni u klub. Za pozicije koje ne budu popunjene morat emo potražiti van regije.”

Pripreme bi trebale zapo eti 12. srpnja, dok prvenstvo starta 21. kolovoza. “39 dana sasvim je dostatno za pripremu po mom mišljenju, ne želim da nam se opet dogodi situacija kakvu smo imali s ordašem.”

Uršani se, ve po tradiciji, baktao i s inancijama, koje su uvijek problem posebice u današnja recesijska vremena, ali o ito i problemati nog stanja otprije: “Ostavili su nam bivši vo e kluba dosta neizvršenih obaveza i morat emo opet krpati stvari, kazao nam je Uršani .

(I. Strahija)

NK AKOVEC odlazi u ste aj, novi klub NK akovec 1920

Kataleni i Mikolaj osnivaju novi klub koji zadržava sportski status starog!

Nakon što je NK akovec pred tjedan dana preuzeo direktor Škole nogometa Dušan Mikolaj, ovog je tjedna postao jasan plan za budu nost tog kluba.

“Stari” akovec ide u mirovanje, a nastavlja se u novoj udruzi, NK akovec 1920, iji je inicijalni osniva ki odbor ve održao prvi sastanak. akovec s milijunima dugova, uz prijetnju ste ajem u svakom trenutku, nije bio ono što su zamislili novi vo e najstarijeg gradskog kluba. Nakon što se gradom po elo šuškati o gašenju akovca

i osnivanju novog kluba, krenuli smo na izvor informacija, traže i ih od samog Dragutina Kataleni a koji nakon što je izgubio pozicije u Zajednici sportova i NK Me imurje, pa i Školi nogometa Me imurje- akovec o ito traži novu poziciju u k nogometu....

“Istina je, u osnutku je akovec 1920, koji e preuzeti pravo natjecanja od akovca, dok e stari klub u mirovanje. Ne znam kako e biti riješeno pitanje dugova ali je sudbina tog kluba neizvjesna”, kazao je Kataleni .

Na naš upit o moralnosti takvog

postupka, odnosno kakav e biti sportski status novog kluba (svaki novi klub morao bi igrati od najniže lige) Kataleni rezonira: “Mislim da je moralno spasiti akovec u sportskom smislu, a ne ga potopiti. U tome imamo podršku HNS-a i ne e biti problema oko ulaska u natjecanje u IV. HNL.” Kataleni je ujedno i predsjednik novog kluba, a uz njega e upravu initi Papež, Vuruši , Šari i još tri lana. Predsjednik akovca i direktor Škole nogometa Dušan Mikolaj stavljen je u dvojnu funkciju direktora i

sportskog direktora, dok e se za pravilnost poslovanja brinuti Nadzorni odbor u sastavu Bacinger i Jura i . “Želja je da NK akovec 1920 nastavi povijest koje je zapo ela akove kim športskim klubom, nastavila se Jedinstvom i MT om. Tako er je namjera da on bude razvojni klub me imurske regije”, kazao nam je Kataleni .

Zanimljivo je na kraju spomenuti da bi Kataleni na mjestu trenera rado vidio Miljenka Dove era, trenutno sportskog direktora NK Me imurja. (Ivana Strahija)

Tri igra a NK Me imurja od kojih su dva ve bivša (Vuljanko i Darmopil) i dalje se nalaze u istažnom zatvoru u Remetincu, a u istom se nalazi i vratar Danijel Ma ari koji je nominalno jedini lan kluba, ali zbog ove situacije njegova karijera je vjerojatno završena. Prošli tjedan su se dnevni nacionalni mediji navodno dokopali novih detalja iz istrage, prema kojima je navodno najve a zarada onih koji su namještali utakmice bila upravo na inkriminiranoj izme u Hajduka i Me imurja. Na ilegalnim kladionicama ona je navodno dosegla

ak 200.000 eura. Ve prije su dnevni listovi i portal pisali da je nagrada igra ima Me imurja da izgube utakmicu s Hajduk 3 i više razlike iznosila 35.000 eura.

U javnost je plasiran i dio transkripta „slušanja“ razgovora izme u onih koji su namještali utakmice i igra a iz kojih se može iš itatit da su dogovori bili u šiframa poput autobila, kulena za novac.

Ina e, uskoro bi 30 dnevni pritvor za sve trebao iste i, pa ostaje za vidjeti ho e li se proširiti istraga ili e igra i iza i na slobodu.

SKUPŠTINA NK MLADOST PRELOG

Grad traži formalnu odluku o preuzimanju stadiona, ali...

Ivan Radikovi nije zadovoljan s minulom sezonom U petak je održana izvještajna skupština NK Mladost koja nije ponudila previše.

Predsjednik Radikovi podnio je izvještaj u kojem je navedeno da prošla sezona nije bila prema o ekivanjima. Podba aj je bio na sva „tri fronta“. Kako u prvenstvu, tako i u kupu. III. HNListok ponudila je puno-previše utakmica, od kojih je ak šestsedam bilo u tjednu, što je itekako utjecalo na kompletnost ekipe, tako da je i to utjecalo na lošiji rezultat od o ekivanja.

Radikovi nije zadovoljan niti s igra ima, posebice onih koji imaju prvoligaškog iskustva. Od njih se o ekuje više u narednom prvenstvu, a nekih ne e više ni biti (spominje se odlazak Jari a, kao i mogu nost da klub napusti i Balent). S druge strane klub e pokušati dovesti dva-tri kvalitetna poja anja. Ono sa ime

su u klubu izuzetno zadovoljni je Škola nogometa i rad mladih trenera od kojih su neki i igra i, što donosi rezultate. Posebice to vrijedi za Ivana Habuša koji se brine za najmla e, ali i druge koji svoj posao obavljaju na najbolji mogu i na in tako da se u budu nosti o ekuju novi igra i za seniorski sastav.

U tijeku su pripreme za tradicionalni turnir koji e se pokušati u jubilarnom izdanju izvesti na najvišem mogu em nivou. Ono što je na skupštini donijelo odre ene disonantne tonove je pitanje stadiona. Naime, Grad Prelog nije prenio stadion u svoje vlasništvo iako je to mogao-trebao ve pred petnaestak godina prema Zakonu o sportskim objektima, kao što je veliki broj tijela lokalne samouprave u Me imurju to i u inio pa sada kako bi ušao u malo zna ajnija ulaganja da on bude zaista što reprezentativniji traži formalno od kluba, da se donese takva odluka, s kojom se neki u njemu baš i ne slažu. Kako bi se održali kvalitetni odnosi traži se rješenje tog problema na svekoliko zadovoljstvo, iako bi Grad i bez klupskog dopuštenja mogao preuzeti vlasništvo nad stadionu s obzirom da mu to dopušta zakon. Ina e, na skupštini nije bilo govora o kadrovskim promjenama u elništvu kluba, budu i da skupština nije bila izbornog karaktera. (dz)

6. srpnja 2010.

MNK 75 IZ KOTORIBE bio je uspješan organizator malonogometnog turnira

“HRAŠ ICA KUP” turnir U-12 odigran je u Dunjkovcu-Pretetincu

30. TRADICIONALNI MEMORIJAL VLADIMIR SKOK U PRELOGU

Pobjeda pripala Neotkrivenim biserima iz elekovca

Pobjedu odnijela ekipa Me imurje- akovec

Prijave se primaju do 8. srpnja

Pobjednici turnira iz elekovca Povodom 35 godina igranja malog nogometa u Donjem kraju i 10 godina kluba, MNK Klub 75 iz Kotoribe organizirao je jednodnevni malonogometni turnir koji se igrao na Dan državnosti. Ove je godine turnir privukao najve i broj ekipa, njih deset iz Me imurja i Podravine, saznali smo od predsjednika kluba Siniše Seli anca. Od jutarnjih sa razigravalo se u dvije skupine po sistemu svaki sa svakim. Dvije najbolje ekipe iz svake skupine ostvarile su ulazak u polu nale. U utakmici za tre e mjesto sastali su se ekipa Pizzerije Majo i ekipa pod imenom Vuvuzele. U vrlo zanimljivoj utakmici koja je završila 3:3 pobjednika su odlu ili kazneni udarci. Bolji su bili nogometaši Pizzerije Majo što im je donijelo tre e

mjesto. Finale su izborili MNK 75 iz Kotoribe i ekipa Neotkriveni biseri iz

elekovca. Podrav ani su bili bolja ekipa te su pobjedom od 2:0 postali pobjednici turnira. Organizator je za najbolje ekipe pripremio vrijedne nagrade. Pobjednici su primili su u kuna i odojak, MNK 75 je za drugo mjesto dobio 500 kuna i odojak, dok je tre eplasirana ekipa osvojila 300 kuna i ribe. Turnir je u sportski park kod starog vr a privukao veliki broj ljubitelja nogometa, a teret dobre organizacije podnijeli su svi lanovi kluba. – Drago nam je da Kotorip ani vole igra i gleda mali nogomet, rekao je Seli anec ne kriju i zadovoljstvo na kraju turnira. Sve utakmice je po kiši, vru ini i sparini korektno sudio Stjepan Geri . (af)

Na igralištu NK Me imurca u Dunjkovcu- Pretetincu održan je "HRAŠ ICA KUP" turnir za igra e ro ene 1998. g. i mla e (U-12). Pobjedu je odnijela ekipa Me imurje akovec. Sudjelovalo je šest ekipa: Me imurje- akovec, Strahoninec, Hajduk-Brezje, Sloga- akovec, Sloboda-Slakovec i doma in Me imurec-Dunjkovec-Pretetinec. Igralo se na dva terena dimenzija 36x60 metara. Svaka ekipa je bila sastavljena od osam igra a. Ukupni poredak: 1.

Me imurje, 2. Hajduk, 3. Sloboda, 4.

Sloga, 5. Me imurec i 6. Strahoninec. Najbolji igra : Dominik Toma iz NK Me imurja, a najbolji vratar: Nikola Taradi iz NK Hajduk. Turnir su vodili: Damir Štrukelj i Tihomir Štefulj. U kuhinji su bili: Adolf Poto nik, Željko Cvetkovi , Darko Ivan i i Bojan Zorkovi . Za šankom su bili: Robert i Melita Sever.

Terene su pripremali: Franjo Fu ko, Damir ekunec, Damir Štrukelj, Željko Novak i Tihomir Štefulj.

NK Mladost Prelog i ove godine organizira 30. po redu tradicionalni “Memorijal Vladimir Skok” - koji bilježi jubilarno izdanje. Zajedno s Gradom Prelogm usporedo pak e te i Preloške ljetne no i u Parku mlados koje e pruži puno više od samog turnira. Po etak je zakazan za petak 9. srpnja.

Malonogometni turnir odvija se ove godine u e ri kategorije: seniori, veterani i dvije pionirske: mla i i stariji.

Ko zacija za seniore iznosi 500 kn, za veterane 400 kn, a za pionire 200 kn. Prijave se ve primaju unatrag sedam dana, a zadnji rok je predstoje i etvrtak 8. srpnja u pizzeriji Ro-Sa Prelog.

U svim kategorijama organizator je pripremio boga nagradni fond, tako da se o ekuje veliki broj prijava s kojim e ovaj turnir zadrža epitet najve eg godinama u Me imurju.

Uz nogomet igra e se i amaterski odbojka na pijesku, a više o tom turniru sazna možete kad zapo inje glavno doga anje.

Organizatori pripremaju i bogati popratni zabavno-glazbeni i kulinarski program, uz dva posebna koncerta pozna h estradnih zvijezda.

Turnir zapo inje predstoje i petak 9. srpnja, a njegova završnica predvi a se za 22. srpnja. (dz)

MALONOGOMETNI TURNIR u D. Koncov aku

Prijavite svoju ekipu za turnir

Pobjedni ka ekipa Me imurje- akovec

NK Donji Koncov ak organizira tradicionalni malonogometni no ni turnir u Donjem Koncov aku koji se odigrava predstoje i vikend od 9. 11. srpnja na travnatoj podlozi. Ko zacija po ekipi 350 kuna, dok ukupni

nagradni fond iznosi 6.100,00 kuna.

Prijavi ekipu možete na broj mobitela 095/870-5275, e-mail koncovcak@net.hr ili do po etka turnira na igralištu NK Donji Koncov ak do 20.00 sa na sam dan turnira. (ih)

6. srpnja 2010.

SPEEDWAY: U ITALIJI VOŽENE POLUFINALNE utrke kvalifikacija za Grand Prix

Sedmo mjesto Jurice Pavlica nije bilo dovoljno za daljnji plasman U talijanskom Lonigu voženo je polufinale kvalifikacija za Grand Prix. Naš spidvejaš Jurica Pavlic nije uspio izboriti završne borbe. U tri je prva izlaza izborio 3 boda (0, 2, 1) da bi u posljednja dva slavio i na kraju sakupio 9 bodova. S obzirom da su isti broj bodova imali i Britanac Simon Stead i eh Lukas Dryml slijedilo je razvažanje. U borbi za peto mjesto najspretniji je bio Stead, šesti je bio Dryml koji e biti prva rezerva. Jurica je u toj konkurenciji na žalost zauzeo sedmo mjesto i tako ispao iz daljnjih borbi za vožnju Grand Prix utrka u narednoj sezoni.

ME IMURSKI ATLETI ARI u hrvatskoj reprezentaciji

Kršek pozvao šestorku Šest me imurskih altetski nada juniora i juniorki pozvani su u hrvatsku reprezentaciju.

Izbornik juniorske reprezentacije Hrvatske Mladen Kršek pozvao ih je za reprezentativnu akciju 7. srpnja kad e nastupiti u Ma arskoj u Veszpremu na etveroboju juniorskih reprezentacija Ma arske, eške, Hrvatske i Slovenije. Iz AK Me imurje pozvana je etvorka: Mateja Jambrovi (100 m, šta eta 4 x 100 m), Lea Obadi (disk), Kristina Dudek (400 m, šta eta 4 x 400 m) i Kristijan Strahija (kladivo). Iz AK Nedeliš e pak e hrvatske boje braniti: Gabrijela Grabar i Alena Hrušoci (400 m prepone). (md)

Mateja Jambrovi velika nada me imurske i hrvatske atletike nastupit e u dvije discipline

UTRKA DRUGOG KOLA BEREK lige Biciklisti kog kluba Prelog

Vladimir Hunjak uvjerljivo najbolji, Tomislav Bermanec i dalje u vodstvu

Start cestovnog maratona

Prijemni punkt

BICIKLISTI KI KLUB MURA AVANTURA organizirao maraton

Halicanum maraton rekreativnog karaktera Ove je nedjelje u organizaciji Biciklisti kog kluba Mura Avantura održan veliki biciklisti ki maraton rekreativnog karaktera – HALICANUM MARATON. Na maratonu je sudjelovalo 70 sudionika koji su se, prema vlastitim mogu nostima i afinitetima, mogli okušati na etiri razli ite dužine staza i to dvije u cestovnoj kategoriji,

a dvije u XCM kategoriji. Cestovne staze bile su dužine 32 km i 62 km sa po 330 m odnosno 520 m uspona, a XCM staze bile su dužine 20 km i 42 km. Vozilo se po me imurskim bregima, vinogradima i šumama, te uz zašti eni krajolik rijeke Mure. Najve i broj sudionika, gotovo polovica prijavljenih, vozio je veliki brdski maraton, a me u njima su se našla ponajbolja ime-

Start XCM maratona

na sjevernohrvatske i slovenske amaterske MTB scene. U malom brdskom maratonu okušalo ih se nešto manje, dok su veliki cestovni i mali cestovni maraton imali podjednaki broj sudionika. Dok su se oni bolje kondicije, me u njima i gosti iz Slovenije te lanovi Road Teama odlu ili za veliki, rekreativci iz BK Mura Avantura inili su glavninu

Feed zona u Gornjem Mihaljevcu

AKOVE KI STRELI ARI u najmla im kategorijama izvrsni na državnom prvenstvu

Osvojeno pregršt zlata i srebra Mladi akove ki streli ari iz SK Katarina Zrinska imali su nedavno najvažniji turnir ove godine - Prvenstvo Hrvatske za mla e dobne kategorije. SK “Tomislav” iz Sv. Ivana Žabnog bio je uspješan organizator prvenstva na kojem su nastupili mladi streli ari u kategorijama do 12 i do 14 godina. Me imurske streli are veoma uspješno predstavljali su lanovi streli arskog kluba “Katarina Zrinski” iz akovca za koji je nastupilo 12 natjecatelja u pojedina nom dijelu i 3 ekipe, a razveselili su nas odli nim uspjesima. U stilu standardnog luka, kategorija djevoj ica do 12 go-

dina Iva Štrukelj osvojila je prvo mjesto i naslov državne prvakinje. U stilu olimpijskog luka, kategorija dje aci do 12 godina ekipa u sastavu Pikl, Halabarec, Feher

sudionika malog cestovnog maratona i hrabro odvozili dosta zahtjevnu rutu. Svaki je biciklist za sudjelovanje na Halicanum maratonu dobio majicu i prigodnu diplomu. Nakon maratona za sve je sudionike pripremljen ru ak s osvježenjem u Pubu Potkova, a druženje su mnogi nastavili na bazenima Spa & Gol Resorta Sveti Martin.

osvojila je drugo mjesto, dok su u pojedina nom dijelu osvojili, Mateo Pikl 6. mjesto, Bruno Halabarec 9. mjesto, a Izak Feher 10. mjesto. U dobnoj skupini do

14 godina me u dje acima u stilu standardnog luka Dominik Vincek osvojio je prvo mjesto i naslov državnog prvaka. U stilu goli luk me u djevoj icama do 14 godina Mija Mance isto osvaja prvo mjesto i naslov državne prvakinje. U stilu olimpijski luk me u dje acima do 14 godina naša ekipa u sastavu Kova , Pe ari , Geršak osvojila je drugo mjesto, dok su u pojedina nom dijelu zauzeli: Vinko Kova 5. mjesto; Leon Pe ari 8. mjesto; a Nikola Geršak 9. mjesto. Me u djevoj icama do 14 godina u olimpijskom stilu naša ekipa u sastavu Rojko, Novak, Štrukelj osvojila je prvo mjesto, dok je u pojedina nom dijelu Marija Rojko osvojila prvo mjesto i naslov državne prvakinje, Regina Novak drugo, a Ana Štrukelj tre e mjesto.

Krajem lipnja održana je utrka drugog kola Berek lige Biciklisti kog kluba Prelog. Na dobro poznatoj stazi uz lijevu obalu Drave startala su 22 biciklista, a na doma em je terenu uvjerljivo najbolji bio Vladimir Hunjak. Tri je kruga odvozio za manje od 24 minute. Drugi je bio Tomislav Bermanec, a tre i Dejan Vuk. Prije ljetne stanke, nakon odvoženih šest kola Berek lige, uz 4 kola koja preostaju do kraja, prvu poziciju u ukupnom poretku uvjerljivo drži Tomislav Bermanec, Bruno

Turk je drugi, a Dragan Mihalec tre i. Sljede e, sedmo kolo Berek lige vozi se nakon dvomjese ne ljetne stanke, 28. kolovoza 2010.

TENISKI KLUB SVETI Martin na Muri

Mario Kljaji pobjednik turnira Na teniskim terenima Seoskog turizma Gori anec održano je otvoreno prvenstvo Svetog Martina na Muri u tenisu na kojem je nastupilo 20 tenisa a iz Me imurske i Varaždinske županije te susjedne Slovenije.

Pobjednik natjecanja na kojem je odigrano 20 me eva je Mario Kljaji koji je u finalu pobjedio Matiju Trstenjaka iz Male Subotice.

Tre e mjesto pripalo je Igoru Pukleku koji je bio bolji od Marka Šipraka.

Najboljima je nagrade uru io Goran Per i , predsjednik TK Sveti Martin na Muri, a svima ostalima priznanje za sudjelovanje na turniru koji jue osim lijepog

Mario Kljaji i Matija Trstenjak, finalisti turnira broja igra a okupio i dosta gledatelja.

(S. Mesari , GP)

etiri najbolja na turniru

6. srpnja 2010.

KOŠARKA

KOŠARKAŠKI SAVEZ ME IMURSKE ŽUPANIJE

I ŽKK Radost lan Saveza!

Na redovitoj Skupštini Košarkaškog saveza Me imurske županije održanoj 29. lipnja nazo ilo je 16 predstavnika od ukupno 24 koliko broji Skupština. Predsjednik Saveza Saša Repalust podnio je izvješ e u kojem je pohvalio rad s mla im kategorijama košarkaša po klubovima, ujedno estitaju i KK Me i-

murju na sjajnom rezultatu – dvije njihove selekcije me u 10 najboljih u državi (kadeti i mla i kadeti). Ustvrdio je i da sada osim Mladosti Ivanovec svi ostali imaju uvjete ( itaj:dvorane) za kvalitetan rad, a u istu re enicu možemo staviti i mlade trenere i trenerice koji su se odlu ili za tvrdi trenerski kruh. Iz inan-

cijskog pak je izvješ a vidljivo da je prihod oko 50 000 kn, a rashod desetak tisu a manji.

Pod to kom dnevnoga reda Ostala pitanja prihva ena je odluka o primanju Ženskoga košarkaškog kluba Radost iz akovca u košarkašku obitelj pod kapom Košarkaškog saveza Me imurske županije. (bh)

UDRUGA KOŠARKAŠKIH SUDACA ME IMURSKE ŽUPANIJE

Udruga ja a za dva nova suca!

U Vodicama je 24. i 25. lipnja održano polaganje ispita za državne i županijske košarkaške suce. Polaganje se sastojalo od pismenog ispita iz Pravila košarkaške igre, te-

sta tjelesne pripremljenosti, a svi su se suci morali i izvagati.

Testove, te vaganje uspješno su prošla i dvojica me imurskih kandidata – Boris Ujlaki iz Kotoribe, te Hrvoje Glavina

iz Donjega Kraljevca koji su stekli zvanje županijskog košarkaškog suca, te e suditi B 1 ligu i mla e kategorije. (pd,bh)

SPORTSKI SUSRETI udruga žena op ine Nedeliš e

Prvo mjesto osvojile lanice Udruge žena Gornji Kuršanec

Preko stotinjak lanica udruga žena op ine Nedeliš e okupilo se prošle subote u re anu Tr a d i c i o n a l n i S p o r tski susreti udruga žena op ine Nedeliš e održani su prošle subote u re anu.

Ovogodišnji doma ini bile su lanice Udruge žene re an koje su radosno do ekale svoje kolegice iz Gornjeg Hraš ana, Macinca, Dunjkovca, Trnovca, Nedeliš a, Gornjeg Kuršanca i Puš ina.

Ovo je bila jedna od rijetkih prilika da se okupi i druži toliko veselih i aktivnih pripadnica ljepšeg spola.

U opuštenoj atmosferi njih preko stotinjak odmjerile su snage u pikadu, kuglanju, minikošarci, bacanju kolutova, nošenju “mlin eka” i bacanju kamena s ramena. Sve su one pobjednice, no ipak valja re i da su 1. mjesto osvojile lanice Udruge žena Gornji Kuršanec, dok je 2. mjesto pri-

“SPORTSKO LJETO” u Nedeliš u

Uspješan gimnasti ki kamp Pod pokroviteljstvom Op ine Nedeliš e uspješno je završen prvi od devet sportskih kampova projekta „SPORTSKO LJETO“ u SGC „Aton“ u Nedeliš u. U organizaciji gimnasti kog kluba MZ Macan, u gimnasti kom kampu koji je potrajao pet dana sudjelovalo je 146 djece. „Sportsko ljeto“ ina e organizira se sa klubovima iz razli itih sportova sa podru ja Op ine Nedeliš e i grada akovca. Slijede dva kampa: disco golf i nogomet od 5. do 7 .srpnja. Pozivaju se djeca OŠ da se pridruže kampovima.

palo Društvu žena Macinec. Ništa manje važno 3. mjesto osvojile su lanice Udruge žena Dunjkovec.

Svim udrugama uru ene su zahvalnice i mali pokloni za sudjelovanje, a najboljima i pehari. Nakon igri uslijedilo je druženje i fešta uz živu glazbu do sitnih sati, unato povremenoj kiši koja nije mogla pokvariti veselje razdraganih lanica udruga žena i mještana.

U periodu od ponedjeljka 28. lipnja do petka 2. srpnja u dvorani Druge osnovne škole u akovcu djeca iz akovca i okolice trenirala su (neka i prvi puta, no nadamo se ne i posljednji) košarku u sklopu kampa Svaki tjedan sport jedan. Treninzi i predavanja održavali su se svakoga dana od 9-13 sati, a o velikom interesu djece za kraljicu igara dovoljno govori podatak o odazivu – 90-tak djevoj ica i dje aka u dvorani podijeljenoj na tri dijela treniralo je pod paskom trenera Branka Hajdinjaka Pajija, Igora aji a, Roka Sori a i Mareka Novaka. (bh)

Djevoj ice su bile pod Marekovom paskom

Trener aji pokazuje vještinu driblinga

ZAVRŠENA tre a kros utrka “Volim tr anje”

Ana Marija Gavez iz Nedeliš a pobjednica Dje jeg maratona Ana Marija Gavez iz Nedeliš a bila je najbolja u Dje jem maratonu, koji je održan prošli utorak na savskom nasipu kod Bo arskog doma u Zagrabu u sklopu tre e kros utrke “Volim tr anje”.

Pobjednik Dje jeg maratona (500 metara) u kojem je sudjelovalo 75 natjecatelja do 10 godina bio je Filip Glavi iz Zagreba.

Broj prijavljenih natjecatelja na 3. kros utrku “Volim život”, koju organizira Društvo športske rekreacije “Aktivan život”, nadmašio je sva o ekivanja. Preko 470 trka a svih uzrasta uveli alo je svojim nastupom jednomjese nu akciju “Kretanjem do zdravlja”, u cilju promicanja zdravog i ak vnog na ina života.

Na jutarnjem Baby maratonu (20 metara) sudjelovalo je 15 natjecatelja do 2 godine. Pobjednica je bila Nensi Kršul iz Rijeke, a pobjednik Filip Vukadinovi .

Nakon toga slijedio je ve spomenuti Dje ji maraton.

Na Rekrea vnoj utrci žena (2 km) sudjelovalo je 50 natjecateljica, a po-

Pobjednici Dje jeg maratona održanog u sklopu tre e kros utrke “Volim tr anje” bjednica utrke je Iva Mihaljevi . Utrku Dio sredstava od startnine urugra ana (5 km) otr alo je 157 natjeca- en je Zakladi “Ana Rukavina”. Na telja, a pobjednik je Ante Pešec, koji je utrci su sudjelovale i mnoge poznaujedno i srušio rekord staze dotr avši na te osobe, Renata Sopek (TV voditecilj za 17,39 minuta. Pobjednica u Utrci ljica i wellness instruktorica), sestre gra ana je Marija Durakovi .

Iris i Darija Bostjan i (alpinistice Na najdužoj stazi kros utrke “Volim koje su se prošle godine popele na tr anje” (11,44 km) sudjelovalo je 175 Mt. Everest), Mario Valen i Dejan natjecatelja, a pobjednik i rekorder sta- Patr evi (triatlonac). Najmanji su ze je Drago Paripovi koji je na cilj došao se nakon utrke okrijepili i zabavili za 40,04 minute, a pobjednica najduže uz prigodne poklone i predstavu staze je Marija Vraji koja je u prošlogo- “Cvr ak i mrav”, a oni su ve i uz okrdišnjoj utrci postavila rekord staze na 5 jepu i vrijedne nagrade sponzora i kilometara. zaplesali.

POJEDINA NO PRVENSTVO HRVATSKE ZA JUNIORKE I JUNIORE – SPLIT 26. i 27.06.2010.

Grabar, Obadi i Strahija prvaci države Pojedina no prvenstvo Hrvatske za juniorke i juniore održano je u Splitu na stadionu u Parku mladeži te u organizaciji Atletskog kluba ASK Split. Predstavnici atletskih klubova Me imurje i Nedeliš e ponovo su bili uspješni a ku i su se vratili sa 11 medalja od ega je Me imurje osvojilo sedam a Nedeliš e etiri odli ja.

Gimnasti ki kamp privukao je gotovo 150 djece

“Svaki tjedan sport jedan” ispunio o ekivanja!

Tri zlata, dva srebra i šest bron anih medalja Za AK Me imurje zlatnu medalju osvojila je Lea Obadi koja je pobijedila u bacanju diska i s rezultatom 40,70 potvrdila nedavno postignuti me imurski rekord u akovcu. Treba spomenuti da je Lea još uvijek kadetkinja i da je pobijedila u konkurenciji sa etiri godine starijim konkurenticama.

Za Me imurje naslov prvaka ponio je i Kristijan Strahija koji je bio najbolji u bacanju kladiva a rezultat od 50 m i 77 centimetara i njemu je osigurao da se upiše u knjigu me imurskih rekordera, ovaj put u juniorskoj konkurenciji za kladivo težine 6 kg. lanica

AK Nedeliš e Gabrijela Grabar bez prave je konkurencije osvojila prvo mjesto i zlatnu medalju a rezultat od 1:02,15 vrlo je blizu njenog rekordnog ostvarenja s po etka ove sezone. Drugo m jesto i srebrnu medalju osvojile su Kristina Dudek lanica Me imurja na 400 m i Alena Hrušoci iz AK Nedeliš e na 400 m prepone, a tre e mjesto i bron anu medalju osvojili su lanovi Me imurja Mateja Jambrovi

na 100 m, Kristijan Strahija u bacanju kugle, Melani Kralji u bacanju kugle i Martin Srša na 3000 m sa zaprekama. Za Nedeliš e bron ani je bio Damir Posavec u skoku u vis i Mihaela Horvat u skoku u dalj. Iako za svoj nastup nije osvojila medalju, štafeta AK Nedeliš e u sastavu Gabrijela Grabar, Mihaela Horvat, Alena Hrušoci i Vlatka Sekirnik koja je tr ala u štafeti 4 x 400 m može biti vrlo zadovoljna postignutim rezul-

Lea Obadi

Kristijan Strahija

tatom. Naime sa 4:06,16 oborila je trideset godina stari rekord lanica AK Me imurje postignut u Rijeci davne 1980. godine.

Šestero reprezentativaca Plasmani na prvo i drugo mjesto sa juniorskog državnog prvenstva u Splitu osigurala su i direktan ulazak u reprezentaciju Hrvatske koja e sudjelovati na etverome u juniorskih reprezentacija Hrvatske, Ma arske, Slovenije i eške. Ovo e se natjecanje održati idu e srijede u Veszpremu u Ma arskoj a me imursku atletiku u osam nastupa predstavljati e: lanovi AK Me imurje Kristijan Strahija u bacanju kladiva, Lea Obadi u bacanju diska, Kristina Dudek na 400 i 4 x 400m i Mateja Jambrovi na 100 i 4 x 100 m; za Nedeliš e nastupiti e dvije trka ice na 400 m s preponama, Gabrijela Grabar i Alena Hrušoci. Me imurci posljednjih godina redovito nastupaju u dresu s hrvatskim grbom, a uspješni nastupi i rekordna ostvarenja mogu se o ekivati i ovom prilikom.

6. srpnja 2010.

DAN sporta u III. Osnovnoj školi akovec MT Tvornica arapa d.d.

U enici odmjerili snage Me imurska u sportskim susretima kvaliteta u

U III. Osnovnoj školi akovec pretprošle je subote održan Dan sporta, povodom kojeg su organizirani sportski susreti u dvorani i na sportskim terenima. Osim u odbojci i nogometu, u enici su snage omjerili i u košarci i stolnom tenisu.

U odbojci je ženska ekipa 7. a, b, c razreda pobijedila ekipu 8. a, b rezultatom 2:0. U nogometu pak je muška ekipa 6.a, b pobijedila ekipu 5. a, b, c rezultatom 6:0, dok je muška ekipa 8. a, b tako er bila bolja od ekipe 7. a, b, c, pobijedivši rezultatom 4:2. Školska nogometna ekipa u enika pobijedila je s 3:2 ekipu u itelja i roditelja.

Rezultatom 30:22 ekipa B pobijedila je ekipu A u košarci. Sara Grbar, u enica 6. a razreda pak je

pola cijene MT Tvornica arapa u svim svojim prodavaonicama, ne samo arapa, ve i kompletnog asortimana odje e za djecu od 0 do 16 godina snizila je cijene za 50 posto. Tako sada po vrlo konkurentnim cijenama možete nabaviti odje u, bodije, trenirke, ljetne haljinice, kompleti e za dje ake i

djevoj ice te arape za sve dobi i uzraste, visoke MT kvalitete u pola cijene.

Odje a i arape izra eni su od vrhunskih pamu nih materijala, prepoznatljivog dizajna, a arape za sve prigode od stopalica koje uvaju vaše noge od neugodnog ljetnog znojenja do zoknica za djecu i elegantnih

prozra nih muških arapa kao i arapa za sport. Prodajna mjesta su ARAPKO u Neumanovoj 2 (u krugu tvornice), HULAHOOP, Matice hrvatske 10, trgovina u RK Me imurki na 1. katu, LAMPY 9 Matice hrvatske, HULAHOOP u Prelogu u Glavnoj ulici 45 ili pak u krugu tvornice.

Ekipa B pobijedila je ekipu A u košarci bila najbolja od u enica 6. razreda u stolnom tenisu, dok je od 5. razreda najbolji bio Ivan Lovrek,

u enik 5. a razreda. Me u sedmašima pobjeda je pripala Hani Laptoš, u enici 7. a razreda.

U enici su pokazali i svoje nogometne vještine

BRENDOVI KOJI SE ISPLATE

Vindon i Cekin svježe meso nudi najbolji omjer cijene i kvalitete prema istraživanju koje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku Na temelju ispitivanja koje je proveo Centar za istraživanje tržišta G K dobiven je rezultat koji pokazuje da ve ina hrvatskih gra ana smatra svježe pakirano meso iz Vindije najboljom kupnjom. ak 35,3% ispitanika, koji su slobodno mogli navesti najisplativiji brand svježeg mesa, izabralo je upravo Vindon i Cekin svježe meso, ime su proizvodi iz te grupe dobili pravo na korištenje «Best Buy Award» certifikata.

CEKIN, vode e hrvatsko ime u proizvodnji pile eg mesa, ove je godine potvrdilo svoju vrijednost i Superbrands statusom. Proizvodi od svježe piletine izuzetno su cijenjeni zbog svoje hranjivosti i nutritivnih vrijednosti, a zahvaljuju i modernoj tehnologiji i stru nosti na kojoj se u Poslovnom sustavu Vindija inzistira, njihova je kvaliteta dovedena na najvišu razinu. Visokom vrijednoš u i odli nim okusom

HOKEJAŠI MEDVEŠ AKA U NOVOJ TV KAMPANJI VINDIJE

U novom TV spotu za Iso sport koji potpisuju Luminus i Gold uz Medvjede nastupaju brojni vrhunski hrvatski sportaši Najve a hrvatska prehrambena industrija Vindija u sklopu nove reklamne kampanje za Iso sport, izotoni ni sportski napitak, snimila je raskošan TV spot pod nazivom „Povratak“. Glavne uloge u novom spotu pripale su igra ima Hokejaškog kluba Medveš ak iz Zagreba, a kao nositelj kampanje predstavljen je napada Marko Lovren i , koji je tu ulogu preuzeo od nogometaša Darija Šimi a. „Povratak“ kreativno, režijski i produkcijski potpisuje zagreba ki Luminus u suradnji s tvrtkom Gold iz Varaždina. Spot je režirao Kristijan Petrovi , osmislio Renato Grgi , te producirao Hrvoje Boljkovac, višestruki

hrvatski dobitnici nagrade Emmy za uvodne špice filmske nagrade Oscar i finalne utakmice ameri ke NBA lige.

U spotu se Lovren i , u punoj hokejaškoj opremi, teškim koracima probija kroz Saharu, propadaju i s klizaljkama u vreli pustinjski pijesak. Putem mu se pridružuju klupski suigra , te grupa ubrzo ormira spektakularni sportski egzodus iz pustinje, u simboli noj dramatizaciji pri e o sportskom uspjehu i borbi protiv – že i. Potom na scenu stupa Iso sport, koji Lovren i a vra a iz pustoši na led u odlu uju im sekundama sraza Medvjeda protiv Vukova, izmišljenog tima za koji su ovom

prilikom dizajnirani i pripadaju i dresovi. Uz Medvjede Marka Lovren i a i Igora Lazi a, TV spot je okupio 30 vrhunskih hrvatskih sportašica i sportaša, iz razli itih sportskih disciplina - hrvanje, baseball, ritmi ka gimnastika, karate, nogomet, atletika, biciklizam, veslanje, judo, skijanje, akrobatski rock’n’roll.

Me u ostalima, pojavljuju se Tonimir Sokol - osvaja bron ane medalje na Europskom prvenstvu u hrvanju u kategoriji do 60kg, Dominik Etlinger - kadetski prvak Europe u hrvanju gr ko-rimskim na inom u kategoriji do 63 kilograma, Tomislav Vu ak

odlikuje se i VINDON svježe pure e meso, koje se zbog bogatstva bjelan evinama i minimalnog udjela masno e preporu a svima koji paze na pravilnu prehranu.

Iza priznanja, koje se izdaje kako bi se javnost upoznala sa op enitim stavom i percepcijom potroša a, stoji tvrtka Axios, koja je u suradnji s PricewaterhouseCoopers, vode om svjetskom revizorskom ku om razvila inovativnu metodu testiranja pod nazivom “Deep Mind Awareness”.

Istraživanje «Best Buy Award» reprezentativno je u hrvatskim, ali i internacionalnim okvirima, s obzirom da je napravljeno u skladu s odredbama Me unarodnog kodeksa za provedbu tržišnih i društvenih istraživanja.

- višestruki prvak Hrvatske u judu, Esko Garibovi - višegodišnji hrvatski karate reprezentativac, državni prvak i viceprvak; ritmi arke Gimnasti kog kluba Vindija te lanovi Baseball kluba Vindija iz Varaždina.

Novi TV spot dio je velike reklamne kampanje ve poznatog Vindijinog proizvoda Iso sport, vode eg hrvatskog izotoni nog napitka. Vindijin izotonik odli an je nadomjestak izgubljenoj teku ini i mineralima pri tjelesnim naporima, te je ve niz godina i službeno pi e Hrvatske nogometne reprezentacije.

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

6. srpnja 2010.

Regionalna razvojna agencija Me imurje – REDEA d.o.o., kroz svoje ak vnos na podru ju podrške poduzetništvu, ruralnog razvoja, promicanja ulaganja i strateškog planiranja, predana je održivom razvoju Me imurske županije. Uslijed pove anja opsega poslovnih ak vnos nastala je potreba za novim zapošljavanjem. Ako vas zanima rad na projek ma koji doprinose razvoju Me imurja i suradnja s razli i m doma im i stranim dionicima, te se želite kon nuirano educira , a komunika vni ste, krea vni, dinami ni i ambiciozni, pozivamo vas da se javite na natje aj za radno mjesto:

PRIPRAVNIK – 2 IZVRŠITELJICE/IZVRŠITELJA Kao pripravnik u REDEA-i imat ete priliku ste i iskustvo u pripremi i provedbi projekata nanciranih iz fondova EU i drugih nacionalnih i me unarodnih izvora, te u pripremi županijske razvojne strategije.

Od vas o ekujemo: - magisterij ekonomije ili politologije (VSS ekonomske ili politološke struke) - ak vno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu; prednost je znanje ostalih stranih jezika - poznavanje MS O ce sustava - proak vnost, sklonost radu u mu, organiziranost, komunika vnost, te odgovornost i samostalnost u radu - posjedovanje voza ke dozvole B kategorije.

Ako ste zainteresirani pridruži se našem mu, molimo vas da do 13. srpnja 2010. godine na adresu: REDEA d.o.o., Bana Josipa Jela i a 22, 40 000 akovec (s naznakom „natje aj za radno mjesto“) dostavite sljede u dokumentaciju: - mo vacijsko pismo - životopis na hrvatskom i engleskom jeziku u Europass formatu - dokaz o stru noj spremi (preslika diplome) - dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice).

Skre emo pažnju na to da se nepotpune i nepravovremene prijave ne e razmatra .

U okviru selekcije, tes ranje e se održa u tjednu od 19. srpnja 2010. godine, a intervju u tjednu od 26. srpnja 2010. godine. Po etak rada odabranih kandidata planiran je za 16. kolovoza 2010. godine.

Ovrhovoditelj PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, Podružnica Varaždin, oglašava drugu

JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 20. srpnja 2010. godine u 9.30 sa , na drugoj javnoj prodaji kod Op inskog suda u akovcu prodaje se ku a, dvorište i oranica, sve u Belici, Prvomajska 25 (u evidenciji Podru nog ureda za katastar broj 51), za po etnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednos što iznosi oko 264.000,00 kuna.

Za sve informacije pogleda oglasnu plo u Op inskog suda u akovcu ili nazva O42 214 104

JAVNI UVID U OSNOVU GOSPODARENJA Hrvatske šume d.o.o. Zagreb Uprava šuma Podružnica Koprivnica Šumarija akovec obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi odobravanja Osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu «Gornje Me imurje». Osnova je izra ena za razdoblje od 10 godina (01.01.2010. – 31.12.2019.).

Svi zainteresirani gra ani, udruge i ustanove mogu Osnovu gospodarenja pogleda u prostorijama Šumarije akovec, ulica dr. Ante Star evi a 57, od 5. do 22. srpnja 2010. godine, u vremenu od 8,00 do 12,00 sa , radnim danom.

Javna rasprava održat e se u petak, 23. srpnja 2010. godine u 10 sa u prostorijama Šumarije akovec.

Upravitelj Šumarije akovec Benjamino Horvat, dipl.ing.šum.

PRODAJEMO

RAZNU UGOSTITELJSKU OPREMU IZ RIBLJEG RESTORANA Informacije na tel. 099/733-4598

Zajedni ka snimka svih nagra enih

MESAP nagradio posjetitelje

Obiteljski bazen otišao u Vinicu U petak je u zgradi MESAP-a u Nedeliš u održana sve anost podjele nagrada dobitnicima koji su imali sre u da im je izvu en broj ulaznice koji donosi dobitak.

Podijeljeno je ukupno osamnaest nagrada, koje su osigurali sponzori za nagradnu igru. Prvu nagradu, obiteljski bazen prodajnog centra BAT ve ih dimenzija, osvojio je Darko Flis iz Vinice. Druga nagrada, klima – ure aj, koji je osigurao MESAP, osvojio je Stjepan Lepoglavec iz Preloga. Tre u nagradu, LCD televizor, dobio je Dragutin Petek iz Nedeliš a.

Nagradu tvrtke “Aluel” u obliku PCV stolarije dobio je Dragutin Drevoderi iz Šenkovca, a kartice dopunskog osiguranja Euroherca primili su Nikola Toplek iz Savske

Prvu nagradu osvojio je Darko Flis iz Vinice (desno), a nagradu mu je predala predstavnica BAT-a Vesi, Marina Kova iz Štrigove i Ivana Ko et iz Slakovca. Boži ni

ukras sponzora TOROID primili su Božidar Skupnjak iz Trnovca i

FUNKCIONALNO OSVJEŽENJE U NAJVE EM IZDANJU

Vindija lansirala postoje i natur okus Vitaktiva u prakti nom pakiranju od litre Uživanje u laganom i prirodnom okusu Vitaktiva Vindija je svojim cijenjenim potroša ima olakšala, ponudivši im taj vrijedan proizvod u PET boci od litre, koji se od 16. lipnja može na i na policama trgovina diljem Hrvatske. Mo an probiotik oboga en je vlaknima i «prijateljskim» bakterijama, sastojcima koji pozitivno djeluju na ravnotežu probavnog sustava i pomažu u spre avanju probavnih poreme aja, infekcija i bolesti.

Vitaktiv je namirnica koja je svojim sastavom prilago ena svim dobnim skupinama. Zahvaljuju i oligofruktozi, vlaknu koje poti e apsorpciju kalcija, koristan je u razvoju djece, ali i o uvanju vitalnosti odraslih.

Dodatna je vrijednost Vindijina probiotika u sadržaju najve eg broja «dobrih» bakterija koje znatno pove avaju njegov koristan u inak.

Osim novog pakiranja od litre, Vitaktiv dolazi i u ašici od 125 grama te bo ici od 200 mililitara, a osim osvježavaju eg natur okusa bez dodatka vo a, tu su još etiri originalna okusa (jagoda sa žitaricama, limeta-aloe vera, brusnica-jabuka i smokva-bijelo grož e) toga uistinu jedinstvenog proizvoda iz Vindije.

Karmen Šipek iz Nedeliš a, a bonove iste tvrtke za uslugu Vesna Furdi iz Novakovca, Ivan Filipi iz Preloga i Ivan Kren iz Merhatovca.

Ru ni sat swatch tvrtke “Varga elektronik” osvojili su Rozina Gašparlin iz Nedeliš a te Branko Toplek iz Ivanovca. Radijator tvrtke “VIK Krištovi ” osvojio je Matija Trojak iz Puš ina, a bonove za uslugu iste tvrtke Velimir Treska iz Trnovca, Krešimir Šimuni iz Ku an Marofa i Renata Dobrani iz Dunjkovca.

Svim nagra enim estitao je direktor MESAP-a Marjan Novak, a svima onima koji nisu dobili nagrade zaželio više sre e idu e godine. (J.Š.)

IZ MATI NOG UREDA RO ENI HANA CAREVI , k i Ivane i Maria; GRETA KOLENI , k i Tihane i Zvonimira; NIKOLA ORŠUŠ, sin Nadice i Drage; JAKOV MEDLOBI, sin Marine i Antuna; ANTONIO RUŠNJAK, sin Sanele i Dinka; MARIN BRANDA, sin Anite i Smiljana; LUKAS BISTROVI , sin Marte i Zorana; IVOR KOVA I , sin Nataše i Alena; ANDRO I TIMON CRN EC, sinovi Sandre i Nikole; STELA BAŠEK, k i Jasminke i Damira; MATEJO MARKOVI , sin Margarete; NIKŠA BUBEK, sin Kristine i Dina; HANA HORVAT, k i Josipe i Nikole; DAVID DRŽANI , sin Ive i Siniše; VANESA ALIJA, k i Ivone i Antuna; DORA BLAŽON, k i Valerije i Danijela; NIKO PODGORELEC, sin Patricije i Dražena; RAFAEL DRŽANKO, sin Mirjane i Hrvoja; MATEJ FURDI, sin Mihaele i Milorada; VITO OLETI , sin Željke i Nikole; DIJANA TOMAŠI , k i Danijele i Mirka; EMILIJA HORVAT, k i Vesne i Damjana; LUKA NOVAK, sin Vlatke i Damira ( akovec) VJEN ANI Valentina Korunek i Aleksandar Jug, Ermina Petak i Antun Jankovi , Martina Živ ec i Dario Taradi, Katarina Gašpari i Danijel Mrvac, Petra Bernat i Božidar Bausovi , Petra Saka i Dalibor Dokleja, Kristina Pintari i Igor Per i , Ana Škrobar i Nenad Gregorin i , Božica Hanc i Dragan Rendari , Renata Zvornik i Vilim Borko, Snježana Ko iš i Predrag Škoda ( akovec); Kristina Varga i Marko Paveli , Katja Latin i Mario Srnec (Dekanovec); Ines Hlap i i Krunoslav Cvetko, Suzana Kalanjoš i Josip Ignac, Danijela Horvat i Marko Oršuš (M. Subotica); Ivanka urin i Krunoslav Tišlari , Silvija Žigni i Dino Puklavec, Simona Rebernik i Mario Beti (M. Središ e); Karmena Sabol i Davor Marodi, Sonja Novak i Zoran Bobeti , Kristina Iskra i Andreas Gori anec (Prelog) UMRLI Valent Kranj ec r. 1925., Apolonija Jezernik ro . Jarni r. 1937., Franciska Nerer ro . Novak r. 1914., Rozalija Baksa r.

1925., Mirko Pahor r. 1931. ( akovec); Marija Orehovec ro . Kranjec r. 1924., Štefanija Novak ro . Tkalec r. 1938.

(Kotoriba); Blaž eh r. 1931., Dimitar Vuruši r. 1924., Ana Novak ro . Vrhar r. 1942. (M. Središ e); Franjo Vuruši r. 1938. (Nedeliš e); Marija Pavlic ro .

Fran i r. 1933., Terezija Strniš ak ro . emerika r. 1929. (Prelog); Konrad Novak r. 1927. (Štrigova)

6. srpnja 2010.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

Povodom smrti supruga, oca i djeda

dragom suprugu

STJEPANA NOVAKA iz Prekope preminulog dana 24. lipnja 2010. u 89. godini Ĺživota

STJEPANU NOVAKU

povodom smrti naĹĄeg dragog i voljenog supruga, oca, svekra (tasta), djeda i pradjeda

Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.

VIKTORA HALI A preminulog 20.6.2010. u 82. godini Ĺživota

tvoja Magdalena

ISKRENO ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, znancima i svima koji su nam izrazili su ut u najteĹžim trenucima, odar okitili cvije em, vijencima i svije ama, a dragog nam pokojnika ispratili na vje ni po inak. Hvala msgr. Leonardu LogoĹžaru na toplim rije ima ispra aja.

OĹžaloĹĄ eni: supruga Magdalena, sin Stjepan, k erke Ankica i Barbara s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, poznanicima, UDVDR Mala Subotica, djelatnicima OĹ TomaĹĄa Gori anca i svima koji su suosje ali s nama i u najteĹžim trenucima nam izrazili su ut, odar okitili cvije em i svije ama te dostojanstveno ispratili naĹĄeg dragog pokojnika na vje ni po inak.

Hvala vele asnom uri Vukalovi u na lijepim rije ima ispra aja i teti Magi na molitvi. Hvala osoblju Internog odjela i Koronarne jedinice na trudu i brizi tijekom lije enja.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

PREDRAGU JUR ECU 10.7.1991. - 10.7.2010.

HVALA, HVALA SVIMA

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

OĹžaloĹĄ ena supruga Nada, sin Josip s obitelji i k erka Ana s obitelji

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na ra unalu, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 STROJARSKOG TEHNI ARA s aktivnim znanjem engl. i njem. jezika; 5 ZAVARIVA A, 5 BRAVARA i 5 KOVINOTOKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili na tel.

856-060, do 15.07.2010.

2. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA Ĺ TRIGOVA, traĹži 1 DIPL. SOCIJALNOG RADNIKA na neodre eno vrijeme i 1 MEDICINSKU SESTRU s poloĹženim str. ispitom na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1g. pismene zamolbe sla na e-mail: valkaj@japa.com.hr ili se javi na mob. 098-259-865, do 15.07.2010.

3. CAFFE BAR “THERAPIAâ€? AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traĹži 1 DJELATNICU ZA RAD U LOKALU na odre eno vrijeme, javi se na 091-241-3388, do 15.07.2010.

4. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovi a, traĹži 5 KV VOZA A TERETNOG MOT. VOZILA U ME . TRANSPORTU ROBE-HLADNJA E na neodre eno vrijeme, znanje njem. jezika, radno iskustvo 12mj., kratke zamolbe sla na e-mail: info@tkalectrans.hr do 10.07.2010.

5. RUSTICAd.o.o. AKOVEC,I.G.Kova i a6,traĹži1PIZZA PEKARA I KONOBARA na neodre eno vrijeme, mjesto rada VaraĹždin, javi se na 040-311-207, do 15.07.2010.

6. ARTEFERRO DOHOMONT d.o.o. GORI AN, traĹži VIĹ E KV BRAVARA uz obavezno radno iskustvo 3g., na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se na tel. 040-601-222, do 10.07.2010.

7. Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na

neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit , dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 10.07.2010.

8. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traĹži SAVJETNICUUPRODAJIKOMPANIJEZEPTERzahonorarni rad,uvje :SSS,VĹ S,VSS,komunika vnost,samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 11.07.2010.

9. GP EMANUELL d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 44, traĹži 4 DJELATNIKA/ICE ZA RAD U CAFFE BARU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099-341-8172, do 07.07.2010.

10. HERA d.o.o. MIHOVLJAN, traĹži ZIDARE I TESARE na neodre eno vrijeme, javi se na 091-3471-299, do 09.07.2010.

11. Ca ebar “Casablancaâ€?NOVAKOVEC,traĹži1KONOBARA na odre eno vrijeme, javi se na 098-913-8465, do 08.07.2010.

12. ELTA d.o.o. PUĹ INE, akove ka 136, traĹži 1 PRODAVA A POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 895-252, do 06.07.2010.

13. VNUK-PRODUKT d.o.o. PRELOG, Glavna 68, traĹži 1 KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 06.07.2010.

14. “ABARTâ€?AutolimarskiobrtD.Mihaljevec, akove ka 35, traĹži 1 AUTOLAKIRERA na odre eno vrijeme, radno 1g., javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 660-500 do 15.07.2010.

15. RATARSTVO “MM�

KOTORIBA, traĹži 1 VOZA A KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 30.07.2010.

16. Ca e bar “PANTERAâ€? Savska Ves, J.Bajkovca 107, traĹži 1 KONOBARA na neodre eno vrijeme, javi se na 092-266-3069, do 14.07.2010.

17. Caritas VARAŽDINSKE BISKUPIJE, 40000 AKOVEC, Augusta Cesarca 15, traŞi 1 VSS LOGOPEDA na odre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili na fax: 390-044, do 09.07.2010.

18. PAMAKS d.o.o. PRELOG, GLAVNA 5, traĹži 1 FRIZERKU na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3 g., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 17.07.2010.

19. Slas arnica DELICIA AKOVEC, K.Tomislava 7, traĹži OSOBLJE ZA RAD U SLASTI ARNICI na odre eno vrijeme, javi se na 091-574-1431 do 06.07.2010.

20. KREATIS d.o.o. M. SREDIĹ E, Trg B.Jela i a 6, traĹži 1 SSS TERENSKOG KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, rad na terenu, ,voza ki ispit “Bâ€? kat., javi se na 099-6600-500 ili na e-mail: krea s@ marke ng@gmail.com do 15.07.2010.

21. Ca e bar JABUKA D. Kraljevec, traĹži 1 KONOBARA / ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-6655-519 do 20.07.2010.

22. ELEKTRO LADI , RE AN 52, traŞi 2 ELEKTROINSTALATERA s radnim iskustvom i znanjem njem. jezika; 1 MONTERA SUHE GRADNJE – MAJSTORA s iskustvom u montaŞi pregradnih s jena i spuťtenih stropova i znanje njem. jezika; 1 SOBOSLIKARA - poŞeljno radno iskustvo, na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 0996786-898 do 10.07.2010.

23. Ordinacija op e medicine Marija Haramija Strbad, D.Vidovec, traĹži 1 VSS LIJE NIK OP E PRAKSE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 099-2141-857 do 30.07.2010.

24. Restoran PREPELICA, OTOK, traĹži 1 KV KUHARA i 1 POM. RADNIKA U KUHINJI na odre eno vrijeme uz mog.stalnogradnogodnosa,javi sena098-393-001 do 30.07.2010.

25. TELEMAH d.o.o. Sl. Brod, Pilareva 20, traĹži 2 SSS PRODAJNA PREDSTAVNIKA ZA SKLAPANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UGOVORA na odre eno vrijeme, javi se na 035-492-292, 091-277-0013 ili na e-mail: telemah@t-mah.hr do 10.07.2010.

26. DOMATO d.o.o. Ca e bar “ AKâ€?, traĹži 1 KONOBARA / ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 099590-7041 do 11.07.2010.

27. Zdravstvena ustanova “LJEKARNA PO U A�

AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traŞi 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada Nedeliť e, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 24.07.2010.

28. Pekarna CRO-PEK AKOVEC, K. Tomislava 46, traĹži 1 PRODAVA A na odre eno vrijeme, uz radno iskustvobaremgodinudana,javi senagornjuadresu osobno, do 10.07.2010.

29. Frizerski i kozme ki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traĹži 1 KOZMETI ARKU / PEDIKERKU na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natje aj otvoren do 31.08.2010.

30. TEK-TONd.o.o.Ĺ ENKOVEC,J.Bedekovi a49,traĹžiZIDARE, TESARE, ARMIRA E i AK. IZOLATERE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mog. doĹĄkolovanja, javi se na mob. 098-9393-673 do 29.07.2010.

31. PEKARA PANIS, MURSKO SREDIĹ E, traĹži 1 KV, PKV PEKARA na odre eno vrijeme, 2 g. radnog iskustva, javi se na 544-015 do 08.07.2010.

32. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme, javiti se na 098-528-570, do 15.07.2010.

33. Ugos teljski obrt BAROK, AKOVEC, traĹži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodre eno vrijeme, javi se na 098-938-2175 do 16.07.2010.

34. ALLIANZd.o.o. AKOVEC,traĹžiZASTUPNIKEOSIGURANJA (M/Ĺ˝), uvje : VĹ S ili SSS, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, komunikacijske i prezentacijske vjeĹĄ ne, dostavi svoj Ĺživotopis na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010.

35. Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob. 098-744-913, traĹži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr do 23.07.2010.

36. Inter-vili ari d.o.o. MURSKO SREDIĹ E, traĹži 2 MEHANI ARA ZA SERVIS VILI ARA na odre eno vrijeme, javi se na 395-431, 098-429-476 do 21.07.2010.

37. KONIM d.o.o. AKOVEC, traĹži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javi se na 098-206-317 do 31.07.2010.

38. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 92, traŞi 1 DJELATNICU ZA POSLUŽIVANJE U SLASTI ARNI na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5828-639, do 25.07.2010.

39. HORVATGRADNJAd.o.o.MACINEC,traĹži1ZIDARAi 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na 098-426-848, do 24.07.2010.

40. DOMET d.o.o. PRELOG, K. Zvonimira 44, traĹži 4 POMO NA RADNIKA U PROIZVODNJI na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu do 14.07.2010.

41. TRGOVA KO PODUZE E VARAŽDIN, Optujska 26, traŞi 4 KV, PKV PRODAVA A za radno mjesto Palovec i 4 KV, PKV PRODAVA A za radno mjesto D. Kraljevec - na odre eno vrijeme, moŞe sa i bez radnog iskustva, molbe sla na gornju adresu do 15.07.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARKLEATHERd.o.o.,Gospodarska12,Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.7.

2. REMAX NEKRETNINE d.o.o., VARAŽDIN, KUKULJEVI EVA 23; traŞi 2 AGENTA ZA POSREDOVANJE U PROMETU NEKRETNINAMA (m/Ş) na ugovor o djelu, uvje : SSS, poŞeljan poloŞen stru ni ispit - licenca za posrednika nekretninama (nije uvjet), voza ki ispit B kateg.; prodajne, komunikacijske i prezentacijske vjeť ne, poduzetni ko razmiťljanje, eksibilnost i snalaŞljivost, mogu nost samostalnog djelovanja putem obrta ili tvrtke, zamolba na e-mail: r.sojat@remax.hr do 30.9.

3. Ugos teljskiobrtMM;NOVIMAROF,ZAGORSKA 90; traĹži 1 KONOBARA (m/Ĺž) na neodre eno vrijeme, uvje : OĹ , KV, SSS bilo koje struke, najava na mob: 095/907-9076 (Ma ja Me eral) do 31.7.

4. RANEL d.o.o., TRNOVEC B., GAJEVA 3; traĹži 1 VODITELJA PROIZVODNJE METALNE INDUSTRIJE (m/Ĺž) na neodre eno vrijeme, uvjeti: bravar, strojobravar, inĹž. strojarstva, radno iskustvo 5 g., potrebno poznavanje stranog jezika, rada na ra unalu (word, excel), voza ki ispit B kat., pismena zamolba na poĹĄtansku adresu ili na e-mail: www. ranel.hr ili osobni dolazak na adresu uz najavu na tel. 042/683-233 ili mob. 091/794-0288, do 10.7.

5. PIVNICA I PIZZERIJA JENKI; KLJU , V. OLJE 6; traĹži 1 KONOBARA (m/Ĺž) na neodre eno vrijeme, uvjeti: OĹ , KV, SSS bilo koje struke, ali prednost imaju osobe ugos teljskog zvanja (konobar, kuhar, hot.- turist. tehni ar i sl.); nema mogu nos smjeĹĄtaja, najava na tel: 042/621-056 (Mirjana Jenka ), do 31.7.

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob.

098/1760-634 DOSTAVNO VOZILO PEUGEOT partner 1.9 dizel, 1.reg. 2./06.g., 2.vl., registriran, kasko osig., mob. 098/426-636 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana.

Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODA JE SE V W POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automatik, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob.

098/331-535 SEAT TOLEDO 1.6i 1996.g., reg. do 6./011., srebrni metali, šiber, alu felge, zra ni jastuci, servo, 1vl., 4 alu felge s gumama gra s, hitno i povoljno. mob.

098/284-059 FIAT UNO 1.0 1997.g., 5 vrata, crveni, reg. do 6./011., prodaje vlasnica, mob.

098/9069-355 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.4i 1996.g., reg. do 2./011., p ovoljno, mob.

099/598-3497 PRODAJEM GOLF 1.8g 1991.g., cabrio, 1. vlasnik, mob. 098 426 580 PRODAJEM SKUTER marke Sym 2006.g., u super stanju, povoljno. info; 091 523 7770 MAXI SKUTER Piaggio x8 150 Street 2006., 12tkm, alarm sa daljinskim, orig. navlaka, 2 zatamnjene kacige, servisiran, 14.000 kuna, tel: 040/639-801, 098 316 519 OPEL OMEGA 2.3 D, reg. do 12/2010, u odli nom stanju, za 1.260 eura, metalik bordo, eurokuka, el. retrovizori, dalj. centr. zaklj., servo, tel: 098/1641-382 PRODAJE SE CITROEN BX 1986.g., reg. do 3/2011., prvi vlasnik, o uvan, povoljno, tel: 098 1616 759 JAGUAR 3.0 V6 SPORT EXECUTIVE 2003.g., 4x4, tv, dvd, nav., full oprema, prodajem ili mijenjam, cijena 18.900, tel: 099 624 0001 PRODAJEM AUTO PRIKOLICU 150x100 bez papira, mob. 091 559 4332 RENAULT CLIO I 1.2RL 1998.g., 132tkm, promijenjen zup asti remen, pumpa zateza i ko nice, reg. cijelu godinu, za 13.000 kn, mob. 098 938 2431 CITROEN C3 1.4i SX PACK, 2007, 1.vl., autom. klima + oprema, garažiran, besprijekoran, 5.999 eur ksno, mob.

099/310-9845 RENAULT LAGUNA 2.0 1995.g., full oprema, aut. klima, garažiran, reg. do 2/2011, za 2.400 eur. tel: 099 4090 916 FIAT MAREA 1.6SX 16V 1997., reg. do 2.2.2011., crveni metalik, abs, centralno, zra ni jastuk, servo, prvi lak, 2.vl., prodajem ili mijenjam za dizel, može i karavan. mob. 099/7488-408

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM MOTOR 250ccm Keeway Supershadow star 18mj., registriran, servisiran, pod garancijom, dalj. paljenje, alarm, linija choper, mob. 098/242-737 PRODAJEM NISSAN SUNNY 2.0 dizel karavan 1995.g., reg. do kraja godine, te prodajem sjeme repice za zelenu gnojidbu sorte perko, tel. 853-258, N. Selo Rok

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODAJEM BA VE za vino i rakiju, nove, od hrasta i agacije sa dostavom, kvalitetna izrada. tel. 858-362 PRODA JE SE T R A K TOR IM T, Ferguson, u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR (freza) IMT-504 sa priklju cima, ispravna i o uvana, mob. 098/260-062 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM PRIKOLICU gumenjak sanduk, malo korištenu (2.000 kn), a KUPUJEM ELEVATOR za kukuruz pogon el. motor, te kawasaki ZX-7R nin a 750cm3 122ks 1998.g., 53tkm, sa uvan, prodajem ili mijenjam za manji (može i auto – sve dogovor). mob. 098/190-3753 PRODAJEM PREŠU za grož e od 350 lit., hidraulik, ba ve od 300 lit. i prešu, rabljeno, mob. 098/961-6129 PRODA JE SE TRAKTORSKA CISTERNA od 3500 lit., atomizer od 200 lit. za Tomo Vinkovi , novi roto mal er i hrastova garnitura stol i klupe. mob.

091/563-2125 PRODAJEM luš ar, 2-brazdne plugove IMT, visoki klirens 12cola, gumenjak, el. štednjak i kupujem razne starine, mob.

092/241-9465 PRODAJE SE PRIKOLICA Tehnostroj kiper nosivos 4T, mob. 098/913-2520 TRAKTOR Deutz 40ks s kabinom, prikolica Kikinda 2-osovinka, nije kiper, cisterna Creina od 2200 lit., prodajem povoljno. mob. 098/170-5311 KUPUJEM TRAKTOR Kormik D-217, 2 cilindra, 17 Ks. Tel 098 632-474.

PRODAJE SE plug dvobrazdni i tanjura a 20 diska, tel. 098/632-494 KULTIVATOR Honda sa priklju cima, Lamborgini motor benz 14ks, mob.

8282-171 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR IMT-504 u radnom stanju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062

USLUGE

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 KERAMI AR postavlja sve vrste kerami kih plo ica i kamena, adaptacije i novogradnja, kvalitetno i povoljno, mob. 098/473-421 IZVODIMO FASADE, NOVOGRADNJE, ADAPTACIJE i polažemo keramiku, tel.

099/794-99-22 PODUKE IZ MATEMATIKE, zike i elektrotehnike - povoljno. Ivanovec, tel.

337-262 BOLESNI STE U STARIJOJ DOBI!? Nema Vam tko i i po lijekove ili Vas vozi doktoru? Nazovite 095/580-4118 IZNAJMLJUJEM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332

POSAO Tvrtka VENUS iz Buja, traži TRGOVA KOG PUTNIKA sa iskustvom u veleprodaji konfekcije. Ponude sla na: info@venus-t.hr

KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 TRAŽI SE RAZNOSA REKLAMNOG MATERIJALA za Prelog, Mursko Središ e i akovec, mob. 099/5155-064

NEKRETNINE – PRODAJA PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob.

098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227

PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl.

Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu noš u kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob. 098/535-955 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRO DA J E S E O R A N I C A B e g j e c u Ma kovcu, zvati iza 16 sati na tel.

098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 PRODAJEM LIVADU u Puš inama, ku u u k, gradilište u Dragoslavcu i drvo od ariša 4m dugo, hitno, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODA JE SE GR ADIL IŠ T E Mar ta ne-Jug, spremno za gradnju, mob.

095/9033-541 GARSONIJERA (kuhinja namještena) i garsonijere nenamještene od 30m2 daju se u najam na duže vrijeme, blizina Pedagoške akademije, tel. 384-515 ili 098/545-526 TRAŽI SE PARCELA ili zapušteno zemljište kod stare Mure, mob. 098/749-131 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel.

098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garažama, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJEM GRADILIŠTE u Cirkovljanu povr. 1350m2, mob. 098/923-4772 PRODAJE SE KATNICA u Totovcu, struja, voda, plin, te se povoljno prodaju dvije plinske pe i i proto ni bojler, tel.

337-629 PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi povr.

1444m2, priklju ak vode + gotov nacrt i iskop. mob. 098/1760-290 PRODAJEM STAN od 70m2 u urbanoj vili jug akovca, mob. 098 861 850 PRODAJEM DVOSOBNI STAN, renoviran u akovcu, Vukovarska ulica. mob.

098/9465-206 MURSKO SREDIŠ E - prodajem elitnu ku u katnicu od 300m2 blizu crkve u Mar nskoj ulici. Tel. 040-543-825 PRODAJEM VIKEND vo njak-gradilište u Zasadbregu. tel. 091/7636-571 PRODAJEM NOVE STANOVE u urbanoj vili jug akovca, mob 098 241 232 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1050m2, hitno i povoljno. info. 091 523 7770 PRODAJE SE VIKENDICA sa vo njakom u D. Zebancu, info. 099 595 33 99 KUPUJEM ZEMLJIŠTE u Strahonincu. mob. 098-137-0717.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Pribislavcu, mob. 098/226-119 PRODAJEM ZEMLJIŠTE s drvenom ku icom u Lopatincu. Kontakt: 091/545 7389 PRODAJU SE LIVADA I VO NJAK u gornjem Me imurju od 1.312 hv i 1.294 hv, blaga padina, blizina gl. ceste, mob.

099-696-3963 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Cirkovljanu povr. 1300m2, mob. 098/9234-772 PRODAJEM POTPUNO RENOVIRANU OBITELJSKU KU U u akovcu na Jugu, za 135.000 eur, mogu a zamjena uz nadoplatu, mob. 098/706-104 PRODAJE SE KU A u akovcu sa svim priklju cima, mogu a zamjena za stan. tel. 384-454 AKOVEC, centar, Trg E. Kvaternika – prodajem posl. postor te iznajmljujem kafi (može i za dr. svrhe). mob.

091/9479-814 PRODAJE SE STARIJA KU A u Sv. Križu, uredni papiri, struja, voda, telefon, povoljno, mob. 098/592-439 KUPUJEM ZEMLJIŠTE poljoprivredno ili zapušteno, u Globetki (Šenkovec). mob.

098/714-188 PRODAJEM VINOGRAD sa 300 trseva i 50 vo ki, sa vikendicom 7x6m, u Dragoslavcu, povr. 600 hv, mob.

098/9356-187

PRODAJEM KU U u Zasadbregu, struja, voda, kanalizacija, plin pred ku om, vo njak, brajde, vrt, ogra eno ži anom ogradom i šuma, tel. 091/165-1615 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada k predvi eno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJE SE KATNICA u Totovcu, struja, voda, plin, te više plinskih pe i, vrlo povoljno, tel. 337-629 PRODAJE SE KU U na selu od ukupno 300m2, mogu a i polovica ili zamjena za stan ili nasljedstvo za uzdržavanje vlasnika iste. mob. 095/8190-349 PRODAJEM ORANICU od 1350 hv zvanu Zlatolje k.o. Hodošan, te metalni kukuružnjak 3x3x0,80 i boce za varenje s garniturom, tel. 098/907-5967 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠ T E u M u r s ko m S r e d i š u, m o b.

098/954-9775

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa

6. srpnja 2010.

IZNAJMLJUJE SE namješteni ili nenamješteni stan u centru Donjeg Kraljevca, tel. 091/655-2830 IZNA JML JUJE SE DVOSOBAN STAN u prizemlju ku e u akovcu, tel.

091/384-3359 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU i g ar s o nij e r u na J u g u, m o b.

098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE STAN u ku i u Murskom Središ u, cijena po dogovoru, tel.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN STUDENTICAMA za 3 osobe u centru k, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob. 098/426-021 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 45m2 u k, pogodan za obrt ili kancelariju, vrlo povoljno, mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Varaždinu, blizina McDonaldsa, uli ni ulaz, izlog. Tel 098 551 408 IZNA JML JUJE SE SKL ADIŠNI PRO STOR od 100 m2 u Šenkovcu, mob 091/579-0625

6. srpnja 2010.

IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru akovca, obitelj ili studenti. tel: 098/941-2612 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN U Šenkovcu. Tel. 098 181 3087 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u centru akovca, mob. 098 9364 925 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2 i jednosobni stan od 46m2, odvojeni ulaz i sva brojila, namješteno, u centru k, mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN na Jugu sa tri spava e sobe, plinsko centr. grijanje, tel. 091/563-6323 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe u centru k, studen cama ili ve oj obitelji. mob. 098/242-317 IZNA JML JUJEM DVOSOBAN STAN u Š enkovcu, namješ ten, sa od vojenim ulazom i brojilima, mob.

098/9492-666 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR za višestruke djelatnos , 2 parkirna mjesta, u centru k, mob. 098/284-308 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA renovirana, s balkonom, u k, blizina Veleu ilišta, vrlo niske režije, mob.

098/1620-669 IZNAJMLJUJEMO DVOSOBNI namješteni stan ili jednosobni u ku i s posebnim ulazom, tel. 363-605

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com

I Z N A J M L J U J E M A PA R T M A N u Bibinju, dvokrevetni s pomo nim ležajem, 100 m od plaže. Tel. 091/796-7974 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru u neposrednoj blizini plaže i borove šume. tel.

091/555-1044

ŽIVOTINJE

LJETOVANJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NJI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A

VODICE NOVOURE ENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www.vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE na otoku Pašmanu, mob. 099/742-5797

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236

,

PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevaju e, rozele, patke mandarinke i karolinke, te pla naste, zlatne i srebrne fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJEM SVINJE za klanje i kukuruz u zrnu, mob. 091 597 9588 PRODAJU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa i shi-tzua, istokrvni, sa prisutnim roditeljima, tel: 099/408-13-17 POKL ANJAM ŠTENC A hr vatskog ov ara i ma i e - u dobre ruke.

040/821-459, 098/132 2005 ŠTENCI MALTEZERA stari 2 mj., prodaju se povoljno. tel. 040/601-901 ili 095/566-1925 PRODAJEM DIVLJE PATKE po 50kn/ kom. mob. 098/1744-764 PRODAJEM ŠTENCE bernskog planinskog psa, mob. 098/297-871 PRODAJU SE SVINJE za klanje, tel.

347-313 PRODAJEM SVINJE ZA KLANJE, tel.

855-740, Brezje PRODAJEM ŠTENCE ŠARPLANINCA stare 3mj., istokrvne bez rodovnice i ukrasne kuni e, mob. 098/846-017 PRODAJEM KOZJE MLIJEKO i slani kozji sir, Mihovljan, tel. 633-362 ili 099/6955-503

ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860 PRODAJEM TV Philips ekran 63cm za 700 kn, mob. 099/5030-973 MOBITEL CT-28 Dual sim sa dvije kar ce istovremeno, digital tv, novo, mob.

098/9205-620

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODAJEM KOMPJUTERSKU KASU za ugos teljstvo s knjigom NUP-a, može i samo program s obukom i podrškom.

Mob:099 310 9434 ULJA NA PLATNU raznih mo va i majstora prodajem, mob. 098-9617-349 PRODAJE SE STARA O IŠ ENA CIGLA oko 1500 kom i prodajem sijeno u balama oko 350 kom, tel: 098 1830 300 TROSJED, rasklapa se u ležaj 180x200, o uvan, udoban, tapeciran svijetlom microfibrom, za 400 kn, tel.

098-212-250 PRODAJEM DRVENU STOLARIJU sa izo staklom, bez štokova, povoljno, mogu a zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJE SE TROFAZNI elektromotor 1,1 KW, 1400 okretaja, novi, za pola cijene. tel: 099 6954 227 PRODA JEM TENISKI REKET Prince profesionalni, veoma povoljno, drška br. 4, malo korišten. mob.

091/541-8810 PRODAJEM NOVE CRNE GOJZERICE br.

44 za 250 kn, mob. 095/848-9753 PRODAJE SE GRAŠAK - o iš eni po 20 kn/kg, neo iš eni po 10 kn/kg. mob.

091-588-9913 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424

PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: A zra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODA JE SE DJE JA HAL JINA za standardne i latino plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob.

098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODA JE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel.

333-253 PRODA JEM RABL JENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 PRODAJEM 13 betonskih stupova 4,40, te dva prozora 120x120 i jedan 140x140 ostakljeni, sa štokom, mob.

092/285-7660 KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ na razvla enje, komode, zidne satove, ogledala i ostale starine, pla am odmah. tel. 858-347 PRODAJE SE KALIJEVA PE uz mogu nost zidanja, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PRODAJEM hladnjak, štednjak, kuh. kutna klupa, kau , kuhinja, regal, ležaj, vitrinu, ormar, stoli , stol + stolice, rešo, vanjsku ksnu tendu, tepihe, bicikl i ostalo iz ku e. tel.

360-214 ili 099/3361-032 ULAZNA HRASTOVA VRATA ostakljena 140x210cm, te dva prozora ostakljena ksna (izlog) 140x200cm, prodajem, mob. 091/538-4947 PRODA JEM RABL JENE K AU EVE (3kom), kuhinjski stol, sobni stoli , ormar, 3 fotelje i uljni radijator, tel.

390-378 ili 098/558-800 POVOLJNO PRODAJEM ŠTEDNJAK sa plo om, u ispravnom stanju, zvati oko 20 sa na tel 312-896 PRODAJE SE TV color Quadro ekran 72cm, za 800 kn na tel. 098/914-3423 i prodaje se zastava 101 mediteran 1980.g., na tel. 343-451 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelju + stoli , komodu s vitrinom puno drvo hrast, plo u za ugradb. štednjak za 200 kn, madrac za 100 kn, moderni tapec. krevet, klavijature Yamaha DX-21 za 1.500 kn, gume 175/65/14 za 500 kn/4kom i ve i frižider sa škrinjom. tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM PLASTI NE kace od 600 i 800 lit., te istim zdence. mob.

098/8282-171 PRODAJE SE FASADNA pl. pe za 200 kn, mob. 091/933-8468

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

Sivko je pas vrlo neobi nih boja i guste šarene dlake. Ro en je 1.2.2007. i visok 39 cm.

Umiljat je i dobre naravi.

Voli se igrati. Bio bi dobar za obitelj s djecom. Nije za lanac!

Bela je d a l m at i nerk a r o en a 23.6.2006. godine. Visoka je 62 cm, iznimno mirne i dobre naravi. Ve je dugo u azilu i nadamo se da e uskoro na i novi dom.

Bela se voli igrati s drugim psima i silno želi pažnju ljudi. Nije za lanac!

Tanja je malena upavica lijepe sme e-bijelo-crne dlake. Vrlo je niska rastom i zbog toga nije zahtjevna te može biti i u stanu uz redovite šetnje. Dlaka joj je zdrava i vrsta i ne linja se previše. Ro ena je 19.7.2006., a visoka tek 30 cm. Slaže se s ostalim psima i voli društvo ljudi.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

774

UTORAK 6. srpnja 2010.

TV pregled

05.10 Moj grijeh, telenovela

od 6.7.2010. do 12.7.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Melinda i Melinda FILM

UTORAK, HRT 1 - 23.55

Drama s elementima humora. Sjede i u njujorĹĄkom bistrou, etvero prijatelja pisaca, me u kojima su Max (W. Shawn) i Sy (L. Pine), raspravljaju o vedrim i tragi nim stranama Ĺživota. Zaklju uju i da identi an niz Ĺživotnih okolnosti jednom moĹže dovesti do komi nih, a drugi put do izuzetno dramati nih pa i tragi nih situacija...

Ve er s Kevinom Smithom FILM

Twisted ETVRTAK, HRT 1 - 00.05

PsiholoĹĄki triler. Unato injenici da joj je otac dok je bila mala ubio majku i potom po inio samoubojstvo, mlada Jessica Shepard (A. Judd) je, odrastaju i kao usvojena k i ĹĄe a policije Johna Millsa (S. L. Jackson), postala izvrsna detektivka. Ipak, joĹĄ uvijek je mu e traume iz proĹĄlosti, koje bezuspjeĹĄno pokuĹĄava prevladati alkoholom, povrĹĄnim ljubavnim vezama i brzim seksom...

SavrĹĄeni svijet FILM

PETAK, HRT 1 - 20.10

Drama. Vje iti gubitnik Butch Haynes (K. Costner) osu en je na dugogodiĹĄnji zatvor. jednog dana on i njegov kompanjon Terry (K. Szarabajka) uspiju pobje i iz zatvora. Otmu sedmogodiĹĄnjeg Phillipa (T. J. Lowther) u namjeri da ga zadrĹže kao taoca. U potjeru za njima kre e teksaĹĄki rendĹžer Red Garnett (C. Eastwood), a pridruĹži mu se i skupina traga a...

Blues Brothers 2000 FILM

SUBOTA, RTL - 20.05

Bluzeri su ponovno s nama u novoj misiji. Odmah po izlasku iz zatvora Elwood (Dan Aykroyd) odlazi do sestre Mary Stigmate (Kathleen Freeman), koja ponovno od njega zatraĹži da nastupi u dobrotvorne svrhe kako bi sakupio novac za dje ju bolnicu. U novoj postavi, kojoj se pridruĹžio se i vokal Mighty Mack McTeer (John Goodman), bend kre e na turneju...

Osmijeh Mona Lise FILM

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

SRIJEDA, NOVA TV - 03.20

Najpoznatiji kao autor filmova Trgovci, Ĺ takori iz shoping-centra, TraĹže i Amy, Dogma, Jay i Silent Bob uzvra aju udarac i Djevojka iz Jerseyja, Kevin Smith je i daroviti pripovjeda viceva. Ima dar koji vjeĹĄto demonstrira u ovom beskompromisnom serijalu pitanja i odgovora snimanom na turneji po akultetima...

FILM

05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

NEDJELJA, NOVA TV - 21.15

Katherine Watson (Julia Roberts) dolazi iz Kali ornije na prestiĹžno sveu iliĹĄte Wellesley, kako bi predavala povijest umjetnosti.

Od svojih studentica, koje su najbolje i najpametnije u zemlji, o ekuje da iskoriste mogu nosti koje su im dane, no uskoro shvati da se nalazi u druĹĄtvu, koje je ograni eno gra anskim normama...

11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.45 22.15 22.20 22.45 22.48 22.50 22.55 23.05 23.55 01.30 04.10 04.40

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta u 80 vrtova: Australija i Novi Zeland, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glazbeni specijal U sjenci vjeťala, ameri ki lm Rijeka - Kastav: Hrvatska uŞivo - Euromagazin, uŞivo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Auto na u nicu, dok. lm Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Melinda and Melinda, ameri ki lm (12) Nogometno SP, snimka Globalno sijelo Poslovni klub

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Ĺ aolinski obra un, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Igrana strana serija 10.40 Dunya i Desie, nizozemski

lm 12.20 Glazbeni specijal 12.50 Crveni patuljak, hum. serija 13.20 Simpsoni, hum. serija 13.40 Dok. lm 14.10 S Me unarodne smotre folklora: Meksiko, SAD, Rusija - emisija pu ke i predajne kulture 14.40 Me u nama 15.35 Skrivena Azija: Zemlja zlatnih Buda, dok serija 16.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.20 Sutra je novi dan, serija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - polu nale: W58 W57, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - polu nale: W58 W57, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.15 Vijes na Drugom 23.25 Bez traga 6, serija (12) 00.10 Ĺ apta ica duhovima, serija (12) 00.55 Glazbeni specijal 01.20 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.10 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija

SPORT - IZDVAJAMO

11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kladioni ari, igrani lm, triler (R) 21.40 Ljetni posao, igrani lm, komedija 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.35 CSI: NY, krimi serija (12) 00.25 Duboko modro more, igrani

lm, akcijski 02.10 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 17:30 18:25 19:15 20:05 21:30 23:25 23:40 00:40 01:10 01:40 02:40 03:20 04:55 05:25 05:50

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Ameri ka pita, igrani lm (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Medij, serija Ameri ka pita, igrani lm (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

EMISIJA HRT 1

20.10

Globalno sijelo SERIJA HRT 2

Nogomet, SP – polufinale

Split: Tenis DC: Hrvatska – Srbija

SPORT UTORAK, HRT 2 - 20.20

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 15.50

ZVJEZDANI KUTAK

Sean Connery (Subota, NOVA TV, 20.05 h)

James ‘007’ Bond donio mu je svjetsku slavu i kultni status, a ‘Nedodirljivi’ su ga obradovali Oscarom za najbolju sporednu ulogu. Sin voza a kamiona i ista ice, s trinaest godina napustio je ĹĄkolu, a s petnaest se pridruĹžio vojnoj mornarici.

KazaliĹĄni debi imao je u Londonu 1951. u predstavi ‘South Pacific’, 1954. je po eo glumiti u TV filmovima, a prva zna ajna uloga na velikom platnu bila je u ‘Jednom nigdje’. Nakon Bond serije Connery je ostvario niz uloga u akcijskim filmovima. Za ulogu irskog policajca Malonea u ‘Neslomljivima’ (1987.) dobio je Oscara za najbolju sporednu ulogu i Zlatni globus. Privatno, Connery je bio oĹženjen s Diane Cilento od 1962. do 1973., a ve je viĹĄe od trideset godina u braku sa slikaricom Micheline Roquebrune, Ĺžive na Marbelli u Ĺ panjolskoj. Ima jednog sina, iz prvog braka, Jason Joseph Conneryja.

10.40

FILM RTL

20.00

Dunya i Desie

Kladioni ari

Drama. OsamnaestogodiĹĄnje Dunya El-Beneni i Desie Koppenol dvije su najbolje prijateljice iz Amsterdama. Iako u mnogo emu razli ite, povu ena Dunya marokanskog podrijetla i vrckava Desie koja nikad nije upoznala oca najve a su potpora jedna drugoj joĹĄ od dje njstva.

BezbriĹžni dani odrastanja za dvije djevojke poprime druk iji jek kada Dunyni majka i otac, koji ne odobravaju k erino prijateljstvo s Desie, dogovore njezino vjen anje u Maroku...

Rizik je najve i adrenalin. Trojica prijatelja i studenata, Toby (Nick Stahl), Casey (Lukas Haas) i Jude (Johnny Galecki), zapo inju kladioni arski posao uzimaju i oklade od razli i h klijenata. Posao cvate i sve ga je teĹže drĹža tajnim, pogotovo kada u sve posumnjaju i fakultetski autorite te Tobyjeva djevojka Hunter (Rachael Leigh Cook). Sve se to ne svi a ni talijanskim kladioni arima, koji ne Ĺžele da im itko oduzima komade unosnog kola a. Situacija se ini bezizlaznom, no Toby smiĹĄlja savrĹĄen plan.

08:00 11:00 12:00 15:00 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05

08:43 09:00

18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm ForĹĄpani Vijes S olje e hrvaskog nogometa, ponavljanje ForĹĄpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Glazbeni predah aakove ki kutak Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI QUO VADIS serijski lm IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi QUO VADIS serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

23.30 21.40

Ljetni posao

FILM NOVA TV

21.30

Ameri ka pita

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 06.07.1992 08.00 Studio City, ponovitev 08.55 Izredna Seja DrŞavnega Zbora, prenos 15.15 Dober Dan, Koroťka 15.45 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 16.40 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolåsok 17.10 Fes val Vurberk, 1. Del 18.30 nogometni Studio 20.20 Cape Town: Pol nale, prijenos 22.20 nogometni Studio 23.30 Pol nale, Skrajťani Posnetek Iz Cape Towna 00.25 Nevarno Življenje De kov Iz Semeniť a, Ameriťki lm, ponovitev 02.10 Zabavni Infokanal 02.15 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 U laĹži, lm 22.45 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.55 Opasna igra, serija 1.55 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 Oscar, lm 22.50 Cobra 11, serija 23.40 No ni program

SRIJEDA 7. srpnja 2010.

05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 11.17 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.15 18.30 19.15 19.16 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta u 80 vrtova: Indija, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glazbeni specijal The Undercover Kid, ameri ki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dva tjedna za ljubav, ameri ki lm Proces Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture

23.15 23.50 00.05 00.55 02.45 04.30 05.00 05.25

ETVRTAK 8. srpnja 2010. e-Hrvatska Znanstvene vijes Dr. House, serija (12) Down in the Valley, ameri ki

lm (15) Nogometno SP, snimka Proces Doma i dok. lm/serijal Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obra un, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Crveni patuljak, hum. serija 14.05 e-Hrvatska 14.40 Rije i život: Što je ekologija za Crkvu?, religijski program 15.35 Skrivena Azija: Kalaripayat, dok. serija 16.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.15 Sutra je novi dan, serija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - polu nale: W59 W60, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - polu nale: W59 W60, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.15 Vijes na Drugom 23.25 Siska, serija (12) 00.25 Šapta ica duhovima, serija (12) 01.10 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R)

12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 Kos , krimi serija (dvije epizode) (12) 22.45 CSI:NY, krimi serija (12) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Kladioni ari, igrani lm, komedija triler (R) 01.25 Red Bull Air Race - New York, sportsko-zabavna emisija (R) 01.55 Astro show, emisija uživo (18)

006:25 Naši najbolji dani, serija 07:20 Jackie Chan, crtana serija 07:45 Bratz, crtana serija 08:10 Peppa, crtana serija 08:30 Dona Barbara, serija 10:30 U ime ljubavi, serija 12:30 IN magazin 13:10 Baywatch, serija 14:10 Dona Barbara, serija 16:10 U ime ljubavi, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 U ime ljubavi, serija nastavak 17:30 U ime ljubavi, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Farma, specijal 21:05 Navy CIS, serija 22:05 UFC specijal (12) 23:10 Ve ernje vijes 23:25 Nestali, serija 00:25 Seks i grad, serija 00:55 Bra ne vode, serija 01:25 Ezo TV, tarot show (18) 02:25 Medij, serija 03:20 Ve er s Kevinom Smithom, igrani lm (15) 05:50 Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

05.05 Moj grijeh, telenovela 05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05 23.15 00.05 04.35

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta u 80 vrtova: Južna Amerika, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glazbeni specijal Ciklus zabranjenog Hollywooda: Baby Face, ameri ki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dome, slatki Dome - hum. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Twisted, ameri ko-njema ki

lm (15) Kratki susre

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obra un, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Serija za djecu 09.05 Mega Mindy, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Crveni patuljak, hum. serija 14.00 Drugo mišljenje 14.30 Trenutak spoznaje 15.30 Skrivena Azija: Ratnici s otoka Sumbe, dok. serija 16.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.10 Sutra je novi dan, serija 18.00 Dubrovnik: Humanitarni teniski dvoboj: Ivaniševi McEnroe, prijenos 20.00 Afrovizija - emisija 21.35 Vijes na Drugom 21.45 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 22.30 Snimka koncerta 23.30 Šapta ica duhovima, serija (12) 00.15 Kraj programa -------- Nogomet, EL - 1. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode)

13.30

15.05

SERIJA RTL

20.00

The undercover kid

L.A. Dragnet

Komedija. Devetogodišnji Max Anderson (B. Pierce) živi u malom mjestu Springvilleu s mamom i tatom. Najdraži su mu prijatelji pas Bo, ma ka Nellie i djevoj ica Buzzy (T. Hardy), s kojom ide u školu.

Maxov otac (N. Surovy), bivši visoki državni službenik, i njegova supruga Miranda (S. Dolan), bdiju nad Maxom, stoga su zaposlili tajnu agen cu zvanu Clyde (M. Hardin) koja e ga svaki dan vozi u školu i pazi na njega...

Friday i McCarron istražuju slu aj nejdžerice na ene na rubu rezervoara Chatsworth.

Djevojka je opako pretu ena i ope ena, no, pravim udom - živa. Jakna srednje škole Chatsworth jedina je stvar po kojoj su je mogli iden cira kao Ninu Stanton. Otac je užasnut dok se lije nici bore za život njegove k eri. Policija razgovara s prijateljima, ali i sa sumnjivim ocem, ijem djetetu je Nina dadilja. Osumnji en je tako er i njen de ko Greg Paretneau...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Dnasna programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Vijes akoveki kutak, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vrremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani SUMNJE kriminalis ka serija VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM SUMNJE kriminalis ka serija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.55

Kos

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

18:25 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 04:50 05:25 05:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Trenutak is ne, game show (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Medij, serija Mjese ari, igrani lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 1

SERIJA HRT 2

SERIJA RTL

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

10.15

Put oko svijeta u 80 vrtova: Južna Amerika

Crveni patuljak FILM HRT 1

14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.35 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija 00.35 Kos , krimi serija (12) 01.20 Astro show, emisija uživo (18) 02.20 Kos , krimi serija (12)

23.25

Nestali

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 TV prodaja 10.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 07.07.1992 10.55 Otvoritev Fes vala Ljubljana - Mahler v Ljubljani: Orkester Slovenske Filhramonije 12.25 Antologija Slovenske Violinske Glasbe 13.40 Magni co in Balcountry Quartet, Posnetek Koncerta, ponovitev 15.10 Slovenci Po Svetu: Argen nski Rojaki Iz Barilocha v Patagoniji, oddaja TV Maribor 15.40 rno Beli asi 16.00 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala , ponovitev 16.35 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu 16.40 Pol nale, Posnetek Iz Cape Towna 18.30 nogometni Studio 20.20 Durban: Pol nale, prenos 22.20 nogometni Studio 23.30 Pol nale, Skrajšani Posnetek 00.30 Slovenska Jazz Scena: Andy Sco & Sax Assault 01.15 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 22.45 24 UR 23.05 Ekipa za o evid, serija 0.00 Kronike Sare Connor, serija 0.55 Opasna igra, serija 1.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Ku a I dijete, lm 21.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

21.45

Zakon i red: Zlo ina ke nakane Clayton Sherwood radi za me unarodnu farmaceutsku tvrtku, a njegovo je podru je jugoisto na Azija.

Clayton postaje predmet istrage nakon što mu je kolega Eric Dunlow ubijen i nakon što se pokaže da oženjeni farmaceut vodi prili no razuzdan život u Bangkoku.

SERIJA RTL

20.00

Chuck Chuck polako shva a da ne e bi nimalo jednostavno živje dva razli ita života. U du anu „Kupi više“ šef ga stavlja na kušnju, a Chuck potraži pomo Morgana i Nerda Herda kako bi dokazao da može posta asistent menadžera.

U me uvremenu, Sarah i Casey pripremaju Chucka za njegov prvi tajni zadatak.

EMISIJA RTL

18.00

Ve era za 5

EMISIJA NOVA TV

20.05

Provjereno

08:00 11:00 12:00 15:30 15:32 15:45 16:00 16:45 17:00 17:05 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:22 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu PP, Foršpani Yoga&Piltes Krradljivac srca,serijski lm PP, Foršpani Vijes Stare civilizacije TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazeni predah Koncert Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Foršpani Igrani lm Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Foršpani Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 13.15 TV prodaja 13.45 Brez Reza: (Pre)Huda Jama 14.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 08.07.1992 14.40 Slovenska Jazz Scena: Andy Sco & Sax Assault 15.55 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.25 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 16.55 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja ... - Vendégem ... 17.25 To Bo Moj Poklic: Oblikovalec Kovin, 2. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Pol nale, Posnetek Iz Durbana 20.00 nogometni Studio 20.40 Akrobat, Južnoafriški lm 22.15 Na Mejo, Nemški lm, ponovitev 00.05 Zabavni Infokanal 00.20 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 22.50 24 UR 23.10 Ekipa za o evid, serija 0.05 Kronike Sare Connor, serija 1.00 Opasna igra, serija 2.10 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Dorfers Donnerstalk 22.40 Dobrodošli 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 9. srpnja 2010.

05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.30 23.25 23.50 23.53 23.55 00.00

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta u 80 vrtova: Sjedinjene Ameri ke Države, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glazbeni specijal Poirot 11, serija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža Savršeni svijet, ameri ki

lm Lica nacije Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture

SUBOTA 10. srpnja 2010.

00.10 Dr. House, serija (12) 01.00 Tko je Cle s Tout?, ameri ko-kanadski lm (12) 02.30 Strani igrani lm 05.30 Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obra un, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Serija za djecu 09.05 Mega Mindy, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.45 Split: Tenis Davis Cup: Hrvatska - Srbija, prijenos -------- Jeeves i Wooster, hum. serija -------- Crtani lm 20.10 Opera pod zvijezdama, prijenos 21.45 Vijes na Drugom 21.55 Afrovizija - emisija 22.55 Struna u krvi, mini-serija (15) 00.25 Šapta ica duhovima, serija (12) 01.10 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov

12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Nulta to ka, igrani lm, akcijski triler 21.40 Policijska akademija 5: Zadatak Miami Beach, igrani lm, komedija (R) 23.20 Vijes , informa vna emisija 23.35 Plavi led, igrani lm, triler (12) (R) 01.20 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 22:35 00:30 02:05 03:35 05:15

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Prvi vitez, igrani lm Kazna, igrani lm (15) Nevidljivi ubojica, igrani

lm (15)* Ezo TV, tarot show (18) Doga aj godine, igrani

lm Kraj programa

MINI SERIJA HRT 2

03.55 Nogometno SP, snimka 06.00 Moj grijeh, telenovela 06.45 06.50 07.45 08.00 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.35 15.25 16.00 16.09 16.15 18.10 18.40 18.45 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.57 21.50 22.05 22.15 23.10

01.00 02.25

Najava programa TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Na sjever prema Aljasci, ameri ki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Strogo povjerljivo Alpe Dunav Jadran Vijes Vrijeme sutra Krugovi života, ameri ki

lm Iza ekrana HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Ukrajina - Hrvatska, dok.

lm Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Moj Dubrovnik - Jiri Menzel, dok. lm Otvorenje Dubrova kih ljetnih igara, prijenos Vijes Vijes iz kulture Mamu ca, krimi serija (15) Filmski vikend s Kieferom Sutherlandom: Mladi revolveraši, ameri ki lm (12) No kultnih lmova: Dolina smr , ameri ki lm No kultnih lmova: Stražar, ameri ki lm (18)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.10 Najava programa 07.15 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 08.00 Žutokljunac 08.30 Danni, serija za djecu 09.00 Pokusi koji su promijenili svijet: Zvuk 09.20 Navrh jezika 09.30 Sportske igre mladih 09.45 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu 10.45 Briljanteen 11.30 Hrvatski pisci na TV ekranu - Alojz Maje : Žur u Magdenlandu 12.45 KS automagazin 13.15 4 zida 14.45 Split: Tenis Davis Cup: Hrvatska - Srbija, prijenos 17.30 Donington Park: F1 kvali kacijska utrka, snimka 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - za 3. mjesto: L61 L62, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - za 3. mjesto: L61 L62, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.30 Sportske vijes 23.40 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.45 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.25 No u kazalištu - C.Goldoni: Ribarske sva e 01.50 Kraj programa

07.05 Los Victorinos, telenovela (R) 07.55 Mi y, animirana serija 08.35 2 glupa psa, crtana serija 09.00 Bakugan, crtana serija (R) 09.25 Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 09.45 Ne daj se, Nina, humorna

22.55

15.05

FILM RTL

FILM HRT 1

16.15

FILM NOVA TV

20.05

Poirot

Nulta to ka

Krugovi života

U dobrom društvu

Nenadmašni detek v Hercule Poirot (David Suchet) rješava intrigantan i opasan slu aj ubojstva povezan s me unarodnom špijunažom, bliskoisto nom revolucijom i nestalom princezom. Preživjelu nasljednicu bliskoisto nog prijestolja skrili su daleko od revolucionara, u malenoj engleskoj školi za djevoj ice, ali kada jednog po jednog profesore po inju pronalazi ubijene, ini se da škola možda nije pravo uto ište za princezu.

Dobre namjere mogu vam se obi o glavu.

Kako bi ilustrirali potrebu za hitnom promjenom nacionalnih prioriteta, te ukazali na brojne opasnos nuklearnih programa, dvoje odgovornih, poli ki svjesnih i ak vis ki nastrojenih studenata, Aizy Hayward (Katherine Heigl) i Bobby Damon (Kerr Smith), konstruiraju manju nuklearnu bombu, bez detonatora. Me u m, jedan od studentskih kolega ih izda, te bomba završava u rukama bezobzirnih terorista...

Roman na drama s elemen ma humora. Tinejdžer Xavier zvan X sedamdese h godina zaljubljenik je u koturaljkanje. Sa svojim prijateljima redovno se zabavlja na kvartovskoj koturaljkaškoj stazi, no kad to zatvore, mladi i se upute u glamurozni Sweetwater Roller Rink, kojim dominira Sweetness, okružen seksi djevojkama i vjernim pra teljima. Otkad mu je umrla majka, X živi sam s nezaposlenim ocem i mla om sestrom...

Sredovje ni prodava oglasnog prostora Dan Foreman (Dennis Quaid) degradiran je nakon što kompaniju u kojoj radi kupi multimilijarder kojem je jedino bitan profit. Za novog šefa dobije dvostruko mla eg Cartera Duryea (Topher Grace), prili no ambicioznog, ali u mnogo emu neiskusnog mladi a. Dan ima dvije k eri: 18-ogodišnju Alex (Scarle Johansson) i 16-ogodišnju Janu (Zena Grey), a kada mu žena kaže da je opet trudna...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00

08:43 09:00

21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Kraljivac srca, serijski lm Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, zabavna mozai na emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremna Igrani lm Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.55

Exkluziv

FILM NOVA TV

08.00

Žutokljunac

20.00

EMISIJA RTL

06:05 Ljubav nema pravila, igrani

lm 07:55 Dora istražuje, crtana serija 08:20 Timmy Time, crtana serija 08:35 Jagodica Bobica, crtana serija 09:00 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:25 Dodir s neba, serija 10:25 Frikovi, serija 11:25 arobnice, serija 12:25 Utrka s vremenom, igrani

lm 14:00 Prvi vitez, igrani lm 16:30 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show-nastavak 17:45 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 U dobrom društvu, igrani

lm 22:05 Posljednji Mohikanac, igrani

lm (12) 00:10 Ukleto blago, igrani lm (18) 01:45 Ezo TV, tarot show (18) 03:15 Kazna, igrani lm (15) 04:55 Nevidljivi ubojica, igrani

lm (15) 06:25 Kraj programa

EMISIJA HRT 2

Struna u krvi SERIJA HRT 1

drama (dvije epizode) 11.45 Skrivene poruke, hum. serija (R) 12.10 Autoškola, igrani lm, komedija (R) 13.50 Umrije mlad, igrani lm, roman na drama 15.50 Vrijeme lep ra,igrani lm, drama (R) 17.30 Zvijezde Ekstra: 20 najboga jih zvjezdanih parova, zabavna emisija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Blues Brothers 2000, igrani

lm, akcijski/glazbeni 22.10 Kameno srce, igrani lm, triler (15) 23.55 Osveta, igrani lm, triler (12) (R) 01.35 Astro show, emisija uživo (18)

22.35

Kazna

06.30 Zabavni Infokanal 07.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik09.07.1992 08.10 rno Beli asi 08.25 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 15.00 (Ne)Pomembne Stvari: Rojstvo, Mozai na oddaja za Mlade 15.50 Mul ki: Ljutomer, Otroška Serija 16.50 Opus 17.20 Mostovi - Hidak 18.00 lovek, Ki Zmore Ve , Dokumentarni Feljton 18.20 Primorski Mozaik 18.50 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Mihom Jazbinškom 20.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, nogometni Studio 20.55 nogomet, Superpokal Slovenije, prenos 22.50 Pretkana Lepo ca, Ameriški lm, ponovitev 00.40 Zakon v Modrem: Dolga Roka Spomina, Italijanska nadaljevanka, 3/12, ponovitev 01.40 Zakon v Modrem: Nevarni Um, Italijanska nadaljevanka, 4/12, ponovitev 02.35 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent - nale 23.05 24 UR 23.25 Zmije u avionu, lm 1.20 Šest modela, serija 1.55 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Charlie i Lisa, lm 21.50 ZiB Flash 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 No ni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:05 20:10 20:40 20:45 21:20 21:30 23:15

Dje ja televizija 1x2, kontkt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Foršpani Trzalica Foršpani Obzori, emisija okulturi Fošpani Igrani lm Zapisano uzvijezdama, kontakt program 00:15 Vijes 00:20 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal QUO VADIS serijski lm ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

12.25

Utrka s vremenom

FILM FILM

22.10

Kameno srce

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 10.07.1992 08.50 Med Valovi, oddaja TV KoperCapodistria 09.20 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 09.40 Polemika 11.15 Asterix in Obelix Pro Cezarju, Francosko-Nemški lm 14.00 Primorski Mozaik 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 7.etapa, prenos 17.55 Slovenci Po Svetu: Argen nski Rojaki Iz Barilocha v Patagoniji, oddaja TV Maribor, ponovitev 18.30 nogometni Studio 20.20 Port Elizabeth: prenos Tekme za Tretje Mesto 22.20 nogometni Studio 23.30 Tekma za Tretje Mesto, Skrajšani Posnetek Iz Port Elizabetha 00.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.15 Angie, serija 10.45 Ljubav kroz želudac 11.10 Mega strukture, dok. serija 12.15 Ubojstvo na praznicima, lm 13.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 15.05 Najljepši automobili 15.15 Poirot, serija 16.15 Monk, serija 17.05 Smrt fotografa, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Obala, lm 23.55 Posljednji dani Johna Lennona, lm 1.30 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Das Wunder von Bern, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Final Fantasy, lm 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 11. srpnja 2010.

06.10 06.15 06.30 07.00 07.30 08.00 08.10 09.15 09.45 09.57 10.00 10.09 10.10 10.15 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.20 13.15 13.50 15.40 16.05 16.40 16.50 16.55 18.45 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.00 23.00 23.35 23.50 00.00

Najava programa TV kalendar Alpe Dunav Jadran Duhovni izazovi Iza ekrana Vijes Koncert: Max Emanuel Cen i u Samoboru Rijeke Hrvatske: Mrežnica, dok. serija TV kalendar HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Umorstva u Midsomeru, serija manjinski MOZAIK Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža Plodovi zemlje Rijeka: More Donington Park: F1 za Veliku nagradu Velike Britanije, prijenos Studio F1 Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Knjižni ar: Potraga za oštricom, ameri ki lm Lažeš, Melita! - serija za djecu Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Moja besmrtna ljubavi, britansko-ameri ki lm Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Kieferom Sutherlandom: Ground Control, ameri ki

01.45 03.25 04.55 05.45

PONEDJELJAK 12. srpnja 2010.

lm (12) Nogometno SP, snimka Mini-serija Plodovi zemlje Rijeka: More

18.30 19.05 20.00 21.35

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.20 Najava programa 07.25 Trolovi, crtana serija 07.50 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu 08.15 Džepni noži , nizozemski

lm za djecu 09.45 Sportske igre mladih 10.00 Gvozd: Misa, prijenos 11.00 Biblija 11.15 Split: Tenis Davis Cup: Hrvatska - Srbija, prijenos 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - nale: W61 W62, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - nale: W61 W62, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.20 Sportske vijes 23.35 Bez oduševljenja, molim, hum. serija 00.00 Bez oduševljenja, molim, hum. serija 00.25 Kraj programa

07.20 08.00 08.25 08.45 09.10 12.00 12.30 14.15 15.50 17.40

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) Ne daj se Nina, humorna drama (tri epizode) Skrivene poruke, hum. serija (R) Max Dugan se vra a, igrani

lm, humorna drama Brzi bijeg, igrani lm, akcijska komedija ari salse, igrani lm, roman na drama Discovery: Preživje

22.30 00.15

divljinu - Bearov jelovnik, dok. lm (R) Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Okrutna pravda, igrani

lm, drama CSI: Miami, krimi serija (12) Urota, igrani lm, poli ko-krimi triler (dvije epizode) (12) Kameno srce, igrani lm, triler (15)

07:00 Dodir s neba, serija 07:55 Dora istražuje, crtana serija 08:20 Timmy Time, crtana serija 08:35 Jagodica Bobica, crtana serija 09:00 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:25 U slu aju frke, serija 09:55 Žene ameri kih vojnika, serija 10:55 Robinson Crusoe, serija 11:55 Automo v, auto-moto magazin 12:25 Ljubav nema pravila, igrani lm 14:25 U dobrom društvu, igrani

lm 16:25 Farma, specijal 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Farma, specijal-nastavak 17:45 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:15 Osmijeh Mona Lize, igrani

lm 23:25 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:55 Tko je Samantha?, serija 01:55 Posljednji Mohikanac, igrani lm (12) 03:45 Utrka s vremenom, igrani

lm 05:10 Red Carpet , showbiz magazin (15) 06:20 Kraj programa

SPORT HRT 2

05.25 Moj grijeh, telenovela

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.15 18.15 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.50 22.25 22.50 22.53 22.55 23.00 23.20 00.10 02.20 03.05 04.05 04.35

Najava programa Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Kina i Japan, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Jednog vedrog dana, britanski lm Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica TV Bingo Show Potroša ki kod Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pri a dana Dr. House, serija (12) No francuskog lma: Zaruke su dugo trajale, francusko-ameri ki lm (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Sutra je novi dan, serija Potroša ki kod A sad u Europu!

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Šaolinski obra un, crtana serija 07.20 101 dalma nac, crtana serija 07.45 TV vr 07.55 Brlog 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Ružna Be y, serija 10.35 Mala Miss Norveške, norveško-švedski lm 12.00 Ritam tjedna, glazbeni magazin 12.40 Crveni patuljak, hum. serija 13.10 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Shetlandski otoci, dok. serija 14.20 Koga briga?

14.50 Normalan život, emisija o obitelji 15.55 Skrivena Azija: Djeca zmije sa sedam glava, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Luda par ja golfa, ameri ki

lm 20.15 Mu ke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 21.00 24: Redemp on, serija (12) 21.50 Avenging Angelo, ameri ki

lm (12) 23.30 Tra erica, serija (12) 00.20 Prljavi seksi novac, serija (12) 01.05 Šapta ica duhovima, serija (12) 01.50 Kraj programa

10.15

FILM NOVA TV

06.50 Mi y, animirana serija 07.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.25 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.40 Vecera za 5, lifestyle emisija 10.30 Kralj Queensa, hum. serija 11.00 Raymond, hum. serija 11.30 Exkluziv, magazin (R)

13.50

Ljubav nema pravila

Ubojstva, ucjene i otmice uobi ajena su pojava u idili nome Midsomeru. Iza živopisnih fasada i ure enih vrtova ništa nije onako kako se isprva ini, a to najbolje zna iskusni inspektor Barnaby koji uvijek bez milos progoni krivce. Barnabyjev siguran, ali i intui van pristup, u potpunoj je suprotnosti onomu njegova pomo nika. Ulogu Toma Barnabyja tuma i sjajni John Ne les, a Jason Hughes njegovog pomo nika Bena Jonesa.

Pearl Berman (Shirley Maclean) je majka dviju neprijateljskih raspoloženih k eri. Nakon što joj premine suprug na njegovom sprovodu Pearl susre e starog prijatelja Joea Meledandrija (Marcello Mastroianni). Joe je šarmantni Talijan koji ve 23 godine potajno voli Pearl. Unato tome što su se ponovno susreli na posljednjem ispra aju Pearlinog supruga, Joe odlu i osvoji njeno srce.

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na progrramu Trzalica, ponavljanje Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna konika Uli na košarka Rezervirano vrijeme Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Foršpani Dom na kvadrat, ponavljanje Oko k(r)ole Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 16:30 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program SUMNJE kriminalis ka serija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani ARTS 21 emisija o umjetnos OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

15.25

Jednog vedrog dana 09.55

Žene ameri kih vojnika

SERIJA RTL

23:15 23:30 00:30 01:00 01:30 02:30 03:20 05:15 05:40 06:05

FILM HRT 2

FILM HRT 1

SERIJA NOVA TV

18:25 19:15 20:05

Naši najbolji dan, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Najbolji od najboljih 4: Bez upozorenja, igrani lm (12) Ve ernje vijes Gotov evi, reality show (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Medij, serija (12) Osmijeh Mona Lise, igrani

lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

18.25

Luda par ja golfa

12.25

Umorstva u Midsomeru

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

21:30

Donington Park: F1 za VN Velike Britanije SERIJA HRT 1

12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Discovery pustolovine: James Cameron - Posljednje tajne Titanika, dok. pustolovina 21.40 Gospodar i ratnik: Druga strana svijeta, igrani lm, povijesni (R) 00.00 Vijes , informa vna emisija 00.10 Discovery pustolovine: James Cameron - Posljednje tajne Titanika, dok. pustolovina (R) 01.45 Astro show, emisija uživo (18)

21.35

CSI: Miami

06.30 Zabavni Infokanal 07.10 TV prodaja 07.40 Skozi as 07.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 11.07.1992 08.15 Slovenski Magazin, ponovitev 08.40 Slovenska Sprava: Ko evski Rog, 8. Julij 1990, Posnetek 10.30 30. Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 11.05 Mozart Na Kitajskem, Koprodukcijski lm, ponovitev 13.15 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Posnetek Tekme za Tretje Mesto Iz Port Elizabetha 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 8. Etapa, prenos17.40 Svetovni Pokal v Veslanju, Posnetek Iz Luzerna 18.25 Državno prvenstvo v Uli ni Košarki, Finale, Reportaža Iz Ljubljane 18.30 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: Finale, prenos 23.30 Finalna Tekma, Skrajšani Posnetek Iz Johannesburga 00.30 Podkralji, Italijanska nadaljevanka, 2/4, ponovitev 01.25 Zabavni Infokanal

07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Provjereno 11.50 Krivotvoritelj, lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najlu i sportovi 15.45 Najbolje reklame 16.15 Monk, serija 17.10 Princ i surfer, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 19.50 24 UR 20.20 As tud not padu?! 21.55 Jerry Maguire, lm 23.45 Tamnica, lm 2.05 No na panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Stroj, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

Melodrama. Frank Redmond (P. Mullan) 55-godišnji je radnik iz brodogradilišta u Glasgowu, povu en i šutljiv ovjek otu en od supruge Joan (B. Blethyn), sina Roba (J. Sives) i njegove obitelji. Na dan sve anog porinu a posljednjeg broda Frank zbog sukoba sa šefom (N. Lindsay) poslije 36 godina staža dobije otkaz. Kad po ne obilazi zavod za zapošljavanje, Frank shva da za ljude njegovih godina i obrazovanja gotovo uop e nema posla.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, errijski lm Foršpani Vijes Najbolje u 2010.godini Foršpani Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, dokumentarni serijal Me imurje danas Sport Vrmenska prognoza Živa vatra,serijski lm Foršpani Gile e,svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

FILM NOVA TV

21.30

Najbolji od najboljih 4: Bez upozorenja Grupa ruskih ma jaša ukrala je golemu zalihu papira za skanje ameri kog novca te sada preplavljuju tržište krivotvorenim nov anicama. Kada se jedna od ma jašica odlu i preda i tužiocu preda sve važne podatke, prije nego što je ubiju, ostavlja CD instruktoru borila kih vještina Tommyju Leeju (Phillip Rhee). Iako radi za policiju kao instruktor, Lee je sada postao glavna meta ruskih ma jaša...

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.40

Gospodar i ratnik: Druga strana svijeta

SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan

07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 12.07.1992 07.30 Slovenci v Italiji 08.00 Naši Vrtovi: Janez Bevc, Gustav Gnamuš, Dokumentarna Serija 08.30 Prvi in Drugi 08.55 Seja Državnega Zbora, prenos 16.30 To Bo Moj Poklic: Inštalater Strojnih Inštalacij, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.00 Polly Adler, Avstrijska nadaljevanka 18.00 Finalna Tekma, Posnetek Iz Johannesburga 20.00 Zaklju na oddaja 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - Miklavž Komelj: Kako Misli Par zansko Umetnost?, ponovitev 22.20 Rko 281, Ameriški lm, ponovitev 23.40 Kaj Dogaja, Rokerji!, Ameriški lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Šest dana, šest no i, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Eli Stone, serija 1.00 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Velika rasprodaja: prodavlemo Hrvacko?!?!!!

M

inulo je leto dni od kak je gospa Jadranka prevzela cugle državne vlasti vu svoje roke, a još se vsi dobro zmislimo kak je naš bivši precednik Vlade, Ivek Sanaderov, pokloniv Lejpo našo Jadranki za ro endan i odišev je brez re i, brez zbogom, ali je zato rekev dovi eja, kaj smo mi nej nejbole razmeli. No, rez pol leta smo zazvedili kaj je z tem šteuv re i, jerbo se šteuv vrnuti nazaj, ali so vrata na potnoj lesi bila zaklejena i pesi su bili puš eni tak gda kak je došev tak je i odišev. Naši stareši ljudi bi rekli: Martin vu Zagreb, Martin Zagreba. Šteuv sam vam pravzaprav re i kaj ja mislim kak je Jadranka kormanila z Lejpom našom i kam to vse ide pod jenom komandom. Nejdale smo došli vu preguvoraj z našaj sosedaj Jenezaj. Zmislite se kuliko pot je Jadranka bila pre sosedo Pahoro, a kuliko pot pak on prinas! Na vse zadnje je Dežela raspisala i referenduma, tak gda so se Janezi morali izjasniti jeli o ejo kaj mi dojdemo vu Evropo ili pak nej? To bi vam bilo žalosno gda je nej smešno. Najme kaj, vsi znamo gda je Dežela jadna od nejsmeš-

NAVRATILOVA

NEPOBITNA

INJENICA

nih, ak nej i nejmenša, država vu Evropi i ona nam dojde, tu z naše strone kak portirnica. A prosim vas lejpo gda su portiri odlu ivali što bode došev nutri ili pak odišev vum z Evrope, Moramo priznati gda so sosedi Janezi glasali za nas, a i kak nebodo gda jim je naša Jadranka dala vse kaj so iskali: Piranskoga zaljeva, Sveto Gero, Joško Joras je dobiv svojega grunta i još veliki falat zemle prek Mure, a one peneze štere smo šparali vu Ljubljanski banki bodemo si morali pozabiti zanavek. I ve, na vse zadje, se još Janezi bunijo, a mi smo stiha jerbo smo, tak bar naši politi ari pripovedajo, jako dobro prešli. ok o tem gruntam furt mi se mota po glavi kak mi Hrvati rasprodavlemo svojo zemljo. Vu rato se još nekak držimo, ali im se zakopajo ratne sekirke naši protivniki nam zemejo ve nek so šteli dobiti za vreme rata. Zmislite se sam kak smo prešli posle drugoga rata? Dok je rat po ev Hrvaška je bila do Drine, a meli smo i Boko Kotorska, a posle, dok su se vlekle republi ke meje ostali smo i brez Boke i brez Bosne i Hercegovine, a još

D

NOMAD

6. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MARKA KAMIONA

OPSEG

su nam v uknuli fala ec morja okoli Neuma. Tak je bilo i posle ovoga rata, vsaki što dojde si zeme fala ek Hrvaške, a gda nas skoram nikaj ne pita. ez deset, dvajsti ili pak, nejduže, tridesti let mi bodemo, brz as, gastarbajteri vu Lepoj našoj. inuli tjeden je minulo devetnajst let otkak so Serjon ari i jivi sosedi zastajli tenke jugosoldateske pre mosto vu Središ o na Muri i Serjon ari se dendenes z tem falijo kak je to bilo nekaj strašno veliko i strašno opasno. A gda so to nej napravili denes bi Me imurje bilo, najbrž, vse do Gornjega Lakoša ili pak do Polane, a još bi meli Raskrižje i nej živeli vu straho gda nam bodo zeli Štrigovo ili pak onih 80 hektrov zemle štero ve imamo prek Mure. Vidite na kaj to zide gda se naši ljudi najdejo vu krivo vreme na krivomo mesto, a Janezi so nejdale došli do Svete Gere i nebreš jiv doli genuti niti z tenkima. rušiv se plafon vu školi pre Svetomo ur o. Pak je neš i zahuza vu poslo, i to tak kak so meštri z Ludbrega zahuzali pred dve leti, gda se zrušiv turen na cirkvi. Kak mi se zdi,

M

Z

dragi Božek je i ve biv prepravljeni, pak je po akav kaj škola završi (tak dugo je držav plafona na svoji mesti), pak je unda ve nej mogev zdržati i plafon se vruhnuv. Pak ne bode niš i kriv, kak je to pri nas obi aj gda se nekaj takšega pripeti, kak gda se nezna što je posla delav, a i vidi se kak ga je šlampasto napraviv. akaj so kesnile svedo be za osmaše i zakaj so nej bile na vreme napisane? O temo je biv spominek celi minuli tjeden.

Veliju gda su kompjuteri nej zdržali, to so navu iteli rekli, a minister se braniv i napav je vu itele gda nemajo živce, gda so nervozni i gda bi šteli prek no i vse to naprajti i zbrisati na morje. Kak i navek istina je negdi na sredini, o em re i, negdi izme o. Lejpo je minister trebav organizirati posla tak kaj bi navu iteli delali štiri smene i kompjuter bi se zdržav i vsi bi došli na vreme na red. Kak i navek, zatajila je organizacija posla, a nekaj je i kompjuter kriv, ali dok so navu iteli, a nebi štev pozabiti i navu itelice, nervozne unda to niti jeden kompjuter na sveto nebre zdržati.

Z

SJEVEROISTOK

… KRE ŠUME ZELENE

PRVA ŽENA

IVANDI

OV ICA IZ PRI E S VUKOM

UZVIK NESTRPLJENJA

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Spremni ste na kompromise i kontrolira impulzivnost.

Bit ete manje tvrdoglavi i manje samoorijen rani, zbog toga je tjedan idealan za izgla ivanje nesuglasica iz prošlos . Tako er, vaša blaža strana bit e privla nija novim ljudima pa vam se pove avaju šanse za privla enje novih osoba u život. I vas e privla i umjerenije i ljubaznije osobe pa ukoliko zapo nete nešto ovaj tjedan velike su šanse za dugoro ni uspjeh.

Umjesto ekanja da budete primije eni ovaj tjedan odlu ite se za druga iju tak ku.

Krenite u akciju i po ono ili koga želite. Da, možda ete izgledati malo agresivnije nego obi no, ali vrijeme je da preuzmete vodstvo i po nete napokon i djelovati u skladu sa svojim željama, a ne samo eka da se stvari dogode same od sebe.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Bit ete u senzualnom raspoloženju, ali to tako er može rezul ra smanjenom željom za uga anjem drugima. Upornost i vrsto a nisu loše karakteris ke, dapa e, ali samo dok ne prelaze granicu tvrdoglavos . Nemojte bi pretjerano rigidni kada su u pitanju pravila u odnosu s partnerom i nemojte o ekiva da e partner to no pogodi koje su vaše želje i sve ih ispuni . Ako malo savinete pravila, to ne zna i da e se slomi .

Ovaj tjedan ete lakše privla iti pažnju pa je idealan za nove po etke. Vjerojatno niste najzanimljivija osoba na svijetu, ali mogli biste se tako osje ati ukoliko se potrudite povezati s pravom osobom.

Nemojte komplicirati. Prepus te se prirodnom jeku stvari.

Opus te se i uživajte u onome što vam se doga a, bez analiziranja i razjašnjavanja.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Potražite privatni kutak i mirno mjesto, te razgovarajte s osobom s kojom želite ostvari zna ajnu povezanost. Mogli biste bi duša svake zabave i društva u kojem se na ete, ali to vas ne e ispuni . Vama je kroz ovaj tjedan potrebna romantika.

Zbog toga je privatnost klju zadovoljstva. Držite se podalje od bu nih mjesta te uživajte u in mnim trenucima s partnerom ili osobom koja vam se svi a.

Morali biste usporiti ukoliko se želite zabavljati. Pokušajte više cijeniti male stvari. Problem je u tome što stalno o ekujete nešto veliko, a ne znate cijeniti one stvari koje imate. Posebno je važno da ne požurujete druge osobe ili ih gurate u nešto na što nisu spremne jer ete na i na toliki otpor koji e ubi sve šanse za ugodno vrijeme.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Partner (ili druga bliska osoba) mogao bi pretpostavi kako ne ispunjava vaša o ekivanja te se udalji od vas. Zbog toga ukoliko želite o uva bliskost pokažite toj osobi koliko cijenite njeno društvo. Ipak, nemojte to radi napadno, nego budite sup lni. Me u m, ukoliko ste nedavno ušli u novu vezu ili je tek gradite budite skep niji. Nemojte vjerovati svemu što vam druga strana govori i pokušajte se ne veza sve dok se ne uvjerite u iskrenost. Pokažite da niste osoba koju je lako zavara .

Ovaj tjedan možete ostvariti sve ljubavne želje, ali samo ukoliko ne pokušate previše kontrolira situaciju. Teško e vam bi popus kontrolu, ali morate se prepus i prima .

Netko je spreman da vam sve što želite, na vama je samo da dopus te da se to dogodi.

EDO VUJI

MJESTO KOD ZADRA

ŽENSKO IME

LAV (23.7.-23.8.)

MJERA ZA DUŽINU

LUKRECIJE KAR

VRSTA SLADOLEDA

CRNI NAPITAK

NAŠA NAFTNA IND.

INDIJ ŠIPAK

VRSTA JUŽNOG VO A

BUKVI

TANTAL

ODOBRAVA TI GLAVOM

PRŠA BLATO PREMAZ

KORABLJA

AUSTRIJA

OTOK U INDONEZIJI

RUBAC

ŠUMSKA ŽIVOTINJA

HRANA S NEBA VRSTA CRNOGORI CE

MALI VODENI TOK

AMPER AZIJSKI OV AR

OTOK U SREDOZEMLJU AMERI KA FILMSKA NAGRADA

PULA

VRSTA BJELOGORICE NORVEŠKA POP SKUPINA

PTICA GRABLJIVICA PROMJENE NA KOŽI

OVITAK

NASELJE U ALBANIJI SLAVINA

VJEN ANJE

VRSTA VO A

TURBINE AIR SYSTEMS

POKAZNA

OBOR

ZAMJENICA

ODABIRATI

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Umjesto da se trudite pokaza koliko ste privla ni, pokažite svoju nježniju stranu.

Ukoliko je neka osoba zainteresirana za vas ne trebate joj otežava i izaziva ljubomoru, nego uzvratite simpatije. Skromnost vam je potrebna ovaj tjedan. Budite svima od pomo i, trudite se i uga ajte više drugima nego sebi.

Na kraju ete se iznenadi koliko ste takvim ponašanjem zapravo išli sebi u korist.

Vaša potreba za novim stvarima bit e ovaj tjedan zadovoljena. Planovi e se vjerojatno mijenja u zadnji tren, ali budite otvoreni za iznena enja i pokažite uzbu enje prema nepoznatom. Oslobodite se svih navika i ru nskih stvari jer na taj na in e vam bi lakše ostvari povezanost s partnerom ili prona i novog.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Privu i ete jednu neobi nu osobu ili osobu koja nije uobi ajeno vaš p. To su signali da se i vi mijenjate, te da se mijenjaju vaša o ekivanja. Slobodno se opustite.

Zaboravite na pravila ili ih malo prilagodite trenutnoj situaciji.

Užitak i zadovoljstvo najve i su tamo gdje ih ne o ekujete.

RIBE (20.2.-20.3.)

Prijatelj kojeg ste smatrali vrlo pouzdanim šokirat e vas novim pristupom ili e vas iznenadi jedna osoba svojim naglim udvaranjem. Pokušajte bi otvoreni i nemojte gradi zidove, ali nemojte ni radi ništa pro v svoje volje. Igranje s vatrom može bi uzbudljivo, ali to mora bi vaš izbor, a ne djelovanje po tu em nagovoru.

LJUBEK IZMAH KOSOM

VIC tjedna

RIMSKI 101 PREDSTOJNIK SAMOSTANA

MALA KRAVA

FOSFOR

RAJKO JAGAR

CRNI KONJI

ISTITI VODOM

Do daske

Voze se Mujo i Haso u autu i pita Haso Muju: - Mujo, koliko brzo idemo?

Kaze Mujo: - Do daske!

A Haso e: - Makni dasku pa emo i i brže!

6. srpnja 2010.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 28. lipnja do 5. srpnja

Opet stižu vru ine VREMENSKA SLIKA: Zahvaljuju i jednoj oslabljenoj fronti koja se glavninom nalazi nad alpskim podru je, i nad Hrvatsku je po elo pritjecanje nestabilnog i malo svježijeg zraka. Zato e prvi dio tjedna prote i uz više oblaka, a postojat e i mogu nost za grmljavinske pljuskove. Temperatura e malo pasti. U drugom dijelu tjedna o ekuje se ja anje polja povišenog tlaka zraka pa e vrijeme biti pretežno sun ano i ponovno sve toplije.

VREMENSKA PROGNOZA: Vrlo sli no vrijeme kakvo je bilo proteklih dana eka nas i ovog tjedna, dakle ve inom sun ano i vru e sa slabim vjetrom. Više oblaka bit e tijekom današnjeg dana jer e se iznad našeg podru ja nalaziti jedna oslabljena fronta. Zbog nje e uz više oblaka postojati ve a mogu nost za malo kiše ili lokalne pljuskove s grmljavinom, osobito poslijepodne.

Zapuhat e mjestimice umjeren sjeverni vjetar. Do i e do osvježenja što e ve ini odgovarati – temperatura e se spustiti na ugodnijih 26 Celzijevaca.

Srijeda e biti djelomi no sun ana, povremeno još može biti pove ane naoblake. Mala je mogu nost još za koju kap kiše ili kratkotrajan lokalni popodnevni pljusak. Vjetar slab do umjeren

sjevernih smjerova što e donijeti ugodan suh i ne prevru zrak tako da bi dnevna temperatura bila sasvim ugodna – oko 25 Celzijevaca.

U drugom dijelu tjedna slijedi stabilizacija uz postupan porast temperature. Dane e obilježiti puno sunca i vru ine.

Treba se ovih dana uvati sunca jer e indeks ultraljubi astog zra enja biti vrlo visok. Najbolje se izme u 10 i 17 sati ne izlagati suncu, a ako moramo onda bi bilo preporu ljivo zaštititi kožu zaštitnim preparatima, šeširom ili dužom, ali prozra nom odje om. Najviša dnevna temperatura ide do 31 ili 32 stupnja. Naravno, vrijedi i savjet o uzimanju

dovoljno teku ine i ne izlaganju ve im izi kim naporima. Najtopliji dan bi mogao biti ponedjeljak uz temperaturu koja e se kretati izme u 32 i 34 Celzijeva stupnja. Ipak, ono što e omogu iti predah od dnevnih vru ina bit e no ni i jutarnji sati budu i da e temperatura zraka tijekom no i biti vrlo ugodna, osobito u periodu od srijede do subote. Ta svježina pomo i e nam da lakše podnesemo visoku temperaturu tijekom dana.

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz

Srce ljeta Ušli smo u srce ljeta. Dugo smo ekali sunce i vru inu, a sad nam je možda malo i prevru e. Stara pu ka izreka kaže „Nema ljeta do svetoga Petra”.

I zaista, ve je odavno u pu koj meteorologiji uo eno da je mjesec lipanj promjenjiv uz estu kišu ili pljuskove, a da pravo ljeto po inje tek s krajem lipnja i ulaskom u mjesec srpanj koji je klimatološki i najtopliji mjesec u godini s prosje nom temperaturom oko 20 ili 21 Celzijev stupanj. Ove godine kao da pratimo taj prirodni kalendar pa nam je nakon dosta promjenjivog lipnja zaista uslijedilo pravo ljeto. Prošlog tjedna vrijeme se stabiliziralo jer je nad našim podru jem

oja alo polje povišenog tlaka zraka. U takvim okolnostima dani su bili sun ani i vru i s temperaturom koja je iz dana u dan bila sve viša. Ve smo oko srijede dostigli 30 Celzijevih stupnjeva, a u drugom dijelu tjedna i malo iznad. U petak poslijepodne priprijetio nam je grmljavinski oblak, a oko Svetog Martina dao je i kratkotrajan pljusak. I tijekom vikenda, osobito u nedjelju bilo je prijetnji s neba, ali uglavnom bez prave kiše. Grmljavinskih pljuskova više je bilo u Zagorju i u Gorskom kotaru. Ipak, po etkom ovog tjedna došlo je do manjeg pada temperature što je ve ini ljudi dobrodošao predah od vru ine.

Alex poplavio Meksiko iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 5.7.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 5. srpnja 1950. god. dosad najtopliji dan u Hrvatskoj – u Zagrebu temperatura 41°C 9. srpnja 1989. god. u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm oborine 10. srpnja 1913. god. u Dolini smrti u SAD-u izmjerena temperatura od 57°C 11. srpnja 1926. god. veliko nevrijeme i povodanj u Zagrebu

Uragan Alex je na svom sedmodnevnom putu preko Kariba i Meksi kog zaljeva u proteklih sedam dana prouzro io smrt najmanje 24 osobe, ve inom zbog poplava i odrona. etrnaest osoba je poginulo u Srednjoj Americi, a broj žrtava raste i u Meksiku.

Iako se Alex kao organizirani tropski sistem raspao nad kopnom središnjeg Meksika, njegovi ostaci (tropska kišna oluja) i dalje donose velike koli ine kiše sjeveroistoku Meksika i jugozapadu SAD-a.

Osobito je teško stanje bilo u državi Nuevo Leon, odnosno na širem podru ju Monterreya, tre eg po veli ini meksi kog grada koji je zbog poplava paraliziran. Obi no suho korito rijeke Santa Catarina koja protje e kroz centar grada je

nabujalo i poplavilo okolno podru je, a brojne ceste i mostovi su uništeni. Posljednji se puta ta rijeka izlila prije 22 godine.

Godišnja koli ina kiše u Monterreyu iznosi 330 mm, a sad je u samo dva dana palo 450 mm kiše, a u zadnja tri 616 mm kiše.

Postoje izvještaji da je na širem podru ju grada, u okolnim planinama proteklih dana palo i 863 mm kiše. Oko milijun ljudi je bilo bez elektri ne energije, a po injena je velika materijalna šteta na infrastrukturi grada.

U nekim je oblastima guverner proglasio izvanredno stanje, a stanovništvu pomaže i vojska.

Procjenjuje se da su poplave koje je uragan Alex prouzro io na sjeveroistoku Meksika najgore nakon tzv. Velike poplave iz 1909. godine koja je devastirala to podru je.

Doga aji POVODOM PROSLAVE DANA MJESTA IVANOVCA 2010. održana sve ana sjednica Vije a MO-a Ivanovec

Za razvoj Ivanovca zaslužni svi mještani Protekli su tjedan uz bogat program održani Dani mjesta Ivanovca. Manifestacija je s obilježavanjem zapo ela nedjeljnom svetom misom u 11 sati i proštenjem Sv. Vida. U utorak, na Dan antifašisti ke borbe, nakon polaganja vijenaca, održana je sve ana sjednica Vije a MO-a Ivanovec. Vije u su prisustvovali brojni mještani, predstavnici MO-a Štefanec, gosti iz ma arske Petribe i Sisa ko - moslava ke županije, te akove ki dogradona elnik Zoran Vidovi i ravnatelj Županijske uprave za ceste Zoran Šari .

Predsjednica Mjesnog odbora

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Ivanovec Rozalija Šari tom se prigodom osvrnula na projekte koji su ostvareni u protekloj godini, dodavši da pismenih zahvala ove godine nema, jer bi ih trebali dobiti svi, od gradona elnika Šalamona do djece u vrti u. - Ovim im putem upu ujem veliko i iskreno hvala, a za priznanja i zahvalnice ima vremena, dodala je Šari . Istaknula je i da je trinaestero ivanove kih udruga dalo ogroman doprinos održavanju standarda mjesta raznim akcijama, vlastitim radom, pa i sredstvima. Tako er, obe ala je mladima da je u planu pronalaženje rješenja kojim

bi dobili svoj prostor, i uputila na najve u želju Ivanov ana – sportsku dvoranu.

Sve anoj sjednici MO-a Ivanovec prisustvovali su brojni mještani i gosti

Još malo strpljenja Dogradona elnik Vidovi prisutne u punoj dvorani zadružnog doma Ivanovec zamolio je za još malo strpljenja po pitanju projekta kanalizacije i cesta koji su u fazi inalizacije, a ravnatelj ŽUC-a Zoran Šari pozvao je mještane da se aktivnije uklju e u kanalizacijski sustav kako bi se što prije mogle sanirati ceste.

Nakon sve ane sjednice uslijedio je bogat kulturno - umjet-

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

ni ki program, a druženje je nastavljeno kod ribi kog doma uz tamburaše i besplatan gulaš.

U petak, na Dan državnosti, održano je amatersko ribi ko natjecanje SRD-a “Linjak”, a za ve er je pripremljena izložba Foto - kino kluba Ivanovec i projekcija ilmova koje su lanovi kluba izradili u protekloj godini i s kojima e sudjelovati na ovogodišnjoj Reviji hrvatskog ilma.

Subota je protekla u sportskom duhu košarkaškim i nogometnim utakmicama, a ivanove ka je manifestacija završila kao što je i po ela – svetom misom u kapelici. (bš) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

POJEDINA NO ATLETSKO PRVENSTVO HRVATSKE ZA JUNIORKE I JUNIORE U SPLITU

MARIJAN URŠANI , PREDSJEDNIK NK ME IMURJE

ME IMURSKE ATLETI ARKE U REPREZENTACIJI

Grabar, Obadi i Strahija prvaci države

Vjeran Simuni vrlo vjerojatno novi trener

Juniorska šestorka na etveroboju nacija

ODRŽANI DANI LIPE u Gornjem Mihaljevcu

Prvi put vidjeli svoje kapelice na fotografijama

Fotografije kapelica izazvale su pozornost publike

Izložba fotogra ija “Naše kapelice”, koju su pripremile Nadica Lovrec i Ksenija Kos, bila je najvrjedniji i najzanimljiviji dio ukupnoga trodnevnog programa Dana lipe 2010., tradicionalne kulturno - zabavne i sportske manifestacije, koja se u Gornjem Mihaljevcu održavala prošli vikend.

Na fotogra ijama se našlo trinaest od petnaest kapelica i poklonaca te pilova s podru ja župe i op ine Gornji Mihaljevec. Mnogi posjetitelji tek su sada na fotogra ijama vidjeli kako izgledaju kapelice u drugim naseljima.

Gotovo jednako vrijedna i odmah do izložbe fotogra ija po broju posjetitelja i zanimanju za doga aj bila je promocija knjige pu ke spisateljice Ane Kranj ec iz Štefanca. Kranj ec je iznenadila mnoge ljude koji su je do

Operna pjeva ica Evelin Novak me u publikom

Anu Kranj ec (desno) predstavila je Jasenka Novak, predsjednica KUU-a “Lipa”

sada poznavali samo kao vrijednu doma icu, suprugu i ženu na obiteljskoj farmi. Od petka je poznaju kao vrsnu spisateljicu koja u svojoj knjizi opisuje svagdašnjicu, vjeru u Crkvu, a posebno su dirljive njezine pjesme i zapisi o Domovinskom ratu.

Priredbu koja traje do nedjelje u Domu kulture otvorio je op inski na elnik Franjo Kova i , koji je rekao kako se ova priredba održava u ast drva lipe, koja ima kulturno, povijesno i gospodarsko zna enje za ovdašnje ljude.

U kulturno - umjetni kom programu nastupio je KUD “Lipa” Gornji Mihaljevec, koji je zapravo i glavni organizator ove manifestacije od njezinog postojanja. Me u brojnim posjetiteljima bila je i Evelin Novak, mlada operna pjeva ica iz Gornjeg Mihaljevca, ija

je majka Jasenka Novak vodila kroz priredbu. U subotu i nedjelju održana su sportska natjecanja te seoske igre.

(S. Mesari )

Dan, zastava i grb op ine Vidjevši koliko je svijeta bilo na otvorenju Dana lipe u prostorijama Doma kulture, op inski na elnik Franjo Kova i okupljenima je rekao: - Mala smo op ina i nemamo svoj dan op ine, nemamo svoj grb ni svoju zastavu, a niti pak prostorije za ovakve priredbe. Unato teško ama, moramo krenuti u akciju i riješiti ova tri - etiri pitanja, najavio je Kova i , te dobio verbalnu podršku okupljenih. (sm)

Crno - bijelo je sigurno Crno - bijela kombinacija je sigurna, elegantna, provjerena. S njom ne ete pogriješiti kao kad u odijevanju posegnete u boje. Tada ve treba razmišljati o tome stoji li mi boja dobro, jesam li dobro kombinirala s ostalim bojama.

Koliko boja je u jednoj odjevnoj kombinaciji previše, a koliko dovoljno. Te koja je boja in, a koja

demode. Crno i bijelo uvijek se nosi, ali ne treba ni tu kombinaciju trošiti previše, da ne ostavite dojam nemaštovite i dosadne, nesigurne osobe koja u nedostatku hrabrosti igra samo na sigurno i provjereno. Dakle, umjerenost u svemu, pa i u sigurnoj i vje noj crno - bijeloj kombinaciji.

Nemate ideju, potražite je na sniženju. (BMO)