Međimurske novine 775

Dio radnika ne želi radničko dioničarstvo pod svaku cijenu?!

ROM IZ PRELOGA nasrnuo na svoju maloljetnu sunarodnjakinju

str. 8

str. 3

ČATEKSOVE DIONICE koje prodaje država radnicima uzburkale tvorničke duhove

Višestruki bludnik www.mnovine.hr

silovao 14-godišnjakinju

Godina XV.

Broj 775.

^akovec, UTORAK, 13. srpnja 2010.

Cijena 7 kuna

REKORDAN BROJ SPUSTAŠA MURSKIH LADJI

Mura lađama spojila četiri države i otkrila turističke čari

Dašak američke prošlosti uz automobile, pin-up djevojke i rock'n'roll PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se

str. 4

OTVORENA SUVENIRNICA na prijelazu M. Središće

Originalno međimursko odmah na granici

MEDIA str. 5

MEDIA str. 4

DRUGAČIJI TURISTIČKI POTENCIJAL U M. SREDIŠĆU - American Cars Meeting

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

7015 media

Fotosession 2010.

Davorka

str. 45

2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

Sigurno je da više ništa nije sigurno Ovih dana svima su puna usta kritike države i naravno aktualne vlasti. Situacija koju mnogi politi ki analiti ari uspore uju s desetak godina unatrag. Ako idemo korak dalje, mora se primijetiti da se dolaskom tadašnje i sadašnje oporbe nije puno toga promijenilo na bolje. Nisu se dogodile o ekivane reforme, posebice kad je u pitanju kresanje prora unskih rashoda.

Sve je ostalo isto i nakon novog dolaska HDZ-a na vlast. Puno smo o ekivali i od nove premijerke, ali osim “kozmetike” nije se dogodilo ništa. Može li sadašnja oporba na elu sa SDP-om ako preuzme vlast napraviti korjenite i bolne rezove bez kojih emo o ito završiti “u bankrotu”, kako prognozira guverner Rohatinski. Nisam previše optimisti an. Zašto? Zato jer po politi koj vokaciji lijevog centra od iste se o ekuje socijalna osjetljivost, pa je teško o ekivati da e baš oni “rezati prava”. Danas je puno, previše obi nih ljudi vezano uz “državne jasle”, o ekuje da im država riješi probleme i tako dugo dok se ne promijeni taj stav ne e biti dobro. I vrlo je izgledno da emo se “vrtjeti u krug” sve dok zaista ne propadnemo poput Gr ke. Netko mora napraviti tu nepopularnu mjeru, kao što je drasti no smanjenje prora unskih rashoda. O ito sve politi ke opcije kalkuliraju i izbjegavaju to u initi, jer su im vlastiti ciljevi važniji od državnih. Pa ak i da se to dogodi, to vrlo vjerojatno ne e biti dovoljno, jer se pod hitno mora mijenjati i naš mentalitet.

Naime, mi svi skupa jednostavno kao da ne želimo prihvatiti i razmišljati na na in da više ne živimo u industrijskom ve u informati kom dobu - 21. stolje u.

Razmišljanje “idi u školu i na i siguran posao” prevazi ena je stvar i kod nas je stigla puno - prekasno.

Danas nedostaje njezin nastavak.

Naravno da se mora i i u školu da bi se pronašao što bolji posao, ali tu pri i jednostavno više nije kraj. Naime, ako e ve ina mladih

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

razmišljati “o sigurnom poslu”, a on se uglavnom veže uz nekakvu državnu ili javnu službu, državi s obzirom na nametnute obveze o ito ne e preostajati ništa drugo negoli razmišljati o novim nametima. I to svima nama koji stvaramo, da oni koji su na državnim jaslama - troše. To ne može biti dobro ni kratkoro no, a može biti pogubno na duži rok.

Zato bi se kod mla ih ljudi bez obzira na loša vremena za poduzetnost i realizaciju ideja ipak trebala stvoriti svijest kako da nakon što steknu znanje i diplomu isto kroz ideju i ambiciju probaju pretvoriti u stvaranje nove vrijednosti. Nikako poticati ono što je trendi kod nas, da se nakon završenog fakulteta zaka e na neki “siguran posao” i tada e roditelji “sijati od sre e”. Bez rizika ne e biti napretka, jer stan i auto sigurno nisu ono što mogu stvoriti sretno društvo.

I nije to problem s kojim se suo ava samo naša zemlja, ve i mnoge druge, ali one su puno razvijene i puno kvalitetnije pune svoje prora une. I opet imaju probleme.

Stoga je vrijeme da prestanemo razmišljati “o sigurnom poslu”, o tome da država mora rješavati sva ije probleme, jer takvo razmišljanje upravo proizvodi aktualnu situaciju u kojoj je “sigurno da više ništa nije sigurno”.

SVJETSKA BANKA HRVATSKU NAKON DVA DESETLJE A TRANZICIJE SVRSTALA U ZEMLJU S VIŠIM SREDNJIM DOHOTKOM

I u Me imurju nam treba više pra enja tehnološkog napretka kao što to rade primjerice u preloškom Kometu

Zaostajemo u izvozu visoke tehnologije i sposobnosti kreiranja novih radnih mjesta Veliki je nedostatak Hrvatske, a time i naše regije, što zna ajno zaostajemo iza europskog i svjetskog prosjeka u izvozu visoke tehnologije. U odnosu na svijet zaostajemo gotovo za 43 posto, dok za Euro zonom zaostajemo za 30 posto, mjereno udjelom visoke tehnologije u ukupnom izvozu. Hrvatska koristi razmjerno visoku razinu novih, osobito elektroni kih komunikacijskih i informati kih proizvoda, ali je u isto vrijeme razmjerno mali proizvo a i izvoznik proizvoda visoke tehnologije.

Iako je zadnjih godina ostvarena ekspanzija visokog obrazovanja te pove an udio i razina obrazovanosti stanovništva u dobi od 15 do 24 godine, hrvatska poduze a kvalitetu potražnje i ponude radne snage još uvijek ocjenjuju nepovoljnom, odnosno drže da obrazovni sustav još nije dovoljno prilago en potrebama hrvatskog gospodarstva. Neodgodivo je potrebno intenzivirati drugu generaciju reformi ije je težište na kvaliteti obrazovanja i ve oj prilagodbi zahtjevima pove anja konkurentnosti. Pritom je nužno pove ati i poticati ulaganja gospodarskog sektora u obrazovanje i znanost.

O negativnim stranama tranzicije govorimo i slušamo iz dana u dan, a vrlo malo i rijetko posve ujemo pozprnost korjenitim promjenama koje je gospodarstvo Hrvatske doživjelo tijekom procesa tranzicije i klju nim promjenama koje su se u Hrvatskoj dogodile unatrag dvadeset godina. Svih tih godina bili smo strahovito zaoku-

pljeni dnevnim problemima i brzim promjenama iz dana u dan te je rijetko tko imao vremena i snage suo avate se s trendovima i sagledavanjem procesa koji nam se doga aju. A to promišljanje je važno kako bi shvatili gdje se nalazimo, kako bi mogli upravljati procesima u budu nosti. Time gdje smo u usporedbi sa svijetom i EU bavi se jedan od rijetkih dokumenata, Strategija regionalnog razvoja do 2012., koju su za Vladu izradile brojne relevantne institucije u državi, a analiza je napravljena kako na razini države, tako i prema kriterijima EU po statisti kim regijama. Me imurje se nalazi u regiji Sjever zajedno s tri sjeverozapadne županije, Gradom Zagrebom i Zagreba kom županijom.

Nakon bolne tranzicije u skupini zemalja s višim srednjim dohotkom Premda smo svi snažno zaokupljeni krizom koju proživ-

ljavamo, ipak brojke pokazuju da se Hrvatska danas nalazi u skupini zemalja s višim srednjim dohotkom mjereno po paritetu kupovne mo i prema kriterijima Svjetske banke, s bruto nacionalnim dohotkom po stanovniku od 12.750 USD iz 2005. godine. Od ukupno 152 zemlje svijeta, za koje je Svjetska banka 2005. godine prikupila relevantne podatke, Republika Hrvatska je prema bruto nacionalnom dohotku po stanovniku prema kupovnoj mo i zauzimala 69. mjesto.

Za izlazak iz tranzicijske krize bilo nam je potrebno 14 do 15 godina.

Tek nakon 2000. godine Republika Hrvatska ostvarivala je prosje nu stopu rasta oko 4,7% te je dostigla prijeratnu razinu ostvarenoga bruto doma eg proizvoda. Iako prosje na stopa rasta od 4,7% nije dovoljna da u kratkom roku riješi sve gospodarske i druš-

Prema kvaliteti života 47. na svijetu Po etkom devedesetih godina prošlog stolje a, osim bruto doma eg proizvoda (po stanovniku) kao do tada jedinog pokazatelja razvoja pojedinih ekonomija, uvode se novi kompleksniji pokazatelji kojima se želi utvrditi ne samo izi ki porast BDP-a nego i porast kvalitete života. Od 177 zemalja, za koje je 2005. godine ovaj indeks izra unat, Republika Hrvatska

je s 55. dostigla 47. mjesto te popravila svoju relativnu poziciju u svijetu.

U Hrvatskoj je 1990. godine u gradovima živjelo 50 posto, a petnaest godina kasnije, 2005. godine, 60 posto stanovništva.

Pove anje broja gradskog stanovništva tako er je jedan od pokazatelja strukturnih promjena u društvu.

(BMO)

tvene probleme te ne omogu ava dostizanje prosjeka EU u jednoj generaciji, u povijesnom smislu ovakva stopa rasta ipak je relativno dobro postignu e s obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo nakon puna dva desetlje a stagnacije i nultih (ili negativnih) stopa rasta (1980.

- 2000.) ušlo u zonu relativno stabilnih pozitivnih stopa rasta (2000. - 2007.).

U razdoblju od 2002. do 2007. godine Republika Hrvatska je ostvarivala iznimno visoku stopu investicija od prosje ne, preko 30% BDP-a, što je više od najrazvijenijih i mnogih brzorastu ih gospodarstava. Me utim, ono što je u tom rastu negativan proces bio je stalan rast inozemnog duga.

Omjer inozemnog duga i BDP-a još je 2004. godine prešao granicu od 80%, dok je 2007. godine inozemni dug ve iznosio 87,8% BDP-a. U razdoblju od 1998. do 2007. godine inozemni dug pove ao se za 3,6 puta, odnosno rastao je po prosje noj godišnjoj stopi od visokih 15,4% (što je tri puta više od stope rasta BDP-a). U razdoblju od 2008. do 2012. godine Republika Hrvatska ima obvezu vratiti oko 22 milijarde eura inozemnog duga, što je prosje no godišnje oko 4,3 milijarde EUR ili ak 11,5 posto BDP-a iz 2007. godine.

Optere enje inozemnog duga u budu nosti se može pretvoriti u ozbiljno razvojno ograni enje.

(Božena Malekoci – Oleti )

Njema ko proro ko udo za udilo i naše sugra ane!

Anketa “Pod vurom”

Sportski doga aj godine prošli je tjedan ušao u svoju završnicu i, neki bi rekli, napokon završio. Španjolska je opravdala mnoga o ekivanja i uz titulu aktualnoga europskog prvaka

Mladen Bubek, akovec – S obzirom na to da cijeli svijet prati prognoze hobotnice, a ona je pogodila koliko etiri pet puta, vjerujem u njene sposobnosti. Osobno ina e nisam praznovjeran, ne predstavlja mi neki problem ako mi, primjerice, crna ma ka prije e preko puta.

osvojila i onu svjetskog. U gomili doga aja vezanih uz samo prvenstvo, u žižu javnosti svoje je mjesto ispipala i neobi na životinja još neobi nijeg talenta – hobotnica Paul proro kih sposobnosti.

Njema ki “Krakel - Orakel” sve je utakmice prognozirao to no, od po etnog poraza Nijemaca protiv Srbije, do ispadanja od Španjolske i na posljetku novoga svjetskog prvaka. Mišljenja naših sugra a-

Rozika Vukovi , akovec – Za hobotnicu sam ula, bila je u pravu kad je Nijemce izbacila, s tim sam upoznata. Nešto je malo udno u cijeloj toj pri i, ali izgleda da ipak ima nekakve sposobnosti. Praznovjerje ina e shva am više kao nekakvu zafrkanciju nego kao nešto ozbiljno.

Darko Horvat, Donja Dubrava – Hobotnici vjerujem kad kaže da e Španjolska biti prva.

Ali, budu i da smo svi željeli da nam Njema ka ove godine osvoji Svjetsko prvenstvo, kad se jednom izgubi, kola krenu nizbrdo, to je zlatno pravilo u nogometu.

Ina e, u sudbinu neke vrste vjerujem, ali baš da je sve odre eno, to ne.

na o simpati noj hobotnici podijeljena su – neki vjeruju u njene sposobnosti, dok drugi smatraju da ona s kona nim poretkom nema apsolutno nikakve veze.

Jedno se ipak ne može pore i –

Paul je postao jedna od vode ih atrakcija prvenstva, i držimo ige da ipak ne doživi budu nost koja je njemu samom bila predvi ena - pod pekom s krumpirima. (bš)

Davor Varošanec, akovec – Ako je Paul do sada uspio prognozirati sve te rezultate, zašto ne bih vjerovao njegovim predvi anjima? Mislim da je to jako interesantno. Osobno ne vjerujem u predvi anja budu nosti, možda nešto takvo postoji, ali ja u to jednostavno ne vjerujem.

Vanja Vugrinec, ehovec – Hobotnici Paulu vjerujem, njene su se prognoze pokazale to nima.

Ina e nisam praznovjeran, mislim da su to samo pri e koje ljudi pri aju. Hobotnici, s druge strane, vjerujem, to je malo druga ije, ipak je i pogodila sve, a i nekako se uklopila u žar navijanja.

Petra Turk, akovec – Hobotnici baš ne vjerujem, iako je sve to no prognozirala. Španjolska je, eto, pobijedila, ali mislim da to nema nikakve veze s hobotnicom. Ina e isto ne vjerujem u praznovjerja, nisam tip osobe koja bi polazila za time. (foto: Vrzan)

13. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DIO ATEKSOVIH RADNIKA prema navodima iz nekoliko pisama, koja smo dobili unutar desetak dana, izgleda da ne želi radni ko dioni arstvo pod svaku cijenu, dok Uprava opovrgava bilo kakav pritisak na radnike za kupnju dionica

Dioni arstvo radni ka muka i nevolja ili nastavak psihološkog rata me u najve im vlasnicima?

Posljednjih dana primili smo nekoliko pisama, kako se tvrdi, zaposlenika ateksa u kojim nam skre u pozornost na doga aje u firmi s kojima žele upoznati i javnost, vezano uz kupnju dionica koje je Vlada odlu ila prodati zaposlenicima po povlaštenoj cijeni od 36 kuna pod dionici. Paket od 165 dionica po radniku iznosio bi 5.940 kuna kreditne obveze.

Nominalno svota nije velika, ali gledana u kontekstu prosje ne radni ke pla e koja je ve optere ena drugim kreditima, preživljavanjem i optere ena op om nesigurnoš u ho e li sutra biti posla da se dobije ta i takva pla a, onda i taj paket dionica po toj cijeni izgleda druga ije. Što pojedinci, što grupe radnika žale se u pismima da ih se primorava na kupnju dionica, te da se na njih vrši pritisak pod prijetnjom otkaza po tom pitanju. I dok kod aktualnog vodstva ateksa postoji jasna želja da vlasni ku kontrolu nad ovom firmom preuzmu oni koji su u njoj zaposleni, barem prema pismima koja su pristigla minulih dana u našu redakciju, o ito ima i onih kojima je svejedno tko im je gazda, jer radniku je ipak prvenstveno najvažnija sigurna i pristojna pla a za odra eni posao.

Kako ne bi pokleknuli senzacionalizmu u vezi s ateksom, poput pojedinih medija na nacionalnoj razini, i postali dio psihološkog, pravnog, politi kog i svekolikoga drugog sukoba koji je tako er na djelu izme u dvije dioni arski jake rakcije, ne želimo prenositi gole optužbe kojima uglavnom vrve pisma na ra un dvoje ljudi iz vrha akove ke tekstilne tvrtke, ali niti ih želimo i možemo ignorirati, pa smo prezenti-

da potpišu, a da se pri tom ne garantira da ne e dobiti otkaz, da e imati što raditi i zaraditi pla u iz kojih bi mogli kupovati dionice ...

- Sve nas više zabrinjava što ve godinu i pol ponovno radimo s gubitkom, a i sada nemamo dovoljno posla, stoji u pismu.

Ako se ovako nastavi, za kratko vrijeme od dionica ne budemo imali ništa, a ostat e kredit ..., stoji u jednom od najuljudnijih pisama. Ostala su pisana puno grubljim tonom i pogrdnim rije ima na ra un pojedinaca, ali izražavaju istu zabrinutost.

Vitez: Unutar tvrtke ni jedan radnik nije se žalio u vezi s kupnjom dionica

Damir Vitez, predsjednik Uprave ateksa: - Unutar tvrtke ni jedan radnik nije se žalio u vezi s kupnjom dionica

rali stavove iz pisama kako bi dobili što jasniju sliku aktualne situacije oko kupnje dionica s kojima je do sad raspolagala država. Stoga smo zatražili pisano o itovanje najodgovornijih ljudi ateksa, predsjednika Uprave Damira Viteza, kao i Katarine Kupec, koja se esto spominje kao “osoba iz sjene” kad je u pitanju javnost, ali koja zapravo vu e mnoge važne poteze kad je u pitanju ta tvrtka, a posebice vlasni ki odnosi, odnosno zaustavljanje bilo kakve mogu nosti njezinoga “vanjskog preuzimanja”. U zaista kratkom roku dobili smo i njihova o itovanja na stavove iznesene u nekoliko pisama koja su u desetak dana pristigla u našu redakciju, iz kojih naj-

prije prenosimo najzna ajnije dijelove.

Radnici se boje uzimanja kredita za kupovanje dionica U pismu koje je me u pristiglima pisano najuljudnijim tonom kaže se da su se zaposlenici ugodno razveselili odluci Vlade kojom se daje mogu nost kupnje dionica radnicima po povlaštenim cijenama i da su se radnici ponadali da bi na tim dionicama mogli nešto zaraditi, ali da se ovih dana ponovno od zaposlenika traži da potpišu kako dionice ne e prodavati pet godina, pri emu Katica Kupec prijeti da, ako ne potpišu, neka budu spremni na posljedice.

Tvrdi se da se od radnika traži

Primili smo nekoliko pisama u kojima nam radnici skre u pozornost na doga aje u firmi, no ne želimo prenositi gole optužbe, ali niti ih želimo i možemo ignorirati

S druge strane, Damir Vitez, predsjednik uprave ateksa, pojasnio je da je posebnim uvjetom u odluci Vlade propisano da se dionice koje se kupuju od HFP-a ne mogu prodavati pet godina.

Napomene radi, u javnom pozivu koji je Uprava društva uputila svim zaposlenicima jasno su navedeni svi uvjeti kupnje, dakle, zaposlenici tvrtke upoznati su sa svim pravima i obvezama koje proizlaze iz kupnje dionica, a koje e biti regulirane u ugovorima o kupnji dionica.

- Radi pojašnjenja, ali i da ne do e do krivog in ormiranja javnosti, moram naglasiti te pojasniti da je 10. lipnja 2010. godine Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o na inu prodaje, cijeni i uvjetima prodaje dionica društva ateks radnicima ateksa. Uprava društva zadužena je da sastavi popis zaposlenika tvrtke te raspiše javni poziv za upis dionica, što je ona i u inila. U toj odluci osim cijene dionica koja iznosi 36 kuna stoji i šest posebnih uvjeta koje je donijela Vlada, pod kojima radnici mogu kupiti dionice, od kojih su najzna ajniji sljede i: maksimalan broj dionica koje radnik može kupiti u 1. krugu je 165 dionica. Ukoliko u prvom krugu ostane neprodanih dionica, u 2. krugu mogu se kupiti dodatne 82 dionice, ali samo oni koji su kupili dionice u 1. krugu.

Radnici koji kupe dionice mogu zadržati vlasni ku poziciju na ra unu vrijednosti papira koje se vodi kod SKDD najmanje pet godina ra unaju i od dana upisa stjecanja dionica, kaže Vitez.

Damir Vitez, predsjednik Uprave, tvrdi tako er da prema njegovim in ormacijama nije bilo nikakvih pritužbi ni primjedbi od zaposlenika vezano uz tzv. prijetnje pojedinih zaposlenika ili prinuda na odre ene radnike da bilo što potpišu.

- Odgovorno tvrdim i poru ujem da se, ukoliko je bilo ika-

kvih pritužbi od strane radnika ateksa, obrate Upravi - direktoru društva kao najodgovornijoj osobi koja zastupa ateks te da e Uprava sankcionirati svakog tko na bilo koji na in pokuša izvršiti prisilu ili prijetnju prema drugima, a za zaštitu prava i dostojanstva svih ostalih radnika u skladu sa zakonima, poru io je Vitez.

Katarina Kupec: Ponovno mi netko podme e!

Katarina Kupec, predsjednica Nadzornog odbora, ije je ime, ali ne jedino, stavljeno u negativni kontekst, zamoljena da se o ituje o tome, kazala je da ovim putem odgovorno tvrdi kako nikada i nikome nije prijetila i prisiljavala da bilo što potpisuje. - Smatram da je neodgovorno i nedopustivo da se moje ime blati na ovakav na in, a posebno kada iza takvih izjava ne stoji ime i prezime osobe koja to tvrdi, jer na ovakav na in svatko može izjaviti što god mu padne na pamet, nanose i štetu drugima bez odgovora za klevetu, ime se ošte ena osoba stavlja u nepovoljan položaj. Na taj na in pokušava se diskreditirati ne samo moje ime ve i vrlo odgovorna unkcija koju obnašam kao predsjednica Nadzornog odbora tvrtke ateks, odgovorila je u pisanom o itovanju Katarina Kupec.

Prema iznesenim stavovima, o ito su u pitanju potpune opre ne tvrdnje aktualne situacije oko kupnje dionica.

Vode i ljudi javno su se i transparentno o itovali oko cijele situacije, pa, ukoliko zaista stoje tvrdnje iznesene u pismima, onda se o ekuje kvalitetnije organiziranje radnika po tom pitanju, jasno suprotstavljanje eventualnom mobbingu u ovom slu aju, kao i njihovo obra anje javnosti na puno izravniji na in, jer mediji sigurno ne mogu riješiti njihove probleme, dileme i optužbe na osnovu pisama.

(BMO)

Katarina Kupec, predsjednica NO-a ateks: - Ponovno mi netko podme e!

3

KOMENTAR

Svaki radnik za sebe mora odlu iti želi li kupiti dionice ateksa Što re i u ovoj situaciji? Zdravi razum i gospodarska logika govore u prilog tome da je potrebno u ini sve da se ne zaljulja još jedna teks lna tvrtka, posebice sada kada je ateks dobio priliku kroz poslove na izradi policijskih odora za jednu druga iju budu nost, pa i reference koje bi mu mogle koris u budu nos u širenju poslova. Gledaju i šire i unatrag, nesagledivo velika prilika propuštena je prije skoro 20 godina, ako ateks gledamo u okviru nekada mo ne me imurske teks lne industrije koja je bila glavni me imurski izvoznik - kada elni ljudi tadašnjih teks lnih rmi u Me imurju nisu prepoznali me usobne potencijale. Nisu se tada povezali zbog unaprje enja te industrije od stvaranja sirovine do proizvodnje i upotpunjavanja kapaciteta i razvoja, ve su se ponašali u maniri feudalaca, okrenuli se podjeli rmi izvla enju resursa. Rezultat toga je da je danas ve ina teks laca završila u ste aju ili grca u teško ama. Dvadeset godina gledali smo to natjecanje tko e bi ve i gazda. Ovo što se zadnjih godina doga a u ateksu u borbi za prevladavanju u vlasništvu samo je završetak toga šireg žalosnog društveno - ekonomskog procesa.

Vlada se po etkom prolje a odlu ila izvu i iz vlasništva ateksa, oprala ruke od daljnjih igara, povukla svoje ljude iz Nadzornog odbora i odlu ila prodati svoj udio po povlaštenoj cijeni radnicima, bolje re i zaposlenicima tvrtke i me skinu s vrata bilo kakvu daljnju odgovornost za tu rmu. K tome ih je još i zbrinula s državnim poslom, barem za po etak, a istovremeno e u prora un dobili novac od prodaje svoga vlasni kog udjela.

Vlasništvo je prije svega odgovornost i rizik. Privilegije dolaze tek s dobrim gospodarenjem. Logi no je da se Vlada htjela osigura od umakanja u bilo kakve daljnje afere me što je uvjetovala da se njezine dionice kupljene po povlaštenim cijenama ne mogu prodava daljnjih pet godina, kako drugi dan nakon što do u u ruke radnicima ne bi došlo do njihove preprodaje, ime bi se posredno one našle u rukama nekog tko bi na taj na in izbjegao kupnju preko burze, a Vlada bila optužena za pogodovanje u kupnji ateksa.

Is na je da je kupovina dionica rizik. Njima se, to smo valjda sada ve svi nau ili, ne može kupi sigurnost radnog mjesta, ni ve a pla a. Može se ostvari udio u rmi, da bi se imalo utjecaja na upravljanje, pod uvjetom da je vlasni ki paket dovoljno velik za to ili se ostvarila dividenda ili pak dionice u povoljnom trenutku prodale na burzi skuplje nego što su kupljene.

Dionice ne služe ni emu drugome.

I u tom smislu svaki radnik za sebe mora odlu i želi li kupi dionice ateksa ili ne želi. Ukoliko pak doživljava pri ske svoji kolega ili nadre enih da dionice makar i po povlaštenoj cijeni kupi mimo svoje volje, postoje za to ins tucije koje se bave onima koji se služe ne asnim rabotama.

Me u m, isto tako svatko treba preuzeti odgovornost za sebe, re i odlu no i jasno ne kad nešto ne želi.

Is na uvijek osloba a, premda ima svoju cijenu.

Radnici Hrasta kupnju dionica, da bi sami sebi bili gazde, skupo su platili, na kraju su dugo otpla ivali kredit za dionice i nakon što im je poduze e koje je bilo u njihovu vlasništvu o šlo u ste aj. Naime, budu li radnici ateksa kupovali dionice svoje rme na kredit, nitko nikoga i nigdje doista ne može prisili da stavi svoj potpis na zaduženje koje on ne želi.

Svatko osobno mora donije odluku za sebe. (BMO)

4

Aktualno

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

POZIV U ENICIMA I RODITELJIMA NA RAZMJENU ŠKOLSKIH UDŽBENIKA

U subotu u dvorani Graditeljske škole Me imurska županija i ove je godine inicijator razmjene školskih udžbenika te poziva sve zainteresirane roditelje i u enike na organiziranu razmjenu koja

NOVA FINANCIJSKA ZAMKA ZA LAKOVJERNE GRA ANE

e se održati u sportskoj dvorani Graditeljske škole. Razmjena udžbenika održat e se u subotu 17. srpnja od 10 do 13 sati u sportskoj dvorani Graditeljske škole

akovec. Na razmjenu mogu do i svi u enici i njihovi roditelji koji putem razmjene ili kupnje žele do i do rabljenih udžbenika.

(BMO)

OTVORENA suvenirnica na grani nom prijelazu Mursko Središ e

uvajte se Originalno instant kredita me imursko preko Interneta! na grani nom

Tvrtka “Mobitel proizvodi“ iskoristila je rupe u hrvatskom zakonodavstvu i na tržište plasirala instant kredite preko Interneta s “naknadom“ od 25 do 30 posto. Me utim, sve državne institucije koje bi trebale kontrolirati tržište zakazale su. Unato njihovoj agresivnoj kampanji, izostala je reakcija Ministarstva financija, HNB-a i Han e.

Rije je o kreditima do 1.400 kuna na rok otplate od 15 dana, uz “naknadu” od ak 25 do 30 posto, odnosno 50 do 60 posto mjese no. Tako kada netko od te tvrtke uzme kredit od 400 kuna nakon dva tjedna vra a 520 kuna, a posudbom od 1.400 kuna pla a 1.750 kuna, piše Poslovni dnevnik.

Tako sro enim uvjetima kredita Šve ani su izbjegli odredbe Zakona o potroša kom kreditiranju i Zakona o obveznim odnosima.

Kako tvrde u Mobitel proizvodima, osniva i su trojica švedskih ulaga a: John Grundström, Luka Culic i Oste Popovi , koji te kredite odobravaju vlastitim novcem.

Ministarstvo financija, koje je u ovom slu aju nadležno na temelju Zakona o potroša kim kreditima, unato opetovanim pozivima, do zaklju enja ovoga broja nije odgovorilo na upit Poslovnog.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) nisu htjeli komentirati slu aj, isti u i da ta tvrtka nije u njihovoj nadležnosti.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga proglasila se nenadležnom u svom odgovoru. Hrvatska narodna banka (HNB), koja ina e izdaje licencije bankama, štedionicama i drugim kreditnim institucijama, a potom ih i nadzire, u ovom slu aju, tvrdi, nije nadležna.

Iz središnje banke pojasnili su da i druge pravne osobe mogu davati kredite ako su nekim drugim zakonom

ovlaštene za to. Upravo je ve spomenuti Zakon o potroša kom kreditiranju, koji je na snagu stupio 1. sije nja ove godine, promijenio pravni odnos kreditiranja gra ana, što potvr uju i u HNB-u. Zakon o potroša kom kreditiranju ne primjenjuje se, kako stoji u lanku 3., na “ugovore o kreditu koji obuhva aju ukupan iznos kredita manji od 1.500 kuna ili ve i od milijun kuna”.

Mobitel proizvodi preko svoje internetske stranice Instantkredit.hr nude kredite do 1.400 kuna i promptnu isplatu tih kredita klijentima najve ih banaka - Zagreba ke, Privredne, Rai eisen, Erste i Hypo Alpe-Adria banke.

“Tvrtka Mobitel proizvodi iskoristila je odredbe Zakona o zaštiti potroša a, i to ne bi bilo sporno da nije kamatna stopa za tu njihovu ponudu instant kredita od 25 do 30 posto za samo 15 dana”, rekla je Poslovnom stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljkovi . Šve ani nisu prvi koji su se dosjetili vrlo skupe kredite ponuditi preko Interneta. Prije dvije godine sli no je pokušala finska tvrtka “Ferratum“. Ona je željela uslugu kreditiranja ponuditi SMS-om, no tada je njihov dolazak sprije io HNB. Iako na internetskoj stranici Mobitel proizvoda stoji kako, prema rješenju Trgova kog suda u Zagrebu, imaju dozvolu “za obavljanje djelatnosti davanja kredita na daljinu kao glavnom djelatnoš u”, u sudskom registru to eksplicitno ne stoji.

Potroša ki ugovori o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu suprotni su zakonskim odredbama u dijelu visine “naknade“, tj. visine ugovorene kamatne stope.

Korisnici kredita, tj. potroša i trebali bi prijaviti tvrtku Državnom inspektoratu i Sudu asti Hrvatske gospodarske komore.

prijelazu

Na grani nom prijelazu u Murskom Središ u u petak je otvorena prva u nizu me imurskih suvenirnica na kojima e turisti koji ljetuju u našoj zemlji, ali i svi naši sugra ani, mo i kupiti suvenire koje su proizveli doma i obrtnici. Ljupku drvenu ku icu sve ano su otvorili zamjenik župana Me imurske županije Matija Posavec, gradona elnik Grada Murskog Središ a Josip Dobrani i direktor MESAP-a Marjan Novak.

Zamjenik Posavec istaknuo je injenicu da je prošle godine u našu zemlju preko ovoga grani nog prijelaza ušlo gotovo 3 milijuna putnika, odnosno da je kroz Mursko Središ e prošlo oko 780 tisu a osobnih vozila i 5.200 autobusa. Ovakvi objekti na in su na koji se dio njih zaustavlja u Me imur-

ju, a neposredno se pomaže i 25 doma ih proizvo a a suvenira.

Suvenirnica je i in opunkt na kojima se mogu dobiti sve potrebne in ormacije o turisti koj ponudi Me imurja i cijele Hrvatske, a na njemu preko student servisa rade studenti. Gradona elnik Dobra-

ni rekao je da su zdušno podržali ovaj županijski projekt, jer Mursko Središ e kao sjeverna vrata Hrvatske mora postati mjesto u kojem e se turisti i zadržati, a ne samo pro i kroz njega.

Ure enje suvenirnice stajalo je 18.000 kuna, djeluje u sklopu

TURISTI KA NO ENJA U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

Litvanci na prvom mjestu Turisti iz Litve ostvare me u svim stranim turistima najve i broj no enja u Me imurskoj županiji. Prošle godine ostvarili su 2.552 no enja i ine 13 posto u strukturi no enja stranih turista.

Iza njih su Nijemci, Talijani,

Slovenci, Austrijanci, gra ani BiH, Poljske itd. Litvanci u Me imurskoj županiji no e u pravilu jednu no i zapravo se u Me imurju zadržavaju na no enju zbog proputovanja do svojih odredišta na Jadranskom moru.

Kao turisti ko odredište Me imurje je gostima zanimljivo kao vikend odredište do tri dana, i to naj eš e Toplice Sveti Martin. Individualni doma i gosti tamo no e dva do tri dana, organizirani gosti dva dana, a individualni strani gosti tri dana.

CITATI TJEDNA “Prije dvadeset godina udio industrije u BDP-u bio je 37%, a danas je 17%, s tendencijom daljnjeg pada.“ Tihomir Domazet, “Lica nacije“, HTV 1, 2.7.2010.

županijske tvrtke MESAP, a studente koji rade u njoj pla a Grad Mursko Središ e. Osim ove, u najskorije vrijeme suvenirnice e se postaviti i u akovcu, Nedeliš u i Prelogu te u Gol & Spa Resortu Sv. Martin. (BMO)

Najbrojniji strani gosti u Toplicama Sveti Martin prošle godine bili su iz Austrije, potom iz Slovenije, Njema ke, Srbije i BiH. Me imurje je stranim gostima zanimljivo osim kao tranzitna i turisti ka još i kao poslovna destinacija. (BMO) Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Pogledajte Japan. Nema nafte, nema zlata, a ima sve. Suprotnost je Južnoafri ka Republika.

Ima zlato, ima dijamante, a gdje su u razvoju?

Meksiko ima sve resurse i preduvjete, ali nema u inkovitu administraciju.“ dr. Ichak Adizes, intervju tjedna na Radiju 101

“Ako ostanemo bez ambicija, snova i duha, nemamo zašto ni izlaziti iz krize.“ novinar, glazbeni kriti ar i kolumnist Branimir Pofuk, Jutarnji list, 6.7.2010.

“Na kraju emo do i do dileme; ili kofer u ruke ili nešto ubojito u ruke.“ Ivica Domini

“Sjetimo se samo kako je nastala Me imurska županija; malo Me imurje nije htjelo s Varaždinom...”

Krunoslav Markovinovi , saborski zastupnik HDZ-a, lan saborskog Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu, “U mreži prvoga“, HR 1, 8.7.2010.

13. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SKUPŠTINA ME IMURSKE ŽUPANIJE u duhu natezanja vladaju ih i oporbe tko je više kriv što nema novih projekata

5

ŠTEFANEC

pisana Župan ponavlja: Ne u kukati, Nova inicijativa za iz ni tražiti krivce - tražim rješenja izdvajanje op ine I godinu dana nakon preuzimanja vlasti nisu prestale rasprave izme u nove vlasti i oporbe, a doju erašnjih vladaju ih u Skupštini, oko toga ima li nova vlast vlastite projekte, što pitaju oporbeni, te stavljanja pod nos nepodmirenih obveza koje su stari ostavili novima, kao opravdanje za svo enje u realne okvire i nemogu nost otvaranja novih projekata od strane vladaju ih. U tom duhu održana je zadnja sjednica Me imurske županije u etvrtak 8. srpnja prije ljetne stanke.

Me imurski župan Ivica Perho nekoliko je puta na sjednici ponovio svoju uvenu re enicu koja se polako pretvara u poštapalicu: - Ne u kukati, ne u tražiti krivce, tražim rješenja. No traženje rješenja traje ve godinu dana.

A subvencije za poljoprivredu nisu ispla ene još iz 2008. godine, tako er smanjit e se prava za subvencioniranje prijevoza srednjoškolaca. Idu i tjedan župan e se sastati s gradona elnicima i na elnicima kako bi razmotrio dvije varijante, prema prvoj svaki u enik dobio bi subvenciju za prijevoz od 100 kuna, a prema drugoj prijevoz bi se subvencionirao prema socijalnom kriteriju. Županija bi pak odredila jedinstvenu cijenu karte za sve u enike i pregovorala o tome s prijevoznicima kako bi cijena karte bila što povoljnija, a za studente se predlaže manji broj besplatnih karata. Župan Perho iznio je da je Me imurska županija 2007. godine za prijevoz izdvojila 3,1 milijun kuna, 2008. godine 2,4 milijuna kuna, 2009. godine 2,2 milijuna plus 1,6 milijuna kuna za prijevoz studenata, a da je za 6 mjeseci ove godine izdvojeno 3 milijuna kuna za srednjoškolce, a 1,8 milijuna kuna za studente.

O padu stropa na temelju našeg napisa Na aktualnom satu Petar Nova ki, predsjednik Skupštine, pozivaju i se na tekst iz Me imurskih novina, upitao je župana Perho a jesu li poduzete mjere kako bi se pronašao krivac za pad stropa u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kova i a u Sv. Jurju na Bregu, te po kojem e se modelu od sljede e školske

U Štrigovi se provodi anketa o u enju slovenskog jezika?

I dok u me udržavnim odnosima izme u Hrvatske i Slovenije kona no “cvatu ruže”, “na terenu”, me u ljudima, nikad uglavnom i nije bilo problema, no na lokalnom nivou ipak se pojavio novi kamen smutnje. Vije nik Hrvatske stranke umirovljenika Emil Hudin tako je kazao da se na podru ju Štrigove provodi anke ranje gra ana o želji za u enjem slovenskog jezika, što Hudin, ali i vije nik Branko Polanec smatraju nedopus vim, posebice u ovo vrijeme. Župan se složio s tim konstatacijama i najavio da e Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija posla dopis te traži o itovanje. (BMO)

Zadnja Skupština prije ljetne stanke bila je u tonu: tko je kriv što nema novih projekata godine su inancirati prijevoz srednjoškolaca i studenata u Me imurskoj županiji. Perho je odgovorio da je u tijeku utvr ivanje tko je odgovoran za pad stropa te da e nakon što dobiju stru no mišljenje županijske službe poduzeti odgovaraju e mjere.

Vije nika Marijana Marcijuša pitao je župan ho e li, koliko i od kada poskupjeti voda. Tko odlu uje o cijeni, te je kazao da su mnogi potroša i o svom trošku gradili mrežu i priklju ke. Upozorio je da mirovine ne rastu, da mnogi ne primaju pla e, te iznio mišljenje da nije pravi trenutak za poskupljenje vode, a molio je i da se razjasni pri a oko 100.000 kuna duga Me imurskih voda. Župan je istaknuo da su Me imurske vode zbog godina investiranja u problemima, jer se trebaju vra ati krediti za gradnju kanalizacijske mreže, a gra ani se na izgra eno ne priklju uju. - Dvije su mogu nosti, rekao je župan, ili e se pove ati cijena vode za gra ane te tako sanirati dubioze, ili e Me imurske vode poslovati s gubitkom, što zna i zaustavljanje investicija na neodre eno vrijeme. Suglasnost o pove anju cijene daju vlasnici, odnosno me imurski gradovi i op ine.

Predrag Ko ila ukazao je da odlu uju u rije u pove anju cijene vode imaju akovec s 33,23 posto udjela i op ina Nedeliš e s 13,91 posto udjela, što je gotovo ukupno 47 posto. Podsjetio je župana da je u mjerama za ublažavanje krize preporu io da se zadrži postoje a cijena komunalija, što zvu i kao ista demagogija ako se zna da župan Perho kao predsjednik Nadzornog odbora

Ivkovi je na sjednici inzis rao na odgovornos županijske vlas da ini nešto na pove anju prihoda, umjesto da opravdanje traži u drugima. Kazao je da je prošla vlast izvukla iz ljekarni ke djelatnos kojoj je osniva dvadesetak milijuna kuna na ime dobi , što na ime prodaje polica ljekarne, uz to što je u toj ustanovi racionalizirano poslovanje. Prethodne vlas nisu u prora un županije do 2005. godine iz te djelatnos izvukle ni lipe ni kao dobit ni kao ulaganje. Zbog toga se sadašnja vlast mora zapita što e ona radi , kako pove a prihode, jer mogu nos postoje. U protivnom uz smanjenje prihoda bavit emo se kao sada na sjednici sami sobom, kazao je Ivkovi . (BMO) Me imurskih voda podržava poskupljenje vode.

Svi bili na dogovoru, ali HDZ-ov prioritet ipak ispao Vije nik Vladimir Ivkovi pitao je što je s popisom prioritetnih projekata Me imurske županije, jer na onom koji mu je dostavljen nema prijedloga Hrvatske demokratske zajednice, odnosno školske sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu. Župan je, rekao

Žestoki suparnici u vije nici, me usobno tolerantni izvan ringa, Mladen Križai , bivši zamjenik župana, a sada oporbeni vije nik, Vladimir Ivkovi , bivši predsjednik Skupštine i sada vije nik, te župan Ivica Perho , sada vlast, a u prošlom mandatu njihova žestoka oporba

Dijagnosticiranje dijagnoze Znate zašto je lijep i nezamjenjiv ovaj komentatorski “posao”?

Zato jer ste u situaciji da analizirate, uo avate, promatrate, promišljate, dijelite lekcije, i budete pametni kao da ste na samoj Božjoj sisi, pa pamet crpite direktno s mjesta njegova stvaranja. Sli no je vjerojatno i politi arima. Sve znaš, za svakoga imaš savjet, a ako i ne znaš, re i eš ve nešto dovoljno pametno, jer se to ipak od tebe o ekuje.

No, mi novinari pri tome susre emo se s nekoliko opasnosti.

Ne možeš govoriti gluposti ili laži, jer možeš ozbiljno nagrabusiti.

Ivkovi : U inite nešto, ne tražite opravdanje u drugima

Nemaš zastupni ki imunitet, nemaš strana ko zale e, nisi lan navodnih “svjetskih koalicija”, ne sudjeluješ u “važnim” skupovima kojima bi se poslije hvalio i strašio protivnike. (Zastupni ki imunitet je razlog zbog ega ozbiljne novine saborskom zastupniku nikad ne e dati da piše kolumnu. Jer može lagati koliko ho e, a nikad ne snositi posljedice.) Sve što imaš jesu intuicija i informacije koje skupljaš sa svih strana, ponekad od ljudi kojima vjeruješ, a još eš e od onih za koje znaš da ti ne e re i cijelu istinu.

No, površinski su to problemi.

Puno ve i problem je kako ljude na odgovornim pozicijama, u kojih je redovito i ogromni ego, navesti na to da shvate da su u krivu i još ih pridobiti da ine prave stvari. Saslušaju i shvate probleme, donesu rješenja i još nakon svega osje aju zadovoljstvo, iako im u po etku to nije padalo na pamet.

U našoj maloj zemlji, gdje smo svi kao jedna obitelj, to je jako teško, a gotovo da govorim o kroni nom problemu. Naime, zaista smo toliko mali da maltene svi znamo sve o svima. I tko je s kim spavao, tko je iju herbiju na sebe prepisao, zašto se netko s nekim posvadio, pa ije je dijete strašno bistro i puno potenci-

je Ivkovi , pozvao na sastanak sve stranke koje participiraju u Županijskoj skupštini da dostave svoje prijedloge kako bi se pronašao konsenzus, što je njegova stranka i u inila.

A sada su se na popisu našli samo projekti: izgradnja OŠ Pribislavec, izgradnja sjeverne zaobilaznice Nedeliš a, izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje, Centra za kulturne, društvene i javne potrebe u Strahonincu i školske sportske dvorane u Sv. Martinu na Muri. Perho je odgovorio da su osim HDZa svoje prijedloge dostavili još samo SDP i MDS, te da ekaju ostale. Nakon što svi predlože svoje projekte, pregovorima e se pokušati prona i konsenzus, kako bi sve politi ke opcije zajedno stale iza projekata od interesa za Me imurje.

Ivkovi je izrazio i nezadovoljstvo odgovorom na svoje vije ni ko pitanje postavljeno na prethodnoj Skupštini. - Pitao sam što e raditi aktualna vlast, a dobio sam odgovor što bi Šuker trebao raditi, kazao je Ivkovi .

Bila je to aluzija na dio odgovora koji mu je dao župan u odgovoru da su prioritetni objekti za izgradnju u Me imurju dogovoreni po etkom godine s ministrom inancija Šukerom. Ivkovi je kazao da ga zanima što e raditi Me imurska županija iz svog prora una mimo decentraliziranih sredstva i državnih potpora te inzistirao da mu se ponovno dade odgovor na to pitanje.

Siladijev zaklju ak o popisu obaveza Pred vije nicima se danas našlo i izvješ e o obavljenoj inancijskoj reviziji Me imurske županije za 2009. godinu. Premda su vije nici jednoglasno prihvatili izvješ e, nakon rasprave u odluku o usvajanju doneseno je i nekoliko zaklju aka, iji je idejni za etnik bio Zvonimir Siladi, nekadašnji predsjednik Skupštine Me imurske županije, koji je zatražio da se izradi popis i iznesu na vidjelo zaostale nepla ene obveze iz prethodnog mandata županijske vlasti, kao i nenamjenski potrošena sredstva. Vladimir Ivkovi , koji je bio predsjednik Skupštine nakon Siladija, podržao je tu ideju izrade popisa nastalih obveza županije, ali uz naznaku rokova dospije a potraživanja, kako bi se raš istilo što jest, a što nije dug, u smislu tereta koji je jedna vlast ostavila drugoj. Za primjer je naveo projekt bolnice, iju je izgradnju zapo ela pretprošla vlast koja ju je is inancirala sa svega 10 posto, gradnju i stavljanje u funkciju završila prošla, a iji se dovršetak inanciranja proteže i u mandat ove vlasti.

Ukazao je na to da zbog prijelaza vlasti uvijek ostaju zapo eti a nezavršeni projekti i obveze, ako su njihove otplate ugovorene na više godina. Ivkovi a je u raspravi oko izrade popisa obveza s dospije em rokova podržao i Mladen Križai . U zaklju ak je ušlo da se napravi i popis sredstava i u koje su se svrhe nenamjenski potrošila te na kojim prora unskim stavkama.

Vije nici su usvojili i prijedlog mreže dje jih vrti a na podru ju Me imurske županije, odluku o potporama programa javnih potreba u kulturi Me imurske županije za 2010. godine, te izvješ e o radu Turisti ke zajednice Me imurske županije u 2009. godini. (BMO)

jala, a koga ne treba dirati jer je “on takav”. Zaista, kao da smo svi jedna nakaradna obitelj od koje možda i može bježati, ali ne može pobje i, jer si je naslijedio, a ne možeš birati gdje eš se roditi. Pa se tu onda nema što puno za promijeniti.

Tako se barem ja svaki put osje am kad od politi ara ujem analize o stanju u zemlji. Prezaduženi smo, premalo nas radi, treba pokrenuti gospodarski oporavak, treba smanjiti javnu potrošnju ... bla, bla, bla ...

Gledam, slušam, itam i ne vjerujem.

Ljudi koji su zaduženi da lije e ovu državu samo joj postavljaju dijagnozu i to svaki dan nanovo!

Da, da, treba ovo, treba ono. Pa što ekate pobogu?! Pa svi znamo

Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika akovca, kazao je da gradska vlast podupire želju Štefan ana VMO Štefanec uputio je novu pisanu inicijativu Vije u op ine Mala Subotica za izdvajanje iz op ine i priklju enje Gradu akovcu, nakon što se o istoj temi, ali na osnovu starog zahtjeva, raspravljalo na prošlom zasjedanju Op inskog vije a gdje su se mogli uti mnogobrojni opre ni stavovi.

Uglavnom, ve ina stanovnika tog mjesta i dalje želi izdvajanje iz op ine, ali ovaj put stav op ine nije potreban, ve o tom problemu izravno odlu uje Vlada, odnosno Sabor RH koji je, kao što je poznato, ranije odbio taj zahtjev.

Grad akovec ih želi Glede pripojenja Štefanca akovcu, Grad unatrag nekoliko godina svoj stav nije promijenio, a, sude i po rije ima zamjenika gradona elnika Zorana Vidovi a, ideja im se posebno svi a u ova teška recesijska vremena.

Svaki novi mjesni odbor zna i više radno aktivnih stanovnika, a to podrazumijeva i prihode od poreza na dohodak koji bi se onda slijevali u gradski prora un. Ako su mještani izrazili želju za pripojenjem, to zna i i da imaju povjerenje u aktualnu vladaju u koaliciju u Gradu. Usto, akovcu je širenje interesantno. U slu aju pripajanja otvorila bi se i mogu nost za planiranje namjene podru ja izme u Štefanca i Ivanovca, gdje bi u budu nosti mogli formirati, primjerice, industrijske i stambene zone, kaže Vidovi . (vk)

kako je! “Pozicija nema pojma, a opozicija je spremna za vlast.” Pa istina, za ovakvo vo enje države svatko je spreman. Ne možete promašiti ako nasumce uzmete bilo koga s ceste. Svi e biti u stanju analizirati i ponavljati naslove iz novina o tome kako nam je. A to u našoj zemlji o ito zna i da si spreman za vlast.

No, kao što sam rekao, malo nas je, pa smo kao familija. I kao kad majka dobro zna da joj se djeca razlikuju i da nisu baš svi za sve sposobni, mama ih svejedno voli, a ostatak familije podnosi. Tako su eto i naši politi ari takvi kakvi jesu. Naši su, pa ih mi podnosimo. Kako nemam zastupni ki imunitet, umjesto da

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

sada grmim s propovjedaonice i name em rješenje, re i u samo: A kaj tu mali ovek more ...

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

PREDSTAVLJENA EKOLOŠKI ISTA i jeftinija alternativa grijanja gradskih prostora RAZVOJ ZDRAVSTVENOG turizma u Me imurju

Nove investicije i nova radna mjesta Dio cilja je ukazati na zaposlenost, nova radna mjesta i nove investicije u zdravstvenom turizmu, naglašeno je na kon erenciji o projektu “Uloga zdravstvenog turizma i poboljšanje konkurentnosti ruralnih podru ja u Ma arskoj i Hrvatskoj“, održanoj u ma arskom gradu Keszethelyu.

Kon erencija je organizirana zbog realizacije projekta u sklopu kojega e se istraživati stanje i mogu nosti razvoja zdravstvenog turizma u pograni nim regijama Hrvatske i Ma arske.

Projekt je vrijedan 187.346 eura, a REDEA, Me imurska razvojna agencija, na njemu e raditi 16 mjeseci. Istraživanje e obuhvatiti investicije koje su uložene u razvoj zdravstvenog turizma od 1990. do 2009. godine, a bit e obuhva ena i poduze a te institucije koje egzistiraju u zdravstvenom turizmu.

Me imursku županiju, Spa @ Gol Resort Sveti Martin i REDEA-u u Ma arskoj su predstavljali Marko Puškadija, Manuela Novak,Valentina Haži i Petra Pavi i . (sm, dv)

Dvadeset posto manji troškovi toplinskom energijom dobivenom iz biomase U estali rast cijene energenata sve više nuka na traženje alternativnih mogu nosti, je tinijih i ekološki prihvatljivijih. To su shvatili i u Gradu akovcu, pa su jednu od alternativnih solucija, koju nude tvrtka “Pana“ Me imurjeplet grupe u suradnji s tvrtkom “Promming“ d.o.o., potencijalnim korisnicima prezentirali protekli petak. Rije je o mogu nosti grijanja gradskih i županijskih objekata (bazeni, dvorane, škole) toplinskom energijom iz biomase. Naime, u Pani godišnje ostane 30.000 tona drvenog otpada koji koriste za grijanje svojih objekata. Time trenutno koriste 20 posto svojih kapaciteta, a 80 posto ostaje slobodno. Ideja je da bi se toplovodnim cijevima taj “višak” proveo do gradskih objekata.

Ideja koja ima velik potencijal Kako je pojasnio Matija Derk iz Regionalne razvojne agencije Me imurja, ideja je to koja ima velik potencijal, ali kojoj predstoji još dosta posla oko izra una konkretnih iznosa, ali, prema prvim procjenama, ovaj bi projekt koštao nešto manje od 2 milijuna kuna. Tehni ki je, kako je Derk objasnio u prezentaciji, relativno lako izvedivo, a 40 posto opreme i gra evinskih radova financijski bi se moglo pokriti iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost. Ovakvim bi se sustavom grijanja omogu ile stalne i dugoro ne uštede kroz smanjenje troškova grijanja putem prelaska na je tiniji i ekološki isti izvor energije. Time bi se dobila 20 posto niža cijena energenata u odnosu na

Velik broj predstavnika gradskih ustanova pratio je prezentaciju o grijanju toplinskom energijom dobivenom iz biomase postoje i izvor energije, a znatno bi se uštedjelo i na zbrinjavanju gradskog šumskog i drvnog otpada.

Gradona elnik Branko Šalamon pojasnio je da se za zagrijavanje velikih objekata poput bazena ili dvorana iz gradskog, županijskog ili državnog

prora una izdvajaju znatna sredstva, pa bi se uštedom na tom podru ju mogao osigurati novac za neke druge projekte koji bi se lakše financirali.

Konkretni e prijedlog dati na razmatranje vije nicima na ovotjednoj sjednici Gradskog vije a. (bš)

GRAD AKOVEC DODIJELIO potporu akove kim obrtnicima EKONOMSKI BREVIJAR

Me imurje - u 21. stolje u Dobar je obi aj da svaka generacija nešto ostavlja sljede oj, a da ne troši na ra un budu e. No, ni dobri obi aji ve dugo nisu na nekoj posebnoj cijeni.

S druge strane, svaka organizacija, institucija, društvo i zajednica treba imati osnovni dokument koji prikazuje cilj (viziju, misiju, ako ve ho ete). Obi no je to kratka, jasna, sažeta, svakom razumljiva i upe atljiva izjava od nekoliko to aka, koja stane na jedan komad papira. Podloga za nju može se sastojati od stotina stranica razrade, ali bit je u jezgrovitosti i koncentriranom izražavanju najvažnijeg.

Takav dokument mora motivirati i poticati ljude na aktivnosti kojima e pridonijeti ostvarivanju o ekivane i bolje budu nosti .

Dobar primjer, ali i po etak je “Lokalna agenda 21“.

Radi se o dokumentu koji bi trebala izraditi svaka lokalna jedinica na osnovi “Agende 21“ koju su donijeli Ujedinjeni Narodi, vezano uz zaštitu okoliša u budu nosti, s jednim pitanjem na koje treba odgovoriti – kakvi su utjecaji sadašnjih odluka i projekata na gospodarstvo, okoliš i suživot ljudi.

Budu nost se teško može predvidjeti, može se tek naslu ivati, ali se na nju može utjecati tako da nam ide u prilog. Budimo svjesni da smo ve zakora ili u 21. stolje e, ali i da je ve i dio tog stolje a tek pred nama, a to je naša budu nost.

Treba cijeniti sve što je bilo dobro u prošlosti i tradiciji te i na tim iskustvima graditi budu nost. U Me imurju su postojale zna ajne jezgre mnogih djelatnosti, znanja postoje i nadogra uju se, a

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

iskustva nastaju svakodnevno.

Koncepti budu nosti trebaju biti raznoliki, kao i problemi koje bi trebali riješiti.

Stalan zadatak je racionalno raspolaganje povjerenim sredstvima, ali i poticanje razvoja, doma e proizvodnje i izvoza. Svjetsko tržište ve je u Me imurju, zato i Me imurje mora biti na svjetskom tržištu. Me imurje je cvijetnjak, ali i u tom cvijetnjaku je cvjetala industrija, pa zašto ne bi i u budu nosti, uz napomenu da se industrija 21. stolje a razlikuje od one iz industrijske revolucije na koju se obi no pomisli.

Dakle, potrebno nam je što više prijedloga, projekata, pove anje u inkovitosti, prije svega javnog, ali i privatnog sektora, pove anje konkurentnosti, održavanje i poboljšavanje standarda, prilagodljivost promjenama, povezivanje akademske zajednice s gospodarstvom, a tako er i inovatora s gospodarstvom te prije svega naprednog razmišljanja i djelovanja, a ne nazadnja kog podmetanja nogu. Ne odbacujmo dobre prijedloge i pametne ljude i ideje. Oko tih pitanja mora biti slaganja, zato glave skupa!

Financijska injekcija onima koji prora un pune, a malo dobivaju zauzvrat Prošli su tjedan vlasnici sedamnaest obrta s podru ja Grada akovca potpisali ugovore kojima im je Grad dodijelio jednokratnu financijsku potporu u iznosu od 20.000 kn. - Iz gradskog je prora una za tu svrhu osigurano 340.000 kn, a vlasnici obrta koji su zadovoljili kriterije javnog natje aja za dodjelu potpore pola su iznosa dobili besplatno, dok se druga polovica ra una kao beskamatna pozajmica s odgodom pla anja od godinu dana, pojasnio je Nenad Hranilovi , pro elnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada akovca. akove ki obrtnici tako su po prvi put od grada primili financijsku injekciju koja bi im trebala pomo i u opstanku poslovanja i zadržavanju broja zaposlenih u vremenu gospodarske i financijske krize. Kako je istaknuo akove ki gradona elnik Branko Šalamon, u Gradu su svjesni da prora un pune i obrtnici i gospo-

Sedamnaest akove kih obrtnika potpisalo je ugovore s Gradom akovcom o jednokratnoj financijskoj pomo i darstvenici i gra ani, te im je želja da se u ovim teškim vremenima to što pravednije vrati. - Na ovaj smo na in u ovim kriznim vremenima pomogli sedamnaest obrtnika, prije svega da vide da nisu sami, da vide da suradnjom možemo nešto posti i i da ipak vodimo ra una o tome da se proizvodnja i usluge u Gradu akovcu obavljaju na što kvalitetniji na in, dodao je gradona elnik.

Obrtnici snose najve i teret krize

Predsjednik Obrtni ke komore Me imurja Slavko Faltak upozorio je da upravo obrtnici snose najve i teret krize i, ako se njih oslabi, “izlaz iz tunela” bit e nemogu , a Ivan Rešetar iz Udruženja obrtnika Me imurske županije dodao je kako e upravo obrtnici i mali poduzetnici pisati

povijest današnjice, samo treba biti hrabar i sura ivati s Gradom.

Me u obrtnicima koji su potpisivanjem ugovora stekli pravo na ovu financijsku injekciju našli su se oni prijevozni ke, rizerske, strojobravarske, strojarske i drugih struka, a Gradu su zahvalili na, kako su istaknuli, maloj pomo i od velikoga psihološkog zna aja. Neki su priznali da su na po etku vijest o potpori primili s negodovanjem, prije svega zato što su nakon 20 - 30 godina poslovanja uop e dovedeni u situaciju da su prisiljeni tražiti pomo . Ipak, ova e im nov ana potpora pomo i da svoje, ne vlastitom krivnjom, “klimavo” poslovanje pokušaju stabilizirati i u vrstiti.

Gradona elnik Šalamon tako er je najavio da e ovakvim projektima nastaviti i u budu nosti: - Vjerujem da e iskustva iz ove godine sljede ih godina biti daleko bolje razra ena, da e i obrtnici prepoznati mogu nost da se uklju ivanjem u takve aktivnosti pomogne prvenstveno djelatnostima njihovih radnji, a sve u cilju pružanja što kvalitetnije usluge gra anima. (bš)

POGLED ODOZDO

Jesmo li spremni u iti, a da nije za ocjenu?

Nama je neshvatljivo da djeca u Švedskoj u e i u onim razredima osnovne škole kada ne dobivaju ocjene, ve kada je njihovo u enje posve eno kako u iti. Naime, u enju se tamo pridaje velika pažnja, jer oni su stvarno društvo utemeljeno na znanju, što je i kod nas bila kratko vrijeme parola, koja je kao igra ka koja je dosadila odba ena u kut i zaboravljena. Kod nas bi takva škola bez ocjena bila isti promašaj jer koji bi bedak kod nas u io a da ne dobiva ocjene. Daleko smo mi tisu ama kilometara, jednako udaljenosti Hrvatske od Švedske, takvom stupnju individualne i društvene odgovornosti kao što je imaju oni da u e i teže znanju neovisno o tome što ne dobivaju ocjene. To je ono što govore savjesniji roditelji svojoj djece: ne u iš za mene i za ocjene, ve za sebe. Ili je to bilo prije kada je i znanje bilo nešto više na cijeni, dok nije prevladalo umije e lopovluka.

No, u tom drugom švedskom sustavu prevladava potpuno druga iji mentalni sklop društva u kojem svaki pojedinac od najranije dobi ima ugra en osje aj osobne odgovornosti, kada se ne u i zbog ocjena ve zbog znanja i kada se ne u i da se nabuba, dobije ocjena, pa makar ve nakon dva sata sve nabubane in ormacije ishlapile iz glave. Kod nas to nije bitno, jer je bitno da se natukao prosjek. Kod njih se radi u pravom smislu o društvu znanja, u kojem se pod znanjem podrazumijeva promišljanje, a ne golo gomilanje in ormacija koje onda takvi sakuplja i znanja ne znanju primijeniti u situaciji ili, što bismo popularno rekli, u praksi, kako bi to znanje oplemenilo gospodarski društveni i kulturni život, podiglo kvalitetu života i na kraju cijelu zajednicu u inilo bogatijom i razvijenijom. U tome je tajna njihova tzv. društva blagostanja i zašto u ta društva rado dolaze razne izbje-

glice i prognanici, jer je solidarno sa slabijima. Pitanje je koliko se svi ti koji dolaze u to društvo socijaliziraju s njihovim mentalnim sklopom osobne odgovornosti i doprinosa društvu.

Gdje smo tu mi, tek na po etku linije takvog mentaliteta. Oni koji imaju kod nas još su uvijek ponosi što imaju i uživaju u razlici koja ih dijeli od onih koji nemaju. Oni koji se vole provla iti neradom i neu enjem kroz život osje aju se kao pobjednici, jer lako prolaze kroz život i zara uju kruh bez motike. Naši heroji su oni koji su druge zeznuli, koji žive pod pokri em i zaštitom mo nika, novac izvla e iz državne ili paradržavne blagajne. San snova je peglati karticu, ije su pokri e sredstva poreznih obveznika.

I premda su o i obi nih gra ana redovito uprte u prve ešalone politi kih elita, u pravilu se doga a da kao kosturi iz ormara ispadaju ljudi iz tre eg ili etvrtog ešalona.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Zašto? Zato što prvi ešaloni nisu imali dovoljno politi ke snage ili volje da to ne dopuste, da poneki Pedro izvisi za primjer ostalima.

Odlaze sada Pedri zakašnjelo u Remetinec, ali tek sada kada je njihovih nestašluka toliko da e biti potrebno nekoliko generacija da otplatimo ono ime su se oni zaigrali. Pouka svima nama bit e da je postalo preveliki luksuz okretati le a svaki put kad nam osobna odgovornost nalaže da vi emo: držite lopova!

13. srpnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZEO “Nobilis“ u projektu “Zelena agenda“ doma in studijskoj grupi iz više zemalja

7

MARKETING NA DJELU

Isto nim susjedima predstavili Ah, da je samo kako u Me imurju zbrinjavamo guzica problem! otpad, podižemo ekološku svijest i kvalitetu života TOP tema u svakoj muslimanskoj zemlji bila bi gola stražnjica u reklamnoj kampanji. Jasno je da se naslije e i vjera trebaju poštivati, no mi smo u Hrvatskoj u kojoj se, koliko znam, ve ina izjašnjava katolicima. Iskreno, koga briga uop e ta guzica? Zar smo toliko konzervativni? Mene zanima kakva je naša komunikacija s turistima? I na kraju, što je Hrvatska u svijetu?

Tko e držati monopole za zbrinjavanje otpada pod kontrolom?

Za gra ane te op ine i gradove Me imurja problem je u tome što e regionalno odlagalište otpada koje se planira za etiri županije ili piroliza u Varaždinu u svakom slu aju biti monopolisti, a svi e se ravnati prema njihovim cijenama. Naime, postoje odre e-

na strahovanja da op ine i gradovi mogu postati taoci jedne loše politike monopolista po onoj “ne eš platiti ve u cijenu za sme e, ostavljam ti ga”. Treba se ipak nadati da ovdje ne e biti scenarija koji su se dogodili u nekim gradovima Europe te da emo biti pametniji. (JŠ)

BBC + TV reklama = 41 godina

Bazen za otpadnu vodu na deponiju Posjetom pro ista u otpadnih voda Grada akovca dvadesetak elnih ljudi lokalne samouprave iz Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije te obilaskom deponije Totovec GKP-a “ akom“ stekli su detaljan uvid u postupanje s otpadom u Me imurskoj županiji i Gradu akovcu. Iako su u akovec stigli kao studijska skupina Zelene agende, u stvarnosti je rije o ciljanoj skupini gradona elnika i na elnika iz više zemalja ovog dijela Europe. Uz Anu Bajsi , predsjednicu ZEO-a “Nobilis“, goste su do ekali i predstavnici Grada, dogradona elnik Veselin Biševac i pro elnik Ninoslav Šipuš te suradnici.

Kod obilaska pro ista a otpadnih voda stru njak Me imurskih voda ing. Pecik objasnio je unkcioniranje sustava, najviše pitanja bilo je vezano za pojedine režime rada i pouzdanost sustava, no najviše je gostiju bilo iznena eno kvalitetom obrade otpadnih voda.

Gra ani pla aju više zbog sanacije Posjetom deponije u Totovcu gosti su zaokružili svoje spoznaje o na inu postupanja s otpadom u

Saša Avirovi (prvi zdesna) upoznaje goste s radom deponije Totovec Me imurskoj županiji. U ime GKPa “ akom” Saša Avirovi uvodno je pojasnio sustav unkcioniranja obrade i skupljanja komunalnog otpada u Me imurju. Cijena po toni otpada koja se danas pla a je oko 100 eura ili oko 700 kuna, no stvarni troškovi zbrinjavanja znatno su manji i iznose oko 350 kuna po toni. Razlika do pune cijene je upravo ure enje i sanacija deponije Totovec, koje stoji poprili no kako bi ona postala ekološki prihvatljiva i suvremena, te pla anje tri vrste naknade, izme u ostaloga i samom mjestu Totovec.

Gosti su potom obišli cijeli deponij Totovec po najgorim mogu im uvjetima, veoma velikoj vru-

ini i prašini, uz stru no vodstvo Saše Avirovi a. Najviše pitanje bilo je vezano uz sustav sanacije te tehni kih rješenja zbrinjavanja dvaju vrsta voda, oborinske i ocjedne vode sa samog deponija. Za svaku od voda izgra en je po jedan bazen, a nakon što se ustanovi kakvo a vode, njome se zalijeva okoliš deponija.

Poseban interes gradona elnici i na elnici gradova i op ina pokazali su za sam na in sanacije deponije, konkretno vrstu zaštitne barijere sastavljenu od više vrsta tehni kih tkanina koja ne dopušta odlazak iscjedaka u tlo, a koja se postavlja na dno prilikom ure enja novih ploha saniranog deponija. Radovi na sanaciji de-

ponija dobro napreduju, izvo a je Tegra, a ve su obavljene dvije tre ine posla. Sanacija konkretno zna i iskopavanje dosadašnjega nagomilanog otpada, te izdvajanje rakcija otpada prosijavanjem koji se daju iskoristiti (plastika, dok se željezo izdvaja pomo u magnetnih traka, papir i plastika na drugi na in itd.), a ono što se ne može pretvoriti u kompost odlaže se na sanirani dio deponija.

Kompostira se i mulj iz pro ista a otpadnih voda Grada akovca, koji se može kupiti veoma je tino, a dobro je gnojivo.

Cjelokupna sanacija mogla bi biti završena idu e godine, kad e se deponij Totovec pretvoriti u reciklažno dvorište (to ve zapravo i jest). Prema rije ima Saše Avirovi a, godišnje se dopremi oko 15.000 tona novog otpada.

On e za sada završavati na deponiju, dok se ne vidi kamo e se s njim. Naime, još nije jasno kako e zaživjeti regionalno zbrinjavanje otpada za više županija, a Grad Varaždin krenuo je u pirolizu.

Goste se posebno dojmilo i to što su vidjeli u Nedeliš u, pošumljavanje vodocrpilišta i zaštitni pojas.

(J. Šimunko)

Me unarodna ekipa na murskoj obali Predstavnike, odnosno partnere na projektu “Zelena agenda” iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije ugostio je u srijedu ZEO “Nobilis“ u Svetom Martinu na Muri.

Doma ini stranim gostima bili su tajnica Turisti ke zajedni-

ce Ivana Živ ec i Juraj Rašperger, tajnik ŠRD-a “ ikov“, a goste su upoznali s poviješ u i sadašnjoš u op ine, naglasivši kako je Sveti Martin na Muri Europska destinacija izvrsnosti i kandidat za Zlatni cvijet Europe 2010., te im pokazali znamenitosti op ine. Isto tako gosti su upoznati i s

Juraj Rašperger govori o Murskoj agendi

Oduševljeni krapcima s makom i tikvama

Piše: Dario Šafari dariosafaric@net.hr

Murskom agendom koja kao dio Zelene agende ima naglasak na o uvanju okoliša i same rijeke Mure.

Osobito zanimanje iskazali su za pitanje granice sa Slovenijom, za Mlinarov pou ni put, Stari mlin na Muri te etnozbirku i autohtonu me imursku hra-

nu obitelji Stanka Trstenjaka u Maro u. Vrlo su zadovoljni isto om te o uvanoš u krajolika uz rijeku Muru, te srda noš u doma ina. ŠRD “ ikov” za sve sudionike priredio je ribi ki objed kod Ribi kog doma u Žabniku.

(S. Mesari )

BBC je stvarno sjajan za zakup reklamnnog prostora.

Ukoliko želite primamiti ljude “baby boom“ generacije, koji za 10 - 20 godina fizi ki ne e mo i ni sti i do naše obale. Hvalimo se brojkom od 90% stranih gostiju, no mene zanima dobna struktura tih gostiju. Prema nekim izvorima, prosje na starost hrvatskog turista je 41 godina. Populacija do 25 godina dolazi u Hrvatsku iz dva razloga, jedan je zbog zabave (koje, osim Zr a i još nekoliko destinacija, baš i nemamo), a drugi je zbog prisile samih roditelja.

Ukoliko analiziramo “Y generaciju“ kao nadolaze u potencijalnu ciljanu skupinu koja e uskoro biti u braku i birati svoju destinaciju za odmor, znamo da “Y generacija“ ne obra a pažnju na BBC ni ostale konvencionalne medije. Mene brine kako emo nadoknaditi pažnju prema toj generaciji i kroz koje inovativne kanale na koje oni obra aju pozornost i pažnju?

Kakva mora biti naša poruka?

Najljepša zemlja na svijetu. Tako lijepa – tako naša. Kad srce kaže ljeto, kaže Hrvatska.

Sklopite o i i pokušajte vizualizirati sve navedene raze. Što vidite u svojim mislima?

Ili, bolje re eno, što može vidjeti neki potencijalni turist iz Švedske, Meksika ili bilo koje druge zemlje? Sve navedene raze su apstraktne, a za jaku perceptivnu i vizualnu povezanost nama trebaju konkretne injenice iz stvarnog svijeta koje ljudi mogu percipirati.

Jedna od najve ih grešaka koje marketeri rade jesu apstraktne medijske kampanje i poruke! Ako nešto ne mogu predo iti, maštati ili percipirati, to u teže zapamtiti.

Poruka bazirana na našim stvarnim komparativnim prednostima, poput zemlja stotinu otoka ili akvarel raznih boja mora bez morskih nemani, bila bi konkretna. Naravno da ova zadnja poruka zra i s previše otka enosti.

Croatia picture game. Heh Hrvatski turizam je konkurentan? U 21. stolje u kada nam je Internet trenutno još potentno mjesto za oglašavanje. U vremenima smo kada trome i nefleksibilne “Fortune TOP 500“ organizacije koje rijetko doživljavaju promjene nastoje alocirati 60%

marketinškog prora una iz konvencionalnih kanala u interaktivni marketing (prema agenciji Omniture). Dakle, Internet je napokon dokazao da je valuta kojom se trguje na njemu in ormacija. In ormacije, reklame i promocija koja e u budu nosti pretežito biti samo vidljiva ciljanoj skupini putem Interneta.

Kako mi moramo koristiti Internet? Primjerice, koliko je teško kreirati Facebook aplikaciju putem koje bi ubacili svoju sliku, a u pozadini bili bi izazovi hrvatske obale iskazane putem prirodnih ljepota?

Nadalje, korisnici Facebooka bi svojim “like-vima“ ocijenili koja slika je najbolja, a kao glavnu nagradu HTZ bi vam darovao besplatno ljetovanje u Hrvatskoj. Trošak takve kampanje?

200.000 kuna maksimalno!

Ali, napomenimo da se kampanja vodi globalno, interaktivno i s naglaskom na X i Y generacijom, tinejdžerima i drugim ciljanim skupinama!

Prilika za inovativni marketing zasigurno su i videoigre.

Zamislite neki co-branding Hrvatske s EA-om, najve om “ tvornicom“ videoigara. Takva se suradnja može bazirati na jednostavnoj reklami u, primjerice, FIFI (nogometna igra) ili nekom specijalnome izdanju SIMS 3 Croatia Vacation.

Na takve na ine potencijalni kupci navedenih generacijskih skupina žele i nastoje komunicirati.

Ljudi koji kreiraju kampanje moraju shvatiti da je TV samo jedan od kanala naše kampanje. TV mora biti dio marketinških kanala, a ne jedini marketinški kanal.

Potaknuti turizam kroz interaktivni marketing vrlo je lako, samo treba ubaciti malo mašte i disperzirati je u razne kanale.

Primjerice, prema nekoliko izvora, reklama za svibanja na BBC-u imala je cijenu od 1,75 milijuna kuna! Previše za premali doseg i perceptivnu mo koju ostavljamo na naše budu e potencijalne klijente.

Dakle, nije problem guzica.

Nije ni problem u tzv. seksisti koj poruci. Problem je tko e do i za 10 godina u Hrvatsku ako s našom potencijalnom skupinom trenutno ne komuniciramo u dosegu koji bi se mogao ostvariti na novi i inovativan na in.

8

Crna kronika

UKRATKO

Ponovno kra e kablova i bakrenih cijevi AKOVEC - Razli iti kablovi i bakrene cijevi sve su eš i plijen kradljivaca. U razdoblju od 6. do 8. srpnja nepoznati lopov iz ku e u izgradnji u akove koj Ulici Martane otu io je 4 koluta elektri nog kabla dužine 200 metara te više komada bakrenih cijevi za klimatizaciju. Vlasnika, 49-godišnjeg akov anina, oštetio je za oko 18.400 kuna.

U no i s 8. na 9. srpnja s gradilišta Tehnološko - inovacijskog centra na prostoru bivše akove ke Vojarne ukradeno je 15 strujnih, 30 komada mrežnih te bakrene cijevi. Materijalna šteta procijenjena je na 15.200 kuna, no u tome slu aju policija je otkrila po initelja. Radi se o 24-godišnjaku iz akovca. (vk)

Provala u kafi “K2“ STRAHONINEC - Na 15 tisu a kuna procijenjena je šteta nastala uslijed kra e iz ugostiteljskog objekta “K2“ u Ulici Matije Gupca u Strahonincu, a u vlasništvu tvrtke “Kolar-1“ d.o.o. iz akovca.

Nepoznati po initelj u no i je s 4./5. srpnja otvorio prozor na objektu te iz unutrašnjosti otu io jedno prijenosno ra unalo marke “IBM”, iz registar kase pet stotina kuna u raznim apoenima, a iz skladišta oko 170 kutija raznih vrsta cigareta. (vk)

Ukrao gra evinski pribor IVANOVEC - Nepoznati je lopov tijekom no i s 5./6. srpnja u Ulici Preloge u Ivanovcu slomio bravu te ušao u dvorište u vlasništvu 52-godišnjaka iz Podbresta. Otu io je etiri metalne udarne grede za radni stroj i drobilicu gra evinskog otpada, oštetivši vlasnika za deset tisu a kuna. (vk)

Pijani maloljetnik bocom po glavi udario brata PRIBISLAVEC - Livadarska ulica u Pribislavcu prošli je etvrtak bila poprište obra una bra e, 17-godišnjaka i 23-godišnjaka.

Maloljetnik s 1,13 promila alkohola u organizmu teško je ozlijedio svoga starijeg brata, nakon što ga je bocom udario u glavu.

“Otplovio” niz Muru KRIŽOVEC - Nastavlja se u posljednje vrijeme prisutan trend kra e amaca na našim rijekama.

Nakon nedavne kra e na rijeci Dravi, gdje su i po initelj i plovilo ubrzo prona eni, u nedjelju poslijepodne amac je ukraden na Muri kod Križovca. Radi se o plovilu žute boje s natpisom “Skela Križovec“, a vlasništvo je Grada Mursko Središ e. Nepoznati lopov pokidao je lanac kojim je amac bio vezan uz skelu te je otplovio niz Muru. Materijalna šteta procijenjena je na 2 tisu e kuna. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

ROM iz Preloga brutalno nasrnuo na svoju maloljetnu sunarodnjakinju

Višestruki silovatelj i bludnik drogirao i silovao 14-godišnjakinju Zbog osnovane sumnje da je po inio kazneno djelo zlouporabe opojnih droga i silovanja, uhi en je 44-godišnjak iz Preloga, kako neslužbeno doznajemo, pripadnik romske nacionalne manjine s prebivalištem u spomenutom gradu.

Njega se sumnji i da je najprije drogirao, a zatim na spolni odnos prisilio svoju sunarodnjakinju, 14-godišnjakinju iz Piškorovca.

Za slu aj se saznalo nakon što je brat maloljetne djevojke policiji prijavio njen nestanak, tvrde i da se nekoliko posljednjih dana nije pojavila kod ku e. Tijekom kriminalisti kih istraživanja Preložanin i 14-godišnjakinja zajedno su došli u prostorije Policijske postaje Prelog (!?), a ona ga je tamo prijavila da ju je prošli utorak, odnosno srijedu (ne sje a se to nog vremena), u šumi blizu Vularije te zatim i u WC-u kupališta “Aqua city“ kod Varaždina prisilio na konzumiranje marihuane i amfetamina, a zatim silovao.

Evidentiran kao po initelj razli itih kaznenih djela Tijekom ispitivanja u preloškoj Policijskoj postaji policajcima je predao i etiri sjemenke indijske konoplje pa e i zbog toga biti prijavljen Državnom odvjetništvu. Temeljem naloga Istražnog centra Županijskog suda u Varaždinu pretraženi su stan i automobil koje koristi 44-godišnjak, a zbog vješta enja oduzeta mu je i odje a. Nakon saslušanja istražni sudac odredio mu je zadržavanje.

Kako doznajemo, doti ni je ina e oženjeni i prije nekoliko godina doselio je u Prelog, a višestruki je po initelj razli itih kaznenih djela zbog kojih je ve bio osu en i boravio u zatvoru. Popis njegovih (ne)djela uklju uje i silovanje, bludne radnje, kao i nasilni ko ponašanje te imovinske delikte.

(Velimir Kelkedi)

NOGOMETAŠI i dalje u istražnom zatvoru Remetinec

TEŠKA NESRE A na radu

Još mjesec dana pritvora za sve privedene u akciji “Offside” Svi uhi eni u akciji “Offside” u istražnom zatvoru ostaju još barem mjesec dana, a trojici organizatora, Vinku Šaki, Dinu Lali u i Admiru Sulji u, sudac istrage odredio je dvomjese ni pritvor. Tako u pritvoru ostaju i bivši nogometaši Me imurja Darmopil, Vuljanko i Ma ari .

Sudac smatra da moraju provesti iza rešetaka još dva mjeseca zbog opa-

snosti od bijega, uništavanja dokaza i utjecaja na svjedoke te mogu nosti ponavljanja kaznenog djela. Ako se u tom roku ispitaju svi svjedoci na koje bi oni mogli utjecati, bit e pušteni da se brane sa slobode. Policija ina e sumnja da je od kraja ožujka do po etka svibnja ove godine namješteno osam prvoligaških utakmica, a etiri puta namještanje nije uspjelo. Sumnja

se da su namještene utakmice Croatia Sesveta sa Zadrom, Slaven Belupom, Rijekom, Varteksom, Zagrebom i Cibalijom, a sporne su i utakmice Slaven Belupa i Zadra te Hajduka i Me imurja.

U akciji USKOK-a palo je 22 osumnji enih za namještanje rezultata Prve HNL i prijateljskih me unarodnih utakmica radi ostvarivanja ilegalne zarade na kladionicama.

OBITELJSKO nasilje u Brezju

Nasilni otac nakon napada na suprugu dobio po nosu od sina Policija u Brezju bilježi slu aj obiteljskog nasilja. etrdeset i sedmogodišnji muškarac u petak poslijepodne posva ao se sa svojom devet godina mla om suprugom te ju je uslijed vikanja u jednom trenutku gurnuo. To je naljutilo njihova 16-godišnjeg sina koji je stao u obranu svoje majke.

47-godišnjak završio u pritvoru Otac i sin potukli su se te, kako je navela policija, obojica zadobili vidljive ozljede. No deblji kraj izvukao je 47-godišnjak, kojemu je sin slomio nos. Bili su i pod utjecajem alkohola, otac 1,11,

a sin 0,69 promila. S obzirom na to da je sukob zapo eo otac te je ocijenjeno da bi mogao nastaviti s nasilni kim ponašanjem, saslušan je na Prekršajnom sudu u akovcu te mu je odre eno 15-dnevno zadržavanje u pritvoru. (vk)

Zbog pada sa skele životno ugrožen Teška nesre a dogodila se prošli petak oko 13 sati na gradilištu akove ke tvrtke “Golub team” u Ulici Franje Pun eca u akovcu. Zbog puknu a vanjskog dijela nosa a vise e konzole, s 8,80 metara visoke konzole, u visini drugog kata zgrade u izgradnji, pao je 34-godišnji radnik iz Hlapi ine. Zbog teških tjelesnih ozljeda opasnih po život, hitno je prevezen na lije enje u Zagreb.

Inspektor zaštite na radu utvr uje sve okolnosti pod kojima je došlo do nesre e. (vk)

Ponovno pad pijanog biciklista FRKANOVEC - U Me imurju gotovo da ne pro e vikend bez da netko pod utjecajem alkohola padne s bicikla i u pravilu se teško ozlijedi. Tako je bilo i u petak u ranim jutarnjim satima. Upravljaju i biciklom pod utjecajem alkohola od 1,40 promila, 45-godišnji biciklist iz Plešivice u Frkanovcu je u zavoju biciklom sišao izvan kolnika gdje se prevrnuo i pao. Vozilom Hitne medicinske pomo i prevezen je u Županijsku bolnicu gdje je utvr eno da je zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon lije ni ke obrade pušten je ku i. (vk)

PREVENTIVNA POLICIJSKA AKCIJA

Ovaj utorak i srijedu akcija “Vlak je uvijek brži“ Na podru ju cijele Policijske uprave me imurske dana 13. i 14. srpnja (utorak i srijeda) provest e se operativna akcija “Vlak je uvijek brži”. Cilj akcije je sankcioniranje i preveniranje prekršaja sudionika u prometu na prijelazima ceste preko željezni ke pruge.

Rije je o dobro poznatoj akciji koja se provodi na me imurskim pružnim prijelazima. Stoga, voza i, dodatni oprez, ali i poštovanje signalizacije prilikom nailaska vlaka.

13. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADSKO VIJE E MURSKO SREDIŠ E

9

SVETI KRIŽ

Vladaju i prihva ali oporbene prijedloge, eka se obnova a dobili i pohvale za dobre poteze Društvenog doma U posljednjem ljetnom sazivu Gradskog vije a Mursko Središ e vije nici su imali pred sobom relativno kratki dnevni red, ali su bili konstruktivni. Nisu jedni druge štedjeli kritika, ali su se i uvažavali. Vladaju i su prihva ali primjedbe oporbe i ugra ivali u odluke. S druge strane, oporba nije škrtarila pohvale tamo gdje su vladaju i napravili pomak prema razvoju mjesta kao što je pokretanje gospodarske zone od pet hektara, koja ide u fazu izrade detaljnog plana. Vije nici su donijeli odluku o raspisivanju javnog natje aja za zakup poljoprivrednoga državnog zemljišta, odluku o javnim priznanjima, imenovanje komisije za pokretanje projekta Mursko Središ e - Grad prijatelj djece, odluku o izradi detaljnog plana ure enja Gospodarske zone isto no od državne ceste D209, plan motrenja i uvanja i ophodnje prostora za vrijeme žetve, razmatranje suglasnosti za promjenu cijene vode, te za potpisivanje sporazuma o preuzimanju otpada s Regionalnim centrom za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica.

Ono što pak je najaktualnije kad je me imurska svakodnevica u pitanju, a to je nova, viša cijena vode u pitanju, to je prakti ki gotova stvar. Naime, nakon akovca i Nedeliš a i M. Središ e e prihvatiti ve u cijenu vode, tako da su klju ni gradovi i op ine koji imaju najve e udjele u Me imurskim vodama dali suglasnost za koju je potrebno 51 posto glasova.

I gradona elnik Murskog Središ a prihvatio poskupljenje vode Gradona elnik Murskog Središ a dao je na razmatranje odluku o poskupljenju cijene vode vije nicima Gradskog vije a u etvrtak 8. srpnja, premda je donošenje odluke u njegovoj nadležnosti kao obnašatelja izvršne vlasti. U obrazloženju vije nicima zašto je prihvatio poskupljenje, gradona elnik Josip Dobrani kazao je: - Ne želim da u irmi kojoj smo suvlasnik do e do kolapsa i nerentabilnosti. Osim toga, od te irme imamo koristi, projektira nam pro ista otpadnih voda u vrijednosti od 400.000 kuna.

Prihvatio sam poskupljenje jer je lakše da svako doma instvo izdvoji 5 - 6 kuna više umjesto da pokrivamo gubitke na kraju godine. Dobrani je kazao da je ranije bilo mogu e pokrivati manjak prihoda u isporuci vode dobitkom u izgradnji, ali da to više nije mogu e nakon što je Hidrogradnja, irma k i, izdvojena iz Me imurskih voda.

Marijan Kutnjak, vije nik SDP-a, kazao je na to da se k erka bogati, a mama siromaši. On se protivio poskupljenju vode, tvrde i da u Me imurskim vodama netko ne radi svoj posao jer se kao razlozi za poskupljenje navode i to da su mnoge irme otišle u ste aj. - Uprava je o tome trebala voditi ra una i na vrijeme zavrnuti vodu, kazao je Kutnjak. - Netko ne radi svoj posao pa vi Me imurci platite, komentirao je zahtjev za

Uspjesi mladih sugra ana poskupljenjem Me imurskih voda Marijan Kutnjak.

Najam 111 ha zemljišta U nadležnosti Grada je raspisivanje natje aja za najam oko 111 hektara zemljišta, od ega jedan dio na rok od pet godina, a drugi dio na rok od dvadeset godina.

Odluka o raspisivanju natje aja prihva ena je jednoglasno nakon što je Vije e prihvatilo prijedlog Marijana Kutnjaka, vije nika SDP-a, da se na jednoj od estica izdvoji dio zemljišta pogodno za gra evinsko zemljište iz natje aja koje bi kasnije moglo poslužiti u tu svrhu u korist Grada. Vije nici su prihvatili njegovu primjedbu i uz tako de inirani prijedlog prihvatili odluku o raspisivanju natje aja.

Grad Mursko Središ e u posljednjih dvadeset godina nije imao odluku o javnim priznanjima, te je na sjednici održanoj u etvrtak 8. srpnja donesena takva odluka. Nakon ove odluke Grad

Nazire se rješenje za gužvu na grani nom prijelazu Gra ani Murskog Središ a godinama trpe zbog grani nog prijelaza u Murskom Središ u, koji se nalazi u samom centru mjesta. Posebne probleme stvaraju kamioni i gužve vezane uz teretni promet. Sada je pokrenuta inicijativa prema Hrvatskim cestama da se uz državnu cestu prije ulaza u Mursko Središ e iz pravca akovca izgradi zaustavni trak u koji bi kamioni ulazili kao u boks, a iz njega prema granici izlazili kad dobiju zeleno svjetlo na semaforu koji e uklju ivati na grani nom prijelazu, ime bi se smanjile gužve na samom

Pokrenuta je inicijativa o izgradnji zaustavnog traka na ulazu u Mursko Središ e, iz kojega e kamioni izlaziti kad s granice pošalju zeleno svjetlo na semafor grani nom prijelazu. Rješenje ovoga prometnog problema rješavalo bi se uz pomo Instituta za

promet koje bi navedeno rješenje ponudio Hrvatskim cestama.

(BMO)

Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, iznio je uspjehe dva mlada sugra ana s podru ja Mursko Središ e.

Dinko Oleti iz Peklenice, koji je 2. srpnja i diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i ra unarstva u Zagrebu, primio je Rektorovu nagradu Sveu ilišta u Zagrebu za najbolje studentske znanstvene radove i umjetni ka ostvarenja za ak. god.

2009./2010. Uz to je primio i drugu nagradu Fakultetskog vije a za najbolje studentske projekte izvedene u suradnji s industrijom, srednjim ili malim poduze ima. Predsjednik Gradskog vije a kazao je da e kolegij gradona elnika odlu iti o njegovoj nagradi za taj uspjeh. Na sportskom planu Grad Mursko Središ e ponovno se može podi iti uspjehom sportašice, baca ice kugle Melani Kralji , koja odlazi na Svjetsko prvenstvo u Pariz.

(BMO) e dodjeljivati javna priznanja zaslužnima na svom podru ju.

Odlukom su predvi ena etiri vrste priznanja: po asni gra anin Murskog Središ a, nagrada Grada Mursko Središ e za životno djelo, nagrada Grada Mursko Središ e koja e se dodjeljivati za Dan Grada i drugih obljetnica i zahvalnica Grada Mursko Središ e.

Ne sporazumu s Piškornicom Gradona elnik Murskog Središ a predložio je da se ne prihvati sporazum s Regionalnim odlagalištem otpada Piškornica, budu i da ta ustanova u deset godina nije uspjela otkupiti zemljište ni riješiti gra evinsku dozvolu za odlagalište, a trgnula se tek kad je inicijativu za zbrinjavanje otpada pokrenula irma iz Varaždina.

(BMO)

OP INA DEKANOVEC nagra uje izvrsnost

Mlade Dekanov anke Kaja i Monika putuju na besplatno ljetovanje Na elnik Ivan Hajdarovi i predsjednica Op inskog vije a Dekanovec Verica Grbavec u etvrtak su priredili prijam te svojevrsni sve ani ispra aj za svoje mlade sumještanke Kaju Krha i Moniku Furdi. Te u enice sedmog razreda Osnovne škole Domašinec ovogodišnje su dobitnice u sklopu tradicionalne op inske akcije “Nagradimo

Kaja i Monika s elnicima op ine

izvrsnost“. Zbog odli nih ocjena, isticanja u izvannastavnim aktivnostima i uzornog vladanja, Op ina Dekanovec nagra uje ih besplatnim osmodnevnim ljetovanjem u Zaostrogu na makarskoj rivijeri. elnici op ine poželjeli su djevoj icama ugodan boravak na moru te da nastave s dobrim u enjem. (Velimir Kelkedi)

Naselje u koje se u proteklom razdoblju, kako je priznao i sam na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani , najmanje ulagalo je Sveti Križ.

Tamo se ve duže vrijeme planira dogradnja Društvenog i Vatrogasnog doma, no problem su predstavljali neraš iš eni imovinsko - pravni odnosi s vlasnicima okolnih ku a, kao i injenica da objekt nije bio legaliziran. No, po na elnikovim rije ima, to je ovih dana riješeno pa bi najkasnije na prolje e idu e godine projekt mogao krenuti u realizaciju.

Istodobno, zbog nezadovoljstva mještana trenutnim zakupcom, odnosno ponudom i uslugama koje on nudi, na inicijativu Vije a Mjesnog odbora Sveti Križ raspisan je javni natje aj za zakup poslovnog prostora u Društvenom domu.

Radi se o trgovini mješovitom robom koja je trenutno u zakupu tvrtke “Mavrica“ d.o.o. iz Podbresta. Na novi natje aj ponovno se, i to jedina, javila ta tvrtka, iji su elnici ina e ve ranije odbili prijedlog da o svom trošku ulože u obnovu prostora. akove ki Metss uputio pak je pismo namjere u kojem izražava interes za kupnju spomenutog prostora te konstatira da bi u obnovu trebalo uložiti oko 800 tisu a kuna. Ve ina op inskih vije nika Male Subotice podržala je upravo tu ideju pa je donesena odluka o raspisivanju natje aja za prodaju dijela poslovnog prostora u Društvenom domu Sveti Križ. Kako je re eno, novac od prodaje Vije e Mjesnog odbora mo i e uložiti u obnovu ostalih prostorija u Društvenom domu. (Velimir Kelkedi)

IZGLEDNA NOVA investicija u Poslovnoj zoni Jug u Belici

Kabel-mont želi u Poslovnu zonu Jug Tvrtka “Kabel-mont“ iz Domašinca uputila je Op ini Belica pismo namjere u kojem iskazuje interes za kupnju zemljišta u beli koj Poslovnoj zoni Jug. Spomenuto poduze e tamo bi gradilo pogon za reciklažu gra evinskog materijala, odnosno drobljenje gra evinskog i sli nog otpada, kao i svoju poslovnu zgradu. Trenutno, kazao je na posljednjoj radnoj sjednici Op inskog vije a Belica predstavnik spomenutog poduze a, rade na sku enom prostoru, pa su spremni ulagati u širenje.

- Svaka nova investicija na podru ju op ine dobro je došla, istaknuo je na elnik Belice Zvonimir Taradi, ocijenivši ideju tvrtke zani-

mljivom, s obzirom na to da se ne radi o “ekološki previše opasnom otpadu“.

Kada je rije o samoj lokaciji, pogon za preradu gra evinskog otpada bio bi oko 500 metara udaljen od upravne zgrade te dovoljno daleko i od samih ku a, pa ne bi bilo problema zbog buke ili prašine. Ne bi ni radio “24 - 7“, nego po potrebi, periodi no. Op insko vije e jednoglasno je podržalo zaklju ak po kojem e predstavnici Kabel-monta detaljno razraditi projekt. Op ina e istodobno obaviti sve potrebne predradnje sa svoje strane, a zatim e, po sadašnjem stanju stvari, biti raspisan javni natje aj o prodaji zemljišta u zoni Jug. (Velimir Kelkedi)

DEKANOVEC

Vije nici i elnici op ine uredili prostor oko Doma kulture

Op inari u akciji

Da bi sa što manjim troškom uljepšali svoje mjesto, vije nici Op inskog vije a Dekanovec zajedno s vodstvom op ine organizirali su radnu

akciju iš enja prostora kod Doma kulture. Marljivo su prionuli poslu, o istili zemljane površine od korova i zasijali travu. (vk)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Štrigova

Dobili suglasnost za novi ustroj Ministarstvo turizma Republike Hrvatske pozitivno je odgovorilo na zahtjev Turisti ke zajednice op ine Štrigova o novom ustroju TZ-a op ine Štrigova.

To nije, Josip Mikec, predsjednik TZ-a op ine Štrigova, dužan je sazvati skupštinu TZ-a na kojoj e se donijeti novi statut i izabrati novi predsjednik. Bitna novost je što e op inski na elnik postati predsjednik Turisti ke zajednice.

Isto tako lanovi Skupštine bit e

samo oni koji pla aju lanarinu i napla uju boravišnu pristojbu.

Ovom suglasnoš u, koju je osobno potpisao ministar turizma Damir Bajs, štrigovska turisti ka zajednica je tre a, iza Svetog Martina na Muri i akovca, koja je dobila ministrovu suglasnost, a koju trebaju dobiti još TZ Grada Preloga i op ine Nedeliš e, nakon ega se može konstituirati i TZ Me imurske županije sa županom kao njezinim predsjednikom. (S. Mesari )

OP INSKO VIJE E Sveti Juraj na Bregu

Treba popisati ilegalno izgra ene vikendice i objekte

MURA - DRAVA bike imao prve posjetitelje

Austrijanci prvi i zadovoljni stazom

Austrijanci su nakon vožnje sudjelovali na Seoskim igrama u ukovcu Prošli vikend jedna se komercijalna turisti ka biciklisti ka skupina od deset lanova iz Austrije prva provozala od Bad Radkesburga do ukovca po novoj me unarodnoj turisti koj biciklisti koj stazi koja se nalazi u sklopu projekta “Mura - Drava bike“.

Na taj je na in, prema rije ima Rudija Grule, ovaj projekt koji je sufinanciran iz IPA onda zaživio, a najave dolaska novih skupina iz Austrije govore da e uskoro postati isplativ. Austrijski biciklisti u ukovcu su sudjelovali na Seoskim igrama, a no ili su u Spa & Gol Resortu Sveti Martin i, prema rije ima Mihaela Bauera, voditelja skupine, nose pozitivne

dojmove te e svojim prijateljima preporu iti ovu novu turisti ku ponudu Turisti ke zajednice Me imurske županije.

Osim o stazi, Austrijanci su se vrlo pozitivno izrazili, gotovo oduševili, o svom sudjelovanju na Seoskim igrama u ukovcu, gdje su ih doma ini srda no primili, ponudili dobrotama te ih isto tako srda no ispratili na put prema Austriji.

Turisti ka zajednica Me imurske županije angažirala je austrijsku agenciju Lenz Reizen i Bad Radkesburg za suradnika u dovo enju austrijskih biciklista na ovakve i sli ne vikend aranžmane i doga aje.

(S. Mesari , IV)

GRANI NI PRIJELAZ Bukovje

Javna vatrogasna vježba Na grani nom prijelazu Bukovje u subotu 17. srpnja s po etkom u 15 sati održat e se me unarodna javna vatrogasna vježba. Sudjelovat e JVP Grada

akovca, DVD Štrigova, DVD Sveti Martin na Muri, PGD Razkrižje te hitne medicinske službe Hrvatske i Slovenije te grani na policija obiju država. (sm)

- Meni se fontana svi a, kaže na elnik Nagrajsalovi - Pitam što je u injeno u vezi s mojim traženjem na prošloj sjednici da se obavi popis ilegalno ili bespravno izgra enih vikendica i drugih objekata. Je li podnesena barem jedna prijava protiv bespravnih graditelja, pitao je na aktualnom satu oporbeni vije nik Miljenko Vrbanec.

Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi odgovorio je kako je vjerovao da e po tom pitanju imati pomo predsjednika vije a mjesnih odbora.

- Održao sam sastanak s predsjednicima VMO-a, zatražio od njih podatke o bespravno izgra enim

objektima na njihovom podru ju, ali do dana današnjeg nisam od njih dobio nikakvu povratnu in ormaciju.

Nemam podršku ni županijske gra evinske inspekcije gdje, premda najavljen, ne mogu biti primljen dva tjedna. Osim toga, ta ista inspekcija vrlo je troma, odgovorio je na elnik, dodavši kako e stvar u ruke morati preuzeti komunalni redar, te da i dalje od svih traži pomo u prijavljivanju nelegalno podignutih gra evina.

Vrbanec odgovorom nije bio najzadovoljniji te je dodao kako je najmanje svaka peta vikendica bespravno izgra ena. Vjeruje kako doma i komunalni redar zbog principa “nezamjeranja” ne može kvalitetno obaviti ovaj posao, te traži da to uradi komunalni redar iz druge op ine. Vrbanec ustraje na popisivanju ilegalno sagra enih vikendica, kako kaže, ne zbog “jala” nego da op ina od toga ima koristi.

Hrvatske šume stvaraju džunglu - Hrvatske su šume na podru ju ispod groblja prema Pleškovcu i Zasadbregu posjekle drve e i odvezle ga. Me utim,

Op insko vije e na ovoj je sjednici donijelo odluku o raspodjeli viška prora unskog prihoda u 2009. godini. Iznos viška od 75.868 kuna potrošit e se za ure enje ceste u Poduzetni koj zoni u Brezju.

Na ovoj sjednici op inski na elnik An elko Nagrajsalovi vije nike je izvijestio kako se ove

Vješta enjem e se utvrditi krivac Osnovnu školu Ivana Gorana Kova i a u Svetom Jurju na Bregu (Pleškovec), u kojoj se prije petnaestak dana srušio strop u jednoj u ionici, obišao je me imurski župan Ivica Perho .

- Vješta enjem e se utvrditi je li uzrok padu stropa nestru na izvedba ili neki drugi razlog. Ovo je samo dokaz da Me imurska županija mora nadzirati radove na obnovi školskih objekata te da njoj mora pristupiti planski, rekao je Perho vidjevši u ionicu.

Na školi su zapo eli obnoviteljski radovi u koje e Županija investirati milijun kuna. Do jeseni, odnosno do po etka nove školske godine škola e dobiti

Tek dva tjedna kasnije

Župan u u ionici koja je u me uvremenu o iš ena novo krovište, rasvjetu, spuštene stropove u u ionicama, stubište te podove. (sm, dv)

Ljudi, ogradite dvorišta i peradarnike - Slažem se da lisice ine štete na doma instvima, me utim, lovci ne mogu puno toga u initi na zaštiti uglavnom peradi. Mi ih ubijamo, no istovremeno i štitimo jer su predator koji uva lovišta, kaže Stjepan Jalšovec, predsjednik LD-a “Zec“ Mursko Središ e u susjednim op inama Vratišinec i Selnica.

- Apsolutno stoji da lisice po doma instvima uništavaju perad, ali isto tako je i istina da mi lovci baš puno i ne možemo pomo i. Mi lisice ubijamo, ali s druge strane ih i uvamo jer su one ovog trenutka gotovo jedini predator koji u lovištima obavlja ‘selektorski ili komunalni’ red, naglašava Jalšovec. Naime, lisice uništavaju bolesnu i u rastu zaostalu divlja te se hrane strvinom. Tako one iste lovišta i daju im život. Najbolji savjet vlasnicima peradi je da ih

Višak prora una u Brezje, fontana ruglo

ME IMURSKI ŽUPAN obišao školu u Svetom Jurju na Bregu

LISICE ZAGOR AVAJU živote mnogim doma instvima u Gradu Mursko Središ e

Velik broj žitelja s podru ja Grada Mursko Središ e, osobito naselja Hlapi ina, Peklenica, Štrukovec i Mursko Središ e, potužilo nam se da im lisice ine velike štete, odnose i iz dvorišta perad, uglavnom kokoši i pili e. Ve ina ih ne zna što im je initi, kome se potužiti i kako se ograditi od sve ve eg broja lisica, koje ak i po danu ulaze u dvorišta.

Odgovor i pojašnjenja dobivamo od Stjepana Jalšovca, predsjednika Lova kog društva “Zec“ Mursko Središ e, koje gospodari lovištima na podru ju Grada, ali i

nakon toga ne ure uju teren pak je na mjestu šume šikara, ma ne šikara nego prava džungla, pak se kroz nekad lijepu šumu danas ne može pro i. Isto tako šikara se spušta na ceste i putove te su oni doslovce zarasli i nisu za promet.

Jeste li što po tom pitanju u inili, pitala je na elnika vije nica i ranija op inska na elnica Dragica Vugrinec.

- Moram priznati da nisam upoznat s tim problemom. Sigurno u se obratiti nadležnima u Me imurskoj županiji i Hrvatskim šumama, da se problem riješi, kratko je odgovorio i obe ao op inski na elnik.

Bilo je pitanja u vezi s ošte enjem kolnika prilikom postavljanja plinskih vodova, prijave za plinske priklju ke, te dovršenja dje jih igrališta.

dobro ograde i uvaju, sve drugo je nesigurno.

Grabanice i Projnice lisi ja staništa

- Lisice ine štetu, ali ljudi mogu zaštititi perad, smatra Jalšovec

Jalšovec kaže i da je državna birokracija “zaslužna” što lovci ne mogu u initi više na uklanjanju lisica.

- Da bi lovac krenuo u lov na lisicu, mora se upisati u dnevnik, potom po povratku opisati zbivanja i eventualno ubijenu lisicu poslati na institut zbog testiranja na bjesno u. Lovci jednostavno ne žele i ne mogu sve to ispuniti i još biti u lovu, pak tako imamo slabiji odstrjel. Lani smo ubili deset, a

Javnost je za u ena što je župan Perho školu posjetio etrnaest dana poslije doga aja i osam dana nakon što su Me imurske novine i Ve ernji list prvi pisali i s lica mjesta izvijestili o doga aju. Da je Perho ranije došao, vidio bi kako je grozno izgledala u ionica koja samo pukim slu ajem nije postala “smrtionica”, da je na nekoga pao strop težak nekoliko stotina kilograma. Sigurno bi onda tražio hitniji postupak utvr ivanja krivca i odgovorne osobe. (sm)

ove godine sedam lisica, pojašnjava Jalšovec, dodaju i kako na sre u nije zabilježen ni jedan slu aj bjesno e.

Kod nas najviše lisica ima u Grabanicama izme u Štrukovca i Merhatovca te na Projnicama izme u Štrukovca i Vratišinca, te u Merhatovcu, Zebancu i Hlapi ini. Glavni smjer kretanja im je relacija Si ev vo njak - Štrukovec - Vratišinec te Brezje - Mursko Sreiš e - Hlapi ina.

Lisica se ne udaljava od svog staništa, a perad napadaju kad im u prirodi ponestane hrana za mladun ad.

Naglašavam da naše lova ko društvo ne mora niti može vlasnike peradi obeštetiti te si oni sami moraju prona i na in da zaštite svoje peradarnike i dvorišta, jasan je Jalšovec, te dodaje kako lisice uništavaju i ostalu divlja , osobito mlade azane i ze eve. Isti e da kada se sve zbroji lisica ini više koristi nego štete. Stoga, ljudi, ogradite dvorišta i peradarnike što prije i što vrš e i više.

(Stjepan Mesari )

godine prora un puni znatno slabije od prošle, te je u odnosu na lanjsku godinu u prvih pet mjeseci manji za preko 700 tisu a kuna. Usput su vije nici pohvalili ranije Vije e i na elnicu za dobro pripremljen prora un, te izrazili vjeru kako e se on u drugoj polovici godine bolje puniti.

Na elnik je podnio izvješ e o radu op inske uprave za razdoblje od 31. sije nja do 31. svibnja, koje je na kraju jednoglasno usvojeno. Kod podnošenja ovog izvješ a na elnik je pohvalio rad Udruge “Frkanov ani“ iz Frkanovca koja vrlo dobro provodi projekt “Stari školski put“, za što je dobila nov anu potporu resornog Ministarstva i Županije.

Nedavno je doma i župnik ispred župnog dvora i pored Op inske uprave postavio ontanu, što je na elnik pohvalio, a pridružio mu se vije nik Milan Zanjko. Sasvim suprotno mišljenje o ontani, nazvavši je ruglom, imaju Dragica Vugrinec i Miljenko Vrbanec (glasno) i pojedini vije nici (sebi u nos).

(S. Mesari )

MURSKO SREDIŠ E

Sanacija mosta na Muri Hr vat ske ceste ov ih dana obavljaju veliku sanaciju mosta na rijeci Muri, iza grani nog prijelaza Mursko Središ e.

Prvo je obavljena bitumenizacija ošte enja i bojenje raznih elemenata, a potom i rezanje postoje ega as altnog sloja. Radovi završavaju polaganjem novog sloja as alta te obnovom horizontalne signalizacije.

Zanimljivo, obnovljena je (na žalost) samo polovica ovoga vrlo rekventnog i optere enog mosta. Naime, kao o mnogim drugim stvarima, tako se ni o ovom mostu ne zna je li hrvatski ili slovenski.

Godinama se poštuje “prešutni dogovor”, te o polovici skrbi Hrvatska, a o drugoj polovici Slovenija. U “ono vrijeme” Slovenija je uvijek prednja ila u održavanju i zimskom iš enju, no posljednjih godina Hrvatska puno više skrbi o mostu koji Hrvatsku povezuje s EU i obrnuto.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

13. srpnja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ekipa akovca pobjednik u kategoriji A za žene

Mali Mihaljevec najbolji kod žena B

ŽUPANIJSKO PRVENSTVO najboljih DVD-a VATROGASNE zajednice Me imurske županije

Najbolji Nedeliš e, Slakovec, akovec i Mali Mihaljevec Na stadionu NK Zasadbreg odžano je natjecanje vatrogasne zajednice Me imurske županije za muške i ženske ekipe, koje je po broju sudionika i natjecatelja bilo najbrojnije do sada. ak 1.100 gasitelja i gasiteljica iz 50-ak društava, raspore eno u 107 ekipa, odolijevalo je tropskoj vru ini i natjecalo se u znanju, spretnosti i vještini vježbi suhom i mokrom disciplinom.

U kategoriji Muški A prvo mjesto osvojio je DVD Nedeliš e, ispred DVD-a Sveti Martin na Muri i DVD-a Puš ine. U ovoj kategoriji natjecalo se ak 38 ekipa.

U kategoriji muški B pobjednik je DVD Slakovec ispred DVD-a Palinovec i DVD-a Mala Subotica u konkurenciji 284 kipa.

U kategoriji žene A natjecalo se 28 ekipa, a pobjednik je DVD ako-

vec, drugi je DVD Štefanec, a tre i DVD Slakovec.

U kategoriji žene B pobjednik je DVD Mali Mihaljevec, drugi je DVD

Savska Ves, a tre i DVD Gornji Vidovec. Natjecalo se 13 ekipa.

Pokale i priznanja najboljima te priznanja za sudjelovanje ostalim

Slakovec pobjednik me u muški B ekipama

ekipama uru ili su Zlatko Orsag, predsjednik i Dragutin Trupkovi , tajnik Vatrogasne zajednice Me imurke županije. Tri prvoplasirane

ekipe dobile su i poklone tvrtke “Pfeifer“. Korektno je svoj posao odradilo 40 vatrogasnih sudaca.

Na otvorenju natjecanja bili su i me imurski župan Ivica Perho , predsjednik Skupštine MŽ-a Petar Nova ki, na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi i An elko Kova i , predsjednik VMOa Zasadbreg. Doma in natjecanja, DVD Zasadbreg, predvo en svojim predsjednikom Josipom Kova om, korektno je odradio posao, na zadovoljstvo svih natjecatelja te gostiju i uzvanika.

(S. Mesari , D. Perho )

Nedeliš e pobjednik u najbrojnijoj kategoriji

DVD VRATIŠINEC

Austrijanci im darovali kombi vozilo

DVD Vratišinec dobio je vrijednu donaciju iz Austrije, to nije, iz mjesta Ebreichdorf u donjoj Austriji.

Austrijanci su vratišine kim gasiteljima predali kombi vozilo marke VW LT 35 za prijevoz ljudstva i opreme te vatrogasnu opremu. Donacija je rezultat suradnje i prijateljstva Branka Ma ari a, predsjednika DVD-a Vratišinec, i Marijana Trstenjaka, zapovjednika DVD-a Ebreichdorf, rodom iz Vratišinca. Na prigodnoj sve anosti, kojoj su uz gasitelje nazo ili op inski na elnik i predsjednik Vije a Zdravko Mlinari i Antun Bukovec, dogovorena je suradnja dvaju društava, ali i dvaju naselja. Ovom prigodom austrijski gasitelji pohodili su JVP Grada akovca i upoznali se s protupožarnom zaštitom u Me imurskoj županiji. (sm)

12

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 13

14

Poljodjelstvo

DAN POLJA Inter Agrica u Belici

S AKOVE KOG SAJMA

Ve i interes za delicije s roštilja nego drva

Tko bi odolio ovim dobrotama ...

Prva srpanjska srijeda na akove kom sajmu bila je u znaku vrelog ljeta i dobre potrošnje kod pe enjara.

Kotleti, koljenice, faširanci i druge delicije s roštilja lakše su pronašli potroša e nego drva za ogrjev na kamionima pred sajmištem. Kao i prethodne srijede, i sada su prodane sve ponu ene koli ine žitarica i krumpira, vrlo su se dobro prodavali krastavci, paradajz i paprika, te breskve i marelice. Nešto manje gužvi bilo je kod peradi i stare krame. (S. Mesari , Z. Vrzan)

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - drva za ogrjev

200 do 230 kn/m

- jabuke - odojci - kokoši - kuni - žibeki - pšenica - kukuruz - pljeskavica - kotle

15 kn/vre a 750 do 850 kn/par 30 kn/kom 80 kn/kom 13 kn/kom 1,20 kn/kg 1 kn/kg 20 kn/porc.

25 kn/porc.

Najbolja sorta arow, slijede riviera i roko Na imanju obitelji Zdravka Kramara u polju kod Belice održan je Dan polja krumpira, na kojemu je bilo pedesetak proizvo a a krumpira, poslovnih suradnika Inter Agrica i Belpaka, agronoma te predstavnika otkupljiva a i novinara.

Na oglednoj parceli predstavljeno je desetak novih i starih sorti merkantilnog krumpira, a, prema rije ima vlasnika, drugih proizvo a a i potroša a, najbolja sorta krumpira ove godine zasigurno je arow, potom slijedi riviera i onda svi ostali.

Arow je vrlo rana sorta otporna na nematode te daje vrlo visoke prinose. Gnoji se s manje dušika i osjetljiva je na herbicid Sencor. Boja kožice krumpira je žuta, boja mesa kremasta, oblik je ovalan, a veli ina gomolja krupna. Pogodan je za

svježu potrošnju. Premda je obitelj Kramar sadnju obavila 20. travnja, što je relativno kasno, krumpir je ovog trenutka u vrlo dobroj kondiciji, gomolji su pravilni, a prinosi e biti nešto slabiji jer nema dovoljno vlage - kiše.

Belica ostaje lider u proizvodnji Riviera isto kao i arow spada u vrlo rane sorte i namijenjena je svježoj potrošnji. Boja kožice je svijetla, a boja mesa svijetložuta. Gomolj je ovalnog oblika, plodovi krupni, a broj gomolja u jednoj jamici je srednji. Za razliku od arowa, ova vrsta treba više dušika i umjereno je osjetljiva na Sencor. Od srednje kasnih sorti ratarima i potroša ima je najzanimljivija sorta roko, crvene boje kožice i

S AKOVE KOG PLACA

Cvije e kraljuje, ostalo miruje Vlasnik parcele Zdravko Kramar vrlo je zadovoljan kvalitetom i prinosom

Od Šubi a se ima što uti o krumpiru

bijele boje mesa. Plodovi su krupni, oblik izdužen, a broj gomolja je srednji. Prinosi su visoki, pogodan je za dugotrajnije skladištenje, a na bolesti je srednje osjetljiv. Predstavljeni su još kondor koji se vrlo udoma io u Belici, zatim almera, amorosa, arinda, arnova, artemis, kuroda, manitou, madelenine, marianne, agria, aladin, marlen, monaco, mustang, pekaro, rudolph, tresor i faluka.

O krumpiru su govorili direktor InterAgrica Neno Ilijaš, mr. Milorad Šubi i op inski na elnik Zvonimir Taradi. Na kraju je prire en domjenak na kojemu se u nevezanom ali stru nom razgovoru ustvrdilo da Belica ostaje i dalje lider me u sredinama koje se bave proizvodnjom merkantilnog krumpira u Hrvatskoj. Tome doprinosi sve ve i broj mladih koji se bave proizvodnjom krumpira, pravilan odabir sorti

Provjeravanje karakteristika gomolja te modernizacija proizvodnje, skladištenja, pakiranja i slanja na tržišta. Beli ki krumpir gotovo se riješio problema nematode, štetnika, osobito zlatica, i proizvodi se uz minimalnu uporabu zaštitnih sredstava.

(Stjepan Mesari )

Prekrasni žuti ljiljani privla e svojom vedrinom CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- sablice - ljiljani - ruža - regine - šampinjoni - jaja - krastavci - paprika - paradajz

12 kn/kom 8 kn/kom 10 kn/kom 10 kn/pušel 25 kn/kg 1,20 kn/kom 6 kn/kg 10 kn/kg 9 kn/kg

Prekrasne sablice, još ljepši ljiljani, regine, ruže i drugo rezano cvije e kraljuju ovih dana na akove kom placu. Cvije e je toliko lijepo da se kupci odri u blitve i graška kako bi kupili poneki lijep cvijet.

Na placu je za divno udo vrlo solidna ponuda mlije nih proizvoda, a dovoljno je svih drugih proizvoda, osobito meda, višanja i mahunarki. (S. Mesari )

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE o korištenju poticaja

Sprije ena isplata ak 25 milijuna kuna Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede obavila je nadzor nad korištenjem poticaja u poljoprivredi za 2009. godinu.

Od ukupno 6.767 nadziranih korisnika potpora, u 649 slu ajeva utvr ene su nepravilnosti, te je inspekcijskim rješenjima sprije ena isplata i nare eno za povrat ak 25,392.282 kune, što je skoro 5 posto od ukupne vrijednosti nadziranih poticaja, koji su iznosili 520,331.368 kuna.

Poljoprivredni su inspektori u obavljanju nadzora pregledavali poljoprivredno zemljište,

usjeve, nasade i stoku, provodili uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje nov anih poticaja i potpore dohotku, potpore kapitalnim ulaganjima te potpore u razvitku seoskog prostora, te provjeravali udovoljava li korisnik prava na nov ane potpore uvjetima za ostvarivanje toga prava.

Inspektori, njih 76, nare ivali su korisniku povrat nezakonito ostvarenih sredstava ili utvr ivali da korisnik ne udovoljava uvjetima za isplatu, te podnosili zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka. (sm)

AKOVE KI MLINOVI otkupljuju ovogodišnju pšenicu

Za kilogram 90 lipa, isplata novca drugi dan - Pšenica se prima svaki dan od 6 sati do 21 sat. Polog je mogu samo u srpnju i kolovozu, te se nakon 31. kolovoza pšenica više ne prima niti otkupljuje Najve i otkupljiva i prera iva žitarica u ovom dijelu Hrvatske, akove ki mlinovi, u petak 9. srpnja zapo eo je otkup ovogodišnjeg roda pšenice.

Cijena za jedan kilogram pšenice je 0,90 kuna, a novac stiže na ra une nakon dva dana od predaje pšenice u silosu Mlinova u akovcu.

Pšenica mora biti standardne kvalitete, s dopuštenom vlagom do 13 posto, hektolitarske mase 76 kg/hl, primjesa do 2 posto. Kod preuzimanja se odbija 1 posto

ulaznog kala te 0,04 kune po kilogramu za troškove prijama. Zrnje se prima i na polog i mora biti zdravo, nezaraženo biljnim bolestima ili štetnicima, podobno za uporabu u proizvodnji ljudske hrane.

Pšenica ne smije imati više od 21 posto vlage.

Ovi uvjeti vrijede za sva poljoprivredna gospodarstva, od trgova kih društava preko obrta, poljoprivrednih zadruga, selja kih gospodarstava, do OPG-a. Proizvo a i su dužni prilikom predaje pšenice na polog obvezatno

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

Prva pristigla pšenica u akove ke mlinove

predati pšenicu na ime onoga tko je dao zahtjev za ostvarenje nov anog poticaja kako bi mogli ostvariti preostali dio poticaja.

Pšenica se u akove ke mlinove može dovoziti samo kroz ulicu Žrtava fašizma i Mlinsku ulicu. Istovremeno kada i pšenicu, Mlinovi preuzimaju i žito (raž) koje ne smije imati vlagu iznad 13,5 posto.

Triticale (pšenoraž) Mlinovi ne otkupljuju niti primaju na polog. U Mlinovima e se tijekom žetve mo i besplatno dobivati vlažna pljeva za nastelj stoke, za što se treba predbilježiti na telefon 040/375-555 kod Vilenke Vojvoda. Ukratko, uvjeti primanja i predaje žitarica sli ni su kao i ranijih godina. (sm)

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

13. srpnja 2010.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Postupak s dlakavom divlja i nakon odstrela, Sukulenti - zalijevanje a u cilju poboljšanja održivosti mesa divlja i i ostale sitnice Odstrel divlja i predstavlja završnu mjeru uzgojnog rada kojom izuzimamo iz uzgoja nepoželjnu i prekobrojnu divlja , ili pak divlja koja se nalazi na vrhuncu razvoja, a nakon kojeg slijedi opadanje. Prema tome razlikujemo razli ite vrste odstrela poput sanitarnog, uzgojnog, redukcijskog ili redovitog. Prema zakonu o veterinarstvu ovlaštenik prava lova dužan je obavijes nadležnu veterinarsku službu o odstrelu divlja i u roku 12 sati po odstrelu, a u cilju pregleda i kontrole mesa divlja i. Prema tome trupovi divlja i dijelovi trupa i meso podliježu obavezno veterinarskoj sanitarnoj kontroli nakon odstrela. Divlja i njezini dijelovi mogu se prenosi samo uz potvrdu ovlaštenika prava lova. (zakon o lovu 1994.g) S obzirom da je uspjeh lova neizvjestan, veterinar u pravilu ne prisustvuje samom inu odstrela.

Stoga je bitna provedba odre enog i tradicionalnog ustaljenog skupa postupaka u cilju o uvanja mesa , ali i naknadne provjere zdravstvene ispravnos .

Postupku sa divlja i nakon odstrela prethodi procedura u sklopu lova ke etike koja se prvenstveno odnosi na odavanje po as odstrijeljenoj divlja i i zahvalu na uspješnom lovu.

Budu i su procesi zrenja i kvarenja u mesu divlja i brži i burniji od is h u mesu doma ih živo nja neophodno je navedene postupke skra na najmanju mogu u mjeru. Što hitnija obrada , poglavito krupne divlja i nužan je preduvjet za o uvanje mesa , posebice u ljetnim mjesecima. Najvažnije mjere uklju uju evisceraciju (va enje unutarnjih organa) i što brže hla enje trupa.

Upravo se stoga spomenutoj obradi divlja i pristupa odmah na mjestu odstrela ili na najbližem prikladnom mjestu. Pored toga neophodno je naves da je na mjestu odstrela zabranjeno skidanje kože i rasijecanje trupala. Trup divlja i potrebno je otvori cijelom dužinom i izvadi unutarnje organe. Naime, otvaranje trupla osim uklanjanja probavnih organa boga h bakterijama i enzimima ima za ulogu i pospješivanje hla enja divlja ine.

Pri tom valja paziti da sadržaj , prvenstveno probavnog sustava , ne one isti meso pa je u tu svrhu dobro podveza jednjak i završno crijevo.

Podvezivanje jednjaka je naro ito bitno u preživa a , poput srna, jelena, divokoze i mu ona.

U muških živo nja a posebice u veprova naglasak se stavlja na što hitnije otklanjanje spolnih organa a kod jazavca i podrepne mirisne žlijezde. Ovaj in nužan je kako divlja ina ne bi poprimila neugodan miris sekreta navedenih žlijezda.

Prilikom va enja unutarnjih organa valja naglasiti potrebu pohranjivanja srca, plu a, jetre i bubrega a po mogu nos i slezene za naknadni veterinarski pregled. Tu valja naglasi kako žu ni mjehur ostaje uz jetru. Vre ice valja ozna i kako bismo pouzdano znali od koje divlja i potje u uzorci. Sve to nam govori i o neophodnom obilježavanju trupala odgovaraju im e ketama s podacima o mjestu i vremenu odstrela.

Naravski da se pri otvaranju lešine trebaju uze i okolnos u kojima je odstreljenja pa shodno tome i potraži mikroskopski vidljive promjene. Me u inima je dobro pregleda omentum na eventualne trbušne stadije trakavice.

Neiskorišteni dio utrobe potrebno je duboko zakopa ili neškodljivo uniš . Pri odstrelu divlje svinje medvjeda i jazavca

naro itu pozornost treba obra na T. spiralis te uze uzorke ošita za pregled.

Podrazumijeva se da meso treba pohrani i ne konzumira do dolaska rezultata pregleda na trihinelu.

Nakon evisceracije sljede a briga ali i dužnost lovca i posjednika divlja ine je dopremi trup divlja i do objekta za hla enje gdje se is ohlade do +7 °C. Krupnu divlja treba objesi za stražnje noge kako bi pospješili istjecanje krvi. U cilju boljeg hla enja divlja ine, posebice u ljetnim mjesecima uputno je razdvoji polutke pomo u drvenih ili metalnih klinova ali i djelomice odvoji ple ku od grudnog koša. Uputno je s trupa ukloni kožu guljenjem a kod zeca i divljeg kuni a mogu e je skinu i svla enjem.

Trupove divlja i nužno je dopremiti u objekte za rasijecanje i obradu u naredna 24h. U sklopu navedenog postupka provodi se i vet. sanitarni pregled mesa divlja i. Prvenstveno je utvrdi da li je divlja uginula ili je odstrijeljena, da li je sumnjiva na oboljenje te utvrditi da li je meso svježe odnosno je li zahva eno procesima gnjiljenja. Pri pregledu veterinar mora isklju i nazo nost zoonoza, malignih otoka i apscesa, parazita, otrovanja, brojne ozljede, krvarenja i edema, znakove raspadanja usred prekasno obavljene evisceracije ili kasno prona ene odstreljene divlja i , promjene boje , okusa i konzistencije, pojavu vodnjikavos , prekomjerne mršavos i one iš enja koja se ne mogu ukloni .

Upravo u cilju što bržeg nalaska odstrijeljene divlja i zakon o lovu propisuje da svako lovište koje gospodari krupnom divlja i mora ima psa za rad na krvnom tragu. Meso divlja i može se okarakterizira higijenski ispravno/neispravno za prehranu ljudi. Ukoliko je meso proglašeno higijenski neispravni nužno ga je odmah neškodljivo ukloni . Divlja ina

koja je ocijenjenena kao pogodna za prehranu ljudi ozna ava se okruglim žigom ili ovalnom e ketom na kojoj je o snut pe at, naravno s registracijskim brojem odobrenog objekta.

Ukoliko sa trupova nije skinuta koža isti se obilježavaju žigom koji se stavlja s unutrašnje strane na obje strane potrbušine. Trupove divlja i nikada ne smijemo stavlja na hrpu ak ni jekom hla enja, jer to može vrlo brzo doves do smrdljivog zrenja mesa. Princip odradbe ze eva i divljih kuni a u pravilu is osim što je jedna od prvih mjera izmokravanje. Izmokravanje (is skivanje mokra e iz mokra nog mjehura ) ini se tako da se zec ili divlji kuni podigne za prednje noge te se mokra a is sne pri skom dlana na donji dio trbuha. Na taj na in uklanjamo mokra u koja ima nega van utjecaj na o uvanje mesa i njegov miris. Kona no pri obradbi trupova valja pripaziti na trofeje pojedine divlja i, tako se kod srnjaka, jelena, divokoza i mu ona glava odvaja od trupa u okcipitalnom zglobu (trofej je rogovlje s djelom ili cijelom lubanjom) a kod veprova je neophodno odvoji gornju i donju eljust na za to predvi enom mjestu (trofej su stalno rastu i zubi o njaci ili kljove).

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

Neke sukulente zimi trebaju tek toliko vode da se tlo održi vlažnim; neke mlje ike i ve ina kaktusa vole povremena zalijevanja s periodima suše izme u zalijevanja. Kada biljke po nu rasti u prolje e, treba ih vratitit na njihova mjestana prozore i zapo eti redovito zalijevati. Gasterije su sukulente koje potj u iz južne Afrike, a pripadaju porodici ljiljana (Liliaceae).Njihovi su cvjetovi cjevasti pa izgledom podsje aju na male amfore. Tustike (Crassulaceae) su sukulentne biljke zadebljalih listova. Vrlo esto cvatu bijelim cvijetom. Neke afri ke kalanhoje (Kalanchoe sp.) Pokatkad zovu i “majka s tisu u k eri” zbog toga što se na rubu lisnog ruba razvijaju male bilj ice s korijenjem koje se lako dalje šire (pojava se naziva viviparija).

Eonij (Aeoinum sp.) je sukulentni rod porodice tustika. Me u njima je posebno zanimljiv tanjurasti eonij (Aeonium tabuliforme) koji svojim crjepastim listi ima izgleda poput tanjura prosipanih po tlu. Trajnica je, no u uvjetima uzgoja u kulturi živi svega nekoliko godina. Havorcije (Haworthia sp.) pripadaju porodici ljiljana. Domovina ovim biljkama je južna Afrika. Oblikom su dosta sli ne gasterijama, ali za razliku od njih listovi su im uvijek smješteni u lisnim rozetama.

Na prirodnim staništima biljke su zatrpane pijeskom iz kojega proviruju samo vrhovi njihovih listova. Posebno su atraktivne one vrste koje na listovima nose zelenkaste ili bijele pjege nalik biserju.

Sukulentni kostriši (Senecio sp.) su biljke koje pripadaju porodici zvjez-

dana (Asteraceae). Porijeklom su iz Afrike ili Kanarskih otoka. Izgledom mogu podsje ati na bršljan (Hedera) ili ak zrnca graška ( to su zapravo listi i ) ili opet nalik “normalnim” pripadnicima porodice zvjezdana. Sukulentne mlje ike rastu u svim podru jima Afrike.

Vrlo su raznolika oblika - od stupastih do onih okruglih oblika poput lopte. U uzgoju ih ljeti treba eš e zalijevati nego kaktuse. Posebno je atraktivan Kristovtrn (Euphorbia milii), iji crveni pricvjetni listovi te trnjem obložena stabljika podsje aju na Kristovu muku na križu.

Svilenice (Asclepiadaceae) su uglavnom mesnatice zadebljanih stabljika. Me u njima su najzanimljivije stapelije ili strvosmradi (Stapelia sp.) iji cvjetovi zvjezdasta oblika mirišu na strvinu. Miris privla i muhe strvinarke koje ovdje igraju dobro poznatu ulogu oprašiva a. upavice (Aizoaceae) su vrlo raznolika skupina sukulenata zanimljivih oblika, uglavnom porijeklom iz južne Afrike. Tu ubrajamo tzv. živi kamen (Lithops), iji su listovi oblikom i bojom toliko sli ni okolnom kamenju da se na prirodnim staništima gotovo ne zamje uj. Rod tigrovo ždrijelo (Faucaria) izgledom listova podsje a na razjapljena usta tigra. Posebno su kod upavica lijepi cvjetovi koji izgledom podsje aju na cvjetove glavo ika.

Vole Vas u IVI!

16

Mozaik

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAKON SKORO ETRDESET godina župa Mursko Središ e dobila svog sve enika

Mladu misu služio vele asni Neven Blažon Ovakvi susreti ve dugi niz godina održavaju se u Hrvatskoj i Sloveniji

LANOVI DVD-a Nedeliš e posjetili prijatelje u Sloveniji

Ve dogovoren uzvratni susret u Nedeliš u lanovi DVD-a Nedeliš e posjetili su prijatelje vatrogasce iz Prostovoljnoga gasilskog društva Jablane pokraj Ptuja u susjednoj Sloveniji. Ovakvi susreti ve dugi niz godina dva puta godišnje naizmjeni no se održavaju u Hrvatskoj i Sloveniji.

Uz rekreativan, uvijek imaju i edukativan karakter, s obzirom na to da se uvijek najprije posje uju neke kulturne ili prirodne znamenitosti, a zatim se druženje nastavlja izmjenjuju i vatrogasna iskustva i odmjeravaju i snage u raznim sportovima. Na taj na in produbljuje se me una-

rodna suradnja oba vatrogasna društva.

Ove je godine posje en Muzej starinskih obi aja u Starošincima koji svojim kronološki izloženim starinama svima prikazuje kako su naši preci nekad živjeli i što su kroz pojedina godišnja doba radili.

Posje ena je i prekrasna župna crkva u Cirkovcama. Slijedilo je sportsko popodne, gdje su ekipe oba vatrogasna društva, kako muške, tako i ženske, snage odmjerile u nogometu i stolnom tenisu. Druženje je nastavljeno do duboku u no , a uzvratan susret u Nedeliš u ve je dogovoren za kolovoz.

Druge srpanjske nedjelje, na spomendan Svetog Benedikta opata, svoju mladu misu slavio je vele asni Neven Blažon iz Murskog Središ a i bilo je to nakon skoro etrdeset godina prva mlada misa u ovom najsjevernijem hrvatskom gradu i župi.

Sve anost je u nedjeljno jutro zapo ela u mladomisnikovom domu, gdje se oprostio od svoje obitelji i rodbine.

Na put prema župnoj crkvi uputio ga je doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi , koji mu je poželio mudrost, revnost, poniznost i sve najbolje u sve eni koj službi.

- Danas e zaorati prvu brazdu na njivi Gospodinovoj.

Budi poput ora a o kojem Isus u prispodobi govori: Dobar je ora koji ne gleda unatrag ve ore naprijed. Tako i Ti, Nevene, budi dobar ora i ne okre i se unatrag, nego idi naprijed. Jer Gospodin, koji Te je izabrao za svog sve enika, blagoslovit e Tvoje brazde i plod donositi, rekao je vele asni Tomislav.

Mladomisnik je u gotovo kilometarskoj procesiji u kojoj su sudjelovale udruge i klubovi te župni pjeva ki zborovi gradskim

Mladomisnik zapo inje služiti svoju prvu svetu misu

Doga aj koji je Mursko Središ e iš ekivalo gotovo etrdeset godina

ulicama došao do sve ano ure enog oltara kod župne crkve.

Tu ga je srda no pozdravio vele asni mr. Mario Kopjar, jedan od etvorice sve enika koji su bili župnici tijekom njegovog školovanja. Propovijed je imao vele asni Domagoj Vuleti iz župe Svetog Nikole Taveli a u Zagrebu. Na kraju svete mise mladomisnik je podijelio svoj mladomisni ki blagoslov, prvo majci Božici, a zatim obitelji, sve enicima i vjernicima.

(S. Mesari )

UDVDR Me imurske županije

Petnaest djece plasiralo se na državne susrete u Savudriji Pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti, u Slatini su održani Regionalni susreti djece hrvatskih branitelja, na kojima je sudjelovalo 400-tinjak djece iz Me imurske, Varaždinske, Koprivni ko - križeva ke, Bjelovarsko - bilogorske i Viroviti ko - podravske županije.

Me imursku županiju predstavljalo je 86 dje aka i djevoj ica od 1. do 5. razreda osnovne škole, te srednjoškolci i 12 voditelja.

Me imurski predstavnici ostvarili su vrlo dobre rezultate te ih se 15 plasiralo na državne susrete koji e se krajem kolovoza održati u Savudriji.

Me imurski natjecatelji u Slatini

BOG MOJIH DETALJA

Moli i radi Nedavno je Sveti Otac Benedikt XVI. osnovao Papinsko vije e za promicanje nove evangelizacije kojemu e zada a biti obnavljanje naviještanja vjere u zemljama gdje se primje uje “gubitak osje aja za Boga”.

Naravno, radi se o Zapadu, a ponajprije o ‘’zapadnoj’’ Europi. Kada govorimo o njezinoj duhovnoj obnovi, mislimo na vra anje k njezinim duhovnim izvorima. Jedan od onih koji nam u tome svakako može poslužiti je sv. Benedikt, jedan od njezinih zaštitnika. Povijest Eu-

Tamo e me imurske boje i ast braniti: Igor Banec, Danijel Krivak, Bruno Ribi , Petar Na , Hinko Fuš i Ninoslav Juras (stolni nogomet, voditelj: Branko Juras).

U elektronskom pikadu nastupit e Luka Krampa i Antun Šafari s voditeljem Mladenom Šafari em. U radu likovnih radionica sudjelovat e Luka Horvat, Dražen Balog, Zdravka Štimac i voditelj Dragutin Pal. Vanesa Škuba i voditelj Stjepan Horvat natjecat e se u glazbenoj radionici, dok e u play stationu spretnost i umije e pokazati Dominik Haramija, Petar Horvat i Antonio Juras, s voditeljem Mladenom Mar ecom. (sm, td)

rope bez sv. Benedikta i njegova djela ne može se zamisliti. Sv. Benedikt nas u svojem Pravilu poziva: “Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!” U Hrvatskoj je u razdoblju od 9. do 14. st. bilo 69 muških (Hrvatska, Boka Kotorska, Srijem) i 36 ženskih benediktinskih samostana. Danas ih je ukupno devet: osam ženskih i jedan muški. Ženski benediktinski samostani su na otoku Cresu, Hvaru, Krku, Pagu i Rabu. U gradu Šibeniku, Trogiru i Zadru. Jedini muški

benediktinski samostan nalazi se na brdu okovac pored Tkona na otoku Pašmanu, su elice Biogradu. itamo kako je netko upitao Isusa: “U itelju, što mi je initi….?” (Lk 10, 25-37). Izvrsno pitanje koje se i nama danas name e, osobito pak kada govorimo o duhovnoj obnovi Europe. Što nam je initi? Kao odgovor, Isus nas prisje a na Zakon koji govori o bližnjemu, te nam pri a pri u o unesre enom na putu u Jerihon. Da – ovjek je Bogu ‘’prva briga’’, na prvom mjestu! Bog ovjeku, i ovjek Bogu! To je pravac kojim treba krenuti kada se radi o duhovnoj obnovi Zapada – ovjek treba postati ponovno Božji! Kako to posti i? Benediktinci su tu tajnu duhovnog života

saželi u dvije rije i: moli i radi!

Analiza stanja Zapada pokazuje da je ve dugo vremena red vrijednosti promijenjen, što je i uzrok duhovnog siromaštva.

Danas se govori jedino o radu ili zaposlenju (kojega nema), a o molitvi (tj. duhovnom životu), se šuti. Boga se više ne uzima kao normu ljudskog života. Zato duhovna obnova treba vratiti molitvu ili duhovnost na prvo mjesto, a ona e tada (samo tada!) ljudski svakodnevni rad ‘’o ovje iti’’, tj. produhoviti, u initi uspješnim.

Crkva u Europi je na svojim po ecima u benediktinskom Pravilu prepoznala snagu za cjelokupni razvoj i dosegla vrhunce. Kada se Boga po elo zapostavljati i gurati u privatnost, sve je krenulo

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 13. srpnja Majka Božja Bistri ka srijeda, 14. srpnja Miroslav, Franjo, Franka etvrtak, 15. srpnja Bonaventura, Dobriša petak, 16. srpnja Gospa Karmelska, Marija Piše: vl . Antun Štefan nizbrdo. U etvrtom poglavlju Pravila benediktinskog reda, piše: ‘’Kristovoj ljubavi ništa ne pretpostavljati.’’ Sveti Benedikte, ne zaboravi Europu.

subota, 17. srpnja Branimir, Branko, Brankica nedjelja, 18. srpnja Dalibor, Fridrik, Frida ponedjeljak, 19. srpnja Zlatko, Zoran, Zlata

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Pou no • Pou no • Pou no

Što su sjeverna i južna svjetlost (aurora borealis i aurora australis)

Naši gosti • Naši gosti OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec

Jabuka rlena, žuta, zelena tak vam jabuka zgledi.

Dok se spominamo o joj ve mi slina curi.

Okrogla, svetla, diše a tak lejpo na drejvi vesij.

Lejpa kak ru ica rlena kaj ju i fti ek gledi.

Sun eko zlotno joj se smeje kaj slatkiša bode ono je greje.

Valentina Mun ar, 7.r.

Doživljaj na Muri Terenska nastava. Krenuli smo u još jednu pustolovinu. Kora ali smo po mekoj, svježoj travici i slušali žubor poto i a. Promrzla drve a dobacivala su listove. Ti stari listovi šuštali su nam pod nogama. Poput nekih špijuna vrane su nas pratile i nisu nas ispuštale iz vida. Crvene jabuke mamile su naše poglede. «Kupine, kupine!» - ulo se sa svih strana. Svi smo navalili na njih. Umorni od hodanja, neki su htjeli odmoriti noge pa su sjeli. Marljivi poljodjelci obra ivali su svoje oranice. Do ekao nas je hrvatski stijeg. Odložili smo stvari i brzo potr ali do rijeke. Bila je besprijekorna, predivna i jednostavno, bili smo o arani njezinom ljepotom. Isprobavali smo svoje mo i u bacanju kamenja. Svojom snagom i vještinom Muraje na napravila predivan kamenjar. Jedan bijeli labud saznao je da smo došli na Muru pa nas je došao pozdraviti. Vlasnik imanja «Pri Muri» imao je dva konja. Bili

su lijepi pa smo im dali travu. Nakon toga smo prionuli na posao. Rješavali smo postavljene zadatke. Najljepše je bilo dok smo jeli tek pe ene kestene.

Naš domar Tomica i u itelji su ih zaista dobro pripremili. Na povratku do škole u itelj informatike Zlatko Okreša je spasio dva ježi a od smrti.

Umorni od puta i ispunjeni novim spoznajama vratili smo se ku i.

Melani Žganec i Matej Ferlin, 8.r.

Naš poštar Naš poštar je mlad, jak i lijep.

Vozi se na motoru, zove se Kristijan, ima plavu odje u i svijetlo plavu kapu. Kod nas dolazi oko jedanaest sati.

U torbi nosi pisma i ekove. Uvijek ga pitam je li donio pismo za mene. Najviše posla ima na Boži jer ljudi šalju estitke. Njegov posao je da nam donosi poštu u naš poštanski sandu i .

Prema njemu se trebamo ponašati pristojno.

Saša Obradovi , 2.r.

Moje budu e zanimanje – veterinarka Kad odrastem, želim biti veterinarka. Brinula bih se o malim i velikim životinjama. Svoju ambulantu zamišljam ovako: ordinacija za pregled, šalter s kipi ima životinja, dvorana za studente s plišanim životinjama i s lije ni kim priborom da ih lije e, jedna mala ljekarna za životinje, tunel i moj stan na krovu.

Zatim bih imala iza tunela mali salon ljepote za pranje, kupanje i šišanje životinja.

Želim biti veterinarka jer svi u mojoj obitelji obožavaju životinje. ak u prodavati i transportere, šampone i sve druge potrepštine za životinje. Imat u i ku ne ljubimce, psa i ma ku. Zvat e se As i Mira ili Rex i Azra, još ne znam.

Kada zaradim dovoljno novaca, dat u pola za životinje. Osnovat u zakladu za ku ne ljubimce. Mislim da u biti uspješna u tome.

Ivana Sklepi , 3.r.

U posjetu kod kova a Naš razred je putovao autobusom do kova a, gdje je bila jako mala i uska ulica. Tamo se nalazila kova nica i u njoj je bio kova . A kova je kako ve star, ali je snažan. Kova ka vatra mu služi za zagrijavanje željeza jer on izra uje kovane ograde, plugove, motike, lopate, srpove, kose, vile, grablje i krampove. Njegov posao je jako težak i naporan, on se po cijele dane mu i. Kova nica je mala i jako stara, ali ima veliki dimnjak. U kova nici su bile razne stvari i puno alata.

To je jedini kova kojega sam ikada upoznala. Neki kova i su se prije bavili i potkivanje konja. Potom, kada željezo postane dovoljno meko da se može obra ivati, uzima ga kliještima i stavlja na nakovanj. Jednom rukom drži kliješta s komadom metala, a drugom uz pomo eki a ga udara i obra uje. Pri tome mora biti brz, jer se komad brzo hladi i ponovno postaje vrst. Zato ga ponovno stavlja u vatru. Kada je obrada završena, komad se onako vru potapa u ulje i time kali.

Erika Tarandek, 2.r.

Mala likovna izložba

Andrej Hobor, 6.r. OŠ D. KRALJEVEC

Melissa Krušec, 8.r. OŠ D. KRALJEVEC

Lorena Duš, 6.r. OŠ D. KRALJEVEC

Polarna podru ja su podru ja s najdojmiljivijim pojavama svjetlosti. Tu je zrak hladan, vrlo suh i gotovo potpuno bez prašine tako da pogled može odlutati na desetke kilometara. Najspektakularnija su sjeverna svjetla Arktika i južna svjetla antarkti kih podru ja.

Ona su u vezi sa Zemljinim magnetskim poljem i Sun evim vjetrom. Sun evim vjetrovima nazivaju se elektri ni djeli i koje šalje Sunce. Ako snažan Sun ev vjetar dospije u podru je zemaljskoga magnetskog polja, djeli i udaraju u zra ni omota .

Energija sudara prazni se kao svjetlost pa se na no nom nebu pojavljuju lukovi koji sjaje u svim bojama i itavi zastori predivnoga trepere eg svjetla.

Katkad se polarna svjetlost može vidjeti i u podru jima koja se nalaze daleko od polova, primjerice u sjevernoj Europi.

NAJ, NAJ… najstariji kompas – Kinezi su još prije 2 000 godina po eli koristiti magnetsku iglu najdalje od središta Zemlje – Chimborazo, ugasli vulkan u planinskom lancu Kordiljera s

vrhom od 6 310m, najudaljenije je mjesto od središta Zemlje, jer se nalazi na samom ekvatoru gdje je Zemlja najšira najve i ledenjak – Vatnajökull na JI otoka Islanda najve a dubina – Marijanska brazda, 11 022m najslanije more – u Crvenom moru, u zaljevu Akaba, slano a iznosi 42% najviša temperatura mora – u Arapsko-perzijskom zaljevu izmjerena je temperatura mora od 36°C najprozirnije more – Sargaško more s prozirnoš u od 66,5m n ajv i š a t emper at u r a – Al’aziziyahu u Libiju, 1922.g. izmjereno je 58°C najniža temperatura – Antarktika, ruska meteoroška postaja Vostok, zabilježila je 1960.g. n ajk i š ov it ije mje s t o – Cherrapunji u Indiji, 300km isto no od Bengalskog zaljeva prima godišnje 12 520mm padalina ili 12.5 tona vode po m2;polovica kiše padne u svibnju i lipnju najsuše mjesto – Atacama,

pustinja u ileu, gdje kiše nije bilo posljednjih 400 godina najviše zlata – proizvede se u Južnoafri koj Republici najviše srebra – proizvede se u Meksiku Zašto Zemlja ima polove?

U sredini zemaljske kugle nalazi se vrsta kugla od željeza i nikla promjera 2 600km – Zemljina jezgra. Oko nje taloži se omota debeo 2 200km koji se sastoji od žitkih kovina.

Jezgra i njezin omota kre u se jedan prema drugome. Tako nastaje magnetsko polje koje okružuje Zemlju. Zemaljska kugla funkcionira poput divovskog, ali u odnosu na veli inu, svakako vrlo slabog magneta.

Poput svakog drugog magneta i Zemlja ima dva pola. Polovi se mogu primijetiti ako se igla kompasa stavi u smjer sjever – jug. Magnetski polovi ne nalaze se uvijek na istom mjestu, nego se polako mi u. Trenuta no su udaljeni od geografskih polova oko dvije tisu e kilometara.

Kompas zato pokazuje samo približno smjer sjever – jug.

Pripremila: M. Kureti

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

jelu.

Kad su stigli, Grc zalegne i zapali cigaretu a svinje po nu tražiti hranu. Njuškali su i rovali po tlu te grickali ukusne plodove. Na sre u, bilo je dovoljno za sve. Mali je praš i Bubi uvijek bio najznatiželjniji od svih i brzo se odvojio od krda.

Volio je istraživati okoliš. Svoju je njušku gurnuo ispod hrastovog liš a i otkrio nešto posve neobi no. Kopitima je kopkao sa strane

Nagrada dobrom prijatelju Svinje su to jutro bezvoljno izlazile iz svoje ku ice i polako prilazile mjestu gdje ih je ekao prvi obrok.

– Tko zna kamo e nas danas odvesti?- pitala je kroz mljackanje jedna svinja.

– Bit e što bude - odgovori krmak Buc mirno, ali mu se u glasu osjetila nervoza.

Imali su dva pastira a danas je bio red na onog zlo estog, kojeg su zvali Grc. esto je vikao na njih a znao ih je i opaliti svojim velikim bi em. Kad su išli ku i, naj eš e bi potr ao i tako su se jadne svinje strašno umorile.

Zato je njihov dragi Pepi bio dobar i miran. Polako je hodao s njima i svirao u svoju frulicu. Nikad nije žurio ku i prije nego su se svi najeli.

– Hajdemo debeljuce! - viknuo je Grc, tjeraju i ih prema šumi gdje još nikad nisu bili.

– Valjda e tamo biti puno žirova - nadali su se barem dobrom

Lea Sabol 5g., Žiškovec i ugledao staro, ali vrsto platno.

Malo ga je razgrnuo i tada ga je unutrašnjost zaslijepila.

– Buc, do i ovamo - prigušeno je prizivao glavnog.

Veliki krmak pri e i ubrzo postane još zamišljeniji.

– Nama ovo ne vrijedi ništa, ali ljudima zacijelo jako mnogo - mislio je u sebi i najzad se nasmiješi.

– O ovome nikom ni rije naredio je Bubiju, koji je samo klimao glavom – za sutra imam

dobar plan. Idu eg su dana, mimo svih obi aja, krenuli prema istoj šumi.

– Što vam se tako dopalo tamo? - udio se njihov Pepi, ali im je dopustio da ga vode. im su došli, Buc i ekipa krenu prema tajnom mjestu a dobri pastir ih je pratio pogledom. Kad je prišao i otvorio vre u, umalo nije pao u nesvijest.

Unutra je bilo puno zlatnih nov i a, toliko da je trebalo dugo, dugo brojati.

– Zbilja udno. Kako to da još nisu ju er otkrili? - veselio se Pepi glade i ih po le ima. Najsretniji i najponosniji je bio mali Bubi, kako i ne bi kad je to on našao.

Nikad dosad svinje nisu veselije jele svoje omiljene žirove, znaju i da su pomogli dragom prijatelju.

Ipak, tijekom polagane šetnje do ku e, Pepi je izgledao sve zabrinutije i nervoznije.

- Nikad nisam bio bogat, oduvijek sam živio skromno. Što u ja s tim novcem? - prolazilo mu je kroz glavu.

Ušao je u neku udnovatu krizu i ve poželio odnijeti vre u tamo gdje je i bila. Pogledao je prema svom krdu, a oni su ga gledali i podigli ušesa. Kao da znaju što ga mu i. Pepi se po ne smijati.

– Kako što u? Pa kupit u svoje ljubimce samo u im ja biti gazda - sjetio se i napetost je potpuno nestala.

To u u initi, a vama ništa ne e nedostajati- poru io im je glasno, sretan što je pronašao najbolje rješenje za sve.

18

Novi život se rađa

Miljenko (42) i Danijela (34) Ma ak iz Donjeg Vidovca dobili su Nicolasa ro enog 2. srpnja u 11.55 sati. Po brata je došao i dvoipolgodišnji Alessandro.

Damir Kalanjoš (28) i Vesna Oršuš (24)iz Kuršanca dobili su Petru ro enu 29. lipnja u 2.50 sati. Imaju Igora (10), Vlatku (7), Fabijana (3) i Manuelu (2).

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Matija Špes (24) i Nina Jambroši (19) iz Vratišinca dobili su sina Frana, ro enog 2. srpnja u 8.27 sati. Na izlasku iz rodilišta malog Frana i mamu do ekali su kumovi Filip Ude i Ana Špes, Matijina sestra.

Dragutin (29) i Antonija (22) Vadlja iz ehovca dobili su blizanke Enu i Izabelu, ro ene 1. srpnja. Izabela je ro ena u 23.05, a Ena u 23.06 sati.

Ernest (30) i Karolina (26) Ko ar iz Selnice dobili su Vedrana,, ro enog 4. srpnja u 1.25 sati.

Danijel Radek (33) i Paula Kozjak (25) iz Slemenica dobili su Nolu, ro enu 1. srpnja u 5.10 sati.

Danijel (36) i Sandra (30) Mavrek iz Murskog Središ a dobili su k erkicu Enu ro enu 5. srpnja u 10 sati. Sa sekicom je pozirao trogodišnji brat Noa.

SIR IZ BAKINE KUHINJE

Vindija proizvela svježi sir za kola e, još jedan u nizu svojih tradicionalnih specijaliteta Kod pripreme kola a i slas ca esto nastojimo dobi pravi doma i okus, kako bismo se pomo u svojih osje la na trenutak vra li u vrijeme kad su naši preci svaki obrok pripremali uz puno ljubavi i veselja. Sa svojim svježim sirom za kola e, koji je u potpunosti dobiven iz doma e proizvodnje, Vindija nas još jednom podsje a na važnost i kvalitetu

ukusnih i zdravih jela proizišlih iz bogatog naslije a.

Karakteristi na blaga aroma svježeg sira savršeno nadopunjava razne slastice i kola e, ali i slane specijalitete, kao što su na daleko poznati zagorski štrukli. Vindija je, kao i uvijek, uz izvrsnu kakvo u proizvoda, pripremila još nekoliko iznena enja za sve – tu je izvr-

stan recept za pripremu sirne tor ce, jednostavnog i osvježavaju eg deserta, a uz 600 grama proizvoda pakiranog u plasti nu vre icu dolazi i 100 grama gra s.

Vrijednost svježeg sira za kola e potvr uje prepoznatljivi mlije ni brand ‘z bregov, a njegovo vrhunsko porijeklo jam i oznaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI.

Atraktivna 17-godišnja

Davorka Ovotjedni fotosession rezervirali smo za mladu Davorku iz Male Subotice. Kako se pred objektivom našeg fotografa snašla atraktivna sedamnaestogodišnjakinja, pogledajte na str. 5 našeg priloga Media. (foto: zvrzan)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

IZLOŽBA “Me imurje u Domovinskom ratu”

Doprinos Me imuraca nemjerljiv Župan Ivica Perho kao predsjednik Organizacijskog odbora izložbe “Me imurje u Domovinskom ratu” i mr. sc. Vladimir Kalšan kao predsjednik radnog odbora izložbe održali su u ponedjeljak konferenciju za novinare na kojoj su sumirali dosadašnje po etne aktivnosti na pripremi izložbe. U ovom je trenutku najvažnije da se prikupi što više gra e, pa su pozvani svi sudionici Domovinskog rata da pomognu, a posebno zapovjednici postrojbi, kako bi pružili maksimalnu pomo u realizaciji izložbe. To se posebno odnosi na elne ljude domicilnih ratnih postrojbi iz Domovinskog rata.

U po etku je, me utim, potrebno vidjeti, što ne e biti lako, u kojim su se sve postrojbama Hrvatske vojske, mornarice i zrakoplovstva borili Me imurci ili hrvatski gra ani koji imaju porijeklo iz našeg kraja. Postoji barem približan podatak da ima nešto manje od osam tisu a branitelja iz Domovinskog rata u Me imurskoj županiji, no mnogi su branitelji odlazili iz postrojbe

Vladimir Kalšan i Ivica Perho na konferenciji za novinare sumirali su dosadašnje po etne aktivnosti na pripremi izložbe u postrojbu Hrvatske vojske. Za taj dio gra ana porijeklom iz Me imurja, koji su se tijekom Domovinskog rata našli u drugim sredinama i sudjelovali u ratu, ne zna se, iako su možda negdje evidentirani. Pitanje je zapravo što je kriterij za odre ivanje tko je iz Me imurja.

Jesu li, na primjer, pripadnici baranjsko - me imurske bojne evidentirani u Me imurju ili drugdje?

Limena glazba Belica i dalje je gotovo neprikosnovena u svojoj kvaliteti

O ekuje se da e nakon izložbe u Muzeju Me imurja akovec biti otvoren stalan postav s temom Domovinskog rata, a isto tako da e se prirediti depo vezan uz Domovinski rat. U svakom slu aju, doprinos je Me imuraca obrani zemlje nemjerljiv, ne samo voljno, ve i zbrinjavanjem ranjenika, izbjeglica i prognanika, i ne da se izraziti samo brojkama.

Mnogo se toga još ne zna o Domovinskom ratu, tu ne mora biti rije o nekim skrivenim tajnama, ve naprosto o istinitim injenicama koje znaju hrvatski branitelji iz našeg kraja. Ne zna se tako er doprinos policajaca iz Me imurja, a malo se zna i o akcijama 54. bataljuna, 34. inženjerijskog bataljuna, domobranima varaždinsko - me imurske pukovnije i drugome, da nabrojimo samo neke postrojbe.

Isto tako, premalo se u javnosti zna da je 2. bojna 7. gardijske brigade imala sjedište u akovcu kao domicilna postrojba, rije je o bojni koja je sudjelovala u presudnim akcijama oslobo enja Knina. Drugim rije ima, Me imurje je bilo prvo u cijelosti oslobo eno podru je od jugovojske, uz pružanje znatne pomo i varaždinskim obrambenim snagama, a jedna od domicilnih postrojbi našega kraja, 2. bojna 7. gardijske brigade Hrvatske vojske, oslobodila je u “Oluji” Knin zajedno s drugim našim postrojbama. (JŠ)

Dobar organizator smotre bio je Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec

U DONJEM KRALJEVCU održana 17. Smotra puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije

U znaku rocka, sambe i ma arskih marševa - Smotra je pokazala da se otišlo u neku drugu krajnost. Najmanje je bilo me imurskih pjesama, jednostavno – nije ih bilo ni za lijek Ni jedan od deset glazbenih sastava na 17. Smotri puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije nije na svoj program uvrstio me imursku pjesmu. To je zapravo jedina prava zamjerka smotri koja je pobudila znatno zanimanje publike i okupila oko pet stotina izvo a a. No, to nije stvar izvo a a, ve kulturne politike i nedostatka koordinacije na županijskoj razini, bolje re eno, nedovoljne pameti.

Za usporedbu, gosti, ma arski orkestar glazbene škole “Jeno Hubay” iz Budimpešte predstavio se maršem Lehara, skladbom Bartoka, Hunjadijevim maršem Erkela, rumunjskim narodnim plesovima Bele Bartoka, zna se da je u Rumunjskoj velika nacionalna ma arska manjina, te pomoraškim maršem Borsaya i tek na kraju internacionalnom skladbom Wolfa Lusta Dick – Leni Dick. Drugim

Svi su nastupi popra eni pljeskom, a nastupili su: Gradski puha ki orkestar Mursko Središ e pod ravnanjem Petra Novaka, Puha ki orkestar op ine Mala Subotica uz voditelja Davora Požgaja, Gradski puha ki orkestar akovec pod ravnanjem Ivana Belovarija, Puha ki orkestar op ine Mala Subotica koji vodi Antun Horvat, Limena glazba Belica uz dirigenta Danijela Požgaja, Puha ki orkestar Gori an koji vodi Luka Dominik, Limena glazba Dekanovec pod vodstvom Ivana Mu i a, Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec pod vodstvom Ivana Belovarija, te ve navedeni gosti iz Budimpešte.

Ivan Belovari dirigira zajedni koj izvedbi svih puha kih orkestara i limenih glazbi rije ima, predstavio se ma arskim skladbama. Na sre u, nije se ipak dogodilo da orkestar iz Budimpešte odsvira neku me imursku narodnu i tako nam stavi sol na ranu.

Napreduju svi sastavi Smotra je pokazala vidan napredak svih puha kih orkestara, s time da je Limena glazba Belica i dalje gotovo neprikosnovena u svojoj kvaliteti, ali i bitan napredak svih sastava koji su do prije dvije - tri godine imali probleme s premladim sastavom. Ta-

ko su, na primjer, odli no zvu ale glazbe iz Murskog Središ a, Male Subotice, akovca, ali i Donje Dubrave koja tek po inje, a iznena enje su Puha ki orkestar Gori an i Limena glazba Dekanovec, dok je doma in iz Donjeg Kraljevca bio isto tako odli an.

Me imurski glazbeni sastavi na repertoaru su imali samo nekoliko skladbi hrvatskih autora (Martina Krpana, Igora Kuljeri a, Danijela Požgaja, Marka Poklepovi a i Nikice Kalodjere), dok su sve ostalo bile strane svjetske obrade za puha e.

Smotru su pratili i uzvanici, na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat sa suradnicima, predstavnici Zajednice KUD-ova Me imurja i Me imurske županije, te drugi.

Brojni posjetitelji nagradili su svaki nastup, uz promet iz dvorane i u dvoranu OŠ Donji Kraljevec zbog nesnosne vru ine. Zajedno s mimohodom kroz mjesto smotra je trajala više od tri sata, a dobar organizator bio je Puha ki orkestar op ine Donji Kraljevec. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

DANI DRUŠTVA KUD-a IZ SVETE MARIJE

Ivan Musta Kantor utemeljitelj je kulturnih zbivanja u mjestu Sve anim mimohodom kroz mjesto zapo eli su ovogodišnji Dani društva Ivana Musta a Kantora iz Svete Marije. Ova manifestacija organizirana je u nedjelju 27. lipnja, i to dvanaestu godinu za redom. Doma ini i njihovi gosti zastali su kod rodne ku e I. M. Kantora kako bi uz njegovu spomen - plo u položili vijenac. Tamo je re eno da je upravo I. M. Kantor utemeljitelj kulturnih zbivanja u mjestu, a lanovi društva zahvaljuju mu za sve što je unio u kulturnu baštinu te isti u da s ponosom nose njegovo ime. Za glazbeni dio bile su zadužene lanice ženske vokalne skupine KUD-a. Jedan

od najpoznatijih orguljaša ro en je 23. lipnja 1900. godine u Svetoj Mariji, a njegova je darovitost izražena kroz obrade pu kih popijevki.

U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije organiziran je koncert Laure Vadjon na baroknoj violini i Krešimira Hasa na orguljama. O povijesti župe i crkve, koja je stara 221 godinu, govorio je župnik Pavao Marka . Laura Vadjon je prva hrvatska umjetnica na baroknoj violini, jedna je od za etnica novih stilskih kretanja i vode e je ime na podru ju reprodukcije glazbe starih epoha u Hrvatskoj.

Umjetni ka je voditeljica i koncerna

majstorica Hrvatskoga baroknog ansambla s kojim od 1999. godine ostvaruje iznimne uspjehe u Hrvatskoj i inozemstvu, donose i na pozornice brojne hrvatske praizvedbe, djela zaboravljenih skladatelja, kao i velikana kasnog baroka. Posebno joj je drago do i u Svetu Mariju jer je Ivan Musta Kantor njezin pradjed. Program manifestacije završio je kulturnim programom u Domu kulture na kojem su se predstavili doma ini i njihovi gosti, KUD “Lampuš” iz Radovana i Posavski zavi ajni klub “Derventsko kolo” iz Zagreba. (af)

Koncert Laure Vadjon u mjesnoj crkvi

13. srpnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO U GRADU ZRINSKIH i za ljubitelje kazališta predstavama “Niko i Ništ” Teatra Knap i “Bila je to ševa” Kazališta Virovitica

Igra birokracije i neromanti ni Romeo i Julija zadovoljili kazališne apetite akove ke publike Gotovo prema receptu “svakog tjedna predstava jedna” organizatori Ljeta u gradu Zrinskih u proteklim su tjednima svojim posjetiteljima dvjema predstavama omogu ili kazališni užitak. No, krenimo redom.

Tako to izgleda kada se birokracija poigra sa životom Prva predstava na ovogodišnjem Ljetu u gradu Zrinskih bila je “Niko i Ništ” dobro nam poznatog i popularnog redatelja Saše Ano i a i u izvedbi Teatra Knap. Jedna od Ano i evih najpoznatijih predstava je ona o gospodinu Lojtrici, a ovaj put upoznali smo novi lik simpati nog gubitnika. I dok je Lojtrica svoj put pronalazio kroz pakao birokratizirane administracije zdravstvenog sustava, lije ni kog nemara i traljavog obavljanja posla, gospodin Ništ, Niko Ništ, zapeo je u drugom doma em sustavnom specijalitetu - onom pravosudnom.

Glavni lik Niko dobar je i neiskvaren ovjek, suvremeni Don Quijote. On je društveni marginalac koji redom gubi posao i djevojku, a onda i ku icu, jedino sigurno uto ište njegova malog života, i to zato jer se nalazi na lokaciji koja je zapela za oko nekom mo niku. Poput svakoga tragi nog lika, Niko se odlu uje boriti protiv velikih nepravdi.

Predstavu su odli no odglumili Marko Makovi i , Jerko Mar i ,

Atipi ni i nimalo romanti ni Romeo i Julija u predstavi “Bila je to ševa” (foto: Mario Jakši ) Janko Rakoš i Dejan Kriva i , iako se inilo kao da je glumaca još puno, puno više. Naime, njih etvorica ukupno su izveli oko šezdesetak likova, a potpomogli su si insertima iz nijemih ilmova, gegom, dosjetkom, šalom, i montipajtonovskim humorom.

Umije e glumaca u, kako su kazališni eksperti zamijetili, gluma ki vrlo zahtjevnoj predstavi dostiže svoje vrhunce, igra etvorice glumaca prozvana je “akrobatskim plesom na žici“. Sve u svemu, ovo je bio dobar kazališni po etak za ovo ljeto.

Da Romeo i Julija nisu nesretno skon ali ...

Za dobar nastavak kazališnog ljeta pobrinulo se Kazalište Virovitica predstavom “Bila je to ševa”.

Književni predložak predstave drama je poznatoga izraelskog pisca, humorista, scenarista i ilm-

skog redatelja Ephraima Kishona.

Drama pa i predstava polaze od zanimljivog pitanja – što bi bilo da Shakespeareovi Romeo i Julija nisu skon ali tragi no, nego da su, kao u svakoj pravoj bajci, živjeli dugo i sretno? Predstava redatelja Igora Goluba daje odgovor upravo na to pitanje, a rezultat je urnebesna komedija u kojoj ove slavne veronske ljubavnike imamo prilike vidjeti u nimalo romanti nom svjetlu – nakon 30 godina braka, kao sredovje ne supružnike kojima je od ljubavi preostala tek rutina.

Kad govorimo o Romeu i Juliji, navikli smo na romantiziranu i idealnu shakespeareovsku fantaziju uz neke od najljepših ljubavnih stihova ikad napisanih i esto citiranih. No, Romeo i Julija Kazališta Virovitica ve po samom po etku predstave ruše te ideale provode i vrijeme u sitnim bra nim razmiricama, jed-

va krpaju i kraj s krajem i trude i se odgojiti svoju problemati nu tinejdžericu. Dakako, daleko je to od onog o emu su maštali jedne davne ve eri pod balkonom Capuletijevih.

“Bila je to ševa” odiše duhovitoš u i inteligentnom ironijom, a glumci Goran Koši, Vlasta Golub, Igor Golub i Biserka Vrbenski smijehom se hvataju u koštac s teškim zadacima koje im je zadao sam kreator Shakespeare, tako er jedan od karaktera u predstavi.

Viroviti ani kvalitetom predstave i izvedbe nisu zaostali za postavljenom normom Teatra Knap, a kazališna je publika u sklopu Ljeta mogla uživati u još dvije zanimljive predstave. (mn, bš)

akove ka publika uživala je u još jednoj predstavi Saše Ano i a

ODLI AN koncert akove kih glazbenika

Uz Dixieland band zabava je uvijek zagarantirana Ljeto bez akove kog Dixieland banda i nije neka zabava.

Znaju to dobro organizatori manifestacije “Ljeto u gradu Zrinskih“, pa su tako i ove godine doveli jedan od najzabavnijih bendova iz našeg kraja. A de ki, naravno, nisu razo arali, štoviše, ponovo su iznenadili zanimljivim repertoarom i izvedbom te tako dokazali da zaslužuju sve pohvale koje im stižu iz cijele Hrvatske, ali i šire.

Dixieland band je izvodio pjesme sa svoja dva albuma nazvana “No. 1” i “No. 2”, pa je tako doma a publika uživala u me imurskim napjevima, jazz i dixieland standardima iz cijelog svijeta, ali i autorskim

Dixieland band dokazao je kako zaslužuje sve pohvale koje im stižu iz cijele Hrvatske, ali i šire skladbama. Posebno veseli što su li u velja i, i upravo su ti njihovi kona no u repertoar uveli i neko- zvuci simbioze ameri ke tradicijliko vokalnih skladbi. Ina e, ovaj ske glazbe s obradama me imurdrugi album de ki su predstavi- skih pjesama razlog zbog kojeg

su svugdje rado vi eni gosti i izvo a i.

Majstori glazbenog zanata truba Marjan Novak, trombonist Danijel ok, pijanist Davor Žerjav, gitarist Marko Zerjav, basist Ferdinand Buhanec, bubnjar Filip Krznar i, naravno, klarinetist, skladatelj i vo a orkestra Ladislav Varga pokazali su kako sviraju s voljom i nadahnu em te da su svakako svjesni vrijednosti onoga što rade. Sve skladbe svirane su s mjerom i osje ajem te ine cjelinu, neovisno je li rije o standardima, me imurskoj tradiciji ili autorskom pe atu. Osobnost banda upravo se raspoznaje po tomu. (mn, foto: Mario Jakši )

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek” Nakon što su krajem lipnja ra unalnom radionicom zapo ele Ljetne radionice na Dje jem odjelu Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec, one su nastavljene i protekli tjedan, kada su pod stru nim vodstvom djelatnika Jezi nog u ilišta Barbare Mo nik djeca od 7 do 12 godina mogla nau iti osnove francuskog jezika.

Prema planu, radionice se nastavljaju održavati do kraja kolovoza, svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, etvrtak, petak od 10 do 12 sati. Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ograni en.

Termini održavanja radionica: • 12.7. - 16.7.: Ekološka radionica, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 12 g.

• 19.7 - 23.7.: Povijesna radionica “Nekada davno”, voditeljica: Melita Mezga, studentica povijesti; za djecu 9 - 12 g.

• 26.7 - 30.7.: itateljska radionica “ itajmo i igrajmo se”, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 10 g.

• 2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica - “Mogu i ja”; voditeljica: Marija Marciuš, u iteljica; za djecu 9 – 14 g.

• 9.8. - 13.8.: Plesna radionica - “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreogra kinja; za djecu 7 – 12 g.

• 16.8. - 20.8: Glazbena radionica “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Mar ec; za djecu 7 – 10 g.

• 23.8.-27.8.: Ra unalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi , prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

POSLJEDNJI tjedan prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih

Jura Stubli & Film za finiš Došli smo i do najave posljednjeg tjedna prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih. Za po etak ogranizatori, studio “Dvije lije“, pripremili su ilmsku ve er. Tako e se u etvrtak 15. srpnja u atriju Staroga grada u 21 sat mo i pogledati pregled najboljih animiranih ilmova “Dragulji Zagreb“. Program je izbor Giannalberta Bendazzija, vode ega svjetskog povjesni ara na podru ju animiranog ilma. Me u 84 najbolja animirana ilma dvadesetog stolje a Bendazzi je uvrstio ak osam ilmova hrvatskih autora u produkciji Zagreb ilma. Osim “Surogata“ Dušana Vukoti a, koji je nagra en Oscarom, pogledajte i ostalih sedam veli anstvenih, tako er mnogim nagradama ovjen anih, legendarnih ilmova. U slu aju lošeg vremena projekcije ilmova održat e se na Maloj sceni Centra za kulturu.

Vrhunski jazz ni ove godine ne zaobilazi atrij Staroga grada.

U petak u atriju Staroga grada u 21 sat koncert e održati Damir Kukuruzovi Gipsy swing quartet. Osim jazz standarda i poznatih pjesama romske glazbene tradicije, kvartet izvodi djela legendarnog gipsy swing gitarista Djanga Reinhardta i time se pridružuje obilježavanju stote godišnjice velikanova ro enja koja je ovogodišnji središnji svjetski jazz doga aj. U slu aju lošeg vremena koncert e se održati na pozornici Male scene Centra za kulturu.

Posljednja ljetna predstava bit e “Cinco i Marinko” u

Nakon mnogih sušnih godina, Jura Stubli i njegovi Filmovci ponovno su u akovcu izvedbi Trutin Art & KD Guz. Pri a humorne groteske Mate Matiši a koja e igrati u subotu 17. srpnja u atriju Staroga grada u 21 sat vjerojatno je poznata široj publici. Uloge tuma e Danko Ljuština i Vedran Mlikota. U slu aju lošeg vremena predstava e se odigrati na pozornici Male scene Centra za kulturu.

I za sam kraj, u nedjelju 18. srpnja u 21 sat u Starom gradu Zrinskih atmosferu e zapaliti legendarni Jura Stubli & Film.

Nakon mnogih sušnih godina Jura Stubli i njegovi Filmovci ponovno su u akovcu - i zato obavezno do ite ve eras na kraj prvog dijela Ljeta u Stari grad Zrinskih, opustite se i zaplešite u ritmu ljubavi ...

ŽUPAN PRIMIO LANOVE gluma ke skupine “Štolcer”

Perho : ‘Štolceri’ dokazali da se može uspjeti i sa skromnim sredstvima Župan Me imurske županije Ivica Perho u utorak je primio lanove gluma ke skupine “Štolcer”, ija je predstava “Pismo z Galicije” na 50. natjecanju kazališnih amatera Hrvatske u Hvaru proglašena najboljom. Gluma ka skupina “Štolcer” ina e djeluje u sklopu Pjeva kog zbora “Josip Štolcer Slavenski”, a, osim nagrade za najbolju predstavu u cjelini na Hvaru, najboljom je proglašena i u kategoriji dramskog teksta i režije.

Me imurje ima vrlo nadarene i kvalitetne autore Kako je na prijamu istaknuo, župan Perho izuzetno je ponosan na lanove družine, posebno na autoricu teksta Kristinu Štebih, jer su dokazali da se Me imurje može veoma uspješno promovirati i sa skromnim sred-

stvima, te da kod nas žive vrlo nadareni i kvalitetni autori. Još više veseli injenica da nikome u polustoljetnoj povijesti natjecanja nije uspjelo u jednoj godini osvojiti tri glavne nagrade, dok su “Štolceri” to napravili u prvoj godini svog rada. Poželjevši im još mnogo sli nih i ve ih uspjeha, župan je družini obe ao pomo u multimedijalnoj opremi.

Zahvalivši na prijamu, lanovi družine istaknuli su da su uspjeli isklju ivo zbog vlastitog angažmana, ali i kvalitete Kristininog teksta. Ona upravo piše dvije nove predstave, od kojih e jednu družina postaviti sljede e godine. “Pismo z Galicije” akove ka i me imurska publika mo i e vidjeti po etkom rujna u Centru za kulturu na po etku nove sezone tribine “ akovec etvrtkom”. (bš)

Župan Ivica Perho nije krio koliko je ponosan na uspjeh koji su ve u prvoj godini svog rada postigli “Štolcerovi” glumci

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

PREDSTAVLJEN program Špancirfesta

U 10 dana ak 48 koncerata Ameri ki automobili plijenili su pažnju posjetitelja, a u sklopu mitinga održan je i pin-up photo contest

DRUGI TRASH&BURN ALL AMERICAN Cars Meeting u Murskom Središ u

Dašak ameri ke prošlosti uz automobile, pin-up djevojke i rock’n’roll glazbu Djeli atmosfere ameri kog života 50-ih godina prošlog stolje a donio nam je protekli vikend u Murskom Središ u održan drugi po redu Trash&Burn miting ameri kih automobila. Svi koji su se tijekom petka, subote ili nedjelje našli u prostoru turisti kog kompleksa “Cimper“ u Murskom Središ u kao da su usko ili u glazbeni i stilski vremeplov, a duh minulih desetlje a zorno su do aravali i klasi ni ameri ki automobili i motori. Osamdesetak uglancanih “Made in America“ primjeraka automobila te dvadesetak Harley Davidson motora ponosni su vlasnici dovezli iz cijele Hrvatske te susjednih Austrije, Slovenije i Ma arske, a me u njima našla se i nekolicina jurilica akove kih registarskih oznaka. Istaknimo samo da su svi ovi automobili tehni ki ispravni, registrirani i više no u voznom stanju, što njihovu vrijednost ini još ve om. Me u izloženim automobilima našlo se mustanga, chevroleta, buicka, cadillaca, tipi nih ameri kih pickup vozila sredine 20. stolje a, ali i atraktivni automobili nešto novijeg datuma proizvodnje, poput hummera. Custom made Harley Davidson motori pažnju posjetitelja nisu plijenili ništa manje no izloženi automobili, a u nedjelju su vlasnici najljepših vozila za svoje limene ljubimce dobili i nagrade.

Pin-up djevojke za kalendar Ovogodišnji Trash&Burn miting svojim je sadržajima neprestano animirao 2.000 posjetitelja, koliko ih se tijekom cijelog vikenda okupilo u Murskom Središ u.

Nakon glazbenog zagrijavanja u petak, subotnji je program po eo ve oko podneva malom školom swinga i nezaobilaznim razgle-

Pin-up ljepotice i šarmantni automobili na ovogodišnjem Trash&Burn mitingu davanjem automobila. Ve ernji sadržaji zapo eli su natjecanjem u ispijanju piva, nakon kojeg je slijedio pin-up photo contest.

Retro stil koji se na velika vrata vratio na modnu scenu svoje je poklonike i poklonice pronašao i u Hrvatskoj, a nije ih manjkalo ni na ovom mitingu. Korzeti, visoke pete, ma kaste nao ale i cigaršpicevi samo su neki od detalja kojima svojim modnim izri ajem pin-up ljepotice današnjice odaju po ast kalendarskim ljepoticama sredine prošlog stolje a. Upravo zato je, osim što su proglašene tri najljepše pin-up djevojke, želja organizatora za sljede u godinu izdati pin-up kalendar snimljen upravo na ovom festivalu. Izbor najboljih fotogra ija koje e u i u kalendar vršit e se preko Internet stranice “MySpace“, a svoje fotke na natje aj mogu poslati

Taktovi rockabilly i rock’n’roll glazbe nikoga nisu ostavili ravnodušnim

svi koji su djevojke uhvatili kod ameri kih automobila ili motora u klasi nim pin-up pozama.

Povratak u glazbenu prošlost Trash&Burn miting atmosferu prošlog stolje a zorno je do arao i glazbom. Povratak u glazbenu prošlost zapo eo je ve u petak, a za zagrijavanje su se pobrinuli ma arski bend The Hellfreaks i njihova “ ma arska kraljica burleske“ umjetni kog imena Cherry Blossom. Nakon njih nastupio je dvo lani Johnny Cash Tribute, podsjetivši okupljene na najve e hitove prije sedam godina preminule legende ameri kog countryja. Ve ernji koncert održali su najprije zagreba ki rockabilly sastav B and the Bops, iji su lanovi u ovom i drugim postavima sve poznatiji

ne samo na doma oj, ve i na inozemnoj rockabilly sceni. Nakon njih za vizualni užitak pobrinula se plesa ica Morgana Le Fay svojom burlesknom to kom, da bi koncertni dio ve eri nastavili Erotik Biljan&His Heretics vrativši nas u 60-e godine svojim garažnim rockom. Za rock’n’roll predznak u nastavku programa pobrinuli su se zagreba ki Eichmann Family, a subotnju su ve er koncertom zatvorili Latex Willer, pshychobilly bend s atraktivnom pjeva icom.

Doga aj koji se željno iš ekuje cijelu godinu Miting je okupio brojne poklonike ameri kog stila života 50-ih godina prošlog stolje a, koji su ovaj doga aj, s obzirom na doista mali broj ovakvih evenata na sceni, ekali cijele

Retro stil današnje pin-up djevojke brižno njeguju, daju i modi i glazbi pedesetih moderan štih

godine. Oduševljenje ponudom i doga anjima nisu krili, otkrivši nam da su iznena eni koliko je miting napredovao od prošle godine. – Zaista je odli no, nemam zamjerke. Doga aja ovakvog tipa de initivno nedostaje u Hrvatskoj. Zaista volim ovaj rockabilly, pin-up stil, i još uvijek nailazim na udne poglede i šaputanja kad proše em gradom. Ovaj festival zato je idealna prilika da se ljudi u neku ruku naviknu na nas, pojasnila nam je posjetiteljica iz Rijeke.

Kao što smo ve spomenuli, ovakvih je doga aja u Hrvatskoj iznimno malo. Tim više možemo trud organizatora 2. Trash&Burn mitinga ameri kih automobila Nevena Fai a cijeniti još više.

Prošlogodišnjim je festivalom, prvim ovakvog tipa u Hrvatskoj, pokrenuo pozitivne promjene na sceni, pa se po uzoru na ovaj sli ni festival održao u Žminju, a svi ljubitelji klasi nih ameri kih automobila i prate e mode i glazbe priliku za okupljanje imat e još ovo ljeto u Jastrebarskom.

Neven Fai prepoznao je potencijal ovog doga aja, iako je, kako sam kaže, bio dovoljno lud da se upusti u ovako nešto. Skeptika je bilo, objašnjava, i više nego dovoljno, ali na kraju ovogodišnjeg mitinga upravo se takvima može nasmijati u lice. No, Neven ne e ovdje stati – ve sada za sljede u godinu najavljuje još ve i i ja i miting, koji e prema istoj shemi posjetiteljima nuditi ono što ih ve dvije godine za redom mami u Mursko Središ e, dokazuju i još jednom da turizam u Me imurju ne mora nužno biti rezerviran za penzionere i seoska doma instva, ve da ima razli itih mogu nosti i razli itih doga aja, samo ih treba znati prepoznati.

(Bojana Špani ek)

Retro stil ne prate samo djevojke

Službeno je objavljen program dvanaestog po redu Špancirfesta, koji se ove godine održava od 20. do 29. kolovoza.

Program Špancirfesta ove e se godine održavati u devet ulica i na pet trgova, a nastupit e izvo a i iz trinaest europskih zemalja. Glazbeni dio i predstave izvodit e se na etiri pozornice smještene na Starom gradu, na Korzu, Stan i evom trgu i u dvorištu Županijske pala e. U deset dana bit e održano ukupno ak 48 koncerata koji e se održavati na etiri pozornice, prenosi portal evarazdin.hr.

Najve a festivalska pozornica, ona na Starome gradu, ponovno e biti rezervirana za najve a koncertna doga anja.

Pop, rock i sve njihove glazbene izvedenice, poznati glazbenici, jedinstveni ambijent i deseci tisu a posjetitelja zadovoljit e i najzahtjevnije posjetitelje. Špancirfest otvaraju Zoran Predin i The Gypsy Swing band na Stan i u i Kiril feat Ras Tweed & Serdzuk Orkestar sa specijalnom goš om Esmom Redžepovom na Starom gradu, a završni koncert održat e Bajaga & Instruktori koji e zajedno s gostima 29. kolovoza podsjetiti na 80-e.

Uz njih na pozornicama grada u deset dana pred posjetiteljima festivala dobrih emocija nastupit e brojna poznata glazbena imena, tu su Jura Stubli i Film, Vlada Divljan, Let3, Elemental, Pips Chips & Videoclips, Hladno pivo, Zadruga i mnoga druga vrhunska imena.

Varaždin e se pretvoriti u kozmopolitsko grotlo uživanja Glavni gradski trg, Trg kralja Tomislava, popularni Korzo, s brojnim terasama ugostit e izvo a e zabavne glazbe i laganijih nota. Evergreeni u izvedbi orkestara, klapa i bandova init e idelanu glazbenu kulisu za one koji e poželjeti predahnuti na jednoj od terasa, porazgovarati s prijateljima ili pak “samo“uživati u vrhunskoj glazbenoj izvedbi.

Pozornica na Trgu Miljenka Stan i a rezervirana je za World music scenu. Provjereni izvo a i iz Austrije, Italije, Makedonije i Rusije u Varaždin e donijeti zvukove svojih zemalja i kultura te taj, po mnogima najljepši gradski trg, pretvoriti u kozmopolitsko grotlo uživanja.

Naravno, i ove godine bit e postavljen Vindiland, zemlja mašte, igre i veselja u kojoj e i ove godine djeca mo i uživati u brojnim iznena enjima koja su pripremljena isklju ivo za njih.

Bit e tu i Pan ulica puna performera, po prvi put e se održati Kreativfest na kojem e se posjetitlji mo i i sami aktivno uklju iti u kreiranje programa kroz kreativne radionice i sudjelovati u stvaranju malih umjetni kih djela, lutkarske radionice i još mnoštvo dodatnih programa.

Cijeli program bit e dostupan na redizajniranim web stranicama Špancirfesta od ovog tjedna, uz sve dodatne informacije vezane uz festival i doga aje.

13. srpnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

DAVORKA ižmešija (17) – Mala Subotica U ovotjednom fotosessionu predstavljamo mladu Davorku iz Male Subotice. Davorka je upravo završila drugi razred Srednje škole u Prelogu, ekonomskog smjera. Opisuje se kao veselu i druželjubivu djevojku koja voli biti okružena ljudima koje voli. Upravo oni smatraju je prgavom, oštrom i britkom, ali istodobno slatkom i nježnom. Davorka najviše voli slušati rock, izme u ostalih Whitesnake, Guns N’ Roses, Red Hot Chili Peppers, Six Pack i Hladno pivo, te isti e kako obožava plesati upravo na ovu vrstu glazbe.

Vrijeme tako er voli provoditi leže i u travi obasjana suncem. Od sportova najviše voli rukomet i atletiku.

Ovaj fotosession snimljen je kod preloške “Marine”. (foto: Z. Vrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Davorka ižmešija Visina: 1,67 Datum ro enja: 11.5.1993. ime se bavi: srednjoškolka Glazba: rock Omiljeni film: Moulin Rouge Slobodno vrijeme: druženje s prijateljima

U AKOVCU ODRŽAN 4. Slobodni festival u organizaciji ACT-a i Hrvatske udruge Linux korisnika

Sklapanje novih suradnji

U dva dana festivala više od dvadeset predava a i pedesetak gostiju iz cijele Hrvatske

Velik zna aj ovakvih doga anja je i mogu nost upoznavanja i sklapanja novih suradnji, što su sudionici u akovcu maksimalno iskoristili, pa organizatori u narednim mjesecima o ekuju informacije o novim i inovativnim projektima i inicijativama.

Sudionici su izrazili želju da se ova manifestacija nastavi i sljede ih godina, pa ve sada za peti jubilarni Slobodni festival možete u svojim kalendarima rezervirati prvi vikend u srpnju 2011. Organizaciju Festivala omogu ilo je Ministarstvo kulture, koje je iznosom od 25.000 kn pokrilo smještaj, put i prehranu predava a. Festival se ina e provodi potpuno volonterski, a ove godine sudjelovali su i volonteri iz drugih gradova. Besplatnim ustupanjem prostorija pomogao je Plesni studio Vivona, a opreme Internet trgovina Fisher i Udruga Zora. (bš)

Ovogodišnji Slobodni festival (festival otvorenih tehnologija) u organizaciji Autonomnog centra i Hrvatske udruge Linux korisnika održan je po etkom srpnja u akovcu. Kako je ve kod prijava gostiju bilo jasno da e prostori Autonomnog centra bili premali, organizatorima je svoje prostorije za središnji predava ki dio ustupio Plesni studio Vivona, dok su se radionice održale u prostorima Autonomnog centra.

Festival poprima sve ve i turisti ki zna aj U dva su dana Festivala predava i s fakulteta i škola, institucija, tvrtki i udruga održali održali 24 predavanja i 6 radionica. Na manifestaciji je sudjelovalo pedesetak gostiju iz svih krajeva Hrvatske, pa Slobodni festival poprima i sve ve i turisti ki zna aj. Iz Me imurske županije bilo je svega nekoliko sudionika, što govori o tome da treba dodatno raditi na promociji otvorenih tehnologija koje su veliki neiskorišteni poten-

cijal u gospodarskom i tehnološkom razvoju.

Tematska je raznovrsnost zasigurno jedan od razloga koji je privukao velik broj posjetitelja, koji su na predavanjima i radionicama mogli saznati više o podru jima: multimedija i 3D, projekti za razvoj zajednice, Internet i društvene mreže, IT sustavi u poduze ima, formalno obrazovanje, mreže, otvoreni standardi, umjetnost, hakiranje hardvera, kriptiranje, sigurnost i privatnost, serveri.

Naravno, sve to kroz primjenu otvorenih tehnologija.

Zbog velikog interesa, središnja su se predavanja morala održati u prostorijama Plesnog studija Vivona

Cheerleaders Livi na Austrian youth openu 2010. u Be u osvojile su dva zlata

USPJEŠNA SEZONA Livijevih navija ica nastavljena i u Be u

Još dva zlata potvr uju da je Livi me u najboljima u Europi Cheerleaders Livi osvojile su dva zlata na prošli vikend održanom Austrian youth openu 2010. u Be u. U konkurenciji 25 klubova iz Slovenije, Austrije i Hrvatske, Livijeve su navija ice najnovijim medaljama nastavile ove godine zaista uspješnu i plodnu sezonu.

Zlato su osvojili Livi juniorski sastav i group stunt Livi wizards. Odli ne su plasmane postigli i drugi Livijevi sastavi - Livi Zvjezdice u konkurenciji devet sastava osvojile su drugo mjesto, a Vatrene iz Male Subotice peto mjesto. U plesnom pom pon programu Sindy Bubek i Melita Novak bile su izvrsne tre e. Uzevši u obzir sve ove rezultate, Livi je natjecanje napustio kao najtrofejnija ekipa.

Najnovijom žetvom medalja Livijeve navija ice samo su potvrdile prethodnim plasmanima dobivenu titulu ponajboljeg sastava u Europi.

Podsjetimo, najbolje rezultate u protekloj sezoni Cheerleaders Livi osvojile su u Irskoj – 1. mjesto, Austriji – 1. mjesto, Engleskoj – 2. mjesto, a na Prvenstvu Hrvatske proglašene su All star teamom, odnosno najtrofejnijim klubom.

Naravno, ovakvi rezultati ne bi se mogli posti i bez kontinuiranog i kvalitetnog rada, za koje

Najnoviji trofeji u bogatoj Livijevoj kolekciji je zaslužno vodstvo kluba – Siniša Stri ak, Diana Lesar i Saša Borko, ali i marljive cheerleadersice i njihovi roditelji koji im neprestano pružaju podršku. Cheerleaders Livi trenutno se pripremaju za natjecanje u Velikoj Britaniji i 3. cheer camp u Maloj Subotici, a zajedno s njima priželjkujemo još odli nih rezultata. (bš)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 775

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili – “Ho u i ja!”

Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili “E, baš mi nije žao!”: Dunja Franji iz akovca.

Ova pri a, predivna i strahovito stvarna, ro ena je iz muke ljubavi i boli. “Karte za izgubljene ljubavnike” roman je britansko - pakistanskog pisca Nadeema Aslama. U središtu je pri e potraga za nestalim ljubavnicima, no traganje za njima u koncentri nim krugovima razotkriva i secira složeno pletivo odnosa koje premrežuje pakistansku useljeni ku radni ku zajednicu u neimenovanom sjevernoengleskom gradi u. Aslamova proza plijeni o aravaju im prizorima, obiljem

za udnih narativnih postupaka i mra nim sadržajem: istovremeno šekspirijanska i šokantno tipi na, ova pri a, predivna i strahovito stvarna, ro ena je iz muke ljubavi i boli.

Nakon što je nastajao desetak godina, Karte za izgubljene ljubavnike do ekan je kriti kom aklamacijom i itateljskim ushitom. I kritici i itateljima dopala se poeti na imaginativnost, raskošno zamišljeni likovi i snažan prikaz traumati noga iseljeni kog iskustva. Karte za izgubljene ljubav-

nike izniman je i rijetko profinjen roman.

Nadeem Aslam ro en je 1966. u Pakistanu, odakle je s obitelji preselio u Veliku Britaniju u tinejdžerskim godinama. Studirao je biokemiju, no prekinuo je studij kako bi pisao. Prvi je roman, Season o the Rainbirds, objavio godine 1993., te za njega primio nekoliko uglednih književnih nagrada. Svoj drugi roman, Karte za izgubljene ljubavnike (2004.), tako er nagra ivan (Encore i Kiriyama Pacific Rim Book Prize),

pisao je više od jedanaest godina (1991. - 2003.). I jedan i drugi roman uvršteni su u uži izbor Man Booker Prize. Nadeem Aslam danas živi u Londonu i dalje piše o pakistansko - engleskim temama. Njegov posljednji roman, The Wasted Vigil, objavljen je 2008. godine.

ALBUM TJEDNA

Quasarr - “Propaganda” Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njema ki, talijanski, nizozemski i ma arski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada.

Poštovani ljubitelji knjiga, iz prethodnih najava preostalo nam je nekoliko razli itih naslova, pa nam možete poslati kupon poštom, e-mailom ili možete s kuponom osobno do i i odabrati koju knjigu želite. Molimo vas da kupone ne šaljete aksom, jer podaci nisu itki.

WEB preporuka

HCL.hr za zaljubljenike u igre Zaljubljenik ste u igre, okorjeli gamer ili samo tu i tamo odigrate pokoju videoigru? Bilo kako bilo, HCL (Hrvatska Cyber Liga) je sigurno destinacija za vas.

HCL.hr portal nastao je sredinom 2005. godine spajanjem udruge Hrvatska Cyber Liga i nekadašnjeg gaming portala Crogaming.com. Cilj spajanja bio je stvoriti što kompletniji gaming portal na hrvatskom jeziku, s redovito osvježenim sadržajem povezanim uz gaming. Potonje uklju uje recenzije, najave, vijesti, kolumne, intervjue te razne special tekstove gamerske tematike, kao i screenshots i downloads sekcije posve ene videoigrama. U me uvremenu je HCL portal napredovao te tako danas osim ve navedenih sadržaja nudi i sadržaje poput gamerskih videa (trailera), wallpapera, raznih ši ra za video igre, modova i mapa za popularne igre. Ukratko, sve što jedan gamer može poželjeti.

Portal svojim posjetiteljima poslužuje vijesti te izvještaje o gamerskim turnirima organiziranim od strane HCL udruge, sve s ciljem što ve eg in ormiranja doma e javnosti o gamingu u Hrvatskoj (i susjednim zemljama). Osim turnira u igraonicama po cijeloj Hrvatskoj, stvorena je i HCL Mp Zona

KNJIGA TJEDNA

Nadeem Aslam - “Karte za izgubljene ljubavnike”

Ime i prezime: Adresa:

Nastavljamo predstavljanje knjiga Sanje Pili , ovaj tjedan donosimo knjigu “Ho u i ja!”. Radi se o zbirki veselih pri a iz kojih pršti humor, radoznalost, prijateljstvo, osje aj za pravdu. U njima su vrlo uspješno do arane sli ice iz škole, odnos roditelja i djece, radost prema svijetu i životu ... a sve zajedno zamotano u ljubav.

Sanja Pili pjesnikinja je i spisateljica, ro ena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otogra ski odsjek. Radila je kao otografkinja, trik snimateljica i koloristica na crtanom filmu.

Sura ivala je s Autonomnom ženskom ku om iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za dje je stvaralaštvo. Nastupa u školama na dje jim literarnim druženjima.

Katkad se bavi novinarstvom.

13. srpnja 2010.

(Multiplayer Zona) koja je okupila veliku ve inu hrvatskih klanova i organizirala online turnire u najpoznatijim multiplayer igrama. U sklopu HCL MP Zone ponu en je i besplatan web hosting mnogim hrvatskim klanovima koji su se natjecali u online turnirima.

Krajem 2009. godine HCL portal je redizajniran, ovaj put s puno ve im promjenama u dizajnu i unkcionalnosti portala. Uz pomo web dizajn studija Webinkubator stvoren je novi, unikatan i atraktivan dizajn, koji je portalu doveo i neke nove unkcije te lakši i intuitivniji na in za pregledavanje sadržaja na portalu.

Aktivnim zalaganjem za gaming i redovitim objavljivanjem raznih tekstova vezanih uz videoigre, HCL portal postao je glavno odredište hrvatskih gamera željnih gamerskih in ormacija.

Rastom posje enosti rastao je i community orum HCL-a koji sada okuplja nekoliko tisu a gamera koji aktivno raspravljaju o igrama i srodnim temama iz dana u dan.

Portal je osvojio i mnoge nagrade i rije i hvale zbog svojeg djelovanja, od kojih se najviše isti e Nagrada Vidi Web Top 100 2006. godine za jednu od deset najboljih Hrvatskih stranica u kategoriji “Zabava, moda, glazba”.

Nakon vrlo zanimljivog prvijenca “Quasarr”, bend Quasarr je ovih dana izdao nasljednika pod imenom “Propaganda” koji na dobar na in nastavlja rad s prošlog albuma.

Hrvatska je vjerojatno država s najve im brojem celebrityja po glavi stanovnika, što nam dokazuju razni reality showovi gdje su “zvijezde” u glavnim ulogama. Jedan od njih koji se cijelo prolje e vrtio na televiziji je najbolji dokaz za to jer tamo vjerojatno poznajem svega nekoliko ljudi, a i to su olinjali “starovi” od prije dvadesetak godina ili poluanonimne pjeva ice i manekenke željne slave. S takvom ekipom i pritiskom medija na obi nog ovjeka Quasarr se želio obra unati na novom albumu.

Prvi singl “Propaganda”, po kojem je album i dobio ime, nešto je najbolje što sam uo od pop glazbe u ovoj godini.

Prodorni tekst i zanimljiva igra elektro-pop podloga daju kombinaciju koje se ne bi postidjeli ni LCD Soundsystem.

Kada imamo jedan takav hit na albumu, esto ostaje pitanje što je s “ostatkom”, je li dostojan pratiti najavni singl, a album pokazuje da je Quasarr vrlo zreo bend koji zna napraviti cjelovito izdanje bez velikih odskakanja. Drugim rije ima, “Propaganda” je bolja od “Quasarra”.

Quasarr je ve na prvijencu složio dominantnu sliku art-pop zvuka kojim je zakupio dio radijskoj prostora. Na temelju hitova “Ti”, “Neki drugi svijet” i “Arpeggio”, Quasarr se ispromovirao kao jedan od bendova koji može pop zvuk približiti masi, a da se pri tome ne izgubi onaj kvalitetan pristup glazbi koji zanemaruju estradnjaci.

Sada kada više nisu anonimci bend se okružio zavidnom ekipom oko sebe, me u kojima se najviše isti e višestruki dobitnik Grammya Jay Frigoleta (INXS, Oasis, Alice in Chains, Black Eyed Peas ...). Lijepo je vidjeti da sve više naših ima mogu nost sura ivati s inozemcima jer se tako lakše prate svjetski trendovi, a vidi se da i glazbenicima ide na bolje kada si mogu tako nešto priuštiti, odnosno da diskografi vjeruju svojim pulenima da je to stvarno potrebno.

U ovom slu aju, Quasarr stvarno zvu i kao, bez imalo pretenzija, neki veliki svjetski bend. To govorim iz razloga što se vidi da ništa nije prepušteno slu aju, da je velika pažnja posve ena svakom odsviranom tonu, a i rije i su “upiknule” prave teme (najbolji primjer ve spomenuta naslovna stvar).

Ina e, na albumu se nalazi devet pjesama, od kojih je “Pustinje” najmirnija, gotovo akusti na pop balada s minimaliziranim guda ima, dok ve ina albuma ipak putuje k nešto kompleksnijim temama oboga enim nizom synth ritmova sporog do umjerenog tempa.

“Propaganda” je pravi album, prepun odli nih pjesama kojima nije teško predvidjeti hitoidni karakter, posebno na urbanijim radiopostajama. Temelj u vidu “Quasarra” odli no su nadopunili i sada je jasno da Quasarr

INTERNET I RA UNALA

Internet na godišnjem odmoru Uz u estalu upotrebu ra unala i Interneta na radnom mjestu i kod ku e, sve se više ljudi odlu uje ponijeti svoje ra unalo i na godišnji odmor kako bi mogli i dalje pratiti novosti na Internetu, bilo da se radi o dnevnim vijestima ili doga anjima na društvenim mrežama.

O emu voditi ra una kao pripremu ra unala za upotrebu na godišnjem?

Ukoliko se radi o prijenosnom ra unalu, provjerite stanje baterije te izmjerite s kolikom vremenskom zalihom struje možete ra unati - na odmoru ete poželjeti koristiti svoje ra unalo na neuobi ajenim mjestima gdje možda i nema priklju ka za struju u blizini te bi se mogli neugodno iznenaditi

kad shvatite da na raspolaganju imate samo nekoliko minuta zbog istrošene baterije. Stoga isklju ite napajanje prijenosnog ra unala i radite na njemu normalno dok stanje baterije ne pokaže 10 - 15% ukupnog kapaciteta. Ukoliko niste zadovoljni vremenom (prosje no su prijenosna ra unala predvi ena za 2 - 4 sata autonomije uz lagani rad), možda je vrijeme da potražite novu bateriju.

Internet je nešto na što smo navikli više ne obra ati pažnju - uz DSL prisutan u gotovo svakom domu dostupnost Interneta prihva amo zdravo za gotovo. No, stanje je vjerovatno druga ije na vašem odredištu te se prije odlaska raspitajte o dostupnosti Interneta.

Uz reklame za mobilni Internet kojima nas mobilni operateri obasipaju sa svih strana taj se oblik pristupa Internetu može initi kao najbolje rješenje - no dobro prou ite ponudu kako kroz cijelu godinu ne bi pla ali nešto što koristite par dana. Isto tako, optere enje mobilnih mreža je na posje enim turisti kim odredištima vrlo veliko te je mogu e da e Internet preko mobilnih ure aja biti dostupan samo u odre ene dijelove dana. Ukoliko putujete u inozemstvo, provjerite tari e za Internet roaming - esto su još više nego za razgovore te bi vas kod ku e mogao do ekati pove i ra un.

Mnogi turisti ki gradovi nude u centrima besplatni Internet, ovo

Popis pjesama 1. Electropop; 2. Ono što ini te druk ijom; 3.

Pod prstima; 4. Propaganda; 5. Pustinje; 6. Iluzije; 7.

In erno; 8. Okus promjena; 9. Jutro najlakše možemo opisati kao hrvatski miks Editorsa i LCD Soundsystema u brzini niže.

Na nedavnom Mars estivalu malo su me razo arali zvukom uživo, a dio toga vjerojatno leži u tome što je još bio dan i podosta vru e, pa njihova mra na electro spika nije došla do tolikog izražaja. Nešto sli no sam doživio i s Editorsima koji su prije nekoliko mjeseci klupskom svirkom uvelike poboljšali dojam one prošlogodišnje estivalske.

Kada bih rekao da je Quasarr jedan od najmodernijih bendova u nas, koji nimalo ne zaostaje za onima sa svjetske glazbene scene, ne bih uop e bio u krivu, ali zna i li to išta kad kod nas treba puno muke da se dobra glazba ispromovira i da kvaliteta ispliva. Duboko se nadam da e se to s “Propagandom” dogoditi jer je prestrašno da sve glavne nagrade na Porinu dobivaju live albumi kojima uop e nije ni mjesto u konkurenciji za spomenutu nagradu. (autor: Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

je dodatna pogodnost za turiste koja može ali i ne mora raditi - o tome ete se uvjeriti tek kada isprobate, esto su problemi s brzinom i dostupnoš u zbog pove anog interesa u sezoni.

I za kraj, kad ste na godišnjem odmoru, ne ostavljajte ra unalo na vidljivom mjestu i bez nadzora - kra e su u estale baš zbog opuštene atmos ere odmora.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

13. srpnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE PRI A O IGRA KAMA 3 TOY STORY 3

JACUZZI EXPRESS HOT TUB TIME MACHINE

animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: Lee Unkrich Uloge/Glasovi: Krešimir Miki , Ranko Zidari , Pjer Meni anin, Dean Kriva i , Nenad Cvetko, Ljubomir Kerekeš

SF komedija Režija: Steve Pink Uloge: John Cusack, Chevy Chase, Lizzy Caplan, Crispin Glover

Ponovno ot vorite kutiju s igra kama i vratite se u zabavan svijet Woodyja, Buzza i ostatka omiljene ekipe igra aka u koji vas vodi Pri a o igra kama 3. Woody i Buzz pomirili su se s injenicom da e njihov vlasnik Andy jednog dana odrasti, no ostalo je pitanje što e biti kad taj dan zaista do e. U tre em nastavku

Radnja ilma gJacuzzi Express h prati etvoricu prijatelja kojih je rutina vlastitih života dovela do stanja potpune otupljenosti i dosade: Adama (John Cusack) je upravo ostavila njegova djevojka; Lou (Rob Corddry) je momak za zabavu koji zabavu nigdje ne može prona i; Nick (Craig Robinson) ima ženu koja kontrolira njegov svaki korak; Jacob (Clark Duke) je mladi opsjednut videoigricama i vrlo rijetko izlazi iz svog podruma. Nakon

lude pijane no i provedene u skijaškom odmaralištu uz vru i jacuzzi, njih etvorica probude se mamurni i uskoro shva aju da su se na neki nevjerojatan na in vratili u 1986. godinu. Upravo je ovo njihova jedinstvena prilika da promijene svoju budu nost – jedan e prona i svoju novu ljubav života, jedan e napokon nau iti razgovarati s djevojkama, jedan e prona i ono što je dugo tražio, a jedan e se uvjeriti da još uvijek postoji. Preporu ujemo starijima od 16 godina.

Dean je botani ar, vlasnik ekstrakta industrijske biljke koji se bori se s nevjernom ženom i uposlenicima koji ga žele preveslati. Suo en s prijevarama na privatnom i poslovnom planu, Dean e se morati izboriti za svojih pet minuta. Povreda njegovog radnika na poslu, testiranje ženine vjernosti te uposlenica koja muze tvrtku za svoju korist ne e mu baš pomo i na putu pronalaženja samog sebe.

Mike Judge (“Of ice Space”), ameri ki animator, redatelj i glasovni glumac koji nam je donio urnebesne animirane ilmove kao što su “Beavis and Butt-head” i “King of the Hill”, režirao je ovu zabavnu komediju u kojoj se upoznajemo s Joelom Reynoldsom, vlasnikom kompanije za proizvodnju ekstrakata, koji svim silama nastoji spasiti obožavani posao.

U ilmu “The box” glavnu ulogu igra:

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 13.7.

19.00 STREET DANCE glazbeni ilm

1. M. Ryan 2. S. Bullock 3. C. Diaz

21.00 PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Stjepan Jankovi , Štefanec

avanturisti ki spektakl

srijeda, 14.7. nema ilmskog programa

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

etvrtak, 15.7.

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3 TOY STORY 3 animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: Lee Unkrich Uloge/Glasovi: Krešimir Miki , Ranko Zidari , Pjer Meni anin, Dean Kriva i , Nenad Cvetko, Ljubomir Kerekeš

21.00 JACUZZI EXPRESS HOT TUB TIME MACHINE SF komedija Režija: Steve Pink Uloge: John Cusack, Chevy Chase, Lizzy Caplan,

popularnoga animiranog ilma Andy se priprema za odlazak na fakultet ostavljaju i svoje vjerne igra ke u brizi zbog nesigurne budu nosti. Za sve uzraste.

Crispin Glover

petak, 16.7.

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3 animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

22.00 PETKOM U 22: PROROK

DVD, BLUE RAY IZLOG GLAVNI SASTOJAK

(tri besplatne posudbe)

OZBILJAN OVJEK

Možete li napraviti komediju iz pri e o ovjeku kojem sve krene po zlu?

Kada bra a Coen režiraju, onda da! Larry Gopnik je dobar ovjek, odan muž i otac, predani profesor izike. No, jednog dana sve e krenuti po zlu. Lijeni brat mu spava u ku i, sin ima probleme u školi, k erku zanima samo operacija nosa, a žena ga ostavlja zbog ljubavnika i on iseljava iz ku e u mali motel. I njegov posao postaje ugrožen kad po inju pristizati anonimna pisma protiv njega. Ženin ljubavnik umire, a na Larryju je da plati pokop ovjeka kojeg mrzi. Na kraju Larryju preostaje da traži savjete - od tri razli ita rabina ...

Ova mizantropska pri a ima svoje korijene u biblijskoj pri i o Jobu, a kriti ari ga ak proglašavaju najzrelijim ilmom bra e Coen. Roger Ebert ga naziva ‘djelom ljubavi’, ali upozorava da to nije komedija od koje ete se glasno smijati. Todd McCarthy (Variety) je ocijenio da je to ‘ona vrsta ilmova koju radiš kada dobiješ Oscara.’

Glede tih Oscara, ova crna

komedija je tako crna da je mnogi kriti ari uspore uju s ‘Nema zemlje za starce’ i zaklju uju da je to veseliji ilm jer je ‘A Serious Man’ pun humora, ali i o aja i bezna a, pa se to djelo ocjenjuje kao ‘rad okrutnih genija komedije’.

UBOJSTVO I MARGARITE

Pierce Brosnan ve je glumio razbija a i utjeriva a dugova (‘Taf in’) no gledatelji(ce) ga naravno uvijek prepoznaju kao Jamesa Bonda. O ito je da voli uništavati taj imidž i ludo se zabavlja u druga ijoj ulozi. Brosnan je ve parodirao James Bonda u ‘Kroja u Paname’, no ovo je vrhunac: umjesto elegantnog i pristojnog agenta s dozvolom za ubijanje, gledatelj dobiva vulgarnog, iscerenog, poreme enog i zapuštenog brkatog ubojicu u godinama koji sre uje prljave korporacijske poslove. Glavna zabava su mu alkohol, mjesne kurve i gledanje mladih cura (nerviraju ga one katoli ke, ‘samo crvene i nema suckie-fuckie’).

No Julian Noble (Pierce Brosnan) nije samo uspješan pla eni ubojica, on je i usamljeni tip koji nema ni dom ni obitelj ni prijatelja, a poslije 20 godina staža po inje dobivati napadaje PTSP-a. Umjesto da, kao Tony Soprano, posje uje psihijatricu, Julian samo traži odmor i nekog prijatelja no njegovi poslodavci ne vole ubojice na godišnjem odmoru, a još manje trpe ubojice kojima se po inju doga ati greške te ovaj put u Meksiku Julian ne smije pogriješiti.

Danny Wright (Greg Kinnear) tako er se poslovno nalazi u Mexico Cityju, u životu ga stalno prati neki baksuz i mora hitno sklopiti pravi posao jer vjeruje da ak ni njegova vjerna, draga žena Bean (Hope Davis) ne e zauvijek trpjeti gubitnika. Jedne se ve eri njih dvojica sretnu u hotelskom baru, ispijaju brojne margarite i pokušavaju zapo eti konverzaciju, no paranoi ni i nepristojni Julian uvrijedi Dannyja. Da se iskupi, Julian ga vodi na koridu i u i tajnama svoga zanata. Isprva Danny misli da se ovaj šali, ali uskoro otkriva da je i te kako ozbiljan (‘Ozbiljan kao problem s erekcijom’ - Julian) te da mu osim svog prijateljstva nudi i da mu postane pomo nik u poslu ...

A PROPHET

1. LJUBAV SE DOGA A

kriminalisti ka drama Režija: Jacques Audiard

2. AVATAR 3. KRV POSLJEDNJEG VAMPIRA 4. SVI SMO SUPER

Uloge: Tahar Rahim, Niels Arestrup

subota, 17.7.

5. STARI FRAJERI

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3

6. SHERLOCK HOLMES

animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

7. NINJA UBOJICA 8. TAXI 4

21.00 JACUZZI EXPRESS

9. SLAGALICA STRAVE 6

SF komedija

10. BRA A BLOOM

nedjelja, 18.7.

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

2.

FANTASTI NI GOSPODIN FOX

3.

ALISA U ZEMLJI UDESA

4.

KISCK ASS

5.

SEKS&GRAD 2

6.

AVATAR

7.

OTOK SHUTTER

8.

SHREK 3

9.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3 animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

21.00 JACUZZI EXPRESS SF komedija U slu aju lošeg vremena umjesto ilma u dvora CZK-a održat e se program Ljeta u gradu Zrinskih.

ponedjeljak, 19.7.

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3 animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

21.00 JACUZZI EXPRESS SF komedija

10. IRON MAN 2

DOM KULTURE PRELOG

U.S. Box Office 1. THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE

subota, 17.7., nedjelja, 18.7.

SEKS I GRAD 2 romanti na komedija

2. THE LAST AIRBENDER

Radno vrijeme blagajne!

3. TOY STORY 3 4. GROWN UPSTHE 5. KNIGHT AND DAY 6. KARATE KID 7. THE A-TEAM 8. GET HIM TO THE GREEK PRINCE 9. SHREK FOREVER AFTER

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. CYRUS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 26

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

13. srpnja 2010.

13. srpnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Hotel “Viura”

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Topla elegancija ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% Španjolska dizajnerska tvrtka “Designhouses” nedavno je završila s projektom hotela “Viura” koji se nalazi u vinorodnom podru ju Španjolske zvanom Rioja Alavesa. Hotel je nazvan prema, za to podru je, najuobi ajenijoj vrsti bijelog grož a, a sadrži 26 soba, 7 apartmana, 2 bara i restoran.

Smješten je na podru ju gdje se povijesna i šarmantna arhitektura (i kultura, naravno) španjolskih vinara u današnje vrijeme miješa s ultramodernom arhitekturom 21. stolje a, a hotel “Viura” savršen je primjer toga. Iako je smješten u centru sela s tradicionalnom i autenti nom arhitekturom, tik do crkve sagra ene u 17. stolje u hotel je izveden u apsolutno druga ijoj formi – s betonskim kockama. Postavljene su jedna na drugu u takvoj formi da se ini kao da izlaze iz tla. Arhitektura uspješ-

savršeno zaokružuju cjelinu daju i joj s jedne strane moment avangarde i doticaja umjetnosti, a s druge strane moment ljudskosti u vidu na ina izrade i korištenja “ljudskih” tehnologija.

no povezuje interijer hotela s njegovom okolinom; prozori od poda do stropa s privatnim terasama dozvoljavaju svakoj sobi maksimalan pogled na okolinu – selo, planinu Sierra de Cantabria ili pak samu crkvu. Materijali koje su koristili u interijeru ve inom su prirodni, a

Interijer ovog stana od 70 m2 nalazi se u Varšavi, a djelo je ekipe iz poljskog studija Tamizo (moram napomenuti da mi oni spadaju u Top 5). Stan je izveden ove godine, a razlog zašto sam ga odabrao za objavu (osim, naravno, injenice da smatram da je izuzetno kvalitetno projektiran sobu i kupaonicu s WC-om, što e re i da je predvi en za maksimalno dvoje ljudi bez djece.

Izveden je u modernom ruhu, ali, ono što je vrlo interesantno, korištene su nijanse sme e boje u gotovo svim oblicima. Vrlo jednostavni elementi, glatke i ravne linije dominiraju prostorom, dok, s druge strane, elementi kao što su pod i mozaik zid u kupaonici stvaraju taktilnu ravnotežu površina. Veliki dnevni boravak te kuhinja s blagovaonicom glav-

Stambena ku a u Pirinejima Cadaval & Sola Morales, španjolski arhitekti, izveli su ovu obiteljsku ku u na životopisnim i prekrasnim pirinejskim proplancima. Ustvari, to je zdanje koje nastanjuju otac i sin i kao takvo bilo je vrlo interesantno za projektiranje. Bivša gra evina koja se nalazila na tom mjestu bila je farma i ona je veoma dobro poslužila kao baza za novi stambeni projekt.

Na prvi pogled, sasvim obi na gra evina za to podneblje, ku a, sastoji se od prizemlja i potkrovlja s veoma šiljatim krovom.

dok nam njihovi elementi i koncept pri aju baš suprotnu pri u – interijer cijele ku e veoma je dobro povezan kako stilski, tako i funkcionalno. Oba su kata usmjerena baš prema pogledu pa su tako arhitekti to naglasili postavivši veliku koli inu staklenih površina na tu stranu ku e. Potkrovni prostor još ima i krovne prozore s druge strane kako bi dotok danjeg svjetla bio što ve i. Elementi interijera de inirani su kroz maksimalno etiri boje/dekora – bijela kao osnovna u kombinaciji s drvnim dekorom

na podovima daje savršenu bazu za igranje ostalim kombinacijama od kojih su arhitekti odabrali (meni osobno jednu od najdražih) kombinaciju antracit sive i jarko žute boje.

Takva je kombinacija boja i dekora moderna, markantna, ali i dovoljno životopisna i neutralna, te na taj na in odgovara svakom prostoru, a pogotovo ovakvom otvorenom i neobi nom.

No, arhitekti su je izveli s vrlo istan anim osje ajem za detalje.

Budu i da je jednim dijelom ukopana u brdo, cijeli izi ki i psihi ki fokus usmjeren je k suprotnoj strani s koje se stere prekrasan pogled na okolna brda i planine jednog od najljepših krajeva Španjolske. Zdanje je podijeljeno na dva dijela po vertikali koja su naoko potpuno druga ija,

Tako to rade u Amsterdamu Iako sam mišljenja da je ovakav “obiteljski interijer” ipak malo previše za tradicionaliste, kojih je ogromna ve ina na ovim prostorima, nisam mogao odoljeti a da ga ne podijelim s vama. Nadam se samo da e još barem nekog fascinirati ovakav koncept interijera, ali i on sam u izvedenom stanju. Ve ina mojih klijenata pri spomenu bijelih zidova odmah pomisli na stanove svojih (ili naših) baka, kada je jedina alternativa bijeloj boji bila tapeta sme ih nijansi, ve inom na cvjeti e. No, trend korištenja bijele boje (naravno, ne identi an

kao nekad) baš je sada, ustvari, to i odbijam zvati trendom, budu i da su takvi interijeri sve drugo samo ne pomodni.

Ovaj interijer, koji vam sad predstavljam, izvela je ekipa iz studija “i29” (jedan od meni najdražih studija u svijetu; o njima sam ve i pisao “mašu i repom”), a nalazi se u gradu Amsterdamu, u Nizozemskoj. Stan je smješten u veli anstvenoj arhai noj gra evini, ali je prostor u kojem se nalazi kompletno adaptiran.

Iz prostora koji je nekad služio kao stan za gospodare i njihove sluge izveli su ovo jedinstveno

i izveden) jest taj što je njime bila ushi ena i Jana, budu a doktorica, koja me zamolila da ga objavim jer je, po njenim rije ima, ona našla stan kakav bi željela imati.

E pa, Jano, do trenutka kad eš se useliti u sli an stan uvijek se možeš vra ati i uživati u fotogra ijama ovoga genijalnog interijera.

Ovo je za tebe!

Stan je, dakle, površine 70 m2, a od prostorija ima hodnik, dnevni boravak s blagovaonicom i kuhinjom, radnu sobu, spava u ni su dio stana, a de inirani su konkretnom površinom, minimalisti ki raspore enim (i odabranim) elementima te velikom koli inom dostupne svjetlosti.

Tako er, umjetna je rasvjeta vrlo pomno promišljena i izvedena kako bi se naglasile površine elemenata, ali i sama atmosfera na koju de initivno ne možete ostati ravnodušni.

i minimalisti ko remekdjelo za etvero lanu obitelj. Ogromne i prostrane prostorije te veliki i svijetli volumeni to no su to

što je potrebno svakoj obitelji za normalno funkcioniranje, a pogotovo djeci u najškakljivijem razdoblju njihova života. A ovaj stan prezentira baš to. Kuhinja je kombinacija otvorenog prostora i ugradbenog elementa koji se prostire od poda do stropa, a iji se dijelovi spajaju s elementom za odlaganje, zajedno tvore i

jednu udnovatu cjelinu; tim više što su povezani detaljima – izrezanim rupama na vratima i na elementima samima. To je vrlo jak fokusni element u prostoru, ali de initivno dolazi do izražaja jer su ostali elementi svedeni na minimum. Jedino povezano (i to savršeno, moram dodati) s njima jesu stolice “Chair One” poznatog dizajnera srpskih korijena Konstantina Gr i a. Prostrani atrij vodi do drvenih stepenica koje vode na kat kroz koji pak dopire velika koli ina sun evog svjetla s obzirom na to da se tamo nalazi veliki krovni prozor. Na katu su smještene prostorije no ne zone, ali ni one ne odska u od koncepta bjeline, povezane s jednostavnim i u inkovitim “prirodnim” momentom u interijeru – furnirom od borovog drveta.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

ZA NJU

S bebom na godišnji odmor Svaka je beba druga ija i teško je predvidjeti što možete o ekivati kada jednom krenete na put. No, važno je da sve dobro isplanirate, ponesete osnovne stvari i zadržite hladnu glavu.

Kako se vaše putovanje i godišnji odmor s bebom ne bi pretvorio u no nu moru, potrebne su vam pripreme o kojima nikada ranije niste trebali razmišljati. I dok ste se do nedavno brinuli kakve ete krpice i kremice ponijeti za sebe, sada se morate brinuti što i koliko ete stvari ponijeti za svoju bebu.

Kada planirate prvi godišnji odmor s bebom, hotel možda nije najbolja solucija. Apartman, ma kako mali, pružit e više kom ora i za vas i za bebu. Ako je beba ve po ela jesti kašice i piti sokove, njih ete lakše spremati u vlastitoj kuhinji nego u hotelskoj sobi. Tako er, bebine i vlastite životne navike ne ete toliko morati mijenjati i prilago avati hotelskim pravilima, pa beba ne e osjetiti preveliku promjenu.

Kada ste se ve odlu ili za smještaj, po nite na vrijeme planirati što trebate nabaviti i ponijeti na odmor. Ono što je prilikom pakiranja najvažnije zapamtiti jest da trebate ponijeti stvari bez kojih ne možete kod ku e.

Dakle, dovoljno odje e, pelene, posebnu hranu ako je potrebna, omiljene igra ke, kolica. Sve druge stvari su dodatak koji možete uzeti ako vam stanu u auto, što

je potvrdila i mama Vesna koja je s nama vrlo rado podijelila svoje iskustvo prvog ljetovanja sa sin i em. - Prvi smo ga put vodili na more s deset mjeseci. Uzeli smo prijenosni kreveti , njegovu posteljinu i jastu i , tako da se prvi dan odmah osje ao kao kod ku e. Uzeli smo sa sobom i kutiju punu njegovih igra aka, kišobran kolica te hodalicu koja

vi put ugledao more. Godinu dana kasnije bio je toliko uzbu en da nije mogao spavati i sto puta je pitao kada e do i more. Ja sam sjedila s njim na stražnjem sjedalu i izmišljali smo razli ite igre da put do mora što prije pro e. Na put smo ponijeli vodu, sokove i puding, koji je lako dati djetetu i u autu. Više puta smo se zaustavljali i svi se zajedno malo e, omiljena igra ka. Ukoliko putujete po danu, pokušajte prozor kroz koji sije sunce zaštititi platnenom krpom, kako dijete ne bi bilo direktno izloženo suncu i vru ini. Pazite da bebi ne puše klima ili zrak od prozora.

Malo je za sre u potrebno

je bila pun pogodak jer je dvorište bilo ogromno, pa se ‘vozio’ po njemu kao po stazi za Formulu 1, objasnila je Vesna.

Dugo sretno putovanje Iako je ve ina beba od samog ro enja naviknuta na vožnju u autu, ipak je potrebno pripremiti se za put. - Krenuli smo u no i, oko etiri sata i samo smo ga iz kreveti a premjestili u sjedalicu.

Spavao je skoro do odredišta, a onda je bio oduševljen kad je pr-

prošetali, razgledavali okolicu, što mu je bilo zanimljivo, ispri ala je mama Vesna.

Ukoliko nemate klimatiziran automobil, naša je preporuka da putujete no u jer ne samo da tada ne ete imati problema s nesnosnim vru inama, nego su velike šanse da e beba ve inu puta prespavati. Ako je beba ve a i/ili ne želi spavati, uzmite im eš e kra e stanke od vožnje, a sve što mislite da e vam biti potrebno na putu neka vam bude pri ruci – pelene, hrana, pi-

Stigli ste na more. To je i vrijeme prilagodbe za vas, ali i vašu bebu, kojoj je ovo prvo iskustvo putovanja i privikavanja na potpuno drugu okolinu. Postoji velika mogu nost da e biti umorna od puta, razdražljiva i da e plakati. Pokušajte u tom trenutku biti što smireniji i opušteniji, zabaviti je novom okolinom ili pak pustiti da odspava i dulje nego što je normalno. Jedan od najvažnijih trenutaka bit e kada bebu odvedete na plažu i kada ugleda more, naravno, ako je dovoljno stara da primje uje stvari oko sebe.

Nipošto bebu nemojte orsirati na kupanje ako se boji vode. Budite strpljivi, što pre-

poru uje i mama Vesna. - Bio je oduševljen morem, ali ne i kupanjem. Nismo ga orsirali, nego ga polako privikavali na vodu dok nije nestalo straha.

Ako se dijete boji, mislim da mu treba dati vremena da se svaki dan polako i bez ikakve prisile privikava na more. Prve godine i more je bilo hladnije, pa nije htio biti dugo u vodi.

Tjerati dijete da se kupa, a ono se boji, po meni nema nikakvog smisla. Ne treba to shvatiti kao tragediju, nego se jednostavno tome prilagoditi i zabavljati se drugim stvarima.

Imam sre u da je moje dijete znatiželjno i htio je istraživati sve novo. No, djeca su razli ita, objasnila je Vesna, te dodala: - Godinu dana kasnije bilo je potpuno druga ije. Odmah im smo došli na more morali smo i i na plažu i oduševljenje nije splasnulo ni malo. Za vrijeme najve ih vru ina, od 11 do 17 sati, vrijeme je provodio spavaju i, a nakon toga kupaju i se u dvorištu u malom bazenu u obli-

ku amca. Godinu dana kasnije ve je bio pravi ‘morski vuk’, jedino je bilo smiješno kako su mu smetali kamen i i koji su mu ulazili u sandalice i cipelice za vodu. Njih smo stalno morali vaditi van, prisje a se mama Vesna.

Ono što je najvažnije zapamtiti da bebi ne treba puno da bude sretna, pa zbog toga ne treba pretjerivati ni u emu.

- Nije potrebno nositi mnogo stvari na plažu, no suncobran obavezno nabavite. Bebu nemojte izlagati suncu, osim dok se kupa u moru, namažite je visokim zaštitnim aktorom, stavite šeširi , uzmite omiljenu igra ku i to je to. Od hrane, ako beba ve jede treba uzeti sok, vodu, vo e, puding, jogurt ... Ako je beba malo ve a, uzmite ‘kolut’ za plivanje ili narukvice za plivanje i sandalice s kojima može i u vodu i naravno ru nik u koji ete ga omotati nakon kupanja.

Te osnove su sasvim dovoljne, objasnila je Vesna. (preuzeto s portala: Žena.hr)

Kako voditi ljubav tijekom trudno e

Najvažnije su emocije

supruge vode dok torima umjesto da shvate da im je potrebna samo pažnja njihovih muževa.

Iako trudnice esto nemaju jak seksualni nagon, svakako im stalno treba toplina i nježan fizi ki kontakt. U tom slu aju, ako su spremne i raspoložene, uslijedit e seksualni odnos.

Tijekom trudno e mentalno stanje žene dramati no se mijenja. Ona postaje emotivnija, a ponekad i previše osjetljiva. Ako osjeti da joj suprug ne uzvra a ljubav, može postati nervozna, patiti od nesanice, izgubiti apetit ili, u suprotnom, previše jesti.

Mnogi muškarci nisu svjesni svog ponašanja u takvim slu ajevima, pa, primjerice,

Poze koje treba izbjegavati Misionarski položaj (kad je muškarac gore) treba izbjegavati, dok je poželjno da je žena gore ili oboje u sjede em položaju, tako da nema pritiska na abdomen i pokreti su nježniji. Pozicija u kojoj par leži na boku, a lica su im okrenuta ka istoj strani tako er je preporu ljiva, jer ni jedan par-

Mnogi se parovi tijekom trudno e trude izbjegavati seksualne odnose, ne znaju i kako e oni utjecati na stanje u kojem se žena nalazi. Njihov manjak znanja dovodi do manjka razumijevanja za partnera, te je stoga poželjno pro itati rije i stru njaka.

RECEPT tjedna

Za salatu: 1 dl integralnog je ma ½ žli ice sušene kadulje pola limuna 1 žli ica peršinovog lista 500 g filea osli a 600 g o iš enog boba sol Za salatni preljev: 2-3 režnja ešnjaka 2 žli ice kapara 1 filet in una pola limuna prstohvat svježe mljevenog papra 50 ml ribljeg temeljca 50 ml maslinovog ulja

Period kad treba apstinirati Seksualni odnos treba izbjegavati od šestog do dvanaestog tjedna trudno e jer može

dovesti do poba aja, upozoravaju stru njaci. Apstinencija se preporu uje i tijekom posljednja dva mjeseca trudno e jer postoji rizik od curenja plodne vode, što stvara komplikacije.

Od etvrtog do sedmog mjeseca trudno e seksualni odnos je dozvoljen ukoliko se poštuju savjeti doktora. Oralni i analni seks bi trebalo izbjegavati.

www.SAVJETI-hr.com

Osli na hladno Sastojci za 4 do 6 osoba

tner svojom težinom ne leži na onom drugom. Budite pažljivi ako ste u misionarskom položaju pa se muškarac težinom tijela nehotice spusti na stomak partnerice. Pokreti mogu biti grubi i zasmetati etusu.

sol Za ukrašavanje: malo peršinovog lista

Priprema Lagano posolite vodu i skuhajte je am (oko 40 minuta). U lagano posoljenoj vodi kojoj ste dodali kadulju, limunov sok, peršin kuhajte osli e desetak minuta. Bob skuhajte u posoljenoj vodi (oko 10 minuta). Kuhani bob operite hladnom vodom, ocijedite ga i uklonite opne. Osli e natrgajte na manje komadi e, a teku inu (riblji temeljac) u kojoj se kuhala riba procijedite. Za preljev sitno nasjeckajte eš-

njak, a kapare operite pod vodom i ocijedite. Pomiješajte ih s filetom in una i usitnite štapnim mikserom.

Dodajte limunov sok, papar i riblji temeljac. Prelijte maslinovim uljem i sve zajedno izmiješajte. Kuhanoj ribi i bobu dodajte ocije en je am koji ste prethodno dobro isprali pod hladnom vodom. Ribu, bob i je am prelijte pripremljenim salatnim preljevom, sve zajedno dobro promiješajte te, ukoliko je potrebno, još malo dosolite. Ostavite neko vrijeme u hladnjaku da se salata dobro ohladi i okusi prožmu. Poslužite ohla eno i posuto nasjeckanim peršinovim listom uz dodatak maslina, uz ašu kvalitetnoga bijelog vina.

Kako okupati novoro enu bebu Prvo kupanje novoro ene bebe može biti iscrpljuju e iskustvo, pogotovo ako ne znate što radite. Evo kako kupati novoro enu bebu …

Polegnite bebu na ru nik na ravnoj podlozi. Zamotajte bebu u ru nik, te perite dio po dio tijela. Trebat ete toplu vodu, sapun za bebe, šampon za bebe, pamu ne krpicu ili rukavicu i ru nik. Umo ite pamu nu krpu ili rukavicu u vodu i njome obri-

šite oko bebinih o iju. Morate biti vrlo nježni.

Stavite malo sapuna na mokru pamu nu krpu ili rukavicu i operite bebu od naprijed prema otraga, završavaju i s genitalijama. Pazite da ne namo ite bebin pupak, ako ga namo ite, odmah ga osušite.

Uzmite drugu pamu nu krpu ili rukavicu i namo ite je u vodu. Obrišite mjesta na kojima je možda ostao sapun. Po nite

i završite na isti na in kao i s nasapunanom pamu nom krpom ili rukavicom. Nakon što ste gotovi, zamotajte bebu u suhi ru nik i lagano ga obrišite. Pri ajte bebi prilikom cjelokupne procedure kupanja i ni u kom slu aju ne skidajte o i i ruke s bebe.

13. srpnja 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Top šest muških “must have” komada za ovo ljeto

Vodite li brigu o svom zdravlju?

ini se kako nam je ljeto kona no stiglo. Zatoplilo je dovoljno - nikako ne želimo biti nezahvalni i re i previše, jer se još sje amo nedavnih ranoproljetnih temperatura i dosadnih kiša. Upravo zahvaljuju i tome imali ste dovoljno vremena pripremiti se za ljeto i nadamo se da ste se pripremili. Mi vam ovaj put donosimo top šest “must have” predmeta zahvaljuju i kojima ete dodatno oplemeniti svoj stil.

Uz ove male trikove izgledat ete novo i svježe bez prevelike rošade unutar samih ormara. U nastavku provjerite što vam sve treba za biti “stylish” gospodin ovo ljeto.

bljavali platnene rup i e. Ako ste mla a generacija, možda ih niste upotrjebljavali nikad. No, ovo je ljeto pravo vrijeme da po nete. Ponovno su ih popularizirali Momci s Madisona (“Mad Men”), a ljeti e posebno obljubljeni biti oni kariranog uzorka. Samo pripazite kako ete ih kombinirati s košuljama. Od pretjerivanja boli glava!

Plasti ne “avijatorice”

Boat shoes ili cipele za brod Iako im je namjena iz samog imena jasna, ne zna i kako ih ne možete nositi i na toplom gradskom as altu ili kamenoj rivi. Dapa e! Op eprihva ene su one u sme oj boji i zemljanim tonovima, no ovo ljeto možete biti hrabri i izabrati višebojne.

Karirani platneni rup i i Ok, možda se ne sje ate kad ste zadnji put upotrje-

“Avijatorice” su odavno postale klasika i, ako njihov oblik dobro pristaje vašem licu, sigurni smo da posjedujete bar jedne ovakve sun ane nao ale. Ovo ljeto oti ite korak dalje – nabavite “avijatorice” plasti nih okvira.

Prona i ete ih kod mnogih brendova koji su se lukavo dosjetili trendi plasti ni okvir “way are-

je jasan, a slamnata edora ultimativni je “must have”. Ako i ne primijenite na svoj stil sve što vam ovdje nudimo, odaberite samo ovakvu edoru i ne ete pogriješiti. Najtrendi verzija edore trenutno je tzv. “stingy” (“škrta”) edora koja se tako naziva zbog svoga uskog oboda.

Satovi u boji I pri tome ne mislimo na itav sat, ve samo na pozadinu na kojoj se nalaze brojke i kazaljke. Tako e vaš sat biti dovoljno ozbiljan za posao i ured, a opet dovoljno veseo za tople ljetne dane. A ako su vaši kolege i potrošili velike sume za pravi sat, sigurni smo da ni jedan od njih nema ovakve - crvene, zelene, ljubi aste ili naran aste.

zdravstvenih osiguranja? Kako i gdje zadovoljiti one zdravstvene potrebe koje ovjek ne može ili teško može zadovoljiti kroz postoje i državni zdravstveni sustav? Koliko ovjek osobno može investirati u vlastito zdravlje? I koliko je na to spreman? Jeste li razmišljali o tome?

Koliko uop e prepoznajemo važnost novih zdravstvenih programa koji se profiliraju kroz privatno zdravstvo?

Jesmo li ih spremni platiti?

Koliko je nužna osobna odgovornost i aktivan pristup? Tko je odgovoran za naše zdravlje i tko je odgovoran kad se razbolimo? Trebamo li ekati da nam država ili neko drugi ponudi brigu o našem zdravlju? Ili sami moramo prepoznati nove mogu nosti i krenuti ususret o uvanja vlastitog zdravlja?

Kako do višeg zdravstvenog standarda?

Mislim da svi duboko u duši znamo odgovor na ova pitanja.

Zdravstvene potrebe nisu osviještene. I ne vodimo osobno brigu o vlastitom zdravlju. Barem ne na vrijeme. A vrijeme je prije no što bolest zakuca na vrata.

Privatno zdravstvo nosi nove vrijednosti i nove standarde.

Koliko nam treba vremena da ih prepoznamo? I zato ponovno postavljam pitanje: “Vodite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji put napravili savjetovanje o zdravlju i preventivni sistematski pregled?” Postanimo osobno odgovorni prema svom zdravlju. Bar koliko smo prema autu. Pa njega redovno vozimo na sistematski.

Mario Mikulan, psihijatar, psihoterapeut

Prugaste kravate

rica” prilagoditi bezvremenskoj “avijati arskoj” silueti.

Slamnata fedora Kakav je to gospodin bez šešira? Odgovor na to pitanje svima

Najbrži, najjednostavniji i najje tiniji na in osvježenje stila sasvim se sigurno nalazi u - dobroj kravati! Prugaste kravate su uvijek in, no sada je sezona igranja bojama, pa to pokažite i odabirom svoje kravate. I tu ete kravatu mo i nositi na posao, a pomalo ve dosadnom odijelu dat e svježinu. (Preuzeto s portala: Moda.hr)

TEHNO ZONA

Nove slušalice “Logitech” Logitech je predstavio nove slušalice namijenjene videotele oniji, slušanju glazbe ili gledanju filmova.

Nove slušalice Logitech H530 USB i Logitech H555 za prijenosna ra unala dolaze s postavljenim novim standardom za super wideband audio za poboljšanu reprodukciju zvuka. Lagane slušalice Logitech H555 za prijenosna ra unala jednostavno se savijaju i spremaju u pripadaju u kutiju. S druge strane, slušalice Logitech H530 USB imaju lasersko poja avanje, ime se stvara izuzetna kvaliteta zvuka. I jedne i druge slušalice su kompatibilne s programom Logitech Vid HD, Skype 4.0 za Windowse i programom Skype 2.8 za ra unala Mac. Slušalice Logitech H530 USB koriste lasersko namještanje zvuka i digitalni prijenos s USB priklju ka,

Budimo prema svom zdravlju odgovorni bar kao prema svom autu. Ima li išta vrjednije od zdravlja? Jeste li odgovorni prema vlastitom zdravlju? Vodite li brigu o svom zdravlju?

Kada ste zadnji put napravili savjetovanje o zdravlju i preventivni sistematski pregled?

Jeste li spremni vidjeti i iskoristiti nove mogu nosti i unaprijediti svoje zdravstvene standarde? Ili mislite da brigu o vašem zdravlju može voditi netko drugi?

Zašto je važan razvoj privatnog zdravstva? I kolika je cijena zdravlja? Što nam novo nosi razvoj privatnog zdravstva? Zašto je razvoj privatnih zdravstvenih ustanova nužan za ukupan napredak i razvoj novih zdravstvenih standarda u Hrvatskoj.

Zašto je važan razvoj privatnih

ime stvaraju isti zvuk za sve glasovne i videopozive, slušanje glazbe, gledanje filmova ili igranje igara. Audiokomande smještene su na slušalici kako bi korisnici jednostavnije optimizirali kvalitetu zvuka ovisno o tome razgovaraju li putem Interneta, slušaju glazbu ili igraju igre.

Nosa i jastu i a izra eni su od pjenastog materijala, a sami jastu i i od visokokvalitetne spužve.

Nove slušalice iz Logitecha imaju i mikro on koji uklanja žamor i pozadinsku buku te se jednostavno izvla i kad ga korisnici nemaju potrebu koristiti. Slušalice Logitech H555 za prijenosna ra unala o ekuju se u srpnju po cijeni od 449 kuna, a model Logitech USB H530 po cijeni od 369 kuna.

MODNI TREND

mjestu. Kada “is urate” svoja seksi le a, ovaj e grudnjak vrijediti svake lipe!

U slu aju da nemate ideje kako “is urati” ovaj trend, priska emo vam i ovaj put u pomo . Zamislite da ste negdje na Jadranu (svejedno gdje, jer su sve naše lokacije pre-

divne) i še ete prema vašoj najdražoj plaži. Obuli ste jednostavne sandale s kamen i ima, obukli ste kupa i kostim, na licu su nezaobilazne velike sun ane nao ale, a na glavi toliko šik slamnati šešir širokog oboda uz odgovaraju u veliku torbu (da sve stane, ne?) i široku laganu tuniku s printom koja otkriva više od pola le a.

Svi a vam se? Polako pada mrak i ve eras izlazite u neki od najpopularnijih klubova na Jadranu. Složili ste rizuru i pripremili malu crnu torbicu, na noge ste obuli one predivne crne plat orme (naravno, ne manje od 12 cm) i još samo trebate obu i usku šljokastu haljinu koja potpuno zatvara dekolte i skroz otvara le a. Klubovi, pripremite se, kraljica ve eri dolazi!

Zato ovo ljeto veliku pažnju posvetite svojim le ima i prije izlaska nanesite šljoki avi bronzer, a vani namignite de ku preko ramena i gledajte ga kako pada u nesvijest! (preuzeto s portala: Moda.hr)

site uvu enu u hla e visokog struka i gležnja e s otvorenim prstima ili pak košuljicu “zarolanih” rukava nosite opušteno preko kratke haljine i jednostavnih sandalica! Bilo koju od navedenih kombinacija možete jednako dobro is urati i nave er, samo tada na noge obavezno štikle kako bi podigli op i dojam.

Ako vas zanima gdje možete nabaviti svoju savršenu kariranu košuljicu, prije nego što se uputite u du ane, pretražite stare bakine ili mamine ormare. Ne na ete li tamo nešto, idu a postaja su buvljaci ili second hand shopovi. Za razliku od košuljice nekog “high street” brenda, vintage stvari dat e vam dozu unikatnosti i mo i ete biti sigurni

kako vašu super košulju ne e nositi još pola grada!

Tek na kraju, ako nikome ne uspijete “ukrasti” košulju, zaputite se grad ili u šoping centre i sigurni smo kako ete na i nešto po svom ukusu. (preuzeto s portala Moda.hr)

Gola le a Majice s pu rukavi ima, uske haljine bez dekoltea, prozra ne tunike, na kraju krajeva i bodiji ove godine pokazuju le a. Na vama je samo izabrati boju i uzorak i spremni ste za van! A upravo su gola le a odli an izbor za ljeto. Prvenstveno, otkrivena vam je velika površina tijela i to vas dodatno hladi, a s druge strane potamnjela le a u nekoj seksi haljinici apsolutno privla e pozornost!

Teško izvedivo? Ma kakvi!

Mnogi kažu kako je nošenje golih le a lijepo, ali teško izvedivo. Mi se ne slažemo! U slu aju da imate male grudi, obucite haljinu/ majicu bez grudnjaka, a ako imate ve e grudi savjetujemo vam nabavku silikonskog grudnjaka koji e sigurno držati “sve stvari” na

MODNI DODATAK

Karirane košulje Možda vam je prva asocijacija na kariranu košulju jedna tipi na deblja ameri ka selja ina s onim užasnim naglaskom.

Pa ipak, upravo su karirane košuljice trend koji sve eš e možemo vidjeti na našim ulicama.

Dakle, što još ekate? Trk do ormara, iskopajte svoju staru kariranu košuljicu i dajte joj novi sjaj - novom kombinacijom!

Uzmite košulju od de ka, starijeg brata ili tate i nosite je raspušteno na kratke hla ice i startasice/starke. Strukiranu košuljicu kratkih rukava no-

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Je li Parkinsonova bolest nasljedna?

Talkin’ about a Revolution

Djed od mog de ka ima Parkinsonovu bolest, dok ostali lanovi obitelji po maj inoj i o evoj strani nisu imali takvu bolest. Interesira me je li postoji mog u nos t da moj de ko oboli od te bolesti?

Parkinsonova bolest je neurodegenrativno oboljenje mozga. Javlja se u 1% populacije starije od 60 godina. Nešto eš e od nje obolijevaju muškarci nego žene. Bolest nastaje zbog nedostatka dopamina, zbog propadanja dopaminergi kih neurona u jednom dijelu mozga koji se naziva supstantia nigra (crna masa) a koji ima funkciju kontroliranje voljnih pokreta.

To an uzrok propadanja tih neurona nije do danas poznat.

U ve ini oboljelih ne može se dokazati naslje ivanje bolesti.

Prema tome Parkinsonova bolest u principu nije nasljedna bolest.

Neki statisti ki podaci navode da se ta bolest eš e pojavljuje u nekim obiteljima. Isto tako uo eno je da u obiteljima gdje ima više oboljelih od Parkinsonove bolesti postoji 2 puta ve i rizik za nastanak te bolesti kod sljede ih generacija.

Na temelju toga može se zaklju iti, mogu nost, da e vaš de ko oboljeti od Parkinsonove bolesti je veoma mala.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Revolucije su potaknute spoznajom da je nužna promjena, preokret, novi po etak. Staro ne valja, treba nam novo, druga ije, bolje.

Postoje i su obrasci neprikladni, neželjeni, nepotrebni. Ali kako ih promijeniti, kako se to postiže?

Nezadovoljstvo mora biti ogromno, potreba za promjenom jasna a odluka vrsta. U osnovi se radi o tome da treba odustati od uobi ajenog, naviknutog reagiranja jer se obrazac mora promijeniti. Ne možemo postupati po starom a o ekivati da se dogodi nešto novo.

Promijeniti obrazac zna i usredoto iti se na svoju ulogu i u initi nešto druga ije. Postati svjestan onog što ne valja i suprotstaviti se. U pravim socijalnim revolucijama to su potezi pojedinaca koji od njih u ine heroje, iako oni sami esto kažu da nisu napravili ništa posebno, samo ono što je jednostavno i samo po sebi logi no. U revolucijama dobre i potrebne stvari nadvladaju one koje su nepravedne i neprihvatljive za ve inu. Pri e o borbi za nacionalnu slobodu ili ljudska prava pune su primjera o iskrama promjene koje su se razbuktale u pravu socijalnu dramu. Ve ina revolucija po inje malim ali zna ajnim potezima. Ne po inju velikim mitinzima i parolama nego hrabrim i neodgodivim potezima pobune protiv postoje e neodržive situacije. Revolucije uglavnom ne po inju oružjem i uglavnom završavaju oružjem.

Ne pitajte me ništa o tome. Ja se

bavim psihologijom zato što nudi mnoštvo odgovora o tome kako da se nenasilno mijenjamo i kako da nam bude bolje.

Pobuna se može odviti sasvim mirno, ništa ne ine i, a time mijenjaju i sve. Tako je jednog dana prije pedesetak godina jedna umorna crnkinja u jednom ameri kom gradu ostala sjediti na svom sjedalu u autobusu a prema segregacijskom zakonu trebala je ustati kad je ušao bijelac. U itavom redu u kojem bi sjeo bijelac na susjednim sjedalima nije smio sjediti crnac, a sjedala su oko gospodina bijelca trebala zjapiti prazna, ekaju i potencijalne bjela ke stražnjice. Ta crnkinja, a zvala se Rosa Parks, ostala je mirno sjediti. Nije htjela postati junakinja i u i u povijest. Samo je odlu ila da e, onako umorna, ostati sjediti. Nije govorila, nije se micala, a kad su je došli uhititi mirno je rekla da u ine ono što moraju, jer je i ona u inila ono što mora. Tako po inju revolucije. Su enje toj ženi potaknulo je jednu od najve ih promjena u ljudskoj povijesti kojom su crnci dobili ljudska i gra anska prava. Velika imena iz te pri e ne u spominjati jer je ovo pri a o malima, od kojih sve po inje. I mali i veliki ljudi imaju svijest i savjest, poznaju osje aj nepravde ili nezadovoljstva i spremni su za prave poteze.

Promjena u i u svakom od nas i eka pravi as...Ne ini li se i vama da je vrijeme?

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Trudna s 35 godina Nekad „davno“ u sedamdesetim godinama prošlog stolje a, u „starim ,dobrim vremenima,kada je svijet još bio u redu“, naj eš e su žene ra ale izme u 20. i 30.godine. Živjelo se na taj na in da se je rano udavalo,pa su se i djeca rano ra ala.Mnogim mladim majkama nije ni bilo jasno da je to i najzdravije.“Sve u svoje vrijeme“ rekli su stari ljudi i bili su u pravu. Utvr eno je znanstveno da je najmanji postotak komplikacija u trudno i u 21.godini života. Prvorotke s 3o godina(danas s 35) imale su dijagnozu „Primipara vetusta“ ili stara prvorotka. Žene u tim godinama teže ostaju trudne. eš i su poreme aji ovulacije kao i izostanci ovulacije,menstruacijski ciklus postaje nepravilan i neredovit.

Genetski materijal postaje loš, mnoge jajne stanice su ošte ene i imaju sitne kromosomske abnormalnosti.Postoji i pove ana u estalos mongoloizna-Downova sindroma.Kod žene od 20 godina vjerojatnost za Down je 1:1070.kod žene od 35 godina 1:250 a kod žene s 40 godina 1:70 do 1:20.

Ukoliko do e do trudno e ona je eš e optere ena raznim komplikacijama nego je to kod mla ih žena.Trudno a se ozna ava kao rizi na trudno a. este su tzv.gestoze,tj. bolesti uzrokovane trudno om, edemi,prekomjerno nakupljanje teku ine u tijelu,povišeni

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Problemi s koljenima Što sve može uzrokovati probleme s koljenima i teške bolove koje pacijent podnosi na granici izdržljivosti? Posljednjih godina u “modi” su teretane s neadekvatno obrazovanim kineziolozima ili ak amaterima sa sumnjivim te ajevima u koje hrle ljudi željni zavidnog izgleda dok o posljedicama ošte enja donjih ekstremiteta nitko ne razmišlja, pa ak i ne snosi nikakvu odgovornost. injenica je da je na tom polju ponekad šteta mnogo ve a od koristi. Naravno da do oboljenja i problema može do i i iz mnogo drugih razloga. Prvi znakovi oboljenja koljenog zgloba manifestiraju se kao umor u nogama, bol, zako enost ili deformacije u vidu zadebljanja zgloba, smanjenja pokreta i slabost okolnih miši a.

O uvanje koljenih zglobova najsigurnije je i naju inkovitije lagano kretanje i smanjenje tjelesne

tlak, ošte enje bubrega,sve do preeklampsije i eklampsije koje mogu završiti tragi no.Postoji i gestacijski dijabetes,še erna bolest uzrokovana trudno om. Žene u starijoj dobi su i esto kroni no bolesne pa i takve kroni ne bolesti mogu ugrožavati trudno u.Postotak spontanih poba aja,preranih poroda te odumiranja ploda u trudno i je povišen.Biologija nažalost ne prati sociološke promjene.

U Hrvatskoj je u prošloj godini svaka tre a rodilja bila starija od 30 godina ,a svakom osmom djetetu je majka bila starija od 35 godina.U Njema koj je svaka 4.majka starija od 35 godina.Taj trend se nastavlja u Europi pa i u Hrvatskoj,tu ništa ne zaostajemo.

Mnogo je ve i broj majki starijih od 30 godina nego onih mla ih.

Ipak nije sve tako crno.Vremena se mijenjaju pa tako i na in života.Moderan na in života oslobodio je ženu u svakom smislu.One su ravnopravne,visoko školovane,vrlo esto sa zavidnim karijerama.Tako sve eš e trudno a mora ekati i treba se tome prilagoditi.Ako se potencijalne majke zdravo hrane, redovito rekreiraju ,dovoljno spavaju,te izbjegavaju alkohol,nikotin i droge,postoje dobre šanse za normalnu trudno u i s 35 godina i više.Potrebna je jasno redovita kontrola u trudno i.Napredak medicine u svijetu pa tako i kod nas sigurno e pomo i i našim starijim trudnicama.

težine. Svaka dodatna i poja ana aktivnost mora biti pod kontrolom ortopeda. Nadalje je poželjno kontrolirati funkciju miši a, jer se doga a da bolovi u koljenima nisu uzrokovani ošte enjem zglobova nego poreme ajem ili ošte enjem funkcije miši a. Sve više sjedenja na radnom mjestu, za TV ekranima ili ra unalu de initivno je velik uzrok bolova u koljenima.

Nedostatak kretanja naš je veliki neprijatelj. Me utim, kad bolovi postanu permanentni pacijent je prisiljen nešto poduzeti. U toj fazi analgetici više ne pomažu, ili je njihova pomo kratkotrajna, nego ine štetu organizmu. U tom slu aju oboljeli mora nešto poduzeti ali ostaje pitanje što. Izbor se naj eš e svodi, s pravom, na posjet lije niku, lije enje je dugotrajno raznim lijekovima i najrazli itijim terapijama i tretmanima, ali nakon duljeg vremena pacijent ostaje i dalje pacijent, bolovi su

sve dugotrajniji i teži i samim time a samim time i nepodnošljiviji. Ipak, ne gubite nadu i vjeru u iscjeljenje. Još vam uvijek ostaje bioterapeut koji e vam bolove bitno smanjiti ve prvog dana terapije. Terapija traje etiri dana za redom i uspjeh je zagarantiran.

Zašto dolazi do bolova? Svaki put kad je organizam, iz bilo kojeg razloga, u disbalansu negdje se javlja problem u vidu oboljenja. ovjek “puca” tamo gdje najtanji.

Stavljanje organizma u stanje balansa bol se povla i, a nakon etvrtog dana terapije u pravilu

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

nestaje. Ne ustru avajte se nazvati (bez SMS-a) broj telefona 098/1347-031 i dogovoriti svoj tretman. Nakon mog tretmana osje at ete se lakši, odmorniji, zdraviji, bolje i kvalitetnije spavati bez bolova pa zašto ih onda trpjeti. Naj eš e ljudi trpe bolove godinama, nevjerojatno strpljivo podnose teške torture, jadikuju i izdvajaju se iz društva. Sve je to nepotrebno jer univerzalna energija namjenjena je i vama, može vam donijeti zdravlje i uz pomo educiranog bioterapeuta u initi vam život radosnim i bezbolnim.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 31

14

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Oltar Domovine zapušten i zaboravljen Prošli sam vikend ponovno bio u Zagrebu, hrvatskoj metropoli i gradu koji mi puno zna i. Zagreb nosim u srcu i volim ga, premda mu u posljednje vrijeme sve rje e dolazim u pohode.

Kao i svaki put kada sam u Zagrebu, tako sam i sada obišao pet mjesta, za mene pet svetinja, i na kraju ostao tužan.

Redom sam posjetio: zagreba ku katedralu, stadion Dinama u Maksimiru, svetište Gospe Remetske, grob prvoga hrvatskog predsjednika dr.

Franje Tu mana na Mirogoju i Oltar Domovine na Medvedgradu.

Hrvatska prvostolna Katoli ka crkva iznutra je lijepa kao i uvijek, a izvana se ure uje toranj te još neki dijelovi.

Dinamov stadion, koji oni koji ne vole klub, a vjerojatno ni državu ni grad, nazivaju ruglom za mene je svetinja i ovaj put sam se lijepo osje ao. Dlanom sam dotaknuo travnjak na kojem su igrali najbolji hrvatski nogometaši koje pamtim, od Štefa Lamze, preko Sre ka Bogdana, Velimira Zajeca, Darija Šimi a, do Zvonimira Bobana i Tomislava Butine i bio sretan.

Dinamov stadion je dobar i meni lijep, vidio sam u Austriji, Sloveniji i Ma arskoj puno slabijih i nitko ih ne naziva ruglom.

U svetištu Gospe Remetske susreo sam drage franjevce uvare svetišta Odvjetnice Hrvata i vidio da se ono obnavlja, ali fali još novca i novca.

Na grobu dr. Franje Tu mana poklonio sam se do poda, stavio cvijet me u svježe bukete, što je znak da ljudi dolaze na ovozemaljsko po ivalište ovoga hrvatskog velikana.

I na kraju sam otišao malo izvan Zagreba, na zagreba ku goru ili Medvednicu, na Oltar Domovine. I ovo je bilo jedino od pet mjesta s kojeg sam oti-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

šao tužan. Oltar Domovine koji je podignut u vrijeme predsjednika Hrvatske dr. Franje Tu mana, u spomen na sve koji su kroz povijest umirali za obranu hrvatske Domovine, potpuno je zapušten. Isto tako ugašen je Vje ni plamen koji je trebao gorjeti za sve hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu. ovjek koji povremeno dolazi ure ivati kapelicu kaže kako je Oltar Domovine zapušten, a Vje ni plamen ugašen za vrijeme predsjednika Stipe Mesi a u sklopu “projekta” detu manizacije Hrvatske. A trebao je biti mjesto na kojemu bi vijence polagale strane državne delegacije, kao nekada na Avali na grob neznanom junaku.

Kako dobro znam da je Mesi zapostavio i predsjedni ku lentu, gornjogradsku Po asnu gardu i druge simbole, nisam ništa rekao ni komentirao nego se tužan zaputio u Mariju Bistricu, kamo je hodo astila moja župa. Majka Božja Bistri ka i njezina bazilika nisu zapuštene i bijaše mi nadomjestak za Oltar Domovine, koji Mesi nikada nije pohodio.

AKOVE KI espresso by Bibi

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Nova Srednja škola akovec dala djeci još jednu šansu

Miss whatever

akovec je dobio novu školu.

Mnogi je zovu “baptisti ka“, što i je i nije istina. Me u osniva ima se spominje i Baptisti ka crkva pa samim time ima status privatne vjerske škole, no odobrena je i od strane Ministarstva. Dok se ne izgradi sasvim nova zgrada te Srednje škole akovec, u enici e nastavu poha ati u Pastoralnom centru u akovcu.

Olakšala je muke mnogim upisnicima i njihovim roditeljima, mora se priznati. Dala izbor da upišu smjer gimnazije i onima koji to nisu uspjeli u našoj akove koj Gimnaziji. A da je u akove koj Gimnaziji bilo jako napeto i tijesno, znaju oni koji su ekali u redu za prijave po sat i pol vremena. S Gimnazijom nema šale, kažem vam. Po evši od pitanja u vrti u: “Što eš kad odrasteš?“ - “Upisat’ u Gimnaziju!“, pa do pitanja na faksu: “Otkuda dolaziš? - “Iz Gimnazije akovec.“ Neki pak su izabrali varaždinske gimnazije. Je li zbog nižeg bodovnog praga, zbog želje da se sa svojim društvom malo maknu iz akovca ili jednostavno jer je po pri anjima manje zahtjevna od akove ke?

Muku su mu ili i u enici III. Osnovne škole akovec koja slovi kao najja a akove ka (a vjerojatno i me imurska) osnovna škola. Teško zara ene ocjene u toj školi nerijetko su nedovoljne za upise u željene programe te se na jednom roditeljskom sa-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

stanku povuklo pitanje i o tom problemu. Nije fer da vrlo dobro ocijenjena djeca iz III. Osnovne sa znanjem kao u odlikaša (pet nula) iz neke druge me imurske škole budu “kažnjena“ nemogu noš u upisa u gimnazije ve samo u strukovne škole. I zato nam treba državna matura! Da i tu kona no bude nekakvog reda.

Sve u svemu, akovec obiluje ponudom srednjoškolskog obrazovanja. Osim te nove Srednje škole akovec te Gimnazije akovec, tu su: Ekonomska i trgova ka, Gospodarska, Graditeljska te Tehni ka, industrijska i obrtni ka škola akovec. Samo je potrebno (uz knjigu!) zagrijati stolicu i proporcionalno zagrijanosti tapecirunga na stolici rast e i ocjene u školi. Na zadovoljstvo roditelja, ofskroz!

Davnih smo dana zalijepljeni za televizore pratili kako e Branka Bebi ili Fani apalija pro i na izboru za najljepšu ženu svijeta. Bilo je to zlatno doba izbora za miss, nakon kojeg je nastala lavina izbora najljepše svega i sva ega, i danas imamo jedan ini kupus kojeg se ni draga nam kuharica Jaca ne bi posramila.

Po elo je s miss svijeta. Ajde, ok, prolazi. Pa miss sporta. Isto, kužim. Onda je krenulo s miss universe. Miss svemira? Wow, svaka ast. E, a nakon njih su na red došle miss turizma, miss sela, miss gradskog kotara zapad, miss dalmatinske konobe, miss bo anja, miss ribi ije, ma miss mile majke. Možda to i ne bi bilo toliko strašno da se s njima nisu pojavili i kojekakvi Borisi Kosma i i Aleksandre Grdi i njihovi škandalozni životi. Jer su nam samo još oni trebali.

Lijepo je vidjeti lijepu ženu. U tome emo se, vjerujem, svi složiti. S druge strane, vjerujem da emo se složiti i da se o ukusima ne raspravlja. Tko onda može re i da je ovogodišnja miss Koncov aka Gornjeg ljepša od ovogodišnje miss Koncov aka Donjeg?

Tko? Neki “štel bi a nebrem” glumac? Ona koja si je prošle godine s pola kile doma ih kobasi i 3 smrznuta piceka kupila titulu? Sin vlasnika tvornice mesnih prera evina? Ne znam, stvarno ne znam. Svaki od tih izbora najavljuju kao

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

novi, nikad vi eni, a recept prešetavanja u bikinijima i ve ernjim haljama, pokazivanja talenta i odgovaranja na opako zanimljiva pitanja toliko je prožvakan da mi se doslovno pla e.

Još bolje, miss je odjednom postalo zanimanje. Kad, primjerice, Grdi ku pitaju što radi, ona veli: “Ja sam miss Hrvatske i manekenka“. Ma bravo, Aleks. Najbolje da u Ministarstvu obrazovanja, kad ionako razmišljaju o novom spektru predmeta, uvedu i predmet “Missiranje” u sklopu kojeg e tek propupale djevoj ice pumpati informacijama kako na 1001 na in željeti mir u svijetu, “it’s ok” re i na svim svjetskim jezicima, kako da ti k’o fol slu ajno ispadne cica i kako svako malo podgrijati javnost friškim “intrigantnim” fotkama sa slu ajno izgubljenog mobitela.

Ma dajte, molim vas.

POGLED ISPOD OBRVA

A sad adio... „ Ja mogu biti tvrdoglava van svakog stila, mogu biti naj angrizavije dijete koje ste vidjeli, i niste sreli nikoga tko je negativan kao ja ponekada…Ja sam najmudrija žena koju poznajete, najnježnija duša s kojom ste se povezali, imam najhrabrije srce koje ste ikada vidjeli, i niste sreli nikoga tko je pozitivan kao ja ponekada…“ Pjeva Alanis Morisette- a; ja jesam ponekada sve to, i zapravo puno više, ili ništa od toga.

Neizmjerno hvala svima onima koji su itanjem ovih kolumni vidjeli svu moju svjetlost, a voljeli ak i moje „crnilo“.Gotovo dvije godine se družimo- ja pišem, vi itate.

Kako je život takav- da ak i „zauvijek“ ima odbrojane dane- tako naše druženje završava ovom kolumnom. Htjela bih re i još koju stvar za kraj.

Rijetko koja djevoj ica ne mašta da postane pjeva ica ili glumica kad odraste, pa što bih ja bila posebna- željela sam biti hollywoodska zvijezda. Samo Božja providnost me toga spasila, ako me danas pitate. Daleko sam ja od bilo kakve zvijezde, ipak; lju-

di me prepoznaju na cesti zbog pisanja kolumni. Ljudi esto (krivo) misle, ako nekoga znaju iz vi enja (novina ili televizije), da ga automatski i poznaju. Ali, nije tome tako. Misle da zato što mogu citirati moje rije i, da im to odmah daje za pravo da misle, govore i rade „svašta“.

Nažalost, umjesto da cijenimo one koji se za nas trude - mi ih uzimamo „zdravo za gotovo“, i skloni smo ih podcjenjivati. Ja sam za obrnuto - što više netko daje, što je više „naš“- to bismo ga trebali više cijeniti. Obzirom da je obi no, dakle, baš obrnuto, naši ljudi još uvijek moraju i i negdje drugdje prona i nekoga tko e njih i njihov trud cijeniti.

Volim svoj kraj, ali još smo mi previše „jalni“ jedni drugima - prebrzi u kritiziranju i kazni, prespori u pohvali i nagradi.

Martin Luther King je rekao: „Imam san…“ I ja imam san, veoma sli an - da e ljudi jednog dana živjeti u svom najvišem obliku - mirnom postojanju, i da e voljeti bezrezervno. Zato, što god da Vam se desi - optimizma!

Rijetko tko zna to no odgovoriti što zapravo jest optimizam, ali u suštini to su tri rije i – JA TO MOGU. Što god se zbilo - Vi to

možete! Budite sigurni u sebe, i u svoje mjesto, neka Vam pogled bude blag a siguran; onakav kakav ne vidi se esto… Žao mi je ako su moje rije i ikad ikoga povrijedile.

Oprostite mi svaku grubu rije , ili ako ste stekli dojam nepoštovanja. Volim Vas mnogo i kako god stvari ispadale - ipak me je samo ljubav vodila da pišem sve te rije i. Kolumne su nastajale i iz silne ljubavi prema pisanju, te jer sam na taj na in ovom malom kutku zemaljske kugle željela nešto dati. Sebe, od sebe.

Hvala Vam na svim povratnim informacijama i trudu uloženom u itanje. Bila mi je ast i privilegija. Posebno hvala nepoznatom itatelju koji mi je pred nekoliko mjeseci poslao ilmi „Me imurski heroj“- ne smatram se herojem, ali uljepšao mi je dan. Op enito, uvijek e biti: „neki kažu da sam led, neki kažu da sam vatra“- ovisi kako tko gleda, kako tko smatra. I to je u redu, na kraju kraja - nevažno jesam li Vam život uljepšala svojim dolaskom, ili tek sada svojim odlaskom - važno je da jesam!

Ne znam znate li pjesmu - „A sad adio, i tko zna gdje, i tko zna kad…“, na spotu ( ilmu) Ljubiša Samardži pleše s podignutim rukama, onako tužno i

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

ponosno - meni je to jedna od najdirljivijih scena koje sam vidjela. Da mogu, sad bih za Vas otplesala baš to isto, tako isto. Molim Vas, ako ikako možete,budite drug i po dobru me pamtite. „Nek svjetla gore i kad odem sa scene, i nek se svira dugo u no ; gdje srca ima - ima i mene; a kad pjesma stane- i ja u po …“ Kolumna je nosila naziv “Pogled ispod obrva”.

Da na kraju otkrijem zašto namjerno sam pred dvije godine odabrala taj naziv, da Vas asocira na pjesmu kad Vam se desi štogod bolno. Zanemarimo sad ija je, ipak, sjetite se tih rije i kad zagusti. Ide nešto ovako- „odbolovat u te ja, onako vrsto na nogama…“ Ali eto dragi itatelji…„Nikad više - Pogled ispod obrva.“

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 33

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Mazda – Baština tehn Sanjar nešto smisli, genij to usavrši

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1. 30.6.2010.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Opel

2391

12,29%

2

Volkswagen

2354

12,10%

3

Chevrolet

1633

8,40%

4

Renault

1535

7,89%

5

Peugeot

1478

7,60%

6

Škoda

1229

6,32%

7

Hyundai

1144

5,88%

8

Ford

1019

5,24%

9

Citroen

977

5,02%

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

10 Mazda

592

3,04%

11 Suzuki

570

2,93%

12 Toyota

535

2,75%

13 Dacia

493

2,53%

14 Kia

492

2,53%

15 Seat

430

2,21%

16 Nissan

414

2,13%

SLUŽBENA VOZILA :

17 Fiat

403

2,07%

ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

18 BMW

382

1,96%

19 Audi

366

1,88%

20 Mercedes

281

1,44%

21 Honda

272

1,40%

22 Volvo

76

0,39%

23 Smart

70

0,36%

24 Lada

50

0,26%

25 Mitsubishi

48

0,25%

26 Lancia

36

0,19%

27 Saab

29

0,15%

28 Alfa Romeo

27

0,14%

29 Subaru

24

0,12%

30 Mini

21

0,11%

31 Ostali

77

0,40%

UKUPNO

19448 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel BS

8,15

8,15

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 9. srpnja 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

13. srpnja 2010.

Felix Wankel Mazda Motor Corporation ove godine slavi 90 godina postojanja rade i inventuru svega što je kompaniju inilo uspješnom u proteklih devet desetlje a, sagledavaju i sve njene snažne strane i postignu a. Jedna od najve ih Mazdinih odlika svakako je inovativan duh, njena spremnost da isproba nove stvari i korporativni duh koji je godinama vodio do nekih revolucionarnih tehni kih rješenja.

Ništa nije istinitije od ove izjave kada je rije o Nijemcu Felixu Wankelu i Mazdinom Kenichi Yamamotu. Wankel, koji nije imao voza ku dozvolu ni fakultetsku naobrazbu, sanjao je kako e napraviti alternativni motor s ravnom komorom izgaranja i tankim diskom koji se okre e u sredini te komore. Yamamoto je bio toliko impresioniran s ovim konceptom motora da je Mazda 1961. kupila patent. No, prvi ‘Wankelov’ motor isporu en u Hiroshimu toliko je vibrirao da je ostrugao unutarnje stijenke rotacijske komore, a te su slabosti Yamamoto-San i njegovi inženjeri usavršili pomo u boljeg brtvljenja i podmazivanja. U svojoj prvoj serijskoj izvedbi (modelu Cosmo Sport iz 1967.) Mazdin motor s dva rotora imao je trohoidalna ku išta s trokutastim rotorima i ekscentri nim vratilom u sredini. Prostor izme u vrhova rotora i stijenki ku išta koristio se za usis, kompresiju, paljenje i ekspanziju te ispuh. Motor je bio vrlo kultiviran i rado se vrtio u visoke brojeve okretaja, jer je pri-

tisak koji je proizvodio izravno prenosio na vratilo, odnosno, nije bilo potrebe da se pravocrtno gibanje uz pomo polužja pretvara u kružno kao kod klipnog motora.

Ova tehnika pogoni gotovo dva milijuna Mazdinih automobila, uklju uju i i Mazdu 787B koja je 1991. osvojila Le Mans, kao i današnji RENESIS rotacijski motor u modelu RX-8.

“Eureka” trenutak – vodik i rotacijski motor Kada su Mazdini inženjeri 1990. prvi puta upotrijebili vodik kao gorivo u svom rotacijskom motoru, to je za njih zasigurno

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela

bilo ugodno iznena enje. Naime, pri sagorijevanju vodika, Mazdina rotacijska tehnika ima nekoliko prednosti u odnosu na klipni motor. Smjesa vodika i zraka je homogenija jer je bogatija, a i usis duže traje. Nekontrolirano paljenje smjese tako er ne predstavlja problem, jer je kod rotacijskog motora usisna komora razdvojena od komore izgaranja, nema ni usisnih ili ispušnih ventila koji bi se zagrijavali.

U posljednjih 20 godina Mazda je svoj rotacijski motor pogonjen vodikom dovela do komercijalne proizvodnje i on se u modelima RX-8 Hydrogen RE i Mazdi5 Hydrogen RE Hybrid trenutno može dobiti na leasing u Japanu i Europi.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI

Jednostavno i pametno - DISI benzinski motor + i-Stop

• BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Mazdini inženjeri znali su da e, ako kod benzinskog motora uspiju u pravoj poziciji zaustaviti klipove u taktu kompresije i ekspanzije, mo i ponovno pokrenuti motor paljenjem smjese u cilindru. No,

Kenichi Yamamoto

13. srpnja 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Šavora d.o.o.

oloških inovacija da bi to uspjeli, gorivo se moralo ubrizgati izravno u cilindar. Tako je nastao Mazdin inovativni benzinac s izravnim ubrizgavanjem i i-Stop tehnikom – stop/ start sustavom koji zaustavi motor dok vozilo miruje ( ime štedi gorivo) i pozicionira klipove koriste i napredni kontrolni software motora. Kada voza ponovno pritisne spojku, gorivo se ubrizgava izravno u ispravnu komoru i motor se ponovno pokre e za samo 0,35 sekundi, otprilike dva puta brže od uobi ajenih sustava.

Revolucija materijala – Mazdin katalizator sa Single NanoTehnologijom i novi DPF Plemeniti metali uklopljeni su na kerami ku površinu katalizatora i reagiraju s ispušnim plinovima kako bi kataliti kom reakcijom iz njih uklonili otrovne sastojke. Na visokim temperaturama molekule plemenitih metala mogu se slijepiti, ime se smanjuje njihova mogu nost iš enja ispušnih plinova. Kako bi se to sprije ilo, moraju se upo-

trijebiti velike koli ine skupih plemenitih metala. Prije nekoliko godina Mazdini inženjeri koristili su single nanotehnologiju kako bi uspješno uklopili individualne estice plemenitih metala na kerami ku bazu kako se estice ne bi grupirale zajedno. Tako je za izradu Mazdinog novog katalizatora potrebno 70 posto manje plemenitih metala uz jednaki u inak. Za svoje dizelske motore Mazda je napravila iltar dizelskih estica (DPF) kerami ke strukture, koji molekulama kisika uklopljenim u njega omogu ava osloba anje pri izgaranju nakupljene a e.

Ovo pove ava u inkovitost DPF-a, smanjuje potrošnju goriva i smanjuje u estalost procesa regeneracije iltra. I Single Nano katalizator i DPF nalaze se u programu aktualnih Mazdinih motora.

Povratak osnovama – tehnike smanjenja težine Mazdina ‘gram-strategija’ smanjenja težine auto-

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

mobila jedno je od najve ih Mazdinih postignu a upravo zbog svoje jednostavnosti – lakši automobil treba manje goriva. Kako bi smanjili težinu neke komponente, inženjeri su morali simulirati kako bi ta komponenta reagirala pod optere enjima, pa je Mazda napravila novi kompjuterski software. Kako bi to kaste zavare i ostale zavarene spojeve postavili na nove pozicije karoserijske strukture, razvijeni su i potpuno novi alati. elik ultra visoke vsto e za vrš u i lakšu karoseriju te elemente ovjesa, proizveden je uz po-

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

mo naprednih tehnologija lijevanja. Inženjeri su ak primijenili i lakše neodimiumske magnete u zvu nicima.

Vra anjem na same osnove, Mazda je postala jedan od prvih proizvo a a koji je predstavio novu generaciju automobila koji su svi redom lakši, vrš i, štedljiviji i iš i od svojih prethodnika.

1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 183.000,00 kuna sa PDV-om 2. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vl., 2007.g., cijena: 115.000,00 kuna + 5% 3. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 2006.g., cijena: 253.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:100.500,00 kuna na ime 7. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, 2000.g., 2.vlasnik, cijena: 17.000,00 kuna + 5% 8. Mitsubishi Carisma 1.6 5 vrata, 132 KS, benzin, sva oprema, 2003.g., cijena:52.000,00 kuna na ime 9. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema, 1999.g., cijena: 67.750,00 kuna sa PDV-om

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

Dacia na drugom mjestu po J. D. Poweru

Dacia je u ovogodiĹĄnjoj studiji J.D. Power Report o zadovoljstvu njema kih vlasnika svojim vozilima postigla izvanredno mjesto.

Dacia je uvrĹĄtena na drugo mjesto zajedno s prestiĹžnom njema kom

markom BMW, koja je postigla isti broj bodova i vrlo je malo zaostala za prvo uvrĹĄtenom prestiĹžnom markom Mercedes-Benz. Rumunjska marka, koja je ve viĹĄe od jednog desetlje a dio Grupe Renault,

sa svojih 83,6 posto potpuno zadovoljnih kupaca izvrsno konkurira uvaĹženim njema kim, europskim i dalekoisto nim konkurentima na ljestvici automobilskih marki.

Kod vrednovanja zadovoljstva po segmentima, Dacia Logan sa 83,9 posto potpuno zadovoljnih kupaca tako er osvaja srebrnu medalju. Dacia je bila po prvi puta uklju ena u studiju J.D.Power Report 2009. godine. Odmah se uvrstila na dobru poziciju na sredini ljestvice. Ove godine biljeĹžimo napredak za dvanaest mjesta i na taj na in je postigla najve i napredak me u svim ocjenjenim markama.

Odli an poredak Dacie je rezultat beskompromisnog programa Grupe Renault za osiguravanje svestrane kvalitete.

Nagrade za Hyundai Hyundai Motor Company zajedno s ovlaĹĄtenim predstavniĹĄtvima diljem svijeta predano radi na razvoju i podizanju kvalitete Hyundai usluge, te na rastu prodaje. Svake godine bira se parter koji je u protekloj godini postigao iznimne rezultate na ovim podru jima. Tvrtka Hyundai auto Zagreb, ovlaĹĄteni distributer vozila Hyundai za Republiku Hrvatsku dobitnik je nagrade Excellence Award za iznimne rezultate po pitanju zadovoljstva stranaka. Nagradu “2009 Excelence Award“ dodijelio je g. Sang-Deog

Bae – generalni direktor CIS & Eastern Europe regionalnog ureda, a preuzeo ju je g. Tihomir Lendl, direktor maloprodaje Hyundai auto Zagreb. Nagradu za najve e pove anje koli ine prodaje u regiji pripala je Hyundaijevom ovlaĹĄtenom partneru, tvrtci GaĹĄpari Auto. O kvaliteti usluga koje strankama pruĹža tvrtka Hyundai auto Zagreb najbolje govori i nagrada za “Before Service Performance“ koju je predao g. K.R. Lee, direktor odjela za Hyundai servis. Ove nagrade dokaz su kontinuiranog podizanja razine kvalitete

prodajnih i servisnih usluga tvrtke Hyundai auto Zagreb, a sve s ciljem pove anja zadovoljstva stranaka.

Preventivna servisna kampanja na Lexus modelima GS i LS Toyota Motor Corporation je 5. srpnja 2010. dobrovoljno objavila globalnu servisnu kampanju na Lexus modelima GS450h, GS460, LS460, LS460L, LS600h, LS600hL. Servisna kampanja uklju uje provjeru te po potrebi eventualnu doradu ventila na motorima gore spomenutih modela.

Ovim putem Ĺželimo napomenuti da niti jedan nesretni slu aj nije prijavljen u Europi pa tako ni u Hrvatskoj koji bi se mogao usko povezati s ovom servisnom kampanjom. Na podru ju Republike

OvlaĹĄteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF EJO OF F HBSBODJKF OB VHSBĂŞFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF EJN NB t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB ;B TUBSJKB WP[JMB QPWPMKOJKF DJKFOF TFSWJTJSBOKB WP[JMB

Hrvatske ova servisna akcija odnosi se na desetak vozila, iji e vlasnici biti pozvani pismenim putem da do u u servis te da im se o troĹĄku proizvo a a provjeri vozilo i naprave eventualne korekcije na vozilu. Za

dodatna pitanja oko servisne kampanje na Lexus modelima moĹžete kontaktirati sljede e brojeve telefona: 01/6659-930 Toyota Croatia d.o.o. i 01/6659-905 Lexus centar Zagreb.

13. srpnja 2010.

WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 7 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Catalunye, Catalunya, 4. srpnja njaa 201 nj 220 2010.

010 01 010 100..

Rezulta Rally Bulgaria, garia ga ria,, 0.

9. – 11. srpnja 2010.

1.

Sebas en Loeb

25

1.

2.

Dani Sordo

18

2.

Dani PEDROSA

3.

Pe er Solberg

15

3.

Casey STONER

16

4.

Randy DE PUNIET

13

4.

Sebas en Ogier

12

5.

Mikko Hirvonen

10

6.

Jari - Ma Latvala

7.

P.G. Anderson

Jorge LORENZO

25 20

5.

Alvaro BATISTUTA

11

6.

Ben SPIES

10

8

7.

Loris CAPIROSSI

9

6

8.

Nicky HAYDEN

8

Marco MELANDRI

7

8.

F. Turan

4

9.

9.

Ma hew Wilson

2

10. Hector BARBERA

6

1

11. Colin EDWARDS

5

12. Mika KALLIO

4

13. Kousuke AKIYOSHI

3

10. Henning Solberg Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

151

14. Andrea DOVIZIOSO

2

2.

Sebas en Ogier

100

15. Wataru YOSHIKAWA

1

3.

Mikko Hirvonen

86

4.

Jari - Ma Latvala

80

5.

Pe er Solberg

78

1.

Jorge LORENZO

165

6.

Dani Sordo

67

2.

Dani PEDROSA

113

7.

Ma hew Wilson

40

3.

Andrea DOVIZIOSO

91

8.

Federico Villagra

26

4.

Nicky HAYDEN

69

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24 15

232

Poredak voza a:

5.

Randy DE PUNIET

69

6.

Casey STONER

67

7.

Valen no ROSSI

61

8.

Ben SPIES

59

9.

Marco MELANDRI

39

10. Marco SIMONCELLI

39

185 125

Poredak proizvo a a: a: 1.

40

Slijede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Finland, of Turkey, 16.–18.

29.

– 31.travnja srpnja 2010.

Yamaha

170

2.

Honda

137

3.

Duca

97

4.

Suzuki

37

Slijede a utrka: Njema ke, Slijede a utrka:VN VN Japana, Sachsenring, 18. srpnja 2010.

25. travnja 2010.

EKO KUTAK

F1 poredak nakon 10 od 19 utrka

Citroën Survolt na stazi prilago enoj elektri nim vozilima Nakon predstavljanja na Sajmu u Ženevi, Citroën Survolt odsada postaje pravo trka e, 100% elektri no vozilo koje se po prvi puta vozilo na trka oj stazi u Le Mansu 10. srpnja, s iskusnim voza em Vanina Ickxom za upravlja em. Citroën Survolt mijenja uvriježene ideje i oprema se 100% elektri nim pogonom koji mu omogu uje spoj sportskog duha i performansi uz zaštitu okoliša.

Citroën Survolt nudi kompaktne dimenzije (dužine od 3,85 m, širine od 1,87 m i visine od 1,20 m), raspolaže cjevastom šasijom, ravnom podnicom s ekstraktorom zraka i potpuno karbonskom karoserijom koji ga ine istinskim trka im elektri nim vozilom. S dva elektri na motora kombinirane snage od 300 KS (od 0 do 5.000 okr/ min), Citroën Survolt nudi iznimne performanse s maksimalnom brzinom od 260 km/h.

Umjerena težina od 1.150 kg mu omogu uje ubrzanje od 5 sekun-

F1 poredak VN Velikee Britanije, Britan Bri tanije ije,, ja 201 2010.

0.

Silverstone, 11. srpnja 1.

Mark Webber

25

2.

Lewis Hamilton

18

3.

Nico Rosberg

15

4.

Jenson Bu on

12

5.

Rubens Barrichello

10

6.

Kamui Kobayashi

8

7.

Sebas an Ve el

8.

Adrian Su l

4

9.

Michalel Schumacher

2

10. Nico Hülkenberg

6

1

Poredak voza a: 1.

Lewis Hamilton

145

2.

Jenson Bu on

133

3.

Mark Webber

128

4.

Sebas an Ve el

121

5.

Fernando Alonso

98

6.

Nico Rosberg

90

7.

Robert Kubica

83

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

36

10. Adrian Su l

35

Poredak konstruktora: ra: a:

di od 0 do 100 km/h te ubrzanje od 22 sekunde od 0 - 1000 m.

2 litij-ionske baterije, svaka od 140 kg i kapaciteta od 31 kW nude mogu nost prelaska oko 200 km. Mogu e ih je napuniti za samo 2 sata zahvaljuju i speci i nom napajanju ili za 10 sati standardnim napajanjem od 220V. S tim vrlo rijetkim tehnološkim rješenjem u svijetu automobilskog natjecanja, Citroën nudi novu viziju automobila te novi pogled na kreativnost i tehnologiju.

1.

McLaren-Mercedes

278

2.

RBR-Renault

249

3.

Ferrari

165

4.

Mercedes Benz GP

126

5.

Renault

89

6.

Force India-Mercedes

7.

Williams-Cosworth

31

9.

BMW Sauber-Ferrari

15

8.

STR-Ferrari

10

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Sljede a utrka: VN Njema ke, Hockenheim, 25. srpnja 2010.

47

LJETNO RASPOLOŽENJE U TOPLICAMA SVETI MARTIN

Sljede i utorak uz kupon u Me imurskim novinama pedeset posto jeftinije na kupanje U Toplicama Sveti Martin otvoreni su ljetni bazeni! Sezona kupanja, zabave i ljetnih užitaka je po ela!

Kako bi ljeto na kontinentu u inili što zabavnijim, tim Toplica upregnuo je sve snage u bogat animacijski i zabavni program jer malo tko se više zadovoljava samom injenicom da odlazi na kupanje u najljepše Toplice u Hrvatskoj. Da su najljepše, svjedo e brojne dobivene nagrade, a da su najzabavnije, svjedo i program pripremljen da ovo ljeto u ini urnebesnim. Na raspolaganju vam stoji 4000 m2 vodenih površina, aquapark (vodena staza za tri osobe, kamikaza, body slide, rafting slide, black hole), razni vodeni efekti, whirlpooli, aquabar, dje ji bazen s pješ anom plažom za klince, gusarski

brod igralište za najmla e, pe ina, termalni bazeni ...

Kako ne bi bili prepušteni sami sebi, o zabavi brinu animatori koji podižu atmosferu, tjeraju na ples i dobru volju nagra uju nagradama! Igre na bazenima, igre iznena enja i kreativne radionice zabavit e vaše najmla e, a vi se možete razgibati aqua aerobicom ili jednostavno uhvatiti ten odmaraju i. Dok klinci neumorno tr karaju okolo, novost za roditelje je masaža

Sziget festival postaje punoljetan!

po baldahinom na otvorenim bazenima po pristupa nim cijenama. Odvojite pola sata za sebe jer kažu da u zdravom tijelu stanuje i zdrav duh. Besplatni suncobrani i ležaljke u init e vaš odmor još ugodnijim.

U kupališnom prostoru mogu a je konzumacija hrane i pi a na više mjesta (restorani, bikini bar, aquabar, pizzeria, fast food, slasti arnica, coffee bar ...). Vikendima su na programu zabavne karaoke koje e garantirano iznjedriti noManje od mjesec dana preostalo je do po etka jednog od najve ih, najzabavnijih doga anja u Europi. Od 11. do 16. kolovoza na Obudai otoku usred Budimpešte održava se tradicionalni Sziget festival. Svake godine festival oduševljava ak do 400.000 ljudi koji ostaju vjerni festivalu te ga svake godine ponovno posje uju. Sziget ugoš uje mnoštvo bendova od kojih možemo istaknuti Iron

vu zvijezdu resorta, subotama romanti no no no kupanje pod svije ama uz šampanjac, dnevni partyji na bazenima uz živu glazbu, no na kupanja uz pratnju DJ-a, happy hour ..., a u planu su ve eri stand up komedije, celebrity gosti animatori, i još puno, puno toga!

Do sada smo pokrili sve; one najmla e, tinejdžere, roditelje ... Kako ne bi zaboravili naše bake i djedove, na snazi je i posebna ponuda za umirovljenike – cjelodnevna karta i ru ak za samo 60 kuna!

Sljede i utorak samo za vas donosimo kupon u Me imurskim novinama s kojim ostvarujete 50% popusta na ulaz u svijet okrjepe, zabave i tulumasti nog ljeta u Toplicama Sveti Martin!

TOP 20 01. ONA ZA RIBARA NE E - POSTOLAR TRIPPER

02. STRANAC - COLONIA

01. U ast svim dobrim ljudima

04. MALI MAJMUN ITA

Dražen Ze i

Bolesna bra a . Kris jan Beluhan

02. Svirajte mi tužne - E.T.

05. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

TOP 03. Tvoj sam LISTA DOMA IH

06. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

Armin

KLAPA GODIMENTI

04. Vjerujem u an ele

07. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROŠI

Oliver Dragojevi

08. LAGANO UMIREM

05. Danijela as

CRVENA JABUKA

Danijela Mar novi

09. LJETO - FLYER

06. Odijelo - Jole

10. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

07. Uzalud sunce sja Op a opasnost

FORMULA 13 Maiden, Muse, Deadmau5, Faithless, Papa Roach… Za ovu je godinu atraktivno da je nulti dan festivala posve en reggae publici koju e zabavljati The Wailes, UB 40 The Aggrolites.

Usprkos bombasti nim najavama da e dio Sziget festa preseliti na hrvatsku obalu o ito da je takva ideja propala. Stoga, vidimo se na Szigetu!

(Vanja Bari , foto: Boris Bari )

01. NOT AFRAID - EMINEM 02. AMONGST THE WAVES - PEARL JAM 03. WHY DON’T YOU LOVE ME -BEYONCE 04. CALIFORNIA GURLS KATY PERRY feat. SNOOP DOGG 05. COMMANDER KELLY ROWLAND/ DAVID GUETTA

molim da poštujete našu privatnost, tugu koju u ovom životnom trenutku duboko proživljavam, rekla je Mia Begovi , 48-godišnja glumica zagreba kog kazališta “Kerempuh”, te time potvrdila kuloarska naga anja da u braku lijepe glumice i jedanaest godina starijeg poduzetnika Željka Žnidari a ve dugo ne cvjetaju ruže.

Kao razlog za kraj bra ne sre e ne spominje se tre a osoba, ve se eš e spominje da recesija nije prošla bez posljedica u poslovanju Željka Žnidari a te da su ga poslovni problemi udaljili od ljubavi.

02. Beyonce

LISTA DOMA IH SweetTOP Dreams

09. THIS AIN’T A LOVE SONG

03. David Gue a

SCOUTING FOR GIRLS

One love

10. FOOL’S DAY - BLUR

04. Shakira Did it again 05. Milow Ayo Technology

TOP LISTA 01. YOLANDA BE COOL We NoTOP Speak Americano & Dcup LISTA DOMA IH 02. KYLIE MINOGUE - All The Lovers 03. KATTY PERRY California Gurls Ft Snoop Dogg 04. SCISSOR SISTERS - Fire With Fire 05. EMINEM - Not Afraid 06. K’NAAN - Wavin Flag 07. PENDELUM - Watercolor 08. SHAKIRA

New Life Ft Funkerman & Dany P-Jazz

Tomy

10. FEDDE LE GRAND

Zdenka

TOP LISTA STRANIH

08. POP GOES THE WORLD - GOSSIP

Australska skupina Men at Work morat e platiti pet posto prihoda od autorskih prava na svoj hit “Down Under” iz 1980. godine tvrtki “Larrikin Music” koja ima prava na dje ju pjesmu iz koje su bez odobrenja kopirali neke dijelove, presudio je sud u Sydneyu.

EMI Songs Australija te autori hita “Down Under” Colin Hay i Ron

Zvijezda ameri kog reality showa “The Hills” u jednom je danu obavila deset estetskih zahvata, me u kojima su bili korekcija brade i nosa, pove anje grudi, podizanje obrva i liposukcija vrata. “Heidi sad razmišlja o plasti noj operaciji nakon što se rastavila od muža Spencera Pratta.

On je bio taj koji ju je nagovorio da ode na operaciju. Svjesna je da je otišla predaleko i sada se zbog toga osje a glupo”, rekao je bliski izvor.

Mediji su javljali kako su Heidi i Pratt prošli mjesec bankrotirali nakon što su potrošili sav novac na razne gluposti i provod. “Potpuno su bez love, njihov je prihod pao, no njihove potroša ke navike nisu. Heidi nikada nije naletjela na neku dizajnersku torbu koju nije morala imati. A Spencer troši sav svoj novac na gadgete, profesionalne teleskope i opremu za no no izvi anje”, dodao je izvor.

Natali Dizdar

Russian Roule e

Commander Ft. DAVID GUETTA

Heidi se kaje zbog svojih operacija!

10. Ne pitaj

07. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES

09. KELLY ROWLAND

TJEDNI KALORIFER

Bojan Jambroši

ROLLING STONES

“Down Under” definitivno plagijat! posto prihoda od pjesme, ali je sudac Peter Jacobson taj zahtjev nazvao neumjerenim. “Down Under” je jedna od najpopularnijih pjesama u Australiji od koje je skupina Men at Work zaradila milijune dolara.

Tony Ce nski 09. Nemam pojma

01. Rihana

Waka Waka This Time For Africa

Strykert moraju ubudu e pla ati pet posto od zarade na toj pjesmi, a u odštetu je ura unato i razdoblje od 2005. godine, od kada Larrikin Music ima prava na pjesmicu “Kookaburra Sits in the Old Gum Tree” koju je 1934. napisala u iteljica Marion Sinclair.

Odšteta je manja od zahtjeva Larrikin Musica koji je tražio 60

08. Kad žena zavoli

06. PLUNDERED MY SOUL

Razvode se Mia Begovi i Željko Žnidari Glumica Mia Begovi i poduzetnik Željko Žnidari razvode se nakon šest godina braka. Razlog, navodno, nije preljub. - Istina je da se razvodim. Željko i ja predali smo papire za sporazumni razvod braka. Rastajemo se u miru, dostojanstveno i civilizirano.

Moram napomenuti da za naš razvod nisu krive tre e osobe, nego isklju ivo ljubav koja jednostavno više ne živi na našim adresama.

No sigurno je da emo zauvijek ostati prijatelji, uvijek tu jedno za drugo. Tema mi je suviše bolna da bih o njoj više govorila. I zato vas

TOP LISTA DOMA IH

03. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

NOVO VODSTVO NŠ ME IMURJE- AKOVEC

ATLETIKA

Predsjednik Dean Pani za Školu nogometa s nadom u budu nost

PRVENSTVO HRVATSKE u atletici za senior(k)e

zaraditi više nego 13 tisu a kuna.

Stanje je malo popravila donacija iz HNS-a od 77 tisu a kuna te donacija opreme vrijedne 130 tisu a kn.

Novi predsjednik s vjerom da je budu nost Škole na realnim osnovama

Dejan Pani , novi predsjednik Škola nogometa Me imurje – akovec dobila je ovog vikenda novo vodstvo, koje je otvorenim pregovorima s Gradom i Županijom došla do dobre nade za nastavak rada i djelovanja.

Iako su ve inu vremena imali problema s financijama, pa s klubovima koji nisu željeli potpisati ugovore o suradnji, treneri i igra i Škole nogometa Me imurje- akovec, kao i dio lanova Uprave, odradili su dobar posao u svojoj prvoj sezoni postojanja. Šlag na tortu tog posla bilo je kvalificiranje kadeta i juniora Me imurja u 1. HNL, kao i ulazak kadeta i juniora akovca u viši nogometni razred, regionalno natjecanje.

Kona ni manjak iznosi više od 300.000 kn, što i nije tako tragi no kad se u popisu prihoda pogleda da je iz gradskog prora una stiglo tek 20 posto planiranog iznosa, 60 tisu a kuna, a iz županijskog svega deset posto planiranog, ukupno 33 tisu e kuna. K tome, ni kune Školi nije isplatila Zajednica sportova Županije. No, treba biti pošten i kazati da je Uprava omanula po pitanju sponzorstva i marketinških aktivnosti, gdje se ipak trebalo

No, novo vrijeme i novi ljudi možda e biti bolji recept za financijsku stabilnost Škole, pa je Skupština na mjesto predsjednika izabrala Deana Pani a, bivšeg dopredsjednika, dok je on u Izvršni odbor smjestio Veselina Biševca, Zorana Vidovi a, Matiju Posavca, Dražena Koleni a, Ivu Kolari a, Predraga Šari a, Ivu Vuruši a i Miljenka Ov ara, koji je i dopredsjednik Škole.

Novi predsjednik Dean Pani okupljenima je predstavio i novi financijski plan, koji unato pove anim izdacima zbog ulaska u dva viša ranga natjecanja nije pove an s prošlogodišnjih 1,7 milijuna kuna, ve je ak smanjen na 1,2 milijuna. “Mislim da opreznijim raspolaganjem novcem, ali i ve im angažmanom na podru ju spon-

zorstva možemo priskrbiti novac kojeg nam lokalna vlast ne može dati. Jako sam zadovoljan dogovorima s elnicima Grada i Županije i vjerujem da e ovog puta sve biti ispoštovano od svih osniva a Škole”, kazao je Pani .

Skupštini su nazo ili Veselin Biševac i Matija Posavec, koji su objasnili kako se iz prora una Grada odnosno Županije može o ekivati do 20 tisu a kuna mjese no.

Bilo kako bilo, Škola nogometa ne e mo i raditi sama. Velika važnost je drugoligaša NK Me imurje, jer se veže uz njegov status i imidž.

S druge strane neizvjestan je projekt opstanka NK akovca iako u ovom trenutku to nije presudno važno za kvalitetu škole i “proizvodnju” doma ih nogometaša. NK Me imurje mora biti izravno zainteresiran za budu nost škole, mora prona i sredstva da stipendira najbolje izdanke i na taj na in osigura njezinu svrsishodnost. Naravno, vrlo važna je i suradnja kako s Me imurskim nogometnim savezom, tako i svim me imurskim klubovima, na iskrenim osnovama i u oba pravca. Bez toga nema napretka me imurskog nogometa, a mladi

igra i e odlaziti u druge sredine, kao što je bio slu aj i do sada.

Funkcija direktora upitna?

Za kraj ostavljamo dvije zanimljivosti. Interesiralo nas je naime zbog ega Škola nije prijavila ni jedan svoj projekt Hrvatskom olimpijskom odboru, s obzirom da se s državne razine može dobiti velika potpora za dobre planove. “Ja sam kazao Mikolaju da dostavi papirologiju u Zajednicu, oni imaju papire i ako je bilo problema onda su krivi oni”, kazao je bivši predsjednik Kataleni . Na žalost, Kataleni se prevario, jer je direktor Dušan Mikolaj priznao da papire Zajednici nije stigao predati na vrijeme.

K tome, pitali smo predsjednika ho e li direktor Dušan Mikolaj ostati pro esionalac u Školi s obzirom da je predsjednik NK akovca i direktorsportski direktor NK akovca 1920, no Pani je kazao da o tome Izvršni odbor još treba odlu iti. Ipak, vidljivo je u planu rashoda kojeg je Pani predstavio da e troškovi za pla e zaposlenika i honoraraca biti smanjeni u razdoblju koje slijedi, no definitivnih potvrda još nema. (Ivana Strahija)

Novi izvršni odbor Škole nogometa

U PONEDJELJAK POSLIJEPODNE zapo ele pripreme NK Me imurja

Ambicija je ponovni status prvoligaša NK Me imurje pod vodstvom starog poznanika akove kog nogometa Vjerana Simuni a koji je u me uvremenu bio trener u egzoti nim krajevima, da bi se vratio u Hrvatsku, u ponedjeljak kasno poslijepodne krenulo je u pripreme za novu sezonu. Ono što je za sada poznato je situacija oko toga koga više ne e biti u novoj sezoni. Otišla je naime ve ina igra a: Aganovi , Golubovi , Georgievski, Melnjak, Planti , Lesjak, Darmopil, Vuljanko, Ma ari , Žuljevi i drugi, ali neka imena i ostaju. Tako bi primjerice napad trebao biti kvalitetan s

obzirom na ostanak standardnih Grgi a, Lime, Eliomara i Vuke. Brazilci bi trebali biti i na stoperskim

Trenuta ni popis igra a NK Me imurja: Bešeni , Božak, Andre Silva, Bratkovi , Antonovi , Leva i , Pintari , Grgi . Lima, Kova , Vuka, Eliomar, Amauri, Bobi anec, Midojevi , Vugrinec, Se an, Kova i . Na probu bi trebali do i: Melnjak Nino, Buhin, Gegi , Fran, Tiago, Alan...

pozicijama, ako se Andreu pridruži Amauri koji je još uvijek u Brazilu, kao i Eliomar. Ina e, u II. HNL mogu igrati samo 4 stranca pa treba vidjeti tko e biti me u njima.

Na probi veliki broj igra a Uglavnom, prvih desetak dana sigurno e biti puno prometa u svla ionici. S obzirom da se tek okuplja nova ekipa, sigurno e kroz nju pro i etrdesetak imena, a Simuni e vrlo vjerojatno tek nakon 1. kolovoza koliko-toliko iskristalizirati spisak. Vremena uglavnom

ima dovoljno, a ambicija bi trebala biti prvoligaška. Ostaje za vidjeti što e se doga ati u narednom razdoblju, a puno toga ovisi i od vodstva kluba.

Glavnom treneru Simuni u pomagati e Gori anec i Stamenkovi , dok je kondicijski trener dugogodišnji Simuni ev suradnik Boško Božinovi .

Me imurje je ina e zbog odre enih dugovanja suspendirano, pa trenuta no ne može igrati utakmice i registrirati igra e, ali o ekuje se da isto bude sre eno ovaj tjedan.

(D. Zrna)

Gabrijela Grabar i Tomislav Pintari hrvatski viceprvaci Izvrsnu ormu koju je pokazala u državnom dresu mlada me imurska atleti arka Gabrijela Grabar (AK Nedeliš e) ponovila je i na državnom prvenstvu u Rijeci. Osvojila je naslov hrvatske viceprvakinje na 400 m s prepona srušivši vlastiti me imurski rekord koji sada iznosi: 1:01,28.

Srebro je osvojio i Tomislav Pintari iz AK Me imurje u utrci na 3 000 m s preponama rezultatom 10:19,26. Tre u medalju od me imurskih predstavnika osvojila je Melani Kralji iz AK Me imurje koja je bila tre a u bacanju kugle hicem od 10.72 m.Državno prvenstvo ina e je održa no u Rijeci u organizaciji AK Kvarner.

Gabrijela Grabar izvrsno je sprintala u Rijeci i dohvatila naslov hrvatske viceprvakinje

OSAM me imurskih atleti ara nastupilo za hrvatsku reprezentaciju

Me imurske atleti arke izborile dva postolja Za razliku od 2009. godine kada su na etverome u atletskih juniorskih reprezentacija eške, Ma arske, Slovenije i Hrvatske imali samo dvije predstavnice, Me imurci su u ove godine imali ak šest reprezentativaca koji su osam puta izlazili na atletsku stazu i borilišta stadiona u Veszpremu, Ma arska. Naši su predstavnici iz AK Me imurje sa šest nastupa i i Nedeliš e sa dva, opravdali poziv izbornika, i u svim svojim nastupima zabilježili solidne plasmane te na taj na in dali doprinos osvajanju ukupnog tre eg mjesta hrvatske reprezentacije.

Opravdale poziv izbornika Najbolji plasman za me imurske atleti are ostvarila je lanica AK Nedeliš e Gabrijela Grabar koja je u disciplini 400 m s preponama osvojila drugo mjesto i srebrnu medalju. Uz odli an plasman Gabrijela je popravila

i svoj seniorski me imurski rekord koji je ponovno popravila na državnom prvenstvu u Rijeci. Na postolje se penjala i lanica AK Me imurje Kristina Dudek i to kao lanica šta ete 4 x 400 m koja je osvojila tre e mjesto, a u svojem pojedina nom nastupu Kristina je u utrci na 400 m osvojila etvrto mjesto sa rezutatom 57,76. Na etvrto mjesto plasirala se i Mateja Jambrovi , lanica Me imurja, i to u utrci šta eta 4 x 100m. Mateja je u pojedina nom nastupu tr ala i 100 m i zauzela sedmo mjesto sa 12,54 sekunde.

Za AK Me imurje nastupilo je i dvoje baca a i to Lea Obadi koja je u bacanju diska bila šesta sa 36,77 m te Kristijan Strahija koji je bacao kladivo i zauzeo sedmo mjesto sa 49,64 m. AK Nedeliš e je imao još jednu predstavnicu na 400 m s preponama u kojoj je nastupila Alena Hrušoci zauzevši osmo mjesto sa 1:07,49.

NAJAVLJUJEMO

U srijedu me unarodni atletski miting Atletska sezona za ve inu me imurskih atleti ara završava ove srijede kada AK Me imurje organizira tradicionalni atletski miting. Iz kluba

najavljuju dobru konkurenciju u svim disciplinama koje su na rasporedu, a miting bi trebao biti me unarodnog karaktera.

Po etak je zakazan za 16.30h.

U PUNOM JEKU MALONOGOMETNA SEZONA

Turniri diljem Me imurja U punom jeku je malonogometna sezona. Uglavnom su na rasporedu turniri koje organiziraju nogometni klubovi. Najve i turnir Memorijal Vladimir Skok u organizaciji NK Mladost Prelog i pokroviteljstvom Grada zapo eo je u petak u Prelogu. Prijavljene su ak 43 ekipe u 4 konkurencije.

Najbrojnija je seniorska u kojoj su 22 ekipe, 8 je veteranskih, 9 starijih pionira i 4mla ih. Turnir je tek zapo eo i traje do 22. srpnja.

Od ovog tjedna igra se i turnir odbojke na pijesku. Traju i Preloške ljetne no i, a kako kažu organizatori tijekom tjedna ne e biti najavljenih koncerata, ve standardni program uz doma e glazbene snage. U Belici pak je prijavljeno 10 seniorskih i 6 veteranskih ekipa. Turnir se igra još tjedan dana i i završava idu e subote.

U me uvremenu su i završena dva turnira oni koji su organizirani u D. Koncov aku i Hodošanu. Organizatori su na oba vrlo zadovoljni kako je sve teklo, a izvješ a možete pro itati u našem sljede em broju.

13. srpnja 2010.

ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA VETERANA “SJEVEROZAPAD”

Venera-PMP pobjednik lige, Dubrav an Preseka pobjednik turnira U završenom natjecanju u me imurskoj nogometnoj ligi veterana «Sjeverozapad» u sezoni 2009/2010. prvo mjesto potpuno zasluženo pripalo je veteranima NK «Venera-PMP“ iz Svetog Jurja na Bregu, drugo mjesto osvojili su veterani NK «Zebanec» iz Zebanca, a tre e veterani NK «Bratstvo“ iz Jurovca. Ugodno je iznenadila ekipa NK «Dubrav an» iz Preseke osvojivši etvrto mjesto. Ostale ekipe igrale su s

puno oscilacija, tako da su i rezultati izostali.

NK «Dubrav an» iz Preseke izborio se za organizaciju završnog turnira, koji je održan u Preseki. Na turniru su trebale sudjelovati etiri prvoplasirane veteranske ekipe.

Nažalost, ekipa NK „Zebanec“ došla je nekompletna (sa šest igra a) i nije mogla nastupiti, što je pokvarilo ukupni dojam. Doma ini su bili najkompletniji i najbolji na turniru, dok je prvak lige NK Venera-PMP

završila tek kao tre a. U sve anom dijelu programa, u esnici turnira primili su pehare – svaki prema osvojenom mjestu na turniru. Pobjedniku lige, NK «Venera-PMP» iz Svetog Jurja na Bregu uru en je poseban pehar.

Nakon sve anog dijela nastavilo se sa zajedni kim druženjem uz kvalitetno pripremljeno jelo i hladna pi a. Doma ini, veterani NK «Dubrav an» odli no su organizirali ovaj završni turnir.

Veterani Venere PMP pobjednici lige Sjeverozapad

13. srpnja 2010.

II. HRVATSKA TENISKA LIGA

ITF - GRAPEVINE

Lisjak do drugog kola Pobjeda protiv Pe ina, Najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak vratila se nakon kvalifikacija Wimbledona u svoju ameri ku bazu i nastavila s odigravanjem manjih turnira na kojima pokušava povratiti što kvalitetniji ranking. Za sad joj to ne polazi za rukom. U teksaškom gradu Grapevine igrala je turnir ITF circut serije vrijedan 50.000 ameri kih dolara i prošla samo do 2. kola.

U 1. kolu lako je dobila Amerikanku Pegula 7:5, 6:3, da bi onda solidno odigrala dva seta protiv 2. nositeljice Kana anke Dubois, ali katastro alno tre i za kona an poraz. Prvi je Lisjak izgubila 5:7, pa je projurila drugim 6:1, da bi potonula u tre em: 1:6.

Nakon tjedan dana stanke slijedi joj novi nastup na sli nom turniru u Lexingtonu.

poraz protiv Tenis Teama U susretu osmog kola II. Hrvatske teniske lige prva seniorska mom ad Pun eca gostovala je u Rijeci protiv mom adi TK Pe ine i ostvarila laku pobjedu rezultatom 6:3. Pobjede za akove ku mom ad ostvarili su Dejan Žli ar, Tomislav Hublin, Bojan Jaklin, Maik Nerer i Marin Šuica u pojedina nim susretima i Jaklin / Nerer u susretima parova.

U 9. kolu na gostovanju u Umagu protiv mom adi TK Tenis Team zabilježen je minimalan poraz rezultatom 4:5. Pobjede u pojedina nim susretima ostvarili su Bojan Jaklin i Petar Švenda, te parovi Kau i / Škvorc i Švenda / Žli ar.

Pun ec je na 4. mjestu s 13 bodova, a vodi Osijek s 23 boda.

VINDI KUP

Naslov za akov anku Lorenu Brzuhalski U Var Varaždinu je u organizaVarteks održan Vindi ciji TK V kup, turnir turn za dje ake i djevoj12 godina iz kalendara ice do 1 Hrvatsk Hrvatskog teniskog saveza.

Odli Odli an rezultat ostvarila akovje dvanaestogodišnja dvana BRZUHAL anka LORENA L Pun eca koja je SKI, lanica lan osvojila turnir. Kvalifikacije

OP KOPRIVNICE

Klub s novim imenom RK Me imurje, novi predsjednik Siniša Januši !?

U ponedjeljak je u dvorani Scheier održana izvanredna Skupština rukometnog kluba MKA*IPC. Kako smo saznali uo i završetka ovog broja radna skupina u sastavu Matija Posavec, Veselin Biševac, Miljenko Topli anec i Bojan Ruži pripremila je sve potrebno za skupštinu koja je trebala izabrati novog predsjednika kluba i odlu iti o novom imenu.

Za novog predsjednika neslužbeno doznajemo predloženi je Siniša Januši , ina e direktor D-TV, emisije koja se emitira u kabelskom sustavu u akovcu, dok e novi naziv kluba biti RK Me imurje. Ostaje za vidjeti je li nazivu RK Me imurje pridodan neki sponzorski naziv, jer su pregovori o generalnom sponzoru tako er bili u tijeku.

Tako bi dosadašnje ime kluba MKA*IPC trebalo oti i u povijest, a jedan od glavnih sponzora IPC ove godine sigurno ne e biti sponzor kluba.

Što pak se ti e financijskog stanja, ono nije baš tako bajno, kao što je govoreno. Naime, dug kluba iznosi više od 1 milijun kuna, a najve a stavka su pozajmice koje su klubu umjesto sponzorstva dale tvrtke uz koje je bio vezan dosadašnji predsjednik Željko Kavran. Pozajmice navodno iznose više od 400.000 kn. Dug prema igra ima je navodno oko 160.000 kn, dok je zna ajna stavka i dug dvoranama koji je posebno bio kamen spoticanja dosadašnjeg predsjednika Kavrana, a iznosi više od 250.000 kn. Uz dugovanje dobavlja ima cjelokupni iznos dugovanja premašuje milijun kuna.

Tako er je neizvjesna situacija s igra ima, ali o ito e RK Me imurje u novoj sezoni biti orijentiran na me imurske igra e, ali ostaje vidjeti tko e od njih igrati i je li to dovoljno za I. HRL ili pak e se dovoditi igra i sa strane, ali pitanje je tko i pod kakvim uvjetima. ®

TENISKI KAMP U AKOVCU

Anda Pintari do finala Anda Pintari , jedanaestogodišnja igra ica TK Franjo Pun ec nastupila je na OP Koprivnice za dje ake i djevoj ice do 12 godina. U Round Robin kvalifikacijama ostvarila je tri pobjede, a u

su igrane po Round Robin sistemu i u njima je Lorena ostvarila dvije pobjede. U glavnom turniru pobijedila je redom Mjeran (Požega) 61 61, Katuši (Zapreši ) 61 60, Pupi (I Team) 63 61 i u finalnom susretu lako i uvjerljivo Lauru Me ava iz zagreba kih Ponikva 60 60.

IZVANREDNA SKUPŠTINA RK MKA*IPC

glavnom turniru pobijedila je Kukina-Grade ak (Varteks) 62 61, Šimun i (Varteks) 62 60, da bi u finalnom susretu bila poražena od doma e igra ice Roberte Krvajica rezultatom 26 36.

Sudjelovalo 90 djece

OP AKOVCA DO 8 I 10 GODINA

Luka Horvat u finalu U organizaciji TK akovec održan je turnir za dje ake i djevoj ice do 8 i 10 godina na kojem je nastupilo etrdesetak natjecatelja iz Varaždina, Daruvara, Virovitice, Ludbrega, Preloga, ur evca i akovca.

Turnir je igran po novim „Play & stay“ pravilima za najmla e natjecatelje.

U konkurenciji dje aka do 10 godina, zlatna skupina, Luka Horvat osovojio je drugo mjesto a Florijan Barani tre e, u srebrnoj skupini Justin Kermeci osvojio je drugo mjesto, u bron anoj

skupini Abel Šprajc tre e mjesto i u zelenoj skupini Ervin Nedeljko drugo mjesto i Vinko Brki tre e mjesto.

Me u djevoj icama Ema Matja i u srebrnoj skupini osvojila je prvo mjesto, Leonarda Horvat tre e, kao i Ivana Žuli u broj anoj skupini.

Na turniru do 8 godina koji igraju dje aci i djevoj ice zajedno prvo mjesto osvojila je Nika Šari , Vinko Brki tre e, Antonija Ruži etvrto, Lukas Branilovi peto i Borna Bira šesto mjesto.

U esnici teniskog kampa

Od 5. do 9. srpnja na terenima kluba održan je tradicionalni TENISKI KAMP u sklopu programa Zajednice

spor t sk ih udruga g rada akovca SVAKI TJEDAN SPORT JEDAN. Na kampu koji se je održavao od ponedjeljka

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

I u B ligi mladi igra na parketu!

Nakon netom završene sezone u kojoj se prvi puta u A 2 ligi moralo imati 40 minuta u igri juniora 92. godište ili mla ega, krenule su rasprave po košarkaškim kuloarima je li to bilo pametno ili nije, tko je profitirao, tko ne, tko je koga...Ovih je dana iz Upravnog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza u klubove stigla Odluka o izmjenama i dopunama Propozicija natjecanja za sezonu 2010/2011. Najprije se govori o kvalifikacijama za A 1 ligu, pa piše: Klub koji na završetku Lige za ostanak zauzme pret-

posljednje mjesto odigrati e odlu ne utakmice (bolji rezultat u dvije utakmice sa drugoplasiranom ekipom iz kvalifikacijske lige), a pobjednik e ostvariti pravo da u sezoni 2011/12 igra A 1 ligu.

Kvalifikacijska liga za popunu A 1 lige igra se po dvostrukom bod sustavu, a ligu e igrati pobjednici A 2 liga po Propozicijama natjecanja A 1 muške lige.

Prvoplasirani klub Kvalifikacijske lige ostvarit e pravo igranja u natjecanju A 1 lige u sezoni 2011/12.

Slijedi dio koji se ti e igranja mladih igra a u natjecanjima pod ingerencijom HKS-a: U natjecanju klubova A 1 lige (u prvom dijelu natjecanja i u Ligi za ostanak) moraju biti prijavljeni i igrati najmanje jedan igra ro en 1991. i mla i, odnosno da u prvim petorkama klubova mora biti po jedan igra 91. godišta, a tijekom utakmice na parketu uvijek mora biti barem jedan igra 91. godišta ili mla i.

U Propozicijama natjecanja A 2 mijenja se samo godište juniora koji mora biti u igri – u netom završenoj sezoni smio je igrati

junior 92. godišta, a od jeseni u igri mora biti 93. i mla i.

Promjena e biti i u «zadnjoj» - B ligi. Na parketu stalno mora biti igra ro en 1994. i mla i! To prakti ki zna i da se sve klubove pod ingerencijom HKS – a tjera na rad s mla im kategorijama! Što je apsolutno u redu. Oni klubovi koji ne žele ili ne mogu raditi s potencijalnim mla im prvotimcima – neka igraju rekreativnu ligu.

Ukoliko tijekom utakmice zbog dosu enih 5 osobnih pogrešaka, isklju enja igra a, ozljeda i dr. mom ad više

do petka, svakog dana od 8 do 12 sati, sudjelovalo je više 90-tak polaznika. Sudionicima kampa uz aktivno u enje

nema na klupi barem jednog igra a ro enog 1994. godine (u A 2 ligi 93., u A 1 ligi 91. godine) koji bi sudjelovao u igri na parketu, igra se nastavlja s 4 igra a.

Iz HKS-a je stigla i Odluka o prijelaznim rokovima i rokovima za licenciranje igra a u sezoni 2010/2011: Prijelazni rok i rok za licenciranje za košarkaše za sezonu 2010/2011 po inje 7. srpnja 2010. (dakle – po eo je!) i završava 6. sije nja 2011.

Prijelaz iz jednog kluba u drugi klub (horizontalni prijelaz) za klubove A 2 liga i B liga ostvaruje se samo u vremenu izme u prvog i drugog dijela redovitog prvenstvenog natjecanja, a mogu ga ostvariti samo dva seniorska igra a i igra i

tenisa, organizirano je nekoliko predavanja i igraonica, a osigurana je prehrana i pi e, te poklon - majica.

mla ih dobnih uzrasta (juniori i mla i).

Dodatni prijelazni rok za klubove Kvalifikacijske lige za popunu A 1 muške lige (odnosi se samo na 5 prvaka A 2 liga) traje od 28. ožujka 2011. do 31. ožujka 2011. U ovom prijelaznom roku prijelaz i licenciranje mogu ostvariti maksimalno dva igra a po jednom klubu.

Igra u jednoj sezoni nakon po etnog licenciranja može biti licenciran još za najviše dva kluba, bez obzira na stupanj natjecanja.

Ustupanje igra a ostvaruje se do 31. prosinca 2010.

Klubovi A 2 i B liga mogu tijekom natjecateljske sezone licencirati najviše 15 igra a seniora i neograni en broj juniora i mla ih.(hks, bh)

13. srpnja 2010.

ME UNARODNA BICIKLISTI KA MANIFESTACIJA U LENDAVI

Panonski maraton triju država

PRVENSTVO HRVATSKE u preponskom jahanju

Kristini Lesjak naslov državne prvakinje Na zagreba kom Hipodromu održano je Prvenstvo Hrvatske u preponskom jahanju za sve kategorije na kojem su nastupili svi ponajbolji jaha i sa svojim grlima. Me u njima je sjajan nastup zabilježila Kristina Lesjak, lanica KK akovec koja je osvojila naslov državne prvakinje u juniorskoj konkurenciji. Odli an rezultat mlada i talentirana me imurska jaha ica Kristina Lesjak postigla je na grlu ORION. Kristina je ina e uvjerljivo osvojila naslov dr-

žavne prvakinje. Ve drugog dana ostvarila je nedostižnu prednost pred ostalim natjecateljima te su je samo pad s konja ili diskvali ikacija mogla sprije iti da uzme titulu državne prvakinje. Kristina Lesjak lanica je konji kog kluba ‘’ akovec’’, a u svojoj relativno kratkoj karijeri ostvarila je zavidne rezultate u Hrvatskoj i inozemstvu.

U konkurenciji seniora prvo mjesto osvojila je Janka Krašovec na grlu Cabano, a kod mla ih jaha a Marko Pan a na grlu Breezer.

Panonski maraton triju država ove e se godine održati sedmi puta zaredom. Ova me unarodna biciklisti ka manifestacija kojoj je cilj graditi dobrosusjedske odnose izme u Slovenije, Ma arske i Hrvatske svake se godine organizira u suradnji s nekolicinom partnera iz sve tri države, a glavni partneri su Op ina Lendava (SLO), Op ina Lenti (H) i Op ina Sveti Martin na Muri. Glavni organizator ovogodišnjeg Panonskog maratona je Op ina Lendava, a sudionici maratona e za vožnju mo i izabrati etiri staze razli ite dužine i težine koje prolaze prekmurskim i ma arskim selima, vinskim cestama Me imurja, cestama uz rijeku Muru i na kraju se opustiti uz kulturno-umjetni ki program popra en izvla enjem nagrada te osvježenjem u Lendavskim termama. Prijavnice se mogu poslati poštom (na adresu KK Lendava) ili se zainteresirani mogu prijaviti na web stranicama KK Lendava (www.kolesarski-klub-lendava. si). Trase Panonskog maratona dužine su 112 km (Veliki maraton, zahtjevna trasa, prolazi kros sve tri države, a najviša to ka marato-

na je Železna Gora, 50 km (Srednji maraton, prolazi kroz Sloveniju i Hrvatsku, u Hrvatsku ulazi na GP Mursko Središ e, a u Sloveniju se vra a preko GP Sveti Martin na Muri), 15 km (Mali maraton)

i 28 km – mountain bike (brdski) maraton . Na svim trasama predvi eni su punktovi za osvježenje.

Po etak doga anja je 18. sprnja 2010. od 7 sati ujutro, kada se još primaju prijave, u Lendavi, a po-

jedini maratoni startaju od 9 sati, u razmaku od 10 minuta. Zbog prelaska državne granice svaki sudionik dužan je sa sobom imati putovnicu ili osobnu iskaznicu.

(VRP)

SEOSKE IGRE u ukovcu

Prezentacija starih obi aja u Ivan Modri popravio idili nom donjome imurskom mjestu PRVENSTVO REGIJE 4 U PLIVANJU

rekord za 5 sekundi

Ivan Modri sjajno napreduje u le nom stilu

Na prvenstvu Regije 4 sudjelovali su najmla i pliva i GPK ME IMURJA. Ivan Modri je potvrdio odli nu formu na 200 m le no popravivši rezultat sa “Zlatnog medvjeda” za velikih 5 sekundi 2:33,77 (norma je za državnom prvenstvo 2:38,97), te osvojio srebrnu medalju. Ostali pliva i su isplivali svoje osobne rekorde. Za kadete je još nastupila Nikolina Šolti 9. mjesto 100 m leptir (1:34.64),

23. 100slobodno (1:19.54), 12.

200prsno (3:40.62), za po etnike - plivaton A su nastupili: Jurica Kavran 8. mjesto 50slobodno (36.53), 11. 50 m prsno (49.04), 15. 50 m le no (44.72), Rino Mikac 9. 50 m slobodno (36.78), 14. 200 m mješovito (3:31.83), 12. 50 m prsno (49.50), 19. 100 m slobodno (1:28.19), 10. 50 m le no (43.46). Potvr uje se da e rad sa novim trenerima Kristinom Horvat i Tomislavom Horvatom, pridonijeti puno dobrih rezultata u narednom periodu.

Ujedno se pozivaju svi mali pliva i koji ovog ljeta u e plivati u ljetnim pliva kim kampovima (09-13.08. je slijede i termin), da se pridruže klubu u rekreativnom ili natjecateljskom treningu, a informacije se mogu dobiti na stranici www.pkmc.hr ili na mob. 091 574 0644 kod tajnika kluba.

Doma ini - pobjednici U sklopu ljetnih programa Turisti ka zajednica Grada Preloga i Mjesni odbor ukovec 3. srpnja organizirali su Seoske igre ukovec 2010. u kojima su sudjelovali predstavnici osam mjesnih odbora u sastavu Grada Preloga. Manifestacija je, kažu u preloškoj Turisti koj

zajednici, organizirana s ciljem da se kroz druženje prikažu stari obi aji i nekadašnji život na selu.

Doma ini najbolji Sudionici su se natjecali u zanimljivim i atraktivnim disciplinama - potezanju užeta, bacanju kamena s ramena, utrci

Mirna ruka i oštro oko za bacanje potkove

u vre ama, hodanju štulama, bacanju potkove, guranju voza sijena, piljenju trupca, pravljenju putra, dojenju krave, dok je posebna atrakcija bila kro enje bika. Ukupni pobjednik bila je ekipa doma ina – ukovca.

Uz “sportski“ dio, organiziran je i bogat kulturno - umjet-

ni ki te zabavni program uz nastup Bandista iz Struge i folkloraša iz Donjeg Vidovca, za posjetitelje je osigurano pi e i jelo, dok su ponudom svojih proizvoda manifestaciju obogatila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

(Velimir Kelkedi, foto:

Piljenje trupaca na tradicionalan na in

13. srpnja 2010.

Mozaik 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Pristajanje u Domašincu

Svatko nešto traži, motiv, ribe, zlato...

Prirodne prepreke od granja i panjeva nisu zapreka hrabrima

Neiskorištena Mura Nije se teško ne složiti sa svim sudionicima spusta, ali i posje teljima te novinarima, kako je rijeka Mura, osobito u dijelu kod Murskog Središ e te Peklenice i Podturna, neiskorištena.

Nevjerojatno mirna Mura u nedjelju je pobu ivala maštu na organiziranje više priredbi koje zasigurno ne bi puno koštale, a bile bi dobro posje ene.

Svaki tjedan ili barem vikend mogu se održava kra i spustovi plivanja, igre na vodi i sli no, ime bi gra ani imali prilike dobro iskoris slobodno vrijeme, a organizatori (turis ke zajednice, mjesni odbori, klubovi, udruge ...) pak zaradi po neku kunu. (sm)

ODRŽAN SPUST murskih ladji 2010.

Rekordan odaziv sudionika iz etiri susjedne države Kra i odmor u Murskom Središ u

Tko e brže i prije, ladja ili pas

Od nekada Slovenke vole Muru i Hrvate

Hrvatska posada na elu predvodi spustaše

Veli anstvena slika u Domašincu

Budete jeli s nama...

Oko tristo sudionika, što je rekord svih dosadašnjih priredbi, osnovno je obilježje Spusta murskih ladji 2010. koji je u subotu i nedjelju održan na rijeci Muri od austrijskog Murecka do hrvatskog Domašinca.

Najve i broj sudionika bio je iz Slovenije, potom Hrvatske te Austrije i Ma arske, a na svim postajama spustaše je do ekao lijep broj gra ana.

Prema rije ima Branka Polanca, glavnog koordinatora spusta za Hrvatsku, itava priredba prošla je bez ikakvih incidenata i poteško a. Isto tako rijeka Mura bila je na cijeloj dionici mirna i ista.

De ki su nahranili skoro tisu u ljudi

Mura pružila pravo osvježenje

Prvi dan, u subotu, spustaši su prošli dionicu od austrijskog Murecka do Svetog Martina na Muri, odnosno do Žabnika gdje je bila ve era, te je prire en zabavni program. Dio sudionika spusta no io je u šatorima i kod prijatelja, a jedan dio u Spa @ Golf Resortu Sveti Martin.

U nedjelju odmoreni spustaši krenuli su prema krajnjem cilju, zastavši usput u Murskom Središ u, gdje su im doma ini bili Grad i Turisti ka zajednica Mursko Središ e, u ije su im ime dobrodošlicu i sretan nastavak spusta poželjeli predsjednik Turisti ke zajednice Zlatko Bek i dogradona elnik Dražen Srpak.

Od Murskog Središ a Mura je mirnija i toplija te su se mnogi spustaši usput kupali, plivali i izvodili razne akrobacije. Kod trome e Hrvatske, Ma arske i Slovenije, a prije samog Dekanovca i Domašinca, uprili eno je druženje s ma arskim Hrvatima koji se po inju sve aktivnije uklju ivati u priredbu koja je održana osmi put. Bez i jednog problema, bez ozljeda i ošte enja svi su spustaši na kraju pristali kod Domašinca, gdje im je prire en vele anstveni do ek te domjenak uz druženje. Naj eš e izgovorene rije i bile su: Vidimo se i dogodine!

(S. Mesari , Z. Vrzan)

elnici Organizacijskog odbora spusta do ekali su svoj odmor uz grah

46

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

13. srpnja 2010.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Poduze e Kova Metal d.o.o. iz akovca

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije objavljuje

raspisuje

NATJE AJ za zapošljavanje na neodre eno vrijeme

Uz prijavu na natje aj kandida moraju dostavi : - životopis - dokaz o ste enoj stru noj spremi (original ili ovjeren preslik) - dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva na rukovode im poslovima u gospodarstvu ili na organiziranju sajmova – ugovor o radu, odgovaraju e rješenje, i sl. (original ili ovjereni preslik) - program rada ili prijedlog poslovnih ak vnos iz kojih je mogu e ocijeni da e se uspješno ostvariva ciljevi društva.

- domovnicu (original ili ovjereni preslik) - potvrdu o nekažnjavanju, ne stariju od šest mjeseci (original ili ovjereni preslik) - izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz l. 239. ZTD-a

Na temelju Odluke Op inskog vije a Op ine Donja Dubrava o prodaji i utvr ivanju po etne cijene gra evinskog zemljišta u gospodarskoj zoni „Sjeveroistok“, Klasa: 021-05/10-01/144, od 30.03.2010. godine, Povjerenstvo za prodaju nekretnina objavljuje

JAVNO NADMETANJE za prodaju gra evinskog zemljišta u gospodarskoj zoni “Sjeveroistok“ Donja Dubrava 1. Prodaji putem javnog nadmetanja izlaže se 6 ( šest ) gra evinskih parcela upisanih u z.k.ul. broj , k.o. Donja Dubrava i to:

1

2

3

1316/39

1429

OP INA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1316/40

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI MARTIN GOLUB, sin Marije i Samira; ANDREJ DRK, sin Josipe i Nikole; LEO SRŠA, sin Martine i Danijela; TIN VABEC, sin Ksenije i Siniše; LOVRO MIHALEC, sin Melani i Nikole; DOMINIK ŠKVORC, sin Petre i Siniše; TENA ŽAGAR, k i Silvije i Dejana; DORA GRUJI , k i Jelene i Mirana; NIKOLA GOSARI , sin Martine i Kristijana; ZITA BARLOVI , k i Maje i Bojana; EVA ZDOLEC, k i Katarine i Borisa; KARLO PINTARI , sin Gordane i Silva; IVAN ZDOLEC, sin Marjane i Nina; KARLA SKLEPI , k i Sanje i Dominika; SVEN SRPAK, sin Suzane i Damira; LEA ŠPOLJAR, k i Nataše i Dragutina; IVAN LOVRO HORVAT, sin Marijane i Tomislava; GABRIEL HODI , sin Danijele i Damira; DINO HORVAT ŠELAJ, sin Ivane i Ivana; MARTA TARANDEK, k i Nade i An elka; EMANUEL BERTOVICH, sin Višnje i Branimira; LUKA OTO, sin Jelene i Ivice; LARA KR MAR, k i Marijane i Mladena; RENA RUŠANEC, k i Gordane i Siniše; EMILY KARLOV EC, k i Valentine i Mire ( akovec) VJEN ANI Marija Vidovi i Nino Posavec, Željka Hatvali i Igor Strahija, Ljiljana Stankovi i Bojan Perko, Marta

Horvat i Matija Orehovec, Dubravka Novak i Dejan Vuk, Kristina Patar ec i Dario Kova i , Maja Radek i Dario Sklepi , Katerina Podsklanova i Igor Mesari ( akovec); Dino Vrbanec i Kornelija Patar ec (M. Subotica); Marina Vugrinec i Karlo Mrazovi (M. Središ e); Mišela Levec i Danijel Vidovi (Nedeliš e); Laura Kos i Davor Ko ila (Prelog).

UMRLI Julijana Sklepi ro . Topolko r.

1930., Justina Lovren i ro . Hani r. 1932., Marija Petermanec ro . Kuzmi r. 1929., Veronika Drk ro . Šafari r. 1929., Jovan Mikuli r. 1926., Cecilija Magdaleni ro . Žganec r. 1919., Terezija Kiva ro . Švenda r. 1921., Ivan Radek r. 1942. ( akovec); Katarina Hrušoci ro .

Križan r. 1928. (Štrigova); Marija Novak ro . Polanec r. 1927., Rudolf Herman r. 1935. (Dekanovec); Viktor Jambreši r. 1935., Stjepan Rusak r. 1955., uro Me imurec r. 1919., Zlata Ujlaki ro . Zemlji r.

1936. (Kotoriba); Rozalija Antokovi ro . Saka r. 1943., Marija Mošmondor ro . Turi r. 1922., Eva Murkovi ro . Hranjec r. 1920.

(M. Središ e); Rozina Marciuš ro .

Kocijan r. 1923., Marija Balent ro .

Pigac r. 1927. (Nedeliš e); Alojzije Jan ec r. 1940 (Prelog).

4

1316/52

1/

1429

OP INA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1/

1429

OP INA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1/

5

6

7

8

1

4284/33

5

ULICA 3.

TRAVNJA

oranica

Površina

m2

1

1

4284/34

4284/39

5

5

ULICA 3.

TRAVNJA

oranica

ULICA 3.

TRAVNJA

oranica

1/

1

4284/40

5

ULICA 3.

TRAVNJA

oranica

1316/54

1429

OP INA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1/

1

4284/41

5

ULICA 3.

TRAVNJA

oranica

1429

OP INA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1/

ULICA 3.

TRAVNJA

oranica

4284/42

5

5584

5584

STJEPANA RUSAKA iz Donje Dubrave preminulog dana 1. srpnja i sahranjenog 3. srpnja 2010. u 55.-toj godini života želimo ovim putem najtoplije zahvaliti svim ro acima, kumovima, prijateljima, susjedima i poslovnim partnerima koji su nam rije ima ili brzojavima izrazili su ut, okitili odar cvije em i svije ama i ispratili našeg pokojnika na vje ni po inak.

Posebno hvala vl . Mirku Pilaju i pre asnom Blažu Horvatu na toplim rije ima ispra aja.

Po ivao u miru Božjem!

Ožaloš eni: supruga Ružica, k i Danica s obitelji, sin Željko, majka Katarina, otac Petar, bra a Julio i Vladimir s obiteljima te ostala tuguju a rodbina

TUŽNO SJE ANJE

ELIZABETA PERCA ro . Horvat 14.7.2008. – 14.7.2010. Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek.

Hvala svima koji te se sje aju.

5584

suprug Ivan i sin Sre ko s obitelji

4108

OP INA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1

10

7687

1429

1316/55

9

Dirnuti pažnjom i izrazima su uti u trenucima velike boli i tuge zbog iznenadnog gubitka našeg voljenog

4189

1316/53

Nepravodobne i nepotpune prijave na natje aj ne e se razmatra .

Društvo MESAP d.o.o. zadržava pravo ne izvrši izbor direktora po raspisanom natje aju, te is poniš .

Suvlasni ki omjer

ha

Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine.

Prijave s natje ajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natje aj za direktora MESAP-A d.o.o.“ u roku od 8 dana, na adresu: MESAP d.o.o., 40 305 Nedeliš e, Mar ec Josipa 27.

Prezime, o evo ime i ime vlasnikaovlaštenika, mjesto stanovanja i ku ni broj

Vrsta obrade (kultura) zemljišta i klasa

Broj z.k.ul.

Kandidat za direktora Društva mora, osim zakonom propisanih uvjeta, udovoljava i sljede im uvje ma: - visoka stru na sprema ili viša stru na sprema ekonomskog ili tehni kog usmjerenja, - najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovode im poslovima u gospodarstvu (prednost e ima kandida koji imaju iskustvo u organiziranju sajmova), - organizacijske sposobnos i sklonost mskom radu, - poznavanje engleskog i/ili njema kog jezika, - znanje rada u informa kom okruženju, - da ne postoje zapreke za imenovanje iz lanka 239. Zakona o trgova kim društvima („Narodne novine“ broj 111/93,34/99,121/99-vjerodostojno tuma enje,52/00-Odluka USRH,118/03,107/07,146/08 i 137/09), - da izradi i prezen ra program rada ili prijedlog poslovnih ak vnos za uspješno ostvarivanje ciljeva Društva.

Naziv estice

NATJE AJ za izbor direktora Društva

Broj plana

ME IMURSKI SAJAM PODUZETNIŠTVA društvo s ograni enom odgovornoš u za prire ivanje sajmova i izložbi i ostale poslovne ak vnos (skra ena tvrtka: MESAP d.o.o.), Nedeliš e, Mar ec Josipa 27, objavljuje

Uvjeti: - visoka stru na sprema diplomirani psiholog, položen stru ni ispit, osnovna dopusnica Hrvatske psihološke komore, radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolni kog lije enja ovisnos , poznavanje rada na ra unalu, položen voza ki ispit B kategorije, hrvatsko državljanstvo, 3 godine radnog iskustva u struci Uz molbu za zapošljavanje prilaže se: 1. diploma , 2. dokaz o položenom stru nom ispitu, 3. osnovna dopusnica, 4. preslika radne knjižice, 5. preslika voza ke dozvole, 6. domovnica, 7. kra i životopis s osvrtom na radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolni kog lije enja ovisnos i poznavanje osnove rada na ra unalu Probni rad u trajanju 60 dana. Rok za podnošenje molbi je 8 dana od objave natje aja.

Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, Ivana Gorana Kova i a 1e, 40 000 akovec s naznakom “za natje aj – zapošljavanje na neodre eno vrijeme-diplomirani psiholog”. Nepravovremene i nepotpune prijave ne e se razmatra .

O rezulta ma natje aja kandida e bi obaviješteni u roku od 30 dana.

BROJ KATASTARSKE ESTICE

Uvjet je višegodišnje iskustvo u strojobravarsko-zavariva kim poslovima. Pismene prijave s kratkim životopisom i opisom radnih iskustava/vješ na posla do 23.7.2010. na adresu: Kova Metal d.o.o., Dr. Vinka Žganca 49, 40000 akovec

1 izvršitelja ( m/ž ) na POSLOVIMA DIPLOMIRANOG PSIHOLOGA “Djelatnos za zaš tu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnos ”

Broj posjedovnog lista

POSLOVO A za vo enje mješovitog strojobravarskog pogona/pogona strojne obrade

BROJ ZEMLJIŠNOKNJIŽNE ESTICE

natje aj za radno mjesto

ZAHVALA

5584 4171 5584 4189 5584 4215

Gra evinsko zemljište je namijenjeno isklju ivo za izgradnju poslovnih, proizvodnih i poslovno-proizvodnih gra evina.

2. Po etna cijena zemljišta na javnom nadmetanju je 12,00 kune za 1 m², sukladno odluci Op inskog vije a o prodaji gra evinskog zemljišta.

3. Minimalno podizanje cijene izme u ponu a a koji sudjeluju u javnom nadmetanju za odre enu es cu gra evinskog zemljišta je jedna (1) kuna po m² zemljišta.

4. Za sudjelovanje u javnom nadmetanju sudionici javnog nadmetanja su dužni najkasnije jedan dan prije javne dražbe upla iznos od 10.000,00 kn po parceli koju e izlici ra u prostorijama Op ine, Trg Republike 13 ili na žiro-ra un Op ine broj 2392007-1807800006 –model 21-7889-MB, uz prikazanu potvrdu o upla ili gotovinskom uplatom voditelju nadmetanja prije samog po etka nadmetanja.

5. Sudionicima koji ne uspiju u javnom nadmetanju jam evina se vra a odmah po sastavljanju zapisnika u prostorijama Op ine, a sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju jam evina se ura unava u cijenu kupljenog zemljišta. Kupci koji su uspjeli u javnom nadmetanju dužni su izvrši uplatu za kupljeno zemljište u roku od 30 dana.

6. Gospodarska zona je komunalno opremljena : prometnicom.

7. Kupac je dužan izvrši pla anje prenamjene zemljišta prilikom isho enja gra evne dozvole za gradnju objekta, porez na promet nekretnina pri sklapanju ugovora, a troškove ovjere potpisa ugovora snosi prodavatelj.

8. Op ina Donja Dubrava nudi posebne pogodnos prilikom izgradnje gra evinskih objekata u gospodarskoj zoni koje se odnose na odgodu pla anje komunalnog doprinosa 12 mjeseci, osloba anje pla anja komunalne naknade (1 godina 100%, druga 75%, tre a 50% i etvrta 25%), besplatno ustupanje elektri ne energije do 20kW snage po parceli. Olakšice vrijede za obrte i tvrtke registrirane u Op ini Donja Dubrava koje imaju uposlena najmanje tri radnika na neodre eno vrijeme.

9. Parcele u gospodarskoj zoni „Sjeveroistok“ e se prodava putem javnog nadmetanja koje e se održa na licu mjesta u zoni , u subotu 17. 07. 2010. godine u 10:00 sa , a svako slijede e nadmetanje zadnjeg petka u mjesecu u 12:00 sa .

10. Pravo sudjelovanja u javnom nadmetanju imaju sve doma e zi ke i pravne osobe, a strane samo ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete (iden tet se utvr uje uvidom u osobnu iskaznicu, domovnicu ili putovnicu, te registraciju obrta ili poduze a).

11. Uvid u prostornu dokumentaciju (DPU) i ostale informacije mogu se dobi u Op ini Donja Dubrava.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju ZORANU ŠEGOVI U 13.7.1992. - 13.7.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju DRAGUTINU KODBI 15.7.1992. - 15.7.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZOLIT D.O.O. INDUSTRIJSKA ZONA 8, 40 323 PRELOG

OGLAS Za izbor financijskog menadžera Uvje : 1. VSS 2. 3-5 godina radnog iskustva u struci 3. Znanje engleskog jezika Uz pismenu prijavu priloži : 1. Životopis 2. Presliku diplome o završenom VSS- ekonomist 3. Domovnica 4. Uvjerenje o nekažnjavanju Prijave sla putem maila (info@izolit.hr) ili na adresu: IZOLIT d.o.o., Industrijska zona 8, 40 323 Prelog.

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob.

098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob.

091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODA JE SE MIT SUBISHI L-20 0 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil.

Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 PRODAJE SE AMAC – gliser 3.80 dužine, registriran, vanbrodski motor T-18 i Vihor-30, tel. 098/907-4380 PRODA JEM ELI NE FELGE s gumama 14 cola za nisan, golf, polo, a kupujem za škodu fabiju, mob.

098/581-986 PRODAJEM NISAN SUNY karavan 2.0D 1995.g., reg. do kraja godine, te prodajem sjeme repice perko, tel.

853-258, N. S. Rok PRODAJE SE MAZDA 3 sport 1.6i, registrirana, nova, crvena metalik, 5vr., klima, sva oprema. zvati poslije 15 sa na mob. 098/9020-676 R-5 1993.g., reg. do 12./10., prodajem, mob. 091/5130-939 PRODAJEM MERCEDES 190E, reg. do 28.3.2011., crni, + kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711 NISSAN TERANO II 2.7tdi 1998.g., 170tkm, 7 sjedala, 4x4, klima, šiber, centr. zaklj., el. grija i sjedala, reg. do 6/011., auto u sustavu pdv-a, tel.

396-374 PRODAJEM DIJELOVE za hondu civic 1991.g., hondu crx 1989.g., volvo 360 G4 i kamion zastavu 650N. mob.

098/976-5331 PRODAJEM: at po dizel (150eur); reno 5 (199eur); yugo (100eur); kadet e (199eur); at bravo ‘96.g. (750eur); at brava (750eur) i opel corsa dizel (1.399eur). mob. 092/298-5114 PRODAJEM: kombi T3 buss reg. godinu dana, odli no stanje (1.950eur); reno 5 reg. do 12/010. (799eur); reno laguna dijelovi te kupujem osobna i kombi vozila u bilo kakvom stanju, mob. 098/777-095 OLDTIMER KADET C 1979.g., reg. do 12mj. (950 eur); audi A3 plin, klima (4.200 eur); golf III cabrio 1994.g., reg do 5./011. (2.90 0 eur). tel.

334-134

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

KUPUJEM KINESKI SKUTER neispravan, te Thomos, Puch, Pony expres, Gizmo ili sl., a dijelove prodajem uz ugradnju, te bicikle Rog. mob.

095/591-1966 AUTOMOBILE, kombi vozila, manje kamione, neispravne, dotrajale, kupujem, odvozim. mob. 091/549-28-721

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE SLAMA u balama po cijeni od 4kn/1 bala, mogu a dostava, mob. 098/9574-200 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjura a 20 diska, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE LUŠ AR i elevator, mob.

098/973-5030 PRODAJEM 2-redni i samohodni bera kukuruza sa sjeckalicom, te kupujem 2-rednu vadilicu krumpira, mob. 098/745-972 PRODAJEM BA VE za vino i rakiju, nove, od hrasta i akacije s dostavom, kvalitetna izrada, tel. 858-362 PRODAJU SE dva metalna kukuružnjaka dim 6x3x0.90m, prikolica za stoku, autoprikolica i rasipa umjetnog gnojiva. tel. 091/579-6352

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

OZBILJNA I ODGOVORNA ŽENA primila bi na brigu i njegu stariju ženu u svoj dom. mob. 099/7872-663

POSAO KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 MLA A MUŠKA OSOBA traži honorarni posao jekom ljetnih praznika, mob. 095/5975-341 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 TRAŽI SE KOZMETI ARKA – radno iskustvo nije bitno, tel. 099/222-1000

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 PODUKE ZA BUBNJARE i one koji to žele posta , note, tehnika, s lovi od popa do jazza. Akademsko iskustvo!

Povoljno! mob. 098/937-9366

akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJE SE POSLOVNI OBJEKT od 300m2, opremljen i ku a od 180m2, okolica akovca, mob.

099/794-5180 PRODA JEM IL I IZN A JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob.

098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE KU A u Knezovcu ili se daje na korištenje, tel. 865-140 ili 00386/51-692-862 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl.

Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu noš u kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob.

098/535-955 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob.

095/921-6717

PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODA JE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zvati iza 16 sati na tel.

098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOL JNO PRODA JEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob.

098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob.

098/954-9775 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, povoljno. tel. 091/572-4557 PRODAJEM DVORIŠNU ZGRADU od 60m2 sa dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i trgovinu, u k, preko puta suda, mob.

098/426-021 KU A + GRADILIŠTE u Selnici prodaje se ili mijenja za stan u k ili Lendavi, mob. 00386/41-249-325 PRODA JEM GRADILIŠTE u Kotoribi površ. 14 4 4m2, priklju ak vode + gotov nacrt i iskop. mob.

098/1760-290 PRODAJU SE DVIJE ORANICE, livada i šuma u Selnici, kraj ribnjaka, hitno i povoljno, mob. 098/9024-767 PRODAJEM KU U na selu od 300m2 ukupne površine, može zamjena za stan uz doplatu, može i polovica ku e ili druge kombinacije, mob.

095/519-7555 PRODAJEM GRADILIŠTE u Mihovljanu, I.G. Kova i a, 280 hv, cijena po dogovoru, tel. 347-347 ili 098/260-955 PRODA JEM GR ADIL IŠ T E u Cirkovljanu površ. 1350 m2, mob.

098/9234-772 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem. mob.

098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garažama, prodajem. tel. 098/241-559 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u k, mogu a zamjena za stan, tel.

384-454 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u Vukovarskoj ulici i auto pasat karavan 1.9tdi, ful oprema, mob. 098/493-122 TRAŽI SE PARCELA ili zapušteno zemljište kod stare Mure, mob.

098/749-131 PRODA JEM KU U u k, livadu u Puš inama, gradilište u Dragoslavcu i drvo od ariša dugo 4m. mob.

095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE KU A s oku nicom u Sv. Križu, potrebna adaptacija, struja, voda, telefon, povoljno. mob.

098/592-439 KVATERNIKOV TRG, akovec: prodajem posl. prostor te iznajmljujem kafi za istu ili dr. namjenu. mob.

091/786-8534 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada k predvi eno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODA JE SE KU A u centru k, aktraktivna lokacija, stambenoposl. prostora 600m2, oku nice 1200m2, s pogledom na crkvu, mob.

098/242-317 PRODAJE SE VINOGRAD s vikend prostorijom i podrumom u D. Koncov aku, hitno i povoljno, cijena prema dogovoru, mob. 095/5125-900 PRODA JEM TROSOBNI novoobnovljeni stan u prizemlju katnice u centru k od 74m2, parkiralište, podrum, mob. 098/315-880

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, 600m2, mob.

098/1989-410

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE namješteni ili nenamješteni stan u centru Donjeg Kraljevca, tel. 091/655-2830 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob.

098/861-898 IZNAJMLJUJEM OPREMLJENI STAN od 37m2 u Novom Zagrebu, blizina tramvaja i autobusa, cijena 2.000 kn + režije, mob. 095/5320-562

13. srpnja 2010.

Z A P O S L EN A O S O B A t r a ž i m a nji stan u Zagrebu u najam. tel.

091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE STAN u ku i u Murskom Središ u, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJML JUJEM DVOSOBNI STAN u a ko v c u n a s aj m i š t u , m o b.

098/632-300 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN studen cama u centru k, za 3 osobe, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob.

098/426-021 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima u užem centru akovca. mob. 095/836-1170 IZNA JML JUJEM NOVI S TAN od 80m2 s garažom, preko puta bolnice, obitelji ili studen cama. mob.

098/5160-129 GARSONIJERE u akovcu, na dvije lokacije, nenamještene, daju se u najam na duže vrijeme, mob.

098/545-526 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN, namješten, poseban ulaz, odvojena brojila, na duže vrijeme, povoljno. tel. 091/5000-707

13. srpnja 2010.

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2, odvojeni ulaz i sva brojila, namješteno, u centru k, te se prodaje fasadna pl. pe , mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u k, K. Tomislava 32, te prodajem hidrauli nu prešu, drvene ba ve i pl. kace. tel. 040/312-297 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonicom i dvorištem, samcima u užem centru k, mob. 092/309-7456 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kupaonicom u k, I. Gunduli a bb, tel. 337-407 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan u k, mob. 095/8148-715

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com

VODICE NOVOURE ENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www.vodice.org/ olga 021/378-358 ili 098/909-6768

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel.

098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru u neposrednoj blizini plaže i borove šume. tel.

091/555-1044

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O R RAS AS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445

PRODA JEM Š T ENCE malteze ra, mopsa i cavalier španijel, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob.

098/488-236 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel.

098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJU SE ŠTENCI šarplaninca stari 3mj., istokrvni, mob.

098/846-017 PRODAJU SE ŠTENCI njema kog ov ara bez rodovnice, roditelji s rodovnicom, te inox ba va od 120 lit., mob. 099/1911-583 PRODAJEM PAPIGE rozele plave i crvene, pjevaju e papige, kozice žute i šarene, tigrice, te tražim žutu aleksandru, ženku, staru 2g. mob. 098/973-1849 POKLANJAM ŠTENCA hrvatskog ov ara u dobre ruke i POKLANJAM POLUPERZIJSKE MA I E u dobre ruke. tel 040/821-459, 098/132 2005 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevaju e, rozele, patke mandarinke i karolinke, te platinaste, zlatne i srebrne fazane. mob.

098/912-3938 PRODAJEM ODOJKE žive ili o iš ene, mogu a zamjena za žitarice, dostava. mob. 098/976-5331 PRODAJEM SVINJU od 170kg za klanje, Brezje 167, tel. 855-740

ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel.

363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob.

099/325-4267 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860

PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODA JE SE DJE JA HAL JINA za standardne i latino plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob.

098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel.

333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel.

333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), plo a za el. ugrad. štednjak (200kn), krevet tapecirani, frižider sa škrinjom ve i, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i gume 175/65/14 za 500kn/4kom. tel.

328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM: psa tornjaka starog 2g., dobar uvar; prikolicu povišene stranice, sa uvana, za 2.000 kn, gumenjak; kawasaki ZX-7R nin a 750cm3; 122ks 1998.g., sa uvan, ili mijenjam za slabiji, može i auto, sve po dogovoru. mob. 098/190-3753 KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ, stolove na razvla enje, komode, zidne satove, vitrine i ostale starine – pla am odmah. tel. 858-347 PRODAJEM ŠKRINJU za duboko zamrzavanje, cijena povoljna, hitno. mob.

098/9544-399 PRODAJE SE TROCIKL za odrasle, vrlo malo korišten, za 2.000 kn i magnetni podmeta za krevet 180x90. mob.

091/9080-833 KUPUJEM RABLJENU ŠKRINJU od 210 lit., mob. 099/848-6313 PRODA JEM BIJELO VINO cijep, k valitetno, štrigov ak, mob.

099/794-5180 PRODAJEM PROTO NI BOJLER Vaillant (500kn), el. štednjak (300kn); dj. bicikl (300kn); kutna garnitura (500kn) i kamen za terase 40m2/400 kn. mob. 099/225-1070 POKLANJAJU SE KNJIGE ZA 1. razr. III. OŠ k, tel. 091/551-7838

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

TOBI II je izuzetno dobar pas, vrlo vesele naravi. Jako se dobro slaže sa svima u azilu. Neobi no je svjetle boje i smiješnih brkova. Ro en je 15.9.2008., visok 46 cm i kastriran.

Tobi II bi bio vrlo dobar za obitelj s djecom jer se voli igrati, ali je poslušan. Nije za lanac!

ZIGI je uz Zagija lutao ulicom i imao sre u da su ga pronašli i doveli u azil prije nego što izgladni. Obojica su bili jako mršavi, ali su sada dobro. Zigi je vrlo lijep, izuzetno dobro udan, ali aktivan pas. On i Zagi su dijelili dobro i zlo u azilu, a sada je Zagi udomljen.

Udomite Zigija, bit e vam i više nego zahvalan. Nije za lanac!

ORA je stigla u azil kao štene i izrasla u prekrasnu malu kujicu.

Mješanka je terijera sa malim sme im šapicama. Ora je niskog rasta pa je možete udomiti i u stan, uz naravno redovite šetnje. Ora je vrlo dobre naravi, vesela po prirodi. Ro ena je 28.08.2009. Nije za lanac!

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424

SIR IZ BAKINE KUHINJE

Vindija proizvela svježi sir za kola e, još jedan u nizu svojih tradicionalnih specijaliteta Kod pripreme kola a i slastica esto nastojimo dobiti pravi doma i okus, kako bismo se pomo u svojih osjetila na trenutak vratili u vrijeme kad su naši preci svaki obrok pripremali uz puno ljubavi i veselja. Sa svojim svježim sirom za kola e, koji je u potpunosti dobiven iz doma e proizvodnje, Vindija nas još jednom podsje a na važnost i kvalitetu ukusnih i zdravih jela proizišlih iz bogatog naslije a.

Karakteristi na blaga aroma svježeg sira savršeno nadopunjava razne slastice i kola e, ali i slane specijalitete, kao što su na daleko poznati zagorski štrukli. Vindija je, kao i uvijek, uz izvrsnu kakvo u proizvoda, pripremila još nekoliko iznena enja za sve – tu je izvrstan recept za pripremu sirne tortice, jednostavnog i osvježavaju eg deserta, a uz 600 grama proizvoda pakiranog u pla-

sti nu vre icu dolazi i 100 grama gratis.

Vrijednost svježeg sira za kola e potvr uje prepoznatljivi mlije ni brand ‘z bregov, a njegovo vrhunsko porijeklo jam i oznaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

775

UTORAK 13. srpnja 2010.

TV pregled

04.35 A sad u Europu!

05.25 Moj grijeh, telenovela

od 13.7.2010. do 19.7.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

U zmajevu gnijezdu FILM

UTORAK, NOVA TV - 21.25

George (James Pure oy) je nao iti engleski vitez, nemiran zbog grozna krvoproli a kojem je svjedo io u Palestini. Upravo iz tog razloga George je odlu an spremiti svoj ma te prepustiti se mirnom životu. Na svom povratku u Englesku, George kre e prema sjeveru, jer je uo da je ondje plodno tlo koje je slabo naseljeno i da tom zemljom vlada kralj Edgaar (Simon Callow)...

Prljavi Harry FILM

SRIJEDA, HRT 1 - 21.05

Krimi film. San Francisco, 1971. godina. Gradom vlada panika jer ve neko vrijeme nepoznati ubojica koji se policiji predstavlja kao Škorpion (A. Robinson) snajperom ubija ljude. Policija mu nikako ne može u i u trag, ak ni kada pristane izvršiti njegova nare enja da mu dostavi veliku sumu novca.

Policijski inspektor Harry Callahan (C. Eastwood)...

Otkucaj koji je moje srce presko ilo FILM

ETVRTAK, HRT 1 - 00.15

Psihološka drama/krimi film. Dvadesetosmogodišnji Tom (R. Duris) radi kao utjeriva dugova za svog oca Roberta (N. Arestrup). To je vrlo zahtjevan posao i on se esto susre e s grubijanima i kriminalcima. Ogor en i pun mržnje prema svojemu poslu, on žali što se nije, poput svoje tragi no preminule majke, posvetio pijanisti koj karijeri. Kada uje da je raspisana glazbena audicija...

Mostovi okruga Madison FILM

PETAK, HRT 1 - 20.10

Ljubavna drama. Francesca (M. Streep) je bila udana za Richarda Johnsona (J. Haynie) i s njim je živjela na osamljenoj armi u okrugu Madison, savezna država Iowa. Nakon njezine smrti krajem osamdesetih njezina djeca Caroline (A. Corley) i Michael (V. Slezak) otkriju da je u svom dnevniku opisala sudbonosnu ljubav s otogra om magazina “National Geographic”...

Sedam godina u Tibetu FILM

SUBOTA, NOVA TV - 23.40

Austrijski alpinist Heinricha Harrera (Brad Pitt) 1939. godine sa svojim sunarodnjakom Peterom Au schnaiterom (David Thewlis) odlazi osvojiti Nanga Parbat, jedan od najviših vrhova Himalaje. Harrera na putovanju u Tibetu osim osvojenih visina upoznaje i britanski internacijski logor ratnih zarobljenika te ga put dovede do tajnovitog tibetanskog grada Lhase...

Gangster No 1 FILM

NEDJELJA, NOVA TV - 01.30

Sredovje ni mafijaški lider prisje a se prošlosti pri aju i o brutalnostima koje su ga u inile pobjednikom i zbog kojih ga se ljudi boje. Kao nepoznati mladi nasilnik u živahnom Londonu šezdesetih godina, imitirao je svojeg še a Freddieja Maysa (David Thewlis) i bio je spreman u initi sve za njega. No njegova pri a donosi i zavist koja ga naprosto izjeda...

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.20 17.05 17.15 18.15 18.30 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.45 22.50 23.15 23.18 23.20 23.25 23.45 00.35 02.20 03.05 03.50

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Mediteran, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Bandolero!, ameri ki lm Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Boje turizma Putovima rijeke Amazone, dok. serija Ep reportaža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pri a dana Dr. House, serija (12) No francuskog lma: Boudu (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Sutra je novi dan, serija Bez traga, serija (12)

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Šaolinski obra un, crtana serija 07.20 101 dalma nac, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Ružna Be y, serija 10.45 Mladi magi ar, kanadskopoljski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Bolnica za kornja e, dok. serija 14.20 Nenad i Jezera - 40 godina KUD-a Kolediš e, emisija pu ke i predajne kulture 14.50 Me u nama: Pravo i pravne norme 15.50 Skrivena Azija: Krisova nebeska snaga, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Planet majmuna, ameri ki lm 20.15 Mu ke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 21.00 24: Redemp on, serija (12) 21.50 Ucjena, ameri ki lm (12) 23.50 Bez traga, serija (12) 00.40 Drugi format 01.30 Šapta ica duhovima, serija (12) 02.15 Kraj programa -------- Svi golovi nogometnog SP -------- Nogomet, LP - 2. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.10 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R)

SPORT - IZDVAJAMO

12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija (dvije epizode) 20.50 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 21.40 Zbrka u sudnici, igrani lm, roman na komedija 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.35 CSI: NY, krimi serija (12) 00.25 Gospodar i ratnik: Druga strana svijeta, igrani lm, pustolovni (R) 02.35 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:25 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:15 04:45 05:10 05:40 06:15

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija U zmajevom gnijezdu, igrani lm (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Najbolji od najboljih 4: Bez upozorenja, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

SERIJA HRT 2

20.15

Mu ke DOK.SERIJA HRT 1

Atletika, Pariz: Dijamantna liga

HNL, Super Cup: Dinamo – Hajduk

SPORT PETAK, HRT 2 - 19.55

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 20.10

ZVJEZDANI KUTAK Z

Wesley Snipes (Subota, NOVA TV, 23.25 h)

Odrastao je u New Yorku gdje je poha ao te ajeve glume na High School or the Per orming Arts, ali kada mu se majka razvela, on se sa njom vra a u Orlando. Maturirao je na Jones High School, a kasnije i na State University o New York College at Purchase. Unajmljen je za video spot “Bad”, pjeva a Michael Jackson 1987. godine. Svoje prve ve e uloge je ostvario u filmu Kralj New Yorka (1990).

Poznatiji filmovi u kojima je igrao su: White Men Can’t Jump, Passenger 57, Razbija , Money Train i trilogija Blejda (Blejd, Blejd 2, Blejd: Trojstvo). Bio je u braku od 1985. do 1990. godine, iz kojeg ima jednog sina.

21.55

HUM.SERIJA NOVA TV

20.05

Putovima rijeke Amazone

Lud, zbunjen, normalan

Podru je Amazone složeno je i raznoliko.

Nemilosrdno kr enje šuma zbog potreba drvne industrije i plantaža soje ve je uniš lo pe nu Amazone. Zemlja domoroda kih plemena nestaje, a njihov je tradicionalan na in života u opasnos . Pješice, lakim letjelicama i amcima Bruce Parry prelazi put duga ak više od 10.000 km kako bi upoznao plemena koja mirno žive zakrivena prašumom. Uklju uju i se u njihove živote, Bruce otkriva kako na njih utje u promjene koje se doga aju u svijetu.

Izet (Mustafa Nadarevi ) nema puno želja u životu. Svega dvije - da Faruk (Senad Baši ) odseli i da se Rapka (Belma Lizde Kurt) napokon po ne seksi obla i . Nenadano mu se obje želje ispune. No, samo na kratko. Ubrzo e uvidje da stvari nisu onakve kakve se na prvi pogled ine. Dino (Milan Pavlovi ) je doživio nesre u u studiju. Zvu nik koji je nespretno pokušavao postavi na zid mu je pao na glavu i to e prouzro i neobi ne posljedice po njegov karakter...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05

08:43 09:00

18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt eemissija Videostranice Danas na programu Foršpani Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca,serijski lm Foršpani Vijes S olje e hrrvaskog nogometa, ponavljanje Foršpani TV Jukebox Me imurrje danas Sport Prognoza vremena Foršpani Glazbeni predah Od Mure do Drave Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI QUO VADIS serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi QUO VADIS serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

23.30 20.50

Teorija velikog praska

MAGAZIN NOVA TV

18.25

IN magazin

07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 13.07.1992 07.30 Dober Dan, Koroška 08.00 Studio City 08.55 Seja Državnega Zbora, prijenos 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 9. Etapa, prenos17.40 Fes val Vurberk, 2.

Del 18.50 Družinske Zgodbe: Družina Isakovi 20.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 20.30 Muzikajeto: Romska, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija, ponovitev 21.10 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.35 Histeri na Slepota, Ameriški lm, ponovitev 23.10 Ljubezen in Akcija v ikagu, Ameriški lm, ponovitev 00.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Presudni skok, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Eli Stone, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Brzina, lm 22.50 Cobra 11, serija 23.40 No ni program

SRIJEDA 14. srpnja 2010.

ETVRTAK 15. srpnja 2010.

redovnog odrĹžavanja ure aja 04.35 A sad u Europu!

05.25 Moj grijeh, telenovela 06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 11.17 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.20 17.05 17.15 18.15 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.45 22.50 23.15 23.18 23.20 23.25 23.45 00.35 02.15 03.00

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: JuĹžna Afrika, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Frank, ameri ki lm Vijes Hrvatska uĹživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Prljavi Harry, ameri ki lm (12) Ep reportaĹža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pri a dana Dr. House, serija (12) No francuskog lma: Pakao, francusko-belgijsko-talijansojapanski lm (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Prekid programa radi

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Ĺ aolinski obra un, crtana serija 07.20 101 dalma nac, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 RuĹžna Be y, serija 10.45 Ekstremni primat, kanadski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Otok Vancouver - Kanadski divlji otok, dok. serija 14.20 Vrijeme za knjigu: DobriĹĄa Cesari 14.50 Rije i Ĺživot: Sve enik izme u Ĺžrtve i statusa, religijski program 15.50 Skrivena Azija: Samuraji, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 An trust, ameri ki lm 20.15 Mu ke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 21.00 24, serija (12) 21.50 Siska, serija (12) 23.00 Narko, ameri ko-kanadski lm (18) 00.45 Na rubu znanos : Izvanzemaljska prisutnost na Mjesecu 01.25 Ĺ apta ica duhovima, serija (12) 02.10 Kraj programa -------- Otvorenje Splitskog ljeta, prijenos -------- Nogomet, LP - 2. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija

10.20 11.05 11.35 12.05 12.20 12.50 13.20 14.55 15.45 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 20.55 22.40 23.35 23.45 01.20

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 04:50 05:15 05:40 06:15

Ve era za 5, lifestyle emisija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov K.T. 2, krimi serija NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Ve era za 5, lifestyle emisija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama L.A. Dragnet, krimi serija Kos , krimi serija (dvije epizode) (12) CSI:NY, krimi serija (12) Vijes , informa vna emisija Zbrka u sudnici, igrani lm, roman na komedija Astro show, emisija uĹživo (18)

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Periferija City, pilot Navy CIS, serija UFC specijal (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) U zmajevom gnijezdu, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

SERIJA HRT 2

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.33 13.18 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.15 18.15 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05 23.25 00.15 02.00 02.45 03.30

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Sjeverna Europa, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Ciklus zabranjenog Hollywooda: Red-Headed Woman, ameri ki lm Vijes Hrvatska uĹživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dome, slatki Dome - hum. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pri a dana Dr. House, serija (12) No francuskog lma: Otkucaj koji je moje srce presko ilo (15) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Sutra je novi dan, serija Zakon i red: Zlo ina ke

nakane, serija (12) 04.10 Kratki susre 04.35 A sad u Europu!

05.25 Moj grijeh, telenovela

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Ĺ aolinski obra un, crtana serija 07.20 101 dalma nac, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 RuĹžna Be y, serija 10.45 Moj prijatelj ĹĄpijun, kanadski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Delta Dunava - prirodni raj na Crnom moru, dok. serija 14.20 Drugo miĹĄljenje: Dje ja otorinolaringologija 14.55 Trenutak spoznaje 15.55 Skrivena Azija: Gubavi kralj, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Debeli Albert, ameri ki lm 20.15 Mu ke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 21.00 24, serija (12) 21.50 Nova policijska pri a, hongkonĹĄko-kineski lm (12) 23.55 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 00.45 Drugi red partera, emisija o kazaliĹĄtu 01.35 Ĺ apta ica duhovima, serija (12) 02.20 Kraj programa -------- Nogomet, EL - 2. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija

21.00

15.20

FILM NOVA TV

20.05

18.25

SERIJA NOVA TV

Periferija city

Debeli Albert

Baywatch

Obiteljska komedija. Jennifer York (C. Watros) uspije nagovori muĹža i djecu da ljeto provedu u njezinoj obiteljskoj ku i na otoku, gdje je ona provodila sretno dje njstvo.

Njezina djeca ro ena su u gradu i ne ide im se na otok. K i Anna (B. Robertson), nejdĹžerica, kaĹže da otok sigurno nije mjesto njezinog sretnog dje njstva i zaĹĄto je nitko ne pita ĹĄto ona Ĺželi. Is na, predomislit e se kad u mjesnoj trgovini vidi zgodnog Seana (B. Burne )...

Obitelj Kameni Ĺživi u predgra u Splita i muku mu i s novcem. Kameni i su prili no neprilago eni, jer nisu ni u gradu ni na selu.

Gazda ku e Piljo (Ivo Gregurevi ) ima malu mirovinu koju je stekao rade i kratko na bauĹĄtelu u Njema koj dok nije buknuo rat u Hrvatskoj. Svi Ĺžive od te njegove ‘si e’. Zato Piljo zara uje na sve mogu e na ine - ĹĄverca na sitno, skriva Kineze koje iz Bosne njegovi pajdaĹĄi prebacuju u Italiju, skuplja plas ne boce i staro Ĺželjezo ili popravlja aute...

Komedija. Fat Albert (K. Thompson) je dobro udni debeljko iz jako popularne crtane serije koja se emi ra svaki dan. U njoj on tuma i lik koji je vlasnik smetliĹĄta, a u kojemu Ĺživi s prijateljima Rudyjem (S. Anderson), Dumbom Donaldom, Mushmouthom (J. Williams), Billom (K. Robinson), Russellom i Haroldom i s kojima doĹživljava razne zgode.

Cijelo druĹĄtvo se uvali u nevolju kada Fat Albert primije Doris (K. Pra ), nesretnu gledateljicu...

Odbjegli psihopat zato i Summer (Nicole Eggert) i Stephanie (Alexandra Paul) kao taoce u spasila kom tornju te rani Sladea (Kelly Slater). Toranj je pun eksploziva i okruĹžen naoruĹžanim policajcima, a Mitch (David Hasselho ) i Ma (David Charvet) pokuĹĄavaju spasi taoce prije nego ĹĄto manijak uspije pobje i i ubi Summer (Nicole Eggert) i Stephanie.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:32 15:45 16:00 16:45 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:22 21:30

08:43 09:00

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Dnasna programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Vijes Za ravnopravnost, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vrremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal JezeraĹĄ Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Strah u utrobi, Igrani lm Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani SUMNJE kriminalis ka serija VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM SUMNJE kriminalis ka serija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 04:55 05:20 05:45 06:20

20.50

13.10

Frank

20.00

L.A. Dragnet

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

18:25 19:15 20:05 21:05 22:05

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Trenutak is ne, game show (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Ubojita osveta, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 1

FILM HRT 2

SERIJA RTL

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

Otvoreno

24 FILM HRT 1

12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.35 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija 00.35 Kos , krimi serija (12) 01.20 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.20 Kos , krimi serija (12)

22.05

UFC specijal

06.30 TV prodaja 07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 14.07.1992 07.30 Knjiga Mene Briga - MiklavŞ Komelj: Kako Misli Par zansko Umetnost? 07.50 Legende Velikega in Malega Ekrana: Mito Trefalt, 1. Del: rno-Beli asi 08.55 Seja DrŞavnega Zbora, prenos 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 10. Etapa, prenos 17.50 Minoes, Nizozemski lm 19.15 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.30 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 20.00 Šport 21.50 Žrebanje Lota 22.00 Thornton Wilder: Ženitna Meťetarka, Tv Priredba Predstave Drame Sng Maribor 23.50 Slovenska Jazz Scena: Paquito D’rivera in Big Band Rtv Slovenija 00.40 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Eli Stone, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Liebe verlernt man nicht, lm 21.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu PP, ForĹĄpani Yoga&Piltes Kradljivac srca,serijski lm PP, ForĹĄpani Vijes Stare civilizacije, ponavljanje JezeraĹĄ, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazeni predah Koncert Me imurje danas Sport Vremenska prognoza ForĹĄpani Diplomatska opsada, Igrani lm(12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA ForĹĄpani Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

20.00

Chuck

SERIJA NOVA TV

21.05

Navy CIS

07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.07.1992 07.25 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 07.55 Brez Reza: Slovenska DrĹžavnost Kot Jo Pojmujem 08.55 Seja DrĹžavnega Zbora, prenos 16.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 17.00 Mostovi - Hidak: Brez Meja HatĂĄrtalan 17.30 To Bo Moj Poklic: InĹĄtalater Strojnih InĹĄtalacij, 2. Del, IzobraĹževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.25 Slovenski Vodni Krog: Mislinja, IzobraĹževalno Dokumentarna nanizanka 19.00 Dr. Who: Sodni Dan, AngleĹĄka Znanstveno-Fantas na Igrana nanizanka, 13., Zadnja Epizoda 20.00 Maxwell, AngleĹĄki lm 21.30 Ljubezen Je Glavna, AmeriĹĄki lm, ponovitev 23.00 Libertas, HrvaĹĄki Biografski lm, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Eli Stone, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Dorfers Donnerstalk 22.40 Dobrodoťli 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 16. srpnja 2010.

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.10 17.20 17.25 18.00 18.15 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.25 22.50 22.53 22.55 23.00 23.20 00.10 02.10

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Jugoisto na Azija, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Hercule Poirot, serija Vijes Ep reportaĹža Svla ionica Kod Ane Hrvatska uĹživo Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Mostovi okruga Madison, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pri a dana Dr. House, serija (12) Jindabyine, australski lm (12) Zvjezdane staze: Enterprise,

SUBOTA 17. srpnja 2010.

serija 02.55 Nova Francuska, kanadskofrancusko-britanski lm 05.15 A sad u Europu!

06.05 Moj grijeh, telenovela

10.20 11.05 11.35 12.05 12.20 12.50 13.20

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Ĺ aolinski obra un, crtana serija 07.20 101 dalma nac, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 RuĹžna Be y, serija 10.45 Prilika za borbu, ameri ki lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Dansko more i otoci neodoljivi linijski brod, dok. serija 14.20 Znanstvena pe ca 14.50 Eko zona 15.20 Glas domovine 15.50 Gusja jetra, istraĹživanja o iznimnome proizvodu - dok. lm 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Igrani lm (strani) 19.55 Atle ka, Pariz: Dijamantna liga 22.05 Vijes na Drugom 22.15 24, serija (12) 23.05 Struna u krvi 6, mini-serija (12) 00.40 Posebni dodaci, emisija o lmu 01.30 Ĺ apta ica duhovima, serija (12) 02.15 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Urban,

14.55 15.45 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 21.40 23.55 00.05 01.45

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 08:30 09:30 11:30 12:30 13:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 22:10 00:30 02:10 03:40 05:30

glazbena emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov K.T. 2, krimi serija NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Ve era za 5, lifestyle emisija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama Ucjena, igrani lm, akcijski triler Remo: NenaoruĹžan i opasan, igrani lm, akcijski Vijes , informa vna emisija Ljetni posao, igrani lm, komedija Astro show, emisija uĹživo (18)

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Hollywoodski murjaci, igrani lm Godzilla, igrani lm (12) Lovac na morske pse, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Iznenada proĹĄlog ljeta, igrani lm (12) Kraj programa

SERIJA HRT 2

06.30 06.35 07.35 07.50 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.40 15.40 15.55 16.30 16.39 16.45 17.00 18.15 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.30 22.05 22.20 22.30 23.25

01.20 03.00

Najava programa TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Na apaĹĄkoj granici, ameri ki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan Ĺživot, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Sold, gh ng the new global slave Znanstvene vijes Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baĹĄ na: Ozalj Doma i dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Lijepom naĹĄom Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Igrani lm Otvorenje Pulskog lmskog fes vala Vijes Vijes iz kulture Mamu ca, krimi serija (15) Filmski vikend s Wesleyjem Snipesom: Blade 2, ameri ko-njema ki lm (18) No kultnih lmova: Pakleni poslovi, hongkonĹĄki lm (15) No kultnih lmova: Taxidermia, ma arsko-

austrijsko-francuski lm (18) 04.30 Reporteri - izbor: Sold, gh ng the new global slave 05.30 Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 07.50 Žutokljunac 08.20 Puppy Patrol, serija za djecu 08.45 Boli glava 09.00 Navrh jezika 09.10 Mali raspjevani Dubrovnik 10.10 Sportske igre mladih 10.25 Briljanteen 11.10 Zdravo maleni - Kronika 50.

MDF Šibenik 11.40 Pustolovine Sarah Jane, serija za djecu 12.10 Hrvatski pisci na TV ekranu - August Cesarec: Karmine 13.40 Haida Gwaii, veliki laboratorij u prirodi – dok. lm 14.40 KS automagazin 15.10 4 zida 15.50 Igrani lm (strani) komedija 17.55 Športski prijenos ili snimka 19.30 Tu inci u Americi, hum. serija 20.10 HNL, Super cup: Dinamo Hajduk, prijenos 22.10 Ritam tjedna, glazbeni magazin 22.50 HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom 22.55 Sportske vijes 23.05 No u kazaliťtu - D. Gervais: Duhi 00.10 Kraj programa

14.35

FILM NOVA TV

06.50 Mi y, animirana serija 07.30 2 glupa psa, crtana serija 07.55 Bakugan, crtana serija (R)

13.15

12.45

FILM RTL

Moj tjelohranitelj

OproĹĄtaj

U petoj epizodi ciklusa A sad u Europu! Goran Mili prikazuje Prag, gdje susre e gradona elnika Pavela Bema, koji mu izlaĹže glavne gradske probleme i uspjehe. Upoznaje profesore na znamenitoj lmskoj akademiji FAMU, gdje ga vodi redatelj Lordan Zafranovi , razgovara sa senatorom koji je vodio pregovore eĹĄke s EU itd. Ekipa HTV-a tamo je boravila u vrijeme posjeta Pape Benedikta XVI., ali esi nisu toliko posve eni vjernici kao susjedni Poljaci i Slovaci...

Iskusni detek v za umorstva Joe Gavilan (Harrison Ford) je na zalasku svoje karijere, a ini se i kako mu se privatni Ĺživot raspada. Osim policijskog posla Gavillan se bavi i prodajom nekretnina u emu baĹĄ i nije uspjeĹĄan. Njegovog mladog partnera K.C. Caldena (Josh Hartne ) viĹĄe zanima honorarni posao u itelja joge i budu a karijera glumca nego ubojstvo odnosno slu aj kojeg istraĹžuju...

Cli ord Peache (Chris Makepeace) je novi klinac u srednjoj ĹĄkoli Lake View, ijim pokuĹĄajima da se uklopi u novo druĹĄtvo nikako ne pomaĹže injenica ĹĄto je uvrijedio ĹĄkolskog nasilnika Moodyja (Ma Dillon), vo u skupine problema nih klinaca koji od ostalih iznu uju novac za uĹžinu. Ova se banda pretvara kako u enike ĹĄ od tajanstvenog Lindermana (Adam Baldwin), kojega pra glasina kako je potpuno hladnokrvno ubio ro enog brata...

U nesre i je izgubio k er i Ĺženu. MoĹže li prona i snage za oprost? Neoprezno voze i, Justin Gutierrez (Shiloh Fernandez) prouzro io je nesre u u kojoj su Ĺživote izgubili Ĺžena i k er Brucea Murakamija (Dean Cain). U neizrecivoj boli zajedno sa sinovima Brodyjem (Landon Liboiron) i Joshom (Ryan Kennedy), Bruce pokuĹĄava prona i snagu i nastaviti Ĺživjeti. Uporno zahtijeva da se pravda zadovolji i pokuĹĄava prevlada tragediju koja je pogodila njegovu obitelj.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00

08:43 09:00

21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17:00 17:10 17:45 19:15 20:05 21:55 23:40

05:25 06:20

10.25

16.25

A sad u Europu!

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Kraljivac srca, serijski lm Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, zabavna mozai na emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremna or e BalaĹĄevi , koncert Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

16:25

EMISIJA HRT 2

FILM RTL

20.05

20.00

Ucjena

FILM NOVA TV

09:40 10:40 12:40 14:20

Gidget, igrani lm Dora istraĹžuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija Gidget, igrani lm Hollywoodski murjaci, igrani lm Nad lipom 35 , humoris no-glazbeni show Vijes Nove TV Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show - nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Duboki udar, igrani lm Snajper 2, igrani lm (12) Sedam godina u Tibetu, igrani lm Ezo TV, tarot show (18) Skriveno oruĹžje, igrani lm (15) Frikovi, serija Kraj programa

Briljanteen

Hollywoodski murjaci FILM RTL

07:00 08:35 09:00 09:15

02:30 04:00

Simpsoni DOK.SERIJA HRT 1

08.15 Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 08.40 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizoda) 10.40 Skrivene poruke, humoris na serija (R) 11.05 Klju od srca, igrani lm, komedija (R) 12.45 Moj tjelohranitelj, igrani lm, drama (R) 14.30 Ameri ki gra , igrani lm, komedija 16.25 OproĹĄtaj, igrani lm, drama 18.05 Zvijezde Ekstra: Prirodno lijepe, zabavna emisija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 KoledĹžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Madison, igrani lm, sportska drama 22.40 Urota, igrani lm, triler 00.00 Dnevnik koĹĄarkaĹĄa, igrani lm, drama (15) 01.45 Astro show, emisija uĹživo (18)

22.10

Godzilla

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.20 TV prodaja 11.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 16.07.1992 12.20 rno Beli asi 12.40 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 13.40 (Ne)Pomembne Stvari: Hrana, Mozai na oddaja za Mlade 14.30 Mul ki: Vrtec Otona Župan i a Maribor, Otroťka Serija 15.00 Na Utrip Srca: Špic-Cvak! Katalena, Edward Clug, Valen na Turcu in Mariborski Baletni Plesalci, 1 16.25 Umetnost Igre, ponovitev 16.50 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 17.20 Mostovi - Hidak 18.00 Indijska DeŞela Gujarat, Dokumentarni Feljton 18.25 Niugini - Raj in Pekel Na Paci ku, Dok. oddaja TV Maribor 19.00 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z JoŞico Svete 20.00 Krik in Madona, Norveťka Dokumentarna oddaja 20.50 Mestni Fantje, Ameriťki lm, ponovitev 22.45 Tihi DruŞabnik, Rusko-Ameriťki lm 00.20 Zakon v Modrem: Grenki Mandlji, tal. nadaljevanka 01.20 Zakon v Modrem: Samo za Ljubezen, Italijanska nadaljevanka, ponovitev 02.20 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Gospodin vrag, lm 1.00 Ĺ est modela, serija 1.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin BlĂźmchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 SluĹĄaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Beruf Lehrer 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 No ni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:05 20:10 20:40 20:45 21:20 21:30 23:15

Dje ja televizija 1x2, kontkt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole ForĹĄpani Trzalica ForĹĄpani Obzori, emisija okulturi FoĹĄpani Visoki ulozi, Igrani lm Zapisano uzvijezdama, kontakt program 00:15 Vijes 00:20 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal QUO VADIS serijski lm ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

19.05

KoledĹžicom po svijetu

FILM NOVA TV

21.55

Snajper 2

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 10.07.1992 08.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 09.20 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 09.40 Polemika 11.15 Asterix in Obelix Pro Cezarju, Francosko-NemĹĄki lm 14.00 Primorski Mozaik 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 7.etapa, prenos 17.55 Slovenci Po Svetu: Argen nski Rojaki Iz Barilocha v Patagoniji, oddaja TV Maribor, ponovitev 18.30 nogometni Studio 20.20 Port Elizabeth: prenos Tekme za Tretje Mesto 22.20 nogometni Studio 23.30 Tekma za Tretje Mesto, SkrajĹĄani Posnetek Iz Port Elizabetha 00.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.30 Safari sa pingvinima, dok. serija 12.25 Mega strukture, dok. serija 13.25 Ženski odgoj, lm 15.10 Poirot, serija 16.15 Monk, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Soba za paniku, lm 23.50 Fascinirana, lm 1.40 24UR 2.40 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladeĹž 15.45 Serije za djecu i mladeĹž 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Fatalna ljepota, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Zimmer mit Tante, lm 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 18. srpnja 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.05 15.40 15.45 15.50 17.00 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.55 22.55 23.10 23.15 23.30

Najava programa Lijepom našom TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Koncert: Dalma ca u svetom Donatu Rijeke Hrvatske: Lika i Gacka, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Umorstva u Midsomeru 11, serija Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Povijesne serije dramskoga programa: Zagorka The Librarian: Return to King Solomon’s Mines, am. lm Ne daj se, Floki! - serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija The War Lord, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fes vala (1/7) Filmski vikend s Wesleyjem Snipesom: Blade: Trojstvo, am. lm

PONEDJELJAK 19. srpnja 2010.

01.20 Umorstva u Midsomeru 11, mini-serija 02.50 No ni reprizni dokumentarci (strani ljeto) 04.50 Plodovi zemlje 05.40 Split: More

06.50 07.05 07.10 07.35 08.00 09.35 10.40 10.50 11.00 12.05 12.20 13.15 15.45 17.15 19.20 19.50 19.55 21.50 22.05 22.35 23.50 00.15

TEST Najava programa Trolovi, crtana serija Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu Vila lep rica, eškokanadski lm za djecu Prijatelji Biblija Portret mjesta i Crkve elekovec elekovec: Misa, prijenos (nije kod. na sat.)

Sportske igre mladih (3/12) Prirodni svijet: Pametni majmuni, dok. serija Izme u neba i zemlje, ameri ki lm Koncert Odiseja 10-godišnjica Teatra Ulysses, snimka Strani igrani lm Garaža Ve eras...

Zadar: Košarka EP (U-20) prijenos nala Sportske vijes Video na(d)zor Šoka ka rapsodija - 100 tamburaša, snimka koncerta Prikra eni 3, humoris na serija Kraj programa

06.45 07.25 07.50 08.10

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 08.35 Ne daj se Nina, humorna drama (tri epizode)

11.25 Skrivene poruke, humoris na serija (R) 11.50 Klju od srca, igrani lm, komedija (R) 13.30 Ameri ki gra , igrani lm, komedija (R) 15.25 Posljednji akcijski junak, igrani lm, akcijski 17.40 Discovery: Preživje divljinu - Zambija, dok. lm (R) 18.30 Vijes 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 John Q, igrani lm, drama 22.00 CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) 22.50 Urota, krimi serija (dvije epizode)

06:35 Dodir s neba, serija 07:35 Dora istražuje, crtana serija 08:00 Timmy Time, crtana serija 08:15 Ben 10: Alien Force, crtana serija 08:40 U slu aju frke, serija 09:10 Žene ameri kih vojnika, serija 10:10 Robinson Crusoe, serija 11:10 Automo v, auto-moto magazin 11:40 Sedam godina u Tibetu, igrani lm 14:40 Duboki udar, igrani lm 16:25 Periferija city, pilot 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Periferija City, pilot 17:45 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:15 Sve za lovu, igrani lm 23:25 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:30 Tko je Samantha?, serija 01:30 Gangster No 1, igrani lm (15) 03:10 Stella Street, igrani lm (15) 04:35 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:30 Robinson Crusoe, serija 06:20 Kraj programa

FILM HRT 1

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.50 22.20 22.25 22.50 22.53 22.55 23.00 23.10 23.30 00.20 02.05

Najava programa Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Faraoni koji su izgradili Egipat, dokumentarni l Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri 8, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Optužen bez dokaza, ameri ko-francuski lm Vijes Ep reportaža Svla ionica Hrvatska uživo Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica TV Bingo Show Potroša ki kod Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fes vala (2/7) Pri a dana Dr. House 1, serija No i kontroverznih lmova: Požuda, brit.-franc. lm Zvjezdane staze: Enerprise 3,

02.50 03.35 03.50 04.20 05.05

serija Sutra je novi dan 1, serija Pri a dana Potroša ki kod A sad u Europu!

Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 TV vr : Klju 08.00 Brlog 08.15 Gar eld i prijatelji 1, crtana serija 08.40 Igrajmo se!

08.55 Crtana serija 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Kod Ane 09.45 Ružna Be y 2, serija 10.30 Vožnja iz snova, ameri ki lm 12.00 Ritam tjedna, glazbeni magazin 12.40 Crveni patuljak 4, hum. serija 13.10 Simpsoni 17, hum. serija 13.30 Na vodenome putu 3: Bolnica za kornja e, dok. serija 14.15 Koga briga? Lek ra 14.45 Normalan život, emisija o obitelji 15.50 Putovanje života: Europa i Bliski istok, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise 3, serija 17.35 Sutra je novi dan 1, serija 18.25 Varalice, ameri ki lm 20.10 Ve eras...

20.15 Mu ke 1a, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 20.55 Vrijeme 21.00 24 (7), serija 21.50 Miris love, ameri ki lm 23.30 Tra erica, serija 00.20 Prljavi seksi novac, serija 01.05 Šapta ica duhovima 3, serija 01.50 Kraj programa

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 10.20 Nestala, telenovela (R)

17.00

21.15

FILM RTL

SERIJA NOVA TV

15.25

16.10

EMISIJA HRT 1

U ime ljubavi

Oprah Show

Nakon ozljede koljena za vrijeme utakmice, nekad perspek vni igra ameri kog nogometa Brandon Lang (Matthew McConaughey) primoran je raditi na telefonskoj liniji u Las Vegasu, gdje predvi a rezultate utakmica. Nakon brojnih uspješnih predvi anja, Walter Abrams (Al Pacino) ga poziva da se preseli na Manha an i da radi za njega u tvrtki za savjetovanje kockara. Brandon mijenja ime i osobnost, postaje poznat po svojim savje ma klijen ma...

Jedanaestogodišnji Danny Madigan (Austin O’Brien) je usamljeni dje ak koji od svoje tmurne svakodnevice bježi gledanjem brojnih akcijskih lmova u kojima nastupa njegov najdraži lik, Jack Slater (Arnold Schwarzenegger).

Kada mu njegov najbolji prijatelj pokloni posebnu ulaznicu za najnoviji lm o Slateru, Danny biva arolijom preba en unutar Jackova svijeta, u kojem dobri uvijek pobje uju...

Rafael daje Diani papire za rastavu, ona ga opet moli da si daju još vremena i razmisle, ali Rafael to odlu no odbija.

Camila, Orlando, Macarena i Rodolfo ve eraju zajedno. Poslije je moli da razmisli o njegovu prijedlogu, a ona obe ava da ho e. Orlando ustaje kako bi o šao opra ruke, ali iznenadi se kad nale na Dianu, koju zove Gudelia. Prije nego što ju je s gao išta pita , Gudelia bježi...

Lani je prodala više albuma od bilo kojeg drugog izvo a a, zvijezda je rasprodane svjetske turneje, a njezina dva albuma pos gla su višestruku pla nastu nakladu. U današnjoj emisiji 19-godišnja pjeva ka i kantautorska senzacija Taylor Swi izvest e svoj hit singl „Love Story“, najtraženiju country pjesmu na internetu. Sje ate se kad smo iznenadili našu putuju u reporterku Jordan poslavši je da intervjuira Taylor Swi i pra njezinu turneju? ...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na progrramu Trzalica, ponavljanje Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna konika Rezervirano vrijeme Koncert Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Foršpani Dom na kvadrat, ponavljanje Oko k(r)ole Krvave naran e, Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 16:30 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program SUMNJE kriminalis ka serija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani ARTS 21 emisija o umjetnos OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:35 23:20 23:35 00:30 01:00 01:30 02:30 03:20 05:10 05:35 06:00

12.35

11.10

Sve za lovu

23.50

Prikra eni, III.

MAGAZIN RTL

18:25 19:15 20:05

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serijanastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Ja, špijun, igrani lm Ve ernje vijes Gotov evi, reality show (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Pravila uspjeha, igrani lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

Moj grijeh

Posljednji akcijski junak SERIJA HRT 2

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20

SERIJA HRT 1

Librarian 2 FILM NOVA TV

11.25 K.T. 2, kriminalis ka serija 11.55 Exkluziv, magazin (R) 12.45 Punom parom, kulinarski izazov 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.10 Los Victorinos, telenovela 15.55 Nestala, telenovela 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kralj Queensa, hum. serija 17.35 Raymond, hum. serija 18.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Discovery pustolovine: Najve a plja ka banke u povijes , dok. pustolovina 21.35 Plja ka, igrani lm, triler 23.45 Vijes , informa vna emisija 00.10 Discovery pustolovine: Najve a plja ka banke u povijes , dok. pustolovina (R) 01.25 Astro show, emisija uživo (18)

04.35

Red Carpet

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 10.07.1992 08.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 09.20 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 09.40 Polemika 11.15 Asterix in Obelix Pro Cezarju, Francosko-Nemški lm 14.00 Primorski Mozaik 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 7.etapa, prenos 17.55 Slovenci Po Svetu: Argen nski Rojaki Iz Barilocha v Patagoniji, oddaja TV Maribor, ponovitev 18.30 nogometni Studio 20.20 Port Elizabeth: prenos Tekme za Tretje Mesto 22.20 nogometni Studio 23.30 Tekma za Tretje Mesto, Skrajšani Posnetek Iz Port Elizabetha 00.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Provjereno 12.10 Pri a nasilja, lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najljepši automobili 15.25 Najlu i sportovi 15.55 Monk, serija 16.50 ari dje njstva, lm 18.55 24UR 20.00 As tud not padu?! 21.35 Sve što si želiš, lm 23.45 Samci, lm 1.35 Pala a, serija 2.30 24UR 3.30 No na panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 The Wind that Shakes the Barley, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Foršpani Vijes Najbolje u 2010.godini Foršpani Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, dok. serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra,serijski lm Foršpani Gile e,svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.35

Plja ka

SERIJA NOVA TV

14.10

Dona Barbara

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.35 TV prodaja 08.05 Sobotno Popoldne, ponovitev 10.45 Dnevnik iz arhive iz 1992.g. 11.15 30. Susret tamburaša i mandolina Slovenije 12.30 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 13.00 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 13. 20 Osmi dan 16.40 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 14.20 Prvi in Drugi 15.15 Biciklis ka utrka po Francuskoj - 15. etapa, prijenos 17.30 To bo moje zanimanje, serija za izobrazbu 18.00 Polly Adler, serija 18.40 Rožna Panter, risanka 18.45 Pink Panter, risanka 19.00 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 U sjeni dinosaura, dok. serija 21.00 Studio City 22.00 Knjiga mene briga 22.20 Sretni završeci, am. lm 00.25 Osedlani, am. lm 1.50 U sjeni dinosaura, dok. serija 2.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 7.30 24UR 8.35 U ime ljubavi, serija 9.30 arolija ljubavi, serija 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima, serija 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24UR 13.30 Najbolje doma e video snimke 14.00 Sve što želiš 16.00 Iskrice u o ima, serija 16.55 24UR 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Francuski poljubac, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Eli Stone, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Meso z tiblice z koš i nim oljom za dugo živleje!!!

N

aš minister za zdravi e Darkec Milinovi je biv, pred par dni, na rodnoj grudi i vu rodnoj varoši Gospi o i tam je, ozbilen kak kip od mramora, prosiv medicinske sestre kaj stoje ki i dragovoljno, kak ogjogasci, podnesejo zmenšanje pla i za petnaest procentov. Kak se je moglo uti, to bi spasilo državno kaso od hujšiv cajtov, a naše politi are od toga kaj i oni nebi morali pokap ati svoje remenje na hla aj. Furt si nekaj gruntam, pak zakaj medicinske sestre? Pak smo mi nej betežna država? Zakaj prinas navek jeni morajo šparati, a drugi živijo i dale z punaj buksaj i punaj stolaj. Napriliko, policajima je ve država zmenšala pla e, a jiva boži nica i jiv regres bode po akav nešterna bolša vremena, a kaj se nebre re i za železni are i vsakefele birokracijo po kancelarijama.

Jim niš i nikaj nebre i oni morajo svoje dobiti. Poglednite sam štrekare, oni poslujejo z gubitkom zadjih sto let, ali jem nesme niti las z glave pasti mimo kolektivnoga ugovora. Vsi mi pla amo, i to ve na leta, sve ono kaj štrekari zahuzajo, ali jim moramo vse na vreme

CVATOVI ŽITARICA

DIO PLUGA

platiti makar se z cugaj op e ne vozimo. Ili pak ruom zato, jerbo cugi ido, pelali se mi ili pak nej…

No, vrnuv bi se ja, još malo, na medicinske sestre. Vsi mi, predi ili posle, dojdemo vu jive roke, a dok smo mlajši, kak minister Milinovi i dok jiv ne nucamo unda se žjiv zbr kavlemo. Dok minister iš e kaj se one odre ejo svoji petnaest procentov one morajo re i je, a stjuardese ne morajo nikoga poslušati, kaj zna i gda se jedne morajo žrvtvuvati za Lejpo našo, a druge pak nej. One kaj so doli, one si nebrejo pomo i, a onima gori moramo popustiti. Tak je odnavek bilo: jedne žene so navek bile zadovolne z malaj, dok se druge i z velikaj zbr kavlejo. Još morem razmiti žene, ali nebrem naše ministre: kak oni morejo ženema štere so zadovolne z malaj jemati, a davati onima šterima so i veliki premali. Kak zgledi moškima so, odnavek, žene velika slabost! si naši me imorski politi ari pomažejo gospodarstvenikaj i obrtnikaj, tak bar velijo i tak so novinari zapisali, a kak je to pravzaprav sam dragi Božek zna. Moramo veruvati gradona elnikaj, na elnikaj i našemo

V

MUJ IN

STANJE NAGLOG STRAHA

URAN

župano gda velijo kajbi šteli kaj bodo naši gospodarstveniki i obrtniki dobro posluvali, jerbo oni i jivi težaki punijo op inske i druge kase. To vam je jedna stranjka medalje, a na drugoj strani tej isti politi ari, prek natje aji, davlejo posla stranjskaj obrtnikaj i fabrikaj. Posla ga nej dostik za vse i vsi drugi se zapirajo vu svoje županije, jedino smo mi Me imorci vekši katoliki od pape i mi davlemo posle drugima po nekšaj pravicaj z šterih nam se vsi drugi norca delajo, ali zato naši gospodarstveniki i obrtniki odidejo po tiri k meši, a naši penezi, šterih ga nej dostik, odhajajo prek Drave brez povratne karte.

Takše so nam se hurmasto e pripetile vu akovco, vu županiji, a na vse zadje i vu Donjemo Kraljevco na pro ista o vode.

Kak nam bode Božek pomogev, ak si mi sami ne emo – to vaj ja pitam? I nej sam vas, nek i naše politi are? laveko Faltako, z imenom i conom zvani Pajo, so vu Hrvackoj gospodarskoj komori dali državno priznanje Zlatne roke i to sam zato kaj nas i nam ve 37 let farba i kaj se štima z svojimi penzlini i kaj so žene

S

žnjim jako zadovoljne. Nebi šteuv kajbi došlo do svaje pre jivi hiži, ali mi vsi znamo gda žene držijo tri vogle pre vsakoj hiži, a onoga štrtoga potpirajo, a i žene imajo klju a od hižne kase i zato so žene davale ocjeno kak je malar Pajo posla napraviv i one so mo dale kuliko si je zasluživ. Ako je bole i lepše delav ve je dobiv. Verjem gda se gospon Pajo ve ne zmisli gda je zadjipot meuv zlatne roke jerbo je to bilo negdi pred tridesti let. Najme kaj, unda so se hiže farbale s zlatnaj farbaj, tak gda je unda Pajo meuv i zlatne lasi, a nej sam roke. pak smo se f akali kaj so naši sosedi z Hrvaške priznali kak je naše meso z tiblice jako dobro ak nej i nejbolše meso kaj se more jesti vu Lepoj našoj, a i drugdi kam ga mi prodamo. I to je još nej vse. Isto tak je dojšla na svetlo dneva i istina gda je i naše me imorsko koš i no olje, takaj, nejbolše prinas vu Evropi ak nej i vu celomo sveto. Još bi vam šteuv nekaj re i: probajte meso z tiblice jesti z koš i nim oljom i to se skupa s kuruznim kruhom i slaninaj i unda bodete živeli vse do svoje smrti.

I

OSOBNA ZAMJENICA

MI SMO SE PELJALI…

JELUŠI

KRE ŠUME ZELENE

OTRAGA

HRVATSKI PLESNI ANSAMBL

POGODBENI

VEZNIK SLOVA ISPRED F I NJ VRSTA KITA

POLUOTOK U GR KOJ

RUBAC VELIKA VODENA POVRŠINA

OTOKAR LEVAJ

VRSTA NOJA

RIJEKA U LICI

PRVI LETA

POKLON

SLOVA ISPRED O I B

ŽENSKA PLEMI KA TITULA

H2O

KANA

ITALIJA

NOINA LA A

IAKO

MUŠKI ODJEVNI PREDMET

IZRASLINE U NOSU

DIZALICA

CURA

SASTAVNI VEZNIK

SAN

ZEMLJIŠNA MJERA

PRIJAMNIK

TURSKA

MUŠKO IME

KRŠ

DRŽAVA U AZIJI

PJEVA KI ZBOR

OZLJEDA

SINJSKA VITEŠKA IGRA

NIKOLA TESLA

OCRT

DRŽAVA NA ARAP. POLUOTOKU

MUŠKO IME

STANLIO I …

RIMSKI POZDRAV

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Uran se nalazi na po etku vašeg znaka: mogle bi vam se dogoditi zna ajne životne promjene.

Mašta i pronicljivost vodit e vas u privatnom životu, osobito u emocionalnoj vezi – izvrsna je Venera. Na po etku znaka je i Jupiter. Po e naklonost drugih, osigurava uspjeh u poslu, sre u u obitelji i dobre veze s prijateljima, poboljšava zaradu te unapre uje ugled i društveni položaj. Po inju ozbiljne ljubavi i dugotrajne veze. Možete srediti pravne poslove i korisno ulaga novac.

S povoljnom Venerom, šarmantni ste, privla ni i duhovi .

Mnogo ete izlazi i esto bi u ugodnom društvu, ipak pretežno u društvu osobe koju volite jer je nakratko mnogo „smetnji“ u odnosu s okolinom. Unato poslovnim komplikacijama, otvoreni ste prema novim iskustvima i saznanjima.

Razloga za ak i ve e promjene zaista ima jer sada zara ujete premalo i teško.

Prihva te ponude za dodatni posao ili ga sami potražite. Uz to, mnogo pažnje obra te i ljudima oko vas.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Svu energiju, a imate je mnogo, pokušajte usmjeri na posao. Pristupate mu poletno i odgovorno, uz krea vni nemir. Pokušat e unije novos u posao, u tome ete uspje te ete u vrs svoj poslovni ugled. Brzople bi vas Merkur mogao potaknu na glasno negodovanje - mudrija bi bila suzdržanost. S druge strane, posao koji radite zaista je zna ajan. Svi e vam doga aji opet i i u prilog, a planirane stvari odvijat e se bez prepreka.

Povoljan vam je Merkur pa ste spretni u obavljanju svih poslova. Vjerojatna su uspješna poslovna putovanja. Prijateljstvo e vam bi izuzetno važno, ostavit ete dobar dojam na nekom novom mjestu.

Primate priznanja za svoj rad, a napokon ste i dobrog zdravlja. Ipak ste loše raspoloženi, u „ratu“ s osobom koju volite, a rezultat sva a je - još lošije raspoloženje! Sva e je, dakle, bolje izbjegava , izbjegavajte i izlaske. Potpuno se posve te poslu!

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Po naravi radoznali, želite sve probati i iskusiti, a dobra je prilika da u ovom razdoblju to i napravite. Rado ete se angažirat u svemu što se doga a, bit ete dobro prihva eni u društvu. Sretni ste u ljubavi, lijepo izgledate. Op mis ni, šarmantni, društveni i komunika vni, privla it ete pažnju okoline. Možda biste, uz to, ipak trebali promisliti o vlas m poslovnim planovima i etapama njihova ostvarenja. Neke stvari i tu valja doves u red!

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Izvrsna vam je Venera. Dobra je prilika da na kakvoj zabavi upoznate osobu koja bi vam odgovarala te biste ak mogli bi zaokupljeni pravljenjem planova za budu nost. Rastu i vaša popularnost u društvu i uspješnost na poslu, a odli ne su obiteljske veze.

Zarada se zna ajno popravlja pa po nite stvara zalihe za jesen koja ne e bi ovako dobra. Povoljno je razdoblje za javne nastupe i za druženja. Bit e važnih priznanja za vaš rad, a sre uju se i odnosi s prijateljima i kolegama.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Merkur je u vašem znaku: neprekidno ste u pokretu: pove at e se broj izlazaka, izleta, novih poznanstva. Maštoviti i neumorni u organiziranju zabave, bit ete traženi u društvu kao majstor dobrog provoda.

Merkur omogu uje dobru suradnju s kolegama, a olakšava traženje i novog ili nekog dodatnog posla. Dobra je prilika da popravite odnos s okolinom, kako onom na poslu tako i s ro acima ili djecom. Lako ete obavi sve zaostale poslove, ak ete na i i vremena za putovanja.

Loš Merkur uznemiruje, komplicira svakodnevne poslove, reme odnos s okolinom. Za sada, obaveze na radnom mjestu koje kao da se same od sebe množe, a zamisli ete teško realizira . K tome, bit ete nervozni pa i netak ni sa suradnicima. Valja izbje i sva e i ogovaranja, a budite oprezni i u prometu. Imat ete teško a u organiziranju posla. Bit e tra eva na vaš ra un - pripazite da bijes ne iskalite na nedužnim ljudima.

LAV (23.7.-23.8.)

ZAPREŽNO VOZILO

MUŠKI POTOMAK

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BAKA (NJEM.)

POKAZNA ZAMJENICA

GR KI FILOZOF

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Mogu e je da ete razmišljati o nekoj investiciji.

Me utim, emocije su i nadalje u “nemirnim vodama”. Izgledno je poprili no nezadovoljstvo. Ne optere ujte se nepotrebnim brigama, sve e to vrlo kratko traja i sve je lako rješivo! Nasuprot tome, na poslu je ovo razdoblje vaše pune a rmacije. Dobro bi bilo da budete otvoreniji, to jest da se više družite, da ne zanemarite suradnike i prijatelje.

S Venerom u vašem znaku, eventualna nova veza mogla bi bi sretna, duga i stabilna. Op enito je povoljno razdoblje da se više posve te ljudima koje najviše volite, a na poslu - štogod po nete raditi, uspješno ete i završi . Poslovi vam donose velik novac, a i ugled. Izvrstan Jupiter omogu uje da zna ajno popravite zara ujete. Uskoro e ponovno bi dobar i Saturn pa ete napredova u karijeri. Moglo bi bi i više dužih putovanja.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

S povoljnim Merkurom te Marsom i Saturnom u vašem znaku uporno ete i nepokolebljivo poduzima sve što je potrebno da bi se ostvarile vaše poslovne ambicije. Cilj vam je jasan, tu je prije svega potreba da se materijalno osigurate. U tomu ete sada ima nešto više uspjeha. Možete o ekiva pomo od prijatelja. Imate razumijevanja uku ana, pa biste zajedno mogli mnogo toga posti i. Koncentracija e vam biti odli na, vrlo uspješno obavljate sve obaveze.

RIBE (20.2.-20.3.)

Poslovi e vam se zna ajno poboljša . Krea vni ste i poduzetni. Merkur vam obe ava mnogo susreta, razgovora i uspješno okon anih poslova.

Od svega može bi i ve e materijalne koristi. Lako ete obavljati svakodnevne poslove, a i poslovne razgovore vodite smireno. Op enito, vidljivo vam se popravilo raspoloženje. Spremni ste za nova iskustva. Sada od toga ne e bi štete, ali se u poslu ipak pokušajte drža prak nih, solidnih i sigurnih stvari. Slobodno pokažite svoju krea vnost i maštu!

KRETANJE VOZILA NAPREZANJE

VIC tjedna

TANTAL NEDOSTACI

METNUTI KALIJ

RAJKO JAGAR

…U ZEMLJI UDESA

JARAK

KM Šeta Mujo ulicom i ispadne mu 0,50 KM u šaht. Pomisli: - Za to mi se ne isplati silaziti.

Uzme iz džepa 2 KM baci ih u šaht i re e: - E sad se isplati si i!

13. srpnja 2010.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 5. do 12. srpnja

I dalje vru e VREMENSKA SLIKA: Ušli smo u srce ljeta. Dugo smo ekali sunce i vru inu, a sad nam je možda malo i prevru e. Nakratko ga je narušila oslabljena hladna fronta koja je u prvom dijelu prošlog tjedna uzrokovala mjestimi ne pljuskove i dobrodošlo osvježenje. No, pred nama je novi val vru ine. Tijekom ovog tjedna o ekuje se utjecaj polja povišenog tlaka zraka pa e vrijeme biti pretežno sun ano i ponovno sve toplije. Samo bi sredinom tjedna do našeg podru ja moglo sti i malo vlage uz lokalne pljuskove. I novi radni tjedan (za one koji ne idu na godišnji) po et e uz sun ano i vru e vrijeme. Pravo žarko ljeto. itave dane e pržiti sunce, a ve i dio ovog tjedna eka nas upravo takvo vrijeme. Samo je sredinom tjedna ponegdje mogu kakav kratkotrajan pljusak. Jasno je da e uz puno sunca temperatura zraka biti vrlo visoka, uglavnom iznad 30 Celzijevih stupnjeva.

VREMENSKA PROGNOZA: Vrlo sli no vrijeme kakvo je bilo tijekom vikenda eka nas i sljede ih nekoliko dana. Sun ano vrijeme nastavit e se i tijekom utorka. Jutarnji sati e biti ugodni s temperaturom oko 18 Celzijevih stupnjeva. Danju sun ano i vru e sa slabim do umjerenim južnim i jugozapadnim vjetrom.

Taj vjetar e poja ati osje aj sparine pa bi se neki ljudi mogli osje ati lošije, umorno i razdražljivo. Najviša dnevna tempera-

tura bit e u rasponu od 31 do 33°C. Kasno popodne i nave er postojat e mala mogu nost za lokalni pljusak s grmljavinom, uglavnom u Sloveniji i podru jima uz granicu.

Mala mogu nost za pljuskove s grmljavinom i kratkotrajno osvježenje postojala bi i sredinom tjedna, u srijedu, no pitanje je ho e li ta fronta imati dovoljno snage da se probije do nas kroz ovaj vru i i suhi zrak. Nadajmo se osvježenju, ali bez nevremena koje je u ovakvim situacijama lako mogu e. Temperatura bi u srijedu bila stupanj-dva niža, a zamjetnije e osvježiti samo u mjestima gdje se dogodi pljusak.

Od etvrtka ponovno slijedi stabilizacija vremenskih prilika pa e nas do kraja tjedna pratiti samo sunce i vru ina. Najtopliji dan bi u ovom razdoblju mogla

biti subota kad se i dalje o ekuje sun ano, ali vru e i sparno vrijeme. Zbog južine poja at se e „pritisak“ pa bi se mnogi ljudi mogli osje ati lošije – umorno, razdražljivo, bezvoljno…Najbolje se kloniti sunca i vru ine u dijelu dana izme u 10 i 17 sati kad e i indeks štetnog sun evog zra enja biti vrlo visok. Ako ipak morate biti vani, držite se hlada, pijte dovoljno teku ine i zaštitite kožu od sunca. Temperatura bi uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar mogla do i do ak 35 Celzijevih stupnjeva!

U subotu kasno popodne i nave er, kao i tijekom no i na nedjelju postojat e šansa da do našeg podru ja stigne malo vlažniji zrak s kojim bi postojala mogu nost za lokalne pljuskove s grmljavinom. Zbog njih i okretanja vjetra sa južnog na sjeverni bi na samom kraju ovog tjedna i po etkom sljede eg ova velika vru ina ipak mogla malo popustiti. Najbolje je ove dane provoditi u hladu ili još bolje – na moru.

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je

Po elo žarko ljeto Kao što i dolikuje najtoplijem mjesecu u godini, spranj ovih dana pokazuje svoje pravo lice. Mnogi su se tijekom promjenjivog lipnja pribojavali da e cijelo ljeto biti kišovito, ali evo zadnjih desetak dana su pravi primjer da takvom strahu nema mjesta. Posljednjih tjedan dana imali smo jako puno sunca i topline, zapravo i vru ine. Temperatura zraka bila je ugodna u prvom dijelu tjedna, kad je ponegdje bilo i kratkotrajnih pljuskova.

No, iz dana u dan sunce nas je zagrijavalo pa smo do vikenda

i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 12.7.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 15. srpnja 1841. god. jaka tu a u Bistri ozlijedila mnogo seljaka na polju 16. srpnja 1940. god. orkansko nevrijeme haralo Slavonijom 17. srpnja 1962. god. u poplavi na podru ju Nove Gradiške utopilo se 5 ljudi 18. srpnja – prosje no najtopliji dan u godini u Zagrebu

ponovni prešli 30 Celzijevih stupnjeva. I dok su sredinom tjedna jutra bila vrlo ugodna s temperaturama oko 12°C, do kraja tjedna i to se promijenilo pa je primjerice nedjeljno jutro po elo uz toplih 17 Celzijevaca. Ipak, s obzirom na to kakve vru ine vladaju u nekim dijelovima Europe, naše podru je još je dobro i prošlo.

Naime, u dijelovima Njema ke temperatura se popela na 38°C, a u nekim dijelovima Italije, Portugala i Španjolske ak i preko 40 Celzijevih stupnjeva. U hladu!

Kinu mu e poplave Pedeset osoba poginulo je u poplavama, klizištima i blatnim bujicama, a 15 ih je nestalo nakon višednevnog snažnog nevremena koje je pogodilo južnu Kinu, priop ilo je ministarstvo za unutarnje poslove.

U nevremenu, koje se ni nakon nekoliko dana ne smiruje, srušeno je približno 42.000 ku a, a 121.000 je ošte ena, dok su stotine tisu a hektara usjeva uništene. Prema prvim procjenama ukupna šteta penje se do

1,3 milijarde dolara. Me u poginulima u nevremenu su i etvorica rudara koji su stradali u eksploziji plina kada je zbog kiše nestalo struje u rudniku u jugozapadnoj pokrajini Guizhou.

Gotovo 400 osoba poginulo je otkako su po etkom lipnja po ela nevremena, a oluje bi neka stradala podru ja mogle pogoditi i po etkom tjedna. Mnoge rijeke koje utje u u najdužu kinesku rijeku Jangce nabujale su i mogle bi se izliti.

Doga aji SVE ANI PRIJAMI kod župana Perho a i gradona elnika Šalamona

Župan primio Nataliju Ignac, akove ki kulturnjaci kod gradona elnika Me imurski župan Ivica Perho primio je prošli etvrtak Nataliju Ignac, prvu Romkinju koja je diplomirala na akove kom U iteljskom fakultetu. - Natalija je svijetli primjer me u me imurskim Romima, te vjerujem da e mnogi njeni sunarodnjaci krenuti njenim stopama, jer bez obrazovanja napredak nije mogu ni za pojedinca ni za zajednicu, istaknuo je prilikom prijama župan. Posebno ga veseli, dodao je, što je Natalija odabrala zvanje u kojem e direktno mo i doprinijeti boljitku svojeg naroda.

Nositelji akove ke kulture kod gradona elnika akove ki gradona elnik Branko Šalamon primio je pak,

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

akovec grad kulture i kulturne tradicije. Tom je prigodom gradona elnik Šalamon, osim što je na uspjesima estitao akove kim

akove ki gradona elnik Branko Šalamon primio je nositelje gradske kulture

slobodno možemo re i, perjanice kulture Grada akovca – Kazališnu družinu “Pinklec”, Školu animiranog ilma akovec, Pjeva ki

zbor “Josip Štolcer Slavenski” i gluma ku skupinu “Štolcer” koja djeluje u sklopu zbora. Povod prijama je itav niz uspjeha koje

su lanovi ovih gradskih kulturnih institucija postigli u zemlji i inozemstvu, zahvaljuju i kojima slobodno možemo re i da je Grad

Župan Ivica Perho estitao je Nataliji Ignac na diplomi

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

kulturnjacima, dodao da u Gradu ulaganje u kulturu nikada nisu smatrali troškom ve ulaganjem u kvalitetu življenja. (bš)

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ZAPO ELE PRIPREME DRUGOLIGAŠA NK ME IMURJE

PROMJENE U VODSTVU ŠN ME IMURJE AKOVEC

Trener Vjeran Simuni i Novi predsjednik D. Pani , dvadesetak novih lica umjesto Kataleni a

SENIORSKO PH U ATLETICI ODRŽANO JE U RIJECI

Gabrijela Grabar državna viceprvakinja

NA PRELOŠKOJ “MARINI“ održan još jedan Lov na labu e pero

Atraktivna utrka starim amcima - U konkurenciji od etrnaest “dvojaca”, pobjedu je odnio preloški tandem Josip Novak Pajdo i Milivoj Mustak Na preloškoj “Marini“ održana je još jedna u nizu turisti ko - zabavnih, odnosno sportskih manifestacija koje organizira tamošnja Turisti ka zajednica – deveti Lov na labu e pero. Uz suorganizaciju i tehni ku podršku Nauti kog kluba “Labud“, na preloškoj “Marini“ u nedjelju se okupilo više stotina znatiželjnika i gostiju, a u utrci starim dravskim amcima sudjelovalo je etrnaest ekipa.

Uz bodrenje i glasnu podršku brojnih navija a, svi sudionici uspješno su odveslali cijelu utrku, a pobijedio je dvojac Josip Novak Pajdo i Milivoj Mustak, obojica Preložani.

Iza njih plasirali su se Krunoslav Hrka i Igor Grabant iz Otoka, dok su tre e mjesto osvojili Denis i Ivan Ružman iz Preloga. Za najbolje su osigurane i nagrade. Pobjednici su dobili dvije karte za panoramski let zmajem, što je osigurao Zmajarski klub “Rode“, drugoplasirana ekipa ku i je otišla s vre ama povr a koje im je poklonilo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Novak, a tre a sa simboli nom nagradom – lampionom.

Posebna atrakcija bili su i gardisti povijesne postrojbe Zrinske garde akovec, koji su pucnjem iz topa, sa splavi, ozna ili po etak utrke.

“Labu e pero” kao sastavni dio preloške turisti ke ponude Naša želja je da ova manifestacija ne bude samo sportska i rekreativna, ve da

Lovci na labu e pero na okupu 9 klubova iz cijele zemlje. Po prvi put organizirana je i alka na vodi te pra kanje.

Kao popratnu atrakciju majstor Antun Bermanec prezentirao je piljenje trupaca na tradicionalan na in. Organizatori pak su se pobrinuli i da sudionici natjecanja te posjetitelji ne ostanu gladni, osiguravši besplatan grah za sve.

S ciljem daljnje promocije preloške “Marine“, Nauti ki klub “ Labud“ ovih je dana kandidirao i nekoliko projekata za koje o ekuje novac od države – neki od njih odnose se na ure enje ljetnikovca te nabavku turisti kog brodi a.

(Velimir Kelkedi; foto: Julijana Naran a)

Alka, ali ne sinjska nego preloška postane sastavni dio turisti ke ponude Grada Preloga, kazali su predstavnici organizatora. A da je preloško jezero prepoznato kao dobro odredište za “vo-

dene“ sportove, svjedo i i injenica da je nakon natjecanja “Lov na labu e pero“ održana i 3. kajakaška regata za kup Hrvatske koja je okupila 100 natjecatelja iz

Tko e prvi do cilja?

Kratko, kra e, špica!

Ve duže pratimo kako naše špicerice polako iz tjedna u tjedan skidaju slojeve odje e. Kona no smo došli do trenutka kada gradu še u u kratkim hla icama, suknjama i haljinama. Traper je i dalje broj jedan u odabiru, samo su dužine drasti no skra ene. One

druge koje se ugodnije osje aju u haljinama odabirom boja ljeto ine vedrijim. Ipak, ovaj smo tjedan naišli i na jedan ljetni “no-no”: plus za ljubi astu haljinicu, veliki minus za izme. Do sljede eg “špicanja” uživajte u ovotjednim akove kim komadima.