Međimurske novine 776

TRAGIČNA prometna nesreća u Badličanu u kojoj je 53-godišnji vozač iz Trnovca usmrtio malu djevojčicu

www.mnovine.hr

Smrtonosno pretrčavanje ceste 4-godišnje Laure str. 8

Broj 776.

str. 56

ČAKOVEČKI MLINOVI privode kraju otkup pšenice

iz Murskog Središća

str. 4

Repriza prošlogodišnje navale, ali podbacila organizacija (SU)FINANCIRANJE PRIJEVOZA srednjoškolaca

Ratarima dali novu Svakom učeniku po višu otkupnu cijenu sto kn mjesečno!?

Media str. 5

Fotosession 2010. Bojana Perhoč

Izrežite kupon i kupajte se 50% jeftinije u Toplicama Sveti Martin

RAZMJENA ŠKOLSKIH KNJIGA u dvorani Graditeljske škole

str. 6

POKLON bon za vruće dane

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 20. srpnja 2010.

str. 14

Godina XV.

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

7013 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Ništa nije kao prije ...

Jura Stubli u nedjelju u akove kom Starom gradu vjerojatno nije dugo vremena nastupao pred toliko ljudi, barem kad su samostalni nastupi u pitanju.

Me utim, bez obzira koliko to nekome možda bilo dobro, meni je sve to li ilo na ofucanost, nešto što nema veze s aktualnim (rockerskim) trenutkom ni kod nas, a kamoli pak vani.

Sli no kao Billy Idol koji danas može svirati još samo u Zagrebu, jer se navodno Hrvati i dalje na njega jako pale.

Cijeli doga aj od nedjelje nave er inio mi se pak kao nostalgija “za starim dobrim vremenima” ve ine od gotovo dvije tisu e prisutnih, a za onih stotinjak (naj)mla ih u prvim redovima koji su se pobrinuli za istinsko koncertno ozra je, ludovanjem za onim ime ih ilaju mama ili tata ili pak stariji brat ili sestra koji su odrastali u 80-ima, doma e radiostanice koje su “najsigurnije” kad je rock u pitanju “u 80-e” i tzv. “rockerski DJ-i” koji, na žalost, jako malo znaju o rocku, posebice modernom, jer ga vjerojatno ni ne slušaju.

Kad se na tako nešto nadoveže katastrofalni razglas koji ne bi bio dobar za koncert 100 ljudi, a kamoli 2.000, uz glasovno lošeg Juru i nove aranžmane njegovih hitova koji su zvu ali “jako udno”, te svirku prate eg benda u kojem je okupljena neka ekipa koja baš i nema previše veze s onim što je taj bend bio i zvu ao nekad, zaista mi nije jasno gdje smo mi to zaspali ...

“Sat prošlosti” vlastitom mi je odlukom potrajao, sre om, vrlo kratko, izme u ostalog i zbog toga jer sam samo nekoliko sati ranije slušao pozorno uspješnoga hrvatskog poduzetnika kojem tepaju da je još uvijek mlad (i ja se odmah smješkam u bradu svojim godinama), koji mi je zvu ao sjajno jer je uglavnom promišljao

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

20. srpnja 2010.

RASKOL U HSLS-u pokazao kako politi ka borba za interese kraja odakle dolaze može (mora) biti važnija od vjernosti stranci

Me imurski politi ari mogli bi se ugledati na Adleši i ehoka!

- U me imurskom HSLS-u bilo je podijeljenih mišljenja oko odluke predsjednika stranke i strana kih tijela da HSLS iza e iz vladaju e koalicije, ali me imurski HSLS neupitno je uz odluke strana kih tijela i predsjednika Kosora, kaže predsjednik me imurskoga strana kog ogranka Josip Grivec

budu nost. Nekako sam bio zadovoljan time, jer, ako ovjek koji kupuje uglednu slovensku irmu za dvije milijarde ne ega, ali kao “obi an gra anin” sli no razmišlja poput nas, u novinama koje itate, kad je u pitanju, primjerice, turizam, potezi politi ke elite ili pak gospodarski razvoj zemlje, ini mi se da ipak radimo dobar posao, da smo na “ispravnom putu”, bez obzira koliko on težak bio.

Nisam pristalica da budemo novina koja samo promatra i izvještava što se doga a, ve i ona koja promišlja i šalje poruku svakom itatelju, gra aninu, ali i politi aru, dužnosniku itd., posebice kad je sadašnjost i budu nost u pitanju, ako ništa drugo da o istoj i on razmisli i promisli.

Za ono što je iza nas, pa tako i Juru i Film, re i u samo ovo: “ništa nije kao prije”.

Stoga, okrenite se oko sebe i pojednostavite stvari, da vam do e da se sami zapitate zašto se toga sami niste sjetili (ako to ne možete, toplo preporu ujem knjigu koju ovo ljeto itam ve tre i put u zadnjih desetak godina - Nick Hornby - “Hi-Fi”), a neka nam povijest služi prvenstveno kao “u iteljica života”, ali kao prvi korak za naprijed, a nikako natrag.

I, naravno, promišljajmo više o onome što je danas i što e biti sutra.

Odlukom Darinka Kosora da HSLS iza e iz Vlade ponovno je došlo do velikih unutarnjih potresa u toj stranci, te gubitka statusa parlamentarne stranke koju su napustili ne samo saborski zastupnici prelaskom u nezavisne i potpisuju i lojalnost koalicijskom HDZ-u, ve i potpredsjednica Vlade ur a Adleši .

Politi ki to za HSLS može zna iti samoubojstvo, ali, ako postoji dovoljno nove energije unutar stranke, to je i mogu nost za novi po etak. Predsjednik me imurskih HSLS-ovaca govori o 1.200 novih lanova na razini Hrvatske, od Samobora, Osijeka, Splita, Zagreba i Me imurja. Put oporavka mogao bi u tom slu aju biti duži i teži, tim više budu li netom što su izašli iz jednoga politi kog braka brzo ušli u drugi politi ki brak s Kukuriku koalicijom. Stranci to ne e donijeti novi ugled ni rejting, osim što je se u javnosti može doživjeti kao politi ku sponzorušu.

Interesi kraja važniji od stranke No, ovaj raspad unutar HSLS-a pokazao je još jednu do sada manje vidljivu dimenziju politike, politi ki pragmatizam i razlike u politi kom ponašanju onih politi ara koji obnašaju izvršnu vlast i onih koji se bave istom strana kom politikom.

Ovi prvi politi ki su pragmati niji zato što ne mogu bez zadrške slijediti hirove iste strana ke politike i ne voditi ra una o kompromisima koji su potrebni da sredina u kojoj obnašaju izvršnu vlast ne ostane talac njihove strana ke politike bez spona i krvotoka sa središnjom vlasti. Varaždinski gradona elnik ehok u toj pragmati noj vrsti politike pokazao se pravim majstorom i to otvoreno iskazuje. Mnogi me imurski politi ari od njega bi

mogli kopirati tu vještinu, umjesto da prakticiraju ve u vjernost svojoj stranci nego interesima kraja iz kojeg dolaze i podizanju kvalitete života ljudi u kraju u kojem žive. ehok je to dokazao za vrijeme obnašanja visokih dužnosti u stranci, ali i sada kada je, kako isti e, važnije da završi zapo ete projekte koje podržava Vlada RH, umjesto 30-ak milijuna kuna koliko bi izgubio Varaždin ako bi ostao vjeran HSLS-u.

Grivec: O bivšima sve najbolje, ali HSLS je ispred svega O trenutnoj situaciju u HSLS-u razgovarali smo s Josipom Grivecom, predsjednikom me imurskog HSLS-a, koji je u stranci od 14. sije nja 1990. godine i jedan je od najdugovje nijih na elnika u Me imurju. Drugi sugovornik je Dražen Breglec, koji je sredinom svibnja, suo en s nedostatkom podrške svoje stranke i gubitkom u borbi za strana kog predsjednika na državnom nivou, napustio mjesto državnog tajnika i otisnuo se nakon toga u poslovne vode, ali HSLS nije napustio.

Josip Grivec, predsjednik me imurskog HSLS-a, u stranci je tijekom dva desetlje a doživio svakakve potrese i to komentirao ovako: - Mi si esto tepamo da smo, što se ti e unutarstrana ke discipline, ‘prelepršavi’ i zato nam se zato tako esto doga aju ovakvi potresi.

No, upravo zato što u stranci imam pravo na svoje mišljenje, odabrao sam je za svoje politi ko djelovanje, kazao je Grivec. On ne krije da je i u me imurskom HSLS-u bilo podijeljenih mišljenja oko odluke predsjednika stranke i strana kih tijela da HSLS iza e iz vladaju e koalicije, ali me imurski HSLS neupitno je uz odluke strana kih tijela i predsjednika Kosora.

- Osobno ne bih komentirao ni iji odlazak iz stanke, želim im sve najbolje, ali to su sada naši bivši lanovi, kazao je Grivec. - Budu i da jesmo takva stranka u kojoj svi mogu izražavati svoja mišljenja, posljedica su esti potresi unutar stranke i zbog odre enih osobnih taština, tipa ako nisam predsjednik, odmah izlazim iz stanke. Ovi posljednji potresi ipak su posljedica razli itih koncepcija i interesa.

Moglo bi biti vrlo bolno ostvari li se najava izlaska iz stranke zadarskog ogranka. Dogodi li se, to bi mogao biti pokazatelj sve snažnijega politi kog pragmatizma u novijoj politi koj povijesti i kraj politi kog romantizma. Ne zaboravimo da je Zadar preko utjecajnog zadarskog ministra Kalmete doživio razvojni procvat posljednjih godina.

Breglec: Pakt Kosor - Adleši bio je ‘umjetan’, usmjeren da ne uspijem u borbi za predsjednika Dražen Breglec u razgovoru nam je potvrdio da je zagovarao koncepciju politike da HSLS ostane parlamentarna stranka, jer takve stranke imaju sasvim drugu težinu od onih koje su izvanparlamentarne ...

- U dugoj unutarstrana koj kampanji jedan je zaklju ak bio zajedni ki svim lanovima, ali i svoj trojici tadašnjih kandidata za predsjednika (Kosoru, Žmega u i meni), a to je da se jednostavno ne smije dozvoliti situacija u kojoj bi parlamentarni status stranke bio upitan, kazao je Dražen Breglec, koji je tijesno izgubio utrku za predsjednika stranke u su eljavanju s Darinkom Kosorom, - Znali smo da e svojevrsna ‘kohabitacija’ s vlastitim saborskim zastupnicima biti izazov za bilo koga tko e biti predsjednik, ali smo još

više znali da je to jednostavno preduvjet opstanka stranke. Darinko Kosor posebno se isticao u zagovaranju ostanka u Vladi i još više u zagovaranju ostanka ur e Adleši osobno na poziciji potpredsjednice Vlade.

U samom inalu kampanje, dan - dva prije Sabora stranke, napravljen je neprincipijelni pakt do tada ljutih protivnika Kosor - Adleši , koji je imao jedinu zajedni ku to ku i jedan zajedni ki interes: sprije iti mene u pohodu na mjesto predsjednika stranke. Na kraju su Kosor i Adleši u svom naumu uspjeli, uz znakovitu šutnju i pasivnost ehoka, no njihova pobjeda je, kako je razvoj doga aja ovih dana pokazao, ispala Pirova. ur a Adleši je na kraju prisilno ostala bez toliko joj drage fotelje, a Darinko Kosor je ostao predsjednik neparlamentarne stranke, koju, nakon što se prašina slegne, više nitko ne e pitati ni o emu, i koja e biti samo još jedan kriti ar vlasti.

HSLS-ova sudbina sada e ovisiti doslovno o milosti Zorana Milanovi a i SDP-a, ali i HNS-a i ostalih partnera, a potpuno je bjelodano da ne e biti nimalo lako ni bitno di i rejting samom HSLS-u nakon svega negativnog u HSLS-u, niti se ‘uvaliti’ lijevoj koaliciji makar i za jedno mjesto i simboli ni parlamentarni status kroz godinu i pol.

Prema mojim saznanjima, u velikom dijelu stranke vlada izrazito nezadovoljstvo stanjem u koje je stranku doveo Darinko Kosor, a me imurski HSLS u tome nije ni usamljen ni iznimka. Na žalost, osipanje stranke nije završilo 15. srpnja i izlaskom ur e Adleši , kako je to prognozirao Kosor ...

O mom daljnjem statusu u stranci i detaljnije o raspoloženju u me imurskom HSLS-u u ovom trenutku ne mogu, na žalost, govoriti, kazao nam je u komentaru aktualnih strana kih zbivanja Dražen Breglec. (BMO)

Ve ina Me imuraca zadovoljna kvalitetom, ali ne i cijenom vode

Anketa “Pod vurom”

Dragutin Blaži , Gardinovec - Koristimo vodu iz hidrofora jer nam je voda iz javnog vodovoda preskupa. Kada bi voda bila jeftinija, sigurno bi se priklju ili na javni vodovod. Što se ti e kvalitete, sigurno je naša voda iz hidrofora lošije kvalitete, no, zato je i ne pijemo, ve koristimo vodu iz automata. No, i u ovom slu aju inancijski nam se više isplati koristiti vodu iz hidrofora.

Povodom mogu eg poskupljenja vode za oko deset posto upitali smo naše Me imurce koliko su zadovoljni kvalitetom vode koju koriste, ali i njezinom

cijenom. Ovaj put gotovo svi su se složili u dvije stvari, kvaliteta vode je zadovoljavaju a, dok se za cijenu to ne može re i. I sadašnja cijena vode nekima je preskupa, a o po-

skupljenju ne smiju ni razmišljati.

I iako je ve ina priklju ena na javni vodovod, ima i onih koji koriste vodu iz hidrofora, i to upravo iz razloga što je mnogo jeftinija. I dok

Marijana Sabo, akovec - Koristimo vodu javnog vodovoda i zadovoljni smo kvalitetom vode koju još uvijek pijemo iz slavine. Što se pak cijene ti e, mislim da nije potrebno poskupljenje. Smatram da je trenutna cijena u redu.

Tržište je prebukirano aparatima za vodu pa mnoge obitelji, bez obzira na kvalitetu vode, koriste te aparate. Stoga sam mišljenja da nije potrebno di i cijenu vode. Željko Žerjav, Pretetinec - Koristimo vodu iz javnog vodovoda i mogu re i da smo zadovoljni kvalitetom vode.

Imali smo prije hidrofor, nismo bili zadovoljni kvalitetom te vode pa smo se priklju ili na javni vodovod. No, kada pak je rije o cijeni vode koju trenutno koristimo, ona je ipak malo previsoka.

oni priklju eni na javni vodovod svoju vodu i piju, korisnici vode iz hidrofora ipak se to ne usu uju.

Umjesto te, za pi e koriste vodu iz automata ija kvaliteta nije upit-

na. No, unato tome što dodatno pla aju vodu za pi e, ova varijanta još uvijek im se inancijski bolje isplati nego priklju iti se na javni vodovod. (hz)

Dario Srnec, Strahoninec - Koristimo gradsku vodu koju pijemo.

U kvalitetu se baš ne razumijem, no, kada je rije o cijeni, mislim da je malo previsoka s obzirom na druge energente. Ako e još poskupjeti, onda stvarno ne znam.

Nekad smo koristili hidrofor, a na javni vodovod smo prešli jer je to trend. No, mogu re i da sam sad ipak malo sigurniji kada je rije o kvaliteti vode.

Branko Obadi , Orehovica - S obzirom na to da je voda javnog vodovoda više pod nadzorom, od prvog dana koristimo tu vodu. Zadovoljni smo kvalitetom vode, no, što se ti e poskupljenja, mislim da e mnogima nova cijena biti preskupa.

Ivan Vadlja, Gori an - Koristimo vodu iz javnog vodovoda, koju i pijemo. Mišljenja sam da je zdrava i kvalitetna, no de initivno preskupa. Stoga smatram da poskupljenje doista nije potrebno. Kada je pak rije o zalijevanju vrta, u tom slu aju koristimo vodu iz pumpe. (foto: Vrzan)

20. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAJAVA MOGU NOSTI ukidanja mati nih škola s manje od 150 u enika

U Me imurju prijetnja za tri osnovne škole i Centar za odgoj i obrazovanje!?

Miljenko Horvat, predsjednik Školskog odbora OŠ Donji Kraljevec: - Ukidanje nije službeni stav prosvjetnih vlasti, ve vijest u novinama, pa ne mogu komentirati. U svakom slu aju, raspravljat emo o toj temi.

Bilo bi loše ukinuti samostalnost škole koja je dostigla najve i školski standard u Me imurju

Osnovne škole u Donjem Kraljevcu, Draškovcu, Gornjem Mihaljevcu te Centar za odgoj i obrazovanje akovec nalaze se na popisu malih osnovnih škola koje bi se ukinule, odnosno spojile s drugim školama do 2017. godine, pisao je Ve ernji list prošli tjedan pozivaju i se na plan Ministarstva znanosti i prosvjete. Tragom napisa o toj mogu nosti, istražili smo kakva je situacija “na terenu” i što o tome kažu odgovorni dužnosnici u našoj lokalnoj samoupravi.

OŠ Donji Kraljevec jedva se izborila za samostalnost Najviše nedoumica izaziva najava o ukidanju škole OŠ Donji Kraljevec iz više razloga. Ta je škola godinama bila podru na škola OŠ Draškovec, no stvari se nisu dobro odvijale, bila je zapostavljena i bez ulaganja u nju. Tada je pitanje zajedni ke osnovne škole Draškovec i Donji Kraljevec izazivalo nemali bijes kod lokalnih politi ara s obje strane, a bivša Mjesna zajednica i nakon uvo enja demokracije, MO Donji Kraljevec i op ina Donji Kraljevec nastojali su svim silama osamostaliti svoju osnovnu školu. To je napokon uspjelo prije desetak godina i od tada škola radi samostalno.

Za kratko vrijeme nakon osamostaljivanja naporima politike (HDZ-a

i SDP-a koji su o tome imali zajedni ko mišljenje, te drugih stranaka) i op inskih elnika u op ini Donji Kraljevec, ali i poslovnih ljudi, konkretno ondašnjeg na elnika op ine Mladena Cveka te poduzetnika Franje Štefana i ure Horvata, a bez namjere da se netko izostavi, izgra ena je jedna od najve ih sportskih dvorana.

Ta je sportska dvorana danas stalno u upotrebi za mnoštvo doga anja te je u mnogome poboljšala školski standard u enika, a služi i kao zamjenska dvorana za priredbe jer Donji Kraljevec ima derutan društveni dom. Nakon školske sportske dvorane u osnovnoj školi izgra eni su i dodatni kabineti, napokon je ure eno krovište te je škola sad gotovo u potpunosti ure ena.

Na taj je na in Osnovna škola Donji Kraljevec postigla najve i mogu i u eni ki standard u osnovnom školstvu Me imurja, koji drži do danas, a važna je injenica i to što se nalazi u sjedištu op ine i jakom gospodarskom centru Me imurja,

etvrtom po snazi, s oko tisu u zaposlenih.

S druge strane, samo mjesto Donji Kraljevec nije se razvijalo dovoljno brzo i nisu se na vrijeme otvarala nova gradilišta, pa je bilo premalo doseljavanja u mjesto.

Ne vjeruju u ukidanje...

U ovom trenutku broj u enika u OŠ Donji Kraljevec kre e se oko brojke od 125 u enika. Ravnateljica škole Sandra Vlahek kaže da u Donjem Kraljevcu za godinu ili dvije predstoji mini “baby boom”, tako da e uskoro osnovna škola pove ati broj u enika za desetak i više. Me utim, ukupan broj u enika narednih godina sigurno e biti nešto manji od 150, ukoliko se nešto drasti no ne promijeni. Ona vjeruje da škola ne e izgubiti samostalnost, usprkos nekim najavama.

Predsjednik Školskog odbora Miljenko Horvat pak kaže: - Pro itao sam u medijima najavu o mogu em ukidanju samostalnosti osnovne

Župan Perho : Zašto ovako važne stvari doznajemo iz medija?

Situacija u kojoj postoji mogu nost ukidanja etiri me imurske osnovne škole bez obzira što nije rije o trenuta noj situaciji, ve “akcijskom planu” Ministarstva, natjerala je na reakciju me imurskog župana Ivicu Perho a.

- Smatram da o ozbiljnos ovog prijedloga najviše govori injenica da su Me imurska županija, kao i ostale županije u Hrvatskoj o ovome doznale iz medija. Žalosno je da jednoj takvoj odluci nisu prethodile nikakve stru ne analize u kojima bi sudjelovali i predstavnici osniva a h škola, odnosno županije i gradovi. Iz napisa u medijima nije jasno što e se dogodi s m školama, ho e li se ukinu , a u enici vozi u druge ustanove, ili e posta podru ne škole. U oba slu aja pojavit e se višak zaposlenih, koje e na neki na in treba zbrinu .

Zanimljivo je da je jedna od škola koja bi se trebala ukinu i akove ki Centar za odgoj i obrazovanje. Kako su na popisu iste ustanove u Varaždinskoj i Koprivni ko - križeva koj

županiji, nije jasno u kojoj e se ustanovi obrazova djeca s posebnim potrebama iz sjeverozapadne Hrvatske (u me uvremenu smo saznali da je župan ehok izlaskom iz HSLS-a uspio progura projekt izgradnje jedne takve škole u Varaždinu, pa cijela pri a dobiva sasvim drugi kontekst, op. a.).

Pred nama je rasprava o mreži osnovnih i srednjih škola, no za nju nisu stvoreni potrebni preduvjeti, prvenstveno niz pravilnika koje mora donije resorno Ministarstvo, primjerice, koji je predvi eni broj u enika u pojedinom razrednom odjeljenju. I na kraju, zanima me kako e, ukoliko prijedlog objavljen u medijima pro e, ministar objasni poreznim obveznicima i predstavnicima EU fondova zašto je u neke od ukinutih škola u proteklih nekoliko godina u obnovu, dogradnju ili izgradnju školskih zgrada i školskih sportskih dvorana uložen velik novac, koji na taj na in propada, završio je svoje razmišljanje na ovu temu me imurski župan. (BMO)

Kako vuk može biti sit, a koza cijela Pod pretpostavkom da Osnovna škola Donji Kraljevec jednog dana izgubi samostalnost, mogu a su dva scenarija: da se ponovno pripoji OŠ Draškovec ili da se pripoji OŠ Hodošan.

Mogu e spajanje OŠ Donji Kraljevec i OŠ Hodošan, ako se jednog dana ostvari, izglednije je zbog toga jer bi onda osnovno školstvo bilo obuhva eno jednom osnovnom školom u cijeloj op ini Donji Kraljevec. OŠ Hodošan danas ima dovoljan broj u enika, ukupno 218 u enika, a tu školu polaze i djeca iz op inskih mjesta Palinovec, Sve Juraj u Trnju i Donji Pustakovec, i to nakon završenoga etvrtog razreda.

No, mogu e je i tre e rješenje.

Ukoliko bi dio u enika iz ta tri mjesta nakon završetka etvrtog razreda krenuo u OŠ Donji Kraljevec, umjesto u Hodošan (daljina u kilometrima je gotovo na vlas ista, a autobusu je svejedno kamo vozi), to bi bilo rješenje problema. Kako je mreža osnovnih škola u nadležnos lokalnih vlas , to bi se jednog dana, a kao najmanje bolno rješenje, doista moglo i dogodi . (JŠ) škole u Donjem Kraljevcu. To, me utim, nije ništa službeno, ve tek vijest. Ipak, Školski odbor OŠ Donji Kraljevec sigurno e raspraviti i o toj temi. Naš je stav da bi bilo sasvim neproduktivno i veoma loše ukinuti samostalnost osnovnoj školi koja ima najviši u eni ki standard u Me imurju, kaže on.

Viši stru ni referent za osnovne škole u Me imurskoj županiji Dragutin Golubi pak kaže da u Me imurju samo dvije škole imaju manji broj u enika od 150, to su u ovom trenutku OŠ Donji Kraljevec i OŠ Draškovec. Pogrešno je u medijima navedena OŠ Gornji Mihaljevec, koja ima 151 u enika, a Centar za odgoj i obrazovanje, koji je tako er pogrešno naveden, ima blizu 200 u enika.

On smatra da do eventualnog ukidanja samostalnosti škole u Donjem Kraljevcu ne e do i, sve se mora riješiti do 2017. godine, a do tada ima još dosta vremena.

(J. Šimunko)

POBJEDA Hrvatske na sedamnaestoj Srednjoeuropskoj informati koj olimpijadi

Stjepan Glavina iz Preloga ponovno osvojio zlato Reprezentacija mladih informati ara Hrvatske pobijedila je na sedamnaestoj Srednjoeuropskoj informati koj olimpijadi, održanoj od 12. do 19. srpnja u Košicama u Slova koj. Me u mladim reprezentativcima bio je i informati ar Stjepan Glavina, u enik 4. razreda Srednje škole Prelog (mentorica prof. informatike Danijela Naran a), koji je na ovom natjecanju osvojio zlatnu medalju.

Uz njega, u reprezentaciji Hrvatske nastupili su Ivan Katani iz Požege, Ivica Ki i te Adrian Satja Kurdija iz Zagreba, koji su osvojili srebrne i bron anu medalju. etvorica u enika srednjih škola nastup u reprezentaciji izborili su ovogodišnjim

Hrvatski tim po prvi je put izborio ekipnu pobjedu na CEOI najboljim rezultatima na šesnaestoj Hrvatskoj informati koj olimpijadi te izbornim pripremama.

Ovim uspjehom mladi informati ari za Hrvatsku su osvojili 101 medalju na me unarodnim infor-

mati kim olimpijadama od 1993. godine do danas. Hrvatski tim po prvi je put izborio ekipnu pobjedu na CEOI (Central European Olympiad in Infomatics) natjecanjima, sva etiri hrvatska natjecatelja osvoji-

la su medalje te su u natjecanju s ostalim ekipama najuspješniji.

Na CEOI 2010 natjecali su se timovi iz devet zemalja, svih sedam lanica CEOI-a: eška, Hrvatska, Ma arska, Njema ka, Poljska, Rumunjska i Slova ka, te Bugarska i Švicarska kao gosti.

Slova ka je kao doma in nastupila s dva tima, a svaku je zemlju zastupao tim od etiri u enika do 19 godina starosti i dva voditelja.

Hrvatsku informati ku reprezentaciju na CEOI 2010. vodili su Ivo Šeparovi , odgovorni voditelj, te Luka Kalinov i , stru ni voditelj.

Izbor, pripreme i nastupe hrvatskih olimpijaca organizirao je i provodio Hrvatski savez informati ara HSIN.

3

LAKŠI I BRŽI PRISTUP Me imurske županije, op ina i gradova - katastru

To ne i pouzdane informacije za kvalitetno upravljanje prostorom U ponedjeljak su župan Ivica Perho u ime Me imurske županije i prof. dr. sc. Željko Ba i u ime Državne geodetske uprave u Županiji potpisali sporazum o su inanciranju izrade i ažuriranja službenih prostornih podloga državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje do 2013. godine.

Ravnatelj prof. dr. sc. Željko Ba i istaknuo je da se danas više ne može kvalitetno upravljati prostorom bez to nih i pouzdanih podataka.

- Županija, ali i jedinice lokalne samouprave vrlo esto koriste podatke iz katastra u svakodnevnom radu, primjerice, kod projekta gradnje sustava za navodnjavanje, legalizacije romskih naselja, izrade prostornih planova, izgradnje sportskih dvorana, naplate komunalne naknade i drugih investicija, kazao je župan Perho prilikom potpisivanja. Ovim sporazumom Županija stje e pravo korištenja svih, odnosno ve ine, postoje ih podataka koji su ve pohranjeni u bazi Podru nog ureda za katastar akovec te neograni enu mogu nost povla enja s novim, dopunjenim podacima, i to iz razloga što se Županija uklju uje izravno u su inanciranje troškova izrade i ažuriranja podataka

koje izra uje Državna geodetska uprava.

Korištenje najnovijim podacima Ugovori koje su potpisali do sad s dvanaest hrvatskih županija omogu it e im stalno obnavljanje podataka, tako da e korisnici uvijek dobivati najnovije stanje.

Ukupni iznos su inanciranja u razdoblju od 2010. do 2013. godine iznosi 903.366 kn, koji e Županija ispla ivati prema dinamici od 225.842 kn godišnje.

Kao i županija, jedinice lokalne samouprave svakodnevno koriste službene katastarske podatke prilikom gradnje i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, izrade prostornih planova, obra una i naplate komunalne naknade, utvr ivanja nelegalnih gra evina i sli no.

Osim jedinica regionalne i lokalne samouprave, podacima e se mo i koristiti i pravne osobe koje su od interesa za županiju, odnosno kojima je Županija osniva , npr. ŽUC za održavanje, gradnju i rekonstrukcije lokalnih, odnosno županijskih cesta, Me imurske vode d.o.o. i Me imurje plin d.o.o. za održavanje, gradnju i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacijske, odnosno plinske mreže i drugo (katastar vodova). (BMO)

Podršku mladim skaterima, rolerima i bikerima dali su gra ani u rasponu od 15 do 60 godina, što je dobar pokazatelj da postoji interes za izgradnjom parka

U SUBOTU ODRŽANO PRIKUPLJANJE potpisa podrške izgradnji skate parka u akovcu

etiristo potpisa u tri sata dobar pokazatelj podrške akove ki skateri, roleri i bikeri kroz Savjet mladih Grada akovca pokre u inicijativu za izgradnju skate parka. Prije no što krenu u sam projekt, akcijom prikupljanja potpisa potpore izgradnji najprije se žele uvjeriti da interes za izgradnju takvog objekta zaista postoji.

Takvu su akciju organizirali proteklu subotu na akove kom Trgu Republike, a odazivom su i više nego zadovoljni. – U tri sata, koliko je akcija trajala, prikupili smo oko etiristo potpisa. Zadovoljni smo odazivom, a još nas više veseli injenica da peticiju nisu potpisali samo mladi, ve i stariji gra ani akovca, pokazavši nam tako da i oni podupiru našu ideju, rekao nam je Vanja Ov ar, predsjednik Savjeta mladih.

Projekt izgradnje skate parka predstavljen je na po etkom srpnja održanoj sjednici Savjeta mladih Grada akovca, a prezentiran je i na posljednjem Vije u Grada akovca.

Predsjednik Savjeta mladih Vanja Ov ar rekao je da je naišao na odo-

bravanje i podršku vije nika, koji su obe ali svoju potporu i kad projekt krene u konkretniju fazu.

Podršku skaterima u subotu je došlo dati oko 400 gra ana, u rasponu od 15 do 60 godina. U Savjetu mladih akciju prikupljanja potpisa nastavit e u narednim tjednima, do sljede e sjednice, i nadaju se da e prikupiti 1.000 potpisa. Ta bi im brojka bila siguran pokazatelj da ne e u i u projekt koji ne e imati budu nost.

Osim toga, mladi nastoje pokrenuti još jednu inicijativu, onu kojom bi se ukinula zabrana vožnje centrom grada akovca. Kažu da svi europski gradovi promi u biciklizam i vožnju centrom grada, ista situacija je u Hrvatskoj, a mi smo sada jedni od rijetkih koji to zabranjuju. Mladi isti u i da je bicikl mnogima jedino prijevozno sredstvo i da put do škole esto vodi preko centra grada, a da se, izme u ostalog, one stariji koji su se najviše zalagali za zabranu naj eš e može vidjeti kako bicikliraju pješa kom zonom. (bš)

4

Aktualno

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Zbog skupog plina hrvatski pogoni sele u Srbiju Tvrtka “Zagorka” iz Bedekov ine, 120 godina stara tvornica za proizvodnju kamina, kaljevih pe i i keramike, zbog posljednjeg je poskuplje-

nja plina za industriju od 15% prisiljena zatvoriti svoje pogone u Hrvatskoj, otpustiti 150 ljudi i pogon preseliti u - Srbiju! Nadamo se da sli an trend

ne e do i, primjerice, i u naše Me imurje, a, kako vidimo, neke me imurske tvrtke ve nude alternativna rješenja za grijanje.

RAZMJENA školskih knjiga održana je u subotu u dvorani Graditeljske škole

Repriza prošlogodišnje navale u lovu na uštedu, projekt organizacijski podbacio Suvenirnicu u Nedeliš u sve ano su otvorili Matija Posavec i Mladen Horvat

Otvorena suvenirnica “originalno me imursko” i u Nedeliš u U središtu Nedeliš a prošle je subote otvorena još jedna u nizu suvenirnica, ime se projekt “Me imurska suvenirnica” nastavila i u najve oj me imurskoj op ini, i to uz jednu od najprometnijih cesta u Hrvatskoj.

Podsje amo, cilj ovog projekta je na jednom mjestu žiteljima, stranim turistima i svim posjetiteljima našeg kraja ponuditi tradicijske proizvode i suvenire. Na taj se na in razvija kontinentalni turizam, promovira Me imurje te pomaže onima koji se bave izradom suvenira kroz mogu nost njihove prodaje.

- Op ina Nedeliš e odmah je prihvatila, možemo re i, ovaj pilot projekt suvenirnice. Razlog tome je što smo u svojim planovima ve zacrtali da emo od ove godine nadalje sve aktivnosti zaokrenuti prema gospodarskoj djelatnosti, a turizam, jednim dijelom, smatramo gospodarskom djelatnoš u. Naši poduzetnici koje naša op ina ima te koji se bave izradom suvenira i tradicionalnih proizvoda mo i e ovdje te proizvode i plasirati. O ekujemo

da emo di i standard života i gra ana i turista koji ovuda prolaze s jedne strane, dok s druge strane o ekujemo i nekakvu inancijsku korist od toga, kazao je Mladen Horvat, na elnik op ine Nedeliš e, otvaraju i suvenernicu dodaju i da e za po etak u suvenirnici raditi studenti preko student servisa, a, ukoliko se projekt pokaže dobrim, zaposlit e se osoba koja e u suvenirnici raditi ne samo ljeti, ve i zimi.

(H. Ze ar, foto: Vrzan)

Majstor iz Sivice izradio “suvenirnice” Uni icirane ku ice koje e za vrijeme turisti ke sezone diljem Me imurja biti suvenirnice - njih etiri za po etak, od kojih e svaka imati svoj speci ikum u izradi, mo i e se tako er koristiti višenamjenski i u drugim prigodama. Ina e, izradio ih je obrt “Tesar Boži ” iz Sivice, a djelo su Danijela Boži a i njegovih djelatnika. (hz)

Situacija u hrvatskom školstvu ove je godine donijela pregršt negativnih situacija – od ponovljenih studentskih prosvjeda, jedva uspjele državne mature i zavrzlame oko upisa na fakultete do ijaska s ispisom svjedodžbi osmoškolcima. S jednom su se takvom situacijom roditelji imali prilike suo iti još prošle godine, kada je u Ministarstvu obrazovanja odlu eno da udžbenici za osnovne i srednje škole više ne e biti besplatni, a ista “nepogoda” u enike i roditelje eka i ove. S obzirom na to da se troškovi kupnje udžbenika za samo jedno dijete kre u od 800 preko, za današnje prilike vrtoglavih, 2.000 kn, roditelji nisu kao ovce pred klanje mirno ekali da im se ispostave astronomski ra uni za nešto što ve druge godine ne e trebati, ve su, osim preko privatnih kontakata i razmjena u svojim školama, u velikom broju pohrlili i na razmjenu udžbenika koju je u Sportskoj dvorani Graditeljske škole u akovcu ove subote organizirala Me imurska županija.

Projekt razmjene ove je godine, doduše, nešto druga iji nego prošle, a slobodno možemo re i i da je organizacijski podbacio. Prije svega, akcija je napravljena prekasno. Prošle

Blagi porast nezaposlenosti ukupnog broja novoprijavljenih, preko 84 posto, odnosno njih 498, imalo je prethodno radno iskustvo. Najviše otpuštanja bilo je u prera iva koj industriji, 287, gdje prevladavaju žene, slijedi otpuštanje iz gra evinarstva, gdje je posao izgubilo 89 radnika, i trgovine, odakle je na burzu došlo njih 53.

Dok je na Zavod za zapošljavanje došlo 590 osoba, s evidencije nezaposlenih brisano je 535 osoba, od ega 299 zbog zaposlenja, a ostali iz drugih razloga.

Zbog nejavljanja dva uzastopna razloga bez opravdanog razloga s evidencije nezaposlenih brisano je 135 evidentiranih.

je godine ona bila uskla ena s krajem nastave, pa su mnogi roditelji mislili da razmjene ne e biti i predali narudžbe za komplete knjiga koji trebaju njihovoj djeci kako bi izbjegli jesensku gužvu.

Naravno, uzmimo u obzir i da su mnogi u ovo doba i na godišnjem odmoru, pa akciji nisu ni mogli prisustvovati. Nadalje, prošle su se godine udžbenici skupljeni od me imurskih škola davali u posudbu, a ove je godine sve pomalo li ilo na seoski sajam, jer su

roditelji i u enici sami donosili svoje udžbenike pa ih prodavali ili možda mijenjali, ne biraju i mjesto gdje e izložiti svoju ponudu – bilo na podu ili na klupama ispred dvorane. Jedan nam se otac dvoje osnovnoškolaca požalio da se ne zna kamo okrenuti i da je organizacija de initivno mogla biti bolja, samo da su, primjerice, vlasnike udžbenika razvrstali po razredima.

Ipak, unato svemu tome, prošlogodišnji velik interes i

ogromna gužva ponovili su se i ove subote, pa je dvoranom procirkuliralo oko 2.000 ljudi i razmijenjeno je oko 10.000 udžbenika.

U atmosferi razmjena i napola manjih cijena do i do potrebnih knjiga ponovno nije bio lak posao.

Velik broj autora i razli itih verzija školskih udžbenika još uvijek su najve a zamjerka roditelja, ali znoj proliven u borbi za potrebni udžbenik i koja kuna spremljena u džep na koncu su se ipak isplatili.

(Bojana Špani ek)

Lošija organizacija nije utjecala na veliku navalu

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U LIPNJU

U lipnju ove godine na Zavodu za zapošljavanje u Me imurskoj županiji evidentirane su 6.854 nezaposlene osobe, što je za 55 osoba više nego u svibnju ove godine, a u usporedbi s godinu dana ranije na burzi je 1.155 osoba više nego u lipnju 2009. godine. U postocima, u lipnju je nezaposlenost pove ana za 0,8 posto u odnosu na svibanj, dok je u odnosu na prošlogodišnji lipanj nezaposlenost ve a za više od 20 posto. Kad je rije o stopi nezaposlenosti, ona ove godine iznosi preko 15 posto, a lani je iznosila 12 posto.

U lipnju je u evidenciju nezaposlenih ušlo 590 osoba, od ega 289 žena i 301 muškarac. Od

Zbog lošije organizacije ovogodišnje razmjene udžbenika, mnogi su svoje primjerke bili prisiljeni izložiti na podu ili ispred dvorane

Velika navala i potražnja za potrebnim udžbenicima obilježila je i ovogodišnju akciju razmjene

od ega najviše 107 u obrazovanje za nepoznatog poslodavca.

Naknadu za nezaposlene, od ukupno 6.854 nezaposlena, ko-

Potrebe za radnicima u lipnju bile su ve e od broja koji je zaposlen s evidencije nezaposlenih.

Poslodavci su u lipnju prijavili 368 potreba za radnicima. Jednako kao što je u prera iva koj industriji bilo najviše otpuštanja, tako je bilo i iskazano najviše potreba za radnicima. U prera iva koj industriji tražila su se 142 radnika. Gra evinari su tražili 84 djelatnika, a u trgovini tražilo se 36 djelatnika.

U okviru nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu u zapošljavanje i obrazovane aktivnosti radi poboljšanja konkurentnosti za zapošljavanje uklju eno je 428 osoba,

ristilo je njih 2.494 ili 36,4 posto, broj naknada u lipnju u odnosu na svibanj smanjen je za 2,4 posto, ali je u odnosu na prošlogodišnji li-

Najtraženija obrtni ka zanimanja Prema zanimanjima, najve a potražnja bila je za zanimanjima u obrtu i pojedina noj proizvodnji, gdje se tražilo 138 zaposlenika, zatim slijede uslužna i trgova ka zanimanja, gdje se tražilo 76 zaposlenika, zatim jednostavna zanimanja za kojima je bilo 55 potreba, te rukovatelji strojevima i vozilima, njih 48. (BMO) panj pove an za skoro 26 posto.

Korisnicima nov ane naknade u lipnju je ispla eno preko 3,6 milijuna kuna.

(BMO)

Najviše radnika tražilo se u prera iva koj industriji

CITATI TJEDNA

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Ako je zaduživanje uspjeh, onda je ve ina gra ana vrlo uspješna.“

“Svima u regiji gospodarstvo e rasti, samo Hrvatskoj pada.“

“U Europi se tradicija njeguje stolje ima, poput parmezana u Italiji, a ponekad i pokre e iznova, poput uzgoja bizona u Poljskoj.“

“Odluke se moraju donositi na temelju kriterija, a ne na temelju situacijskih potreba.“

“Do mirovine se bavimo egzistencijom, a nakon toga bolestima.“

Maja Sever, “Hrvatska uživo“, HTV 1, 13.7.2010.

- analiti ari Be kog instituta, Jutarnji list, 13.7.2010.

Marko Fan ovi u prilogu “Obzor” Ve ernjeg lista

Marina Škrabalo, HRT 1,

Siniša Kati

12.7.2010.

Sustav potpore strateškom upravljanju - “rje iti“ naziv odjela na IV. katu zgrade Me imurskih voda

20. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

GRAD AKOVEC NA POLUGODIŠTU IMA MANJAK OD ETRNAEST MILIJUNA KUNA

Oporba predbacila Šalamonu: Kad predlažemo mjere štednje - ne slušate!

- Gradona elnik se žalio i na to da projekti Grada ne dobivaju potporu države, pa Grad ostaje osamljen u njihovom financiranju, pri tom se pozvao na projekte, osigurao je zemljište i potrebnu dokumentaciju za Centar za odgoj i obrazovanje, Gospodarsku zonu i Romski centar, gdje traži pra enje sufinanciranja. - Pomognite, pozvao je gradona elnik oporbu Kao što se moglo i o ekivati, glavna rasprava na Gradskom vije u vodila se oko izvršenja prora una i manjka prihoda nad rashodima koji se vuku još od prošle godine, a ove godine još su samo pove ani pa su se popeli s devet na etrnaest milijuna kuna. akove ka oporba HDZ i HSLS samo je sa žaokom konstatirala da su upozoravali da e se to dogoditi, te iznijeli nove, crne prognoze i ra unice da e se manjak prihoda nad rashodima do kraja godine popeti debelo preko dvadeset milijuna kuna!

U prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 50,003.084 kune, dok su rashodi i izdaci realizirani u visini od 55,045.713 kuna, iz ega proizlazi manjak u iznosu od 5,042.629 kuna. S obzirom na to da je iz prethodne godine prenesen manjak u iznosu od 9,333.622,45 kuna, kona ni rezultat poslovanja 30. lipnja 2010. godine manjak je u prora unu u iznosu od 14,376.251,45 kuna.

Grad za pokrivanje teku e likvidnosti koristi bankarsko prekora enje po ra unu u iznosu do 10 milijuna kuna mjese no.

Gradona elnik Branko Šalamon kazao je na sjednici da uz ove iskazane minuse nema drugih skrivenih ra una, da se sva potraživanja knjiže, iz ega proizlazi da nema “skrivenih kostura” u ormaru.

Stavke iz prora una realiziraju se neravnomjerno ...

Ono u što je oporba upirala prstom je neravnomjerno smanjenje stavki u prora unu, tako da su neke stavke realizirane s 50 posto, dakle, punim iznosom za ovaj dio godine, a neke s nula posta. Gradona elnik Šalamon odgovorio je da je to i logi no, jer su odre ene obveze iz prora una fiksne, kao što su otplate kredita, kamata i pla e prora unskih korisnika, a neke druge stavke internim rebalansom prora una svedene su na nulu. Rezalo se tamo gdje je to mogu e i ono što može ekati bolju budu nost, a to su investicije i programi udruga.

Pravio rebalans prora una uslijedit e na prvoj jesenskoj sjednici Gradskog vije a, gdje e se iz prora una onda brisati sve one stavke za koje je jasno da za njihovo financiranje novca nema.

No, i Grad akovec s druge strane ima potraživanja ija napla-

HNS-ovci e se od jeseni angažirati na informiranju op ina i gradova oko povla enja sredstava iz EU fondova

HNS IZLAZ IZ KRIZE vidi u kvalitetnim pripremama za povla enje sredstava iz EU fondova

HNS-ovci e na jesen educirati op inare kako kandidirati projekte Oporbeni vije nici Marija Ruži , Renato Slavi ek, Stevo Tkal ec i Vedran Mikuli . - Još malo pa e i sam Grad trebati socijalnu pomo , kazala je Ruži ta ide teško. Takvih je potraživanja 5,7 milijuna kuna.

Marija Ruži oštro je kritizirala izvršenje prora una. - Svaka ast na zadnjoj podjeli pomo i poduzetnicima od po 20.000 kuna, od ega pola bespovratno, ali još malo pa e i Grad sam trebati socijalnu pomo , kazala je Ruži .

Gradona elnik Šalamon kazao je da ga zbog minusa koji je stvoren u prora unu pe e savjest, ali ne i zbog toga što je s tim novcem napravljeno. Oporbi je poru io da je razlika izme u njega i oporbe u tome što njega gra ani pitaju što je napravljeno,

a ne je li ostvaren minus u prora unu.

Vrlo oštar u ocjeni obra una prora una bio je i Renato Slavi ek, koji je kazao Šalamonu: - Kad oporba predlaže mjere štednje, tada nas ne slušate, te mu poru io da ih ne vrije a. Predbacio mu je da se prora unska sredstva nenamjenski i neravnomjerno troše, a odobravaju naknadnim odlukama. Podsjetio je gradona elnika: - Vi ste govorili da e manjak iz prošle godine biti saniran ove godine, a pove an je za 5,5 milijuna kuna, te dodao: - Upozoravali smo na krizu, a gradska uprava se pove avala, ako se tako

Krediti 42 milijuna, a jamstva 64 milijuna kuna Iz izvješ a o poslovanju vidljiva su i dugoro na zaduženja Grada akovca, kao i izdana jamstva. Grad akovec do 2024. godine mora s kamatama otplatiti preko 42 milijuna kuna, odnosno mjese no po zaduženjima otpla uje rate u iznosu od 31.408 kuna. Uz to akovec

je Me imurskim vodama za izgradnju kanalizacije i Ekomu za investicije u sportske objekte izdao jamstva u vrijednosti od 64,120 milijuna kuna. Ako je išta utješno u zaduženjima koja terete Grad, to su kamate kakve se sada na financijskom tržištu ne mogu nigdje dobiti. (BMO)

stvari nastave, postat ete sami sebi svrha, kazao je Slavi ek.

Šalamon pozvao HDZovce da se zauzmu za državni novac Gradona elnik se žalio i na to projekti Grada ne dobivaju potporu države, pa Grad ostaje osamljen u financiranju svojih projekata, pri tom se pozvao na projekte gdje je osigurao zemljište i potrebnu dokumentaciju za Centar za odgoj i obrazovanje, Gospodarsku zonu i Romski centar, gdje traži pra enje sufinanciranja. - Pomognite, pozvao je gradona elnik oporbu.

Vedran Mikuli na to je odvratio gradona elniku: - Molili smo Vas da nas uklju ite u svoj kolegij, pa niste, a sada tražite pomo . Nudili smo se, a niste nas kontaktirali, a sada nas zovete u pomo .

Gradona elnik se pravdao da je kolegij stru no tijelo sastavljeno od zaposlenika iz Gradske uprave i tako je igra gluhog tele ona izme u gradona elnika i oporbe nastavljena. Oni su govorili: - Sad nas zovete u pomo , a on: - Pomognite, ali su se glasovi razmimoilazili na razli itim paralelnim tra nicama. (BMO)

Šalamon je vrsto podnosio i oštro uzvra ao na kritike: - Mene gra ani pitaju što je napravljeno, a ne je li ostvaren minus u prora unu

- HNS izlaz iz trenutne gospodarske situacije vidi u snažnom razvoju turizma s jedne strane, a s druge i kvalitetnoj pripremi za povla enje sredstava iz ondova Europske unije, kazao je u ponedjeljak na kon erenciji za novinare Matija Posavec, predsjednik me imurskog HNS-a. On se pri tom pozvao na procjene da e do kraja godine biti zatvorena sva poglavlja u pregovorima s EU, a u u ožujku idu e godine potpisan pristupni ugovor. Uslijedilo bi raspisivanje re erenduma zajedno s parlamentarnim izborima i u prvom tromjese ju 2012. godine Hrvatska bi postala lanicom EU. Hrvatskoj se tada otvara prostor od 3,568 milijardi eura koje Hrvatska mora što više iskoristiti u razdoblju od dvije godine od stupanja u EU. To je vrlo kratko vrijeme, jer je do trenutka kada treba povla iti novac potrebno imati gotovu projektnu dokumentaciju, a time se trebaju pozabaviti op ine, gradovi i razvojne agencije.

HNS e osim toga u saborsku proceduru poslati prijedlog da se u državnom prora unu otvori stavka od oko 500 milijuna kuna kao pomo u financiranju projektne dokumentacije za gradove, op ine i županiju.

Naime, europski ondovi ne sufinanciraju 100 posto iznos projekata, ve ako projekt ima nacionalnu komponentu s 85 posto iznosa, a ostatak država, a ako imaju županijsku ili lokalnu komponentu, onda je omjer financiranja EU puno manji. Zbog toga sve one projekte koje imamo moramo kandidirati kao nacionalne ili predložiti nacionalni re erentni okvir kako bi provedba bila što uspješnija, kazao je Matija Posavec.

- HNS e pokušati, a prema našoj procjeni država do sada nije bila dovoljno za to pripremljena, uspostaviti sustav in ormiranja gra ana, udruga i institucija, tako da e naši stru njaci, saborski zastupnici i strana ki ljudi zaduženi za to podru je obilaziti od po etka rujna me imurske op ine i gradove te prezentirati sustav i model kako

Politi ari kao kasta koja ne uje i ne doživljava one ispod sebe ...

Zašto se u Hrvatskoj sve eš e “doga a narod”? Nedavno veliki odaziv na re erendum “neposluha”, a sada gra ani nikako da odustanu od Varšavske. Što se to promijenilo u svijesti te su ljudi politi arima po eli vikati “Dosta!“, iako u biti nikakvih politi kih promjena nema? Upravo o tome je i rije . Nema promjena, a dogorjelo je do noktiju. Nakon 20 godina samostalnosti hrvatski gra ani po prvi put javno vi u politi arima kako ih vide.

Dozlogrdilo im je da se politi ari ponašaju kao kasta koja ne uje

i ne doživljava one ispod sebe. I, što je meni naro ito drago, sve ih svrstavaju u isti koš.

Hrvatska je zaista od svog po etka krenula krivo. Iako smo imali novu novcatu državu, praznu plo u na kojoj smo mogli nacrtati što god nam palo na pamet, propustili smo neponovljivu šansu i pretvorili se u ovo što jesmo. Zemlju u kojoj politi ari brinu samo za otelju, zemlju privatnih tvrtki iji se vlasnici ponašaju kao da su vlasnici radnika samih, zemlju u kojoj bi svatko prodao svoje poštenje samo da se

zaposli u državnoj tvrtki kako bi koliko - toliko osigurao egzistenciju. A demokracija je nešto što se ostvaruje tek svake etiri godine na parlamentarnim izborima.

Danas, kad pogledam unatrag, vidim dvadeset godina u enja krive demokracije, krive poduke koju smo naivno prihva ali.

Zahvaljuju i našem podani kom mentalitetu, bilo je dovoljno da nam naši politi ari govore kako nešto treba napraviti jer tako zahtijeva EU, Vije e ministara, NATO, Den Haag … Neke “belosvjetske institucije”, za koje još

ju er nismo ni znali, odjednom su odlu ivale o našim sudbinama i podu avale nas što je ispravno, a što krivo, iako smo duboko u sebi znali da to što nas oni podu avaju nema nikakve logike, a naro ito zato jer sami ta ista u enja ne primjenjuju u vlastitim zemljama.

Sve smo pratili kao ovce, jer pastir zna gdje je dobra ispaša, a naši politi ari s vremenom su to po eli koristiti kao plat ormu za bijeg od odgovornosti i za ništa više nisu bili oni krivi. Sve promjene koje su nas zahvatile tražile su tamo neke svjetske in-

stitucije. A mi gra ani prihva ali smo to zdravo za gotovo. Priklju ili smo se na nametnuti lanac vrijednosti, logikom, ako je europska birokracija nepopustljiva, vjerojatno mora biti i naša. Ako nas strani politi ari podu avaju pameti, mogu nas i naši … i tako u nedogled.

No kriza pro iš ava sve, pa i ove naše odnose. Demokracija se, na žalost, ne može nau iti od drugih. Ona je tijesto koje se stalno mijesi i neprestance mijenja oblik. Moramo sami postati pekari i nau iti mijesiti vlastito

bi se što lakše skupila dokumentacija potrebna za kandidiranje za sredstva iz EU ondova, kazao je Matija Posavec.

Postavlja se i pitanje novca, jer sustav unkcionira tako da je najprije potrebno isfinancirati cijeli projekt, a onda dobiti povrat iz EU ondova. Zbog toga je postignut poseban aranžman s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja e omogu iti predfinanciranje, odobravanjem kredita s dva posto kamate i grace periodom od sedam godina, i to je dovoljno da svaka op ina, grad i županija u sedmogodišnjoj projekciji u prora unu osiguraju novac za projekte koje bi kandidirali za europske ondove, kazao je Posavec. (BMO)

Dobili više nego Ma arska, ali i kra i rok za povla enje - Hrvatska e imati puno više novca na raspolaganju nego je to, primjerice, imala susjedna Ma arska, ali i puno kra e vrijeme na raspolaganju za korištenje sredstava.

Zbog toga ve danas treba krenuti u pripremanje projekata kako bi bili što spremniji za povla enje sredstava i kako bi ga što više iskoristili, jer e država morati platiti kotizaciju ulaskom u EU, u prvoj godini 609 milijuna eura, a drugoj 647 milijuna eura.

U Me imurju dobro radimo, a uz to imamo i odre ene prednosti, dosadašnje iskustvo mnogih institucija, razvojnih agencija, op ina i gradova i škola u provedbi i realizaciji projekata, zemljopisnu pozicija i mogu nost prekograni ne suradnje, gdje je najlakše mogu e dobiti sredstva.

Uz to, EU u svojim ondovima posebno vrjednuje i financiranje ruralnog razvoja. To zna i da e posebnu pažnju imati op ine i gradovi s manje od deset tisu a stanovnika, a u Me imurju su samo akovec i Nedeliš e iznad te brojke. Konkretni projekti za Me imurje mogu biti pro ista i otpadnih voda, investicije u turizmu, obiteljska gospodarstva, kazao je Posavec. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

tijesto ili emo uvijek kupovati tu i kruh, pa i onda kad je bljutav.

6

Gospodarstvo

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

(SU)FINANCIRANJE prijevoza u enika srednjih škola od strane Me imurske županije

Vjerojatno svakom u eniku po sto kuna mjese no Sve anoj dodjeli prisustvovalo je jedanaest majstora

DODIJELJENE dvadeset i etiri majstorske diplome

Majstorski ispit položilo šesnaest Me imuraca Dvadeset i etiri majstorske diplome dodijeljene su prošli utorak osobama koje su položile majstorski ispit u rujnu 2009. i velja i 2010. godine. Sve ana dodjela održana je u dvorani Obrtni ke komore Me imurske županije, a same diplome majstorima je uru io Slavko Faltak, predsjednik Komore, uz pomo dožupana Matije Posavca.

Od dvadeset i etiri majstora, njih šesnaest dolazi iz Me imurske županije. Preostalih osam stanovnici su Varaždinske, Primorsko - goranske županije i Grada Zagreba. Me u me imurskim majstorima bili su Zoran Novak, elektromehani ar, Saša Srnec, stolar, Darko Puri , rizer, Sanja Posavec, rizerka, Martina Novini , rizerka, Dražen Bobi anec, strojobravar, Tomislav Fleten, strojobravar, Josip Kelenc, bravar, Nikola Januši , automehani ar, Mario Novak, automehani ar, Marijan Šprem, plinoinstalater, Ervin Horvat, soboslikar - li ilac, Denis Turk, soboslikar - li ilac, Marina Ov ar, rizerka,

Davor Vidovi , autolimar, i Ljubomir Ša ari , autolimar.

Slavko Faltak, predsjednik Obrtni ke komore Me imurske županije, estitao je majstorima, istaknuvši važnost cjeloživotnog obrazovanja. - Biti majstor veoma je bitno i zna ajno, no veli ina vaše diplome tek e se pokazati. Moramo se truditi na tom polju usavršavanja znanja, jer bez znanja i prakse ni u jednoj struci ne može biti ništa, dodao je predsjednik Komore. (hz)

Majstorske diplome uru io je Slavko Faltak, uz pomo Matije Posavca

- Sigurno je da e Me imurska županija poduzeti sve da organiziramo prijevoz u enika srednjih škola na na in da imamo jedinstvenu cijenu za podru je županije i da e Županija sigurno sufinancirati dio tih troškova, kazao je me imurski župan Ivica Perho na Sjednici kolegija gradona elnika i na elnika održanoj prošli tjedan.

- Jedan prijedlog je da sa sto kuna sufinanciramo svakog u enika, dok je druga solucija, s obzirom na odre ena financijska sredstva, da u cijelosti financiramo prijevoz socijalnim kategorijama. No, u tom slu aju bit e smanjen obim onih koji mogu to koristiti, rekao je Perho , dodaju i da je pitanje postoje li pravi kriteriji tko to no spada u socijalnu kategoriju.

Županija nije u mogu nosti financirati prijevoz u cijelosti Obra aju i se gradona elnicima i na elnicima op ina u Me imurskoj županiji, župan Ivica Perho istaknuo je kako besplatnog prijevoza nema, objašnjavaju i da ga uvijek netko mora platiti.

Me imurska županija je 2008. godine u svrhu organiziranog prijevoza srednjoškolaca potrošila 2,6 milijuna kuna, dok je 2009. godine sa studentima potrošeno 3,6 milijuna kuna. Ove godine, zaklju no s nastavnom godinom koja je završila, Me imurska je županija potrošila 4,5 milijuna kuna za prijevoz srednjoškolaca i studenata. - S obzirom na podatke, možemo razbiti tu amu da se moglo nešto napraviti vezano uz financiranje prijevoza u cijelosti. Naprosto prora un Županije to nije u mogu nosti, kaže Perho , i dodaje:

U prvoj polovici 2010. godine za prijevoz srednjoškolaca i studenata Županija je potrošila 4,5 milijuna kuna - Mislim da po modelu jedinstvene cijene umanjene za 100 kuna, koje e osigurati Županija, mi možemo dvostruko pomo i, osobito onima koji dolaze iz udaljenijih mjesta. Uzmimo primjer Štrigove, odakle mjese na karta stoji oko tisu u

kuna. Ako postignemo jedinstvenu cijenu od 500 kuna, ve smo toj kategoriji pomogli s 500 kuna. A mi emo sigurno i i i s još 100 kuna, ime emo krenuti sa školskom godinom koja kre e u mjesecu rujnu. (hz, oto: Vrzan)

Za studente stipendije umjesto prijevoza Što se ti e studenata, prijedlog Me imurske županije je da se ukine financiranje prijevoza, no umjesto toga da se uvede stipendiranje studenata. - Raspravljamo o mogu nosti stipendiranja u iznosu od 2,5 milijuna kuna koje sada trošimo na financiranje prijevoza. Tih

2,5 milijuna kuna usmjerili bi prema stipendijama. S 500 kuna stipendije za 10 mjeseci možemo pokriti 500 studenata. Kriteriji bi bili uspjeh, socijalni aktor te deficitarna zanimanja koja su za nas interesantna, kazao je župan Ivica Perho .

EKONOMSKI BREVIJAR

Me imurje sutra ...

Tehnološki napredne regije, pa ak i pojedine tvrtke, razra uju svoje vizije razvoja i predstavljaju nam naoko nezamislive mogu nosti. Što se malog Me imurja ti e, nije važno samo baviti se predvi anjima, stvarati pretpostavke da se omogu e napredak i bolja budu nost. Budu nost je sigurno u još ve oj otvorenosti unutar šire regije i cijele Europske unije. Dakle, kako europsko i svjetsko tržište dolazi k nama, teko su i nama otvorena sve ve a tržišta.

Budu nost se mora razlikovati od prošlosti, jer samo marljiva radna snaga i tradicionalne djelatnosti nisu temelj na kojem se može sagraditi sigurna, a kamoli uspješnija budu nost. Ne možemo se takmi iti u koli ini i masi, ali možemo biti prepoznatljivi po visokoj klasi.

Preduvjete za to daju nam škole i veleu ilište kao i uklju ivanje u europski sustav cjeloživotnog u enja. Novi programi prilago eni su zahtjevima i izazovima budu nosti, a to su metalski inženjeri u bijelim kutama, nastava na kompjuterima i bijelim, a ne više starim, zelenim plo ama. Mjera uspjeha sve više e biti inovativna rješenja, a ne oponašanje i kopiranje tu ih rješenja.

Ekološki svjesna županija promovira isti i o uvani kra-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr jolik, podesan za suvremeni turizam i iste zelene tehnologije, zatim su tu energetika, tehnologije za zaštitu okoliša, razvoj i istraživanja. Zato nam treba ciljano privla enje i dovo enje investitora, a ne op enito naglašavanje onoga što smo do sada postigli i što sada nudimo investitorima. Puno je važnije pokazati im što mogu posti i i kamo se želimo razvijati u budu nosti. Perspektivan je kontinentalni turizam, kao i kongresni turizam koji zbog krize traži nove, povoljnije destinacije i nova rješenja, ali velik je i potencijal kulturnog turizma.

Muzej Me imurja ima odli ne planove, galerija me imurskih autora bila bi vrijedna atrakcija, ali ne smije se podcijeniti ni koncertna znatiželja mla ih.

Pop i rock koncerti dokazano su dobar poslovni koncept od kojeg koristi mogu imati mnogi povezani sektori.

Svi koji do u znaju da je Me imurje uvijek vrijedno posjetiti, ali to treba biti me unarodni projekt. Nedostaju tematski (vikend jabuka, grož a, gastrodelicija?) dolasci uz organizirani prijevoz, privla na i osmišljena ponuda za izletnike itd.

Poljoprivreda treba i i ne samo u korak s vremenom, nego i korak ispred (npr. projekti vezani uz bioplin i obradu slame, proizvodnju i sušenje aromati nog bilja). “Zeleni tjedan“ me imurskih poljoprivrednih proizvoda od polja do stola privukao bi publiku, izvorno me imurski proizvodi (turoš, koš i no ulje, pretepeni i kalapajsani kalamper ...) premalo su poznati, i uz sve bolja vina odli an su povod za dolazak mnogih posjetitelja, ali i za plasman na tržište. Budu nost nije samo ono što je daleko ispred nas, budu nost upravo po inje, i zato se treba aktivirati. Ono što emo do ekati, ali i sve ono što ne emo do ekati, zna ajan su razlog da pokušamo. Ne trebaju nam sva uda svijeta, ali nam treba još poneka atrakcija da bi zaokružili ponudu i privukli posjetitelje, ulaga e i javnost.

POGLED ODOZDO

Sje ate li se Županijskog doma Sabora?

Na po etku osamostaljenja Sabor je imao dva doma, od kojih je jedan bio sastavljen od zastupnika županija, tzv. Županijski dom, ali ubrzo je taj dom ukinut, a Sabor postao jednodomni. Postavlja se pitanje, ne je li potrebno pove ati broj saborskih zastupnika za još jedan dom, nego bi li bilo dobro da jedan dio saborskih zastupnika bude biran po tom klju u, da predstavlja županije. Ne treba bježati od toga ni posebno tuma iti kako je Hrvatska neravnomjerno razvijena te da regije imaju razli ite potrebe i interese i da e upravo radi tog ujedna avanja regionalnog razvoja prije ili kasnije biti potrebno otvoriti tu temu.

Nema potrebe praviti se politi ki slijep na nejednakost regionalnog razvoja i pometanja pod tepih takvih tema. Premda županijski dom sabora ne postoji, ispod vode odigrava se pa ji politi ki ples. Iznad vode ponosno se drže glave, a ispod vode odigrava se oštra igra nogu. Umjesto u parlamentu, igre se igraju na ministarskoj razini pa tko ima utjecajnijeg ministra više dobiva za svoj kraj.

Oni koji su manje utjecajni, manje mo ni i nemaju svoje na pozicijama ostaju na margina-

ma. Ne odnosi se to samo na situacije kada su pojedine županije u oporbenoj situaciji u odnosu na središnju vlast, ve i kad su i u pozicijskom odnosu na središnju vlast. Naime, odre ene regije imaju jake garniture u svim politi kim opcijama ili pak su se politi ki tako pozicionirali da ih ne ignoriraju ni kad su vlast ni kad su oporba. Uvijek njihov zna aj zvoni, što se ne bi moglo re i za Me imurje koje uvijek na neki na in izvisi iz središnje vlasti ili pak ih glavne politi ke opcije ne doživljavaju kao politi ki utjecajne ili relevantne da bi nam se moralo uga ati. Me imurce se doživljava kao mirne poslušne ljude koji se znaju brinuti za sebe, pa i kad je teško o njima se razmišlja na na in: sna i e se. To su ljudi nau eni na strpljenje i trpljenje. ak i prosvjednici iz Varšavske doživljavaju se politi ki daleko relevantnije nego itavo Me imurje koje je izgubilo i gotovo tekstilnu i pola gra evinske industrije i tisu e radnih mjesta, ali se to doga alo polako i postupno pa nije bitno.

Nisu kamere iz dana u dan pratile gubitak radnih mjesta. Niti je u politici odjeknulo zapomaganje kad su tekstilci bili glavni izvoznici: Dajte da preživimo! Dali su da prežive, ali prelijevanjem u druge

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

grane. Zov brodogradnje uvijek je bio prodorniji. To je za usporedbu kao zvuk brodskih sirena u odnosu na štepanje singerice.

No, ma kako bolno bilo i ma kako se pojedine regije strateški na vrijeme osigurale aspiracijama na prora un jamstvima, koja bi u slu aju ste aja brodogradnje pala na državni prora un, kriza e nas suo iti s tim da kraj svemu uvijek dolazi, pa i tome da jedni uvijek moraju biti strpljivi, a drugi privilegirani. Ako prije ne, a ono kad se isprazni zajedni ka vre a, ona u koju jedni samo stavljaju, a drugi iz nje vade. Mnogo se toga u ovoj zemlji mu no po elo raš iš avati, pa e i ova tema do i na dnevni red. Naše je da nau imo snažnije i odlu nije zastupati svoje interese. U protivnom sami emo biti krivi što se iz dana u dan svojom krivnjom marginaliziramo i provincijaliziramo.

20. srpnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NA DANIMA POLJA KRUMPIRA u Novom Selu Rok i Maloj Subotici glavni tajnik Poljoprivredne komore poru io me imurskim poljoprivrednicima

OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec

Morate imati proizvod koji e biti konkurentan u Europi

Podrška tvrtki “Tehnix” za uklju ivanje u izgradnju pro ista a

- Želimo li u Europu izvoziti krumpir, trebamo odli an proizvod, skladišta, ali i specifi nu kvalitetu krumpira kakvog nema u Europi i po kojoj e me imurski i hrvatski krumpir biti prepoznatljiv

Proizvo a i krumpira u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici Krumpir više nije prva hrana Europljana ni Hrvata, kako je to nekad bilo, kad je zvan “kruhom siromaha”. Proizvodnja krumpira u Hrvatskoj zadnjih osam godina pala je sa 736.000 tona u 2002. godini na oko 200.000 tona, koliko se procjenjuje da e ga biti ove godine. I u europskim zemljama proizvodnja krumpira stagnira, proizvodi ga se nešto više od 50 milijuna tona, s time da je pove ana u Njema koj i Belgiji i još nekim zemljama zbog izgra enih prera iva kih kapaciteta.

Me imurski i hrvatski proizvo a i krumpira svoju šansu moraju tražiti u speci i nim proizvodnjama koje e biti prepoznate kao posebne, jer im tržište diktira Europska unija, re eno je na skupu proizvo a a krumpira koji je održan u petak na polju Franje Dodleka u Novom Selu Rok, gdje su prikazane najuspješnije sorte krumpira najve e europske tvrtke za sjemenski krumpir “Europlant”.

Uz razgledanje polja krumpira i prinosa pojedinih sorti tvrtke “Europlant”, mr. Milorad Šubi iz HZPSS-a za Me imursku županiju, objasnio je vremenske karakteristike godine i razvoj bolesti na krumpiru te kako ih je najbolje uspješno suzbijati.

Edukacija proizvo a a od iznimne važnosti Razgovori na temu krumpira nastavljeni su u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici, a doma ini su bile tvrtke “Agrico trade”, “Agrofructus” te OPG “Dodlek”. Glavni tajnik Poljoprivredne komore Hrvatske Damjan Bogdanovi naglasio je u svojem obra anju proizvo a ima krumpira, kojih se okupilo preko stotinu, da ne e biti lako nositi se s konkurencijom iz EU. Rije je o reguliranom tržištu, koje nije nalik našemu.

On je pozvao proizvo a e da se specijaliziraju i da prona u neku speci i nost

koje nema u EU, jer e tako lakše do tržišta.

Josip Haramija, predsjednik Hrvatskoga agronomskog društva, jako je zadovoljan prikazanim u Me imurju, rekavši da ova dobra organizacija u proizvodnji krumpira jam i visoke prinose, što je preduvjet za EU. U ovom je trenutku najvažnija edukacija proizvo a a kako bi izazove do ekali spremni.

Predstavnik Agrokorove tvrtke “Agrofructus” Stanko osi u svojem je obra anju ve organiziranim proizvo a ima rekao da krumpir više ne može biti socijalna kategorija. Za smanjenje uvoza krumpira nužno je izgraditi moderna skladišta koja e uvati krumpir i u ranim proljetnim mjesecima, ali je

Matja i : Potrebna skladišta, navodnjavanje i bit emo konkurentni Mr. Mladen Matja i iz tvrtke “Agrico trade” iz Preloga, koja se specijalizirala za krumpir, istaknuo je da za pravu konkurentnost EU još nedostaju kvalitetna skladišta za krumpir te stabilni prinosi i kvaliteta. Cilj je dosti i 50 tona po hektaru, pa se onda ne treba plašiti konkurencije iz Europe. Hrvatska ima veoma dobru klimu za proizvodnju krumpira, a sve šanse još nisu iskorištene, tako, na primjer, još nije uvedeno

Stanko osi : - Krumpir više nije socijalna kategorija, za pomake u kvaliteti treba izgraditi dobra skladišta, me imurski proizvo a i znaju proizvoditi. Treba razmišljati i o pogonu za preradu krumpira.

Mr. Mladen Matja i : - Cilj nam je dosti i proizvodnju od 50 tona kvalitetnog krumpira po hektaru, pa se onda ne treba plašiti Europe. Propustili smo priliku ve e proizvodnje sjemenskog krumpira, a uz dobru klimu imamo i još neke neiskorištene mogu nosti u proizvodnji, tako, na primjer, navodnjavanje.

Svakih šest sati Svakih šest sati u hrvatski se jezik udoma i jedna nova engleska rije , što je ve postalo zabrinjavaju e. Prvi su uzbunu digli profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu i poneki intelektualci. Tijekom jedne godine u hrvatski jezik stigne oko 1.500 engleskih rije i, koje se naj eš e nekriti ki koriste. Nastavimo li takvim tempom, za nekoliko desetaka godina jedva da emo govoriti hrvatski.

zbog stabilnosti proizvodnje važno imati i pogone za preradu krumpira, možda i uz pomo fondova iz EU.

To zna i da je i hrvatski jezik na putu nestanka, pa mu prijeti izumiranje. Tako barem govore oni koji se bavi istraživanjima jezika. Ho e li tako i biti, ovisi o nama samima.

Sigurno je da se podcjenjiva ki odnosimo prema svojem književnom jeziku, kao što smo se donedavno, dok to nije bilo u modi, isto tako odnosili prema svojim dijalektima, akavskom i kajkavskom. Tako su

Damjan Bogdanovi , glavni tajnik Poljoprivredne komore Hrvatske: - Vidio sam suvremenu proizvodnju krumpira i dobru organiziranost. Za izvoz krumpira u Europu potrebno je prona i neke posebne karakteristike koje ne postoje u Europi, treba se specijalizirati .

Na Danima polja krumpira u Novom Selu Rok i Maloj Subotici glavni tajnik Poljoprivredne komore pozvao proizvo a e da se specijaliziraju i prona u speci i an proizvod.

nestale mnoge ina ice dijalekata, s znanstvenici spašavaju manje poznate rije i i ukori uju ih u debele rje nike koje ljudi sve manje razumiju.

Sad više nije pitanje može li se taj globalni trend zaborava vlastitog jezika preokrenuti, ve pitanje kako hrvatski jezik valja spašavati da se održi za jedno drugo, možda bolje, vrijeme prema kulturnim posebnostima. Svi e se vjerojatno složiti da su Francuzi u uvanju svojeg jezika nenadmašni, ako ne znate francuski, ostaje vam jedino jezik ruku i gesta.

navodnjavanje, koje bi bitno pove alo prinose. Navodnjavanje bi trebalo organizirati uz pomo op ina i europskih fondova. Kad je rije o sjemenskom krumpiru, propuštene su šanse za ve u proizvodnju.

U Europi proizvodnja krumpira pada, od prošle godine pala je za 220.000 hektara ili za tri posto, a postoje znatne razlike od zemlje do zemlje. Kvalitetan krumpir u Njema koj se danas prodaje po cijeni od 50 eurocenti. S druge strane, u Rumunjskoj je proizvodnja krumpira drasti no pala zbog nedostatka prera iva kih kapaciteta.

U Hrvatskoj nisu iskorištene šanse proizvodnje vrlo ranog krumpira, posebno u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i na kontinentalnom dijelu uz pomo specijalnih folija. Ranog krumpira nedostaje na tržištu EU-a. Tako na primjer, u Europi postoji praksa da proizvo a i krumpira kako bi ih prisilili na suradnju, daju licence supermarketima za prodaju odre ene sorte krumpira, no uz ve u cijenu.

Za više tisu a me imurskih proizvo a a koji proizvode krumpir i tvrtke koje se bave plasmanom u ovom je trenutku najvažnija spoznaja da se moraju obrazovati u cilju pove anja proizvodnje na oko 50 tona po hektaru i proizvesti kvalitetan krumpir koji e uz to imati odre ene speci i nosti prema konkurenciji.

Jednostavno, treba stvarati robnu marku krumpira koji e biti prepoznatljiv u hrvatskim i europskim okvirima bez toga ne e biti uspjeha u europskoj konkurenciji. Uz to, važna je i stalna ponuda, pa je izgradnja kvalitetnih skladišta preduvjet za izlazak na tržište.

Treba razmišljati i o izgradnji prera iva kih kapaciteta kako bi se izbjegla tržišna kolebanja i ublažili modni trendovi u potrošnji krumpira, zaklju ak je skupa. (J. Šimunko)

U našem društvu je, me utim, pitanje jezika postavljeno na glavu, ono kao da je važno samo povjesni arima i profesorima književnosti. Nikog previše ne brine zaborav hrvatskog jezika, upravo suprotno, u modi je izricanje engleskih poštapalica, a hrvatski se odbacuje kao stara beskorisna kanta. U ovom nam je trenutku vremena za razgovor sa svijetom nužan engleski, ali to ne zna i da hrvatski treba odbaciti.

U utrci za boljim životom zaboravljamo ono što ini bolji

7

Dnevni red sjednice Op inskog vije a Donji Kraljevec dopunjen je to kom o realizaciji izgradnje pro ista a otpadnih i kanalizacijskih voda op ine.

Naime, kako smo pisali, tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca uložila je žalbu na javni natje aj nabave pro ista a, gdje su Me imurske vode kao izvo a a radova izabrale varaždinski Coning, pa e o svemu odlu iti Državna komisija za žalbe u javnoj nabavi.

Nakon diskusije usvojen je stav Op inskog vije a da tvrtku “Tehnix” svakako ubudu e treba uklju iti u izvedbu pro ista a zbog niza razloga ako natje aj bude poništen.

Ina e, vije nici su na sjednici prije ljetne pauze raspravili o promjeni cijene vodnih usluga, opskrbi pitkom vodom, te odvodnji i pro iš avanju otpadnih voda. Vije e je zauzelo stav da ne e dati prethodnu suglasnost na pove anje cijene vode, imaju i u vidu cjelokupno stanje u gospodarstvu.

Nakon rasprave s dnevnog reda skinut je prijedlog odluke o su inanciranju vlasnika parcela za potrebe katastarske izmjere, tzv. reambulacije na podru ju op ine Donji Kraljevec.

Prema izra unu, troškovi katastarske izmjere trebali bi platiti vlasnici zemljišta, okvirno oko tisu u kuna za jedan hektar. To, me utim, nije prošlo, dio vije nika smatrao je da je to previše za poljoprivrednike.

Nešto bolje izvršenje prora una nego lani Prora un op ine u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je s 20,38 posto, s time da su porezi i doprinosi ostvareni s 44 posto od plana. Izvršenje prora una za prvih šest mjeseci ove godine bolje je nego prošle godine za isto razdoblje, kad je iznosilo svega 17 posto.

Vije e je imenovalo Organizacijski odbor za 5. Me unarodni sajam vo arstva u Donjem Kraljevcu koji se održava u prvim danima rujna. U organizacijski odbor sajma imenovani su: Zlatko Horvat, na elnik op ine, Sandra Perca , ravnateljica centra “Rudolf Steiner”, An elko Horvat, pokreta sajma i me imurski dožupan, Ivan Kudec, vo ar iz Hodošana, te Kristijan Baranaši , dona elnik op ine.

Pripreme za sajam vo arstva zapo et e ovih dana, kad e biti održan prvi radni sastanak odbora.

Dnevni red sjednice dopunjen je to kom o realizaciji izgradnje pro ista a otpadnih i kanalizacijskih voda op ine Donji Kraljevec.

(J. Šimunko)

život, a to je vlastita kultura i vlastiti jezik kao pretpostavka samobitnosti i bogatstva svakog naroda. Ponašaju i se kao da želimo zaboraviti svoj jezik, samo dokazujemo svoju nekulturu i nemo pred globalnim izazovima i inimo upravo ono što su samo mogli sanjati oci globalizacije: zaboravljamo jezik i time svoju domovinu, postajemo moderni zombiji koji više nikog ne zanimaju, osim svemo nog kapitala, i to samo jedno kra e vrijeme. Želimo li tu pustoš nositi na svojoj savjesti?

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Crna kronika

UKRATKO

Zagrep anka ostala bez sedam tisu a kuna Zbog toga što nije zaklju ala svoj osobni automobil, parkiran u akove koj Ulici Slavka Kolara, 29-godišnja Zagrep anka ostala je bez sedam tisu a kuna. Nepoznati lopov u etvrtak je negdje izme u 16.20 i 16.30 sati iskoristio nepažnju vlasnice te iz njenog automobila otu io torbicu s nov anikom u kojem je bilo oko 250 kuna, nešto eura te osobni dokumenti, kartice i mobitel. Naknadno je na bankomatu u akovcu zlouporabom otu ene kartice “Maestro” podignuo pet tisu a kuna. Policija traga za lopovom, a na gra ane apelira neka ne ostavljaju svoje osobne dokumente i novac u automobilima, pogotovo ako ih ne zaklju avaju. (vk)

Iz crkve ukradeni milodari!

DONJA DUBRAVA – Bizarna kra a dogodila se u nedjelju u crkvi u Donjoj Dubravi. Nepoznati po initelj iskoristio je nepažnju, odnosno odsustvo zvonara te ušao u nezaklju anu sakristiju i ukrao milodare prikupljene tijekom mise, ukupno 3.500 kuna. etrdeset sedmogodišnjem zvonaru otu io pak je mobitel, ostavljen u nezaklju anom ormari u. (vk)

Pijan pao s mopeda PUŠ INE - 35-godišnji mopedist iz Puš ina u srijedu se na makadamskoj cesti u polju “Draviš e” u blizini spomenutog naselja prevrnuo s mopeda i zadobio teške tjelesne ozljede. U trenutku nesre e bio je pod utjecajem alkohola od 2,09 promila, a moped kojim je upravljao nije bio registriran. Nakon lije ni ke obrade u Županijskoj bolnici akovec pijani muškarac na vlastiti zahtjev pušten je ku i. (vk)

Maloljetnici provalili u kiosk KOTORIBA - Tijekom no i s 12./13. srpnja u Ulici kralja Tomislava u Kotoribi etvorica maloljetnika provalili su u kiosk zagreba ke tvrtke “Inovine“. U objekt su ušli obivši bravu te ukrali razne vrste cigareta, duhan, alkoholna i bezalkoholna pi a, start pakete za mobitele te manji iznos kovanog novca, pi a, VIP, Simpa i Tomato start paketa, te manju koli inu kovanog novca. Kriminalisti kim istraživanja utvr eno je da su po initelji dvojica 16-godišnjaka iz Donjeg Vidovca i Kotoribe te 15-godišnjak i 17-godišnjak iz Kotoribe. Dio ukradene robe policija im je oduzela, a otkriveno je da su isti po initelji dan prije spomenute kra e tako er provalili u rashladnu vitrinu kioska.

Bit e prijavljeni Op inskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

TRAGI NA prometna nesre a u Badli anu u kojoj je 53-godišnji voza iz Trnovca usmrtio malu djevoj icu

Kobno pretr avanje ceste etverogodišnje Laure U petak oko 10.30 sati na županijskoj cesti u naselju Badli an dogodila se teška prometna nesre a u kojoj je stradala 4-godišnja Laura H. iz Badli ana.

Djevoj ica je preminula u Županijskoj bolnici u akovcu od posljedica naleta vozila marke toyota RAV 4 kojim je upravljao 53-godišnji voza iz Trnovca.

Djevoj ica je neoprezno pretr avala kolnik i dospjela pod kota e terenskog vozila koje se kretalo iz smjera Štrigove. Uslijed udarca, djevoj ica je prvo pala na vozilo, a potom na rub kolnika.

Prvo vozilom jednog voza a, a potom vozilom Hitne pomo i prevezena je u Županijsku bolnicu u akovcu, gdje je, na žalost, preminula. Istražna sutkinja Županijskog suda iz Varaždina odredila je obdukciju tijela djevoj ice, a voza je podvrgnut policijskoj obradi, a na mjestu doga aja re eno je da je vozio brzinom ve om od dopuštene, te da na kolniku nije bilo tragova ko enja.

Prevelika brzina i neoprezno pretr avanje doveli do tragedije Dva sata nakon nesre e u kojoj su izgubili najmla u od svoje tri k erke, roditelji Damir

- Šesnaest dana prije svoga petog ro endana djevoj ica je stradala pretr avaju i vru i asfalt kako bi stigla do prijatelja u susjedstvu. Nije stigla, jer je na nju naletio terenac kojim je upravljao 53-godišnji voza iz Trnovca koji nije bio pod utjecajem alkohola, ali je vozio prebrzo i neoprezno kroz naselje. Crvene natika e na cesti i šareni stoli u dvorištu zauvijek su izgubili svoju malu vlasnicu ...

Mjesto nesre e u Badi anu koje je završilo tragi nim posljedicama

i Marija gotovo su uglas rekli da im nije jasno što se dogodilo taj trenutak, jer je do sada mnogo puta na istom mjestu pretr avala cestu, odlaze i se igrati kod susjeda ...

- Ja sam sjedio tu na ovoj klupi, a k erka do mene na svojem stol i u. Odjednom je krenula svojom stazom izme u dviju ograda prema cesti i ja sam je pogledom otpratio, kad sam odjednom vidio da leti zrakom i pada na crni auto i potom na bankinu u gnojnicu.

Potr ao sam prema mjestu, usput pozvavši suprugu. K erka je ležala u blatu i vodi, ali je bila živa. Oprali smo je i pozvali Hitnu službu, a susjedi su je stavili u svoj auto i krenuli prema bolnici u akovcu. Susreli su se s kolima Hitne pomo i i prebacili je iz auta u njihov kombi. Ubrzo nam je javljeno da je djevoj ica umrla, ispri ao nam je otac Damir, kojega su, kao i suprugu Mariju, lije nici umirivali injekcijama u tuzi i boli. Kako saznajemo, više lije ni kih ekipa

Tragi no poginula djevoj ica Laura H. u nedjelju je sahranjena na groblju u Gornjem Mihaljevcu. Na sprovodu koji je vodio doma i župnik vele asni Ivan Vugrin i bilo je vrlo mnogo ljudi. Nije bilo nikoga tko nije spustio suzu za jedno bi e koje je na pragu života preselilo iz svoga mirnog života u Badli anu na drugi svijet.

Svi e dugo pamtiti malenu, lijepu i živahnu djevoj icu koja je odrastala u seoskoj i obiteljskoj idili. Osobito roditelji i sestre koji su ostali bez svoje ljubimice. (sm)

HMP-a i Županijske bolnice pokušali su sve da sa uvaju život male djevoj ice, ali, na žalost, zbog težine ozljeda to im nije uspjelo.

Mnogi ina e kažu da je taj dio ceste iznimno opasan, jer se rijetko tko pridržava ograni enja brzine (50 km/h), a prometnica je ravna nekoliko kilometara i svi potegnu malo više na gas. Ovaj put sve je završilo tragi nom posljedicom, ugašenim životom male djevoj ice.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

U Kotoribi izgorjelo trideset tona šibe KOTORIBA - Na zelenoj površini trideset metara od skladišta poduze a “Me imurjeplet” u Sajmišnoj ulici u Kotoribi u srijedu oko 15.20 sati izbio je požar u kojem je izgorjelo oko trideset tona drvene šibe, koja je bila posložena u tzv. “stajice” zbog sušenja. Uslijed požara popucala su i stakla na prozorima obližnje ku e u vlasništvu 53-godišnjaka, a ošte en je i automobil audi 27-godišnjeg Kotorip anina. Vatru su ugasili pripadnici DVD-a Kotoriba, a inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Prema pojedinim informacijama, šiba se zapalila od odba enog opuška, no policija još provjerava sve mogu nosti.

Materijalna šteta procijenjena je na ak 44.500 kuna. (vk)

Akcija “Vlak je uvijek brži“

Pregršt prekršaja Prošlu srijedu i etvrtak djelatnici Policijske uprave me imurske proveli su akciju “Vlak je uvijek brži“.

Utvrdili su ukupno 68 prekršaja, od kojih je naj eš i, u 23 slu aja, bio nekorištenje sigurnosnog pojasa, a slijede nezaustavljanje na prijelazu gdje nema svjetlosnih ure aja (7 slu aja), nezaustavljanje na crveno svjetlo gdje su svjetlosni ure aji (6 slu aja), te ostali prekršaji. Iz prometa su isklju ena dva voza a i dva vozila. (vk)

Oprez! Ponovno se kradu bicikli

UPOZORENJE KUPA IMA

Neure ene šljun are kriju veliku opasnost S obzirom na to da mnogi gra ani u ove vru e dane osvježenje traže u našim rijekama i šljun arama, policija upozorava na mogu e opasnosti. Glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari kaže kako u našem kraju ove sezone za sad, na sre u, nije bilo utapljanja ni sli nih tragedija, no opreza nikad dosta. Na gra ane apelira da za kupanje koriste ure ena, od-

Nedjeljni sprovod pun tuge

nosno kupališta pod nadzorom, a izbjegavaju “divlja“.

Djeca na kupanje nikako ne bi smjela i i bez roditelja, nepliva i ili osobe koje slabije plivaju trebali bi koristiti pomagala, nije poželjno plivati najmanje jedan sat nakon obroka te ukoliko se konzumiraju alkoholna pi a, pliva u vodu ne bi smio ulaziti vru , skakati u vodu nepoznate dubine te plivati sam. Ukoliko u

vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah potražite i pomo drugih

osoba ako su u blizini, savjetuje policija. (vk)

Pazite na svoje stvari etrdeset dvogodišnji akov anin spas od nesnosnih vru ina prošle je srijede otišao potražiti na Dravu.

Odlu io se okupati na rijeci u blizini Gornjeg Kuršanca, a osobne stvari ostavio je u

obližnjem grmlju. No, kada se vratio, njegova sportska torba bila je otvorena i nedostajao je nov anik. Nepoznati lopov iskoristio je nepažnju kupa a te mu ukrao ukupno 1.200 kuna. (vk)

Policija ponovno bilježi kra e bicikala. Nepoznati po initelj s parkirališta Gradskih bazena akovec ukrao je u srijedu zaklju ani bicikl marke “head instinct - M21” plave boje, u vlasništvu 45-godišnjeg Pribislav anina. Vlasnik je ošte en za iznos od oko tri tisu e kuna. Na istom mjestu dan kasnije, u etvrtak, nepoznati lopov otu io je bicikl marke “giant” crno - crvene boje u vlasništvu 31-godišnjeg akov anina.

Materijalna šteta iznosi 2.300 kuna. (vk)

20. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MOGU NOST U ENJA slovenskog jezika u Štrigovi u navedenom mjestu ne doživljava se kao opasnost “slovenizacije” tog dijela Me imurja

Na kraju spala knjiga na jedno slovo ...

- Neistina je i nije dobronamjerno od onih koji govore da je anketu potaknula škola. To je bila ideja jednog roditelja, a ne škole ni mene, energi an je Stanislav Rebernik, ravnatelj OŠ Štrigova Odre eni se nemir me u žitelje Štrigove uveo nakon informacije da se me u ljudima provodi anketa o tome tko želi da njegova djeca kao izborni predmet u e slovenski jezik. O tome je bilo govora i na posljednjem zasjedanju Skupštine Me imurske županije

i to u pomalo dramati nom tonu. Što se to no zbiva, upitali smo Stanislava Rebernika, ravnatelja Osnovne škole Štrigova, koji je ujedno i op inski na elnik ...

- Roditelj Radenko Krauthaker potaknuo je ideju da naša djeca u školi u e slovenski jezik, te je s tom idejom upoznao Mirka Markovi a, državnog tajnika u Ministarstvu znanosti,

obrazovanja i športa, koji nam je dao naputak da krenemo u anketu. Prvi put anketu sam proveo 2008. godine i 22 roditelja izjasnila su se da žele da im djeca kao dopunski predmet u e slovenski jezik. Kada su vidjeli program i kad je školska godina krenula, njih 7 je prihvatilo u enje slovenskog jezika, kaže Rebernik.

U enje hrvatskog jezika u slovenskim školama i pograni na suradnja

Stanko Rebernik, ravnatelj škole, ujedno i op inski na elnik

Rebernik je kazao kako ne vidi ništa sporno u anketi, te da nije potrebno u ovom trenutku dizati nekakve nove me unacionalne tenzije. Jedino što je njegova zamjerka u cijeloj situaciji kad je u pitanju u enje jezika susjedne države jest reciprocitet, tj. omogu avanje svima onima koji to

žele u enje hrvatskog jezika u susjednim slovenskim školama. Što pak se ti e suradnje Štrigove s pograni nim slovenskim op inama, ona je na nivou, tim više što se u ovom trenutku zajedni ki radi na etiri projekta na osnovu kojih se o ekuju sredstva iz EU. (sm)

Dobiven naputak za provo enje ankete Trenuta na situacija je takva da od u enja slovenskog jezika ne e biti ništa u novoj školskoj godini, a sli no je bilo i prošle ...

- Prošle godine nije bilo interesa, pa nije bilo ni grupe. I ove sam godine ponovno dobio naputak i obavio anketu. Za u enje slovenskog jezika odlu io se tek jedan roditelj, o emu sam izvijestio državnog tajnika. On je rekao da Ministarstvo ne kani pla ati u itelja za jednog u enika, ali mi je rekao da zbog procedure i mira u ku i obavim još jedno anketiranje pred po etak školske godine, što u i u initi, premda znam da od ve eg broja kandidata ne e biti ništa, rekao nam je Rebernik, i dodao kako ovo nije inicijativa škole nego roditelja. (S. Mesari )

ŠTRIGOVSKE NO I OD ETVRTKA DO NEDJELJE

Vrata bajkovite Štrigove i Povorka starih zanata U prostorijama Državnog arhiva u Štrigovi u petak je predstavljen program Dana i no i kulture, turizma, sporta i zabave op ine Štrigova pod nazivom “Štrigovske no i 2010.”, koje e se održavati od 22. do 25. srpnja.

Program e zapo eti u etvrtak 22. srpnja tradicionalnim Magdalenskim proštenjem i svetom misom u 10.30 sati. Petak e biti u znaku obilježavanja Dana op ine Štrigova, koji op ina slavi prvi put.

U subotu program po inje u 13 sati, a održava pod nazivom “Otvorena vrata bajkovite Štrigove” i sva zbivanja bit e u središtu Štrigove. Središnji doga aj je ve ernja priredba “Glazba i vino”, gdje gostuju Sr an Depolo, Dixieland band i Kom3dija, sa šansonama i etnoglazbom. Po e-

Rebernik, Cesar i Mikec pozivaju na Štrigovske no i

tak priredbe je u 20 sati. Po prvi put bit e Dan otvorenih vrata Državnog arhiva.

Zadnji dan, u nedjelju 25. srpnja, održat e se Seoske igre, te tradicionalna Povorka starih zanata. Program zapo inje u

14 sati, a završava tradicionalnom veselicom i tombolom pod velikim šatrom uz grupu Rea i Marka Vukesa Vukyja. Program su predstavili op inski na elnik Stanislav Rebernik, predsjednik TZ-a Josip Mikec i Jurica Cesar,

ravnatelj arhiva, koji pozivaju sve žitelje naše županije da tih dana budu dragi gosti nadaleko poznatoga gostoljubivog štrigovskog kraja. Jer dobrog vina i pjesme bit e za sve u izobilju.

(S. Mesari )

DVD ROBADJE organizirao godišnje druženje

Dan posve en vatrogascima i mještanima Dobrovoljno vatrogasno društvo Robadje svake godine po etkom srpnja organizira svojevrsni dan mjesta na kojemu prikaže dostignu a u svom radu u proteklih godinu dana. Tako je bilo i ovaj vikend kada se kod jedinoga društvenog okupljališta Vatrogasnog doma okupio prili an broj ljudi te vatrogasaca iz susjednih naselja.

Održana je javna vježba koju su izveli lanovi DVD-a Štrigova te su uru ena uvjerenja i priznanja dvojici vatrogasaca.

Priznanja za 10-godišnji rad u društvu primili su Nenad Golenko i Antonio Jambrovi , koji je dobio i uvjerenje o položenom ispitu za zvanje vatrogasac I. klase. Priznanja i uvjerenje podijelili su Vladimir Novak i Mladen No-

9

TURISTI KA ZAJEDNICA op ine Sv. Martin na Muri

Dani turizma od 5. do 15. kolovoza Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri donijela je okvirni plan i program održavanja Dana turizma 2010. u svojoj op ini.

Dani turizma trajat e od 5. do 15. kolovoza, a zapo et e obilježavanjem Dana domovinske zahvalnosti i pobjede.

U petak 6. kolovoza odigrat e se prijateljska nogometna utakmica izabrane doma e ekipe protiv reprezentacije Hrvatske koju vodi Dražen Ladi . Petak 13. kolovoza bit e u znaku Dana polja, koje prire-

uje op inska Udruga vo ara, vinogradara i povr ara.

U subotu 14. kolovoza održat e se veliki plesnjak Radija 1 te šou Oldtimer kluba Me imurje.

Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, bit e proštenjarska sveta misa na otvorenom, te kulturno - umjetni ki program s gostovanjem KUD-a “ epinski Martinci”. Poslijepodne e se održati tradicionalna povorka starih zanata i obi aja te velika narodna veselica. (S. Mesari )

MURSKO SREDIŠ E

Ljeto uz Muru može po eti - Što se nas ti e, Ljeto uz Muru može po eti, samo da nas posluži vrijeme, koje nas je nekoliko minulih godina dovodilo do o aja, kaže agilan središ anski dogradona elnik Dražen Srpak, koji je okupio ekipu i s njome sa inio detaljan i kona an program održavanja Ljeta uz Muru 2010., tradicionalne kulturne, zabavne, gastronomske i sportske priredbe, koja jedino nema tradicionalan termin održavanja.

Ove godine Ljeto uz Muru zapo inje u petak 5. kolovoza i traje do nedjelje 8. kolovoza.

Prvi dan u 9 sati u župnoj crkvi bit e sveta misa za Domovinu, a po njezinom završetku kod spomen - obilježja piramide bit e zapaljene svije e i položeno cvije e povodom Dana domovinske zahvalnosti i pobjede. Od 10.20 sati u Gradskoj lu ici zapo et e vježba interventne policije, s prikazom opreme i naoružanja. Na igralištu NK Rudar od 17 sati zapo et e dje je sportske igre.

Drugi dan, u petak u 17 sati, na Gradskoj tržnici bit e sve anost otvorenja priredbe, te sajam doma ih proizvoda. Na prostorima TK-a “Cimper” u 20 sati po et e

zabava za mlade uz grupu Druga šansa.

Gradski kotli i murska alka U subotu 7. kolovoza, tre i dan priredbe, zbivanja zapo inju u 10 sati na ribnjaku “Zaleš e” gdje e mnoge udruge i pojedinci kuhati Gradski kotli . Oko 15 sati zapo et e Ribi ki gradski kup, a od 20 sati kod Dje jeg vrti a “Masla ak” koncert e održati Vlado Kalember, a bit e služeno jelo i pi e.

Ljeto uz Muru 2010. završava u nedjelju 8. kolovoza.

Prvo e na parkiralištu kod Gradske uprave biti 1. murska alka, zatim nastup lanova Konji kog kluba “Pegaz” iz Križovca. Od 19 sati bit e kulturno - umjetni ki program u izvo enju doma eg KUD-a “Mura” i muške vokalne skupine iz slovenskog Veržeja. U 19 sati na scenu e stupiti najbolja, najljepša i najbrojnija gradska kulturno - gastronomska udruga “Kalinka”.

Od 20 sati po et e kazališna predstava KUD-a Donja Dubrava, nakon ega e Ljeto uz Muru biti zatvoreno. Na sve priredbe ulaz je besplatan. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

Cesta i odvod u zoni Kr vak, predsjednik i tajnik DVD-a Robadje, i Aleksandar Karlov ec, predsjednik vatrogasne zajednice op ina Štrigova i Gornji Mihaljevec. Kod mjesne kapele služena je sveta misa za sve preminule i žive vatrogasce, kao i mještane,

Vatrogasni elnici i dobitnici priznanja koju je služio doma i župnik monsinjor Leonard Logožar. Velik broj mještana te vlasnika vikendica na zabavi uz Duo Rimš arski baruni do ekao je nedjeljno jutro, koje u Robadju na samoj granici sa Slovenijom svi e na posebno lijep na-

in, uz pjevanje (kukurikanje) hrvatskih i slovenskih pijetlova, ije kukurikanje ne poznaje granice.

Sva zarada ostvarena na zabavi namijenjena je zamjeni krovišta i dovršenju sanitarnog vora Vatrogasnog doma. (S. Mesari )

Zapo eli su radovi na izgradnji ceste i odvoda oborinskih voda u Poduzetni koj zoni Kr u Gornjem Mihaljevcu. Do sada su u zonu koja ima dvadeset i jednu parcelu dovedeni voda i plin, što je Ministarstvo gospodarstva su inanciralo s 240 tisu a kuna. Poduzetni ka zona Kr smještena je uz Županijsku cestu (ŽC 2009)

Gornji Mihaljevec - Železna Gora i prostire se na 1,42 hektara. Cijena zemljišta u zoni je 21 kunu po kvadratnom metru. Do sada je prodana jedna parcela koju je kupila tvrtka “Feroprojekt” iz Vu etinca, koja e uskoro zapo eti izgradnju hale. HEP Elektra akovec planira u zoni izgraditi novu trafostanicu. (sm)

10

Kroz Međimurje

SJEDNICA OP INSKOG VIJE A ŠENKOVEC u znaku pove anja cijene vode

Bujica kritika na ra un Me imurskih voda, ali za pove anje cijene Iako prema zakonu isklju ivo na elnik donosi odluku o pove anju cijene vode, šenkove ki vršitelj te dužnosti Vladimir Novak prije takvog poteza odlu io se konzultirati sa svojim vije nicima na prošle srijede održanoj sjednici. Ogor enje lošim poslovanjem Me imurskih voda vije nici nisu krili, iako je svima jasno da je pove anje cijene vode neizbježno. Tako je vije nik Antun Juras prokomentirao da Me imurske vode kao da ne djeluju u našoj državi i da sad svi moraju ispaštati za njihovo poslovanje. HSLS-ov Franjo Turk nadovezao se da bi se svakako trebalo pozabaviti rukovodstvom poduze a jer rade što žele, a primaju ogromne pla e. Dodao je i da, kada se Me imurske vode pozove na teren da izvide potencijalni problem, pokazuju bahatost i ne obavljaju svoj posao. Ipak, svjesni da jadikovanjem ne e ništa posti i, vije nici op ine Šenkovec s 10 glasova za i jednim protiv na elniku Novaku dali su zeleno svjetlo za odluku o prihva anju pove anja cijene vode, prihva aju i injenicu da je poskupljenje manje zlo nego sanacija duga na kraju godine, koji bi, prema udjelu vlasništva op ine, iznosio oko 70.000 kn. Na elnik Novak do zaklju enja ovog broja još nije donio odluku ho e li op ina Šenkovec pristati na pove anje cijene vode ili ne e.

Osim toga, vije nici su jednoglasno prihvatili i prijedlog Me imurskih voda o prihva anju akcijskog pla anja priklju enja na vodni i kanalizacijski sustav.

Šenkovec e DVD-u Knezovec prodati zemljište Iako je na po etku rasprave o garažama i prostoru za mladež DVD-a Knezovec vije nik Franjo Leva i prigovorom ve na samu formulaciju ove to ke dnevnog reda dao naslutiti da e se oko ovog pitanja ponovo “oštriti noževi“, do rasprave nije došlo. Odluku koju su krajem lipnja donijeli Mjesni

Na elnik op ine Šenkovec Vladimir Novak dobio je od vije nika zeleno svjetlo za pove anje cijene vode odbor Knezovec i Upravni i Nadzorni odbor DVD-a Knezovec, kojom prihva aju zaklju ak Odbora za savjetovanje i suradnju da je op ina Šenkovec spremna prodati DVD-u Knezovec zemljište i platiti dokumentaciju za navedeni projekt, jednoglasno je prihva ena i od strane šenkove kih vije nika.

Ovime je slu aj knezovske garaže okon an, i projekt može polako krenuti u svoju realizaciju.

Zahtjev stanara za hitnom sanacijom ulice Vlahe Bukovca Na molbu stanara ulice Vlahe Bukovca na dnevni red 15. sjednice Op inskog vije a Šenkovec uvršten je i njihov zahtjev za hitnom sanacijom ulice. U peticiji, koju su potpisali stanari, stoji da u ulici postoji evidentno klizište koje ugrožava ne samo stanare ove ve i stanare dijela susjedne ulice Josipa Bedekovi a. Vije nici su u svakom pogledu bili složni da se po pitanju te ulice nešto mora poduzeti. Ali sami i bez savjeta stru njaka ne žele ulaziti u nekakve intervencije kojima bi se ionako kriti na situacija samo dodatno pogoršala. Zato je Vije e odlu ilo dati podršku na elniku da kontaktira stru ne službe koje e najbolje znati procijeniti što i kako dalje po pitanju klizišta. (bš)

DOMAŠINEC

Zaravnati poljski putovi U Domašincu je dovršen posao redovitog godišnjeg zavažanja poljskih putova. Za oko 100 kilometara utrošeno je 1.200 kubnih metara šljunka, a op ina

je za tu namjenu izdvojila 70 tisu a kuna. Prema rije ima na elnika Dragutina Lisjaka, ukoliko se ukaže potreba, nabavit e se i dodatne manje koli ine. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

OP INSKO VIJE E Mala Subotica

Rast švicarskog franka zna ajno pove ao kreditnu ratu za sportsku dvoranu Optimizam i prora un rije i su koje u Hrvatskoj, pa tako i u našem kraju, ve duže vrijeme ne idu jedna uz drugu. No, iznimaka uvijek ima. Unato trenutnom minusu, u op ini Mala Subotica optimizma ne nedostaje. Tamošnje Op insko vije e na svojoj 13. sjednici, održanoj u petak, jednoglasno je i bez rasprave prihvatilo izvješ e o izvršenju op inskog prora una u prvom polugodištu ove godine. - Prora un se do

sad napunio solidno. Upla ena su sredstva s državne razine, koja su u planu bila još prošle godine. Iako je godina teška, vjerujem da emo, kada je o prihodovnoj strani rije , na kraju godine biti blizu iznosu koji smo isplanirali, kazao je na elnik op ine Vladimir Domjani .

Ukupan godišnji prora un op ine je 8,646.500 kuna. Prihodi i primici u prvom polugodištu iznose 3,443.494 kune, a rashodi i izdaci 4,306.714 kuna,

Osniva se Savjet mladih Op insko vije e donijelo je odluku o osnivanju Savjeta mladih op ine Mala Subo ca, jela kakvo ve djeluje u nizu hrvatskih op ina i gradova i iji se djelokrug rada odnosi na sva pitanja vezana uz mlade. Savjet e broji ukupno pet lanova, uklju uju i i predsjednika te njegovog zamjenika, a svi moraju biti u dobi izme u 15 i 29 godina.

Vije e e na oglasnoj plo i na zgradi

Op ine te na op inskoj web stranici upu javni poziv za odabir lanova.

Kandidate mogu predloži udruge mladih i one koje se bave mladima, zatim u eni ka vije a, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organizacija mladih. Prijedlozi u pisanu obliku moraju bi dostavljeni Jedinstvenom upravnom odjelu op ine u roku od petnaest dana od dana objave poziva. (vk)

Protiv pove anja cijene vode I na elnik Vladimir Domjani i Op insko vije e bili su jednoglasni te uskratili suglasnost na pove anje cijene vode, koje je, kao što je javnos ve poznato, zbog visokih troškova održavanja sustava od svojih vlasnika – me imurskih op ina i gradova zatražila tvrtka “Me imurske vode”. Stav op inskog Savjeta potroša a Mala Subo ca, s kojim se složilo i Op insko vije e te izvršna vlast, iznio je predsjednik tog jela Valen n Šipuš: - Cijena je pove ana i 2008. godine. Nitko ne zna kako je i gdje potrošen taj novac. Me imurske

pa je trenutni manjak 863.220 kuna.

Rebalans u rujnu Komentiraju i pojedine stavke, Domjani je napomenuo da je na rashodovnoj strani, primjerice, pove ana stavka otplate kredita za sportsku dvoranu u Maloj Subotici. Taj je kredit vezan uz te aj švicarskog franka koji je unatrag

OP INA BELICA

Drugi pokušaj odabira tvrtke za prijevoz pokojnika Danas (utorak) zasjedat e Op insko vije e Belica. Po drugi put pred vije nicima na i e se odluka o dodjeli koncesije za prijevoz pokojnika. Podsjetimo, na posljednjoj sjednici Vije e je odbacilo ponu eni prijedlog.

Na natje aj za obavljanje spomenutog posla javile su se tri tvrtke: Pogrebne usluge Novak iz Dekanovca s ponudom od 6.300, Cvje ara Iris iz Male Subotice sa 7.500 i Pogrebnik iz

Ma kovca koji je za etverogodišnju koncesiju op ini spreman pla ati 30.000 kuna godišnje.

Nadležna komisija preporu ila je ponudu Pogrebnika d.o.o. kao najisplativiju za op inu, uz obrazloženje da je osnovni kriterij pri odabiru bila visina naknade koju bi koncesionar pla ao op ini, što je u skladu i s važe im zakonskim propisima.

No, ve inu vije nika za udilo je takvo odskakanje od ostalih

dviju ponuda te su izrazili zabrinutost koliko e gra ani pla ati navedenu uslugu. Ukoliko se odluka ni danas ne usvoji, ponu a e imati pravo na žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.

Op insko vije e Belica raspravljat e i o izvršenju polugodišnjeg prora una te o zahtjevu tvrtke “Me imurske vode” za pove anje cijene vode. (vk)

PRIBISLAVEC

Sklopljen ugovor s koncesionarom za odvoz fekalnih voda Sukladno nedavnoj odluci Op inskog vije a, op ina Pribislavec sklopila je ugovor s koncesionarom za odvoz fekalnih voda.

Taj e posao na podru ju op ine

obavljati tvrtka “Eko usluge” iz Orehovice, vlasnika Ivana Vuruši a. Cijena odvoza na akove ki Pro ista je 27 kuna po kubnom metru. Iz Op ine apeliraju na gra-

ane da se pridržavaju propisa vezanih uz odvoz fekalija i pražnjene septi kih jama, što može obavljati isklju ivo koncesionar. U suprotnom su mogu e kazne. (vk)

vode trošile su na razli ita sponzorstva i druge stvari koje nemaju nikakve veze s njihovom osnovnom djelatnoš u.

Svako novo zadiranje u ku ne budžete gra ana nije primjereno. No, s obzirom na to da su najve i suvlasnici Me imurskih voda, poput gradova akovca i Preloga dali suglasnost na pove anje cijene, ono e, po svemu sude i, stupi na snagu. U tom e slu aju, rekao je na elnik Domjani , doma instva, ustanove i udruge na podru ju op ine vodu pla ati 4,90%, a gospodarstvo 5,52% više nego do sad. (vk)

godinu dana porastao za 20%.

Izme u ostalog je spomenuo da su doma instva po ela pla ati komunalnu naknadu, no naplata tog nameta problemati na je kod pravnih osoba. - U mjesecu rujnu svakako emo napraviti rebalans prora una, izmijeniti neke stavke, no uvjeren sam da ga na prihodovnoj strani ne emo smanjivati, naglasio je. (Velimir Kelkedi)

OP INSKO VIJE E Dekanovec

Prora un podbacio za prvih šest mjeseci Op insko vije e Dekanovec po dese put sastalo se u petak. Na sjednici je usvojeno izviješ e o izvršenju op inskog prora una u prvom polugodištu ove godine. Od ukupno za ovu godinu planiranih 3,442.800 kuna, do sad je ostvareno samo 763.765 kuna prihoda i primitaka, dok rashodi i izdaci iznose 1,289.427 kuna. Tako je realizirano samo 44 posto o ekivanih prihoda, dok su rashodi tako er nešto smanjeni, ali su ipak na razini ve oj od 75 posto, tako da se u drugoj polovici o ekuje kvalitetnije punjenje prora una, koji bi u suprotnom mogao bi u zna ajnom de citu.

S obzirom na to da je nedavno na vlas zahtjev dužnos op inskog vije nika razriješen Josip Drvoderi , a na njegovo mjesto koop ran je Nikola Lisjak, novi vije nik naslijedio je i Drvoderi eve funkcije u razli itim op inskim jelima. Tako je imenovan predsjednikom Mandatne komisije te lanom Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.

(V. Kelkedi)

20. srpnja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA OREHOVICA

Konstituirana vije a mjesnih odbora

Gradona elnik Glavina i njegovi najbliži suradnici obrazložili su svoje najnovije odluke

I PRELOG dao suglasnost za pove anje cijene vode Me imurskih voda

“Zeleno svjetlo”, ali traži se racionalizacija poslovanja - Glavina i njegov stru ni kolegij podržali su “akcijski plan” kojim se želi pove anje broja priklju aka na gradski vodovod u Me imurju, koji u mnogim sredinama nije na o ekivanom nivou, tako da se priklju ak može dobiti sada za samo stotinjak kuna mjese no Gradski elnici Preloga, predvo eni gradona elnikom Dragutinom Glavinom, u petak su izvijestili o zaklju cima i odlukama s osme sjednice Kolegija gradona elnika Grada Preloga.

Poput akove kog Šalamona i središ anskog Dobrani a, i gradona elnik drugoga po veli ini me imurskog grada Glavina dao je suglasnost za pove anje cijene vode, koje zbog pove anja troškova upravljanja sustavom traže Me imurske vode. Na sjednici Kolegija Glavina je pojasnio da spomenuta tvrtka kao razloge za dizanje cijene navodi i smanjenje potrošnje vode kod doma instava i industrije, prestanak rada nekih tvrtki te smanjenje prihoda s osnovne upotrebe vlastitih proizvoda i usluga, s obzirom na to da u poduze u više ne djeluje sustav Sektor gradnje. Ukupna cijena vodoopskrbe pove ala bi se za 50 lipa po kubnom metru, ovisno o mjese noj potrošnji.

Odluka o dizanju cijena nije popularna, ali ...

Grad Me imurskim vodama uvjetuje da u roku od jedne godine izradi i predo i program mjera štednje te racionalizacije svog poslovanja, što je i prijedlog Nadzornog odbora.

- Svjesni pak novog udara na standard gra ana, donijeli smo i odluku da socijalno ugroženi gra ani pla aju samo 60% osnovne cijene vodne usluge. Odluka je donesena sagledavaju i odgovornost trenutka. Pove anje cijene, kako god malo ili veliko, udar je na standard gra ana i pove anje troškova proizvodnje gospodarstva.

No, s druge strane, ako se cijena ne pove a, Me imurske vode ostvarit e gubitak, što e zna iti pad njihovoga poslovnog rejtinga i poteško e oko financiranja i daljnjeg provo enja ra-

zvoja sustava opskrbe vodom, odvodnje i pro iš avanja. Eventualni gubitak ionako bi morale sanirati op ine i gradovi, pa je pove anje jedini na in da se to sprije i, a nastavi razvoj. Izgradnju kanalizacijskog sustava u budu nosti o ekujemo i na našem podru ju, istaknuo je Glavina.

Gradona elnik i njegov stru ni kolegij dali su suglasnost i na prijedlog odluke o akcijskim uvjetima pla anja naknade i izvo enja priklju ka na vodoopskrbni sustav Me imurja.

Tom se odlukom doma instvima koja podnesu zahtjev za priklju enje na sustav i s Me imurskim vodama sklope ugovor do kraja ove godine odobravaju akcijski uvjeti. Naknada za priklju enje sa sadašnje 4.000 smanjila bi se na 3.200 kuna za jednokratno pla anje cijelog iznosa, na 3.600 kuna za pla anje u 12 rata, a za otplatu u 24 rate cijena bi bila 4.000 kuna, ali beskamatno. Takvim uvjetima želi se što ve em broju gra ana omogu iti priklju enje na vodoopskrbni sustav Me imurja.

Piškornica za sad odbijena Grad je odlu io odgoditi potpisivanje sporazuma o preuzimanju otpada koji je ponudila tvrtka “Piškornica” d.o.o. iz Koprivni kog Ivanca.

Sporazumom se ina e regulira potreba daljnjeg financiranja razvoja projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, koji vodi upravo spomenuto poduze e. Prema za sad odgo enom prijedlogu, u financiranju projekta sudjelovale bi jedinice lokalne samouprave, a iznos za svaki grad ili op inu ovisio bi o broju doma instava na njihovom podru ju.

Pla ale bi se dvije i pol kune po doma instvu te bi Grad Prelog, po evši s 1.

Manje komaraca poslije prvog tretiranja Zamjenik gradona elnika Ljubomir Kolarek izvijestio je da je donesena odluka o suzbijanju komaraca takozvanom ULV metodom. Prvo od ukupno

dva tretiranja predvi ena u razdoblju od lipnja do kolovoza ve je provedeno te je, po Kolarekovim rije ima, malih napasnika sada manje. (vk)

Nakon dvadeset godina Prelog ima mladomisnika Predstoje e nedjelje 25. srpnja u župnoj crkvi Svetog Jakoba, nakon dvadeset godina, jedan Preložanin služit e mladu mis u. Radi se o nedavno zare enom sve eniku vele asnom Tomislavu Kosu. U aktivnosti oko pripreme sve anog ina uklju io se i Grad, a isti dan u Prelogu se slavi i proštenje. (vk)

kolovozom ove godine pa zaklju no s 1. kolovozom 2012. godine, za tu namjenu morao izdvojiti po 76.800 kuna godišnje. Kona na odluka, zaklju ili su gradski elnici, bit e donesena kada se profilira odre eni projekt za gospodarenje otpadom, tim više što na podru ju sjeverozapadne Hrvatske postoje tri tvrtke zainteresirane za taj posao.

Nakon nedavno provedenih izbora, prošli ponedjeljak i utorak u prostorijama op inske vije nice u Orehovici održane su konstituiraju e sjednice vije a mjesnih odbora tri naselja u sastavu op ine - Orehovice, Vularije i Podbresta. Nakon konstituiranja, odnosno sve ane prisege novih lanova vije a, birani su i njihovi elnici. Za predsjednika Vije a Mjesnog odbora Orehovica izabran je Željko Martinec (HNS), koji je osvojio više glasova od svog protukandidata Marka Hunjadija iz HDZ-a. Kao zamjenika predsjednika Vije e je jednoglasno podržalo Ivana Kosira (HSS). Prvi ovjek VMO-a Podbrest bit e HNS-ovac Franjo Gajnik, koji je bio i jedini predloženi kandidat. Njegov zamjenik bit e izabran naknadno.

Slavko Gregori jednoglasno je i kao jedini kandidat potvr en na unkciju elnika Vije a Mjesnog odbora Vularija, a za njegova zamjenika Zlatko Orsag. Obojica su lanovi HSS-a.

Zbog slabog odaziva bira a, na elnik Bukal predlaže da se predsjednici VMO-a biraju na zborovima gra ana.

Podsjetimo, nedavne izbore za vije a mjesnih odbora u op ini Orehovica karakterizira injenica da je na njima zajedni ki (bez ikakvih protivnika) nastupila “velika koalicija“ ina e teško spojivih stranaka, HDZ - HNS - HSS - SDP, ali i izuzetno slab odaziv bira a, ak manji od 10%.

Inicijativa za promjenu na ina izbora VMO-a Upravo zato na elnik op ine Orehovica Franjo Bukal najavio je da e na sljede oj sjednici Kolegija gradona elnika i na elnika op ina u Me imurskoj županiji svoje kolege pokušati ujediniti u inicijativi

Na elnik op ine Orehovica Franjo Bukal: - lanovi vije a trebaju biti primjer drugima

da se hrvatskom Saboru uputi prijedlog izmjena Zakona o izboru lanova predstavni kih tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. Bukal bi želio povratak na “stari sistem“ – da se izbori za lanove vije a mjesnih odbora provode na zborovima gra ana, ime bi se uštedio i svima prijeko potreban novac.

Komentiraju i stanje u mjesnim odborima, odnosno rad njihovih vije a, rekao pak je da se uz puno truda i zalaganja postižu odre eni rezultati. Unato slabom punjenju op inskog prora una, ugovoreni radovi na projektima ne zastaju. I dalje se ulaže u izgra ene objekte, održavaju se zelene površine i unkcionira sustav javne rasvjete.

Bukal naglašava da, iako se radi o najnižem obliku upravljanja, lanovi vije a mjesnih odbora trebaju biti primjer drugima, ponajprije ispunjavaju i obvezu pla anja komunalne naknade i druge obveze spram op ini. (Velimir Kelkedi)

UKOVEC

Osnovana ukove ka udruga mladih

U rad Kolegija uklju ena i oporba Vodstvo Preloga donijelo je i odluku po kojoj e, nakon provedenog postupka odabira najpovoljnijeg ponu a a za sanaciju kolnika na podru ju Grada, taj posao obavljati akove ka Tegra. Poduze e “Arhitekt – atelje” d.o.o., tako er iz akovca, odabrano pak je za izradu izvedbenog projekta ure enja javnog prostora uz preloški Dom kulture. Taj e se zahvat realizirati dogovorno s vlasnicima zemljišta oko Doma.

Recimo i da gradona elnikov Kolegij od nedavno djeluje i u proširenom sastavu. Uz najbliže suradnike prvog ovjeka Grada, u njegov rad uklju eni su i predstavnici oporbenih stranka u Gradskom vije u. Tako e svoje kolege mo i kvalitetno in ormirati o usvojenim odlukama te i sami predlagati svoje projekte, odnosno aktivno sudjelovati u kreiranju gradske politike, zaklju io je gradona elnik Glavina.

(Velimir Kelkedi)

Mladi iz preloškoga prigradskog naselja ukovec okupili su se u UM-u – ukove koj udruzi mladih. Na nedavno održanoj osniva koj skupštini za predsjednika te organizacije izabran je David Mikulan, dok e dužnost tajnice obnašati Marijana Jezer i .

U Upravni odbor ušli su David Mikulan, Luka Budiša, Božidar Zimi , Marijana Jezer i i David Musta , a u Nadzorni Marko Lipi , Denis Pavlic i Filip Varga.

Prioritet sportsko rekreativne aktivnosti Predstavljaju i plan svojeg rada, u udruzi kažu da su si za ovu godinu zacrtali nekoliko ciljeva. Planiraju sudjelovati u seoskim igrama mladih, što podrazumijeva i pomo pri organizaciji

te mani estacije. Željeli bi, isti u, organizirati stolnoteniski i turnir u odbojci na pijesku te nogometni turnir, no potonje je problem jer u mjestu nema betoniranog igrališta. Stoga o ekuju potporu Grada Preloga za izgradnju igrališta. S ciljem dodatnog uljepšavanja njihovoga malog mjesta, pomo i e i u razli itim radnim akcijama, a kroz sve svoje aktivnosti u rad udruge nastojat e uklju iti što više mladih.

Zna aj e pridati i humanitarnim aktivnostima. elnici ukove ke udruge mladih uputili su i zahvalu svima koji su pomogli osnivanje udruge, a posebno tamošnjem Vije u Mjesnog odbora, Udruzi žena “Žireki” te preloškom gradona elniku Dragutinu Glavini.

(Velimir Kelkedi)

12

Kroz Međimurje

OP INA SVETA MARIJA

Odluka o dodjeli priznanja podijelila Vije e Povodom Dana op ine Sveta Marija, koji se obilježavaju uz blagdan Velike Gospe, op ina dodjeljuje plakete i zahvalnice. Op insko vije e potvrdilo je ovogodišnje dobitnike, ali uz nesuglasice. Tako je odlu eno da ove godine plakete prime Marija Jankovi iz Svete Marije za dugogodišnji humanitarni, kulturni i društveni rad i Marija Balent iz Donjeg Mihaljevca za dugogodišnje kulturno - obrazovno i sportsko djelovanje, a Dejan Ko iš iz Donjeg Mihaljevca, mladež muški DVD-a Sveta Marija, kadetkinje ŠRD-a “Klen” Sveta Marija te prva ekipa ŠRD-a

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DANI OP INE DONJA DUBRAVA

Na elnik Varga najavio po etak izgradnje staze prema Kotoribi

“Drava” iz Donjeg Mihaljevca za svoj rad i uspjehe bit e nagra eni op inskim zahvalnicama.

Rasprava o dodjeli priznanja dovela je to toga da su oporbeni vije nici Ksenija Blagus, Marija Fran i , Ivica Ko iš i Mario Kostel napustili sjednicu nezadovoljni tretmanom i na inom provo enja rasprave te naglim zaklju ivanjem te to ke dnevnog reda od strane predsjednika Vije a Andreasa Lisjaka. Na elnik Dean Hunjadi odobrava postupak predsjednika Vije a, smatraju i da on ima pravo prekinuti raspravu kada ona krene u krivom smjeru. (af) Dobitnici priznanja povodom Dana op ine Donja Dubrava

ODRŽANA AKCIJA “SAMO TRENUTAK“

Veliko je srce vidovsko – prikupljene 8.554 kune Prije nekoliko godina elništvo op ine Donji Vidovec i op inske udruge došli su na ideju da pokrenu humanitarnu akciju putem koje e se prikupljati novac kako bi se pomoglo mještanima kojima je pomo neophodna. Akciju su nazvali “Samo trenutak“ i ona je postala tradicionalnom. Ove godine “Samo trenutak“ održan je u subotu 10. srpnja na terenima Sportskog parka pod geslom “Veliko je srce vidovsko”.

Cjelodnevno druženje zapo elo je u jutarnjim satima, a svaka je udruga imala svoj za-

datak. Jedni su se me usobno nadmetali u raznim sportskim igrama, dok su drugi kuhali grah, pekli ribu i langoše. Donjovidov ani su te subote disali zajedno znaju i da e svakom kunom nekome pomo i. Uz veliko srce mještana u akciji su prikupljene 8.554 kune, a novac e biti proslije en onima kojima je pomo i te kako potrebna. Unato vru ini i sparini, sve su udruge sudjelovale u ovoj hvale vrijednoj akciji, a posebno zanimljiva bila je utakmica izme u “debelih“ i “mršavih“. (af)

TRADICIONALNO DRUŽENJE PET VRTI A

Dje je ljetne igre pobjednici Bistri i iz Donjeg Vidovca

Mještani Donje Dubrave kulturnim, vjerskim, zabavnim i sportskim doga ajima od 10. do 25. srpnja slave Dane op ine. Sve je zapo elo 10. srpnja polaganjem vijenaca na grob poginulog branitelja Predraga Jur eca. Tijekom vikenda odigrana je nogometna utakmica ekipe veterana Domovinskog rata i op ine Donja Dubrava te je održano ribi ko natjecanje i vatrogasno natjecanje. U utorak 13. srpnja na dan svete Margarete, zaštitnice mjesta, u župnoj crkvi održano je misno slavlje na kojem je župnik Mirko Pilaj blagoslovio novu župnu zastavu. U ve ernjim satima u Domu kulture Zalan održana je sve ana sjednica Op inskog vije a koju je vodio predsjednik Željko Kova .

Gospodarski razvoj za boljitak Donje Dubrave U svom izvješ u na elnik Marijan Varga pobrojao je važne projekte koji su realizirani u proteklih godinu dana. Prema njegovim rije ima, puno se ulaže u gospodarski razvoj jer je gospodarstvo pokreta

svih aktivnosti. Protekle subote organizirana je prodaja šest parcela u zoni te se ure uje prilazna cesta. Varga je najavio skoro ure enje pješa ko – biciklisti ke staze prema Kotoribi.

U Donjoj Dubravi nisu zaboravili nagraditi vrijedna postignu a u enika

Izabran je najpovoljniji izvo a radova koji e stajati 578 tisu a kuna, a zajedni ki ih su inanciraju Ministarstvo za regionalni razvoj i op ina. Od istog Ministarstva dobiveno je 150 tisu a kuna za daljnju izgradnju Doma

Op inska priznanja Na sve anoj sjednici dodijeljena su i op inska priznanja. Plaketu op ine dobili su dugogodišnji uspješni poduzetnik Zlatko Brljak, u itelj Ivan o i dugogodišnji suradnik vatrogasaca Stjepan Br-

me imurske lastavice. U planu za ovu godinu je dovršenje ure enja zone Sjeveroistok, rješavanje pitanja državnoga poljoprivrednog zemljišta, daljnja obnova Doma kulture Zalan

ljak. Op inske zahvalnice primili su NK Dubrav an, KK Dubrav an, tvrtka “Bali” d.o.o., DVD “Sušak”, u enica Nikol Šte i , Odor Laslo iz Ma arske, Elizabeta Toplek - Teta Liza i Antun Horvat - Ton ek. (af)

i ure enje Spomen - izletišta Predraga Jur eca. Varga je naglasio da op ina sudjeluje u dva projekta koji se inanciraju kroz IPA program EU: “Zeleni dje ji vrti i” i “Puna zdela”.

Uz brojne goste, na sjednici je ispred Me imurske županije bio zamjenik župana Matija Posavec, dok su za pjesmu bile zadužene lanice Pjeva kog zbora Udruge umirovljenika. Druženje je, uz tamburaše KUD-a “Selja ka sloga”, nastavljeno u kavani “Opera”. U sklopu Dana op ine u etvrtak je u op inskoj vije nici održano predstavlja-

nje knjige prof. dr. Dragutina Feletara “Obrtništvo u Donjoj Dubravi“. U subotu 17. srpnja organizirani su turniri u odbojci na pijesku i košarci te je održana otvorena tribina o liku i djelu Somlye Zoltana, kojemu je otkrivena spomen - plo a. U ve ernjim satima za veselicu na nogometnom igralištu bio je zadužen Žiga Me imurski. Nedjeljni dan zapo eo je organiziranim odlaskom na Novi Zrin i polaganjem vijenaca, odigrana je završnica nogometnog turnira, dok je na Krbulji održano poznato dobravsko proštenje. Dani op ine završavaju idu i vikend teniskim turnirom i lova kim natjecanjem u ga anju glinenih golubova. (A. Fuš)

Nagra eni najbolji u enici Na sve anoj sjednici Op inskog vije a nagra eni su u enici OŠ Donja Dubrava koji su svih osam razreda završili odli nim uspjehom. Predsjednik Vije a Željko Kova nagrade je uru io Nikol, Nikoli i Saneli Šte i , Silviji Žini , Ivani Brljak i Katji Golec. U enica Nikol Šte i primila je i op insku zahvalnicu za ostvarene iznimno dobre rezultate tijekom školovanja. (af)

DVD DONJA DUBRAVA DOMA IN NATJECANJA NAVALNIM VOZILIMA

DVD Donji Kraljevec odnio dva pehara U Donjem Vidovcu na prostoru Sportskog parka Kalanica održane su tradicionalne Dje je ljetne igre u kojima kroz zabavne i natjecateljske igre sudjeluju dje je ekipe iz Kotoribe, Svete Marije, Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Igre se svake godine održavaju u drugom mjestu, a ovogodišnje, 10. po redu, organizirali su lanovi Društva “Naša djeca” iz Donjeg Vidovca. Po prvi put, i to kao gost igara, sudjelovala je ekipa “Krijesnice” iz Preloga koja e se od idu e godine rav-

nopravno boriti u svim igrama.

Pobjednici igara postali su Bistri i iz Donjeg Vidovca, drugo mjesto osvojili su Korpi i iz Kotoribe, tre i su bili Mangi i iz Svete Marije, dok je etvrto mjesto pripalo Dravi ima iz Donje Dubrave.

U zabavnom programu nastupili su mladi tamburaši i folkloraši KUD-a Donji Vidovec, dok je ispred op ine ekipe i posjetitelje pozdravio zamjenik na elnika Dražen Lukša. Idu e godine igre e se održati u Svetoj Mariji. (af)

U sklopu programa Dana op ine Donja Dubrava, u subotu 10. srpnja u Sportskom parku “Krbulja” održano je vatrogasno natjecanje s navalnim vozilima. Organizator natjecanja bio je DVD Donja Dubrava, a sudjelovalo je etrnaest vatrogasnih ekipa. Uz doma ine, natjecali su se vatrogasci iz Preloga, Donjeg Kraljevca, Svete Marije, Donjeg Mihaljevca, Kotoribe, Donjeg Vidovca, Belice, Malog Bukovca, Sigetca i Nedeljanca. Samo

U zanimljivom nadmetanju etrnaest vatrogasnih ekipa DVD-a iz tri županije svi su se maksimalno trudili da kvalitetno odrade svoju vježbu

okupljanje, uz natjecateljski karakter, ima i još jedan važan element, provjeru obu enosti i opremljenosti vatrogasaca, ali i provjeru ispravnosti i funkcionalnosti opreme koju vatrogasci koriste u stvarnim situacijama.

Najspretnija i najbrža bila je ekipa Donjeg Kraljevca 2. Drugo mjesto osvojio je Prelog 2, dok je tre e mjesto pripalo Donjem Kraljevcu 1. Tako su Kraljev ani svojim ku ama ponijeli dva pehara, jedan za prvo i jedan za tre e mjesto. (af)

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PODTUREN: LJUBAV NA PSE I na in obilato nagra ena

Bella i Roki dobili tucet potomaka Neobi na gužva i radost ovih dana vlada na imanju obitelji Jeronima Antolaši a u Podturnu, kojoj smo i mi nazo ili.

Dvanaest prekrasnih psi a toliko je naraslo da je popunjeno cijelo dvorište u kojemu oni izvode razne igrarije, ne i psine.

A zanimljivo je tko su roditelji ovih psi a i kako su maleni došli na svijet.

Antolaši evi imaju ženku labradoricu po imenu Bella koja je stara godinu i pol. Kada je u rano prolje e po ela odašiljati signale za parenje, to je najspremnije prihvatio dvogodišnji zlatni retriver po imenu Roki u vlasništvu podturenskog lije nika doktora Mate Mikuli a.

I romansa je po ela.

- Roki je svakodnevno dolazio u naše dvorište i nije unutra puštao druge pse, a Bella je odmah prihvatila njegovo udvaranje te mu postala odana. Vidjeli smo kada su se parili i željno smo ekali kako e sve to završiti, s obzirom na to da Bella do tada nije imala nikoga i ovo joj je bilo prvo parenje i prvi okot, kaže Jeronim.

Zašto su neki crni ?

Nije svih dvanaest psi a iste boje dlake, odnosno nisu svi boje dlake oca i majke, nego su dva crna. - Kada se pare retriver i labradorica, dolazi do genetske mutacije koja rezultira i bojom dlake, ali i još nekih manjih razli itosti od roditelja, pojašnjava Ana Mikuli , zaljubljenica u pse i dobra poznavateljica njihovog života. (sm)

- I Bella je Rokiju bila prva ljubav, upozorava doktorova k erka Ana, koja svaki dan dolazi s Rokijem u posjet Belli i mladun adi.

- Kada je po etkom lipnja, to nije, 4. lipnja, Bella po ela na svijet donositi mlade, svi smo bili uzbu eni. Suprug i starija k erka Ivana bili su na poslu, mla a Anja u školi i mobiteli su stalno radili.

Došla sam pogledati u gnijezdo koliko je okotila i zovem svoje i velim dva su došla na svijet. Idem za pola sata vidjeti kako su, pak na em druga tri i zovem muža i k erke i velim im da imamo sada pet. Pak za oko jedan sat idem vidjeti kako je Bella i psi i jer pet je ipak puno, kad na em novih pet i onda dva i više nisam znala što, a moji su jedva do ekali da do u doma, pri a supruga i majka Mira, glade i male ljepotane.

I tako je brojka stala na dvanaest ljepotana koje Bella i Roki brižnu uvaju.

Budu i da su dosta veliki i da za njih i nemaju mjesta, a i što bi s dvanaest odraslih pasa, Antolovi evi e ih uskoro razdijeliti prijateljima. Kažu da se ne e tako lako rastajati s njima, a kako e to podnijeti Bella i Roki, može se samo naga ati. Najvjerojatnije e utjehu potražiti u stvaranju nove obitelji, odnosno nasljednika.

Ho e li možda Bella i Roki potražiti nove ljubavnike, pitali smo na odlasku od Antolaši evih.

- A, ne, ne e ... Roki voli samo Belu, odlu no je rekla Ana, a Anja pak dodala da Bella voli samo Rokija. Pak neka onda tako ostane, možda sljede i put dobiju kojeg nasljednika više.

(Stjepan Mesari )

Kroz Međimurje 13

14

Poljodjelstvo

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI MLINOVI kraju privode otkup pšenice S AKOVE KOG SAJMA

More marelica i lubenica

Vrela srijeda na akove kom sajmu bila je u znaku ponude velikih koli ina vo a, osobito mirisavih i slatkih marelica, bresaka, jabuka i lubenica. Breskve su se prodavale po 9,99 kuna, lubenice 4,99 kuna, jabuke 3 kune i marelice 9,99 kuna za kilogram.

Prodana je sva ponu ena pšenica po 1,20 kuna kilogram, te kukuruz po 1 kunu za kilogram.

Unato vru ini, kod pe enjara nije bilo prevelikih gužvi, a gemišti su se prodavali po 5 i 7 kuna kupica, pivo 9 i 11 kuna boca.

Ogrjevna drva su se nudila po 200 i 230 kuna po metru.

Slatkih marelica kao u pri i CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- tri cale - krumpir - mladi krumpir - kve - pura - kuni - kokoš - hr ak - kobasica - vino i voda

1,40 kn/kg 1,50 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kom 80 kn/kom 100 kn/kom 30 kn/kom 40 kn/kom 20 kn/par 40 kn/l

S AKOVE KOG PLACA

Dogovorom do odgovaraju e cijene Proteklih vrelih dana najve i dio poslova na akove kom placu odra en je u jutarnjim satima, kada se sunce tek po elo brusiti za poldanju žegu. Ujutro su na plac pohrlili i prodava i i kupci, malo popri ali, kupili i CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- kristalka - paradajz - paprika - krastavci - mahune - mladi luk - borovnica - kruške - jabuke - sablice

10 kn/kg 8 kn/kg 7 do9 kn/kg 3 do 6 kn/kg 15 kn/kg 5 kn/pušlek 60 kn/kg 10 kn/kg 5 kn/kg 10 kn/pušlek

Silosi uskoro puni, ratarima nova, viša cijena Ulaze i u tre u srpanjsku dekadu, me imurski ratari kraju privode žetvu, a akove ki mlinovi pak otkup. Lijepo vrijeme dobro je došlo žeteocima jer pšenica je gotovo idealno suha, pak su i odbici kod predaje pšenice minimalni. Svi koji pšenicu prodaju akove kim mlinovima, u odnosu na ratare iz ostalih dijelova Hrvatske, imaju odre ene privilegije.

- akove ki mlinovi povisili su otkupnu cijenu za ovogodišnji rod pšenice. Nova cijena pšenice iznosi 0,98 kuna za kilogram

Solidna kvaliteta

Zoran Štefulj kaže da otkup ide u najboljem redu te da je pred krajem

- Kada je u pitanju kvaliteta ovogodišnje pšenice, mogu re i da je solidna. Puno bolja od lanjske i na razini boljih godina, kaže Zoran Štefulj, te dodaje da e otkup biti organiziran do kraja kolovoza, tako da e i kasnije sorte pšenice imati svoje mjesto u suvremenom akove kom silosu. Ukratko, sve što ratari ponude akove ki mlinovi e otkupiti. (sm)

zdrave i standardno suhe pšenice. Viša cijena, odnosno razlika u cijeni (0,90 kn/kg ranije), bit e ispla ena i onim ratarima koji su pšenicu predali ranije, dok je vrijedila stara cijena, kaže dipl. ing. Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijale u akove kim mlinovima, dodaju i kako preuzimanje i isplata pšenice ide u najboljem mogu em redu.

Tako ovog trenutka akove ki mlinovi u Hrvatskoj

Suha je kak šprih ... pla aju najbolju cijenu i novac ispla uju najbrže, za dva dana od predaje pšenice. Unato lanjskim protestima od strane ratara, Mlinovi preuzimaju njihovu, odnosno svu ponu enu

pšenicu, te e i ove godine potrebnih 50-ak tisu a tona pšenice za preradu ve inom biti s me imurskih, a sto posto pak s hrvatskih njiva.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE ukinulo birokratsko pravilo o “ravnim krastavcima”, preuzeto od Europske unije

Ne e se više odbacivati zdravo povr e Kristalka iz doma eg vrta, kakve nigdje nema ... otišli. Svega ima na placu, a hit su borovnice, ljetne kruške te višnje i salate. Pojedini ljudi žale se na cijene, ali prodava i odgovaraju da cijene nisu problem te da se sve može dogovoriti. Ljudi su o ito zaboravili da se na placu kao i na sajmu može “pogajati” za cijenu.

Ako pak se cijena ne spusti, prodava i e sigurno nešto dati “na rodeš”, ime e i jedni i drugi biti zadovoljni. (S. Mesari )

Zakrivljeni krastavci, mrkva ili paprika neobi nih oblika, nepravilni patlidžani, velike glavice zelja i drugo do sada “nepoželjno povr e” ponovno je dobrodošlo na police Europske unije, a uskoro e i na hrvatske. Naime, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je novi pravilnik o tržišnim standardima za vo e i povr e, oslobodivši time ponajprije krastavce strogih normi o njihovom izgledu. Tako u povijest odlazi “pravilo o zakrivljenim krastavcima”, koje je izme u ostalog propisivalo pravilo prema kojemu su krastavci ekstra klase morali imati maksimalnu zakrivljenost luka 10 milimetara na 10 centimetara krastavca. Umjesto tih i

Povr e ne mora biti lijepo nego kvalitetno

sli nih “nebuloznih” mjera, sada se tek propisuje da vo e i povr e trebaju biti neošte eni i zdravi.

Istina je i da ove mjere na snagu stupaju 1. lipnja 2011. godine, ali i to je podnošljivo, s obzirom na brojne nevolje koje su povr ari kod prodaje prera iva ima i trgova kim lancima imali.

Nama svima pak poruka: i zakrivljeni krastavci su dobri!

Kona no se zdravo povr e ne e odbacivati samo zato što nema “birokratski” izgled kakav su europski birokrati zamislili u svojim uredima, a hrvatski ih slijepo slijedili, usprkos injenici da je Hrvatska još daleko od lanstva u Europskoj uniji. (S. Mesari )

USTAVNI SUD o ustavnosti dijela Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Prodaja zemljišta po starom Na prošlotjednom Danu polja krumpira u Belici op inski na elnik Zvonimir Taradi nazo nima je priop io vijest da je Ustavni sud Republike Hrvatske van snage stavio odluku Vlade Republike Hrvatske kojom ona odre uje da se Agencija za poljoprivredno zemljište odre uje za obavljanje poslova okrupnja-

vanja poljoprivrednog zemljišta i unaprje enja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem.

- Dakle, dragi moji poljoprivrednici, do daljnjega se zemljište može prodavati i kupovati po starom propisu, odnosno bez posredovanja agencije, rekao je Taradi, i gotovo zaslužio pljesak okupljenih.

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

Ustvari, Ustavni sud Republike Hrvatske na svojoj 4. sjednici donio je rješenje kojim je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom nekoliko lanaka Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Shodno tome, sud je odredio da e se do donošenja kona ne odluke privatnim

poljoprivrednim zemljištem raspolagati sukladno op im propisima koji ure uju raspolaganje nekretninama. Tako sada poljoprivrednici bez ve ih teško a mogu kupovati i prodavati poljoprivredno zemljište, što im je od po etka godine bilo zaprije eno. (sm)

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

20. srpnja 2010.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Naj eš e analize pri uvozu predmeta široke potrošnje Uvjeti kojima trebaju odgovarati predmeti široke potrošnje koji dolaze na tržište u Republici Hrvatskoj definirani su Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje objavljenim u Narodnim novinama broj 125 iz 2009. godine.

Prav ilnik kategorizira predmete široke potrošnje u 7 glavnih skupina: 1. kozmeti ki proizvodi, 2. posu e, pribor, oprema i ure aji za proizvodnju kozmeti kih proizvoda, 3. ambalaža za predmete široke potrošnje, 4. kozmetika s posebnom namjenom, 5. sredstva za održavanje isto e koja ne podliježu ostalim propisima 6. duhan, duhanski proizvodi i pribor za pušenje 7. odre eni predmeti i sredstva koja pri uporabi dolaze u neposredan dodir s kožom ili sluznicom Svaka skupina ima specifi ne zahtjeve za analizama koje se trebaju raditi, no prvi i osnovni uvjet za stavljanje na tržište Republike Hrvatske, kako doma ih tako i uvoznih predmeta široke potrošnje, je da proizvod bude ispravno deklariran. Deklaracija koja se

stavlja na ambalažu ili na sam predmet široke potrošnje kao naljepnica ili privjesnica mora biti neizbrisiva, lako uo ljiva, itljiva, op e razumljiva i napisana na hrvatskom jeziku i latini nom pismu. Deklaracija podrazumijeva sve pisane oznake, trgova ku oznaku, naziv marke i/ili zaštitni znak, naziv i adresu proizvo a a i/ili pravne ili fizi ke osobe koja proizvod stavlja na tržište, naziv i adresu sjedišta uvoznika te zemlju podrijetla ako se proizvod uvozi, propisane toksikološke i ekološke oznake, uputu za uporabu kada je to potrebno radi pravilnog korištenja i eventualno druge potrebne oznake.

Kozmeti ki proizvodi trebaju imati deklariran sastav proizvoda, tj. popis sastojaka prema padaju em udjelu u proizvodu napisan INCI nazivljem (International Nomenclature o Cosmetic Ingredients). Upotrijebljeni sastojci se ne smiju nalaziti na Listi tvari koje je zabranjeno stavljati u kozmeti ke proizvode, a korištena bojila, konzervansi i UV-filtri moraju biti na Listama koje su sastavni dio pravilnika. Analiti ki se u kozmeti kim proizvodima provjerava njihov pH te otpuštanje metala (kadmija, žive, arsena, olova, kroma i nikla) u

ekstrakt s kloridnom kiselinom.

Od mikrobioloških parametara radi se ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija, kvasaca i plijesni kao i Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Escherichia coli i Candida albicans.

Posu e, pribor, oprema i ure aji za proizvodnju kozmeti kih proizvoda ne smiju biti izra eni od materijala koji otpušta sastojke štetne za zdravlje ili u koli inama štetnim za zdravlje, pa se u njima analizira globalna migracija tvari u model otopinu kao i specifi no otpuštanje pojedinih elemenata ovisno o materijalu od kojeg je uzorak napravljen.

Ambalaža za predmete široke potrošnje mora biti izra ene od materijala koji ne utje u nepovoljno na organolepti ka, kemijska ili fizikalna svojstva predmeta široke potrošnje s kojima su u neposrednom dodiru, ne sadrže, niti ne otpuštaju tvari koje mogu biti štetne za zdravlje ili u koli inama štetnim za zdravlje. Zbog toga se u ambalaži treba odre ivati koli ina olova, kadmija, kroma i žive, globalna migracija u destiliranu vodu i 3 %-tnu octenu kiselinu, specifi na migracija primarnih aromatskih amina, zaostalih peroksida i teških

metala (olova, kadmija, žive, arsena, kroma i cinka) kao i otpuštanje boje.

Duhan, duhanski proizvodi i pribor za pušenje ne smiju sadržavati više od propisane koli ine olova, arsena, ostataka pesticida. Od konzervansa, u propisanim koli inama, smiju se koristiti sorbinska kiselina i benzojeva kiselina kao i njihove kalijeve odnosno natrijeve soli te etilni i propilni esteri.

Sv i pred met i šir oke potrošnje za koje Pravilnikom nisu propisani posebni zahtjevi moraju u pogledu zdravstvene ispravnosti odgovarati zahtjevima propisanim za sli ne proizvode, uzimaju i pri ispitivanju o obzir na in njihove primjene.

Nenad Martinec, dipl. ing. preh. tehn.

Sukulenti - Crtice iz života sukulenata Ljeto je ljeto, i to pravo ljeto.

Zar ste sumnjali? 32 u hladu, svi nekako užurbani. Treba se skloniti od sunca, pobje i nekamo, nekako, možda s nekim? Sad sigurno ne gledate izlaske sunca?

4 i 15 malo je prerano.

Kako je tek biljkama! One nisu u hladu I ne mogu pobje i.

A ipak se ne žale. Ve ina sukulenata ak voli sunce. I ustrajno se raduje svakom njegovom izlasku.

Zašto ljudi ne mogu voljeti jednostavne stvari? Dat u Vam sada dvije jednostavne iako daleke i razli ite pri e.

Planinska uvarku a (Sempervivum tectorum) ima velike lisne rozete do 14 cm u promjeru. Široki mesnati listovi su joj modrikastozeleni, na rubu pokatkad crvenkasti. Cvjetovi ove uvarku e su zvjezdasti, ruži aste ili crvenkaste boje. Cvjeta od lipnja do rujna. Rozeta koja nosi cvat ugiba. Koliko su uvar ku e otporne, govori i ovaj primjer: jedan je botani ar u svom herbaru imao uvarku u; nakon nekoliko godina uzeo je biljku iz herbara i posadio je. I biljka je ponovno po ela rasti. Zamislite si kolika je otpornost tih biljaka!

Peyote ili pejot- kako meksi ki Indijanci Huichoi skupljaju pejot (kaktus Lophophora). Huichori žive u teško dostupnim planinama Sierra Madre. Žive kao poljoprivrednici u manjim naseljima. Jako su religiozni.

Dijelom su katolici, ali im je ve ini temelj vjere zazivanje kiše.

Imaju tri glavna boga: jelena kao

izvor hrane, kukuruz i kišu. Pejot pripada jelenu i zovu ga Hicouri (hikuri) jer im daje osje aj da se sjedinjuju s bogovima. Svakog listopada skupljaju se muškarci za “ lov “ na pejot. Nekoliko tjedana prije moraju sudjelovati u raznim vjerskim odredima.

Kada do u do mjesta gdje raste pejotl i ugledaju kaktus, na njega iz svih strana opale strelice kako bi mu sprije ili “bijeg”. Zatim ga pažljivo izrežu i mole za oprost. Nakon etiri dana “ lova “ vra aju se ku i. Jedu pejotl, a lice si mažu njegovim žutim sokom.

Ku i dolaze nakon dvadeset i etiri dana, sasvim iscrpljeni. Na proslavi njihova povratka moraju se pošteno napiti jer je opasno biti trijezan, a imati posla s bogovima.

Blagdan pejotla im prolazi u stanju sli nom pijanstvu (uzrok je poznata droga meskalin). Ostatak pejotla nanižu na užad i ovjese ih na zidove ku a ili pod slamu.

Upotrebljavaju ih kod idu ih blagdana na kraju sušnog razdoblja u travnju, lipnju i listopadu.

I na kraju, za uspješan uzgoj sukulenata na vašem prozoru, balkonu ili vrtu treba strpljenja, znanja i- malo sre e da se prona e pravi na in uzgoja upravo za vaš prostor. Vi ete sigurno prona i sve potrebno za to, samo ako na ete ljubavi u sebi.

Vas u IVI uvijek vole!

16

Mozaik

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PONUDA poznate akove ke tvrtke u promicanju tradicijskih vrijednosti Me imurja na nov na in

Tiskara “Zrinski” ponudila suradnju na dva projekta Talan i Kolari , govornici kod Ksajpe, pozivaju na obilježavanje svih grobišta žrtava pora a i komunisti kog režima

KOMEMORACIJA u organizaciji Društva za obilježavanje grobišta, kako oni tvrde, žrtava poslijeratnoga komunisti kog režima na Ksajpi

Da se više nikada ne ponovi ...

Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma održalo je još jednu komemoraciju za žrtve poratnih stradanja. Jedno od takvih grobišta ubijenih nakon svibnja 1945. godine, kako tvrde organizatori prošlosubotnje komemoracije, nalazi se i kod Ksajpe u Šenkovcu.

Govore i o žrtvama i navodnim po initeljima, Josip Kolari , predsjednik društva, rekao je kako se “komunisti ki režim krvavo obra unavao s neistomišljenicima, te je teško re i tko i gdje je više propatio zbog toga što nije pripadao komunistima” i dodao da su “na ovom mjestu kod Ksajpe prije 65 godina, kada jer II. svjetski rat bio završen, ubijeni nedužni ljudi koji su dovedeni iz akove koga Starog grada”.

Franjo Talan iz Varaždina pak je rekao kako je komunizam nanio najviše zla u Hrvatskoj, ali i drugdje, te dodao kako je vrijeme da se o po initeljima zlo ina

DRŽAVNI ARHIV u Štrigovi

Nova ki: Svaka žrtva zaslužuje svoj grob

Ovih je dana u Državni Arhiv u Štrigovi dopremljen ve i dio gra e dr. sc.Zvonimira Bartoli a iz akovca, a dopremit e se još nešto njegove gra e iz Matice hrvatske akovec.

Prema rije ima profesora Jurice Cesara, ravnatelja arhiva u Štrigovi, bit e to novi u nizu od 268 fondova koliko ih ukupno sadrži arhiv. Rije je o Bartoli evim rukopisima, zapisima i fotogra ijama, ne i njegovim knjigama. Cesar veli kako e ovo biti prvi osobni fond jedne osobe u štrigovskom arhivu.

Povodom Dana op ine Štrigova arhiv e dodijeliti dvije nagrade za o uvanje kulturnog dobra. Jednu za gra u (rimski misali) od 1678. do 1721. godine i jednu za gra u iz 1730. godine (motivi Štrigove). (sm)

U ime Me imurske županije skupu su nazo ili predsjednik Skupštine Petar Nova ki i zamjenik župana Matija Posavec.

Nova ki je rekao kako svaka žrtva zaslužuje dostojno ozna eno mjesto sahrane, te dodao kako e Me imurska županija pomagati kod ure enja grobišta žrtava koje u trenutku smrti nisu imale ukop dostojan ovjeka.

Sudionici su se prije toga okupili kod župne crkve u Šenkovcu, gdje je za sve žrtve komunizma služena sveta misa zadušnica, koju je služio doma i župnik vele asni Vladimir Kolari .

lanovi e u eškoj pokazati svoje sportske vještine Iz Hrvatske, uz lanove Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a, na sportskim e susretima sudjelovati i još dvije ekipe, ekipa iz Siska i ekipa iz Kutina.

Me imurska ekipa putuje u pratnji Natali Žigo Štefulj i Josipa Ge eka, voditelja sportsko - rekreacijske radionice, te Jasenke Šalamon, voditeljice Dnevnog centra Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a. Prema njihovim rije ima, cilj ovog natjecanja je da lanovi daju najbolje od sebe te da se dobro zabave. (hz)

BOG MOJIH DETALJA

Zaustavimo vrijeme Kad je netko u Isusovo vrijeme odlu io i i u selo ili posjetiti prijatelja, u inio je to bez najave. Istina, bilo je doga aja koje se o ekivalo (Isus nam je ispri ao nekoliko pri a na tu temu), ali veliki dio života ipak se odvijao bez najave, bez puno pripreme, rije i i objašnjenja. Bio je to svijet u kojem je iznena enje bilo na in života, a srda nost, otvorenost i dobrodošlica njegove temeljne kvalitete.

kladi od 3 do 10 tisu a komada, koji bi se besplatno distribuirali širom Me imurja te na planirane destinacije u Hrvatskoj. Zamišljeno je da projekt inancira nakladnik, odnosno Zrinski koji organizira cijeli projekt u iznosu od 25 posto. U istom iznosu projekt bi inancirao sunakladnik, a preostalih 50 posto zastupljeni korisnici u brošuri. Tiskara “Zrinski” željela bi da sunakladnik u oba projekta bude Me imurska županija.

otvoreno progovori. Isto tako je rekao kako treba obilježiti sva mjesta gdje su injeni komunisti ki zlo ini te osnovati muzej u kojemu bi se nalazila sva gra a o stradavanjima.

UDRUGA za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije

lanovi sportsko - rekreacijske radionice koja djeluje u okviru Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije u srijedu 21. srpnja putuju u ešku gdje e pokazati svoje sportske vještine.

Ivana Flac, Ljiljana Brodari , ur ica Nuki , Mario Golub, Stjepan Šari i Tomislav Trupkovi u dva dana nastupit e u deset disciplina. Uz discipline 50 m, 200 m, skok u dalj, skok u vis, lanovi sportsko - rekreacijske grupe okušat e se i u bacanju kugle, bacanju loptice, bo anju, minigolfu, ga anju na koš te ga anju gola.

Na prošlotjednoj sjednici Kolegija gradona elnika i na elnika op ina u Me imurskoj županiji tiskara “Zrinski” ponudila je suradnju na dva projekta, koje je predstavio Zlatko Horvat, direktor prodaje.

Prvi projekt nosi ime “Me imurje - ljudi - obi aji - jela - vina”, a osmišljen je kao komplet koji se sastoji od brošure, karte Me imurja, kuharice s me imurskim jelima, poklon kalendara te poklon bona. Planira se tiskati u na-

U svom posljednjeg zemaljskom tjednu, Isus je svakodnevno posje ivao ku u svojih prijatelja u Betaniji. Evan elje nam je opisalo njihov susret koji se dogodio nenadano, nakon dugo vremena (Lk 10, 38-42). Prekrasna je to scena gostoprimstva koja nam je ostala ‘’zapam ena’’ da bi postala i naš modus vivendi, naš na in života: prijateljstvo Isusa i dviju žena, Marte i Marije (o njihovom

Nakon prvog, predstavljen je drugi projekt, a rije je o stripu pod nazivom “Putevima Zrinskih” koji bi izlazio mjese no.

Prodavao bi se preko “Tiska”, dok bi njegova cijena bila 9,99 kuna.

I ovaj bi projekt u iznosu od 25 posto inancirali nakladnik i sunakladnik, dok bi se preostali dio pokrio od prodaje. Remitenda bi se besplatno dijelila u enicima osnovnih škola s podru ja Me imurske županije. (hz, foto: Vrzan)

Oba projekta predstavio je Zlatko Horvat

Dopremljena Bartoli eva gra a

Bartoli eva gra a za sada je u kutijama u ravnateljevom uredu

IMENOVANJA u Varaždinskoj biskupiji

Vele asni Kos u Pribislavec, Blažon u ur evac Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak imenovao je i premjestio nekoliko sve enika za župnike i vikare.

Tako mladomisnik vele asni Tomislav Kos iz Preloga postaje župnikom u Pribislavcu, a mladomisnik Neven Blažon iz Murskog Središ a

odlazi za župnog vikara (kapelana) u ur evac. Dušobrižnik u Županijskoj bolnici akovec postaje vele asni Milan Lon ari , dosadašnji župnik u Virju, a nekada u Orehovici. Nedeliš e dobiva novoga župnog vikara u osobi vele asnog Josipa urina.

bratu Lazaru ovdje se ne govori), i gostoprimstvo prepuno nježnosti. Sretni smo kad vidimo da Isus ima prijateljice, da nije sam, na cesti (bez kamena na koji bi naslonio glavu), da ima one kod kojih uvijek može do i, gdje može ostati koliko mu je drago, raskomotiti se, ‘’gubiti’’ vrijeme u avrljanju…

Sveti Ivan je ukratko napisao: ‘’Isus je volio Martu i njezinu sestru (i Lazara)’’ (Iv 11,5).

Isus je uživao u nježnosti prijateljstva. Prijateljstvo s njim i za njega ima svoje geste, rije i, buku, mirise, boje,… Marija sjedi na podu do njegovih nogu i njih dvoje pri aju o svemu i sva emu, iskreno, intimno,

tajanstveno…zaboravljaju i na sve što se zbiva oko njih.

Mariju je zanimalo gdje je sve bio, htjela je da joj pripovijeda o doga ajima, o krajevima, o detaljima koji su mu važni… sve joj je bilo zanimljivo. A Isusu nije bilo teško pri ati jer je imao vremena, i bio je opušten – uživao je u blizini one koja ga je voljela i koja je imala povjerenja u njega. Jeste li kada sjeli na pod uz Isusa? Vrijeme ovogodišnjih praznika, ali i ina e, je vrijeme kada nas Isus poziva da odlu imo potražiti prijatelje, da poput Marije i mi sjednemo do njihovih nogu i zaboravimo na sve. Da se ispri amo kao rijetko kada u

Isto tako je biskup Mrzljak vele asnog Danijela Bistrovi a razriješio službe upravitelja u Pribislavcu, te on ostaje samo župnik u Ivanovcu. Novoimenovani župnici i vikari službu e preuzeti krajem kolovoza ove godine. (sm)

Mladomisnik Tomislav Kos dolazi za župnika u Pribislavec

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 20. srpnja Ilija prorok, Ilinka srijeda, 21. srpnja Lovro Brindiški, Danica etvrtak, 22. srpnja Marija Magdalena, Manda petak, 23. srpnja Brigita, Apolinar, Gita Piše: vl . Antun Štefan

posljednje vrijeme, otvorimo srce i dušu. Da budemo blagoslov jedni za druge. Da i za nas, baš kao i Mariji i Isusu, vrijeme stane.

subota, 24. srpnja Kristina, Mirjana, Mirica nedjelja, 25. srpnja Jakob apostol, Valentin ponedjeljak, 26. srpnja Joakim i Ana, Anika

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Pou no • Pou no • Pou no

Veselimo se novim izazovima

Zanimljivosti – zašto? – zato!

Baš je bilo veselo na završnoj sve anosti u enika PŠ Gornji Kraljevec. Opraštali su se od svojih prijatelja Jurice uranca, Leone Kova i , Ivana Vrbanca, Kristine Srpak i Matea Drka koji su završili etvrti razred.

Nije bilo nimalo tužno, ve jako veselo. Kako vele, kao Mravci ( lanovi istoimene u eni ke zadruge u PŠ) znaju samo za nove izazove pa se zato i vesele petom razredu. Kako vele, ipak e ponekad do i pogledati kako njihovi prijatelji Mravci rade.

Svaštice • Svaštice Pozdrav djeci u Japanu

Bok djeco!

Zovem se Sara. Pišem vam iz lijepe Hrvatske. Idem u Strahoninec. Ju er nam je u iteljica pri ala o Japanu. Oduševila sam se. Imate lijep i zanimljiv jezik. Bilo bi dobro nau iti ga. Što vi u ite iz japanskog jezika? Volite li matematiku? Koji strani jezik u ite? Mi u imo engleski jezik. Sigurno vam je i priroda lijepa kao i u našoj zemlji. ula sam da imate trešnje i botani ke vrtove.

Prekrasni su. Pišite nam nešto o sebi. Veselim se vašem odgovoru.

Sara Meštri , 2.b OŠ STRAHONINEC U enici si me usobno rado pomažu, no on sve što može najradije uradi sam 1.a razred u našoj školi isti e se, kako smo saznali, po izuzetnoj me usobnoj dobroti i pažnji u enika, a najviše to osje a Zlatko.

Svi u enici tog razreda vole Zlatka, a on voli i njih. Rado s njim pri aju i igraju se, pomažu mu, no on sve što može najradije uradi sam. Kako djeca pomažu Zlatku?

Evo ovako.

Nola: “Ja sam mu pomogla na likovnom izrezati izmicu.”

Karlo: “Pod odmorom sam mu složio knjige za sljede i sat.”

Bruno: “Kad mu nešto padne, ja mu to dignem.”

Petra: “Kad se spotaknuo, ja sam ga uhvatila da ne padne.”

Deni: “Približio sam mu stolicu bliže stolu. Pomažem mu da mu pokažem što treba rješavati.”

Nives: “Donesem mu izmice

Laura Bogdan, 1.r.

PŠG. KRALJEVEC iz ormari a.”

Zlatko nije u kolicima. On ih ak niti nema, jer on hoda. Hoda pomalo nesigurno i nespretno i teško stoji na mjestu, mora se za nešto pridržavati. On je mali dje ak, a ipak je velik. Velik jer ima toplo i hrabro srce. Voli i i u školu, voli se družiti s drugom djecom, igrati i raditi sve što rade djeca.

Voli u iti i sretan je što je postao ak. Nau io je slova ve prije nego je išao u školu, lijepo ita. Nau io je sve što su djeca prvog razreda do sada morala nau iti. Iako kod pisanja ima poteško a (slova nisu baš tako pravila kakva bi trebala biti) on je sretan što može sam pisati. Zlatko je drago i nasmijano dijete, esto se smije i šali, rado pri a. S njim u školi je i njegova majka Nada. Ona mu pomaže oko pripremanja knjiga, oko obla enja, odlaska na WC, na užinu, jer se Zlatko teško kre e stepenicama, sam baš i ne može.

Tu je i njegova u iteljica Tatjana Golub. Ona radi s njim i još sa etrnaest aka prvaka. On ima pravo na asistenta u nastavi, koji bi stalno bio s njim i pomagao mu u svemu, ali asistenta nema jer nažalost nema novaca.

Djeca su sretna što mu mogu pomo i, jer kad nekom pomažeš dobro se osje aš.

JER DOBRO JE INITI DOBR Sara Se an, 8.b LOPATINEC

Gotovo sve krute tvari šire se zagrijavanjem. To vrijedi i za kamen, isto kao i za drvo ili željezo.

Najvažniji izuzetak od toga pravila jest ponašanje vode i to pri temperaturama u blizini smrzavanja. Ako se voda koja možda ima temperaturu od jednog Celzijeva stupnja lako zagrije, steže se i postaje guš a, i to tako dugo dok ne postigne etiri stupnja. Pri toj je temperaturi najguš a. (To zna i da pri temperaturi od 4 Celzijeva stupnja kilogramu vode treba najmanje mjesta.) Ako voda postaje još toplija, ponovno se širi. To je razlog zašto voda na 4 stupnja pada na dno mora i jezera. Skuplja se na dnu. Ako se voda dalje hladi na temperature ispod ništice, pretvara se u led kojem opet treba više mjesta. Komad leda koji teži 1 kilogram ima ve i volumen od 1 kilograma vode. Drugim rije ima: lakši je od vode. Zato pliva na površini. Zbog toga ledene sante ne tonu u dubinu, a ledenjaci dobrim dijelom strše iz vode. Hladnija se voda opet diže malo više. Zato je u dubinama svjetskih mora temperatura uvijek oko 4 Celzijeva stupnja, bez obzira na to radi li se o ledenom moru na ijoj se površini kre u ledene sante ili pak leže vrsta ledena polja ili se radi o dubinskim podru jima tropskih mora.

Iako sunce tako žarko prži iznad južnih mora, voda nikada ne može

Prvo izvirivanje 1.a razred: “Pružamo si ruke jer kad nekom pomažeš dobro se osje aš!”

Magdalena Horvat, 8.r OŠ D. KRALJEVEC

Lea Novakovi , 7.b OŠ DOMAŠINEC

odvoditi toplinu u dubinu.

Zašto je unutrašnjost Antarktike pustinja Unutrašnjost Antarktike možda je najsuše podru je na Zemlji. Tu na godinu padne manje od 5 cm snijega. Snježni pokriva , debeo do 100 metara, koji prekriva unutrašnjost zemlje, u dubljim je slojevima prastar. Trebalo je mnogo tisu a godina da se nakupi takav snježni pokriva . Ta najhladnija i najbeživotnija pustinja na svijetu dobiva tako malo oborina jer vlažni vjetrovi koji pušu s mora ne dopiru u unutrašnjost kontinenta. Oni iskrcavaju svoj snježni teret ve u obalnim podru jima.

Što preostaje kad se mora ispare Svjetska mora sadržavaju golemu koli inu vode, oko 1,4 milijarda km3. To bi bilo 1400 milijuna vodenih kocki s dužinom ruba od jednog kilometra.

Kad bi se ove nezamislive vodene mase isparile, ostalo bi golemo gorje soli i metala. Samo udio zlata u toj masi iznosio bi 14 milijuna tona. Preostalo bi 420 milijuna tona srebra. No, suhi ostaci oceana uglavnom bi se sastojali od soli. Ravnomjerno, raspore ena preko cijele Zemljine površine sol iz mora tvorila bi sloj debeo 150 metara.

Zašto se toliko znojimo u kišnim šumama Za ljude koji dolaze iz hladnijih zemalja klima u tropskim kišnim šumama sve je prije nego ugodna.

Oni se po inju znojiti i pri najmanjem naporu, a ubrzo im se i odje a lijepi za tijelo. Razlog tomu jest visoka vlažnost zraka. Pri naporu na suhoj pustinjskoj vru ini tijelo ne izlu uje manje znoja nego u kišnoj šumi. Ali, zrak u pustinji je suh i bez problema preuzima vodu koja je sadržana u znoju. Iako se znojimo, koža nije vlažna. Tropski zrak, naprotiv, jedva može primiti vlagu. Znoj se ne može ispariti pa koža postaje mokra.

Zašto u pustinji zna biti tako hladno Tko pokušava danju hodati pustinjskim tlom Sahare, može si lako spaliti tabane. Sunce zagrijava pijesak na gotovo 80°C. I temperatura zraka može (u sjeni, ako je uop e ima) dosegnuti 50°C. Unato tomu, no u je hladno. im za e Sunce, pada i temperatura. Rano ujutro može biti ak i inja. Temperatura no u pada ispod ništice.

Za to je kriva ubita na žega danju.

Ona ne dopušta da se na nebu stvore oblaci. Ako bi jedanput padala kiša, ve ina kapi isparila bi ve pri padanju. Bez zaštitnoga biljnog pokrova, pješ ano tlo ili gole stijene danju se zagrijavaju isto tako brzo kao što se no u hlade. Budu i da nema oblaka na no nom nebu, žega se nesmetano isijava u svemir.

Svijet pri a • Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Mala likovna izložba

Miljenko Novakovi , 7.b OŠ DOMAŠINEC Mentor: Gabrijela Binder

Zašto ledene sante ne tonu

Mali je miši Cak svoj život provodio u udobnosti doma. Nikad nije izlazio iz ku e jer su se njegovi roditelji odviše brinuli.

Ipak, znali su da e se njihov ljubimac kad-tad morati osamostaliti.

- Još malo pa eš sam tražiti hranu- najavio mu je tata, a Cak se tome posebno veselio.

Dosad su mu roditelji obroke donosili u sobu i sve mu je bilo ukusno. Bilo je tu žitarica, vo a, povr a, tko zna još ega, ali kad nešto sam na e, to e biti prava poslastica. I tako je idu i dan, pomalo bojažljivo krenuo prema izlazu. Polako je provirivao kao da e ga danje svjetlo ope i za nos. Najzad pogleda i nije se mogao nadiviti kako je sve oko njega sjajno i šareno. Do tada je samo tumarao mra nim podrumima sa zapahom od plijesni i ustajale

hrane. Ovdje vani tako je divno mirisalo po svježini.

- Kako je lijepo! - stigao je potiho izgovoriti, ali ga odmah zatim preplaši neki udan zvuk.

Bila je to velika ptica koja je graktala s obližnje grane. Miši se hitno povu e u rupu. I mama i tata su mu bezbroj puta govorili o opasnostima s kojima e se vani susresti, ali tek sad se uvjerio da su one stvarne. Kad se sve smirilo, ponovo je provirio. Brkovi na njuškici su se micali gore-dolje.

- Što je ovo? - pitao se u sebi. uo je neki blagi, šuškaju i glas. Pogleda malo bolje i primijeti neku veliku, sporu životinju s ku icom na sebi. Bio je to puž Doni koji je krenuo po hranu. U po etku su se jedan drugoga uplašili, ali kasnije samo gledali.

- Bok- pozdravi prvi Cak. – Bok. Ponovo su se gledali.

- Tebe još nisam vidio ovdje - primijeti puž.

- Danas sam prvi put vanire e miši – i to zato da na em nešto za jelo.

- Stvarno? Onda možemo zajedno, znam gdje ima finih, slasnih listova- ponudi se Doni.

- Može, ali… ho e li nas ove napasti? - zabrinuto pita Cak i njuškicom pokaže u pravcu

ptica.

- Ne boj se, to su moje stare prijateljice- ponosno odgovori puž.

Pošli su vrlo mali komadi puta a puž se sav uspuhao od silnog napora. Za njega je to bilo prebrzo, a mišu užasno sporo.

- Evo, vidiš li onu mladu vo kicu? Na njoj ima hranjivih listova. Mogao bih i ja gore ali bi potrajalo - nasmije se Doni.

Cak se spretno primi za gran ice i brzo na e na vrhu.

Malo zatrese i grana se savije to no do njegovog prijatelja puža.

- Bravo mali! - pohvali ga Doni i po ne ubirati listove.

Kad ih je dosta nabrao, sjeli su i u miru objedovali. Gotovo su zazviždali od sre e.

- Nikad nisam ništa bolje okusio - prizna Cak. - Niti ja.

Nakon što su se najeli, pred njima je i dalje bila velika hrpa listova.

- To ponesi ku i, za kasnijesavjetovao ga je puž.

- Naravno, a ti? - upita ga miš.

- Ja u još nešto ubrati putem - re e Doni sa smiješkom .

- Hvala ti, ho emo li i sutra na objed? - zapita Cak. - Naravno, znam puno dobrih mjesta koje treba posjetitipotvrdi veseli puž odlaze i.

18

Novi život se rađa

Dejan (33) i Silvija (29) Žagar iz Miklavca dobili su Tenu, ro enu 26. lipnja u 12.18 sati. Po seku je došla i Lucija (5).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ivica (31) i Jasna (29) Vrtari iz Gornjeg Kraljevca dobili su k erku Karlu, ro enu 13. srpnja u 10.05 sati. Kod ku e seku nestrpljivo eka Monika (10).

20. srpnja 2010.

Mario (24) i Ivana (25) ukes iz Nedeliš a dobili su sina Denija, ro enog 13. srpnja u 21 sat.

ZAVRŠEN prvi kamp rolanja u sklopu projekta “Svaki tjedan – sport jedan”

Stotinjak djece uživalo u rolanju Stotinjak djece od 1. do 3. razreda osnovnih škola priklju ilo se kampu rolanja Sto njak djece od 1. do 3. razreda osnovnih škola priklju ilo se kampu rolanja koji je u sklopu projekta “Svaki tjedan - sport jedan” održan prošli tjedan. Oduševljeni klinci u ili su, zabavljali se i družili na igralištu Macanovog doma, gdje se kamp i održavao.

Oni nešto iskusniji iskusili su rolanje kroz park i grad te kod zaobilaznice, što se ve ini djece i najviše svidjelo. S obzirom na prve dvije uspješne godine, ove, tre e po redu, rolanje je održano u dva termina. I dok je prošli tjedan uspješno završen kamp za one najmla e osnovnoškolce, ovaj je tjedan zapo eo za one nešto starije. Naime, svoje vješ ne u rolanju ovaj e tjedan usavršiti u enici od 4. do 8. razreda osnovnih škola.

Koordinator kampa Luka Me imurec više je nego zadovoljan ovogodišnjim odazivom djece.

Upravo je velik broj zainteresiranih bio razlog što se kamp ove godine

održava dva tjedna, a ne jedan kao prošlih godina.

Uz Luku Me imurca, za sigurnost djece brinuli su treneri kojih je ove godi-

ne bilo sedam. Me u njima bili su Saša Mar šek, Ivica Per i , Ivan Lesjak, Dora Puklavec, Marija Jurak, Filip Topli anec i Petra Bistrovi , iskusni roleri koji su ma-

lišanima pokazali i nau ili ih novim vješ nama na sve popularnijim rolama.

Posljednjem danu kampa mnogi su se najviše radovali. Kao nezaborav-

no iskustvo ve ina mališana opisuje vožnju centrom grada, drže i se jedan za drugog i prave i “zmiju”, koja je u ove tri godine postala tradicija i najviše

iš ekivan doga aj, jer tada klinci svojim roditeljima i ostalim prolaznicima pokazuju što su sve nau ili u ovih pet dana druženja. (hz, foto: zvrzan)

Polaznici kampa oduševljeni rolanjem

Lina Kiri , Mihovljan - Na rolanju mi je bilo zakon. Nemam rije i, oduševljena sam. Ovo mi je prvi put da sam na ovim kampovima i jako mi je lijepo, a zato mislim opet do i i sljede e godine.

Tija Budiša, Mihovljan - Ovdje mi je bilo jako lijepo. Treneri su bili jako dobri prema nama i puno nas nau ili. Najviše mi se svidjela vožnja po parku i po gradu, ali i ‘zmijica’ koju smo radili. Od po etka dolazim na ovaj kamp, tako da u do i i sljede e godine.

Bruno Halabarec, akovec - Jako mi je lijepo bilo ovdje na rolanju.

Jednostavno super, oduševljen sam. Najviše mi se svidjelo rolanje po parku. Bio sam ve na ovom kampu i planiram do i opet.

Klinci su posljednji dan svojim roditeljima i ostalim prolaznicima pokazali što su sve nau ili u ovih pet dana druženja

David Štefulj, akovec - Bilo mi je super ovdje na kampu rolanja. Bio sam i prošle i pretprošle godine, a mislim do i i sljede e. Nisam baš znao rolati prije nego sam došao ovamo, tako da sam u kampu mnogo toga nau io. Kroz ovaj sam kamp zavolio rolanje.

Antonio Vuk, akovec - Bilo mi je super na rolanju. Najljepše mi je bilo kada smo se rolali po parku. Ve sam prijašnjih godina bio na kampu, a naravno da u do i i idu e godine.

Zavidna karijera mlade

Bojane Iako ima tek devetnaest godina, Bojana Perho iza sebe ve ima zavidno iskustvo u svijetu mode, modelinga i natjecanja ljepote.

Na str. 5 priloga Media saznajte sve o ovotjednoj ljepotici i u탑ivajte u novom fotosessionu.

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

NASTAVLJENO KAZALIŠNO LJETO U GRADU ZRINSKIH

Povratak u fakinski Zagreb uz “Kužiš, stari moj” Gluma ki naturš ik Renato anaki odli no se snašao u monodrami “Kužiš, stari moj” (foto: Mario Jakši )

Svi smo jednom u životu pro itali “Kužiš, stari moj” Zvonimira Majdaka, a ve ini nam je sjela kao melem na bolnu ranu zvana lektira.

Osamdesetih godina prošlog stolje a kultna je knjiga dobila i svoju kazališnu verziju, kojoj nije trebalo dugo da stekne isti epitet. Više od tisu u izvedbi monodrame genijalnog, sad ve pokojnog, glumca Mladena Budiš aka ušlo je u kazališnu antologiju, a predstava je poseban dojam ostavila na tada mladog Renata anakija. Dokopavši se i audiozapisa predstave na “Jugotonovoj” vrpci, preslušavanje nikada nije prestalo, a ono što se iz te strasti rodilo prošli je tjedan imala prilike vidjeti i akove ka publika.

Naime, Renato je s vremenom shvatio da pojedine ulomke zna napamet, pa ih je povremeno znao

recitirati prijateljima, koji su ga izazvali da je napamet nau io cijelu knjigu. Oduševljen izvedbom i samom injenicom da je rije o monodrami, Renato s tim prijedlogom nije imao prevelikih problema, no još se uvijek sve odvijalo unutar etiri zatvorena zida. Ipak, kada je jednog dana na vrata njegove bravarske radione uletio ni više ni manje nego Zvonimir Majdak, s molbom da mu naoštri škare, Renato je po eo spremati predstavu.

Emigrantski crni humor za kraj Za završnicu Ljeta u gradu Zrinskih organizatori su, naravno, uvali ono najbolje. Jedna od najizvo enijih i najposje enijih predstava ove godine u Hrvatskoj svakako je “Cinco i Marinko”, humorna groteska Mate Matiši a u izvedbi Danka Ljuštine i Vedrana Mlikote, koji su istovremeno na sebe preuzeli ulogu redatelja i glumaca.

Pri a o dvojici Hrvata, politi kom emigrantu Marinku i onom ekonomskom Cincu, koji dijele podstanarsku sobu u Njema koj, i široj je publici poznata, ali kao “Kad mrtvi zapjevaju”, kako se zove ilmska adaptacija pri e Krste Papi a iz 1998. s Ivom Gregurevi em i Ivicom Vidovi em u glavnim ulogama.

Politi ki emigrant dva se desetlje a nije javio vlastitoj ženi zbog straha od tajne policije. Njegov cimer odlu i u djelo provesti plan, kojim samoga sebe proglašava mrtvim, kako bi njegova žena dobivala njema ku penziju, koju bi kasnije on, živ, trošio. Kupuje lijes i u njemu odlu i otputovati ku i. Na putu i u domovini nastaju svakovrsne crno-

humorne peripetije, nepredvidljivi su obrati neizbježni.

Tandem Ljuština - Mlikota do suza je nasmijao akove ku publiku, dokazuju i još jednom da ih s pravom smatraju ponajboljim hrvatskim glumcima, i potvr uju i prije spomenuti status jedne od najposje enijih i najizvo enijih ovogodišnjih predstava.

SRIJEDA, 21. srpnja, Prelog

AKOVEC - MÜNCHEN

Petra Vidovi promovira hrvatske umjetnike U srijedu 21. srpnja u münchenskoj galeriji za suvremenu umjetnost “Platform 3“ otvara se izložba inner colors zagreba kog umjetnika Silvija Vuji i a, koji je diplomirao gra iku na ALU u Zagrebu te na Tekstilno - tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Izra uje kostimogra iju za istaknute plesne i kazališne grupe (Bad co., HNK Rijeka, HNK Split).

Gostuju i je predava na Školi za dizajn Designskolen u Koldingu u Danskoj.

Kustosice galerije “Platform 3“ jesu Christine Kaiser iz Njema ke i Petra Vidovi iz akovca, stipendistica Zaklade “Robert Bosch“ (Robert Bosch Stiftung) u programu kulturnih menadžera iz srednje i isto ne Europe.

Za izložbu inner colors umjetnik je izradio tri nove instalacije koje su nastale slijedom istraživanja mineralnih pigmenata, tijekom kojeg je Vuji i posjetio najve eg proizvo a a pigmenata u Europi

Rezultat je ponovno monodrama koja gledatelja uz Glistu, Kurblu i Galileja vra a u fakinski Zagreb 70-ih godina, a koju ovaj gluma ki naturš ik odra uje kao pravi profesionalac. Hrabar životni podvig slije enja snova i strasti, napuštanja životne sigurnosti i okušavanje u ne em sasvim novom i sam Majdak nazvao je vrlo decentnim, a akove ka publika predstavu je do ekala traže i stolicu više. (bš)

Jedan od radova Silvija Vuji i a “Kremer Pigmente GmbH & Co. KG” umjetnika koji svjesno izbjegava u Aichstettenu u saveznoj pokrajini mnogozna nost, povijesnu i ikonoBaden - Württemberg. grafsku težinu boja.

Vuji i se odlu io za crno - bijelu Umjetnikova preokupacija je izložbu, u kojoj je boja shva ena ne proces promjene. Nestabilni oblici, samo kao vizualni doga aj, ve kao njihove promjene i njihova neodržimaterija sa strukturom koja u potpu- vost te naglašena prolaznost stvari nosti mijenja objekt na koji je aplici- jedne su od osnovnih obilježja ve ine rana. Radi se o “ne-bojama”, koje nisu Vuji i evih radova. Izloženi su radovi samo znak, ve medij koji proizvodi efemerni: poput Zastora, koji nestaizložbu. Izostajanje “pravih“ boja na je ve tijekom otvorenja, ili Oblaka, izložbi, koja u samom naslovu suge- rada koji se pojavljuje samo jednom rira na blještavilo, asketska je gesta tijekom dana. (PV;JŠ)

PETAK, 23. SRPNJA

U Prelogu gostuje Likovno udruženje Ludbreg U petak 23. srpnja u restoranu “Riblji”u Prelogu, s po etkom u 20 sati, bit e otvorena izložba slika lanova Likovnog udruženja Ludbreg, a povodom prilo kog proštenja.

Izložba je nastavak suradnje izme u Likovnog udruženja Ludbreg i Likovnog udruženja donjeg Me imurja Prelog, koja traje ve e desetak godina. O ekuje se dvadesetak likovnih autora iz Ludbrega s najnovijim radovima. (JŠ)

Kajkavski pjesnik Ivan Glavina dobiva spomen - plo u i knjigu U Prelogu e u srijedu 21. srpnja biti otkrivena spomen - plo a hrvatskom kajkavskom pu kom pjesniku Ivanu Glavini, koji je uz ostalo pisac teksta i melodije jedne od danas najpozna je kajkavske pjesme “Trsek moj, zbudi se”, koja je ve postala himna vinogradara.

Spomen - plo u u ulici Kneza Domagoja 1 postavljaju Matica hrvatska akovec i Grad Prelog, a sve anost po inje u srijedu u 19.30 sa .

Nakon toga, s po etkom u 20 sa , bit e u prostorima Knjižnice i itaonice Pastoralnog centra “Alojzije Stepinac” Župnog ureda Prelog predstavljena knjiga “Ivan Glavina – hrvatski kajkavski pjesnik iz Preloga”. Autor knjige je novinar Josip Šimunko, a izdava je Ma ca hrvatska akovec uz pomo Grada Preloga. (JŠ)

KATOLI KI DOM akovec, 26. srpnja, 19 sati

Promocija knjige autorice Ane Žiškovi U ponedjeljak 26. srpnja s po etkom u 19 sa u Katoli kom domu u akovcu održat e se promocija knjige autorice Ane Žiškovi iz akovca. Knjiga pod naslovom “Iz dubine duše” sastoji se iz poezije i proze. Voditelj promocije bit e Dejan Buva , dok e u programu uz autoricu sudjelova Mar n Srpak i drugi.

20. srpnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KVARTET GUBEC održao odli an koncert u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih

Rajko Suhodol an: Što se glazbe ti e, Dalmatinci rade više od nas Za odli an koncert i veselu atmosferu u atriju akove koga Starog grada pobrinuo se Kvartet Gubec uz svesrdnu potporu Tamburaškog sastava Fakini te akove ke publike.

Kvartet je osnovan u želji o uvanja glazbenog naslije a hrvatskoga kajkavskog kulturnog izri aja, a danas ga ine Vinko An i , tenor iz ansambla kazališta “Komedija”, Željko Grozaj, bariton, Adalbert Turner Juci, glumac i pjeva kazališta “Komedija”, te Rajko Suhodol an kao voditelj kvarteta.

Iako kvartet danas izgleda nešto druga ije nego na po etku, njihova misija ostaje ista: Prije šest godina sastali smo se i snimili prvu pjesmu ‘Spoved’.

Nešto prije po eli smo se ve družiti i došli smo na ideju da kroz kvartet o uvamo to naše kajkavsko glazbeno naslije e, zna i stare pjesme iz kajkavske pjesmarice koje smo esto pjevali na raznim druženjima. Tad su u bendu bili i Adam Kon i i Vid Balog, na žalost, oni su zbog obaveza morali oti i. No, došli su Vinko i Željko i mi smo pjeva ki ostali isti, a i dalje se bavimo isklju ivo oživljavanjem kajkavskih popevki, ispri ao je Suhodol an.

Uskoro e nastupati u Omišu, a upe atljive koncerte održali su i u Dubrovniku, Splitu, Makarskoj, Puli, Rijeci ... Nastupali su i s klapama Šibenik i Maestral, klapom Intrade i Tomislavom Brali em te uvijek bili jako dobro primljeni. Osim kvalitetnog pjevanja i sviranja, za to je, kažu, zaslužan njihov poseban šarm.

A zbog šarma esto sura uju i s drugim poznatim glazbenicima: - Radili smo s anijem Stipani evim i snimili s njim dvije pjesme, uskoro planiramo suradnju s mnogim drugim izvo a ima. Mi smo otvoreni za svaku suradnju.

Mi kajkavci uvijek smo bili dobre volje, koji se rado družimo i koji

sudjelujemo u svemu, naglasio je Suhodol an.

Kada govorimo o Kvartetu Gubec, treba re i da je to sastav koji je dobitnik ovogodišnje diskografske nagrade “Porin” u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe za album “Oko jene hiže“. Da je album zasluženo osvojio prestižnu nagradu, uvjerili su se svi akove ki ljubitelji kajkavske popevke, a da su svi uživali, dokazuje injenica da je publika gotovo svaku pjesmu pratila pjevanjem i pljeskom. Posebne ovacije izmamile su goš e Barbara Suhodol an i naša Blanka Tkal i . (mn, foto: Mario Jakši )

Kvartet Gubec osnovan je u želji o uvanja glazbenog naslije a hrvatskoga kajkavskog kulturnog izri aja Na korak osnivanja kvarteta odlu ili su se i zbog toga jer su željeli da kajkavska pjesma prije e granice ovih sjevernih županija.

- Da bi tako nešto napravili, morali smo to napraviti kvalitetno i u tome smo uspjeli, a struka i ostali to su prepoznali. Danas i dalmatinske klape i mnogi drugi izvo a i pjevaju naše pjesme, što

prije nisu radili. Zna i o ito ima mjesta za kajkavsku glazbu na tržištu, samo trebamo puno više raditi. Mi kajkavci volimo jambrati i kritizirati, a kad pogledate proporcionalno koliko albuma mi izdajemo tu u Me imurju ili Zagorju godišnje i usporedite to s dvjesto albuma dalmatinskih klapa koji iza u godišnje, sve je

jasno. Ne možemo tražiti isti tretman kad oni o ito rade puno više od nas, isti e on.

Kvartet Gubec uvijek odli no primljen Ako se ve spominje Dalmacija i južniji dio Hrvatske, treba re i kako je Kvartet Gubec uvijek ondje odli no primljen.

Da je album “Oko jene hiže“ zasluženo osvojio nagradu “Porin”, uvjerili su se svi akove ki ljubitelji kajkavske popevke

BARITON Armando Puklavec održao koncert u Varaždinu

PRELOG

Me imurske pjesme za kraj

Stvaraonice za djecu

Bariton Armando Puklavec U Varaždinu je na ljetnim ve erima u utorak gostovao me imurski bariton Armando Puklavec, prvak Sarajevske opere, uz pratnju Danijela Ota na klaviru, tako er varaždinskog aka.

Bariton Armando Puklavec i pijanist Danijel Oto bivši

su u enici Glazbene škole u Varaždinu. Iz razli itih su generacija. Pijanist Danijel Oto je pred diplomom na Muzi koj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Vladimira Krpana, a Armando Puklavec (ro en 1974. u akovcu) gradi svoju uspješnu pjeva ku karijeru kao solist u Narodnom kazalištu u Sarajevu. Dobitnici su više zapaženih doma ih i inozemnih nagrada.

Bariton Armando Puklavec magistrirao je na Sveu ilištu za glazbu i glumu u Be u (Hochschule für Musik und darstellnde Musik in Wien) u klasi svjetski poznatog wagnerijanca i interpreta Lieda Kammersängera Roberta Holla. Debitirao je izrazito uspješno kao Evgenij Onegin na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, gdje je ostvario brojne uloge bariton-

skog repertoara, te naslovnu ulogu opere “Nikola Šubi Zrinski” koju je utjelovio na pozornicama HNK-a Rijeke, Splita i Osijeka, kao i na gostovanju u Sopronu (Ma arska), Burgenlandu (Austrija), na Viteškim igrama u Sisku, Royal Opera House Mississauga (Kanada), te Narodnom kazalištu u Sarajevu. Nakon nastupa u Sarajevskoj operi dobio je stalni angažman te je ostvario mnoge zna ajne uloge. Laureat je brojnih nagrada na me unarodnim pjeva kim natjecanjima: “Palma d’oro” u Finale Ligure, Italija, “Rolando Nicolosi” u Tarantu, Italija, “Jugend musiziert” u Leobenu, Austrija, “Ada Sary” u Nowym Nadze, Poljska, “Lucia Popp” u Bratislavi, Slova ka, “Ondina Otta” u Mariboru, Slovenija. Na natjecanju “Belvedere” u Be u dobiva posebnu nagradu agencije

“Kulturkontat”, te angažman u be koj Kammeroperi u nekoliko produkcija. Pjevao je u Zlatnoj sali Musikvereina u Be u baritonski solo u “Carmini burani” Carla Orffa, i baritonski solo u Faureovom “Requiemu”.

Nastupio je u Konzerthausu u Be u, te maloj sali Concertgebouwa u Amsterdamu.

Na programu koncerta u Varaždinu našle su se popularne skladbe Josipa Hatzea, Dore Peja evi , Ivana pl. Zajca, ali i skladba “Mura” Davora Bobi a, mladog kompozitora iz Varaždinu, skladba “Moje jutro” Ivana Padovca, “Zvira voda” Vladimira Ruždjaka, “Školnik ide kak po drotu” Ive Flogela, te napitnice Ivana pl.

Zajca, Petra Preradovi a i Huga Badali a.

(JŠ)

U Prelogu su zapo ele ljetne stvaraonice za djecu. Radionice zajedni ki organiziraju Turisti ka zajednica Grada Preloga i Likovna udruga donjeg Me imurja Prelog kao organizator, dok je ve tradicionalni sponzor Grad Prelog, te pizerija “Ro-SA” i Unisped, Me unarodna špedicija Prelog.

Svakog etvrtka u poslijepodnevnim satima djeca mogu sudjelovati u nizu aktivnosti, od slikanja do glazbe. Ipak, prvi dan radionice za djecu najviše se djece okupilo zbog likovnih razloga, dvadesetak djece sudjelovalo je na likovnoj radionici gdje su slikala i gradila svoje skulpture od gline.

Mahom je rije o djeci koja su

i prošle godine sudjelovala na radionici, ali ima i dosta novih.

Interes ne posustaje, na prvom je susretu bilo više od trideset mališana, a na drugom, usprkos visokim temperaturama, ak 25 mališana svih dobi.

Likovne skupine vodili su Franjo Ružman Brko, Julija Pongrac, Marija Bašnec i drugi lanovi Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog, a skupinu malih kipara u glini kipar Željko Petkovi . Radionica za djecu nastavlja se ovaj etvrtak u poslijepodnevnim satima u centru grada, uz terasu pizzerije “RO-SA”. Nakon završetka više radionica biti e prire ena izložba radova, a mališani e primiti priznanja za sudjelovanje. (JŠ)

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek” Ljetne radionice na Dje jem odjelu Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec nastavljaju se prema predvi enom planu. Ovaj je tjedan voditeljica Blaženka Hunjadi Bašek za djecu od 7 do 12 godina održala ekološku radionicu.

Prema planu, radionice se nastavljaju održavati do kraja kolovoza, svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, e-

tvrtak, petak od 10 do 12 sati. Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ograni en.

Termini održavanja radionica: • 12.7. - 16.7.: Ekološka radionica, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 12 g.

• 19.7 - 23.7.: Povijesna radionica - “Nekada davno”, voditeljica: Melita Mezga, studentica povijesti; za djecu 9 - 12 g.

• 26.7 - 30.7.: itateljska radionica - “ itajmo i igrajmo se”, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 10 g.

• 2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica - “Mogu i ja”; voditelji-

ca: Marija Marciuš, u iteljica; za djecu 9 – 14 g.

• 9.8. - 13.8.: Plesna radionica - “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreogra kinja; za djecu 7 – 12 g.

• 16.8. - 20.8: Glazbena radionica “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Mar ec; za djecu 7 – 10 g.

• 23.8.-27.8.: Ra unalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi , prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

Interes za crtanje i slikanje pokazali su i oni najmla i

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

LEGENDA hrvatske jazz scene Damir Kukuruzovi nastupio na Ljetu u gradu Zrinskih

akovec je grad u kojem jazz živi

- Mislim da se doista može re i da jazz ovdje u akovcu živi, kazao je Kukuruzovi Jedan od najboljih gipsy swing jazzista u nas, baštinik velikog Djanga Reinhardta na ovim prostorima, Damir Kukuruzovi , gitarist brzih i spretnih ruku, održao je sa svojim Gipsy Swing kvartetom odli an koncert prošli petak u atriju Staroga grada akovec.

Koncert su kao trio otvorili, uz Kukuruzovi a, i ritam gitarist Goran Grgura i bas gitarist Željko Bilbija, da bi se postava skoro

proširila i na violinista Brunu Urli a.

Osim jazz standarda i poznatih pjesama romske glazbene tradicije, u akovcu su izvodili djela legendarnog gipsy swing gitarista Djanga Reinhardta, pridruživši se obilježavanju stote godišnjice velikanova ro enja koja je ovogodišnji središnji svjetski jazz doga aj.

Upravo je ovom gitaristi kom ikonom Kukuruzvi oduvijek fasciniran. Za Djanga Reinhardta znamo da je imao speci i nu tehniku sviranja uzrokovanu njegovim hendikepom, iju kvalitetu ustvari nitko ni do dan - danas ne može dosti i. - Django je kao dje ak po eo svirati violinu i u ono je vrijeme živio u karavani koja se selila prema Parizu. I na putu se ta nesretna drvena ku a na kota ima zapalila, a njemu je izgorjela ruka. Odatle njegov hendikep. Nastavio je svirati, i to samo kažiprstom i srednjim prstom, i unato tome bio je virtuoz na gitari. Unato svemu što mu se doga alo, uspio je spojiti tradiciju ameri ke glazbe i francuske romske tradicije, napraviti jednu zanimljivu mješavinu i po tome je

Koncert su kao trio otvorili Kukuruzovi , gitarist Goran Grgura i bas gitarist Željko Bilbija, da bi se postava skoro proširila i na violinista Brunu Urli a zaista bio originalan, ispri ao je Kukuruzovi .

Publika prepoznaje ono što je dobro Ovaj vrsni sisa ki gitarist uz violinista Bruna Urli a svirao je na svim bitnijim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu promoviraju i glazbu Djanga Reinhar-

dta i Stephana Grappellia. No, nije stao samo na koncertiranju po Hrvatskoj i svijetu, ve je u Sisku otvorio i jedan od najve ih jazz klubova u Hrvatskoj - Siscia Jazz Club. On je i organizator i za etnik internacionalnog Siscia open Jazz - Blues Festivala koji se ve nekoliko godina za redom uspješno održava na obalama Kupe, te

umjetni ki direktor festivala Labin jazz republika.

Upravo su jazz festivali nešto što povezuje Sisak i akovec (naravno, ovdje mislimo na naš Jazz fair). - Mislim da akovec ima sjajne glazbenike koji ne zaostaju za velikom scenom. Bilo je ovdje sjajnih programa i ja sam uvijek ovdje dobro sura ivao s glazbeni-

cima, a to e se i nastaviti. Mislim da se doista može re i da jazz ovdje u akovcu živi, iako se publika možda ne odaziva u jako velikom broju. To je samo stvar nekakve tradicije. Publika možda ne razumije ovu glazbu, ali tu ni nije bitno o emu se zapravo radi. Publika prepoznaje i cijeni ono što je dobro. Nekad sam vrlo esto znao istraživati koja bi to to no bila de inicija jazza, pa smo se bliski prijatelji i ja glazbenici složili da je jazz u ljudima probu en osje aj za dobro. On sigurno spaja sve umjetnosti i ja u svemu u životu što radim vidim jazz. I siguran sam da to, taj osje aj za dobro, tu naj iniju nit koju zovemo jazz, ima i akovec i Sisak, i Zagreb i bilo koji drugi grad, a i publika ondje, isti e Kukuruzovi .

Quartet je u akovcu zasvirao i skladbe s njihova nosa a zvuka koji su za Menart snimili zajedno s Angelom Debarreom, a ovo je bila i prilika uti neke nove obrade jazz standarda koje su ovo ljeto snimali s Ludovicom Beierom i Adrianom B. Burnsom.

Sve u svemu, bila je ovo prava poslastica za jazz sladokusce. (mn)

KUD “KATRUŽE” IVANOVEC

Na Danima Hrvata u Petribi KUD “Katruže” Ivanovec gostovao je na poziv mjesne uprave Petribe iz Ma arske u subotu 10. srpnja na sve anosti povodom Dana Hrvata.

Tom prigodom u programu su nastupile muška i ženska vokalna skupina s nekoliko izvornih me imurskih pjesama.

Na sve anosti su nastupili i folkloraši iz Petribe, kao i pjeva i i tamburaši iz Sumatrana.

Posebna vrijednost ove sve anosti je jezik Hrvata i lokalni izri aj me imurskog folklora. Svi sudionici govorili su i pjevali na hrvatskom jeziku, kajkavskim narje jem. Publika je s oduševljenjem popratila program te izvo a e nagradila burnim pljeskom.

Nakon programa doma in je organizirao domjenak za goste i uzvanike uz druženje do kasnih sati. (BMO)

KUD op ine Donji Kraljevec KUD MA KOVEC zaprima prijave za tamburašku smotru

Do sada 22 prijavljena sudionika

Detalj s prošlogodišnje smotre

KUD Ma kovec zaprima prijave KUD-ova, KUU-a, HKUU-a, tamburaških sastava i tamburaških orkestara za 16. smotru tamburaša Me imurske županije.

Do sada su se prijavila 22 sudionika, a Organizacijski odbor o ekuje daljnje prijave za priredbu koja e se u Društvenom domu u Ma kovcu održati prvi put dva dana, i to 25. i 26. rujna.

Tajnik KUD-a Ma kovec Ivan Ujlaki kaže kako su pri kraju pregovori o gostovanju dva KUD-a izvan Me imurske županije, koji e nastupiti u zabavnom dijelu smotre. Ujlaki ujedno poziva tamburaše koji se još nisu prijavili da to u ine što prije, a najkasnije do kraja srpnja ove godine.

Do sada su se prijavili: županijski tamburaški sastav “Stjepan Bujan Stipi ”, akovec, tamburaški sastav “Biser Me imurja”, Žiškovec, stariji tamburaški sastav KUD-a Žiškovec, KUD Strahoninec (dva sastava), KUU “Veseli Me imurci”, akovec, KUU “Zvon”, Mala Subotica (dva sastava), KUD Belica (dva sastava), Udruga žena Sivica, HKUU Sveti Martin na Muri, KUD Domašinec, KUD Zasadbreg, KUD Šandorovec, KUU “Selja ka sloga”, Nedeliš e, Glazbena udruga, Šenkovec, KUD op ine Donji Kraljevec, KUD Ma kovec i HKUD Gori an.

(S. Mesari )

Skupina “Noina arka“ gostovala na ljetnom karnevalu u Novom Vinodolskom KUD op ine Donji Kraljevec gostovao je 3. i 4. srpnja u Novom Vinodolskom na velikom ljetnom karnevalu. Skupina od 30-ak lanova KUD-a Donji Kraljevec predstavila se Noinom arkom te postigla velik uspjeh i pohvale, kako od

organizatora, tako i od Saveza udruge karnevala Hrvatske.

Na ljetnom karnevalu u Novom Vinodolskom sudjelovalo je oko dvije tisu e sudionika, odnosno šezdeset skupina.

Skupina “Noina arka“ KUD-a op ine Donji Kra-

ljevec pozvana je na ljetni karneval u Senj i na rije ki karneval zbog svoje originalnosti i dobrog predstavljanja.

Putovanju su prethodile velike pripreme, izrada kostima, te arke u koju je osim materijalnog uložen veliki trud i

mnogi sati rada muškog dijela ekipe. lanovi ekipe koja je sudjelovala na karnevalu nisu krili svoje oduševljenje doga anjima u Novom Vinodolskom, te su se i dobro zabavljali.

(JŠ)

20. srpnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

OSOBNA KARTA:

BOJANA Perho (19) – Mursko Središ e Gdje po eti pri u o mladoj Bojani iz Murskog Središ a? Ovogodišnja maturantica akove ke Ekonomske i trgova ke škole, iako ima tek devetnaest godina, iza sebe ima zavidno iskustvo u svijetu mode, modelinga i natjecanja ljepote. Naime, još 2007. godine okitila se titulama druge pratilje Miss turizma i druge pratilje Miss Alpe Adria, a ove godine ponosno nosi lentu prve pratilje Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske. Pa ipak, popis tu ne staje upravo su Bojanine noge proglašene

Ime i prezime: Bojana Perho Mjere: 179/88/90 Datum ro enja: 8.5.1991. ime se bavi: PR kluba “Hollywood” Koprivnica Glazba: minimal techno, house Omiljena knjiga: Ponašaj se kao dama, misli kao muškarac Omiljeni film: Dear John Slobodno vrijeme: ples, modeling, hostesiranje

najljepšima na svjetskom izboru Miss Alpe Adria. Svoju je karijeru zapo ela u agenciji E-models.biz, a sura ivala je i s renomiranim hrvatskim agencijama Midiken, Talia model te Borisom Kosma em. Za nastavak karijere ponude je ve dobila iz Milana, Londona i New Yorka, a odradila je i snimanje za japansko tržište.

Trenutno radi kao PR koprivni kog kluba “Hollywood”. Ovotjedni otosession snimljen je na skeli i šetnici uz Muru kod Murskog Središ a, Bojaninoga rodnog mjesta. ( oto: Z. Vrzan)

KOM3DIJA se vratila s uspješne turneje, slijedi još koncerata, a na jesen ponovno ulaze u studio

Spojili glazbu i turizam - Kom3dija kao novi turisti ki brend Nakon uspješne prošlogodišnje turneje, world etno bend Kom3dija otisnuo se i ove godine na turneju po zemljama i gradovima bivših jugoslavenskih naroda. Igor, Miloš, Marinko i Neven turneju nazvanu “Pozoj leti! - tour 2010.” zapo eli su sredinom lipnja, s gradom Beogradom, i nastavili je sljede ih pet dana u Skoplju.

Nakon toga krenuli su u osvajanje južnih krajeva Lijepe naše, pa su tako gostovali u Splitu, Šibeniku, Primoštenu, kupali se u Vodicama, na Murteru, te zatvorili turneju pred prepunom terasom kluba “A3” u Kninu. Ukupno su odradili ak sedamnaest svirki, što je samo po sebi za svaku pohvalu, no, ako spomenemo da su poradili i na prezentaciji me imurskog turizma, sve ovo dobiva još ve i zna aj.

Na taj, kako su ga kom3dijaši sami nazvali, mirnodopski pohod promoviranja dobre volje, glazbe, kulture, vina, turizma, pacifizma i optimizma, krenuli su naoružani štandom kulturno - turisti ke ponude Me imurske županije i Grada akovca. - Na ideju smo došli prošle godine, da uz ovo što sviramo da se opremimo i nekim vizualnim i drugim materijalima koji bi predstavljali Me imurje.

Ljudima je zanimljiva naša glazba i uvijek nas pitaju odakle smo, zanima ih naš dijalekt, a onda i sve

ostalo što možemo ispri ati o našem kraju. Tako je nekako po elo, da bi došlo do toga da smo napisali taj projekt i u suradnji s partnerima ostvarili ga. Eltel d.o.o. ustupio nam je na korištenje svoj prototip multimedijalnog in opulta na kojem su se vrtjeli spotovi Kom3dije i slideovi turisti kih i kulturnih doga anja u našem kraju. Za tiskane promo materijale pobrinule su se turisti ke zajednice, a butelje vina za pobratimljenje lica u svemiru osigurala je udruga ‘Hortus Croatiae’ i Turisti ka zajednica Štrigove. Naravno, na turneju ne bi mogli bez kombija koji nam je osigurao naš omiljeni kafi ‘Pictura’ iz akovca, ispri ao je rontmen benda Igor Baksa.

Prezentacija je, otkrili su de ki, bila više nego dobro primljena, posebice što se vina ti e. Nije to ništa udno, u pravilu ljudima malo treba, tek dobra volja i želja da ih se upozna s ne im novim. E sad, kad bi se toga sjetili i drugi (i po mogu nosti oni na pozicijama gdje se donose odluke), gdje bi nama Me imurcima bio kraj.

Usred Skopja Kom3dija svira, a rulja pleše i pjeva Naravno, Kom3dija nas je odli no predstavila i svojom zanimljivom glazbom. - Tamo smo bili

Kaj ti srce o e...

Igor, Miloš, Marinko i Neven turneju nazvanu “Pozoj leti! - tour 2010.” zapo eli su sredinom lipnja i prošle godine ... Tamo smo ve skoro pa zvijezde, sa smijehom objašnjava, Igor i dodaje: - Ma ne ... ali iznenadili smo se, a i naše cure koje su bile s nama, kako ljudi ve pjevaju i naše i me imurske tekstove. Ludo je bilo na Ploštadu, glavnom skopljanskom trgu.

Puno, krcato, rulja pleše, pjeva, mi sviramo ...

Dio atmos ere može se vidjeti i na YouTubeu, potražite ih pod “Kom3dija - Sedela sam“. Na snimci Kom3dija svira s makedonskim gypsy etnosastavom erkezi Okrestar i multiinstrumentalistom Hristijanom Paunkovskim na harmonici.

Ništa manje uspješan nije bio ni ovaj dio turneje po jugu Hrvatske. Posebice e im u pam enju ostati koncert u Kninu. - Za Knin si misliš, to je grad koji je bio jako pogo en ratom, ljudi su još u strahu ... I još je k tome ponedjeljak, što je po etak radnog tjedna, i još na sve to se i upad napla ivao, a kad ono sve puno ljudi. Do ite kod nas u ponedjeljak, nema nigdje nikoga, pri a klarinetist Miloš Rok. Projekt “Pozoj leti! - tour 2010.”, iji je nositelj novoosnovana Udruga za razvoj kulture ETNO, sljede e e godine nastaviti svojim putem pronose i kulturu Me imurja i akovca kao urbanog kulturnog središta naše županije po krajevima gdje je Me imurje slabo poznato kao bogato kulturno i turisti ko odredište sjeverozapadne Hrvatske.

Veliki planovi za dalje

Turneja je zapo ela u Beogradu, nakon ega je slijedilo pet dana u Skoplju

Posebice e im u pam enju ostati koncert u Kninu

I što sad dalje nakon uspješne turneje? Planovi su u svakom slu aju veliki. Za po etak je tu niz koncerata koje moraju odraditi.

Prvi u nizu je onaj u Štrigovi 24. srpnja na mani estaciji “Vino

i glazba”, pa nakon toga slijedi Porcijunkulovo u akovcu, gdje su neizostavan dio uli nog “inventara” u tih nekoliko najveselijih ljetnih dana. Isto je i sa Špancir estom u kolovozu. A na jesen ponovno ulaze u studio snimiti svoj drugi album.

S ovim prvim, odnosno onim što su njime postigli, zadovoljni su, no smatraju da mogu još puno više: - S obzirom na to da polako propada trgovina CD-ovima, nama još dosta dobro ide, a najviše još uvijek prodamo na cesti kad sviramo. Najviše kupuju stranci i obavezno pitanje im je je li ovo naša tradicionalna glazba, zna i prepoznaju ono što mi radimo. Tu i isto trebalo skrenuti pozornost našoj diskogra skoj ku i i ostalima zainteresiranima - da smo mi dobar izvozni proizvod. A mi, recimo, još uvijek nismo nigdje (dalje od Balkana) svirali, ni u jednoj hrvatskoj zajednici. Po dobrom starom obi aju, morat emo se sami pozvati, sa smijehom pri a Baksa.

To ne e biti kraj njihovih planova, idu e godine namjeravaju organizirati veliki estival na koji e dovesti ponajbolje uli ne per-

U skladu s uspješnom turnejom, van je izašao i novi ljetni singl Kom3dije “Kaj ti srce o e”. Baksa je u pjesmi “ Kaj ti srce o e”, koja je ponovno, kao i prethodna singlica “ Vrnula buš se”, pisana na akove kom slengu, svestran tip koji je u životu svašta probao raditi, jer “njegov stari ne vjeruje u glazbu” kao mogu i izvor rješenja egzistencijalnih pitanja. Ipak, vo en svojim unutarnjim pozivom i pritisnut nepresušnom bujicom kreativnosti, ostao je vjeran svojoj gitari i pjesmi s kojom, eto, upravo objašnjava stvarnoj ili imaginarnoj životnoj družici prirodu svog stvarateljskog puta. Vizije o “ku ici i ugovorima” koji e u budu nosti donijeti idili an život za njega i odabranicu njegova srca sjajno zvu e u plesnom “cabaret-pop” ruhu koje nam “ Kaj ti srce donosi” u ovim ljetnim danima. Baksa i sam u pjesmi odre uje vlastiti stvarala ki moto: “Moram ti napisati/ pjesmu o ljubavi/ na koju budu plesali svi/ baš svi!”

Zanimljivost vezana uz ovu pjesmu je ta da je Baksa u tekstu proro anski predvidio “potpisivanje diskogra skog ugovora” i ulazak na “TOP 10 ljestvice” radiopostaja, budu i da je pjesma nastala prije nego se zavrtio Kom3dijin kota ulaska u svijet “oficijelne” glazbene scene. ormere iz cijelog svijeta. No, taj emo dio planova za sad ostaviti u tajnosti. U svakom slu aju, uz Kom3diju nam u narednim mjesecima i godinama sigurno ne e biti dosadno... (mn, oto: Vase Petrovski)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 776

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili – “Zar baš moram u školu?”

Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili “Ho u i ja!”: Samanta Lon ari iz Ma kovca.

KNJIGA TJEDNA

Danielle Trussoni - “Angelologija”

Ime i prezime: Adresa:

Sanja Pili i dalje je na našem književnom repertoaru, ovaj put knjigom “Zar baš moram u školu?”. U knjizi “Zar baš moram u školu?” doznajte kakve brige mu e glavnu junakinju koja nakon zanimljivog i ispunjenog ljeta provedenog na moru treba krenuti u školu. Iz ovih kratkih pri a za djecu koja su tek nau ila itati, ali im škola možda baš nije “legla”, autorica donosi niz ideja kako prihvatiti školski program kroz zabavu i smijeh te prvaši ima otkriva ari školovanja.

Sanja Pili pjesnikinja je i spisateljica, ro ena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otogra ski odsjek. Radila je kao otografkinja, trik snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Sura ivala je s Autonomnom ženskom

20. srpnja 2010.

ku om iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za dje je stvaralaštvo. Nastupa u školama na dje jim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njema ki, talijanski, nizozemski i ma arski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada. Ovaj tjedan Me imurske novine knjigom “Zar baš moram u školu?” nagra uju jednog itatelja.

WEB preporuka

Kolaci.net za sladokusce!

Je li mogu e sjediniti an ele Biblije i apokri na evan elja, mit o Or eju, srednjovjekovne monahe, obitelj Rocke eller, naciste, redovnice i muzikologiju? Angelologija je u tome maestralno uspjela.

Domišljat, dinami an triler, roman “Angelologija” Danielle Trussoni je sve što itatelj može poželjeti od modernog bestselera – isti itateljski užitak od prve do posljednje stranice. Ovo je senzualan, šokantan i inteligentan triler koji ima gotovo halucinogenu mo .

Sestra Evangeline bila je tek djevojka kada ju je otac povjerio ranjevkama od vje noga klanjanja u unutrašnjosti New Yorka.

Sada, u dvadeset i tre oj godini, njezino otkri e pisma slavne filantropistice Abigail Rocke eller, pokojnoj nadstojnici samostana sv. Ruže, iz 1943. godine, uvodi Evangeline u tisu ljetnu tajnu povijesti, sukob Društva angelologa i nevjerojatno prekrasnih potomaka an ela i ljudi, nefila.

Tajne koje ta pisma skrivaju žudnja su nekad mo nih nefila, koji žele nastaviti vje ni rat, sru-

šiti sve dobro u ovje anstvu i zavladati ljudima. Generacija za generacijom angelologa posvetila je svoje živote zaustavljanju pohoda nefila, a njihova zajedni ka misija, priklju ivanje kojoj je Evangeline bilo odavno zapisano u zvijezdama, prostire se od idili noga samostana na rijeci Hudson do samih vrhova bogatstva mikrokozmosa New Yorka,

Iz kritika “Angelologija ima gotovo halucinogenu mo … nastalu nevjerojatnim stapanjem korupcije svih ljudskih vrijednosti te psihološkog i teološkog u jedinstvenu, bogatu i za u uju u sliku koja itateljima prenosi šokantnu poruku.”

Time “Maštovitost Angelologije oduzima dah … Jednom kada u ete u njezin o aravaju i svijet pomislit ete: Vampiri?

Ma koga uop e briga za vampire?”

People

groblja Montparnasse u Parizu pa do planina Bugarske.

Bogata poviješ u, o aravaju im likovima i udesno osmišljena, Angelologija povezuje biblijski nauk, mit o Or eju i miltonovske vizije Izgubljenog raja u pri u koja e vas ostaviti bez daha, pri u o obi nim ljudima uklju enima u borbu koja e odrediti sudbinu svijeta.

Devedesetih godina prošloga stolje a an eli su bili sveprisutni – an ele uvare i muze mogli ste na i na majicama, sapunima, raznim suvenirima, zidovima restorana … I, iako se možda ini da su u posljednje vrijeme iš eznuli, oni su i dalje prisutni, no prije svega u literaturi za samopomo i izlje enje. Prvi roman Danielle Trussoni nikako se ne smije svrstati ni u jednu od tih kategorija – on, naime, za svoju okosnicu ima zle i pale an ele, potomke ljudi i nebeskih stvorenja koji se prvi put spominju ve u Genezi.

Za Trussoni, nefili su prekrasna udovišta sjajne zlatne puti i širokih bijelih krila kojima je mjesto u kavezima. Kako je jedno od

tih udesnih stvorenja reklo: “an eo i vrag ... jedan je sjena onog drugog“. Moderni nefili su zlobni, sebi ni, puteni, bogati, ljubomorni na ljude i osvetoljubivi prema Bogu, hladni jedni prema drugima i grubi prema svojim slugama koji pripadaju nižim an eoskim bi ima.

Usred te pri e name e se pitanje jesu li an eli opipljivi ili su samo gusto koncentrirane nakupine svjetlosti? Ako nemaju ni pupak ni bradavice, kako se razmnožavaju i ra aju? Odgovori na ta i ostala pitanja koja izviru iz ove pri e svuda su oko nas. (preuzeto s portala: Žena. hr)

ALBUM TJEDNA

Mike Patton - “Mondo Cane”: Amerikanac u talijanskom filmu Obe avan od ljeta 2008., “Mondo Cane”, album Mikea Pattona, napokon je u mjesecu svibnju godine ove ugledao police. Ideja kre e 2007. godine kada Mike Patton održava nekoliko koncerata po Italiji pod nazivom “Mondo Cane”, gdje uz pratnju orkestra od 40 lanova, benda od 15 lanova i zbora pjeva stare talijanske pop - klasike iz ‘50-ih i ‘60-ih. Ideja je krenula tada, a nastala je mnogo prije kao posljedica njegovog života u Italiji i slušanja tamošnjih radijskih postaja.

Tada je poželio obraditi te pjesme, ne, kako je rekao, zbog nostalgije, ve da kroz nove modernije interpretacije pokaže ko-

Popis pjesama 1. Il cielo in una stanza; 2.

Che notte!; 3. Ore D’amore; 4.

Deep down; 5. Quello che conta; 6. Urlo negro; 7. Scalinatella; 8. L’uomo che non sapeva amare; 9. 20 Km al giorno; 10. Ti o ro da bere; 11. Senza fine

liko su te pjesme vitalne i važne i danas. “Mondo Cane” snimljen je uživo na koncertima, studijski dora en i tako napokon odra en i ponu en.

Mada najavljivan kao projekt koji iznena uje, zapravo ne iznena uje nimalo. Mike Patton je ve duže teatralan, zalizan, i u odijelima, a gdje je mogao prona i idealan spoj svih tih svojih ascinacija nego u talijanskom “slatkom životu” opjevanom u velikim pjesmama njihovih legendi. Ali ono što svakako, stalno i iznova, iznena uje jest ta idealna mjera koju Mike pokazuje u svojim projektima. Ovdje, obra uju i tu e pjesme, ini to odaju i dužno poštovanje originalima, te ih tek laganim dodirom svoje jedinstvenosti u aranžmanima mijenja i teleportira u ovo novije vrijeme.

Da imamo posla s cijelim onim spomenutim orkestrom i izvanrednim mo nim vokalom koji s lako om donosi prošlo vrijeme, ve se zna nakon što se odsluša prva, velika Minina pjesma iz 1960. “Il cielo in una stanza”, ve ini možda najbolje poznata iz filma “Dobri momci”.

Zatim “Che notte!” Freda Buscaglionea pada kao budali šamar jer

to je to, to je zalizani Mike s malim ešlji em u džepu sakoa kakvoga smo ga ve vi ali na slikama, samo je sad i titlovan, totalno pogo enim titlom prpošnog gangstera širokog osmijeha.

“Ore d’amore”, pjesma još jednog Freda (Fred Bongusto), no poznatija kroz obradu Franka Sinatre i naziv “The World We Knew”, zanosi ži anim i obuzima jednoli nim klavirskim zvukom, a sve ostalo ine svi ti umjesni zvu ni dodaci. etvrta pjesama je najo ekivanija, Mike je morao progovoriti kroz svog idola Morriconea, te je izabrana pjesma “Deep Down”, jedina pjesma koja zalazi u engleski, ali samo zato što je i u originalu takva na soundtracku filma “Diabolik”.

Filmskim ozra jem nastavlja se i sljede om pjesmom “Quello che conta” iz filma “La Cuccagona”.

Lijepa ljubavna pjesma odli nih stihova s dirljivom trubom i laganim violinama ujedno predstavlja i najmirniji dio albuma, koji ubrzo razbija “Urlo negro”, pjesma benda The Blackman iz 1967. koja e biti najdraža onima koji pate od Pattonskog disordera te im je po albumu

potrebna doza Pattonske buke.

Ali to je i pjesma gdje Mike definitivno uspijeva u svom naumu dokazivanja koliko su pjesme ovog albuma vitalne i u današnje vrijeme. Ova je zapravo tek sad našla svoje pravo vrijeme i bolja je od originala.

No, koji god jezik bio, jedno je sigurno, “Mondo Cane” vrišti Mikeom Pattonom i apsolutno je morao biti njegov sljede i album, jer oni koji ga poznaju bolje znaju da je ve htio biti crooner, da je koketirao s Morriconeom i obradama filmske glazbe i da je ve nudio druge jezike u svojim izri ajima. Sve to bila je priprema za “Mondo Cane”. A “Mondo Cane” je baš kao vrtnja na vrtuljku lunaparka, sjedite na jednom mjestu, a vidite i ujete svašta! isti polusatni ringišpil! (autorica: Maja Biloglav, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

SEO - optimizacija Internet stranica za tražilice Ljubitelj ste slatkoga i odre i ete se svega za makar mali slatki užitak?

Kolaci.net prava je stranica za vas. Radi se o jedinom portalu hrvatskom webu specijaliziranom isklju ivo za kola e, torte i slastice, a osim pristupa tisu ama recepata i na inima pripreme, jednostavnom registracijom možete se pridružiti i komunicirati s drugim lju-

biteljima slatkog na orumu.

Razmijenite svoja iskustva, savjete i recepte - i uživajte u ugodnom druženju s ostalim lanovima oruma.

Sur aju i ovom stranicom zasigurno ete poželjeti nešto sami ispe i, a, ako ništa drugo, barem odletjeti do prve slasti arnice po svoju dozu slatkog grijeha uz koji e prou avanje ove stranice svakako biti ugodnije.

Prisutnost na Internetu, uz Internet stranice, jedan je od preduvjeta da vaša tvrtka bude zapažena na Internetu. No, esto to i nije dovoljno budu i da samo postavljanje stranica ne garantira da e vas korisnici i na i. Velika ve ina posjetitelja Interneta do stranica koje ih zanimaju dolaze preko tražilica kao što su Google, Yahoo ili Bing, a pozicija prilikom pretraživanja vezana uz odre eni klju ni termin ve inom zna i i broj posjeta stranicama - što je viša pozicija u rezultatima pretraživanja, time je broj posjeta ve i.

Istraživanja su pokazala da e ljudi prilikom pretraživanja u oko 90% slu ajeva posjetiti stranice koje se nalaze unutar prvih deset

rezultata pretraživanja, dok na ostalih 10% otpadaju niže pozicionirane stranice. Što je stranica više pozicionirana kao rezultat pretraživanja, to ima više šanse da je osoba koja pretražuje odre eni termin posjeti (naravno, i sam naziv i opis stranice pri tome igra ulogu) - oko 50% ljudi e posjetiti stranice koje su navedene kao prva tri rezultata.

Ovo u dovoljnoj mjeri pokazuje važnost i potrebu optimizacije stranica za Internet tražilice (SEO - Search Engine Optimization) uz samo postojanje stranica - bez njega e rijetki znati za njih. No, kako posti i visoko pozicioniranje unutar rezultata? Uglavnom je ovo zadatak tvrke ili osobe koja izra u-

je Internet stranice te e vam ve inom ona dati par savjeta vezanih uz ovu problematiku i uz posao izrade Internet stranica ujedno uklju iti i osnovnu optimizaciju za tražilice (ukoliko ovo nije slu aj, razmislite da potražite nekoga drugog za izradu vaših stranica - stranice za koje samo vi znate i nemaju neku svrhu). U iznimnim slu ajevima optimizacija se radi odvojeno - vezano uz odre enu promociju ili novi proizvod. Potrebno je postaviti realne ciljeve, odaberite nekoliko termina ili klju nih rije i koje su najviše vezane uz vaše stranice, prema njima postavite optimizaciju u suradnji sa stru njakom za to i unutar par mjeseci o ekujte rezultate vezane uz pozicioniranje.

Rezultati optimizacije vidljivi su tek nakon odre enog vremena i ne mogu se garantirati u vidu to no odre ene pozicije - ve inom je pojavljivanje na prvoj stranici rezultata i polako probijanje na vrh dovoljan indikator o uspješnosti optimizacije.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

20. srpnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE SUMRAK SAGA: POMR INA THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE romanti na antazija Režija: David Slade Uloge: Robert Pattinson, Kristen Stewart, Taylor Lautner

Filmovi “Sumrak” i “Mladi mjesec”, koje je u Hrvatskoj gledalo preko 250 tisu a ljudi, ovo ljeto dobivaju tre i nastavak pod nazivom “Pomr ina”.

Bella i Edward ponovno su zajedno, ali njihovoj vezi prijeti nova sila: zla vampirica koja želi svoju osvetu.

Bella e biti prisiljena birati izme u svoje prave, istinske ljubavi Edwarda i prijateljstva s Jacobom, dok se nastavljaju opasne bitke izme u vampira i vukodlaka.

Ali, postoji još jedan izbor s

kojim e Bella biti suo ena: smrtnost ili besmrtnost?

S najve om produkcijom do sada i superzvijezdama Robertom Pattinsonom i Kristen Stewart, pod scenaristi kom adaptacijom Melisse Rosenberg i redateljskom palicom Davida Sladea, film “Pomr ina” oduševit e gledatelje vizualnim stilom, odli nim gluma kim izvedbama i nevjerojatnom bezvremenskom ljubavnom pri om za sve generacije. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

SV. GEORGIJE UBIVA AŽDAHU povijesna drama Režija: Sr an Dragojevi Uloge: Lazar Ristovski, Nataša Janji , Milutin Miloševi , Bora Todorovi , Zoran Cvijanovi Sr psk a pov ijesna drama Sr ana Dragojevi a o ljubavnom trokutu koji se odvija u vrijeme Prvoga svjetskog rata.

Glavna heroina - Nataša Janji ! Okosnicu filma ini pomalo bizarna pri a iz 1. svjetskog rata koju je scenarist Dušan Kova evi davnih dana uo od svog djeda. Ona govori o animozitetu dvije grupe

unutar jednoga srpskog sela 1914. S jedne strane bili su tjelesno sposobni muškarci, a s druge invalidi veterani iz dva prethodna balkanska rata. Potonji su navodno iskorištavali odsustvo sposobnih vojnika i predstavljali “opasnost” za njihove žene i sestre.

Preporu ujemo starijima od 14 godina.

Tim Burton zavirio je u Alisinu rupu i izvukao ekstravagantnu varijantu poznate pri e o zlatokosoj djevojci u plavom i bizarnoj zemlji u koju je uvodi histeri ni Bijeli Zec. Alisa više nije predmet požude pedofila i zlo estih znatiželjnika – vrlo postmodernisti ki osviješteni redatelj preuzeo je kodove “Alise” i “S one strane ogledala” i skuhao ih u vrlo poznatoj kuhinji za udnosti, pa tako njegova protagonistica više nije nim eta, ve punoljetna, 19-godišnja djevojka koju nakon smrti oca prosi bezli ni Lord Hamish Ascot. Zbunjenoj mladoj ženi na ladanjskoj zabavi pozornost odvla i dobro poznati Bijeli Zec zbog kojeg propada u podzemlje gdje je sve mogu e – metamor oze, halucinacije, dekapitacije i, ponajviše, histeriziranje.

Mlada Alisa (Mia Wasikowska) upada u tripoidnu, šaroliku i jezivu zemlju gdje joj svaki životni oblik zagor ava život nizom zagonetki i zamki, iako se od nje o ekuje da spasi zemlju udesa od zlo estog zmaja Hudorakije i slavne Crvene Kraljice kojoj su zaušnjaci u najmanju ruku modni detalj. No, usred neplanirane pustolovine u svijetu ekscentri nosti, Alisa shva a da je neko ve bila tu, ime se redatelj direktno re erira na književni predložak Lewisa Carrola, a kao jedini lucidan organizam ona je ta koja može i mora spasiti zemlju udesa od pomahnitale kraljice koju mu e moždane smetnje te Hudorakije koji se ne može riješiti žgaravice.

WOLFMAN

Povratak ku i može završiti kobno - ako vas ugrize vukodlak! Obrada horor klasika s Beniciom Del Torom u glavnoj ulozi. Djetinjstvo Lawrencea

Glavnu ulogu u filmu “Alisa u zemlji udesa” igra:

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 20.7.

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3 animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

1. C. Bale 2. A. Sandler 3. J. Depp

21.00 JACUZZI EXPRESS

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Igor Pata ta, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

SF komedija

srijeda, 21.7. nema filmskog programa

etvrtak, 22.7.

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3 Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE romanti na antazija Režija: David Slade Uloge: Robert Pattinson, Kristen Stewart, Taylor Lautner

petak, 23.7.

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3 animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

22.00 PETKOM U 22: SV. GEORGIJE UBIVA AŽDAHU

DVD, BLUE RAY IZLOG ALISA U ZEMLJI UDESA

(tri besplatne posudbe)

Talbota (Benicio Del Toro) završilo je one no i kad mu je umrla majka. Nakon što je napustio uspavani viktorijanski zaselak Blackmoor, desetlje ima se pokušavao oporaviti i zaboraviti. No, kada ga prona e bratova zaru nica Gwen Conli e (Emily Blunt) i zamoli ga da joj pomogne prona i njezinu ljubav, Talbot se vra a ku i kako bi se pridružio potrazi za bratom. On saznaje da nešto brutalne snage i nezasitne želje za krvlju ubija seljane i da je sumnji avi inspektor Scotland Yarda Aberline (Hugo Weaving) došao istražiti slu aj. Dok sastavlja tu krvavu slagalicu, do Talbota stignu glasine o drevnom prokletstvu koje za punog mjeseca ljude pretvara u vukodlake. Ako želi sprije iti daljnji pokolj i zaštititi ženu koju je zavolio, Talbot to podmuklo stvorenje mora uništiti u šumama koje okružuju Blackmoor.

No, nakon što ga ta stravi na zvijer ugrize, ovaj jednostavni ovjek mu ne prošlosti u sebi e otkriti primitivnu stranu ... za koju nije

mogao ni zamisliti da postoji!

povijesna drama Režija: Sr an Dragojevi Uloge: Lazar Ristovski, Nataša Janji , Milutin Miloševi , Bora Todorovi , Zoran

1. AVATAR 2. ALISA U ZEMLJI UDESA 3. NINJA UBOJICA

Cvijanovi

4. TAXI 4

subota, 24.7.

5. NE OSVR I SE 6. PRINCEZA I ŽABAC

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3

7. STARI FRAJERI

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

8. SVI SMO SUPER

21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA

9. KRV POSLJEDNJEG VAMPIRA 10. SHERLOCK HOLMES

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

PRINCEZA I ŽABAC Bajka o princezi, žabi i poljupcu dobila je svoj nastavak u ovom Disneyjevom crti u smještenom u New Orleans.

Svatko zna pri u u kojoj princeza pronalazi pravu ljubav svog života kada poljubi žapca koji se arolijom pretvara u zgodnog princa. U ovoj verziji pri e, djevojka opet poljubi žapca, no rezultat je sasvim druga iji od o ekivanog; a to je samo jedno od brojnih iznena enja u mješavini luckastog humora, glazbe i emocija.

Na koncu ljubav ipa k prona e svoj put, do princa i princeze; ili žabe i žapca, ili možda do krijesnice i predmeta njegovog obožavanja ...

romanti na antazija

nedjelja, 25.7.

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3

1.

FANTASTI NI GOSPODIN FOX

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

2.

MARMADUKE

21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA

3.

KICK ASS

4.

PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA

5.

SEKS I GRAD 2

6.

AVATAR

7.

OTOK SHUTTER

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

8.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA

9.

COP OUT

romanti na antazija

ponedjeljak, 26.7.

19.00 PRI A O IGRA KAMA 3

romanti na antazija

10. IRON MAN 2

DOM KULTURE PRELOG

U.S. Box Office

subota, 24.7., nedjelja, 25.7.

SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK 1. DESPICABLE ME

animirani obiteljski film

2. THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE 3. PREDATORS 4. TOY STORY 3 5. THE LAST AIRBENDER 6. GROWN UPS 7. KNIGHT AND DAY 8. THE KARATE KID 9. THE A-TEAM 10. CYRUS

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 26

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

20. srpnja 2010.

20. srpnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Opaka zgrada u Sydneyu Ova se etverokatnica nalazi u Sydneyu, a djelo je australskih arhitekata iz studija Durbach Block Architects. Nalazi se u Ulici Roslyn (za sada je, na žalost, nema na Google Earthu), na vrlo uskoj, trokutastoj parceli, izme u stambenih i poslovnih zgrada. Špica te parcele gleda na prostor

ristili na najbolji mogu i na in i zgradu prikazali u punom svjetlu te iz nje napravili fokusni element u prostoru.

Zaobljena struktura daje gra evini, ali i prostoru oko nje, odre enu dinamiku, a samim time djeluje vrlo mekano i neagresivno na prostor ispred nje. Zaobljenost se nastavlja u horizontalnoj liniji na zadnjem katu te se time poja ava meko a cijele strukture.

Jednostavna je i u koloristi kom

smislu. Dominira bijela boja u nijansama, a naglašeni jednostavni i ležerno postavljeni i me usobno razmaknuti doprozornici u crnoj

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Kerami ka ku a u Madridu ure uje: Bruno Kontrec

boji ine gradu još zanimljivijom.

Fasada je izvedena od kerami kog mozaika u kombinaciji bijele i boje šampanjca i u dvije izvedbe površina – mat i sjajnoj. Na taj se na in isprepli u re leksija i lom svjetlosti, a zgrada u odre enim momentima izgleda kao da po sebi ima zla ane ljuske.

Zadnji kat je tako er zanimljiv, budu i da je izveden na nesvakidašnji na in. Terasa/dvorište s egzoti nim biljkama veže se na interijer, a zaobljeni zidovi s otvorima bez prozora djeluju pomalo misti no, pomalo zastrašuju e, ali i vrlo interesantno. Zgrada je multifunkcionalna; u prizemlju stoji

koji ima svojevrsnu ulogu malenog trga, budu i da je otvoren, a kroz njega tijekom dana prolazi nemali broj ljudi. Tako er, sadvije strane parcele prolazi cesta, dok je tre a, stražnja strana, vezana na ve postoje e gra evine. Takvo stanje lokacije arhitekti su isko-

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

bar, na prvom katu je smješten restoran koji ima direktan prilaz s ulice, dok su na drugom i tre em katu postavljene komercijalne prostorije – stanovi.

Na kraju, a mislim da to ni ne moram posebno govoriti, zgrada je energetski u inkovita, sa svim elementima tog sustava, a tome još pridonosi i prije spomenuto krovno dvorište.

Obiteljska ku a “V”

Arhitekt Jakob Bader projektirao je ovu žarko crvenu obiteljsku ku u koja se nalazi na relativno maloj parceli u gradu Münchenu u Njema koj. To je ustvari prototip koncepta ovog autora, a radi se o vrlo jednostavnoj gra evini kojoj je cijeli dizajn baziran na jednostavnosti i potrebama modernog ovjeka, odnosno moderne obitelji. Ku a “V” može se izvesti u verzijama s 2 ili 3 spava e sobe, s podrumom ili bez podruma, razli itih stilova, kao i usmjerenja s obzirom na strane svijeta. Konkretno ova koju sada predstavljam izvedena je s podrumom, s dvije spava e sobe (od kojih je jedna pretvorena u radnu sobu) i u modernom ruhu.

U prizemlju ku e postavljene su prostorije dnevne zone – kuhi-

koordinatni sustav u kojem je svaka od tih zona de inirana svojim koordinatama.

Rezultat takvog promišljanja i izvedbe jest nesvakidašnji interijer koji djeluje (i jest) vrlo prostrano i koji pruža prebivatelju jedan zanimljiv moment – mogu nost istraživanja prostora.

Tako er je interesantno to

nja s blagovaonicom i dnevna soba.

Ona gleda na sjever i s tri strane je otvorena prema dvorištu staklenim stijenama od poda do stropa, tako da se doima kao da je povezana s eksterijerom. Centralno mjesto zauzima kuhinja, iza koje je postavljena kupaonica s WC-om. Kako primje ujete po slikama, prizemlje je površinski manje od kata. Taj dio koji je uvu en iskorišten je kao nad-

što, iako su neke od funkcionalnih zona postavljene na “katove”, katova, de facto, nema. Poveznice izme u tih zona ine se kao da teku u jednoj vezanoj liniji. Na kraju, odabrani materijali, boje, dezeni i dostupnost svjetlosti daju poseban dodir cijelom prostoru, a fokusni elementi imaju malo “bajkoviti” štih (mene malo podsje aju na “Alisu u zemlji udesa”; ali

ne ovu Tima Burtona). Bilo kako bilo, veoma interesantan koncept stambenog prostora. No, ukoliko niste vi ni otvorenim prostorima i draže vam se zatvoriti u sobu, ma koliko god ona mala bila, bojim se da ovo nije koncept za vas.

pogled na ono isto dvorište. Ku a “V” je energetski u inkovita, dakle, kompletno je opremljena sa svim sistemima, što je sve više i više zahtjev na modernu arhitekturu. strešnica za automobil(e), budu i da ne postoji dodatna garaža. Na katu su smještene prostorije no ne zone – spava e sobe s kupaonicom (kako sam napomenuo i prije, jedna spava a soba pretvorena je u radnu sobu). Glavna spava a soba ima izlaz na prekrasnu terasu koja se pak nalazi to no iznad dnevne sobe, a to zna i da se sa nje pruža

Nekad garaža, a sad ...

Pretpostavljam da živjeti u garaži i nije baš najsjajnije, ali, kako sam ve i mnogo puta pisao, garaža može vrlo lako postati idealan životni prostor.

Jedan od primjera da je to zaista

Ovaj originalan dizajn interijera izveo je španjolski arhitekt Héctor Ruiz - Velázquez, a nalazi se u Madridu. Projekt je nazvao “kerami ka ku a”, budu i da je gotovo cijeli obložen kerami k im plo icama.

Radi se ustvari o adaptaciji potkrovlja koji pripada jednoj od starih i arhai nih madridskih zgrada. Interijer je koncipiran kao niz prostora, tj. funkcionalnih zona koje nisu postavljene klasi no ve su smisleno “razbacane” po prostoru koji je de iniran kao svojevrsni trodimenzionalni

tako predstavljam i ovdje. Tim iz studija SHED Architecture & Design iz Seattlea izveo je ovu adaptaciju garaže površine 30 m2 s izvrsnim rješenjima za štednju prostora. Tako nosivi metalni stup postaje drža lonaca, greda ispod krova po-

Trebate li besplatan savjet, javite se! staje polica za knjige, krevet je smješten u samom potkrovlju i tako dalje. Tako er, ono što je važno jest da u prostoriju ulazi mnogo svjetla. Vrlo jednostavno, moderno i inteligentno izveden, ovaj interijer dokaz je da za ugodan prostor nije nužno razmišljati na klasi an na in.

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU

Kako se nositi s ljetnom vru inom Nepodnošljiva ljetna vru inaa svakim nas danom sve više izznena uje. Stupnjevi topline iznena uje. rastu, raastu, dok kapljice znoja i volje Ž padaju niz naše lice. Žurimo se što prije obaviti dnevne obaveze kako bismo stigli me u hladne zidove doma ili u prostoriju rashla enu klimom. Tijekom dana lovimo najviše hlada, no, bez obzira koliko nam se uspjelo sakriti od sunca, ono je i dalje doista nepodnošljivo. Dok na vrelom asfaltu sve više ostaje-

mo bez zraka, pitamo se ho e li toj groznoj vru ini i sparini ikada do i kraj, i što možemo u initi da je barem malo ublažimo. Slijedi nekoliko savjeta kako se osje ati bolje, vedrije i svježe za vrijeme vru ih ljetnih sati c Tuš – Najljepše je kada, nakon naporne šetnje gradom ili šopinga, stanemo pod hladan tuš, te kapljice osvježe naša, od sunca uzavrela, tijela. No, otuširamo li se hladnim tušem, ono

e nam samo prividno pružiti osje aj svježine, te ve nekoliko minuta nakon toga ve e nam opet biti vru e. Me utim, otuširamo li se toplom ili mlakom vodom, izlazak iz kade ili tuša pružit e suprotan u inak, što zna i da emo se osje ati puno svježije nego nakon hladnog tuša. Naime, tijelo se pod toplom vodom navikne na toplinu, te nakon izlaska reagira na promjenu temperature, što zna i da ga upravo tim malim trikom možemo prevariti kako bismo dobili na svježini.

Voda - Kamo god da idete, ponesite sa sobom bo icu vode.

Iako vas ve dugi niz mjeseci u imo da pijete i nosite vodu sa sobom kamo god krenuli, sada je doista vrijeme da to i u inite.

Ljetne sparine samo e isušiti naš organizam koji vrlo lako može dehidrirati pod suncem.

Krema – Nakon tuširanja namažite se osvježavaju om, hidratantnom kremom koja uva vašu kožu od isušenja te na opip stvara ugodan rashla uju i dodir. Danas se u trgovinama može na i raznolikih krema razli itih mirisa i sastojaka. Odaberite onu koja vam najviše odgovara i uživajte u osvježenju koje vam donosi hidratacija.

Sprej za rashla ivanje – Ne toliko popularna, ali jedna od najnovijih inovacija na tržištu. U toplim ljetnim danima odli no do e kao prijenosna stvar ica za trenutno rashla enje. Dok ekamo javni prijevoz, dok še emo na suncu ili pijemo kavu u ka i u. Naime, radi se o bo ici - spreju koja ne može biti jednostavnija za korištenje. Otvorimo je i poprskamo po licu i rukama tu veli anstvenu teku inu tropskog ili neutralnog mirisa. Sljede e što osje amo je vo ni rashla uju i užitak za koji poželimo da traje zauvijek.

Rije “oprosti” spašava zdravlje ženama Oni koji povrijede žene ugrožavaju im zdravlje, jer dokazano je da povrje ivanje bez isprike pove ava rizik dobivanja sr anog udara. No, oni savjesniji, koji kažu “oprosti”, kod žena izazivaju smirenje i krvni tlak im se vra a u normalu, pokazuje istraživanje.

Kod muškaraca se snizuje 20 posto sporije, što nam govori da se muškarci dodatno uznemire kad uju priznanje krivice, odnosno o ito je da rije “oprosti” druga ije zvu i kod muškaraca, a druga ije kod žena.

Znanstvenici s ameri ke Medicinske škole pri Sveu ilištu Massachusetts u Worcesteru mjerili su dijastoli ki tlak gdje

su muškarci i žene pisali ispit.

Tijekom ispita su ih prekidali i derali se na njih, a nakon isprike žene su puno bolje reagirale,

3 kivija 225 ml soka od ananasa 1 limun 300 ml nemasnog jogurta teku i zasladiva , prema ukusu 425 ml kocki leda 300 ml nezasla ene limunade 1 kivi, za ukrašavanje

Priprema Oprezno ogulite tri kivija i grubo nasjeckajte meso.

Stavite ga u mikser sa sokom ananasa i miksajte dok ne do-

PARFEM ZA NJU

Dior - Hypnotic Poison Eau Sensuelle Dior predstavlja izazovnu kompoziciju Hypnotic Poison Eau Sensuelle koja poklanja novu magiju aroma.

U ovom izvanrednom parfemu skriva se skupocjeni nektar. Njegova bo ica najavljuje privla nu i zavodljivu kompoziciju, koja ne e biti potpuno otkrivena. Prvo izdanje Hypnotic Poison gradi se na senzualnim i bujnim aromama jasmina sambac, slatkog heliotropa, gorkog badema, kima, kao i fascinantne i sasvim posebne meke vanilije.

Slatka i nježna vanilija vra a nas lijepim uspomenama iz djetinjstva, ali je istovremeno i pravi vulkan strasti koji pokre e bujicu osje aja.

Scuderia Ferrari

Strastveni muški miris, prepun strasti, emocija i odlu nosti kreiran je za dinami ne muškarce koji se nalaze na brzim stazama života. Reklamno lice za Scuderia Ferarri je Fernando Alonso, a miris možemo o ekivati u prodaji od kolovoza 2010. godine.

Scuderia Ferrari otvara se blistavim notama sicilijanskog limuna, oja anog zelenom mandarinom, lavandom i hladnom mentom. U srcu su intenzivne arome marokanskog ružmarina i bibera uz egipatski geranijum i crni aj, dok osnova nudi drvene note libanskog kedra uz nagovještaj guaiac drveta. Senzualni mošus zadužen je za naglasak muževnosti, a tonka i amber svojim toplim tonovima upotpunjuje mirisni kolaž izdanja.

www.SAVJETI-hr.com

Frape od kivija i ananasa Sastojci

Tijekom toplih dana organizam traži svježe povr e te puno vo a bogatog vitaminima.

Isprobajte razno sezonsko vo e i uživajte u osvježenju.

Kretanje – Da bi sprije ili kišu znoja tijekom dana oboga enog suncem, svakako je dobro ubaciti vježbanje u svakodnevni raspored. Osje at ete se bolje, a s obzirom na to da ste tijekom kretanja potrošili odre enu koli inu masno a i kalorije, vaše tijelo tijekom vru ina ne e lu iti toliko znoja koliko ina e troši. (preuzeto s portala: Žena.hr)

PARFEM ZA NJEGA

dok su muškarci ostali uznemireni. O ito je da je muškarcima genetski puno važniji uspjeh i obavljanje zadataka, dok je ženama rješavanje odnosa važnija injenica koja im daje potvrdu i smirenje. (preuzeto s portala: Žena. hr)

RECEPT tjedna

Šeširi – Ok, nao ale su in, složit emo se, no šeširi su ponovno u modi! Osim što daju damski izgled, tako er štite naše lice od prodornog sunca. Razne boje, veli ine, oblici, mašnice i materijal ovdje su da ih odaberete po izboru te proše ete gradom Prehrana – Da, i prehrana je važna. Hranimo li naše tijelo brzom hranom, ipsom, okoladom i ostalim nezdravim namirnicama, osobito ljeti, ne trebamo se ni uditi što nam je toliko vru e! Zapamtite, to je vaše tijelo i sigurno nije zaslužilo da ga tako terorizirate.

bijete glatku smjesu. Naribajte koricu pola limuna i istisnite sok.

Sok umiješajte u jogurt u velikom vr u zajedno s pireom od vo a i teku im zasladiva em. Za ovaj recept nemojte koristiti gusti jogurt jer ga ne ete mo i dobro miksati. Kocke leda stavite u mikser i dodajte mješavinu ananasa i jogurta. Miksajte 15 - 30 sekundi dok ne razmrvite led. Mješavinu podijelite na šest aša, dodajte limunadu i dobro promiješajte duga kom žlicom. Neoguljeni kivi narežite na tanke ploške i svaku zarežite do sredine. Ploške kivija

postavite na rubove aša kao ukras. Ako želite, umjesto soka ananasa možete upotrijebiti naran in sok, umjesto limuna koricu i sok limete, a limunadu sokom od naran e. Poslužite uz lagani ru ak ili doru ak.

Kako o istiti vrtni alat Možda ste baš vi najve a prijetnja vašim vrtnim biljkama. Znate li da možda baš vi širite insekte, pesticide i bolesti s biljke na biljku u vašem vrtu? Svaki put kad radite na bolesnim biljkama vaše su vrtne alatke i ostaci biljaka kontaminirani. Ne samo da je važno vaš vrt održavati bez bolesnih biljaka, ve bi svaki put nakon korištenja alata morali isti i o istiti da ne prenesete kontaminaciju na zdrave biljke. Nije teško o istiti vrtni alat nakon

korištenja da biste se otarasili gljivica, virusnih bolesti ili insekata, te njihovih jajašaca ili li inaka. Evo kako o istiti vrtni alat c Pomiješajte litru vode i 1/3 varikine u pove i lavor, kantu ili sl. Umo ite alatke u mješavinu na 10 - 20 minuta. Nakon toga osušite alat. Osušeni alat premažite tankim premazom ulja da biste ih zaštitite od r anja. Vaš alat je spreman za daljnju uporabu bez straha od prenošenja kontaminacije.

20. srpnja 2010.

ZA NJEGA: De ki,, ho ete li ih nositi?

Stižu “meggingsice”!

Piste milanskoga mušP kog mode za proljekog tjedna ko t e/ljeto 2011. preplavile ee/lj e/ljjjeto t 2011 l il su muške mu uš “jeggingsice”, koje se

sve eš e nazivaju “meggingsicama”.

Za one k Z koji ji jjošš nisu i usvojili pojam “jeggingsica”, stiže objašnjenje. Jeggings = jeans + leggings! Dakle, tajice od trapera. “Meggingsice” su dakako muške “jeggingsice” (men + jeggings!).

Na milanske piste “meggingsice” su poslali Versace, Emporio Armani, John Varvatos, Burberry Prorsum ...

“Jeggingsice” su vrlo rizi an komad odje e za veliku ve inu žena. Ako su dobro napravljene, izgledaju poput skinny jeansa, samo su udobnije.

Sude i prema vi enom na milanskom muškom tjednu

mode, “meggingsice” bi mogle postati novi muški trend. Djevojke, možete li vi zamisliti svoje de ke da gradom paradiraju u njima?

Ili je bolje pitanje, možete li se vi de ki uop e zamisliti u njima? (preuzeto s portala Moda.hr)

MODNI TREND

Šeširi i kape kao zaštita za dugo, toplo ljeto ...

“Kapa glavu uva“ jedna je od najpoznatijih uzre ica koje postoje. Kako vam kapa uva glavu zimi od hladno e, tako vam je ljeti uva od prejakog sunca i vru ine. Na žalost, ve ina nas nosi kape samo u situacijama kada se sun amo na plaži ili znamo da emo dulje vrijeme boraviti na suncu, no mali broj nosi kape prilikom svakog izlaganja suncu.

Ne trebamo ponavljati koliko je sun evo zra enje jako i koliko nam je potrebna zaštita, a kapa

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

je jedan od klju nih predmeta koji e vam omogu iti zaštitu.

Na sre u, ove godine ljetne kape i šeširi i ponovno su u modi! Nema modela, boje, materijala i uzorka koji ove godine nije prihvatljiv. Na vama je da odaberete kapu ili šešir koji vam se najviše svi a i koji vam najbolje pristaje.

Elegantni šeširi za sunce Postoji odre ena sofisticiranost u šeširima širokog oboda

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

Uzroci žgaravice Mnogi ljudi svakodnevno imaju žgaravicu. Glavni je uzrok žgaravice i pridruženih tegoba vra anje kiselog želu anog sadržaja u donji dio jednjaka.

Uz to može biti prisutna i bol u gornjem djelu trbuha, ili bol iza prsne kosti, nadustost i podrigivanje. Klini ka se slika razlikuje od osobe do osobe, a razli iti uzroci mogu dovesti do istih ili sli nih simptoma. Neke osobe zbog takvih u estalih vra anja kiselog sadržaja mogu imati i upalne promjene na donjem djelu jednjaka. Ako se promjene ne lije e u ovoj po etnoj azi mogu nastati i teže posljedice kao što je to ir jednjaka ili suženje u donjem djelu jednjaka.

Ako promjene dugo traju mogu nastati i kroni ne upalne promjene pa govorimo o Barrettovom jednjaku. Najteža je komplikacija takvog dugotrajnog poreme aja rak jednjaka, kada

sa šarenom maramom koja nestašno leprša na vjetru, pa vas nitko ne e kriviti ako ete se osje ati baš kao mlada Audrey Hepburn.

Ti šeširi savršeni su za duži boravak na suncu, jer vam štite glavu, o i i cijelo lice od direktnog sunca.

Tako er, oni vam daju odre enu dozu elegancije, pa makar na sebi imali podrapane traperice. Možete ga nositi s gotovo bilo kojom odje om. Takav šešir najljepše stoji ženama s dugom kosom, makar to ne treba biti pravilo.

mo e u vodi, a možete ih oprati s odje om na nižim temperaturama. U tom šeširi u svi izgledaju mla e.

Šeširi s uskim obodom

Kaubojski šešir

Slamnati šeširi i, ma kakav model bio, najudobniji su za ljetne dane. S obzirom na to da su od prirodnog materijala, ugodni su za nošenje, vrlo su prozra ni i lagani, što je vrlo važno za vrijeme velikih vru ina. Osim toga, ove godine svaki vlasnik takvog šeširi a izgledat e više nego “cool“. Može se re i da se radi o muškim modelima šešira, koje su žene prisvojile i dodale im brojne zgodne “ženske“ detalje. Jako dobro izgledaju na ženama i s kratkom, i dužom kosom, a na vama je da samo odaberete to an model, boju i uzorak. Kada ga nabavite, ne ete više željeti iza i bez njega.

Šešir za samo one prave “kulerice“ koje žele i znaju kako privu i pozornost. Vjerujte, s kaubojskim šeširom ne ete nigdje pro i nezapaženo, a ako se s njim pojavite na nekom od ljetnih partija, mnogi e vam ga ljudi željeti skinuti s glave i isprobati. Najugodniji e vam biti slamnati kaubojski šeširi , no, ako na ete lijep platneni model, nemojte ga propustiti kupiti.

“Kantica“ šeširi Neki ih zovu još ribi kim šeširi ima, no naziv je manje bitan.

Ono što je važno jest da se radi o preslatkim, naj eš e platnenim, šeširi ima, s malo širim ili užim obodom. Varijacija tih modela i uzoraka je bezbroj.

Savršeni su za plažu, ne e se dogoditi nikakva šteta ako se na-

TEHNO ZONA

Mladen Makitan dr. med.

Internist Ravnatelj Poliklinike Živa smislu promjene nezdravih stilova života i umanjenjem stresa ve ina se takvih stanja brzo može popraviti, pa i cjelokupna kvaliteta života postaje puno bolja. Nužno je ipak odgovorno napraviti prvi korak, a to je oti i lije niku, kako bi se postavila dijagnoza i otkrio pravi uzrok tegoba. I kako bi se u onih koji su pod ve im rizikom za rak želuca i svih starijih od 45 godina naparavila gastroskopija i daljnja potrebna obrada.

sportske žene, koje vole kratke hla ice, široku sportsku odje u, maslinaste i pastelne boje, ovo je pravi odabir. Jako dobro stoje ženama s kra om kosom ili onima koje vole nositi niski repi . (izvor: Žena.hr)

Vojni ke kape Može se re i da je jedan od modela vojni ki kapa “is urao“ Fidel Castro, a što je najzanimljivije, jako dobro stoje i muškarcima i ženama. Za one vje ito

MODNI DODATAK

Gateway NS serija ultratankih prijenosnih ra unala Tvrtka Gateway, koja je u vlasništvu Acera, priprema za puštanje novu obitelj prijenosnih ra unala - Gateway NS. Povratak uklju uje modele kao što su 11,6-in ni NS10, 13,3-in ni NS30, 14-in ni Gateway NS41 i 15,6-in-

se sluznica donjeg djela jednjaka zlo udno promijeni. Ako imate žgaravicu, bol iz prsne kosti ili u gornjem djelu trbuha, podrigivanje, i ako su opisane tegobe izražene, javljaju se u estalo, posebno ako se javljaju gotovo svaki dan, treba ih lije iti. I treba utvrditi pravi uzrok takvih tegoba. Ne samo zato da tegobe ne bi postale kroni ne i da se ne bi javile komplikacije, ve i zato što takve tegobe uvelike umanjuju kvalitetu života bolesnika koji ih imaju. Ako ste stariji od 45 godina svakako bi trebalo napraviti i gastroskopiju, jer tegobe mogu biti uzrokovane i puno težim bolestima, kao što je to primejrice ve postoje i rak želuca ili rak na spoju želuca i jednjaka. Danas postoje izvrsni lijekovi koji brzo mogu pomo i kada se radi o jednostavnom povratu želu anog sadržaja u jednjak. Uz dodatne mjere u

Ove godine ne ljetuje se bez tunika

ni Gateway NS51. Svi modeli izgra eni su na osnovi hardverske plat orme Intel Calpella.

U laptope NS serije ugra eni su procesori Intel Core i3/i5/i7 (ovisno o modelu) i opremljeni su Ultrabright zaslon s LED pozadin-

skim osvjetljenjem i 1366 x 768 piksela. Od ostalih karakteristika laptopa linija Gateway NS ima integrirane ili diskretne grafi ke (NVIDIA GeForce 310M/330M), do 4 GB RAM-a, tvrde diskove do 640 GB SSD, ili do 160 GB, te opti ki pogon DVD (osim modela Gateway NS10) . Prijenosnici tako er pru-

žaju multi ita e kartica, beži ni adaptere Wi-Fi, 3G i Bluetooth 3.0 i gigabitni Ethernet. Operativni sustav koji koriste je Windows 7.

Gateway NS serije prijenosnih ra unala dolazi uz jednogodišnje jamstvo. Ure aji e biti dostupni krajem ovog mjeseca, cijena još nije prijavljena.

Ljetne, šarene, prozra ne i udobne tunike ne samo da su hit ovo ljeto, nego su jedan od najprakti nijih komada odje e koje možete nositi apsolutno svugdje – kod ku e, na plaži, u šopingu, ljetnoj šetnji, pa ak i na ljetnom ve ernjem izlasku ...

Sve što trebate odabrati je model od klasi nog ili retro pa do sportskog ili elegantnog. Boja je bezbroj, isto kao i vrsta materijala i uzoraka. Kupite onu koja e najbolje odgovarati vašem stilu odijevanja i mjestu gdje je najviše planirate nositi.

Prilikom odabira pazite da bude od prirodnih i prozra nih materijala, da vas nigdje ne steže i ne sputava, što je na kraju i najvažnije za vrijeme ljetnih vru ina.

12

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Je li to ljubomora?

Osobna revolucija

Moj posao zahtijeva povremena službena putovanja. Moj suprug mi esto zbog toga prigovara. Misli da bi netko drugi mogao umjesto mene i i na službena putovanja. Tvrdi da nije ljubomoran.

Zanima me je li to ljubomora?

Prema onome što ste navela najvjerojatnije se radi, kod vašeg supruga, o ljubomori. Ljubomora nastaje uglavnom kod onih osoba koji imaju osje aj manje vrijednosti i nesigurnosti. Iz tih razloga, kod takvih osoba javlja se strah od napuštanja. Ljubomora je isto tako znak gubitka povjerenja, poreme enog osobnog me uodnosa. Moj savjet

je da prije svega objasnite suprugu da su vaša službena putovanja odre ena od vašeg pretpostavljenog i da su ona dio vašeg posla. Dalje, svaki puta kada se vratite s putovanja opišite mu u detalje putovanje, a to zna i recite mu gdje ste sve bili, s kim išli na putovanje i što ste sve radili. Na taj na in on e biti “u tome” i nekako e biti sudionik toga. Budite uporni i strpljivi, a s vremenom, izgleda da mu treba više vremena da se adaptira na tu situaciju, kod njega e sve više rasti povjerenje prema vama, a isto tako kod njega e se postupno javljati osje aj samopouzdanja.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Sve te e, sve se mijenja, stalno se iznutra i izvana odvijaju novi doga aji, a ipak nikad ništa novo pod suncem. Ispisane su knjige o toj jednoj jedinoj re enici. Stalno nam se ini da sve ve znamo i da se ništa više nema za re i, a onda nas ošine munja nevjerice kako smo nešto propustili znati , a odjednom nam se otvara kao bitna spoznaja pred o ima. Stalno u imo i zaboravljamo. Znamo i ne znamo. Evoluiramo. A ponekad se u nama doga aju manje ili ve e revolucije. Nisam ve odavno ula tu rije u upotrebi, kao da su vremena nepogodna za nju. A rije je velika i važna, govori o promjeni, bitnom djelovanju koje donosi preokret, novi po etak, zna ajnu spoznaju da stvari više ne mogu biti onakve kakve su bile. Ako je evoluciju mogu e zamisliti kao prirodni proces postupnog mijenjanja koje je izvan našeg svjesnog utjecaja, revoluciju možemo opisati kao zna ajnu promjenu koju sami pokre emo. Evolucija se doga a neprimjetno i sporo, revolucija primjetno i brzo. Ali ne preko no i. Stvaranje nove stvarnosti o kojoj smo sanjali po inje spoznajom da više ne može biti kako je bilo. U psihoterapiji esto susre emo ljude koji trebaju osobnu revoluciju. Životna situacija osobe koja se iznutra mora preobra-

titi po iva na prvom temeljnom stavu da dalje na stari na in više ne može. Sociolozi kažu da i ljudska društva ponekad trebaju revolucije koje korjenito mijenjaju stvari. Nešto se sli no doga a ovog trenutka u našoj zemlji pokretanjem široke sindikalne akcije o zakonu o radu kada se neo ekivano velik broj gra ana odlu uje pokazati uzajamnu solidarnost i otpor vladinim rješenjima gospodarske krize. Nešto se mora u initi, revolucije su potaknute spoznajom da se nešto mora u initi. A ipak ne po inju nikakvim dramati nim rije ima i velikim parolama, prije su u pitanju mali ali vrsti, odlu ni potezi koji se ine sasvim logi ni i jasan su put prema željenom cilju.

Ne može više ovako. Kažemo to sebi kad uvidimo i odlu imo da ne može.

Odlu imo da možemo druga ije. Ne samo bolje unutar postoje eg nego zaista druga ije. Kada se po ne osje ati snaga potrebne promjene, mobiliziramo ogromne unutarnje resurse i pokreta ka energija unutarnje revolucije nas ponese. Tako je to na osobnoj razini, u psihi koj promjeni osobe, ali i na društvenoj razini, u preobrazbi društvene stvarnosti. Revolucija je zakon koji sve mijenja. Zar nije vrijeme da nam ta rije ponovno zvoni u mislima?

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Oboljenje kukova i koljena Kuk je zglob koji obavija najja a miši na masa u odnosu na cijeli organizam, pa je jasno da svaki poreme aj snage ove muskulature dovodi do vrlo ozbiljnog negativnog djelovanja na hrskavicu zgloba. Bol, uzrokovana ovim poreme ajem, odnosno dovo enje tog dijela organizma u disbalans, postaje sve ja a, tjera bolesnika na mirovanje, to jest sve više smanjuje aktivnost zgloba.

Organizam instinktivno po inje štedjeti oboljele zglobove, što indirektno izaziva daljnje biomehani ke poreme aje statike zdjelice i kralježnice Oboljenje te skupine zglobova nikako ne treba uzimati kao zaseban problem nego na to treba gledati globalno.

Op i problem oboljenja kuka ili koljena je teška artroza koja u kombinaciji s izraženom hipotrofijom muskulature kuka i natkoljenice, zbog smanjene aktivnosti, izaziva jake bolove, izuzetno lošu pokretljivost, te u kona nici dovodi pacijenta u stanje nepokretnosti.

To se oboljenje mani estira na dva djeluju a sustava koji se me usobno nadopunjuju. S jedne strane rezultat disbalansa u organizmu je poreme aj rada miši nog sustava s atrofijom muskulature a s druge strane dolazi do uništenja zglobne hrskavice s razvijenom artrozom te grupe zglobova. Jasno je da se kod lije enja takvih problema moraju uzeti u obzir svi aktori, koji su doveli do ovakvog stanja organizma, da bismo u kona nici mogli o ekivati najbolje rezultate.

Oboljenje takve vrste, ovisno o životnoj dobi, osje a sve ve i broj pacijenata upu uje na to da su bolesti zglobova kukova i koljena vrlo este i da imaju više uzroka.

Ošte enja ne nastaju preko no i nego su posljedica dugotrajnih poreme aja biomehani kih odnosa u unkciji zglobova. Koji su uzroci

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

oboljenja? To je naj eš e nepravilan na in života uz smanjeno kretanje, nepravilna prehrana, pretjerana tjelesna težina, smanjena miši na aktivnost, duži sjede i položaj, sve duža mirovanja uz TV prijamnik i ra unalo, op a zanemarenost fizi kog stanja organizma ili neki drugi neželjeni aktori. To su samo neki razlozi koji dovode do poreme aja odnosa snaga izme u miši nih grupa koje pokre u zglobove, dok s druge strane preoptere uju zglobne hrskavice i ligamente. Problem, uz opake bolove, polako ali sigurno ulazi u progresiju i smanjuje daljnju pokretljivost pacijenta.

Promjenom na ina života, smanjenjem tjelesne težine i dovo enjem organizma u stanje balansa, definitivno možete otkloniti teške bolove i poboljšati pokretljivost zglobova. Tu je kvalitetan bioterapeut od neprocjenjivog zna aja.

Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe mogu vam u trenutku otkloniti teške bolove ve prvog dana terapije koja traje ukupno etiri dana. U suradnji s pacijentom svi problemi mogu biti otklonjeni samo treba znati i htjeti.

Ja znam – vi ho ete. To je dovoljno.

Bez gomile analgetika bolovi e nestati a na vama je kako i na koji na in održavate organizam koji sam svojim sposobnostima dovela u stanje željenog balansa i slijedite put iscjeljenja koji vam otvaram.

Vaš zdrav i prirodan stav prema samom sebi je da živite život bez bolova, poteško a ili patnji. Na to imate potpuno pravo a vjerojatno to i želite. Zato ne odga ajte dogovor sa mnom, nazovite me bez SMS-a na broj tele ona 098/1347-031, savjetujte se, in ormirajte i pridružite mnogima kojima sam otklonila bol i koji žive bez nepotrebnih patnji i bez obzira na uzrok nastalih bolova. Želim vam puno zdravlja i život bez bolesti.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 31

14

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Fala lejpa i Bog plati Kaže mi neki dan kolegica kako joj svaki utorak kada do e doma mama kaže: “Daj mi Me imurske novine, kaj pre itam Štefovu kolumnu. On piše o vsemu kak je negda bilo”.

Ne znam kako bih ovo shvatio, kao pohvalu mojemu pisanju ili podcjenjivanje, jer kao ne pišem o onome o emu danas drugi pišu. Mislim si kako bi vjerojatno snažnije odjeknulo da pišem o “Barba Luki”, “Jaci iz paštete”, Šukeru, Rojsu, HSLS-u ...

Na kraju ipak odustajem od tih izazova i ponovno u pisati o tome “kak je negda bilo”. Moram naglasiti kako ja ne pišem zbog žaljenja za prošlim vremenima, nego sa željom da se dobre stvari i obi aji ne zagube i da se vrijednosti i dalje primjenjuju.

Na prošlonedjeljnoj mladoj misi središ anskog mladomisnika, vele asnog Nevena Blažona, u trenutku njegovog zahvaljivanja svima koji su mu pomagali i pomogli mnogima su zasuzile o i. Osobito u trenutku kad je zahvaljivao svojoj majci Božici.

“Hvala Ti, mama, za sve što si za mene u inila i emu si me u ila. Sje am se, kada sam Ti rekao da sam od nekog nešto dobio, kako si uvijek pitala jesam li rekao ‘hvala’. Ta rije ‘hvala’ nikada me nije napustila i danas je izri em Tebi, baki, ujaku i ujni, ne akinjama, prijateljima,

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

župnicima i svima drugima.” Tih nekoliko minuta rije “hvala” zastala je u ušima svih koji su bili na misi, a mnogima na o i nagnala suze.

Koliko puta danas ujemo “hvala”. Dosta rijetko. Mnogi znaju re i: “Da mi je barem ‘hvala’ rekao”. Zaista, kao i mnoge druge vrijednosti, i “hvala” nestaje iz naše uljudbene komunikacije.

Zato Nevenu koji je s “hvala” barem na trenutak ganuo srca i razmišljanja petstotinjak ljudi od srca - hvala. Odnosno Bog Ti plati i fala lejpa. I ove rije i zahvale isto tako su nestale iz naše svakodnevnice. A u mojem djetinjstvu i mladosti ništa nismo uzeli ili primili a da ne zahvalimo s Bog plati i fala lejpa.

AKOVE KI espresso by Bibi

Me imurje, kak si lepo zeleno, “sparinom“ si ti meni ograjeno!

U ovo vrijeme “kuhaone, pohaone, pržione i pirjaone“ teško je ne se prisjetiti onoga vanjskog kupališta koje je 80-ih godina prošlog stolje a (i tisu lje a) predstavljalo akove ku ljetnu oazu, i to u idealnom vegetacijskom okruženju: u samom Perivoju Zrinskih. Koje li ironije! Umjesto da idemo naprijed, danas naša djeca nemaju ni vanjske bazene, ni klizalište, ni skate park ... No, bez brige, ne manjka nam ka i a. Tamo e oni, naravno, nau iti (i naru iti!) štošta “pametno“.

Taman primjereno njihovoj dobi i okusu: kofein, alkohol, nikotin.

Imam ideju! Predlažem otvaranje još jednog od mnoštva ka i a u gradu, ali ovaj put s imenom “Na kupalištu“. I redovito posje ivanje istog. Pa kad nas netko pita gdje smo bili, odvažno emo dobaciti “na kupalištu“. Po gradu i županiji brzo e se raširiti vijest da masa njih hoda “na kupalište“. Kupalište nam više ne e ni trebati jer emo ovim rije ima poput placebo u inka djelovati na ispunjenje želje. Osje at’ emo se rashla eno, osvježeno ... doduše, pivom, ali koga briga? Poželjno bi bilo u tom ka i u sagraditi mali bazen i za ku ne ljubimce. Pa ipak su nam oni važni. Tako da se oni uistinu “zbr kaju“ za to vrijeme dok smo mi “na kupalištu“. Jer, znate, ula sam da nam u ovo ludo doba i ku ni ljubimci doživljavaju

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

stresove pa ne bi bilo zgodno da nam se oni nemaju gdje okupati za vrijeme ovih tropskih vru ina. To svakako moramo napraviti!

No, da ne ispada da samo kritiziram i spominjem što nemamo, ujte i po ujte u što mi ulažemo.

Naš grad mogao bi se uskoro di iti s ak tri nogometna kluba. Investicija u nogomet, drage moje dame, vratit e nam se u obliku osmijeha na licima naših mužjaka. Je, brus!

Polako sam po ela sumnjati da naš akove ki nogomet može još nekoga zainteresirati, a kamoli nasmijati. Zato zdušno podržavam ulaganje u izgradnju vanjskih bazena, a ulaganje u nogomet zamrznimo za neko sretnije doba.

Glazba je naša svakodnevnica “Držim da je obveza glazbe da me zagnjuri u vrtlog istih o uta zbog kojih zaboravljam najdosadniji dio sebe, civiliziran i gra anski, da me rastereti od briga, izolira u enklavi bez doticaja s okružuju om gluhom stvarnoš u i na taj mi na in dopusti da mogu bistro razmišljati o fantazijama...“, napisao je Mario Vargas Llosa, peruanski pisac, jedan od vode ih romanopisca i esejista u Latinskoj Americi.

I doista se moram složiti. Bez dvojbe glazba ima posebnu mo .

Za mene upravo gore opisanu. No, njezine su mo i svakojake. Stoga nije nimalo udno da se glazba, osim što nerijetko poboljšava kvalitetu života mnogih (pa i mene), u posljednje vrijeme koristi i u medicini. O utjecaju glazbe na ljudski mozak i zdravlje u današnje vrijeme govore brojni stru njaci. No, ne emo sad o tome.

Mnoge glazba pokre e i motivira, “budi” i aktivira. Ona diže raspoloženje, ali ga i spušta. Nedavna je studija pokazala kako se 36 posto australskih muškaraca kune da ne bi moglo živjeti bez glazbe. Polovica njih priznaje da su ih neke pjesme uspjele dovesti do suza, a neki su zaista i plakali. Tri etvrtine žena tako er je plakalo na zvuke odre enih pjesama. I to je ta mo glazbe.

Probajte pogledati ilm bez tona. Bilo da je rije o napetom trileru, drami, hororu ili komediji,

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

doživljaj ilma bez glazbe ne e biti ni približno isti kao kad poja amo ton. Dramati ne scene, zastrašuju i prizori, humoristi ni dijelovi ne bi bilo ono što jesu da nema glazbe.

Glazba je naša svakodnevnica. Svuda je oko nas, stalno nas okružuje. Bilo da sjedimo u ka i u, bilo da kupujemo u trgovini ili gledamo televiziju, ona je ovdje.

Uvijek prisutna. Ona je naša prošlost, naša sadašnjost i budu nost.

Ništa nas kao glazba ne može vratiti u vrijeme kojeg se rado ili manje rado sje amo.

One koji znaju da sam dio svojega godišnjeg odmora provela na Exit festivalu u Novom Sadu vjerojatno ne udi previše što sam imala potrebu napisati nešto o glazbi kao takvoj. Jer mo glazbe nevjerojatna je. (A Exit fest tako er.) I sam je F. Nietzsche kazao: “Bez glazbe život bi bio pogreška“.

OBNOVLJEN I PROŠIREN FRIZERSKI SALON VIVA

Lijepi i moderni

SVIJET U MOJIM BOJAMA

I psima smeta pasja vru ina - Ve tjedan dana slušam kako susjedov pas zavija od muke i vru ine, požalila mi se prijateljica. Nije se požalila jer joj je buka koju pas stvara svake ve eri uspavanka za laku no i budnica u rano jutro, ne smeta joj pas kao pas, i nije od onih koji e tu oj životinji u salamu podvaliti otrov za štakore.

Upravo suprotno. Pravi razlog zašto se požalila i što nikako ne može shvatiti jesu vlasnici, koji siroto pseto po ovim pasjim vru inama bez ikakve grižnje savjesti ostavljaju samo, prepušteno na milost i nemilost vremenskih uvjeta. Kad smogne snage, danju laje zbog vru ine, a u olujnim no ima zbog straha od grmljavine.

- Da su barem rekli da idu, uop e mi ne bi bio problem psu svakih par sati nositi svježu vodu i hraniti ga, dodala je prepri avaju i kako mu kroz visoku ogradu na jedvite jade uspiju nekako servirati toliko iš ekivano osvježenje. Zvuk koji životinja proizvodi nije lavež, to je poziv u pomo .

Na žalost, ovo nije izoliran slu aj. Prošli je tjedan,

primjerice, jedna savjesna vlasnica svog ljubimca ostavila u automobilu sa zatvorenim prozorima, dok je ona rashla enje i niske cijene tražila u oazi jednog šoping centra.

Slu ajni je prolaznik u želji da životinju spasi od mogu eg prekuhavanja razbio prozor na automobilu, a od vlasnice je umjesto “hvala” dobio - sudsku tužbu.

Ni sama nikako ne mogu shvatiti kakvim ljudima takve stvari mogu pasti na pamet.

Zašto sami sebe ne zatvore u betonsko dvorište na tjedan dana i ekaju da im netko svaka tri dana dobaci bo icu vode i koricu kruha? Zašto sami ne sjednu u ugašeni automobil bez klime sa zatvorenim prozorima i provedu tamo makar pola sata? Jasno, znaju da je tako nešto nemogu e izdržati.

Znam, ponavljam se, zvu im kao Luka Oman, upozorenja na radiju i televiziji ima i previše. Ne, nema ih previše i nema ih dovoljno. Sve dok se ovakve stvari dešavaju nije ih dovoljno. Sve dok je zakon koji štiti životinje od njihovih vlasnika tek mrtvo slovo na papiru bez adekvatnih i propisanih sankcija, upozorenja

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

nije dovoljno. Vjerujte, malo mi je falilo te ljude imenujem i napišem gdje žive, ali ve sam u svom prvom obra anju obe ala da imena i konkretne ljude ne u spominjati.

Ali možda je baš tako nešto potrebno, neka vrsta oznake, bilo na odje i ili pro eljima ku a, oznaka koja e odavati nemarne vlasnike. Možda tek tada neki shvate da životinja nije ukras i sredstvo za gradsku preseranciju i da, ako je ve nabavljate, ona postaje sastavni dio vašeg života, pa makar to zna ilo najstrašniji horor scenarij - da životinju morate povesti sa sobom na more. Brrr, stvarno strašno.

Želite li zablistati u nekoj sve anoj prigodi ili imati dobru frizuru svaki dan, preporu ujemo frizerski salon Viva u akovcu, na adresi Kralja Tomislava 6, to nije u prizemlju robne ku e Me imurka. Salon posluje ve nekoliko godina, a sada su ga proširili i ponovno moderno uredili. Mona, Sa-

nja, Tamara, Mirjana i Neno ljubazno je i stru no osoblje u salonu, koje e se profesionalno brinuti o vašoj kosi, a ako treba i pomo i pri izboru frizure koja vam najbolje pristaje. Osim što su u središtu grada i imaju prilaz ure en i za invalide, zasigurno e vas privu i i povoljnim cijenama

svojih usluga. Od pogodnosti isti emo povoljne cijene za umirovljenike. U salonu nude i uslugu kompletnog make-upa za svega 50 kuna.

Povoljne su cijene šišanja – muško, dje je i šišanje za umirovljenike 25 kuna, žensko 40 kuna, a uz oblikovanje 30 kuna za kratku kosu. Umirovljenice imaju pogodnost frizura uz pranje i šišanje za samo 75 kuna.

Najaviti se možete na telefon 040/311-878, ili do i svakodnevno od ponedjeljka do petka od 7 do 20 sati, a subotom od 7 do 15 sati.

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 33

u j u l e j d Su j o n d a r nag igri! b igricu,

u ili odigraj we

te kod na Poli Pa Potraži SMS ji: vo os i i pobijed

ačunalo r o n s o n e j i 6 x pr fotoaparat i n l a t i g i d 12 x mera 30 x PC ka vrijednih 0 8 1 h i l a t s +o nagrada

www.polipate.com.hr

Dodatne informacije i zabavnu web igricu potražite na www.polipate.com.hr.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

Stigao novi Volkswagen Touareg www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1. 30.6.2010.

MODEL

koli ina udio, %

1

Opel Astra

1114

5,73%

2

Volkswagen Polo

1036

5,33%

3

Opel Corsa

722

3,71%

4

Volkswagen Golf 672

3,46%

5

Renault Megane 560

2,88%

6

Škoda Octavia

544

2,80%

7

Renault Clio

497

2,56%

8

Škoda Fabia

487

2,50%

9

Hyundai I30

469

2,41%

10 Ford Focus

451

2,32%

11 Peugeot 308

451

2,32%

12 Chevrolet Cruze 442

2,27%

13 Chevrolet Aveo 422

2,17%

14 Dacia Sandero

2,08%

405

15 Kia Ceed

360

1,85%

16 Volkswagen Passat

357

1,84%

17 Ford Fiesta

355

1,83%

18 Peugeot 207

346

1,78%

19 Suzuki SX4

343

1,76%

20 Chevrolet Lace

332

1,71%

21 Ostali

9083

46,70%

UKUPNO

19448 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Neodoljivi kokteli iz Forda „ arobna for mula“ koktela donosi neodoljivu Ford Fiestu koja u svojem receptu ima : ABS, EBD, klima ure aj, 2 zra na jastuka, putno ra unalo CD/ MP3 radio, daljinsko centralno i nevjerojatno osvježavaju u cijenu od 79.900 kn za model Trend s 1.25 motorom 82 KS i ina icu s 5 vrata.

Drugi neodoljiv koktel iz Forda je Ford Focus iji sastav ini ABS i klima ure aj, prednji i stražnji zra ni jastuci za voza a i suvoza a, putno ra unalo i CD/ MP3 radio sa 6 zvu nika, daljinsko centralno zaklju avanje, prednje maglenke i kožni volan po osvježavaju oj cijeni od 97.300 kn.

Osnovni sastojak je dakako, Ford Focus Trend 1.6, 100 KS i 5 vrata.

Uz ovako svježu ponudu dolaze i dodatne pogodnosti: inanciranje bez troškova obrade, bez troškova javnog bilježnika, besplatan tehni ki pregled, besplatna registracija, poklon bon za obvezno osiguranje u vrijednosti od 1.400 kn. Više informacija na besplatnom info telefonu: 0800 300 007 Akcija vrijedi za cijelu ovlaštenu mrežu u Hrvatskoj i traje do 31.08.2010.

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 17. srpnja 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Pred tristotinjak uzvanika, uvaženih gostiju iz hrvatske gospodarske, politi ke i estradne scene, novi Volkswagen Toaureg pokazao je svoje novo lice, ali i upe atljiv karakter koji predstavlja kombinaciju elegantne cestovne i sportske limuzine te offroad automobila.

Novi Volkswagen Touareg je prošlotjednom prezentacijom u zagreba koj Gradskoj kavani predstavljen hrvatskoj javnosti. Sve anim programom dominirali su dugogodišnji prominentni voza i Touarega – Severina kao posebna goš a koja je otvorila program i Tarik Filipovi u ulozi voditelja.

Program je svojim osebujnim nastupom obogatila rije ka muška plesna skupina „Hot stuff“, a dodatno ga za inile atraktivne plesa ice. Posebna atrakcija na sino njoj promociji bio je performer s kolutom, koji je svojim artisti kim nastupom zabavljao prolaznike i znatiželjnike na glavnom zagreba kom trgu.

Novi Touareg je u prodaji od 15. lipnja kod svih ovlaštenih Volkswagen partnera s po etnom cijenom 427.702 kn.

Mazda na 61. Dubrova kim ljetnim igrama

Mazda Hrvatska i šestu godinu zaredom ostaje vjerni partner Dubrova kih ljetnih igara. Zadovoljna dosadašnjom suradnjom, za kvalitetnu logisti ku podršku 61. Dubrova kim ljetnim igrama, Mazda je kao službena vozila za sljede ih

mjesec i pol dana ustupila jednu Mazdu5, dvije Mazde6 i Mazdu CX-7. Tako je direktor Mazde Branko Marani i ove godine pred Kneževim dvorem sve ano uru io klju eve dr.sc. Ivici Prlenderu, intendantu Dubrova kih ljetnih igara.

EKO KUTAK

Barack Obama za upravlja em Volta Ameri ki predsjednik Barack Obama uživo je pogledao Chevrolet Volt, elektri no vozilo s produženim dosegom, tijekom posjeta tvornici baterija Compact Power u gradu Holland u Michiganu. Tvrtka Compact Power, podružnica LG Chema, proizvodit e baterije za Volt, ija e prodaja kasnije ove godine zapo eti u Kaliforniji, Washington DC-u i Michiganu.

Volt ima doseg oko 540 kilometara te uvijek koristi struju za pokretanje svojih kota a. Za putovanja do 60 kilometara pogoni ga isklju ivo struja iz litijionske baterije kapaciteta 16 kWh pri emu Volt ne koristi benzin i ne emitira nikakve ispušne plinove.

Kada se baterija isprazni, s radom po inje generator kojega pogoni benzin i daje struju potrebnu za pokretanje Volta. Ovaj na in rada produžuje Voltov doseg za daljnjih nekoliko

stotina kilometara. Chevrolet je najavio da e baterija za Volt imati osam godina jamstva uz ograni enje od 160.000 kilometara za ameri ko tržište.

20. srpnja 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Peugeot 508 - o ekivanja u službi emocija S modelom 508, Peugeot nastavlja svoju ofenzivu na me unarodnim tržištima: proizvodit e se u Francuskoj za europsko tržište, nakon toga u Kini za vode e svjetsko tržište.

Dvije siluete 508-ice, limuzina i SW, bit e komercijalizirane u Europi po etkom 2011. godine.

S 508, Marka potvr uje svoju prisutnost i svoje ambicije u svom povijesnom segmentu, segmentu velikih cestovnih limuzina. Svaki od modela familije 40X et 50X znao je obilježiti svoje vrijeme. 508 predstavlja modernu ponudu, okrenutu budu nosti, koja želi udovoljiti željama klijentele koja je jako evoluirala : dinami ne, odgovorne i sve zahtjevnije.

Kvaliteta, ra iniranost, e ikasnost, to su klju ne rije i koje su pratile njegov razvoj i odrazile se na cjelokupni projekt, kao i pobuditi sva osjetila njegovih vlasnika: vanjskim dizajnom - elegantnim, urav-

LEADER-Award 2010. za Volkswagen Automo ve News Europe i Automo ve Intelligence Center u španjolskom gradu Bilbao odlikovali su Volkswagen za njegove inovacije na podru ju ekoloških tehnologija i razvoja novih proizvoda.

LEADER-Award, koji je ju er po prvi puta dodijeljen, preuzeo je dr. Ulrich Hackenberg, Volkswagenov izvršni lan upravnog odbora za razvoj. LEADER-Award dodijeljen je 2010. godine povodom Automo ve News Europe kongresa u Bilbau. Automo ve News Europe i Automo ve Intelligence Center planiraju godišnju dodjelu ovog odli ja.

noteženim i svevremenskim, koji otkriva evoluciju stilskih kodova Marke prvi put vi enih na konceptnom automobilu

Šavora d.o.o.

SR1; plemenitom i tehnološki naprednom unutrašnjoš u, sa završnom obradom na nivou visoke game. Odlikuje je iznimna prostranost, vrlo izdašan prtljažnik,…spoj karakteristika koje obe avaju ugodnost boravka u putni koj kabini na vrlo visokom nivou, što je valoriziraju e i za voza a i za putnike u vozilu; e ikasnoš u brige za okoliš, baziranoj na optimalnoj kombinaciji mase, aerodinamike i naravno, motorizacija. Što se ti e mehanike, 508 e biti opremljen odli no pozicioniranim motorima u svojim kategorijama, u smislu performansi, reaktivnosti ali i potrošnje i emisije CO2. Ova gama, koja e se sastojati od najnovijih tehnologija, sadržavat e i novi sistem e-HDi (Stop&Start nove generacije koji objedinjava užitak u vožnji i ekonomi nost). Ona e nekoliko mjeseci kasnije sadržavati i tehnologiju HYbrid4, potencijala 147 kW (200 KS) i pogon na sva 4 kota a… i emisiju od samo 99 g/ km CO2 (u elektri nom na inu rada).

508 e se pojaviti u dvije karoserijske izvedbe : limuzina

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 183.000,00 kuna sa PDV-om 2. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vl., 2007.g., cijena: 115.000,00 kuna + 5% 3. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 2006.g., cijena: 253.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:100.500,00 kuna na ime 7. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, 2000.g., 2.vlasnik, cijena: 17.000,00 kuna + 5% 8. Mitsubishi Carisma 1.6 5 vrata, 132 KS, benzin, sva oprema, 2003.g., cijena:52.000,00 kuna na ime 9. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema, 1999.g., cijena: 67.750,00 kuna sa PDV-om

(dužine 4,79 m) i SW (4,81 m).

Po prvi put bit e predstavljene javnosti po etkom listopada na pariškom Mondialu, a komercijalizacija e biti po etkom 2011. godine. 508 e se proizvoditi na platformi 3 grupacije PSA u pogonu Rennes-La-Janais u Francuskoj za europsko tržište. Od 2011. godine 508 e se proizvoditi i u Wuhanu, u Kini, gdje Marka ima velike ambicije, s automobilom posebno adaptiranim za to tržište.

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

Hyundai – 10 dana ludih ljetnih cijena Pod sloganom “Tako opremljeni, a tako dostupni” na akcijskoj ponudi je cijela gama modela Hyundai dostupna u Hrvatskoj po evši od i10, i20 i i30 do prestižnih SUV automobila. Iz ponude izdvajamo i10 za 59.751 kn, i20 za 68.605 kn i novi i30 za samo 88.429 kn. Sve modele odlikuje bogata serijska oprema, poput klima ure aja, daljinskog središnjeg zaklju avanja, radio ure aja s CD-om i MP3, servo ure aja, šest zra nih jastuka, svjetala za maglu, ABS-a i dr. na modelu i30. Osim modela „i“ ga-

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

me, na posebnoj ljetnoj ponudi je i prestižni SUV sa pogonom na sva etiri kota a Santa Fe koji je dostupan za nevjerojatnih 212.280 kn. Ova ponuda vrijedi u svim Hyundai salonima u Hr-

vatskoj, te vrijedi do 25. srpnja ili do rasprodaje modela sa zalihe.

Više informacija na www.hyundai.hr ili u Autocentru Bratuša u akovcu na adresi Preloška 38, 040/364-244.

20. srpnja 2010.

WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 8 od 18 utrka

1.

Sebas en Loeb

25

1.

Dani PEDROSA

25

2.

Dani Sordo

18

2.

Jorge LORENZO

20

3.

Pe er Solberg

15

3.

Casey STONER

16

4.

Sebas en Ogier

12

4.

Valen no ROSSI

13

5.

Mikko Hirvonen

10

5.

Andrea DOVIZIOSO

11

6.

Jari - Ma Latvala

8

6.

Marco SIMONCELLI

10

7.

P.G. Anderson

6

7.

Nicky HAYDEN

9

8.

Ben SPIES

8

9.

Hector BARBERA

7

8.

F. Turan

4

9.

Ma hew Wilson

2 1

Poredak voza a:

10. Marco MELANDRI

6

11. Loris CAPIROSSI

5

12. Alex DE ANGELIS

4

1.

Sebas en Loeb

151

2.

Sebas en Ogier

100

3.

Mikko Hirvonen

86

4.

Jari - Ma Latvala

80

1.

Jorge LORENZO

185

5.

Pe er Solberg

78

2.

Dani PEDROSA

138

6.

Dani Sordo

67

3.

Andrea DOVIZIOSO

102

7.

Ma hew Wilson

40

4.

Casey STONER

83

8.

Federico Villagra

26

5.

Nicky HAYDEN

74

9.

Henning Solberg

24

6.

Valen no ROSSI

74

7.

Randy DE PUNIET

69

8.

Ben SPIES

67

9.

Marco SIMONCELLI

49

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

15

232 185 125 98 40

Slijede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Finland, of Turkey, 16.–18.

29. – 31.travnja srpnja 2010.

Poredak voza a:

10. Marco MELANDRI

45

Poredak proizvo a a: a: 1.

Yamaha

190

2.

Honda

162

3.

Duca

113

4.

Suzuki

42

Slijede a utrka: USA, Slijede a utrka:VN VN Japana, Indianapolis, 25. srpnja 2010.

25. travnja 2010.

F1 poredak nakon 10 od 19 utrka

Croatian Drift Challenge na Mi evcu

MotoGP poredak za VN Njema ke, Njema Nje jeema a ke kee,, ke, Sachsenring, 18. srpnja 2010.

0.

Rezulta Rally Bulgaria, garia ga ria,, 0.

9. – 11. srpnja 2010.

10. Henning Solberg

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

F1 poredak VN Velikee Britanije, Britan Bri tanije ije,, ja 201 2010.

0.

Silverstone, 11. srpnja

ProĹĄle nedjelje je odrĹžana prva utrka Croatian Drift Challengea za 2010. godinu.

Nakon tijesnih borbi slavio je Peter Žvan. Prijavljenih 30 natjecatelja pred mnogobrojnom zagreba kom publikom pokazala je zavidno znanje i vjeťtinu, dovoljnu da svi ostanu zakovani za ogradu i zarade opekline od sunca.

Ove godine bilo je neťto viťe hrvatskih natjecatelja ťto pokazuje da drift u Hrvata ima uzlaznu putanju. Ipak, iskusniji Slovenci ponovno su oteli show. U inalnim voŞnjama gledali smo borbe izme u Petera Žvana, proťlogodiťnjeg pobjednika, te Tadeja Gostin ara. Peter Žvan i ovaj put je dominirao, ali ga je Gostin ar poťteno oznojio. Na tre em mjestu naťao se Marino Piri , koji se taj dan poťteno naradio budu i da je ujedno bio i organizator cijelog eventa. Druga trka o ekuje se u Osijeku 4. rujna, a u me uvremenu neki od driftera nastupiti e na King of Europe u Ma arskoj i Slova koj krajem srpnja.

1.

Mark Webber

25

2.

Lewis Hamilton

18

3.

Nico Rosberg

15

4.

Jenson Bu on

12

5.

Rubens Barrichello

10

6.

Kamui Kobayashi

8

7.

Sebas an Ve el

8.

Adrian Su l

4

9.

Michalel Schumacher

2

10. Nico HĂźlkenberg

6

1

Poredak voza a: 1.

Lewis Hamilton

145

2.

Jenson Bu on

133

3.

Mark Webber

128

4.

Sebas an Ve el

121

5.

Fernando Alonso

98

6.

Nico Rosberg

90

7.

Robert Kubica

83

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

36

10. Adrian Su l

35

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

McLaren-Mercedes

278

2.

RBR-Renault

249

3.

Ferrari

165

4.

Mercedes Benz GP

126

5.

Renault

89

6.

Force India-Mercedes

7.

Williams-Cosworth

31

9.

BMW Sauber-Ferrari

15

8.

STR-Ferrari

10

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

47

Sljede a utrka: VN Njema ke, Hockenheim, 25. srpnja 2010.

OvlaĹĄteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF EJO OF F HBSBODJKF OB VHSBĂŞFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF EJN NB t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB ;B TUBSJKB WP[JMB QPWPMKOJKF DJKFOF TFSWJTJSBOKB WP[JMB

NAJAVLJUJEMO - Modna zona, 31. srpnja, akovec

Predstavljanje modnih ku a i dizajnera Stiglo je vrijeme i za drugu Modnu zonu. Modne ku e i dizajneri iz sjeverozapadne Hrvatske predstavljaju svoje kolekcije. Angel, Bellezza, Galko i Neckermann pobrinut e se za prekrasno modno ljeto na kontinentu.

Modna zona je platforma za predstavljanje mode i sluĹži kao ogledalo branĹĄe

prisutnih modnih ku a kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Uz reviju na otvorenom, u gradu e biti postavljena showroom milja kako bi se moda predstavila na najneuobi ajenijim mjestima i u najrazli itijem kontekstu. Pozivamo sve zainteresirane da doĹžive Modnu zonu 31. srpnja u 21 h na Trgu Republike.

TOP 20 01. ONA ZA RIBARA NE E POSTOLAR TRIPPER

5(9,-( 1$ 27925(120 ĂŤ$.29(& 75* 5(38%/,.(

Atraktivna Hrvatica na naslovnici asopisa “Marie Claire�

Atraktivna manekenka zagreba ke modne agencije “Midikennâ€? Helena Ĺ opar snimila je etvrtu naslovnicu za francuski asopis “Marie Claireâ€?. Ovaj put Helena je pokazala divlju stranu. Iako jednoga dana Ĺželi postati glumica, Helena Ĺ opar, 23-godiĹĄnja ljepotica iz Novalje, odlu no i uspjeĹĄno kora a modnim svijetom. Sa samo navrĹĄenih

19 godina Heleni se pruĹžila prilika zapo eti manekensku karijeru u New Yorku, u kojem danas Ĺživi i radi. Osim brojnih editorijala za poznate modne marke, Helena esto pozira za francuski asopis, ija je velika “miljenicaâ€?. Tako e lijepa Helena i ovaj kolovoz krasiti naslovnicu Marie Clairea, i to kao seksi Indijka, a tema je zov divljine.

Pink pala u publiku i zavrĹĄila u bolnici Nastup temperamentne i divlje Pink u njema kom NĂźrnbergu zavrĹĄio je kobno. Glazbenica je pala u publiku dok je pokuĹĄavala izvesti akrobatski dio koreogra ije, te je hitno prevezena u bolnicu. Poznata po atraktivnim i akrobatskim koreogra ijama, Pink tijekom izvo enja pjesme “So Whatâ€? nije bila dobro u vrĹĄ ena sigurnosnim pojasevima. Umjesto da “preletiâ€? publiku, “sletjelaâ€? je na tlo, zabila

se u binu i pala me u fanove. Nakon nekog vremena je ustala, ali nije mogla nastaviti koncert. Hitno je preba ena u bolnicu. Nakon nekoliko dana na Twitteru je objavila ispriku ĹĄokiranim fanovima: “Svim mojim fanovima iz NĂźrnberga – jako mi je Ĺžao ĹĄto je show ovako zavrĹĄio. Jako mi je neugodno i jako mi je Ĺžao. Na svu sre u, niĹĄta nije slomljeno. JoĹĄ jednom veliko oprostite!â€?

Kako je Courtney Cox pretjerala s botoksom

01. U ast svim dobrim ljudima

03. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

DraĹžen Ze i

04. MALI MAJMUN ITA

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

Bolesna bra a . Kris jan Beluhan

TOP 03. Tvoj sam LISTA DOMA IH

05. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

Armin

06. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

04. Vjerujem u an ele

KLAPA GODIMENTI

Oliver Dragojevi

07. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROĹ I

05. Danijela as

08. LAGANO UMIREM - CRVENA JABUKA

Danijela Mar novi

09. LJETO - FLYER

06. Odijelo - Jole

10. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

07. Uzalud sunce sja Op a opasnost

FORMULA 13 01. ALL THE LOVERS - KYLIE MINOGUE 02. AMONGST THE WAVES - PEARL JAM 03ALEJANDRO - LADY GAGA 04. WHEN IT’ S TIME - GREEN DAY 05. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES 06. PLUNDERED MY SOULD ROLLING STONES

Ameri ka glumica poznata po ulozi Monice Geller iz serije “Prijateljiâ€? otvoreno je progovorila o holivudskoj opsjednutosti ljepotom. Otkrila je da i ona ljubi botoks, te da je jednom toliko pretjerala da nije mogla pomicati lice. “Ponekad koristim botoks. Za razliku od ve ine ljudi oko mene, koristim ga minimalno. Osje am se udno ako ne mogu micati lice! Ipak, jednom sam zaista pretjerala i ubrizgala sam previĹĄe. Nisam mogla micati lice, nasmijati se, namrĹĄtiti. Tada sam se osje ala kao da sam zarobljena u vlastitoj koĹžiâ€?, iskrena je bila Cox.

Ako ne e Jaca, VidoĹĄevi ho e!

Manekenka Jelena GliĹĄi , koja se proslavila zahvaljuju i svojoj preplanuloj straĹžnjici u spotu Hrvatske turisti ke zajednice, odradit e studentsku praksu u Gospodarskoj komori. Jelena GliĹĄi , vlasnica najpoznatije guze u Hrvata koja je “zapelaâ€? za oko ak i premijerki Jaci, odra uje studentsku praksu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Gospo ica GliĹĄi se tijekom jednomjese ne prakse upoznaje s komorskim sustavom rada u organizacijskim jedinicama HGK-aâ€?, rekla je Martina Soka - Saraga, glasnogovornica Nadana VidoĹĄevi a.

gljive. KaĹže da su on i ma ak nepomi no leĹžali na krevetu i blejali jedan u drugog. Gljive koje su pojeli zovu se arobne zbog halucinogenih svojstava.

Glumcu se stoga u jednom trenu dok je leĹžao na krevetu u inilo da pokraj njega ne leĹži ma ak, ve njegov brat. Cage tvrdi da

je prestao konzumirati droge, ali se isto tako kune da ga je njegov ma ak jednom prilikom pozdravio i to dok nije bio ni na em arobnom. Holivudski glumac uĹživanje u “magi nimâ€? gljivama sa svojim ku nim ljubimcom opisuje kao neponovljivo iskustvo.

TJEDNI KALORIFER

Dean

Lana

Tony Ce nski 09. Nemam pojma Bojan JambroĹĄi 10. Ne pitaj Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH 01. Rihana

TAIO CRUZ feat. LUDACRIS

Russian Roule e

08. COMMANDER

02. Beyonce

KELLY ROWLAND/ DAVID GUETTA

LISTA DOMA IH SweetTOP Dreams

09. STOP FOR A MINUTE

03. David Gue a

KEANE feat. K’NAAN

One love

10. CALIFORNIA GURLS

04. Shakira

KATY PERRY feat. SNOOP DOGG

Did it again 05. Milow Ayo Technology

TOP LISTA 01. ZDRAVKO OLI

TOP DOMA IH Prolaze neke LISTA slike 02. ZLATKO PEJAKOVI Imam malo Ĺželja 03. JINX - Da smo se voljeli manje 04. DENIS & DENIS - Ljubomora 05. J. STAVROS & M. GRDOVI 06 . DAVOR RADOLFI & VANNA Samo dvije rije i 07. NOVI FOSILI - Kada Bog sve zbroji

Glumac Nicolas Cage kaĹže da je jednom prilikom ulovio svog ma ka kako proĹždrljivo jede arobne gljive koje su bile spremljene u friĹžideru. Kako nije htio da se ma ak osje a usamljeno dok je “uĹĄlagiranâ€?, Cage je brĹže - bolje uzeo vre icu s poda i pojeo preostale

08. Kad Ĺžena zavoli

07. BREAK YOUR HEART

Alkohol

Nicholas Cage sa svojim je ma kom jeo “magi ne� gljive

TOP LISTA DOMA IH

02. STRANAC - COLONIA

08. JELENA ROZGA & Željko SamardŞi Ima nade 09. ET & Baruni - Sve il niťta 10. ENI - Vodi me

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 39

-50%

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike blike b likke 6 (R (RK RK M Me imurka, e im murkka 11. K Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

RK ME IMURJE povukao prve kadrovske poteze

Novi trener Alan Belko, Duško Opa i direktor - Svako od nas u Upravi mora biti šljaker. Ukoliko se pokaže da je netko u našim redovima samo pozer i traži samopromociju, ne e ostati, najavio je stil rada Uprave kluba njezin elni ovjek predsjednik Siniša Januši Kako su i obe ali, novi elnici RK Me imurja novinarima su predstavili ekipu koja e klub voditi u novoj sezoni.

Alan Belko, diplomirani profesor kineziologije i dugogodišnji desni vanjski akove kog rukometnog kluba, sjest e na trenersku klupu RK Me imurja ove sezone.

- On je u klubu bio nakon igra ke karijere trener mla ih kadeta i iako nema iskustva u treniranju seniora, ima igra kog iskustva, a zbog njegove mladosti i velikog potencijala smatramo ga dugoro nim rješenjem na trenerskoj poziciji, kazao je okupljenim novinarima Siniša Januši , predsjednik RK Me imurja. Belku e u stožeru biti i Marijan Pikinja kao trener vratara te Miljenko Vidovi kao kondicijski trener. Pripreme zapo inju 26. srpnja.

Na naše pitanje zbog ega se nova uprava odlu ila smijeniti Josipa Borkovi a, koji je s klubom i u prošloj sezoni ostvario odli an uspjeh plasmana u Europu, odgovor je stigao od Dražena Bari a, neslužbenog sportskog direktora: - Lako je biti uspješan kad je cijela pri a posložena. Mislim da mu nije bilo teško biti me u etiri najbolja s Kara i em, Jelini em, Mesari em, Pažinom. Na to se nadovezao novi direktor kluba Duško Opa i kazavši: “Recimo jednostavno da njegov stil vo enja ekipe ne bi odgovarao novoj upravi.”

Prvo poja anje Turkovi iz Varteksa Što se mom adi ti e, za sad je sigurno da su akovec napustili igra i koje je spomenuo Bari , ali

Klupska etvorka RK Me imurje predstavila je prva kadrovska rješenja kad su u pitanju klupske selekcije ima i dobrih vijesti: “Zasad nam je najve i uspjeh u pregovorima ostanak Sladoljeva. K tome, došao nam je Turkovi iz Varteksa a ostao je i

Rodik, dok smo u pregovorima oko povratka Arnaudovskog. Tako er želimo povratak Luke Bari a”, najavio je Januši .

Damir Srnec, lan uprave, je istaknuo koliko je važno da RK Me imurje polaže više pažnje promociji mla ih uzrasta: “Pred

svaku doma u utakmicu planiramo imati utakmicu mališana, to e im biti prava motivacija.

Tako er želimo u prvu ekipu uklju ivati mlade igra e. Svi mi u upravi ovo vidimo kao renesansu me imurskog rukometa i oduševljeni smo što su baš svi, od Grada i Županije do privrednika stali iza ovog projekta.”

Predsjednik Januši tako er je kazao da bi klub volio zadržati Franju Pataftu u klubu, ali i Zdravka Mikolaja te Borisa Klari a, no s njima još nisu stigli porazgovarati. Željko Golik zadužen je za mla e kategorije, a treba riješiti pitanje vo enja tajni kih poslova. U Upravni odbor dodan je Damir Varošanec: “Svako od nas u upravi mora biti šljaker. Ukoliko se pokaže da je netko u našim redovima samo pozer i traži samopromociju, ne e ostati”, jasan je bio Januši .

(Ivana Strahija)

ME UNARODNI ATLETSKI MITING “ akovec 2010.” održan je na SRC-u Mladost uz izniman doseg hrvatskog atleti ara koji studira u SAD-u

Martin Mari srušio hrvatski rekord u bacanju diska Spli anin Martin Mari upisao se na vrh liste svih vremena najboljih baca a diska u Hrvatskoj, a uspjelo mu je to na šestom po redu me unarodnom atletskom mitingu u akovcu, koji je održan na stadionu SRC Mladost u organizaciji Atletskog kluba Me imurje. Mari je spravu težine 2 kg dobacio do 64 metra i 74 centimetra i popravio dosadašnji rekord Dragana Mustapi a iz 2000 godine za trideset centimetara. Ovim rezultatom Mari je postigao i najvrijedniji rezultat mitinga vrijedan 1139 bodova. U muškoj konkurenciji me u pet najboljih rezultata još su i oni Marka Prugove kog iz Zagreb Ulixa i Ivana Pucelja lana Dinamo Zrinjevac koje je na dosko ištu skoka u dalj za pobjedu dijelio samo jedan centimetar. Prugove ki je sko io 7 metara i 71 centimetar a Pucelj samo centimetar manje, 7,70 m.

Na etvrtom mjestu je rezultat Dražena Davidovi a, lana Slavonija Žito iz Osijeka koji je u utrci na 300 m istr ao 33 sekunde i 77 stotinki, a peti rezultat mitinga postigao je Ivan Rimac iz istog kluba i u istoj disciplini sa 34,65. Me u bolje rezultate ubraja se i onaj Tomislava Popeka lana Dinamo Zrinjevac koji je presko io levicu na visini 207 cm. U ženskoj konkurenciji najvrijednije su rezultate postigle

preponašice Arna Erega, lanica AK Dinamo-Zrinjevac rezultatom 13 sekundi i 82 stotinke i Ivana Lon arek, Zagreb Ulix sa 14,07. Tre i rezultat postigla je doma a atleti arka lanica AK Me imuje Kristina Dudek koja je na 300 m tr ala 40,01, etvrto mjesto pripalo je Maji Golub hrvatskoj rekorderki na 100 m koja je u ovoj disciplini pobijedila i postigla rezultat 12,27, a peti rezultat mitinga postigla je Gorana Cvijeti iz Banja Luke u disciplini 100 m prepone sa 14,46.

Unato velikoj vru ini akove ki miting i dalje okuplja vode e hrvatske atleti are te susjede iz Slovenije, BiH i Ma arske, a posebno raduje što se okupio i veliki broj mladih atleti ara koji su otvorili natjecanje u disciplinama 60 i 200 m. Organizatoru natjecanja AK Me imurje posebno je zadovoljstvo što je zajedno sa sucima Zbora atletskih sudaca Me imurja bio sudionik u obaranju još jednog državnog rekorda, a to e biti najbolji poticaj za organizaciju mitinga u idu oj godini. Iz AK Me imurje zahvaljuju na potpori sponzorima i pokroviteljima mitinga, a to su: pokrovitelji Grad akovec i Me imurska županija, te sponzori Pertunina Pipo akovec, Vajda akovec i Stolarija Kikelj akovec. (md)

Brojni me imurski predstavnici, s nizom odli nih rezultata

Martin Mari rušenjem hrvatskog rekorda u bacanju diska okrunio je sjajnu organizaciju i napore AK Me imurje na ovom mitingu

Kristina Dudek i u akovcu potvrdila je odli nu formu u sprinterskim disciplinama

Na mitingu su ravnopravno s me unarodnim konkurentima sudjelovali i lanovi doma ina AK Me imurje te atletskih klubova Nedeliš e i Mursko Središ e. U juniorskoj i seniorskoj konkurenciji tako nisu izostale medalje za najbolje me imurske atle are. U utrkama na 100 m pobjedila je Kris na Dudek (Me imurje) u konkurenciji mla ih juniorki dok je kod seniorki tre e mjesto zauzela Manuela Turk (Me imurje). U utrci na 300 m posebno vrijedan rezultat napravila je sve bolja sprinterka Kris na Dudek (Me imurje), a na tre e mjesto plasirala se Gabrijela Grabar (Nedeliš e). U najdužoj utrci mi nga, onoj na 1000 m Me imurci su vodili glavnu rije kod ml. juniora gdje su prvo i drugo mjesto u uzbudljivoj završnici osvojili Mar n Srša (Me imurje) i Bernard Gavez (Nedeliš e). Kod ml. juniorki tre e mjesto je zauzela Silvija Trstenjak (Nedeliš e) a Ines Sobo an (Me imurje) zabilježila je prvo mjesto kod seniorki. U tehni kim disciplinama tako er veliki broj plasmana me u tri najbolja rezultata. U skoku u vis kod ml. juniora pobijedio je Damir Posavec (Nedeliš e) dok je kod seniora Daniel Bra ko (Me imurje) bio drugi. Kod ml juniorki u visu Jelena Turk i Lucija Žbulj (Me imurje) bile su druga i tre a , a kod seniorki lanice Me imurja Marija Hranilovi i Sanja Kozar osvojile su prvo i drugo

mjesto. U skoku u dalj u muškoj konkurenciji bilo je nemogu e konkurira rezulta ma od 7,70 m pa su medalje osvajale samo seniorke i to drugo mjesto Mihaela Horvat (Nedeliš e) i tre a Jelena Turk (Me imurje). Skok s motkom dao je priliku da se iskažu i osvoje prvo i drugo mjesto Daniel Bra ko i Aleksandar Žbulj (Me imurje) u konkurenciji seniora. U bacanju kugle i diska kod ml. juniora pobijedio je Mar n Platuži (Nedeliš e) a drugi je bio Sven Todorovi (Me imurje), Kod seniora u bacanju kugle kod seniora drugo mjesto osvojio Kristijan Strahija, a drugi je bio Branko Todorovi (Me imurje). U ženskoj konkurenciji u bacanju kugle za ml. juniorke najbolja sa rekordnim ostvarenjem bila je Melani Kralji (Me imurje) a tre a Lea Obadi (Me imurje). U bacanju diska Lea Obadi potvrdila je da je najbolja mla a juniorka Hrvatske osvojivši prvo mjesto. Kod seniorki drugo mjesto u bacanju kugle i diska osvojila je lanica Me imurja Patricija urin. Brojni natjecatelji bili su i u najmla im kategorijama. Me u troje prvoplasiranih uvrs li su se: 1. Ivan Lengeli i 2. Arian Šari (Me imurje) na 60 m za kadete do 10 godina; 1. Lukrecija Medvar, 2.

Stela Andrašec i 3. Lucija akovi (sve Me imurje) na 60 m za kadetkinje do 10 godina; 1. Filip Turk 2. David Verli i 3.

David Lengeli (svi Me imurje) na 60 m za kadete do 12 godina; 1. Maja Ferlin

U mla oj dobnoj konkurenciji me imurski atleti ari zabilježili su niz plasmana na postolje, kao primjerice u bacanju kugle - ml. juniorke 2. Sara Sen ar i 3. Anamarija Gavez (sve Nedeliš e) na 60 m za kadetkinje do 12 godina; 2. Leon Furdi (Me imurje) na 60 m za kadete do 14 godina; 1. Veronika Kova 2. Lorena Duš i 3. Maja Kos (sve Me imurje) na 60 m za kadetkinje do 14 godina; 1. Majkl Kodba (Nedeliš e) i 3. Patrik Škvorc (Me imurje na 60 m za kadete do 16 godina i 1. Mateja Jambrovi (Me imurje) 2. Vlatka Sekirnik (Nedeliš e) i 3. Iva Novak (Me imurje) na 60 m za kadetkinje do 16 godina. Osim u utrkama na 60 m kade su sudjelovali i na 200 m i to u apsolutnoj kadetskoj kategoriji, a tu su se iskazali: 1. Mateja Jambrovi (Me imurje) 2. Vlatka Sekirnik (Nedeliš e) i 3. Iva Novak (Me imurje) kod kadetkinja i 1. Majkl Kodba (Nedeliš e) i 2. Patrik Škvorc (Me imurje) kod kadeta. (md)

20. srpnja 2010.

DEN HAAG ITF 18

BRCKOV MEMORIJAL

15-godišnji Šuica pokazao zna ajan teniski napredak

Polufinale za Enu Babi U organizaciji TK Brcko u Velikoj Gorici održan je Brckov memorijal, turnir za dje ake i djevoj ice do 14 godina na kojem je nastupila nekolicina igra a TK Franjo Pun ec. Najbolji rezultat na turniru postigla je Ena Babi plasmanom u polufinale

turnira gdje je zaustavljena od Boškovi iz zagreba kog I Teama rezultatom 16 06. Do polufinala Ena je pobijedila Jezidži (I Team) 61 60 i prvu nositeljicu turnira Mirian Šilji 64 61. Borna Novak plasirao se u etvrtfinale turnira.

Odli an rezultat za Marina Šuicu, petnaestogodišnjeg igra a Pun eca na turniru iz kalendara ITF-a za juniore i juniorke do 18 godina u Den Haagu. Nakon što je prošao kvalifikacije i plasirao se u glavni turnir nastavio je nizati pobjede. U prvom kolu pobijedio je Selsa iz Nizozemske 61 61, u drugom Bergera iz Njema ke 62 75, u tre em Japanca Kawachia 76 62 i u etvrtfinalu Austrijanca Weidingera 61 76. U polufinal-

DORINA OPEN

Anda Pintari stigla do finala Jedanaestogodišnja akov anka Anda Pintari nastupila je na Dorina Openu, turniru za dje ake i djevoj ice do 12 godina održanom u Zagrebu i plasirala se u finale turnira. Nakon prolaska Round Robin kvalifikacija gdje je zabilježila sve tri

pobjede, plasirala se u glavni turnir gdje je bila bolja od Varaždinki Doris Pti ek 64 64 i Paole Šimun i 64 16 64, te Martine Bokuli (TK Ogulin) 64 61. U finalnom susretu poražena je od prve nositeljice turnira Paule Gajšak 06 16.

FARMAL KUP

Lana Novkovi najbolja u Varaždinu U Varaždinu je u organizaciji TK Varteks održan Farmal kup, turnir za dje ake i djevoj ice do 14 godina iz kalendara Hrvatskog teniskog

saveza. Mlada akov anka Lana Novkovi pobjedama protiv klupske suigra ice Lorene Brzuhalski 63 63, Sofije Vagaja (TK Rukavac) 36 62

60 i Varaždinke Ene Kocijan 62 64 plasirala se u finale turnira, gdje je poražena od Petre Šari (TK Koprivnica) 46 46.

nom susretu punom preokreta poražen je od kasnijeg pobjednika turnira Talijana Andrea Ceccarella u tri seta 26 62 16.

Odli nim rezultatom na turniru u Nizozemskoj Marin Šuica potvrdio je da se može ravnopravno nositi i sa nekoliko godina starjim igra ima, te pokazao vidan napredak u svom teniskom razvoju koji bi trebao biti okrunjen jednog dana pro esionalnom karijerom.

20. srpnja 2010.

ZA PROMJENU SUSTAVA NATJECANJA HNL glasovali su i me imurski predstavnici

Križari : Za nas je najvažnija odluka o pet skupina tre ih HNL i ukidanje IV. HNL No, Križari je najavio svoj odlazak s mjesta predsjednika NSM-a, pa nas je interesiralo kako on misli ostvariti svoj plan: Nisam ovjek koji drži fige u džepu. Novom rukovodstvu Saveza predložit u da me kandidira za lana Skupštine HNS-a i onda u iskoristiti svaki trenutak i svu svoju snagu da se izborim za bolje pozicije za Me imurce.

Vjerujem da se svi unutar Saveza slažemo da ovo više ne emo trpjeti i da je vrijeme da se pokrenemo.

Sjednica Skupštine HNS-a, na kojoj je (još jednom) izglasovana promjena sustava natjecanja sa 16 na 12 klubova u 1. HNL, izazvala je veliku buru u javnosti. Me imurski predstavnici Mato Kljaji i Stjepan Križari , dopredsjednik i predsjednik Me imurskoga nogometnog saveza, digli su ruke za Ligu 12, procjenjuju i da e tako za naš kraj izboriti bolju poziciju pri HNS-u.

Postigli smo što smo željeli Nogomet na nacionalnoj razini daleko je od igre, to je prava politika, u kojoj treba znati kome se i kada prikloniti. Iako je naš Savez izglasao na svojoj Skupštini da želi Ligu 16 još u ožujku, obojica predstavnika u Skupštini HNS-a nisu se libila upotrijebiti slobodu koju su dobili od me imurskih skupštinara i podržati prijedlog koji je zagovarao mo ni Zdravko Mami i njegov Dinamo. Tim više što NK Me imurje nije u 1. HNL, rekao nam je Križari : - Za nas je važnije da su ostali kona no priznali da su bili u krivu kad su osnovali etvrte lige prije pet godina. Mi smo se protivili tome, jer smatramo da nije klubovima interesantna, pa smo sada kona no došli na svoje, jer se ta liga od idu e sezone ukida. Tako er, imat emo pet tre ih liga, što za naše postoje e tre eligaše zna i da e imati najmirniju sezonu do sad, dok e oni iz 4. HNL, koji pokazuju veliki napredak i želju za korakom više, poput Slakovca, Kotoribe ili pak Palovca, mo i lako u i u 3. HNL. Mato Kljai na to se nadovezao: - Našoj regiji ovo e sigurno donijeti puno. Samo da napome-

Stjepan Križari

Mato Kljaji

nem da mi kao tre eligaši u Prelogu, a i kolege u Nedeliš u, trošimo ogromne novce za putovanja po Slavoniji sve do Županje, a možete misliti koliko publike iz tih mjesta dolazi u Prelog pa si lako zbrojimo isplativost i interes takve tre e HNL. I suci nam dolaze iz tih mjesta, normalno sa svojim troškovima putovanja do Preloga, znamo koliko je to novaca, a koji bi se mogao utrošiti u pametnije stvari, kao na primjer rad sa mladima.

Dakle, Križari i Kljaji glasovali su za “paket”, koji po njihovom mišljenju donosi najve i boljitak me imurskom nogometu.

Pritiska iz HNS-a nije bilo - Ja sam poznat da pritiske ne prihva am i da me ne interesiraju. Dapa e, kad me netko pritiš e, postoji velika šansa da postanem tvrdoglav. Znam zašto HNS nas nikad ne zove, jer e nam biti dužni uslugu, rekao je Stjepan Križari na naga anja da su Me imurci ruke digli na Ligu 12 zbog ucjena iz HNS-a.

Vrijeme je za bolje pozicije me imurskih predstavnika u HNS-u Važno je i to što su se priklonili ve ini, a nadaju se da e im to u budu nosti donijeti i neke važnije pozicije u HNS-u. - Osim Kataleni a, koji je u Izvršnom odboru, ostali su u komisijama koje su jadne i nikakve i ja sam jasno kazao da to više nema nikakvog smisla. Iako navodno imamo svoje ljude u nekakvim komisijama, one su uzaludne i nevažne sorte, moramo dobiti ljude u organima koji nešto zna e, poput natjecateljske komisije.

U suprotnome emo postati nitko i ništa, smatra Križari . - Na idu oj sjednici Skupštine HNS-a emo nominirati naše kandidate i truditi se da pro u u važne komisije. Vrijeme je da nas se prestane šikanirati.

IZ KANCELARIJE Me imurskog nogometnog saveza

Poznati sastavi me imurskih liga Održana je 19. sjednica IO MNS. Prihva ena su izvješ a povjerenika za natjecanje Igora Križari a, povjerenika za su enje seniorskih liga Darka Jambrovi a, povjerenika za su enje mla ih uzrasta, žena i veterana Franje Faisa kao i disciplinskog suca Mije Horvata za proljetni dio sezone 2009/2010. Isti su dobili mandat lanova IO MNS i za novu natjecateljsku sezonu 2010/2011. Izmjena je jedino to da je novi disciplinski sudac Stjepan Talan.

U III. ŽNL prvi romski klub: Romska vatra i povratak Trnja Prihva ene su propozicije natjecanja za novu sezonu pa sastavi liga izgledaju ovako: I. Me imurska liga: Dinamo Domašinec, Omladinac Novo Selo Rok, Naprijed Cir-

kovljan, Mladost Ivanovec, Polet Sveti Martin na Muri, Spartak Mala Subotica, Rudar Mursko Središ e, BSK Belica, Bratstvo Savska Ves, Centrometal Macinec, Sokol Vratišinec, Plavi Peklenica, Zasadbreg i Dubrav an Donja Dubrava.

II. Me imurska liga – istok: Vidov an Donji Vidovec, Grani ar Novakovec, Podturen, Dubrava Sivica, Mladost Sveta Marija, Drava Donji Mihaljevec, Croatia Orehovica, Mladost Palinovec, Budu nost Podbrest, Radni ki Gardinovec, Galeb Oporovec, Draškovec, Borac PMP Tur iš e i SK ehovec.

II. Me imurska liga – zapad: Venera PMP Sveti Juraj na Bregu, Trnovec, Puš ine, Strahoninec, Sloboda Mihovljan, Sloga Štrigova, Bratstvo Jurovec, Mladost Selnica,

Mura Hlapi ina, Me imurec Dunjkovec-Pretetinec, Hajduk Štrukovec, Jedinstvo Novo Selo na Dravi, Šenkovec i Drava Kuršanec.

III. Me imurska liga – istok: Omladinac DržimurecStrelec, Kraljev an 38 Donji Kraljevec, Budu nost Miklavec, Mladost Dekanovec, Jadran Šte anec, Napredak Gornji Kraljevec, Otok, Eko Sveti Križ, Borac Donji Hraš an, Hodošan, Trnje Sveti Juraj u Trnju i Romska vatra Piškorovec.

III. Me imurska liga – zapad: Donji Koncov ak, Mali Mihaljevec, Hajduk Brezje, Jedinstvo Gornji Mihaljevec, Bratstvo Preseka, Dinamo Žiškovec, Torpedo Križovec, Plavi 1975 Prekopa-Bukovec, Zebanec, Pobjeda Gornji Hraš an, Krištanovec i Omladinac Ma kovec.

Kljaji spreman za kandidaturu predsjednika Saveza A najvjerojatniji nasljednik Križari a na poziciji predsjednika NSM-a je upravo Mato Kljaji , koji je ve u dva mandata dopredsjednik. Svojim je radom zadužio preloški nogometni klub, u ijoj je upravi i danas, ali i Savez u kojem je vrlo aktivan. Kad smo ga upitali kako bi on vodio Savez, kazao je: - Svaki ovjek ima neke svoje ideje, me utim, ostavimo to za jesen. Ukratko, sigurno želim nastavak kontinuiteta jednog dobrog dosadašnjeg rada Saveza, dobru suradnju sa svima koji vole nogomet od Donje Dubrave do Štrigove, a posebno bih poradio na odnosu Rusanove i Me imurja gdje ima mnogo mjesta za napredak. Dotaknuo bih se i trenerske organizacije, a posebno mi je zanimljiva tema rad sa mladima po klubovima. Uglavnom ovjek sam od dugoro nih i detaljnih planova, vjerujem u naporni rad i osje am da bih mogao mnogo, naravno, ako mi naši skupštinari poklone povjerenje, zaklju io je Kljaji .

(Ivana Strahija)

TURNIR PRVAKA SENIORSKIH ME IMURSKIH LIGA

U Pribislavcu tri dana Polet iz Pribislavca doma in je tradicionalnog turnira prvaka me imurskih nogometnih liga, turnirom kojim se uz kup otvara nogometna sezona.

Igra se 30, 31. srpnja, te finale 1. kolovoza. U prostorijama MNS izvu eni su parovi: 30.07.2010.(petak) u 18 sati - pretkolo SK ( ehovec) – DRAVA (Kuršanec); 31.07.2010.(subota) 16 sati - POLET (Pribislavec) – ZASADBREG; 18 sati DUBRAV AN (Donja Dubrava) – pobjednik pretkola; 01.08.2010.(nedjelja) - 18 sati FINALE

Vjeran Simuni nametnuo je žestok ritam i maksimalnu disciplinu od prvog radnog dana NK Me imurje

VJERAN SIMUNI novi trener NK Me imurje

U novoj sezoni svaka utakmica bit e borba za goli život Novi trener Me imurja Vjeran Simuni je vjerojatno hrvatski trener koji je vodio najviše klubova dosad, ak 27. “Radim ve 17 godina, nikad nisam bio bez posla”, objašnjava Simuni .

Posljednje dvije gaže Simuni je imao u Mosoru i Imotskom, drugoligašima, pa se ini da je za posao drugoligaškog Me imurja kao skrojen.

Simuni : Smatram se uspješnim trenerom Za Me imurjem i Simuni om je teških tjedan dana. Uz paklene vru ine i dva treninga dnevno novi trener natjerao je nove igra e na svakodnevno tr anje od po 10 kilometara, što im sigurno nije lako. Nadaju se da e mo i odraditi i koji trening nave er, uz rasvjetu, no najvažnije od svega jest riješiti se suspenzije kluba, koja je onemogu ila i prijateljski pripremni susret s Varteksom u subotu. U svakom slu aju, suspenzija bi trebala biti skinuta do srijede, za kad Me imurje ima dogovorenu utakmicu s Nedeliš em.

“Ve sam bio u akovcu i smatram se uspješnim, a nadam se da emo uspjeti i ove sezone. Ne treba se zavaravati,

bit e užasno teško svima, jer se zbog smanjenja 1. HNL u Drugoj idu e sezone može o ekivati pet ispalih klubova, dok e iz 2. HNL ispasti osam klubova. Bit e to borba za goli život, mislim ak i bespoštedna”, kazao nam je Simuni .

Osim imperativa osvajanja svakog boda, problem Me imurcima bit e i obaveza uvrštavanja trojice mladih igra a u prvih 11: “Morat emo prona i tri mlada igra a ispod 21 godine da po inju utakmice, to nam je za sad problem, ali imamo vremena do prvenstva i stignemo nadopuniti redove. Ja bih volio da imamo 60-70 posto doma ih igra a u klubu, ne znam koliko e to biti izvedivo.”

O igra ima za sad Simuni ne želi pri ati previše. injenica je da e ipak na okupu ostati 7-8 igra a iz prošle sezone, ali ve ina e biti novih. Pred Me imurjem je tako zahtjevna sezona, no Simuni obe ava jedno: “Ja u u initi sve da se doma ne izgubi ni jedna utakmica. Zbilja mrzim gubiti na doma em travnjaku”, kazao je Simuni dodavši da je u Brunejima godinu i pol dana bio bez doma eg poraza, što je svojevrstan rekord. (Ivana Strahija)

ŽDRIJEB i parovi 1.kola KUPA MNS – SENIORI

Nekoliko jakih parova ve u prvom kolu Obavljen je ždrijeb i napravljena shema ovogodišnjeg kup natjecanja MNS. Cjelovitu objavljujemo uo i natjecanja. Poznati su parovi prvog kola. Natjecanje zapo inje 1. kolovoza kada u Oporovcu doma i Galeb ugoš uje novoosnovani klub Romska vatra.

Sve ostale utakmice igraju se u etvrtak 5. kolovoza (blagdan).

PAROVI: Gornji Hraš an: POBJEDA – MLADOST (Palinovec), Otok: OTOK – BORAC PMP (Tur iš e), Sveti Križ: EKO – POLET (Pribislavec), Brezje: HAJDUK – DUBRAV AN, Donji Kraljevec: KRALJEV AN 38 – BUDU NOST (Miklavec), Krištanovec: KRIŠTANOVEC – GRANI AR (Novakovec), Hodošan: HODOŠAN – TORPEDO, Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – MALI MIHALJEVEC, Donji Hraš an: BORAC – JADRAN, Žiškovec: DINAMO – GRANI AR (Kotoriba), Novo

Selo na Dravi: JEDINSTVO – DINAMO (Domašinec), Zebanec: ZEBANEC – BRATSTVO (Savska Ves), Kuršanec: DRAVA – DRAVA (Donji Mihaljevec), Orehovica: CROATIA – OMLADINAC (Držimurec-Strelec), ehovec: SK – MURA, Gardinovec: RADNI KI – OMLADINAC (Novo Selo Rok), Podbrest: BUDU NOST – OMLADINAC (Ma kovec), Donji Koncov ak: DONJI KONCOV AK – SLOBODA (Mihovljan), Selnica: MLADOST – VIDOV AN Jurovec: BRATSTVO – PLAVI (Peklenica), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – RUDAR, Dekanovec: MLADOST URKIN – HAJDUK (Štrukovec), Oporovec: GALEB – ROMSKA VATRA, Sveta Marija: MLADOST – SLOGA (Štrigova), Preseka: BRATSTVO – DUBRAVA, Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – DRAŠKOVEC i Puš ine: PUŠ INE – NAPRIJED.

20. srpnja 2010.

U PRELOGU KRE E ZAVRŠNICA najve eg ljetnog turnira u Me imurju

Od utorka (danas) najzanimljivije Organizatori su uz dva slobodna dana prema predvi anjima tradicionalni ovogodišnji i jubilarni 30. po redu Memorijal Vladimir Skok u Prelogu doveli do završnice.

Do ponedjeljka (ju er) igralo se po skupinama. Ve ih iznena enja nije bilo, iako se u nekim skupinama vodila velika borba za daljnji plasman zbog kvalitete i izjedna enosti ekipa.

Ipak, prava borba o ekuje se od danas (utorka) 20. srpnja kad kre e sama završnica u kojoj je

Pobjednik Transporti Novak D. Hraš an Novak iz D. Hraš ana. Oni su u finalu svladali ekipu OPG Srpak iz Palinovca. Tre e mjesto zauzela je ekipa Varga elektronik Draškovec.

U nekoliko dana u Hodošanu se okupio preko 2.000 gledatelja koji su pratili zanimljiva nogometna nadmetanja i zabavljali se dugo u no uz druženje i dobru zabavu. (dz)

MALONOGOMETNI turnir u D. Koncov aku

MNK Mip Weyland osvojio malonogometni turnir Od 9. do 11. srpnja u Donjem Koncov aku na nogometnom igralištu odigrao se tradicionalni no ni malonogometni turnir na koji se prijavilo 13 malonogometnih ekipa. Ove godine finale su u nedjelju igrali MNK Mip Weyland i KMT Duesseldor iz Selnice. U skupini je KMT na šesterce svladao Mip Weyland,

Jurica Pavlic tre i u Gdansku jenilo u drugom dijelu dana upravo kad su po ele utrke.

Kako je kiša padala bez prestanka vozilo se samo 12 vožnji.

na rasporedu etvrtfinalni dan.

U srijedu su polufinalne borbe, a u etvrtak 22. srpnja veliko finale. Program turnira oboga en je završnim borbama u tako er sada ve tradicionalnoj odbojci na pijesku za rekreativce, a program na glavnom borilištu bit e oboga en rukometnim susretomekipe “Prelog Veterani” i RK Novi Maro (utorak) i malonogometnim susretom ženskih ekipa Trnave iz Gori ana i polaznica Policijske Akademije u Zagrebu (srijeda).

MEMORIJALNI MALONOGOMETNI turnir u Hodošanu

U Hodošanu je odigran 2. memorijalni malonogometni turnir Zvonko Zrna i Darko Tišljari u organizaciji NK Hodošana. Prijavio se veliki broj ekipa - njih 19 iz donjeg dijela Me imurja. Niska kotizacija privukla je lijepi broj ekipa, pa se u etiri dana mali nogomet u Hodošanu igrao od ranog poslijepodneva do kasno u no .

Na kraju je najbolja mom ad turnira bila ekipa Transporti

DRUGA UTRKA ZAVRŠNICE SP U-21 u speedwayu vožena je u Poljskoj

da bi Mipovci bili bolji u finalu i pobijedili sa 4:1 i uzeli titulu prvaka turnira. Tre e mjesto pripalo je ekipi Klesarstvo Mramor.

Za pobjendi ku ekipu MNK Mip Weylanda igrali su Mario Raj , Nino Šprajc, Zoran Šardi, Luka Jurovi , Denis Breznik, Alen Stojko, Nino Belovi - Libek, Karlo Baksa i Robert Kralj.

Jurica Pavlic solidno je odradio svoj dio posla. Šteta za tre i izlazak kad je ostao bez bodova. U prve dvije vožnje slavio je pobjede, tako da mu se

za nastavak natjecanja ra una 6 bodova.

Latvijac Bogdanovs bio je najbolji (9 bodova), a Danac Hougaard bio je drugi s 8 bodova. (dz)

FINALE EP ZA JUNIORE vozi se u subotu na Mileniumu

Najbolji mladi europski voza i u borbi za titulu

Poljski Gdansk bio je doma in druge utrke do etiri (prva je održana na Mileniumu D. Kraljevec) završnice SP za juniore (voza i do 21 godine) koje se ove godine vozi po prvi put u druga ijem ormatu od ak etiri, a ne samo jedne utrke.

Iako je u Poljskoj cijeli dan pržila vru ina, sve se promi-

U subotu, 24. srpnja s po etkom u 19. 30 h na stadionu Milenium okupit e se najbolji voza i Europe do 19 godina. Finale se nakon etiri godine opet vozi na stazi u Donjem Kraljevcu, gdje se prisje amo zlata za Juricu Pavlica koji je postao najmla i prvak u ovoj kategoriji u povijesti speedwaya. Sada e tu priliku imati Dino Kova i , nova hrvatska speedway nada, voza Speedway kluba Unia, koji se kvalificirao u finale osvojivši drugo mjesto u njema kom Herxheimu.

Dino e pokušati ponoviti Juri in uspjeh, iako to sigurno ne e biti jednostavno. Glavni avoriti su: Przemyslaw Pawlicki, jedan od najboljih juniora poljske extralige, a vozi u klubu Stal Gorzow uz Nic-

kija Pedersena i Tomasza Golloba, te Danac Michael Jepsen Jensen, koji vozi u klubu Unibax Torun.

Ne e biti iznena enje ukoliko na postolju vidimo Ukrajince ili Ruse, koji su velesila speedwaya, što dokazuje i Emil Say utdinov. Dino Kova i tako er ima velike šanse za medalju, ovo je njegova doma a staza, a ve je i u kvalifikacijama pokazao da se može nositi s ovakvom konkurencijom. Naravno bit e potrebno malo sre e, ali i ulazak u utrku bez pritiska, samo sa ciljem što boljih vožnji, jer bi medalja bila zaista veliki uspjeh.

Na utrci e tako er biti u prodaji ulaznice za Speedway Grand Prix, koje se ve sada mogu kupiti preko Eventima i u ca e baru Jabuka, u Donjem Kraljevcu.

Startna lista za subotnju utrku EP U-19: 1 Jan Holub, eška 2 Przemyslaw Pawlicki, Poljska 3 Denis Andersson, Švedska 4 Philip Tirsdal, Danska 5 Kacper Gomolski, Poljska 6 Lukasz Cyran, Poljska 7 Michael Jepsen Jensen, Danska 8 Vitalij Belousov, Rusija 9 Andriy Kobrin, Ukrajina 10 Tobiasz Musielak, Poljska 11 Jonas B. Andersen, Danska 12 Emil Pulczynski, Poljska 13 Patryk Dudek , Poljska 14 Sergey Karachinsev, Rusija 15 Dino Kova i , Hrvatska 16 Timo Lahti, Finska Rezerve: Lukaszewski (Poljska) i Edberg (Švedska)

PLASMAN pliva a PK-a na državna prvenstva

Odlaze na juniorsko i kadetsko državno prvenstvo Nakon duge, naporne, ali i uspješne, sezone došli smo i do onih najvažnijih natjecanja Državnog prvenstva Hrvatske u velikim bazenima (50 m).

Na juniorsko PH, koje e se održati u Zagrebu od 23. do 25. srpnja, plasirali su se Deni Juri an u disciplinama 100 m i 200 m leptir, Kristijan Stunkovi u disciplini 200 m leptir, Petra Marciuš u disciplinama 50 m i 100 m slobodno te 200 m leptir, Jakov Rojko u disciplinama 50 m i 100 m slobodno te 100 m le no i Nelly Lisjak u disciplini 200 m leptir. Po prvi put na Juniorskom PH nastupit e i juniorska šta eta PK-a u sastavu Deni Juri an, Luka Cigler, Kristijan Stunkovi i Jakov Rojko.

Na kadetsko PH, koje e se održati u Splitu od 31. srpnja do 1. kolovoza, plasirali su se

Šest pliva a PK-a nastupit e na juniorskom i kadetskom državnom prvenstvu Jakov Rojko u disciplinama 100 m, 200 m, 400 m i 800 m slobodno, 100 m i 200 m le no,

200 m mješovito, Luka Dodlek u disciplinama 100 m i 200 m leptir, 100 m i 200 m prsno, 200

m i 400 m mješovito te Nelly Lisjak u disciplinama 100 m i 200 m leptir te 200 m le no.

ZANIMLJIV NOGOMETNI turnir u Maloj Subotici

Sobotica pobjednik “Bagio” turnira Minulog vikenda u Maloj Subotici je odigran nogometni turnir “Robert Podgorelec - Bagio” koji se igra u spomen na preminulog nogometaša NK Spartaka iz Male Subo-

tice. Pobjednik turnira koji se u narodu zove “ med vulicaj” je ekipa Sobotice, ispred Benkovca, Novog Naselja (tu je živio Bagio) i Jur evca. Najbolji strijelac je Igor Šegovi

Ekipa Sobotice pobjednik je turnira

iz pobjedni ke ekipe koji je postigao 6 golova. Utakmice su korektno odsudili Stjepan Fic i Saša Mihali . Finalna utakmica izme u Sobotice i Benkovca završila je rezultatom

9:5, dok je za tre e mjesto bilo 4:2 za Novo Naselje. Turnir je odigran pod sponzorstvom Op ine Mala Subotica i eMedjimurje portala. (sm, Z. Vrzan)

Benkovec je osvojio drugo mjesto

20. srpnja 2010.

Juniorski pobjednici iz ŠRD-a “Glavatica Pfeifer” Prelog

Najbolje hrvatske juniorke iz ŠRD-a “Klen - Vigma” Sveta Marija

KUP HRVATSKE u sportskom ribolovu

Juniorke Klen - Vigma i juniori Glavatice Pfeifer najbolji u državi Juniorke iz ŠRD-a “Klen - Vigma” Sveta Marija senzacionalne su pobjednice Kupa prvenstva Hrvatske u sportskom ribolovu u lovu ribe na plovak, održanom na vodama Nete a i Eliman kod Virovitice. Boje društva branile su Tena Orehovec, Paula Pongrac, Mirela Mutak, te kapetan ekipe Stjepan Pongrac. Me u osam ekipa, koliko ih je bilo na završnom natjecanju, ŠRD “Mura” iz Murskog Središ a u sastavu Ana Marija Ma ari , Tamara Vinko, Ana Marija Jurini i Iva Jagec te kapetan Boško Jagec osvojila je 5. mjesto.

Jednako tako su pobjednici kupa u muškoj juniorskoj

konkurenciji natjecatelji ŠRD-a “Glavatica - Pfeifer TTI” iz Preloga, koji su nastupili u sastavu Alan Perko, Roberto Jankovi , Alen Lehkec i kapetan Šeko Ajdarpaši .

Kod seniorki je ekipa ŠRD-a “Klen - Vigma” u sastavu Božena Orehovec, Elizabeta Sklepi , Ivanka Škoda i kapetan Miroslav Škoda osvojila 6. mjesto me u 16 ekipa. U pojedina noj konkurenciji Sanja Oreški je 2., a Ivanka Škoda 3., što su isto tako vrlo dobri rezultati.

Me imurskih predstavnika u seniorskoj konkurenciji nije bilo jer nisu u kvali ikacijama uspjeli izboriti pravo sudjelovanja na završnom natjecanju.

Me imurski ribi i imali su u Darku Oreškiju i Antunu Kedmencu sudionike Organizacijskog odbora i posao su obavili korektno. (sm, DO)

Odli ni pojedina ni plasmani Sjajne plasmane ostvarile su juniorke i seniorke naših društava u pojedina noj konkurenciji. Ana Marija Jurini je prva, dok su Mirela Mutak i Paula Pongrac osvojile 2. i 3. mjesto. Alan Perko je osvojio 1. mjesto u pojedina noj konkurenciji, dok su Roberto Jankovi i Alen Lehkec zauzeli 6. i 17. mjesto.

Svi sudionici kupa iz Me imurske županije

DRUŠTVENO NATJECANJE RIBI KE UDRUGE ŽUŽI KA

ŠRD “MURA” Mursko Središ e

Najuspješniji Mateo Maltar i Marko Škoda

Somi ki kup u Selnici

Udruga ljubitelja prirode i ribolova Žuži ka iz Kotoribe bila je u subotu, 11. srpnja organizator društvenog natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Klupsko natjecanje je održano na vodi Žuži ka, a sudjelovalo je 15 lanova udruge u kategoriji kadeta i seniora. U kategoriji kadeta najbolji je bio Mateo Maltar, drugo mjesto osvojio je Dominik Gregurec, dok je tre i

Najbolja trojka juniorske konkurencije

Najuspješniji trojac me u seniorima

bio Ivan uki . U seniorskoj konkurenciji slavio je Marko Škoda, drugo mjesto pripalo je Krešimiru Zvošecu, a tre e Anti uki u. Predsjednik udruge Mladen Gori anec najboljima je uru io pehare, dok su svi ostali primili prigodne sponzorske nagrade. lanovi udruge tom su prilikom predstavili nove majice koje su dar poduzetnika Antuna Vlaheka. (af)

SPORTSKO LJETO u op ini Nedeliš e

Uspješno završena etiri sportska kampa U organizaciji i pod pokroviteljstvom op ine Nedeliš e uspješno su završena etiri od devet sportskih kampova projekta “Sportsko ljeto” u SGC-u “Aton” u Nedeliš u. Podsjetimo, Sportsko ljeto organizira se s klubovima iz razli itih sportova s podru ja op ine Nedeliš e i Grada akovca.

Pretprošli tjedan u istom su se terminu održavala dva kampa, nogomet i disc golf. Nogometnom kampu prisustvovalo je 95 djece, dok se disc golf kampu priklju ilo 61 dijete.

Disc golf kampu priklju ilo se 61 dijete I dok je prošli tjedan završen atletski sportski kamp kojem je prisustvovalo 156 djece, a koji je

održan u organizaciji AK-a “Nedeliš e”, ovaj tjedan zapo eo je kamp jahanja koji traje do 23.

srpnja. Do sada je za jaha ki kamp prijavljeno 176 djece, a organizator, Konji ki klub “ akovec”, osigurao je 7 konja za potrebe kampa.

Nakon jahanja, 26. srpnja, na redu je odbojka. Rukomet e se održati od 2. do 7. kolovoza, dok e karate pokrete djeca mo i u iti od 9. do 13. kolovoza. Posljednji kamp bit e košarka koja e se održati od 16. do 20. kolovoza.

Uplata od simboli nih 50 kn za sudjelovanje na svim kampovima vrši se na recepciji SGC-a “Aton”.

Prošli tjedan završen je atletski sportski kamp

Na ribolovnim površinama ŠRD-a “Mura” Mursko Središ e u Selnici (retencija) u nedjelju 25. srpnja održat e se ribi ko natjecanje pod nazivom “Somi ki kup”, 1. kolo. Prijave se primaju prije natjecanja od 7 sati ujutro na samom borilištu.

Kotizacija iznosi 50 kuna po natjecatelju, a tri prvoplasirana natjecatelja dobivaju velike pokale, ostali priznanja. Za sve sudionike nakon natjecanja prire uje se objed i druženje na ŠRC-u “Zaleš e” u Murskom Središ u. (sm)

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

UDRUGA ZA POMO osobama s mentalnom retardacijom akovec

Družili se i proslavili Anin ro endan Na vikend imanju obitelji Alojza Bistrovi a u Selnici u subotu se skupilo pove e društvo, me u kojima ih je najviše bilo iz Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom akovec.

Na brijegu Selniš ak - Balog u ljetnoj idili šti enici udruge, njihovi mentori - asistenti i prijatelji bili su gosti na pikniku koji su za njih pripremili Bistrovi evi, koji godinama pomažu udrugu.

U zaista ugodnom ozra ju proslavljen je i ro endan šti enice Ane Srša iz Marofa, djevojke koja je cijeli dan širila veselje i radost me u prijateljima i doma inima. ak tri ro endanske torte za Anu složila je Terezija Rajh iz Novog Sela Rok, a slavljenica je ponosno razrezala i svima podijelila.

- Hvala Bogu, solidnog smo imovinskog stanja, imamo sve što

Stambena zajednica Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom akovec jedna je od najstarijih, možda i najstarija, humanitarnih udruga u Me imurskoj županiji. Djeluje 41 godinu, a u njezinom sklopu nalaze se i nam treba i s veseljem pomažemo drugima. Tako smo se povezali s ovom udrugom, te ih svake godine ugostimo, pripremimo im jelo i pi e i omogu imo rekreaciju u vo njaku, kaže Alojz Bistrovi , koji je godinama radio u Austriji te po terenu cijele Europe kao zaposlenik jedne austrijske graditeljske tvrtke. Asistenti Karin Horvat i Marko Vresk, koji brinu

Stambene zajednice u kojima su šti enici udomljeni. Subotnji vikendaši zbrinuti su u Celinama, u ku i koju je udruga preuredila za osobe s posebnim potrebama i koja ima stalnu popunjenost kapaciteta. (sm) o šti enicima, rekli su kako njih 25 unato mentalnim tegobama osje aju radost ovakvih druženja te svi do jednog rado odlaze u prirodu i druženja, a osobito kod Bistrovi evih u Selnicu. Subotnje druženje završilo je piknik roštiljem i pjesmom te pozivom i obe anjem da e se susresti i sljede e godine.

(Stjepan Mesari )

20. srpnja 2010.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SJE ANJE

ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PRIBISLAVEC OP INSKA NA ELNICA

na drage roditelje

Temeljem lanka 30. stavak 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (,,NN,, broj 152/08.) Op inska na elnica Op ine Pribislavec, obavještava javnost da se izlaže na javni uvid,

TUKSAR MARIJU i IVANA

PRIJEDLOG PROGRAMA O RASPOLAGANJU SA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA OP INU PRIBISLAVEC 1. Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana od dana objave u javnom glasilu i oglasnoj plo i Op ine Pribislavec.

2.Zainteresirane osobe mogu da prigovore i prijedloge na Program najkasnije u roku od 8 dana od dana isteka roka objave u glasilu, odnosno oglasnoj plo i.

3. Prigovori, prijedlozi i mišljenja mogu se dostavi u navedenom periodu na adresu: Op ina Pribislavec, Bra e Radi a 47, Pribislavec, 40 000 akovec ili osobno u JUO svakim radnim danom od 08,00 do 15,00 sa .

4. O eventualnim prigovorima raspravlja i odlu uje Op insko vije e Op ine Pribislavec.

NA ELNICA Višnja Iva i

U ste ajnom postupku nad dužnikom AUTOBUSNI PROMET TOURS d.o.o. u ste aju, 40 000 akovec, Zagreba ka 38, posl.br. St-17/09, Trgova ki sud u Varaždinu, ste ajni upravitelj objavljuje

prodaju pokretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika I/ Odre uje se prodaja svih pokretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika APT d.o.o. u ste aju, 40 000 akovec.

1.

Pokretnine koje se nalaze u skladištu i servisnoj radionici na adresi ste ajnog dužnika sastoje se od: 1.1. razli ita, nova, nekorištena radna i zaš tna odje a, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn.

1.2. nove i protek rane auto-gume za autobuse i teretna motorna vozila, prema popisu. Po etna cijena za pokretnine iznosi 10.000,00 kn.

1.3. korišteni alat i sitni inventar, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn.

1.4. ve e koli ine novih rezervnih dijelova za autobuse i kamione, prema popisu. Po etna cijena za pokretnine iznosi 250.000,00 kn.

1.5. pomo ni i ostali novi materijal servisne radionice, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 15.000,00 kn.

1.6. razli ita nekorištena motorna ulja i maziva, prema popisu Po etna cijena za pokretnine iznosi 7.000,00 kn.

2.

2.000 litara dizelskog goriva u ba vama i pomo nom rezervoaru Po etna cijena za gorivo iznosi 12.000,00 kn.

3.

rabljeni uredski i kuhinjski namještaj i elektri nii apara , stolovi, stolice, ormari i police, prema popisu. Po etna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn.

II/ NA IN PRODAJE: Detaljan popis predmeta prodaje nalazi se u skladištu na adresi ste ajnog dužnika i kod ste ajnog upravitelja, te predstavlja sastavni dio ovog oglasa.

Oglas objavi e se na ste ajnoj oglasnoj plo i Trgova kog suda u Varaždinu i u dnevnim novinama „Jutarnji list” d.d..

Ste ajni upravitelj e Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi podatke o pokretninama koja se prodaju u ste ajnom postupku, kao i objavi ih na web stranici Visokog Trgova kog suda u Zagrebu, a radi uvo enja u o evidnik pokretnina koje se prodaju u ste ajnom postupku.

III/ UVJETI PRODAJE 1. Prodaja e se izvrši prikupljanjem pismenih ponuda na adresu ureda ste ajnog upravitelja: Zajedni ki odvjetni ki ured Lapaine & Ostrognaj, Supilova 50 a-b/1/1, 42000 Varaždin uz naznaku “PONUDA – NE OTVARATI”” 2. Pokretnine ne mogu se proda ispod nazna enih cijena.

3. Porez na dodanu vrijednost i ostale troškove u vezi kupoprodaje snosi kupac.

4. Ponu a i su dužni uz ponudu priloži dokaz o upla jam evine u visini 10% od ponu ene cijene na žiro – ra un APT d.o.o. u ste aju, broj: 2340009-1190017233 otvoren kod Privredne banke d.d. Zagreb, Poslovna jedinica akovec, uz naznaku: jam evina. Bez dokaza o upla jam evine, ponuda nije valjana.

5. Ponu a u ija e ponuda bi prihva ena, jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vra ena najkasnije u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije podnude.

6. Kupac je dužan upla razliku izme u upla ene jam evine i pos gnute kupoprodajne cijene u roku od 8 dana od dana ispostave ra una.

7. Pokretnine e se proda ponu a u koji ponudi najpovoljniju cijenu.

Pokretnine mogu se proda i ponu a u koji je ponudio nižu cijenu prema veli ini ponu ene cijene, ako je svojom ponudom ponudio kupovinu ve e koli ine roba i alata.

Prednost pri odabiru ima ponu a koji ponudi otkup cjelokupne ponu ene robe, alata i uredskog namještaja.

8. Pravo nadmetanje imaju sve pravne i zi ke osobe.

9. Prodaja se povodi po na elu “vi eno-kupljeno”, što isklju uje sve naknadne prigovore kupca.

10.Rok za prikupljanje ponuda je 15 dana od dana objave u “Jutarnjem listu”.

11.Ste ajni upravitelj zadržava pravo ne prihva ni jednu dostavljenu ponudu.

IV/ OSTALO 1. Sve ostale informacije mogu se dobi na broj telefona: 098 / 284 – 306.

O rezultatu ponu a i e bi obaviješteni u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude.

2. Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetne pokretnine, popise roba te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor sa ste ajnim upraviteljem na broj telefona 098 / 284 – 306.

Ste ajni upravitelj: odvjetnik Marko Lapaine mag.iur.

iz Vratišinca Uvijek ete mi ostati u sje anju Sin Franjo SLOBODNA RADNA MJESTA 1. PIRAMIDA LOPATINEC, traži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na ra unalu, poželjno radno iskustvoalinijeuvjet;1STROJARSKOGTEHNI ARA s ak vnim znanjem engl. i njem. jezika; i više ZAVARIVA A, BRAVARA i KOVINOTOKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili na tel. 856-060, do 31.07.2010.

2. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traži 1 PIZZA PEKARA I KONOBARA na neodre enovrijeme,mjestoradaVaraždin,javi sena 040-311-207, do 30.07.2010.

3. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 31.08.2010.

4. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNICU U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, komunika vnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 11.08.2010.

5. RATARSTVO “MM”, KOTORIBA, traži 1 VOZA A KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 30.07.2010.

6. Caffe bar JABUKA D. Kraljevec, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javiti se na 091-6655-519 do 30.07.2010.

7. Ordinacija op e medicine Marija Haramija Strbad, D.Vidovec, traži 1 VSS LIJE NIKA OP E PRAKSE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, mogu nost smještaja, javi se na 0992141-857 do 30.07.2010.

8. Restoran PREPELICA, OTOK, traži 1 KV KUHARA i 1 POM. RADNIKA U KUHINJI na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098-393-001 do 30.07.2010.

9. Zdravstvena ustanova “LJEKARNA PO U A” AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada Nedeliš e, M.Tita 1, javiti se na gornju adresu ili 040-311-000, do 24.07.2010.

10. Frizerski i kozmeti ki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETI ARKU / PEDIKERKU na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natje aj otvoren do 31.08.2010.

11. TEK-TON d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovi a 49, traži ZIDARE, TESARE, ARMIRA E i AK. IZOLATERE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnogodnosa,mog.doškolovanja,javi sena mob. 098-9393-673 do 29.07.2010.

12. ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ž), uvje : VŠS ili SSS, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovnai prodajnaorijentacija, profesionalnost,poduzetnost,komunikacijske i prezentacijske vješ ne, dostavi svoj životopis na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010.

13. Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob. 098744-913, traži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na

odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica. somodji@ck.t-com.hr do 23.07.2010.

14. KONIM d.o.o. AKOVEC, traži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-206-317 do 31.07.2010.

15. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 92, traži 1 DJELATNICU ZA POSLUŽIVANJE U SLASTI ARNI na neodre eno vrijeme, javiti se na 091-5828-639, do 25.07.2010.

16. HORVAT GRADNJA d.o.o. MACINEC, traži 1 ZIDARA i 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odre eno vrijeme, javi se na 098-426-848, do 24.07.2010.

17. ELVIDA d.o.o. Ca e bar IN, STRAHONINEC, Dravska 71, trži 1 DJELATNICU ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javi se na 0915747-426, do 05.08.2010 18. Inter-vili arid.o.o.M.SREDIŠ E,traži2MEHANI ARA ZA SERVIS VILI ARA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 395-431, 098-426-476, do 21.07.2010.

19. DOM ZA STARIJE I NEMO NE OSOBE SLAKOVEC br. 70, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme-zamjena za porodni uz mog. stalnog radnog odnosa, odra en vježbeni ki staž, javi se na 829-181, do 31.07.2010.

20. KLM HORVAT d.o.o. GORI AN, VRTNA BB, traži 1 SSS STROJARSKOG TEHNI ARA sa 10 g. radnog iskustva, na odre eno vrijeme, 5 KV ZAVARIVA A, 5 KV BRAVARA sa 2g. radnog iskustva, na odre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na tel 602-171, do 21.07.2010.

21. DOMINA-M d.o.o. AKOVEC, Trg Republike 6, traži 1 SSS KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, znanje engl. jezika, voza ki ispit B kat., znanje rada na PC, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@dominam.hr do 30.07.2010.

22. Caffe bar FRKA AKOVEC, K. Zrinski 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 091-505-2724, do 07.08.2010.

23. VITA-FIT, M. SREDIŠ E, Istarsko naselje 3, traži 1 KOZMETI ARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog odnosa, javi se na 098-863-311, do 31.07.2010.

24. MURA-METAL d.o.o. KOTORIBA, traži 1 ZAVARIVA A mag postupka, poznavanje g i rel postupka; 1 KV BRAVARA na odre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., najava na tel. 040682-130, do 07.08.2010.

25. L & P TEHNOLOGIJE d.o.o. PRELOG, traži 1 SSS, VŠS, VSS KOMERCIJALNOG REFERENTA za održavanje odnosa s postoje im te uspostavljanje i održavanje partnerskih odnosa s novim kupcima i dobavlja ima sirovina i repromaterijala, prijevozni kih i špediterskih usluga, na neodre eno vrijeme uz probni rad, znanje stranih jezika engl. i njem. jezik, voza ki ispit B kat., dobro poznavanje rada na PC-u,

RO ENI MARTIN GOLUB, sin Marije i Samira; ANDREJ DRK, sin Josipe i Nikole; LEO SRŠA, sin Martine i Danijela; TIN VABEC, sin Ksenije i Siniše; LOVRO MIHALEC, sin Melani i Nikole; DOMINIK ŠKVORC, sin Petre i Siniše; TENA ŽAGAR, k i Silvije i Dejana; DORA GRUJI , k i Jelene i Mirana; NIKOLA GOSARI , sin Martine i Kristijana; ZITA BARLOVI , k i Maje i Bojana; EVA ZDOLEC, k i Katarine i Borisa; KARLO PINTARI , sin Gordane i Silva; IVAN ZDOLEC, sin Marjane i Nina; KARLA SKLEPI , k i Sanje i Dominika; SVEN SRPAK, sin Suzane i Damira; LEA ŠPOLJAR,

k i Nataše i Dragutina; IVAN LOVRO HORVAT, sin Marijane i Tomislava; GABRIEL HODI , sin Danijele i Damira; DINO HORVAT ŠELAJ, sin Ivane i Ivana; MARTA TARANDEK, k i Nade i An elka; EMANUEL BERTOVICH, sin Višnje i Branimira; LUKA OTO, sin Jelene i Ivice; LARA KR MAR, k i Marijane i Mladena; RENA RUŠANEC, k i Gordane i Siniše; EMILY KARLOV EC, k i Valentine i Mire ( akovec)

prof. iskustvo u komercijalnoj sferi donosi prednost kandida ma, ali e se u obzir uze i molbe kandidata bez radnog iskustva, razvijene komunikacijske vješ ne, organiziranost, ažurnost,to nostteentuzijazam,energi nosti spremnost za svladavanje prepreka u pos zanju posl. ciljeva. Dostavi pismene zamolbe na adresu: Hrvatski zavod za zapošljavanje, 40000 akovec, B.J.Jela i a 1, do 23.07.2010.

26. Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije, 40000 AKOVEC, Ivana G.Kova i a 1e, traži 1 VSS DIPL. PSIHOLOGA na neodre eno vrijeme uz probni rad, položen stru ni ispit, osnovna dopusnica Hrvatske psihološke komore, radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolni kog lije enja ovisnosti, poznavanje rada na ra unalu, položen voza ki ispit B kat., hrv. državljanstvo, 3 g radnog iskustva u struci, položen stru ni ispit. Uz zamolbu dostavi : diplomu, dokaz o položenom stru nom ispitu, osnovna dopusnica, preslika radne knjižice, preslika voza ke dozvole, domovnica, kra i životopis s osvrtom na radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolni kog lije enja ovisnos i poznavanje osnove rada na ra unalu. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavi na gornju adresu sa naznakom “za natje aj - zapošljavanje na neodre eno vrijeme - diplomirani psiholog” do 21.07.2010.

27. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traži 1 VSS LIJE NIKA SPECIJALISTA INTERNE MEDICINE na odjelu gastroenterologije na neodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, položen specijalis ki ispit iz interne medicine, odobrenje za samostalan rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g.

28. Caffe bar “KOCKA” Sveta Marija, Trg B.Jela i a 4, traži 1 KV KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 099-6821-656, do 31.07.2010.

29. Prijevozništvo i vu na služba Vlado Pavlic, AKOVEC, traži 2 KV VOZA A sa B i C kat. na neodre enovrijemeuzprobnirok,znanjestranih jezika njem., engl., poželjno radno iskustvo, javi se na 098-776-203, do 31.07.2010.

30. PEKARA CVEK d.o.o. DONJI KRALJEVEC, traži 5 SLASTI ARA m/ž na poslovima proizvodnje kola a na odre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 602205, do 21.07.2010.

31. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-918-2092, do 31.07.2010.

32. Caffe bar AMADEUS, PLEŠKOVEC 160A, traži 1 djelatnicu za rad u ca e baru na neodre eno vrijeme, mogu nost smještaja, javi se na 095-908-1063, do 16.08.2010.

33. ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, traži 1 djelatnicu za rad u pekari za prodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 djelatnika za pomo u pekari na neodre eno vrijeme uz probni rad , javi se na 095-566-0077, do 15.08.2010.

34. METALDEKOR,IVANOVEC,traži1strojarskog tehni ara ili inž. strojarstva za poslove tehnologa sa 4-5 g. radnog iskustva, rad na ra unalu, CNC programiranje…; 2 ZAVARIVA A CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338-070, do 31.07.2010.

35. DOM ZA STARIJE I NEMO NE OSOBE, SLAKOVEC 70, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme-zamjena za porodiljni a uz mog. stalnog radnog odnosa, odra en vježbeni ki staž, javi se na 829-181, do 31.07.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILEnaodre enovrijeme,uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.7.

2. ORIFLAMEKOZMETIKACROATIAd.o.o. traži SURADNIKE - PRODAVA E u direktnoj prodaji, rad na ugovor o djelu; zainteresirane osobe neka se najave na tel. 042/683576 ili 098/918-6504 (Melanija Lon ari ), do 31.8.

3. TOPLAK d.o.o. Reme nec 112; mjesto rada: REMETINEC I TUHOVEC, traži 2 KONOBARA (m/ž) na neodre eno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, mog. smještaja, pla a oko 3.500 kn, najava na mob: 098 284472 (Ivica Toplak), do 31.8.

4. AE-INVEST, Ljubeš ica, Zagreba ka 37; traži 2 POMO NA RADNIKA na montaži hala (poslovi suhe gradnje, knauf) na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS bilo koje struke; poželjno radno iskustvo na m i sl. poslovima, najava na mob: 098 411 532 (Danijel Tomiek), do 31.7.

5. Ugostiteljski obrt Ankica Ivan evi ; mjesto rada: ca e bar GOL 1, Ku an Gornji, Varaždinska 164; traži 1 KONOBARA (m/ž) za posluživanje pi a na odre eno vrijeme, uvjeti: KV, SSS konobar, najava na mob.

098/380-666 (Ankica Ivan evi ), do 27.7.

6. MIDPROMETd.o.o., Zbelava, Varaždinska 127; traži 5 TELEFONISTA (m/ž) za rad kod ku e, razgovori na 060 brojevima i slanje sms poruka preko interneta, tarot... na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : NKV, KV, SSS, komunika vnost, snalažljivost, posjedovanje mobitela, najava na mob. 092/230-4346 (Mar na Jaga i ), do 31.7.

IZ MATI NOG UREDA

VJEN ANI Marija Vidovi i Nino Posavec, Željka Hatvali i Igor Strahija, Ljiljana Stankovi i Bojan Perko, Marta Horvat i

Matija Orehovec, Dubravka Novak i Dejan Vuk, Kristina Patar ec i Dario Kova i , Maja Radek i Dario Sklepi , Katerina Podsklanova i Igor Mesari ( akovec); Dino Vrbanec i Kornelija Patar ec (M. Subotica); Marina Vugrinec i Karlo Mrazovi (M. Središ e); Mišela Levec i Danijel Vidovi (Nedeliš e); Laura Kos i Davor Ko ila (Prelog).

UMRLI Julijana Sklepi ro . Topolko r. 1930., Justina Lovren i ro . Hani r. 1932., Marija Petermanec ro . Kuzmi r.

1929., Veronika Drk ro . Šafari r.

1929., Jovan Mikuli r. 1926., Ceci-

lija Magdaleni ro . Žganec r. 1919., Terezija Kiva ro . Švenda r. 1921., Ivan Radek r. 1942. ( akovec); Katarina Hrušoci ro . Križan r. 1928. (Štrigova); Marija Novak ro . Polanec r. 1927., Rudolf Herman r. 1935.

(Dekanovec); Viktor Jambreši r.

1935., Stjepan Rusak r. 1955., uro Me imurec r. 1919., Zlata Ujlaki ro .

Zemlji r. 1936. (Kotoriba); Rozalija Antokovi ro . Saka r. 1943., Marija Mošmondor ro . Turi r. 1922., Eva Murkovi ro . Hranjec r. 1920.

(M. Središ e); Rozina Marciuš ro .

Kocijan r. 1923., Marija Balent ro .

Pigac r. 1927. (Nedeliš e); Alojzije Jan ec r. 1940 (Prelog).

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob.

098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob.

091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODA JE SE MITSUBISHI L-20 0 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil.

Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 ALFA 164 TD 1988.g., servisirana, neregistrirana (650eur), alu felge 15 cola za mercedes (200eur), te Dainese jakna vrhunska za 100eur (nova 400eur), mob. 095/820-9288 PRODA JE SE YAMAHA Dragstar 2003.g., 13500km, može i preuzimanje kredita, otpla eno 65%, cijena 3.500 eur + otplata, tel. 313-978 ili 098/879-472 OPEL ASTRA 1.6i 1995.g., reg. do 3./11., dobro stanje, 2 zra na, centralno, servo, šiber, cijena povoljna, mob. 099/312-4106 PRODAJEM NISSAN SUNNY 2.0D karavan 1995.g., reg. do kraja godine, Novo Selo Rok, tel. 853-258 FIAT UNO 1.0, reg. do 6./11., u odli nom stanju, povoljno prodaje vlasnica, mob. 098/906-9355 VW POLO 1.4 16V 2000.g., 75 KS, kuka,1.vl., poklanjam 4 zimske gume. tel. 040/543-226 YAMAHA FZR600, 30tkm, bez registracije, 1.400 EUR, mob.

098-600-279 SEAT CORDOBA Dizel 1998.g., kompl. sre ena i jako sa uvana, metalik trula višnja, odli an motor i lim, sa dosta opreme, reg do 12/10., cijena 3.150 eur za keš je ksna, a mog. i kombinacije i kartice po dogovoru, mob.

095 504 23 92 FIAT PUNTO 1.2 EL 2001.g, reg. do 12/10, klima, 3.200 eur, mob. 098 600 110 PRODAJEM: golf 3 cabrio reg. do 4/2011 (2.699eur); audi A3 plin, full oprema reg do 10/10 (3.999eur); te se kupuju automobili, tel: 098/777 095 PRODAJEM NISSAN TERANO II 2.7TDI 1998.g., 170tkm, 4x4, klima, šiber, 7 sjedala, centr.dalj. zaklj., el. grija i sjedala, reg. do 6./11., auto u sustavu pdv-a, tel. 396-374

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MERCEDES 180C elegance 1994.g., 72tkm, 1.vl., reg. do 7.12.2010., odli no stanje, prodajem, tel.

091/538-4947 PRODAJEM MERCEDES 190E, reg. do 28.3.2011., crni + kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE MUZILICA Alfa Laval Agri, zvati poslije 20 sati na tel.

584-017 PRODAJE SE IMT 533, duplo kva ilo, kompresor, plugovi, tanjura a, sjetvosprema , šprica od 340 lit., traktorska prikolica, mob.

098/745-972 PRODAJEM NOVE BA VE za vino i rakiju, od hrasta i agacije, s dostavom, kvalitetna izrada, tel. 858-362 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte Perko, N. Selo Rok tel. 853-258 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE BA VE od 70lit., tel. 334-275 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE SLAMA u balama, cijena 4kn/1 bala, mogu a dostava, mob. 098/342-325 PRODAJEM luš aru za kukuruz, cijena 1.300 kn, te prodajem pl. sanduke od 20 i 30 kg za 2kn/kom. tel.

098/930-1431 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjura a 20 diska, tel. 040/857-413 PRODA JE SE POKRETNI L AK TO FREZ od 160 lit. za 2.000 kn. mob.

098/943-2813 PRODAJE SE SAMOHODNA SOLO ŠPRICA 120 lit. pogodna za vo njake i vinograde. tel: 343-557

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM INSTRUKCIJE iz engleskog i francuskog jezika. mob. 098/915-0856 VODA, HIDROPAKI, HIDROFOR, BUŠENJE I ZABIJANJE cijevi za spajanje u sisteme. mob. 099/753-5582

POSAO KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel.

333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 TRAŽIM POSAO PRODAVA A, mob.

095/803-7109

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA KULTURAN, POUZDAN GOSPODIN dobrog karaktera želi upozna gospo u do 52g. radi veze, diskrecija, sms na broj 095/562-3323

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJEMO GRADILIŠTE u Puš inama, P. Zrinskog, od 11 070m2, vrlo povoljno, tel. 821-545 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, mob.

098/241-559 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob.

095/921-6717 PRODAJEM STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garažama, mob. 098/241-559 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODAJE SE GRADILIŠTE na Jugu k, oko 800m2, mob. 098/994-7635 PRODA JE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zvati iza 16 sati na tel.

098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob.

098/954-9775 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 PRODAJEM KU U u k, livadu u Puš inama i gradilište u Dragoslavcu, te drvo od ariša dugo 4m, povoljno, mob.

095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE DVOSOBNI renovirani stan u k, i vikend zemljište u Zasadbregu, mob. 098/946-5206 KU A U ŠTRIGOVI, opremljena i useljiva, s vrtom i gosp. objektom, na prodaju, zvati poslije 17 sati na tel.

851-292 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u akovcu, mogu a zamjena za stan, tel.

384-454 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE VIKEND KU A u Dragoslavcu i starija ku a u Šenkovcu na gl. cesti. Hitno i povoljno! tel: 099/67-14-888 PRODAJE SE STAN namješten 60m2 u D. Dubravi te ku a u Varaždinu, Jalkove ka cesta (poslovno-stambena), mob. 099/897-3408 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu. 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagra ena ulica. Tel. 098/198-9410 PRODAJU SE LIVADE s vo njakom od 1.312 hv i 1.294 hv u Grabrovniku, blaga padina, blizina gl. ceste, vlasništvo 1/1. mob. 099-696-3963 ZAGREB kod N. bolnice, garsonijeru, novoure enu s parkirnim mjestom, iznajmljujem. mob. 099 508 6613 PRODAJE SE STAN u Prelogu (tržnica) od 89 m2. sve komunalije i lijepo ure en. tel. 091 760 8058

PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, te oranice od 900 i 1500 hv u k, Pustakovec, tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada k predvi eno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU KU U u Svetom Urbanu k.br. 122, od 170 m2 (vodovod, centr. pl. grijanje, s oku nicom, vrtom, mladim vo njakom i šumom od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran život. tel.

830-055, 098/723-381 KUPUJEM ZEMLJIŠTE u Strahonincu (poljoprivredno ili gra evinsko), mob.

098-137-0717 VIKENDICU U PREKOPI od 50m2, struja, voda, sa zemljištem od 2500m2, prodajem za 17.000 Eura ili mijenjam za osobni auto, tel: 098 355 207

IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 TR A ŽI SE U NA JAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel.

040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE namješteni ili nenamješteni stan u centru Donjeg Kraljevca, tel. 091/655-2830 Z AGREB -BORONGA J, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel.

092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

20. srpnja 2010.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob.

098/861-898 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u akovcu na Jugu, naselje Travnik. mob. 098/750-524 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima, u užem centru akovca. mob. 095/836-1170 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 i 1-sobni stan od 46m2, odvojeni ulaz i sva brojila, namješteni, u centru k, mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE STAN u ku i u Murskom Središ u, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE PROSTOR pogodan za tihi obrt, kancelarije ili se primaju studenti na stan, vrlo povoljno, u k, blizu stare vojarne, mob.

091/5962-707 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera od 20m2 za jednu osobu i nenamještene garsonijere od 30m2, na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob.

099 2426 087 IZNAJMLJUJEM SOBU u k blizu bolnice, mob. 099/788-4802 IZNAJMLJUJE SE STAN od 40m2 u Zagrebu, Gunduli eva, studen cama, mob. 091/946-2113 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERE od 20 i 30m2, namještene, centar k, parking, internet, kabelska, cijena 900 kn, mob. 095/8080-116 STUDENTIMA IZNAJMLJUJEM stan u Zagrebu. mob: 091 1372 756

20. srpnja 2010.

IZNAJMLJUJEM DVOIPOLSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Vukovarskoj ul. u akovcu. tel: 091 5635 772 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s balkonom, te djeljivom kuhinjom i kupaonicom, samcima, blizina centra k, mob. 092/3097-456 I Z N A J M L J U J E S E J ED N O S O B NI namješteni stan u k, mob.

095/8148-715 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u Murskom Središ u, mob: 091/5495-873 HITNO SE TRAŽI DVOSOBNI ili JEDNOIPOLSOBNI STAN U NAJAM, namješteni sa novijim namještajem, u akovcu, mob. 098/1344-163

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru u neposrednoj blizini plaže i borove šume. tel.

091/555-1044

LJETOVANJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A

POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com

ŽIVOTINJE

, VODICE NOVOURE ENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www. vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJU SE SVINJE, više komada, mog. klanja i dostave, cijena povoljna, te 2-brazdni plug, povoljno, mob.

091/519-1122

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: ženka šarene rozele stara 4 g., ženka bergice stare 3g. i god., mlade nimfe, plave rozele, konkuri. tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, pjevaju e, rozele, patke mandarinke i karolinke, te pla naste, zlatne i srebrne fazane. mob. 098/912-3938 DIVL JE PAT KE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM MA ARSKE VIŽLE stare mjesec dana, mob. 098/723-170 PRODAJU SE NJEMA KI oštrodlaki pti ari oštenjeni 6.4., s papirima, odli nih roditelja, te MB kombi 1993.g., registriran, u dobrom stanju, mob. 098/180-3152 PRODAJU SE ŠTENCI njem. ov ara bez rodovnice, roditelji s rodovnicom, mob. 099/1911-583 PRODAJEM DIVLJE PATKE, mob.

098/1744-764

ELEKTRONIKA NAVIGACIJA Siemens Vdo Dayton, novo, oprema, za samo350 kn, tel: 098 9945 745 PRODAJEM NOVI SONY ERICSSON W205, garancija, T-com, za 300kn, mob. 091/7904-292 PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel.

363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob.

099/325-4267 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022 PRODAJE SE TV color Quadro 72 ekran i tv color Magnum 72 ekran, te mob. Samsung SGH U600 ultra. mob. 098/914-3423

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozme ki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob.

098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODA JE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠ UVANU DJE JU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 PRODAJEM ODIJELO ZA MOTOR hla e (2kom) i jakna, iz USA, crno, novo, vel. XXL, vrlo povoljno, mob.

098/991-3866

PRODA JEM 18m2 HRASTOVOG PARKETA masiv 250x55, za 120 kn/ m2, te 7 kom krila za sobna vrata po cijeni od 150 kn/kom. mob.

098/9200-938 PRODAJE SE BICIKL trokolo za odrasle, vrlo malo korišten, za 2.000 kn, mob. 091/9080-833 KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ – stolove na razvla enje, komode, zidne satove, vitrine, škrinje i ostale starine, pla am odmah, tel. 858-347 ULAZNA HRASTOVA VRATA ostakljena 140x210cm, te dva prozora ostakljena f ik sna (izlog) 14 0 x 20 0 cm, prodajem, mob.

091/538-4947 PRODAJEM KNJIGE za 7.r. OŠ u pola cijene, mob. 098/723-170 PRODAJE SE NOVA RU NA PUMPA za vodu, cijena 200 kn, mob.

091/7904-292 POVOLJNO SUŠILICA Gorenje, o uvana. tel. 384-562 RABLJENI BETONSKI CRIJEP, 3.200 kom, hitno i je ino prodajem, mob.

098 241 168 PRODAJEM NOVU MOTORNU PILU za rezanje visokih grana s teleskopskom drškom. Tel. 091/6216-504 PRODAJEM nove crne gojzerice br. 44 za 250kn i novu jednoetažnu pizape 4kw za 5.000 kn, mob.

095/8489-753 PRODAJE SE DJE JI KREVETI dim.

140x70 cm sa Hespo madracem i krevetninom, kao nov, cijena 400 kn. mob. 091/538 47 08 PRODAJE SE plinski štednjak, mob.

095 87 17 443 PRODAJE SE VINO bijelo i crno, tel.

865-177 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura), komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. plo u za ugradb. štednjak (200 kn); moderni tapec. krevet, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn), gume 175/65/14 za 500kn/4kom i ve i frižider sa škrinjom, tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE INOX BA VA od oko 100 lit., mob. 099/1911-583 PRODAJE SE HIDRAULI NA PREŠA za grož e od 120 lit., mob.

098/777-066 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

Darija je jako draga upavica s genima terijera ili šnaucera. Dobra je po naravi, ali oprezna u prvom kontaktu s novim ljudima. No, kad stekne povjerenje, jako je draga i umiljata. Darija je ro ena 21.3.2008. Nije za lanac!

Frenki je pravi mali zavodnik u svojem dvorištu. Vrlo je lijep pas, toplih bademastih o iju i još toplijeg pogleda. Pomalo je plašljiv u prvom kontaktu s novim licima, ali kad se opusti voli se maziti i igrati. Frenki je ve neko vrijeme u azilu pa se nadamo da e uskoro prona i lijepi novi dom. Ro en je 26.9.2007. Nije za lanac!

Karla je kujica stara 2 g. pomalo je plaha, no u isto vrijeme željna ljubavi i pažnje, pa skak u e oko ljudi na pristojnoj udaljenosti. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

776

UTORAK 20. srpnja 2010.

TV pregled

od 20.7.2010. do 26.7.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Gigli FILM

UTORAK, NOVA TV - 21.15

Sitni razbojnik, Gigli (Ben Af leck), ima zadatak oteti Briana (Justin Bartha), mentalno zaostalog mla eg brata utjecajnog drĹžavnog tuĹžitelja kako bi spasio svog ĹĄefa ma ijaĹĄa od zatvora. Zatvoren u jednosobnom stan i u sa svojom Ĺžrtvom, Gigli dolazi do spoznaje da taj rutinski zadatak i ne e biti tako jednostavan...

Plavi elik FILM

Djevojka iz susjedstva ETVRTAK, HRT 2 - 21.50

Romanti na komedija. I dok se njegovi popularniji kolege ludo zabavljaju slave i posljednju godinu u srednjoj ĹĄkoli, odlikaĹĄ Matthew Kidman (E. Hirsch) svemu pristupa krajnje ozbiljno i odgovorno na zadovoljstvo svoje ponosne majke (D. Bullock) i oca (T. Bottoms). Uz izvrsne ocjene i prestiĹžno sveu iliĹĄte na koje je upravo primljen, cilj mu je postati uspjeĹĄni politi ar...

Životna prekretnica FILM

PETAK, HRT 2 - 18.20

Melodrama. Deedee Rodgers (S. MacLaine) i njezin suprug Wayne (T. Skerritt) bivĹĄi su baletani koji su umjesto karijera odabrali obiteljski Ĺživot.

Jednoga dana u njihov grad doputuje njujorĹĄka baletna skupina kojoj su i sami nekada pripadali, a s njome i Deedeena najbolja prijateljica Emma (A. Bancroft).

Za razliku od Deedee, Emma nikada nije prestala plesati...

Na teĹži na in FILM

SUBOTA, RTL - 20.00

Dvije bande, dva plana, dva o ajnika u potrazi za novcem – ali samo jedna plja ka iz koje e Şivu glavu izvu i samo najspretniji i najsretniji. Iako se Paul Weston (Henry Thomas) i Roger Hargitay (David Boreanaz) uop e ne poznaju, imaju isti problem – naime, oba su duŞna veliku svotu novca, nemaju pojma kako taj dug podmiriti, a vrijeme im sve brŞe istje e...

Posljednji poljubac FILM

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

SRIJEDA, HRT 2 - 23.15

Triler. Megan Turner upravo je zavrĹĄila ĹĄkolovanje na policijskoj akademiji i prisegla. Njezina okolina, uklju uju i i patrijarhalnog oca, ne gleda s naklonoĹĄ u to ‘neĹženstveno’ zvanje, no podrĹĄku joj pruĹža najbolja prijateljica Tracy. Jedne no i na sluĹžbi Megan je prisiljena u samoobrani ubiti plja kaĹĄa trgovine, no jedan od kupaca ukrade plja kaĹĄev piĹĄtolj...

FILM

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

NEDJELJA, RTL - 00.20

Duhova iz proĹĄlosti zaista se nemogu e rijeĹĄiti. Nakon ĹĄto je poslije smrti supruga Jollyja (James Caan) ostala sama, Kay Villano (Sally Field) se pune tri godine nije usudila vratiti u svoj stari dom.

Kada je kona no skupila hrabrost, Kay shva a kako je bila u pravu kada je o ekivala najgore – ne samo da je po inju proganjati uspomene na stara vremena, nego je uznemiruje i Jollyjev duh...

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.45 22.50 23.15 23.18 23.20 23.25 23.35 23.55

Najava programa Ljetna slagalica TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Faraoni koji su izgradili Egipat, dok. lm Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Karavana hrabrih, ameri ki lm Ep reportaŞa Vijes Ep reportaŞa Svla ionica Hrvatska uŞivo Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija po pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Boje turizma Putovima rijeke Amazone, dok. serija Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fes vala Pri a dana Dr. House, serija (12)

00.45 No i kontroverznih lmova: Transamerica, ameri ki lm (18) 02.25 Zvjezdane staze: Enerprise, serija 03.10 Bez traga, serija (12) 03.55 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.05 Pri a dana 04.20 A sad u Europu!

05.05 Moj grijeh, telenovela

06.55 07.10 07.15 07.35 08.00 08.15 08.30 08.55 09.10 09.20 09.45 10.00 10.45 12.20 12.45 13.15 13.35 14.20

14.50 15.50 16.50 17.35 18.25 20.10 22.00 22.05 22.10 22.45 23.35 00.25 01.15 02.00 02.25

TEST Najava programa Dje ak i vjeverica, crtana serija 101 dalma nac, crtana serija Na kraju ulice: Mastor Pero TV vr : Kiparstvo Gar eld i prijatelji, crtana serija Igrajmo se!

Crtana serija Heidi, serija za djecu Kod Ane RuĹžna Be y, serija Boja mlijeka, norveĹĄki lm Glazbeni specijal Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni, hum. serija Na vodenome putu 3: Otok Vancouver - Kanadski divlji otok, dok. serija S Me unarodne smotre folklora: Istarska glazbena i plesna baĹĄ na, emisija pu ke i predajne kulture Me u nama: Down sindrom Putovanje Ĺživota: Afrika i Azija, dok. serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija Sutra je novi dan, serija Ispod planeta majmuna, ameri ki lm Nogomet, LP - 2. pretkolo: Koper - Dinamo, prijenos Vijes na Drugom Vrijeme Mu ke, hum. serija 24, serija (12) Bez traga, serija (12) Drugi format Ĺ apta ica duhovima, serija (12) Glazbeni specijal Kraj programa

08.00 Mi y, animirana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, animirana serija

SPORT - IZDVAJAMO

08.35 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.35 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.55 Nestala, telenovela (R) 12.00 K.T.2, krimi serija 12.30 Exkluziv, magazin (R) 12.45 Punom parom, kulinarski izazov 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.10 Los Victorinos, telenovela 15.55 Nestala, telenovela 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kralj Queensa, hum. serija 17.35 Raymond, hum. serija 18.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija (dvije epizode) 20.50 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 21.40 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm, komedija 23.05 Vijes , informa vna emisija 23.20 CSI: NY, krimi serija (12) 00.05 Plja ka, igrani lm 02.05 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:15 23:30 23:45 00:45 01:15 01:45 02:45 03:35 05:10 05:35 06:00

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Gigli, igrani lm Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Ja, ĹĄpijun, igrani lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

22.45

24 FILM HRT 2

Nogomet, LP: Koper – Dinamo

Koťarka - priprem. utak. Hrv – Ita

SPORT UTORAK, HRT 2 - 20.10

SPORT PETAK, HRT 2 - 20.10

ZVJEZDANI KUTAK Z

Alicia Silverstone (Petak, NOVA TV, 23.50 h)

Nakon ĹĄto je skrenula pozornost na sebe zahvaljuju i nekoliko Aerosmithovih spotova, u kojima joj se pridruĹžila i k er njihovog frontmana Liv Tyler, mla ahna Alicia Silverstone debitirala je i na ilmu u trileru ‘Crush’. Sredina devedesetih bilo je izrazito plodno tlo za teen komedije pa je tako i ona dobila ulogu u jednoj takovoj. Alicia glumi Cher Horrowith, k er bogatog odvjetnika koja Ĺživi u raskoĹĄnoj vili te je, naravno, najpopularnija djevojka u ĹĄkoli. ViĹĄe je puta uvrĹĄtena na popis 100 naj-sexy Ĺžena na svijetu, prema izboru itatelja asopisa FHM. ZalaĹže se za prava Ĺživotinja, za o uvanje okoliĹĄa, te promovira vegetarijanstvo i prirodnu kozmetiku. 2004 je podrĹžala predsjedni ku kandidaturu.

18.25

FILM RTL

21.40

Ispod planeta majmuna

Policijska akademija 7

Znanstveno-fantas ni lm. Nakon ĹĄto je u dalekoj budu nos astronaut Taylor shva o da je planet majmuna na kojem se naĹĄao zapravo Zemlja, na is se planet spuĹĄta nova ljudska letjelica, s posadom koja je poĹĄla u potragu za Taylorom.

Me u m, spuĹĄtanje svemirske letjelice preĹživio je samo astronaut Brent, koji susre e Taylorovu druĹžicu Novu i Ĺželi od nje sazna ĹĄto se dogodilo s Taylorom.

Me u m, njih dvoje uskoro padnu u majmunsko zarobljeniĹĄtvo...

Komunizam, ratovi, prirodne katastrofe – Moskva ih je sve preŞivjela. No Moskva je sada suo ena s najve om prijetnjom jer u nju s Şe najnesposobnija ekipa policajaca, kako bi sa uvala grad u kojem nitko nije siguran, pogotovo od njih! Ruska vlada o ajni ki treba pomo u borbi pro v mo ne moskovske mafije pa poziva veterane policijske akademije. Njihov je zadatak prona i dokaze protiv Konstantina Konalija (Ron Perlman)...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05

08:43 09:00

18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Videostranice 1x2, kontakt emissija Videostranice Danas na programu ForĹĄpani Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm ForĹĄpani Vijes Stolje e hrvaskog nogometa, ponavljanje ForĹĄpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena ForĹĄpani Glazbeni predah Od Mure do Drave Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI QUO VADIS serijski lm IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi QUO VADIS serijski lm ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

23.30 17.10

Kralj Queensa

HUM.SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.20 TV prodaja 10.50 Dober Dan, KoroĹĄka 11.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 20.07.1992 11.50 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 13.15 Sledi, oddaja TV Maribor 13.40 Studio City 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 16. Etapa, prenos 18.00 PortoroĹž: Tenis (Ĺ˝), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 20.10 Nova Gorica: nogomet, Povratna Tekma Drugega Predkroga Lige Prvakov, Luka Koper - Dinamo, prenos 22.05 Intervju, AmeriĹĄki lm, ponovitev 23.30 Sladki asi, AmeriĹĄki lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Smrtonosna prijevara, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Eli Stone, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Auf der Suche nach dem G., lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 21. srpnja 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.20 17.05 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 23.05 23.10 23.35 23.38 23.40 23.45 23.55 00.15

Najava programa Ljetna slagalica TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Ljepota, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Djetetov vapaj upomo , ameri ki lm Ep reportaža Vijes Ep reportaža Svla ionica Hrvatska uživo Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Klopka za inspektora Callahana, ameri ki lm (12) Ep reportaža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fes vala Pri a dana Dr. House, serija (12)

ETVRTAK 22. srpnja 2010.

01.05 No i kontroverznih lmova: Istjeriva avla, ameri ki lm (18) 03.05 Zvjezdane staze: Enerprise, serija 03.50 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.05 Pri a dana 04.20 A sad u Europu!

05.05 Moj grijeh, telenovela

06.55 TEST 07.10 Najava programa 07.15 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.35 101 dalma nac, crtana serija 08.00 Na kraju ulice: Meteorologija 08.15 TV vr : Veterinar 08.30 Gar eld i prijatelji 1, crtana serija 08.55 Igrajmo se! Meksiko 09.10 Crtana serija 09.20 Heidi, serija za djecu 09.45 Kod Ane 10.00 Ružna Be y, serija 10.45 Max Minsky i ja, njema ki lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Delta Dunava - prirodni raj na Crnom moru, dok. serija 14.20 Vrijeme za knjigu: prijevodi 14.50 Rije i život: Ruši li bol naše dostojanstvo?, religijski program 15.50 Putovanje života: Australija i Sjeverna i Južna Amerika, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.20 Oliver Twist, francuskobritansko- eški lm 20.30 Mu ke, hum. serija 21.10 Vijes na Drugom 21.15 Vrijeme 21.20 24, serija (12) 22.10 Siska, serija (12) 23.15 Plavi elik, ameri ki lm (12) 01.00 Na rubu znanos : David Icke Europska unija 01.40 Deadwood, serija (18) 02.25 Kraj programa

08.05 Mi y, animirana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.40 RTL ritam zona - Retro,

10.55 12.00 12.30 12.45 13.10 13.35 15.10 15.55 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.10 20.00 20.55 22.35 23.25 23.35 00.55

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 20:40 21:15 23:00 23:15 00:10 00:40 01:10 02:10 03:00 05:00 05:25 05:50

glazbena emisija Nestala, telenovela (R) K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Ve era za 5, lifestyle emisija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama L.A. Dragnet, krimi serija Kos , krimi serija (dvije epizode) (12) CSI:NY, krimi serija (12) Vijes , informa vna emisija Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm, komedija Astro show, emisija uživo (18)

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Vrata do vrata, pilot Lud, zbunjen, normalan, serija Put iskupljenja, igrani lm (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Gigli, igrani lm Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.33 13.18 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05 23.15 23.35 00.25 02.05

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Smrt, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Kinoteka: uvarica plamena, ameri ki lm Ep reportaža Vijes Ep reportaža Svla ionica Hrvatska uživo Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dome, slatki Dome - hum. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fes vala Pri a dana Dr. House, serija (12) No i kontroverznih lmova: Gorki slatkiš, am, lm (18) Zvjezdane staze: Enerprise 3,

serija 02.50 Sutra je novi dan, serija 03.35 repriza ve ernje serije s 2. programa 04.20 A sad u Europu!

05.05 Moj grijeh, telenovela

06.55 TEST 07.10 Najava programa 07.15 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.35 101 dalma nac, crtana serija 08.00 Na kraju ulice: Prasica lasica 08.15 TV vr : ovje e, ne lju se!

08.30 Gar eld i prijatelji 1, crtana serija 08.55 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za djecu 09.20 Heidi, serija za djecu 09.45 Kod Ane 10.00 Ružna Be y, serija 10.45 Emma i Daniel: Susret, švedsko- nski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Dansko more i otoci - neodoljivi linijski brod, dok. serija 14.20 Drugo mišljenje: Kosa 14.50 Trenutak spoznaje 15.50 Zlato u boci, dok. lm 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Piccadilly Jim, britanski lm 20.15 Mu ke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 20.55 Vrijeme 21.00 24, serija (12) 21.50 Djevojka iz susjedstva, ameri ki lm (12) 23.40 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 00.30 Drugi red partera, emisija o kazalištu 01.20 Deadwood, serija (18) 02.05 Kraj programa

08.00 Mi y, animirana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.35 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.35 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.55 Nestala, telenovela (R) 12.00 K.T. 2, krimi serija

20.30

01.05

SERIJA RTL

20.00

FILM HRT 1

15.25

SERIJA RTL

uvarica plamena

Chuck

Film strave. Chris (E. Burstyn) je lmska glumica koja je nedavno poslom došla u Washington. Iznenada, ona po ne primje iva neobi ne promjene u ponašanju i izgledu svoje dvanaestogodišnje k eri Regan (L. Blair). Iako sve djeluje kao ispad shizofrenije – djevoj ica se baca po krevetu, vriš i udara o zid, psihijatri joj, zgroženi slu ajem, ne uspijevaju pomo i. Kako nesvakidašnja bolest napreduje, o ajna Chris odlu i zaboravi lije nike i potraži pomo u crkvi...

Friday i Cooper istražuju zlo in koji se dogodio u zloglasnom 77. okrugu. Kriminalci su otvorili vatru iz jure eg automobila i ubili ženu na izlasku iz crkve. Cooper, koji je radio u tom okrugu, zna da e istraga bi vrlo problema na. O evici ne žele prozbori ni rije o zlo inu pa detek vi moraju od nekoga iz kriminalnog miljea dobi informaciju koja bi im pomogla da istraga krene u pravom smjeru. Još samo jedno uhi enje i diler droge B-Mo e na duže vrijeme iza rešetaka...

Drama s elemen ma trilera. Razdoblje Drugog svjetskog rata. Ameri ki nacionalni junak Robert Forrest poginuo je u prometnoj nesre i na svom golemom imanju. Glasovi novinar Steve O’Malley želi napisa Forrestovu životnu pri u te s m u vezi kontak ra Forrestovu suprugu Chris ne, ali ona je u dubokoj žalos i nikoga ne želi primi . Ipak, O’Malley, uz pomo dje aka Jeba, sina nadglednika Forrestova imanja, uspije u i na posjed i upozna g u Forrest, no ona nije raspoložena za razgovor...

Chuck se suo ava sa svojom prvom moralnom dilemom otkad je špijun. Kada agen Sarah i Casey odbiju pomo i neodobrenoj misiji kineskog špijuna u Kineskoj etvr , Chuck mora donije tešku odluku. Ili e radi pro v ameri ke vlade i svojih prijatelja, ili e napravi ono što misli da je ispravno. U me uvremenu, Morgan tako er dvoji oko nekih odluka, kada ga du an natjera u prodajnu utrku u kojoj bi mogao izgubi svoj posao.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00

08:43 09:00

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Dnasna programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Jezeraš Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Krvavi novac, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:45 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SUMNJE kriminalis ka serija VEKERICA MALI OGLASI PRAVO NA OBRANU serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani SUMNJE kriminalis ka serija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

05:05 05:30 06:00

12.45

20.00

Istjeriva avla

20.55

Kos

EMISIJA HRT FILM NOVA TV1

18:25 19:15 20:05 21:05 23:05 23:20 00:15 00:45 01:15 02:15 03:05

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Amarov zlo in igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

L.A. Dragnet SERIJA RTL

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20

Crveni patuljak

Mu ke FILM HRT 1

12.30 Exkluziv, magazin (R) 12.45 Punom parom, kulinarski izazov 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.35 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.10 Los Victorinos, telenovela 15.55 Nestala, telenovela 16.45 Pod is m krovom, hum. serija 17.10 Kralj Queensa, hum. serija 17.35 Raymond, hum. serija 18.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.35 CSI: NY, krimi serija (12) 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 L.A. Dragnet, krimi serija 00.25 Kos , krimi serija (12) 01.10 Astro show, emisija uživo (18) 02.10 Kos , krimi serija (12)

21.15

Put iskupljenja

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 21.07.1992 10.45 Knjiga Mene Briga - Kajetan Kovi : Vse Po So, Zbrane in Nove Pesmi 11.35 Antologija Slovenske Violinske Glasbe, 10., Zadnja oddaja 12.10 Fes val Oktetov Kranj 2010 - Pod Oknom 14.25 rno Beli asi 14.45 Legende Velikega in Malega Ekrana: Jože Vozny 15.50 Dajmo, Trabant, Nemški lm 17.30 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 19.50 Ptuj: Košarka (M), Prijateljska Tekma: Slovenija - Makedonija, prenos 21.55 Lutz Huebner: Marjetka, Str. 89, Tv Priredba Predstave Gledališ a Ptuj 23.40 Slovenska Jazz Scena: Paquito D’rivera in Big Band Rtv Slovenija 00.15 Razuzdanec, Angleški Biografski lm, ponovitev 02.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As ti tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Eli Stone, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Con Air, lm 21.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

21:00 21:15 21:20 21:22 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica Vijes Stare civilizacije, ponavljanje Jezeraš, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah Vježbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Foršpani Snajper, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Foršpani Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA MALI OGLASI NOVI PRAVAC emisija o energe ci IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm ARTS 21 emisija o umjetnos KONTROVERZE talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

17.35

Raymond

EMISIJA NOVA TV

20.05

Provjereno

08.00 Otroški Infokanal 09.25 TV prodaja 09.55 Brez Reza: Ix. Dalajlama Tenzin Gyatso 10.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 22.07.1992 11.20 Rimske Katakombe, Nemška Dokumenarna oddaja 12.15 v Senci Dinozavrov, Koprodukcijska Dokumentarna Serija 13.10 Slovenska Jazz Scena: Paquito D’rivera in Big Band Rtv Slovenija 14.10 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 14.40 Pomagajmo Si, oddaja TV KoperCapodistria 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 17. Etapa, prenos 17.30 To Bo Moj Poklic: Pe ar, 2. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.25 Slovenski Vodni Krog: Polskava, Izobraževalno Dokumentarna nanizanka 18.55 Dr. Who: Nova Zemlja, Angleška ZnanstvenoFantas na Igrana nanizanka 20.00 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 22.00 Bratova Poroka, Francosko-Švicarski lm 23.40 Prodajalka, Ameriški lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As ti tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Eli Stone, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.40 Dobrodošli 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 23. srpnja 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.15 22.40 22.43 22.45 22.50 23.00 23.20 00.10

Najava programa Ljetna slagalica TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Raj, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu!

Hercule Poirot, serija Ep reportaža Vijes Ep reportaža Svla ionica Hrvatska uživo Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Nešto posve osobno, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fes vala Pri a dana Dr. House, serija (12) Poljubac zmije, francuskobritansko-njema ki lm

SUBOTA 24. srpnja 2010.

02.00 Zvjezdane staze: Enerprise, serija 02.45 Karambol, meksi ki lm (12) 04.30 A sad u Europu!

05.20 Moj grijeh, telenovela

08.40 10.55 12.00 12.30 12.45 13.10 13.35

06.55 TEST 07.10 Najava programa 07.15 Dje ak i vjeverica, crtana serija 07.35 101 dalma nac, crtana serija 08.00 Na kraju ulice: O pri anju pri a 08.15 TV vr : Nakit i kravata 08.30 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.55 Lagodni život Zacka i Codyja, serija za djecu 09.20 Heidi, serija za djecu 09.45 Kod Ane 10.00 Ružna Be y, serija 10.45 Zgode i nezgode Šeširice i Šlapice, nski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Kalifornija - ispod i iznad, dok. serija 14.20 Znanstvena pe ca 14.50 Eko zona 15.20 Glas domovine 15.50 Vrhunska putovanja: Japan, dok. serija 16.45 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.30 Sutra je novi dan, serija 18.20 Životna prekretnica, ameri ki lm 20.20 Mu ke, hum. serija 20.55 Vijes na Drugom 21.00 Vrijeme 21.05 Sve ana priredba 44. me unarodne smotre folklora, prijenos 22.10 24, serija (12) 23.00 Muškarci na stablima, serija 23.50 Mankelov inspektor Wallander, mini-serija (12) 01.25 Posebni dodaci, emisija o lmu 02.15 Kraj programa

08.05 Mi y, animirana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, animirana

15.10 15.55 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.10 20.00 21.30 23.20 23.30 01.00

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 22:10 23:50 01:35 03:05 05:05 06:45

serija RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija Nestala, telenovela (R) K.T. 2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Ve era za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Ve era za 5, lifestyle emisija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama Povratak pravdi, igrani lm, krimi drama Na zmajevu putu, igrani lm, akcijski (12) Vijes , informa vna emisija 14 sa , igrani lm, akcijski Astro show, emisija uživo (18)

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Zadatak: Uhva te šakala. igrani lm Prljavi poslovi, igrani lm (15) Gnjavatorica, igrani lm Ezo TV, tarot show (18) Vru ina jela, igrani lm (18) Anatomija 2, igrani lm (18) Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 1

06.05 06.10 06.55 07.10 07.25 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.40 15.40 15.55 16.30 16.39 16.45 17.00 18.15 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.45 22.25 22.40 22.50 23.05

00.45

Najava programa Moj grijeh, telenovela TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Jesen ejena, ameri ki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Disconected Znanstvene vijes Alpe Dunav Jadran Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Muzej rimskog stakla Doma i dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Lijepom našom: Dugo Selo Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Jadranski tsunami, dok. lm Fes val dalma nskih klapa Omiš 2010., prijenos Vijes Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fes vala Filmski vikend s Angelinom Jolie: U tu oj koži, ameri ko-australskokanadski lm (15) Fes val dalma nskih klapa Omiš 2010., snimka proglašenja pobjednika

01.00 Filmske no i: Pakleni poslovi 2, hongkonškokinesko-singapurski lm (15) 02.55 Filmske no i: Tragovi, ameri ki lm (12) 04.20 Reporteri - izbor: Disconected 05.20 Jadranski tsunami, dok. lm

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Žutokljunac 08.35 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.20 Pse a ophodnja, serija za djecu 09.45 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu 10.15 Sportske igre mladih 10.30 Briljanteen 11.20 Hrvatski pisci na TV ekranu Mirko Boži : Pravednik 12.45 4 zida 13.20 KS automagazin 13.55 Hockenheim: F1 kvali kacijska utrka 15.15 Zemljovidi velikih istraživa a, dok. lm 16.10 Polje snova, ameri ki lm 17.55 Pore : Košarka - pripremna utakmica za SP: Hrvatska Italija, prijenos 19.45 Tu inci u Americi, hum. serija 20.10 HNL: Dinamo - Hrvatski dragovoljac, prijenos 22.10 Hercule Poirot 11, serija 23.50 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.55 Mini HNL 00.15 Mu ke 1a, hum. serija 00.45 Mu ke 1b, hum. serija 01.15 Mu ke 2b, hum. serija 01.45 Mu ke 2b, hum. serija 02.15 Mu ke 2b, hum. serija 02.45 Kraj programa

23.00

FILM RTL

14.35

FILM HRT1

20.00

23.05

FILM NOVA TV

U tu oj koži

Državni neprijatelj

Detektivski film s elementima horora.

Illeana Sco (A. Jolie) lanica je FBI-a i vrhunska profesionalka poznata po tome što se, prilikom rada na slu ajevima, esto koris i neustaljenim, riskantnim metodama koje se uvijek pokažu u inkovi ma.

Bivši je kolega pozove u Montréal radi na zagonetnom slu aju serijskog ubojice Mar na Ashera za kojega se smatra da je jekom dva desetlje a ubio nekoliko ljudi u Sjedinjenim Državama...

Robert Dean (Will Smith) je dobrocudan odvjetnik, koji radi u Washingtonu te je na tragu ma jaškom šefu po imenu Pintero.

U meduvremenu, beskrupulozan poli car pregovara s kongresnikom o novom sustavu satelitskog nadzora. Kongresnik odbija poli carevu ideju zbog cega je ubijen. Ipak ubojstvo je zabilježeno kamerom, a svjedok koji je snimio ubojstvo vrpcu ostavlja Deanu, bez njegova znanja. NSA pocne progoni Deana, a život mu krene nizbrdo...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00

08:43 09:00

21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

22:15 23:45 01:15 02:45

13.55

20.05

Njegova je misija me unarodna, a ulog osobni. On je Hunter, a ruska ma ja pored njega nema šanse. Nakon neuspjele zasjede, koja je rezul rala pogibelji nekoliko nedužnih civila i bijegom klju nih figura narkoma je, poru nik losan eleske policije Rick Hunter (Fred Dryer) je suspendiran i poslan na duži godišnji odmor. Hunter odlazi u San Diego kako bi posje o svoju bivšu policijsku partnericu Dee Dee (Stephanie Kramer)...

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA MALI OGLASI KONTROVERZE talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:15 20:05

SPORT HRT 2

Bliži se Dan zahvalnosti pa Marin odlazi ku i u New York gdje je Jane dogovorila sastanke s brojnim urednicima, a sve u svrhu objavljivanja njezine nove knjige. Marin je presretna što je ponovno u poznatom okružju, ali osje a da joj nedostaje život u Elmu, osobito Jack. On je spreman na daljnji korak u njihovoj vezi, no nešto mu neo ekivano pokvari planove. U me uvremenu, Patrick mora odlu i želi li proves blagdan s Annie u New Yorku ili sa svojom obitelji...

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, zabavna mozai na emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Rekvijem za snove, Igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

17:45

Samo reci da, igrani lm Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force Dodir s neba, serija Frikovi, serija Smallville, serija Samo reci da, igrani lm Gnjavatorica, igrani lm Nad lipom 35, humoris cnoglazbeni show Vijes Nove TV Nad lipom 35, humoris cnoglazbeni show - nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Državni neprijatelj, igrani lm Oluja, igrani lm (12) Kickboxer 2, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Prljavi poslovi, igrani lm (15) Zadatak: Uhva te šakala, igrani lm Frikovi, serija Kraj programa

Hockenheim: F1 kvali kacijska utrka

Povratak pravdi 21.30

Na zmajevu putu

FILM NOVA TV

17:00 17:10

06:10 07:00

07.15 Mi y, animirana serija

Muškarci na stablima

FILM RTL

07:20 08:55 09:20 09:35 10:00 11:00 12:00 13:00 14:40 16:25

04:15

A sad u Europu!

SERIJA HRT 2

07.55 2 glupa psa, crtana serija 08.20 Bakugan, crtana serija (R) 08.45 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizoda) 10.45 Jedna od de kiju, hum. serija 11.15 Živje san, igrani lm, sportska drama (R) 13.10 Dvije duše, igrani lm, roman na komedija 14.45 Glasnik, igrani lm, drama 16.15 Smokey i bandit 2, igrani lm, akcijska komedija 18.05 Zvijezde Ekstra: Keanu Reeves (1. dio), zabavna emisija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Na teži na in, igrani lm, triler 22.00 Munchen, igrani lm, drama (12) 00.50 Posljednji poljubac, igrani lm, roman na komedija (R) 02.40 Astro show, emisija uživo (18)

22.10

Prljavi poslovi

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.50 TV prodaja 12.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 23.07.1992 12.45 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 13.15 rno Beli asi 14.00 (Ne)Pomembne Stvari: Zdravje, Mozai na oddaja za Mlade 14.45 Mul ki: Vrtec Ljubljana, Otroška Serija 15.10 Na Utrip Srca: Špic-Cvak! Katalena, Edward Clug, Valen na Turcu in Mariborski Baletni Plesalci 16.20 Umetni Raj: Beneški lmski Fes val 17.15 Primorski Mozaik 17.50 Mostovi - Hidak 18.25 Istra Skozi as: Izvor in Obdobje Gradiš , Dokumentarna oddaja 19.00 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Alenko Pinteri 20.00 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 22.05 Ljudje in Miši, Ameriški lm, ponovitev 23.50 Ženska Sokol, Ameriški lm 01.50 Zakon v Modrem: Družinska Skrivnost, Italijanska nadaljevanka, 7/12, ponovitev 02.50 Zakon v Modrem: Vse za Sina, Italijanska nadaljevanka, 8/12, ponovitev 03.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Magla, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Što je ljubav?, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Rupa 8, lm 0.20 No ni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:05 20:10 20:40 20:45 21:20 21:30 23:15 00:15 00:20 01:15

Dje ja televizija 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Foršpani Trzalica Foršpani Obzori, emisija o kulturi Fošpani Vrag nosi crno, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal QUO VADIS serijski lm ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija OBRA UN U RINGU snimka me a ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

14.45

Glasnik

FILM NOVA TV

22.15

Oluja

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 Skozi as 07.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 24.07.1992 08.15 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 08.40 Primorski Mozaik 09.15 Tasmanska Dragulja, Dokumentarna oddaja TV Maribor 10.20 Deklica, Švedski lm 12.00 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Umetnostno Drsanje - Revija, Posnetek 13.30 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Nem ija - Avstralija, Posnetek Tekme Iz Durbana 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 19. Etapa, prenos17.30 Plavaj Zdaj!, Športna oddaja 17.45 Lendava: nogomet, Tekma Prve Lige: Na a - Primorje, prenos 20.00 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 22.05 Slovenski Magazin: Goriška 22.30 La Roux & Chemical Brothers - Down To The Session & Live Singles, Posnetek Koncerta 23.20 Sobotno Popoldne, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Mega strukture, dok. serija 12.15 Još malo ženskog odgoja, lm 13.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 15.05 Najljepši automobili, dok. serija 15.10 Poirot, serija 16.15 Monk, serija 17.05 Opasni blues, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Feniksov let, lm 23.50 Crna dalija, lm 1.40 24UR 2.40 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Super Ex, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Sirove stras 2, lm 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 25. srpnja 2010.

05.50 Najava programa 05.55 Zabavni show - teren (Lijepom našom) 06.45 TV kalendar 07.00 Alpe Dunav Jadran 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijes 08.10 Koncert: Monika Leskovar, Giovani Sollima i Cellomania u Osoru 09.25 Rijeke Hrvatske: Kupa i Dobra, dok. serija 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Umorstva u Midsomeru, serija 11.40 manjinski MOZAIK 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.50 The Librarian: Return to King Solomon’s Mines, ameri ki lm 17.25 Šoka ka rapsodija, snimka koncerta 18.35 Ne daj se, Floki! - serija za djecu 19.05 Baltazar, crtana serija 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 S pe u gos ma, TV serija 20.55 Od podneva do tri, ameri ki lm 22.35 Vijes 22.50 Vijes iz kulture 23.00 Filmski vikend s Angelinom Jolie: Prvi grijeh, ameri ko-francuski lm (15) 00.55 Posrnuli an eo, mini-

PONEDJELJAK 26. srpnja 2010.

serija (12) 02.05 Prirodni svijet: Rebeccina farma, dok. serija 02.55 Snimka koncerta 04.05 Plodovi zemlje 04.55 Rijeka: More 05.25 Mir i dobro

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Prijatelji 08.55 Trolovi, crtana serija 09.20 Banda iz Sugar Creeka: Plja kaš iz mo vare, ameri ki lm za djecu 10.30 Sportske igre mladih 10.47 Biblija 10.57 Zagreb: Misa, prijenos 12.05 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Salzkammergut dok. serija 13.25 Studio F1 13.50 Hockenheim: F1 za Veliku nagradu Njema ke, prijenos 15.40 Studio F1 17.55 Milijarder, ameri ki lm 19.30 Garaža: Tribute to Rory Gallagher - “Blues of Taste” 20.05 Prirodni svijet 3: Rebeccina farma, dok. serija 21.00 Bitange i princeze, hum. serija (12) 21.40 Video na(d)zor 22.10 Zakon!, hum. serija 22.45 Ve ernja škola 23.15 Ritam tjedna, glazbeni magazin 23.55 No u kazalištu - D.Gervais: Duhi 01.00 Kraj programa

06.40 07.20 07.45 08.10

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Ne daj se Nina, humorna drama (tri epizoda) 11.05 Jedna od de kiju, hum. serija 11.30 Robin i Marian, igrani lm, avanturis ki 13.25 Maverick, igrani lm,

vestern komedija 15.35 Na teži na in, igrani lm, triler 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Namibija, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Brzina bijega, igrani lm, triler 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.35 Osumnji eni, igrani lm, triler 00.20 Posljednji poljubac, igrani lm, roman na komedija (R)

07:20 Dodir s neba, serija 08:20 Dora istražuje, crtana serija 08:45 Timmy Time, crtana serija 09:00 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:25 U slucaju frke, serija 09:55 Žene americkih vojnika, serija 10:55 Robinson Crusoe, serija 11:55 Automo v, auto-moto magazin 12:25 Vitezovi Hollywooda, igrani lm 14:00 Alisa u zemlji cudesa 1, mini serija 15:40 Alisa u zemlji cudesa 2, mini serija 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Alisa u zemlji cudesa 2, mini serija- nastavak 17:30 Vrata to vrata, pilot 18:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humoris cno-glazbeni show 21:15 Obiteljska pravila, igrani lm (12) 23:20 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:20 Tko je Samantha?, serija 01:20 Kriminalni kod, igrani lm (15) 03:15 Team America, igrani lm (15) 04:50 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:50 Kraj programa

SPORT HRT 2

05.55 06.00 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.20 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 23.55 01.25 02.10

Najava programa Moj grijeh, telenovela TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Katastrofa, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove k eri, serija Hrvatsko podmorje 2: Rab A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Konjanik (12) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) No i fantas ke: Highlander: The Source, ameri ki lm (12) Prljavi seksi novac, serija (12) Zvjezdane staze: Enterprise,

02.55 02.55 03.55 04.25 05.05

serija Bra a i sestre, serija Bra a i sestre, serija Potroša ki kod A sad u Europu!

Ljetna slagalica

10.00 11.10 11.45 12.25 12.55 13.20 14.10

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : Papir 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Dje ak i vjeverica, crtana serija 09.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 09.40 Na glasu 09.50 Brlog 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Svjedo anstvo Taliesina Jonesa, ameri ko-britanski lm 12.00 Ružna Be y, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.10 Kod Ane 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Turska, dok. serija 16.55 Lak za kosu, ameri ki lm 18.25 Mu ke, hum. serija 18.55 Mu ke, hum. serija 19.25 Garaža 20.00 ATP Umag, prijenos 2. me a 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Prljavi seksi novac, serija (12) 23.05 Siska, serija (12) 00.05 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija 00.25 Ljetni retrovizor: Urednica tabloida, serija (15 01.10 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.55 Kraj programa -------- ATP Umag, snimka 1. me a

07.20 Mi y, animirana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.50 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija

13.50

17.55

FILM NOVA TV

Milijarder Komedija. Sve ano otvaraju i svoju novu zgradu, milijarder Anthony Falcon (R. Chesse) pogine nakon što na njega padne divovski simbol tvrtke. Kako je bio bez djece, Falcon je svoje bogatstvo oporu no ostavio ne aku Guidu (T. Hill) koji živi kao skromni automehani ar u Italiji. Falconova posljednja volja zaprepas njegova poslovnog partnera Johna Cutlera (J. Gleason) koji se nadao da e upravo on preuze Falconovu tvrtku...

Kada se Lilly (Felicity Huffman) više ne može boriti s tinejdžerskom buntovnicom odluci ju odves na mjesto za koje se zaklela da se nikada više nece vra , kucu svoje majke. Rachel (Lindsay Lohan) tako dolazi proves ljeto kod svoje bake Georgije (Jane Fonda) ostavljajuci ocigledne probleme kod kuce. U gradu svoje bake Rachel uznemiri duhove te stekne novog prijatelja. Tri potpuno razlicite žene nadu se tako pod is m krovom...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Foršpani Dom na kvadrat, ponavljanje Oko k(r)ole Sjene u oluji, Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 SUMNJE kriminalis ka serija 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 KONTROVERZE talk show 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

FILM RTL

11.30

Robin i Marian

MAGAZIN RTL

23.20

Red Carpet

06.30 Zabavni Infokanal 08.25 Skozi as 08.35 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 25.07.1992 09.00 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 09.30 30.

Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 10.05 Ciciban Poje in Pleše, oddaja TV Maribor 11.25 Selik in Katarina, Norveški lm, ponovitev 13.30 Slovenski Magazin: Goriška 13.55 Zdravje v Evropi: Alkoholizem - Potovanje, Ki Se Ne Kon a, Ebu Koprodukcijska Dokumentarna Serija 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 20. Etapa, prenos 18.00 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Anglija - Zda, Posnetek Tekme Iz Rustenburga 19.40 Odprto Državno prvenstvo v Plavanju, Reportaža z Raven Na Koroškem 20.00 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 22.05 Obiskovalci 2 - Hodniki asa, Francoski lm, ponovitev 00.00 Podkralji, Italijanska nadaljevanka, 4., Zadnji Del, ponovitev00.55 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Provjereno 12.00 Opasna privla nost, lm 13.45 Formula 1, prijenos utrke 15.55 Ludi sportovi, dok. serija 16.25 Monk, serija 17.20 Cli ord, lm 18.55 24UR 20.00 As tud not padu?! 21.35 Majstori iluzije, serija 22.55 Moto GP, prijenos utrke 0.15 Pismo od oca, lm 1.55 Pala a, serija 2.30 24UR 3.30 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Dungeon Siege, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

20.00 21.45 00.00 00.15 01.45

06:25 07:25 07:50 08:15 08:40 09:00 10:50 12:45 13:25 14:20 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:10 22:50 23:05 00:00 00:30 01:00 02:00 02:50 04:50 05:15 05:40 06:10

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serijanastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Loganov rat: U ime as , igrani lm (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bracne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Obiteljska pravila, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bracne vode, serija IN magazin Kraj programa

20.45

TV Bingo Show FILM HRT 2

21.15

Obiteljska pravila

17.05 17.30 17.55 18.30 18.55 19.10

EMISIJA HRT 1

Hockenheim: F1 za VN Njema ke - PRIJENOS FILM HRT 2

15.45 16.35

Nestala, telenovela (R) K.T. 2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Bibin svijet, hum. serija Los Victorinos, telenovela Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) Nestala, telenovela Pod is m krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama Discovery pustolovine: Najve a plja ka banke u povijes , dok. pustolovina Plja ka, igrani lm, triler (12) Vijes , informa vna emisija Brzina bijega, igrani lm, triler (R) Astro show, emisija uživo (18)

10.30

FILM NOVA TV

21.10

Svjedo anstvo Taliesina Jonesa

Loganov rat: U ime asti

Drama za djecu. Dvanaestogodišnji Taliesin Jones (J.-P. Macleod) živi s ocem i bratom na farmi u Walesu. Majka (G. James) je napus la obitelj i živi u obližnjem gradi u. Od njezina odlaska Taliesin se nada udu koje bi je vra lo, marljivo vježba klavir i odlazi na satove k starom u itelju Billyju Evansu (I. Bannen). Billy je duboko religiozna osoba koja svojom vjerom pomaže ljudima...

Kao desetogodišnjak Logan Fallon (Eddie Cibrian) bude svjedok brutalnom pogubljenju svoje obitelji, nakon cega se zaklinje na osvetu. Petnaest godina poslije Logan postaje majstor borilackih vješ na pod budnim okom svoga strica Jakea Fallona (Chuck Norris) i krece na svoju životnu misiju. Logan se odlu uje predstavlja kao placeni ubojica...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Foršpani Vijes Najbolje u 2010.godini Foršpani Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, dokumentarni serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Foršpani Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.35

Plja ka

VIJESTI NOVA TV

22.50

Ve ernje vijes

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.15 TV prodaja 11.45 Sobotno Popoldne, ponovitev 14.25 30. Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 14.55 Slovenci v Italiji 15.25 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 15.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 26.07.1992 16.10 Osmi Dan 16.40 Slovenski Magazin: Goriška 17.05 Prvi in Drugi 17.25 To Bo Moj Poklic: Zidar, 1. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Polly Adler, Avstrijska nadaljevanka 18.40 Rožna Panter: Gong, risanka 18.45 Rožna Panter, risanka 18.55 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 v Senci Dinozavrov, Koprodukcijska Dokumentarna Serija, 2., Zadnji Del 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - James Graham Ballard: Nebesa Na Zemlji, ponovitev 22.20 rni Peter, eškoslovaški lm 23.45 Zadnji Dnevi, Ameriški lm, ponovitev 01.15 v Senci Dinozavrov, Koprodukcijska Dokumentarna Serija, 2., Zadnji Del, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 7.30 24UR 8.35 U ime ljubavi, serija 9.30 arolija ljubavi, serija 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima, serija 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24UR 13.30 Najbolje doma e video snimke 14.00 Sve što želiš 16.00 Iskrice u o ima, serija 16.55 24UR 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Kad si spavao, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Eli Stone, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Tre pomo i Janezima, ipak so oni naĹĄi prvi sosedi!!!

S

vecko labodoritaĹĄko prvenstvo je minulo. Fala dragomo BoĹžeko, rekle bi naĹĄe Ĺžene, a mi moĹĄki se z tem ne slaĹžemo jer nam je bio istam lejpo kaj smo se vsako ve er shajali i za nekoga navijali i to stranjskoga , jerbo so naĹĄi Vatreni zahuzali ve predi z Englezima, a zakesnili smo i na zadji cug ĹĄteri je iĹĄev rez Ukrajino. Meni je isto tak Ĺžauv kaj je prefletno zavrĹĄilo jerbo mi je ostalo par gajbi pive i to zato kaj so pajdaĹĄi ĹĄteri so navijali za Ĺ vabe prestali dohajati, tak gda so nam teku a pitanja ostala. Ve vsi znate gda so „ťpanjolski toreadori“ istam zasluĹženo prvaki sveta, tak so vsi rekli, a i neuniĹĄtivi i vje ni Mateo Beusan je to potvrdiv, makar mi je iĹĄev na Ĺživce i vsaki pot gda se on pojaviv na televiziji sam si otprav novo pivo, ali veliki pehar Ĺ˝ila Rimea je, isto tak, mogev oditi dimo i z „nizozemskaj tulipanaj“ sam da je Roben biv malo spretneĹĄi. Kak bilo gda bilo, za vreme sveckoga prvenstvo dobili smo i novo svecko udo (nebi vam znauv re i ĹĄtero je to poredo), a to je ĹĄvabska hobotnica ĹĄtera je to no pogodila kak bodo Ĺ vabi zigrali, gda bodo zgubili

UNUTARNJI

DIO Ĺ AKE (MN.)

OBMANJIVATI

i ĹĄto bode svecki prvak. Posle prvenstva je bila velika stiska okoli te hobotnice, ali so nej stisko delali kuhari nego oni teĹžaki ĹĄteri prek kladionici kruha sluĹžijo, a med jimi so bili i predstavniki naĹĄega me imorskoga labodoritaĹĄkoga saveza.

Najme kaj, naĹĄi labodoritaĹĄki politi ari so najgerek kaj bode z naĹĄim labodoritaĹĄkim klubom Me imorje, isto tak je gospon Mikulaj poslav svojega oveka kaj pita kak bode to vse ziĹĄlo z akoskom labodoritaĹĄkom ĹĄkolom, a okoli hobotnice je stisko delav jeden malo niĹžeĹĄi gospon z retkim serim lasima ĹĄteri se intereserav kak bode ziĹĄev najmlajĹĄi akoski klub, akovec 1920. Vsaka ast toj ĹĄvabskoj hobotnici, ali ne verjem gda se ona razme vu naĹĄe me imorsko labodoritanje, jerbo je svecko prvenstvo istam nekaj drugo. No, najgerek sam, kaj jim je, itak, pokazala? uv sam gda bode, rez kratko vreme, hobotnica mela mlade, pak bi Me imorci mogli kupiti jedno mlado i unda jo zdreserati sam za naĹĄe doma e probleme, tak gda bi navek vse naprej znali. A, mortik, bi i vcrkla gda bi joj mi te vse naĹĄe gluposti sprepove-

PAPIN GODIĹ NJI PRIHOD

A A

OPSEG

dali. I joĹĄ me nekaj ghvinta: pak gde bi hobotnica mogla prinas potrefiti ĹĄto bode vu ĹĄteroj tekmi pobediv gda ona nezna kaj mi imamo ĹĄpecijalno udrugo, z conom zvano „O sajd,“ ĹĄtera vse nejbole zna i ĹĄtera se je vej pot dokazala nek hobotnica.

Nejhuje bi bilo ak bode i hobotnica zavrĹĄila vu o sajdo. ak tej Internet je ves vraĹžji, do vsega kaj nucate morete prek jega dojti, a ve pak so po eli i zajme davati. Nikam ne morate iti, sam si sednete za kompjuter i penezi dojdejo k hiĹži. Nebrete veruvati gda takĹĄi luksuz postoji, ali i koĹĄta.

Vse je dobro i fletno se reĹĄijo vsi problemi, ali je malo huje gda te peneze tre vrnuti. A kamati so nej veliki, ali so nej niti mali, kak ĹĄto gledi. Ak bodem vam rekev gda morate platiti 30 procentov kamati na 15 dni unda bodem vam to uda, ali ak vam re em gda so kamati sam 2 procente dnevno, unda vam bode to uda meje. Ako mene pitate, prodajte interneta i nebode vam niti na pamet palo to kajbi takĹĄega zajma jemali. Ja sam vam za one nepovratne zajme ĹĄteri se jako teĹĄko dobijo, ali jiv nej tre vrnuti. A takĹĄe vam davlejo sosedi i

prijateli, pak jiv skoristite ak jiv joĹĄ imate. ebrem to razmeti, jedva smo uspeli spasiti Ĺ trigovo, i vse te gorice okoli je, kaj nam ostanejo vu naĹĄem malom Me imorjo i vu Lepoj naĹĄoj, a ve tam nekĹĄi JoĹĄko Joras nagovarja ljude kajbi se po eli vu iti slovenski. A slovenski jezik je jeden od najpoznatijih sveckih jezikov tak gda brez jega nebodemo mogli vu Evropo. Znamo mi te ĹĄtose, to smo ve hajdigpot preĹživeli, tak gda ak Janezi o ejo kaj bode ve ljudi na sveto govorilo slovenski nek si deco delajo.

Ali ak to nebrejo sami tu jim ve moremo i pomo i: oni nek dajo abrike, a mi matrijala, a flance jim posadimo geĹĄenk. Ipak so oni naĹĄi prvi i nejbolĹĄi sosedi. aj je je, ipak je nej lejpo kaj nam je Oltar Domovine zapuĹĄ eni u vu dra o, a on nam je tak uda zna iv i on nam je biv ondoĹĄ na ĹĄteromo je zrasla Lejpa naĹĄa. To nej sam kaj je ĹĄpot sramota nek nam je i veliki greh, kak pred ljudima, tak i pred BoĹžekom. Vsi zunamo kaj se z dra om dela, a isto tak znamo ĹĄto bi morav z ondati dra a na Oltaro Domovine, sam neznam kaj se aka.

N

P

K

Ĺ ESTI TON SOLMIZACIJE

TAM SMO VIDLI‌

GARDNER

DVA GOLOBE BELE

SELJA LO PLATNO

BANELY

ŽENSKO IME SLOVA ISPRED F I Z ŽENSKO IME

VRSTA PAPIGE (MN.)

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Potrudite se o is svoj planer i maksimalno smanjiti obveze, a pove a ak vnos u kojima uĹživate. Ozbiljnost ostavite za neke druge dane, a sada se pokuĹĄajte zabavi . Normalno je da svi imaju problema i ozbiljnih tema o kojima moraju razmiĹĄlja , ali to ne zna i da njima trebaju bi optere eni 100 posto svoga vremena.

Sve postavite na pravo mjesto i vrijeme, niĹĄta ne bi trebalo bi toliko bitno da zasjeni sve druge mogu nos .

NevaĹžno koliko vam bilo bitno da se pribliĹžite jednoj posebnoj osobi, bolje ete se proves i osje a ugodnije ako svoje vrijeme posve te drugim stvarima, poput druĹženja s prijateljima i obitelji. Trenutno vam nije zanimljiva ideja o sudjelovanju u grupnim ak vnos ma, posebno zbog toga ĹĄto vas drĹži neki roman arski ugo aj, ali ponekad se trebate suzdrĹžava kako se ne biste kasnije razo arali.

BIK (21.4.-20.5.)

Ĺ KORPION (24.10.-22.11.)

MoĹžda ete mora iskora i iz zone ugode i o i na potpuno nepoznat teritorij. Me u m, ako ste spremni ostavi po strani svoja o ekivanja i pretpostavke kako bi stvari trebale izgledati, mogli biste otkriti potpuno nove oblike oduĹĄevljenja. Jedna vrlo domiĹĄljata osoba mogla bi vas izvu i iz vaĹĄe ru ne i pokaza koliko joĹĄ prelijepih stvari krije ovaj svijet. Otvorite se novim prijedlozima i iskuĹĄavajte nove stvari.

Kontrola vam je uvijek jako bitna. ak ako vi i niste osoba koja je za neĹĄto zaduĹžena, volite zna tko preuzima odgovornost. Me utim, kroz ovaj tjedan nemojte o ekiva takvo neĹĄto. Sve e se kreta prebrzo, a vi kao da ete lebdjeti i teĹĄko ete pronalazi vrsto uporiĹĄte.

Me u m, bolje se opus i zabavi , nego pokuĹĄava ostvari kontrolu nad ne im, ĹĄto se i tako ne moĹže kontrolira .

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ne e vam odgovara obi ne stvari, pa se ni vi nemojte trudi bi obi ni. VaĹžno je da prekinete s ru nom i okuĹĄate se u novim stvarima, jer bi se u pro vnom vaĹĄa monotonija mogla transformira u depresiju. TraĹžite nove inspiracije, druĹžite se s druga ijim ljudima i okuĹĄajte se u novim sportovima ili poslovima. Bit ete raspoloĹženi i za rasprave, ali umjesto da obi ne stvari u odnosu s partnerom ili uku anima pretvarate u drame, okuĹĄajte se u nekim debatnim ak vnos ma.

Planovi e se mijenjati neo ekivano, obe anja e se zaboravlja , a injenice bi zbunjuju e. Zbog toga e zadovoljstvo jedino dolazi iz spontanos , pa si dajte dopuĹĄtenje da budete potpuno neoptere eni onim ĹĄto morate i prepustite se onome ĹĄto u odre enom trenutku se ini najboljim izborom. Slobodno promijenite smjer kad god osjetite da je potrebno. Uvijek birajte lakĹĄi kurs.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Jeste li spremni prekora i granice u odnosu s partnerom?!

Bit ete zainteresirani za sve ĹĄto zvu i imalo zabavno, od ljubavi do igre, pa ete vjerojatno pokuĹĄa i ljubav pretvori u zabavnu igru, ali pripazite da se odnos s partnerom ne pretvori u natjecanje. Privla it ete zanimljive osobe, pa ako ste solo o ekujte pomake. Naravno, vaĹĄe Ĺželje i snovi su trenutno vrlo razli i od mogu nos , ali to ne zna i da ono ĹĄto moĹžete ne trebate iskoris maksimalno, jer na taj na in pove avate svoje potencijale.

Naviknite se na nove ljude i nova iskustva, odbacite natjecateljski stav i Ĺživite Ĺživot bez pravila.

Nepouzdan partner e vas potpuno izlu iva , ali lakĹĄe je preda se i od njega niĹĄta ne o ekivati nego pokuĹĄava uspostavi red. Vjetar ne moĹže puhati u onom smjeru u kojem vi Ĺželite, pa se radije vi okrenite u smjeru vjetra, jer to je puno jednostavnije i zahtjeva manje energije.

LAV (23.7.-23.8.)

RIJEKA U

VODENJAK (21.1.-19.2.)

NJEMA KOJ

Ĺ AV NA ARAPI

ŽENSKO IME MLADO SRNE LANGUAGE INTEFACE PACK

OLIVER TWIST

ŽENSKO IME

VRSTA JELA

KORABLJE

OSOBNA ZAMJENICA

OBRA IVATI KAMEN

AKLEC KAMATE ŽENSKO IME

DRŽI

GOVORNICI

SLOMITI

ITALIJA

POKUS

GRADSKA Ĺ UMA

NJEMA KA

TJELESNA NATJECATELJ SKA AKTIVNOST

MUĹ KO IME

GOROSTAS

ŽENSKO IME

HRANA STJEPAN RADI

DIO

Ĺ IPAK DVA SUSJEDNA SLOVA

VULKAN NA SICILIJI

MJESTO U ZAGORJU

TJELESNA

SHARIF

IZLU INA OREGON GOLF ASSOCIATION

OSVIT DANA

MUĹ KO IME

TURSKI PLEMI I

UHA

PRIPADNICA INDIJANSKOG NARODA

Odnos s partnerom e postati dosta zanimljiviji, a ako ste solo mogu a su nova poznanstva. VaĹžno je da se ne razo arate na prvu ukoliko ne prona ete strast koju traĹžite, jer temperatura ovih dana raste pa e tako biti i u ljubavi.

Ono ĹĄto zapo ne dosta nisko moĹže se pretvori u pravo usijanje. Dajte drugima drugu, pa i tre u priliku.

Ovaj tjedan moĹžete biti sve ĹĄto poĹželite. O ekujte kako e paĹžnja biti usmjerena prema vama. Emocije e iza i na povrĹĄinu, a vi ete se osje a kao pod svjetlom re ektora. Bit ete dosta maĹĄtovi pa moĹžete posluĹži onima oko sebe kao inspiracija. Ovo je izvanredno vrijeme za vas, pa si dopus te da zablistate i istaknete se.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

NeĹĄto dokaza osobi s kojom ste u vezi moĹže bi iznimno frustriraju e iskustvo. VaĹĄu realnu logiku drugi ne razumiju, posebno ako te osobe i ina e vole drĹža glavu u oblacima. MoĹžda biste i vi na trenutke trebali oslobodi se realnos i uĹživa u onome ĹĄto se doga a oko vas, umjesto da uvijek pokuĹĄavate naglaĹĄava kako ĹĄto treba shva a i ĹĄto se moĹže o ekiva . Vjerojatno to i drugi znaju, ali se uvijek nadaju najboljem.

RIBE (20.2.-20.3.)

Ponekad Ĺželite paĹžnju, a ponekad biste bili potpuno nevidljivi, ali ovaj tjedan e dominira povu eni i hi dio vaĹĄe osobnosti. Nemojte se ustru ava razgovara o teĹĄkim temama jer to moĹže otvori nova vrata u odnosu s partnerom i podi i vaĹĄu vezu na jednu novu razinu. ZbliĹžavanje dolazi iz komunikacije, a ne ignoriranja ili izbjegavanja.

PREDSJEDNIK SAD-A HARRY

VRSTA KNJIŽEVNOG

DJELA

VIC tjedna

VIRGINIA PULT

OTISCI U SNIJEGU

RAJKO JAGAR

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

METAR

ZAMISAO

MEDITERANSKA BILJKA

Ku a Ide pijanac ulicom i tetura zaustavi prolaznika i upita - Hik, hik, hik koliko imam voruga na glavi?

Prolaznik broji i odgovara tri samo tri.... pijanac se zahvali i kaĹže: - Super joĹĄ dvije bandere i kod ku e sam!!

20. srpnja 2010.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

PREGLED VREMENA od 12. do 19. srpnja

Opet vru ina VREMENSKA SLIKA: Dobrodošla hladna fronta koja nam je u nedjelju olakšala život jer je smanjila vru inu i sparinu ve je daleko od nas, ali ipak je iza nje ostao nešto ugodniji zrak pa e prva polovica tjedna još uvijek biti relativno ugodna iako svaki dan sve toplije. Razdoblje od etvrtka do subote ponovno e biti vrlo neugodno zbog velike vru ine i sparine, a temperatura se, kao i prošlog tjedna, može popeti na 35 Celzijevih stupnjeva. Tek se za vikend o ekuje nova promjena vremena s padom temperature i kišom.

VREMENSKA PROGNOZA: U utorak djelomi no sun ano i vrlo toplo. No, budu i da atmosfera ipak ne e biti posve stabilna u poslijepodnevnim i ve ernjim satima postojat e mogu nost da do e do ja eg razvoja oblaka.

Uz to e postojati šansa za kratkotrajan pljusak s grmljavinom, ali ta mogu nost je mala. Puhat e povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova pa ne e biti vru e – jutarnja temperatura od 15 do 17, a dnevna oko 27 ili 28 Celzijevih stupnjeva, u slu aju popodnevnog pljuska malo e osvježiti.

U srijedu ve inom sun ano i vrlo toplo. Ujutro je ponegdje mogu a kratkotrajna sumaglica ili magla, a zatim sunce i toplina.

Vjetar slab, u okretanju na južne smjerove. Jutro ugodno s tempe-

raturom od 16 do 18, uz vodene površine mogu a je kratkotrajna sumaglica ili magla, a najviša dnevna temperatura porast e do 29 ili 30 Celzijevaca.

Sun ano i još toplije vrijeme nastavit e se i u drugom dijelu tjedna. U etvrtak i petak puno sunca i sve toplije. Vjetar ve inom slab, povremeno do umjeren s juga i jugozapada. I jutra i dani donijet e nam sve višu temperaturu tako da emo ponovno prije i 30 Celzijevih stupnjeva jer e nam po eti pritjecati vru zrak s jugozapada.

Najtopliji dan bi u ovom tjednu mogao biti petak kad se i dalje o ekuje pretežno sun ano, ali vru e i sparno vrijeme. Zbog južine poja at se e „pritisak“ pa bi se mnogi ljudi mogli osje ati lošije – umorno, razdražljivo, bezvoljno…

Najbolje se kloniti sunca i vru ine u dijelu dana izme u 10 i 17 sati kad e i indeks štetnog sun evog zra enja biti vrlo visok. Ako ipak morate biti vani, držite se hlada, pijte dovoljno teku ine i zaštitite kožu od sunca. Temperatura bi uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar mogla ponovno do i do ak 35 Celzijevih stupnjeva! Najbolje je ove dane provoditi u hladu ili još bolje – na moru.

Tijekom vikenda bi do našeg podru ja mogla sti i odre ena koli ina vlažnijeg i hladnijeg zraka. Takva sinopti ka situacija o itovala bi se kroz porast naoblake, a postojat e i velika mogu nost za lokalnu kišu ili grmljavinske pljuskove. S tim prodorom o ekuje se okretanje vjetra na sjeverne smjerove i umjeren pad temperature zraka, ve u subotu poslijepodne, a osobito tijekom nedjelje.

Po etak novog radnog tjedna bio bi pod utjecajem nestabilne zra ne mase pa e biti relativno svježe uz mogu e pljuskove.

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je

Nedjelja donijela olakšanje Nakon velikog vala vru ine nedjeljno osvježenje je bilo dragocjeno, a zbog te fronte e nam i sljede a dva dana donijeti ugodniju temperaturu. Kao što i dolikuje najtoplijem mjesecu u godini, srpanj je proteklih dana pokazao svoje pravo lice. Mnogi su se tijekom promjenjivog lipnja pribojavali da e cijelo ljeto biti kišovito, ali evo zadnjih desetak dana su pravi primjer da takvom strahu nema mjesta. Posljednjih tjedan dana imali smo jako puno sunca i vru ine. Iz dana u dan sunce nas je zagrijavalo pa smo prešli 30 Celzijevih stupnjeva. Najtoplije je bilo razdoblje od etvrtka do subote kad je bilo jako neugodno zbog sparine. Puno ljudi je zatrebalo i lije ni ku pomo , a nažalost stigla je vijest i da je dvoje ljudi umri šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 19.7.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 21. srpnja 1983. god. u Vostoku na Antarktici izmjerena temperatura -89,5°C 22. srpnja 1972. god. na Dravi kod Donjeg Miholjca obrane od poplave trajale 15 dana 24. srpnja 1799. god. vrlo kišna godina u Engleskoj, do 17. studenog je bilo samo 8 dana bez kiše

lo zbog vru ine, jedna osoba u Sisku, druga u Vukovaru.

Temperatura se kod nas u Me imurju popela do 35, a u dijelovima Dalmatinske zagore i sjevernog Jadrana do ak 39 Celzijevih stupnjeva.

U hladu! Ono što je bilo najteže podnijeti je bila sparina.

Primjerice, u subotu ujutro (nakon no nog pljuska) u akovcu je izmjereno ak 99% vlage u zraku, a ponegdje je bilo i magle. Sve to uz temperaturu iznad 20 Celzijevih stupnjeva. Val vru ine prekinut je u nedjelju rano ujutro kad je stigla hladna fronta s jakim sjevernim vjetrom, a ponegdje je bilo i olujnog nevremena. Napokon je stiglo i željeno osvježenje pa je nedjeljna temperatura bila desetak stupnjeva niža nego u subotu, a i po etak novog radnog tjedna po eo je sasvim ugodno.

Tornado u Njema koj U no i od srijede na etvrtak pažnju Crometeo tima su privla ili i doga aji u zapadnoj Europi. Izražena fronta se premještala iz Francuske preko Njema ke, a linija olujnih oblaka se protezala od sjevera do juga Njema ke i bila je duga ka skoro 600 kilometara.

Oluja je stvorila i nekoliko tornada u kojima su poginule tri osobe. U Njema koj je olujni vjetar srušio stablo koje je usmrtilo ovjeka u blizini gra-

da Kassela. U Francuskoj je u okolici Lyona u padu stabla poginuo jedan kamper. Jedna je osoba poginula i u Nizozemskoj kada se tornado spustio na auto kamp. Tornado je prevrtao automobile i kamp ku ice i ozlijedio još najmanje 8 ljudi. U Njema koj je u Losheimu, u blizini granice sa Francuskom, tornado oštetio tridesetak ku a. Velikih teško a bilo je na aerodromu u Frankfurtu zbog gromova.

Doga aji NEOBI NA ODLUKA TURISTI KE ZAJEDNICE grada akovca

Program Porcijunkulova predstavljen kod susjeda prije nego kod ku e?!

Turisti ka zajednica grada akovca program ovogodišnjeg Porcijunkulova koje e se od 30. srpnja do 2. kolovoza održati u akovcu predstavila je u petak u – Varaždinu. Ne možemo se ne za uditi ovoj odluci, tim više što Me imurci program manifestacije, koja svake godine okupi velik broj posjetitelja, nestrpljivo ekaju ve nekoliko dana. Motiv predstavljanja “našeg” programa u susjednoj županiji u Turisti koj zajednici mogao bi se opravdati željom za dobrom suradnjom Varaždina i akovca te za razmjenom turisti kih sadržaja

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

u sklopu razvojnog projekta regije Drava - Mura, emu u svakom slu aju možemo dati samo pozitivan predznak. I odluku o predstavljanju programa u Varaždinu svakako pozdravljamo, samo bi nam svima bilo draže da je on prije predstavljen u akovcu.

Koncerti, stari zanati, turniri, MEF, stand-up ...

No, vratimo se programu.

U etiri dana, koliko e trajati Porcijunkulovo, posjetitelji e mo i uživati u susretu oldtimera, predstavljanju starih zanata, obrta i obi aja te brojnim glazbenim i zabav-

nim programima, najavila je u Varaždinu Ivana Maltar, predsjednica Turisti ke zajednice grada akovca. Osim toga, podno zidina u Perivoju Zrinskih održat e se ve tradicionalni konji ki i streli arski turnir. Na dvije pozornice, onoj na Trgu Republike i onoj na Franjeva kom trgu, izmjenjivat e se Jurica Pa en i Aerodrom, Maja Blagdan, Boris Novkovi , Minea i Marijan Ban, a za after party programe pobrinut e se brojni DJ-i. Osim koncerata, posljednji dan manifestacije održat e se Mali MEF – Me imurski festival za djecu, a

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

najmla i e mo i pogledati i nekoliko kazališnih predstava. Prije programa publiku e zabavljati stand-up komi ari, a ne e izostati ni kuhanje me imurske juhe ni degustacija najboljih vina.

Dogradona elnik Varaždina Slobodan Mikac na predstavljanju programa dodao je da e promotivni ilm Porcijunkulova biti na stranicama Varaždina i najavio skorašnje predstavljanje programa Špancirfesta u akovcu. Zna i, oni mogu prije kod ku e pa tek onda kod susjeda, ali mi ne? (bš) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

PREDSTAVLJENI VODE I LJUDI STRUKE RK ME IMURJE

PROMJENA SUSTAVA NATJECANJA HRVATSKIH NOGOMETNIH LIGA

MALI MITING VELIKOGA ATLETSKOG SRCA U AKOVCU

Novi trener Alan Belko, Od sljede e sezone ukida se SruĹĄen hrvatski muĹĄki rekord direktor kluba DuĹĄko Opa i IV. HNL, pet skupina III. HNL u bacanju diska, odli ni naĹĄi BIG JUMP DAY obiljeĹžen i na Belim kipima na Dravi

Skok za zaĹĄtitu slatkih voda Ponosni vlasnici novog VW Scirocca Josip i Lidija Mesari

Josip i Lidija Mesari u nagradnoj igri 24sata osvojili novi VW Scirocco

Najbolje uloĹženih 120 kuna ikada!

Prvo ĹĄto je Josip Mesari iz akovca pomislio i rekao kad ga je djelatnica lista “24sataâ€? nazvala i rekla da je baĹĄ on osvojio glavnu nagradu njihove nagradne igre “Osvoji VW Scirocco“ jest da je sigurno neka ĹĄala. Ljubazna mu je djelatnica rekla neka sjedne, popije aĹĄu vode sa ĹĄe erom i da e nazvati kasnije. I doista je nazvala, i doista nije bila rije o ĹĄali.

Upravo su Josip, umirovljeni monter elektri nih dizala, i supruga Lidija, vlasnica frizerskog salona, osvojili ne

samo vrijedan automobil, ve i 10.000 kn goriva, osnovno i kasko osiguranje te registraciju vozila, a sami su, kako kaĹžu, potroĹĄili tek 120 kuna - dnevno su kupovali 3 primjerka novina kako bi u 10 dana skupili ĹĄto viĹĄe nagradnih kupona, a sre u im je donijela kuverta ruĹži aste boje.

Nagradi se, kako kaĹžu, nisu nadali.

Nekako je uvijek postojala bojazan da su te nagradne igre obi na namjeĹĄtaljka, i ovu nagradu nisu o ekivali, ali dodaju

da se ovakve stvari deĹĄavaju baĹĄ onda kad ih ne o ekujete. Njihovu sre u zbog dobitka dijele i naĹĄi sugra ani, i oni koje znaju i oni koje ne znaju, koji ih znaju presresti na ulici i estitati. Ipak, kaĹžu, uvijek se na e pokoji koji se pita “zaĹĄto baĹĄ oni“.

No, za takve obitelj Mesari ne mari. Svoj e stari automobil predati na koriĹĄtenje dvojici sinova, a novi limeni ljubimac e, nakon probne voĹžnje iz Zagreba, svoju prvu duĹžu kilometraĹžu odraditi na putu na zasluĹženi odmor u Zadar. (bĹĄ)

U organizaciji udruge “Nobilisâ€? protekle je nedjelje na Belim kipima na rijeci Dravi obiljeĹžen Europski dan plivanja u rijekama. Diljem Europe, pa i u Me imurju, ovaj se dan obiljeĹžio doga ajem pod nazivom “Big Jump Dayâ€?, odnosno Dan velikog skoka. Taj su dan, u 15 sati, na svim ve im europskim rijekama ljudi sko ili u svoju rijeku i tim simboli nim inom izrazili podrĹĄku Big Jump projektu. Dvadesetak okupljenih na Belim kipima na Dravi ugazilo je u rijeku, pridruĹživĹĄi se tako ovoj akciji europskih razmjera. Big Jump Day ina e se doga a samo jednom u pet godina, a svrha je akcije poduprijeti

Europski program zaĹĄtite slatkih voda te upozoriti javnost na vaĹžnost istog.

Big Jump je ina e paneuropski projekt kojem je cilj ponovno povezivanje ljudi s rijekama. Na ovaj na in Ĺželi se pruĹžiti podrĹĄka zakonodavstvu EU, posebice Okvirnoj direktivi o vodama koja zagovara stvaranje istih i Ĺživih rijeka. Osim toga, projektom se Ĺželi educirati gra ane te dobiti njihovu podrĹĄku u revitalizaciji rijeka i mo varnih podru ja, jer sami zakoni nisu dovoljni.

Kulminacija projekta je upravo Europski dan plivanja u rijekama koji je, osim ove godine, obiljeĹžen 2005., a predvi en je i za 2015. godinu. (bĹĄ)

Europski dan plivanja u rijekama simboli no je obiljeĹžen i na rijeci Dravi

0034

kupona 50% popusta D Donosiocu na ulaznicu za kupanje do 31.08.

entry ULAZNICA

info@toplicesvetimartin.hr t www.toplicesvetimartin.hr

N

4WFUJ .BSUJO OB .VSJ t (SLBWFĂ?Ç?BL C C t )SWBUTLB t UFM +385 40 371111

EXCELLE

MEÄ?IMURSKE NOVINE cijena-price 50 kn

E UROPEA N DESTI

F NS O T IO

CE

NA

cijena-price 50 kn

Ĺ eĹĄir glavu uva ProĹĄlotjedne nepodnoĹĄljive vru ine opustoĹĄile su naĹĄ grad u vrijeme najja eg sunca. No, u ranijim jutarnjim satima ili nakon ĹĄto je sunce malo “popustiloâ€? naĹĄi su ĹĄpiceri proĹĄetali gradom.

S vru inama se svatko nosio na svoj na in. I dok je ve ina posegnula u ormar za bijelom odje om, neki su ipak ostali u tamnijim tonovima. No, bilo je i onih koji dobro znaju da kapa glavu uva, odnosno u ovom slu aju ĹĄeĹĄir ili ak kiĹĄobran. iste petice!

Kao da su znali da baĹĄ u ovom broju naĹĄih novina na duplerici izlazi lanak o ĹĄeĹĄirima kao modnom trendu ovo ljeto.