Međimurske novine 777

MR. SC. STJEPAN NOVAK PREDVIĐA

Na tapeti i nedostaci u OŠ Podturen

str. 3

www.mnovine.hr

Velika budućnost špediterske industrije prilagodimo li se str. 7 EU standardima

PAD STROPA u OŠ Sveti Juraj na Bregu pokrenuo pitanje je li stanje i u drugim međimurskim školama sigurno i provjereno

Godina XV.

Broj 777.

^akovec, UTORAK, 27. srpnja 2010.

Cijena 7 kuna

SINIŠA GOLUB proziva državne organe i institucije zbog nebrige o jedinom međimurskom prirodnom riječnom fenomenu

Rijeka Mura i njezin krajolik doživljavaju nove devastacije zbog tristotinjak "terorista" str. 2-3

- Ilegalna izgradnja na zaštićenom području poprimila je epidemijske razmjere

IZGLEDA DA OPTIMIZAM VIŠE NE STANUJE OVDJE

str. 5

Čakovečki HDZ traži od gradonačelnika Šalamona ostavku zbog mogućeg bankrota, a međimurske SDP-ovke za isto prozivaju državnu vlast

Fotosession 2010.

str. 8

Policijski službenici u Prelogu pronašli vrijedno kulturno blago iz 17. i 18. stoljeća

media str. 5

Ingrid

Opsežna potraga za nestalim 36-godišnjakom iz Turčišća

Andročec iz Dunjkovca PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

7013 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Mladež ili omladina kao strana ki vojnici za vlastitu korist Mnogi mladi govore da su razo arani politikom i politi arima. Me utim, s obzirom na posljednje dostupne podatke, poput 10.000 u lanjenih mladih HDZovaca samo za vrijeme Jadranke Kosor, ili pak lokalnog primjera, kako sam prije nekoliko mjeseci uo, gotovo svakodnevni posjeti i upiti mladih županu Perho u, te zahtjevi za u lanjenje u SDP - situacija je o ito postala obrnuta.

I dok se ve ini gra ana “diže želudac” od svega onoga ime sve vrvi naša politi ka scena, s druge strane, s obzirom na interes mladih, izgleda da što je više afera i što se ve i novac spominje u istima politika im postaje sve privla nija.

Novi, mladi nadobudni lanovi stranke bez posebne “indoktrinacije” odmah postaju poput nekadašnjih “istinskih partijaca”, spremni veli ati lik i djelo svojeg predsjednika, ne razmišljati vlastitom glavom, samo da bi uspjeli u životu uz što manje muke. Nisu još ni stupili na politi ku scenu, a ve su spremni na govore u stilu “pola sata govoriti i ništa ne re i”. Kakva smo to mi postali zemlja i društvo?

Vjerojatno vam je dobro poznata ona narodna uzre ica: “mala djeca - mala briga, velika djeca - velika briga”. Netko tko je to smislio o ito je mislio na daleku budu nost. Naime, velika djeca danas zaista postaju velika briga, zahvaljuju i prvenstveno svojim (pre)velikim o ekivanjima. Želja za hedonizmom i zabavom za koju je potrebna lova njihovoj djeci danas je roditelje skoro pa dovela na prosja ki štap. Više ne smiju uop e razmišljati o sebi, ve uglavnom kako namiriti “dje je potrebe”. I kako djeca postaju odraslija, a roditeljima je ve pun kufer svega, onda ne preostaje ništa drugo nego - politika. Tu je spas.

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

I zato danas, na žalost, sve više imamo u politici nadobudnu mla ariju koja je spremna slijediti svoje uglavnom vode e nesposobne politi are srednje generacije, koje podržavaju penzioneri, manjine i sli na ekipa. Svi su tu na ili blizu vlasti uglavnom zbog vlastitih interesa.

Onima najsposobnijima izme u 35 i 55 u našem društvu izgleda da su zagubio trag. Bak u se sa svojim problemima ili pak su za ahureni u svom poslu, nezadovoljni su uglavnom što se doga a oko njih, to se i te kako odražava na njihov život, esto razmišljaju o razvodu jer im je ina e u životu ili predobro ili preloše, ali jednostavno nekim udom ne žele iza i iz svog i društvenog mulja te preuzeti odgovornost. Ljudi koji bi mogli zasigurno pokrenuti ovo društvo jednostavno su se uspavali i ne vjeruju da je mogu i bilo kakav zaokret.

Me utim, život ne može biti crni ili bijeli, mora biti uglavnom siv. I dok to ne shvatimo, nema nam bolje budu nosti, nemamo ak pravo ni na optimizam, posebice dok vidim ovu mladež ili omladinu koja je, umjesto da bude “revolucionarna”, zbog vlastitih interesa i ciljeva spremna služiti svojoj partiji poput najvjernijeg psa. Jao si ga nama kad imamo takve mlade.

ALARM Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podr

Rijeka Mura i njezin krajolik doživlj nove devastacije, što rade državni U sektoru od ulaska Mure u Me imurje pa do Podturna izraženija je problematika ilegalnog va enja mineralnih sirovina, dok je nizvodno od Podturna pa do Kotoribe i Donje Dubrave ilegalna izgradnja poprimila razmjere epidemije, alarmira javnost posebnim priop enjem Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije.

Mi pak pitamo: zašto se to ponavlja iz godine u godinu, a nema prave reakcije državnih organa. Rijeka Mura nama je jedini istinski prirodni fenomen, u bližoj, a posebice daljnjoj, budu nosti, ako ostane takva kakva jest, trebala bi biti zna ajan turisti ki potencijal, posebice kad u emo u EU, a njezina devastacija nelegalnim va enjem mineralnim sirovina, posebice šljunka, na taj se na in o ito prešutno dopušta.

Me utim, to nije jedini problem. O ito ohrabreni situacijom ilegalne izgradnje objekata na rijeci Dravi, posebice kod Preloga, ljudi su sli ne “ku ice” od kojih su neke prerasle i u “ku erine” po eli izgra ivati i na rijeci Muri. Golub tvrdi da ih ima ve više od tristo.

Primarna zada a nadzornika jest prevencija nepoželjnog ponašanja pojedinaca ili skupina spram zašti enoj prirodi. Nadzornici ne djeluju represivno, a na naznaku mogu e kon liktne situacije u pomo se poziva i odaziva policija iz lokalnih policijskih postaja. U roku od svega tri mjeseca operativnog rada nadzornici su iz zašti enog podru ja uklonili dva bagera na kriti noj lokaciji izme u Murskog Središ a i Peklenice, te zapo eli s drugim planiranim akcijama sukladno svojim ovlastima. Nastavlja-

- Nadzorna služba Javne ustanove na objekte unutar zašti enog podru ja stavila je obavijesti vlasnicima da dostave dokumentaciju koju posjeduju o svojem objektu, kako bi se razlu ilo legalno od ilegalnog. Umjesto dokumentacije, vlasnici objekata uglavnom nemaju pojma da su u prekršaju ili se “prave ludi”, te prijete nadzornicima na terenu

Prvi rezultati rada me imurskih “rendžera”, poput uklanjanja bagera kojim se ilegalno iskopava šljunak na rijeci Muri, ve su vidljivi, ali i dalje se nastavlja ta ne asna rabota, dok je novi veliki problem izgradnja nelegalnih “vikendica” ju i svakodnevni nadzorni ki posao, na red je došla i kontrola ilegalne izgradnje unutar zašti enoga zna ajnog krajobraza rijeke Mure, proglašenog odlukom Skupštine Me imurske županije u travnju 2001. godine. Konkretno, nadzornici su na svaki pojedina ni objekt unutar zašti enog podru ja stavili obavijest vlasniku, odnosno korisniku da u roku od petnaest dana dostavi dokumentaciju koju posjeduje vezano uz izgradnju svojeg objekta izvan zone koja je lokalnim prostornim planom odre ena kao zona mogu eg gra enja. Time se želi evidentirati i odvojiti legalno od ilegalno izgra enog, jer u nekim me imurskim op inama ilegalna izgradnja postaje opasno raširena pojava, skoro pa epidemija, kaže Golub.

U prekršaju su vlasnici objekata na Muri I tu se sad javljaju prvi ozbiljniji problemi u radu nadzorni ke službe. - Jer, za razliku od pojedina nih bagerista koji ilegalno vade mineralne sirovine u vlasništvu Republike Hrvatske i koji znaju da pritom rade kazneno djelo, veliki broj vlasnika ilegalnih objekata, iji se raspon kre e od drvenih i metalnih stra ara pa do zidanih dvokatnica, ni ne shva a kako je njihov objekt izgra en protivno zakonima i pravilima, te je tako po de iniciji po injeno više prekršaja po osnovi više zakona, kaže u svom obra anju javnosti ravnatelj Golub, i nastavlja.

- Stoga se mnogi vlasnici objekata ude, snebivaju, a ponegdje i organizirano u znak protesta javljaju

na elnicima svojih op ina s pitanjem: Kaj bi ovi nadzorniki šteli?

U nekim slu ajevima nadzornicima se na terenu i verbalno prijeti, no, sre om, još ni jedan verbalni ispad nije završio izi kim nasrtajem na predstavnike institucije koja samo radi svoj propisani posao.

Važno je istaknuti sljede e: Javna ustanova nije institucija koja e izi ki rušiti objekte u zašti enim podru jima u Me imurskoj županiji. Za te poslove u Republici Hrvatskoj postoje druga nadležna tijela. Me utim, zada a je i dužnost Javne ustanove upravljati zašti enim podru jima te provoditi svakodnevni nadzor istih, a o uo enim nepravilnostima i kršenju razli itih zakona (po službenoj dužnosti) izvijestiti nadležna tijela

Borba Me imuraca s nepodnošljivim vru inama Anketa “Pod vurom”

Marija Milovi , akovec Živim u Depandansi, no imam u sobi ventilator koji je kod ovakvih vru ina stvarno od pomo i. Ne sje am se ovakvih visokih temperatura u doba svoje mladosti. No, prije pet - šest godina bila je isto velika vru ina, ali je trajala kra e. Što se ti e izlazaka, do 11 sati sam u našem parku gdje je hlad i gdje pirka vjetri . No, nakon 11 vra am se u Depandansu i tek ponovno predve er opet izlazim.

Iznimno vru srpanj zahvatio je cijelu Hrvatsku, ali i Europu. Bo ice s vodom, vlažne i papirnate maramice, lepeze, šeširi, pa ak i kišobrani glavni su rekviziti brojnih gra ana.

Franjo Novak, Stanetinec - S vru inom se borimo na razne na ine. Osobno se držim hladovine i pijem puno teku ine te je onda vru ina podnošljivija. Od 11 do 14 sati izbjegavam sunce.

Kada sam ja bio mla i, nisu bile takve vru ine. Znalo je par dana biti vru e, no ne tako kao sada.

Tada nije bilo ovakvih naglih promjena temperatura i vremena. Preko no i temperature naglo rastu i padaju, a osobno mislim da e situacija biti i još gora.

I dok oni rijetki dobro podnose ovakve visoke temperature, ve ina se ipak na razne na ine doslovno bori s vru inama. Tako je i s našim Me imurcima.

Ventilatori, puno teku ine i izbjegavanje

najja eg sunca samo su neki od savjeta koje prakticiraju naši žitelji. Me u njima su i odlasci na kupanje, konstantno lovljenje hlada, ali i šetnja i sjedenje u parku u kojem hlad i povjetarac ipak ine svoje.

No, bilo kako bilo, vjerojatno je svima odlaknulo kada je u subotu stiglo dugo o ekivano rashla enje. Koliko e ono potrajati, tek emo vidjeti. (hz)

Vera Berljak, akovec - Vru ina mi jako teško pada. Jako je loše podnosim, no borim se na razne na ine. Kada sam doma, tuširam se više puta, pijem puno teku ine, a predve er proše em parkom i na taj se na in pokušavam rashladiti. Kroz dan se lovi hlad, ako nismo u prilici i i na more, ide se na bazene. Uglavnom se na ove na ine borimo s vru inama.

Marija Ivanovi , akovec - S ovim vru inama borimo se pomo u ventilatora, dok preko no i nastojimo rashladiti stan. Uz to, ponekad idemo na kupanje, a u šetnju idemo kada nije tako vru e. Susjedi imaju bazen, a ponekad odemo i u Toplice Sveti Martin kako bi se rashladili.

Marija Koš ec, akovec - Osobno jako dobro podnosim vru inu. Volim ljeto i visoke temperature, dok teže podnosim zimu. Imam stan u prizemlju, tako da mi klima nije potrebna. Zimi trošim malo više plina, no zato ljeti uživam. Bila sam na moru, a sada ponekad odemo na bazene i na taj se na in nosimo s vru inama.

Tako er moram re i da je naš park prekrasan i jako je lijepo sjesti nave er te se rashladiti na povjetarcu.

Vladimir Smrti , akovec Malo mi smetaju ove vru ine, no ne pretjerano. Najviše vremena provodim u hladovini, izbjegavam podnevno sunce, ako nešto moram obaviti, to radim ujutro ili nave er kada nije toliko vru e. Kod ku e nemamo ventilatore ni klimu, ali prostor pokušavamo rashladiti propuhom. Što se ti e ovakvih vru ina, sje am se da ih je bilo i nekad, ali ne takvog intenziteta kao zadnjih nekoliko godina. (foto: Vrzan)

27. srpnja 2010. ru ju Me imurske županije

javaju organi!? koja e nakon toga pokrenuti primjerene postupke, uklju uju i i postupke rušenja ilegalnih objekata na ra un investitora takvih objekata.

Javna ustanova nije nevladina udruga iji bi aktivisti nadzor obavljali u svoje slobodno vrijeme i sukladno svojim osobnim uvjerenjima, kako to smatraju brojni prekršitelji zakona unutar zašti enih prirodnih podru ja u našoj županiji. Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije je javna ustanova osnovana od strane Me imurske županije u 2006. godini, s ovlastima i dužnostima definiranim u Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) te u prate im podzakonskim aktima. Pritom je važno istaknuti da nadzornici u zašti enim podru jima registriraju i na daljnje postupanje šalju i prekršaje iz domene drugih zakona Republike Hrvatske, a ne samo iz Zakona o zaštiti prirode. Nadzornici uvaju me imurski prostor od svekolike degradacije i pritom o ekuju pomo svih žitelja Me imurja kojima je stalo do prirode kao zajedni kog dobra i trajne, baštinjene vrjednote.

Poziv na prijavljivanje ilegalne izgradnje na Muri i Dravi Javna ustanova ne proglašava zašti ena podru ja, nego upravlja i nadzire ono što je svojim aktima zaštitila Me imurska županija i Republika Hrvatska. U tom smislu, djelatnici Javne ustanove u stvarnost provode ideju zaštite prirode koja u Me imurju na po etku 21. stolje a polako sazrijeva prema onome što bi zaštita prirode zapravo trebala biti, a to je o uvanje i održivo korištenje prirodne baštine za dobrobit sadašnjih i budu ih generacija.

Naravno, ta ideja i službena politika zaštite prostora donose i odre ena ograni enja u ponašanju pojedinaca spram prirodi kao zajedni kom dobru. No, bez tih ograni enja i bez ponašanja sukladno odre enim pravilima, generacijama Me imuraca koje se tek trebaju roditi pojam me imurske prirode (kakva je opjevana u brojnim me imurskim narodnim pjesmama!) ostat e nepoznanica.

- Pozivamo sve udruge koje se deklariraju kao ljubitelji prirode, posebno lovce i lovo uvare, ribi e i ribo uvare, zaštitarsko - ekološke udruge, ali i dužnosnike jedinica lokalnih samouprava (na elnike i gradona elnike), da nam pomognu stati na kraj pošasti koju poznajemo kao ilegalna izgradnja.

Pozivamo ih na ‘prokazivanje’ ilegalne izgradnje izvan zona odre enih za gra enje i na pomo pri uspostavi reda u zašti enim prirodnim podru jima.

Jer, to je zajedni ka baština svih generacija Me imuraca i upravo je nedopustivo, moralno i zakonski, da tristotinjak pojedinaca terorizira ostatak populacije kroz trajnu degradaciju pejzaža i uništenje biološke raznolikosti, apelira Golub. (R)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

PAD STROPA u OŠ Sveti Juraj na Bregu pokrenuo pitanje je li stanje i u drugim me imurskim školama sigurno i provjereno

Na tapeti i nedostaci u Osnovnoj školi Podturen - U odgovoru župana potvr eno je da su prošle godine loše obavljeni radovi na ugradnji podova u podturenskoj školi, te da trenuta no izvo a , “ urkin” d.o.o., radi na sanaciji koja e biti, kako su nam odgovorili iz te tvrtke - o njihovom trošku Svako zlo za neko dobro, ali samo ako zlo ne prije e iz materijalnih u ljudske žrtve. Pad stropa u OŠ Sveti Juraj na Bregu te nedostaci na školi u Podturnu neka budu opomena svima u lancu gradnje, od donošenja odluke o izboru izvo a a, projektanta i nadzora, pa do izbora kooperanta za izvo enje radova, da se prema svakom poslu odnose s pažnjom dobrog gospodara. Sve dobro se vra a, a loše još i s kamatama. Zbog toga je najvažnije u ovakvim delikatnim poslovima razmišljati jesmo li poduzeli sve da ni jedan kota i ne zakaže, kako poslije ne bismo bili u situaciji tražiti krivce zbog ne ije nepažnje, nesmotrenosti ili uštede šake kuna zato što je zbog toga nekome drugome posljedi no ugroženo zdravlje ili život. U tom smislu jedno pismo pristiglo u našu redakciju bilo nam je poticaj da zapitamo sve aktere oko nedostataka u OŠ Podturen što ine da stvari legnu na mjesto, a škola, kao što je i bila do sada, ostane sigurno mjesto za u enje, igru i dje je nestašluke.

U pismu koje je stiglo prije nekoliko dana u našu redakciju citira se postavljeno pitanje predsjednika Skupštine Me imurske županije na posljednjoj sjednici Petra Nova kog: Tko je kriv za pad stropa u školi u Svetom Jurju u Bregu i je li stanje u drugim školama sigurno i provjereno?, te se od nas traži da provjerimo što se doga a u vezi s loše odra enim radovima u OŠ Podturen. U pismu piše: - Ovo je stanje u Osnovnoj školi Podturen. Nakon nepune godine dana upotrebe, a nakon nadogradnje i adaptacije, školi je potreban remont, jer je pod novoizgra enog dijela škole u takvom stanju da ga moraju ponovno raditi (to ka dnevnog reda i odluka Školskog odbora).

Potrošen je novac poreznih obveznika na školu koja se morala sagraditi iz odre enih razloga, a potrošit e se i sada, u najmanju ruku, na šlamperaj.

Sama nadogradnja i adaptacija škole nije obavljena prema Državnom pedagoškom standardu donesenom u državnom Saboru.

Postoji niz nedostataka i nepravilnosti i vjerojatno se kod radova nije pridržavalo ni izvornog projekta nadogradnje i adaptacije škole. Naknadno se nešto dokrpavalo (oko klime i brana protiv sunca), ali to je samo uludo ba en novac, jer su i dalje ostali problemi s vru inom.

Sve to košta. Košta i ponovno rovanje po podovima škole. Postavlja se pitanje: što se uradilo na kontroli kvalitete ugra enog materijala i opreme, kontroli kvalitete izvršenih radova i po kojim se kriterijima izabire izvo a ?

Je li izvršen tehni ki pregled?

Npr. struja esto nestaje na cijelom krilu zgrade i još nije ustanovljen kvar. injenica je da ova nadogradnja i adaptacija škole u Podturnu nema uporabnu dozvolu, škola je ne bi ni dobila, jer se kod gradnje nije pridržavalo Državnoga pedagoškog standarda. Uporabna dozvola dobivena je za sportsku dvoranu u sije nju 2009. g. (s pet

MARIJANA CEROVEC, ravnateljica Osnovne škole Podturen

Nedobronamjerno pismo, ali propusta je bilo!

- Vidim da u tom pismu ima puno neto nih navoda smišljenih ili iskonstruiranih da se iskaže lažna zabrinutost za ispravnost u gradnji.

Ima loše sro enih zaklju aka oko adaptacije i ure enja pet u ionica na katu. Radovi su se izvodili prema glavnom projektu ovlaštenog projektanta Bojana Živkovi a iz tvrtke IDEA d.o.o. akovec, a inves tor je bila Me imurska županija, tvrdi ravnateljica OŠ Podturen, i nastavlja.

- Nova zgrada s drugim katom u rohbau izvedbi ima uporabnu dozvolu od sije nja 2008. godine. Nepoznavanje injenica i loša namjera

mjeseci zaostatka) i tvrdi se da vrijedi i za nadogra ene i adaptirane u ionice i pomo ne prostorije. Samo nešto ne štima, jer nadogradnja i adaptacija zapo ela je po etkom srpnja 2009. godine, a završetak je bio po etkom nove školske godine.

Uporabna dozvola ne može vrijediti za nadogradnju u ionica i ostalih prate ih prostorija jer u to vrijeme kada je izdana nisu postojale.

Kako je mogu e da osniva i i ravnateljica mogu, bez imalo odgovornosti, dozvoliti nastavu u školi koja nema verificiranu uporabnu dozvolu za rad za nadogra ene u ionice i prate e prostorije? Tko

vidljiva je u više re enica. Tako je, primjerice, izmišljo na da nestaje struje na tom krilu zgrade. Ugradnju klima - ure aja nazivaju ‘dokrpavanjem’, a dobivanje uporabne dozvole misle da se uvjetuje Državnim pedagoškim standardom, kaže ravnateljica, koja ipak priznaje da se u školi trenutno obavljaju radovi nakon o ito nekvalitetno obavljene adaptacije prošle godine, te da se godinu dana kasnije mijenjaju podovi na drugom katu koji su postavljeni na neprikladan na in, pa se unutar garantnih rokova ispravljaju nedostaci i nepravilnos . (sm)

je kriv? – postavlja se pitanje sli no kao i na Skupštini Me imurske županije.

Autor pisma navodi da postoji i odgovornost županijskih službi ...

- Odgovorne su službe u Županiji koje su zadužene za provo enje i nadzor cijelog posla gradnje, kaže se u pismu, i sugerira da bi iste te službe trebale pregledati sve škole i utvrditi ima li nedostataka.

- Kao što pada strop, tako se u ovom slu aju (OŠ Podturen, op. a.) pojavljuju razrovani podovi, a vi, u enici i u itelji, u ovom za vas predvi enom me uprostoru nastojite ostati živi i neozlije eni. Tako se, eto, doga a da samo sre a spašava u enike i u itelje od neke

ULAGANJA U OSNOVNE ŠKOLE

U devet škola 4,7 milijuna kuna Školski praznici vrijeme su kad se u pravilu izvode radovi na školskim zgradama zbog teku eg održavanja, sanacije, rekonstrukcije ili zamjene dotrajalih instalacija ili dijelova zgrada.

Ove godine Me imurska županija iz decentraliziranih sredstava namjerava uredi devet školskih zgrada, a planirani iznos za sanaciju iznosi 4,723.282 kune. Najve i iznosi za sanaciju, po milijun kuna za svaku školu, izdvajaju se za OŠ Mursko Središ e i OŠ I. G. Kova i a u Svetom Jurju na Bregu, gdje je uz ve spominjanu sanaciju spuštenog stropa ove godine na red došla i sta ka sanacija stubišta, rekonstrukcija elektri ne rasvjete, zamjena podova i rekonstrukcija krovišta.

U Hodošanu e se obavi zamjena stolarije u MŠ, zamjena pokrova, žljebova i elektri ne rasvjete u sportskoj dvorani. Vrijednost radova je

423.282 kune. U Selnici e se obavi rekonstrukcija sanitarnog vora u MŠ i PŠ Zebanec i unutarnje ure enje u ioni kog prostora u ukupnoj vrijednos od 200.000 kuna. U Strahonincu e se izmijeni stolarija i uredi u ionice, vrijednost radova je 300.000 kuna. U Belici e se rekonstruira krovište male škole i Podru ne škole Gardinovec, zamijeni stolarije i uredi u ionice.

Vrijednost radova je 250.000 kuna. U Domašincu e se obavi rekonstrukcija krovišta, zamjena podova i ure enje fasade u MŠ. Vrijednost radova je 700.000 kuna. U Donjem Kraljevcu izmijenit e se stolarija, zamijeniti podovi i urediti fasada. Vrijednost radova je 650.000 kuna. U Gornjem Mihaljevcu zamijenit e se podovi i uredi u ionice. Vrijednost radova je 200.000 kuna.

(BMO)

ve e tragedije. Ne smijemo se oslanjati na sretne okolnosti, kada su životi u enika i zaposlenika u pitanju. Na takvoj se pretpostavci ne kocka. Ulog je prevelik.

Najtragi nije je to da svi ‘peru’ ruke i bave se ‘istraživa kim radom’. Mora se utvrditi tko je odgovoran za takav nezakonit (ne)rad.

U otkrivanju svih prijašnjih i sprje avanju budu ih propusta, moraju se stvarno uklju iti stru na županijska i represivna državna tijela koja mogu i moraju detektirati i zakonski sankcionirati one koji su propuste u inili, i ne samo u spomenutoj školi.

Za ovu je školu tragi no to što se u nadogradnju uplela politika, nepotizam i sukob interesa. Prilikom posjeta školi u Sv. Jurju na Bregu župan izjavljuje: - ‘Ovo je samo dokaz da Me imurska županije mora temeljito nadzirati radove na obnovi školskih objekata, te da njoj mora pristupiti planski.’

Da nije žalosno, bilo bi smiješno, jer je župan prvi koji se toga drži, jer je bio direktno involviran i upoznat s izgradnjom podturenske škole. Tko je sve kriv za loše izvedbe radova u školama, možete prosuditi i sami, završava pismo koje je dobila naša redakcija od autora iji su podaci poznati uredništvu.

Kako je u pitanju situacija koja nije “rekla - kazala”, ve se radi izme u ostalog i o sigurnost nastavnika i u enika, uz potvrdu da su se u obje škole zaista dogodili gra evinski “kiksevi”, dok je u OŠ Sveti Juraj na Bregu samo pukom sre om izbjegnuta mogu nost mnogo težih posljedica nego je “rušenje stropa”, zatražili smo odgovore od svih koji su uklju eni u predmetnom slu aju što se zapravo doga a i ho e li sve biti u najboljem redu kad ponovno krene nastava u me imurskim školama.

Župan Perho : Županija ne e pla ati troškove popravka uo enih nedostataka Nakon što smo upoznali župana s pismom koje smo dobili i u kojem se upozorava na razli ite probleme oko izvo enja radova, kao i dobivanja razli itih dozvola u podturenskoj školi, dobili smo promptni njegov odgovor: 1. U tijeku je postupak utvr ivanja odgovornosti za nekva-

litetno izvedene prošlogodišnje radove na odre enim podovima škole. Prema tom nalazu, utvrdit e se tko e platiti popravak, odnosno ponovno ure enje podova. Izvo a radova bila je tvrtka urkin d.o.o. iz akovca, a autor projekta i vršitelj nadzora bila je tvrtka Idea d.o.o. iz akovca. Me imurska županija ne e snositi troškove popravka.

Ina e, radovi na popravcima ve su zapo eli, a izvodi ih tvrtka urkin d.o.o. iz akovca, a vrijedni su oko 300.000 kuna.

Uporabna dozvola za OŠ Podturen izdana je za dvoranu i dogra ene u ionice na prvom katu, te za prostor na drugom katu za rohbau izvedbu. Naime, prvobitnim planom, odnosno raspoloživim sredstvima nije bilo predvi eno da se prostor na drugom katu u potpunosti uredi, te da zajedno s ostatkom u ionica bude u unkciji. Tako er, bilo je predvi eno da se uporabna dozvola za cijeli objekt, uklju uju i ure ene u ionice na drugom katu, izda nakon što se dogradi i aneks prema školi, ime bi školska zgrada i dogra ena dvorana bile spojene u cjelinu, ime bi završio cijeli projekt dogradnje i adaptacije OŠ Podturen.

No, škola je u suradnji s Op inom Podturen naknadno namaknula dodatna nov ana sredstva pomo u kojih je uredila etiri u ionice na drugom katu, te je za taj prostor izdavanje uporabne dozvole u postupku. Za taj projekt izdana je lokacijska dozvola. Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju u procesu je uskla ivanja svih dozvola i dokumenata izdanih za sve školske objekte u Me imurskoj županiji, kaže se u opširnom županovom odgovoru situacije s OŠ Podturen.

(BMO)

Zlatko urkin, direktor tvrtke “ urkin” d.o.o.

Nedostatke emo sanirati o svom trošku Zatražili smo i od izvo a a radova, tvrtke “ urkin” d.o.o., o itovanje o tome što se dogodilo u predmetnom slu aju OŠ Podturen.

U odgovoru koji je potpisao direktor Zlatko urkin stoji da e svi uo eni nedostaci u OŠ Podturen bi sanirani o njihovom trošku: - Sukladno odluci o odabiru najpovoljnije ponude u otvorenom postupku javne nabave za radove na ure enju školskog prostora u OŠ Podturen od 29. svibnja 2009. godine od strane Me imurske županije kao naru itelja, poduze e ‘ urkin’ d.o.o. kao izvoditelj s Me imurskom županijom potpisalo je ugovor za predmetne radove.

Temeljem obavljenog o evida uo eno je djelomi no ulegnu e podova. O tome je poduze e ‘ urkin’ d.o.o. bilo obaviješteno od strane naru itelja - Županije, te je odmah po pozivu krenulo u sanaciju, pri emu je Me imurska županija bila suglasna s planom i rokovima sanacije.

Izvoditelj e prema ugovornoj obvezi o svom trošku sanira nedostatke, te ujedno i zamijeni tehnologiju podova adekvatnu namjeni prostora svih školskih u ionica, kaže se u priop enju tvrtke. (bmo)

4

Aktualno

GDQD u Me imurju Nagrada župana za najbolje maturante znanje i rad nagra eni s tri tisu e kuna Nikolina Nikoli iz Gospodarske škole, Lucija Petkovi iz Graditeljske škole, Nino Horvat iz Gimnazije, Nikola Dudek iz Ekonomske i trgova ke škole, Mateja Kvakan iz Srednje škole Prelog i Matija Šantl iz Tehni ke škole najbolji su u enici me imurskih srednjih škola u svojoj generaciji.

Od ove školske godine župan Me imurske županije dodjeljuje nov anu nagradu od 3.000 kuna po jednom u eniku iz svake me imurske srednje škole, kao priznanje za njihov rad tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja. Njih na temelju dogovorenih kriterija predlažu ravnatelji svake srednjoškolske ustanove. Ustanovljena je još jedna nagrada, u iznosu od 2.000 kuna, koja e se dodjeljivati jednoj u enici ili u eniku u cijeloj generaciji, koji se po ne emu iznimno istaknuo, a možda po u enju ne e biti najbolji u svojoj školi. Ove godine ova nagrada nije dodijeljena. Župan Ivica Perho prilikom dodjele je istaknuo kako je ovo

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

priznanje u enicima za njihov rad te podstrek da s istom predanoš u prema u enju nastave i dalje. Posebno ga raduje injenica što svi nagra eni namjeravaju nastaviti školovanje, te ih je pozvao da nakon završetka posao pokušaju prona i u Me imurju. U ime nagra enih Županiji, ali i svojim pro esorima i ravnateljima škola, zahvalio je Matija Šantl, istaknuvši da e im kao budu im brucošima novac dobro do i. Dražen Blažeka, ravnatelj Tehni ke škole akovec, pak je naglasio kako im je drago što je kona no Me imurska županija odlu ila konkretno nagraditi najbolje u enike. - Novac u ovome nije bitan, rekao je, ve injenica da se marljivo u enje i znanje prepoznaju i nagra uju. Sve je pozvao da zajedno stvorimo preduvjete kako bi se uspješnim diplomantima omogu ilo da se u struci mogu zaposliti u svome zavi aju.

Nagra enim je u enicama i u enicima estitao i zamjenik župana Matija Posavec.

(BMO)

Svjetski autoritet biodinami ke proizvodnje posjetio Me imurje Alex Podolinsky iz Australije, jedan od najve ih svjetskih autoriteta na podru ju biodinami ke proizvodnje, prošli ponedjeljak bio je u posjetu Me imurskoj županiji. On obilazi najve e i najzna ajnije proizvo a e po “demeter na elima”, a nakon Švicarske došao je i u našu zemlju. U prostorima Županije primio ga je zamjenik župana An elko Horvat.

Kako je sam Podolinsky naglasio, u Hrvatsku je došao kako bi obišao naše poljoprivredne proizvo a e koji se drže na ela dr. Rudolfa Steinera, najprije Bernardu Orehovec koja je najve i nositelj znaka “demeter” u Hrvatskoj. Podolinsky je našim proizvo a ima i resornim županijskim službama predložio posjet talijanskoj tvrtki “Agrila na”, najve em europskom biodina-

mi kom poljoprivrednom proizvo a u. Zamjenik Horvat gosta iz Australije upoznao je sa stanjem poljoprivredne proizvodnje u Me imurskoj županiji, kao i s podacima vezanim uz biodinami ku proizvodnju kod nas. U pratnji Alexa Podolinskog bila je i grupa proizvo a a koje se obu avaju u “demeter proizvodnji”.

(BMO)

Otvorena Me imurska suvenirnica i u akovcu

Prošle subote na Trgu Republike svoja vrata otvorila je suvenirnica u akovcu Nakon Murskog Središ a i Nedeliš a, Me imurska suvenirnica prošle je subote svoja vrata otvorila i u akovcu. Otvaranjem još jedne u nizu suvenirnica, projekt “Me imurska suvenirnica” nastavio se i u županijskom središtu na glavnom gradskom trgu.

- Nakon ovog projekta namjeravamo otvoriti još jednu suvenirnicu u Toplicama Sveti Martin i time bi u ovoj turisti koj sezoni zaokružili projekt s etiri suvenirnice.

Sve suvenirnice u ovom e obliku raditi do kraja rujna, ali onda e sasvim sigurno ponovno proraditi negdje u prosincu, kada e biti vrijeme boži nog sajma. Cijeli projekt stavili smo u okvire 100 tisu a kuna, jer je to iznos koji smo prijavili Ministarstvu turizma za sufinanciranje, tako da u kona nici projekt Me imursku županiju ne bi koštao ništa. Taman i da košta, mislim da e ekt koji smo ovdje

postigli daleko nadmašuje bilo kakve troškove, jer je ovo tako er jedan od na ina poticanja turizma i promocija naših turisti kih potencijala, a, još važnije u ovom teškom gospodarskom trenutku, zasigurno je pomo proizvo a ima suvenira koja je nemjerljiva, kazao je dožupan Matija Posavec,

dodaju i da sav prihod od prodaje ide proizvo a ima suvenira.

Turizam i dalje kao “zadnja rupa na sviralu” ...

Ina e, kako neslužbeno doznajemo, projekt nove suve-

Nakon Murskog Središ a i Nedeliš a, projekt “Me imurska suvenirnica” nastavio se i u županijskom središtu

nirnice u akovcu u najmanju ruku nije naišao na odobravanje u TZ-u grada akovca.

Ništa novo kad je “turisti ko osvještavanje” u Me imurju u pitanju. Da se previše ne razgovara o turisti kom potencijalu našeg kraja, dobro je poznata injenica, pa onda nije ni udo da “svatko dere svoju kozu”. Najbolji je to primjer da je preostalo tek nešto više od mjesec dana do najve ega ovogodišnjeg sportskog i potencijalno turisti kog doga anja u našem kraju svih vremena (GP u speedwayu), dolaska oko sedam do osam tisu a stranaca u Me imurje, a kad je u pitanju što emo im ponuditi osim piva, pljeskavice i dva - tri sata vrhunskog speedwaya na licu mjesta - nitko nije ni zucnuo. Živjeli! (dz i hz, oto: Vrzan)

Razmjenu srednjoškolskih udžbenika organizira svaka srednja škola posebno Zbog estih upita u enika i roditelja o tome ho e li Me imurska županija organizirati razmjenu udžbenika za srednje škole, u dogovoru s ravnateljima srednjoškolskih ustanova dogovoreno je da se posebna razmjena ne e organizirati.

Naime, svaka škola ve je ranije održala ili planira održati razmjenu za

svoje polaznike, što smatraju boljim rješenjem, jer je ve ina udžbenika specifi na za pojedini smjer, odnosno školu.

U Tehni koj školi akovec razmjena e se održati 30. i 31. kolovoza, a u Graditeljskoj školi 27. kolovoza.

Dok je u Gospodarskoj školi razmjena obavljena prilikom upisa, u Eko-

CITATI TJEDNA

nomskoj i trgova koj školi održat e se 10. rujna, kao i u Gimnaziji akovec. U Srednjoj školi Prelog razmjena e se pak održati 25. i 26. kolovoza.

Ravnatelji škola pozivaju u enike i roditelje zainteresirane za razmjenu da prate njihove internetske stranice jer na njima stalno objavljuju detaljne in ormacije.

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Gospodarstvo je u krizi – ne uspijeva ak ni inflacija.“

“Investitorima iz Srbije savjetovao sam da zaobi u mikrosredine koje su još optere ene posljedicama rata te da ulažu npr. u akovcu ...“

“I u krizi stižu doznake.

Gastarbajteri ku i poslali više od milijardu dolara u prošloj godini.“

Business.hr, 15.7.2010.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, Nedjeljom u 2, HTV 1, 18.7.2010.

- statistike HNB-a u Poslovnom dnevniku

“Ja sve pozivam na razgovor.“ Tomislav Karamarko, ministar unutarnjih poslova, Dnevnik Nove TV, 21.7.2010.

“Imamo jeftinu pšenicu, a skupi kruh.“ Dragutin Duki , “Otvoreno“, HTV 1, 22.7.2010.

27. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

BAŠ ZANIMLJIVA SITUACIJA Dok na državnom nivou SDP kritizira HDZ da državu vodi u bankrot, obrnuta situacija u Me imurju AKOVE KI HDZ tvrdi da Grad vodi ekipa iji brod tone

Pozvali gradona elnika da razmisli o svojoj ostavci - Vjerujem da se sje ate gradona elnikovog komentara na prošlogodišnji minus da e se prora unski manjak pokriti prihodima iz ove godine, kazao je Vedran Mikuli , predsjednik akove kog HDZ-a i vije nik Gradskog vije a, na konferenciji za novinare, sazvanoj na temu “Ide li akovec u bankrot”. - No, prošlogodišnji manjak od preko devet milijuna kuna u prvih šest još je pove an novim gubitkom od pet milijuna kuna, tako da ukupni minus iznosi preko etrnaest milijuna kuna.

A ovogodišnji komentar gradona elnika na šestomjese ni rezultat je: Nisam zadovoljan rezultatom, ime je priznao svoju nesposobnost i svojih suradnika, kazao je Vedran Mikuli , i gradona elniku Šalamonu poru io da bi bilo odgovorno da razmisli o svojoj ostavci.

- Uspore uju i ukupne prihode i primitak u gradski prora un u prvih šest mjeseci prošle i ove godine, prihodi akove kog prora una ve i su za 5,4 milijuna, a rashodi manji za 2,4 milijuna kuna.

Me utim, pove ani prihodi nisu rezultat rada gradona elnika i uprave ve gospodarstvenika, odakle dolazi ve i prihod od poreza na dohodak i dobit.

Rezultat rada gradona elnika i Gradske uprave je pove anje broja zaposlenih i pla a u Gradskoj upravi, kazao je Mikuli .

- Grad uz to ima i nenapla ena potraživanja od 5,7 milijuna kuna, kreditno zaduženje od 34 milijuna kuna do 2024.

Dopisni gradona elnik?

Sun ana Glavak, saborska zastupnica, zapitala je može li se dopisno biti gradona elnikom i koliko on vremena provodi na radnom mjestu, premda pri tome ne misli da on stalno mora sjediti u uredu. Kazala je da je gradogodine, a prekora enje po ra unu iznosi 10 milijuna kuna. Jamstva dana akomu i Me imurskim vodama iznose 64 milijuna kuna.

Gradska uprava sama sebi svrhom - Ovakav inancijski rezultat zapravo daje pravu sliku rada, odnosno nerada gradona elnika u prvih šest mjeseci ove

na elnik uvrijedio vije nike kazavši da ih ne treba budu i da ima dosta ruku u Vije u. - Ako ih ne treba, neka bude gradona elnik doživotno, sarkasti no je poru ila Glavak.

(BMO) godine. Ujedno se i potvr uje da prošle godine široko ekipirana Gradska uprava postaje sama sebi svrhom, kazao je Renato Slavi ek, predsjednik akove kog HSLS-a. - Od 50 milijuna kuna prihoda, akovec da ima samo jednoga zaposlenog oprihodio bi 90 posto tog novca, jer su to prihodi koji nisu rezultat rada Gradske uprave ve prihoda od raznih poreza i naknada. Taj dio posla rade ekipe iz gos-

podarstva, akoma, Me imurskih voda i Hrvatskih voda.

Ali zato, s druge strane, treba jaka gradska ekipa da potroši dio i još više nego se uplati u gradsku blagajnu, umjesto da svojim radom gradsku blagajnu napune novcem s nivoa države EU fondova i direktnom prodajom nekretnina krajnjem korisniku. Umjesto toga, zemljišta se prodaju po po etnim cijenama, pa ih onda ti kupci po troduplim cijenama prodaju za izgradnju trgova kih lanaca. Tako se zara uje novac, ali na štetu gradskog prora un. Željko Jakopec, gradski vije nik, govorio je o nalazu revizije koji su dobili, pozivaju i se na zakon o dostupnosti informacija gra ana. No, od Gradske uprave dobili su sažetak od pet stranica, a puni nalaz od Šime Krasi , državne revizorice, pri emu još ekaju nalaz za 2009. koji još nije prošao saborsku proceduru. No, iz nalaza za 2008. godinu vidljivo je 20-ak primjedaba, ve inom se odnose na nepoštivanje postupaka javne nabave. Primjerice, sredstva od spomeni ke rente utrošena su na otplatu kredita, a nenamjenski, a održavanje fontane na Franjeva kom trgu košta sto tisu a kuna, pri emu se HDZ-ovci pitaju je li to realno, tim više što je bez postupka javne nabave posao povjeren gradskom poduze u “Ekom”.

- Jedino politi ki moralno bilo bi da gradona elnik podnese ostavku, jer ne vidimo kako bi ova ekipa mogla spasiti brod koji tone, kazao je Jakopec. (BMO)

ME IMURSKE SDP-ovke u Saboru

Rad Vlade: puno vike ni za što

Saborske zastupnice SDP-a Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec tradicionalno s vremena na vrijeme govore o radu Sabora i daju ocjene Vladi. Dragica Zgrebec svela je ocjenu rada Vlade u jednu re enicu: - Puno vike ni za što!

Deficit prora una na polovici godine dosegao je planirani godišnji iznos, to zna i da emo se do kraja godine morati još zna ajno zaduži , a svaka kri ka na ra un Vlade doživljava se kao napad na nju, kazala je Zgrebec.

Mjere iz gospodarskog programa Vlade nisu ni smislene ni sustavne, to je potez o ajnika kojim se kupuje vrijeme i spašava svoja koža. Sve su te mjere zakašnjele, a mi smo prije godinu i pol dana govorili što je potrebno proves i da se barem dio toga proveo vidjeli bi se neki efek , kazala je Nadica Jelaš.

- Nedavno smo izmijenili dva zakona koji se odnose na nekoliko desetaka milijuna kuna i koji e nedostajati lokalnoj zajednici: smanjenje spomeni ke rente i pla anja turis koj zajednici. Za razliku od toga, najve i državni fond, Fond za energetsku u inkovitost i zaš tu okoliša, koji je posljednju godinu ubrao dvije

Ostvarite svoje snove!

Ostvarite svoje snove! Na ovaj jednostavni slogan mogle bi se svesti sve reklame koje slušamo zadnjih nekoliko desetlje a. To je zajedni ki nazivnik koji povezuje sve što nam je punilo glavu još od sedamdesetih na dalje. Ideja da možemo biti sve što poželimo, da si možemo priuštiti ama baš sve, toliko je bila jaka i primamljiva da smo završili u dužni kom uzništvu i to naro ito naspram onima koji su inancirali “platformu” za takvo razmišljanje.

“Ljudi ne kupuju proizvode, ljudi kupuju svoje snove.” Ova menadžersko - trgova ka mu-

drost toliko se uvriježila u marketinškoj komunikaciji koju dobivamo kroz reklame da je postala op a istina. Slažem se s idejom da ovjeku ništa nije nemogu e. I to svakome od nas. No, istinita je i injenica da to ima svoju cijenu.

Najve a svjetska bogatstva i najutjecajnije države svijeta, za koje danas vjerujemo da su uzor demokracije i pravednosti, svoju su mo stvarale otima inom, prijevarom i ubijanjem, a netko drugi je pla ao tu cijenu. Uvijek je postojala i strana kojoj je oteto.

Uvijek su ti putovi bili posuti grobovima uništenih civilizacija, koje

milijarde kuna doprinosa, nije ni dirnut. Od ukupno 245 neporeznih davanja, za sada je dirnuto u tri, dva spomenuta i vodni doprinos, kazala je Zgrebec.

- Unato tome što Ministarstvo uprave djeluje godinu dana, ne zna se koliko je ljudi zaposleno u državnoj upravi, ne zna se koliko postoji odjela u ministarstvima koji su istovjetni onima u sto nu razli i h agencija. O takvim potezima nemamo nikakvu informaciju, istaknula je Zgrebec.

Živimo na kredit - Zadnje dvije godine nelikvidnost svakodnevno raste, živi se na kredit, a posebno se uništava industrija, ministar nancija svako zaduženje proglašava uspjehom Vlade, a zapravo je samo agonija. U slijede ih deset godina uz glavnicu od 13,4 milijardi kuna pla at emo i 9 milijardi kuna za kamate.

su tako er nastale vjerojatno na isti na in, izrabljuju i slabije.

Globalizacija, ija je ideja bila prvenstveno iskorištavanje industrijski manje razvijenih podru ja na cijeloj kugli zemaljskoj, prelazi u svoju novu dimenziju, iji oblik nitko još ne nazire. Zamislite, sada bi ve i “mali Kinezi” vozili aute, imali televizor, ne radi im se više za šaku riže …

Tko e sada ostvarivati naše snove? Tko e otplatiti naše kredite, stvaraju i svojim radom nove vrijednosti koje e hraniti svjetsko blagostanje? Ne želi više ni ta sirotinja raditi za “štumblek mlijeka”.

Uvijek ponavljam da mi nismo nerazvijena zemlja, a još

Inves cija nema, ni doma ih ni stranih, a naš najve i doma i tajkun ‘doprinosio’ je podizanju op mizma govore i da se u Hrvatsku ne ispla ulaga , kazala je Nadica Jelaš. - Kriza u Hrvatskoj posljedica je loše ekonomske poli ke posljednjih dvadeset godina, a temelji se na tome da se troši daleko više nego što se proizvodi. Zna ajan dio te potrošnje utemeljen je na zaduživanju i takva poli ka sada dolazi na naplatu, u stagniranju, prezaduženos gra ana. Tako više nema prostora ni za potrošnju ni za inves cije, a upravo je hrvatski gospodarski rast bio utemeljen na tome, kazala je Nadica Jelaš.

- Rebalans je bio nužan, Vlada ga je odgodila za jesen, o ekuju i da se dogodi udo, o ekuju i ga od prihoda od turizma. Sezonsko zapošljavanje smanjilo je i broj nezaposlenih, iji e se broj pove a na jesen.

(BMO)

manje nerazvijeno društvo. Naš je problem što smo “ni v rit, ni mimo”. Mi bi i jedno i drugo. Taj divni konzumerizam (gledan s pobjedni ke strane) i pravedno društvo u istom košu. Uspijemo li u tome, zaslužujemo Nobelovu nagradu cijelog Univerzuma.

No, do tada ideju “ostvarite svoje snove” moramo spustiti na nižu razinu, koja je preformulirana u - ostvarite svoje snove, svojim radom. Hedonizam se na neko vrijeme mora smanjiti na onaj nivo koji smo u stanju sami priuštiti. “Male stvari” trebaju postati izvor zadovoljstva, rekli bi new age gurui, a kod nas to bi zna ilo doma i pekmez, tikvine poga e i pokoji gemišt.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

HSLS Me imurske županije

Me imurski HSLS vjeran središnjici, ali autonoman lokalno Me imurski HSLS ostaje vjeran središnjici, poštuje i podržava sve legalno donesene odluke tijela stranke: Središnjeg vije a, Statutarne komisije, Predsjedništva i predsjednika HSLS-a, jednoglasno je odlu ilo Županijsko vije e HSLS-a na sjednici vije a održanoj u srijedu 21. srpnja. - Rasprava je bila burna, ali stavovi o tome doneseni su jednoglasno, kazao je Josip Grivec, predsjednik me imurskog HSLS-a, na konferenciji za novinare u subotu u akovcu.

Na konferenciji za novinare uz njega bili su i Dražen Blažeka i Blaženka Zvošec, potpredsjednici, te Klaudija Perho , politi ka tajnica. Županijsko vije e zauzelo je još neke stavove. Potpuno se slaže i podržava stav da izlazak iz koalicije na državnoj razini zna i samostalan put HSLS-a.

Smatraju da za Hrvatsku nije dobra podjela na suprotstavljene blokove stranaka predvo ene HDZ-om i SDP-om, te da HSLS mora ostati stranka centra koja promovira vrijednosti socijalno liberalnih vrjednota, poštovanje rada i radnika te pravednu raspodjelu tereta krize.

Me imurski HSLS-ovci izrazili su nezadovoljstvo onima koji su napustili stranku, vode i ra una svojim uskim interesima, zaboravivši da je za svaki na izborima dobiveni mandat vije nika, saborskog zastupnika ili državnog dužnosnika uložen rad i djelovanje svih lanova stranke te da bi u slu aju izlaska iz stranke bilo eti no mandat staviti na raspolaganje stranci.

- Me imurski HSLS zalaže se za autonomnost u odlu ivanju o koalicijama na lokalnoj razini. One u jedinicama lokalne samouprave Me imurske županije dobro funkcioniraju i nisu vezane odlukama koje se ti u državne razine, kazao je Grivec.

IZNENADNA SMRT, bivše tajnice Me imurske županije i lanice Državnoga izbornog povjerenstva

Preminula Vlatka Kova evi U petak 23. srpnja iznenada je preminula Vlatka Kova evi , lanica Državnoga izbornog povjerenstva, ina e bivša tajnica Skupštine Me imurske županije. Ro ena je 1957. godine, a kao lanica Hrvatske narodne stranke bila je izabrana u Gradsko vije e Grada akovca te Županijsku skupštinu Me imurske županije.

Radila je u poduze u “Metalac“, a potom je bila suradnica na poslovima starateljstva Centra za socijalnu skrb akovec. Bila je zaposlena i u policiji, a o d 1997. do 2006. obnašala je dužnost tajnice Skupštine Me imurske županije, nakon ega odlazi na dužnost u Zagreb, gdje postaje lanica Državnoga izbornog povjerenstva.

Pogreb Vlatke Kova evi održan je u ponedjeljak 26. srpnja 2010. godine u 16.30 sati na akove kog groblju u Mihovljanu.

6

Gospodarstvo

NOVOST ZA NEZAPOSLENE

Stru no osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Sastavni dio Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu jest i mjera stru nog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa kroz volontiranje, stažiranje, radnu praksu i pripravništvo, kako bi mladi stekli prvo radno iskustvo. Cilj ove mjere je mladim nezaposlenim osobama bez radnog iskustva i staža osigurati ulazak na tržište rada kroz stru no osposobljavanje za rad. Mladim osobama koje su dugotrajno nezaposlene školovanje po programima srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, kroz stru no osposobljavanje za rad, osigurat e se stjecanje radnog iskustva, cilj i nedostatak iskustava otežava im pristup prvom zaposlenju te polaganju stru nih i majstorskih ispita.

Mjerama su obuhva ene osobe koje prema posebnom propisu trebaju položiti stru ni ispit, odnosno obavezno imati odgovaraju e radno iskustvo, osobe visoke stru ne spreme, više stru ne spreme (pravnici, lije nici, veterinari, stomatolozi, gra evinari, arhitekti i dr.), sve osobe koje u državnoj upravi moraju imati staž radi pola-

ganja stru nog ispita, osobe srednje stru ne spreme (medicinske sestre i sl.), odnosno osobe iz strukovnih škola koje polažu majstorski ispit.

Ciljane su skupine nezaposlene osobe najmanje šest mjeseci u evidenciji nezaposlenih, sa završenim fakultetom, prvim stupnjem fakulteta ili višom školom, bez radnog iskustava, starosti do 29 godina života, te nezaposlene osobe najmanje šest mjeseci u evidenciji nezaposlenih, sa završenom srednjom školom u trogodišnjem ili etverogodišnjem trajanju, bez radnog iskustva, starosti do 25 godina života.

Osim uplate obveznih doprinosa polaznicima stru nog osposobljavanja za rad, inancira se nov ana pomo u visini neoporezivog dijela studentske stipendije, koja trenutno iznosi 1.600 kuna za pokrivanje osnovnih troškova prijevoza, toplog obroka i drugog. Predvi eno trajanje stru nog osposobljavanja je dvanaest mjeseci.

Detaljnije informacije potencijalni korisnici mogu dobiti u Podru noj službi Zavoda za zapošljavanje u akovcu, na telefone 396-818, 396-819 ili na Internet stanici www.hzz.hr. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Pripreme za godišnji odmor Godišnji odmor svatko zaslužuje, to ak piše i u zakonima. Me utim, kad netko ode na godišnji odmor, pa tada razmišlja je li isklju io plin ili vodu, odmor mu baš i nije bezbrižan. Spomenut je samo jedan banalan (mada potencijalno opasan i skup) primjer iz svakodnevnog života. Isto vrijedi za svakoga od nas prije bilo kakvog odlaska na godišnji odmor. Pošto smo svakodnevno u stresu, pred godišnji odmor stres se još i pove ava, jer moramo završiti dosta zadataka, predvidjeti mogu e doga aje i za njih pripremiti odgovore. Zato je dobro prije odlaska na godišnji odmor pripremiti popis svega što treba u initi (netko e re i, još jedan popis, ali, što ete, ono što je na papiru ili u ra unalu lakše je pratiti i kasnije analizirati).

Odlazak na godišnji odmor je prilika da se odrade zaostali poslovi, da se o isti sve što je suvišno i nepotrebno, ali evo i nekoliko prijedloga za izradu podsjetnika. Treba organizirati dežurstva i dostupnost (telefonom, mobitelom, elektroni kom poštom) u slu aju potrebe, ali ne radi pani nog provjeravanja svakog podatka ili poziva. Tako er treba organizirati povremenu provjeru redovne i elektroni ke pošte, da bi se izbjegla bilo kakva iznena enja po povratku. Dobro je i poželjno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27.

2 7. ssrpnja rpnja 2010.

NATJE AJ za direktora MESAP-a

Javilo se pet kandidata, Marjan Novak nije odustao od kandidature Na natje aj za direktora MESAP-a, koji je zatvoren u petak, javilo se pet kandidata. Saznajemo da se na natje aj javio i dosadašnji direktor Marjan Novak, pa nije to na informacija da napušta MESAP i sli no, kako bi se dalo zaklju iti na temelju novinskih naslova. Imena kandidata za sada nismo saznali.

O svemu e odlu iti Nadzorni odbor MESAP-a, odnosno njegovi vlasnici. Za sada je poznato da je ve ina kandidata postavila odre ene uvjete uz svoju kandidaturu zbog speci i nog položaja MESAP-a kao sajma koji se razvija u otežanim uvjetima poslovanja.

(J)

NOVE ALTERNATIVE GRIJANJU NA PLIN

U akovcu postoje dvije energane na biomasu Na podru ju Grada akovca postoje dvije irme, Pana i Promming, koje proizvode toplinsku energiju iz vlastitih energetskih postrojenja na biomasu, a višak bi mogle distribuirati u distribucijski sustav za potrebe grijanja objekata u vlasništvu Grada. Obje su locirane u blizini potencijalnih korisnika, gradskih objekata kao što su, primjerice, gradski bazeni, vrti i škola.

Pa na ima ins t a lira no energetsko postrojenje na biomasu s kotlovnicom kapaciteta 2500 kW. U zimskom periodu nakon zadovoljenja

vlastitih potreba raspolaže s viškom toplinske energije od 2000 kW. Biomasu dobiva kao nusproizvod u procesu proizvodnje u koli ini od približno 30.000 tona drvnog otpada biomase na godišnjoj razini.

Promming tako er u svom proizvodnom pogonu ima energetsko postrojenje na biomasu s kotlovnicom kapaciteta 1600 kW. U zimskom periodu nakon zadovoljavanja vlastitih potreba raspolaže s kapacitetom toplinske energije od 800 kW. Promming godišnje raspolaže s 20.000 tona drvene mase. Uz to, obje irme spremne su preu-

zimati šumsku biomasu kojom raspolaže Grad akovec.

Grad akovec nedavno je donio odluku da bude nositelj projekta grijanja objekata u gradskom vlasništvu toplinskom energijom iz biomase iz instaliranih energetskih postrojenja na podru ju akovca, za sada bez ikakve inancijske podrške, a uz obvezu da Regionalna razvojna agencija Me imurje pripremi detaljnu izradu pokazatelja projekta. Ova inancijska ograda donesena je zbog toga što akovec nema slobodnih sredstava za ulaganje, pa kao potencijalni nositelj

projekta poziva sve zainteresirane da procijene, predlože i inanciraju plasiranje energije koju bi potroša i u vlasništvu Grada i te kako rado koristili, tim više ako bi bila jeftinija od sadašnjih energenata. Naime, ova inicijativa pojavila se u trenutku kada je grijanje na kotlovnice u akovcu zatvoreno, a svi potroša i u zgradama prešli su na grijanja na plin s individualnim brojilima. No, kako je plinu, donedavno najjeftinijem i najkomfornijem energentu, cijena po ela rasti, možda e takve alternative grijanju na plin sve više dobivati na cijeni. (BMO)

POGLED ODOZDO

Politi ka jeka: Smijenite Šalamona, a vi Šukera!

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr naplatiti i poplatiti što je mogu e više. Tome može prethoditi i prikladna ljetna akcijska prodaja ili rasprodaja.

Godišnji predah može se djelomi no iskoristiti i za razmišljanje o mogu im promjenama i napretku, kao i o svim onim stvarima na koje se ne stigne misliti pod pritiskom svakodnevnih obaveza.

Doduše, svatko za sebe najbolje može odrediti što je za njega pravi godišnji odmor, ali ne treba zanemariti da dobri prijedlozi, inicijative, pa i ideje, mogu nastati i na najneobi nijim mjestima i u najrazli itijim prilikama.

Nemojte dozvoliti da se godišnji odmor pretvori u 70% neostvarenih o ekivanja i 30% oporavka od toga, jer poslije godišnjeg odmora treba se vratiti smireniji i odmoreniji.

To e jedino pomo i boljem nastavku ove teške godine.

Sve što ste postavili kao standard može se okrenuti protiv vas, bila bi to parafraza one uvene: sve što ste rekli može se iskoristiti protiv vas! emu ovaj ilozofski uvod, pitate se još u ovo ljetno doba kada nam misli bježe na odmor i lake teme. Pa tema se sama dokotrljala pred moje noge, kao ma ka koja vam se mota oko nogu pa nemate izbor nego je uzeti u ruke i obraditi.

U akovcu HDZ traži da SDP-ov gradona elnik odstupi, istovremeno u akovcu SDP-ove zastupnice preporu uju HDZ-ovoj Vladi da se makne. U akovcu HDZ gradona elniku iz SDP-a predbacuje da e akovec bankrotirati, jer je prezadužen, a SDP-ovci, bolje re eno, saborske zastupnice SDP-ovke iz akovca poru uju Vladi to isto, da nas je prezadužila i da smo zbog toga na brodu koji tone. U Za-

grebu poru uju Bandi u da odstupi zbog Varšavske, ali se tamo od dugogodišnjeg a sada bivšeg SDP-ovca njegovi bivši ogra uju i najradije bi ga retroaktivno u lanili u HDZ, koji ga tako er, posebno ne sada, ne e u svoj dvor. Druga ije bi bilo da je pobijedio na predsjedni kim izborima. Svojim bi ga držali i jedni i drugi.

U emu je stvar i zbog ega u toj igri izme u SDP-a i HDZa nema moralnih pobjednika. Pogleda li se najve im strankama u o i, tada treba re i sljede e. HDZ je nakon stvaranja države i promjene društvenog ustrojstva imao povijesnu priliku i šansu da stvori i nove politi ke standarde jer je dobio prve godine vlasti, kada su se stvarali politi ki standardi. I stvorio ih je. Na žalost, ti standardi bili su samo vulgarizirana i dora ena verzija starih standarda: sna i se, druže, u stan-

dardu, sna i se, gospodine, sa svim posljedicama stvaranja “200 bogataških obitelji” koje su obrlatile Hrvatsku, zbog ega sada pla amo enormne dugove, jer naprosto nismo pristali na smanjenje ste enih socijalnih prava. Pla amo ih kroz enormno kreditno zaduženje.

Gdje je tu smrtni grijeh SDP-a, pitate se. Ne, nije ni on bez grijeha, premda prstom upire u suparnika i neprestano mu predbacuje isto ni grijeh po injen prilikom stvaranja temelja države. Grijeh SDP-a je u tome da je dobro zalegao u standarde koje je stvorio njegov politi ki suparnik.

Ma kako se sada SDP trudio da bira e uvjeri u svoje moralno istunstvo i elitni klub dobrih i poštenih ljudi, stvarnost je daleko do toga. I kad su imali prilike, niti su imali snage promijeniti krivo nasa ene standarde niti se obra unati s negativnim pojavama, a na sam spomen

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

mangupa u njihovim redovima ska u u njihovu obranu. Upravo to bi se moglo okrenuti i protiv njih samih, nesposobnost suo avanja sa sobom i vlastitim slabostima. I tako, dok akove ki HDZ-ovci pozivaju smijeniti Šalamona kao eho se vra a: a vi Šukera! A što imaju bira i: oni imaju i Šalamona i Šukera. Pitanje je imaju li izbor. Izbor bi trebao biti bolji, energi niji, vjerodostojniji.

Daleko iznad primitivnog standarda da u svakom mandatu dio populacije likuje nad onim drugim dijelom: da su sada naši, a ne vaši na vlasti.

27. srpnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

OTKRIVAMO Mr. sc. Stjepan Novak, profesor u akove kom TIOŠ-u, objavio knjigu u kojoj analizira razvoj špediterske industrije

Špeditersku industriju o ekuje snažan razvoj i ima veliku budu nost u Hrvatskoj, ali mora se prilagoditi europskim standardima Mr. sc Stjepan Novak, profesor prometa na Tehni koj školi u akovcu, jedan je od doista rijetkih stru njaka u našem kraju koji se bavi istraživanjem utjecaja informati kih tehnologija na logistiku i transport te špediterske sustave zemalja. Rije je o stru noj problematici, koja, me utim, zbog nedovoljnog poznavanja ima negativan efekt na razvoj zajednice, a mogla bi imati razvojno pozitivan.

Nedavno su željezni ari u ime razvoja predložili gradnju kargo centra izme u Puš ina i Gornjeg Kuršanca, što samo govori o tome da je cjelokupna prometna sfera u Hrvatskoj nerazvijena, ali i nedovoljno istražena.

Tako er je u opširnom razgovoru za naše novine Kristijan Mavrek predložio kao dio razvojne strategije u Me imurju izgradnju jednog velikog transportnog terminala koji bi donio novu dimenziju za naš kraj koji ve sutra, a sigurno u nekoj perspektivni 5-10 godina treba alternativu za o ito posrnulu tekstilnu i gra evinsku industriju.

Mr. sc. Stjepan Novak nekako na istom tragu, ali na znanstven na in, u svojoj tek izašloj knjizi “Informati ke tehnologije – Ekskluzivan imbenik upravljanja špediterskim poduze ima” analizira razvoj špediterske industrije, te posebno trendove razvoja u Europi i svijetu.

Galileo projekt Pod imenom špeditera i njihove djelatnosti danas se podrazumijeva dvadesetak vrsta

transporta i logistike, od lu kih i pomorskih, pa do cestovnih, grani nih, zatim u konvencionalnom i multimodalnom transportu, kojim obavljaju itav niz poslova. Pravni status špeditera reguliran je našim Zakonom o obveznim odnosima, Carinskim zakonom, Zakonom o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku te nizom pravilnika.

Danas se poslovanje u špediterskim poduze ima na europskoj razini informati ki podupire sa sustavima EDIFACT (elektroni ka razmjena podataka u upravi, trgovini i prijevozu) i EDITRANS (elektroni ka razmjena podataka u me unarodnom robnom prometu). Zbog potreba uskla ivanja razli itih prometnih sustava putem informati ke tehnologije, danas se sve više govori o inteligentnim transportnim sustavima ili ITS sustavima.

ITS sustav u Europi se primjenjuje na Galileo projekt, koji je u biti satelitski radionavigacijski program u okviru globalnoga navigacijskog sustava kojim je povezan cijeli planet (GNSS), a koji uklju uje 30 satelita i državne stanice koje pokrivaju cijeli planet. Taj sustav omogu uje slanje poruka i informacija u svakom trenutku i povezivanje korisnika.

Europski Galileo projekt razvijao se u etiri faze. Do kraja 2001. godine izra ene su studije, do 2006. trajala je test faza, do 2008. razvojna faza, a nakon lansiranja svih satelita 2008. go-

dine sustav je ušao u eksploataciju. Danas se standard EDIFACT primjenjuje u itavom nizu djelatnosti, od inancijskog poslovanja do zapošljavanja i zdravstvenog osiguranja, a osobito se u Europi vodi posebna pažnja o primjeni tog standarda jer ima velike mogu nosti primjene.

Jednom rije ju, hrvatski transport, logistika i sve oko toga morat e se uskladiti s europskim standardima, što e zahtijevati i uvo enje europskih modela elektronskog komuniciranja, za što, me utim, treba osmisliti vlastiti model razvoja kako bi se dostigao europski.

- Hrvatski transport, logistika i sve oko toga o ekuje uvo enje europskih modela elektronskog komuniciranja, za što, me utim, treba osmisliti vlastiti model razvoja kako bi se dostigao europski

Ra unala u svrhu prodaje špediterskih usluga

Stjepan Novak: - Ne znam što e se dogoditi s tri etvrtine hrvatskih špeditera kad u emo u EU, no sigurno je da e imati velikih poteško a ne prilagode li se na vrijeme, ali nakon toga za njih i te kako ima budu nosti

Kod doma ih špeditera ra unala se koriste najviše u inancijskoj službi, a vrlo rijetko u prodaji špediterskih usluga. Konkretno, svjetsku normu EDI koristi samo 17 posto hrvatskih špeditera, EDIFACT normu 29 posto špeditera, SWIFT samo 21 posto špeditera.

Drugim rije ima, premalo se koriste me unarodni informati ki sustavi, iako je potencijal razvoja znatan.

Stopa rasta špediterskih usluga, poduze a i ljudskih potencijala u Hrvatskoj zabilježit e od 2009. do 2027. godine rast od oko 66 posto, uz stopu rasta špediterskih mreža i robnih tokova 62 posto do 2027. godine, te uz preko 70 posto pove anja stope razvoja ljudskog potencijala, zaklju uje Stjepan Novak u svojoj knjizi.

(J. Šimunko)

KOŠARICA ŽIVOTNIH TROŠKOVA za etvero lanu obitelj sve skuplja

Gola egzistencija bez obrazovanja, auta i ljetovanja 6.600 kuna Prosje na košarica za mjesec lipanj iznosi 6.631,27 kn, što je za 0,03 posto više nego u svibnju. Udio hrane u košarici iznosi 39,7 posto, kao i prethodnih šest mjeseci.

Obra un sindikalne košarice izvršen je za etvero lanu obitelj iji su lanovi roditelji i dvoje djece školske dobi. To je važno naglasiti iz razloga što u našoj standardnoj košarici nisu ura unati troškovi novoro en adi,

osobnog automobila, kupovine školskih knjiga ili odlaska na ljetovanje, nego sam najnužniji troškovi popravka ku anskih aparata.

Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad te su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda.

Troškovi stanovanja obuhva aju prosje ne režijske troškove za stan od 60 m², te troško-

Glazba koja lije i Nedavno istraživanje stru njaka za sigurnost na radu pokazalo je da individualno slušanje glazbe doprinosi kvaliteti rada, pod pretpostavkom da se ne smeta drugoga, jer bi to onda bilo teroriziranje glazbom.

Ukusi su, naime, razli iti i nije dobro nametati samo jednu vrstu glazbe.

Ovih je dana o povezanosti glazbe i zdravlja pro-

govorio i dr. Mijo Bergovec, predsjednik Društva Me imuraca u Zagrebu, ali i stru njak za srce u KBC-u Dubrava. On kaže da glazba veoma povoljno djeluje na ovjeka, pa ak može sniziti i krvni tlak. Psiholozi pak tvrde da je mogu e glazbom izlije iti depresivne osobe.

Odnos glazbe, kozmosa i ovjeka osluškivali su svi veliki kompozitori i o tome su

ve obnavljanja ku anskih aparata i namještaja. Režijski troškovi obuhva aju troškove struje, vode, grijanja, isto e, komunalne naknade i doprinose za zajedni ku pri uvu zgrade. Obitelji koje su prisiljene unajmljivati stanove moraju izdvojiti dodatnih 250 eura, odnosno 1.797,42 kuna više za najam stana u prosjeku, no najam se razlikuje od grada do grada, kao po i tome u kojem se dijelu grada stan nalazi.

U troškove obnavljanja ku anskih aparata i namještaja, u razdoblju od 10 godina, ura unati su troškovi najnužnijih aparata (hladnjak, perilica, štednjak) i namještaja (kuhinja, dnevna soba i spava a soba).

Tako er, pretpostavka je kako obitelj nema osobni automobil, odnosno koristi se isklju ivo uslugama javnog prijevoza. Tako su u troškove prijevoza uklju ene cijene dvije mjese ne radni -

ke karte i dvije mjese ne a ke karte za podru ja prve zone.

Kako dio radnika dolazi iz prigradskih naselja i susjednih mjesta, troškovi prijevoza mogu biti ve i od navedenih.

Napominjemo tek kako troškovi automobila na razini godine, ak i ako se prebiju s troškovima gradskog prijevoza, još uvijek predstavljaju snažno optere enje ku nog budžeta i košarice.

napisane brojne knjige. Tako je, a da ostanemo u Me imurju, naš veliki kompozitor Josip Slavenski pronalazio me utonove i skrivene obrasce prirode i glazbe.

Da glazba i ples lije e, nije ništa novo. Neka plemena i dan - danas tjeraju bolesti od sebe bubnjevima i za udo – uspijevaju. Me utim, taj praiskonski odnos glazbe, ritma i ovjeka pomalo je u modernom društvu zaboravljen, pa ga tek sad otkrivamo. Doduše, još je po etkom dvadesetog stolje a ilozof Rudolf Steiner, ro en

u Donjem Kraljevcu, znao da glazba i ples lije e te izmislio euritmiju, a to je onda bila velika i pomalo neprihva ena novost.

Kako se vidi, da glazba lije i i koristi ovjeku još i danas je sporno, pa nam trebaju stru njaci da bi nas u to uvjeravali jer smo zaboravili ono što se znalo nekad. Kako danas sve više otkrivamo da je ovjek i glazbeno bi e, to e nam uskoro biti potrebni i recepti za glazbu, a doktori e nam propisivati: ujutro po jednog Mozarta, a na ve er Scho-

pina, ovisno o tome što volimo i kakve smo osobe. Fenomen dalmatinske klapske pjesme na temelju narodne postaje svjetski prihva en možda zbog terapijskog u inka.

Mi u Me imurju možemo si i sami pomo i jer na raspolaganju imamo jedne od najljepših popevki na svijetu, narodnu glazbu koja se kristalizirala kroz brojne generacije, samo je treba slušati i izvoditi. Zašto ne iskoristiti tu prednost? Ako glazba lije i i pomaže, onda i za nas ima nade da budemo zdraviji.

Troškovi kulture obuhva aju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito itanje jednoga mjese nog asopisa i svakodnevno itanje jednoga dnevnog lista.

Redovnom košaricom nisu obuhva eni troškovi obrazovanja (kupovine školskih knjiga i pribora), njege zdravlja (dodaci prehrani, lijekovi i sl.), godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti.

(BMO)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Crna kronika

UKRATKO Požar na gospodarskom objektu PRIBISLAVEC - U Ulici bra e Radi a u Pribislavcu u utorak oko 6 sa ujutro izbio je požar u radionici smještenoj u gospodarskom objektu u vlasništvu 61-godišnjeg J. S. Vatra je progutala krovište i inventar radionice, a oko 8 sa vatrogasci su je uspjeli ugasiti. U gašenju je navalnim vozilom i autocisternom sudjelovalo pet pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Grada akovca, uz pomo šest lanova DVD-a Pribislavec. Nitko nije ozlije en, no materijalna šteta procijenjena je na ak 50 su a kuna. Inspektor za zaš tu od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da je uzrok požara bio kvar na elektri nim instalacijama. Imovina nije bila osigurana.

(Velimir Kelkedi)

Uz prijetnju ubojstvom, oplja kao ga na poljskom putu DOMAŠINEC - Slu aj razbojništva dogodio se u nedjelju pola sata iza pono i u Ulici Pere Pintara u Domašincu. Pedeset i etverogodišnjem muškarcu iz Domašinca koji je pješa io tamošnjim makadamskim putem s le a je prišla nepoznata muška osoba i rukom ga obuhva la oko vrata te pod prijetnjom smr u zatražila novac. Muškarac je nakon toga iz džepa hla a izvadio nov anik u kojem se nalazio strani novac te osobni dokumen , i dao po initelju, koji se potom udaljio. S obzirom na to da je žrtva u trenutku razbojništva bila pod utjecajem alkohola od 1,61 promil, nije mogla dati opis po initelja. Materijalna šteta, odnosno ukradeni iznos je 5.100 kuna.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POLICIJSKI SLUŽBENICI PP-a Prelog PU me imurske u napuštenoj ku i otkrili rimske misale iz 17. i 18. stolje a

Policajci Ivan Židov i Silvija Kumek Možani u Prelogu pronašli vrijedno kulturno blago Još u rujnu 2008. godine dvoje policijskih službenika, detektiv za obradu kriminaliteta Ivan Židov i policijska službenica za nezakonite migracije Silvija Kumek Možani , pretražuju i napuštenu ku u u Prelogu nepoznatog vlasnika pronašli su dvije stare knjige. Predane su Konzervatorskom odjelu u Varaždinu Ministarstva kulture, a zatim i Državnom arhivu za Me imursku županiju smještenom u Štrigovi, te je utvr eno da se radi o iznimno vrijednim djelima iz 17. i 18. stolje a. U znak zahvale policiji, ravnatelj Državnog arhiva za Me imursku županiju Jurica Cesar predao je u ponedjeljak na elniku Policijske uprave me imurske Ivanu Soka u pisanu zahvalu.

Do sad nisu nigdje evidentirani - Radi se o dva rimska misala, od kojih je prvi zapravo sastavljen od tri misala. Najstarija knjiga u prvom misalu je iz 1678. godine, tiskana je u Grazu, a ostale datiraju iz 1721. godine i tiskane su u Veneciji. Provjerom u Nacionalnoj i sveu ilišnoj biblioteci i Metropolitani (knjižnici Zagreba ke nadbiskupije) utvrdili smo da ta djela do sada nisu nigdje evidentirana. Najstariji misali u Me imurju koje smo do sad otkrili datiraju iz 1730. (Mati na knjiga umrlih iz Štrigove). Pronalaskom ovih djela dobili smo još starije gradivo, stoga sam zahvalan djelatnicima Policijske uprave

Rimski misali prona eni u Prelogu datiraju iz 17. i 18. st.

Službenici PU me imurske koji su pronašli vrijedno kulturno blago u društvu svog na elnika Soka a i ravnatelja Državnog arhiva Cesara

INTENZIVNA POTRAGA ZA NESTALOM OSOBOM Udarila u motociklista MALA SUBOTICA - Sre u u nesre i imao je 18-godišnji motociklist iz Male Subotice kojeg je osobnim automobilom prošli utorak oko 21.50 sati na raskrižju tamošnjih ulica Zorana Šegovi a i Bra e Radi a udarila 44-godišnja voza ica iz Nedeliš a. Mladi u je u nesre i slomljen samo palac. Sudar se dogodio kada je Nedeliš anka ušla u raskrižje te po ela skreta ulijevo, bez da je propus la vozila koja su dolazila iz suprotne strane. U Županijskoj bolnici akovec utvr eno je da je motociklist zadobio teške tjelesne ozljede (svaki prijelom policija karakterizira kao tešku ozljedu), a pro v 44-godišnjakinje bit e podnesena kaznena prijava. (vk)

Ponovno kra a u “Quadru“ TUR IŠ E - Razli ite elektri ne kablove i oko 150 litara nafte otu io je nepoznati lopov u vremenu od 17. do 19. srpnja iz šljun are križove kog poduze a “Quadro“ u Tur iš u. Slomio je alku lokota na vra ma agregata te podesnim alatom prerezao i otu io kablove elektri ne instalacije, a iz rezervoara agregata isto io gorivo. Šteta je procijenjena na 8 su a kuna.

27. srpnja 2010.

Trideset i šestogodišnjak iz Tur iš a u subotu otišao na ribi iju i nije se vratio ku i Policijska uprava me imurska zaprimila je u nedjelju u 11.25 sati telefonsku dojavu muškarca iz Tur iš a, koji je prijavio nestanak svog susjeda.

Provedenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u subotu oko 16 sati 36-godišnji muškarac iz Tur iš a otišao od ku e te se do sada nije vratio. Radi se o osobi visine oko 180 cm, ja e tjelesne gra e, kratke kestenjaste kose, nosi bradu te boluje od miši ne distro ije na nogama. U trenutku odlaska od ku e bio je odjeven u crnu majicu kratkih rukava, crnu trenirku, bijele tenisice te je sa sobom ponio ribolovni

štap. Kako doznajemo, policija od trenutka kada je prijavljen nestanak pretražuje podru je oko Tur iš a u potrazi za nestalim mještaninom te se utvr uju sve okolnosti i injenice vezane uz njegov nestanak. U nedjelju je pretražen tok potoka Trnava u dužini oko 7 kilometara, ali bez rezultata. Ipak, prema neslužbenim informacijama, prona eni su odre eni predmeti koji bi mogli upu ivati na po injenje kaznenog djela. Je li na štetu nestale osobe ili na nešto drugo, policija do zaklju enja ovoga broja nije željela potvrditi. Glasnogovornik Krunuslav Gosari tek je rekao da su “sve mogu no-

sti otvorene“. Trideset i šestogodišnjak ina e boluje od PTSP-a.

Mještani Tur iš a o svom sumještaninu nisu željeli puno govoriti, samo ponavljaju da ne znaju ništa o njegovu nestanku. Policija moli gra ane ukoliko imaju bilo kakva saznanja vezana uz nestanak da to dojave na broj 192. Na terenu uz obalu Mure i okolne šljun are, odnosno na podru ju koje pretražuje policija bio je i naš fotoreporter koji je snimio nekoliko mjesta potrage, ali do zaklju enja broja još uvijek nije bilo službenih informacija o tome kakva je sudbina nestalog muškarca.

(V. Kelkedi, foto: Z. Vrzan)

me imurske što su znali prepoznati vrijedno povijesno gradivo, važno ne samo za povijest Me imurja i Hrvatske ve i šire, jer je djelo iz 1678. godine zna ajno za povijest tiskarstva i u europskim okvirima, rekao je ravnatelj Državnog arhiva za Me imurje Jurica Cesar.

Dodao je kako se sa sigurnoš u može re i da djela potje u iz franjeva ke zajednice, koristila su se u liturgijske svrhe, a, s obzirom na to da se u njima spominje ostrogonski nadbiskup Georgius Lippay, može se pretpostaviti da su se rabila u nekoj biskupiji koja je bila dio ostrogonske nadbiskupije. Jedini trag o vlasništvu nalazi se u zapisu “Liber sancto“, što upu uje na to da je knjiga neko pripadala nekoj župi tog imena. No, o tome se, isti e Ce-

sar, za sad može samo špekulirati.

Prava znanstvena istraživanja ali i restauracija knjiga tek slijede. Kako su završile u Prelogu, nije poznato.

Pregledavali staru napuštenu ku u, a knjige našli u vre i Jedan od policajca koji su pronašli djela, Ivan Židov, kratko je rekao samo da su pregledavali jednu staru ku u i knjige našli u vre i, a zatim o svemu izvijestili svoje pretpostavljene.

Na elnik PUM-a Ivan Soka izrazio je zadovoljstvo što su upravo djelatnici ovdašnje policijske uprave otkrili djela važna za kulturnu i povijesnu baštinu Republike Hrvatske.

(V. Kelkedi, foto: Z. Vrzan)

Sezona kra e poljoprivrednih kultura traje i dalje PODTUREN, NEDELIŠ E - Nedavno smo izvijes li o kra i krumpira s polja. Novi slu aj dogodio se kraj Podturna. Pet tisu a mladog kilograma ukrao je nepozna po initelj, ili više njih, s njive u Lon arevom polju pokraj istoimenoga romskog naselja. Kra a se, kako je utvr eno, dogodila izme u 1. i 20. srpnja, a vlasnik polja, ina e ukupne površine 18 hektara, tvrtka “Agro-

El“ iz Ivanovca, ošte ena je za 10 su a kuna.

Izme u 20 sati 19. srpnja i 15 sa 20. srpnja nepozna lopov iskoris o odsutnost je vlasnika te iz plastenika u Novakovoj ulici u Nedeliš u u vlasništvu jednoga tamošnjeg obiteljsko - poljoprivrednog gospodarstva pobrao te sa sobom odnio 120 kilograma paprike. Kra om je po inio štetu od 1.440 kuna.

Nedeliš ani dilali “maricu“ NEDELIŠ E - Dvojica mladi a iz Nedeliš a odgovarat e pred sudom zbog zlouporabe opojnih droga. Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu djelatnici Policijske uprave me imurske prošle su srijede pretražili stan u Ulici Tome Masaryka u akovcu, kao i mobilni ure aj koji koristi 22-godišnjak iz Nedeliš a.

Ve prije po etka pretrage Nedeliš anin je policajcima dragovoljno predao šest PVC smotuljaka u kojima je bilo 11,6 grama marihuane. Kriminalis kim istraživanjima utvr eno je da je spomenuti mladi u više navrata marihuanu prodao 28-godišnjaku, tako er iz Nedeliš a. Pro v obojice bit e podnesene kaznene prijave. (vk)

Skupljaju i staro željezo, pronašao bombu

Policija je u ponedjeljak uz pomo ronioca pretraživala nekoliko šljun ara, ali i dijelove rijeke Mure

PRELOG - Muškarac iz Piškorovca u srijedu je u Policijsku postaju Prelog donio ru nu bombu “M52“ s pripadaju im upalja em i osigura em. Utvr eno je da je eksplozivnu

napravu pronašao sakupljaju i staro željezo negdje na podru ju Zagorja.

Bombu je preuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaš tu te e bi uništena.

27. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ŠTRIGOVA PROSLAVILA Dan op ine

Došla sva politi ka elita i mnogo ljudi - Dolazak saborskih zastupnica, župana i njegovog zamjenika te susjednih na elnika mnogo nam zna i. To pokazuje kako mislite na Štrigovu i da ste joj spremni pomo i u granicama svojih mogu nosti. Stoga Vam od srca hvala, rekao je na po etku sjednice Stanislav Rebernik, op inski na elnik U petak je u Štrigovi obilježen i proslavljen Dan op ine Štrigova, i to prvi put u novijoj povijesti, a obilježen je, i tako e ubudu e biti, uz župni blagdan i proštenje u ast Marije Magdalene, patronice župe i crkve. I odmah vrlo sve ano i uz nazo nost me imurske politi ke elite i mnoštvo doma ih, kako volimo re i, obi nih ljudi.

Proslava je zapo ela sve anom sjednicom Op inskog vije a na kojoj su uz doma ine bili i me imurski župan Ivica Perho , njegov zamjenik Matija Posavec,

ZAPO ELA IZGRADNJA mrtva nice u Selnici

Pokojnici e imati mir Ivanuši , Perho , Jelaš i Požgan u ugodnom razgovoru sredina u koju ljudi rado dolaze i rado žive. Rebernik je najavio i nove projekte, osobito etiri koji su prema EU fondovima kandidirani zajedno sa slovenskim op inama Razkrižje, Lenart, Veržej i Dobrovnik.

Podijeljena prva op inska priznanja

Najsnažnije se pljeskalo kada je priznanje dobio župnik Logožar me imurske saborske zastupnice Dragica Zgrebec, Nadica Jelaš i Sun ana Glavak, na elnici susjednih op ina Franjo Kova i , Franjo Makovec i An elko Kova i , predsjednik Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu Marijan Rodinger, župan iz Razkrižja Stanko Ivanuši , ravnatelj ŽUC-a Zoran Šari , ravnatelj Arhiva u Štrigovi prof. Jurica Cesar i prvi op inski na elnik Ivan Novak.

U govoru op inskog na elnika Stanislava Rebernika istaknuto je kako su Štrigova i štrigovski kraj tolerantna i perspektivna

Nakon sjednice u središtu Štrigove održan je bogat kulturno - umjetni ki i zabavni program te su podijeljena prva op inska priznanja najzaslužnijim udrugama i pojedincima.

U zaista bogatom i lijepom programu nastupili su mješoviti pjeva ki zbor i folklorna skupina HKUD-a “Sveti Jeronim”, VIS “Štrigov anci” i župni zbor “Mladi prijatelji Isusa”, te neizostavni Štrigovski muzikaši.

Priznanja je primilo trinaest udruga i klubova (NK Sloga, Štrigova, DVD Stanetinec, DVD Štrigova, DVD Robadje, DVD Železna Gora, LD Fazan, Štrigova, Udruga Striga, NK Plavi 1975.

Prekopa - Bukovec, HKUD Sveti Jeronim, ŠK Stridon, Karate klub Štrigova i Podružnica umirov-

ljenika Štrigova). Od pojedinaca priznanja su dobili župnik monsinjor Leonard Logožar, te prvi poznati i renomirani vinogradari i vinari Franjo Lebar, Martin Jakopi i Ivan Karlov ec.

Priznanja su podijelili op inski na elnik Stanislav Rebernik i predsjednik Op inskog vije a Mladen Novak. Državnu himnu i nekoliko me imurskih pjesama izvela je ženska vokalna skupina “Stridone”, a kroz program savršeno su vodili Dejan Buva i Josip Mikec, mikrofonom i tehnikom.

(Stjepan Mesari )

Zlatko Belovi prima priznaje za NK Sloga, najstariji sportski klub

GRANI NI PRIJELAZ Bukovje - Gibina

Zajedni ka hrvatsko - slovenska javna vježba Na grani nom prijelazu Bukovje - Gibina u subotu je održana me udržavna javna vatrogasna vježba u kojoj su sudjelovali hrvatski i slovenski vatrogasci te hitne medicinske službe obje države.

Simulirana je teška prometna nesre a u kojoj je stradalo troje sudionika u prometu, dvoje u osobnom vozilu te jedan biciklist.

- Pod traktor s prikolicom dospio je osobni automobil iji su voza

Sredinom prošlog tjedna zapo eli su radovi na rekonstrukciji i dogradnji mrtva nice u Selnici. I odmah na po etku radova op inski na elnik An elko Kova i isti e: - Izvo a radova dužan je poštivati obred sprovoda, kao i dan ili dane kada pokojnik leži na odru u mrtva nici. Tih trenutaka radovi e biti obustavljeni.

Isto tako, prostorija u kojoj do pogreba sada leže pokojnici do zadnjeg se trenutka ne e dirati.

Tek kada bude izgra en alter-

nativni ili novi prostor ona e i i u adaptaciju, naglašava Kova i , dodaju i kako u trenutku gra evinskih radova do samog otvorenja objekta pokojnici i obitelji imaju zajam en mir i obzir radnika.

Nova mrtva nica nastaje na temeljima postoje e gra evine i bit e proširena na prostorije za odar te druge potrebe. Investicija je procijenjena na 750 tisu a kuna, a završetak radova planiran je za kraj listopada ove godine. (S. Mesari )

Županijsko natjecanje ora a

U subotu 31. srpnja u Puš inama Pozivaju se zainteresirani poljoprivredni proizvo a i koji bi se željeli okušati u oranju na šesto županijsko natjecanje u oranju. Natjecanje e se održati 31. srpnja na polju pored vo njaka Agrome imurja d.d. u Puš inama u organizaciji Udruge za natjecanje ora a Me imurske županije i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, dok je glavni pokrovitelj ove manifestacije Me imurska županija. Dvoje prvoplasiranih natjecatelja branit e boje naše županije na 8. natjecanju ora a Republike Hrvatske koje e se održati u Viroviti ko - podravskoj županiji.

Na natjecanje se mogu prijaviti svi zainteresirani bez obzira na spol, godine, plug ...

Natjecanje se organizira u dvije kategorije: oranje plugovima ravnjacima i premetnjacima.

Tako er nije obavezno da natjecatelji budu lanovi Udruge za organizaciju natjecanja ora a Me imurske županije.

Prijave na natjecanje zaprimaju se još u utorak i srijedu u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu Odsjek Me imurske županije.

Pozivaju se i navija i i gledatelji da do u u što ve em broju i podrže svoje ora e. (J)

i suvoza stradali zbog pritiska traktorskog utovariva a na krov vozila. Vatrogasci su pneumatskim škarama rezali lim i nosa e vrata kako bi lije nici unesre enima pružili prvu pomo te ih izvukli iz vozila.

Istodobno je pod traktorsku prikolicu podletio voza bicikla koji se onesvijestio i ostao prikliješten pod zadnjim kota em prikolice. Gasitelji su morali podignuti tešku prikolicu kako bi

MURSKO SREDIŠ E

Unesre enima je pružena prva pomo i spremni su za bolnicu

Trebalo je rezati lim i skinuti vrata s osobnog vozila

unesre enom mogla biti pružena hitna medicinska pomo Vrlo dobrom, gotovo besprijekornom, intervencijom gasitelja i medicinskih djelatnika životi su im spašeni te su ranjeni zbrinuti.

U vježbi su sudjelovali pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Grada akovca, dobrovoljna vatrogasna društva iz Svetog Martina na Muri i Štrigova s hrvatske strane i Prostovoljno

gasilsko društvo iz Razkrižja sa slovenske strane, te medicinske hitne službe iz akovca i Razkrižja, odnosno Ljutomera. Vježbom je zapovijedao, odnosno koordinirao Jerko Pfeifer iz DVD-a Štrigova. Vježbu, koja je ocijenjena vrlo uspješnom, promatrao je Dragutin Trupkovi , tajnik VZ-a Me imurske županije, te pedesetak ljudi iz okolnih naselja.

(S. Mesari )

Središ anske turisti ke vinjete Stvaraonica KRUG iz akovca i njezin vlasnik Ivan Gori anec izradili su i promoviraju paletu fotogra ija pod nazivom “Male turisti ke vinjete iz Murskog Središ a”.

Fotogra ije su izra ene u crno - bijeloj i kolor tehnici, a na njima se nalaze skelarska brvnara “Fusek” u ljetnoj i zimskoj idili, kapetan skele

Fusek, Vinko Vnca Trstenjak, pomo ni skelar, te most na rijeci Muri.

Fotogra ije se “na trajni spomen” razašilju osobama koje drže do središ anskih znamenitosti i onima za koje Gori anec misli da bi trebali do i i u stvarnosti vidjeti ono što je zabilježio njegov fotoaparat. (sm)

10

Kroz Međimurje

MURSKO SREDIŠ E kandidira 112.500 eura vrijedne projekte prekograni ne suradnje u EU fondove

Projekti koji bi ponovno zbližili susjede i unaprijedili kvalitetu življenja Grad Mursko Središ e putem prekograni ne suradnje pokušava im više sredstava osigurati iz europskih fondova.

Tako su u suradnji sa slovenskim partnerima kandidirali više projekata. Jedan od njih, ure enje ribolovnog podru ja “Napolitanke”, ukupno je vrijedan 20.000 eura, od ega bi 15 posto inanciranja otpalo na Grad Mursko Središ e.

Revitalizacija Napolitanki Ovim programom predvi ena je izgradnja rampe kod skele na Muri na lokaciju “Fusek”, te ure enje okoliša na podru ju ribolovnog podru ja “Napolitanke”. Nabavile bi se klupe za odmor i dje ja igrala.

“Napolitanke” su jezera nastala iskopom šljunka uz Muru, a pristup do njih osiguran je uz pomo skele. O tom podru ju brine lokalno ribolovno društvo ŠRD “Mura”, koje redovito poribljava ovo podru je i ure uje okoliš. Na podru ju Napolitanki postoji mreža poljskih putova, a koji bi, da se pošljun aju i raskr e, bili zanimljivo mjesto za dolazak zbog ribolova i susreta pojedinaca i obitelji i s obje strane granice. Programom je predvi eno i ure enje ribarske

ku ice na katastarskoj estici u vlasništvu Grada. Zainteresiranost za ure enje Napolitanki postoji i sa slovenske strane pa je Grad Mursko Središ e našao partnera na slovenskoj strani za ovaj projekt prekograni ne suradnje.

Kulturna i sportsko rekreativna suradnja Volja za vrš om dobrosusjedskom suradnjom postoji i kroz manifestaciju “Ljeto uz Muru 2011. “, uklju ivanjem u program i slovenske kulturno - umjetni ke i gastronomske ponude te sportskih nadmetanja. Projekt je ukupno vrijedan 12.500 eura, a programom je predvi en i Slovenski dan u Murskom Središ u na toj manifestaciji. Uz razmjenu kulturno - umjetni kog programa i upoznavanje slovenskih kulturno - umjetni kih društva, svojim bi nastupom doprinijeli i ve oj zanimljivosti, raznovrsnosti i novim sadržajima Ljeta uz Muru. Bilo bi tu i gastronomske razmjene upoznavanja autohtonih i tradicionalnih jela s jedne i druge strane granice, kao i predstavljanja doma ih proizvoda iz obiteljskih gospodarstava s obje strane granice, te sportskih susreta, kao i odr-

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

žavanjem koncerta estradne zvijezde popularne s obje strane granice.

U ekološkom smislu najvrjedniji je projekt sanacije smetlišta na lokaciji Havlove grabe, ije cijena iznosi 200.000 kuna.

Sanacija ovog smetlišta tako er je važna za obje strane, kako smetlište ne bi zaga ivalo podzemne vode i ugrožavalo zdravlje stanovništva s obje strane granice.

Uz to, Grad Mursko Središ e u IPA fond kandidira i otkup zemljišta, projekt produženja šetnice i postavljanje mlina na Muri, kao zanimljive destinacije za rekreaciju, odmor i druženje gra ana. Prije osamostaljenja Hrvatske i Slovenije podru je Murskog Sreidiš a do Lendave bilo je snažno povezano, a ljudi su slobodno cirkulirali s jedne strane Mure na drugu, te ne samo sura ivali i radili zajedno ve se i me usobno družili i zabavljali. Dolaskom granice život uz Muru zbog administrativnih barijera umjetno je prekinut i zamro, Šetnica bi ponovno oživjela te naprasno prekinuta veza me u ljudima.

Projekti sanacije smetlišta, ure enja šetnice uz Muru i mlin na Muri zajedno su vrijedni 85.000 eura. (BMO)

NA ELNIK Male Subotice Vladimir Domjani sastao se s predstavnicima F

Sanacija Mol u emo u Euro Na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani sastao se s predstavnicima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost kako bi raspravili planove za sanaciju divljeg odlagališta otpada Molvine, smještenog uz cestu koja vodi prema Orehovici. Tamo se nalazi ak 18 tisu a kubnih metara otpada, a, prema troškovniku, cijena sanacije procjenjuje se na nemalih 6 milijuna

kuna. Bez obzira na injenicu što bi izme u 40 i 50% iznosa su inancirao Fond, takva je investicija prevelik zalogaj za op inski prora un.

Kandidiranje investicije sanacije deponije iz EU fondova - Op ina nema dva ili tri milijuna kuna potrebnih da se sanira deponij, a toga su svjesni i u

Tko u Trnavu pušta otpadne vode?

Ve drugi put na sjednici Op inskog vije a Mala Subotica vije nik Valentin Šipuš upozorio je na neugodne mirise koji dolaze iz smjera Trnave, kao i na nedavni ekološki incident, kada je tim potokom, kako se izrazio, teklo sve, samo ne voda. To se, kazao je, u posljednje vrijeme ponavlja sve eš e.

Na elnik Male Subotice Vladimir Domjani vije niku je odgovorio kako su u Op ini, im su saznali za problem, reagirali.

- O svemu smo obavijestili službu 112, vodopravnu inspektoricu, Hrvatske vode

i komunalne redare Grada akovca. eka se nalaz o kakvoj se vrsti otpadnih voda radi, a tada e se, vjerujemo, saznati i tko je krivac. O ito je da zaga enje nastaje poslije Pro ista a u akovcu.

Ispuštaju li tamošnje farme svoje otpadne vode, radi li se o vodama iz oborinske kanalizacije Pribislavca ili ne em tre em, utvrdit e se, naglašava Domjani . Posljednji incident desio se za vikend, sredinom mjeseca, no, kad su u ponedjeljak stigle nadležne službe, voda Trnave navodno je bila ista, koliko to ona uop e može biti!? (vk)

Deponiju Molvine nesavjesni mještani, na korist

Fondu. Zato smo, ne zanemaruju i trenutnu situaciju u državi, dogovorili da se projekt kandidira za inanciranje iz europskih kohezijskih fondova kada Hrvatska, nadamo se svi najkasnije 2012. godine, u e u Europsku uniju. Do onda emo ga nekako držati pod kontrolom jer ipak je to ogra eni deponij pa ne

OSNOVNA ŠKOLA Mursko Središ e

Nova fasada i unutrašnjost U tijeku je veliko ure enje zgrade Osnovne škole Mursko Središ e. Škola dobiva novo krovište, nove žljebove i druge

metalno - limene elemente te novu vanjsku fasadu. Isto tako ure uje se i unutrašnjost školske zgrade, od u ionica, hodnika, stepeništa do sa-

nitarnih vorova. U obnovu Me imurska županija ulaže milijun kuna. Radovi trebaju biti dovršeni do po etka nove školske godine. (sm)

Radovi na vanjskoj fasadi primi u se kraju

p k “ p m j o n

27. srpnja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr ovine.hr • 040 312 333

OV BELICA iz drugog pokušaja odabrao koncesionara za prijevoz pokojnika

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost

Koncesionaru iz Ma kovca 600 kuna po prijevozu pokojnika

lvina tek kad opsku uniju Mario Oršoš iz Piškorovca traži pomo za školovanje za policajca

žalost, i dalje koriste za odlaganje sme a i otpada, iako se ona službeno više ne ti, re eno je na sjednici OV-a Mala Subotica

predstavlja tako veliku smetnju, kaže na elnik Domjani .

No, u me uvremenu pojedinci “vode brigu“ da se Molvine i dalje pune sme em. Domjani isti e da mnogi gra ani koriste injenicu da e deponij samo nekoliko metara od ceste pa se dovezu obi no u no nim satima i istovare svoj otpad.

- Nedavno su prerezali i dio ograde te donijeli hrpu novog sme a, no to emo sanirati da barem u prednjem dijelu nekako izgleda. Pobrinut emo se i da se na tom podru ju barem jednom godišnje provede deratizacija, napominje Domjani .

(Velimir Kelkedi)

Vrlo je rijedak primjer u Hrvatskoj vidjeti policajca – Roma. Upravo tim poslom želio bi se baviti Mario Oršoš iz Piškorovca, ina e sin op inskog vije nika Male Subotice Ivana Oršoša. Njegova kolegica u Vije u ur a Horvat, u sklopu aktualnog sata posljednje sjednice, upitala je može li se tom mladi u kako pomo i.

On je s vrlo dobrim uspjehom završio trogodišnju školu i stekao zvanje kerami ara, no, da bi mogao postati policajcem, neophodne su mu etiri godine srednjoškolskog obrazovanja. Cijena prekvalifikacije u Pu kom otvorenom u ilištu Novak u Maloj Subotici (najbliže koje pruža tu vrstu doškolovanja) iznosi oko 13 tisu a kuna. Za Marijevu obitelj previše. - Dobila sam usmeno obe anje da e resorno Ministarstvo izdvojiti dio novca, a ostalo se

PLANINARSKO DRUŠTVO “Bundek” Mursko Središ e

Obišli ljepote Gorskog kotara, Velebita i Jadranskog mora

Na dvodnevnom izletu bili su lanovi PD-a “Bundek” iz Murskog Središ a, i to u gotovo najljepšem dijelu Hrvatske. Znamo da je cijela Hrvatska lijepa, ali ljepote Gorskog kotara, Velebita i Jadranskog mora nemjerljive su. I upravo tu hrvatsku i svjetsku ljepotu obišli su lanovi, njih 25, svih uzrasta i godišta.

Pohod po rajskoj ljepoti zapo eo je na Bjelolasici, nastavljen preko Bijelih stijena i Gorskog kotara do ponosnog Velebita, gdje je završen prvi dan.

Nakon bajkovite no i u planinarskoj ku i Mrkvište ujutro ih je put vodio prema Kitu i Ze jaku te u unutrašnjost Velebita, odakle je pucao pogled na sinje

more. Tu su Šimi i Palfi u duetu otpjevali “Lijepa li si” i prigrizli svježi velebitski škripavac. Mnogi su po eli maštati o susretu s najljepšim morem na svijetu, ali do njega je trebalo do i. Jer s Velebita o ima je more blizu, no za noge je to bilo nešto drugo. No, ne i nesavladivo za njih iskusne, te su za par sati stigli do

o ekuje od županije i op ine, pojasnila je vije nica, koja je ujedno i ravnateljica Osnovne škole u Maloj Subotici.

Na elnik Vladimir Domjani rekao je da je upoznat sa slu ajem te podržava takve svijetle primjere. Op ina se, kaže, manjim dijelom može uklju iti i nov ano potpomo i, no treba imati u vidu da se danas - sutra, s obzirom na to da sve više Roma završava srednje škole, pa i akultete, mogu javiti i drugi, a ne može se pomo i svima. udi ga, me utim, što Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta ili Ured za nacionalne manjine nemaju predvi ena financijska sredstva za tu namjenu ili pak, kako je rekao, nemaju sluha. O svemu e razgovarati i sa županom Ivanom Perho em te na elnikom Policijske uprave me imurske Ivanom Soka em. (vk)

Jablanca, usput zastavši u planinarskom domu “M. Hirtz” kojim upravljaju varaždinski planinari.

I onda more do beskraja. Ostali bi zauvijek, ali obveze i obitelji zovu. Opijeni mirisima planinskog cvije a i morskih valova, krenuli su put dragog Me imurja, usput dogovorivši sljede e izlete na Ivan icu, Špancir pohod i na izvor Mure u Austriji.

(S. Mesari , oto: BUNDEK)

S devet glasova za, dva protiv i dva suzdržana Op insko vije e Belica na sjednici prošli utorak u drugom je pokušaju prihvatilo odluku o dodjeli koncesije za prijevoz pokojnika s op inskog podru ja. Taj e posao obavljati tvrtka “Pogrebnik” d.o.o. iz Ma kovca, koja je op ini ponudila najviši iznos godišnje koncesije od 30 tisu a kuna.

Burna rasprava No, kao i na prethodnoj sjednici, kada je prijedlog bio odba en, donošenju odluke prethodila je burna rasprava. Dio vije nika udi veliko odskakanje u ponudi za koncesiju poduze a iz Ma kovca, u odnosu na druge dvije tvrtke koje su se javile na natje aj. Dosadašnji koncesionar, Pogrebne usluge Novak, ponudio je 6.300, a Cvje ara Iris iz Male Subotice 7.500 kuna.

Izrazili su i zabrinutost zbog toga što e po ponudi tvrtke iz Ma kovca prijevoz pokojnika mještane stajati 600 kuna, što, pogotovo u današnje vrijeme, nije mali iznos. Neki pak su iznijeli stav da to i nije puno kada se zna da se ukupni troškovi jednog pogreba penju i do 10 tisu a kuna.

Dok se potroši toliko novca, i dodatnih 600 kuna je mnogo, pogotovo za onog koji nema.

Op ina u ovom slu aju gleda samo na svoj interes, uzvra ali su vije nici suprotnog mišljenja. lanovi Komisije za odabir koncesionara ponovili su da je osnovni kriterij pri odabiru bila visina koncesijske naknade te da druk ije nisu mogli odlu iti jer bi ina e prekršili i zakon. Sve je posljedica nes(p)retnih zakonskih rješenja, tvrde.

Je li 30 tisu a kuna nemoralna ponuda koju je Op ina prihvatila? Bi li moralna ponuda bila da je netko ponudio 10 tisu a kuna, a što bi, primjerice, bilo da je netko ponudio milijun kuna, zapitao se na elnik Zvonimir Taradi, ustvrdivši da zakonskog uporišta za poništenje natje aja, što je zatražio dio vije nika, nema.

No, da bi se gra anima ipak nastojali umanjiti visoki troškovi pogreba, Taradi je najavio donošenje odluke po kojoj e Op ina iz prora una s po 500 kuna sufinancirati prijevoz pokojnika. Uostalom, kako je rekao, za prijevoz svojih najbližih do posljednjeg po ivališta svatko može sam odabrati poduze e koje želi.

(Velimir Kelkedi)

Kritike na ra un Me imurskih voda, ali ipak za pove anje cijene vode - Možemo izglasovati da se protivimo pove anju, no, to bi bila politi ka odluka, odnosno u tom bi slu aju mještanima mogli re i: Eto, mi smo bili protiv, ali drugi su odlu ili suprotno. Tim je rije ima na elnik op ine Belica Zvonimir Taradi na posljednjoj sjednici Op inskog vije a najavio raspravu o davanju suglasnosti Me imurskim vodama za pove anjem cijene vode. Taradi je pojasnio da e (kao što je javnosti ve poznato), što god oni odlu ili, cijena vode svakako “i i gore“, s obzirom na to da su najve i suvlasnici Me imurskih voda svoju suglasnost ve dali. Rekao je i da ta tvrtka kao najve i investitor posljednjih godina na našem podru ju ne e mo i zapo injati nove investicije ako

postane gubitašem, a i Belicu u budu nosti eka izgradnja kanalizacijskog sustava. Premda nema obvezu, poštivat e zaklju ak Vije a, naglasio je. Vije e pak je uputilo niz kritika na ra un Me imurskih voda, od toga da neka mjesta u kojima je sustav izgra en zapravo i nemaju “pravu“ kanalizaciju jer nema pro ista a, preko optužbi za promašene investicije jer mnogi gra ani zapravo ne žele priklju ak na kanalizaciju, do negodovanja zbog loše izvedenih magistralnih vodova. No, na kraju kra e rasprave prijedlog za pove anje cijene jednoglasno je podržan. Doma instva Belice i Gardinovca pla at e 4,90 posto, a gospodarski subjekti 5,52% višu cijenu. (vk)

12

Kroz Međimurje

Položeni vijenci kod Novog Zrina Matice hrvatske akovec dr.

Stjepan Hranjec i akademik dr.

Dragutin Feletar. Nakon sve anosti kod Novog Zrina vijenci su položeni i kod Spomenika Nikoli Zrinskom koji se nalazi u parku u centru Donje Dubrave. Sve anost su uveli ali lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. (a )

NAJAVLJUJEMO - Predstoje i vikend u organizaciji ŠRD-a “Klen”

Ljeto ribe uz Dravu Športsko ribolovno društvo “Klen” iz Svete Marije u subotu 31. srpnja i nedjelju 1. kolovoza na prostoru kod ribi kog doma u Svetoj Mariji organizira tradicionalnu turisti ku, sportsku i kulturnu mani estaciju “Ljeto ribe uz Dravu”. U subotu 31. srpnja od 12 sati održat e se pojedina no natjecanje u lovu ribe udicom na plovak - Velika nagrada Svete Marije. Kotizacija po natjecatelju je 100 kuna. Isti dan održat e se i natjecanje u ga anju zra nom puškom.

U nedjelju 1. kolovoza program je mnogo sadržajniji. Od 7 sati zapo inje ekipno natjecanje u lovu riba udicom na plovak pod nazivom “Natjecanje prijateljstva”. Na ovo natjecanje pozvane su ekipe uz rijeke Dravu i Muru, prijateljska društva iz Hrvatske, ekipe udruga iz Svete Marije i prijateljska ribolovna društva pomurskih Hrvata iz Ma arske. Raznovrsne tradicijske i etnopredmete bogate zbirke Josip Hunjadi prikazat e KUD

“Ivan Musta Kantor”, zanimljivu i vrijednu zbirku ru nih radova izložit e lanice Društva žena “Amalija Kranjec”, svoje slike predstavit e poznati svetomarski slikar Franjo Musta - Medaro . Svetomarska ipka postala je sve traženija, a tom e prilikom novoosnovana udruga “Svetomarska ipka” prezentirati izradu ipke.

Prodavaonica ribi ke opreme “Orka” iz Koprivnice izložit e najnovije ribi ke materijale. Od sportskih doga anja nastavlja se ga anje zra nom puškom, a od 12 sati po inje natjecanje u kuhanju fiš paprikaša. Prošle godine na tom je natjecanju sudjelovalo 18 ekipa, dok e se pripremljeni fiš besplatno podijeliti prisutnim gostima.

U oba dana od jutarnjih sati pripremat e se šaran na rašljama i druge vrste riba, dok se u ve ernjim satima organiziraju veselice uz živu glazbu. Pokrovitelj mani estacije je op ina Sveta Marija, a glavni sponzor Vigma d.o.o. iz Preloga. (a )

DONJI VIDOVEC ovaj vikend priprema festival “Puna zdela”

Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe Op ine Gori an, Donja Dubrava i Donji Vidovec s hrvatske strane i etiri op ine s ma arske strane sudjeluju u zajedni kom projektu pod nazivom “Puna zdela“, koji financira EU kroz IPA program. Nositelj cjelokupnog projekta s naše strane je HKUD Gori an.

U sklopu Pune zdele u subotu 31. srpnja i nedjelju 1. kolovoza u Donjem Vidovcu održat e se mani estacija “Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe”. U subotu od 14.30 sati u Hotelu Gol zapo inje stru na tribina na kojoj e biti predstavljena jela od ribe te e se govoriti o zna aju konzumacije ribe u ljudskoj prehrani. Na tribini e se govoriti i o povijesti ispiranja zlata, o emu e svjedo iti živu i ispira i. Na trgu ispred crkve ili u Domu kulture (što ovisi o vremenu) od 9 do 20 sati organizira se likovna kolonija s temama tradicije i znamenitosti Donjeg Vidovca.

Demonstriranje ispiranja zlata U 16 sati nizvodno od Vidovskog mosta uprili it e se

27. srpnja 2010.

NEZADOVOLJSTVO nakon konstituiranja VMO-a Orehovica

DONJA DUBRAVA

Uz prisustvo po asne postrojbe Zrinske garde, položeni su vijenci kod spomen - obilježja Novi Zrin. Vijence su položila izaslanstva op ine Donja Dubrava, Matice hrvatske akovec i Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”. Prisutnima su se prigodnim rije ima obratili op inski na elnik Marijan Varga, predsjednik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

demonstracija ispiranja zlata na rijeci Dravi. U prostorijama Osnovne škole i župnog dvora od 12.30 sati bit e otvorena izložba ru nih radova (tkanina, košara i proizvoda od komušine). Izložba se može razgledati do 21 sat. U 18.30 sati od crkve kre e mimohod gostiju, nakon ega slijedi nastup kulturno - umjetni kih društava kod Doma kulture.

Nedjeljni program zapo inje u Hotelu Gol u 14 sati s predstavljanjem znamenitosti vezanim uz ispiranje zlata i predavanjem o jelima od dravske ribe i tradiciji. U 14.50 sati jela od ribe predstavit e udruge Donjeg Vidovca, prilikom ega e nazna iti naziv jela, potrebnu koli inu ribe mrene i osnovni na in pripreme. Mani estacija završava gastronomskim natjecanjem koje zapo inje u 15.30 sati kod Doma kulture. Nakon natjecanja najavljeno je proglašenje najboljih, degustacija jela od ribe, licitarskih proizvoda i poznatoga vidovskog gvirca, uz nastup kulturno - umjetni kih društava. (a )

Orehove ki HDZ tvrdi: HNS izigrao koalicijski sporazum Iako je “velika koalicija” stranaka HNS, HDZ, HSS i SDP, koje su u sva tri naselja op ine Orehovica zajedni ki nastupile na izborima za vije a mjesnih odbora održanima 13. lipnja, mogla biti dokaz da se za op e dobro može prije i preko politi kih podjela, idila je prekinuta i prije nego se po elo s radom. Op inska organizacija HDZ-a Orehovica tvrdi, naime, da su njihovi kolege iz HNS-a izigrali koalicijski sporazum.

- U koalicijskom sporazumu koji smo mi potpisali s HNS-om i ostalim strankama stoji da e naš kandidat Marko Hunjadi postati predsjednikom Vije a Mjesnog odbora Orehovica, kaže Mišel Mesari , predsjednik HDZ-a op ine Orehovica.

- To je bilo jako dobro rješenje za sve nas, jer je s prošlim predsjednikom, HNS-ovcom Željkom Martincom, MO jako slabo radio i sastao se svega tri puta u etiri godine. No, kad je zapo ela konstituiraju a sjednica, HNS je za predsjednika predložio Martinca, premda je on sam prije toga kazao da više ne želi biti predsjednikom, a mi smo revoltirani napustili sjednicu. Mi iz

Dva elna ovjeka HDZ-a Orehovica Mesari i Hunjadi kažu da je HNS izigrao sporazum velike koalicije stranaka pri konstituiranju Vije a MO-a Orehovica HDZ-a i HSS-a ispali smo naivni i izmanipulirani. Uvjeren sam da smo mogli do i do boljeg rezultata da smo sami izašli na izbore, no naivno smo povjerovali Branku Sušecu, koji je kazao da je zajedni ka lista i podjela po dva glasa svakoj stranci na in da se uštedi novac.

Hunjadiju predložili da “u i od Martinca” Nezadovoljstvo ne krije ni Marko Hunjadi, predsjednik

mladeži HDZ-a op ine Orehovica i op inski vije nik: . Na konstituiraju oj sjednici ponudili su mi da budem zamjenik i da ‘u im’ od Martinca. To nije ono što smo se dogovorili.

O svojim pak idejama za boljitak Orehovice Hunjadi je kazao: - Ima dosta toga što Mjesni odbor može i mora napraviti, i to nije bezvezno tijelo koje ne služi ni emu.

Vjerujem da bi postavljanje ograde oko groblja, ure enje prilazne

ceste, košnja parkova i igrališta, sre ivanje prometnih znakova sve bilo u najve em interesu mještana Orehovice.

Hunjadi isti e i da je Martinec, koji je i do sad obnašao dužnost predsjednika VMO-a Orehovica, u etiri godine svog mandata sazvao svega dvije sjednice. Zato se i pita što može nau iti od Martinca.

Ina e, prema prijedlogu koji su iznijeli lanovi HNS-a na sjednici Vije a Mjesnog odbora Orehovica, Hunjadiju je ponu ena unkcija zamjenika predsjednika na dvije godine, dok ne stekne potrebno iskustvo, zatim bi postao predsjednikom, a Martinec iz HNS-a njegovim zamjenikom.

Nakon provedenoga tajnog glasovanja Martinec je dobio 6, a Hunjadi 3 glasa, te je Martinec postao predsjednikom. Hunjadi unkciju zamjenika predsjednika nije prihvatio, ve e biti samo vije nik.

Podsjetimo i da se na izbore u Orehovici, sli no kao i u ostala dva op inska naselja, odazvalo tek 40 od ukupno 1.244 mještana s pravom glasa. (is, vk)

CIRKOVLJAN Planovi za ure enje Trga svetog Lovre

Planira se izgradnja novog spomenika Stru ni kolegij gradona elnika Preloga donio je nekoliko odluka vezanih uz ure enje kamenih skulptura na podru ju grada posve enih svetom Lovri.

Na Trgu svetog Lovre u prigradskom naselju Cirkovljan obnovit e se pieta, a u samom gradu oklonac Svetog Lovre. Konzervatorsko - restauratorske radove na obje lokacije izvest e tvrtka “Tri ora” d.o.o iz Varaždina.

U Gradu razmišljaju i o tome što u initi sa spomenikom žrtvama Drugoga svjetskog rata na Trgu svetog Lovre u Cirkovljanu.

Sveobuhvatno skuplje rješenje Prema prvoj varijanti, spomenik bi se samo obnovio, a po drugoj bi se izradio novi. To je, kažu u Gradu, sveobuhvatno, ali time i skuplje rješenje. Spo-

menik bi nosio naziv “Spomen žrtvama ratova 20. stolje a“, a izradio bi se po idejnom prijedlogu dipl. ing. arh. Darinke Kalšan. itav projekt u mnogome bi ovisio i o podršci sponzora. Kona na odluka o tome što u initi bit e donesena nakon dodatnih konzultacija. No, oba prijedloga ve je podržala Udruga anti ašisti kih boraca i anti ašista Me imurske županije. Mjesni

PLANINARSKO DRUŠTVO Prelog

Uredili vlastiti dom i pohodili Krn

Na izletu u Sloveniji Zapuštenu vikendicu kod Preloga, koju su dobili na korištenje, lanovi PD-a Prelog pretvorili su u vlastiti Planinarski dom Prelog. U domu se svaki utorak održavaju sastanci, analiziraju minuli i planiraju novi pohodi i izleti, te se druže lanovi i njihovi prijatelji.

Uskoro e Petar Šimuni , predsjednik preloških planinara,

planinarskim znakovima obilježiti (markirati) stazu od doma do grada Preloga. Isto tako u novom domu donesena je i odluka da se zajedno s Gradskom upravom i Turisti kom zajednicom grada Preloga napravi planinarsko - turisti ka staza oko Preloga koja e povezati najzna ajnije turisti ke i povijesne znamenitosti grada.

Iz novog doma preloški planinarili prošli su vikend krenuli u pohod na 2.244 metara visoki Krn u Sloveniji. U dva dana, koliko su boravili u susjednoj nam državi, osim Krna razgledali su Krnsko jezero, Bovec, dolinu So e, gdje su uživali u ljepoti prirode i zanimljivostima mjesnog muzeja.

(S. Mesari , . Kutnjak)

odbor Cirkovljan predložio je da se na isti trg postavi i bron ana skulptura blaženog Alojzija Stepinca. Kip je mjestu poklonio doktor Matija Berljak, a izradio ga je akademski kipar An elko Odak iz Zagreba. Odluka o postavljanju bit e donesena nakon konzultacija s projektantima trga, konzervatorima i stru njacima koji se bave prostornim ure enjem. (Velimir Kelkedi)

SVETA MARIJA prijave kandidata za Savjet mladih

Prijave se primaju do 30. srpnja Odlukom Op inskog vije a Sveta Marija Op ina je objavila javni poziv za predlaganje kandidata za lanove Savjeta mladih op ine Sveta Marija. Savjet e biti savjetodavno tijelo Op inskog vije a koje promi e uklju ivanje mladih u javni život, brojit e pet lanova koji e se birati na mandat od dvije godine, a za lanove se mogu kandidirati osobe u dobi od 15 do 29 godina života. Predlagatelji mogu biti udruge mladih i udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organiziranja mladih, a prijedlozi se primaju do 30. srpnja. (a )

27. srpnja 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USPJEH Dinko Oleti iz Peklenice me u najuspješnijim studentima prestižnog Fakulteta elektronike i ra unarstva u Zagrebu

Dobitnik ovogodišnje Rektorove nagrade nastavlja doktorski studij - Kada se u posljednje vrijeme govori o me imurskom kraju, sve se više spominju mladi obrazovani i nadasve sposobni ljudi koji stje u i usavršavaju svoje znanje na prestižnim hrvatskim fakultetima, a svoje e znanje i praksu stjecati i dalje na fakultetu te na stru nim projektima Dvadeset i trogodišnji Dinko Oleti iz Peklenice još je jednom dokazao da Me imurje ima perspektivne i uspješne mlade ljude koji su budu nost našeg kraja. Nakon što je po etkom srpnja diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i ra unarstva u Zagrebu te stekao zvanje magistar inženjer elektrotehnike, pretprošli je tjedan potpisao ugovor kojim e ostati raditi na fakultetu, ali i nastaviti daljnje školovanje u okviru postdiplomskog studija.

Naime, Fakultet elektrotehnike i ra unarstva i tvrtka “RECRO-NET” potpisali su sporazum o suradnji na projektu biomonitoringa okoliša i pacijenta primjenom beži nih mreža osjetila. Ovaj višegodišnji istraživa ki projekt izvodit e se u Zavodu za elektroni ke sustave i obradu informacija uz suradnju sa stru njacima Referentnog centra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za klini ku alergologiju. U okviru projekta RECRO-NET e inancirati u punom radnom vremenu Dinka Oleti a, doktorskog studenta iz prve generacije magistara struke diplomiranih na FER-u.

-Ve tri godine kod mentora profesora Vedrana Bilasa na Zavodu za elektroni ke sustave i obradu informacija na FER-u sudjelujem u istraživa kim aktivnostima jedne grupe pod nazivom AIG, Advanced Instrumentation Group. Diplomski rad tako er sam radio u sklopu njihovoga velikog istraživa kog projekta pod nazivom ‘Maslinet’, koji je aktivan posljednje tri godine.

Iz gimnazijske generacije nekoliko sjajnih me imurskih FER-ovaca Osnovnu školu Dinko je završio u Murskom Središ u, nakon ega je upisao Gimnaziju akovec, op i smjer. Iako ga kompjutori zanimaju od malih nogu, Dinko se za Fakultet elektrotehnike i ra unarstva po eo zanimati tek u srednjoj školi.

- Nisam od malena znao što želim biti kad odrastem. Tek negdje u srednjoj školi po ele su me zanimati matematika i izika, dok me ti predmeti, moram priznati, nisu zanimali u osnovnoj školi. Dakle,

Pekleni ani postižu sjajne rezultate u školovanju

Dinko Oleti potpisao je ugovor kojim e ostati raditi na fakultetu, ali i nastaviti daljnje školovanje u okviru postdiplomskog studija kao srednjoškolca po eli su me u matemati kom dijelu. Recimo dobitnik je Rektorove nagrade za privla iti matemati ki predmeti, V. Ili XV. Gimnazija u Zagrebu daju najbolje studentske znanstvene tako da sam tijekom srednje škole više studenata elektrotehnike. No, radove i umjetni ka ostvarenja za znao da u upisati FER. Drago mi u mojoj generaciji stvarno je bilo akademsku godinu 2009./2010. je da sam upisao taj fakultet i za- puno osoba koje su upisale FER, a Ova prestižna nagrada uru ena dovoljan sam izborom fakulteta, ve ina je i postigla velike uspjehe. mu je 2. srpnja za rad “Energetski kao i smjerom na fakultetu, ali i Primjerice, kolega Jura uri , koji svjestan beži ni osjetilni vor naokolinom u kojoj sam radio, kaže, je sada diplomirao sa mnom, bio pajan energijom iz ambijenta”, koji je u prvih pet posto diplomiranih. je radio s kolegicom Larom Juri i . i dodaje: - Sigurno ima veze i koju škola Kolegica Mateja Dokleja tako er Mentor im je bio ve spomenuti osoba poha a, no, koliko je netko je diplomirala s pohvalom. Dakle, prof. dr. sc. Vedran Bilas. dobar, prvenstveno ovisi o vla- stvarno je rije o odli nim studenUz Rektorovu nagradu, pristitom angažmanu i volji. Što se tima, što govori da smo bili dobra mio je i nagradu za najbolje stuti e srednje škole, osobno se rado generacija u srednjoj školi. dentske projekte izvedene u susjetim profesora Bar ota, koji mi radnji s industrijom, srednjim ili Dobitnik prestižnih je predavao iziku te koji mi je bio malim poduze ima. U spomen na nagrada veliki uzor i poticaj. akove ka Gitragi no preminulu dr. sc. Željku Dinko Oleti , koji e na gore Matutinovi , Fakultet elektromnazija sigurno je bila dobra odsko na daska, iako uvijek postoje spomenutom projektu biti za- tehnike i ra unarstva osnovao škole koje su ja e, u ovom slu aju, poslen kao zavodski suradnik, je nagradu koja nosi njezino ime

Uz Dinka Oleti a, još dvoje njegovih prijatelja koji dolaze iz istog mjesta tako er se mogu pohvaliti velikim uspjehom. Rije je o postdiplomantima Nikoli Bregovi u, asistentu na Prirodoslovno matemati kom fakultetu u Zagrebu, odsjek za kemiju, i Miroslavu Lisjaku, asistentu na Poljoprivrednom fakultetu Sveu ilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, koji je nedavno dobio stipendiju Nacionalne zaklade za znanost za šestomjese ni boravak na sveu ilištu u Bristolu u drugoj polovici ove godine. “Željka Matutinovi - Sun ica”. Ove akademske godine dodijeljene su dvije nagrade, prva jednom doktorandu, a druga upravo Dinku za rad “Razvoj sklopovlja i programske podrške beži nog osjetilnog vora FER vorak v2.0b“.

Upravo su ovak v i mladi uspješni ljudi željni znanja klju napretka. Budu im studentima poru ujemo da se ugledaju u starijeg kolegu, dok Dinku želimo sve najbolje i puno uspjeha u daljnjem radu i školovanju. (hz)

UDRUZI “Zora” odobrena dva nova projekta

Poziv mladima za prijavu u edukativnoj akciji U sklopu programa Europske unije “Mladi na dijelu”, dva projekta udruge “Zora”: “Odbaci svoje predrasude” i “Ti & ja” prepozna su kao važni za lokalnu zajednicu te su stoga i odobreni od Agencije za mobilnost i programe EU. Ukupna vrijednos za koju su ugovori potpisani je 10.314 eura, a sredstva se ispla uju iz IPA pretpristupnog fonda.

Ideje za ove inicija ve mladih dali su sami mladi, koji sudjeluju i u samoj implementaciji.

Inicija vom “Ti & ja” mladi e pokušati na zabavan na in mlade educirati o važnosti uvanja svoga spolno reproduktivnog zdravlja, a što se naj eš e zanemaruje zbog neznanja, straha ili srama.

Uz edukativne materijale, provest e se eduka vna akcija na Trgu Republike akovec “Šarena subota - igrom do znanja”, na kojoj e se mladi mo i bori za vrijedne nagrade, a pitanja e naravno bi o spolno reproduk vnom zdravlju. Za igru “ ovje e, nau i se” ve se sad primaju prijave grupa od e ri igra a na _ja@udrugazora.hr.

Ovim se putem pozivaju mladi koji misle da znaju puno da izmjere snage s drugim ekipama, a bit e tu i drugih zabavnih igara. U sklopu ove inicijative tako er se snima eduka vni lm za mlade ija e premijera bi na otvorenome 17. rujna na Trgu Republike.

U našoj zajednici pojam transrodnosti krivo se shva a

Inicijativom “Ti & ja” mladi e pokušati na zabavan na in educirati o važnosti uvanja spolno reproduktivnog zdravlja

Inicija vom “Odbaci svoje predrasude” udruga “Zora” obilježava Me unarodni dan mladih (12. kolovoza) i Me unarodni dan edukacije o transrodnim pravima (7. kolovoza).

- U našoj zajednici sam pojam transrodnos krivo se shva a, a ovim ak vnos ma želimo informira javnost što to no on zna i. Pojam roda uklju uje nau ena ponašanja o pi no muškim i tipi no ženskim karakteristikama te o ekivanjima kako bi se muškarci, a kako žene trebali ponašati. Te ideje i o ekivanja u e se od obitelji, prijatelja,

u religijskim i kulturnim ins tucijama, školama, na radnome mjestu, iz medija.

Prema uvriježenim karakteris kama, muškarci i žene e ke raju se i stavljaju u tzv. rodne ku je, a ako od toga odska u društvo ih odbacuje i diskriminira, kažu iz udruge “Zora”, i dodaju: -Transrodne osobe su sve one osobe koje se ne uklapaju u nametnute tradicionalne rodne uloge/ku je - pa možemo re i da svi ljudi na svijetu imaju karakteristike oba roda, pa su stoga transrodni. Danas žene nose hla e, obavljaju važne poli ke funkcije, muškarci imaju mogu nost odlaska na porodiljni i sli no. Da bismo ostvarili ravnopravnost, važno je da i muškarci i žene uživaju jednak status i imaju jed-

Inicijativom “Odbaci svoje predrasude” udruga “Zora” obilježava Me unarodni dan mladih i Me unarodni dan edukacije o transrodnim pravima nake uvjete i mogu nos za realizaciju svih svojih potencijala.

U sklopu projekta organizirat emo i javnu akciju i koncert 14. kolovoza na Trgu Republike u centru grada, gdje emo informira javnos o problema ci i distribuira eduka vne i promo vne materijale.

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POLJOPRIVREDNICI, OPREZ:

S AKOVE KOG SAJMA

U znaku inspektora Kolareka Vrelu srijedu na akove kom sajmu dodatno je zagrijao županijski veterinarski inspektor Ljubomir Kolarek, koji je provjeravao “papire” kod prodava a peradi i drugih CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- odojci - purica - kokoš - krumpir stari - pšenica - kukuruz - je am - zob - zuba e - kosiš e

800 kn/par 80 kn/kom 40 kn/kom 1,5 kn/kg 1,20 kn/kg 1 kn/kg 1,40 kn/kg 1,50 kn/kg 50 kn/kom 70 kn/kom

Reda mora biti i kvit! životinja. Kolarek je za odre ene nedostatke naredio da se odmah urede ili nema prodavanja na sajmu.

Unato nesnosnoj vru ini, sajam je bio dobro posje en, i solidno se trgovalo. Dobar posao obavili su ratari te povr ari, a ne mogu se potužiti ni pe enjari. (sm, zv)

Popust na koli inu

Paradajz se kupuje za svježu salatu ni ega ne nedostaje i svatko tko do e kupi barem nešto. Makar pola lubenice. (sm, zv) CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- mladi krumpir - mrkva - paprika - paradajz - mahune - krastavci - mladi luk - borovnica - višnja - kruške

6 kn/kg 7 kn/kg 10 kn/kg 9 kn/kg 12 kn/kg 3 do 6 kn/kg 5 kn/pušlek 20 kn/kg 15 kn/kg 8 kn/kg

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE o isplatama poticaja

Pomo u financijskoj krizi Zapo elo je zaprimanje zahtjeva korisnika poticaja u poljoprivredi i ostvarivanja prava na investicijsku potporu za ranije otkrivanje svojih prava preko poslovnih banaka.

Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je ugovore o poslovnoj suradnji s jedanaest banaka (PBZ Zagreb, Zagreba ka banka, Erste @ Steiermarkische Bank, Partner banka, Hypa Alpe - Adria Bank, HP banka, Croatia banka, Podravska banka, Centar banka, Karlova ka banka i Raiffeisenbank Austria) na temelju odluke hrvatske Vlade o posebnim mjerama pomo i poljoprivrednim proizvo a ima u uvjetima

Hranjenje krma a prošlogodišnjom zobi zaraženom plijesni uzelo danak

Dr. sc. Predrag Ko ila, dr. vet. med., smatra potrebitim upozoriti na opasnosti koje prijete od mikotoksina iz zaraženih žitarica

S AKOVE KOG PLACA

akove ki plac ovih dana nije preživahan, što je i uobi ajeno u ljetnim danima kada su i potroša i u ve em i prodava i u manjem broju na ljetnim odmorima.

Robe je dovoljno, solidne je kvalitete i umjerenih cijena.

Pozitivno je što se kod kupnje ve ih koli ina cijena spusti, pa se tako 10 kilograma graha u mušini dobije za 100 kuna, a kilogram za 15 kuna. Sli no je i s paprikom za zimnicu, krastavcima, lukom, ali i jabukama, presadnicama i rezanim cvije em. Ukratko, na placu

27. srpnja 2010.

inancijske krize. Ugovorima se regulira poslovna suradnja u cilju otkupa potraživanja s osnova poticaja u poljoprivredi koji korisnici ostvaruju na osnovi Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi u ruralnom razvoju te potraživanja s osnova prava na investicijsku potporu na temelju Pravilnika o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi.

Korisnici poticaja i korisnici prava na investicijsku potporu koji žele ostvariti svoja prava putem ugovora s poslovnim bankama svoja prava e ostvariti datumom koji e biti nazna en u obavijesti koju e zaprimiti na ku nu adresu. (sm)

- Na žalost, posljedice djelovanja opasnih mikotoksina iz plijesni u Me imurju ve postoje. Otkrivene su ovih dana i kod jednoga me imurskog uzgajiva a, vlasnika 20 krma a, koji je za njihovu hranidbu miješao prošlogodišnji naizgled zdrav a zapravo zaraženi mikotoksinima je am

Prošlogodišnja žetva žitarica bila je izuzetno loša zbog visoke vlage i tu e koja je uništila velik dio uroda, a ono što je ostalo najve im dijelom postalo je nepogodno za ljudsku i sto nu ishranu, prvenstveno zbog opasnosti razvoja mikotoksina u takvim žitaricama. Mikotoksini su tzv. “nevidljivi ubojice“, sekundarni toksi ni metaboliti brojnih vrsta plijesni koji se u ve im koli inama stvaraju na žitaricama koje se nalaze u nepovoljnim uvjetima vlage i temperature: zbog velike koli ine kiša i visoke koncentracije vlage u zraku te pove anih temperaturnih razlika.

Zbog kumulativnog djelovanja, mikotoksini i u malim koli inama predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i životinja.

Mala je vjerojatnost da e se bilo ljudi, bilo životinje zaraziti velikom dozom mikotoksina u kratkom vremenskom periodu, ve je daleko ve a opasnost od njihovoga kroni nog i štetnog djelovanja prilikom dugotrajne konzumacije hrane zaga ene mikotoksinima.

U zadnja 3 tjedna na njegovom gospodarstvu oprasile su se 4 krma e, kod kojih je primijetio da su ostale bez mlijeka kojim bi hranile svoju mladun ad. Oprašeni odojci bili su vitalni, ali su po eli ugibati nakon nekoliko dana zbog slabosti, pojave proljeva i pada op e otpornosti.

Odojci koji su uspjeli preživjeti ovu po etnu fazu bolesti pokazuju znakove

živ anih poreme aja, gr e se, “veslaju“ nogama, na nogama se javljaju otvorene rane te za nekoliko dana i oni ugibaju. A sve to zbog kroni ne izloženosti mikotoksinima i njihovoga toksi nog u inka na organizam krma a i odojaka. Unato lanjskim upozorenjima na opasnosti hranjenja stoke takvim žitaricama, naši sto ari još uvijek ne shva aju opasnosti koje nosi hranidba životinja žitaricama ili hranom zaraženom mikotoksinima.

Dr. sc. Predrag Ko ila, dr. vet. med., zbog toga je i ove godine smatrao potrebitim upozoriti na opasnosti koje prijete od mikotoksina iz zaraženih žitarica: kukuruza, je ma, pšenice, zobi i dr.

Koncentracije mikotoksina u hrani nisu visoke, ali su esti slu ajevi da više mikotoksina zajedni ki poja ava u inak, tako da su i u malim koli inama opasni za zdravlje ljudi i životinja. U organizam se unose hranom, udisanjem ili preko kože, pa osim ljudi i životinje imaju ozbiljnih zdravstvenih poteško e ako konzumiraju hranu koja sadrži mikotoksine.

Mikotoksini kancerogeni za životinje i ljude Mikotoksini se mogu na i ne samo u životinjskim proizvodima (meso, mlijeko, jaja i dr.), ve i u proizvodima dobivenima od biljaka in iciranima mikotoksinima (npr. u pivu dobivenom od in iciranog hmelja). Konzumiraju i proizvode in icirane mikotoksinima, i ljudski i životinjski organizam kumulira te mikotoksine u organizmu pa oni nakon

odre enog vremena ispolje svoj neželjeni u inak (u ve ini slu ajeva kancerogeni) na zdravlje ljudi i životinja.

Danas je poznato više od 400 vrsta razli itih mikotoksina, a zna ajno je da više vrsta plijesni proizvodi isti mikotoksin, odnosno jedna plijesan proizvodi više mikotoksina, pa se s medicinskog gledišta više puta govori o povezanim mikotoksikozama. Zbog me usobno povezanog djelovanja i velikog broja mikotoksikoza isti u se plijesni roda Aspergillus i Penicillium (u skladištu s lošim skladišnim uvjetima i kod silosa koji se ne iste redovito) te plijesni roda Fusarium (mogu proizvesti mikotoksine na još rastu oj biljci u polju).

Sto na hrana može se kontaminirati mikotoksinima u cijelom lancu poljoprivredne proizvodnje, po evši od kontaminacije usjeva na polju, tijekom žetve, u transportu i skladištu ili pak tijekom prerade. Hrana može biti kontaminirana mikotoksinima ak i onda kad je vizualno i analiti ki visoke kakvo e. Svjetski podaci govore da je minimalno 25 posto ratarskih proizvoda kontaminirano mikotoksinima, dok je kod nas taj postotak zna ajno viši, te nam on daje razlog za stalnu brigu upravo zbog navedene kroni ne izloženosti mikotoksinima i njihovom kancerogenom u inku. Osim navedenih putova kontaminacije hrane mikotoksinima, u današnje vrijeme globalizacije tržišta trgovina predstavlja realnu i vrlo veliku opasnost zbog mogu nosti miješanja više

mikotoksina uvezenih iz razli itih krajeva svijeta.

Toksi nost mikotoksina najja e je izražena kod mladih kategorija i bre ih životinja kojima se naj eš e oslabljuje imunološki sustav te time pogoduju pojavama drugih bolesti.

Osim djelovanja na imunološki sustav, neki mikotoksini ošte uju stanice jetre (karcinom), živ ani sustav (krvarenja u mozgu), izazivaju bolesti bubrega, respiratorne poreme aje, degeneraciju spolnih organa i nepravilni spolni ciklus, ošte uju sluznicu probavnih organa, a imaju i fotosenzibilni u inak.

Metode kojima se može smanjiti zaraženost mikotoksinima u sto nim krmivima razli ite su i one podrazumijevaju mehani ki ( iš enje žitarica i krmiva od ne isto a, uvanje žitarica na suhom i prozra nom mjestu i dr.), kemijski (ekstrakcija organskim otapalima, dodatak mikro iksatora u hranu i dr.) ili biološki na in, kao i termi ku obradu (kuhanje, prženje, pe enje).

Mlade i gravidne životinje hranite gotovim smjesama Mlade i gravidne životinje posebno je potrebno hraniti gotovim smjesama koje su prethodno laboratorijski provjerene i u koje se prema potrebi ve u samoj mješaonici sto ne hrane dodaju sredstva koja vežu i uništavaju mikotoksine. Naime, tvornice sto ne hrane laboratorijski ispituju ulazne sirovine koje se koriste u proizvodnji gotove smjese, te laboratorijski ispituju i inalni proizvod, tako da je mogu nost kontaminacije mikotoksinima svedena na minimum. (obradila BMO)

27. srpnja 2010.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

AMBULANTA GORNJI MIHALJEVEC

Kvržice na vimenu krava Pod tim se naslovom, zapravo, krije itav niz bolesti kože vimena i sisa u goveda.

Bilo da se radi o Gove im boginjama, Herpeti nom mamilitisu, lažnim boginjama (muza ke kvržice), Papilomatozi vimena… itd. Naj eš e pažnju posve ujemo bolestima unutrašnjosti vimena (mastitisi) i kvaliteti mlijeka no i zdravlje kože vimena i sisa je važno.

Gotovo sve bolesti kože vimena imaju jednu sli nosti: stajom ih raznosi sam vlasnik (muza ). Bilo o kojem uzro niku bolesti da se radi on se prenese s krave na kravu pri samoj mužnji. Tu se, naravno, opet doti emo higijene mužnje. Da bi sprije ili bilo koju neželjenu pojavu na (u) vimenu osnova preventiva je higijena ruku muza a, higijena

opreme, vimena i same mužnje. Puno se govori o svemu tome pa bih samo spomenuo: higijenu ruku muza a mora biti besprijekorna, oprema mora biti pod stalnim nadzorom, ista, dezinficirana, redovito mijenjati potrošne dijelove. Nakon pranja vime brisati maramicama za jednokratnu upotrebu. Vime prije mužnje mora biti potpuno SUHO! Obavezno dezinficirati sise nakon mužnje. Ne zanemarivati niti najmanje promjene na vimenu i sisama.

Unato svemu, još se ponekad mogu pojaviti problemi. Jedna od eš ih promjena na koži vimena su LAŽNE BOGINJE ili kako je uobi ajeno Muza ke kvržice. Bolest je virusnog podrijetla. Od in ekcije pa do pojave prvih znakova

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

bolesti obi no pro e oko 6 dana. Na po etku bolesti se primje uje crvenilo kože. Nakon 48 sati razviju se mjehuri i ispunjeni teku inom razli ite veli ine. U životinje izazivaju neugodu i bol pa pri mužnji znaju biti nemirne. Ponekad zbog boli teško puštaju mlijeko. Ozdravljenje, kao i kod brojnih virusnih bolesti, ide spontano no može trajati 14 do 28 dana. Kroz to vrijeme krava može producirati manju koli inu mlijeka pa se ekonomski gledano može radit o vrlo ozbiljnom problemu u staji, osobito ako boleš u bude zahva en ve i broj krava. S obzirom da je bolest virusnog podrijetla antibiotici ne e pomo i u lije enju. No, kako bi sprije ili eventualnu sekundarnu in ekciju bakterijama

koje se nalaze u okolišu pripomo i možemo mazanjem ili špricanjem antibiotikom te mastima na bazi cinka.

Ako se bolest na vrijeme prepozna bolesne životinje treba odvojiti te ih posebno, nakon zdravih dojiti.

Branko Delost, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Drve e u poslovnom svijetu Svako zlo za neko dobro. Dolaze bolja vremena za hortikulturu.

Možda ovo malo (ili malo previše??) recesijskog stiskanja i nije tako loša pojava - ako se nas zelene pita. Zadnjih su desetlje a tako brzo kod nas gradilii trgova ke centre i luksuzne upravne zgrade, da nismo stigli ozelenjavati njihov okoliš. Sad se malo taj tempo usporava, a menageri prezaduženih tvrtki se pitaju: što da se poduzme da klijentima ulijemo povjerenje a konkurenciji utjeramo strah u kosti? Skupi automobili? - isprobano, odijela s potpisom? - ne pali, vijetnamski mramor u predvorju?

- postavljen ...

Predlaže se: nešto vrlo, vrlo e ektno, relativno jednostavno, cijenom prihvatljivo i nadaleko vidljivo: hortikulturno ure enje okoliša. A još se i piše u zelenu knjižicu dobrih djela! Da, da, u pravu ste, pravo je vrijeme da iskorijenite ambroziju i ostale korove iz okoliša svojih stakleno - metalno - mramornih zdanja. Zaista se puno gradilo po lijepoj našoj! Svaki projekat uklju uje i hortikulturno ure enje okoliša gra evine. Samo su nam nekako svi investitori pod kraj investicije izgubili na snazi i onda zakazali u završnim koracima. Ali na ovim našim balkanskim prostorima, kad se završava gradnja nekako svima ponestaje daha i vremena. Malo se na kraju, nakon as altiranja, poravnaju hrpe gra evinskog otpada, zasipaju s malo ‚humusa‘, ubode se par grmi a.. i to je to za ‚tehni ki pregled‘.

Kasnije održavanje? Naravno da to ne e raditi direktorova tajnica, jer e slomiti potpetice... ne e ni top manageri, jer e se ugušiti u kravatama. Posaditi drvo ipak nije isto što i donijeti kavu ili raditi copy-past izvještaje.

Okoliš poslovnih objekata svakako nije privatni vrt. Ako vam mrak pada na o i od praznih ra una i dospjelih kamata, to ne zna i da morate posaditi živicu od ‚ empresa‘ kao na groblju ili pendulastu vrbu na ulazu u zgradu.

Tugovati se može dugo dugo, ali od tog nema novih kupaca. Pendulasto (tužno) drve e je dobro kao kulisa za itanje Ane Karenjine ali za izlazak iz recesije nam treba nešto drugo. Povjerite taj posao krajobraznim arhitektima.

Nekom mladom ovjeku kog ne more vaše bussines brige. Ne ete vjerovati, postoje ljudi koji to vole raditi i postoje rješenja koja e Vas oduševiti. Savršen drvored na idealno zelenom travnjaku... nekoliko kuglica buxusa za dobrodošlicu... stupasto drve e s porukom uspona. Vidi se i uje na daleko: kako ovima dobro ide! Što oni imaju a mi nemamo? Dobrog krajobraznog projektanta, pomno odabrane sadnice drve a i još boljeg vrtlara.

Lijepo Vas pozdravljaju iz IVE!

16

Mozaik

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽAN SAZIV kipara u Grabrovniku

Prethodnica aleji skulptura - Kao što Istra ima Aleju glagoljaša, tako bi Me imurje moglo imati jedinstvenu aleju kerami kih skulptura, jedinu u Hrvatskoj, kaže magistrica Osojni ki

Nevolja je stvorila prijateljstvo: Andrea Werner pomažu i stekla je prijateljicu Amaliju Bistrovi

IZ POMO I ZA VRIJEME DOMOVINSKOG RATA RAZVILO SE PRIJATELJSTVO

Andrea Werner pomažu i stekla prijateljicu Amaliju Bistrovi U vrijeme Domovinskog rata našim gra anima stizala je brojna pomo dobrih ljudi iz inozemstva. Osim što se na taj na in mogla osjetiti dobrota i toplina ljudi koji su suosje ali s patnjama ratnih stradalnika, ponegdje su te ljudske veze prerasle i u nešto više, u prijateljstvo koje se održalo do današnjih dana. Posredstvom Crvenog križa akovec doznali smo za jednu takvu ljudsku pri u nastalu u vrijeme Domovinskog rata.

U to doba, tijekom 1991. i 1992. godine, bilo je zaista teško i ovdje u Me imurju, gdje nije bilo neposredne ratne opasnosti ni ratnih operacija, ali je trebalo zbrinjavati mnoštvo prognanika, izbjeglica i socijalno ugroženih. Pomo je stizala iz svih krajeva, a izme u ostalog i iz Bavarskoga Crvenog križa, koji je pomo u svojih volontera dopremao i dijelio obiteljske pakete.

U jednom od tih paketa koji je primila gospo a Amalija Branilovi nalazilo se pismo pošiljateljice paketa, gospo e Andree Werner.

I tako je dopisivanje po elo kada je gospo a Amalija Branilovi odgovorila na pismo gospo i Andrei Werner. I pismo po pismo, izme u dviju žena razvilo se prijateljstvo koje traje punih 18 godina.

Gospo a Werner ni po završetku rata u Hrvatskoj nije zaboravila ni jedan Boži ,

ro endan, Uskrs estitati novoste enoj prijateljici u Hrvatskoj, a u održanju tog prijateljstva pomogle su i obitelji Kutnjak i Wildegger.

Gospo a Amalija Branilovi je osoba s invaliditetom, teško se kre e, pa se u prakti nom životu susretala s brojnim teško ama u kojima joj je pomo slala prijateljica Andrea Werner iz Njema ke.

Bile su to brojne situacije koje su za Amaliju život zna ile, kad joj se pokvarila vodena pumpa ili perilica rublja, uvijek je u pomo prisko ila gospo a Werner.

Ove je godine gospo a Werner odlu ila provesti godišnji odmor u Hrvatskoj, te se po prvi put susrela sa svojom prijateljicom Amalijom Branilovi , kojoj je toliko puta u proteklim godinama i pomagala. Iako je njihova me usobna komunikacija bila otežana zbog jezika, dvije su se prijateljice napri ale, uz malu pomo tre e žene, gospo e Nade Wildegger, koja im je prevodila. Tom su susretu prisustvovali i djelatnici Gradskog društva Crvenog križa akovec, koji su gospo i Andrei Werner predali zahvalnicu za dugogodišnji humanitarni rad i suradnju. Lijepo je kad prijateljstvo koje je spojilo žene, od kojih je jedna u nevolji, a druga se pokazala kao njezin mali an eo, opstane i nakon toliko godina.

(BMO)

Izradom i postavljanjem tri nove skulpture u srijedu je u gornjome imurskom Grabrovniku zatvoren II. me unarodni saziv Štrigova - Sveti Martin na Muri na kojem se zapo ela uspostava galerije na otvorenom - postavljanjem kerami kih skulptura uz cestu.

Sudionici saziva bili su akademski kipar Mustafa Skopljak iz Bosne i Hercegovine, Merike Halik iz Estonije i Sanja Ben i iz Hrvatske.

Saziv je vodila magistrica umjetnosti Vesna Osojni ki, koja odnedavno boravi i živi u Grabrovniku te tako doprinosi razvoju kulturnog turizma u ovom kraju. Uz cestu koja iz Grabrovnika vodi prema Štrigovi i Svetom Martinu na Muri postavljene su tri skulpture, te ih sada ima ukupno šest.

Saziv je radom zapo eo lani i bit e nastavljen, no u kojem smjeMustafa Skupnjak dovršava svoju skulpturu ru i obliku, zavisi i od op ina Sveti Martin na Muri i Štrigova.

- Zamisao mi je da uz cestu koja povezuje podru ja dviju op ina postavimo svojevrsnu aleju kerami kih skulptura. Kao što Istra ima Aleju glagoljaša, ovdje može biti aleja skulptura, za sa-

Iz ovog e nastati golubica Merike Hallik

Franjo Makovec i Stanislav Rebernik daju punu podršku zamislima magistrice Osojni ki, koju su obojica i posjetila. Mišljenja su da ne treba žuriti i da je potrebno prije urediti prometnicu koja povezuje op inska podru ja i tek onda zapo eti radove na samom terenu. Isto tako su

mišljenja da treba osmisliti i svojevrsnu zaštitu skulptura od mogu ih vandala. Sve u svemu, na elnici op ina Sveti Martin na Muri i Štrigova žele aleju kerami kih skulptura kao kulturnu i turisti ku atrakciju, kao što to i prili i op inama s izraženim turisti kim ambicijama. (sm)

Magistrica Osojni ki uz skulpturu Sanje Ben i

ŽUPA SVETOG Nikole biskupa u akovcu

Proslava blagdana Gospe od An ela Trodnevnicom koju e predvoditi p. Ante Perkovi iz Cernika vjernici akove ke župe Svetog Nikole biskupa, a zajedno s njima i ostali me imurski katoli ki puk, pripremat e se za proslavu blagdana Gospe od An ela ili Porcijunkule.

Dan kada smo postali sve enici rekao Bog, sv. Katarini Sijenskoj, o sve enicima. Njihovo blago je predanost Gospodinu i njihovo srce isto da uvijek može i i s Njim. Gospodin i mi, trebamo njihove dlanove, njihove ruke podignute na blagoslov, njihovo srce ražareno plamenom ljubavi, trebamo njihov trud i kaplje znoja, i njihovu samo u. Otac Ante Gabri , veliki hrvatski misionar, znao je re i: «…ne škrtarite darivaju i se Isusu. Bit ete sretni, najsretniji na ovome svijetu i u init ete mnoge druge sretnima».

Nema razlike izme u sve enika ju er i sve enika danas, ta isto je

i žele is inancirati postavljanje skulptura, aleja bi mogla zapo eti egzistirati, kaže magistrica Osojni ki, koja je saziv sama is inancirala, dodaju i ako op ine to ne e mo i onda e ona aleju, to nije, galeriju, uspostaviti na vlastitom imanju. (S. Mesari )

Na elnici daju podršku

BOG MOJIH DETALJA

Ovih smo ljetnih mjeseci posebno radosni i ponosni jer se na puno župa naše Varaždinske biskupije slave Prve svete ili Mlade mise, naših mladih sve enika, duhovnih pastira. Krist je ponovno stao tražiti ljude za velika djela, i izabrao naše mladi e, te ih posvetio da ‘’hvataju srca’’ božanskom rije ju. Zahvalni Bogu što nam ih je dao, ne smijemo nikada prestati moliti za njih, da bi bili plodonosni u brizi za naše duše, jer sve enici Isusa Krista moraju biti sveti i donositi Boga svima. «Njima sam dao za službu da upravljaju Nebom... », tako je

da jedina u Hrvatskoj. Bila bi to kulturna i turisti ka destinacija, zanimljiva doma im ljudima, ali i turistima i strancima. O planovima sam izvijestila op inske na elnike Franju Makovca i Stanislava Rebernika, i odlu e li oni, odnosno njihova vije a, da mogu

predanje, potpuno u službi Boga i Crkve. Srce jednog sve enika ve 2000 godina je srce koji živi samo zato da bi objavilo svijetu O evo milosr e! Izme u «starih» i mladih, isti zanos da služimo i spašavamo; da naviještamo Isusa da ga svi zavole; da tješimo, hrabrimo, podižemo, lije imo!

Ista ljubav prema Crkvi, prema Svetoj Misi, sakramentima, ista želja da se dade Isusa svijetu koji ga je toliko potreban…Zato sve eni ko zvanje traži da ostanu maleni, da mogu pokazati lice Kristovo, njegovu Rije , njegovu Prisutnost, njegovu Ljubav. Tre-

Od petka 30. srpnja do nedjelje 1. kolovoza Trodnevnica zapo inje u 18 sati, a u nedjelju e od 21 sat zapo eti Marijansko bdjenje.

Na sam blagdan 2. kolovoza svete mise su u 6.30 i 8 sati, dok e sve ana, kojoj e prethoditi procebaju se prepustiti misionarskom zanosu jer su «u srcu borbe», na prvoj liniji. Žetva je velika, ali i poslanje! «Nova evangelizacija» e biti dobra samo uz jedan uvjet: da tražimo plodove na koljenima, zajedno u klanjanju pred Gospodinom. Jer samo iz Kristova srca proizlazi sav apostolat. Ne zaboravimo nikada, da je prvi i glavni u svakom dijalogu spasenja Onaj koji jedini može spasiti i posvetiti, a to je – Krist Gospodin. Svaki oblik našeg pastorala, ak i onaj koji je na prvi pogled ‘profani’, mora poslužiti da se prona e još više mjesta za Boga u srcima ljudi kojima smo poslani. Dan kada smo postali sve enici, mi smo sve «izgubili»…sva naša prava…da bi postali svima sve. Nemojmo nikada odbiti biti – o evi, prijatelji,

sija, zapo eti u 9.30 sati, a predvodit e je o. Ante Perkovi .

U 11.15 sati vele asni Tomislav Šantak predvodit e svetu misu na slovenskom i ma arskom jeziku. Proslava e završiti krunicom u 18 sati i svetom misom u

18.30 sati. Porcijunkulski oprost može se dobiti 1. kolovoza poslije podne i 2. kolovoza cijeli dan.

Gvardijan i franjevci pozivaju sav vjerni ki puk na ovo veliko godišnje proštenje. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 27. srpnja Klement Ohridski, Rudolf srijeda, 28. srpnja Viktor, Neven, Nazarije etvrtak, 29. srpnja Marta, Lazar, Urban petak, 30. srpnja Petar Krizolog, Julija Piše: vl . Antun Štefan tješitelji, odgojitelji, sluge, bogati u siromaštvu, siromašni u bogatstvu, sposobni razumjeti strahove ljudi s kojima dijelimo sve i promijeniti ih, živjeti iz ljubavi.

subota, 31. srpnja Ignacije Lojolski, Vatroslav nedjelja, 1. kolovoza Algons Liguori, Nada ponedjeljak, 2. kolovoza Gospa od An ela, Euzebije

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

PETRI (1988. -2010.)

U iteljski osmjeh prije tekme Ve smo pomalo i zaboravili prošlu školsku godinu, ali neka sje anja ipak ostaju. Obi no su na kraju i razni sportski susreti pa tako i u itelji znaju odigrati s osmašima. Onako za uspomenu jer rezultat nije bitan. Tako smo zabilježili takav susret u OŠ Mursko Središ e. U iteljska

ekipa na slici je još prije susreta imala i osmjeh na licu no poslije tekme više osmijeha nije bilo.

Kažu ipak da ne zbog rezultata nego ne eg sasvim drugog. Na slici: N. Hajdinjak, R. Belovi , A. Puklavec, S Tomši , E. Šari , T. Hajdarovi , D. Varga i I. Majsan.

Svaštice • Svaštice • Svaštice MAŠTAMO, MAŠTAMO

Volim maštati o puno lijepih stvari Najradije maštam o tome da sa svojim razredom idem na plivanje. Zamišljam kako se zajedno na bazenu kupamo, igramo se loptom, spuštamo se niz vijugavi tobogan i skrivamo pod veliki vodopad.

Cijelo vrijeme maštam o danu kad emo na kupanje, o toj ludoj i nezaboravnoj zabavi.

Doroteja Lipovi , 3.r Volim zamišljati svoja budu a putovanja. Voljela bih posjetiti Zoološki vrt u Zagrebu pa jedva ekam kad u u 4. razred, jer tada putujem u Zagreb.

Magdalena Mezga, 3.r Ja ve neko vrijeme maštam o novom biciklu. Volio bih da je velik i da ima deset brzina. Vozio bih se biciklom na Sv. misu i na vjeronauk, kroz vikend vozio bih se na prijateljima po našem mjestu.

Filip Mezga, 3.r Ja naj eš e maštam o tome kako bih igrao nogomet u nogometnom klubu Barcelona. Maštam o tome da postanem tako dobar nogometaš kao Leo Messi. Da postižem toliko golova kao i on da nastupam po cijelom svijetu.

Leonardo Zadravec, 3.r Naj eš e maštam kako bih se igrala sa barbikama i sa sestrom, ali nemam vremena jer smo u suprotnoj školskoj smjeni. Igramo se samo vikendom, ali ni onda nema-

mo baš puno vremena jer u imo.

No, ja bih da se igramo svaki dan i to da barbike idu u kino, to jest da ja i moja sestra gledamo crti . Igramo se da barbike imaju puno djece i da se barbika i Ken vjen aju. Rado se igramo da je moja sestra mama, a ja i bebe njena djeca. Najdraže mi se igrati sa barbikama.

Rahela Zadravec, 3.r Ja naj eš e maštam o prijateljstvu, igri i glazbi jer me to raduje. Maštam da sam morska sirena, da razgovaram s ribama i da iska em iz mora poput dupina.

Ima dnevnik u koji zapisujem svoje snove. Ponekad maštam o tome da sam modna kreatorica koja izra uje najljepšu odje u i obu u. Da sam vila koja može sprije iti svo zlo.

Moja maštanja su prelijepa, pogotovo kad se radi o ljubavi.

Nastavit u zapisivati snove u svoj dnevnik i nadati se ostvarenju bar jedne želje.

Ivana Sklepi , 3.r Moja me mašta ponekad ponese i odnese u udesan svijet. U tom svijetu mašte ima puno djece. Svi su veseli i igraju se igra kama, tr e po livadi koja je puna cvije a. Djevoj ice u toj mašti izgledaju kao princeze, a dje aci kao prin evi.

Nikol Kordi , 3.r Maštam o tome da postanem odrastao ovjek i da po nem raditi kao voza autobusa. Tada bih tako mogao zara ivati novac.

Michael Kralji , 3.r Naj eš e maštam o ocjenama u školi. Želim imati petice i

etvorke, a ne trojke, dvojke i jedinice. Maštam kako bih se igrala s prijateljicama. Maštam o ljetu kad u i i na more i kupati se.

Jelena Ko ila, 3.r Volim maštati o zagonetkama kao npr.: Šap, šap, šaonja, Zub, zub, zubonja, Trb, trb, trbonja, Brund, brund, brundonja.

Ima li negdje meda? (medvjed) Vidite, o tome ja volim maštati.

A o emu vi volite maštati?

Stela Jezernik, 3.r Od djetinjstva maštam da u postati slavna. Uvijek sam se htjela ne im baviti, ali nisam znala što odabrati. Jednog dana mama je predložila ples. Nazvali smo nekoliko brojeva, raspitali smo se i odlu ili. Upisala sam plesnu školu.

Na po etku sam bila malo nesigurna. Nisam nikoga poznavala i sve mi je bilo novo, ali ubrzo se to promijenilo. Stekla sam nove prijateljice i prijatelje i uz to sam se bavila ne im što mi se svi a.

Ubrzo mi je krenulo i po ela sam maštati.

Maštala sam o tome da jednog dana krenem na natjecanja u kojima su sudjelovali stariji parovi i kojima sam se divila. Nakon napornog rada i truda i to mi se napokon ostvarilo. Bila sam presretna kad mi je mama rekla da idem na natjecanje. Nave er nisam mogla spavati. Razmišljala sam o frizuri, o haljini i cijelom nastupu. Sad, kad sam napokon postigla što sam htjela, moja maštanja su se pove ala. Maštam dalje o tome kako u jednog dana

biti na televiziji. Oko mene puno svjetala, a ja u prekrasnoj haljini nasred podija. Svi mi plješ u, a ja uživam.

Svjesna sam da je to dug i težak put, ali u mašti sve je mogu e.

Ako ne uspijem u stvarnosti barem mogu maštati o tome.

Marcela Sedmak, 3.r 1. Sve smo imali, a sve izgubili, nevjerni bili jer druge smo ljubili. Griješili smo puno, nismo ni znali, jedno smo drugom bol zadali. Sad te se sjetim pa uzdahnem tužno, kad ne mogu lijepo sjetim se ružno.

2. Za tebe sam spremna i ljubav da molim jer te još uvijek beskrajno volim. Ni najve a tuga slomiti me ne e jer mi je s tobom život pun sre e. Tvoje mi je srce najdraža stanica, mojoj je ljubavi samo nebo granica.

3. Tu sam za tebe uvijek bila, rijetko sam ti kada istinu krila…

Kad nisi mogla sama pomogla sam ti ja, koliko te volim samo nebo zna.

Zazovi glasno kad zatrebaš me ti, nek’ naše prijateljstvo zapamte svi.

4. Nisam ti ja ista kao i sve druge, moje su o i uvijek pune tuge…

Moje je srce puno boli, treba mi neto da me malo voli…

Treba mi netko da mi svijet pokaže, da bude iskren, da mi ne laže.

5. Što mi se to doga a, zašto ljubav molim, kada ja tebe još uvijek beskrajno volim…

Zašto te sad nema, zašto nisi tu, kraj mene da me grliš pa makar i u snu…

Mala likovna izložba

Kaja Krha , 7.a OŠ DOMAŠINEC

OPROŠTAJ

Katarina Hamer, 8.a OŠ DOMAŠINEC

Josip Furdi, 7.a OŠ DOMAŠINEC

Ju er je kiša oprala ulice.

Ju er gotovo da sam osjetila svijet kako je stao i zadrhtao: Pod naletom boli, po okriljem molitva, u besanoj no i, nad tvojim usnulim tijelo, Draga Petra.

A danas, tek pokoji oblak i sveprisutna zla strepnja koja šumi u krošnjama drve a, zvucima umornog pogleda skrivenih misli i straha, daju do znanja da je nešto pošlo strašno po zlu.

Imam osje aj da si se sakrila i da te samo treba prona i, da e do i netko i ispraviti ovu pogrešku.

Jer mora da je to greška zar ne?

I od ju er ništa više nije isto, i nitko nema snage da vrsto uhvati uspomenu i gledati život kako se i dalje sve odvija u savršenom miru i rasporedu utabanih staza normalnog sretnog života.

Prvi školski dan, prva ljubav, prvi dolazak ku i sa izlaska u svitanje jutra.

Neutješna majka, otac i slomljen brat.

Prijatelji koji pla u bez suza, i oni koji nisu imali hrabrosti re i: Zbogom!

Ovdje su danas, svi oni koji su te poznavali dobro, oni koji su te znali tek kao osobu kojoj uvijek s lica sjaji osmjeh, i oni koji e te tek upoznavati u pri ama; Svi danas, ovdje s istom željom i neizrecivom tugom koja jeca u našim srcima molimo za istu stvar Neka tvoja ljubav, osmjeh i optimizam, nepokolebljivog borca ostavi barem mali trag u nama, da nitko nikad ne zaboravi, baš poput tebe živjeti svaki dan jednakom upornoš u!

Tebe nema, neka nam to ostane.

Branka Petanjek

Svijet pri a

Piše: Žarko Skok

Put ka zvijezdama Polako je padala no a mali su prijatelji iz nekog neobi nog razloga bili sve veseliji. Ze i Mimi je tiho grickao slatku mrkvu, vepri Tut zadovoljno mljackao oko otpalih žireva, a ježi Duc se meškoljio po suhom liš u. Jedino je njihova prijateljica , sova Slava mudro šutjela. No je bila topla i ugodna a cijeli su nebeski svod popunile sjajne zvijezde. Neke su bile velike, neke male, neke su sjajile ja e a neke manje. Negdje su svijetlile u grupi a negdje same, uglavnom, osjetilo se da se sve jednako trude kako bi upotpunile ovu divnu sliku.

- Da mu je znati koliko ih je? - pitao se ježi .

- Evo, ja u ih izbrojati. Jedna, dvije, tri… - šalio se ze i .

- Ja bi im htio biti blizu- rekao je zaneseno vepri .

Ponovo su svi ušutjeli i gledaju i uživali.

- Mogli bismo im biti blizu - tiho izusti Slava.

- Kako? - istovremeno su zapitali trojica prijatelja.

-Možemo se popeti na brežuljak, ali pri ekajte malo da najprije prona em pravi put - odgovori sova i odleti.

Znali su za njen dobar vid po

mraku pa nisu ni sumnjali da e Slava prona i najbolje rješenje.

Nestrpljivo su ekali i dobra se sova ne ujno vratila.

- Evo, našla sam put - rekla je im je sletjela na granu.

- Ima li usput kakve hrane? zapita je vje no gladan Tut. - Ima, vidjela sam.

Vesela družba po e laganom uzbrdicom i im bi se malo umorili stanu i glave okrenu prema nebu.

Zaista, u inilo im se da zvijezde trep u sjajnije, kao da su im bliže.

- Oho, pa ovdje ima inih šumskih jagoda- sav sretan otkrije vepri .

- A i ovo korijenje je nekako slasnije nego u našoj dolini - veselo e ze i .

Duc i Slava se pogledaju i tiho nasmiju. Znali su da je nakon napornog putovanja hrana najukusnija. Penjali su se oni tako i penjali i kona no došli do malog proplanka, to je bio vrh brda. Svi pogledaju u nebo i silno se za ude.

- Ali kako, zvijezde sad slabije svijetle a trebale bi ja e? - zbunjeno se pitao Mimi.

- Zar im nismo bliže? - nadoda Tut. - Jesmo, ali se po inje daniti, dolazi zora - objasni Duc. Opet su u tišini uživali, ali ovaj put gledaju i ra anje novog dana.

Svi osim sove Slave kojoj ova svjetlost nije ni najmanje odgovarala.

- Ovo mi strašno smeta - rekla je žmirkaju i – ne mogu ni letjeti.

- Ne boj se no na pti ice, sjedni na moja le a i spavaj. Ja u te odvesti do ku e- ponudi se galantno vepri .

Tako se ekipa starih prijatelja spuštala s brda sretni zbog još jednog novog, nezaboravnog doživljaja.

18

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. srpnja 2010.

Tihomir (30) i Martina (26) Vaser iz Nedeliš a dobili su Fabijana, ro enog 17. srpnja u 3.30 sati. Po bracu je došao i Florijan (3).

Ivica (32) i Ivana (24) Se an iz Donjeg Kraljevca dobili su Izabelu, ro enu 17. srpnja u 4.30 sati. Imaju i Irisu (1,7).

Marko (26) i Emina (21) Pergar iz Ivanovca dobili su Emili, ro enu 15. srpnja u 23.45 sati.

Nino (28) i Mihaela (25) Kukovec iz Murskog Središ a dobili su Josipa, ro enog 14. srpnja u 14.10 sati. Po bracu je došao i Niko (3,5).

Mario Jurani (25) i Jelena emerin (23) iz Dunjkovca dobili su Enu, ro enu 11. srpnja u 4 sata. Po unuku je došla i baka Irena.

Željko (27) i Suzana (27) Brljak iz Donjeg Vidovca dobili su Tenu, ro enu 18. srpnja u 11.55 sati.

SPORTSKO ljeto u Nedeliš u

Gotovo 150 djece uživalo u kampu jahanja Prošli tjedan uspješno je završen peti od devet sportskih kampova projekta “Sportsko ljeto” u SGC-u “Aton” u Nedeliš u.

Rije je o kampu jahanja, za koji je bio veliki interes, što potvr uje brojka od 144 djece koja su uživala u e i osnove ovog sporta.

Za kamp jahanja bio je velik interes

Ovaj tjedan krenuo je odbojkaški kamp u organizaciji OK-a “Centrometal”, dok nakon njega slijedi rukometni kamp. Od 9. do

13. kolovoza djeca e mo i u iti osnove karatea, a kao posljednji sportski kamp održat e se košarkaški kamp.

Preko 140 djece uživalo je u e i osnove jahanja

Atraktivna Ingrid Andro ec U ovotjednom fotosessionu predstavljamo simpati nu sedamnaestogodišnju Ingrid Andro ec koja dolazi iz Dunjkovca, a snimljena je u SPA&GOLF Resortu Sveti Martin. (foto: Vrzan, više na str. 5 priloga Media)

2

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S predstavljanja knjige, u prvom planu obitelj Glavina i Vugrin i

O knjizi su govorili Stjepan Hranjec i autor Josip Šimunko, dok je kroz program vodio Željko Soka

U Prelogu otkrivena spomen - plo a pjesniku Ivanu Glavini te predstavljena knjiga o njemu

Zbuditi trseka koji je predugo spal U Prelogu je u srijedu, u ulici Kneza Domagoja 1, otkrivena spomen - plo a Ivanu Glavini, hrvatskom kajkavskom pjesniku, autoru poznate pjesme “Trsek moj, zbudi se”, koja se danas smatra gotovo narodnom pjesmom i himnom vinogradara sjeverne Hrvatske. Sve anost je zapo ela pjesmom Ivana Glavine “Staromu pajdašu” u izvo enju mladog studenta Filipa Huzjaka.

Govore i ispred spomen - obilježja, gradona elnik Preloga Dragutin Glavina podsjetio je da je Ivan Glavina bio pjesnik intime, malog i strpljivog me imurskog Hrvata, skromnog i zadovoljnog malim, te da je bio poznati postolar u Prelogu.

Ivan Glavina ro en je 1904. godine u Prelogu, gdje živi do 1955. godine, a potom odlazi u akovec.

Dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske akovec, istaknuo je da se Matica na najbolji na in odužuje pjesniku koji je danas premalo poznat, a ije pjesme se, barem one koje se nalaze na gramofonskim plo ama, jako rado slušaju. Spomen - plo u je blagoslovio dr. Juraj Kolari , rekavši da postoje najmanje tri razloga zašto se postavlja spomen - plo a kao sje anje na autora lijepih pjesama, a ona je i podsjetnik mladima da ga upoznaju.

Potom je u dvorani pastoralnog centra župe Prelog predstavljena knjiga Josipa Šimunka “Ivan Glavina - hrvatski kajkavski pjesnik iz Preloga”, uz nastup Ogranka Selja ke sloge Prelog i Filipa Huzjaka. Knjigu, koja ima 110 stranica i koja je izašla u izdanju Matice hrvatske akovec, predstavili su dr. Stjepan Hranjec u ime izdava a, Matice hrvatske akovec, i autor Josip Šimunko.

Dr. Stjepan Hranjec naglasio je da je dugo vremena pu ka književnost bila slabo ili nikako zamije ena, pa i marginalizirana. S jedne je strane stajala narodna književnost, a s druge visoka književnost, dok je pu ka književnost uvijek bila nekakav “hibrid” koji preuzima iz obje književnosti oba poetska koda.

Ivan Glavina je kajkavski pu ki pisac koji je u svojem kajkavskom stihu nasljedovao Mikulu Pavi a u motivskom, ugo ajnom i leksi kom smislu, te duh me imurske narodne popevke. Šira javnost povezuje Ivana Glavinu samo s dvije njegove antologijske pjesme, “Trsek moj, zbudi se” i “Staromu pajdašu”, no sad se vidi da je on autor i drugih lijepih kajkavskih pjesama.

Nije nimalo slu ajno što je ve i dio njegovih pjesama uglazbljen u nadarenoj obitelji Glavina u Prelogu. Pjesnik Ivan Glavina zaslužuje da se “zbudi trsek koji je predugo spal”, zaklju io je dr.

Stjepan Hranjec.

Kajkavske popevke Ivana Glavine Knjiga o Ivanu Glavini autora Josipa Šimunka sastoji se od tri dijela. U prvom dijelu donesena je studija o životu i radu pjesnika. Od petero bra e Glavina svi su se na neki na in bavili glazbom, izme u dva velika rata u prošlom stolje u. Dok su Ivan i brat mu Josip pisali pjesme i komponirali ih, ne znaju i note, brat Vinci bio je dugo vo a tamburaša Ogranka Selja ke sloge Preloga, brat Martin svirao je bajs, ne zna se je li u mladosti i peti brat Antun svirao, prema kazivanjima, on je poginuo u Drugom svjetskom ratu.

Nakon Drugoga svjetskog rata Vinko Vinci Glavina uvježbao je mla i tamburaški sastav Ogranka Selja ke sloge Prelog, koji je pedesetih i šezde-

Spomen - plo u pjesniku Ivanu Glavini otkrili su gradona elnik Preloga Dragutin Glavina i predsjednik Matice hrvatske akovec Stjepan Hranjec setih godina prošlog stolje a postigao zna ajne uspjehe te snimio dvije gramofonske plo e. Za taj je mla i sastav pjesnik Ivan Glavina pisao pjesme.

U drugom dijelu knjige kronološki su objavljene sve njegove do sada prona ene pjesme. Ukupno je prona ena 21 pjesma, ve ina od njih imala je melodiju. Vidi se da su pjesme prire ivane za pjevanje, no one imaju i svoju vrijednost kao lirske pjesme i kao pjesme jednog vremena.

Me utim, ve ina melodija je izgubljena, a za sada su poznate samo

melodije pjesama “Trsek moj, zbudi se” i “Staromu pajdašu”, koje su svojedobno snimljene na gramofonske plo e u izvo enju tamburaša Ogranka Selja ke sloge iz Preloga, pjevao ih je Josip Joc Glavina.

Antologijsku pjesmu “Zmisli se ti moja draga” je prema sje anju, odmah nakon predstavljanja knjige u Prelogu, otpjevao Alojzije Šestan, nekadašnji lan tamburaškog sastava Ogranka Selja ke sloge Prelog, dok pjesmu “Dok sam bil ja de ko mlad” zna otpjevati unuka Višnja Vugrin i iz akovca. I to je za sada sve kad je rije o melodijama pjesama.

Otkrivanju spomen - plo e nazo ili su brojni gra ani i gosti

Pjesma “Trsek moj, zbudi se” nastajala je šest mjeseci Pjesnik Ivan Glavina sedamdesetih godina prošlog stolje a ispri ao je kako je nastala pjesma “Trsek”, što je zapisao Mirko Banjeglav. Donosimo dio kazivanja pjesnika, koji je objavljen i u knjizi. Ivan Glavina kazuje: - Prva ozbiljna i prva pesma koju sam napisal bila mi je “Hižici moji”. Dok sam si hižicu zidal, ja i moja žena nismo imeli niš. Zišli smo se tak - bez igdi i ega, škrtarili, šparali... Kasnije sam si od op ine na gmajni kupil jednu parcelu i tu sam zazidal hižicu u Prelogu. im je bila gotova, zmislil sam se kaj su mi negdar deda znali re i: - Najprej trseka posadi. Veli, to ljetos posadiš i v leto ve imaš ploda. To najprije trebaš. To mi je bila prva pesma.

Vreme je prolazilo i moj trsek polek hiže je lepo rasel i napredoval. Bilo mu je pogodno jer je bil stalno na suncu koje ga je grelo, a od zida je ve išla toplota, ne? I na protuleteje, dok sam ga išel obrezavat, vidim z njega je po elo nekaj kapati. Gle, reko, of se trsek ve zbudil. Ti si se zbudil. I dok sam ga obrezaval, došle su mele pak su po ele sisati soka.

Viš, velim, ja o ekujem kaj budem vin eko pil, deca kaj budu slatko grozdje jela, a i mele se veseliju slatkomu soku. To je bormeš jedna korisna vo kica, te trsek. Tak razmišljaju i

pojdem ja dalje o drugomu trsu - kraj drvarnice. Ali, kak je on bil v hladovini, on se još nije “plakal”, nije sunca imel.

A jedno meter dale je bila jedna šljiva i pod njom je, iš e, tak mala hrpa snega bila. Unda ja to gledim i velim: - No trsek moj, zbudi se, dosta si spal. Dugo na tebi mi snegeg je stal... Komponiram ja to, komponiram, ali nejde. Ne slaže se. Ali bude stoga na kraju popevka. Bude!

I tak sam se s tim mu il tjeden dni.

Je, ali sad melodiju. Kaj bu z njom? Ja ne znam note. Probam jednu melodiju, nejde. Probam nekak druga , pak nejde. Ali, navek sam si nekog po etka zapamtil otkud po injem pa mi je drugi put bilo le keše. Mu il sam se s tom kompozicijom sigurno šest meseci.

I jednog dana sam našel onu pravu, bar sam tak mislil.

Došel sam doma k mojem bratu, koji se isto bavi komponiranjem, ja njemu velim: - Joži, ve ti bum popeval jednu melodiju. Dobro poslušaj jer se meni tri motaju po glavi. Morti buš ti zapamtil. I tak ja njemu popevam.

Jemput, dvaput, triput... Dugo smo to vežbali i on ju je kona no zasviral. No, sad kad je to bilo gotovo htel sam kaj bi se ta pesma i negdi ula, na pozornici ili na radiju, pak sam je prenesel na lanove Selja ke sloge iz Preloga, koji su je snimili na plo u...”

Ivan Glavina je autor i dvije drame, “Povratak dece” i “U borbi za bolji život”, koje bi trebalo prirediti za tisak, jedna je nezavršena. Na žalost, dio opusa Ivana Glavine možda je zauvijek izgubljen.

Ve za života pjesnika (umro je 1980. godine) on se tužio da mu je dio pjesama izgubljen i da ih više ne može na i.

Kajkavske popevke Ivana Glavine nastajale su punih etrdeset godina. Prva popevka “Šoštar Ivi jesam” nastala je 1933. godine, a zadnja, “Me imurje naše”, 1973. godine.

Dvije male gramofonske plo e s pjesmama Ivana Glavine i Ogranka Selja ke sloge iz Preloga snimljene su sedamdesetih godina prošlog stolje a.

Prva je snimljena za RTB (Radio televizija Beograd), a druge u “Jugotonu“.

Pjesme nepoznatog autora U tre em dijelu knjige objavljeno je šest kajkavskih pjesama nepoznatog autora, koje su prona ene u ostavštini Ivane Glavine.

Poduže pjesme na kajkavskom sigurno su bile dragocjene za onoga tko ih je rukom napisao, pa bilježnica s pjesmama nije mogla samo tako do i u vlasništvo Ivana Glavine.

Mogu a je realna pretpostavka da je tu bilježnicu Ivan Glavina sa uvao jer je dobro poznavao autora, a zna se da je u obitelji Glavina bilo pjesni ki i glazbeno nadarenih.

Naime, mogu a je pretpostavka da je pjesme napisao netko od njegove bra e.

S druge strane, u pjesmama se spominju neki me imurski lokaliteti, tako kr ma “Gosari ”, vjerojatno u Držimurcu i “put prema Belici“. Me utim, i u Prelogu je nekad postojala kr ma “Gosari ”, kažu, preko puta igrališta.

Ako je rije o autobiografskim zapisima, mogu e je i da je pjesme pisao neki me imurski bandist, glazbenik koji je bio lan puha kog sastava i koji je imao bicikl.

Iz Belice su u Prelog Ivanu Glavini dolazili nadareni pojedinci iz Belice zbog pjesme “Kalamper, kalamper”. Je li autor iz Belice, nepoznato je. Iz pjesama se nazire i da je bio “u svijetu”, a Me imurci su tako kazivali za sve one koji su otišli u gradove.

Ivan Glavina je svakako zaslužan što je sa uvao ovih šest pjesama. Bilježnica malog formata ima samo 52 stranice te nekoliko otrgnutih listova, tako da je zadnja pjesma “Naše gostoje” nepotpuna.

Kajkavske poduže pjesme nose nazive: Berba grozdja, Na paši, Brest, Stiska na cugu, Naše društvo i Naše gostoje, na humoran na in opisuju jedno vrijeme prve polovice i sredine prošlog stolje a, uz nostalgiju prema lijepom vremenu mladosti.

Na kraju, u knjizi je objavljen i rje nik manje poznatih kajkavskih rije i, zbog lakšeg snalaženja.

Spomen - plo a i knjiga o Ivanu Glavini u izdanju Matice hrvatske akovec sigurno e doprinijeti boljem poznavanju njegovih lijepih kajkavskih pjesama, ali isto tako i Prelogu donijeti jednu novu turisti ku to ku na karti grada.

Knjiga je ujedno i mali suvenir. Na njoj su sura ivali Franjo Ružman Brko s crtežima, Ladislav Laci Varga iz akovca, koji je napisao note pjesama prema starim gramofonskim plo ama, te obitelji Glavina i Vugrin i iz Preloga i akovca. Za sad se zbirka pjesama Ivana Glavine može nabaviti u Matici hrvatskoj u akovcu, a uskoro i u Prelogu. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

27. srpnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO U GRADU ZRINSKIH – Porcijunkulovo, 30. srpnja - 2. kolovoza

etiri dana koncerata, nastupa i tradicijskih zanata “Ljeto u gradu Zrinskih” tradicionalna je kulturno - turisti ka manifestacija koja se održava ve 46. godinu za redom, a iji je nositelj Turisti ka zajednica Grada akovca. Ove godine program uz Porcijunkulovo trajat e od 30. srpnja do 2. kolovoza, a program e se, kao i prošle godine, odvijati na dvije pozornice, na Franjeva kom trgu i Trgu Republike u akovcu.

Ove godine Porcijunkulovo e trajati nešto kra e, no u etiri dana održavanja manifestacija posjetitelji e mo i uživati u koncertno i eno - gastronomskim sadržajima uz uli ne svirke i nastupe, zatim izložbama, radionicama tradicijskih zanata i mnogo emu drugom. Me u atraktivnijima zasigurno su postavi i radionice starih zanata koji predstavljaju obi aje me imurskog kraja gdje se izme u ostalih predstavljaju licitari, kerami ari, lon ari, košaraši, ipkari, ispira i zlata, drvorezbari, postolari, kipari i drugi.

U isušenom jezeru podno zidina Staroga grada Zrinskih, smještenom u samom centru grada, svake se godine u sklopu manifestacije održavaju konji ki i streli arski turniri, oldtimer susreti, iji sudionici dolaze iz cijele Hrvatske i šire.

I ove e godine Udruga kuhara Me imurske županije ponovno pripremati gigantsku “me imursku juhu” od nekoliko tisu a litara, u koju idu samo doma i sastojci karakteristi ni za

Ja anje suradnje s ma arskim partnerima

U nedjelju 1. kolovoza zabavljat e nas Boris Novkovi

Jurica Pa en i Aerodrom svojim e nas hitovima po astiti prvi dan Porcijunkulova

Program Porcijunkulova Petak, 30. srpnja: 8-12 sati, Trg Republike, jutarnja kavica uz programe iznena enja; 10, dvorana “Scheier”, okrugli stol “Trendovi na tržištu povr a”; 17-18.15, Franjeva ki trg, koncert Druga šansa; 17-19, Trg Republike, programi iznena enja Casa Latina; 19, Trg Republike, stand up Mario Petrekovi ; 20, Trg Republike, akrobatski rock ‘n roll Ivan Zak i Vega; 20, Franjeva ki trg, Ritam ljeta - specijal Porcijunkulovo; 21, Trg Republike, koncert Jurica Pa en i Aerodrom, 21.15, Franjeva ki trg, koncert Wodoo Lizards (caffe bar “Zrinski”); 23, Trg Republike, DJ Sasha Guardian.

Subota, 31. srpnja: 8, Trg Republike, 11. Me unarodni oltimer susret; 8-12, Trg Republike, jutarnja kavica uz programe iznena enja; 10, Perivoj Zrinskih, Konji ki

turnir; 10, Franjeva ki trg, jazz koncert Nec trio; 17-18.30, Franjeva ki trg, nastup KUD-a Žiškovec i KUD-a “Katruže” Ivanovec; 17-19, Trg Republike, programi iznena enja Casa Latina; 19, Trg Republike, stand up Mario Petrekovi ; 19.30, Franjeva ki trg, koncert Feuacid; 20, Trg Republike, Boris Kosma show feat. Maja Blagdan; 21, Franjeva ki trg, predstava Harry Potter; 21.30, Trg Republike, Modna zona; 22.30, Trg Republike, after party Wishes&dreams (Njema ka).

Nedjelja, 1. kolovoza: 8-10, Trg Republike, jutarnja kavica uz programe iznena enja; 10, Perivoj Zrinskih, Konji ki turnir; 17, Trg Republike, kuhanje velike “me imurske juhe”; 17, Trg Republike, etno nastup grupa iz akovca i Nagykanizse; 17-18, Franjeva ki trg, predstava Carevo novo ruho;

19, Trg Republike, stand up Mario Mlinari ; 19.30, Franjeva ki trg, jazz koncert Nec trio; 19.30, Trg Republike, koncert Minea; 21, Trg Republike, koncert Boris Novkovi ; 23, Trg Republike, after party Wishes&dreams (Njema ka).

Ponedjeljak, 2. kolovoza: 9.30, Procesija Gospe od An ela; 10-12, Trg Republike, jutarnja kavica uz program iznena enja; 16.30-18.30, Trg Republike, programi iznena enja Casa Latina; 17, Franjeva ki trg, koncert Big nose; 18.30, Trg Republike, stand up Mario Mlinari ; 19.30, Trg Republike, Mali MEF; 20, Franjeva ki trg, dodjela priznanja za najbolje sudionike; 21.15, Franjeva ki trg, koncert Deep sea; 21.30, Trg Republike, koncert Marijan Ban, vatromet; 23 sata, Trg Republike, DJ, after party.

I ove e godine Udruga kuhara Me imurske županije ponovno pripremati gigantsku “me imursku juhu”

Kao partner na projektu Ka a (Renewal of social connections on cross-border area), u okviru IPA prekograni nog programa Ma arska - Hrvatska, Turisti ka zajednica grada akovca nastoji s ma arskim partnerima kroz turizam i kulturu oja ati suradnju pa e se dio aktivnosti provoditi u sklopu Porcijunkulova i to organiziranim dolaskom turista iz Nagykanizse te nastupom njihovih umjetnika.

me imurski kraj, dok e je Udruga me imurskih vinara popratiti degustacijom me imurskih vina. U dvorani “Scheier” pak e se održati okrugli stol “Trendovi na tržištu povr a”. Održat e se i tre i put po redu Mali MEF, festival za djecu, te po drugi puta i Modna zona, modna revija me imurskih dizajnera i modnih ku a. Što se koncerata ti e, u etiri dana nastupit e Jurica Pa en i Aerodrom koji e nas svojim hitovima po astiti prvi dan Porcijunkulova, dok e u subotu 31. srpnja na pzornicu na Trgu Republike iza i Boris Kosma i Maja Blagdan. U nedjelju 1. kolovoza zabavljat e nas Minea i Boris Novkovi , dok e posljednji dan Porcijunkulova nastupiti Marijan Ban.

4

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

akove ka publika u atriju Staroga grada pjevala je hitove Jure Stubli a Vjernim obožavateljima ovo je bio još jedan koncert koji e spremiti u svoju riznicu memorija

Jura priprema vlastiti studio za snimanje

Prvi dio Ljeta u gradu Zrinskih završio koncertom Jure Stubli a i Filma

akovec osjetio ritam muzike za ples Sje am se prvog poljupca, Neprilago en, Zamisli život u ritmu muzike za ples i Bili cvitak, sve su to hitovi legendarnog Jure Stubli a koje je akove ka publika pjevala prošlu nedjelju u akove kom Starom gradu. Okupilo se ondje svakakvog puka, i to u rasponu od nekoliko mjeseci do preko sedamdeset - u to sam se uvjerila vlastitim o ima.

E sad, kako se kome od njih cijeli spektakl dopao, u to se ne u previše upuštati. Vjernim obožavateljima ovo je bio još jedan koncert koji e spremiti u svoju riznicu memorija, dok smo od drugih uli onu malo prilago enu Gibonnijevu - “na elo ga vrime”.

No, da je bila dobra zabava i da se energije još ima - što jest, jest. Za to su možda bile zaslužne meditacije i masaža prije koncerta koje Stubli redovito prakticira, kako se pri alo naokolo prije koncerta. Nemojte nas tu to no držati za rije , ono što jest sigurno je da je Jura od

organizatora tražio da mu u garderobu dostave jedan krevet. Eto da ne ispadne da samo Madonna ili Rolling Stonesi imaju pravo na pokoji zahtjev, i naši rockeri to su zaslužili nakon više desetlje a opstanka na sceni.

Iako smo s Jurom imali dogovoren intervju prije koncerta, hrvatski “Bono” na kraju nije ispoštovao dogovor - valjda je maserka kasnila ili što ve . No, zato sam dobila priliku porazgovarati s Bornom opom, mladim i simpati nim gitaristom grupe Film, koji nam je pojasnio kako, s obzirom na to da su u bendu samo jako mladi de ki, pronalaze zajedni ki jezik sa Stubli em. - Jako lako, zapravo, jer smo svi nekako u istom mentalnom ilmu. Dobro se slažemo. Volimo ovakvu glazbu, rock’n’roll i imamo isti na in zafrkancije u kombiju i van njega. Naj eš e naši nastupi budu jedan veliki tulum koji po ne kad dolazimo u tom kombiju, šale

se nastave u backstageu, a onda i na bini pred tisu ama ljudi. I ljudi skuže da je to sve dobra zabava i

Ove jeseni kona no nove pjesme?

Gitarist grupe Film Borna op otkrio je na emu Stubli i bend trenutno rade, što je osobito zanimljivo budu i da Stubli nije ništa novo izdao ve 17 godina. - Jura priprema vlastiti studio za snimanje i nadam se da e na jesen iza i dvije kompilacije s najve im hitovima. Jedno e biti CD s hitovima grupe Film, zna i od ‘80. do ‘86., a drugi pod nazivom Jura Stubli i Filma s hitovima od ‘87. do danas. Nadamo se da emo uspjeti snimiti i nekoliko novih pjesama za taj CD, kako bi ljudi mogli uti kako Jura i Film zvu e i danas.

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek” i puno zabave pojasnila mlada studentica povijesti Melita Mezga.

Prema planu, radionice se nastavljaju održavati do kraja kolovoza, svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, etvrtak, petak od 10 do 12 sati. Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ograni en.

Termini održavanja radionica: 26.7 - 30.7.: itateljska radionica - “ itajmo i igrajmo se”, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 10 g.

2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica “Mogu i ja”; voditeljica: Marija Marciuš, u iteljica; za djecu 9 – 14 g.

9.8. - 13.8.: Plesna radionica - “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreogra kinja; za djecu 7 – 12 g.

16.8. - 20.8: Glazbena radionica - “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Mar ec; za djecu 7 – 10 g.

23.8. - 27.8.: Ra unalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi , prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

MALI MEF, 2. kolovoza, Trg Republike

Deset skladbi konkurira za festivalske nagrade Dje ji festival Mali Mef ove e se godine održati 2. kolovoza, posljednji dan obilježavanja Porcijunkulova, na Trgu Republike, s po etkom u 19.30 sati.

Umjetni ki direktor prof. Damir Rodiger imao je pune ruke posla, nakon ega je odabrao deset skladbi koje e konkurirati za festivalske nagrade. Pjeva ki zastupljene jesu etiri hrvatske županije, a u konkurenciji koje ispunjavaju sve zahtjeve raspisanog natje aja nalaze se Anett Glavak

“Pjevam plešem” (Jelena Milak - Ivan Mikuli ), Toska Lumezi “Ljeto” (Božidar Katanovi - OŠ Ljudevit Modec - D. Rodiger), Doroteja Strniš ak “Jedan mali” (Doroteja Strniš ak - Branko Jalšovec - D. Rodiger), Filip Knezi “Jedna jedina” (Neda Culeta - Ivan Mikuli ), Valentina Zadravec “Rock n roll” (Bojan Jambroši ), Lea Šprajc “Budi to što jesi” (Lea Šprajc - Ivan Mikuli ), Mateo Mikuli “Visoka ljubav” (Mladen Medak - Ivan Mikuli ), Tea Filipovi “Tratin ica” (Vesna Herman

- Naj eš e naši nastupi budu jedan veliki tulum, kazao je Borna op, mladi i simpati ni gitarist grupe Film

Borna op: Djevojke su u akovcu predivne!

Borna je ujedno i lan benda s najdužim stažem, sa Stubli em sura uje nekih sedam godina: - Ja najduže sviram s Jurom, a do ostalih lanova došli smo nekako mrežom poznanstva. Jedan poznaje drugog koji je znao za tre eg i tako smo se okupili. Jednostavno se posložila ekipa sama od sebe. Primjerice, kad je stari bubnjar otišao, pozvali smo jednoga mog prijatelja i tako to nekako ide.

Trenutno bend ini ekipa mladi a starosti od 22 do 26 godine, a kažu da atmosfera nije bila nikada tako dobra kao sada. Sad im je zbilja gušt svirati zajedno i ne mogu vjerovati da ih netko pla a da to rade.

Na pitanje je li to Stubli u bio dobar potez što je tako mlade de ke stavio u bend, kao mamac za nove mlade obožavateljice, Borna

odgovara: - Možda. Ali ovo je glazba koja se svira otvorenog srca i zato je možda najbolje da je sviraju mladi de ki. To su pri e koje govore o mladim ljudima i situacijama koje su se njima dešavale u životu. Mi proživljavamo ove pjesme i mislim da ljudi osjete tu iskrenost koju mi nosimo. A sad što se djevojaka ti e, ja sam se prije nekoliko dana oženio, ali ostali su de ki slobodni i pitali su me, s obzirom na to da sam ovdje ve bio i što imam ovdje prijatelje, kakve su djevojke u akovcu i ja sam odgovorio da su predivne. Ho e li i tu pasti kakav sudbonosni susret, to e se tek kasnije vidjeti, dodao je kroz smjeh.

Na žalost, nismo nakon koncerta uspjeli do i do de ki kako bismo saznali njihovo mišljenje o Me imurkama, no valjda e još biti prilike. Pa do onda i do novih “Dobrih vibracija”, želimo im da snime i koju novu stvar i dokažu da se ne mora živjeti samo od stare slave. (mn, foto; Z. Vrzan)

Studio “Dvije lije” po sedmi put organizirao prvi dio Ljeta u gradu Zrinskih

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

Otprilike smo na pola puta s ljetnim radionicama koje Knjižnica “Nikola Zrinski” akove organizira kako bi upotpunila djeci slobodno vrijeme za trajanja ljetnih praznika. Nakon uspješne Ekološke radionice, prošli tjedan mališani su mogli nau iti nešto više o povijesti. Važnost povijesti, ono što nas odre uje djeci je kroz pri e, igre

pozitivna energija koju mi donosimo. A nekad se sve nastavi i nakon svirke sve do zore.

- Ivan Mikuli ), Doria Barulek “Škola i simpatija” (Dejan Barulek), Ana Pavlekovi “Faca s ekrana” (Petrana Sabolek - Ivan Mikuli - Josip Pokupec) i David Blažon “SMS” (Stjepan urkin - Ivan Mikuli ).

Na osnovu plasmana žirija ove e se godine dodijeliti tri nagrade 4. Malog MEF-a, a izvo a i e kao i svake godine dobiti vrijedne nagrade. Pobjednik festivala ku i e se odvesti na biciklu koji je dar tvrtke “Beciklin”.

U programu e nastupiti i me imurski Michael Jackson alias David Herceg, Anamarija Grkavac, Jerko Fabi , Rebecca Posavec, ina e raniji pobjednici Malog MEF-a te Suzana Herceg, pjeva ica iz Nedeliš a o kojoj se sve više govori.

Generalni sponzor je Vaba, glavni sponzor Zadol grupa, pokrovitelji Me imurska županija i Grad akovec, sponzori Junior, Beciklin, donator Meiso.

Novosti nije bilo, kriva je recesija Prvi je dio akove ke centralne manifestacije Ljeta u gradu Zrinskih iza nas. Nekoliko tjedana raznovrsnih programa, to nije, po etiri ilmske projekcije i kazališne predstave te sedam koncerata ... I što re i nakon svega?

Bilo je dobro, ali nismo, na žalost, vidjeli nikakve pomake. No, publike je bilo dosta, najmanje jednako kao i prošle godine, što zna i da interesa za ovakve programe de initivno ima.

A što je s inovacijama? Podizanjem ove pri e na drugu razinu? Priupitali smo to organizatora Roberta Lisjaka, iji Studio “Dvije lije” ve sedam godina osmišljava program Ljeta u gradu Zrinskih: - Svake godine pokušavamo uvesti neke novine u program, a ove godine dodatan problem bio je, naravno, novac. Ja ve sedam godina govorim kako bi se trebalo uložiti više novca ako se želi dobiti na kvaliteti i razvijati cijelu pri u. Na žalost, mi smo puno manja sredina od Varaždina i nemamo baš tvrtki koje bi ovo mogle inancijski poduprijeti, tako da je i ova godina ostala u gabaritima prošle godine. Žao mi je zbog toga jer smo nastojali napraviti neke promjene, no, na žalost, nije uspjelo baš zbog nestašice love. Nadamo se da e idu e godine biti bolje pa emo i uspjeti u planovima koji su zbilja zanimljivi.

Novina ove godine bila je izložba novinske fotografije koja je pokazala najbolja ostvarenja na nacionalnoj razini

Smisao akove kog Ljeta populariziranje kulture Novina ove godina bila je izložba novinske fotogra ije koja je pokazala najbolja ostvarenja na nacionalnoj razini, a proslavljeno je i 35 godina ŠAFa. No, primjerice, od zanimljivih prošlogodišnjih programa izostalo je “Iz bakine škrinjice”, koncert na kojem su se predstavili zanimljivi folkloraši iz cijelog svijeta. - Iz istog, ve spomenutog, problema nismo uspjeli dogovoriti taj program.

A taj problem novca o ito ne mu i samo nas, nego cijelu Hrvatsku, jer ni taj organizator iz Koprivnice koji je prošle godine organizirao turneju tog programa ove godine nije bio u mogu nosti ponoviti to, napomenuo je Lisjak.

Unato svemu, organizatori su, kaže, pokušali napraviti

besplatne programe koji bi zadovoljili sve ukuse, i sladokusce i sve ostale gra ane, i mlade i starije. A publika se na sve to odazvala. - Svake je godine sve više ljudi, i bilo ih je unato tome što su se recimo u prvim tjednu održavanja manifestacije poklopila ona dva praznika, pa je dosta ljudi otputovalo, a i op enito je ovo vrijeme godišnjih odmora te je dosta ljudi izvan grada. No, odaziv je bio jako dobar, i to ne samo mještana akovca, ve i cijelog Me imurja i van njega. Zapravo to i je smisao svega ovog - da populariziramo kulturu. Nastojimo da manifestacija bude na visokom nivou, da su to probrani izvo a i i mislim da smo i ove godine uspjeli u tome usprkos nov anim poteško ama koje su nas mu ile, kazao je Robert Lisjak. (mn, foto: Mario Jakši )

27. srpnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

INGRID Andro ec (17) – Dunjkovec U ovotjednom fotosessionu predstavljamo sedamnaestogodišnju Ingrid Andro ec koja dolazi iz Dunjkovca. Ingrid je upravo završila srednju školu i stekla zvanje pomalo neobi no za djevojku. Naime, završila je smjer: voza motornog vozila, a planira i daljnje školovanje u školi za instruktora vožnje ili na policijskoj akademiji. U slobodno vrijeme hostesira, a tako er voli izlaziti i družiti se s prijateljima.

Kao svoje hobije isti e rolanje, ali i ples, a najviše voli stranu glazbu, osobito house i techno. esto je se može vidjeti u teretani u kojoj brine za svoje lijepo tijelo, a tako er voli tr anje, ime održava kondiciju.

Ovotjedni fotosession snimljen je u SPA&GOLF Resortu Sveti Martin. (foto: Z. Vrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Ingrid Andro ec Datum ro enja: 4. 12. 1992. ime se bavi: hostesiranje, teretana Glazba: house i techno Slobodno vrijeme: rolanje, plesanje, tr anje

CHEERLEADERSICE Livi najbolje u Engleskoj

Osvojile prvo mjesto u najtežoj kategoriji

Group stunt Livi Stars sudjelovao je na Internacionalnom prvenstvu Velike Britanije u Coventryju

Cheerleadersice Livi vratile su se iz Engleske s titulom prvaka s natjecanja BCA (British Cheerleasding Association).

Group stunt Livi Stars nakon pobjede na Internacionalnom prvenstvu Irske u Dublinu sudjelovao je 17. i 18. srpnja na Internacionalnom prvenstvu Velike Britanije u Coventryju. Livi Stars postigao je velik uspjeh osvojivši prvo mjesto u najtežoj kategoriji - Senior level 5.

Diana Lesar, Tena Stri ak, Livia Stri ak, Maria Mar ec i Marta Martinjaš time su stekle poziv na Svjetski kup u Miami (SAD). Maria Mar ec i Tena Stri ak po prvi put natjecale su se i u kategoriji individual cheer u

Livi Stars postigao je velik uspjeh osvojivši prvo mjesto u najtežoj kategoriji - Senior level 5

REN BAN klub Prelog organizira tradicionalnu motorijadu i dvodnevnu rockersku veselicu

RADIO 105 u EU najpopularniji od svih hrvatskih radiopostaja

Združujemo i spajamo sve ljude dobre volje u itavoj regiji Radio 105 iz Selnice 17. je srpnja u Slovenskom Prekmurju, gdje je i vode a radiopostaja po svim slovenskim anketama, po prvi put organizirao cjelono nu zabavnu manifestaciju za svoje vjerne slušatelje i obožavatelje.

U petak i subotu na starom mjestu kod Otoka

U Lipovcima kraj Murske Sobote pod velikim šatorima i s obilnom gastronomskom ponudom okupilo se nevjerojatnih šest tisu a obožavatelja koji su se zajedno s izvo a ima družili do kasno u no . Ovakva manifestacija kojoj je organi-

U Lipovcima kraj Murske Sobote okupilo se nevjerojatnih šest tisu a obožavatelja

Gostilna Vrtnica i legende hrvatske estrade

zator medij iz Republike Hrvatske u Sloveniji još nije vi ena. - To samo po sebi govori da za nas ne postoje granice i da na taj na in kao ambasador združujemo i spajamo sve lju-

kojoj su obje osvojile sjajno 8. mjesto, svaka u svojoj kategoriji. Na natjecanju je sudjelovalo preko 4.500 natjecatelja svih dobnih kategorija iz 10 zemalja svijeta.

Da podsjetimo, najbolji rezultati Cheerleaders Livi u protekloj sezoni jesu Irska - 1.mjesto, Austrija - 1.mjesto, Engleska - 1.mjesto, Trst - 1.mjesto, Prvenstvo Hrvatske – All star team (najtrofejniji klub) s osvojenih 11 zlata.

U Cheerleaders Livi u tijeku su pripreme za 3. cheer camp koji e se održati od 20. do 24. kolovoza u Maloj Subotici, na koji je prijavljeno 70 cheerleadersica iz cijele Hrvatske.

de dobre volje u itavoj regiji, a ne da ih razdvajamo. To nam je ujedno i najve e priznanje za naše sedamnaestogodišnje djelovanje, kaže Ivan Mezga, direktro Radija 105.

Organizator i vlasnik Radija 105 bio je odli no prihva en od slovenskih navija a

Ren Ban motoklub Prelog predstoje i petak i subotu organizira tradicionalnu motorijadu, jednu od najve ih u našem kraju. Osim tradicionalnog mimohoda motorima, kojih se o ekuje u velikom broju, kako iz Me imurja, ali tako er i iz cijele Hrvatske, pa i inozemstva, jer su “renbanovci” ak vni u posje ivanju motorijada u drugim zemljama, oba dana organizatori pripremaju bogat program u kamperskom naselju i mjestu doga anja na staroj lokaciji ribnjaka kod Otoka, a oba dana nave er slijedi prava rockerska veselica.

Prvi dan frontmeni doga anja bit e popularni Musta i, dok je u subotu nave er vrhunac cijelog doga anja. Nastupa jedan od trenuta no najuzbudljivijih me imurskih rockerskih cover bendova - Larva, a najve a atrakcija, ne samo glazbena, jest nastup ženskog rock benda iz Rijeke - Angel. (dz)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 777

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

ilom ili možete s kuponom osobno do i i odabrati koju knjigu želite. Molimo vas da kupone ne šaljete aksom, jer podaci nisu itki.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja zadnju knjigu u nizu

Sanja Pili - “O mamama sve najbolje” Lik majke vrlo je esto opisivan kroz povijest hrvatske dje je književnosti (proze i poezije). Me utim, taj opjevani motiv stvorio je i odre ene klišeizirane, idealizirane ili pomalo tipizirane uloge kako treba izgledati lik majke.

Majka je naj eš e prikazana kao strog ali i blag uzor djeci, kao nesebi na i neumorna radilica u obitelji, kao vje na i požrtvovna patnica, tragi na i zadivljuju a heroina, a tek u novijoj postmodernisti koj prozi lik zadobiva opre ne ma uhinske osobine, a pisci pišu kao da se osve uju uobi ajenom liku majke.

U svom romanu Sanja Pili stvara poseban lik jedne maštovite, usporedo kreativne i luckaste, simpati ne, ali i nedorasle, vrlo neobi ne Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili “Zar baš moram u školu” je Dijana Ma ar.

KNJIGA TJEDNA

Alen Bovi - “Ljudožder vegetarijanac”

Ime i prezime: Adresa:

Poštovani ljubitelji knjiga, iz prethodnih najava preostalo nam je nekoliko razli itih naslova, pa nam možete poslati kupon poštom, e-ma-

27. srpnja 2010.

Knjiga o medicini i podzemlju, lije nicima i licemjerju, mafiji i prostituciji, koja je ve prije objavljivanja uzdrmala hrvatsku scenu, uzbunila duhove i otvorila brojna pitanja!

Sjajni Alen Bovi nakon “Metastaza” ponovno je napisao dramati an roman koji e vas ostaviti bez daha i promijeniti na in gledanja na mnoge stvari koje ste uzimali zdravo za gotovo. Bolni ki hodnici, unezvjerene pacijentice, doktori koji s gor inom obavljaju svoj posao, korumpirani policajci, cajke i kokain, nemoralne ponude - slika je to hrvatskog društva ispisana hiperrealisti nim perom i dinami nim stilom.

Alen Bovi je literarni pseudonim dr. Ive Balenovi a, e-

trdesetogodišnjaka, lije nika ginekologa po gra anskom zanimanju. U Konzorovoj biblioteci Godine nove, pod istim pseudonimom, Alen Bovi ,

objavljen mu je 2006. roman prvijenac “Metastaze”. Roman je tiskan u tri izdanja te adaptiran za kazalište i igrani film.

Kerempuhova predstava “Me-

Iz kritika “Roman ‘Ljudožder vegetarijanac’ razmjerno je kratak i vrlo dinami an, osobito prema kraju, kad popuste sve abularne i pripovjeda ke ko nice i pri a skrene prema trileru, akciji i totalnom prožimanju lije ni ke i kriminalne prakse. Balenovi eva (ili bismo i dalje trebali re i Bovi eva) klinika poprište je krivih dijagnoza, krivotvorenja podataka, mita, seksualnih

a era, ponižavaju eg odnosa prema pacijentima i specijalizantima, a njegov glavni lik u tome uvelike sudjeluje, dapa e, cijelu stvar zapravo i pokre e i odvodi u neslu ene kriminalne razmjere. Koliko je to realna (ili hiperrealna) slika hrvatskog zdravstva, a koliko literarna hiperbola, sa zebnjom e se pitati itatelji romana.”

Jutarnji list

tastaze” proglašena je 2008. najboljom hrvatskom kazališnom predstavom, a igrani film “Metastaze” najboljim hrvatskim filmom 2009.

ALBUM TJEDNA

I’m from Barcelona - “27 songs from Barcelona” mlade majke koju bismo žargonski nazvali “otkva enom”.

Iako je glavni lik majke šaljivo i karikirano prikazan, on nije potpuno neuvjerljiv, jer neuljepšano prikazuje skrivena maštanja odraslih i njihove teško e da uvijek pred djecom predstavljaju ulogu uzornog odgajatelja.

Ovaj tjedan Me imurske novine ponovno nagra uju jednog itatelja.

WEB preporuka

Sve o vašem vjen anju na jednom mjestu

Nakon odli nog pop albuma grupe I’m rom Barcelona “Let Me Introduce My Friends”, uslijedio je nešto kompleksniji “Who Killed Harry Houdini?”, a zajedni ka poveznica im je bila nevjerojatna melodijska nit isprepletena bogatim aranžmanskim trikovima koji ine I’m rom Barcelona jednim od najunikatnijih bendova današnjice.

Kako novi album “27 Songs rom Barcelona” ima ak 27 pjesama (što mu i samo ime

kaže), to mogu re i da su uzori i utjecaji mnogo širi i raznolikiji nego na uvodna dva albuma, što je i jasno jer ne može toliko ljudi slušati istu vrstu glazbu, iako se sve može sakupiti pod imenom indie-pop, odnosno u nekim trenucima i indie-rock. Osim spomenutih žanrovskih odrednica, ima tu i podosta neo-psihodelije (od Pink Floyda do The Flaming Lipsa), tweea (škotska škola), disca (i Travolta bi rado zaplesao s njima), melankolije, radosti, veselja ...

Popis pjesama 1. Daniel Lindlö - Lower My Head; 2. Anna Fröderberg - But Hey Even Though Your Horses Went Away; 3. Tina Gardestrand - Baby lets go; 4. David Ljung – Silence; 5. Mathias Alriksson The Return o the Ape; 6. Johan Mårtensson - What Should I Do; 7. Cornelia Norgren - Pet Duet; 8. Rikard Ljung - Nothin Like the Mornin; 9. Henrik Olo sson - Make Me a Cowboy Again or a Day; 10. Mattias Johansson - Be the Same; 11. Marcus Carlholt Tour de France; 12. Emma Öhnell - Hej Hej Ivar; 13. Erik Ottosson – Zapatista; 14. Johan Aineland -

Best Days Are To Come; 15. Frida Öhnell - Morning Again; 16. Jonas Tjäder – Göteborg; 17. Christo er Olo sson - Alice in Wonderland; 18. Olo Gardestrand - My BPM might be o , but my heart is running like a clock; 19. Kristo er Ekstrand – UHOH; 20. Tobias Granstrand – Troublemaking; 21.

Micke Larsson - to the Clouds; 22.

David Ottosson - The Wave; 23.

Jacob Sollenberg - Sick o Love; 24.

Martin Al redsson – Kosmonaut; 25. Emanuel Lundgren - Hang On; 26. Jakob Jonsson – Matilda; 27.

Julie Witwicki Carlsson - Dreaming My Dreams

Teško je izbje i dojam da je album preduga ak, ali nema smisla razglabati o tome kad je njegova svrha bila da svaki lan benda izrazi svoju kreativnost na vlastiti na in. Glavni motiv u toj ideji da se svi lanovi pridruže u skladanju bio je stari potez Kissa iz 1978. kada su izdali etiri solo albuma (Gene Simmons, Ace Frehley, Peter Criss i Paul Stanley).

Iskreno, nisu svi ro eni da budu skladatelji, nekim pjesmama nije pomogla ni bogata produkcija da ih izdigne iz prosje nosti, ali ipak više ascinira podatak da je ve ina pjesama vrlo dobra, ako ne i odli na, tako da i u životu poslije I’m rom Barcelona mnogi od njih imaju što tražiti u svijetu pop glazbe.

Tako er je zanimljiv podatak da ne pjevaju svi na engleskom jeziku, da su se neki od njih ipak odlu ili za materinji švedski jezik koji u pjeva kom smislu ne zvu i pretjerano loše, pjeva i si ne “lome jezik”, kako to esto zna biti s njema kim jezikom.

Raznolikost, to je ono što nosi “27 Songs rom Barcelona”, pa, iako ima nekoliko slabijih stvari (tu se posebno isti u one discoidnih ritmova), pokazuje bend u najboljem mogu em svjetlu, kao niz individua koje rade zasebno,

ali i za cjelinu, a takav na in razmišljanja bismo morali i mi u Hrvatskoj usvojiti, a ne da svatko misli samo za sebe i kako e nekog drugog usositi u ve e sranje od onog u kojem je on sam. Takvom politikom pozitivnog razmišljanja I’m rom Barcelona osvaja sve ve i broj srdašca spremnih na beskompromisnu ljubav koja sa sobom donosi radost i bezbrižnost koju danas vjerojatno imaju samo još male bebe koje ne rade ništa nego pune pelene.

Album je u originalu zamišljen kao trostruko vinil-izdanje (i kao besplatan mp3 download sa službenih stranica benda) u kojem se ne želi nikoga istaknuti ( rontmen Lundgren nalazi se tek na “šestoj strani”), ni nikako grupirati (pjesme nisu složene po žanrovskim odrednicama, nego podosta izmiješane po redoslijedu), a tako u im i ja dati zajedni ku ocjenu koja je i više nego pozitivna jer ima malo bendova koji takvom lako om mogu izložiti toliko mnogo pop melodija koje se me usobno ne kopiraju ni u jednom segmentu. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Osnove pisanja e-maila (1) eVjen anje.com inovativan je i jedinstven web servis koji vam omogu uje da izradite vlastitu web stranicu za vaš najsretniji dan i in ormirate svoje uzvanike o planu vjen anja. Na vašoj e se stranici prikazati interaktivne karte s upisanim lokacijama gdje e se uzvanici okupiti kod mladenca i mladenke te lokacije crkve i/ili mati ara i restorana gdje e se održati sve ana ve era.

Svoju web stranicu obogatite odabirom dizajnerskog predloška i uljepšajte

ga bojama i posebnim dodacima. Dodajte slike vaše obitelji i kumova, sastavite knjigu uzvanika i budite obaviješteni o njihovom dolasku. Upišite in ormacije o otogra u, snimatelju, bendu koji e svirati na sve anoj ve eri. Sastavite popis poklona s mogu noš u rezervacija, pišite blog o novostima organizacije, pratite komentare vaših najdražih u knjizi gostiju. Pratite statistiku posje enosti vaše stranice uz detaljan pregled komentara.

Sli no kao što postoje pravila pisanja pisama i ostale poslovne i privatne komunikacije, postoje i osnovna pravila za pisanje e-maila kojih bismo se trebali pridržavati.

Iako ve ina ovih pravila i nije daleko od poštivanja same logike, iznena uju i je broj korisnika e-maila koji ih ignoriraju otežavaju i time primateljima itanje.

Tema (Subject) Linija teme je stvar koju e, uz e-mail adresu pošiljatelja, primatelji prvu pro itati i na osnovu nje ocijeniti ho e li dalje itati cijeli e-mail.

Stoga je nedopustivo ostaviti ovu liniju praznu (ve ina e-mail klijenata upozorit e vas na ovaj propust prije slanja e-maila) ili postaviti

neku op enitu poruku kao što je “Važno!” ili “Obavezno pro itati” ovo e vjerojatno rezultirati potpunim ignoriranjem e-maila jer ljudi naj eš e dobivaju spam sa sli nim naslovima tema. Ukoliko je e-mail kratak, dopustivo je ak i cijeli sadržaj prebaciti u temu - npr. “Vrijedi li dogovor za petak?” . Spomenuto pitanje kao tema s potpisom u sadržaju e-maila puno je bolje nego “Kratko pitanje” u temi i pitanje od par rije i u sadržaju.

Pošiljatelj (From) Iako je ovo, na prvi pogled, stvar na koju nemate preveliki utjecaj pa tako ni prostor za pogrešku, nesporazumi se esto doga aju ako raspolažete s više e-mail ko-

risni kih ra una, tj. adresa ili ste primorani napisati e-mail s ne ijeg ra unala pod njegovim e-mail korisni kim ra unom.

Ukoliko imate više e-mail korisni kih ra una, probajte istom primatelju pisati uvijek s istog kako ga ne bi nepotrebno zbunjivali na koju e-mail adresu da vam piše odgovor.

Tako er, privatne razgovore izbjegavajte pisati s poslovnog e-maila budu i da su, ovisno o politici korištenja Interneta i ra unala u vašoj tvrtki, korisni ki ra un i njegov sadržaj vlasništvo tvrtke te stoga privatnim porukama nema mjesta na istom. Privatni e-mail korisni ki ra un mogu e je vrlo lako otvoriti kod više besplatnih servisa te s ovim ne biste trebali imati problem.

Poseban slu aj je kada ste iz nekog razloga primorani pisati e-mail s tu eg korisni kog ra unala, pa tako i s tu eg e-maila. U tom slu aju svakako napomenite da se radi o vama, a ne o osobi s ijeg je e-maila poruka stigla, a nije naodmet isto upisati i kao dodatak u polje teme kako bi primatelj odmah znao o kome se radi.

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

27. srpnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE SUMRAK SAGA: POMR INA THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE

UBIO SAM MAJKU J’AI TUÉ MA MÉRE

romanti na fantazija Režija: David Slade Uloge: Robert Pattinson, Kristen Stewart, Taylor Lautner

biografska drama najbolji ilm 7. Zagreb Film Festivala Režija: Xavier Dolan Glumci: Anne Dorval, Xavier Dolan, Suzanne Clément, François Arnaud ...

Filmovi “Sumrak” i “Mladi mjesec”, koje je u Hrvatskoj gledalo preko 250 tisu a ljudi, ovo ljeto dobivaju tre i nastavak pod nazivom “Pomr ina”.

Bella i Edward ponovno su zajedno, ali njihovoj vezi prijeti nova sila: zla vampirica koja želi svoju osvetu.

Bella e biti prisiljena birati izme u svoje prave, istinske ljubavi Edwarda i prijateljstva s Jacobom, dok se nastavljaju opasne bitke izme u vampira i vukodlaka.

Ali, postoji još jedan izbor s

U ovoj poluautobiografskoj pri i Xavier Dolan, kojemu je to scenaristi ki, producentski i redateljski debi, precizno i temeljito istražuje napet odnos izme u dje aka i njegove majke. Sedamnaestogodišnji Hubert Minel ne voli kojim e Bella biti suo ena: svoju majku. Prezire je i smrtnost ili besmrtnost? primje uje samo njezine S najve om produkcijom neugledne veste, ki aste do sada i superzvijezdama ukrase i mrvice kruha koRobertom Pattinsonom i Kristen Stewart, pod sce- je joj zapinju u uglu usana naristi kom adaptacijom dok žva e. Osim tih iritan-

tnih, površinskih detalja, tu je i maj in omiljeni mehanizam manipulacije i krivnje. Zbunjen odnosom ljubavi i mržnje koji ga sve više opsjeda, Hubert proživljava marginalne i tipi ne tajne adolescencije – umjetni ka otkri a, nepristojna iskustva, otvaranje prijateljima, seks i odbijanje.

Trajanje: 96 minuta.

Preporu ujemo starijima od 14 godina.

Tinejdžer Percy Jackson stalno upada u nevolje i ima poteško e u školi. Iako je 21. stolje e, drevni bogovi s Olimpa izlaze sa stranica Percyjevih knjiga o gr koj mitologiji i ušetaju u njegov život. Šokirani Percy otkriva da je zapravo polubog, sin boga mora Posejdona.

Istovremeno otkriva kako ga je Zeus, kralj svih bogova, optužio da je ukrao njegovu munju, prvotno oružje masovnog uništenja.

Uz zlokobne olujne oblake koji se šire po planeti i o ite znakove da mu je život u opasnosti, Percy otputuje u posebno uto ište zvano Kamp miješane krvi, gdje e nau iti koristiti svoje novootkrivene mo i kako bi sprije io

Glavnu ulogu u ilmu “Pri a o prvaku” igra:

razorni rat me u bogovima. Percy se u kampu upoznaje s dvoje drugih polubogova; ratnicom Annabeth, koja želi prona i svoju majku, božicu Atenu; te sa svojim prijateljem iz djetinjstva i zaštitnikom Groverom, kojeg istinski upoznaje tek nakon otkri a da je satir.

Grover i Annabeth odlu uju pridružiti se Percyju na nevjerojatnoj transkontinentalnoj pustolovini koja ih vodi od slavnog znaka Hollywooda, pod kojim plamte vatre Podzemlja, do vrata Olimpa u visinama iznad New Yorka. O njihovom putovanju ovisi sudbina itavog svijeta, kao i život Percyeve majke Sally, koju Percy mora izbaviti iz dubina samog Pakla!

SMRTONOSNI OKRŠAJ Žestoki akcijski triler u kojem glume Sean Patrick Flanery (Boondock Saints) i Joe Pantoliano (Matrix, Obitelj Soprano).

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

srijeda, 28.7. nema ilmskog programa

1. J. Aniston 2. K. Backinsale 3. S. Bullock DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Stojko, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

etvrtak, 29.7.

19.00 i 21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA romanti na fantazija

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

petak, 30.7.

19.00 SUMRAK SAGA: POMR INA romanti na fantazija

22.00 UBIO SAM MAJKU J’AI TUÉ MA MÉRE

Melisse Rosenberg i redateljskom palicom Davida Sladea, ilm “Pomr ina” oduševit e gledatelje vizualnim stilom, odli nim gluma kim izvedbama i nevjerojatnom bezvremenskom ljubavnom pri om za sve generacije. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

biografska drama najbolji ilm 7. Zagreb Film Festivala Režija: Xavier Dolan Glumci: Anne Dorval, Xavier Dolan, Suzanne Clément, François Arnaud

DVD, BLUE RAY IZLOG KRADLJIVAC GROMOVA

(tri besplatne posudbe)

Policajcu Thomasu Armstrongu život je doveden u opasnost kad je postao žrtvom opakog ubojice koji se vratio da bi terorizirao grad nemilosrdnom igrom ma ke i miša. U uzbudljivoj utrci s vremenom Armstrong

uvijek mora biti jedan korak ispred kako bi uhvatio lu aka i spasio živote nedužnih ljudi.

PRI A O PRVAKU Istinita pri a o crnom besku niku kojeg spašava bijela obitelj i pomaže mu da postane sportska zvijezda. Drama s najhvaljenijom ulogom Sandre Bullock.

Kada ga na ulici uo i Leigh Anne Tuohy (Sandra Bullock), tinejdžer Michael Oher (Quinton Aaron) je besku nik prepušten

samome sebi. Saznavši da je taj mladi školski kolega njezine k eri, Leigh Anne inzistira da se Michael – koji je odjeven u kratke hla e i majicu – skloni od hladno e. Bez imalo oklijevanja ona ga poziva da prespava kod njezine obitelji. Ta se ljubazna gesta kasnije pretvara u nešto više jer, usprkos njihovim razlikama, Michael postaje dio obitelji Tuohy.

U toj novoj sredini crni tinejdžer suo ava se s itavim nizom druk ijih izazova koje treba svladati. Dok obitelj Michaelu pomaže da ispuni svoj potencijal na nogometnom

1. KRADLJIVAC GROMOVA 2. SMRTONOSNI OKRŠAJ

subota, 31.7.

3. SHERLOCK HOLMES

19.00 i 21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA

4. PRI A O PRVAKU 5. UMRI ALI PRODAJ 6. SVI SMO SUPER

romanti na fantazija

7. STARI FRAJERI 8. AVATAR

nedjelja, 1.8.

9. LINIJA 10. NEBESA

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA

19.00 i 21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA romanti na fantazija

1.KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2.ZAKON BRA E

ponedjeljak, 2.8.

3.U BANANI

19.00 i 21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA

4.PISMA JULIJI 5.PRI A O IGRA KAMA 3 6.ZALJEV

romanti na fantazija

7.STREET DANCE 8.PRI A O IGRA KAMA 2

utorak, 3.8.

9.SEKS I GRAD 2 10.PHILLI MORRIS, VOLIM TE

U.S. Box Office

19.00 i 21.00 SUMRAK SAGA: POMR INA romanti na fantazija

1. DESPICABLE ME 2. THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE 3. PREDATORS 4. TOY STORY 3 5. THE LAST AIRBENDER

terenu i izvan njega, Michaelova prisutnost u njihovim životima poti e ih na otkrivanje istina o samima sebi ...

6. GROWN UPS 7. KNIGHT AND DAY 8. THE KARATE KID 9. THE A-TEAM 10. CYRUS

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 26

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

27. srpnja 2010.

27. srpnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Jedan obi an stan U gradu Stockholmu, u Švedskoj, u jednoj najobi nijoj zgradi smjestio se jedan obi an stan.

Kažem obi an jer je … baš takav.

Stan kakav ima velika ve ina vas koji ovo itate, stan kakav se nalazi u gotovo svakoj zgradi, koji ne odska e po apsolutno ni em od toliko uvriježene današnje arhitekture. Za razliku od nekih interijera koje sam obra ivao i koji su vam se možda inili daleki ili nedostupni, ovaj stan je – vaš stan.

No, polaze i iz vlastitih iskustava i razmišljaju i o obi nim interijerima stanova, moram priznati da nikada svojim o ima nisam vidio ovako izveden interijer u živo. Da se krivo ne razumijemo, sada go-

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Interijer butika Ahoti ure uje: Bruno Kontrec

vorim isklju ivo o najnormalnijim stanovima u najnormalnijim

stambenim zgradama. Ove rije i povezujem s tvrdnjom koju sam ponovio bezbroj puta, a to je da za dobar dizajn ne treba biti bogat! , a koju vrlo mnogo ljudi nije ni ulo, ili bolje re eno – nije htjelo uti.

Te sam dvije stvari povezao jer je na ovim slikama jedan odli an primjer kako se optimalnom svotom novca može dobiti vrlo kvlaitetan, konkretan i jednostavan interijer. injenica svi a li se

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

on vama ili ne, ovaj put uop e nije bitna. Jer tako ure eni stan nije jedini primjer toga. On je samo jedan od. No, da se vratimo na njega. Zašto mislim da je on toliko kvalitetan? Stoga jer je maksimalno optimiziran. Izveden je u bijeloj boji kako bi izgledao što je više mogu e svjetliji, a samim time i prostraniji, te kako bi se naglasili fokusni elementi u prostoru. Pod je izveden od masivnih dasaka crnogori nog drva, a time je cijeli prostor dobio jedan priro-

dan i topli moment. Boje i dekori su racionalizirani i po cijelom se stanu provla i tek nekoliko nijansi i boja koje dobivaju na ja ini s obzirom na to da su postavljene u bijeli prostor. Optimalan odabir namještaja i glomaznih elemenata koristi svrsi, a nije tu samo da pokrije prostor (kako to obi no biva u obi nim stanovima). Stanari ovog stana o ito su vrlo osvije-

šteni što se ti e prostora u kojem žive, ali i njihovih potreba, mnogo više nego pustih želja i apsolutne komocije. U terminu treba znati živjeti provla i se ne samo pitanje kvantitete života, ve , po meni, i ono drugo i važnije – pitanje kvalitete.

Butik Ahoti nalazi se u malom mjestu blizu izraelskog grada Modi’in-Maccabim-Re’ut-a, a djelo je dizajnera Eitana Gige i Ofera Dahana iz STUDIJA LAMA. Sam prostor neodoljivo podsje a na veliko skladište, pa su ga dizajneri i htjeli ostaviti kao takvog. Tim više što je ono

smješteno u provinciji, pa im se inilo zgodno da on tvori svojevrsni kontrapunkt. U trgovini se prodaje odje a i dodaci lokalnih dizajnera, a podijeljena je na dva dijela.

U prvom i puno ve em dijelu nalaze se trenutne i aktualne kolekcije, dok su u stražnjem dijelu, koji je površinski manji, smještene starije kolekcije. Prednji dio nije natrpan izlošcima, te se na taj na in dobio efekt velike prostranosti prostora (koji utje e na ugod-

nost pri razgledavanju i kupnji), kao i važnosti tih izložaka. Cijeli je interijer izveden u retro stilu ´70-ih godina prošlog stolje a, a tome najviše pridonose elementi kao što su zeleni prodajni pult s to kicama te sjede i dio s retro polunaslonja ima i vintage

zidnim tapetama.

Cello bar Iako mi se na prvi pogled ovaj interijer inio kao masa drugih koje je radio netko s umjetni kom žicom i koji je na kraju ispao turbo eklekti an, ali ne na dobar na in, kad sam se malo zagledao, ipak sam shvatio da je ovo nešto drugo. Iako i ovaj ima taj eklekti ni moment, dizajneri nisu pretjerali u detaljima ili odnosima materijala, boja i postavljanju elemenata. Pod dizajnerima tu mislim na ekipu iz studija Lime sa sjedištem u Španjolskoj. Cello bar se nalazi u gradu Kilkisu u Gr koj, a dizajneri za svoj rad kažu da su pokušali dobiti topao i ugodan ambijent uz korištenje istih i neobra enih prirodnih materijala kao što su betonske i drvene površine te uz primjenu klasi nih dizajnerskih komada i elemenata ra enih po mjeri. Tu su i detalji, ija primjena nije inovativna, ali je odl no izvedena i iskorištena baš u toj pri i koju pri a interijer Cello bara.

Bijela oaza Ovaj je stan na zadnjem katu nebodera u Melbourneu, u Australiji, to nije, u kvartu South Yarra.

Interijer je djelo studija Robert Mills Architects, a predstavlja jednostavan i ist volumen s puno svjetla te s naglaskom na umjetni ke predmete, svojevrsne eksponate, budu i da je vlasnik stana kolek-

Trebate li besplatan savjet, javite se! cionar istih. Velike koli ine bijelih površina i lijevanog poda prostiru se po svim prostorijama te su na taj na in i poveznica izme u njih.

Namještaj je inteligentno implementiran u pregradne elementa kako bi se dobio efekt njegovog nepostojanja, dopuštaju i volumenu prostora da ostane neprekinut i luidan.

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. srpnja 2010.

ZA NJU

Zaštitite kosu od opasnog izlaganja suncu - Nosite šešir, sušite kosu na zraku i nabavite ulje od kokosa, koristite kvalitetan regenerator samo su neki od savjeta kako zaštititi kosu ...

Svake godine bombardiraju nas s in ormacijama koliko je sun evo zra enje štetno, da se potrebno prije izlaganja suncu zaštiti visokim zaštitnim aktorom, kako ne smijemo boraviti na suncu izme u 11 i 17 sati. No, što je sa zaštitom kose? injenica je da zaštita glave i kose od sun evih zraka nije isto neka novost, no mnogo manje se piše upravo o tom segmentu zaštite, iako je mnogim ženama njihova kosa jedan od glavnih aduta.

I dok na lice i tijelo esto nanosite mnoge skupe i one manje skupe kremice kako biste se zaštitili, glava je mnogim ženama (i muškarcima) esto nezašti ena i prilikom višesatnog izlaganja suncu. Zbog toga se nemojte uditi da nakon nekoliko dana provedenih na suncu vaša kosa postane svjetlija ili vaši pramenovi izgube nijansu.

Taj proces zove se oksidacija i jednak je procesu koji se doga a kada vam rizerka radi plave pramenove. Ono što se stvarno doga a kosi prilikom izlaganja suncu jest ošte enje vlasi koja

2. Kupite ulja i regenerator za kosu – Postoje dvije solucije: možete nabaviti regenerator za kosu s uljem koji e vam štititi kosu od isušivanja i ošte enja na suncu ili možete koristiti prirodna ulja, kao što je kokosovo ulje koje je ina e poznato po svojoj ja ini i mo i hidracije.

Tako er, vrlo dobro ulje za kosu je ono od jojobe, suncokreta, ša rana i maslinovo ulje. Ve ina tih ulja nije skupa i možete ih kupiti i u ljekarnama (rafinirane, bez mirisa) ili one trgovinama s prehrambenim namirnicama, koja su za prehranu i imaju svoj karakteristi an miris. ak možete pokušati pomiješati nekoliko ulja zajedno. Ili pak, ako imate svoj omiljeni regenerator za kosu ili neki drugi pripravak za kosu, pogledajte kakva su ulja ve unutra i pokušajte nabaviti

više nema mogu nost zadržati svoju prirodnu boju. Dodajte k tome bojanje kose ili stavljanje trajne, kao i sam proces ormiranja kose s enom za kosu, gla alom za kosu i cjelodnevni boravak na suncu i to jednostavno ne može ne ostaviti posljedice na vašoj kosi.

No, zna i li to da ete zbog svoje kose cijelo ljeto morati provesti kod ku e? Ni slu ajno!

Postoje odre eni postupci ko-

ji e vam pomo i da vaša kosa i na kraju ljeta izgleda lijepo i zdravo.

Za ljepšu kosu ...

1. Nabavite dobar šešir – Ako ništa drugo, ove se godine nose šeširi, pa imate velik broj razli itih stilova i uzoraka na izbor. I ne samo to, šeširi i su najbolji na in da zaštitite kosu od direktnog sunca.

Ukoliko još možete svu kosu sakupiti i staviti pod šeširi , tim bolje.

upravo tu vrstu. Kada namažete kosu uljem, sunce e omogu iti da se ono upije duboko u kosu.

Ono što je važno zapamtiti jest da

vam ulja ne e u potpunosti zaštititi kosu od sun evog ošte enja, no sigurno ete izbje i da vam se kosa pretvori u slamu.

3. Potražite preparate za kosu sa zaštitnim aktorom – Postoje proizvodi za kosu koji ve u sebi imaju zaštitni aktor – sprejevi za kosu, regeneratori, gelovi, kreme ... No isto tako imajte na umu da mnogi od tih preparata za kosu imaju u sebi alkohol koji e vam na suncu još više isušiti kosu. Zbog toga, ukoliko op enito imate problema s isušenom kosom, izbjegavajte produkte s alkoholom po ljeti.

Koristite ih samo dok ne možete bez njih. Tako er, budite svjesni da im smo ite kosu prestaje zaštita kose SPF aktorom, te ete ga morati ponovno nanijeti. U biti, isto pravilo vrijedi kao i za kreme za sun anje.

4. Složite pun u – Ukoliko imate dovoljno dugu kosu, pun a je jedan od na ina da zaštitite

kosu. Ono što je najbolje od svega je da su pun e “ultra“ popularne ove godine. No, pazite da pun a ne bude previše zategnuta po cijele dane, kako ne bi došlo do ošte ivanja korijena kose.

5. Nosite marame - Ukoliko imate kra u kosu, marama za glavu može biti odli na solucija za vas. Što manja površina vlasišta i same kose koja e biti izložena suncu, tim bolje. Zapamtite da ne želite najzdraviji dio kose koji je oko samog vlasišta – oštetiti.

Neka marame budu od prirodnih materijala, svijetle i dovoljno debele da štite od sunca.

6. Zaštitite vlasište – Poznato je da kod osoba, posebno onih s rje om kosom ili širokom stazom, vrlo lako može izgorjeti samo vlasište. Zbog toga ga trebate zaštititi. Jedan od na ina je da uzmete kremu s visokim zaštitnim aktorom, pomiješate je s vodom i njome poprskate kosu prije izlaska.

NAPETOST u malim koli inama pomaže nam da svladamo novu situaciju

Stres nije uvijek neprijatelj ovjek 21. stolje a ve je navikao živjeti sa svojim stalnim pratiteljem – stresom. Kod ku e, na poslu, u automobilu ... stres nas ne napušta ni na trenutak.

Ipak, ta posebna vrsta fizi ko emotivne napetosti nije povlastica modernog ovjeka. Stres je postojao ve u prethistoriji i bio mu je izložen ak i pe inski pra ovjek. Jer, prema znanstvenoj definiciji, on je pozitivna pojava, neophodna za opstanak vrste.

Problem je u koli ini – iznad odre ene granice stres prerasta u negativnu energiju.

Priprema za opasnost Ono što obi no definiramo kao stres ustvari je nagonski i iskonski mehanizam ovjeka koji pred teško ama mobilizira

svu energiju potrebnu za trenutnu reakciju, napad ili bijeg, kažu psihijatri. U praksi, stres je stanje pripravnosti organizma. Naše tijelo reagira na podražaje, kao, na primjer, bolest, snažno uzbu enje ili izvršavanje zahtjevnog zadatka cijelim nizom kemijskih reakcija, ija je uloga da nam pomognu u savladavanju nove situacije.

Kemijska oluja Aktivira se neuroendokrini sistem. Hipofiza i nadbubrežne žlijezde poja avaju izlu ivanje nekih hormona, poput adrenalina koji stimulira neuro-vegetativni sistem, izazivaju i pove ani broj otkucaja srca, povišeni krvni tlak i napetost miši a. I ne samo to. Pove ava se brzina reagiranja

Tikvice na bijelo

Postupak pripreme: Na maslinovom ulju zapržiti ešnjak. Kad

Poreme eni sklad Organizam se, ipak, ubrzo mora vratiti u stanje uravnoteženosti. Veoma esto podražaji kojima smo danas izloženi (užurbanost, promet, rustracije, preoptere enost obvezama) ne dopuštaju povratak u normalno stanje. Tada se proizvedena energija nakuplja i užurbanost je suviše velika, pa stres postaje negativan. Dakle, sve se mijenja: osoba gubi kontrolu nad situacijom, blokira se i ne može više uspješno obavljati svoje aktivnosti i zadatke. Simptomi su razli iti: nesanica, pretjerano znojenje,

ozbiljniji sr ani, želu ano - crijevni i miši ni poreme aji.

Sigurnosna granica Prag iznad kojeg se pozitivna energija pretvara u negativnu veoma se razlikuje od osobe do osobe. I upravo zato jer je granica subjektivna nema pouzdanih znakova po kojima bismo je mogli prepoznati. Da bismo otkrili je li stres pretjeran, treba pripaziti na promjene vlastitoga uobi ajenog ponašanja, kao, na primjer, na strah i loše raspoloženje.

Zaustavite se na vrijeme Nije nemogu e kontrolirati razinu stresa i zaustaviti se prije nego što postane negativan. Evo nekoliko pravila:

1. Održavajte pravilan ritam sna i budnosti, iako vam se ini da dobro podnosite nedostatak odmora. 2. Nastojte se tijekom dana nekoliko puta odmoriti i opustiti. Dovoljno je da popri ate s kolegicom ili tele onirate prijateljici; važno je nakratko prekinuti posao koji obavljate.

3. Ne postavljajte si teško ostva-

rive ciljeve. Jer stres je esto posljedica želje da u inimo više od onoga što stvarno možemo.

4. Kad je mogu e, prihvatite pomo drugih osoba – imat ete osje aj solidarnosti, znat ete da možete ra unati na svoje bližnje, što pruža osje aj sigurnosti i pomaže u savladavanju straha.

www.SAVJETI-hr.com

RECEPT tjedna

Sastojci (broj osoba: 4) 2 ešnja ešnjaka 2 tikvice,srednje veli ine papar, vegeta, vlasac, peršin, origano 3 trokuta zdenka sira 200 ml vrhnja za kuhanje parmezan

i djelovanja, a raspoloženje se mijenja na bolje. Oprez, spremnost na reakciju posebno je stanje duha, pomalo eu ori no.

zamiriši, dodati prethodno naribane tikvice.

Dinstati dok ne izduše, a onda dodati za ine, vrhnje za kuhanje i zdenka sir. Pustiti na laganoj vatri još koju minutu.

Prije posluživanja po želji umiješati i vre icu ribanog parmezana za pikantniji okus. Poslužite uz omiljenu vrstu tjestenine. U slast!

Odstranite naljepnice s automobila Bilo da ste kupili polovni auto i želite skinuti naljepnicu za stakla ili vam se ne svi a kako ste zalijepili oznaku na branik vašeg automobile, postoji nekoliko na ina da naljepnice skinete a da ne oštetite auto. Metode koje možete koristiti zahtijevaju strpljenje.

Ogulite naljepnicu polagano i nježno da ne potrgate naljepnicu. Najbolje je da to pokušate dok je vani sun ano vrijeme jer toplina omekša ljepilo.

Drugi na in je da uzmete en i zagrijete naljepnicu. Držite en nekoliko centimetara od na-

ljepnice, i to laganim grijanjem.

Pokušajte skinuti naljepnicu polagano i nježno.

Koristite otapala za tvrdokorne naljepnice. Nanesite teku inu za otapanje i ostavite nekoliko minuta na naljepnici. Skinite naljepnicu u potpunosti.

Možete koristiti žilet da skinete naljepnicu, ali samo na staklu, nikako na ostalim dijelovima automobila.

Isto i plasti na strugalica može biti alat za skidanje naljepnica.

Koristite sredstvo za poliranje ako vam ostanu mali, sitni di-

jelovi koje niste uspjeli skinuti, a sredstvo za poliranje koristit e vam ujedno da ispolirate mjesto gdje je bila naljepnica.

27. srpnja 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

PITAJ za zdravlje

Umjerenoš u do njezinog srca

Kolonoskopija

Možda su pristojnost i uljudnost karakterne vrline, kao što su roditelji i bake oduvijek govorili, no te kvalitete mogu otjerati partnera. Ameri ka studija pokazala je kako muškarci koji su maloj mjeri sebi ni, bezosje ajni i egocentri ni bolje prolaze od dobrica. Jer dobrice su “dosadne”.

U ve ini slu ajeva “budi dobar” savjeti jesu korisni, jer društvo ne bi funkcioniralo bez obzirnosti, tolerancije i poštovanja. No pretjerana pristojnost u o ima mnogih znak je slabosti, a one koji su slabi okolina je sklona izrabljivati. U ljubavnim odnosima, kao i ina e, škodljivo je biti prekomjerno obziran, uslužan i nesebi an.

Bilo da imate djevojku ili ste u operaciji zavo enja, prevelika pristojnost mogla bi vas sprije iti u ostvarivanju veze kakvu priželjkujete. Žene cijene umjerenog džentlmena, ali zaziru od slabi a. Osim ako ih ne žele materijalno izrabiti.

Nije pravedno ni pošteno da dobri de ki izvise u odnosu sa ženama, no izraz “osvajanje” ne rabi se bezrazložno: potrebno je skršiti njene rezerve, ako postoje, te nadja ati konkurenciju.

Zatim, od muškarca se o ekuje lavlji doprinos ku nom prora unu, što zahtijeva borbenost i žilavost prema poslodavcima i klijentima. Prenaglašena pristojnost u muškarca ženi sugerira nesposobnost u nošenju sa životnim izazovima.

Komplimente treba dijeliti s mjerom

Izbjegavanje kritika nije obzirnost

Zvu e li laskanja neiskreno - ne valja. Zvu e li iskreno - opet ne valja. Kažete li joj da vam se svi a baš u svakoj situaciji, pa i ako je sama svjesna da je neuredna ili izmoždena, pomislit e da nemate kriterija. Dakle, dijelite joj komplimente, ali smisleno i u intervalima, da dobiju na važnosti. Ponekad umjesto komplimenta podarite podršku ili utjehu, jer to zvu i manje dodvorni ki.

Suzdržavanje od prigovaranja i dijeljenja lekcija je super.

Toga se naslušala u djetinjstvu i ne treba joj dodatni tata ili razrednik. No svatko ponekad griješi i nije zgorega na to ukazati.

Prelaženje preko njenih mogu ih “kikseva” nije obzirnost, nego beski menjaštvo. Uo i li ona da se ni njoj ni drugima ne suprotstavljate, mogla bi poželjeti i sama vas izrabljivati. Ili napustiti.

Previše zanimanja Naravno da je partneru drago ako znate što studira ili radi, omiljene hobije, umjetnike ili jela, ali ako bdijete i puno propitkujete, popet ete joj se na glavu. Žene vole neovisne muškarce s vlastitim ambicijama.

Lijepe manire i poštovanje odvest e vas daleko. Žene zaslužuju respekt, no ponegdje višak poštovanja može škoditi. U seksualnosti žena cijeni spontanost, strastvenost i dozu avanturizma.

Možda priželjkuje i poneku prostotu.

Kraljica plaže 2010. rioznim i seksi u isto vrijeme. Sve boje su dozvoljene, od zemljanih tonova do jarkih koje naglašavaju dizajn. Žene s malim grudima imaju privilegiju za nošenje bikinija s trokutastim grudnjacima, i to u jarkim bojama ili naglašenim uzorcima. Taj stil

TEHNO ZONA

Najizdržljiviji USB za ekstremne uvjete Tvrtka LaCie odlu ila je predstaviti USB memorijski šta-

pi za najšlampavije korisnike i “naj udnije” uvjete, prigodno

tijekom razgovora upitao: “Pa nemam nikakvih simptoma, zašto mi stalno govoriš da moram na tu pretragu”. Moj je odgovor bio jasan i direktan: “Zato što ni tvoj otac koji je obolio i umro od raka debelog crijeva, u tvojoj dobi nije imao simptoma. Ali je imao dobro udne izrasline koje možemo vidjeti jedino kolonoskopijom. Da je tada napravio pretragu, našli bi smo te male male izrasline i odstranili ih na vrijeme. I on vjerojatno nikada ne bi obolio i umro od raka debelog crijeva.” Važno je dakle imati na umu da je to jedini na in da na emo promjene u crijevu dok još nema simptoma bolesti. Na pretragu bi trebali i i svi koji imaju bliskog srodnika koji je obolio o ove opake bolesti. Kada do i na pretragu? Što ranije

Mladen Makitan dr. med.

Internist Ravnatelj Poliklinike Živa iza 40-te godine, najkasnije desetak godina prije dobi oboljevanja bliskog srodnika.

Ne zaboravite, rak debelog crijeva je smrtonosna bolest ako se otkrije prekasno. Budite zdravstveno odgovorni prema sebi, ali i prema svojoj obitelji.

Poštovanje može škoditi

MODNA DIKTATORICA piše: Andrijana Kos

Špica je ovo ljeto pred nama. Suncem okupana koža, posipana morskim kristali ima mami poglede. Ovo ljeto žudimo za pozornoš u na plažama.

Bilo koju plažu izabrali, nije bitno koji ete SPF faktor nositi, nego kakav ete kupa i kostim za sebe izabrati.

Ultra, ultra moderan je monokini.

On kombinira jednostavnost jednodijelnog kupa eg kostima i ženstvenost dvodijelnog bikinija. Monokini s jednom naramenicom apsolutni je pogodak i najve i favorit za kraljicu plaže ovo ljeto. Otkriva prekrasne obline i pokazuje dovoljno da vas u ini miste-

Strah glavu uva! Nemojte ek ekati simptome. Onda je obi no ve kasno.

Za osobe pod rizikom obolje ljevanja od raka debelog crijev jeva, strah od kolonoskopije ne smije biti razlog odga anja pre pretrage, ve poticaj da se do e na pretragu. Pretragu bi trebali napraviti svi oni stariji od 40 godina koji imaju bliske srodnike koji su bolovali i umrli od raka debelog crijeva. Važno je znati da pretragu treba obaviti dok još ne postoje simptomi bolesti.

Male dobro udne izrasline koje tražimo kolonoskopijom ne daju nikakve simptome ali, ako se ne otkriju i ne odstrane na vrijeme, iz njih može nastati rak debelog crijeva. Za takvu pretvorbu treba obi no desetak godina. Jedan me pacijent, ina e moj prijatelj,

ga nazvavši XtremKey. LaCie XtremKey vodootporan je do 100 metara dubine, može podnijeti temperature od -50 do +200 stupnjeva Celzijevih i padove s pet metara visine. Kako su to uspjeli? Jednostavno, strpali su USB memoriju u metalnu cijev debljine dva milimetra, što zna i da je možete i pregaziti kamionom teškim deset tona bez da izgubite podatke. LaCie XtremKey je dostupan u kapacitetima od 8 do 64 gigabajta.

pogoduje stvaranju širine u podru ju grudi. Tako er su odli an izbor i horizontalne pruge u podru ju grudi jer daju puno u. Žene kruškastog oblika tijela moraju odvratiti pozornost sa svojih bokova i guze, te izabrati gornji dio s uzorkom. Detalji na ga icama poput ukrasnog remen i a tako er odvra aju pozornost, ali ne smiju biti preuski. Široki bokovi tako er moraju izbjegavati ga ice s vezicama i ga ice niskog kroja. S druge strane, ga ice visokog kroja u init e uda i produljiti noge. Žene s velikim grudima koje ih žele vizualno smanjiti moraju tražiti ga ice s uzorkom ili nekim zanimljivim detaljem da skrenu pozornost s velikih grudi. Odaberite gornji dio koji odvaja grudi, da nisu stisnute i pobrinite se da je grudnjak dosta izdržljiv.

Tamne ili jake boje (npr. crna ili naran asta) doprinose vizualnom stanjivanju. Tu tako er može pomo i i veliki uzorak na tamnoj podlozi.

Horizontalne pruge e proširiti, a vertikalne i dijagonalne produžiti vaše tijelo.

Ako je vaš problem trbuš i i široki bokovi, možete vizualno smanjiti trbuh naglašavaju i grudi podizanjem.

Kao što oplemenjujete svoj svakodnevni izgled, u inite to i u kupa em izdanju. Birajte izme u veselih marama za kosu, ogrlica, narukvica, naušnica ... sve je prihvatljivo, ali bez pretjerivanja. Obogatiti svoje kupa e izdanje zaista nije teško. Glavna stvar na koju treba obratiti pozornost je boja kupa eg kostima od koje krenete graditi svoj stil. Najvažnije je da se zabavite, osje ate ugodno i izgledate izvrsno.

KRATKI MODNI SAVJETI ZA LJETO 2010.

Što vam pada na pamet kada ujete “ljeto“? Sunce?

Voda? More? Odmor? donjim dijelom odje e ili obrnuto za nježni izgled sa živahnim bojama.

Kombinezoni

Sve na što ste pomislili je to no. Ipak, dok govorimo o odje i, ljetno je savršeno vrijeme za slobodu. Odje a postaje uzbudljiva i jednostavna. Za ljetni out it ne postoje pravila. No ipak uvijek su tu trendovi koji nas usmjeravaju kojim modnim putem krenuti. Donosim vam nekoliko modnih savjeta za ljetno koje je u punom jeku. A sude i po meteorolozima, još nas eka puno vru ih ljetnih dana.

Savjete prihvatite ili ih prilagodite svojem ukusu.

Vje ni traper Za posebnu udobnost i šik volimo tzv. “muške“ trapke.

Udobne i ležerne stvaraju opušten dojam, posebno s poderotinom na koljenu. Skinny trapke (ultra uskog kroja) u svijetlim bojama tako er su nezaobilazne ove sezone. Kombiniraju se gotovo sa svime.

Crno i bijelo Nisu više nekadašnja kombinacija. Kombinirajte suknje, haljine i topove u crno - bijelo.

Posljednji krik mode.

Cvjetni uzorak Iako je cvjetni uzorak “procvjetao“ u vrijeme naših baka, doživio je svoj veliki povratak.

Kombinirajte ga s jednobojnim

Volimo ih jako ovo ljeto. Tako er jedan od komada odje e koji se vratio na velika vrata trendova. Zablistajte u kombinaciji s niskim sandalama za dnevni look, a s vrtoglavo visokim petama za ve ernje izdanje.

Boje ljeta Ovosezonske boje donose nam bezbroj mogu nosti. Najzna ajnija boja koja obilježava ovu sezonu je tirkizna. I to u svim tonovima. Tropska je boja izuzetno ženstvena, budi nam želju za morem, plažom i odmorom. U bistrom ili pastelnom tonu zadovoljit e sva iji ukus.

U ljetni spektar probile su se i koraljna (tropska boja crvenog spektra, boja tropskog zalaska sunca), ljubi asta (romanti na boja ove sezone), zajedno s bež (so isticirana i odli na za sve prigode) i zelenim tonovima.

12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. srpnja 2010.

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. Branko Vr i

Smetnje pam enja

Znate li sura ivati?

Prehrana - klju zdravlja

Ve dugo godina bolujem od še erne bolesti.

Redovito se kontroliram, držim dijetu i sada sam na inzulinskoj terapiji.

Unatrag dvije godine primijetio sam da imam poteško e kod pam enja. Sve više zaboravljam, pa se tako dešava da kada idem u trgovinu zaboravim što trebam kupi . esto mi se desi kada vozim auto da odem u krivom smjeru. To me po elo jako zabrinjava . Što mi je ini ?

Pam enje je sposobnost, proces ili aktivnost dosje anja ili prisje anja i osobito sposobnost reproduciranja onoga što je osoba nau ila ili što joj je objašnjeno odnosno što je doživjela.

Kod procesa pam enja razlikujemo: • pam enje dalekih doga aja (dugoro no) pam enje koje se odnosi na doga aje iz daleke prošlos

Suradnja kao strategija rješavanja kon likata je d i n a je koja stvarno i trajno rješava problemnu situaciju jer po iva na rješenju koje zadovoljava obje strane. Bitno je prona i na ine za ostvarenje suradnje me u osobama ili organizacijama u kon liktu. Prva stvar koju trebaju uo iti i priznati obe strane je da kon likt postoji i da ga treba riješiti na obostrano zadovoljstvo, bez obzira koliko vremena i energije im za to trebalo. U sljede oj fazi potrebno je da obe strane jedna drugoj objasne svoju poziciju. Najbolje je da svaka strana dobije odre eno vrijeme za iznošenje svoje pozicije, bez prekidanja. Tko e prvi govoriti može presuditi bacanje nov i a, ali je ponekad dobro sjetiti se mogu nosti da ponudimo drugoj strani da prva iznese svoje vi enje problema. To je dosta teško kad smo u kon liktu jer nas nešto iznutra tjera da se borimo za svoje pa ne možemo do ekati da to drugoj strani dokažemo, ali ako uspijemo mogu a su dva dobra u inka. Prvo, druga e strana biti zahvalna i zbog toga spremnija pažljivo nas saslušati kad do emo na red.

A drugo, imat emo vremena još doraditi svoju argumentaciju i prezentaciju. Jako je važna tehnika aktivnog slušanja, koja omogu ava da stvarno shvatimo ono što nam druga strana govori, ali i da ta injenica da mi razumijemo njenu poziciju bude jasna drugoj strani.

Prava je suradnja mogu a tek

• pam enje nedavnih doga aja koje se odnosi na doga aje koji su se zbili zadnjih nekoliko dana • trenuta no (kratkoro no ili radno pam enje) pam enje se odnosi na neposredno pam enje, tj. doga aje koji su se dogodili zadnjih nekoliko minuta.

Kod vas se radi o poreme aju pam enja koje nazivamo trenuta no ili radno pam enje. S obzirom na to da ste dijabe ar, mogu e je da su poteško e s pam enjem vezane uz dijabetes kao jednu od komplikacija dijabetesa.

Naime, kod dugogodišnjih dijabe ara dolazi do lošije cirkulacije, i to moždane cirkulacije, zbog aterosklerotskih promjena krvnih žila, pa zbog toga mugu se javiti poteško e pam enja. Stoga vam preporu ujem da se javite na pregled kod neurologa s cjelokupnom medicinskom dokumentacijom, koji e vam nakon pregleda preporu i obradu i potom da adekvatnu terapiju.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

kad tj. ako obe strane stvarno razumiju jedna drugu. Sljede a je faza jako važna. Potrebno je problem de inirati u terminima potreba, a ne rješenja. To zna i da se strane u kon liktu ne smiju usmjeriti na ono rješenje koje svaka od njih želi, jer ih to ne e nikamo odvesti pošto žele razli ita rješenja. Pravo pitanje koje treba postaviti je Zašto ti treba takvo rješenje? Može se utvrditi da postoji zajedni ka potreba rješiva na na in da obe strane budu zadovoljne jer razumiju put kojim do njega mogu do i. Cilj je posti i da nitko ne gubi, da obe strane zadovolje detektiranu potrebu. Rješenje koje zadovoljava obe strane nije lako prona i, pa slijedi faza u kojoj se pretražuju i vrednuju razli ita mogu a rješenja. Prvo treba ponuditi razli ite ideje. Važno ih je najprije skupiti, što više, pod motom «svaka je ideja dobra». Tek kad više nikome ništa ne pada na pamet treba krenuti sa vrednovanjem pojedinih ideja. Neke e biti lako odbaciti, ali e se kod kvalitetnijih ideja trebati odvagati razli ite nijanse rješenja problema, sve dok se ne do e do one koja najbolje zadovoljava obe strane u sukobu. Ponekad je to spor proces koji zahtijeva strpljenje i susretljivost sudionika. Kad je izabrano najbolje rješenje treba ga provesti u djelo. Jasno treba dogovoriti na in provo enja rješenja. I to je to. Svi sretni i zadovoljni, a nije u pitanju bajka.

Zašto se danas sve više okre emo ljekovitosti hrane? Zašto se danas na stotinama simpozija govori o povezanosti prehrane i zdravlja?

Zbog toga jer se otkrivaju zapanjuju a znanstvena otkri a o ljekovitim i preventivnim mo ima hrane.Pojavljuju se novi dokazi i teorije o djelovanju hrane na ponašanje stanica. Naše tijelo izgra uju bilijuni stanica i svaka stanica za sebe predstavlja savršen laboratorij sa stotinama biokemijskih reakcija . Hrana je jedini izvor energije za stanice i Vi ste onaj koji bira hranu za te stanice i diktira kemijskim procesima u njima, te je prava šteta ne iskoristiti priliku da prije svega sami utje ete na svoje zdravlje.

Ja vjerujem da ve ina ljudi može imati osje aj dobrog zdravlja, a koje je obilježeno visokom razinom energije, snažnim imunološkim i probavnim sustavom ,emocionalnom stabilnoš u , te odsutnoš u bolesti.

Naše tijelo ima enormnu sposobnost samoizlje enja i samoobnove, kad mu je na raspolaganju dovoljna koli ina nutrijenata za vo enje vitalnih biokemijskih funkcija.

Tijekom posljednjih 20 godina mnogo se pri alo o nadzoru bolesti prehranom,vježbom i nadomjescima hrani ,ali vrlo je malo toga re eno o tome kako sprije iti da se bolest uop e i javi.Svatko od nas je ro en sa odre enim slabostima i snagom kao dijelom naslje a.Bilo da se radi o kostima,miši ima,žlijezdama ili organima,svako tkivo funkcionira po jedinstvenom principu i ravnoteži kemijskih elemenata.

Danas postoji stav, da je cijeli niz kroni nih bolesti povezan sa nutricijskim de icitom.

Simptomi narušenog zdravlja posljedica su upravo te neravnoteže i uglavnom se o ituju u po etku kao umor, este infekcije poput prehlade.Ukoliko se takvi znakovi uzimaju»zdravo-za-gotovo» ili

pripisuju se starijoj dobi ,naj eš e se ne poduzimaju odgovaraju i dijagnosti ki postupci,koji s vremenom mogu dovesti i do ve spominjanih bolesti.

Pojava simptoma može biti jasan znak postojanja bolesti.Suha koža,bol u zglobovima, nesanica, este upale,visoki tlak,zatvor ili proljevaste stolice ,promjene u usnoj šupljini signaliziraju da se nešto doga a.

Znanstvenici ukazuju na injenicu da ve i blaži nutricijski nedostatak i neravnoteža dovode do pojave simptoma.S druge strane,tijelo izrazito dobro reagira na korekciju nutricijskog de icita što vodi nestajanju simptoma i povla enju bolesti. koja e Vam pomo i unaprijediti vaše zdravlje i potrebe, razvijaju i program prehrane prilago en posebice Vašim navikama i mogu nostima.

Optimalni nutricijski status se postiže svakodnevnim unosom odgovaraju ih namirnica u skladu sa metaboli kim zahtjevima i potrebama organizma.Na taj se na in poti e rast i razvoj organizma,održava optimalno zdravlje ,poti u i omogu avaju svakodnevne aktivnosti i podiže obrambeni sustavu borbi protiv bolesti .

Odgovaraju a procjena stanja organizma može otkriti nutricijske nedostatke u ranom stadiju te obzirom na rezultate savjetovanjem i poboljšanjem prehrambenih navika sprije iti da se teže stanje uop e i razvije.

Procjena nutricijskog statusa trebala bi se rutinski provoditi kod svih,individualnim pristupom ovisno radi li se o osobi koja je u na elu zdrava ili ozbiljno bolesna.

Ovisno o dobivenim rezultatima testiranja i klini ke procjene ,cilj je rano otkriti i izdvojiti osobe pod pove anim rizikom kao i one koje bi to mogle postati te one koji zahtijevaju daljnje testove i procjenu.

Hemoroidi se pojavljuju spontano, ali neki od njih mogu biti uzrokovani i povezani s nekim stanjima ili bolestima. Mogu se pojaviti u trudno i, kod pretilosti, bolesti jetre ili karcinoma debelog crijeva. Najraniji simptom je lagano krvarenje, koje možete primijetiti na toaletnom papiru ili u estala i esta svrbež. Hrana, bogata vlaknima pomaže da se ova neugodna pojava smanji ili eliminira.

O icijelna medicina u težim slu ajevima hemoroide lije i operativno, a blaži se slu ajevi tretiraju

kremama, injekcijama, blažim laksativima ili nekim vrstama ajeva.

Osim kirurškog zahvata svi ostali oblici lije enja su dugotrajni i na žalost rijetko uspješni. Pacijent trpi bolove dugo vremena, ne može sjediti, što kod mnogih zna i smanjenu aktivnost na poslu, eliminiranje iz društvenog života i pad kvalitete životnih funkcija.

Kod bioterapeuta je put do iscjeljenja kra i i u inkovitiji. Unutar etiri dana terapije pacijent je oslobo en svojih zdravstvenih problema. Pristupa se lije enju na

na in da se tretiraju vene odnosno venska cirkulacija, jer je to bolest proširenih vena, a zatim se prilazi tretmanu odstranjivanja bolova uzrokovanih hemoroidima. Tretman je vrlo uspješan a iscjeljenje je zagarantirano.Bioterapeut se mora fokusirati na kompletnu osobu a ne samo na bolesno mjesto. Njegova je eti ka obaveza da razgovara s pacijentom, nastoji saznati što više o njegovom stanju, trajanju bolesti, popratnim problemima a onda prelazi na proces iscjeljenja.

Kao što ne postoje dvije jednake osobe na svijetu, tako se i svakom pacijentu prilazi s puno uvažavanja njegove osobnosti. Ljudi vole kad ih se poštuje a to i zaslužuju.

Nazovite me s punim povjerenjem na broj telefona 098/1347-031 i dogovorite svoj termin za tretman.

Zašto biti bolestan kad možete biti zdravi najkasnije za etiri dana a vrlo esto i za nekoliko minuta. Želim vam dobro zdravlje.

Piše Katarina Flajpan

Hemoroidi Hemoroidi su u stvari proširene vene u podru ju rektuma i anusa ili posljedica proširenih vena. Postoje dva tipa hemoroida a to su unutarnji i vanjski hemoroidi.

Oba tipa su vrlo neugodna, izrazito bolna, a kad se jednom zalije e nije isklju eno da se problem ne e aktivirati ponovo tijekom životnog razdoblja u svoj svojoj žestini.

Unutarnji hemoroidi su smješteni odmah IZNAD miši a koji drži anus zatvorenim a sastoji se od proširenih vena prekrivenih tankim slojem mukozne membrane crijevnog podrijetla. Vanjski se hormoni nalaze ISPOD miši a koji prirodno zatvara anus, tako er su posljedica proširenih vena i njihovo je prisustvo tako er veoma bolno, neugodno i predstavlja odre ene zdravstvene i izi ke poteško e.

Oko etvrtine odrasle populacije pati od problema ove vrste.

BIOTERAPIJA

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 31

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. srpnja 2010.

Komentari Ljepota darivanja i druženja Neobi no me razveselio prošlosubotnji doga aj na vikend doma instvu obitelji Alojza Bistrovi a na brijegu Selniš ak - Balog iznad Selnice.

Bistrovi i su bili doma ini šti enicima i mentorima, odnosno asistentima Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom akovec.

Prvo, velika je stvar svoj cijeli posjed dati na korištenje osobama koje su u mnogo emu ošte ene za normalni ljudski život i koje zavise od pomo i drugih. Još je ve a stvar tim osobama staviti se u službu, biti s njima, pripraviti i podijeliti im jelo i pilo, družiti se s njima.

Sve su to Bistrovi evi podarili i u inili za 25 ljudi koji su samo u ljudskim o ima i mjerilima manji od nas, a Bogu sigurno miliji.

Pitah gospodina Bistrovi a kako i zbog ega su se odlu ili na ovu lijepu i humanu gestu, osobito u vrijeme kad je mnogima pun kufer svega i najradije su u vlastitom miru.

Ili pak u svoje vikendice pozivaju politi are, ljude od zakona, sportaše, direktore ...

- Vidite, dragi Bog dao nam je da svega imamo.

I mi taj dar želimo podijeliti s drugima. Meni, a ni mojoj obitelji, nije na pameti u vikendicu pozivati nekakve velikane, nego upravo one koje mnogi žele sakriti negdje iza vrata. Mi njih stavljamo na prvo mjesto. Sve što imamo dajemo im i veseli smo kad vidimo da su i oni zadovoljni, a o ito jesu jer rado dolaze

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

i teško odlaze, skromno mi je odgovorio gazda Bistrovi , a tako misle i kažu svi lanovi njegove obitelji koji su taj dan bili kuhari, pe enjari, konobari, asistenti i ista i.

Dok su šti enici blagovali za glavnim velikim stolom, obitelj je posluživši ih sjela za pokrajni stol na terasi. Slika kao iz Svetog pisma. “... nisam došao da mi služite, noge da ja vama služim ...”.

Znali su se meni onako usput pohvaliti mnogi vlasnici vikendica, pa i s ovog brijega, kako su ju er ili malo prije imali od sebe ljude iz MUP-a , MORH-a, Hrvatskih voda, direktore i na elnike ... Ni jedan nije rekao da je imao tjelesne i mentalne invalide, sirote i sakate.

Besku nike i napuštene.

Stoga, Bistrovi i, naklon do zemlje! Dok je vas i vama sli nima, smak svijeta je daleko. Osim lanovima Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom, i meni ste uljepšali subotu. I u vrstili moju vjeru da još uvijek ima dobrih ljudi.

AKOVE KI espresso by Bibi

S udžbenicima na sunce!

“Also“, dakle! Osje am se k’o da bih mogla prodati pola Hrvatske da mi daju povjerenje. No, kad malo bolje promislim, u današnje doba to ni nije neki veliki “kunšt“. Ve i je izazov u 11 sati prijepodne pred dvoranom Graditeljske škole u akovcu na plus 35 Celzijevaca u hladu prodati školske udžbenike sumnjivih i vrlo rijetko korištenih naslova za koje se (iz ne znam kojeg razloga) odlu e neki u itelji naših škola i nakon deset minuta se osje ati poput “nadroksane frikuše“ kojoj je najosnovnija preokupacija domo i se - vode.

I tako sam ja u potrazi za rabljenim udžbenicima, umjesto subotnje špice, svoje zdravlje i vrijeme izložila tom suncu. Uspjela sam nabaviti dvije tanke knjige po 20 kn te uvši da netko traži naslove udžbenika koje mi posjedujemo trknula sam do auta po vre icu s knjigama i raširila ih ispred dvorane poput ciganke koja se pošto - poto primila tog zanata (što iz tradicijske ljubavi, što iz koristi).

U prvih deset minuta planulo je desetak knjiga što sam ih rasprostrla po podu, i to valjda onih najtraženijih, dok sam preostalo vrijeme promatrala tu masu ljudi koja u ova teška vremena, osim brige kako napuniti svoja gladna usta, mora do jeseni zbrinuti i tu danas jednako važnu brigu: osnovno obrazovanje svoje djece. Bila je tu cijela garnitura homo

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

sapiensa: od brižnih djedica i dalekovidnih bakica, zbegecanih i mirišljavih maj ica te zbunjenih i papirima naoružanih o eva, do uzbu enih i vrpoljivih djevoj ica te hiperaktivnih de ki a.

Jedni su na tu razmjenu krenuli s punom kutijom knjiga i bez prebite pare, uspjeli zaraditi par stotina kuna te zatim kupiti tražene naslove. Uglavnom ste mogli uti zamjerke na ra un nekih u itelja jer mijenjaju naslove iz godine u godinu.

Sve u svemu, bilo je zabavno probati i tu “profesiju“ iz prve ruke, a šuškavi materijal pospremiti u svoj džep. emu stid? Svojim smo radom platili te knjige i, eto, opet ih svojim radom prodajemo. Zanemarit’ emo onu godinicu (ili dvije?) kad su knjige bile besplatne jer mnogo je škola od u enika tražilo da te knjige vrate, da bi ih potom bacali u kontejnere za stari papir. Kojeg li nonsensa! A nonsensi se u našoj državi, na žalost, nastavljaju.

“Zabranjeno je biti žena”

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

“Uzmemo kamenje za mljevenje, kojim ina e usitnjavamo za ine. Kamenje stavimo neko vrijeme u vatru i onda djevoj icama trljamo grudi, svaki dan. Sve samo da one ne bi tako brzo ostale trudne”, opisuje Kamerunka Anne Kwedi koja je “peglala grudi” svojoj k eri da je ne bi silovali. Cilj opisanog pritiskanja dojki vru im kamenjem u djevoj ica jest odgoda spolnog sazrijevanja, makar vizualno - kroz usporavanje rasta grudi metodom koja ni im nije dokazana da djeluje. Njegova svrha je zaštita ženske djece od pohote muškaraca - silovanja i maloljetni kih trudno a.

I koliko god me, s jedne strane, iznenadio naslov i tekst “Zabranjeno je biti žena” objavljen prošli tjedan na našim portalima, toliko me, ponekad pomislim, više ništa ne može šokirati. Danas u 21. stolje u još uvijek nerijetko iznenade obi aji, pa i zakoni, razli itih naroda. Osim neprovjerenih metoda koje još uvijek mnogi narodi koriste, zabrinjava i sam odnos muškaraca prema ženama, koje u mnogim zemljama još uvijek nemaju nikakvo pravo glasa.

I dok bi mnogi opravdanje tražili u stavu da u Africi žive primitivni narodi, iznenadili bi se kada bi znali za ne tako davne primjere u drugim (razvijenijim) dijelovima svijeta.

Primjerice, sve do pred kraj 19. stolje a pravni i gra anski položaj žena u gotovo cijelom svijetu sli io je položaju roba. Prema doktrini o pokriva u, udana je žena, poput roba, gra anski mrtva.

Kontinuitet izme u ropstva i braka u Engleskoj možda najbolje prikazuje primjer da se supruga mogla prodati na javnoj dražbi. Ako je udana žena po inila preljub, njezinom prodajom, prema zakonu o preljubu, njen ljubavnik može izbje i kazneni progon.

Spomenuti zakon temelji se na pretpostavci da je udana žena poput imovine: ako je u inila preljub, muž može tužiti drugog muškarca i tražiti naknadu za štetu nanesenu njegovoj imovini. I da, rekli bi mnogi, to je bilo davno - u 19. stolje u. No, jedan takav slu aj službeno je okon an u Dublinu 1979. godine.

Tako er, sve donedavno, prema Zakonu o bra nom drugu, žena je u odnosu na muža bila u položaju u kakvom se nalazio sluga u odnosu na svog gospodara. Naime, u slu aju nanošenja ozljeda udanoj ženi od strane tre e osobe, muž je imao pravo podnijeti tužbu zbog gubitka koji, osim ku anskih poslova i brige oko djece, uklju uje i ljubav, pažnju, društvo i spolne usluge njegove žene. Pazite sad! Taj je zakon u Velikoj Britaniji i državi Novi Južni Wales u Australiji ukinut tek osamdesetih godina 20. stolje a. Tako er, u Novom Južnom Walesu jedan takav predmet uspješno je okon an 1981. godine te je muž dobio pravo odštete u iznosu od 40 tisu a dolara.

Dakle, nisu samo (u ovom slu aju) afri ki narodi primitivni (ili kako god to želite nazvati). Iako su gore navedeni zakoni i obi aji ukinuti, na žalost, koliko god mi to željeli promijeniti, primitivizam i šovinizam (možda u druga ijem obliku) još su uvijek sastavni dio svakodnevnice u mnogim dijelovima svijeta.

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 33

16

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurrskoj županiji 1.1. 30.06.2010.

MARKA

Infiniti otvorio svoj prv prvi Hrvatskoj – Infiniti cen

koli ina udio, %

1

Chevrolet

62

15,12%

2

Opel

50

12,20%

3

Hyundai

47

11,46%

4

Volkswagen

41

10,00%

5

Mazda

27

6,59%

6

Peugeot

25

6,10%

7

Suzuki

23

5,61%

8

Toyota

18

4,39%

9

Ford

10 Honda

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17

4,15%

14

3,41%

11 Renault

14

3,41%

12 Škoda

14

3,41%

13 Dacia

9

2,20%

14 Citroen

8

1,95%

15 Kia

8

1,95%

16 Fiat

7

1,71%

17 BMW

6

1,46%

18 Nissan

6

1,46%

19 Seat

5

1,22%

20 Lancia

3

0,73%

21 Mercedes

3

0,73%

22 Audi

2

0,49%

23 Lada

1

0,24%

UKUPNO

410

100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Split u znaku Citroëna Split je okupio najbolje flotne prodava e iz Citroënove mreže iz cijele Europe.

Natjecanje, koje je najbolje prodava e i dovelo u Split u organizaciji CBI (Citroën Business International) je omogu ilo mnogima da otkriju bogato kulturno i povijesne naslije e Splita ali i prirodne ljepote Hvara.

Osnivanje CBI (Citroën Business International) po etkom ove godine je bila strateška inicijativa za Marku Citroën kako bi se dodatno razvila prisutnost na B2B tržištu na globalnoj razini.

Postavljeni cilj je bio ostvariti isti tržišni udio na B2B tržištu (prodaja vozila poslovniom kupcima, tj. tvrtkama) i u privatnom sektoru. To je zna ilo da se na mnogim europskim tržištima treba pove ati tržišni udio za 100% u B2B sektoru u periodu od 5 godina. U ve ini slu ajeva, to zna i prije i s 4% na 8% tržišnog udjela. U sklopu ove inicijative je osnovan B2B Champions Challenge, natjecanje prodajnog karaktera za sve prodava e koji su specijalizirani za prodaju tvrtkama u 10 najve ih europskih zemalja. Nagrada za pobjednike je bio put za dvoje u Hrvatsku na osnovu prodajnih rezultata od prosinca 2009. do svibnja 2010.

Infiniti dolazi iz Japana. Njegova gama sportskih limuzina, coupe i crossover modela uvodi se na tržišta Zapadne Europe putem ovlaštene mreže Infiniti Centara kojima su zajedni ki individualni pristup i vrlo visoka razina usluge prema kupcima. Za više in ormacija pogledajte www.infiniti.eu.

Do danas, Infiniti Europe otvorio je 35 Centara uklju uju i one u gradovima Pariz, Madrid, Barcelona, Valencija, Milano, Atena, Antwerpen, Varšava, Rim, Zurich, Roterdam, Sofija, Amsterdam, Prag, Padova i Hamburg.

ugo aj više nalik luksuznom boutique-u nekog hotela nego salonu automobila.

U Infiniti centru, kupci mogu otkrivati, doživjeti i voziti Infiniti gamu vozila od šest modela i uživjeti se u ugo aj dobrodošlice koju pruža i stvara Infiniti na samo sebi svojstven na in.

Za Infiniti, jedinst veno iskustvo posjedovanja Total Ownership Experience po inje trenutkom ulaska u salon. Sve što postoji u Centru osmišljeno je kako bi odabir i kupovina nekog Infiniti modela bila što opuštenija i oslobo ena i najmanjeg stresa.

Iza staklenih stijena salona smješteni su G37 Sedan, Coupé ili Cabrio, EX30d coupé crossover i FX30d crossover. Velik i najmoderniji zaslon I-View omogu uje da posjetitelji vide automobil u svojoj omiljenoj boji ili materijalu u visokoj razlu ivosti, sve dodirom na gumb.

Infiniti, luksuzna automobilska marka, prošlog je tjedna otvorila vrata svojeg prvog Infiniti centra u Zagrebu i regiji.

Centar je smješten u zapadnom dijelu grada koja se kontinuirano razvija u suvremenu poslovnu zonu automobilskog biznisa.

Zastupanje marke Infiniti preuzela je tvrtka Grand auto d.o.o. u kojoj je Infiniti Europe prepoznao visoko pro esionalnog i pouzdanog partnera.

U potpunom suglasju s na elima tvrtke nazvanim ‘Inspired Per ormance’, novi Infiniti center kombinira modernu arhitekturu i elegantan namještaj kako bi se stvorio

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 24. srpnja 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

Citroën isporu io prva vozila za Taxi Cammeo Citroënovu pouzdanost i udobnost prepoznao je i rije ki taxi prijevoznik. Naime, tvrtka Citroën Hrvatska je krajem srpnja isporu ila za Taxi Cammeo u Rijeci 12 vozila Citroën C5 s motorom 1.6 HDi 110 KS. Sva vozila su bijele boje i sadrže bogatu

opremu koja uklju uje ABS i ESP, automatski klima ure aj, putno ra unalo, regulator i limitator brzine, svjetla za maglu, audio sustav CD MP3 i 7 zra nih jastuka. Putnici e na taj na in mo i uživati u iznimnoj sigurnosti ali i udobnosti Citroënovih limuzina.

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 183.000,00 kuna sa PDV-om 2. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vl., 2007.g., cijena: 115.000,00 kuna + 5% 3. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 2006.g., cijena: 253.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:100.500,00 kuna na ime 7. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, 2000.g., 2.vlasnik, cijena: 17.000,00 kuna + 5% 8. Mitsubishi Carisma 1.6 5 vrata, 132 KS, benzin, sva oprema, 2003.g., cijena:52.000,00 kuna na ime 9. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema, 1999.g., cijena: 67.750,00 kuna sa PDV-om

27. srpnja 2010.

vi centar u entar ntar Zagreb Pod otvorenim vedrim nebom ispred velebne zgrade Muzeja suvremene umjetnosti, u razigranoj i snažnoj igri glazbe i svijetla, Hrvatskoj je predstavljena marka Infiniti.

Zvijezde ve eri nedvojbeno su bili do savršenstva oblikovani Infiniti modeli: G37 sedan, G37 coupe, G37 cabrio, EX37 i FX50 koji su se lagano klize i po crvenom tepihu predstavili uzvanicima. Posebno mjestu zauzeo je najnoviji model, FX30 diesel koji je dan ranije u Barceloni predstavljen hrvatskim automobilskim medijima.

Doma in ve eri, novo izabrani partner Infinitija u regiji, tvrtka Grand Auto u kojoj je Infiniti prepoznao visoko pro esionalnog partnera za predstavljanje marke Infiniti, svojim je gostima ovom gala ve eri najavila otvorenje Infiniti centra i po etak prodaje automobila marke Infiniti na hrvatskom tržištu.

Ve eri su nazo ili i predstavnici Infinitija Europe, gospoda Philippe Saillard, direktor prodaje za Europu, Srednji Istok i A riku i gospodin Juergen Schmitz, regionalni voditelj prodaje za Srednju i Isto nu Europu. Gospodin Saillard u svojem je govoru istaknuo važnost otvorenja novog Infiniti centra u Zagrebu i regiji te s neskrivenim oduševljenjem govorio o strasti kao lajtmoti-

Izvadak iz cjenika: G37 sedan

369.000 – 446.000 kn

G37 coupe

389.900 -466.900 kn

G37 cabrio

475.000 – 519.750 kn

EX37

431.000 – 478.500 kn

EX30d

432.000 – 484.000 kn

FX37

539.000 – 611.000 kn

FX30d

550.900 – 626.400 kn

FX50 S Premium

717.000 kn

Volkswagen gradi novu tvornicu u južnoj Kini Volkswagen koncern proširuje svoje proizvodne kapacitete u Kini. Pro . dr. Martin Winterkorn, predsjednik upravnog odbora Volkswagen AG-a, i dr. Win ried Vahland, predsjednik i CEO Volkswagen Group China, zajedno s predstavnicima kineskog partnera FAW Volkswagen u Foshanu potpisali ugovore o gradnji nove Volkswagenove tvornice u južnokineskom Foshanu.

Nova tvornica u Foshanu, nedaleko od metropole Guangzhou prema trenutnim planovima s proizvodnjom vozila zapo et e sredinom 2013. godine. Na terenu površine 170 hektara trebala bi nastati zaokružena proizvodna cjelina s prešom, limarijom, lakirnicom i montažnim po-

gonom. Maksimalni kapacitet iznosi 300.000 vozila godišnje.

Gra evinski radovi po inju ve krajem 2010. Nova tvornica od 2013. godine zapošljavat e oko 4.000 djelatnika. Investicija od oko 520 milijuna eura financirat e se iz «cash flowa» tvrtke

FAW Volkswagen. Volkswagen koncern zajedno sa svojim partnerima FAW Volkswagen i Shanghai Volkswagen trenutno u Kini posjeduje devet tvornica i ve danas tamo proizvodi oko 20 modela marki Volkswagen, Škoda i Audi.

Volvo C70 najbolji model u klasi po J.D. Power istraživanju

vu svih Infinitijevih automobila.

Generalni direktor Grand Auta, gospodin Davor Sori , zahvalio je Infinitiju Europe na povjerenju koje nam je ukazano, a novi direktor marke Infiniti, g. Dean Torti završio je slikovito rekavši da je ova gala ve er kulminacija vrlo emotivnog putovanja uvo e-

nja ove prestižne marke na tržištu.

Me u uzvanicima na ovom prestižnom doga aju bio je i veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Yoshio Tamura sa suprugom te mnoge poznate osobe iz javnog života, sporta, estrade, politike i poslovnog svijeta.

Hyundai auto Zagreb isporu io flotu vozila za Sixt Tradicionalnu Hyundai kvalitetu i isplativost modela sve više prepoznaju i veliki kupci za službene vozne parkove. Dokaz tome je i nova suradnja rent-a-car ku e SIXT i Hyundai auto Zagreb koja je zapo ela u mjesecu srpnju ispo-

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

rukom 45 vozila, ve inom modela i30, te modela i20. Vozila e biti dostupna u poslovnicama rent-a-car ku e SIXT u Hrvatskoj. Hyundai modeli odabrani su zbog kvalitete i izdržljivosti, niskih troškova održavanja, razvijene mreže servisa i

naravno, bogate serijske opreme uz povoljnu cijenu u odnosu na sli ne modele drugih marki. Suradnja Hyundaija u Hrvatskoj sa rent-a-car ku ama dokaz je isplativosti korištenja Hyundai vozila za flotne kupce.

U svojoj ovogodišnjoj studiji kvalitete, objavljenoj sredinom lipnja, glasovita tvrtka J.D. Power and Associates proglasila je Volvo C70 najboljim sportskim kompaktnim premium modelom, te smjestila Volvo na deseto mjesto me u svjetskim automobilskim proizvo a ima.

Ova vode a istraživa ka institucija ocijenila je i Volvo modele S80, XC70 i XC60

kao tri top automobila u svojim klasama. Stalna posve enost kvaliteti omogu ila je Volvu skok s prošlogodišnjeg dva-

desetog mjesta na ovogodišnje deseto mjesto u poretku automobilskih brendova na tržištu SAD-a. Svaki doma i i me unarodni proizvo a automobila, koji svoja vozila prodaje u SAD-u, u ovom je izboru rangiran prema broju problemati nih vozila na uzorku od 100 vozila, a Volvo je u tome pokazao zavidno smanjenje broja vozila s problemima.

18

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKO KUTAK

S e-HDi, PSA Peugeot Citroën dodatno smanjuje potrošnju i emisiju CO2 na svojim dizelskim motorima Jean-Marc Gales, Direktor Marki i Christian Chapelle, Direktor motora i mehanike, predstavili su po prvi put tehnologiju e-HDi - novu generaciju Stop&Start, koja sadrži reverzibilni alternator na dizelskom motoru. Ova tehnologija omogu ava prekid rada i trenuta no ponovno pokretanje motora u svim situacijama kad vozilo stoji (crveno svjetlo na semaforu, gust promet)… Ova inovacija smanjuje za 15% potrošnju i emisiju CO2 dizelskih HDi motora. Neki Peugeot modeli bit e opremljeni ovom tehnologijom od 2011. godine, a prvi od njih bit e Peugeot 508. Cilj grupacije je prodati milijun vozila opremljenih e-HDi tehnologijom do 2013. godine.

Originalnost sistema e-HDi rezultat je kombinacije više tehnologija: HDi motora, jednog od naju inkovi jih na tržištu; sistema Stop&Start s reverzibilnim alternatorom druge generacije; sistema e-booster, koji omogu ava trenuta no ponovno pokretanje motora; sistema

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!!

POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!!

PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g.

PIAGGIO NRG 50 - 2009.g.

PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g.

GILERA STALKER 50 2008.g.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Peugeot ostvario rast prodaje u svijetu od 16,7% u godini kad slavi svoju 200.-tu obljetnicu elektri nog upravljanja alternatorom koji omogu ava prikupljanje energije prilikom usporavanja vozila; mjenja op miziranih stupnjeva prijenosa. Sva vozila opremljena tehnologijom e-HDi bit e opremljena gumama s malim otporom kotrljanja. 30% dizelskih motora Grupacije bit e opremljeno motorima e-HDi. Tehnologija e-HDi omogu it e PSA Peugeot Citroënu da u vrs svoju prednost u vozilima s niskom emisijom CO2. Ona je dio plana tehnoloških inovacija, kojem je cilj svakom klijen ma ponudi automobil s niskom emisijom CO2, prilago en nje-

govim potrebama. Uz tehnologiju e-HDi, PSA Peugeot Citroën e izme u 2010. i 2012. godine lansira : 100% elektri na vozila : Peugeot iOn i Citroën C-ZERO; hibridne dizele : Peugeot 3008 HYbrid4 i Citroën DS5 HYbrid4; nove termi ke motore, prvenstveno familiju malih motora s tri cilindra 1,0 i 1,2 (2012. godina). PSA Peugeot Citroën je u 2009. godini komercijalizirala gotovo milijun vozila koja emi raju manje od 130 g CO2 / km, od ega više od 757.000 koja emi raju manje od 120 g CO2 / km. Cilj Grupacije je proda milijun vozila koja emi raju manje od 120 g CO2 / km u 2012 godini.

U prvom semestru 2010. godine svjetska prodaja Peugeota porasla je za 16,7% i dosegla 1.093.000 primjeraka, što zna i da je prodaja Peugeota rasla brže od rasta svjetskog tržišta (+13%). To je najbolji semestralni u inak u povijesti Marke. Modeli nedavno komercijalizirani na tržištu su znatno doprinijeli porastu prodaje Peugeota u Europi i na prioritetnim tržištima. Modeli 3008 i 5008, kojima je Peugeot ušao u segment kompaktnih putni kih transportera, nadmašili su svoje prodajne ciljeve za 25% i10 %. S ova dva noviteta, prodaja Peugeota u segmentu M1 je u porastu za 51% i predstavlja 3 % svjetske prodaje Marke. RCZ bilježi prodaju od 5.000 jedinica, što za gotovo 50% premašuje zadane ciljeve prodaje, samo dva mjeseca nakon komercijalizacije u Europi. RCZ bilježi odli ne rezultate prodaje u Njema koj, gdje su narudžbe dva puta ve e od predvi enih, i u Francuskoj s 2.400 narudžbi od predvi enih 4.000. RCZ je proglašen „Najljepšim automobilom godine“ i osvojio je nagradu Red Dot Design Award u Njema koj, te pobijedio u svojoj kategoriji na utrci 24 sata Nurburgringa.

NOVO PANDA d.o.o.

Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

27. srpnja 2010.

WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 9 od 18 utrka

Dvostruka pobjeda za Peugeot 207 S2000

MotoGP poredak za VN USA, A, A, Indianapolis, 25. srpnja 2010.

0.

Rezulta Rally Bulgaria, garia ga ria,, 0.

9. – 11. srpnja 2010.

1.

Sebas en Loeb

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Dani Sordo

18

2.

Casey STONER

20

3.

Pe er Solberg

15

3.

Valen no ROSSI

16

4.

Sebas en Ogier

12

4.

Andrea DOVIZIOSO

13

5.

Mikko Hirvonen

10

5.

Nicky HAYDEN

11

6.

Jari - Ma Latvala

8

6.

Ben SPIES

10

7.

P.G. Anderson

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

F. Turan

4

8.

Marco MELANDRI

8

9.

Ma hew Wilson

2

9.

Mika KALLIO

7

10. Henning Solberg

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

1

Poredak voza a:

10. Loris CAPIROSSI

6

11. Roger Lee HAYDEN

5

12. Alex DE ANGELIS

4

Bruno Magalhaes, voza Peugeot Portugala, pobijedio je na 45. izdanju Relija Açores, ispred Krisa Meekea, voza a Peugeot UK. Dva voza a ostvarila su prvu dvostruku pobjedu za Peugeot 207 S2000 u IRC-u 2010. godine. Magalhaes je vodio viťe od polovine utrke, a nakon toga dogodio se ozbiljniji kvar na mjenja u njegovog automobila, dok je joť bio na elu utrke.

Tehni ka ekipa Peugeota brzo je otklonila kvar, ali zbog zaostatka Magalhaes viĹĄe nije imao ĹĄanse da pobijedi. Malo nakon toga Hanninen prelazi u vodstvo, pa potom odustaje, a trenutno drugoplasirani Kopecky izlije e sa staze. Magalhaes (30) je 2005. godine osvojio TrophĂŠe Peugeot 206 u svojoj zemlji. U 2006. godini postao je sluĹžbeni voza Peugeot Portugala u 206 S1600.

Nakon toga, tri godine zaredom (od 2007.-2009.) bio je pobjednik reli prvenstva u svojoj zemlji za volanom 207 S2000, nakon ega se Peugeot Portugal odlu io angaĹžirati u IRC-u. U poretku konstruktora, Peugeot se trenutno nalazi na 2. mjestu, na 12 bodova zaostatka za vode om mom adi.

Slijede a utrka IRC-a e se odrĹžati u Madeiri (Portugal) od 5. do 8. kolovoza.

F1 poredak nakon 11 od 19 utrka

F1 poredak VN Njema ke, a ke, a k e, njaa 2010 nj 22010.

010.

Hockenheim, 25. srpnja 1.

Fernando Alonso

25

2.

Felipe Massa

18

3.

Sebas an Ve el

15

4.

Lewis Hamilton

12

5.

Jenson Bu on

10

6.

Mark Webber

8

7.

Robert Kubica

6

8.

Nico Rosberg

4

9.

Michalel Schumacher

2

10. Vitaly Petrov

1

Poredak voza a: 1.

Lewis Hamilton

2.

Jenson Bu on

157 143

3.

Mark Webber

136

4.

Sebas an Ve el

136

5.

Fernando Alonso

123

Nico Rosberg

94

1.

Sebas en Loeb

151

2.

Sebas en Ogier

100

3.

Mikko Hirvonen

86

4.

Jari - Ma Latvala

80

1.

Jorge LORENZO

210

7.

Robert Kubica

89

5.

Pe er Solberg

78

2.

Dani PEDROSA

138

8.

Felipe Massa

85

6.

Dani Sordo

67

3.

Andrea DOVIZIOSO

115

9.

Michalel Schumacher

38

7.

Ma hew Wilson

40

4.

Casey STONER

103

10. Adrian Su l

8.

Federico Villagra

26

5.

Valen no ROSSI

90

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

24 15

232 185 125 98 40

Slijede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Finland, of Turkey, 16.–18.

29. – 31.travnja srpnja 2010.

Poredak voza a:

6.

35

Poredak konstruktora: ra: a:

6.

Nicky HAYDEN

89

1.

McLaren-Mercedes

7.

Ben SPIES

77

2.

RBR-Renault

272

8.

Randy DE PUNIET

69

3.

Ferrari

208

9.

Marco MELANDRI

53

4.

Mercedes Benz GP

132

5.

Renault

96

6.

Force India-Mercedes

10. Marco SIMONCELLI

49

Poredak proizvo a a: a: 1.

Yamaha

215

300

47

7.

Williams-Cosworth

31

8.

BMW Sauber-Ferrari

15

9.

STR-Ferrari

10

2.

Honda

175

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

133

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

48

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: eĹĄke, Slijede a utrka:VN VN Japana, Brno, 15. kolovoza 25. travnja 2010. 2010.

Slijede a utrka: VN Ma arske, Budapest, 1. kolovoza 2010.

OvlaĹĄteni servis za

t VTMVHB TFSWJTJSBOKB V[ EWJKF HPEJOF EJO OF F HBSBODJKF OB VHSBĂŞFOF EJKFMPWF t VTMVHB MJNBSJKF EJN NB t UFSNPMBLJSBOKF QP 78 TUBOEBSEJNB ;B TUBSJKB WP[JMB QPWPMKOJKF DJKFOF TFSWJTJSBOKB WP[JMB

Vjen ali se Orlando Bloom i Miranda Kerr

Modna zona, 31. srpnja, 21 sat

Australska manekenka Miranda Kerr (27) i britanski glumac Orlando Bloom (33) vjen ali su se mjesec dana nakon objave zaruka, potvr eno je u petak u Sydneyu.

U priop enju tvtke David Jones Ltd, za koju Kerr radi, nije navedeno gdje se odvijala sve anost vjen anja ni kamo e mladenci na medeni mjesec.

Par je zajedno od 2007. godine. U svibnju je Miranda Kerr dospjela na deveto mjesto Forbesove liste 10 modela s najvišom zaradom nakon što je za godinu dana zaradila etiri milijuna dolara.

Moda stiže na ulice akovca Dani Porcijunkulova se bliže, a s njima i Modna zona. Pozivamo sve ljubitelje mode da posjete Trg Republike 31. srpnja u 21 sat i dožive kreacije Angela, Bellezze, Galka i Neckermanna. I ove godine o ekuju vas iznena enja.

Stoga, dobrodošli!

EKIPA Me imurskih novina ponovno posjetila Exit festival u Novom Sadu

Exit prepoznat kao jedan od najzna ajnijih svjetskih festivala

Sjajna atmosfera i uzbudljivi nastupi Ovogodišnji Exit festival službeno je otvorio poznati sastav Bad Brains. Potom je slijedio elektroni ki punk disko sastav LCD Soundsystem, a glavna atrakcija ve eri pjeva Mika na sceni se pojavio to no u pono . Uglavnom, prvu ve er jedanaestog Exit festivala obilježila je sjajna atmosfera i uzbudljivi nastupi na svim festivalskim binama.

Exit je na dan otvaranja posjetilo preko 40.000 ljudi, a uz Bad Brains, LCD Soundsystem i Miku nastupili

Exit je još jednom dokazao da garantira pravu glazbenu poslasticu i nezaboravan provod bend The Horrors. Na Dance Areni plesalo se uz Moderat live, a sjajne nastupe imali su i Josh Wink, Ricardo Willalobos, dok je publika jutro do ekala uz Marka Nasti a.

Odli na atmosfera bila je na svim festivalskim pozornicama, a ve er su obilježili i Behemot na Explosive stageu, kao i odli ni Does it Offend You Yeah? koji su nastupali na Fusion pozornici.

Exit zatvorili Faith no More i The Chemical Brothers Tijekom posljednja dva festivalska dana o ekivao se najve i posjet na Petrovaradinskoj tvr avi, kao i maksimalna ispunjenost festivalskih kapaciteta. Tre i dan festivala obilježio je nastup Davida Guette na Dance Areni koja je te ve eri bila pretijesna.

Navodno ga je slušalo više od 20.000 ljudi.

Nakon mla ahnih Britanaca Klaxonsa, izvrsnog nastupa norveškog elektro duo Röyksoppa te hrvatskog benda Lollobrigide, na main stageu slijedio je nastup najve e zvi-

Exit se može pohvaliti velikim brojem ljudi iz svih dijelova svijeta

Glavna atrakcija prve ve eri, pjeva Mika, na sceni se pojavio to no u pono

02. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

Plasti ne operacije lijepe Megan Fox, iako su ve dugo vremena stara pri a, ponovno pune naslovnice. Megan iz dana u dan izgleda druga ije, a nedavno je snimljena kako napušta kliniku za estetsku kirurgiju.

Iako su joj tek 23 godine, lijepoj Megan plasti ne operacije nisu nepoznanica. Više je nego o ito da je slavna glumica pove ala grudi i korigirala nos, a i ona sama to nikad nije demantirala, no u zadnje vrijeme i njene usnice postale su sumnjive.

Brojni svjetski tabloidi naga aju da je prije vjen anja Megan u njih ubrizgala kolagen.

01. U ast svim dobrim ljudima

03. EL KLINJO

Dražen Ze i

PRLJAVO KAZALIŠTE

02. Svirajte mi tužne - E.T.

04. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI

TOP 03. Tvoj sam LISTA DOMA IH

05. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

Armin

06. BEZ TEBE (2010.) - NOLA

04. Vjerujem u an ele

07. SAMO DVIJE RIJE I

Oliver Dragojevi

DAVOR RADOLFI & VANNA

05. Danijela as

08. BROD

Danijela Mar novi

SEXYMOTHERFUCKERS

06. Odijelo - Jole

09. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

07. Uzalud sunce sja

10. SJELA CURA NA BICIKLU

Op a opasnost

DIXIELAND BAND AKOVEC

08. Kad žena zavoli Tony Ce nski

FORMULA 13 01. A MOMENT - DAVID GRAY 02. ALL THE LOVERS - KYLIE MINOGUE 03. BURNING HELL - TOM JONES 04. ALEJANDRO - LADY GAGA 05. WHEN IT’ S TIME - GREEN DAY

Bojan Jambroši 10. Ne pitaj Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH 01. Rihana

B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS

Russian Roule e

07. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES

02. Beyonce

08. AMONGST THE WAVES

LISTA DOMA IH SweetTOP Dreams

PEARL JAM

03. David Gue a

09. NOT AFRAID - EMINEM

One love

10. TE AMO - RIHANNA

04. Shakira Did it again 05. Milow Ayo Technology

TOP LISTA We No SpeakLISTA Americano & Dcup TOP DOMA IH 02. FLO RIDA Club Can’t Handle Me Ft. David Gue a 03. EMINEM Love The Way U Lie Ft. Rihanna 04. LADY GAGA - Alejandro

TJEDNI KALORIFER

09. Nemam pojma

06. AIRPLANES

01. YOLANDA BE COOL

Glumica je te navode odlu no demantirala, ali nedavno je opet snimljena kako napušta kliniku za estetski kirurgiju i pokriva lice torbicom. U ruci je nosila vre icu s oblozima. Što je Megan ovaj put korigirala na svom licu, pokazat e vrijeme.

Njene najnovije fotogra ije daju naslutiti da je seksi Megan uistinu postala ovisna o svim udima suvremene industrije ljepote i da polako ali sigurno gubio svoju prirodnu privla nost.

TOP LISTA DOMA IH

KLAPA GODIMENTI

Što je sve Megan Fox operirala?

Kendra Wilkinson

Iza nas je još jedna godina jednog od najve ih festivala u regiji, Exit festivala. Mika, Placebo, Missy Elliot, Royksopp, David Guetta, Faith No More i Chemical Brothersi ove su godine zabavljali brojnu publiku na prelijepoj Petrovaradinskoj tvr avi u Novom Sadu.

EXIT se može pohvaliti velikim brojem ljudi iz svih dijelova svijeta, no najviše stranih posjetitelja ove je godine ipak stiglo iz Engleske i skandinavskih zemalja. Novosadski festival prepoznat je kao jedan od najzna ajnijih svjetskih festivala prema brojnim medijima, kao što su CNN, New York Times, Guardian, Times, MTV, BBC, a, što je najvažnije, i sama ga je publika prije dvije godine proglasila najboljim europskim festivalom. etverodnevna glazbena manifestacija ni ove godine nije zakazala, a ak je i vrijeme poslužilo, stoga ove godine nije bilo potrebe za kišobranima i kabanicama.

jezde te ve eri, Missy Elliot. Fusion je predstavio australijski bend Midnight Juggernauts, dok je na Explosive binu izašao The Exploited.

Jedanaesti Exit zatvorili su u velikom stilu, kako se i o ekivalo nastupima koji e se dugo pamtiti, Faith no More i The Chemical Brothers, s 25.000 ljudi u publici. Izvedbom “Ajde Jano” Faith No More je izazvao totalno oduševljenje. Ne samo da su se ponovno okupljeni lanovi popularnog benda potrudili i nau ili rije i te narodne pjesme, ve je Patton na stageu pokušao nau iti plesati kolo.

Kao jedinu zamjerku Pattonu neki su spomenuli uvodni pozdrav “Hello, Yugoslavia”.

The Chemical Brothers tako er su bili odli ni. Tko je ostao do kraja koncerta, uživao je u hitovima Hey Boy Hey Girl, Out of Control i Chemical beats, a nastup su otvorili s hitom Galvanize.

Uz odli ne glazbenike ovogodišnjeg EXIT-a, kojih je bilo oko 500 te koji su nastupili na 20 bina, festival je posje en i zbog kvalitetne zabave, dobre atmosfere na tvr avi i pozitivne energije grada. Sve u svemu, novosadski festival još je jednom dokazao da doista garantira pravu glazbenu poslasticu i nezaboravan provod. (hz)

Morgan

Oko petsto izvo a a zabavljalo je brojnu publiku na prelijepoj Petrovaradinskoj tvr avi

su Suicidal Tendencies, DJ Shadow, Chromeo i mnogi drugi.

Drugi dan Exit festivala velik broj fanova s oduševljenjem je pozdravio Placebo na glavnoj festivalskoj bini. Dugo o ekivani Placebo na main stage izašao je oko pono i te po eo žestokim zvukom gitara i pjesmom “Teenage Angst”’ s njihovoga prvog studijskog albuma. Uvod u njihovu sjajnu gitarsku svirku dali su Atari Teenage Riot, kao i britanski

TOP 20 01. JUBAVI MALA - OLIVER

05. B.O.B. Airplanes Ft. HAYLEY WILLIAMS 06. HURTS - Wonderful Life 07. PARAMORE The Only Excep on 08. M.I.A. - XXXO 09. CHERYL COLE - 3 Words Ft. WILL I AM 10. DRAKE - Find My Love

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mtč

Dobro je znati 39

-50%

Prodajna mjesta: • ČARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Međimurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, Čakovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

27. srpnja 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

FINALE EP za juniore U-19 u speedwayu vozilo se na stadionu Milenium

Zlato otišlo u Švedsku, Kova i uz bok najboljima

Start utrke u speedwayu uvijek je najvažniji

Rezultati: 1. Dennis Andersson (Švedska) - 14+3 (2,3,3,3,3) 2. Przemys aw Pawlicki (Poljska) - 14+2 (3,3,3,2,3) 3. Patryk Dudek (Poljska) - 14+1 (3,3,3,3,2) 4. Dino Kova i (Hrvatska) (2,2,2,3,2) 5. Emil Pulczy ski (Poljska) - 10 (3,3,1,3,0) 6. Michael Jepsen Jensen (Danska) - 10 (3,1,2,2,2)

7. Witalij Bielousow (Rusija) - 8 (0,2,2,1,3) 8. Tobiasz Musielak (Poljska) - 8 (2,2,1,2,1) 9. ukasz Cyran (Poljska) - 6 (2,w,1,2,1) 10. Timo Lahti (Finska) - 5 (0,1,3,0,1) 11. Jonas B. Andersen (Danska) - 4 (1,0,u,0,3) 12. Jan Holub ( eška) - 4 (1,1,2,0,0)

13. Kacper Gomólski (Poljska) 4 (1,2,0,1,w) 14. Siergiej Karaczincew (Rusija) - 4 (1,1,1,1,-) 15. Philip Tirsdal (Danska) - 1 (0,0,0,1,w) 16. Andriej Kobrin (Ukrajina) - 0 (0,u,d,0,d) R1. Mateusz ukaszewski (Poljska) - 2 (2) R2. Alexander Edberg (Švedska) - 0 (ns)

Odli an Kova i

Hrvatski predstavnik Dino Kova i potvrdio je svoj talent i vrijednost Na stadionu Milenium prošle subote održana je finalna utrka Europskog prvenstva do 19 godina. Novi europski juniorski prvak je švedski voza Dennis Andersson. Drugo mjesto osvojio je branitelj naslova Poljak

Przemyslaw Pawlicki (gledatelji su tako mogli upoznati i poljskog “pavlica”), and tre i je bio njegov sunarodnjak Patryk Dudek.

Utrka e se pamtiti i po tome što je vladala velika neizvje-

snost oko pobjednika o kojem je odu ivala dodatna 21. vožnja.

U tom izravnom okršaju trojice najboljih, koji su nakon 20 vožnji skupili po 14 bodova najbolje se snašao mladi švedski voza i zlato je otišlo put Švedske.

Hrvatski predstavnik Dino Kova i osvojio je odli no 4. mjesto i tako dokazao svoj veliki talent. Vrlo dobro se nosio s konkurencijom i samo zahvaljuju i tome što u jednoj ili dvije utrke nije odnio pobjede nije se popeo na pobjedni ku postolje. Kiša je ina e ometala cijelu utrku, ali je ista uspješno privedena kraju.

(D. Zrna)

Najbolja trojka ovogodišnjeg europskog speedway EP

RK ME IMURJE kre e u pripreme pod vodstvom novog trenera - Alan Belko dobio trenersku priliku života

Najvažnija e biti snaga kolektiva i disciplina u pristupu obvezama Bjelovar anin koji je toliko zavolio Me imurje da se ovdje i oženio te stvorio život preuzeo je trenersku palicu RK Me imurja. Pred njim je prvi pravi izazov u karijeri, a priliku koju je dobio ne misli propustiti.

Takva se rijetko javlja, a on smatra da je spreman na izazov: - Ni u kojem trenutku se ja nisam nametao novoj upravi, dapa e, oni su došli do mene i ponudili mi posao, na emu im se zahvaljujem. Ne bi svatko dao priliku treneru bez seniorskog iskustva, stoga sam je odlu io objeru ke prihvatiti. Što se Borkovi a ti e, ja ga izuzetno cijenim kao osobu, prijatelja, igra a i trenera i shva am da je ostavio zalog velikih rezultata koje u se ja truditi nastaviti, kazao nam je Belko. Šest godina je Belko bio desni vanjski akove kog kluba i s njime je, uz legendu Borkovi a, prošao kroz dane velike slave, kad se u dvoranu u kojoj je igrao tadašnji Pipo nije moglo u i koliko je gledatelja bilo. Put je Belka 2008. godine odveo u Austriju, a nakon toga je odlu io

govarao s predsjednikom Januši em, postoji vrsta namjera da se pla e ispla uju na vrijeme, iako možda ne onolike visine kao u nekim bogatijim sredinama. No opet, što ti vrijedi basnoslovni ugovor kad pla u ne vidiš mjesecima?, otvoreno govori novi trener RK Me imurja.

Svjestan trenerske odgovornosti za rezultat

Alan Belko ‘unov iti’ svoje znanje i diplomu kineziologije te je postao pro esor u osnovnim školama u Prelogu i Podturnu. Usporedo je radio s mla im kategorijama: “Jesam mlad ali sam 17 godina proveo kao pro esionalni rukometaš. Diplomirao sam na rukometu kod pro esora Vulete i smatram da stru ne kvalifikacije imam”, pri a Belko.

To što je tako dugo igrao, i to u klubu u kojeg sada stiže kao trener, neki su nazvali i hendikepom, no mladi trener vidi i prednosti: - Pošto sam bio pro esionalac, znam koliko je važan normalan odnos prema radu. Svi igra i moraju shvatiti da je ovo posao, da ga treba raditi pošteno, a što su bolji rezultati to bolje klub posluje. Koliko sam raz-

K tome, svoj trenerski autoritet Belko apsolutno ne misli kompromitirati: “Od uprave sam dobio odriješene ruke što se ekipe ti e, a jasno mi je da na kraju svega samo ja odgovaram za rezultat. Dakle, smatram da uplitanja ne bi trebalo biti, a kako svatko od nas ima svoje zadatke, svi imamo i previše posla da bismo se pleli jedni drugima u posao.”

Zanimljivo je što je novi trener insistirao na postavljanju vrstog disciplinskog pravilnika: “Ako imamo cilj moramo se ponašati kao pro esionalci, a ljude najviše boli kad ih

se udari po nov aniku. Apsolutno ne dolazi u obzir lumpanje preko tjedna i izlasci do kasno u no , jer se idu eg dana ne može dati 100 posto na treningu, a kamoli na utakmici. Veselica nakon utakmice je normalna stvar, ali ja u imati osam treninga tjedno i o ekujem od svakog tko kani biti u prvih 16 da se najozbiljnije odnosi prema tome.”

Premda RK Me imurje u tjednu pred nama zapo inje s pripremama za novu sezonu, još uvijek nema kona nog popisa igra a: “O tome emo mo i razgovarati nakon tjedan-dva, kad vidim kako tko izgleda na treningu i koje su nam slabije popunjene pozicije. Prijelazni rok traje dugo, pa emo sigurno dopunjavati ekipu, a moja je velika želja da dio popunimo doma im nadama.” Jedino što se za sad sigurno zna jest da Arnaudovski ne e opet zaigrati u akove kom dresu, no njegovu bi poziciju trebao pokriti Turkovi , pristigao iz varaždinskog Varteksa.

Me utim, interesiralo nas je kakvu emo igru Me imurja mo i

vidjeti ove sezone i koje su stvari na kojima e Belko insistirati...

- Mi moramo do i do svoje prepoznatljive igre, a najvažnija je kvalitetna i vrsta obrana s brzim prelaskom u napad. Mislim da prevelikoj filozofiji tu nema mjesta, rukomet treba igrati, a ne robovati šablonama. Želim igra ima dati odre enu slobodu, ali u zahtijevati brzi protok lopte, uz kvalitetnu kondicijsku i tehni ku potkovanost, otkrio je trener. Dodao je kako ga ne interesira samoisticanje pojedinaca ve snaga kolektiva, a da e se brzo vidjeti tko od igra a može biti dirigent obrane odnosno napada.

Alan Belko pred sobom ima mnogo posla, kojem se raduje, a nada se i podršci svih ljubitelja rukometa u našem kraju: “Mi trebamo podršku s tribina i u init emo sve da nam se opet vrati prebukirana dvorana.

Zato su nam važni doma i de ki u igri, lijep rukomet i hrabro suprotstavljanje baš svakome tko se na e s druge strane parketa”, poru io je Belko. (Ivana Strahija)

27. srpnja 2010.

PRVENSTVO EUROPE ZA JUNIORE - U-16

ITF - LEXINGTON

Marin Šuica bez dobrog plasmana

Lisjak i tre i put poražena od Dubois

Pravo nastupa na Europskom prvenstvu za juniore do 16 godina koje je održano u Moskvi ostvarili su od hrvatskih igra a Marin Šuica, lan TK Franjo Pun ec i još jedan hrvatski tenisa - Filip Veger.

Nažalost, Marin e svoju pri-

Tre i put zaredom najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak izgubila je od najbolje kanadske igra ice Stephanie Dubois koja se “mota” oko najboljih 100 na svijetu igraju i uglavnom ITF turnire i najve e turnire poput Grand Slama, kao i one u Kanadi. Na

liku za dobar plasman na Europskom prvenstvu morati potražiti slijede e godine. U drugom kolu (u prvom kolu bio je kao 6. nositelj slobodan) neo ekivano je zaustavljen od Mareka Jalovieca iz eške u tri seta 76 67 36.

ADRIATIC CUP TE12

Ena Babi me u osam Ena Babi ostvarila je dobar plasman na Adriatic cupu, me unarodnom turniru iz kalendara Tennis Europe za dje ake i djevoj ice do 12 godina održanom u Stobre u.

Uvjerljivom pobjedom u drugom kolu protiv Ruskinje Anastasie Kuzevanove 61 60 plasirala se u etvrtfinale gdje je zaustavljena od Alexandre Herd iz Velike Britanije 16 57.

turniru u ameri kom gradu Lexington, nagradnog onda 50.000 $, Kana anka je me dobila prili no lako u dva seta: 6:4, 6:3.

Lisjak koja se u posljednjih desetak mjeseci nalazi u SAD-u nikako da prona e igru s kojom bi mogla konkurirati

najboljem rankingu karijere koji ju je pred nekoliko godina svrstao me u najboljih 100 na svijetu. Ostaje za vidjeti postoje li kakvo “svjetlo u tunelu” u vezi napretka njezine karijere, budu i da joj ranking klizi prema 300. mjestu WTA liste.

OP VARAŽDIN AQUACITY

Anda Pintari slavila pobjedu Na terenima Tenis centra Aquacity u Varaždinu održano je Otvoreno prvenstvo Varaždina za dje ake i djevoj ice do 12 godina na kojem je nastupila nekolicina igra a Pun eca. Najbolji rezultat ostvarila je mlada akov anka Anda Pintari koja je osvojila turnir, pobjedama protiv Varaždinke Šantek-Zubac 62 62, Pavokovi (TK Roni) 62 64 i u finalu protiv Krvajice (TK Koprivnica) u tri seta 36 63 61. Ovo je za Andu nakon nekoliko dobrih rezultata prvi osvojeni turnir.

27. srpnja 2010.

ZAVRŠENO 30. JUBILARNO izdanje malonogometnog turnira “Memorijal Vladimir Skok” u Prelogu

Ekipa “Svježa jaja Vuk” iz ehovca odnijela prestižnu titulu seniorskog prvaka U najzanimljivijem seniorskom finalu ovogodišnjega jubilarnog 30. izdanja Memorijala Vladimir Skok u organizaciji NK Mladost Prelog, koje je završilo u dugotrajnom programu posljednjeg dana koji je zapo eo u etvrtak rano nave er, a završio sat poslije pono i, dok je ve zapo eo u petak - Svježa jaja Vuk ehovec odnijeli su pobjedu. Iako je njihov protivnik Mefisto poveo i mogao uvjerljivije voditi, ubrzo je stigao preokret i Svježa jaja su zasluženo osigurali vodstvo koje su bez problema sa uvali do kraja i slavili uvjerljivim rezultatom 5:2.

Svježa jaja Vuk, ekipa iz ehovca sastavljena od igra a uglavnom iz tog mjesta koji pak igraju u ja im ligama, igra gotovo redovno ve i broj malonogometnih turnira, tako da je uigrana. Posebnost je zasigurno igra bez klasi nog vratara, budu i da igraju uvijek s igra em - vratarom i to se ovaj put pokazalo dobitnom kombinacijom.

Pobjednici u najzanimljivijoj seniorskoj konkurenciji - Svježa jaja Vuk u društvu svojih brojnih navija a

Mefisto je u finalu dobro zapo eo, ali su Svježa jaja Vuk preokrenuli igru i rezultat u svoju korist

Mefisto je na kraju bio zadovoljan i s drugim osvojenim mjestom KONA NI R EZULTATI - odbojka na pijesku: 1.

Kva ice, 2. Sport za sve II,

3. Dobrav ice, muški: 1. Rimeri, 2. Kaj te briga, 3. Locos Muchachos.

Igrale 43 ekipe u 4 konkurencije Ina e, turnir je ove godine okupio impozantan broj ekipa. ak 43 u etiri konkurencije.

Zanimljive su bile borbe i u preostalom dijelu turnira koji je potrajao 12 dana.

U veteranskom konkurenciji pobjedu je odnio sastav ca e bara Forum Prelog, ekipa sastavljena od poznatih veteranskih imena me imurskog nogometa, koji je bio bolji od AC Jesenovi a upravo za jedan gol koliko su postigli više (2:1).

U pionirskoj konkurenciji uvjerljivu pobjedu u finalu odnijela je Pizzeria Ro-Sa Prelog, dok je u konkurenciji mla ih pionira najbolja bila ekipa An eli.

I ove godine odigran je turnir u odbojci na pijesku, u “dobravsko - vidovskim” finalu odbojkaškog turnira koji je ove godine privukao rekordne 34 ekipe. Nagrade najboljima dodijelili su gradona elnik Grada Preloga Dragutin Glavina, njegov zamjenik Ljubomir Kolarek, te predsjednik Nogometnog kluba Mladost Ivica Radikovi .

(Dejan Zrna, oto: Zlatko Vrzan i Mario Naran a)

Najbolji u konkurenciji veterana bio je CB Forum Prelog

NAJBOLJI POJEDINCI TURNIRA: mla i pioniri: Denis Bušnja (najbolji igra ), Emanuel Pintari (najbolji strijelac), Mišel Bezek (najbolji vratar); pioniri: Karlo Mari (najbolji igra ), Nino Pata ta (najbolji strijelac), Dino Vlaši (najbolji vratar); veterani: Ivan Bartoli (najbolji igra ), Mario Kova evi (najbolji strijelac), Stjepan Viher (najbolji vratar); seniori: Elvis Sabol (najbolji igra ), Ivan Antolek (najbolji strijelac), Dejan Lon ari (najbolji vratar).

U muškoj konkurenciji odbojkaškog turnira najbolja je bila ekipa Rimeri

Ekipa AC Jesenovi odli no se držala u finalu, ali je na kraju ostala za gol prekratka

Rezultati završnice: MLA I PIONIRI ZA 3. MJESTO: NK MLADOST PRELOG – EHOVEC 7 – 1; STARIJI PIONIRI ZA 3 MJESTO: LPT – VIDRA PEKARA POLJANEC 3 – 2; VETERANI ZA 3. MJESTO: ISKOPI RADIKOVI – HALO 92 4 – 5; SENIORI ZA 3.

MJESTO: BUMBARI I RLENKE – SPEEDWAY GRAND PRIX 2 –

5; MLA I PIONIRI FINALE: AN ELI – BUMBARI I RLENKE 2 – 1; VETERANI ZA 3. MJESTO ISKOPI RADIKOVI – HALO 92 4 – 5; STARIJI PIONIRI FINALE: PIZZERIA RO-SA – VUVUZELE 4 – 0; VETERANI FINALE: CB FORUM – AC JESENOVI 2 – 1; SENIORI FINALE: SVJEŽA JAJA VUK – MEFISTO 5 – 2.

KONA NI POREDAK mali nogomet; mla i pioniri: 1. An eli, 2. Bumbari i rlenke, 3. NK Mladost Prelog; pioniri: 1. Pizzeria Ro-Sa, 2. Vuvuzele, 3.

LPT; veterani: 1. Ca e bar Forum, 2. AC Jesenovi , Halo 92; seniori: 1. Svježa jaja Vuk, 2. Mefisto, 3.

Speedway GP. U pionirskom finalu ekipa Pizzeria Ro-Sa slavila je uvjerljivu pobjedu

Najbolji u konkurenciji mla ih pionira bili su An eli

27. srpnja 2010.

UKRATKO iz nogometa

Palov ani pobjednici na doma em terenu Dinamo Palovec osvojio je turnir kao doma in memorijalnog nogometnom turniru koji se igra u spomen na sve preminule igra e, navija e i štovatelje palovskog nogometnog kluba. U nedjeljnom inalnom danu, nakon 0:0 protiv NK Spartaka i raspucavanja jedanaesteraca, doma ini su bili spretniji od tradicionalnog

rivala. U utakmici za tre e mjesto izme u NK BSK-a iz Belice i NK Omladinca Držimurec Strelec visoku pobjedu 11:1 slavili su Beli ance.

U subotnjim polu inalnim utakmicama, Spartak je sa 11:2 svladao Omladinac Držimurec - Strelec, dok je Dinamo Palovec sa 3:0 pobijedio BSK Belicu.

Trideset i devet ekipa na turniru u Gori anu Tradicionalno posljednji na redu malonogometni turnir u donjem Me imurju je on u Gori anu. Turnir je zapo eo prošli petak, a prijavilo se ak 39 ekipa. U kategoriji seniora

23, kod pionira 10, a u konkurenciji najmla ih lima a igra 6 ekipa. U prvom dijelu turnira slijedi nadmetanje po skupinama, a nakon toga razigravanje za naslov pobjednika.

Turnir prvaka u Pribislavcu U petak turnirom prvaka svih Me imurskih seniorskih nogometnih liga u Pribislavcu prakti ki zapo inje nova natjecateljska sezona.

Pretkolo e u petak s po etkom u 18 sati odigrati dva prvaka III Me imurskih liga SK ehovec i Drava iz Kuršanca. Prije po etka utakmice obje e mom adi primiti pehare za osvojeni naslov.

Tako er je tradicija od strane MNS da i najbolji strijelci tih liga prime statute kao nagradu za svoj trud. U isto noj skupini III Me imurske lige najbolji strijelac sa 30 postignutih zgoditaka bioje Matej Gorupi iz mom adi Otoka, a u zapadnoj skupini Matija Horvat iz Jedinstva Gornji

Mihaljevec sa 27 postignutih zgoditaka.

U subotu 31. srpnja od 16 sati polu inale turnira prvaka igraju doma i Polet i Zasadbreg. Sa 20 postignutih zgoditaka najbolji strijelac I Me imurske lige je bio Ivan Lesjak iz Omladinca Novo Selo Rok, a u II Me imurskoj ligi zapad Saša Vidovi iz Strahoninca sa 34 postignuta zgoditka.

Drugo polu inale turnira po inje u 18 sati gdje Dubrav an iz Donje Dubrave do ekuje boljeg iz susreta SK – Drava.

U II Me imurskoj ligi istok najbolji strijelac je bio Dražen Horvat iz Dubrav ana sa 32 postignuta zgoditka.

U nedjelju od 18 sati igra se inale turnira.

Prva utakmica kupa ve u nedjelju, debitira Romska vatra U nedjelju e se u Oporovcu odigrati zanimljiva utakmica prvog kula kupa MNS. Doma i Galeb ugostit e mom ad Romska vatra iz Piškorovca koja se sastoji od igra a Romske nacionalnosti i biti e to njen prvi službeni nastup. Klub je osnovan još

u velja i ove godine, ali tek od ove sezone uklju iti e se u natjecanje. Kako u kupu tako i u III Me imursku ligu istok. Utakmica zapo inje u 18 sati. Ostale utakmice 1. kola kupa seniora igraju se na blagdan 5. kolovoza ( etvrtak).

Prijelazni rok uz recips do subote 31. srpnja Do subote 31. srpnja traje prvi dio prijelaznog roka u kojem igra i-amateri mogu promijeniti klub samo uz recips (preporu enom pošiljkom poslani pismeni zahtjev o promjeni kluba).

Kao što je slu aj svake godine, tako je i ove godine bilo

niz prijelaza i promjena klupskih sredina, tako da e neki klubovi novu natjecateljsku sezonu do ekati u promijenjenim sastavima. Od nedjelje 1. kolovoza igra i mogu i dalje mijenjati klub, ali od tog datuma samo uz izdanu istupnicu.

KLUPSKE BRIGE nogometnog drugoligaša

Hamonajec: Izgleda da netko želi da se ugasi NK Me imurje Nedavno su na slobodu, nakon mjesec i pol dana u pritvoru u Remetincu, pušteni nogometaši koji su u istražni zatvor privedeni pod sumnjom da su sudjelovali u akciji Offside. Me u njima su i trojica bivših igra a Neven Vuljanko, Danijel Ma ari i Mario Darmopil, dok je zadržavanje u zatvoru izbjegao Nikola Melnjak.

Iako im još ništa nije dokazano, a protiv njih nisu pokrenuti ni sudski postupci, cijela Hrvatska je mahom prejudicirala da su svi do jednog – krivi. Od spomenutih nogometaša ni jedan više nije lan NK Me imurja, no klub se i dalje mu i s odjecima afere Offside, povjerio nam je Stjepan Hamonajec, direktor kluba.

Županiji je akcija “Offside” poslužila za odstupnicu iz kluba

Stjepan Hamonajec, direktor drugoligaša Me imurje, u razgovoru nam je istaknuo niz nelogi nosti s kojima se klub susre e u svom radu

“Ni danas mi nije jasno kako su samo igra i iz Me imurja, Varteksa, Zadra i Croatije privedeni. Ako se recimo sumnja u utakmicu Me imurja i Hajduka, u kojoj je Hajduk morao primiti gol, zašto nitko nije iz Splita tako er završio pod istragom?”, pita Hamonajec ono

što je mnogima palo na pamet. No, o ito je pravda za jedne ovakva, a za druge onakva, pa odgovor nikad ne emo saznati.

Ono što je trenutno važnije za klub jest to da su zbog afere Offside izgubili ugled kod mogu ih ulaga a: “Nikako nije smio dožupan Ma-

tija Posavec na sjednici Skupštine, na kojoj smo izabrali novog predsjednika i novo vodstvo, kazati da Županija ne e sudjelovati u radu kluba tako dugo dok se situacija s aferom Offside ne riješi. On je to iskoristio kao odstupnicu, a ima pravo ne sudjelovati u radu nogometnog kluba, no nema nas pravo blatiti.”

Hamonajec naglašava: “Protiv NK Me imurja, kao ni protiv elnika kluba, ne vodi se nikakva istraga ili postupak. Tako er, mi smo jedini klub koji je pod konstantnom revizijom i licenciranjem, a naše je poslovanje sasvim isto. Morat emo povu i neke poteze, koji ne e biti zabavni, ali se moramo zaštititi. Sve je jasnija poruka da se želi gašenje kluba, što možemo prihvatiti, valjda e onda svi sretno igrati golf”, ogor en je Hamonajec.

Me imurje je suspendirano zbog igra a koji je optužen u Offsideu, a HNS traži isplatu duga Klub je trenuta no suspendiran i ne može se normalno

pripremati za sezonu jer ne može igrati prijateljske utakmice.

Dug iznosi oko 50 tisu a eura, koje klub trenutno nema. No, i tu je dijelom situacija vrlo nejasna, opet vezana uz Offside: “Dali smo primjedbu na dio dugovanja po suspenziji, jer se radi o igra u kojem je USKOK zaplijenio imovinu tijekom istrage. No, Nas HNS i dalje tereti da mu platimo, a mi tražimo odga anje isplate do okon anja postupka protiv tog igra a. Mislim, kakvog smisla ima da mu platimo ako se ispostavi da je prodavao utakmice, a novac e mu ionako biti blokiran?”, kaže Hamonajec.

Na pitanje kad e suspenzija biti skinuta direktor nije znao odgovoriti, a Vjeran Simuni i igra i za to vrijeme uporno treniraju. Ponekad im se na treningu priklju e i akov ani, što je lijepi primjer sportske suradnje.

Doduše, još nije jasno pod kojim e se imenom etvrtoligaš natjecati, ali kako nam je rekao Dušan Mikolaj, predsjednik akovca i budu i direktor akovca 1920, sigurno e se natjecati.

(Ivana Strahija)

PRIPREME hrvatskih tre eligaša iz Me imurja

Krenuli s odigravanjem kontrolnih utakmica Zapo ele su i pripreme hrvatskih tre eligaša iz Me imurja koji treniraju ve desetak dana. Kao što je poznato od sljede e sezone 2011/2012 bit e ak 5 skupina III. HNL, tako da ove sezone nitko ne e ispasti iz III. HNL-istok. U mirnoj sezoni može se bez problema graditi ekipa za sezonu kasnije.

Nedeliš e je odlu ilo poja ati svoje redove i za tako nešto angažirali su nekoliko poznatih imena, najzvu nija ona iz preloške Mladosti: Jari a i Balenta. S druge strane Preložani su se odlu ili u ovoj sezoni na pomla enu ekipu, tj. budu i da nema imperativa što se ti e plasmana dati e priliku nekolicini igra a dvadesetogodišnjaka i mla ih uz nekoliko standardnih da bi vidjeli što i kako u sezoni kasnije. Tako su iz kluba otišla zvu na imena poput vratara Mar ec, te tri važna igra a ve ranije spomenute nove lanove Nedeliš a, a vjerojatno e najve i hendikep biti odlazak napada a Krznara s

kojim bi zasigurno i ova ekipa koja je ostala na okupu uz tri- etiri pristigla poja anja bila vrlo respektabilna. Ovako ostaje za vidjeti kako e se posložiti stvari.

Po elo je i odigravanje prvih kontrolnih utakmica.

Pred 50-tak gledatelja na pomo nom igralištu SRC Mladost, Nedeliš e je ostvarilo svoju prvu pobjedu što se ti e prijateljskih utakmica prije po etka nove sezone. akovec je svladan s visokih 6:1. Nakon poraza od varaždinske Slobode (0:2) i otkazane utakmice protiv Me imurja, Nedeliš e je ovaj put bilo uvjerljivo.

Nedeliš e uvjerljivo protiv akov ana Golijada je po ela u 15. minuti nakon što je igra Nedeliš a srušen u šesnaestercu i sudac dosu uje penal za goste. Kao i obi no izveo ga je Jagec i naravno nije promašio i 1-0 je za Nedeliš e. Samo 5 minuta kasnije Nedeliš ani kori-

ste neopreznost akove ke obrane i dolaze u vodstvo od 2-0. U 30. minuti sudac opet dosu uje penal, ali ovaj put za akovec kojeg ovi ne promašuju i smanjuju na 2-1. Ni tri minute kasnije malo neobi no za prijateljsku utakmicu sudac je ve tre i put na utakmici pokazao na bijelu to ku. Za Nedeliš e opet puca nepogrešivi Danijel Jagec i Nedeliš e dolazi u vodstvo od 3-1.

U zadnjih 10-tak minuta prvog poluvremena obje mom adi imale su nekoliko šansi, ali rezultat se nije mijenjao. U drugom poluvremenu na gol Nedeliš a stao je Nikola Košir i nije primio nijedan gol iako su doma ini imali po nekoliko prilika za gol, ali bez uspjeha. Dok su oni promašivali nogometaši Nedeliš a su akove kom vrataru utrpali još 3 gola za na kraju uvjerljivu pobjedu.

Preložani su u nedjelju gostovali u Kotoribi i na kraju su poraženi 4:3. Obje ekipe nastupile su u ponešto oslabljenom sastavu.

Preložani dok su igrali s najboljima vodili su 3:1, da bi onda trener Kralji dao priliku juniorima i kadetima što su doma i iskoristili i preokrenuli rezultat u svoju korist za krajnjih 4:3. Obje ekipe nastavljaju s odigravanjem pripremnih utakmica.

I za kraj informacija da je održan Plenum klubova III. HNListok, a na kojem je apelirano da zbog gašenja ove lige i prakti ki ne pretjerano zanimljivog natjecanja, maksimalno se smanje troškovi i vrlo vjerojatno e tako i biti. Napravljen je i raspored utakmica, prema kojem oba me imurska predstavnika gostuju: Preložani u Bjelovaru, a Nedeliš e u Koprivnici.

Parovi 1. kola: Bjelovar - Mladost (P), Koprivnica – Nedeliš e, Podravina – Croatia, Otok – Križevci, Slobodnica – Slatina, Lipik Mladost (C), Beliš e – NAŠK, akovo – Olimpija, Slavija – Grani ar. (dz)

RAZVOJ SPORTSKOG TURIZMA u Spa & Golf Resortu Sveti Martin

Slask iz Wroclawa stigao na pripreme, treninzi na terenima Poleta Slask Wroclav, jedan od najcjenjenijih poljskih klubova, me u 10 na poljskoj top-listi tamošnjih nogometnih klubova svih vremena, kao bazu za pripreme ove godine odabrao je Toplice Sveti Martin, odnosno Golfer hotel, dok za trening koristi travanjak NK Poleta koji je u posljednje vrijeme dotjeran na takav nivo da je pravi tepih.

Osim trenažnog procesa, Slask je dogovorio vrlo jake provjere od kojih je ve odigrana jedna u Varaždinu protiv

istoimenog hrvatskog prvoligaša. Slijede još dva jaka ogleda protiv engleskog premierliga-

ša Wigan Athletica u Austriji i izraelskog Hapoela u Sloveniji.

Poljski prvoligaš pronašao je

termin da se oduži i doma inu, županijskom prvoligašu NK Poletu Sveti Martin, pa je u subotu odigrao i kontrolnu utakmicu protiv doma ina na ijem igralištu trenira.

Dolazak Slaska, kao i nekih hrvatskih prvoligaša, te mlade reprezentacije hrvatske U-21 dokaz je da Spa & Golf Resort Sveti Martin postaju sportskoturisti ka oaza koja bi kroz godine koje dolaze trebala postati zna ajna postaja posebice u ljetnim pripremama hrvatskih i europskih klubova.

27. srpnja 2010.

ODRŽANA “ZLATNA STRIJELA” GRADA PRELOGA

HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR

10 medalja za me imurske streli are

Filip Ude evidentan kandidat za OI u Londonu

Ove nedjelje streli arski klub “Prelog“ bio je uspješan organizator 15. po redu turnira „Zlatna strela Preloga“. Nastupilo je oko 70 streli ara iz Hrvatskih klubova i streli ari iz Slovenskog Ljutomera.

Odli an nastup imali su me imurski streli ari, osvojivši ukupno 10 medalja.

Draško Mihinja iz „Preloga“ osvaja prvo mjesto me u seniorima u golom luku.

Ostalih 9 medalja osvojili su streli ari „Katarine Zrinski“ iz akovca, me u kojima zlatne medalje osvajaju: Iva Štrukelj u kategori djevoj ica do 12 god. u standardnom luku, Regina Novak u kategorij djevoj ica do 14 god. u olimpijskom luku, Mija Mance u kategoriji djevoj-

prvi službeni turnir i odmah osvaja medalju što je za svaku pohvalu.

Nastupila su još dva lana „Katarine Zrinski“ i osvojili nezahvalno etvrto mjesto : Mateo Pikl u kategoriji dje aka do 12. god. u olimpijskom luku i Božidar Vuruši u katedoriji seniora u olimpijskom luku.

Me imurski osvaja i medalja u Prelogu ica do 14 god.u golom luku, Vanda Kipke u kategoriji kadetkinja u golom luku i Mihael Štebih u kategoriji veterana u olimpijskom luku.

Srebrne medalje osvojili su : Marija Rojko u kategoriji djevoj ica do 14 god. u olimpijskom luku,

Vinko Kova u kategoriji dje aka do 14 god. u olimpijskom luku.

Bron ane medalje osvojili su: Ana Štrukelj u kategoriji djevoj ica do 14 god.u olimpijskom luku, Viktor Vadlja u kategoriji seniora u olimpijskom luku, kojem je ovo bio

Promocija streli arstva u akovcu Za dva tjedna u programu Porcijunkulova Streli arski klub „Katarina Zrinski“ organizira tradicionalni turnir za Viteza grada akovca podno zidina starog grada Zrinskih, a itav tjedan u sklopu Porcijunkulova bit e i prezentacija streli arstva.

London e za to no dvije godine (na sutrašnji dan) 28. srpnja ugostiti 10500 sportaša i 6000 prate ih osoba iz 205 zemalja svijeta na Igrama XXX. olimpijade “London 2012.” koje e se održati od 27. srpnja do 12. kolovoza 2012. godine.

Nastup na OI London bit e šesti nastup hrvatskih sportaša na OI od osamostaljenja Hrvatske. Hrvatski olimpijski odbor u ponedjeljak je potvrdio kao evidentnog kandidata i najboljeg hrvatskog gimnasti ara Filipa Ude koji pravo nastupa treba izboriti na SP 2011. godine.

Prema Projektu priprema sudjelovanja hrvatskih sportaša za OI London (usvojen

8.12.2008.), predvi a se nastup od 95 do 130 sportaša u cca 18 sportova. Navedena prognoza je optimisti na, jer na primjer, ekipni sportovi u prosjeku imaju 12 do 15 sportaša, a eliminacijom jednog ekipnog sporta, ukupni broj sportaša smanjuje se za otprilike 10 do 15 posto, odnosno broj ano stanje cijele olimpijske delegacije.

Hrvatski olimpijski odbor ima dva razvojna programa koji skrbe o sportašima, kandidatima za nastup u Londonu – Olimpijski program (42 sportaša) i Predolimpijski program (12 sportaša). Dvije godine prije po etka Igara, u oba programa nalaze se ukupno 54 sportaša.

U PRIBISLAVCU odigran tradicionalni turnir u odbojci na pijesku

Pješ ana oluja: sportsko nadmetanje uz dobru zabavu Završila je još jedna Pješ ana oluja u Pribislavcu, podijeljene su nagrade odbojkaškim ekipama za osvojena mjesta na turniru i spustila se odbojkaška mreža. No, važnije od samog sportskog natjecanja je druženje svih mještana i mnogo njihovih gostiju, koji su dva tjedna uživali u no nom druženju. ŽOK Kaštel je još jednom uspio u organizaciji najzanimljivijeg sportskog i društvenog doga anja u Pribislavcu, Pješ anoj oluji.

Predsjednica kluba Višnja Iva i se pohvalila: “Ovo 13. izdanje Pješ ane oluje nadmašilo je sva o ekiva-

nja. Imali smo najviše prijavljenih ekipa, iznimno puno posjetitelja, a jako smo zadovoljni i prodajom langoša. Dnevno smo imali po 500 posjetitelja, a na dan finala sigurno 1000.” ŽOK Kaštel tako je ostvario prihod koji e izme u ostalog iskoristit i za financiranje nove sezone.

“Mnogo su nam pomogli sponzori, Metts, Medved Marko, Pekara Nika, Suncokret i Euroherc, koji su nam pribavili materijal za langoše i dali sredstva. Moramo im se zahvaliti, bez njih naše djevojke ne bi igrale odbojku”, rekla je Iva i .

Legendarno mjesto za igranje odbojke u Pribislavcu Pješ ana oluja je posebno i po tome što se održavala iza Društvenog doma, na mjestu gdje se u Pribislavcu po prvi puta zaigrala odbojka davne 1957. godine. U ast toga revijalnu utakmicu odigrali su veterani, me u njima i trojica iz te slavne prve postave.

Jedan od njih bio je Augustin Lehkec, koji nam je ispri ao o uspjesima OK Partizana: “Bili smo toliko dobri da smo osvojili prvo

Sudionici završnice mjesto u Me imurju, pa smo na re- na republi ko natjecanje, koje ipak gionalnom natjecanju u Varaždinu nikad nismo vidjeli, jer nismo imali pobijedili etiri ekipe i plasirali se novca za putovanje.” Prisjetili su se

umirovljenici svojih slavnih dana, a kako su se u pripremi za nastup intenzivnije družili, pala je i ideja da se i dalje nalaze i zaigraju malo odbojke.

U Pribislavcu se tako dva tjedna živjelo uz odbojku, koja je u stvari poslužila kao dobar izgovor za druženje. Spomenimo da su od sedam prijavljenih ekipa u ženskoj konkurenciji prvo mjesto osvojile Unique, drugo Flash a tre e Er Be, dok su kod muških od deset mom adi prvi bili Kop 3, drugi Kop 1, a tre i su bili Jedinstveni.

(Ivana Strahija)

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

27. srpnja 2010.

ME IMURSKA BS U PRELOGU

Centar alata uz kvalitetan servis osiguran vlastiti servis, jer je jedana od važnih smjernica ove tvrtke kupcu proizvod ne samo prodati, ve ga onda i kvalitetno pratiti servisom, kako bi sve kupljeno što duže i kvalitetnije bilo u unkciji.

Cijene su iste u svim centrima, pa nije važno ho ete li se odlu iti za njihov du an u akovcu, Prelogu, Varaždinu ili Ludbregu, svugdje e dobiti pristupa ne cijene, povoljne uvjete kupovine i stru an savjet zaposlenika.

Pla ati se može gotovinom uz popust, katicama, odgodom do 12 rata uz Maestro…

Radno vrijeme je svakodnevno od 7 do 20, a subotom od 8 do 13 sati, a za više in ormacija u Prelogu ih možete pozvati na tele on 040/645-607. (SZ) Me imurka BS ve sedamnaest godina uspješno posluje u Me imurju, u akovcu na dvije lokacije u RK Me imurka, te u Kolodvorskoj 3, gdje je servis, a od nedavno možete ih na i i u Prelogu, u trgova kom centru Betex, na adresi Zrinskih bb. Me imurka BS u svom asortimanu nudi preko 15.000 artikala, a od toga je najve i dio ak osamdeset posto vlastiti uvoz, direktno od proizvo a a. Takvim izvorom zaslužuje i sve epitete kao jedan od najve ih centara alata.

Najkvalitetnije robne marke, koje možete po najpovoljnijim cijenama kupiti i u Prelogu, kao primjerice STIHL, HUSQVARNA, SOLO, MTD, BCS, BOSCH, MAKITA, HILTI, SKIL, GARDENA i neki drugi, imaju

ANKETA: Provjerili smo zašto kupujete u Me imurki BS

Ljiljana Zlatar iz ukovca - Dolazimo jer smo uli da je jeftino, prije smo kupovali u akovcu, ali sad nam je bliže.

Zoran Koštari iz Šenkovca - Ovdje kupujem jer imaju kvalitetnu robu i pristupa ne cijene. U Me imurki BS kupujem godinama, tu rije e, ali u akovcu redovno.

Stefan Medakovi iz Kotoribe - U Me imurki BS je kvalitetno, nije skupo, a dugo traje. Nedavno sam kupio trimer i zadovoljan sam, pa se zato i vra am.

NOVI PROIZVODI IZ VINDIJE

Krizi usprkos Vindija lansira 18 novih proizvoda •Usprkos nepovoljnom gospodarskom okruženju Poslovni sustav Vindija istovremeno plasira lepezu 18 noviteta iz mlije nog i mesnog asortimana te bezalkoholnih pi a i sokova Poslovni sustav Vindija od danas kupcima na policama trgovina nudi 18 novih proizvoda iz širokog asortimana mlije nih i pure ih proizvoda te bezalkoholnih pi a i sokova. Ovaj jedinstveni veliki istovremeni plasman noviteta, još je jedna potvrda liderske pozicije Poslovnog sustava Vindija kao vode e prehrambene industrije u Hrvatskoj koja, gospodarskoj krizi usprkos, ostvaruje impresivne poslovne rezultate. Od po etka 2009. do danas lansirano je ukupno 95 novih proizvoda koji su pridonijeli da se kriza ne odrazi na prihode PS Vindija, štoviše da se ostvari zna ajan rast dobiti. A sve to bez pove anja ili ak uz brojna snižavanja postoje ih cijena proizvoda kako bi i dalje ostali dostupni što širem krugu kupaca.

U jeku turisti ke sezone, najve a hrvatska prehrambena industrija dodatno oboga uje gastronomsku ponudu nude i nove proizvode pod znakom „Kvaliteta Vindija“ koji, poput ve poznatih, posjeduju sve certifikate, kao i izvozne kontrolne brojeve. Sukladno tomu, ve sada nema prepreka da se isti ne izvoze i tako

budu dostupni turistima i nakon godišnjeg odmora. Izvoz na zahtjevna europska tržišta u strukturi prihoda PS Vidnija ini do dvadeset posto u pojedinim razdobljima.

Uz stalno investiranje i implementaciju najsuvremenijih tehnoloških dostignu a i konstantnu kontrolu kvalitete, te nakon pomne analize tržišta i primjene selektivnog pristupa kupcima novi proizvodi prilago eni su razli itim zahtjevima potroša a.

Nakon prošlogodišnjeg lansiranja palete gotovih paniranih pile ih proizvoda, Vindija je pokrenula i proizvodnju gotovih paniranih jela od pure eg mesa iz Vindona, kojom se dodatno zapošljavaju kapaciteti novog pogona Koke za panirane i pe ene proizvode otvorenog 2009. godine. Tako na police trgovina stižu svježi i zamrznuti pure i Cordon Blue u dva pakiranja, zamrznuti pure i medaljoni i zamrznuti pure i odresci.

Vindon istodobno predstavlja i Party DeLuxe šunku u dva nova okusa Gyros i Pikant.

Mlije ni asortiman poznatog branda 'z bregov upotpunjen je trajnim mlijekom ukupne mlije ne masti 0,9% s dodatkom kalcija u pakiranju od 2 litre, trajnim vrhnjem za kuhanje u pakiranju od litre i sirnim namazima sa šunkom te tunom i raj icom. Freska Eu orija dobila je dva nova okusa: oko-Mu fin i Orehnja u.

Najbolji kefir u Hrvata • ak 24 posto hrvatskih gra ana smatra Vindijin kefir najboljom kupnjom, ime je još jedna skupina proizvoda u asortimanu varaždinske tvrtke dobila certifikat Best Buy Award Prema ispitivanju koje je proveo Centar za istraživanje tržišta G K, kefir iz Vindije za hrvatske potroša e predstavlja najbolji omjer cijene i kvalitete. Rezultati su dobiveni na osnovi inovativne metode DEEPMA (Deep Mind Awareness) koja se ne oslanja na utjecaj branda pri kupnji proizvoda, nego želi preispitati stvarnu percepciju potroša a o dobivenoj kvaliteti za uložen novac.

Ispitivanje hrvatskoga tržišta pokazalo je da visoku vrijednost po pristupa noj cijeni potroša i dobivaju kupnjom kefira robne marke Legenda ‘z bregov, imena koje simbolizira Vindijinu predanost stvaranju tradicionalnih mlije nih osvježenja.

Taj izvrstan ermentirani proizvod ima povijest dugu nekoliko tisu a godina, a pripisuju mu se mnogobrojna zdravstvena svojstva, kao što su reguliranje krvnog tlaka, snizivanje razine kolesterola te pozitivno djelovanje na cjelokupni probavni sustav.

Najstariji ermentirani napitak podrijetlom s Kavkaza pod znakom «Kvaliteta Vindija» dolazi u dva izdanja - s mlijekom od 3,5 posto mlije ne masti te u light varijanti koja sadržava mlijeko s 0,9 posto mlije ne masti.

Vindijinim unkcionalnim pi ima s niskim glikemijskim indeksom GI Control, uz ve poznatih pet okusa, pridružen je i okus zelene jabuke u prakti nim bocama od 1,75 i 0,5 litre. Objedinjuju i nutritivna i tehnološka dostignu a, Vindija kontinuirano razvija ponudu unkcionalnih napitaka u asortimanu bezalkoholnih pi a i sokova. Redizajnirani Vindi ledeni ajevi dobili su ak tri nova okusa: bijeli, crveni i zeleni aj.

27. srpnja 2010.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UPI-350-05/10-01/27 URBROJ: 2109/1-13/2-10-5

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC - SLUŽBA ZA PROVO ENJE DOKUMENATA PROSTORNOG URE ENJA I IZDAVANJE AKATA O GRADNJI akovec, Kralja Tomislava 15 Tel. 040/312-001 ; fax. 040/310-197

Upravni odjel za prostorno ure enje i gradnju u Me imurskoj Ĺžupaniji, na temelju odredbe lanka 111. stavak 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (“Narodne novineâ€? broj 76/07 i 38/09.)

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se planira zahvat, te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e sa predmetnim nekretninama, za koje se po zahtjevu trgova kog druĹĄtva ME IMURSKE VODE d.o.o., akovec, vodi postupak izdavanja izmjene i dopune lokacijske dozvole za zahvat u prostoru:

IZGRADNJA ODVODNOG SUSTAVA OBORINSKIH VODA NASELJA OP INE NEDELIĹ E (IZUZEV NASELJA NEDELIĹ E) na katastarskim op inama k.o. re an, k.o. Gornji HraĹĄ an, k.o. KurĹĄanec, k.o. Macinec, k.o. NedeliĹĄ e, k.o. Prete nec, k.o. PuĹĄ ine, k.o. Slakovec i k.o. Trnovec da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt.

Uvid u Idejni projekt mogu izvrĹĄi : - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljiĹĄne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - opunomo enik s dokazom da zastupa stranku dana 03. kolovoza 2010. godine u vremenu od 9 do 11 sa , u Upravnom odjelu za prostorno ure enje i gradnju u Me imurskoj Ĺžupaniji, akovec, Ul. Ru era BoĹĄkovi a br. 2, soba broj 8.

Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u Idejni projekt.

Izmjena i dopuna lokacijske dozvole za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

KLASA: UP/I-350-05/10-01/38 URBROJ: 2109/2-06-10-03 akovec, 26. srpnja 2010.

ZAHVALA dana 17.7.2010. preminula je u 69.-toj godini Ĺživota

LUCIJA HRANILOVI ro . Nedeljko iz Podturna

Grad akovec, SluĹžba za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. Zakona o prostornom ure enju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07 i 38/09), u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u k.o. akovec za koje se izdaje lokacijska dozvola te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s katastarskom es com 3470 k.o. akovec da izvrĹĄe uvid u idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju sun ane elektrane na krovu poslovne gra evine u akovcu, Ulica kralja Zvonimira u postupku koji se vodi po zahtjevu trgova kog druĹĄtva BERKO d.o.o. akovec, Marije Juri Zagorke 3 Uvid u glavni projekt radi izjaĹĄnjenja mogu izvrĹĄi : - osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige / izvod iz posjedovnog lista , kopija katastarskog plana , osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz iden teta) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 06. kolovoza 2010. godine u vremenu od 9 do 11 sati u SluĹžbi za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Katarine Zrinski 2/II. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u idejni projekt.

Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

Hvala za svaku molitvu, pjesmu, cvije e i svije e te izraze su uti povodom smrti drage nam pokojnice.

NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam pruĹžili rije i utjehe i doĹĄli ispratiti pokojnicu do posljednjeg po ivaliĹĄta.

OŞaloť eni sinovi Marijan, Vjenceslav i Željko s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti naĹĄeg dragog

ŽELJKA HRŽENJAKA preminulog 14. srpnja 2010. godine u 58. godini Şivota HVALA SVIMA koji su nam pruŞili podrťku, dostojanstveno ispratili naťe Željka i na odar mu poloŞili cvije e i svije e. Divno je imati takvu obitelj, rodbinu, prijatelje, kumove, susjede i kolege.

Iskreno i od srca zahvaljujemo KUD-u Ma kovec, djelatnicima Perutnine Ptuj-PIPO d.o.o. i vl . Josipu BlaĹžonu na lijepim rije ima.

Supruga Mirjana, sin Matija, k erka NataĹĄa i zet SaĹĄa

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na ra unalu, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 STROJARSKOG TEHNI ARA s ak vnim znanjem engl. i njem. jezika; i viĹĄeZAVARIVA A,BRAVARAiKOVINOTOKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili na tel. 856-060, do 31.08.2010.

2. Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 31.08.2010.

3. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traĹži SAVJETNICU U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvje : SSS, VĹ S, VSS, komunika vnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 11.08.2010.

4. RATARSTVO “MMâ€?, KOTORIBA, traĹži 1 VOZA A KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 30.07.2010.

5. Ordinacija op e medicine Marija Haramija Strbad, D.Vidovec, traĹži 1 VSS LIJE NIKA OP E PRAKSE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 099-2141-857 do 30.07.2010.

6. RestoranPREPELICA,OTOK,traĹži1KVKUHARA i 1 POM. RADNIKA U KUHINJI na odre enovrijemeuzmog.stalnogradnogodnosa, javi se na 098-393-001 do 30.07.2010.

7. Zdravstvenaustanova“LJEKARNAPO U Aâ€? AKOVEC, I.G. Kova i a 20, traĹži 1 MAGISTRAFARMACIJE–LJEKARNIKAnaneodre eno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada NedeliĹĄ e, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 31.07.2010.

8. Frizerski i kozme ki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traĹži 1 KOZMETI ARKU / PEDIKERKU na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natje aj otvoren do 31.08.2010.

9. TEK-TON d.o.o. Ĺ ENKOVEC, J. Bedekovi a 49,traĹžiZIDARE,TESARE,ARMIRA EiAK.IZOLATERE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mog. doĹĄkolovanja, javi se na mob. 098-9393-673 do 29.07.2010.

10. ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traĹži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ĺ˝), uvje : VĹ S ili SSS, dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, komunikacijske i prezentacijske vjeĹĄ ne, dostavi svoj Ĺživotopis na e-mail: dijana.kolac@allianz. hr do 15.8.2010.

11. Ordinacija op e medicine dr. Somo i Bernardica, AKOVEC, F. Pun eca 2, mob.

098-744-913, traĹži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni

ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr do 31.08.2010.

12. KONIM d.o.o. AKOVEC, traĹži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javiti se na 098-206-317 do 31.07.2010.

13. ELVIDA d.o.o. Caffe bar IN, STRAHONINEC, Dravska 71, trĹži 1 DJELATNICU ZA RAD U CAFFE BARU na neodre eno vrijeme, javi se na 091-5747-426, do 05.08.2010 14. Inter-vili ari d.o.o. M. SREDIĹ E, traĹži 2 MEHANI ARA ZA SERVIS VILI ARA na odre eno vrijeme, javi se na tel. 395-431, 098426-476, do 5.08.2010.

15. DOM ZA STARIJE I NEMO NE OSOBE SLAKOVEC br. 70, traĹži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme-zamjena za porodni uz mog. stalnog radnog odnosa, odra en vjeĹžbeni ki staĹž, javi se na 829-181, do 31.07.2010.

16. DOMINA-M d.o.o. AKOVEC, Trg Republike 6, traĹži 1 SSS KOMERCIJALISTU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, znanje engl. jezika, voza ki ispit B kat., znanjeradana PC, dostavi pismenezamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@dominam. hr do 30.07.2010.

17. Caffe bar FRKA AKOVEC, K. Zrinski 4, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091-505-2724, do 07.08.2010.

18. VITA-FIT, M. SREDIĹ E, Istarsko naselje 3, traĹži 1 KOZMETI ARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog odnosa, javi se na 098-863-311, do 31.07.2010.

19. MURA-METAL d.o.o. KOTORIBA, traĹži 1 ZAVARIVA A mag postupka, poznavanje g i rel postupka; 1 KV BRAVARA na odre eno vrijeme,radnoiskustvo2g.,najavanatel.040682-130, do 07.08.2010.

20. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kova i a 1e, traŞi 1 VSS LIJE NIKA SPECIJALISTA INTERNE MEDICINE na odjelu gastroenterologijenaneodre enovrijeme,poloŞen stru ni ispit, poloŞen specijalis ki ispit iz internemedicine,odobrenjezasamostalanrad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g.

21. Caffe bar “KOCKAâ€? Sveta Marija, Trg B.Jela i a 4, traĹži 1 KV KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 099-6821-656, do 31.07.2010.

22. PrijevozniĹĄtvo i vu na sluĹžba Vlado Pavlic, AKOVEC, traĹži 2 KV VOZA A sa B i C kat. na neodre eno vrijeme uz probni rok, znanje stranih jezika njem., engl., poĹželjno

radno iskustvo, javi se na 098-776-203, do 31.07.2010.

23. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-918-2092, do 31.07.2010.

24. Caffe bar AMADEUS, PLEĹ KOVEC 160A, traĹži 1 djelatnicu za rad u ca e baru na neodre eno vrijeme, mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 095-908-1063, do 16.08.2010.

25. ZLATNE RUKE d.o.o. Ĺ ENKOVEC, traĹži 1 djelatnicu za rad u pekari za prodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 djelatnika za pomo u pekari na neodre eno vrijeme uz probni rad , javi se na 095-566-0077, do 15.08.2010.

26. METAL DEKOR, IVANOVEC, traŞi 1 strojarskog tehni ara ili inŞ. strojarstva za poslove tehnologa sa 4-5 g. radnog iskustva, rad na ra unalu, CNC programiranje‌; 2 ZAVARIVA A CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338070, do 31.07.2010.

27. DOM ZASTARIJE INEMO NEOSOBE, SLAKOVEC 70, traĹži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme-zamjena za porodiljni a uz mog. stalnog radnog odnosa, odra en vjeĹžbeni ki staĹž, javi se na 829-181, do 31.07.2010.

28. EL MONT Me imurje d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 LIMAR na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3 godine, javiti se na 099-6241430. Natje aj otvoren do 04.08.2010.

29. Bistro TINA M. SUBOTICA, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odre eno vrijeme, javi se na 098-293917. Natje aj otvoren do 06.08.2010 30. Frizerski salon IVA SV. Martin na Muri, Glavna 27, traĹži 1 KV FRIZER/FRIZERKA na neodre eno vrijeme, javi se na 091-7867086.

Natje aj otvoren do 18.08.2010.

31. Ugos teljski obrt BAROK AKOVEC, traĹži 1 KUHAR - PIZZA PEKAR na neodre eno vrijeme, javi se na 098-9382175. Natje aj otvoren do 31.08.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi

30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom naposlovimaťivanja,pismenezamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.7.

2. Soboslikarsko-li ila ki obrt GENC Vl. Zlatko Genc, Bednja, Josipa Jedvaja 11; traĹži 1 KV ZIDARA za gra evinsko zidarske radove na odre eno vrijeme, radno iskustvo nije bitno, najava na telefon 091/506-5212, do 14.8.

3. KAMINI RABUZIN; Novi Marof, VaraĹždinska 104; traĹži 3 OSOBE ZA ZIDARSKE I KERAMI ARSKE POSLOVE (izrada i montaĹža kamina) na neodre eno vrijeme, uvje : PKV, KV zidar ili kerami ar; poĹželjno radno iskustvo, ali nije uvjet; i 1 TERENSKOGKOMERCIJALISTU(m/Ĺž)na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : SSS, VĹ S, VSS ; voza ki ispit B kat., znanje rada na ra unalu, najava na tel: 042/621-033 ili mob: 091/9894235 (Kris na Bor ek), do 31.7.

4. TRACON d.o.o., VaraĹždin, Optujska 85; traĹži 1 DIREKTORA NOVOOSNOVANE TVRTKE (m/Ĺž) na neodre eno vrijeme uz probni rok od 3mj. - savjetovanje i razvoj organizacije rada sa sjediĹĄtem u Zagrebu ili VaraĹždinu. Uvje : visoka stru na sprema, znanje engl. i ma . jezika (u govoru ak vno), poznavanje rada na ra unalu, sposobnost stvaranja kontakata, komunikativnost, spremnost na mski rad, voza ki B kat.

Poslodavac nudi konkurentnu pla u uz mog. me unarodne karijere i stru nog usavrĹĄavanja i napredovanja. Uz pismenu zamolbu potrebno je priloĹži Ĺživotopis na engleskom i ma arskom jeziku, presliku osobne iskaznice i dokaz o stru noj spremi, i posla na gornju adresu do 6.8.

5. NOVOGRADNJA d.o.o., VaraĹždin, Aleja Kralja Zvonimira 1; traĹži 2 OĹ , PKV, KV OSOBE ZA TESARSKE POSLOVE s poĹželjnim radnim iskustvom; 2 OĹ , PKV OSOBE ZA GRA EVINSKE RADOVE (niskogradnja i visokogradnja) s poĹželjnim radnim iskustvom; i 2 OĹ , PKV, KV OSOBE ZA ZIDARSKE POSLOVE s poĹželjnim radnim iskustvom. Sva radna mjesta su na neodre eno vrijeme, radi se na terenu - podru je Knina, Gra aca, DrniĹĄa, poslodavac osigurava smjeĹĄtaj i topli obrok; pismena zamolbe sla na gornju adresu ili najava na mob. 098/284-013 Marin Andabaka, do 20.8.

POSLJEDNJI POZDRAV suprugu i tati

ŽELJKU HRŽENJAKU Dovi enja, dragi dovi enja; Ti nam, jednom bjeťe sve.

Ure en rastanak bez naĹĄeg htijenja Obe ava i sastanak, zar ne?

Jesenjin Po ivaj u miru BoĹžjem!

Supruga Mirjana, sin Matija, k i NataĹĄa i zet SaĹĄa

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

GORANA HORŽI A 1.8.1995. - 1.8.2010.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IZ MATI NOG UREDA RO ENI LEONA IVANA SRĹ A, k i Lidije i Tihomira; PETRA ORĹ UĹ , k i Vesne i Damira; NICOLAS MA AK, sin Danijele i Miljenka; KARLA VRTARI , k i Jasne i Ivice; MIA PERKO, k i Bojane i Branka; DAVID IGNAC, sin SnjeĹžane i DuĹĄana; IVANA HORVAT, k i Anite i Ivana; DENI UKES, sin Ivane i Maria; EMILI PERGAR, k i Emine i Marka; NEO ROK, sin Maje i Dejana; IZABELA SE AN, k i Ivane i Ivice; JOSIP KUKOVEC, sin Mihaele i Nina; MEJREME PAJAZITI, k i Mubehat i Rama; MARTA NOVAK, k i Lidije i Dalibora; DINO VIĹ NJI , sin Suzane i Damira; LEON POKOS, sin Simone i Krunoslava; FABIJAN VASER, sin Martine i Tihomira; PETAR PATAFTA, sin Monike i Josipa; JAKOV BUBALO, sin Marine i Hrvoja ( akovec).

VJEN ANI Svetlana Viťnji i Tomislav Herman, Irena Vargec i Aleksandar Opricovi , Andreja Živkovi i Vilim Vukoja, Violeta Škvorc i Vanja Gal, Sanja Toth i Nino Ivkovi , Kristina Hajdinjak i Bojan Posavec, Diana Tomas i Dejan Patar ec ( akovec); Sandra

Granater i Josip Tomaťi (Dekanovec); Željka Jambroťi i Leon Vladi , Biserka Horvat i Zoran Orťuť, Ljiljana Kutnjak i Dario Slamek, Dolores Leva i i Kreťimir Vrtari (M. Srediť e); Danijela Marciuť i An elko Horvat, Ines Le ek i Zoran Šajnovi (Nedeliť e); Monika Strniť ak i DraŞen Gaťpari , Klementina Štirini i Željko Bari (Prelog).

UMRLI Zora Petrinec ro . TuĹĄek r. 1922., Rozalija Ĺ kvorc ro . Horvat r. 1933., Ana Novak ro . Kova i r. 1941., Franjo Ĺ venda r.

1934., Katarina Horvat r. 1930., Vjekoslava Cirkven i ro . Novak r. 1932., Dragutin iĹžmeĹĄija r. 1948., Laura Herjavec r.

2005., Josip Vidovi r. 1953., Mijo Baksa r.

1941., Ĺ tefica Radeli r. 2010., Josip Smrti r. 1937., Julijana Juri an ro . Novak r.

1915. ( akovec); Lucija Hranilovi ro .

Nedeljko r. 1940. (Dekanovec); Dragutin Ĺ ajn r. 1931. (Kotoriba); Franjo Ĺ najer r.

1944., Rozalija Baumgartner ro . RaĹĄperger r. 1926., Terezija Stojko ro . IvanuĹĄ r.

1933. (M. SrediĹĄ e); ur ica Anastazija Fistri ro . Juri r. 1923. (Ĺ trigova).

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 BMW 330CI cabrio automa k + hard top 2004.g., mob. 095/90-77-062 FIAT MAREA 1.6 SX 16V 1997.g., reg. do 3./11., crveni metalik, 2.vl., garažiran, uš uvan, mob. 099/7488-408 CITROEN SA XO 1.1 1999.g., reg. do 1/2011., srebrne boje, 99tkm. mob.

091/5944-777 PRODAJE SE THOMOS automa k, upita u k, Preloška 62 MERCEDES C 180 elegance 1994.g., 72tkm, 1.vl., reg. do 7.12.2010., u odli nom stanju, mob. 091/538-4947 KAWASAKI ZX 7R nin a 750m3 122ks, sa uvan, 1988.g., prodajem ili mijenjam za auto ili traktor (po dogovoru). mob.

098/190-3753 GOLF III dizel 1995.g., reg. do 7./2012., 176tkm, metalik plavi, 1.vlasnica, centr. zaklj., cijena 3.000 eur, mob.

098/9432-841 MAZDA 323F 1.6 1991., reg. do 8/10, 500E, mob. 098 923 5104 PRODAJEM AUTO PRIKOLICU 150x100, bez papira, mob. 091 559 4332 PRODAJEM JET SKI Yamaha 650ccm, u odli nom stanju, sa prikolicom, Tel. 099/262-4098 HYUNDAI PONY 1.5 1991., benz + plin, atest još 7g., prodajem ili mijenjam za polj. stroj, prikolicu, skuter ili ostalo. mob.

095 837 5557 PRODAJEM SKUTER SYM 2006.g., servisiran i garažiran, cijena povoljna. mob.

091 523 7770 PRODAJEM FORD FOCUS 2004.g., registriran, prvi vlasnik, garažiran, za 6.500 eura. mob. 091 580 9681 OPEL OMEGA 2.3D, reg. do 12/10., odli no stanje, za 1.260 eur, pod ra un može nešto PVC stolarije, mob. 098/1641-382 PRODAJEM CITROEN XANTIU 1993.g., xenon svijetla, el. podiza i, i još dosta opreme za samo 7.000 kn, mob 099/506-9537 A L FA R O M E O 147 d i e s e l , 1 1 5 k s , 2003.g., plava, 3 vr., 93tkm, 1.vl., mob.

099/3384-288 PRODAJE SE GOLF II, reg. do 3mj./11g., mob. 098 161 3791 PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom s tanju, mob.

098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo.

Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana.

Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 PRODAJEM MERCEDES 190E, reg. do 28.3.2011., crni, kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711 PRODAJEM CITROEN C3 2005.g., reg. do 1.4., top stanje, tel. 639-470 ŠKODA OKTAVIA ambient 1.6 benz 2001.g., prva reg. 2002.g., reg. do 23.4.2011., u jako dobrom stanju, mob. 098/935-8937

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

CABRIO GOLF III 1994.g., reg. do 5./11., 2.699 eur; RENO 5 reg. do 12./10., 6.500eur, kombi vw transporter T3 putni ki za 1.950 eur, te kupujem automobile. mob. 098/777-095 ALFA 164 TD 1988., servisirana, neregistrirana, 650 eur; alu felge za mercedes 15 cola, 200 eur i kožna jakna Dainese vrhunska za 100 eur (nova 400eur), te krunja za 200eur. mob. 095/820-9288 RENAULT MEGANE 1.4 16 v 2001 g, klima, abs, dod. zimske gume, 85.000 km, povoljno, tel. 099 841 45 49 PRODAJE SE OPEL ASTRA 1.4 16v 2001.g., reg. do 5/2011, prvi vlasnik, o uvana, sesvisirana, 83.000 km, abs, alu felge, mob 091 5320 559 OPEL ASTRA SPORT 1.4I 66 KW 1998.g., klima, servo, abs, centr. zaklj., el. pod. prozora, sportska sjedala, maglenke, alu naplatci, radio cd player, cijena 3.150 eur, mob. 098/135-2261 MAZDA 323 P 1.3,54 KW 2000.g.., 1. reg.

2001., reg. do 1/11, 1. vlasnik, servo, centr. zaklj., 2xairbag, radio player, sjedala podesiva po visini, auto je u besprijekornom stanju, orig. 90tkm, napravljen veliki servis, 3.600 eur, mob. 098/135-2261

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODAJE SE PRIKOLICA gumenjak, malo korištena (2.000 kn), a kupujem elevator za kukuruz na el. pogon. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM SJEME repice za zelenu gnojidbu, Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM NOVE BA VE za vino i rakiju od hrasta i agacije, kvalitetna izrada, dostava besplatna. tel. 858-362 PRODAJE SE HIDRAULI NA PREŠA za grož e od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR IMT-504 (freza) s priklju cima, u dobrom stanju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJEM DVOBRAZDNI PLUG IMT, visoki klirens, te prodajem ruž aru na kardan, povoljno. mob. 092/241-9465 PRODAJU SE SUHI TRUPCI brijestovi, 3kom, ELEVATOR, SIJA ICU za kukuruz 2-rednu, ŠPRICU ve u, LUŠ AR kukuruza i SADILICA krumpira s priborom. tel. 347-187 ili 343-101 PRODAJE SE TRAKTOR Massey Ferguson s manjim kvarom, hitno i povoljno, mob.

091/752-7757 PRODAJE SE EKI AR sa 3-faznim motorom za 1.800 kuna i kau star godinu dana, za 500 kn. mob. 098/948-1727 PRODAJEM ŽELJEZNI KUKURUŽNJAK vel.

6x3m, cijena prema dogovoru. Mob: 098/165-9649 PRODAJEM NOVU MULJA U za grož e, srednje veli ine! tel. 099/784-1989 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR IMT-506 LS (komplet), komuša sa 6 valjaka, vaga libela 200 kg i krunja kukuruza - Poljostroj. Zva poslije 17 sa na tel. 040/688-809 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjura a 20 diska, tel. 040/857-413 PRODAJEM novu motornu le nu prskalicu.

Mob.091/6216-504

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 USLUGA PRIJEVOZA AUTOMOBILA – najjeftinije u Me imurju, mob.

095/9077-062 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, R E N OV I R A N J E K U PAO N I C A . M o b.

091/55-49-323 STROJNO UNUTARNJE ŽBUKANJE I TERMO FASADE SVIH VRSTA IZVODIMO KVALITETNO UZ GARANCIJU. MOB. 098/242-496 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob.

098/703-662 SERVIS BICIKLA – brzo i jeftino. mob.

092/2470-343 IZNAJMLJUJEM gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 SAMOHRANA MAJKA dvoje djece traži ku u na korištenje za uzvrat bi uvala i održavala ku u i oku nicu, mogu a manja nov ana naknada. tel: 095 535 1139

POSAO TR A ŽIM POSAO PRODAVA A , mob.

095/803-7109 KERAMI AR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob.

095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KU NOM BUDŽETU – nau ite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob.

099/5155-064 KNJIGOVODST VENI OPER ATER traži posao, isklju ivo knjigovodstvo. mob.

095/838-55-55 TRAŽIM POSAO IŠ ENJA, pospremanja, u me imurskoj županiji. tel: 098 952 6639

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

Dugogodišnje iskustvo.

Brzo i kvalitetno!

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Povoljne cijene usluga i materijala.

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

SVE VRSTE KREDITA! Na ostatak pla e, ino mirovine do 75.g. života, min. radni staž 3 mj. Jelena 091/896-7983, ured akovec 040/314-250

POZNANSTVA MUŠKARAC, situiran, ozbiljan, želio bi upozna žensku osobu do 50g., dobrog karaktera, nježnu i zgodnu, za poznanstvo, izlaske, mog. veza, mog. nanc. potpora. mob. 099/8570-607 USAMLJEN GOSPODIN 30.- h godina traži ozbiljnu žensku osobu vedre naravi koja želi pažnju, nježnost, ljubav, mog. veze, može i rastavljena. mob. 099-695-3584

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u k, mogu a zamjena za stan, tel. 384-454 PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi povr.

1440m2, gotov nacrt za ku u i gra . dozvola, priklju ak vode i gotov iskop. mob.

098/1760-290 PRODAJE SE GRADILIŠTE u MartanamaJug, povoljno. mob. 095/9033-541 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada k predvi eno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJEM STARIJU KU U u Podbrestu, široko dvorište, struja, voda, mob.

098/9262-140 PRODAJEM POSL. PROSTOR i iznajmljujem ka za istu ili dr. namjenu u k, Kvaternikov trg. mob. 099/865-1042 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ili zapušteno zemljište u Globetki (Šenkovec), mob.

098/714-188 PRODA JEMO KU U u M. Središ u ili mijenjamo za stan u k, ponude na tel.

00386/41-995-929 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel.

099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garažama, mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel.

095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob.

095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRO DA J E M J E D N O S O B A N n a mj e šten stan u Istarskoj ulici u k, tel.

099/325-4267 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, mob.

098/241-559 PRODAJE SE KU A KATNICA u k, I. zona, dozvoljena gradnja 3 stana i 1 posl. prostor. zva iza 16 sa na tel. 364-093 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno, mob.

091/572-4557 PRODAJE SE DVOJNA KU A u Strahonincu, novogradnja, mob. 098/749-131 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u k, povoljno, te dvije oranice u k-Pustakovec od 500 i 900 hv. tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODAJU SE LIVADE I VO NJAK od 1312 i 1294 hv u Grabrovniku, blaga padina, blizina gl. ceste. mob. 099/696-3963 PRODAJEMO GRA EVINSKU PARCELU u ehovcu, nova ulica, 1260m2, cijena ksno 80.000 kn (mogu i dogovori). mob.

091/721-9920 PRODAJEM GRADILIŠTE u Cirkovljanu površ. 1350m2, mob. 098/923-4772 PRODAJE SE KOMPLET VULKANIZERSKA RADIONA s ka om, te vili ar Indos 2.5T, mob. 098/241-359 PRODAJEM GRADILIŠTE u Vu e ncu kod kapelice s najljepšom panoramom od akovca do Slovenije. tel 098 166 4106 PRODAJE SE VIKENDICA s vo njakom i šumom u D. Zebancu. mob 099/595 33 99 MIJENJAM KU U ILI PRODAJEM za stan u akovcu, ku a je uz obalu, ima lijep pogled na more, povr. 120m2, mob: 091/721 1263 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM ve u ku u u Istri-Filipana, 6km do mora. mob.

091/384-0666 MURSKO SREDIŠ E - prodajem ku u katnicu u Mar nskoj, idealno za 2 familije, cijena dogovor. Tel. 040-543-825 PRODAJEM GRADILIŠTE na atraktivnoj lokaciji gornjeg Me imurj, Vu etinec, prekrasan pogled. Tel: 040/855 442 PRODAJE SE STAN 60m2 namješten u D. Dubravi, te ku a (poslovno-stambena) u Varaždinu, Jalkove ka cesta. mob.

099/879-3408

27. srpnja 2010.

IVANEC 55m2, namj. 2 stan, isto vl. cijena 26.000 EUR. Tel. 099 6959 332.

PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1050m2, hitno i povoljno, info: 091 523 7770 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM VE U KU U u Istri, Filipana, 86 km od mora, mob.

091 384 0666 PRODAJE SE PREKRASNA VIKEND KU A novije gradnje, sa prekrasnim pogledom na Sloveniju i Ivan icu. tel: 099/67-14-888 PRODAJE SE STARIJA KU A katnica u Šenkovcu na gl. ces , pogodna za trgovinu, skladište i sl., te samohodna SOLO ŠPRICA od 120 lit. tel: 343-557 PRO DA J E S E KU A PRI Z EM N I C A s oku nicom u Mihovljanu, 1,5 km od centra akovca. Tel. 091/505-2707, 091/520-9520.

PRODAJEM KU U u Vu etincu novogradnja i sa lijepim pogledom. tel.

098/166-4106 PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU KU U u Svetom Urbanu br. 122, od 170 m2 (vodovod, centr. grijanje plin) s oku nicom, vrtom, mladim vo njakom i šumom od 620 m2, pogled iz snova! Pogodno za miran život. tel. 830-055, 098/723-381

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 IZNAJMLJUJE SE ili prodaje posl. prostor ili tražimo partnera – akovec, Kvaternikov trg, mob. 099/865-1042 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i pla anje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJEM OPREMLJEN STAN u Novom Zagrebu – Dugave. tel. 040/363-654 ili 098/426-279 IZNAJMLJUJU SE GARSONIJERE I 1-SOBNI STAN U AKOVCU, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca 45, slobodan od 1.8., samo ozbiljnim i zaposlenim osobama. mob. 099/190-6877

27. srpnja 2010.

ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJML JUJE SE STAN u ku i u Murskom SrediĹĄ u, cijena po dogovoru, tel.

00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u akovcu na Jugu, mob.

098/426-862 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mla oj Ĺženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u akovcu na Jugu, naselje Travnik. mob.

098/750-524 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TEN JEDNOSOBNI STAN u juĹžnom akovcu, poseban ulaz, pogodan za dvije studen ce. Tel. 363 506 , mob. 098 203 408 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110m2 i 1-sobni stan od 46m2, odvojeni ulaz i brojila, namjeĹĄteni, u centru k, mob.

091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE KU A sa tri sobe u centru k, studen cama ili ve oj obitelji. mob.

098/242-317 IZNAJMLJUJEMO STAN od 40m2 studentima u Zagrebu, Gunduli eva. mob.

091/946-2113

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

DVOSOBNI STAN, namjeĹĄten na KneĹžiji u Zagrebu, iznajmljujem. mob. 091 5274 127 RIJEKA: iznajmljujem namjeĹĄten stan ozbiljnoj studen ci, mob. 091/19-11-993 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u prizemlju ku e poseban ulaz u k, tel: 091 384 3359 IZNAJMLJUJEM 3SOBNI apartman u g. me imurju, povoljno, mob. 095 807 2340 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERE 20 i 30 m2, namjeĹĄtene, centar k, internet, odvojena brojila, parking, cijena 900 kn. tel 095 8080 116 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENE I NENAMJEĹ TENE STANOVE u Prelogu. mob. 091 646 7701 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namjeĹĄteni stan u M. SrediĹĄ u, mob. 091 5495 873

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaŞe, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob.

091/1328-236

IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaĹže, povoljno, mob.

098/339-588 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru u neposrednoj blizini plaĹže i borove ĹĄume. tel. 091/555-1044

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV NI JEDNODNE EVNI IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM ŠTENCE ŠARPLANINCA stare 4mj., bez rodovnice, mob. 098/846-017 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, pjevaju e, rozele, patke mandarinke i karolinke, te platinaste, zlatne i srebrne fazane. mob.

098/912-3938 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM Ĺ TENCE PEKINEZERA, istokrvne bez papira, oba roditelja prisutna. Cijena 500 kuna. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM Ĺ TENCE maltezera, mopsa i cavalier ĹĄpanijela, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob.

098/488-236 PRODAJU SE: grice (cijena 50 kuna), Şenku ťarene rozele ( cijena 250 kuna), Şenke berga (cijena 600kuna), mlade nimfe ( cijena 80 kuna), plave rozele (cijena 350 kuna). Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM MA ARSKE VIŽLE stare mjesec dana, mob. 098/723-170 PRODAJEM ZE EVE – Şive ili o iť ene, zvati poslije 15 sa na tel. 091/3372-811 PRODAJEM svinje za klanje, kukuruz u zrnu i vinsku rakiju, mob. 091 597 9588 PRODAJU SE PILI I Şivi po 12kn/kg i o iť eni po 18 kn/kg, mob. 095 5020 535 PRODAJEM ODOJKE, viťe komada, cijena po dogovoru! mob. 091 891 4719 PRODAJU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa i ťtenci shi-tzua, prisutna oba roditelja, tel: 099-408-1317 POKLANJAMO MA I A duŞe, crne dlake, u dobre ruke. mob. 092 1257 303

ELEKTRONIKA PRODA JEM: satelitske prijemnike od 225-600kn; nove neraspakirane DJ prof. razglasne zvu ne ku je, US Blaster USB-7402, 350W max, (1 par 1.200kn) i prijenosnu klimu kap. hla enja 2kW (1.300kn), mob.098/295-800.

PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 PRODAJEM FOTOAPARAT DSLR Samsung 6x10, 18-55 mm, kao nov, s dodacima, cijena 3.000 kn. mob. 098/174-4764 MOBITEL Nokia 6303 classic, novi, zapakirani, kupljen u Tele2 centru, cijena 450 kn. mob. 099 479 6948, 098 463 540 PRODAJEM DVD Samsung P171, povoljno. tel: 099/6941-726 PRODAJEM SAMSUNG J700i, klizni, o uvan, neogreban, Tele 2 mreĹža, garancija, mog. dostava Me . i VĹž. Ĺžupanija, cijena 250kn. mob.

098/184-2040 KOMPJUTER S PROGRAMOM kasa za ugos teljstvo, autom. vo enje knjige Nabave i utrťka pi a. Mob. 099 310 9434 MONITOR IBM 17� CRT za 150 kn, prodajem.

Tel. 295-782

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJE SE TROKOLO za odrasle, kao novo, za 2.000 kn i kotao za pe enje rakije 80 lit., mob.

091/9080-833 PRODAJEM DIMOVODNE CIJEVI, vanjska aluminijska, nutarnja ros raj, ĹĄir. 200/150mm, vis. 4m, za plinski bojler. mob. 091/5000-707 PRODAJU SE ULAZNA VRATA dim. 200x90 bez ĹĄtoka, k, PreloĹĄka 62 UL AZNA HRASTOVA VRATA ostakljena 140x210cm, te dva prozora ostakljena fiksna (izlog) 140x200cm, prodajem, mob.

091/538-4947 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura), komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. plo u za ugradb. ĹĄtednjak (200 kn); tapec. krevet (500kn), klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn), gume 175/65/14 za 500kn/4kom, tel. 328-106 ili 098/171-4456

PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masaĹžno-kozme ki leĹžaj (novi, nekoriĹĄteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montaĹžnu garaĹžu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UĹ UVANU DJE JU ODJE U Ĺžensku vel. 3-4 i muĹĄku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODA JEM STOLNOTENISKI STOL Kebo, vrlo povoljno, te fotoaparat Jashicu fx3 sa tri objektiva i blicom Vivitar. mob.

098/137-5388 PRODAJEM STARI NAMJEĹ TAJ, hrastove ba ve, vinsku rakiju, vitrina, ormar iz 1930.g., tel. 821-158 ili 095/534-8789 PRODAJU SE NOVA BALKONSKA VRATA, drvena, izoind, aparat za varenje Tiny 160T i elektromotor 1.1kw, mob. 091/1504-759 PRODAJEM ODIJELO za motor, 2 kom hla a i jednu jaknu, novo, crno, uvoz iz USA, vel. XXL, vrlo povoljno. mob. 098/9913-866 PRODAJEM KNJIGE za 6.razr. OĹ u pola cijene, mob. 099/402-1330 KUPUJU SE KNJIGE za 8.razr. OĹ , mob.

091/511-6995, Strahoninec PRODAJE SE drvena “lova kaâ€? ograda, duĹž. 40 m, povoljno i Whirlpool kuha a plo a, inox, 4 struja, 500 kn, tel. 312 617 KUPUJEM KNJIGE za prvi razred ekonomske ĹĄkole hotelijersko-turisti ki smjer. tel: 098-1876-172 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklom i izo stakla razne dim., mogu a zamjena, mob.

091 559 4332 DOMA E VINO Şuta ťmarnica, kvalitetno, neťpricano, cijena 6 kn, tel. 098 550 636, 040 620 080 PRODAJEM HRASTOVE VRTNE GARNITURE - stolovi i klupe, cijena kompleta - stol i dvije klupe 1.100,00 kuna. mob. 091 384 0666 PRODAJEM UDŽBENIKE za 6., 7. i 8. razr. OŠ, povoljno. tel. 040/384-562 ili 091/540-4944 PRODAJEM dvije sme e platnene fotelje i sjede u garnituru blijedo Şute boje . mob.

098/600-125 PRODAJEM REKET ZA TENIS marke Prince, jako povoljno, malo koriĹĄten. mob.

091/541-8810 PRODAJEM STOL i 6 stolica, uĹĄ uvano, boja treĹĄnje, cijena 1.300,00 kn. Tel 098 299 330

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOÄ?U Ĺ ETATI PSE!!!

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAÄŒKE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ‘u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod ÄŒateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Barni je preslatki mali mjeĹĄanac vrlo niskog rasta, kojemu nedostaje rep. Izuzetno je miran, nije zahtjevan osim ĹĄto ga je potrebno redovito eĹĄljati.

SlaĹže se sa ostalim psima i bio bi vrlo dobar prijatelj djeci. Ro en je 15.3.2008. Nije za lanac!

Kaliopa je mjeĹĄanka bosanskog baraka, ba ena na sme e kada je bila stara oko mjesec i pol dana. Hranili su je slu ajni prolaznici. Ro ena je negdje u listopadu 2009. godine. Vesela je i razigrana. Kastrirana je. Nije za lanac!

Lisac je mjeĹĄanac neobi ne Ĺžuto sme e boje. Ostat e mali rastom, kratke je dlake pa nije zahtjevan za brigu i moĹže se udomiti u stan. Lisac je vrlo drag i dobar pas. Ro en je 6.4.2010. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

777

UTORAK 27. srpnja 2010.

TV pregled

od 27.7.2010. do 2.8.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

K i moje nevjeste FILM

UTORAK, NOVA TV - 21.10

Rose (Helen Shaver) i Roxanne (Joanna Garcia) ine savršeni poslovni tim u uspješnoj tvrtki za organizaciju vjen anja. Me utim, na povratku iz Pariza s poslovnog puta, Rose se vra a s jednim dodatkom, novim zaru nikom. Roxanneina razo aranost maj inom novom ljubavi naraste kad on pozove njezinog bivšeg zaru nika na ve eru...

Odmor u Las Vegasu FILM

SRIJEDA, HRT 1 - 20.10

Komedija. Clark Wilhelm Griswold (C. Chase), njegova žena Ellen (B. D’Angelo) te sin Rusty (E. Embry) i k i Audrey (M. Nichols) ine tipi nu ameri ku obitelj. Žive u Chicagu i najve e im je veselje u životu oti i na dopust. Clark je upravo dobio nov anu nagradu na poslu jer je izumio neki konzervans za hranu...

Mukhsin FILM

ETVRTAK, HRT 2 - 10.30

Drama s elementima humora. Desetogodišnja Orked (S. Aryana) netipi na je djevoj ica koja je oduvijek više voljela odlaziti na nogometne utakmice i družiti se s dje acima nego li se igrati sa svojim vršnjakinjama.

Okružena ljubavlju svojih roditelja te rodbine i prijatelja, Orked jednog ljeta doživi nešto novo...

Mojave Moon FILM

PETAK, RTL - 21.35

Zar su svi izgubili razum? Al McCord (Danny Aiello) uživa u svom omiljenom restoranu kada upozna lijepu Elie (Angelina Jolie), koja traži na in kako sti i do Mojave pustinje, gdje živi njena majka. Kada upozna majku Julie (Anne Archer), Al se zagleda u nju, no istovremeno, Elie pokazuje romanti ne osje aje za Ala...

Riddickove kronike FILM

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00

SUBOTA, HRT 1 - 23.00

Znanstveno-fantasti ni spektakl. Nakon što je izbjegao nasilno odvo enje s planeta na kojem se godinama skrivao, furijanski odmetnik Riddick (V. Diesel) ukrade svemirsku letjelicu i krene prema planetu Helion Prime. Ondje provali u ku u svog starog poznanika imama Abua al-Walida (K. David) koji je jedini znao gdje je nestao nakon što su obojica preživjela udovišta s Planeta tame...

eli ni de ki FILM

05.55 06.00 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

22.40 22.45 23.10 23.13 23.15 23.25 00.15

NEDJELJA, RTL - 20.00

Najava programa Moj grijeh, telenovela TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Poveznice, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Mar de Amor, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove k eri, serija Hrvatsko podmorje 2: Cres A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Boje turizma Korak ispred, ameri ki lm (12) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) No i fantas ke: Resident Evil 2: Apokalipsa, njema kofrancusko-britansko-kanadski (15)

01.45 Bez traga, serija (12) 02.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.15 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 04.15 A sad u Europu!

05.05 Ljetna slagalica

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 TV vr : Pismo 08.25 Na kraju ulice 08.40 101 dalma nac, crtana serija 09.05 Dje ak i vjeverica, crtana serija 09.25 Gar eld i prijatelji, crtana serija 09.50 Ta poli ká 10.00 U zdravom jelu zdrav duh 10.15 Heidi, serija za djecu 10.40 Don, nizozemski lm 12.10 Ružna Be y, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Simpsoni, hum. serija 14.05 Crveni patuljak, hum. serija 14.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 Vrhunska putovanja: London, dok. serija 16.55 To ka gladi, ameri ki lm 18.25 Barcelona: Europsko prvenstvo u atle ci 20.00 ATP Umag, prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Narko, ameri ko-kanadski lm (15) 00.00 Siska, serija (12) 01.00 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija 01.20 Ljetni retrovizor: Urednica tabloida, serija (15) 02.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.50 Kraj programa -------- Nogomet, LP - 3. pretkolo

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.15 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.30 Nestala, telenovela (R) 11.40 K.T.2, krimi serija

12.10 Exkluziv, magazin (R) 12.25 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 Bibin svijet, hum. serija 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.50 Nestala, telenovela 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija (dvije epizode) 20.55 Teorija velikog praska 21.50 Vru e igre, igrani lm, roman na komedija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 CSI: NY, krimi serija (12) 00.45 Discovery pustolovine: Najve a plja ka banke u povijes , dok. pustolovina (R) 02.25 Astro show, emisija uživo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:40 09:00 10:50 12:45 13:25 14:20 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:10 22:50 23:05 00:00 00:30 01:00 02:00 02:50 04:15 04:40 05:05 05:35

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija K i moje nevjeste, igrani lm Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Obiteljske brige, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

Kada ne znaš koji je sljede i korak – improviziraj! Sean Okden (Adam Garcia) ostavio se plesa kada je po eo raditi u eli ani, no ipak se prijavi za nastup u velikom showu u Sydneyu. Na žalost, avantura neslavno završi i on se vra a ku i. Tamo na e svoju djevojku u krevetu s bratom Mitchellom (Sam Worthington). Razo aran životom, odlu i osnovati svoju plesnu grupu...

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 1

18.30

arolija SERIJA HRT 2

23.05

Zakon i red: Zlo ina ke nakane

Barcelona: EP u atletici

ATP Umag

SPORT UTORAK, HRT 2 - 18.45

SPORT PETAK, HRT 2 - 20.00

ZVJEZDANI KUTAK Z

Jennifer Aniston (Petak, RTL, 20.00 h)

Odrasla je u savršenom okruženju da postane zvijezda. Kum joj je poznati glumac Telly Savalas, majka manekenka i glumica, a otac, John Aniston, zvijezda TV sapunica. Rodila se u Kaliforniji, ali je dio djetinjstva provela u Gr koj, a poslije se s cijelom obitelji preselila u New York. Originalno prezime Anastassakis, obitelj je promijenila nakon preseljenja u SAD, a Jennifer je nakon razvoda svojih roditelja ostala živjeti s majkom.

S jedanaest godina krenula je u ‘Rudolf Steiner School’ gdje je otkrila, ne samo svoje gluma ke talente, na koje ju je upozorio i sam Steiner, nego i slikarski talent, pa je jedna od njezinih slika bila izložena u Metropolitan Museum of Art. Nakon završetka srednje škole posvetila se glumi, ubrzo se po ela pojavljivati u TV reklamama, a prvi ozbiljniji poslovi došli su sa serijama “Molly” (1989.), “Ferris Bueller” (1990.-1991.) i “The Edge” (1992.-1993.).

Dr. Ann Ford, vješta pliva ica, utopi se.

Dr. Ford je neurologinja koja se bavila vrlo kontroverznim pokusima, te je podupirala zakonsku mogu nost eutanazije kod neizlje ivih boles . Kada njezinu smrt povežu sa slu ajem Laraine Farrell koja je prije šest godina doživjela sr ani udar, a od tada vege ra, detek vi po inju istraživa tko je zapravo bila Laraine Farell.

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05 18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt emissija Videostranice Danas na programu Foršpani Yoga&Pilates Gile e, svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica Foršpani Vijes Stolje e hrvatskog nogometa, ponavljanje Foršpani TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Foršpani Glazbeni predah akove ki kutak Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

FILM RTL

21.50

Vru e igre Bejzbol je samo sport. Ljubav je prava igra!

Svakoga ljeta, najtalen raniji studen okupe se u Cape Codu, gdje u bejzbolskom kampu usavršavaju svoju igru i natje u se za poziciju u mjesnom mu koja se nebrojeno puta pokazala kao odsko na daska za ulaz u elitnu ameri ku ligu MLB. Ryan Dunne (Freddie Prinze Jr.), de ko iz radni ke obitelji, nakon mnogo vremena prvi je mještanin koji je dobio šansu u kampu, ali ga iskušenja i sukobi izvan terena ometaju u dokazivanju...

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI QUO VADIS serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi QUO VADIS serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

23.30 18.55

Exkluziv

SERIJA NOVA TV

00.00

Seks i grad

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 12.50 TV prodaja 13.20 Dober Dan, Koroška 13.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 27.07.1992 14.15 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 15.10 Prisluhnimo Tišini 15.40 Studio City 17.05 Mostovi Hidak: Potepanja - Barangolások 17.40 Števerjan 2010, 1.

Del 18.55 Barcelona: Evropsko prvenstvo v Atle ki, prenos 21.35 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 22.00 Podganji Trop, Ameriški lm, ponovitev 23.55 Blaznost, Ameriški lm, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Smrtonosna prijevara, lm 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Sestrine pjesme, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Eli Stone, serija 0.40 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Libe macht sexy, lm 22.45 Lije nikov dnevnik, serija 23.35 No ni program

SRIJEDA 28. srpnja 2010.

05.55 06.00 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.45 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.10

Najava programa Mar de Amor, telenovela TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Mo , dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Mar de Amor, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove k eri, serija Hrvatsko podmorje 2: Dugi Otok A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Odmor u Las Vegasu, ameri ki lm Klasici hrvatskog dokumentarizma Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) No i fantas ke: Skinwalkers, ameri ko-njema ki lm (18)

ETVRTAK 29. srpnja 2010.

02.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.10 repriza ve ernje serije s 2. programa 04.15 A sad u Europu!

05.05 Ljetna slagalica

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 TV vr : Pismo 08.25 Na kraju ulice 08.40 101 dalma nac, crtana serija 09.05 Dje ak i vjeverica, crtana serija 09.25 Gar eld i prijatelji, crtana serija 09.50 Ta poli ká 10.00 U zdravom jelu zdrav duh 10.15 Heidi, serija za djecu 10.40 Don, nizozemski lm 12.10 Ružna Be y, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Simpsoni, hum. serija 14.05 Crveni patuljak, hum. serija 14.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 Vrhunska putovanja: London, dok. serija 16.55 To ka gladi, ameri ki lm 18.25 Barcelona: Europsko prvenstvo u atle ci 20.00 ATP Umag, prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Narko, ameri ko-kanadski lm (15) 00.00 Siska, serija (12) 01.00 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija 01.20 Ljetni retrovizor: Urednica tabloida, serija (15) 02.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.50 Kraj programa -------- Nogomet, LP - 3. pretkolo

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.30 Nestala, telenovela (R) 11.35 K.T.2, krimi serija

12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 Bibin svijet, hum. serija 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.05 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Nestala, telenovela 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Kralj Queensa, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 Kos , krimi serija (dvije epizode) (12) 22.40 CSI:NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Vru e igre, igrani lm, roman na komedija (R) 01.30 Astro show, emisija uživo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:40 09:00 10:50 12:45 13:25 14:20 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:00 22:40 22:55 23:50 00:20 00:50 01:50 02:40 04:10 04:35 05:00 05:30

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lov u mutnom, pilot Put iskupljenja 2, mini serija (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) K i moje nevjeste, igrani lm Seks i grad, serija Bracne vode, serija IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 1

04.05 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.15 A sad u Europu!

05.05 Ljetna slagalica 05.55 06.00 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.28 13.13 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.10 22.45 23.10 23.13 23.15 23.25 00.15 01.50 02.35 03.20

Najava programa Mar de Amor, telenovela TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Snovi, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Mar de Amor, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove k eri, serija Hrvatsko podmorje 2: Pelješac A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Where is my Robot, dok. lm Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) No i fantas ke: Kocka: Po etak, kanadski lm (15) Serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija repriza ve ernje serije s 2. programa

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske Najava programa TV vr : Tržnica Na kraju ulice: Tajna 101 dalma nac, crtana serija Dje ak i vjeverica, crtana serija 09.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 09.40 Abeceda EU 09.50 Iznad crte 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Mukhsin, malezijski lm 12.15 Ružna Be y, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Simpsoni, hum. serija 14.05 Crveni patuljak, hum. serija 14.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Mallorca, dok. serija 16.55 Sabah, kanadski lm 18.30 Barcelona: Europsko prvenstvo u atle ci, prijenos 20.00 ATP Umag, prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Predivna zemlja, ameri konorveški lm (12) 00.20 Siska, serija (12) 01.20 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija 01.40 Ljetni retrovizor: Urednica tabloida, serija (15) 02.25 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 03.10 Kraj programa -------- Nogomet, EL - 3. pretkolo 07.55 08.00 08.15 08.30 08.55

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Nestala, telenovela (R) 11.30 K.T.2, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin (R) 12.15 Punom parom, kulinarski

07.00

00.00

SERIJA NOVA TV

20.05

EMISIJA HRT 1

11.10

SERIJA NOVA TV

Oprah show

Navy CIS

Ronny Brack ve je tri godine u zatvoru. Sud ga je proglasio krivim za ubojstvo i osudio na pet godina zatvora. Ve je prije Ronny bio poznat policiji po nekoliko prekršaja, ali u ovom slu aju je u afektu ubio djevojku koja ga je htjela napus . U njegovom je stanu prona ena i željezna šipka kojom je po injeno ubojstvo. Na njoj nije bilo o saka prs ju, ali je prona ena krv njegove djevojke. Ronny nikad nije priznao da je po inio to ubojstvo...

Štef (Ljubomir Kerekeš) i Miro (Hrvoje Keckeš) žele samo jedno - napravi posao svog života. No u njihovoj kombinaciji uvijek nešto nedostaje da pos gnu potpuni uspjeh. Štef je majstor za mutne poslove, a Miro se pak teško snalazi u životnoj svakodnevnici.

No, unatoc razlikama u karakteru Štef i Miro i dalje ostaju nepopravljivi u izmišljanju poslovnih kombinacija. Štef je mutni diler automobila koji se uvijek zamara novim poslovnim prilikama...

27. listopada 15 gradova diljem svijeta uklju ilo se u prijenos s premijere dokumentarca Michael Jackson: This Is It. ut emo reakcije njegovih najve ih obožavatelja iz nekoliko gradova koji su sudjelovali u istodobnoj globalnoj premijeri. Za m, što biste u inili da osvojite milijun dolara?

Oprah razgovara s ljudima koji su osvojili velike zgoditke na kvizovima Price Is Right, Uzmi ili ostavi te nagradnoj igri Publishers Clearing House.

Tim NCIS-a cuva 9-ogodišnjega sina nestaloga covjeka, ljubitelja divljine i preživljavanja povezanog s neriješenim slucajem ubojstva. Istraga vodi m u divljinu, gdje otkrivaju šokantnu istinu o prošlosti toga covjeka.

Tragajuci za pomahnitalim i nasilnim marincem, koji još misli da je u Iraku, m NCIS-a otkriva da je on bio predmetom tajnoga pokusa, što ce ih skupo staja .

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00

08:43 09:00

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes akove ki kutak, ponavljanje TVJukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Jezeraš Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Mrtva zona, Igrani lm (12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:45 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SUMNJE kriminalis ka serija VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani SUMNJE kriminalis ka serija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

04:40 05:05 05:30 06:00

15.05

21.05

Siska

20.00

L.A. Dragnet

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

18:25 19:15 20:05 21:05 23:00 23:15 00:10 00:40 01:10 02:10 03:00

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Ve ernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Izvan svih granica, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 1

Lov u mutnom SERIJA RTL

06:30 07:30 07:55 08:20 08:40 09:00 10:50 12:45 13:25 14:20 16:10 17:00 17:20

Hrvatsko podmorje 2: Pelješac

Dobro jutro, Hrvatska SERIJA HRT 2

izazov 12.40 Bibin svijet, hum. serija 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.00 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.40 Nestala, telenovela 16.30 Pod is m krovom, hum. serija 16.55 Kralj Queensa, hum. serija 17.20 Raymond, hum. serija 17.50 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.40 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija (R) 00.35 Kos , krimi serija (12) 01.25 Astro show, emisija uživo (18) 02.25 Kos , krimi serija (12)

22.55

Nestali

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.10 TV prodaja 11.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 28.07.1992 12.10 Knjiga Mene Briga - James Graham Ballard: Nebesa Na Zemlji 12.30 Glasbeni Ve er: Igraj Kolce, Ljudske Teme v Slovenski Simfoni ni Glasbi 14.00 Legende Velikega in Malega Ekrana: Vladimir Frantar 15.00 rno Beli asi 15.55 Hubert in Pes, Francoski lm 17.20 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala 17.55 Barcelona: Evropsko prvenstvo v Atle ki, prenos 21.55 D. Kova evi : Balkanski Špijon, Posnetek Predstave Sng Drama Maribor 23.35 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Steve Klink, Tadej Tomši in Mia Žnidari 00.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Mladi Casanova, film 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As ti tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Eli Stone, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj...

18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

21:00 21:15 21:20 21:22 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica Vijes Stare civilizacije, ponavljanje Jezeraš, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah Vježbanje demokracije, talk show Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Foršpani Posljednje svjetlo, Igrani lm(12) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Foršpani Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm ARTS 21 emisija o umjetnos KONTROVERZE talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

22.40

CSI: NY

EMISIJA NOVA TV

20.05

Provjereno

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 12.25 TV prodaja 12.55 v Senci Dinozavrov, Koprodukcijska Dokumentarna Serija, 2., Zadnji Del 13.45 Brez Reza: Izziv Odpora 14.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 29.07.1992 14.45 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Steve Klink, Tadej Tomši in Mia Žnidari 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja ... - Vendégem ...

17.30 To Bo Moj Poklic: Zidar, 2. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Barcelona: Evropsko prvenstvo v Atle ki, prenos 21.50 Hudi evke, Francoski lm 23.15 Goyeve Prikazni, Ameriški lm, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Mladi Casanova, film 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As ti tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Eli Stone, serija 0.30 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 30. srpnja 2010.

SUBOTA 31. srpnja 2010.

04.15 A sad u Europu!

05.05 Ljetna slagalica 05.55 06.00 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05 22.30 22.33 22.35 22.45 23.35 01.00 02.30

Najava programa Mar de Amor, telenovela TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Užitak, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Mar de Amor, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove k eri, serija Hrvatsko podmorje 2: Vis 1.

A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Goonies, ameri ki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Unknown, ameri ki lm (12) Bakina maza, ameri ki lm (15) repriza ve ernje serije s 2. programa

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr : Važni brojevi 08.15 Na kraju ulice: Tijesna vesta 08.30 101 dalma nac, crtana serija 08.55 Dje ak i vjeverica, crtana serija 09.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 09.40 Glazbeceda 09.50 Mali putopis 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Regina, kanadsko-islandski lm 12.10 Ružna Be y, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Simpsoni, hum. serija 14.05 Crveni patuljak, hum. serija 14.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Norveška, dok. serija 16.55 Winchester 73, ameri ki lm 18.30 Barcelona: Europsko prvenstvo u atle ci, prijenos 20.00 ATP Umag, prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Mankelov inspektor Wallander, mini-serija (12) 23.50 Siska, serija (12) 00.50 Mu ke, hum. serija 01.20 Mu ke, hum. serija 01.50 Kraj programa

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.20 Nestala, telenovela (R) 11.30 K.T.2, krimi serija

11.55 Exkluziv, magazin (R) 12.15 Punom parom, kulinarski izazov 12.40 Bibin svijet, hum. serija 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Nestala, telenovela 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.00 Kralj Queensa, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako dobi nogu, igrani lm, komedija 21.35 Mojave Moon, igrani lm, komedija (12) 23.25 Vijes , informa vna emisija 23.40 Tamna materija, igrani lm, drama (12) 01.05 Astro show, emisija uživo (18)

02.55 Filmske no i: Samaritanka, južnokorejski lm (18) 05.05 More ljubavi, telenovela 06.40 06.45 07.10 07.25 07.40 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05

15.05 06:30 07:30 07:55 08:20 08:40 09:00 10:50 12:45 13:25 14:20 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 22:05 23:40 01:15 02:45 05:00 05:30 06:20

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Vlak pun love, igrani lm Uboji virus, igrani lm (12) Umorstvo u bazi Presidio igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Carandiru, igrani lm (15) IN magazin Baywatch, serija Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 2

16.05 16.15 16.50 16.59 17.05 17.25 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 22.35 22.50 23.00 01.00

Najava programa Glas domovine TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Umrli su u izmama, ameri ki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Ekumena: Berlinski zid srušen, totalitarne ideologije preživjele?, religijski program Reporteri - izbor: Stuart the day my life changed Znanstvene vijes Euromagazin: Grenland blagoslov i prokletstvo Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na: Benkova kim krajem Prirodni svijet 3: Kitopsina, dok. serija Lijepom našom: Velika Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Dan nezavisnos , ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Vinom Dieselom: Riddickove kronike (12) Filmske no i: Pakleni poslovi 3, hongkonškokineski lm (15)

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Žutokljunac: U cara Trajana 08.30 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.15 Pse a ophodnja, serija za djecu 09.40 Pse a ophodnja, serija za djecu 10.05 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.30 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.55 Sportske igre mladih 11.10 Briljanteen 12.00 Hrvatski pisci na TV ekranu - Vjekoslav Majer: Znanstveno dopisivanje 12.45 4 zida 13.20 KS automagazin 13.55 Budimpešta: F1 kvali kacijska utrka 15.15 Strani igrani lm 17.00 ATP Umag, prijenos 1. polu nalnog me a 19.00 Barcelona: Europsko prvenstvo u atle ci 20.55 HNL: Dinamo - Rijeka, prijenos 22.55 Foyleov rat, serija 00.35 Mini HNL 00.55 Barcelona: Europsko prvenstvo u atle ci, snimka 01.40 ATP Umag, snimka 2. polu nalnog me a 03.40 Kraj programa

07.25 08.05 08.25 08.50

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizoda) 11.00 Jedna od de kiju, hum. serija

16.05

23.35

FILM NOVA TV

FILM RTL

20.00

FILM NOVA TV

20.05

Unknown

Vlak pun love

Prognosti ar

Ubojstvo u bijeloj ku i

Triler. Petorica muškaraca bude se u nekom napuštenom tvorni ko-skladišnom prostoru na osami. Dvojica su vezani, ostala trojica izudarani. Nitko od njih ne zna tko je, ne sje a se kako se našao na tom mjestu, tko su ostali oko njega i u kakvom su me usobnom odnosu. Znaju samo da ne mogu iza i iz zatvorene zgrade, a zahvaljuju i jednom telefonskom pozivu, i da netko uskoro dolazi. Istodobno, uznemirena mlada žena nosi otkupninu za svog supruga...

John (Wesley Snipes) i Charlie (Woody Harrelson) dvojica su usvojene brace, a obojica rade kao tranzitni policajci njujorškoga sistema podzemne željeznice. Takoder, obojica dijele i dugogodišnji plan o pljacki vlaka koji bi trebali š , vlaka koji svake noci milijune dolara prevozi u centralu. Kada se u život Johna i Charlieja umiješa nova policajka, prekrasna Grace San ago (Jennifer Lopez), izmedu brace narastu tenzije jer ju obojica na sve nacine trude impresionira ...

Što zna i biti odrastao? To je možda jedino pitanje na koje prognosti ar ni ne pokušava na i odgovor. Dave Spritz (Nicolas Cage) je vremenski prognos ar mjesne televizije u njegovu rodnom Chicagu, iznimno uspješne karijere i velikih mogu nos u daljnjem poslovnom razvoju. Me u m, dok njegova karijera napreduje, osobni mu je život potpuno nesre en. Dave je razveden, ima loše odnose sa svojom djecom...

Za vrijeme medunarodnog incidenta u prostoriji za pranje u Bijeloj kuci pronadeno je beživotno jelo mlade zaposlenice. Detek v odjela za umorstva Harlan Regis (Wesley Snipes) pozvan je da istraži ubojstvo, no kada preuzme slucaj shva da je Tajna služba uzela sve dokaze kako bi provela vlastitu istragu. Frustrirani Regis sumnja na zataškavanje i zatraži pomoc agen ce Tajne službe Nine Chance (Diane Lane). Nina i Regis ubrzo otkrivaju tko se nalazi iza urote vezane za ubojstvo mlade zaposlenice.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00

08:43 09:00

21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta,(uživo s Trga republike u akovcu) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Obiteljska tajna, Igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija VEKERICA MALI OGLASI KONTROVERZE talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.30

Vijes

MAGAZIN NOVA TV

20.55

HNL: Dinamo – Rijeka - PRIJENOS

20.05

INF.PROGRAM RTL

07:20 Dogodilo se Jane, igrani lm 08:55 Dora istražuje, crtana serija 09:20 Timmy Time, crtana serija 09:35 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:00 Dodir s neba, serija 11:00 Frikovi, serija 12:00 Smallville, serija 13:00 Micki i Maude, igrani lm 15:05 Ne kao svi drugi, igrani lm 16:40 Nad lipom 35, humoris cno-glazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humoris cno-glazbeni show 18:05 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Ubojstvo u bijeloj ku i, igrani lm 22:00 Najbrži i najžešci, igrani lm (12) 23:30 Snajper 3, igrani lm (12) 01:10 Ezo TV, tarot show (18) 02:40 Umorstvo u bazi Presidio igrani lm (12) 04:10 Uboji virus, igrani lm (12) 05:40 Kraj programa

SPORT HRT 2

Vrhunska putovanja: Norveška FILM HRT 1

11.25 3 ninje uzvra aju udarac, igrani lm, obiteljski 13.05 Glazba iz druge sobe, igrani lm, roman na komedija 15.00 Kako dobi nogu, igrani lm, komedija 16.40 Loša medicina, igrani lm, komedija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: 20 nasljednica milijaderki, zabavna emisija (R) 20.00 Prognos ar, igrani lm, komi na drama 21.50 Ne tako obi an život, igrani lm, komedija (12) 23.45 Drakula, igrani lm, horor (12) 02.00 Astro show, emisija uživo (18)

18.25

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.00 TV prodaja 11.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 12.00 rno Beli asi 12.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 30.07.1992 12.40 (Ne)Pomembne Stvari: Bonton, Mozai na oddaja za Mlade 13.30 Mul ki: Vrtec Slovenj Gradec, Otroška Serija 13.55 Glasbeni Ve er: Javier Rodriguez, Chensamble Argen no in Juan Vasle 15.55 Podoba Podobe: Nova Podoba Narodne Galerije 16.20 Istra Skozi as: Obdobje Rima in Pozne An ke, Dokumentarna oddaja 16.55 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 17.25 Mostovi - Hidak, ponovitev 18.00 Barcelona: Evropsko prvenstvo v Atle ki, prenos 22.15 Vlomilca, Ameriški lm 23.45 Zakon v Modrem: Izginula Venera, Italijanska nadaljevanka, 9/12, ponovitev 00.35 Zakon v Modrem: Zaupanje Je Vse, Italijanska nadaljevanka 01.30 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Muškarac iz Cadillaca, lm 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Vanilla Sky, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Sve o jednom dje aku, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Freispiel, lm 0.20 No ni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:05 20:10 20:40 20:45 21:20 21:30 23:15 00:15 00:20 01:15

Dje ja televizija 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Foršpani Trzalica Foršpani Obzori, emisija o kulturi Fošpani Otac, sin i ljubavnica, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju PUT U KATMANDU putopisni serijal QUO VADIS serijski lm ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.50

Ne tako obi an život

FILM NOVA TV

22.00

Najbrži i najžeš i

06.30 Zabavni Infokanal 07.35 TV prodaja 08.05 Skozi as 08.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 31.07.1992 08.40 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 09.00 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 10.05 Barcelona: Evropsko prvenstvo v Atle ki, Maraton (Ž), prenos 12.35 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Hokej Na Ledu, Kanada Rusija, Posnetek 15.10 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Nem ija - Srbija, Posnetek Iz Port Elizabetha 16.50 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Zda - Alžirija, Posnetek Iz Tschwane 18.30 Barcelona: Evropsko prvenstvo v Atle ki, prenos 21.35 Kranj: Državno prvenstvo v Odbojki Na Mivki, Finale, prenos 22.50 Alpe-DonavaJadran, Podobe Iz Srednje Evrope 23.20 Bon Jovi - Live in London, Posnetek Koncerta 00.20 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.35 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Mega strukture, dok. serija 12.10 Sudbina, lm 13.55 Formula 1, prijenos kvali kacija 15.05. Najljepši automobili, dok. serija 15.10 Poirot, serija 16.15 Monk, serija 17.05 Smrt i prah, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Divlje stras , lm 23.50 8mm, lm 1.40 24UR 2.40 No na panorama

5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Top Gun, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Hot Shots!, lm 23.20 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 1. kolovoza 2010.

05.20 05.25 06.15 06.30 07.00 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 14.55 15.30 15.35 15.40 17.15 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.55 23.35 23.50 00.00 01.30 03.05 04.05 04.55

Najava programa Lijepom našom TV kalendar Euromagazin Ekumena Vijes Opera pod zvijezdama Rijeke Hrvatske: Ravni arske rijeke, dok. serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Umorstva u Midsomeru, serija (R) Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Obale, dok. serija Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra The Librarian: The Curse of the Juadas Chalice, ameri ki lm Sje anje na Ivicu Šerfezija, snimka koncerta Ne daj se, Floki! - serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Alamo, ameri ki lm Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Vinom Dieselom: vrs momci, ameri ki lm (12) Posrnuli an eo, miniserija (12) No ni reprizni dokumentarci Plodovi zemlje Split: More

PONEDJELJAK 2. kolovoza 2010.

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Prijatelji: Crveni (R) 09.00 Trolovi, crtana serija (R) 09.25 Banda iz Sugar Creeka: Velika kanu-riba, ameri ki lm za djecu 10.40 Biblija 10.50 Portret mjesta i Crkve 11.00 Oštarija: Misa, prijenos 12.05 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Weserland, dok. serija (R) 13.25 Studio F1 13.50 Budimpešta: F1 za Veliku nagradu Ma arske, prijenos 15.40 Studio F1 16.10 Maria Montessori: Život za djecu, mini-serija (93’ 19.25 Barcelona: Europsko prvenstvo u atle ci, prijenos 21.00 ATP Umag, prijenos nala 23.05 Zakon!, hum. serija (12) 23.40 Video na(d)zor 00.10 Prikra eni, hum. serija 00.35 Ritam tjedna, glazbeni magazin 01.15 Koncert ozbiljne glazbe 02.15 Kraj programa -------- Barcelona: Europsko prvenstvo u atle ci, snimka

17.35 Discovery: Preživje divljinu - Brodolom, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 eli ni de ki, igrani lm, humorna drama 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.35 CMC fes val Vodice 2010., koncert 00.15 Druga prilika, igrani lm, obiteljska drama

06:00 07:55 08:55 09:20 09:35 10:00 10:30 11:30 12:00 13:40 15:10 17:00 17:10 18:00 19:15 20:05 21:00

07.35 08.10 08.35 09.00 11.50 12.20 14.00 15.45

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Ne daj se Nina, humorna drama (tri epizoda) Jedna od de kiju, hum. serija 3 ninje uzvra aju udarac, igrani lm, obiteljski Loša medicina, igrani lm, komedija (R) Prognos ar, igrani lm, komi na drama

22:30 23:30 00:00 01:25 03:20 04:20 04:45

Micki i Maude, igrani lm Dodir s neba, serija Dora istražuje, crtani lm Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija U slucaju frke, serija Žene americkih vojnika, serija Automo v, auto-moto magazin Dogodilo se Jane, igrani lm Ne kao svi drugi, igrani lm Frajeri s plaže, igrani lm Vijes Nove TV Lov u mutnom, pilot Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoris cno-glazbeni show Jesse Stone: Umorstvo u raju, igrani lm (12) Red Carpet, showbiz magazin (15) Tko je Samantha?, serija Jesse Stone: Umorstvo u raju, igrani lm (12) More ljubavi, igrani lm (18) Red Carpet , showbiz magazin (15) Automo v, auto-moto magazin Kraj programa

KONCERT HRT 1

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 23.55 01.55 02.40 03.40 04.25 05.15

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Velika rasprodaja, dok. lm Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove k eri, serija Hrvatsko podmorje 2: Vis 2.

A sad u Europu!

Luda ku a, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Konjanik (12) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske no i strave: Silent Hill, kanadsko-francuski lm (15) repriza dnevne serije Zvjezdane staze: Enterprise, serija A sad u Europu!

Ljetna slagalica More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr : 1.travnja (R) 08.15 Na kraju ulice: Tko pod drugim zlobno kopa...

08.30 101 dalma nac, crtana serija (R) 08.55 Dje ak i vjeverica, crtana serija (R) 09.15 Silvestrove i i ijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Na glasu: Lovac u žitu 09.50 Brlog (R) 10.05 Heidi, serija za djecu (R) 10.30 Lete i Bud, kanadskoameri ki lm (89’) (R) 12.00 Ružna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Bra a i sestre, serija 16.05 e ri prijatelja, ameri ki lm (R) 17.40 Vrhunska putovanja: Filipini, dok. serija (R) 18.30 Mu ke, hum. serija 19.00 Mu ke, hum. serija 19.30 Garaža 20.05 Ve ernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Edmond, ameri ki lm (15) 22.55 Prljavi seksi novac, serija (12) 23.45 Deadwood, serija (18) 00.35 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija (R) 00.55 Ljetni retrovizor: Zlo ina ki umovi, serija (12) (R) 01.40 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.25 Kraj programa

07.20 Mi y, animirana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.50 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 10.00 Nestala, telenovela (R) 11.10 K.T. 2, krimi serija 11.45 Exkluziv, magazin (R)

17.15

20.55

Alamo Povijesni film. Godine 1836. Texas je bio pokrajina Meksika. Pod vodstvom generala Sama Houstona (R. Boone) Teksašani se dižu pro v meksi ke vlas i organiziraju oružanu pobunu. Proglašavaju republiku i organiziraju vojsku, a meksi ki diktator, generalisimus Santa Anna, kre e na pobunjenike s golemom vojskom i oružjem. Za to vrijeme general Houston zapovijedi malenoj postrojbi pukovnika Williama Barre a Travisa (L. Harvey) da u staroj španjolskoj misiji zvanoj Alamo...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Foršpani Dom na kvadrat Oko k(r)ole Seekvoje, Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

FILM NOVA TV

Jesse Stone (Tom Selleck) policijski je upravitelj u gradicu Paradise u Massachuse su u Novoj Engleskoj. Jesse se susretne sa slucajem ubijene mlade djevojke cije je jelo pronadeno u jezeru. Stone otkriva da je žrtva bila odlikašica koja je krenula destruk vnim putem te se udaljila od roditelja koji nisu ni prijavili nestanak. Istraga odvodi Stonea u grad gdje se zamjeri bostonskoj ma ji...

FILM HRT 2

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 SUMNJE kriminalis ka serija 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 OTISCI VREMENA dokumentarna emisija 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozai na emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

KONCERT RTL

22.35

CMC fes val Vodice 2010.

FILM RTL

09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:20 23:00 23:15 00:05 00:30 01:00 02:00 02:45 04:30 04:55 05:20 06:00

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Dona Barbara, crtana serija U ime ljubavi, crtana serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Smrtonosni poljubac, igrani lm (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Bra ne vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Za arani, serija (15) Kako ubi susjedova psa, igrani lm (15) Seks i grad, serija Bra ne vode, serija IN magazin Kraj programa

17.40

Vrhunska putovanja: Filipini

21.00

Jesse Stone: Umorstvo u raju

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50

SERIJA HRT 2

Sje anje na Ivicu Šerfezija FILM HRT 1

12.25 Punom parom, kulinarski izazov 12.55 Bibin svijet, hum. serija 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Nestala, telenovela 16.35 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Cobra 11, krimi serija 21.40 Na teži na in, igrani lm, akcijska komedija (12) 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 CMC Fes val Vodice 2010., koncert 01.35 Astro show, emisija uživo (18)

13.40

Ne kao svi drugi

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Skozi as 07.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 01.08.1992 08.05 30. Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 08.40 Špicparkeljc, Avstrijski lm, ponovitev 10.05 Barcelona: Evropsko prvenstvo v Atle ki, Maraton (M), prenos 12.40 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 13.10 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 13.40 Mount Everest, Dokumentarna oddaja 14.35 Plavaj Zdaj!, Športna oddaja 14.50 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Smu arski Skoki - Srednja Skakalnica, Posnetek 16.20 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Gana Nem ija, Posnetek Iz Johannesburga 17.50 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Slovaška - Italija, Posnetek Iz Johannesburga 19.30 Barcelona: Evropsko prvenstvo v Atle ki, prenos 22.10 Obiskovalci v Ameriki, Francosko-Ameriški lm, ponovitev 23.35 Rim, Angleško-Ameriška nadaljevanka, 1/10, ponovitev 00.35 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.55 Provjereno 11.45 Velike ideje za malen planet, dok. serija 12.15 Zlo ini, lm 13.45 Formula 1, prijenos utrke 15.55 Najbolji video 16.25 Najlu i sportovi 16.55 Willy, lm 18.55 24UR 20.00 As tud not padu?! 21.35 Nekad i danas, lm 23.25 Elizabeta, lm 1.40 Pala a, serija 2.35 24UR 3.35 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Lucky Luke, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni program

21.30

FILM NOVA TV

21.20

Edmond

Smrtonosni poljubac

Psihološka drama. Edmond (W. H. Macy) je sredovje ni muškarac zaposlen u solidnoj ameri koj tvrtki i prividno sretno oženjen.

Jednoga dana nakon posla, neraspoložen i nesretan, on posje proricateljicu (F. Bay) budu nosti koja mu saop i da se nalazi u neprilago enoj situaciji. Kako njezine rije i jako utje u na njega, on ostavi suprugu i krene u no ni pohod: nakon kluba u kojemu porazgovara s isto tako o ajnim muškarcem, Edmond svra u nekoliko strip z-klubova...

Nakon godina rada kao tajni agent, blizak susret sa smrcu i poli cka situacija natjerali su Jacoba Keanea (Robert Grant) da promijeni posao. Sada živi u Milanu i uživa u mirnom životu kao fotograf i brine se za kcer Juliju (Alessandra Muir) za koju dijeli skrbništvo s bivšom ženom Kyrom (Katherine Kennard). Život mu se preokrene kada primi šifriranu poruku za bivšu kolegicu Martu (Shannen Doherty). Žureci da je pokupi, shvaca da joj se nešto dogodilo s pamcenjem...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Foršpani Vijes Najbolje u 2010.godini Foršpani Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Ritam ljeta,(uživo s Trga u akovcu) Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Foršpani Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.40

Na teži na in

SERIJA NOVA TV

23.15

Nestali

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.05 Sobotno Popoldne 13.15 TV prodaja 13.45 30. Sre anje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 14.20 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 14.45 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 15.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 02.08.1992 16.00 Osmi Dan 16.30 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 17.00 Prvi in Drugi 17.25 To Bo Moj Poklic: Slaš i ar, 1.del, Izobraževalna Serija 18.00 Polly Adler, Avstrijska nadaljevanka 18.40 Rožna Panter: Žoga, risanka 18.50 Rožna Panter: Slepi Potnik, risanka 18.55 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Srednja Amerika, Angleška Dokumentarna Serija 21.05 Plavolaskine Ljubezni, eškoslovaški lm 22.30 Knjiga Mene Briga - Jana Drašler: Na Robu Sveta, v Središ u Mesta, Knjiga o Cirkusu, ponovitev 22.50 Bratje 1, Avstrijski lm, ponovitev 00.15 v Osemdese h Vrtovih Okoli Sveta: Srednja Amerika, Angleška Dokumentarna Serija, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u o ima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista ku a 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Footloose, lm 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Ubojice starije gospo e, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Eli Stone, serija 0.55 24UR 1.55 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Sam državni šnajderi morejo zakrpati naše luknje!!!

K

ajbi rekli, na zemli i med seljakaj (tu sem misliv na prave seljake, a nej na HSS) nikaj novoga. Minister Perek obankovi i dale švica gda se spomina z seljakaj, briše si svoje rosno elo, a poljoprivredniki so i dale srditi, kurbljajo traktore i pomalem giblejo prema Zagrebo. Nejbole žere i so oni šterima je država kupila traktore u akciji kupi dva, vrati jedan, ali što se ve zmisli kaj je bilo pred dve–tri leti. Najme kaj, pak je na dnevnomo redo pšenica. Vsi znamo gda seljaki iš ejo 1,10 kuni za kilo, a Perek nudi 90 lipi. Što bi znauv gde je tu pravica: z jedne strane seljakima je navek malo, a z druge strane državi je preve . To vam je kak i doma: kuliko gud mi davlemo ženama (a davlemo vse kaj nam je Božek dauv) jim je navek premalo, a mi moški, ak o emo biti pošteni, moramo priznati gda nam žene navek davlejo vej nek moremo zeti.

Teško je doma to rešiti (osim ak imate dobre sosede, kak Janezi imajo nas), a isto tak je teško biti spameten gda so seljaki i pšenica vu pitanju. Kuliko vidimo tu je pak biv nejspametneši naš glavni mlinar, direktor akoskoga Paromlina, gospon

KRETATI SE NA ZVUKE GLASBE

ŽENSKO IME

Štef Varga, šteri je porinuv malo globleše roko vu žep i plativ je seljakaj 98 lipi za kilo pšenice i verjem gda so mo ve silosi puni, jerbo on pla a mam im zme ete pšenico. Verjem gda je niti jemo nej le ko i gda je par no i nej spav kaj je došav od te cene pšenice, jer vsi znamo gda pre našaj sosedaj Bosancaj more kupiti meljo za 1,05 kuni. Pak vi ve bodite spametni i naprajte tak kaj bodo seljaki zadovoljni, a kaj bode fabrika dobro posluvala. Gospon Štef mora delati tak kaj bode mogev težakima pla e dati, a i kaj nekši drobni i jemo vu žepo ostanejo i on nema dobre sosede šteri bi mo pomogli (kak nam doma) ak fali tam kam smo ne dostik deli No, gospon Štef je ve hajdig dugo vu tem poslo i on sigurno zna kaj dela. aj re i za posluvanje akoske gracke uprave za prvo polovico ovoga leta. Ve i vrapci po akoskmo parko popevlejo kak so gracki oci vsaki den vse vej dužni i gda nikak nebrejo svezati kraj z krajom. Neje tak zdavnja bilo gda so se gracki ve niki spominali o temo što bode i otkod donesev peneze, jeli Ded Mraz ili pak Ded Bož njak, kaj se pokrije lanjski dug

K

KUTIJARO

TRANS

TONA

vu akovco i Me imorjo nikaj?

Pak kaj smo mi nej vaši, pak kaj smo mi trinajsto prase za vas?

Peneze znate pobirati, a nazaj nikaj ne davlete? Kaj se pripetilo, kaj smo vam se zamerili, pak još lani ste dali peneze za škole i dvorane vu Kotoribi i vu Podturno? Ljudi so me sam gledali i akali so kaj se vgasnem i kaj morejo dojti do re i, a unda mi je gospon vu kravati lepo otpovedav: Pa kak bi mi mogli znati gda vi nekaj nucate, ak nikaj od nas ne iš ete? Ve sam ja stauv dva korake nazaj i po rlenev sam kak dete šteroga so mamica prijeli z rokom vu tiblici. Nejsam mogev veruvati gda smo mi nikaj nej iskali, a tu doma jedni drugima prepovedamo kak nas hadezeovci vu državnoj vlasti ne šmirglajo niti pet posto. Verjem gda naši gracki i županijski oci znajo gde je Zagreb, gde je minister, pak mo unda nek re ejo kaj nas teš i i kaj nucamo. pancerav sam se po parko, a puca i de ko so se za grmom šuljali. Brz as je de ko malo pre dauvko roko porinuv, jerbo je puca sko ila. Zgrabiv jo je za roko i milo pogledav: Grlica moja, nej bežati, nucam te i željen sam te kak Dinamo lige prvaka. I vtihnuli so.

i unda je gradona elnik obe av gda se bodo vse lanjske luknje zakrpale do šestoga meseca, ali kuliko vidimo bilo je to hitanje peska vu o i jerbo je luknji vsaki den vse vej i vej , tak gda neznam jeli bi te luknje mogle zakrpati i žene vu eMT eovoj šivaonici jer so i one vu ste ajo. Tak vam je to, dok so gracka kola malo preve letno jurila niš i je nej gledav kam idejo, a išla so doli z brega. Vsa je sre a kaj je ovo leto nej prestupno jerbo bi dug biv još i vekši. ebrem veruvati, ali prava božja istina je to gda je akoski gradona elnik prosiv za pomo stranke vu opoziciji kaj mo pomorejo dojti do državnih penez. Negdi je vu velikoj nevoli gda je donesev tak teško, kaj nebum rekev povjesnu, odluku. Ak mene pitate, ne verjem gda je tua moljba mogla pasti na plodno zemlo, jerbo je vu opoziciji minorna stranka HaDeZe i ostale stranke štere so još i menše. No, meni vam je vrag nej dauv mira pak sam se otpelav vu beli Zagreb grad, i to na Svetice, ravno vu Ministarstvo za škole i šport. Išev sam pitat zakaj to ministarstvo davle peneze za opremo školi po celoj Lepoj našoj sam prinas

N

ALUMINIJ

GRAD U ITALIJI

Š

KUŠAN

PREKINUTI HVATANJE ŽIVOTINJA

BUDISTI KI

SVE ENIK

GOLOB GU E

IN EGIPATSKI BOG SUNCA MUŠKO IME

ŽENSKO IME

POKRAJINA NA BALKANU MJESTO NA PELJEŠCU ŽENSKO IME

ANTUN NALIS

ZASTOR

POSLJEDNJ E SLOVO

ALFABETA

PRIJEVREMENO

OTO REISINGER

PLANINSKA KOZA

OTAC GILLAN

ITALIJA

MUŠKO IME

GORKO PI E

LABORATORIJSKA POSUDA

TEREZIJA OD MILJA

HINDUSKI POGLAVAR

TRENUTAK

RIMSKI 50

OSJE AJ ASTI

TREE OF LIFE

RADNIK NA GLODALICI

GORAN OD MILJA

DJELO IVANA

KANA

GUNDULI A

VRSTA KITA

DIO KOPNA OKRUŽEN MOREM

LANA BANELY RIMSKI KU NI DUHOVI

VRISAK

ORGAN NJUHA

Ovaj tjedan e vam bi mnogo zabavnije budete li se kretali u ve im društvima, nego odlu ite li se vrijeme provodi s jednom posebnom osobom. ak i ako tražite romantiku zagrijavanje u gomili je ono što vam treba. Jedna osoba koja e se na prvi pogled u ini previše samopouzdanom privu i e vašu pažnju ali nemojte vjerova svemu što on ili ona govori. Vjerujte svojoj intuiciji više nego tu im rije ima.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Organizirajte prijateljsko ili obiteljsko okupljane u svome domu i pokažite koliko dobar doma in možete biti. Nevažno, ako je ovo i stoto takovo druženje opet iznova možete zasjati, a to najbolje radite na svome teritoriju. U ljubavi je klju u darežljivos .

Nemojte mjeri što dobivate zauzvrat i traži pravilne omjere. U svakoj vezi netko daje ponekad više, a ponekad manje. Jednostavno se otvorite i dajte sve od sebe.

Nemojte stalno gun ati ili biti previše kriti ni ako se netko u vašoj blizini ne ponaša prema vašim o ekivanjima. Lako je upira prstom u tu e nedostatke i traži rupe u njihovoj performansi, ali to što nekome kažete što kod njega nije dobro ne e ni njega ni vas u initi boljom osobom. Ako nedostaje neka karika radije se prepus te maš . Fantazije e vas više zadovolji od pokušaja da analiziranjem do ete do korijena stvari.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Razmišljat ete dalekim krajevima i velika šansa je da ete se odlu i na neko putovanje. Ali ak i ako ne možete napustiti grad tražite nova mjesta i druga ije stvari.

Izbjegavajte ozbiljne ljude, jer ovo nije vrijeme u kojem biste trebali dava dugoro na obe anja, nego je idealno za zaboravi na sve ozbiljno i zabavlja se.

Kroz ovaj tjedan ete bi spremni sve u ini kako biste bili u centru pažnje. Do i ete u napast da partneru date obe anja koja ne možete ispuni , ali ostanite zaigrani i uspje ete se kasnije izvu i. Ljeto je vrijeme zabave, pa je dopušteno malo uljepšava situaciju i dobronamjerno preuveli ava svoje osje aje.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Potroši više novaca nego što si možete priuštiti ponekad može biti zaista glupo, ali malo ekstravagancije ovaj tjedan za vas može u ini uda. Ponekad je dobro malo rastegnu nancijske limite. Samo pripazite da ne u ete u dugove iz kojih se kasnije ne ete mo i izvu i. Kroz ovaj tjedan trebali biste sve u ini da se osje ate važnije, jer na taj na in ete pridobi i više pažnje od drugih, a vjerojatno i simpa ja.

Trenutni partner ili potencijalni init e se pretjerano samodopadno i samozainteresirano.

Vi ete ga teško uzima ozbiljno koliko god se on trudio da vam objasni. Ako ne možete suosje a s tom osobom po pitanju njene mašte, pokušajte bar pokazati razumijevanje. Možda sada mislite kako pretjeruje, ali ignorirate li takvo ponašanje kasnije ete ostvari bolju vezu.

…

GOLUBICA NE E

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Ovaj tjedan je iznimno zna ajan, a u petak vas o ekuje jedan doga aj koji e utjeca dugoro no na vas. Trenutno možda osje ate gubitak entuzijazma. Možda je došlo vrijeme da napus te neke stare putove koji vas više ne oduševljavaju dovoljno i da krenete u potragu za ne im novim i boljim. Budite hrabri i oslobodite se ograni enja koja vas sputavaju.

Od petka e vam posebno zaživjeti ljubavni život. Nema potrebe da izigravate hladno u ukoliko imate bilo kakve osje aje za nekoga. Odbacite svoje stavove i frajersko ponašanje, te gledajte prema akciji. Možda vam se to ne ini logi nim, ali e donije uzbu enje.

DRVENI AVAO

JAZBINA

KONJI

PJEVA KI ZBOR

Postoje dva potpuno razli ita stajališta koja možete zauze ovaj tjedan. Jedno je da na ljude gledate kao samo-usredoto ene i željne pokazivanja, a druga opcija je da se oslobodite svakog otpora i prihva te da svi nismo jednaki, ali da to ne zna i da je netko drugi manje vrijedan ili dobar ukoliko se ne ponaša po vašim pravilima. Život e vam biti mnogo lakši kada budete manje osu ivali ljude i manje robovali zacrtanim o ekivanjima od njih.

RIBE (20.2.-20.3.)

Bavite se poslovima koje volite i više angažirajte oko hobija. Kada ste uklju eni u, po vašem stavu, lijepe stvari lakše ete se i otvara za ljubav. Posebno ete se s nekim lako poveza ukoliko ga smatrate dijelom tima.

Stoga su ukoliko nemate partnera sportske i ostale grupne aktivnosti idealne ovaj tjedan.

VRSTA PAPIGE

DIO NAMJEŠTAJA

VIC tjedna

KARLOVAC OVJEK KOJI ORE

Radio

FOSFOR

Kupili Mujo i Haso radio i kad su došli ku i, uklju e ga, a on ne radi. Kada su ga otvorili, sve samo šupljina, pau ina i miš izjuri iznutra, a Haso e Muji: - Drž’ ga Mujo, pobje ’ e nam pjeva !

DIO FIZIKE

RAJKO JAGAR

VAGA (24.9.-23.10.)

Ovaj tjedan ete bi vode i kandidat u utrci ljubavi.

Strast koju osje ate je stvarna, ali ipak to ne zna i da odmah trebate de nira sve dugoro ne mogu nos . Možda još uvijek nije vrijeme da se smirite i dugoro no vežete. Uživajte u novim avanturama ili novim ljubavnim iskustvima ako ste u vezi i usredoto ite se samo na ono kroz što trenutno prolazite.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

KOSTELI

SLOVA ISPRED R I F

OVAN (21.3.-20.4.)

LAV (23.7.-23.8.)

LJILJAN VRSTA ZA INA

27. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽENSKO IME

PRIPOVIJETKE

27. srpnja 2010.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

umjeren i jak razvoj naoblake uz mogu nost za lokalni pljusak s grmljavinom. To e biti rijetka pojava, ali je mogu a. Temperatura e rasti i do kraja tjedna e se ponovno približiti vrijednosti od 30 Celzijevih stupnjeva.

Nešto ve a mogu nost za pljuskove bit e tijekom ponedjeljka.

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 26.7.).

Promjenjivo VREMENSKA SLIKA: Onakve prošlotjedne vru ine ovog se tjedna ne e ponoviti. Iako e temperatura sljede a dva dana porasti, ovog tjedna ne e se ponoviti onakva vru ina, to e biti puno ugodnije vrijeme.

Nova promjena vremenskih prilika o ekuje se oko etvrtka kad bi nam trebala sti i ciklona s kojom e do i naoblaka i kiša te ponovni pad temperature.

Utjecaj ciklone slabio bi prema vikendu kad bi trebalo biti više sunca i topline.

VREMENSKA PROGNOZA: Po etak novog radnog tjedna bio bi pod utjecajem nestabilne

zra ne mase pa e biti relativno svježe uz mogu u slabu kišu ili kakav pljusak. Ipak e u ve em dijelu Me imurja dan pro i suho jer su ovi pljuskovi mogu i rijetko gdje. Vjetar i dalje slab do umjeren sjeverni i sjeveroisto ni, a temperatura zraka e u jutarnjim satima još malo pasti uz vrijednosti od 11 do 14, a tijekom dana e se kretati ve inom izme u 23 i 25 Celzijevih stupnjeva.

Sli an tip vremena nastavio bi se i tijekom srijede kad e uz umjerenu i pove anu naoblaku i dalje postojati mala mogu nost za slabu kišu ili popodnevni

pljusak. Bit e relativno svježe, a osje aju svježine e pridonositi i slab do umjeren vjetar sa sjevera i sjeveroistoka. Budu i da se o ekuju sun ana razdoblja, a kiša e biti rijetka pojava, dan ipak možemo nazvati ugodnim.

Jutarnja temperatura oko 13, dnevna oko 25 Celzijevaca.

Drugi dio tjedna donio bi nam novu promjenu vremena zbog utjecaja ciklone u Sredozemlju.

Ve tijekom etvrtka o ekujemo eš a i dulja obla na razdoblja, a mogu nost za kišu

i pljuskove s grmljavinom e biti velika. Nemojte o ekivati suh dan. Jutro malo toplije s temperaturom oko 15, a najviša dnevna snizit e se zbog oblaka, kiše i vjetra tako da e porasti do 20 Celzijevaca. Tijekom dana zapuhat e mjestimice umjeren sjeverac i sjeveroisto njak.

Utjecaj ove ciklone potrajat e još i u petak kad bi vrijeme trebalo biti pretežno obla no i dalje uz mogu u kišu. Sjeverac i oblaci ko it e porast temperature zraka pa e i dalje biti svježe.

METEOROLOŠKI KALENDAR 27. srpnja 1651. god. u velikom povodnju zbog proloma oblaka u Zagrebu poginule 52 osobe 28. srpnja 1947. god. na Savi kod Zagreba po ela najintenzivnija hidrološka suša koja je trajala 126 dana 30. srpnja 1776. god. katastrofalna tu a u Osijeku

U dane vikenda bit e djelomi no sun ano i postupno sve toplije vrijeme. No, budu i da atmosfera ne e biti posve stabilna moramo ra unati na

Doga aji POVORKA STARIH zanata u Štrigovi

Kad bi vrijeme moglo stati, da ostanu i zanati Vrlo malo sudionika bilo je u povorci starih zanata u nedjelju na priredbi Štrigovskih no i u Štrigovi. No, i to malo sudionika i entuzijasta koji od zaborava žele otrgnuti vrijeme svojih djedova i baka, a mnogi ve i otaca i majki, izazvalo je podosta emocija me u izuzetno brojnom publikom.

- E, moj dragi prijatelju, kad bi vrijeme moglo stati, pak da stanu i zanati, sigurno bi nam svima bilo bolje i ljepše, glasno je uzdahnuvši izrekao jedan stariji gospodin, te tako zapravo izrekao veliku istinu.

U skromnoj ali svakako spomena vrijednoj povorci, koju je predvodio skoro pa šezdesetogodišnji vatrogasni kamion, bili su

mopedi lanova Oldtimer kluba Me imurje, mladi štrigovski ribi i koji polažu pravo na stotinjak metara Mure, pintarija iz Ban ija, žganjara z Robadja te traktor od svega i sva ega koji vozi iz Jalšovca.

Malo i premalo u odnosu na ranije godine, ali vrlo veselo te svakako pou no. Svojim domovima mnogi su otišli u razmišljanjima kako se nekada moglo raditi i živjeti bez ra unala, automobila, mobitela ... samo s drvenim i metalnim oru em i pomagalima. A moglo se, i to mirno i bez stresa, kao što se moglo vidjeti me u sudionicima povorke koji su svirali i pjevali te publiku po astili onim što su izradili: žganicom, medicom, vinom, poga ama ... (Stjepan Mesari )

Žganjari z Robadja znaju što i kako s fickom i rakijom

Šezdesetogodišnjak predvodi povorku starih zanata Pintarija Banfi i danas pravi lagve od agacije i hrasta

Tomosovi colibriji na kojima su se mnogi vozili na posao

Nitko ne e delati

Mladi ribi i vra aju se na Muru, s koje su stari digli sidra

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

Mnogim je Štrigov anima bilo neugodno što se u povorci pojavilo tek nekoliko sudionika.

- Na tome treba delati, a to mladi badava ne e. Naši su se pripremali cijeli tjedan i danas do podne, a to je puno vremena. Imamo stare alate i naprave i pamtimo kako je bilo, ali ne znamo kako mlade potaknuti

da se uklju e, prokomentirao je slab odziva na sudjelovanje u povorci Vladimir Novak iz VMO-a Robadje. Dušan Rebernik iz VMO-a Prekopa pak smatra kako je organizator premalo agitirao me u ljudstvom.

Do idu eg ljeta treba poraditi na oba ova segmenta, kako prošlost ne bi ostala negdje u prašini štagljeva, šupa i komora. (sm)

Traktor iz svega i sva ega majstorija je Štefeka iz Jalšovca

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Br njak u rukama vrsnog majstora Stankeca iz Leskovca

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

OTEŽANE PRIPREME NOGOMETNOG U PRELOGU ZAVRŠIO NAJVE I LJETNI DRUGOLIGAŠA NK ME IMURJE MALONOGOMETNI TURNIR

NA STADIONU MILENIUM ODRŽANO SPIDVEJ EP ZA JUNIORE

Još uvijek na snazi suspenzija, Svježa jaja Vuk dominantno Dino Kova i etvrta mlada za sad bez utakmica najbolji u seniorskoj konkurenciji europska spidvejaška nada DOLAZAK DO SAD NAJZNA AJNIJEG DIPLOMATA NAŠEM KRAJU

Ameri ki veleposlanik James Foley obišao Me imurje u luksuznom crnom cadillacu U ponedjeljak je u službenom posjetu Me imurskoj županiji bio veleposlanik Sjedinjenih Ameri kih Država u RH James Foley. U veleposlanikovoj pratnji bili su drugi tajnik Veleposlanstva Todd Bullock i savjetnica za gospodarstvo Pamela Ward.

Veleposlanika je primio me imurski župan Ivica Perho sa suradnicima, dožupanima Matijom Posavcom i An elkom

Horvatom, te pojedinim pro elnicima, a razgovoru su bili nazo ni i predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki i saborske zastupnice Sun ana Glavak i Nadica Jelaš.

Gosti su zajedno s doma inima potom porazgovarali s elnim ljudima Regionalne razvojne agencije REDEA, gdje su im prezentirane razvojne mogu nosti kraja. Veleposlanik je posjetio

Ameri ki veleposlanik James Foley u razgovoru sa županom Ivicom Perho om i Me imursko veleu ilište, industrijsku zonu akovec, te tvrtku “LPT” u Prelogu i tvrtku “Tehnix” u Donjem Kraljevcu.

Tvrtka “LPT” je u ameri kom vlasništvu, a nekoliko me imurskih tvrtki sura uje s ameri kim gospodarstvenicima, me u ostalim i tvrtka “Šestan - Busch” iz Preloga.

Na konferenciji za novinare župan Perho rekao je da su teme razgovora bile mogu nosti ameri kih ulaganja u gospodarstvo županije te prepreke s kojima se gospodarstvo suo ava.

Veleposlanik James Foley posebno je zahvalio na vrlo toplom do eku te izjavio da dobro poznaje hrvatske i me imurske prilike, no sad po prvi put boravi u akovcu i Me imurju, kako bi iz prve ruke saznao i nešto više. On je uz ostalo rekao: - Posebno me veseli što emo imati prilike i mogu nosti uti prijedloge za razvoj i budu u suradnju, te spoznati razvojne potencijale kraja, kako bi se pronašle najbolje mogu nosti za daljnja ulaganja. Hrvatska ima veliki gospodarski potencijal, a mi želimo pomo i da se taj potencijal što više ostvari. Znam kakva jer gospodarska situacija u Hrvatskoj, smatram da je daljnja gospodarska reforma klju na za hrvatsko društvo.

(J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

“Došao sam u uspješnu županiju”

Ulazak u službeni automobil ameri kog Veleposlanstva. Osiguranje ameri kog veleposlanika bilo je gotovo neprimjetno, no sasvim konkretno

Veleposlanik Foley nije se šalio kad je rekao da dobro poznaje me imurske prilike, iako je sad službeno u njemu prvi put. On je doslovce rekao: -Došao sam iz dva razloga u Me imurje. Prvi je razlog taj što želim upoznati sve razvojne potencijale vašeg kraja zbog daljnjih potencijalnih ulaganja.

Znam da sam došao u uspješnu žu-

Lagano, kratko, udobno …

Vru prošli tjedan dopuštao nam je da u svim prilikama budemo odjeveni kao za odlazak na plažu. Iz ormara smo izvla ili sve ono što je bilo lagano, kratko, udobno, samo da se im manje znojimo, jer su vru ine bile takve da nam je bila teška i odje a koju smo nosili na sebi. Mi koji odmor još

nismo okusili dali bi kraljevstvo za morsku vodu, ali nije bilo lako ni onima koji su plaže i svježinu morskog vala ostavili za sobom.

Sre om, s glo je osvježenje, a utjeha može bi kakav bazen, pa makar i onaj iz obližnjega trgova kog centra, samo da je u njemu voda za br kanje. (BMO)

paniju u kojoj ljudi imaju zaposlenje, gdje je mnogo u injeno kako bi se privukle strane investicije. Drugi je razlog taj što želim saznati kako se taj razvoj koji je prisutan u Me imurju može prenijeti na druge dijelove Hrvatske i koje su mjere potrebne da bi se poboljšala ukupna ulaga ka klima u zemlji. (JŠ)